e-pv 3742 by NEstar

Strategija reformi Mnoge od pedesetak reformskih mjera odnose se na poboljšavanje poslovne klime i okvira za poslovanje

Poticanje ulaganja Investicijski poticaji moći će se dobiti već za ulaganja od 50.000 eura i otvaranje triju radnih mjesta

Invaliditet i radna sposobnost Umjesto 14 propisa i provjera na šest adresa koristit će se jedna lista kriterija koja se upravo priprema

tema tjedna Str. 4-5

aktualno Str. 8

2008 2009 2010 2010 2011

3 7 4 2 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 3. rujna 2012. Godina LIX / Broj 3742. www.privredni.hr

privredni vjesnik

vruća tema: udžbenici / it tržište u ljubavi s državom / Porez na imovinu: iskustva drugih / svijet financija

Uzgoj i ulov ribe

ribarstvo (još) nije na suhom

I slatkovodno i morsko ribarstvo bilježe pozitivne trendove u poslovanju, ulovu i izvozu. Sve to unatoč niskoj potrošnji ribe i gubljenju radnih mjesta u sektoru >>16-17

ministar graditeljstva Ivan Vrdoljak

sve što sTe htjeli znati o poljoprivredi

>> 12-13

>> 11

Nikada mi nije bilo jasno zašto u Hrvatskoj treba ishoditi pet, šest odobrenja za gradnju, kaže ministar najavljujući promjene

U Učilištu Apis, specijaliziranom za osposobljavanje odraslih, o poljoprivredi uče liječnici, pravnici, menadžeri, hobisti...

Sajam energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije 19. - 23. rujna 2012. Konferencija o energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije 20. i 21. rujna 2012. • uvod u konferenciju: uloga hrvatske u povezivanju elektroenergetskih tržišta regije • hrvatski potencijali i energetska perspektiva • energetska učinkovitost i pružanje energetskih usluga • primjena oie u zgradama i energetski učinkovita gradnja • projekti i investicije u oie – hrvatska i regija • biomasa i bioplin – nositelj lokalnog razvoja • geotermalna energija • solarna energija • energija vjetra • zaključci konferencije Avenija Dubrovnik 15, 10020 Zagreb, Hrvatska T [+385 1] 6503 557, 6503 449 i 6503 560 F [+385 1] 6503-393 E energetika@zv.hr www.zv.hr/energetika

Pokrovitelj

Ministarstvo gospodarstva Ministry of Economy

UVOD

www.privredni.hr Broj 3742, 3. rujna 2012.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta:

Mali su krenuli, čekamo velike U posljednjih godinu dana u malim i srednjim tvrtkama zaposleno je 10.000 radnika više nego lani. Nadam se da ćemo krajem ove ili početkom sljedeće godine pokrenuti i velike tvrtke. Ova vlada rasteretila je gospodarstvo za tri milijarde kuna, a razmišljamo o tome i da malim obrtnicima povećamo godišnji paušal sa 85.000 na 230.000 kuna kako bismo im smanjili troškove poslovanja i tako omogućili da lakše pokrenu i prošire posao.

Zoran Košćec, predsjednik Uprave Varteksa:

Podržati tekstilnu industriju Tekstilna industrija je strateški važna za Hrvatsku. Osim značaja vezanog za zapošljavanje teško zapošljive radne snage, prepoznatljivost Hrvatske kao izuzetno kvalitetne manufakture na svjetskoj razini otvara prostor i za nadogradnju prema modnom biznisu. Uvjeren sam da Hrvatska bez promjene odnosa prema radno intenzivnim industrijama neće uspjeti napraviti dovoljan i nužan iskorak prema stabilizaciji cijelog društva.

Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike:

Rohatinski zasjenio HNB U mnoštvu doktora znanosti, savjetnika i viceguvernera briljantnih karijera nije bilo nikoga tko je želio ili smio predstavljati HNB u javnosti. Možda Rohatinski uopće nije branio javne nastupe kolegama nego je kod njih nastupila autocenzura kao nusproizvod svojevrsnoga kulta ličnosti guvernera. Rohatinskog se često prikazivalo kao jamca stabilne kune, kao da je dao osobnu garanciju na nominalni tečaj kune za euro. A on je u HNB došao na tragu već ustanovljene monetarne tradicije koju su simbolizirala trojica prethodnika nedovršenih mandata. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: KREŠO PERICA, GLAVNI DIREKTOR IBM-a HRVATSKA

Tehnologije će izmijeniti poslovanje Direktori danas najviše ulažu u alate koji će im pružiti bolje uvide o korisnicima: na to se troši više novca nego na praćenje konkurencije, financijske analize ili upravljanje rizicima

kojim će se izazovima tvrtke nositi sljedeće tri godine? Je li to gospodarstvo, globalizacija, prilagodba propisima? U najnovijem istraživanju koje je proveo IBM, direktori izravno ukazuju na tehnologiju kao na čimbenik koji će u najvećoj mjeri izmijeniti poslovanje njihovih tvrtki. Najveći utjecaj na poslovanje imat će tehnologije kojima se ljudi povezuju jer se u tome, kažu čelnici biznisa, dosegnula točka u kojoj se sve mijenja. Društveni mediji, kolektivna inteligencija i analiza velike količine podataka što nastaju u toj interakciji brzo postaju čimbenik koji može unaprijediti ili uništiti poslovanje. Direktori se znaju prilagoditi tehnološkim preobrazbama, no ono što je drukčije u našem dobu sveopće povezanosti je način na koji tehnologija prožima sve aspekte poslovanja, kako temeljito preoblikuje samu dinamiku poslovanja, kako angažira korisnike i djeluje na sam proces inovacije. Novo globalno istraživanje 2012 Global Chief Executive Officer Study, koje je proveo IBM-ov Institut za poslovnu vrijednost, ustanovilo je tri

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

glavne strategije kojima se direktori koriste kako bi se suočili s navedenim izazovima. Prema prvoj, korisnici se promatraju i analiziraju kao pojedinci. Naime, zbog količine i raznolikosti podataka koji su o njemu danas dostupni, svaki korisnik ima svoj identitet. Korisnici govore o tome što žele, što kupuju, kakav im je ukus, na koji način žive, kakve su im ambicije i svime time pružaju mogućnost tvrtkama da s njima usposta-

Sklapanje partnerskih odnosa u samoj je žiži današnjeg poslovanja ve prisnije odnose i ustanove što je to što svakog pojedinca čini jedinstvenim. Zato direktori danas najviše ulažu u alate koji će im pružiti bolje uvide o korisnicima. Na to se troši više novca nego na praćenje konkurencije, financijske analize ili upravljanje rizicima. Druga strategija je promocija otvorenosti u tvrtki. U današnje doba direktor ne može utvrditi koje vještine će njegovi zaposlenici trebati za tri ili četiri godine jer se sta-

nje na tržištu mijenja prebrzo i dramatično. Zato se vodeći ljudi u tvrtkama usmjeravaju na zapošljavanje osoba koje vole timski rad, koje su komunikativne, kreativne i prilagodljive. Nastoje ta obilježja dodatno osnažiti oblikovanjem nekonvencionalnih timova s ljudima različitih specijalnosti i stručnosti i potiču zaposlenike u razvoju što raznolikijih mreža poznanstava, kako u samoj tvrtki tako i izvan nje. Treća je strategija razvoj partnerstva. Sklapanje partnerskih odnosa u samoj je žiži današnjeg poslovanja pa se treba upitati koje promjene tvrtke moraju napraviti kako bi se i u tome diferencirale. Kako bi pota-

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

knuli inovacije i još više integrirali podatke te mogli lakše raditi preko granica i vremenskih zona, direktori se u odnosima s partnerima sve više koriste tehnologijama za kolaboraciju. Proširuju partnerske odnose - i preko one faze u kojoj se ostvaruju inovacije - na prodaju, marketing pa čak i na ljudske resurse. Primjerice, shvaćaju da s partnerima mogu podijeliti kontrolu nad inovacijama - da ih mogu zajednički financirati, a to je inače dio procesa kojim upravlja samo jedan od partnera. Tehnologije dovode do novog načina povezivanja sa zaposlenicima i među zaposlenicima, korisnicima i partnerima. Rezultat? Povezivost se ne može promatrati samo kao neka nova konkurentska prednost tvrtke. Sama po sebi ona nije ništa posebno. Silosi, jednosmjerna komunikacija odozgo prema dolje – obilježja su prošlosti. Svi aspekti današnje uspješne tvrtke sve se više temelje na uključivanju, timskom radu i transparentnosti. Direktori su shvatili da moraju naučiti nositi se s tim promjenama – ili zaostati. Zato je tehnologija najvažnija stvar koja se pojavila na njihovu radaru.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3742, 3. rujna 2012.

( 100 mil kn godišnje

( 5 mil €

ulaganja u poticanje inovativnih projekata

platit će Caliskan za isplatu plaća

Dioki i Dina Petrokemija čekaju odluke turskog ulagača

Sljedeći cilj: početak proizvodnje Program restrukturiranja odgovorit će na pitanja o tome kada će i gdje biti pokrenuta proizvodnja te hoće li biti smanjivanja broja zaposlenika ili otvaranja novih radnih mjesta Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Dina nije tvrtka za stečaj. Za nju ima mjesta na tržištu, kaže Predrag Mihaljević Međutim, sredinom i potkraj prošlog tjedna stvari su se ipak pomaknule s mrtve točke. Naime, Uprava Diokija je priopćila kako je dokumentacija potrebna za zaključenje te transakcije ipak usuglašena. “U tijeku su aktivnosti vezane uz tehničku provedbu transakcije kao preduvjet za izdavanje jamstva kojim će se omogućiti plaćanje avansa potrebnog za isplatu zaostalih plaća zaposlenicima društava

Iduće godine sti

Mnoge od pedesetak reformskih mjera odnose se e-dozvole za investitore, brže izdavanje lokacijskih sa sadašnjih devet mjeseci na mjesec dana Igor Vukić vukic@privredni.hr

natoč najavama, zaposlenicima Dioki Grupe (koju čine matica Dioki te nekoliko povezanih društava među kojima su Dina Petrokemija i Adriaoil) ni prošli tjedan nisu bile isplaćene zaostale plaće. Podsjetimo, Uprava Diokija nedavno je objavila da je investitor Caliskan potpisao dio dokumentacije kako bi se pokrenula procedura izdavanja bankovnog jamstva kojim se omogućuje plaćanje predujma za isplatu preostalih plaća radnicima Diokija i Dina Petrokemije, a za što će ta turska kompanija platiti pet milijuna eura.

Strategija strukturnih promjena

Dioki i Dina Petrokemija”, istaknuli su u Diokiju dodavši kako realizaciju transakcije predviđaju za početak ovog tjedna. Problem traje predugo Na pitanja o tome kada će i gdje biti pokrenuta proizvodnja te hoće li biti smanjivanja broja zaposlenika ili, možda, otvaranja novih radnih mjesta, u Diokiju kažu kako je to odluka turskog ulagača. “Odgovori na ta pitanja će biti sadržani u programu restrukturiranja koji ne možemo prejudicirati. Jedino na što možemo odgovoriti je pitanje o tržištu, a ono za naše proizvode svakako postoji”, napomenuli su u Upravi Diokija. Predrag Mihaljević, potpredsjednik Sindikata radnika Dina Petrokemije, u razgovoru za Privredni vjesnik istaknuo je kako ovaj problem traje predugo jer se prekasno počelo tražiti rješenje. Prošlotjednim pregovorima, dodaje, došlo se do jednog cilja, a to je povrat dijela zaostalih plaća rad-

nika. Drugi cilj, koji smatra važnijim od povrata plaća i na kojem sada valja intenzivno raditi, je nastavak proizvodnje. “Dina nije tvrtka za stečaj. Za nju ima mjesta na tržištu. Stoga očekujemo kako će pripreme za proizvodnju, koje iziskuju određeni kapital, započeti odmah nakon isplate zaostalih plaća”, kaže on. Valja naglasiti kako Mihaljević očekuje da će se otvoriti prostor za nova radna mjesta, što zbog novih ulaganja, što zbog toga što je dio radnika već napustio tu omišaljsku tvrtku. Inače, zbog višemjesečnog zastoja našeg najvećeg proizvođača polimera i petrokemikalija, proizvodnja plastike i gume lani je bila najlošija u posljednjih 20 godina, a zanimljivo je da ni uz Dioki taj sektor još uvijek nije dohvatio predratne brojke kada se u Hrvatskoj proizvodilo oko 370.000 tona polimernih materijala. Trenutačno se godišnje proizvodi oko 200.000 tona i tako je već nekoliko godina.

nvestitori bi od iduće godine u Hrvatskoj svoje projekte mogli započinjati ishođenjem edozvole u elektronskom sustavu koji ubrzava izdavanje lokacijskih dozvola i drugih akata za gradnju i uporabu građevina. Novi sustav trebao bi skratiti vrijeme izdavanja dozvola za građenje sa sadašnjih devet mjeseci na mjesec dana. To su neke od najavljenih strukturnih reformi koje Vlada namjerava provesti u idućem razdoblju u nastojanju za postizanjem stabilnih stopa rasta. Strategiju strukturnih reformi Vlada je donijela u kolovozu, a riječ je o dokumentu koji sadrži i precizne rokove za

provedbu pojedinih mjera kao i iznose novca koji će se utrošiti u provedbu. Time će i javnosti biti olakšano praćenje i nadzor provedbe strategije. Sustav potpora kao u EU-u Nabrojano je pedesetak reformskih mjera, a podijeljenih u 10 područ-

Za 25 milijardi kuna država planira smanjiti dug prodajom HPB-a i CO-a te davanjem cesta u koncesiju

ja na koja Vlada propisima može utjecati: od javne uprave preko radnog zakonodavstva, obrazovnog su-

stava, zdravstva i socijale do zaštite okoliša i energetske učinkovitosti. Mnoge od mjera odnose se na poboljšavanje poslovne klime i okvira za gospodarsko poslovanje. U tom je području vidljiv napor da se, primjerice, sustav potpora usmjeri prema modelu kakav postoji u Europskoj uniji. Udio ukupnih potpora u BDP-u postupno će se smanjivati sa sadašnjih 2,4 posto na jedan posto u 2015. godini, ali će se novac usmjeravati prema horizontalnim i regionalnim potporama. Sada se većina novca, oko 65 posto, neproduktivno podijeli u nekoliko tradicionalnih sektora, poput poljoprivrede i brodogradnje. Do 2015. godine udjel horizontalnih potpora trebao bi narasti na 73 posto. Novac će se usmje-

Poticanje ulaganja

Investicijski poticaji Poticaji koje će mikropoduzetnici moći ostvariti već kod minima Igor Vukić vukic@privredni.hr

rijedlogom zakona o poticanju investicija Vlada je znatno smanjila pragove ulaganja za koja se mogu dobiti državni poticaji. Za mikropoduzetnike poticaji će se moći dobiti već kod ulaganja 50.000 eura i zapošljavanja triju radnika. Poticaji u takvim slučajevima uključuju i oslobađanje polovine obveze PDVa na rok od pet godina.

www.privredni.hr Broj 3742, 3. rujna 2012.

( na 73% do 2015.

trebao bi rasti udjel horizontalnih potpora

( 681 mil kn

osigurano za investicije u vodoopskrbni sustav

ižu e-građevinske dozvole

na poboljšavanje poslovne klime i okvira za gospodarsko poslovanje. Među ostalim, tu su i h dozvola i uvođenje novog sustava koji bi trebao skratiti vrijeme izdavanja dozvola za građenje ravati u istraživanja i razvoj te izvoz proizvoda s većom dodanom vrijednosti. Povećavat će se dotok kapitala u sektor malog i srednjeg poduzetništva i poticati korištenje alternativnih izvora energije. Za poticanje inovativnih razvojno-istraživačkih projekata u privatnom sektoru godišnje će se izravno ulagati oko 100 milijuna kuna, što po Vladinim procjenama treba dovesti do 70 prijavljenih inovacija u 2014. godini. Nastavak restrukturiranja javnih poduzeća Najavljen je i nastavak restrukturiranja javnih poduzeća i poduzeća u većinskom državnom vlasništvu. Prema ocjenama Branka Grčića, ministra regionalnog razvoja, pri-

vatizacijom Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja te davanjem u koncesiju sustava autocesta, država bi mogla jednokratno svoj dug smanjiti za oko 25 milijardi kuna. To bi istodobno značilo uštedu za kamate za daljnjih 20 milijardi kuna u idućih 15 godina.

Smanjivanjem tereta otplate duga otvorila bi se mogućnost i daljnjeg poreznog rasterećenja cijene rada. Ovogodišnje smanjenje stope zdravstvenog doprinosa za dva postotna boda poslodavcima je ukupno uštedjelo oko tri milijarde kuna. Vlada zasad ostaje kod naja-

va da će se iduće godine stopa doprinosa za zdravstvo smanjiti za još jedan postotni bod, a smanjit će se i PDV na turističke usluge što bi također trebalo pridonijeti konkurentnosti hrvatskog tržišta. U sektoru malog i srednjeg poduzetništva ojačavat će se programi poput Poduzetničkog impulsa koji promovira ministar poduzetništva Gordan Maras. Podizanjem jamstvenog kapitala HAMAG-a i drugim jamstvenim shemama mnoge male tvrtke doći će napokon u priliku da svojim projektima zadovolje uvjete banaka za kreditiranje. Lista želja ili ostvariv plan? U Vladi očekuju da će se u drugom dijelu godine početi realizirati najav-

ljeni projekti energetske učinkovitosti i druge investicije, poput obnove vodno-gospodarskog sustava, koji su pripremani proteklih mjeseci. Angažiranje

Smanjivanjem duga otvorila bi se mogućnost poreznog rasterećenja cijene rada domaćih tvrtki na tim poslovima i isplate zarađenog novca trebali bi ublažiti i opću nelikvidnost. Novac za plaćanje radova osiguran je i povoljnim kreditima razvojnih banaka. Tako se u Strategiji strukturnih reformi navodi da je za ulaganje u obnovu vodoopskrbnog

sustava ove godine uz vlastitih 206 milijuna kuna osigurano i sufinanciranje od 475 milijuna kuna iz inozemnih razvojnih institucija. Iduće godine iz međunarodnih izvora stiglo bi u ovaj sektor 265 milijuna kuna, a 2014. godine oko 187 milijuna. Kritičarima koji su strategiju ocijenili “listom lijepih želja”, premijer Zoran Milanović je odgovorio da je riječ o ostvarivom programu, i da će se već iduće godine vidjeti što je učinjeno. “Popisom mjera dali smo i kritičarima mogućnost da precizno prate što i kako radimo. Izbora ionako nemamo puno, ali ne tražimo alibi. Moramo biti gospodari situacije i uz odlučnost i malo sreće ostvariti ove reforme”, rekao je premijer na predstavljanju Strategije.

već za ulaganja od 50.000 eura lnog ulaganja i zapošljavanja triju radnika uključuju i oslobađanje od polovine obveze PDV-a na rok od pet godina Kod većih investicijskih projekata razina ulaganja podobna za poticaje smanjuje se sa osam na tri milijuna eura. Primjerice, u slučaju ulaganja većeg od tri milijuna eura, investitor će biti potpuno oslobođen plaćanja poreza na dobit u razdoblju od 10 godina. Uvjet je da se otvori najmanje 15 novih radnih mjesta povezanih s investicijom. Prvi put se najavljuje mogućnost dobivanja poticaja za turističke investicije, a novost u zako-

nu je i isplata poticaja čak i ako se ne otvaraju nova radna mjesta. Ulaganje u nove tehnologije, modernizaciju postrojenja i jačanje konkurentnosti poticat će se ako pri tome tvrtka zadržava jednak broj zaposlenih, objasnio je Radimir Čačić, prvi potpredsjednik Vlade, predstavljajući prijedlog zakona. Investitor mora zadržati istu razinu zaposlenosti barem tri godine. Pri uvozu investicijske opreme ili strojeva koji

predstavljaju dio opravdanih troškova investicijskog projekta ulagači će biti oslobođeni carine. No za tu povlasticu treba požuriti s ulaganjem jer će ona vrijediti samo do 1. srpnja i ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Ponovno Agencija za investicije Radi poticanja investicija Vlada je ponovno osnovala Agenciju za investicije i konkurentnost koja će pratiti velike projekte. Malim

tvrtkama podršku će pružati HAMAG Invest. U okviru te institucije već su u lipnju odobrena jamstva za 40 malih investicijskih projekata vrijednih 200 milijuna kuna. U Vladi kažu kako znaju da trebaju još mnogo toga učiniti na svim razinama javne uprave kako bi poboljšali investicijsko okruženje. Ministar Čačić kaže da se administracija redovito postavlja defenzivno prema novim projektima, a o nekoj inicijativi ili preuzimanju ri-

zika nema ni govora. Stoga će se veliki investicijski i energetski projekti uvrstiti u nacionalni prostorni

plan, s kojim će se morati uskladiti lokalni prostorni planovi koji su dosad usporavali realizaciju.

Za novo radno mjesto 9000 eura Prijedlog zakona predviđa i izravne novčane poticaje investitorima za otvaranje novih radnih mjesta. U županijama u kojima je nezaposlenost manja od 10 posto, poticaj po radnom mjestu može iznositi 3000 eura. Nezaposlenost od 10 do 20 posto donosi 6000 eura, a veća od 20 posto 9000 eura po novozaposlenom radniku. Tako se želi utjecati i na ravnomjerni razvoj Hrvatske. Ako investitor odjednom zaposli više od 500 radnika, izravni novčani poticaji za radna mjesta isplatit će mu se u dvostrukom iznosu.

AKTUALNO

( 84% tržišta

Privredni vjesnik Broj 3742, 3. rujna 2012.

pokrivaju tri najveća nakladnika udžbenika

( 400 mil kn

vrijednost hrvatskog tržišta udžbenika

Tržište udžbenika

Učiteljima pravo izbora, a korupciju sasjeći u korijenu Postupak odobravanja i odabira udžbenika sada je vrlo složen, traje dulje od godinu dana i uključuje osam povjerenstava, šest pravilnika i 14 rokova. Rokovi se često preklapaju, nekad nema roka za doradu ili prigovor, pa se u praksi zadani rokovi stalno probijaju Drago Živković zivkovic@privredni.hr

otkraj svakog kolovoza, pred početak školske godine, udžbenici postaju goruća tema. Tako i ove godine. Koplja se uvijek lome oko načina odabira udžbenika i određivanja njihove cijene. Hrvatsko tržište udžbenika izrazito je koncentrirano. Tri najveća nakladnika, Školska knjiga, Profil i Alfa, drže 84 posto tržišta vrijednog oko 400 milijuna kuna. Ostalih 16 posto raspršeno je na nakladnike od kojih je većina okupljena u Gru-

Nakladnici očekuju i da Ministarstvo poduzme konkretne mjere protiv uporabe fotokopiranih udžbenika u školama paciji specijaliziranih nakladnika pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Grupacija je simpozijem organiziranim uoči početka školske godine upozorila na niz problema u izdavaštvu udžbenika i na potrebu da se oni riješe prije ulaska u novi četverogodišnji ciklus izbora udžbenika, u koji se kreće iduće godine. Nakladnike posebno muči šest problema u sadašnjem Zakonu o udžbenicima, ističe pred-

sjednik Grupacije Robert Šipek, inače direktor izdavačke kuće Sysprint. Prvi je zakonska odredba prema kojoj su pogodni za upotrebu samo oni udžbenici za koje se odlučilo više od 10 posto učitelja ili nastavnika. U praksi to znači, kako pojašnjava predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara pri HGK-u Neven Antičević, da bi nakladnici morali u mjesec dana marketinški obraditi više od 2000 škola i u njima 24.000 nastavnika, kako bi ih uvjerili da je upravo njihov udžbenik najbolji. Spornih 10 posto To implicira višemilijunsko ulaganje u marketing, za koje novca ima samo nekoliko najvećih nakladnika, što znači da se, prema Antičeviću, takvom

odredbom pogoduje velikima na štetu malih. Ministarstvo obrazovanja, tvrdi Šipek, u dosadašnjim je razgovorima prihvatilo tu primjedbu specijaliziranih nakladnika, pa bi odredba o 10 posto u izmjenama Zakona u udžbenicima mogla biti i ukinuta. Drugi problem koji muči specijalizirane nakladnike je korupcija u izboru udžbenika i pritisci na učitelje. Iako Ministarstvo obrazovanja, prema Šipeku, ima informacije o korupciji i pritiscima, ništa nije poduzelo kako bi se tim problemom pozabavila tijela kaznenog progona. Učitelji u praksi zapravo i ne biraju udžbenike po svojoj procjeni, već ih biraju aktivi nastavnika, u kojima, prema Antičeviću, najčešće dominiraju ravnatelji škola.

Tako se često na razini cijele škole biraju isti udžbenici, dok se nakladnici zalažu za sustav izbora putem računalne aplikacije u koju bi svaki učitelj mogao anonimno unositi svoj izbor udžbenika. Ima i škola koje biraju samo jednog distributera i tako mu pogoduju, a čine to bez jasnih kriterija. Fotokopirani van Nakladnici bi željeli i samostalno određivati cijene udžbenika, umjesto da to svojom jednostranom odlukom određuje ministar. Trenutačne cijene smatraju neodrživima jer je, prema Antičevićevim podacima, trošak grafičkih usluga u ovom ciklusu porastao 17 posto, čemu treba dodati i sedam posto ukupne inflacije, a cijene koje odre-

đuje Ministarstvo ostale su iste. Nakladnici traže i da im se tijekom četverogodišnjeg ciklusa dopuste izmjene udžbenika, pa i njihovo povlačenje, budući da izrada udžbenika traje tri do četiri godine pa su podaci u njima često zastarjeli. Tako, kaže Šipek, u aktualnim udžbenicima primjerice još uvijek stoji da je premijer Ivo Sanader, a predsjednik Stjepan Mesić. Nakladnici očekuju i da Ministarstvo poduzme konkretne mjere protiv uporabe fotokopiranih udžbenika u školama, što se sada, tvrdi Antičević, tolerira zbog loše ekonomske situacije. Šipek kaže da su po tom pitanju dobili obećanje ministra da će školama biti upućen dopis kojim se izričito zabranjuje korištenje fotokopiranih udžbenika u nastavi. Postupak odobravanja i odabira udžbenika sada je vrlo složen i dugotrajan, traje dulje od godinu dana i uključuje osam povjerenstava, šest pravilnika i 14 rokova. Rokovi se često preklapaju, nekad nema roka za doradu ili prigovor, pa se u praksi zadani rokovi stalno probijaju. Digitalni udžbenici Nakladnici stoga predlažu da se cijeli taj postupak redefinira, sažme te da se uvede potpuna transparentnost rada povjerenstava. Nakladnici udžbenika protive se i prodaji rabljenih udžbenika na raznim

sajmovima jer svaku prodaju bez izdavanja računa smatraju nelegalnom, dok protiv razmjene starih udžbenika nemaju ništa. Ne mogu nakladnici udžbenika biti nositelji socijalne politike, ističe Rok Kvaternik, predsjednik Uprave Ernst Klett Publishers za Istočnu Europu i Tursku. Prema njegovim podacima, cijena udžbenika regulira-

Nakladnici bi željeli i samostalno određivati cijene udžbenika na je u malom broju država, dok se u većem dijelu Europe do obostrano prihvatljivih cijena došlo kroz tržišno natjecanje. Kvaternik smatra daleko najvećim problem raširenu korupciju u izboru udžbenika, što se ne može, prema njemu, riješiti kaznenim progonom, već treba izmjenama zakona sasjeći u korijenu svaku priliku za korupciju. Stoga poziva na hitne izmjena zakona, najkasnije do kraja ove godine. Velika promjena za nakladnike udžbenika bit će njihova digitalizacija, za što platformu upravo radi CARnet. Projekt je još u eksperimentalnoj fazi jer nešto slično nema još nijedna zemlja u Europi, pa ni nakladnici nisu sigurni kako će se to odraziti na njihovo poslovanje.

www.privredni.hr Broj 3742, 3. rujna 2012.

( 430 mil €

( više od 1 mlrd €

iz fondova EU-a na raspolaganju 2013.

svake godine nakon 2013.

Hrvatska se dijeli na dvije statističke regije

Svima otvoren put do eurofondova Do 2027. moći će se potrošiti 13,7 milijardi eura europskog novca i tko se do tada nije razvio, sam si je kriv, rekla je ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić Igor Vukić Drago Živković

uropska unija pristala je na prijedlog Vlade da se Hrvatska podijeli na dvije statističke regije, Kontinentalnu i Jadransku, kako bi lakše mogla koristiti novac iz strukturnih fondova EU-a. U prijašnjoj podjeli na tri regije, sjever Hrvatske bio je spojen sa Zagrebom pa se zbog relativne razvijenosti ne bi mogao kandidirati za glavninu novca iz fondova. Sada su obje regije ispod 75 posto europskog prosječnog bruto domaćeg proizvoda. Tako će svi u Hrvatskoj imati priliku do 2027. godine po-

vlačiti novac iz razvojnih fondova. Samo trebaju predložiti primjerene programe. Iduće godine na raspolaganju je 430 milijuna eura, a potom svota raste na više od milijarde eura godišnje, istaknuo je ministar europskih fondova Branko Grčić. Do 2027. moći će se potrošiti 13,7 milijardi eura europskog novca i tko se do tada nije razvio, sam si je kriv, rekla je ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić. Hrvatska zajednica župana ostala je neugodno iznenađena objavom nove podjele Hrvatske, jer ih nitko nije konzultirao. Kako kaže predsjednik Zajednice, vukovarsko-srijemski župan

Božo Galić, još od siječnja o tome traže sastanak s premijerom Zoranom Milanovićem. Zakinuti Slavonci Spajanju Panonske i Sjeverozapadne Hrvatske u jednu statističku regiju najviše se protive Slavonci jer se pribojavaju da će, prema Galićevim riječima, ostati zakinuti u korist razvijenijih područja, poput Zagreba ili Varaždina. Nezadovoljstvu se pridružio i brodsko-posavski župan Danijel Marušić, koji tvrdi da je ukidanje Panonske regije nepravedno jer je ta regija bila vrlo aktivna u povezivanju županija na zajedničkim projektima. Du-

brovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić nazvao je sramotnim to što je Vlada ušla u promjene granica statističkih

Pri korištenju EU fondova potrebno je uložiti 15 do 25 posto vlastitog novca regija bez ikakve rasprave sa županijama. Sva trojica župana su, inače, članovi HDZ-a. Iz Vlade im je poručeno da su se o izmjenama statističkih regija mogli na vrijeme informirati kao zastupnici u Saboru.

Slavonska regija, sada utopljena u Kontinentalnu regiju, imat će i dalje iste mogućnosti za povlačenje europskog novca. Riječ je o oko 300 eura po stanovniku godišnje. Pri korištenju europskih fondova potrebno je uložiti 15 do 25

posto vlastitog novca, odnosno, uložiti 15 da bi se dobilo 85 eura. Ministar Grčić dodao je da će Vlada pomoći najnerazvijenijim krajevima i dati im novac koji moraju uložiti kako bi pripremili projekte i preuzeli europski novac.

Poljoprivredno zemljište

Županije ostaju i bez ovlasti i bez novca Za županije je neprihvatljiva odredba prema kojoj bi se novac od zakupa državnog zemljišta ubuduće dijelio tako da bi pola pripalo državi, pola općinama i gradovima, a županijama ništa Drago Živković zivkovic@privredni.hr

rijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu donijet će daljnju centralizaciju Hrvatske kroz smanjenje ovlasti i izvora financiranja županija u iznimno osjetljivom sektoru poljoprivrede. Osnovni je to razlog zbog kojeg se Hrvatska zajednica županija protivi prijedlogu ministra Tihomira Jakovine. Četiri su točke prijepora, pojasnio je predsjednik Zajednice županija Božo Galić, inače vukovarsko-srijemski župan. Prva je za županije neprihvatljiva odredba prema kojoj bi se novac od za-

kupa državnog zemljišta ubuduće dijelio tako da bi pola pripalo državi, pola općinama i gradovima, a županijama ništa. Dosad su županije dobivale četvrtinu novca od zakupa, pa bi tako Vukovarskosrijemska županija, pro-

đe li predložena izmjena, ostala bez sedam do osam milijuna kuna godišnje, dok bi Brodsko-posavska ostala bez tri milijuna kuna, prema računici župana Danijela Marušića. On se buni i zbog navodnog odustajanja Ministar-

stva od pilot-projekata navodnjavanja u općinama Orubica, Sibinj i Vrpolje, u godini kada je suša samo na području njegove županije nanijela štetu veću od 200 milijuna kuna. I dok odgovornost za teške posljedice suše svaljuju na središnju državu, župani odbijaju prihvatiti vlastitu odgovornost jer su, kažu, učinili u navodnjavanju sve što je bilo u njihovoj moći. U poljoprivredu vratili 90 milijuna kuna Galić tako tvrdi da su u osam godina u Vukovarsko-srijemskoj županiji od zakupa zemljišta dobili 60 milijuna kuna, a u poljoprivredu vratili 90

milijuna kuna. Na jugu Hrvatske, kako tvrdi dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić, najviše primjedbi imaju na dio zakona kojim se propisuje da se pro-

Dosad su županije dobivale četvrtinu novca od zakupa ces zakupa zemljišta mora okončati po novom zakonu, a traže i da zakupnici zemljišta s trajnim nasadima imaju prioritet u dodjeli koncesije. Župani se protive i namjeri Ministarstva da se neobrađeno poljoprivredno zemljište u

privatnom vlasništvu daje u svojevrsni prisilni zakup jer smatraju da su takve ideje protuustavne, što je svojom presudom iz ožujka 2011. već potvrdio i Ustavni sud. Upozoravaju i da se predloženim kriterijima prava prvenstva kod zakupa državnog zemljišta izrazito favoriziraju velike tvrtke, što bi moglo dovesti do propasti niza obiteljskih gospodarstava i daljnjeg propadanja hrvatskog sela. Zbog svega toga traže da ih hitno primi premijer Milanović jer im se ministar Jakovina ne odaziva. Trojica župana ističu kako predstavljaju jednoglasne zaključke svih župana članova Hrvatske zajednice županija.

AKTUALNO

*vijesti Nova tvornica salama PIK Vrbovec u srijedu 5. rujna otvara novu tvornicu trajnih salama, najveću i najmoderniju u zemlji, kako ističu u Agrokoru. Dio je to investicija u proširenje PIK-a Vrbovec ukupno vrijednih oko 350 milijuna kuna. U ovoj fazi proširena je tvornica, nakon što je izgrađeno novo skladište gotove robe i prostor za pakiranje gotovih proizvoda. U tvornici je zaposleno oko 1500 ljudi, a prihod cijele tvrtke prošle je godine iznosio 1,7 milijardi kuna. Nobelovac Krugman u Hrvatskoj

Rovinjska kompanija Adris na svoj drugi poslovni forum kao predavača dovodi Paula Krugmana, dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju. Forum počinje 5. listopada, a Krugman će hrvatskoj poslovnoj i političkoj eliti govoriti kako uspješno svladati posljedice recesije u globalnoj ekonomiji. U Hrvatsku Krugman dolazi nedugo nakon objave “Manifesta za ekonomski zdrav razum”, kojim je, zajedno s britanskim kolegom Richardom Layardom, pozvao na širu primjenu poticajne fiskalne politike radi smanjenja nezaposlenosti i jačanja gospodarskog rasta. Jeftiniji uvoz naftnih derivata Uz suglasnost Europske komisije, Hrvatska će promijeniti uredbu po kojoj su uvoznici bili obvezni uskladištiti naftne derivate, prije prodaje na crpkama. Uredba je donesena zbog nadzora nad kvalitetom uvezenih derivata, ali je uvoznicima bitno povećavala troškove. Iz ureda glasnogovornika EU-a potvrđeno je da su o tome razgovarali s hrvatskim vlastima i da bi to pitanje trebalo biti riješeno u trećem kvartalu ove godine.

Privredni vjesnik Broj 3742, 3. rujna 2012.

( 518.081

osoba s invaliditetom registirano u Hrvatskoj

( to je 12,1% ukupne populacije

U pripremi jedinstveni kriteriji za ocjenu invaliditeta i radne sposobnosti

Ispravljanje starih nepravdi Invaliditet se trenutačno vještači na temelju 14 različitih propisa i na šest različitih mjesta. Nova lista jedinstvenih kriterija koja će biti gotova do studenoga te novi zakoni koji će iz toga proisteći trebali bi uvesti reda i riješiti brojne nepravilnosti koje se vuku godinama Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

o kraja listopada trebala bi biti gotova lista jedinstvenih kriterija za utvrđivanje oštećenja i funkcionalnih sposobnosti osoba s invaliditetom, a ona će biti podloga za daljnje radnje usmjerene na definiranje novog prava za osobe s invaliditetom te prava na inkluzivni dodatak, potvrdila nam je pomoćnica ministrice mladih i socijalne politike Iva Prpić. Naime, u Hrvatskoj se vještačenje invaliditeta sada ocjenjuje na temelju 14 različitih

Dodatak za osobe koje su oslijepile poslije 16. godine života u Hrvatskoj iznosi samo 38 eura mjesečno (a u Francuskoj 715 eura) propisa i na šest različitih mjesta (u tri ministarstva te u tri zavoda - za zapošljavanje, mirovinsko i zdravstveno osiguranje). Istovremeno se nigdje ne provodi procjena preostale radne sposobnosti, kao što je to uobičajeno u razvijenim zemljama. Zbog svega toga, ali i činjenice da su se neki ljudi prilikom masovnih otkaza ponekad zbrinjavali i kroz invalidske mirovine, Hrvatska danas ima 518.081 registriranu osobu s invaliditetom, što je 12,1 posto ukupne populacije. Da broj takvih osoba raste, pokazuje i podatak po ko-

jemu je vidljivo da je početkom 2001. taj broj bio manji za gotovo 100.000 (423.891). U potrazi za rješenjima Ovi su podaci inače navedeni u stručnom radu objavljenom u najnovijem broju Revije za socijalnu politiku, koji potpisuje Tomislav Benjak iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo s pet suradnica iz Ministarstva mladih i socijalne politike. Oni su u suradnji s brojnim stručnjacima lani proveli probnu primjenu Međunarodne klasifikacije funkcioniranja, onesposobljenosti i zdravlja u postupku vještačenja invaliditeta. Probna primjena pokazala je i da ta međunarodna klasifikacija ima nedostatke (primjerice, izostavljene su neke bolesti poput diabetesa mellitusa) te da je nije moguće implementirati u cijelosti, pogotovo u slu-

čaju branitelja. Tomu su se posebno usprotivili u tadašnjem ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. “Mnoge zemlje traže kvalitetna rješenja jer ne postoje jedinstvene validne skale koje bi bile primjenjive u svim zemljama jednako. Probna primjena pomogla nam je da dođemo do okvira i vizije za nove jedinstvene kriterije. U radnu skupinu koja priprema nove kriterije uključen je veći broj ne samo stručnjaka, već i predstavnika udruga osoba s invaliditetom”, kazao je Benjak. “Na koji će se način novi okvir utvrđivanja oštećenja i funkcionalnih sposobnosti osobe reflektirati na postojeća prava, svaki će sustav odrediti svojim pojedinačnim zakonskim okvirom koji utvrđuje materijalna i druga prava osoba s invaliditetom, primjerice ratnih vojnih i civil-

nih invalida Drugog svjetskog rata, mirnodopskih vojnih invalida i civilnih invalida iz Domovinskog rata i slično”, istaknula je Iva Prpić. Inkluzivni dodatak sramota Hrvatske Kada govorimo o sustavu socijalne skrbi, dodala je, radi ostvarivanja odgovarajuće potpore i pojednostavljivanja postupka, Zakonom o socijalnoj skrbi propisana je obveza da se najkasnije do 31. prosinca 2013. godine podnese prijedlog zakona kojim će se urediti novo pravo, pravo na inkluzivni dodatak. Taj bi dodatak ostvarivala osoba s utvrđenim trajnim tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjima koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprečavati njezino puno i djelotvorno sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, zbog čega postoji potre-

ba za određenom razinom potpore toj osobi u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Valja podsjetiti da je taj inkluzivni dodatak u Hrvatskoj sada zaista sramotan. Primjerice, za osobe koje su potpuno oslijepile poslije 16. godine života dodatak iznosi 38 eura mjesečno, dok je u Albaniji 80 eura, u BiH, Crnoj Gori i Srbiji 175 eura, u Sloveniji 258 eura, u Češkoj 330 eura, a u Francuskoj čak 715 eura. Iva Prpić je svjesna naslijeđenih problema, no kako je rekla, “zbog složenosti područja koje se bavi zaštitom osoba s invaliditetom, provođenje navedenih aktivnosti iziskuje određeno vremensko razdoblje i izradu propisa, kao i koordinaciju nadležnih ministarstava”. No, u konačnici, zaključila je, sve bi trebalo rezultirati zadovoljavajućim modelom koji će unaprijediti prava i zaštitu osoba s invaliditetom.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3742, 3. rujna 2012.

( oko 800 mil kn više

DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU

BDP u minusu 2,1 posto

potrošila ministarstva nego što im je dodijeljeno

Sjednica hrvatske vlade

Kreće izmjena granskih ugovora Ako dođe do bilo kakvih izmjena, morat će se Temeljnom kolektivnom ugovoru, odnosno njegovim novim aneksima, prilagoditi i granski kolektivni ugovori u pojedinim sektorima, objasnio je ministar rada Mirando Mrsić Igor Vukić vukic@privredni.hr

lada je na prošlotjednoj sjednici odlučila krenuti u pregovore o izmjeni granskih kolektivnih ugovora u zdravstvu, ustanovama kulture, djelatnosti socijalne skrbi, osnovnim i srednjim školama te visokom obrazovanju. Izabrala je pregovaračke timove koji će voditi pregovore sa sindikalnim predstavnicima. Odluka se temelji na zaključku od 2. kolovoza kojim je Vlada najavila da će otkazati Temeljni kolektivni ugovor s javnim službama, i to zbog pogoršane gospodarske situacije. Taj ugovor ipak još nije otkazan jer se sa sindikatima javnih službi i dalje pregovara o njegovoj izmjeni. No, ako dođe do bilo kakvih izmjena, morat će se Temeljnom kolektivnom ugovoru, odnosno njegovim novim aneksima, prilagoditi i granski kolektivni ugovori u pojedinim sektorima, objasnio je ministar rada Mirando Mrsić. Odjeci dogovora s Europskom unijom o uvođenju dviju statističkih regija stigli su i do sjednice Vlade. Premijer Zoran Milanović ocijenio je da Grad Zagreb, uključen sada u veliku Kontinentalnu regiju, neće smetati Vukovaru ili Đakovu u privlačenju EU fondova. Novca u fondovima ima toliko da ih na kraju nikada nećemo do kraja iskoristiti, jer to nikome do-

sad nije ni uspjelo, rekao je Milanović. Ocijenio je da u Hrvatskoj ima dobrih projekata, pogotovo u istočnoj Hrvatskoj. “Oni se hvale time, pri tome neki pretjeruju i malo fabriciraju rezultate, ali neki zaista nisu loši, neovisno kojoj stranci pripadaju”, rekao je premijer.

U Hrvatskoj ima dobrih projekata, pogotovo u istočnoj Hrvatskoj, ocijenio je premijer U raspravi o ispunjavanju uvjeta iz pregovora s EU-om, ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić rekla je da Hrvatska u listopadu očekuje pozitivno izvješće. “Imamo što za pokazati, brodogradnja se vukla šest godina i na kraju smo našli rješenja u šest mjeseci. Našli smo rješenje i za povezanost Dubrovnika s drugim dijelom Hrvatske i napravit ćemo ga”, rekla je ministrica. Dodala je i kako

se godinama izvještavalo o zaostalim sudskim predmetima, a sada je u šest mjeseci organizirano informatizirano praćenje rezultata, koji se stalno poboljšavaju. Vlada nije bila u svađi s HUP-om Prema njezinim riječima nova podjela na dvije statističke regije prilika je i za povlačenje novca kojim će se provesti prijeko potrebno navodnjavanje slavonskih i drugih poljoprivrednih područja. Premijer Milanović podržao je ministra prometa Sinišu Hajdaša Dončića u provođenju nadzora nad koncesijom za Zračnu luku Zagreb. Milanović očekuje da će ministar odabrati osobu koja će mu osobno odgovarati, i to bez natječaja. Ministar Hajdaš Dončić nedavno se našao pod kritikama nakon što je u javnost iscurio e-mail iz kojeg se dalo zaključiti da je jedan dužnosnik postavljen na to mjesto prije završetka natječaja. Premijer Milanović smatra da je tu riječ o transferu državnog duž-

nosnika na drugi zadatak, za što i nije bio potreban natječaj. Iako su ministarstva dosad potrošila više novca nego što im je dodijeljeno, oko 800 milijuna kuna, ministar financija Slavko Linić smatra da nije potrebno provesti rebalans proračuna. Rekao je da se svi moraju uklopiti u dodijeljene veličine potrošnje, a to znaju i ministri. Do kraja godine mora se u ministarstvima provesti daljnja racionalizacija troškova, ugovora o djelu i drugih dodatnih primanja na plaću, kako bi se postigao zadani cilj. Plaće zaposlenih neće se dirati. Premijer Milanović opovrgnuo je da je Vlada bila u svađi s Hrvatskom udrugom poslodavaca, ocijenivši da je riječ bila o dinamičnom dijalogu, kakvog će biti i dalje. Ministar Linić, za kojeg se smatra da u Vladi ima najtvrđi stav prema poslodavcima, rekao je da će se nastaviti zalagati za mjere koje su dogovorene u Vladi i pritom i dalje govoriti ono što misli.

Bruto domaći proizvod u drugom tromjesečju 2012. bio je realno manji za 2,1 posto u odnosu na isto tromjesečje 2011. godine, objavio je Državni zavod za statistiku. To je najveći pad ekonomije u zadnje dvije godine, ali nešto manji nego što se očekivalo. Ekonomisti su u anketama procjenjivali da bi pad mogao iznositi i 2,9 posto. Iako podaci o potrošnji još uvijek nisu poznati, ekonomski pokazatelji za to tromjesečje upućuju na negativan doprinos svih komponenti. Godišnji rast nezaposlenosti od 3,3 posto, razmjerno visok pad trgovine na malo (5,6 posto) te stagnacija kreditiranja stanovništva utječu na negativan doprinos potroš-

nje kućanstava, ocjenjuju analitičari RBA. Negativna kretanja u nastavku godine mogla bi biti ublažena pozitivnim rezultatima turizma gdje je zabilježen godišnji rast dolazaka i noćenja. No taj bi efekt mogao biti umanjen nepovoljnim vremenskim prilikama, osobito sušom, koja će zasigurno utjecati na poljoprivredu, prehrambenu industriju i energetsku bilancu. Do kraja godine ne treba očekivati oporavak domaće potražnje, ali ni inozemne, zbog krize u eurozoni. S obzirom na to da još uvijek ne postoji značajniji zamah investicija, u ovoj godini ne očekuje se ni njihov pozitivan doprinos, ističu u RBA. (I.V.)

*vijesti Puris ide u stečaj Nakon što je u lipnju obustavljena proizvodnja, a s bankom nije postignut nikakav dogovor, vodstvo Purisa odlučilo je podnijeti prijedlog za pokretanje stečajnog postupka nad tvrtkom, izvijestili su iz kompanije. Kao razlog pokretanja stečaja navedena je nesposobnost Purisa za plaćanje obveza, kao i prezaduženost te izostanak financijske podrške banke. Problemi Purisa sežu još u razdoblje prije 2008. godine, prije njegova ulaska u poslovni sustav Gavrilovića. Za Badel stiglo 11 pisama namjere

Do 27. kolovoza pristiglo je 11 pisama namjere za kupnju tvrtke Badel koja se nalazi u državnom vlasništvu. Slijedi drugi krug

u kojem će država odrediti uvjete prodaje i početnu prodajnu cijenu. Zatim će se pozvati zainteresirane kupce da podnesu obvezujuću ponudu za kupnju. Vlada je ušla u vlasništvo Badela prošle godine tako što je potraživanje za PDV i trošarine pretvorila u vlasnički udio. Vladinih 67,68 posto udjela “plaćeno” je 206,5 milijuna kuna. Nastavlja se postupak za Belje Iz Hrvatske agencije za nadzor financijskog tržišta najavljeno je da će se nastaviti postupak o Agrokorovom preuzimanju dionica Belja. Odluku Hanfe da Agrokor mora dati obvezujuću ponudu za Belje, vrijednu 800 milijuna kuna, poništio je Visoki upravni sud pa će se postupak obnoviti i voditi u skladu s preporukom suda. Hanfa u ponovljenom postupku mora nadopuniti dokumentaciju i ponovno pozvati svjedoke.

10 PREDSTAVLJAMO

Privredni vjesnik Broj 3742, 3. rujna 2012.

( s oko 20 zaposlenika

( 6 dizajnera

gimnazija ulazi u ovu školsku godinu

GIMNAZIJA FRANJO BUČAR, ZAGREB

čini tim Grafikon Dizajna

Grafikon Dizajn, zagreb

Škola kao poduzetnički pothvat

U potrazi za inovativnim i drugačijim rješenjima Ova zagrebačka škola je redovna odgojno-obrazovna ustanova koja provodi program jezične gimnazije te upisuje učenike u odjel za sportaše

akon prikupljanja potrebnih dozvola od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te registracije pri Trgovačkom sudu u Zagrebu, ove je godine osnovana privatna sportska i jezična gimnazija Franjo Bučar. Ime je dobila po tom, može se reći, ocu hrvatskog sporta. Dominik Raca, profesor i jedan od osnivača, ističe kako je ta zagrebačka škola redovna odgojnoobrazovna ustanova koja provodi program jezične gimnazije te upisuje učenike u odjel za sportaše. “Gimnazija nudi obvezno, izborno, fakultativno i dodatno učenje stranih jezika. A posebnu pozornost polažemo sportskom duhu škole”, kaže. Ideja za pokretanjem škole istodobno se rađala u dva miljea. “Naime, jedan je moj rad u školstvu, a drugi je moje djelovanje u sportu. Kao sportaš koji se amaterski bavio odbojkom, nisam smio zanemariti školovanje. Želio sam si pružiti više mogućnosti. Ljudi danas pogrešno percipiraju sport, cije-

ne se samo oni sportovi koji donose novac. Djeca treniraju dva puta na dan, odriču se školovanja, budućnost je u samo jed-

Posebna pozornost polaže se sportskom duhu, kaže Dominik Raca noj opciji. Također se zanemaruju tzv. mali sportovi od kojih se ne može zaraditi za život, ali ih ljudi vole i njima se bave. Naš cilj je stoga pripremiti sportaše za daljnje obrazovanje i sportsku karijeru. Ideja je da su učenici spremni ostati u sportu što dulje, a da im kvalitetno obrazovanje pruži mogućnost šireg odabira”, objašnjava on. “Neprikladna” konkurencija Gimnazija je, tvrdi Raca, poduzetnički pothvat na otvorenom tržištu koji za financiranje kod, primjerice, banaka nema poseban tretman. U Hrvatskoj je, nastavlja, privatno školstvo u začecima, a nekoliko

institucija već se nametnulo kvalitetom obrazovanja. Pojam konkurencije u ovome slučaju smatra neprikladnim, jer se radi o odgoju i obrazovanju mladih, što je vrlo ozbiljan i odgovoran posao koji bi ujedno trebao biti zajednički cilj svih osoba koje djeluju u školstvu. “Tu, zapravo, konkurencije nema. Konkurencija u smislu boljih nastavnih planova i programa ne znači ništa ako nemate ljude koji su spremni to provoditi”, napominje. U novu školsku godinu 2012./2013. gimnazija ulazi s otprilike 20 zaposlenika, a većina profesora već je izabrana, s time da se još traže odgovarajuće opcije za neke predmete. Raca ističe kako će se u budućnosti ponajviše raditi na njegovanju jezičnog identiteta škole. “Zbog toga ćemo ponuditi učenje nekih egzotičnih jezika. Također ćemo raditi na povezivanju naše škole sa sportskim klubovima, savezima i udrugama”, zaključuje Raca. (B.O.)

Dizajn nije trošak nego investicija, slogan je malog i možda imenom manje poznatog dizajnerskog studija. No o njihovim projektima se priča i za njih se dobivaju nagrade

rafikon Dizajn mala je no vrlo uspješna zagrebačka dizajnerska tvrtka. Široj javnosti poznati su po grafičkom oblikovanju špica popularnih televizijskih serija Zakon te Bitange i princeze, no surađivali su i na izradama web aplikacija za kampanje tvrtke DM te iPhone/iPad aplikaciji za tvrtku Deborah Hrvatska i H1 Telekom, kao i na iPad verziji magazina VIDI. Prije dvije godine osvojili su nagradu za android igru Žabolomac, koja je stvorena s kolegom Vladom Bandom iz tvrtke Interactive1, s kojim i dalje surađuju na izradama novih aplikacija i igri. Tvrtka zapošljava, kako direktor Andreas Čogelja kaže, šest jako marljivih zaposlenika. Prvi ozbiljniji posao im je bio dizajniranje računalne igre King’s Quest VII: The Princeless Bride za produkcijsku kuću Sierra. Dugi niz godina rade za brojne klijente na televizijskim videospotovima (kampanje za AutoZubak, Valvoline, Audi, VW, Kandit, Croatia osiguranje,

UNICEF, H1 Telekom) i tiskanim materijalima poput trodimenzionalnog plakata za Škodu (koji je nagrađen prvom nagradom u kategoriji megaboarda), plakatima Interfilma za filmove redatelja Brešana, Ogreste i drugih, te tiskanim oglasima (L’Oreal, Volkswagen, Weltauto, Porsche Leasing…). Radikalno manji budžeti “Cjelokupno hrvatsko gospodarstvo proživljava teška vremena. Radikalno su smanjeni budžeti u svim granama, pa tako i u našoj”, ističe Čogelja. “U takvim okolnostima neophodno je biti neprestano inovativan, tragati za boljim i drukčijim rješenjima. Svaki projekt je novi izazov, nova priča. I oni s manjim bužetima, kao i s nešto većim. Naš zadatak je prilagoditi se i izvući najbolje, pa te priče plasirati dalje na tržište u što kreativnijem obliku”, naglašava Čogelja. Na tržištu kreativaca osjeća se velika borba. Velike agencije koje su radile velike projekte sada

pokušavaju pridobiti i one srednje i male. “Ono što nas čini posebnima definitivno jest znanje, iskustvo 20 godina rada i puno jeftinija usluga. Stekli smo mnoge klijente, koji su i dandanas s nama, i sretali se s mnogim izazovima koje smo do sada uspješno rješavali. Kada si privatnik, rizik je uvijek veći”, kaže Čogelja.

Široj javnosti poznati su po oblikovanju špica TV serija “Zakon” te “Bitange i princeze” U budućnosti očekuju dizajnerske poslove u sve interaktivnijoj komunikaciji. “Želimo, kao i svi poduzetnici, da kriza što prije ostane iza nas. Bit će i dalje puno projekata jer nam je odlika poslovanja prilagodljivost zahtjevima klijenata i promjenama na tržištu. Na koncu, ne kaže se bez razloga dizajn nije trošak nego investicija!”, zaključuje Čogelja. (K.S.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3742, 3. rujna 2012.

( više od 1000 polaznika ( 120-180 sati dosad osposobljeno za poslove u poljoprivredi

traje osposobljavanje (40 sati teorije)

Učilište APIS, Velika Gorica

O poljoprivredi uče liječnici, pravnici, menadžeri... U Učilištu se može educirati za čak 21 zvanje u poljoprivredi. Edukaciju osim poljoprivrednika traže i polaznici koji se poljoprivredom, voćarstvom, pčelarstvom ili nečim drugim žele baviti - iz hobija Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

eliki potencijal Hrvatske skriva se u nedovoljno iskorištenim i zapuštenim poljoprivrednim površinama te velikim potrebama europskog tržišta za zdravom i kvalitetnom hranom. Povezujući ove činjenice, Učilište APIS iz Velike Gorice specijaliziralo se za osposobljavanje odraslih osoba isključivo za poljoprivredna zvanja, koja polaznici po završetku mogu upisati u radnu knjižicu, kaže tajnik Učilišta Alen Konjević, opisujući kako se u Učilištu, koje je 2007. osnovao Dario Frangen, može educirati za čak 21 zvanje u poljoprivredi. Obrazovne programe, dodaje, odobrilo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, a Učilište je jedno od rijetkih koje posjeduje i certifikat ISO 9001 kao dokaz upravljanja sustavom normi u obrazovanju. Od osnivanja do danas u Učilištu je za jednostavne poslove u poljoprivredi osposobljeno više od 1000 polaznika. Među njima su osobe koje žive od poljoprivrede, no koje su shvatile da su im za prodaju proizvoda na tržištu Europske unije potrebne dodatne kompetencije, te osobe koje su poljoprivredu, voćarstvo ili vinogradarstvo izabrale za svoj hobi i dodatni izvor prihoda ili pak kao rekreaciju po odlasku u mirovinu, a koje su počele ozbiljnije razmišljati o plasmanu svojih poljoprivred-

nih proizvoda na tržište. Među njima ima i liječnika, pravnika, ekonomista i uspješnih menadžera, koji su u poljoprivrednoj proizvodnji pronašli svoj mir i zadovoljstvo. Stoga programe osposobljavanja odraslih ne treba doživljavati isključivo kao mehanizam za rasterećenje socijalnih fondova i službi. Europski fondovi Učilište, naglasio je Konjević, ulaže značajne napore i u povećanje vlastite konkurentnosti kroz kontinuirano osmišljavanje novih programa i prilagođavanje obrazovnih kompetencija pojedinim kategorijama tražitelja posla. Za to već koristi sredstva i aktivno sudjeluje u apliciranju za sredstva financijske potpore iz pretpristupnih fondova EU-a, kroz program IPA IV. U suradnji s regionalnim uredima UNDP-a i regionalnom samoupravom u 2011. i 2012. godini provelo je

više programa osposobljavanja poljoprivrednih proizvođača na području Zadarske i Ličko-senjske županije (uzgoj koza i ovaca, vinogradar-vinar, povrćar). Stručno osposobljavanje poljoprivrednika na svom području financijski potpomažu i mnoge druge županije, gradovi i općine (Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Bjelovarsko-bilogorska i Zadarska županija te Grad Zagreb i općine Bistra i Jakovlje). Najviše je zanimanja za zvanje pčelar, lovac, voćar, vinogradar-vinar, ekološki poljoprivrednik i uzgajivač, odnosno sakupljač ljekovitog bilja. Kao jedini u Hrvatskoj APIS je prije ljeta uspješno osposobio i dvije grupe proizvođača rakija i drugih domaćih aromatiziranih pića u Velikoj Gorici te u Bedekovčini, uz subvenciju Krapinsko-zagorske županije. Uz brojna pučka otvorena učilišta koja

provode programe osposobljavanja pčelara, APIS je prvi i za sada jedini u Hrvatskoj koji ima odobrenje za program Pčelar

specijalist, za osposobljavanje uzgajivača pčelinjih matica i proizvođača pčelinjih proizvoda, kao što je matična mliječ i propolis. Praktična nastava Nastava se najčešće održava u prostorima Učilišta u Velikoj Gorici, na adresi Jurja Dobrile 42, a osposobljavanje se provodi i na lokalnom području u skladu s iskazanim interesom polaznika, udruga, tvrtki ili jedini-

ca lokalne/regionalne samouprave koje iniciraju osposobljavanje za svoje članove, zaposlenike i zainteresirane osobe na svom području nadležnosti. Ovisno o programu, osposobljavanje traje od 120 do 180 sati, od čega je najmanje 40 sati teoretske nastave. Predavači su stručne osobe koje su kroz posao u svakodnevnom kontaktu s poljoprivrednicima i poljoprivrednom problematikom. Praktični dio nastave organizira se kod renomiranih poljoprivrednih proizvođača koji primjenjuju suvremene tehnologije i sustave proizvodnje, na području gdje se provodi osposobljavanje. Vježbe i praktična nastava održavaju se u voćnjaku, vinogradu, sirani,

*vijesti Optužni prijedlog za Jakuševec Ministarstvo zaštite okoliša i prirode podnijelo je optužni prijedlog protiv Grada Zagreba i gradonačelnika Milana Bandića zbog stanja na odlagalištu otpada Jakuševec. Prijedlog je podnesen Prekršajnom sudu. Ministarstvo tvrdi da Grad Zagreb u razdoblju od 22. do 24. kolovoza 2012. nije osigurao uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom, što je suprotno odredbama članka 15. Zakona o otpadu. Time je došlo do povećanog rizika od onečišćenja vode, tla i zraka, pojave neugodnih mirisa, odnosno do mogućeg štetnog utjecaja na okoliš.

Neke lokalne zajednice financijski pomažu osposobljavanje polaznika sa svog područja

Dobra popunjenost kampova U dosadašnjem dijelu sezone hrvatski autokampovi zabilježili su 11 posto veći broj turističkih dolazaka nego u istom razdoblju prošle godine, izjavio je ministar turizma Veljko Ostojić. U kampovima odsjeda oko 25 posto svih turista u Hrvatskoj. Ministar Ostojić najavio je da će zarada od turizma dosegnuti sedam milijardi eura, a očekuje da će 22 posto više gostiju iz Njemačke nadoknaditi pad od osam posto gostiju iz Italije.

uzgojnom objektu ili lovištu, pod vodstvom stručnih voditelja i mentora. Cijena osposobljavanja, ovisno o programu, iznosi od 2500 do 4500 kuna. Pojedine jedinice lokalne i regionalne samouprave, sukladno proračunskim mogućnostima i autonomnim politikama prema selu i obrazovanju, financijski pomažu osposobljavanje polaznika sa svog područja kroz različite modele subvencija i potpora.

Mjere aktivne politike zapošljavanja Hrvatski zavod za zapošljavanje ove je godine isplatio 275 milijuna kuna za mjere aktivne politike zapošljavanja i stručno usavršavanje nezaposlenih. Uz ostalo, na natječaj za potpore za samozapošljavanje pristiglo je 806 zahtjeva, a odobreno ih je 491. Ove je godine za mjere aktivne politike zapošljavanja osigurano 358,8 milijuna kuna, što je 27,5 posto više u odnosu na prethodnu godinu.

12 INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3742, 3. rujna 2012.

( 849 € po m

( 16,4 mil kn bez PDV-a

stoje POS-ovi stanovi u Umagu

vrijednost prva 2 ugovora o energetskoj učinkovitosti

Ivan Vrdoljak, ministar graditeljstva i prostornog uređenja

Za gradnju će tre građevinska doz Nikada mi nije bilo jasno zašto u Hrvatskoj treba ishoditi pet, šest različitih odobrenja za gradnju, a u nekim državama građenja, lokacijskih dozvola, potvrda na glavni projekt... Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

ministrom graditeljstva i prostornog uređenja Ivanom Vrdoljakom razgovarali smo o novim zakonima i uredbama koje je pripremilo ovo ministarstvo te o tekućim i planiranim projektima. U kojoj je fazi projekt obnove pročelja zgrada i povećanja njihove energetske učinkovitosti? - Nakon provedenog postupka javnog nadmetanja nedavno smo potpisali prve ugovore o energetskom učinku s pružateljem energetskih usluga tvrtkom Refleks, Varaždinskom županijom i Centrom za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija. Riječ je o dva ugovora za ukupno pet srednjih škola i jedan učenički dom. Vrijednost ovih investicija iznosi ukupno 16,4 milijuna kuna bez PDVa. Ovo su prve obnove na objektima u sklopu programa poboljšanja energetske učinkovitosti zgrada javnog sektora u Hrvatskoj, a procijenjena vrijednost uštede nakon energetske obnove za oba ugovora iznosi čak 50 posto uz godišnju uštedu od oko 1,5 milijuna kuna. Kako mislite pokrenuti tržište najma stanova? - Naš je cilj ne samo po-

krenuti to tržište nego i potaknuti otvaranje radnih mjesta u tom sektoru. Financijsko tržište će odrediti prema kojem modelu će se raditi - hoćemo li kupovati postojeće nekretnine i po kojim cijenama, ili ćemo graditi nove, ili ćemo to raditi preko POS-a Plus. Naši poduzetnici ne rade stanove za najam jer im očito nije isplativo. Želimo da se realni sektor zainteresira za najam stanova i zato ćemo napraviti zakonski okvir koji to omogućuje. Namjeravamo državne stanove dati u najam. Registar državne imovine se radi i treba

Naši poduzetnici ne rade stanove za najam jer im očito nije isplativo vidjeti s koliko ih AUDIO raspolaže. U Strategiji rada Vlade od 2013. do 2015. godine navedeno je 3000 stanova. Što je sa stanovima POS-a? - Posebno intenziviramo izgradnju POS-ovih stanova. Ljetos smo obišli gradilište u Umagu gdje će iduće godine useliti 39 obitelji, a stan će ih koštati 849 eura po četvornom metru. Ove će godine biti useljenje u još 45 stanova u Zadru, Gospiću... Gradi-

mo i u Makarskoj, Opatiji, Puli i Vinkovcima, a u Šibeniku je u tijeku izrada projektne dokumentacije. Iduće godine na redu su Zagreb, Split, Osijek. Donesen je novi Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, a rekli ste i da idete u izmjene zakona koji se tiču prostornog planiranja i gradnje. Koliko sve to može ubrzati i olakšati investiranje? - Može i mora. Što se tiče Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, on će definitivno napraviti reda u nelegalnoj gradnji. Građani jednostavno moraju shvatiti da ova vlada uvodi reda. Počelo je s poreznim dužnicima, sad su na redu bespravno sagrađeni objekti. Pred nama je velik izazov, ali vjerujem da će ljudi shvatiti da se ne može graditi “na divlje”. U tom smislu od velike nam je pomoći Geoportal, koji je izradila Državna geodetska uprava i koji smo javnosti nedavno predstavili. To je izvrsna podloga za efikasniji nadzor terena. Sustav e-dozvole ubrzat će izdavanje akata za gradnju. Pojednostavit ćemo postupak izdavanja dozvole. Za gradnju će trebati jedno odobrenje i ono će se zvati građevinska dozvola. Više neće biti rješenja o uvjetima građenja, lokacijskih

dozvola, potvrda na glavni projekt... Idemo i s novim zakonom o građevinskoj inspekciji koji će joj olakšati rad i dati veće ovlasti. Kada ćete krenuti s rušenjem i što je prioritet? - Krećemo ove jeseni. Prioritet su nam bespravne građevine građene nakon 21. lipnja 2011. na područjima na kojima gradnja nije dozvoljena. Svima ostalima dat ćemo šansu da se legaliziraju. Oni koji već imaju rješe-

nje Građevinske inspekcije o uklanjanju moraju podnijeti zahtjev za legalizaciju do kraja ove godine. A takvih je 31.000. Koje suštinske novosti donose ova dva zakona? Jesu li po vašem mišljenju administrativne zapreke isključivi krivac za manjak investicija? - Administrativne zapreke mogu investiciju nepotrebno odužiti, investitora iscrpiti, ali u pravilu zbog njih se ne odustaje od investicije. Sustav

je zamršen i treba ga pojednostaviti. Imamo situacija gdje se dozvole za gradnju izdaju u razumnim rokovima, gdje referenti odrađuju svoj posao redovito, a imamo županija i gradova gdje je nered i kaos. Imate upravnih odjela koji imaju ogroman priljev predmeta i uspijevaju se nositi s tom situacijom. Nerad ili loša organizacija mogu biti razlozi zbog kojih stvari ne funkcioniraju. Zamršenost zakona ne može biti opravdanje

www.privredni.hr Broj 3742, 3. rujna 2012.

( oko 14.000 zahtjeva ( više od 20.000 za legalizaciju zaprimljeno po starom zakonu

bespravno sagrađenih kuća u obalnom pojasu

ebati samo vola jedno. Za gradnju će trebati jedno odobrenje i ono će se zvati građevinska dozvola. Više neće biti rješenja o uvjetima u Hrvatskoj, tako će mu i biti. Alternativa im je da analiziraju stanje, nađu rješenje i rješavaju svoje predmete sami u roku, a mi ćemo im pomoći stručnim savjetom. Suština jednog i drugog zakona je da se na jednostavan način dođe do onoga na što se ima pravo. Imali smo situaciju da je po starom zakonu o legalizaciji praktički 90 posto zahtjeva bilo odbijeno jer je zakon bio neprovediv. Imali ste pravo na legalizaciju

Administrativne zapreke mogu investiciju nepotrebno odužiti, investitora iscrpiti, ali u pravilu zbog njih se ne odustaje od investicije jer bi onda kaos bio svuda. Odlučili smo djelovati u oba pravca i zakone pojednostaviti, ali i jasno i glasno prozvati urede koji ne rade svoj posao. Uzimat ćemo predmete od onih koji ih ne rješavaju u razumnim rokovima i prosljeđivati ih na rješavanje o njihovom trošku u urede koji rade. Dozvole izdaju županije i gradovi, ali Ministarstvo odgovara za cijeli sustav. Ako neki grad i županija želi plaćati da mu predmete rješava netko drugi

samo teoretski. Cilj nam je napraviti zakonska rješenja koja su logična i razumljiva. Nikada mi nije bilo jasno zašto u Hrvatskoj treba ishoditi pet, šest različitih odobrenja za gradnju, a u nekim državama jedno. Pojeftinjuje li proces legalizacije? - Po starom zakonu zaprimljeno je oko 14.000 zahtjeva za legalizacijom, a za godinu dana izdana su samo 1354 rješenja. Uvidjeli smo da moramo što

hitnije promijeniti zakon jer je stari sustav bio prespor, preskup i prekompliciran. S novim Zakonom i Uredbom o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru, sve je jednostavnije. Prije nije bilo jasne razlike u plaćanju naknade između apartmana, kuće, poljoprivrednog objekta, garaže. Za legalizaciju garaže trebalo vam je i desetak tisuća kuna, a sada 500 kuna. Naknadu je moguće platiti u cijelosti uz popust od 25 posto ili na 60 rata. Papire da je sve čisto dobivate odmah po plaćanju prve rate. Za utvrđivanje naknade imate tri kriterija i svatko može klikom na web stranicu izračunati koliko će ga naknada doći. Možete li prokomentirati zamjerke arhitekata da se na taj način ne vodi dovoljno računa o zaštiti obalnog pojasa? - Čuo sam kritike, ali nisam čuo rješenje. U tom pojasu imamo više od 20.000 bespravno sagrađenih kuća. Njih ni ja niti itko drugi u 20 mandata ne bi mogao ukloniti. Stoga se mora nešto učiniti da se problem zaista riješi, a ne da se pravimo kako on ne postoji ili da beskrajno teoretiziramo i čekamo da se riješi sam. Alternativu ponuđenom rješenju ne vidim niti su je arhitekti dali. Cijenim struku, otvoren sam za suradnju.

Odazivao sam se i odazivat ću se na poziv da zajedničkim radom dođemo do kvalitetnog rješenja. Ministarstvo ni jedan problem ne može riješiti samo. Suradnja je ključna riječ. Zato pozivam arhitekte da nam pomognu tako da i sami osude i sankcioniraju svoje kolege koji sudjeluju u bespravnoj gradnji. Na žalost ima i toga. Je li točno da će odgovorni projektanti, bez suglasnosti tijela uprave, svojim potpisom jamčiti zakonitost projekata? - Projektant svojim potpisom i pečatom jamči i treba jamčiti zakonitost projekta. Na upravi je samo da utvrdi postoji li projekt i je li ga potpisala ovlaštena osoba. Sve što u projektu stoji odgovornost je onoga tko ga je potpisao. Oni koji rade protuzakonite projekte trebali bi osta-

ti bez licencije. Zamislite recimo da želite izgraditi kuću, naručite izradu projekta od ovlaštenog projektanta na temelju kojega ćete dobiti odobrenje i moći graditi svoju kuću. On je projekt potpisao. Vi ste mu za projekt plati-

Novim zakonom ukinut ćemo i lokacijsku dozvolu i potvrdu na glavni projekt, kao i rješenje o uvjetima građenja li. Naknadno se utvrdi da je projekt protuzakonit, bilo u žalbenom postupku bilo u nadzoru. Vi ste u tom slučaju kao naručitelj oštećeni. Nije posao uprave da projektira ljudima kuće jer kad bi tako bilo, ne bi trebali postojati projektanti. Svatko od nas treba odgovarati za

svoj rad. Zašto ne i projektanti? Je li istina da će doći do ukidanja lokacijskih dozvola? - Točno je da ćemo novim zakonom ukinuti i lokacijsku dozvolu i potvrdu na glavni projekt, kao i rješenje o uvjetima građenja. Uporedo s izradom novog zakona o gradnji, kojim će se ukinuti potreba za svim ovim dozvolama, gradimo sustav za uvođenju e-dozvole. Vrlo sam ponosan na taj dio posla. U srpnju smo predstavili naš novi Geoportal. Povezali smo katastar i snimke Državne geodetske uprave u jednu cjelinu. Sustav nadograđujemo dalje. Na njega ćemo nadograditi prostorne planove... Geoportal će biti baza ne samo za izdavanje dozvola nego i za rad Građevinske inspekcije i brojnih drugih službi. To je sjajna podloga za bolje i lakše prostorno planiranje.

Bitno proširena mogućnost legalizacije Hoće li se moći legalizirati gospodarski objekti na poljoprivrednom i šumskom zemljištu te vinarije unutar zaštićenog obalnog pojasa? - Novim smo zakonom bitno proširili mogućnost legalizacije. Ona je sad moguća na šumskom i poljoprivrednom zemljištu te u zaštićenom obalnom području. Time su stekli uvjete za legalizaciju i oni koji su gradili vinarije u svojim vinogradima unutar zaštićenog obalnog područja. Brojni su naši mali vinari apelirali da se takva gradnja omogući jer žele po kvaliteti vina konkurirati najboljima u svijetu. Zakon se mijenjao na način da se dopusti legalna gradnja takvih vinarija pa je logično da se omogući i legalizacija.

14 AKTUALNO *vijesti

Privredni vjesnik Broj 3742, 3. rujna 2012.

( 128,3 mil kn za telekom usluge potrošile državne institucije i javna poduzeća lani

Viro pomaže kooperantima Kooperantima koji zbog posljedica suše neće moći platiti dospjele obveze prema šećerani produžit ćemo rokove otplate na tri godine kako bismo im omogućili nastavak proizvodnje u sljedećim godinama, izjavio je Željko Zadro, predsjednik Uprave Vira. Iz šećerane su poručili da će i u 2013. zadržati otkupnu cijenu repe u iznosu od 300 kuna po toni. Tvornica šećera Viro surađuje s oko 600 kooperanata kojima pruža stručnu i financijsku pomoć da bi osigurala njihovu konkurentnost i dovoljne količine kvalitetne sirovine. Portal za održivi turizam Portal za održivi turizam pokrenut u sklopu europskog projekta Fast-Lain predstavljen je proteklog tjedna u Ministarstvu turizma. Na tom se portalu nalaze ključne i sažete informacije o odgovornom i održivom razvoju turizma u Hrvatskoj i svijetu. Portal sadrži poveznice na mrežne stranice nacionalnih i međunarodnih institucija te organizacija koje se bave održivim turizmom, a omogućen je i ulaz na europski portal DestiNet na kojem će se na engleskom jeziku objavljivati i najvažnije informacije svih hrvatskih sudionika u tom projektu.

Novi imidž Ininih benzinskih postaja U sklopu Plavog koncepta preuređeno je već više od 60 benzinskih postaja Ine u osječkoj, zagrebačkoj, riječkoj i splitskoj regiji. Cilj modernizacije, objavljeno je u reviji Ina Energija, nisu samo vizualno uređenje, već i postizanje izvrsnosti usluge.

Javna nabava informacijske i telekomunikacijske opreme i usluga

Vipnet i King ICT: Doba s državom i javnim sek

Naručitelji su lani sklopili najviše ugovora za govorne usluge u pokretnoj i nepokretnoj telekomunikacij Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ržavne institucije i javna poduzeća lani su potrošili 128,3 milijuna kuna na nabavu telekom usluga, što je 45 posto manje u odnosu na 2010. godinu. HT-Hrvatske telekomunikacije zadržale su prvo mjesto po broju i ukupnom iznosu sklopljenih ugovora. Međutim, vrijednost tih ugovora je lani u odnosu na godinu ranije pala za 51 posto. Drugim riječima, ovaj vodeći davatelj telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj bio je ponuditelj s najvećim ukupnim iznosom sklopljenih ugovora u visini od 55,6 milijuna kuna ili 43 posto od ukupno utrošenih sredstava u javnoj nabavi za telekomunikacijske usluge u 2011. godini te najvećim brojem sklopljenih ugovora (28 samostalno sklopljenih ugovora i dva u zajednici ponuditelja). Za usporedbu, u 2010. godini udio najvećeg ponuditelja HT-a iznosio je čak 61 posto od ukupne vrijednosti nabave. Na drugom mjestu po iznosu sklopljenih ugovora nalaze se Metronet telekomunikacije. Ova tvrtka je lani sklopila 18 ugovora u ukupnoj vrijednosti 25,6 milijuna, što je pad od 24 posto u odnosu na godinu ranije. Ostali operatori, među kojima su Optima telekom i, primjerice, distributeri kabelske televizije B.net i Op-

tika kabel TV, također su zabilježili pad vrijednosti sklopljenih ugovora s državom, pokazala je nova analiza Briefing e-servisa, tvrtke specijalizirane za praćenje i savjetovanje u području javne nabave.

Vipnet je lani sklopio 20 ugovora u ukupnoj vrijednosti 20 milijuna kuna S druge pak strane, jedini telekom koji je u 2011. ostvario rast vrijednosti sklopljenih ugovora bio je Vipnet. Ovaj je operator sklopio 20 ugovora u ukupnoj vrijednosti 20 milijuna kuna, što je rast od 33 posto u odnosu na 2010. godinu. K tomu, analiza je pokazala kako su naručitelji u 2011. sklopili najviše ugovora za govorne usluge u pokretnoj telekomunikacijskoj mreži, odnosno 32 posto. Slijede govorne usluge u nepokretnoj telekomunikacijskoj mreži (26 posto) te usluge pristupa internetu (16 posto). Pad cijena usluga Tatjana Korceba Huić, direktorica tvrtke Briefing e-servisi, kaže nam kako je putem okvirnih sporazuma (višegodišnji ugovori) utrošeno oko 90,8 milijuna kuna, što je manje u odnosu na 2010. godinu, kada je za to isto bilo utrošeno 146,2 milijuna kuna. “Putem okvir-

nih sporazuma u 2011. utrošen je ukupno manji iznos nego u 2010., a razlog može biti upravo to – da su institucije u 2010. sklopile višegodišnje ugovore te time nije bilo potrebe za njima u 2011. godini. Također, mislim kako je jedan od razloga i pad cijene telekomunikacijskih usluga kojima smo svjedoci iz godine u godinu, kao i konkurencije koja se natječe visinom cijene. Jer najčešći kriterij u nadmetanjima, točnije, u čak 97 posto postupaka, upravo je bila najniža cijena”, objašnjava. U analizi koja je provedena na osnovi dokumenata objavljenih u Elektroničkom oglasni-

ku javne nabave za 2011. godinu stoji kako je od ukupno 144 poziva za nadmetanje i obavijesti o početku postupka javne nabave objavljeno 87 obavijesti o sklopljenim ugovorima. Na taj način je čak 40 posto rezultata natječaja ostalo nepoznato javnosti. “Svakako su pritisak javnosti i medija, interes da se zna kamo odlazi naš novac, moćni faktori koji bi mogli utjecati na povećanje transparentnosti. Također bi država, osim puke obveze da se objave rezultati nadmetanja, što propisuje Zakon o javnoj nabavi, dopunom zakona ili nekom uredbom morala sankcionirati one koji rezultate ne

podastru javnosti. Sigurno je da se jednim dijelom ti podaci ne objave zbog nemara ili zbog toga što vam se ništa neće dogoditi ako ih ne objavite, ali ostaje sumnja da se to čini i iz drugih razloga”, ističe. Nadalje, broj naručitelja u 2011. bio je manji za osam posto u odnosu na 2010. godinu, dok je broj ponuditelja ostao isti. Najveći naručitelj prema visini utrošenih sredstava bio je HEP sa 18,4 milijuna kuna. Slijede Hrvatske autoceste sa 16,7 milijuna kuna i Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNet s utrošenih 15,5 milijuna kuna. S ukupno 11 sklopljenih ugovora CARNet je bio najveći na-

www.privredni.hr Broj 3742, 3. rujna 2012.

(

( 32% ugovora

to je 45% manje

*vijesti

sklopljeno za usluge u pokretnoj mreži

u odnosu na 2010. godinu

Utrošeni iznosi naručitelja za nabavu telekomunikacijskih usluga

ar posao ktorom

HEP

ručitelj prema broju ugovora, kao i u 2010. godini. Otvorenije tržište Zatim, pokazuje analiza, državne institucije i javna poduzeća u prošloj su godini na nabavu IT opreme i usluga potrošile 6,7 posto manje novca nego u 2010. godini. Tako je javni sektor u prošloj godini, prema podacima iz obavijesti o sklopljenim ugovorima, na IT opremu i usluge utrošio 681,1 milijun kuna, prema 729,7 milijuna u 2010., ne računajući višegodišnje okvirne sporazume. “Ne radi se o nekom posebno velikom smanjenju u odnosu na 2010. godinu. Ipak je to bila još jedna od godina

HEP je najveći naručitelj IT opreme i usluga, s utrošenih 60,5 milijuna kuna Combis, također regionalni sistem integrator, zauzeo je drugo mjesto po vrijednosti, nakon petog u 2010. i sedmog u 2009., zahvaljujući lanjskom rastu od 50 posto na 35,6 milijuna kuna, raspoređenih na 47 pojedinačnih ugovora. Rastu su najviše prido-

16.701.657,16 kn

CARNet

15.458.349,06 kn

Ured za središnju nabavu Vlade RH

11.607.950,00 kn

Grad Zagreb

9.688.824,76 kn

HZZO

8.975.818,65 kn 7.572.321,46 kn

HZZ kn

7.000.000,00 kn

14.000.000,00 kn

21.000.000,00 kn

Predmeti nabave u obavijestima o sklopljenim ugovorima 6% 1% 1%

jskoj mreži, te za usluge pristupa internetu u kojoj se puno govorilo o uštedama na svim razinama”, naglašava Tatjana Korceba Huić. Valja istaknuti kako je tržište lani bilo otvorenije. Naime, broj isporučitelja koji su uspjeli na barem jednom nadmetanju porastao je zamjetnih 24 posto, na 416. Osim toga, tržište je bilo usitnjenije. Tako je bilo 278 naručitelja ili za devet posto više. King ICT bio je najuspješniji ponuditelj s najvećim brojem sklopljenih ugovora - 75, i najvećom ukupnom vrijednošću po tim ugovorima od 72,3 milijuna kuna, izvan okvirnih sporazuma i zajednica ponuditelja. To je rast vrijednosti od 10 posto u odnosu na godinu prije i tržišnog udjela s devet na 11 posto, nakon što je ta tvrtka, koja je poslovanje započela kao distributer računala i računalne opreme i tijekom godina prerasla u regionalnog sistem integratora, u 2009. zauzela 6,7 posto tržišta.

18.400.807,65 kn

Hrvatske autoceste

pokretna

9% 32%

nepokretna usluga pristupa Internetu

usluga prijenosa podataka zakup TK vodova elektroničke komunikacijske usluge - nije specificirano u objavi 16%

usluga proslijeđivanja SMS sadržaja radijska frekvencija

26%

Ponuditelji prema vrijednosti sklopljenih ugovora HT - Hrvatske telekomunikacije

55.647.683,30 kn

Metronet telekomunikacije

25.594.473,23 kn

VIPnet Zajednica ponuditelja: HT - Hrvatske telekomunikacije i Iskon Internet Via Tel Zajednica ponuditelja: HT - Hrvatske telekomunikacije, aiKATE, NTH Media Optima telekom

20.008.590,08 kn 11.333.177,16 kn 5.649.126,80 kn 3.549.223,94 kn 2.648.589,68 kn

B.net Hrvatska

2.291.436,83 kn

Optika kabel TV

526.161,29 kn

BT Net

401.200,00 kn

Infrastruktura

396.804,00 kn

Kapsch ITS

174.900,00 kn

Steiner telekomunikacije

113.920,00 kn kn

nijeli uspjesi na natječajima Ministarstva financija. Treće mjesto pripalo je IBM World Trade Corporationu, ispred Končar-Inženjeringa i S&T Hrvatska. Lani je iz prvih pet isporučitelja ispao Span, čiji su poslovi s državom spali na četvrtinu onih iz 2010. godine, izvan zajednica ponuditelja i višegodišnjih sporazuma, dok je veliki skok poslovanja napravio zagrebački Comping, sa 2,6 milijuna na 18,4 milijuna kuna, što mu je donijelo šesto mjesto. Stagnacija transparentnosti Najveći pak naručitelj bila je Hrvatska elektroprivreda (HEP), s utrošenih 60,5 milijuna kuna kroz 64 ugovora, ispred Hr-

30.000.000,00 kn

vatskih autocesta (HAC) sa 56,7 milijuna i Financijske agencije (Fina) sa 37,7 milijuna kuna. U 2010. HEP je bio tek četvrti s utrošenih 40,4 milijuna kuna, a vodila je Hrvatska kontrola zračne plovidbe, ispred Fine i HAC-a. “S obzirom na to da su i dalje aktualne mjere štednje, vrlo je vjerojatno da će i u ovim sektorima potrošnja stagnirati ili biti u postojećim okvirima. Međutim, to je teško predvidjeti bez nekog šireg uvida u, primjerice, planove nabave naručitelja”, naglašava ona. Zanimljivo je kako je i transparentnost nabave u informatičkom sektoru lani bila nešto smanjena. Naime, dok je 2010. u zakonski predviđenom roku

60.000.000,00 kn

objavljen rezultat 87 posto nadmetanja, javnost je u 2011. saznala za ishod njih 85 posto. “Bez pritiska javnosti ili zakonom propisane sankcije koja bi primorala naručitelje da objave rezultate svih nadmetanja, ne vidim da će se transparentnost mijenjati na bolje. Zadnjih godina je postignuta određena razina transparentnosti koja se drastično ne mijenja ni na bolje ni na gore, a koja se čini maksimalna za postojeće okolnosti, a postotak poznatih rezultata se kreće od 60 do 85 posto. Iz svega bih mogla zaključiti da će u najboljem slučaju transparentnost stagnirati, a moguće je da će postati i lošija nego što jest”, kaže Tatjana Korceba Huić.

Izaslanstvo Cityja u HGK-u Poslovna delegacija iz Velike Britanije, predvođena Davidom Woottonom, utjecajnim Lord Mayorom londonskog Cityja, posjetit će Hrvatsku gospodarsku komoru u srijedu, 5. rujna. Glavna tema susreta je razvoj i financiranje velikih energetskih i infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj. Pozdravni govor održat će predsjednik HGK-a Nadan Vidošević. Na temu Javno-privatno partnerstvo u Republici Hrvatskoj; zakonski okviri, strateški prioriteti i najavljeni projekti govorit će prvi potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar gospodarstva Radimir Čačić. Urod duhana manji 18 posto U ovogodišnjoj proizvodnji duhana bilo je planirano proizvesti 10.500 tona duhana na proizvodnim površinama od 4578 hektara. Zbog ekstremne suše na pjeskovitim tlima u Podravini urod bi mogao biti manji i do 18 posto ako se sušno razdoblje nastavi i u rujnu. Stoga su agronomski stručnjaci za duhan iz Hrvatskih duhana pozvali svoje proizvođače da navodnjavaju duhanska polja i izbjegnu rizik od suše, uz povećanje uroda od 3,5 do četiri tone po hektaru duhana. Kartičari u Opatiji

U opatijskom Grand hotelu Adriatic od 24. do 26. rujna održava se 13. međunarodna konferencija o tehnologijama, normama i primjeni čip kartica u financijskim, trgovačkim i drugim djelatnostima Smart Card 2012. Osim predavanja, radionica, okruglog stola te izložbe, u sklopu trodnevne konferencije održat će se i nekoliko seminara. Organizatori konferencije su Hrvatska gospodarska komora, Zagrebačka banka i riječka tvrtka Case.

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3742, 3. rujna 2012.

( 77,7 tona morske ribe ( to je 23% više ukupno uzgojeno i ulovljeno 2011.

u odnosu na godinu ranije

Uzgoj i ulov ribe

Pozitivna bilanca i lagan

I slatkovodno i morsko ribarstvo bilježe pozitivne trendove u poslovanju, ulovu i izvozu. Unatoč niskoj potrošnji ribe, gublje proizvodnje, ulov i uzgoj ribe je u 2011. zabilježilo najbolje rezultate u posljednjih nekoliko godina Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

rvatski ribari ukupno imaju oko 130 većih plovila dužih od 18 metara koji love mrežama plivaricama te oko 300 koća dužih od 12 metara. Proteklih se godina lovilo između 45.000 i 60.000 tona plave ribe, od čega najviše srdele i inćuna, te oko 5000 tona bijele ribe. No u ribarskim dinu ranije rastao ulov plave ribe, i to za 38 posto. U prošloj godini ribari su ulovili 46.051 tonu srdele što je 72 posto više nego godinu prije, a za pet posto porastao je ulov inćuna kojeg su izlovljene 14.382 tone.

Najviše je rastao ulov plave ribe, i to za 38 posto u odnosu na godinu ranije; srdele je ulovljeno čak 72 posto više nego prije krugovima se govori da je bijele ribe i dvostruko više, ali se ulovi ne prijavljuju. Statistike za prošlu godinu pokazuju kako je u odnosu na godinu ranije uzgoj i ulov morske ribe i organizama porastao za 23 posto. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupno je uzgojeno i ulovljeno 77.729 tona. Najviše je u odnosu na go-

Sve manje školjkaša Uzgoj i ulov tuna zabilježio je pad za trećinu. U 2011. uzgojeno je 2312 tona, a ulovljene su 372 tone tune. U posljednjih pet godina ulov i uzgoj tune nastavlja negativan trend. U 2006. godini uzgojeno je 6700 tona tune, a ulovljene su 1022 tone te visokokvalitetne ribe.

Ulov glavonožaca je porastao za 14 posto, na 1023 tone, a ulov rakova te ulov i uzgoj školjaka nastavili su negativne trendove. Rakova je manje za sedam posto - ukupno 505 tona, a uzgoj i ulov školjaka pao je na 557 tona što je čak 75 posto manje nego 2010. godine. Padu proizvodnje i uzgoja školjki najviše je pridonijelo smanjenje potražnje nakon što je 2007. godine Europska unija zabranila uvoz živih školjkaša iz Hrvatske na svoje tržište zbog povećane količine fitotoksina koji je posljedica cvjetanja mora. Kako školjkaši zahtijevaju speci-

fične uvjete uzgoja i visoku čistoću mora, uzgoju ne pomaže ni jačanje turizma niti uvođenje novih trajektnih linija. Strategija razvoja s početka stoljeća najavljivala je rast uzgoja do 10.000 tona godišnje. No od 2006. godine uzgoj školjaka je smanjen gotovo na desetinu, odnosno s godišnjih 4000 na samo 420 tona. Više šarana i pastrve Uzgoj slatkovodne ribe u 2011. godini u odnosu na godinu ranije čak je porastao za jedan posto više od ubiranja plodova mora. Ukupno su uzgojene 6283 tone slatkovodne ribe što

je za 24 posto bolje nego u 2010. godini. Nakon nekoliko godina stagnacije kada je proizvodnja pala na manje od 4500 tona godišnje, prošlogodišnji rezultati ohrabruju. Najviše je porastao uzgoj šarana, za 59 posto, i tako količinski pretekao uzgoj pastrve. Šarana je u prošloj godini uzgojeno 2891 tonu, a pastrve 2489 tona. U odnosu na godinu ranije, pastrve je uzgojeno tri tone manje. Rast u prošloj godini bilježe i uzgoj glavaša koji je sa 617 tona porastao za 62 posto, te ostale ribe koje je bilo 104 tone ili šest posto više nego godinu ranije. Som se uzgajao manje za 17 posto - ukupno 24 tone,

amur za 32 posto - ukupno 158 tona, te riblja mlađ za šest posto - ukupno 2555 tona. U prošloj godini smanjen je broj šaranskih ribnjaka za pet posto, na 9721 hektar, a broj pastrvskih ribnjaka porastao je za 22 posto, na šest hektara. Pad zaposlenosti i niske plaće U sektoru ribarstva i prerade ribe potkraj 2010. godine bilo je zaposleno 3112 radnika, što je 6,5 posto zaposlenih u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu, no ta brojka je za 10 posto manja nego godinu prije. Prihodi tog sektora porasli su u 2010. godini u

Proizvodnja slatkovodne ribe (u tonama)

Ulov i uzgoj morske ribe i organizama (u tonama)

Potrošnja ribe po glavi stanovnika (u kilogramima)

3500

50.000

9,0 8,0

3000

40.000

7,0

2500

6,0

2000

30.000

1500

20.000

5,0 4,0 3,0

1000 500 0

10.000

2,0

0,0

1,0

2006. Šaran Ostalo

Izvor: DZS, obrada HGK

2007. Pastrva Mlađ

2008. Som

Amur

2009. Glavaš

2010.

2011.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

Ulov sredele Ulov inćuna Ulov i uzgoj tuna Ulov ostale ribe Uzgoj ostale ribe Ulov glavonožaca Ulov rakova Uzgoj i ulov školjaka Izvor: DZS, obrada HGK

2007.

2008.

2009.

2010.

Morska i slatkovodna riba Plodovi mora Sušena, dimljena i usoljena riba Konzervirana i prerađena riba Izvor: DZS, obrada HGK

www.privredni.hr Broj 3742, 3. rujna 2012.

( za 1/3

pao je uzgoj i ulov tuna

( čak 75% manji

Poticaj većoj potrošnji domaće ribe

bio je i uzgoj i ulov školjaka

ni rast

enju radnih mjesta u sektoru kao i padu potražnje za pojedine segmente Volimo li ribu? Ako je suditi po prosječnoj potrošnji ribe koja godišnje iznosi manje od devet kilograma po glavi stanovnika, hrvatski građani zaobilaze ribarnice u velikom luku. Prema statistici u 2010. godini u Hrvatskoj se pojelo 7,5 kilograma morske i slatkovodne ribe godišnje po glavi stanovnika. Te brojke u posljednjim godinama variraju između 7,8 i 6,8 kilograma. Plodovi mora - mekušci i školjke - od 2007. bilježe negativan trend i pad potrošnje sa 1,1 kilograma na 0,7 kilograma. Ukupnim brojkama u potrošnji treba dodati još oko 100 grama sušene, dimljene ili usoljene ribe, te oko 800 grama konzervirane i prerađene ribe. Svjetski prosjek je dvostruko viši od naše potrošnje - oko 17 kilograma, a neke, moru okrenute zemlje, poput južnoazijskih zemalja i Japana ostvaruju potrošnju i osam puta veću od nas. odnosu na godinu ranije za dva posto i dosegli 1,56 milijardi kuna, a ovim poslovima bavilo se 245 tvrtki što je čak tri posto više nego godinu ranije. Tvrtke koje su prerađivale ribu najviše su ribe zamrzava-

Prihodi u sektoru ribarstva 2010. su dosegli 1,56 milijardi kuna, a ribarskim se poslovima bavilo 245 tvrtki

nje ribe zabilježilo je mali pad od dva posto - ukupno 2893 tone, a konzervirane ribe bilo je četiri posto manje nego godinu prije, 7726 tona, čime je nastavljen lanjski negativan trend kada se gotovo 10.000 tona ribe konzerviralo. Prosječna plaća u ovom sektoru početkom 2012. godine iznosila je 4488 kuna što je za 17,8 posto manje od hrvatskog prosjeka i 10,3 posto manje od prosjeka u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu.

le i u 2011. godini proizvele 5251 tonu što je za dvije trećine više nego godinu ranije. Sušenje i solje-

Pozitivna bilanca U 2011. godini izvezena je 35.041 tona riba i ribljih prerađevina ukupno vrijed-

nih 168,1 milijun američkih dolara. U odnosu na godinu ranije, to je za tri posto više u količini, no 24 posto više u novcu. Najveći dio izvoza iznosila je svježa ili rashlađena riba - 15.066 tona ili 103,2 milijuna dolara i nje je u toj godini izvezeno dva posto više u količini, a 42 posto više u novcu nego godinu prije. Izvezeno je i ribljih prerađevina u vrijednosti 23,7 milijuna dolara ili 4571 tona što je količinski isto kao godinu prije, ali vrijednosno sedam posto više. U istom razdoblju uvezeno je 33.219 tona ribe, što je za 19 posto manje nego godinu prije. Vrijed-

nost tog uvoza bila je 105,6 milijuna dolara ili tri posto više nego godinu prije. Najveći dio uvoza činila je smrznuta riba, svježi ili smrznuti mekušci i riblji fileti. Uvoz ribljih prerađevina i konzervi pao je za 17 posto u količini, na 5252 tone, ili osam posto u vrijednosti, na 21,9 milijuna kuna. Dok je cijela prehrambena industrija ukupno u minusu za 835 milijuna dolara i njena pokrivenost uvoza izvozom doseže tek 63 posto, ribarski sektor bilježi 62,4 milijuna dolara pozitivne robne razmjene i pokrivenost uvoza izvozom od 160 posto.

Robna razmjena ribe, plodova mora i prerađevina Robna razmjena ribe, plodova mora i prerađevina (u tonama) 70.000

(u mil. USD) 250

60.000

200

50.000 40.000

150

30.000

100

20.000 50

10.000 0

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Uvoz Izvoz

Izvor: DZS, obrada HGK

2005. 2006. Uvoz Izvoz

Izvor: DZS, obrada HGK

2007.

2008.

2009. 2010.

2011.

Jedi što vrijedi Nakon velikih akcija u Rijeci i Zadru, promocija ribe i domaćeg ribarstva uskoro će biti i u Varaždinu i Osijeku Kako bi se povećala potrošnja ribe, Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatska gospodarska komora pokrenuli su projekt Riba Hrvatske – Jedi što vrijedi. U aktivnosti projekta uključene su i Hrvatska obrtnička komora, Ministarstvo turizma, ribarske zadruge te niz stručnih i znanstvenih institucija i suradnika. Marketinškim akcijama na nacionalnoj razini želi se promijeniti izrazito niska potrošnja proizvoda ribarstva i ojačati položaj hrvatskih tvrtki na tržištu. S obzirom na to da je hrvatska morska i ekološki čista zemlja, poražavajući je podatak da se godišnje pojede ribljih i morskih plodova manje od devet kilograma po glavi stanovnika. Još je poraznije to što znanost pokazuje kako je riba važna za zdravu prehranu svih, i mladih i starih, jer ima optimalnu količinu hranjivih tvari nužnih ljudskom organizmu te preventivnu ulogu u sprečavanju bolesti. Hrvatska je zemlja pomorske tradicije i orijentacije, a Jadransko more jedno od naših najvećih prirodnih bogatstava. Čistoća i prozirnost, povišeni salinitet i kisik kao i velika bioraznolikost glavni su razlozi jedinstvenosti Jadrana. Hrvatska je ispresijecana i mrežom rijeka i pritoka koje također karakterizira veliko bogatstvo biljnih i životinjskih vrsta. Projektom se stvara krovni brend kojim bi se potrošačima omogućila prepoznat-

ljivost, sigurnost i kvaliteta proizvoda hrvatskog ribarstva koja ih izdvaja od ostalih proizvoda na tržištu. Ujedno bi taj znak pokazivao i brigu za održivo gospodarenje prirodnim bogatstvima mora i kopnenih

Do kraja godine prvi proizvodi dobit će oznaku Riba Hrvatske - Jedi što vrijedi voda. Ova akcija trebala bi pomoći i boljem pozicioniranju naših ribara, uzgajivača i prerađivača na domaćem, ali i na izvoznim tržištima. Ovoga ljeta održana su dva velika događanja u Rijeci i Zadru kojima se promovirala ova akcija, a kako najavljuje Zoran Radan, savjetnik u Sektoru za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore, do kraja ove godine donijet će se pravilnik o dodjeli znaka i prvi proizvodi dobit će oznaku Riba Hrvatske - Jedi što vrijedi. Uskoro se očekuje i objavljivanje nove internetske stranice projekta i održavanje dviju kontinentalnih promotivnih akcija - u Varaždinu i Osijeku.

18 EUROGLAS

Privredni vjesnik Broj 3742, 3. rujna 2012.

( oko 500.000

( oko 200.000

domaćinstava u Belgiji promijenilo je dobavljača struje

isto je učinilo s plinom

Kako funkcionira slobodno tržište energije

Skupi ste? Ok, nećete imati potrošače Potrošačima tržišna utakmica i te kako godi: za trećinu jeftinija struja ili plin uz zajamčene fiksne cijene tijekom tri godine odličan su mamac za promjenu energetskih boja Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

vo je već pravi rat cijenama: energetske kompanije u Belgiji otvoreno se bore za svakog potrošača. Otkako je liberalizirano tržište energije svaki potrošač može veoma lako birati želi li struju i plin preko Electrabela, Luminusa, Essenta, Lampirisa, Eneca, Nuona ili kombinirati tvrtke, već prema ponuđenim tarifama i uvjetima... Visoke cijene energenata naglo su se stišale, a najveća, ujedno i najskuplja tvrtka među energetskom ekipom, Electrabel, krenula je strmo nizbrdo. Najkrupniji domaći opskrbljivač električnom energijom izgubio je od Nove godine pa do ljeta rekordan broj mušterija spavši na najniže grane u povijesti, pokrivanje 55 posto domaćeg tržišta. Prije nego što je domaće tržište bilo otvoreno konkurenciji, u 2003. godini, Electrabel se mirno ljuljuškao na 78 posto tržišta, siguran u svoju poziciju. Novac je samo kapao. Nekoliko godina bilo je primirje, dok su manje tvrtke hvatale zalet i testirale teren i novi igrači izvana ispipavali opcije prostora sa 10 milijuna stanovnika. Onda je pokrenuta lavina. Donedavni se premoćni opskrbljivač našao na skliskom terenu suočen sa žilavom, ambicioznom i neosporno jeftinijom konkurencijom. Gotovo pola milijuna domaćinstava u Belgiji

promijenilo je dobavljača struje, a oko 200.000 je isto učinilo s plinom. Tradicionalno, razlike cijena električne energije veće su negoli one zemnog plina. Izgleda da je za donedavnog monopolista najgori bio prvi ljetni mjesec kada je dobavljača energije promijenilo oko 70.000 domaćinstava, mahom okrenuvši leđa Electrabelu, optirajući za tvrtke s atraktivnijim paketom cijena. Najviše su novog terena osvojile manje kompanije. Promjene donose velike uštede Razlike u cijenama energenata idu do trećine i potrošač može odlučiti koja mu i kakva cijena odgovara. Uštede kroz mijenjanje opskrbljivača mjere se u stotinama pa i tisućama eura godišnje. Ako se

u pregovore o cijeni energenata uključi šire susjedstvo ili čak kvart, nisu isključena ni veća sniženja ili posebne povlastice, tako da od toga najveće koristi izvlače manja naselja te kolektivni aranžmani postaju sve popularniji. Electrabel, suočen s padom na polovinu udjela na tržištu, još uvijek smatra da nije riječ o poslovnoj katastrofi. Prema riječima glasnogovornice tvrtke Sare Debryn u izjavi belgijskim medijima, tržište se ponaša onako kako potrošači žele, “oni sada imaju veoma širok izbor opcija; da, točno je da nas mušterije napuštaju, ali istodobno dobivamo nove klijente. Naša tvrtka želi ostati tržišnim liderom nudeći inovativne proizvode i usluge kako bi nam klijenti mogli uprav-

ljati svojom energijom na najbolji mogući način”. U igri vabljenja potrošača kompanije ne prezaju od trikova. Jedan od

Uštede kroz mijenjanje opskrbljivača mjere se u stotinama pa i tisućama eura godišnje

argumenata jest i taj da je Electrabel francuska tvrtka (što je istina) te da bi bilo bolje novac, i to manje novca za istu potrošnju, davati belgijskoj, recimo Luminusu. Naravno, ni jedna od tvrtki nije čisto domaća – toga ni nema. Kada je novčanik u pitanju, potrošač naglo gubi

osjećaj domoljublja, on ide tamo gdje ocijeni da mu je najpovoljnije, bilo to francuska, nizozemska, njemačka ili belgijska kompanija, trenutačno raspoređene na tržištu zemlje. Tvrtke su ionako odavno izgubile nacionalne boje. Potrošač odlučuje Samim potrošačima tržišna utakmica i te kako godi: za trećinu jeftinija struja ili plin uz zajamčene fiksne cijene tijekom tri godine odličan su mamac za promjenu energetskih boja. Potrošačima pri ovome pomaže kvalitetan web site Moja energija (Mon energie/ Mijn energie) na čijim stranicama dobivaju jednostavnu, opširnu, razumljivu, objektivnu informaciju kako se kreću cijene energenata, gdje su najjefti-

niji struja, plin ili mazut, koji opskrbljivač nudi što. Na jednom mjestu potrošač nalazi sve što ga zanima – cijene i aranžmane, usporedbe. On je u situaciji odlučiti temeljem pouzdanih podataka. Najbolje od svega je izbor. Dokle će ići ova utakmica, malo tko može predvidjeti. Za sada, najzadovoljniji su potrošači koji za isto plaćaju manje. Val mijenjanja opskrbljivača energentima uzdrmao je tvrtke, održao im lekciju da ništa nije zajamčeno, pogotovo ne vjernost kupaca previsokim cijenama ,primoravši ih na traženje novih, atraktivnijih paketa usluga. Koliko je električne energije ili plina potrošeno, moguće je saznati u svakom trenutku ulaskom na web stranice opskrbljivača. Padaju ponude za jeftinije tarife, ne samo noću ili vikendom, dopušteno je pogađanje i uvjetovanje kao i povezivanje potrošača u skupine. Još su neiskorišteni golemi potencijali novih mjerila, područje u kome je u Europi odmakla Italija. Priča o belgijskoj struji i ratu opskrbljivača ilustracija je silnica slobodnog tržišta. Objašnjava i zašto je liberalizacija tržišta energije u EU-u išla veoma sporo i bolno, vlade je nisu htjele ni voljele jer se nije svidjela monopolistima, a kada se konačno dogodila, potrošači su je prigrlili iz jednostavne računice da im štedi stotine i stotine eura godišnje.

( 760 kg otpada

po stanovniku godišnje proizvodi Cipar

( 369 kg

iznosi taj prosjek u Hrvatskoj

Kako se EU nosi s otpadom

Najrazvijeniji recikliraju i spaljuju, nerazvijeni zakopavaju Tretman otpada jest svojevrsna mjera razvijenosti društva i, ako ćemo baš, njegove ekološke osviještenosti i domaćinskog ponašanja. Europski je prosjek produkcije otpada po glavi stanovnika 502 kilograma od kojih se 486 kilograma na razne načine tretira Lada Stipić - Niseteo niseteo.lada@skynet.be

uropska statistika rješavanja problema otpada iz domaćinstava šarolika je onoliko koliko su različite prakse i dosezi u državama. Sveprisutne su razlike na nacionalnoj, regionalnoj pa i lokalnoj ili mjesnoj razini. Europski je prosjek produkcije otpada po glavi stanovnika 502 kilograma od kojih se 486 kilograma na razne načine tretira. Načini rješavanja problema otpada na europskoj razini, prema podacima Eurostata, su ukopavanje (38 posto), paljenje (22 posto),

Sva postrojenja za obradu otpada moraju raditi u skladu sa strogim, striktnim propisima EU-a o zaštiti okoliša. reciklaža (europski je prosjek mizernih 25 posto) i kompostiranje (15 posto). Preostaje ipak i nešto statistikama “neobuhvaćenih” postotaka koji zagađuju more, vode i polja te užasavaju namjernike, ali i lokalce. Najviše otpada po stanovniku proizvodi Cipar, 760 kilograma, dijelom zahvaljujući statistici koja po stanovnicima dijeli i otpad što ga stvaraju turisti. Iza Cipra, u kategoriji od 600 do 700 kilograma po gra-

đaninu, su Luksemburg, Danska i Irska. Stotinjak kilograma manje je u skupini Nizozemske, Malte, Austrije, Njemačke, Španjolske, Francuske, Italije, Velike Britanije i Portugala. Od 400 do 500 kilograma godišnje producira se u domaćinstvima Finske, Belgije, Švedske, Grčke, Slovenije, Mađarske i Bugarske. U grupi ispod 400 kilograma su, uz tri baltičke države, Rumunjska, Slovačka, Češka i Poljska. Zakopava se 38 posto otpada Aplicirajući precizne upute Eurostata o obradi podataka iz područja upravljanja otpadom i njegova tretmana, Hrvatska je također ubačena u statistiku EU-a, slijedeći još jedan od brojnih lanaca za uključivanje u europske poslove. Prema Eurostatu koji se oslanja na službene hrvatske podatke, prosjek godišnje proizvodnje otpada po glavi stanovnika je 369 kilograma, dakle Hrvatska je u kategoriji najmanjih proizvođača smeća. U Hrvatskoj se od te hrpe tretiraju 363 kilograma. Sada dolazi osjetna razlika između Hrvatske i razvijeni(ji)h zemalja Europe – Eurostatova analiza upozorava da se 95 posto komunalnog otpada ukopava, a samo jedan posto kompostira! Europski je prosjek zatrpavanja otpada 38 posto, s time da su u njega ugrađene prakse Njemačke ili Nizozemske s ništicom, ali i Rumunjske sa 99 posto ili Bugar-

ske sa 100 posto. To su jedine dvije zemlje članice EU-a gdje je zatrpavanje smeća popularnije i raširenije negoli u Hrvatskoj. A tretman otpada jest svojevrsna mjera razvijenosti društva i, ako ćemo baš, njegove ekološke osviještenosti i domaćinskog ponašanja. Spaljivanje otpada druga je kategorija rješavanja problema komunalnog otpada. U Danskoj u spalionicama završi 54 posto smeća, Švedskoj 49 posto, Njemačkoj i Nizozemskoj 38 odnosno 39 posto. Simbolične se količine od oko jedan posto spaljuju u Poljskoj ili u Sloveniji. U Belgiji će reciklirati 40 posto otpada, u Njemačkoj čak 45 posto – te su zemlje europski rekorderi, pogotovo u odnosu prema hrvatskih tri posto što, istina,

jest više od rumunjskih jedan posto, ali manje od četiri posto u Slovačkoj. Hrvatska je ravna Grčkoj po kompostiranju otpada, samo jedan posto. Inače, na razini EU27 na kompostiranje otpada 15 posto, a u Austriji visokih 40 posto! Eurostatova analiza tretmana komunalnog otpada pokazuje da su reciklaža i kompostiranje pokrili preko polovine obrađenog smeća u Austriji, Belgiji, Njemačkoj, Nizozemskoj i Švedskoj. S druge strane, u pet članica na ovu kombinaciju otpada manje od 10 posto. Dogodine će biti u šest. Recikliranje kao stil života U Bruxellesu recikliranje je stil života koji u konačnici čisti ulice, jamči šarenilo nasada i dječja igrali-

šta, građani separiranjem otpada financiraju komunalce koji su razvili širok biznis recikliranja. Kopenhagen se grije i odbačenim stvarima. Eurostatovi podaci govore da se preklani (što su najsvježiji raspoloživi podaci, nedavno potpuno obrađeni) reciklirala četvrtina sveukupnog komunalnog otpada. Podatka za Hrvatsku nema. U prošlom je valu proširenja tretman komunalnog otpada spadao u krupne prepreke pri pregovorima - s dugim rokovima usklađivanja zakona i prakse s europskima iz zajedničke pravne stečevine. Tretman otpada jedna je od velikih stavki u aranžmanima razvojnih banaka i država-članica, kao i u rasporedu sredstava iz različitih europskih fondova. Na to će u većoj

mjeri računati i Hrvatska kada postane članicom. U općoj graji oko smeća i ekologije obično se zaboravlja kako sva postrojenja za obradu otpada - poput spalionica moraju raditi u skladu sa strogim propisima EU-a o zaštiti okoliša. Njima se Hrvatska prilagodila ili prilagođava tako da ni izgradnja spalionice u bilo kojem gradu Hrvatske, bez obzira na to koliko ideja izgledala odiozna stanovnicima, ne bi smjela donijeti smrad i zagađenje. Ako zakažu hrvatski organi i zakoni, uvijek će dežurati Europska komisija kao “zaštitnica Sporazuma”, dakle slova zakona u EU-u. Komisija ionako učestalo reagira na kršenja obveza u tretmanu otpada u gotovo svim članicama pa tako, primjerice, sustavno goni talijanske vlasti kada zaborave aplicirati stroge propise o obradi otpadnih voda prije nego one dostignu rijeke pa Jadran. Ekološki najosvještenije zemlje, poput Danske ili Švedske, pale velike količine smeća bez posljedica po okoliš, izvlače iz toga maksimum, griju se na onome što su odbacili. Sve su formule odavno provjerene u praksi. Hrvatskoj ostaje samo koristiti najbolja iskustva, a ne prakse u kojima bi netko na brzinu digao novac. Jer najgora stvar koja se može dogoditi svakom gradu, a ne samo Zagrebu, jest ostati na zakopavanju smeća u skladu sa zemljama trećega svijeta.

20 MERIDIJANI

(

Privredni vjesnik Broj 3742, 3. rujna 2012.

od 0,5 do 20 €/m2

porez na nekretnine u Grčkoj

( između 0,46 i 1,06% vrijednosti porez na nekretnine u Italiji

Iskustva drugih država s porezom na posjedovanje nekretnina

Puno truda, malo koristi za proračun Iskustva okolnih zemalja s porezom na nekretnine vrlo su različita. Zajedničko im je jedino to što takvim porezom ne uspijevaju napuniti više od dva-tri posto proračuna se plaća u dvije godišnje rate, sredinom lipnja i sredinom prosinca. U prvih šest mjeseci ove godine država je od tog poreza ubrala 9,5 milijardi eura, a godišnji plan je 20,1 milijardu, što je između dva i tri posto ukupnih prihoda proračuna.

Drago Živković zvikovic@privredni.hr

eriodične najave uvođenja tzv. poreza na imovinu (pri čemu se najčešće misli na porez na posjedovanje nekretnina) još nisu urodile ni službenim prijedlogom, a kamoli zakonom. Ipak, sudeći po odlučnosti ministra financija Slavka Linića, njegovo je uvođenje izvjesno, samo je pitanje kada i u kojem obliku. U donošenju konačne odluke sigurno bi bila korisna i iskustva okolnih zemalja. A ona su vrlo različita. Zajedničko im je jedino to što porezom na posjedovanje nekretnina ne uspijevaju napuniti više od dva-tri posto proračuna. Susjedna Slovenija nedavno je uvela porez na posjedovanje nekretnina, ali samo luksuznih, čija je vrijednost veća od milijun eura. Tako bi za nekretnine vrijedne između jedan i dva milijuna eura od sredine rujna vlasnici trebali plaćati porez od 0,5 posto, a za nekretnine iznad dva milijuna eura jedan posto. Iako se u početku tvrdilo da je takvih nekretnina u Sloveniji oko 3500, popis je u međuvremenu spao na oko 900. Za iduću godinu najavljeno je i uvođenje poreza na sve nekretnine, kojim bi se zamijenila postojeća naknada za uporabu stambenog zemljišta (komunalna naknada). Porez bi u cijelosti bio prihod lokalne samouprave, a prema neslužbenim najavama stope bi bile 0,03

Porez uz struju Sličan porez prošle je godine uvela i Grčka, uz jednu inovaciju: porez se plaća uz račun za struju. Obračunava se po kvadratu površine stana, u rasponu od 0,5 do 20 eura godišnje, ovisno o starosti zgrade i njezinoj lokaciji. posto vrijednosti za stambene nekretnine, 0,1 posto za drugu nekretninu ili vikendicu, a 0,3 posto za prazne stambene nekretnine. Uveli, pa ukinuli U susjednoj Mađarskoj porez na nekretnine uveden je još 2006. godine, ali je neslavno završio. Primjenjivao se na nekretnine vrijednosti veće od 100 milijuna forinti (2,6 milijuna kuna), po stopi od 0,5 posto, a uveden je kao dio šireg poreza na luksuz, koji se plaćao i na automobile, plovila i zrakoplove. Porez je, ali samo u dijelu koji se odnosio na nekretnine, 2010. godine ukinuo mađarski ustavni sud, ponajviše zbog nejasnoća oko utvrđivanja vrijednosti nekretnine, ali i zbog toga što se pri određivanju visine poreza nije uzimao u obzir dohodak vlasnika nekretnine. Nova

vlada premijera Viktora Orbana je odmah po dolasku na vlast ukinula sve poreze na luksuz, pa tako i na luksuzne nekretnine, ali je sada pod pritiskom Međunarodnog monetarnog fonda da uvede porez na sve nekretnine. Trenutačno Mađari plaćaju nešto slično komunalnoj naknadi, pri čemu lokalna samouprava može birati hoće li tu naknadu izračunati po kvadraturi stambenog prostora ili po procijenjenoj vrijednosti. Ako se odluči za kvadraturu, maksimum je 1580 forinti (42 kune) po kvadratu godišnje, a ako se odluči za vrijednost, onda je maksimum tri posto godišnje. U praksi velika većina općina i gradova primjenjuje računicu po kvadraturi, jer se procjena vrijednosti smatra vrlo nepouzdanom. Iako se Orbanova vlada snažno protivi pritiscima MMF-a, u medi-

jima se spominje mogućnost uvođenja poreza od 10 posto na razliku u cijeni ostvarenu nakon prodaje nekretnine. Austrija već dugo ima porez na posjedovanje nekretnina, međutim, iznosi su u praksi prilično niski. Lokalna samouprava može ga razrezati do visine od dva posto procijenjene vrijednosti nekretnine, ali stvarne stope jako variraju. U praksi, za prosječni stan plaća se oko 200 eura poreza godišnje, a za prosječnu kuću oko 400 eura. Austrija također ima porez na promet nekretnina, osnovna stopa je 3,5 posto, ali u slučaju prodaje najbližim srodnicima primjenjuje se niža stopa od dva posto. Neoporezivi dio Porez na posjedovanje nekretnina nedavno je uvela i Italija, kao jedno od sredstava krpanja zja-

pećih rupetina u državnom proračunu. Talijanski porez ubraja se među najkompliciranije u Europi. Za prvu nekretninu stopa je 0,4 posto, a za sve ostale 0,76 posto procijenjene vrijednosti. Taj porez plaća se središnjoj državi, a povrh njega lokalna samouprava može naplatiti i svoj porez, pa je konačni raspon između 0,46 i 1,06 posto. Nekretnine su podijeljene u više kategorija, a postoji i neoporezivi dio od 200 eura po članu kućanstva, koji se povećava za 50 eura za svakog uzdržavanog člana kućanstva, do maksimalno 400 eura po kućanstvu. Lokalna samouprava može po svojoj volji povećavati neoporezivi dio, pa tako građanima čak svesti poreznu obvezu prema središnjoj državi na nulu, ali onda ne može uvoditi svoj dio poreza. Talijanski porez

U susjednoj Mađarskoj porez na nekretnine uveden je još 2006. godine, ali je neslavno završio Porez je obračunat uz račun za struju kako bi se neplaćanje moglo kažnjavati isključivanjem struje. Država je planirala ubrati dvije do tri milijarde eura, što je oko tri posto ukupnih prihoda proračuna. No, kako je prošla zima u Grčkoj bila neobično oštra, Ministarstvo financija je odustalo od isključenja struje, a u međuvremenu je i grčki ustavni sud ukinuo taj dio zakona. Procjenjuje se da oko pola milijuna kućanstava u Grčkoj nije platilo porez za prošlu godinu, a umjesto isključivanja struje sada im država prijeti ovrhama i deložacijama.

www.privredni.hr Broj 3742, 3. rujna 2012.

( 2,2 mil €

Pogled u svijet

izdvojeno iz pretpristupnih fondova za projekt

Regionalna suradnja

Finska vs. euro dr. Uroš Dujšin

K Klimatske promjene ne poznaju granice Projekt će identificirati glavne zajedničke rizike i nastojati stvoriti sustav ranog upozoravanja. Koristit će se iskustva zemalja Europske unije čiji će predstavnici sudjelovati u provođenju nekih njegovih dijelova

jedinjeni narodi, Europska komisija i zemlje Jugoistočne Europe pokrenuli su regionalni projekt namijenjen ublažavanju posljedica klimatskih promjena i smanjivanju rizika od prirodnih nepogoda. Uz Hrvatsku, u projekt su uključeni Albanija, Crna Gora, Srbija, Makedonija, Turska i Kosovo. Iz europskih pretpristupnih fondova izdvojeno je 2,2 milijuna eura, a sponzori će biti i UN-ov ured za sprečavanje katastrofa (UNISDR) te Svjetska meteorološka organizacija (WMO). U razmatranju mjera koje bi trebale pomoći smanjenju rizika od pro-

Poticat će se razmjena meteoroloških prognoza, informacija o vodostaju rijeka i seizmoloških podataka mjena klime i prirodnih katastrofa sudjelovat će predstavnici nacionalnih meteoroloških zavoda, zatim tijela koje se bave gospodarenjem vodama i drugih službi koje se bave

spašavanjem građana od posljedica velikih elementarnih nepogoda. Institucije koje pokreću ovu suradnju ističu da je područje zapadnog Balkana i Turske izloženo mnogim prirodnim opasnostima, kao što su hladne fronte i toplinski valovi te pojava velikih oborina koje izazivaju poplave i odrone zemlje. U zadnje vrijeme zabilježena su i iznimno dugačka sušna razdoblja i razorni šumski požari. Usto je riječ o trusnom području u kojem su česti potresi. Klimatske promjene, intenzivno iskorištavanje poljoprivrednih površina te naseljavanje u zonama rizika još su dodatno povećali rizike. Razvoj mreže upozoravanja Stoga će se posebna pažnja posvetiti razvoju mreže upozoravanja na rizike koji se mogu proširiti preko državnih granica. Poticat će se razmjena meteoroloških prognoza, informacija o vodostaju rijeka i seizmoloških podataka. “Vrijeme, klima i vodeni tokovi ne poznaju državne granice. Nadamo se da ćemo suradnjom stručnjaka iz više zemalja ojačati otpornost na rizike koje donosi budućnost i prilagoditi se promje-

nama klime”, istaknuo je Michel Jarraud, glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije. Margareta Wahlström, posebna izaslanica glavnog tajnika UN-a za borbu s posljedicama katastrofa, kaže da svaka od ovih zemalja ima svoje posebnosti, a da većina ima podjednake izglede da bude izložena poplavama ili potresima. Projekt će identificirati glavne zajedničke rizike i nastojati stvoriti sustav ranog upozoravanja. Koristit će se iskustva zemalja Europske unije čiji će predstavnici sudjelovati u provođenju nekih njegovih dijelova. Primjerice, stručnjaci finskog meteorološkog zavoda u Skopju će pomoći organiziranju ureda koji će u ovom projektu koordinirati regionalne meteorološke informacije. Poticat će se i razvoj modela osiguranja od katastrofa namijenjenih malim i srednjim poduzećima, farmerima, vlasnicima kuća i stanova, osobito u gradovima. UN već provodi takve globalne programe pod zajedničkim imenom Učinimo gradove otpornima. Mnoga takva iskustva iz drugih dijelova svijeta testirat će se u prirodnim uvjetima kakvi vladaju u regiji Jugoistočne Europe. (I.V.)

olovoško se zatišje proširilo čak i na kriznu eurozonu. Izjava predsjednika Europske središnje banke Marija Draghija s kraja srpnja kako će učiniti sve da sačuva euro pridonijela je smanjenju troškova zaduživanja Italije i Španjolske. Grčki premijer Antonis Samaras traži od Berlina i Pariza odgodu rezanja proračuna, a ne i nove pomoći. Spor između Grčke i njenih vjerovnika vjerojatno

će se odgoditi za nekoliko tjedana, bar dok se ne odluči hoće li se odobriti sljedeća tranša pomoći. Protiv spašavanja drugih No bilo bi pogrešno kladiti se na njegov nastavak. Grčka je privreda u dubokoj recesiji, a Njemačka se i dalje oštro protivi novim financijskim injekcijama za njen spas. Njemačka Bundesbanka i dalje je protiv toga da ECB kupuje obveznice radi smanjenja troškova zaduživanja u Španjolskoj i Italiji. No tim već poznatim brigama pridružila se još jedna, a ta je da napore za održanje eura mogu ugroziti ne u Berlinu, nego u jednoj drugoj štedljivoj prijestolnici, Helsinkiju. Prošlog je tjedna finska ministrica

financija izazvala potres kada je izjavila da njena zemlja neće ostati prikvačena na euro po svaku cijenu, a ministar vanjskih poslova izjavio je da Finci rade planove za slučaj sloma eura. Za to ima razloga: Finska može najviše izgubiti od okupljanja državnih dugova. MMF predviđa da će ukupni bruto dug u zemljama eurozone dogodine dostići 91 posto BDP-a, dok je taj odnos u Finskoj tek 53 posto što je najniže u eurozoni, osim u Estoniji i Luksemburgu.

Finski troškovi zaduživanja su otprilike jednaki onima u Njemačkoj. Nakon Japana i Italije, finsko stanovništvo najbrže stari pa stoga nije sklono gomilati dugove. Oporavivši se nakon jedne opake bankarske krize iz 1990-ih i to vlastitim naporima (doduše uz povoljne prilike u svjetskoj privredi) razumljivo je da se Finci protive spašavanju drugih. Finska bi imala najmanje koristi od održavanja eura. Njene su banke neznatno izložene perifernim zemljama u nevolji, za razliku od Francuske i Njemačke. Njena je privreda manje integrirana u eurozonu od drugih sjevernih protivnika spašavanja poput Nizozemske. Tek 31 posto finskog izvoza ide u druge zemlje

eurozone što je manje od onoga što prodaje euroskeptična Britanija. Pet od sedam njenih najvećih stranih tržišta nalazi se izvan eurozone. Njen najveći opskrbljivač je Rusija, a najveći kupac Švedska čija privreda raste brže od finske. I Norveška stoji bolje. Finci su bijesni što se od njih traži da izdvajaju novac za Grčku, a ostalima nije promaknulo da njihovi najbliži susjedi prosperiraju izvan eura. Ipak potpora udruživanju dugova? Izgleda, međutim, da bi Njemačka ipak mogla privoljeti Fince u neku vrstu velikog plana koji uključuje udruživanje dugova. Javno je mišljenje sklono ostanku u eurozoni ako zbog ičega drugog onda zbog straha da ne padnu u rusku sferu utjecaja. No njemačka kancelarka Angela Merkel bi trebala smatrati Fince još jednim znakom da njen gradualistički pristup ne funkcionira. Što dulje gđa Merkel odugovlači s otkrivanjem

Finska bi imala najmanje koristi od održavanja eura svog grandioznog plana, to je više znakova da se Europa razilazi. Nizozemci se također sve više protive spašavanju drugih; u međuvremenu troškovi rastu naročito stoga što programi štednje kojima je Angela Merkel sklona dovode do kontrakcije europskih privreda. Bi li se Fince moglo natjerati da ostanu ako ukupno zaduženje eurozone naraste iznad 100 posto BDP-a? Ili će koalicija predvođena ultradesničarskom strankom prava doći na vlast u Helsinkiju? Ta će pitanja biti utoliko teža za gđu Merkel.

22 HRVATSKA & REGIJA CESTOGRADNJA U BiH

Turci i Makedonci grade autoceste

Konzorcij zagrebačkog Viadukta i Heringa iz Širokog Brijega završio je radove i pustio u promet 10 kilometara dugu poddionicu autoceste na koridoru V.c Kakanj-Bilješevo i tako približio Sarajevo Zenici. Čitav posao do Zenice bit će okončan do 2014., a zakašnjenje su zbog bankrota izazvale slovenske građevinske tvrtke SCZ i Primorje, koje su na međunarodnom natječaju dobile izgradnju tunela Vijenac na ovoj dionici dugoj više od tri kilometra. Sada tunel probijaju domaće kompanije koje su Slovencima bile podizvođači. Ukupna vrijednost obavljenih radova iznosi 100 milijuna KM, dobivenih kreditom Europske investicijske banke. Gradi se i prva južna dionica auto-

ceste od granice Hrvatske prema Međugorju, a uskoro se očekuje i početak radova na sjevernoj dionici od Odžaka do Svilaja gdje Viadukt gradi most preko Save do Odžaka. U rujnu počinje i gradnja dugo najavljivane autoceste Banja Luka-Doboj, 36 kilometara duge dionice od Doboja do Prnjavora. Investicija je vrijedna 180 milijuna eura namaknutih kreditom Europske banke za obnovu i razvoj. Na međunarodnom natječaju posao je dobila, prvi put u BiH, makedonska tvrtka Granit te Integral Inženjering iz Laktaša iz RS-a. Rok završetka radova je rujan 2015. godine. JP Autoceste Federacije BiH sa sjedištem u Mostaru potpisale su ugovor s turskom kompanijom Cengiz Jnsaat Sanyi za izgradnju 5,5 kilometara dionice sarajevske zaobilaznice Lepenica-Suhodol na koridoru V.c. Vrijednost investicije je 75,1 milijun eura iz kredita EIB-a, a rok za puštanje u promet je 20 mjeseci. (Z.L.)

*vijesti blem s EP-om RS-a ima i HEP oko Rudnika i TE Gacko.

Elektroprivreda RS-a u gubicima Od 10 poduzeća iz sastava Elektroprivrede RS-a njih pet je prvo ovogodišnje polugodište završilo s ukupnim gubitkom od 18,9 milijuna KM, dok je preostalih pet imalo dobit od 5,3 milijuna KM. Najveći gubitak od 9,5 milijuna KM imale su elektrane na Trebišnjici, a najveću dobit ostvarila je HE Višegrad od 3,9 milijuna KM. U gubitku je Rudnik i, sporna sa Slovencima, TE Ugljevik. Slovenci su, naime, sudu podnijeli odštetni zahtjev s kamatama od oko 780 milijuna eura jer njihovo predratno učešće u izgradnji putem Saveznog fonda za razvoj nerazvijenih nije isplaćeno strujom. Identičan pro-

Akumulirani gubitak Rafinerije BB 411 milijuna KM Rafinerija nafte Bosanski Brod u prvom polugodištu ostvarila je gubitak od devet milijuna maraka čime je ukupan akumulirani gubitak Rafinerije, koja se nalazi u ruskom vlasništvu kao i sva naftna industrija Republike Srpske, dostigao iznos od 411,2

milijuna KM. Podaci o poslovanju Rafinerije potvrđeni su i na redovnoj godišnjoj skupštini dioničara. U dokumentu sa skupštine navodi se kako Rafinerija nema čime pokriti gubitke do 2015. godine kad se planira završetak radova na njenoj rekonstrukciji.

Privredni vjesnik Broj 3742, 3. rujna 2012.

( 300 USD ( 20 mil KM gubitak po svakoj toni

gubitak Aluminija u prva 3 mjeseca 2012.

Mostarski aluminijski kombinat suočava se s najtežom krizom do sada

Aluminij smanjuje proizvodnju Zbog pada cijena aluminija te poskupljenja struje i repromaterijala donesena je odluka o gašenju 12,5 posto elektrolitičkih ćelija Zdravko Latal latal@privredni.hr

rošlogodišnji najveći izvoznik iz Bosne i Hercegovine, mostarski Aluminij, iz dana u dan sve teže prevladava recesiju u svijetu. Drastičan pad cijena aluminija te enormno poskupljenje struje i repromaterijala odrazili su se na gubitke u poslovanju. Nadzorni odbor kombinata, nakon razmatranja izvješća o poslovanju u prvoj polovini ove godine, donio je odluku o smanjenju proizvodnje za 12,5 posto, odnosno gašenju 12,5 posto elektrolitičkih ćelija u Elektrolizi, jer gubitak po svakoj proizvedenoj toni iznosi 300 američkih dolara. Tim rezom problemi nažalost nisu razriješeni, a za rujan, kad se analiziraju rezultati poslovanja u ljetnim mjesecima, najavljena je i mogućnost daljnjeg gašenja ćelija. Stanje Aluminija je iznimno teško, najviše zbog visoke cijene struje. FERK je prošlogodišnju cijenu struje sa 48 eura za MWh povećao na 54 eura, što je najviša cijena struje koju u Europi plaćaju proizvođači aluminija. Uz to, cijena metala na Londonskoj burzi je rapidno pala, što je rezultiralo time da je kombinat u prva tri mjeseca ove godine iskazao gubitak od 20 milijuna konvertibilnih maraka, iako je u prošloj godini, uz velika odricanja, ostvario dobit od 1,1 milijun KM. Gubitak za šest mjeseci nije iskazan, ali će jamačno

biti još veći. Do sada zbog smanjenja proizvodnje nije bilo otpuštanja radnika, nego se rješenje našlo u smanjenju plaća. Daljnji pad robne razmjene Kako su prognoze i informacije koje stižu sa svjetskih burzi o cijeni aluminija sve lošije, i to sve do kraja godine, u Aluminiju tvrde da nisu imali bolje rješenje nego da negativno poslovanje ublaže smanjenjem proizvodnje i daljnjim gašenjem elektrolitičkih ćelija. O svim ovim problemima menadžment Aluminija izvijestio je predstavnike svih razina vlasti u zemlji i cje-

Zbog smanjenja proizvodnje nije bilo otpuštanja radnika, nego su se smanjile plaće lokupnu javnost, ali osim nekoliko posjeta na “visokoj” razini, reagiranja i rezultata nije bilo. U sedam ovogodišnjih mjeseci robna razmjena BiH s inozemstvom bilježi dalji pad od 4,3 posto i rast trgovinskog deficita od 4,5 posto, odnosno 4,13 milijardi KM. Naime, vrijednost izvoza je,

prema podacima Agencije za statistiku, iznosila 4,5 milijardi KM, a uvoza 8,6 milijardi KM uz pad od 0,3 posto. Tom padu izvoza i rastu deficita nesumnjivo u dobroj mjeri je “kumovao” pad proizvodnje u Aluminiju koji je proteklih godina u ukupnom izvozu sudjelovao sa 37 posto.

Manja trgovinska razmjena Hrvatske i BiH Hrvatska je uz Njemačku i nakon sedam ovogodišnjih mjeseci ostala prvi vanjskotrgovinski partner, ali je ta razmjena u konstantnom padu. BiH je u Hrvatsku do kraja srpnja izvezla roba u vrijednosti od 694,7 milijuna konvertibilnih maraka uz pad od 3,8 posto, a u Hrvatskoj kupila roba za 1,2 milijarde KM uz pad od 2,4 posto.

Reagirajući na kritike kako se novi menadžment na čelu s direktorom Ivom Bradvicom u prevladavanju ekonomske krize snalazi loše u odnosu na onaj raniji s dugogodišnjim direktorom Mijom Brajkovićem, iz Aluminija su priopćili kako je ostavština Brajkovića na dan 30. travnja 2009. godine, kad je otišao u mirovinu, bio gubitak od 65 milijuna KM i 64 ugašene elektrolitičke ćelije, odnosno 25 posto ukupnih proizvodnih kapaciteta, i to u vrijeme kad je cijena električne energije bila 34 eura za MWh.

www.privredni.hr Broj 3742, 3. rujna 2012.

( 25% građana

( 40%

u Srbiji je nezaposleno

*vijesti

srpskog gospodarstva pokriva Beograd

Beogradska promocija novog modela razvoja

Beograd protiv ostatka Srbije Do sada su investitori dolazili do granice Beograda, a sada se postavlja pitanje zašto Inđija, a ne Obrenovac ili Borča, rekao je gradonačelnik najavljujući da ubuduće Beograd neće više puštati nikoga do manjih mjesta u Srbiji ukoliko ima šanse dobiti neku investiciju

prazna, i u kojoj je punih 15 godina živio samo domar. “Nismo je do sada prodavali jer bi dio sredstava išao i Republici, ali sada ćemo je prodati”, najavio je gradonačelnik.

Nove industrijske zone Na sastanku s gospodarstvenicima u Privrednoj komori Beograda, koji je bio nevjerojatno posjećen (što govori i o podršci planovima razvoja i o autoritetu gradonačelnika), Đilas je precizirao da će industrijske zone biti locirane pored prometne obilaznice, kao i na obali Dunava u Borči, nakon izgradnje tzv. kineskog mosta Zemun-

Deseci milijuna eura u nekretninama On je procijenio kako će od prodaje stanova i drugih nekretnina u vlasništvu grada biti osigurano nekoliko desetaka milijuna eura. Najavio je da će se i zakupcima poslovnog prostora u Beogradu omogućiti da postanu vlasnici prostora koji već koriste, tako što će dobiti pravo prvokupa i da će i ta sredstva biti uložena u razvoj. “Naša ideja je da se sada najviše bavimo ljudima, da oni što više rade i imaju plaće. Ako budemo čekali da uvjeti za gospodarstvenike budu kao u Njemačkoj, to nećemo dočekati. Ali možemo mijenjati dio po dio. Želim da zajedno s vama za četiri godine vidim veći broj zaposlenih i da gospodarstvo bolje funkcionira”, poručio je Đilas u Komori Beograda. I dodao da “najvećim patriotima smatra one koji zapošljavaju građane i daju im redovnu plaću od koje se može normalno živjeti”, kao i da će “Beograd slušati gospodarstvenike i na temelju toga unapređivati gospodarsko okružje”. Predsjednik Privredne komore Beograda Milan Janković je odgovorio kako su gospodarstvenici spremni na dijalog i najavio niz sličnih susreta s gradskim vlastima, ocjenjujući da je “Beograd grad velikih privrednih potencijala u regiji”.

Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs eograd će graditi gospodarske zone i to po rubovima grada iz sredstava dobivenih prodajom imovine i poslovnog prostora, najavio je prošloga tjedna gradonačelnik Beograda Dragan Đilas. Ova izjava govori bar nekoliko stvari koje su i golim okom vidljive: kriza je stegla i ne pušta, ako je i bilo rezervi, do sada su sve iscrpljene i u pitanju je goli život građana od kojih je u Srbiji nezaposleno 25 posto, a Beograd skida rukavice kada je u pitanju tučnjava za investitore s ostatkom Srbije. Đilas je bio eksplicitan u iznošenju plana razvoja Beograda: “Razvoj gospodarstva, privlačenje investicija i zapošljavanje, kako bi što više ljudi bilo zaposleno i ostvarivalo zarade, bit će u naredne četiri godine prioritet gradske vlade koja je u prethodnom razdoblju bila posvećena razvoju infrastrukture, izgradnji mosta preko Save i obilaznice oko Beograda, vrtića i škola te podizanju standarda života u gradu”.

Dragan Đilas, gradonačelnik Beograda

Borča, koji će, kako je rekao, razviti potpuno novi dio grada, a prve zone će već početkom iduće godine biti izgrađene od Batajnice do Surčina. Grad će pripremiti infrastrukturu te parcele dati na besplatno korištenje tvrtkama i investitorima u prve tri godine, ali ih neće darovati. Nakon isteka te tri godine bit će im omogućeno da to zemljište zakupe ili otkupe,

rekao je Đilas i dodao da će se tako dobivena sredstva iznova ulagati u gospodarski razvoj Beograda. Do sada su investitori dolazili do granice Beograda, a sada se postavlja pitanje zašto Inđija, a ne Obrenovac ili Borča, rekao je gradonačelnik najavljujući da ubuduće Beograd neće više puštati nikoga do manjih mjesta u Srbiji ukoliko ima šanse

Političko kuglanje ometa svako poslovanje “Beograd je politički stabilan, a bez političke stabilnosti nema ni ekonomske stabilnosti ni razvoja”, rekao je doskorašnji zamjenik gradonačelnika Milan Krkobabić izražavajući na taj način stav u pogledu najava da bi pobjednici na republičkim izborima mogli krenuti rušiti opozicijsku vlast u Beogradu. Podsjetio je da su mnoge lokalne samouprave za razliku od Beograda “političke kuglane” zbog čega u tim sredinama nema ni traga gospodarske aktivnosti, dok “Beograd pruža sigurnost i maksimalnu jednostavnost za investicije”. Krkobabić, koji je potpredsjednik Partije ujedinjenih penzionera (njegov otac je predsjednik te partije i potpredsjednik vlade Srbije), najavio je početak zapošljavanja kroz koncept socijalnog poduzetništva, koji će poticati zapošljavanje osoba s invaliditetom, raseljenih osoba, pripadnika manjina i starijih od 45 godina. Na taj način posao bi trebalo dobiti oko 16.000 ljudi u Beogradu.

U privlačenje investitora grad će uložiti novac od prodaje svojih nekretnina, među inim i vile na Dedinju dobiti neku investiciju jer “pokrivamo 40 posto srpskog gospodarstva”. Što se tiče novca, a grad bi prvo trebao investirati kako bi privukao investitore, Đilas je naveo da će se inicijalna sredstva pomoću kojih će biti realiziran projekt gospodarskih zona osigurati prodajom razne nepokretne imovine grada. Beogradu je imovina vraćena na temelju zakona koji je razgraničio republičko vlasništvo. Ispostavilo se da je Beograd bogati nasljednik, pa je, između ostalog, u vlasništvu grada i veoma vrijedna vila na Dedinju, a koja je do sada bila

Arhar: ugovor treba poštivati Dug prema štedišama Ljubljanske banke treba rješavati na međunarodnoj razini, a ne postupcima pojedinačnih pravnih subjekata protiv države, rekao je u intervjuu za magazin Banka slovenski financijski stručnjak i direktor Udruženja banaka Slovenije France Arhar. Prvi sastanak stručnjaka Arhara i hrvatskog Zdravka Rogića - koje su Slovenija i Hrvatska odredile da vladama predlože rješenje devizne štednje hrvatskih štediša u bivšoj Ljubljanskoj banci, održan je u utorak, a novi slijedi za dva tjedna. “Moj je stav jasan: ugovor treba poštivati”, naglasio je Arhar dodajući kako Sloveniju obvezuje i Bečka konvencija o nasljeđivanju po kojoj dug mora regulirati onaj tko je od toga na svom teritoriju imao koristi. DARS bilježi pad prihoda DARS je u prvih šest mjeseci ove godine zabilježio prihode od 148 milijuna eura, što je za 84.000 eura manje u usporedbi

s lanjskim rezultatima u isto doba, pokazuju podaci objavljeni na Ljubljanskoj burzi. Dobitak državne tvrtke za upravljanje autocestama tako iznosi 4,7 milijuna eura, niti trećinu od 15,7 milijuna eura uprihodovanih u istom razdoblju prošle godine. Prihodi od cestarina dosegli su 133,8 milijuna eura i za dva milijuna su manji nego lani. Slovenija: pad BDP-a i zaposlenosti Slovenija je u trećem kvartalu zabilježila posebno zabrinjavajući pad BDP-a od 3,2 posto u odnosu na isti kvartal prošle godine. K tome, prema podacima Državnog statističkog ureda, nezaposlenih je u Sloveniji sada 82.000, najviše otkako se (od 1993.) provode ankete o radnoj snazi.

24 STIL *vijesti Britanci žele investirati u hrvatski turizam Ministar turizma Veljko Ostojić i britanski veleposlanik u Hrvatskoj David Arthur Slinn proteklog su tjedna razgovarali o budućoj turističkoj suradnji, potencijalnim investicijama u hrvatske turističke projekte britanskih kompanija te povećanju dolazaka turista između dvije zemlje. Pritom je rečeno kako je jedan britanski investitor zainteresiran za kupnju dionica ZRC-a Lipik, ali nije precizirano o kome je riječ. Slinn je istaknuo kako Britanci žele u Hrvatsku dolaziti u razdoblju pred i posezone, na što mu je Ostojić potvrdio kako je upravo produljenje turističke sezone te razvoj selektivnih oblika turizma prioritet Ministarstva turizma u sljedećem razdoblju. Game of Thrones ponovno u Dubrovniku

Američka produkcijska kuća HBO potvrdila je kako će se treća sezona nagrađivanog hit serijala Game of Thrones (Igra prijestolja) ponovno snimati u Dubrovniku, i to potkraj rujna i početkom listopada. Snimat će se na više gradskih lokacija te u Arboretumu Trsteno. Time se nastavlja turistička promocija Dubrovnika i Hrvatske u svijetu. Uređenje lokaliteta Colentum Udruga Argonauta iz Murtera pokrenula je inicijativu za uređenje arheološkog lokaliteta Colentum u okolici Murtera s ciljem turističke valorizacije kulturne baštine Murtera. U udruzi Argonaut kažu kako arheološki turizam predstavlja razmjerno složenu granu kulturnog turizma koja mora zadovoljiti zaštitu samog lokaliteta te ga istodobno učiniti dostupnim turistima. Sa svojim inicijativama udruga Argonaut pridonosi stvaranju novog turističkog brenda Murtera.

Privredni vjesnik Broj 3742, 3. rujna 2012.

( 19,7 mil €

do sad već uložila tvrtka Aquae vivae

( još 1 mil €

uložit će uskoro u wellness centar

Ulaganja u turizam u Krapinskim Toplicama

Traže se investitori u male i obiteljske hotele U izgradnju termalnog aquaparka ukupno će se uložiti oko 26 milijuna eura. Prva faza završit će do kraja ove godine, otvorenjem golemog zatvorenog vodenog kompleksa njihova topla vrela, autora Josipa Kolesarića.

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

akon 10 godina provedbe projekta izgradnje termalnog aquaparka u Krapinskim Toplicama, potkraj ove godine očekuje se otvorenje zatvorenog vodenog kompleksa sa šest bazena i popratnim sadržajima. Tvrtka Aquae vivae do sada je u projekt uložila 19,7 milijuna eura i završila prvu fazu izgradnje. Na mjestu gdje su se ranije nalazili otvoreni bazeni, sada niče zatvoreni kupališni kompleks na 18.000 četvornih metara površine. Aquae vivae će s investicijama nastaviti i u 2013. kada se očekuje ulaganje još jednog milijuna eura u wellness centar. Tijekom 2014. i 2015. godine Aquae vivae s ulaganjem od pet milijuna eura planira završiti treću fazu projekta, a tada će

Rusi zainteresirani za toplice Iako su Krapinske Toplice kontinentalno turističko odredište, u njima borave domaći i strani turisti, a ponajviše Rusi, Poljaci, Nijemci, Slovenci, Nizozemci i gosti iz Bosne se izgraditi vodeni sadržaji na otvorenom. Isto tako, tvrtka Krass hotel, koja je vlasnik starog Hotela Toplice, do sljedeće će godine investirati 3,5 milijuna kuna u obnovu i modernizaciju tog hotela te podizanje razine energetske učinkovitosti samog objekta. Do kraja ove godine u Hotelu Toplice izgradit će se topli nathodnik do vodenog kompleksa. “Novi vodeni kompleks privući će još više gostiju u Krapinske Toplice, ali nam i dalje nedostaju hotelski ka-

paciteti. Zato je Turistička zajednica Krapinskih Toplica naručila studiju za izgradnju hotela kategorije četiri zvjezdice koja će zainteresiranim ulagačima biti predstavljena u listopadu ove godine”, rekao je Ernest Svažić, direktor TZO-a Krapinskih Toplica. Dodao je kako to mjesto ove godine obilježava i 150 godina turizma, a tim je povodom u srpnju održana i središnja manifestacija BadlFest na kojoj je predstavljena monografija Krapinske Toplice i

Hotel Toplice i Aparthotel Villa Magdalena orijentirani su prema ruskim turistima i Hercegovine. No, zbog nedovoljnih smještajnih kapaciteta ove se godine osjetio pad turističkih rezultata, pa je tako u sedam mjeseci ove godine tamo boravilo 5240 gostiju što je 17 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju.

Ujedno je zabilježeno 22.544 noćenja, jedan posto manje. Unatoč tome, broj dolazaka inozemnih turista ove je godine povećan 39 posto u odnosu na sedam mjeseci 2011. godine. “Učinci promjene strukture gostiju vidljivi su već u spomenutoj ovogodišnjoj statistici. Hotel Toplice i Aparthotel Villa Magdalena orijentirani su prema ruskim turistima koji u Krapinskim Toplicama prije svega koriste medicinske usluge, ali i ostale turističke aranžmane. Očekujemo da će otvaranje prema ruskom i ostalim stranim tržištima potaknuti investitore u male obiteljske hotele i razvitak turizma na selu, ali i ostalih selektivnih oblika turizma”, istaknuo je Svažić. Dodao je kako je u tijeku izrada brend strategije razvitka zdravstvenog turizma Krapinskih Toplica.

Festival slastica Kriški oblizeki

Milkin medenjak čuvar slatke tradicije

radicionalna turističko-kulinarska manifestacija Kriški oblizeki održat će se 15. rujna u Križu u organizaciji Općine Križ, tamošnje turističke zajednice te Društva Naša djeca Vladimir Nazor Križ. Na ovogodišnjem 15. festivalu Kriški oblizeki predstavit će se više od 300 slastica u četiri kategorije – torte, kolači s kremom, suhi i sitni čajni kolači te starinski kolači. U posebnoj kategoriji Lau-

reat Mira Todorić ocjenjivat će se svi donirani kolači. Ovaj festival slastica ima humanitarni karakter, a sredstva su namijenjena Društvu Naša djeca Vladimir Nazor Križ. Od prije 15 godina do danas, prikupljenim sredstvima s te manifestacije izgrađena su dječja igrališta u svim naseljima Općine Križ, osnovan je Klub za pomoć djeci sa smetnjama u razvoju, a otvorene su i brojne igraonice za djecu. Zahvaljujući tom dosadašnjem

trudu, prije dvije godine Društvo Naša djeca Vladimir Nazor Križ dobilo je Povelju Zagrebačke županije, a Općina Križ počasni naziv Općina prijatelj

djece. Prije nekoliko godina na Kriškim oblizekima predstavljen je suvenir – Milkin medenjak, izrađen od domaćeg krušnog brašna i livadnog meda iz Ve-

zišća, rodnog mjesta operne pjevačice Milke Trnine, po kojoj je slastica i dobila naziv. Kako kažu u Turističkoj zajednici Općine Križ, u tom je mjestu pitanje prestiža tko će napraviti najbolje slastice, a svi oni koji ih spravljaju na taj način čuvaju stare recepte. U sklopu ovogodišnjih Kriških oblizeka održat će se izložba starih kuharica te svih dosadašnjih izdanja knjižica recepata nastalih nakon prethodnih festivala slastica. (S.P.)

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3742, 3. rujna 2012.

( 200 mil domena

i nekoliko milijardi stranica na webu

( 40.000 €

*vijesti

uložio Mihovil Barančić, predsjednik Cranea

Domene pod povećalom

“Roboti” dovode zbrku u red Prednarudžbe za korištenje servisa WhoAPI pristižu iz cijeloga svijeta, ponajprije Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, Indije te Njemačke Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

azvoj internetskih projekata danas uglavnom teče u smjeru društvenih mreža, sigurnosnog i poslovnog softvera te web i mobilnih aplikacija. K tomu, postoje razvojni timovi koji do odgovarajućeg mjesta na mreži svih mreža žele doći putem inovativnih tražilica. Tvrtke i pojedinci razvijaju i druge proizvode, a jedan od njih je platforma za pretraživanje i provjeru dostupnosti internetskih domena WhoAPI koju su osnovali Goran Duškić i Edi Budimilić. Goran Duškić, suosnivač i jedan od direktora, kaže kako WhoAPI nije društvena mreža poput Facebooka, ni tražilica kao što je Google.

liko milijardi stranica čiji broj raste iz mjeseca u mjesec zadnjih 20 godina, na internetu je nastala gadna zbrka. Individualne pretrage su riješene prilično kvalitetno s Go-

Nismo htjeli zaposliti mnogo developera te ih zbog nedostatka novca otpuštati, kaže Duškić “WhoAPI nije ni neka vrsta programa. Iz tog razloga je teško predstaviti ovu platformu. Najbolje je zamisliti robote koji se kreću internetom i prikupljaju razne informacije o web stranicama i domenama te ih pripremaju za jednostavnije korištenje drugima. Jer, sa 200 milijuna domena i neko-

ogleom. No, neke tvrtke pretražuju informacije po nekoliko stotina tisuća puta dnevno, i upravo tu mi pomažemo, kao i one tvrtke koje baziraju svoje rješenje na WhoAPI-ju”, objašnjava on. Servis još nije službeno pušten u web promet, međutim, prednarudžbe za njegovo korištenje

pristižu iz cijeloga svijeta, ponajprije Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, Indije, Njemačke i drugih zemalja Zapadne Europe. Veliko zanimanje za ovu platformu pokazano je i na konferencijama koje su posjetili osnivači WhoAPI-ja, poput one u Njemačkoj (World Hosting Days, gdje su se predstavile svjetske hosting tvrtke koje se bave udomljavanjem, tj. smještajem mrežnih sadržaja na poslužitelju), te ICANNu (Internet Corporation for Assigned Names and Numbers) u Pragu. Ured po subvencioniranoj cijeni Prije negoli su Duškić i Budimilić odlučili krenuti s razvojem ovog projekta, obojica su radili u svo-

joj hosting tvrtki. “Nju smo, naime, prodali kako bismo zatvorili kredite, minuse i podmirili porez. To nam je dalo mir u kojem smo se posvetili samoj ideji, a sve je krenulo jednog popodneva. Edi i ja smo radili na redizajnu stranice i novoj ponudi naše hosting tvrtke. Pomislili smo kako bi nešto poput WhoAPI servisa, osim nama, poslužilo i drugim hosting tvrtkama. Kako se čini po prednarudžbama, bili smo u pravu”, naglašava on dodavši kako je teško reći koliko je trajao razvoj WhoAPI-ja jer su na početku na projektu radili sporadično zbog obveza u vlastitoj tvrtki. “Isto tako, nismo morali ulagati u opremu. Glavni investitor je predsjednik hrvatske mreže poslovnih anđela Crane Mihovil Barančić, a on je za udio u tvrtki uložio 40.000 eura.

Osim Barančića, pomogli su nam Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci s uredom po subvencioniranoj cijeni i Microsoft s infrastrukturom, odnosno poslužiteljima i softverom”, ističe on. Na razvoju servisa trenutačno radi suosnivač Edi Budimilić s asistentom Markom Mogušem. “Nismo htjeli zaposliti mnogo developera, pa ih zbog nedostatka novca otpuštati nakon dva ili tri mjeseca. Developeri očekuju prilično visoke plaće, i do 10.000 kuna, a doprinosi na takve plaće su ogromni. Tako nešto je teško izdržati u današnjim gospodarskim uvjetima. Stoga smo odlučili prvu verziju servisa lansirati u krugu uigranog tima, na tehnologijama koje najbolje poznajemo. Isto tako želimo raditi na kulturi unutar tvrtke, graditi je dugoročno i na dobrom glasu”, napominje Duškić. IT sektor u Hrvatskoj, smatra on, je u porastu i svakako ima još mnogo mjesta za napredak. Ono, pak, što otežava poslovanje u sektoru, osim prevelikih doprinosa za developere, je i ogroman porez za obrtnike. “Također, mislim da edukacija za IT stručnjake nije odgovarajuća i zato imamo toliko nezaposlenih FER-ovaca. S druge strane, za djelovanje u IT sektoru potrebna je kontinuirana edukacija, za što mnogi ne pokazuju ni želju ni spremnost”, zaključuje Duškić.

Brža promjena operatora Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) donijela je Pravilnik o prenosivosti broja u kojem se uvode naknade koje će operatori plaćati korisnicima. Naime, ako se postupak promjene operatora zajedno s prijenosom telefonskog broja ne provede u dogovoreno vrijeme između korisnika i novog operatora, operator koji je odgovoran za kašnjenje će korisniku isplaćivati naknadu od 10 kuna za svaki sat nepravovremenog prijenosa. Novi sustav IT nadzora

Regionalni sistem integrator Combis je za tvrtku HT Mostar implementirao novi sustav za nadzor IT i telekomunikacijskih usluga. Uvođenjem ovog rješenja, poslovanje tvrtke HT Mostar je unaprijeđeno na više razina. Naime, rješenje omogućuje upravljanje aplikacijama, sustavima i podacima koji se šire preko cijelog niza različitih IT okolina, lokacija i funkcija, dok korisnici i administratori imaju personaliziran pristup sustavima i aplikacijama u realnom vremenu, sa svih uređaja, uključujući mobilne. Priznanje za B.net

U neovisnom istraživanju QUDAL, koje je proveo Centar za istraživanje tržišta GfK na uzorku od 400 ispitanika, B.net je osvojio zlatnu medalju za kvalitetu u kategoriji digitalne televizije. “Ovo je snažna, neovisna i nepristrana potvrda kvalitete B.net usluge, ali i pokazatelj dobrog prepoznavanja B.neta na tržištu”, rekao je Adrian Ježina, član Uprave Vipneta za multimediju, cloud i fiksnu pristupnu mrežu.

26 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Petra Mrduljaš Doležal PRSTENOVI KOJI SE ŠIRE Algoritam

Ova studija proučava mitsku okosnicu suvremene epske fantastike, pokazujući kako ona ima duboke korijene u književnom kanonu te kako ga je moguće i danas “pročitati” u mnogim djelima. “Onaj tko razbije nešto da utvrdi što je to, sišao je sa staze mudrosti”, piše Tolkien, a autorica je rukovođena tim riječima pokazala da Frodovo putovanje ponavlja mitski obrazac, ali da u trenju s očekivanim nastaje značenje.

Lou Marinoff PLATON, A NE PROZAK! Mozaik knjiga

Knjiga “Platon, a ne prozak!” pokazat će vam kako upotrijebiti filozofske misli, ideje i sustave da biste u svakodnevnom životu došli do unutarnje ravnoteže bez sredstava za smirenje ili drugih lijekova. Filozofija će vam postati dostupna, a naučit ćete i kako je možete koristiti u rješavanju svakodnevnih problema. Ne treba vam diploma iz filozofije da biste stekli životna iskustva i mislili svojom glavom.

Krešimir Mišak PUTOVATI KROZ VRIJEME? ZAŠTO NE! AGM

Što je to vrijeme? Je li moguće manipulirati protokom vremena? Je li moguće putovati kroz vrijeme? U konačnici, je li taj pothvat netko ostvario? Ta pitanja se postavljaju već desetljećima. U pokušaju da se dođe do odgovora nijedna informacija nije bila dovoljno neobična a da ne bi bila pridružena drugima u ovoj knjizi, koja pokazuje da je riječ “nemoguće” tek odraz neprovjerenih predodžbi i usađenih uvjerenja.

Simon Toyne KLJUČ Znanje

Jedino čega se Liv Adamsen sjeća jest da je ušla u Citadelu u središtu Ruševine, no nešto joj šapće da je ona “ključ”. Ključ čega? Za Duha, plaćenika koji djeluje u Sirijskoj pustinji, Liv bi mogla otključati jednu od najmoćnijih tajni čovječanstva. Za braću u Citadeli njezin povratak je način njihova opstanka. A za frakciju u Rimu, ona je prijetnja budućnosti Crkve. Progonjena Liv se okreće jedinoj osobi kojoj vjeruje, Gabrielu Mannu...

Jean Markale HALLOWEEN

Privredni vjesnik Broj 3742, 3. rujna 2012. Nove knjige: Tajne uspješnog coachinga

Stvarnom željom za promjenom do cilja Coach mora biti kompetentan, poštivati klijenta te imati duboki etički osjećaj odgovornosti. Ujedno on treba pomoći klijentu u postizanju i zadržavanju promjene koja za njega ima određenu vrijednost

otovo svakodnevno susrećemo se s promjenama te načinima kako ih provesti i prihvatiti. Nerijetko su promjene neizvjesne i sužuju nam percepciju. Stoga postoji zanimanje coacha kojem se javljaju klijenti motivirani za promjenu. Bez motivacije i spremnosti na promjene nema uspješnog coachinga. Tajna uspješnog coachinga skriva se u nekoliko jednostavnih načina rada, ali primjenom tih aktivnosti ne može se jamčiti da će ishod biti održiv i uspješan. Ipak, te tehnike mogu značajno pomoći u prihvaćanju promjena. Coaching je vrlo učinkovita metoda koja može imati značajan učinak na nečiji privatni i profesionalni život. No, takva metoda jedino može biti uspješna kada je coach kompetentan, poštuje klijenta, ima duboki etički osjećaj odgovornosti te želi pomoći klijentu u postizanju i zadržavanju promjene koja za njega ima određenu vrijednost. Kako biti uspješan coach te kakvi su načini rada s klijentima, u svojoj novoj knjizi Tajne uspješnog coachinga opisuje njen au-

tor Mick Cope (nakladnik Veble commerce). Na 130 stranica Cope opisuje kako se osobni i profesionalni ugled coacha temelji na prošlim uspjesima, a ne budućim obećanjima, pa stoga svatko tko želi biti uspješan coach treba učiniti sve kako bi ga kontaktirali klijenti koji imaju određene rješive probleme. Pritom Cope napominje kako coach treba potražiti ozbiljne klijente sa stvarnom željom za promjenom. Coach ima samo jedno pravo pitanje koje upućuje klijentu, a to je “I što vas u tome sprečava?”. Cope naglašava kako uloga coacha nije u tome da se trudi “popraviti” mišljenje klijenta nego mu pomaže razumjeti prepreke te oblikovati odgovor na to pitanje. Tek nakon

toga, cijeli proces postaje uspješan coaching. Coaching i učenje se isprepliću I sam Cope godinama radi kao coach, a u knjizi je opisao kako vjeruje u to da su pojmovi coaching i učenje isprepleteni. “Coaching bez učenja vodi do ponavljajućih obrazaca ponašanja te tzv. yo-yo efekta u ponašanju. Naime, klijent svakodnevno prolazi isti proces pokušavajući postići isti ishod. Učenje bez coachinga može predstavljati izazov jer bez objektivne potpore, vođenje i praćenje klijenta može završiti na krivom putu”, ističe Cope u svojoj knjizi. Kako se to ne bi dogodilo, on naglašava kako je posao coacha da se učenje i coaching kvalitetno odvijaju. Na taj način on pomaže klijentu u postizanju uspješnog i održivog ishoda. Uspješni ljudi prije svega nastoje razmišljati o uspjehu, a potom ga i lakše ostvaruju. Dok coach klijentu pomaže planirati njegov uspjeh, istodobno mu pomaže aktivirati sposobnost odabira te na taj način klijent postaje uspješan u svom privatnom i profesionalnom životu. (S.P.)

TIM press

Halloween, odnosno ono što je preživjelo od druidskih rituala Samaina, potječe iz stare Irske. Tijekom te noći Samaina – za punog mjeseca najbližeg 1. studenom – svijet mrtvih pridružuje se svijetu živih, ali i obratno: prema jednoj staroj irskoj poslovici, naime, “smrt je samo sredina jednog dugog života”. Kasnije će tu svetkovinu preuzeti Crkva i ona će postati blagdan Svih Svetih. Markale nam predstavlja to svetkovanje te analizira njegove metamorfoze sve do danas.

O autoru Autor knjige Mick Cope je osnivač WizOz-a, organizacije koja teži pomoći pojedincima i tvrtkama da ostvare svoj potencijal. Do sada je kao autor objavio sedam knjiga, a to su: Leading the Organisation to Learn, Seven Cs of Consulting, Know your value? Value what you know, Lead Yourself, Float-You, Personal Networking i 7Cs of Coaching. Cope u svojoj knjizi navodi kako želi ostvariti nekoliko ciljeva u životu, od kojih je jedan živjeti život osobne slobode u kojoj može razmišljati, osjećati se i ponašati prema vlastitim vrijednostima. On želi pomoći tisućama pojedinaca koji će isto to postići i u svojim životima, pa stoga poziva čitatelje da mu se jave s povratnim informacijama na e-mail: mickcope@btinternet.com.

www.privredni.hr Broj 3742, 3. rujna 2012.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Sportski dresovi

Poslovni prostori svih oblika i namjena Poslovna zgrada u Rakitju kod Samobora prodaje se za 32 milijuna kuna. Ukupne površine je 14.363 četvorna metra, a uz nju idu i dvorište i okolna livada. Nekretninu prodaje Općinski sud u Samoboru, Obrtnička 2, u sobi broj 7, a ročište će se održati 5. rujna u 13 sati. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti. Jamčevina se uplaćuje na sudski depozit Općinskog suda u Samoboru 2390001-1300000074, pozivom na broj 04 1940412-590, a kupac je potvrdu o uplati jamčevine obvezan predočiti sucu prije nego što sudac pristupi javnoj dražbi.

jednosti. Jamčevina iznosi 10 posto, a treba je uplatiti na broj računa 23900011300000154, s pozivom na broj 05 09-02-82611. Poslovni prostor u Rijeci, površine 797 četvornih metara, procijenjen na 11,6 milijuna kuna. Smješten je u robnoj kući Ri, na trećem katu, na adresi Riva 6. Dražba za prodaju održat će se 11. rujna u 14 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti.

Zgrada u Varaždinu procijenjena na 54,7 milijuna kuna. Ukupne je površine 240.092 četvorna metra, zajedno s dvorišnim prostorom. Prodaju obavlja Trgovački sud u Varaždinu, 6. rujna u 13.45 sati, u sobi 231. Jamčevina iznosi 10 posto, a zgrada se može razgledati svakog dana od 8 do 14 sati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj 091/2010 001.

Stambeno-poslovni prostor u Čakovcu, procijenjen na 5,5 milijuna kuna. Uz poslovnu zgradu površine 182 četvorna metra nalazi se i dvorište od 51 četvornog hvata. Dražbeno ročište održat će se 11. rujna u 8.30 sati, na Općinskom sudu u Čakovcu, R. Boškovića 18, u sobi 21. Može se prodati cijela nekretnina ili pojedini dijelovi. Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje najkasnije tri dana prije ročišta za prodaju daju jamčevinu u visini od 10 posto od utvrđene vrijednosti (za cijelu nekretninu ili za pojedini etažni dio). Jamčevina se uplaćuje na račun Općinskog suda Čakovec broj 2390001-1300000701, poziv na broj 693-11.

Poslovni prostor od 2091 četvornog metra u Varaždinu, vrijedan 2,5 milijuna kuna. Sastoji se od prostora u prizemlju i podrumu u Zagrebačkoj 51. Ispod prostora nalazi se i podzemna garaža. Dražba će se održati 11. rujna u 9 sati na Općinskom sudu u Varaždinu, u sobi 109. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine procijenjene vri-

Industrijska hala, dvorište i zemljište te nekadašnji ulazni stroj za rudnik u Labinu, sveukupno procijenjeni na 9,4 milijuna kuna. Ukupna površina nekretnine iznosi 5753 četvorna metra. Ročište za prodaju održat će se 7. rujna u 12 sati u Stalnoj službi Trgovačkog suda u Pazinu, Dršćevka 1, u sobi broj 1. Jamčevina za podnositelje izno-

si 470.250 kuna što je pet posto od utvrđene vrijednosti nekretnine i uplaćuje se na žiro-račun Suda broj 2390001-1300002703, uz poziv na broj 020-25-11. Poslovna zgrada, skladište i dvorište u Stupniku kod Zagreba, procijenjeni na 14,3 milijuna kuna. Ukupna površina nekretnine iznosi 10.002 četvorna metra. Prodaju provodi Trgovački sud u Rijeci, 11. rujna u 10 sati, u sudnici 3/I. Jamčevina iznosi 10 posto. Industrijska nekretnina površine 17.789 četvornih metara, procijenjena na 5,6 milijuna kuna, prodaje se u Čazmi. Nalazi se na adresi Moslavačka 13, a sastoji se od pogona, skladišta i industrijskog dvorišta. Dražba za ročište održat će se 7. rujna u 10 sati, na Trgovačkom sudu u Bjelovaru, Lebovićeva ulica 38, u sobi broj 4. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti, a uplaćuje se na žiro-račun Trgovačkog suda u Bjelovaru broj 2390001-1300000630, s pozivom na broj 05 540181-11. Potvrdu o uplati treba predočiti stečajnom sucu prije početka održavanja javne dražbe. Stambeno-poslovni prostor u Umagu procijenjen na devet milijuna kuna. Ukupna površina iznosi 926 četvornih metara, a nalazi se na adresi Zambratija u Savudriji. Zgradu prodaje Općinski sud u Bujama, Istarska 1, u sobi 23. Ročište za prodaju održat će se 13. rujna u 9.30 sati. Jamčevina iznosi 10 posto, a dodatni podaci o nekretnini mogu se pronaći na internetskoj adresi www.umag-gradnja.com.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Prodent, Varaždin, www.prodent.hr. Tvrtka proizvodi sportske dresove pod markom Mpro sport od 2001. godine. Oprema mnoge klubove i reprezentacije. Radi i po narudžbi u klupskim i reprezentativnim bojama uz mogućnost tiska (sublimacija i termotisak). Kontakt: Melanija Rusak, melanija.rusak@ vz.t-com.hr, +385 42 331341, +385 98 597367.

cija. Pored ovoga proizvodnim tvrtkama nudi usluge zastupništva, posredništva i ispitivanja tržišta. Kontakt: Vladislava Štimac, stimac@neobee.net, +381 64 9604294. Posredovanje u graditeljstvu

Antracit, Zagreb. Tvrtka posreduje u kompenzacijama u graditeljstvu s ciljem pronalaska rješenja za proizvođače, trgovce i kupce. Posreduje u financiranju graditeljskih pothvata, od najvećih do najmanjih. Kontakt: Vanja Zlatović, antracit@zg.t-com.hr, +385 1 6601504, +385 99 5724990.

Gitare

Dongjin Trading Co., Gyeonggi-do, Koreja. Tvrtka je korejski proizvođač klasičnih gitara i može proizvesti do 30 ručno rađenih gitara mjesečno. Kontakt: Min Seok-Hong, minguigar7@hotmail. com, +82 31 4212657. Suradnja

TGF, Temišvar, Rumunjska, www.lupus-technologie.ro. Tvrtka je predstavnik švicarske tvrtke Lupus-Technologie za Istočnu Europu. Tvrtka proizvodi energetski učinkovite sustave za grijanje te novu generaciju malih turbina na vjetar. Traže potencijalne poslovne partnere (uvoznike) u Hrvatskoj. Kontakt: Cristina Bogdan, cristina.bogdan@lupus-technologie.ro, +40 726314593. Suradnja

Temak, S.A. Atena, Grčka, www.temak.gr. Tvrtka je proizvođač i opskrbljivač cjelovitih rješenja za obradu vode te nudi suradnju hrvatskim tvrtkama. Kontakt: Ziad Tarabay, expsales@temak.gr, +30 210 2581583,+30 6973320346 Poljoprivredni proizvodi

P r o f i t c e n t a r, Novi Sad, Srbija. Tvrtka je zainteresirana za poslovnu suradnju u vidu trgovine žitaricama, brašnom i drugim poljoprivrednim proizvodima te kupoprodaje i razmjene informa-

Suradnja u izvozu

Crobal trade SIA, Riga, Latvija, www. crobalwater.com. Tvrtka traži hrvatske tvrtke s kvalitetnim proizvodom za plasman robe na baltičko tržište. Nude filtere za pročišćivanje vode za piće na bazi reversne osmoze i ultrafiltracije. Kontakt: Zrinko Barnjak, zrinko@crobalwater.com. Računalna rješenja

MiniFrame, Netanya, Izrael, www. miniframe.com. Tvrtka je razvila softver koji donosi uštede u softveru i hardveru te povećava radnu efikasnost. Sa svojim glavnim proizvodom, SoftXpandom, MiniFrame nudi jedinstvenu višekorisničku tehnologiju koja pretvara jedan PC (Windows baza) u osam nezavisnih radnih stanica, koristeći samo monitore, tipkovnice i miševe. Rješenja MiniFramea temelje se na standardnom hardveru i korisnici rade sa standardnim WindowsXP sučeljem, prilagođena su za različite vrste korisnika, a svako rješenje pruža posebnu dodanu vrijednost za konkretne implementacije. MiniFrame rješenja uključuju SoftXpand softver za: obrazovanje, knjižnice, pozivne centre, male i srednje poduzetnike, hotele, grafički dizajn, programiranje i internet kafiće. Kontakt: Michaela Komblis, michaelak@miniframe.com, +972 9 8355200.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Vozila

Tvrtka Vrtlar iz Dubrovnika nabavlja dva teretna vozila putem financijskog leasinga. Rok dostave ponuda je 20. rujna. Računalna oprema

Ljekarna Splitsko-dalmatinske županije nabavlja računalnu opremu. Rok dostave ponuda je 20. rujna.

Izrada elaborata

Grad Zagreb nabavlja usluge izrade elaborata realiziranih kapitalnih objekata u Gradu Zagrebu. Rok dostave ponuda je 17. rujna. Regija Vozila

Kosovska akademija za javnu sigurnost nabavlja vozila. Rok dostave ponuda je 17. rujna.

Zaštitna radna odjeća

Hrvatska gorska služba spašavanja nabavlja zaštitnu radnu odjeću. Rok dostave ponuda je 20. rujna.

Vozila

Federalna uprava za inspekcijske poslove nabavlja nova putnička vo-

zila. Rok dostave ponuda je 26. rujna. Nabava rezervnih ključeva i usluge zamjena brava

Hrvatska pošta u Mostaru nabavlja rezervne ključeve i uslugu zamjena brava na sigurnosnim kasama i sefovima. Rok dostave ponuda je 19. rujna.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

28 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3742, 3. rujna 2012.

( 291 mlrd kn

( 281,7 mlrd kn

ukupni prihod u prvom polugodištu 2012.

ukupni rashodi u istom razdoblju

Financijska agencija

Bruto dobit poduzetnika manja 50,4 posto Prema Fininim podacima, poduzetnici obveznici poreza na dobit, bez banaka, osiguravateljskih društava i ostalih financijskih institucija, u razdoblju od siječnja do lipnja 2012. godine ostvarili su bruto dobit od 9,3 milijarde kuna

oduzetnici obveznici poreza na dobit, bez banaka, osiguravateljskih društava i ostalih financijskih institucija, od siječnja do lipnja 2012. godine ostvarili su bruto dobit od 9,3 milijarde kuna koja je u odnosu na 18,6 milijardi kuna u razdoblju od siječnja do lipnja prošle godine smanjena za 9,3 milijarde kuna ili za 50,4 posto, pokazuju podaci Financijske agencije. Te je poslovne rezultate, kažu u Fini, postiglo 92.787 poduzetnika kod kojih je bilo 841.396 zaposlenih, što je 1,8 po-

sto više u odnosu na prvo lanjsko polugodište. Zaposleni kod poduzetnika obveznika poreza na dobit za svoj su rad obračunali prosječne mjesečne neto plaće od 4676 kuna, što je na razini prvog polugodišta protekle godine kad su prosječne mjesečne plaće iznosile 4675 kuna. Hrvatski su poduzetnici u prvom ovogodišnjem polugodištu ostvarili 291 milijardu kuna ukupnog prihoda i 281,7 milijardi kuna ukupnih rashoda, pa je bruto dobit (višak prihoda nad rashodima) iznosila 9,3 milijarde kuna. Ukupni prihodi

kuna rashoda ostvareno je 106,78 kuna ukupnih prihoda, a u razdoblju od siječnja do lipnja 2012. go-

Prosječna neto plaća zaposlenih kod poduzetnika iznosila je 4676 kuna smanjeni su na godišnjoj razini jedan posto, dok su ukupni rashodi povećani za 2,3 posto. Zbog većeg povećanja rashoda od povećanja prihoda smanjena je ekonomičnost poslova-

Istraživanja RBA

nja i bruto dobit, napominju u Fini. Najviše prihoda - na domaćem tržištu U prvom polugodištu prošle godine na 100

dine na uloženih 100 kuna rashoda ostvaren je ukupan prihod od 103,29 kuna, što je za 3,49 kuna manje na godišnjoj razini. Najveći dio prihoda ostvaruje se na domaćem

tržištu, na kojemu je u prvom ovogodišnjem polugodištu prodano roba u vrijednosti 216 milijardi kuna, što je 0,7 posto više nego u istom razdoblju 2011. godine. U isto vrijeme povećana je i prodaja na stranim tržištima za 1,3 posto i ostvaren prihod od 46,8 milijardi kuna. Time je nastavljen u prošloj godini započet pozitivan trend povećanja izvoza. U razdoblju od siječnja do lipnja ove godine poduzetnici su izdvojili 18,2 milijarde kuna u dugotrajnu imovinu, što je 0,2 posto manje nego prije godinu dana.

Gotovi industrijski proizvod

U travnju dug središnje države Zalihe padaju već sedam 174 milijarde kuna mjeseci

otkraj travnja, prema podacima Hrvatske narodne banke, javni je dug središnje države, koji uključuje Republiku Hrvatsku i izvanproračunske fondove, zabilježio rast od gotovo 13 milijardi kuna ili osam posto te je dosegao 174 milijarde kuna. Tome je najviše pridonio rast inozemne komponente koja je tijekom travnja porasla za 11 milijardi kuna, što je povećanje od 20,8 posto, te je iznosila 64,1 milijardu kuna potaknuta primarno zaduživanjem središnje države na američkom tržištu izdanjem obveznice u vrijednosti 1,5 milijardi dolara. U odnosu na travanj prošle godine dug središnje države porastao

je za 29,6 milijardi kuna ili 20,5 posto, zbog rasta unutarnje komponente za 15,9 milijardi kuna. No zahvaljujući rastu u travnju, i doprinos inozemne komponente iznosi visokih 13,7 milijardi kuna. U prva četiri mjeseca dug središnje države porastao je za 20,1 milijardu kuna, od čega se 11,6 milijardi odnosi na inozemnu komponentu. Ukupna jamstva Republike Hrvatske u travnju su se spustila na 57 milijardi kuna, što je za

2,9 milijardi kuna ili 4,8 posto manje nego u ožujku. Gotovo identičan pad ostvaren je i u odnosu na kraj prošle godine. Pri tome su se inozemna jamstva smanjila za 1,3 milijarde kuna, a domaća za 1,6 milijardi kuna u odnosu na kraj 2011. godine. U ovoj godini analitičari RBA očekuju rast duga središnje države, čemu će uz izdanje euroobveznice u travnju pridonijeti i izdanja obveznica u srpnju, te pojačano izdavanje trezorskih zapisa na početku ove godine. Sukladno tome, do kraja godine dug opće države mogao bi dosegnuti razine oko 53 posto BDPa, dok bi se s uključenim jamstvima mogao popeti na oko 64 posto BDP-a.

adnji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju nastavak snažnog pada zaliha gotovih industrijskih proizvoda. U lipnju, u odnosu na svibanj, zalihe gotovih industrijskih proizvoda smanjene su za 2,5 posto, dok je na godišnjoj razini pad zaliha iznosio 11,3 posto. To je istodobno sedmi mjesec za redom u kojemu zalihe bilježe pad. S obzirom na negativne trendove u kretanju gospodarstva, razina domaće potražnje nedovoljna je da bi pokrenula oporavak industrijske proizvodnje, pa tako nastavak pada zaliha nije iznenađenje jer poduzeća iskorištavaju postojeće zalihe, kažu analitičari RBA. Iako zalihe industrijskih proizvo-

da i dalje bilježe pad treći mjesec za redom vidljivo je usporavanje negativnih trendova, što je direktno posljedica toga da poduzeća polako iscrpljuju svoje zalihe. Uzme li se u obzir i dalje niska razina domaće potražnje, u narednih nekoliko mjeseci ne očekujemo značajniji oporavak industrijske proizvodnje, kažu analitičari. Usporedi li se kretanje zaliha prema glavnim područjima NKD-a, očito je kako je najveći doprinos njihovu godišnjem padu došao iz prerađivačkog sektora koji obuhvaća većinu industrijskih zaliha. U tom sektoru, s udjelom od 95,6 posto, zalihe bilježe pad od lanjskoga prosinca, no ipak u zadnja tri mjeseca

taj se pad usporava. Inače, unutar prerađivačkog sektora najznačajniji udio čine zalihe prehrambenih proizvoda koje su tijekom lipnja povećane za 27,5 posto na godišnjoj razini. U sektoru rudarstvo i vađenje (s udjelom od 4,39 posto u ukupnim industrijskim zalihama) zalihe su tijekom lipnja nastavile s rastom na godišnjoj razini čemu je najviše pridonijela kategorija ostalo rudarstvo i vađenje u kojem su se zalihe u godinu dana povećale za 13,3 posto.

www.privredni.hr Broj 3742, 3. rujna 2012.

( 18,7 mlrd kn

Odobreno 675 kredita ukupne vrijednosti 3,5 milijardi kuna

imovina AZ fonda u srpnju

Mirovinski fondovi

HBOR udvostručio kreditiranje malih tvrtki

Neto imovina porasla za 2,51 posto Imovina četiriju obveznih mirovinskih fondova u srpnju je iznosila nešto više od 46,11 milijardi kuna. Od 2002., kada su ovi fondovi počeli s radom, pa do danas - najveći prinos ostvario je AZ fond (5,41 posto), a najmanji PBZ/CO mirovinski fond (4,32 posto) Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

eto imovina četiriju obveznih mirovinskih fondova u srpnju je porasla za 2,51 posto, na nešto više od 46,11 milijardi kuna, objavila je Hanfa. U odnosu na mjesec ranije, porastao je i broj članova za blagih 0,21 posto, na 1.633.820 članova, od čega je 848.973 muškarca i 784.847 žena. Najveći skok u srpnju imao je AZ fond čija je imovina porasla za nešto više od pola milijarde kuna, na 18,7 milijardi. Slijedi ga Erste Plavi s rastom od 2,39 posto (nešto više od 142 milijuna kuna), te PBZ Croatia i Raiffeisen, koji su imali rast od 2,35 posto ili 175 milijuna kuna te 2,3 posto (308,6 milijuna kuna). U odnosu na početak rada ovih fondova, tj. od 2002. godine do danas, najveći prinos svojim

članovima ostvario je AZ fond (5,41 posto), potom Erste Plavi (5,25 posto), te Raiffeisen sa 4,90 posto i PBZ/CO mirovinski fond s prinosom od 4,32 posto. Što se pak ove godine

Gotovo 89 posto imovine OMF-ovi su uložili u domaće tržište tiče, u prvih sedam mjeseci najveći prinos imao je Erste Plavi (6,61 posto), a slijede ga AZ fond sa 6,36 posto, Raiffeisen sa 4,33 posto te PBZ/CO sa 4,11 posto. Mirex je od 2002. do danas imao prinos od 5,06 posto, a u ovoj godini 5,46 posto. Otvoreni i zatvoreni DMF-ovi Šest otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova imalo je krajem srpnja 191.207 članova, a imovina im je iznosila 1,82

milijarde kuna. Od početka poslovanja najveći prinos ima AZ profit (8,51 posto), a najmanji Croatia osiguranje (2,19 posto). U ovoj je pak godini, tj. u prvih sedam mjeseci, najveći prinos ostvario AZ benefit (9,8 posto), a najmanji Raiffeisen (2,24 posto). Šesnaest zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova imalo je krajem srpnja 18.735 članova, a upravljali su neto imovinom od 366,9 milijuna kuna. To je 2,31 posto više nego u lipnju. Od početka rada najveći prinos ima AZ Zagreb (10,07 posto), a najmanji fond Croatia osiguranje (0,84 posto) te Sindikat pomoraca (0,99 posto). U 2012. najveći je prinos ostvario AZ Auto Hrvatska (7,81 posto), a najmanji Novinar (1,66 posto). Gotovo 89 posto imovine OMF-ovi su uložili u domaće tržište, s time da se vidi pad ulaganja u

domaće dionice. Lani je u srpnju to ulaganje iznosilo 6,3 milijarde kuna (15,3 posto), a ove je godine palo na 5,7 milijardi kuna. U inozemnim dionicama ti fondovi imaju 3,2 milijarde kuna, što je za 13,5 posto više nego u isto vrijeme lani. U strane dionice najviše ulaže AZ fond (više od 2,5 milijardi ulaganja), potom PBZ/ CO sa 238,7 milijuna kuna i Raiffeisen sa 238,5 milijuna. Erste Plavi najmanje ulaže u inozemne dionice, svega 152,4 milijuna kuna. U odnosu na isto razdoblje lani, poraslo je ulaganje u domaće državne obveznice. Uloženo je 32,2 milijarde kuna, dok je taj iznos u srpnju prošle godine iznosio 27,2 milijuna kuna. Vrlo slična struktura ulaganja vidljiva je i kod otvorenih i zatvorenih mirovinskih fondova. I oni najviše ulažu u domaće tržište, i to u državne obveznice.

Hrvatska banka za obnovu i razvoj u prvom polugodištu odobrila je 675 kredita ukupne vrijednosti 3,5 milijardi kuna. Značajno su porasli krediti malim i srednjim poduzetnicima, kojima je odobreno 395 kredita u iznosu od 950 milijuna kuna. To je više nego dvostruko u odnosu na isto razdoblje prošle godine (u prvih šest mjeseci 2011. odobren je 291 kredit u ukupnom iznosu od 454 milijuna kuna). Malom i srednjem poduzetništvu je ukupno po svim programima kreditiranja odobreno 567 kredita u iznosu od 1,6 milijardi

kuna. Odobreno i 11 posto više investicijskih kredita u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Od početka godine HBOR je poduzeo niz mjera koje su uključivale sniženje kamatnih stopa, kreditiranje bez valutne klauzule te mogućnost podjele rizika s ciljem poticanja novih ulaganja. Tijekom prvih šest mjeseci 2012. godine HBOR je ostvario ukupne prihode u iznosu od 484,8 milijuna kuna te je imao rashode u iznosu od 432,9 milijuna kuna što je na kraju polugodišta dovelo do pozitivnog financijskog rezultata u iznosu od 51,9 milijuna kuna. (I.V.)

*vijesti Tvrtke ne vraćaju kredite Prema podacima HNB-a o poslovanju banaka, država i građani zasad redovito otplaćuju svoje kreditne obveze, no tvrtke su u velikim problemima. Teškoće s otplatom zabilježene su u 22 posto kredita dodijeljenih poduzećima. Prije samo tri mjeseca radilo se o 20 posto loših kredita u tom sektoru, pa je do kraja godine moguće da se svaki četvrti kredit dan tvrtkama prestane uredno plaćati. Rohatinski u Agrokoru Bivši guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski postao je savjetnik predsjednika Agrokora Ivice Todorića. U Agrokoru je Rohatinski kao ekonomist i savjetnik radio i prije no što je postao guverner središnje banke. Guverner HNB-a bio je 12 godina, a nakon odlaska s funkcije imao je i ponudu

za posao investicijske banke Goldman Sachs. Kandit ulaže 20 milijuna eura Osječka konditorska tvrtka Kandit uložit će 20 milijuna eura u gradnju nove tvornice koja će biti otvorena 2014. godine. Uz angažman vlastitih sredstava, za investiciju će se koristiti i kredit HBOR-a od 15 milijuna eura. Gradnjom nove tvornice i instaliranjem najsuvremenije proizvodne opreme Kanditovi proizvodni kapaciteti povećat će se na 14.000 tona različitih artikala. Ovisno o rastu prometa angažirat će se i novi radnici, ističu u Kanditu.

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3742, 3. rujna 2012.

Tržište novca Zagreb

Početak rujna donosi porast potražnje za novcem Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

u mil. kn

azdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija ulazi u zadnju dekadu, te je potražnja za kratkoročnim pozajmicama još uvijek znatno iznad ponude. Unatoč tome, napetost u trgovanju postupno popušta, što pokazuje kratkoročna kamatna stopa koja ima trend blagog smanjenja. Budući da potražnja za novcem svakodnevno višestruko nadmašuje ponudu, gotovo cjelokupna prijavljena ponuda usmjerava se korisnicima. Iako je potražnja raznovrsna i dostatna, dio

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

500 3 400 300

200 1 100 0

27.8.2012.

28.8.2012.

29.8.2012.

sudionika viškove likvidnosti krajem dana deponira u središnju banku kao prekonoćni depozit po kamatnoj stopi od 0,25 posto. U ovom razdoblju prosječna tjedna dnevna kamatna stopa iznosila je 1,82 posto, dok je prosječna tjedna prekonoćna ka-

30.8.2012.

31.8.2012.

matna stopa iznosila 1,51 posto. Nakon gotovo mjesec dana, u utorak je Ministarstvo financija održalo aukciju trezorskih zapisa u kunama i eurima. Planirani iznos izdanja zapisa u kunama bio je 700 milijuna, a ostvareni iznos emi-

ponedjeljak

utorak

sije bio je 844 milijuna kuna. Kamatne stope bile su u rasponu od 2,33 do 3,6 posto. U skladu s očekivanjem i kretanjem kamatne stope na novčanom tržištu, prinosi na trezorske zapise u kunama zabilježili su blagi porast po svim rokovima dospijeća.

Hrvatsko devizno tržište

Kuna je blago ojačala prošli tjedan, no promjene na tečajnici Hrvatske narodne banke primjeći-

srijeda

četvrtak

petak

Najizraženiji porast bilježe zapisi s rokom dospijeća od 182 dana na koje je kamatna stopa rasla sa 3,10 na 3,50 posto godišnje. Kod zapisa u eurima odaziv na aukciju bio je manji od planiranog izdanja, te je umjesto planiranih 70 milijuna eura upi-

Mirovinski fondovi

Devizni tečajevi u mirovanju

valuta

27.8.’12. - 31.8.’12.

20.8.’12. - 24.8.’12.

600

sano 57,3 milijuna eura, uz nepromijenjenu kamatnu stopu u odnosu na zadnju aukcija koja je bila na početku srpnja. Sljedeća aukcija najavljena je za 4. rujna, a planirani iznos izdanja je 800 milijuna trezorskih zapisa u kunama i 100 milijuna trezorskih zapisa u eurima. Odnos ponude i potražnje novca u idućem će razdoblju biti napetiji zbog kraja razdoblja održavanja obvezne pričuve te bi se i visina kamatne stope mogla zadržati na sadašnjoj razini. Početkom rujna tradicionalno je potražnja novca u porastu te bi i trgovanje sudionika moglo biti još dinamičnije.

do petka oslabio za 0,02 kune, američki dolar za 0,03 kune, a švicarski franak za 0,01 kunu. Europ-

vale su se tek na drugoj decimali vrijednosti pojedinih valuta. Euro je prema kuni od ponedjeljka EUR

Srednji tečaj za devize

ska valuta se time dodatno odmaknula ispod razine od 7,5 kuna. Razlog za taj trend može se pronaći u većem priljevu deviza zbog turističke sezone.

7.50

USD

5.98

CHF

6.25

Mirex u tjednom plusu Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, sredinom prošlog tjedna dosegnula je 166,8339 bodova. Potom se malo smanjila na 166,7516 bodova, što je ipak bilo više nego na kraju prethodnog tjedna. MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

7.49

5.97

6.24

167

7,569470

7.48

5.96

6.23

166

švicarski franak

6,220774

7.47

5.95

6.22

GBP

britanska funta

9,400855

165

USD

američki dolar

5,943998

7.46

5.94

6.21

EUR

euro

7,468039

7.45

5.93

6.20

AUD

australski dolar

6,134921

CAD

kanadski dolar

5,996498

JPY

japanski jen (100)

CHF

Izvor: HNB

primjena od 1. rujna 2012. 27.8.

28.8.

29.8.

30.8.

31.8.

27.8.

28.8.

29.8.

30.8.

31.8.

27.8.

28.8.

29.8.

30.8.

31.8.

Međunarodno tržište kapitala

Fed ohrabrio američko tržište Burze u SAD-u pozitivno su reagirale na najave šefa Federalnih rezervi Bena Bernankea da će središnja banka dodatno otkupljivati dugoročne obveznice kako bi po-

taknula ekonomski rast. Dionice 500 najvećih kompanija postigle su zatim najbolje rezultate od ožujka. Stopa nezaposlenosti ostala je i dalje relativno visoka, a nije sma-

5900

13400

5860

FTSE 100

13320

njena ni nakon prošlog kruga kupnje obveznica. Kompanije oklijevaju s novim zapošljavanjem dok se ne uvjere u smjer intervencije centralnih monetarnih vlasti. Pozi3100

Dow Jones

3090

5820

13240

5780

13160

3070

5740

13080

3060

27.8. 3500 3470

3080

13000

5700 28.8.

29.8.

30.8.

31.8.

CAC40

3050 27.8.

7100 7060

28.8.

29.8.

30.8.

31.8.

27.8. 9150

DAX

9090

3440

7020

9030

3410

6980

8970

3380

6940

8910

3350

6900

8850

27.8.

28.8.

29.8.

30.8.

31.8.

NASDAQ

27.8.

28.8.

29.8.

30.8.

31.8.

28.8.

29.8.

30.8.

31.8.

30.8.

31.8.

NIKKEI 225

27.8.

28.8.

29.8.

tivna vijest je da je revizija američkog BDP-a potvrdila prve rezultate i rast od 1,7 posto u odnosu na prvi kvartal. Zabrinutost pak izazvaju informacije o rastu cijena osnovnih poljoprivrednih sirovina zbog velike suše u mnogim dijelovima svijeta. Svjetska banka izdala je priopćenje s upozorenjem o rastu cijena hrane zbog rasta cijena kukuruza i pšenice od 10 posto i soje od 17 posto. Jedino je riža pojeftinila četiri posto. Rast cijena sirovina mogao bi ugroziti ionako spori oporavak svjetske trgovine.

164

164 30.7.

10.8.

20.8.

30.8.

27.8.

28.8.

29.8.

30.8.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 30.8.2012. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

172,2506 170,5508 155,0875 164,0327 166,7516

181,9169 206,2191 121,3502 141,9492 147,3381 153,8547 100,6628 110,7744 195,8968 191,3048 205,8259 149,2099 127,0618 106,3634 166,8193 111,2124 122,3069 174,7065 153,0695 127,3286 108,2969 142,6217

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3742, 3. rujna 2012. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 361,726 milijuna kuna

Dvoznamenkasti pad prometa Marko Repecki www.hrportfolio.hr Proteklog je tjedna na Zagrebačkoj burzi redovni dionički promet iznosio 38,948 milijuna kuna što je pad od 11,17 posto Top 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Europlantaže d.d. Privredna banka Zagreb d.d. INA-industrija nafte d.d. Ingra d.d. Belje d.d. Končar - distr. i spec. transf. d.d. Vukovarski poljopr. ind. kombinat d.d. Atlantic Grupa d.d. Konzum d.d.

u odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex pao je za 0,63 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 1.679,95 bodova. Crobex10 tjedan je završio na 914,85 bodova što predstavlja pad od 0,11

tjedna promjena -1,48% 0,00% +10,04% +0,02% -13,04% -0,65% -3,01% +4,96% -0,96% -0,32%

zadnja cijena 200,00 750,00 577,71 4.101,00 4,80 78,50 870,00 91,98 463,50 157,49

promet 7.385.612,90 1.500.000,00 1.462.366,42 1.361.147,82 1.350.870,57 1.235.235,26 1.072.813,54 957.361,18 953.428,98 935.821,97

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 38.948.931,56 kn

posto. Najviše se trgovalo dionicom HT-a, kojom je ostvareno 7,385 milijuna kuna prometa. Tjedan je završila na 200,00 kuna uz pad od 1,48 posto. Najveći rast zabilježila je dionica Privredne banke Za10 dionica s najvećim rastom cijene Unijapapir d.d. Validus d.d. Istraturist Umag d.d. Varteks d.d. Apartmani Medena d.d. ZIF Slavonski d.d. Pounje trikotaža d.d. Badel 1862 d.d. Termes grupa d.d. Privredna banka Zagreb d.d.

greb, od 10,04 posto te je trgovanje završila na 577,71 kuni. Njome je trgovano u vrijednosti od 1,462 milijuna kuna. Najveći gubitnik među najtrgovanijima je dionica In-

tjedna promjena +40,15% +35,59% +24,59% +21,15% +13,59% +13,25% +12,64% +11,10% +10,63% +10,04%

zadnja cijena 1.401,45 1,60 152,00 13,69 24,99 18,12 0,98 77,77 177,00 577,71

promet 7.007,25 35.176,19 122.466,99 36.300,58 11.819,28 36.611,60 6.209,34 623.473,71 54.433,41 1.462.366,42

INVESTICIJSKI FONDOVI

za 3,87 posto, a slijedi ga AC Rusija s padom od 2,66 posto. Najuspješniji kod mješovitih fondova bio je OTP uravnote-

ženi kojem je vrijednost porasla za 0,41 posto, a slijedi ga Erste Balanced s porastom od 0,17 posto. Najveći pad u ovoj grupi zabilježio je fond AC GBEM kojem je vrijednost udjela smanjena za 1,05 posto, a slijedi ga Raiffeisen Prestige s padom od 1,01 posto. Najuspješniji kod obvezničkih fondova su bili

Capital One (0,84 posto) i HPB Obveznički (0,39 posto). Najveće padove kod obvezničkih fondova imali su ZB bond (0,42 posto) i HI-conservative (0,13 posto). Novčani fondovi imali su uglavom pozitivne rezultate, a najuspješniji su bili Raiffeisen Cash i Locusta Cash, oba s porastom od 0,08 posto.

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

od 24. - 30. kolovoza 2012. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€

94,6682

-0,44

kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € € $ € kn kn € kn kn € kn kn kn € € € kn kn € € € €

12,0903 8,3779 112,1600 109,6800 132,4200 61,6082 11,1468 125,8285 43,7100 62,6768 75,7993 66,0500 90,3121 88,8200 19,6692 39,7130 29,1369 20,7351 62,2458 47,3278 57,4124 65,9089 96,4072 12,1056 22,4000 6,1599 34,8138 88,8559 40,1371 481,9209 69,6174 75,1100 131,9036 90,1093 9,2289 102,0816 81,0488 86,2902 9,3864 90,5000 85,4893 98,9100 101,3777

0,99 -1,64 -1,14 -0,87 -0,99 -0,08 -1,68 -0,41 -1,69 0,16 -0,42 -0,69 -0,93 -0,74 0,11 -1,39 -2,66 -3,87 -0,36 -0,63 -1,98 -1,76 -1,14 -0,47 -1,58 -2,50 -0,29 -0,43 -1,33 -0,65 -1,47 -0,61 0,18 -1,05 -1,03 -0,99 -0,85 -0,87 -1,11 -2,35 -2,32 -1,03 -0,13

Valuta

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

Naziv(fond)

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € € kn kn kn kn kn kn kn € kn €

104,8900 132,7400 91,3578 10,2044 127,1300 110,0952 79,7130 91,3470 7,6307 75,9803 4,6546 59,8061 9,0481 114,9152 102,2500

0,17 -0,73 -0,74 -0,92 -0,34 -0,88 -0,18 0,41 -0,77 -0,62 -0,67 -0,44 -1,05 0,13 -1,01

€ € € € € kn € €

175,6500 11,8199 179,6700 133,5203 135,9400 175,0398 132,9096 117,9559

-0,42 -0,13 0,10 0,08 0,29 0,84 0,39 0,24

kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn

138,2956 170,2133 145,4940 132,1256 152,2000 145,0500 144,9111 127,2242 138,1548 128,2644 121,6725 11,3101 114,1446 84,4550 111,2800 103,7814 102,7500 102,6225 1250,6002

0,06 0,05 0,06 0,06 0,08 0,06 0,05 0,02 0,06 0,06 0,06 0,07 0,07 -0,20 0,04 0,07 0,01 0,05 0,08

Valuta

MJEŠ OVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

zadnja vrijednost 1.679,9500 914,8500 96,9174 112,1623

gre koja je pala za 13,04 posto te je završila na 4,80 kuna, s prometom od 1,350 milijuna kuna. Se10 dionica s najvećim padom cijene Centar banka d.d. VABA d.d. banka Varaždin Tankerska plovidba d.d. Ingra d.d. Kaštelanski staklenici d.d. Hoteli Maestral d.d. Hidroelektra niskogradnja d.d. Podravska banka d.d. SN Holding d.d. Zvečevo d.d.

tjedna promjena -0,63% -0,11% +0,31% +0,40%

dam od 10 najtrgovanijih dionica imalo je promet veći od milijun kuna, a tri su zabilježile rast cijene.

tjedna promjena -31,03% -19,00% -14,16% -13,04% -11,14% -10,60% -7,19% -6,89% -6,43% -6,40%

zadnja cijena 140,00 32,40 514,98 4,80 790,00 75,99 85,39 310,05 107,61 92,01

promet 10.430,28 10.789,20 89.462,02 1.350.870,57 56.876,14 15.660,78 17.976,88 7.751,25 90.512,65 5.777,12

*vijesti

Većina fondova zbrajala minuse Trideset i jedan od ukupno 86 aktivnih fondova zabilježio je proteklog tjedna porast vrijednosti udjela. Kod dioničkih fondova najuspješniji su bili KD Victoria (0,99 posto) i NFD Aureus US Algorithm (0,18 posto). Najveći pad kod dioničkih fondova, imao je fond NFD Aureus Bric kojem je vrijednost pala

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash

Rast faktoringa Faktoring tržište u Hrvatskoj u prvoj polovini 2012. zabilježilo je rast prihoda i volumena transakcija, ali i pad dobiti nakon poreza, pokazuju podaci Hanfe. Ukupno 15 društava nudi taj oblik financiranja i naplate potraživanja, a u prvih su šest mjeseci ostvarila 30,3 milijuna kuna dobiti, što je 37,4 posto manje nego u prvoj polovini 2011. Manje plaće u Zagrebu Prosječna plaća za svibanj u Zagrebu iznosila je 6319 kuna, što je na mjesečnoj i godišnjoj razini nominalni pad od 2,1 posto, pokazuju podaci Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada. Najniže plaće u Zagrebu imaju radnici u proizvodnji odjeće, oko 3175 kuna, dok su najveće plaće, iznad 10.000 kuna, imali zaposleni na reklamnom tržištu (10.725 kuna) i menadžeri (11.581 kunu). Deficit 31,1 mlrd kuna Hrvatski izvoz u prvih sedam mjeseci bio je vrijedan 40,8 milijardi kuna, te manji za 0,1 posto nego u istom razdoblju lani. Uvoz je dosegnuo 71 milijardu kuna, a bio je veći 1,6 posto nego prošle godine. Vanjskotrgovinski deficit u sedam mjeseci tako iznosi 31,1 milijardu kuna. Nagrada Hypo banci U međunarodnom izboru financijskog časopisa

World Finance Hypo Alpe-Adria-Bank proglašen je pobjednikom u kategoriji Investment management company of the year, koja obuhvaća sve investicijske poslove i usluge, od brokerskih, skrbničkih i depozitnih poslova, vođenja fondova te upravljanja sredstvima klijenata. Karlovačka banka povećala kapital Nakon dokapitalizacije od 36,2 milijuna kuna, temeljni kapital Karlovačke banke iznosi 171,2 milijuna kuna, priopćeno je iz Banke. Stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala time je povećana na 13,1 posto. U srpnju je započeo proces pripajanja Nava banke, pa će u listopadu Karlovačka banka održati novu glavnu skupštinu posvećenu rezultatima te akvizicije. Nova referentna kamatna stopa Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja donijelo je odluku o smanjenju osnovne referentne stope sa 4,74 na 3,58 posto, a primjenjivat će se od 1. rujna 2012. Referentna stopa primjenjuje se kao granična kamatna stopa pri utvrđivanju je li određeni kredit odobren pod uvjetima povoljnijim od tržišnih.