e-pv 3746 by NEstar

Prognoze o BDP-u Hrvoje Stojić predviđa minus od 1,5 posto, Hrvoje Dolenec plus od 0,5 posto, a Ivana Jović rast od 0,8 posto

Oživjela Zračna luka Osijek Osijek će svakodnevnim putničkim letom biti povezan sa Zagrebom, te dva puta tjedno sa Splitom

U ljubavi s mikro tvrtkama Većina banaka očekuje rast udjela kreditnih linija za mikro poduzeća te planira povećati te portfelje

svijet financija Str. 20-21

aktualno Str. 8

svijet financija Str. 20-21

2008 2009 2010 2010 2011

3 7 4 6

privredni vjesnik

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 1. listopada 2012. Godina LIX / Broj 3746. www.privredni.hr

kako povećati izvoz / priča s razlogom: supra net / gospodarstvo u regiji / hrwwwatska / svijet financija

Nasukani hrvatski riječni promet

Vodeni putovi: 20 godina zanemarivanja Zbog zapuštenog dna, danas se Savom može normalno ploviti jedva 40 dana godišnje >>10-11

ier

doss

na zelerg ija e n e

Na vratima Europe

Intervju: Katarina Ivanković-Knežević

>> 9

>> 6-7

Ulaskom u EU iznosi poticaja za male i srednje poduzetnike skočit će sa 100 milijuna kuna na 30 do 40 milijuna eura

“Za poticanje socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj na raspolaganju će nam biti više od 100 milijuna eura!”

U organizaciji časopisa poslovni savjetnik i Tomislava Bekeca 12n,. 0 2 . 1 1 . 15 tak), Westi , (četvr ršnjavoga 1 K Izidora Zagreb

Cjelodnevna konferencija za prodajno osoblje – članove uprave za prodaju, direktore prodaje, voditelje prodaje, prodavače i trgovce

4 razloga zašto doći

PRIJAVNICA ZA KONFERENCIJU „SUPERPRODAVAČ“

na Superprodavač konferenciju:

1 2 3 4

Naziv tvrtke: ____________________________________________________________ OIB:______________________________________ Ime i prezime osobe/osoba: _______________________________________________ ________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________

KAKO SE PRIJAVITI ? • Svoje sudjelovanje možete prijaviti na e mail adresu:

Adresa: _________________________________________________________________ Telefon: __________________________________

24 predavanja i seminara iz područja prodaje 18 vrhunskih predavača, isključivo praktičari Poslovni kontakti s prodajnom strukom Svi sudionici dobivaju na poklon knjigu TRGOVINA I ZAŠTITA POTROŠAČA (zbirka izabranih propisa)

info@poslovni-savjetnik.com ili na fax. 01/49 21 743, tel. 01/49 21 742

(gđa. Lidija Prskalo, gđa. Sanja Škender). Broj mjesta je ograničen.

Potpis i pečat:

Fax: _____________________________________

Osnovna cijena jedne kotizacije iznosi 1.490,00 kn (PDV uračunat)

E-mail: ___________________________________

POPUST ZA VEĆI BROJ POLAZNIKA (IZ JEDNE TVRTKE): • Od 3 do 5 polaznika 5% (na osnovnu cijenu kotizacije) • Od 6 i više polaznika 10% (na osnovnu cijenu kotizacije)

Molimo da ispunjenu prijavnicu pošaljete na fax: 01/49 21 743 ili e-mail: info@poslovni-savjetnik.com.hr poštom na adresu: CENTAR ZA MANAGEMENT I SAVJETOVANJE d.o.o., Zagreb, 1. Gajnički vidikovac 5

POPUSTI • 5% za pretplatnike Poslovnog savjetnika

Kotizacije možete kupiti i online: http://www.entrio.hr/poslovni-savjetnik

PROGRAM Termin

DVORANA 1

DVORANA 2

DVORANA 3

DVORANA 4

B2B

Prodajni kanali

Sales mgmt

Poduzetništvo

Kamilo Antonović: Verbalno i neverbalno u prodaji na poslovnom tržištu

Marko Kovač: Gdje su i što rade moji prodavači – vođenje prodaje na temelju informacija

Danijel Bićanić: Za šaku kuna – kako pronaći, educirati i zadržati dobrogkomercijalistu

Željan Federber: Proaktivni kanali prodaje

Tomislav Bekec: Tipovi prodaja

Boris Golob: Korištenje alata za poboljšanje prodaje Inga Lalić: Optimizacija klijenta prema Paretovu načelu Željko Šundov: Likvidnost – glavni izazov današnje prodaje

8:30 - 9:00

Registracija sudionika i podjela materijala

09:00 - 09:10

Uvod u konferenciju, organizatori Tomislav Bekec i Sandra Mihelčić

09:10 - 9:55 Blok 1 10:00 - 10:45 Blok 2 10:45 - 11:30

Dragomir Gabrić: Moj sir i ja u alpskim zemljama – Kako poslovati/prodavati na tržištu EU Mladen Jančić: Cjenkanje naše svakodnevno

Pauza

11:30 - 12:15 Blok 3

Ivan Petrović: Konzultativna prodaja

Mario Grilc: Prodajni izazovi u novom stoljeću

Mirela Španjol Marković: A tko će motivirati managere/poduzetnike?

12:20 - 13:05 Blok 4

Danijela Miljan: 5 najvećih grešaka u B2B prodaji i psihologija iza svake

Saša Karlovčan: 7 tajni uspješne prodaje

Davor Bilman: Kako zaposliti Superprodavača?

13:05 - 14:30

Ručak

14:30 - 15:30 Radionica 1 15:30 - 15:40 15:40 - 16:40 Radionica 2

Alan Ramić: Tipovi prodaja

Mladen Jančić: 15 najčešćih prodajnih prigovora i kako njima upravljati

Davor Bilman: Pametna pitanja koja prodaju

Hrvoje Pranjić Anušić: Telefonsko dogovaranje sastanaka – izrada skripte

Davor Bilman: Pametna pitanja koja prodaju

Hrvoje Pranjić Anušić: Telefonsko dogovaranje sastanaka – izrada skripte

Pauza Alan Ramić: Tipovi prodaja

Mladen Jančić: 15 najčešćih prodajnih prigovora i kako njima upravljati

ZATVARANJE KONFERENCIJE

16:45

Napomena: Organizator zadržava pravo promjene programa. Radi ograničenog broja mjesta potrebno je unaprijed prijaviti se na maks. dva mini treninga koji se održavaju od 14:30h. GENERALNI SPONZOR:

MEDIJSKI POKROVITELJI:

SPONZORI:

UVOD

www.privredni.hr Broj 3746, 1. listopada 2012.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta:

HBOR mora biti veća potpora Hrvatski izvoznici često ne mogu dobiti garancije poslovnih banaka, a onda im državna izvozna banka mora biti potpora. Takve potpore nije bilo dovoljno proteklih godina. Inzistirat ću i na bržoj realizaciji kredita malom i srednjem poduzetništvu. Nisam zadovoljan time što šest mjeseci od najave kreditne linije malim poduzetnicima s podjelom rizika HBOR-a i poslovnih banaka još uvijek nisu potpisani sporazumi između HBOR-a i tih banaka.

Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava:

Dob - glavni kriterij za mirovinu Izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju unaprijedit ćemo mirovinski sustav i ispraviti neke nelogičnosti. Primjerice, neće se više penalizirati posebna kategorija ljudi koji su počeli raditi od 18. godine - ljudi koji rade na traci, zidari i ostali - i koji sa 40 godina rada još nemaju 65 godina života da odu u mirovinu. Novi zakon ispravit će još jednu nelogičnost. Postoje ljudi koji počnu raditi sa 50 godina i koji do 65. godine sakupe 15 godina radnog staža. Prema starom zakonu i njih bi se nagrađivalo ako ostanu raditi nakon 65 godine. To će se ispraviti, ali godine života ostaju glavni kriterij za odlazak u mirovinu.

Veljko Ostojić, ministar turizma:

Kvalitetnije korištenje resursa Dosadašnjim ostvarenim turističkim rezultatima uistinu se možemo ponositi, posebice ako uzmemo u obzir činjenicu da su ostvareni u zahtjevnim gospodarskim vremenima. Jedno od ključnih opredjeljenja našeg turizma je očuvanje prostora kao temeljnog prirodnog resursa. Među glavnim ciljevima Ministarstva turizma je poticanje turističkog sektora na kvalitetnije korištenje postojećih resursa. Održiv i odgovoran razvoj jedna je i od mjera za jačanje konkurentnosti hrvatskog turizma, što će biti jasno definirano i u Strategiji razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

G(h)ost komentator: Viljem Pšeničny, dekan slovenskog Doba Fakulteta

U Hrvatsku donosimo svjetski trend online obrazovanja Online studiranje osigurava niz prednosti u odnosu na klasično studijsko obrazovanje. Jedna od osnovnih je fleksibilnost obrazovnog procesa

empo današnjice suočava nas s raznim izborima. Svjedočimo nedostatku vremena, a tada najčešće žrtvujemo vlastiti razvoj u kojem značajnu ulogu ima obrazovanje. Međutim, diploma je jako važna. Poznati filozof Francis Bacon davno je rekao glasovitu rečenicu: Znanje je moć. Nikada ne znate kada će vam se ponuditi nova poslovna prilika, mogućnosti za veću zaradu, prilika za unapređenje. Bez obrazovanja, često nećete biti u prilici promijeniti svoje poslovne prilike na bolje, a posljedično i pridonijeti ukupnom razvoju hrvatskoga gospodarstva. Kada smo na Doba Fakultetu prije 12 godina pokretali program online studiranja, upravo smo te dvojbe imali na umu. Željeli smo osmisliti program studiranja prilagođen pojedincu koji nema vremena svakodnevno pohađati predavanja, program koji jamči uspješnu realizaciju privatnih i poslovnih obveza, i tako istovremeno, kroz obrazovanje, osigurava ulaganje u vlastitu budućnost. Kao jedini fakultet s područja Jugoistočne Europe, Doba Fakultet nudi mogućnost online studiranja koje se temelji na suvremenim pedagoškim pristupima kao što su konstruktivizam, tim-

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

ski rad, problemsko učenje na osnovi primjera i razvijanje kompetencija, primjerice komunikacije, psihologije, osobnog razvoja te inovativnosti. Cijeli online studij izvodi se u virtualnom nastavnom okruženju Blackboard koje upotrebljava više od 2000 fakulteta na svijetu. Doba Fakultet tako u Hrvatsku donosi svjetski trend online obrazovanja koje je u nekim zemljama prisutno već 30 i više godina. Online studiranje osigurava niz prednosti, a jedna od osnovnih je fleksibilnost obrazovnog procesa koju studenti uglavnom navode kao prvi razlog za uključenje u takav način studija. Zahvaljujući prednostima online studija, 34 posto naših studenata živi u inozemstvu i pritom redovno, tj. tjedno ispunjava sve studijske obveze na svom

Bez obrazovanja, često nećete biti u prilici promijeniti svoje poslovne prilike na bolje jeziku. Online studij osigurava niz prednosti i majkama koje su jedna od skupina najčešće suočenih s odabirom između privatnih i poslovnih obveza, zatim sportašima

te poslovnim ljudima čiji posao uključuje česta putovanja. Cjelokupan sadržaj svakog predmeta podijeljen je po tjednim aktivnostima i dostupan na internetu. Putem virtualnog nastavnog okruženja studenti u svakom trenutku i na svakom mjestu imaju pristup informacijama i gradivu te mogu komunicirati s mentorima, nastavnicima i drugim studentima. Izvedba ovakvog studija oblikovana je poput modela podržanog online učenja (supported online learning), što znači da čitavo vrijeme studenti imaju na raspolaganju podršku mentora. Svaki student na profilu tjedno dobiva zadatke, potrebnu literaturu, s kolegama osniva grupe za

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

timske zadatke, a pritom uopće nije bitno kada to radi i gdje se nalazi. Aktivan rad je suština online studija. Zadaci tijekom semestra ulaze u konačnu ocjenu predmeta. Studenti online studija su motivirani pojedinci koji žele postići više, a upravo takav profil studenata želimo na Doba Fakultetu. Tako 60 posto naših studenata poslije diplome napreduje u svom poslu, mijenja posao ili dobije veću plaću. Za studij je potrebno prosječno izdvojiti 20 do 25 sati tjedno, a studentima se osim obveznih nudi i niz izbornih predmeta prilagođenih potrebama rastućih tržišta. Na predavanjima često imamo gostujuće stručnjake iz europskih zemalja i lokalnog okruženja. U akademskoj godini 2012./2013. nudimo mogućnost online obrazovanja studentima s hrvatskog govornog područja i dobivanje europski priznatog magisterija. Magistarski program Međunarodno poslovanje/Master koji se izvodi na hrvatskom jeziku idealna je forma studiranja za one koji nemaju vremena pohađati jedan od programa koji se izvode na klasičan način, a istovremeno se žele dodatno usavršiti u pravcu najsuvremenijih europskih znanja i tako razviti svoju karijeru.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

Geeks on a plane

Pobjednici idu u Silicijsku dolinu Geeks on a Plane autoironičan je naziv za globalnu turneju investitora i direktora tehnoloških kompanija u potrazi za novim projektima. Nova postaja na turneji ove im je godine bio Zagreb, gdje su konferenciju održali u suradnji s Ministarstvom poduzetništva i obrta te Uredom Predsjednika. Investitorima se predstavilo ukupno 20 projekata, uglavnom iz područja računalne tehnologije. Konačni je pobjednik riječki startup WhoAPI i njihovo aplikacijsko programsko sučelje koje indeksira, analizira i pruža opsežne informacije o web domenama. Drugo je mjesto osvojio Salespod, sustav za lakše upravljanje i vođenje terenske prodaje, dok je treći jedan od najpoznatijih visokotehnoloških projekata u Hrvatskoj,

Vlade da i dalje smanjuje zdravstveni doprinos “ Namjera i drugim mjerama smanujuje jediničnu cijenu rada, potez je u dobrom smjeru. ”

Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HAAB

Kako povećati izvoz

supersportski električni automobil Rimac. Pobjednici WhoAPI dobili su priliku nastaviti razvoj svog projekta u startup akceleratoru u Silicijskoj dolini, gdje će ostvariti i kontakte s mogućim investitorima. Sličan startup akcelerator (mjesto na kojem bi se malim poduzetnicima iz IT sektora omogućio brzi razvoj projekata) iduće godine trebao bi biti otvoren i u Hrvatskoj, najavio je Mihovil Barančić iz udruge poslovnih anđela CRANE, jednog od domaćina prve Geeks on a Plane konferencije. (D.Ž.)

Pomorsko inovacijski centar

iNavis u Šibeniku

Niži trošak rada privući će proizvodne ulagače Jedna od glavnih stvari koja zanima ulagače je cijena rada. Bitna im je vremenska perspektiva - koliko će za radnu snagu izdvajati za pet i više godina Igor Vukić vukic@privredni.hr

manjivanje jedinične cijene rada bio bi snažan potez koji bi u Hrvatsku doveo mnoge strane proizvodne ulagače, ocijenio je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist zagrebačke podružnice Hypo banke, na prošlotjednom okruglom stolu, održanom povodom predstavljanja publikacije Macroeconomic Outlook. U banku su, kaže, često dolazili predstavnici stranih kompanija zani-

Prema riječima predstavnice EBRD-a, velike izvozne šanse imaju hrvatski agrobiznis i farmaceutika

U Šibeniku je otvoren Pomorsko inovacijski centar iNavis, osnovan kao rezultat suradnje Grada Šibenika i norveškog ministarstva vanjskih poslova. Fokusiran je na sektor mora i pomorstva, te mu je cilj podrška u razvoju novih proizvoda, usluga i tvrtki iz sektora. Inovativnim dijelom iNavis centra upravlja tvrtka u norveškom vlasništvu - CroNoMar s osnovnim ciljem da podupire inovativne aktivnosti uslugama umrežavanja, povezanima s razvojem konkurentnosti prema inozemnim tržištima, te korištenjem

Privredni vjesnik Broj 3746, 1. listopada 2012.

poslovnih veza i partnerstava za sve korisnike iNavisa uz prateću najmoderniju uredsku infrastrukturu. U sklopu programa otvaranja održane su i radionice na temu održivog poslovnog razvitka tvrtke, poduzetnicima je objašnjeno zašto je poslovno planiranje krucijalno za sve vrste poslovanja i kako doći do novih klijenata uz optimalna marketinška ulaganja, te kako ih zadržati. Održan je i seminar o načinu djelovanja javno-privatnih partnerstava u pomorskom poslovanju te o njihovim rezultatima. (J.V.)

majući se za uvjete poslovanja i mogućnost kreditiranja poslovnih projekata. Jedna od glavnih stvari koja ih zanima je cijena rada. Bitna im je vremenska perspektiva, odnosno, koliko će za radnu snagu izdvajati za pet i više godina. Zato je namjera Vlade da i dalje smanjuje zdravstveni doprinos i drugim mjerama smanujuje jediničnu cijenu rada, potez u dobrom smjeru, istaknuo je Stojić, podsjećajući da će proizvodni ulagači donijeti i znanje za nove izvozne programe. Zsuzsanna Hargitai, direktorica EBRD-a za Hrvatsku, opisala je slučaj Makedonije u kojoj je svojedobno radila. Aktu-

alni podaci pokazuju snažan rast izvoza te zemlje. Kad se Zsuzsanna Hargitai raspitala što se ondje dogodilo, objasnili su joj da je ministar financija prihvatio sugestije iz izvještaja Doing Business koji objavljuje Svjetska banka. Makedonija je u zadnjem izvještaju plasirana vrlo visoko, na 22. mjestu, a sveobuhvatna primjena preporuka – koja uključuje i ozbiljne strukturne, tzv. bolne reforme – donijela je strelovit rast izvoza. I turizam utječe na izvoz Prema riječima predstavnice EBRD-a, velike izvozne šanse imaju hrvatski agrobiznis i farmaceutika. Pojedine kompanije morale bi iskoristiti krizno vrijeme i usredotočiti se na svoje temeljne poslove. Prije krize mnogi su investirali izvan osnovne djelatnosti

i dolaskom recesije utonuli u probleme. EBRD prati i državne investicijske projekte, poput vodoopskrbe. To pomaže domaćoj potražnji, angažira izvođače, ali nema izravan utjecaj na izlazak na vanjsko tržište, dodala je Hargitai. Davor Lukšić, predsjednik Uprave Excelsa nekretnina, podsjeća da je i turizam jedna od grana koja posredno utječe na izvozne rezultate. Njegova kompanija vlasnik je niza hotela na hrvatskoj obali koji sve namirnice kupuju na domaćem tržištu. Lukšić je unuk pokojnog Andronika Lukšića, hrvatskog iseljenika koji je u Čileu izgradio poslovno carstvo. Davor Lukšić kaže da bi i mnogi hrvatski proizvođači trebali iskoristiti pomoć hrvatskih iseljenika i plasirati proizvode u rastuća tržišta Južne Amerike. Njegova kompanija

može im pružiti potrebne informacije. Specijalizacija u tržišnim nišama Markus Ferstl, čelnik Hypo banke, ističe da bi rado financirao hrvatske izvozne tvrtke, ali njih nema mnogo. I njegova je banka uložila mnogo u hrvatski turizam. Ferstl smatra da bi hrvatska država trebala više ulagati u promociju svojih kompanija, kao što to rade i ministri u drugim zemljama. To nije posao samo ministra gospodarstva, nego seže sve do kulture i sporta. A tu imamo što pokazati, dodao je Hrvoje Stojić. Po broju stanovnika Hrvatska je među 10 najuspješnijih zemalja osvajača olimpijskih medalja. Osvojene su u manje popularnim sportovima. Stojićeva je poruka da se treba specijalizirati u tržišnim nišama, i profit na međunarodnom planu neće izostati.

www.privredni.hr Broj 3746, 1. listopada 2012.

( čak 36 mlrd kn

( 59 mlrd kn

dugovi stariji od 360 dana

ukupna nelikvidnost u Hrvatskoj

Klub izvoznika

Rat protiv nelikvidnosti i po cijenu masovnih stečajeva Unatoč svim mjerama štednje, konsolidacija državne potrošnje neće se dogoditi preko noći, stoga Linić najavljuje i za ovu i za sljedeću godinu proračunski deficit od oko tri posto. Malen je prostor za poboljšanje rejtinga koji bi gospodarstvu donio niže kamate Drago Živković zivkovic@privredni.hr

dministrativne prepreke i porezno opterećenje dva su najveća kamena oko vrata hrvatskim izvoznicima. Priznao je to i ministar financija Slavko Linić na susretu s članovima Liderovog Kluba izvoznika. Zato Vlada pokušava pomoći izvoznicima u dva smjera. Prvi je pokušaj da se spriječi pogoršavanje uvjeta izvoza u zemlje Cefte nakon ulaska Hrvatske u EU. Tu glavnu ulogu igra Ministarstvo vanjskih poslova, ali Linić tvrdi kako je sve izvjesnije da će Hrvatska svoje povoljne uvjete izvoza u Ceftu uspjeti prenijeti u EU. Uspijemo li u tome, mogli bismo ostvariti i povećanje izvoza prema Cefti, što bi uz istodobno otvaranje tržišta EU-a trebalo blagotvorno djelovati na ukupnu izvoznu bilancu. Drugi je smjer djelovanja Vlade učiniti naše izvoznike što konkurentnijima mjerama unutarnje ekonomske politike. U toj stvari Linić je ponovio kako ne razumije one koji tvrde da je ova vlada na bilo koji način otežala poslovanje gospodarstva. Upravo suprotno, prema njemu, gospodarstvo je rasterećeno smanjenjem doprinosa na plaće za zdravstvo, spomeničke rente te naknada za šume i vode, a cijena struje za gospodarstvo nije povećavana. Cijena plina jest porasla, ali Linić to pripisuje

monopolu Ine, pa se nada da će do kraja godine cijena plina pasti zbog otvaranja tržišta. Jedini novi porez koji se tiče gospodarstva je porez na dividendu, ali ni to nije porez koji zahvaća gospodarsku aktivnost, već samo vlasnike koji izvlače novac iz tvrtke, tvrdi Linić. Financijska konsolidacija Ukidanje poreznih olakšica za službene automobile i reprezentaciju Linić tumači kao nužnu štednju, jer Vlada smatra da svi moraju štedjeti da bi proizvodnja bila konkurentnija. S druge strane, Vlada je, prema ministru financija, učinila dosta u rješavanju problema manjka povoljnih izvora financiranja. Hrvatska poštanska

Politika Vlade je da se više zadužuje u inozemstvu kako bi na domaćem tržištu oslobodila što više novca

banka i Hrvatska banka za obnovu i razvoj proširile su ponudu financiranja izvoznika, produženi su rokovi otplate, a u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom i poslovnim bankama osigurano je osam milijardi kuna za financijsku konsolidaciju. U tom procesu država će putem HBOR-a preuzeti čak 50 posto rizika, istaknuo je Linić. Velike

HPB za izvoznike: kamata 4,75 posto Predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke Čedo Maletić prezentirao je Klubu izvoznika nove, povoljnije uvjete financiranja. Nova kreditna linija namijenjena je trgovačkim društvima koja ostvaruju minimalno 20 posto prihoda od izvoza svojih proizvoda i usluga, a može se iskoristiti za kupnju osnovnih sredstava. Kredit je dostupan uz kamatnu stopu od 4,75 posto, u kunama sa ili bez valutne klauzule te u eurima. Rok otplate kredita je do 10 godina uz mogućnost počeka do dvije godine. Iako je u Hrvatskoj samo 7,5 posto izvozno orijentiranih tvrtki, skoro 23 posto HPBovih kredita trgovačkim društvima koja nisu u državnom vlasništvu čine krediti izvoznicima, pohvalio se Maletić. promjene trebao bi donijeti Zakon o financijskom poslovanju, kojima Vlada jasno poručuje da je odlučno ušla u rješavanje nelikvidnosti. Ukupni iznos neplaćenih računa sada je 44 milijarde kuna, čemu treba dodati i 15 milijardi kuna kamata. Od toga je vrijednost neplaćenih dugova iznad 360 dana čak 36 milijardi kuna. Do kraja prvog tromjesečja 2013.

Linić planira riješiti dugovanja čak 57.000 pravnih osoba, pri čemu će se maksimalno težiti pretvaranju poreznih dugova u temeljni kapital. Oko 50.000 malih tvrtki proći će skraćeni postupak nagodbe, a 3800 većih tvrtki puni postupak. Dobar dio njih sasvim sigurno će završiti u stečaju, ali Linić u tome ne vidi problem, jer su to većinom tvrtke bez

ijednog zaposlenog, osnovane samo radi prebacivanja novca. Njih 20.000 čak uopće ne predaje završne račune, pa ih je zbog toga već 9000 izbrisano iz sudskog registra. Zaduživanje u inozemstvu Troškovi stečaja imat će prioritet u naplati iz stečajne mase, pa vjerovnicima neće puno ostati.

Ostalima će država nastojati otpisati dio duga, a preostali dio pretvoriti u temeljni kapital. Ministarstvo financija za taj je posao osiguralo 400 posebno obučenih zaposlenika koji su dobili svu informatičku i administrativnu podršku. S 1. travnja 2013. teret nelikvidnosti trebao bi biti skinut s grbače poduzetnika, a nakon toga svi će računi morati biti plaćeni u roku od 30 do 60 dana, uključujući i zdravstvo, gdje su sada rokovi i do 500 dana. Unatoč svim mjerama štednje, konsolidacija državne potrošnje neće se dogoditi preko noći, stoga Linić najavljuje i za ovu i za sljedeću godinu proračunski deficit od oko tri posto. Mali je prostor za poboljšanje rejtinga, koje bi gospodarstvu donijelo niže kamate, ali je Vladi stalo do toga, uvjerava Linić. Politika Vlade je da se više zadužuje u inozemstvu, kako bi na domaćem tržištu oslobodila što više novca za poduzetnike. U politici Vlade u idućoj godini neće biti bitnih promjena, neće biti povećanja poreza, ali će se gospodarstvo dodatno rasteretiti smanjenjem naknada regulatornim tijelima. Linić je opet najavio porez na imovinu, ali opet bez konkretnih brojki, potvrdivši tek da će njime zamijeniti komunalnu naknadu, da će to biti prihod lokalne samouprave i da će se na imovinu koja se koristi plaćati mnogo manji porez nego na imovinu koja se ne koristi.

INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3746, 1. listopada 2012.

Ulaganja u Splitu i Komiži

Za lučku infrastrukturu 273 milijuna kuna Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić kazao je proteklog tjedna u Splitu kako će se uložiti više od 200 milijuna kuna u dogradnju vanjskih vezova na splitskom Glavnom lukobranu za prihvat velikih putničkih brodova. Hajdaš Dončić nazočio je i potpisivanju ugovora o izvođenju radova na dogradnji dvaju vezova u Gradskoj luci vrijednih 32 milijuna kuna koji se financiraju sredstvima splitske Lučke uprave. Njihovom rekonstrukcijom osiguravaju se dva dužobalna veza od 140 metara te dvije ukrcajno-iskrcajne rampe od 30 metara. Ugovor su potpisali privremeni ravnatelj Lučke uprave Joško Berket Bakota i Nikša Musulin, predstavnik tvrtke izvođača splitskog Pomgrad inženjeringa. Ministar Hajdaš Dončić, zamjenik župana splitsko-dalmatinskog

radne snage EU-a radi u socijalnopoduzetničkim subjektima

Katarina Ivanković-Knežević, načelnica Sektora za programiran

Luka Brčić, Berket Bakota i gradonačelnica Komiže Tonka Ivčević potpisali su, pak, u Komiži Sporazum o financiranju prve faze izgradnje ribarske luke vrijedan 41 milijun kuna. Ministarstvo je za tu prvu fazu izdvojilo 24, Županija 2,6, a Lučka uprava 14,9 milijuna kuna. Inače u izgradnju te luke ukupno će se u pet faza gradnje uložiti 160 milijuna kuna, a u konačnici bi trebala imati 166 vezova i potrebnu infrastrukturu. Tom prigodom Hajdaš Dončić je posebice istaknuo kako su Hrvatske ceste osigu-

rale devet milijuna kuna za županijsku cestu VisKomiža koja se planira završiti do kraja godine. Berket Bakota i predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Edo Kos potpisali su i sporazum o zajedničkoj nabavi za gradnju pristupne ceste do ribarske luke. Hrvatske ceste će gradnju dijela te ceste financirati s pet milijuna kuna. Tonka Ivčević istaknula je kako će Grad Komiža, s obzirom na osigurana sredstva u ribarskom fondu EU-a od 1. srpnja 2013. aplicirati upravo s ovim projektom. (J.V.)

Održan 47. sajam kamena, dizajna i tehnologije

Hrvatski kamenari u Veroni

Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Split već 14 godina organizira zajednički nastup hrvatskih tvrtki koje se bave vađenjem i obradom arhitektonskograđevnog kamena na međunarodnom sajmu kamena, dizajna i tehnologije Marmomacc u Veroni. Taj sajam na jedinstven način povezuje proizvođače, arhitekte, dizajnere i ostale stručnjake, te stvara nove ideje i trendove u korištenju kamena,

( 11 mil ljudi ili oko 7%

a ovogodišnji, 47. Marmomacc održan je protekloga tjedna. HGK-ŽK Split je, kao i dosadašnjih godina, preuzeo organizaciju zajedničkog izlaganja naših tvrtki te je sudjelovao u značajnom dijelu troškova kako bi članicama olakšao nastup. U okviru izložbenog prostora, veličine 150 četvornih metara, predstavilo se pet izlagača koji su zastupali više manjih tvrtki, a novost ovogodišnjeg nastupa je uključivanje i predstavljanje projekta

Kamen. Projekt se financira sredstvima Europske unije putem IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina. ŽK Split je jedan od partnera u tom projektu čiji je cilj pridonijeti razvoju gospodarstva u prekograničnom području Dalmacije i Hercegovine kroz razvoj i promociju poduzetništva u sektoru eksploatacije i obrade kamena. Veronski sajam kamena vodeća je svjetska manifestacija u svijetu kamena. Prošle se godine na njemu, na oko 172.000 četvornih metara, predstavilo više od 1500 izlagača iz 60 zemalja. Sajamskim prostorom prošlo je oko 56.000 posjetitelja iz 130 zemalja, a unatoč krizi u usporedbi s prethodnom godinom zabilježen je porast međunarodnih posjeta od osam posto. (J.V.)

Za poticanje so u Hrvatskoj na 100 milijuna e Socijalnopoduzetnički projekti posebno su postali vidljivi kroz IV. komponentu Razvoj ljudskih potencijala. Tako smo financirali Dubrovnika. To je dokaz da u cijeloj Hrvatskoj postoji socijalnop Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

ocijalno poduzetništvo je poduzetništvo koje osim profita ima i širu društvenu vrijednost jer uz nova zapošljavanja osigurava i bolju kvalitetu života. Poduzeće koje posluje po tom principu definira se kao poduzeće u vlasništvu svojih zaposlenika, podjednako vođeno i tržišnim i društvenim ciljevima, a ostvarena se dobit reinvestira u poduzeće ili širu društvenu zajednicu. Što to konkretno znači, najbolje se može vidjeti iz primjera socijalne zadruge Humana nova iz Čakovca, osječke Udruge za kreativni razvoj Slap koja je prerasla u inkubator za socijalno poduzetništvo, društvenog poduzeća Modra nit, udruge Zdravi grad Split, riječkog Centra za tehničku kulturu... Jedni zapošljavaju osobe s invaliditetom i ostale marginalne skupine, drugi su stvorili mrežu organizacija civilnog društva koje osiguravaju zapošljavanje u ruralnim područjima (primjerice, brendirali su i podigli kvalitetu izrade rukotvorina, proizvoda malih obrta...), treći se bave razvojnim projektima koji potiču socijalno poduzetništvo... Bitno je shvatiti da je takvo poduzetništvo moguće u svim

sferama života, a ne samo, kako se često misli, u domeni socijale. Što će se konkretno poduzeti za razvoj takvog poduzetništva u Hrvatskoj, doznali smo u razgovoru s načelnicom Sektora za programiranje, praćenje i vrednovanje programa i projekata Europske unije u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Katarinom Ivanković-Knežević. Najavljena je izrada strategije razvoja socijalnog poduzetništva. Njome će se obuhvatiti četiri ključna područja: definicija i zakonodavni

Dobre ideje koje rezultiraju zanimljivim, kvalitetnim proizvodima i uslugama mogu naći svoj prostor na tržištu okvir, obrazovanje, promidžba i financije. Što će se napraviti u ta četiri područja? - Strategija razvoja socijalnog poduzetništva predstavlja najvažniji korak prema definiranju ovog pojma, kao i njegovom stvarnom pozicioniranju u odnosu na tzv. klasično poduzetništvo. U Hrvat-

skoj se socijalnim poduzetništvom do sada uglavnom bavio nevladin sektor i ono nije bilo prepoznato kao ravnopravan partner drugim, primjerice, srednjim i malim poduzetnicima. Ono po čemu je socijalno poduzetništvo posebno jest pitanje profita koji socijalni poduzetnici reinvestiraju u svoju poslovnu aktivnost i/ili ulažu u dobrobit zajednice. Često ga nazivaju i poduzetništvom u službi zajednice. Socijalni poduzetnici mjere socijalni učinak svojih aktivnosti te djeluju ekološki osviješteno. Mi ćemo kroz četiri ključna područja - definiranje i institucionalni okvir, obrazovanje i diseminacija

www.privredni.hr Broj 3746, 1. listopada 2012.

( oko 70% zaposlenih ( 26% zaposlenih u neprofitnim organizacijama

radi u zadrugama

nje, praćenje i vrednovanje projekata Europske unije u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava

ocijalnog poduzetništva raspolaganju više od ura korištenje sredstava iz EU fondova - Instrumenta pretpristupne pomoći IPA, i to kroz njegovu projekte s obilježjima socijalnog poduzetništva od Vukovara i Baranje, Čakovca i Zagreba do Splita i oduzetnički potencijal kojem želimo pomoći da zaživi gama, o zadrugama, o zakladama i fundacijama, te Zakon o ustanovama ili Zakon o trgovačkim društvima - vidljiva je potreba objedinjavanja informacija o različitim mogućnostima i modelima. Također želimo promicati koncept ove vrste poduzetništva u javnosti i iznaći mogućnosti za njegovo financiranje.

znanja, financiranje, promicanje i vidljivost - osigurati da svi zainteresirani imaju jasnu predodžbu što je to socijalno poduzetništvo i na koji se način može regulirati. Tada će se osobe koje se žele baviti so-

cijalnim poduzetništvom moći odlučiti hoće li osnovati udrugu, zakladu, socijalnu zadrugu ili klasično poduzeće. S obzirom na to da se ovom materijom bavi nekoliko zakona - kao što su zakoni o udru-

Kakav je potencijal za razvoj takvog poduzetništva, tko ga najviše zagovara i kakva je situacija u Europi? - Činjenica je da je civilni sektor najaktivniji socijalni poduzetnik i da su posljednjih godina njegovi predstavnici najglasniji zagovaratelji potrebe razvoja takvog poduzetništva. Isto tako je činjenica da su tijela državne i javne uprave u svojim strateškim dokumentima i aktivnostima prepoznala važnost socijalnog po-

Hrvatskoj iz ESF-a više od 100 milijuna eura godišnje U Europskom socijalnom fondu (ESF) predviđena su znatna sredstva za socijalno poduzetništvo. O kojem je iznosu riječ, tko će se sve moći natjecati za ta sredstva i kako će ići ta procedura? - U ovom trenutku traje izrada operativnog programa kao temeljnog preduvjeta korištenja sredstava Europskog socijalnog fonda. Budući da je okvirno poznato koliko sredstava će iz ESF-a Hrvatska imati na raspolaganju, a to je više od 100 milijuna eura godišnje, svakako će se raditi o značajnim sredstvima za poticanje socijalnog poduzetništva. Procedura će ići preko javnih natječaja koje će voditi provedbena tijela. Za postojeći Operativni program Razvoj ljudskih potencijala to su Hrvatski zavod za zapošljavanje, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. Tijekom izrade strategije razvoja socijalnog poduzetništva posebnu ćemo pozornost usmjeriti na informiranje socijalnih poduzetnika o svim poticajima i mogućnostima za unapređenje njihova poslovanja.

duzetništva i da žele omogućiti njegovo ostvarenje. Socijalnopoduzetnički projekti posebno su postali vidljivi kroz korištenje sredstava iz EU fondova - Instrumenta pretpristupne pomoći IPA, i to kroz njegovu IV. komponentu Razvoj ljudskih potencijala. Tako smo financirali projekte s obilježjima socijalnog poduzetništva od Vukovara i Baranje, Čakovca i Zagreba do Splita i Dubrovnika. To je dokaz da u cijeloj Hrvatskoj postoji socijalnopoduzetnički potencijal kojem želimo pomoći da zaživi. Ako gledamo europsku statistiku, vidjet ćemo da više od 11 milijuna zaposlenika, tj. oko sedam posto ukupne europske radne snage, radi u socijalnopoduzetnički orijentiranim subjektima. Oko 70 posto zaposlenih je u neprofitnim organizacijama, a 26 posto u zadrugama. I u Hrvatskoj su vidljivi ti trendovi. U situaciji kada je tako mnogo ljudi bez posla, pogotovo mladih i obrazovanih, što biste mogli preporučiti građanima? U kojem bi smjeru trebali razmišljati ako sami žele pokrenuti neki posao? - Hrvatska se kao i mnoge druge zemlje suočava s velikom gospodarskom krizom, a ona iza sebe

ostavlja i socijalnu krizu. Ta socijalna kriza najvidljivija je među osjetljivim skupinama društva koje su i inače izložene socijalnoj isključenosti, a time i isključivanju iz tržišta rada - to su mladi, žene, posebno starije ili samohrane majke, dugotrajno nezaposleni. Kroz naše projekte vidjeli smo da ideja ne nedostaje, međutim u situaciji smanjene potrošnje i smanjenih investicija teško je započeti poslovni pothvat. Ipak, dobre ideje koje rezultiraju zanimljivim, kvalitetnim proizvodima i uslugama mogu naći svoj prostor na tržištu. Proteklih godina u Hrvatskoj su otvoreni brojni poduzetnički centri, inkubatori i tehnološki parkovi zahvaljujući utjecaju javnih politika Europske unije i financiranju kroz IPA projekte. To je infrastruktura koja stoji na raspolaganju svima koji žele pokrenuti neki poduzetnički pothvat. Ministarstvo poduzetništva i obrta ima program poticanja poduzetništva kroz Poduzetnički impuls, a budući poduzetnici mogu iskoristiti fondove i programe Europske unije. Svakom budućem, ali i postojećem poduzetniku možemo savjetovati da se dobro informira o mogućnostima sufinanciranja svog pothvata.

*vijesti JGL povećao broj zaposlenih Riječki Jadran galenski laboratorij tijekom prošle i ove godine je, usprkos recesiji, u Hrvatskoj zaposlio 67 novih radnika, te još 93 na svojim inozemnim tržištima. Broj zaposlenih u kompaniji dosegao je 581 (od čega u Hrvatskoj 335), što je 10 posto više nego u 2011. godini, pri čemu se očekuje da će do kraja godine broj novozaposlenih narasti na 14 posto. Prosječna dob JGL-ovih zaposlenika je 36 godina. Prihodi Peveca u 2012. gotovo 700 milijuna kuna

U prvih osam mjeseci ove godine Pevec, koji danas zapošljava 884 radnika, ostvario je 436 milijuna kuna prihoda, a očekuje se da će do kraja 2012. prihod narasti na blizu 700 milijuna kuna. Prihodi su ove godine porasli za 10 posto u odnosu na prethodnu. Skupština društva sazvana je za 31. listopada, a najveći je dioničar postalo Ministarstvo financija s udjelom od 21,57 posto. Isporučen brod

Pulsko brodogradilište Uljanik je za azerbejdžansku brodarsku kompaniju napravilo i isporučilo brod Balaken za prijevoz vagona. Riječ je o drugom od dva ugovorena broda za Azerbaijan State Caspian Shipping Company. Brod ima nosivost 5000 tona i namijenjen je prijevozu vagona Kaspijskim jezerom. Brod dužine 154,8 i širine 17,5 metara pokretat će dva Uljanikova MAN B&W motora, svaki snage 2000 kilovata, kojima će postizati brzinu od 14,5 čvorova.

AKTUALNO

( oko 600 kn

Privredni vjesnik Broj 3746, 1. listopada 2012.

povratna aviokarta Osijek-Zagreb

( do 80.000 putnika godišnje očekivani promet na ZL-u Osijek

Obnova redovitih putničkih linija iz Zračne luke Osijek

Nakon dva desetljeća konačno svakodnevni letovi iz Osijeka Otvaranjem redovite dnevne dvosmjerne putničke zračne linije za Zagreb, iz Osijeka se može ići, ali još važnije u Osijek doći iz vodećih europskih destinacija

Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

a koliko zvučalo apsurdno, Zračna luka Osijek jedina je od sedam hrvatskih međunarodnih aerodroma koji u proteklih dvadesetak godina postojanja samostalne Hrvatske i državne zrakoplovne kompanije Croatia Airlines nije imao ni jednu redovitu putničku liniju cijele godine, i to unatoč činjenici da je većinski vlasnik aerodroma upravo država. Tek zahvaljujući agilnosti nove uprave ovog aerodroma, kao i razumijevanju nadležnih državnih tijela, od 29. listopada ove godine (početak novog zimskog reda letenja) Osijek će svakodnevnom redo-

vitom putničkom linijom biti povezan sa Zagrebom, te dva puta tjedno sa Splitom. K tome, za ljetni red letenja 2013. godine ostaje svakodnevna veza sa Zagrebom, uz uvođenje tri leta tjedno za Split i Dubrovnik. Letovi će se obavljati dvomotornim turboelisnim avionom tipa Embraer EMB-120 Brasilia, koji ima 30 sjedala. Avion je u vlasništvu tvrtke Budapest Aircraft Service (BASe Kft) koja je ranije radila za mađarsku aviokompaniju Malev, a od sada će letjeti u sustavu Croatia Airlinesa. Dodatna prednost je i u tome što će osječki aerodrom biti stalna baza tom avionu, uključujući pripadajuću letačku posadu i mehaničare. Osim toga, BASe

Kft osječkom aerodromu donosi i od ranije ugovorene čartere za Grčku i Tursku u ljetnim mjesecima. Napokon razvoj, a ne stagnacija Od proljeća sljedeće godine trebale bi zaživjeti i redovite linije iz Osijeka za London i Dortmund. Pregovori s jednom od vodećih niskotarifnih zrakoplovnih kompanija su u završnoj fazi, te ako turističke zajednice, lokalna i regionalna uprava donesu potrebne odluke, vrlo je izgledno pozitivno rješenje. Time bi osječki aerodrom nakon dvadesetak godina napokon mogao krenuti uzlaznom razvojnom linijom, bar kada je o putničkom prometu riječ. A kako je za Privredni

Ako se moglo nekad... Zračna luka Osijek otvorena je u lipnju 1980. godine, a sagrađena je prema najvišim standardima i međunarodnim preporukama. Uz upravnu zgradu i putnički terminal, sadrži niz potrebnih objekata kao i cargo terminal veličine oko 2500 četvornih metara. Uzletno-sletna staza je duga 2500 metara, opremljena ILS sustavom prve kategorije, a stajanka može istodobno primiti četiri aviona tipa A320. Prije rata je imala svakodnevne linije za Zagreb i Beograd, a povremene za sve hrvatske obalne aerodrome, te za Mostar i Maribor. Bio je zamjenski aerodrom za beogradsku zračnu luku, te je u razdobljima obnove beogradske piste primao avione iz europskih i svjetskih destinacija. Tada zbog putničkog, a prije nekoliko godina zbog potreba cargo prometa, na pistu osječkog aerodroma slijetali su i najveći jumbo-jet avioni tipa Boeing 747.

vjesnik izjavio Domagoj Marinić, novi direktor Zračne luke Osijek, radi se o tek prvoj fazi kvalitetne obnove putničkih letova. Naime, iako osječkom aerodromu gravitira oko 1,2 milijuna stanovnika istočne Hrvatske, sjeverne Bosne, južnog dijela Mađarske, te dijela Vojvodine, potrebno je uložiti mnogo napora u promociju mogućnosti ove zračne luke. Uz to, kao i uz nužan preduvjet osiguranja stalnih i kvalitetnih putničkih linija, može se ostvariti realan doseg mogućih 70.000 do 80.000 putnika godišnje. Pokretanje redovite dnevne linije za Zagreb s polaskom iz Osijeka u 6.45 sati nije namijenjeno samo poslovnim ljudima. Dapače, sve veći troškovi goriva i cestarine mnoge bi dosadašnje korisnike automobilskog prijevoza mogle motivirati za putovanje brzom i relativno povoljnom zračnom linijom do Zagreba, budući da će povratna aviokarta stajati oko 600 kuna. “Na temelju istraživanja tržišta znamo da postoji interes za dnevnim, uglavnom poslovnim pu-

tovanjima prema Zagrebu, ali puno je veće zanimanje za tzv. transferne letove iz Osijeka, pa dalje preko Zagreba do europskih destinacija. Naime, jutarnji dolazak u Zagreb iz Osijeka omogućava brzi nastavak leta u brojne europske gradove. U samo sat vremena nakon dolaska iz Osijeka, iz Zagreba polijeću avioni prema Münchenu, Beču, Amsterdamu, Parizu, Zürichu, Londonu, Kopenhagenu, Frankfurtu, Rimu i Bruxelle-

Pokretanje dnevne linije za Zagreb nije namijenjeno samo poslovnim ljudima su, a u daljnja dva sata i prema Istanbulu, Podgorici, Stuttgartu, Moskvi i Berlinu. K tome, gotovo je istovjetna situacija i s planiranim povratkom budući da će avion iz Zagreba prema Osijeku polijetati u 15 sati, a do tada u Zagreb slete avioni iz većine europskih destinacija”, objašnjava direktor Marinić.

Cargo promet Osječki aerodrom računa i na razvoj cargo prometa po kojem je bio poznat u bivšoj državi kada je opsluživao gospodarstvo Osijeka i Slavonije, ali i dobrog dijela bivše Jugoslavije (uvoz sirove kože iz Indije i Mongolije za tadašnju osječku Kožaru, izvoz jednodnevnih pilića za arapske zemlje, transfer robe nekadašnjeg prehrambenog giganta Agrokomerca iz Velike Kladuše...). Tada je cargo promet dostizao i desetak tisuća tona godišnje. I u nekoliko dobrih godina prošlog desetljeća preko osječkog aerodroma dostavljana je svježa riba iz Tanzanije za europska tržišta, kao i uvoz junica iz Kanade. “Danas je važno pronaći svoje mjesto u novoj niši raspodjele svjetskih trgovinskih puteva, a ozbiljne mogućnosti nalaze se u potrebama dalekoistočnih kompanija koje svoje proizvode žele plasirati na europska tržišta. Umjesto da to čine iz skupljeg Milana ili Beča, pozicija osječkog aerodroma izgleda gotovo idealna”, navodi Marinić.

www.privredni.hr Broj 3746, 1. listopada 2012.

( 30 do 40 mil. €

*vijesti

poticaji za male i srednje poduzetnike u 2014.

Na vratima Europe

Ulazimo u posve drukčiju Europsku uniju od one s kojom smo pregovarali Ministar Maras očekuje novi zamah investicija u privatnom sektoru. Nije, kaže, oduševljen oslanjanjem samo na investicije u javnom sektoru jer to može povećati ukupnu zaduženost zemlje Drago Živković zivkovic@privredni.hr

laskom u Europsku uniju ukupni iznosi poticaja za male i srednje poduzetnike sigurno će se barem udvostručiti, sa 100 milijuna kuna, koliko je planirano u sljedećoj godini, na 30 do 40 milijuna eura od 2014. godine, najavio je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras na konferenciji EUforija. Malo i srednje poduzetništvo pozitivna je iznimka u ovoj recesijskoj go-

Banke će se ubuduće morati više oslanjati na domaću štednju, manje na kredite iz inozemstva dini, jer je u prvih šest mjeseci zabilježilo porast od 1,3 posto, tvrdi Maras, koji za iduću godinu prognozira porast tog sektora od tri posto. Uz to, mali i srednji poduzetnici zaposlili su 13.000 ljudi više nego lani, a i njihove investicije povećane su za pet posto. Ove su godine prvi put uvedeni i poticaji za mikro poduzetnike, kao i niz pogodnosti za novo zapošljavanje. Tako se već za investicije iznad 50.000 eura može dobiti smanjenje poreza na dobit od 50 posto i do 9000 eura po novootvorenom radnom mjestu. Uvode se i

poticaji za kapitalne investicije kojima se zadržavaju postojeća radna mjesta, jer poslodavci, kaže Maras, tvrde da je jeftinije zadržati postojeća nego otvarati nova radna mjesta. Zbog svega toga Maras očekuje novi zamah investicija u privatnom sektoru budući da nije, kaže, oduševljen oslanjanjem samo na investicije u javnom sektoru jer to može povećati ukupnu zaduženost zemlje. Nije najsretniji ni dosadašnjim radom HBOR-a, posebno provedbom programa poticaja izvoznicima, jer se događalo da naši izvoznici ne mogu dobiti jamstva čak ni za izvoz u bliske zemlje poput Italije i Austrije. Uz to, program kredita po načelu podjele rizika između HBOR-a i poslovnih banaka još nije pokrenut, iako je dogovoren još prije šest mjeseci.

Malim i srednjim poduzetnicima, posebno onima iz visokotehnološkog sektora, država i Grad Zagreb namjeravaju pomoći i otvaranjem novog tehnološkog parka na području Zagrebačkog velesajma, o čemu se razgovara s gradskim vlastima, rekao je Maras. Doktori i sestre Kako će se ulazak u EU odraziti na tržište rada, još nije posve jasno. Nejasnoća ima i oko reguliranja prekograničnih usluga (posebno liječnika i medicinskih sestara, ali i arhitekata), kaže Lidija Švaljek, direktorica Centra za poslovne informacije Hrvatske gospodarske komore. Ako bude znatnijeg odljeva naših liječnika i medicinskih sestara prema Zapadu, njihova mjesta mogli bi zauzeti kolege iz članica EU-a

gdje su plaće niže, poput Rumunjske ili Bugarske. Na području bankarstva regulativa je u EU-u vrlo šarolika i dug je put do njezina ujednačavanja, predviđa Andre-Marc Prudent, predsjednik Uprave Societe Generale-Splitske banke. Banke će se ubuduće morati više oslanjati na domaću štednju, manje na kredite iz inozemstva, a privlačenje domaće štednje može negativno utjecati na tržište životnih osiguranja, smatra Prudent. Poduzetnici će sve više, njegovo je mišljenje, težiti alternativnom financiranju izvan banaka, čemu se banke moraju prilagoditi širenjem raspona svojih posredničkih usluga. Zakon o faktoringu Do ulaska u EU očekuje nas još nekoliko zakonskih promjena u području

financija, najavljuje pomoćnik ministra financija Maroje Lang. Bit će izmijenjeni zakoni o investicijskim fondovima, o osiguranju i o kreditnim institucijama, te Zakon o leasingu, kako bi se leasing društvima olakšalo poslovanje u vrijeme recesije. U sljedećoj godini trebao bi biti donesen i posve novi zakon o faktoringu, jer je to jedino područje financijskih usluga koje je još neuređeno. Iako se detalji tog zakona još ne znaju, Lang kaže da se vjerojatno neće uvoditi kapitalna ograničenja za faktoring društva, već samo mehanizmi praćenja i kontrole njihova rada. Očuvanje zajedničke europske valute zahtijeva niz reformi u financijskom sustavu EU-a, koje će rezultirati velikim promjenama na tržištu banaka. Tržišta novca već su postala puno više nacionalna nego prije krize, što potvrđuje i sve manji broj prekograničnih pozajmica među bankama unutar Unije, kaže viceguverner Hrvatske narodne banke Vedran Šošić. Pojačana orijentacija na domaće tržište ugrožava i zajedničke monetarne mehanizme, zbog čega se pregovara o fiskalnom paktu kojim se ograničava fiskalni suverenitet država. Ukratko, zaključuje Šošić, ulazimo u potpuno drukčiju Europsku uniju od one s kojom smo pregovarali.

Javni dug 172 milijarde kuna Hrvatski je javni dug, koji obuhvaća unutarnji i inozemni dug središnje države, izvanproračunskih korisnika i lokalne države, potkraj lipnja ove godine iznosio 172,1 milijardu kuna. To je za 16,1 milijardu kuna više nego potkraj prošle godine. Više od polovine tog prirasta posljedica je preuzimanja kreditnih obveza brodogradilišta u javni dug, pokazuju podaci Ministarstva financija. Kapital Network bez koncesije Kapital Network, jedina poslovna televizija u Hrvatskoj, odlukom Vijeća za elektroničke medije ostala je trajno bez koncesije za emitiranje, objavljeno je na stranicama Vijeća. Zbog duga prema Odašiljačima i vezama koji je iznosio oko šest milijuna kuna privremeno im je bila oduzeta koncesija početkom rujna, te im je dan rok od dva tjedna da podmire dugove. Novo čelništvo HUP-a Na sjednici Vijeća članova HUP-a izabrani su novi prvi ljudi Hrvatske udruge poslodavaca. Za novog predsjednika HUP-a jednoglasno je

izabran Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave Hrvatskih telekomunikacija, dugogodišnji aktivni član HUP-a i predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost. Svinjsko meso može u EU Od listopada Hrvatska može izvoziti u Europsku uniju žive svinje, svinjsko meso i proizvode od svinjskog mesa, što je bilo zabranjeno još 2005. godine. Europska komisija zabranila je uvoz jer se u Hrvatskoj 2005. svinje cijepilo protiv svinjske kuge što je u Europskoj uniji zabranjeno.

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3746, 1. listopada 2012.

( 500.000 t robe

prevozi danas godišnje Dunavski Lloyd

( 295.000 t tereta

pretovareno u vukovarskoj luci do 1. rujna 2012.

Nasukani hrvatski riječni promet

Vodeni putovi – 20 go

Prije Domovinskog rata je na Savi bilo 260 plovnih dana godišnje s punim gazom i još 80 dana sa smanjenim gazom. Dan druge je održavanje plovnih putova, što je u Hrvatskoj u potpunosti zanemareno, ističe Velibor Gacik, direktor Dunavskog Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

ekada su djecu još u osnovnoj školi učili kako je promet i transport roba vodenim putovima, pa tako i rijekama, najjeftiniji i najracionalniji. Sudeći prema aktualnom stanju hrvatskog riječnog brodarstva, stanju plovnih putova i količini pretovara u hrvatskim riječnim lukama mnogi su preskočili to školsko gradivo. Što se u međuvremenu dogodilo i zašto je danas riječni promet u Hrvatskoj jedva sjena onoga što je bio prije dvadesetak godina, za Privredni vjesnik smo pitali Velibora Gacika, direktora Dunavskog Lloyda, najvećeg hrvatskog riječnog brodara, ali i dosadašnjeg predsjednika Zajednice za promet na unutarnjim vodama pri HGK-u. “Kada smo mi išli u školu, plovni putovi su se održavali. Kada imate održavane plovne putove, onda su i troškovi transporta manji. Ako su vodeni putovi, jednako kao pruge ili ceste,

loši i neodržavani, i troškovi transporta rastu razmjerno uvjetima plovidbe. Današnja situacija s hrvatskim plovnim putovima, a osobito kada je riječ o rijeci Savi, drastično se pogoršala. Prije rata je na Savi bilo 260 plovnih dana godišnje s punim gazom i još 80 dana sa smanjenim gazom. Danas imamo jedva 40 dana godišnje s normalnim gazom te oko 180 dana sa smanjenim. Na temelju takve

situacije nemoguće je napraviti troškovnu kalkulaciju koja može biti konkurentna ostalim oblicima prijevoza. Dakle, temeljni uvjet konkurentnosti riječnog prijevoza u odnosu na druge je održavanje plovnih putova, što je u Hrvatskoj u potpunosti zanemareno”, kaže Gacik. Ponuda je bilo “Iako smo imali zanimljivih poslovnih ponuda za prijevoz roba Savom, na-

Milijun kubika pijeska čeka milost nadležnih Problem neodržavanja plovnih putova očituje se posebice pri nižem vodostaju, uglavnom u ljetnom razdoblju, zbog nanesenog pijeska uslijed neredovitog održavanja i čišćenja plovnog puta u samom koritu. Kako ističe direktor Luke Tranzit Osijek Dalibor Džojić, problem je vezan isključivo za pijesak kao obnovljivi materijal koji se dugi niz godina taloži na korito rijeka i ometa ulazak brodova dubljeg gaza. “Problem pijeska se proširuje i na akvatorij luke Osijek gdje uporno godinama ukazujemo da se prema elaboratima i procjenama stručnih institucija nalazi više od milijun kubičnih metara pijeska, koji se prema postojećem Zakonu o vodama ne smije vaditi, pogotovo za komercijalne svrhe. Istodobno, pijesak se uvozi iz susjedne Srbije. Luka Tranzit Osijek ima svu potrebnu mehanizaciju i stručne, osposobljene kadrove za vađenje pijeska, ali ne smijemo vaditi pijesak i zbog toga trpimo velike financijske gubitke. U kontaktu smo s Ministarstvom poljoprivrede i nadamo se skorom pronalasku rješenja koje će na obostrano zadovoljstvo premostiti ove probleme”, kaže Džojić.

žalost, kao brodari nismo mogli jamčiti sigurnost održavanja plovidbe i pravovremeni transport roba. Konkretno, nedavno je u Slavonskom Šamcu dubina vode iznosila 30 centimetara. Ne govorim o obalnim plićacima nego o plovnom putu usred rijeke. Istodobno, minimalni gaz potreban za siguran prolaz brodova i da bi se nešto moglo raditi trebao bi biti 1,8 do dva metra. Kako se onda u tim uvjetima može govoriti o plovnom putu kada se rijeka Sava pretvorila u potok? Naravno, svjesni smo činjenice da živimo u vrijeme dugotrajne suše, ali nije problem samo suša, nego mnogo više dugogodišnje neodržavanje i nebriga za riječne plovne putove. Kada bismo riječni promet uspoređivali s cestovnim, gdje je autocesta najviše razine kvalitete i sigurnosti prometovanja, onda bismo za današnje

hrvatske riječne putove slobodno mogli reći da su na razini kaldrme ili još bolje poljskih prtenih putova”, ističe Gacik.

Minimalni gaz potreban za siguran prolaz brodova trebao bi biti 1,8 do dva metra Da to nisu prazne priče, svjedoči podatak kako je Dunavski Lloyd 1984. godine prevezao 2,2 milijuna tona roba sa samo 20 posto više tovarnih kapaciteta nego što ima danas kada godišnje prevozi oko pola milijuna tona roba. Dakle, nešto manje od četvrtine onoga što se ostvarivalo davne 1984. godine. A samo između Slavonskog Broda i Siska osamdesetih godina prošloga stoljeća godišnje se riječnim tankerima prevo-

zilo oko milijun tona sirove nafte za potrebe sisačke Rafinerije, dok su za ovu godinu planirane količine tog transporta svedene na 60.000 tona. Naravno, ovaj podatak mnogo više oslikava stanje cjelokupnog gospodarstva nego samo stanje riječnog prometa. Uostalom, riječne luke i brodari ne postoje sami zbog sebe i nisu sami sebi svrha. Sve je to odraz stanja u gospodarstvu, ali u ovom slučaju i održavanosti plovnih putova, a time i moguće konkurentnosti ovog oblika prijevoza za koji su nas učili da je najjeftiniji i najracionalniji. Prednosti Dunava i traljavost željeznice Isti problemi pogađaju i većinu hrvatskih riječnih luka. Od njih pet – Luka Vukovar, Luka Tranzit Osijek, Pristanište i skladišta Sisak, Robno transportni centar Slavonski

www.privredni.hr Broj 3746, 1. listopada 2012.

( 218.000 t robe ili 13% više od plana pretovareno u 8 mjeseci ove godine u Luci Tranzit Osijek

odina zanemarivanja

nas imamo jedva 40 dana godišnje s normalnim gazom. Temeljni uvjet konkurentnosti riječnog prijevoza u odnosu na Lloyda, najvećeg hrvatskog riječnog brodara

Brod i Tovarište Ilok – s obzirom na dunavsku poziciju, najmanje problema ima vukovarska luka. Direktor te luke Tomislav Mihaljević kao veliku prednost ističe 365 dana godišnje plovnosti. Pozitivne pomake u pretovaru roba zadnje dvije-tri godine bilježi stoga jedino luka u Vukovaru i donekle u Osijeku. U vukovarskoj su luci već 1. rujna ove godine dostigli količinu od 295.000 tona pretovarenog tereta, odnosno onoliko koliko su ostvarili za cijelu prošlu godinu. Takvo povećanje pretovara posljedica je aktivnosti nekoliko tamošnjih tvrtki. Radi se o tvornici umjetnog gnojiva Adriatica Dunav, te tvrtkama Petrokemija i Agrokor. K tome, zbog dugotrajno niskog vodostaja Save i općenito problema s plovnošću te rijeke, dio roba, koje bi inače završavale

u lukama Brčko i Šamac, ovog je ljeta završio u vukovarskoj luci. Jedan od problema koji otežavaju poslovanje vukovarske luke je – željeznica. Naime, prema Mihaljevićevim riječima, željezničari zbog nedostatka lokomotiva kasne s dostavom robe namijenjene pretovaru iz vukovarske luke. “Noćas smo radili do dva sata kako bismo oslobodili kolosijek za današnji očekivani pretovar robe Petrokemije. Riječ je o 850 tona koje željeznica treba dostaviti iz Vinkova-

ca u Vukovar kako bismo ih pretovarili. Međutim, cijeli dan stojimo i čekamo. K tome, već poslijepodne trebaju doći vagoni za Adriaticu. Dakle, ako tako ostane, mi ćemo danas zatvoriti samo 800 tona robe umjesto planiranih 2000 tona. To je problem i tu smo nemoćni”, objašnjava Mihaljević. Osječka luka – mrvice nekadašnjeg prometa Budući da se nalazi na Dravi, dvadesetak kilometara od Dunava, osječku luku, pored neodržavanog plovnog puta, pogađa-

Pregled pretovara roba u hrvatskim lukama (u 000 tona) LUKA

2012. 2012. 2012. (plan) (prvih 6 mj.) (prvih 8 mj.) 40 10 ?

2010.

2011.

Osijek

161

260

300

131

218

Sisak

124

Sl. Brod

124

Vukovar

193

295

330

134

295

UKUPNO

602

732

820

313

Ilok

ju problemi ledostaja kakav je zabilježen početkom ove godine. K tome, osječka je luka prošle godine podbacila u količini planiranog pretovara. “U 2011. godini Luka Tranzit Osijek ostvarila je ukupno 260.000 tona pretovara, uglavnom za potrebe članica Nexe Grupe, što je za 25 posto manje od plana. Nizak vodostaj rijeke Drave, a i ostalih rijeka u crnomorskom slivu, drastično je utjecao na smanjenje dolaska roba, kako za potrebe članica Nexe Grupe, tako i za ostale korisnike

u okruženju. Izostao je i dio najavljenog pretovara roba u kojem je bio značajan udjel visokotarifne robe”, kaže Dalibor Džo-

Pozitivne pomake u pretovaru roba zadnje dvije-tri godine bilježi jedino luka u Vukovaru i donekle u Osijeku

jić, direktor Luke Tranzit Osijek. Iako je ova godina započela ledostajem koji je trajao do 12. ožujka, poslovanje u prvih osam mjeseci ove godine je zadovoljavajuće. Pretovareno je 218.000 tona robe što je za 13 posto više od plana i 30 posto više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Iako su ovo pozitivni pokazatelji, to su tek mrvice onoga što je osječ-

ka luka ostvarivala prije rata. Ili preciznije, 1989. godine u toj je luci pretovareno čak 3.000.000 tona robe, pa je ukupan ovogodišnji plan pretovara od 300.000 tona tek 10 posto onoga što je ova luka nekada ostvarivala. Naravno, ratne nedaće su učinile svoje. Međutim, činjenica je da su posljednje granate na Osijek pale u svibnju 1992. godine, a mirna reintegracija je okončana u siječnju 1998. godine. Stoga rat i njegove posljedice definitivno više ne mogu biti nikakva isprika. Problemi riječnog transporta u Hrvatskoj puno su dublji i vezani uz ukupno stanje gospodarstva, kako u Hrvatskoj, tako i u zemljama okruženja koje su nekada koristile usluge riječnog transporta i riječnih luka. Naravno, uz sustavno zanemarivanje ove grane prometa i neodržavanje plovnih putova.

12 PRIČA S RAZLOGOM *vijesti Vijeće za destinacijski menadžment Odlukom ministra turizma Veljka Ostojića, a temeljem Zakona o turističkim zajednicama, osnovano je Vijeće za destinacijski menadžment za kontinentalnu Hrvatsku, kao stručno i savjetodavno tijelo pri Ministarstvu turizma. Rad toga vijeća definiran je Strateškim marketinškim planom hrvatskog turizma za razdoblje od 2010. do 2014., a proteklog je tjedna Vijeće održalo i svoju prvu sjednicu na kojoj su se na partnerskoj osnovi razmijenila mišljenja članova o problemima u dosadašnjem sustavu turističkih zajednica.

( 27,6 mil kn

prošlogodišnji prihodi Supra Neta

Privredni vjesnik Broj 3746, 1. listopada 2012.

( više od 7 mil kn

od 2006. do danas uloženo u istraživanje i razvoj

Supra Net

Mreže su žila kucavica poslovanja Tvrtka je tijekom poslovanja položila više od 2000 kilometara svjetlovodnog kabla na području cijele Hrvatske te uspješno realizirala više od 500 projekata Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Rast industrijske proizvodnje Državni zavod za statistiku je objavio kako je prema desezoniranim podacima industrijska proizvodnja u kolovozu ojačala za 0,7 posto u odnosu na srpanj, a u odnosu na lanjski kolovoz za 0,6 posto. To je prvi rast industrijske proizvodnje nakon što je ona u proteklih sedam mjeseci pala za 6,1 posto.

Kreativni i inovativni u turizmu U povodu Svjetskog dana turizma Grupacija Energo Media Servis treću godinu za redom dodijelila je godišnje nagrade CBTour za najkreativnije i najinovativnije projekte u turizmu u 10 kategorija. Ukupni pobjednik ovogodišnjeg natječaja – dobitnik posebne nagrade za istaknuti nacionalni doprinos održivom razvoju turizmu je šibenska turistička tvrtka Solaris za projekt Dalmatinsko etno selo.

elekomunikacije su jedno od najdinamičnijih i najbrže rastućih tržišta, a infrastruktura u telekomunikacijskom sektoru sve je složenija. Stoga je neophodno koristiti dodatne alate kako bi tvrtke bile uspješnije i brže u donošenju odluka te održale i proširile kapacitete vlastite telekom infrastrukture. Zagrebačka tvrtka Supra Net upravo je za to područje razvila dva proizvoda -Timgis i Supracontrol. Timgis je globalna aplikacija za upravljanje telekomunikacijskim mrežama (LAN, MAN, WAN) i nadzor cjelokupne telekomunikacijske infrastrukture. Supracontrol je specijalizirani uređaj i pripadajući softver za naprednu kontrolu pristupa i nadzor okoline u komunikacijskim ormarima. Damir Špirelja, glavni izvršni direktor, ističe kako je Supra Net tvrtka koja znatno ulaže u nova znanja jer se razvoju tehnologija ne vidi kraja. “Od svojih početaka do danas uložili smo milijunske iznose u edukaciju te u cjelokupne softverske i hardverske alate, opremu

i specijalizirane uređaje za izvođenje usluga. Pored toga od 2006. godine do danas uložili smo više od sedam milijuna kuna u istraživanje i razvoj što je rezultiralo s dva spomenuta proizvoda koja ponosno možemo prezentirati na svjetskom tržištu”, kaže.

zasebnu tvrtku Supra Net 2004. godine. Važnost zajedničkog rada i ponude uvidjeli smo 2011. godine te smo se uključili u Storm Grupu. Sada smo pri samom vrhu hrvatskog IT svijeta i hrabro koračamo dalje da tu poziciju i zadržimo”, objašnjava

Najveći problem s kojim se tvrtka susreće u poslovanju je nelikvidnost Tvrtka je s radom započela 2004. godine, a danas zapošljava 51 djelatnika. Prihodi Supra Neta u proteklom petogodišnjem razdoblju kretali su se između 26 i 30 milijuna kuna godišnje. Prošlogodišnji prihodi pak iznosili su 27,6 milijuna kuna, uz dobit od 2,7 milijuna kuna. “Značajna prekretnica za tvrtku zapravo je bila 1994. godina kada smo kao tek osnovani odjel u sklopu tvrtke Storm Computers uvidjeli važnost telekomunikacijske mreže kao žile kucavice modernog poslovanja te tako postali jedan od najvažnijih segmenata poslovanja. Daljnji razvoj rezultirao je izdvajanjem odjela pasivnih mreža u

Špirelja dodajući kako je tvrtka tijekom svojeg poslovanja položila više od 2000 kilometara svjetlovodnog kabla na području cijele Hrvatske te uspješno realizirala više od 500 poslovnih projekata. Važno je istaknuti kako su dosadašnji proizvodi rađeni za svjetsko tržište na kojem je tvrtka ostvarila značajne kontakte kao, primjerice, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kataru, Austriji, Njemačkoj i Rusiji. Nedostatak strategije Najveći problem s kojim se Supra Net susreće u poslovanju je nelikvidnost. Veliki kamen spoticanja i dalje predstavlja nepostojanje državne

strategije za IT. Također, sporovi oko naplate dugovanja traju godinama i na kraju obično završavaju neuspjelom naplatom potraživanja. “Prema našem iskustvu, država ne brine dovoljno o malim i srednjim poduzetnicima, uglavnom se bavi velikim tvrtkama čija je konkurentnost i dugoročna opstojnost na tržištu izrazito upitna. Zatim, fiskalna politika koja se vrlo zaoštrila ove godine dodatno je oslabila realni sektor. Mi se apsolutno zalažemo da se sve obveze prema državi plaćaju u dan, samo bi ona trebala napraviti neke preduvjete kako bi to u stvarnosti bilo i provedivo. S bankama imamo vrlo korektan odnos i one nas podržavaju u našim planovima razvoja i poslovanja”, ističe Špirelja. Hrvatsko ICT tržište, tvrdi, prati trendove koje postavlja svjetsko tržište, međutim, trenutačno živimo u velikim očekivanjima i nadi da će se ulaskom u Europsku uniju povećati proračuni za informatizaciju javnog sektora. “Vodeći igrači u ovoj branši su veće i snažnije tvrtke nastale okrupnjavanjem ili klasterizacijom, dok mali broj tvrtki u Hrvatskoj živi samo

od razvoja vlastitih softverskih rješenja te su to uglavnom tvrtke koje se bave zastupanjem i trgovinom, a potom usputno razvojem softvera”, naglašava on. Na svjetskoj ICT sceni, pak, jedan od trendova kojem se u zadnje vrijeme posvećuje velika pozornost je sigurnosna infrastruktura. “Uprave organizacija polažu veliku pažnju zaštiti od brojnih unutarnjih i vanjskih sigurnosnih prijetnji. Jedna od točaka koje će sve više biti na dnevnom redu jest upravljanje energetskom potrošnjom i ekološka podobnost poslovanja. No, najveći utjecaj predstavljat će sve aktivnija uloga korisnika i njihove potrebe i želje”, napominje. Rast i širenje tvrtke ponajprije očekuje na području razvoja vlastitih rješenja za koje smatra da će u srednjoročnom razdoblju biti značajna stavka u strukturi prihoda tvrtke. “Nastavit ćemo ulaganje u poboljšanje i usavršavanje aplikacije Timgis i sustava Supracontrol. Krajnji cilj nam je napraviti prepoznatljiv izvozni proizvod jer poslovanje i planove ne možemo oslanjati na volatilno hrvatsko tržište”, zaključuje Špirelja.

održivost

biljke

voda

energija

ekološko

solarno

atmosfera

globalno

biomasa sunce

zelena

geotermalni izvori

grijanje

vjetar

dossier Privrednog vjesnika o zelenoj energiji

ekologija zagađenje

priroda

1. listopada 2012.

Energetska učinkovitost

Država kao prodavatelj osiguranja Valja promijeniti paradigmu prema kojoj je trošak za energiju čvrsta stavka u kućanstvu Boris Odorčić

ak 22 posto građana zimi koristi manju stambenu površinu. Kao glavni razlog tomu građani navode nemogućnost podmirenja troškova za grijanje, ističe se u anketi koju je provelo Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR). Na ulaganje u energetsku učinkovitost (EUč) 44,1 posto građana najviše bi potaknule državne subvencije za opremu i radove. Zatim, 22,5 posto njih na takve bi se mjere štednje odlučilo kada bi u trgovinama bila niža cijena opreme kojom se postiže energetska učinkovitost, 13,9 posto kada bi takvim zahvatima ostvarilo neke porezne olakšice, a 13,3 posto kada bi u ponudi financijskih

Post festum

i drugih institucija moglo pronaći povoljne kreditne linije za EUč. Više informacija o energetskim uslugama ponajprije bi trebale davati nadležne državne institucije, smatra 39 posto građana. Gotovo 22 posto njih smatra kako bi sve ono što ih zanima o takvim uslugama trebale davati tvrtke koje ih opskrbljuju energijom i nezavisni stručnjaci (10,8 posto) te lokalna vlast (10, 6 posto). Račun je teret U anketi ove udruge, koja je osnovana 2003. godine i čiji su članovi mahom stručnjaci s područja energetike, stoji kako većina građana u Hrvatskoj ne namjerava provesti mjere poboljšanja energetske učinkovitosti, među kojima se ističe ugradnja mjerila čime se dobiva

bolji uvid u potrošnju. Ne žele ni snažnije posegnuti u džep kako bi zamijenili postojeće bojlere i prozore onim energetski učinkovitijim te, primjerice, ugradili

Nadležne institucije trebale bi davati više informacija o energetskim uslugama termostatske ventile na sustave grijanja. S druge pak strane, građani bi otišli korak naprijed, a to uglavnom već i čine, u smjeru zamjene postojećih energetski neučinkovitih žarulja štedljivijim inačicama.

Među rezultatima ankete ističe se činjenica da računi za energiju predstavljaju vidljivi teret za kućanstva u Hrvatskoj, a posebice je zanimljivo kako gotovo 60 posto ispitanika koji planiraju graditi novu kuću u idućih pet godina želi zadovoljiti veću razinu energetske učinkovitosti negoli je to propisano standardima. Maja Božičević Vrhovčak, predsjednica DOOR-a, kaže kako građani imaju nisku svijest o tome što je EUč i da valja uspostaviti bolji dijalog između države i potrošača. Država u tome treba biti uporna kao prodavatelji osiguranja, ističe ona. “K tomu, valja promijeniti paradigmu prema kojoj je trošak za energiju čvrsta stavka jer to nije točno”, zaključuje Maja Božičević Vrhovčak. u

Vrijeme je za Green New Deal Prva konferencija o energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije, održana na Zagrebačkom velesajmu, u više od 20 sati i sa 70 panelista kroz osam različitih panela dala je prikaz stanja i potencijala energetskog sektora u Hrvatskoj. Predstavljene su mogućnosti investiranja te obrađene aktualne teme proizvodnje i opskrbe

energijom s naglaskom na energetskoj učinkovitosti i racionalnijem gospodarenju. Pomiriti glad za energijom i zaštitu okoliša itekako je moguće, slažu se stručnjaci, uz pravu mjeru investicija i strateškog promišljanja. Vrijeme je za Green New Deal.

Dossier: zelena energija Obnovljivi izvori energije

Brže, više, jače Samo na području obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj će do 2015. biti uloženo oko 900 milijuna eura. Hrvatske tvrtke svojim znanjem i tehnologijama mogu biti dobar izbor onima koji žele ulagati u OIE ne (devet), elektrane na bioplin (sedam), po tri kogeneracijska postrojenja i elektrane na biomasu te dvije hidroelektrane i jedna elektrana na deponijski plin. “Većina projekata su male elektrane, za koje vlada i najveći interes. Intenziviranje takvih projekata omogućio je novi tarifni sustav. Nadamo se kako će ove aktivnosti pratiti i tržište te da će se postići bit OIE, a to je da domaći resursi budu u funkciji domaćeg gospodarstva”, kaže ona.

Boris Odorčić

orištenje obnovljivih izvora energije (OIE) strateški je cilj nacionalne energetske politike. Jedna od glavnih obveza te politike su ciljevi Europske unije do 2020. godine u koje je uključena i Hrvatska. Naime, EU do tada treba imati 20-postotni udio obnovljivih izvora energije u neposrednoj potrošnji te 10-postotni u svim oblicima prijevoza. K tomu, za 20 posto valja povećati energetsku učinkovitost te za isto toliko smanjiti emisiju stakleničkih plinova u okoliš. Prema projekciji strukture OIE, 2020. godine Hrvatska će najviše takve ekološki prihvatljive energije, čak 31,5 posto, dobivati iz biomase te 28,3 posto iz vodotokova, odnosno hidroelektrana. Nadalje, vjetroelektrane bi u OIE trebale sudjelovati sa 12,2 posto, biogoriva sa 10,8, sunčeve elektrane sa 5,9, bioplin sa 3,1, geotermalna energija sa 1,3 te male hidroelektrane sa 1,2 posto. Kristina Čelić, načelnica Sektora za energetiku pri Ministarstvu gospodarstva, u razgovoru za Privredni vjesnik istaknula je kako je u odnosu na početak godine bitno uvećan broj projekata OIE. Početkom godine bila su 32 takva projekta instalirane snage 108 megavata (MW), dok ih je trenutačno u pogonu 93, a njihova instalirana snaga iznosi 157 MW. Najviše je sunčevih elektrana (68), slijede vjetroelektra-

Proizvođač kao potrošač Jedna od najvažnijih promjena koja je omogućila takav boom projekata OIE svakako je primjetno skraćivanje procedure dobivanja statusa povlaštenog pro-

Banke u Hrvatskoj su patuljci čije majke u inozemstvu odlučuju o tome hoće li ulagati u neki energetski projekt izvođača električne energije, čime investitor ostvaruje pravo na naknadu za proizvedenu te potom isporučenu struju u sustav. A čini se kako će taj put u bližoj budućnosti biti još kraći. “Želimo takve objekte smjestiti u standardnu proceduru za izgradnju neke građevine. U

Ciljevi OIE

Proizvodnja iz poticanih OIE 2010.

sektor

udio OIE (%)

Električna energija

9,2

Transport

2,2

Toplinska i rashladna energija

8,6

3,1% Sunčeva energija 32 MW 5,9% 45 MW

Geotermalna energija

1,3%

Ukupna proizvodnja 2010: 296 GWh

Energija vodotokova - mHE

Biomasa

31,5% 140 MW + 60 MW

1,2% 100 MW

Energija vodotokova - HE

28,3% 300 MW

Biogoriva

10,8%

2 | zelena energija | 1. listopada 2012.

instalirana snaga (kW)

200

Vjetroelektrane

129.750,00

150

Sunčane elektrane

2.211,52

Hidroelektrane

30,00

Elektrane na biomasu

6.690,00

Elektrane na bioplin

6.135,00

Kogeneracijska postrojenja

10.493,00

Elektrane na deponijski plin

2.500,00

12,2% 1200 MW

broj elektrana

povlašteni proizvođači

100

Energija vjetra

Povlašteni proizvođači

250

Energija iz okoline (zrak i voda)

5,8% 200 MW

Nove vjetroelektrane Osim primjetnog ovogodišnjeg povećanja broja objekata OIE, u narednih godinu dana očekuje se realizacija još nekoliko zelenih projekata. U tom bi razdoblju trebalo biti izgrađeno pet elektrana na biomasu za koje je sklopljen ugovor s HROTE-om, a čija je ukupna vrijednost između 130 i 145 milijuna eura. Preostalih 19 projekata, za

Elektrane OIE koje isporučuju energiju u mrežu – kolovoz 2012.g. (na početku godine 32 projekta, 108.320,48 MW instalirane snage)

350 GWh 300

Projekcija strukture obnovljivih izvora energije 2020. godini (ukupno 84 PJ iz OIE) Bioplin

potpunosti smo naslonjeni na Zakon o gradnji i Zakon o prostornom planiranju te idemo u smjeru da mali proizvođač električne energije bude tretiran kao i potrošač. Dakle, da se u sustavu, što je moguće već i sada, jedino pojavljuje Hrvatska elektroprivreda i lokalne elektre i, naravno, Hrvatski operator tržišta energije (HROTE), s kojim se sklapa ugovor. Pritom potencijalni povlašteni proizvođač električne energije dolazi na jedno mjesto, u svoju lokalnu elektru, a sve ostalo događa se ‘iza kulisa’ u roku koji je propisan Zakonom o upravnom postupku i ostalim aktima. Tako da ukoliko postoji legalna građevina, nije nikakav problem da se u roku kraćem od 30 dana ishode sve potrebne dozvole i sklopi ugovor s HROTE-om”, objašnjava Kristina Čelić dodajući kako investitori uvijek teže tomu da se ta procedura poboljša i još skrate rokovi, te kako će stoga Ministarstvo gospodarstva i dalje slušati želje i prijedloge ulagača. “Na istoj smo strani, i jedni i drugi želimo da se što prije i bolje realiziraju ti objekti”, ističe.

0 2004.

2005.

2006.

sunce biomasa geotermalna

2007.

2008.

2009.

vjetar male hidroelektrane UKUPNO

2010.

Ukupno

157.809,52

koje je do sada izdano rješenje o energetskom odobrenju, trebalo bi biti realizirano u iduće dvije godine. Ukupna vrijednost tih investicija procjenjuje se na 205 do 230 milijuna eura. Time su stvoreni uvjeti da se do 2015. godine samo na području elektrana na biomasu u Hrvatsku investira između 95 i 108 milijuna eura, ali i otvori oko 90 novih radnih mjesta. Osim toga, iduće bi godine u pogon trebala biti puštena jedna geotermalna elektrana vrijednosti 25 milijuna eura, u kojoj će biti zaposleno 19 osoba. Hrvatska će istodobno dobiti i šest novih vjetroelektrana za koje su investitori sklopili ugovore s HROTE-om. Ukupna vrijednost tih investicija je između 163 i 200 milijuna eura. Preostalih šest projekata za koje je do sada izdano rješenje o energetskom odobrenju trebali bi biti završeni do 2015. godine. Ukupna vrijednost tih investicija se procjenjuje na 320 do 400 milijuna eura. Tako su stvoreni uvjeti da se do 2015. godine samo na području vjetroelektrana u nas uloži između 480 i 600 milijuna eura.

Nadalje, kako u Hrvatskoj najviše projekata OIE otpada na sunčeve elektrane, u nadolazećem razdoblju može se očekivati izgradnja još 83 takva objekta, za koje je sklopljen ugovor s operatorom tržišta energije, te 175 projekata, za koje je do sada izdano rješenje o energetskom odobrenju. Tako se na tom području očekuju investicije u iznosu od 42 do 54 milijuna eura. Kada se podvuče crta pod te projekte, samo na području obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj će do 2015. biti uloženo oko 900 milijuna eura.

Hrvatska će do 2020. godine najviše obnovljive energije dobivati iz biomase Domaća komponenta Hrvatske tvrtke svojim znanjem i tehnologijama već mogu biti dobar izbor onima koji žele ulagati u OIE. Jer, primjerice, Končar je razvio vjetroelektranu, a u varaždinskom Solvisu proizvode

se fotonaponski moduli. “Očekujemo puno veći angažman domaće industrije. Za to postoji velik interes privatnih investitora koji sve više traže upravo domaću komponentu. To je omogućio i novi tarifni sustav koji vrednuje taj dio komponente koja je ugrađena u OIE pa se i sama tarifa može povisiti do najviše 15 posto”, kaže ona dodavši kako se na ovaj način stvara široka platforma znanja i tehnologije što dovodi do otvaranja novih radnih mjesta na održavanju i upravljanju objektima OIE. “Teško je u ovom trenutku govoriti o konkretnim radnim mjestima. Kada je, primjerice, Njemačka, koja je vodeći europski proizvođač opreme za sunčeve elektrane i vjetroelektrane, počela raditi na programima implementacije obnovljivih izvora, u tom sektoru bilo je zaposleno 382.000 ljudi”, ističe ona.

Osim zaštite okoliša, smanjenja nezaposlenosti, razvoja domaće industrije te proizvodnje zelene energije, u cijeloj ovoj priči važna je još jedna komponenta, a to je bankarski sustav, koji bi trebao snažnije stajati iza projekata OIE. Darinko Bago, predsjednik Uprave Končara, smatra kako su banke u Hrvatskoj zapravo patuljci čije majke u inozemstvu odlučuju o tome hoće li ulagati u neki energetski projekt ili ne. “Bez banaka nema investicija. U Europskoj uniji one prate takve investitore. Za našu vjetroelektranu nismo dobili ni kune poticaja, a uložili smo 250 milijuna kuna”, naglasio je prvi čovjek Končara na Konferenciji o energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije koja se održavala na Zagrebačkom velesajmu. Na koncu, upozorio je na scenarij prema kojem će Hrvatska uvoziti energiju dobivenu iz obnovljivih izvora ukoliko ne ostvari preuzeti cilj, odnosno europsku kvotu od 20 posto udjela u neposrednoj potrošnji do 2020. godine. u

1. listopada 2012. | zelena energija | 3

Dossier: zelena energija vijesti

Zgrada obnovljive energije

Vratimo se u parkove

Ovogodišnji Europski tjedan mobilnosti započeo je u drugoj polovini rujna trećim izdanjem zabavnorekreacijskoga projekta PARKiranje – vratimo se u parkove na zagrebačkome Bundeku u sklopu kojega je održana i gradska utrka Urban Challenge. Cilj projekta je promocija kulture tjelovježbe i kretanja te boravka u prirodi u velikim gradovima. Orga-

nizatori su tvrtka Ex-Alto i Coca-Cola HBC Hrvatska uz potporu Zagreba. Inače, Europski tjedan mobilnosti obilježen je u više od 2000 gradova.

Ekološki prihvatljiva ljepila

U automobilskoj industriji, kao i pri održavanju automobila, održivost te zaštita zdravlja sigurnosti radnika postaju izuzetno važne teme. S obzirom na to da mijenjaju tradicionalne metode sastavljanja, ljepila igraju važnu ulogu jer pridonose smanjenju mase vozila. Stoga je na rujanskom sajmu Automechanika u Frankfurtu kompanija Henkel predstavila proizvode i tehnologije namijenjene automobil-

Predložak udo štednje

Industrija obnovljive energije u Europi zapošljava 550.000 ljudi, promet joj nadilazi 70 mili europskih energetskih potreba Lada Stipić - Niseteo

Z skom tržištu, koje osiguravaju bolju zaštitu okoliša i korisnika. Među njima upravo se ističu ljepila i brtvila bez sastojaka štetnih po zdravlje.

Štedljivi procesori

Na tržištu će se u idućoj godini pojaviti novi procesori kompanije Intel s niskom potrošnjom energije. David Perlmutter, direktor za proizvode u tvrtki Intel Corporation, ističe kako će četvrta generacija linije procesora Intel Core i linija procesora s niskom potrošnjom energije otvoriti novo razdoblje u mobilnom računalstvu. “Usredotočenost na još manju potrošnju energije uz izvrsne performanse po kojima su naši procesori poznati od jednake je važnosti kao i odmak razvojnog fokusa s puke brzine procesora koji smo napravili 2001. godine”, kaže Perlmutter.

4 | zelena energija | 1. listopada 2012.

grada obnovljive energije u briselskoj ulici Arlon možda je stara neoklasična građevina od 140 godina, ali je u nju ugrađeno sve što se ovog trenutka može naći na cvatućem tržištu obnovljive energije. Dijele je udruge čija je glavna aktivnost obnovljiva energija u svim njenim vidovima. Industrija obnovljive energije u Europi zapošljava 550.000 ljudi, promet joj nadilazi 70 milijardi eura, a zaslužna je za zadovoljavanje 12 posto europskih energetskih potreba – s ciljem da do 2020. godine njezin udjel stigne do petine, vjerojatno i više s obzirom na nepopularnost nuklearki, skupoću nafte, ali i intenzitet kojim države kroz potpore potiču njen razvoj. Zapravo, glavnina intervencija iz kategorije državnih potpora, posebice u sjevernijim članicama EU-a, danas otpada na poticanje ušteda energije. Klasično briselsko zdanje nije bio najjeftiniji od projekata dok se realizirao uz pomoć Kraljevine Belgije, europskih fondova i zainteresiranih tvrtki i njihovih udruga. No sada, kada je 2800 četvornih metara poslovnog prostora na raspolaganju industriji i društvu, može se pohvaliti da se sustavi grijanja i hlađenja stopostotno oslanjaju na obnovljive izvore energije

zahvaljujući kolekciji tehnologija, počevši od izolacije, trostrukih stakala ili štedljivih svjetiljki do ventilacije i povrata topline. Zgrada struju dobiva iz belgijskih instalacija obnovljive energije (biomasa, biometan, vjetar i male hidrocentrale). Ona je poslastica za struku u većoj mjeri nego što je običnim smrtnicima kojima je još uvijek stran pojam biomase ili termalnih pumpi, ali svjesnima da su došla vremena ozbiljnije štednje. Sitni posrtaji Sama izolacija zgrade dotjerana je do maksimuma koristeći ploče polistirena, mijenjajući prozore onim s maksimalnim stupnjem izolacije i trostrukim staklima, na krovu je 15-centimetarski sloj mineralne vune, ventilacijski sustav uspijeva povratiti 85 posto energije od grijanja prilagođavajući toplinu u prostorijama prema tome koliko se koriste i pomoću senzora ugljičnog dioksida. Grijanje se temelji na dva bojlera grijana briketima drvne biomase pojačana solarnim panelima i geotermalnim grijanjem i hlađenjem, koordiniranim posebnim kontrolnim sustavom. Zimi, čak i kada temperature skliznu debelo ispod ništice (što je u Bruxellesu statistička rijetkost, ali se događa!), bojleri na brikete i solarni kolektori napajaju zajedničke spremnike tople vode. Od solarnih pane-

la nema neke velike koristi zimi radi kratkih dana, niskih oblaka i susjednih zgrada, no svaki je unos dobrodošao za smanjenje potrošnje briketa. Ljeti, solarni paneli daju energiju za hlađenje čemu se pridružuje geotermalni sustav. Automatski ih koordiniraju računala.

Za grijanje se godišnje utroši 13 tona briketa, proizvedenih od otpada drveta Iako je na početku projekta bilo sitnijih posrtanja, u Kući obnovljive energije uglavnom su zadovoljni spremajući se rješavati nove izazove. Kažu, još nisu ni blizu savršenstvu! Zgrada nije na idealnoj poziciji za solarne panele tako da su se morali snalaziti s drugim izvorima kako bi osigurali stalan dotok tople vode za sanitarne potrebe. Koristili su visokoučinkovite kolektore koji su ublažili negativne učinke položaja zgrade i producirali temperature do 250 Celzija. Budući da je zdanje još u eksperimentalnoj fazi, nije ih obeshrabrila ni potrošnja energije veća od očekivane. Sustav je dodatno opterećen činjenicom da je riječ o veoma prometnoj kući s brojnim

Gospodarski forum i poslovni skup o zaštiti okoliša

Ekologija kao razvojna mogućnost

obne

Zgrada struju dobiva iz belgijskih instalacija obnovljive energije

ijardi eura, a zaslužna je za zadovoljavanje 12 posto posjetiteljima što je donosilo još posla sustavu ventilacije te grijanja i hlađenja. Pepeo kao gnojivo Za grijanje se godišnje utroši 13 tona briketa, proizvedenih od otpada drveta i bez dodataka. Kamion obnavlja rezerve tri puta godišnje kao što se to radi cisternama s mazutom, istrese ih u skladišta, sve je ostalo automatizirano. Dva bojlera sadrže po četiri tone vrele vode što je dovoljno za sve potrebe zgrade i njenih stanara. A što se pepela tiče, i on se koristi – kao gnojivo. Geotermalni sustav, kada je kompletiran, bio je sve samo ne jeftin. U punom pogonu radi u dva modaliteta, ljetnom i zimskom, oslanjajući se na četiri vertikalne bušotine – cijevi koje idu do dubine od 115 metara. Ovaj je dio projekta okupio brojne tvrtke iz nekoliko europskih država. Integracija fotovoltnih tehnologija u Zgradu obnovljive energije pokazala se zgodnim eksperimentom za dvadesetak tvrtki koje – čak i na ovim sjevernijim stranama bez previše sunca zimi, kada je najpotrebnije – nalaze interesa za razvijanje proizvoda. Industrija uživa izdašne državne potpore. Potpore, primjerice, u Belgiji za domaćinstva stižu do 90 posto sveukupne investicije u solarne panele. Njemačka podupire solarnu energiju plaćajući višak proizvedene struje dvostrukom cije-

nom kilovata. Osim postrojenja na krovu, u zgradi sunčevo svjetlo sakupljaju prozori sa šestmilimetarskim modulima integriranim u stakla tako da kuća godišnje može računati na 2550 kilovatsati. Štednja u starim objektima Koliko je koncept Zgrade obnovljive energije koristan govori procjena da su zgrade potrošači 40 posto energije. Do 31. prosinca 2020. godine sve novogradnje u EU-u (dakle i u Hrvatskoj) moraju biti u kategoriji “gotovo nulte potrošnje energije”, dok javna zdanja ovaj cilj trebaju dosegnuti dvije godine ranije. Štednja je i te kako moguća i u starim objektima. Franjevački samostan u Grazu jest 750-godišnji kompleks, ali ga je serija inovativnih tehnologija brzo ubacila u 21. stoljeće s uštedama energije od 30 posto samo u prvom koraku, poboljšavanju izolacije. Drugi je korak predstavljala instalacija 347 kvadratnih metara sunčevih kolektora s uštedama već na 50 posto. Uštede su preskočile 90 posto korištenjem biomase, najsuvremenijim sustavom grijanja i hlađenja sličnim onome u Zgradi obnovljive energije... da bi na kraju fratri zadovoljno trljali ruke jer su stigli do potrošnje energije od svega osam posto potrošnje kakvu su imali prije početka cijelog projekta. u

Skoro punopravno članstvo Hrvatske u Europskoj uniji omogućit će korištenje sredstava strukturnih i kohezijskih fondova, a dosadašnja višegodišnja prekogranična suradnja hrvatskih i mađarskih partnera time će moći prerasti u znatno širu i kvalitetniju suradnju uz ostvarenje velikih projekata – zajednički je zaključak Gospodarskog foruma i poslovnog skupa o zaštiti okoliša. Skup su organizirali Ured za ekonomske odnose mađarskog veleposlanstva u Hrvatskoj i HGK-ŽK Osijek. “Ulaskom Hrvatske u EU otvorit će se brojne prilike za korištenje novca europskih fondova upravo za pitanja zaštite okoliša”, istaknuo je na skupu Karoly Robert Scherczer, savjetnik za ekonomske odnose Veleposlanstva Mađarske u Hrvatskoj. “Mađarske tvrtke koje se bave gospodarenjem otpadom i koje djeluju u onome što se podrazumijeva pod održivim razvojem u smislu brige za okoliš, iza sebe imaju osam godina iskustva i time znatno mogu pomoći hrvatskim tvrtkama”, rekao je Scherczer. Hrvatska je s Mađarskom od 2004., kada je ta zemlja postala članica Europske unije, surađivala uglavnom na projektima vezanim uz zaštitu biljnog i životinjskog svijeta u slivu Dunava i Drave, na promicanju zaštite krajolika, ekosustava, bioraznolikosti, kulturno-povijesnih vrijednosti i općenito na zaštiti rijeke i porječja, kao i gospodarenja otpadom. Kako je to rekao Karoly Robert Scherczer, iskustva ovakve suradnje znatno će se proširiti ulaskom Hrvatske u EU, kada će dvije zemlje zajednički moći aplicirati i za velike infrastrukturne projekte.

“Kada je u pitanju ekologija s gospodarskog aspekta, a pri tome mislim na područja zaštite i korištenja voda, te gospodarenja otpadom, u strukturi gospodarstva Osječko-baranjske županije te djelatnosti čine vrijednost od oko 100 milijuna eura”, rekao je Zoran Kovačević, predsjednik HGK-ŽK-a Osijek. “Taj udjel je znatan upravo kroz poslovanje s Mađarskom. Naime, ovdašnje gospodarstvo u vanjskotrgovinskoj razmjeni s mađarskim partnerima ostvaruje godišnji promet vrijedan 60 milijuna dolara uz naš suficit od 27 milijuna dolara. Veliki dio toga odnosi se upravo na djelatnost gospodarenja otpadom. A kako je to istaknuo mađarski kolega, dosadašnja suradnja znatno će se moći povećati budućim korištenjem strukturnih i kohezijskih fondova EU-a i to kroz velike projekte i ulaganja u infrastrukturu, opremu i tehnologiju”, zaključio je Kovačević. U sklopu susreta održani su bilateralni sastanci predstavnika tridesetak mađarskih i hrvatskih tvrtki o budućoj poslovnoj suradnji u području zaštite okoliša. (S.S) u

vijesti Vjetar u jedra Piškornice

Sporazum o ulaganju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) u pripremne radove za Centar za gospodarenje otpadom Sjeverozapadne Hrvatske Piškornica, pretovarne stanice i sanaciju odlagališa na području četiri županije, potpisan je u rujnu. Realizacijom ovog projekta osiguravaju se pretpostavke za zbrinjavanje otpada primjenom najviših tehničko-tehnoloških ekoloških standarda na dobrobit 550.000 stanovnika koji žive na području Krapinsko-zagorske, Koprivničko-križevačke, Varaždinske i Međimurske županije.

nekoliko lokacija u Zagrebu, omogućava automatsko slanje podataka iz vodomjera u naplatni sustav nekoliko puta na dan, za razliku od dosadašnjeg, ručnog ili pojedinačnog očitanja. Tako su računi točni jer se zasnivaju na stvarnoj potrošnji. K tomu, prema procjeni UNDP-a, povećava se energetska učinkovitost potrošnje vode do 40 posto.

Voda na daljinski

Vodoopskrba i odvodnja, podružnica Zagrebačkog holdinga, nedavno je predstavila pilot-projekt Sustav daljinskog očitanja potrošnje vode, koji će biti povezan s internetskim servisom za potrošnju i naplatu Moj ViO. Projekt, koji se provodi na

1. listopada 2012. | zelena energija | 5

Dossier: zelena energija Sunce i mi

Na začelju, interesu unatoč Prirodni potencijal energije sunčeva zračenja je 50 puta veći od zbroja svih zaliha fosilnih i nuklearnih goriva

Boris Odorčić

rvatska uvozi više od 50 posto primarne energije. Čak 100 posto domaćih potreba za ugljenom pokriva iz uvoza. Zatim, uvozi 90 posto nafte i naftnih prerađevina te oko 40 posto električne energije i plina. Imajući na umu činjenicu kako Hrvatska krije golem potencijal za obnovljive izvore, naročito sunce, ne čudi što se mnogi odlučuju zakoračiti upravo u taj segment ekološki prihvatljive proizvodnje energije. Jer, prirodni potencijal energije sunčeva zračenja je 50 puta veći

Najveća fotonaponska elektrana u Hrvatskoj nalazi se u Orahovici snage 500 kW od zbroja svih zaliha fosilnih i nuklearnih goriva, objavila je Hrvatska stručna udruga za sunčevu energiju (HSUSE).

Koncem 2011. godine u svijetu je bilo instalirano 69 gigavata (GW) fotonaponskih sustava. Lider u ugradnji je Europa sa 51 gigavatom ili 75 posto ukupno ugrađenih sustava u svijetu. Slijede Japan (pet gigavata), SAD (4,4 gigavata), Kina (3,1 gigavat) i Australija (1,3 gigavata). Europsko udruženje industrije fotonapona (EPIA) predviđa kako će do 2020. godine solarna fotonaponska tehnologija pokriti 12 posto potrošnje električne energije u EU-u, a do 2040. čak 28 posto. Solarizacija Hrvatske Najveća fotonaponska elektrana u Hrvatskoj nalazi se u Orahovici, a u probni pogon je puštena u rujnu. Izgrađena je za samo tri tjedna, a prostire se na 1,8 hektara zemljišta koje se nalazi u poslovnoj zoni. Projekt je vrijedan 11 milijuna kuna. Plod je suradnje Orahovice te partnerske tvrtke Sunstroom energija i ulagača Migrit energije. Elektrana ima instaliranu snagu od 500 kilovata (kW), a godišnja proizvodnja električne energije iznosit će 560.000 kilovatsati (kWh). Unatoč ovom, ali i brojnim projektima koji su već realizirani te najavama

novih, Ljubomir Majdandžić, predsjednik HSUSE-a, kaže kako će Hrvatska, kada iduće godine uđe u EU, biti na začelju zemalja članica po korištenju fotonaponskih ćelija, odnosno solarnih toplinskih kolektora za dobivanje toplinske energije. Stoga podsjeća na projekt iz 2008. godine Solarizacija Hrvatske,

čiji je cilj snažnije poticanje i korištenje sunčeve energije. Na taj način bi se u još većoj mjeri nego do sada koristio ovaj obnovljiv izvor energije, poboljšala energetska učinkovitost i zaštita okoliša, više angažirala domaća industrija koja može ponuditi svoju opremu i znanje te, na koncu, otvorila nova radna mjesta. u

premalo sinkronizacije

Poticaj ne može biti oporezovan S poreznog stajališta, svaki povlašteni proizvođač električne energije iz obnovljivih izvora tretiran je, primjerice, kao obrtnik, bez obzira na veličinu postrojenja. Drugim riječima, mora voditi knjige te obračunavati porez pa na taj način više nije fizička, nego postaje pravna osoba. Ljubomir Majdandžić, predsjednik HSUSE-a, ističe primjer jednog investitora koji je morao platiti nešto manje od 2000 kuna doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, a kao poticaj za proizvodnju dobivao je tek 680 kuna. U Hrvatskoj je, naglašava on, premalo sinkronizacije među ministarstvima koja međusobno ne kontaktiraju, već svako radi za

sebe. Ministarstvo financija poticaj za OIE tretira kao dohodak ili prihod, ovisno o tome je li investitor tvrtka ili fizička osoba. Međutim, prema drugim zakonskim aktima, ono što je poticano ne može biti oporezovano, kao u nekim slučajevima u poljoprivredi. Dakle, ono na što je država platila porez, ne bi se trebalo ponovno oporezovati. Jer u tom slučaju poticaj nema smisla. “Ako mene pitate, porez bi se plaćao tek nakon što se otplati sustav, dakle nakon sedamosam godina. Onda je to prihod koji investitor treba plaćati državi. Postavlja se problem - kako pravno regulirati da fizička osoba ne mora otvarati tvrtku ili obrt”, naglašava Ljubomir Majdandžić.

za organizacije civilnog društva, gradove, općine i škole

Natjecanje u uštedi energije Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) objavilo je natjecanje za provedbu i promociju projekata uštede energije i energetske učinkovitosti. Natjecanje se organizira u sklopu projekta ENCRO – Promocija i testiranje netehničkih mjera za uštedu energije u Hrvatskoj. Nositelj projekta je Baltički okolišni forum iz Njemačke (BEF), a projektni partneri su DOOR, Koprivnica i Ivanić-Grad. Projekt je

6 | zelena energija | 1. listopada 2012.

ostvaren uz financijsku pomoć Europske unije. Cilj natjecanja, koje traje od 1. veljače 2012. do 15. siječnja 2013. godine, je potaknuti organizacije civilnog društva, gradove i općine te osnovne i srednje škole na provođenje novih mini projekata uštede energije i energetske učinkovitosti te njihova promocija. Najbolja organizacija civilnog društva bit će nagrađena studijskim putovanjem u Bruxelles u Belgiju na EU

tjedan održive energije 2013. te edukacijom i partnerstvom u prijavi EU projekta te sudjelovanjem u provedbi u slučaju odobrenja tih projekata. Najbolji grad ili općina, također, bit će nagrađeni studijskim putovanjem u Bruxelles te jednodnevnim izletom za 10 djelatnika u energetski održivu zajednicu u EU.

Najbolja osnovna ili srednja škola će isto tako osvojiti putovanje u glavni grad Belgije te jednodnevni izlet za 30 učenika u Güssing – energetski samoodrživi grad u Austriji. Projektne prijave moraju se poslati do 15. siječnja 2013. godine na e-mail adresu: prijave@door.hr, ili poštom na adresu: Društvo za oblikovanje održivog razvoja – DOOR, Trg kralja Petra Krešimira IV. 2/II., 10000 Zagreb, s napomenom “Natjecanje u uštedi energije i energetskoj učinkovitosti”. (B.O.) u

Dow Jonesov svjetski indeks održivosti

Održiva Coca-Cola

Za uvrštenje u Dow Jonesove indekse analizira se gospodarski, ekološki i društveni učinak 2500 najvećih svjetskih kompanija prema tržišnoj kapitalizaciji Boris Odorčić

cima (94 posto), zdravlja i prehrane (84 posto), politike zaštite okoliša/sustava za upravljanje zaštitom okoliša (93

kupina Coca-Cola Hellenic jedan je od ukupno četiri proizvođača pića u svijetu uvrštenih u Dow Jonesov svjetski indeks održivosti i jedan je od dva proizvođača uvrštena u europski indeks. Ujedno je jedina tvrtka sa sjedištem u Grčkoj koja je uvrštena u Dow Jonesove indekse održivosti. “Uvrštenje u Dow Jonesove indekse održivosti petu godinu zaredom jasno pokazuje koliko nam je održivost važna. Ona je sastavni dio naše strategije i ima ključnu ulogu u stvaranju dodatne vrijednosti za sve naše dionike. Činjenica da je naša ocjena ove godine viša nego lani dokaz je naše odlučnosti u nastojanju da uvijek težimo višim standardima izvrsnosti”, izjavio je glavni direktor kompanije Dimitris Lois. Najviše ocjene Za uvrštenje u Dow Jonesove indekse analizira se gospodarski, ekološki i društveni učinak 2500 najvećih svjetskih kompanija prema tržišnoj kapita-

Samo se 10 posto najboljih kompanija uvrštava u indekse održivosti

lizaciji. Nakon ocjene niza općih i posebnih čimbenika samo se 10 posto najboljih uvrštava u indekse. Ukupna ocjena Coca-Cole Hellenic za 2012. godinu iznosi 79 posto, što

je dva posto više u odnosu na prošlu. U Dow Jonesovom europskom indeksu održivosti ova je tvrtka u kategoriji proizvođača pića dobila najviše ocjene u području upravljanja odnosima s kup-

posto), strategije za smanjenje utjecaja na klimatske promjene (93 posto), izvješćivanja o zaštiti okoliša (88 posto), ambalaže (100 posto), društvenoga izvješćivanja (86 posto) te privlačenja/zadržavanja darovitih zaposlenika (68 posto). Inače, Coca-Cola Hellenic druga je po veličini punionica proizvoda tvrtke Coca-Cola Company čija prodaja premašuje dvije milijarde jediničnih pakiranja godišnje. Posluje u 28 država i opskrbljuje više od 570 milijuna stanovnika. u

Europsko udruženje za obnovljive izvore energije

prelazak na čišće energente

Solar Prize za KZŽ i REGEA-u

Nestlé smanjuje emisiju ugljika

Krapinsko-zagorska županija i Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) zajedno s ostalim osnivačima agencije - Zagrebom, Zagrebačkom i Karlovačkom županijom, dobitnici su godišnje nagrade European Solar Prize Award za 2012. godinu u kategoriji Towns/municipalities, council districts, public utilities.

Nagradu dodjeljuje Europsko udruženje za obnovljive izvore energije (The European Association for Renewable Energy – Eurosolar) koja već godinama djeluje kao neprofitna organizacija čija se djelatnost odvija neovisno o političkim utjecajima, poslovnim interesima i interesnim skupinama. To je udruženje koje razvija i potiče političke i gospodarske akcijske planove, kao i koncepte za uvođenje obnovljivih izvora energije. Poticanje korištenja solarne energije smatra se ključnim za očuvanje okoliša te preduvjetom za održivu ekonomiju. Udruženje nastoji promijeniti konvencionalne političke prioritete u korist obnovljivih izvora energije, kako na lokalnoj tako i na međunarodnoj razini, te okuplja brojne stručnjake iz područja politike, gospodarstva, znanosti i kulture. Nagrada se dodjeljuje za izvanredan doprinos inovativnim projektima i inicijativama za korištenje OIE. Dodjela nagrade bit će održana 7. prosinca u Berlinu. (B.O.) u

Neovisna neprofitna organizacija Carbon Disclosure Project (Projekt objavljivanja emisije ugljika) objavila je godišnju listu temeljenu na podacima koji su dobiveni od 500 globalnih kompanija. Tako je zahvaljujući naporima uloženim u smanjenje emisije ugljika u svojim tvornicama Nestlé dospio na sam vrh liste globalnih kompanija koje ulažu u ovaj proces. Za transparentnost objavljivanja emisija ova prehrambena kompanija dobila je najvišu ocjenu, priopćila je agencija Madison. Kompanije su ocjenjivane na temelju niza kriterija, kao što su mjere koje one poduzimaju da bi uključile klimatske promjene u svoje poslovne planove, mehanizmi kojima se nadziru emisije, njihova transparentnost, kao i akcije koje tvrtke poduzimaju kako bi umanjile utjecaj emisija. “Smanjenje utjecaja na klimatske promjene ostaje naš ključan priori-

tet. Od 2001. godine Nestlé je prepolovio emisiju plinova po toni prozvoda iz naših tvornica. Posvećeni smo daljnjem smanjenju emisije plinova povećanjem energetske učinkovitosti, prelaskom na čistije energente i investiranjem u obnovljive izvore energije”, rekao je José Lopez, izvršni potpredsjednik i šef poslovanja kompanije Nestlé. (B.O.) u

1. listopada 2012. | zelena energija | 7

Dossier: zelena energija

POGLED IZVANA piše: Ray Fletcher [fletcher@privredni.hr] > publicist i analitičar, stalni suradnik Privrednog vjesnika

Genijalno - i tužno

Otporni ljudi, otporan planet Svaki stručnjak očekuje da njegova struka ima prednost pred ostalima, što rezultira izostankom rezultata, dok je svaki pokušaj da se problem riješi osuđen na propast

ko patite od nesanice, imam lijek za vas - i to besplatan! U sklopu ureda Glavnog tajnika Ujedinjenih naroda djeluje odjel koji je on sam formirao i koji nosi naziv Visoko vijeće za globalnu održivost. Kakvog li veličanstvenog naziva, i krasno zvuči u životopisu, dakako. Sastoji se od dvojice predsjednika i još 10 članova od kojih svaki ima divnu “zelenu” pozadinu. U njihovom prvom izvještaju, koji je opsežan i dubok, krije se moj raniji savjet za nesanicu. Moram biti iskren, izvještaj ipak sadrži dobre savjete. Naslov glasi: Otporni ljudi, otporan planet. Budućnost koju vrijedi odabrati. Smatram to genijalnim, iako pomalo zakašnjelim. Evo nekoliko primjera iz Izvedbenog sažetka: “Današnji planet i svijet proživljavaju svoje najbolje, ali i najgore trenutke. Svijet danas živi u nečuvenom izobilju, dok planet prolazi kroz nečuveni stres. Nejednakost između bogatih i siromašnih raste, a više od milijardu ljudi još živi u siromaštvu. U mnogim

Iznimno je važno da prihvatimo novu poveznicu između hrane, vode i energije, a ne da ih tretiramo u odvojenim “silosima” zemljama vidljiv je nadolazeći val nemira koji odražava univerzalnu težnju za bogatijim, pravednijim i održivijim svijetom.” U redu. To mogu prihvatiti, ali dovodim u pitanje “nečuveno izobilje” jer, koliko vidim, živimo na nečuvenim kreditima. “Potreba za integracijom razvojnih sfera ekonomije, društva i okoliša da se postigne održivost bila je jasno definirana prije četvrt stoljeća. Vrijeme je da se to ostvari. Prilike za promjene su be-

8 | zelena energija | 1. listopada 2012.

skrajne. Nismo pasivne i bespomoćne žrtve bezličnih, determinističkih sila povijesti. A uzbudljiv je dio taj da sami možemo izabrati svoju budućnost.” To mogu prihvatiti, ali ipak se moram pitati zašto se toliko malo toga učinilo na globalnoj razini posljednjih 25 godina. Isto tako, malo me muči dio “nismo bespomoćne i pasivne žrtve… povijesti”. Svakako jesmo bespomoćne, pasivne žrtve manjka globalne volje da se nešto učini na ovom području. I ruku na srce, imamo li utjecaja na odabir vlastite budućnosti? Po mome mišljenju, to je vrlo upitno. “Ali što onda treba učiniti kako bismo donijeli boljitak ljudima i planetu? Moramo razumjeti dimenzije izazova. Moramo uvidjeti da pokretači tog izazova uključuju neodržive obrasce životnih stilova, proizvodnje i potrošnje te učinka rastuće populacije. Kada globalna populacija naraste sa sedam na gotovo devet milijardi do 2040., a broj potrošača srednje klase dosegne tri milijarde tijekom sljedećih 20 godina, potražnja

za sredstvima narast će eksponencijalno. Svijet će do 2030. trebati barem 50 posto više hrane, 45 posto više energije i 30 posto više vode, i sve to u vrijeme kada granice okoliša nameću nova ograničenja na zalihe. To se najviše odnosi na klimatske promjene koje utječu na sve aspekte zdravlja ljudi i planeta”. Sve su ovo opravdani komentari, a kada pogledate postotke u ovom tekstu, postaje očito da obnovljivi izvori, ekologija i održive kompanije mogu uskočiti i preuzeti uzde, što bi i trebali učiniti. Ljudska rasa bila je vrlo mudra u dva vidljiva područja: a) omogućila je brže, lakše i jednostavnije ubijanje ljudi i b) započela je nešto što mogu jedino opisati kao planetarno silovanje. “Vijeće je zaključilo da postoje dva moguća rješenja. Oba su ispravna i međusobno povezana. Održivi razvoj nesumnjivo je pretrpio gubitak političke volje. Teško je osporavati principe održivog razvoja, ali postoji nekoliko inicijativa koje bi ih mogle staviti u praksu s obzirom na to da naše smjernice, po-

litika i institucije nerazmjerno određuju kratkoročni pristup. Drugim riječima, dividenda smjernica je dugoročna, često međugeneracijska, no politički izazov često je neposredan.” To je itekako točno. Još nisam čuo za političara koji bi želio biti ponovno izabran, da poručuje kako će on ili ona postići održivost, ali po cijenu običnog čovjeka. Poštenih političara ima koliko i poštenih lopova. “Ekonomisti, društveni aktivisti i ekološki znanstvenici već predugo govore jedni mimo drugih kao da komuniciraju na različitim jezicima ili, u najmanju ruku, različitim dijalektima.” Pada mi na um termin “izmjenjivi monolozi”. Ne postoji nikakva zajednička rasprava o napretku. “Iznimno je važno da prihvatimo novu poveznicu između hrane, vode i energije, a ne da ih tretiramo u odvojenim ‘silosima’. Oni moraju biti u potpunosti integrirani, a ne tretirani posebno ako se mislimo uhvatiti u koštac s globalnom krizom zaliha hrane. Vrijeme je da prigrlimo drugu zelenu revoluciju – ever-green revoluciju – koja udvostručava prinose, ali se temelji na principima održivosti.” Tu nailazimo na jedan od ključnih problema kad razmatramo kretanje u akciju. Svaki stručnjak očekuje da njegova struka ima prednost pred ostalima, što rezultira izostankom rezultata, dok je svaki pokušaj da se problem riješi osuđen na propast. Visoko vijeće predstavilo je 56 akcijskih prijedloga, i upravo me taj dio rastužuje. Dali su nam samo kostur, a to nije dovoljno. Pa valjda su Ujedinjeni narodi u mogućnosti novčano potkožiti te prijedloge. Poslovnim ljudima i poduzetnicima nije dovoljno imati samo dobre ideje i prijedloge. Potrebna su nam i financijska sredstva uz potencijalne dividende jer u suprotnom tek tapkamo u mraku. Također moramo biti svjesni prioriteta (na državnoj razini), vremena, povrata investicija i svih drugih aspekata od ključne važnosti za donošenje informiranih odluka. A tu je i transparentni pravni okvir kako bismo znali gdje smo i - kuda idemo. u

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3746, 1. listopada 2012.

( oko 500 kulena ( 25 mil kn godišnja proizvodnja OPG-a Novosel

OPG NOVOSEL, VELIŠKOVCI-GAT

godišnji promet California Tradea

California Trade, Split

Narudžba može i u ponoć

Jedna obitelj – tri djelatnosti Uz kombinaciju ratarstva, stočarstva i turizma, te uz primjenu znanja i iskustva, život na selu može biti itekako prihvatljiv i perspektivan

ako se nerijetko mogu čuti tvrdnje kako nema perspektive na selu, u selima Slavonije i Baranje postoji niz primjera koji pokazuju suprotno. Upravo je gospodarstvo obitelji Novosel iz slavonskog sela Gat jedan takav dobar primjer. Pažnju šire javnosti privukli su početkom proteklog ljeta kada su šampionski “protutnjali” vodećim natjecanjima za izbor najboljeg kulena. Naime, od četiri najznačajnije kulenijade (Jagodnjak, HGK-ŽK Osijek, Otok i Požega), kuleni koje su proizveli i odnjegovali u obitelji Novosel osvojili su tri zlatne i jednu srebrnu medalju. Iako proizvodnja kulena zahtijeva puno znanja i iskustva, to je tek jedna od djelatnosti kojom se bave članovi ove obitelji. “Obiteljski posao je prije više desetljeća započeo otac tradicionalnim ratarenjem, ali kako za kvalitetniji pristup nismo imali dovoljne površine, na to smo nadovezali stočarstvo. U početku je to bila mješovita proizvodnja, ali

posljednjih desetak godina smo specijalizirali uzgoj svinja. Došli smo do razine od četrdesetak krmača, te smo preko vlastite prasadi došli do uzgoja tovljenika uz razvoj vlastitih genetskih svojstava stada. Posjećivali smo domaće sajmove i uzgajivače, ali i one u Austriji i Mađarskoj te uzimali najbolje što smo vidjeli. Danas, naše uzgojene svinje spadaju u najvišu E klasu prema kriterijima Europske unije”, objašnjava pripadnik srednje generacije obitelji Slađan Novosel, dodajući kako se paralelno bave i ratarstvom pa iz vlastitog uzgoja na oko 30 hektara zemljišta proizvode većinu potrebne stočne hrane. Turiste privlači hrana Slijedom brojnih kontakata i druženja s ljudima iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske i drugih zemalja jedan prijatelj iz okoline Maribora im je predložio bavljenje seoskim turizmom. “Iako mi je na prvi pogled to izgledalo besmisleno - jer tko će doći na odmor u Gat? - argumenti dobre domaće hra-

ne, kvalitetnog kućnog smještaja, neposredne blizine dviju rijeka, Karašice i Drave, šume, lov i biciklizam te blizina Đakova, Valpova, Osijeka, Kopačkog rita – sve se to pokazalo kao solidna osnova

Godišnje ostvare oko 600 noćenja, a najjača “pozivnica” njihovim gostima je – dobra i neograničena domaća hrana za takvu dodatnu djelatnost”, objašnjava Slađan Novosel dodajući kako je ideju zdušno prihvatila i supruga Sandra. Tako su 2007. registrirali gospodarstvo i kao objekt seoskog turizma. Sada godišnje ostvaruju oko 600 noćenja, a najjača “pozivnica” njihovim gostima je – dobra i neograničena domaća prehrana. Tako najnagrađivaniji slavonski kulenar godišnje proizvede oko 500 kulena koji su namijenjeni uglavnom potrošnji gostiju. (S.S.)

Izbjegavanje plaćanja je veliki problem u Hrvatskoj. Na taj se način uništavaju male tvrtke koje imaju veliku perspektivu, kaže Rudolf Nikolić

vrtka California Trade klasična je obiteljska tvrtka, ima pet stalno zaposlenih radnika, od kojih su četiri diplomirani ekonomisti. Tvrtku su 1992. godine osnovali supružnici Ivana i Rudolf Nikolić, koji su prethodno stjecali iskustvo u velikim i nekada moćnim tvrtkama - Jadrantekstilu i Dalmacijavinu. Kako su te tvrtke gubile tržište i počele upadati u krizu, Nikolići su se odlučili okušati u privatnom poduzetništvu. Napravili su ugovor o suradnji s tvornicom Straža plastika, današnjom Vetropack Stražom iz Huma na Sutli, koja je proizvođač staklene ambalaže te počeli distribuirati njihove proizvode. Počeli su s malim narudžbama od nekoliko stotina boca da bi danas prodavali desetke milijuna boca godišnje. “U ponudi imamo najraznovrsniju staklenu ambalažu, dakle opremu i ambalažu za vinarstvo, uljarstvo, pivarsku industriju, proizvodnju jakih alkoholnih pića... Ima-

mo odličnu ponudu maslinovih ulja, vina, ribljih prerađevina te ukrasne bočice prigodne za suvenire. S Vetropack Stražom imamo ekskluzivni ugovor, a imamo i odličnu ponudu vinskih čepova iz Portugala, Španjolske i sa Sardinije”, ističe Rudolf Nikolić, direktor California Tradea. Uvijek uključen mobitel “Jedno smo vrijeme poslovali samo u Dalmaciji, a danas imamo part nere i izvan Hrvatske.

U poslovanju s velikim sustavima tvrtki je godišnje propadalo oko 500.000 kuna Na Pelješcu smo pronašli prve partnere za nadogradnju postojećeg posla. Riječ je o vinarima kojima smo isporučivali boce, čepove, kapice za boce, a od njih uzimali vino koje smo potom distribuirali po prodava-

onicama i restoranima. Danas u ponudi imamo najbolja pelješka, korčulanska, hvarska, imotska vina, odnosno najbolja dalmatinska vina, ali i vina iz drugih regija. Uz to imamo ponudu ponajboljih maslinovih ulja, slanih inćuna te konzerviranih, filetiranih i mariniranih plodova mora”, dodaje on. Nikolić ističe da su prestali raditi s velikim sustavima jer bi im u poslovanju s njima propadalo godišnje oko 500.000 kuna, što je značajan iznos s obzirom na to da tvrtka ima godišnji promet od oko 25 milijuna kuna. Danas u Hrvatskoj i u inozemstvu California Trade ima oko 1800 kupaca te radi sa 50 dobavljača. “Izbjegavanje plaćanja je veliki problem u Hrvatskoj. Na taj se način uništavaju male tvrtke koje imaju veliku perspektivu. Moj mobitel je uvijek uključen i može mi se naručiti roba i u ponoć, uz uvjet je da je kupac uredan platiša”, kaže Nikolić. (J.V.)

14 HRVATSKA & REGIJA

( 100 mil €

*vijesti Mini HE na vodovodu Prvu eksperimentalnu mini hidroelektranu u Bo‑ sni i Hercegovini na tran‑ sportnom vodovodnom cjevovodu kod izvora Krušćica u blizini Viteza izgradila je i pustila u rad tvrtka JP Vodovod i kana‑ lizacija Zenica. HE je au‑ tomatizirana i radit će bez posade, a investicija od 1,2 milijuna konvertibil‑ nih maraka isplatit će se za tri godine, uz godišnji prihod od 400.000 KM. Proizvedena struja kori‑ stit će se u radu poduzeća, a primjer Zeničana, kako je najavljeno, koristit će i druge tvrtke vodovoda i kanalizacije u BiH. Od IPA fonda 102,6 milijuna eura Paket pretpristupne finan‑ cijske pomoći EU-a Bosni i Hercegovini u ovoj go‑ dini iznosit će 102,6 mili‑ juna eura, oko 79 milijuna eura manje nego što su dr‑ žava i entiteti tražili. Iako je odluka o odobravanju sredstava iz IPA-e treba‑ la biti donesena u rujnu, to će, kako se saznaje, biti učinjeno u prosincu, na‑ kon što BiH s Europskom komisijom potpiše spora‑ zum kojim će se sredstva usmjeriti u unapređenje rada pravosudnih institu‑ cija, prosvjete, fitostan‑ darda, te statističkih služ‑ bi - jer će iduće godine u zemlji biti proveden prvi popis stanovništva nakon rata. Otkazi zbog mita

Uprava za indirektno opo‑ rezivanje BiH izrekla je mjeru prestanka radnog odnosa dvojici službenika zbog uzimanja mita. Ta‑ kođer, pokrenuto je više od 200 disciplinskih po‑ stupaka protiv zaposlenih u toj instituciji zbog sum‑ nji da su sudjelovali u ne‑ zakonitim radnjama. Ina‑ če, u osam mjeseci UIO BiH prikupio je od indi‑ rektnih poreza 3,847 mili‑ jardi maraka što je za 40 milijuna KM više nego u istom vremenu lani.

Privredni vjesnik Broj 3746, 1. listopada 2012.

nedavne turske investicije u BiH

( oko 400 mil $

godišnja trgovinska razmjena BiH i Turske

Bosanskohercegovački gospodarstvenici pozvani u Tursku

Turska umjesto Hrvatske

Nakon ulaska Hrvatske u EU gubitak tog dijela tržišta namjerava se amortizirati pronalaskom novih tržišta, a prije svega većom razmjenom s Turskom, članicama Cefte i Rusijom Zdravko Latal latal@privredni.hr

urski premijer Re‑ cep Tayyip Erdo‑ gan, koji je sredi‑ nom rujna posjetio Bosnu i Hercegovinu, pozvao je bosanskohercegovačko gospodarsko izaslanstvo da što prije posjeti Tur‑ sku. Na čelu izaslanstva bit će tročlano Predsjed‑ ništvo BiH i predsjedava‑ jući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda, a cilj njihova posjeta Turskoj je unapređenje gospodar‑ ske suradnje dviju država koja, iako u uzlaznoj lini‑ ji, može biti daleko veća. Naime, dosadašnja tr‑ govinska razmjena izno‑ sila je oko 400 milijuna dolara godišnje, dok je u osam mjeseci ove godine izvoz iz BiH povećan za 36,6 posto, a uvoz sma‑ njen za 2,6 posto. Na sa‑ stanku u Istambulu, koji bi se trebao održati tije‑ kom ove godine, gospo‑ darstvenici dviju zema‑ lja trebali bi se dogovoriti o unapređenju suradnje, posebice kad su u pitanju ekonomija i izvoz. Premi‑

jer Erdogan predložio je i osnivanje zajedničkog vi‑ jeća gospodarstvenika i predstavnika vlasti koje bi trebalo omogućiti uvje‑ te za brže unapređenje te suradnje. Naime, najve‑ ća prepreka većem ulasku turskog kapitala u BiH je komplicirano zakono‑ davstvo i duge birokrat‑ ske procedure za dobiva‑ nje dozvola za otvaranje tvrtki. Pola milijarde maraka za farme koza Turska je do sada u proi‑ zvodne i financijske tvrt‑ ke u BiH investirala oko 100 milijuna eura. Goto‑ vo ekspresno, nakon obe‑ ćanja danih na trećem SBF‑u, odobren je i povo‑ ljan namjenski kredit od 100 milijuna eura za ra‑ zvoj poljoprivrede u po‑ vratničkim područjima, a do sada je realizirano oko 10 posto tih sredstava. Kako sad stvari stoje, najrealnija su ulaganja u poljoprivredu, s time što će Turska u Bosni imple‑ mentirati vlastiti model ulaganja. Riječ je o inve‑ sticiji od oko pola milijar‑

de konvertibilnih mara‑ ka za osnivanje oko 1000 farmi koza čime bi se osi‑ gurao posao za oko 3000 radnika. Turska će, kako je obećano, operaciona‑ lizirati tu ideju, osigura‑ ti tehnologiju i tvornice stočne hrane te organizi‑ rati veterinarsku službu, otkup i preradu mlijeka. Turska vlada će putem tur‑ skih banaka osigurati po‑ voljan kredit, a projekt bi se realizirao za pet do šest godina. Turski privredni‑ ci su ustvrdili kako su za‑ interesirani za ulaganja u

Najrealnija su ulaganja u poljoprivredu, s time što će Turska implementirati vlastiti model ulaganja

energetiku, poljoprivre‑ du, odnosno proizvodnju zdrave hrane, eksploataci‑ ju voda, turizam te infra‑ strukturu. Tvrtka Cengiz Insaat Sanayi već gra‑

di dvije dionice sarajev‑ ske zaobilaznice na auto‑ cesti Sarajevo-Mostar, a Šarik Tara, vlasnik tvrt‑ ke ENKA koja zapošlja‑ va 17.000 radnika, izjavio je sarajevskim medijima da bi svake godine u BiH mogao graditi i do 60 ki‑ lometara autocesta. U potrazi za novim tržištima Ulazak Hrvatske u Eu‑ ropsku uniju bez sva‑ ke sumnje odrazit će se na bosanskohercegovač‑ ku ekonomiju, a godišnji negativni izvozni trendo‑ vi procjenjuju se na oko 200 milijuna KM. Taj mi‑ nus u BiH žele amortizi‑ rati na više načina. Upor‑ no se od hrvatskih vlasti i administracije EU-a tra‑ ži da se, uz dva već dogo‑ vorena granična prijelaza, za izvoz animalnih pro‑ izvoda u Bijači i Bosan‑ skoj Gradišci, otvori još jedan, u Izačićima kod Bihaća. Hrvatska stra‑ na ima razumijevanja za ovu molbu. No najviše se nade polaže u iznalaženje novih tržišta kao i pove‑ ćanje razmjene na nekim

postojećim nedovoljno iskorištenim, čime bi se amortizirao pad izvoza u Hrvatsku. Turska je u tim nastojanjima na prvom mjestu. Premijer Erdo‑ gan u Sarajevu je najavio kako se robna razmje‑ na između dviju zemalja neće kao do sada mjeri‑ ti stotinama milijuna do‑ lara, nego milijardom. No tu su i zemlje Cefte u ko‑ jima će se također sma‑ njiti uvoz hrvatskih roba, a Bosna namjerava po‑ puniti te praznine. Prije svih tu se misli na Alba‑ niju, Crnu Goru i Koso‑ vo s kojima BiH i inače ima pozitivnu trgovin‑ sku bilancu, iako u malim iznosima, a tu su i tržišta Srbije i Makedonije. Ana‑ litičari ukazuju i na mo‑ gućnosti golemog ruskog tržišta na kojem su, do rata, poduzeća iz BiH bila prisutna i ostvarivala zna‑ čajni suficit u trgovanju. S Rusijom BiH sada ima najveći trgovinski defi‑ cit - u osam mjeseci tamo je izvezeno robe za jedva 24,8 milijuna KM, a uve‑ zeno u vrijednosti većoj od milijarde.

www.privredni.hr Broj 3746, 1. listopada 2012.

(

više od 12 mil €

*vijesti

uključujući i kamate Elan treba vratiti

NOKAUT IZ BRUXELLESA

Elan vraća nedopuštenu državnu pomoć Spornih je 10 milijuna eura dokapitalizacije posredstvom paradržavnog fonda KAD i Triglava u većinskom državnom vlasništvu

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

vrtka Elan iz Begunja, poznata skijašima i nautičarima, nakon dva desetljeća plutanja u raznim verzijama sanacijsko-dokapitalizacijskog oživljavanja, ovih dana dobila je šokantnu presudu iz Bruxellesa. Europska komisija odlučila je zatražiti od Elana da vrati 10 milijuna eura državne pomoći iz 2008. godine za koju su eksperti EU-a utvrdili da izlazi iz okvira dopuštenih intervencija. Naime, Triglav u državnom vlasništvu i KAD kao paradržavni fond ubrizgali su u Elan spornih 10 milijuna eura dokapitalizacije. EK nakon odgovarajućeg postupka zaključio je da je ta pomoć pružena na način koji je Elanu omogućio neopravdanu gospodarsku prednost kakvu njegovi konkurenti nisu imali. Bez rezervacija Za povrat državne pomoći Elan dosad nije oblikovao nikakve rezervacije. Stoga je krajnje neizvjesno kako će isfinancirati

presuđeni povrat “duga” koji zajedno s kamatama premašuje 12 milijuna eura. Uprava Elana koju čine Leon Korošec i Andreja Košir uvjerava javnost da odluka EK-a neće upropastiti tvrtku iz Begunja koja se godinama nalazi u samom vrhu popisa gospodarskih subjekata od nacionalnog interesa. Uprava zasad ne objašnjava kako će vratiti nedopuštenu državnu pomoć koja bez kamata doseže 17 posto čistog prihoda krovnog Elana. Još je nezgodniji podatak da bi za povrat sporne pomoći trebalo izdvajati iznos lanj-

EK je zaključio da je ta pomoć omogućila Elanu neopravdanu gospodarsku prednost ske čiste dobiti (86.000 eura) čak u 116 sljedećih godina. Vlada ima obvezu u sljedeća dva mjeseca izvijestiti EK o svim pojedinostima povrata sporne pomoći. U dosadašnjoj

praksi inzistiralo se na povratu unutar šest mjeseci. Za slučaj da vlada ne uspije naplatiti iznos nedopuštene pomoći, EK pokreće tužbu protiv Slovenije pred sudom EU-a u Luksemburgu. Taj, pak, sud tuženoj državi u pravilu određuje dnevni iznos odštete koji “radi” sve do ispunjenja obveze. EK-ova obrana od muljanja Toliko o tehnikalijama šokantne odluke EK-a iz koje stručna javnost i politička tijela sada izvlače zakašnjele pouke. Najvažnija je spoznaja da obrana nacionalnog interesa kojom su sve dosadašnje vlade “pokrivale” pomanjkanje financijske higijene, kasnije i simptome težih oboljenja – nije bila uvijek opravdana ni svrsishodna. Primjer Elana poučan je i za Hrvatsku koja je također kronično zablokirana općim uvjerenjem da država mora pomoći svakom poduzeću u krizi. Vlada nema više gdje uzeti da bi dala svima koji traže pomoć. I da ima, neće smjeti dati na način kako je Elan dobio

Cijena nacionalnog interesa Izbjegavajući privatizaciju Elan se dao okovati u lanac neuspjelih dokapitalizacija Od prvog stečaja i prodaje Elana Privrednoj banci Zagreb, te povratka nacionalnog ponosa natrag u slovenske ruke, Begunjem je prodefilirala plejada sanatora koji su nanizali cijeli lanac raznih otpisa i dokapitalizacija kako bi poduzeće s dva proizvodna programa – skijaškim i nautičkim – završilo i prošlu godinu u gubitku. Udarac iz Bruxellesa nije mogao doći u nezgodnije vrijeme. Međunarodni financijski krugovi glasno nagađaju kada će Slovenija zatražiti međunarodnu pomoć, jer bonitetne ocjene se truse kao promrzla žbuka. Da je Slovenija zdravo promišljala, ne bi rasipala toliko novca na opetovane sanacije, na skupe savjetnike i financijski još zahtjevnije odvjetnike. Već nakon prvih poteškoća tvrtku je trebalo, tvrde slovenski ekonomisti, prodati ozbiljnom privatnom ulagaču. Zanimanje za kupnju Elana posljednji je pokazao britanski fond Argus. Pregovori su trenutačno zamrznuti jer se možebitni kupac želi zaštititi od posljedica vraćanja nedopuštene državne pomoći.

Loše brojke dogodine još lošije Recesiji u Sloveniji ne nazire se kraj: slovenski BDP lani je iznosio 36,2 milijarde eura, ove godine snizit će se na 35,7, a sljedeće na 35,5 milijardi eura. Direktor Ureda za makroekonomske analize i razvoj Boštjan Vasle najavio je da će pad BDP-a za dva posto ove godine i 1,4 posto u 2013. imati za posljedicu smanjenje osobne i državne potrošnje. Podrazumijeva se i odgovarajuće sniženje plaća. Zbog manjeg raspoloživog dohotka stanovništvo će odgoditi kupnju trajnih dobara, automobila, bijele tehnike i pokućstva, a skupe proizvode zamijenit će jeftinijima. Zaoštrene okolnosti na tržištu rada povećat će i nezaposlenost. Banke izbjegavaju izvršne dražbe Za razne kredite Slovenci su dali u zalog 40 posto ukupnog stambenog fonda. Bilo bi logično da banke idu sa zaplijenjenim stanovima na dražbu. One to ipak ne čine. U zadnjih godinu i pol prodana je petina nekretnina manje. U drugom kvartalu u cijeloj Sloveniji kupce je našlo 1408 stanova, 769 kuća i 118 poslovnih nekretnina. Jožef Murko iz agencije Dodoma smatra da banke izbjegavaju prodati zaplijenjene stanove stoga što bi se time izložile neugodnom otpisu vrijednosti. Osim toga i zakonodavstvo je komplicirano, pa postupci izvršnih dražbi traju i do tri godine. Baby Center dolazi u Hrvatsku

D&B prepravio ocjenu za Sloveniju Ne uspije li brzo kompletirati mjere za poboljšanje stanja, Slovenija može pasti na točku s koje se neće moći sama izvući, upozorenje je bonitetne agencije Dun&Bradstreet kojim je popratila sniženje ocjene za Sloveniju na zabrinjavajućih DB3a. Sniženje je objašnjeno kao posljedica opterećenja gospodarstva velikim dugovima nastalim ulaganjem u nekretnine prije krize, što sada u posebno težak položaj stavlja bankarski sektor. On je kapitalski pothranjen i ima velike poteškoće u traženju kredita. svoje sljedovanje 2008. godine. EU ima mehanizme obrane od muljanja s pomoćima kojima se odabrane tvrtke stavlja u ne-

ravnopravnu gospodarsku prednost kakvu inače nemaju konkurenti. Mehanizam možda nije uvijek savršen, ali ipak djeluje.

Zbog broja stanovnika, kupovne moći i logistike Zagreb je za slovensku tvrtku Baby Center prvi izbor za ulazak na hrvatsko tržište. Tvrtka koja prodaje opremu za djecu i trudnice otvara za početak dvije prodavaonice u Zagrebu, a planira otvoriti prodavaonice i u Splitu, Rijeci, Osijeku i Zadru te još jednu u Zagrebu.

16 STIL *vijesti Povećan prihod u turizmu Ukupni financijski prihodi u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane te u djelatnosti putničkih agencija i organizatora putovanja u sedam mjeseci ove godine iznosili su 12,38 milijardi kuna što je 3,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, podaci su Porezne uprave. Promatrajući po kategorijama, najveći prihod ostvaren je u hotelima i sličnim objektima za smještaj u kojima je zabilježeno 5,38 milijardi kuna ili 8,7 posto više nego 2011. U sedam mjeseci ove godine, turoperatori su ostvarili 17 posto više prihoda, a kampovi i prostori za kampiranje osam posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Samo su odmarališta i putničke agencije zabilježile prihode na lanjskoj razini. Svjetski dan turizma u Dubrovniku

Privredni vjesnik Broj 3746, 1. listopada 2012.

( 270 mil turista godišnje posjeti Mediteran

Poslovni razvoj poduzetnika-početnika Sisačko-moslavačka županija poziva sve zainteresirane poduzetnike-početnike na besplatnu edukaciju o poslovnom razvoju s naglaskom na promoviranju turističke ponude područja Lonjskog polja, a sve to u sklopu projekta Razvoj turističke infrastrukture na području Parka prirode Lonjsko polje. Taj se projekt financira iz europskih sredstava Programa IPA IIIC - BRI Bespovratna sredstva za poslovnu infrastrukturu. Edukacija za poduzetnike Sisačko-moslavačke županije održat će se 1. i 2. listopada u Tradicijama Čigoč, mjestu Kratečko te OPG-u Bistrički Osekovo.

ukupnih putovanja u svijetu

Šesti mediteranski dan obale

Hrvatska potpisuje protokol o integriranom upravljanju obalnim područjima

Devastacija obale može se dogoditi tolikom brzinom da to ni ne primijetimo, a kada toga postanemo svjesni, bit će prekasno. Saniranje štete daleko je skuplje od ulaganja u očuvanje, ističe Maria Luisa Silva Mejias, koordinatorica UNEP-ovog Mediteranskog akcijskog plana Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Turistička zajednica grada Dubrovnika 27. rujna je obilježila Svjetski dan turizma. Ove se godine Svjetski dan turizma obilježio na temu Turizam i energetska održivost: pokretači održivog razvoja.

( to je 30%

čuvanje obale, njene bogate bioraznolikosti i krajobraznih ljepota te usmjeravanje k održivom, zelenom razvoju mora postati imperativ cijele zajednice, od državnih, regionalnih i lokalnih vlasti i institucija, nevladinih udruga, privatnog sektora do svih građana - to je zajedničko mišljenje 120 sudionika Šestog mediteranskog dana obale koji je ove godine od 25. do 28. rujna upriličen u Splitu. Cilj ove manifestacije je podizanje svijesti o prirodnim i gospodarskim potencijalima obale,

ali i upozoravanje na opasnosti kojima je izložena zbog čovjekovog djelovanja i prirodnih pojava. Maria Luisa Silva Mejias, koordinatorica UNEP-ovog Mediteranskog akcijskog plana, upozorila je kako Mediteran godišnje posjeti 270 milijuna turista, što je čak 30 posto od ukupnih putovanja u svijetu. Prema njezinim riječima, devastacija obale može se dogoditi tolikom brzinom da to ni ne primijetimo, a kada postanemo svjesni, bit će prekasno. Saniranje štete, dodala je, daleko je skuplje od ulaganja u očuvanje. “Stoga su nam potrebni kvalitetni zakoni i sustavi prostor-

Protokol je dio acquisa Protokol o integriranom upravljanju obalnim područjima stupio je na snagu u ožujku 2011. godine. Protokol nalaže usklađivanje i integraciju upravljačkih i razvojnih politika u obalnim i morskim područjima država potpisnica kako bi se usmjerile ka održivom i dugoročnom socioekonomskom razvoju te očuvanju obalnog okoliša. Ovaj iznimno važni međunarodno-pravni dokument prvi je takve vrste u svijetu te predstavlja krunu višegodišnjeg rada na području zaštite okoliša na Mediteranu. Do sada ga je ratificiralo šest mediteranskih zemalja (Slovenija, Francuska, Španjolska, Crna Gora, Sirija i Albanija) te Europska unija, čime je postao dio europskog acquisa.

nog planiranja, ali su vrlo važne i učinkovite kontrole”, istaknula je Maria Luisa Silva Mejias. Pritisak na obalna područja Domaćin manifestacije, ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović istaknuo je kako će se Republika Hrvatska uskoro pridružiti zemljama koje su ratificirale Protokol o integriranom upravljanju obalnim područjima. “Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, u koordinaciji s ostalim nadležnim tijelima, pripremilo je Zakon o potvrđivanju Protokola o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja čije se usvajanje očekuje ovih dana. Naš zajednički cilj je razumnim planiranjem i koordinacijom nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela zaštititi morski okoliš i obalna područja. Korak naprijed u našim nastojanjima za očuvanje biološke raznolikosti i prirodnih bogatstava, kako Jadrana tako i cijele regije, svakako je provedba Protokola o integriranom upravljanju obalnim

područjem Sredozemlja”, izjavio je Zmajlović. On je upozorio i na sve veći pritisak urbanizacije na obalna područja. “Sve to ima negativan učinak na prirodu i biološku raznolikost, ali stvara i veliki pritisak na vodne resurse”, rekao je. Mini-

Gotovo pola hrvatske obale ima status zaštićenog područja, no još uvijek možemo vidjeti kontinuiranu urbanizaciju, kaže Louisa Vinton star Zmajlović spomenuo je i da je tvornica Cemex ishodila sve potrebne dozvole te se, prema njemu dostupnim informacijama, uskladila s ekološkim standardima, te je na taj način spriječeno širenje prašine, odnosno emisija čestica u okoliš. Projekt COAST Prirodna bogatstva hrvatske obale još nisu dovoljno očuvana. Ugrožava ih

devastacija obale izazvana neplanskim, neodrživim i stihijskim razvojem. Stoga su UNDP i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode prije šest godina pokrenuli projekt COAST. Jedna od važnijih djelatnosti projekta je Program za poticanje zelenog poduzetništva, a pozitivni primjeri 83 zelena projekta ukupne vrijednosti 120 milijuna kuna dokazuju da briga o okolišu i prirodi nije zapreka, već naprotiv pokretač dugoročnog razvoja. “Gotovo pola hrvatske obale ima status zaštićenog područja, no još uvijek možemo vidjeti kontinuiranu urbanizaciju obalnih područja. Upravo iz tog razloga UNDP stavlja prioritet na principe održivog razvoja. Imamo prilike pokazati kako je naš poslovni eksperiment, fokusiran na jačanje zelenog poduzetništva, dokaz kojim se ukazuje da zaštita okoliša nije prepreka već odlična razvojna prilika”, izjavila je Louisa Vinton, koordinatorica UN-a i stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj.

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3746, 1. listopada 2012.

( 255 USD po stanovniku

( to je 27%

IT potrošnja u Hrvatskoj

prosječne potrošnje u EU27

IDC Adriatics: istraživanje hrvatskog informatičkog tržišta

Nastavak stagnacije IT tržišta Najznačajniji pad potražnje za IT proizvodima i uslugama zabilježen je u državnom sektoru, telekomunikacijama i kućanstvu. Istodobno, rasla je potrošnja u financijskom sektoru Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

akon snažnog pada u 2009. i daljnjeg opadanja u 2010. hrvatsko informatičko tržište nastavilo je stagnirati u 2011. godini, iskazujući blagi pad od 0,5 posto, dosegnuvši vrijednost od 1,15 milijardi američkih dolara. Mjereno u kunama, vrijednost tržišta pala je za 3,3 posto u odnosu na 2010. godinu, pokazuje godišnje istraživanje analitičke tvrtke IDC Adriatics.

Ova tvrtka, koja uz hrvatsko, analizira i predviđa kretanja IT tržišta Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore, Kosova i Albanije, očekuje daljnji pad IT potrošnje u 2012. od 0,4 posto, dok će u narednih pet godina tržište rasti prosječnom go-

dišnjom stopom od šest posto te dosegnuti brojku od 1,53 milijarde dolara u 2016. godini. S IT potrošnjom od 255 dolara po glavi stanovnika Hrvatska je lani dosegnula oko 27 posto od prosječne per capita IT potrošnje u EU27, koja je iznosila 956 dolara. “Rezanje IT budžeta u skladu s recesijskim ekonomskim

okruženjem, nepovoljna poslovna očekivanja i opreznost u izdacima krajnjih korisnika te nelikvidnost i parlamentarni izbori dodatno su utjecali na skromnu IT potrošnju u zemlji”, ističe Boris Žitnik, direktor IDC Adriaticsa. “Najznačajniji pad potražnje za IT proizvodima i uslugama zabilježen je u državnom sektoru, telekomunikacijama i kućanstvu, dok je rasla potrošnja u financijskom sektoru”, kaže.

jenosnih) palo je na razini tržišnog prosjeka unatoč snažnom rastu prodaje

tableta. Prodaja mrežne opreme također je bila na razini tržišnog prosjeka. Ukupno tržište mobilnih aparata također je zabilježilo pad, unutar kojeg su isporuke pametnih telefona solidno rasle, a isporuke ostalih uređaja opadale bržim tempom od cjelokupnog tržišnog prosjeka. Na domaćem tržištu IT usluga Combis je skočio na vodeću poziciju, Microsoft je zadržao vodstvo na tržištu paketnog softvera, dok je HP bio prvak na cjelokupnom tržištu računala i ispisnih uređaja u 2011. godini.

“Nova Vlada formirala je Vijeće za koordinaciju informatizacije javnog sektora. Cilj je ocjena postojeće situacije i prijedlog budućih mjera za ubrzanje prihvaćanja i uporabe informatičkih tehnologija u javnom sektoru i omogućavanje online usluga građanstvu i poslovnim subjektima. Uspješnost rada Vijeća uvelike će utjecati na domaće IT tržište u tekućoj i 2013. godini”, tvrdi Žitnik. “Međutim, stupanj potencijalnog oporavka uvelike će ovisiti o veličini Vladinih ulaganja u IT te djelokrugu i sposobnosti vođenja industrijske politike kao nosioca kapitalnih ulaganja. Hrvatsko pristupanje Europskoj uniji u srpnju 2013. i usklađivanje propisa trebalo bi pozitivno utjecati na domaće informatičko tržište u narednim godinama”, zaključuje Žitnik.

uglavnom govore kako su njihovi doživljaji u Hrvatskoj mnogo bogatiji od očekivanja, pa će im u tome u budućnosti pomoći i Street View”, rekao je Ostojić. Na lokacijama u Hrvatskoj gdje je dostupan Street View, usluga se može pokrenuti zumiranjem na najnižu razinu na Google Maps ili povlačenjem narančaste ikone “Pegman” na ulicu ozna-

čenu plavom bojom. Usluga omogućuje korisniku da pogleda restoran ili hotel prije same rezervacije, virtualno prošeće mjestom te nakon toga izradi plan putovanja. Na Street Viewu privatnost je zajamčena, pa se tako snimaju samo javne površine, dok su lica ljudi kao i automobilske tablice zamućene. (S.P.)

Na domaćem tržištu IT usluga Combis je skočio na vodeću poziciju

Prvak je HP Većina tehnoloških kategorija je u 2011. godini opala, osim paketnog softvera koji je iskazao rast vrijednosti i u američkim dolarima i u hrvatskim kunama. Tržište osobnih računala (stolnih i pri-

Google Street View u Hrvatskoj

Internet u službi turizma Usluga Google Street View za Hrvatsku koja omogućuje korisnicima razgledavanje i istraživanje ulica, mjesta i kulturnih objekata diljem naše zemlje, putem panoramskih slika od 360 stupnjeva snimljenih na razini ulice, predstavljena je proteklog tjedna u Zagrebu. Street View je iznimno popularna usluga na Google Mapsu, a prvi je put predstavljena u svibnju 2007. godine. Danas je ta usluga uz Hrvatsku dostupna u još 43 zemlje. Nove zemlje

koje su se pridružile “obitelji” Street Viewa su Čile i Andora. Ta je usluga dostupna i na Google Earthu

U Hrvatskoj je zasad pokriveno oko 50 posto teritorija te Google Mapsu na mobilnim uređajima. “Otkako je prije pet godina započeo projekt Street View, vozila Googlea prošla su oko osam milijuna kilometara diljem

raznih zemalja kako bi snimila mjesta, gradove i njihove zanimljivosti. U Hrvatskoj je zasad pokriveno oko 50 posto teritorija, a taj će se projekt nastaviti i dalje”, rekao je Joško Mrndže, direktor tvrtke Google za regiju Adriatic i dodao kako Google sam financira cijeli projekt. Pritom je napomenuo kako je taj projekt iznimno koristan za hrvatski turizam, te kako se temeljem pretraživanja Street Viewa, povećala posjećenost, primjerice, talijanskih Pompeja za 25 posto.

Približavanje turistima Govoreći o tom internetskom projektu, ministar turizma Veljko Ostojić je istaknuo kako je promocija hrvatskog turizma, u skladu s aktualnim svjetskim trendovima, svoju komunikaciju prema potencijalnim gostima usmjerila na online aktivnosti. Lansiranje Google Street Viewa u resornom ministarstvu vide kao komplementarnu aktivnost, a sve kako bi se približili turistima i u virtualnom svijetu. “Naši gosti

18 PST!

KNJIGOMETAR

Privredni vjesnik Broj 3746, 1. listopada 2012.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Pripremila: Vesna Antonić

Guillaume Musso Što bih ja bez tebe Naklada Ljevak

San Francisco, 1995.: Martin i Gabrielle se zaljubljuju. On je Francuz i namjerava postati policijski inspektor potajno sanjajući o spisateljskoj karijeri. Gabrielle je studentica. Martin se mora vratiti u Pariz, a rastanak od Gabrielle slama mu srce. Godina 2008.: Martin je postao policijski inspektor i u Parizu pokušava riješiti slučaj krađe umjetnina (kradljivac je neuhvatljivi Archibald McLean). Pokušaj da McLeana uhvati na djelu, za Martina završava porazno i slijedi ga u San Francisco.

Carlos Ruiz Zafón ZATOČENIK NEBA Fraktura

Daniel Sempere i njegov prijatelj Fermín, junaci “Sjene vjetra”, vraćaju se otkrivanju neočekivanih misterija kako bi se suočili s najvećim izazovima u svom životu. Baš u trenutku kad se čini da im se sreća osmjehnula, uznemirujući lik posjećuje knjižaru i prijeti otkrićem jezovite tajne koja je u mračnome sjećanju grada zakopana dva desetljeća. Kada Daniel dozna istinu, shvatit će da ga njegova sudbina neumoljivo vuče do izravnoga susreta s najvećom sjenom: onom koja raste u njemu.

Oliver Sacks MUZIKOFILIJA: PRIČE O GLAZBI I MOZGU Algoritam

Neurolog Oliver Sacks istražuje ekstremne načine na koje glazba utječe na naš mozak i kako nam čak i najjednostavnija skladba može promijeniti život. S medicinskim studijama koje pokrivaju sve aspekte života, od pojedinca koji nakon udara groma sa 42 godine postaje pijanist do ljudi koji boluju od amuzije, odnosno gubitka ritmičkog sluha, Sacks će nam pokazati kako utjecaj glazbe na nečiji život može biti presudan.

Daisy Goodwin POSLJEDNJA VOJVOTKINJA Mozaik knjiga

Cora Cash odrasla je u svijetu gdje novac otvara sva vrata. Bal na kojem je trebala prvi puta službeno stupiti u društvo dao je naslutiti kako će biti prikladan početak za njujoršku princezu. Pa ipak, njezino joj bogatstvo ne može kupiti ono za čime čezne – slobodu da bira vlastitu sudbinu. Corina majka žudi za plemićkom titulom za svoju kćer, a u Engleskoj osiromašeni predstavnici plave krvi u redu čekaju kako bi upoznali američke bogate nasljednice. No, plemstvo je varljivo okruženje...

Richard T. Kelly Opsjednutosti doktora Forresta Školska knjiga

Tri ugledna škotska liječnika, psihijatar Steve Hartford, dječji kirurg Grey Lochran i plastični kirurg Robert Forrest, najbolji su prijatelji još od školskih dana. Žive naoko idealno. No svakome od njih srednje su godine donijele određena nezadovoljstva, osobito Forrestu. Kad Forrest jedne ljetne večeri nestane, Lochran i Hartford obuzeti su crnim slutnjama. Policija ne može pronaći nikakve dokaze o njegovoj otmici pa dvojica liječnika odlučuju provesti vlastitu istragu...

Svjetleće reklame

Pro Reklam, Zagreb. Tvrtka izrađuje sve vrste svjetlećih reklama. Kontakt: Franjo Barunčić, proreklam@net.hr, +385 98 9426041, +385 1 2991158.

tvornice, izložbeni prostori, sportske dvorane... Kontakt: Burak Anisoglu, burak@h-btrade.com, +90 212 3478822, +90 541 6606071. Konzultantske usluge

Bond-invest, Mostar, Bosna i Hercegovina, www. bond-invest.ba. Tvrtka nudi financijsko posredovanje, brokerske usluge i usluge na tržištu kapitala. Kontakt: info@bond-invest.ba, +387 36 334140.

Syah Foreign Trade, Istanbul, Turska, www. siyah.co.uk. Tvrtka nudi različite konzultantske usluge: istraživanje tržišta, prikupljanje informacija... Kontakt: Kadir Cakmak, kadir@siyah.co.uk, +90 212 5140123, +90 530 82003891.

Električna oprema

Prodaja tvrtke

Financijske usluge

SpotVision Prodexim SRL, Bukurešt, Rumunjska, www.spotvision. ro. Tvrtka je proizvođač električne opreme. Tvrtka nudi: ulična svjetla, razne kablove, svjetiljke, plafonjere, izolacijske cijevi, sklopke, utičnice... Kontakt: myuksel@spotvision.ro, +40 21 3521554, +40 748 886671.

Antej, Opatija, www.antej.hr. Tvrtka s prostorom od 50 četvornih metara u cijelosti otplaćena s opremom i poslovanjem, kao i pozitivnom bilancom bez dugovanja, nudi se na prodaju. Kontakt: Neven Tičinović, neven@antej.hr, +385 51 272384, +385 98 425271. Tvrtka na prodaju

Svjetlozračeće grijalice

H-B Dis, Istanbul, Turska, www.h-btrade.com. Tvrtka je proizvođač plinskih svjetlozračećih grijalica/cijevi. Grijalice mogu zagrijati zatvorene prostore velike površine kao što su skladišta,

Nekretnine Croatia, www. nekretninecroatia.com.hr. Varaždin, www.nekretninecroatia.com.hr. Tvrtka prodaje proizvodni pogon s upravnom zgradom, Poslovna zona Ivanec. Nova hala, sagrađena 2010., površine 703 četvorna metra

na parceli površine 3512 četvornih metara. Uredna dokumentacija, građevinska i uporabna dozvola. Na katu poslovne zgrade nalaze se uredi, konferencijska sala, sanitarni čvor i čajna kuhinja. Vrlo jednostavno pokretanje novog posla, bez obzira na djelatnost. Odlični uvjeti poslovanja, koje nudi Poslovna zona Ivanec i Grad Ivanec. Moguća izgradnja još jednog objekta iste površine s oslobođenim plaćanjem komunalnog doprinosa. Proizvodni pogon u funkciji: obrada metala i izgradnja drvenih kuća. Zakupljeno 50 kWH struje, mogućnost zakupa dodatnih 150 kWH. Odlična cestovna povezanost prema Varaždinu i Zagrebu, kao i željeznički transport. Moguća je i kupnja nekretnine zajedno sa svim strojevima i cijelom tvrtkom. Tvrtka nikada nije bila u blokadi, i posluje pozitivno uz dugoročne ugovore. Kontakt: Dražen Mesec, realestatecroatia@mail. com, +385 91 7203813. Suradnja

Minas Zrno 1, Ludbreg, www.minas-zrno.hr. Tvrtka se bavi preradom i prženjem kave. Proizvodi espresso kavu, u dozama, za domaćinstvo i filter kavu. Imaju i plantažu lješnjaka te traže kupce za kavu i lješnjak, kao i dobavljača za sirovu kavu. Kontakt: Zlatica Kvezić, minas.zrno@vz.t-com.hr, +385 42 810532, +385 99 2188109.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Testovi na droge

Zavod za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske županije nabavlja testove na droge. Rok dostave ponuda je 10. listopada.

dostave ponuda je 11. listopada. Računala i pisači

Ministarstvo branitelja nabavlja računala i pisače. Rok dostave ponuda je 12. listopada.

Sijeno i slama

Vatrogasni aparati

Vojnički ručnici

Regija Medicinska oprema

Zoološki vrt grada Zagreba nabavlja balirano sijeno, slamu i lucernu. Rok dostave ponuda je 15. listopada. Ministarstvo obrane Republike Hrvatske nabavlja vojničke ručnike. Rok

bavlja medicinsku opremu. Rok dostave ponuda je 23. listopada.

Zagrebački holding nabavlja vatrogasne aparate i protupožarnu opremu. Rok dostave ponuda je 16. listopada.

Kantonalni zavod za medicinu rada u Zenici na-

Namještaj

BH Telecom u Sarajevu nabavlja metalne arhivske ormare, police i regale. Rok dostave ponuda je 11. listopada.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3746, 1. listopada 2012.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Prodaju se zgrade, kuća, oranica...

Zgrade u Varaždinu, ukupno procijenjene na 54,7 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja zgrade, dvorište i livade ukupne površine 240.042 četvorna metra u Ulici Pavleka Miškine 59. Dražba za ovu nekretninu održat će se 5. kolovoza u 12.30 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, soba broj 231/II. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Nekretnine koje su predmet prodaje mogu se razgledati svakog radnog dana od 8 do 14 sati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj 091/2010 001. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi je 10 posto procijenjene vrijednosti nekretnine.

Oranica i livada na Kozjaku, na području grada Zagreba, procijenjena na 33,7 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja oranicu i livadu ukupne površine 179.639 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se 10. listopada u 9.15 sati na Općinskom sudu u Velikoj Gorici, Trg kralja Tomislava 36, soba broj 6. Osobe zainteresirane za kupnju nekretnine mogu

je razgledati radnim danom, računajući od dana objave ovog zaključka do dana ročišta za prodaju, u dogovoru i uz pratnju sudskog ovršitelja. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije tri dana prije održavanja ročišta za dražbu dale osiguranje u visini od 10 posto vrijednosti nekretnine. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun Suda broj 2390001-1300000259, pozivom na broj 04 516552011 kod HPB-a. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što se pristupi dražbi. Zgrada u Karlovcu, procijenjena na 20,3 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja novi suvremeni troetažni objekt s uredskim prostorima u Poslovnoj zoni Ilovac, Zagrebačka 15D. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Predmet prodaje može se razgledati u svako doba, a sve dodatne obavijesti vezane za način i predmet prodaje mogu se dobiti na broj telefona stečajnog upravitelja 098/387 098. Jamčevina iznosi pet milijuna kuna i mora biti uplaćena pet dana prije ročišta. Dražba za ovu nekretninu održat će se 5. listopada u 9.30 sati u zgradi Suda u Karlovcu, Trg hrvatskih branitelja broj 1/III. Kuća u Zagrebu, procijenjena na 4,1 milijun kuna. Nekretnina u naravi predstavlja kuću i voćnjak u Kamenjaku od 2187 četvornih metara. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje

su najkasnije na dan održavanja ročišta za dražbu dale osiguranje u iznosu od 200.000 kuna. Osiguranje se uplaćuje na žiroračun Suda broj 23900011300003265, pozivom na broj 05-116-634-11. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što se pristupi dražbi. Nekretnina se može razgledati 16. studenog u 12.30 sati uz sudskog ovršitelja. Dražba će se održati 23. studenog u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba 320/III. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Zgrada u Splitu, procijenjena na 3,4 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja kuću, dvorište i stambenu obiteljsku zgradu ukupne površine 441 četvorni metar. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina za sudjelovanje na dražbi iznosi 338.000 kuna i potrebno ju je uplatiti na račun Suda broj 23900011300000195, model 00, šifra 88, poziv na broj 01-3168-07, uplatiti i dostaviti na uvid uređujućem sucu najkasnije do 30. listopada. Razgledavanje će se održavati 29. i 30. listopada od 9 do 12 sati. Dražba će se održati 5. studenog u 9 sati na Općinskom sudu u Splitu, Dračevac, soba 51/II.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Recepti za poslovni neuspjeh dr. Uroš Dujšin

oslovni neuspjesi dio su privrednog života. Oni su najuočljiviji u industriji zabave gdje je teško predvidjeti ukus publike. No mogu se naći u bilo

izvod od kojeg je živjela. Nema sumnje da je CocaCola najomiljeniji američki proizvod; no kada je 1985. uprava kompanije odlučila zamijeniti “pravu stvar” s novom Coke, navodno zato što je otkrila novu, ukusniju “tajnu for-

počeo proizvoditi gotovu hranu (tzv. TV dinners), a Bengay nastojao proširiti svoju kremu za ublažavanje boli na tržište aspirina... Nije išlo; tako ste mogli pojesti takav obrok i nakon toga oprati zube Colgateovom pastom za zube. Malo je bilo onih koji su to smatrali privlačnim. Strah paralizira Treći je – proizvedite doista grozan proizvod. Ford Pinto je imao ružan običaj da se zapali, a Microsoftov operativni sistem se pokazao inkompatibilnim s bilo kojim drugim programom. No najgori od svih bio je Yugo iz bivše Jugoslavije. Lansiran je tako uspješno da su ga

kojoj djelatnosti koja ovisi o lansiranju proizvoda i stvaranju galame. Izgleda da je broj neuspjeha u porastu: sedam od 10 najvećih neuspjeha Hollywo oda nastalo je nakon 2000.godine. Sve je više proizvoda koji se natječu za naklonost publike i na sve više medija. Poduzeća imaju manje vremena da se probiju kroz veliku galamu; u Americi veliki filmovi obično imaju premijere na oko 3000 ekrana, no ubrzo se prestaju prikazivati ako sjedala ostanu nepopunjena. No sve više poslovnih djelatnosti postaje slično Hollywoodu: da bi se lansiralo neki proizvod, na marketing treba potrošiti čitavo bogatstvo, koje lako može biti potrošeno uzalud. Tri recepta Postoji li tajni recept za neuspjeh? Odgovor glasi – uvjetno da. Tijekom godina tri su se recepta pokazala naročito efikasna. Prvi je – zakoljite svetu kravu. Najspektakularnije takvo klanje bila je odluka Coca-Cole da “ubije” pro-

mulu”, bilo je to zapravo zbog toga što se zabrinula zbog porasta Pepsijevog tržišnog udjela. No ubrzo su bijesni pilci Coca-Cole optužili kompaniju da čini isto ono što bi bio, primjerice, redizajn američke zastave ili razaranje Kipa slobode. Za manje od tri mjeseca nakon ove glupe odluke šefovi tvrtke popustili su potrošačima i opet uveli klasični napitak. Drugi je: pomiješaj ulje i vodu. Majstori za to su kazališni impresariji koji su tijekom niza godina sasvim glupo pokušavali pretvoriti Hamleta, Lolitu i posljednje pijane dane Ernesta Hemingwaya u mjuzikl. Druge su industrije činile slične, iako manje uočljive gluposti. Tako je McDonald’s potrošio 100 milijuna dolara za lansiranje hamburgera za bogatije goste, tzv. Arch Deluxe. Greška je bila u tome što nikom nije palo na pamet ići u McDonald’s po luksuznu hranu. Ford je jednom proizveo luksuzno izdanje dostavnog vozila. Isti rezultat. Colgate je

Linija koja dijeli hit od neuspjeha je veoma tanka, a katkada treba zaklati svetu kravu stotine ljudi kupile na neviđeno. No ustanovilo se da stražnji brisač ne radi, kao ni sustav paljenja, te da kočnice cvile. Jednom se čak pokvario na probnoj vožnji. Otuda i vic: “Što dobivate sa svakim priručnikom za Yugo?” Odgovor glasi: “Autobusni vozni red”. No na dugi rok najsigurnije jamstvo neuspjeha je da se bude toliko paraliziran strahom od neuspjeha da se ne usudi započeti ništa novo. Linija koja dijeli hit od neuspjeha je veoma tanka. Katkada treba zaklati svetu kravu: IBM se oporavio tek kada je napustio naglasak na hardveru i počeo graditi softver. Ponekad su najuspješniji proizvodi oni gdje su pomiješani ulje i voda – primjerice, povezivanje telefona s kompjutorima i sustavima za zabavu.

20 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3746, 1. listopada 2012.

( - 2% (Hypo); - 1,8% (Zaba); - 1,7% prognozirani pad BDP-a u ovoj godni

Prognoze ekonomskih analitičara

Ni turizam ne izvlači BDP iz Ekonomisti nisu optimisti ni kad je riječ o idućoj godini. Analize Hrvoja Stojića zaustavile su se na minusu od 1,5 posto. 0,5 posto, a Ivana Jović tipuje na blagi pozitivni rast BDP-a od 0,8 posto Igor Vukić vukic@privredni.hr

rvatska će ovu godinu završiti s padom bruto domaćeg proizvoda, slažu se svi analitičari velikih banaka. Hrvoje Stojić iz Hypo banke prognozira minus od dva posto, Hrvoje Dolenec iz Zagrebačke banke revidirao je prošli tjedan raniju prognozu na minus od 1,8

posto, dok Ivana Jović iz Privredne banke očekuje da će konačni godišnji rezultat za 2012. donijeti pad BDP-a od 1,7 posto. Snažniji oporavak tek 2014. i 2015. Stojić nije optimist ni za iduću godinu. Njegove analize zaustavile su se na minusu od 1,5 posto. Dolenec ipak vidi plus od 0,5 posto, a iz Privredne banke tipuje se na blagi po-

zitivni rast BDP-a od 0,8 posto. Stojić, čije su se konzervativne (ili pesimistične) prognoze u prošle tri-četiri krizne godine redovito potvrđivale, blagi rast od 0,3 posto vidi na kraju 2013., dok bi snažniji oporavak trebao slijediti tek u 2014. i 2015. godini. Stojić svoju analizu temelji na smanjenju investicija, pogoršanju vanjskog okruženja i negativnog utjecaja koji donosi sre-

Šantić: Rast BDP-a od 0,5 posto u prvom dijelu 2013. S obzirom na inflaciju od četiri posto te neuobičajeni pad zaposlenosti u jeku turističke sezone, kao i 12-postotni pad gospodarske aktivnosti u odnosu na razdoblje prije krize (2008. godina), turizam neće biti dovoljan za značajniji oporavak BDP-a. Zbog toga, ali i zbog međunarodnog okruženja u kojem se vidi napredak, ali ne i trajnije rješenje za oporavak ekonomije, Hrvatska će kraj godine dočekati s padom BDP-a od oko dva posto, procjenjuje glavni ekonomist Société Générale-Splitske banke Zdeslav Šantić. Nešto bolje bit će sljedeće godine kada Šantić očekuje rast BDP-a od 0,5 posto u prvom dijelu godine, a dodatni impuls oporavku trebao bi dati i ulazak Hrvatske u Europsku uniju. No to ne znači, naglasio je Šantić, da će doći do automatskog povećanja izvoza i dolaska stranih investitora. Uz to, Hrvatsku očekuje i ukidanje nultih stopa PDV-a koje sada imamo na neke proizvode, zbog čega se može očekivati dodatni rast cijena i pad potrošnje. Ove i sljedeće godine ne može doći ni do pada nezaposlenosti (za takvo nešto potrebno je da BDP poraste barem tri posto), tako da će stopa nezaposlenosti sve do 2014. godine biti iznad 18,5 posto.

đivanje javnih financija. Ističe da se fiskalna konsolidacija više temelji na naporima za povećanjem prihoda, nego na racionalizaciji socijalnih prava.

Stojić ne vidi brz izlazak hrvatskog gospodarstva iz bolesničke postelje Sporo ide i restrukturiranje državnih tvrtki, raste nezaposlenost i pad dohotka slabi osobnu potrošnju. Ipak, u srednjem roku fiskalna prilagodba i provođenje strukturnih reformi mogli bi donijeti znatnu korist. “U 90-im godinama Njemačka je bila smatrana bolesnikom Europe, ali je pomalo provodila reforme, osobito na tržištu rada. Sada, u krizi, to se pokazalo kao prednost. Hrvatska bi mogla

slijediti taj trend”, ocjenjuje Stojić, koji u nekim mjerama Vlade primjećuje zaokret u ekonomskoj politici. Zakon o reprezentativnosti, primjerice, smanjit će ulogu sindikata u donošenju makroekonomskih odluka. Stvaraju se preduvjeti za liberalizaciju tržišta rada, a nastoji se ubrzati i restrukturiranje javnih tvrtki. Početak iduće godine trebao bi dati i dodatni poticaj turizmu smanjenjem stope PDV-a. Vlada je počela i provoditi određenu unutarnju devalvaciju (mini porezna reforma, najava bržeg restrukturiranja insolventnih tvrtki) što predstavlja podršku ekonomskom oporavku. I kriza u Siriji pridonijela padu Unatoč svemu, Stojić ne vidi brz izlazak hrvatskog gospodarstva iz bolesničke postelje.

Hrvoje Dolenec iz Zagrebačke banke ističe da ne treba zanemariti činjenicu da je negativni doprinos BDP-u dala i kriza u Siriji zbog koje je Ina iz-

Za pozitivnu ekonomsku sliku u iduće dvije godine važan ispit bit će proračun za 2013. godinu, smatra Dolenec

gubila znatan dio prihoda. Brodogradnja je u privatizacijskom procesu pa ima očekivano slabiji rezultat. Nije lako nadoknaditi ni zastoj u radu sisačke Željezare i Diokija, tvrtki s ranijim znatnim izvoznim doprinosom. Dolenec je optimističniji kad procjenjuje utjecaj turizma na oporavak ekonomske ak-

Studija Rolanda Bergera

Mikro poduzetnici sve zanimljiviji Većina banaka u Hrvatskoj očekuje značajan porast udjela kreditnih linija za mikro poduzeća te planira povećati kreditni Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ikro poduzeća u Hrvatskoj zanimljiva su skupina i nedovoljno iskorišteni tržišni segment, a njihov udio u bruto domaćem proizvodu (BDP) iznosi 34 posto. Osim toga, takve tvrtke zapošljavaju gotovo 45 posto ukupno zaposlenih u našoj zemlji. “To dokazuje kako

taj segment zaposlenicima nudi atraktivne poslovne mogućnosti, ali samo ako mu se pristupi na ispravan način”, rekao je Hendrik Bremer, financijski savjetnik konzultantske tvrtke Roland Berger na prošlotjednom predstavljanju studije Retail bankarstvo u zemljama Srednje i Istočne Europe - iskorištavanje potencijala mikro poduzeća. Studiju su zajednički izradili

Ove je godine u Hrvatskoj registrirano više od 56.000 mikro poduzeća stručnjaci iz tvrtke Roland Berger i udruge Efma, specijalizirane za retail segment financijskog marketinga i distribucije. Mikro poduzeća uglav-

nom čine samozaposlene osobe te tvrtke do 10 djelatnika, a takve tvrtke u Hrvatskoj čine čak 90 posto svih tvrtki. Kreditiranje domaćih mikro poduzetnika do sada je bilo slabo zastupljeno ponajprije zbog percepcije u javnosti o njihovoj neisplativosti poslovanja zbog visokih operativnih troškova i rizičnih kredita. No, upravo bi takva poduzeća trebala dobiti novi zamah jer većina

banaka u Hrvatskoj u sljedećem razdoblju očekuje značajan porast udjela kreditnih linija za takve tvrtke, rečeno je na predstavljanju studije. Hrvatska specifičnost - kreditiranje turizmu i arhitekturu Osim toga, većina banaka u regiji planira povećati kreditni portfelj mikro poduzećima, dok dvije trećine banaka predviđa

daljnji rast takvog oblika kreditiranja. Istraživanje je pokazalo kako rasprostranjenost takvog oblika kreditiranja značajno varira od zemlje do zemlje, pa je tako zanimanje za fragmentirano i znatno riskantnije kreditiranje mikro poduzeća manje u nekim državama u kojima korporativni segment još uvijek pruža dovoljno potencijala za ispunjenje bankov-

www.privredni.hr Broj 3746, 1. listopada 2012.

(PBZ); - 2% (SG-SB)

( i do 50%

neto rezultata apsorbiraju rezervacije za gubitke

Analiza Hrvatske udruge banaka

minusa

Povratak negativnih trendova i u bankama

Hrvoje Dolenec ipak vidi plus od tivnosti. Pozdravlja i uvođenje reda u proračunskim prihodima. “Nizom mjera fiskalne konsolidacije u prvom polugodištu smanjio se proračunski deficit. Prihodi su rasli odražavajući bolju naplatu poreza i podizanje stope PDV-a. Rashodi su smanjeni uz pad subvencija i kapitalnih rashoda”, uočava Dolenec. Nakon značajnog napretka u brodogradnji, dodaje, u budućem razdoblju više pozornosti treba posvetiti subvencijama u po-

Procjena gospodarskog rasta PBZ-a za sada sadržava značajnu dozu neizvjesnosti ljoprivredi i željeznicama. Za pozitivnu ekonomsku sliku u iduće dvije godine važan ispit bit će prora-

U skladu s nešto slabijim gospodarskim kretanjima u drugom tromjesečju ove godine došlo je do gušenja potražnje za kreditima, pa je samim tim pala i aktivnost i profitabilnost banaka

čun za 2013. godinu, jer treba obuhvatiti smanjivanje rashoda i proširiti strukturne reforme. Ipak umjereni optimizam Pozitivan poticaj dala je Fitchova ocjena kreditnog rejtinga, što pruža priliku za ispunjavanje obveza iz zahtjevnog višegodišnjeg programa reformi, zaključuje Dolenec. U Privrednoj banci s umjerenim optimizmom naznake oporavka očekuju u drugoj polovini 2013. godine. Ekonomistica Ivana Jović tada očekuje prve plodove najavljenih investicijskih projekata i stabilizaciju negativnih kretanja na tržištu rada, čime bi se donekle zaustavio pad osobne potrošnje. No

situaciju i dalje mogu pogoršati izraženi rizici poput sporog oporavka izvoznih tržišta. Italija će, primjerice, vjerojatno zabilježiti još jednu godinu pada BDP-a. Negativni doprinos mogla bi donijeti i promjena carinskog režima sa zemljama Cefte, prvenstveno s BiH i Srbijom. Stoga i procjena gospodarskog rasta Privredne banke za sada sadržava značajnu dozu neizvjesnosti. “Rast može biti i niži, no ne isključujemo ni moguća pozitivna iznenađenja”, ocjenjuju u PBZ-u.

bankama portfelj tim tvrtkama nih ciljeva. Studija je pokazala i kako naša zemlja ide sve više u korak s europskim zemljama upravo u području mikro poduzeća, a ključni faktori za postizanje uspjeha su izrada detaljne strategije takvog oblika razvitka poduzeća. Tako je ove godine u Hrvatskoj registrirano više od 56.000 mikro poduzeća. Uskoro će banke naglašavati segmentaciju klijenata uz podjelu uslu-

ga na masovne i premium skupine klijenata, upravljanje rizicima prilagođeno specifičnim potrebama i situaciji svakog pojedinačnog klijenta te uvođenje tzv. cross-segment ponude u obliku objedinjavanja usluge privatnog i poslovnog bankarstva. Time će se značajno smanjiti operativni troškovi i povećati učinkovitost poslovanja tvrtki. Studija je ukazala na činjenicu kako

Hrvatska iskače od ostalih zemalja u regiji u zastupljenosti proizvodnog sektora i stomatologa u udjelu mikro kreditiranja, a specifičnost naše zemlje je kreditiranje malih poduzetnika u sektoru turizma i arhitekture.

ilj zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi koji Vlada želi primijeniti već od 1. listopada izvrstan je, ocijenio je direktor Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček na prošlotjednom predstavljanju HUB-ove analize o poslovanju banaka u 2010. i 2011. godini. To je zakon, dodao je, koji će omogućiti da se u kratkom roku identificira može li se neko poduzeće oporaviti ili je zrelo za stečaj. Osim toga, tim će se postupkom povećati i naplata vjerovnika u stečajnom postupku, jer do sada se uspijevalo naplatiti samo oko 30 posto potraživanja. Predstečajna nagodba tu naplatu može povećati i do 70 posto. Važno je, dodao je Bohaček, to što to neće biti prisilna već poslovna nagodba. Zakon koji je sada u saborskoj proceduri i kojim Vlada želi smanjiti golemu nelikvidnost te propisati rokove plaćanje koji neće smjeti biti dulji od 30 i 60 dana

(ovisno o tome tko plaća) nudi, naime, osam opcija za nagodbu. Banke će u njoj sigurno sudjelovati, ali to ne znači da će ulaziti u vlasničku strukturu, rekao je Bohaček. Naglasio je kako hrvatski bankovni sustav trenutačno ima najveći omjer kapitalne adekvatnosti u Europi te se može smatrati iznimno sigurnim. Bit će siguran i u slučaju nastavka gospodarske krize. Povećati potražnju za kreditima Međutim, u skladu s nešto slabijim gospodarskim kretanjima u drugom tromjesečju ove godine, došlo je do gušenja potražnje za kreditima, pa je samim tim pala i aktivnost i profitabilnost banaka u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Zbog toga pada i dobit banaka, a i stopa povrata na kapital ponovno je niža od prinosa na dugoročnu kunsku državnu obveznicu. Trenutačno nema previše manevarskog prostora za izlazak iz tog stanja.

“Povećanje troškovne efikasnosti ograničeno je i zahtijeva vrijeme, a kako rezervacije za gubitke i dalje apsorbiraju između 40 i 50 posto neto rezultata prije rezerviranja, očito je da će prva sljedeća promjena nastu-

Hrvatski bankovni sustav trenutačno ima najveći omjer kapitalne adekvatnosti u Europi

piti tek kada se taj omjer znatno smanji. Za sada, međutim, nema naznaka da bi do takvog smanjenja moglo ubrzo doći”, istaknuto je. Ključ oporavka, zaključio je Bohaček, leži na strani veće potražnje za kreditima te u faktorima na koje banke ne mogu utjecati, a to su strukturne reforme, rješavanje krize i ulazak u EU, smanjenje premije rizika... (J.F.)

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3746, 1. listopada 2012.

Tržište novca Zagreb

Višak kuna na tržištu i dobra likvidnost Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

rend započet prethodnog tjedna nastavio se i u prošlom, pa tako za razliku od ranijih razdoblja ponuda kuna dominira novčanim tržištem. Potražnja za kunama značajno je pala, a tražioci pozajmica plaćaju vrlo nisku kamatnu stopu. Svakodnevno u ponudi ostaje viška ponuđenih kuna iako potražnja nije u potpunosti podmirena zbog niske kamatne stope, ali i zbog limita sudionika. Dobra likvidnost sustava vidi se i iz prekonoćnih depozita u središnjoj ban-

u mil. kn

Ponuda

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

Potražnja

Promet

200

100

24.9.2012.

25.9.2012.

26.9.2012.

ci, naime sudionici krajem dana svoje viškove u nemogućnosti boljih plasmana deponiraju u središnju banku po kamatnoj stopi od 0,25 posto. U ovom razdoblju prosječna tjedna dnevna kamatna stopa iznosila je

27.9.2012.

28.9.2012.

1,59 posto, dok je prosječna tjedna prekonoćna kamatna stopa iznosila 0,57 posto. Ministarstvo financija održalo je prošlog utorka najavljenu aukciju trezorskih zapisa u kunama i eurima. Na aukci-

24.9.’12. - 28.9.’12.

17.9.’12. - 21.9.’12.

300

ponedjeljak

utorak

ji je zabilježen značajan pad prinosa na kunske trezorske zapise s rokom dospijeća od 182 dana koji su se smanjili sa 3,4 posto na tri posto, dok su prinosi na jednogodišnje zapise pali sa 3,5 posto na 3,4 posto. Planira-

srijeda

četvrtak

petak

ni iznos izdanja zapisa u kunama bio je 175 milijuna, a upisano je tek nešto više, odnosno 180 milijuna kuna, i to na rok od 182 dana upisano je 100 milijuna kuna i na rok od 364 dana upisano je 80 milijuna kuna. Zanimlji-

vo je napomenuti da je šestomjesečne trezorske zapise u stopostotnom iznosu upisao nebankovni sustav. Trezorski zapisi u eurima upisani su samo na rok od 364 dana, uz isto značajan pad kamatne stope sa 2,37 posto na dva posto. Sljedeća aukcija najavljena je za 2. listopada. Kao što je bilo i za očekivati, napetosti u trgovanju sudionika nema, zbog slabljenja potražnje visina kamatne stope spustila se na najniže razine. Ovakvo stanje najvjerojatnije će se zadržati do kraja razdoblja održavanja obvezne pričuve.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Pad kune prema svjetskim valutama

Nastavak rasta Mirexa

Euro je prema dolaru prošloga tjedna porastao za šest lipa. Krajem tjedna euro je po srednjem tečaju HNB-a

Mirex, obračunska jedinica prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je petka dosegnula 172,0437 bodova. To je za 1,2171 bod više nego proteklog tjedna i povijesno najviša njegova razina.

valuta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

6,018052

CAD

kanadski dolar

5,878439

JPY

japanski jen (100)

7,413420

CHF

švicarski franak

6,158851

GBP

britanska funta

9,339032

USD

američki dolar

5,757145

EUR

euro

7,449746

EUR

7.46

USD

5.80

CHF

6.16

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

175

170

7.44

5.78

6.15

7.42

5.76

6.14

7.40

5.74

6.13

7.38

5.72

6.12

7.36 25.9.

26.9.

27.9.

28.9.

5.70 24.9.

25.9.

26.9.

27.9.

28.9.

6.11 24.9.

25.9.

26.9.

27.9.

28.9.

Međunarodno tržište kapitala

Strah od sporijeg ekonomskog rasta Europske dionice pale su na najniže razine u protekla tri tjedna zahvaljujući gubitku vrijednosti španjolskih obveznica i suz6000 5920

držanosti investitora zbog analize stanja bankarskog sektora u europskim zemljama. I američki indeksi su pali, i to drugi tjedan 13700

FTSE 100

13600

za redom. Pad je predvodio najveći svjetski proizvođač sportske opreme Nike koji je pao za 2,2 posto nakon objave poda3250

Dow Jones

3200

5840

13500

3150

5760

13400

3100

5680

13300

3050

5600

13200

3000

24.9. 3570 3530

25.9.

26.9.

27.9.

28.9.

24.9. 7500

CAC40

7440

25.9.

26.9.

27.9.

28.9.

DAX

9200

7380

9100

3450

7320

9000

3410

7260

8900

3370

7200

8800

25.9.

26.9.

27.9.

28.9.

24.9.

25.9.

26.9.

27.9.

28.9.

NASDAQ

24.9. 9300

3490

24.9.

165

165 27.8.

primjena od 29. rujna 2012. 24.9.

Izvor: HNB

lar se kretao skokovito, ali je u petak završio na 5,76 kuna, četiri lipe više nego u ponedjeljak.

vrijedio 7,45 kuna. Švicarski franak je u tjednu dobio pet lipa, da bi u petak završio na 6,16 kuna. Do-

25.9.

26.9.

27.9.

28.9.

26.9.

27.9.

28.9.

NIKKEI 225

24.9.

25.9.

taka o smanjenim narudžbama s kineskog tržišta. Ozbiljan pad zabilježila je i korporacija McDonalds, najveći svjetski lanac brze hrane, i to za 2,6 posto nakon što je konzultantska tvrtka Janney Montgomery Scott LLC promijenila preporuku za tu dionicu. Na azijskim burzama nije bilo velikih promjena. Cijene nafte nastavile su padati tijekom prošlog tjedna zbog straha od sporijeg ekonomskog rasta u svijetu, manje potražnje za energentima te visokih zaliha na tržištu.

7.9.

17.9.

27.9.

24.9.

25.9.

26.9.

27.9.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 27.9.2012. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

177,4502 176,3970 158,5580 170,1750 172,0437

189,6929 212,7081 124,0685 147,7926 151,7642 162,3251 103,0495 115,4175 202,3236 197,6178 212,8664 154,6496 132,2759 108,7151 173,9429 113,8098 125,3976 183,8601 159,8261 132,1858 110,5430 148,5980

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3746, 1. listopada 2012. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 680,417 milijuna kuna

Trgovanje u laganom padu nosu na tjedan ranije. Indeks Crobex porastao je za +0,78 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 1.715,24 boda. Crobex10 tjedan je završio na 954,50 bodova što predstavlja porast od +0,98 posto. Naj-

Marko Repecki www.hrportfolio.hr Proteklog je tjedna na Zagrebačkoj burzi redovni dionički promet iznosio 55,303 milijuna kuna što je pad od -0,65 posto u odTop 10 po prometu INA-industrija nafte d.d. Hrvatske telekomunikacije d.d. Dioki d.d. Adris grupa d.d. (povl.) Zagrebačka banka d.d. Podravka prehrambena ind. d.d. Valamar Adria Holding d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. AD Plastik Ingra d.d.

tjedna promjena -1,01% +3,57% +5,26% +1,36% +6,02% +1,54% +2,87% +0,86% -0,23% -6,62%

zadnja cijena 4.400,00 203,00 20,00 223,00 38,40 247,76 101,50 1.170,00 106,40 4,37

promet 9.409.100,54 9.081.645,70 3.827.763,32 3.634.534,30 2.732.785,15 1.901.859,20 1.702.111,25 1.698.383,43 1.239.275,96 1.169.225,07

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 55.303.176,43 kn

više se trgovalo dionicom Ine, kojom je ostvareno 9,409 milijuna kuna prometa, a tjedan je završila na 4400 kuna što je pad od -1,01 posto. Najveći porast zabilježila je dionica Zagrebačke banke koja je po10 dionica s najvećim rastom cijene Validus d.d. HTP Korčula d.d. Božjakovina d.d. ZIF Quaestus nekretnine d.d. (u likvidaciji) Pounje trikotaža d.d. Industrogradnja Grupa d.d. Apartmani Medena d.d. Siemens d.d. Hidroelektra niskogradnja d.d. Zagrebačka banka d.d.

rasla za +6,02 posto te je trgovanje završila na 38,40 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti od 2,732 milijuna kuna. Najveći pad među najtrgovanijima imala je dionica Ingre koja je pala za -6,62 posto te je tr-

tjedna promjena +28,77% +18,05% +16,44% +15,74% +14,00% +13,71% +9,73% +8,57% +7,78% +6,02%

zadnja cijena 0,94 65,00 84,99 25,00 1,14 243,35 32,92 380,00 97,00 38,40

promet 5.357,70 28.066,58 1.104,87 11.225,00 280,28 19.365,17 1.678,92 26.600,00 219.184,90 2.732.785,15

INVESTICIJSKI FONDOVI

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

zadnja vrijednost 1.715,2400 954,5000 101,8137 118,2859

govanje završila na 4,37 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti od 1,169 milijuna kuna. Svih 10 naj10 dionica s najvećim padom cijene RIZ-odašiljači d.d. OT-Optima telekom d.d. Centar banka d.d. (povl.) Chromos agro d.d. Istraturist Umag d.d. Solaris d.d. Končar - el. aparati sr. napona d.d. Ingra d.d. Zg. elektrotehničko poduzeće d.d. Atlantic Grupa d.d.

zadnja cijena 45,00 15,50 125,00 201,01 170,06 229,00 810,00 4,37 70,09 472,50

promet 2.025,00 30.897,10 1.875,00 201,01 138.192,19 40.910,80 40.500,00 1.169.225,07 7.009,00 377.273,86

*vijesti

Proteklog su tjedna prevladavali pozitivni rezultati te je 46 od ukupno 85 aktivnih fondova ostvarilo porast vrijednosti udjela. Najuspješniji dionički fond protekloga tjedna bio je KD Victoria kojem je vrijednost udjela porasla za +2,02 posto. Na drugom mjestu je ZB aktiv s porastom od +1,68 posto.

Najveći pad kod dioničkih fondova imao je fond Platinum Global Opportunity kojem je vrijednost pala za -2,17 posto, a slijedi ga Raiffeisen Prestige Equity s padom od -1,29 posto. Najuspješniji kod mješovitih fondova bio je NFD Aureus Emerging Markets Balanced kojem je vrijednost pora-

sla za +2,11 posto, a slijedi ga Allianz Portfolio s porastom od +1,12 posto. Najveći pad u ovoj grupi zabilježili su ICF Balanced i Raiffeisen Prestige kojima je vrijednost udjela smanjena za -1,16 posto. Najuspješniji kod obvezničkih fondova su bili Capital One (+0,62 posto) i ZB bond (+0,39 posto).

Najveće padove u ovoj grupi imali su Raiffeisen Bonds kojem je vrijednost udjela smanjena za -0,81 posto te PBZ Bond koji je pao za -0,61 posto. Novčani fondovi imali su pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Platinum Cash kojem je vrijednost udjela porasla za +1,13 posto. (M.R.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

od 21.9. do 27.9.2012. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn € € $ € kn kn € kn kn € kn kn kn € € € kn kn € € € €

12,5860 8,5555 114,2200 111,4600 134,1700 61,1122 11,3115 126,4836 44,6700 63,4208 74,7809 66,8900 90,5779 87,8500 40,1873 29,8083 21,3604 63,5475 47,0268 58,0720 67,8757 98,6016 12,4808 22,5000 6,2564 35,2688 89,9373 39,9362 479,1862 71,3994 75,3300 136,0364 91,6352 9,2727 104,4877 81,2765 89,2290 9,4356 92,1300 96,2387 101,5500 106,3055

2,02 0,32 -0,49 -0,69 0,41 -0,18 0,03 -0,85 -0,91 0,15 -0,81 -0,22 0,20 1,68 -0,30 -0,45 0,20 -0,18 0,72 0,12 -0,12 -0,61 -2,17 -0,92 -0,63 0,07 -0,23 0,52 0,30 -0,29 -0,11 -0,09 -0,26 -0,51 -0,22 0,74 -0,33 -0,06 0,68 0,62 -1,29 0,71

€ €

106,9900 131,5200

-0,40 0,86

Valuta

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global

trgovanijih dionica imalo je promet veći od milijun kuna, a sedam ih je zabilježilo pad cijene.

tjedna promjena -25,00% -20,51% -16,67% -16,25% -12,34% -9,13% -8,87% -6,62% -5,91% -5,50%

Polovina fondova u plusu

Naziv(fond)

tjedna promjena +0,78% +0,98% +0,57% +0,67%

Naziv(fond) PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige VB SMART

kn € € kn kn kn kn kn kn kn € kn € €

92,2367 10,3891 129,4700 109,6335 79,3305 91,1959 7,7103 76,7353 4,6424 60,0725 9,1195 118,4584 103,2100 95,4031

*Tjedna promjena [%] -0,15 0,11 -0,52 -1,16 -0,16 -0,31 0,03 2,11 -0,44 -0,66 -0,52 1,12 -1,16 -0,03

€ € € € € kn € €

174,3300 11,9090 181,7200 134,9446 139,7100 176,9397 135,8526 121,8170

0,39 -0,23 -0,81 -0,61 0,18 0,62 0,19 0,10

kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn

138,6291 170,4209 145,7274 132,4844 152,5600 145,3200 145,2146 127,3204 138,4786 128,6324 121,9530 11,3420 114,4591 82,6845 111,4800 103,9748 102,9600 102,8231 1254,0947

0,06 0,06 0,04 0,07 0,05 0,08 0,04 0,02 0,05 0,05 0,06 0,07 0,07 1,13 0,07 0,09 0,04 0,03 0,09

Valuta

Vrijednost udjela

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash

Splitska banka predstavila nove kredite Splitska banka je uz standardnu ponudu gotovinskih kredita uvela novitet u vidu indeksiranih ili fiksnih kamatnih stopa. Klijenti će sami moći odlučiti hoće li izabrati sigurnost u vidu fiksne kamatne stope ili će se odlučiti za kredit s indeksiranom kamatnom stopom koja se može sukladno tržišnim uvjetima povećavati ili smanjivati. Svi koji se odluče za kredit s indeksiranom kamatnom stopom moći će ga u svakom trenutku trajanja kredita promijeniti u kredit s fiksnom kamatnom stopom bez naknade. Erste preporučuje dionicu HT-a U analizi telekomunikacijskog sektora u regiji analitičari Erste banke istaknuli su kao svoj izbor Turk Telecom, Hrvatski telekom i poljski TPSA. Preporuka za dionice Hrvatskog telekoma je promijenjena s “držati” na “akumulirati”, no istovremeno su ciljanu cijenu snizili sa 260 na 234 kune. Odluka o dizanju preporuke temelji se na procjeni da dionica nosi vrlo primamljiv pri-

nos od devet do 11 posto, najboljoj marži u usporedbi sa sličnim kompanijama te snažnoj i rastućoj novčanoj poziciji u kojoj gotovina predstavlja više od 30 posto ukupne imovine. Atlantic refinancira 300 milijuna eura duga Atlantic Grupa je započela proces pregovora za refinanciranje svojih dugoročnih obveza preuzetih u sklopu financiranja akvizicije Droga Kolinske radi restrukturiranja bilance i poboljšanja uvjeta financiranja. Planirano refinanciranje dugoročnih obveza iznosilo bi maksimalno 300 milijuna eura te bi se refinancirale obveze Grupe na tržištima Hrvatske, Slovenije i Srbije. Agrokor izdaje nove obveznice Agrokor namjerava izdati obveznice s pravom prvenstva, u iznosu od 475 milijuna eura, za potrebe refinanciranja postojećeg duga. Za glavne aranžere izdanja odabrani su BNP Paribas, JP Morgan i UniCredit. Obveznice će se izdati s rokom dospijeća od sedam godina, odnosno do 2020. godine, a bit će denominirane u eurima ili američkim dolarima, ili pak u kombinaciji obje spomenute valute. Planirani ukupan iznos može biti povećan ovisno o interesu ulagača i odluci izdavatelja.