e-pv 3747 by NEstar

“Ne žurite u eurozonu” Nobelovac Paul Krugman savjetuje Hrvatskoj da ne pretjeruje u udovoljavanju moćnim vanjskim igračima

Suficit s Ceftom 4,8 milijardi Ukupan robni izvoz vrijedio je 46,69 milijardi kuna, 17 milijuna kuna više nego u istom razdoblju lani

Slabo prvo polugodište Veliki su poduzetnici smanjili bruto dobit za 63,8 posto, mali za 2,2 posto, a srednji za 62,3 posto

tema tjedna Str. 4

tema tjedna Str. 4-5

svijet financija Str. 20-21

2008 2009 2010 2010 2011

3 7 4 7 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 8. listopada 2012. Godina LIX / Broj 3747. www.privredni.hr

privredni vjesnik

nove izvozne šanse u Rusiji / zaštita pršuta / gospodarstvo u regiji / stil / hrwwwatska / svijet financija

PV analiza: svinjogojstvo

Izvoz svakako, samo imamo li što izvesti?

Europska komisija ukinula je zabranu izvoza svinja i proizvoda od svinjskog mesa iz Hrvatske u trenutku kad je domaće svinjogojstvo palo na najniže grane

EBAN POS ILOG PR info EEN

nosi rk Što do ope Netwo r u E e is r p r Ente

>>10-11

intervju: Jovan Glamočanin

teva ulaže, Pliva opet raste

>> 7

>> 8

Mobilnost je ključni čimbenik računalne industrije, poručuje menadžer Lenova za regiju Jugoistočne Europe

Čak 98 posto proizvodnje iz pogona u Savskom Marofu, kao i 80 posto proizvodnje iz pogona u Zagrebu, namijenjeno je izvozu

UVOD

www.privredni.hr Broj 3747, 8. listopada 2012.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Siniša Hajdaš Dončić, ministar prometa:

Željeznica je razvojna šansa Nitko u Hrvatskoj ne može biti zadovoljan stanjem na željeznici, ali je ona istovremeno velika razvojna šansa. Hrvatska, posebice u zadnjih 10 godina, nije iskoristila svoj položaj kako bi se uspostavila kao “europski logistički tigar” i naplaćivala položajnu rentu. Ulaganja u željeznicu zato su postavljena kao jedan od Vladinih prioriteta. Osobito su važni peti i deseti paneuropski željeznički koridor u koje će se, kao i u druge pruge, pojačano ulagati 2013. i 2014. godine. Za dva do tri tjedna bit će raspisani natječaji HŽ Putničkog prijevoza za kupnju 32 elektromotorna i 12 dizelsko-električnih vlakova, dok je za HŽ Cargo u planu pronalazak strateškog partnera.

Damir Novinić, ravnatelj Agencije za poticanje ulaganja:

Velike investicije još uvijek zapinju Naša agencija postoji tri tjedna, za sada nas je samo 20, ali uskoro će nas biti 30, a sljedeće godine 45. Pružit ćemo aktivnu pomoć velikim investitorima. Već danas je u Hrvatskoj lakše investirati nego prije šest mjeseci, jer prije šest mjeseci nije bilo ove agencije niti novog zakona o investicijama. Minimalna vrijednost početne investicije je spuštena na 50.000 eura, a omogućava se i povrat jednog dijela kapitalne investicije te potiče zapošljavanje. Privlačit ćemo i strani kapital, ali prvi nam je fokus na velikim investicijama koje iz nekog razloga zapinju.

Ivica Matošević, vinar:

Potvrdimo Hrvatsku kao vinsku zemlju Dio smo vinski originalnog mediteranskog područja i imamo kvalitetne proizvode. Nitko nas u svijetu ne percipira kao vinsku zemlju, ali to je super, bilo bi gore da imamo loš imidž. Hrvatsku treba afirmirati kao vinsku zemlju, a za to nam treba i pomoć i podrška države. Sljedeće godine morat ćemo oko 30 posto više vina plasirati u izvoz jer će ulaskom Hrvatske u EU puno vina iz Francuske i Italije stići na naše tržište. Stoga je važno da što prije zaživi agencija za promociju hrvatskih vina. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

G(h)ost komentator: Joško Kuzmanić, direktor i vlasnik tvrtke Sat jahte

Skup život u nautičkom sektoru

Održavanje plovila i ulazni troškovi poskupjeli su i do 50 posto, dok su cijene usluga ostale iste ili čak manje. Kupnja novih brodova je smanjena. Problema imaju i ozbiljne tvrtke

autički sektor jedan je od najperspektivnijih vidova turizma i zadnjih je godina u stalnom porastu. Hrvatska se nalazi među najatraktivnijim čarter destinacijama, koju pohode i vlasnici vrlo atraktivnih plovila. Sve je to odlična pretpostavka za još uspješnije i kvalitetnije pozicioniranje našeg dijela Jadrana na svjetskoj nautičkoj sceni. Međutim, stanjem u djelatnosti pružanja usluga smještaja na plovilima ili čarteru ne možemo biti nikako zadovoljni jer se povećava broj plovila koja pružaju tu vrstu usluge, što samo po sebi ne bi bilo loše kad ne bi dolazilo do spuštanja cijena ispod razine rentabilnosti. “Izletnici” u ovu djelatnost na taj način ugrožavaju ozbiljne tvrtke koje ulažu u poslovanje i koje se dugoročno namjeravaju baviti ovim poslom. Korektnu cijenu najma brodova moguće je postići u glavnoj turističkoj sezoni, dok se potkraj rujna i u listopadu, kada su najljepši uvjeti za jedrenje i kada se održavaju brojne regate, cijene najma prepolove upravo zbog viška ponude brodova. Sve je to

rezultiralo time da su jače i stabilnije tvrtke nekako uspjele opstati, dok su manje tvrtke propale. Da stanje nije baš idealno, svi se mogu uvjeriti: svjedoci smo kako financijske tvrtke, koje su do unazad nekoliko godina olako pristajale na financiranje kupnje plovila, svakodnevno plijene brodove. Znači da to više nije unosan posao - jer danas, ako plovilo ostvari 20 tjedana najma, tvrtka ostvari prihod kakav je nekad imala za 14 tje-

Danas, ako plovilo ostvari 20 tjedana najma, tvrtka ostvari prihod kakav je nekad imala za 14 tjedana dana. Naravno da postoji čitav niz faktora koji su utjecali na loš položaj tvrtki koje se bave iznajmljivanjem plovila, a pored nelojalne konkurencije osjetno su povećani i ulazni troškovi. Povećane su provizije dealera, veći su popusti za agencije, povećani su i troškovi osiguranja, kao i servisa, cijene vezova su mnogo više nego nekada... Održavanje plovila i ulazni troškovi poskupjeli su i

do 50 posto, dok su cijene usluga ostale iste ili čak manje. Kupnja novih brodova je smanjena. Problema imaju i ozbiljne tvrtke jer su financijske institucije postrožile uvjete ali i podigle cijene svojih usluga. Veće tvrtke dobivaju veće rabate prilikom kupnje brodova, dok manje tvrtke to ne mogu postići jer se proizvođači nadaju kupnji većeg broja brodova od većih tvrtki. Znači, utakmica je neravnopravna na štetu manjih tvrtki. Pored toga, Hrvatska nije iskoristila činjenicu da sve više uplovljavaju mega jahte koje čak ni gorivo ne kupuju kod nas jer im je kupnja povoljnija u Italiji ili Crnoj

Gori. Eventualno plate vez na vanjskoj strani lukobrana neke naše marine, a sve ostalo donesu sa sobom. U Hrvatskoj nije moguća tax free prodaja goriva, usluga koju pružaju sve nama konkurentne zemlje u nautičkom sektoru, da i ne nabrajam probleme oko izmjene posada. Kad je riječ o gostima, ove godine se potvrdio trend rasta dolazaka sa sjevera Europe i iz Rusije, dok je osjetno manje talijanskih gostiju. Primjetna je i smanjena potrošnja gostiju. Kako bismo proširili poslovanje i prilagodili se trendovima na tržištu, u tvrtki Sat jahte odlučili smo investirati u gradnju servisne baze te suhe marine. Trenutačno smo u potrazi za adekvatnim zemljištem površine oko 5000 četvornih metara koje je smješteno uz prometnicu i blizu mora. Suhe marine, osim nekoliko izuzetaka, ne posluju dobro jer ih ugrožava siva ekonomija. Naime, svjedoci smo da se manji brodovi smještaju u dvorištima kuća ili u sklopu apartmanskih naselja. Inače bi, tijekom zime, brodovima od desetak metara mjesto trebalo biti u suhim marinama.

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4923 232 E-mail: marketing@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Direktor: Nikola Baučić

Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

TEMA TJEDNA

Drugi Adris Business Forum

Paul Krugman: Ne žurite u eurozonu Drago Živković zivkovic@privredni.hr

vjenčan Nobelovom nagradom za ekonomiju 2008. godine, Paul Krugman korifej je američke ljevice, post-kejnzijanac koji ne bira riječi u kritikama ekonomske politike stroge štednje, posebno drage njemačkim političarima. Krugmanovo predavanje u Rovinju, u sklopu drugog Adris Business Foruma, pohodilo je oko 600 uglednika, među kojima i prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić, zajedno s ministrima Veljkom Ostojićem i Mirandom Mrsićem. Uz domaćina, predsjednika Uprave Adris Grupe Antu Vlahovića, bili su tu, među ostalima, čelni ljudi Zagrebačke i Raiffeisen banke, te Agrokora, Podravke i Atlantic Grupe. Ono što su mogli čuti bilo je za političare utješno, ali za poduzetnike turobno. Krugman, naime, tvrdi da Vlada zapravo ne može puno učiniti jer je Hrvatska mala zemlja čije je gospodarstvo čvrsto vezano uz euro, pa uzde zapravo drže političari i bankari u Berlinu i Frankfurtu. Stoga Krugman savjetu-

je Hrvatskoj tek da pokuša zadovoljiti zahtjeve moćnih vanjskih igrača, ali ne više nego što je nužno. Pritom se treba boriti za što više fleksibilnosti u provođenju trenutačno među političarima tako popularne, a među građanima nepopularne, stroge štednje. Kad je riječ o ulasku u eurozonu, Krugman savjetuje Hrvatskoj da ne žuri, već da pričeka barem godinu-dvije, dok se stanje oko zajedničke europske valute ne razbistri. Noćna mora Iako Hrvatska nije u eurozoni, isto nam je kao da jesmo, jer nam je valuta vezana za euro, a i najveći dio duga je u eurima, pa je vrlo teško provesti deval-

vaciju kojom bismo smanjili cijenu rada i povećali konkurentnost, objasnio je Krugman. Priznavši da nije detaljno proučavao hrvatsko gospodarstvo, ipak je ocijenio da hrvatska vlada nema puno više manevarskog prostora od, primjerice, guvernera New Jerseyja, o kojemu Krugman, inače, ima vrlo nisko mišljenje. “Imam dvije noćne more: jedna je da se probudim kao rektor sveučilišta koji ima samo odgovornosti bez ovlasti, a druga je da se probudim kao premijer ekonomije na periferiji eurozone. Tu se nema što puno učiniti, to je dugotrajni proces patnje”, slikovito je rekao. U rekapitulaciji svoje kritike ekonomske politike stroge štednje, Krugman je u Rovinju ipak donekle uzmaknuo. Priznao je da ima primjera koji govore i suprotno, poput Latvije i Estonije, koje bilježe gospodarski rast nakon kresanja proračuna. No, politika stroge štednje, zaključuje Krugman, može donijeti rezultate samo ako su građani spremni na oštar pad standarda i dugotrajno visoku nezaposlenost. Latvijci i Estonci, čini se, jesu.

Privredni vjesnik Broj 3747, 8. listopada 2012.

( 35,3 mlrd kn vanjskotrgovinski deficit

Robna razmjena hrvatskih kompanija u osam mjeseci

Suficit s Ceftom dose

Ukupan robni izvoz vrijedio je 46,69 milijardi kun godine. Uz stagnaciju izvoza, uvoz je porastao 2,5 p Igor Vukić vukic@privredni.hr

obna razmjena hrvatskih kompanija sa zemljama Cefte u osam mjeseci ove godine porasla je 10,7 posto, za gotovo milijardu kuna. Postignuta je ukupna vrijednost od 9,7 milijardi kuna. Iako je i uvoz iz te grupacije zemalja porastao 3,5 posto, a ukupno je bio vrijedan 4,9 milijardi kuna, Hrvatska prema podacima Državnog zavoda za statistiku i dalje na tom području bilježi suficit od značajnih 4,8 milijardi kuna. Najveći izvoz u zemlje Cefte u dosadašnjem dijelu godine ostvaren je u Bosni i Hercegovini, od 5,8 milijardi kuna. Slijedi izvoz u Srbiju od 1,9 milijardi kuna te u Crnu

Goru, vrijedan 840 milijuna kuna, što je dvostruko više nego u istom razdoblju prošle godine. Izvoz kao i lani Rast izvoza na područje Cefte pridonio je i ukupnom rezultatu hrvatskog izvoza. Unatoč padu drugih gospodarskih pokaza-

Izvoz u Europsku uniju, zbog problema eurozone, smanjen je za 2,3 posto telja, poput industrijske proizvodnje, potrošnje ili zaposlenosti, izvoz se ipak drži na podjednakoj razini kao i prošle godine. U osam mjeseci ukupan robni izvoz vrijedio je

46,69 milijardi kuna, odnosno 17 milijuna kuna više nego u istom razdoblju prošle godine. Uz stagnaciju izvoza, uvoz je porastao 2,5 posto, a ukupno je iznosio 82 milijarde kuna. Vanjskotrgovinski deficit tako je iznosio 35,3 milijarde kuna, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 56,9 posto. Solidan izvozni rezultat, kad se uzmu u obzir ukupne krizne okolno-

Poslovno vijeće za suradnju s Rusijom

Restrukturiranje će trajati još 10 mjeseci

WTO otvara nove

Iz HŽ Infrastukture odlazi 650 radnika

U proteklom razdoblju razbijali smo mnoge predrasude u posl ekonomiji, istaknuo je Nadan Vidošević

Poduzeće HŽ Infrastruktura u iduća dva mjeseca otpustit će 650 radnika, najavio je prošli tjedan predsjednik Uprave te tvrtke Darko Peričić. Smanjivanje broja radnika najavljeno je na obilježavanju Dana želje-

znice, uz objašnjenje ministra prometa Siniše Hajdaša Dončića da je riječ o početku restrukturiranja koje će trajati oko 10 mjeseci. Od 1. studenoga HŽ Holding više neće postojati, a njegovi operativni poslovi razdijelit će se na HŽ Infrastrukturu, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Cargo. Do ulaska Hrvatske u EU i liberalizacije prometa na prugama provest će se racionalizacija broja zaposlenih. Istodobno će se provoditi i program pojačanih ulaganja u modernizaciju.

Na međunarodnim koridorima očekuju se značajna sredstva iz Fonda za regionalni razvoj EUa. Regionalni pravci obnavljat će se kreditima, a već je osigurano oko 450 milijuna kuna za lokalne pruge. Na natječajima za nabavu vlakova priliku će dobiti i domaće tvrtke, poput Gredelja, koji se ne bi mogao natjecati da nije počeo stečaj jer je bio u stalnoj blokadi. HŽ i povezane tvrtke više neće biti socijalne ustanove, rekao je ministar. (I.V.)

oslovno vijeće za suradnju s Rusijom, osnovano u okviru Hrvatske gospodarske komore, može se pohvaliti mjerljivim rezultatima. Izvoz u Rusiju u prvih osam mjeseci ove godine dosegnuo je 312 milijuna dolara, što je blizu cjelogodišnjem rezultatu ostvarenom u 2011. godini, vrijednom 320 milijuna dolara. Poslovno vijeće, kojem predsjeda bivši šef hrvatske vlade Franjo Gregorić, u dvije godine od osnutka poticao je nastup hrvatskih tvrt-

ki na sajmovima, pružao tehničke savjete i pomagao u povezivanju hrvatskih i ruskih poduzetnika. Prostore predstavništva

Izvoz u Rusiju u prvih osam mjeseci ove godine dosegnuo je 312 milijuna dolara HGK-a u Moskvi brojne su hrvatske tvrtke iskoristile za predstavljanje potencijalnim kupcima.

Centar za poslovne informacije HGK-a davao je stručnu pomoć izvoznicima u rješavanju carinskih i drugih administrativnih problema koji se pojavljuju u izvoznim poslovima. Na prošlotjednoj sjednici Poslovnog vijeća predsjednik HGK-a Nadan Vidošević zahvalio je članovima Vijeća na obavljenom poslu i ukazao na nove mogućnosti širenja poslovne suradnje. Komora i dalje planira nova gostovanja na sajmovima i otvaranje prema novim ruskim investicija-

www.privredni.hr Broj 3747, 8. listopada 2012.

( 56,9%

pokrivenost uvoza izvozom

( 5,8 mlrd kn

hrvatski izvoz u 8 mjeseci u BiH

Hrvatsko-katarska udruga

Halal certifikat može biti i turistički adut

segnuo 4,8 milijardi kuna

na, odnosno 17 milijuna kuna više nego u istom razdoblju prošle posto, a ukupno je iznosio 82 milijarde kuna

sti, održava izvoz hrane i pića vrijedan 4,8 milijardi kuna, uz rast od 16,5 posto. Pozitivni doprinos dao je i izvoz goriva i maziva od 8,8 posto, s rezultatom od 6,7 milijardi kuna. Izvoz proizvoda za široku potrošnju rastao je 4,5 posto, dosegnuvši 6,9 milijardi kuna. Snažan izvozni uteg su i dalje prijevozna sredstva, ponajviše zbog zastoja u brodogradnji. U

tom se odjeljku bilježi pad od 30,5 posto. Ostvaren je izvoz od 4,1 milijardu kuna, dok je u istom razdoblju 2011. godine taj izvoz vrijedio 5,9 milijardi. Minus u brodogradnji, proizvodnji kemikalija i metalnih proizvoda doveo je i do pada izvoza ukupne prerađivačke industrije od 1,7 posto. Izvozni balans održava izvoz farmaceutskih proizvoda koji je rastao 19 posto i popeo se na 1,9 milijardi kuna. Za 6,7 posto porastao je i izvoz odjeće, premašivši dvije milijarde kuna. Proizvodnja električne opreme zabilježila je izvozni rast od 10,4 posto, s ukupnim rezultatom od 3,5 milijardi kuna. Sličan izvozni rast, od 12,5 posto, ostvaren je i u odjeljku proizvodnje strojeva i uređaja, vrijednom 3,4 milijarde kuna.

Raste izvoz šećera, žitarica... Kod pojedinih proizvoda, zamjetan je rast izvoza šećera, za 46 posto (ukupno 570 milijuna kuna), žitarica za 62 posto (952 milijuna kuna), električne energije za 44 posto (245 milijuna kuna) i nemonetarnog zlata čiji je izvoz s prošlogodišnjih 116 milijuna kuna ove godine dosegao čak 902 milijuna kuna.

Hrvatski izvoz u Italiju smanjen je za više od milijardu kuna Izvoz u Europsku uniju, zbog poznatih problema eurozone, smanjen je u osam mjeseci za 2,3 po-

sto. Problemi u Italiji doveli su do pada hrvatskog izvoza u tu zemlju za više od milijardu kuna, odnosno za 24,3 posto. No to je donekle nadomješteno izvozom u Austriju koji je porastao 29,2 posto. Izvoz u Austriju bio je veći 750 milijuna kuna, dosegnuvši 3,3 milijarde kuna. Izvoz u Njemačku rastao je 3,5 posto, dosegnuvši 4,9 milijardi kuna. Blago je porastao i izvoz u Sloveniju, za 2,5 posto, a vrijedio je 3,9 milijardi kuna. Od ostalih zemalja ističe se izvoz u Rusiju koji je porastao sa 970 milijuna kuna u prvih osam mjeseci 2011. na 1,8 milijardi kuna u ovoj godini. Rast je ostvario i izvoz u grupaciju azijskih zemalja, sa 1,2 milijarde kuna na 1,5 milijardi kuna.

Tržište halal proizvoda i usluga – sukladnih islamskim propisima - u stalnom je porastu. To će se i nastaviti jer broj muslimana i njihov udjel u svjetskom stanovništvu stalno rastu. Prema podacima Nermina Botonjića iz Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, muslimana u svijetu ima oko 1,6 milijardi. U Europi ih živi 44 milijuna, a vrijednost halal tržišta procjenjuje se na 66 milijardi dolara. Najveće prilike za hrvatske proizvođače pružaju zemlje Perzijskog zaljeva i Arapskog poluotoka jer, primjerice, Ujedinjeni Arapski Emirati uvoze 90 posto hrane za svoje potrebe, a 80 posto mesa i mesnih prerađevina dolazi im iz Australije i Brazila. Hrvatski proizvođači već su se u veli-

kom broju počeli prilagođavati tom tržištu, pa je halal certifikat dosad steklo 47 tvrtki za ukupno 2500 proizvoda i usluga. Još su, međutim, zanemarene velike mogućnosti suradnje u turizmu, upozorio je Botonjić na drugom edukacijskom danu Hrvatsko-katarske udruge. Ipak, nekoliko hotela dobilo je halal certifikat koji uključuje, osim kontrole hrane i načina njezina pripremanja, i molitvenu prostirku u sobi te oznaku smjera u kojem se nalazi Meka. Jačanju suradnje s arapskim zemljama, posebno Katarom, pa i masovnijem dolasku turista, trebalo bi pridonijeti skoro otvaranje veleposlanstva u Dohi, nakon nedavne uspostave izravne zrakoplovne linije Zagreb-Doha. (D.Ž.)

*vijesti

izvozne šanse u Rusiji ovanju s Rusijom i pokazali da možemo biti ozbiljan partner toj velikoj svjetskoj ma. “U proteklom razdoblju razbijali smo mnoge predrasude u poslovanju s Rusijom i pokazali da možemo biti ozbiljan partner toj velikoj svjetskoj ekonomiji”, istaknuo je Vidošević. Uskoro sjednica stručnjaka za energetiku U kolovozu je Rusija ušla u članstvo Svjetske trgovinske organizacije (WTO), a to otvara i nove izvozne šanse. Lidija Švaljek, direktorica Centra za poslovne informacije

HGK-a, informirala je članove Poslovnog vijeća o smanjenju ruskih carina za niz proizvoda, što u pojedinim sektorima može biti značajan izvozni poticaj. U Centru za poslovne informacije svi zainteresirani izvoznici mogu

dobiti aktualne podatke o poboljšanjima koje donosi rusko članstvo u WTO-u. Osnovni podaci mogu se dobiti na besplatnom broju 0800 1852. Georgij Mirzojan, gospodarski savjetnik Ve-

leposlanstva Rusije u Zagrebu, potvrdio je napredak u ekonomskim odnosima Hrvatske i Rusije. Najavio je i skoru sjednicu stručnjaka za energetiku koji bi trebali definirati buduću suradnju u tom sektoru. Mirzojan je pohvalio hrvatski zakon o poticanju ulaganja, ocjenjujući ga važnim elementom za rast ruskih investicija u Hrvatsku i jačanje suradnje. (I.V.)

Na Ambijenti 341 izlagač Na Zagrebačkom velesajmu 10. listopada počinje Ambijenta, 39. sajam namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije. Na sajmu će nastupiti 341 izlagač iz 25 zemalja. Izložbeni prostor prostirat će se u 10 velesajamskih paviljona. Uz ostale programe održat će se i savjetovanje Drvo je prvo, uz podršku Hrvatske gospodarske komore. Be CROative u Münchenu Izložba Be CROative bit će postavljena od 8. do 10. listopada na velikom sajmu nekretnina i investicija Expo Real u Münchenu. Izložba u organizaciji Hrvatske gospodarske komore daje pregled kvalitetnih

hrvatskih proizvoda i inovacija, a ove je godine proširena i novom komponentom - Invest in Croatia o hrvatskom investicijskom potencijalu. Stručnjaci iz HGK-a posjetitelje će informirati o 19 projekata iz područja turizma, infrastrukture, nekretnina, obnovljivih izvora energije, znanosti i tehnologije. Na sajmu sudjeluje i sedam agencija, članica Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-u.

AKTUALNO

Klaster medicinskog turizma

Krenula kampanja za razvoj medicinskog turizma U organizaciji Klastera medicinskog turizma u Zagrebu prošli je tjedan započela kampanja za razvoj zdravstvenog i medicinskog turizma. Cilj kampanje, koja će biti predstavljena i u dalmatinskim gradovima te gradovima Primorsko-goran-

ske i Istarske županije, je mobilizacija i povezivanje najboljih pružatelja medicinskih usluga iz tih destinacija te organizacija njihove promocije na inozemnim tržištima. “Naša vizija je od Hrvatske učiniti globalno poznatu destinaciju za zdravstveni i medicinski turizam. Za

to imamo sve uvjete. Mi smo u to odlučno krenuli pa sada pozivamo suradnike iz medicine i turizma da nam se priključe, a od državnih institucija očekujemo da prepoznaju ovu inicijativu, da uvide konkretne koristi od ulaganja u ovu industrijsku granu i da nam pruže podršku koja nam je potrebna za osvajanje globalnog i tržišta EU-a”, rekao je, među ostalim, voditelj Klastera Zoran Jelić. On je predstavio strategiju i plan razvoja tog turizma u Hrvatskoj te plan prodaje i marketinga, a Zoran Ćosić govorio je o potrebi certificiranja usluga i benefitima koje certificiranje donosi. Maja Hranilović predstavila je potencijale europskih fondova, a Andrija Stojanović prednosti zajedničke nabave i cash poola za članove. (J.F.)

*vijesti Pad zaposlenih u industriji Ukupan broj zaposlenih u hrvatskoj industriji u kolovozu je bio manji za 0,6 posto u odnosu na srpanj. Na godišnjoj razini, u odnosu na kolovoz prošle godine, manji je za 5,1 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. U pojedinim djelatnostima zabilježen je znatan pad zaposlenosti. Primjerice, broj zaposlenih u djelatnosti metala u kolovozu ove u odnosu na kolovoz prošle godine smanjen je za čak 30,3 posto, u proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda za 19,8 posto, a proizvodnji odjeće za 12,7 posto. Naplaćeno više cestarina Po autocestama kojima upravljaju Hrvatske autoceste u osam mjeseci prošlo je 22,25 milijuna vozila što je smanjenje od 3,1 posto u odnosu na isto razdoblje 2011. godine. Ostvaren je prihod bez PDV-a od 904,1 milijun

kuna, što predstavlja rast od 1,1 posto. Koncesionar autoceste Zagreb-Macelj zabilježio je promet od 4,44 milijuna vozila, za 5,3 posto veći nego lani. U istom postotku rasli su i prihodi od cestarine, a iznosili su 123,3 milijuna kuna. Strah od nelikvidnosti Vrhunac krize domaći menadžeri očekuju krajem godine, a najviše strahuju od rastuće nezaposlenosti i pada potrošnje u kućanstvima, po čemu su pri vrhu u Europi, pokazalo je istraživanje analitičke kuće Roland Berger provedeno u 80 hrvatskih tvrtki. Prijetnja nelikvidnosti domaćih tvrtki dosegla je dosad najvišu razinu, pa 22 posto menadžera misli da je likvidnost kritična, što je najviše zabilježen postotak otkako se provodi istraživanje. Oko 82 posto menadžera u Hrvatskoj strahuje i od nove kreditne krize, što je znatno više od europskog prosjeka.

Privredni vjesnik Broj 3747, 8. listopada 2012.

( 24. u Europi Hrvatska po konkurentosti

( 8. od 9

mediteranskih zemalja

Razvojni prioriteti turizma izvan glavne sezone

Inovacijama do produljenja sezone Potrebno je definirati dugoročni cilj razvitka turističkih proizvoda po segmentima, s naglaskom na inovativnim, održivim i autentičnim proizvodima Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

azvitak posebnih oblika turističke ponude, primjerice sportskih, kulturnih i wellness programa te njihova dobra promocija na stranom tržištu glavni su prioriteti turističkih djelatnika kako bi se produljila turistička sezona. Ključno je podići konkurentnost hrvatskog turizma, rečeno je na Četvrtom simpoziju: Hrvatsko hotelijerstvo i turizam na temu Razvojni prioriteti hrvatskog turizma izvan glavne sezone koji se proteklog tjedna održao u Po-

reču. Organizatori simpozija bili su Radna skupina austrijskih investitora u hrvatsko hotelijerstvo, Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatsko-austrijska trgovinska komora, Hrvatska gospodarska komora i turistička kompanija Valamar. Za podizanje razine konkurentnosti hrvatskog turizma treba zadovoljiti tri preduvjeta, a to su zakonodavni i financijski okvir te pitanje komuniciranja s tržištem, rekao je ministar turizma Veljko Ostojić. Dodao je kako će Hrvatska ulaskom u EU već 2013. moći povući 480 miliju-

Austrijanci žele ulagati u Hrvatsku Hrvatsko-austrijska trgovinska komora zainteresirana je za poticanje dodatnog razvoja hrvatskog turizma. Promet između dvije zemlje lani je porastao promet za 6,8 posto u odnosu na 2010., a 20 posto ukupnih austrijskih investicija usmjereno je u našu zemlju. Od 1993. do 2011. austrijski su investitori u Hrvatsku uložili 6,4 milijarde eura, pri čemu je turizam na petom mjestu od svih gospodarskih djelatnosti, istaknuo je Franz Rogi, glavni tajnik Hrvatsko-austrijske trgovinske komore. Sve više živimo turizam Turizam je stil života, a od Austrijanaca možemo mnogo toga korisnoga naučiti, rekao je Nadan Vidošević, predsjednik HGK u pozdravnom govoru na simpoziju Hrvatsko hotelijerstvo i turizam. Dodao je kako se činjenica da sve više živimo turizam očituje i u smislu hortikulturnog uređenja cijele države. “Daleko je to od onoga što bismo htjeli, ali mnogo bolje od onoga kakvo je bilo ranije stanje”, istaknuo je Vidošević. U razvitku hrvatskog turizma posebice je izdvojio kulturni turizam koji ima veliki potencijal.

na eura iz strukturnih fondova što znači da se pruža šansa i mnogim kvalitetnim i inovativnim turističkim programima. Na realizaciji takvih programa zajedno bi trebale raditi nacionalna i regionalne turističke organizacije,

Turisti nas ne prepoznaju kao destinaciju za aktivan odmor, kaže Daniel Lacko i to po načelima destinacijskih menadžment kompanija (DMC) uz suradnju s privatnim sektorom. Sve je to potrebno kako bi se podignula razina hrvatske konkurentnosti, po kojoj smo 24. u Europi, 34. u svijetu te osmi od promatranih devet mediteranskih zemalja. Iza nas je jedino Turska. Gdje su pustolovi Prema riječima Miroslava Dragičevića iz zagrebačke tvrtke Horwath Consulting, problem je i u nepovoljnoj strukturi hrvatskih smještajnih kapaciteta pri čemu dominira smještaj u privatnim domaćinstvima gdje postoji oko 460.000 kreveta. Francuska ima 22 puta više kreveta u hotelima nego Hrvatska, Španjolska

18 puta više, dok ih Portugal i Cipar imaju 3,5 puta više nego naša zemlja. Iako smo prema iskorištenosti kapaciteta na začelju mediteranskih zemalja, ohrabruje dobar trend za sedam mjeseci ove godine: u tom je razdoblju Hrvatska bila jedina mediteranska zemlja u kojoj je porasla zauzetost hotelskih soba, i to za 4,1 posto. Kako bi se produljila turistička sezona, prije svega potrebno je definirati dugoročni cilj razvitka turističkih proizvoda po segmentima, s naglaskom na inovativnim, održivim i autentičnim proizvodima. Neki od njih su razvitak cikloturizma, tenisa, kulturnog te zdravstvenog i wellness turizma. Isplati se razvijati i pustolovni turizam jer je to “cjelogodišnja standardizirana djelatnost”. “Turisti nas ne prepoznaju kao destinaciju za aktivan odmor iako imamo mnogo potencijala za razvitak takvog turističkog oblika. Samo pet posto od svih turista koji borave u Hrvatskoj dolazi zbog pustolovnog turizma, dok je postotak takvih turista koji posjećuju Austriju znatno veći”, rekao je Daniel Lacko, predsjednik Zajednice pustolovnog turizma pri HGK-u.

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3747, 8. listopada 2012.

( 30 mlrd $ ( 14,2% rast vrijednost Lenova

Lenova u Hrvatskoj u prvom kvartalu 2012.

( 12,9%

tržišni udio Lenova u Hrvatskoj

Jovan Glamočanin, menadžer Lenova za regiju Jugoistočne Europe

Mobilnost je ključni čimbenik računalne industrije Hrvatska je zemljopisno smještena na jednoj od najvažnijih strateških pozicija, na raskrižju Južne, Istočne i Srednje Europe. Zbog toga je izvrsno središte za tvrtke koje posluju u njoj i u regiji Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

enovo je 30 milijardi dolara vrijedna tehnološka kompanija koja je nastala 2005. godine udruživanjem Lenovo Groupa i IBM-ovog PC odjela (Personal Computer Division - PCD). Trenutačno, kompanija je drugi najveći proizvođač računala u svijetu i ima velike istraživačke i razvojne centre u Yamatu (Japan), Pekingu, Šangaju, Shenzhenu (Kina) te Raleighu (SAD). Jovan Glamočanin, menadžer Lenova za regiju Jugoistočne Europe, kaže kako je predstavništvo ove tvrtke u Zagrebu počelo s radom 1. kolovoza 2005. godine. Osnovna aktivnost predstavništva je, ističe, prodajna i marketinška podrška partnerima. Kao i ostala strana predstavništva, tako ni ovo u Hrvatskoj ne prodaje Lenovo računala izravno nego putem ustaljenih prodajnih kanala, poslovnih partnera i distributera. Jeste li zadovoljni mjestom koje Lenovo zau-

zima na hrvatskom tržištu? - U industriji u kojoj je cjelokupna isporuka računala zabilježila pad od gotovo dva posto u odnosu na prošlu godinu, isporuka računala Lenovo za prvi fiskalni kvartal zabilježila je povećanje od 24,4 posto u odnosu na prethodnu godinu što predstavlja 13 uzastopnih kvartala kako Lenovo raste brže od PC tržišta u cjelini i 11 uzastopnih kvartala kako Lenovo ra-

Jedan od najvećih problema s kojim se Lenovo susreće u poslovanju u Hrvatskoj je nelikvidnost

ste brže od vodeća četiri proizvođača računala. To je rezultat usmjerenosti Lenova na uravnotežen rast u svim zemljopisnim regijama, svim potrošačkim segmentima i kroz sve linije proizvoda. Prema podacima vodeće svjetske tvrtke za

Jeste li zadovoljni sa zaposlenicima? - U Hrvatskoj, jednako kao i na globalnoj razini, Lenovo ima visokokvalificiranu radnu snagu s velikim iskustvom i dobrim poznavanjem tržišta. Također, smatram da je Hrvatska rasadnik izuzetno sposobnih i talentiranih ljudi što je Lenovo i prepoznao.

market intelligence i konzalting u sektoru informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija IDC (International Data Corporation) za regiju EMEA (Europa, Bliski istok i Afrika), Lenovo je tijekom prvog tromjesečja u Hrvatskoj ostvario rast od 14,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani, ostvarivši tržišni udio od 12,9 posto. Otvaranjem Lenovo Exclusive Storea u Zagrebu još smo jednom potvrdili predanost Lenova hrvatskom tržištu kao i namjeru da hrvatskim korisnicima nastavimo predstavljati proizvode koji

Naše strategije su prilagođene vrsti proizvoda i tržištu Posluju li velike multinacionalne kompanije jednako na svim tržištima ili ne? - Budući da objedinjujemo Istok i Zapad, njegujemo jedinstveni način poslovanja te smo izuzetno prilagodljivi. Diljem svijeta naše strategije su raznolike i prilagođene vrsti proizvoda i tržištu na koje se fokusiramo. Naime, svaki naš ured mora strategiju Lenova prilagoditi potrebi tržišta i zahtjevima korisnika kako bi ostvario najbolje poslovne rezultate. Učimo i prilagođavamo se brzo jer ako želite biti konkurentni na brzorastućim tržištima, morate biti jako brzi. Također, smatramo da smo redefinirali pojam globalno. Naime, korijeni tvrtke Lenovo nalaze se u Kini i Sjedinjenim Američkim Državama, dok su naša sjedišta u Pekingu, Sjevernoj Karolini, Parizu i Hong Kongu. Vodstvo tvrtke Lenovo uravnoteženo je i raznoliko - naših top 100 voditelja dolazi iz 14 različitih zemalja.

postavljaju standarde u inovativnosti i dizajnu potrošačke tehnologije. S kojim se problemima najčešće susrećete tijekom poslovanja? - U Hrvatskoj je to svakako nelikvidnost, tj. problem nenaplaćenih potraživanja. Veliki broj naših partnera ne može razvijati svoje poslovanje i kvalitetu usluge te zadržati kvalitetne ljude iz jednostavnog razloga što imaju nenaplaćena potraživanja. U tom dijelu očekujem najviše pomaka jer to je glavni preduvjet da većina IT tvrtki prestane razmišljati o preživljavanju i posveti se razvoju. Još jedan problem je nesegmentiranost hrvatskog IT tržišta što nas sprječava u sustavnom planiranju te stvaranju ponude prilagođene različitim segmentima. Koji su trendovi na području ICT-a i prati li ih Lenovo? - Mobilnost je danas ključni čimbenik u računalnoj

industriji. Potreba za većom mobilnosti promijenila je način na koji ljudi gledaju na elektroničke uređaje te je primjetan uspjeh tableta. Korisnici koji su uvijek u pokretu i žele imati pristup informacijama non-stop u tabletu vide savršen uređaj. U posljednje vrijeme sve više tvrtki seli poslovanje iz Hrvatske u Srbiju, zašto? - Ne bih se složio s tom konstatacijom. Čak suprotno, u uredu Lenova u Hrvatskoj zaposleno je pet osoba koje pokrivaju puno veća tržišta i regije. Također, htio bih naglasiti da je Hrvatska zemljopisno smještena na jednoj od najvažnijih strateških pozicija, na raskrižju Južne, Istočne i Srednje Europe. Upravo zbog toga Hrvatska predstavlja izvrsno središte za tvrtke koje posluju u njoj kao i u regiji. Također, prednosti Hrvatske su razvijena infrastruktura, kao i visokokvalificirana radna snaga.

Što očekujete od ulaska Hrvatske u EU? - Jedinstveno europsko tržište pružit će velike mogućnosti hrvatskim tvrtkama te se nadam kako će učinci ulaska Hrvatske u EU biti pozitivni. Ono što vidim kao opasnost je niska i nedovoljna tehnološka razina hrvatskih tvrtki što znači i sama konkurentnost za ravnopravnu utakmicu s europskim tvrtkama. Što se tiče Lenova, promijenit će se jako malo stvari. Možete li istaknuti buduće poslovne poteze i ciljeve kompanije? - Lenovo je predan računalnoj industriji i optimistično gleda na njezinu budućnost. Vjerujemo kako smo na putu da postanemo vodeći proizvođač računala u svijetu i da ćemo nastaviti rasti brže od tržišta. Istovremeno ćemo nastaviti ulagati u inovativne proizvode koji će pomoći u konvergenciji tehnologija i usluga u sva četiri područja, a to su pametni telefoni, tableti, osobna računala i Smart TV.

AKTUALNO

Peta T-HT konferencija Znanjem rastemo

Privredni vjesnik Broj 3747, 8. listopada 2012.

( 6 mlrd tableta ( 200 mil $ godišnja Plivina proizvodnja

vrijedan Plivin investicijski ciklus

Pliva opet u usponu

Poslovi budućnosti traže znanje, intuiciju, iskustvo Vlade bi trebale poticati ljude na razvoj novih industrija koje počivaju na snazi uma, naglasio je fizičar i futurolog dr. Michio Kaku na petoj T-HT konferenciji Znanjem rastemo, održanoj u četvrtak pred više od 800 uzvanika u zagrebačkom Hypo Centru. Posao budućnosti, rekao je, svakako je vezan uz proizvodnju softvera, a već prisutna glad za zaposlenicima koji vladaju visokim tehnologijama s vremenom će samo rasti. U svijetu “pojačane stvarnosti”, koji podrazumijeva posvemašnju digitalizaciju života i rada, ljudima će pripasti poslovi koji zahtijevaju znanje, intuiciju, iskustvo – ukratko oni koje roboti

neće moći obavljati. Među takvim poslovima ima i manje glamuroznih (“Robot ne može razvrstavati smeće!”) pa je edukacija riječ koja se ne može previše naglasiti. Hrvati su, smatra dr. Kaku, u dobroj poziciji već time što jesu educirani. “Još više se educirajte i radite na tome da možete brže i lakše pokretati biznise”, poručio je autor Fizike budućnosti. A pokretanje biznisa tema je kojom suvereno vlada Sarah Lacy koja je nastupila u drugom dijelu konferencije. “Najveća barijera je pronalaženje isprika”, poentira ta poznata blogerica čije su tekstove o poduzetništvu pročitali milijuni čitatelja. (A.M.)

Mogućnosti ulaganja

Split privlači ulagače

Konferencija o mogućnostima ulaganja u Splitsko-dalmatinsku županiju okupila je u Splitu od 5. do 6. listopada oko 70 sudionika. Konferenciju su organizirali HGK-Županijska komora Split, Splitsko-dalmatinska županija, Grad Split i splitska podružnica Matice iseljenika, a s ciljem predstavljanja gospodarskih potencijala i prednosti ulaganja u Split-

sko-dalmatinsku županiju. Inicijativa za organizaciju konferencije potekla je od splitske podružnice Matice iseljenika i uz potporu hrvatske diplomacije, a na traženje velikog broja hrvatskih iseljenika i hrvatske poslovne zajednice u inozemstvu. Prvog dana konferencije sudionici su, među ostalim, dobili pregled hrvatskih zakona i propisa te poticaja za investitore, a održani su i sastanci hrvatskih i inozemnih poduzetnika. Drugog dana organiziran je posjet poduzetnika gospodarskim zonama Dugopolje, Kukuzovac i Trilj. Konferencija je zamišljena kao jedan od instrumenata promocije Splitsko-dalmatinske županije kao investicijske destinacije, a fokusirana je na prioritetna područja za investiranje. (J.V.)

Farmaceutika može biti perjanica hrvatskog izvoza Čak 98 posto proizvodnje iz novih pogona u Savskom Marofu, odnosno 80 posto iz pogona u Zagrebu namijenjeno je izvozu. Nove investicije izravno će otvoriti više od 200 novih radnih mjesta Drago Živković zivkovic@privredni,hr

d osnutka tvornice Kaštel u Karlovcu 1921. godine, preko otkrića azitromicina 1979., sve do prodaje Barru, a potom Teva Grupi, najveća hrvatska farmaceutska tvrtka Pliva imala je i uspona i padova. Investicijskim ciklusom od čak 200 milijuna dolara Pliva je, po svemu sudeći, opet ušla u novu fazu uspona, nakon nekoliko godina pada. Na svom vrhuncu u socijalizmu Pliva je zapošljavala čak 7500 radnika, a danas ih ima oko 1800. Do prodaje Barru prije šest godina ostvarivala je prihode između šest i sedam milijardi kuna, danas se vrti oko 2,5 milijardi kuna. Dobit je, međutim, visoka (u 2011. godini 417,7 milijuna kuna), ali Teva je ne isplaćuje dioničarima nego reinvestira. Udjel izvoza u prihodima Plive raste, lani je dostigao 78 posto, a najveća izvozna tržišta su Rusija i Sjedinjene Države. I nakon svih previranja, Pliva je i dalje među tri najveća hrvatska izvoznika. Pliva danas posluje na dvije lokacije, u Zagrebu i u Savskom Marofu. U Zagrebu su počeli graditi novi pogon za proizvodnju sterilnih i suhih oralnih oblika, a proširuju i moderniziraju i postojeću proizvodnju. Sadašnju proizvodnju od šest milijardi tableta povećat će za dvije milijarde, s perspektivom povećanja za još dvije, na ukupno 10 mi-

lijardi tableta. Usporedbe radi, u Hrvatskoj se godišnje potroši oko 2,5 milijardi tableta. Zaštita okoliša Prema računici koju je tijekom obilaska gradilišta Plive iznio prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić, svaka milijarda tableta donosi 100 novih radnih mjesta, a kako je riječ o zapošljavanju u visokim tehnologijama, na svako novo radno mjesto u Plivi otvara se još šest-sedam radnih mjesta u pratećim djelatnostima. Na lokaciji u Savskom Marofu Pliva gradi posve novi, 100 milijuna dolara vrijedan pogon za proizvodnju završnih faza aktivne farmaceutske supstance, uz ulaganje 20 milijuna dolara u zaštitu okoliša, odnosno pročišćavanje otpadnih voda i obradu procesnih plinova. U Plivi ističu da su jedina farmaceutska kompanija koja u Hrvatskoj razvija i proizvodi aktivne farmaceutske sirovine. Investicije su u potpunosti financirane iz vlastitih izvora, odnosno izvora

Teve. Čak 98 posto proizvodnje iz novih pogona u Savskom Marofu, odnosno 80 posto iz pogona u Zagrebu namijenjeno je izvozu. U zadnjih šest mjeseci Pliva je zapo-

Investicije su u potpunosti financirane iz vlastitih izvora, odnosno izvora Teve

slila novih 111 stručnjaka, a nove investicije izravno će otvoriti više od 200 novih radnih mjesta. Kada se tome pribroje zapošljavanja kod servisa i dobavljača, Plivine će investicije neizravno otvoriti oko 1000 novih radnih mjesta. Rast potraživanja Iako je riječ o najvećoj privatnoj investiciji ove godine u Hrvatskoj, Čačić tvrdi da je i država imala ulogu u njezinoj realizaciji, tako što je po ubrzanom postupku pribavila

čak sedam lokacijskih i četiri građevinske dozvole. Farmaceutika je, prema Čačiću, jedna od rijetkih industrijskih grana u kojima Hrvatska može biti među vodećima u svijetu, pa će država zajedno s farmaceutskim kompanijama - Plivom, Belupom i JGLom - raditi na definiranju industrijske strategije za tu branšu. Na sasvim drugi način država će farmaceutima, pa tako i Plivi, pomoći novim Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, koji Čačić naziva nužnim, iako bolnim, čišćenjem stanja. Čišćenje bi se trebalo primjenjivati i na dugove u zdravstvu, gdje su rokovi plaćanja višestruko duži od zakonom predviđenih 60 dana. Da je to negativno utjecalo i na poslovanje Plive (kao i drugih farmaceutskih kompanija), potvrđuje i podatak iz financijskog izvješća, prema kojemu su ukupna potraživanja Plive od kupaca porasla sa 374 milijuna u 2010. na čak 850 milijuna kuna u 2011. godini.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3747, 8. listopada 2012.

( samo 53%

mogućeg EU novca iskorišteno u 2011.

Sjednica hrvatske vlade

Iz EU fondova povučeno 630 milijuna eura Budući da Hrvatska još ne uplaćuje novac u europski proračun, povučeni novac čisti je prihod koji je iskorišten za niz infrastrukturnih, gospodarskih i društvenih projekata Igor Vukić vukic@privredni.hr

rvatska je u prvih devet mjeseci ove godine uspjela iz europskih fondova povući 630 milijuna eura, ili 65,3 posto novca koji je bio na raspolaganju, objavio je Branko Grčić, ministar regionalnog razvoja i EU fondova na prošlotjednoj sjednici Vlade. Riječ je o znatnom napretku jer je u cijeloj prošloj godini bilo iskorišteno samo 53 posto mogućeg novca. Budući da Hrvatska još ne uplaćuje novac u europski proračun, povučeni novac čisti je prihod koji je iskorišten za niz infrastrukturnih, gospodarskih i društvenih projekata. U izvještaju Vlada među ostalim navodi da su u prvoj polovini ove godine završeni natječaji i potpisana dva ugovora za obnovu željezničke

pruge Okučani-Novska, a obnova pruge provodi se na dionici Hrvatski Leskovac-Karlovac i drugim željezničkim pravcima. Započeo je i veliki projekt modernizacije sustava signalnih uređaja na zagrebačkom Glavnom kolodvoru. Priprema se tehnička dokumentacija i natječaji za uređenje unutarnjih plovnih puteva, prven-

Pravo na poticaje za zapošljavanje stjecat će se nakon 30 dana u evidenciji nezaposlenih

stveno plovnog puta rijeke Save i gradnje novih dijelova riječnih luka u Vukovaru i Osijeku. Obnavlja se sustav vodoopskrbe i pročišćavanja otpadnih

voda u Slavonskom Brodu, Kninu i Drnišu, a priprema se i dokumentacija za takve projekte u Sisku i Poreču. Grade se županijski centri za gospodarenje otpadom Marišćina i Kaštijun, te priprema dokumentacija za sanaciju onečišćene jame Sovjak. U području jačanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva sklopljeni su brojni ugovori za poticanje razvoja klastera, elektronskog poslovanja, savjetodavnih i drugih usluga. Bespovratna sredstva dobivali su fakulteti i instituti za ulaganje u suradnju znanosti i gospodarstva te razvoj inovacija. U tijeku je osnivanje BIO centra, inkubacijskog središta za proizvodnju u području bioznanosti (biotehnologija, farmacija, medicina, biologija). BIO centar trebao bi pružati tehničku i logističku podršku razvoju malih i srednjih poduzeća u ovom

sektoru ulaganjem oko 15,5 milijuna eura. Potpora novcem i iz domaćih izvora Infrastrukturne projekte Vlada podržava i novcem iz domaćih izvora. Vlada je odobrila Hrvatskim vodama zaduženje kod Hrvatske banke za obnovu i razvoj vrijedno 70 milijuna kuna za projekte navodnjavanja. Od 2005. provodi se strateški plan navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim

zemljištem u koji je dosad utrošeno 578 milijuna kuna. Vlada je iz portfelja Agencije za državnu imovinu izdvojila dionice Tvornice ulja Čepin nominalne vrijednosti 256 milijuna kuna. Tvornica ulja prodat će se neposrednom pogodbom investitorima čije će ponude prikupiti Ministarstvo gospodarstva. Izmijenjen je i Zakon o poticaju zapošljavanja kojim su popravljeni ne-

dostaci primijećeni u dosadašnjoj primjeni. Najviše interesa izazvala je mogućnost stručnog osposobljavanja za rad, bez zasnivanja radnog odnosa. U taj je projekt bilo uključeno 2930 osoba. No u njemu nisu mogle sudjelovati osobe koje već imaju više od godinu dana mirovinskog staža. Neki visokoobrazovani potencijalni korisnici nisu mogli sudjelovati iako su mirovinski staž stekli na poslovima koji nemaju veze s njihovom strukom. Stoga će se od sada provjeravati samo staž u zvanju za koji se osoba školovala, bez obzira na ukupni mirovinski staž. U Vladi smatraju da će ti ljudi tako povećati mogućnosti pronalaženja posla u zvanju za koje su se obrazovali. Pravo na poticaje za zapošljavanje stjecat će se već nakon 30 dana u evidenciji nezaposlenih, a ne za 90 dana kao što je to bilo do sada.

MMF potiče Vladu i na fleksibilizaciju tržišta rada

MMF traži nastavak tržišnih reformi

ladin program strukturnih reformi, donesen u kolovozu, dobar je početak, ali brojne ključne reforme još treba doraditi, poručili su prošli tjedan članovi misije Međunarodnog monetarnog fonda na kraju pregleda hrvatske gospodarske situacije. U zaključnoj izjavi Vladi su uz ostalo predložili da u programu strukturnih reformi razmotri povećavanje dobne grani-

ce za umirovljenje na 67 godina i za muškarce i za žene. Zatim da se povećaju kazne za prijevremeno umirovljenje te dodatno pojača kontrola nad zloupotrebama u sustavu invalidskih mirovina. MMF potiče Vladu i na fleksibilizaciju tržišta rada uz smanjenje troškova zapošljavanja i otpuštanja.

Trebalo bi mijenjati opterećujuće sektorske kolektivne ugovore, poticati tržišno natjecanje i smanjivati administrativne prepreke za ulaganja. Proces privatizacije, smatraju u MMF-u, valja ubrzati. Pohvalili su Vladinu odluku da smanji zdravstveni doprinos i tako smanji opterećenje rada te poveća stopu PDV-a.

Predlažu povećanje i nulte stope na 10 posto. Slažu se da planirane investicije mogu biti pokretač ekonomske aktivnosti, ali je istodobno potrebno provesti i snažno restrukturiranje javnih poduzeća. Uz nastavak reformi i njihovo produbljivanje, Hrvatska bi u srednjem roku mogla dostići stope rasta od dva posto, smatraju u MMF-u. Ministar financija Slavko Linić složio se s ocjenom da je neophod-

no i dalje raditi na fiskalnoj konsolidaciji. Vlada će nastaviti s kontrolom deficita što je planirano u proračunskim smjernicama za iduću godinu. “Smatramo da treba nastaviti s proračunskim rezovima, ali istodobno je potrebno voditi i bitku za gospodarski rast. Bez rasta teško će biti smanjenja rashoda. Stoga ćemo nastaviti jačati fiskalnu disciplinu, a očito je da MMF podržava politiku Vlade tamo gdje promjenama porezne poli-

tike rasterećujemo gospodarstvo kako bi bilo konkurentno, a usmjeravamo porezno opterećenje prema onima koji imaju veću imovinu”, istaknuo je Linić. Dodao je da se nova opterećenja proračuna pojavljuju i zato što je Vlada napokon izračunala koliko je potrebno izdvojiti novca za gubitke u brodogradnji, zdravstvu i željeznicama. Riječ je o problemima koji su se godinama gurali pod tepih. (I.V.)

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3747, 8. listopada 2012.

( 755.000 svinja bilo u Hrvatskoj prošle godine

( 4225 t

svinja izvezeno u prvoj polovini 2012.

ŠTO HRVATSKOM SVINJOGOJSTVU DONOSI IZVOZ NA TRŽIŠTE EUROPSKE UNIJE

Izvoz svakako, sam Umjesto da se uzgoji oko 2,5 milijuna tovnih svinja koliko je godišnje potrebno hrvatskom tržištu, kod nas jedino u doba osmanlijske vladavine Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

rije gotovo osam godina, točnije 1. siječnja 2005. godine, stupila je na snagu odluka Europske komisije o zabrani uvoza svinja, svinjetine i bilo kakvih proizvoda od svinjskog mesa iz Hrvatske u zemlje Europske unije. No, od prvih dana ovogodišnjeg listopada opet možemo takve proizvode izvoziti na tržište EU-a. Naime, Stalni odbor za prehrambeni lanac i zdravlje životinja EK-a donio je više, jednoglasno usvojenih, odluka kojima se Hrvatskoj bez ograničenja dozvoljava izvoz svježe svinjetine i proizvoda od svinjskog mesa na tržište EU-a, a koje će formalno stupiti na snagu objavom u Službenom listu Europske unije. “Zakašnjela je to odluka, ali bolje ikad nego nikad. Dobro je da europskom tržištu možemo ponuditi svoje proizvode, ma koliko ih sada uopće imali. Naš je izvoz svinjskog mesa i prerađevina inače vrlo skroman. Zadnjih smo godina izvozili uglavnom u Srbiju te Bosnu i Hercegovinu i nešto u Crnu Goru i Albaniju. No, sve je to skromno. Proizvode od svinjetine izvoze eventualno neke tvrtke koje uvoze svinjsko meso pa ga prerade i onda izvezu, no to nije vrijedno ni spomena. Kada je riječ o svinjogojstvu u ruralnim sredinama, primarno je pitanje kako uopće proizvoditi. Naime, ulazni pro-

izvodni troškovi su vrlo veliki tako da mnogi neće moći ni proizvoditi, a kamoli izvoziti. Proizvođači danas, kako se kaže, dišu na škrge, pa je teško prebaciti se iz ove neimaštine na izvozne poslove”, rekao je nam je Stjepan Kušec, predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske. Osam mršavih godina Slikovito rečeno, proteklih osam godina hrvatskog svinjogojstva je zapravo osam sve mršavijih godina. Od nastanka samostalne hrvatske države, prema gotovo svim parametrima, svinjogojstvo je na najnižim razinama ikada. Prema podacima izrečenim na godišnjem sastanku Strukovnih skupina stočarske proizvodnje i industrije stočne hrane te Grupacije klaoničke industrije i prerade mesa, u Hrvatskoj je prošle go-

Ulazni proizvodni troškovi su vrlo veliki tako da mnogi neće moći ni proizvoditi, a kamoli izvoziti, kaže Stjepan Kušec dine bilo oko 755.000 svinja, 2010. oko 925.000, a 2009. godine oko 1.050.000 svinja. To jasno pokazuje da svinjogojstvo jednostavno nestaje, prije svega u ruralnim sredinama. Domaća proizvodnja svinjskog mesa zadovoljava jedva 25 posto do-

maćih potreba. Naime, umjesto da se uzgoji oko 2,5 milijuna tovnih svinja koliko je godišnje potrebno hrvatskom tržištu, kod nas se zadnjih godina zakolje jedva 900.000. Kako je netko ovih dana ironično primijetio: hrvatsko svinjogojstvo lošije je stajalo valjda jedino u doba osmanlijske vladavine. U ovih osam godina bilo je nekoliko različitih mjera poput interventnog otkupa gdje se uz pomoć države otkupljivala domaća svinja. Međutim, time nije riješen uzrok, nego samo posljedica problema. Nemogućnost pla-

smana domaće proizvodnje mesa, što se mislilo riješiti interventnim otkupom, zapravo je izazvana nekontroliranim uvozom mesa i mesnih prerađevina. K tome, država je sustavno gasila poticaje vezane uz proizvodnju prasadi i tova iz domaćeg uzgoja, ali i uopće svih mjera koje su poticale svinjogojstvo. Suočeni s jedne strane ukidanjem većine poticaja, a s druge jeftinim nekontroliranim uvozom, proizvođači su postupno odustajali od proizvodnje. “Nije tajna da hrvatskim tržištem prehrambe-

nih proizvoda diktira snažan uvozni lobi, a mali proizvođači bez udruživanja u klastere ili zadruge ništa neće moći učiniti. U takvim uvjetima uvoz svinjetine je bujao, a riječ je uglavnom o uvozu iz Čilea ili Argentine, dakle državama gdje standardi kvalitete nisu onakvi kakvi su na prostorima Europe. To su proizvodi neću reći sumnjive nego slabije kvalitete. A upravo su takvi proizvodi preplavili police trgovačkih lanaca”, kaže Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri HGK-Županijskoj komori Osijek.

“Bitno je da većina naših klaonica i mesoprerađivačkih kapaciteta funkcionira na uvozu svinjskog mesa. Naša domaća proizvodnja najvećim dijelom završava ‘na panju’, odnosno kao svježe meso namijenjeno maloprodaji. Istovremeno, pogoni za preradu i izradu polutrajnih i trajnih mesnih proizvoda koriste uvezeno meso koje ne podliježe visokim standardima o sigurnosti hrane kao što je to u EU-u. Ironično govoreći, nakon uvoza takvog mesa najvažnije je uspostaviti dobar poslovni odnos s proizvođači-

www.privredni.hr Broj 3747, 8. listopada 2012.

( 84 t

svinjetine izvezeno u istom razdoblju

( 25.000 t

svinjskog mesa uvezeno u prvih 6 mjeseci 2012.

mo gdje je sirovina? se zadnjih godina zakolje jedva 900.000. Ironično govoreći, hrvatsko je svinjogojstvo lošije stajalo valjda gase proizvodnju”, ističe Nad.

ma aditiva i sličnih dodataka, onda idu akcije tipa ‘svinjski but za 19,99 kuna’, iza toga slijedi prodaja već pripremljenog pa pečenog mesa i akcije od 50 posto... Sve je to mo-

guće jer ne postoje jasni uvozni kriteriji i standardi, pa na domaćem tržištu završe proizvodi slabije kvalitete. Istodobno, domaći proizvođači svinjskog mesa propadaju ili

Skromni izvozni rezultati Od svoje samostalnosti, pa tako i prije europske zabrane izvoza, Hrvatska nije izvozila na EU tržište. Ono malo izvoza svinja i svinjskog mesa završi tek na tržištima zemalja bivše Jugoslavije. Konkretno, u prvoj polovini ove godine izvezeno je 4225 tona svinja i više nego skromne 84 tone svinjetine. Za usporedbu, u istom je razdoblju uvezeno gotovo 25.000 tona svinjskog mesa, uglavnom iz Čilea, Brazila i Argentine, te Njemačke i Danske. Službenih podataka o izvozu kulena nema jer u Hrvatskoj se godišnje proizvede tek oko 500 tona kulena, što su preskromne količine za ozbiljan izvozni posao.

Šansa za velike Odluka EK-a definitivno je veliki izazov hrvatskim mesoprerađivačima, ponajprije onima koji se bave proizvodnjom najkvalitetnijih trajnih proizvoda od svinjskog mesa, a posebice proizvođačima autohtonih proizvoda kao što su kulen i šunka, koji su u različitim fazama zaštite, odnosno dobivanja zemljopisnog podrijetla. Sve će to u konačnici donijeti bolju dohodovnu potporu tim proizvođačima. Tržište EU-a je veliko i dinamično uz visoke potrošačke navike. U tom je kontekstu ukidanje zabrane izvoza svakako dobra novost, kažu u Belju koje je zadnjih godina mnogo ulagalo upravo u razvoj uzgoja i tehnologije proizvodnje visokokvalitetnih svinjskih proizvoda. “Ukidanje zabrane i mogućnost izvoza svinja, svinjskog mesa i proizvoda od svinjetine pokazuje da se Hrvatska i u ovom djelu industrije uklapa u europske i svjetske standarde. Ova nam mjera omogućava otvaranje prema Europi i svijetu te smo uvjereni da će hrvatski proizvođači znati to iskoristiti. Kompanije iz koncerna Agrokor, pa tako i Belje, zadnjih nekoliko godina intenzivno ulažu u nove tehnologije i kapacitete. Belje je konkretno mnogo uložilo u proizvodnju baranjskog kulena, ali i u suradnju i udruživanje s malim proizvođačima. Odnedav-

no je Udruga proizvođača baranjskog kulena dobila oznaku zemljopisnog podrijetla za taj tradicionalni hrvatski proizvod koji je svakako potencijalni izvozni proizvod”, kaže Ljiljana Vajda-Mlinaček, izvršna direktorica Sektora marketinga i turizma u Belju.

Ne postoje jasni uvozni kriteriji i standardi pa na domaćem tržištu završe proizvodi slabije kvalitete, ističe Ernest Nad Slično razmišljaju i u mesnoj industriji Ravlić. “Trenutačno se suočavamo s vrlo specifičnom situacijom. EU je dozvolio uvoz svinjetine s naših prostora u trenutku kada nemamo dovoljno ni za vlastite potrebe. Velika suša ove godine pridonijela je značajnom poskupljenju stočne hrane te uzgajivači svinja smanjuju proizvodnju. Svijet bi se uskoro mogao suočiti s nestašicom svinjskog mesa, te smatram da domaći proizvođači moraju nastupiti složno kako bi domaće pro-

izvode i sirovine zadržali u Hrvatskoj. Mogućnost izvoza u EU nam pruža priliku za širenje tržišta u budućnosti. Ako bi se odlučili plasirati tradicionalne slavonske proizvode na europsko tržište, to bi iziskivalo značajne marketinške napore. Nadamo se da će u tom slučaju i Hrvatska gospodarska komora pružiti potrebnu potporu”, ističe Ivana Ravlić, članica Uprave tvrtke Ravlić. Tradicionalni slavonski proizvodi imaju veliki udjel u ukupnoj proizvodnji polutrajnih i trajnih mesnih proizvoda te tvrtke. Taj udio je prošle godine iznosio oko 40 posto i svake godine raste. K tome, ti njihovi proizvodi u ukupnoj prodaji tradicional-

nih slavonskih proizvoda na domaćem tržištu iznose oko 10 posto što ih svrstava među prva tri proizvođača tradicionalnih slavonskih proizvoda u Hrvatskoj. No, pored tržišno dokazane kvalitete, za jači izvozni istup potrebna je i odgovarajuća tehnologija. Stoga su u Ravliću započeli pripremne radove za izgradnju novog objekta u kojem će biti smještena nova linija za rasijecanje i pakiranje mesa, te linija za proizvodnju trajnih proizvoda. U Ravliću očekuju da će time značajno povećati kapacitete proizvodnje domaćeg kulena i slavonske kobasice. Očito, proizvodnih kapaciteta će biti, međutim, sada je najvažnije pitanje – kako i gdje osigurati potrebnu kvalitetnu sirovinu?

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3747, 8. listopada 2012.

Proizvodnja i zaštita pršuta

Svi će znati što je pršut Proizvođači pršuta pokrenuli su inicijativu o izmjeni načina deklariranja pršuta. Osim što će se točno znati što je pršut, znat će se i što je to istarski, drniški, krčki i dalmatinski pršut te kako se proizvodi Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

roizvođači pršuta u Hrvatskoj uspjeli su ishoditi definiciju pršuta. U tom cilju su, posredstvom Hrvatske gospodarske komore, pokrenuli inicijativu o izmjeni načina deklariranja pršuta. Do sada se, tako, pod pršutom mogao deklarirati dio buta bez kosti dimljen po skraćenom postupku od samo nekoliko mjeseci. Ubuduće, pršutom će se moći zvati samo proizvod dobiven od cjelokupnog buta sušenog s kosti. Osim što će se točno znati što je pršut, znat će se i što je istarski, drniški, krčki i dalmatinski pršut te kako se proizvodi. K tome, osnivanje klastera u koji bi ušli

predstavnici svih četiriju udruga proizvođača pršuta očekuje se još ove jeseni. Proizvođači smatraju da će zaštita biti korak prema sređivanju stanja na tržištu na kojem se pod nazivom pršut nude proizvodi upitne kvalitete. Zaštićene su četiri vrste pršuta. Jedino je istar-

I drvo mora biti iz dalmatinskog krša Tijekom procesa zaštite uspjelo se sačuvati te definirati nekoliko osnovnih parametara koji karakteriziraju dalmatinski pršut. Tako je definirano da sirovi but od kojeg se proizvodi taj pršut ne smije biti lakši od 11 kilograma, dok vrijeme od klanja do soljenja ne smije biti duže od 92 sata (proizvođači prakticiraju 72 sata). Provjetravati se mora na buri, a ne u komorama, kao u nekim europskim zemljama, dok se dimljenje obavlja samo ako je drvo koje sagorijeva iz dalmatinskog krša.

Istarski pršut dobio pečat

Drnišani imaju tradiciju

Istarski proizvođači uspjeli su nakon 14 godina borbe dokazati sljedivost i zaštititi izvornost svoje delicije koja se, za razliku od drugih pršuta, ne dimi. Osim što je dugotrajan, proces zaštite je i vrlo skup, kažu u Udruzi. “U srpnju smo uspjeli dobiti pečat i uz veliku pomoć ministarstava gospodarstva i poljoprivrede te Istarske županije zadovoljiti hrvatske propise. Kontrole će dolaziti nenajavljeno, a onaj tko bude nešto krivo radio izgubit će certifikat. Sada nam slijedi ishođenje europskih certifikata. Projekt smo završili i uskoro ga predajemo u Bruxelles”, ističe Milan Buršić, predsjednik Udruge proizvođača istarskog pršuta.

Članovi Udruge proizvođača drniškog pršuta proizvode oko 60.000 komada pršuta godišnje. Taj je pršut imao zaštićeno podrijetlo izvornosti pri Zavodu za intelektualno vlasništvo ali je, poput svih drugih proizvođača, morao ponoviti proceduru te je sada u procesu dobivanja zaštite podrijetla. Prema riječima predsjednika udruge Drniški pršut Zvonimira Marina, projekt je predan u Ministarstvo poljoprivrede, a zaštita zemljopisnog podrijetla bi trebala dobiti potvrdu za godinu i pol dana. “Mi smo zaštitili tehnološki proces koji je prema našem mišljenju najvažniji. Tako će se za zadovoljavanje kriterija zaštite podrijetla morati zadovoljiti 52 parametra”, ističe Marin.

ski pršut ishodio zaštitu izvornosti, a drniški, krčki i dalmatinski će, po svemu sudeći, uskoro imati zaštićeno zemljopisno podrijetlo. Pokušaji zaštite izvornosti kod dalmatinskog pršuta sežu čak šest godina unatrag: prva inicijativa je propala jer se na području Dalmacije nije mogla osigurati dovoljna količina sirovine. Međutim,

Osnivanje klastera proizvođača pršuta očekuje se ove jeseni prije dvije godine udruga Dalmatinski pršut, koja okuplja 17 proizvođača, pokrenula je inicijativu za zaštitu zemljopisnog

Krčki pršut Krčki pršut nema značajnije gospodarske rezultate jer na otoku Krku ga proizvodi samo Mesnica Žužić. Ipak, osim kao turistička atrakcija i gastronomska delicija koja se može naručiti u krčkim restoranima, ova vrsta pršuta zanimljiva je jer se način njegove proizvodnje razlikuje od onoga na kopnu te istarskog i dalmatinskog pršuta pa je stoga i pokrenuta zaštita njegova zemljopisnog podrijetla. podrijetla, a do kraja ove godine taj proces bi trebao završiti. Potrebno je još samo dobiti potvrdu Ministarstva poljoprivrede te dokumentaciju poslati u Bruxelles što je, prema mišljenju predsjednika Udruge Ivice Babića, formalnost. Babić procjenjuje da bi se

uskoro moglo proizvoditi oko 500.000 komada dalmatinskog pršuta godišnje. Kada se tome pridoda oko 60.000 komada koliki su kapaciteti drniških proizvođača te po nekoliko tisuća krčkih i 25.000 istarskih, može se očekivati da će godišnja proizvodnja pršuta u Hrvatskoj iznositi oko 600.000 komada.

Ivica Babić, Pršut Voštane, Voštane

Dalmatinski pršut odavno je prepoznat po vrhunskoj kvaliteti

predsjednikom udruge Dalmatinski pršut i vlasnikom tvrtke Pršut Voštane Ivicom Babićem razgovarali smo o investicijama te problemima u proizvodnji pršuta.

Nedavno ste otvorili novi pogon. Koliko je investirano u njega? - Pršutana Voštane ima dva pogona. Jedan se nalazi na planini Kamešnici u selu Voštane, dok se drugi, novi pogon s najsuvremenijom tehnologijom, u koji je uloženo više od 3,5 milijuna eura, nalazi u poslovnoj zoni Čaporice kraj Trilja. U Voštanima imamo zrionicu i provjetravanje te dimljenje pršuta, dok u Čapori-

cama solimo buteve, pancetu, pečenicu te imamo pakirnicu pršuta. Unatoč tome što smo modernizirali tehnologiju, uspjeli smo zadržati tradicionalan način proizvodnje.

U novi pogon uložili smo više od 3,5 milijuna eura Kapacitet pršutane Voštane je 96.000 komada pršuta godišnje. Do sada smo prosječno proizvodili nešto manje od 30.000 ko-

mada godišnje, dok ćemo od iduće godine proizvoditi više pršuta, pancete, suhog vrata, pečenice, ali i nekih novih proizvoda. Kakvo je sada stanje sa sirovinom? - U zadnje se vrijeme pojavljuju vrlo ozbiljni uzgajivači svinja. Osim velikih kombinata, imamo i nekoliko uzgajivača svinja koji uzgajaju i po 50.000 komada svinja, što je 100.000 butova. To je svakako napredak u odnosu na stanje od prije nekoliko godina. Problem hrvatske sirovine je u cijeni, jer odličan

i vrhunski obrađen svinjski but iz Austrije ili Nizozemske stoji oko 18 kuna, dok je domaći oko 28 kuna po kilogramu. Stoga je potrebno nešto učiniti kako bi nakon pristupanja Europskoj uniji naši uzgajivači svinja i proizvođači konzumnog pršuta bili konkurentni. Je li dalmatinski pršut prepoznat kod europskih potrošača? - Dalmatinski pršut je brend koji je odavno prepoznat po vrhunskoj kvaliteti. Posljedica nekadašnje slave ali i zadovoljstva

turista koji su ga degustirali za vrijeme godišnjih odmora jest to da u Pršut Voštane stižu upiti za izvoz našeg pršuta u najrazvijenije i najzahtjevnije zemlje, s vrlo visokim standardom. Upravo se nalazimo pred realizacijom jednog takvog posla. Naime, trgovački lanac iz jedne razvijene zemlje kontaktirao nas je nakon primjedbi kupaca da na njegovim policama nema dalmatinskog pršuta. Poslali smo uzorke, a uskoro idemo na konkretne pregovore o plasmanu našeg pršuta u taj lanac. (J.V.)

enterprise europe

info

Broj 71, 8. listopada 2012.

CBTour nagrada

Darovnica uz kredite za projekte energetske učinkovitosti Europska investicijska banka raspisala je natječaj za korištenje sredstava darovnice iz Programa Europske komisije – Energy Efficiency Finance Facility za 2006. i 2007. godinu ukupno vrijedne 3,9 milijuna eura. Sredstva darovnice mogu se koristiti uz korištenje kreditnih sredstava iz izvora EIBa, izravno putem HBOR-a ili preko poslovnih banaka s kojima HBOR ima uspostavljenu poslovnu suradnju. Korisnici kredita i darovnice mogu biti trgovačka društva, obrtnici i ostale pravne osobe, jedinice lokalne, područne i regionalne samouprave i društva u njihovu vlasništvu, i pravne osobe u vlasništvu središnje države. Krediti moraju biti namijenjeni ulaganjima koja pridonose uštedi energije i/ili smanjenju emisije ugljičnog dioksida, odnosno ulaganjima kojima se povećava energetska učinkovitost objekata. Najniži iznos kredita bit će 40.000 eura, a darovnica namijenjena krajnjim korisnicima iznosi 15 posto odobrenog kredita iz sredstava EIB-a. Više podataka o ovim kreditima i darovnici moguće je naći na http://www. een.hr/hr/vijesti/darovnica-uzkredite-za-projekte-energetskeucinkovitosti/430/.

Solarisu glavna nagrada za inovativnost u turizmu Nagrada za najkreativnije i najinovativnije projekte u turizmu dodijeljena je uz obilježavanje Svjetskog dana turizma koji se ove godine održao pod motom Turizam i održiva energija: Napajanje održivog razvoja Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana turizma bila je Turizam i održiva energija: Napajanje održivog razvoja, a odabrana je kako bi bila u skladu s ciljevima 2012. godine - Međunarodne godine održive energije za sve. Hrvatska gospodarska komora – Europska poduzetnička mreža u Hrvatskoj je već treću godinu za redom generalni partner grupaciji Energo Media Servis u organizaciji dodjele prestižne godišnje nagrade CBTour za najkreativnije i najinovativnije projekte u turizmu, koja se dodjeljuje upravo na Svjetski dan turizma. Projekt i nagrada CBTour jedini su nacionalni program poticanja i razvoja kreativnosti i inovativnosti u turizmu, što potvrđuje i glavni plan i strategija razvoja turizma Hrvatske koji priprema Institut za turizam. “Izrazito smo ponosni što ovom nagradom potičemo razvoj drugačije turističke ponude jer su kreativnost i inovativnost jedini i neosporni faktori postizanja konkurentnosti na tržištu”, istaknuo je direktor grupacije Energo Media Servis i strateški konzultant projekta CBTour Tomislav Marjanović. Nagrade su dodijeljene u devet kategorija, a ukupni pobjednik ovogodiš-

njeg natječaja - dobitnik posebne nagrade za istaknuti nacionalni doprinos održivom razvoju turizma je Solaris za projekt Dalmatinsko etno selo. Nagradu za najbolji ukupni program hrvatskog poslovnog turizma osvojila je Stella Mediterannea za projekt Delicacy Day by Stella. Za najbolji program odgovornog hrvatskog poslovnog turizma nagradu su osvojili Valamar hoteli i ljetovališta za projekt meetINblue Valamar Blue Meetings. Najbolji team building program hrvatskog poslovnog turizma pod nazivom Zlatnih 5 Zlatne doline izradilo je Autoprometno poduzeće Požega, a najbolji kreativni program hrvatskog poslovnog turizma je onaj Istarske župa-

nije pod nazivom Istra Inspirit. Nagradu za najbolji marketinški program hrvatskog poslovnog turizma dobilo je poduzeće Katapult promocija za projekt Tajne Griča - Interaktivna noćna tura. Najbolju uslugu hrvatskog poslovnog turizma daje tvrtka Klaracomm, a za svoj brend Remisens nagradu za najbolji proizvod hrvatskog poslovnog turizma dobili su Liburnia Riviera Hoteli. Za najbolju tehnologiju nagradu je dobila Turistička zajednica grada Zagreba za projekt pod nazivom QR kôd za turističke lokacije u gradu Zagrebu. Nagradu za najbolju menadžericu u poslovnom turizmu dobila je Goranka Horjan, ravnateljica Muzeja Hrvatskog zagorja.

enterprise europe Regionalna konferencija EEN konzorcija Jugoistočne Europe

Piše >> Silva Stipić Kobali, direktorica Centra za investicije HGK-a

Poticanje investicijskog zamaha U kontaktima sa stranim ulagačima često čujemo da su jedinstven geostrateški položaj, moderna prometna i telekomunikacijska infrastruktura, dobra povezanost s glavnim europskim prometnim pravcima, politička i ekonomska stabilnost, te skori ulazak u članstvo Europske unije samo neke od prednosti koje Hrvatska ima.

su u fazi donošenja odluke o započinjanju poslovnih aktivnosti u Hrvatskoj, te predstavljaju izazove koji stoje pred nama u narednom razdoblju. ... Novi Zakon o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja (...) trebao bi biti novi korak u poboljšanju investicijskog okruženja u Hrvatskoj te podloga za povećanje broja, ali i kvalitete investicijskih projekata koji će se realizirati u našoj zemlji. ...

Osim toga, Hrvatska ulagačima nudi i olakšan ulaz na europska i svjetska tržišta; visokoobrazovanu, višejezičnu i stručnu radnu snagu, razvijenu poslovnu infrastrukturu, te visoku kvalitetu života. ... S druge strane, problemi nelikvidnosti, potreba dodatnog poboljšanja pravne sigurnosti, te pojednostavljenja i ubrzanja postupaka ishođenja raznih dozvola isticane su pritužbe postojećih ulagača, kao i onih koji

Ukupno strana direktna ulaganja u Hrvatsku iznose 25,7 milijardi eura, a u strukturi djelatnosti u koje je najviše uloženo dominiraju financijsko poslovanje, trgovina na veliko, telekomunikacije, poslovanje nekretninama i proizvodnja naftnih derivata. Ono što bi trebalo biti interes i prioritet Hrvatske u narednom razdoblju (...) je stvaranje investicijskog okruženja kojim će se privući značajniji udio ulagača u gospodarstvo, prije svega u proizvodne djelatnosti, te stvoriti pretpostavke za kontinuirani gospodarski rast. Nužno je otvoriti prostor novim investicijama usmjerenim u osmišljavanje proizvoda visoke dodatne vrijednosti, te stvaranje proizvoda za izvoz.

[cjelokupni tekst bloga nalazi se na web stranici http://www.hgk.hr/ izdvojeno/novi-zakon-o-poticanju-investicija-treba-potaknutiinvesticijski-zamah]

Optimiziranje usluga malim i srednjim poduzećima Na regionalnom sastanku koordinatora EEN konzorcija razmijenjena su iskustva i primjeri dobre prakse te se radilo na poboljšanju usluga malim i srednjim poduzećima. U okviru skupa održana je i konferencija transfera tehnologija Kristina Cappucci Već tradicionalno, djelatnici i koordinatori EEN konzorcija Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Srbije sastaju se jednom godišnje na Regionalnoj konferenciji EEN konzorcija Jugoistočne Europe kako bi razmijenili iskustva i primjere dobre prakse te intenzivirali suradnju. Prvi takav susret upriličen je na regionalnom treningu u Zadru 2009. godine, te se odonda održava svake godine u jednoj od zemalja regije. Ovogodišnji susret u Ljubljani trajao je dva dana: prvog dana održala su se stručna predavanja i paralelne radionice namijenjene djelatnicima EEN konzorcija s ciljem poboljšanja usluge koju pružaju klijentima. Drugog se dana skup povezao s Petom međunarodnom konferencijom transfera tehnologije. Cilj ovogodišnjeg regionalnog treninga bila je optimizacija procedure i aktivnosti Europske poduzetničke mreže. Paralelne radionice pružile su prisutnima mogućnost razmatranja glavnih usluga koje pružaju klijentima i načina kako ih poboljšati. Predavači iz Europske komisije, izvršne agencije za konkurentnost i inovacije EACI te kolege iz Švedskog EEN konzorcija govorili su o komunikacijskim vještinama, unapređivanju poslovnih procesa kroz usvajanje lean metode, dobivanju povratne informacije od tvrtki... Utvrđeni su prostori za napredak te buduća zajednička zaduženja i ciljevi. Drugi dan regionalnog susreta bio je posvećen bliskoj interakciji s klijentima, odnosno malim i srednjim poduzetnicima, istraživačima i

drugim sudionicima koje svakodnevno susrećemo u okviru rada Europske poduzetničke mreže. Regionalni EEN trening idealno se poklopio s Petom međunarodnom konferencijom transfera tehnologije u okviru koje su održani B2EEN sastanci, odnosno razgovori slovenskih tvrtki s EEN partnerima iz zemalja regije. Sudionici individualnih sastanaka zajednički su razvijali mogućnosti suradnje predstavnika poslovnog sektora svih zemalja. Ovakva je inicijativa prvi put uvedena u program Regionalnih treninga, gdje djelatnici EEN-a iz regije nastupaju u funkciji “glasnogovornika” svojih klijenata, odnosno u ime tvrtki koje su prijavile svoje profile u Bazi poslovne suradnje EEN-a. Predstavnici EEN-a Hrvatske razgovarali su s četiri slovenske tvrtke koje su zainteresirane za suradnju s hrvatskim tvrtkama te nastup na hrvatskom tržištu. Regionalni treninzi ovog tipa, do sada održani u Zadru, Novom Sadu, Ohridu, Budvi i netom završeni susret u Ljubljani, idealna su platforma za zbližavanje ljudi koji svakodnevno rade na aktivnostima Europske poduzetničke mreže, povezivanje na zajedničkim projektima te brže i lakše otvaranje kanala suradnje tvrtkama iz svih zemalja regije.

www.een.hr

8. listopada 2012.

2 3

Projekti zaštite okoliša

Za čistu Hrvatsku potrebno još 10 milijardi eura

Prema procjenama Ministarstva zaštite okoliša, za postizanje europskih standarda u zaštiti okoliša bit će potrebno investirati više od 10 milijardi eura. Dio tog novca mogao bi se naći u europskom kohezijskom i strukturnim fondovima Dostići europske standarde u zaštiti okoliša neće biti lako, no na tom putu trebala bi pomoći europska sredstva. Iz IPA programa Europske unije za tu namjenu od 2007. do 2013. godine osigurano je više od 130 milijuna eura. Nakon ulaska u EU u razdoblju od 2012. do 2013. samo za vodno gospodarstvo na raspolaganju je bespovratnih 330 milijuna kuna. Za dostizanje standarda i provedbu investicijskih projekata u cjelokupnom sektoru zaštite okoliša, kako bi oni bili usklađeni sa standardima Europske unije, bit će potrebno oko 10 milijardi eura, procjenjuju u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode. Od tog broja najveći dio otpada upravo na gospodarenje vodama 4,5 milijardi eura, kao i na gospodarenja otpadom - 3,2 milijarde eura. Operativni program za zaštitu okoliša koji bi se upravo trebao baviti tim poslovima sufinancira se sredstvima Europske unije iz pretpristupnog programa IPA, komponente

IIIB, a usmjeren je na područje gospodarenja otpadom i područje gospodarenja vodama. Bespovratna IPA sredstva raspoloživa za Operativni program u razdoblju od 2007. do 2013. iznose 131,3 milijuna eura, a ukupni iznos predviđenih EU sredstava raspoređen je za sufinanciranje projekata iz tri prioritetna područja: sektora gospodarenja otpadom (42,4 milijuna eura), sektora gospodarenja vodama (86,8 milijuna eura) i tehničke pomoći (2,1 milijun eura). Od ukupno planiranih 42,4 milijuna eura za sektor otpada, do sada je 41,75 milijuna eura dodijeljeno za projekte županijskih centara za gospodarenje otpadom Marišćina i Kaštijun, te za izradu dokumentacije za sanaciju jame Sovjak. Kako bi se iskoristili strukturni fondovi EU-a, pripremaju se projekti u području gospodarenja otpadom, poput centara za gospodarenje otpadom Piškornica, Biljane Donje i Bikarac. U sektoru voda u potpunosti su raspoređena sva planirana sredstva od 86,8

je na odobrenje u Europsku komisiju. Na prezentaciji Operativnog programa zaštita okoliša, održanoj prošloga tjedna, potpisan je Sporazum o provedbi operacije Priprema projekata za sufinanciranje sredstvima strukturnih fondova EU u svrhu zaštite vodnih resursa Hrvatske kroz poboljšanje sustava vodoopskrbe i integriranih sustava upravljanja otpadnim vodama. Projekt se odnosi na pripremu 16 novih projekata iz sektora gospodarenja vodama koje su pripremili Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatske vode, te se provodi u jedinicama lokalne samouprave i preko njihovih komunalnih poduzeća.

milijuna eura koja obuhvaćaju projekte izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i sustava javne vodoopskrbe i odvodnje za gradove Slavonski Brod, Knin, Drniš, Sisak, a projekt Poreč poslan

Projekti će se provesti u gradskim regijama Bibinje-Sukošan, Donja Dubrava, Ivanec, Ivanić Grad, Jastrebarsko, Jelsa-Vrboska, Mursko Središće, Novigrad Istarski, Novska, Pirovac-Tisno-Jezera, Pula Sjever, Savudrija, Sinj, Split-Solin i Umag.

Seminar o Incoterms pravilima

Izložba inovacija ovog tjedna u NSB-u

Hrvatski nacionalni odbor ICC-a Hrvatska organizira stručni seminar Incoterms 2010 pravila koji će se održati u petak, 26. listopada u 9 sati u Hrvatskoj gospodarskoj komori, Rooseveltov trg 2, Zagreb.

Jače povezivanje tvrtki s akademskom zajednicom te korištenje znanstvene i istraživačke infrastrukture jačaju konkurentnost gospodarstva, a promocija inovacija i inovatorstva kroz međunarodne izložbe i tematske konferencije bitno pridonose razvoju inovacijske kulture u tvrtkama i predstavljaju potporu u animiranju zaposlenika za kreativno razmišljanje i stvaranje inovativnih proizvoda i procesa.

Seminar je namijenjen izvoznicima, uvoznicima, transportnim tvrtkama, stručnjacima iz bankarskih institucija, osiguravateljima, odvjetnicima i svim ostalim gospodarskim subjektima u unutarnjoj i međunarodnoj trgovini. Teme seminara: promjene u uvjetima vanjskotrgovinske razmjene nakon pristupanja RH u EU; trgovinski aranžmani EU-a s trećim zemljama; revidirana Incoterms 2010 pravila; primjena Incoterms 2010 pravila u praksi; upotreba Incoterms 2010 pravila u međuna-

rodnim kupoprodajnim ugovorima. Uz materijale seminara, polaznici dobivaju dvojezičnu publikaciju Incoterms 2010 pravila, publikaciju Model međunarodnog kupoprodajnog ugovora ICC-a (izdanje 2004.), publikaciju UCP 600 (izdanje 2007.) što je uključeno u cijenu kotizacije. Kotizacija za seminar iznosi 600 kuna za članove ICC-a Hrvatska, 900 kuna za ostale gospodarske subjekte te 120 eura za polaznike iz inozemstva. Ukoliko se unutar iste tvrtke prijave dva ili više polaznika, ostvaruje se popust od 10 posto na svakog prijavljenog sudionika. Kontakt osoba za ovaj seminar je Sandra Vidović (01/4561 693, 01/4828 380, icc@hgk.hr).

U Zagrebu će se od 10. do 13. listopada u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici održati 10. međunarodna izložba inovacija ARCA

2012 u sklopu koje će se održati treća konferencija Inovacijama do konkurentnosti. Izložba i konferencija su pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike i pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, Ministarstva poduzetništva i obrta, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva regionalnog razvoja te fondova Europske unije i HBOR-a. Konferencija s temom Doprinos izgradnji nacionalne strategije inovacija Republike Hrvatske i primjeri dobre prakse održat će se u kinodvorani Ministarstva gospodarstva. Prvog će se dana raspravljati o ulozi inovacija u gospodarskom rastu - analizi stanja i prijedlozima poboljšanja (uz predstavljanje OECD analize/Pregleda). Drugog dana konferencije bit će riječi o jačanju nacionalnih inovacijskih kapaciteta - infrastrukturi, umrežavanju i ljudskom kapitalu.

enterprise europe Izvještaj o monitoringu

Zeleno svjetlo ratifik

Izvještaj o monitoringu pokazuje kako posao nije u potpunosti odrađen, ali su tražene promjene na pravome putu te su dostignuti s Lada Stipić - Niseteo Izvještaj o monitoringu Hrvatske je gotov, u srijedu će ga kolegij Europske komisije formalno potvrditi i prihvatiti skupa s paketom proširenja i redovnim godišnjim analizama napretka zemalja EU čekaonice. Predstoji nekoliko sitnijih korekcija teksta – mada kompletan izvještaj, još uvijek kao nacrt, cirkulira Bruxellesom. Hrvatska je strana upoznata s njegovim punim sadržajem. Nalazi izvještaja o monitoringu bili su predmetom dijaloga povjerenika u EK-u i hrvatskih visokih dužnosnika – oni su trebali dati zadnja pojašnjenja, pogotovo ministar pravosuđa Orsat Miljanić. Rezime svega jest da posao nije u potpunosti odrađen, ali da su tražene promjene na pravome putu te da su dostignuti svi preduvjeti da s proljetnim, prijelaznim izvještajem stvari budu na svojim mjestima. Time Hrvatska dobiva službenu potvrdu da je potpuno spremna za članstvo - pogotovo onaj dio koji je, od Hrvatske pa nadalje, postao najbitnijim elementom konstrukcije procesa pristupanja - u pravosuđu, unutarnjim poslovima, ljudskim pravima i antikorupciji. I Europska komisija i hrvatska strana, s obzirom na sadržaj i ton izvještaja, ne očekuju da će on biti razlogom odlaganja ratifikacije hrvatskog pristupnog sporazuma u nekim zemljama članicama. Nije isključeno da se rijetke odluče odlagati ratifi-

kaciju u domaćim zastupničkim tijelima do uvida u sadržaj proljetnog izvještaja o monitoringu. U Europskoj komisiji smatraju da od proljeća neće biti nikakvih razloga, čak ni minornih, nastaviti s procesom

Kriza u Hrvatskoj bila bi manja da joj je uspjelo uhvatiti integracijski priključak s ostalim zemljama Srednje Europe praćenja: sa zadnjim izvještajem o monitoringu, proljetnim, složenim nekoliko mjeseci uoči pristupanja 1. srpnja (službeni datum u pristupnom dokumentu) Hrvatska će biti posve spremna za članstvo. Slovenija testira strpljenje članica Nažalost, ovaj dio ne utječe na bilateralne sporove koji zaista nemaju nikakve veze sa zadovoljavanjem kriterija kao preduvjetom otvaranja vrata EU-a niti se spominju u godišnjoj analizi. Slovenija je ponovno ušla u fazu treniranja snage i testiranja strpljenja ostalih članica, često neodmjerenim izjavama njene diplomacije... zbog kojih je državnim vlastima blisko Delo čak trljalo nos ministru vanjskih poslova. Igra oko Ljubljanske banke postala je zaista neugodna epizoda koja će, ponovi li se priča s blokadom pregovora, ponovno dovesti u pitanje proces proširenja i kredibilitet EU-a u njemu. Svoju porciju dobrosusjedstva osjetio je Island koji se tek treba upu-

stiti u pregovore o poglavlju ribarstva, i, naravno, Makedonija gdje je prijepor s Grčkom (i zaleđem joj, Ciprom) oko imena zaprijetio da se cijeli reformski proces vrati unazad. Natezanja oko bilateralnih pitanja okrenula su naglavce pristup proširenju – kao doka-

zano uspješnoj politici zajednice s naglašenom nenaklonošću prema njoj. Od Crne Gore pa nadalje, među uvjetima za ulazak u EU, uz veoma naglašenu ulogu i značaj poglavlja 23. i 24. (pravosuđe, unutarnji poslovi, paket ljudskih prava, sprečavanje djelovanja podzemlja, antikorupcija...), sada su i razriješeni sporovi sa susjedima.

Najbolje europske ideje

Projekti s formulama za uspjeh Europsku nagradu za promociju i podupiranje poduzetništva dobit će netko od 14 finalista od 57 nacionalnih kandidata. Hrvatski projekt nije došao do finala nagrade koja se dodjeljuje u pet kategorija Ciparska Women’s Cooperative bank je štedna zadruga žena stvorena kako bi financijski pomogla žensko poduzetništvo osiguravajući lakši pristup financijama. Kredite žene otplaćuju između jedne i 20 godina uz minimalne kamate, iznosi su prilagođeni mogućnostima, a organizacija “pročešljava teren”, pronalazi niše na tržištu, angažira poduzetnice, pruža savjete, upute i sugestije da bi se sav posao finalizirao po mjeri skrojenim kreditom za start mini tvrtke. Projekt traje već 11 godina, a među rezultate ubraja i podatak da je udio dama

među poduzetnicima na ovom otoku narastao sa 12 na 28 posto. Olakšan pristup financijama ciparska je formula uspjeha. Pokazala se upotrebljivom i korisnom tisućama žena koje su krenule poduzetničkim stopama. U paleti ponude svaka članica ove štedne zadruge računa na maksimalan kredit do 100.000 eura. Krediti su raspoređeni prema svrsi – za osobne potrebe kao potporu razvoju tvrtke, kao studentski krediti za školovanje, kao krediti za stambeni prostor i, naravno, kao novčana injekcija radu tvrke. Ciparska ženska štedionica jedan je od projekata kandidata za europske nagrade za promociju i podupiranje poduzetništva u kategoriji poticanja po-

duzetničkog duha. “Kreativnost kakvu iskazuju ovi projekti točno demonstrira zašto je toliko značajno gajiti poduzetnički duh; na nama je umnogostručiti ove istinske uspješnice kako bismo Europu učinili više poslovno orijentiranom i boljim okružjem za biznise, pogotovo u sadašnoj gospodarskoj situaciji”, izjavio je povjerenik za industriju i poduzetništvo Antonio Tajani objavljujući finaliste. I djeca u školi poduzetništva U naravi poduzetništva je razmjenjivati ideje i najbolje prakse – možda ciparski obrazac ženske štedionice, kao ideja, neće naći najplodnije tlo uz Baltik ili u konti-

nentalnoj Hrvatskoj, ali će rezultati potvrđeni praksom duljom od desetljeća nekome predstavljati dobar putokaz. U ovome je i smisao europskih nagrada. Među finalistima, u najužem krugu kandidata, ove godine nema nikoga iz Hrvatske – Hrvatska je participirala u izboru najboljih ideja među 57 nacionalnih kandidata iz 30 zemalja, no nije se probila do završnice. Od 14 pretendenata za glavnu nagradu ciparskoj ženskoj štedionici konkurencija su Belgijanci s inicijativom Bryo, potporom osnivanju malih tvrtki u Flandriji. Koncept je zamišljen kao efikasno sljubljivanje ideja i realnosti: istraživači, izumitelji, specijalisti

www.een.hr

8. listopada 2012.

4 5

kacijama, osim slovenskoj

svi preduvjeti da s proljetnim, prijelaznim izvještajem stvari budu na svojim mjestima. Bilateralni problem sa Slovenijom i dalje stoji

Domaći zadaci za Hrvatsku Do kraja ove godine ili najkasnije do proljeća iduće i novog, posljednjeg izvještaja o monitoringu Hrvatskoj predstoji sljedeće: · održivo rješenje za brodogradilišta 3. maj i Brodotrogir i potpisan ugovor o privatizaciji Brodosplita čime bi se, sa skoro desetljećem zakašnjenja u odnosu na obveze prihvaćene SSP-om, završio proces restrukturiranja brodogradnje · nastavak provedbe seta kratkoročnih mjera namijenjenih jačanju efikasnosti pravosudnog sustava i smanjenju broja neriješenih predmeta · usvajanje zakona koji omogućavaju efikasnu provedbu odluka sudova uporedo sa smanjenjem broja neprovedenih odluka · početak (operativnog) rada Povjerenstva za sukob interesa priječili njegovo glatko odvijanje. Interesantno je da je veliki zagovornik sređene bilaterale bila baš - Slovenija!

Europska komisija, koja je izašla s prijedlogom novog pristupa i za njega dobila privolu svih članica, vodila se idejom da su baš bilateralni sporovi - bez ikakve veze sa sadržajem, naravi, svrhom i smislom pregovaračkog procesa kao procesa usklađivanja domaće i europske prakse i prihvaćanja europskih uzusa ponašanja - uvijek u ovim okvirima prizemljuju ideje u realni svijet biznisa, u mogućnosti. Bryo povezuje buduće poduzetnike, ljude s idejama, s iskusnijim poduzetnicima spremnima pomoći kroz trening ili savjetodavnu ulogu. Prvi rezultati: 200 novih tvrtki sa 600 sudionika uvježbavanja za vođenje biznisa. Nizozemci su se do finala probili programom iz Groningena u kojem se djeca od četvrte do 12 godine uvježbavaju za poduzetništvo. Uštede zbog interneta Projekt je otpočeo kao izvanškolska zabava, s malim vrtom, vrt se raširio, djeca u suradnji s lokalnim rasadnikom sama prodaju sjemenke i povrće. Biznis je registriran. Kroz ovu je školicu prošlo 500 djece. U Velikoj Britaniji sve je komplimente zavrijedio program podupiranja poduzetništva skrojen za skupine ljudi koje se teško probijaju u poslovni prostor – osobe s hendikepom ili one koje su veoma dugo bez posla. Program nazvan Outset (početak) obuhvatio je više od 6000 osoba te pripomogao osni-

Zemlje čekaonice nisu postigle spektakularne promjene, moguće je da Crna Gora otvori prva dva pregovaračka poglavlja do kraja godine, ali nema izgleda da Srbija krene s pregovorima prije ljeta dogodine, usprkos igricama vodstva koje se naglo sjetilo Rusije kao alternative EU-u. Članstvo kao pojas za spašavanje U svježoj analizi Međunarodnog monetarnog fonda s preporukama Hrvatskoj jedan od pojaseva za spašavanje gospodarstva jest baš članstvo u EU-u, točnije u unutarnjem tržištu. Kriza u Hrvatskoj bila

· novi zakon o pravu pristupa informacijama · usvajanje potrebnih zakonskih akata kojima bi se osigurala provedba Zakona o policiji · pripreme za nadzor novih vanjskih granica EU-a: dovršetak graničnih prijelaza na tzv. neumskom koridoru uz zapošljavanje dodatnih pripadnika granične policije, sve prema planovima za ovu godinu · jasno definirane mjere integracije najosjetljivijih skupina imigranata u sklopu zaokruživanja i prihvaćanja nacionalne strategije o migracijama · do dana pristupanja EU-u dovršiti prevođenje i reviziju zajedničke pravne stečevine (acquisa) jačanjem kapaciteta

bi manja da joj je uspjelo uhvatiti integracijski priključak s ostalim zemljama Srednje Europe. Za prolivenim se mlijekom ne plače jer nema koristi - no ulazak u EU još uvijek se smatra snažnim poticajem ekonomskom oporavku. Drugi je, značajniji dio problema integriranja odgovor koliko je Hrvatska sve promjene prihvaćene na razini zakona implementirala u svakodnevno poslovanje i, konačno, koliko su njene tvrtke spremne za rad na prostoru najvećeg tržišta svijeta s gotovo pola milijarde potrošača. Prilagodba u praksi tek slijedi – a konkurencija je u tome ispred Hrvatske sa svojih devet godina članstva i s punom logistikom zajednice na raspolaganju. Godišnji izvještaj EK-a o Hrvatskoj odražava u cijelosti stavove MMF-a. U cije-

vanju 673 tvrtke sa 890 radnih mjesta. U kategoriji ulaganja u vještine, znanja i sposobnosti, francuska regija Champagne-Ardenne je od 2008. godine privukla više od 1000 ljudi u stvaranje socijalno korisnih ekonomskih aktivnosti. U Švedskoj su otišli dalje u 21. stoljeće stvaranjem poslovnog parka klasteru tvrtki specijaliziranih za digitanu vizualizaciju. Za tri godine broj tvrtki u klasteru premašio je stotinu, a vidljivo je da su učenici, školovani za digitalnu vizualizaciju, i sami dobrim dijelom krenuli u razvijanje vlastitih poslova. Kategorija poboljšavanja uvjeta poslovanja tvrtki danskog je kandidata dobila zahvaljujući tipično skandinavskom hibridu profesionalnog servisa i dobrovoljnom unosu iskusnih stručnjaka. Zadatak timova je pomoći tvrtkama u krizi: 120 dobrovoljaca ušlo je u interventne timove koji, na licu mjesta, detektiraju probleme pomažući pronaći najbolja rješenja. I Talijani su se sjetili savjetodavaca kao načina pomoći izlasku biznisa iz krize. Kandidat za nagradu je

loj ovoj priči o pripremama značajan je ishod pregovora o novom srednjoročnom proračunu. Hrvatska, temeljem Ugovora o

Hrvatska dobiva službenu potvrdu da je potpuno spremna za članstvo i u pravosuđu, unutarnjim poslovima, ljudskim pravima i antikorupciji pristupanju, već ima zagarantirana sredstva u novom sedmogodišnjem financijskom okviru. Zatražila je i da se na nju ne aplicira postojeće ograničenje dotoka europskih kohezijskih sredstava na 2,5 posto BDP-a. mošnjih tvrtki koristi mehanizam e-izvještavanja umjesto papirologije. Uštede, osim vremena i živaca, su 4,6 milijuna eura.

Grad Torino koji je svoje napore usmjerio na pomoć mikro i malim gradskim tvrtkama, i to besplatnim savjetima i olakšavanjem pristupa sredstvima. Estonci su svoje natprosječno visoko korištenje interneta digli do novih visina. Danas 99 posto ili 140.000 ta-

Uključujuće poduzetništvo Potpora internacionalizaciji biznisa, kao kategorija, u finalu ima brendiranje vina iz regije Douro, odnosno male vinogradare okupljene pod egidom Douro Boys. Koordiniranje marketinških strategija kao konačan rezultat ima rast izvoza od 134 posto, sa 4,7 na 11 milijuna eura. Slovaci su se potrudili organizirano pomoći poduzetnicama u prekograničnom poslovanju s Austrijom. Peta kategorija za nagrade je odgovorno i uključujuće poduzetništvo. Luksemburg je uveo nacionalnu etiketu socijalno odgovorne tvrtke (CSR) za sve koji žele istaknuti poslovnu praksu socijalne odgovornosti. Slično je učinila i Litva, ali kroz umrežavanje eksperata, 500 tvrtki i organizacija. U Turskoj su, u suradnji s Nizozemcima, pokrenuli projekt povratka invalida na posao kroz različite vrste treninga i priprema za rad. (L.S.N.)

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI

Ovi i drugi natječaji mogu se pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu

Instalacija sustava za zaštitu od požara Infrabel - Zone Antwerpen, Antwerpen, Belgija, traži uslugu instalacije sustava za zaštitu od požara. Natječaj je otvoren do 25. listopada, a prijave na flamanskom jeziku predaju se na Infrabel Zone Antwerpen, Koningin Astridplein 27, Contact point(s): Mets Odilon Alfons, 2018 Antwerpen, Belgium, odi.mets@ infrabel.be. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Izgradnja garaže SMAT, Touluse, Francuska, traži izvođača radova na izgradnji garaže i prilaznih cesta. Natječaj je otvoren do 26. listopada, a prijave na francuskom jeziku predaju se na SMAT, agissant au nom et pour le compte du SMTC (syndicat mixte des transports en commun de l’agglomération toulousaine), 1 place Esquirol, BP 10416, 1 place Esquirol, BP 10416, For the attention of: M. service commande publique, 31004 Toulouse Cedex 6, France, commande-publique@

nji aerodroma i pristupnih cesta. Natječaj je otvoren do 8. studenog, a prijave na poljskom jeziku predaju se na Międzynarodowy Port Lotniczy im. Jana Pawła II Kraków - Balice Sp. z o. o., ul. kpt. M. Medweckiego 1, Contact point(s): Dział Zamówień Publicznych, For the attention of: Jolanta Strojek, 32-083 Balice, Poland, landside@krakowairport.pl. Više podataka o natječaju na istoj adresi.

smat-toulouse.fr. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Motorna vozila REN - Serviços, Lisabon, Portugal, traži nabavu motornih vozila. Natječaj je otvoren do 7. studenog, a ponude na portugalskom jeziku predaju se na REN - Serviços, SA, Avenida Estados da América, 55, Contact point(s): https://www. bizgov.pt, For the attention of: Vitor Reis, 1749-061 Lisboa, Portugal, compras@ ren.pt. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Građevinski radovi Międzynarodowy Port Lotniczy, Balice, Poljska, traži izvođača radova na izgrad-

Izgradnja SC Raja SA Constanta, Konstanca, Rumunjska, traži izgradnju cjevovodnog sustava. Najtečaj je otvoren do 12. studenog, a prijave na rumunjskom jeziku predaju se na SC Raja SA Constanta, str Calarasi 22-24, Contact point(s): Directia Dezvoltare si Finantari Externe, For the attention of: Stelian Budes, 900590 Constanta, Romania, ionprd@yahoo.co.uk, www.e-licitatie.ro. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Trening i obrazovanje Vlada Republike Makedonije raspisuje natječaj za usluge treninga i obrazovanja menadžera. Natječaj je otvoren do 1. studenog, a prijave na makedonskom jeziku predaju se na Government of the Republic of Macedonia - General secretariat

MKD, Ilinden 2, Contact point(s): General secretariat For the attention of: Snezana Ilieska, 1000 Skopje, FYR Macedonia, snezana.ilieska@gs.gov.mk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Transformatori AD MEPSO, makedonski operator prijenosa električne energije, traži transformatore 400/110 KV. Natječaj je otvoren do 29. listopada, a prijave na makedonskom jeziku predaju se na D MEPSO, Macedonian Electricity Transmission System Operator str. Orce Nikolov bb, For the attention of: Pance Manojlovski, 1000 Skopje, FRY Macedonia, pancem@ mepso.com.mk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Postavljanje električne opreme EDF Démász Hálózati Elosztó, Szeged, Mađarska, traži izvođača radova na postavljanju električne distribucijske opreme. Natječaj je otvoren do 2. studenog, a prijave na mađarskom jeziku predaju se na EDF Démász Hálózati Elosztó Kft., Klauzál tér 1., For the attention of: Balla Péter, 6720 Szeged, Hungary, peter.balla@edf.hu. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani. Novinski portal (20120924016) Mađarska tvrtka, aktivna na području medija i infokomunikacija, razvija franšizu mreža hiperlokalnih novinskih portala koji obuhvaćaju cijelu Mađarsku, s tendencijom razvoja i širenja na druge europske države. Portal obuhvaća vijesti iz kulture, sporta i dnevnih novosti. Mađarska tvrtka traži partnera koji će razviti portal u vlastitoj zemlji. Podatkovni centri (20120924014) Tvrtka iz Srbije, specijalizirana za područje primjene pouzdanih podatkovnih centara za tvrtke koje se bave financijskim uslugama, telekomunikacijama i IT-em, potražuje usluge posredovanja u trgovini (distributere) te nudi sekundarnu nabavu (podugovaranje). Tvrtka tra-

ži partnere koji bi pridonijeli poslovanju svojim inženjerskim uslugama po pitanju dizajna podatkovnih centara i poboljšanja energetske učinkovitosti. Plastični proizvodi za sport i zabavu, vrtna oprema (20120918035) Njemačka tvrtka, specijalizirana za proizvodnju plastičnih dijelova tehnikom injekcijskog prešanja, traži prodajne predstavnike i partnere za distribuciju inovativnih i dobro dizajniranih plastičnih proizvoda za sport i zabavu, igračaka i vrtne opreme. Kompjuterizirani sustavi za mliječne farme (20120829039) Izraelska tvrtka specijalizirana za razvijanje, proizvodnju i prodaju kompjuteriziranih sustava za moderne mliječne farme i upravljanje stadima traži prodavača/distributera za svoje proizvode. Tvrtka pruža napredna rješenja za mužnju.

Projektiranje i uređenje izložbenih sustava, štandova (20120903020) Slovenska tvrtka, specijalizirana za projektiranje i uređenje izložbenih sustava te konstrukciju (prilagođenih) stalaka i štandova za sajmove, nudi svoje aktivnosti kao podizvođač.

Medici vaze (20120905025) Francuska tvrtka specijalizirana za online trgovanje Medici vazama i drugim predmetima namijenjenim za postavljanje na otvorenom, traži proizvođače diljem Europe koji mogu proizvesti vazu od lijevanog željeza. Potencijalni partner bi po mogućnosti trebao imati fleksibilnu liniju proizvodnje. Francuska tvrtka se nudi kao trgovački posrednik (distributer) i traži podugovaranje te usluge transporta.

Softver i hardver za obalnu navigaciju (20120918038) Tvrtka iz Velike Britanije, specijalizirana za razvoj softvera i hardvera za obalnu navigaciju i hidrografske sustave nadzora, te softver za kartografiju za korištenje na osobnim računalima, potražuje agente, distributere i predstavnike. Proizvodnja odjeće (20120903011) Mađarska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju odjeće (jakne, kaputi), traži partnere iz europskih zemalja za poslovnu suradnju. Traže kooperante (podizvođače) koji bi mogli osigurati potrebne materijale i uzorke. Također su zainteresirani za recipročnu proizvodnju s partnerima koji bi mogli transportirati materijale i završiti proizvodni proces.

Filteri (20120906007) Turska tvrtka koja se bavi proizvodnjom i prodajom svih vrsta filtera za sektore poput automobilskog te lake i teške industrije traži trgovačke posrednike, uglavnom distributere i zastupnike.

Dentalni materijali i proizvodi (20120903025) Britanski proizvođač dentalnih materijala s inovativnim proizvodima, vodećim na svjetskom tržištu, traži uvoznika/ distributera za svoje proizvode. Ključni proizvodi uključuju nagrađivanu zubnu protezu, porculanske i keramičke zube, privremene krune itd. i namijenjeni su privatnim ordinacijama i bolnicama. Proizvodi su zaštićeni različitim metodama zaštite intelektualnog vlasništva, uključujući patente i registrirane zaštitne znakove. Marketinške aktivnosti, poslovno savjetovanje (20120910012) Slovenska tvrtka specijalizirana za područje marketinga, marketinške komunikacije, korporativne organizacije događanja, nudi ugostiteljske usluge i poslovno savjetovanje. Tvrtka traži trgovačko-posredničke usluge (agenti, predstavnici) i mogućnost za zajedničko ulaganje. Nudi i podugovarateljske aktivnosti (kao podugovaratelj).

www.een.hr

8. listopada 2012.

6 7

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa. eu/consumers/dyna/rapex/ rapex_archives_en.cfm. Igračka lopatica, brend Goki, No. 14.017, batch broj: 110862. Proizvod je opasan za djecu jer sadrži olovo. Proizvod nije u skladu s Direktivom o igračkama i standardom EN 71-3. (slika 1) Laserski pokazivači kineskog podrijetla. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer je riječ o 3R klasi lasera koji su opasni za oči ako ih se izloži laserskim zrakama. (slika 2)

8 Lemilica, brend Hong Lei. Predstavlja rizik od električnog udara jer ne postoji žica uzemljenja i proizvod nije dovoljno dobro izoliran. (slika 5) 1

2 7

Automobili Nissan, modeli Qashqai, Qashqai+2, NV200, proizvedeni od veljače do travnja ove godine u Velikoj Britaniji. Predstavljaju rizik za kupca jer upravljački mehanizam nije dobro izveden pa postoji opasnost od loma i gubitka kontrole vozila. (slike 6, 7)

Stropni ventilator Tennessee, brend Blyss, oznake 05320288. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer su oštrice ventilatora preoštre. (slika 8)

6 4

Lutka, brend Catwalk Fashion, model 38104, barkod 0276134000036. Proizvod predstavlja rizik za djecu jer sadrži ftalate. Proizvod nije u skladu s REACH regulativom. (slika 3)

Bicikl Globe, brend Kinessis UK, model 2008./2009. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer je zbog loše kvalitete moguće slamanje prednje vilice. (slika 4)

Električni adapter, brend Silvershield, ZYT-1205, barkod: 6438148006471. Proizvod predstavlja rizik od električnog udara jer primarna i sekundarna zavojnica ispravljača nisu dovoljno udaljene. Proizvod nije u skladu s Direktivom o proizvodima niskog napona i standardom EN 60950. (slika 9)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Upite vezane uz potražnju tehnologije uputite na een@bicro.hr.

Specijalizirano pakiranje ribljih fileta (Ref: 12 GR 49Q1 3POH) · Grčka farma za uzgoj riba koja sustavno uzgaja brancina i deveriku traži nove metodologije za specijalizirano pakiranje ribljih fileta. Traže partnera s relevantnim iskustvom koji bi zajedno s njima radio na identificiranju najboljeg rješenja za svoj proizvod putem tehnološke ili komercijalne suradnje. Traži se biorafinerijska tehnologija za procesuiranje biomase od alga (Ref: 12 NL 60FI 3PR8) · Nizozemska tvrtka traži biorafinerijsku tehnologiju za procesuiranje biomase od algi. Očekivano je da će u održivoj ekonomiji alge igrati važniju ulogu (prihvat CO2, obrada otpadnih voda i gnojiva), rezultirajući dobrom opskrbom biomase od algi. Tvrtka traži različite tehnologije za obradu različitih vrsta algi i ekstrakata raznih sastojaka. Traženi oblici suradnje su licenciranje i tehnološka suradnja. Partner za tehnologiju solarnih ploča (Ref: 12 TR 99PB 3Q1A) · Turska tvrtka koja je član veće poslovne grupacije želi ući u posao s fotonapon-

skim ćelijama i traži partnera s iskustvom u tehnologiji solarnih ploča. Zainteresirani su za transfer znanja u sklopu komercijalne suradnje s tehničkom pomoći koja pokriva instalaciju i održavanje. Suradnja na projektu je dugoročni cilj.

Traži se toplinsko izolacijski materijal za transfer topline (Ref: 12 FR 35k9 3PXE) · Francuska tvrtka razvila je inovativne solarne ploče velikih razmjera za proizvodnju toplinske energije (60°C do 130°C). Želja im je unaprijediti transfer topline putem cijevi i stoga traže toplinsko izolacijski materijal/proces. Dobavljač/industrijski partner trebao bi pružiti tehnologiju u sklopu komercijalne suradnje s tehničkom pomoći. Traže se nove tehnologije digitalnog printa i elektronskih knjiga (Ref: 12 GB 77dz 3PQ8) · Tvrtka iz Velike Britanije je tržišni lider u printanju digitalnih knjiga (u većim i manjim količinama) te traži partnere koji mogu pružiti relevantnu tehnologiju spremnu za tržište vezanu uz izdavanje digitalnih i e-knjiga. Tvrtka će sa zainteresiranim partnerima sklapati licencne sporazume, kao i druge oblike tehnološke i komercijalne suradnje.

Unaprijeđeno uklanjanje masti i ulja (Ref: 12 GB 40n4 3O8V) · Globalna tvrtka s uredima u Velikoj Britaniji traži način da značajno unaprijedi uklanjanje masti i ulja iz različitih supstrata, specifično iz razrijeđenih vodenastih okruženja i pri nižim temperaturama. Traže akademskog ili industrijskog partnera za licenciranje ili zajednički razvoj.

Novi sustav za čišćenje ljuski zelenih mahuna (Ref: 12 TR 99PB 3PXA) · Turska tvrtka koja izrađuje poljoprivredne strojeve traži novu metodu čišćenja ljuski zelenih mahuna. Kako bi se spriječilo vlaženje, tražena metoda ne bi trebala koristiti vodu niti automatski sušiti plod. Tehnološka suradnja, licenciranje, proizvodnja i komercijalna suradnja su mogući. Tražena tehnologija može već biti na tržištu, a moguća je i suradnja na konačnom razvoju tehnologije. Supstituti za prirodnu ljepljivu smolu (Ref: 12 ES 252K 3Q3W) · Međunarodna tvrtka iz Španjolske s infrastrukturom za istraživanje i razvoj traži industrijskog ili akademskog partnera za tehnološku ili komercijalnu suradnju kako bi proizveli i razvili supstitut prirodne ljepljive smole za različite primjene.

Tehnologija za uzbunjivanje kada opadne djelovanje kreme za sunčanje (Ref: 12 TR 99PD 3Q6V) · Turska tvrtka aktivna u kozmetičkoj industriji i specijalizirana za proizvode za zaštitu kože od štetnih utjecaja sunca traži indikacijske tehnologije poput narukvice koja mijenja boju kako opada djelovanje proizvoda za zaštitu od sunca. Tražena tehnologija bi trebala biti višekratna. Proces oksidacije kataliziranog vlažnog zraka (Ref: 12 GB 46P4 3PMM) · Škotska tvrtka s iskustvom u tretiranju otpadnih muljevitih voda iz kanalizacije radi na procesu oksidacije kataliziranog vlažnog zraka te traži suradnju s inženjerima partnerima kako bi konstruirali, instalirali i upravljali demonstracijskim pogonom.

enterprise europe

8. listopada 2012.

Otvoreni dani 2012. – europski tjedan regija i gradova Open days, godišnje okupljanje stručnjaka regionalnog i lokalnog razvoja koje organizira Odbor regija u suradnji s Europskom komisijom i Europskim parlamentom, održat će se od 8. do 11. listopada 2012. u Bruxellesu.

i Europski odbor regija će do listopa da 2012. godine iznijeti svoje stajalište o prijedlogu Europske komisije po pita nju kohezijske politike 2014.-2020. Ra sprava će se nastaviti u Europskom vije ću i među državama članicama, gdje će glavna tema biti višegodišnji financijski okvir. Dodatne informacije o popratnim događanjima dostupne su na web stra nici Open days 2012.

Program Otvorenih dana 2012. sasto ji se od 108 radionica, seminara, deba ta i izložbi, koje su organizirane u part nerstvu sa 219 regija i gradova iz 33 europske zemlje, uz sudjelovanje tvrtki, financijskih institucija, međunarodnih udruga i akademskih organizacija. Ovaj, 10. u nizu europski tjedan regija i gradova najveći je do sada: uključuje 24 regionalna partnerstva sastavljena od 219 prijavljenih sudionika - 50 gradova, od čega 21 glavni grad, te 169 europ skih regija. Do sada je prijavljeno 25 od 27 zemalja EU-a, bez Grčke i Litve. Su djeluju i države kandidatkinje, poput Hrvatske, Makedonije, Crne Gore, Srbije i Turske, zatim Bosna i Hercegovina kao potencijalna kandidatkinja, te Norveška i Švicarska, kao “treće zemlje”. Očekuje se 6000 sudionika koji će, uz radionice, seminare, debate i izložbe, imati priliku i

za stvaranje novih poslovnih kontakata. Ove godine Otvoreni dani će se održa ti pod naslovom Europe’s regions and cities: Making a difference. Otvoreni dani će dati pregled kroz de setljeće debata i razmjena primjera do bre prakse po pitanju kohezijske po litike EU-a te istovremeno omogućiti raspravu o kohezijskoj politici za raz doblje 2014.-2020. Europski parlament

Događanja će se održati unutar tri te matske cjeline: · Pametan i ekološki rast za sve – Kako kohezijska politika pridonosi pa metnom, održivom I uključivom ra stu? · Teritorijalna suradnja: europska prednost – Kako se može iskoristi ti suradnja kao sredstvo za regional ni razvoj i bolje iskorištavanje regio nalnog potencijala? Koja je dodana vrijednost suradnje unutar programa suradnje i regionalnih programa, The European Grouping on Territorial Co operation (EGTC) i makroregionalnih strategija? Kako najbolje iskoristiti ove instrumente? · Postizanje rezultata – Koja su glavna postignuća kohezijske politike EU-a?

Kako se najbolje mogu primijeniti na mjere nove upravljačkog okvira pred loženog od strane Europske komisije za razdoblje 2014.-2020.? Osim seminara i radionica Otvoreni dani uključuju i sljedeća događanja: · Otvoreni dani sveučilišta - S ciljem uvođenja akademskog društva u pro blematiku novih istraživanja po pita nju regionalnog i urbanog razvoja, znanstvenici i istraživači iz područja kohezijske politike EU-a i srodnih pod ručja raspravljat će o tematskim prio ritetima Otvorenih dana 2012. kroz niz radionica i seminara. · Mjesto susreta - Platforma poslov nog umrežavanja te umrežavanja lo kalnih/regionalnih razina vlasti, koja će se održavati unutar ureda Odbo ra regija, uključivat će brojne izlaga če koji će kroz 36 radionica raspravlja ti na temu Zajednica na čelu lokalnog razvoja. Kao i prethodne, i ove će godine ispred Europske komisije biti postavljena po zornica. Otvorenje Open days 2012. je 8. listopada u 16 sati u zgradi Europskog parlamenta.

Međunarodni B2B susreti Greenvest U organizaciji Hrvatske gospodarske komore-Europske poduzetničke mreže Hrvatske, tvrtke Energo Media Servis i Saveza za energetiku Zagreba 26. i 27. listopada u hotelu Esplanade Zagreb održat će se Međunarodni B2B susreti u okviru sajma Greenvest 2012. Riječ je o susretu srodnih tvrtki iz Hr vatske i zemalja članica EU-a, a tvrtke će moći voditi poslovne razgovore i us postaviti poslovne kontakte, razmijeniti iskustva i znanja. U fokusu su sljedeće teme B2B susreta: · obnovljivi izvori energije

· energetska učinkovitost · inteligentni sustavi i procesi · informatičke tehnologije · zelena gradnja · eko inovacije i eko poljoprivreda Težište je stavljeno na okupljanje tvrtki iz Italije, Mađarske, Austrije, Njemačke, Bel gije, Nizozemske, Španjolske i Velike Bri tanije. Prijava na Greenvest se može izvršiti is punjavanjem aplikacije koja je dostupna na http://www.greenvest.com.hr/GRE ENVEST-INFO/Dokumenti. Prijavom na Greenvest automatski se prijavljujete na B2B susrete.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 8. listopada - Otvoreni dani 2012. - Europski tjedan regija i gradova 9. listopada - Poslovni susreti u okviru sajma POLAGRA, Poznan, Poljska 12. listopada - Business rendez-vous, Ostrava, Češka 22.-24. listopada - Poslovni susreti SIAL Match 2012, Pariz, Francuska

25.-27. listopada - Greenvest Croatia, Međunarodni gospodarsko-investicijski dani i sajam razvoja, proizvodnje i investicija u zelenom gospodarstvu, Zagreb 26. listopada - Incoterms 2010 pravila seminar, Zagreb 26. listopada - Treći međunarodni gospodarski susreti na sajmu SASO, Split 8. studenog - Drugi poslovni forum Dunavske regije, Beč, Austrija

Greenvest 2012: Invest in Green Croatia, međunarodni gospodarsko-investicijski dani i sajam razvoja, proizvodnje i inve sticija u zelenom gospodarstvu, prvi je susret ove vrste u Republici Hrvatskoj namijenjen pružanju pune podrške ra zvoju zelenog gospodarstva. U planu su susreti državnih dužnosnika i predstavnika međunarodnih instituci ja s gospodarstvenicima, kao i predstav ljanja razvojnih i proizvodnih projekata i programa, zelenog portfelja međuna rodnih i domaćih pravnih osoba te ve leposlanstava, banaka, agencija, investi tora i područja investicijskih interesa za Hrvatsku.

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3747, 8. listopada 2012.

( 1100 artikala

( čak 98% noćenja

u asortimanu Artist Vite

na imanju ostvaruju stranci

Zadruga Artist Vito, Split

SEOSKI TURIZAM OBITELJI RAVLIĆ, MUŽILOVČICA

Može i bez početnog kapitala

Oaza kulture i okrjepe Posjetitelji mogu pogledati etnografsku zbirku narodnih nošnji i alata, smještenu u drvenoj ‘korablji’, kući staroj više od 200 godina

Počeli smo s trgovinom repromaterijala za nakit , a sada nudimo gotov nakit, slikarski materijal i boje. Dobre rezultate ostvarili smo izradom keramičkih materijala od gline u čemu smo jedini u Splitu, kaže Perišić

adrugu Artist Vito osnovali su prije tri godine Davor Perišić, diplomirani ekonomist i stručnjak za marketing, njegova supruga Lovorka Radun Perišić, umjetnica koja je diplomirala u Veneciji, a magistrirala na splitskoj Umjetničkoj akademiji, te sestra Vedrana Perišić, magistrica ekonomskih znanosti. Davor je do osnivanja zadruge, koja se bavi izradom i prodajom nakita te materijala za nakit, razmišljao kako pokrenuti posao bez početnog kapitala. Stoga se i odlučio za pokretanje zadruge u kojoj se od početna tri u dvije godine broj zadrugara popeo na sedam. Kao marketinški stručnjak, u poslu je odlučio iskoristiti umjetnički potencijal i ekonomsku naobrazbu članova obitelji. Davor Perišić je jedini zaposlenik Zadruge Artist Vito i njezin je upravitelj. “Počeli smo s trgovinom repromaterijala za nakit da bi danas u ponudi imali gotov nakit, slikarski materijal i razne boje. Dobre rezultate ostvari-

li smo izradom keramičkih materijala od gline u čemu smo jedini u Splitu. Otvorili smo malu trgovinu koja nam osim za prodaju služi i kao izlog našeg asortimana. Međutim, najvažniji dio posla nam je i dalje suradnja s Umjetničkom akademijom, osnovnim i srednjim školama, socijalnim ustanovama, raznim civilnim

Repromaterijal nabavljamo od hrvatskih tvrtki, kaže Perišić udrugama, obrtnicima koji izrađuju nakit, likovnim udrugama te samostalnim umjetnicima od kojih su neki poznati i široj javnosti”, kaže Davor Perišić. Kreativne radionice Prema njegovim riječima, Zadruga ima velike planove u organiziranju kreativnih radionica za djecu i odrasle. “Održali smo ih nekoliko pa smo malo zastali, ali namjeravamo se razvijati u tom smje-

ru”, ističe Perišić. U Splitu je, kaže, mala ponuda a velika potražnja. Pogotovo je to izraženo u ovim kriznim vremenima kada se ljudi snalaze na različite načine - a jedan od njih je i izrada nakita u kućnoj radinosti. “Meni je najveći problem bio početni kapital koji nisam imao. Doduše, ne bi se moglo reći ni da sam u ove dvije godine počeo živjeti od ovog posla i zarađivati dovoljno, ali sam uspio u nečem drugom. Uspjeli smo sa 130 artikala koje smo imali 2009. godine povećati asortiman na 1100 artikala te ostvariti vrijedne zalihe materijala. Znači uvećali smo vrijednost u materijalu. Danas popravljamo nakit i imamo izradu unikatnog nakita. Za razliku od mnogih malih trgovina koje posluju u Splitu i koje se bave izradom nakita, mi ne ostvarujemo bolje rezultate u turističkoj sezoni. Glavnina našeg posla počinje sa školskom godinom. Repromaterijal nabavljamo od hrvatskih tvrtki”, ističe Perišić. (J.V.)

rvo registrirano imanje za seoski turizam u Sisačko-moslavačkoj županiji bilo je ono obitelji Ravlić. Od početka poslovanja 1997. godine seoskim turizmom bavila se cijela obitelj – roditelji Zlata i Miroslav te sinovi Jakša i Nikša. Zadnjih šest godina o imanju, koje je smješteno u srcu Parka prirode Lonjsko polje, u Mužilovčici, selu lastavica, brine Jakša Ravlić sa zaručnicom Vedranom, dok su njegovi roditelji otišli u mirovinu. Ideja o pokretanju seoskog turizma rodila se u doba kada je Jakšin otac kao mladić, koji je živio boemski i mnogo putovao, bio opčinjen Francuskom i njenim jugom koji uvelike nalikuje na područje Lonjskog polja. “Majka, koja je rodom iz Preloščice - sela na rubu Lonjskog polja, dolazi iz obitelji koja je generacijama bila uključena u poslove ugostiteljstva. Tako su moji roditelji dugo vodili restoran i dvije cvjećarske radnje u Sisku. Kako im je dozlogrdilo klasično ugo-

stiteljstvo, odlučili su prijeći na staro, naslijeđeno imanje koje je pripadalo rodbini s majčine strane”, objašnjava Jakša Ravlić.

Na imanju, koje je pod zaštitom Ministarstva kulture, nalazi se i kolekcija više od 400 zvona Uslijedila je mukotrpna, dugogodišnja obnova imanja i borba s administracijom. Naročito je zanimljivo kako tada u Poreznoj upravi nisu znali kako registrirati imanje za seoski turizam, pa su ga strpali pod barove. “Danas, pak, ponosno možemo reći kako smo jedno od rijetkih obiteljskih imanja gdje je poslovanje uspješno prešlo s jedne generacije na drugu”, ističe on. Kolekcija zvona Osnova od koje su krenuli u posao bila je kulturna baština i njena zaštita. Tako posjetitelji mogu pogledati etnografsku zbir-

ku narodnih nošnji, alata i predmeta, smještenu u drvenoj ‘korablji’, kući staroj više od 200 godina. Na imanju, koje je pod zaštitom Ministarstva kulture, nalazi se i zanimljiva podzbirka - kolekcija više od 400 zvona. Osim razgledavanja, posjetitelji mogu tamo prenoćiti, kušati razne gastronomske specijalitete koji su pripremljeni prema tradicionalnim receptima, zaigrati nogomet ili košarku, jahati, voziti bicikl ili ploviti čamcem. “Najviše, čak 98 posto noćenja ostvaruju stranci, Nijemci, Austrijanci, Belgijanci i Francuzi”, napominje. Svakom selu u Lonjskom polju, smatra Ravlić, potrebno je nekoliko mladih obitelji koje su uključene u turističku ponudu. “Tek tada ćemo moći reći da je Lonjsko polje turistička destinacija”, tvrdi on. U budućnosti Jakša Ravlić namjerava proširiti smještajne kapacitete imanja te ga očuvati kao malu oazu kulture i okrjepe. (B.O.)

14 HRVATSKA & REGIJA

( 460 mil €

Privredni vjesnik Broj 3747, 8. listopada 2012.

vrijedno ulaganje u 4 HE na Drini

( 60% udjela

imat će Nijemci u zajedničkoj tvrtki, a RS 40%

Bosna i Hercegovina

Kredit za povrat kredita

Četvrtim stand-by aranžmanom Bosna i Hercegovina se kod MMF-a zadužila za 785,5 milijuna konvertibilnih maraka i deblokirala već dvije godine zamrznute pregovore sa Svjetskom bankom o novim zaduženjima, kao i s Europskom komisijom od koje se očekuje 100 milijuna eura Zdravko Latal latal@privredni.hr

rva tranša od 118,9 milijuna konvertibilnih maraka (KM) od MMF-a već je legla na račun Centralne banke BiH. Odluka MMF-a da s Bosnom i Hercegovinom sklopi novi, četvrti stand-by aranžman težak 785,5 milijuna KM s rokom otplate od pet i grace periodom od tri godine, došla je u zadnji čas za vlast, a za opoziciju u najnezgodnije vrijeme, neposredno pred općinske izbore 7. listopada. Vlasti u oba entiteta su odahnule. Naime, kredit nije dan državi BiH, koja je “samo” jamac, nego entitetima za krpanje proračunskih rupa, i to dvije trećine Federaciji BiH i trećina RS-u. S prispjelim novcem prvo će se morati vratiti dug tom istom MMF-u po prethodnom stand by aranžmanu, a što preostane ići će za pokrivanje deficita u budžetima. To je mnogo bolje rješenje od skupog zaduživanja entitetskih vlada putem emisija trezorskih zapisa na domaćim burzama, ocijenio je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda. Novom zaduženju prethodila su obećanja svih triju razina vlasti o smanjenju javne potrošnje, koje neće pre-

više zaboljeti državnu administraciju, nego one najsiromašnije, koji žive od socijalne pomoći, mirovina ili doznaka s burze rada.

U zemlji ima kvalitetnijeg domaćeg kapitala od onog koji nudi MMF, smatraju stručnjaci

zicija, pak, smatra odluku MMF-a - usvojenu samo nekoliko dana prije izbora za lokalna tijela vlasti - politički nekorektnom. U ovom času, kad je Federacija BiH od prve tranše dobila 79,3, a srpski entitet 39,6 milijuna KM, malo tko od političara razmišlja o tome da se rigorozne mjere štednje moraju odmah provoditi. Jer, MMF će već sredinom prosinca poslati u Bosnu kontrolore koji će provjeriti pridržavaju li se vlasti reformskih obećanja, jer u suprotnom neće biti isplate preostalih tranši kredita. Isto se dogodilo i 2010. nakon općih izbora kad su nove vlasti prestale provoditi reforme i ispunjavati uvjete MMF-a.

tima. Tim je aranžmanom istodobno omogućeno da se od Europske komisije povuče 100 milijuna eura za ublažavanje posljedica krize. MMF i njegovi krediti, smatraju stručnjaci, nisu ništa drugo nego “hitna pomoć”, koja bolesniku daje infuziju i šalje na kliniku gdje će ili ozdraviti ili umrijeti. U zemlji ima kvalitetnijeg domaćeg kapitala od onog koji nudi MMF, više od četiri milijarde KM koje miruju na štednim knjižicama komercijalnih banaka, te oko dvije milijarde KM depozita domaćih tvrtki. Opo-

Mjesec velikih obećanja Rujan je bio mjesec velikih obećanja. Na međunarodnom skupu Put ka oporavku premijer FBiH Nermin Nikšić rekao je da taj entitet put iz krize i razvojnu šansu vidi u postojećim investicijama u putničku infrastrukturu i energetski sektor. Do kraja mandata, dakle do jeseni 2014., Federacija će izgraditi 56 kilometara autocesta na koridoru V.c, u što će se investirati oko 500 milijuna KM. Samo u narednoj godini otvorit će se sedam novih gradilišta na koridoru V.c, što će omogućiti zaposlenje oko

Nisu svi zadovoljni Stručnjaci i oporba ne dijele zadovoljstvo vlasti zbog novog aranžmana s MMF-om iako se njime deblokiraju dvije godine zamrznuti pregovori sa Svjetskom bankom o kreditima za podršku budže-

5000 radnika. Već iduće godine planira se pokrenuti najveća poslijeratna investicija u BiH, izgradnja bloka VII TE Tuzla u vrijednosti 1,5 milijardi KM. Nikšić je rekao da je dovršena sva papirologija i da će do kraja godine početi izgradnja prve hidrocentrale na rijeci Bosni, HE Vranduk. Ništa manja obećanja boljeg života, zapošljavanja i investicija stigla su iz Banje Luke od tamošnjih vlasti. Budžetska likvidnost srpskog entiteta do kraja godine spašena je zahvaljujući prvoj tranši stand by aranžmana s MMF-om od 39,6 milijuna KM. Mediji su objavili da je Elektroprivreda RS-a potpisala s njemačkom kompanijom RWE Innogy GmbH ugovor o strateškom partnerstvu na poslovima istraživanja, izgradnje, razvoja i ko-

rištenja hidropotencijala gornjeg toka rijeke Drine. Riječ je o izgradnji četiri hidrocentrale (Buk Bijala, Foča, Sutjeska i Paunci) ukupne snage 210 megavata, vrijedne 460 milijuna eura. Prema strukturi kapitala, buduće zajedničko društvo bit će u 60-postotnom vlasništvu Nijemaca, a ostatak će pripasti RS-u, ako se u posao ne umiješa i Srbija. I ona je, naime, iskazala interes za valorizaciju hidropotencijala Drine jer je iz Sarajeva stiglo upozorenje Banjoj Luci da je Drina granična rijeka te da o njenoj sudbini ne odlučuju entiteti, nego država. Žestoke reakcije Projekt Gornja Drina naišao je i na žestoke reakcije lokalnih vlasti, ali i Crne Gore, zbog narušavanja okoliša. Nevjerojatno je da netko odlučuje o

Drini, da je 60 posto poklanja Nijemcima, da donosi odluke o Foči, a da nitko Fočake ništa ne pita, izjavio je načelnik te općine Zdravko Krsmanović. Ništa manje sporna nije ni hidroelektrana Ulog na gornjem toku Neretve u RS-u, koju bi financirali i gradili Kinezi. U predizborno doba vlasti u RS-u priopćile su kako su postigle i sporazum s Rusijom da će plin iz Rusije stizati u srpski entitet krakom plinovoda Južni tok koji će ići njihovim teritorijem. Pa i ako su sve ove najave istinite, a ne dio predizbornog marketinga, stručnjaci upozoravaju da inozemna zaduženost zemlje vrtoglavo raste, a da je samo 14 posto duga od 6,7 milijardi KM usmjereno u proizvodne investicije te da će netko, prije ili kasnije, morati vratiti silni novac.

www.privredni.hr Broj 3747, 8. listopada 2012.

( 17.826

nezaposlenih u Sloveniji 1987. godine

( 150.000 nezaposlenih danas u Sloveniji

Uzroci depresije

Slovenija bere plodove razvojnog deficita Pojava enormnih kontaminiranih potraživanja, kojih u Sloveniji ima za cijelu novu tzv. lošu banku, počinje se povezivati s činjenicom da dvije trećine slovenskih poduzeća zanemaruje svaki razvojni napor Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

troj korisniji od bilo čega dosad iskonstruiranog radi lakšeg obavljanja poslova na seoskim gospodarstvima i u uslužnom obrtništvu, slovenskom tržištu i okolnim zemljama ponudila je tvrtka Bijol iz Koruške. Njezin pokretač Janez Bijol razvio je novi hidraulični pogon stroja koji montiran na jedno vozilo može cijepati drva, poslužiti kao miješalica za beton, te kao sedlasti izvlakač i mali kiper. Sve funkcije Bijol je povezao u jedan stroj, energetski štedljiviji te za oko 50.000 eura jeftiniji od dosadašnjih rješenja. Tvrtka sa 25 zaposlenih već je prodala prvi stroj, a počinju dolaziti i zainteresirani kupci iz Austrije, Švicarske i Njemačke. Vrijedni inovatori Marko Ligon iz poduzeća Logent izumio je postupak i složio tehnološku opremu posredstvom koje se iz dva otpadna materijala – pe-

pela te biološkog mulja iz uređaja za pročišćavanje – proizvodi građevinski mate-

žištu. Nakon što se njime premažu fasade nasuprot baznim postajama mobilne telefonije, postiže se zaštita od elektromagnetskih zračenja i to u frekvencijskom rasponu između 400 mega i 10 gigaherca. Zaštitna Heliosova inovacija posebno je zanimljiva za bolnice koje u liječenju koriste pomagala što ih ne smiju ometati razna zračenja. Helios u razvoj ulaže svake godine po 10 milijuna eura. S razlogom – lani su ostvarili 32 posto svih prihoda prodajom onih pro-

rijal prikladan za gradnju puteva, sportskih terena i tješnjenje odlagališta. Poduzeće Efos iz Postojne usavršilo je sustav za automatsko detektiranje praćenja kretanja štetnih insekata. Razvojni stručnjaci u Heliosu, zajedno s Nanotesla institutom i Univerzom Maribor, razvili su zaštitni premaz koji se već nalazi na tr-

izvoda koji su se na tržištu pojavili u posljednje tri godine. Prikazane razvojne novosti iz šireg svežnja inovacija što ih je prošle srijede Gospodarska zbornica Slovenije počasti-

Zbog zanemarivanja razvojne komponente danas u Sloveniji bruto plaću manju od prosječne prima čak dvije trećine zaposlenih, kaže Andrej Zorko la posebnim priznanjima, dokaz su da Slovenija kao zemlja zapredena u krutu kriznu ljušturu, svemu usprkos ima ljude koji svako jutro ustaju i odlaze na posao gdje zajedno s kolegama stvaraju nove proizvode i nove poslove. Pomalo neobično za državu narušenih temeljnih vrijednosti, ideološki duboko podijeljenu, sve zaduženiju i pomalo rastrojenu, s predsjednikom vlade na optuženičkoj klupi u procesu Patria i sa šefom najveće oporbene stranke kojem poli-

cija u šest sati ujutro radi premetačinu stana i ureda. Ništa bez ulaganja u razvoj Na žalost, priča iz Bijola, Logenta i Heliosa nije prevladavajuća za Sloveniju. Odgovarajući oblici razvojnog djelovanja održali su se samo u trećini ukupnog broja slovenskih tvrtki. U vlasničkom pregrupiranju koje je bilo naročito burno u razdoblju od 2005. do 2010. godine negdje je nestao novac za razvoj. Andrej Zorko, izvršni sekretar Saveza slobodnih sindikata, ukazao je ovih dana i na posljedice takvog haračenja po razvoju. “Zbog zanemarivanja razvojne komponente danas u Sloveniji bruto plaću manju od prosječne prima čak dvije trećine ukupno zaposlenih”, kazao je. Još je veći problem što je takav odnos prema razvoju umnožio nezaposlenost. Slovenija je 1987. godine imala 17.826 nezaposlenih, nakon prve transformacijske depresije 118.000, a sada je svjetska kriza zajedno s domaćim promašajima izbacila iz svijeta rada 150.000 ljudi.

I s menadžerima na pokretnu traku fleksibilizacije Nakon što je vlada smijenila upravu Luke Koper, na natječaj za novog šefa javilo se 17 kandidata. Slovenci, očito, sebe smatraju sposobnima i posebno nadarenima predvodničkim sposobnostima. Da nešto ipak nije u redu s tako visokom razinom samoocjenjivanja, dokazuje kriza u koju je zaglibila Slovenija, a najizrazitije se pokazuje u bankarstvu čije su rukovodne ekipe zgrozile širu javnost količinom nepromišljenih odluka, sada “opredmećenih” u tzv. kontaminiranim potraživanjima od kojih će slovenska politika najvjerojatnije kreirati

“lošu banku” kao deponij za iskrcavanje posljedica promašenih odluka. Iza svih tih odluka stoje neki menadžeri u poduzećima i bankama koji inače o sebi misle sve najbolje. Takvi menadžeri, posebno oni iz dvije trećine slovenskih tvrtki koje nemaju razvojnih politika ni u tragovima, najglasniji su u agitiranju za sveopću fleksibilizaciju tržišta rada. Udruženje Manager na kongresu u Portorožu zatražilo je da Slovenija otkaže međunarodnu

konvenciju ILO 158 kojom se određuje poslodavcima da su obvezni uvijek obrazložiti razloge otkaza. Fleksibilizacija se ne može izbjeći. S njome se nekako već pomirila šira javnost, ali uz sve rašireniju spoznaju da bi na pokretnu traku fleksibilizacije trebalo prvo gurnuti menadžere s kompleksom veće vrijednosti.

*vijesti Stup srama i za slovenske porezne dužnike Crvenjet će se i porezni dužnici u Sloveniji: vlada je stavila u proceduru inovacije u zakonu o poreznom postupku koje će omogućiti objavljivanje popisa poreznih dužnika s većim dugom od 5000 eura, ako s podmirenjem obveza kasne više od tri mjeseca. Ministarstvo financija smatra da se svaki porezni dužnik u ta tri mjeseca može zaštititi od mogućih pogrešaka i netočnih evidencija – tako da podmiri dug ili da ishodi odgodu, a ima i priliku u tom vremenu s poreznom upravom uskladiti evidenciju. Bježe s računima u Austriju Vjerovnici u Sloveniji suočeni su s novim oblikom izbjegavanja obveza. Kada od dužnika pokušaju utjerati dug blokadom njegovog računa, neugodno su iznenađeni spoznajom da taj tko im duguje nema više računa u Sloveniji. Većina otvara račune u Austriji. AJPES je objavio da u Sloveniji nemaju račune 4474 samostalna poduzetnika te 5802 trgovačka društva. Energetska zajednica EU-a dobiva direktora iz Slovenije

Janeza Kopača, bivšeg šefa Direktorata za energetiku koji je prije toga obnašao ministarske dužnosti (za financije te za okoliš), čeka primamljiv posao u Beču. Na skorašnjem sastanku europske Energetske zajednice u Budvi, prema očekivanjima iz Slovenije, Kopač će dobiti položaj direktora sekretarijata te organizacije sa sjedištem u Beču. Energetska zajednica zajednička je organizacija EU-a i devet drugih država (Albanije, BiH, Hrvatske, Makedonije, Moldavije, Crne Gore, Srbije, Ukrajine i Kosova). Najavljeno je da bi Kopač na novoj dužnosti imao godišnju plaću između 130.000 i 160.000 eura.

16 STIL *vijesti

Privredni vjesnik Broj 3747, 8. listopada 2012.

(

oko 40 mil kn investirat će se u aquapark

(

na 15.000 m2

prostire se aquapark Adamovec

Investicije u kontinentalnom turizmu Više novozaposlenih u turizmu U osam mjeseci ove godine u turizmu je bilo 15.100 novozaposlenih osoba što je devet posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u tom su razdoblju novozaposlene osobe u turizmu činile gotovo 56 posto udjela u ukupnom broju novozaposlenih osoba u Hrvatskoj. Broj zaposlenih sezonskih djelatnika u turizmu u osam mjeseci ove godine bio je 10.600 ili 10 posto više nego lani. Prvi stručnjaci zdravstvenog turizma Tržište zdravstvenog turizma bilježi rast od 20 do 25 posto godišnje što ga svrstava u iznimno profitabilnu djelatnost s velikim potencijalom. U Hrvatskoj se u tom segmentu ostvaruje oko 200.000 noćenja dok, usporedbe radi, susjedna Slovenija bilježi više od tri milijuna noćenja. Kako bi se prilagodili novim trendovima u turizmu, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji zajedno s Medicinskim i Filozofskim fakultetom u Rijeci pokrenuo je prvi poslijediplomski specijalistički studij Zdravstvenog turizma. Nastava će se odvijati vikendom, a metode prenošenja znanja i provjere bit će prilagođene mogućnostima zaposlenih polaznika. Radionica Poduzetništvo u kulturi Europski centar za međusektorsku suradnju IMPACT u suradnji s Institutom za međunarodne odnose (IMO) 25. i 26. listopada u Zadru organizira radionicu Poduzetništvo u kulturi - održivo korištenje kulture za razvoj lokalne zajednice. Cilj radionice je promicanje korištenja kulture i kulturne baštine kao resursa za kulturno poduzetništvo, a sve u funkciji lokalnog razvoja.

Vodeni svijet u srcu Prigorja Nakon izgradnje bazena i pratećih objekata bit će to jedna od najmodernijih kupališnih i wellness oaza u ovom dijelu Hrvatske Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

bitelj Stjepana Culifaja iz Njemačke se vratila u Hrvatsku 1997. i netom nakon toga osnovala svoju prvu tvrtku. U mjestu Adamovec nedaleko od Zagreba, u srcu Prigorja, već godinu dana kasnije započeli su s gradnjom vanjskog kupališta s pratećim sadržajima. Ta je izgradnja trajala do 2010., a nakon toga je započela rekonstrukcija i

Obitelj Culifaj projekt je financirala sa 35 posto vlastitih sredstava dogradnja novog bazenskog kompleksa. Obitelj Culifaj razradila je ideju o izgradnji aquaparka Adamovec koji će imati 15.000 četvornih metara površine. Bit će to,

prema mišljenju vlasnika aquaparka, jedna od najmodernijih kupališnih i wellness oaza u tom dijelu Hrvatske. “Zbog kišnih dijelova sezone i nedostatka takvih i sličnih objekata u Zagrebu, odlučili smo se za tu investiciju, vrijednu oko 40 milijuna kuna. Izgradnja još nije gotova te će finalni troškovi u konačnici biti još i veći”, rekao je Andy Culifaj, zamjenik direk-

tora tvrtke Aqua-Diamantum. Dodao je kako se sustav tog ekološkog kompleksa temelji na obnovljivim izvorima energije - voda u aquaparku dolazi iz prirodnih prigorskih izvora vode. Program HBOR-a Obitelj Culifaj projekt je financirala sa 35 posto vlastitih sredstava, dok je preostalih 65 posto namaknuto iz kredita Erste

banke iz Programa za infrastrukturu HBOR-a. Do sada je izgrađena središnja zgrada na 4200 četvornih metara površine te oko 80 posto svih objekata budućeg aquaparka. Preostalo je još napraviti parking, urediti okoliš i interijer središnje zgrade. Bazeni, restorani i ostale prostorije čekaju završne radove idućih tjedana, dok se otvorenje aquaparka očekuje za oko dva

mjeseca. “Planirali smo otvoriti i ranije, ali zbog tehničkih poteškoća na gradilištu otvorenje smo morali odgoditi. Očekujemo da će naš aquapark posjećivati svi oni željni rekreacije, zabave, odmora i dobre hrane”, kaže Culifaj. U sklopu aquaparka Adamovec nalazit će se četiri unutarnja i dva vanjska bazena s raznim vodenim atrakcijama, jacuzzijima, lagunama, bazen na katu sa slapovima... Poseban dio određen je za razne vrste masaže i sauna, tu je i prostor za fitness, te dva restorana i dva bara. U ljetnim mjesecima radit će i vanjski pool bar, smješten uz veliki vanjski bazen s “divljom rijekom” i umjetnim otocima. Ako se projekt pokaže uspješnim, Culifaj kaže kako postoji i mogućnost proširenja. “Pritom mislim na nadogradnju vanjskih sadržaja ili možda čak izgradnju hotela. Sve je moguće”, zaključio je.

Smjena na vrhu krovne turističke organizacije

Meri Matešić nova direktorica HTZ-a Za novu direktoricu Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) na prošlotjednom Turističkom vijeću jednoglasno je izabrana Meri Matešić, dosadašnja direktorica predstavništva HTZ-a u Londonu. Ministar turizma Veljko Ostojić tom je prigodom ustvrdio kako je u zakonskom roku do 19. rujna na javni natječaj pristiglo 14 prijava od kojih je osam zadovoljilo uvjete propisane Zakonom o

turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma te Pravilnikom o posebnim uvjetima. Ostojić je dosadašnjem direktoru Glavnog ureda HTZ-a Niki Buliću, koji s tog mjesta odlazi nakon 12 godina neprekinutog rada, zahvalio na doprinosu sustavu turističkih zajednica. Meri Matešić na dužnost direktorice Glavnog ureda HTZ-a stupa 1. studenoga ove godine i pred njom su razni zadaci, primjerice provedba novog

Programa rada HTZ-a za pripremu i realizaciju na-

Meri Matešić je od 2008. radila kao direktorica predstavništva HTZ-a u Velikoj Britaniji dolazeće sezone, izrađena u skladu s Operativnim marketing planom hrvatskog turizma za 2013. godinu.

Meri Matešić rođena je 1974. godine u Zadru gdje je završila gimnaziju i studij kulture i turizma na

Filozofskom fakultetu te stekla zvanje diplomiranog turističkog komunikologa. Radno iskustvo u turizmu stjecala je od 2001. godine u turističkim agencijama te na recepciji hotela Puntamika. Četiri godine radila je na rukovodećim poslovima u Falkensteiner Hotelima Borik u Zadru, a od 2008. direktorica je predstavništva HTZ-a u Velikoj Britaniji. (S.P.)

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3747, 8. listopada 2012.

( 500 sudionika okupilo se na IBM-ovu formu

10. IBM Forum 2012; Rast3 – inovacije, liderstvo, tehnologije

Nove tehnologije mijenjaju način življenja Društveni mediji, kolektivna inteligencija i analiza velike količine podataka koji nastaju u tim interakcijama brzo postaju čimbenik koji može unaprijediti ili uništiti poslovanje, smatra Krešo Perica, glavni direktor IBM-a Hrvatska Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

sadašnjoj gospodarskoj situaciji nismo se usredotočili na rast zbog psihološkog efekta, nego stoga što u IBM-u vjerujemo da ga je moguće postići. Ulazimo u novo računalno razdoblje koje je temeljeno na znanju te će se sve više usmjeravati prema novim spoznajama, istaknuo je Krešo Perica, glavni direktor IBM-a Hrvatska, na 10. IBM Forumu održanom u Splitu pod sloganom Rast na treću - inova-

cije, liderstvo, tehnologije na kojem se okupilo oko 500 sudionika. Uspješni i neuspješni Perica je predstavio i rezultate istraživanja IBM-ove globalne studije pod nazivom IBM Global CEO Study 2012. Istraživanje provedeno među 1700 izvršnih direktora iz 18 industrija i 64 zemlje, uključujući i Hrvatsku, pokazalo je da je tehnologija čimbenik koji će u najvećoj mjeri izmijeniti poslovanje tvrtki. Temeljna karakteristika koja razlikuje uspješne od neu-

Nove tehnologije Održavanje ovogodišnjeg IBM Foruma poklopilo se s nekoliko značajnih globalnih objava u IBM-ovom hardverskom portfelju na području sustava za pohranu, power poslužitelja te mainframe računala. Tvrtka IBM predstavila je niz novih tehnologija koje poduzećima pomažu u svladavanju najvećih poslovnih izazova kao što su potreba za većom sigurnošću, mogućnost iskorištavanja svih prednosti računalstva u oblacima i potreba za analizom golemih količina podataka. Nova ponuda sastoji se od do sada najsnažnijeg poslovnog rješenja Power Systems, novog vrhunskog sustava za pohranu podataka i važnih softverskih nadogradnji za najnovija IBM-ova mainframe računala.

spješnih jest ostvarenje zacrtanih planova. Direktori su prepoznali tehnologiju kao najvažniji vanjski faktor koji utječe na održivost poslovanja tvrtki. Desetina ispitanika smatra da inovacije utječu na održivost njihovog poslovanja, a čak dvije trećine da je ključ održivosti u odnosu s korisnicima usluga. Također, dvije trećine ispitanika smatra kako je izvor održivosti u razvoju ljudskog kapitala. “Najveći utjecaj na poslovanje tvrtki imat će tehnologije kojima se ljudi povezuju. Naša sposobnost stvaranja veza raste vrtoglavom brzinom što je i velika prilika, ali i veliki rizik. Društveni mediji, kolektivna inteligencija i analiza velike količine podataka koji nastaju u tim interakcijama brzo postaju čimbenik koji može unaprijediti ili uništiti poslovanje, koji može povećati produktivnost i zadovoljstvo zaposlenika te biti alat kojim se ugađa korisnicima”, kazao je Perica.

Atlantic Grupa, prema riječima njenog potpredsjednika za financije i člana Uprave Zorana Stankovića, ulaskom u Europsku uniju

E-uprava je sinonim za suvremenu i inovativnu državu, o čemu je bilo riječi tijekom okruglog stola Smarter Government očekuje bolju situaciju za neke svoje brendove, dok će neki brendovi i nadalje ostati lokalni. Realni sektor Sudjelujući u radu okruglog stola, Stanković je najavio mogućnost preseljenja dijela proizvodnje Multipowera u Hrvatsku. Vinar Ivica Matošević očekuje, pak, učinkovito povezivanje vinara, HGKa i Vlade kako bi se ostvario izvoz od 30 posto vina proizvedenog u Hrvatskoj.

Ravnatelj novoutemeljene Agencije za investicije i konkurentnost Damir Novinić istaknuo je kako će ta agencija osim privlačenja investicija dosta energije ulagati u uklanjanje administrativnih barijera. Dodao je i kako se planira osnivanje equity fonda za veliku industriju. “Danas je u Hrvatskoj lakše investirati nego prije pola godine jer tada nije bilo ni ove agencije niti Zakona o investicijama, a za pola godine će biti lakše investirati nego danas”, ocijenio je Novinić. Sudionici okrugloga stola Smarter Government koji je imao za cilj ponuditi rješenja za efikasniju javnu upravu složili su se da nove tehnologije iz dana u dan mijenjaju način življenja. Također su suglasni u tome da je e-uprava sinonim za suvremenu i inovativnu državu u kojoj su središnji elementi kvaliteta, povjerenje i brzina.

*vijesti KupiMe pokreće DOP Internetska stranica za grupnu kupnju KupiMe. hr pokrenula je društveno odgovorni program priKUPImo! i tijekom šestomjesečnih ciklusa prikupljat će sredstva za humanitarne organizacije. Tijekom prvog ciklusa prikupljat će se sredstva za program Bijela soba šarenih misli udruge Philip koja sudjeluje u liječenju djece. Kupci u akciji mogu sudjelovati doniranjem pet kuna i podržati nabavu didaktičkih i ostalih materijala za terapije u bolnicama gdje volonteri ove udruge djeluju. COBIT 5 seminar Stručnjaci londonske tvrtke Ostendo Consulting u Zagrebu 12. listopada održavaju licencirani stručni seminar Introduction to COBIT 5. Program je namijenjen poslovnim i IT menadžerima, stručnjacima za sigurnost, revizorima i konzultantima. COBIT 5 je jedan od najmodernijih okvira upravljanja u IT-u, a neke od prednosti njegove primjene su smanjenje troškova državne uprave optimizacijom procesa, povećanje sigurnosti informacija i učinkovitosti ulaganja. Priznanje hrvatskom startupu Monolith Group OU, kompaniju u estonskohrvatskom vlasništvu, Microsoft je odabrao za najbolji startup projekt u Europi. Iza priče stoji šest inovatora na čelu s direktorom i vlasnikom tvrtke Monolith Group OU Martinom Biračem. “Velika nam je čast što je kompanija poput Microsofta prepoznala vrijednost hrvatskog projekta i nakratko nas svrstala u sam vrh europskih tehnoloških kompanija”, ističe Birač. Monolith uređaj, projekt ove tvrtke, pružat će offline oglašivačima točne informacije o tomu koliko je ljudi vidjelo oglas.

18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Ivana Sajko TRILOGIJA O NEPOSLUHU Meandarmedia

Knjiga se sastoji od tri drame i jednog teksta. Drama Rose is a rose is a rose is a rose naručena je za festival Steiri scher Herbst 2008., dok su Prizori s jabukom naručeni za Stadtheater Bern 2009. i premijerno izvedeni u režiji Dore Schneider. Tekst Uvod u disjunkciju naručen je za festival Steirischer Herbst 2010. u sklopu projekta Mariana Pen sottije The Encyclopeadia of Unlived Life. Drama To nismo mi, to je samo staklo dovršena je 2011.

Lars Kepler Paganinijev ugovor Fraktura

U Stockholmskom arhipelagu, na napuštenom brodu, pro nađena je mrtva djevojka, po svemu sudeći nasilno ubije na, a sljedećeg se dana u otmjenom stanu u stockholm skoj rezidencijalnoj četvrti objesio ugledni poslovni čovjek. Na prvi pogled ta dva slučaja nisu povezana, međutim inspektor Joona Linna uočava nešto što drugi nisu vidjeli, a u uzbudljivoj potrazi za istinom pridružuje mu se mlada, ambiciozna inspektorica iz sigurnosno-obavještajne agen cije Saga Bauer.

Ivana Šešo i Emina Pršić NEDOSTAJE? NE. DOSTA JE! (Kako preživjeti slom duše) Algoritam

Neprestano se vezujemo uz osobe od kojih primamo ili ko jima dajemo ljubav. Ponekad nam netko pri tome rani srce, s čime se svi više-manje nekako nosimo, no ponekad na stupi totalni slom duše. U međuprostoru između prijatelja i ordinacije terapeuta, autorice su pokušale smjestiti ovu knjigu. I to kao prijateljicu koja je sve to prošla i izvukla sna gu za preživljavanje.

Conn Iggulden Imperator - Bogovi rata Znanje

Godina je 53. prije Krista. Nakon pobjede u Galiji Julije Ce zar prelazi sa svojim legijama Rubikon prijeteći samom Rimu. Čak je i Pompej zatečen napadom i primoran napu stiti grad. Uskoro će se rimske vojske sukobiti u krvavom građanskom ratu, vođene dvama najvećim generalima koji su ikada prošetali između sedam brežuljaka. Tako za počinje zadnji dio sage o Juliju Cezaru u kojem je opisana njegova konačna sudbina o kojoj će odlučiti njegov prijatelj Brut i egipatska kraljica Kleopatra...

Prepričala Stella Gurney SNJEGULJICA Planetopija

“Ogledalce, ogledalce moje, naljepši na svijetu – tko je?” Princeza Snjeguljica blagoslovljena je ljepotom čistom kao netaknut snijeg, ali ljubomorna kraljica kuje zavjeru da je se zauvijek riješi. U domu sedam patuljaka, na koji je slučajno nabasala, Snjeguljica je dobila priliku da živi bez bojazni. No kraljičine okrutne čarolije ne poznaju granice... Još jedan klasik za djecu pristigao nakon Alise u zemlji čudesa i Pinokijevih pustolovina iz britanske nakladničke kuće Carlton.

Privredni vjesnik Broj 3747, 8. listopada 2012.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Audio i video produkcija

Atomic, Novi Beograd, Srbija, www.atomic.rs. Tvrtka se bavi pružanjem stručnih usluga u sferi audio i video produkcije, s naglaskom na iznajmljivanju audio-video opreme visoke kvalitete, uz potpunu tehničku podršku i efektnu realizaciju. U dosadašnjem radu uspješno smo realizirali čitav spektar multimedijalnih događaja. Naš portfelj, između ostalog, sadrži brojne promocije, konferencije, seminare, kongrese, revije, proslave i događaje korporativnog karaktera, kao i učešće u mega produkcijama, poput velikih koncerata, festivala i sportskih manifestacija. Svakodnevno surađujemo s brojnim tvrtkama i agencijama različitih profila. Bavimo se montažom i upravljanjem audio, video i rasvjetnim sustavima. U ponudi imamo projektore i projekcijska platna, kamere i snimatelje, videorežiju, monitore, HD opremu, audioopremu, rasvjetu, simultano prevođenje. Tvrtka nudi svoje usluge svim hrvatskim tvrtkama koje organiziraju promocije, konferencije, seminare i slično na području Srbije. Kontakt: Vidan Mihajlović, vidan@ atomic.rs, +381 64 6398304.

Kozmetički proizvodi

Loren Beautifiers, Kalkuta, Indija, www. lorencosmetics.com. Tvrtka je proizvođač ayurvedskih, biljnih i kozmetičkih preparata za osobnu njegu. Asortiman proizvoda uključuje: pudere, parfeme, esencije, ulja za kosu, mirisne štapiće, šampone, kreme, losione, sapune, balzame, osvježivače... Kontakt: Rajat Bose, info@lorencosmetics.com, +91 33 22875957, +91 9830272141. Mljevena plastika

Combitech Italia, Arconate, Italija, www. combitechitalia.com. Tvrtka je specijalizirana za trgovanje s velikim količinama mljevene plastike i plastike koja ne zadovoljava određene uvjete. Trenutno trguje s ABS, PA6, PA66, PA12, PC, PC/

ABS, PET, TPE, TPU. Isto tako otkupljuje proizvodni otpad koji je već mljeven ili spreman za mljevenje. Kontakt: Elena Cavina, elena.cavina@combitech. it, +39 0 331 462687. Suradnja

Wasser Boden Luft, Malvaglia/Ticino, Švicarska, www.wasser-boden-luft. ch. Tvrtka je ovlašteni prodajni partner tvrtke TUNZ Water Systems AG iz Steinacha, Švicarska, koja se bavi proizvodnjom visokotehnoloških sistema za obradu vode i odsoljavanje. Traže lokalne partnere u Hrvatskoj koji će podržati tvrtku tijekom faze akvizicije, a u slučaju uspješnog ugovora i instaliranjem, stavljanjem u uporabu, treningom i održavanjem. Kontakt: Matthias H. Liebe, m.liebe@wasser-boden-luft.ch, +41 81 8333424, +49 160 90834613. Poslovno savjetovanje

Martis, Široki Brijeg, Bosna i Hercegovina, www.martis. ba. Tvrtka pruža usluge poslovnog savjetovanja malim i srednjim poduzećima i pojedincima pri ostvarivanju poduzetničkih pothvata za osnivanje, rast i razvoj poslovanja, u području računovodstva, poreza i carine, projektiranja organizacije poduzeća, financijskog konzaltinga i marketinga. Kontakt: Davor Bošnjak, martis@tel.net.ba, +387 39 703021, +387 63 822554. Brodski konopi

Katateh, Zagreb, www.katateh.hr. Tvrtka prodaje brodske konope marke FSERobline. Kontakt: Željkica Gavran-Perković, info@katateh.hr, +385 99 2207758. Drvena građa

GEC GP, Plešce, www.gecgp.hr. Tvrtka nudi kvalitetnu drvenu građu od jele, smreke po narudžbi i standardno. Isporuka odmah sa skladišta pilane u Delnicama. Kontakt: Robert Gec, gec@gec.hr, +385 51 825125, +385 98 253243.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Izrada pješačke staze

Grad Samobor nabavlja usluge izrade pješačke staze u Ulici Nikole Šubića Zrinskog. Rok dostave ponuda je 23. listopada.

dostave ponuda je 22. listopada.

video opremu. Rok dostave ponuda je 12. listopada.

Stroj za sortiranje novčanica

Uniforme za komunalnu policiju

Hrvatska narodna banka nabavlja stroj za sortiranje novčanica. Rok dostave ponuda je 9. studenoga.

Sjedala visokog naslona

Tvrtka Autotrolej iz Rijeke nabavlja sjedala visokog naslona te usluge ugradnje. Rok dostave ponuda je 23. listopada.

Regija Lugarske uniforme

Šume Tuzlanskog kantona nabavljaju lugarske uniforme. Rok dostave ponuda je 29. listopada.

Serveri (poslužitelji)

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nabavlja 15 servera. Rok

Grad Novi Sad nabavlja uniforme za komunalnu policiju. Rok dostave ponuda je 8. studenoga.

Audio i video oprema

Sud Bosne i Hercegovine u Sarajevu nabavlja audio i

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3747, 8. listopada 2012.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Prodaje se cijela poduzetnička zona Trgovački centar i skladišta u Rijeci, procijenjeni na 75,5 milijuna kuna. Nekretnina se nalazi na adresi Martinkovac BB, Rijeka, u katastarskoj općini Srdoči. U naravi predstavlja poslovnu zonu za čiji je razvoj donesen detaljni plan uređenja. Ukupne je površine 29.460 četvornih metara. Dražba će se održati 11. listopada u 11 sati, na Trgovačkom sudu u Rijeci, u sudnici 3/I. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti. Poslovna zgrada, skladište i dvorište u Donjem Stupniku, procijenjeni na 14,3 milijuna kuna. Nekretnina je ukupne površine od 10.000 četvornih metara. Prodaju vodi Trgovački sud u Rijeci, a dražba će se održati 12. listopada u 10 sati, u sudnici 3/I. Razgledanje nekretnine moguće uz najavu na telefon 051/650 624. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti.

Poduzetnička zona Mlaka, procijenjena na 10,9 milijuna kuna. Nalazi se u Rakovcu, uz cestovno čvorište Sv. Helena, a ukupne je površine 64.425 četvornih metara. Zona u naravi predstavlja niz livada i oranica s po-

tencijalom za razvoj poduzetništva. Dražba će se održati 16. listopada u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, u sobi 90/II. Dodatne informacije o nekretnini mogu se dobiti na 01/4874 550. Jamčevina iznosi pet posto procijenjene vrijednosti. Oranica u Osječko-baranjskoj županiji, procijenjena na 1,4 milijuna kuna. Ukupne je površine 5891 četvorni metar. Dražba će se održati 17. listopada u 12 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Zagrebačka 2, u sobi 40/2. Razgledavanje oranice moguće u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na 091/5372 757. Jamčevina je 10 posto, a mora se uplatiti do 15. listopada. Poslovni prostor u Zagrebu, procijenjen na 13,8 milijuna kuna. Ukupne je površine 1641 četvorni metar. Prostor se nalazi u Banjavčićevoj ulici i to 44 četvorna metra u podrumu, 1386 četvornih metara u prizemlju i 109 četvornih metara na prvom katu. Sve zajedno prodavat će se po početnoj cijeni od pet milijuna kuna i ispod te cijene se ne može prodati, na ročištu koje će se održati 23. listopada u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, u sobi 94/II., u uličnoj zgradi. Razgledavanje je moguće uz dogovor sa stečajnim upraviteljem na 098/855 370. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti, a treba je uplatiti najkasnije dva dana prije održavanja dražbe. Skladišni prostor i dvorište u Kominu kod Ploča, procijenjeni na 1,6 milijuna kuna. Uku-

pna površina nekretnine je 1144 četvorna metra, a prodaje je Trgovački sud u Splitu, stalna služba u Dubrovniku. Ponude treba dostaviti prodavatelju do 15. listopada, a bit će otvorene 17. listopada u 12 sati. Dodatne informacije mogu se dobiti na 098/485 067, od 9 do 15 sati. Jamčevina iznosi 100.000 kuna, a treba je uplatiti do 15. listopada. Kuća, dvorište i oranica u Brdovcu kod Zagreba, procijenjeni na 1,5 milijuna kuna. Ukupna površina iznosi 1036 četvornih metara. Dražba će se održati 15. listopada u 13.20 sati na Općinskom sudu u Zaprešiću, Trg žrtava fašizma 1, u sobi broj 16/I. Nekretnina se ne može prodati za manje od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 20 posto procijenjene vrijednosti. Benzinska crpka i gospodarsko dvorište u Požegi, procijenjeni na 7,7 milijuna kuna. Nekretnina ima površinu 7371 četvorni metar, a ovršenik u ovom postupku posjeduje 55 posto njezine vrijednosti. Dražba će se održati 16. listopada u 9 sati na Općinskom sudu u Požegi, Sv. Florijana 2, u sobi broj 9. Jamčevina iznosi 10 posto. Poslovna zgrada s autosalonom, servisnim radionicama i parkiralištem u naselju Lepajci kod Krapine, procijenjeni na 8,9 milijuna kuna. Dražba će se održati 16. listopada u 10 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, u sobi 89/II. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Sumrak automobilizma dr. Uroš Dujšin

ez auta je nemoguće zamisliti moderni život. On je pokrenuo rast velikih gradova i upravljao njihovim širenjem. Tvornice automobila su stvorile milijune radnih mjesta i olakšale nastanak dodatnih milijuna. U bogatim zemljama 70 posto putovanja se obavlja autom. Danas više od mili-

jarde automobila juri cestama svijeta. No njihovo korištenje dostiže svoj vrhunac u bogatom dijelu svijeta, upozorava Economist; to bi vlade, smatra njegov uvodničar, trebale znati iskoristiti. Tržište blizu saturacije U svjetskim razmjerima korištenje automobila će i dalje rasti: kako ljudi u zemljama u usponu postaju bogatiji, oni žele mobilnost i status koje pruža vlasništvo auta. No u bogatim zemljama dugoročna veza između rasta dohotka i korištenja automobila je raskinuta, i kilometraža po stanovniku opada. To je djelomično zbog krize i visokih cijena nafte, ali taj je trend bio prisutan i prije 2007.; na djelu su i drugi, dugoročniji činioci. Jedan je generacijski: tržište je blizu saturacije; sadašnje kohorte umirovljenika su prve kojima je vožnja autom bila uobičajena, pa tako nove

generacije vlasnika vozila radije zamjenjuju stara nego što dodaju nova. U međuvremenu mladi ljudi nekako prestaju voljeti aute; širom bogatog svijeta ljudi dobivaju vozačke dozvole kasnije i koriste druge oblike prijevoza no što su to činili mladi prethodne generacije. Danas je to, kao i mnogo toga drugoga, djelomično i posljedica interneta. Nikad do sada sjede-

voljno oporezovan politika je podržala automobil, kao u Americi gdje su vozači zaštićeni od troškova zagađivanja ili gdje je, kao u Los Angelesu, javni prijevoz slabo razvijen.

nje doma nije bio toliko zabavno. Ljudi koji se žele družiti mogu to učiniti virtualno umjesto da se voze do prijatelja. Kupovinu se može obaviti računalom umjesto trčanja do supermarketa ili dućana; jedna isporuka kombijem može obaviti posao mnogih pojedinaca. Ljudi ne žele ići u ured. Sve je lakše raditi kod kuće. No tome pridonosi i državna politika. Zakrčene ceste, smog i strah od globalnog zatopljenja navele su mnoge gradove da promijene način kretanja ljudi. Tokio je dokazao da sustavi masovnog prijevoza ne moraju biti ni loši niti prljavi. U Londonu su odredili više prostora isključivo za autobuse i bicikle; automobilisti moraju platiti ulaz u centar. I Singapur naplaćuje gužvu, a u zadnjih 30 godina Kopen hagen je smanjivao broj parkirališta po tri posto godišnje. Nasuprot tome, tamo gdje je benzin nedo-

U bogatim zemljama dugoročna veza između rasta dohotka i korištenja automobila je raskinuta

Automobil - blagodat ili... Zbog toga bi, makar bi to bilo teško vidjeti u mnogim dijelovima Amerike, korištenje auta u bogatom svijetu moglo doseći vrhunac. Je li to dobro? Ne sasvim: država će izgubiti prihode od poreza na gorivo i automobile; no na mnogo drugih načina to može biti prava blagodat. Smanjuje se i ovisnost uvoznika nafte o nestabilnim tržištima, a gradovi bi mogli postati ugodniji za život. A kako raste pretilost stanovništva, više bi se ljudi okrenulo hodanju i vožnji biciklom. Orniji

ljudi su k tome manje depresivni i produktivniji su. To ne mora plašiti proizvođače automobila. U siromašnijim zemljama ima još dovoljno potražnje za vozilima, a proizvođači bi mogli prevladati otpor u bogatim zemljama putem novih i “zelenijih” vozila. No na kratki rok opadanje potražnje čini prekapacitiranost automobilske industrije štetnijim: neke bi tvornice trebalo zatvoriti. Automobil će donijeti slobodu i milijunima u siromašnijim zemljama. No ako tehnologija i politika omoguće ljudima da nađu bolje i čišće načine rada i zabave, utoliko bolje.

20 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3747, 8. listopada 2012.

( 35,9 mlrd kn dug

pravnih osoba iz sektora gospodarstva

Financijska agencija

Nepodmirene obveze dosegnule 44,06

Veliki dio pravnih osoba, njih 22.987, koje su u dugotrajnoj blokadi nemaju zaposlenih radnika, a njihov dug iznosi 17,4 mili također nema zaposlenih, dok im je dug dosegao 3,9 milijardi kuna

rema podacima Financijske agencije poslovni su subjekti u kolovozu dugovali na ime nepodmirenih obveza 44,06 milijardi kuna, što je u odnosu na srpanj povećanje od neznatnih 0,5 posto. Zadnjeg dana kolovoza zbog dugova je bilo blokirano 233.299 građana ili 0,8 posto više u odnosu na srpanj. Njihov je dug ukupno iznosio 15,87 milijardi kuna, što je 535 milijuna više u odnosu na prethodni mjesec. Od ukupno 73.393 blokirana poslovna subjekta, 52,7 posto su pravne osobe koje su dugovale 82,2 posto ukupnih neplaćenih obveza. U odnosu na srpanj broj insolventnih poslovnih subjekata u kratkotrajnoj blokadi je smanjen, ali je iznos njihovih nepodmirenih obveza povećan. U bloka-

di do 30 dana bilo je 1137 pravnih osoba ili 137 manje nego u srpnju, dok im je iznos nepodmirenih obveza manji za 106,9 mili-

posto. Kod poslovnih subjekata koji su u blokadi više od godinu dana i dalje dominiraju oni koji su blokirani pet i više godina - 36,5 posto.

Zadnjeg dana kolovoza bilo je blokirano 233.299 građana koji su ukupno dugovali 15,87 milijardi kuna

Dominiraju oni u dugotrajnoj blokadi Po trajanju blokade dominiraju poslovni subjekti blokirani dulje od godinu dana, kako po broju tako i po iznosu blokade. Najmanji je iznos prijavljenih dospjelih, a neplaćenih obveza nelikvidnih pravnih osoba u trajanju do 30 dana, koji iznosi 301,6 milijuna kuna, a najveći pravnih osoba u blokadi neprekidna trajanja više od 360 dana, koji iznosi 29,1 milijardu kuna. Od 38.676 blokiranih pravnih osoba, njih 37.262 ili 96,3 posto odnosi se na pravne osobe iz sektora gospodar-

juna kuna. Više od 75 posto poslovnih subjekata u dugotrajnoj je blokadi, a iznos njihove blokade čini 82,1 posto iznosa ukupnoga duga. Broj insolventnih poslovnih subjekata u blokadi dužoj od 360 dana, kao i iznos njihovih dugovanja u odnosu na srpanj neznatno je veći: broj poslovnih subjekata za 0,2 posto, a iznos za 0,3

stva (trgovačka društva, banke, društva za osiguranje, leasing društva, zadruge, inozemni osnivači, investicijska društva, kreditne unije i zajedničke financijske institucije). Na pravne osobe iz sektora gospodarstva odnosi se 35,9 milijardi (99,2 posto) nepodmirenih osnova za plaćanje, dok na pravne osobe koje nisu svrstane u sektor gospodarstva (ustanove, neprofitne organizacije, lokalna samouprava i političke stranke), otpada 290,3 milijuna kuna (0,8 posto). Kod fizičkih je osoba najmanji iznos prijavljenih dospjelih, a nepodmirenih osnova za plaćanje nelikvidnih fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost u trajanju od 31 do 60 dana i iznosi 30,7 milijuna kuna, a najveći iznos kod fizičkih osoba u blokadi neprekid-

na trajanja više od 360 dana - 7,1 milijardu kuna. Promatramo li pojavu insolventnosti prema trajanju blokade i vrsti poslovnih subjekata, pravnih i fizičkih osoba, očito je da dominiraju pravne i fizičke osobe u dugotrajnoj blokadi, 360 i više dana. Na pravne osobe koje su u blokadi dulje od jedne godine odnosi se 77,1 posto

blokiranih pravnih osoba, dok je udjel fizičkih osoba u dugotrajnoj blokadi 78 posto od ukupnoga broja blokiranih fizičkih osoba. Više od tri četvrtine poslovnih subjekata u blokadi je duljoj od 360 dana, a iznos njihove blokade čini 82,1 posto iznosa ukupnoga duga. Kod poslovnih subjekata koji su u dugotrajnoj blokadi,

Poslovanje u prvom polugodištu

Bruto dobit poduzetnika 9,3 milijard Na godišnjoj razini, u prvih šest ovogodišnjih mjeseci veliki su poduzetnici smanjili bruto dobit za 63,8 posto, mali za 2,2

prvom polugodištu 2012. godine poslovalo je 92.787 poduzetnika obveznika poreza na dobit, koji su zapošljavali 841.396 radnika, a koji su ostvarili 291 milijardu kuna ukupnog prihoda i 281,7 milijardi kuna ukupnih rashoda te bruto dobit (višak prihoda nad rashodima) od 9,3 milijarde kuna, pokazuju podaci Financijske agencije. Ukupni prihodi smanjeni su, prema istom razdoblju prošle godine, za

jedan posto, dok su pove- ćani ukupni rasho-

di za 2,3 posto te je zbog smanjenja prihoda i povećanja rashoda smanjena bruto dobit za 50,4 posto. Utroškom od 100 kuna

ukupnih rashoda, u prvih šest mjeseci ove godine, ostvareno je 103,29 kuna prihoda, a

smanjenja ekonomičnosti poslovanja smanjenje prihoda i povećanje rashoda. Rezultati poslovanja poduzetnika Hrvatske u

Utroškom od 100 kuna ukupnih rashoda ostvareno je 103,29 kuna prihoda u istom lanjskom razdoblju 3,49 kuna više, odnosno 106,78 kuna. Osnovni je razlog

prvom ovogodišnjem polugodištu prema kriteriju veličine poduzetnika po-

kazuju da su mali, srednji i veliki poduzetnici poslovali manje uspješno nego prije godinu dana. Prema ekonomičnosti poslovanja najbolji mali Najveću bruto dobit ostvarili su veliki poduzetnici, i to 4,8 milijardi kuna bruto dobiti (51,4 posto ukupne bruto dobiti), mali poduzetnici gotovo četiri milijarde kuna (42,7 posto ukupne bruto dobiti) te srednji 0,5 milijardi kuna (5,9 posto ukupne bruto

dobiti). Na godišnjoj razini, u prvih šest ovogodišnjih mjeseci veliki su poduzetnici smanjili bruto dobit za 63,8 posto, mali za 2,2 posto, a srednji za 62,3 posto. Prema pokazatelju ekonomičnosti ukupnog poslovanja mali su poduzetnici u prvom polugodištu ove godine postigli najbolje financijske rezultate jer su na uloženih 100 kuna ostvarili 104,54 kune prihoda, srednji poduzetnici imali su 101,03 kune, a veliki 103,36 kuna. Prosjek za sve poduzetni-

www.privredni.hr Broj 3747, 8. listopada 2012.

( 29,1 mlrd kn dug

pravnih osoba blokiranih dulje od 360 dana

( 1,017 mlrd kn kredita

odobreno za turistički sektor do 30. rujna 2012.

Potpora turističkom sektoru u ovoj godini

6 milijardi kuna

Olakšani uvjeti kreditiranja

ijarde kuna. Kod 16.084 dugotrajno blokiranih fizičkih osoba

dulje od godinu dana, dominiraju oni koji su blokirani pet i više godina, njih je 36,5 posto. Raste broj blokiranih fizičkih osoba Veliki dio pravnih osoba, njih 22.987, koje su u dugotrajnoj blokadi, nemaju zaposlenih radnika, a njihov dug iznosi 17,4 milijarde kuna. Kod

16.084 dugotrajno blokiranih fizičkih osoba također nema zaposlenih, dok im je dug dosegao 3,9 milijardi kuna. U odnosu na srpanj, broj insolventnih pravnih osoba u dugotrajnoj blokadi je, isto kao i iznos njihovih nepodmirenih obveza, povećan za 0,1 posto. Prema stanju krajem prethodne godine, broj pravnih osoba u blokadi duljoj od 360 dana povećan je za 4,4 posto, a iznos za 1,5 posto. Kod fizičkih je osoba, prema stanju krajem srpnja, također evidentiran porast, kako broja fizičkih osoba u dugotrajnoj blokadi više od 360 dana, tako i njihova duga. Tako je broj fizičkih osoba u blokadi duljoj od godinu dana povećan za 0,3 posto, a iznos nepodmirenih obveza za 1,4 posto. U odnosu na stanje potkraj

prosinca 2011. iznos je povećan za 15,7, a broj fizičkih osoba za 4,7 posto. Zbog nepodmirenog duga u razdoblju do 60 dana bilo je blokirano 2065 pravnih osoba, što je za 689 pravnih osoba manje nego potkraj prošle godine. Njihov je dug iznosio 789,1 milijun kuna što je za 564,7 milijuna kuna manje nego lanjskog prosinca. Prema stanju potkraj protekle godine, broj fizičkih osoba u kratkotrajnoj blokadi, do 60 dana, manji je za 36 posto, a iznos njihovih nepodmirenih obveza 0,7 posto. Prema stanju na dan 31. kolovoza 2012. zbog dugovanja do 60 dana, bila je blokirana 1571 fizička osoba, čije su evidentirane prijavljene dospjele, a nepodmirene obveze iznosile 144,5 milijuna kuna.

de kuna posto, a srednji za 62,3 posto ke je bio 103,29 kuna prihoda na uloženih 100 kuna rashoda. Primanja zaposlenih mjerena obračunatom prosječnom mjesečnom neto plaćom nisu u korelaciji s ekonomičnošću poslovanja. Zaposleni kod malih poduzetnika, iako su ostvarili najbolje pozitivne rezultate mjerene ukupnim prihodom prema ukupnom rashodu, primali su prosječnu mjesečnu neto plaću po zaposlenom od 3847 kuna, što je za 17,7 posto ispod prosječne mjesečne pla-

će kod poduzetnika Hrvatske, koja je iznosila 4676 kuna. Kao i u proteklim razdobljima, najbolje su prošli zaposleni kod velikih poduzetnika sa 5740 kuna prosječne mjesečne neto plaće, što je za 22,8 posto iznad prosjeka. U istom razdoblju zaposleni kod srednjih poduzetnika primali su 4920 kuna prosječne mjesečne neto plaće, što je za 5,2 posto iznad prosjeka Hrvatske. Analiza odnosa potraživanja od kupaca i obveza prema dobavljačima

na dan 30. lipnja 2012. kod poduzetnika Hrvatske pokazuje da su potraživanja za 3,3 milijarde kuna veća od obveza prema dobavljačima, što je povoljno. Kod velikih poduzetnika razlika u korist potraživanja iznosi 4,7 milijardi kuna, kod srednjih 3,6 milijardi kuna, a kod malih poduzetnika obveze prema dobavljačima veće su od potraživanja od kupaca za pet milijardi kuna.

Od ukupno šest milijardi kuna kredita koje je ove godine odobrio HBOR za kreditiranje gospodarskih projekata, čak 16 posto odnosi se na turizam

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

a turistički sektor u našoj zemlji do 30. rujna ove godine ukupno je odobreno 1,017 milijardi kuna kredita. Ministar turizma Veljko Ostojić kaže kako se to nije dogodilo slučajno jer je konkurentnost sektora u fokusu interesa Ministarstva turizma. Zato su donesene odluke o smanjenju PDV-a na 10 posto za turističke i ugostiteljske usluge, a od 1. siječnja 2013. vrijedit će nulta stopa poreza na reinvestiranu dobit. Od ukupno šest milijardi kuna ovogodišnjih kredita ili 27 posto više nego lani, koje je odobrila Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) za kreditiranje gospodarskih projekata, čak 16 posto odnosi se na turističke projekte. To je i 83 posto više sredstava za turizam nego u istom razdoblju prošle godine. “U portfelju HBOR-a turizam je investicijski najzastupljeniji sektor. Od ukupno odobrenih kredita za taj sektor, više od 90 posto projeka-

ta odnosi se na investicije, a tek 10 posto na obrtna sredstva”, rekao je Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a. Dodao je kako su trenutačno u obradi novi zahtjevi za kredite vrijedni više od 440 milijuna kuna.

HBOR je proteklih godina za turističku djelatnost odobrio više od 11 milijardi kuna HBOR je proteklih godina za turističku djelatnost odobrio više od 11 milijardi kuna. Isto tako, ove je godine znatno povećan broj izravnih kredita, koji trenutačno čine čak 52 posto udjela u svim kreditima. “To je znak da smo spremni prihvatiti rizik za te projekte, a i pokazatelj da vjerujemo u turizam i kvalitetu turističkih projekata koje smo kreditirali”, istaknuo je Kovačev. Izmijenjeni uvjeti kreditiranja U suradnji s Ministarstvom turizma, HBOR je

ove godine izmijenio uvjete kreditiranja za turističke projekte, pa je tako, među ostalim, produljen rok otplate na 17 godina, uključujući i poček do četiri godine. To je i najduži rok među svim HBORovim programima. Uz to, smanjena je kamatna stopa sa dva, četiri i šest posto, koliko je vrijedila prošle godine, na jedan, tri i pet posto. Omogućeno je i kreditiranje u kunama, a uveden je i model podjele rizika s poslovnim bankama. Govoreći o planovima za 2013. Kovačev je naglasio kako se očekuje rast odobrenih kredita za turizam od sedam do 10 posto tj. od 2,5 do tri milijarde kuna, uz ovogodišnje kamatne stope. “Hrvatski turizam svakako je jedan od najbrže rastućih gospodarskih sektora u Hrvatskoj, a investicijska aktivnost potvrda je da i u tom segmentu dolazi do bitnih promjena. Zato pozivam cijeli turistički sektor da iskoristi olakšane uvjete kreditiranja koji su potpuno prilagođeni rastu turizma”, zaključio je Ostojić. (S.P.)

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3747, 8. listopada 2012.

Tržište novca Zagreb

Očekuje se povećanje potražnje za kunama i rast kamate Jelena Drinković

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

azdoblje održavanja obvezne pričuve, koje je započelo turbulentno, pri kraju je. Nakon velike napetosti koja je vladala na novčanom tržištu, neravnoteža ponude i potražnje je ublažena, a kamatna stopa, nakon značajnog uzleta, ponovno smanjena. U proteklom razdoblju ponuda novca ni jedan dan nije u potpunosti iskorištena zbog limita sudionika ili niske kamatne stope po kojoj dio sudionika nije želio plasirati svoje viškove. Ponovno dio sudionika krajem dana svoje viškove plasira u središnju ban-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

1.10.’12. - 5.10.’12.

24.9.’12. - 28.9.’12.

300

3 200 2 100 1

1.10.2012.

2.10.2012.

3.10.2012.

ku kao prekonoćni depozit uz kamatnu stopu od 0,25 posto. U proteklom razdoblju prosječna tjedna dnevna kamatna stopa iznosila je 1,11 posto, dok je prosječna tjedna prekonoćna kamatna stopa iznosila 0,53 posto.

4.10.2012.

5.10.2012.

Ministarstvo financija održalo je u utorak najavljenu aukciju trezorskih zapisa u kunama i eurima. Aukcija kunskih zapisa raspisana je za sve rokove dospijeća, a najveći interes je pokazan za zapise na godinu dana. Zahvaljuju-

ponedjeljak

utorak

ći vrlo dobroj ponudi novca, umjesto planiranih 250 upisano je 1,16 milijardi kuna. Ovom aukcijom saldo ukupno upisanih trezorskih zapisa povećao se za 542 milijuna kuna i iznosi 14,863 milijarde kuna. Na rok od 91 dan upisa-

Hrvatsko devizno tržište

srijeda

četvrtak

petak

no je 90 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 1,9 posto, na 182 dana 470 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 2,94 posto, a na 364 dana upisano je 607 milijuna kuna po nepromijenjenoj stopi od 3,4 posto. Zanimanje za trezorskim

zapisima u eurima bilo je skromnije, te je umjesto planiranog iznosa izdanja od 60 milijuna eura upisano 27,6 milijuna eura. Niske kamatne stope i opuštenije trgovanje sudionika zasigurno će se zadržati do sredine idućeg tjedna kada započinje novo razdoblje održavanja. Početkom novog razdoblja održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija očekuje se povećanje potražnje za kunama uz blagi rast kamatne stope. U idućem tjednu slijedi i redovita mjesečna isplata mirovina koja će privremeno imati utjecaj na odnos ponude i potražnje novca na novčanom tržištu.

Mirovinski fondovi

Euro ojačao prema kuni, dolar oslabio

Mirex iznad 173 boda

Na kraju prošlog tjedna euro je ostvario rast od dvije lipe prema kuni. Tjedan je na tečajnici Hrvat-

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošli je tjedan dosegnula 173,1419 bodova. Nastavljen je tako njegov dvotjedni rast. Na mjesečnoj razini Mirex je dobio 5,7922 boda.

valuta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,880345

CAD

kanadski dolar

5,854514

JPY

japanski jen (100)

7,314126

CHF

švicarski franak

6,158883

GBP

britanska funta

9,28853

USD

američki dolar

5,737936

EUR

euro

7,463334

7.47

USD

žao na vrijednosti od 6,15 kuna. 5.78

CHF

6.17

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

175

170

7.46

5.77

6.16

7.45

5.76

6.15

7.44

5.75

6.14

7.43

5.74

6.13

7.42 2.10.

3.10.

4.10.

5.10.

5.73 1.10.

2.10.

3.10.

4.10.

5.10.

6.12 1.10.

2.10.

3.10.

4.10.

5.10.

Međunarodno tržište kapitala

ECB niskom kamatom potiče oporavak Dionice na europskom tržištu prošli su tjedan zabilježile blagi rast, nakon povoljnih podataka o trgovini na malo u eurozoni i najava Europske središnje

banke da će kupnjom obveznica nastojati stabilizirati poremećaje na tržištu. ECB je ujedno najavio da će zadržati kamatnu stopu na povijesno najnižoj

razini od 0,75 posto. Trgovina na malo u eurozoni ostvarila je zapravo pad od 1,3 posto na godišnjoj razini, no optimizam je porastao jer je riječ o ma-

5850

13600

3200

5840

FTSE 100

13560

Dow Jones

3180

5830

13520

3160

5820

13480

3140

5810

13440

3120

5800

13400

3100

1.10. 3450 3440

2.10.

3.10.

4.10.

5.10.

1.10. 7350

CAC40

7340

2.10.

3.10.

4.10.

5.10.

DAX

8870

3430

7330 7320

8810

3410

7310

8780

2.10.

3.10.

4.10.

5.10.

2.10.

3.10.

4.10.

5.10.

3.10.

4.10.

5.10.

NIKKEI 225

8840

7300 1.10.

NASDAQ

1.10. 8900

3420

3400

165

165 4.9.

primjena od 6. listopada 2012. 1.10.

Izvor: HNB

u petak iznosila 5,73 kune, a tjedan je započeo sa 5,76 kuna. Švicarski se franak, uz blage oscilacije, zadr-

ske narodne banke završio s vrijednošću od 7,6 kuna. Dolar je imao drukčiji smjer. Vrijednost mu je

8750 1.10.

2.10.

3.10.

4.10.

5.10.

1.10.

2.10.

njem padu od očekivanog. Na mjesečnoj razini zabilježen je rast od 0,1 posto. Rast su ostvarile i dionice na američkim burzama, unatoč slabijim pokazateljima na tržištu rada. Obujam trgovanja dionicama u SAD-u bio je 2,2 posto bolji od prosjeka u posljednja tri mjeseca. Ohrabrenje je donijela i informacija na kraju tjedna da je nezaposlenost u SAD-u pala sa 8,1 na 7,8 posto. Analitičari stoga procjenjuju da će u narednim tjednima poticajne mjere središnjih banaka u Europi i SAD-u ojačati trend oporavka.

14.9.

24.9.

4.10.

1.10.

2.10.

3.10.

4.10.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 4.10.2012. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

178,3057 177,6185 159,8601 171,4611 173,1419

189,8332 214,0084 124,7222 148,7103 152,0949 163,2683 103,4898 115,9700 203,6265 198,8235 214,2044 99,9261 155,4520 132,3499 109,2746 175,0316 114,3907 126,0027 184,9339 160,8440 132,3714 111,0877 149,3091

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3747, 8. listopada 2012. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 475,315 milijuna kuna

Promet dionicama rastao 7,5 posto sto u odnosu na tjedan ranije. Crobex je rastao 2,31 posto dosegnuvši vrijednost od 1.754,83 boda. Crobex10 tjedan je završio na 979,17 bodova što predstavlja porast od 2,58 posto. Najviše se trgovalo

Marko Repecki www.hrportfolio.hr Proteklog je tjedna na Zagrebačkoj burzi redovni dionički promet iznosio 59,456 milijuna kuna što je porast od 7,51 poTop 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. INA-industrija nafte d.d. Adris grupa d.d. (povl.) Valamar Adria Holding d.d. Atlantska plovidba d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Dalekovod d.d. Luka Ploče d.d. Europlantaže d.d. Viadukt d.d.

tjedna promjena +1,23% +0,45% +7,62% +4,93% +9,85% +6,31% +1,57% +3,57% 0,00% +19,31%

zadnja cijena 205,50 4.420,00 240,00 106,50 258,02 1.243,86 120,87 611,05 740,00 369,67

promet 10.129.340,67 4.739.217,91 4.319.466,33 3.363.436,47 2.933.534,35 2.888.792,16 2.623.367,29 2.196.767,81 1.790.800,00 1.735.225,33

dionicom HT-a kojom je ostvareno 10,129 milijuna kuna prometa, a tjedan je završila na 205,50 kuna i rastom od 1,23 posto. Najveći porast zabilježio je Viadukt, za 19,31 posto, a ta je dionica završi10 dionica s najvećim rastom cijene Viadukt d.d. Istarska kreditna banka Umag d.d. Dukat mliječna ind. d.d. Hoteli Maestral d.d. Tehnika d.d. Hidroelektra niskogradnja d.d. Liburnia Riviera Hoteli d.d. Turbo Certifikat DAX Long Croatia osiguranje d.d. Atlantska plovidba d.d.

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 59.456.117,89 kn

la na 369,67 kuna. Njome je trgovano u vrijednosti od 1,735 milijuna kuna. Ni jedna dionica među 10 najtrgovanijih nije imala pad cijene, a solidno su porasle još i dionice

tjedna promjena +19,31% +17,82% +14,28% +12,50% +12,11% +11,34% +10,98% +10,74% +10,26% +9,85%

zadnja cijena 369,67 1.190,00 400,00 90,00 929,70 108,00 1.999,88 105,20 6.450,00 258,02

promet 1.735.225,33 262.400,00 63.000,00 8.382,00 251.400,26 287.106,94 31.212,44 272.921,90 134.958,87 2.933.534,35

INVESTICIJSKI FONDOVI

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

zadnja vrijednost 1.754,8300 979,1700 101,7234 118,3203

Atlantske plovidbe (9,85 posto), Adris povlaštena (7,62 posto) te Ericsson NT (6,31 posto). Svih 10 dionica s najvećim padom cijene Elektrometal d.d. Proficio d.d. Turbo Certifikat DAX Short Croatia Lloyd d.d. Lavčević d.d. Kaštelanski staklenici d.d. Dioki d.d. ZIF FIMA Proprius d.d. Imperial hoteljerstvo d.d. Žitnjak proizvodnja d.d.

zadnja cijena 76,50 10,01 82,90 1.950,01 92,11 651,00 19,05 17,10 170,05 155,00

promet 3.060,00 1.640,82 1.556.461,00 3.900,02 2.855,41 35.317,80 1.713.702,66 2.565,00 5.101,50 2.310,00

*vijesti

Iza nas je odličan tjedan u kojem je čak 69 od ukupno 86 aktivnih fondova ostvarilo porast vrijednosti udjela. Najuspješniji dionički fond protekloga tjedna bio je VB Crobex10 kojem je vrijednost udjela porasla za 3,53 posto. Na drugom mjestu je OTP indeksni s porastom

od 3,15 posto. Najveći pad kod dioničkih fondova imao je fond Fima Equity kojem je vrijednost pala za 2,59 posto, a slijedi ga AC Rusija s padom od 2,06 posto. Najuspješniji kod mješovitih fondova bio je OTP uravnoteženi kojem je vrijednost porasla za 2,05 posto,

a slijedi ga Agram Trust s porastom od 1,55 posto. Blagi pad vrijednosti udjela u ovoj grupi imali su KD Balanced (0,19 posto) i ZB global (0,05 posto). Najuspješniji kod obvezničkih fondova bili su Raiffeisen Bonds (rast od 0,62 posto) i HPB Obveznički (0,33 posto). Je-

dini s negativnim rezultatom u ovoj grupi bio je ZB bond kojem je vrijednost udjela smanjena za 0,26 posto. Novčani fondovi imali su uglavnom pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Agram Euro Cash kojem je vrijednost udjela porasla za 0,10 posto.

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

od 28.9. do 4.10.2012. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn € € $ € kn kn € kn kn € kn kn kn € € € kn kn € € € €

12,8793 8,5631 113,3500 112,0200 133,9800 59,5301 11,3073 125,2434 46,0500 64,5756 75,9406 68,2800 90,3742 88,2800 40,6139 29,1952 21,4049 65,3261 47,2608 58,4530 67,8955 99,3591 12,5167 22,4000 6,2591 36,3797 89,7650 40,1865 471,8214 72,9009 76,5800 137,9448 91,3781 9,2940 104,7605 81,4256 92,3762 9,3351 91,6400 96,8534 102,3400 108,4685

2,33 0,09 -0,76 0,50 -0,14 -2,59 -0,04 -0,98 3,09 1,82 1,55 2,08 -0,22 0,49 1,06 -2,06 0,21 2,80 0,50 0,66 0,03 0,77 0,29 -0,44 0,04 3,15 -0,19 0,63 -1,54 2,10 1,66 1,40 -0,28 0,23 0,26 0,18 3,53 -1,07 -0,53 0,64 0,78 2,03

€ €

108,0800 131,4600

1,02 -0,05

Valuta

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global

10 najtrgovanijih imalo je promet veći od milijun kuna, a šest ih je poraslo za više od tri posto.

tjedna promjena -15,00% -13,78% -11,43% -11,28% -7,03% -6,85% -4,75% -3,66% -3,47% -3,13%

Plus ostvarilo čak 69 fondova

Naziv(fond)

tjedna promjena +2,31% +2,58% -0,09% +0,03%

Naziv(fond) PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige VB SMART

kn € € kn kn kn kn kn kn kn € kn € €

93,3781 10,3989 131,3400 110,5411 79,7491 93,0698 7,6959 77,1259 4,6951 61,0061 9,1404 119,2564 104,0100 95,4563

*Tjedna promjena [%] 1,24 0,09 1,44 0,83 0,53 2,05 -0,19 0,51 1,14 1,55 0,23 0,67 0,78 0,06

€ € € € € kn € €

173,8800 11,9330 182,8400 135,0327 139,8900 177,1527 136,3025 122,1569

-0,26 0,20 0,62 0,07 0,13 0,12 0,33 0,28

Valuta

Vrijednost udjela

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond

138,6987

0,05

ZB plus

170,4985

0,05

ZB europlus

€

145,7773

0,03

PBZ Euro Novčani

€

132,5666

0,06 0,05

Raiffeisen Cash

152,6300

Erste Money

145,4200

0,07

HI-cash

145,2899

0,05

PBZ Dollar fond

127,3531

0,03

HPB Novčani

138,5446

0,05

OTP novčani fond

128,7053

0,06

VB Cash

122,0257

0,06

Agram Euro Cash

€

11,3535

0,10

Allianz Cash

114,5331

0,06

Platinum Cash

82,4030

-0,34

Erste Euro-Money

€

111,5400

0,05

Auctor Cash

104,0509

0,07

Raiffeisen euroCash

€

103,0000

0,04

HPB Euronovčani

€

102,8522

0,03

Locusta Cash

1255,0888

0,08

NFD Aureus MultiCash

101,9597

0,06

Pad maloprodaje Prema prvim podacima Državnog zavoda za statistiku, promet od trgovine na malo u kolovozu je bio za 3,2 posto realno manji nego u istom mjesecu prošle godine. U nominalnom izrazu, nakon četiri uzastopna mjeseca negativnih stopa, trgovina na malo ostvarila je rast od 0,5 posto godišnje. Manja neto dobit banaka Neto dobit hrvatskih banaka u prvoj polovini godine iznosila je 1,7 milijardi kuna, što je 15,7 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke. Banke su od kamata ostvarile prihod od 10,9 milijardi kuna, što je rast od tri posto. No kamatni rashodi rasli su brže. Banke su isplatile 5,6 milijardi kamata na štednju, što je povećanje od 17,3 posto. Neto zarada od kamata od 5,3 milijarde kuna bila je 8,7 posto manja nego u 2011. godini. Prosječna satnica 30,95 kuna Prosječna mjesečna neto plaća po satu zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj u srpnju ove godine iznosila je 30,95 kuna, što je u odnosu na lipanj manje

za 4,2 posto, a u odnosu na srpanj 2011. godine niže je za 2,5 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Najviše satnice su u zračnom prijevozu, prosječno 56,69 kuna te u računalnom programiranju, 46,79 kuna. Najniža mjesečna neto plaća po satu zaposlenih isplaćena je u proizvodnji odjeće i iznosila je 16,45 kuna. Certifikati vezani uz naftu i zlato Na Zagrebačkoj burzi od 9. listopada moći će se trgovati certifikatima vezanima uz cijenu zlata i nafte. Izdavatelj je Erste banka, a početna cijena zlatnih certifikata bit će 1025 kuna, a naftnih 530 kuna. Cijena certifikata čiji je temeljni instrument zlato formirat će se prema kretanju spot tečaja za zlato u američkim dolarima (USD) objavljenom na Reutersovu terminalu, a cijena naftnih certifikata na terminskim ugovorima New York Mercantile Exchangea (NYMEX). Krediti za mikropoduzetnike Varaždinska Vaba banka u suradnji s Europskim investicijskim fondom odobrava srednjoročne mikrokredite poduzetnicima s najviše devet zaposlenih i prihodima manjim od dva milijuna eura. Krediti su do 25.000 eura, na šest godina i kamatom od 6,2 i 6,7 posto godišnje. Moguće je i ugovaranje počeka za otplatu.