e-pv 3750

Page 1

Dan velikih planova Država disciplinira, banke stabilne, poduzetnici se boje, a ministar financija ne posustaje u optimizmu

Ususret Grubišnom Polju Stručnjaci tvrde: Plomin C bez pravih argumenata bježi od raspoloživog plina i plinskog sustava k ugljenu

Kako se tko vadi iz krize U pregledu stanja poduzetništva u EU-u i Hrvatskoj izronili i neki paradoksalni podaci

tema tjedna

aktualno

euroglas

Str. 4-5

Str. 6

Str. 18-19

2008 2009 2010 2010 2011

3 7 5 0 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 29. listopada 2012. Godina LIX / Broj 3750. www.privredni.hr

privredni vjesnik

hnb: kuna neće devalvirati / saso: uspjeh unatoč krizi / ulaganja javnih poduzeća / svijet financija

KONJUNKTURNI TEST: Treće tromjesečje 2012.

Oblaci pesimizma nad hrvatskom i europom

Negativna očekivanja gospodarstvenika i porast potrošačkog pesimizma obilježit će gospodarska kretanja do iduće godine

>>16-17

intervju: Dr. Wilfried Haensel

Dan kreativnog biznisa: mali su jači!

>> 12-13

>> 8

Ako u Hrvatskoj ne iskorištavate otpad, znači da bacate novac, upozorava izvršni direktor PlasticEurope AISBL-a

Ministarstvo poduzetništva i obrta već u siječnju pokrenut će novi ciklus programa Poduzetnički impuls



UVOD

www.privredni.hr Broj 3750, 29. listopada 2012.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

MOHAMED BOUYAALA, PREDSJEDNIK UPRAVE BILLE HRVATSKA:

Billa i dalje investira u Hrvatsku Billa Hrvatska u proteklih 13 godina djelovanja sa svojim je investicijama pridonijela razvitku hrvatskog gospodarstva. Kada smo 1999. godine došli u Hrvatsku, Billa je bila prvi međunarodni lanac prehrambene industrije. Svih tih godina Billa nudi hrvatske, ali i internacionalne proizvode po povoljnim cijenama. Do sada je u Billi Hrvatska zaposleno 1700 ljudi, a nedavno je otvoren i 12. supermarket u Zagrebu, koji je ujedno 56. u Hrvatskoj. U tom je supermarketu zaposleno 30 novih djelatnika. Želja nam je i dalje investirati, posebice u razvitak trgovine u glavnom gradu Hrvatske te na taj način još više potaknuti zapošljavanje.

DINKO LUCIĆ, ČLAN UPRAVE PBZ-a:

Milijuni za zdravstvene ustanove Biti društveno odgovoran temeljno je načelo našeg poslovanja, a snaga PBZ Grupe ogleda se i u doprinosu društvenoj zajednici kroz brojne humanitarne aktivnosti. U sklopu programa društvene odgovornosti i projekta Širimo dobrotu PBZ je prošle godine donirao više od 10 milijuna kuna različitim humanitarnim projektima i organizacijama, a ove godine smo posebice usmjereni na projekte unapređenja zdravlja i zdravstvene skrbi. Treba istaknuti da je PBZ Grupa ove godine ukupno donirala oko četiri milijuna kuna zdravstvenim ustanovama i projektima unapređenja i zaštite zdravlja djece i odraslih u Hrvatskoj.

IVICA PERICA, VIŠI MENADŽER U DELOITTEu:

Društvene mreže su izazov sigurnosti Jedan od novijih izazova s kojima se na području informacijske sigurnosti susreću financijske institucije svakako su društvene mreže. Iako dominantan pristup rješavanju ovog problema i dalje predstavlja ograničavanje sudjelovanja zaposlenika u društvenim mrežama na internetu, trećina financijskih institucija koje dopuštaju korištenje društvenih mreža odlučila se educirati zaposlenike te prilagoditi svoje pravilnike korištenju društvenih mreža. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

3

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: VEDRAN BRNIČEVIĆ, ČLAN UPRAVE EKOBITA

ICT tvrtke nisu otoci Iznimno je važno ohrabriti domaće ICT tvrtke i start-upove da ciljaju vanjska tržišta i pronalaze niše u kojima mogu ostvariti dobit

I

ako se u ovo recesijsko vrijeme u Hrvatskoj najviše govori o štednji i načinima smanjenja uvoza, moj je stav da znatno više resursa treba investirati u izvozne aktivnosti i povećanje konkurentnosti. ICT tvrtke koje svoj poslovni model definiraju kroz izvozne aktivnosti, pa tako i Ekobit, nisu zadovoljne okruženjem u kojem rade. Neodgovarajuća podrška izvoznim aktivnostima, prevelika uloga države u IT potrošnji i slabo tržište rada uz visoke troškove priječe konkurentnost, okrupnjavanje i, u konačnici, bolji izvozni rezultat. Takva politika dovela je i do fenomena velikog broja

Jedno od zlatnih pravila je orijentirati se na tržišta na kojima ima novca: to su tržišta EU-a i SAD-a, ali i Kina, Indonezija, Japan... malih ICT tvrtki u Hrvatskoj koje žive od uvoza ili prodaje usluga isključivo na lokalnom tržištu i posve su nekonkurentne na globalnoj (ili bar regionalnoj) razini. Želim naglasiti kako je iznimno važno ohrabriti domaće ICT tvrtke i start-upove da ciljaju vanjska tržišta

i pronalaze niše u kojima mogu ostvariti dobit. Temeljim to na pozitivnim iskustvima vlastite tvrtke koja se već 20 godina uspješno orijentira na izvoz. Kroz to vrijeme naučili smo kako je vanjsko tržište mjesto pravog natjecanja, no tržište je ogromno, a svaki kupac u pravilu profitabilniji od lokalnih. Međutim, treba uspješno manevrirati oko nekoliko prepreka. Prije svega, treba biti oprezan s kontrolom troškova. Naša se tvrtka, primjerice, financira samo iz onog što smo zaradili. Čak ni onda kada imamo višak sredstava na računu, ne ulažemo u skuplji namještaj i opremu, već u znanje i edukaciju zaposlenika, osiguravamo im doškolovanje i usavršavanje na stručnim konferencijama... Glavna vrijednost svake kompanije su ljudi i njihovo znanje. Drugo je zlatno pravilo orijentirati se na ona tržišta na kojima ima novca. Pri tome mislim kako ICT tvrtke moraju biti dovoljno fleksibilne, kvalitetne i široke u svojoj ponudi da usluge i proizvode mogu ponuditi daleko izvan granica Hrvatske. Orijentirati se treba na tržišta EU-a i SAD-a, ali i Kinu, Indiju, Japan… Naime, oni koji se proizvodnjom softvera misle baviti ozbiljno i dugoročno, moraju razmišljati globalno, ići

van i izbjegavati izradu softvera ili ponudu usluga samo za hrvatsko tržište. Ne radi se samo o floskuli koju izvoznici vole ponavljati, već o principu koji je utkan u samu ICT industriju. Poslovni model ICT-a zasniva se na umreženom društvu u kojem se projekti financiraju preko granica, a softver se izrađuje i plasira istodobno u više vremenskih zona. ICT tvrtke nisu otoci, sasvim same za sebe. Cijela misija može izgledati mnogo manje nemogućom ako tvrtka pronađe dobru podršku i globalne partnere, pokrovitelje. Tu ne mislim samo na financijsku podršku već i na podršku u marketinš-

kim aktivnostima, prodaji i ostvarivanju kontakata i širenju poslovne mreže. Primjerice, Ekobit je globalno partnerski vezan uz Microsoft, koji nas podržava upravo u marketinškim i prodajnim aktivnostima. Za mlade tvrtke značajan je takav program pomoći u kojem start-upovi dobivaju alate, poslovno znanje, pa i međunarodno priznanje što se nalaze među odabranima u određenom start-up programu. Pomoć mogu dobiti od velikih tehnoloških partnera, ali još češće od specijaliziranih tvrtki poput 500 start-ups, Kickstartera i drugih seedfunding ili venture capital tvrtki. Kada tvrtka ima podršku, osigura sredstva i osmisli cilj, treba biti prizeman i realan, prije svega s praćenjem troškova. U današnje vrijeme visoke poslovne neizvjesnosti tvrtke ne mogu biti sigurne u zaradu, ne samo godišnju - teško je projicirati što očekivati u iduća tri mjeseca. U takvim uvjetima rashodovna strana financijske konstrukcije zahtijeva rigorozan pristup, posebice stoga što uspjeh ne dolazi preko noći. Najčešće za njega treba mukotrpno raditi, čak i do pet-šest godina. Tek se tada počnu ubirati prvi plodovi rada. Naravno, pomaže kada se radi nešto što se voli.

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4923 232 E-mail: marketing@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Direktor: Nikola Baučić

Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr


4

TEMA TJEDNA

( +1,7 posto

*vijesti Potpore poljoprivredi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju zaprimila je ukupno 21 IPARD projekt s područja Koprivničko-križevačke županije. Od ukupno ugovorenog iznosa ulaganja od 23,6 milijuna kuna za devet projekata s područja te županije, do danas su isplaćene potpore za dva projekta u iznosu od 2,36 milijuna kuna, dok su četiri projekta odbijena. Hrvatskoj je trenutačno na raspolaganju 244,8 milijuna eura u okviru programa IPARD. Po ulasku u EU, poljoprivredi će na raspolaganju biti puno izdašnija sredstva. Greenvest u Esplanadi

Linićeva prognoza rasta u 2013.

ACI: Veći prihodi, manja dobit ACI je u devet mjeseci ostvario ukupan prihod u visini od 163,4 milijuna kuna, što je šest posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Ukupni rashodi u promatranom su razdoblju iznosili 124,8 milijuna kuna, što je za 11 posto više. Do sada je u 2012. ACI ostvario bruto dobit od 38,6 milijuna kuna, što je šest posto manje nego u devet mjeseci 2011. godine. Na smanjenje dobiti prije svega je utjecao porast troškova amortizacije od 28 posto u odnosu na prošlu godinu.

( do 10 mlrd kn

manjak proračuna u idućoj godini

Planovi za 2013.

Država disciplinira, b stabilne, poduzetnici Linić najavljuje smanjenje troškova regulatora i likvidaciju nelikvidnosti u roku od šest mjeseci. Rejting jamči da manjak u proračunu neće prijeći 10 milijardi kuna unatoč gomilanju obveza Drago Živković zivkovic@privredni.hr

K U zagrebačkom hotelu Esplanade prošli tjedan održani su Međunarodni gospodarsko-investicijski dani i sajam razvoja, proizvodnje i investicija u zeleno gospodarstvo Greenvest: Invest in green Croatia. Taj trodnevni događaj organizirali su Savez za energetiku Zagreba, Energo Media Servis i portal croenergo.eu. Na Greenvestu su, među ostalim, predstavljene investicije privatnog sektora u zeleno gospodarstvo vrijedne, procjenjuje se, oko 850 milijuna eura.

Privredni vjesnik Broj 3750, 29. listopada 2012.

ada je sredinom veljače predstavio prijedlog prvog državnog proračuna Vlade Kukuriku koalicije, ministar financija Slavko Linić predviđao je rast BDP-a od 0,8 posto, temeljen na snažnom oporavku bruto investicija u fiksni kapital. Osam mjeseci kasnije, Linić je na konferenciji Dan velikih planova u Zagrebu predstavio prve obrise proračuna za 2013. I ne posustaje u optimizmu. Iako je njegova prognoza o 0,8 posto rasta, sada je očito, bila pucanj u prazno, on opet predviđa rast, i to od 1,7 posto u 2013. Ovaj put ne pouzdaje se samo u investicije javnog sektora iako priznaje da je njihov podbačaj za šest do sedam milijardi kuna najveći neuspjeh ove vlade i ključni uzrok pada BDP-a - nego i u investicije privatnog sektora. Linić neumorno podsjeća da je Vlada već pomogla privatnom sektoru

smanjenjem doprinosa za zdravstvo sa 15 na 13 posto te parafiskalnih nameta, a sada najavljuje smanjenje troškova regulatora i likvidaciju nelikvidnosti u roku od šest mjeseci. To bi, uz vidljivi pad kamata - za što zasluge Linić pripisuje Vladi i njenom očuvanju rejtinga - trebalo potaknuti privatni sektor da malo više riskira u investicijama. Rejting države trebao bi biti očuvan i u slje-

Imovina koja nije u funkciji bit će oporezovana znatno više nego ona koja jest u funkciji

dećoj godini jer ministar jamči da manjak u proračunu neće prijeći 10 milijardi kuna unatoč gomilanju obveza. Tako dugovi brodogradnje još nisu uračunati u deficit, trošak kamata na državne dugove u

Mudrinić: Državnoj upravi treba reinvencija Pozicija u kojoj se nalazimo nije zavidna, ali nije ni bezizlazna, smatra predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Ivica Mudrinić. U okruženju kojim dominiraju globalizacija i digitalizacija, hrvatsko društvo, žali se on, ne prihvaća poduzetnike i neprijateljski je nastrojeno prema njima. Državnoj upravi nije više dovoljna reforma, treba nam, prema Mudriniću, reinvencija. Tržište rada mora biti mnogo fleksibilnije, jer država ne može očekivati da će poslodavac zapošljavati radnike ako ih ne može otpuštati. Ukratko, reče Mudrinić, treba afirmirati rad, obrazovanje i odgovornost.

2013. bit će veći za tri milijarde kuna, Europskoj uniji treba dati 1,7 milijardi kuna članarine, a i zdravstvo je nagomilalo dugove između četiri i pet milijardi kuna. Trošarine po novom Svemu tome treba još dodati i moguće negativne posljedice ulaska Hrvatske u EU na državnu blagajnu, posebno naplatu PDV i trošarina kada se od 1. srpnja 2013. granice posve otvore za strane proizvode. Tada bi Hrvatska mogla ostati bez znatnih poreznih prihoda od prodaje automobila, koji su kod nas zbog visokih trošarina skuplji nego u zemljama EU-a. Zato Linić najavljuje preobrazbu sustava trošarina, pa će za rabljene automobile, prema njegovim najavama, trošarina biti posve ukinuta (sada je pet posto), dok će za nove automobile biti smanjena, uz promjenu obračuna. Umjesto vrijednosti automobila i zapremnine motora, ubuduće bi ključni

kriterij bila emisija ugljičnog dioksida. Pojedinosti novog sustava trebale bi biti poznate već idućeg tjedna jer bi nove trošarine stupile na snagu već 1. siječnja 2013. Do tada Linić namjerava predstaviti i neki oblik oporezivanja imovine, o čemu govori cijelu ovu godinu. No, i dalje je nejasno kako bi to trebalo izgledati, jer je ministar još jednom iznio samo opća načela: da će imovina koja nije u funkciji biti oporezovana znatno više nego ona koja jest u funkciji. Porezom na imovinu Linić planira pokriti rupu u financiranju zdravstva, koja će biti sve

veća, s obzirom na obećanje Vlade da će doprinos za zdravstvo do kraja mandata smanjiti na sedam posto. Drugim riječima, teret financiranja zdravstva prebacit će se s poduzetnika na građane i tvrtke koji imaju neiskorišteni višak imovine. Problem fiksnog tečaja Do kraja godine manje izmjene doživjet će i PDV, jer će biti ukinuta nulta stopa. Umjesto nje uvodi se najniža stopa od pet posto, uz međustopu od 10 posto (između ostaloga, i za usluge u turizmu) i opću stopu od 25 posto. Mini-


5

www.privredni.hr Broj 3750, 29. listopada 2012.

( 7% do 2015.

Guverner HNB-a na Ekonomskoj konferenciji

planirana visina doprinosa za zdravstvo

banke ci se boje države trebao bi biti očuvan i u sljedećoj godini jer ministar

starstvo financija ne namjerava posustati u oštroj naplati poreza jer poreznu disciplinu stavljaju na prvo mjesto. Sve to, zaključuje Linić, otvara prostor da sljedeća godina ipak bude uspješnija od ove. S tim se baš i ne slaže Vladimir Gligorov s Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije. On vidi stagnaciju još barem dvije do tri godine, ne samo u Hrvatskoj, nego i u cijeloj regiji, kako god je definirali. Za Gligorova je razlika između jedan posto pada ili jedan posto rasta sasvim nebitna: sve je to stagnacija. Veće stope rasta od četiri-

pet posto ne vidi ni srednjoročno, jer će vraćanje nagomilanih dugova trajati dugo. Hrvatsku poziciju komplicira i politika fiksnog tečaja kune, zbog čega se prilagodba mora odvijati ili kroz smanjenje plaća, o čemu nema socijalnog konsenzusa, ili kroz pad zaposlenosti, što se htjeli-ne htjeli i događa. Gligorov predviđa nastavak financijske oskudice, uz još posve neizvjestan rasplet krize eurozone. Ni bankari nisu ništa optimističniji, barem sudeći po Petru Radakoviću, predsjedniku Uprave Erste banke. On u sljedećoj godini ne očekuje rast kredita stanovništva, a iako vidi prilike za ulaganje u turizam, energetiku i poljoprivredu, žali se da spora državna uprava sve koči. Velike nepoznanice Kralježnica hrvatskog bankarskog sustava su devizni depoziti građana, koji su stabilni uz tendenciju rasta, zbog čega se bitno ne mijenjaju ni kamate koje banke plaćaju na te depozite, jer si ne mogu priuštiti da izgube najvažniji dio kapitala. Cijenu kunskog kapitala, s druge strane, ne diktira tržište, nego Hrvatska narodna banka svojim aukcijama trezorskih zapisa, čija je svrha jeftino zaduživanje države. Razmjerno visokoj razini kamata pridonose i visoki troško-

vi regulative, koji dosežu i 32 posto konačnog iznosa kamata. Iako je udjel loših plasmana u hrvatskim bankama razmjerno visok, visoka je i kapitaliziranost, zbog čega Radaković smatra da je bankarski sustav stabilan i pouzdan. Stoga, ako se realni sektor napokon pokrene, banke će ga moći kapitalno pratiti, uvjeren je čelni čovjek Erste banke. A za realni sektor 2013. će biti godina velikih nepoznanica, predviđa predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi. Poduzetnici, njegovo je mišljenje, moraju redefinirati svoje pozicije prema tržištu, a to je uvijek bolno. U slučaju Atlantica ta je bol domaćeg podrijetla: iako je cijela Grupa ostvarila rast od šest posto na svojih 30 tržišta, na hrvatskom je zabilježila pad od sedam posto. Šansu za preokret tog negativnog trenda Tedeschi vidi u strateškim partnerstvima na domaćem tržištu jer se, kaže, moramo držati zajedno pred naletom strane konkurencije. Podatak koji je i Radaković istaknuo – a to je da neiskorišteni stoje čak i krediti iz programa HBOR-a uz samo dva posto kamata – Tedeschi tumači prevelikim oprezom poduzetnika. “Ljudi se previše boje, treba nam više hrabrosti’’, poručuje Emil Tedeschi.

Vujčić: Moramo privući proizvodna ulaganja

Ovu godinu Hrvatska će završiti s padom BDP-a od 1,9 posto, a iduće bi mogao biti ostvaren blagi rast od jedan posto, rekao je guverner HNBa Boris Vujčić na prošlotjednoj Ekonomskoj konferenciji koju su organizirali studenti zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Snažniji rast može biti ostvaren ako kreatori ekonomske politike stvore uvjete za privlačenje proizvodnih i izvozno orijen-

tiranih stranih ulaganja. Poduzeća u stranom vlasništvu sudjeluju u hrvatskom izvozu sa samo 53 posto, dok u drugim novim članicama EU-a taj postotak iznosi 80 posto. Dosadašnji model rasta sa zaduživanjem za potrošnju je neodrživ. U kratkom roku ne može se očekivati da će javna ili osobna potrošnja biti glavna poluga rasta. Vujčić ocjenjuje da se kod investicija previše očekuje od države, a trebalo bi poticati privatne investicije u svim sektorima. Putokaz za takve promjene daju istraživanja lakoće poslovanja kakve provodi Svjetska banka. Poboljšanje poslovne klime, fleksibilnije tržište rada i smanjenje administrativnih prepreka sigurno bi potaknulo inozemne kompanije da ulažu u Hrvatsku. Za privlačenje in-

vesticija treba povući radikalne poteze, o čemu bi bilo poželjno postići konsenzus glavnih društvenih i političkih snaga u zemlji, rekao je Vujčić. Preduvjet za rast je i očuvanje makroekonomske stabilnosti. Od te politike HNB neće odustati i neće biti devalvacije kune jer bi to samo produbilo krizu. Pozitivno je to što je ove godine sačuvan kreditni rejting i povjerenje investitora. To je posljedica fiskalne konsolidacije i najavljenog smanjenja deficita. Pridonijela je i činjenica da je financijski sustav u Hrvatskoj stabilan i profitabilan, zbog politike HNBa prije izbijanja krize. No za postizanje rasta bit će važnije smanjivati proračunske rashode nego održavati visoku poreznu presiju, istaknuo je Vujčić. (I.V.)

Na splitskom sajmu SASO nastupilo 2997 izlagača iz 11 zemalja

Dokaz žilavosti hrvatskoga gospodarstva Unatoč teškoj gospodarskoj krizi koja je najviše pogodila graditeljski i metalni sektor, na ovogodišnjem, 17. sajmu SASO okupilo se 1297 izlagača iz 11 zemalja - Njemačke, Slovenije, Srbije, Austrije, Italije, Češke, Poljske, Francuske, Slovačke, Mađarske i Hrvatske. “Ovogodišnji SASO potvrdio je žilavost i prilagodljivost dijela hrvatskoga gospodarstva u graditeljskom i metalnom sektoru. SASO je oduvijek pokazivao trendove u gospodarstvu. Ove godine smo svjedoci trenda razvoja poduzetništva vezanog uz obnovljive izvore energije, gdje imamo porast izlagača od 250 posto u odnosu na prošlu godinu. Zahvaljujući naporu organizatora i djelatnika Sajma Split, ali i volji

i inovativnosti poduzetnika, uspjeli smo okupiti značajan broj izlagača. S obzirom na situaciju zadovoljni smo interesom i odazivom poduzetnika, a pogotovo njihovom inovativnošću te novim proizvodima koje su izložili. Sajam je još jednom dokazao da nije samo mjesto izlaganja i prezentacije nego je, zahvaljujući vrlo bogatom stručnom programu, jedinstven gospodarski događaj u regiji”, ističe Bogdan Šarić, direktor sajma SASO. Predsjednica HGKŽK Split Jadranka Rado-

vanić, istaknula je kako u prvoj polovini ove godine gospodarstvo Splitskodalmatinske županije nakon duljeg vremena ima pozitivnu bilancu. Na sajmu je održan i bogati program stručnih konferencija i gospodarskih susreta. Osobito velik initeres izazvali su susreti poduzetnika s predsjednikom Ivom Josipovićem, gospodarski susreti (brokerage event) B2B@SASOfair, okrugli stol na temu Je li turizam potrošač prostora u sklopu Dana arhitekata te Energetski summit. (J.V.)


6

AKTUALNO

*vijesti Prezentiran Clean start Predstavnici tvrtki KPMG Croatia, BDO savjetovanje, Ekonomski Institut Zagreb (EIZ) i Inženjerski biro prezentirali su prošli tjedan dužnosnicima Vlade rezultate projekta Analiza postojećeg stanja u državnim tijelima i trgovačkim društvima s konceptom poboljšanja efikasnosti upravljanja, poznatijeg pod nazivom Clean start. Analiza je obuhvatila 22 državna tijela i pripadajuća trgovačka društva, a izrada je trajala tri mjeseca prema unaprijed dogovorenom roku. Hrvatska riba na ruskom stolu Ministarstvo poljoprivrede zaprimilo je dopis Federalne službe za veterinarski i fitosanitarni nadzor Ruske Federacije kojim je potvrđeno da je tvrtka Cromaris uključena u registar Carinske unije. Na taj način stavljena je na popis subjekata iz kojih je dozvoljen uvoz u Rusku Federaciju. Tvrtka Cromaris od 2009. godine do danas povećala je svoju godišnju proizvodnju ribe i ribljih proizvoda sa 900 na 3000 tona. Potpore u agroturizmu

Krapinsko-zagorska županija objavila je Natječaj za dodjelu potpora u svrhu poboljšanja smještajnih kapaciteta u agroturizmu. Na natječaj se mogu prijaviti obiteljska poljoprivredna gospodarstva u sustvu PDV-a, obrti i trgovačka društva s pretežito vlastitom proizvodnjom na području te županije. Predmet prijave može biti izgradnja, opremanje i obnova smještajnih kapaciteta u agroturizmu. Isto tako, ova županija je objavila i Javni poziv za dodjelu potpora za povećanje i poboljšanje ugostiteljskih i turističkih usluga u agroturizmu.

Privredni vjesnik Broj 3750, 29. listopada 2012.

( potrebne 4 godine ( s udjelom 65% za realizaciju skladišta u Grubišnom Polju

mogle bi sudjelovati domaće tvrtke

Ususret Grubišnom Polju

Plomin C: zaokret prema ugljenu bez pravih argumenata Podzemno skladište plina i Crosco naftni servisi započeli su radove na obnovi skladišta u Okolima, a ulaganje od 45 milijuna kuna tek je početak: u to skladište plina uložit će se ukupno 250 milijuna kuna, dok će dodatnih 200 ići u izgradnju vršnog skladišta u Grubišnom Polju

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

N

edavno su započeli kapitalni rudarski radovi na remontu postrojenja i bušotina podzemnog skladišta plina u Okolima. Vrijednost radova je 45 milijuna kuna, a ugovor o njihovom izvođenju potpisale su tvrtke Podzemno skladište plina (PSP) i Crosco naftni servisi. Direktor tvrtke PSP Krešimir Malec ističe kako je ulaganje od 45 milijuna kuna u radove na obnovi i povećanju izlaznih kapaciteta tek početak niza investicija od ukupno 250 milijuna kuna u postojeće skladište plina u Okolima. “To je tek dio ulaganja koje će tvrtka PSP ostvariti u okviru svog investicijskog ciklusa u sljedeće četiri godine. Naime, dodatnih 200 milijuna kuna uložit ćemo u izgradnju vršnog skladišta plina u Grubišnom Polju”, otkriva on. Ideja o izgradnji vršnog skladišta u Grubiš-

nom Polju nije nova. Naime, rezultati analiza strukture i dinamike potrošnje plina u nas tijekom proteklih 10 godina nedvojbeno upućuju na potrebu izgradnje još jednog, manjeg podzemnog skladišta plina koje bi pokrivalo vršna opterećenja plinskog sustava. Novi zakon o rudarstvu Kao lokacija izabrano je Grubišno Polje gdje se nalazi otprije poznato ležište plina. Valja naglasiti kako je većina europskih zemalja svjesna nužnosti izgradnje i povećanja plinskih skladišnih kapaciteta. Jer, izgradnjom skladišta državi je taj energent na dohvat ruke, posebice tijekom zime, kada je potrošnja plina povećana. Na taj način države su manje ovisne o uvozu i ne moraju činiti ustupke zemljama koje plina imaju u izobilju. Vlatko Bilić-Subašić, direktor Sektora razvoja i investicija PSPa, kaže kako će dodatni rudarski istražni radovi u

Grubišnom Polju započeti uskoro, za što je Ministarstvo gospodarstva dalo odobrenje. “K tomu, u tijeku je izrada novog zakona o rudarstvu koji bi trebao omogućiti da se odmah po uspješnom završetku istražnih radova

Još se ne priprema izgradnja skladišta u kojem bi se nalazile strateške zalihe plina može nastaviti s eksploatacijom - izgradnjom podzemnog skladišta plina, bez provođenja koncesijskog natječaja. Za realizaciju projekta potrebne su četiri godine i 200 milijuna kuna, uz mogući udjel domaćih poduzeća od oko 65 posto”, ističe on. Miljenko Šunić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP), također naglašava važnost izgradnje dodatnih skladišnih plinskih kapaciteta. Međutim,

kaže, osim modernizacije skladišta u Okolima i najavljene izgradnje vršnog skladišta u Grubišnom Polju, još uvijek se ne priprema izgradnja skladišta u kojem bi se nalazile strateške zalihe tog energenta. Ocjenjujući situaciju u Hrvatskoj, Šunić ponajprije napominje kako se stvarna potrošnja plina smanjuje zbog recesije, štednje te energetski učinkovitijih zgrada i tehnologija. Potražnja u rafinerijama i termoelektrani Sisak ne napreduje predviđenim tempom te je primjetno manji broj novih priključaka u sektoru široke potrošnje plina. Tako se sa skoro 48.000 broj novih potrošača smanjio na otprilike 10.000 godišnje. Od Krka do Baltika Termoelektrana Plomin C, nastavlja Šunić, na žalost bez pravih argumenata bježi od raspoloživog plina i izgrađenog plinskog sustava prema ugljenu. “U pripremi je i izgradnja LNG terminala na Krku i njegovo povezivanje kroz

Europu s poljskim terminalom na ukapljeni prirodni plin na Baltiku. K tomu, pripremaju se i rade interkonektori sa zemljama u okruženju, ali na žalost, ni postojeći se ne koriste”, smatra on. Cijene plina, dodaje, određivane su politički i u prošlosti su stvoreni veliki problemi zbog nedostatka financijskih sredstava pa se lokalni plinovodi nisu mogli kvalitetno održavati. “Ponegdje su financijska sredstva trošena u druge komunalne gradske objekte, što je dovelo do toga da su neke plinske distributivne mreže u vrlo lošem stanju”, napominje on naglasivši kako s udjelom u cijeni plina u lancu od izvora do korisnika najviše problema imaju lokalni distributeri. “Vjerujemo kako će novi ustroj Hrvatske energetske regulatorne agencije uskoro sve te probleme bitno poboljšati. Jer, u cijeni plina ima dovoljno prostora za pravedno rješenje nepravilnih odnosa”, zaključuje on.


7

www.privredni.hr Broj 3750, 29. listopada 2012.

( 25% veće investicije javnih poduzeća 2012. u odnosu na 2011.

( 1,6 mlrd €

trebale dosegnuti investicije (podbacile za 20%)

Ulaganja javnih poduzeća

Investicije kasne zbog žalbi u javnoj nabavi Hrvatska javna poduzeća ove su godine pokrenula 4204 investicijska projekta, a vrijednost investicijskih ulaganja u njima iznosi oko 1,3 milijarde eura. Ugovoreno je 1,035 milijardi eura, a za poslove vrijedne 385 milijuna eura provodi se postupak javnih nabava Igor Vukić vukic@privredni.hr

M

inistarstvo gospodarstva predložit će izmjene Zakona o javnoj nabavi kako bi se povećao broj članova državne komisije za nadzor natječaja. Ona bi imala devet članova, umjesto pet kao dosad, da bi mogla brže rješavati žalbe u postupcima. U pojedinom slučaju, naime, moraju sudjelovati barem tri člana komisije. Kašnjenje u javnoj nabavi, odnosno spori postupci rješavanja žalbi na odluke natječajne komisije, neki su od razloga za slabije ostvarenje investicijskog plana koji je Vlada donijela u veljači. Hrvatska javna poduzeća ove su godine pokrenula 4204 investicijska projekta, a vrijednost investicijskih ulaganja u njima iznosi oko 1,3 milijarde eura, objavio je prošli tjedan Radimir Čačić, prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva. Ugovoreno je 1,035 milijardi eura, a za

poslove vrijedne 385 milijuna eura provodi se postupak javnih nabava. Ukupnom rezultatu pridodat će se i vrijednost investicija u Ini, koja je za ovu godinu prognozirana na oko 202 milijuna eura. Ina će svoje dosadašnje investicijske rezultate objaviti 30. listopada. Investicije javnih poduzeća bit će tako 25 posto veće nego što su bile u 2011. godini, a zajedno s Inom rezultat bi mogao biti veći za 50 posto. No Vlada je u veljači postavila još ambiciozniji plan. Ukupne su investicije trebale dosegnuti 1,6 milijardi eura, a na kraju će od tog plana biti ostvareno oko 80 posto. “Moglo je bolje i svi smo, pa i ja, mogli napraviti više”, rekao je Čačić. Zašto se kasni Uz dugotrajne javne natječaje među razlozima za kašnjenje investicija su i postupci izvlaštenja na pojedinim dionicama infrastrukturnih projekata. Nadovezali su se i problemi pojedinih izvođača

Najveće ovogodišnje investicije Najveći projekti u realizaciji ove godine su dionica autoceste A5 od Belog Manastira do Osijeka (50 milijuna eura), cesta Orehovica-Križišće (36,5 milijuna eura), sustav prijenosa električne energije za Dubrovnik (19 milijuna eura) i terminal i luka Omišalj (19 milijuna eura). Tu su još i dogradnja Termoelektrane Sisak (16,5 milijuna eura) te izmjena sustava električne vuče na pruzi Moravice-Rijeka, vrijedna 14 milijuna eura. U plinovod Benkovac-Split uloženo je osam milijuna eura, u HE Zakučac sedam milijuna eura, a u pročišćavanje otpadnih voda u Vinkovcima šest milijuna eura. na velikim gradilištima, primjerice Konstruktora na dionici autoceste A1 od Ravče do Ploča. Vlada je dosta vremena izgubila dok je s bankama i upravama velikih građevinskih poduzeća pronašla model za reprogramiranje nagomilanih obveza i nastavak rada. Od pojedinih projekata se privremeno odustalo nakon analize njihove sadašnje razvojne vrijednosti. Takva je, primjerice, bila sudbina projekta podmorskog plinovoda Krk-kopno. Kašnjenje izazivaju i zastoji u financiranju pojedinog projekta. “Tu smo uvijek između Scile i Haribde, između potrebe za

ulaganjem velikog novca i mogućnosti proračuna, ocjena rejting agencija i drugih elemenata”, objasnio je Čačić. Ustvrdio je

Povećat će se broj članova komisije za nadzor natječaja kako bi se brže donosile odluke

da se za isti utrošeni novac realiziralo više pojedinačnih projekata nego prošle godine, što pokazuje da su postupci javne nabave obavljani temeljitije

te su postignute niže natječajne cijene. Hrvatske vode premašile plan Poslovi su sporo dobivali zamah u prvih šest mjeseci, no od rujna se tempo ponešto pojačao. Od lipnja je investicije u osam javnih poduzeća (HEP, HŽ, Janaf, Plinacro, HAC, HC, Hrvatske vode i Hrvatske šume) i Ini počeo koordinirati Centar za energetiku i investicije (CEI). Prema njihovim podacima u devet mjeseci bile su realizirane investicije od ukupno 710,2 milijuna eura, što uključuje i plaćanje ugovorenih radova.

Od javnih poduzeća Hrvatske željeznice imaju najlošiju realizaciju u prvih devet mjeseci, a Čačić kaže da je to zato što HŽ prolazi kroz organizacijsko i financijsko restrukturiranje. Nasuprot tome, Hrvatske vode imaju znatno veću realizaciju investicija od inicijalnog plana jer su ove godine finalizirani mnogi poslovi koji su se planirali, projektirali i ugovarali u ranijem razdoblju. Projekti u vodnom gospodarstvu i šumarstvu ove će godine biti realizirani u dvostrukom iznosu od inicijalnog plana. Investicije u energetiku bit će 17 posto veće, a u prometnu infrastrukturu 12 posto od osnovnog plana.

Hrvatska udruga poslodavaca

Sporne objave podataka poreznih dužnika Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) zatražila je ocjenu ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona koji je stupio na snagu 21. srpnja. Naime, poslodavci smatraju da su propisivanjem objektivnih uvjeta (evidentirani porezni dug određenog iznosa) kao uvjeta za automatsko objavljivanje osobnih po-

dataka tzv. poreznih dužnika bez pravnih jamstava zaštite povrijeđene odredbe Ustava koje jamče zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Objava osobnih podataka na stupu srama Porezne uprave spornija je tim više što zakonodavac nije razmotrio činjenicu da porezni dužnici imaju zakonsku mogućnost dugovanje po osnovi po-

reza osporavati na sudu te da postoji mogućnost da sporno porezno rješenje bude pravomoćno poništeno. Pritom je zbog objave osobnih podataka nastala šteta nenadoknadiva. Osim toga, Zakonom se odlučivanje o tzv. proboju pravne osobnosti i nastanku obveze poreznog jamstva izmješta iz sudske nadležnosti u nad-

ležnost upravnih tijela. Uvođenje paralelnog sustava koji odlučivanje o pravima i obvezama građanskopravne i parnične prirode pozicionira izvan sudske vlasti, osim što je u suprotnosti s Ustavom, dovodi i do pravne nesigurnosti s obzirom na to da ugrožava pravilo da se nikome ne može suditi dva puta za istu stvar, ističu poslodavci. (B.O.)


8

AKTUALNO

( 100 hektara

Privredni vjesnik Broj 3750, 29. listopada 2012.

proizvodne površine Exotic Kinga

( od 500 korisnika

usluga tvrtke 6sync samo su 3 u Hrvatskoj

Dan kreativnog biznisa

Kad je mali i dinamičan, lakše se prilagođava Pomoć malim poduzetnicima dobro je uložen novac, pa će Ministarstvo poduzetništva i obrta već u siječnju pokrenuti novi ciklus programa Poduzetnički impuls Drago Živković zivkovic@privredni.hr

Na prezasićenom tržištu hosting usluga Đanić se probijao uz pomoć Twittera

M

ali poduzetnici dinamičniji su, fleksibilniji i prilagodljiviji, posebno u krizi. Dokaz je i podatak da je taj sektor gospodarstva u prvih šest mjeseci ostvario rast od tri posto i otvorio 13.000 novih radnih mjesta, prema podacima Ministarstva poduzetništva i obrta. Pomoć malim poduzetnicima zato je dobro uložen novac, pa će Ministarstvo već u siječnju pokrenuti novi ciklus programa Poduzetnički impuls, najavila je pomoćnica ministra Dijana Bezjak na konferenciji Dan kreativnog

biznisa u Zagrebu. Potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore Vesna Trnokop Tanta poručila je da uspjeti mogu samo oni poduzetnici koji su informirani i međusobno dobro povezani, što je posebno važno za izlazak na tržište EU-a. Dan kreativnog biznisa predstavio

je šest uspješnih poduzetničkih priča: Exotic King, 6sync, Dermoestetik, Jezični centar Berlitz, Gazele i Centar za liječenje kralježnice. Exotic King je brend egzotičnog voća i povrća koje se uzgaja u Hrvatskoj. Direktor tvrtke Ivan Šulog ušao je u taj posao iz hobija, a prve

tri godine je uzgojene plodove uglavnom bacao, jer ih nije imao gdje čuvati. Nakon toga je neuspješno pokušao poslovati s velikim trgovačkim lancima, a uspjeh je napokon pronašao u izvozu. Rogata dinja Glavni mu je proizvod afrička rogata dinja (kiwano), a uzgaja još i muškatnu bundevu (butternut) i slatki krumpir (batat) na

površinama od ukupno 100 hektara, uglavnom u sustavu kooperacije. Exotic King jedini u Europi uzgaja ljubičasti batat i azijsku dinju, a u proizvodnji kiwana su gotovo monopolisti, jer je konkurentski kiwano uvezen iz Afrike znatno skuplji zbog troškova prijevoza. Šulog kreće i u proizvodnju indijanske banane i sibirske borovnice, a uvijek je otvoren za suradnju s novim kooperantima. Mario Đanić osnivač je tvrtke za hosting web stranica 6sync, prave globalne kompanije, jer kolega koji s njim radi živi na Novom Zelandu. Đanić je još kao srednjoškolac radio za Google, sam kaže da nika-

da nije radio u Hrvatskoj, pa nije naučio raditi loše. Od oko 500 korisnika koje ima njegova tvrtka, samo su tri u Hrvatskoj. Kako nije imao novca za oglašavanje na prezasićenom tržištu hosting usluga, Đanić se probijao uz pomoć Twittera. Svih svojih 500 korisnika zna po imenu, vrlo rijetko gubi korisnike, a prikuplja i po 50 novih mjesečno, što mu daje mjesečni rast od 10 posto. Serveri 6synca nalaze se u New Jerseyju, ali Đanić namjerava, sad kad je ipak nešto i zaradio, kupiti vlastite servere. Hrvatsko tržište ga, kaže, ne zanima, jer od tri korisnika koje ovdje ima dva mu ne plaćaju usluge.

Seminar u Hrvatskoj gospodarskoj komori

Sa Španjolcima u posao i u vrijeme krize

O

dlazak na sajam u München za tvrtku Rasco iz Kalinovca, koja proizvodi ralice i drugu opremu za održavanje prometnica, bio je pun pogodak. Te 2008. godine na sajmu su im pristupili predstavnici španjolske tvrtke MYCSA i dogovorili suradnju. Rasco i MYCSA otad su zajednički nastupali na sajmovima u Španjolskoj. Unatoč krizi koja je snažno pogodila i španjolsko tržište, ove će godine Rasco ondje ostvariti prihod od dva milijuna eura.

Na prošlotjednom seminaru u Hrvatskoj gospodarskoj komori pod nazivom Španjolska, vaš novi poslovni partner mogla su se čuti i Plivina iskustva. Ta je kompanija španjolskom tržištu pristupila putem licencije te spajanjem i akvizicijom, rekla je Kristina Piasevoli iz Plive. Odabrali su nekoliko partnera, zadržali proizvodnju te znanje i iskustvo. Kupili su i dvije tvrtke na španjolskome tržištu, no rezultati nisu bili zadovoljavajući. Španjolsko tržište nema problema

s naplatom i ispunjavanjem ugovornih obveza. Poslovni su partneri vrlo slični hrvatskima, spremni su na dogovor i partnerstvo te zajedničko rješavanje problema, rekla je Kristina Piasevoli. Uspješan izvoz u Španjolsku te suradnju sa španjolskim partnerima pri izvozu u Katar opisao je Darko Juzbašić iz tvrtke Končar-Energetski transformatori. Kriza je i tamo usporila provedbu nekih projekata, neformalno se zna dogoditi da se favoriziraju domaći

dobavljači, ali prostora za poslovanje i dalje ima dovoljno, smatra Juzbašić. Ulazak u EU - važan povijesni trenutak Trgovinski ataše Kraljevine Španjolske u Hrvatskoj Antonio Jesus Arias Ranedo istaknuo je da hrvatski ulazak u EU predstavlja važan povijesni trenutak, kao što je to bio i Španjolskoj prije 25 godina. Španjolska je ulaskom u EU uspjela dobro iskoristiti strukturne fondove te duboko ući u europske integracije. Napušten je dr-

žavni protekcionizam, zemlja se otvorila Europi i sada su na tržištu glavni protagonisti tvrtke, a država je samo potpora, kazao je Ranedo.

U Hrvatskoj je prisutno 27 španjolskih tvrtki, a robna razmjena između Hrvatske i Španjolske lani je iznosila 308 milijuna eura. Na hrvatski izvoz od toga otpada 52 milijuna eura. Osim u turizmu, po čemu Španjolci najviše prepoznaju Hrvatsku, postoje velike mogućnosti za suradnju u industrijskim granama kao što su industrija motornih vozila, brodogradnja, elektroindustrija, metaloprerađivačka, tekstilna i prehrambena industrija, rečeno je na seminaru. (I.V.)


S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3750, 29. listopada 2012.

( kamatu od 13,58%

9

( kamatu od 3,85%

plaćat će HTP Korčula agenciji AUDIO

plaćat će Općina Bibinje Hypo banci

Sjednica hrvatske vlade

Županije opet odlučuju o žalbama na komunalne naknade Vraćanjem na rješenje koje je postojalo prije prošlogodišnjeg zakonodavnog eksperimenta, trebalo bi žalbene rokove smanjiti na 30 do 45 dana. Aktualna promjena ne bi trebala donijeti nove troškove za gradnju ne može se izdati dok se za tu građevinu ne uplati komunalni doprinos, odnosno, ne počnu uplaćivati obročne rate za njegovo podmirenje. Sporost u rješavanju žalbi na visine komunalne naknade i doprinosa, utjecala je i na odluke poduzetnika o ulasku u pojedine građevinske i poslovne pothvate. Pozornost članova Vlade privukla je dodje-

Igor Vukić vukic@privredni.hr

V

lada je na prošlotjednoj sjednici ponovno ovlastila županije da odlučuju o žalbama na visinu komunalne naknade i komunalnog doprinosa. Prošle je godine donesen Zakon o komunalnom gospodarstvu kojim je tu ovlast prenijela Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja. Zbog toga se u godinu dana u Ministarstvu nagomilalo 1500 žalbi na odluke lokalnih upravnih tijela, koje praktično nitko nije rješavao. Ministar graditeljstva Ivan Vrdoljak kaže da su početkom godine zatekli žalbe na odluke koje su već tada bile stare oko godinu dana. Vraćanjem na rješenje koje je postojalo prije prošlogodišnjeg zakonodavnog eksperimenta, trebalo bi žal-

bene rokove smanjiti na 30 do 45 dana. Aktualna promjena ne bi trebala donijeti nove troškove. Vrdoljak kaže da su službenici koji su ranije u županijama odlučivali o žalbama i dalje tamo zaposleni, samo mu nije jasno što su radili u proteklih godinu dana. Prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu lokalne su jedinice nadležne za koeficijente kojima se izračunava visina

komunalne naknade. Iznosi ovise o zoni grada ili općine te namjeni građevine. Lokalne jedinice mogu investitore i osloboditi plaćanja komunalne naknade radi poticanja razvoja svoje sredine. Slično je i s odlukom o komunalnom doprinosu, koji se obračunava na zgrade koje se grade. Novac prikupljen doprinosom namijenjen je izgradnji lokalne infrastrukture. Po zakonu, akt

Kad država daje svojem poduzeću kredit, kamata mora biti veća la dvaju kredita. U prvom Vlada jamči za zaduženje Općine Bibinje kod Hypo banke, za premještanje dalekovoda na području općine. Kredit je vrijedan četiri milijuna kuna, vraća se 10 godina s kamatom od

3,85 posto. Malo kasnije na dnevnom redu sjednice bio je kredit koji državna agencija AUDIO daje HTP Korčuli za pripremu sezone. Kredit je kratkoročan, na godinu dana, vrijedan je 12,5 milijuna kuna, a kamata iznosi 13,58 posto. Takva su europska pravila Prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić primijetio je da tamo općina kod privatne poslovne banke dobiva kredit sa 3,85 posto, a ovdje država daje većinski državnom poduzeću kredit sa 13,58 posto kamata. A onda su se on i premijer Zoran Milanović složili da to mora biti tako, jer su takva europska pravila. Kad država daje svojem poduzeću kredit, kamata mora biti veća, jer bi se u protivnom to smatralo državnom potporom. Koja se opet mora dodjeljivati po složenim pravilima i uz

odobrenje Agencije za zaštitu državnog natjecanja. Predlagači odluke smatraju da je onda bolje posegnuti za kreditom, makar i skupljim, kako priprema sezone ne bi trpjela. Zato nije bilo dileme oko jamstva za kredit Hrvatskim vodama. Kredit vrijedan 650 milijuna kuna Hrvatske vode podižu kod Erste banke na 10 godina, s kamatom od 4,7 posto. Erste banka je s tom kamatom pobijedila na natječaju. Kredit je namijenjen financiranju kapitalnih ulaganja u vodoopskrbu, odvodnju i zaštitu voda te prevenciju štetnog djelovanja voda. Mnogi od tih projekata sufinancirat će se i iz europskih fondova. Priliku da budu izvođači radova u tim projektima dobile su i hrvatske tvrtke. Kredit će se vraćati iz prihoda ostvarenih naplatom vodnih naknada.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirat će 60 projekata

Milijuni za energetske projekte Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

F

ond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) sufinancirat će sa 26,3 milijuna kuna 60 energetskih projekata. Kako ukupna vrijednost tih projekata iznosi nešto manje od 54 milijuna kuna, ostala sredstva namaknut će jedinice regionalne i lokalne samouprave, javne i vjerske ustanove, udruge i tvrtke.

Najviše, čak 31 projekt, odnosi se na energetski učinkovitu i ekološku javnu rasvjetu. Zatim, 12 projekata otpada na energetsku učinkovitost u zgradarstvu, osam na edukativne i istraživačke projekte, a četiri na korištenje sunčeve energije. K tomu, FZOEU će sufinancirati po dva projekta korištenja biomase i energetske učinkovitosti u industriji te jedan energetski pregled. Realizacijom ovih projekata na godišnjoj razini potrošnja energi-

je smanjit će se za više od 15 milijuna kilovatsati (kWh), što će dovesti i do ušteda od oko 10 milijuna kuna te smanjenja emisija ugljičnog dioksida za 20.000 tona. Novi natječaji Alen Leverić, pomoćnik ministra gospodarstva za industrijsku politiku, energetiku i rudarstvo, ističe kako je hrvatski zakonodavni i institucionalni okvir u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora ener-

gije promijenjen kako bi se olakšalo ulaganje u te sektore. Stoga je trenutačno na elektroenergetski sustav priključeno 104 objekta koji iz obnovljivih izvora proizvode struju. Proteklih godina, pak, bilo je tek nešto više od 30 takvih objekata. Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović napominje kako Fond dvije godine nije funkcionirao kako treba jer su natječaji za neke projekte bili raspisani još 2010. godine. “Takva si-

tuacija ne smije se dogoditi više nikada”, naglašava on. Osim ovih natječaja, Marija Šćulac Domac, načelnica Službe za energetsku učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije u Sektoru za energetiku u FZOEU-u, najavila je neke nove. Očekuje se da će u studenome biti objavljeni natječaji za sufinanciranje korištenja OIE u kućanstvima. Zatim, natječaji za sufinanciranje pripremne dokumentacije za OIE za trgovačka

društva i obrtnike za što trenutačno na tržištu nedostaje financijskih sredstava. U idućoj godini, ističe Marija Šćulac Domac, FZOEU planira otvoriti natječaje za ekološku javnu rasvjetu, energetsku obnovu obiteljskih kuća te energetsku učinkovitost u industriji i turizmu.


10 PREDSTAVLJAMO

( više od 30 proizvođača predstavljeno na www.etrznica.hr

Solum GB, Gornji Bogićevci

Privredni vjesnik Broj 3750, 29. listopada 2012.

( 10 osoba zaposleno u Zadruzi

Socijalna zadruga Humana Nova, Čakovec

In je reciklirana odjeća

Šansa za male proizvođače, ali i kupce Etržnica omogućuje direktnu kupovinu domaćih, svježih, zdravih i potpuno prirodnih proizvoda čiju cijenu te način i termine dostave samostalno određuju proizvođači

U Zadruzi prikupljaju i recikliraju staru odjeću, tekstil i obuću, a dio i redizajniraju ili od recikliranog materijala šivaju nove proizvode poput kućnih papuča, torbica, rukavica, pregača, torbi za mobitel i laptope...

Z

S

ahvaljujući ideji Krunoslava Šebekovića, vlasnika obrta Solum GB iz Gornjih Bogićevaca, odnedavno je preko interneta moguće kupiti zdra-

Naš je zadatak upoznati svakog kupca s proizvođačem i proizvodom koji kupuje, kaže Šebeković ve i prirodne proizvode malih domaćih proizvođača. Šebeković je, naime, pokrenuo Etržnicu, a ona je nastala iz njegove velike želje da približi mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva krajnjim kupcima, olakša njihovu prezentaciju i osigura izravan pristup tržištu. Etržnica omogućuje direktnu kupovinu domaćih, svježih, zdravih i potpuno prirodnih proizvoda čiju cijenu te način i termine dostave samostalno određuju proizvođači.

“Moj je cilj bio da povežem domaće proizvođače s kupcima te osiguram sigurnu, jednostavnu i brzu kupnju proizvoda”, kazao je Šebeković. Time se ujedno izbjegavaju velike marže i druga davanja koja su mali proizvođači prisiljeni platiti ako ulaze u velike trgovačke lance. Zbog toga veliki broj vrlo kvalitetnih proizvoda nije prepoznat na širem tržištu i prodaje se uglavnom na lokalnoj razini. Put od polja do stola “Naš je zadatak upoznati svakog kupca s proizvođačem i proizvodom koji kupuje. Proizvođačima je omogućeno izravno i sveobuhvatno predstavljanje, a kupcima je predočen cjeloviti profil proizvođača kroz pregledan put ‘od polja do stola’. Kako bi kupac vjerovao proizvodu i njegovoj kvaliteti, upoznajemo ga s cijelim procesom - od berbe, načina proizvodnje i obrade do finalnog proizvoda spremnog za kup-

nju i dostavu”, naglasio je naš sugovornik. Trenutačno je na internetskoj stranici www.etrznica.hr predstavljeno više od 30 proizvođača iz svih krajeva Hrvatske, a sve novosti mogu se pratiti i na njihovoj Facebook stranici www.facebook.com/Etrznica. Broj onih koji žele surađivati s nama, dodao je Šebeković, raste iz dana u dan, tako da će se ubrzo moći pogledati i naručiti proizvodi brojnih drugih proizvođača s raznolikom ponudom svježeg voća i povrća, meda, maslinovog i bučinog ulja, vrhunskih kapljica, prirodnih sokova, čajeva, domaćih pekmeza... Uz prezentaciju i direktnu prodaju Etržnica proizvođačima nudi i svakodnevno ažuriranje ponude, posebno isticanje proizvoda s eko i drugim markicama, isticanje najprodavanijih i najtraženijih proizvoda, a kupci mogu rangirati i ocjenjivati proizvode te pratiti narudžbe putem online aplikacije. (J.F.)

ocijalna zadruga Humana Nova iz Čakovca je društveno poduzeće koje potiče zapošljavanje osoba s invaliditetom i drugih društveno isključenih osoba kroz proizvodnju i prodaju kvalitetnih i inovativnih tekstilnih proizvoda od ekoloških i recikliranih materijala za domaće i inozemna tržišta. Kao takvi aktivno pridonose izgradnji društva tolerancije i suradnje te pomažu socijalno isključenim osobama i njihovim obiteljima da podignu samopouzdanje i kvalitetu života. Tako pridonose i održivom razvoju lokalne zajednice, smanjenju siromaštva i očuvanju prirode. Kako nam je ispričao upravitelj Zadruge Ivan Božić, u njen rad uključeno je 18 članova i članica. Osnovana je prošle godine, s radom su počeli u siječnju ove godine i zapošljavaju 10 osoba. Od toga su tri osobe s invaliditetom, dvije pripadnice nacionalne manjine, te dvije

dugotrajno nezaposlene starije osobe. Reciklaža i redizajn Prikupljaju i recikliraju staru odjeću, tekstil i obuću, a dio i redizajniraju ili od recikliranog materijala šivaju nove proizvode poput kućnih papuča, torbica, rukavica, pregača, torbi za mobitel i laptope... Dio odjeće i novih vlastitih proizvoda plasiraju u svoja dva Mala dućana koje imaju u Čakovcu i Varaždinu, a dio u second hand shopove diljem Hrvatske i inozemstva. “Bolje nam ide prodaja u

Nekim odjevnim predmetima trebaju stotine godina da se razgrade Čakovcu gdje nas ljudi znaju. Nažalost, ne možemo si priuštiti kontinuiranu i vidljiviju promociju, pa u Varaždinu nismo dovoljno prepoznati. Inače, second hand shopovi u Hrvatskoj i inozem-

stvu imaju jako veliku potražnju, no mi trenutačno još nemamo dovoljno kapaciteta za zadovoljenje njihovih potreba”, kazao je Božić. Inače, ideja za osnivanje ove zadruge došla je iz spoznaje da su tekstil i njegov otpad među najvećim zagađivačima okoliša. Nekim odjevnim predmetima trebaju stotine godina da se razgrade, a nije zanemariva ni činjenica da neke boje za tkanine sadrže teške metale. S obzirom na to da se odjeća rijetko reciklira i često mijenja, stalno se povećava njena proizvodnja. Proizvodnjom, primjerice, pamuka uništavaju se poljoprivredna zemljišta i vodotoci (22,5 posto svih insekticida i 10 posto svih pesticida koji se utroše na godišnjoj razini koristi se kod uzgoja pamuka). Božić je podsjetio da proizvodnja samo jedne pamučne majice zahtijeva 150 grama pesticida. To nisu sve posljedice, ali većina ljudi o tome ne razmišlja. (J.F.)


PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3750, 29. listopada 2012.

( do 400 kn

Uz poček od dvije godine i niže kamate

Reprogram kredita za mljekare

cijena litre magarećeg mlijeka

Uzgoj magaraca

Magarećim mlijekom do profita Za ljekovitost magarećeg mlijeka, koje je uz kobilje najsličnije ljudskome, zna se već dugo. No, unatoč relativno visokoj cijeni tog mlijeka malo tko ima hrabrosti za ovaj zahtjevan posao Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

I

ako su za njegove dobre karakteristike od pamtivijeka znale okrunjene glave i visoko plemstvo, običaj pijenja magarećeg mlijeka gotovo je zaboravljen. Na spomen magarca najčešće zamišljamo vjernu, pametnu, ali i tvrdoglavu životinju koja je nekoć vukla, orala i prenosila, no toga je sve manje u svijetu. Ako netko u Hrvatskoj i ima magarca, najčešće je to u turističke svrhe ili donedavna zbog visokih dotacija države za držanje autohtonih pasmina.

Magareće mlijeko sadrži mnoštvo masnih kiselina te vitamine A, C, E i F Potpuno drukčijem odnosu prema ovoj vrijednoj životinji okrenuli su se Katarina i Neven Ciganović. Na svome malom gospodarstvu u Ivanić Gradu odlučili su proizvoditi magareće mlijeko. U posao su ušli prije nekoliko godina, nakon što su se iz grada preselili u kuću s velikom okućnicom s nešto peradi, kozom, ovcom i u početku - jednom magaricom. “Magareće mlijeko je jako ljekovito pa sam ga davao svojoj djeci u vrijeme kad je ta naša magarica imala pule. Primije-

Ministarstvo poljoprivrede nije sudionik pregovora o otkupnoj cijeni mlijeka i ne smije biti jer tako nalažu pravila EU-a. Naime, u zaključcima sa sjednice Savjeta za praćenje stanja u sektoru proizvodnje mlijeka stoji kako je cijena mlijeka stvar dogovora između udruga proizvođača i prerađivačke industrije. Dio udruga proizvođača prihvatio je prijedlog mljekara da otkupna cijena bude povećana za oko 28 lipa na 2,43 kune. Dio udruga koje nisu prihvatile ovaj prijedlog cijenu trebaju dogovarati izravno sa svojim mljekarima bez posredovanja Ministarstva. Osim toga, Ministarstvo poljoprivrede u suradnji s HBOR-om dogovorilo je mogućnost reprograma kredita za mljekare uz poček od dvije godine i niže kamate.

Jedan od zaključaka je i taj da će se preraspodjelom raspoloživih sredstava nacionalne omotnice u okviru specifičnih plaćanja osigurati 167 milijuna kuna za intervencije u sektoru govedarstva. Na Savjetu je predstavljen i “mliječni paket”. Riječ je o novom načinu boljeg uređenja odnosa između proizvođača i prerađivača, uključujući dijelom i trgovinu. U Ministarstvu navode i kako su tijekom prošlog tjedna isplatili dvije rate akontacije potpore za mlijeko u vrijednosti od 54,6 milijuna kuna. (B.O.)

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

tio sam da im se podigao imunitet, da su se manje razbolijevali, šmrcali i kašljali. Mlijeko sam davao i svojoj rodbini i susjedima, pa sam počeo razmišljati može li se od toga napraviti posao”, kaže Ciganović. Stvarna skrb o životinjama Ciganovići su željeli stvarno brinuti o životinjama i ne izlagati ih fizičkom naporu. Osnovali su pravu farmu i na kupnju magaraca utrošili više od 80.000 kuna. “Nisam htio napraviti klasičnu štalu

pa je zato krov zatvoren s tri strane, a magarci mogu jesti i piti kada žele”, kaže Ciganović. Premda bi se po cijeni litre mlijeka koja doseže i 400 kuna reklo da je ovo lagodan posao, baš i nije tako. Iako imaju dvadesetak magarica, jednog odraslog i nekoliko mladih magaraca, Ciganovići još ne zarađuju velik novac. Namusti se po magarici ne može puno te je potrebno musti svakih par sati da bi se dobilo nekoliko decilitara mlijeka. “Od samog magarećeg mlijeka sada prosječno zarađujemo oko 3500 kuna mjesečno”, kaže Ciganović. Kako bi povećali prihode, krenuli

su i u proizvodnju kozmetike. Proizvodi uključuju i kreme koje su dobre za crvenilo, prištiće, akne, dermatitis i njegu dječje kože. Tri godine rada donijele su i krug zadovoljnih kupaca diljem Hrvatske. Nalik ljudskom mlijeku Magareće mlijeko je uz kobilje najsličnije ljudskom mlijeku, s niskim udjelom lipida i visokim udjelom laktoze. Sadrži mnoštvo masnih kiselina te vitamine A, C, E i F. Zahvaljujući takvom sastavu, blagotvorno djeluje na suhu kožu i bore, daje koži napetost, regenerira je i sprečava starenje. Egipatska kraljica Kleopatra svaki se dan kupala u magarećem mlijeku kako bi joj koža bila sjajna i mladolika. No za njezinu je kadu trebalo imati oko 700 magarica. Slične proizvode, ipak u manjim količinama, sada možete nabaviti i preko web stranica ovog obiteljskog gospodarstva.

Nije bilo dogovora među telekomima

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) donijela je rješenje kojim je utvrdila kako Vipnet, Hrvatski telekom i Tele2 nisu narušili tržišno natjecanje na tržištu javno dostupne telefonske usluge u pokretnim mrežama u Hrvatskoj. AZTN je postupak protiv njih pokrenuo po službenoj dužnosti kako bi utvrdio jesu li promjene obračunskih jedinica za glasovne pozive u pokretnim mrežama rezultat dogovora poduzetnika ili usklađenog ponašanja ili je riječ bila o samostalnim odlukama svakog od njih. Naime, nakon što je 1. kolovoza 2009. uveden

porez od šest posto na usluge telekom operatora, od 1. listopada 2009. de facto su, kroz promjenu obračunskih jedinica, povećane cijene za većinu tarifnih modela svih mobilnih operatora. No, iako su postojale indicije da se radi o dogovoru ili usklađenom djelovanju, Agencija nije pronašla izravni dokaz koji bi upućivao na nedopušteni kontakt i dogovor među operatorima. “Tijekom postupka nismo pronašli ni izravne niti neizravne dokaze o postojanju zabranjenog sporazuma među ovim poduzetnicima. Želim istaknuti kako Agencija nikada neće donositi odluke koje nisu u cijelosti utemeljene na zakonu, odnosno na jasnim i nedvojbenim dokazima o povredi propisa o zaštiti tržišnog natjecanja”, kaže Olgica Spevec, predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja. (B.O.)


12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3750, 29. listopada 2012.

( 120 kg

Važnost i budućnost polimerne industrije

potrošnja plastike u Zapadnoj Europi po stanovniku

Dr. Wilfried Haensel, izvršni direktor Plasti

Ako bacamo ot 21. stoljeće u znaku polimera Zadnjih godina u Hrvatskoj se proizvede stotinjak tisuća tona raznih polugotovih i gotovih polimernih proizvoda Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

R

azvoj raznih vrsta materijala oduvijek je bio usko vezan uz tehnološki i gospodarski razvoj te je obilježavao pojedina povijesna razdoblja. Stoga se s pravom može reći da 21. stoljeće pripada polimernim materijalima. Oni su promijenili sliku svijeta i svojim proizvodima omogućili tehnološki napredak više nego ijedan drugi materijal do sada. No, unatoč postoje-

Sve više tvrtki koje proizvode polimere Broj tvrtki koje se bave djelatnošću prerade plastike i gume u našoj zemlji neprekidno raste od 2002. godine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, sada je registrirano 640 tvrtki koje se bave tom djelatnošću te tri tvrtke koje proizvode polimerne materijale, tj. sirovinu za preradu plastike. U 2010. godini sve tvrtke zajedno ostvarile su ukupan prihod od 4,7 milijardi kuna.

Najviše se proizvode plastična ambalaža, cijevi i spojna oprema, proizvodi za građevinarstvo, dijelovi za automobile i tramvaje...

ženja za plastiku i gumu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. U Hrvatskoj u polimernoj industriji radi 8300 djelatnika od čega 7621 u preradi, a ostali u proizvodnji. Prije Domovinskog rata proizvodilo se više od 370.000 tona polimernih materijala godišnje, a u 2011. i ovoj godini ta je proizvodnja, u odnosu na prijašnju, količinski zanemariva. Velikim dijelom tako je i stoga što Dioki, donedavno najveći domaći proizvođač petrokemikalija i plastičnih masa, ne radi već dulje od godinu dana.

ćim dostignućima, inovativni potencijal polimernih materijala tek je na početku. I polimerni proizvodi imaju svoju završnu fazu, i to onda kada postaju otpad. Takav otpad nudi tri potpuno različite mogućnosti zbrinjavanja, i to kroz mehaničku i kemijsku reciklažu te energetsku uporabu. Kao takav predstavlja vrijednu sekundarnu sirovinu, rekla je Gordana Pehnec Pavlović, tajnica Udru-

Smanjiti uvoz Godišnja se proizvodnja, u prosjeku, zadnjih nekoliko godina ustalila na oko stotinjak tisuća tona raznih polugotovih i gotovih polimernih proizvoda. Lani je, konkretno, ukupno proizvedeno oko 110.000 tona polimernih materijala. Najviše se proizvode plastična ambalaža, cijevi i spojna oprema, proizvodi za građevinarstvo, dijelovi za automobile i tram-

vaje, čamci te ostali proizvodi od plastike koji se koriste u drugim industrijama. Prije četiri godine prvi put smo uvezli proizvode od plastike i gume u vrijednosti većoj od milijardu američkih dolara, objašnjava nam tajnica Udruženja za plastiku i gumu pri HGK-u. “Svakako treba napomenuti kako je u to ubrojen i uvoz pneumatika, no ta je vrijednost i dalje vrlo visoka. Udruženje za plastiku i gumu HGK-a razmatra mogućnost da se dio tog uvoza supstituira kvalitetnom domaćom proizvodnjom. To se posebice odnosi na proizvodnju plastičnih cijevi, djelatnosti koja je ozbiljno ugrožena nepotrebno velikim uvozom”, istaknula je Gordana Pehnec Pavlović. Uvoz polimernih sirovina, polugotovih i gotovih proizvoda lani je iznosio oko 1,8 milijardi dolara. No, iako izvoz neprekidno raste i prošle je godine iznosio oko 654 milijuna dolara, još uvijek je višestruko manji od uvoza.

Nakon upotrebe plastičnih proizvoda i ulja možemo ih Ako u Hrvatskoj ne iskorištavate otpad, znači da bacate Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

S

Wilfriedom Haenselom, izvršnim direktorom PlasticEurope AISBL-a, prigodom njegovog sudjelovanja na sastanku PlasticsEurope regije Mediteran u Dubrovniku, koji je organiziralo Udruženje za plastiku i gumu Hrvatske gospodarske komore, razgovarali smo o perspektivi europskih proizvođača plastike, stanju na trži-

Ako Europa želi prosperitet i ako želi napredovati, iznimno je bitno plastičnu industriju održati živom štu, načinu iskorištavanja plastičnog otpada te mogućnosti rasta industrije plastike. Haensel nam je govorio o perspektivi hrvatskih proizvođača, ulozi nacionalnih udruženja plastike te o organizaciji zatvorenog ciklusa u proizvodnji plastike kako bi se riješili ekološki problemi te iskoristio plastični otpad kao vrijedna sekundarna sirovina.

Možete li nam objasniti ciljeve i aktivnosti vašeg udruženja? - Europa proizvodi 25 posto cjelokupne plastike u svijetu, a PlasticEurope okuplja oko 90 posto proizvođača polimera u Europi koji imaju proizvodni kapacitet od 260 milijuna tona. Pored toga, naše udruženje je aktivno u cjelokupnoj industriji plastike. U Europi imamo oko 15.000 tvrtki koje se bave ovom djelatnošću i ostvaruju promet od 300 milijardi eura, a zapošljavaju 1,6 milijuna radnika. Koliki je značaj industrije plastike? - Mnoge industrijske grane ovisne su o plastici i njihove aktivnosti ovise o proizvodnji plastike. Ako uzmete u obzir elektroniku, domaćinstva, transport, medicinu..., plastika je sveprisutna. Mnogo drugih grana industrije ovisi o plastici kao naprednom i relativno novom materijalu, a važna je i u segmentu inovacija. Sve preinake i inovacije koje vidite oko nas temelje se na plastici. Mogu odgovorno reći da bez plastike nema inovacija. Ako Europa želi prosperitet i ako želi napredovati, iznimno je bitno plastičnu

industriju održati živom. To je izuzetno važno kako bismo imali napredak u

Morate znati uzeti, ali i pridonijeti Kako će se pristup Hrvatske Europskoj uniji odraziti na hrvatsko gospodarstvo i proizvođače plastike? - Pristup Europskoj uniji donosi puno povlastica, ali je važno da budete realni u očekivanjima. S jedne strane, otvaraju se nove mogućnosti kao što je slobodno kretanje roba, olakšana komunikacija i putovanja, lakše će se mijenjati djelatnosti i radna mjesta, a smatram da će biti puno lakše ulagati u Hrvatsku. S druge strane, prilagodba pravosudnog i gospodarskog sustava novim uvjetima imat će i određene posljedice. Jako je važno shvatiti da se u tom procesu mora aktivno sudjelovati. Morate imati aktivnu ulogu i prema Bruxellesu i prema susjedima. Otvaraju vam se velike mogućnosti, ali o vama ovisi hoćete li ih iskoristiti. Morate znati uzeti, ali morate znati i pridonijeti.


INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3750, 29. listopada 2012.

( 40 kg per capita ( između 9 i 10 mlrd t potrošnja plastike u Hrvatskoj

plastike godišnje ne iskoristi se u Europi

cEurope AISBL-a (Udruženje proizvođača plastike)

tpad, onda bacamo sirovinu reciklirati te koristiti kao sirovinu za proizvodnju novih proizvoda od plastike ili za proizvodnju energije. novac bili blizu jedni drugima nije presudno to što se radi u Milanu, nego i izvan njega. Podrazumijeva se da je jako bitna naša prisutnost u javnosti. Kada govorimo o Hrvatskoj, bitna nam je dvosmjerna komunikacija kako bismo uvažili specifičnosti vaših proizvođača i vašeg tržišta kada kreiramo smjerove globalnog razvoja. Dvosmjerna povezanost je jako važna. Kakva je budućnost plastične industrije u Europi? - Kada promatramo tržište Zapadne Europe, možemo ustvrditi kako je ono jako zrelo budući da potrošnja plastike iznosi 120 kilograma per capita. Situacija u ostatku Europe i svijeta je nešto drukčija. Primjera radi, Azija je najmnogoljudnije i najbrže rastuće tržište gdje je potrošnja plastike šest puta manja nego u Zapadnoj Europi. To otvara velike mogućnosti jer ta potrošnja raste i može se približiti razini potrošnje u Zapadnoj Europi u kojoj je teško moguće ostvariti potrošnju plastike iznad 120 kilograma po stanovniku. inovacijama u drugim područjima. Kako je ustrojeno vaše udruženje? - PlasticEurope pokriva cjelokupnu Europu. Osnovali smo Zapadnu, Sjevernu, Središnju, Mediteransku i Iberijsku regiju. Sve te regije imaju nacionalna udruženja u pojedinim zemljama. Kad je riječ o Mediteranskoj regiji, ona obuhvaća države od Italije preko Hrvatske pa sve

do Turske. Naše udruženje sve aktivnosti vezane uz industriju polimera nastoji staviti pod jedan kišobran. Cilj nam je okupiti i uključiti sva postojeća udruženja koja se bave plastikom. U nekim državama u klastere nisu udruženi samo proizvođači polimera nego i prerađivači plastike. Hrvatska je, konkretno, takav primjer gdje su osim proizvođača polimera uključeni i prerađivači plastike te tvrtke koje

imaju gospodarsku aktivnost vezanu za plastiku. Kakva je uloga nacionalnih udruženja u Europskom udruženju? - Nacionalna udruženja su najbliža tržištu svake pojedine zemlje i dobro poznaju njegove specifičnosti. Primjera radi, sjedište regije Mediteran je u Milanu, ali je jako važno i što rade nacionalna udruženja koja su najbliža kupcima i naručiocima. Znači, da bi

Kakva je situacija u ostalim zemljama Europe? - U nekim zemljama koje su nedavno pristupile Europskoj uniji i u Hrvatskoj potrošnja plastike je oko 40 kilograma per capita, a predviđamo da će se utrostručiti. Osim toga, iz iskustva znamo da ako bruto domaći proizvod raste po određenoj stopi, potrošnja plastike raste dvostruko od rasta BDP-a. To su velike prilike za rast djelatnosti vezane uz pla-

stičnu industriju u Hrvatskoj. Što je s konkurencijom? - Sigurno je da ćemo dobiti konkurente iz ostatka svijeta. Stoga je vrlo važno da zbog povećanja ulaznih troškova ne dođemo u neravnopravan položaj. Činjenica je da neki kreatori politike u Bruxellesu smatraju kako treba spasiti planet te donose odluke kako proizvođači trebaju ulagati u ekologiju velika sredstva, a to znači da postajemo nekonkurentni u odnosu na ostatak svijeta. Kako ne bismo došli u podređen položaj, to moramo raspraviti s Europskom komisijom. Riječ je o izazovu za nas i u tome, kao Udruženje, moramo uspjeti. Često ističete da neke zemlje nemaju problema s plastičnim vrećicama. Budući da mi u Hrvatskoj imamo takvih problema, možete li reći kako se to može postići? - Najvažnije je uočiti da se otpad može promatrati kao sirovina što pogotovo važi za plastični otpad i otpadna ulja. Nakon upo-

Naše udruženje sve aktivnosti vezane uz industriju polimera nastoji staviti pod jedan kišobran trebe plastičnih proizvoda i ulja možemo ih reciklirati te koristiti kao sirovinu za proizvodnju novih proizvoda od plastike ili za proizvodnju energije. Važno je napraviti zatvoreni ciklus u kojem neće-

mo ništa bacati jer ako bacamo otpad, onda bacamo sirovinu. Europa to sebi ne može dopustiti jer joj nedostaje sirovina, a osim toga to se ne može dopustiti ni iz ekoloških razloga. U Europi se ne iskorištava između devet i 10 milijardi tona plastike te se time gubi osam milijardi eura godišnje. Naše udruženje je čelnicima EK-a zaduženima za okoliš dalo do znanja da namjeravamo plastični otpad svesti na nulu. Na taj način štedimo sirovinu, štitimo okoliš, a devet europskih zemlja uopće više nema problema s plastičnim vrećicama jer ih ne odlaže na deponijima već ih iskorištavaju kao vrijednu sirovinu. Građani cijene takav pristup, a u tih devet zemalja ekološki aktivisti taj problem smatraju riješenim i više ne raspravljaju o vrećicama. Iskorištavanjem plastičnog otpada otvaraju se nove tvrtke, a time i nova radna mjesta. Što biste poručili Hrvatskoj u tom smislu? - U Hrvatskoj se ne smije razmišljati samo o proizvodnji plastike nego se mora razmišljati o cijelom ciklusu gdje plastični otpad postaje sirovina i izvor energije. Osobno mogu dokazati kako se u slučaju zatvaranja tog kruga, odnosno ciklusa, može dobiti 10 posto više energije nego se potroši za cjelokupan ciklus. Ukratko, trebate povezati proizvodnju plastike s pretvaranjem plastičnog otpada i otpadnog ulja u sirovinu i energiju. Ako u Hrvatskoj ne iskorištavate otpad, znači da bacate novac.


14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3750, 29. listopada 2012.

je o apsolutno atraktivnom prostoru na kojem bi se mogao razvijati “ Riječ nov tip turizma, turizma životnog stila, gdje ljudi dolaze kako bi upoznali ukupni način življenja. ” Vesna Pusić, ministrica vanjskih poslova i europskih integracija

Kako vratiti život zaleđu: Jadranska Provansa

Tamo iza prvog planinskog lanca Projekt jadranske Provanse, koja obuhvaća područje od Velebita do Mosora i Biokova, predstavljen je Europskoj investicijskoj banci te Europskoj banci za obnovu i razvoj. Zbog svojih osobitosti, program razvoja jadranskog zaleđa dobar je kandidat za povoljne razvojne kredite Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

J

adranska Provansa ili projekt Razvoj ruralnog turizma u jadranskom zaleđu iniciran je u Ministarstvu vanjskih poslova, potvrđeno nam je u MVPEI-ju. Projektom se izravno bavi jedan od pomoćnika ministrice. O njemu se više čulo na

Projekt bi se realizirao u suradnji s BiH, čime se zadovoljavaju neke specifične okolnosti omiljene u europskim razvojnim programima marginama redovne sjednice ministara općih poslova EU-a u Luksemburgu. Ministrica Vesna Pusić je, uz rad na Vijeću imala još zadataka u Velikom vojvodstvu. Najvažniji je bio prvo predstavljanje projekta jadranske

Provanse Europskoj investicijskoj banci (EIB) te Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD). Prekogranična suradnja U razvojnoj banci EU-a, EIB-u, rekli su nam da je Banka upoznata s projektom što je tek prvi u nizu koraka prelaska od ideje do realizacije kroz potporu kvalitetnim kreditnim

sredstvima, uz niske kamate i dugačak rok početka otplate. Projekt bi se realizirao u suradnji s Bosnom i Hercegovinom, čime se zadovoljavaju neke specifične okolnosti omiljene u europskim razvojnim programima i proračunu – prekogranični razvoj i suradnja, kohezija te razvijanje ruralnih krajeva. Cilj je

projekta, objašnjavaju u MVPEI-ju, povećati kvalitetu života jadranskog zaleđa čime bi se spriječilo iseljavanje i povećala konkurentnost. Ideja se bazira na planovima razvoja četiriju dalmatinskih županija - Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske na koje se nadovezuju susjedna, pogranična

Tri hrvatska zahtjeva pred EIB-om

EIB trenutno obrađuje tri hrvatska zahtjeva za kreditiranjem. U prosincu prošle godine u proceduru je ušao sustav za tretman otpada Viškovo u Primorsko-goranskoj županiji gdje se od EIB-a očekuje maksimalan udjel od 30 milijuna eura u investiciji od 59 milijuna. Tri tjedna kasnije eksperti banke počeli su provjeravati dokumentaciju za projekt obnove željezničke pruge od Vinkovaca do granice sa Srbijom (Tovarnik); projekt je procijenjen na 65 milijuna eura od čega će EIB osigurati do 32 milijuna. U ožujku ove godine na stol je stigao Agrokorov program proizvodnje biomase od 68 milijuna eura od čega bi udjel EIB-a iznosio 30 milijuna. Istu će proceduru, jednom kada ga sažmu u konkretne stavke, prolaziti i projekt jadranske Provanse.

područja u BiH. Projekt jadranske Provanse okupljao bi, povezivao i koordinirao razvojne ideje različitih sektora, stručnjaka i stanovništva s obiju strana granice. Ministrica Pusić je istaknula kako je riječ o “apsolutno atraktivnom prostoru iza prvog planinskog lanca” na kojem bi se mogao razvijati “novi tip turizma, turizma koji nije turizam lokacije nego turizam životnog stila, gdje ljudi dolaze kako bi upoznali ukupni način življenja, od kulture, kulture hrane, tradicije, arhitekture, ljekovitog bilja...”. Kandidat za povoljne kredite Pokušaja kao i konkretnih rezultata u oživljavanju jadranskog zaleđa uvijek je bilo, nove inicijative počele su nicati sa stabilizacijom u poraću, mnoge ubiru ploda – u turizmu, u poljoprivredi, industriji. Zaleđe iza prvog reda jadranskih planina, od Velebita do Mosora i Biokova, raznolik je prostor, ne pro-

stran kao uzor u francuskoj pokrajini (usporedba s Provansom možda je čak i malo pretenciozna, no koncept se ne razlikuje od francuske uspješnice čak i kad je u manjoj skali) - ali je na svoj način privlačan. Objedinjavanje ideja i resursa kroz razvojni koncept znatno će olakšati planerima složen posao slaganja razvojnih programa, pogotovo zato što se programi oslanjaju na sredstva iz fondova EU-a i, kao dio razvojnih projekata, kandidati su za povoljne razvojne kredite poput EIB-ovih. Ovim se ublažava kroničan manjak stručnih ljudi, a koncentracija u okvirima koncepta jadranske Provanse može pridonijeti kolanju ideja i kontaktima ljudi, poslužiti kao katalizator njihovog prijelaza s papira u realitet da bi, u konačnici, ubrzala i povećala ono što trenutačno postižu brojni manji, razdvojeni i nesinkronizirani pokušaji širom ovog prostora: vraćaju mu život gradeći boljitak.


15

www.privredni.hr Broj 3750, 29. listopada 2012.

( 4,75 mil noćenja

ostvareno u Valamarovim objektima u 9 mjeseci 2012.

( 923 mil kn

prihod Valamara u istom razdoblju (rast 12%)

Poslovni rezultati grupacije Valamar

Desetljeće uspješnog poslovanja Valamar će u 2013. godini uložiti 170 milijuna kuna u obnovu svojih objekata. Pritom će najviše, oko 60 milijuna kuna, uložiti u obnovu hotela Valamar Sanfior i apartmana Lanterna u Rapcu koji su do sada imali kategoriju dvije zvjezdice Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

J

edna od najvećih turističkih grupacija u Hrvatskoj, Valamar, u zadnjih 10 godina gotovo je udvostručila svoj ukupni neto operativni prihod. Naime, u 2003. godini taj je prihod iznosio nepunih 500 milijuna kuna. U devet mjeseci ove godine prihod Valamara dosegnuo je 923 milijuna kuna što je 12 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Na razini grupacije Valamar u promatranom je razdoblju prvi put u tvrtkinoj povijesti dosegnuto više od četiri milijuna noćenja. Ostvarenih 4,75 milijuna noćenja predstavlja

povećanje od osam posto u odnosu na devet mjeseci 2011. Rast u svim segmentima “Takvo povećanje rezultat je dugogodišnjeg neprekidnog podizanja kvalitete usluga u našim objektima te kvalitetne raspodjele kanala prodaje, upravljanja prihodima, ali i ciljane promocije kojoj pridajemo veliki značaj. Uz to, ulažemo i u edukaciju svojih djelatnika”, rekao je Peter Fuchs, predsjednik Uprave Valamar hotela i ljetovališta. Odličnim turističkim rezultatima ove je godine posebice pogodovalo lijepo vrijeme, pa je tako u devet Valamarovih kampova

koji posluju pod brendom Camping on the Adriatic ostvareno 11 posto više noćenja nego lani. Fuchs je napomenuo kako je ove godine u dvije najveće destinacije u kojima posluje Valamar - Poreču i Du-

Broj noćenja britanskih turista porastao je za 48 posto, a domaćih gostiju za 17 posto brovniku - gotovo sa svih ključnih emitivnih tržišta porastao broj noćenja. Tako je u Valamarovim objektima u Dubrovniku porastao broj noćenja britanskih turista za 48 posto, Šveđana za 18 posto,

Politin postaje kamp za odjevene Valamar će ulagati i u Camping Krk - eco-friendly obiteljski kamping resort koji se nalazi nadomak grada Krka. Zapravo je riječ o ulaganju u obnovu dosadašnjeg naturističkog kampa Politin koji će promijeniti naziv u Camping Krk te nakon obnove postati tzv. tekstilni kamp, u kojem se dakle više neće odmarati naturisti. Francuza 11 posto te Nijemaca 10 posto. U Valamaru su posebice zadovoljni posjetom domaćih gostiju jer je broj noćenja domaćih gostiju porastao 17 posto u odnosu na prošlu godinu. Fuchs je rekao kako je jedino španjolsko tržište u padu zbog duboke ekonomske krize zbog koje Španjolci ove godine nisu putovali na odmor u inozemstvo. Za 2013. godinu Fuchs je najavio oko 170

milijuna kuna investicija u obnovu objekata. Pritom će najveća investicija u iznosu od gotovo 60 milijuna kuna biti obnova hotela Valamar Sanfior i apartmana Lanterna u Rapcu koji su do sada imali kategoriju dvije zvjezdice. Smanjen gubitak holdinga Vlasnik grupacije Valamar, tvrtka Valamar Adria holding, u devet mjese-

ci ove godine ostvario je 8,8 milijuna kuna ukupnih prihoda što je 32 posto manje nego u istom razdoblju 2011. No, istodobno je taj holding značajno smanjio rashode, i to za čak 65,5 posto, na 9,1 milijun kuna. Time je gubitak smanjen na 374.000 kuna. Konsolidirani ukupni prihodi Valamar Adria holdinga u devet mjeseci ove godine iznosili su 952 milijuna kuna ili 10,5 posto više nego lani. Ti prihodi uglavnom proizlaze iz turističkog poslovanja porečke tvrtke Riviera Adria kojoj je Valamar Adria holding većinski vlasnik. U te rezultate ubrajaju se i rezultati poslovanja društva-kćeri Dubrovnik-Babin kuk.

Primjeri dobre prakse DMO-a

Sajam poslovnih mogućnosti

Unaprijediti ponudu privatnog smještaja

Izravnom prodajom do vlastitog posla

Vijeće Destinacijskih menadžment organizacija (DMO) za kontinentalnu Hrvatsku održalo je proteklog tjedna svoju sjednicu na kojoj su, među ostalim, predstavljeni primjeri dobre prakse iz privatnog i civilnog sektora. U programu rada tog vi-

jeća posebno je naglašeno unapređenje smještajne ponude jer, kako je istaknuto, u kontinentalnom dijelu naše zemlje primjetan je nedostatak ponude kvalitetnih kapaciteta u privatnom smještaju. Na sjednici Vijeća predstavljeno je nekoliko primjera dobre prakse pri čemu se posebno istaknula prezentacija Mladena Gobina, direktora tvrtke Novasol Hrvatska. Gobin je predstavio model poslovanja svoje kompanije koja se bavi privatnim smje-

štajem, a okuplja više od 30.000 privatnih smještajnih jedinica u 26 europskih zemalja od čega je 5000 u Hrvatskoj. S obzirom na tisuće objekata na Jadranu koji se već nalaze u katalogu Novasola, cilj te tvrtke je postati tržišni lider i u ponudi smještaja u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Gobin je istaknuo kako je u pripremi poseban katalog u kojem će se naći ponuda oko stotinu kuća za odmor isključivo u kontinentalnom području. (S.P.)

Sajam poslovnih mogućnosti - Direktna prodaja - snažan pokretač, mogućnost samozapošljavanja održan je proteklog tjedna u zagrebačkom Kongresnom centru Nova galerija s ciljem promocije poduzetnika i kompanija koje se bave izravnom prodajom. Bila je to prilika za poslovno umrežavanje, razmjenu iskustava i kontakata uz prezentacije proizvoda i usluga potencijalnim partnerima i posjetiteljima. Izrav-

na prodaja pruža brojne prednosti onim pojedincima koji traže priliku za ostvarivanje dodatnog prihoda, ali i izgradnju vlastitog poslovanja. Izravna prodaja idealan je izbor za one potrošače koji su skloni kupnji uz individualni oblik savjetovanja. “U tri dana sajma izlagači su predstavili svoju tvrtku, proizvode i usluge kako bi potencijalnim djelatnicima ukazali na sve prednosti koje pruža takav oblik poslovanja. Sajam je bio zamišljen kao mo-

gućnost za razmjenu iskustava i poslovnih kontakata izlagača, a cjelodnevne aktivnosti tijekom tri dana sajma uključivale su aktivno sudjelovanje izlagača na radionicama i predavanjima eminentnih imena iz područja izravne prodaje, osiguranja i bankarskog sektora”, rekao je Igor Zlatar, voditelj Kongresnog centra Nove galerije. (S.P.)


16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3750, 29. listopada 2012.

KONJUNKTURNI TEST: Treće tromjesečje 2012.

Oblaci pesimizma nad Hr

U rujnu je zabilježena najviša stopa inflacije u posljednje četiri godine, a u skladu s time rezultati anketnih istraživanja o po gospodarska kretanja do kraja ove i početkom iduće godine iz prerađivačke industrije, 49 iz građevinarstva, 75 iz trgovine i 146 iz sektora usluga. Iako je testom obuhvaćeno 2,25 posto svih tvrtki, one ostvaruju čak 10,6 posto ukupnog prihoda i zapošljavaju 10,67 posto zaposlenih u navedenim

dr. sc. Mirjana Čižmešija Ekonomski fakultet, Zagreb

U

konjunkturnom testu Privrednog vjesnika za treće tromjesečje 2012. godine ukupno je sudjelovalo 412 tvrtki. Od toga su 142 bile

područjima hrvatskog gospodarstva.

Pesimizam je najsnažnije izražen u proizvodnji gotovih metalnih proizvoda

PKI i promjene PKI-ja po odjeljcima prerađivačke industrije ODJELJCI NKD-a 2007 (PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA)

PKI

Ocjene i očekivanja ne samo hrvatskih već i europskih gospodarstvenika i dalje su u pesimističnom tonu. Europski indikatori pouzdanja se smanjuju. Najveće smanjenje bilježe vodeća europska gospodarstva kao što su Francuska, Nizozemska, Njemačka i Poljska. Najnoviji rezultati konjunkturnih istraživanja PV-a najavljuju nepovoljna kretanja u hrvatskom gospodarstvu. U rujnu je zabilježena najviša stopa inflacije u posljednje četiri

promjena

C28 Proizvodnja strojeva i uređaja 3,27 C18 Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa -7,87 C31 Proizvodnja namještaja -5,87 C15 Proizvodnja kože i srodnih proizvoda -14,03 C17 Proizvodnja papira i proizvoda od papira 28,53 C30 Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava -17,57 C10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda 41,17 C27 Proizvodnja električne opreme 5,60 C22 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike -8,37 C20 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda -2,17 C14 Proizvodnja odjeće -35,53 C16 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta… -8,17 C25 Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme -6,77 C23 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda -76,80 C PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 0,86

38,5 23,4 19,7 17,2 14,6 11,5 2,9 -2,3 -8,4 -22,1 -27,1 -31,1 -38,2 -92,7 -7,6

godine, a u skladu s time rezultati anketnih istraživanja o pouzdanju potrošača također upućuju na porast potrošačkog pesimizma. Sve to će, nedvojbeno, negativno obilježiti gospodarska kretanja do kraja ove i početkom iduće godine.

PKU i promjene PKU-a po odjeljcima uslužnog sektora ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR USLUGA)

Obrazovanje

Prerađivačka industrija PKI za treće tromjesečje 2012. se opet smanjio i to za 7,6 bodova i sada iznosi 0,86. Ovo posljednje, značajno smanjenje približava ga ponovno negativnim vrijednostima. Naime, PKI je u području negativnih vrijednosti bio od četvrtog tromjesečja 2008. do prvog tromjesečja 2010. Svoj minimum zabilježio je upravo u prvom tromjesečju 2009. godine. Iako je tijekom 2009. bio u negativnom području, njegov blagi

79,60 52,30

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

5,90

11,67

-10,77

5,30

-23,37

-0,40

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

69,97

-4,27

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti Ostale uslužne djelatnosti Umjetnost, zabava i rekreacija

12,73 -29,23 -30,97

-7,50 -18,50 -30,80

Prijevoz i skladištenje

14,87

-48,80

Informacije i komunikacije

-0,63

-55,03

USLUGE

12,73

-15,37

barem stagnaciju, ako ne i oporavak gospodarske aktivnosti u prerađivačkoj industriji. Na žalost, proteklu i ovu godinu obilježava daljnje smanjenje pokazatelja, a to znači sve izraženiji pesimizam gospodarstvenika koji najavljuju daljnje pogoršanje ionako loših gospodarskih kretanja

Povećanje indikatora moglo bi značiti povratak optimizma bar među gospodarstvenike u građevinarstvu

rudžbi preniskim, a uzroke poteškoća u poslovanju isključivo vežu za nedovolj-

na financijska sredstva. Ali, kao i u industrijskom sektoru, ocjene likvidnosti

PKT se u odnosu na prethodno tromjesečje smanjio za 16,6 bodova i sada iznosi 22,8. Kretanje ovog pokazatelja u posljednje dvije godine je izrazito nestabilno. Nakon prethodnog porasta od gotovo 25 bodova, njegovo posljednje smanjenje ne najavljuje ni stabilizaciju, a kamoli oporavak u naredna dva do tri tromjesečja. Isti je pokazatelj na EU razini i u europodručju također u padu i s vrlo nestabilnim kretanjem tijekom ove i u drugom polugodištu prethodne godine. Ako se tome dodaju i re-

su nešto bolje nego u prethodnom tromjesečju i u odnosu na isto tromjesečje 2011. godine. Tako je prije godinu dana više od 55 posto anketiranih imalo lošu ocjenu likvidnosti, a sada ih je 28 posto. Nisu samo hrvatski gospodarstvenici prepoznali svjetlo u tunelu. Prema najnovijim rezultatima konjunkturnih testova Europske komisije, isti indikator je i na razini EU-a i europodručja također porastao (za 1,6 bodova na razini EU-a i za 1,2 boda u europodručju).

zultati potrošačkog testa (u Hrvatskoj i EU-u) koji također pokazuju smanjenje

PKI > Prerađivačka industrija

40

40

20

30 20

0

10

-20

0

-40

-10

-60

PKG

-3,83 30,87

TRGOVINA

PKG > Građevinarstvo

-80

promjena

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

ali kontinuirani rast do početka 2011. najavljivao je

Građevinarstvo PKG je nakon svojeg minimuma u prošlom tromjesečju napokon porastao, i to za gotovo 24 boda i sada iznosi -32,2. Iako je i dalje u području negativnih vrijednosti (od početka 2009. godine), ovo povećanje indikatora moglo bi značiti barem povrat optimizma među gospodarstvenike u građevinarstvu. Mogli bi se zaustaviti negativni trendovi do kraja ove i početka iduće godine. Značajnije promjene nisu za očekivati jer još uvijek više od tri četvrtine građevinara ocjenjuje stanje na-

PKU

-20

2007. IV I

2008. II III

IV

I

2009. II III

IV

I

2010. II III

IV

I

2011. II III

IV

2012. I II III

21,08 36,78 33,96 27,55 15,82 -51,20 -20,66 -45,54 -36,30 -55,31 -51,73 -52,87 -44,43 -54,31 -54,08 -52,71 -22,28 -22,57 -55,97 -32,21

-30

PKI

2007. IV I

2008. II III

IV

I

2009. II III

IV

I

2010. II III

IV

I

2011. II III

IV

I

2012. II III

21,97 24,20 23,11 11,73 -5,55 -28,00 -9,90 -8,72 -2,85 -1,24 10,93 13,56 15,99 20,83 12,36 6,94 10,17 14,69 8,45 0,86


17

www.privredni.hr Broj 3750, 29. listopada 2012.

rvatskom, ali i Europom

ouzdanju potrošača također upućuju na porast potrošačkog pesimizma. Sve to će, nedvojbeno, negativno obilježiti

Indeks ekonomskog raspoloženja (ESI) U skladu s navedenim rezultatima po pojedinim sektorima hrvatskog nacionalnog gospodarstva je i kretanje indeksa ekonomskog raspoloženja (ESI) koji bilježi već treće uzastopno smanjenje. Budući da su se smanjili pokazatelji konjunkture u industriji i trgovini koji su u strukturi ESIja najviše ponderirani, smanjio se i ESI, i to za četiri indeksna boda, i sada iznosi 86,13. Ovakvo kretanje ESI-ja samo potvrđuje već ranije iznesene ocjene i očekivanja vodećih makroekonomista i analitičara ali i hrvatskih gospodarstvenika po kojima se globalni rast ne očekuje do 2013. godine, a i tada je upitno hoće li ga biti. do kraja godine, a vrlo vjerojatno i početkom iduće. Kao i u drugom tromjesečju, pesimizam je prisutan u većini odjeljaka prerađivačke industri-

Prema posljednjim rezultatima konj­ unkturnih istraživanja na razini Europske unije i europodručja objavljenim za rujan 2012. godine (http://ec.europa.eu/economy_finance/), ESI se za europodručje smanjio za 0,9 indeksnih bodova, dok je na razini EU-a smanjen za 1,1 indeksni bod u odnosu na prethodni mjesec. Zabrinjavaju rezultati prema kojima vodeća europska gospodarstva kao što su Njemačka i Francuska bilježe kontinuirano smanjenje indikatora ekonomskog raspoloženja. Ako se uvaže njegova empirijski potvrđena prediktivna svojstva, europsko i hrvatsko gospodarstvo ne očekuje oporavak do kraja ove i početka iduće godine.

je. Najsnažnije je izražen u proizvodnji gotovih metalnih proizvoda osim strojeva i opreme te u proizvodnji ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda.

Navedeni rezultati nedvojbeno upućuju na općenito negativno raspoloženje gospodarstvenika. Ipak ohrabruje podatak da više od polovine gos-

130 120 110 100 90 80 70

ESI

2007. IV I

2008. II III

IV

2009. II III

I

IV

2010. II III

I

IV

I

2011. II III

IV

I

2012. II III

116,32 122,59 104,83 105,52 101,99 69,39 91,56 82,34 79,19 83,95 96,40 97,05 73,51 101,90 98,99 92,23 97,05 92,13 90,31 86,13

podarstvenika svoj sadašnji poslovni položaj ocjenjuje zadovoljavajućim, a konkurentski položaj u posljednja tri mjeseca nepromijenjenim. Stanje zali-

ha gotovih proizvoda kao i stanje zaliha najvažnijih sirovina i poluproizvoda također uglavnom ocjenjuju zadovoljavajućim. Ohrabruje i podatak da je prema

posljednjim rezultatima 71 posto anketiranih svoju likvidnost ocijenilo kao dobru, dok je takvih u istom tromjesečju 2011. godine bilo 60 posto.

Budući da zbog malog broja opažanja nije provedeno desezoniranje, ove ocjene i očekivanja su u skladu sa sezonskim kretanjima u navedenim uslužnim djelatnostima. Prilična doza pesimizma prisutna je i u ocjenama zaposlenosti i likvidnosti. Da je broj zapo-

slenih smanjilo izjavilo je 17,5 posto anketiranih, a 31 posto ih očekuje da će se i u narednom tromjesečju broj zaposlenih u njihovim tvrtkama dodatno smanjiti. Više od 10 posto anketiranih svoju je likvidnost u trećem tromjesečju ocijenilo lošom, a takvih je u istom tromjesečju prošle godine bilo svega tri posto. U skladu s tim su i ocjene i očekivanja za naredno tromjesečje, odnosno za narednih šest mjeseci.

Sektor usluga met manji u odnosu na promet u istom tromjesečju prethodne godine iako su njihove prodajne cijene gotovo nepromijenjene. Daljnje smanjenje prometa u sljedećih šest mjeseci očekuje 86 posto njih. U trgovini na veliko također oko tri četvrtine anketiranih ocjenjuje da je njihov promet manji nego u prethodnom tromjesečju, a prodajne cijene su nepromijenjene. Unatoč tome, oko polovine ih ipak očekuje nemijenjanje prometa i svog poslovnog položaja u narednih šest mjeseci.

pokazatelja povjerenja potrošača, završetak godine i početak iduće bit će obilježen nepovoljnim gospodarskim kretanjima u trgovini na malo. Pesimizam je još snažnije izražen u trgovini motornim vozilima i u trgovini na veliko. U trgovini motornim vozilima 85 posto anketiranih svoj sadašnji poslovni položaj ocijenilo je lošim, a svoj promet u odnosu na prethodno tromjesečje manjim. Još više zabrinjava rezultat da gotovo 95 posto anketiranih smatra kako je njihov pro-

PKU se u trećem tromjesečju smanjio za 15 bodova i sada iznosi 12,7. Nakon prethodnog rasta, ponovno smanjenje pokazatelja koji se tijekom cijele 2011. godine kontinuirano smanjivao, najavljuje i dalje nepovoljno razdoblje u tom sektoru do kraja ove i početkom iduće godine. Isti indikator na razini EU-a i europodručja se također smanjuje tijekom cijele godine. Iako se PKU u gotovo svim odjeljcima uslužnog sektora1 u Hrvatskoj smanjio, ipak je u području

PKT > Trgovina na malo

obrazovanja, financijskih djelatnosti i djelatnosti zdravstvene zaštite zabilježen porast za više od 10 bodova.

PKU > Sektor usluga

60

60

40

40

20

20

0

0

-20

-20

-40

-40

-60

PKT

2007. IV I

2008. II III

IV

I

1 Nisu analizirani rezultati za odjeljke za koje je u istraživanju sudjelovalo manje od 5 ispitanika.

2009. II III

IV

I

2010. II III

IV

I

2011. II III

IV

2012. I II III

39,65 51,33 0,25 28,76 52,51 21,99 43,89 20,31 0,50 22,95 29,41 30,88 -50,60 27,88 34,42 31,17 38,01 14,78 39,41 22,81

-60

PKU

IV

I

2009. II III

-20,27 -34,63 -26,92

1,07

IV

I

-18,19

4,08

2010. II III 16,37

0,90

IV

I

2011. II III

18,84 22,17 25,50 16,20

IV

I

8,80

-1,13

2012. II III 28,10

12,73


18 EUROGLAS

Privredni vjesnik Broj 3750, 29. listopada 2012.

( više od 25% svih usluga

( impresivnih 4%

u Nizozemskoj temelji se na znanju

stopa zapošljavanja u Austriji

Poduzetništvo u Europi

Koprcanje iz krize U većini europskih zemalja tvrtke još nisu stigle do razine od prije izbijanja krize, s iznimkom najpoduzetnijih kompanija u Njemačkoj visoku tehnologiju, a trećina tvrtki koja je koristila vladine potpore malom i srednjem poduzetništvu ostvarila je napredak, pokazuje nal Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

S

vi napori malih i srednjih tvrtki za izlazak iz krize za sada su svedeni na rast bez zamjetnijeg stvaranja novih radnih mjesta, pokazuje nalaz redovnog godišnjeg pretresanja stanja u poduzetništvu u EU-u. U većini europskih zemalja tvrtke još nisu stigle do razine od prije izbijanja krize, s iznimkom najpoduzetnijih kompanija u Njemačkoj i Austriji. S druge strane, krizna su se vremena naročito okomila na tvrtke u Grčkoj, te one u Portugalu, s parametrima u stalnom padu od 2008. do danas. Iskustva krize potvrdila su da najbolje prolaze ekonomije koje se oslanjaju na sofisticirane, visokotehnološke proizvode i usluge temeljene na znanju. Potvrdila se i uspješnost politike državne podrške: trećina tvrtki koja

je koristila potpore malom i srednjem poduzetništvu ostvarila je napredak. Prekretnicu je očito predstavljala odlučnost vlada da se provede određena politika, u ovom slučaju politika poticanja poduzetništva. Različiti rezultati Europska komisija je u uvertiri u tjedan poduzetništva objavila rezultate provjere stanja u poduzetništvu na nacionalnoj ra-

Malo i srednje poduzetništvo u Njemačkoj je među najdinamičnijim u EU-u, s najvećim rastom zini koristeći 10 temeljnih indikatora, a provjera je uz 27 članica EU-a pokrila još 10 zemalja, uključujući Hrvatsku. Analiza je naišla na veoma različite rezultate i okolnosti.

Trećina austrijskih malih i srednjih tvrtki vezana je uz visoku tehnologiju, što je jedan od glavnih razloga zašto je Austrija među rijetkim članicama EU-a u kojima je poduzetništvo pregrmjelo krizu i već preskočilo graničnu 2008. godinu. Broj tvrtki je u porastu, impresivna stopa zapošljavanja je četiri posto. Država je lani intervenirala u doslovno svim područjima djelovanja, posebno se koncentrirajući na reformu javnih nabava. U Belgiji su otkrili prednosti mikro tvrtki koje su naglo postale popularne, zemlja je pregrmjela krizu dobro ciljanim reformskim mjerama i potporama. Rezultat: od 2009. do danas rast je iznad tri posto. Bugarske tvrtke su po pravilu brojnije od onih u EU-u, bave se više trgovinom negoli uslugama, sektor se stabilizirao

čemu su pripomogle vladine mjere. Kriza na Cipru još traje, poduzetništvo se nije oporavilo toliko da dostigne stanje iz 2008. godine, kao ni u Češkoj gdje su, istina, in-

dikatori ispod razine prije izbijanja krize, ali tvrtke proizvode više vrijednosti. Ključnim se za buduće uspjehe smatra činjenica da je 29 posto tvrtki u kategoriji visokih tehnologi-

ja i usluga temeljenih na znanju. Tvrtke u Danskoj su u uzlaznom trendu još od 2009. s tim da Danska predvodi europsku top-listu u razvijanju znanja, sposobnosti i inovacija

10 temeljnih indikatora stanja u poduzetništvu

Analiza stanja u poduzetništvu radi se temeljem 10 principa ugrađenih u takozvani Small Business Act for Europe, službenu političku deklaraciju iz lipnja 2008. godine kojom države članice EU-a, kao i druge zemlje koje su je prihvatile, koordiniraju politike dajući prioritet razvoju malog poduzetništva. Pojam “Act” (povelja) dan je inicijativi kako bi se naglasila politička volja priznavanjem središnje uloge malog i srednjeg poduzetništva – ili 99 posto tvrtki – u kontinentalnom gospodarstvu. Stoga se i stanje poduzetništva u nacionalnim gospodarstvima analizira kroz prizmu praktične provedbe tih 10 principa. To su:

1. Stvaranje okružja koje će omogućiti rast tvrtki i obiteljskih biznisa nagrađujući poduzetništvo 2. Omogućavanje da svi pošteni poduzetnici koji su bankrotirali brzo dobiju drugu priliku 3. Osmišljavanje pravila poslovanja prema principu “prvo misli maleno”, osnivanjem malih tvrtki ali s dobrim izgledima za rast 4. Postizanje cilja da državna uprava reagira na sve potrebe malog i srednjeg poduzetništva 5. Prilagodba sredstava ja­ vne politike potrebama malog i srednjeg poduzetništva kako bi im se omogućilo sudjelovanje u javnim nabavama, ali i stvorili uvjeti za bolje korištenje državnih potpora

Osiguravanje uvjeta za 6. olakšan pristup financijskim sredstvima, i to stvaranjem zakonskog okvira koji bi poticao plaćanja na vrijeme u komercijalnim transakcijama 7. Pomaganje malim i srednjim tvrtkama da se u većoj mjeri okoriste prilikama koje im nudi zajedničko, unutarnje tržište EU-a s pola milijarde potrošača 8. U malom i srednjem poduzetništvu promoviranje poboljšanja vještina i znanja i sve vidove inovacija 9. Omogućavanje malim i srednjim tvrtkama da izazove u zaštiti okoliša, dakle sve poteze unutar “ozelenjavanja” ekonomije, pretvore u nove poslovne prilike 10. Poticanje i podržavanje tih tvrtki kako bi iskoristile širenje tržišta internacionalizacijom poslovanja. (L.S.N.)


19

www.privredni.hr Broj 3750, 29. listopada 2012.

( rast od 3%

Usporedbe s članicama EU-a

u Belgiji od 2009. do danas

i Austriji. Najbolje u krizi prolaze ekonomije koje se oslanjaju na az redovnog godišnjeg pretresanja stanja u poduzetništvu EU-a šepa. S druge strane ljestvice je Grčka koja je za krize izgubila 90.000 malih i srednjih tvrtki. Situaciju spašavaju zamašne intervencije vlade. Mađarska ima 36 posto tvrtki s visokim tehnologijama, oslanja se na mikro tvrtke, sektor je još u stagnaciji, a prigovara se da neke mjere tamošnje vlade ne pridonose rastu poduzetništva. U Irskoj se sektor malog i srednjeg poduzetništva još bori s posljedicama krize, a napori vlade usmjereni su na poboljšanje pristupa financijama i davanje druge šanse.

kao i u internacionalizaciji. U Estoniji oporavak teče neželjeno sporo, pogotovo u zapošljavanju. U Finskoj su trendovi pozitivni pa se jedinim pravim izazovom smatra daljnje poticanje trgovine unutar i izvan granica zajedničkog tržišta. U Francuskoj je kriza prošla, ali s nacionalnom karakteristikom – velikim brojem mikro tvrtki koje su produktivnije od prosjeka. Razlog za zabrinutost je malen porast zaposlenosti. Njemačka šepa u promociji Malo i srednje poduzetništvo u Njemačkoj je među najdinamičnijim u EU-u, s najvećim rastom. Uvjeti poslovanja tvrtki iznad su prosjeka zajednice, a promocija poduzetništva je jedino gdje Njemačka

Znanjem do novih radnih mjesta Najveći sektor malog i srednjeg poduzetništva u EU-u po broju tvrtki je talijanski, ali sa 26 posto visokotehnoloških tvrtki. Oporavak je slab i ispod prosjeka EU-a, a mjere oživljavanja tek trebaju dati rezultate. U Latviji se kriza najviše

U Velikoj Britaniji malo i srednje poduzetništvo još je u fazi borbe za preživljavanje osjetila iznadprosječnim gubitkom radnih mjesta, a u Litvi je kriza manje pogodila male i srednje tvrtke od velikih. U Luksemburgu je kriza prebrođena lakše i bolje nego u većem dijelu EU-a, sa 4200 novih radnih mjesta više nego u razdoblju uoči krize. Malta se oslanja na mikro tvrtke.

U Nizozemskoj su profesionalne usluge temeljene na znanju - više od četvrtine svih usluga mnogima donijele posao, a ekonomija je gotovo nadoknadila gubitak gotovo 200.000 radnih mjesta. U jedinoj europskoj zemlji koja nije bila ni na rubu recesije, Poljskoj, malo i srednje poduzetništvo nije baš najbolje prošlo i još se oporavlja. Recesija u Portugalu najteže je pogodila mikro tvrtke, vlada nalazi odgovore inicijativama na polju poduzetništva i pružanja druge prilike, no svi su parametri daleko ispod pretkriznih godina. U Rumunjskoj je uoči krize dramatično porastao broj malih i srednjih tvrtki, u prvoj se kriznoj godini gotovo prepolovio. Sektor se oporavlja iako je još daleko od vremena uoči krize. Slovačka se može pohvaliti natprosječnim brojem malih biznisa, sektor se oporavlja mada ne željenom brzinom. Oporavak od krize sporovozan je i u Sloveniji, posebni su napori usmjereni na pristup financijama i inovacije. Duboka španjolska recesija odražava se i na malom i srednjem poduzetništvu, mjere oporavka su krojene za rast realne ekonomije i uklanjanje administrativnih prepreka. Švedske su tvrtke u krizi prošle bolje od ostatka kontinenta, pogotovo u stvaranju nove vrijednosti, a u Velikoj Britaniji malo i srednje poduzetništvo još je u fazi borbe za preživljavanje čemu bi pripomogla politika usmjerena na poticanje poduzetništva.

A kako stoji Hrvatska S jedne strane Hrvatska je iznad prosjeka po broju inovacija s korisnim učinkom na okoliš, a s druge prilično zaostaje po broju malih i srednjih tvrtki koje su koristile potpore za zeleniju proizvodnju Hrvatska slijedi europske trendove: 99,7 posto svih tvrtki su male do srednje veličine (ili ispod 250 zaposlenih), dominiraju mikro tvrtke, ispod pet zaposlenih. Usprkos tome, sa 4,7 zaposlenih prosječna tvrtka u Hrvatskoj je nešto brojnija od prosječne europske sa 4,2. Na malo i srednje poduzetništvo otpada 69,2 posto radnih mjesta, više nego u Europi. Najveći broj tvrtki je u trgovini. Pregled trendova potvrđuje da Hrvatska slijedi europske: povećan je broj zaposlenih i broj tvrtki, ali je smanjeno njihovo stvaranje dodane vrijednosti. U provedbi 10 osnovnih načela - principa poticanja poduzetništva - Hrvatska je u europskom prosjeku. Najviše je učinila na područjima razvoja vještina, znanja i inovacija, prilagođavanja poslovanja tvrtki potrebama ozelenjavanja ekonomije i ekološkim izazovima, prilagodbe državne uprave i propisa potrebama i zahtjevima poduzetništva te dostupnosti financijskih sredstava. Ističe se da je velik broj mjera s dugoročnim posljedicama usvojen lani.

Pogoršanje nadograđeno na slabe rezultate dogodilo se na terenu koji će biti veoma potreban Hrvatskoj, internacionalizaciji poslovanja.

Iznad europskog prosjeka je broj hrvatskih tvrtki koje prodaju putem interneta ili inovativnih tvrtki u suradnji sa sličnima Postotak ljudi spremnih na poduzetništvo dva je postotka niži od europske zlatne sredine. Ispod europskog prosjeka Hrvatska je po postotku onih koji su se opredijelili za samostalni posao, kao i po realnim mogućnostima za samozapošljavanje, uspješnim poduzetnicima cijenjenim u društvu i po – medijskom pokrivanju poduzetništva! Iznad prosjeka je samo u kategorijama samozapošljavanja, broju deklariranih namjera da se otvori biznis i broju odraslih kojima je tijekom školovanja razvijan poduzetnički duh. Hrvatska zaostaje za Europom po pružanju

druge prilike, po vremenu i troškovima potrebnim za zatvaranje biznisa, po administrativnim olakšicama, po dostupnosti natječaja za javne nabave. Iznad europskog prosjeka je broj tvrtki koje prodaju proizvode ili usluge putem interneta ili inovativnih tvrtki u suradnji sa sličnima. S druge strane, zaostaje obrazovanje zaposlenika. Nađen je i apsurd: s jedne strane Hrvatska je iznad prosjeka po broju inovacija s korisnim učinkom na okoliš, ali dobro zaostaje po broju malih i srednjih tvrtki koje su koristile potpore za zeleniju proizvodnju! Na kraju balade, izlazak na međunarodnu scenu: apsolutno svaki parametar je ispod kontinentalne zlatne sredine – troškovi, utrošeno vrijeme, broj dokumenata. Komentar analitičara Europske komisije uz ovaj set podataka glasi: “Brojke ukazuju na to da opći uvjeti za međunarodnu trgovinu moraju u Hrvatskoj biti osjetno poboljšani; ni jedna zamjetna politička mjera nije poduzeta u 2011. niti u prvom kvartalu 2012. godine”. (L.S.N.)


20 MERIDIJANI

Privredni vjesnik Broj 3750, 29. listopada 2012.

Nakon ulaska Rusije u Svjetsku trgovinsku organizaciju

Poslovanje s Rusijom post lakše, jeftinije i sigurnije Do ulaska u Europsku uniju Hrvatska je korisnica ili uz smanjenu carinu, no ulaskom u EU Hrvatska Igor Vukić vukic@privredni.hr

Bit će zabranjeni izravni poticaji izvoznicima, kao i poticaji korištenja domaćih proizvoda

štite postupno se smanjuje o čemu zemlje članice preuzimaju konkretne obveze u svom obvezujućem rasporedu najviših mogućih stopa carinske zaštite za pojedinu robu. Pri tome se carine i druge mjere moraju provoditi po načelu nediskriminacije između roba podrijetlom iz različitih zemalja članica (tretman najpovlaštenije nacije). Među temeljnim načelima je i zabrana diskriminacije između uvozne i domaće robe u pogledu primjene nacionalnog poreznog i trgovinskog zakonodavstva (nacionalni tretman uvezene robe).

pravila poslovanja na koje je bila obvezna i Hrvatska tijekom pregovora. Zbog temeljnih načela WTO-a poslovanje s Rusijom trebalo bi biti olakšano za strane, pa tako i hrvatske tvrtke. Prvo temeljno načelo jest da je zaštita domaće proizvodnje dopuštena samo putem carinskih stopa. Zatim, razina carinske za-

Nema više jednostranih odluka S Rusijom su, dakle, dogovorene carinske stope za sve robe i ne postoji mogućnost podizanja carine, osim u striktno naznačenim uvjetima prema GATT-u 1994. Isto tako kroz uvid za koje je robe predviđeno prijelazno razdoblje za sniženje carina može se planira-

N

akon 18 godina pregovora Protokol o prijemu Rusije u Svjetsku trgovinsku organizaciju stupio je na snagu 22. kolovoza 2012. Rusija se kao 156. država članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO) obvezala na primjenu međunarodnih

ti daljnja suradnja i točni izračuni. Jednostrano postupanje ruske strane više neće biti moguće bez dosljednog poštovanja WTO pravila i postupanja bez dokaza da se radi o nelojalnoj konkurenciji (primjerice uvoz po dampinškim ci-

povlastica koje Rusija jednostrano pruža za robe gubi taj status

jenama, uz subvencije) ili da se jednostrano uvedu kvote, uvozne dozvole i primijene druge necarinske mjere. Prema svemu navedenom okvir za poslovanje u Rusiji postaje sigurniji i transparentniji, a hrvatske su tvrtke dobro upoznate s

pravilima WTO-a i sigurno će to znati dobro iskoristiti. Kao članica WTO-a, Rusija nastavlja primjenjivati aktualni sustav dozvola za uvoz određenih roba i obavljanje pojedinih vrsta djelatnosti, osim prijelaza na automatski

sustav licenciranja uvoza alkohola. Bit će osigurana transparentnost carinskih postupaka, sukladno kojima se uvoznik može žaliti na odluku o obustavljanju, poništenju ili odbijanju dozvole za uvoz pojedinih roba u pismenom odgovoru koji objašnjava razloge donošenja takve odluke i mjere koje mora poduzeti kako bi dobio dozvolu za uvoz. Obveze Rusije u području sanitarnih i fitosanitarnih mjera usmjerene su na osiguranje sukladnosti pravilima WTO-a. One se moraju temeljiti na međunarodnim standardima, znanstveno utemeljenim činjenicama i ocjeni rizika. U području tehničkog reguliranja Rusija će osigurati sukladnost propisa zahtjevima WTO sporazuma o tehničkim preprekama u trgovini. Tehničko reguliranje razvijat će se u skladu s međunarodnim standardima i preporukama te potrebom za odgovarajućom razinom sigurnosti Ruske Federacije.

što nakon prijelaznih razdoblja?

Uvozne carine znatno će se smanjiti, a za neku Nakon završetka prijelaznih razdoblja, koja u pravilu iznose dvije do tri godine, a za najosjetljivije proizvode pet do sedam godina, prosječno smanjenje uvoznih stopa iznosit će tri posto za industrijske proizvode, a 4,4 posto za poljoprivredne i prehrambene proizvode. Carina na razne vrste ribe snižava se s dosadašnjih 10 posto na šest do osam posto, a za neke

vrste na tri do pet posto, dok se carina na proizvode od ribe (riblje prerađevine) snižava neznatno. Carine na mlijeko, maslac i slatko vrhnje smanjit će se sa 25 na 20 posto i to je povratak na razinu stopa koje su vrijedile prije 1. siječnja 2010. Snižava se carina na neke vrste stočne hrane te na voće, povrće i orašaste plodove koji ne rastu u Rusiji. Olakšan je i uvoz sirovina koje nedo-

staju u prehrambenoj industriji. Od trenutka pristupanja WTO-u Rusija nastavlja s primjenom režima kvota pri uvozu govedine, svinjetine i peradi. Rok prestanka režima kvota za govedinu i perad nije definiran, dok će se režim kvota za svinjetinu primjenjivati do 31. prosinca 2019. godine. Kod industrijskih proizvoda znatno će se smanjiti stope na uvozne lijekove sa 15 do pet posto na 6,5 do

pet posto. Istovremeno će se smanjivati stope na medicinsku opremu i farmaceutske supstance. Carinske stope na kemijske proizvode smanjit će se u prosjeku sa 10 posto na 6,5 posto. Za proizvode za koje je predviđeno smanjenje veće od prosjeka (primjerice kozmetički proizvodi, sredstva za pranje...), predviđena su prijelazna razdoblja od pet do šest godina. Znatno će se sma-


21

www.privredni.hr Broj 3750, 29. listopada 2012.

Pogled u svijet

Rat za talente

aje

dr. Uroš Dujšin

iz Republike Hrvatske - a riječ je o uvozu bez carine Centar za poslovne informacije Pregled promjena u trgovinskom režimu s Rusijom za Privredni vjesnik pripremili su stručnjaci Centra za poslovne informacije Hrvatske gospodarske komore. Na besplatni telefon 0800 1852 i preko drugih kontakata dostupnih na web stranici HGK-a, poduzetnici u Centru mogu dobiti brojne aktualne informacije i savjete o poslovanju na domaćem i stranim tržištima. Među njima su informacije o pronalaženju poslovnih partnera, potrebnoj dokumentaciji, korištenju baza podataka, promjenama propisa i slično. Informacije su namijenjene članicama HGK-a, ali i drugim pojedincima i institucijama koje žele unaprijediti poslovanje u Hrvatskoj i inozemstvu. Rusija ujedno zadržava pravo primjene zahtjeva strožih od navedenih međunarodnih standarda, ako to zahtijeva razina zaštite propisana u Ruskoj Federaciji. Transparentnost zakonodavstva Obveze Rusije u WTO-u u području poticaja industriji uobičajene su za bilo koju razvijenu zemlju članicu WTO-a. Bit će zabranjeni izravni poticaji izvoznicima, kao i poticaji koji se mogu dobiti samo pod uvjetom korištenja domaćih proizvoda. Sukladno obvezama, osigurat će se odgovarajući stupanj transparentnosti zakonodavstva i prakse reguliranja vanj-

ske trgovine u Rusiji. Svi normativni akti opće primjene koji reguliraju trgovinu objavljivat će se u službenim glasilima i neće stupati na snagu do trenutka službenog objavljivanja. Pored toga, pri izradi pravnih akata Rusija će svim zainteresiranima pružiti mogućnost da u razumnom vremenu daju svoje komentare i prijedloge, prije nego što akti budu usvojeni. To će omogućiti odgovarajuću razinu pravne predvidljivosti u Ruskoj Federaciji. Danom ulaska u Europsku uniju doći će i za hrvatske tvrtke do određenih promjena u poslovanju s Rusijom. Te će promjene biti najveće kod primjene Općeg

sustava povlastica, tzv. GSP sheme. Do ulaska u EU Hrvatska je korisnica povlastica koje Rusija jednostrano pruža za robe podrijetlom iz Republike Hrvatske (uvoz bez carine ili uz smanjenu carinu). Ulaskom u EU Hrvatska gubi taj status i njena će roba imati tretman isti kao roba iz ostalih EU zemalja. Nakon ulaska u EU, za našu robu će se primjenjivati stope koje Rusija primjenjuje za robe podrijetlom iz EU-a. Kod uvoza ruske robe u Hrvatsku primjenjivat će se zajednička carinska tarifa EU-a (TARIC) i Rusiju će se tretirati kao treću zemlju s kojom EU nema sklopljen ugovor o slobodnoj trgovini.

robu i posve ukinuti njiti ili ukinuti uvozne carine na građevinsku, tehnološku, znanstvenu i mjernu opremu. Tijekom tri godine nakon pristupanja postupno će se ukinuti carine na informatičku opremu i komponente za njihovu proizvodnju, dok će se carine na električne kućanske i elektroničke aparate smanjiti sa 15 na sedam do devet posto. Visina carinskih stopa na prometna sredstva u trenutku pristu-

panja WTO-u vraćaju se na stanje koje je vrijedilo u ruskoj carinskoj tarifi do 2009. Na nove osobne automobile smanjuju se stope sa 25 na 15 posto tijekom sedam godina, pri čemu se smanjenje najvećim dijelom provodi tijekom zadnje tri godine. To će s jedne strane zadovoljiti interese ruskih kupaca, a s druge strane omogućiti realizaciju velikih investicijskih projekata u rusku automobilsku in-

dustriju sa sudjelovanjem stranog kapitala. Carine na rabljene automobile zadržat će se na 20 posto, nakon smanjenja sa 25 posto tijekom prijelaznog razdoblja. U nekim sektorima predviđa se uvođenje strožih mjera no što je to slučaj sada. Tako je primjerice, u slučaju potrebe, Rusiji omogućeno uvođenje državnog monopola na trgovinu alkoholom na veliko. (I.V.)

N

ajvredniji resurs na svijetu je talent. Nijedna ga zemlja nema dovoljno. Neke, međutim, imaju veliku prednost u tome što ga mogu uvoziti. Bogate, mirne zemlje mogu privući sposobne doseljenike. A za razliku od ostalog vrijednog uvoza oni ne koštaju zemlju primateljicu ama baš ništa. Oni dolaze, studiraju, rade,

osnivaju poduzeća i stvaraju radna mjesta. Oko 40 posto osnivača 500 najvećih Fortuneovih kompanija su doseljenici ili njihova djeca. Pri tome oni čine tek 23 posto Amerikanaca. Gušenje priljeva ino talenata Unatoč tome, više od jednog desetljeća Amerika je gušila priljev stranih talenata, što je isto kao da ronilac stišće svoju cijev za disanje, i to na tri načina. Kao prvo, izdaju premalo viza kvalificiranim radnicima – ne više od 60.000 na godinu, dok ih je u 1999. izdano više od 100.000. Kao drugo, proces odobravanja dozvola za trajni boravak je polagan i nepredvidiv. Kada je IT stručnjak Vivek Wadhwa doputovao 1980., trebalo mu je 18 mjeseci da dobije tzv. zelenu kartu. A sada, kako Wadhwa opisuje u knjizi

The Immigrant Exodus, to često traje i do 10 godina. Dokle god su u stanju neizvjesnosti, doseljenici ne mogu mijenjati posao a da se ne izlože opasnosti od gubitka mjesta na rednoj listi, dok je njihovim suprugama često zabranjeno zapošljavanje. Stoga mnogi odustaju i idu drugamo. Kao treće, Amerika nedovoljno cijeni nekoga za poduzetnost. Tako su primjerice indijski inženjeri, uz to i američki diplom-

u usponu bez tradicije u inovaciji može izgledati kao nevjerojatno mjesto za stvaranje tehnološkog žarišta. No lokalni program za poticanje poduzetništva, Start-Up Chile, uspijeva u tome prilično dobro. Poduzetnik s dobrom idejom može dobiti vizu za nekoliko tjedana. Od 2010. nadalje kada je Start-Up Chile počeo djelovati, privukao je oko 500 poduzeća koja su osnovali poduzetnici iz 37 zemalja. Mnogi od njih koji dolaze radije bi otišli u Ameriku, ali nisu mogli podnijeti čitavo desetljeće ponižavanja doseljenika. Santiago de Chile baš i nije raj za poduzetnike. Čileansko je tržište malo, a propisi o stečaju rigorozni. Kapital za nova poduzeća još je rijedak, a krediti su skupi. K tome čileanske vlasti žele zatvoriti tržište jeftinog ka-

ci, Anand i Shikha Chhatpar osnovali tvrtku Fame Express. Ona je proizvela igrice za Facebook koje igra više od 20 milijuna ljudi. Zaposlili su ljude i u dvije godine platili više od 250.000 dolara poreza. No sve to nije bilo dovoljno. Njihova molba za vizu je odbijena, pa su svoje sjedište preselili u Indiju. U tome nisu sami. Prema Kauffmanovoj zakladi, institutu iz Missourija, udio novih poduzeća koja su u Silicon Valleyju osnovali stranci smanjena je nakon 2005. sa 52 na 44 posto.

Poduzetnik s dobrom idejom može u Čileu dobiti vizu za nekoliko tjedana

Vrebanje na pametnjakoviće Druge zemlje u tome vide priliku za sebe. Kanada, Australija i Singapur omogućuju pametnim strancima brzo i bezbolno dobivanje radnih viza ili osnivanje poduzeća. Čak i Čile vreba na neke pametnjakoviće koje Amerika odbacuje. Daleka zemlja

pitala koje je osnovao Start-Up Chile. Pa unatoč tome što programi za privlačenje poduzetnika obećavaju, druge vladine inicijative - kao primjerice odobravanje pomoći novim poduzetnicima u iznosu od 40.000 dolara - izgledaju obećavajući. Usprkos svemu, glavna pouka iz Čilea je ta da bistri ljudi imaju mogućnost izbora. Amerika će možda pobijediti u globalnom ratu za talente, no zahvaljujući tamošnjim propisima o doseljavanju ona se za to bori objema rukama vezanim na leđima. Bilo bi dobro da i predsjednički kandidati povedu računa o tome. A mi? Bilo bi dobro kada bismo i mi o tome poveli računa…


22 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Suradnja triju burzi U Sarajevu je na sedmoj Međunarodnoj godišnjoj konferenciji Sarajevske burze s temom Povezivanje tržišta kapitala u uvjetima globalizacije potpisan sporazum o poslovno-tehničkoj suradnji Sarajevske, Banjalučke i Montenegro burze. Ocijenjeno je da je ovim sporazumom postignut izuzetno značajan korak za ukupno povezivanje kapitala dviju zemalja, da su se napokon stekli uvjeti za ukidanje barijera između triju burzi, te da će zajednički moći bolje nastupati na trećim tržištima. Na konferenciji je predstavljena i desetogodišnja strategija razvoja financijskog tržišta u Federaciji BiH. Hodovo 1 u probnom pogonu Hodovo 1, prva fotonaponska solarna elektrana u BiH, koju je u istoimenoj poslovnoj zoni izgradilo građevinsko poduzeće Toming iz Gruda, puštena je u probni rad. Elektrana se sastoji od 504 fotonaponska panela i invertera montiranih na zemlji, a proizvedena struja će se uključiti u elektroenergetski sustav Javnog poduzeća Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosna.

RS u deficitu 126 milijuna KM Vlada srpskog entiteta, koja je pred Narodnom skupštinom tvrdila da je u 2011. imala budžetski suficit, nakon priopćenja glavnog revizora priznala je deficit. Prvo se govorilo o deficitu od 54 milijuna KM, no kad su pridodane obračunske obveze od 62 milijuna KM, deficit je porastao na 116 milijuna maraka, da bi se na kraju utvrdilo da je taj iznos veći za još oko 10 milijuna KM neprikazanih troškova te da ukupni deficit iznosi 126 milijuna maraka.

Privredni vjesnik Broj 3750, 29. listopada 2012.

( 104 mil KM

vrijednost uvezenog piva u 9 mjeseci 2012.

( 2,9 mil KM

izvoz piva u istom razdoblju

Bosanskohercegovački pivari

Proključalo pivo Četiri pivovare u Bosni i Hercegovini lani su ostvarile gubitak od pet milijuna konvertibilnih maraka i radile sa samo 32 posto kapaciteta. Pivari su od države zatražili zaštitu od pretjerano velikog uvoza i nelojalne inozemne konkurencije Zdravko Latal latal@privredni.hr

U

četiri bosanskohercegovačke pivovare, Sarajevskoj, Tuzlanskoj, Banjalučkoj i Bihaćkoj, proključalo je pivo i strpljenje. Pivari su imperativno od države zatražili zaštitu od, kako tvrde, pretjerano velikog uvoza i nelojalne inozemne konkurencije, posebice od pivovara iz Hrvatske, Srbije i Slovenije. Lani su pivari u BiH “zaradili” gubitak od pet milijuna konvertibilnih maraka i radili sa samo 32 posto kapaciteta. Podaci za devet ovogodišnjih mjeseci upozoravaju da se stanje pogoršava - na kraju trećeg kvartala u BiH je uvezeno piva u vrijednosti 104 milijuna KM, a izvezeno za svega 2,9 milijuna KM. Srbija u BiH plasira piva u vrijednosti 55, Hrvatska 40, a Slovenija 4,5 milijuna KM. Osim toga, trenutačna carina na uvezeno pivo iz EU-a je šest posto, no već iduće godine ona će biti prepolovljena, a 2014. potpuno ukinuta. Tada će uvjeti poslovanja i borba za opstanak biti još zaoštreniji. Traže se zaštitne mjere Ovako više ne ide, rečeno je na sastanku Grupacije proizvođača piva pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH. Iz godine u godinu otpuštamo sve više radnika, smanjujemo proizvodnju, a neke od pivovara su na rubu propasti. Ništa bolje nije ni proizvođačima prirodnih i mineralnih voda te sokova.

Raznih voda i sokova uvezeno je u devet ovogodišnjih mjeseci, najvećim dijelom iz regije u visini od 100 milijuna KM, dok je izvoz bio zanemariv. Zahtjeve pivara snažno su podržale i komorske institucije zatraživši od države donošenje zaštitnih mjera - i dobili su ih. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH uputilo je u proceduru izmjene i dopune zakona o trošarinama kojim se predlaže uvođenje trošarine od 20 KM na hektolitar piva za domaće i inozemne pivovare koje godišnje proizvode do 400.000 hektolitara piva, a 35 KM za proizvođače čija proizvodnja premašuje 400.000 hektolitara godišnje. Ni jedna od četiriju domaćih pivovara ne prelazi limit od 400.000 hektolitara, iako su dvije blizu te

granice. Grupacija je prihvatila predložene zakonske izmjene te apelirala na državne i entitetske vlasti da ih što prije usvoje, pogotovu stoga što će novi zakon biti usklađen s propisima EU-a. “Ovdje nije riječ samo o zaštiti domaće proizvodnje i bosanskohercegovačkog tržišta, nego i o usklađivanju našeg zakonodavstva s onim u EU-u”, ocijenio je direktor Bihaćke pivovare i predsjednik Grupacije Edin Ibrahimpašić. Veći angažman inspektora Pivari upozoravaju na još jednu opasnost za njihovo poslovanje - ukidanje

carina na uvozno pivo iz zemalja EU-a 2014. godine. Riječ je o obvezi koja proizlazi iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju iz 2006. godine. No, pivari tvrde da je stanje u BiH mnogo lošije nego prije šest godina te da je država sada više udaljena od EU-a nego što je to

Predlaže se uvođenje trošarina u rasponu od 20 do 35 KM na hektolitar piva bila 2006. To je, tvrde pivari, dovoljan razlog da država u pregovorima s Bruxellesom zatraži ostanak carina na snazi, pogotovu stoga što je u devet mjeseci trgovinski deficit zemlje premašio 5,4 milijarde KM.

Vlasnici pivovara su zatražili i veći angažman inspekcijskih službi u suzbijanju nezakonitosti u ovom području, izbjegavanju plaćanja poreza, suzbijanju šverca i damping cijena. Kao primjer kršenja domaćih propisa naveli su nedavno objavljenu odluku Konkurencijskog vijeća BiH da kazni Apatinsku pivovaru sa 265.000 KM zbog sklapanja zabranjenih sporazuma o prodajnim cijenama s distributerima iz Doboja u razdoblju od 2008. do 2011. godine. Inače, ta pivovara na tržištu BiH plasira oko 20 posto svoje ukupne proizvodnje. Takvi i slični ugovori inozemnih pivovara s domaćim distributerima nisu nikakva novost, kažu bosanskohercegovački pivari, ali distributeri zbog vlastitih interesa nisu prijavljivali dirigirane damping cijene.


23

www.privredni.hr Broj 3750, 29. listopada 2012.

( 406 mil €

slovenska ulaganja u Makedoniji

( 3. mjesto

*vijesti

među stranim ulagačima u toj zemlji drži Slovenija

Slovenija: ceh preuzimanja iz vremena euforije

Preplaćeni makedonski poslovi slovenskog gospodarstva Slovenski ulagači žure kupiti i dobro platiti, bez velikih provjera, pa se kasnije čude kako su preplatili svoje akvizicije Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

U

vrijeme najveće euforije, od 2006. do 2008. godine, kada se činilo da će stope rasta svake godine uskakati u dva broja veće cipele, niz slovenskih poduzeća izvelo je brojna preuzimanja u Makedoniji. Sa 406 milijuna eura investicija Slovenija danas zauzima visoko treće mjesto među stranim ulagačima u Makedoniji. Drugoplasirana Austrija, kupivši makedonsku distribuciju električne energije i dio tamošnjeg bankarstva, pretekla je Sloveniju samo za desetak milijuna eura. Vodeću, pak, Nizozemsku ne treba uvažiti kao ključnog ulagača. Na toj poziciji našla se pretežno zbog poduzeća koja su u Nizozemsku prenijela svoje podružnice da bi preko njih ponovno ušla u Makedoniju. Preplaćene akvizicije Vrtlog kriznog rodea razgolitio je za Sloveniju neugodnu činjenicu: njeni ulagači žure kupiti i dobro platiti, a da prije toga uopće ne provjere što sve stoji u pozadini određenih broj-

ki. Slovenske akvizicije u Makedoniji bile su jednostavno preplaćene. Danas je njihova vrijednost prosječno za trećinu niža od cijene plaćene prilikom kupnje. Najveća investicija, Telekoma Slovenije u mobilnog operatora One, donijela je Sloveniji i najviše glavobolja. Telekom je ušao u Makedoniju 2006. godine kada je kupio ponuđača internetskih usluga Onnet. Zatim je za 192 milijuna eura od grčke skupine Cosmote kupljen najveći makedonski

Telekomovo poduzeće u Makedoniji “privredilo” je 10 milijuna eura gubitaka

operator Cosmofon. Novo društvo pod imenom One sada nudi usluge mobilne i fiksne telefonije, širokopojasnog interneta i digitalne televizije. Revizija koju provodi matični Telekom Slovenije treba sada pokazati je li cijela kupovina bila preplaćena. Prošle jeseni Telekom Slovenije hitno

je uputio u Skopje novu rukovodnu ekipu sa zadaćom da spriječi daljnji poslovni sunovrat. Telekomovo poduzeće u Makedoniji, naime, “privredilo” je 10 milijuna eura gubitaka, a imalo je velike otpise i znatne vrijednosne korekcije. Prilike u Makedoniji nisu pogodne za rast telekomunikacijskih usluga. Zbog nezaustavljivog propadanja tvrtki lani su makedonski poslodavci vratili 100.000 mobilnih poslovnih brojeva što su ih kao svojevrsni bonus u boljim vremenima dali svojim zaposlenicima. Oduzete telefone korisnici su

zamijenili pretplatničkim. No, sada više ne troše kao prije, 10 eura mjesečno, nego im je dovoljno telefoniranja i za tri do četiri eura mjesečno. Nesigurni u Tutunskoj banci Slovenski prodor na makedonsko tržište bio je prevladavajuće usmjeren na uslužne djelatnosti. NLB se usidrio u Tutunsku banku, gdje baš i nema sigurnu budućnost. Dobro su se ukorijenila dva mirovinska fonda te osiguravatelji – Triglav i Sava Re s akvizicijama Vardar i Tabak. Osim “uslužnjaka” na make-

donskom tržištu potvrdila su se i proizvodna poduzeća. Obiteljska tvrtka Meteorit iz Maribora kupila je u Bitoli propalu tvrtku Mont za 1,8 milijuna eura i sada već gradi metalne konstrukcije za tri bloka tamošnje termoelektrane. Društvo TAB iz Mežica obnavlja u Probištipu zapuštenu tvornicu u kojoj će sljedeće godine proizvoditi 500.000 akumulatora. Tvrtka LTH Odljevi iz Škofje Loke zadržala je na životu ljevaonicu Learnila u Ohridu. Njenih 375 zaposlenika u tri smjene proizvode dijelove za autoindustriju.

Okolnosti koje privlače, ali i odbijaju Vladine aktivnosti za privlačenje stranih investicija u Makedoniji očito daju rezultate. Stranci trenutačno grade četiri tvornice uglavnom za potrebe autoindustrije. Skopje u kojem živi trećina od dva milijuna makedonskog stanovništva početkom listopada dobilo je golem trgovački centar u kojem se našlo mjesta i za hipermarket francuskog Carrefoura te za prodavače robnih marki Zara, Mango i drugih kojih dosad nije bilo u Make-

doniji. Država očito zna stimulirati. Nekoliko puta niži troškovi radne snage, 10-godišnji oprost poreza na dobit i slobodne industrijske zone privukle su ulagatelje iz Amerike Johnson Meti i Johnson Controls te njemačke tvrtke Drexel Mayer, Schubert i druge. Stimulacije pulsiraju, ali i stoje unutar brojnih ograničenja izazvanih nerazvijenošću. Makedonski BDP po stanovniku službeno se procjenjuje na 3600 eura. To je pet puta

manji BDP nego u Sloveniji. Stopa nezaposlenosti dosegla je vrtoglavih 31 posto. Prosječna plaća iznosi 342 eura. Najviše mirovine ograničene su na 700 eura. Većina umirovljenika prima prosječno 200 eura. U sivoj ekonomiji, prema ocjeni Svjetske banke, obrću se dvije milijarde eura što predstavlja 25 posto BDP-a. Nisku kupovnu moć donekle rehabilitira milijarda eura što dolazi iz inozemstva od iseljenika i gastarbajtera.

Mercator traži izlaz iz crvenog Nova uprava Mercatora pod vodstvom Tonija Balažiča odlučila je prekinuti poslove u Albaniji, a dogodine i u Bugarskoj. Poslovi su premali, troškovi preveliki, pa je racionalno koncentrirati poslovanje na bliža tržišta, zaključak je novog vodstva koje priprema i niz drugih mjera za izlazak iz crvenog salda. Mercator godinama posluje s gubicima i u Hrvatskoj, ali se odatle neće povući jer bi otpisi i razne kazne iz najma činile prevelik trošak. U sanaciji poslovanja uprava Mercatora planira u prvom kvartalu provesti monetizaciju nekretnina. Prodajom 30 objekata, a potom i preuzimanjem u najam, Mercator bi trebao smanjiti ukupnu zaduženost za 300 milijuna eura. Gospodarstvo i dalje gasi radna mjesta Za isplatu bruto plaća u slovenskom javnom sektoru utrošeno je u kolovozu 279 milijuna eura – 10 milijuna manje nego u kolovozu prošle godine. To se postiglo smanjenjem plaća i pospješenim umirovljenjem zaposlenih u javnom sektoru. U realnom sektoru događa se sasvim drugo. Tamo i dalje nemilice gase radna mjesta. Na vrhu konjunkture, u 2008. godini, gospodarstvo je zapošljavalo 515.000, a u kolovozu ove godine samo 439.357 radnika. Reformiraj, makar te kaznili! Boravak u Sloveniji gdje je došao podržati predsjedničkog kandidata Boruta Pahora, eminencija njemačke i europske socijaldemokracije Gerhard Schröder iskoristio je i za ohrabrivanje vlade koju čeka provođenje bolnih reformskih mjera. “Reformu treba provesti usprkos opasnosti da te birači zbog nje kazne na izborima”, rekao je Schröder za Finance.


24 STIL *vijesti Dobro popunjen privatni smještaj U kolovozu su zabilježena noćenja turista u 2326 komercijalnih objekata tzv. kolektivnog smještaja i 55.508 kućanstava s ukupno 805.489 kreveta, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Od toga se većina ili 86,4 posto odnosi na noćenja zabilježena u tri vrste smještaja - kućanstvima, hotelima i kampovima. Najviše kreveta, 45,5 posto ukupnog broja, nalazilo se u 55.508 kućanstava koja se bave komercijalnim iznajmljivanjem smještaja. Upravo je u kućanstvima u kolovozu registrirano devet milijuna noćenja ili 3,4 posto više nego u istom lanjskom mjesecu. Vodič “Regija bez granice” Vodič “Regija bez granice” i internetska stranica Crobihtour s popisom 140 seoskih turističkih odredišta na području pet hrvatskih i tri općine u Bosni i Hercegovini predstavljeni su proteklog tjedna u Karlovcu. To je dio projekta Oživljavanje prekograničnog partnerstva kroz ruralni razvoj, vrijednog 172.536 eura. Projekt se financira iz IPA programa prekogranične suradnje Hrvatske i BiH. U protekla 22 mjeseca zajedno su ga provodili zagrebački Centar za civilne inicijative i Lokalne akcijske grupe (LAG) Una-Sana iz Sanskog Mosta.

Ivanečki rudarski dani Tradicionalna manifestacija Rudarski dani održat će se od 2. do 4. prosinca u Ivancu. Ta se manifestacija održava s ciljem njegovanja rudarske tradicije u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Ivanečki rudarski dani održavaju se u znak sjećanja na tradicionalni oblik društvenog i kulturnog života te s ciljem upoznavanja mladih s kulturno-povijesnom baštinom toga kraja.

Privredni vjesnik Broj 3750, 29. listopada 2012.

konceptu primjenjuju se obnovljivi izvori energije, što je “ Uput+green prema razvitku zelenog, cjelogodišnjeg turizma Hrvatske. ”

Mladenka Dabac, autorica koncepta

Europski povijesni termalni gradovi

Daruvar i Lipik baština u srcu Hrvatske Prije godinu dana u sastav Udruge europskih povijesnih termalnih gradova (EHTTA) ušle su Daruvarske toplice kao prve +green toplice u našoj zemlji. Uz zdravstveni, medicinski i sportski turizam, tu će se razvijati i kulturni i arheološki turizam Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

A

utorski zaštićeni +green concept, čiji je idejni tvorac Mladenka Dabac, profesorica na Katedri za projektiranje i planiranje gradskih četvrti Arhitektonskog fakulteta Karlsruhe, djeluje kao sukus znanja brojnih struka, primjerice arheologije, graditeljstva, arhitekture, energetike... Njegova primjena podrazumijeva tzv. dobre europske prakse koje donose prednosti i uštede u poslovanju. Primjena tog koncepta podrazumijeva interdisciplinarni pristup stručnjaka. Udruženi na nacionalnoj i inozemnoj razini, oni ostvaruju četiri fokusa ovog koncepta: održivi razvoj, održiva arhitektura te zeleni turizam i zelene inovacije. Takav autorski pilot-projekt u Hrvatskoj u Daruvarskim toplicama te potom u Toplicama Lipik, u

izvrsnoj suradnji s ravnateljima obiju specijalnih bolnica te njihovim suradnicima, provodi Mladenka Dabac sa svojim timom. Svoja autorska prava dala je na korištenje, pa su tako +green Daruvarske toplice postale državni pilot-projekt. Hrvatska na samo 20 kilometara udaljenosti ima dva povijesna termalna grada – Daruvar i Lipik, a cilj Mladenke Dabac, kako navodi, jest da se iskustvom ovog projekta ostvaruje daljnji razvoj toplica i hotela u Hrvatskoj. Riznica obnovljivih izvora “Daruvarske toplice i Lipik, a nadovezuje se i Pakrac, nesaglediva su riznica obnovljivih izvora energije, a ti gradovi imaju potencijala u turizmu i poljoprivredi. Zbog prirodnog okruženja i ratnih razaranja idealna su platforma za stvaranje novih +green europskih

rješenja”, rekla je Mladenka Dabac. U srpnju 2011. prve +green toplice u Hrvatskoj postale su Daruvarske toplice, a taj grad je 24. u Europi koji je ušao u članstvo EHTTA-e (Udruge europskih povijesnih termalnih gradova). U +green projektu Daruvarskih toplica izrađen je niz elaborata, primjerice arhitektonsko-građevinski i arheološki, na temelju čega će se odrediti srednjoročni i dugoročni ciljevi u navedenim područjima projekta. “U tim su toplicama krenula arheološka iskopavanja jer je poznato da Daruvar ima tisućljetnu kulturu, koja je bila posebno razvijena u doba Rimskog Carstva. Uz to, u +green konceptu primjenjuju se obnovljivi izvori energije, što je put prema razvitku zelenog, cjelogodišnjeg turizma Hrvatske”, istaknula je Mladenka Dabac. Dodala je kako će se u Daru-

varskim toplicama uz zdravstveni, medicinski i sportski turizam, razvijati kulturni i arheološki turizam. S obzirom na to da su toplice bogate geotermalnom vo-

I elaborati Toplica Lipik su u punom zamahu dom, ona će se upotrijebiti kao energent, dok će se izvori vode upotrijebiti za navodnjavanje. Na taj način Daruvarske toplice mogu poslovati tijekom cijele godine, i to sa znatnim energetskim i drugim uštedama. Kvalitetni projekti koji privlače Europu Nakon Daruvara, +green toplicama trebale bi postati i komplementarne Toplice Lipik, gdje će naglasak prije svega biti na daljnjem razvoju zdravstvenih programa vezanih

uz neurološke i reumatske bolesti. Osim toplica, zajedno sa svojim timom Mladenka Dabac radi i na razvitku +green projekta biciklističkih staza između ta dva grada. Do kraja ove godine bit će gotovi svi elaborati za razvitak +green koncepta u Daruvarskim toplicama. Elaborati Toplica Lipik su u punom zamahu. Prema srednjoročnim planovima, u pet godina cilj je osmisliti ključnu bazu gospodarskog razvoja toplica, od čega bi se u sljedeće dvije godine trebala provesti standardizacija u tamošnjim specijalnim bolnicama u skladu s europskim standardima. U tijeku su procjene vrijednosti projekata i njihova višeslojna, zahtjevna priprema. S obzirom na to da se te toplice nalaze u području posebne državne skrbi, njihovi se projekti mogu natjecati i za sredstva europskih strukturnih i kohezijskih fondova.


HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3750, 29. listopada 2012.

( 10 mil uređaja

na kojem se bazira ova inovacija već prodano

( 500.000 kn

stajat će izrada prototipa Kinect

Conference@Net Kinect: nova softverska aplikacija iz Hrvatske

Pokret umjesto dodira Kinect će omogućiti upravljanje računalom putem pokreta ruke i tijela, umjesto da se koristi tipkovnica, miš ili ekran osjetljiv na dodir. Razvoj te inovacije može dovesti i do aplikacija za prepoznavanje znakovnog jezika gluhih ili se primjenjivati kod učenja borilačkih vještina Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

R

azvojni tim hrvatske tvrtke Citus, koja projektira i proizvodi složene informacijske sustave, trenutačno je zaokupljen inovacijom Conference@ Net Kinect. Tomislav Bronzin, direktor Citusa, kaže kako je Conference@Net Kinect softverska inovacija koja će omogućiti upravljanje računalom pokretima ruke i tijela, umjesto korištenja tipkovnice, miša ili ekrana osjetljivog na dodir. “U kombinaciji s Microsoft Kinect uređajem, koji sa senzorima, tj. kamerama, snima pokrete osoba koje se nalaze ispred njega, te složenih matematičkih algoritama, Conference@Net Kinect će omogućiti interakciju s računalom tako da se određenom gestom, poput pokreta ruke s desne na lijevu stranu, listaju stranice s podacima ili pomiču tražene informacije iz pozadine prema naprijed. Pri tome korisnik u ruci ne treba imati uređaj ni navući posebne rukavice. Prototip koji će biti razvijen na osnovi ove inovacije ponajprije će poslužiti kao nadgradnja na već postojeće nagrađivano IT rješenje Conference@Net za pripremu i upravljanje organizacijom konferencija, radionica i slično. Konačni cilj nam je provjeriti koncept upravljanja pokretom ruke ili tijela i potom napraviti univerzalno rješenje koje će moći koristiti drugi proizvođači softvera diljem svijeta u kombi-

naciji s nekim od senzora za prepoznavanje pokreta”, objašnjava Bronzin. Osam mjeseci za izradu prototipa Procjenjuje se kako će provjera koncepta i izrada prototipa te zaštita rješenja, trajati osam mjeseci i stajati oko pola milijuna kuna. “U tome je naše učešće 34 posto, a potpo-

Na realizaciji prototipa trenutačno radi pet stručnjaka iz Citusa te tri iz partnerskih tvrtki. “Ideja za razvoj proizašla je iz vlastitog iskustva organiziranja konferencije Mobility Day. Tu smo primijetili kako je potrebno omogućiti da veći broj ljudi koristi jedan uređaj s ekranom i sučeljem za pregled sadržaja te glasuje

Na prototipu trenutačno radi pet stručnjaka iz Citusa te tri iz partnerskih tvrtki ra agencije BICRO iznosi 66 posto. Očekujemo da će izrada prve komercijalne verzije trajati dodatnih šest mjeseci, te da će nam postojanje prototipa i testiranje omogućiti da rješenje predstavimo potencijalnim investitorima ili strateškim partnerima”, ističe direktor Citusa.

o poslušanom predavanju. Uz izazov kako osigurati dovoljan broj takvih uređaja i ekrana, problem je i kako zaštititi te uređaje od oštećenja koja može prouzročiti fizički kontakt, tj. dodir. Stoga će prototip koji razvijamo adresirati upravo taj problem, na način da uređaj ili ekran

mogu biti fizički nedostupni, no s njima će korisnici i dalje moći komunicirati iz daljine pokretom ruku. U početku će prototip istodobno moći prepoznati do šest korisnika”, napominje Bronzin. Budući da je u svijetu prodano više od 10 milijuna uređaja Microsoft Kinect na kojem se bazira i ova inovacija, Bronzin predviđa da će broj korisnika njihovog proizvoda biti vrlo velik. Ništa slično u svijetu Prema rezultatima pretraživanja baza podataka inovacija, interneta i drugih izvora, nastavlja on, ne postoje slični proizvodi u svijetu. “Stoga je jedan od glavnih ciljeva izvesti ovu tehnologiju i globalno prodavati licencije svim zainteresiranim proizvođačima uređaja i softverskih rješenja jer će upotreba ove inovacije omogućiti lakše i prirodnije korištenje računala”, naglašava.

Nakon što se razvije prototip, želja Citusovog tima je istražiti mogućnosti upotrebe Conference@Net Kinecta u stvaranju aplikacija kao što su, primjerice, one za prepoznavanje znakovnog jezika gluhih osoba, gdje će se pokreti ruku prevoditi u tekst ili sintetizirati u govor. Na taj način ljudima koji ne znaju znakovni jezik bit će omogućeno da ga razumiju. “Druga zanimljiva primjena svakako je i ona u obrazovanju te kod učenja borilačkih vještina, gdje računalo mjeri je li korisnik izveo odgovarajuće pokrete i vizualno pokazuje koliko je odstupanje od traženog pokreta. Uz navedeno, može se primjenjivati u komunikaciji korisnika s interaktivnim oglasnim pločama koje se, primjerice, nalaze u izlogu ili na visini, pa osoba može pokretom pretraživati sadržaj, ocjenjivati ga ili odgovarati na upitnike”, zaključuje Bronzin.

*vijesti Cloud i uštede Konferencija IDC Cloud Computing Roadshow 2012, koja je održana prošli tjedan u Zagrebu, okupila je oko 150 predstavnika krajnjih korisnika ICT tehnologije. Na konferenciji je istaknuto kako će evolucija i razvoj IT usluga iz oblaka, odnosno javnih, privatnih i hibridnih cloud modela, obilježiti IT scenu na dulje razdoblje. K tomu, uspješan omjer između troškova uvođenja računalstva u oblaku te učinkovitosti, prednosti i održivosti cloud modela predstavlja značajnu mogućnost uštede u recesijskim prilikama u kojima se Hrvatska nalazi. Priznanje M San Grupi M San Grupa, regionalni distributer IT proizvoda i usluga, proglašena je najboljim Network Development Partnerom Kaspersky Laba u Jugoistočnoj Europi za 2012. godinu. Kaspersky AntiVirusni program pruža sve vrste antivirusne zaštite, a u distribuciji M San Grupe nalazi se od 2009. godine. Primjenjiv je za kućne korisnike, male i srednje tvrtke i za velike poslovne korisnike. Novi HP-ov softver

Tvrtka Hewlett-Packard predstavila je HP Service Anywhere, novi softver koji omogućava pristup IT uslugama u oblaku. Riječ je o aplikaciji koja u potpunosti jamči stalnu dostupnost informatičkih sustava i tvrtkama na taj način omogućuje poboljšanje produktivnosti i bolje usklađivanje rada IT odjela s poslovnim potrebama tvrtke. Tvrtke svih veličina u posljednje vrijeme sve više traže cloud rješenje za upravljanje informatičkim uslugama koje je jednostavno implementirati i konfigurirati, a HP Service Anywhere softver se može pokrenuti u roku od nekoliko tjedana.


26 PST!

Privredni vjesnik Broj 3750, 29. listopada 2012. Teorija i praksa dizajna: kritička antologija

KNJIGOMETAR Vrijeme je za novo

shvaćanje kreacije

Pripremila: Vesna Antonić

Jens Lapidus Laka lova V.B.Z.

JW je student iz radničke obitelji. Živi lažnim životom i upušta se u biznis s kokainom koji raspačava među svojim prijateljima, pripadnicima jet-seta. Jorge je Čileanac koji bježi iz zatvora i planira okrutnu osvetu nad jugomafijom i njenim bossom Radovanom. Mrado Slovović reketari i pere novac za Radovana. Nekoć je pripadao paravojnim Arkanovim snagama. S njima trojicom proći ćemo kroz pravi pakao podzemlja Stockholma.

Rosamund Lupton Poslije svega Mozaik knjiga

Škola je u plamenu. Grace ugleda dim koji se diže prema plavetnilu ljetnoga neba i potrči znajući da je njezina kći tinejdžerica još unutra. Utrčava u zgradu kako bi je spasila. No, požar nije slučajno buknuo. Grace postaje sve jasnije da ga je netko podmetnuo, kao i to da ga je netko pokušao prišiti drugome. Poslije svega, Grace mora otkriti identitet osobe koja je požar podmetnula i koja još nije ispunila svoju nakanu.

Jasmina Rodić Dnevnik solerice Naklada Ljevak

Velika očekivanja od života i ljubavi dovode solericu u lijepe, smiješne, ponekad i tužne, ali uvijek uzbudljive situacije. Od Zagreba preko Beograda do New Yorka, solerica niže avanture u kojima se ljubav isprepliće s nadom i melankolijom. “Dnevnik solerice” dijagnoza je kompleksnog ljubavnog života, a njena je postfeministička junakinja, osviještena i modno i medijski, istovremeno romantična i skeptična, željna ljubavi i vezivanja, ali svejedno ispunjena neutaživom željom za slobodom i novim uzbuđenjima.

Daniel Silva Portret špijunke Znanje

Gabrijel i njegova žena Chiara planirali su provesti vikend u Londonu, no bombaški napadi u Kopenhagenu i Parizu upropastili su im planove. I dok su šetali Covent Gardenom, Gabrijel je primijetio muškarca koji se spremao izvesti treći napad. Srušen je na pločnik i jedino je mogao gledati užas. Progonjen vlastitom greškom u pokušaju da spriječi masakr nedužnih, Gabrijel se vratio u svoju osamljenu vikendicu, sve dok nije dobio poziv iz Washingtona koji ga je uvukao u borbu protiv novog oblika globalnog terorizma.

Narcis Jenko Obitelj vojvode Hrvoja Verbum

Narcis Jenko književni je pseudonim fra Eugena Matića, koji u ovom romanu realno oslikava povijesna događanja, kao izvanredan poznavatelj bosanske srednjovjekovne povijesti i društveno-političkih prilika toga doba. Čitatelju su, uz osnovni povijesni sloj priče smještene u 15. stoljeće, ponuđene brojne epizode ispunjene ljubavnim intrigama i političkim spletkama, dok je njegov antiratni stav i ovdje iskazan kroz njegove junake.

Problem hrvatskog gospodarstva s dizajnom je to što ne razumije u potpunosti gdje i kako se može stvarati nova vrijednost u proizvodnji, ističe Feđa Vukić

S

va umjetnost započinje s onim što je potrebno. A tom rečenicom J.W. Goethea započinje prva na hrvatskom jeziku objavljena antologija tekstova o povijesti i teoriji dizajna. Kritička antologija, u izboru i s predgovorom dr. Feđe Vukića, obuhvaća radove brojnih značajnih teoretičara, arhitekata i dizajnera u rasponu od kraja 18. do početka 21. stoljeća – počevši od Goethea, preko Williama Morrisa, Adolfa Loosa, Le Corbusiera, Rolanda Barthesa, do Naomi Kle-

Kvalitetni dizajn bi trebao funkcionirati i kao dio masovne kulture, kaže Vukić in i Slavoja Žižeka, da nabrojimo samo neke od 65 zastupljenih autora. Zašto je takva antologija danas, i u hrvatskom kontekstu, važna? Zbog toga jer zagovara ozbiljnost u raspravi o dizajnu, a hrvatskom gospodarstvu je danas više no ikad potrebna ozbiljnost jer je previše neozbiljne prosječnosti i mediokritetskih ideja, pojasnit će Feđa Vukić. “Problem hrvatskog gospodarstva s dizajnom je to što ne razumije u potpunosti gdje i kako se može stvarati nova vrijednost u proizvodnji, a razlog je niska razina kapaciteta za inovativnost u društvu općenito. Taj je zastarjeli model shvaća-

nja kreacije potrebno žurno mijenjati”, dodaje. Antologija (u izdanju Golden Marketinga - Tehnička knjiga) namijenjena je ponajprije studentima, no i široj publici koju zanima na koji se način tijekom industrijske modernizacije mislilo o dizajnu u zapadnoeuropskoj kulturi. “Kako se na pukotinama tranzicije u Hrvatskoj ocrtava težnja priključenja toj kulturi”, elaborira Vukić, “to se i ozbiljno upoznavanje s temeljnim vrijednostima dizajna ukazuje kao jedan od modela izlaska iz krize i eventualnog ulaska u društvo blagostanja.” Srećom, seks je i dalje važan Na pitanje zašto ovakav priručnik izlazi tek sada, Vukić kaže da to prije nije ni bilo moguće jer knjiga kombinira neke klasične autore iz povijesti s velikim brojem živućih, još itekako aktivnih, teoretičara. “Utoliko je posebna i, vjerujem, dobrodošla za poticanje javnog dijaloga”, naglašava. Svjetski priznatog teoretičara Feđu Vukića zamolili smo i da pojasni poziciju hrvatskih dizajnera u usporedbi s drugima u svijetu. “Kultura dizajna u Hrvatskoj je kao i nogomet, odnosno sport uopće - postoje vrlo talentirani

pojedinci, ali reprezentacija nikako da profunkcionira”, kaže on. “To stoga što hrvatsko društvo nema strategiju razvoja, nema taktički operativni plan izvedbe tog razvoja, ne znaju se ključne društvene vrijednosti pa tako dizajn uglavnom egzistira na margini odnosno na ‘velikim’ uspjesima u inozemstvu koji nikako da postanu dio općeg standarda u tuzemstvu ili na razini maloserijske produkcije ili pak umjetničkih koncepcija. Sve je to u redu, ali kvalitetni dizajn bi trebao funkcionirati i kao dio masovne kulture”. Može li se ipak i za domaće tržište reći da krilaticu sex sells (seks prodaje) polako zamjenjuje onom da dizajn prodaje proizvod? “Da, ojačala je samo svijest o toj manipulativno-potrošnoj dimenziji dizajna, a sve druge socijalno proaktivne dimenzije su u Hrvatskoj još nevidljive na općoj razini društva. Srećom”, zaključuje Vukić, “seks je još uvijek važan u životu...” (A.M)

O autoru Feđa Vukić profesor je na Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao je teoriju dizajna na Sveučilištu u Ljubljani, a stručno se usavršavao u Sjedinjenim Američkim Državama. Internacionalno je prepoznat znanstvenik u svojem području, a kroz sudjelovanja u znanstvenim projektima aktivno analizira poziciju industrijskog dizajna i vizualnu kulturu u lokalnom kontekstu industrijske modernizacije. Autor je brojnih znanstvenih članaka i knjiga, a od početka devedesetih aktivan je i kao strateški konzultant na području vizualne komunikacije.


27

www.privredni.hr Broj 3750, 29. listopada 2012.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Različiti proizvodi od inoksa

Prodaju se zgrade, zemljišta, šuma...

Dvije zgrade i dvorište, ukupne površine 649 četvornih metara, Đurđenovac, Osječko-baranjska županija, procijenjene vrijednosti 821.455,76 kuna. Dražba se održava 31. listopada u 9 sati na Općinskom sudu u Našicama, Pejačevićev trg 14, soba 30/II. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje su najkasnije na dan ročišta za prodaju uplatile jamčevinu od 10 posto vrijednosti nekretnine. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Općinskog suda u Našicama, broj 2390001-1300001392, s napomenom “jamčevina u predmetu Ovr-189/09”, a kupac je potvrdu dužan predočiti sucu prije nego što pristupi dražbi.

Poslovni prostor, ukupne površine 50 četvornih metara, Ulica kralja Tomislava 42, Crikvenica, Primorsko-goranska županija, procijenjene vrijednosti 740.000 kuna. Dražba se održava 2. studenoga u 10 sati u prostorijama Trgovačkog suda u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 84/II. Prodaje se po načelu viđenokupljeno, što isključuje naknadne prigovore kup-

ca. Jamčevina iznosi 10 posto od procijenjene vrijednosti, a uplaćuje se do 31. listopada. Imovina se može razgledati do dana dražbe, prema dogovoru sa stečajnom upraviteljicom Brankom Malbašić iz Kutine, Kolodvorska 2, na telefon 098/855 370. Građevinsko zemljište, ukupne površine 19.345 četvornih metara, Šišan, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 7,319 milijuna kuna. Dražba se održava 2. studenoga u 13 sati u zgradi Trgovačkog suda u Rijeci, Stalna služba Pazin, Dršćevka 1, sudnica 1. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje naknadne prigovore kupca. Jamčevina iznosi 592.800 kuna – 10 posto od najniže prodajne cijene nekretnine, a uplaćuje se najkasnije do 30. listopada. Osobe zainteresirane za kupnju nekretnine mogu je razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem, tvrtkom Medriv u stečaju, na telefon 098/9023 000 ili 052/432 728. Šuma, ukupne površine 3457 četvornih metara, Umag, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 261.943 kune. Dražba se održava 5. studenoga u 12.15 sati u zgradi Trgovačkog suda u Rijeci, Stalna služba Pazin, Dršćevka 1, sudnica 5. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje naknadne prigovore kupca. Jamčevinu od 10 posto utvrđene vrijednosti potrebno je uplatiti do 1. studenoga. Osobe zainteresirane za kupnju mogu razgledati nekretnine uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 098/9023 000 ili 052/432 728.

Kuća, dvorište i oranica, ukupne površine 1413 četvornih metara, Dubrava, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti 371.876,67 kuna. Dražba se održava 5. studenoga u 10 sati na Općinskom sudu u Vrbovcu, soba 11/ II. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati fizičke i pravne osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun Suda, broj 2390001-1300000890, s naznakom MODEL 03, s pozivom na broj 68-21609, a kupac je potvrdu o uplati jamčevine obvezan predočiti sucu prije nego što pristupi dražbi.

Plinotehnika, Slavonski Brod, www. plinotehnika. hr. Tvrtka proizvodi inoks ograde, stepeništa, balkonske ograde, razne rukohvate, ugostiteljsku opremu, plinske roštilje, friteze, kuhala, peći za pizzu, aparate za palačinke, ražnjeve za piliće i odojke, tople kupke, nape, stolove, ormariće i drugo. Kontakt: Anto Ćosić, plinotehnika@sb.htnet.hr+385 35 250730, +385 98 340808.

Različiti proizvodi od čelika

Proinvest Group, Pascani, Rumunjska, www.proinvestgroup.ro. Tvrtka proizvodi razne proizvode od čelika. Kontakt: Sorin Birsan, office@proinvestgroup.ro, +40 232 760050. Staklene boce

Qingdao Nicechant Glass Product, Qingdao, Kina, nicechant.en.gongchang. com. Tvrtka je proizvođač staklenih boca. Nude svoje proizvode. Kontakt: Wayne Wang, nicechant@bdchina.com, +86 532 85720017. Grafički i web dizajn

Oranica, ukupne površine 8602 četvorna metra, Kaštel Gomilica, Splitsko-dalmatinska županija, procijenjene vrijednosti 16,1 milijun kuna. Dražba se održava 6. studenoga u 12 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Stalna služba Sisak, soba 103/I. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje naknadne prigovore kupca. Početna cijena ispod koje se na ovom ročištu za dražbu nekretnina ne može prodati iznosi 12,1 milijun kuna. Jamčevinu od 400.000 kuna potrebno je uplatiti najkasnije tri dana prije dražbe. Razgledavanje je moguće u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na telefon 091/2007 774.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Mali studio, Slavonski Brod, www.malistudio. hr. Tvrtka se bavi web i grafičkim dizajnom, izradom multimedijalnih i interaktivnih prezentacija, 3D vizualizacijom te osmišljavanjem brendova. Kontakt: Vedran Ju-

kić, info@malistudio.hr, +38591 5978445, +38591 5053615. Proizvodi od gume

DTH Super Dag, Polonnaruwa, Šri Lanka, www. dthtyres.com. Tvrtka nudi proizvode od gume. Kontakt: P H G Dharmasiri, info@dthtyres.com, +94 27 2223344.

Plastični proizvodi

Goznur Plastic, Istanbul, Turska, www.goznur. com. Tvrtka proizvodi plastične tiple, kuke za zavjese, križiće za pločice, t-komade za pločice te razne plastične proizvode za zavjese. Kontakt: Korkut Ersunay, info@goznur. com, +90 212 5287171. Keramički proizvodi

Ambalaža

Marcato, Glinianka, Poljska, www.marcato.com. pl. Tvrtka se bavi proizvodnjom plastičnih folija i pakiranja za mesne proizvode, jaja, povrće i konditorske proizvode. Zainteresirani su za ostvarivanje poslovne suradnje s partnerima na hrvatskom tržištu, u prvom redu s proizvođačima mesa i mesnih proizvoda. Tvrtka posjeduje sve potrebne certifikate neophodne u proizvodnji ambalaže koja dolazi u neposredan kontakt s prehrambenim proizvodima: Brc/Iop, Harcap, ISO 9001:2008. Kontakt: Agnieszka Karbstein, a.karbstein@marcato. com.pl, +48 22 7899780, +48 660 792002. Suradnja

Janković, Beograd, Srbija, www.jankovicdoo.rs. Tvrtka se bavi proizvodnjom plastičnih luksuznih kutija za kozmetičke kreme. Traži distributera za prodaju plastične ambalaže. Kontakt: Aleksandar Janković, jankovicdoo@gmail.com, +381 11 2321092, +381 64 1127697.

Tarštok, Zagreb. Tvrtka se bavi proizvodnjom i plasmanom ukrasno-uporabnih keramičkih proizvoda (farmaceutske posude, suveniri, biopiramide...), te doradom keramike, porculana i stakla (ručno oslikavanje i aplikacija logotipa). Kontakt: Božena Rouhi Tarablsi, tarstok@gmail.com, +385 1 6688760, +385 91 7647939.

Čelična užad

Aluniko, Fabianki, Poljska, www.aluniko.pl. Tvrtka se bavi distribucijom čelične užadi. Zainteresirani su za uvoz čelične užadi iz Hrvatske. Kontakt: aluniko@wp.pl, +48 54 4120466. Inoks i kovane ograde

P.D. Metal, Puščine. Tvrtka proizvodi i montira inoks i kovane ograde po mjeri. Balkonske, ulične, za stepeništa... Kontakt: Dalibor Tasić, maxck@post.t-com.hr, +385 40 895112, +385 98 1615555.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Promidžbeni materijal

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a nabavlja promidžbeni materijal s tiskanjem loga Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova europske unije na promidžbeni materijal. Rok dostave ponuda je 13. studenoga. Motorna vozila

Hrvatska lutrija nabavlja motorna vozila putem financijskog leasinga. Rok dostave ponuda je 3. prosinca.

Izrada dokumentacije

Grad Virovitica nabavlja usluge izrade dokumentacije obnove gradskog parka. Rok dostave ponuda je 9. studenoga. Inzulinske pumpe

Klinička bolnica Merkur nabavlja inzulinske pumpe. Rok dostave ponuda je 9. studenoga. Regija Fotoaparati, kamere i digitalni snimači

Ministarstvo unutarnjih poslova Kantona Sarajevo nabavlja fotoaparate,

kamere i digitalne snimače. Rok dostave ponuda je 20. studenoga. Kuverte

BH Pošta nabavlja kuverte sa zračnim jastukom i kuverte za daljnju prodaju. Rok dostave ponuda je 5. studenoga.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr


28 SVIJET FINANCIJA *vijesti Manji promet Brodomerkura Brodomerkur je tijekom tri tromjesečja ostvario prihod u iznosu od 659,2 milijuna kuna. Ostvarena dobit prije oporezivanja iznosi 799.160 kuna, a sveobuhvatna dobit 272.485 kuna. Promet je 13 posto manji u odnosu na isto razdoblje 2011. godine, objavljeno je u financijskom izvješću na Zagrebačkoj burzi. Promet sa strateškim partnerima je na istoj razini kao i lani u tom razdoblju. Eko krediti Hypo banke Hypo Alpe-Adria-Bank je u ponudu uvrstio Eko stambene kredite, koji su namijenjeni za kupnju ili adaptaciju stambenih nekretnina, izgradnju niskoenergetskih (pasivnih) kuća, kao i kupnju građevinskog zemljišta te opreme za poboljšanje energetske učinkovitosti. Ponuda zelenih kredita također je prilagođena malim i srednjim poduzetnicima za, primjerice, financiranje solarnih sustava za proizvodnju električne i toplinske energije, kupnju ili izgradnju niskoenergetske nekretnine te poboljšanje energetske učinkovitosti poslovnih objekata. Rast prihoda Saponije

( 1,3%

pad BDP-a u prvom kvartalu

Privredni vjesnik Broj 3750, 29. listopada 2012.

( 2,2%

smanjenje BDP-a u drugom kvartalu

RBAnalize

Fiskalna konsolidacija za pokretanje gospoda Dosadašnja provedba fiskalne konsolidacije rezultira osiromašenjem privatnog sektora, što se može uo investicija u drugom tromjesečju, dok se državna potrošnja stabilizira

N

egativni utjecaji s vanjskih tržišta združeni s unutarnjim strukturnim slabostima rezultirali su padom gospodarskih aktivnosti u prvom polugodištu 2012. Nakon pada od 1,3 posto u prvom, hrvatski bruto domaći proizvod smanjio se za 2,2 posto u drugom tromjesečju. Povoljni rezultati turističke sezone ublažit će pad u trećem, a smanjenje napetosti na vanjskim financijskim tržištima u posljednjem tromjesečju. Za cijelu godinu prognoziramo pad BDP-a od 1,8 posto, ističe se u najnovijim RBAnalizama. Vanjska tržišta obilježio je pad izvozne potražnje izazvan novim valom recesije na tržištu eurozone i povišeni trošak financiranja kao posljedica snažnije averzije investitora prema riziku

zbog dužničke krize na periferiji eurozone. Unutarnje slabosti nalaze se pak u padajućim stopama aktivnosti i zaposlenosti radno sposobnog stanovništva te u neučinkovitom javnom sektoru, zbog čega se javna potrošnja financira visokim fiskalnim i parafiskalnim opterećenjem privatnog sektora. Stoga je za oporavak gospodarstva nužna reforma javnog sektora usmjerena na smanjivanje troškova poslovanja poduzeća. Proces fiskalne konsolidacije započet je prihvaćanjem proračuna za 2012. godinu. Ostvarenje proračuna za prvih osam mjeseci upućuje na provedbu fiskalne konsolidacije na prihodnoj strani kroz dodatno oporezivanje (povećanje stope PDV-a i uvođenje poreza

na dividendu), a ne na rashodnoj kroz smanjivanje prava proračunskih korisnika. Dosadašnja provedba fiskalne konsolidacije rezultira osiromašenjem privatnog sektora, što se može uočiti na temelju produbljivanja pada privatne potrošnje i investici-

ja u drugom tromjesečju, dok se državna potrošnja stabilizira. Usmjeravanje kapitala iz gospodarstva u javni sektor provodi se i povećanjem administrativno postavljenih cijena usluga javnih poduzeća (struja, plin i grijanje). Povratno bi javna podu-

zeća trebala pojačanim investiranjem potaknuti rast privatnog sektora. No povećanje cijena usluga javnog sektora i poreza nije u prva tri ovogodišnja tromjesečja praćeno istodobnim rastom investicija javnih poduzeća. Iako smjer provedbe fiskalne

ULAGANJE U PLEMENITE KOVINE Rezultati poslovanja Saponije u trećem kvartalu ove godine pokazuju kako je tvrtka pronašla učinkovit način da u otežanim gospodarskim uvjetima uspješno posluje i ostvaruje rast proizvodnje i realizacije. Naime, Saponia je u prvih devet mjeseci ostvarila ukupne prihode od 481,3 milijuna kuna, što je rast od 10,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, stoji u devetomjesečnom izvješću tvrtke koje je objavljeno na Zagrebačkoj burzi. Prihodi od prodaje ostvareni su u iznosu od 465,6 milijuna kuna i bilježe rast od 10,1 posto.

Rast će vrijednost zlata i sre U zadnjih 10 godina srebro je raslo po godišnjoj stopi od 22 posto, a zlato od 15,6 posto. Srebro je najvažniji ostalog ima 20.000 različitih primjena i čak 1300 patenata Poduzetnici sve više ulažu u zemlje koje zadnjih godina bilježe i najveće stope gospodarskog rasta - Kinu, Indiju, Rusiju i Brazil. To su istodobno države koje u posljednjem desetljeću kupuju najveće količine zlata i srebra, no i dalje su države s najvećim zlatnim rezervama SAD, Njemačka, Italija...

Zadnjih 10 godina srebro je raslo po godišnjoj stopi od 22 posto, a zlato od 15,6 posto. Srebro je najvažniji metal u Europi jer između ostalog ima 20.000 različitih primjena i čak 1300 patenata, istaknuto je, među ostalim, na prošlotjednom predavanju u Splitu, održanom pod nazivom Sačuvajte svoju imovinu ulaganjem u plemenite kovine.

“Prema predviđanjima srebro će se iz postojećih do sada poznatih rudnika eksploatirati još samo 12 godina. Doduše, ono je nešto volatilnije nego zlato, pa je u zlato manje stresno ulagati. Za ta dva metala je bitno i to da dionice rudnika rastu po dvostruko višoj stopi nego što rastu vrijednosti zlata i srebra, a koje će rasti sigurno narednih 15

godina”, istaknuo je Bojan Pravica, financijski i imovinski savjetnik s međunarodnim iskustvom. Ulagati samo u veće iznose Prema riječima Bojana Tišme, predsjednika Uprave KD Lifea, Hrvatska je zahvaljujući izvozu zlata i srebra u prvom kvartalu ove godine prvi

put imala pozitivnu bilancu u trgovinskoj razmjeni s Austrijom. “Hrvatski građani prodaju i trguju sa zlatom, ali vrlo malo naših građana ulaže u investicijsko zlato i srebro. Doduše, u zlato i srebro se isplati ulagati samo ako se radi o većim iznosima jer je trošak kovanja vrlo velik”, naglasio je Tišma. Prokurist Elementuma Dražen Topčić


29

www.privredni.hr Broj 3750, 29. listopada 2012.

( 1,8%

PBZ Tjedne analize

Inflacija iznenadila

pad BDP-a u 2012.

nedovoljna rstva čiti na temelju produbljivanja pada privatne potrošnje i konsolidacije ne omogućuje oporavak gospodarstva, smanjivanje deficita proračuna pozitivno je ocijenila rejtinška agencija Fitch, koja je početkom rujna objavila da zadržava kreditni rejting Hrvatske na BBB– (LT FCY) i mijenja izglede iz negativnih u stabilne.

izvozne potražnje slijedit će povratak rasta u eurozoni, prognoziran za iduću godinu. Domaća potražnja nastavit će stagnirati pod utjecajem rasta cijena infrastrukturnih usluga i uvođenja novih poreza. U sljedećoj godini najavljeno je uvođenje

Sniženje gospodarske aktivnosti u kratkom roku U nastavku godine analitičari RBA očekuju slabljenje negativnih tendencija na vanjskim tržištima. Smanjivanje cijena vanjskog financiranja hrvatskih dužnika počelo je u trećem tromjesečju i trebalo bi se nastaviti prema sredini sljedeće godine, kada se očekuje pristupanje Hrvatske Europskoj uniji. Oporavak

Za oporavak gospodarstva nužna je reforma javnog sektora poreza na imovinu i nastavak smanjenja doprinosa za zdravstvo, čime se teret financiranja javnog sektora djelomično prenosi sa sektora poduzeća na sektor stanovništva. Sezonsko smanjenje broja zaposlenih u zimskom razdoblju pojačat će

najavljena racionalizacija broja zaposlenih u javnom sektoru. U listopadu su na snagu stupili novi propisi o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, kojima se uvodi odgovornije financijsko poslovanje i skraćuju rokovi plaćanja između poduzeća na 60 dana, a između države i poduzeća na 30 dana. Primjena propisa o predstečajnoj nagodbi trebala bi ubrzati nestanak insolventnih poduzeća s tržišta. “Prateći negativni učinci smanjenja proizvodnje i zaposlenosti u kratkom roku snizit će razinu gospodarske aktivnosti, ali bi na srednji i dulji rok trebali poboljšati investicijsku klimu i omogućiti održivi oporavak gospodarstva”, zaključuju analitičari RBA.

bra metal u Europi jer između rekao je da u Hrvatskoj postoji ograničenje ulaganja u plemenite kovine jer je Zavod za mjeriteljstvo od bivše države preuzeo mjerne jedinice i nije ih doradio prema svjetskim standardima. “Imamo izmjerenu čistoću zlata na tri decimale, dok se po svjetskim standardima mjeri na četiri. Drugo ograničenje su velika davanja

Hrvati imaju najveću štednju u regiji Hrvatski građani imaju najveću štednju u regiji. Ona iznosi oko 168 milijardi kuna u bankama, imaju oko 123 milijarde kuna imovine u dionicama, fondovima, osiguravateljskim društvima te vrlo značajan iznos ušteđevine u tzv. čarapama. - 33 posto su trošarine, jedan posto je carina, a PDV 25 posto. U državama EU-a plaća se samo PDV na investicijsko zlato. Jedini način ispla-

tivog ulaganja za hrvatske građane je ulaganje u fondove koji imaju pokriće u plemenitim kovinama”, smatra Topčić. (J.V.)

Priopćenje Državnog zavoda za statistiku o kretanju cijena na malo u rujnu donijelo je pomalo iznenađujući, iako ne i neočekivan podatak o petpostotnoj godišnjoj stopi rasta. Povećana stopa inflacije rezultat je rasta cijena hrane zbog više stope PDV-a, sezonskih prilika (suša) te rasta cijena hrane na svjetskim tržištima, zatim povećanja administrativno reguliranih cijena električne energije i plina te goriva. Tako je doprinos rasta cijena hrane godišnjoj stopi inflacije iznosio 1,6 postotnih bodova, električne energije jedan, plina 0,8,

a goriva 0,5 postotnih bodova. Rujanski dvanaestomjesečni prosjek dosegnuo je time 2,9 posto, u skladu s našom ovogodišnjom procjenom prosječne stope inflacije od oko 3,2 posto, kaže Ana Lokin, analitičarka PBZ-a. Premda visoko, nadolazeće 30-postotno povećanje cijene grijanja na kretanje stope ne bi trebalo imati osjetan učinak s obzirom na nizak ponder, dok su se na svjetskim tržištima cijena hrane i nafte u trećem kvartalu kretale raznoliko te je trenutačno teško predvidjeti njihovo kretanje do kra-

ja godine, no rizici nagore svakako su izraženi. Indeks HWWI-a (Ham­ burškog instituta za međunarodnu ekonomiju) pokazuje kako su cijene hrane u trećem tromjesečju bile u prosjeku više za oko 13 posto u odnosu na prvi i drugi kvartal, dok su cijene nafte pale s razina dosegnutih početkom godine te su u drugom i trećem tromjesečju bile niže desetak posto u odnosu na prvo tromjesečje. “U 2013. godini predviđamo prosječnu stopu inflacije od oko tri posto jer očekujemo da pritisci na rast cijena i dalje neće dolaziti od domaće potražnje, već u prvom redu od viših cijena energije (bazni učinak jedan dio godine) i PDV-a (ukidanje nulte stope) te cijena hrane i goriva. Potencijalni rizici da inflacija bude viša dolaze od eventualnog daljnjeg usklađivanja cijena energije, kao i volatilnosti kretanja cijena hrane i goriva”, zaključuje Ana Lokin.

Istraživanje tvrtke Deloitte

Financijske prijevare prijetnja financijskim institucijama Gotovo jedna petina vodećih svjetskih financijskih institucija zabrinuta je zbog financijskih prijevara koje prijete njihovim informacijskim sustavima. Također, ispitanici su izrazili zabrinutost i zbog potencijalnog gubitka informacija, kao i zbog cyber prijetnji i povećanog broja aktivnosti u tom području. Daleko manji broj, svega šest posto, zabrinuto je zbog državne ili industrijske špijunaže, pokazuje Globalno istraživanje sigurnosti financijskog sektora konzultantsko-revizorske tvrtke Deloitte. Istraživanje je provedeno na prijelazu 2011. na 2012. među rukovoditeljima zaduženim za infor-

macijsku sigurnost u više od 250 vodećih financijskih institucija iz 39 zemalja svijeta, uključujući Hrvatsku. Čak četvrtina financijskih institucija obuhvaćenih istraživanjem u prošloj je godini zabilježila upad u svoj informacijski sustav. Najčešće se radilo o zlonamjernom softveru, financijskim prijevarama koje su uključivale informacijske sustave te o krađi informacija izazvanoj, primjerice, gubitkom prijenosnog računala ili pametnih telefona zaposlenika. Unatoč ekonomskoj krizi i trendu smanjenja troškova, proračuni namijenjeni informacijskoj sigurnosti nastavljaju rasti,

pa je čak 38 posto organizacija proračun povećalo od jedan do pet posto. Unatoč izazovu balansiranja između troška poboljšavanja informacijske sigurnosti i percipiranog rizika koji sa sobom nosi brz razvoj i širenje tehnologije, financijske institucije su zauzele proaktivniji stav u implementaciji inovativnih sigurnosnih mjera, kao i u podizanju svijesti unutar organizacije o važnosti informacijske sigurnosti.


30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3750, 29. listopada 2012.

Tržište novca Zagreb

Kamatna stopa na niskoj razini Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

N

a kraju listopada novčano tržište vrvi viškovima kratkoročne likvidnosti, a trgovanje sudionika je skromnije nego u prethodnim razdobljima. Prijavljena potražnja u organiziranom trgovanju sudionika na Tržištu novca Zagreb gotovo svakodnevno je znatno ispod raspoložive ponude. Unatoč tome, potražnja dijelom ostaje nenamirena jer potencijalni korisnici nisu spremni prihvatiti ponuđene kamatne stope, očekujući još povoljnije uvjete trgovanja. Stoga su neraspoređeni dnevni viš-

u mil. kn

Ponuda

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

Potražnja

Promet

4,5

200

3,0

100

1,5

0

22.10.2012.

23.10.2012.

24.10.2012.

kovi likvidnosti izrazito visoki. Rješenje depozitnim institucijama predstavlja deponiranje viškova likvidnosti na kraju dana u središnju banku kao prekonoćni depozit po kamatnoj stopi od 0,25 posto, koja je u ovakvim razdobljima nerijetko viša

25.10.2012.

0

26.10.2012.

od prekonoćne stope koju su potencijalni korisnici pozajmica spremni prihvatiti. U ovom razdoblju prosječna tjedna dnevna kamatna stopa iznosila je 2,12 posto, dok je prosječna tjedna prekonoćna kamatna stopa iznosila jedan posto.

22.10.’12. - 26.10.’12.

15.10.’12. - 19.10.’12.

u%

300

ponedjeljak

utorak

Ministarstvo financija raspisalo je aukciju kunskih i deviznih trezorskih zapisa za utorak, 30. listopada. Planirani iznos izdanja je 350 milijuna kuna, i to na rok od 91 dan 50 milijuna kuna, na rok od 182 dana 100 milijuna kuna, i na rok od 364 dana 200

srijeda

četvrtak

petak

milijuna kuna. Iznos planiranog izdanja trezorskih zapisa u eurima je 10 milijuna eura, i to na rok od 91 dan pet milijuna eura i na rok od 364 dana isto pet milijuna eura. Kako su u sustavu prisutni kratkoročni viškovi likvidnosti, zanimanje sudionika moglo

bi biti znatno iznad planiranih iznosa aukcije, što će otvoriti mogućnost za daljnje smanjivanje prinosa, odnosno povoljnije zaduživanje države. Zbog visoke likvidnosti sustava i skromne potražnje kratkoročnih pozajmica, nema napetosti u trgovanju sudionika novčanog tržišta. Zato je i kamatna stopa ponovno na izrazito niskoj razini. Slične okolnosti trgovanja sudionika zadržat će se do kraja razdoblja održavanja obvezne pričuve, odnosno do sredine studenoga. Samo bi značajniji rast potražnje mogao utjecati na promjenu kamatne stope, što do daljnjega nije realno očekivati.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Kuna oslabjela u odnosu na euro, franak i dolar

Pad vrijednosti Mirexa

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke kuna je prošlog tjedna u odnosu na euro oslabjela za 0,3 posto. Također, kuna je u odno-

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je petka dosegnula razinu od 175,7613 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim tjednom, primjećuje se pad od 0,1 posto.

valuta

su na švicarski franak u navedenom razdoblju oslabjela za 0,4 posto. K tomu, od prošlog ponedjeljka do petka vrijednost doma-

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

6,034076

CAD

kanadski dolar

5,86494

JPY

japanski jen (100)

7,310739

CHF

švicarski franak

6,246139

GBP

britanska funta

9,4171

USD

američki dolar

5,841807

EUR

euro

7,553456

Izvor: HNB

EUR

7.57

ćeg platnog sredstva je u usporedbi s američkim dolarom bila umanjena za 1,3 posto.

USD

5.86

7.56

CHF

5.84

6.26 6.25

7.55

5.82

6.24

7.54

5.80

6.23

7.53

5.78

6.22

7.52

5.76

6.21

primjena od 27. listopada 2012. 22.10. 23.10. 24.10. 25.10. 26.10.

22.10. 23.10. 24.10. 25.10. 26.10.

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

180

180

175

175

170

170 25.9.

5.10.

15.10.

25.10.

22.10.

23.10.

24.10.

25.10.

22.10. 23.10. 24.10. 25.10. 26.10.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 25.10.2012.

Međunarodno tržište kapitala

Promatrani burzovni indeksi u minusu Ulagači na svjetskim burzama početkom prošloga tjedna bili su na oprezu zbog slabih kvartalnih poslovnih rezultata ame5950 5910

FTSE 100

ričkih kompanija, primjetnog pada japanskog izvoza i sporijeg od očekivanog rasta globalnih gospodarstava. Zabrinutosti

je pridonijelo i smanjenje kreditnog rejtinga pet španjolskih regija. Ulagačima je nakratko optimizam vratila informacija o

13450

3050

13360

Dow Jones

3030

5870

13270

3010

5830

13180

2990

5790

13090

2970

5750

13000

2950

22.10. 23.10. 24.10. 25.10. 26.10. 3550 3520

CAC40

22.10. 23.10. 24.10. 25.10. 26.10. 7400 7350

DAX

22.10. 23.10. 24.10. 25.10. 26.10. 9100 9040

3490

7300

3460

7250

8920

3430

7200

8860

3400

NIKKEI 225

8980

7150 22.10. 23.10. 24.10. 25.10. 26.10.

NASDAQ

8800 22.10. 23.10. 24.10. 25.10. 26.10.

22.10. 23.10. 24.10. 25.10. 26.10.

usponu industrijske aktivnosti u Kini. Na tjednoj razini većini promatranih indeksa umanjena je vrijednost. Tako je indeks Pariške burze CAC40 bio manji za 1,7 posto, frankfurtski DAX za gotovo 1,6 posto te američki Dow Jones za dva posto. Zatim, tehnološki indeks Nasdaq u spomenutom je razdoblju pao za 1,4 posto, kao i indeks Tokijske burze Nikkei za 0,9 posto. K tomu, indeks Londonske burze FTSE od prošlog je ponedjeljka do petka izgubio na vrijednosti 1,5 posto.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

180,0147 180,8980 162,1645 175,2201 175,7613

191,6650 214,3385 126,2273 151,6234 155,0740 167,3280 104,8541 116,7023 204,0504 199,2754 214,7756 100,0481 155,8617 135,4691 110,5623 178,6507 120,0404 127,5094 190,0899 164,2915 133,6070 112,2809 153,9266

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.


31

www.privredni.hr Broj 3750, 29. listopada 2012. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 435,402 milijuna kuna

Končar EI je dobitnik tjedna Marko Repecki www.hrportfolio.hr

sto u odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex pao je za 0,04 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 1.776,70 bodova. Crobex10 tjedan je završio na 999,79 bodova što predstavlja porast od

Proteklog je tjedna na Zagrebačkoj burzi redovni dionički promet iznosio 85,243 milijuna kuna što je porast od 109,2 poTop 10 po prometu Končar - elektroindustrija d.d. Adris grupa d.d. (povl.) Hrvatske telekomunikacije d.d. AD Plastik d.d. Turbo Certifikat DAX Long Konzum d.d. Dalekovod d.d. Valamar Adria Holding d.d. Riviera Adria d.d. Turbo Certifikat WTI (nafta) Long

tjedna promjena +3,33% +3,31% -2,33% -1,03% -10,93% -1,07% -7,32% -1,20% +1,80% -30,51%

zadnja cijena 620,00 250,00 210,00 105,60 95,30 149,88 110,75 107,99 13,00 85,40

promet 17.454.304,54 13.784.533,47 6.334.033,62 2.675.160,41 2.407.142,87 2.214.499,15 1.919.470,73 1.748.870,76 1.737.023,37 1.685.228,85

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 85.243.972,08 kn

1,02 posto. Najviše se trgovalo dionicom Končara EI, kojom je ostvareno 17,454 milijuna kuna prometa, a tjedan je završila na 620 kuna što je porast od 3,33 posto. Ova dionica ujedno je i naj10 dionica s najvećim rastom cijene Hoteli Tučepi d.d. Uljanik d.d. Turbo Certifikat WTI (nafta) Short Turbo Certifikat DAX Short ZIF Slavonski d.d. Auto Hrvatska d.d. Kutjevo d.d. Hidroelektra niskogradnja d.d. Excelsa nekretnine d.d. Croatia osiguranje d.d. (povl.)

veći dobitnik među 10 najtrgovanijih izdanja. Najveći pad među najtrgovanijima imao je Turbo certifikat WTI long (nafta) koji je pao za 30,51 posto te je trgova-

tjedna promjena +73,06% +66,26% +44,17% +13,06% +12,44% +11,55% +11,29% +8,43% +8,13% +7,83%

zadnja cijena 134,99 50,01 134,80 95,20 17,99 279,99 18,92 108,50 43,25 6.330,00

promet 134,99 450,09 521.477,40 1.660.255,85 59.213,45 66.253,22 8.954,00 116.773,54 67.330,12 6.330,00

INVESTICIJSKI FONDOVI

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

zadnja vrijednost 1.776,7000 999,7900 102,3788 119,4132

nje završio na 85,4 kune, a njime je trgovano u vrijednosti od 1,685 milijuna kuna. Svih 10 najtr10 dionica s najvećim padom cijene Zlatni rat d.d. Validus d.d. Turbo Certifikat WTI (nafta) Long Jadranska banka d.d. Istraturist Umag d.d. Apartmani Medena d.d. VABA d.d. banka Varaždin Dioki d.d. Varteks d.d. Elektroprojekt d.d.

zadnja cijena 12,74 0,44 85,40 1.085,00 154,50 23,06 25,00 15,11 9,61 407,00

promet 2.548,00 21.189,27 1.685.228,85 1.085,00 268.596,00 4.911,78 7.750,00 584.122,49 5.568,90 19.129,00

*vijesti

Proteklog je tjedna 39 od ukupno 85 aktivnih fondova zabilježilo porast vrijednosti udjela. Najuspješniji dionički fond protekloga tjedna bio je NFD Aureus Mena, kojem je vrijednost udjela porasla za 1,63 posto. Na drugom mjestu je Prospectus JIE s porastom od 1,08 posto. Najveći pad kod

dioničkih fondova imao je fond Platinum Global Opportunity, kojem je vrijednost pala za 2,55 posto, a slijedi ga Raiffeisen Prestige Equity s padom od 2,12 posto. Najuspješniji kod mješovitih fondova bio je KD Balanced koji je porastao za 1,16 posto, a slijedi ga Agram Trust s porastom od 0,41 posto.

Najveći pad u ovoj grupi zabilježio je Raiffeisen Balanced, kojem je vrijednost udjela smanjena za 2,57 posto, a slijedi ga Raiffeisen Prestige s padom od 1,81 posto. Najuspješniji kod obvezničkih bio je Erste Bond, koji je porastao za 0,23 posto, a slijedi ga Capital One s porastom od 0,1 posto.

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

Najveći pad u ovoj grupi zabilježio je PBZ Bond, kojem je vrijednost udjela smanjena za 1,55 posto, a slijedi ga Raiffeisen Bonds s padom od 1,25 posto. Novčani fondovi imali su uglavnom pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Platinum Cash s porastom od 1,28 posto. (M.R.) od 19. do 25. listopada 2012. godine

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn € € $ € kn kn € kn € kn kn kn € € € kn kn € € € €

12,7988 8,4546 112,2300 110,8800 131,1900 59,8884 11,5347 122,8409 45,5700 65,2314 77,1799 68,3700 90,3504 89,1700 41,2121 28,5040 21,6166 65,6233 46,4826 58,7990 67,6674 98,5594 11,9264 23,2000 6,3186 36,7807 87,0845 484,8433 71,8767 77,0300 133,8568 96,1257 9,2441 103,4259 79,8791 93,4107 9,3820 91,8500 92,1162 102,0300 108,7022

0,50 -1,43 -1,81 -1,80 -1,01 -0,03 -0,63 -1,76 -1,81 0,31 0,12 0,07 -0,35 0,44 1,08 -1,54 0,10 -0,01 -0,06 -0,31 -0,93 -1,10 -2,55 0,61 -1,07 -0,70 -2,02 1,63 -1,56 -0,48 -0,94 0,95 -0,93 -1,72 -0,94 -0,04 -1,49 -0,02 0,43 -2,12 -0,65

€ €

108,7700 130,6400

-0,48 0,04

Valuta

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global

govanijih dionica imalo je promet veći od milijun kuna, a sedam ih je zabilježilo pad cijene.

tjedna promjena -75,01% -54,64% -30,51% -22,44% -18,68% -17,64% -16,67% -14,29% -11,67% -11,52%

NFD Aureus Mena je najuspješniji dionički fond

Naziv(fond)

tjedna promjena -0,04% +1,02% -0,33% -0,22%

Naziv(fond) PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige VB SMART

kn € € kn kn kn kn kn kn kn € kn € €

94,9221 10,3206 128,4600 111,2328 80,5961 93,1826 7,5897 75,9184 4,7198 59,7719 9,0925 121,6173 101,8900 94,9927

*Tjedna promjena [%] -0,08 -0,89 -2,57 0,00 -0,30 0,05 1,16 0,15 -0,97 0,41 -0,98 0,07 -1,81 -0,56

€ € € € € kn € €

173,7100 11,9088 182,4600 134,1398 141,9000 178,5588 137,5379 123,3996

0,09 -0,30 -1,25 -1,55 0,23 0,10 -0,47 -0,02

kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn kn

138,9055 170,7888 145,9619 132,8425 152,8500 145,7000 145,4509 127,4219 138,7524 128,9162 122,2327 11,3785 114,7738 83,4652 111,6900 104,3382 102,9600 102,9403 1258,6540 102,1487

0,04 0,06 0,04 0,07 0,04 0,07 0,03 0,02 0,05 0,05 0,05 0,07 0,07 1,28 0,05 0,09 -0,05 0,02 0,09 0,06

Valuta

Vrijednost udjela

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NFD Aureus MultiCash

Nova donacija PBZ Carda PBZ Card je nastavio obilježavati 40 godina American Expressa u Hrvatskoj realiziravši još jedan humanitarni projekt. Naime, prošli tjedan su predstavnici tvrtke uručili donaciju Kliničkoj bolnici Merkur u Zagrebu u iznosu od 351.120 kuna. Donirana sredstva namijenjena su Odjelu za neonatologiju za kupnju digitalnog ultrazvučnog sustava s color dopplerom koji će omogućiti bolnici kvalitetnije praćenje i liječenje djece s neurorizicima. Ovo je 13. donacija koju je PBZ Card realizirao u sklopu projekta Činim dobro svaki dan i American Express kartice sa srcem, putem kojih pomaže projektu Ministarstva zdravlja Praćenje djece s neurorizicima. Kreditom do legalne nekretnine Erste&Steiermärkische Bank u ponudu je uvrstio kredite za legalizaciju nekretnina, koji će klijentima biti na raspolaganju do 30. lipnja 2013. godine. Krediti su namijenjeni za ishođenje rješenja o izvedenom stanju, tj. ozakonjenje nezakonito izgrađene nekretnine, što obuhvaća podmirivanje troškova izrade potrebne dokumentacije i plaćanje naknada u postupku izda-

vanja tog rješenja. U ponudi su dva modela – krediti bez hipoteke, u iznosu do 25.000 eura, te krediti uz hipoteku, u iznosima od 15.000 do 50.000 eura. Prihodi manji od planiranih Tehnika je u prvih devet mjeseci ostvarila 637,6 milijuna kuna ukupnih prihoda, što je za 18,6 posto više u odnosu na isto razbolje prošle godine. Također, prema nerevidiranom konsolidiranom devetomjesečnom financijskom izvješću koje je objavljeno na Zagrebačkoj burzi stoji kako je to za 29,2 posto manje od planiranih prihoda. Glavni razlozi za manje ostvarenje planiranih prihoda nastali su zbog nedovoljne popunjenosti kapaciteta i prekida radova na projektima Supernova Buzin, Cimos i Vesna, te niskih temperatura u prvom tromjesečju i slabe prodaje stanova. Ponuda za Vaba banku Nakon dubinskog snimanja poslovanja Vaba banke, društvo Alternative Private Equity dalo je indikativnu ponudu za dokapitalizaciju te varaždinske banke u iznosu od 50 milijuna kuna. Navedena ponuda podrazumijeva dokapitalizaciju Vaba banke po cijeni od 14 kuna po dionici, a čime bi Alternative Private Equity stekao 66,92 posto u temeljnom kapitalu banke, i time postao najveći pojedinačni dioničar.



Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.