e-pv 3751

Tko će preživjeti Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi bit će veliko čistilište za domaća poduzeća

Hit proizvod: lješnjaci Potražnja je u Hrvatskoj tolika da velikom proizvođaču PP Orahovici neće ostati lješnjaka za izvoz

Najbolje je kad je idealno Dobre vijesti iz poljoprivrede: jesenska sjetva odvija se u daleko boljim uvjetima nego prošle jeseni

tema tjedna

priča s razlogom

aktualno

Str. 4-5

Str. 12

Str. 8

2008 2009 2010 2010 2011

3 7 5 1 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 5. studenoga 2012.

Godina LIX / Broj 3751. www.privredni.hr

privredni vjesnik

rušenje bespravne gradnje / potpore brodarima / traži se pravi suvenir / hrwwwatska / svijet financija

Drvna industrija

novi ulazak u recesiju Nakon dobre godine, ponovno loše brojke - i opet se iz Hrvatske izvoze goleme količine neobrađenoga drveta >>10-11

POS PRI EBA EEN LOG N info Što d

Ente o rpris e Eur nosi ope N etwo rk

Intervju: Zdravko Jelčić

Najbolja stvar koja nam se ove godine dogodila je otvaranje američkog tržišta, kaže predsjednik Uprave Spin Valisa >> 7

gospodarenje otpadom u zagrebu

Iako je u njegovu sanaciju uložen golem novac, do 2018.

Jakuševec će biti zatvoren. Nova lokacija znat će se uskoro

>> 6

Tjedni gospodarski TV magazin srijedom u 22:20 sati na

UVOD

www.privredni.hr Broj 3751, 5. studenoga 2012.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

3

pvinfo

Slavko Linić, ministar financija:

G(h)ost komentator: Marijan Kavran, direktor Drvnog klastera

Kapitalno uništena poduzeća

Nema strategije za drvnu industriju

Kriza u hrvatskom gospodarstvu je enormna. Imamo potpuno kapitalno uništena poduzeća koja ne mogu održavati ni tekuću proizvodnju, a kamoli razmišljati o novim investicijama. Ne možemo razvijati konkurentnu proizvodnju. Zato nastojimo smanjivati fiskalno opterećenje i ove smo godine počeli s nižom cijenom rada, smanjujući doprinose za zdravstveno osiguranje. Smanjili smo i parafiskalne namete. Ali još uvijek imamo deficit od 10 milijardi kuna, što je 3,2 posto BDP-a. Zato i dalje moramo nastaviti sa štednjom i strogo se držati financijske discipline.

Anton Kovačev, predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak:

Dodatna potpora turizmu i izvozu Zajam od 50 milijuna eura koji smo dogovorili sa Svjetskom bankom omogućit će nam da i dalje nesmetano podupiremo turizam i izvoz, kao bitne strateške grane gospodarstva Republike Hrvatske, a posebno sada kada je ponuda kvalitetnih kreditnih sredstava na financijskom tržištu ograničena. Samo ove godine HBOR je za potrebe izvoza, u sastavu kojeg je i turizam, odobrio gotovo 4,4 milijarde kuna kredita, što je za 30 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Nedostaje strateških promišljanja što činiti sa sirovinom te kako sačuvati i unaprijediti ovaj sektor koji nosi trećinu cijele prerađivačke industrije

U

natoč snažnom utjecaju koji je kriza proteklih godina imala na preradu drva u Hrvatskoj, taj sektor i dalje ulazi u red najkonkurentnijih dijelova hrvatskog gospodarstva, posebice stoga što njegova izvozna orijentacija donosi čak osam posto ukupnog hrvatskog izvoza te je riječ o najvećem neto izvozniku. Statistički gledano, rezultati postignuti u ovoj godini nisu zadovoljavajući (zabilježen je pad industrijske proizvodnje od 12 posto u razdoblju siječanj-lipanj, te pad izvoza od šest posto).

Strani kupci održavaju nas likvidnima

Država još uvijek nije dovoljno učinila za promociju i trasiranje izvoza naših proizvoda

Recesija je sve pogodila, pa tako i Dok-ing, ali ipak ne onoliko koliko je pogodila tvrtke isključivo orijentirane na domaće tržište. Zahvaljujući ugovorima koje imamo s američkom vladom i ruskim kupcima uspjeli smo ostati likvidni. Za sad se nekako držimo, što ne znači da nemamo zaduženja, da nismo u jednom segmentu čak i prezaduženi. Ali to je najviše zato što smo investirali u razvoj i otvaranje radnih mjesta. Otvaramo nove prostore, ulažemo u novu tehniku i nove strojeve jer vidimo da je to u krizi jedini način da opstanemo na svjetskom tržištu.

Sektorske tvrtke koje su iznijele najveći dio krizne prilagodbe sve češće se u preddepresijskoj atmosferi pitaju kakav je odnos države prema sektoru. Politike drvnog sektora zapravo ne postoje, nego se u prigodama rezanja vrpci ili sektorskih skupova ili pojave nekih ozbiljnijih problema iznose ideje koje generalno nisu loše i imaju donekle optimističan

Vjekoslav Majetić, direktor i vlasnik Dokinga:

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

prizvuk, no pate od nedostatka strateških elemenata i promišljanja što trebamo činiti s našom sirovinom te kako sačuvati i unaprijediti sektor koji predstavlja trećinu cijele prerađivačke industrije. Sektor ima još uvijek staru strategiju iz 2004., mizerne potpore od 60 milijuna kuna i najavu povećanja cijena koje će opteretiti sektor za najmanje 150 milijuna kuna.

Uočava se veliki pritisak energetskih investitora koji na krilima promocije ulaganja žele industriji preoteti dio drvne sirovine. Tu je i najava sindikata da će pokrenuti tužbe kojima će radnici tražiti da im poslodavci isplate prava iz kolektivnog ugovora te razlike u plaćama za protekle tri godine. Dio problema je stvorila Vlada umanjivanjem tzv. zelenog poreza pa se sada tih 200 milijuna kuna prebacuje na leđa iscrpljene industrije, iako je saborski Odbor za poljoprivredu u veljači donio zaključak da smanjenje ekološkog poreza ne smije povećati cijene.

Danas mnogima dobro zvuči podatak da je Hrvatska još uvijek četvrti svjetski proizvođač masivnog parketa te da naše tvrtke i dalje izvoze drvne proizvode na najzahtjevnija svjetska tržišta. Me-

diji su s oduševljenjem prenijeli vijest da su goranski prozori ugrađeni u hotel u Seoulu te da parketi od slavonskog hrasta i dalje pronalaze kupce u Moskvi ili Dubaiju.

To nažalost nije posljedica politike, nego rezultat individualne želje tvrtki da opstanu te da se izbore za dio novih i propulzivnih tržišta jer na starima nema prostora za rast, a ona najveća - poput Italije - proživljavaju velike turbulencije. Država još uvijek nije dovoljno učinila za promociju i trasiranje izvoza naših proizvoda. Stoga prava perjanica proizvodnje namještaja iz Sv. Križa Začretja,

koja na tržište u suradnji s dizajnerima izbacuje proizvode dostojne najboljih svjetskih brendova, i dalje vodi sama bitku za ambicioznu promociju na glavnim svjetskim sajmovima.

Najveću odgovornost za postojeće stanje snose sami drvoprerađivači jer nisu uspjeli izabrati pravu komunikacijsku strategiju prema vlasti i svima onima koji odlučuju o razvoju hrvatskog gospodarstva. U Saboru ne postoje lobiji koji bi zdušno navijali za drvo i šumu i koji bi predlagali zakonska rješenja kojima će se ova industrija vratiti na izgubljeno domaće tržište kroz javnu nabavu te im zakonski osigurati pravo na višegodišnje ugovore kako bi izbjegli slovenski scenarij uništenja domaćih pilana i odljeva sirovine prema susjednim EU zemljama. Ovih je dana Hrvatski drvni klaster objedinio ponudu posrnulih tvrtki koje su na prodaju. Za sada je u ponudi desetak većih, većinom tvrtki u stečaju, te niz malih pogona koji nisu preživjeli krizu.

Treba pronaći investitore i zadržati preradu drva jer ako se u spačvanskim ili ličkim šumama zatvori jedan pogon, teško je očekivati da će se ta proizvodnja ikada obnoviti.

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4923 232 E-mail: marketing@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Direktor: Nikola Baučić

Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

4

TEMA TJEDNA

Potpore za putničke i izletničke brodare

Potpore dobiva 14 privatnih brodara Potpore za gradnju trupa i rekonstrukciju putničkih i izletničkih brodova nakon javnog natječaja Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture u 2012. godini ostvarilo je 14 privatnih brodara malih poduzetnika.

Iznos ukupnih potpora za 2012. godinu je 3,9 milijuna kuna, od čega će se za 10 gradnji trupa izdvojiti 3,4 milijuna kuna, te oko 470.000 kuna za četiri rekonstrukcije postojećih plovila. Državna potpora malim brodarima iznosi osam posto cijene gradnje trupa ili rekonstrukcije brodova, brodica i jahti u domaćim brodogradilištima.

Na natječaj raspisan u svibnju 2012. pristiglo je 19 ponuda, od čega 12 zahtjeva za potpore gradnje i sedam za rekonstrukciju postojećeg plovila. Zbog neispunjavanja uvjeta, odbijena su dva zahtjeva za gradnju i tri za rekonstrukciju.

Podsjetimo, Vlada je 4. lipnja 2010. prihvatila Program izgradnje i re-

i mali poduzetnici najčešće nisu namjerno nelikvidni “Srednji nego zato što im to nameću veliki igrači. Pitanje je stoga je li trebalo sve poduzetnike staviti pod isti kišobran. ” Domagoj Sajter, Ekonomski fakultet, Osijek

Novi zakoni: proizvodnja dojmova ili stvarnih promjena?

konstrukcije putničke i izletničke flote i za trogodišnje razdoblje provedbe programa u državnom proračunu osigurala 12 milijuna kuna. Programom se financira gradnja trupa i rekonstrukcija putničkih i linijskih brodova do 100 BT-a, izletničkih brodova do 50 BT‑a, školskih brodova, jahti za gospodarske namjene i brodica za gospodarske namjene, osim ribarskih, te brodica namijenjenih unapređenju, ispitivanju i zaštiti mora u hrvatskim brodogradilištima. Ciljevi programa su poboljšanje sigurnosti plovidbe i zaštite okoliša, stvaranje uvjeta za podupiranje malog i srednjeg poduzetništva, te jačanje hrvatskih brodara pred ulazak Hrvatske u Europsku uniju. (J.V.)

*vijesti rencije koju HOK organizira 6. i 7. studenoga.

Mirenje vodi prema nagodbi Veliko povećanje broja predmeta na trgovačkim sudovima bit će nepremostiv problem bez ozbiljnije reforme, a to svakako uključuje i snažniju ulogu alternativnih metoda rješavanja sporova.

Među njima je najjeftinije mirenje, ali se unatoč trudu niza ustanova i Ministarstva pravosuđa mirenje ipak slabo razvija u Hrvatskoj. Među ustanovama koje ulažu velik trud u mirenje je Hrvatska obrtnička komora čiji Centar za mirenje uspijeva postići preko 30 posto nagodbi. Alternativni načini rješavanja sporova bit će glavna tema treće međunarodne konfe-

Privredni vjesnik Broj 3751, 5. studenoga 2012.

Smanjena dobit Kraš Grupe Kako je objavljeno na Zagrebačkoj burzi, Kraš Grupa je u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila konsolidirane ukupne

prihode u iznosu od 717,2 milijuna kuna. Rashodi su bili 711,5 milijuna, a dobit je nakon oporezivanja bila 5,7 milijuna kuna. Neto dobit je iznosila 1,3 milijuna kuna što je, u odnosu na isto razdoblje lani, pad od 93,3 posto. Kako je pojašnjeno, na prodaju na domaćem tržištu kao i na tržištima zemalja u regiji i dalje utječe pad kupovne moći potrošača.

Predstečajne bit će veliko č Velike probleme poduzećima donijela je i odluka o oporezivanju dividendi, pojačavši Brkanić. Porez na dobit sada poduzetnicima od 100 zarađenih kuna ostavlja 65, dok Igor Vukić vukic@privredni.hr

Z

akon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi bit će veliko čistilište poduzeća. Pitanje je koliko će insolventnih poduzeća preživjeti taj postupak, ali sigurno će nestati veliki broj tvrtki koje odavno postoje samo na papiru, rekao je za Privredni vjesnik porezni savjetnik Vlado Brkanić i prodekan Visoke škole za financijski menadžment.

Prema njegovim riječima, da se ranije radilo učinkovitije u stečajnim postupcima, ne bi bilo potrebno donositi novi zakon. “Bit će zanimljivo vidjeti rezultate nagodbi za šest mjeseci. Pokrenuta je golema energija za njihovo provođenje, uključena je i Fina i zaposleni u poreznoj upravi, no pitanje je hoće li rezultati biti u skladu s očekivanjima”, ocijenio je Brkanić.

Zakon je propisao rok plaćanja od 30 dana, a dopustio je i ugovore s rokom od 60 dana.

Ugovaranje s rokom do maksimalnih 360 dana moguće je uz izdavanje ovršnih isprava koje omogućavaju brzu naplatu.

Drugačije je u krizi Domagoj Sajter, profe-

Praksa je pokazala kako su generatori nelikvidnosti upravo najveće kompanije u zemlji, ističe Sajter

sor na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, koji je doktorirao na stečajnim postupcima, kaže da je praksa pokazala kako su generatori nelikvidnosti upravo najveće kompanije u zemlji. Veliki poduzetnici često donose namjer-

nu odluku da ne žele plaćati na vrijeme, odnosno da će plaćati s visokim odgodama plaćanja. Srednji i mali poduzetnici najčešće nisu namjerno nelikvidni nego zato što im to nameću veliki igrači. Pitanje je stoga je li trebalo sve po-

Porez na imovinu dodatno će srušiti tržište nekretnina Najavljeni porez na imovinu, koji će posebno pogoditi nekretnine koje se ne koriste, mogao bi dodatno ugroziti hrvatski građevinski sektor, smatra porezni savjetnik Vlado Brkanić. Tržište nekretnina je gotovo zamrlo, a zbog tog poreza mnogo će novih nekretnina biti ponuđeno na prodaju. To će dovesti do daljnjeg pada cijena, a prodavatelji neće moći vratiti uloženo. Graditeljstvo može biti snažan zamašnjak oporavka gospodarstva,

a s novim porezom će se teže pokrenuti, ocjenjuje Brkanić.

Kaže da se i u drugim zemljama koje su uvele takav porez pokazalo da

su troškovi ubiranja prilično veliki, a istodobno se ne ostvaruju očekivani porezni prihodi.

duzetnike staviti pod isti kišobran, jer bi većina poduzetnika vrlo rado plaćala na vrijeme, ali to jednostavno ne mogu budući da im veliki poduzetnici (bilo javna, državna poduzeća, bilo privatnici) ne podmiruju svoje obveze.

5

www.privredni.hr Broj 3751, 5. studenoga 2012.

tajna jedan je od glavnih elemenata “ Porezna povjerenja u poreznom sustavu, a na listu

( 47% od svih tvrtki

”

dužnika može se doći zbog banalnih razloga.

ili njih 67.000 su tvrtke bez zaposlenih

Vlado Brkanić, porezni savjetnik

Stižu zahtjevi za pokretanje predstečajne nagodbe

e nagodbe čistilište ionako visoku poreznu presiju, smatra porezni savjetnik Vlado je ranije ostajalo 80 kuna jalo 80. Oslobađanje od poreza, ako se dobit reinvestira, regulirano je prilično rigidno jer se istovremeno mora povećati temeljni kapital upisom u sudski registar. Kad se taj kapital bude smanjivao, opet postaje oporeziv, ističe Brkanić.

I u građevinskom sektoru moglo bi doći do velikog pritiska na tvrtke da posluju u skladu s propisanim rokovima plaćanja, smatra Rade Pilipović, generalni direktor tvrtke Hidroelektra-niskogradnja. U građevinskom sektoru mnoge se tvrtke nastoje pridržavati međunarodnih pravila FIDIC, koja predviđaju plaćanje potraživanja u roku od 56 dana. To je funkcioniralo u dobrim vremenima, no u aktualnoj krizi mnogi teško ispunjavaju obveze. Pilipović kaže da se ipak primjećuje da je ove godine počelo stanovito uvođenje reda na tržištu, čemu je pridonijela i odluka Vlade da se za na-

Poduzetnici bi mogli biti natjerani na još veću poreznu evaziju i utaje kako se ne bi našli na listi srama, kaže Brkanić ručene investicije uplaćuju avansi od 10 posto ugovorene svote.

Porezni savjetnik Vlado Brkanić dodaje da je velike probleme poduzećima donijela i odluka o oporezivanju dividendi, što je pojačalo ionako visoku poreznu presiju. Porez na dobit sada poduzetnicima od 100 zarađenih kuna ostavlja 65 kuna, dok je ranije osta-

Porezna tajna Prema njegovim riječima, ni objava liste poreznih dužnika nije donijela zadovoljavajući rezultat.

“Osim dojma da se nešto važno radi u državi, može se dogoditi kontraefekt”, kaže Brkanić. Podsjeća da je porezna tajna jedan od glavnih elemenata povjerenja u poreznom sustavu, a na listu dužnika može se doći zbog banalnih razloga. “Ne štitim one koji su dugi niz godina izbjegavali plaćanje, ali sada na listu može doći netko tko ima dug star samo tri mjeseca. Za veće poduzetnike 300.000 kuna nije velik novac, možda im se neka poslovna aktivnost nije odigrala kako su očekivali, i evo ih već na listi. To im može prouzročiti daleko veću štetu”, ocjenjuje Brkanić. Dužnik plaća zatezne kamate, što je dovoljna kazna za kašnjenje u plaćanju obveza. Poduzetnici bi mogli biti natjerani na još veću poreznu evaziju i utaje kako se ne bi našli na listi srama, zaključio je Brkanić.

U nagodbe kreće 17 tvrtki dužnih 526 milijuna kuna U redovni postupak za nagodbu moglo bi ući 4421 poduzeće, dok bi 50.588 tvrtki išlo u skraćeni postupak, rekla je direktorica Fine Anđelka Buneta

D

o 30. listopada u Finu je stiglo 19 zahtjeva za pokretanje predstečajne nagodbe, objavila je Anđelka Buneta, predsjednica Uprave Fine. Dva zahtjeva odmah su odbijena jer je u tim tvrtkama već započet stečajni postupak.

Ostalih 17 dužnika nije imalo svu potrebnu dokumentaciju pa su pozvani da je dopune, ali će doći u obzir za postupak nagodbe. Te su tvrtke ukupno dužne 526 milijuna kuna, a dug svake od njih veći je od 10 milijuna kuna. U njima radi 85 radnika.

Na prošlotjednom seminaru o Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, koji je organizirao tjednik Lider, direktorica Fine rekla je da bi u redovni postupak za nagodbu moglo ući 4421 poduzeće, dok bi 50.588 tvrtki išlo u skraćeni postupak.

No u raspravi se čulo da bi se za redovan postupak predstečajne nagodbe moglo kvalificirati tek 400 prezaduženih tvrtki koje ipak imaju šansu preživjeti na tržištu. One će dobiti povjerenika stečajne nagodbe, a ovlašteni revizori ocjenjivat će njihov plan restrukturiranja. Mnogi elementi predstečajne nagodbe rješavat će se u praksi: primjerice, što će biti s potraživanjima vjerovnika koji ne prijave svoje tražbine nakon početka

Među najvećim generatorima nelikvidnosti bila su poduzeća bez zaposlenih, istaknula je ravnateljica Porezne uprave nagodbe ili mogu li dužnici u postupku predstečajne nagodbe stvarati i nove obveze? Povjerenik nagodbe bit će nadzornik ponašanja dužnika, ali on će nadzirati samo nužne isplate plaća radnicima i drugih operativnih troškova.

Zakon donosi i nove rokove plaćanja, koje će nadzirati Služba za unutarnji nadzor Ministarstva financija, rekla je Nada Čavlović Smiljanac, ravnateljica Porezne uprave.

Istaknula je kako su među najvećim generatorima nelikvidnosti bila su poduzeća bez zaposlenih, kojih ima 67.000 ili 47 posto od svih registriranih. Te su tvrtke pod posebnom pa-

skom poreznika, za neke od njih izrađuju se analize rizika i prate transakcije njihovih osnivača. Više se neće događati da netko stvori milijune duga, a da poreznici protiv njega ne pokrenu postupak naplate, istaknula je ravnateljica.

Rokovi plaćanja ugovoreni prije 1. listopada i stupanja zakona na snagu, ne moraju se mijenjati. Nekim poduzetnicima je to stvorilo problem jer imaju ugovor o naplati potraživanja od 90 ili 120 dana, a njihovi dobavljači sada traže nove rokove od 60 dana. Anđa Redžić, načelnica odjela naplate u Poreznoj upravi, savjetuje im da i oni pokušaju ugovoriti nove rokove naplate, uz opravdanje da su se bitno promijenile okolnosti na tržištu, što je često sastavni dio poslovnih ugovora. Kad se radi o potraživanjima prema tvrtkama kojima je osnivač država, postoji mogućnost prebijanja potraživanja s obvezom poreznog duga. (I.V.)

6

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3751, 5. studenoga 2012.

( 7748 zahtjeva

( 209 do kraja rujna

za legalizaciju od 15. rujna do 15. listopada

broj srušenih nezakonitih građevina

Bespravna gradnja

Neće kuća pobjeći, makar bila i u Smočiguzici Brzina rješavanja zahtjeva za legalizaciju jako varira, pa su tako Bjelovar, Krapina, Makarska, Petrinja i Krapinsko-zagorska županija već riješili preko 30 posto zahtjeva, dok su Vodnjan, Novigrad i Rijeka ispod dva posto Drago Živković zivkovic@privredni.hr

O

d sredine rujna do sredine listopada zaprimljeno je 7748 zahtjeva za legalizaciju bespravnih građevina po novom zakonu koji je na snazi od početka kolovoza. “U zadnjih mjesec dana broj zahtjeva za legalizaciju bespravno sagrađenih objekata porastao je za čak 500 posto.

To je dokaz da smo napravili dobar i jednostavan zakon”, rekao je ministar graditeljstva i prostornog uređenja Ivan Vrdoljak ističući da je u čitavih godinu dana primjene

starog zakona podneseno samo 15.205 zahtjeva.

Nastavi li se ovakav tempo, država će postići ključni cilj legalizacije: svesti problem bespravne gradnje na broj građevina koje inspekcija realno može srušiti. Iako je otprije poznato koliko građevina već ima rješenje za rušenje (oko 31.000), Vrdoljak nema podatak za koliko je od tih građevina podnesen zahtjev. Ali njegov pomoćnik Davorin Oršanić ima podatak o broju srušenih građevina ove godine: do kraja rujna 209, od čega je samo dvije srušila inspekcija, a sve ostale sami vla-

snici. U kontinentalnom dijelu Hrvatske srušena je 131 građevina, a uz oba-

Do kraja godine inspekcija će se usredotočiti na Zagreb i Zagrebačku županiju, ali neće zanemariti ni priobalje lu 78. Oršanić najavljuje da će se do kraja godine usredotočiti na Zagreb i Zagrebačku županiju, ali neće zanemariti ni prioba-

lje. Prioritet su i dalje građevine koje su započete nakon 21. lipnja 2011. i ne nalaze se na ortofoto snimkama. Većina njih je zatečena u početnoj fazi gradnje, pa su rušeni uglavnom samo temelji.

Zadar problematičan No, Oršanić ističe da im kriterij nije veličina građevine ili njezin vlasnik, nego samo je li zakonita.

Brzina rješavanja zahtjeva za legalizaciju jako varira, pa su tako Bjelovar, Krapina, Makarska, Petrinja i Krapinsko-zagorska županija već riješili preko 30 posto zahtjeva,

dok su Vodnjan, Novigrad i Rijeka ispod dva posto. Zadarska županija riješila je tek nešto malo iznad dva posto zahtjeva, a Vrdoljak ju je posebno istaknuo kao loš primjer zbog toga što je u toj županiji zaprimljeno uvjerljivo najviše zahtjeva, čak 5202. Do kraja roka može se očekivati i desetak tisuća zahtjeva, pa Vrdoljak smatra da je problem u Zadarskoj županiji izraženiji nego u nekim drugima gdje je postotak rješavanja nizak ali je i broj zahtjeva puno manji. I Vrdoljak i Oršanić po-

sebno naglašavaju da ih ne zanima u čijem je vlasništvu nezakonita građevina, pa “makar to bio i holivudski glumac”. Jedini za kojega postoje takve sumnje je Goran Višnjić, na čijem je zemljištu u uvali Smočiguzica na Hvaru nedavno srušena ilegalna gusterna. Oršanić kaže da su, koliko on zna, Višnjić i njegova supruga uredno ishodili dozvolu za obnovu i nadogradnju stare kućice, ali da će inspekcija ipak dodatno provjeriti taj slučaj. Na pitanje zašto to već nisu učinili, Oršanić je odgovorio: “Neće kuća pobjeći’’.

Gospodarenje otpadom

Nadnaravna moć zakona Lokacija za izgradnju spalionice otpada trebala bi biti odabrana do kraja iduće godine Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

K

ako bi se uredio problem gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, tijekom proteklih desetak godina učinjene su neke promjene. Međutim, kaže Mihael Zmajlović, ministar zaštite okoliša i prirode, u nekim područjima nije učinjeno gotovo ništa. “Stoga je u pripremi novi zakon o otpadu kojem se već sada pripisuje nadnaravna moć. Nai-

me, očekuje se da će novi zakon na čarobni način riješiti sve probleme i da će kada on bude donesen sve funkcionirati kako treba, i odvojeno prikupljanje i recikliranje. To je iluzija”, naglašava ministar dodavši kako ni sada nema prepreka da se, primjerice, otpad više odvaja.

Kao jedan od osnovnih preduvjeta za snažniji, bolji i pravedniji razvoj sustava gospodarenja otpadom Zmajlović ističe naplatu prikupljanja otpada po njegovoj količini.

Sandra Tucak Zorić, pomoćnica zagrebačkog pročelnika gradskog Sektora za zaštitu okoliša i gospodarenje otpadom, napominje kako je otpad vrijedan energetski resurs i sekundarna sirovina. “No, neki od problema u području gospodarenja otpadom su nedovoljni ljudski kapaciteti za rad na određenim projektima i dugotrajne procedure za njihovu provedbu te, u nekim slučajevima, snažan otpor lokalnog stanovništva“, istaknula je Sandra

Tucak Zorić na 12. Međunarodnom simpoziju o gospodarenju otpadom koji su organizirali Grad Zagreb i Međunarodno udruženje za kruti otpad.

Jakuševec do 2018.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić naglašava kako je u sanaciju odlagališta otpada Jakuševec uložen velik novac. K tomu, izgrađen je najmoderniji pročistač otpadnih voda, devet reciklažnih dvorišta i dvije kompostane. “Međutim, nedosta-

je ekološke kulture građana”, ističe Bandić dodavši kako vjeruje da će se do kraja iduće godine odabrati lokacija za spalionicu, za što je potreban konsenzus struke i javnosti jer do 2018. Jakuševec treba biti zatvoren.

Ivo Čović, predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga, dodao je kako gospodarenje otpadom nema samo ekološku ili sanitarnu dimenziju već je riječ o industriji u kojoj se primjenjuju najnovija tehnološka rješe-

nja. Zagrebački holding prati te trendove i poduzima aktivnosti za poboljšanje sustava gospodarenja otpadom. Premda se u Zagrebu zbog utjecaja gospodarske krize u zadnjih nekoliko godina bilježi smanjivanje količine odloženog otpada, sa 400.000 na otprilike 300.000 tona, povećava se broj vrsta otpada koje se odvojeno skupljaju, recikliraju i oporabljuju.

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3751, 5. studenoga 2012.

( 165 mil kn

planirani prihodi Spin Valisa u 2012.

7

( gotovo 85%

proizvodnje te tvrtke namijenjeno je izvozu

Zdravko Jelčić, predsjednik Uprave Spin Valisa

Iz krize kroz nova tržišta Najbolja stvar koja nam se u ovoj godini dogodila je ponovno otvaranje američkog tržišta, na kojem smo ugovorili značajan posao, što nam je već popravilo bilancu i popunilo proizvodne kapacitete Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

S

pin Valis jedna je od malobrojnih tvrtki u drvnom sektoru koja i u ovoj godini, koju je obilježio pad proizvodnje i izvoza, ostvaruje pozitivnu bilancu. U 2012. očekuju rast proizvodnje od 15 posto, a u idućoj, zahvaljujući otvaranju novih tržišta, još 10-postotni rast. Njen prvi čovjek, predsjednik Uprave Zdravko Jelčić, ujedno je predsjednik Udruženja drvnoprerađivačke industrije Hrvatske gospodarske komore.

S njime smo razgovarali o planovima tvrtke, ali i stanju u ovom sektoru gospodarstva.

Unatoč krizi u sektoru, proizvodnja Spin Valisa raste, a otvorena su i nova tržišta...

- Spin Valis u prvih osam mjeseci ove godine ima rast od 13 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Najbolja stvar koja nam se u ovoj godini dogodila je ponovno otvaranje američkog tržišta, na kojem smo ugovorili značajan posao, što nam je već popravilo bilancu i popunilo proizvodne kapacitete. Ove ćemo godine proizvesti znatne količine hrastovog namještaja i to stolova, stolica i vitrina visoke kvalitete i visoke cijene koje američko tržište zahtijeva i može platiti. Distribuciju će nam raditi njihovi vodeći trgovci. Koliko mi je poznato, za sada smo jedini koji ozbiljnije radimo na tom tržištu. U zadnjih 10 godina znatnog pada vrijednosti dolara prema

euru pa i kuni, to je bio veliki problem hrvatskim namještajcima, ali i svim izvoznicima u SAD. Kako je tečaj u međuvremenu porastao, postali smo konkurentni i sada možemo pozitivno kalkulirati. Vje-

Prije svega drvni sektor muči potkapitaliziranost koja ne omogućava rast i sigurnost poslovanja rujem da će nam upravo to tržište u sljedećem razdoblju biti sve važnije.

Zašto je došlo do pada izvoza drvnog sektora u ovoj godini, nakon prošlogodišnjeg dosezanja pretkriznih brojki?

- Više je razloga za to. Dobar dio tvrtki u našem sek-

toru brine problem nelikvidnosti i insolventnosti.

No prije svega naš sektor muči potkapitaliziranost koja ne omogućava rast i sigurnost poslovanja. Posljedica toga je manjak investicija u nove proizvode i nova tržišta. Isto tako nemamo dovoljno novca za ulaganje u znanje ni nove kapacitete proizvodnje. S druge strane imamo i nešto što bismo mogli nazvati kontrakcijom na stranim tržištima. I dalje je u većini europskih zemalja prisutna recesija što za posljedicu ima smanjivanje narudžbi. Zbog toga je i došlo do blagog pada izvoza i industrijske proizvodnje. Ono što ipak veseli u ovoj situaciji je to što su izvoz i proizvodnja namještaja, koja ima najveću dodanu vrijednost u drvnom sektoru, negdje na razini prošle godine.

Iako imamo pet do osam

posto pad industrijske proizvodnje, vjerujemo da ćemo do kraja godine doći na razinu prošle godine i u proizvodnji i izvozu.

Kako izaći iz krize?

- Prije svega, mora se ulagati u ovaj sektor. Mora se podizati konkurentnost proizvoda na globalnom tržištu, na kojem je drvna industrija prisutna - više od 65 posto njene proizvodnje završava na inozemnom tržištu. Ove godine se nadamo da ćemo ostvariti ukupan izvoz na razini prošlogodišnjih 964 milijuna američkih dolara. Želja je našeg Udruženja drvoprerađivača da vrlo brzo dođemo do ukupnog izvoza od milijardu i pol dolara. Smatram da je to moguće, i to u sljedećih pet godina. No da bismo to ostvarili, nužne su nam i mjere Vlade koje očekujemo kroz industrijske poli-

tike, a impuls našem sektoru trebalo bi dati korištenje fondova Europske unije. I dalje očekujemo suradnju kroz višegodišnje ugovore s Hrvatskim šumama i dosadašnju rabatnu politiku.

To će nam dati bolju poziciju za razgovore s bankama i kupcima, ali i osigurati snažnije investiranje u sektor. Nužno je restrukturiranje, no potrebno je i dalje ulagati - u znanje i dizanje konkurentnosti.

Kako institucije mogu pomoći ovoj grani gospodarstva?

- Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u kojima država upravlja s više od 80 posto šuma. Nama proizvođačima iz drvnog sektora taj je odnos važan, tu se prelamaju naši interesi. Smatram da Hrvatske šume moraju raditi tržišno i profitabilno. Ove su im godine prepolovljeni

prihodi. Ostali su bez 180 milijuna kuna zbog izmjene Pravilnika o naknadama za općekorisne funkcije šuma. Realno govoreći, i dalje imaju problema s nerestrukturiranošću koja traje možda i predugo. S druge strane, drvari žele sirovinu imati na raspolaganju, i to što kvalitetniju i bolju, posebno oni koji rade finalni proizvod. Mislim da oni koji rade finalne proizvode jesu i moraju biti u fokusu Hrvatskih šuma, Vlade i cijelog ovog sektora. Nove odluke koje se tiču sektora i koje su sada u raspravama, moraju biti na korist onih koji mogu biti motori, pokretači ovog sektora kako bi on dobio zasluženo mjesto u hrvatskom gospodarstvu. Valja naglasiti da je naš sektor jedan od rijetkih koji se bazira na domaćem resursu, domaćem znanju, izvoznom proizvodu, i da je jedan od malobrojnih koji imaju sigurnu budućnost.

Zadani cilj našeg sektora je 1,5 milijardi izvoza i povećanje broja zaposlenih sa sadašnjih 21.000 na 30.000.

Koliko u tom rastu planira ostvariti Spin Valis?

- Vidjet ćemo. Gotovo 85 posto naše proizvodnje namijenjeno je izvozu.

Hrvatsko je tržište malo i mi, ako želimo dobro poslovati moramo biti na svjetskom tržištu. Za sada radimo pozitivno i stabilno. Ove godine planiramo ostvariti prihode od 165 milijuna kuna i očekujemo godišnji rast od 15 posto u odnosu na prošlu godinu. I iduće godine planiramo rast od desetak posto.

8

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3751, 5. studenoga 2012.

( 170.000 ha ( oko 15.000 ha

*vijesti

bit će zasijano pšenicom

Manja dobit Konzuma Pad osobne potrošnje u prvih devet mjeseci ove godine odrazio se i na dobit trgovačkog lanca Konzum. U odnosu na isto razdoblje lani, dobit je smanjena za 5,6 posto, na 160,6 milijuna kuna.

Kako je objavljeno na Zagrebačkoj burzi, prihod je u tom razdoblju iznosio čak 11,36 milijardi kuna, što je u usporedbi s istim razdobljem 2011. porast od 1,84 posto.

CO povećao dobit Croatia osiguranju u prvih devet mjeseci ove godine porasla je bruto dobit za 49,7 posto, na 101,4 milijuna kuna, izvijestili su iz te kompanije. U spomenutom je razdoblju CO ostvario ukupnu zaračunatu premiju od 2,19 milijardi kuna, što je oko četiri posto manje nego u istom razdoblju lani. Pad premija, ističu, uzrokovan je prije svega lošom gospodarskom situacijom i nestankom određenih velikih poslovnih subjekata.

Pritom je u životnim osiguranjima premija pala za 1,2 posto, a u neživotnim osiguranjima za 4,3 posto.

Ukupni prihodi bilježe neznatni pad od 0,9 posto, dok su rashodi iznosili 1,94 milijarde kuna i manji su za 2,6 posto.

Dobit Leda Dobit Leda, kompanije u sastavu koncerna Agrokor, u prva tri kvartala ove godine iznosila je 118,45 milijuna kuna. To je u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada je dobit iznosila 111,50 milijuna, rast od 6,2 posto.

Ukupni prihodi iznosili su 996,94 milijuna kuna, što je za oko milijun kuna manje nego u istom razdoblju lani. Rashodi su pali sa 878,86 milijuna na 866,85 milijuna kuna.

bit će pod uljanom repicom

NAPOKON DOBRE VIJESTI IZ POLJOPRIVREDE

Jesenska sjetva u optimalnim uvjetima Zahvaljujući kišama s početka listopada, priprema tla za jesensku sjetvu na gotovo čitavom području kontinentalne Hrvatske odvija se u znatno boljim uvjetima nego što je to bilo prošle jeseni Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

U

normalnim, ili bolje rečeno, u dosadašnjim uobičajenim klimatskim uvjetima, ovo je doba godine kada se na poljoprivrednim površinama događaju najintenzivnije aktivnosti: završava se berba kasnih usjeva i odvijaju se radovi jesenske sjetve. No, zbog ovogodišnje suše i bitno smanjenih prinosa već su davno završene berbe kukuruza, soje i suncokreta, dok je vađenje šećerne repe također pri kraju.

Istodobno, jesenska sjetva ozimih kultura u punom je jeku. Naime, nešto više od trećine ukupnih poljoprivrednih površina zasijava se upravo u jesen. Zahvaljujući kišama s početka listopada, priprema tla za jesensku sjetvu na gotovo čitavom području kontinentalne Hrvatske odvija se u znatno boljim uvjetima nego što je to bilo prošle jeseni.

Tako je sjetva uljane repice već završena, a posijani usjevi su ponikli. Nažalost, zbog prošlogodišnjeg lošeg iskustva sa sušom kada su mnogi poljoprivrednici morali zaoravati površine zasijane uljanom repicom jer ništa nije izniklo, jesenas je ovom uljaricom zasijano tek između 14.000 i 15.000 hektara na području čitave Hrvatske, dok je prijašnjih godina uljana repica bila zastupljena i na 28.000 hektara.

Najviše pšenice i ječma Za razliku od uljane repice, veću zastupljenost u jesenskoj sjetvi nego što je to bilo ranijih godina imat će ozimi ječam, posebice pivarski ječam. I sjetva ove kulture već je obavljena, a zbog solidne vlage u tlu i toplih jesenskih dana, na mnogim je površinama ječam već iznikao.

Već tradicionalno, uvjerljivi rekorder jesenske sjetve je pšenica, a prema riječima Ernesta Nada iz HGK-Županij-

I mehanizacija putem IPARD-a Zahvaljujući višemjesečnim aktivnostima i zahtjevima koje je u sklopu petih izmjena IPARD programa Ministarstvo poljoprivrede apliciralo Europskoj komisiji, odobrena je nabava poljoprivredne mehanizacije i opreme iz tog EU programa. Ovo je proširenje značajno jer se odnosi na mogućnost nabave nove poljoprivredne mehanizacije i opreme (za osnovnu i dodatnu obradu tla, gnojidbu, za sjetvu i sadnju, zaštitu bilja, žetvu i transport) uključujući i traktore, a u tome će se moći natjecati korisnici mjere 101. Prema riječima načelnika Sektora za upravljanje programima ruralnog razvoja Ministarstva poljoprivrede Tugomira Majdaka, natječaj će biti otvoren početkom iduće godine.

ske komore Osijek, ove će jeseni u Hrvatskoj pšenicom biti zasijano najmanje 170.000 hektara, od čega samo na području Osječko-baranjske županije oko 60.000 hektara. Uz očekivani prinos od najmanje 5,5 tona po hektaru, početkom sljedećeg ljeta hrvatski bi ratari trebali požeti nešto više od milijun tona ove žitarice.

S obzirom na dobru cijenu koju je ove godine postigla pšenica, ali i s obzirom na klimatske uvjete, povećanje površina pod ovom žitaricom je očekivano. Da bi zadovoljstvo proizvođača bilo potpuno, do sljedećeg žetvenog razdoblja trebalo bi intenzivirati licenciranje silosa što bi, uz skladišnicu, omogućilo kreditiranje tekuće proizvodnje koja sve više zahtijeva velika financijska ulaganja.

Unatoč suši bit će dovoljno sjemena Naime, kao po pravilu, u poljoprivredi uvijek uz jednu dobru stiže i barem jedna loša vijest. Do-

bra vijest je svakako da se jesenska sjetva odvija u idealnim agrotehničkim rokovima i klimatskim uvjetima, međutim aktualnu jesensku sjetvu prate i sve nevolje nagomilane ranije: poskupljenje repromaterijala, goriva, gnojiva i sjemena.

Očekuje se prinos pšenice od najmanje 5,5 tona po hektaru Zbog toga problema imaju i proizvođači sjemena.

No, unatoč problemima sa sušom, sjemenari jamče da će kvalitetnog sjemena biti dovoljno.

“Znatno niže ovogodišnje prinose sjemenskog kukuruza i sjemenske soje nastojat ćemo amortizirati znanstveno-istraživačkim i stručnim radom, kao i određenim poslovnim potezima, tako da na tržištu bude dovoljno kvalitetne sjemenske robe. Razvijamo genotipove, sorte i hi-

bride koji su otporniji i tolerantniji na sušu nego što je inozemni sortiment ali i naš vlastiti sortiment prije desetak godina. Predviđanja su takva da će biti sve više godina obilježenih nedostatkom vode kako u tlu, tako i u zraku. Dakle, problem nije jednostavan. Naime, često se govori o dvije sušne godine, a činjenica jest da mi u zadnjih pet godina imamo tri sušne godine te je stoga, dugoročno gledano, situacija mnogo ozbiljnija. K tome, ne radi se samo o hrvatskim poljoprivrednim površinama. Slična je situacija u većem dijelu Europe i svijeta. Treba znati da je 60 posto kukuruznog pojasa u SAD-u ove godine zahvaćeno radikalnom sušom”, rekao je za Privredni vjesnik Zvonimir Zdunić, ravnatelj Poljoprivrednog instituta Osijek, naglašavajući kako će hrvatski poljoprivredni proizvođači i za proljetnu sjetvu imati dovoljno kvalitetnog domaćeg sjemenskog materijala.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3751, 5. studenoga 2012.

( 15 megavata

kvota za integrirane sunčane elektrane

9

( 10 megavata

kvota za neintegrirane sunčane elektrane

Sjednica hrvatske vlade

Oporezivanje imovine tek od iduće jeseni Vlada je izmijenila i tarifni sustav za obnovljive izvore energije te za iduću godinu povećala kvote za izgradnju sunčanih elektrana Igor Vukić vukic@privredni.hr

N

akon niza negativnih reakcija na najavu uvođenja poreza na imovinu, Vlada je odlučila odgoditi početak primjene tog poreza i o njemu provesti široku javnu raspravu. Umjesto primjene od početka iduće godine, zakon o porezu na imovinu donio bi se najvjerojatnije 1. travnja. Prema riječima ministra financija Slavka Linića, prva rješenja obveznici bi dobili u jesen iduće godine.

“Cijelu ovu godinu interesne grupacije bave se neistinitim procjenama o efektima tog poreza i plaše javnost. Ocjenjujemo da nam treba tri mjeseca javne rasprave i komunikacije s građanima da probamo objasniti što toč-

Vanjski PR za promociju Plomina i Omble!

Hrvatskoj elektroprivredi odobreno je angažiranje vanjske agencije za odnose s javnošću za promociju projekata Plomin C, hidroelektrane Ombla i Dubrovnik 2 te sustava hidroelektrana Senj-Kosinj. Agencija će se odabrati javnim natječajem. no donosi taj zakon”, kazao je Linić.

Premijer Zoran Milanović rekao je da će u javnoj raspravi, uz konzultacije sa stručnjacima, biti

Svaki će građanin prije primjene poreza na imovinu moći izračunati koliko će plaćati detaljno prikazani svi modeli naplate poreza na imovinu. Svaki će građanin prije primjene moći izračunati koliko treba plaćati.

Milanović je dodao da Vlada tim porezom ne želi povećati ukupno porezno opterećenje. Nastojat će se postići da porez ne bude novi udar na srednji sloj građana i da dodatno ne naruši njihovu potrošnju koja bitno pridonosi dinamici gospodarstva.

“Taj je sloj temelj potrošačkog društva, koje mnogi ne vole, ali ipak je riječ o jednom od glavnih elemenata tržišne ekonomije”, istaknuo je Milanović.

Novi tarifni sustav Vlada je izmijenila tarifni sustav za obnovljive izvore energije i za iduću go-

dinu povećala kvote za izgradnju sunčanih elektrana. Kvote, odnosno, ukupna moguća instalirana snaga iznosi 15 megavata za integrirane sunčane elektrane i 10 megavata za neintegrirane. Za ovu godinu, primjerice, kvota je iznosila 10 i pet megavata. Određeno je i da oprema koja se ugrađuje u “zelene elektrane” ne smije biti starija od dvije godi-

ne. Jednostavnija procedura za gradnju postrojenja u ovom sektoru znatno je povećala broj investicija, istaknuo je Radimir Čačić, prvi potpredsjednik Vlade. Do ove godine bilo je instalirano 108 megavata snage u vjetroelektranama, a samo ove godine ugovoreno je 239 novih megavata iz energije vjetra. Riječ je o investicijama vrijednim gotovo 400

milijuna eura, istaknuo je Čačić. Do zastoja nije došlo ni kod sunčanih elektrana. Vlada je zatekla instaliranih samo 0,5 megavata, a do kraja listopada ugovorena je gradnja cijele godišnje kvote od 10 megavata. Proizvođači biogoriva iduće godine dobivat će poticaj od 2,82 kune po litri proizvedenog biodizela i 0,26 kuna po litri bioetanola.

ujednačila šarolika praksa po županijama. U nekima od njih sada je upis nekretnine gotov za jedan dan, u nekima se čeka i 100 dana, a prosjek je 30 dana. Prekršajni dio zakonodavstva beznadno je zakompliciran: kad su u Ministarstvu, kaže Miljenić, krenuli prebrojavati zakone i podzakonske akte koji sadrže nekakve prekršajne odredbe, odustali su kad su ih nabrojali preko 700. Zato će se ići na mak-

simalno pojednostavljenje prekršajnog postupka, a tko se bude žalio, riskirat će još višu kaznu. Smanjenje broja zaostalih sudskih predmeta – a nagomilalo ih se 840.000 – rješavat će se preraspodjelom među sucima i okrupnjavanjem sudova. Predsjednici sudova i sami suci ubuduće će biti odgovorni za gomilanje predmeta, zbog čega će se mijenjati i zakoni o sudovima i Državnom sudbenom vijeću, najavio je ministar Miljenić. (D.Ž.)

Reforme u pravosuđu

Ovrhe će voditi općinski sudovi

T

ri su područja na kojima Ministarstvo pravosuđa namjerava do kraja ove godine zakonodavno intervenirati kako bi potaknulo razvoj gospodarstva, najavio je ministar Orsat Miljenić na radnom ručku Hrvatske udruge poslodavaca. Prvo je područje stečajeva, drugo su ovrhe, a treće je rješavanje zaostalih sudskih predmeta. Ovršni zakon je nedavno promijenjen, tako da sada imamo, pre-

ma ministru, lakšu i bržu naplatu dugova tamo gdje novca ima. Tamo gdje novca nema, vjerov-

Uskoro se očekuju izmjene Zakona o zemljišnim knjigama nik se još i može naplatiti iz nekretnina, ali trošak naplate iz pokretnina, kaže ministar, jednostav-

no je prevelik da bi se to isplatilo. Porast broja krivotvorenih zadužnica rješavat će se registrom zadužnica, a slično će biti i s ovršnim ispravama. Zakon o parničnom postupku očekuju gotovo revolucionarne promjene: postupak će biti ograničen na tri ročišta, a viši sudovi neće moći beskonačno ukidati presude nižih sudova. Ovršni postupak više neće voditi trgovački, nego općinski sudovi, dok će se trgovački baviti

ozbiljnijim sporovima veće vrijednosti.

Ujednačiti praksu “Neće se više događati da se sudac trgovačkog suda i tri suca Visokog trgovačkog suda bave sporom vrijednosti 500 kuna. To sebi jednostavno ne možemo priuštiti’’, rekao je Miljenić. U Saboru bi do kraja godine trebale biti i izmjene Zakona o zemljišnim knjigama, kojima će se uvesti i visoki zemljišnoknjižni sud, kako bi se

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3751, 5. studenoga 2012.

( više od 1,35 mil t drveta izvezeno u vrlo niskom stupnju obrade

( oko 290 mil kn

dobio drvni sektor u zadnje 4 godine

Drvna industrija

Nakon dobre godine, n Izvoz u prvih osam mjeseci ove godine pokazuje pad od 5,1 posto, no bilanca robne razmjene je u međuvremenu porasla godinu vrijedne 59,5 milijuna kuna dobilo je 160 tvrtki Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

U

natoč činjenici da Hrvatska ima izuzetno prirodno i obnovljivo bogatstvo u svojim šumama i unatoč tome što drvna industrija ostvaruje značajnih osam posto ukupnog domaćeg izvoza, ovaj sektor nije u fokusu hrvatskog gospodarstva, kažu drvari.

Nakon dobre prošle godine u kojoj je po izvozu od 964 milijuna američkih dolara gotovo dosegnuta razina pretkrizne 2007. godine, podaci o izvozu i proizvodnji drvne industrije u prvih osam mjeseci 2012. pokazuju pad izvoza od 5,1 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

Državne institucije procjenjuju kako drvna industrija zbog izvozne orijentiranosti, a velikim dijelom i zbog povezanosti s građevinskim sektorom i kupovnom moći domaćeg tržišta, i dalje osjeća negativan utjecaj krize.

Krizu je potvrdila i Ambienta, međunarodni sajam namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije, na kojemu prvi put nisu nastupile neke od

perjanica ovog sektora. S Ambiente su izostali svi proizvođači parketa – vodećeg izvoznog proizvoda u ovoj branši, ali i velike tvrtke poput Tvina, Spačve i Finvesta.

Iako njihovi čelnici taj izostanak pravdaju pripremama za nastupe na njima atraktivnijim sajmovima, na izvoznim tržištima poput Domotexa u Hannoveru, ili pak u Kölnu, mnogi proizvođači iz ovog sektora najavljuju organizaciju nove prodajno sajamske manifestacije

koja bi trebala na atraktivniji i komercijalno isplativiji način okupiti sve one koji izrađuju proizvode za opremanje doma.

Opet izvozimo gole šume U prvih osam mjeseci prošle godine drvni sektor koji uključuje i proizvođače namještaja izvezao je robe za 634 milijuna dolara, a od siječnja do kolovoza ove godine izvoz je zaključen na 601 milijun dolara. U istom razdoblju smanjen je i uvoz za 9,8

Drvari vjeruju kako se u golemoj količini izvezenih trupaca krije kvalitetna sirovina koja traži zaobilazan put do stranog kupca posto, sa 396 na 357 milijuna američkih dolara.

Najveći dio ovogodišnjeg izvoza, 379 milijuna dolara, odnosi se na drvo i drvne proizvode, dok je

namještaja izvezeno za 22 milijuna američkih dolara. Suficit u ukupnoj robnoj razmjeni je velik, 223 milijuna dolara ili 168 posto, no zabrinjava podatak da su domaći proizvođači uspjeli izvesti namještaja za samo milijun dolara više nego što ga je istodobno uvezeno na domaće tržište.

U prvih osam mjeseci iz Hrvatske je izvezeno više od 1,35 milijuna tona niskoobrađenog drva - ogrjevnog, neobrađenog drva ili samo oglo-

danih trupaca prepiljenih u daske. Sami drvari procjenjuju kako se među tim brojkama krije i visokokvalitetna sirovina koja traži zaobilazan put do stranog kupca.

Usitnjena podrška U zadnje četiri godine drvni je sektor kroz potpore dobio gotovo 290 milijuna nepovratnih i namjenskih kuna, no u sektoru ističu kako u njemu još uvijek nema strateškog pristupa branši nego je riječ o pojedinačnim

PPS Galeković: Na istočna tržišta - bez kredita Od male radionice za izradu namještaja PPS Galeković je narastao u jednog od najvećih parketara u regiji. Parket i podovi glavni su proizvod koji dvjestotinjak radnika proizvodi u dva pogona u Mraclinu kraj Velike Gorice i Majuru kraj Hrvatske Kostajnice. Za njih znaju diljem svijeta, a i u kriznim godinama proizvodnja, zaposlenost i prodaja im ne padaju. U ovoj godini očekuju rast od pet posto, najavljuje direktor marketinga Filip Galeković.

“Europa je u krizi i zbog toga smo se okrenuli istočnim tržištima. Otvorili smo Rusko

tržište, Azerbejdžan, Tursku, a radimo i na otvaranju Kazastana i Uzbekistana. Fokusirat ćemo se na izvoz, i to visokokvalitetnih proizvoda gdje se ostvaruje veća dodana vrijednost”, kaže Galeković.

Tvrtka godišnje proizvede više od 750 četvornih metara podova i parketa i preradi više od 40.000 prostornih metara trupaca.

Većina proizvodnje, oko 65 posto, završava u inozemstvu. Prednost njihove proizvodnje je orijentiranost prema masivnom parketu kojemu dalekoistočna konkurencija ne može parirati.

Tvrtka je ušla u investiciju za termo tretiranje kojim se oplemenjuje drvo, pa proizvode i deking. Sirovina je, naravno, iz hrvatskih šuma i to najvećim dijelom hrast.

Glavni nam je problem rast ulaznih cijena, ističe Galeković. “Ako želimo ostati konkurentni, ne smijemo dizati cijene na našim izvoznim tržištima. Na neke stvari nije moguće utjecati, ali svima bi nam trebao biti cilj osigurati rast izvoza”, ističe Galeković.

U sljedećem razdoblju planiraju otići i na nova tržišta. Pregovaraju o plasiranju par-

keta i podova u baltičkim zemljama, Novom Zelandu, Sjedinjenim Američkim Državama pa čak i Japanu.

Tvrtka nije otpustila zbog krize niti jednog radnika, a najavljuju kako će u idućim godinama povećavati broj zaposlenih. Osiguravanju dobrih radnika trebala bi pomoći i njihova inicijativa za pokretanje srednje škola za stolare u Kostajnici. I još jedna zanimljivost: za razliku od većine hrvatskih tvrtki PPS Galeković nema kreditna zaduženja. Sav rast ostvaren je vlastitim sredstvima. (K.S.)

11

www.privredni.hr Broj 3751, 5. studenoga 2012.

( 1369 tvrtki i 20.879 radnika

( 7,2 mlrd kn

radilo u sektoru krajem prošle godine

prihod drvnog sektora u 2011.

novi ulazak u recesiju za nekoliko milijuna kuna zbog većeg pada uvoza. Potpore sektoru koje dodjeljuje Ministarstvo poljoprivrede za ovu

Vanjskotrgovinska razmjena proizvoda od drva i namještaja 1200

milijuna USD

1000 800

izvoz

600

uvoz bilanca

400 200 0 2008.

2009.

2010.

2011.

I-VIII 2011.

I-VIII 2012.

Ukupna robna razmjena Hrvatske ka. Ukupni prihodi tvrtki u ovom sektoru iznosili su 7,2 milijarde kuna, što je devet posto više nego godinu ranije, no ipak manje od 7,5 milijardi koliko su uprihodile 2008. godine.

U srpnju ove godine

U srpnju ove godine prosječne plaće u ovom sektoru iznosile su 3301 kunu prosječne plaće u ovom sektoru iznosile su 3301 kunu što je znatno niže od hrvatskog prosjeka koji je tada iznosio 5424 kune.

Prosjek sektoru dižu plaće u šumarstvu koje su u tom mjesecu iznosile i dalje ispodprosječnih 5157 kuna.

Izlaz na nova tržišta Za daljnju ekspanziju na europsko ali i ostala inozemna tržišta važno je imati visokokvalitetne i atraktivno dizajnirane

proizvode te što veću produktivnost. Većoj produktivnosti i boljem planiranju proizvodnje trebali bi pomoći i dugoročni ugovori s Hrvatskim šumama o nabavi sirovine, koji bi uskoro trebali biti potpisani. Kako najavljuju u Ministarstvu poljoprivrede, pri dodjeli kvota uzimat će se u obzir elementi poput ostvarenog dohotka, realiziranog izvoza te broja zaposlenih. Dobroj perspektivi sektora trebali bi pomoći i strukturni fondovi EU-a za koje treba pripremiti kvalitetne projekte kako bi se povukao što veći financijski iznos.

Velik su potencijal i atraktivna i visokopotentna tržišta Ruske Federacije, Kazahstana i Arapskog poluotoka, ali i ostalih velikih i platno visokosposobnih nacionalnih tržišta, poput američkog. Neke od tvrtki već su krenule na ta tržišta, a zajedničkim nastupom mogle bi na njima ostvariti i dobre rezultate.

40000 30000 milijuna USD

inicijativama i uglavnom samostalnim pronalascima kupaca na stranim tržištima.

I za ovu godinu potpisani su ugovori o potporama, no 59,5 milijuna kuna dobilo je čak 160 tvrtki od 194 prijavljene tako da, pojedinačno gledano, potpore baš i neće biti izdašne.

Niska konkurentnost sektoru otežava povećanje izvoza. Izvoznici dodaju kako bi se moglo pomoći boljom tečajnom politikom, stvaranjem izvoznog brenda drvne industrije, i naravno, snižavanjem ulaznih cijena, od sirovine do energenata.

Iako većina tvrtki u sektoru odavno radi na stranim tržištima, i dalje ih karakterizira niska produktivnost, niska razina finalizacije, a poneke od njih muči samo loš menadžment.

Krajem prošle godine u ovom sektoru radilo je 1369 tvrtki koje su zapošljavale 20.879 radni-

izvoz

20000

uvoz bilanca

10000 0 2008.

2009.

2010.

-10000

2011.

I-VIII 2011.

I-VIII 2012.

-20000 Izvor: DZS obrada HGK

U susjedstvu slično Baš kao što je slučaj i u Hrvatskoj, bosanskohercegovačka drvna industrija je, zahvaljujući prirodnom bogatstvu, jedina gospodarska grana koja u toj zemlji ostvaruje suficit robne razmjene. U prošloj godini nastavila je svoju ekspanziju, no u prvih osam mjeseci ove godine također je zabilježila minus.

Izvoz je bio 2,7 posto manji nego godinu prije - 261,6 milijuna eura, a izvoz namještaja je pao za četiri posto, na 97 milijuna eura.

U 2011. godini bosanskohercegovački drvari su izvezli ukupno 412,8 milijuna eura što je 12 posto više nego godinu prije. No

većina izvezene robe bila je niskoobrađena.

Proizvodi šumarstva su u toj brojci na razini 68,8 milijuna eura, rezana građa 127,6 milijuna eura, a ploče i furnir 15,4 milijuna eura.

Udio namještaja u prošlogodišnjem izvozu iznosio je 153 milijuna eura.

U prošloj godini tamošnje gospodarstvo je uvezlo drvnih proizvoda i namještaja za 130,7 milijuna eura, pa je prema godini ranije uvoz porastao za dva posto.

Izvoz drvne industrije činio je 10 posto izvoza BiH u prošloj godini, a pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 316 posto.

12 PRIČA S RAZLOGOM *vijesti Vupik u gubitku U prva tri kvartala ove godine Vupik je ostvario ukupan prihod od 315,9 milijuna kuna, a rashodi su iznosili 316,3 milijuna kuna. Gubitak je bio 362.000 kuna, objavljeno je na Zagrebačkoj burzi.

U odnosu na isto razdoblje lani, prihodi od prodaje povećani su za 29,6 posto i iznose 241,9 milijuna kuna. Ukupni rashodi povećani su za 26,6 posto, a poslovni rashodi porasli su za 24,2 posto. Đuro Đaković u plusu Đuro Đaković Grupa je u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila konsolidiranu dobit nakon oporezivanja od 2,9 milijuna kuna. Lani je ta dobit iznosila 893.000 kuna. Grupa je imala znatno veće prihode nego lani: ukupni prihodi iznosili su 805,7 milijuna kuna i veći su za 240 milijuna kuna ili za 42,3 posto. Poslovni prihodi iznosili su 804,2 milijuna kuna i na godišnjoj su razini porasli za 44,7 posto ili za 248,7 milijuna kuna.

Ukupni konsolidirani rashodi iznosili su 801,1 milijun kuna i veći su u odnosu na lani za 238,6 milijuna kuna ili za 42,4 posto.

Dobit Ine više nego prepolovljena

Ina je u prvih devet mjeseci 2012. ostvarila 23,18 milijardi kuna prihoda ili 0,3 posto manje nego u istom razdoblju 2011.

Neto dobit je više nego prepolovljena, sa 2,05 milijardi na 940 milijuna kuna. Ukupni prihod od prodaje iznosio je 22,62 milijarde kuna što je 107 milijuna kuna manje nego u istom razdoblju lani.

Ukupne obveze smanjile su se za osam posto, na 15,22 milijarde kuna.

Zbog smanjenja dugoročnog duga, neto zaduženost Grupe Ina smanjila se za 30 posto, na 6,35 milijardi kuna. Obveze prema dobavljačima povećane su za 49 posto, na 3,03 milijarde kuna.

Privredni vjesnik Broj 3751, 5. studenoga 2012.

( 500 tona lješnjaka u ljusci prosječan urod na imanju PP Orahovica

Velika potražnja za lješnjacima PP Orahovice

Domaći lješnjaci za domaće tržište

Hrvatska nije veliki proizvođač lješnjaka, ima tek 1650 hektara, ali se mi kao pojedinci ubrajamo među najveće proizvođače u Europi i svijetu, kaže Josip Tokić iz PP Orahovice. Potražnja za njihovim lješnjacima ove godine je tolika da količina za izvoz neće dostajati Goran Gazdek

S

uša, a još više proljetni mrazevi i izrazito niske temperature u fazi cvatnje prepolovili su urod lješnjaka pa će ovo biti jedna od najlošijih sezona na plantažama lijeske Poljoprivrednog poduzeća Orahovica. S druge strane ova će godina biti zapamćena po najvećim ulaganjima u proizvodnju: uz najmodernije strojeve za berbu lješnjaka instaliran je novi pogon za doradu i preradu, nabavljeni strojevi za kalibriranje lješnjaka u ljusci, strojevi za drobljenje lješnjaka i kalibriranje jezgre te kompletna nova linija za sortiranje lješnjaka kupljena ovih dana IPARD sredstvima. “Linija će omogućiti precizno sortiranje lješnjaka kako bi se postigao standard koji traže konditori, što će nam olakšati plasman”, ističe Josip Tokić,

voditelj Poslovne jedinice Voćarstvo i vinogradarstvo PP Orahovica.

Najveća plantaža u Europi PP Orahovica najveći je proizvođač lješnjaka u Hrvatskoj, a ubraja se i među najveće europske i svjetske proizvođače. Pod lijeskom je ukupno 230 hektara u nasadu posađenom prije 28 godina, a prosječan urod je 500 tona lješnjaka u ljusci. U studenom prošle godine zasađeno je novih 46 hektara s kojih će prvi rod dospjeti za četiri ili pet godina. “Hrvatska nije veliki proizvođač lješnjaka, ima tek 1650 hektara, ali se mi kao pojedinci ubrajamo među najveće proizvođače u Europi i svijetu. Tako velikih proizvođača ima još u Italiji, Sjevernoj Americi i unazad desetak godina u Čileu”, kaže Josip Tokić.

“Sorte koje se uzgajaju u Hrvatskoj nisu tipične.

Sorta istarski dugi, koja je najzastupljenija u našim nasadima, ima specifičnu aromu i jako se dobro odvaja kožica od jezgre

dolaskom novog vlasnika, ta poslovna politika promijenila. Opredijelili su se za finalizaciju proizvoda pa jezgru lješnjaka, u

Mladim proizvođačima PP Orahovica nudi usluge savjetovanja i otkup po tržišnoj cijeni lješnjaka što je poželjno u konditorskoj industriji.

Uzgajamo i lješnjak koji nazivamo rimski. Malo se razlikuje od talijanskog lješnjaka romane – nešto je krupniji i aromatičniji.

Treća sorta je haleški div koji je posađen kao oprašivač, ali daje vrlo kvalitetan i krupan plod”, objašnjava Tokić.

Do unazad dvije godine PP Orahovica je neočišćeni lješnjak u rinfuzi izvozila u Italiju za poznatog kupca a onda se,

malim pakiranjima, plasiraju na domaćem tržištu u robnim lancima, a uskoro će se na tržištu naći i lješnjak u ljusci u malim pakiranjima i rinfuzi. “Prodajemo ga i konditorima u Hrvatskoj, Srbiji i Italiji. Jedan od najuglednijih europskih konditora iz Austrije izrazio je želju za otkup većih količina našeg lješnjaka nakon što smo ovog proljeća poslali uzorke na probu, ali ćemo za sada ostati na domaćem tržištu jer nam je

Konzum za sljedeću godinu naručio 50 posto veće količine”, ističe Tokić.

Klasterizacija uskoro Cilj u PP Orahovici je okupiti sve male proizvođače u Hrvatskoj kako bi svoje proizvođačke kapacitete maksimalno iskoristili, a njima olakšali plasman. “Za sada smo u kontaktu s više od njih 250, koji ukupno imaju 1500 hektara lješnjaka.

To su mladi nasadi, većinom između tri i pet godina starosti, a proizvođači su uglavnom mladi i mi im nudimo usluge savjetovanja i otkup po tržišnoj cijeni. Potpisali smo ugovore s nekoliko udruga koje okupljaju proizvođače. Pratimo ih od samog početka, od prerađivanja tla, omogućujemo im sadni materijal i kasnije prenosimo kompletnu tehnologiju proizvodnje lješnjaka”, objašnjava Tokić.

Navodnjavanje donosi rezultate

Turska: cijena lješnjaka kao politički alat

Lješnjak u prosjeku godišnje treba 700 do 800 litara pravilno raspoređenih oborina. Do ove godine prosjek je bio takav da nismo primjećivali potrebe za navodnjavanjem, a ljetos smo odlučili testirati jednu površinu i vidjeti što će nam donijeti. Svjetska istraživanja navodnjavanja površina pod lješnjakom pokazala su da se isplati, a ukoliko se to i kod nas pokaže učinkovitim, vjerojatno ćemo ići u navodnjavanje kompletnog nasada, kaže Tokić.

Najveći proizvođač lješnjaka je Turska čiji je udio nešto više od 70 posto svjetske proizvodnje, a slijede je Italija i Španjolska. Procjenjuje se da je pod lijeskom u Turskoj najmanje 22.000 hektara, a ove godine ubrano je 700.000 tona što je 40 posto više od uobičajenih količina. Registrirano je čak 200.000 proizvođača, većinom su to mali nasadi u ekstenzivnom uzgoju na obiteljskim gospodarstvima. Proizvodnja lješnjaka tamo je vrlo značajna grana, što se koristi u dnevnoj politici pa cijena lješnjaka raste kako se približavaju izbori. Turska državna uprava za žitarice preuzela je kompletno trženje lješnjacima kako ne bi dopustila socijalne nemire, a kako posjeduje najveću zalihu na svijetu, upravo ona diktira cijenu na svjetskom tržištu lješnjaka.

enterprise europe

info

Broj 73, 5. studenoga 2012.

Godišnja konferencija mreže EEN

Nagrade Europske komisije Na Godišnjoj konferenciji mreže EEN-a dodijeljene su nagrade Europske komisije tvrtkama koje su pomoću Mreže pronašle nove poslovne prilike u inozemstvu, razvile svoje poslovanje ili dobile sredstva za svoje pametne, održive i inovativne ideje.

Ovogodišnji dobitnik nagrade je projekt Giving old tyres a new life. Poljska tvrtka koja se bavi sakupljanjem starih guma s austrijskom je tvrtkom dogovorila njihovo recikliranje u svojim halama u Poljskoj te su posao proširili u inozemstvo (http://portal.enterpriseeurope-network.ec.europa.eu/ success-stories/giving-old-tyresnew-life).

Druga i jednako važna nagrada dodijeljena je za projekt Linking up to save lives. Švedska tvrtka i britanska tvrtka zajednički su počele istraživati nove metode liječenja leukemije te su za to dobile pola milijuna eura od programa EU Eurostars (http://portal. e n t e r p r i s e - e u ro p e - n e t wo r k . ec.europa.eu/success-stories/ linking-save-lives).

Izlazak i na tržišta Indije i Kanade Na godišnjoj skupštini Europske poduzetničke mreže najavljeno je otvaranje triju novih centara u New Delhiju. Uskoro se otvara i ured u Kanadi, te četiri nova ureda u Šangaju i Nanjingu u Kini Od 21. do 24. listopada na Cipru se održavala Godišnja konferencija mreže Enterprise Europe Network koja je okupila oko 1000 sudionika iz brojnih zemalja. Godišnja konferencija je prigoda da se partneri u Mreži, službenici EU-a i svi ostali sudionici EEN-a sastaju kako bi razmijenili znanja o nadolazećim politikama, promjenama, novim metodama i općenito svakodnevnom radu u Mreži.

Program Konferencije bio je podijeljen u tri dana, tako da su se osim plenarnog dijela, ceremonije otvaranja i dodjele nagrada najboljim praksama, na različitim lokacijama paralelno održavale mnogobrojne radionice, prezentacije i aktivnosti umrežavanja EEN djelatnika. Osim toga, sudio-

nici su mogli unaprijed organizirati bilateralne sastanke s EEN djelatnicima ostalih zemalja.

Na otvaranju Konferencije naglašeno je kako EEN otvara vrata malim i srednjim tvrtkama pri izlasku na ključna međunarodna tržišta, a od sada će to činiti i nove podružnice koje se otvaraju u Indiji i Kanadi te ojačani kineski ogranak. Indija je posljednja članica koja se pridružuje Mreži, s tri nova centra smještena u New Delhiju. Uskoro se otvara i ured u Kanadi, dok s četiri nova centra u Šangaju i Nanjingu Kina ima ukupno 27 ureda. Prisutnost u 52 zemlje u Europi, na Bliskom istoku, Aziji i Americi poduzetnicima pruža dobru platformu za izlazak na već uspostavljena ali i nova tržišta. Nedavna istraživanja provedena na uzorku kli-

jenata koji su koristili usluge Mreže pokazuju njen doprinos zapošljavanju i razvoju: 44 posto ispitanika primijetilo je pozitivan učinak na njihov ukupni prihod, četvrtina ispitanika koja je pronašla poslovne partnere uz pomoć EEN Mreže rekla je kako je suradnja s novim partnerima otvorila nova radna mjesta, a gotovo trećina komercijalnih tvrtki navela je kako im je Mreža pomogla u pristupu novim tržištima. Gotovo dvije trećine tehnoloških tvrtki, prema ovoj anketi, razvilo je nove proizvode, usluge ili procese zahvaljujući Mreži.

Posljednjeg dana dodijeljene su nagrade najboljoj praksi, tj. najboljim članovima Mreže koji su razvili učinkovite radne metode, korisne alate ili inovacije u pružanju svojih usluga.

enterprise europe Incoterms 2010 pravila

Pravila za međunarodnu trgovinu Incoterms pravila, koja vrijede od početka prošle godine u širokoj su primjeni u trgovačkoj praksi te neizostavan element kupoprodajnog ugovora: ona ažuriraju te objedinjavaju sva dosadašnja pravila kroz jednostavniji i jasniji prikaz Nova Incoterms pravila koja su stupila na snagu 1. siječnja 2011. u širokoj su primjeni u trgovačkoj praksi te neizostavan element kupoprodajnog ugovora. Upravo zato pobuđuju veliki interes gospodarstvenika, rekla je je Sunčanica Skupnjak-Kapić, glavna tajnica ICC-a Hrvatska i direktorica Sektora za međunarodne odnose Hrvatske gospodarske komore, otvarajući seminar Incoterms 2010 pravila - revidirana pravila za upotrebu u međunarodnoj trgovini.

“Incoterms 2010 pravila ažuriraju i objedinjavaju sva dosadašnja pravila kroz jednostavniji i jasniji prikaz, a HGK je objavio i dvojezičnu hrvatsko-englesku publikaciju Incoterms 2010”, dodala

je je Sunčanica Skupnjak-Kapić. Nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji uvjeti trgovinske razmjene bit će određeni međunarodnim ugovorima koje je sklopio EU, istaknula je Lidija Švaljek, direktorica Centra za poslovne informacije HGK-a, govoreći o promjenama u poslovanju hrvatskih tvrtki nakon ulaska u EU. “U odnosima s EU-om doći će do promjena, i to do ukidanja carina u izvozu vina, šećera, mlade govedine, pojedinih riba i ribljih prerađevina, ukidanja carina u uvozu, kao i ukidanja raznih pratećih dokumenata te mogućnosti korištenja ugovora o slobodnoj trgovini koje je sklopio EU, a Hrvatska ih nema. Uz kontinuirano usklađivanje s propisima EU-a, bit će i velike promjene kod carinske tarife i primjena svih mje-

ra danom ulaska u EU”, naglasila je Lidija Švaljek.

Akreditirani ICC Incoterms predavač i predsjedavajući ICC Radne skupine za međunarodnu trgovinu Koen Vanheusden kaže kako se u revidiranim Incoterms 2010 pravilima broj pravila smanjio sa 13 na 11.

“Ugovori koji su potpisani prema prijašnjim pravilima i dalje se primjenjuju. Incoterms nije zakon već su to prijedlozi za primjenu koji trebaju olakšati poslovanje”, kaže Vanheusden. Istraživanje provedeno u Belgiji u 18.000 tvrtki pokazalo je da Incoterms pravila koriste svi osim banaka, osiguravateljskih društava te prijevoznika jer oni ne prodaju robu.

Kreativni biznis

Recesija ne mora biti prepreka za poduzetnički uspjeh

Uspjeti mogu samo poduzetnici koji su informirani i međusobno dobro povezani, što je posebno važno za izlazak na tržište EU-a prezentirali kako se u Hrvatskoj može uspjeti i unatoč recesiji.

Globalni hosting Uspjeti mogu samo poduzetnici koji su informirani i međusobno dobro povezani, što je posebno važno za izlazak na tržište EU-a, poručila je potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore Vesna Trnokop Tanta. Mali poduzetnici dinamičniji su, fleksibilniji i prilagodljiviji, posebno u krizi. Dokaz je i podatak Ministarstva poduzetništva i obrta da je taj sektor u prvih šest mjeseci ostvario rast od tri posto i otvorio 13.000 novih radnih mjesta.

Dan kreativnog biznisa, konferencija koju su organizirali Centar za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj Hrvatske gospodarske komore i marketinška agencija Kreativna vjeverica, okupila je šest malih poduzetnika koji su budućim poduzetnicima

Među uspješnima je i Exotic King, brend egzotičnog voća i povrća tvrtke Šulog, čiji je osnivač Ivan Šulog ušao u posao iz hobija, a prve tri godine je uzgojene plodove uglavnom bacao jer ih nije imao gdje čuvati. Nakon toga je neuspješno pokušao poslovati s velikim trgovačkim lancima, a uspjeh je napokon pronašao u izvozu. Glavni mu je proizvod afrička

rogata dinja (kiwano), a uzgaja još i muškatnu bundevu (butternut) i slatki krumpir (batat) na površinama od ukupno 100 hektara, uglavnom u sustavu ko­ operacije.

Mario Đanić osnivač je tvrtke za hosting web stranica 6sync, prave globalne kompanije, jer kolega koji s njim radi živi na Novom Zelandu. Od oko 500 korisnika koliko ima njegova tvrtka, samo su tri u Hrvatskoj. Svaki mjesec dobiva oko 50 novih korisnika, što mu daje mjesečni rast od 10 posto. Hrvatsko tržište Đanića, kaže, ne zanima, jer od tri korisnika koje ovdje ima - dva mu ne plaćaju usluge.

Nema formule Ivana Legović, vlasnica kozmetičke tvrtke Dermoestetik, pokrenula je posao prije 15 godina, a proizvodnju je započela 2005. godine. Uspjeh temelji na jedinstvenosti ponude i kreativnosti, pri čemu je svoje inovacije zaštitila. Sljedeće godine planira otvoriti novi proizvodni pogon. Ankica Kutle Beljan, vlasnica je-

zičnog centra Berlitz, govorila je o svojim iskustvima s franšiznim poslovanjem.

U toj vrsti poslovanja poduzetnik mora biti lojalan, poduzetan, sposoban za planiranje, sklon timskom radu, hrabar, discipliniran te organiziran u svom radu. Uz Exotic King, 6sync, Dermoestetik i Berlitz, predstavili su se i Gazele i Centar za liječenje kralježnice. Održan je okrugli stol s temom osvajanja EU tržišta na kojem su sudjelovali osnivač HG Spota Hrvoje Prpić, suosnivač tvrtke iStudio Tomislav Grubišić, inovator Mate Rimac i koordinatorica Europske poduzetničke mreže Hrvatske Vesna Torbarina. Naglašeno je da ne postoji univerzalna formula za poslovni uspjeh, ali da poduzetnik mora biti strašno uporan te stalno usavršavati svoj proizvod ili uslugu. Na konferenciji je putem Skypea sudjelovao i jedan od osnivača tog servisa internetske telefonije Johan Gorecki, danas predsjednik Uprave Globe Foruma, međunarodno priznate platforme za održive inovacije.

Gorecki je najavio da uskoro ponovno dolazi u Hrvatsku. (D.Ž.)

www.een.hr

5. studenoga 2012.

2 3

Tjedan malog i srednjeg poduzetništva

EU treba više poduzetnica Europska unija treba više žena u poduzetništvu kako bi potaknula rast i stvaranje novih radnih mjesta. Nedostatak inicijative se najčešće objašnjava problemima u usklađivanju profesionalnih i privatnih obveza, a i postojeći sustavi potpora pokretanja poduzeća nisu uvijek adekvatni za specifične potrebe žena

Potencijal poduzetnica nije dovoljno iskorišten te je stoga u EU-u potrebno više poduzetničkih inicijativa koje predvode žene radi poticanja rasta i stvaranja novih radnih mjesta. Ovo je bila glavna poruka summita održanog u sklopu Europskog tjedna malog i srednjeg poduzetništva u Bruxellesu 17. listopada 2012., usmjerenog na poticanje žena na pokretanje i vođenje vlastitog posla. Činjenica da žene čine samo 34,4 posto samozaposlenih u Europi pokazuje kako im je potrebno više poticanja da postanu poduzetnice. Ove brojke pokazuju da postoji velik neiskorišteni ljudski potencijal prijeko potreban za poticanje gospodarskog rasta i stvaranja novih radnih mjesta.

Europska komisija aktivno promiče žensko poduzetništvo kroz Europske mreže ambasadora, predstavljajući inspirativne primjere kako bi potaknula žene na razmišljanje o poduzetništvu kao mogućoj i održivoj karijeri, te Europsku mrežu mentora pružanjem praktičnih savjeta ženama koje su već pokrenule vlastiti posao.

Jasno je da su kreativnost i poduzetnički potencijal žena među najmanje iskorištenim izvorima gospodarskog rasta i stvaranja novih radnih mjesta te bi se kao takvi trebali mnogo više razvijati na području cijele Europe, rekao je potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za industriju i poduzetništvo Antonio Tajani. “Ne možemo si priuštiti da zaobiđemo ovaj potencijal u bilo koje doba krize. Veći broj poduzetnica znači i veću gospodarsku snagu žena te pridonosi rastu”, dodao je Tajani.

Iako su na području Europe žene jednako obrazovane kao i muškarci, ipak ih se manje odlučuje na pokretanje vlastite tvrtke unutar 15 godina nakon završetka obrazovanja. Nedostatak inicijative može se objasniti poteškoćama u usklađivanju profesionalnih i privatnih obveza i činjenicom da postojeći sustavi potpora pokretanja poduzeća nisu uvijek prilagođeni specifičnim potrebama žena. Neke od poteškoća s kojima se poduzetnice susreću uključuju teže pristupanje sredstvima financiranja, profesionalnim mrežama i treninzima, te mogući nedostatak samopouzdanja uzrokovan nedostatkom primjera dobre prakse.

Također, žene imaju tendenciju biti opreznije i preuzimati više kalkuliranog rizika, kao i usmjeriti se na pokretanje vlastitih

tvrtki unutar poznatog okruženja gdje mogu profitirati kroz potporu obitelji. Ne uspijevaju u potpunosti iskoristiti prilike za networking te sukladno tome njihova tvrtka raste polako i samo ako im njihovo obiteljsko okruženje pruža mogućnost da ulože dovoljno radnih sati, uz uvjet velike vjerojatnosti za uspjeh.

Europski tjedan malih i srednjih poduzetnika 2012. uključio je aktivnosti u 37 zemalja kako bi se osigurala dostupnost događanja postojećim i potencijalnim poduzetnicima. Događanja, koja su organizirale poslovne organizacije, pružatelji potpora poslovanju te državne, regionalne i lokalne vlasti pružaju postojećim tvrtkama mogućnost razmjene poslovnih iskustava i vlastitog razvoja. Prošle godine diljem Europe održano je 1500 takvih događanja.

Poslovni susreti na sajmu SASO Tvrtke iz Francuske, Hrvatske, Njemačke, Mađarske, Srbije i Velike Britanije okupile su se u Splitu kako bi pronašle nove partnere i prilike za suradnju. Ove godine 90 hrvatskih i 30 stranih tvrtki održalo je više od 180 sastanaka na sajmu SASO 2012.

Susrete su organizirali Europska poduzetnička mreža i Splitsko-dalmatinska županija. U organizaciji susreta aktivno su surađivali Ured za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu, Poslovno-ino-

vacijski centar BICRO i Hrvatska gospodarska komora te Britanska agencija za trgovinu i ulaganja koja je dovela delegaciju od 12 tvrtki iz Velike Britanije.

Međunarodni gospodarski susreti jedinstvena su prilika koja tvrtkama pruža mogućnost da kroz direktni kontakt upoznaju nove poslovne partnere. Događanje se organizira s ciljem promocije inovativnog poduzetništva te uspostave međunarodnih poslovnih suradnji.

enterprise europe Korištenje kohezijskih programa

Brži gospodarsk novih radnih mjesta

Regije korisnice sredstava kohezijskih programa ostvarile su znatno veći gospodarski rast od regija koje ih nisu koristile, pokazala je analiza k Prema analizi korištenja sredstava kohezijske politike u razdoblju od 2000. do 2006. godine koju je priredio Centar za EU Hrvatske gospodarske komore, regije koje su koristile ta sredstva ostvarile su znatno veći gospodarski rast od regija koje ih nisu koristile.

Centar je analizu napravio prema dokumentima Glavne uprave za regionalnu politiku Europske unije i njome se željelo informirati o alokacijama sredstava, financiranju, isplati i iskorištenosti programa kohezijske politike u završenoj financijskoj perspektivi EU-a, za koju su rezultati poznati.

Kohezijska politika provodila se primjenom Kohezijskog fonda (Cohesion fund) i dvaju strukturnih fondova - Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF – European Regional Development Fund) i Europskog socijalnog fonda (ESF – European Social Fund).

Na raspolaganju su bila još dva sektorska fonda - Europski fond za usmjeravanje i garancije u poljoprivredi (AEGGF) i Financijski instrument za usmjeravanje u ribarstvu (FIFG). Za potrebe provedbe kohezijske politike zemlje članice pripremile su oko 230 operativnih programa, dokumenata kojima se propisuju prihvatljivi projekti, korisnici i iznosi sufinanciranja. Kako bi određena zemlja članica mogla koristiti Kohezijski i strukturne fondove, bilo je potrebno sva nacionalna provedbena tijela akreditirati (dati im dozvolu za rad), čemu je prethodilo točno definiranje što, tko i kako treba napraviti.

Najviše novca najsiromašnijima Potpora razvoju kroz kohezijsku politiku isplaćuje se diljem EU-a, no financijska potpora usmjerena je na manje razvijene regije. Za potrebe sufinanciranja projekata regije su bile podijeljene u Cilj 1 i Cilj 2. Cilj 1 čine one regije na razini NUTS II čiji je bruto domaći proizvod bio ispod 75 posto prosjeka EU-a. U Cilj 1 uključene su sve regije novih zemalja članica osim Cipra, Praga i Bratislave, a od starih zemalja članica uglavnom regije zemalja juga Europe, zatim regije u kojima je došlo do pada industrije i slabo naseljena područja. Nešto više od četvrtine stanovništva EU 15 živi u regijama

Za potrebe provedbe kohezijske politike zemlje članice pripremile su oko 230 operativnih programa, dokumenata kojima se propisuju prihvatljivi projekti, korisnici i iznosi sufinanciranja obuhvaćenim Ciljem 1, a oko 22 posto u regijama iz Cilja 2. U slučaju novih zemalja članica (EU 10) u Cilju 1 naseljeno je 95,4 posto stanovništva, a u Cilju 2 radi se o 4,6 posto stanovništva. Sufinanciranje iz strukturnih fondova u razdoblju 2000.-2006. bilo je ograničeno na maksimalno tri četvrtine

ukupnih prihvatljivih troškova, uz iznimke, i to za korisnice Kohezijskog fonda gdje je u opravdanim slučajevima sufinanciranje moglo ići i do 80 posto, odnosno do 85 posto u prekomorskim teritorijima i udaljenim grčkim otocima.

Veći rast BDP-a kod korisnika pomoći U prosjeku potpora iz Europskog regionalnog razvojnog fonda (European Regional Development Fund - ERDF) iznosila je dva do tri posto ukupnih investicija u regijama Cilja 1 EU 15 i oko 15 posto državnih investicija. U regijama Cilja 2 financiranje je bilo osjetno manje, ali je ipak činilo oko tri posto državnih investicija. Iz sredstava ERDF-a tijekom razdoblja 2000.-2006. u EU 15 sufinancirano je 26 posto od 7734 kilometara autocesta te modernizirano i ob-

novljeno više od 3000 kilometara željeznice. Oko 640.000 novih radnih mjesta bilo je stvoreno kao rezultat programa potpore poduzetništvu. Usporedbom informacija o rastu BDP-a te financijskom pomoći kohezijske politike koju su primale regije Cilja 1 i Cilja 2, moguće je pratiti utjecaj kohezijske politike na gospodarski rast. Regije NUTS II iz EU 15 koje su primale financijsku potporu EU-a u razdoblju 2000.-2006. imale su u prosjeku veću stopu gospodarskog rasta u tim godinama u odnosu na regije koje nisu primale nikakva sredstva kohezijske politike EU-a. To se ne odnosi samo na EU 15 kao cjelinu, već i na ostale zemlje članice osim Belgije, gdje je jedna regija iz Cilja 1 rasla po manjoj stopi u odnosu na regije koje nisu primale sredstva kohezijske politike EU-a.

www.een.hr

5. studenoga 2012.

4 5

ki rast i otvaranje a

korištenja tih sredstava. U šest promatranih godina iz zajedničke blagajne za kohezijske programe osigurano je 185,5 milijardi eura Relativno visoka stopa rasta regija iz Cilja 1 u starim zemljama članicama pokazuje da je potencijalno veći broj radno sposobnog stanovništva bio u mogućnosti pronaći

Najznačajniji dio sredstava bio je usmjeren na potporu malom i srednjem poduzetništvu te istraživanju i razvoju posao. To je, uostalom, bio i jedan od glavnih ciljeva kohezijske politike u tom programskom razdoblju. Prosječna stopa zaposlenosti u regijama Cilja 1 porasla je sa 55,5 posto radno sposobnog stanovništva u 2000. na 60,1 posto 2006., dok je u regijama koje nisu primale EU sredstva stopa zabilježila osjetno sporiji rast - sa 69,1 posto na 70,3 posto. U regijama Cilja 1 u novim zemljama članicama stopa zaposlenosti bilježi gotovo nezamjetan rast u Češkoj, Mađarskoj i Malti, dok je u Poljskoj čak neznatno pala.

Tvrtkama financirano istraživanje i tehnologije Potpora poduzetništvu iz strukturnih fondova, bilo izravno kroz grantove ili kredite za investicije ili neizravno kroz specijalizirane usluge i infrastrukturu, najznačajnija je mjera koja pridonosi ekonomskom rastu.

U razdoblju od 2000.-2006. stopa rasta BDP-a u regijama obuhvaćenim Ciljem 1 u EU 15 ukupno je prosječno iznosila dva posto godišnje, dok je u regijama koje nisu primale značajniji iznos pomoći strukturnih fondova ta stopa iznosila 1,4 posto godišnje.

U svim zemljama članicama osim Belgije stopa rasta u regijama pokrivenim Ciljem 1 u navedenom razdoblju bila je veća u odnosu na regije koje nisu bile u tom Cilju. U zemljama EU 10 stopa rasta BDP-a u svim regijama Cilja 1, osim Malte, bila je veća od prosjeka EU-a u razdoblju 2000.-2006., odnosno u svim slučajevima zamijećeno je sustizanje prosjeka Europske unije. Posebno visok rast zabilježen je u baltičkim zemljama.

Najznačajniji dio sredstava bio je usmjeren na potporu malom i srednjem poduzetništvu te istraživanju i razvoju. Financirane su uglavnom sljedeće mjere: bespovratni grantovi, krediti, equity-based kapital, usluge, “nemjerljivi mehanizmi” (koji uglavnom obuhvaćaju potporu transferu tehnologija, suradnju tvrtki s istraživačkim centrima, klastere i centre izvrsnosti) te poduzetnička infrastruktura.

Od novca koji su zemlje dobile na raspolaganje, na razini EU 25 ukupno je apsorbirano 88,6 posto u Cilju 1 te 87,1 posto u Cilju 2. Nešto viši postotak realizacije ostvaren je na razini starih članica u odnosu na nove zemlje članice. Najviši stupanj iskorištenja ostvarile su Mađarska i Latvija, a najniži Češka i Cipar. (K.S.)

Najvažnija politika EU-a Kohezijska politika je razvojna politika usmjerena na poboljšavanje uvjeta za održivi rast i zapošljavanje uz održavanje dobrih okolišnih uvjeta u regijama Europske unije. Ujedno je ona jedna od najvažnijih politika koje provodi Europska unija nastojeći unaprijediti ekonomsku i socijalnu koheziju. Krajnji cilj tog projekta je smanjivanje razvojnih razlika između 271 različite regije koje čine Europsku uniju. Kohezijska politika jača i

povezanost regionalnih ekonomija i svim građanima Europske unije, bez obzira na to gdje žive, omogućuje se aktivno sudjelovanje i korist od zajedničkog političkog projekta europskoga prostora, koji u sebi sadržava razvoj, koheziju i solidarnost. To se postiže promocijom ulaganja u ljudski, fizički i socijalni kapital. Kohezijska politika usmjerena je na pokretanje resursa u regijama u kojima su oni slabo iskorišteni, otklanjanje uskih grla, poticanje sposobnosti regija za usklađivanje sa stalnim promjenama okruženja te poticanje inovativnosti, suradnje i razmjene.

185,5 milijardi eura u razdoblju od 2000. do 2006.

Tijekom proračunskog razdoblja 2000.2006. iz strukturnih fondova EU-a u regije obuhvaćene Ciljem 1 i Ciljem 2 usmjereno je oko 185,5 milijardi eura.

Prosječno se godišnje za kohezijske programe osiguravalo 26,5 milijardi eura.

Od ukupnog iznosa oko 170 milijardi

eura bilo je namijenjeno starim zemljama članicama, i to uglavnom za financiranje regija obuhvaćenih Ciljem 1. Za te projekte nacionalno sufinanciranje iznosilo je 122,6 milijardi eura u starim članicama i 5,7 milijardi eura u novih 10 zemalja članica.

Na raspolaganju novih 347,4 milijarde Fondovi kojima se financiraju projekati su Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond i Europski socijalni fond. U proračunskom razdoblju od 2007. do 2013. raspolažu sa 347,4 milijarde eura, od čega će 82 posto biti uloženo u najsiromašnije europske regije. Hrvatski BDP po stanovniku manji je od 75 posto europskog prosjeka, što je uvjet za korištenje sredstava iz europskih strukturnih fondova, pa bi Hrvatska trebala biti značajan neto primatelj europske pomoći. Hrvatskoj će najveći posao predstavljati upravljanje tim sredstvima jer tu postoji mogućnost

mnogobrojnih pogreški, nepravilnosti i zloporaba.

Da bi ostvarila pravo na europsku pomoć za razvoj, Hrvatska će morati dokazati i svoje apsorpcijske kapacitete, i to na nacionalnoj i regionalnoj razini, što se testira već u sadašnjoj pretpristupnoj fazi i do sada se, kako kažu europski kontrolori, pokazalo vrlo dobrim.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI

Ovi i drugi natječaji mogu se pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted.europa.eu.

Zdravstvena oprema Ministarstvo zdravstva Republike Makedonije traži nabavu zdravstvene opreme. Natječaj je otvoren do 19. studenoga, a prijave na makedonskom jeziku predaju se na Ministry of Health, 50 divizija No6, 1000 Skopje, FYR Macedonia, tangelco@yahoo. com. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Izgradnja zračne luke Oslo Lufthavn AS, Gardermoen, Norveška, traži izvođača radova na izgradnji zračne luke. Natječaj je otvoren do 12. studenoga, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Oslo Lufthavn AS, Sentrallageret, Edvard Munchs veg, Contact point(s): OSL T2. For the attention of: Ludvig Stam, 2060 Gardermoen, Norway, anskaffelser@oslt2.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Arhitektonske usluge Kongsberg kommunale eiendom KF, Kongsberg, Norveška, traži arhitekton-

ske i druge usluge. Natječaj je otvoren do 27. studenoga, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Kongsberg kommunale eiendom KF, Postboks 115, Kirkegata 4, For the attention of: Brynjar Henriksen, 3602 Kongsberg, Norway. Više podataka o nadmetanju na kjell.brandsaeter@ramboll.no i www. ramboll.no.

Nabava vagona Koleje Śląskie, Katowice, Poljska, traži nabavu vagona. Natječaj je otvoren do 21. studenoga, a prijave na poljskom jeziku predaju se na Koleje Śląskie Sp. z. o.o., ul. Wita Stwosza 7, For the attention of: Michał Borowski, 40-040 Katowice, Poland, mborowski@kolejeslaskie. com. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Sigurnosne kamere WSW mobil GmbH, Wuppertal, Njemačka, traži nabavu sigurnosnih kamera. Natječaj je otvoren do 2. prosinca, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na WSW mobil GmbH, Bromberger Str. 39 - 41, For the attention of: Frau Hecht, 42281 Wuppertal, Germany, www.wswonline.de. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Vatrogasne usluge i usluge spašavanja Železničná spoločnosť Slovensko, Bratislava, Slovačka, traži vatrogasne i usluge spašavanja. Natječaj je otvoren do 26. studenoga, a prijave na slovačkom jeziku predaju se na Železničná spoločnosť Slovensko, a.s. 35914939, Rožňavská 1. Contact point(s): Sekcia logistiky, Rožňavská 1, For the attention of: Ing. Július Kirchhoff, 832 72 Bratislava; Slovakia, kirchhoff.julius@ slovakrail.sk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Kemijski proizvodi Regie autonome des transports Parisiens, Pariz, Francuska, traži nabavu kemijskih proizvoda. Natječaj je otvoren do 12. studenoga, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Regie auto-

nome des transports parisiens Département Valorisation immobilière, Achats et Logistique - Unité HAG 54, quai de la Râpée - LAC LC81 - bureau C8556, For the attention of: Michèle Campion, 75599 Paris cedex 12, France, michele. campion@ratp.fr, www.ratp.fr. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Izgradnja pruge B ProjektBau GmbH im Namen und auf Rechnung der DB-Netz AG, München, Njemačka, traži izvođača radova na postavljanu pruge. Natječaj je otvoren do 20. studenoga, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Vergabestelle: Deutsche Bahn AG, Beschaffung Infrastruktur, Region Süd, Richelstraße 3, For the attention of: Eckert, Markus, 80634 München Germany. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu.

Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

Tehnologije za gospodarenje otpadom (20121002019) Estonska tvrtka, koja je razvila cijeli ciklus tehnologija za gospodarenje plastičnim otpadom, gdje bi se koristile sve vrste mješovitog plastičnog otpada niske kvalitete za proizvodnju kvalitetnih plastičnih profila (uključujući ploče za terasu, zidove za ograničenje buke...). Tvrtka traži distributere koji mogu doći do krajnjeg korisnika/partnera. Zajedničko ulaganje ili podugovaranje su mogući.

Metalna pakiranja za razne primjene (20121003034) Bugarska tvrtka proizvodi sve vrste metalnih pakiranja za: prehrambenu, kemijsku i automobilsku industriju, uključujući EOE (easy-open end) i raspršivače za kućanske proizvode, osobnu njegu,

osvježivače zraka... Tvrtka nudi podugovaranje svojim potencijalnim europskim klijentima.

Transport, logistika, skladištenje (20121001017) Britanska tvrtka s područja transporta i logistike nudi usluge prijevoza cestom, zrakom i morem, distribuciju i usluge skladištenja u Europi i šire.

malja Europske unije, Švicarske i zemalja Jugoistočne Europe. Tvrtka traži proizvođače prirodne i organske kozmetike za njegu kože te veletrgovce, a željela bi postati njihov distributer ili agent u Sloveniji.

Trgovačko-posredničke usluge (20121005008) Češka tvrtka nudi trgovačko-posredničke usluge i spremna je djelovati kao agent, zastupnik ili distributer za tvrtke sa zanimljivim proizvodima i izvrsnim brendovima - bez obzira na granu industrije.

Uvoz i distribucija lijekova i medicinskih uređaja (20121001006) Srpska tvrtka, specijalizirana za uvoz i distribuciju lijekova i medicinskih uređaja, traži partnere za trgovačko posredništvo (nudi i traži usluge trgovačkog posredništva) i/ili joint venture suradnju.

Distribucija i zastupstvo organske kozmetike (20121011008) Slovenski distributer organskih kozmetičkih proizvoda traži dobavljače iz ze-

Proizvodnja viličara (20121010019) Bugarska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju i popravak viličara, nudi prilagodljive viličare s četiri smjera dizanja (four way directional forklift trucks). Tvrtka traži partnere za zajedničku proizvodnju i/ili distribuciju. Tvrtka također može proizvoditi viličare kao podizvođač.

Drvene podnice (20121023003) Turski proizvođač projektiranih drvenih podnica (brodski podovi, podovi od dasaka...) traži komercijalnu suradnju s

predstavnicima, distributerima i agentima. Tvrtka također nudi podugovaranje za proizvodnju podnica i pratećih proizvoda te je također otvorena za mogućnost komercijalne suradnje po pitanju distribucije sličnih proizvoda na turskom tržištu.

Hidraulička oprema i strojevi (20121018043) Mala francuska tvrtka specijalizirana za dizajniranje, proizvodnju i distribuciju hidrauličke opreme i drugih strojeva traži partnere za outsourcing aktivnosti ili podugovaranje (za proizvodnju/opskrbu obrađenim proizvodima poput krajnjih priključaka, metalnih prstena...).

Za idealne partnere je nužno da njihovi proizvodi budu proizvedeni prema nacrtima klijenata te moraju uključivati završnu površinsku obradu.

Reklamni proizvodi (20121017026) Slovenska tvrtka koja se bavi proizvodnjom i distribucijom reklamnih proizvoda poput specijalnih banner sustava, roll-upova, svjetlećih znakova, displeja za dućane nudi/traži usluge prodajnih predstavnika (distribuciju) i aktivnosti podugovaranja. Tvrtka posebno traži dobavljače metalnih i aluminijskih dijelova te podugovaratelje za printanje bannera.

www.een.hr

5. studenoga 2012.

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode.

Omogućava brzu razmjenu infor- 1 macija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći 4 na web stranici: http://ec.europa. eu/consumers/dyna/rapex/rapex_ archives_en.cfm.

Motorna vozila Citroen, modeli C3, C3 Picasso, DS3, s VIN brojevima C3: od VF7ATTENTAA698830 do VF7SCZMZOBW629283, C3 Picasso: od VF7SH5FJ8BT548662 do VF7SH9HR8CT504008, DS3: od VF7ATTENTBW596528 do VF7SAHMZOBW606718.

Proizvod predstavlja rizik za kupce jer jedna od komponenti ABS/ESP sustava protiv blokiranja kotača i proklizavanja ne zadovoljava standarde proizvođača pa može doći do otkazivanja sustava. (slike 1, 2, 3)

2

ke HSQ-B214S, HSQ-B215S, HSQ-B216S. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer sam kupac mora sastaviti elemente regulacije i osigurati spojeve za dovod plina pa postoji opasnost od curenja plina. Proizvod nije u skladu s Direktivom o proizvodima pokretanim plinom. (slika 6)

3

Putni adapter, brend Ultra Max, model ADPUMXWOR11, barkod 5036446807908. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer su dijelovi pod naponom nedovoljno izolirani, nema konektor uzemljenja ni osigurač prekida napona pa 6 nije u skladu sa standardima. (slika 7)

5

7 Dječja pidžama, brend St. Bernard, oznake 7318340, kineske proizvodnje. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer sadrži male ukrasne elemente koje dijete može inhalirati ili progutati. Proizvod nije u skladu sa standardima za dječju odjeću. (slika 4)

6 7

8

9 Automobili Chevrolet Orlando, model KL1Y, proizvedeni 2012. godine. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer sjedišta u trećem redu nisu dobro namještena pa mogu u slučaju nesreće lako ispasti iz svojih ležišta. (slika 5) Plinski roštilj, model BBQ Grill, ozna-

Lutka, brend Moxie Girl, model 57179, barkod 8810101516902. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer plastika od kojeg je napravljen sadrži zabranjene ftalate. Proizvod nije u skladu s REACH regulativom. (slika 8) Igračka automobil, model Funny Car, oznaka 685, barkod 5907551616023.

Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer sadrži male dijelove koji se mogu skinuti, inhalirati ili progutati. Proizvod nije u skladu s Direktivom o igračkama. (slika 9)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Upite vezane uz potražnju tehnologije uputite na een@bicro.hr.

na tržištu, a moguća je i suradnja na konačnom razvoju tehnologije.

sunca. Tražena tehnologija bi trebala biti višekratna.

Supstituti za prirodnu ljepljivu smolu (Ref: 12 ES 252K 3Q3W) · Međunarodna tvrtka iz Španjolske s infrastrukturom za istraživanje i razvoj traži industrijskog ili akademskog partnera za tehnološku suradnju, komercijalnu suradnju s tehničkom pomoći, kako bi razvili i proizveli supstitut prirodne ljepljive smole za različite primjene.

Traži se toplinsko izolacijski materijal za transfer topline (Ref: 12 FR 35k9 3PXE) · Francuska tvrtka razvila je inovativne solarne ploče velikih razmjera za proizvodnju toplinske energije (60°C do 130°C). Želja im je unaprijediti transfer topline putem cijevi i stoga traže toplinsko izolacijski materijal/proces. Dobavljač/industrijski partner bi trebao pružiti tehnologiju u sklopu komercijalne suradnje s tehničkom pomoći.

će sa zainteresiranim partnerima sklapati licencne sporazume, kao i druge oblike tehnološke i komercijalne suradnje.

Specijalizirano pakiranje ribljih fileta (Ref: 12 GR 49Q1 3POH) · Grčka farma za uzgoj riba koja sustavno uzgaja brancina i deveriku traži nove metodologije za specijalizirano pakiranje ribljih fileta.

Traže partnera s relevantnim iskustvom koji bi zajedno s njima radio na identificiranju najboljeg rješenja za svoj proizvod putem tehnološke ili komercijalne suradnje.

Partner za tehnologiju solarnih ploča (Ref: 12 TR 99PB 3Q1A) · Turska tvrtka koja je član veće poslovne grupacije želi ući u fotonaponski posao i traži partnera s iskustvom u tehnologiji solarnih ploča.

Zainteresirani su za transfer znanja u sklopu komercijalne suradnje s tehničkom pomoći koja pokriva instalaciju i održavanje. Suradnja na projektu je dugoročni cilj.

Inženjerska pomoć za proces tretiranja otpadnih muljevitih voda (Ref: 12 GB 46P4 3PMM) · Škotska tvrtka s iskustvom u tretiranju otpadnih muljevitih voda iz kanalizacije radi na procesu oksidacije kataliziranog vlažnog zraka te traži suradnju s inženjerima kako bi konstruirali, instalirali i upravljali demonstracijskim pogonom.

Novi sustav za čišćenje ljuski zelenih mahuna (Ref: 12 TR 99PB 3PXA) · Turska tvrtka, koja izrađuje poljoprivredne strojeve, traži novu metodu čišćenja ljuski zelenih mahuna. Kako bi se spriječilo vlaženje, tražena metoda ne bi smjela koristiti vodu niti automatski sušiti plod.

Tehnološka suradnja, licenciranje, proizvodnja i komercijalna suradnja su mogući. Tražena tehnologija može već biti

Unaprijeđeno uklanjanje masti i ulja (Ref: 12 GB 40n4 3O8V) · Globalna tvrtka s uredima u Velikoj Britaniji traži način da značajno unaprijedi uklanjanje masti i ulja iz različitih supstrata, specifično iz razrijeđenih vodenastih okruženja i pri nižim temperaturama. Traže akademskog ili industrijskog partnera za licenciranje ili zajednički razvoj.

Traže se nove tehnologije digitalnog printa i elektronskih knjiga (Ref: 12 GB 77dz 3PQ8) · Tvrtka iz Velike Britanije je tržišni lider u printanju digitalnih knjiga (u većim i manjim količinama) te traži partnere koji mogu pružiti relevantnu tehnologiju vezanu uz izdavanje digitalnih i e-knjiga spremnu za tržište. Tvrtka

Traži se tehnologija za uzbunjivanje kada opadne efektivnost kreme za sunčanje na koži (Ref: 12 TR 99PD 3Q6V) · Turska tvrtka aktivna u kozmetičkoj industriji i specijalizirana za proizvode za zaštitu kože od štetnih utjecaja sunca. Tvrtka traži indikacijske tehnologije poput narukvice koja mijenja boju kako opada efekt proizvoda za zaštitu od

enterprise europe

5. studenoga 2012.

8

Radionica za potencijalne poduzetnice u Varaždinu projekt EntrepreneurSHEp Drugi poslovni forum Dunavske Croatia regije

U Beču će se 8. i 9. studenoga u organizaciji Europske komisije (Generalne direkcije za regionalni razvoj) i Austrijske gospodarske komore održati drugi Poslovni forum Dunavske regije.

Glavna tema ovogodišnjeg foruma je tehnologija za zaštitu okoliša. Ovim događanjem želi se spojiti tvrtke, posebno male i srednje poduzetnike kroz B2B susrete, ali i privatni sektor s akademskom zajednicom i javnim sektorom regije kako bi se stimulirao rast, inovativnost i konkurentnost Podunavlja.

Zainteresirani se mogu prijaviti putem linka, gdje se mogu doznati i detaljnije informacije o samom događanju: http://www.b2match.eu/danuberegionbusinessforum2012

Hrvatska gospodarska komora sa svojim projektnim partnerima Visokom školom za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski iz Zagreba, Tera Tehnopolisom iz Osijeka i Tehnološkim parkom Varaždin poziva na trodnevnu radionicu u okviru projekta EntrepreneurSHEp Croatia - Europska mreža ambasadorica poduzetništva. Radionica će se održati u Tehnološkom parku Varaždin od 12. do 14. studenoga.

Ovim projektom se zainteresirane žene želi dovesti na razinu pokretanja vlastite tvrtke. U sklopu projekta održano je 10 motivacijskih seminara na kojima su ambasadorice, odabrane uspješne poslovne žene, uspjele potaknuti nezaposlene i ostale žene da počnu razmišljati o poduzetništvu kao svom životnom putu. Svakog dana se predaju po dva modula s različitim temama, a pokrit će teme: Od poslovne ideje do profita, Sve je marketing, marketing

je sve, Poslovno planiranje – od kuda krenuti, Organizirajte svoj posao, Poduzetnik u elektroničkom poslovanju, te Mogući pravni oblici organiziranja poduzetništva i poslovne odgovornosti.

Navedene teme izložit će iskusni predavači partnerskih institucija projekta - Visoke škole za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski iz Zagreba te Tera Tehnopolisa iz Osijeka. Većinu tema svojim primjerima dobre prakse potkrijepit će ambasadorice ženskog poduzetništva Sanja Opačak, Ivana Nikolić, Martina Klepić Novalija, Vlasta Sršek Cerkvenik te Diana Antičić.

Više podataka o ovom događaju moguće je dobiti na: emilija.zuvic@tp-vz.hr.

Drugi multilateralni poslovni susreti u okviru međunarodnog sajma Seatrade MED 2012 Europska poduzetnička mreža – Enterprise Europe Network (EEN) periodički organizira multilateralne poslovne susrete diljem Europe na kojima se poduzetnicima otvara mogućnost osobno upoznati potencijalne poslovne partnere. Na takvim događanjima poduzetnici mogu ostvariti izravan kontakt i održati sastanak s odabranim predstavnikom strane organizacije, upoznati profil tvrtke,

njene usluge i proizvode te procijeniti zajednički interes za moguću buduću suradnju.

sastanaka, a prema povratnim informacijama mnogi su izravni kontakti otvorili i nove poslovne mogućnosti.

Multilateralni poslovni susreti SYRRENE Matchmaking Event of the SuperYacht Repair&Refit Network nastavak su prošlogodišnjih istoimenih poslovnih susreta tvrtki i institucija iz sektora brodogradnje, remonta, popravaka i održavanja brodova, megajahti, strojeva i pomorske opreme. U okviru SYRRENE 2011, na zadovoljstvo 143 sudionika iz 10 zemalja, ostvareno je 405 individualnih

Potaknuti uspjehom prošlogodišnjeg izdanja ovog događanja te željom da se hrvatskim tvrtkama pruže jednake pogodnosti i potencijalne koristi koje sudjelovanje u poslovnim susretima donosi, Hrvatska gospodarska komora, koordinator Europske poduzetničke mreže za Hrvatsku, zatražila je partnerski status u organizaciji SYRRENE 2012. · registracija: www.syrrene.com · rok za aplikaciju poslovnog profila: 12. studenoga · rok za odabir partnera za sastanke: 19. studenoga · trajanje sastanaka: 30 minuta svaki · mjesto događanja: Parc Channot, sajam Seatrade MED 2012, Marseille, Francuska Više podataka o ovom događanju moguće je dobiti na: Blanka Kalokira, HGK-EEN Hrvatska, član EEN Maritime Industries&Services Sector Group, 051 209 169, bkalokira@hgk.hr..

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 8. studenoga - Drugi poslovni forum Dunavske regije, Beč, Austrija 12.-14. studenoga - Radionica za potencijalne poduzetnice, Varaždin 27. studenoga - Drugi multilateralni poslovni susreti u okviru sajma Seatrade MED 2012., Marseille, Francuska 27. studenoga - Konferencija “Poduzetništvo žena u Hrvatskoj i predstavljanje rezultata projekta EntreprenurSHEp”, Zagreb 29.-30. studenoga - Poslovni susreti u sklopu sajma Business Base Fair, Inđija, Srbija

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3751, 5. studenoga 2012.

( 1,5 mil kn

( 2001. godine

uloženo u novi pogon

utemeljena Radionica keramike Asztalos

STOLARIJA VERDI, OZALJ

RADIONICA KERAMIKE ASZTALOS, SUZA

Galerija i radionica

Samo po narudžbi Više od 40 posto namještaja izrađuju od drva divlje trešnje, Gosti kod Daniela Asztalosa ne trebaju tražiti samo a ostatak od oraha, smreke, jele, ariša, hrasta, trešnje, suvenire od keramike, nego različite predmete svakodnevne oraha, javora, jasena, kruške... uporabne vrijednosti koji mogu biti i jesu – i suveniri

S

tolarija Verdi iz Ozlja započela je s radom 1995. godine kada je njen vlasnik Damir Vergot započeo po narudžbi proizvoditi i izrađivati namještaj od punog drva.

“Još uvijek uglavnom radimo masivni namještaj po narudžbi, proizveden od domaćeg drva koje najčešće nabavljamo s područja Žumberka. Investirali smo oko 1,5 milijuna kuna u gradnju novog pogona, imamo devet stalno zaposlenih radnika i pozicionirali smo se na tržištu”, ističe Vergot.

Trenutačno više od 40 posto namještaja izrađuju od drva divlje trešnje, a ostatak od oraha, smreke, jele, ariša, hrasta, trešnje, oraha, javora, jasena, kruške... U Stolariji Verdi najviše se ponose odlično dizajnerski riješenim radnim stolovima od šljive. “Iako nisam školovani

dizajner, nije mi problem nacrtati i osmisliti i najkompliciraniji namještaj.

Očito sam za to nadaren, a stekao sam i veliko iskustvo. No, šalu na stranu, najsigurniji sam kada sam osmišljavam namještaj”, rekao nam je Vergot. Poslovnu politiku u Verdiju temelje na radu po narudžbi te osim eksponata nemaju zaliha namještaja.

Najviše poslova u turističkim mjestima “Najviše poslova sklapamo u turističkim mjestima gdje smo dobro pozicionirani. Namještaj nam naručuju vlasnici konoba, malih hotela, restorana, a sklopili smo i nekoliko dobrih poslova s velikim hotelima. Odnedavno smo počeli raditi s jednim salonom namještaja u Njemačkoj gdje očekujemo dobre rezultate. Oni mi elektronski pošalju nacrt, a mi po tom nacrtu izradimo namještaj”, ističe Ver-

got. Prema riječima vlasnika, osnovni problem u segmentu masivnog namještaja manjak je platno sposobnih građana. “Naš

Osnovni problem u segmentu masivnog namještaja manjak je platno sposobnih građana namještaj nije jeftin te imamo uzak segment kupaca. Česti su nam kupci Irci, Rusi te hrvatski iseljenici, ali ima i kupaca iz Hrvatske. Naši kupci su ljubitelji masivnog namještaja boljih platnih mogućnosti i stariji od 50 godina - mlađe generacije sklonije su modernijim linijama i namještaju od iverice. Naša prednost je u tome što za uređenje restorana ili konobe vlasnici nemaju izbora u namještaju serijske proizvodnje nego moraju naručivati.

Najbolja reklama svakako je preporuka zadovoljnih kupaca, a trendovi se kao i svaka moda mijenjaju”, zaključuje vlasnik Stolarije Verdi.

(J.V.)

B

avljenje lončarstvom danas definitivno nije zanat koji bi postojao zato što nekom pukne lonac pa ga dođe popraviti kod lončara. Radi se o tradicijskom obrtu koji danas svoje postojanje mora uskladiti s turizmom u smislu bogatije i zanimljivije ponude nekog kraja. Upravo to već petnaestak godina čini Daniel Asztalos iz Baranje. Budući da hrvatski dio Baranje nema lončarsku tradiciju, stručne i zanatske vještine Asztalos je potražio u poznatoj mađarskoj školi keramike u Mohaču.

Nakon edukacije, 2001. godine Asztalos je u Belom Manastiru pokrenuo vlastiti obrt i utemeljio Radionicu keramike Asztalos za izradu tradicionalne keramike na lončarskom kolu. Kasnije, u baranjskom mjestu Suza, kupio je oronulu zgradu negdašnjeg starog mlina te ju je preuredio u galeriju i radionicu za izradu keramike.

“Zahvaljujući suradnji s turističkim agencijama, uslijedili su organizirani

turistički posjeti gostiju koji su dolazili u Baranju, dok nam sada sve više dolaze gosti putem usmene predaje. Iako se vrijeme krize i smanjene kupovne moći itekako odražava na rad, zadovoljan sam što smo uz vinske, gastronomske, ekološke i ostale baranjske destinacije, i mi postali sastavni dio baranjske turističke ponude”, kaže Asztalos, ističući kako gosti kod njega ne trebaju tražiti samo suvenire od keramike, nego različite predmete svakodnevne uporabne vrijednosti koji mogu biti i jesu – i suveniri.

Ručno rađene posude Riječ je o ručno rađenim posudama za čuvanje hrane, bocama za ulje, vino, rakiju ili ocat, posudama za kuhanje na štednjacima različitih vrsta, u krušnim pećima i na otvorenoj vatri. Tu su i zdjelice, tanjuri, svjećnjaci, krigle, pepeljare, vaze... Posebno su atraktivni veliki lonci, odnosno ćupovi za kuhanje tzv. vinogradarskog graha. Budući da je veći-

na posuda namijenjena svakodnevnoj uporabi, strogo se vodi računa o izboru glazura koje udovoljavaju najstrožim stan­ dardima pripreme i čuvanja hrane.

Radionica keramike, pak, gostima omogućuje da i sami nauče vještine rada na lončarskom kolu i naprave baš onakav keramički predmet kakav žele.

Budući da je većina posuda namijenjena svakodnevnoj uporabi, strogo se vodi računa o izboru glazura No, kao i brojni drugi nositelji turizma u Slavoniji i Baranji, i Daniel Asztalos ukazuje na problem nepostojanja kvalitetne organizirane ponude i promocije sadržaja kontinentalnog turizma. Puko statističko prebrojavanje ostvarenih noćenja, te organiziranje povremenih pučkih veselica, ne mogu biti zamašnjak razvitku kontinentalnog turizma, ističe on. (S.S.)

14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti

Štednja 7,40 milijardi maraka Unatoč teškoj ekonomskoj situaciji i financijskim teškoćama štednja građana u komercijalnim bankama u BiH krajem rujna porasla je za 345 milijuna KM ili za pet posto u odnosu na kraj 2011. godine. Ukupan iznos štednje iznosi 7,40 milijardi maraka što je do sada najveći registriran iznos depozita građana, priopćila je Centralna banka BiH. Depozit nacionalne valute sudjeluje sa 35,5 posto, euri sa 57,4 posto, a ostale valute sa 7,1 posto.

Financijski stručnjaci procjenjuju da je ukupna štednja veća za najmanje 50 posto. Dio ušteđevina građani drže “u čarapi”, a nemali iznos i u inozemnim bankama. Štete od zimskih nepogoda 59,2 milijuna maraka Štete od snježnih nepogoda koje su zimus pogodile FBiH, prema podacima Federalne komisije za procjenu šteta iznose 59,2 milijuna maraka. Najveće štete registrirane su u Hercegovini gdje iznose 42 milijuna KM, a samo u Hercegovačko-neretvanskoj županiji procijenjene su na 25,7 milijuna KM, uglavnom u poljoprivredi. U Čapljini štete iznose 17 milijuna KM, Mostaru 3,6 i Neumu 1,6 milijuna maraka. U Zapadnohercegovačkoj županiji procijenjene štete iznose nešto više od 16 milijuna KM, a u Sarajevskoj županiji 8,5 milijuna KM. Najmanje šteta imala je Posavska županija, 178.000 KM, a već susjedna Tuzlanska imala je 1,4 milijuna KM šteta.

Elektroprivreda RS-a prodala Srbiji struje za 30,7 milijuna eura Elektroprivreda RS-a isporučit će u 2013. godini EP-u Srbije struje za 30,7 milijuna eura. Prema izjavi direktorice EP RS-a Branislave Milekić, na na-

tječaj za kupnju 572.840 megavat-sati viškova električne energije prijavilo se sedam kupaca, a EP Srbije dao je najpovoljniju ponudu za 68 posto ponuđenih količina struje po prosječnoj cijeni od 53,61 euro po megavat-satu. Predstavnici dviju elektroprivreda razgovarali su u Trebinju, gdje se nalazi glavna direkcija EP RS-a, i o ostalim oblicima poslovne suradnje.

Naftna industrija Srbije u Republici Srpskoj Generalni direktor Naftne industrije Srbije Kiril Kravčenko izjavio je da će ukupna ulaganja njegove kompanije u srpskom entitetu krajem ove godine dostići iznos od najmanje 10 milijuna eura, a u narednoj će biti i znatno viša, javila je Srna. On je naveo da će NIS u naredne tri godine samo u istraživanje naf-

( 1,1 mlrd KM

trgovinski deficit BiH s Rusijom u 9 mjeseci

Gospodarstvenici BiH nezadovoljni komorom i političarima

Zvona zvone na uzbunu Na kraju prošle veoma loše poslovne godine trgovinski deficit iznosio je 3,4 milijarde maraka, a u devet ovogodišnjih mjeseci iznosi 5,4 milijarde Zdravko Latal latal@privredni.hr

U te i plina uložiti više od milijun eura. Iako su mediji pisali da su Rusi povukli strojeve za istraživanje naftnih polja, Kravčenko je najavio da je u dogovoru s ruskom kompanijom Zarubežnjeft i vlastima RS-a postignut dogovor o dvjema novim lokacijama na kojima će nastaviti s bušenjem.

Investicija u Rafineriju Brod 25 milijuna KM Investicijom vrijednom 25 milijuna maraka uloženom ove godine u Rafineriju Brod u ruskom vlasništvu uvećan je postotak dobivanja svijetlih derivata, prije svega dizela i benzina, i znatno poboljšana njihova kvaliteta, a počela je i proizvodnja bitumena u džambo-vrećama.

Privredni vjesnik Broj 3751, 5. studenoga 2012.

lazak Hrvatske u EU, inače aktualna tema svih gospodarskih rasprava u zemlji, nije naš najveći problem, rekao je Nemanja Vasić, predsjednik Udruženja mesoprerađivača Republike Srpske, na skupu koji je organizirala Vanjskotrgovinska komora BiH. Najveći problem su, istaknuo je, druga dva velika tržišta - rusko i tursko.

Gotovo sva trgovina prehrambenim proizvodima s Turskom ide preko dvije kompanije iz BiH BiH je s Rusijom u devet mjeseci napravila znatno veći trgovinski debalans nego s Hrvatskom, oko 1,1 milijardu konvertibilnih maraka (KM), dok sa zapadnim susjedom taj minus iznosi 753 milijuna KM. Vasić je bio među prvima koji je razotkrio “tajnu” načina trgovanja s Rusima. “Mi moramo registrirati tvrtke u Srbiji kako bismo u Rusiji dobili slobodu bescarinskog tr-

govanja. Zar vlasti u BiH i vlasti u srpskom entitetu, zahvaljujući dobrim odnosima s Moskvom, nisu mogle osigurati istu povlasticu našim tvrtkama”, upitao je Vasić. Vlastima u Sarajevu također je zamjerio što ne koriste dobre odnose s Istanbulom i što nisu dogovorile posjet turskih sanitarnih inspekcija svim BiH proizvođačima hrane kako bi dobili dozvolu uvoza u Tursku. Sada tu privilegiju imaju samo dvije kompanije iz BiH te gotovo sva trgovina s Turskom ide preko njih. Vasić je izrazio nezadovoljstvo i radom Vanjskotrgovinske komore koja se, po njemu, pretvorila u statistički ured umjesto da probleme gospodarstva delegira na rješavanje Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, a ovo pak Vijeću ministara BiH. Rekordni deficit U kritikama rada Komore i vlasti Nemanja Vasić nije bio usamljen. Zvona na uzbunu su po većini zakasnila. Najveći trgovinski deficit s inozemstvom registriran je 2008. i iznosio je 4,6 milijardi maraka.

Na kraju prošle godine minus je iznosio 3,4 milijarde maraka, a u devet mjeseci ove dostigao je rekordnih

5,4 milijardi KM. Do kraja godine, ako se nastave dosadašnji trendovi, deficit će iznositi oko 6,3 milijarde maraka. Taj deficit je najrealniji pokazatelj razine konkurentnosti zemlje.

Prema tvrdnjama komorskih analitičara, izvozni trendovi pokazuju da je ovako velik vanjskotrgovinski deficit uglavnom rezultat strukture proizvoda kojima se trguje. Izvoze se proizvodi niže dodane vrijednosti, a uvoze oni s visokom. Međutim, po mišljenju analitičara iz VTK-a, postoji još jedan nemali razlog deficita koji se ostvaruje u trgovanju s prvim susjedima.

To su nekorektne i nedopuštene necarinske barijere i dugo zadržavanje roba na granicama, što se i sada događa. Iako je Komora u zadnje vrijeme uspjela smanjiti te barijere u Srbiji, nije objašnjeno zašto to nije učinjeno mnogo ranije. U Komori ocjenjuju da će ulaskom Hrvatske u EU njeni proizvodi morati poskupjeti, što će smanjiti njihovu konkurentnost spram domaće proizvodnje jer su i sada skuplji u Hrvatskoj nego u BiH. Moglo bi se dogoditi da će smanjeni izvoz hrane u Hrvatsku domaći proizvođači “pokriti” većim plasma-

nom na domaćem tržištu.

Toga su, čini se, svjesne i neke hrvatske tvrtke, konkretno Kraš, koji namjerava povećati asortiman i proizvodnju u svojim pogonima u BiH, ili dijelom prenijeti proizvodnju u Bosnu.

Siva ekonomija cvate Privredi se ništa dobro ne piše. Europska banka za obnovu i razvoj smanjila je ranije procjene ekonomskog rasta za ovu godinu sa 0,3 na 0,1 posto, a za narednu sa 0,6 na 0,3 posto. Upozoreno je da u međuvremenu siva ekonomija bilježi rekordnu ekspanziju, na štetu legalnog sektora, što će se odraziti na sve veću fiskalnu nestabilnost, otežano financiranje mirovinskih, zdravstvenih i drugih fondova. Analitičari Raiffeisen Bank BiH ocjenjuju da se zemlja već nalazi u recesiji, a nisu previše optimistični ni za iduću godinu za koju predviđaju minoran ekonomski rast.

U UniCredit Banku predviđaju za ovu godinu pad BDP-a za 0,9 posto, a u 2013. godini rast od 0,8 posto. No, taj oporavak će biti izložen negativnim rizicima pogoršanja ekonomskih trendova u EU-u i ostatku svijeta.

15

www.privredni.hr Broj 3751, 5. studenoga 2012.

( oko 22% BDP-a

( na 60% BDP-a

zaduženost Slovenije 2008.

skočit će zaduženost u 2013.

Slovenija: Ministarstvo financija izdalo dolarske obveznice u iznosu 2,25 milijardi USD

Kratki predah pod strehom ECB-a Tek uspostavljen europski obrambeni zid učinio je opet mogućim zaduživanje Slovenije na svjetskom financijskom tržištu Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

S

lovenija je za dlaku izbjegla insolventnost. Već u sljedećoj isplati ne bi imala dovoljno novca za plaće i mirovine te za troškove upravno-uslužnog pogona da Ministarstvu financija nije pošlo za rukom ovih dana izdati dolarske obveznice u iznosu 2,25 milijardi dolara (1,73 milijarde eura). Od tih obveznica ne bi bilo ništa da Europska središnja banka u ključnom trenutku nije imala na stolu odluku o operacijama na tržištu obveznica i da se u međuvremenu EU nije snažno zauzeo za bankarsku uniju, odnosno za mehanizme obrane eura. “Pismo za-

hvale moramo uputiti Mariju Draghiju, guverneru ECB-a, jer je svima kupio vrijeme”, bio je komentar samostalnog analitičara Andraža Graheka, koji je posebno naznačio da Slovenija nije provela još ni jednu reformu, te da nije zaslužna za topli vjetar na financijskom tržištu.

Doista, do prije mjesec dana država se mogla zaduživati samo trezorskim mjenicama u domaćim bankama. Sada, u zavjetrini ECB-a, uspjela je popuniti državnu riznicu, ne za dugo, tek za nekoliko mjeseci. U 2013. godini Sloveniji treba mnogo više novca od svote koju je prikupila emisijom dolarskih obveznica. Ministar financija Janez Šušteršić priznao je ovih dana da

Slovenija može preživjeti sljedeću godinu samo uz četiri milijarde eura povrh onoga što će prikupiti iz vlastitih izvora. U toj godini državi dolazi na naplatu 1,9 milijardi eura duga s kamatama, cijelu milijardu treba za popunu državnog proračuna, a možda cijelu milijardu trebat će pripremiti da se njome zatrpaju bankarski ponori.

Ukupan porez na dobit što će se ove godine ubrati u Sloveniji jedva da će biti dovoljan za servisiranje trenutačnog duga

Posljedice pogodovanja Slovenska politička nomenklatura – sve isto događa se i u Hrvatskoj – predugo je častila određene grupacije raznim pogodnostima. Drame nastaju kada pogodnosti premaše ekonomsku moć. Da se ne bi ništa moralo mijenjati, srlja se u dugove. Slovenija

venija dočekala sa zaduženošću na razini 22 posto BDP-a. U 2013. godini zaduženost će ekspandirati na 60 posto BDP-a. Duga ima za 18 milijardi eura više nego što zajedno vrijede Slovenske elektrane i elektrodistribucija, autoceste, željeznica, uključivši i državni udjel u Krki. Novac na osnovi državnog

je naglo izgubila epitet niskozadužene zemlje. Recesiju je Slo-

duga koji ide legalnim “kamatarima” tako je velik da među Slovencima počinje pobuđivati razne asocijacije. S kamatama iz 2010. godine moglo se izgraditi pet pedijatrijskih klinika, s kamatama iz 2011. godine svim umirovljenicima pokriti 1,5 mirovinu. Ukupan porez na dobit što će se ove godine ubrati u cijeloj Sloveniji jedva da će biti dovoljan za servisiranje trenutačnog duga. Na kamate u 2014. godini otići će iznos sasvim dovoljan za osam mjesečnih plaća svih 58.000 zaposlenika u odgoju i obrazovanju, od dječjih vrtića do fakulteta. Usprkos svemu, država se gura u još veća zaduživanja.

prodaja portfelja

Mnoga poduzeća u tijesnoj koži Dok se država i dalje zadužuje, poduzeća se razdužuju, i to prodajom onog dijela portfelja za koji mogu naći kupca Kranj kao pojam industrijalizacije u bivšoj Jugoslaviji danas teško proživljava internacionalizaciju svojih industrijskih restlova. Nekad moćna Iskra, raskomadana na dijelove, završila je s proizvodnjom strujnih mjernih instrumenata u rukama egipatskog El Sewedyja. Proizvodnja automobilskih guma već prije prodana je Goodyearu, a prošli tjedan češki ČCS kupio je za šezdesetak milijuna eura ostatak gumar-

ske proizvodnje. Sava, iščupana iz svog staništa, objedinjavat će još samo

strijskog korita. Iz njega je protjerana prezaduženošću. Novo vodstvo či-

Crkveni holdinzi u stečaju odveli su u kazneni prostor i prosperitetnu tvrtku Helios bivše sporedne djelatnosti – turizam i financije.

Dakako, Sava nije samovoljno izašla iz svog indu-

sti ostavštinu legendarnog Janeza Bohoriča. Prodaje sve što se može utržiti, a sve što dobije, proslje-

đuje bankama radi zaduživanja. U “tijesnoj koži” našla su se i mnoga druga slovenska poduzeća, među njima i ona najbolja koja su imala peh s vlasnicima. Crkveni holdinzi u stečaju odveli su u kazneni prostor i prosperitetnu tvrtku Helios koja ima sve izglede da u svoje lakove obuče pozamašan dio ruskih automobila. Litostroj Power i danas je ugledno ime među proizvođačima turbina. Tvrtku u Ljubljani upravo pregledavaju struč-

njaci Toshibe. Oni bi kupili Litostroj. Prodaje ga prezaduženi Cimos.

Dok se država i dalje zadužuje, poduzeća se razdužuju, i to prodajom onog dijela portfelja za koji mogu naći kupca. Jugoteks kao etabliran proizvođač podnih obloga ide Belgijancima. Zavarovalnica Maribor najvjerojatnije će uploviti u vlasništvo GRAWE-a. Plin Lendava kreće prema Rusima. Oko Elana vrzmaju se neki novi fondovi.

*vijesti Optuženi veletrgovci lijekovima Slovenski Ured za zaštitu konkurencije (UVK) u dvije godine postupka protiv farmaceuta zaključio je da su glavni opskrbljivači lijekovima - Kemofarmacija, Salva, Farmadent, Gopharm - i zajednička tvrtka za obradu podataka Nensi kršili zakon koji ima zadaću onemogućiti blokatore konkurencije. Pokazalo se da slovenske ljekarne praktički nisu u prilici birati najpovoljnijeg ponuđača. Svi veletrgovci, naime, javljaju se na natječaje istovjetnom ponudom. Nude čak i jednake popuste. Pretvori li UVK svoje nalaze u konačnu odluku, veletrgovcima lijekovima prijeti plaćanje globe koja može ići i do 10 posto godišnjeg prometa. Godišnje se u Sloveniji proda lijekova za oko 600 milijuna eura.

OECD savjetuje odlučnost i oprez

Angel Gurrla, generalni tajnik OECD-a, savjetovao je novoj članici Sloveniji da se u trenutnoj krizi usredotoči na sređivanje javnih financija i stanja u bankarstvu, te na tržište rada i mirovinsku reformu. Dodao je da je pritom važno izbjeći produbljavanje recesije, što bi se moglo dogoditi krene li se prebrzo u konsolidaciju financija.

Sumnjiva posla Slovenski revizori otkrili su u stečaju Primorja, građevinskog poduzeća iz Ajdovščine, još jedan kanal međudržavnih sumnjivih transakcija. Primorje je 2006. kupilo tvrtku Miljkovići u BiH za 1,1 milijun eura, iako je ta tvrtka imala tek suglasnost za eksploataciju tamošnjeg kamenoloma, a ne i koncesiju, a k tome je poslovala s gubitkom. Prekapanje po stečajnoj ostavštini treba rasvijetliti motive zbog kojih je Primorje platilo poduzeću MGT u Kumrovcu 1,1 milijun eura za Miljkoviće.

16 STIL

Privredni vjesnik Broj 3751, 5. studenoga 2012.

( od 12. do 15. studenoga

*vijesti Pojednostaviti vizni režim u Europi O pojednostavljenju kretanja prema Europi kao turističkoj destinaciji te aktualnom problemu viznog režima koji će od 2013. imati važan utjecaj na rezultat europskog ali i hrvatskog turizma, na Europskom turističkom forumu u Nikoziji na Cipru nedavno je govorio predsjednik Europskog udruženja nacionalnih udruga putničkih agencija Boris Žgomba.

Istaknuo je kako je procedura za izdavanje schengenske vize komplicirana, skupa i dugotrajna. Zbog toga Europu kao odredište ne odabire 21 posto potencijalnih turista.

Održivo poslovanje za konkurentnost u turizmu

Udruga hrvatskih putničkih agencija 22. i 23. studenoga u zagrebačkom hotelu Westin organizira međunarodnu konferenciju Održivo poslovanje za konkurentnost u turizmu. Neke od tema konferencije su novi trendovi u održivom turizmu, kako održivi turizam može unaprijediti poslovanje tvrtke, uloga turističkih udruženja u razvoju održive prakse poslovanja, noviteti i inovativni alati u održivom turizmu te primjeri dobre prakse.

St. Petersburg Ballet u Zagrebu

Kako bi se unaprijedila kulturno-turistička ponuda u Zagrebu, u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog 6. studenoga St. Petersburg Ballet izvest će baletnu predstavu Orašar. Stroga klasična elegancija, suvremenost 21. stoljeća, savršena plesna izvedba te raskošna scenografija odlike su ruske škole klasičnog baleta.

Orašar je, inače, jedan od najpopularnijih baleta već više od jednog stoljeća.

održat će se sajam Proizvođači suvenira gradu Zagrebu

Što su zapravo suveniri?

Vratiti gradu dušu Tridesetak obrtnika okupilo se kako bi pokazali da se pravi, kvalitetni suveniri mogu izraditi od domaćih sirovina, te kako bi kupce upozorili na mnoštvo “domaćih” suvenira iz uvoza Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

V

eć dulje vrijeme postavlja se pitanje postoji li na tržištu pravi zagrebački suvenir ili su razni predmeti koje turisti kupuju kao znak sjećanja na posjet glavnom hrvatskom gradu samo pokušaji u stvaranju nečeg prepoznatljivog. Kako bi se otklonila ta dvojba, prije dvije godine pri Udruženju obrtnika Grada Zagreba osnovana je sekcija Proizvođači suvenira koja danas broji tridesetak članova. Oni su se okupili kako bi pokazali da se pravi, kvalitetni suveniri mogu izraditi od domaćih sirovina, te kako bi kupce upozorili na mnoštvo uvezenih “domaćih” suvenira. “Članovi zagrebačke sekcije proizvođača suvenira prihvatili su moj prijedlog o organizaciji jednog posebnog sajma suvenira kojim bismo Zagrepčanima i njihovim

gostima skrenuli pažnju na sebe, pokazali što sve možemo i tko smo zapravo mi, obrtnici proizvođači suvenira”, rekla je Vesna Milković, predsjednica zagrebačkih Proizvođača suvenira.

Tako će se od 12. do 15.

Želimo postići dobru atmosferu kako bi to postao mali, slatki predbožićni sajam, rekla je Vesna Milković

studenoga na glavnom zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića održati prvi sajam Proizvođači suvenira gradu Zagrebu.

Proizvodi sa znakom Na sajmu će u 15 do 20 drvenih kućica svoje proizvode predstaviti zagrebački obrtnici - izrađivači

drvenih igračaka, keramičkih proizvoda, lutaka, starih zemljopisnih karata, etno torbi i odjeće, licitari, proizvođači raznih staklenih predmeta te replika starog nakita... U svakoj od tih kućica održavat će se po jedna radionica starih zanata te brzi tečajevi izrade lutaka, lončarskih radova, vezenih predmeta, oslikavanja stakla i tkanine, izrade vunenih figurica za jaslice te učenje tehnike pirografije, tj. oslikavanja na drvetu. Predstavit će se isključivo obrtnici iz Zagreba, a organizatori žele da sajam postane tradicija te da se u budućnosti održava možda čak dva puta godišnje. Vesna Milković je istaknula kako je želja organizatora pokazati ljudima obrtnička znanja i umijeća te time pridonijeti zagrebačkoj turističkoj ponudi. “Želimo napraviti ambijentalni sajam s dušom, pa će se zato u sklopu toga sajma održa-

ti i razna događanja, nastupi glazbenika, a održati će se i lutkarska predstava. Time želimo postići dobru, pozitivnu atmosferu kako bi to postao mali, slatki predbožićni sajam”, rekla je Vesna Milković dodajući i kako zagrebačkim obrtnicima na prvom mjestu nije zarada. “Kada

turist dođe u Zagreb, želimo da kao suvenir kupi kišobran Cerovečki, šešir Kobali ili kaput Etno Mare. Većina naših obrtnika ima znak tradicijskog ili umjetničkog obrta, zato su naši proizvodi sastavni dio mozaika zagrebačkih suvenira”, zaključila je Vesna Milković.

Koncesije za korištenje turističkog zemljišta

Od koncesija 50 milijuna kuna prihoda

M

inistarstvo turizma poslalo je prve račune trgovačkim društvima koja su podnijela zahtjeve za odobravanje koncesije za korištenje dosad neprivatiziranih zemljišta. Riječ je, podsjećamo, o zemljištima koja su ostala neprocijenjena u postupku pretvorbe i privatizacije u kampovima, ali i u ostalim turističkim naseljima.

Ministarstvo turizma paralelno provodi dva procesa: prvi, tehnički dio

posla odnosi se na proces od izdavanja računa i naplatu koncesije do izdavanja konačnog rješenja o koncesiji, dok se drugi dio odnosi na izmjene i dopune Zakona o turističkom

i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije. Ti se procesi provode u suradnji s Ministarstvom pravosuđa kao nositeljem toga zako-

na te Državnim odvjetništvom. Izmjene i dopune Zakona o turističkom zemljištu jedna su od prioritetnih aktivnosti resornog ministarstva ove jeseni, budući da je provedba starog zakona jedna od glavnih prepreka za daljnje investicije u turizmu, posebice u kampovima.

Kako kažu u Ministarstvu turizma, i dalje će sukcesivno, ovisno o cjelovitosti podataka, ispostavljati račune i paralelno dopunjavati postojeću dokumentaciju koja

se odnosi na koncesije nad kampovima i ostalim turističkim naseljima s ciljem izdavanja rješenja o koncesiji. Do kraja ove godine Ministarstvo turizma ispostavit će račune svim trgovačkim društvima koja su podnijela zahtjev za dodjelu koncesije. Ministarstvo od tog postupka očekuje oko 50 milijuna kuna prihoda koji će, sukladno Zakonu, ući u državni te proračune županija i jedinica lokalnih samouprava. (S.P.)

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3751, 5. studenoga 2012.

( 19 godina

traje proces razvoja igre Sraz

( 2005.

objavljen Školski Sraz, izravni prethodnik današnje verzije

Aplikacija Sraz

Evolucija prve hrvatske računalne igre U svijetu postoji priličan broj obrazovnih igara i to se područje polako profilira u zasebnu industriju koja je udružena s e-obrazovanjem Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

S

amsung Electronics nedavno je predstavio Sraz, novu aplikaciju koja se može koristiti na Smart televizorima te tabletima i pametnim telefonima s Android mobilnim operativnim sustavima toga korejskog proizvođača elektroničke opreme. Ova informacija ne bi bila posebno zanimljiva da nije riječ o projektu koji je nastao i koji je u cijelosti razvijen u Hrvatskoj, pod okriljem tvrtke 32 bita.

Veljko Kukulj, osnivač 32 bita, ističe kako je Sraz zapravo društveni kviz. “Cilj svakog igrača je figurama osvojiti zastavu nekog od protivnika.

Kako bi to mogao učini-

ti, treba točno odgovoriti na pitanja. Sraz se igra na ploči podijeljenoj na polja koja predstavljaju različita područja, a igrati je mogu od dva do četi-

Kao i svaka društvena igra, Sraz je namijenjen za opuštanje i razonodu u krugu obitelji i prijatelja. Obrazovna je igra, a usvajanje i po-

inačica Sraza objavljena je 1993. i to je bila prva objavljena računalna igra u Hrvatskoj. Obrazovna verzija - Burzovni Sraz - koja je ujedno bila jedna od prvih obrazovnih igara u Europi, objavljena je 1997. godine. Školski Sraz, kao izravni prethodnik ovog današnjeg, objavljen je 2005. Tako je

ri igrača. Posebna verzija Sraza, koja je sada dostupna na Samsung Smart TV i Android platformi, sadrži pitanja usklađena sa školskim programom od trećeg do osmog razreda osnovne škole”, objašnjava nam.

navljanje znanja nije cilj sam po sebi nego isključivo alat za pobjedu. “Prva

razvoj Sraza zapravo proces koji traje punih 19 godina i zaista je nemoguće

procijeniti koliko je u njega uloženo”, ističe on.

Samsung kao globalni partner Danas u svijetu, dodaje Kukulj, postoji priličan broj obrazovnih igara i to se područje polako profilira u zasebnu industriju koja je udružena s e-obrazovanjem. Međutim, u odnosu na njih Sraz ima nekoliko jedinstvenih prednosti i inovativnih rješenja što ga čini zanimljivim izvoznim proizvodom.

“Upravo suradnja sa Samsungom primjer je izvoza ovakve vrste softvera. Očekujemo kako ćemo proširiti tu suradnju jer Samsung vidimo kao svog globalnog partnera, posebice na području obiteljskih i obrazovnih plat-

formi”, naglašava Kukulj dodavši kako s obzirom na to da je Sraz tek objavljen, još uvijek ne zna točan broj korisnika.

U budućnosti pak tvrtka 32 bita nastavlja s inovacijama koje će ponajprije ići u smjeru razvoja obrazovnih platformi za mlađe korisnike. “Nećemo zaboraviti ni starije igrače Sraza. Naime, upravo smo započeli s razvojem verzije koja će sadržavati pitanja iz filmske i glazbene industrije, književnosti, a ne samo školskih predmeta, i imat će neka nova tehnološka rješenja. U ovom segmentu smo otvoreni za strateško investiranje, no za to u ovome trenutku ne vidimo povoljnu klimu u Hrvatskoj”, zaključuje Kukulj.

Okrugli stol: Kome još treba cash?

Mobilno plaćanje uskoro u Hrvatskoj E lektronička plaćanja kroz transparentne, učinkovite i sigurne financijske transakcije s jedne strane smanjuju sivu ekonomiju, troškove poslovanja, stopu pljačke i krivotvorenje novčanica, a s druge povećavaju ekonomski rast i prihode poslovnih korisnika. Zato se u svijetu, zahvaljujući tehnološkom razvitku, sve više pribjegava elektroničkim oblicima plaćanja i digitalizaciji novca, rečeno je na okruglom sto-

lu Kome još treba cash? održanom proteklog tjedna u Zagrebu u organizaciji magazina Banka.

Prema najnovijim podacima Banke za međunarodna poravnanja, u eurozoni se samo devet posto ukupnih transakcija obavlja novčanicama i kovanicama, u Americi sedam posto, a u Švedskoj - koja je ove godine najavila potpuni prelazak na elektronički (e-novac) - i Austriji samo tri posto. Kako je rečeno, mobilna plaćanja za dvije do tri godine

trebala bi započeti i u Hrvatskoj iako takav način

U eurozoni se samo devet posto ukupnih transakcija obavlja novčanicama i kovanicama

bezgotovinskog plaćanja klijenti još uvijek dovoljno ne percipiraju.

“NFC plaćanje postaje dio životnog stila lju-

di. Takav način plaćanja omogućuje korisniku da na jednostavan, brz i siguran način plati račune ili kupuje robu”, rekao je Tihomir Mavriček iz Hrvatskog Telekoma. Inače, u Hrvatskoj e-novac mogu izdavati sve kreditne institucije koje imaju odobrenje Hrvatske narodne banke (HNB), te one institucije koje od HNB-a imaju licenciju za to. To su dvije nezavisne kartičarske kuće izdvojene od banaka, tri postojeća mobilna operatora te

jedna institucija koja prodaje vaučere za kupnju putem interneta. Korištenje elektroničkog plaćanja u hrvatskom platnom prometu pozitivno bi djelovalo na ekonomski rast i državne financije.

Zato bi prodor elektroničkog plaćanja trebao biti posebice jak u onim područjima koja su najviše zahvaćena sivom eko-

nomijom, a to su trgovina na veliko i maloprodaja gdje udio sive ekonomije iznosi 22,3 posto te sama proizvodnja gdje je udio sive ekonomije 19,3 posto. (S.P.)

18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Sonja Hodak & Mirela Holy KOMUNIKACIJSKE STRATEGIJE MAGIJE Naklada Ljevak

Nema ničega važnijeg u poslu od komuniciranja. Bez obzira na to čime se bavi vaša tvrtka, sve počne i okonča komuniciranjem. Obično počinje komuniciranjem u jednoj glavi: centri u mozgu pretaču i analiziraju ideju. Potom se ideja seli u tuđe glave: autor sije zarazu među svojim bližnjima koji također nešto deriviraju iz te ideje. Uspije li se uhvatiti na mikrorazini, ideja postaje nukleus koji dobiva obrise, nastaje živi organizam...

Ivana Šojat-Kuči Ničiji sinovi Fraktura

Što se događa kada se između bračnih drugova uvuku sumnja i nepovjerenje, kada se ljudi počnu udaljavati jedno od drugoga? I dok on traži utjehu u društvu prijatelja i alkoholu, pokušavajući potisnuti ratna sjećanja te zaboraviti činjenicu da je samo pjevač u zboru a ne umjetnik, i stvara stotine izlika, ona ostaje bez posla, nosi krivnju zbog pobačaja i pred djetetom pokušava održati privid idile, no duboko je nesretna jer se nije ostvarila onako kako je kao perspektivna djevojka iz fine obitelji mogla i trebala...

Erik Sass i Steve Wiegand Smiješna povijest svijeta Znanje

Većina ljudi smatra da je 99 posto povijesti zamorno i dosadno. No, ova knjiga interpretira povijest na potpuno nov način, čini je zanimljivom i nadasve zabavnom. Kombinacija manje poznatih priča i nevjerojatnih ali istinitih činjenica upoznat će čitatelje, uz smijeh do suza, s prvih 60.000 godina naše civilizacije. U 12 poglavlja autori su ispričali povijest čovječanstva, od prvih homo sapiensa u afričkoj divljini pa sve do suvremenih rasprava o globalnom zatopljenju.

Božica Brkan REZ V.B.Z.

Uzbudljiv i dinamičan kriminalistički narativ, polifono ispričan kroz čitav niz glasova, od twitter poruka, preko izjava brojnih svjedoka do službenih policijskih izvješća, prezentiran je kao zbir materijala nastalih istraživačkim radom novinarke na slučaju ubojstva novinskog i umjetničkog fotografa Ivana, veterana Domovinskog rata. Ivan je, postaje sve očitije, likvidiran jer je suviše znao. Kao svjedok i vlasnik dokaza o stravičnom ratnom zločinu postao je suviše opasan za strukture, na jednoj i na drugoj strani…

Deepak Chopra Duhovna rješenja Dvostruka duga

Je li život samo nasumičan slijed događaja koji nas drže izvan ravnoteže i jedva sposobnima za hvatanje u koštac?

Duhovnost započinje odlučnim odgovorom na ovo pitanje.

Ona kaže da život nije nasumičan. Obrazac i svrha nalaze se unutar svakog postojanja. Razlog pojavljivanja izazova je jednostavan: tu su da bi vas učinili svjesnijima vaše unutrašnje svrhe. Ako je duhovni odgovor istinit, trebalo bi postojati i duhovno rješenje za svaki problem.

Privredni vjesnik Broj 3751, 5. studenoga 2012.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Kozmetički proizvodi i kemikalije

Palvi Power Tech Sales, Nizampura Vado, Indija, www.palvichemical.com.

Tvrtka nudi sapune, deterdžente i kozmetičke kemikalije: natrij lauril eter sulfat (SLES), linearnu alkil benzol sulfatnu kiselinu (LABSA), alfa olefin sulfonat (AOS), natrij lauril sulfat (SLS), laurilni alkohol, cetilni alkohol, stearilni alkohol i drugo. Kontakt: Ninu Sarjani, ninu@palvichemical. com, +91 265 3925411.

Suradnja

Ekorad, Krapinske Toplice. Tvrtka traži partnere za suradnju u distribuciji proizvoda drvene građe, elemenata za palete iz vlastite proizvodnje. Kontakt: Miroslav Horvat, +385 49 587360, +385 98 480770.

Suradnja

VS group, Duplje, Slovenija, www.krn-sp.si. Tvrtka se bavi proizvodnjom i distribucijom senzorskih armatura i traži ozbiljnog poslovnog partnera za ekskluzivnu distribuciju naših proizvoda u Hrvatskoj. Artikli iz ponude obuhvaćaju: elektronske i baterijske senzorske armature za pisoar (više modela), elektronske i baterijske senzorske armature za umivaonik (više modela), elektronske i baterijske senzorske armature za tuš (više modela). Te su armature interesantne za montažu u javne sanitarije (hotele, restorane, gostionice, kampove, sportske dvorane, benzinske stanice, autobusne i željezničke kolodvore...). Kontakt: Aleš Štefe, krn-vs@ siol.net, +386 4 2577750, +386 40 618756.

Hrvatskom tržištu. MBT je jedinstvena i posebna fiziološka obuća izuzetno pogodna za zdravlje i lokomotorni sustav. Također je prozvana i najmanjom teretanom na svijetu jer ta obuća potiče rad mišića cijelog tijela, cirkulaciju i uspravnije držanje.

Uz trgovine poduzeća Lagani hod također tražimo i trgovine posrednike u cijeloj Hrvatskoj. Ako se bavite trgovinom sportske opreme, zdrave prehrane, raznih medicinskih pomagala ili ste jednostavno zainteresirani za MBT, molimo javite se na: Dragana Jurić, dadajuric@gmail.com, +385 1 2982576, +385 91 2165473.

Solarni proizvodi

Troslojni parketi

Callere, Sisak, www.callere.hr. Tvrtka nudi troslojne parkete. Kontakt Jelena Žiha, callere@callere. hr, +385 98 9746932, +385 99 7998542.

Mramor

Simetri Marble, Kayseri, Turska, www.simetrimarble.com. Tvrtka je proizvođač mramora i nudi oniks mramor, travertin mramor, blok mramor, svijetli mramor, bež mramor. Kontakt: +90 352 2213135.

Suradnja

Hefe Fertilizantes, Sevilla, Španjolska, www. ecofertilizer.net. Tvrtka je zainteresirana za kupnju cvijeta dalmatinskog buhača (Tanacetum cinerariifolium). Kontakt: Inmaculada Herrera, josemanuel@ecofertilizer. net, +34 955873403, +34 652057403.

Zastupanje

Lagani hod, Zagreb, www. hr.mbt.com. Tvrtka je zastupnik MBT obuće na

Solar Thermal Systems and Commerce, Mersin, Turska, www.isteksolar. com.tr. Tvrtka je jedan od vodećih turskih proizvođača solarnih grijača vode, uključujući solarne kolektore, solarne spremnike, okvire solarnih kolektora, kupaonske radijatore... Nude svoje proizvode. Kontakt: Dila Birdal, dila@isteksolar.com. tr, +90 312 4965738.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Fotokopirni uređaji

Grad Zagreb nabavlja fotokopirne uređaje. Rok dostave ponuda je 21. studenoga.

Usluge čišćenja

Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež u Zagrebu nabavlja usluge čišćenja prostora bolnice u 2013. godini. Rok dostave ponuda je 19. studenoga.

Displeji

Zagrebački holding nabavlja displeje za sustav dinamičkog informiranja putnika. Rok dostave ponuda je 16. studenoga.

Majice

Hrvatska pošta nabavlja

polo majice kratkih rukava. Rok dostave ponuda je 28. studenoga.

Komunikacijski uređaji

Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNet nabavlja komunikacijske uređaje. Rok dostave ponuda je 16. studenoga.

Namještaj

Novogodišnji paketići

Općina Tuzla nabavlja novogodišnje paketiće.

Rok dostave ponuda je 12. studenoga.

Informatička oprema

Centralna izborna komisija BiH u Sarajevu nabavlja prijenosna računala i mrežne printere. Rok dostave ponuda je 26. studenoga.

Psihijatrijska bolnica Rab nabavlja namještaj.

Rok dostave ponuda je 12. studenoga.

Regija Mopedi

Pošta Crne Gore u Podgorici nabavlja 50 mopeda. Rok dostave ponuda je 7. prosinca.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

19

www.privredni.hr Broj 3751, 5. studenoga 2012.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Deficit zdravog razuma Hotel, kuće, trgovina...

Trgovina s velikim skladištem i pripadajućim zemljištem u Đakovu, Industrijska zona bb, ukupne površine 18.703 četvorna metra, vrijednosti 6.497.645,63 kune, prodaje se na ročištu koje će se održati 7. studenoga na Općinskom sudu Đakovo, s početkom u 8.10 sati.

Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti.

Jamčevina iznosi 10 posto od ukupne vrijednosti nekretnine, a uplaćuje se na račun tog suda broj 2390001-1300001341.

Kupac je potvrdu o uplati jamčevine dužan priložiti sucu prije početka dražbe.

Kuća koja nije slobodna od osoba i stvari u Bobovcu (Općina Sunja), površine 79,91 četvorni metar, vrijednosti 560.675 kuna, prodaje se na ročištu koje će se održati 7. studenoga na Općinskom sudu u Sisku, Trg Ljudevita Posavskog 5, soba 28/I., s početkom u 9 sati. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine procijenjene vrijednosti, a može se razgledati 6. studenoga od 9 do 11 sati. Osobe zainteresirane za razgledavanje trebaju se najkasnije dan ranije javiti sudskom ovršitelju. Jamčevina je 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Zgrada, dvorište, benzinska pumpa i pašnjak u Vrbovcu, površine 4312 četvornih metara, vrijednosti 1.087.665,83 kune, prodaju se na javnoj dražbi koja će se održati 7. studenoga na Općinskom sudu u Vrbovcu, soba 11/II., s početkom u 12.30 sati. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a ra-

zgledati se može 6. studenoga sa sudskim ovršiteljem u vremenu od 14.30 do 15.30 sati. Na dražbi kao kupci mogu sudjelovati pravne i fizičke osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu u novčanom iznosu od 10 posto ukupne vrijednosti nekretnine. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Suda broj 2390001-1300000890 s pozivom na broj 03-68707-11, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati jamčevine obvezan predočiti Sudu prije nego što pristupi dražbi.

Hotel u Brašini (Općina Župa Dubrovačka), površine 11.634 četvorna metra, vrijednosti 59.509.260,92 kune, prodaje se na ročištu koje će se održati 7. studenoga na Općinskom sudu Dubrovnik, soba 4, s početkom u 13 sati. Hotel u naravi predstavlja izgrađeno zemljište površine 1951 četvorni metar, šumu površine 9129 četvornih metara, vrt površine 248 četvornih metara, dvorište površine 230 četvornih metara, oranicu... Na

predmetnim nekretninama uknjiženo je pravo zaloga radi osiguranja duga uvećano za ugovorenu kamatu u iznosu od 2.115.000 eura u korist Hypo Alpe-AdriaBank International AG-a Klagenfurt, potom založno pravo radi osiguranja novčane tražbine za dug u iznosu od 2.505.000 eura, a na korist HYPO Leasing Kroatien društvo za financiranje d.o.o. Zagreb, te je uknjiženo i založno pravo u iznosu od 3.300.000 eura uvećano za ugovorenu kamatu a na korist Hypo Alpe-Adria-Bank Interna-

tional AG-a Klagenfurt.

Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina je 10 posto vrijednosti nekretnine i uplaćuje se na račun sudskog depozita Općinskog suda u Dubrovniku broj 23900011300000120, poziv na broj 09 506.

Kuća, dvorište, oranica i zgrada u Vinkovcima, Duga 108, površine 1660 četvornih metara, vrijednosti 780.691,38 kuna, prodaje se na ročištu koje će se održati 8. studenog aana Općinskom sudu u Vinkovcima, soba 9, s početkom u 8.45 sati. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti. U oglasu se ne navodi kada jamčevinu treba uplatiti, pa se o tome treba informirati na Općinskom sudu.

Kuća, dvorište i oranica u Velikoj Gorici, površine 831 četvorni metar, vrijednosti 409.310,76 kuna, prodaje se na ročištu koje će se održati 8. studenog ana Općinskom sudu Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36, soba 24, s početkom u 9 sati. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci na ročištu mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije tri dana prije održavanja ročišta za dražbu dale osiguranje u visini od 10 posto vrijednosti nekretnine. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun Suda broj 2390001-1300000259, pozivom na broj 04 51112 kod HPB d.d. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti sudu prije nego što pristupi dražbi.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

dr. Uroš Dujšin

A

rgumenti o fiskalnoj štedljivosti poprimili su gotovo religiozni žar.

Nekima - kao što je njemački ministar financija Wolfgang Schäuble ili njegov britanski kolega, George Osborne - rigorozna fiskalna politika je lijek za prezaduženost; bilo kakvo popuštanje prijeti prerastanjem u nedostatak odlučnosti koji potkopava povjerenje. Drugima opet današnja je štedljivost samouništavajuća. Nastojanje da se smanje deficiti u vrijeme krize vodi u stagnaciju, pa čak i povećani teret dugova. Emocije su snažne, a obje strane slabo vode računa o stvarnosti. Neprijatelji štedljivosti napali su nedavnu studiju MMF-a koja je ukazivala na to da su ekonomske posljedice stezanja remena u Europi ispale gore od očekivanja.

Pobornici fiskalne štedljivosti su odmah doveli u pitanje Fondove argumente.

Ipak, bilo bi pogrešno proglasiti fiskalnu štedljivost a priori dobrom ili lošom. Štednja je doista ugrozila rast više od očekivanja.

No u mnogim zemljama ju je bilo teže izbjeći no što to priznaju njeni kritičari. U većini slučajeva pravo pitanje ne glasi treba li srezati deficite nego kako ih mudro smanjiti.

Popuštanje stegnutog remena Počnimo s odnosom između štednje i rasta. Argument od prije dvije godine da fiskalni rezovi mogu ubrzati rast danas je diskreditiran. Štednja može djelovati ekspanzivno ako dovodi do naglog pada kamatnih stopa, no to danas nije slučaj. Mnoge zemlje istodobno štede, čak i kada kućanstva nastoje smanjiti svoju zaduženost. Nominalne su kamatne stope blizu nule, pa će pod tim uvjetima proračunski rezovi smanjiti potrošnju

više no inače. To međutim ne znači da je orijentacija na fiskalnu konsolidaciju pogrešna. Mnoge zemlje koje su provele najveće proračunske uštede, naročito na periferiji eurozone, nisu imale izbora. Investitori su izbjegavali njihove obveznice, a njihovi su europski spa-

Nastojanje da se smanje deficiti u vrijeme krize vodi u stagnaciju, pa čak i povećani teret dugova sioci nevoljko davali nova sredstva. Druge zemlje, poput Velike Britanije koja ima ogromne strukturne deficite, s pravom su strahovale od slične sudbine. Činjenica da su prinosi na obveznice na povijesnom minimumu ne znači da je bilo glupo krenuti k proračunskoj ravnoteži.

Na sreću, usprkos oštroj retorici ministra Schäublea, tempo stezanja remena u eurozoni se usporava. Prema sadašnjim planovima u 2013. bi trebalo srezati proračune za oko jedan posto, što je manje nego ove godine. Političari se više bave strukturnim deficitima no onima s naslovnica. Najslabijim zemljama poput Grčke i Španjolske daju više vremena. Portugalski

je proračun još uvijek suviše rigorozan; španjolski su parametri neuvjerljivi. Španjolski je deficit lani iznosio 9,4 posto BDP-a, dok bi ove godine trebao pasti na 6,3 posto (što je nerealno). MMF predviđa da će on iznositi sedam posto. K tome bi i ECB morao dodatno popustiti. No fiskalna politika eu-

rozone ide u pravom smjeru.

Osborneov krivi parametar Glavni se rizici nalaze drugdje. U Velikoj Britaniji ministar Osborne i dalje podržava jedan krivi parametar – a taj je da bi britanski udio duga u BDP-u oko 2015. trebao pasti. To bi zahtijevalo udvostručenje štednje. U Americi prijeti još veća nevolja. Naglo povećanje poreza i proračunskih rezova prijeti potkraj ove godine. Ako Kongres ne bude djelovao, Americi prijeti recesija. Da bi izbjegao tu nevolju, svijet treba fiskalnu politiku vođenu ne vjerom, nego razumom. Napokon su postavljena prava pitanja. Šteta je što to nije učinjeno prije – možda bi se pokrenuli ekonomisti i političari te počeli aktivno tražiti rješenja. No dobro je što je to učinjeno makar i sada, pa možda na kraju od toga i bude neke vajde.

20 SVIJET FINANCIJA *vijesti Pad proizvodnje i zaposlenosti Prema podacima DZS-a, industrijska je proizvodnja u rujnu, na godišnjoj razini, pala čak 7,7 posto. U istom je razdoblju zaposlenost pala za 2,4 posto, a u industriji za 4,2 posto. Zaposlenost u prerađivačkoj industriji bilježi negativne godišnje stope još od siječnja 2009., a u tom je razdoblju zaposlenost smanjena za 14,5 posto. Budući da je fizički obujam industrijske proizvodnje u prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje 2011. pao nešto više od pada zaposlenosti u industriji, proizvodnost rada (koja se računa kumulativno od početka godine) smanjila se za 1,2 posto.

Novi proizvod Croatia osiguranja Croatia osiguranje ponudilo je građanima osiguranje Garant koje objedinjuje potpunu osiguravateljsku zaštitu uz zajamčenu dobit na pet godina od 17 posto. Uplata je jednokratna i iznosi najmanje 2500 eura. Osim osiguravateljske komponente, pokrića smrti od posljedica nesretnog slučaja i teško bolesnih stanja, ovaj proizvod osigurava sigurnost uloženog kapitala.

Raste interes za Duo protekt štednju

Svaki peti štediša Zagrebačke banke je u zadnjih godinu dana odabrao Duo protekt štednju, model ulaganja koji objedinjuje štednju i osiguranje. Pogodnost ove štednje je u tome što se premija osiguranja plaća iz kamate na oročenu štednju tako da klijenti ne moraju brinuti o plaćanju premije, a jedinstvena prednost je to što su korisnici osigurani od posljedica nezgode za cijelo vrijeme trajanja oročenja, uključujući i naknadu za bolničko liječenje nakon nezgode.

( za 844 mil €

Privredni vjesnik Broj 3751, 5. studenoga 2012.

porasla štednja građana u godinu dana

( 345 mil €

manji krediti građanima u godinu dana

Kriza i preživljavanje

Remen se steže, ali št Ukupni bankovni depoziti građana Republike Hrvatske su, izraženi u eurima, unatoč krizi od kraja 2008. posto te su dosegli iznos od 21,7 milijardi eura

K

riza, kriza, e pa što je, ako je kriza nije lav, tako bismo parafrazirajući prastaru dječju pjesmicu mogli opisati i stanje sa štednjom i depozitima.

Naime, iako bi se u ovim krizno-recesijskim uvjetima stezanja remena i okretanja svake kune tri puta prije nego što se potroši moglo olako reći da se štedi sve manje, ipak nije tako. Zadnji podaci hrvatske središnje banke kazuju da su ukupni depoziti (depozitni novac te kunski i devizni štedni i oročeni depoziti) potkraj kolovoza iznosili 227,1 milijardu kuna, što je za 3,2 milijarde kuna ili 1,4 posto više nego krajem srpnja. Pri tom su rastu ukupnih depozita pridonijeli štedni i oročeni kunski i devizni depoziti, dok je depozitni novac (na transakcijskim računima) ostvario mjesečni pad od 861 milijuna kuna ili 2,5 posto.

Prosječna veličina depozita po stanovniku u prošloj je godini u Hrvatskoj iznosila 4934 eura Štedni i oročeni depoziti kod banaka (kunski i devizni) potkraj kolovoza su iznosili 193,6 milijardi kuna, što je za četiri milijarde kuna ili 2,1 posto više nego u srpnju. Tom su rastu više pridonijeli devizni depoziti koji čine 78 posto štednih i oročenih depozita, nego kunski.

U odnosu na kraj protekle godine ukupni su depoziti porasli za 4,9 mili-

jardi kuna (2,2 posto), čemu su pridonijeli isključivo štedni i oročeni depoziti koji su porasli za četiri posto, dok je depozitni novac ostvario pad od 7,1 posto.

Godišnji rast od 4,8 posto Promatrajući prema sektorima, u kolovozu su porasli i depoziti stanovništva i depoziti poduzeća. Depoziti stanovništva iznosili su 151,2 milijarde kuna, što je za 0,4 posto više nego potkraj srpnja, a poduzeća 27,7 milijardi kuna, što je 9,2 posto više nego na kraju srpnja.

Ukupni bankovni depoziti građana Republike Hrvatske su, izraženi u eurima, unatoč krizi od kraja 2008. do kraja prošle godine povećani za više od 2,8 milijardi ili za 15 posto te su dosegli iznos od 21,7 milijardi eura. To se na prvi pogled čini značajnim rastom, no zapravo je riječ o relativno skromnom prosječnom godišnjem rastu od 4,8 posto u usporedbi s dinamikom rasta depozita građana u pretkriznom razdoblju.

Naime, od 1999. do 2008. bankovni depoziti građana su u prosjeku rasli čak 15,9 posto godišnje te su tako u tom razdoblju gotovo učetverostručeni (s pet na 19 milijardi eura), navodi se među ostalim u analizi Zagrebačke banke, objavljenoj u povodu Dana štednje.

Sporiji prosječni rast od Hrvatske (osim Latvije i Mađarske, u kojima je čak došlo do smanjenja štednje) ostvarile su samo još Slovačka, Slovenija i Litva, te razvijene Njemačka, Austrija i

Italija, kojima je zbog već vrlo visoke razine vrlo teško ostvariti rast štednje po značajno većim stopama. Prosječna veličina depozita po stanovniku u prošloj je godini u Hrvatskoj iznosila 4934 eura, a u Italiji 14.066 eura. Još su znatno veći iznosi bankovne štednje po stanovniku u Njemačkoj i Austriji: 21.039, odnosno 24.974 eura.

U Hrvatskoj je ukupna štednja građana u bankama iskazana u eurima porasla od kraja prosinca prošle godine do kraja kolovoza ove godine za 738 milijuna ili za 3,4 posto, a u odnosu na stanje s kraja kolovoza prošle godine za

844 milijuna ili za 3,9 posto. Pritom su nešto brže rasli kunski depoziti od deviznih, čime je prekinuta višegodišnja tendencija bržeg rasta deviznih depozita. Maksimalan udio u ukupnim depozitima građana (34,6 posto) kunski su depoziti zabilježili u rujnu 2006. da bi im se potom udio postupno spuštao do studenoga 2010.

(21,9 posto). Zahvaljujući recentnom bržem rastu, kunski su depoziti potkraj ovogodišnjeg kolovoza dosegli udio u ukupnim depozitima građana od 23,1 posto. Zanimljivo je istaknuti da su devizni depoziti građana upravo u posljednjem mjesecu

dosegli svoj rekordan apsolutni iznos, dok je maksimum apsolutnog iznosa kunskih depozita zabilježen još u kolovozu 2008.

Manja potrošnja, veća štednja U razdoblju 2008.-2011. depoziti građana rasli su i u nominalnom i u realnom izrazu iako su pod utjecajem krize značajno realno smanjeni raspoloživi dohoci, a znatno je povećana i nezaposlenost. Kako u tom razdoblju nije bilo značajnijih prelijevanja drugih oblika štednje građana u bankovne depozite, očito je bitno povećana sklonost štednji uz istodobno

21

www.privredni.hr Broj 3751, 5. studenoga 2012.

( 227,1 mlrd kn

Kreditiranje gospodarstva

ukupni depoziti potkraj kolovoza 2012.

ednja raste do kraja prošle godine povećani za više od 2,8 milijardi ili za 15 dobno su depoziti građana nastavili rast gotovo po prosječnoj stopi iz prethodnih triju godina.

Štedni i oročeni depoziti kod banaka potkraj kolovoza su iznosili 193,6 milijardi kuna

smanjenje potrošnje. U okolnostima punim neizvjesnosti uvelike je smanjena kupnja nekretnina i trajnih potrošnih dobara, što je potaklo kreditno razduživanje građana.

Naime, dok su depoziti u svakoj godini bilježili rast oscilirajući oko

prosječnih 4,8 posto, krediti građana su povećani samo tijekom 2010., a u prosjeku su u cijelom promatranom razdoblju padali za 0,4 posto godišnje. Pritom se međugodišnji pad kredita tijekom ove godine dodatno ubrzao na dva posto. Isto-

Bankovni krediti građanima izraženi u eurima smanjeni su u kolovozu 2012. prema kraju prošle godine za 110 milijuna ili za 0,6 posto, a prema stanju zabilježenom potkraj lanjskog kolovoza za čak 345 milijuna ili dva posto. Zahvaljujući takvim kretanjima omjer kredita i depozita građana u kolovozu 2012. dodatno je smanjen na 0,757. Valja pritom zamijetiti da je svoju maksimalnu vrijednost (0,946) taj omjer zabilježio u rujnu 2007., neposredno pred izbijanje globalne ekonomske krize. Prije toga je konstantno ubrzano rastao od svoje minimalne vrijednosti (0,415) ostvarene još u prosincu 2001. Smanjenje njegove razine sa 0,946 na 0,757 u nepunih pet godina najbolje ilustrira stupanj intenziteta razduživanja građana.

Za štednju 443 kune mjesečno Gotovo 70 posto građana Hrvatske redovito štedi i pritom mjesečno u prosjeku izdvaja 443 kune, pokazuju rezultati istraživanja o navikama štednje u Hrvatskoj, koje je u kolovozu 2012. na uzorku od 500 ispitanika provela agencija IMAS za potrebe Erste Grupe. Muškarci mjesečno u prosjeku štede 486 kuna, dok žene izdvajaju 409 kuna. Najviše štede građani u dobi između 30 i 49 godina, u prosjeku 467 kuna mjesečno. Građani u dobi između 15 i 29 godina prosječno mjesečno štede 459 kuna, a stariji od 50 godina 415 kuna. Ostalih 30 posto građana koji ne štede kao glavni razlog navode nemogućnost odvajanja financijskih sredstava za te potrebe. Kao primarni motiv štednje građani Hrvatske navode potrebu stvaranja adekvatnog financijskog zaleđa u slučaju iznenadnih situacija.

HBOR-u 50 milijuna eura od Svjetske banke Hrvatska banka za obnovu i razvitak dobila je od Svjetske banke novi zajam od 50 milijuna eura. Taj će novac HBOR preko poslovnih banaka plasirati izvoznim i turističkim poduzećima uz povoljne kamate.

“Prvi zajam za izvozne tvrtke od 100 milijuna eura dobili smo od Svjetske banke 2009. godine. Poduzeća koja su tim novcem kreditirana povećala su izvoz za 30 posto. Riječ je o izvoznicima koji ostvaruju oko jedne petine ukupnog hrvatskog izvoza. Unatoč krizi zadržali su zaposlene, a u više slučajeva i otvorili nova radna mjesta”, rekao

je Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a na prošlotjednom svečanom potpisivanju ugovora o zajmu. Oko 60 izvoznih i turističkih poduzeća koristilo je ove kredite za srednjoročno i dugoročno financiranje. Prosječna kamata iznosila je 4,8 posto.

Nova kreditna linija omogućit će još duže otplatne rokove, na 15 i 20 godina.

“Svjetska banka ovakvim zajmovima polako mijenja smjer svojeg rada u Hrvatskoj. Kredite sve više odobravamo privatnom sektoru. Vjerujemo da ćemo u narednom razdoblju znatno povećati svotu za financiranje izvoznih poduzeća”, najavio je Hongjoo Hahm, vo-

ditelj Ureda Svjetske banke u Republici Hrvatskoj.

Zajam HBOR-u odobren je s kamatom od 1,8 posto, na rok od 28 godina i sa sedam godina počeka.

Potpis na ugovor stavio je i ministar financija Slavko Linić. Država je jamac za kredit, a ministar je predsjednik Nadzornog odbora HBOR-a. “Kreditni aranžmani poput ovog omogućavaju izvoznicima vrlo konkurentne kreditne uvjete. S ulaskom u Europsku uniju nastojat ćemo što više koristiti europske kohezijske fondove, no i dalje će nam biti potrebna pomoć Svjetske banke u obliku ovakvih zajmova”, istaknuo je Linić. (I.V.)

Ekonomski institut, Zagreb

Pad BDP-a od 1,4 posto Ekonomski institut, Zagreb smanjio je prognozu rasta hrvatskog gospodarstva za ovu i sljedeću godinu. U 2012. sada se očekuje pad bruto domaćeg proizvoda od 1,4 posto, a u 2013. blag oporavak uz rast BDP-a od 0,5 posto. Trendovi prisutni u domaćem gospodarstvu, osobito pad osobne potrošnje i izostanak oporavka investicija, ali i povećanje neizvjesnosti u svjetskom gospodarstvu uvjetovali su reviziju prognoza. Sljedeće bi godine oporavak trebao biti potaknut ulaskom Hrvatske u EU i povoljnijom gospodarskom situacijom u

eurozoni što će imati pozitivan učinak na izvoz.

Očekuje se i snažnija aktivnost u području javnih investicija. Nezaposlenost će se značajno povećati, a rast cijena smanjit će kupovnu moć stanovništva pa se i u ovoj i u sljedećoj godini očekuje pad osobne potrošnje.

Rizici koji prijete ostvarenju prognoza odnose

se na kretanja u eurozoni, daljnje kašnjenje najavljenih javnih investicija i sve lošiju situaciju na tržištu rada. Mogao bi se pojaviti i rizik vjerodostojnosti fiskalne politike ne bude li se poštovalo zakonski određeno fiskalno pravilo o smanjenju udjela javnih rashoda u BDP-u za najmanje jedan postotni bod.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3751, 5. studenoga 2012.

Tržište novca Zagreb

Slabo trgovanje uz višak kuna i nisku kamatu Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

U

skraćenom tjednu zbog blagdana Svih svetih nastavilo se razdoblje velike likvidnosti sustava što se vidi kroz ogromne viškove na novčanom tržištu. Ponuda kuna uvelike je nadmašivala potražnju, koja je svakim danom sve manja, a kamatne stope zadržavaju se na niskim razinama. Sudionici koji prijavljuju potražnju za kunama spremni su platiti vrlo nisku kamatnu stopu, pa takva potražnja često ostaje nepodmirena. Krajem dana zbog nemogućnosti boljih plasmana depo-

u mil. kn

Ponuda

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

Potražnja

Promet

5

400

4

300

3

200

2

100

1

0

29.10.2012.

30.10.2012.

zitne institucije plasiraju svoje viškove u središnju banku kao prekonoćni depozit po kamatnoj stopi od 0,25 posto. Prosječna dnevna kamatna stopa prošli je tjedan iznosila 1,89, a prekonoćna 0,53 posto.

U utorak je održana aukci-

0

31.10.2012.

ja trezorskih zapisa Ministarstva financija. Kao što smo i pretpostavili, zbog izuzetno dobre likvidnosti sustava interes sudionika bio je velik. Situacija na novčanom tržištu omogućila je povoljnije zaduživanje države, odnosno daljnje smanjenje prino-

29.10.’12. - 31.10.’12.

22.10.’12. - 26.10.’12.

u%

500

ponedjeljak

utorak

sa na trezorce. Sudionici su pokazali interes za upis ukupno 1,694 milijarde kuna, a najveći interes je pokazan za upis jednogodišnjih kunskih zapisa i to za 1,073 milijarde kuna.

Međutim, ostvareni ukupni iznos emisije bio je 609 milijuna kuna; na 91

srijeda

četvrtak

petak

dan upisano je 57 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 1,7 posto, na rok od 182 dana upisano je 291 milijun kuna po kamatnoj stopi od 2,85 posto i na 364 dana upisan je 261 milijun kuna po kamatnoj stopi od 3,2 posto. Prinosi po svim dospijećima zabilje-

žili su pad. I za trezorske zapise u eurima sudionici su pokazali veliki interes. Od planiranih 10 milijuna eura upisano je 20,6 milijuna eura po srednjem tečaju središnje banke od 7,537908. Upisani su trezorci u eurima na rok od 91 dan i na rok od 364 dana.

Situacija na novčanom tržištu već se neko vrijeme ne mijenja. Prevladavaju viškovi kuna u sustavu, čija je posljedica niska kamatna stopa uz skromno trgovanje. Za očekivati je da se okolnosti još dva tjedna, odnosno do kraja razdoblja održavanja obvezne pričuve, neće mijenjati.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Kuna blago ojačala prema svim važnijim valutama

Mirex dodatno pao

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke kuna je u četvrtak u odnosu na tjedan ranije blago ojača-

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošle je srijede dosegnula razinu od 175,5451 boda. To je, u odnosu na pretprošli petak, dodatni pad od 0,12 posto. Tjedan ranije, podsjećamo, imao je pad od 0,1 posto.

valuta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

kanadski dolar

EUR

7.538

6,018568

srednja vrijednost dolara 5,787726 kuna, a srednja vrijednost švicarskog franka 6,234336 kuna.

USD

5.88

CHF

6.237

JPY

japanski jen (100)

7,249284

švicarski franak

6,234336

GBP

britanska funta

9,330646

USD

američki dolar

5,787726

EUR

euro

7,529831

7.534

5.84

6.235

175

7.532

5.82

6.234

174

7.530

5.80

6.233

7.528

5.78

6.232

30.10.

31.10.

29.10.

30.10.

31.10.

29.10.

30.10.

31.10.

Uragan Sandy poremetio trgovanje na Wall Streetu

5910

FTSE 100

dana prošlog tjedna prilično oprezni zbog neizvjesnosti na Wall Streetu koji je zbog uragana Sandy bio zatvoren u po-

nedjeljak i utorak. Kako je objavio The Wall Street Journal, to je od 1888. godine bilo prvi put da je Wall Street bio dva dana

13450

3050

13360

Dow Jones

3030

5870

13270

3010

5830

13180

2990

5790

13090

2970

5750

13000

2950

29.10.

3550 3520

30.10.

31.10.

29.10.

7400

CAC40

7350

30.10.

31.10.

DAX

9040

3490

7300 7250

8920

3430

7200

8860

30.10.

31.10.

30.10.

31.10.

NIKKEI 225

8980

7150 29.10.

NASDAQ

29.10.

9100

3460

3400

176

6.236

Međunarodno tržište kapitala

5950

MIREX - tjedni

176

5.86

175 174

173 172

primjena od 1. studenoga 2012. 29.10.

Unatoč dobrim poslovnim rezultatima europskih kompanija, ulagači na glavnim europskim burzama bili su prva tri

MIREX - mjesečni

7.536

5,80871

CHF

Izvor: HNB

odnosu na švicarski franak za 0,11 posto. Srednja vrijednost eura iznosila je 7,529831 kunu,

la prema svim važnijim valutama. U odnosu na euro i američki dolar ojačala je za 0,28 posto, a u

8800 29.10.

30.10.

31.10.

29.10.

30.10.

31.10.

zaredom zatvoren u vrijeme redovitog trgovanja na tržištu kapitala.

Trgovanje se nastavilo u srijedu, ali s oprezom, zbog čega su glavni američki indeksi Dow Jones i Nasdaq imali tjedni rast manji od jedan posto. Europske su burze imale sličan, vrlo blagi rast, dok je indeks Tokijske burze Nikkei zabilježio tjedni pad od 1,40 posto.

Tržište je nesigurno i zbog nedavnog podatka koji je objavio Eurostat, a on pokazuje da je nezaposlenost u eurozoni dosegla rekordno visoku razinu od 11,6 posto.

173 30.9.

9.10.

18.10.

30.10.

29.10.

30.10.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 30.10.2012.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) 179,9335 AZ obvezni mirovinski fond 180,5544 Erste Plavi obvezni mirovinski fond 161,5981 PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond 175,0509 Raiffeisen obvezni mirovinski fond 175,5451 MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi 191,6337 AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond 213,7189 AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond 130,6834 CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond 151,5524 Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond 155,7941 Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond 167,3111 Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi 104,7069 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB 116,7393 Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 203,4486 AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 198,7368 AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 214,1697 AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 100,0772 AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 155,5043 AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 136,3063 Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond 110,4094 CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 178,2874 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla 119,8912 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe 127,2939 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata 189,8400 163,9276 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen 133,6586 112,2002 Zatvoreni dobr. mir. fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE 153,6793 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT (*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

23

www.privredni.hr Broj 3751, 5. studenoga 2012.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 159,707 milijuna kuna

Jedini dobitnik dionica Ericsson NT-a promet iznosio je 35,449 milijuna kuna, što je pad od 58,41 posto u odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex pao je za 1,23 posto, na 1.754,82 boda.

Crobex10 tjedan je završio na 982,49 bodova ili s

Marko Repecki www.hrportfolio.hr

P

roteklog skraćenog radnog tjedna na Zagrebačkoj burzi, u prva tri dana trgovine, redovni dionički Top 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatske telekomunikacije d.d.

Valamar grupa d.d.

Ericsson Nikola Tesla d.d.

Dalekovod d.d.

Opeka d.d.

Podravka d.d.

Ledo d.d.

AD Plastik d.d.

Ingra d.d.

Turbo Certifikat DAX Short

-2,70% -2,25% +0,63% -9,84% 0,00% -2,99% -1,64% -0,09% -5,19% -4,94%

zadnja cijena 204,32 87,00 1.280,01 99,85 399,99 260,00 6.000,01 105,50 3,65 90,50

promet 4.790.678,78 3.391.124,02 2.947.605,16 1.982.823,33 1.599.960,00 1.526.144,49 1.504.178,11 1.046.167,80 930.504,41 896.476,10

padom od 1,73 posto. Najviše se trgovalo dionicom HT-a, kojom je ostvareno 4,790 milijuna kuna prometa, a tjedan je završila na 204,32 kune i s padom od 2,70 posto. Jedini dobitnik među 10 najtrgova10 dionica s najvećim rastom cijene

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 159.707.622,35 kn

nijih je dionica Ericsson NT-a koja je porasla za 0,63 posto te je trgovanje završila na 1280,01 kuni.

Najveći pad među najtrgovanijima imala je dionica Dalekovoda koja je

tjedna promjena

Validus d.d.

Solaris d.d.

Elektrometal d.d.

Magma d.d.

Lošinjska plovidba - holding d.d.

Plava laguna d.d.

Viadukt d.d.

Turbo Certifikat DAX Long Žitnjak d.d.

Dukat d.d.

+79,55% +20,13% +17,64% +12,31% +12,20% +7,57% +7,16% +6,72% +6,67% +6,50%

zadnja cijena 0,79 369,99 89,41 0,73 54,80 1.990,00 359,00 101,70 160,02 375,00

promet 49.895,26 191.904,95 3.576,40 3.522,55 87.084,12 41.790,00 470.368,37 336.788,20 1.280,16 94.730,90

INVESTICIJSKI FONDOVI

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

zadnja vrijednost 1.754,8200 982,4900 103,0630 120,3065

pala za 9,84 posto te je trgovanje završila na 99,85 kuna. Osam od 10 najtrgovanijih dionica imalo 10 dionica s najvećim padom cijene Zlatni rat d.d.

Jadrankamen d.d.

Karlovačka banka d.d.

Centar banka d.d. (povl.)

Kutjevo d.d.

Končar - el. aparati sr. napona d.d.

Dalekovod d.d.

ZIF Quaestus nekretnine d.d. u likvidaciji Finvest Corp d.d.

Apartmani Medena d.d.

-55,57% -44,38% -13,84% -13,78% -12,79% -9,91% -9,84% -7,70% -6,97% -6,63%

zadnja cijena 5,66 10,00 27,57 125,05 16,50 800,02 99,85 20,01 120,00 21,53

promet 15.993,32 1.070,00 55,14 2.501,00 4.251,36 7.200,18 1.982.823,33 5.722,86 7.200,00 1.076,50

*vijesti

Proteklog je tjedna 50 od ukupno 85 aktivnih fondova zabilježilo porast vrijednosti udjela, a jedan je bez promjene. Najuspješniji dionički fond bio je NFD Aureus Mena kojem je vrijednost porasla za 1,43 posto, a potom Ilirika Gold s porastom od 1,39 posto. Najveći pad kod dioničkih fondova imao je fond Erste

Total East (2,27 posto), a slijedi ga VB Crobex10 s padom od 1,67 posto.

Najuspješniji kod mješovitih fondova bio je KD Balanced s rastom od 2,83 posto, te ZB global s porastom od 1,27 posto. Najveći pad imao je Agram Trust (2,52 posto), te Raiffeisen Balanced (2,04 posto). Najuspješniji kod obvezničkih

fondova bio je ZB bond s rastom od 0,40 posto, a potom Erste Bond (0,23 posto). Najveći pad u ovoj grupi imao je Raiffeisen Bonds fond (1,64 posto), te PBZ Bond fond (0,62 posto). Novčani fondovi imali su pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Platinum Cash s porastom od 0,82 posto.

(M.R.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

od 24. do 30. listopada 2012. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn € € $ € kn kn € kn € kn kn kn € € € kn kn € € € €

12,7434 8,4278 112,4500 111,7400 131,5700 59,5650 11,4857 121,9716 45,4900 64,8243 76,5753 67,7900 90,0730 89,1400 41,1796 28,2124 21,4599 64,3340 46,5321 58,1859 67,2648 99,0030 11,8794 22,8600 6,2520 36,3017 87,3283 486,8244 71,7745 76,5400 132,6267 95,4232 9,2365 103,7341 79,4334 91,5518 9,3885 91,4600 91,5793 102,0200 109,0036

0,36 0,11 0,95 1,36 1,06 0,01 0,31 -0,77 -0,98 -0,61 -0,85 -0,63 0,95 1,26 0,64 -0,94 0,40 -1,54 0,39 -0,77 -0,61 1,33 -0,86 -2,27 -0,36 -1,31 0,41 1,43 -0,49 -0,69 1,10 -0,05 -0,67 1,00 0,00 -1,67 1,19 0,32 1,39 0,03 -0,11

€ €

107,8500 131,1200

-0,82 1,27

Valuta

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global

je promet veći od milijun kuna, a sedam ih je zabilježilo pad cijene.

tjedna promjena

U plusu više od pola fondova

Naziv(fond)

tjedna promjena -1,23% -1,73% +0,67% +0,75%

Naziv(fond) PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige VB SMART

kn € € kn kn kn kn kn kn kn € kn € €

94,5122 10,3075 128,1300 110,8128 79,9582 92,9463 7,6228 75,6781 4,6972 58,2001 9,0855 121,5184 101,4900 95,0685

*Tjedna promjena [%] -0,58 0,09 -2,04 -0,32 -0,63 -0,04 2,83 0,80 -0,69 -2,52 -0,70 0,10 -1,04 0,21

€ € € € € kn € €

173,9200 11,9150 182,5100 134,2479 141,9100 178,4717 137,6755 123,4653

0,40 -0,04 -0,64 -0,62 0,23 -0,01 0,12 -0,01

kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn kn

138,9504 170,8178 145,9882 132,9050 152,9000 145,7500 145,4706 127,4367 138,7959 128,9576 122,2821 11,3848 114,8138 83,3325 111,7200 104,3594 103,0100 102,9646 1259,1460 102,1930

0,05 0,04 0,04 0,07 0,04 0,06 0,03 0,02 0,04 0,05 0,05 0,08 0,06 0,82 0,07 0,06 0,03 0,03 0,07 0,06

Valuta

Vrijednost udjela

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NFD Aureus MultiCash

Manja dobit PBZ Grupe Krajem rujna dobit PBZ Grupe prije oporezivanja iznosila je 1,03 milijarde kuna, a nakon oporezivanja 826,7 milijuna kuna. To je 12,2 posto manje nego u istom razdoblju lani, objavljeno je na Zagrebačkoj burzi. Grupa je u promatranom razdoblju ostvarila kamatni prihod u iznosu od 2,92 milijarde kuna ili 0,6 posto manje nego prošle godine. Istodobno je zabilježen blagi rast kamatnih troškova u iznosu od 3,3 milijuna kuna, što je 0,3 posto više nego rujnu 2011., stoji u izvješću. Neto kamatni prihod bio je niži za 1,2 posto i iznosio je 1,83 milijarde kuna. U dijelu nekamatnih prihoda iz poslovanja PBZ Grupa bilježi neto prihod od provizija i naknada u iznosu od 817,7 milijuna kuna, što je za jedan posto manje nego u usporednom razdoblju.

Gubitak Vaba banke Varaždinska Vaba treći je kvartal ove godine u odnosu na kraj prošle godine završila s rastom depozita građana od 22,5 milijuna kuna. Kamatni prihod iznosio je 54,8 milijuna kuna, kamatni rashodi bili su 33,4 milijuna kuna, a neto kamatni prihod 21,4 milijuna kuna.

Neto prihod od naknada i provizija iznosio je 3,4 milijuna kuna. Gubitak u poslovanju bio je 8,1 milijun kuna, što je za 2,3 milijuna kuna ili 28 posto manje nego u trećem kvartalu prošle godine. Ukupna imovina Vabe iznosila je 1,18 milijardi kuna, unutar čega krediti čine 709 milijuna kuna. Ukupni kapital iznosio je 130,95 milijuna kuna, što je za 1,62 milijuna kuna više nego na kraju prošle godine.

Neto dobit Erste Grupe 597,3 milijuna eura

“Erste Group ostvario je neto dobit od 597,3 milijuna eura zahvaljujući stabilnom operativnom rezultatu i niskim troškovima rizika”, rekao je Andreas Treichl, glavni izvršni direktor Erste Group Bank AG-a, prilikom predstavljanja rezultata za prvih devet mjeseci 2012. Dodao je kako je struktura bilance ostala uzorna uz omjer kredita i depozita od 109,2 posto, dok se stopa adekvatnosti kapitala prema EBA-i, isključujući zadržanu dobit, zadržala na 9,9 posto. Zbog činjenice da Erste Group nije stopostotni vlasnik Erste banke u Hrvatskoj, rezultati te banke bit će objavljeni u studenome.