e-pv 3752 by NEstar

Godina poreznih promjena Porez na nekretnine omogućit će smanjenje troška rada što će pogodovati ulagačima, kaže ministar

Manje izvozimo u Europu Hrvatski izvoz u EU u prvih devet mjeseci 2012. iznosio je 30,6 milijuna kuna: riječ je o padu od četiri posto

Svjetska banka Hrvatska ima šansu bude li znala iskoristiti 10 milijardi eura iz fondova EU-a, tvrdi Peter Harrold

tema tjedna Str. 4-5

aktualno Str. 6-7

svijet financija Str. 29

2008 2009 2010 2010 2011

3 7 5 2 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 12. studenoga 2012. Godina LIX / Broj 3752. www.privredni.hr

privredni vjesnik

ulaganja u virovitici / educa / kosovo: zemlja optimizma / obiteljske tvrtke / stil / svijet financija

Omladinski turizam: Najpropulzivniji oblik turizma

mladi najbolje promoviraju hrvatsku Samo ulaganja Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza u kvalitetu usluge domaćih hostela iznose oko 20 milijuna kuna >>16-17

intervju: HRVOJE MERKI

sve više polica s organskom hranom

>> 12-13

>> 11

Želimo ljudima vratiti povjerenje u borovsku kvalitetu jer za tu kvalitetu možemo jamčiti, kaže predsjednik Uprave Borova

U Hrvatskoj je tek 2,3 posto obradivog zemljišta pod kulturama koje se uzgajaju prema visokim ekološkim standardima

Kreativan si? Pun ideja? Poduzetan? Ambiciozna si? Talentirana? Imaš do 35 godina? Imaš posao, ali pitaš se kamo ide ova zemlja? Zarađuješ dovoljno, ali nedostaje ti izazova? Brainstormaš progresivne ideje koje želiš izložiti javnosti?

MONTAŽSTROJ traži startup entuzijaste za kreiranje scenarija hrvatske budućnosti! Podijeli s nama svoju viziju i izloži je kroz kazališnu predstavu.

BUDUĆNOST JE BLIŽE NEGO ŠTO SE ČINI.

Ne zanimaju nas informacije o tvom radnom mjestu. Ne zanima nas prošlost niti udžbenici povijesti. Ne zanima nas imaš li kazališnog iskustva. Prijavi se do 19.11. slanjem kratke biografije i fotografije na info@montazstroj.hr i uz višemjesečne team buildinge u prostorijama Hrvatske gospodarske komore sudjeluj u snimanju i scenskom uprizorenju strateškog planiranja naše budućnosti!

Više informacija na www.montazstroj.hr

Konferencija

Izazovi malih i obiteljskih tvrtki na putu u EU Split, Hotel Atrium, 20. studenoga 2012. u 9:00 sati

Zanima Vas kako se najbolje pripremiti za ulazak na tržište EU, odnosno kako se zaštititi od prijetnji EU tržišta? Program i prijavnicu za konferenciju pronađite na web stranici http://uhyhbekonom.com/, dokumenti za download.

Organizatori:

Medijski pokrovitelj:

UVOD

www.privredni.hr Broj 3752, 12. studenoga 2012.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Radimir Čačić, prvi potpredsjednik Vlade:

Bit će rebalansa proračuna Državnu potrošnju nećemo smanjiti lako, jednostavno i do kraja uspješno. Donedavno smo govorili da rebalansa proračuna neće biti, ali naravno, rebalansa će biti. No naš rezultat još je u plusu. Prvi puta u povijesti Hrvatske napravljen je budžet koji je i realno i nominalno manji od prošlogodišnjeg, dakle rezovi su ozbiljni. Proračun će se “probiti” za 600 do 800 milijuna kuna, ali to je još uvijek dobro iako bi moglo biti i bolje.

Olgica Spevec, predsjednica Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja:

Najveće zlo tržišta - karteli Karteli su najveće zlo na tržištu i tu nema ustupaka ni za koga. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja imala je puno prigovora zbog nedavne odluke o sankcioniranju kartela petnaestak osječkih pekara koji su dogovarali cijene kako nisu veliki da bi narušili tržišno natjecanje. No, oštećeni su potrošači. Kriza kao fenomen današnjice ne daje ispričnicu da se ne provode propisi i zakoni.

Željko Pavlin, direktor HS Produkta:

Amerika, obećana zemlja Ovisno o godini, u Ameriku izvozimo između 90 i 95 posto naših proizvoda. Lani smo imali 400 milijuna kuna deviznog priljeva. Odlično je poslovati s Amerikancima. Tamo sve radi po principu “nema besplatnog ručka” i ako se poštuju okviri i dogovoreni rokovi, Amerika je obećana zemlja za poslovanje. Svejedno nam je tko je pobijedio na američkim izborima, no bolje rezultate bismo ostvarili s republikancem Mittom Romneyjem, zagovornikom osobnog naoružanja. Unatoč Obaminoj pobjedi, nadamo se povećanju izvoza u Ameriku. Mi se uvijek nastojimo prilagoditi uvjetima. No zanimljivo je da je za mandata demokrata Obame prodaja oružja bila veća nego za vrijeme republikanca Busha. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

G(h)ost komentator: Ivica Krizmanić, generalni direktor hotela Esplanade Zagreb

Legendarna Esplanada zna kako dalje

Pripadnost određenom brendu donosi sa sobom određeni trošak, ali svakako bi trebao nositi i neke benefite. U tom pogledu, a s obzirom na iskustvo, rekao bih da sami naziv brenda ima manje utjecaja na poslovanje od veličine grupacije u sklopu koje se brend nalazi

akon što je osam godina poslovala pod zastavom Regenta, legendarna Esplanade naposlijetku je odabrala put neovisnosti. Već neko vrijeme špekuliralo se o tome u hotelijerskim krugovima, no to ne znači ništa loše za hotel. Naprotiv, vjerujem da je nastupilo vrijeme da Esplanade nastavi svoj put kao neovisan hotel. Esplanade je prestižna zagrebačka dama i brend sam za sebe. Već se vidi pomak u poslovanju, a uvjerenja sam da će hotel posti-

Velikih promjena u poslovanju neće biti, ide se u smjeru otvaranja domaćem tržištu te prilagodbe cijena i ponude

ći značajan rast uz izvrstan tim koji ovom hotelu daje poseban šarm i dušu. Postavlja se pitanje u kojoj mjeri zapravo jedna velika svjetska hotelska grupacija pomaže poslovanju pojedinog hotela te koliko je Regent brend pridonio promociji Esplanade? Svaki brend, pa tako i Regent, donosi hotelu neke nove ideje i

način poslovanja. Pripadnost određenom brendu donosi sa sobom poneki trošak, ali svakako bi trebao nositi i određene benefite kako bi se taj izdatak vlasniku u konačnici isplatio. U tom pogledu, a s obzirom na iskustvo, rekao bih da sam naziv brenda ima manje utjecaja na poslovanje od veličine grupacije u sklopu koje se brend nalazi. Grupacije obično imaju jak program edukacije menadžmenta i djelatnika, postoji mogućnost razmjene iskustava tzv. cross trening; brojne su mogućnosti napredovanja, što će posebice biti značajno kad Hrvatska uđe u EU. Povoljnija putovanja i odsjedanja u hotelima iste grupacije lijepa su prednost za djelatnike hotela jer cijene smještaja, hrane i pića znaju biti od 25 do 60 posto niže od regularnih. Hotelska grupacija donosi na tržište već prepoznatljiv hotelski brend, postojeći vizualni identitet i knjigu standarda koje je samo potrebno primijeniti. Biti u sastavu grupacije povoljno je i kod izbora kadrova i stručnjaka u pojedinim područjima rada jer se osoblje kontinuirano educira na isti način. Hotelske grupacije imaju već

postavljene standarde poslovanja, od osnovnih radnji do najsloženijih funkcija i zadataka u svakom odjelu hotela. To uvelike olakšava poslovanje, posebice za novootvorene hotele. Esplanadi je u tom pogledu Regent donio mnogo noviteta u poslovanju na svjetskoj razini. S druge pak strane, brojna pravila i zadani okviri poslovanja onemogućuju samostalnost i smanjuju kreativnost. Često se nailazi na nerazumijevanje tržišta u kojem se hotel nalazi i forsira globalno mišljenje umjesto prilagodbe zemlji, gradu i građanima. Može se dogoditi i gubitak identiteta, a ako brend na-

iđe na tržište poput Zagreba i na hotel s tradicijom poput Esplanade, postoji odbojnost prema inozemnom menadžmentu koji uz to vlasniku nerijetko donosi i previsoke troškove. Uvjerenja sam da će kultnom hotelu kao što je Esplanade samostalno poslovanje pružiti brojne nove mogućnosti i poslovne uspjehe. Do 1. listopada 2012. hotel je imao rast od šest posto u prihodima od noćenja, a u nastavku godine predviđa se daljnji rast. Velikih promjena u poslovanju neće biti, ide se u smjeru otvaranja domaćem tržištu te prilagodbe cijena i ponude. Teško da bilo koji hotelski brend predstavlja za Zagreb i regiju više od Esplanade. No, nekom drugom hotelu poznati svjetski hotelski brend mogao bi značajno pomoći u pozicioniranju na svjetskom tržištu usluga i postavljanju standarda kvalitete - zapravo može postaviti cijelo poslovanje na noge. Zaključio bih da svaki hotel mora dobro razmotriti ulazak u određeni hotelski brend i sagledati takvu odluku iz svih kuteva te pronaći model koji bi funkcionirao najbolje, jer nije svaki brend idealan za svaku destinaciju i hotel.

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4923 232 E-mail: marketing@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Direktor: Nikola Baučić

Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

TEMA TJEDNA

( sa 25 na 10%

Privredni vjesnik Broj 3752, 12. studenoga 2012.

smanjuje se porezna stopa na ugostiteljske usluge

( 30% poreza

na luksuzne proizvode se ukida

2013. - godina velikih poreznih promjena

Porezom na nekretnine do nižih doprinosa na p

Naplata poreza na nekretnine, koji će biti prihod jedinica lokalne samouprave, posredno će omogućiti smanjenje tr financija Slavko Linić. Zakon će se donijeti 1. travnja, a prve uplatnice obveznicima će stizati u jesen iduće godine Igor Vukić vukic@privredni.hr

d prvog dana iduće godine u Hrvatskoj se neće oporezovati luksuzni proizvodi, a nulta stopa poreza na dodanu vrijednost podignut će se na pet posto. Porezna stopa na usluge hrane i pića u ugostiteljskim objektima smanjit će se sa 25 na 10 posto, najavio je ministar financija Slavko Linić na prošlotjednoj konferenciji EUforija posvećenoj porezima, koju je organizirao Centar za međunarodni razvoj. Smanjivanje PDV-a na ugostiteljske usluge oblik je pomoći turističkim radnicima da održe konkurentnost u odnosu na ostale mediteranske zemlje koje imaju niže porezno opterećenje. No istodobno će Ministarstvo financija strogo provoditi Zakon o fiskalizaciji kako bi se spriječile porezne utaje u ugostiteljskom sektoru. Gdje se god nađu porezne nepravilnosti, izricat će se za-

brana obavljanja djelatnosti, istaknuo je Linić. Prema njegovim riječima, uvođenje sustava fiskalnih blagajni poduzetnike će stajati oko 3000 kuna pa nisu točne informacije da će to biti 10.000 kuna i više. “Ako ugostitelj nema 3000 kuna za novi sustav, onda on nema što tražiti na tržištu. Morat ćemo ga tretirati kao socijalni slučaj. Uvodimo po-

Od prvog dana iduće godine nulta stopa PDV-a diže se na pet posto jačan nadzor nad plaćanjima, osobito u gotovini, i tko se tome ne može prilagoditi, treba se maknuti iz posla”, rekao je Linić. Manji PDV - milijarda kuna manje u proračunu Smanjenjem PDV-a na 10 posto za hranu i piće u restoranima država bi mogla imati manji prihod od otprilike milijardu kuna na godišnjoj razini. Isto-

Porez na luksuz:

dobno se očekuje da će za oko 600 milijuna kuna (pa čak i do milijarde kuna) porasti prihod zbog uvođenja fiskalnih blagajni. Linić je dodao da se razmatra i mogućnost niže stope PDV-a za strane brodice kako bi ih se zadržalo na vezu u hrvatskim marinama. Ta će se mjera još morati uskladiti s Europskom komisijom. Od poreza na dobit država u idućoj godini očekuje tri do četiri milijarde kuna manje u proračunu, jer će plaćanja biti oslobođeni poduzetnici koji reinvestiraju zarađeni novac. Linić je najavio da će se pratiti primjena tog zakona i mijenjati pravilnici ako se primijete problemi u realizaciji oslobođenja nakon poduzetih ulaganja. Iako će proračun ostati bez prihoda, Vladu to raduje jer će se korist osjetiti na većoj investicijskoj aktivnosti, rekao je Linić. U idućoj godini bit će uveden porez na nekretnine koji bi trebao zamijeniti dosadašnju komunalnu naknadu. Linić nije htio govoriti o poreznim sto-

Jeftiniji nakit, bunde i oružje

Od 1. siječnja 2013. ukida se 30-postotni porez na luksuzne proizvode: nakit, satove, odjeću i obuću od krzna i kože reptila, pirotehničke proizvode za vatromete i oružje. Taj porez ne postoji u Europskoj uniji. Zbog toga su takvi proizvodi bili skuplji u Hrvat-

skoj nego u obližnjim zemljama, članicama EU-a. Ministar Slavko Linić objašnjava da je jedan od motiva za ukidanje ovog poreza želja da hrvatski građani ne troše novac na te proizvode u trgovinama susjednih zemalja. Ujedno će se po uvjetima poslovanja izjednačiti i hrvatski poduzetnici koji posluju u ovom sektoru.

je Linić, dodajući da je zasad teško procijeniti koliko će taj porez donijeti novca lokalnim blagajnama. Ministar očekuje da će mnogi vlasnici stanove koji se sada iznajmljuju na crno prijaviti u sustav poreza za iznajmljivanje. Takvih bi moglo biti od 30.000 pa čak do 100.000. Plaćanje poreza za iznajmljivanje, naime, istodobno će umanjiti plaćanje poreza na nekretninu koja se ne koristi.

pama jer će cijeli zakon biti predstavljen ovaj tjedan, s točnim izračunima za svaki tip nekretnine. Rekao je da se razmišljalo i o oporezivanju štednih depozita, no u idućoj će godini depoziti i dalje biti izuzeti. Europska unija inače predlaže oporezivanje i bankovnih transakcija i depozita, no u Hrvatskoj se depoziti neće dirati prije 2014. godine, rekao je Linić.

Trošarine:

Porez na nekretnine bit će prihod jedinica lokalne samouprave. Zakon će se donijeti 1. travnja, a prve uplatnice obveznicima će stići u jesen iduće godine. Za nekretnine u kojima se stanuje taj porez ne bi trebao biti veći od dosadašnje komunalne naknade. No u 20 posto lokalnih jedinica građani nisu plaćali komunalnu naknadu pa će za njih to biti nova obveza, potvrdio

Sporno postupanje Porezne uprave I država će također plaćati porez na svoju imovinu. Prihod će ići lokalnim samoupravnim jedinicama, dok će one porez na svoju imovinu uplaćivati u državni proračun. Linić očekuje da će se tako ukupno povećati prihodi lokalnih jedinica. To će smanjiti potrebu da im se iz državnog proračuna isplaćuju pomoći za zdravstvene i obrazovne potrebe. Prihodi od poreza na nekretnine trebali bi prema Linićevoj ideji dovesti do smanjenja doprinosa za zdravstvo na

Cigarete i kava postupno poskupljuju

U trošarinski sustav, u skladu s pravilima EU-a, uvode se trošarine na električnu energiju, plin i koks. Trošarine za te energente neće se naplaćivati kućanstvima i industrijama koje ih koriste u svojim tehnološkim procesima. No za dio gospodarstva struja i plin mogli bi nešto poskupjeti. Iz Ministarstva financija najavljuju da će se uvesti najniži trošarinski iznosi. Do izglasavanja zakona otvorena je javna rasprava o predloženim rješenji-

ma. Do ulaska u EU Hrvatska će potpuno uskladiti iznose trošarina s pravilima EU-a. To znači da će morati rasti trošarine na cigarete i kavu. Ministar Linić najavljuje da će to ići postupno kako eventualna poskupljenja ne bi potaknula inflaciju.

www.privredni.hr Broj 3752, 12. studenoga 2012.

( 3 do 4 mlrd kn manje dobit će država u 2013. od poreza na dobit

laće

roška rada što će pogodovati ulagačima, ocijenio je ministar radničke plaće. Ove godine doprinos za zdravstvo već je smanjen sa 15 na 13 posto, a Vlada bi htjela do kraja mandata smanjiti doprinos na sedam posto. To će smanjiti cijenu rada i proizvodnju u Hrvatskoj učiniti konkurentnijom za domaće poduzetnike i strane investitore. Trend snažnijeg oporezivanja imovine i smanjivanje opterećenja rada logičnim ocjenjuje i Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta. Manji porezi i doprinosi na plaće pozitivno će utjecati na odluke investitora da ulažu u Hrvatskoj. Teško je procijeniti imamo li dobar porezni sustav jer istraživanja Svjetske banke pokazuju da u Hrvatskoj postoji suvremeni sustav naplate poreza, dok Indeks globalne konkurentnosti upravo porezni sustav smatra preprekom većim ulaganjima. Istina je uvijek negdje na sredini, ocjenjuje Sandra Švaljek dodajući da poduzetnicima često više od poreznih stopa smeta

neizvjesnost i nejednakost u postupanju Porezne uprave. Upravo je to kao najveći problem istaknuo Božidar Lukša, vlasnik Texela, računovodstvene tvrtke koja zapošljava 19

U Hrvatskoj se štedni depoziti neće dirati prije 2014. godine, rekao je Linić računovođa i knjigovođa. Najgore je kad tijela Porezne uprave donesu međusobno suprotstavljena mišljenja o načinu plaćanja poreza. Porezni nadzornici često ne priznaju već odobrena rješenja, a takvi slučajevi zatim završavaju žalbama i skupim drugostupanjskim postupcima. Poreznici se katkad oglušuju na pitanja računovođa o načinu rješavanja nekog problema iz prakse. Lukšin Texel je još 2003. godine poslao četiri pitanja Poreznoj upravi i do danas na njih nije dobio odgovor. Ljuti ih i to što

Porez na motorna vozila: Na vozila s manjom emisijom ugljičnog dioksida, ona koja se potpuno pokreću električnim pogonom te kamper vozila plaćat će se manji porez na motorna vozila. Prema tablici koju je objavilo Ministarstvo financija, porez na vozilo od 44 kW i s emisijom do 105 grama po kilometru CO2 bit će oko 1400 kuna niži nego do sada. Kod snažnijih vozila s većim onečišćenjem plaćat će se veći porezni iznosi. Vlada time želi

se često bez osobitog razloga mijenjaju obrasci kojima se prijavljuju porezne obveze. Troškovi promjene informatičkog sustava kod većih računovodstvenih tvrtki dosežu i 10.000 kuna. Linić je odgovorio da će 2013. biti godina velikih poreznih promjena u kojima će i Porezna uprava tražiti mnogo novih podataka od poreznih obveznika. Radit će to zbog jačanja porezne discipline i izbjegavanja bogaćenja na račun neuređene države. Linić kaže da je svjestan prigovora poduzetnika na različita mišljenja koja izdaju poreznici. Sustav će se urediti tako da vrijede ona mišljenja koja idu u korist poduzetnika, osim ako se time ne ostvaruje izravna osobna korist. Novim ustrojem Ministarstva financija osnovat će se i posebna služba koja će koordinirati mišljenja o pojedinom poreznom problemu, kako bi se ubrzalo izdavanje rješenja i povećala pravna sigurnost sudionika na tržištu.

Povoljnije do ekovozila

pridonijeti ispunjavanju obveza o smanjenju onečišćenja jer su laka cestovna vozila odgovorna za 15 posto ukupne emisije ugljičnog dioksida. Ne očekuje se da će ulaskom u EU znatno porasti uvoz rabljenih vozila jer ona zbog starije proizvodnje emitiraju više CO2, pa će imati i veće porezno opterećenje.

Jubilarna Educa Plus

Crnković Pozaić: Hrvatska mora provesti reindustrijalizaciju “Hrvatska mora provesti reindustrijalizaciju uz što učinkovitije korištenje postojećih resursa. Neophodno je također što hitnije pozicionirati Hrvatsku u svjetskim razmjerima s onim u čemu je najbolja. Pri tome valja imati na umu određene nedostatke, kao što su radna snaga stara prosječno 41 godinu, nepostojanje zamjena za postojeće zaposlenike među mladima, visoka nezaposlenost s tendencijom dugotrajnog izbivanja s tržišta rada, obrazovni sustav koji se ne mijenja prema potrebama gospodarstva te akademska zajednica koja dugo nije bila izložena vanjskoj konkurenciji. Državna administracija mora što prije sustavno analizirati potencijale i vanjske prilike te na temelju toga izraditi odnosno prilagoditi industrijsku i regionalnu politiku, te politiku zapo-

šljavanja i obrazovanja”. Rekla je to Sanja Crnković Pozaić, savjetnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, na 10. Međunarodnoj konferenciji o cjeloživotnom učenju i razvoju ljudskih potencijala Educa Plus, održanoj prošli tjedan u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Otvarajući konferenciju, Zdenka Peternel, pročelnica Ureda predsjednika HGK-a i direktorica Centra za razvoj ljudskih potencijala u HGK-u, naglasila je kako se unatoč krizi nije odustalo od organiziranja konferencije, i to zbog važnosti cjeloživotnog učenja i razvoja

ljudskih potencijala, ali i pozitivnih reakcija sudionika prethodnih konferencija. “Teme o kojima su raspravljali stručnjaci iz zemlje, regije i EU-a značajne su u univerzalnom, a istodobno u praktičnom poslovnom smislu”, rekla je Zdenka Peternel. Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije naglasio je da se zbog sveopćih klimatskih promjena Hrvatska mora usmjeriti na poslove koji racionalno koriste energetske i materijalne resurse, kao i na obrazovanje koje može odgovoriti na globalne izazove, a mlade poučiti analitičkom i kritičkom razmišljanju i djelovanju. (J.F.)

Nove inicijative za pomoć mljekarima

Virovitica gradi siranu i postavlja mljekomat U jeku nezadovoljstva proizvođača mlijeka i mljekarskih prosvjeda iz Virovitice stižu dvije ohrabrujuće inicijative. Virovitičko-podravska županija u Poduzetničkoj zoni planira graditi siranu dnevnog kapaciteta 10.000 litara mlijeka u kojoj bi se proizvodili svježi, meki i tvrdi sirevi. Tehnološki projekt izradio je Odjel za mljekarstvo Agronomskog fakulteta iz Zagreba. Građevinska dozvola očekuje se sredinom sljedeće godine kada bi trebala početi gradnja, a dovršetak najkasnije do sredine 2014. Buduća bi sirana na dvije etaže imala 900 četvornih metara i u njoj bi se zaposlilo 10 rad-

nika. Udjeli u vlasništvu bili bi ponuđeni proizvođačima mlijeka s područja Virovitičko-podravske županije. “Gradnjom, uređenjem i opremanjem pogona omogućilo bi se proizvođačima da u suradnji sa Županijom prerađuju vlastito mlijeko koje bi na taj način postalo konkurentnije na tržištu”, objašnjava virovitičko-podravski župan Tomislav Tolušić i do-

daje kako će projekt nove sirane biti nominiran za financiranje iz fondova Europske unije. U istom tjednu stigla je i inicijativa za postavljanje mljekomata u Virovitici, što je posebno obradovalo male mljekare koji svoje mlijeko i mliječne proizvode plasiraju na kućnom pragu ili Gradskoj tržnici. Prijedlog je na konferenciji za novinare istaknuo gradski vijećnik Siniša Prpić (HSDP). Kako je naveo, procjenjuje se da je dnevna potrošnja mlijeka u Virovitici 5000 litara pa bi se investicija vrlo brzo isplatila. Investitor bi trebao biti Grad Virovitica, odnosno gradska tvrtka Poslovni park. (G.G.)

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3752, 12. studenoga 2012.

( 24%

Proširene aktivne mjere za zapošljavanje

rast izvoza u Austriju

Devetomjesečna robna razmjena

Izvoz u Europsku Uteg na hrvatskom izvoznom rezultatu je i dalje poslovanje brodo opreme u vrijednosti od svega 3,4 milijarde kuna

Za dobru ideju HZZ daje novac i savjetnika Od početka studenoga netko tko želi pokrenuti vlastiti posao, više ne mora biti na Zavodu šest mjeseci. Dovoljno je samo da ima dobru ideju za poduzetnički projekt koji može opstati na tržištu

egativni trendovi u zapošljavanju promijenit će se sredinom 2013., rekao je ministar rada i mirovinskog su‑ stava Mirando Mrsić na prošlotjednoj konferenciji za novinare održanoj povodom obilježavanja 106. obljetnice Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Tom su prigodom predstavljene i nove aktivne mjere zapošljavanja te rezultati ostvareni u prvih 10 mjeseci ove godine. Aktivne mjere (pot-

Aktivne mjere ove je godine koristilo 38.098 nezaposlenih

poslenih 332.778, a prije 12 godina bilo ih je 357.872), prema riječi‑ ma ravnateljice HZZ‑a Ankice Paun Jarallah, preko HZZ-a su u prvih 10 mjeseci ove godine zaposlene 157.202 osobe, što je za 5,2 posto više nego lani. U turističkoj sezoni zaposleno je 38.795 nezaposlenih, što je povećanje od 6,5 posto. Ove rezultate međutim anuliraju brojni otkazi u mnogim tvrtkama, a koliko će ih biti krajem godine nitko ne može procijeniti. Zato je i Mrsić, odgovarajući na pitanje o mogućem broju nezaposlenih potkraj godine, rekao: “To je kao da me pitate hoće li za Novu godinu padati kiša”.

pore za zapošljavanje, samozapošljavanje i usavršavanje, potom potpore za obrazovanje, javne radove, očuvanje radnih mjesta i drugo) u ovoj je godini koristilo 38.098 nezaposlenih osoba, što je najveći broj do sada. Unatoč broju nezaposlenih koji je ovih dana podsjetio na 2000. godinu (trenutačno je neza-

Nove mjere i od 1. siječnja Nove bi mjere, posebice one za samozapošljavanje, nada se ministar, mogle pridonijeti promjeni negativnih trendova na tržištu rada. Naime, od početka studenoga netko tko želi pokrenuti vlastiti posao, više ne mora biti na Zavodu šest mjeseci. Dovoljno je samo da ima

dobru ideju za poduzetnički projekt koji može opstati na tržištu. U tom će slučaju od HZZ-a dobiti novac za pokretanje tvrtke ili obrta, te stručnu pomoć u vođenju posla punih godinu dana. Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (mladi koji rade za 1600 kuna) sada mogu koristiti i osobe koje su radile izvan struke ili oni koji su u struci radili manje od godinu dana. Prije je, podsjetimo, uvjet za ovakvo osposobljavanje bio da nezaposleni nemaju ni dana radnog staža. Od 1. siječnja stupit će na snagu i mjere koje bi trebale pridonijeti boljem i lakšem zapošljavanju osoba s invaliditetom i drugih ugroženih skupina, proširuju se i mjere za javne radove, osiguravaju potpore za zapošljavanje u turizmu te potpore za očuvanje radnih mjesta. Mrsić nije siguran koliko će za ove mjere u proračunu biti predviđeno novca. Očekuje da će, jednako kao i u ovoj godini, dobiti najmanje 378 milijuna kuna. (J.F.)

Igor Vukić vukic@privredni.hr

rvatski izvoz u Europsku uniju u prvih devet ovogodišnjih mjeseci iznosio je 30,6 milijuna kuna, što je četiri posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, takvom rezultatu najviše je pridonio pad izvoza u Italiju od 7,8 posto gdje je plasirano robe u vrijednosti od 8,05 milijardi kuna. Taj je pad djelomično nadomješten rastom izvoza u Austriju od 24 posto. Naime, s prošlogodišnjih 2,9 milijardi kuna izvoz u Austriju narastao je na 3,6 milijardi kuna. U prvih devet mjeseci povećan je i izvoz u Njemačku za 2,5 posto (ukupno 5,6 milijardi kuna),

Sloveniju za 1,6 posto (4,4 milijarde kuna), Mađarsku za 3,4 posto (1,3 milijarde kuna), Veliku Britaniju za 17,6 posto (891 milijun kuna),

Pad izvoza prema EU-u nadoknađen je rastom izvoza u zemlje Cefte i ostale europske zemlje Nizozemsku za 19,1 posto (861 milijun kuna) te Francusku za 3,2 posto (854 milijuna kuna). Uvoz iz EU-a porastao je 3,3 posto i dosegnuo 57,3 milijarde kuna. Iz Italije je stiglo šest posto više robe vrijedne ukupno 15,4 milijarde kuna. Iz Njemačke je uvezeno robe za 11,6 milijardi kuna ili 3,7 posto više nego u prvih de-

vet mjeseci 2011. godine. Uvoz iz Slovenije bio je manji za 1,7 posto, a iznosio je 5,5 milijardi kuna. Izvoz u Europsku uniju predstavlja 58 po-

Koncesionari autocesta

Viši prihodi od HAC do konca godine planira završiti izgradnju graničnog prijelaza Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ruštva koja gospodare mrežom autocesta u Hrvatskoj - Autocesta Rijeka-Zagreb (ARZ), Autocesta Zagreb-Macelj (AZM), Bina-Istra te Hrvatske autoceste (HAC) - od početka siječnja do konca rujna ostvarila su nešto više od 1,7 milijardi kuna prihoda od naplate cestarina bez PDV-a, što je za 3,14 posto više u

odnosu na isto razdoblje u 2011. godini. Naglasak na tunelu Učka Od spomenutih društava koja upravljaju mrežom autocesta dužine oko 1250 kilometara, sva su ostvarila rast prihoda od naplate cestarina. Tako je HAC ostvario 1,03 milijarde kuna neoporezivih prihoda od cestarina, što je bilo za 2,02 posto više nego u tri kvartala lani. Zatim, društvo Autocesta

Rijeka-Zagreb u promatranom razdoblju od cestarina je uprihodovalo nešto manje od 387 milijuna kuna, što je za 2,01 posto više nego u istom razdoblju 2011. godine. Bina-Istra je od cestarina namaknula 151,5 milijuna kuna ili za 11,24 posto više, a koncesijsko društvo AZM je u tri kvartala uprihodovalo 142,03 milijuna kuna, što je bilo za 6,52 posto više nego u istom razdoblju 2011. godine.

www.privredni.hr Broj 3752, 12. studenoga 2012.

( 52,9 mlrd kn ( 30,6 mil kn ukupni hrvatski izvoz u 9 mjeseci

*vijesti

izvoz u EU u istom razdoblju

uniju smanjen četiri posto gradilišta. Umjesto 6,4 milijarde kuna koliko je ostvareno u 2011., ove je godine izvezeno brodova i mjene, koji je dosegnuo 38,8 milijardi kuna.

sto ukupnog hrvatskog izvoza, koji je u prvih devet mjeseci bio vrijedan 52,9 milijardi kuna. Riječ je o smanjenju od 0,8 posto prema rezul-

tatu ostvarenom u istom razdoblju 2011. godine. Ukupan uvoz bio je ove godine veći za 0,4 posto. Time je nastavljen trend rasta deficita robne raz-

Suficit sa zemljama Cefte Pad izvoza prema Europskoj uniji nadoknađen je rastom izvoza u zemlje Cefte i ostale europske zemlje. Prema Cefti Hrvatska i dalje održava suficit robne razmjene. Izvoz je povećan za 9,3 posto i dosegnuo je 10,9 milijardi kuna. Uvoz iz ove grupacije zemalja bio je vrijedan 5,5 milijardi kuna, a rastao je 2,5 posto. Izvoz u ostale europske zemlje porastao je 10,5 posto, dosegnuvši 3,1 milijardu kuna. Ovdje se posebno ističe rast izvoza u Rusiju koji je povećan čak 72,7 posto, na dvije milijarde kuna. Rezultat je to velikog posla koji je u Rusiji dogovorila kompani-

ja Ericsson Nikola Tesla. Isporučujući opremu za mobilnu kompaniju Rostelkom, ENT je u Rusiji imao prihod od 852 milijuna kuna, što je 7,5 puta više od njihova prihoda ostvarenog na tom tržištu u 2011. godini. Uteg na hrvatskom izvoznom rezultatu je i dalje poslovanje brodogradilišta. Umjesto 6,4 milijarde kuna koliko je ostvareno u 2011., ove je godine izvezeno brodova i opreme u vrijednosti od svega 3,4 milijarde kuna. U zadnjem izdanju Gospodarskih kretanja Hrvatske gospodarske komore ocjenjuje se da je uz brodogradnju na pad izvoza utjecao i pad kemijske industrije, odnosno, obustavljanje proizvodnje u Diokiju i Dini. S druge strane porastao je izvoz žitarica. U

prvih devet mjeseci izvoz žitarica rastao je 78 posto, sa 644 milijuna na 1,14 milijardi kuna. Izvozni odjeljak hrane i pića ukupno je rastao 21,6 posto, dosegnuvši vrijednost od 5,1 milijarde kuna. Uz žitarice, rastao je izvoz i živih životinja, mesa i mesnih prerađevina, ribe, mliječnih proizvoda i jaja te šećera. I izvoz pića i duhana nadmašio je milijardu kuna, s rastom od 8,9 posto. Negativni trendovi osobne potrošnje odrazili su se i na uvoznoj strani. Smanjen je uvoz obuće i odjeće za 1,5 i 2,5 posto, a za gotovo 700 milijuna kuna manji je i uvoz automobila. Vrijednost uvoza automobila pala je na 3,9 milijardi kuna, što je 23,5 posto manje nego u devet mjeseci 2011. godine.

cestarina Metković jer prije ulaska u Europsku uniju Hrvatska treba rekonstruirati i modernizirati takve objekte Od istaknutijih projekata koje u 2012. provode ove tvrtke, valja spomenuti da je ARZ u lipnju

u cilju održavanja infrastrukture u što kvalitetnijem stanju, Bina-Istra ove godine nastavlja s progra-

Bina-Istra nastavlja s programom pojačanog održavanja Istarskog ipsilona pustio u promet čvor Novigrad te pristupnu cestu do Netretića, ukupne dužine 5,3 kilometra. Zatim,

mom pojačanog održavanja Istarskog ipsilona. Tim programom predviđena je zamjena dotraja-

le opreme, rekonstrukcija većih oštećenja na infrastrukturi i nabava suvremenih sustava koji su namijenjeni povećanju sigurnosti, a naglasak je stavljen na elektroenergetski sustav tunela Učka. Hrvatske autoceste do konca godine planiraju završiti izgradnju graničnog prijelaza Metković. Jer, prije ulaska u Europsku uniju Hrvatska treba rekonstruirati stare i izgraditi moderne granične prijelaze.

AZM je u cilju poticanja stanovništva na učestalije korištenje autoceste te tako povećanja lokalnog prometa uveo dodatne popuste za korisnike Smart kartica. Lokalno stanovništvo dobro je prihvatilo provedene mjere te je promet u kolovozu bio veći za 17,3 posto u odnosu na isti mjesec 2011. godine. Inače, prema podacima Hrvatske udruge koncesionara za autoceste s naplatom cestarine

(HUKA), čiji su članovi ova četiri društva, tijekom tri tromjesečja na autocestama A1 (Zagreb-SplitDubrovnik), A6 (Rijeka-Zagreb), A7 (granični prijelaz Rupa-Rijeka-Žuta Lokva) i državnoj cesti D102 (Krčka magistrala), dogodilo se ukupno 1729 prometnih nezgoda, što je za 3,3 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. U njima su smrtno stradale 22 osobe, isto kao od početka siječnja do kraja rujna 2011. godine.

Imena tvrtki i na stranim jezicima Hrvatski poduzetnici više neće morati svojim tvrtkama davati samo hrvatska imena. Do kraja godine u parlament dolaze izmjene Zakona o trgovačkim društvima, koje će tvrtkama omogućiti da u svoj naziv unose riječi iz engleskog i drugih stranih jezika, potvrđuju iz Ministarstva poduzetništva i obrta. Najnovije zakonske izmjene pripremaju se zbog žalbi brojnih poduzetnika, ponajprije izvoznika te tvrtki koje se bave savjetodavnim uslugama, ili djeluju na području informatičke tehnologije. Nove platforme u Jadranu

INAgip, zajednička kompanija Ine i talijanskog Enija, potpisala je ugovor o izgradnji plinskih platformi s tvrtkom Rosetti Marino iz Italije. Značajan dio izgradnje izvest će hrvatski podizvođač Viktor Lenac. Ukupna vrijednost ugovora je 30 milijuna eura i obuhvaća izgradnju jedne platforme u idućih 20 mjeseci koja će biti postavljena na postojećem plinskom polju IKA jugozapad, dok izgradnja druge platforme ovisi o rezultatima istraživanja plinskih polja u Jadranu. EK: oporavak Hrvatske tek 2014. Hrvatsko gospodarstvo zabilježit će ove godine veći pad nego što se očekivalo, a oporavak je odgođen za 2014., procjenjuje Europska komisija. Tako bi se ove godine hrvatsko gospodarstvo trebalo smanjiti za 1,9 posto. Sljedeće godine očekuje se stagnacija, da bi 2014. aktivnosti porasle za 1,4 posto. U proljetnim je prognozama, objavljenim u travnju, Komisija očekivala pad hrvatskog BDP‑a u ovoj godini za 1,2 posto, te oporavak u 2013. uz stopu rasta od 0,8 posto.

aktualno

Privredni vjesnik Broj 3752, 12. studenoga 2012.

( 63,1 mil €

hrvatski izvoz na Kosovo lani (rast od 14,7%)

( 43 mil €

hrvatski izvoz na Kosovo u 8 mjeseci 2012.

Gospodarski forum

Kosovo, zemlja ekonomskog optimizma Iako su plaće prosječno 300 eura, vjeru u razvoj potiču sve brojnije investicije. Samo hrvatski poduzetnici ove su godine na Kosovu investirali oko 17 milijuna eura prema Skopju. Planira se gradnja nove termoelektrane od 600 MW, a u tom će projektu biti mjesta za mnoge tvrtke koje proizvode opremu. Gradit će se i nove hidroelektrane i druga postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije.

Igor Vukić vukic@privredni.hr

a Kosovu prevladava optimizam, a ljudi vjeruju u bolju budućnost cijele regije, istaknula je Mimoza Kusari-Lila, zamjenica kosovskog premijera na Gospodarskom forumu održanom prošli tjedan u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Forum je održan povodom posjeta političko-gospodarskog izaslanstva koje je predvodio predsjednik vlade Kosova Hashim Thaci. Iako su plaće prosječno 300 eura, vjeru u razvoj potiču sve brojnije investicije u privredu te zemlje. Ulaže se u infrastrukturu, telekomunikacije, energetski sek-

tor... Najviše investitora dolazi iz Njemačke, Velike Britanije i Slovenije, a od 2007. godine uloženo je ukupno oko milijardu eura. Hrvatski izvoz na Kosovo prošle je godine rastao 14,7 posto i dosegnuo 63,1 milijun eura. U prvih osam mjeseci ove godine izvezeno je robe

za 43 milijuna eura. Hrvatski su poduzetnici ondje investirali oko 17 milijuna eura. Ministar za ekonomski razvoj Besim Beqaj najavio je da će uskoro biti predstavljen projekt autoceste Priština–Tirana, a sljedeće godine počinje realizacija autoceste

Privatizira se metalurgija U nekoliko sljedećih mjeseci provest će se privatizacija državnih tvrtki iz područja metalne proizvodnje, vinarstva, proizvodnje duhana. Na prodaju je i rudnik boksita, te tvornica građevinskog materijala. Tu su i projekti vezani uz nekretnine te poljoprivredna i građevinska zemljišta. Brojni projekti čekaju ulagače na ra-

zini općina - od gradnje garaža i trgovačkih centara sve do izgradnje ski-liftova te hotela i smještajnih kapaciteta u turizmu.

Kosovo je skočilo 28 mjesta na ljestvici Svjetske banke po lakoći poslovanja Kosovo je skočilo 28 mjesta na ljestvici Svjetske banke po lakoći poslovanja. Porez na dobit iznosi 10 posto, a PDV 16 posto. Na Kosovu posluje 120 hrvatskih tvrtki od kojih 40 ima svoje tvrtke kćeri i predstavništva, a ostali posluju putem zastupnika. Hrvatska gospo-

darska komora je 2000. godine otvorila predstavništvo na Kosovu, kada su samo dvije hrvatske tvrtke bile na tom tržištu. “S kosovskim partnerima hrvatske tvrtke surađuju, uz ostalo, na proširenju zračne luke u Prištini, posluje se s elektroprivredom Kosova te u sektoru vojne opreme, a ima još dosta prostora za pokretanje novih poslova”, rekla je potpredsjednica HGK-a Vesna Trnokop Tanta. Na Forumu su održani i individualni poslovni razgovori predstavnika dvadesetak kosovskih tvrtki iz poljoprivrede, metalurgije, trgovine i sektora osiguranja s predstavnicima pedesetak hrvatskih tvrtki.

Kriza nije isprika

Bez tržišnog natjecanja nema gospodarskog rasta

riza ne može biti isprika da ne provodimo Zakon o tržišnom natjecanju, ali Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja sada daje prioritet predmetima kojima bi mogla krizu olakšati ili ublažiti, poručila je predsjednica Vijeća Agencije Olgica Spevec na konferenciji o tržišnom natjecanju koju je organizirala Američka gospodarska komora u Hrvatskoj. To se posebno odnosi na odobravanje državnih potpora, gdje se

Agencija trudi što brže reagirati kako bi se programi potpora što prije realizirali. Ustupaka nema i neće ih biti oko kartelnog dogovaranja cijena jer to je najveće zlo na tržištu, istaknula je Olgica Spevec navodeći kao primjer nedavnu odluku o kažnjavanju kartela pekara u Osijeku. Iako ono danas nije popularno, bez tržišnog natjecanja nema gospodarskog rasta, uvjerena je Olgica Spevec. Ono ima i sanitarnu funkciju, dodao je njezin zamjenik

Ustupaka nema i neće ih biti oko kartelnog dogovaranja cijena, kaže Olgica Spevec Mladen Cerovac, jer s tržišta čisti sve one koji ne mogu opstati. S njima se složila i izvršna potpredsjednica Agrokora Ljerka Puljić, koja kaže da je njih konkurencija ojačala. Voljela bi, međutim, vidjeti nekakve mjere pro-

tiv trgovaca za koje tvrdi da prodaju robu ispod nabavne cijene, jer to sada nije regulirano Zakonom o trgovini.

Opću atmosferu zadovoljstva zaštitom tržišnog natjecanja u Hrvatskoj narušio je potpredsjednik Japan Tobacco In-

ternationala Cristian Cring, koji je izrazito nezadovoljan ishodom njihove tužbe protiv TDR-a kao dominantnog igrača na tržištu. Cringa smeta što, kako kaže, trgovine i kiosci u Hrvatskoj, kad je o cigaretama riječ, izgledaju kao u vrijeme komunizma. U velikoj većini, žali se Cring, dominiraju brendovi domaćeg proizvođača, a strani turisti vrlo teško dolaze do cigareta koje inače kupuju u svojim zemljama. (D.Ž.)

S MARKOVA TRGA

( 200 do 2000 kn kazna kupcu za nečuvanje računa

Sjednica hrvatske vlade

Fiskalnim blagajnama u lov na gotovinu Uz fiskalne blagajne putem kojih će Porezna uprava imati svakodnevan uvid u promet gotovinom, uvode se i kazne za kupce koji nemaju račun Igor Vukić vukic@privredni.hr

romet gotovinom, prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo financija, čini samo 15 posto ukupnih plaćanja u Hrvatskoj. No ministar financija Slavko Linić kaže kako nije teško zaključiti da je taj postotak daleko niži od stvarnog stanja. Osobito kad se uzmu prosječno prijavljeni dnevni dohoci u ugostiteljskom i uslužnom sektoru: taksisti primjerice poreznicima prijavljuju prosječni dnevni dohodak od 65 kuna, kafići od 95 kuna, a male trgovine jedva 100 kuna. Rokovi - kako za koga Stoga će Vlada u lov na promet gotovinom krenuti uvođenjem tzv. fiskalnih blagajni. One će biti softverski povezane s centralom u Poreznoj upravi. Tako će se registrirati svaki izdani račun i poreznici će svakog dana moći zbrojiti koliko gotovine prolazi kroz fiskalne blagajne. Zakon o fiskalizaciji prometa gotovinom prošao je prošli tjedan drugo čitanje u Vladi, a na sna-

gu bi trebao stupiti 1. siječnja iduće godine. Primjena će tada početi za velike i srednje poduzetnike i one koji obavljaju djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Od 1. travnja fiskalizacijom će biti obuhvaćeni i poduzetnici iz trgovine na veliko i

Kupci će i sami moći provjeriti je li račun koji su platili prijavljen Poreznoj upravi malo, oni koji obavljaju popravak motornih vozila i motocikala te slobodna zanimanja (primjerice odvjetnici). Od 1. srpnja 2013. obveza fiskalizacije propisuje se za sve koji posluju s gotovinom. Prema riječima ministra Linića, fiskalne bi blagajne u državni proračun trebale donijeti najmanje 600 milijuna kuna, a moguće je da taj iznos dosegne i milijardu kuna. Račun koji će izdavati obveznici fiskalizacije morat će sadržavati vrijeme izdavanja (sat i minutu), oznaku operatora na

Badel 1862: početna cijena 106 milijuna kuna

Prodaja tvrtke Badel 1862 ulazi u drugi krug u kojem se od zainteresiranih kupaca iz prvog kruga očekuju obvezujuće ponude. U prvom krugu stiglo je 11 pisama namjere, a među njima je nekoliko ozbiljnih kompanija, izvijestio je Radimir Čačić, prvi potpredsjednik Vlade. Početna cijena za Badel iznosi 106 milijuna kuna, kupac će morati zadržati sve radnike barem godinu dana, a mora se obvezati i na program ulaganja u pet godina, vrijedan najmanje 120 milijuna kuna. naplatnom uređaju, oznaku načina plaćanja računa (novčanice, kartica, ček, transakcijski račun...). Povratak na zakon iz 2006. Na računu mora biti i jedinstveni identifikator računa i zaštitni kod obveznika fiskalizacije. Kupci su dužni zadržati izdani račun nakon izlaska iz poslovnog prostora, a na zahtjev službenika Porezne uprave dužni su ga pokazati. Ako to ne učine, prijeti im kazna od 200 do 2000 kuna. Kupci će u roku od 30 dana moći provjeriti je li njihov račun prijavljen Poreznoj upravi. To će biti moguće slanjem SMS poruke s identifikacijskim brojem računa ili upitom na internetskoj stranici Porezne uprave. Vlada je pripremi-

la i izmjene Stečajnog zakona. Nakon što je prihvaćen Zakon o predstečajnoj nagodbi, poduzeća u stečajevima više neće moći poslovati. Ostat će samo provođenje postupaka koji vode likvidaciji bankrotiranog poduzeća. Više nema stečajeva s preustrojem i vjerovnici i radnici pristupat će unovčavanju stečajne mase. Ponovo se zato uvodi mogućnost prodaje cjelokupnog poduzeća u stečaju, što je bilo ukinuto zakonom iz 2006. godine. Vjerovnici dobivaju snažniji utjecaj na postupak stečaja i lakše će moći zamijeniti stečajnog upravitelja koji ne postupa po njihovim nalozima. Pojedini stečajni suci moći će jednom stečajnom upravitelju dodijeliti vođenje najviše tri stečajna postupka.

Šest godina traže zaštitu izvornosti

Dalmatinski maslinari nemoćni pred Zvijezdom? Ministarstvo poljoprivrede odugovlači s dodjeljivanjem certifikata izvornosti dalmatinskom maslinovom ulju, smatraju u Zajednici maslinara i uljara Hrvatske (ZMUH). S tiskovne konferencije u Splitu prošloga četvrtka maslinari su poručili da će odluku Ministarstva sada pokušati potaknuti i potpisivanjem peticije. Proces zaštite izvornosti maslinovog ulja ta je zajednica pokrenula prije šest godina, a glavnog krivca za otezanje s certifikatom vide u Agrokorovoj tvrtki Zvijezda. Naime, nakon što je lani Zajednica predala Ministarstvu potrebnu dokumentaciju vezanu uz zaštitu izvornosti dalmatinskog maslinovog ulja, a Ministarstvo je u srp-

nju odobrilo, prigovor je uputila Zvijezda. Spor između ZMUH-a i Zvijezde temelji se na razilaženju oko mjesta prerade maslinjaka: Zvijezda zahtijeva da se omogući prerada dalmatinskog ulja u Istri, gdje Agrokor ima svoje pogone, a ZMUH na to ne pristaje. Dalmatinski maslinari traže zaštitu izvornosti, a ona podrazumijeva proizvodnju isključivo u Dalmaciji. U ZMUH-u se pribojavaju da je pravi razlog odugovlačenja zapravo svjesno dopuštanje uvoza maslinovog ulja, koje će se nakon prepakiranja i miješanja označavati kao dalmatinsko. (J.V.)

Godišnji susret gradonačelnika i poduzetnika

Obersnel: Pripremiti se za EU utakmicu Pod motom Prilike za nove investicije u Osijeku je održan četvrti Godišnji susret gradonačelnika i poduzetnika. Između ostalog je istaknuto kako je važno prepoznati prilike i uspostaviti dobru suradnju s poslovnom zajednicom jer upravo to čini razliku između uspješnih i neuspješnih gradova. Otvarajući skup, predsjednik Ivo Josipović istaknuo je da što prije treba omogućiti stvarnu decentralizaciju zemlje. “Vrijeme je da otvorimo široko vrata investicijama i vlastitim proizvodnjama. Društvo koje ne podmiruje svoje potrebe barem većim dijelom, teško može

očekivati konkurentnost i razvoj, a kod nas se čini kako do potrebnih dozvola lakše i puno brže dolaze investitori trgovačkih centara nego oni koji donose proizvodne investicije”, upozorio je Josipović. Riječki gradonačelnik i predsjednik Udruge gradova Hrvatske Vojko Obersnel podsjetio je kako će dogodine biti točno 20 godina od stvaranja današnjeg ustroja gradova i općina u Hrvatskoj. “Došlo je vrijeme da sagledamo drukčije oblike organiziranja i pripremimo se za promjene koje će od nas tražiti i veće tržište i veća konkurencija kakva će biti u okviru EU-a”, dodao je. (S.S.)

10 PREDSTAVLJAMO

( 16 vrsta torti

Privredni vjesnik Broj 3752, 12. studenoga 2012.

( 24,8 mil kn

od sira nudi se u četiri veličine

ukupni prihod Salvea na hrvatskom tržištu

TortaGo, Zagreb

SALVEO, ZAGREB

Za sladokusce istančanog ukusa

Spremni na poljske izazove U raznovrsnoj ponudi nalaze se i torte s bazom od sira te dodacima poput bundeve, đumbira, indijskog oraščića, mente ili limuna

z ljubavi prema kuhanju, a posebice pripremanju slastica nastali su originalni recepti za torte koje izrađuje zagrebačka poduzetnica Željka Gojun. Testiranje raznih vrsta torti na prijateljima i znancima te njihovo oduševljenje novim okusima navelo je Željku Gojun da svoj hobi i zadovoljstvo pretvori u posao.

biteljima torti da pronađu svoju omiljenu tortu. Tako su torte s bazom od sira obogaćene dodacima poput bundeve, đumbira, indijskog oraščića, mente ili limuna. Trenutačno TortaGo ima dva zaposlena djelatnika koji izrađuju torte od prirodnih namirnica i pri-

I za svakodnevne prigode poput obiteljskog ručka može se naručiti naša torta, kaže Željka Gojun Nakon osobnog istraživanja ponude torti u Zagrebu, zaključila je da osim nekoliko iznimaka ne postoji značajnija ponuda tzv. cheescakea - torti od sira. Tako je pod nazivom TortaGo započela slatka avantura obitelji Gojun. Danas je u ponudi 16 vrsta torti od sira originalnih receptura koje se izrađuju u četiri različite veličine kalupa. Raznolikost okusa i sezonskih ponuda pružaju priliku svim lju-

rodnih aroma. Glavne namirnice su sir mascarpone, belgijska mliječna i tamna čokolada, maslac i voće. Torte se mogu naručiti putem interneta ili telefona najmanje 24 sata prije željenog termina isporuke. Lokalna partnerstva “Naše se torte ne mogu isprobati u slastičarnicama, ali surađujemo s nekoliko restorana i cateringa koji su ih uvrstili u

svoju ponudu. Ponuda u četiri veličine pruža priliku da se i za svakodnevne prigode poput obiteljskog ručka naruči naša torta”, rekla je Željka Gojun. Govoreći o tome tko sve kupuje njihove torte, Željka Gojun je istaknula kako su to razne kategorije ljubitelja slatkoga kojima je zajednička želja kušanja raznih okusa i slastica vrhunske kvalitete. Stalnim kupcima pridružuju se novi kupci na temelju osobnih preporuka ili nakon što su sami kušali torte. Osim individualnih kupaca, torte kupuju i neki restorani. “I nadalje želimo tragati za novim okusima kako bismo unaprijedili ponudu torti budući da sir kao podloga pruža mogućnost raznih neočekivanih kombinacija s ostalim namirnicama. Naš cilj je približiti se bogatoj ponudi torti od sira u velikim europskim gradovima. Kroz lokalne partnere namjeravamo ponuditi torte od sira i u ostalim hrvatskim gradovima”, zaključila je Željka Gojun. (S.P.)

Osim zastupstva i distribucije bezreceptnih proizvoda, u Salveu razmišljaju o vlastitoj proizvodnji

vrtka Salveo, zastupnik i distributer farmaceutskih bezreceptnih proizvoda inozemnih kompanija, nedavno je otvorila ured u Poljskoj obilježivši tako petu godišnjicu poslovanja. Salveo je zastupnik proizvoda Prospan, najprodavanijeg biljnog lijeka protiv kašlja u svijetu. Zatim, zastupa Isla pastile protiv promuklosti i nadražajnog kašlja, Tyrosur - lokalni antibiotik koji se izdaje bez liječničkog recepta te sprej Vaxol. Mirna Radošević, predsjednica Uprave Salvea, kaže kako se uspjeh na tržištu Bosne i Hercegovine, na kojem se s radom započelo uporedo s hrvatskim, pokazao kao dobra platforma za otvaranje drugih tržišta - Srbije, Crne Gore i Poljske. “Poljsko tržište posjeduje iznimno poticajnu poduzetničku klimu, odlično je regulirano i pojednostavljeno. Iako ondje postoji velika konkurencija, mi smo spremni za izazove”, ističe predsjednica Uprave Salvea. Hrvatsko farmaceutsko tržište, nastav-

lja Mirna Radošević, u velikoj je mjeri regulirano, no postoje i veliki problemi kao što su nelikvidnost koja im prilično otežava poslovanje, te visoke stope poreza i prireza. Pažljiv odabir zaposlenika Osim zastupstva i distribucije bezreceptnih proizvoda, dodaje Radošević, u Salveu se razmišlja o vlastitoj proizvodnji. “Za sada strateški ostajemo u području distribucije i zastupanja. Međutim, razmišljamo o tome da u budućnosti iskoračimo dalje i krenemo u proizvodnju kako bismo imali domaći proizvod na nekom od tržišta na kojima smo prisutni”, napominje ona. Valja naglasiti kako je Salveo u prošloj godini na hrvatskom tržištu ostvario promet od 17,5 milijuna kuna, dok je ukupni prihod tvrtke iznosio 24,8 milijuna kuna. U tvrtki je zaposleno 39 osoba. Mario Galzina, direktor Salvea Hrvatska, iznimno je ponosan na činjenicu da se ne bilježi velika fluktuacija zaposlenika, a tako je od osnivanja tvrt-

ke. Drugim riječima, Salveo pažljivo odabire mlade zaposlenike, bez iskustva, koji se potom razvijaju u skladu s korporativnom

Nelikvidnost te visoki porezi i prirezi neki su od problema na hrvatskom farmaceutskom tržištu kulturom i vrijednostima tvrtke. Na taj način stvorena je ekipa koja je sposobna nositi se s tržišnim izazovima. K tomu, ističe Galzina, zaposlenici često pohađaju specijalizirane treninge te seminare iz područja prodaje, marketinga i financija. Salveo planira širenje na nova tržišta, no informacija o tome koja bi to tržišta bila još uvijek je poslovna tajna. (B.O.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3752, 12. studenoga 2012.

( 113 proizvoda ( 23.000 hektara trenutačno u ponudi Ekozone

*vijesti

u Hrvatskoj pod eko proizvodnjom

Ekozona Trend Report

Sve je više organskih polica U Hrvatskoj je svega 2,3 posto obradivog zemljišta pod kulturama koje se uzgajaju prema visokim ekološkim standardima. Premda za to ne postoje konkretne direktive, Europska unija očekuje da će Hrvatska postupno povećavati eko površine Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

rvatska je znatno napredovala u proizvodnji i korištenju organskih proizvoda. Neki od najvećih skokova u vrijednosti tog tržišta zabilježeni su 2005. i 2006. te 2009. i 2010. godine, kada je zabilježen porast od čak 70 posto. Zanimljivo je kako se danas organski proizvodi mogu nabaviti u većini supermarketa te da Hrvatska ima više od 23.000 hektara pod eko proizvodnjom, što je sedam puta više u odnosu na razdoblje od prije pet godina, kada je imala svega 3000 hektara. Ipak, valja napomenuti kako se i dalje radi o samo 2,3 posto ukupnog obradivog zemljišta zasađenog kulturama koje se uzgajaju prema visokim ekološkim standardima. Drugim riječima, postoji još mnogo neiskorištenog potencijala na tom području. U tome se valja ugledati na visoke stope rasta or-

ganskih tržišta u Poljskoj, Češkoj i Rumunjskoj, a koje predstavljaju dobar primjer organski osviještenih zemalja. Kako je objavljeno u Ekozona Trend Reportu, u Poljskoj je 2011. godine bilo registrirano oko 24.000 organskih poljoprivrednika, odnosno 16

te sve većom dostupnošću ovih proizvoda kroz velike trgovačke lance i prehrambene tvrtke. Rast u SAD-u I u Hrvatskoj se bilježe slični pomaci, te sve više trgovina u svoj asortiman uključuje organske proizvode. Primjerice, Kon-

U većini europskih zemalja na eko proizvodnju otpada između sedam i osam posto obradivih površina posto više nego godinu prije. Istodobno se površina obradive zemlje obrađene u skladu s organskim pravilima povećala na oko 600.000 hektara, tj. tri posto od ukupnih obradivih površina u zemlji. Broj tvrtki koje proizvode i prodaju organske proizvode u istom je razdoblju porastao za 10 posto te ih sada ima 325. Takav je porast, među ostalim, izazvan interesom potrošača

zum već neko vrijeme prodaje domaće ekološki uzgojeno voće i povrće pod imenom Ekozona, a koja je ujedno prva hrvatska certificirana ekološka robna marka. Iako za to ne postoje konkretne direktive, Europska unija očekuje da će Hrvatska ulaskom u tu zajednicu zemalja na Starom kontinentu postupno povećavati eko površine. Time bi se s vremenom posti-

gla razina slična onoj u većini europskih zemalja u kojima na eko proizvodnju otpada između sedam i osam posto ukupnih obradivih površina. Jadranka Boban Pejić, direktorica tvrtke Biovega i pokretačica brenda Ekozona, kaže kako je prvi Ekozona Trend Report objavljen kako bi pojasnio globalne, regionalne i domaće trendove te razvoj tržišta organske hrane. “Globalni izvještaji potvrđuju rast sektora organske hrane u 2011. unatoč recesiji. Zanimljiv je podatak da u Sjedinjenim Američkim Državama ovaj sektor bilježi rast od 9,5 posto u 2011. godini, što je prema istraživanju koje je provelo svjetsko udruženje za organsku hranu dvostruko više od ostalih prehrambenih kategorija. U Hrvatskoj se također predviđa nastavak trenda rasta organski proizvedene hrane. A zadnji podatak GfK Shopping Monitora potvrđuje kako 28 posto gra-

đana u nas stalno ili povremeno kupuje organsku hranu, što govori u prilog tome da ima još mnogo potencijala za rast ovog sektora na hrvatskom tržištu”, ističe Jadranka Boban Pejić. Osviješteni potrošači Zanimljivi su trendovi i promjene u ponašanju potrošača koje je zabilježilo DataMonitorovo istraživanje u 2011. Rezultati istraživanja potvrđuju kako su potrošačima pri donošenju odluka o kupnji sve važnije kategorije zdravlja, sigurnosti, ekologije i održivosti okoliša. Inače, cilj brenda Ekozona je plasman što više domaćih ekoloških proizvoda na police trgovina, čime se nastoji pomoći hrvatskim eko poljoprivrednicima. Svi proizvodi uzgajaju se bez pesticida i aditiva te zadovoljavaju stroge kriterije ekološkog uzgoja. U Ekozoninoj ponudi nalazi se 14 različitih kategorija te 113 domaćih i stranih proizvoda.

Cijene - glavna prepreka “zelenoj” kupnji Ključni čimbenici zelene kulture - od kupnje organskih proizvoda do recikliranja - doživjeli su veliki pomak u zadnjih 20 godina. Najnovija studija GfK Green Gauge Report provedena u SAD-u pokazuje da su ti pomaci najuočljiviji u prodaji organske hrane, sredstava za čišćenje u kućanstvu, odjeće te hrane za kućne ljubimce. Čak 93 posto anketiranih tvrdi da su u proteklih godinu dana učinili nešto za očuvanje i štednju energije u kućanstvu, a 77 posto njih štedi vodu u svom domu. I digitalni mediji pomažu jačanju ze-

lene svijesti. Tako se 29 posto korisnika pametnih telefona okrenulo aplikacijama koje smanjuju negativan utjecaj na okoliš, a 18 posto potrošača navodi da su im društvene mreže glavni izvori zelenih informacija. No, zelena svijest i angažman ne znači i zelenu kupnju. Usporedba sa 2008. pokazuje kako su potrošači sada manje spremni platiti više za proizvode koji

čuvaju okoliš. Primjerice, automobile koji manje zagađuju 2008. je htjelo kupiti 62 posto potrošača, a danas tek 49 posto. Slična situacija je i kod kupnje energetski štedljivih žarulja: 2008. te je žarulje bilo spremno kupiti 70 posto, a danas 60 posto potrošača. Stoga se može zaključiti kako zelenu kulturu potrošači sve više povezuju s višim cijenama. (B.O.)

Porast broja blokiranih Zbog neizvršenih osnova za plaćanje koje su na kraju rujna iznosile 44,6 milijardi kuna ili 1,2 posto više nego u kolovozu, blokirana su 73.853 poslovna subjekta, pokazuju podaci Fine. Blokirano je i 236.342 građana, čiji je dug iznosio 15,7 milijardi kuna, što je za 190,9 milijuna manje u odnosu na prethodni mjesec. Od ukupnog broja blokiranih poslovnih subjekata 38.975 su pravne osobe koje zapošljavaju 39.944 radnika, a imaju dospjelih neizvršenih obveza u ukupnom iznosu od 36,6 milijardi kuna. U blokadi je i 34.878 fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost (odnosno obrtnika) s ukupno 23.079 zaposlenih, a iznos njihovih dugovanja je 7,9 milijardi kuna. Kongres hrvatskog kampinga

U organizaciji Kamping udruge Hrvatske u Dubrovniku će se od 13. do 15. studenoga održati 6. Kongres hrvatskog kampinga na temu Budućnost kampinga – izazov iz globalne perspektive. Na tom će se skupu okupiti više od 150 hrvatskih i međunarodnih stručnjaka za kamping, predstavnika najuspješnijih domaćih kampova, turističkih institucija te poslovnih partnera kamping industrije. Lijekovi za pet milijardi Hrvatski građani su prošle godine popili lijekova u ukupnoj vrijednosti od pet milijardi kuna, što je oko pet posto više nego u 2010. godini. Najtraženiji su prema statistikama lijekovi za visoki tlak, a odmah za njima psiholeptici, lijekovi za nervni sustav, te lijekovi za gastritis i druge želučane probleme, pokazuju podaci Agencije za lijekove i medicinske proizvode.

12 AKTUALNO

(

Privredni vjesnik Broj 3752, 12. studenoga 2012.

oko 1500 članica

ŽK-a Bjelovar lani uprihodilo oko 7,2 mlrd kn

HGK-Županijska komora Bjelovar

Pedeset godina komorskog organiziranja Zlatne kune za poslovna dostignuća u 2011. dobili su SAB u kategoriji malih tvrtki, Hittner u kategoriji srednjih i Koestlin u kategoriji velikih tvrtki Goran Gazdek

rigodnom svečanošću i dodjelom nagrada Zlatna kuna najboljim tvrtkama u nazočnosti brojnih uzvanika iz političkog i gospodarskog života Bjelovarsko-bilogorske županije u Bjelovaru je obilježena 50. obljetnica komorskog udruživanja u tom gradu. Prvi pisani tragovi o komorskom organiziranju na ovom području datiraju iz 1922., a današnja Županijska komora Bjelovar djeluje od 1. listopada 1962. kada je osnovana. U sastavu Hrvatske gospodarske komore je od 22. prosinca 1993. ŽK Bjelovar ima gotovo 1500 aktivnih članica s više od 15.000 zaposlenih koji su u 2011. godini ostvarili više od 7,2 milijarde kuna ukupnoga prihoda i gotovo 138 milijuna dolara izvoza. U skladu s vremenom Komora promiče i zastupa interese svojih članica putem Gospodarskoga vijeća, strukovnih grupa, sektora i središnjice HGK-a, promocijom gospodarstva na sajmovima i izložbama u zemlji i inozemstvu, organiziranjem susreta i edukacije, suradnjom s ostalim županijskim komorama te nekim europskim komorama, Obrtničkom komorom županije kao i s područnom i lokalnom samoupravom i drugim nadležnim institucijama. “Mnogobrojni izazovi aktualnog gospodarskog trenutka traže od nas da budemo još bolji, prepoznatljiviji i učinkovitiji. Komora ide u skladu s

“ Dosta je s k borovske pr Revizija će nam omogućiti da otklonimo nedostatke u zadnjih mjeseci: da nam konstantno iskaču razni ‘kos

HRVOJE MERKI, PREDSJEDNIK UPRAVE BOROVA

Od sezone proljeće/ljeto 2013. značajno ćemo povećati udio bo proizvedena u vlastitim pogonima. Želimo ljudima vratiti povjere Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

Dobitnici Zlatne kune za postignuća u 2011. godini, HGK Bjelovar

potrebama vremena te redefinira i proširuje raspon usluga”, rekao je predsjednik HGK-Županijske komore Bjelovar Zlatko Kufner. Uz razne edukacije iz područja regulative i eurointegracija, promocija županijskoga gospodarstva jedna je od središnjih aktivnosti ŽK-a Bjelovar, a provodi se organiziranjem

Promocija županijskoga gospodarstva jedna je od središnjih aktivnosti Županijske komore Bjelovar i sufinanciranjem nastupa gospodarstva na domaćim i inozemnim sajmovima i izložbama. Komora je s tim ciljem inicirala i potpisala bilateralne sporazume o suradnji komora odnosno županija u pojedinim zemljama. Uspostavljeni su poslovni kontakti s komorama u inozemstvu i potpisani sporazumi o poslovnoj suradnji s komorama Trenčin (Slovačka), Znojmo (Češka), Kapošvar (Mađarska), Bihor (Rumunjska), Murska Sobota (Slovenija) i Mostar,

Bihać i Prijedor u BiH. Značajna suradnja održava se i s komorama Beograd, Subotica, Sombor, Brčko, Doboj, Pečuh i Nagykanizsa. “Svi zajedno ćemo morati biti bolje organizirani na europskom tržištu jer smo mali i trebamo raditi alijanse sa susjednim zemljama. Prije svega tu mislim na Mađarsku, Austriju, Sloveniju, sjevernu Italiju, a sutra Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Crnu Goru te druge zemlje regije. No, ta povezivanja nisu moguća bez institucije kao što je komora”, rekao je Nadan Vidošević, predsjednik HGK-a. Zlatna kuna najboljima Zlatnu kunu - priznanje za poslovna dostignuća u 2011. godini dobili su SAB iz Daruvara (proizvodnja alata i pribora) u kategoriji malih tvrtki, Hittner Bjelovar (proizvođač šumskih traktora i rezervnih dijelova) u kategoriji srednjih te Koestlin Bjelovar (proizvođač keksa i vafla) u kategoriji velikih tvrtki. Posebnu nagradu za 50 godina rada dobio je Troha-dil iz Severina (proizvođač plastične stolarije), a posebno priznanje za razvitak agrara dr. Mijo Sabolić iz daruvarskog Poljodar TIM-a.

ođeni Vinkovčanin, 38-godišnji Hrvoje Merki već više godina s obitelji živi u Vukovaru. Po struci je diplomirani inženjer naftnog rudarstva. Radio je za Crosco na naftnim poljima u Siriji, potom za zagrebačku Montmontažu, vinkovački Eurco, te za vukovarski tvrtku Durocool. Zadnjih pola godina obavlja izazovan, ali nimalo lagodan posao prvog čovjeka poslovnog sustava Borovo. - Dolaskom na čelo poslovnog sustava Borovo zatekao sam loše stanje gotovo svih grana poslovanja. Financijski gledano, svih osam tvrtki koje posluju unutar sustava već godinama posluju s gubicima, a minusi iz tekućeg poslovanja redovito su pokrivani kratkoročnim zaduženjima. To je dovelo do kreditnog opterećenja sustava do krajnjih granica i dugoročno neodržive situacije. Najgore je to što su se iz kreditnih sredstava isključivo pokrivale plaće i dobavljači, a vrlo se malo ulagalo u razvoj. Ono što se i jest ulagalo, poput obnove pogona tvornice kožne obuće, pretpostavljamo da je daleko preplaćeno. Istodobno, zbog zapostavljanja ulaganja u razvoj pojedini pogoni unutar sustava (gumena obuća, remenara i valja-

ra gume) su tehnološki zastarjeli, a k tome i opasni za radnike i okoliš. Upravo zato sam, kao glavni auditor za sustave ISO 9001, ISO 14001 i OHSAS 18001, naložio obustavljanje proizvodnje u tim

Smatram kako Borovo treba privatizirati u kombinaciji sa strateškim partnerom i radničkim dioničarstvom

Dolaskom u Borovo osnažili smo veleprodajni tim i zadovoljan sam bitnim smanjenjem zaliha. K tome, u Borovu me dočekao popriličan kaos s nekretninama. Kao negdašnji industrijski gigant Borovo posjeduje nekretnine u svim republikama bivše države. Iako su moji prethodnici dio nekretnina prodali, a dio je država oduzela na ime dugova, i dalje je u posjedu ili pod upravom Borova velik broj nekretnina koje nisu adekvatno registrirane i o kojima se ne brine na ekonomičan način.

pogonima do otklanjanja svih kvarova i nedostataka. Nekoliko mjeseci kasnije kvarovi su otklonjeni i radnici danas rade u puno sigurnijoj okolini. Za vrijeme dok se u tim pogonima nije proizvodilo, na sreću nije bilo problema s isporukom robe s obzirom na ogromne zalihe, a što je još jedan problem s kojim sam se susreo po dolasku u tvrtku. Naime, prethodna uprava nikada nije amortizirala i isknjižavala zalihe gotove robe, pa je tako zatečeno na stotine tisuća pari obuće i milijuni komada remenja koji su proizvedeni a da nisu imali unaprijed poznatog kupca. Upravo to je jedan od ključnih zadataka s kojim smo se morali pozabaviti. Ako je i postojao odjel veleprodaje, bilo je to samo u teoriji, no stvarnih prodajnih aktivnosti nije bilo.

Kada bi trebala biti završena, te što očekujete od izvanredne revizije poslovanja? - Revizija, kako pravnog, tako i financijskog poslovanja Borova, u završnoj je fazi. Ona će nam prije svega dati uvid u stvarno dubinsko stanje u kojem se Borovo nalazi. Tako velik poslovni sustav, koji je razgranat i zemljopisno i u smislu poslovnih procesa i orijentacija, vrlo je teško odjednom sagledati. Revizija će nam omogućiti da otklonimo nedostatke u poslovanju, podvučemo crtu i krenemo u nove pobjede. Bez tog poteza događat će nam se ono što doživljavamo zadnjih mjeseci: da nam konstantno iskaču razni “kosturi iz ormara” u obliku neupisanih zadužnica, prijetnji dobavljača ovrhama, problema s nekretninama...

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3752, 12. studenoga 2012.

poslovanju, podvučemo crtu i krenemo u nove pobjede. Bez tog poteza događat će nam se ono što doživljavamo turi iz ormara’ u obliku neupisanih zadužnica, prijetnji dobavljača ovrhama, problema s nekretninama...

“

anibalizacijom oizvodnje rovske robe u vlastitoj maloprodaji i jasno ukazati kupcima koja je kvalitetna roba nje u borovsku kvalitetu jer za kvalitetu te robe možemo jamčiti Borovo ima uvjerljivo najveći maloprodajni lanac trgovina u Hrvatskoj, no najveći dio robe nije izvorno ‘borovski’. Ne rušite li time kredibilitet vlastitih brendova? - U potpunosti ste u pravu. Više od pola robe koja se nalazi u trgovinama Borovo u Hrvatskoj i Sloveniji nije potekla iz naših tvornica. Kupovina robe za naše trgovine od hrvatskih ali i inozemnih dobavljača pojavila se kao nužnost devedesetih godina, za vrijeme okupacije hrvatskog Podunavlja. Trend nabave ‘tuđe’ robe

nastavio se i nakon što je uspostavljena kontrola nad proizvodnim pogonima u Vukovaru. Računica je vrlo jednostavna, no ne i opravdana. Roba proizvedena na Dalekom istoku uvelike je jeftinija od

vlastite proizvodnje i zarada na njoj je višestruko veća. No rezultat toga je kanibalizacija vlastite proizvodnje, kao i brenda. U budućnosti, počevši od iduće sezone proljeće/ljeto želimo značajno povećati udio borovske robe u vlastitoj maloprodaji i jasno ukazati kupcima koja je roba proizvedena u vlastitim pogonima. Želimo ljudima vratiti povjerenje u borovsku kvalitetu jer za kvalitetu te robe možemo jamčiti. U tome nam trebaju uvelike pomoći i marketinški napori koji su planirani u predstojećem razdoblju. Borovomora ponovno za-

Nekome je bilo u cilju nepotencirati problem Borova Kako objašnjavate činjenicu da je država kao vlasnik Borova tolerirala njegove višegodišnje gubitke i negativno poslovanje? - Nekome je zasigurno bilo u cilju, što zbog socijalnog mira, što zbog sumnjivih radnji, ne potencirati problem poslovanja Borova. No, uvjeren sam da će potezi koje smo povukli i oni koje ćemo tek povući pokazati da se s državnom imovinom može itekako profitabilno poslovati. Ono što očito nikome do sada nije bilo jasno, ili samo nisu željeli shvatiti, jest da se Borovo mora ponašati tržišno jer posluje na vrlo kompetitivnom tržištu kojem nisu konkurencija samo tvrtke iz vlastite države ili regije, već cijeli svijet. Pratiti modne i poslovne trendove naš je imperativ, a u tome imamo punu potporu i Ministarstva gospodarstva i Agencije za upravljanje državnom imovinom. vladati ‘u svom dvorištu’, ali i vratiti se na neka tržišta koja je raspadom Jugoslavije napustilo. U kojoj je fazi povrat vlasništva Borova na području nekih bivših jugoslavenskih republika, a čija se vrijednost procjenjuje na oko 40 milijuna eura? - To je problem koji imamo u Srbiji i Makedoniji. Kada je Srbija u pitanju, sudski procesi pred srpskim sudovima s tvrtkom Boreli iz Sombora i dalje su u tijeku, no teku usporeno, s obzirom na činjenicu da je Boreli u procesu restrukturiranja. Prema važećim zakonima u Srbiji, takva poduzeća ne mogu otuđivati imovinu. S jedne strane to naše namjere usporava, no s druge osigurava da Boreli neće imovinu za koju tvrdimo da je naša prodati trećim osobama, te ćemo - pretpostavljamo - jednog dana ipak do nje doći. Slična je situacija i u Makedoniji, gdje se pravnim sljednikom nekadašnjeg kombinata Borovo

proglasila tvrtka Borovo d.o.o. Skopje i zaposjela svu borovsku imovinu. Tvrtka je u međuvremenu završila u stečaju, a proces pred makedonskim sudom također je u tijeku već dulji niz godina. Što sadrži planirano restrukturiranje Borova? - Prije svega racionalizaciju poslovanja i jačanje proizvodnih i prodajnih kapaciteta. Režijski odjeli poslovnog sustava su unutar svih tvrtki multiplicirani i neracionalni, pa je želja objedinjavanjem stožernih poslovnih funkcija pridonijeti racionalnijem i bržem poslovanju. Objediniti želimo i sustav nabave i sustav veleprodaje, kako bismo bili u mogućnosti postići bolje uvjete na tržištu i iskoristiti snagu vlastite veličine prilikom nastupa prema kupcima i dobavljačima. Iako riječ restrukturiranje u hrvatskoj praksi često ima negativne konotacije, moram ustvrditi kako to kod Borova neće biti slučaj. Cilj je, prije svega, postojeće resurse u ljudstvu i proizvod-

nim kapacitetima presložiti na način da međusobno bolje rade i nadopunjuju se, a da pri tome stvaraju što manje troškove. Sve to u konačnici treba rasteretiti cijenu proizvodnje vlastitih proizvoda i učiniti ih konkurentnijima na globalnom tržištu, zadržavši pri tome našu tradicionalnu kvalitetu. Kakvi su planovi u vezi s privatizacijom tvrtke? - U ovome trenutku u tijeku su pregovori s talijanskim partnerima o preuzimanju dijela tvrtke Borovo-Gumitrade, konkretno pogona za proizvodnju remenja. No, privatizacija cjelokupnog poslovnog sustava dugoročno je strateški cilj. Smatram kako Borovo treba privatizirati u kombinaciji sa strateškim partnerom i radničkim dioničarstvom, te se nadam da će taj proces biti proveden do kraja mandata ove uprave. Kada će točno doći do privatizacije, odlučit će naši vlasnici, dakako u suglasju s radnicima koji su ovu tvrtku i izgradili.

14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3752, 12. studenoga 2012.

( 70-90% BDP-a

18. forum poslovanja nekretninama

Neizvjesnost oko poreza koči tržište Tržište nekretnina u sta‑ bilno je lošem stanju već dvije godine pa su se po‑ srednici u poslovanju ne‑ kretninama, oni koji su opstali, tome već prilago‑ dili. Okupljeni na 18. forumu poslovanja nekretninama, koji organizira njihovo udruženje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, posrednici su razmijenili iskustva, uglavnom loša, i upoznali se s promjenama koje dolaze i za koje većina smatra da će im dodatno otežati život. Jedna od njih je fiskalizacija, čiji su obveznici i oni, a druga je sprečavanje pranja novca, koje ih tjera da glume detektive. U isto vrijeme, promet nekretnina i dalje pada za oko 10 posto godišnje, prema podacima predsjednika Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-u Dubravka Ranilovića, koji smatra da se tržište neće ni oporaviti dok je gospodarstvo u krizi, bez obzira na mjere države. Posredovanjem u prometu nekretnina sada

Obiteljska poduzeća u zakonskom vakuumu

se bavi oko 300 poduzetnika, što je za 100 do 200 manje nego prije tri godine. Do ulaska Hrvatske u EU posrednike očekuje još jedna promjena zakona, kojom će se uvesti evidencija stranih posrednika i ukinuti administrativno ograničenje provizije na šest posto. Tržištu sigurno štete i najave uvođenja poreza na nekretnine, posebno neizvjesnost oko toga kako će se porez naplaćivati i koliko će iznositi. Kada to jednom bude poznato, tržište će se prilagoditi pa porez sam po sebi, vjeruje Ranilović, neće znatnije utjecati na cijene nekretnina, barem ne u većim gradovima. (D.Ž.)

Hrvatsko društvo kožara i obućara

60 godina djelovanja

U dobra vremena kožar‑ ska industrija bila je je‑ dan od većih hrvatskih izvoznika, ali prošla je i teška razdoblja, rekao je Božidar Ledinko, pred‑ sjednik Hrvatskog druš‑ tva kožara i obućara (HDKO) na prošlotjed‑ nom obilježavanju 60. obljetnice osnutka toga društva. Na prigodnoj svečanosti obilježeno je i 60 godina izlaženja časo‑ pisa Koža&obuća. Kožarsko-obućarska industrija sada zapošljava oko 8000 ljudi, a godišnje se proizvodi oko šest milijuna pari obuće. Udio te in-

stvaraju obiteljske tvrtke u svijetu

dustrije u ukupnom izvozu prerađivačke industrije iznosi tri posto. Poslovima prerade kože te proizvodnjom obuće i galanterije bavi se 129 tvrtki - 120 malih, osam srednjih i jedna velika. Udio prihoda od prodaje sektora proizvodnje kože i proizvoda od kože u ukupnoj hrvatskoj industriji u posljednjim se godinama kreće na razini od 1,3 posto, koliko otprilike iznosi i udio u bruto dodanoj vrijednosti. Oko 70 posto kožarskih i obućarskih proizvoda se izvozi, a od toga 90 posto u zemlje Europske unije. Ulaskom Hrvatske u EU i ova bi djelatnost mogla poboljšati svoju poziciju i konkurentnost, no, kako je rekao Zlatko Rabik, predsjednik Nadzornog odbora HDKO-a, preduvjet za to je aktivno restrukturiranje i tržišno repozicioniranje kožarske i obućarske industrije. (S.P.)

Zapošljavaju 50 pos zaposlenih, a u zako Hrvatska, unatoč apelima ekonomista, nema ni definiciju obiteljskog biznisa, pa tako ne prepoznaje ni porezna politika, a postoje i brojne pravne zavrzlame oko nasljeđi Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

biteljsko poduzeće je ono poduzeće gdje većinu prava odlučivanja ima osnivač ili osoba koja je kupila poduzeće, ili njeni najbliži srodnici. Na tržištu dionica, pak, obiteljskim poduzećem smatra se ono poduzeće u kojem osnivač/vlasnik dijela poduzeća sa srodnicima i nasljednicima posjeduje najmanje 25 posto prava odlučivanja. Tako, naime, glasi definicija obiteljskih poduzeća u europskim zemljama, a Hrvatska, unatoč apelima ekonomista koji se mogu čuti već nekoliko godina, nema ni definiciju niti izraženu svijest o važnosti obiteljskog biznisa. Kako nema definicije, nema ni statističkog praćenja. Specifičnost obiteljskog biznisa ne prepoznaje ni porezna politika, a postoje i brojne pravne zavrzlame oko nasljeđivanja, financijskih resursa, zaduživanja, prodaje vlasništva... Malo je i odgovarajućih obrazovnih programa (nude ih samo Ekonomski fakulteti u Osijeku i Splitu, te neka privatna visoka učilišta), a premalo je i specijaliziranih konzultantskih usluga. Rekla je to prof. dr.sc. Slavica Singer na okruglom stolu koji je nedavno organizirao Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva (CEPOR) iz Zagreba. Prema riječima direktorice CE‑

POR‑a Mirele Alpeze, organizacijom tog okruglog stola željela se potaknuti rasprava i razmjena informacija s ciljem kreiranja podrške za djelotvorni vlasnički i upravljački transfer obiteljskih

Procjenjuje se da oko 30 posto obiteljskih tvrtki opstane i kroz drugu generaciju poduzeća u Hrvatskoj, ali i za djelotvorno upravljanje tim poduzećima. Pojašnjavajući važnost takvih poduzeća za nacionalno gospodarstvo, Slavica Singer rekla je kako

ta poduzeća, prema globalnoj procjeni, stvaraju između 70 i 90 posto BDP-a godišnje. U Hrvatskoj je, zbog svega navedenog, nemoguće procijeniti utjecaj na BDP, ali se sa sigurnošću može reći da zapošljavaju oko 50 posto svih zaposlenih. Rizičnost obiteljskih poduzeća Procjenjuje se, dodala je Slavica Singer, da oko 30 posto obiteljskih tvrtki preživi drugu generaciju, 13 posto njih preživi i treću, a samo ih tri posto ima i dulji životni vijek. Razlozi za ovakve podatke su višestruki, a u nekim zemljama vodi se računa o tome da se rizici za opstanak smanje ili otklo-

ne. Primjerice, u Finskoj svaki vlasnik obiteljske tvrtke na 55. rođendan od ministarstva gospodarstva uz čestitku dobije i paket savjeta i mjera kako da kvalitetno pripremi svog nasljednika u upravljanju. Inače, u glavne rizike poslovanja tih poduzeća spadaju nepotizam (diskriminacija prema nečlanovima obitelji), održavanje statusa quo u upravljanju (mlađe generacije ne mogu doći do izražaja) i ograničenost izbora članova uprave na članove obitelji (mnogi izbjegavaju zaposliti stručnu osobu koja nije iz obitelji). Istraživanja pokazuju da se obiteljska poduzeća koja nemaju ovih prepreka i koja imaju dugo-

www.privredni.hr Broj 3752, 12. studenoga 2012.

( više od 60%

Podrška tvrtkama Pršut Voštane i Tromont

udio obiteljskih tvrtki u Zapadnoj Europi

Iz Čaporica na norveško tržište kama iz sektora energetike, brodogradnje i transporta”, istaknuo je Džaja napomenuvši kako je Tromont prije nekoliko mjeseci započeo suradnju s nekoliko inozemnih tvrtki. Kad je riječ o izvozu pršuta u Norvešku, pripreme za to u tvrtki Pršut Voštane već su u poodmakloj fazi. Prema riječima

sto svih onima ih nema nema ni statističkog praćenja. Specifičnost obiteljskog biznisa vanja, financijskih resursa, zaduživanja... ko usvojiti EU definiciju, uvesti statističko praćenje i medijski podržavati razmjenu dobre prakse. Uz to, trebalo bi promijeniti i zakone koji bi pratili definiciju tih poduzeća (primjerice porezni zakon), ojačati svjesnost obiteljske tvrtke o potrebi ranog planiranja prijenosa upravljanja na novu generaciju, te osmisliti formalno obrazovanje kao i programe za cjeloživotno učenje.

ročniju strategiju te dobru organizaciju znatno bolje pozicioniraju na tržištu. U Hrvatskoj bi, zaključila je Slavica Singer, trebalo osmisliti politiku za stimuliranje uspješnosti tvrtki koje vode poduzetne obitelji, te svaka-

Problemi generacijskog transfera O problemima generacijskog transfera upravljanja govorio je Jaka Vadnjal, dekan slovenskog Fakulteta za poduzetništvo. On je kroz tu priču prošao i osobno: radio je u obiteljskom poduzeću 10 godina, od čega je sedam godina bio direktor. Za probleme obiteljskog poduzetništva počeo se zanimati još dok je pisao magistarski rad, a potpuno mu se posvetio nakon što je zbog ne-

slaganja napustio obiteljsko poduzeće. “U vrijeme raspada Jugoslavije, točnije u vrijeme Ante Markovića, Slovenija je već imala oko 20.000 obrta od kojih se dobar dio razvio u poduzeća. Drugi val takvih tvrtki nastao je, kao i u Hrvatskoj, početkom 90-ih godina. Problemi koji se javljaju slični su kao i u Hrvatskoj”, kazao je Vadnjal. Između ostalog, vidljiv je “seljački mentalitet”: nasljednik je obično najstariji sin bez obzira na kompetencije, a kćeri su “u rezervi”. Zbog nedostatka menadžerskoupravljačkih kompetencija i resursa (i u Sloveniji se ljudi nedovoljno obrazuju za upravljanje obiteljskim poduzećima), te tvrtke nedovoljno rastu iako imaju sve predispozicije za rast. Problem je i kada se mlađim članovima obitelji nameće obveza rada u poduzeću, a oni za to uopće nisu zainteresirani. Uglavnom, isto kao i u Hrvatskoj, puno je problema, a država ne čini ništa da ih olakša.

Značaj obiteljskih poduzeća u svijetu Značaj obiteljskih poduzeća prepoznaje se kroz njihov udio u ukupnom broju zaposlenih i udio u broju poduzeća, istaknuli su u CEPOR-u. Istraživanje Family Business International Monitora provedeno u osam zapadnoeuropskih zemalja pokazalo je da je udio obiteljskih poduzeća u tim zemljama veći od 60 posto te da se udio u zaposlenosti kreće između 31 posto (Velika Britanija i Nizozemska) i 61 posto (Švedska). U SAD-u udio obiteljskih poduzeća je 95, a u zaposlenosti 60 posto. Najviše obiteljskih poduzeća ima u sektoru malih i srednjih poduzeća, ali i među onima koja su dugovječna i imaju jaki rast. Primjeri uspješnih obiteljskih poduzeća su Peugeot, Fiat, Zara, Danone, Barilla, Michelin, Henkel, BMW, IKEA, Johnson&Johnson... Poslovanje obitelji Wallenberg iz Švedske kontrolira čak 43 posto švedskog gospodarstva, a obitelj Noboa osigurava prihod za tri od ukupno 11 milijuna stanovnika Ekvadora. U SAD-u 35 posto od 500 najvećih poduzeća su obiteljska poduzeća. Zbog toga se u razvijenim zemljama mnogo pažnje posvećuje upravo tim poduzećima.

Dolazak veleposlanika Kraljevine Norveške Henrika Ofstada u proizvodnu zonu Čaporice kod Trilja svojevrsna je podrška tvrtkama Pršut Voštane i Tromont u njihovom proboju na zahtjevno norveško i skandinavsko tržište. Prema Ofstadovim riječima, tvrtke poput Tromonta koje imaju inovativne i moderne tehnologije upravo su ono što se treba ponuditi norveškom tržištu. Inače, posjet norveškog veleposlanika usko je vezan s Tromontovom strategijom

da projekte započete u novom proizvodnom pogonu plasira na inozemna tržišta, posebice u nordijske zemlje. Predsjednik Uprave Tromonta Ivan Džaja smatra da je dolazak veleposlanika Ofstada od velike važnosti za Tromont. “Ovime se potvrđuje vrijednost svih poslovnih napora koje ulažemo u izlazak na veoma zahtjevna i sofisticirana tržišta Norveške i drugih europskih zemalja. Veleposlanik Ofstad nam je već ugovorio sastanke, a nas zanima suradnja s tvrt-

Pripreme za izvoz pršuta u Norvešku već su u poodmakloj fazi Ivice Babića, predsjednika Uprave te tvrtke, dvije pošiljke uzoraka pršuta koje su poslane u Norvešku zadovoljile su stroge kriterije vlasnika trgovačkog lanca. Slijede pregovori i utanačenje ugovora s velikim norveškim distributerom koji može pokriti norveško i švedsko tržište. (J.V.)

Studentska televizija započela s radom

Svi veliki projekti nastali su u podrumu U sklopu obilježavanja 50. obljetnice zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti (FPZ), proteklog je tjedna započela s radom Televizija Student, prva hrvatska studentska televizija. Tu su televiziju pokrenuli profesori i studenti FPZ-a kao neprofitni medij koji će svojim programom odražavati interese i svjetonazor mladih generacija, posebice studenata. Na tom projektu FPZ surađuje i sa zagrebačkom Akademijom dramskih umjetnosti, a u tijeku su dogovori i za suradnju s ostalim fakultetima, primjerice Fakultetom elektrotehnike i računarstva. Iako još nije poznata programska shema Televizije Student, njen glavni urednik Igor Mirković kaže kako su upravo studenti tvorci tog programa. “Na našoj te-

leviziji gledat će se odrastanje autora i formiranje ideja, rađanje novih lica i budućih televizijskih zvijezda. To je jedan generacijski projekt koji se sada, doduše, stvara u kaosu i kreće od nule, ali u budućnosti želi biti najbolja televizija novoga doba. Ako nova generacija ima snage i ambicije promijeniti medije i društvo, mi želimo biti mjesto s kojeg se kreće u tu borbu”, rekao je Igor Mirković. Dodao je kako su svi veliki projekti nastali “u podrumu”, pa se tako nada da će i Televizija Student koja nastaje u podrumu Fakulteta političkih znanosti, biti veliki projekt. U podrumu fakulteta će se nalaziti režija i studio za snimanje emisija, a studentima je za potrebe snimanja i obrade materijala na raspolaganju 14 digitalnih kamera te 11 montaž-

nih setova, od čega osam prijenosnih, s Avid programom za montažu. Iako još nije poznat proračun za 2013., Televizija Student veliku pomoć ima od tehnološkog partnera Iskona koji je omogućio emitiranje programa putem Iskon TV-a unutar osnovnog televizijskog paketa te preko opcije Iskon TV Playera koji omogućuje praćenje programa putem računala i mobilnih uređaja. (S.P.)

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3752, 12. studenoga 2012.

( 123.800 gostiju

boravilo u hostelima u Hrvatskoj u prvih 8 mjeseci 2012.

( 403.300 noćenja ostvareno u tom razdoblju

Omladinski turizam

Najpropulzivniji oblik tu i najbolji promotor Hrva

Hrvatski ferijalni i hostelski savez uložio je u zadnjih nekoliko godina oko 20 milijuna kuna u kvalitetu uslug između hostelskog i hotelskog smještaja sve više smanjuje. Trend je povećavanje broja hostela koji imaju so prostorija namijenjenih druženju osoba koje borave u hostelima Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

mladinski turizam predstavlja jedan od najbrže rastućih segmenata turističkog tržišta. Sve svjetske regije bilježe povećanje broja dolazaka i noćenja u hostelskom smještaju koji raste po prosječnoj godišnjoj stopi od 12 posto. To je mnogo veća stopa rasta od stope rasta turizma koji u Europi iznosi dva posto, a u Hrvatskoj oko četiri posto. Prema podacima Svjetske turističke organizacije, na omladinski turizam otpada oko 20 do 25 posto svjetskog turističkog tržišta. Vrijednost tržišta omladinskog turizma iznosi oko osam milijardi dolara, a procjenjuje se da će njegova vrijednost do 2020. godine narasti na 12 milijardi dolara. Godišnje se realizira nešto manje od 200

milijuna omladinskih putovanja u svijetu, a pretpostavlja se da oko 80 milijuna Europljana zanima ovaj oblik turizma. Iako je prosječna dnevna potrošnja ovih turista manja od ostalih, oni su zanimljivi stoga što je riječ o mladim osobama koje će, za pretpostaviti je, za desetak godina biti među najpoželjnijim gostima. Unatoč manjoj dnevnoj potrošnji, ovi se gosti odlučuju na putovanje od po nekoliko tjedana i duži boravak, tako da na ljetovanje potroše ukupno nešto više nego prosječan turist.

ju sa samo oko jedan posto. Tako je u prvih osam mjeseci 2011. godine u hostelima boravilo 111.300 turista koji su ostvarili 375.400 noćenja, da bi u prvih osam mjeseci ove godine došlo 123.800 turista koji su

Raste broj noćenja u hostelima Bez obzira na to što su hosteli u Hrvatskoj jedan od novijih oblika ponude smještaja, kod nas raste broj noćenja po godišnjoj stopi od 7,5 posto, dok u ukupnom smještaju gostiju, hostelski gosti sudjelu-

ostvarili 403.300 noćenja. Trajanje turističkog putovanja kod omladinskog turizma je u 76 posto slučajeva duže od sedam dana, 14 posto putovanja duže je od dva tjedna, a sedam posto putovanja od 22 dana. Hrvatski ferijalni i hostelski savez, kao nositelj

Privatnim iznajmljivačima koji nerijetko imaju lošu kvalitetu usluge, dozvoljeno je da se promoviraju kao hosteli, kaže Polašek

aktivnosti omladinskog turizma u Hrvatskoj, ima zadatak afirmiranja i popularizacije tog turističkog oblika. “Riječ je o najpropulzivnijem obliku hrvatskog turizma, ali i općenito najboljem promotoru hrvatskog turizma. Naša populacija su mladi ljudi koji, kad je riječ o hostelima, imaju udjel od 85 posto u noćenjima. To su uglavnom obrazovani mladi ljudi koji će u budućnosti odlučivati o nečemu za nas bitnom. Ako nešto pozitivno dožive boraveći u Hrvatskoj, sigurno je da će se time rukovoditi i kada budu donosili odluke. Pored toga, bit će najbolji promotori hrvatskog turizma u budućnosti. Kad je riječ o ponudi hrvatskog hostelskog smještaja, ne bih se složio da hosteli niču kao gljive poslije kiše. Porast broja hostela, odnosno objekata koji se promovi-

Hostel Fužinarska kuća dobiva novog vlasnika

I u gorskoj Hrvatskoj se može naći smještaj i veća razina usluge n jedan takav je hostel Fužinarska kuća koji je trenutačno pred prom je do sada upravljala udruga Međunarodni centar za život iz Rijek iz Splita. Inače, u tom se hostelu održavaju radionice učenja gitar u prirodi i organizira se boravak grupa od 20 do 70 osoba. Hostel j a gosti mogu uživati i u ukusno pripremljenoj hrani u hostelskoj k raju kao hosteli, ima i drugu stranu medalje. Naime, prema postojećim zakonima, privatnim iznajmljivačima koji nerijetko imaju lošu kvalitetu usluge, dozvoljeno je da se promoviraju kao hosteli. To svakako ruši kvalitetu usluge hrvatskih hostela u što smo zadnjih nekoliko godina kao Hrvatski ferijalni i hostelski savez uložili oko 20 milijuna kuna”, istaknuo je Marijan Polašek, predsjednik Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza. Tržište i perspektiva Najvažnija emitivna tržišta za Hrvatsku, kad je ri-

ječ o omladinskom turizmu su Njemačka, Velika Britanija, Italija, Španjolska, Francuska. Ono što je zadnjih godina vidljivo svakako je sve bolja tehnološka opremljenost hostela, a može se reći i da se razlika između hostelskog i hotelskog smještaja sve više smanjuje. Trend je povećavanje broja hostela koji imaju sobe sa sanitarnim čvorovima kao i zajedničkih prostorija namijenjenih druženju osoba koje borave u hostelima. Chillout hostel smješten je u središtu Zagreba i ima 89 ležajeva te još 11 pomoćnih. Mislav Be-

www.privredni.hr Broj 3752, 12. studenoga 2012.

( oko 20%

( oko 8 mlrd $

stopa popunjenosti omladinskih hotela i hostela u nas

vrijednost tržišta omladinskog turizma

Nives Kalac Dorkin, direktorica Boutique hostela Forum, Zadar

Povećavat će se broj hostela, ali i razina usluge Ovakvi gosti možda žele malo potrošiti na smještaj i put, ali su s druge strane odlični potrošači kad je riječ o izlascima i korištenju drugih turističkih proizvoda

urizma atske

ge hrvatskih hostela. Može se reći da se razlika obe sa sanitarnim čvorovima kao i zajedničkih Loša stopa popunjenosti

nego u prosječnim hostelima, a mjenom vlasnika. Naime, njime ke, a preuzet će ga jedna tvrtka re, seminari, konferencije, škola je uređen u planinarskom stilu, kuhinji i restoranu. čejac, direktor prodaje i marketinga Chillout hostela, ističe kako se planira daljnje širenje hostelskih kapaciteta. “Chillout hostel je međunarodno prepoznat kao jedan od najkvalitetnijih hostela u ovom dijelu Europe što potvrđuje i međunarodna nagrada koju smo dobili u lipnju ove godine za najčišći hostel na svijetu od najvećeg globalnog bo oking sitea za hostele HostelBookers. Naši najčešći gosti dolaze iz Ujedinjenog Kraljevstva, Australije, Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke i Francuske, a u prosjeku ostaju

Prosječna godišnja stopa popunjenosti omladinskih hotela i hostela u Hrvatskoj je oko 20 posto, dok je svjetski prosjek gotovo 50 posto. Prosječna dužina boravka turista u ovoj vrsti smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj se približava svjetskom prosjeku koji iznosi 3,5 dana. Gosti u prosjeku dulje borave u hostelima na obali od onih u Zagrebu. dva do tri dana. Osim usluge smještaja svakom našem gostu nudimo i dodatne pogodnosti kako bi njegov boravak u Zagrebu

Gost traži doživljaj i originalnost, ističe Bečejac bio što bolji i nezaboravniji. Također, svaku večer organiziramo i pub crawl, vođenu turu po najboljim zagrebačkim barovima i klubovima, te izlete na Plitvička jezera. Gost traži doživljaj i originalnost. Planiramo daljnje šire-

nje smještajnih kapaciteta i dizanje naše cjelokupne ponude na višu razinu. Kvaliteta i originalnost svakako ostaju i dalje naš prioritet”, ističe Bečejac. Bečejac smatra kako je perspektiva velika, ali kvaliteta i dalje ostaje presudna. “Mladi stranci sve više otkrivaju Zagreb i Hrvatsku, a ako Zagreb ponudi dovoljno sadržaja i događanja koji će te mlade ljude privući u naš grad, onda njihov dolazak nije upitan. Prostora za poboljšanje svakako ima, ali napredak je očit iz godine u godinu”, zaključuje Bečajac.

ve sezone zadarska hotelska tvrtka Turisthoteli otvorila je u središtu Zadra, neposredno do antičkog Foruma, hostel sa 110 ležajeva u 37 soba. Uz zajedničke prostore za doručak i druženje, svaka soba ima i vlastiti sanitarni čvor. Riječ je o ulaganju vrijednom 1,5 milijuna eura. S direktoricom Boutique hostela Forum Nives Kalac Dorkin razgovarali smo o počecima poslovanja toga hostela te o perspektivi hostela u Hrvatskoj. Činjenica je da niste odradili čitavu sezonu. Možete li nam reći jeste li zadovoljni počecima poslovanja? - Otvorili smo hostel u špici sezone, a s prodajom smo započeli 1. srpnja. S obzirom na ta ograničenja, mogu reći da smo prezadovoljni dosadašnjim poslovanjem. Iako nismo imali velika očekivanja, ugodno su nas iznenadile rezervacije i popunjenost već prvog dana nakon otvaranja hostela. S obzirom na veliki protok gostiju kroz Zadar i naš položaj u samom središtu grada, imali smo zavidan broj gostiju koji su doslovce s ulice došli u naš hostel. Čitav kolovoz smo bili popunjeni, rujan nas je isto tako ugodno iznenadio, a u listopadu se držimo iznad očekivanja. Koliko ste cjenovno konkurentni u odnosu na hotelski smještaj? - Cijene su nam dosta niže nego u hotelima, a pogotovo

u odnosu na hotele u staroj jezgri. Posebice se to odnosi na četverokrevetne sobe. S obzirom na to da svaka soba ima tuš i sanitarni čvor konkurentni smo i u odnosu na druge hostele. Točnije, ima-

Svojim gostima ponudili smo organiziran izlazak u grad, zajedničke večere, organizirali partije i družili se s njima mo bolju uslugu. Naše dvokrevetne sobe su nešto skuplje nego u hostelima, ali su još uvijek povoljnije nego u hotelima. Znači da smo se, kad je riječ o dvokrevetnim sobama, pozicionirali između hostela i hotela. Koliko vas opterećuje otežano parkiranje u središtu Zadra? - To ćemo riješiti iduće sezone, ali nas to ni ove sezone nije previše opterećivalo. Naime, zadnjih je godina uvelike porasla potražnja za smještajem u središtu Zadra i Splita što smo mi iskoristi-

li. Za sada nas to ograničenje ne ometa u poslovanju. Smatrate li da će se u Hrvatskoj i dalje povećavati broj hostela? - Sigurno je da će se broj hostela povećavati, ali je sigurno i to da će se povećavati razina usluge u hostelima. Ulaganja su vrlo izgledna, no vodit će se računa da se ostane cjenovno prihvatljiv mladim gostima koji borave dan-dva u jednom gradu. Mi smo jako zadovoljni podrškom javnosti i svih turističkih ustanova u Zadru jer su svi shvatili da je Zadar postao jedno od odredišta gostiju željnih zabave. Ovakvi gosti možda žele malo potrošiti na smještaj i put, ali su s druge strane odlični potrošači kad je riječ o izlascima i korištenju drugih turističkih proizvoda. Mi smo svojim gostima ponudili organiziran izlazak u grad, zajedničke večere, organizirali partije i družili se s njima. Najviše gostiju smo imali iz Velike Britanije, Francuske, Španjolske, Njemačke, Italije... Najviše smo naučili od Australaca koji su nam postali, možda nije korektno reći, ali najomiljeniji gosti. (J.V.)

18 EUROGLAS

Privredni vjesnik Broj 3752, 12. studenoga 2012.

( 3 mlrd € za 5 godina

iznos za Fond u prijedlogu srednjoročnog proračuna

( do 60% udio Fonda

u ukupnim troškovima ublažavanja posljedica otkaza

Fond za pomoć žrtvama globalizacije

Pojas za spašavanje o(p)staje Fond bi trebao biti dijelom novog srednjoročnog proračuna (2014.-2020.) te se proširiti novim kategorijama radnika - samozaposlenima, poljoprivrednicima i radnicima na određeno vrijeme, smatraju parlamentarci Lada Stipić - Niseteo niseteo.lada@skynet.be

lokirajuća manjina u Vijeću EU-a još sprečava proširivanje djelovanja Europskog fonda za pomoć radnicima koji su posao izgubili zbog globalizacije. Fond je osnovan kako bi pomogao ponovnom zapošljavanju radnika čija su radna mjesta nestala restrukturiranjem, gubitkom tržišta, pod udarima gospodarske i financijske krize. Prema zagovornicima, većini članica EU-a ali i Europskom parlamentu, posebice njegovom Odboru za zapošljavanje i socijalne poslove, Fond za pomoć žrtvama globalizacije morao bi nastaviti pomagati i nakon isteka sadašnjih srednjoročnih proračunskih okvira. Fond bi trebao biti dijelom novog srednjoročnog proračuna (2014.-2020.) te se proširiti novim kategorijama radnika - samozaposlenima, poljoprivrednicima i radnicima na određeno vrijeme, smatraju parlamentarci. Ravnopravna podjela troškova Do sada je Fond pomagao rješavanje posljedica masovnih otkaza u nekim industrijama, ali se nije bavio pojedincima. Prijedlog srednjoročnog proračuna za EGF (ili, službeno, Fond za prilagođavanje globalizaciji) navodi maksimalni iznos od tri milijarde eura za pet godina, od čega su 2,5 milijardi rezervirane za poljoprivredu. Parlamentarci su, pretresajući Komisijin prijedlog novog zakona, ocijenili da bi udio tog fonda u uku-

pnim troškovima ublažavanja posljedica otkaza bio do 60 posto, što znači da bi Fond tim dijelom stajao iza potrage za novim poslom, doškolovanja i pomoći stvaranju novih poslovnih prilika. Početni prijedlog EK-a bila je ravnopravna raspodjela troškova između Fonda i države-članice. Parlamentarci u ovom procesu usklađivanja stavova smatraju potrebnim pojednostaviti zakonski okvir za dobivanje pomoći kako bi procedure glatko tekle, i to u što kraćem roku. U situacijama masovnih otkaza hitnost akcije je jednako vrijedna kao i novac uložen za ublažavanje krize stvaranjem novih radnih mjesta. Što bilo da bilo, na taj će se fond moći (ili morati!) oslanjati i Hrvatska kada, s ulaskom u zajednicu, bude rješavala pitanje golemog broja nezaposlenih. Fond neće biti na raspolaganju radnicima tekstilne, prehrambene ili kemijske industrije u Hrvatskoj kao ni brodogradilištima. To je indirektna cijena koju će platiti nezaposleni za neshvat-

U pravilu, prošli su svi projekti koji su davali jasnu perspektivu otpuštenim radnicima

ljivu blokadu pregovaračkog procesa i kašnjenje u prilagodbi uvjetima i zahtjevima članstva u EU-u. Dodatnu mogućnost, u slučaju smislenih i ekonomski opravdanih

programa daje korištenje sredstava iz ostalih europskih fondova, poput Kohezijskog, koja mogu biti dio paketa za pomoć, uz uvjet da se za istu aktivnost ne koristi novac iz različitih izvora. Priča o novim okvirima poslovanja osvijetlila je sebično ponašanje nekih država, žalili su se parlamentarci upozoravajući kako blokirajuću manjinu u Vijeću čine većinom države koje su koristile ovaj fond kako bi pomogle ljudima bez posla, ali su na

solidarnost zaboravile u sveopćem sportu sažimanja raspoloživog proračunskog novca. Koliko je krojenje proračuna složena disciplina ukazuje gomila dokumenata koja prati osmišljavanje osvježenih okvira za ovaj fond. Očito je da godišnji troškovi ne smiju preskočiti pola milijarde eura jer to ne dozvoljavaju druge uredbe. Vatrogasna mjera U praksi, sredstva Fonda vatrogasna su mjera za

tešku situaciju na terenu. Najnoviji je slučaj potpora vraćanju radnika na posao nakon vala otkaza koji je popratio “strukturno prilagođavanje” talijanskih proizvođača mopeda novoj situaciji na svjetskom tržištu. Deset tvrtki otpustilo je 512 radnika koji su bili višak. Kako bi dobile pristup sredstvima Fonda, talijanske su vlasti morale pokazati jasnu vezu između vala otkaza i globalne ekonomske i financijske krize pri čemu su proi-

zvođači mopeda iz pokrajine Emilia Romagna, srca ove industrije, pali i žrtvom ojačane, jeftinije konkurencije iz Azije. EK je zasut brojkama i indikatorima poput onih da je Italija izgubila utakmicu na svjetskoj sceni smanjivši udjel na tržištu za gotovo trećinu u samo jednom desetljeću. Talijanske su vlasti uvjerile EK da će pomoć otpuštenim radnicima biti iskorištena isključivo za njihovo novo zapošljavanje, ne kao pomoć restrukturiranju tvrtki ili sektora (u suprotnom, tretirala bi se kao državne potpore, a sredstva Fonda morala bi se vratiti jer su nelegalno utrošena), potom da će se sve akcije za zapošljavanje temeljiti na novcu iz samo ovog fonda kombiniranom s novcem iz talijanskog proračuna te da nije riječ o uskakanju europskog fonda koji bi zamijenio uobičajene mjere industrije ili države. Čitav je dosje potom dan u proceduru u trokutu EK – Vijeće – Parlament. Iza svakog ovog zahvata - bilo da se radi o pomoći otpuštenim radnicima španjolske automobilske industrije, nizozemskim tiskarima ili slovenskim tekstilcima - jest velik rad, mnoštvo papira i rovanja po zakonima. I, naravno, prave ideje. U pravilu, prošli su svi projekti koji su davali jasnu perspektivu otpuštenim radnicima – da će dobiti novi posao, da će ih se prekvalificirati ili dobiti pomoć u osnivanju tvrtki kad su već stare tvornice krenule nizbrdo. I pri tome cijela procedura biva čista, zakonita i transparentna.

www.privredni.hr Broj 3752, 12. studenoga 2012.

( najmanje 30 mlrd €

ide zemljama Srednje i JI Europe u iduće 2 godine

( 33 mlrd €

iznos kreditnih injekcija do kraja 2010.

Financijske institucije

Obnovljena pomoć novoj Europi Potpora će se uglavnom sastojati od dugoročnih kredita namijenjenih za malo i srednje poduzetništvo, infrastrukturu, obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost, konvergenciju Lada Stipić - Niseteo niseteo.lada@skynet.be

iduće dvije godine Europska investicijska banka (EIB), Svjetska banka (WB) i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) stavit će na raspolaganje zemljama Srednje i Jugoistočne Europe najmanje 30 milijardi eura, uz savjete kako investirati novac da bi te zemlje lakše prebrodile krizu “za koju nisu krive”. Prostor tzv. nove Europe izravno je izložen i pogođen teškoćama u eu-

Sredstva se mogu iskoristiti i kao novčana injekcija za likvidnost, financiranje izvoza ili nastavak reformi

rozoni. Ovo je dio izjave predsjednika triju investicijskih banaka Wernera Hoyera (EIB), Jima Jonga Kima (WB) i Sume Chakrabartija (EBRD) dane u povodu objavljivanja novog zajedničkog akcijskog plana (Joint IFI Action Plan) za regiju. Regija, napomenimo, obuhvaća Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Češku, Hrvatsku, Estoniju, Makedoniju, Mađarsku, Kosovo, Latviju, Litvu, Crnu Goru, Poljsku, Rumunjsku, Srbiju, Slovačku i

Sloveniju. Paket združenih sredstava i napora pokriva države Srednje Europe, nove članice Europske unije te prostor europske čekaonice - pristupajuću Hrvatsku, kandidate i aspirantice za članstvo. Nastavak tzv. Bečke inicijative Inicijativa ove vrste nije novost. Ona je nastavak, nadogradnja postojeće, razvijene u okvirima tzv. Bečke inicijative (Vienna Initiative), koordinacije konstruirane u jeku ekonomske krize sa svrhom usklađenog upravljanja krizom. Prihvaćena je u siječnju 2009. godine kao platforma privatnojavnog sektora za osiguravanje kapitala i podršku likvidnosti zapadnih banaka i njihovih podružnica u prostoru Srednje i Jugoistočne Europe. Prostor se za prvog udara krize pokazao ugroženim naglim povlačenjem zapadnih banaka iz Srednje i Jugoistočne Europe. Bečka inicijativa okupila je međunarodne financijske institucije (MMF, EBRD, EIB, WB), europske institucije (Europsku komisiju i Središnju europsku banku, ali kao promatrača), velike prekogranične bankovne grupe i državne administracije. Trebala je spriječiti nekontrolirani izlazak velikih banaka iz regije i istodobno pomoći da male, ranjive

ekonomije pregrme krizu. U veljači 2009. godine lansiran je Akcijski plan kojim je dana potpora bankarskom sektoru i osigurani krediti realnoj ekonomiji. Osnovna ideja je bila brza i koordinirana pomoć svih financijskih institucija čime se dobilo na vremenu i izbjeglo udvostručavanje akcija i poteza. Sveukupan iznos kreditnih injekcija do kraja 2010. godine dostigao je 33 milijarde eura. Početni iznos bio je 24,5 milijardi eura. Ove godine EBRD je obznanio novu fazu -

Vienna Plus ili Vienna 2 u kojoj su sudionici inicijative odlučili o njenom prijelazu na sprečavanje izbijanja nove krize. Temeljen na Bečkoj inicijativi i dobrim iskustvima skupljanja sredstava, sudionika, ideja i akcija na istom mjestu, novi paket za pomoć namijenjen je oporavku i rastu posvećujući pritom posebnu pozornost investicijama u infrastrukturu te jamčeći svjež novac korpo-

rativnom i financijskom sektoru. EIB daje najviše novca Koncentracija napora je na ekonomskom rastu, podršci ekonomskom restrukturiranju, konsolidaciji gospodarstava i postizanju raznolikosti u ekonomskim aktivnostima. Skupljena na jednom mjestu odakle se podržavaju sve aktivnosti, sredstva također mogu poslužiti kao novčana injekcija za likvidnost, kao

izvor za financiranje izvoza ili novac nužan za nastavak reformi. Najveći je unos Europske investicijske banke - dvije trećine obećanog novca. EIB je na samom početku inicijative izdvojio najmanje 20 milijuna eura u iduće dvije godine. Iznos će vjerojatno porasti kao i kod prošlog ciklusa spašavanja ekonomija od kraha. Iznosi su viši od početnih i to ne stoga što se slabo planiralo nego što se efikasnim potvrdio koordiniran pristup, kombiniran sa savjetodavnom ulogom i raspodjelom aktivnosti tamo gdje je svaka od institucija najjača. Prema izjavi predsjednika EIB-a Wernera Hoyera potpora će se “uglavnom sastojati od dugoročnih kredita privatnom i javnom sektoru”. Krediti će biti namijenjeni dogovorenim prioritetima - za malo i srednje poduzetništvo, infrastrukturu, obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost, konvergenciju. Hoyer je iznio i nova očekivanja od naglašene savjetodavne uloge. “Vjerujem da svaka od ovih financijskih institucija na svom području djelovanja može pridonijeti konsolidaciji i rastu Srednje i Jugoistočne Europe. EIB kao banka EU-a podržavat će rast i zapošljavanje u regiji uvijek imajući na umu potrebu unapređivanja dugoročne kompetitivnosti kao našeg vodećeg faktora”, istaknuo je Hoyer.

20 MERIDIJANI *vijesti Izlazak iz recesije 2014. godine Grčka, Španjolska i Portugal, članice eurozone najteže pogođene krizom, trebale bi 2014. izići iz recesije, a Cipar bi trebao biti jedina članica EU-a koja će te godine biti u recesiji, stoji u jesenskim ekonomskim prognozama koje je objavila Europska komisija. Grčki BDP bi i sljedeće godine trebao pasti za 4,2 posto i nakon šest godina recesije, zemlja bi 2014. trebala zabilježiti rast od 0,4 posto. Španjolska ekonomija trebala bi pasti za 1,4 posto sljedeće godine, a 2014. rasti za 0,8 posto, a Portugal očekuje pad od jedan posto u 2013. i rast od 0,8 posto godinu kasnije. Google novčanik

Internetski div Google planira izdati fizičku debitnu karticu koja bi korisnicima trebala služiti u slučajevima kada ne mogu plaćati mobitelom s NFC čipom za elektroničko plaćanje. Umjesto Google Wallet aplikacije u mobitelu, Google će izdati korisnicima Google Wallet karticu. Korisnike koji su se željeli riješiti kartica trebalo bi privući to što će Googleova kartica biti dovoljna i zamijeniti sve postojeće te korisnicima ponuditi i dodatne pogodnosti. Niski porezi izvan zemlje

Apple je platio manje od dva posto poreza na dobit izvan SAD-a, piše u prijavi koju je kompanija podnijela američkim vlastima. Do kraja trećeg ovogodišnjeg tromjesečja Apple je platio 713 milijuna dolara poreza na stranim tržištima, gdje je dobit prije poreza iznosila 36,8 milijardi dolara, što iznosi 1,9 posto. Niske poreze u inozemstvu plaćaju i Starbucks, Facebook i Google.

Privredni vjesnik Broj 3752, 12. studenoga 2012.

( 54.000 poreznih obveznika od 2009. do 2011. godine iznijelo novac iz Grčke

Izbjegavanje plaćanja poreza

Grčki nacionalni sport Od 2009. do 2011. godine porezni obveznici su iz Grčke iznijeli više od 22 milijarde eura na koje nije plaćen porez. Grčke vlasti vjeruju kako bi se od tog novca u državnu blagajnu moglo sliti barem 2,25 milijardi eura. Procjenjuje se da se godišnje u toj zemlji ne uspije naplatiti gotovo 30 milijardi eura poreza Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

ˇ C

ak i grčki dužnosnici kada govore o izbjegavanju plaćanja poreza priznaju kako je riječ o “nacionalnom sportu”. Kako bi povećalo prihode državnog proračuna, tamošnje ministarstvo financija krenulo je u uvođenje neizravnih poreza, poput poreza na dodanu vrijednost. U međuvremenu su prihodi iz rastuće sive ekonomije financirali izgradnju mnogih vikendica na tisućama grčkih otoka, a dio viška kapitala prelio se na račune u inozemnim bankama. Tome je, čini se, odzvonilo. Dok se Grčka muči kako bi sredila svoje javne financije, vlasnici nekretnina pogođeni su novim porezima, a pod povećalom se gledaju i oni koji imaju račune u švicarskim bankama. Istraživački magazin Hot Doc nedavno je objavio popis od preko 2000 Grka koji imaju račune u ženevskoj filijali HSBC banke. Objava podataka nacionalni interes Urednik časopisa Costas Vaxevanis objavu ovih podataka smatra nacionalnim interesom, a s njegovom se odlukom slažu mnogi pošteni porezni obveznici u toj zemlji. Kako kaže Vaxevanis, reforme poreznog sustava

nisu otišle dovoljno daleko unatoč naporima koalicije na vlasti predvođene konzervativcima Antonisa Samarasa koji se fokusirao na 54.000 poreznih obveznika što su od 2009. do 2011. godine iz zemlje iznijeli 22 milijarde eura. Oko 15.000 ljudi je transferiralo novac koji nije prijavljen poreznim vlastima, a vlada se sada nada kako će iskoristiti ovu priliku da bi napunila proračun za još 2,25 milijardi eura. Vaxevanis se u međuvremenu našao na sudu pod optužbom da je prekršio zakon o zaštiti osobnih podataka objavivši listu na kojoj su se našli mnogi

Iznosi nenaplaćenog poreza razbjesnjeli su EU i MMF političari, brodovlasnici, poslovni ljudi... Na dijelu računa poslovalo se legalno, no više od 200 ljudi s tog popisa kontaktiralo je uredništvo Hot Doca tvrdeći da je lista lažna ili su, s druge strane, tražili da se njihova imena u novinama ne objave. Najviše su se crvenjela lica dvojice bivših finanancijskih ministara socijalističkih vlada Georgea Papaconstantinoua i njegova nasljednika Evangelosa Venizelosa, koji sada

vodi PASOK (Panhelenski socijalistički pokret). U 2010. godini Papaconstantinou je zatražio listu - koju je napravio bivši zaposlenik HSBC banke - od svoje francuske kolegice, tada ministrice financija Christine Lagarde. Zatražio je i od Ioannisa Kapelerisa, čelnog čovjeka SDOE, grčke financijske policije, da provjeri 10 imena s te liste. Iako se pokazalo kako je riječ o osobama za koje se opravdano sumnjalo da izbjegavaju plaćanje poreza, Papaconstantinou nije nikada proveo istragu do kraja. Lista koja se nalazila na CD-u i kopija koja je bila na memorijskom sticku zagubljene su, objasnio

je tada Papaconstantinou u parlamentu. Traži se novi popis Nasljednik u stolici prvog čovjeka financijske policije Ioannis Diotis, bivši državni tužitelj, obavijestio je sljedećeg ministra financija Venizelosa o istrazi o nestaloj listi i pravnim posljedicama koje iz toga proizlaze, no predmet je ostao zaključan u ladici. Yannis Stournaras, sadašnji financijski ministar, inače stručnjak koji ne dolazi iz političkog miljea, zatražio je od kolega u Parizu novu kopiju liste s podacima koje uključuju i 2007. godinu. No vrlo je vjerojatno da neće svi

krivci dobiti po prstima jer se porezni podaci čuvaju samo pet godina, a oni raniji se uništavaju. Iznosi nenaplaćenog poreznog novca razbjesnjeli su Europsku uniju i dužnosnike Međunarodnog monetarnog fonda koji pokušava dovesti u red grčku ekonomiju. Nedavno istraživanje pokazalo je kako se gotovo 30 milijardi poreznih prihoda godišnje u Grčkoj - ne ubere. A i šefica MMF-a Christine Lagarde je nedavno javno rekla kako je više zanimaju školska djeca u nigerijskim selima i njihovi problemi, negoli Atenjani koji stalno pokušavaju zaobići poreznike.

www.privredni.hr Broj 3752, 12. studenoga 2012. Glazbeni spoj HP-a i Universal Musica

Pogled u svijet

Jesi za ples?

Šanse starih poduzetnika

Tvrtka Hewlett Packard (HP) i najveća svjetska glazbena grupacija Universal Music otkrile su detalje suradnje na servisu HP Connected Music. Toj online platformi s glazbenim sadržajem mogu preko programa za pokretanje pristupiti privatni korisnici u regiji EMEA (Europa, Bliski istok i Afrika) s HP prijenosnim ili stolnim računalima koja imaju ugrađen novi operativni sustav Microsoft Windows 8. Eric Cador, viši potpredsjednik i generalni direktor HP-ove poslovne jedinice Printing and Personal Systems Group za regiju EMEA, kaže kako su današnji korisnici u potrazi za zabavom koja je dostupna putem osobnih uređaja. “HP smatra kako su upravo osobna računala pokretači zabave za današnje korisnike te im stoga omo-

dr. Uroš Dujšin gućava da stvaraju, koriste i razmjenjuju sadržaje koje vole”, ističe Cador. Olivier RobertMurphy, direktor jedinice za nova poslovanja u grupaciji Universal Music, napominje kako će ovo partnerstvo obožavateljima glazbe donijeti iznimna korisnička iskustva. “Uz pomoć HP-ove tehnologije doprijet ćemo do obožavatelja glazbe diljem postojećih, ali i novih tržišta na kojima ranije nisu postojali legalni digitalni glazbeni servisi”, dodaje. Osim ekskluzivnim glazbenim nastupi-

ma, poput prošlotjednog koncerta benda No Doubt u pariškoj dvorani La Maison de la Mutualité, korisnici ovog servisa moći će pristupiti i nizu drugih usluga uključujući reproduciranje sadržaja u stvarnom vremenu (streaming) te besplatnom katalogu grupacije Universal Music koji se, inače, smatra najopsežnijim u industriji. A nekim, pak, korisnicima, omogućit će se odlazak na koncerte njihovih najomiljenijih glazbenih umjetnika tijekom sljedeće godine. (B.O.)

Istraživanje u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini

Poslovno beznadne društvene mreže Kad je riječ o potrazi za poslom, građani Hrvatske nemaju osobitog povjerenja u društvene mreže. Naime, istraživanje portala MojPosao pokazuje kako se društvene mreže ponajprije koriste za povezivanje s obitelji, prijateljima i poznanicima, a zatim za praćenje informacija iz stručnih ili drugih područja interesa. Tek mali udio ispitanika prepoznaje društvene mreže kao alat za izgradnju osobnog brenda. Držeći se pravila da ono što je jednom objavljeno na internetu zauvijek ostaje vidljivo, velika većina hrvatskih ispitanika pazi što objavljuje na društvenim mrežama neovisno o tome u koju ih svrhu koriste. Većina ispitanika koji se još školuju (58 posto) smatra kako su društvene mreže dobar kanal za traženje posla, ali da uspjeh potrage ovisi o vrsti mreže. Najviše hrvatskih ispitanika ima profil na Fa-

snivanje novih poduzeća nije monopol mladih, iako danas to izgleda tako, konstatira Economist. Uspon mlađahnog poduzetnika stvara pomamu za mladošću, naročito među financijerima. Zašto financirati četrdesetogodišnjaka s obitelji i hipotekom, kada možete poduprijeti dvadesetogodišnjaka koji će raditi dan i noć za male pare i može postati sljedeći Zuckerberg? No nije teško zamisliti i suprotne primjere: Mark Pincus je imao 41 godinu kada je osnovao Zyngu, a Arianna Huffington je imala 54 kada je stvorila Huffington Post. Istraživanja pokazuju da poodmaklo doba može za poduzetnike biti prednost. Vivek Wadhwa sa Singularity University of California proučio je više

Dokazi da stariji ljudi, ako ništa drugo, postaju poduzetniji mogli bi ukloniti dvije najveće brige koje su se nadvile nad Zapad

cebooku. Profesionalna društvena mreža Linked In po korištenju se nalazi na drugom mjestu, dok je Twitter najpopularniji kod ispitanika koji se još uvijek školuju. Osim u Hrvatskoj, Facebook je vodeća društvena mreža u Srbiji te Bosni i Hercegovini. Neovisno o radnom statusu ili o tome školuju li se ili ne, ispitanici iz Bosne i Hercegovine najmanje koriste LinkedIn. Po korištenju Twittera pak prednjači Srbija.

Najviše nade u pronalazak posla preko društvenih mreža polažu ispitanici iz Bosne i Hercegovine koji se školuju (28 posto). Istraživanje je provedeno tijekom trećeg regionalnog Virtualnog dana karijera i znanja, u suradnji s vodećim portalima za oglašavanje poslova u BiH te Srbiji - Posao.ba i Infostud.com. U istraživanju je sudjelovalo više od 1600 zaposlenih i nezaposlenih osoba te ispitanici koji se još uvijek školuju. (B.O.)

od 500 američkih kompanija strojogradnje i visoke tehnologije s prometom većim od milijun dolara. Ustanovio je da je prosječna dob osnivača uspješnih poduzeća visoke tehnologije u Americi 39 godina. Bilo je i dvaput više uspješnih osnivača starijih od 50 nego mlađih od 25 godina, kao i dvaput više onih starijih od 60 nego onih mlađih od 20 godina. Dane Stangler iz Kaufmanove zaklade proučavao je američka poduzeća osnovana između 1996. i 2007. Ustanovio je da je najviši stupanj poduzetničke aktivnosti kod ljudi u dobi

između 55 i 64 godine – a najmanja kod “googleovske” generacije između 20 i 34 godine. Najnovija studija Kaufmannove zaklade je ustanovila da na ljude u dobi između 55 i 64 godine otpada gotovo 23 posto poduzetnika u 2010., prema manje od 15 posto u 1996. Iskustvom protiv “loše frizure” Iskustvo je i dalje veoma važno, u poslovanju kao i u ostalim područjima ži-

vota – ili da posudimo O’Rourkeovu izreku da godine i lukavstvo mogu pobijediti “mladost, nevinost i lošu frizuru”. Jedna je stvar izmisliti neki novi i pametni proizvod, ali sasvim nešto drugo je unovačiti zaposlenike ili izgraditi prodajnu organizaciju. Pa čak i kada se dođe do revolucionarnih ideja, poodmakla dob još uvijek može biti prednost. Benjamin Jones s Northwestern Universityja i Bruce Weinberg s Ohio State Universityja proučavali su karijere dobitnika Nobelove nagrade za kemiju, fiziku i medicinu. Ustanovili su da je prosječna dob u kojoj su stvorili svoje najvažnije inovacije danas viša nego pred jedno stoljeće. Wadhwa procjenjuje da će mnoga od najperspektivnijih poduzeća u budućnosti biti rezultat sparivanja dvaju predmeta od kojih svaki zahtijeva godine da bi ga se razumjelo – robo-

tike i biologije, ili medicine i nanotehnologije. Iskustvo ne mora značiti ništa ako nije povezano s kreativnošću koja razbija ustaljene kalupe. No ima i mnogo starijih ljudi koji su te kalupe sposobni razbijati. Ray Kroc je bio u svojim pedesetima kada je počeo izgrađivati McDonaldsov sistem franšiza, a pukovnik Harland Senders je bio u svojim šezdesetima kad je započeo graditi la-

nac Kentucky Fried Chicken. Pokojni Steve Jobs je bio jednako kreativan u svom drugom mandatu u Appleu od 1995. do 2011. kao što je bio u prvom. Sivi vukovi se ne daju Ni uspon mladih poduzetnika nije beznačajan; barijere mladim poduzetnicima se ruše - no to ne znači da se one sada podižu za “sive vukove”. Poduzetništvo je sada otvoreno svima, bez obzira na dob. Dokazi da stariji ljudi, ako ništa drugo, postaju poduzetniji mogli bi ukloniti dvije najveće brige koje su se nadvile nad Zapad (i stareću Kinu). Jedna je da starenje populacije neizbježno vodi u ekonomsku stagnaciju. Druga je da će stariji ljudi biti suočeni s teškim vremenima kada se poduzeća počnu rješavati starijih radnika u ime efikasnosti, a države blagostanja počnu rezati njihove mirovine.

22 HRVATSKA & REGIJA *vijesti

Privredni vjesnik Broj 3752, 12. studenoga 2012.

( 157 mil litara mlijeka ( 57 mil litara uvozi BiH godišnje, ali ne samo iz Hrvatske

izveze se iz BiH (i vrlo male količine sireva)

Bosna i Hercegovina uvodi recipročne mjere nakon zabrane uvoza mlijeka u Hrvatsku Energoinvest prodaje imovinu u Hrvatskoj Kako saznaju sarajevski mediji, uprava Energoinvesta odlučila je prodati imovinu u Hrvatskoj vrijednu više od 50 milijuna eura. Samo 20 benzinskih crpki vrijede 40 milijuna eura, a tu je još poslovna zgrada u centru Zagreba. Riječ je o imovini Energoinvesta Hrvatska, tvrtke-kćeri koja je osnovana lani, no crpke i zgrada nisu jedina njena imovina. Zanimljivo je da većinski vlasnik Energoinvesta - vlada Federacije BiH - nije bilo obaviješten o osnivanju i aktivnostima tvrtke-kćeri u Hrvatskoj i njenoj imovini. HEP u utrci za izgradnju Bloka VII. TE Tuzla Na natječaju za izgradnju Bloka VII. TE Tuzla, najvećeg poslijeratnog investicijskog projekta u BiH, vrijednog 1,5 milijardi maraka, Elektroprivreda BiH odabrala je u uži izbor 11 velikih svjetskih kompanija među kojima je i HEP u konzorciju s japanskom tvrtkom Toshiba Corporation. Među kompanijama koje su zadovoljile propozicije natječaja su Siemens, Hitachi, španjolska Cobra, Rafako iz Poljske, mađarski MVM Ovit te više kineskih i turskih kompanija. EP BiH će u osnovnom kapitalu ove investicije sudjelovati sa 25 posto. Neprodana Fabrika duhana Mostar Propao je još jedan pokušaj prodaje Fabrike duhana Mostar. Od tri ponude za privatizaciju 67 posto državnog kapitala u Fabrici duhana koje su stigle na javni poziv Agencije za privatizaciju FBiH, dvije su bile formalno neispravne. Jedina ispravna bila je ponuda američke kompanije Virtual Channel LTD. No, ona pak nije prihvatila uvjet da na tri godine zadrži zaposlene i podmiri njihova potraživanja.

U opciji novi mljekarski rat

Inspekcije u BiH dobile su nalog da pojačaju kontrolu ispravnosti svih prehrambenih proizvoda životinjskog podrijetla koji se uvoze iz Hrvatske zbog tvrdnji da zapadni susjed uvodi necarinske barijere za proizvode iz BiH Zdravko Latal latal@privredni.hr

ali i onima koji će nastupiti naredne godine kada Hrvatska uđe u EU. Parlamentarci su ponudili pomoć kad je riječ o carinama, trošarinama i vanjskoj trgovini koji su u nadležnosti Parlamenta, ali se ispostavilo da je ta podrška zakasnila. Sad je kasno i skoro tehnički neizvedivo da bi ove tvrtke dobile izvoznički broj iako njihovi proizvodi, kako se tvrdi, zadovoljavaju stroge kriterije EU-a. Izvoz u Hrvatsku, kao i u druge članice EU-a bit će otežan jer na vrijeme nije donesen set zakona koji regulira izvoz, jer još nije osnovana na razini države krovna institucija za izdavanje

a pomolu je novi mljekarski rat na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Na hitno održanom sastanku ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Vijeća ministara BiH Mirka Šarovića s entitetskim kolegama Jerkom Ivankovićem Lijanovićem, ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH i resornim ministrom srpskog entiteta Miroslavom Milovanovićem, te predstavnicima Distrikta Brčko, ocijenjeno je da mjere koje je uvela Hrvatska o kontroli proizvoda iz BiH narušavaju postojeći trgovinski režim između dvije države i Sporazum o slobodnoj trgovini Cefta. Slovencima nije sporno, Hrvatima jest Inspekcijama u BiH dani su nalozi da pojačano kontroliraju ispravnost svih prehrambenih proizvoda životinjskog podrijetla koji se uvoze iz Hrvatske. To je recipročna mjera na odluku hrvatske strane da uvede pojačani inspekcijski nadzor nad mlijekom BiH mljekara. Sve je počelo zabranom prodaje u Hrvatskoj mlijeka iz Mljekare u Bosanskoj Dubici. Dok se spor ne riješi i trgovinski odnosi ne vrate u stanje prije uvođenja zabrana, resorni ministri iz BiH su odlučili da na snazi i u praksi ostane koordi-

nirana politika svih razina vlasti u pravcu zaštite domaće proizvodnje, ali i nadilaženja spora. Ured za veterinarstvo BiH povući će poteze koji će zabranjivati promet mlijeka iz Hrvatske do trenutka dobivanja analiza, istovjetno kako to rade institucije u Hrvatskoj. Direktor Ureda za veterinarstvo BiH Ljubomir Kalaba kazao je kako su nedavno stručnjaci za ovaj sektor iz Slovenije u okviru pružanja tehničke pomoći obišli sve mljekare u BiH i dali zadovoljavajuće ocjene za kvalitetu objekata, proizvodnje i proizvoda, a posebno dobre ocjene dobila je upravo Mljekara u Bosanskoj Dubici čije je mlijeko sporno u Hrvatskoj. Čak i u Sporazumu o političkoj suradnji do narednih općih izbora u BiH

2014. godine, koji su nedavno potpisali lideri SNSD-a i SDP-a BiH, i koji je naišao na burna negodovanja akademske i stručne javnosti, navodi se, između ostalog, da će se ići na uvođenje zaštitnih mjera za domaću proizvodnju i uvođenje recipročnih mjera na izvancarinske barijere koje izvoznici trpe na granicama sa susjedima. Ekonomski eksperti ocjenjuju da će i ovoga puta, kao i prilikom prethodnih sličnih “ratova”, hrvatska strana izvući deblji kraj iz jednostavnog razloga što je plasman hrvatskog mlijeka u BiH višestruko veći nego bosanskog u Hrvatskoj. Poljoprivredni sektor Hrvatske godišnje u BiH plasira proizvoda za 200 milijuna eura, pet puta više nego što uveze iz BiH. A ukoliko isti tre-

tman na BiH granici pored mlijeka budu imali i hrvatski mliječni proizvodi višeg ranga vrijednosti, kao što su sirevi i vrhnje, ta šteta će biti i znatno veća. BiH ukupno godišnje, ali ne samo iz Hrvatske, uvozi 157 milijuna litara mlijeka, a izvozi 57 milijuna i vrlo male količine sireva i proizvoda više obrade. Rekordan trgovinski deficit Zabranu uvoza necijepljenih svinja iz Hrvatske zatražili su i uzgajivači svinja iz srpskog entiteta. Komisija za vanjsku trgovinu i carine Zastupničkog doma Parlamenta BiH ovih dana obišla je velike izvozničke kompanije u zemlji kako bi se upoznala s njihovim aktualnim izvozničkim problemima,

Poljoprivredni sektor Hrvatske godišnje u BiH plasira proizvoda za 200 milijuna eura, pet puta više nego što uveze iz BiH izvoznih dozvola i jer ne postoje certificirani laboratoriji. Dok izvoznicima nije dogorjelo do nokata, dok vlasti nisu shvatile da će ove godine imati rekordan trgovinski deficit, veći od šest milijardi maraka (oko tri milijarde eura), određene političke strukture su odbijale da se bilo što učini na razini države, navodno jer država želi preuzeti ovlasti entiteta, a svijet opet ne komunicira s lokalnim nego samo s državnim vlastima.

www.privredni.hr Broj 3752, 12. studenoga 2012.

( 1,2 mlrd €

*vijesti

uložio Novartis u Lek u 10 godina

LEK: 10 ŠVICARSKIH GODINA

Melem na privatizacijsku ranu Od vaučerske privatizacije do najnovije tajkunske koncentracije kapitala, Slovenija je platila veliki danak pajdaškom kapitalizmu. Sada se sve više govori o dobrim primjerima stranog vlasništva na eura. Lani je prosječna bruto plaća u Leku, zajedno s nagradama i božićnicom, iznosila 3071 euro. U Leku imaju 95.200 eura dodane vrijednosti po zaposlenom što čak 2,5 puta premašuje prosjek Slovenije.

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

trah od stranaca spada u onu skupinu bolnih sindroma zbog kojih će Slovenija najvjerojatnije biti prinuđena zatražiti međunarodnu financijsku pomoć. Stranci su uvijek bili izrazito nepoželjni u slovenskom privatizacijskom kolu. Onaj tko bi uspio približiti se privatizacijskoj veselici pod seoskom lipom, letio bi odakle je došao. “Vunba-

Lani je prosječna bruto plaća u Leku, zajedno s nagradama i božićnicom, iznosila 3071 euro citelji” u službi nacionalnog interesa djelovali su odlučno i uvjerljivo. Politici i osnovnom poslanju ostali su odani do danas. Ovih dana isukali su buzdovane na francuski Lactalis koji je najboljom ponudom za Ljubljanske mlekarne šokirao udrugu slovenskih poljoprivrednih zadrugara koji su bili uvjereni da im je najveća mljekara u državi već pala u miraz. Pašnjak privatnih interesa Slovenski nacionalni interes pretvorio se u pašnjak privatnih interesa. Od vaučerske privatizacije do najnovije tajkunske koncentracije kapitala, Slove-

nija je platila veliki danak pajdaškom kapitalizmu. Nakon svega sada se raspliću političko-financijske mreže koje su se splele oko najvećeg dijela gospodarstva. Kriza je srušila većinu financijskih konstrukcija kojima su veliki privatizacijski igrači gradili svoje vlasničke imperije. Sve što su prisvojili tuđim novcem, političkim vezama i interesnim poznanstvima, sada je na prodaji. Uglavnom prodaju vode banke da bi

umanjile štetu od kreditne nepromišljenosti što datira iz vremena kada je novac nadirao u bujicama. Strah od stranaca još nije prevladan. Zagovornici liberalnijeg pogleda na svijet stoga uporno ponavljaju da nije važno je li vlasništvo strano ili domaće, nego je li vlasnik dobar ili loš. Sve više govori se o dobrim primjerima stranog vlasništva. U toj priči nezaobilazan je ljubljanski Lek, farmaceutska tvrtka koja je za

876 milijuna eura prešla 2002. godine u generičku obitelj Sandoz, a sve pod okriljem Novartisa. Razbijači straha od stranaca imaju čvrste dokaze da je slovenski farmaceut došao u ruke dobrog vlasnika. Osim ulazne cijene Novartis je u 10 godina uložio u Lek 1,2 milijarde eura. Osim toga, od 2002. godine do danas Lek je uplatio u slovenski državni proračun te u mirovinsku i zdravstvenu blagajnu oko 800 miliju-

Kako su gasili Farmaceutski fakultet? Liberalni prosvjetitelji koji hrabre Sloveniju da se prestane zatvarati pred strancima okomili su se i na poznato ime iz stare garde ekonomista. Jože Mencinger u trenutku prodaje Leka rekao je da Slovenija dolaskom Novartisa može zatvoriti Farmaceutski fakultet. Stranom vlasniku ne treba razvoj – može i bez slovenskih farmaceuta. Rasplet je bio sasvim drukčiji. Lek cijelo vrijeme od prelaska u švicarsko vlasništvo zapošljava nove farmaceute i stručnjake srodnih profila. Sa stajališta zapošljavanja farmaceuti su danas među poželjnijim strukama u Sloveniji. Sve to potvrdio je i Vojmir Urlep, predsjednik uprave Leka, a od prije neki dan i nositelj priznanja – slovenski menadžer godine. “Da, naš vlasnik prepoznao je iskustvo i znanje Lekovih zaposlenika. U razvoj je uložio 1,2 milijarde eura, pola u istraživanje, pola u nove kapacitete. Veliki broj novih razvojnih projekata omogućio je Leku da u samo nekoliko godina udvostruči proizvodnju”, rekao je Urlep izrazivši uvjerenje kako spoj domaćeg znanja i stranog kapitala nudi Sloveniji jedan od izglednijih izlaza iz sadašnje krize.

Dobro je da ima dividendi Liberalni prosvjetitelji ne prešućuju da se dio Lekovih dividendi slijeva u Švicarsku, ali kažu da je i to bolje nego da dividendi uopće nema, kao što ih nema u bankama, u Inter europi, Adria Airwaysu, Slovenskim željeznicama, Merkuru. Zlobnici su iščeprkali izjavu Tone Pavčeka, tadašnjeg predsjednika Gospodarske zbornice Slovenije, istodobno i većinskog vlasnika velike tvrtke Viator&Vektor, koji je tada izjavio da je prodaja Leka štetna jer će Novartis obustaviti svaki razvoj u toj djelatnosti u Sloveniji. Što se u međuvremenu dogodilo? Lek je postao važan dio generičke proizvodnje. Pavčekov Viator&Vektor nestao je u stečaju. Zaposlenici su završili na ulici. Vjerovnici su pali u očaj. Velike tvrtke od nacionalnog interesa grcaju u gubicima i predmet su stalnih sanacija. Nasuprot tome Papirnica Vevče, iako je u austrijskom vlasništvu, ulaže u nove strojeve. U francuskom Revozu i dalje proizvode automobile. Hella Saturnus i dalje isporučuje kupcima reflektore.

Alstom zamrzava gradilište TEŠ-a? Alstom kao glavni dobavitelj tehnološke opreme za šesti blok termoelektrane Šoštanj službeno je izvijestio vodstvo TEŠ-a da prekida radove. Suspenzija je uslijedila nakon što Alstomu nisu u listopadu plaćene dospjele obveze. Najgore je što vlada oklijeva s jamstvom za 440 milijuna eura zajma Europske investicijske banke. “Problem je dosegao točku kada više ne možemo jamčiti da će za cijelu investiciju biti dovoljne 1,3 milijarde eura”, izjavio je direktor TEŠ-a Simon Tot. Taurus G-4 u društvu zračnih velikana U glavnoj dvorani Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo u Montrealu, uz Lilientalov Storm iz 1894. godine i međaše u razvoju avijacije - Concord, Airbus, A380 i Boing 787, izvješena je i maketa Pipistrelovog aviona Taurus G-4. Ultralaki slovenski avion iz Ajdovščine lani je pobijedio na natjecanju američke svemirske agencije NASA. Pipistrelovim avionom obilježen je prvi izbor Slovenije u Vijeće ICAO, gdje zastupa interese članica skupine CERG (Central European Rotation Group). Nova generacija mobilne mreže

Za manje od dva mjeseca Telekom Slovenije aktivirat će novu generaciju mobilne mreže LTE koja će za nekoliko puta ubrzati prijenos podataka. Vrijedan posao dobio je kućni dobavitelj Ericsson. Pojedinosti najnovijeg posla nisu poznate. Neslužbeno se operira podatkom da je predsjednik uprave Telekoma Rudi Skobe ispregovarao s Ericssonom 25 posto niže cijene.

24 STIL

Privredni vjesnik Broj 3752, 12. studenoga 2012.

( 21 mlrd $

*vijesti Još snažnija turistička promocija na britanskom tržištu Vodeći hrvatski aduti na britanskom tržištu su atraktivnost naše destinacije, razvitak održivog turizma i bogatstvo kulturne i prirodne baštine, što neprekidno prepoznaju turisti iz Velike Britanije, ali i svi ostali inozemni gosti koji dolaze na odmor u Hrvatsku, rekao je ministar turizma Veljko Ostojić na prošlotjednom svjetskom turističkom sajmu World Travel Market (WTM) u Londonu. Dodao je kako još snažnije aktivnosti na britanskom tržištu u 2013. godini trebamo usmjeriti na suradnju s low cost kompanijama i turoperatorima. Hrvatskoj nagrada Travel Agents Choice Awards Prema mišljenju turističkih profesionalaca, Hrvatska je najbolja nadolazeća destinacija za kratka putovanja (short haul destinations), pa je tako proteklog tjedna na WTM-u ministru turizma Veljku Ostojiću i direktorici Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Meri Matešić dodijeljena nagrada Travel Agents Choice Awards. Tu nagradu dodjeljuje tvrtka BMI Publishing Limited, izdavač britanskog časopisa za putovanja Selling Long Haul.

godišnja prodaja članica Radiusa

Organizacija korporativnih putovanja

Agencije lokalne, poslovanje globalno Članstvom Olymptoursa u Radiusu i Hrvatska će biti među 80 zemalja u kojima se pokrivaju potrebe korporativnih putovanja Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

doba gospodarske krize sve je manje individualnih i odmorišnih, ali i korporativnih ili poslovnih putovanja. Zato je odlična vijest da je hrvatska putnička agencija Olymptours, specijalizirana upravo za poslovna putovanja, proteklog tjedna postala prvi i jedini predstavnik u Hrvatskoj i regiji američke putničke agencije Radius, koja nudi prilagođena globalna rješenja za potrebe multinacionalnih kompanija u svijetu. Ugovor je potpisan na pet godina. Radius je osnovan 1973. godine kao Woodside Travel Trust, a danas okuplja mrežu od 80 putničkih agencija s uredima diljem svijeta i više od 23.000 zaposlenih. Godišnja prodaja članica Radiusa iznosi oko 21 milijardu američkih dolara.

Naša putnička agencija dobila je i pristup mreži Global Hotel Programa Članstvom Olymptoursa u toj agenciji Hrvatska će biti među 80 zemalja u kojima se pokrivaju potrebe korporativnih putovanja i surađuje s multinacionalnim kompanijama na globalnoj razini. Kako je pojasnio Mladen Lemaić, suvlasnik Olymptoursa, snaga Radiusa počiva na široko razgranatoj mreži jakih lokalnih agenci-

ja koje najbolje poznaju potrebe svojih klijenata i nude im najbolje uvjete. Pritom ostaju neovisne, a svoju ponudu dižu na višu razinu i klijentima nude globalne usluge, rješenja i koristi. Nova stranica u poslovnom životu “Ulaskom u mrežu Radiusa svojim ćemo klijentima moći ponuditi

dodatne koristi poput povoljnijih usluga putovanja, nižih naknada, usluga praćenja troškova na godišnjoj razini, bogatiju ponudu s povoljnijim cijenama željeznice, zrakoplovnih karata, rent-a-cara... S pravom mogu reći kako okrećemo novu stranicu u poslovnom životu”, rekao je Lemaić. Dodao je kako su se njegovi djelatnici u protekle 24 godine postojanja Olymptoursa trudili napraviti što je moguće više, bolje i brže. Upravo im današnja tehnologija omogućuje da budu još bolji. Svijet postaje veliko globalno selo pa zato i putničke agencije moraju

Natjecanje u eksperimentalnoj modi

Modni ormar 2012. Daleka tržišta zainteresirana za odmor u Hrvatskoj Na turističkom sajmu ITB Asia održanom u Singapuru organizatori putovanja iz Japana, Kine, Koreje, Singapura, Malezije, Filipina i Indonezije iskazali su sve veći interes za ture koje objedinjuju posjete Hrvatskoj i državama u okruženju. Interes je značajno porastao zahvaljujući izravnoj zračnoj liniji iz Dohe za Zagreb čime se Hrvatska povezala s većinom azijskih glavnih gradova.

Budući dizajneri pružaju mogućnost svim subjektima u gospodarstvu da ih prepoznaju te njihove ideje uvrste u nove proizvode, kaže Nina Režek-Wilson Ove se godine slavi 65. rođendan glasovite modne kuće koju je utemeljio Christian Dior, a istodobno se već sedmu godinu u Hrvatskoj održava Modni ormar, projekt koji provodi zagrebački Tekstilno-tehnološki fakultet (TTF). Tema ovogodišnjeg Modnog ormara upravo je lik, djelo i nasljeđe Christiana Diora koji je u godinama nakon Drugog svjetskog rata vratio u modu raskoš i eleganciju. Zagrebački pro-

jekt primjer je promocije dobrog dizajna studenata TTF-a kroz strukovno natjecanje u eksperimentalnoj modi. Od samoga početka projekt podupire Hrvatska gospodarska komora pa se zato i ove godine, kao i protekle tri, u Centru za dizajn HGK‑a održava izložba Modna ilustracija, dizajn tekstila i accessoire 2012. Projekt je pokrenut po uzoru na inozemne modne manifestacije MittelMode Gorizia i Royal Academy of

Art iz Antwerpena. Osim natjecanja u dizajnu tekstila, ilustracija i accessoirea, ove se godine prvi put studenti dizajna natječu u dizajnu obuće, a važno je napomenuti kako će pobjednike u svim tim kategorijama birati stručni ocjenjivački sud kojeg čine inozemni modni stručnjaci i dizajneri. U sklopu Modnog ormara, koji će trajati do 23. studenoga, održat će se razne modne revije, izložbe fotografija, odjeće i nakita. “Ovim projek-

tom TTF kao predstavnik akademske zajednice skreće pozornost na postojanje kvalitetnog mladog dizaj nerskog kadra i omogućuje mu bolju suradnju s gospodarstvenicima. Budući dizajneri pružaju mogućnost svim subjektima u gospodarstvu da ih prepoznaju te njihove ideje uvrste u nove proizvode s kojima mogu konkurirati na zahtjevnom svjetskom tržištu”, rekla je Nina Režek-Wilson, mentorica projekta. (S.P.)

funkcionirati na globalnoj razini, mišljenja je Lemaić. Osim što ugovorom o članstvu u Radiusu Olymptours dobiva titulu predstavnika kompanije čiji su klijenti, među ostalim, Fuji Films, Heineken i Sony, naša putnička agencija ima pristup i mreži Global Hotel Programa. Naime, Radius ima i istoimeni hotelski program koji okuplja 34.000 hotela u 137 zemalja i 6000 gradova u svijetu, među kojima su i hoteli iz 10 do 12 najvećih svjetskih hotelskih lanaca. Što to zapravo znači? Lemaić je istaknuo kako će Olymptours nuditi programe korporativnih putovanja i boravka u hotelima primjerice Peugeotu ili Hewlett Packardu, bez obzira na to što te tvrtke imaju podružnice i u ostalim zemljama. “Za njih će se brinuti turističke agencije, članice Radiusa u tim zemljama”, pojasnio je Lemaić.

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3752, 12. studenoga 2012.

( 8 potencijalnih tvrtki ( 3-6 mjeseci u Zagrebačkom inkubatoru poduzetništva

rok u kojem mogu razviti svoje projekte

Šansa za mlade informatičare

S radom počeo prvi hrvatski startup inkubator U Zagrebačkom inkubatoru poduzetništva (ZIP) zasad su ICT projekti u najranijoj fazi razvoja, a kasnije bi htjeli imati i projekte iz bio i medicinske znanosti te druge projekte koji imaju potencijala za šire tržište jati ICT projekti u najranijoj fazi razvoja, a kasnije bi htjeli imati i projekte iz bio i medicinske znanosti te druge projekte koji imaju potencijal za šire tržište.

Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

ladi koji imaju dobre ideje za ICT projekte a ne znaju kako osnovati tvrtku, pokrenuti posao i opstati na tržištu od prošlog se tjedna mogu javiti u prvi hrvatski startup inkubator - Zagrebački inkubator poduzetništva (ZIP). Riječ je o udruzi kojoj je cilj razvijanje i promicanje startup kulture te izgradnja infrastrukture nužne za brži i kvalitetniji razvoj takvih projekata u Hrvatskoj i regiji. Osnivači ZIP-a su Ivo Špigel, inače osnivač Perpetuum Mobilea i predsjednik ZIP-a, te članovi Hrvatske mreže poslovnih

anđela Crane Mihovil Barančić, Saša Cvetojević i Damir Sabol. Kako je rečeno na prošlotjednoj konferenciji za novinare, održanoj povodom službenog otvorenja ZIP-a koji će u Zagrebu raditi na dvije lokacije

(Zvonimirova ulica 8 i Remetinečka cesta 7), ideja o osnivanju takvog inkubatora postoji već dugo jer tvrtkama u osnivanju nedostaju prostor, financije, pravna regulativa i drugo. U ovoj početnoj fazi rada u ZIP-u će se moći razvi-

Rezultati brzo vidljivi U inkubatoru je trenutačno osam potencijalnih tvrtki, tj. pojedinaca i timova koji uz pomoć mentora u razdoblju od tri do šest mjeseci mogu razviti svoje projekte, a nakon tog razdoblja vidjet će se imaju li te ideje šanse za uspjeh na tržištu. Tako se sada, između ostalog, radi na razvoju društvene mreže za korisnike EU-ovih i ostalih javnih fondova, navigacijskom sustavu za slijepe i slabovidne osobe, digitalnoj distribuci-

ji grafičkih romana... Zahvaljujući veleposlaniku Velike Britanije u Hrvatskoj Davidu Slinnu koji je

Dio hrvatskih projekata bit će predstavljen u londonskom Tech Cityju te na Croatian Startups London Showcase prilikom otvaranja ZIP‑a ukratko predstavio londonsku startup scenu, dio tih projekata bit će predstavljen u londonskom Tech Cityju te na događaju Croatian Startups London Showcase koji je to veleposlanstvo orga-

niziralo u suradnji s HAMAG-om, BICRO-m i Netokracijom. Na konferenciji su sudjelovali i predstavnici ZIP-ovih ključnih partnera: pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Saša Zelenika, prorektor za prostorni razvoj i međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta u Zagrebu Bojan Baletić, voditelj Centra za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu Srđan Novak te Igor Strejček, direktor odjela upravljanja distributivnim kanalima Erste&Steiermärkische banke koja je glavni sponzor ZIP-a. Svi oni izrazili su zadovoljstvo što je ZIP pokrenut te obećali da će mu pružiti punu podršku.

Alat za mjerenje brzine širokopojasnog pristupa

Predstavljen novi operativni sustav Microsoft Windows 8

Krenuo HAKOMetar!

Konzum na ‘osmici’

Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) pustila je prošli tjedan u rad HAKOMetar - alat za mjerenje brzine širokopojasnog pristupa internetu. Riječ je, naime, o softverskom alatu koji krajnjim korisnicima omogućuje utvrđivanje je li brzina širokopojasnog pristupa internetu u skladu s ugovorenom. S obzirom na to da se radi o službenom i certificiranom alatu, rezultati njegovih mjerenja se mogu koristiti kao dokaz u eventualnim prigovorima operatorima zbog neisporučivanja ugovorene brzine pristupa internetu. Brzinu pristupa internetu korisnik može samo-

stalno ispitati s vlastitog osobnog računala. Preduvjet koji treba osigurati za mjerenje jest da se računalo s kojeg se provodi ispitivanje izravno poveže s modemom operatora žičnom vezom te da se isključe svi ostali uređaji koje korisnik ima u lokalnoj mreži. Mjerenja je također neophodno obaviti između 19 i 23 sata, jer se podaci u suprotnom neće moći uvažiti za postupke podnošenja prigovora operatoru. Valja napomenuti kako je HAKOMetar

izrađen u suradnji s Hrvatskom akademskom i istraživačkom mrežom (CARNet) i podržava sve popularne računalne operacijske sustave, uključujući Microsoft Windows, Linux i Mac OS platforme. Aplikacija se može preuzeti s internetskih stranica Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije, gdje korisnici mogu pronaći upute za njeno postavljanje na računalo, kao i one za korištenje tog softverskog alata. (B.O.)

Novi operativni sustav Microsoft Windows 8 ovih je dana službeno predstavljen u Hrvatskoj. U internetskoj trgovini njegove lokalizirane inačice na hrvatskom jeziku, Windows Storeu, nalazi se Konzum mobilna aplikacija. Riječ je, naime, o prvoj prodajnoj mobilnoj aplikaciji u Hrvatskoj na platformi Windows 8 koja je namijenjena korisnicima tableta i osobnih računala, mogu je preuzeti vlasnici iPhonea, iPada i iPoda, te oni koji se služe BlackBerry i Android uređajima. Valja napomenuti kako je mobil-

na aplikacija u potpunosti usklađena s Konzum internet prodavaonicom, u kojoj se nudi više od 20.000 raznih artikala. Osim kupovine namirnica i kućnih potrepština kroz ovu aplikaciju vodećeg maloprodajnog lanca hrvatski korisnici novog Microsoftovog operativnog sustava mogu već sada preuzeti i druge domaće aplikacije. Tako,

primjerice, u Windows Storeu mogu razmijeniti kulinarska iskustva uz aplikaciju Coolinarika. Microsoft Windows 8 nudi brojne novosti i mogućnosti, kao i sučelje koje se brzo i jednostavno u potpunosti prilagođava zahtjevima korisnika. Također, “osmica” radi jednako dobro bez obzira na to koristi li se na tablet računalu sa zaslonom osjetljivim na dodir ili na tipkovnici uz miš. Dostupna je za preuzimanje i nadogradnju postojećih računala u više od 140 zemalja te u 37 jezičnih inačica. (B.O.)

26 PST!

Privredni vjesnik Broj 3752, 12. studenoga 2012. Nove knjige: Politički mitovi, Tim Press, Zagreb

KNJIGOMETAR Povijest kao

“lisnato tijesto”

Pripremila: Vesna Antonić

Jonathan Safran Foer JESTI ŽIVOTINJE Algoritam

Na farmama se u piliće ubrizgavaju slane otopine kako bi im meso bilo ukusnije, a praščićima se čupaju zubi kako bi ih se lakše hranilo. To su samo dva primjera nehumanog postupanja sa životinjama čije se meso u konačnici nađe na našim tanjurima. Kombinirajući zastrašujuće činjenice i nevjerojatne anegdote Foer je napisao stručan i neosporno zastrašujući prikaz mesne industrije, ali i svijeta u kojem živimo. U svom apelu za prestanak konzumacije mesa Foer uspješno kombinira moraliziranje i pragmatizam.

Milan Jajčinović KORIFEJI LAŽNIH ISTINA AGM

Riječ je o nizu od 28 kulturoloških i političkih eseja, a Jajčinović se i u ovoj knjizi pokazuje kao izvanredno istančan autor koji duboko osjeća puls vremena, promptno reagira na zbivanja i događaje u suvremenom hrvatskom društvu te lucidno razotkriva zajedničku pozadinu tih događaja i zbivanja. Kao zajednički nazivnik zbivanja i događanja na suvremenoj hrvatskoj političkoj, kulturnoj, medijskoj i svekolikoj društvenoj sceni, Jajčinović prepoznaje postupnu orvelizaciju te scene.

Oliver Bottini Po nalogu očeva Fraktura

U vrtu obitelji Niemann iznenada se pojavi naoružani muškarac te ustvrdi da je kuća njegova. Čim su Niemanni obavijestili policiju, neznanac nestaje, no tijekom noći vraća se i postavlja uistinu neobičan ultimatum. U jednom od svojih najtežih slučajeva freiburška policijska istražiteljica Louise Bonì traga za zločincem koji pokazuje da je spreman na sve. Nastojeći spriječiti tragediju koju naslućuje, pri čemu je gone duhovi prošlosti, Louise pokušava ući u trag misterioznom čovjeku...

Jo Nesbø Lovci na glave Znanje

Roger Brown je vrhunski profesionalac oženjen izuzetnom ljepoticom i vlasnik vile koja oduzima dah. Tajna njegova uspjeha je dvostruki život na granici kriminala. Na scenu stupa Clas Greve, savršeni kandidat za Rogerova najvažnijeg klijenta koji posjeduje Rubensovo ulje na platnu vrijedno stotine milijuna norveških kruna. Roger vidi priliku da se besramno obogati i počinje pripremati svoj najveći podvig. No njegovi će planovi krenuti u smjeru koji ni u snu nije mogao predvidjeti. Sada lovac postaje lovina.

Joseph Fadelle Cijena obraćenja Verbum

Fadelle, čije je muslimansko ime Mohammed al-Sayyid alMoussaoui, rođen je u Iraku u utjecajnoj i bogatoj šijitskoj obitelji. Nakon što se obratio na kršćanstvo, zatvoren je i mučen u iračkim zatvorima. Pobjegao je u Jordan sa ženom i djecom, ali ga tamo pronalaze rođaci i pokušavaju ga ubiti zbog njegova obraćenja. Godine 2001. uspio je dobiti politički azil u Francuskoj. Kada gostuje na predavanjima i predstavljanjima knjige, pod stalnom je policijskom zaštitom zbog izrečene fetve.

U ovoj zbirci ogleda autori analiziraju elemente od kojih nastaju politički mitovi u različitim povijesnim razdobljima i društvenim strukturama

d Grčke do Kosova, od Slobodana Miloševića do generala De Gaullea i Sarkozyja, autori u ovoj knjizi analiziraju elemente od kojih nastaju politički mitovi u različitim povijesnim razdobljima i društvenim strukturama. Riječ

Elmir Čamić bavi se i ulogom kosovskog mita u političkoj konsolidaciji vlasti Slobodana Miloševića

je o zbirci ogleda koje je napisalo devet specijalista iz područja književnosti, filozofije, sociologije i antropologije. Martine Xiberras razmatra područje političke mitologije i kolektivne identifikacije. Postavlja pitanja koji formalni uvjeti kolektivnih predodžbi omogućuju pojavljivanje nekog karizmatičnog vođe. Je li to mit, utopija ili ideologija? Ističe kako identitet nekog naroda nastaje postupno, kroz kolektivne priče strukturirane kao “lisnato tijesto”, naslagane u slojevima i natopljene legendama i mitologiziranom poviješću. Neke od tih pripovijesti se međusobno i pobijaju, ali s vremenom oblikuju homogenu nacionalnu “svijest o pripadnosti”. Elmir Čamić

u radu Nacionalne mobilizacije i politički mitovi u ratovima u bivšoj Jugoslaviji pokazuje kako su takve legende pridonijele “renesansi prošlosti” na kraju osamdesetih godina prošlog stoljeća. Osobito se bavi kosovskim mitom i njegovim korištenjem u političkoj konsolidaciji vlasti Slobodana Miloševića. Mediji su Miloševića proglasili novim mesijom, novim Lazarom koji se žrtvuje za svoj narod. A nije trebalo dugo da se protivnike nazove “Turcima”, u suvremenoj vojno-medijskoj reinterpretaciji kosovske bitke. Povratak heroja Antigone Mouchtouris bavi se antičkim dobom i mitom o slobodi i položaju žene koji simbolizira njezina imenjakinja Antigona u Sofoklovu djelu. Joel Thomas također analizira antički Rim i njegovu baštinu u suvremenoj Europi. Podsjeća na for-

mulu filozofa Braguea: “Biti Rimljanin znači doživljavati se kao Grk u odnosu na ono barbarsko, ali i kao barbarin u odnosu na ono što je grčko.” To znači neprekidno dovoditi se u pitanje, zaključuje Thomas i pita ne bismo li tako mogli definirati Europu? Frederic Monneyron piše o identitetu Švicarske konfederacije. Opisuje utjecaj legende o Wilhelmu Tellu na obilježja švicarskog identiteta: ponos, hrabrost i slobodu te individualizam i samotnost. Yves Bizeul bavi se Elizejskim sporazumom iz 1963. koji su potpisali kancelar Adenauer i general De Gaulle i mitovima koji obilježavaju odnose Francuske i Njemačke. O De Gaulleu, “posljednjem vitezu” europske politike, piše i Jean-Pierre Sirronneau. Jean-Bruno Renard podsjeća na mitove o povratku heroja: od nadnaravnih legendi do glasina o njihovim životima i uskrsnućima. Valentina Torloni ocjenjuje upotrebu boja u politici, primjerice, zašto su sve Berlusconijeve stranke i političke kampanje imale simbole plave boje. Knjigu zaključuje esej Denisa Fleurdorgea o upotrebi mitova u političkoj borbi između Jacquesa Chiraca i Nicolasa Sarkozyja. Inspirativno i za analize hrvatskih političkih okršaja. (I.V.)

O autorima Priređivači zbirke Frederic Monneyron i Antigone Mouchtouris francuski su sveučilišni profesori. Monneyron je docent književnih i humanističkih znanosti na Sorbonnei i docent političkih znanosti u Montpellieru. Kao sveučilišni profesor predaje opću i komparativnu književnost te sociologiju mode, a gostuje kao predavač i na više američkih i europskih sveučilišta. Istražuje seksualnost i odnose među spolovima, odjeću i modu kao i Europu, ideju nacija i rase. Antigone Mouchtouris predaje sociologiju na sveučilištu u Metzu. Specijalizirala se za sociologiju kulture, a istražuje i sociologiju publike i socijalnu antropologiju.

www.privredni.hr Broj 3752, 12. studenoga 2012.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Suradnja

Prodaju se zgrade u Splitu, Gružu, Dubrovniku Industrijska dvorišta u Šibeniku, procijenjena na 39,8 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja tri dvorišta i industrijsko dvorište ukupne površine 2845 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se 22. studenoga u 10.30 sati na Općinskom sudu u Šibeniku, Stjepana Radića 81, soba 8. Razgledavanje je moguće po zahtjevu kupca svakim radnim danom od 13 do 16 sati. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine dijela utvrđene vrijednosti. Kupac je dužan platiti porez i pristojbe, kao i druge obveze sukladno pozitivnim pravnim propisima. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije sedam dana prije dražbe položile osiguranje u iznosu od 20 posto vrijednosti nekretnine na račun Suda 23900011300001202 Hrvatske poštanske banke d.d., depozitna sredstva Općinskog suda u Šibeniku, poziv na broj 05 51-183-416-117. Od polaganja osiguranja oslobođen je ovrhovoditelj. Potvrdu o uplati kupci su dužni dostaviti Sudu najkasnije tri dana prije zakazanog ročišta dražbe. Zgrada u Gružu procijenjena na 38 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja kuću, vrtove, remizu, pašnjak te pravo vlasništva preostalog dijela koji u naravi predstavlja poslovne prostore u prizemlju/suterenu poslovno-stambene zgrade, uz odgovarajući dio cijele nekretnine. Dražba za ovu nekretninu održat će se 7. veljače 2013. u 9 sati na Trgovačkom sudu

u Splitu, stalnoj službi u Dubrovniku, u sudnici 1. Dodatne informacije moguće je dobiti na broj mobitela 091/7854 372, od 9 do 13 sati, svaki radni dan. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnina do zaključno 4. veljače. Zgrade u Splitu, procijenjene na 33,8 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja zgrade i okolno zemljište u ulici F. Tuđmana bb. Dražba za ovu nekretninu održat će se 13. studenoga u 8.30 sati na Općinskom sudu u Splitu, Dračevac, soba 51/ II. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 1.444.000 kuna. Zgrada u Dubrovniku procijenjena na 18,8 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja zgrade za smještaj ljudi, dvorište i okolno zemljište.

Dražba za ovu nekretninu održat će se 31. siječnja u 10.30 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, stalna služba Dubrovnik, u sudnici 2. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na broj 091/7854 372 svakog radnog dana od 9 do 13 sati. Jamčevina za sudjelovanje u draž-

bi iznosi 10 posto procijenjenog iznosa. Tvornički krug u Zadru, procijenjen na 17,3 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja trafostanicu, portirnicu, dvorište, pogonsku halu i tvornička dvorišta ukupne površine 7068 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se 11. prosinca u 11 sati na Općinskom sudu u Zadru, Plemića Borelli 9, soba 121/I. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti, odnosno 5,8 milijuna kuna. Porez i pristojbe u vezi s prodajom dužan je platiti kupac. Razgledavanje je moguće 6. i 7. prosinca od 10 do 12 sati, soba Suda 120. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine i plaća se na žiro-račun ovoga suda broj 2390001-1300000793, poziv na broj 1-168006. Zgrada u poslovnoj zoni Ilovac kod Karlovca, procijenjena na 16,4 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja novi suvremeni troetažni objekt površine 2500 četvornih metara uredskog i prostora za drugu namjenu. Dražba za ovu nekretninu održat će se 26. studenoga u 9 sati u zgradi Suda u Karlovcu, Trg hrvatskih branitelja 1/III. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Predmet prodaje može se razgledati u sve vrijeme, a zainteresirani dobiti sve dodatne obavijesti vezane za način i predmet prodaje na broj mobitela 098/387 098. Jamčevina iznosi 500.000 kuna i potrebno ju je uplatiti najkasnije pet dana prije održavanja dražbe.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Biovitalis, Turčin, www. biovitalis.hr. Tvrtka je zainteresirana za suradnju s domaćim i stranim partnerima u proizvodnji vlastitog proizvodnog programa: dijetetskih proizvoda, medicinske i bio kozmetike, te u razvoju novih proizvoda i izvođenju klasičnih doradnih poslova. Tvrtka nudi slobodan prostor za novu proizvodnju. Kontakt: Đurđica Zagorec, biovitalis@biovitalis. hr, +385 42 652099, +385 91 6529665. Metalni proizvodi i strojevi

Veting voestalpine, Varaždin, www.veting.hr. Tvrtka nudi i potražuje metalne proizvode i strojeve te usluge razrezivanja kolutova u trake, rezanja na točne mjere limova, nosača, cijevi i betonskog željeza, te usluge istovara mostnim dizalicama do 30 tona. Kontakt: Natalija Martinčević, natalija.martincevic@veting.t-com. hr, +385 42 407426. Usluge prijevoza

Leopold, Osijek, www. leopold.hr. Tvrtka nudi kompletnu uslugu u transportu roba (logistički). Odrađuje sve potrebne aktivnosti vezane za uvozneizvozne poslove između europskog tržišta i Hrvatske. Zajednička ulaganja u transportni sektor uključuju: cestovni prijevoz (istok Hrvatske, zapad Srbije i sjever Bosne i Hercegovine), riječni prijevoz - luka Osijek i Vukovar, željeznički prijevoz Vinkovci

- Osijek i avioprijevoz aerodrom Klisa. Kontakt: Ljupko Dumančić, leopold1@os.t-com.hr, +385 31 280588. Kiosci i kontejneri

Euromodul, Viškovo, www.euromodul.hr. Tvrtka nudi kioske i kontejnere kao stambeno-radne jedinice specijalnih namjena (smještaj TK opreme, odašiljači, kompresori...), urbanu opremu: autobusne nadstrešnice, koševe za otpatke, klupe, javne WC-e, samočisteće i standardne, te opremu za reklamiranje. Kontakt: Mile Lulić, mlulic@euromodul.hr, +385 51 257275. Odjeća

Sloga IMK, Požega, www.sloga-fashion.hr. Tvrtka proizvodi mušku i žensku konfekciju. Kontakt: Ivica Lokmer, ilokmer@sloga-fashion.hr, +385 34 274223. Metalni proizvodi

CMC Sisak, Sisak, www. cmccroatia.com. Tvrtka nudi usluge na području crne metalurgije u strojogradnji, brodogradnji, graditeljstvu, naftnoj industriji, mostogradnji, kao i u ostalim granama gospodarstva. Imaju ISO 9001 standard i API standard, licencije API 5L i API 5 CT za čelične bešavne cijevi koje se primjenjuju u naftnoj industriji. Kontakt: Dragutin

Bauman, dbauman@vcs. hr, +385 44 565450. Brizganje plastike

Ekip, Opatija. Tvrtka raspolaže slobodnim kapacitetima za brizganje plastike (sila zatvaranja: 300 kN - 8500 kN, masa brizganja 5g - 4000g). Zainteresirana je za daljnje širenje poslovanja. Kontakt: Mate Babić, mate.babic1@ri.tcom.hr, +385 98 443385. PVC folije

Cetinka International, www.cetinka.hr. Tvrtka ima malu ali modernu tvornicu u čijem se sastavu nalazi nekoliko vrsta proizvodnje od kojih su najznačajnije proizvodnja PVC ambalažnih folija i folija za oblaganje namještaja tehnologijom kalandriranja, te proizvodnja PVC ploča tehnologijom ekstrudiranja. Pored njih,

u sklopu tvornice nalaze se i linija za izradu puhane ambalaže, linija za izradu brizganih elemenata, te pogon dorade u kojem se iz vlastitih folija i ploča izrađuju proizvodi prema posebnim zahtjevima kupaca. Tvrtka je zainteresirana za zajedničko ulaganje s europskim tvrtkama, proizvođačima istih (sličnih) proizvoda te proizvođačima PVC praha. Kontakt: Ksenija Batarelo, ksenija.batarelo@cetinka. hr, +385 21 668030.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Hlače

Hrvatska pošta nabavlja vjetronepropusne hlače za poštare mopediste. Rok dostave ponuda je 17. prosinca.

Rok dostave ponuda je 20. studenoga. Licence

FINA Financijska agencija nabavlja IBM poslužiteljske licence. Rok dostave ponuda je 28. studenoga.

Kolica za prijevoz pacijenata

KBC Zagreb nabavlja kolica za prijevoz pacijenata za potrebe Klinike za ženske bolesti i porode. Rok dostave ponuda je 27. studenoga.

Regija Motorna vozila

Ministarstvo vanjskih poslova BiH u Sarajevu nabavlja motorna vozila. Rok dostave ponuda je 4. prosinca.

Oprema za kuhinju

Psihijatrijska bolnica Rab nabavlja opremu za centralnu bolničku kuhinju.

Informatička oprema

Ministarstvo civilnih poslova BiH u Sarajevu na-

bavlja računala i ostalu informatičku opremu. Rok dostave ponuda je 3. prosinca. Prometni znakovi

Željeznice Federacije BiH u Sarajevu nabavljaju prometne znakove na putnim prilazima. Rok dostave ponuda je 26. studenoga.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

28 SVIJET FINANCIJA *vijesti Ledo u dokapitalizaciju Kako bi prikupili novac za otkup kontrolnih udjela u Frikomu iz Beograda i tvrtke Ledo u Podgorici, iz Leda su najavili dokapitalizaciju do 35,6 milijuna kuna, o čemu bi se odluka trebala donijeti na skupštini 14. prosinca. Dokapitalizacija će se provesti izdavanjem najviše 93.750 novih dionica nominale 380 kuna, s tim da će cijena po kojoj se upisuju dionice iznositi najmanje 8000 kuna po dionici, a konačna će se cijena utvrditi nakon završetka upisa. Zaba najbolji poslodavac Međunarodni neovisni institut CRF (The Corporate Research Foundation), koji već 20 godina bira najbolje poslodavce u Europi, dodijelio je Zagrebačkoj banci kao članici Grupe UniCredit europsku nagradu za vrhunskog poslodavca u 2012., odnosno certifikat Top Employers Europe 2012. Osim Zagrebačke banke u Hrvatskoj, certifikat je dan članicama grupe u Italiji, Njemačkoj, Poljskoj, Austriji, Rusiji, Rumunjskoj, Turskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, navodi se u priopćenju za medije Zagrebačke banke. Rusi žele hrvatski Hypo

Privredni vjesnik Broj 3752, 12. studenoga 2012.

( 2,7%

udjel premije osiguranja u BDP-u

Dani osiguranja 2012.

Starenje je najveći luksuz, zato Kada se gleda struktura zdravstvene potrošnje, oko 85 posto tržišta drži Hrvatski zavod za zdravstveno što iznosi između 3,5 i 3,7 milijardi kuna godišnje Drago Živković zivkovic@privredni.hr

riča o tržištu osiguranja u Hrvatskoj priča je o neiskorištenim potencijalima. A ta je priča ponovljena evo već deseti put na Danima osiguranja koje je Udruženje osiguravatelja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori organiziralo u Rovinju. Osiguranje je kao djelatnost već četvrtu godinu u blagom padu, ukupna premija lani je bila 9,2 milijarde kuna, uz pad od 1,1 posto, a i u prvih devet mjeseci pad je nastavljen, po stopi od 1,7 posto. Udjel premije u BDP-u je samo 2,7 posto, znatno ispod prosjeka EU-a, a tri četvrtine premije čine neživotna osiguranja, za razliku od zapadnih zemalja, gdje je veći udjel životnih osiguranja. Stoga je upravo u području životnog, ali i zdravstvenog osiguranja, najveći prostor za rast cijele industrije, smatra potpredsjednica HGK-a Vesna Trnokop Tanta,

koja je otvorila Dane osiguranja. HGK će, najavila je, više napora uložiti u komuniciranje prednosti osiguranja od nenadanih slučajeva u poslovanju, posebno među malim i srednjim poduzetnicima, jer nitko nije propao zato što je platio osiguranje, ali mnogi su propali zato što su previše riskirali, ističe Vesna Trnokop Tanta, citirajući dubrovačkog ekonomista iz 15. stoljeća Benedikta Kotruljevića. Hrvatska premala U životnom osiguranju bruto premija je lani dosegnula 2,43 milijarde kuna, uz pad od 1,1 posto, dok je ukupna premija dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja pala na 224 milijuna kuna, što je manje od jedan posto ukupne potrošnje za zdravstvo, ili četiri puta manje od prosjeka EU-a. Kada se gleda struktura zdravstvene potrošnje, oko 85 posto tržišta drži Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), a 14 posto

Bitka oko autoodgovornosti Velika se bitka među osiguravateljima vodi oko obveznog osiguranja od autoodgovornosti, koje godišnje donosi premiju od gotovo tri milijarde kuna. Na jednoj je strani grupacija oko Agram Grupe i Croatia osiguranja, koja želi promijeniti udjele glasova u Hrvatskom uredu za osiguranje (HUO), sukladno svojim udjelima na tržištu. Na drugoj su strani ostali osiguravatelji, predvođeni Allianzom, koji optužuje Agram i Croatiju da žele zecementirati svoju dominaciju na tržištu autoosiguranja prije liberalizacije koja nastupa ulaskom Hrvatske u EU. Polje na kojem se vodi bitka je Zakon o obveznim osiguranjima u prometu. Prvi prijedlog zakona bio je djelo Instituta za osiguranje, da bi ga potom radna skupina Ministarstva financija bitno izmijenila brisanjem 32 članka, nakon čega je Institut povukao svoj prijedlog, a Upravni odbor HUO-a izmijenjenu verziju ocijenio neprihvatljivom. No, potom su osiguranja okupljena oko Agrama zanijekala legitimitet Upravnom odboru HUO-a i podržala prijedlog koji je Institut već povukao. Ministarstvo financija tako se našlo između dviju vatri, izrada zakona vraćena je na početak, a zamjenik ministra Boris Lalovac poziva osiguravatelje da ponovno sjednu za stol i dogovore se. građani plaćaju izravno iz svog džepa, što iznosi između 3,5 i 3,7 milijardi kuna godišnje. Upravo na taj iznos, ili barem dio njega, računaju komercijalni osiguravatelji, a ministru zdravstva Rajku Ostoji-

ću neshvatljivo je, kaže, da to već odavno nisu uspjeli. Ministru su sva osiguranja dobrodošla na tržište zdravstvenih usluga, jer je to veliki zalogaj za sve, pa tako i za HZZO, čiji je ravnatelj Siniša

Varga izračunao da je donja granica broja stanovnika za isplativost zdravstvenog sustava kakav ima Hrvatska 10,1 milijun. Drugim riječima, Hrvatska je jednostavno premala da bi ovakav zdravstve-

Trgovina na malo Hypo Grupa je započela prikupljati ponude za prodaju poslovanja u Jugoistočnoj Europi. U pokušaju da spriječi kolaps banke Austrija ju je 2009. nacionalizirala. Otada se u dogovoru s Bruxellesom provodi restrukturiranje poslovanja kojem je krajnji cilj ponovna privatizacija banke. Novoga kupca koji će preuzeti dio grupe traži se za poslovanje u Hrvatskoj, Sloveniji, BiH, Srbiji i Crnoj Gori. Interes za hrvatski dio banke iskazale su ruske Sberbanka i VTB. Ponude prvog kruga prikupljaju se do 7. prosinca.

U rujnu godišnji pad od šest posto S obzirom na intenziviranje rasta broja nezaposlenih, i u posljednjem tromjesečju ove godine možemo očekivati realne godišnje stope pada maloprodaje, prognoziraju analitičari RBA Prema prvim procjenama Državnog zavoda za statistiku, promet od trgovine na malo nastavio je padati sedmi mjesec za redom. Naime, promet u trgovini na malo u rujnu zabilježio je realan pad od šest posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. U nominalnom izrazu, nakon blagog ra-

sta tijekom kolovoza, trgovina na malo ostvarila je pad od 1,4 posto godišnje. Na mjesečnoj razini zabilježen pad posljedica je i sezonskih kretanja uvjetovanih činjenicom da je središnja turistička sezona završila u kolovozu. U odnosu na kolovoz, maloprodaja je pala za 12,5 posto nominal-

no, odnosno za 14,4 posto realno. Trgovina na malo, kao što pokazuju i zadnji rezultati, i dalje je pod negativnim utjecajem neizvjesnosti na tržištu rada i visoke razine potrošačkog pesimizma pa ni izuzetno visoke stope rasta dolazaka i noćenja (stranih) turista nisu uspje-

U odnosu na kolovoz maloprodaja je pala za 12,5 posto nominalno, odnosno 14,4 posto realno le zaustaviti snažan pad prometa u trgovini na malo. Negativna kreta-

nja, te općenito suzdržanost u potrošnji potvrdu pronalaze i u indeksima pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača koji su tijekom rujna dodatno pogoršani. Na razini godina pad od 3,6 posto Konačno priopćenje trgovine na malo, predvi-

www.privredni.hr Broj 3752, 12. studenoga 2012.

( 9,2 mlrd kn

Hrvatska narodna banka

Depoziti dosegnuli

premija osiguranja u 2011. godini

226,5 milijardi kuna

ulažimo u zdravlje osiguranje, a 14 posto građani plaćaju izravno iz svog džepa, osiguranja Kristian Podrug, koji upozorava da i u Europi prosječno oko 20 posto zdravstvenih troškova građani plaćaju iz džepa, pa Hrvatska i nije neka iznimka.

ni sustav ikada pokrivao vlastite troškove. Privatna osiguranja nude se da preuzmu dio rizika od HZZOa, ali preduvjet je dugoročna i stabilna regulativa, kaže predsjednik Uprave Croatia zdravstvenog đeno za 13. studenoga, zasigurno će potvrditi pad potrošnje trajnih i luksuznih dobara čiji udio u trgovini na malo kontinuirano opada od početka krize (samo u rujnu broj prodanih novih automobila pao je na godišnjoj razini više od 44 posto). S druge strane evidentno je usmjeravanje potrošača na zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, što se vidi u kontinuiranom rastu udje-

Zvjezdice za ordinacije Podrug bi volio da HZZO i komercijalni osiguravatelji usuglase izračun dopunskog osiguranja, jer HZZO svoj doprinos računa po imovinskom kriteriju, a osiguravatelji po aktuarskim načelima. Na to Ostojić uzvraća da je dopunsko osiguranje zapravo dio socijalne politike i ako osiguravatelji žele komercijalni izračun, onda bi trebali plaćati i komercijalnu cijenu rada liječnika, a ne 70 kuna bruto, koliko po cjeniku HZZO-a košta specijalistički pregled kod samog Ostojića kao specijalista interne medicine. Varga se slaže da HZZO praktično ima monopol na dopunsko osiguranje, pa od njega prikupi dvije milijarde

la prometa ostvarenog u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno živežnim namirnicama (oko 40 posto). “Do kraja godine zasigurno ne očekujemo oporavak domaće

kuna, što je značajan dio ukupnih prihoda i teško će od njega odustati. Država nikada neće prihvatiti bonus/malus sustav u zdravstvenom osiguranju, kao što je to u osiguranju od autoodgovornosti, poručio je Ostojić, te najavio

HZZO praktično ima monopol na dopunsko osiguranje, pa od njega prikupi dvije milijarde kuna da će osiguranicima olakšati izbor liječnika tako da će od iduće godine ordinacije dobivati od jedne do pet zvjezdica, ovisno o uslugama koje nude. Dugoročno, zdravlje postaje luksuz, jer je stanovništvo sve starije, a starenje je najveći od svih luksuza, kaže ministar i poziva na promjenu svijesti građana, kako se ne bi događalo “da imamo za BMW 325, a nemamo za osiguranje’’.

pot r a žnje. S obzirom na intenziviranje rasta broja nezaposlenih, i u posljednjem tromjesečju ove godine možemo očekivati realne godišnje stope pada maloprodaje. Tako na razini cijele godine očekujemo realni pad trgovine na malo od oko 3,6 posto”, prognoziraju analitičari RBA.

Ukupni depoziti kod poslovnih banaka u rujnu su zabilježili blago smanjenje na mjesečnoj razini. Prema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke ukupni depoziti (depozitni novac te kunski i devizni štedni i oročeni depoziti) su potkraj rujna iznosili 226,5 milijardi kuna, što je 677 milijuna kuna ili 0,3 posto manje nego krajem kolovoza. U odnosu na rujan prošle godine ukupni depoziti usporili su s rastom (+2 posto). Štedni i oročeni depoziti kod banaka (kunski i devizni) na kraju rujna su iznosili 192,1 milijardu kuna, što je za 1,5 milijar-

di kuna ili 0,8 posto manje nego na kraju kolovoza. Tom su padu više pridonijeli devizni depoziti koji čine 78 posto štednih i oročenih depozita, a koji su potkraj rujna iznosili 149,9 milijardi kuna. Na godišnjoj razini štedni i oročeni depoziti kod banaka (kunski i devizni) porasli su 2,2 posto što je usporavanje pada u odnosu na kolovoz (+4,4 posto). S obzirom na to da su kapaciteti štednje kućanstava sve ugroženiji zbog rastuće nezaposlenosti i pada raspoloživog dohotka, ključni krivac usporavanja rasta ukupnih depozita su depoziti kućanstava (3,3 posto na go-

dišnjoj razini, prethodno 4,5 posto). Također, odljev korporativnih depozita je ubrzan zbog otplate inozemnih obveza. Depoziti stanovništva potkraj rujna iznosili su 151,1 milijardu kuna, što je za 0,1 posto manje nego na kraju kolovoza, dok su depoziti poduzeća iznosili 26,2 milijarde kuna ili 5,4 posto manje nego potkraj kolovoza. U odnosu na kraj prošle godine ukupni su depoziti porasli za 4,2 milijarde kuna (1,9 posto), čemu su pridonijeli isključivo štedni i oročeni depoziti koji su povećani za 3,2 posto, dok je depozitni novac ostvario pad od 4,9 posto.

Svjetska banka

Hrvatska ima šansu bude li iskoristila EU fondove Hrvatska mora održati financijsku stabilnost, nastaviti strukturne reforme, privući strana ulaganja i maksimalno iskoristiti pogodnosti ulaska u Europsku uniju, rekao je direktor Svjetske banke za Središnju Europu i baltičke zemlje Peter Harrold prošli tjedan u Zagrebu, opraštajući se s hrvatskim novinarima zbog odlaska u mirovinu. Kako je rekao, on je optimist kad je riječ o gospodarskom oporavku Hrvatske, pogotovo ako Hrvatska bude znala iskoristiti više od 10 milijardi eura koje će joj u sljedećih sedam godina biti na raspolaganju iz fondova Europske unije. Predsjedniku Vlade Zoranu Milanovi-

ću neizravno je poručio da pomogne ministru regionalnog razvoja i EU fondova Branku Grčiću da se ekipira s najboljim stručnjacima za privlačenje novca iz EU fondova, te da javne investicije financira europskim novcem umjesto iz domaćih izvora. Bude li Hrvatska uspješna u povlačenju tog novca, ne treba se previše brinuti zbog eventualnog produžetka krize u Europi. Jer, kako je rekao Harrold, male se zemlje lakše oporavljaju od velikih, a dobro je i to što Hrvatska nije toliko integrirana s velikim tržištima pa se kriza s tih tržišta ovdje ne bi trebala previše osjetiti. Smatra kako Vlada u proračunu za 2013. mora dodatno srezati troškove

radi smanjenja deficita i očuvanja kreditnog rejtinga, te povećati napore da se porezno opterećenje s rada prebaci na imovinu. U sljedećoj godini u Hrvatskoj ne očekuje ni veliki rast bruto domaćeg proizvoda, niti katastrofu. Točne prognoze za sljedeću godinu Svjetska banka predstavit će u prosincu. (J.F.)

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3752, 12. studenoga 2012.

Tržište novca Zagreb

Višak likvidnosti neće bitno povećati kamate Jelena Drinković

Kretanje na Tržištu novca Zagreb u mil. kn

Ponuda

Potražnja

nije najavljena aukcija ni za ovaj tjedan, iako bi interes sudionika zasigurno bio velik. Stoga je upravljanje viškovima kratkoročne likvidnosti još zahtjevnije jer je izbor instrumenata novčanog tržišta vrlo skučen. S početkom novog razdoblja održavanja obvezne pričuve ponuda kuna će se zasigurno smanjiti, što će utjecati na povećanje opsega trgovanja uz vrlo povoljne uvjete trgovanja. Studeni i prosinac tradicionalno imaju jaču potražnju za novcem te je realno očekivati nešto dinamičnije novčano tržište idućih dana.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

2.11.’12. - 9.11.’12.

29.10.’12. - 2.11.’12.

600

4,5

500 3,5 400 300

2,5

200 1,5

a samom smo kraju razdoblja održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija koje je obilježila visoka likvidnost sustava, skromna potražnja za kratkoročnim pozajmicama i niska kamatna stopa tijekom cijelog razdoblja održavanja. Sredinom idućeg tjedna započinje

100 0

5.11.2012.

6.11.2012.

7.11.2012.

novo razdoblje održavanja kada očekujemo povećanu potražnju za pozajmicama. Imajući u vidu velike viškove likvidnosti, pretpostavljamo da značajnijeg rasta kamatne stope neće biti. Iako je

8.11.2012.

9.11.2012.

potražnja za pozajmicama tijekom proteklog razdoblja bila skromna, ona je svakodnevno ostajala nepodmirena budući da su sudionici koji su prijavljivali potražnju bili spremni prihvatiti vrlo nisku

ponedjeljak

utorak

kamatnu stopu zbog čega je najveći dio prijavljene ponude ostao neiskorišten. Krajem dana depozitne institucije svoje su viškove deponirale u središnju banku kao prekonoćni depozit po kamat-

srijeda

četvrtak

petak

noj stopi od 0,25 posto. Prosječna dnevna kamatna stopa proteklog tjedna iznosila je 1,03, a prekonoćna je bila 1,08 posto. Ministarstvo financija nije održalo aukciju trezorskih zapisa, a za sada

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Lagani pad vrijednosti kune

Mirex u plusu

Kuna je u proteklom tjednu lagano klizila prema svim značajnijim valutama. Prema euru je u tjed-

Nakon nekoliko negativnih tjedana vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, porasla je na 175,6429 bodova. U proteklom tjednu vrijednost mu se povećala za 0,0978 bodova.

valuta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

6,160246

CAD

kanadski dolar

5,925215

JPY

japanski jen (100)

7,480517

CHF

švicarski franak

6,247622

GBP

britanska funta

9,451792

USD

američki dolar

5,924749

EUR

euro

7,532133

Izvor: HNB

a švicarski franak je dobio dvije lipe i zaustavio se krajem tjedna na 6,25 kuna.

nu izgubila lipu i zaustavila se na 7,53 kune. Euro je dobio pet lipa u tjednu i završio ga je na 5,92 kune,

primjena od 10. studenoga 2012. 5.11.

7.54

6.11.

7.11.

8.11.

USD

5.93

CHF

6.27

7.53

5.91

6.26

7.52

5.89

6.25

7.51

5.87

6.24

7.50

5.85

6.23

7.49

5.83

6.22

9.11.

5.11.

6.11.

7.11.

8.11.

9.11.

5.11.

6.11.

7.11.

8.11.

9.11.

Međunarodno tržište kapitala

Loš tjedan na svim burzama Europske burze zabilježile su proteklog tjedna najveći pad od početka rujna. Posljedica je to najava s američkog trži-

šta o smanjivanju troškova i povećanju poreza. Credit Agricole, treća po veličini francuska banka, predvodila je pad i to go-

tovo 10 posto zbog značajno većeg gubitka u trećem kvartalu od očekivanja. U veliki plus, za 6,8 posto, ušla je jedino

5950

13500

3050

5910

FTSE 100

13350

Dow Jones

3020

5870

13200

2990

5830

13050

2960

5790

12900

2930

5750

12750

2900

5.11. 3500 3470

6.11.

7.11.

8.11.

9.11.

5.11. 7400

CAC40

7340

6.11.

7.11.

8.11.

9.11.

5.11. 9100

DAX

9030

3440

7280

8960

3410

7220

8890

3380

7160

8820

3350

7100 5.11.

6.11.

7.11.

8.11.

9.11.

NASDAQ

6.11.

7.11.

8.11.

9.11.

7.11.

8.11.

9.11.

NIKKEI 225

8750 5.11.

6.11.

7.11.

8.11.

9.11.

5.11.

6.11.

farmaceutska tvrtka Novonordisk čiji inzulinski preparat je dobio zeleno svjetlo za američko tržište. Na američkom tržištu predvodnik pada je bio trgovački lanac J.C. Penney koji je treći kvartal završio s neočekivanim gubicima. Tamošnje investitore brine i nerješavanje europske dužničke krize. Veliki pad - gotovo za četvrtinu vrijednosti - zabilježio je najveći svjetski internetski prodavatelj grupne kupnje Groupon nakon neočekivano loše prodaje svojih usluga.

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

180

175

170

170 8.10.

18.10.

28.10.

8.11.

5.11.

6.11.

7.11.

8.11.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 8.11.2012. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mir. fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

180,0030 180,6678 161,9236 175,0694 175,6429

191,7585 213,1882 130,6407 151,7383 155,7990 167,0139 104,8946 116,6988 203,0310 198,3284 213,7164 100,0364 155,2349 135,9141 114,2412 177,8640 119,9128 130,5294 189,3283 163,5372 133,7994 116,5679 153,3977

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3752, 12. studenoga 2012. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 397,153 milijuna kuna

Certifikat DAX Short dobitnik tjedna u odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex porastao je za +0,55 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 1.753,82 boda. Crobex10 tjedan je završio na 989,45 bodova što predstavlja porast od +1,44

Marko Repecki www.hrportfolio.hr Proteklog je tjedna na Zagrebačkoj burzi redovni dionički promet iznosio 58,519 milijuna kuna što je porast od +26,11 posto Top 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Valamar Adria Holding d.d. Ledo d.d. Dalekovod d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Zagrebačka banka d.d. Petrokemija d.d. Turbo Certifikat DAX Short Turbo Certifikat DAX Long 1 Turbo Certifikat nafta Long

tjedna promjena +1,65% -2,04% +13,66% -17,63% +0,53% -0,08% -8,25% +21,11% \ -2,63%

zadnja cijena 208,91 106,78 7.030,00 85,50 1.282,88 37,08 200,00 104,40 41,80 81,30

promet 9.386.228,72 5.212.416,36 3.400.365,53 3.143.708,88 2.900.936,49 2.619.440,81 2.534.729,17 2.418.396,09 2.290.813,93 1.415.993,70

posto. Najviše se trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvareno 9,386 milijuna kuna prometa, a tjedan je završila na 208,91 kuni što je porast od +1,65 posto. Najveći dobitnik među 10 dionica s najvećim rastom cijene Pounje trikotaža d.d. Turbo Certifikat DAX Short Turbo Certifikat zlato Long Koka d.d. Ledo d.d. Brodogradilište Viktor Lenac d.d. Chromos agro d.d. PIK-Vinkovci d.d. Podravka d.d. Kreditna banka Zagreb d.d.

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 58.519.789,93 kn

10 najtrgovanijih je Turbo certifikat DAX Short koji je porastao za +21,11 posto te je trgovanje završio na 104,40 kuna, a njime je trgovano u vrijednosti od 2,418 milijuna kuna.

tjedna promjena +90,00% +21,11% +20,77% +20,00% +13,66% +12,90% +11,93% +11,76% +9,37% +8,56%

zadnja cijena 1,90 104,40 180,80 180,00 7.030,00 7,00 225,00 190,00 278,89 146,57

promet 8.607,12 2.418.396,09 176.704,50 1.440,00 3.400.365,53 7.000,00 4.500,00 570,00 1.357.427,62 77.292,07

INVESTICIJSKI FONDOVI

Proteklog je tjedna 55 od ukupno 85 aktivnih fondova zabilježilo porast vrijednosti udjela. Najuspješniji dionički fond protekloga tjedna bio je Prospectus JIE kojem je vrijednost udjela porasla za +1,64 posto. Na drugom mjestu je NFD Aureus BRIC s porastom od +1,48 posto. Najveći pad

kod dioničkih fondova imao je fond NFD Aureus US Algorithm kojem je vrijednost pala za -6,91 posto, a slijedi ga Platinum Global Opportunity s padom od -2,23 posto. Najuspješniji kod mješovitih fondova bio je ZB global koji je porastao za +1,26 posto, a slijedi ga ICF Balanced s porastom

od +1,02 posto. Najveći pad u ovoj grupi zabilježio je OTP uravnoteženi kojem je vrijednost udjela smanjena za -1,57 posto, a slijedi ga Agram Trust s padom od -1,12 posto. Najuspješniji kod obvezničkih fondova bio je ZB bond koji je porastao za +0,70 posto, a slijedi ga OTP euro obveznički s

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Valuta

KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

porastom od +0,17 posto. Najveći pad u ovoj grupi zabilježio je Erste Bond kojem je vrijednost udjela smanjena za -0,79 posto, a slijedi ga PBZ Bond fond s padom od -0,68 posto. Novčani fondovi imali su pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Platinum Cash s porastom od +0,45 posto. (M.R.) od 2. do 8. studenoga 2012. godine

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn € € $ € kn kn € kn € kn kn kn € € € kn kn € € € €

12,9708 8,3837 111,1200 110,6500 129,5800 59,1931 11,4570 120,9107 45,4600 65,1633 76,9290 66,1800 87,9003 90,1700 41,5682 28,2187 21,7537 64,6678 46,6637 57,3080 67,1118 97,8632 11,5852 22,8300 6,2356 36,5656 86,5382 490,1053 72,0709 77,4900 122,3453 96,4423 9,2960 102,9073 79,2560 93,0432 9,1214 91,3100 93,8529 100,7500 109,2222

1,09 -0,86 -1,05 0,09 -1,24 -1,27 0,40 -0,44 -0,53 0,32 0,23 0,06 -2,13 1,14 1,64 0,17 1,48 -0,08 0,28 -1,14 0,01 -0,85 -2,23 -0,39 -0,26 0,29 -0,78 0,99 0,29 1,07 -6,91 1,32 0,51 -0,33 0,48 0,69 -1,77 0,19 0,33 -1,39 -0,18

€ €

99,9800 132,8200

0,45 1,26

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global

zadnja vrijednost 1.753,8200 989,4500 102,9896 120,3622

Najveći pad među najtrgovanijima imala je dionica Dalekovoda koja je pala za -17,63 posto. Svih 10 naj10 dionica s najvećim padom cijene HG Spot d.d. Validus d.d. Industrogradnja Grupa d.d. Magma d.d. Zlatni rat ugostiteljstvo i turizam d.d. VABA d.d. banka Varaždin Turbo Certifikat DAX Long Dalekovod d.d. Varteks d.d. Ingra d.d.

tjedna promjena +0,55% +1,44% -0,16% -0,06%

trgovanijih vrijednosnica imalo je promet veći od milijun kuna, a četiri ih je zabilježilo porast cijene.

tjedna promjena -71,43% -41,77% -35,63% -28,77% -28,24% -28,00% -17,74% -17,63% -17,33% -14,14%

zadnja cijena 1,00 0,46 103,00 0,52 3,99 18,00 85,80 85,50 8,11 3,40

promet 3.155,20 1.243,20 65.374,50 1.484,60 1.848,00 1.836,00 834.126,25 3.143.708,88 11.587,36 205.034,33

*vijesti

Većina fondova u plusu

Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Naziv(fond) PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige VB SMART

Valuta

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%] 0,23 -0,46 -0,20 1,02 -0,08 -1,57 0,12 0,45 -0,19 -1,12 0,62 -0,04 -0,68 0,38

kn € € kn kn kn kn kn kn kn € kn € €

94,6380 10,2830 127,8700 111,9650 80,0275 91,9020 7,5991 75,5808 4,6925 57,9521 9,1539 121,3713 101,8100 95,3975

€ € € € € kn € €

175,0400 11,9371 182,0100 133,3047 134,8900 178,6115 137,7494 123,6833

0,70 0,13 -0,24 -0,68 -0,79 0,05 0,05 0,17

kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn kn

139,0322 170,8793 146,0319 133,0184 152,9700 145,8500 145,5243 127,4626 138,8771 129,0336 122,3655 11,3963 114,8907 83,4703 111,7800 104,4357 103,0400 103,0214 1260,1446 102,2738

0,05 0,03 0,03 0,08 0,04 0,06 0,02 0,02 0,05 0,05 0,06 0,09 0,05 0,45 0,04 0,07 0,03 0,05 0,06 0,07

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NFD Aureus MultiCash

Podravka smanjuje broj proizvoda Uprava Podravke donijela je odluku o smanjenju broja proizvoda u proizvodnom programu i to za 660 proizvoda koji su do sada bili prisutni na raznim tržištima, ali nisu donosili očekivani pozitivan efekt. Od ovog poteza očekuje se pozitivan učinak na bruto maržu u iznosu od 1,2 milijuna kuna. Uprava je donijela i odluku o restrukturiranju pekarskog programa radi smanjenja troškova proizvodnje i poboljšanja profitabilnosti.

smanjile svoju izloženost u šest zemlja Srednje i Istočne Europe za približno 53 milijarde dolara, odnosno 4,8 posto BDP-a tih zemalja. Prema podacima BISa banke su iz Hrvatske povukle 27 milijardi kuna, odnosno 3,6 milijardi eura, što je puno više nego što se očekivalo.

Novi certifikati na ZSE Na Zagrebačkoj burzi od prošlog su tjedna ulagačima na raspolaganju četiri nova certifikata, čime se njihov broj od kraja rujna kada je uvedeno trgovanje certifikatima, povećao na 13. Riječ je o novim turbo-long i turbo-short certifikatima kojima su temeljni instrumenti njemački burzovni indeks DAX, te terminski ugovori (futures) na njemačke obveznice. Sva četiri nova certifikata kotiraju u kunama, a njihov je izdavatelj također Erste Group Bank AG iz Beča, dok je Erste banka predstavnik izdavatelja te održavatelj likvidnosti za navedene certifikate.

Pulski Uljanik objavio je javni poziv institucionalnim ulagateljima za upis novih redovnih dionica. Namjera im je izdati najviše 3.354.380 novih dionica u nominalnom iznosu od 90 kuna po dionici, a raspon cijene za upis novih dionica iznosi od 90 do 100 kuna. Temeljni kapital poduzeća će se povećati sa 201,3 milijuna kuna za iznos od najviše 301,9 milijuna kuna na najviše 503,2 milijuna kuna.

Banke izvukle iz Hrvatske 27 milijardi kuna Banka za međunarodna poravnanja (BIS) navodi da su od sredine 2011. do sredine 2012. strane banke

Nove dionice Uljanika

Upravi ĐĐ-a crveni karton Nadzorni odbor Đure Đaković Holdinga nije bio zadovoljan radom bivšeg čelnika te kompanije Zdravkom Stipetićem i članicom Uprave Marijom Tolić. Stoga dioničarima predlaže da im se ne dodijeli razrješnica, stoji u pozivu na Glavnu skupštinu koja će se održati 20. prosinca u Slavonskom Brodu.