e-pv 3754

Croma o novom zakonu Menadžeri koji rade s tuđom imovinom i za tuđi račun na kraju će odgovarati svojom imovinom, kaže Ferdelji

Razvijeno ICT tržište Na svome terenu hrvatske su tvrtke u prednosti pred globalnima, tvrdi predsjednik Uprave Combisa Ivan Gabrić

Što očekuju direktori Istraživanje otkriva da većina financijskih direktora očekuje stagnaciju gospodarstva i rast nezaposlenosti

aktualno

prilog TEHNO kutak

svijet financija

Str. 13

Str. 4-5

Str. 20

2008 2009 2010 2010 2011

3 7 5 4 3 7 5 5 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 26. studenoga 2012.

Godina LIX / Broj 3754./ 3755. www.privredni.hr

privredni vjesnik

kinezi zovu na suradnju / nova ulaganja nexe grupe / samozapošljavanje / dalekovod / croatia airlines

PRORAČUN KREIRA POLITIKA ŠTEDNJE

tri milijarde kuna od privatizacije?

Uz HPB i Croatia osiguranje privatizirat će se i dvjestotinjak drugih poduzeća >> 4-5

AN POSELBOG PRI KUTAK TEHNO

Intervju: Neven Antičević

Gradovi i općine: Stvarno se može više

>> 6-7

>> 10-11

Napredak društva ovisi o čitanju, kaže direktor Algoritma i predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara HGK-a

Primjeri Vukovara i Antunovca pokazuju kako lokalna uprava može dosta pomoći razvijanju pozitivne poduzetničke klime

Tjedni gospodarski TV magazin SPTV srijeda petak

22:20 13.40 (REPRIZA)

VTV Varaždin četvrtak 12:00 srijeda 13:30 (REPRIZA)

VKTV Vinkovci srijeda 22:00 četvrtak 17:00 (REPRIZA)

TV NOVA Pula srijeda 21:30 subota 16:00 (REPRIZA)

TV JADRAN Split srijeda 00:00 ponedjeljak 23:45 (REPRIZA)

SBTV Slavonski Brod petak 21:15

VOX Zadar srijeda 21:30 četvrtak 15:30 (REPRIZA)

DUTV Dubrovnik srijeda 20:15

SRCE TV Čakovec četvrtak 21:45 petak 14:45 (REPRIZA)

GTV ZADAR četvrtak 21:30 nedjelja 22:30 (REPRIZA) ponedjeljak 12:00 (REPRIZA) ponedjeljak 21:30 (REPRIZA)

TV ŠIBENIK

TV ŠIBENIK srijeda 21:00 nedjelja 22:30 (REPRIZA)

UVOD

www.privredni.hr Broj 3754/3755, 26. studenoga 2012.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Mlade vratiti u proces rada Država treba učiniti sve kako bi se nezaposleni, a među njima je velik broj mladih ljudi, vratili u proces rada. To se nastoji ostvariti mjerama samozapošljavanja, ali i nastupom prema poduzetnicima koji se susreću s birokratskim preprekama. Iskustvo kod gospodarskih subjekata stječe 8500 mladih ljudi, pa je važno da se ta mjera zapošljavanja što više proširi u realnom sektoru. O uspjehu mjere govorit će broj ljudi koji pronađu zaposlenje. U sljedećoj godini za mjere aktivne politike zapošljavanja bit će izdvojeno 25 posto više sredstava.

Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe:

Za kvalitetne projekte novca ima Uspješnim projektom refinanciranja Atlantic Grupa je još jednom potvrdila vodeći status u regiji. Uvijek smo u planiranju razvoja koristili napredne i inovativne modele financiranja, demonstrirajući proaktivan pristup, uvjerenje u ispravnost naše strategije i spremnost na dodatni angažman svih raspoloživih resursa. Ponovno smo pokazali kako se kvalitetni projekti prepoznaju i mogu privući ulagače unatoč nepovoljnom okruženju. Iznimno nas raduje da su naš trud prepoznale ugledne institucije kao što su EBRD i IFC, kao i partnerske banke koje svojim plasmanima prate naš razvoj.

David Cameron, britanski premijer:

EU mora zamrznuti troškove Nisam nimalo zadovoljan prijedlogom proračuna Europske unije. Jasno je da bi u vrijeme kada u svojoj zemlji donosimo teške odluke oko javne potrošnje bilo potpuno pogrešno prihvatiti prijedlog koji predviđa povećanje rashoda europskog proračuna.

Stoga ćemo vrlo tvrdo pregovarati da bismo dobili što bolji proračun za britanske i europske porezne obveznike. U Velikoj Britaniji smanjujemo troškove većeg dijela javnog sektora za 20 posto. Najmanje što bi EU mogao učiniti je zamrznuti troškove na postojećoj razini.

Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

pvinfo

G(h)ost komentator: MARKO BRNČIĆ, DIREKTOR S.T.P.-a

Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava:

IMPRESUM

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

3

Važno je selektivno odvajati otpad No, kako iz vidokruga ukloniti sve te kante, kontejnere i zvona za odvajanje otpada? Rješenje nude polupodzemni sustavi i zeleni otoci

T

ijekom godina rada na problemu sakupljanja otpada i uspoređivanja svih raspoloživih sustava došlo se do zaključka kako je otpad najjeftinije odvojiti na mjestu njegova nastanka. Stoga je trebalo pronaći načine kako deponirati velike količine sekundarnih sirovina na tzv. zelenim otocima. Tako se počelo s proizvodnjom nadzemnih kontejnera koji su trebali preuzeti tu zadaću. Međutim, upotrebom se pokazalo kako su takvi spremnici loše rješenje jer ih se velika većina proizvodila od staklo-plastike koju je nemoguće reciklirati. Iako se tehnologija proizvodnje promijenila, i dalje su prisutne početne bolesti - potreba za velikim prostorom, buka, curenje, lako prevrtanje i krađa sirovine.

Postavlja se stoga pitanje kako iz vidokruga ukloniti sve te kante, kontejnere i zvona za odvajanje otpada u nastanku. Pojavile su se tvrtke koje su predstavile mogućnost njihova spremanja pod zemlju. One, naime, proizvode liftove kojima se kontejneri ili kante spreme pod zemlju i pune kroz mali nadzemni otvor. U praksi se ipak pokazao čitav niz nedostataka takvih sustava. Prvi nedostatak je vi-

soka cijena samog uređaja, njegova transporta i instalacije. Zatim slijedi čitav niz komplikacija pri upotrebi - punjenje oborinskom vodom, nemogućnost nadzora ispunjenosti, često pretrpavanje kontejnera koji je najbliže prolazu; k tome je potrebno osigurati dosta prostora za pristupni put i zabraniti parkiranje na tome prostoru, pa je takvih podzemnih sustava danas u upotrebi malo.

Polupodzemni sustavi, pak, nezaustavljivo potiskuju kante i kontejnere iz upotrebe upravo

Polupodzemni sustavi nezaustavljivo potiskuju kante i kontejnere iz upotrebe zato što mijenjaju našu negativnu percepciju o otpadu. Izmišljeni su prije 20 godina u Finskoj.

Gravitacija i uspravna konstrukcija silosa pomažu pri sabijanju otpada i povećanju nazivnog kapaciteta spremnika i do 30 posto. Temperatura tla ili vode usporava razvoj bakterija što omogućuje dulje intervale između pražnjenja i manje neugodnih mirisa. CO2 služi kao sredstvo za gašenje, a zbog pražnjenja kroz dno,

otvor za ubacivanje uvijek je čist. Mali nadzemni obujam jednak je obujmu 1100-litrenog kontejnera, dok mu je ukupan kapacitet šest puta veći! Prazni se pomoću krana pa parkirana vozila ne ometaju postupak pražnjenja. K tomu, nije potrebna nabava novog voznog parka, već se koriste postojeća vozila koja prazne zvona ili sakupljaju glomazni otpad. Prazne se samo onda kada su 100 posto puni što komunalci mogu doznati putem SMS-a ili dojavom građana. Uštede u odnosu na ostale sustave su nemjerljive, a osim prostornih i ekonomskih postigli su se zavidni rezultati u sferi vizualnog i auditivnog zagađenja.

Naime, svi su kontejneri jednaki (uniformirani) pa

izgledaju lijepo i skladno, a s obzirom na to da se dvije trećine spremnika nalazi pod zemljom, gotovo da nema buke.

Pražnjenje njihovih 6,5 prostornih metara traje manje od dvije minute i zahtijeva samo jednog djelatnika. Jamstvo u trajanju od 10 godina eliminira potrebu za opetovanom javnom nabavom.

Također, ove godine hrvatskoj javnosti premijerno je predstavljen plutajući zeleni otok. Namijenjen je dalmatinskim gradovima jer se reciklirati mora, a u većini slučajeva za to nema prostora. Velika je većina gradova ili mjesta pod nekom vrstom zaštite, pa ni kopanje nije dopušteno. Ulazak vozilom u sezoni je onemogućen, a postavljanje zelenog otoka izvan centra nema smisla jer postaje nedostupan onima kojima je namijenjen. Plutajući zeleni otok pruža veliku količinu prostora za reciklažu, do 20 prostornih metara, što ga čini idealnim u ljetnim mjesecima kada se broj stanovnika u nekim mjestima poveća i do šest puta.

Može se prazniti i brodovima. K tomu, idealno je rješenje za otoke i uvale bez komunalne infrastrukture pa su uštede na organiziranim čišćenjima podmorja višestruke.

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4923 232 E-mail: marketing@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Direktor: Nikola Baučić

Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

4

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3754/3755, 26. studenoga 2012.

( 113,6 mlrd kn

( 124,5 mlrd kn

planirani prihodi za 2013.

predviđeni rashodi u idućoj godini

Državni proračun za 2013. godinu

Od privatizacije se očekuju Nastavit će se fiskalna konsolidacija i politika štednje, uz očekivanje nešto snažnije gospodarske aktivnosti i investicija. Pr Igor Vukić vukic@privredni.hr

P

rivatizacija Hrvatske poštanske banke, Croatia osiguranja i dvjestotinjak drugih poduzeća u kojima država ima manji ili veći udjel trebala bi u idućoj godini u državni proračun donijeti oko tri milijarde kuna i smanjiti teret koji državi predstavlja proračunski manjak. Prema riječima ministra financija Slavka Linića, javna potrošnja u Hrvatskoj u odnosu na prihode i nije

Da bi se podmirili povećani rashodi, Vlada planira daljnje uštede na rashodima za zaposlene tako ogromna, no najveći uteg predstavlja deficit, a u njemu izdaci za kamate državnoga duga. Stoga će i državni proračun za 2013. godinu ići smjerom prethodnog proračunskog dokumenta. Nastavit će se fiskalna konsolidacija i politika štednje, uz

Na tržište po zajam od 27 milijardi kuna Prema Zakonu o izvršenju proračuna, država se može u 2013. zadužiti za 27 milijardi kuna. Ministar Linić je objasnio da će se od toga 16 milijardi iskoristiti za refinanciranje dospjelih obveza. Moguće je da će već u siječnju država na američkom i europskom tržištu potražiti oko 15 milijardi. Budu li potrebna dodatna zaduženja, okrenut će se i azijskom tržištu. Unatoč nešto većem deficitu i povećanju državne potrošnje, Linić ističe da će država i dalje ostati u okvirima Zakona o fiskalnoj odgovornosti te da će zadržati povjerenje rejting agencija i međunarodnih financijskih institucija. očekivanje nešto snažnije gospodarske aktivnosti i investicija. Uz rast bruto domaćeg proizvoda od 1,8 posto u idućoj godini, planirani su proračunski prihodi od 113,6 milijardi kuna ili 4,3 posto više nego u ovoj godini.

Rashodi su projicirani na 124,5 milijardi kuna, što je rast od 4,8 posto. Manjak državnog proračuna u 2013. iznosit će 10,9 milijardi kuna ili 3,1 posto BDP-a.

Od PDV-a se očekuje 43,4 milijarde kuna Prema Vladinim prognozama, u 2014. državni proračun zabilježit će manjak od 10,1 milijarde kuna (2,7 posto BDPa), a u 2015. godini trebao bi se smanjiti na 2,5

posto BDP-a (9,7 milijardi kuna).

Ministar financija očekuje da će u idućoj godini prihodi od poreza na dodanu vrijednost rasti oko tri milijarde kuna, na ukupno 43,4 milijarde kuna. Od 1. siječnja ukida se nulta stopa PDV-a što će povećati prihod, a poboljšana naplata očekuje se i od zakona o fiskalizaciji kojim bi jače trebao biti obuhvaćen promet gotovinom koji se dosad odvijao u sivoj zoni. Smanjit će se dio prihoda od PDV-a u turizmu i ugostiteljstvu jer se tu stopa od Nove godine spušta sa 25 na 10 posto, ali Linić očekuje da će to biti nadoknađeno ukupno većom gospodarskom aktivnošću. Izmjene Zakona o trošarinama na kraju idu-

će godine trebale bi donijeti oko 1,3 milijarde kuna ili 5,8 posto više prihoda u državnu blagajnu. Prihod od poreza na dobit zato će biti manji oko četiri posto jer će mnogi poduzetnici iskoristiti ponuđenu mogućnost da ne plate porez ako dobit ponovno ulažu u

Prihodi i rashodi državnog proračuna u 2013. (u milijunima kuna) Ukupni prihodi Prihodi poslovanja Porezni prihodi Porez na dohodak Porez na dobit PDV Trošarine Carine Ostalo Doprinosi Pomoći Ostali prihodi

Plan 2013.

Indeks 2013./2012.

113.653 113.364 67.168 1.287 7.352 43.419 12.156 1.143 1.811 38.074 2.782 5.359

104,3 104,3 104,1 100,3 95,9 107,1 105,8 66,4 100,2 103 168,6 96,9

Plan 2013.

Indeks 2013./2012.

Ukupni rashodi

124.520

104,8

Rashodi poslovanja

122.599

104,7

20.704

96,9

Materijalni rashodi

8652

97,8

Financijski rashodi

10.112

126,4

Subvencije

6056

110,5

Pomoći

6837

137,7

64.117

100,6

6121

129,8

Za zaposlene

Naknade građanima Ostali rashodi Izvor: Vlada Republike Hrvatske

svoju djelatnost. Ulazak u Europsku uniju smanjit će i prihode od carina.

Na rashodnoj strani najveće povećanje bilježi se kod kamata, od dvije milijarde kuna, u što je uključen i dug brodogradnje. Iako će se nastaviti (i prema planu dovršiti)

proces privatizacije brodogradnje, obveza države za poticaje u tom sektoru i dalje će iznositi oko 900 milijuna kuna. U rast rashoda treba ubrojati i doprinos Hrvatske proračunu EU-a koji za polovinu 2013. godine iznosi 1,7 milijardi kuna. Zbog EU-a

Dobitnici i gubitnici

Manje za policiju, viš Ministarstvo unutarnjih poslova dobit će u idućoj godini 380 milijuna kuna manje (6,3 posto) nego u 2012. Za 98 milijuna kuna MUP će smanjiti rashode za zaposlene, a za 80,6 milijuna bit će manji izdaci za upravljanje državnom granicom. Za 3,4 posto bit će manji i proračun Mini-

starstva branitelja. Proračun Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta smanjen je za 229 milijuna kuna. Unutar odjeljaka tog ministarstva doći će do preraspodjele pa će biti smanjeni materijalni troškovi, dok će rasti poticaji za prijevoz učenika srednjih škola, na 250 milijuna kuna.

5

www.privredni.hr Broj 3754/3755, 26. studenoga 2012.

( 10,9 mlrd kn ili 3,1% BDP-a

Porez na nekretnine

manjak državnog proračuna u 2013.

tri milijarde kuna edviđa se rast bruto domaćeg prozivoda od 1,8 posto

gradit će se novi granični prijelazi koji će stajati oko 194 milijuna kuna. Usklađivanje mirovina stajat će 386 milijuna kuna. U modernizaciju željeznica uložit će se 227 milijuna kuna, dok će se subvencije HBOR-u povećati 150 milijuna kuna.

Smanjenje dodataka na plaće Da bi se podmirili ti povećani rashodi, Vlada planira daljnje uštede na rashodima za zaposlene.

Proračun bi zbog toga trebao biti lakši za 654 milijuna kuna, no mnogo će toga ovisiti o pregovorima sa sindikatima i postignutim promjenama kolektivnih ugovora.

Smanjenje rashoda za zaposlene bilo je planirano i ove godine, pa je rebalansom na kraju ipak trebalo pronaći 1,4 milijarde kuna. Premijer Zoran Milanović istaknuo je da će i u idućoj godini štititi osnovicu plaće i koeficijente u državnim i javnim službama. Ukupna ušteda od 2,3 milijarde kuna u javnom sektoru pokušat će se postići smanjivanjem dodataka na plaće o čemu dosad nije bilo dogovora. “Pokušat ćemo uštede provesti razgovorom jer su nam rashodi ogromni, kamate rastu iz godine u godinu”, izjavio je Milanović. Ako ne bude dogovora, otkazat će se kolektivni ugovori, a u Vladi su spremni ustrajati na reformama unatoč prosvjedima.

Milanović kaže da je riječ o ogromnim i inertnim sustavima te da promjene stoga ne idu brzo što je i razumljivo jer ljudi žele sačuvati primanja koja su dosad imali. No zbog ravnoteže u proraču-

I monetarna vlast treba usklađivati svoju politiku s fiskalnom politikom, upozorava čelnik HGK-a nu nitko ne može biti apsolutno zaštićen, a pogotovo ne oni čije se, relativno sigurne plaće, isplaćuju iz proračuna.

Nastojanje da se potaknu investicije odrazit će se na doprinosu koji će deficitu dati izvanproračunski korisnici. Jedinice lokalne i regionalne samouprave imat će uravnotežene proračune u iduće tri godine. Proračunski manjak i preuzeti dugovi brodogradnje dovest će do rasta javnog duga na 55 posto u 2013. godini i 56 posto u 2014. godini. Vlada očekuje da bi u 2015. javni dug trebao do-

e za poduzetništvo S druge strane, povećan je proračun Ministarstvu turizma za 77 milijuna kuna (37,5 posto). Više novca potrošit će se za različite oblike turističkog razvoja (ruralni turizam, turistički nerazvijena područja, održivi turizam).

Iznos za promociju u inozemstvu ostaje isti, 90 milijuna kuna. Znatno raste

i proračun Ministarstva poduzetništva i obrta. Uz ranije programe poput subvencija kamata za poduzetničke kredite (43,2 milijuna kuna), jačanja poslovne konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika i obrtnika (43,5 milijuna kuna), na ovoj su proračunskoj stavci i ulaganja u fondove za gos-

podarsku suradnju od 380 milijuna kuna. U idućoj godini porast će i proračun Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, sa 65 milijuna kuna na 111 milijuna kuna. Uz ostalo, jamstva za malo gospodarstvo povećana su na 34 milijuna kuna, a nove tehnologije poticat će se sa 52 milijuna kuna.

biti trend pada. Analitičari uglavnom ne dijele optimizam ministra Linića o tempu obnove gospodarskih aktivnosti. Ekonomist Ljubo Jurčić smatra da će deficit na kraju biti veći jer neće biti očekivanog rasta BDP-a. Rezanje rashoda moglo bi dovesti do produbljivanja recesije, dodaje Jurčić. Željko Lovrinčević ne vjeruje da će se uspješno završiti pregovori sa sindikatima koji neće pristati na dodatne uštede. Koncesija za autoceste bit će onda jedini izlaz za pronalaženje potrebnog novca.

Veći rizik na rashodnoj strani Veći rizik na rashodnoj strani vidi i Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke. Zbog rashoda bi u pitanje mogao doći i kreditni rejting. Šantić pak očekuje stabilne prihode zbog podizanja nulte stope PDV-a i zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom.

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević ocjenjuje dobrim što dolazi do napuštanja populističke politike i ide se prema odgovornoj fiskalnoj politici. Šansa postoji ako se otvori prostor određenoj investicijskoj aktivnosti i ohrabri sve one koji na domaćoj sceni imaju kapital, a koji su u ovom trenutku u velikoj mjeri uplašeni.

To se vidi iz činjenice da štednja raste, a investicija nema, istaknuo je Vidošević. I monetarna vlast treba usklađivati svoju politiku s fiskalnom politikom, a to se odnosi i na politiku tečaja, rekao je Vidošević pozivajući na širu raspravu i konsenzus o mjerama ekonomske politike.

Teret za vlasnike neproduktivnih nekretnina

V

lasnici neizgrađenog građevinskog zemljišta, industrijskih zgrada koje se ne koriste i većeg broja stanova podnijet će najveći teret novog poreza na nekretnine koji bi trebao biti donesen 1. travnja iduće godine. Porez koji će zamijeniti dosadašnju komunalnu naknadu plaćat će se po stopi od 1,5 posto na osnovicu od 70 posto fiskalne vrijednosti nekretnine. No aktiviranje nekretnine – davanjem u zakup ili obavljanjem kakve gospodarske djelatnosti – vlasnicima će donijeti znatne olakšice. Ako se stanovi iznajmljuju uz prijavu poreznoj upravi, po-

Za stan u najmu, porezna osnovica smanjit će se od 88 do 95 posto rezna osnovica smanjit će se od 88 do 95 posto, ovisno o odluci lokalne jedinice u kojoj se stan nalazi.

Država će u tom slučaju zaraditi na porezu na iznajmljivanje. Za nekretnine koje se koriste za industriju, proizvodnju i zdravstvenu skrb porezna osnovica umanjit će se za 80 posto. Nekretninama koje su dane u zakup ili u kojima se obavlja djelatnost građevinarstva, prijevoza, skladištenja i ugostiteljstva porezna osnovica bit će manja 60 posto. Vlasniku nekretnine koji u njoj obavlja djelatnost trgovine osnovica poreza uma-

njit će se 40 posto, a olakšicu od 20 posto dobit će vlasnici nekretnina u kojima se obavljaju ostale gospodarske djelatnosti.

Prodati ili iznajmiti “Ovaj porez svakoga će tjerati na razmišljanje i odgovornost. Tko ne bude htio ili mogao plaćati taj porez, imat će izbor: prodati nekretninu ili je iznajmiti i ostvariti znatne olakšice”, rekao je ministar financija Slavko Linić na prošlotjednom predstavljanju poreza na nekretnine.

Osnovica za porez izračunavat će se prema fiskalnoj vrijednosti nekretnine, a model kojim će se ona utvrđivati još se razrađuje. Fiskalna vrijednost trebala bi u pravilu biti manja od tržišne vrijednosti nekretnine. Pri procjeni uzimat će se prosjeci ostvarenih cijena nekretnina na nekom području i drugi elementi poput starosti zgrade ili tipu gradnje.

Kao što je najavio premijer Zoran Milanović, porez na nekretnine neće snažnije opteretiti prosječne obitelji pa ni one koji uz stan u kojem žive imaju još jednu nekretninu (vikendicu, apartman, drugi stan). Za stan u kojem se živi porezna osnovica umanjivat će se 88 do 95 posto, pa iznosi neće biti veći od sadašnje komunalne naknade.

Za drugu stambenu nekretninu osnovica se umanjuje za 70 do 85 posto i obveza će biti također u visini dosadašnjih izdataka za komunalnu naknadu i porez na vikendice. (I.V.)

6

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3754/3755, 26. studenoga 2012.

Poziv hrvatskim poduzetnicima na suradnju

Suradnja s Kinom moguća i u poljoprivredi

Kineska pokrajina Heilonjiang bogata je plodnom crnicom i zbog toga je postala najveći kineski proizvođač žitarica.

Razvijena je i prerađivačka industrija, a poduzetnici iz tog dijela Kine sve češće u Europi traže nove prilike za suradnju. Predstavnici pokrajine posjetili su Mađarsku i Slovačku, a europsku turneju završili su prošli tjedan poslovnim forumom u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Predstavili su dostignuća u poljoprivredi, strojogradnji, turizmu i drugim djelatnostima, i pozvali hrvatske poduzetnike na suradnju.

Zhao Wenhua iz Odjela za trgovinu Heilonjianga istaknuo je da je pokrajina u protekloj godini povećala suradnju s europskim zemljama za 40 posto. Robna razmjena dosegnula je 3,4 milijarde dolara, a na izvoz u Hrvatsku otpada oko osam milijuna dolara. U područjima gradova Harbin, Daqing, Qiqihar i Suihua nalaze se brojne industrijske zone s proizvođačima opreme za automobile, helikoptere, elektrane, strojeve, željeznicu... Pokrajina ima 3000 kilometara granice s Rusijom pa se tu odvija i glavnina suradnje s tom zemljom. U Harbinu će se

u lipnju iduće godine održati i zajednički poslovni forum Kine i Europske unije.

Prema riječima Sunčanice Skupnjak Kapić, direktorice Sektora za međunarodne odnose HGK-a, suradnja je moguća u mnogim sektorima, od poljoprivrede, prehrambene i IT industrije, do strojogradnje, infrastrukture te prijenosa znanja u oba smjera. Predstavila je gostima prednosti logističkog položaja Hrvatske i mogućnosti koje donosi ulazak u punopravno članstvo EU-a.

U izaslanstvu Heilonjianga bili su predstavnici 11 tvrtki i dviju gospodarskih institucija.

Održani su susreti hrvatskih i kineskih tvrtki iz područja autoindustrije, prehrambene industrije, industrije poljoprivrednih strojeva, energetike i energetskih projekata, proizvodnje strojeva i alata te željezničkih vozila. (I.V.)

Dobre vijesti iz Nexe Grupe

Ugovoreni poslovi vrijedni 100 milijuna kuna Nexe gradnja, tvrtka u sastavu Nexe Grupe, ugovorila je nove poslove u vrijednosti 100 milijuna kuna, među kojima je i projekt izgradnje proizvodnog pogona solinske tvrtke AD Plastik u Zagrebu.

Projekt obuhvaća rekonstrukciju i dogradnju linije za bojenje i montažu, dogradnju skladišta opasnog otpada, te izgradnju skladišta zapaljivih tekućina s pretakalištem na ukupnoj površini od 4700 četvornih metara.

Od ostalih novougovorenih projekata ističu se projekt gradnje bioplinskog postrojenja Mitrovac snage 2MW, interpolacija i sanacija Palače Pejačević u Virovitici, izgradnja stambeno-po-

slovnog objekta Puljska u Zagrebu, izgradnja benzinske postaje Petrol u blizini trgovačkog centra West Gate pokraj Zaprešića, izgradnja graničnog prijelaza Stara Gradiška, te kanalizacijskog sustava u mjestu Zoljan pored Našica.

“Osiguranje zaposlenosti kapaciteta praćeno sinergijskim efektima poslovanja u sustavu kakav je Nexe Grupa rezultiralo je povećanjem poslovnih prihoda za 15 posto u 10 mjeseci ove godine u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje”, rekao je Miljenko Zovko, direktor Nexe gradnje i direktor Divizije za građenje Nexe Grupe.

“Istovremeno, projekcije poslovanja za 2013.

godinu, kao i najave potencijalnih i ugovorenih projekata, već sada pokazuju nastavak pozitivnog trenda. Na tržištu građevinskih tvrtki počinje se osjećati ‘čišćenje’ - opstaju tvrtke koje se fleksibilnošću, načinom i kvalitetom rada razlikuju od konkurencije”, rekao je Zovko.

Inače, ugovorena vrijednost svih aktualnih radova Nexe gradnje iznosi 280 milijuna kuna. (S.S.)

( 40% manja

prodaja knjiga s uvođenjem PDV-a od 21%

Neven Antičević, direktor Algoritma i predsj

Napredak dru Izdavače očekuje novi udar uvođenjem petpostotnog poreza na gospodarstva, izdavači su zahvaljujući dugom ciklusu prodaje Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

S

a sedmoricom partnera prije 22 godine osnovao je Algoritam, jedno od najjačih naših izdavačkih poduzeća koje osim knjiga prodaje i strane novine i časopise, DVD-e, CD-e, računalnu opremu, programe... Iako pasionirani čitatelj knjiga, nije studirao književnost nego ekonomiju što je možda i razlog zašto se njegova tvrtka unatoč krizi i dalje drži. O stanju u hrvatskom izdavaštvu pred najavljeno uvođenje PDV-a na knjigu razgovaramo s predsjednikom Zajednica knjižara i izdavača Hrvatske gospodarske komore Nevenom Antičevićem.

Nakladnici i knjižari proživljavaju već treću krizu. Prva je bila uvođenje poreza na dodanu vrijednost, nakon čega je izdavače pogodio ulazak knjiga koje se prodaju uz novine na njihovo tržište. Kako izaći iz ove sadašnje krize?

- Prva kriza 1990-ih, s uvođenjem PDV-a od 21 posto, bila je takva da je oborila prodaju knjiga za 40 posto. Mi smo iz toga izvukli zaključak da je elastičnost cijene knjige negdje oko faktora dva, što znači da ako cijena raste za jedan posto, prodaja pada za dva posto. Tu smo krizu prebrodili tako što smo izborili nultu stopu PDV-a za knjige. Tome je prethodila jedna ozbiljna politička kampanja koja je pokazala da kompletna Hrvatska ne odobra-

va taj porez na knjige, te da je to jedna od najnepopularnijih mjera tadašnje vlade. Četiri sljedeće godine, od 2000. do 2004., bilo je ugodno poslovati u ovom sektoru i zabilježen je nevjerojatan uzlet gdje smo mi nakladnici bili najpropulzivnija industrijska djelatnost. Rasli smo po godišnjim stopama od tridesetak posto i oko 2004. godine gotovo se vratili na razinu kakva je bila prije poreza. Tada su nakladnici novina ušli na naše tržište i u intenzivnom valu srušili cijene zahvaljujući svojoj jakoj prodajnoj mreži. Mi knji-

Prejeftina knjiga ne predstavlja ništa. Ne možete je ni pokloniti jer time podcjenjujete onoga komu je poklanjate žari imamo oko stotinjak knjižara, a kioska je oko 3000. Mi smo u knjižarama morali imati sve knjige, a na kioscima je bilo samo njih par tako da je fokus na njih bio jako velik. Tiraža je odredila nisku cijenu.

Koji je zapravo problem kiosk izdavaštva?

- Osnovni je problem upravo u tome što donosi knjigu po niskoj cijeni.

Ako je knjiga prejeftina, dolazi do jednog u teoriji poznatog fenomena: kupujući jeftinu knjigu ne kupujete vrijeme potrebno za njeno čitanje. Ako kupite 10 knjiga po cijeni od jedne kune, za njihovo čitanje treba vam 10

tjedana. Ako tog vremena nemate, spremit ćete knjige na policu, pročitati jednu, a ostale ćete teško uzeti s police jer ne mislite da imaju neku vrijednost. Cijena knjige je stimulativna do određene razine. Prejeftina knjiga ne predstavlja ništa. Ne možete je ni pokloniti jer time podcjenjujete onoga komu je poklanjate.

Kako odgovarate na najnoviju krizu koja već dugo traje?

- Dobra strana izdavaštva je u tome što je ono - koliko god bilo u krizi - i dalje otporno. Često nas ljudi pitaju zašto, ako smo u krizi, nitko ne bankrotira. Kod nas je drukči-

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3754/3755, 26. studenoga 2012.

( oko 100 knjižara

7

Održivo poslovanje za konkurentnost u turizmu

imaju knjižari, dok je kioska oko 3000

ednik Zajednice nakladnika i knjižara HGK-a

štva ovisi o čitanju

Za turizam je važno očuvanje bioraznolikosti

dodanu vrijednost od iduće godine. Iako se krize pojavljuju češće nego u ostatku svojih proizvoda puno otporniji na stečaj

Tomislav Miletic/PIXSELL

možemo izravno komunicirati s njima i promovirati knjige jer elektronički i pisani mediji ne pokazuju interes za ono što se događa u izdavaštvu. Mediji često pišu kako izdavači na sajmovima zarade veliki novac. Činjenica je da se prodaje velik broj knjiga, no po znatno nižim cijenama i ujedno nižim maržama. Ekonomska računica pokazuje da kada kupcima omogućimo rabate, popuste i pogodnosti, te platimo troškove - zarada je mala.

Moja kalkulacija s 20-godišnjim iskustvom sajmovanja uvijek pokazuje ili mali minus ili mali plus.

ji sistem prodaje. Mi smo industrija koja ima dugi rep: to znači da kada mi nabavimo nekakav posao, njegovi efekti dugo traju. Odnosno neke se knjige dugo prodaju, i to čak sedam ili osam godina nakon tiskanja. Prodajom davno izdanih knjiga, onih s lagera, ponekad možemo pokriti neke naše bazne troškove. Nakon Nove godine uvođenjem PDV-a na knjigu situacija će nam se sigurno pogoršati jer cijene nećemo moći dizati ako želimo imati dobru prodaju.

Vjerojatno ćemo u smanjenju troškova poslovanja i marži osigurati da kupci dobiju knjigu po sadašnjim cijenama.

Nedavno je održan Interliber. Koliko je on važan za izdavače?

- Sajam je za nas u struci ogledalo na kojem se gleda što rade kolege, na njemu održimo mnoštvo raz-

govora i dogovora o tome što ćemo raditi i kakve su nam strategije. No sajam je ipak najviše namijenjen kupcima i čitateljima.

Ujedno je to i jedno od malobrojnih mjesta gdje

Budućnost nam je u elektroničkom obliku Dio izdavaštva živi isključivo od udžbenika. Što oni mogu očekivati u budućnosti?

- Tu imamo jedan prividan konflikt između želje izdavača da svake godine prodaju nove količine istih udžbenika, a s druge strane interesa roditelja koji ne žele ili ne mogu plaćati visoku cijenu novih udžbenika. Trebamo pronaći sredinu koja će omogućiti i jednima i drugima sigurnu egzistenciju. Budućnost nam je ionako u elektroničkom obliku. Danas je u svijetu tendencija imati elektroničke udžbenike koje je lako svake godine nadograditi nešto jeftinijim izdanjima u elektronskom obliku. Mi si ne možemo priuštiti da svaki učenik ima svoj tablet, no ti uređaji su sve jeftiniji i cijena im pada, pa je vrlo vjerojatno da će se i kod nas to uskoro dogoditi.

Čitamo li dovoljno i je li sigurna budućnost izdavača?

- Ono što nas izdavače veseli su rezultati istraživanja koji pokazuju da djeca koja čitaju dugoročno na kraju budu bolji đaci i stručnjaci i imaju zbog toga bolje plaće. Društvo u cjelini ide naprijed onoliko koliko djeca čitaju. To je jedna nevjerojatna povezanost koja je statistički obrađena u svijetu. No kod nas ne postoji aktivna promocija čitanja, posebno ne među dečkima koji čitaju puno manje od cura. Današnja djeca imaju sve slabije ocjene - zbog toga i traže instrukcije koje su dodatan trošak roditeljima. U zemljama koje rade na promoviranju čitanja, poput Finske, takvih problema nema. Nadam se da će se to uvidjeti kod nas i da će tako ujedno i nama izdavačima biti osigurana budućnost. No sigurno manje u tiskanom, a više u elektroničkom izdavaštvu.

Poticanje i primjena održivog poslovanja u turizmu radi unapređenja njegove konkurentnosti bio je cilj međunarodne konferencije Održivo poslovanje za konkurentnost u turizmu, održane proteklog tjedna u Zagrebu u organizaciji Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA), a pod pokroviteljstvom Srednjoeuropske inicijative te ministarstava turizma, zaštite okoliša i prirode, kulture i znanosti, obrazovanja i sporta. Konferenciji je nazočilo više od 200 sudionika iz 17 zema-

lja. Direktor UHPA-e Željko Trezner tom je prigodom istaknuo kako održivi turizam donosi dugoročnu konkurentnost u skladu s visokim ekološkim i društvenim standardima, a Hrvatska ima sve uvjete za njegov razvitak. “Turizam jedne zemlje može biti uspješan samo ako potencijalnim turistima imamo što ponuditi. Prepoznati smo kao jedna od prirodno najbogatijih europskih zemalja s iznimnom bioraznolikošću, a očuvanje ekosustava i bioraznolikosti je jedan od naših strateških ciljeva”, naglasio je Mihael Zmajlović. (S.P.)

21. forum: Dan energije u Hrvatskoj

Smanjenje CO2 – realnost ili utopija?

Zastarjela infrastruktura, ekonomska kriza, rastuće cijene i sve veći zahtjevi neki su od izazova u energetskom sektoru, naglasio je Fabrizio Barbaso, zamjenik generalnog direktora za energetiku u Europskoj komisiji, na 21. forumu: Dan energije u Hrvatskoj.

Ante Ramljak iz Ministarstva gospodarstva istaknuo je kako Vlada energetici posvećuje posebnu pozornost. Odluke i potezi koje sada donosimo, napomenuo je, mogu pridonijeti izgradnji zelenoga gospodarstva, a novi energetski projekti moraju biti konkurentni.

Ovo događanje, koje organizira Hrvatsko energetsko društvo, pokušalo je iznaći odgovore na pitanje je li smanjenje emisije

CO2 za 80 posto do 2050. godine realnost ili utopija? U radu Razvoj energetskog sektora Hrvatske do 2050. godine u uvjetima smanjenja emisije ugljikovog dioksida, koji potpisuju Goran Granić, predsjednik HED-a, i njegovi suradnici iz Energetskog instituta Hrvoje Požar, stoji kako je smanjenje emisija CO2 u Hrvatskoj za ukupno 80 posto te u elektroenergetskom sektoru do 95 posto moguće, s tehničkog i tehnološkog stajališta. Ali, uz visoke financijske posljedice i značajne promjene u energetskom sektoru. (B.O.)

8

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3754/3755, 26. studenoga 2012.

( više od 85.000

aktivnih obrtnika registirano u Hrvatskoj

( od toga 15.000 obrta prijavljeno u ugostiteljstvu

25. kongres ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a

Rješenje problema na pomolu?

Obrtnici inzistiraju na dosljednoj primjeni Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti te Pravilnika o minimalnim tehničkim uvjetima i kategorizaciji objekata kako bi se spriječila nelojalna konkurencija Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

I

ako Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore (HOK) podržava konačni prijedlog zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, oni ipak traže da se primjena tog zakona za ugostiteljstvo, ali i sve obveznike fiskalizacije, odgodi do 1. srpnja 2013. godine kako bi ugostitelji i ostali djelatnici imali vremena za prilagodbu. Osim toga, ugostitelji smatraju kako treba smanjiti predviđene kazne za prekršaje, a s obzirom na predviđene troškove uvođenja fiskalnih blagajni traže njihovo subvencioniranje.

To su zaključci Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika s njihovog 25. kongresa održanog proteklog tjedna u Tuheljskim toplicama. Oni i dalje inzistiraju na dosljednoj primje-

ni Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti te Pravilnika o minimalnim tehničkim uvjetima i kategorizaciji objekata kako bi se spriječila nelojalna konkurencija neregistriranih ugostiteljskih i turističkih objekata.

U Hrvatskoj je registirano više od 85.000 aktivnih obrtnika od čega je 15.000 obrta u ugostiteljstvu. Kao i ostale segmente, tako je i obrtništvo zahvatila gospodarska kriza pa se sve više obrta zatvara, a obrtnici ostaju bez posla. “U ovom trenutku na burzi je

Vladine mjere za 2013. uključivat će potpore za samozapošljavanje, za zapošljavanje u turizmu te za očuvanje radnih mjesta

ministar rada i mirovinskog sustava.

330.000 ljudi, a kako bi zapošljavanje bilo što jednostavnije, država provodi aktivne mjere politike zapošljavanja. Sudeći prema statističkim podacima, u ovoj je godini prema tim mjerama zaposleno ukupno 38.533 ljudi od kojih su neki mnogo

godina imali status nezaposlenih osoba. Kroz aktivne mjere zapošljavanja Vlada je dala i potpore za samozapošljavanje koje među ostalim uključuju subvencije za otvaranje obrta. Takvih je korisnika ove godine bilo 1411”, rekao je Mirando Mrsić,

Zapošljavanje bez zasnivanja radnog odnosa Osim toga, ove je godine dodijeljeno i ukupno 6126 potpora za zapošljavanje i usavršavanje. Mrsić je za sljedeću godinu najavio suradnju Ministarstva rada i mirovinskog sustava i HOK-a upravo na edukaciji mladih. Vladine mjere za 2013. uključivat će potpore za samozapošljavanje, za zapošljavanje u turizmu te za očuvanje radnih mjesta. Potpora za zapošljavanje u turizmu uključuje zabranu otpuštanja stalnih djelatnika, a mladi se mogu zaposliti bez zasnivanja radnog odnosa. Uvjet za prijavu je 30 umjesto dosadašnjih 90

dana te do godinu dana evidentiranog radnog staža u zvanju za koje se osoba obrazovala, bez obzira na ukupno registrirani staž u mirovinskom osiguranju. Pritom je omogućeno trajanje do 12, 24, tj. 36 mjeseci za osobe u obrtničkim i komorskim zanimanjima kojima je 36 mjeseci staža uvjet za pristupanje majstorskom ili stručnom ispitu. Kako je rekao Mrsić, mladi ljudi koji se na takav način zaposle, nakon rada kod obrtnika mogu nastaviti rad kod istog obrtnika ili pak otići drugdje. Za vrijeme rada kod obrtnika mladi zaposlenik neće dobivati plaću nego naknadu s burze. Mrsić je najavio i novi zakon o privremenim i povremenim poslovima koji ide u raspravu u drugom kvartalu 2013.

Prema tom zakonu osoba će moći “sakupljati” radno vrijeme kod više poslodavaca.

Samozapošljavanje

HGK - partner Vladi u politici zapošljavanja Teško je govoriti o samozapošljavanju bez investicijskog ciklusa, istaknuo Nadan Vidošević

M

inistar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić i predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević potpisali su prošli tjedan Sporazum o suradnji na promociji mjera aktivne politike zapošljavanja prema poslodavcima, kojim je dogovorena suradnja u prvom redu na promociji mjera usmjerenih prema poslodavcima radi očuvanja postojećih

i otvaranja novih radnih mjesta.

“Potpisani Sporazum jedan je u nizu sporazuma koje potpisujemo s partnerima, a Komora je prva s kojom ostvarujemo partnerske iskorake”, rekao je Mrsić dodavši kako će se tom suradnjom pomoći svima koji se putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje odluče na samozapošljavanje. “Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava u

HGK-u je pronašlo partnera, a osobito je značajan komorski regionalni ustroj koji omogućava djelovanje u svim područjima Hrvatske”, istaknuo je Vidošević dodavši kako je teško govoriti o samozapošljavanju bez investicijskog ciklusa.

Važna je, naglasio je, cjelokupna atmosfera u društvu kako bi ljudi počeli vjerovati da mogu rješavati bitne probleme, osjetiti slobodu i biti po-

duzetnici. Svi ti novi poduzetnici, neovisno o vrsti pravnog subjekta koji pokreću (poduzeće, obrt, zadruga...) u prvoj godini rada mogu računati na određenu pomoć Komore, njenih centara za razvoj ljudskih potencijala, za poslovne informacije te za poduzetništvo, kao i županijskih komora. Mrsić je kazao i kako je za aktivne mjere zapošljavanja u proračunu za 2013. osigurano

24,8 posto više sredstava nego ove godine, a to

znači gotovo 500 milijuna kuna. (J.F.)

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3754/3755, 26. studenoga 2012.

( 6 god

Potpora poduzetnicima

HAMAG će davati i kredite

imaju poreznici za naplatu duga

Sjednica hrvatske vlade

Produženi rokovi za zastaru poreznog duga Zastara će nastupiti za šest godina od kraja godine u kojoj su poreznici utvrdili nesklad između vrijednosti imovine i izvora njena stjecanja Igor Vukić vukic@privredni.hr

P

orezna uprava u protekloj je godini pronašla gotovo 3000 poreznih obveznika kojima imovina znatno premašuje prijavljene prihode kojima su mogli steći tu imovinu.

Mnogi od njih već su pozvani u porezne urede i ako nisu mogli opravdati imovinu izvorima prihoda, na vrijednost imovine obračunavao im se porez na dohodak i ostala pripadajuća davanja.

Kako bi se spriječilo da takvi dužnici izbjegnu plaćanje svojih poreznih obveza, Vlada je na prošlotjednoj sjednici produžila rok zastare za njihove potencijalne porezne dugove. Prema donesenoj izmjeni Općeg poreznog zakona, zastara će nastupiti za šest godina od kraja godine u kojoj su poreznici utvrdili nesklad između vrijednosti imovine i izvora njena stjecanja. Porezna uprava imat će tako šest godina da naplati nečiji utajeni porez na dohodak, neovisno o tome kad je nabavljena imovina ili učinjeni drugi izdaci fizičkih osoba čiji izvori imovine nisu dokazani.

Prvo stari dug Više se neće moći odgađati uplata poreznog duga pokretanjem upravnog spora. Porezni dug naplatit će se odmah, radi zaštite državnog gospodarskog interesa, a porezni obveznik može ostvariti svoja prava pred nadležnim sudom, ako smatra da

9

U kompetitivnom okruženju Europske unije nerealno je očekivati brzu industrijalizaciju s velikim brojem zaposlenih.

Realno je poticati male, inovativne poduzetničke projekte koji će stvarati dodanu vrijednost i s vremenom generirati nova radna mjesta. Upravo to omogućavaju tehnološkoinovacijski centri, ključna je poruka Međunarodne konferencije o potpornim institucijama, održane u Bjelovaru. U potpornim institucijama – kao što su HAMAG, BICRO ili lokalne razvojne agencije - već postoji infrastruktura i ona u većini sredina ima ulogu centralnog mjesta generiranja, razvoja i podržavanja lokalnog poduzetništva. Poduzetničke potporne institucije mogu imati vodeću ulogu u mi-

nimiziranju učinaka tromosti velikih sustava, ali potrebna im je nacionalna strategija koja bi osigurala jasne smjernice i okvire rada, te odredila kriterije i indikatore uspješnosti rada tih institucija. Predsjednik Uprave HAMAG Investa Darko Liović najavio je da će potporna institucija kojoj je on na čelu od sljedeće godine davati i vrlo povoljne kredite malim poduzetnicima, te da će natječaj za bespovratne potpore trajati cijele godine. HAMAG je već ove godine za 70 posto povećao broj izdanih jamstava, dok im je ukupna vrijednost povećana za 60 posto. (D.Ž.)

15. kongres hotelijera

su mu povrijeđena, navodi se u obrazloženju zakona. Utvrđeno je i da se kod uplata poreza najpri-

Više se neće moći odgađati uplata poreznog duga pokretanjem upravnog spora je naplaćuje stari dug, bez obzira što je, primjerice, porezni obveznik naznačio da plaća dug iz novijeg razdoblja.

Ako u postupcima predstečajne nagodbe bude postignut dogovor da se poreznom obvezniku otpiše porezni dug, odluku o tome donosit će šef nadležne porezne uprave.

Ako dug koji se otpisuje premašuje 10 milijuna kuna, odluku će donositi ministar financija.

Izmjenom Općeg poreznog zakona ubuduće će svi obveznici PDV-a svoje prijave morati podnositi elektronskim putem. Do sada su to morali oni kojima je vrijednost dobara i obavljenih uslu-

ga bila veća od 800.000 kuna. Godišnje je stizalo oko 80.000 elektronskih prijava PDV-a, a sada će ih stizati oko 170.000.

Ministar financija Slavko Linić ocjenjuje da će se time pojednostaviti rad poreznika, a i obveznika poreza. Bit će, uz ostalo, jednostavnije utvrditi je li obrazac ispunjen prema pravilima što će štedjeti vrijeme i poreznicima i poduzetnicima.

Veće novčane kazne U Zakonu o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela Vlada je povećala iznose novčanih kazni.

Tako se za kaznena djela za koja je propisana ka-

zna zatvora od pet godina pravna osoba može kazniti od 15.000 do 10 milijuna kuna. Ranije je minimum bio 10.000 kuna.

Za djelo koje se kažnjava sa 15 i više godina minimalna novčana kazna iznosi 50.000 kuna, umjesto ranijih 20.000. Najviša novčana kazna za pravnu osobu može dosegnuti 15 milijuna kuna.

Donesena je i odluka o carinskoj kvoti za uvoz svinjskih šunki iz zemalja članica Europske unije.

Bez carine može se uvesti 2500 tona, a kvota će se uvoznicima raspodijeliti natječajem koji će provesti Ministarstvo poljoprivrede.

Zeleno svjetlo za energetsku učinkovitost Izmjenom Zakona o proračunu Vlada je utvrdila da obveze koje će jedinice lokalne i regionalne samouprave preuzimati u projektima energetske učinkovitosti javnih zgrada neće ulaziti u iznos zaduženja koji je dopušten tim jedinicama. Lokalne jedinice smiju se zadužiti do najviše 20 posto svojih godišnjih prihoda. Time bi projekt poticanja energetske učinkovitosti trebao dobiti značajan zamah. Početkom godine najavljeno je oko 400 natječaja za energetsku obnovu javnih zgrada, a provedeno ih je samo četiri ili pet, između ostalog i zbog ograničenja koje je postavljao Zakon o proračunu.

Osigurati rast kvalitete

U hotelima će se ove godine ostvariti 2,6 posto više noćenja nego 2011.

Broj noćenja u hotelima s četiri zvjezdice u Hrvatskoj 2002. godine iznosio je dva posto, a ove se godine povećao na 37 posto. Poboljšava se i iskorištenost kapaciteta, posebice u hotelima s pet zvjezdica, rekao je Neven Ivandić sa zagrebačkog Instituta za turizam na prošlotjednom 15. kongresu hotelijera Hrvatske. Pritom je napomenuo kako je prošle godine povećan ukupan prihod u hotelijerstvu, no to još nije bilo dovoljno da se smanje gubici hotelijerske industrije. “Poslovanje hotela u velikoj mjeri ovisi o veličini tvrtke kojoj hotel pripada. Oni koji ostvaruju prihod veći od 200 milijuna kuna po-

većali su i maržu profita, dok je lanjska godina bila iznimno teška turističkim tvrtkama koje su ostvarivale od 10 do 100 milijuna kuna prihoda”, istaknuo je Ivandić.

Naši hoteli imaju nižu učinkovitost poslovanja u usporedbi s drugim mediteranskim zemljama, i to zbog, kako je rečeno, većih troškova i viših cijena komunalnih usluga. Zbog svega toga hrvatsko hotelijerstvo mora osigurati rast kvalitetne i sadržajne ponude, a za to će biti potrebno dodatnih od 27.000 do 40.000 novih ležajeva u hotelima od 2018. do 2020. godine. O značaju hotelijerstva u hrvatskom turizmu govorio je i ministar turizma Veljko Ostojić koji je napomenuo kako će 2013. biti iznimno izazovna godina koju će, među ostalim, obilježiti početak primjene diferencirane stope PDV-a od 10 posto za turizam te uvođenje fiskalnih blagajni koje će pridonijeti smanjenju ilegalnog poslovanja. (S.P.)

10 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3754/3755, 26. studenoga 2012.

( 5000 kn inicijalna sredstva koja aktivni obrtnik dobiva od Grada Vukovara

( više od 80 mil kn

u infrastrukturu i pripremu kapitalnih

Kako lokalna uprava može pomoći poduzetnicima

Formalne mogućnosti mal stvarno se može i više Primjeri grada Vukovara i slavonske općine Antunovac ipak pokazuju kako lokalna uprava može dosta pomoći razvijanju zaposlenosti i boljim proračunskim prihodima Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

K

ada bi postojala neka europska ili svjetska nagrada za birokraciju koja kvalitetno zagorčava život ulagačima i poduzetnicima, Hrvatska bi zasigurno ozbiljno konkurirala za takva “priznanja”. O tome koliko lokalna i regionalna uprava – općine, gradovi i župa-

Znatan problem može predstavljati nepoznato vlasništvo nad nekom česticom, upozorava Obersnel nije – mogu pomoći poduzetnicima i skratiti im investicijske muke, razgovaralo se i na nedavnom godišnjem skupu predstavnika hrvatskih gradova i općina.

Najveći problem u segmentu poticanja poduzetništva je čitav niz administrativnih barijera koje najvećim dijelom dolaze s razine države.

Kako je u izjavi za Privredni vjesnik istaknuo riječki gradonačelnik i predsjednik Udruge gradova Republike Hrvatske Vojko Obersnel, riječ je o neriješnim imovinsko-vlasničkim odnosima.

“Ogromna je nesigurnost u trenutku kada se nešto kupuje jer se pitamo je li ono što kupu-

jemo doista vlasništvo onoga tko prodaje. Nadalje, u kontekstu neke velike investicije, znatan problem može predstavljati nepoznato vlasništvo nad nekom česticom.

Prekomplicirani su postupci izvlaštenja čak i za izgradnju komunalne infrastrukture. Sve to traje jako dugo. Osim toga, indirektne probleme izaziva i lokalna samouprava kroz prostorno-plansku dokumentaciju. Postupak bilo kakve izmjene je izuzetno složen, što zahtijeva poprilično vremena. Konkretno, gradovi imaju skromne mogućnosti. Oni mogu poduzetnike osloboditi nekih neporeznih davanja, mogu stvarati pretpostavke za razvoj kroz industrijske zone, te kroz izgradnju komunalne infrastrukture. I to su uglavnom sve mogućnosti”, kaže Obersnel.

Vukovar pomaže obrtnicima i poduzetnicima Takve mogućnosti maksimalno su pokušali iskoristiti u Vukovaru.

“Grad Vukovar, kao i predstavnici vlasti bilo kojeg drugog grada, općine ili županije vrlo jednostavno mogu kontaktirati s obrtnicima ili poduzetnicima kako bi pomogli u rješavanju problema u jednoj visokobirokratiziranoj državi kakva je Hrvatska. Utjecaj nekog čelnika ipak može otvoriti ili barem pomoći otvo-

riti neka vrata. Sramotno je da kod nekih projekata ili investicija od prve ideje i početka prikupljanja dokumentacije treba proći i po četiri godine kako bi projekt tek započeo”, ističe vukovarski gradonačelnik Željko Sabo, dodajući kako u Vukovaru nastoje maksimalno olakšati poslovanje.

Svaki obrtnik koji otvori aktivni obrt dobije od Grada Vukovara simboličnih inicijalnih 5000 kuna. Nadalje, u dvije tamošnje zone – gospodarskoj i poduzetničkoj - Grad omogućuje uvjete koji izrazito pogoduju investicijama. Tako ozbiljni ulagač u gospodarskoj zoni ne plaća komunalni doprinos što je svakako značajna stavka

za svakog investitora. K tome, ulagači su niz godina oslobođeni plaćanja komunalne naknade, a određene beneficije se ostvaruju i kroz Zakon o gradu Vukovaru.

“Naravno, kriza i velika nezaposlenost stvaraju nestrpljenje, izazivaju velika očekivanja i brza rješenja koja se primjenjuju prekasno. Pred nama je ulazak Hrvatske u Europsku uniju, a Vukovar će biti na samoj šengenskoj granici.

Pripremamo se da maksimalno iskoristimo pogodnosti koje će nam donijeti ta pozicija. Osobno sam uvjeren da ćemo za koju godinu imati problema kamo smjestiti sve gospodarstvenike”, zaključuje Sabo.

Seoska općina poželjna za život Posebno zanimljivi razvojni iskoraci zabilježeni su u Općini Antunovac.

Ovo naselje južno od Osijeka iz proteklog je rata izašlo totalno razrušeno.

Za razliku od većine okupiranih naselja u istočnoj Hrvatskoj, u Antunovcu se u to vrijeme nitko nije nastanio niti je itko živio. Stoga je pored srušenih obiteljskih kuća, gospodarskih zgrada i javnih objekata, devastirana i zapuštena cjelokupna komunalna, prometna i energetska infrastruktura.

Danas, točno 15 godina od početka povratka i obnove, Antunovac spada u rijetke općine, ne samo u Slavoniji nego i u Hrvatskoj, koje na za-

dnjem popisu stanovništva bilježe porast broja žitelja. K tome, za razliku od još uvijek mnogih seoskih, pa i prigradskih naselja u Slavoniji, današnji stanovnici Antunovca imaju svu potrebnu infrastrukturu za udobno življenje (vodoopskrba, kanalizacija, plinski sustav, javna rasvjeta i asfaltirane ulice i staze u svim naseljima). Nadalje, pored novih objekata osnovne škole, suvremene ambulante i postojeća dva dječja vrtića, gradi se novi vrtić kapaciteta stotinu djece vrtićke i jasličke dobi.

Upravo taj podatak govori o značajnom broju mladih obitelji povratnika s djecom, ali i o sve većem broju obitelji koje u Antunovac doseljavaju iz

11

www.privredni.hr Broj 3754/3755, 26. studenoga 2012.

( 50% ukupnog broja birača

uloženo

bilo je do sada potrebno za smjenjivanje (grado)načelnika

projekata u Antunovcu

Reforma lokalne samouprave

e–

Trećina birača smjenjivat će (grado)načelnike

Bauk smatra da se istovremenim raspuštanjem skupštine/vijeća i referendumom o povjerenju (grado)načelniku u slučaju nedonošenja pozitivne poduzetničke klime, a time i većoj proračuna ponovno uspostavlja ravnoteža između izvršne i predstavničke vlasti, koja je sada narušena u korist izvršne vlasti zaradi, umjesto uobičajenih primjera proračunskih ulaganja.

drugih sredina Osječkobaranjske županije, pa i Slavonije. Samo u zadnjih sedam godina u toj je općini u izgradnju infra-

Administrativne barijere su najveći problem u segmentu poticanja poduzetništva strukture i pripremu kapitalnih projekata uloženo više od 80 milijuna kuna.

No, pored stvaranja standarda življenja primjerenog urbanim sredinama 21. stoljeća, u Općini Antunovac otišli su korak dalje. Pokrenuli su izgradnju gospodarske zone, ali tako da općinski proračun na tome

Zadržavanje benefita Riječ je o jedinstvenom modelu aktiviranja i ulaganja privatnog kapitala uz zadržavanje svih benefita gospodarskog razvoja općine i šire okolice.

Općina je zemljište površine 14 hektara 2010. godine ponudila na prodaju putem javnog natječaja uz uvjet da se tamo napravi gospodarska zona. Odabrani investitor je izgradio komunalnu infrastrukturu (električna energija, vodoopskrba, kanalizacija, plin, telekomunikacije i internetska mreža, ceste unutar zone, parkirališna mjesta, nogostupi i javna rasvjeta), a svoj interes - vraćanje uloženog i daljnju zaradu ostvaruje prodavanjem čestica poduzetnicima. Tako su u prvoj polovini ove godine izgrađeni i s radom započeli objekti Perutnine Ptuj i Crodux-plina s četrdesetak zaposlenih. Uskoro će s izgradnjom svojih objekata započeti još četiri investitora što će donijeti nova radna mjesta, a time i dodatne prihode Antunovcu.

“U idućih četiri do pet godina očekujemo nove investitore, te maksimalnu zaposlenost do 500 osoba. Prioritet pri zapošljavanju imaju stanovnici naše općine u kojoj je danas 300 nezaposlenih”, optimistički najavljuje načelnik Općine Antunovac Ivan Anušić.

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

O

d tri sporna rješenja u novom zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, dva su i dalje sporna, ali u jednome se, po svemu sudeći, došlo do suglasja između ministra uprave Arsena Bauka i Hrvatske zajednice županija. Riječ je uvjetima za referendum kojim bi birači mogli opozvati svog (grado)načelnika.

Dosadašnje rješenje, prema kojemu je za opoziv bilo nužno da na referendum izađe više od 50 posto ukupnog broja birača, bit će zamijenjeno odredbom da za opoziv mora glasati trećina ukupnog broja birača, bez obzira koliko je birača izišlo na referendum.

O preostalim dvjema spornim odredbama suglasja i dalje nema.

Bauk smatra da se istovremenim raspuštanjem skupštine/vijeća i referendumom o povjerenju (grado)načelniku u slučaju nedonošenja proračuna ponovno uspostavlja ravnoteža između izvršne i predstavničke vlasti. Sada je ta ravnoteža, prema Bauku, narušena u korist izvršne vlasti jer u slučaju da se proračun ne donese, skupština/vijeće se raspušta, a (grado)načelnik ostaje na vlasti. S druge strane, predsjednik Hrvatske zajednice županija Božo Galić tvrdi da se takvim rješenjem

(grado)načelnike kažnjava za nešto što nije njihova odgovornost te da bi, ako ministar već inzistira na takvom rješenju, bilo bolje vratiti se na prethodni sustav u kojem su skupštine/vijeća birale (grado)načelnike.

Otvorene liste Treći sporni dio zakona je prebacivanje nekih ovlasti sa skupštine/vijeća na (grado)načelnike, prije svega ovlasti imenovanja članova uprava i nadzornih odbora ustanova čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave. Sada tu ovlast imaju skupštine/vijeća, a Bauk bi je predao (grado)načelnicima jer smatra da to prirodno pripada izvršnoj vlasti. Župani se ne sla-

žu i zauzimaju se ili za zadržavanje postojećeg rješenja ili za imenovanje putem usuglašavanja izvršne vlasti i predstavničkog tijela.

Sada je prekasno za uvođenje otvorenih lista već na sljedećim lokalnim izborima Naposljetku, ono oko čega postoji suglasje, ali neće biti sada uvedeno su tzv. otvorene liste na kojima birači mogu glasati ne samo za pojedinu listu, nego i za pojedinog kandidata na toj listi. Takvo rješenje već je uvedeno za izbore za Europski parla-

ment, ali Bauk smatra da je sada prekasno uvoditi ga već za sljedeće lokalne izbore.

O smanjivanju broja županija Bauk i župani nisu razgovarali jer je to pitanje za Vladino Vijeće za decentralizaciju na čijem je čelu potpredsjednik Neven Mimica. Ipak, Galić smatra da ukidanje županija ne može biti cilj po sebi. Prvo treba odrediti tko obavlja koje javne ovlasti i iz toga definirati koliko je i kakvih jedinica lokalne samouprave potrebno, kaže Galić. Onima koji tvrde da bi se smanjivanjem broja županija, gradova ili općina uštedio velik novac, Galić poručuje: velika ušteda je velika iluzija.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3754/3755, 26. studenoga 2012.

( 1700 radnika ( više od 100 mil € zaposleno u Dalekovodu

težak dogovoreni posao u Norveškoj

Dugovi Dalekovoda oko pola milijarde kuna

Račun blokiran, radnici dva mjeseca bez plaće Ne bude li se problem riješio ovaj tjedan, sindikati će organizirati štrajk, a to bi dodatno moglo narušiti poslovanje Dalekovoda koji ima ugovorene poslove u Hrvatskoj i inozemstvu Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

R

adnici Dalekovoda upozorili su prošli tjedan da nisu dobili plaće za rujan i listopad, a nisu sigurni ni kada će ih dobiti. Račun Dalekovoda je, naime, u blokadi već više od tri tjedna, zbog dugova na ime kredita koje je prethodnih godina podizala bivša uprava, i to, kako sindikati pretpostavljaju, u iznosu od gotovo pola milijarde kuna. Zbog toga je sada bez plaće nešto više od 1700 radnika.

“Hoćemo plaće; institucije, pokrenite se”, izvikivali su radnici na prosvjedu upozorenja koji je

održan ispred Uprave Dalekovoda. Vedran Dragičević, predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske, rekao je da će sindikat poduzeti sve dozvoljene sindikalne akcije ako se plaće ne isplate, a to uključuje i štrajk. To su zarađene plaće, naglasio je Dragičević, a blokada je zbog dugova iz prošlosti. Nova uprava nije ništa kriva, ali od nje i Vlade očekuje da se problem brzo riješi. Smatra da država ne može dopustiti da 1700 radnika gladuje, niti dozvoliti daljnju deindustrijalizaciju Hrvatske.

Iako se vjerovalo kako će se u toku tjedna postići dogovor s najvećim vjerovnicima - bankama

štetio kod međunarodnih partnera. No razumijemo da radnici ne mogu raditi bez plaća”, kratko je komentirala Ivana Radić.

Privredni vjesnik je, podsjetimo, 14. studenoga prošle godine objavio

Većinski vlasnici Dalekovoda su mirovinski fondovi o deblokadi računa kako bi se plaće mogle isplatiti, glasnogovornica Dalekovoda Ivana Radić potvrdila nam je kako dogovor nije postignut te da svi očekuju rješenje ovoga tjedna. Dragičević nam je potvrdio da je moguć i

štrajk ne bude li se problem riješio, a time bi se vrlo vjerojatno stvorio dodatni problem jer Dalekovod ima posla i u Hrvatskoj i u Norveškoj gdje je dobio posao težak više od 100 milijuna eura. “Sigurno da bi nam štrajk na-

intervju s bivšim predsjednikom Uprave Lukom Miličićem u kojem je on priznao da se u godinama kada je Dalekovodu išlo dobro, od 2006. do 2009., nije vodilo dovoljno računa o štednji za teža vremena. Kada se dogo-

dila recesija, Dalekovod, unatoč poslovima koje je dobivao na stranim tržištima, nije mogao kompenzirati gubitak koji je stvoren na domaćem tržištu.

U jeku afere Fimi medije Miličić je i priznao da je Dalekovod HDZ-u dao četiri milijuna kuna.

Inače, većinski su vlasnici te tvrtke, koja postoji još od 1949. godine i koja uz maticu ima 27 povezanih društava, mirovinski fondovi koji su ga 2010. dokapitalizirali sa 100 milijuna kuna. Uz mirovince, dionice Dalekovoda još imaju i Telegra, Hypo banka, tvrtke Drugi i Prvi park, Privredna banka Zagreb i Hrvatska poštanska banka.

Sanacija Croatia Airlinesa

Dugove iz prethodnih godina pokrit će porezni obveznici Za zadužene građane nema otpisa duga, dok za tvrtke postoji takva mogućnost, izjavio je nedavno ministar financija Slavko Linić.

Upravo to sada se događa u Croatia Airlinesu (CA), čija je bivša uprava na čelu s Ivanom Mišetićem prethodnih godina uspjela nagomilati čak 450 milijuna kuna duga obrtnog kapitala i stvoriti znatan dug prema državi. Kako je rečeno na prošlotjednoj konferenciji za novinare koju su održali ministar pomorstva,

prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić i novi predsjednik Uprave CA Krešimir Kučko sa suradnicima, Croatia

Posao bi, prema trenutačnoj računici, moglo izgubiti 109 radnika Airlines više nije mogao odgađati plaćanje inozemnim dobavljačima i prijetio mu je stečaj. Kako do njega ne bi došlo, Vlada će kroz dvije faze do-

kapitalizirati CA s više od 800 milijuna kuna.

U prvoj će fazi dugovanje od 685 milijuna kuna prema državi pretvoriti u temeljni kapital tvrtke, a nakon toga planira se kroz novo izdavanje dionica kompaniji osigurati dodatnih 150 milijuna kuna. U planu je i smanjenje dugotrajne imovine za 458 milijuna kuna te povećanje flote za jedan zrakoplov 2015. godine.

Ovaj scenarij - prema kojem bi se i broj zaposlenih kroz dokup staža i isplatu otpremnina smanjio za

oko 10 posto - dobio je zeleno svjetlo Vlade, no trebaju ga još prihvatiti i povlašteni dioničari te sindikati.

Ušteda od 284 milijuna kuna CA trenutačno ima 1130 zaposlenih, a posao bi moglo izgubiti 109 njih. Ako se prihvati plan restrukturiranja, CA bi do 2017. trebao uštedjeti 284 milijuna kuna. Na dugove je utjecala, rekao je Hajdaš Dončić, cijena goriva, interna neefikasnost sustava te izrazita sezonalnost

poslovanja. Istovremeno, najveća vrijednost kompanije je u njenom utjecaju na turizam (po vrijednosti izvoza je na sedmom mjestu), a eventualno nerestrukturiranje imalo bi zaista velike posljedice za Hrvatsku. Kako je rekao Krešimir Kučko, gašenje CA stvorilo bi gubitak gospodarstvu od najmanje 619 milijuna kuna bez neto plaća, imalo bi nega-

tivne posljedice na promet hrvatskih zračnih luka, kontrolu leta, Inu, izostala bi podrška turizmu... Eventualno prepuštanje tržišta stranim prijevoznicima značilo bi i gubitak prava na pojedinim zračnim lukama koje se ne vode u poslovnim knjigama (oko 20 milijuna eura), te svih prava i licenci povezanih sa zračnim prijevozom. (J.F.)

// tehnokutak poseban prilog privrednog vjesnika U SURADNJI S UDRUŽENJEM ZA TELEKOMUNIKACIJE HGK-a

20

Privredni vjesnik

3754 3www.privredni.hr 755

26. studenoga 2012.

godina interneta u Hrvatskoj

Preko Austrije u svijet Širokopojasni pristup internetu jedno je od glavnih područja rasta na tržištu elektroničkih komunikacija Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

H

rvatska akademska i istraživačka mreža CARNet nedavno je obilježila 20. obljetnicu uspostave prve hrvatske internetske veze. Tako je, može se reći, 17. studenog 1992. godine započelo doba interneta u Hrvatskoj. U svijetu, pak, ono je započelo prije nešto više od 44 godine. Prva internetska veza Hrvatske - točnije, CARNetovih računala - sa svijetom, uspostavljena je preko Austrije. Brzina spajanja tada je iznosila 64 kbps-a (kilobita po sekundi).

Danas širokopojasni pristup internetu polako istiskuje uskopojasni,

odnosno dialup. Razlog tomu je praktičnost širokopojasnog pristupa, veće brzine prijenosa podataka i korisnički paketi s neograničenim prometom.

Valja naglasiti kako prije 20 godina nije bio moguć pristup internetu u pokretnoj mreži. Sada, pak, pristup internetu moguć je putem pokretne i nepokretne mreže.

Goran Škvarč, koordinator informiranja i odnosa s javnošću u CARNetu, kaže kako je nakon strelovitog porasta broja korisnika interneta u Hrvatskoj vidljiva blaga stagnacija. “Razlog tomu je zasićenje tržišta. Međutim, pojavom pametnih telefona i tablet računala, pristup internetu više ne ovisi o fiksnom priključ-

ku i tu se iz dana u dan i dalje bilježi znatan rast”, objašnjava.

Zatim, jedno od glavnih područja rasta na tržištu elektroničkih komunikacija je širokopojasni pristup internetu. Tako je, prema podacima Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM), broj priključaka širokopojasnog pristupa internetu na kraju drugog tromjesečja dosegnuo brojku nešto veću od 1,2 milijuna, što je oko dva posto više nego na kraju prvog tromjesečja.

Zanimljiva je činjenica da oko 50 posto kućanstava u nas ima internet.

Nadalje, broj priključaka putem pokretnih mreža porastao je za 6,4 posto u odnosu na prethodno

razdoblje, te je na kraju drugog tromjesečja dosegnuo gustoću od 7,7 posto.

Zabilježen je i rast broja širokopojasnih priključaka putem nepokretne mreže za oko jedan posto.

Veća ulaganja Prema broju korisnika interneta, nastavlja Škvarč, Hrvatska je lider u odnosu na zemlje bivše Jugoslavije. “Ali pitanje je je

U Hrvatskoj je trenutačno registrirano 78.269 hr domena

li tako i kada se promatra statistika u odnosu broja korisnika prema ukupnoj populaciji”, napominje on dodavši kako dolaze nove i brze tehnologije pristupa. Ponajprije, to je mreža četvrte generacije LTE (Long Term Evolution) koja pruža velike brzine prijenosa podataka, te optička telekomunikacijska infrastruktura FTTH (Fiber to the Home). “Stoga

će se pojavom novih uređaja i sadržaja te većom ponudom usluga, tržište i broj korisnika dalje širiti”, smatra Škvarč.

U Hrvatskoj je trenutačno registrirano 78.269 hr domena, od čega 53.088 besplatnih, a 10.825 naplatnih domena. K tomu, registrirano je 12.481 com.hr domena te 1515 from.hr domena.

Inače, hrvatsko tržište elektroničkih komunikacija u drugom je tromjesečju zabilježilo porast ulaganja u materijalnu imovinu. Ponajprije, to je rezultat ulaganja u pristup internetu putem pokretnih mreža, kao i u opremu koja omogućava prelazak korisnika u nepokretnim komunikacijama na nove tehnologije.

2 // tehnokutak

Privredni vjesnik Broj3754/3755, 26. studenoga 2012.

Europa, Hrvatska i internet

Prostor za mlade i školovane Lani je više od dvije trećine domaćinstava u EU-u uvelo širokopojasni internet – što je skok od 26 posto prema 2007. ili 38 posto u odnosu na 2006. godinu Lada Stipić - Niseteo niseteo.lada@skynet.be

T

ri od četiri stanovnika Europe koristi internet. Neki to čine češće, svakodnevno (56 posto, od čega 91 posto otpada na najmlađu populaciju između 16 i 24 godine), a neki pak rjeđe (68 posto stanovništva makar jednom tjedno posjećuje mrežu svih mreža).

Kao i u svim novijim tehnologijama, korištenje interneta odgovara ugrubo razini BDP-a, pa su tako u tome aktivniji građani bogatijih zemalja.

Prema podacima Eurostata, 54 posto stanovnika Rumunjske, 46 posto Bugarske, 45 posto Grčke, 41 posto Cipra ili Portugala u životu nisu ni privirili na mrežu - isto nije iskusilo samo pet posto Šveđana te po sedam posto Nizozemaca i Danaca, osam posto Luksemburžana i devet posto Finaca.

Upotreba interneta ima veze i s obrazovanjem. Naime, dvostruko više visokoobrazovanih građana je na internetu u odnosu na populacijski prosjek i oni su jedina kategorija koja je, istina za sitan postotak, nadmašila zagrižene korisnike, mlađariju.

Hrvatska je, prema Eurostatovim podacima, u donjem europskom domu prema korištenju interneta - 58 posto njezinih stanovnika upotrebljavalo ga je u zadnja tri mjeseca. Europski pak prosjek je 71 posto. Švedska sa 93 posto drži EU rekord. Od dvije nordijske zemlje izvan Europske unije, Island ima vrtoglavih 95 posto korisnika interneta, a Norveška 93 posto.

Isplativo e-bankarstvo Prema ciljevima iz tzv.

Digitalne agende za Europu, do 2015. godine tri četvrtine populacije koristit će internet svakodnevno.

Do cilja manjka sedam postotaka i odgovor kako izglačati dramatične razlike između zemalja i stanovništva.

Kako bi se dostigao cilj, možda i prije sredine desetljeća, brinu se nacionalne administracije. One su dobar dio svoje komunikacije s građanima već prebacile online. Tako je internet izvor svih potrebnih podataka za poljoprivrednike, inženjere, na-

Do 2015. godine tri četvrtine populacije svakodnevno će koristiti internet

stavnike i učenike. Njime poslodavci učestalo šalju sve obavijesti zaposlenima, počevši od radnog rasporeda pa do platne liste. Uvriježeno je i to da se najobičnija razmjena računa s tvrtkama za opskrbu električnom energijom ili plinom obavlja elektronskim putem. Banke su odavno zaključile kako se više isplate e-mailovi i e-bankarstvo od klasične, stare komunikacije, a e-zdravstvo je već izvjestan broj godina više dio svakodnevice negoli san nekolicine vizionara.

Iz svih ovih brzih promjena slijedi novi niz Eurostatovih podataka. Tako su prema učestalosti korištenja najzagrižljiviji Islanđani, 88 posto će ih svakodnevno biti online. Europski je prosjek dnevnih aktivnosti 56 posto, hrvatski 44 posto, što je blizu Poljskoj, Portugalu ili Cipru. K tomu, 55 posto Hrvata će se internetom prošetati najmanje jednom tjedno, naspram 68 posto stanovnika EU27, 86 posto Finaca ili Litvanaca. Blizu Hrvatskoj su Cipar i Portugal, nešto su manje aktivni Grci, Bugari i Rumunji.

Lani je više od dvije trećine domaćinstava u EU-u uvelo širokopojasni internet – što je skok od 26 posto prema 2007. ili 38 posto u odnosu na 2006. godinu. Najmanje devet od 10 domaćinstava prikopčano je na širokopojasnu mrežu u Nizozemskoj,

Luksemburgu, Švedskoj i Danskoj. Ispod 50 posto su Bugarska, Rumunjska i Grčka... ne i Hrvatska koja je dohvatila 56-postotnu pokrivenost.

Britanci vole online kupnju Ankete su izvukle i informacije poput one da je prosječan Europljanin u 2010. godini češće tražio podatke o dobrima i uslugama negoli godinu kasnije. Uzrok tomu je, naravno, kriza. Po pravilu, četvero od petero Europljana će do tih podataka dolaziti putem mreže.

Polovina građana koristi internet za informacije i kupnju usluga vezanih za putovanja, poput putnih karata ili smještaja. U 2010. godini više od 50 posto ljudi koji čitaju novine to je činilo putem interneta. Štoviše, njihov broj naglo raste, a klasična, papirnata, tiskana izdanja gube publiku, često se i gase. Polovina Euro-

pljana na internetu nalazi informacije o zdravlju.

Porast nezaposlenosti prebacio je interese građana u sferu internetske potrage za podacima o obrazovanju, doškolovanju i zapošljavanju.

Putem interneta glasuje i 10 posto Europljana. Svaki peti će na mrežu staviti ili tamo potražiti mišljenja i ocjene o društvenim i političkim temama.

U zadnjih godinu dana, tri od pet korisnika interneta kupovalo je na mreži svih mreža. Najaktivniji su stanovnici Velike Britanije, europski rekorderi s više od 80 posto iskustva u shoppingu. S druge pak strane, to je činilo 13 posto Rumunja i Bugara. Najveći je porast kupaca na internetu od 2009. naovamo zabilježen u Sloveniji i Latviji (10 posto).

Zatim, troje od desetero građana EU-a koristilo je opciju elektronskog sla-

nja dokumentacije tijelima državne uprave. Ispunjavanje poreznih prijava elektronskim putem od izuzetka prelazi u pravilo.

Najagilniji u e-upravi su Danci, od kojih je gotovo 90 posto putem interneta u najmanju ruku skinulo traženi administrativni obrazac.

Međutim, ima i problema. Tako je trećina korisnika interneta u EU27 tvrde podaci objavljeni na Dan sigurnosti interneta, 8. veljače - pokupilo nekakav virus, iako 84 posto upotrebljava sigurnosni softver. K tomu, tri posto korisnika je zbog zloupotrebe brojeva s njihovih kreditnih kartica zabilježilo financijske gubitke.

U Hrvatskoj je to nešto niže, oko dva posto. Najviše je virusa i muka s njima u Bugarskoj (58 posto korisnika interneta), Malti, Slovačkoj, Mađarskoj i Italiji, a najmanje u Austriji (14 posto), Irskoj, Finskoj i Njemačkoj.

3

www.privredni.hr Broj3754/3755, 26. studenoga 2012.

HospITal days

Dobar informatičar vrijedi kao dobar kirurg Hrvatska trenutačno u bolnicama zapošljava samo 180 informatičara, što je znatno manje od svjetskog prosjeka od 2,9 posto Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

H

rvatska se prema izdvajanjima za informatiku u zdravstvu nalazi znatno ispod svjetskog prosjeka koji iznosi 3,2 posto. Naime, Ivan Maglić, regionalni direktor Gartnera, svjetske savjetodavne tvrtke koja analizira, procjenjuje i prati trendove u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji, nedavno je predstavio podatke prema kojima jednako poražavajuće zvuči i to da Hrvatska trenutačno u bolnicama zapošljava samo 180 informatičara, što je znatno manje od svjetskog prosjeka od 2,9 posto. Primjerice, u KBC-u Zagreb, koji je pozitivan primjer, od 5500 zaposlenih samo su 24 informatičara što je 0,44 posto.

Iako po broju informatičara u zdravstvu kaska za svijetom, Hrvatska se može podičiti postojanjem tvrtki koje se bave razvojem softvera za taj sektor. Tako su Hrvatski Telekom i softverska tvrtka IN2 na konferenciji HospITal days najavili uslugu integriranog informacijskog sustava za zdravstvene ustanove u oblaku. Riječ je o cloud inačici IN2-ovog Integriranog bolničkog informacijskog sustava (IBIS), koji je podrška medicinskom, ekonomskom i poslovnom upravlja-

nju bolnicama i drugim zdravstvenim ustanovama.

Višnja Lovrek, voditeljica projekta eZdravlje u

Hrvatskom Telekomu, istaknula je kako su glavne prednosti IBIS rješenja u oblaku mogućnost fokusiranja korisnika isključivo na primarnu djelatnost, velika sigurnost i dostupnost podataka i aplikacija, skalabilnost te fleksibilnost. “U uvjetima teške financijske situacije u zdravstvu, ova usluga mogla bi institucijama olakšati uvođenje informacijskog sustava i pripadajuće in-

frastrukture budući da nema početnih ulaganja, nego se cjelokupna usluga plaća svaki mjesec”, rekla je Višnja Lovrek.

Medicina kao unosan brend Branka Lasić, direktorica Sektora zdravstva u IN2, kaže nam kako su neki segmenti hrvatskog zdravstva, kao što su primarna zdravstvena zaštita i ljekarne, dosta dobro informatički podržani. “Pacijentima su tako dostupni eRecepti, odne-

davno i eNaručivanje. Pozitivno je i to što je Hrvatska dosadašnju informatizaciju uspjela financirati iz proračuna, dok su neke druge članice Europske unije to radile pomoću fondova koji će nama tek biti na raspolaganju”, objašnjava.

Međutim, situacija u bolnicama, u kojima se obavlja najveći dio liječenja i dijagnostike, daleko je od zadovoljavajuće. “Naime, gotovo 40 posto bolnica, od kojih su tri KBC-a, uopće nema implementirane bolničke informacijske sustave (BIS), ponajprije zato što se za IT izdvaja manje od jedan posto ukupnog proračuna. BIS sustavi iznimno su važni u procesu liječenja, njihovom implementacijom liječnici imaju točne i pravovremene podatke o dijagnostičkim i specijali-

Gotovo 40 posto bolnica nema implementirane bolničke informacijske sustave stičkim pregledima obavljenim za tekućih, kao i bivših liječenja. Pacijent više ne mora nositi stare nalaze jer su svi dostupni u sustavu. Informatizacija je ključna i za racionalno upravljanje bolnicama, odnosno optimizaciju poslovanja, bolju troškovnu efikasnost i bolju iskori-

štenost resursa”, napominje Branka Lasić.

Na središnjem okruglom stolu o izazovima u provedbi nacionalnih projekata u sklopu ove konferencije, koju je i organizirala tvrtka IN2 u suradnji s HT-om, ministar zdravlja Rajko Ostojić naglasio je kako “dobar informatičar vrijedi koliko i dobar kirurg”.

Informatizacija je ključna za racionalno upravljanje bolnicama Govoreći o budućnosti hrvatske medicine, ministar je rekao kako je to brend koji će biti unosan. “Moramo omogućiti dostupnost usluga svim građanima Hrvatske, a onda ići u izvoz. Hrvatska medicina će biti visokoprofitabilna”, ustvrdio je Ostojić dodavši kako jamči da će se ta vizija dogoditi.

Valja naglasiti kako je Vlada pokazala jasnu strategiju kad je u pitanju informatizacija zdravstva.

Osim predstavljanja prvih iskustava s nedavno pokrenutim projektima eListe i eNaručivanje, koje na nacionalnoj razini nemaju ni mnoge naprednije države, najavljeni su i novi projekti poput eKartona.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) Siniša Varga pojasnio je kako će uvođenjem tog projekta pacijenti moći imati uvid u svoje nalaze u svakom trenutku i na svakom mjestu.

Tehnologije smanjuju troškove Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave Hrvatskog Telekoma, naglasio je kako najbolje prakse pokazuju da primjena novih tehnologija u zdravstvu dovodi do realnog smanjenja troškova te donosi brojne prednosti kako za pacijente tako i za liječnike, medicinske sestre i sve zaposlene u sektoru.

“Ukoliko želimo ostvariti napredak u zdravstvenom sustavu, moramo shvatiti da je ulaganje u zdravstvo i njegovu informatizaciju dugoročno s višestrukom isplativošću. Tehnološka rješenja uvelike povećavaju učinkovitost zdravstvenog sustava koja je iznimno važna za društvo i svakog pojedinca”, istaknuo je.

Na potrebu korištenja računalstva u oblaku ukazao je i direktor Microsofta Hrvatska Ivan Vidaković istaknuvši kako se troškovi mogu smanjiti korištenjem clouda, u kojem će u budućnosti četvrtina podatkovnog prostora biti vezana uz zdravstvo.

4 // tehnokutak // tehnoVIJESTI Suradnja Končara i HT-a Končar i Hrvatski Telekom sklopili su ugovor o rekonstrukciji postojećeg objekta HT-a u Selskoj cesti u Zagrebu i njegovom opremanju u novi podatkovni centar. Cilj projekta je proširenje infrastrukture HT-a kojom će se omogućiti pružanje novih usluga krajnjim korisnicima na hrvatskom tržištu s posebnim naglaskom na ICT usluge. Ugovor je vrijedan više od 60 milijuna kuna.

intervju: IVAN GABRIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE COMBISA

Informatika je duboko p Gdje god se radi o prilagodbi tehnologija ili rješenjima za korisnike koja funkcioniraju na ovom specifičnom tržištu, hrvatske su tvrtke u prednosti pred globalnima

Radionica Internet marketing Zagorska razvojna agencija u suradnji s Ministarstvom poduzetništva i obrta, u sklopu programa Obrazovanje za poduzetništvo provodi edukativne radionice. Sljedeća radionica Internet marketing održava se 29. i 30. studenog u Krapini. Ključna svrha radionice je promocija i podizanje razine svjesnosti o poslovanju i proizvodima putem interneta.

Besplatni certifikat za srednjoškolce Čak 500 učenica i učenika viših razreda srednjih škola u Hrvatskoj ponovno ima priliku steći Microsoftov certifikat – potpuno besplatno. Naime, Moj prvi Microsoft certifikat besplatna je akcija certifikacije za srednjoškolce koju provodi Visoko učilište Algebra - Visoka škola za primijenjeno računarstvo, u suradnji s Microsoftom Hrvatska.

Microsoftovi certifikati industrijski su standard u računarskom sektoru, a učenicima se pruža prilika da prije upisa na studij steknu prvi međunarodno priznati certifikat.

Privredni vjesnik Broj3754/3755, 26. studenoga 2012.

Inženjerski duh nosi sa sobom kontinuirano istraživanje Imamo li dobru obrazovnu podlogu za inženjere?

- Obrazovni sustav za inženjere elektrotehnike jednak je kao i za, recimo, zidare. To može biti dobro, ali i loše. Ono što inženjerski duh nosi sa sobom je kontinuirano istraživanje. Fakultet elektrotehnike i računarstva je vrlo dobra edukacijska i odgojna ustanova. Međutim, nedovoljno se ulaže u sustav i to se nije promijenilo zadnjih tridesetak godina. Riječ je o toliko velikim zahvatima da ukoliko danas u školstvu napravimo određene promjene, one će vjerojatno biti vidljive i donijeti željene rezultate tek u idućih 15 godina. Ipak, riječ je o nužnom koraku koji valja odmah učiniti.

Sama struka je globalno orijentirana. U odnosu na mnoge druge struke, priličan broj ljudi u ICT-u radi u inozemstvu. Također, primjetan je broj onih koji se odluče vratiti u Hrvatsku.

To je dobro, ta svježa krv, protok i razmjena informacija koja nam daje potrebnu žilavost i koja na neki način nadomješta ono što bi edukacijski sustav sam po sebi trebao dati.

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

C

ombis, osnovan 1990., tijekom godina razvio se u regionalnog sistem integratora sa značajnim iskustvom u savjetovanju, razvijanju, uvođenju, integraciji i održavanju cjelovitih složenih informatičko-aplikativno-komunikacijskih rješenja po načelu “ključ u ruke”. Tvrtka 2010. godine postaje članicom T-HT Grupe, čime je tržištu predstavljen širok spektar objedinjenih informatičko-telekomunikacijskih poslovnih rješenja i usluga.

Combis je aktivan i u regiji, a u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Srbiji zapošljava 340 osoba.

Ivan Gabrić, predsjednik Uprave Combisa, smatra kako je ICT tržište u Hrvatskoj dosta dobro razvijeno.

U kojem segmentu ICT-a hrvatske tvrtke mogu ponuditi svoje proizvode i usluge?

- Gdje god se radi o prilagodbi tehnologija ili rješenjima za korisnike koja funkcioniraju na ovom ipak specifičnom tržištu, tu su hrvatske tvrtke sigurno u prednosti pred globalnima.

A mislim da je riječ o većini poslova. Na koncu, informatika je u onom smislu kako je mi percipiramo ponajprije poslovna djelatnost. Stoga, biti uz korisnike, slušati kako oni posluju, razmišljati kako možemo to poboljšati i potom to pretočiti u softver - naš je osnovni posao.

S druge strane, neke stvari koje su postale tehnološka svakodnevica nema smisla razvijati u Hrvatskoj. Primjerice, elementi koje koristimo kao gradivne u našim softverskim rješenjima najčešće se razvijaju negdje drugdje.

5

www.privredni.hr Broj3754/3755, 26. studenoga 2012.

// tehnoVIJESTI

prodrla u svakodnevicu Što očekujete od ulaska u Europsku uniju?

- Mislim da je svima jasno kako je današnji ulazak u EU bitno drugačiji nego što je bio prije desetak godina. Čini mi se kako EU danas nije više u prilici toliko se posvetiti zemljama koje mu se pridružuju. S druge strane, Hrvatska kao nova članica ima svojih problema. Stoga mislim da Hrvatskoj ulazak u EU više nije toliko u fokusu kao što bi to bio u nekim drugim uvjetima - prije, recimo, pet godina. Tada bi nam ulazak u EU bio centar svijeta. Danas nam je to jedna od bitnijih stvari, ali nije jedina.

Gdje je u svemu tome informatika?

- Ona je solidno pozicionirana jer je riječ o globalnoj industriji i znanjima.

Naravno, postoje tržišne posebnosti, dok se na tehnološkoj razini radi o globalnim industrijskim standardima. U tom kontekstu većina naših tvrtki već se dobro snašla.

Hrvatska pak kao tržište koje se otvara EU-u nije nešto fundamentalno zanimljivo da možemo očekivati veća ulaganja.

Tako da se situacija ne bi trebala značajno promijeniti. Ukratko, hrvatske tvrtke ostat će oslonac informatike u našoj zemlji, a globalne kompanije s njima su na tržištu već gotovo 20 godina, tako da je situacija već zadana, određena. Mislim da je pred nama evolutivni razvoj, a ne skokovit.

Ulazak Hrvatske u EU više nije toliko u fokusu kao što je to bio prije, recimo, pet godina Nadalje, dosta je projekata koji nas ulaskom u EU čekaju, koji su više ili manje informatički intenzivni. To je za nas do-

godinama pokazuje pozitivne pomake.

Međutim, što se tiče investicija, poslovni segment će u idućih nekoliko godina biti konzervativan.

Standardno tržište potrošačke

bra stvar koju ćemo probati iskoristiti kako bismo revitalizirali ovaj segment poslovanja koji zajedno s drugim djelatnostima prolazi kroz turbulentna vremena.

Neki globalni, ali i domaći igrači, sele poslovanje iz Hrvatske, zašto?

- Ponajprije, za razliku od nas koji smo emotivno i poslovno fokusirani isključivo na lokalno tržište, velike tvrtke to nisu. One procjenjuju kako važnost hrvatskog tržišta u regionalnom smislu nije takva kakva je bila prije par godina. K tomu, kriza je pridonijela tome da one moraju smanjivati operativne troškove. Tamo gdje se investiralo s lakoćom prije nekoliko godina, sada se uvelike štedi.

Zbog toga, uprave kompanija odlučuju o tome koje su to zemlje u središtu neke regije u kojima je moguće smanjiti troškove poslovanja. Potom neki sele svoje poslovanje i to je sasvim prirodno.

Moram naglasiti kako je odluka o selidbi ujedno stvar strateškog određivanja koje može već u kraćem roku do pet godina polučiti pozitivne pomake. No isto tako valja prebroditi niz kratkoročnih negativnih udara, ponajprije poreznih, koje takvo strateško određivanje povlači za sobom. Je li informatika grana koja je u tom slučaju najviše pogođena, nisam siguran, jer mi kao djelatnost u zemlji nismo toliko veliki. Međutim, neke druge djelatnosti koje su bitne mislim da sigurno jesu.

Kada gospodarstvo ponovno krene prema gore, mislim da će se vratiti pozitivan trend i da će tvrtke povećavati svoje operacije na onim tr-

žištima s kojih su s e prethodno odlučile preseliti. No u sljedećih nekoliko godina nastavit će se ovaj trend selidbe poslovanja.

Ima li to veze s doprinosima na zaposlenike?

- Naravno. Svatko tko se time bavi, kada usporedi doprinose koje valja platiti za zaposlenike ali i nizom drugih parametara s onima u, primjerice, Bugarskoj ili Rumunjskoj, shvati kako je Hrvatska u financijski nepovoljnijem položaju.

Kojem segmetu ICT-a u budućnosti predviđate rast i pad, a kojem stagnaciju?

- Kratkoročno gledajući, teško je prognozirati rast jer su vremena turbulentna. Opet, gledajući razdoblje od pet ili 10 godina, mislim da će svi segmenti rasti. Informatika je duboko prodrla u svakodnevicu, u svaki posao, ali i privatni život ljudi. Nekada je poslovni segment bio glavni pokretač informatike. No danas, općom pošasti društvenih mreža i uređaja s kojih možemo pristupiti bilo kojim informacijama, bez obzira na to gdje se nalazimo, informatika je jaka poluga koja i u kriznim

informatike pliva jako dobro i s obzirom na to kako smo skloni pretjeranom trošenju na nove gadgete, moje su prognoze za taj segment vrlo optimistične.

Koliko je gospodarstvo okrenuto internetu?

- Ako pogledamo razvoj hrvatskog gospodarstva u zadnjih pet godina, vi-

Mi kao društvo sazrijevamo, ali tranzicijsko razdoblje je možda dulje nego što bismo htjeli dimo kako su snažne tvrtke koje su pronašle sebe i grade se shodno zapadnom poslovnom modelu. On podrazumijeva da smo informatički povezani i da je to jedna od ključnih postavki kako dalje razvijati poslovanje.

Rekao bih kako su sve te zdrave tvrtke vrlo dobro informatički poduprte, naravno, svaka u svom segmentu. Telekomunikacije i bankarstvo su informatički intenzivne, dok neke druge djelatnosti nisu. Dapače, mnogi tren-

dovi koje prepoznajem na tržištu pokazuju kako smo skloni brže kopirati neke dobre prakse iz inozemstva. Ono pak što bi bilo dobro napraviti kao korak naprijed jest odlučiti u svakoj tvrtki stvoriti mali proračun za inovativne tehnologije, razvoj informatike, upotrebu novih koncepata za koje nismo sigurni je ih je tko već napravio.

Jer globalna utrka je takva da se natječemo svaki trenutak i ne možemo si dopustiti da netko drugi nešto implementira prije nas ukoliko se želimo razvijati tržišno, regionalno i šire. Moramo biti prvi koji će to implementirati i to je pomak koji bih volio vidjeti u sljedećih pet godina.

Koliko je u svemu tomu važna uloga države?

- Država je uvijek bitna, no ona danas ima mnoštvo problema s kojima se nosi najbolje što zna i može. Nevažno je što mi mislimo o tome. Ali mogu reći kako taj njen odnos prema gospodarstvu nije ni majčinski ni maćehinski. Mislim da je na nama koji radimo da stvorimo oko sebe pozitivno gospodarsko okružje. Ako pak to ne možemo stvoriti izvan sebe, možemo u svojoj tvrtki.

Situacija je ista zadnjih 10 godina, mi kao društvo sazrijevamo, tranzicijsko razdoblje je možda dulje nego što bismo htjeli. O svakome od nas ovisi koliko će imati energije, znanja i motivacije da unutar svoje tvrtke mijenja nabolje sve što može, da si postavlja visoko ljestvicu i potom postiže rezultate koji će nas sve gurati naprijed. Ne bih očekivao da se prvo mijenja država pa tek onda mi. Mislim da je dobar put da se najprije mijenjamo mi i postižemo rezultate, a onda da ta iskustva slijedi država.

Žestoka Tomato tarifa

Tomato korisnici odnedavno mogu s bonova prijeći na pretplatu, uz aktivaciju prve pretplatničke Tomato tarife. Naime, u novoj pretplatničkoj Žestokoj tarifi korisnici nemaju ugovornu obvezu i ne plaćaju naknadu za uspostavu poziva. Žestoka tarifa dostupna je i svim korisnicima koji prenesu broj s drugih operatora na Tomato.

Božićna ponuda iz Tele2 Mobilni operator Tele2 pripremio je božićnu ponudu za nove pretplatnike. Tako svi korisnici koji prenesu broj u Tele2 mrežu dobivaju još bolju tarifu Revolucija. Naime, uz postojećih 1500 minuta prema ostalim mrežama, uz neograničene pozive unutar Tele2 mreže i neograničene SMS poruke prema svim mrežama, ovaj operator sada daje više podatkovnog prometa. Točnije, riječ je o jednom gigabajtu interneta mjesečno.

HP leti s Emirates Airlinesom Hewlett-Packard i zrakoplovna kompanija Emirates Airlines uvode tablet računalo HP ElitePad 900 kao primarno sučelje za novu aplikaciju Knowledge-driven Inflight Service (KIS). Time je ta zrakoplovna kompanija postala prvi globalni korisnik tog tableta. Komunikacija tijekom leta i sustav upravljanja odnosima s klijentima (CRM-Customer Relationship Management) KIS na HP-ovu tabletu omogućava voditeljima kabina Emiratesa još učinkovitiju suradnju s posadom.

6 // tehnokutak

Privredni vjesnik Broj3754/3755, 26. studenoga 2012.

Putomat.com

Miš u ruke, put pod noge Korisnici na ovom portalu mogu objavljivati putopise te tako s drugima podijeliti dojmove o nekom turističkom odredištu koje su posjetili Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U

Hrvatskoj je nedavno s radom započeo web portal Putomat.com, platforma za turističku djelatnost. “Na njoj je moguće pronaći sve ono što prati turizam, kao što su restorani, noćni klubovi, barovi, kampovi, kongresi, sajmovi, smještajni kapaciteti i slično”, kaže Tonči Belan, autor Putomat. coma.

Ideja o pokretanju ovog portala došla je iz jednostavne želje da korisnici na web stranici, kroz opise destinacija ili dojmova putnika, dobiju detaljne informacije o odredištu koje namjeravaju posjetiti i da tako lakše mogu odlučiti kamo će putovati. “Premda je portal trenutačno na hr-

vatskom jeziku, korisnici mogu unositi putopise i komentare bez obzira na to gdje se u svijetu nalaze. Primjerice, netko od

Privatni i poslovni korisnici na Putomat.comu mogu besplatno otvarati profile korisnika bio je u Londonu, posjetio lokalni restoran ili vidio neku znamenitost u tom gradu. Potom unese svoje fotografije s toga puta, komentare i prijedloge koje mogu pogledati svi budući putnici u to odredište”, naglašava Belan. Na portalu se nalaze još neke rubrike, kao što je News gdje se mogu dobiti informacije o aktualnim turističkim doga-

đanjima te Lifestyle gdje se može saznati o raznim trendovima u tom sektoru koji je izuzetno važan za hrvatsko gospodarstvo.

Web platforma, nastavlja on, namijenjena je svim dobnim skupinama i vrlo je jednostavna za korištenje. “Među prednostima korištenja portala ističe se besplatno stvaranje profila, bez obzira radi li se o privatnom ili poslovnom korisniku. Naglašavam kako je portal za poslovne korisnike više nego zanimljiv jer bilo koji hotel, restoran ili organizator kongresa na njemu može napraviti profil prema svojim potrebama.

Drugim riječima, može unijeti podatke koje želi, poput onih o svojemu poslovanju, fotografije, položaj na karti ili videozapis”, napominje on.

Engleska inačica Razvoj portala trajao je oko pet mjeseci, a tehnička rješenja često su se mijenjala tijekom tog procesa, tj. postupno su dodavane one mogućno-

sti za koje se smatralo da će biti posebice korisne za posjetitelje. “Kako je tek nedavno krenuo, još je uvijek relativno malo korisnika. Međutim, svaki dan bilježi se određeni

rast”, ističe on dodavši kako postoje slična rješenja u svijetu. “A među najpopularnijim velikim svjetskim portalima s golemim mogućnostima za korisnike su Tripadvisor i Gogobot”, kaže on.

Među budućim aktivnostima u planu je Putomat.com prevesti na engleski jezik. “Na taj način će se i stranci moći registrirati te objaviti svoje putopise, posebice ako su bili u Hrvatskoj. To će uvelike olakšati uvid u ono što valja promijeniti u hrvatskom turizmu. K tomu, uskoro ćemo uvrstiti i strane hotele i restorane, pa će tako hrvatski putnici koji kreću u inozemstvo moći izabrati najbolje za sebe”, zaključuje Belan.

hakometar

Koliko je internet zaista brz?

Mjerenja ovim alatom krajnjim korisnicima mogu poslužiti kao dokaz u postupku rješavanja prigovora na uslugu Kako bi utvrdili kvalitetu usluge i veze koju ugovaraju s pružateljima, korisnici širokopojasnog interneta kojih je sve više, već dulje vrijeme služe se različitim besplatnim i komercijalnim alatima dostupnim putem interneta.

S obzirom na često upitnu kvalitetu takvih rješenja te nemogućnost korištenja rezultata njihovih nalaza kao dokaza u mogućim prigovorima pružateljima usluga, Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) nedavno je pustila u rad HAKOMetar. Riječ je o certificiranom softverskom

alatu za mjerenje brzine širokopojasnog pristupa internetu.

Mjerenja ovim alatom krajnjim korisnicima mogu poslužiti kao dokaz u postupku rješavanja prigovora na pruženu brzinu širokopojasnog pristupa internetu. Sve što treba napraviti jest pokrenu-

ti alat na računalu sedam puta u roku od 10 dana, a najviše jednom dnevno, u razdoblju od 19 do 23 sata.

Naime, HAKOM je operatorima javnih komunikacijskih usluga u nepokretnim mrežama, kroz Pravilnik o načinu i uvjetima obavljanja dje-

latnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, propisao da brzine širokopojasnog pristupa internetu moraju ugovarati i oglašavati navodeći i minimalnu brzinu pristupa u odnosu na maksimalnu (oglašavanu) brzinu. Tako za pakete do 10Mbit/s (megabita po

sekundi) brzina u satima najvećeg, tj. najgušćeg internetskog prometa od 19 do 23 sata ne smije pasti ispod 50 posto najveće (oglašavane) brzine ili, pak, ispod najveće brzine prethodnog maloprodajnog paketa. Za pakete iznad 10Mbit/s vrijednost ne smije biti niža od 70 posto ugovorene brzine ili ispod najveće brzine prethodnog maloprodajnog paketa.

Preduvjet koji treba osigurati za mjerenje jest da se računalo s kojeg će se provoditi ispitivanje izravno poveže s modemom operatora žičnom vezom te da se isključe svi ostali uređaji

koje korisnik ima u lokalnoj mreži. Na računalu je ujedno neophodno isključiti bežične i VPN (virtualna privatna mreža) veze te sve korisničke aplikacije osim HAKOMetra.

Inače, HAKOMetar je izrađen u suradnji s Hrvatskom akademskom i istraživačkom mrežom (CARNet) i podržava sve popularne računalne operacijske sustave, uključujući Windows, Linux i Mac OS platforme. Aplikacija se može preuzeti s HAKOM-ovih internetskih stranica gdje korisnici mogu pronaći upute za njeno postavljanje na računalo i korištenje.

(B.O.)

8 // tehnokutak Priznanje domaćoj inovaciji

Privredni vjesnik Broj3754/3755, 26. studenoga 2012.

Otvoren DataCross

Zeleni Vipnet i Končar

Vipnet i Končar dobitnici su nagrade World Communication Award 2012. u kategoriji The Green Award.

Nagrada im je uručena za projekt hibridnog autonomnog sustava napajanja baznih stanica komercijalnog imena Končar Hybrid Box koji je proglašen najboljim zelenim proizvodom u konkurenciji broj-

nih telekom operatora iz svih krajeva svijeta. The Green Award je kategorija nagrade u kojoj se jednom godišnje dodjeljuje priznanje onim telekom tvrtkama u svijetu koje pokazuju znatan napredak u implementaciji ekološki prihvatljivih tehnologija. Zatim, koje posluju prema ekološkim načelima te uspješno tijekom ci-

jele godine provode zelene programe kojima je cilj smanjenje emisije ugljičnog dioksida i potrošnje energije te sudjelovanje u recikliranju proizvoda u telekom industriji.

Podsjetimo, Končar Hybrid Box za svoj rad energijom se opskrbljuje iz autonomnih sistema koji koriste obnovljive izvore energije poput vjetra i sunca. Tehničko rješenje razvijeno je u Končaru, a inicijativu je pokrenuo Vipnet. Odlika hibridnog sustava je raspoloživost energije od 99,9 posto koju je inače vrlo teško postići korištenjem obnovljivih izvora energije. Ovakve bazne stanice, iako jedine u Europi, za sada su u upotrebi samo u Slavoniji, a u planu je njihovo postavljanje i u drugim krajevima zemlje.

Iz Jastrebarskog u regiju U poduzetničkoj zoni Jalševac, udaljenoj svega tridesetak kilometara od Zagreba, otvoren je prvi DataCross podatkovni centar.

Tako se Hrvatska smjestila na kartu malobrojnih zemalja s visokokvalitetnim podatkovnim centrima koji tvrtkama i institucijama omogućavaju da pohranjuju i čuvaju podatke na sigurnom mjestu u skladu s međunarodnim standardima. Sličan podatkovni centar trenu-

tačno ne postoji u regiji, a investicija u ovoj fazi iznosi 40 milijuna kuna.

“Vrlo smo ponosni na izgradnju Podatkovnog centra Jastrebarsko jer je to nova vrijednost hrvatskog gospodarstva, proizvod koji je konkurentan u regiji i šire. Hrvatska ima vrsne informatičke stručnjake koji mogu znanjem i kompetencijama parirati bilo kome u svijetu i uvjereni smo da će se isplativost ovog projekta pokazati vrlo

brzo. U tom smislu brojni kontakti s potencijalnim klijentima već su ostvareni i u vrlo kratkom roku će biti realizirani prvi projekti s međunarodno poznatim tvrtkama”, istaknuo je Krešo Troha, predsjednik Uprave DataCrossa.

Inače, Datacross nastavlja s investicijskim ciklusom kako u Jastrebarskom tako i u budućem podatkovnom centru u Križu, koji će biti još veći.

Monolith

Combis&IBM Event

Monte Carlo kao šlag na torti

Kako uskladiti sigurnost i troškove?

Na Monaco Media Forumu, svjetskom okupljalištu marketinške i medijske industrije, hrvatski Monolith predstavio je novi dizajn svojeg uređaja koji mjeri uspješnost oglasa u stvarnom (offline) svijetu. Također, predstavljen je web sustav za analizu i praćenje rezultata s oglasnih mreža unutar sustava Monolith uređaja.

Direktor kompanije Martin Birač i direktor analitike Tomislav Jakopović naglašavaju viziju tvrtke da se profilira kao Google Analytics sustav namijenjen stvarnom svijetu. Kako bi se približio tom cilju, Mono-

Regionalni sistem integrator Combis u suradnji s tvrtkom IBM Hrvatska organizirao je Combis&IBM Event na kojem su predstavljena rješenja za upravljanje podacima, namijenjena svima koji moraju pronaći ravnotežu između zahtjeva za povećanjem sigurnosti i smanjenja troškova.

Među njima bila su ona koja omogućavaju visoku razinu zaštite podataka, kao što su IBM SAN Volume Controller za jednostavnije i učinkovitije upravljanje resursima za pohranu podataka te Identity Management rješenje koje osigurava napredne funkcionalnosti kod upravljanja korisničkim računima na svim razinama neke institucije ili tvrtke kroz

lith je osigurao dodatne investicije koje će iskoristiti za pojačan rad na analitičkom dijelu. Jedna od ključnih prednosti je korištenje cloud modela kako bi sustav mogao učinkovitije obrađivati i prezentirati veliku količinu informacija bez obzira na lokaciju s koje se do njih želi doći.

Ova godina se pokazala iznimno uspješnom za mladi hrvatski tim

jer su u vrlo kratkom roku uspjeli osigurati investiciju, plasirati proizvod na tržište te ga prezentirati u bitnim financijskim i tehnološkim središtima poput Silicijske doline, Londona, Tallinna, Atene, Tel Aviva te - kao šlag na torti - u Monte Carlu.

IMPRESUM

| Glavni urednik: Darko Buković | Urednik priloga: Boris Odorčić |

cijeli radni vijek njenih korisnika, odnosno zaposlenika.

“Učinkovito i kvalitetno upravljanje korisničkim računima, kao i ljudskim resursima jedan je od prioriteta svake tvrtke u privatnom, ali i javnom sektoru uključujući i državnu upravu, dok je

stalna dostupnost IT usluga i podataka iznimno bitna, no jednako toliko i izazovna. Upravo smo stoga predstavili ona rješenja koja mogu realno pomoći tvrtkama da osiguraju visoku razinu svoje usluge”, izjavio je Siniša Staničić, direktor sektora IT infrastrukture u Combisu.

AKTUALNO 13

www.privredni.hr Broj 3754/3755, 26. studenoga 2012.

( 114 tvrtki

zatražilo pokretanje predstečajne nagodbe

( 30,4 mlrd kn

naplaćeno ovrhama od tvrtki u 2012.

Udruženje menadžera Croma

Odgovornost menadžera u neskladu s ovlastima Napretka neće biti dok menadžeri, ljudi koji upravljaju resursima, ne dobiju mjesto u društvu koje zaslužuju, rekao je Vladimir Ferdelji Igor Vukić vukic@privredni.hr

Z

akonska odgovornost članova uprava i nadzornih odbora nije postavljena logično: menadžeri

koji rade s tuđom imovinom i za tuđi račun na kraju će odgovarati svojom imovinom, rekao je Vladimir Ferdelji, predsjednik udruženja menadžera Croma. Udruga je prošli tjedan organizirala temat-

Cromini menadžeri godine Nagradu Crome za menadžera godine u kategoriji velika poduzeća dobio je Stanislav Biondić, predsjednik Uprave Belupa. Najbolji menadžeri u srednjim poduzećima su Martin Halusek iz tvrtke Kvasac te Antun Presečki iz Presečki Grupe. U kategoriji malih poduzeća dobitnici su Ivan Matejašić iz osječkog Spina i Zdravko Runtas iz IGOMAT-a. Mladi menadžer godine je Miroslav Mršo iz tvrtke Modo interijer iz Darde. Iz javnih poduzeća nagrađeni su Odeta Sapač iz Turističke zajednice Rovinja i Ljubomir Novoselić iz osječkog Vodovoda. Cromini poduzetnici godine su Ante Mandić (IN2) i Miodrag Šajatović, glavni urednik tjednika Lider. Zoran Uranjek iz tvrtke HarburgFreudenberg iz Belišća dobio je nagradu za menadžera u inozemnom poduzeću. Najbolji projekt menadžeri su Darko Šket iz Peveca i Boris Žgomba (Uniline). Nagradu za životno djelo dobili su Stjepan Hrešć (Hrešć Grupa iz Preloga) i Šime Vidulin, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za regionalni razvoj.

sku konferenciju o novim okvirima kaznene odgovornosti menadžera, a dodijelila je i godišnje menadžerske nagrade.

Ferdelji smatra da pritisak na odgovornost upravljačkih slojeva u tvrtkama pridonosi jačanju antipoduzetničke klime. Nasuprot tome dobri i iskusni menadžeri trebali bi biti mnogo više cijenjeni kao glavni oslonac za izlazak iz krize. “Napretka neće biti dok menadžeri, ljudi koji upravljaju resursima, ne dobiju mjesto u društvu koje zaslužuju”, rekao je Ferdelji.

Profesor kaznenog prava Petar Novoselec ipak ne smatra da se menadžeri trebaju bojati novog kaznenog zakona koji stupa na snagu 1. siječnja.

U članku 246. tog zakona predviđeno je kazneno djelo “zloupotrebe povje-

renja u gospodarskom poslovanju” koje obuhvaća i neka ranija kaznena djela iz područja gospodarstva.

Prema njegovu mišljenju, novo zakonodavstvo ne zaoštrava odgovornost menadžera, ali dosta toga će ovisiti o primjeni, odnosno sudskoj praksi. Bitno je da će se u sudskom postupku preispitivati je li tko postupao s namjerom da koga prevari, protuzakonito pribavi imovinsku korist sebi ili svom poduzeću ili počini kakvo drugo djelo iz kaznenog zakona.

Poštovati rokove plaćanja Novoselec je upozorio i na niz prekršajnih odredbi koje donosi Zakon o financijskom poslovanju.

Prekršajno može biti odgovoran menadžer koji ne poštuje rokove plaćanja.

Čak i ako poduzeće podmiri svoju obvezu nakon prekoračenja roka, ostaje mogućnost pokretanja prekršajnog postupka. I u ovom će slučaju praksa pokazati kako će se koristiti te zakonske odredbe, rekao je Novoselec.

Direktorica Fine Anđelka Buneta članove Crome upoznala je s obvezama menadžera u provedbi Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi.

Odgovornost za pokretanje nagodbe nakon upadanja u nelikvidnost ili insolventnost je na upravnim tijelima dužnika. Dosad je 114 tvrtki podnijelo prijedlog za pokretanje nagodbe. Te tvrtke duguju ukupno više od 5,4 milijarde kuna. Prva iskustva

iz nagodbi pokazuju da ima slučajeva da se vjerovnici i dužnici uspijevaju dogovoriti o odgodama plaćanja i preuzimanju imovine u zamjenu za dug, što dužnicima

Prekršajno može biti odgovoran menadžer koji ne poštuje rokove plaćanja omogućava nastavak poslovanja. Ubrzali su se i ovršni postupci pa je ove godine ovrhama od poduzeća naplaćeno 30,4 milijarde kuna, a od građana 4,5 milijardi, rekla je Anđelka Buneta.

Mirovinski sustav

Liberalizacija ulaganja u drugi stup Uvodi se mirovinska renta, novi institut koji bi omogućio jednokratnu uplatu, ali i program isplate rente na temelju dokupa mirovine Izdvajanja za drugi mirovinski stup i sljedeće će godine iznositi samo pet posto, a jedine promjene koje se mogu očekivati u zakonodavstvu vezano za mirovinsko osiguranje su razdvajanje zakona za drugi i treći mirovinski stup te liberalizacija ulaganja u drugi stup.

To se, naime, moglo zaključiti iz izlaganja ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića na

prošlotjednom okruglom stolu koji je organizirao magazin Banka pod nazivom Nova arhitektura mirovinskog sustava.

“Prije povećanja stope izdvajanja za drugi stup trebamo provesti široku javnu raspravu”, rekao je Mrsić te dodao kako se o promjenama u OMF-ovima i DMF-ovima još raspravlja, tako da

nije izrađen konkretan zakonski prijedlog. No već sada je sigurno da će se uvesti tri potportfelja u drugom stupu. Planira se, nadalje, društvima koja upravljaju OMF-ovima omogućiti upravljanje i DMF-ovima, čime bi se znatno smanjili troškovi upravlja-

nja. Također, uvest će se mirovinska renta, novi institut koji bi omogućio jednokratnu uplatu, ali i program isplate rente na temelju dokupa mirovine što već i danas postoji u Hrvatskoj, samo će sada biti drukčije definirano. “Ideja je da se društva koja će se registrirati za tu djelatnost mogu registrirati za cijeli spektar isplata ili za samo jedan od tih instituta”, rekao

je Mrsić. Mirovinska će društva umjesto sadašnjih pet, morati imati 15 milijuna temeljnog kapitala, s tim da na kraju 2016. godine, prema pravilima Europske unije, neće smjeti imati manje od 26,25 milijuna. Uvest će se i nove odredbe za osiguranje financijske stabilnosti, te propisati jači nadzor i obveze Hanfe u nadzoru sustava u mirovinskom osiguranju. (J.F.)

14 PREDSTAVLJAMO

Privredni vjesnik Broj 3754/3755, 26. studenoga 2012.

( 26% više noćenja

( 70% prometa

zabilježeno u lipnju u zagrebačkim hostelima

Art hostel Like, Zagreb

naprave tijekom turističke sezone

Brač fini sapuni, Postira

Tisuće lajkova za novi hostel

Mirisi Brača idu u svijet Hostel koji se uskoro otvara na križanju Draškovićeve i Vlaške ulice spada u kategoriju tzv. boutique hostela, te svojim gostima nudi više intimnosti i luksuza

Tvrtka proizvodi sapune obogaćene maslinovim uljem i aromatičnim biljem, vrećice lavande, dok bočice morske vode obogaćuju prirodnim eteričnim uljima mediteranskih biljaka

eprekidan rast broja turista u glavnom hrvatskom gradu pokazuje da Zagreb postaje hit turistička destinacija. Iako raspolaže s dovoljnim brojem smještajnih kapaciteta, u posljednje doba raste i broj novih hostela ali i standard njihove kvalitete. Takve smještajne jedinice posebice su atraktivne mladim gostima, tzv. backpackerima.

Stranci u Zagrebu najčešće odsjedaju dva do tri dana, a glavni im je cilj proputovati što veći broj europskih metropola, pri čemu žele jeftinu a kvalitetnu uslugu. Zato se bilježi i sve veći interes za zagrebačke hostele koji su prema podacima zagrebačke Turističke zajednice samo u ovogodišnjem lipnju zabilježili 26 posto više noćenja nego u istom lanjskom mjesecu. Uz mlade backpackere, za boravak u hostelima sve se češće odlučuju poslovni ljudi te parovi na medenom mjesecu. Osim standardne usluge noćenja i boravka, suvremeni hosteli nude i dodanu vrijednost tj. poseban doživljaj, nova

brt Brač fini sapuni osnovala je obitelj Šantić iz Postira na Braču 2003. godine. “Na ideju smo došli kada je moja supruga jednom dobila na poklon sapun poput ovih kakve sad proizvodimo.

Svidio nam se i odlučili smo ih sami proizvoditi”, kaže Joško Šantić, vlasnik i direktor Brač finih sapuna. Uz njega je u obrtu zaposlena i supruga Vivijan, a vlasnici su i trgovine sa skladištem u Postirama.

Inovativni proizvodi ove postirske obitelji osvojili su niz domaćih i inozemnih nagrada i priznanja. Sapune izrađuju na bazi maslinova ulja, uz dodatak eteričnih ulja, specifičnih ljekovitih svojstava i mirisa. Pozornost potrošača privukli su ne samo vrsnom kvalitetom nego i izgledom i ambalažom. Danas se njihovi sapuni izvoze u SAD, Kanadu, Veliku Britaniju, Švedsku, Austriju, Njemačku, Sloveniju te nekoliko država regije.

“Imamo svu potrebnu dokumentaciju za izvoz, ali bili bismo zadovolj-

N

iskustva i poznanstva, neformalnu atmosferu i prijateljsko ozračje.

Hostel sa zagrebačkim štihom Novi hostel Like koji se početkom prosinca otvara u središtu Zagreba, na križanju Draškovićeve i Vlaške ulice, spada u ka-

tegoriju tzv. boutique hostela, te svojim gostima nudi više intimnosti i luksuza. “Hostel Like je ustvari art hostel s umjetničkim instalacijama i raznim art dodacima. Sagrađen je u staroj zagrebačkoj zgradi koja je u tu svrhu u potpunosti adaptirana tako da je i dalje vizualno zadržala stari zagrebački štih.

U hostelu će se nalaziti 80 ležaja u više soba od čega će devet biti dvokrevetnih.

Svaka od njih imat će svo-

je sanitarije. Ostale sobe imaju četiri i više ležajeva i također će imati zasebne sanitarije”, rekao je Davor Pekota, direktor hostela Like. Prostrane prostorije za spavanje bit će opremljene modernim i funkcionalnim namještajem, dok će predvorje kao i središnji prostor hostela biti mjesto za zajedničko okupljanje, druženje, gledanje televizije ili besplatno surfanje internetom. U sklopu hostelskog objekta nalazit će se i prodavaonica mješovite robe. Cijena boravka u Likeu bit će pristupačna mladim ljudima, a upravo to bi trebalo u dijelu javnosti promijeniti

Cijena boravka u Likeu bit će pristupačna mladim ljudima negativnu percepciju hostela kao drugorazrednog smještaja. O tome koliko je zapravo investirano u cijeli projekt, vlasnici hostela Like nisu željeli govoriti nego su sve detalje ostavili za skorašnje svečano otvorenje. (S.P.)

O

niji da sada nakon proboja na svjetsko tržište dobijemo i veće narudžbe”, kaže Joško Šantić.

“Isto tako, mi koji imamo vrhunske proizvode - a ima nas više proizvođača - očekujemo da naša veleposlanstva diljem svijeta konačno počnu naručivati i prezentirati naše proizvode prilikom proslava i obilježavanja državnih praznika. Mislim da bi bilo krajnje vrijeme da umjesto, recimo, španjolskog pršuta nude pršut domaćih proizvođača, da nude naša vina, rapsku tortu, paprenjak, kulen, paški sir... i druge naše proizvode koji mogu služiti kao pokloni. Mi proizvođači smo im spremni ustupiti proizvode po simboličnim cijenama”, ističe Šantić.

Najveći problem likvidnost I njegovu je obrtu najveći problem likvidnost, a posao im ugrožavaju i manje kvalitetni, a znatno jeftiniji proizvodi. Sretnim u poslu ga čini i daje mu snagu u posljednje vrijeme izražena velika solidarnost i razumijeva-

nje među malim tvrtkama i obrtima. “Što se tiče naših proizvoda, mogu reći da u sezoni radimo solidno, u

Kada bi bilo dovoljno narudžbi, mogli bismo bez ikakva opterećenja izbaciti 100 proizvoda dnevno, ističe Šantić posezoni i predsezoni se pokrivamo, a izvan turističke sezone radimo s gubitkom. Oko 70 posto prometa napravimo u turističkoj sezoni. Kada bi bilo dovoljno narudžbi, mogli bismo bez ikakva opterećenja izbaciti 100 proizvoda dnevno”, ističe Šantić.

Brač fini sapuni proizvode sapune obogaćene maslinovim uljem i aromatičnim biljem, vrećice lavande, dok bočice morske vode obogaćuju prirodnim eteričnim uljima mediteranskih biljaka, a proizvodi nose nazive hrvatskih turističkih mjesta.

(J.V.)

STIL 15

www.privredni.hr Broj 3754/3755, 26. studenoga 2012.

( 16 mil kn

dobit u prvih 9 mjeseci 2012. (rast od 60%)

( 250.000 noćenja

ove godine u hotelima tvrtke Hoteli Makarska

*vijesti Hotel Lone najbolji kongresni hotel

60 godina Hotela Makarska

Raste dobit i stvaraju se novi sadržaji Nakon 60 godina rada, tvrtka Hoteli Makarska sprema se za nove iskorake: ulaže se u obnovu hotela, otvaraju se nove tržišne niše i nude se novi paketi usluga dine obnovljeni pročelje i kuhinja. U narednoj go­ dini tu će se obnoviti i re­ cepcija te ugraditi dizalo, a u planu je i izgradnja ga­ raže.

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

H

oteli Makarska, tvrtka u većin­ skom državnom vlasništvu, uspješno zavr­ šava 60. godinu rada. U prvih devet mjeseci 2012. dobit je, u odnosu na isto razdoblje lani, uvećana za čak 60 posto te je iznosi­ la 16 milijuna kuna. Tvrt­ ka, u čijem su sastavu tri hotela - Meteor, Dalma­ cija i Rivijera - godinu će završiti s oko 250.000 no­ ćenja, što je četvrtina svih noćenja registriranih ove godine u Makarskoj.

Na nedavno održanoj svečanosti u povodu nji­ hove 60. obljetnice, Ho­ teli Makarska dobili su i priznanje Hrvatske gos­ podarske komore za izni­ man doprinos razvoju gospodarstva.

Ulaganja u sadržaje Hoteli Makarska stalno zapošljavaju 150 ljudi, a u sezoni broj radnika se ud­ vostruči. Temeljni kapital tvrtke je oko 200 miliju­ na kuna. Nakon više ne­

uspjelih pokušaja da se ova tvrtka proda, ovogo­ dišnji poslovni rezulta­ ti daju nadu da će do pro­ daje konačno ipak doći.

Za kupnju su interes rani­ je iskazali poznati hrvat­ ski poduzetnici - Branko Roglić, koji je nakon neu­ spjelog preuzimanja izja­ vio da ga više ne zanima kupnja, te Jako Andabak

čije tvrtke sa oko 13 posto sudjeluju u vlasništvu Ho­ tela Makarska.

Predsjednik Uprave Hotela Makarska Joško Lelas vjeruje da će iduća godina biti i uspješnija od ove. Pred tvrtkom su nova ulaganja - u dogradnju ho­ tela Rivijera, ali i dodatnu rekonstrukciju hotela Dal­ macija kojem su ove go­

Makarska napreduje “Stvorili smo pretpostav­ ke za novi iskorak, pa je naš optimizam uteme­ ljen i realan”, kaže Le­ las. “Zahvaljujući napori­ ma Grada Makarske, koji su rezultirali novim sadr­ žajima u našoj destinaciji, u mogućnosti smo ponu­ diti pakete sportskim eki­ pama koje dolaze na pri­ preme u Makarsku. Riječ je o sadržajima za veći­ nu ekipnih i individualnih sportova poput nogome­ ta, vaterpola, ragbija, ru­ kometa, košarke, tenisa, atletike... Tako smo pro­ našli novu nišu koja nam uvelike produžuje sezonu i otvara nova tržišta. Ove sezone smo imali i niz programa prilagođenih pripremama mlađih uzra­ sta sportskih ekipa. Ugo­ stili smo više od 1000 dje­ ce koja su sudjelovala na turnirima u vaterpolu i no­

gometu. Ugostili smo i re­ prezentativce nekoliko dr­ žava u ragbiju, sportu koji u Makarskoj ima dugu tradiciju”, ističe predsjed­ nik Uprave Hotela Ma­ karska. Mogućnosti ugo­ šćavanja sportskih ekipa vrlo su velike, dodaje, a još će se i dodatno otvoriti dovršetkom novog sport­ skog kompleksa smješte­ nog na Platnu, dijelu Ma­ karske prema Tučepima.

Pored toga, lukobran u

Planiramo napraviti iskorak i prema kongresnim gostima, kaže Joško Lelas Makarskoj je pred dovrše­ njem, nakon čega će i na­ utičari dobiti sadržaj koji dosad nisu imali u ovom gradu. “Za te se goste pri­ premamo na poseban na­ čin. Isto tako, planiramo napraviti iskorak prema kongresnim gostima za što su potrebne određene investicije u sklopu hote­ la Meteor”, kaže Lelas.

DoubleTree by Hilton iz hotelskog lanca Hilton Worldwide

Otvoren prvi zagrebački Hilton Prvi hotel DoubleTree

By Hilton iz hotelskog lanca Hilton Worldwide otvoren je proteklog tjedna u Zagrebu. Hotel je prije svega namijenjen poslovnim gostima, a nalazi se u sklopu centra Green Gold. U sklo­ pu hotela, koji ima 152

sobe, je restoran Oxbo Urban Bar&Grill u kojem se nude međunarodna jela sa snažnim naglaskom na hrvatskoj kuhinji. “Na­ kon nedavnih otvorenja u Velikoj Britaniji, Ru­ munjskoj i Turskoj, odu­ ševljeni smo dodavanjem hrvatskog hotela Double­

Tree by Hilton u naš port­ felj. Poslovni, ali i svi ostali gosti koji dolaze u Zagreb, mogu iskusiti to­ plu dobrošlicu i sve pred­ nosti odsjedanja u Hil­ tonu, čime se pridružuju brzorastućem broju obo­ žavatelja putovanja koji vole naš impresivan port­

felj vrhunskog hotelskog smještaja. Takav smje­ štaj podrazumijeva gosto­ ljubivost, personaliziranu uslugu i vrhunski stil”, re­ kao je Rob Palleschi, ge­ neralni direktor Grupaci­ je DoubleTree by Hilton, prilikom otvorenja zagre­ bačkog hotela. (S.P.)

Rovinjski hotel Lone iz sastava turističke tvrtke Maistra prema programu nagrađivanja Internatio­ nal Hotel Awardsa progla­ šen je najboljim ovogodiš­ njim kongresnim hotelom kategorije pet zvjezdica u Europi. Osim što je u ar­ hitektonskom i dizajner­ skom smislu prepoznat kao originalan i moderan turistički proizvod, tom se nagradom potvrđuje kvaliteta njegove kongre­ sne ponude. Program na­ građivanja International Hotel Awards provodi se s ciljem prepoznavanja, isticanja i nagrađivanja iz­ vrsnosti u globalnoj indu­ striji turizma.

U kućama i stanovima za odmor 6,2 milijuna noćenja U Hrvatskoj je u kućama i stanovima za odmor u devet mjeseci ove godine boravilo gotovo 405.000 turista koji su ostvarili 6,2 milijuna noćenja, pri­ vremeni su podaci Držav­ nog zavoda za statistiku koji se odnose na istraži­ vanje nekomercijalnog tu­ rističkog prometa u kuća­ ma i stanovima za odmor.

Istraživanjem su obuhva­ ćeni turisti-vlasnici kuća i stanova za odmor, članovi njihovih obitelji, rodbina i prijatelji koji su boravili u tim objektima bez plaća­ nja smještaja. Prema po­ dacima Državnog zavo­ da za statistiku, u lanjskih devet mjeseci u kućama i stanovima za odmor od­ maralo se 374.000 turista koji su ostvarili 5,7 mili­ juna noćenja.

Božićna priča u Čazmi Na imanju obitelji Salaj u Grabovnici pored Čaz­ me od 19. prosinca do 15. siječnja održavat će se tradicionalna turistička atrakcija Božićna priča.

Ona će posjetiteljima pri­ bližiti duh Božića roman­ tičnim ambijentom koji će stvoriti na stotine tisu­ ća upaljenih raznobojnih lampica.

16 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Sarajevo za ZOI U Sarajevu ponovo razmišljaju o kandidaturi za zimske olimpijske igre 2022. godine. Ovu ideju lidera Stranke za bolju budućnost BiH podržao je i HDZ BiH. Ponovna organizacija zimskih olimpijskih igara za vladajuće stranke je najveći razvojni projekt u zemlji.

ZOI-84 otvorio je 9500 radnih mjesta. Tadašnja olimpijada koštala je 142,6 milijuna dolara, a samo od prodaje TV prava zaradilo se 74 milijuna dolara. U ratu je potpuno uništena bob i sanjkaška staza na Trebeviću, teško su devastirane skakaonice na Igmanu koje još nisu obnovljene, kao i više hotela.

Dug Federacije BIH 5,8 milijardi KM Ministarstvo financija Federacije BiH priopćilo je da je ukupan dug entiteta na dan 30. lipnja iznosio 5,8 milijardi KM od čega se na vanjski dug odnosi 4,3, a na unutrašnji 1,5 milijardi KM. Vanjski dug je u šest mjeseci povećan za 138,5 milijuna KM. Sve obveze Federacije su prema tvrdnji resornog ministarstva bile redovno servisirane, na osnovi glavnice i kamata isplaćeno je 235,7 milijuna KM, od čega je na isplate vanjskog duga otišlo 114,5 milijuna KM. Amerikanci žele četiri HE na Drini Predstavnici vlade RS-a i američke kompanije New Generation Power potpisali su sporazum o suradnji u istraživanju hidropotencijala donjeg toka

Drine i gradnji četiriju hidrocentrala, što je investicija vrijedna oko 1,3 milijarde eura. Riječ je o elektranama Kozluk i Drina I,II i III. Pokažu li istraživanja da je gradnja opravdana, osnovat će se zajednička tvrtka Elektroprivrede RS-a i te američke kompanije.

( 12 kompanija

Privredni vjesnik Broj 3754/3755, 26. studenoga 2012.

iz Srbije i susjednih zemalja sudjelovalo na skupu

( plus 9

domaćih i stranih investitora

Međunarodna konferencija Beogradske burze “Upgrade in Belgrade 2012”

IPO šansa za pristup kapitalu Tržište kapitala je mrtvo jer su njegovi sudionici na rubu egzistencije, kaže Zoran Ćirović, predsjednik srpske Komisije za vrijednosne papire Ljiljana Lukić ljiljana.lukic@pregled.rs

S

rpsko tržište kapitala je u krizi i posluje možda u najtežim okolnostima u novijoj povijesti, a na tržištu kapitala bilježi se pad aktivnosti i entuzijazma, ocijenila je prošle srijede direktorica Beogradske burze Gordana Dosta-

U Srbiji do sada nije provedena nijedna inicijalna javna ponuda nić na otvaranju 11. međunarodne konferencije Beogradske burze Upgrade in Belgrade 2012.

Na skupu na kojem je sudjelovalo 12 kompanija iz Srbije i susjednih zemalja te devet domaćih i stranih investitora, Beogradska burza obilježila je pet godina od izlistavanja prvih kompanija. “Iako je Beogradska burza zadobila povjerenje sudionika na tržištu te radi na transparentnosti, izradi novih proizvoda i prilagođava se novim tehnologijama, to nije dovoljno za razvoj tržišta kapitala čija je uloga mini-

mizirana u strateškom pristupu ekonomskim reformama u Srbiji”, kazala je Gordana Dostanić. I navela da je rezultat svega toga plitko i nedovoljno likvidno tržište i visoka suzdržanost većeg broja izdavatelja u pogledu kvalitetnog informiranja čime se direktno utječe na nesigurnost i suzdržanost investitora. To potvrđuje podatak da u Srbiji do sada nije provedena nijedna inicijalna javna ponuda, a niska je i razina financiranja lokalne samouprave u emitiranju municipalnih obveznica.

Tržište u krizi - ili ne?

“Ne samo u Srbiji nego i u cijeloj regiji tržište kapitala je u krizi”, ocijenio je Zoran Ćirović, predsjednik srpske Komisije za vrijednosne papire, podsjetivši da Srbija ima moderan i kvalitetan zakon o tržištu kapitala, ali da je tržište kapitala mrtvo jer su njegovi sudionici na rubu egzistencije.

Pomak je, rekao je, napravljen u području korporativnih i municipalnih obveznica te naveo da su Novi Sad i Pančevo prvi krenuli s emisijom municipalnih obveznica, a očekuje se da će to učiniti još

Ni kriza nije bauk Direktor Instituta ekonomskih nauka u Beogradu Dejan Erić ocijenio je da inicijalna javna ponuda donosi niz prednosti, počevši od neograničene mogućnosti prikupljanja kapitala, preko privlačenja medija, rasta rejtinga, pa do privlačenja i zadržavanja kvalitetnih ljudi. “Emitenti koji odlučuju o IPO-u gledaju imaju li dovoljno koristi od toga, je li skupo, kao i jesu li dovoljno zaštićeni jer svatko može zaviriti u njihov bizinis. Strah, nepovjerenje i neznanje koče IPO, a država nema hrabrosti prodati neku kompaniju preko IPO-a iako bi možda tako više zaradila nego običnom prodajom”, rekao je Erić upozorivši kako “Srbija ne treba čekati da ekonomska kriza prođe pa da tek onda ima IPO jer tada može biti prekasno”. neke lokalne samouprave. “Tržišta su vrlo živa, nisu mrtva”, rekao je Martin Hinteregger, direktor sektora korporativnih financija Erste Group AG-a u Beču, suprotstavljajući se ocjenama da je cjelokupno regionalno tržište kapitala u recesiji. Tu svoju ocjenu potkrijepio je podatkom da je ove godine rast tržišta inicijalnih javnih ponuda (IPO) bio između 15 i 20 posto. Istaknuvši da je Erste Group svoj ured za Balkan preselio u Beograd, Hinteregger je, osvrćući se na situaciju u regiji, rekao da polaže nade u srpsko tržište, ali i da će Bukurešt prije Beograda imati IPO, te da se tursko tržište brzo razvija. “Fundamentalna kriza

još nije prošla. Smanjuju se dividende, ali investitori ne znaju gdje da ulažu, odnosno i dalje ulažu u dionice. U Središnju i Istočnu Europu ulaže se 13 posto, a od toga najviše u Poljsku iIi Češku, dok 53 posto priljeva ide na rastuće tržište Azije. Na tržištu, dakle, ima dovoljno novca i ako kompanije imaju upravu s dobrom pričom, i IPO će uspjeti”, smatra Hinteregger.

Važna stabilnost “Za uspjeh IPO-a je najvažnije da nestabilnost na tržištu bude niska i da kretanja na njemu budu predvidljiva. Ali jedan od preduvjeta za IPO je i želja da krenete u to, da se otvorite i komunicirate s inve-

stitorima, da s njima dijelite dobit. Ako radite IPO, izlistani ste zauvijek i tada lakše dobivate i kredite”, objasnio je Hinteregger i precizirao da je za oko 50 posto uspjeha zaslužna uprava i profesionalno rukovodstvo, a da 40 posto donosi strategija i priča, odnosno “sposobnost da uvjerite investitora da ste najbolji na svijetu, da imate razumljiv poslovni model i da ga uvjerite da investira u vas”. Za IPO je veoma bitan financijski marketing, poručuje ovaj ekspert.

Predsjednik i generalni direktor Luksemburške burze Robert Scharfe podsjetio je da većina malih i srednjih poduzeća u Europskoj uniji ne izlazi na tržište kapitala smatrajući da je riječ o kompliciranoj proceduri, visokim troškovima, te da su IPO i tržište kapitala rezervirani za velike kompanije i da nema zainteresiranih investitora za njih.

Zbog toga će ubuduće Europski investicijski fond direktno ulagati u male i srednje tvrtke koje su pred IPO-om ili u tijeku tog postupka tako da više krediti za njih neće ići preko banaka, izjavio je.

17

www.privredni.hr Broj 3754/3755, 26. studenoga 2012.

( 270 km

bit će dug plinovod kroz Sloveniju

( 970 mil €

*vijesti

stajat će gradnja tog plinovoda

Slovenska antikrizna politika

Zavađeni u koncepciji Slovenski sindikati ne pristaju na otpuštanja i rezanja prava sve dok vlada kroz lošu banku forsira nacionalizaciju pajdaških dugova Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

S

lovenija je i dalje opterećena dubokim razmimoilaženjima u pristupu problemima konsolidacije javnih financija te u prevladavanju gospodarske stagnacije. Dojmu posvemašnje blokade pridonose sindikalni čelnici koji su prošli tjedan dodatno stupnjevali prijetnju da će povesti članstvo u sveopći štrajk, preostane li to još jedini način odvraćanja vlade od neprihvatljivih antikriznih mjera.

Rusi nezainteresirani za banke Depresivnu sliku nije uspio ublažiti ni boravak Janeza Janše u Moskvi. Premijer se vratio iz Rusije samo s ugovorom o osnivanju tvrtke Južni tok Slovenija posredstvom koje će Geoplin zajedno s Gazpromom graditi 270 kilometara plinovoda kroz Sloveniju. Gradnja plinovoda kroz Sloveniju stajat će 970 milijuna eura, a njegovim cijevima transportirat će se 24 milijarde kubičnih metara plina godišnje. Slovensko izaslanstvo pokušalo je navesti rusku stranu i na razgovore o ulaganjima u slovenske (posrnule) banke. Sugovornici u Moskvi prešli

su preko ponude kao da nije bila ni izrečena. S posebnom nelagodom primljena je i moskovska in-

Problem nenaplativih kredita može se raspetljavati pojedinačnim i konkretnim rješenjima diskrecija da je Vladimir Putin pustio čekati Janeza Janšu na dogovoreni susret više od tri sata.

Nezainteresiranost ruskih ulagača za slovenske banke, posebno one

u najvećim poteškoćama – NLB i NKBM, iznova je aktualizirala problem zakašnjelog reagiranja na neželjene događaje u gospodarstvu i financijama. Sve više ekonomista postavlja pitanje zašto slovenska politika pravodobnim mjerama nije spriječila ispostavljanje tako drastičnog računa za krizu. Pritom se referiraju na Mercator za koji je Agrokor lani u neobvezujućoj ponudi nudio 221 euro po dionici. Prošli tjedan, međutim, dionica Mercatora vrijedila je na burzi samo 113,5 eura. Da su banke mogle prodati dionice Mercatora stečene inače pljenidbom uz cijenu koju

je nudio Agrokor, još da su smjele provesti i brojne druge vlasničke konsolidacije, pitanje je bi li se Slovenija mogla izvući i bez tzv. loše banke.

Deponij za nenaplativa potraživanja Taj deponij za odlaganje nenaplativih potraživanja prerastao je u međuvremenu u prvorazrednu političku temu na kojoj država riskira generalni štrajk.

Sindikati nisu usamljeni u protivljenju lošoj banci.

Cijeli niz stručnjaka, zajedno s guvernerom središnje banke Markom Kranjcem, smatra da se problem nenaplativih kredita može

raspetljavati neposrednije, pojedinačnim i konkretnim rješenjima. Ovako se stvara dojam da vlada forsira utapanje milijardskih loših plasmana u etatističku lošu banku samo stoga, kako tvrde sindikati, da bi prikrila i zauvijek otklonila tragove problematičnih (pa i kriminalnih) privatizacijskih postupaka koji u pajdaškom kapitalizmu nisu bili mogući bez dosluha privilegiranih i odabranih s garniturama na vlasti. Sindikati prijete da neće pristati na otpuštanja i rezanja prava zaposlenih sve dok se izvodi podmukla nacionalizacija privatizacijskih dugova i promašaja.

Mercator gubi trku s konkurencijom

Kako će Slovenija financirati Južni tok?

Mercatoru očito ne cvjetaju ruže. U Sloveniji gubi korak s konkurencijom. Promet mu pada ove godine za dva posto. Na inozemnom tržištu promet raste, ali rastu i gubici. Pola ukupnih gubitaka pripisuje se deprecijaciji srpskog dinara i hrvatske kune. Na poslovanje Mercatora negativno su djelovale tvrtke kćeri u Hrvatskoj, Albaniji i Bugarskoj.

Nova uprava pod vodstvom Tonija Balažiča odlučila je povući Mercator iz Albanije, a sljedeće godine i iz Bugarske. Isto rješenje za probleme u Hrvatskoj nije izvedivo zbog prevelikih troškova povezanih s povlačenjem. Skupina Mercator potkraj rujna zapošljavala je 24.280 ljudi – 200 manje nego sredinom ljeta.

Kako će Slovenija financirati Južni tok zasad je nepoznanica koju će ugovorne strane raspetljavati u sljedećoj godini. Načelno je dogovoreno da će slovenski Plinovodi i Gazprom financirati projekt, svaka strana polovinu od 970 milijuna eura ukupne cijene. Marjan Eberlinc, direktor Geoplina, naznačio je više mogućih rješenja. U prvom redu projekt se može osloniti na kredite Europske investicijske banke. Izgledne su i tzv. prednosno-projektne obveznice s ročnošću do 30 godina, što bi ih Južni tok Slovenija otplaćivao prihodima od tranzita plina. Bugarska se, primjerice, odlučila za stopostotno dužničko financiranje, dok će krovno poduzeće za gradnju trase kroz Mađarsku uložiti i 30 posto vlastitog kapitala.

Logističko težište sve bliže Zagrebu Predstavnici logističkih multinacionalki koje djeluju u Sloveniji vesele su ulasku Hrvatske u EU. Njihove tvrtke tada će s jednog sabirnog mjesta moći dostavljati robe u obje države, a moguće su i brojne druge racionalizacije. Slovenski logističar Igor Rojnik (MK Založbe) vidi Zagreb kao točku s koje će biti najlakše konsolidirati logističko tržište bivše Jugoslavije. Rojnik smatra da će multinacionalke zbog bolje infrastrukture u Hrvatskoj najvjerojatnije otvoriti skladišta u blizini Zagreba. Ulazak Hrvatske u EU najviše će pogoditi slovenske špeditere zbog neizbježnog pada prihoda od carinjenja.

Turistički uspjesi garnirani prekršajima Slovenski turizam s dvije milijarde eura prihoda od prodaje bit će zaslužan za 12 posto ovogodišnjeg BDP-a Slovenije. Hvalevrijedan rezultat zasjenjen je raznim protuzakonitim postupcima u turizmu i ugostiteljstvu.

Trećina zaposlenih u toj djelatnosti radi na crno, izjavila je Karmen Leban, predsjednica Sindikata ugostiteljstva i turizma. U 6300 nadzora inspektori su ove godine otkrili oko 6000 prekršaja. Najviše ih je bilo povezano s plaćanjima.

Novi prijevoznik na infrastrukturi SŽ-a U Javnoj agenciji za željeznički promet upravo se razmatra zahtjev talijanskog željezničkog prijevoznika za dodjelu koncesije kojom bi stekao pravo prevoziti teret između Italije i Nove Gorice. Licenciju za korištenje slovenske željezničke infrastrukture zasad imaju Slovenske željeznice za teretni i putnički promet, a Rail Cargo Austria, Adria Transport i Luka Koper samo za teretni promet.

18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Rita Monaldi, Francesco Sorti Mysterium Fraktura

Jesen je 1646. i mladi Atto Melani, kastrat u službi obitelji Medici, nalazi se na brodu koji ga po nalogu kardinala Mazarina vodi u Pariz, da nastupi u operi obavijenoj velom tajne. Kad kratko putovanje prekine gusarski napad, sudbina neobičnu družbu baca na Gorgonu, otok skriven u Toskanskom moru. Zajedno sa svojim skrbnikom, tajnikom viteza Sozzifantija, i drugovima u nesreći Atto će ovaj put razotkriti prijevaru koja dovodi u pitanje cjelokupnu povijest čovječanstva.

Zoran Ferić Apsurd je zarazna bolest V.B.Z.

Ferić je pripremio za tisak izbor svojih tekstova u kojima se esejistički bavi fenomenima svijeta koji nas okružuje, a koje je objavljivao u Nacionalu. Riječ je o lijepoj i zastrašujućoj knjizi, ali ovaj put ne o izmišljenim nego o stvarnim događajima. Ferić ih raščlanjuje i prikazuje iz posve neobičnih kutova pokazujući nam uvijek iznova kakvi smo mi sami i kakav je naš svijet. Taj će nas svijet često iznenaditi i uznemiriti, ponekad i prepasti, ali i ovdje Ferić nas liječi svojim razornim humorom.

James Cañón Priče iz grada udovica Naklada Ljevak

Gerilci odvode sve muškarce iz Mariquite, osim svećenika i dječaka prerušenog u djevojčicu. Bez muškaraca, taj se gradić pretvara u pustoš. No Rosalba udova Patiño, udovica policijskog narednika, proglašava se sutkinjom, obećava povratak reda i zakona, obnovu propale ekonomije i infrastrukture te postavlja temelje utopije radikalnije od svih zamišljenih idealnih društava o kojima su maštali revolucionari. Tim događajima suprotstavljen je okrutan svijet muškaraca, svijet rata i mučenja.

Orhan Pamuk Novi život

Vuković&Runjić

Riječ je o romanu o knjizi koja čitateljima otvara vrata percepcije, vrata nekadašnjeg svijeta u kojem su dodiri bili pravi dodiri, mirisi pravi mirisi, a glasovi pravi glasovi. Studentu Osmanu ukazuju se nove zemlje, novi ljudi, novi prizori, a stvarnost koja ga okružuje razmiče se da bi se pred njim pojavila Ljubav. Ljubavi je ime Džanan. I ona je sljedbenica knjige koja čitatelje nagoni da krenu na beskrajno putovanje autobusima s kraja na kraj zemlje, u potrazi za Anđelom koji se ukazuje na mjestu nesreće.

Lior Suchard Mentalist Planetopija

Vjerujete li da vam netko može čitati misli? Lior Suchard može. Pred njime ni vaše najdublje skrivene misli ne mogu ostati skrivene. On zna što ćete reći prije nego što to izgovorite, pa čak i prije nego što sami postanete svjesni onoga što želite reći. U ovoj knjizi Suchard je svoje tajne i pouke pretočio u interaktivne zadatke i zezalice kako bi svi koji žele promijeniti perspektivu, razviti vlastitu kreativnost te ostvariti uspjeh, upoznali moć svoga uma i otkrili mentalista koji čuči u svakome od nas.

Privredni vjesnik Broj 3754/3755, 26. studenoga 2012.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Proizvodni pogon i zgrada u Ivancu

Nekretnine Croatia, Varaždin, www. nekretninecroa tia.com.hr. Tvrtka nudi proizvodni pogon s upravnom zgradom - Poslovna zona Ivanec, nova hala, sagrađena 2010., površine 703 m2, na parceli površine 3512 m2.

Uredna dokumentacija, građevinska i uporabna dozvola. Na katu poslovne zgrade nalaze se uredi, konferencijska sala, sanitarni čvor i čajna kuhinja. Vrlo jednostavno pokretanje novog posla, bez obzira na djelatnost. Moguća izgradnja još jednog objekta iste površine oslobođenog plaćanja komunalnog doprinosa. Proizvodni pogon u funkciji: obrada metala i izgradnja drvenih kuća. Zakupljeno 50 kWH struje, mogućnost zakupa dodatnih 150 kWH. Odlična cestovna povezanost s Varaždinom i Zagrebom, kao i željeznički transport. Moguća je i kupnja nekretnine zajedno sa svim strojevima i s cijelom tvrtkom; cijena prema dogovoru.

Tvrtka nikada nije bila u blokadi, u ovo recesijsko vrijeme ostvaruje zavidne prihode i ima ugovorene dugoročne poslove. Više detalja na internet stranici: http://www.nekretnine croatia.com.hr/hr/prodaja/poslovni/28/hale-Ivanec-Ivanec/.

Kontakt: Dražen Mesec, realestatecroatia@mail.com.

Slobodni kapaciteti

Sila, Zagreb, www.sila. hr. Tvrtka s dugogodišnjim iskustvom (od 1919. godine) u proizvodnji strojeva, opreme, izmjenjivača topline, brtvila, strojne obrade i čeličnih konstrukcija.

Tvornica Sila raspolaže sljedećim mogućnostima strojne obrade metala: rezanjem, bušenjem, tokarenjem (obradni centri), glodanjem (univerzalne i CNC glodalice i obradni centri), univerzalnom obradom, izradom utora, ozubljivanjem, brušenjem, zavarivanjem, obradom lima, površinskom zaštitom. Ima iskustva u izradi različitih čeličnih konstrukcija i opreme.

Dobavljač je dijelova za građevinske strojeve za tvornicu Liebherr. Budući da raspolaže slobodnim kapacitetima u gotovo svim segmentima strojne obrade metala, a naročito u proizvodnji izmjenjivača topline, nudi ih na raspolaganje potencijalnim partnerima.

Kontakt: Arijana Žužul, arijana.zuzul@sila.hr, +385 1 2404500.

ji se nalazi bivša tvornica opruga. U prostoru nema strojeva i opreme.

Infrastruktura nudi plin, vodu, struju i električnu trafostanicu unutar ograđenog prostora.

Kontakt: Ninoslav Kuzmanović, fenor-nino@ bj.t-com.hr.

Tvrtka

Antej, Opatija, www.antej.hr. Tvrtka prodaje d.o.o. u Opatiji registriran s prostorom od 50 četvornih metara, u cijelosti otplaćen s opremom i poslovanjem. Pozitivna bilanca bez dugovanja. Kontakt: Neven Tičinović, neven@antej.hr, +385 51 272384, +385 98 425271.

Slobodni kapaciteti

Komicro, Zagreb, www. komicro.hr. Tvrtka proizvođač polimernih disperzija nudi slobodne kapacitete za proizvodnju disperzija. Također je zainteresirana za zajedničku proizvodnju za tržište Srednje Europe. Zemlje interesa: Italija, Mađarska, Njemačka.

Kontakt: Božidar Markuš, m a r k u s @ k o m i c r o . h r, +385 1 2404409.

Tvornica

Fenor-Nino, Zagreb.

Tvrtka nudi tvornički kompleks i trgovačko društvo registrirano za trgovinu i proizvodnju različitih stvari. Nalazi se na lokaciji u Novoj Rači, 100 kilometara istočno od Zagreba. Na lokaci-

Proizvodni kapaciteti

Hrvatska Oprema za sportske objekte

Plastični spremnici za otpad

Namještaj i oprema

Ploče s imenima ulica i trgova

Markice za označavanje vina

Consors, Maruševac.

Tvrtka traži slobodne kapacitete za šivanje gornjišta obuće u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Kontakt: Josip Šumečki, consors@vz.net.hr, +385 42 352293.

IZBOR IZ NADMETANJA

Zagrebački holding nabavlja opremu za sportske objekte. Rok dostave ponuda je 2. siječnja.

Grad Zagreb nabavlja usluge izrade i postavljanja ploča s imenima ulica i trgova. Rok dostave ponuda je 12. prosinca. Žigovi i štambilji

Hrvatska pošta nabavlja žigove i štambilje. Rok dostave ponuda je 12. prosinca.

Komunalac iz Opatije nabavlja plastične spremnike za otpad. Rok dostave ponuda je 10. prosinca.

Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo nabavlja markice za označavanje vina. Rok dostave ponuda je 28. prosinca.

Studentski centar Pale nabavlja namještaj za studentske sobe i profesionalnu ugostiteljsku opremu. Rok dostave ponuda je 4. prosinca.

Računala

Porezna uprava u Podgorici nabavlja računala.

Rok dostave ponuda je 4. prosinca.

Regija Puloveri

Ministarstvo sigurnosti, Granična policija u Ili­ dži nabavlja 1900 pulovera. Rok dostave ponuda je 18. prosinca.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

19

www.privredni.hr Broj 3754/3755, 26. studenoga 2012.

POGLED U SVIJET

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Tempirana bomba: Skladište alkaloida za samo nekoliko tisuća kuna Francuska Farma s poljoprivrednim zemljištem i pripadajućim pokretninama u Molvama kod Đurđevca, Koprivničko-križevačka županija, procijenjene vrijednosti 3.619.948 kuna.

Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće po dogovoru na broj telefona 091/4835 003, 091/4835 004 ili 091/4835 000. Dražba se održava 29. studenog 2012. u 13 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu.

Silosi, tvornica stočne hrane, hladnjača, prerada mesa, tovilište, voćnjak, pekara, mljekara, laboratorij, lokal i oranice u Đurđevcu, Koprivničko-križevačka županija, procijenjene vrijednosti 97.909.405 kuna. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće po dogovoru na broj telefona 091/4835 003, 091/4835 004 ili 091/4835 000.

Dražba se održava 29. studenoga 2012. u 13.30 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu.

Motorna jedrilica/katamaran marke Privilege 435, proizvedena 2002. godine, ukupne dužine 13,4 metra i širine 7,05 metara, nalazi se u marini Frapa u Rogoznici. Procijenjena vrijednost je 2.437.500 kuna, a ne može se prodati za manje od 1.625.000 kuna, uključujući PDV. Na pokretnini je upisano razlučno pravo u korist Ministarstva financija i zakonsko založno pravo u korist Laguna tradea d.o.o. Jamčevina je pet posto ponuđene cijene, a razgledavanje je moguće uz dogovor svakim radnim danom od 9 do 12 sati na broj telefona 01/4647 218 ili 01/6184 432. Ponude se dostavljaju do 28. studenoga 2012.

Trgovačkom sudu Zagreb, Stalna služba u Sisku.

Teretno vozilo MAN s dizalicom Palfinger, proizvedeno 1994. godine, procijenjene vrijednosti 75.000 kuna, u Ogulinu, Karlovačka županija. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 091/5170 411. Ponude se dostavljaju do 27. studenoga 2012.

Trgovačkom sudu Zagreb, Stalna služba u Karlovcu.

Teretno vozilo MAN kiper, ljubičaste boje, proizvedeno 1993. godine, procijenjene vrijednosti 100.000 kuna, u Ogulinu, Karlovačka županija.

Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 091/5170411. Ponude se dostavljaju do 27. studenoga 2012. Trgovačkom sudu Zagreb, Stalna služba u Karlovcu.

Skladište gotove robe od laboratorijskog stakla, procijenjene vrijednosti 2.421.690 kuna. Jamčevina je pet posto od ponuđene cijene, a pokretnine ne mogu biti prodane za manje od 20 posto procijenjene vrijednosti. Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor svakim radnim danom od 9 do 12 sati na broj telefona 01/6184 432 ili 01/4647 218. Ponude se dostavljaju do 28. studenoga 2012.

Trgovačkom sudu u Zagrebu.

Skladište alkaloida procijenjene vrijednosti 18.575 kuna. Jamčevina je pet posto od ponuđene cijene, a pokretnine ne mogu biti prodane za

manje od 20 posto procijenjene vrijednosti. Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor svakim radnim danom od 9 do 12 sati na broj telefona 01/6184 432 ili 01/4647 218. Ponude se dostavljaju do 28. studenoga 2012.

Trgovačkom sudu u Zagrebu.

Drveni motorni brod “Duboka”, dužine 20,6 metara i procijenjene vrijednosti 242.000 kuna.

Jamčevina je 15.000 kuna i mora biti uplaćena do 29. studenog 2012. Brod se nalazi u Starom Gradu na otoku Hvaru. Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor s Goranom Bosančićem na broj telefona 098/9288 002. Ponude se dostavljaju do 30. studenoga 2012.

Trinaest dostavnih i teretnih vozila te četiri viličara, od kojih su tri neispravna, ukupne procijenjene vrijednosti 300.000 kuna. Vozila se prodaju skupno, a moguća je i prodaja ispod procijenjene vrijednosti. Jamčevina je 20.000 kuna, a razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor s Goranom Bosančićem na broj telefona 098/9288 002. Ponude se dostavljaju do 30. studenoga 2012.

Poslovni centar i tržnica u Bjelovaru, ukupne površine 2098 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 2.198.227 kuna.

Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor na broj telefona 01/4818 414 ili 098/381 750, uz prethodnu uplatu naknade u iznosu od 500 kuna.

Dražba se održava 29. studenoga 2012. u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, soba 89/II.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

dr. Uroš Dujšin

P

ritisak na reformiranje i kresanje proračuna najžešći je u Grčkoj, Portugalu, Španjolskoj i Italiji. No Europu očekuje jedan još veći problem, koji bi mogao zasjeniti sve ostale – a to je Francuska, opominje Economist. Ta je zemlja oduvijek bila u srcu eurozone i Europske unije. Predsjednik François Mitterrand navijao je za jedinstvenu valutu jer se nadao da će tako ojačati francuski utjecaj u Europi koja bi inače potpala pod isključivi utjecaj ujedinjene Njemačke. Francuska je imala koristi od eura: zaduživala se po rekordno niskim kamatama i izbjegla je previranja na Mediteranu. No čak i prije svibnja, kada je François Hollande postao prvim socijalističkim predsjednikom nakon Mitterranda, Francuska je izgubila vodstvo u borbi protiv krize u korist Njemačke. K tome sada i njena privreda izgleda ranjiva.

Rijetke nove tvrtke Tijekom niza godina Francuska je gubila konkurentnost u odnosu prema Njemačkoj, a taj se trend ubrzao otkako su Nijemci smanjili troškove i proveli opsežne reforme. Bez mogućnosti devalvacije Francuska se okrenula javnim izdacima i zaduživanju. Dok su druge zemlje Unije smanjile ulogu države, ona u Francuskoj troši gotovo 57 posto BDP-a, što je najviše u eurozoni.

Zbog neuspjeha u izravnavanju proračuna u svim godinama nakon

1981., javni je dug narastao od tadašnjih 22 na više od 90 posto danas.

Hollande nema vremena Pogoršala se i poslovna klima. Francuska su poduzeća opterećena krutom regulacijom tržišta proizvoda i rada, izuzetno visokim porezima i teretom socijalnih davanja. Nije čudo što su nova poduzeća rijetka. Francuska ima manje malih i srednjih poduzeća - pa time i manje izvora radnih mjesta i rasta - nego Njemačka, Italija ili Velika Britanija.

Privreda stagnira, kreće prema recesiji i jedva da će rasti u sljedećoj godini. Više od 10 posto radne snage i više od četvrtine mladih ljudi je nezaposleno. Deficit bilance tekućih transakcija okrenuo se od malog suficita u 1999. u jedan od najvećih deficita u eurozoni. Ukratko, previše francuskih poduzeća je nekonkurentno, a napuhani državni sektor živi iznad svojih mogućnosti.

Europske vlade koje su pokrenule velike reforme to su učinile zbog jasnih znakova krize. Glasači su stekli uvjerenje da tu nema alternative, pa i zbog toga što je političkim čelnicima postalo

jasno da su promjene nužne. Ništa od toga nije prisutno u Hollandeovoj Francuskoj. Za predsjedničke kampanje gospodin Hollande jedva da je spomenuo potrebu reformi u korist privrednika, usmjerivši se umjesto toga na potrebu prestanka štednje. Njegova Socijalistička stranka se nije modernizirala i neprijateljski je raspoložena prema kapitalizmu. Otkako je počeo

Previše francuskih poduzeća je nekonkurentno, a napuhani državni sektor živi iznad svojih mogućnosti pokazivati zabrinutost za konkurentnost zemlje, njegova je popularnost splasnula. Francuska gađa pokretne mete. Sve druge zemlje eurozone provode strukturne reforme, i to brže i efikasnije nego Francuska. MMF je stoga i ukazao na to da bi Francuska mogla pasti iza Italije i Španjolske.

Ako gospodin Hollande dokaže da je istinski opredijeljen za promjenu puta kojim se zemlja kretala u proteklih 30 godina, Francuska će izgubiti povjerenje investitora, kao i Njemačke. Kao što su to već iskusile neke zemlje eurozone, raspoloženje na financijskim tržištima može se naglo promijeniti. Kriza bi trebala izbiti već sljedeće godine. Ranija previranja među europskim valutama često su započinjala drugdje, e da bi na kraju pogodila Francusku – a sada će se i prije u Francuskoj nego u Italiji ili Španjolskoj odlučiti sudbina eura. Gospodin Hollande nema mnogo vremena da deaktivira ovu tempiranu bombu u srcu Europe.

20 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3754/3755, 26. studenoga 2012.

( 22,5 mil kn

( 30 mil kn

direktne uplate Wüstenrota u proračun

državnih poticaja lani dobio Wüstenrot

Wüstenrot stambena štedionica

U Hrvatsku uložila 250 milijuna kuna Višestruki pozitivni efekti koje stambena štednja donosi jedan su od uspješnijih primjera koje su zakonodavac i struka iznijeli u posljednjih 15 godina, rekao je Zdravko Anđel, predsjednik Uprave WSŠ-a Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

P

et stambenih štedionica koje djeluju u Hrvatskoj do sada je u našu zemlju uložilo više od 400 milijuna kuna, a sam Wüstenrot 250 milijuna, rekao je Ivan Ostojić, član Uprave Wüstenrot stambene štedionice, predstavljajući prošli tjedan rezultate te štedionice u zadnjih 15 godina i govoreći o prednostima takve štednje. Naime, kao što je poznato, svi koji podižu stambene kredite preko štedionica, pa tako i u Wüstenrotu, cijelo vrijeme otplate kredita imaju fiksnu kamatu u pravilu manju nego u bankama. Trenutačno je najviša kamata u štedionicama

5,1 posto. Unatoč velikim pomacima kroz 15 godina (u štedionicama trenutačno štedi oko pola milijuna građana), to je i dalje daleko manje nego primjerice u Austriji, gdje od 10 milijuna građana štedi njih šest milijuna. Štedionice su, dodao je Ostojić, od 57 milijardi kuna stambenih kredita koliko ih je do sada plasirano, plasirale četiri milijarde kuna kredita.

Objašnjavajući probleme

Trenutačno je najviša kamata u štedionicama 5,1 posto koje imaju građani koji su podizali kredite u švicarskim francima (njih 32 posto za kredite izdvaja više od 75 posto plaće), Ostojić je kazao kako se u budućnosti opet mogu očeki-

vati dramatične promjene kamatnih stopa u bankama. Govoreći pak o potencijalu stambenih kredita za gospodarstvo i državni proračun, kazao je da se s milijardu kuna kredita izgradi oko 2500 stanova, a na izgradnji stanova i na pratećim poslovima ta jedna milijarda zaposli 10.000 ljudi. Naravno, to onda ima i pozitivan učinak na proračun države.

Niska i fiksna kamata “O pozitivnim utjecajima stambene štednje na gospodarstvo govori podatak da je Wüstenrot stambena štedionica prošle godine primila 30 milijuna kuna državnih poticaja iz proračuna, a samo kroz direktne uplate po osnovama raznih poreza u proračun vrati-

la je 22,5 milijuna kuna.

Dodatno, na bazi kreditne aktivnosti od 150 milijuna kuna dolazimo do indirektnih uplata u proračun u iznosu od 28,5 milijuna kuna, pa je proračun, barem što se tiče Wüstenrota, u značajnom plusu”, rekao je predsjednik Uprave Zdravko Anđel. Dodao je da sustav treba dorađivati i usavršavati kako bi se izbjegle nepravilnosti.

“Višestruki pozitivni efekti koje stambena štednja donosi jedan su od uspješnijih primjera koje su zakonodavac i struka iznijeli u zadnjih 15 godina.

Prije svega to treba zahvaliti državnim poticajima koji omogućuju Wüstenrot i drugim štedionicama da svojim klijentima nude kredite uz nisku i što

je najvažnije fiksnu kamatu te kredit vezan uz euro”, ocijenio je Anđel.

Igor Đurić, predsjednik Uprave Wüstenrot životnog osiguranja, predstavio je njihov najnoviji proizvod pod nazivom Dopunsko osiguranje od nastanka kritičnih bolesti i stanja. Riječ je o proizvodu životnog osiguranja u slučaju teških oboljenja koji oboljelima znatno olakšava životne prilike s obzirom na dodatne troškove liječenja. Prodaja tog novog proizvoda započela je 1. veljače i do sada je ugovor sklopljen sa 1204 klijenta. Đurić predviđa da će do kraja godine broj klijenata premašiti 2000, a zaračunata bruto premija biti viša od šest milijuna kuna.

Istraživanje stavova financijskih direktora

Ne očekuje se gospodarski oporavak Istraživanje Deloittea pokazuje kako financijski direktori vodećih tvrtki nisu optimistični oko promjene gospodarskog stanja. Velika većina njih smatra da iduće godine gospodarstvo neće rasti, a više od polovine očekuje rast nezaposlenosti Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

I

straživanje konzultantske kuće Deloitte koje je provedeno među financijskim direktorima u Hrvatskoj i sedam zemalja Srednje Europe pokazuje kako financijaši ne očekuju brze promjene na bolje. Velika većina hrvatskih financijskih direktora ne očekuje gospodarski rast, a više od polovine očekuje i pad zaposlenosti.

Ovo je treće ovakvo Deloitteovo istraživanje u zadnje dvije godine. Anketa je poslana u 200 najvećih kompanija u Hrvat-

skoj prema prihodima, i 51 financijski direktor dao je svoje odgovore na pitanja.

U odgovorima su sudjelovali gotovo svi financijski direktori u bankarskom sektoru tako da njihovi odgovori u procjenama sudjeluju sa 20 posto.

ki financijska nesigurnost, a dvije trećine ispitanih procjenjuje kako je ona visoka. Domaći financijski direktori očekuju kako će Vlada u 2013. godini zadržati kreditni rejting i stabilnost valute te da će kontrolirati inflaciju i osigurati fiskalnu stabilnost.

Glavni izazov za šefove financija velikih tvrtki je financijska nesigurnost

Nije vrijeme za preuzimanje rizika Trećina direktora smatra kako teško mogu do povoljnih kredita u bankama, a polovina očekuje da neće biti promjena u troškovima financiranja u idućoj godini.

Direktori ističu da nije vrijeme za preuzimanje ri-

Istraživanje je pokazalo da je glavni izazov za šefove financija velikih tvrt-

zika, no određeni pozitivni trendovi postoje, kaže Alen Ambrinac, direktor Deloitteovog Odjela revizije. “Početkom godine 12 posto direktora bilo je spremno preuzeti rizik, sada ih je puno više. U regiji su bugarski direktori najspremniji preuzeti rizik.

Slijede Poljaci, pa onda Hrvati. Zanimljivo je da u

Sloveniji ni jedan direktor nije spreman preuzeti rizik”, ističe Ambrinac.

Ispitanici su pesimistični i oko promjene stope nezaposlenosti. Više od pola ih smatra kako će ona i u idućoj godini nastaviti rasti, dok tek nešto više od petine ispitanika smatra da će iduće godine doći do njenog smanjivanja.

Unatoč pesimizmu istraživanje pokazuje i mali napredak i pozitivnije stavove nego što je to bilo u istraživanju provedenom početkom ove godine. Sve više domaćih financijskih direktora smatra da je financijska perspektiva njihovih tvrtki bolja nego što je bila prije pola godine. “Optimizam raste, no ne velikom brzinom. Pola ispitanih optimistično je glede budućnosti svojih kompanija. Istraživanje s početka godine pokazalo je veliki optimizam samo kod tri posto, dok je sada vrlo optimističnih 14 posto”, zaključuje Ambrinac.

21

www.privredni.hr Broj 3754/3755, 26. studenoga 2012.

( 1,881 mlrd kn

analize rba

Aktiva HNB-a blago raste

imovina dioničkih fondova u listopadu

Fondovi u listopadu

U novčanim fondovima više od 8,5 milijardi kuna Ukupna imovina otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom, prema Hanfinim podacima iznosila je 12,218 milijardi kuna Marko Repecki www.hrportfolio.hr

K

ad je riječ o imovini otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom u listopadu je situacija bila vrlo slična rujanskoj te su sve grupe fondova, osim novčanih, zabilježile blaži pad.

Ipak, ukupna je imovina porasla zahvaljujući rastu imovine novčanih fondova. Ukupna imovina otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom, prema Hanfinim podacima, iznosila je 12,218 milijardi kuna, što je u odnosu na kraj rujna porast od 1,67 posto. Promotrimo li imovinu otvorenih investicijskih fondova u odnosu na broj stanovnika, dolazimo do iznosa od 2715 kuna per capita što je najviši iznos unatrag godinu dana. Ako iz toga isključimo novčane fondove, tada taj iznos pada na samo 784 kune.

Dionički fondovi Stanje na svjetskim burzama i relativno dobri rezultati dioničkih fondova nisu potaknuli ulagače na značajnija ulaganja u dioničke fondove pa je imovina ove grupe fondova u listopadu zabilježila pad od 0,23 posto te je iznosila 1,881 milijardu kuna što je 4,318 milijuna kuna manje u odnosu na rujan.

Najveći porast u apsolut-

nom iznosu imao je fond OTP indeksni kojem je imovina uvećana za 2,606 milijuna kuna ili za 2,47 posto. U relativnom iznosu najviše je porastao Raiffeisen World kojem je imovina uvećana za 5,48

Sve grupe fondova, osim novčanih, zabilježile su blaži pad posto što je rast od 1,755 milijuna kuna. Najveći pad u relativnom iznosu imao je Raiffeisen Prestige Equity kojem je imovina smanjena za 4,72 posto ili za 794.300 kuna, dok je najveći pad u apsolutnom iznosu imao PBZ I-Stock kojem je imovina smanjena za 4,078 milijuna kuna, za 3,56 posto.

Mješoviti fondovi I mješoviti fondovi su zabilježili pad ukupne imovine, i to za 1,18 posto, te su mjesec završili sa 1,136 milijardi kuna pod upravljanjem što je za 13,617 milijuna kuna manje u odnosu na rujan.

Najveći dobitnik, u apsolutnom iznosu, je PBZ Global kojem je imovina uvećana za 1,731 milijun kuna, što je porast od 0,90 posto. U relativnom iznosu najviše je pak porastao C-Premium kojem je imovina uvećana za 16,97 po-

sto ili za 1,362 milijuna kuna. Najveći pad u relativnom iznosu zabilježio je Raiffeisen Prestige kojem je imovina smanjena za 7,71 posto ili za 2,185 milijuna kuna, a u apsolutnom iznosu najviše je pao Raiffeisen Balanced kojem je imovina smanjena za 6,879 milijuna kuna što je pad od 3,91 posto.

Obveznički fondovi Samo dva obveznička fonda su u listopadu zabilježila rast imovine, a ukupna imovina pala im je za 1,96 posto što je 10,217 milijuna kuna manje u odnosu na rujan te su obveznički fondovi listopad završili sa 511,4 milijuna kuna pod upravljanjem. Najveći dobitnik, u apsolutnom i relativnom iznosu, je Raiffeisen Bonds kojem je imovina porasla za 7,662 milijuna kuna ili za 5,45 posto. Najve-

ći pad u relativnom i apsolutnom iznosu imao je Erste Bond kojem je imovina smanjena za 10,830 milijuna kuna što je smanjenje od 13,81 posto.

Novčani fondovi Ukupna imovina novčanih fondova porasla je za 2,70 posto te je potkraj listopada iznosila 8,689 milijardi kuna. Najveći porast u relativnom iznosu imao je Raiffeisen euroCash kojem je imovina uvećana 25,45 posto što je rast od 36,824 milijuna kuna. U apsolutnom iznosu najviše je porasla imovina Erste Euro-Moneya, za 82,436 milijuna kuna što je 18,08 posto više u odnosu na mjesec ranije. Najveći pad u relativnom i apsolutnom iznosu zabilježio je PBZ Novčani kojem je imovina pala za 9,32 posto, odnosno za 122,2 milijuna kuna.

Nedostižni ZB Invest Ako promotrimo imovinu otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom prema društvima za upravljanje, na prvom mjestu je i dalje nedostižan ZB Invest koji je pod upravljanjem krajem listopada imao 4,220 milijardi kuna što je 34,54 posto tržišta uz pad od 0,12 posto. Na drugom mjestu je PBZ Invest sa 2,165 milijarde kuna uz tržišni udjel od 17,72 posto i padom od 1,36 posto. Porast je zabilježilo treće najveće društvo za upravljanje, Raiffeisen Invest kojem je tržišni udjel uvećan za 0,55 posto te sada drže 13,69 posto tržišta. Kod neovisnih društava za upravljanje ni u listopadu nije bilo promjena na vrhu te najvećom imovinom od 176,2 milijuna kuna i dalje upravlja Locusta Invest. Na drugom mjestu je NFD Aureus Invest koji upravlja imovinom od 135,4 milijuna, dok je na trećem Auctor Invest s imovinom od 105,5 milijuna kuna.

Ukupna aktiva Hrvatske narodne banke u listopadu je zabilježila blagi rast u odnosu na rujan.

Na kraju listopada ukupna je aktiva iznosila 85,68 milijardi kuna, pri čemu je inozemna aktiva (međunarodne pričuve) iznosila 85,66 milijardi kuna, odnosno 11,4 milijarde eura. To je 855 milijardi kuna ili jedan posto više nego na kraju rujna, navodi se u analizi Raiffeisen banke. U odnosu na kraj prošle godine međunarodne pričuve bilježe rast od 1,36 milijardi kuna (1,6 posto), pri čemu je najveći rast zabilježen u travnju.

To je najvjerojatnije rezultat kupoprodajnih aktivnosti između središnje banke i središnje države nakon izdanja euroobveznica vrijednih 1,5 milijardi dolara.

Time je, uz kupnju deviza od države nakon izdanja 764 milijuna eura trezorskih zapisa denominiranih

u eurima u veljači, višestruko nadoknađeno smanjenje pričuva zbog četiri devizne intervencije u iznosu od 724 milijuna eura u prvoj polovini ove godine. Prema procjenama analitičara RBA, pričuve će i ove godine nastaviti odgovarati vrijednosti uvoza robe i usluga za razdoblje od sedam i pol mjeseci (minimalno optimalna razina je tri). Prema HNBovim projekcijama otplate inozemnog duga, pričuve u potpunosti pokrivaju obveze prema inozemnim vjerovnicima koje dospijevaju do kraja drugog tromjesečja 2013. Drugim riječima, pričuve su trenutačno dostatne za održavanje stabilnog tečaja kune prema euru.

*vijesti

Erste izdao obveznice Erste&Steiermärkische Bank izdao je obveznice u nematerijaliziranom obliku, u denominaciji od jedne kune, koje su ponuđene na domaćem tržištu. Ukupan iznos izdanja obveznica je 300 milijuna kuna, a datum dospijeća je 23. studenoga 2017. godine. Kupon iznosi 5,875 posto i plaća se 23. svibnja i 23. studenoga, počevši od 23. studenoga 2013. godine. Erste namjerava svoje nove obveznice uvrstiti u Službeno tržište Zagrebačke burze, po odobrenju Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.

Karlovačka pripojila Nava banku Izvanredna glavna skupština Karlovačke banke odobrila je ugovor o pripajanju Nava banke. Prema ugovoru, a temeljem prethodne procjene vri-

jednosti obje banke na dan 30. lipnja ove godine, omjer zamjene dionica je 1:2,5, tj. pet redovnih ili povlaštenih dionica Nava banke zamjenjuje se za dvije novoizdane dionice Karlovačke banke. Motiv spajanja je visoka kompatibilnost i srodnost banaka, uz stratešku orijentaciju na poslovanje s malim i srednjim poduzetnicima i stanovništvom.

Atlantic se refinancirao Atlantic Grupa je s Europskom bankom za obnovu i razvoj, Međunarodnom financijskom korporacijom (IFC, članica grupe Svjetske banke) i četirima komercijalnim bankama potpisala ugovor o refinanciranju.

Riječ je o transakciji vrijednoj 307 milijuna eura, kojom će Atlantic Grupa refinancirati postojeće kreditne obveze po povoljnijim uvjetima (s prosječnom kamatom od 4,71 posto), uz produljenu ročnost. Nakon akvizicije Droge Kolinske, smanjena je procjena rizičnosti Atlantica.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3754/3755, 26. studenoga 2012.

Tržište novca Zagreb

Ogromni viškovi likvidnosti, kamate minimalne Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

V

isoka likvidnost u sustavu prisutna je i dalje. Iako smo na samom početku razdoblja održavanja obvezne pričuve, pojedine depozitne institucije zbog nemogućnosti atraktivnijeg plasmana svakodnevno na kraju dana deponiraju svoje viškove u središnju banku po kamatnoj stopi od 0,25 posto.

Potražnja za pozajmicama kuna je skromna, a kamatne stope zadržavaju se na minimalnim razinama.

Na Tržištu novca Zagreb dominira ponuda kuna, a unatoč tome skromna potražnja nije u potpunosti

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

19.11.’12. - 23.11.’12.

12.11.’12. - 16.11.’12.

u%

300

5

250

4

200 3 150 2 100 1

50 0

19.11.2012.

20.11.2012.

21.11.2012.

podmirena, djelomično zbog limita sudionika, a djelomično zbog niske kamatne stope koju plaćaju tražioci pozajmica. Prosječna dnevna kamatna stopa prošli tjedan iznosila je 1,28 posto, a prekonoćna je bila 0,52 posto.

22.11.2012.

0

23.11.2012.

Ministarstvo financija najavilo je za utorak aukciju trezorskih zapisa, prvu u mjesecu studenome. Aukcija je raspisana za kune i za devize.

Za kunske zapise raspisana je aukcija za sve rokove dospijeća i to na rok od

ponedjeljak

utorak

91 dan planirani iznos izdanja iznosi 100 milijuna kuna, na rok od 182 dana isto 100 milijuna kuna i na rok od 364 dana 400 milijuna kuna. Planirani iznos izdanja za trezorske zapise izražene u eurima je 40 milijuna eura.

srijeda

četvrtak

petak

Za očekivati je veliki interes sudionika za aukciju budući da u sustavu postoje ogromni viškovi likvidnosti. U ovakvim okolnostima sasvim je izvjesno da će se država moći zadužiti pod povoljnim uvjetima.

Prema sadašnjim okolnostima na novčanom tržištu zadržat će se skromno trgovanje uz nisku kamatnu stopu. Nikakve velike promjene zasigurno se ne očekuju kroz cijelo razdoblje održavanja obvezne pričuve.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Loš tjedan za kunu

Mirex poskočio

Hrvatska je valuta prošli tjedan oslabjela prema ključnim europskim valutama. Euro se čvrsto drži valuta AUD CAD

iznad 7,5 kuna, uz blagi porast vrijednosti na 7,55. Švicarski je franak također u blagom porastu i

Srednji tečaj za devize australski dolar kanadski dolar

6,097054

7.57

gi pad cijene nafte uskoro moglo donijeti malo veselja hrvatskim vozačima.

USD

5.91

CHF

6.275

7.56

5.90

6.270

7.55

5.89

6.265

7.54

5.88

6.260

7.53

5.87

6.255

7.52

5.86

6.250

5,879777

JPY

japanski jen (100)

7,128279

CHF

švicarski franak

6,272152

GBP

britanska funta

9,338469

USD

američki dolar

5,861534

EUR

euro

7,556689

Izvor: HNB

EUR

premašio je vrijednost od 6,27 kuna.

Američki je dolar u blagom padu, što bi uz bla-

primjena od 24. studenoga 2012. 19.11. 20.11. 21.11. 22.11. 23.11.

19.11. 20.11. 21.11. 22.11. 23.11.

19.11. 20.11. 21.11. 22.11. 23.11.

Počinje sezona bjesomučnog shoppinga Stabilno, uz blagi rast optimizma – najkraći je opis prošlog tjedna na svjetskim burzama. Europske burze bilježe blagi rast indeksa, ali uz slab pro-

met. Prognoze za njemačko gospodarstvo ponovno su dobre, što održava optimizam ulagača i podiže vrijednost eura prema dolaru.

5850

12950

FTSE 100

12910

Dow Jones

Sve bi se to moglo preokrenuti već ovaj tjedan kada ministri financija eurozone nastavljaju trakavicu s Grčkom. U Americi se sve vrti oko 2950 2940

5790

12870

2930

5760

12830

2920

5730

12790

2910

5700

12750

2900

19.11. 20.11. 21.11. 22.11. 23.11.

3550 3520

CAC40

19.11. 20.11. 21.11. 22.11. 23.11.

7300 7260

DAX

9310

3490

7220 7180

9130

3430

7140

9040

NIKKEI 225

9220

7100 19.11. 20.11. 21.11. 22.11. 23.11.

NASDAQ

19.11. 20.11. 21.11. 22.11. 23.11.

9400

3460

3400

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

177

177

176

176

175

175

174

Međunarodno tržište kapitala

5820

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošli je tjedan dosegnula 176,3571 bod. To je gotovo za cijeli bod više nego tjedan ranije, što daje porast od oko pola posto. Za Mirexove standarde to je pravi skok.

8950 19.11. 20.11. 21.11. 22.11. 23.11.

19.11. 20.11. 21.11. 22.11. 23.11.

početka sezone bjesomučnog shoppinga koja kreće odmah nakon Dana zahvalnosti, na dan koji se tradicionalno zove Crni petak. No, ove godine jurnjava za popustima počela je još ranije, već na Dan zahvalnosti navečer, a kupci spremni na višesatno čekanje skupljali su se pred vratima prodavaonica već tijekom blagdanskog poslijepodneva. Američki trgovci u predbožićnoj sezoni ostvare i do 40 posto godišnjeg prometa, a ove godine očekuju porast od osam posto i promet veći od 21 milijarde dolara.

174 22.10.

2.11.

12.11.

22.11.

19.11.

20.11.

21.11.

22.11.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 22.11.2012.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara- Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

180,5531 181,8905 162,3886 175,9066 176,3571

192,0918 213,5600 131,0524 152,6882 156,5720 167,7039

105,1636 116,4043 203,6593 198,8263 214,2759 99,6203 155,4717 136,6022 114,7097 177,6984 120,3133 130,9228 189,9022 163,4864 133,7432 116,9565 153,5543 (*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

23

www.privredni.hr Broj 3754/3755, 26. studenoga 2012.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 340,750 milijuna kuna

Dalekovod dobitnik tjedna Marko Repecki www.hrportfolio.hr

je porast od 41,48 posto u odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex porastao je za 1,66 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 1.767,61 bod.

Crobex10 tjedan je završio na 999,78 bodova, što

P

roteklog je tjedna na Zagrebačkoj burzi redovni dionički promet iznosio 86,505 milijuna kuna, što Top 10 po prometu Končar - elektroindustrija d.d.

Hrvatske telekomunikacije d.d.

Viro tvornica šećera d.d.

Dalekovod d.d.

Valamar Adria Holding d.d.

Petrokemija d.d.

INA-industrija nafte d.d.

Adris grupa d.d. (povlastena) Turbo Certifikat DAX Short 1 Ericsson Nikola Tesla d.d.

tjedna promjena +5,99% -1,43% +1,52% +10,13% +2,79% +9,37% +5,36% -0,20% -27,81% +1,36%

zadnja cijena 650,00 204,00 533,00 75,00 109,72 209,99 4.425,00 244,50 54,50 1.270,00

promet 18.027.203,01 7.806.073,76 6.349.911,26 4.279.383,85 4.157.264,33 3.495.592,76 3.406.602,94 2.427.684,26 2.147.964,47 1.816.199,41

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 86.505.583,43 kn

je porast od 1,65 posto.

Najviše se trgovalo dionicom Končara EI, kojom je ostvareno 18,027 milijuna kuna prometa, a tjedan je završila na 650 kuna, uz porast od 5,99 posto. Najveći do10 dionica s najvećim rastom cijene Turbo Certifikat DAX Long 1 Hoteli Brela d.d.

Turbo Certifikat DAX Long VABA d.d. banka Varaždin Industrogradnja Grupa d.d.

Kutjevo d.d.

Koka d.d.

Arenaturist d.d.

Zlatni rat d.d.

Dalekovod d.d.

bitnik među 10 najtrgovanijih je Dalekovod koji je porastao za 10,13 posto te je trgovanje završio na 75 kuna, a njime je trgovano u vrijednosti od 4,279 milijuna kuna. Naj-

tjedna promjena +69,62% +45,83% +27,27% +25,00% +15,44% +14,90% +14,64% +10,87% +10,22% +10,13%

zadnja cijena 53,60 70,00 98,00 25,00 118,89 17,50 172,00 119,98 5,50 75,00

promet 986.958,49 7.000,00 638.653,50 975,00 73.600,24 25.534,35 1.032,00 166.841,54 1.705,00 4.279.383,85

INVESTICIJSKI FONDOVI

Iza nas je odličan tjedan u kojem je 71 od ukupno 85 aktivnih fondova zabilježio porast vrijednosti udjela. Najuspješniji dionički fond bio je NFD Aureus US Algorithm kojem je vrijednost udjela porasla za 5,75 posto. Na drugom mjestu je Platinum Global Opportunity s porastom od 3,5 posto.

Najveći pad kod dionič-

kih fondova imao je fond NFD Aureus Mena kojemu je vrijednost pala za 0,91 posto, a slijedi ga Ilirika Azijski tigar s padom od 0,39 posto. Najuspješniji kod mješovitih fondova bio je OTP uravnoteženi koji je porastao za 1,6 posto, a slijedi ga NFD Aureus Emerging Markets Balanced s porastom od jedan posto.

Najveći pad u ovoj grupi zabilježio je Raiffeisen Balanced kojemu je vrijednost udjela smanjena za 1,54 posto. Najuspješniji kod obvezničkih fondova bio je OTP euro obveznički koji je porastao za 0,27 posto, a slijedi ga HPB Obveznički s porastom od 0,2 posto. Najveći pad u ovoj grupi zabilježio je Erste Bond čija je

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Valuta

KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

vrijednost udjela smanjena za 1,54 posto. Novčani fondovi imali su uglavnom pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Agram Euro Cash s porastom od 0,08 posto.

od 16. - 22. studenoga 2012. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn € € $ € kn kn € kn € kn kn kn € € € kn kn € € € €

13,0255 8,3914 111,4000 112,0800 128,4000 59,4993 11,4908 120,9622 46,6000 66,7085 76,3335 68,7700 89,2163 97,5700 41,5254 27,9226 21,4334 64,6658 45,8590 57,3309 66,1821 98,4071 11,8761 24,3700 6,2739 36,4484 87,0111 483,1758 71,7482 76,8700 125,7050 95,8853 9,1914 103,8773 77,5199 93,4226 9,1460 90,4800 89,1507 101,4600 108,5742

0,57 1,71 1,71 2,35 1,40 1,69 1,71 1,27 0,22 0,92 0,65 -0,10 1,97 -0,21 1,23 1,86 0,92 1,54 -0,39 2,35 0,91 2,31 3,50 0,29 2,28 1,20 2,37 -0,91 1,60 0,84 5,75 0,84 0,01 2,33 0,33 1,21 1,95 1,05 2,59 2,44 0,89

€ €

98,1500 137,3100

-0,32 0,48

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global

zadnja vrijednost 1.767,6100 999,7800 102,8674 120,4620

veći pad među najtrgovanijima imao je Turbo certifikat DAX Short koji je pao za 27,81 posto te je tr10 dionica s najvećim padom cijene Hoteli Podgora d.d.

Turbo Certifikat DAX Short 1 Chromos agro d.d.

ZIF Breza d.d.

Turbo Certifikat DAX Short Linijska nacionalna plovidba d.d.

Uljanik d.d.

Dioki d.d.

Termes grupa d.d.

Validus d.d.

tjedna promjena +1,66% +1,65% -0,33% -0,23%

govanje završio na 54,50 kuna, a njime je trgovano u vrijednosti od 2,147 milijuna kuna.

tjedna promjena -36,64% -27,81% -24,00% -17,28% -16,74% -15,79% -15,03% -11,45% -10,77% -8,16%

zadnja cijena 17,03 54,50 171,00 11,01 92,00 80,00 51,01 11,60 137,41 0,45

promet 17,03 2.147.964,47 2.223,00 3.457,14 309.789,00 2.400,00 5.815,14 485.331,81 77.695,70 1.094,40

*vijesti

Dionički fondovi u rasponu od +5,75 do -0,91

Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Naziv(fond) PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige VB SMART

kn € € kn kn kn kn kn kn kn € kn € €

96,5142 10,2826 123,7900 111,5382 79,2111 92,4600 7,6925 76,1378 4,6827 57,8404 9,0442 121,4868 98,9900 94,8829

*Tjedna promjena [%] -0,11 1,00 -1,54 0,64 -0,45 1,60 0,85 1,00 0,58 0,28 0,04 0,46 -0,43 0,39

€ € € € € kn € €

175,0800 11,9530 177,5800 130,1671 132,8700 178,6602 138,2419 124,2546

0,06 0,01 -1,34 -1,21 -1,42 -0,03 0,20 0,27

kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn kn

139,1601 171,0058 146,1325 133,1900 153,0300 145,9700 145,6184 127,4918 138,9916 129,1523 122,4955 11,4137 115,0172 83,6230 111,8400 104,5607 103,1000 103,1054 1261,9360 102,4002

0,05 0,04 0,04 0,07 0,02 0,04 0,04 0,01 0,04 0,05 0,05 0,08 0,05 -0,25 0,03 0,06 0,03 0,04 0,07 0,06

Valuta

Vrijednost udjela

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NFD Aureus MultiCash

Spačva utrostručila gubitak Drvna industrija Spačva ostvarila je u prvih devet mjeseci ove godine gubitak od 68,2 milijuna kuna, što je tri puta veći gubitak nego u istom razdoblju prošle godine. Prema financijskom izvješću objavljenom na Zagrebačkoj burzi, Spačva je u devet mjeseci ostvarila ukupni prihod od 114,1 milijun kuna, što je za 15,8 milijuna manje nego lani. Rashodi su povećani sa 151 na 182,3 milijuna kuna, uglavnom zbog vrijednosnog usklađivanja i povećanja troškova kamata i tečajnih razlika.

Plaće nam visoke Hrvatska ima 15 posto višu prosječnu plaću od Slovačke, 14 posto od Mađarske te pet posto višu od Češke, prema istraživanju portala MojaPlaća. U odnosu na BiH, Hrvatska u prosjeku ima 39 posto višu plaću, a u odnosu na Srbiju 77 posto višu. Najniže plaće u Hrvatskoj su u Virovitičko-podravskoj županiji, 17 posto ispod prosjeka, a slijede Vukovarsko-srijemska i Međimurska županija sa 16 posto nižim plaćama. Najviše plaće zabilježene su u Gradu Zagrebu, 11 posto iznad prosjeka, te u Zagrebačkoj županiji, koja je na razini prosjeka.

Većina ima tri kartice Većina korisnika bankovnih kartica posjeduje do tri

kartice, a 91 posto ciljane skupine posjeduje barem jednu karticu, pokazalo je MasterIndex istraživanje, koje provodi Mastercard.

U prosjeku, korisnici kartica njima plaćaju pet-šest puta u 10 kupovina. Uporaba debitnih kartica porasla je u odnosu na prošlu godinu (sa 87 na 90 posto), dok je uporaba kreditnih i kartica s odgodom plaćanja ostala stabilna (54 posto). Preferencije u investiranju nisu se promijenile: da imaju dodatnih pola milijuna kuna, građani bi ih najradije uložili u nekretninu, nakon čega slijede investiranje u vlastiti posao ili edukaciju te vraćanje dugova.

Svaki peti osiguran U Hrvatskoj gotovo tri četvrtine kućanstava posjeduje barem jednu policu osiguranja, pokazalo je istraživanje agencije GfK. U Slavoniji je taj udio nešto manji (64 posto), dok je u Sjevernoj Hrvatskoj i Istri i Primorju veći (oko 79 posto). Približno svaki peti građanin Hrvatske posjeduje neku policu osobnog osiguranja, a najčešće je to polica životnog osiguranja. Među policama osiguranja imovine dominira obvezno osiguranje od autoodgovornosti (69 posto).