e-pv 3758/3759 by NEstar

Nadan Vidošević, HGK Pred nama je prijelomna godina: Hrvatskoj se otvara prilika da pronađe svoje mjesto na gospodarskoj karti svijeta

Branko Grčić, Vlada RH Cilj nam je preokrenuti negativan trend i uz javne investicije, restrukturiranja i EU fondove potaknuti gospodarski rast

Dragutin Ranogajec, HOK Lokalna uprava mora znati da zadržavanjem malih obrtničkih trgovina štiti svoje domicilno stanovništvo

Str. 17

Str. 14-15

Str. 18

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 7 5 8 3 7 5 9 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 17. prosinca 2012. Godina LIX / Broj 3758/3759 www.privredni.hr

privredni vjesnik

POSLOVNA OČEKIVANJA 2013. Snažan pritisak krize i vlastite slabosti istisnule optimizam

Cjelokupna analiza odgovora 408 tvrtki i stavovi 97 čelnika hrvatskih kompanija – samo u Privrednom vjesniku

Agrokor koncern najuspješnija je kompanija za proizvodnju hrane i piÊa te maloprodaju prehrambenih proizvoda u Adria regiji, a ujedno je jedna od vodeÊih u svojoj djelatnosti i na tržištima središnje i istoËne Europe.

0aoni 0 v 1.p0roda

Svojom uspješnom, jasno definiranom dugogodišnjom strategijom i vizijom,

70 ku 0

prepoznavanjem i predvianjem

0 0.0

0 0 . 0

.00

globalnih trendova i gospodarskih

p dn aca ev no

kretanja te znanjima i vještinama svoga menadžmenta, Agrokor je osigurao

0 525 nog j m da a o r pr sto o r p

svoje mjesto i na globalnom tržištu.

1.2 kio 5 sa 0 ka 0 .00ica

5 a rd 1ko.1risinPilkus Ca

il. m 17litarinaa diπnje

0a 0 s 0 . e

6t5onaodmišnje g

0 ita 57na žišnje r

2.3 ha vin

35 ze m

sv alj ije a ta

0 0 .0

to od g

vi di

o ha

πin

r ov

12 5.0 00

29 ku na m pr i ih li od ja a rd i

π z kr hr am inja an rzn za u ut u

12 5

t m on m arg a u go ajo a lja di ne rin , šn z a, je a

.00

0.0

m il l vo itar ijun go de a a di šn i pi je ća

0 0 .0 a

k ni 0 e l 4 os p

Najuspješnija kompanija u regiji www.agrokor.hr

UVOD

www.privredni.hr Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

Sljedeći broj Privrednog vjesnika izlazi 14. siječnja 2013.

Život nema reprizu

SADRŽAJ

Analiza 4-13

Kriza istisnula optimizam

Prognoze za 2013. 14-15 17 18 18 19 19 20 21 21 22-23

Pred nama je godina koja donosi puno nepoznanica u jednadžbi budućnosti

Branko Grčić Nadan Vidošević Vesna Trnokop Tanta Dragutin Ranogajec Zrinka Živković Matijević Željko Lovrinčević Damir Novotny Zdeslav Šantić Dubravko Radošević Uroš Dujšin

Poslovna očekivanja gospodarstvenika 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59

Agrokor, Pliva Pavletić, Hrvatski proizvođači namještaja, Prima Hoteli Bluesun, Raiffeisen mirovinski fond, Karolina, Munja Vipnet, Vina Trapan Zagrebačka burza, Nexe gradnja, Valamar Poslovni sustav Vindija, Dialog, Tau on-line Belupo, McCann Erickson, Tele2 Hrvatska EHN, Sunce osiguranje Euroherc, Forenzika prima, Primat RD Holcim, Vestibul Palace, Ceh trgovine HOK-a Yaba servis, Posao.hr, Analiza 360 Terme Jezerčica, IN2, Nord Produkt Erste DMD, Borovo, Salveo UHPA, Uniline, Data Link, Wulf sport Hrvatski cestovni prijevoznici, 6sync, Gastro Grupa Vodice, Eurovoće, Combis Šiška, Dental centar Marušić, Plamen MojKvart.hr, Biliškov nekretnine, Zagrebačka pivovara Agram, Krauthaker Esplanade, Sajam Split, Badel 1862 Zdravi i vitki, HUKA, Ladarice, Jadransko osiguranje Color emajl, Vinarija Grabovac Cemex Hrvatska, OTOS Tromont, KupiMe, Erste OMF Glazir, Ricardo, Galeb Ravlić, Trs, Minerva Podravka, Matošević vina, Galko Eurocable Group, Zrinski, STP Metal Product, Imunološki zavod Lipik-glas, Uhy HB Ekonom Enel Split, Tehnograd Novi, AD brodovi Luxor, Energy Plus, AGIT Poliklinika Analiza, Sense Consulting Matuško vina Trenton, Đuro Đaković Stan Orbico, Hotel Makarska

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

red nama je 2013. godina. Godina ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Za neke godina preokreta, za neke prijelomna godina, za neke samo jedna od loših godina u nizu, za neke sudbinska. Pred nama je godina koja donosi puno nepoznanica u jednadžbi budućnosti.

Krizno poslovanje i djelovanje posljednjih nekoliko godina postaje sve više strateškim mjestom u životu poduzeća i institucija I dok će s jedne strane neki gledati na krizu kao neplanirani proces koji može donijeti pluseve i minuse, drugi će reći kako je to prilika za novi iskorak. Treći pak u poslovnoj 2013. vide godinu nastavka svog rasta, mogućeg širenja poslovanja, osvajanja novih tržišta, potvrđivanja uspjeha. To smo mi. Sve je to naše gospodarstvo. Krizu na ovim prostorima proživljavamo gotovo u jednakim ciklusima. Novija povijest nas uči da jaču krizu proživljavamo svakih 10 godina. U tim smo okolnostima s jedne strane radili planove za restrukturiranje, s druge

pokušavali pronaći neke nove strukturne metode, a u konačnici, kada je svijet zapao u krizu proizvodnje, počeli smo govoriti o globalnoj krizi. Pa zapravo danas ni jedan razgovor ne može proći bez spominjanja recesije i krize, globalne, lokalne, proizvodne, upravljačke... Mnogi su pod nazivnik recesije pokušavali podvesti svoje slabosti. I to se može jedno vrijeme. No, kad takvo stanje krize potraje, ostaje problem stvaranja. Zatvorimo li puteve stvaranja vlastitih mentalnih mapa rada, dolazimo do mentalne recesije. A ona je najopasnija. Jer ne stvara. Blokira. Krize često nastaju i unutar jedne organizacije i nisu svima vidljive. To su, primjerice, loša organizacija rada, narušeni međuljudski odnosi, nestručnost i nemoral uprave, korupcija, bolestan rivalitet... Kriza je vrijeme korisnih promjena tijekom kojih će nestati oni koji to nisu prepoznali i koji su svoj segment posla doživljavali “površinski”. Opstat će oni koji su na vrijeme pokrenuli bolne promjene, a pojavit će se i neki novi akteri - oni koji dosad nisu bili tu, ali su prateći što se događa odlučili primijeniti neke nove modele. Vrijeme koje živimo je vrijeme recesije, ali i katarze – čišćenja svega lošeg.

Mentalna recesija je najopasnija! Danas, više nego ikad, svjestan sam tih riječi koje sam upotrijebio prije nekoliko godina, u vremenu kada se snaga krize, recesije, stagnacije i svega što ona nosi nije mogla ni naslutiti.

Načela suvremenog korporacijskog upravljanja polaze od pretpostavki poticanja etičkog ponašanja

I dok nam, primjerice, mentalna mapa služi kao sredstvo koje nam pomaže da kvalitetno organiziramo neko znanje, a mentalni prikaz omogućuje nam lakše tumačenje, potiče nas na kreativnost i na višestrano,

sveobuhvatno razmišljanje i vrlo je jednostavan i dobar putokaz pri rješavanju raznih problema - dotle mentalna recesija daje svemu tome siromaštvo. Bezidejnost. Nekreativnost. Neaktivnost. Problemi se svladavaju odnosno nadomještaju ingenioznošću ljudi kojima je prvi cilj ipak nešto što novac ne može nadomjestiti. Takvi ljudi komuniciraju poslom. Jedno je jasno. Na kraju (pre)živimo sve krize koje nastaju, žive i umiru. Krizno poslovanje i djelovanje posljednjih nekoliko godina, stoga, postaje sve više strateškim mjestom u životu poduzeća i institucija. Konkurentnost se ne gradi parolama i deklarativnim zauzimanjem za nešto, nego aktivnim pristupom. Načela suvremenog korporacijskog upravljanja polaze od pretpostavki poticanja etičkog ponašanja u organizaciji, odgovornosti, istinitosti, učinkovitosti, transparentnosti, kvalitete, postupanja u dobroj vjeri i poštovanja dobrih poslovnih običaja prema poslovnim partnerima, poslovnom i društvenom okruženju te vlastitim zaposlenicima. Jesmo li spremni posvetiti se tome? Život nema reprizu!

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: marketing@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Direktor: Nikola Baučić

Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

POSLOVNA OČEKIVANJA 2013.

Privredni vjesnik Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

Poslovna očekivanja gospodarstva od 2013.

Snažan pritisak krize i vlastite slabosti istisnule optimizam Stanje u gospodarstvu je lošije nego godinu prije, a zabrinjava što taj trend ne jenjava. Gospodarstvenici procjenjuju da će 2013. biti povećan pritisak krize na poslovanje Darko Buković Vlado Smud

tanje u gospodarstvu je lošije nego godinu prije, a zabrinjava to što taj trend ne jenjava. Gospodarstvenici procjenjuju da će se u 2013. godini povećati pritisak krize te da će rast biti kao i u 2012., na što su upozoravali i godinu prije ističući nužnost donošenja strateških odluka koje mogu osigurati normalno poslovanje u godinama koje slijede. Bude li godina i bez rasta, uz za-

državanje osnovnih gospodarskih pokazatelja rada, ipak će to, prema sadašnjim očekivanjima, biti postignuće. Posebno zna li se da ulazak Hrvatske u Europsku uniju donosi brojne probleme koji se još ni ne mogu predvidjeti. Iduća 2013. bit će dakle teška godina, bremenita. Nastavljajući višegodišnju tradiciju, Privredni vjesnik je i ove godine u suradnji s gospodarstvenicima izradio poslovnu prognozu i očekivanja za

Podjela tvrtki prema veličini VELIKI

SREDNJI

105

2013. godinu. U ovogodišnjem istraživanju sudjelovalo je 408 tvrtki koje čine samo 0,4 posto ukupnog broja tvrtki koje su predale završ-

Podjela tvrtki teritorijalno MALI

jadranska hrvatska

101

268

408 ukupno ni račun za 2011. godinu. U ukupnom prihodu te tvrtke sudjeluju s oko 6,2 posto, ostvaruju oko pet posto ukupne dobiti i zapošljavaju oko 6,5 posto

307 KONTINENTALNA hrvatska

djelatnika. U ovogodišnjem istraživanju sudjelovalo je 8,6 posto velikih tvrtki, 26,4 posto srednjih te oko 65 posto pretežito malih tvrtki.

Prilikom obrade svake tvrtke koja je sudjelovala u istraživanju, kao ponder korišteni su njeni financijski pokazatelji kojima su vrednovani odgovori na

www.privredni.hr Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

Kojom biste ocjenom od 1 do 5 ocijenili U 2012. ukupni gospodarski rast će u opće stanje gospodarstva u 2012. godini: odnosu na 2012. biti: 69,57%

Učinke krize vaša tvrtka će u 2013.:

37,25%

prosječna ocjena

38,57%

38,32%

29,51%

26,40%

2,09 19,31%

6,74%

10,95% 1

pojedina pitanja te je tako osigurana adekvatna vrijednost i težina odgovora proporcionalna financijskoj snazi pojedine tvrtke. I ove smo godine napravili obradu objedinjujući tvrtke u više grupa djelatnosti kako bismo što slojevitije prikazali stavove gospodarstvenika. Tvrtke su grupirane i obrađene prema veličini i prema grani djelatnosti kojom se bave, a posebno su obrađene i tvrtke iz nama dobro poznate grupe 400 najboljih. Od 1. siječnja 2013. godine u Republici Hrvatskoj počinje se primjenjivati novi statistički standard za obradu podataka određen novom Nacionalnom klasifikacijom prostornih jedinica kojom se Republika Hrvatska na drugoj razini dijeli na dvije statističke prostorne jedinice - Jadransku Hrvatsku, koju čine Primorsko-goranska županija, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Istarska i Dubrovačkoneretvanska županija te Kontinentalnu Hrvatsku u čijem sastavu su Grad Zagreb, Zagrebačka županija, Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Koprivničko-

0,06%

0,10%

puno veći

križevačka, Međimurska, Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječkobaranjska, Vukovarskosrijemska, Karlovačka i Sisačko-moslavačka županija. Za potrebe ovog istraživanja grupirali smo i obradili tvrtke u ove dvije grupe. Prosječna ocjena stanja u gospodarstvu 2,09 Mršava dvojka. Ocjenjujući opće stanje gospodarstva ocjenama od jedan do pet, gospodarstvenici su ove godine stanje u gospodarstvu ocijenili prosječnom ocjenom od 2,09 stanje što je nešto lošije nego prošle godine kad je prosječna ocjena bila 2,31. Grupirana obrada pokazala je tek minimalne otklone, ali najlošija prosječna ocjena je 1,89, a pristigla je s područja Jadranske Hrvatske. Zanimljivo je su da tvrtke iz uslužnih djelatnosti stanje gospodarstva ocijenile najvišom prosječnom ocjenom od 2,58. Porastao je postotak onih koji smatraju da stanje u gospodarstvu zaslužuje čistu jedinicu. U odnosu na 2012. taj je

10,70% 1,39%

malo veći

približno jednak

postotak porastao za nekoliko postotnih poena, pa sada 10,95 posto gospodarstvenika smatra da nam stanje u gospodarstvu ne zaslužuje prolaznu ocjenu. S jedne strane to se može tumačiti realnošću i svjesnošću trenutka u kojem se gospodarstvo, kao i društvo, nalazi, ali to mora biti pokazatelj nositeljima izvršne i zakonodavne vlasti na nužnost promjena i provođenje reformi koje moraju biti usmjerene jača-

malo manji

puno manji

optimizma odraz je svjesnosti trenutka, okružja, svih slabosti koje svakodnevno u radu gospodarstvo osjeća. Mali optimizam izrazile su tvrtke iz uslužnih djelatnosti gdje njih 58,8 posto, ipak, očekuje malo veći gospodarski rast – ali napominjemo u odnosu na 2012., dok 24,7 posto ne očekuje bitno drukčije stanje. Njima se pridružuje prerađivačka industrija sa 34,7 posto tvrtki koje također očekuju malo povećanje i 33,5 posto kompanija koje za

Reprezentativnost “408” populacija vratili u % Broj subjekata Ukupni prihod Broj zaposlenih Neto dobit

98.530 624,81 milijardi kn 851.386 33,11 milijardi kn

nju gospodarske klime. Ocjenom stanja u gospodarstvu koja tek malo prelazi ocjenu dovoljan nitko ne može biti zadovoljan. Gospodarski rast manje-više isti U 2013. godini očekuje se ukupan gospodarski rast približno jednak ovogodišnjem. Dakle, ne očekuje se previše. Gotovo ništa. Takva stagnacija

0,41 6,17 6,50 4,89

sljedeću godinu predviđaju podjednak gospodarski rast. Trgovačka niša izražava blagu rezervu u pogledu gospodarskog rasta, pa uz 48 posto svog članstva koje ne očekuje da će doći do bitnih promjena, njih 35,3 posto predviđa lagani pad, a 12,5 posto najavljuje puno manji gospodarski rast u 2013. godini. Gotovo trećina gospo-

Vaša tvrtka će se u 2013. krizi oduprijeti:

Očekujete da će se uvjeti za investiranje i poslovanje u 2013.:

11,01%

38,80%

spremno i uspješno savladati

uglavnom prevladati

darstva smatra da će rast u 2013. biti malo manji. Krizu moramo prevladati Kao i prošle godine, ukupni stav 38,3 posto anketiranih je optimističan tj. smatraju da će učinke krize pokušati prevladati ili uglavnom uspješno prevladati (38,5 posto). To mišljenje dijele tvrtke prerađivačke industrije, one s područja Grada Zagreba, grupa koja objedinjava gospodarske subjekte srednje veličine i one s područja Kontinentalne Hrvatske. Ostale grupe izražavaju umjerenji stav, ali ipak su uvjerene u uspjeh svog pokušaja prevladavanja krize. Oko 68 posto građevinskih tvrtki s oko 2000 zaposlenih iskazalo je spremnost da će pokušati prevladati učinke krize na svoje poslovanje. Ipak, 10,7 posto gospodarstva smatra da će teško prevladati učinke krize, što je zabrinjavajuće jer je to mišljenje građevinara i predstavnika industrije. Uvjeti poslovanja vjerojatno isti Distribucija očekivanja s obzirom na uvjete za

38,82%

vrlo teško prevladati

investiranje i poslovanje u 2013. godini pokazuje da poduzetnici ne očekuju bitne promjene ili da bi one trebale biti u rasponu od malog pogoršanja do malog poboljšanja, ovisno o procjeni pojedine grupe. Od ukupno 355 tvrtki

Porastao je postotak onih koji smatraju da stanje u gospodarstvu zaslužuje čistu jedinicu koje su odgovorile na to pitanje njih 38,8 posto (s oko 18.000 zaposlenih) ne očekuje promjene. Malom poboljšanju nada se 33,1 posto tvrtki koje zapošljavaju oko 21.000 radnika, a malo pogoršanje predviđa 23,8 posto tvrtki s oko 12.000 zaposlenih. Tek oko četiri posto kompanija s oko 2500 zaposlenih očekuje bitno pogoršanje uvjeta za investicije i poslovanje. Jadranska Hrvatska je deklarirala distribuciju očekivanja oko središnje, nepromijenjene, ali s malim otklonom prema pogoršanju. Tako njih 31,9 posto ne očekuje osjetne promjene, dok se

43,38% 37,41%

26,11%

23,81%

14,67% 9,39%

11,01% 7,32%

4,13%

0,12% malo poboljšati

teško prevladati

Negativan utjecaj krize na vašu tvrtku 2013. godine bit će:

33,14%

puno poboljšati

pokušati prevladati

ostati isti

malo pogoršati

puno pogoršati

povećanjem plasmana

promjenom proizvodnog programa

reorganizacijom poslovanja

smanjenjem troškova proizvodnje

smanjenjem troškova rada

vrlo velik

6,91% osjetan

prihvatljiv

malen

4,97% zanemariv

POSLOVNA OČEKIVANJA 2013.

Grana djelatnosti vaše tvrtke u 2013. kotirat će:

Očekujete da će se porezi i doprinosi u 2013.:

53,45%

Privredni vjesnik Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

Likvidnost vaše tvrtke u 2013. godini bit će:

44,67%

43,01%

33,42%

35,17%

13,31% 3,85%

4,42%

puno bolje

malo bolje

22,54%

20,25%

7,82% 3,11% približno isto

malom poboljšanju nada njih 29,4 posto za razliku od 34,2 posto poduzetnika koji se pripremaju na malo pogoršanje. S područja Jadranske Hrvatske na ovo pitanje odgovorilo je 85 tvrtki koje zapošljavaju oko 7400 ljudi. Za granu trgovine 2013. godine se uvjeti poslovanja, po procjeni njih 41,4 posto, neće bitno promijeniti. Ipak, njih 38,9 posto predviđa malo pogoršanje za sebe i svojih 4900 zaposlenih. Optimizam izražavaju građevinari od kojih oko 64 posto, pretežno malih tvrtki s ukupno oko 1900 zaposlenih, očekuje malo poboljšanje uvjeta za investiranje i poslovanje. Veliki su i dalje u problemima. Kako se i iduće godine oduprijeti krizi? Za razliku od prošle godine, kad se većina sudionika istraživanja odlučila krizi oduprijeti smanjenjem troškova proizvodnje, 38,8 posto sudionika za sebe i oko 30.500 svojih djelatnika u 2013. godini rješenje će potražiti u reorganizaciji poslovanja. Povećanje plasmana u

malo lošije

puno lošije

2013. godini planira oko 26 posto tvrtki koje zapošljavaju oko 15.000 ljudi. Na trećem mjestu sa 14,6 posto i oko 11.500 djelatnika odluka je o smanjenju troškova proizvodnje. Oko 11 posto tvrtki s oko 8200 zaposlenih namjerava se krizi tijekom iduće godine oduprijeti sma-

Gotovo trećina gospodarstva smatra da će rast u 2013. biti malo manji njenjem troškova rada, a oko 9,4 posto vidi rješenje za svojih 5000 zaposlenih u promjeni proizvodnog programa. Većina grupa traži izlaz prvenstveno u reorganizaciji poslovanja, a na drugom mjestu je povećanje plasmana. Industrija ponajprije, sa 33,6 posto stavova, namjerava izlaz pronaći u povećanju plasmana, a oko 30 posto pribjeći će smanjenju troškova poslovanja. Tvrtke iz uslužnog sektora koje zapošljavaju oko 13.500 ljudi također će prvenstveno pokušati re-

znatno povećati

malo povećati

ostati isti

organizirati svoje poslovanje (to planira njih 60,6 posto). Oko 18 posto pružatelja usluga procjenjuje da će se krizi tijekom 2013. godine uspješno oduprijeti smanjenjem troškova rada. Kriza pritišće i dalje Za 2012. godinu prognoza utjecaja krize bila je većinom u području prihvatljivog. No, prognoza za 2013. godinu najavljuje povećanje pritiska krize, što za svojih 22.000 zaposlenih očekuje 43,3 posto kompanija koje su odgovorile na ovo pitanje. Utjecaj krize bit će u prihvatljivim okvirima za 37,4 posto tvrtki i njihovih 18.000 djelatnika. Osjetne probleme i negativan utjecaj krize očekuje 43,38 posto gospodarstva. S područja Jadranske Hrvatske na ovo pitanje odgovorile su 84 tvrtke i njihove procjene utjecaja krize na poslovanje su: vrlo velik utjecaj 31,3 posto; osjetan utjecaj - 26,8 posto; prihvatljiv utjecaj - 38,7 posto; malen - 2,5 posto; zanemariv utjecaj - 0,4 posto. Grupa 400 najboljih je u prošlogodišnjem istraživanju

malo smanjiti

0,77%

1,34%

znatno smanjiti

puno bolja

većinom branila stav da će utjecaj krize na njih u 2012. biti prihvatljiv. Ove godine procjena je njih 46,7 posto (koji zapošljavaju oko 11.600 ljudi) da će negativan utjecaj krize na njihovo poslovanje biti osjetan. Slična očekivanja ima i većina od oko 56 posto trgovačkih kompanija od ukupno 109 tvrtki koje su odgovorile na ovo pitanje. Porezi i doprinosi bez promjena Na pitanje o očekivanim promjenama poreza i doprinosa u 2013. godini 44,6 posto tvrtki smatra da se oni neće mijenjati. Zabrinjava da su gospodarstvenici, bombardirani različitim najavama, pesimistično raspoloženi, pa čak trećina njih (33,4 posto) procjenjuje i mogućnost malog povećanja poreznog opterećenja. Malo smanjenje poreznog opterećenja očekuje 13,3 posto tvrtki. Znatno povećanje poreznog opterećenja očekuje tek 7,8 posto tvrtki koje zapošljavaju oko 4000 ljudi. Za razliku od prošlogodišnjih očekivanja, kad je većina grupa uvjere-

Vaša tvrtka je 2012. u odnosu na 2011. ostvarila: UVOZ IZVOZ 42,66%

2,86% malo bolja

ostat će ista

nost u približno isto buduće porezno opterećenje iskazala visokim udjelima od oko 70 do 80 posto, ovogodišnje istraživanje pokazuje manje postotke kojima tvrtke procjenjuju da će porezi i doprinosi u 2013. godini ostati približno isti: Kontinentalna Hrvatska - 45,3 posto; male tvrtke - 48,5 posto; srednje tvrtke - 45,9 posto; velike tvrtke - 43,3 posto; prerađivačka industrija - 47,3 posto; pružatelji usluga - 62,8 posto; 400 najboljih - 44 posto. Iznimka su građevinari kod kojih 77,8 posto smatra da će porezna opterećenja u 2013. godini ostati u granicama dosadašnjih. Likvidnost smanjuje optimizam Slično prethodnim godinama i ovogodišnja procjena je da se likvidnost u 2013. godini neće bitno promijeniti, jedino su postoci koji oslikavaju takav stav malo niži. Na ovo pitanje većina od 53 posto uvjerena je da do bitnih promjena likvidnosti neće doći (za 2012. godinu isto uvjerenje je poduprto s visokih 76,2 posto).

malo lošija

puno lošija

Dakle, broj onih koji smatraju da će biti promjena u likvidnosti porastao je za više od 23 posto. Nasuprot tome povećao se postotak onih koji očekuju malo poboljšanje sa 6,4 na 20,2 posto, kao i postotak onih koji su uvjereni da će likvidnost njihove tvrtke u 2013. godini biti malo lošija (sa 11,9 posto za 2012. godinu na 22,5 posto za 2013. godinu). Većina ostalih grupa ima podjednaka očekivanja. Iznimka su tvrtke Jadranske Hrvatske od kojih 48,3 posto očekuje lagani pad likvidnosti i pružatelji usluga koji se nadaju malom poboljšanju likvidnosti, a taj stav podržava njih 49,6 posto. Ponderska struktura pokazuje da se u ovoj grupi poboljšanju nadaju tvrtke srednje veličine koje zapošljavaju oko 10.300 osoba, dok pretežito male tvrtke sa 39 posto glasova i oko 4700 zaposlenih brane stav da će likvidnost pružatelja usluga u 2013. ostati ista. Građevinarima i dalje loše Ovogodišnja procjena kotiranja grane djelatnosti kojom se tvrtka bavi za

Pokrivenost Uvoza izvozom 24,22%

24,29%

57,85% 20,17%

16,72%

26,66%

14,60%

21,98%

5,87%

2,83% puno veći

12,36%

malo veći

približno jednak

malo manji

puno manji

puno veći

malo veći

približno jednak

malo manji

puno manji

puno veću

16,49% 9,31% malo veću

približno jednaku

3,99%

malo manju puno manju

www.privredni.hr Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

U 2013. u odnosu na 2012. planirate ostvariti: UKUPNI PRIHOD 42,81%

44,24%

6,28%

4,99% puno veći

sljedeću godinu većinom je “isto kao i do sada ili malo lošije”. Od 355 tvrtki koje su odgovorile na ovo pitanje 53,4 posto ne očekuje promjene, a 35,1 posto smatra da će njihova grana djelatnosti 2013. kotirati malo lošije. Čvršće uvjerenje u očuvanje sadašnjeg stanja za svojih 15.000 zaposlenih izrazile su sa 75,3 posto tvrtke prerađivačke industrije. Pružatelji usluga s većinom od 57,1 posto ne očekuju promjene (ovaj stav zagovara veći broj manjih tvrtki s oko 5600 zaposlenih), ali od snažnijih uslugaša dolazi 22,5 posto uvjerenja da će njihova grana djelatnosti iduće godine kotirati čak i puno bolje nego ove godine (ovaj stav zagovara mali broj većih tvrtki koje zapošljavaju oko 7000 ljudi). Građevinari, svjesni situacije u svojoj grani, većinom od 57 posto najavljuju malo pogoršanje u sljedećoj godini. Iz njihove branše na ovo pitanje odgovorilo je samo 35 tvrtki. Među trgovcima prevladavaju slični stavovi: 33,9 posto trgovaca s oko 4700 zaposlenih ne očekuje veće promjene,

dok većina od 61,2 posto glasova i oko 6100 zaposlenih najavljuje pogoršanje kotizacije trgovačke branše u 2013. godini. 2013. ipak malo bolja... za koga? U planovima za 2013. godinu većina grupa predviđa ostvariti pozitivne poslovne pomake u odnosu na poslovnu 2012., posebno kada je riječ o povećanju ukupnog prihoda i neto dobiti, ali uz istovremeno dosta osjetno smanjenje broja zaposlenih. Od 408 sudionika istraživanja njih oko 87 posto namjerava ostvariti jednak ili malo veći ukupan prihod te slijedom toga i malo veću neto dobit. Većina od 39 posto namjerava zadržati broj zaposlenih na dosadašnjoj razini, ali će biti i novih otpuštanja. Tako 18,6 posto kompanija namjerava otpustiti mali dio zaposlenih, a u 19 posto tvrtki će smanjenje dosadašnjeg broja zaposlenih biti osjetno. Slično planiraju i gospodarstvenici Kontinentalne Hrvatske, kao i velike tvrtke kod kojih će sve navede-

Prihod ostvaren izvozom 38,21%

24,85% 18,29%

15,16%

3,48% puno veći

malo veći

približno jednak

malo manji

puno manji

no biti još izraženije. Tako je primjerice njih 74,8 posto odlučilo povećati svoju neto dobit, ali pri tome će ih 17,5 posto malo smanjiti sadašnji broj zaposlenih od 5100, dok će 30,6 posto osjetno reducirati brojku od 8800 svojih djelatnika. Sličan scenarij predvidjele su i tvrtke s područja Grada Zagreba. Kompanije iz uslužnih grana djelatnosti također imaju sličan cilj u pogledu financija, ali jednako tako su spremne i na osjetno smanjenje broja zaposlenih kako je to najavilo njih 47,9 posto. Jednake planove za 2013. godinu imaju i tvrt-

Većina grupa traži izlaz iz krize prvenstveno u reorganizaciji poslovanja ke iz grupe 400 - povećati prihode i dobit, a smanjiti broj zaposlenih. Uz malo smanjenje dosadašnjeg broja ljudi i građevinari namjeravaju popraviti svoje financijsko stanje u 2013. godini. Trgovci će biti zadovoljni ako održe ukupni prihod i dobit u dosadašnjim okvirima ili ih malo i povećaju, ali pri tome namjeravaju, po stavovima 70,8 posto svojih predstavnika, zadržati podjednako stanje zaposlenosti. Prerađivačka industrija također namjerava ostvariti povećanje ukupnog prihoda i neto dobiti u 2013. godini, ali uz stav oko 66 posto svojih članica da će pri tom zadržati isti broj zaposlenih ili će ga čak malo i povećati.

Ulagačka atmosfera – bez pomaka Rezultati istraživanja pokazuju da će u 2013. godini ulagačka atmosfera biti manje-više na razini iz 2012. To apsolutno nije poticajna atmosfera za ulaganje. U modernizaciju kapaciteta većina od 52,4 posto ulagat će podjednako kao i ove godine. Oko 13 posto namjerava za tu namjenu odvojiti puno više sredstava, dok 15,5 posto istovremeno planira ta sredstva bitno smanjiti. Istraživanje i razvoj bit će financirani u 46 posto tvrtki na prošlogodišnjoj razini, a malo više sredstava za tu namjenu bit će izdvojeno u 30,1 posto poduzeća. Obrazovanje i edukacija bit će financirani u 65,2 posto tvrtki na prošlogodišnjoj razini, dok će 25,3 posto kompanija uložiti u taj segment malo više nego 2012. godine. Preuzimanja i akvizicije bit će u fokusu investicija 49,3 posto kompanija na približno isti način kao i ove godine, s time da 17,8 posto pretežno malih tvrtki namjerava malo reducirati sredstva, a 27,6 posto će i osjetno smanjiti fond za tu namjenu. Vrlo su rijetke i najčešće je riječ o malim tvrtkama koje su najavile ikakvo povećanje fonda za ovu vrstu investicija. U osjetnu modernizaciju vlastitih kapaciteta odlučit će se tijekom 2013. godine i znatno više u to ulagati 14,6 posto tvrtki prerađivačke industrije, dok će tek malo više sredstava za tu namjenu odvojiti svega 12,3 posto industrijalaca. Ove će investicije 44,1 posto zadržati u prošlogodišnjem okviru. Istraživanje i

malo veći

približno jednak

malo manji

1,70% puno manji

NETO DOBIT 49,46%

27,85% 13,57% 7,87% 1,24% puno veću

malo veću

približno jednaku

malo manju puno manju

BROJ ZAPOSLENIH 39,00%

18,70%

18,69%

19,07%

malo manji

puno manji

4,54% puno veći

malo veći

približno jednak

UVOZ 55,32%

35,57%

6,27%

0,85% puno veći

malo veći

približno jednak

1,99%

malo manji

puno manji

3,39%

2,03%

malo manji

puno manji

IZVOZ 57,17%

30,14%

7,27% puno veći

malo veći

približno jednak

www.privredni.hr Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

razvoj će u industriji imati podjednak budžet u većini od 55,7 posto tvrtki, dok 38,1 posto tvrtki namjerava u 2013. godini ta sredstva malo i povećati. U fond za obrazovanje i edukaciju svojih 11.700 djelatnika podjednaka sredstva odvojit će 53,9 posto tvrtki, dok će 38,8 posto njih i povećati fond za obrazovanje svojih 6800 zaposlenika. Preuzimanja i akvizicije u industriji će iduće godine biti kod većine od 61,8 posto tvrtki financirane na ovogodišnjoj razini, dok će 24,9 posto tvrtki ta sredstva bitno smanjiti. U sektoru usluga, po svemu sudeći, nastupa turbulentna godina kad je riječ o investicijama, jer 41,2 posto kompanija iz ovog sektora namjerava bitno povećati fond za modernizaciju kapaciteta, uz grupu od 35,4 posto tvrtki koje će i naredne godine približno jednako uložiti u modernizaciju. Istraživanje i razvoj tako-

I ovogodišnja je procjena da se likvidnost u 2013. godini neće bitno promijeniti đer su u fokusu i za to će u narednoj godini u 24,6 posto tvrtki biti izdvojena bitno veća sredstva, dok će u 21,1 posto poduzeća povećanje ovih ulaganja biti malo manje. Razinu investicija iz 2012. namjerava i u 2013. zadržati većina od 40,6 kompanija uslužnog sektora. Kontinuitet ulaganja u edukaciju djelatnika zadržat će

i većina od 65,5 uslužnih tvrtki, a 21,8 posto ta će sredstva malo i povećati. Fond za preuzimanja i akvizicije bit će puno manji u 64,7 posto tvrtki iz ove branše. Klub 400 će sljedeću godinu nastaviti uobičajenim ritmom investiranja u modernizaciju svojih kapaciteta, i to s većinom od 57,3 posto u ovogodišnjim okvirima. Mogući otkloni prema smanjenju ili povećanju ovih sredstava bit će zabilježeni u manjem broju tvrtki. Fond za istraživanje i razvoj bit će kod 40,5 posto pripadnika kluba 400 na ovogodišnjoj razini, dok će ga 38,1 posto tvrtki malo i povećati. Kod 71 posto tvrtki fond za obrazovanje i edukaciju bit će na ovogodišnjoj razini, a 27,5 posto će planirani iznos malo i povećati. Preuzimanja i akvizicije kod njih 51,5 posto bit će realizirani u ovogodišnjim okvirima, 20 posto kompanija ta će sred-

stva malo smanjiti, a 23,7 posto odlučilo se na osjetno smanjenje investicija u tu svrhu. Uvoz – izvoz – pokrivenost U ovogodišnjem istraživanju od 408 tvrtki usporedbu uvozno-izvoznih rezultata s prošlom godinom dalo je 265 tvrtki, koliko ih je odgovorilo na ovo pitanje. Njih 42,6 posto sa oko 13.800 zaposlenih ostvarilo je u 2012. uvoz približno jednak lanjskom. Malo veći uvoz ostvarilo je 26,6 posto tvrtki sa 8300 zaposlenih, a malo smanjenje njih 22 posto i 8500 zaposlenih. Što se tiče izvoza, 24,3 posto tvrtki s oko 9000 zaposlenih ostvarilo je približno jednak, a 24,2 posto sa 7300 zaposlenih i malo veći izvoz. Istovremeno je 20,1 posto izvoznika sa svojih 7800 radnika ostvarilo malo manji izvoz. Slična ravnoteža je i u segmentu većih

uvozno-izvoznih rezultata. Tako je 16,7 posto tvrtki ostvarilo sa svojih 5300 djelatnika puno veći izvoz, dok je istovremeno njih 14,6 posto sa 4300 ljudi ostvarilo puno manji izvozni rezultat. Tijekom 2012. godine kod većine (57,8 posto stavova i sa 17.300 zaposlenih) od 256 tvrtki koje su odgovorile na ovo pitanje ostvarena je približno jednaka pokrivenost uvoza izvozom kao i prošle godine. Jadranska Hrvatska je s većinom od 57,4 posto i 2500 zaposlenih ostvarila približno jednak uvozni i malo lošiji izvozni rezultat (45,5 posto tvrtki s oko 2100 zaposlenih), pa je na kraju i pokrivenost uvoza izvozom bila nešto manja nego 2011. godine, što je kod većine od 40,6 posto tvrtki s oko 1100 zaposlenih rezultiralo i smanjenjem prihoda od izvoza. Kontinentalna Hrvatska je sa 39,6 posto tvrtki i 11.200 zaposlenih ostvarila uvoz sličan prošlogodišnjem, dok je istovremeno njih 28,6 posto imalo malo veći uvoz, a 23,5 posto malo manji uvoz nego prošle godine. Izvoz je bio kod 15,7 posto puno veći, kod 26,4 posto malo veći, kod 26,1 posto približno jednak prošlogodišnjem, kod 14,8 posto malo manji i kod 16,8 posto puno manji, pa je to na kraju u Kontinentalnoj Hrvatskoj rezultiralo približno jednakom pokrivenošću uvoza izvozom kao i 2011. godine (tako procjenjuje većina od 64,1 posto uvozno-izvoznih kompanija). Unatoč tome ova regija je ostvarila malo veći prihod

Procijenite koliko će vaša tvrtka ulagati 2013. u odnosu na 2012. godinu: U modernizaciju kapaciteta

52,42%

13,02%

15,52%

13,19% 5,85%

puno više

malo više

približno jednako

malo manje puno manje

U istraživanje i razvoj 45,99% 30,17%

13,54% 6,01%

4,29% puno više

malo više

približno jednako

malo manje puno manje

U obrazovanje i edukaciju 65,21%

25,33% 4,40%

1,47% puno više

malo više

približno jednako

3,59%

malo manje puno manje

U preuzimanja i akvizicije 49,34%

27,64% 17,88% 0,17% puno više

4,97% malo više

približno jednako

malo manje puno manje

Vaša tvrtka je 2012. u odnosu na 2011. ostvarila: UKUPNI PRIHOD

NETO DOBIT

31,36% 27,15%

BROJ ZAPOSLENIH 25,78%

28,38%

26,41% 22,74%

20,26%

17,97%

16,99%

18,99%

8,85%

25,36% 18,21%

7,28% 4,26%

puno veći

malo veći

približno jednak

malo manji puno manji

puno veću

malo veću

približno jednaku

malo manju puno manju

puno veći

malo veći

približno jednak

malo manji puno manji

10 POSLOVNA OČEKIVANJA 2013. Struktura financiranja 2012. (u odnosu na 2011.) VLASTITA SREDSTVA puno manje 1,86% malo manje 6,95%

puno više 6,33%

malo više 14,66%

približno jednako

70,20%

FONDOVI EU-a puno više 9,67%

puno manje 17,74%

malo više 8,98%

malo manje 2,92% približno jednako

60,70%

Privredni vjesnik Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

Prve stvari – prve Redoslijed prioriteta se ne mijenja. Pitanje je sluša li izvršna vlast gospodarstvenike u rangiranju prioriteta i ključnih odluka koje Vlada treba donijeti za izlazak iz krize. I dok smo u 2012. navodili kao prvi prioritet smanjivanje doprinosa i poreza na radnu snagu, ponderirani glasovi za 2013. rezultirali su stavom 22,7 posto tvrtki da je glavni problem i prioritetni zadatak rješavanje nelikvidnosti. To pak uzročno-posljedično govori o nedostatku novca, sve težim mogućnostima osiguravanja novčanog toka i likvidnih sredstava za normalno poslovanje. Drugo mjesto sa 19,9 posto zauzela je potreba smanjivanja poreza i doprinosa na radnu snagu. Tek na treće mjesto sa 17,9 posto glasova gospodarstvenici su stavili privlačenje inozemnih investicija. Znatno smanjenje državne administracije zauzelo je četvrtu poziciju sa 17,3 posto glasova. Jeftiniji poduzetnički krediti na listi priorite-

ostale djelatnosti stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

prerađivačka industrija

16,17%

35,05%

10,54% građevinarstvo

29,17%

9,07%

trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila

ta zauzimaju peto mjesto temeljem stava 13,7 posto kompanija. Ograničenje trajanja sudskih postupaka kod stečaja dobilo je oko 8,2 posto glasova te se nalazi na posljednjem mjestu na listi prioriteta. Kod većine grupa redoslijed prioriteta, kao i pripadajući postotni udjeli, vrlo su bliski navedenima. Bitno se razlikuju samo stavovi građevinara. Njima je po prioritetima na prvom mjestu privlačenje inozemnih investici-

ja za što se izjasnilo njih oko 24,3 posto. Drugo, treće i četvrto mjesto po vrlo bliskim postotnim udjelima zauzimaju: znatno smanjivanje državne administracije - 18,7 posto, smanjivanje poreza i doprinosa na radnu snagu - 18 posto, rješavanje nelikvidnosti - 17,8 posto. Posljednje mjesto građevinari su dodijelili ograničenju trajanja sudskih postupaka kod stečaja sa 9,1 posto glasova.

Koje odluke po prioritetima treba donijeti za izlazak iz krize u 2013. godini ?

22,72%

KREDITI BANAKA puno manje 8,44%

puno više 8,96%

19,93% 13,75%

19,24%

malo manje

21,68%

41,68%

malo manje 11,49%

puno više 0% malo više 0%

21,04% 67,47%

približno jednako

IZ DRUGIH IZVORA

puno manje 12,12%

puno više 0,86%

malo više 21,41%

malo manje 6,37%

59,24%

8,29%

približno jednako

OBVEZNICE, DIONICE puno manje

17,96%

17,35%

malo više

približno jednako

jeftiniji poduzetnički krediti

znatno smanjivanje državne administracije

od prodaje u inozemstvu. Građevinari su većinom od 93 posto potvrdili ostvarenje približno jednakog uvoza, sa 93,2 posto približno jednakog izvoza, sa 94,8 posto podjednaku pokrivenost uvoza izvozom, kao i podatak da je kod njih 93,2 posto i prihod od izvoza u 2012. godini bio približno jednak onome u 2011. 2013. blagi optimizam Glede uvozno-izvoznih planova za 2013. godinu oćenito prevladava blago optimističan stav da će rezultati biti isti ili malo bolji nego ovogodišnji. Tako

smanjivanje poreza i doprinosa na radnu snagu

55,3 posto poduzetnika sa 20.000 zaposlenih namjerava uvoziti otprilike isto kao i ove godine, dok će njih 35,5 posto sa 12.200 zaposlenih svoj uvoz i malo povećati. U izvozu 30,1 posto kompanija sa 11.000 zaposlenih planira ostvariti približno jednake rezultate kao i ove godine, dok njih 57,1 posto sa svojih 19.000 zaposlenih namjerava svoj izvoz malo i povećati. Time bi se trebala postići jednaka (55,3 posto) ili čak i malo veća (31,2 posto) pokrivenost uvoza izvozom, kao i malo veći prihod ostvaren izvo-

rješavanje nelikvidnosti

ograničenje trajanja sudskih postupaka kod stečaja

zom, ćemu se nada većina od 55,9 posto tvrtki i njihovih 18.400 zaposlenih. Veći dio ostalih (29,6 posto sa 11.000 zaposlenih) očekuje prihod od izvoza u granicama onog ostvarenog u ovoj godini. Jadranska Hrvatska očekuje u 2013. godini otprilike podjednak uvoz (stav je to 62,6 posto tvrtki) - jednak (45,9 posto) ili malo veći izvoz (34,7 posto). Također se očekuje jednaka ili malo bolja pokrivenost uvoza izvozom, kao i ukupan prihod ostvaren izvozom. Slična pozitivna očekivanja prevladavaju i u

privlačenje inozemnih investicija

Kontinentalnoj Hrvatskoj s razlikom što je malo jače izraženo očekivanje malog povećanja izvoza kod 61,5 posto tvrtki pa time u konačnici i adekvatnog pozitivnog pomaka u pripadajućem dijelu ukupnog prihoda što očekuje 60,6 posto tvrtki. Građevinarstvo se u segmentu uvozno-izvoznih očekivanja u 2013. godini nada ostvariti u odnosu na ovu godinu malo bolje rezultate. To je i razumljivo jer 2012. je bila jedna od gorih godina po rezultatima poslovanja i rada cjelokupne građevinske operative.

www.privredni.hr Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

Većina tvrtki je svoja razmišljanja o željenim postignućima izrazila sljedećim postocima: jednak uvoz - 87,2 posto, malo veći izvoz - 69,3 posto, malo veća pokrivenost uvoza izvozom - 70 posto i na kraju kao rezultanta malo veći prohod od izvoza očekuje 70 posto gospodarstvenika iz područja građevinarstva. Očekivani rezultati poslovanja 2012. Financijski rezultati u 2012. godini trebali bi ukupno pokazati i blagi porast ukupnog prihoda i neto dobiti, ali i blago smanjenje broja zaposlenih. Gospodarstvenici, njih 8,8 posto najavljuje da će poslovnu 2012. završiti s puno većim ukupnim prihodom, s malom većim njih 31,3 posto, približno jednakim 27,1 posto, malo manjim 28,38 posto, puno manjim 4,2 posto. Procjena očekivane neto dobiti u 2012. godini postotno je zastupljena tako da je razvidno da će više od 50 posto gospodarstva ostvariti dobit - i to puno veću dobit njih 17,9 posto, malo veću 25,78 posto, približno jednaku 20,2 posto, malo manju 17 posto, puno manju 19 posto gospodarstva. Vodeći ljudi tvrtki predviđaju da će konačan broj zaposlenih na kraju 2012. godine biti - moramo naglasiti kod njihovih tvrtki - puno veći kod 7,2 posto (krajem 2011. su zapošljavali 3800 ljudi), malo veći kod 22,74 posto (11.800 zaposlenih), približno jednak kod 26,4 posto (13.800 zaposlenih), malo manji kod 25,3 posto (13.200 zaposlenih), puno manji kod 18,2 posto (9500 zaposlenih). Kako raste veličina tvrtke, tako se povećava postotak odgovora u smjeru smanjenja broja zaposlenih. Dakle mali i srednji poduzetnici, kao okosnica budućih aktivnosti, pozicioniraju se kao oni kod kojih je još uvijek moguće naći posao jer trebaju stručnu radnu snagu. Gledano po regijama, očekivani rezultati za 2012. godinu za Jadransku Hrvatsku polaze od pretpostavke malo manjeg ukupnog prihoda

(45,4 posto), malo veće neto dobiti (48,8 posto), malo manjeg broja broj zaposlenih (42,4 posto). Petina gospodarstvenika iz prerađivačke industrije (20,9 posto) očekuje puno veći ukupni prihod, njih 31,5 posto ukupno manji prihod, približno jednak ostvarit će 28,8 posto gospodarstva. Što se pak tiče neto dobiti, za 26,7 posto gospodarstva ona bi trebala biti puno veća, malo

Krediti banaka i dalje će biti prisutni u financijskoj konstrukciji kod 59,3 posto kompanija veća kod 32,9 posto, broj zaposlenih puno veći kod 10,5 posto (u odnosu na 2300 zaposlenih krajem 2011. godine – a riječ je o pretežito malim tvrtkama), broj zaposlenih malo veći kod 30,7 posto (6600 zaposlenih), a približno jednak broj zaposlenih očekuje se kod četvrtine gospodarstvenika 25,9 posto. Za isti postotak se očekuje i malo manji broj zaposlenih, a puno manje kod 7,1 posto tvrtki, Građevinari očekuju, po stavovima većine od 61,2 posto, završiti poslovnu godinu s približno jednakim ukupnim prihodom kao i 2011. godine, manjom neto dobiti (malo manjom smatra 46,7 posto tvrtki, puno manjom 35,2 posto) i s približno jednakim brojem zaposlenih po procjeni 63,8 posto tvrtki i malo manjim brojem ljudi po procjeni 24,2 posto građevinskih tvrtki. To treba gledati i kroz prizmu već provedenih smanjenja broja zaposlenih i smanjenje građevinske aktivnosti. Trgovci su se podijelili u stavovima glede očekivanog ukupnog prihoda po završnom računu za 2012. godinu: njih 35 posto očekuje malo bolji rezultat, a 40,9 posto predviđa malo lošiji rezultat. Bruto dobit bi trebala biti malo manja po stavu njih 41,6 posto. Broj zaposlenih će kod 38,6 posto tvrtki sa 4200 zaposlenih krajem godine biti malo veći,

kod 33,7 posto (sa 3700 zaposlenih) približno jednak prethodnoj godini, a 17,3 posto onih koji su u 2011. zapošljavali 1900 ljudi očekuje godinu završiti s malo manjim brojem ljudi. Tvrtke uslužnog sektora najavljuju ukupno nešto lošije poslovne rezultate u 2012. godini u odnosu na 2011. Njih 28,4 posto očekuje malo veći ukupan prihod, 31 posto podjednak, a 34,9 posto malo manji ukupni prihod. Neto dobit bi kod 33 posto gospodarstvenika uslužnog sektora trebala ostati ista, kod 22,3 posto malo manja, a kod 24,2 posto puno manja. Očekivani broj zaposlenih na kraju poslovne godine trebao bi biti puno manji kod 44,1 posto tvrtki koje su prošlu godinu završile sa oko 7000 zaposlenih, malo manji kod njih 30,3 posto sa 4900 zaposlenih i približno jednak kod 13,5 posto kompanija koje su krajem 2011. godine imale oko 2100 djelatnika. Kod grupe 400 očekivanja obuhvaćaju sve opcije osim velikog smanjenja, pa tako 10,4 posto najavljuje puno bolji rezultat u usporedbi sa 2011. godinom, a malo manji porast ukupnog prihoda najavljuje njih 34,4 posto. Približno jednak prihod predviđa ostvariti 28 posto kompanija s oko 10.900 zaposlenih. Malo manje očekuje uprihoditi 27,1 posto tvrtki s oko 6500 zaposlenih. Puno veću neto dobit za svojih 8200 zaposlenih ostvarit će 25,3 posto tvrt-

I ove godine su se tvrtke približno jednako financirale iz drugih izvora kao i protekle godine

ki, dok će taj porast biti nešto manji kod 33 posto tvrtki koje zapošljavaju 7800 ljudi. Približno jednaku dobit trebale bi realizirati tvrtke koje uz 3600 djelatnika imaju ponderirani udio od 17,6 posto kompanija iz grupe 400. Malo manju dobit očekuje

8,4 posto tvrtki, a na veće smanjenje dobiti priprema se 15,4 posto kompanija sa 2700 zaposlenih. Ove tvrtke su tijekom 2012. i zapošljavale i otpuštale djelatnike, pa tako će njih 10,7 posto dočekati kraj godine s puno više zaposlenih u odnosu na 3000 dosadašnjih, dok će malo veći broj zaposlenih imati 26,7 posto kompanija koje su krajem 2011. zapošljavale oko 7500 ljudi. Podjednaku zaposlenost od oko 3800 ljudi održat će 13,3 posto tvrtki. Malo smanjenje broja ljudi bit će kod 23,1 posto poslodavaca koji su zapošljavali oko 6500 ljudi, a 25,9 posto najavljuje završiti poslovnu godinu sa znatno manjim brojem ljudi u odnosu na dosadašnjih 7300. Financiranje 2012. Financiranje gospodarstva vlastitim sredstvima ove godine u odnosu na prethodnu bilo je kod većine od 70,2 posto približno jednako. Fondovi EU-a bili su kod većine od 60,7 posto korišteni kao i prethodne godine, jedino ih je 17,7 posto pretežno malih kompanija koristilo u bitno manjem iznosu. Kreditima banaka se 41,6 posto anketiranih gospodarstvenika koristilo podjednako kao i protekle godine, malo više ova je sredstva alociralo njih 19,2 posto, a puno više 8,9 posto kompanija. Manje se za kreditima posezalo u 21,6 posto kompanija, a puno manje na taj način financiranja odlučilo se njih 8,4 posto. Obveznice i dionice podjednako su korištene u 67,4 posto tvrtki, dok je kod 11,4 posto ovaj izvor korišten malo manje. Na bitno smanjenje ovih sredstava kao izvora financiranja odlučio se 21 posto kompanija. I ove godine su se tvrtke približno jednako financirale iz drugih izvora kao i protekle godine, što potvrđuju i odgovori 59,2 posto ankete. U 21,4 posto slučajeva ovi izvori korišteni su malo više, a u 12,1 posto kompanija financiranje 2012. iz drugih izvora bitno je smanjeno u odnosu na 2011. godinu. Tvrtke Jadranske Hrvatske i ove godine pod

Struktura financiranja 2013. (plan u odnosu na 2012.) VLASTITA SREDSTVA puno manje 1,65% malo manje 2,75%

puno više 4,02%

malo više

26,87%

približno jednako

64,71%

FONDOVI EU-a puno manje 14,64%

puno više 8,95%

malo više

malo manje 0,48%

27,91% 48,02%

približno jednako

KREDITI BANAKA puno manje 10,20%

puno više 8,37%

malo više 11,43%

malo manje 10,67% približno jednako

59,33%

OBVEZNICE, DIONICE puno više malo više 0,43% 0,13% puno manje

71,30%

25,65%

približno jednako malo manje 2,50%

IZ DRUGIH IZVORA puno više 2,12%

malo više

puno manje malo manje 2,75%

18,65%

22,86%

53,61%

približno jednako

60 godina u službi gospodarstva privredni vjesnik Prvi hrvatski poslovnofinancijski tjednik

Englesko izdanje poslovnofinancijskog tjednika

FINANCIJSKA INDUSTRIJA

GODINA 400 najvećih i najuspješnijih poduzetnika i

Rang-ljestvice banaka, GODINA osiguranja, leasinga i fondova d

POSLOVNA OCEKIVANJA

pv+

pvTV

pvinternational

Poslovne televizijske emisije

Biblioteka Privrednog vjesnika

z zeleni in mmagazin Zeleno je – IN

Magazin o poslovnom životnom stilu

centar za istraživanja

Barometar gospodarstva

Izbor ekonomskog analitičara godine

Istraživanje poslovne klime u hrvatskim tvrtkama

pv multimedija Web, društvene mreže www.privredni.hr

Dobitnik nagrade Regionalni Media Biznis Partner 2012. Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb, Hrvatska

www.privredni.hr

utemeljeno 1953. E

redakcija@privredni.hr

www.privredni.hr Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

Prerađivačka industrija Grana djelatnosti vaše tvrtke u 2013. kotirat će: 75,39%

16,61% 5,96%

2,04%

0,00% puno bolje

malo bolje

približno isto

malo lošije

puno lošije

Planirate u 2013. u odnosu na 2012. ostvariti izvoz: 55,13%

jednako su koristile različita sredstva financiranja kao i prošle, s tom razlikom što ih se 31,2 posto malo manje financiralo vlastitim sredstvima i istovremeno 52,3 posto malo više koristilo kredite banaka. Tvrtke Kontinentalne Hrvatske ove su godine vlastita sredstva u većini od 76 posto kompanija koristile za investiranje kao i prošle godine, pa čak i malo više u 13,4 posto kompanija. Fondove EU-a koristila je većina od 57,4 posto podjednako kao i 2011. godine, dok se 18,6 posto kompanija odlučilo na bitno reduciranje korištenja ovih sredstava za financiranje poslovanja. I krediti banaka bili su kod većine od 45,2 posto korišteni kao i prošle godine, dok je jedan dio od 24,9 posto gospodarstvenika odlučio smanjiti financiranje kreditima banaka. Jenako tako je bilo i u slučaju financiranja obveznicama i dionicama. Većina od 65,6 posto ovaj izvor koristila je kao i prošle godine, 13,3 posto kompanija malo je smanjilo nihovo korištenje, a 21 posto kompanija puno manje je koristilo ovaj izvor financiranja. Iz drugih izvora 55,2 posto kompanija financiralo se kao i prošle godine. Dio njih (24,4 posto) ova sredstva koristio je ove godine malo više nego prošle, a jedan manji dio (12,1 posto) koristio ih je puno manje nego 2011. godine. Tvrtke s područja Grada Zagreba većinom su (njih 79,1 posto) vlastita sredstva koristile za

financiranje kao i 2011. godine, ali povećano je korištenje fondova EU-a. Puno više su ovi fondovi korišteni u 24,4 posto tvrtki, malo više u 19,7 posto, a približno jednako kao i 2011. godine u 31,7 posto kompanija. Istovremeno je 6,9 posto tvrtki ove godine fondove EU-a koristilo u malo manjoj količini, a 17,1 posto kompanija osjetno je smanjio korištenje ovih sredstava za financiranje poslovanja.

Prerađivačka industrija tijekom 2012. većinom je koristila vlastite izvore financiranja kao i 2011. godine

Krediti banaka i ove godine kod većine od 51,3 posto korišteni su kao i prošle godine, s tim da se 17,7 posto srednjih tvrtki ovim sredstvima koristilo puno više nego prošle godine, a 17,2 posto pretežito malih tvrtki ova sredstva je tijekom 2012. godine koristilo malo manje kao izvor financiranja. Obveznice i dionice su u 51,7 posto kompanija korištene kao i prošle godine. Malo manje je ova sredstva u 2012. godini u odnosu na 2011. koristilo 27,5 posto kompanija, a puno manje njih 20,7 posto. Čak 43,5 posto kompanija koje su se financirale iz drugih izvora 2011. godine to su nastavile činiti i u 2012. godini, a njima se tijekom godine pridružilo 35,2 posto kompanija koje su malo

više koristile ovaj izvor financiranja. Prerađivačka industrija tijekom 2012. većinom je koristila vlastite izvore financiranja kao i 2011. godine (64,9 posto), s tim da se 10,9 posto kompanija puno više u ovoj godini koristilo vlastitim sredstvima nego u 2011. Fondovi EU-a bili su u 68,3 posto kompanija korišteni kao i protekle godine, ali ih je 17 posto kompanija koristilo puno manje nego prošle godine za financiranje poslovanja. S kreditima banaka je tijekom godine bilo promjena u odnosu na način korištenja u 2011. godini. Oko 8,2 posto kompanija koristilo ih je puno više nego 2011. godine, a 16,6 posto tvrtki malo više. Podjednako su u usporedbi sa 2011. godinom krediti korišteni u 38 posto kompanija. Oko 28,6 posto kompanija je tijekom godine smanjilo korištenje kredita za vlastito financiranje, dok je 11,4 posto kompanija njihov udio i bitno reducirao u usporedbi s prošlom godinom. Obveznice i dionice u 54,7 posto tvrtki korištene su i ove godine kao i prošle, no dio kompanija ih je koristio malo manje (25,4 posto) ili puno manje (19,7 posto) za financiranje poslovanja. Iz drugih izvora se prerađivačka industrija većinom od 69,6 posto financirala kao i prošle godine, jedino dio kompanija od 13,8 posto je malo smanjio korištenje ovih sredstava, a 14,3 posto kompanija je veoma reduciralo korištenje sredstava iz ovih izvora.

Vlastita sredstva u planu financiranja 2013. godine Financiranje kompanija u 2013. godini prema rezultatima ovogodišnjeg istraživanja uglavnom podrazumijeva kod većine od 64,7 posto tvrtki korištenje vlastitih sredstava približno jednako kao i ove godine s tendencijom povećanja ovog izvora financiranja. Fondovi EU-a također bi se kod 48 posto tvrtki trebali koristiti za financiranje kao i ove godine, s tim da oko 35 posto anketiranih kompanija najavljuje njihovo korištenje u većem ili puno većem volumenu. Oko 14,5 posto kompanija namjerava bitno smanjiti korištenje ovih sredstava 2013. godine. Krediti banaka i dalje će biti prisutni u financijskoj konstrukciji kod 59,3 posto kompanija. Ostalih četrdesetak posto tvrtki ova će sredstva koristiti više ili puno više, ali približno isto toliko će kredite probati malo ili puno smanjiti u planu financiranja. Obveznice i dionice će kod većine od 71,3 posto odigrati istu ulogu kao i u 2012. godini, a kod dijela kompanija od oko 25,6 posto njihovo korištenje bit će bitno reducirano. Korištenje financija iz drugih izvora nastavit će 53,6 posto sudionika ovogodišnjeg istraživanja u 2013. godini podjednako kao i ove godine. Sljedeće godine 22,8 posto kompanija malo više će se koristiti financijama iz drugih izvora, a 18,5 posto kompanija će ovakav način zatvaranja financijske konstrukcije bitno smanjiti.

27,92% 14,01%

puno veći

malo veći

približno jednak

1,98%

0,97%

malo manji

puno manji

Trgovina Planirate u 2013. u odnosu na 2012. ostvariti ukupni prihod: 68,93%

23,59% 0,81% puno veći

malo veći

približno jednak

4,63%

2,05%

malo manji

puno manji

Građevinarstvo Učinke krize, vaša tvrtka će u 2013.: 68,18%

5,14% spremno i uspješno savladati

9,58% uglavnom prevladati

pokušati prevladati

8,33%

8,77%

teško prevladati

vrlo teško prevladati

Negativan utjecaj krize na vašu tvrtku 2013. bit će: 52,40%

28,35% 13,72% 1,43% vrlo velik

osjetan

prihvatljiv

malen

4,09% zanemariv

14 POSLOVNA OČEKIVANJA 2013.

( 450 mil €

alocirano Hrvatskoj samo za provedbu kohezijske politike

Privredni vjesnik Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

( 13,7 mlrd €

iz EU-a Hrvatskoj u prvih 7 godina članstva

Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EURop

Cilj nam je preokrenuti Uz već pokrenute javne investicije, cilj nam je pomoći poduzetnicima u privatnom sektoru u restrukturiranju financiranja i sredstva iz EU fondova Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

potpredsjednikom hrvatske vlade i ministrom regionalnog razvoja i fondova Europske unije Brankom Grčićem razgovarali smo o načinu povlačenja sredstava iz fondova Europske unije te o mjerama kojima Vlada namjerava utjecati na to da se ostvari rast gospodarskih pokazatelja u idućoj godini. Na čelu ste Koordinacije za gospodarstvo Vlade. Što planirate promijeniti kako bi počeo oporavak gospodarstva? Vjerujete li da je moguć rast u idućoj godini i koliko? - Za oporavak gospodarstva ključne su investicije u javnom i privatnom sektoru. Uz već pokrenute javne investicije, cilj nam je pomoći poduzetnicima u privatnom sektoru u restrukturiranju njihovih tvrtki i novim ulaganjima. Jako je važno, a za to imamo izvrsnu priliku, povezati domaće izvore financiranja i sredstva iz EU fondova. Upravo ulazak Hrvatske u EU pruža nam mogućnost da preokrenemo trend i potaknemo gospodarski rast unatoč tome što nam ne ide na ruku činjenica da je i Europa u trećem kvartalu dosegnula novo recesijsko dno, što ima izravan učinak na našu zemlju kroz pad izvoza i osobne potrošnje. Vlada očekuje u idućoj godini rast BDP-a od 1,8 posto.

Više puta ste izjavili da ne možemo biti zadovoljni dosadašnjim povlačenjem sredstava iz EU fondova, realizacijom i pripremom projekata. Što se moglo bolje učiniti i što još možemo učiniti kako bismo bili efikasniji? - Trenutno smo na otprilike 59 posto ugovorenih IPA sredstava, te na 68 posto svih ugovorenih sredstava koja su nam na raspolaganju kroz pretpri-

Vlada je svjesna potrebe za jačanjem kapaciteta i stoga ćemo zaposliti 232 stručnjaka koji će raditi na pripremi projekata stupne programe: CARDS, PHARE, ISPA, SAPARD i IPA. IPA sredstva ćemo ugovarati još sigurno dvije godine, a plaćanja će se obavljati i do 2016. godine, čime se otvara prostor za njihovo povećanje. Ključ za dobru apsorpciju sredstava je u ubrzanju procedura pripreme i odobravanja projekata. U zadnjih nekoliko godina tome se nije pristupalo na sustavan način i posljedice danas osjećamo. Pritom ne mislim samo na pripremu aplikacija i natječajne dokumentacije već i na rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, dozvola, prostorno-planske dokumentacije, a sve to koči pripremu i provedbu projekata, posebice onih velikih, bez

obzira radi li se o EU projektima, domaćim projektima koji se financiraju iz državnog proračuna ili projektima privatnih investitora. Koliko će najavljeno zapošljavanje novih stručnjaka za EU fondove promijeniti situaciju? - Kako bismo promijenili situaciju nabolje, neophodni su nam ljudi sa specifičnim znanjima i vještinama, spremni na brze prilagodbe, konstantno učenje i usvajanje novih znanja. Uz sva proračunska ograničenja Vlada je svje-

sna potrebe za jačanjem kapaciteta i stoga ćemo zaposliti 232 stručnjaka na pripremi projekata koji će biti financirani iz EU fondova. Nakon ulaska Hrvatske u EU dio njihovih plaća moći će se pokrivati sredstvima strukturnih instrumenata. Svjesni smo da dodatni trošak plaća moramo izdržati još sljedeće godine, ali to je minimalni trošak u odnosu na one iznose koji su nam na raspolaganju a koje možemo izgubiti ukoliko ne osiguramo odgovarajući administrativni kapacitet.

Koliko će sredstava iz EU fondova biti na raspolaganju Hrvatskoj u narednom razdoblju? - Hrvatska ulazi u EU na kraju njezinog proračunskog razdoblja koje traje od 2007. do 2013., a za zadnjih šest mjeseci tog razdoblja Hrvatskoj je samo za provedbu kohezijske politike alocirano 450 milijuna eura. Taj će se novac trošiti na velike projekte u sektorima zaštite okoliša i prometa, projekte usmjerene na jačanje konkurentnosti hrvatskih regija, jačanje poduzetništva, poticanje razvoja znanosti

i inovacija, jačanja ljudskih resursa. Pregovori o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2014.-2020. su još u tije-

Trenutno smo na otprilike 59 posto ugovorenih IPA sredstava, te na 68 posto sredstava iz pretpristupnih fondova ku i u ovom trenutku je još uvijek nemoguće točno reći koliko će ukupno sredstava biti na raspolaganju Hrvatskoj. Procje-

www.privredni.hr Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

( rast BDP-a od 1,8% Vlada očekuje u idućoj godini

ske unije

trend i potaknuti rast njihovih tvrtki i novim ulaganjima. Jako je važno, a za to imamo izvrsnu priliku, povezati domaće izvore tendencijom rasta svake godine, što bi moglo narasti i do 1,4 milijarde eura za zadnju godinu Financijske perspektive 2014.-2020. Ukupno bi Hrvatskoj za sve programe na raspolaganju bilo 13,7 milijardi eura u sedam godina. Iznimno je važno i kako se taj novac troši i kakav je učinak od potrošenih sredstava. To znači da nije uvijek poanta potrošiti sve što imamo, već je puno važnije potrošiti pametno i stvarati vrijednosti za zajednicu.

njuje se da će ta sredstva iznositi otprilike milijardu eura u prvih nekoliko godina članstva, s

Jeste li skupa s Europskom komisijom uspjeli uspostaviti jedinstveno upravljačko tijelo za korištenje EU fondova? Zašto je ono važno? - Sustav upravljanja fondovima EU-a na generalnoj je razini definiran odgovarajućom EU regulativom. Način na koji će koja zemlja organizirati sustav, kojoj će instituciji dodijeliti koju funkciju, koliko će institucija akreditirati kao dio sustava unutarnja su pita-

nja svake zemlje članice. Jedan od modela za učinkovito korištenje je sustav s jednim upravljačkim tijelom koje je nadležno za ukupno financijsko upravljanje i kontrolu, pri čemu, naravno, druga resorna tijela ne gube svoje funkcije, već dapače ostaju odgovorna za programiranje, pripremu projekata, selekciju projekata... U sustavu s jedinstvenim upravljačkim tijelom i snažnim koordinacijskim tijelom osigurava se jedinstveni standard postupanja, izbjegava se dupliciranje funkcija pa tako i troškova u većem broju odgovornih tijela, a prema iskustvima drugih zemalja, niža je stopa pogrešaka tijekom financijskog upravljanja. Takav model primjerice danas imaju Poljska i Litva koje su se u ovoj financijskoj perspektivi pokazale kao iznimno uspješne korisnice EU fondova. Jedinstveno upravljačko tijelo kako ga mi osmišljamo zapravo otvara više prostora linijskim mi-

nistarstvima da se bave osmišljavanjem politike razvoja svojeg sektora, kriterijima za selekciju projekata te da dobiju sredstva iz EU-a za provedbu svojih strateških projekata. Po ulasku u EU, za potrebe upravljanja prvom generacijom strukturnih instrumenata Hrvatska će imati četiri upravljačka tijela za četiri operativna programa (OP). To su: OP Promet, OP Zaštita okoliša, OP Regionalna konkurentnost i OP Ljudski resursi kao nastavak IPA provedbenog sustava. Za razdoblje 2014.-2020. pitanje sustava upravljanja i njegovih sastavnica još uvijek se razmatra. Kako osigurati neophodna vlastita sredstva za projekte? Mislite li da će se poduzetnici i institucije usuditi koristiti kreditne linije namijenjene za tu svrhu? - Prije svega je to pitanje likvidnosti prijavitelja budući da je dinamika isplata nepovoljna za prijavitelja jer se prije pr-

vih isplata EU sredstava mora odraditi dobar dio aktivnosti, što podrazumijeva i troškove. Troškovi zatim moraju pro-

Bitno je naglasiti da su sredstva iz EU-a sigurna i da se iz EU proračuna za projekte osigurava i do 85 posto sufinanciranja ći certifikaciju čime se dokazuje da su troškovi prihvatljivi i sukladni projektnom prijedlogu. Proces od podnošenja zahtjeva za isplatu sredstava pa preko certificiranja prijavljenih troškova može potrajati više mjeseci, ponekad i godinu dana. Svjesni smo tog problema i radimo na nekoliko instrumenata da se pitanje predfinanciranja riješi. Jedan od instrumenata na kojem radimo u suradnji s HBOR-om su jeftine kreditne linije kojima se krajnjim korisnicima

omogućava da premoste rizične periode. Na nacionalnoj razini pripremamo i druge instrumente koji će biti više usmjereni na veće projekte. U svakom slučaju vidimo potrebe jedinica lokalne i regionalne samouprave, javnih poduzeća i agencija, te civilnog društva. Dostupnost novca za pokrivanje troškova je svakako bitan faktor za motivaciju manjih prijavitelja i preduvjet bez kojeg nećemo moći prijavljivati velike projekte. Bitno je naglasiti da su sredstva iz EU-a sigurna i da se iz EU proračuna za projekte osigurava i do 85 posto sufinanciranja, što je svakako stimulativno za bilo kojeg prijavitelja. Privatni sektor će imati nešto drugačije uvjete jer primjerice IPARD nudi do 50 posto sufinanciranja investicija, ali je iznimno bitno naglasiti da ukoliko privatni projekt nije financijski održiv i bez tih 50 posto, onda moramo dobro razmisliti želimo li ga uopće financirati.

Računa se i na privatne agencije i konzultante Hoćete li i u kojoj mjeri koristiti usluge privatnih agencija i savjetnika? Na koji im način Vaše ministarstvo može pomoći? - Naravno da se računa i na privatne agencije i konzultante, posebice zbog dosta ograničenih ljudskih resursa i iznimno kratkog vremena da završimo sve pripremne radnje prije ulaska Hrvatske u EU. Nakon ulaska ćemo se suočiti s čitavim nizom novih izazova za koje ćemo također treba-

ti savjete stručnjaka iz raznih područja. Dobar dio poslova ionako ne želimo za-

državati kao obvezu javnog sektora, već smatramo da značajan dio savjetodavnih usluga može ponuditi privatni sektor. U ovom trenutku tržište savjetodavnih usluga u Hrvatskoj se tek razvija, a nama je bitno da taj segment tržišta, prije svega domaćih tvrtki i konzultanata, što više ojača i dosegne visoke standarde u pružanju usluga u Hrvatskoj i inozemstvu. S druge strane, moramo voditi računa da naša tijela državne uprave kontroliraju procese u stručnom

dijelu - to se odnosi na sadržaj vezan uz pojedino područje, kao i u tehničkom smislu - tu je riječ o procedurama i administraciji jer jedino s kompetentnom administracijom možemo osigurati ostvarenje javnog interesa. Ministarstvo ne treba samo konzultantske tvrtke nego i partnere iz akademske i poslovne zajednice. Planiramo formirati tematske forume i posebne grupe koje mogu pridonijeti daljnjem definiranju potreba javnosti, kako bi se te iste potrebe mogle adresirati novim projektima sufinanciranim iz fondova EU-a.

www.privredni.hr Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore

2013. predstavlja prijelomnu godinu Hrvatskoj se otvara prilika da postane nezaobilazno mjesto na gospodarskoj karti svijeta, kao točka komunikacije najvećeg svjetskog tržišta, Europske unije, s dalekim, brzorastućim gospodarstvima

vjetska gospodarska kriza traje već pune četiri godine i ne nazire joj se kraj, pa se može pretpostaviti da će cijelo ovo desetljeće proći u traženju novoga global-

HGK će kao i dosad biti čvrst oslonac hrvatskome gospodarstvu i partner kreatorima ekonomske politike nog ekonomskog modela. Paralelno će se uspostavljati i novi politički odnosi ne samo u našem bližem okružju nego i na svjetskoj razini. Hrvatska je dio i bit će dio tih procesa. Uz sve rizike otvara joj se prilika pronaći

nezaobilazno mjesto na gospodarskoj karti svijeta, kao točka komunikacije najvećeg svjetskog tržišta, Europske unije, s dalekim, brzorastućim gospodarstvima. Hrvatska je jedina mediteranska zemlja na Dunavu i najbrži put velikog dijela Azije, Oceanije i arapskog svijeta preko Sueza do Europe i obrnuto. Važnost izrade strategije nacionalnog razvoja Hrvatska se treba ugledati na svoju prošlost i vlastito iskustvo Dubrovačke Republike koja je u svoje vrijeme mogla egzistirati i prosperirati na razmeđu civilizacija. Njen teritorij mora biti prostor interesa “velikih” kroz čije

će se interese ostvarivati i hrvatski nacionalni interesi. Ona ima odgovornost pokušati kanalizirati te interese i postaviti se u aktivnu poziciju. U protivnom su moguća još dva scenarija, jedan da novi ekonomski centri moći preuzmu kontrolu nad hrvatskim ekonomskim prostorom kao rezultat šireg dogovora s

Hrvatska se treba ugledati na svoju prošlost i vlastito iskustvo Dubrovačke Republike koja je u svoje vrijeme mogla egzistirati i prosperirati na razmeđu civilizacija

ciljem ostvarivanja međunarodnih interesa ili krajnje nepovoljna varijanta da se u nemogućnosti takvog dogovora Hrvatska nađe u prostoru trajne nestabilnosti. U tom je kontekstu velika važnost izrade strategije nacionalnog razvoja, izrade politika zasnovanih na toj općeprihvaćenoj strategiji te jačanja institucija koje će provoditi te politike. Samo organizirani možemo uspjeti Vrlo brzo ćemo se susresti s konkretnim izazovima. Raspon koji će se kretati od definicije uloge Hrvatske na energetskoj karti svijeta (razgovori s Katarom, Ruskom Federacijom itd.) do korištenja europskih fon-

dova čija će nam sredstva biti dostupna ovisno o sposobnosti strateškoga planiranja za pojedina područja i operacionalizacije dogovorenih strategija. Nakon 1102., 1527. i 1918. godine, 2013. predstavlja prijelomnu godinu i nadam se da će ova generacija bolje iskoristiti priliku umanjujući rizike ove važne povijesne odluke. HGK će kao i dosad biti čvrst oslonac hrvatskome gospodarstvu i partner kreatorima ekonomske politike u procesu pristupanja Europskoj uniji, a pogotovo nakon toga, jer samo organizirani možemo uspjeti na zahtjevnom europskom i sve zahtjevnijem svjetskome tržištu.

18 POSLOVNA OČEKIVANJA 2013. Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica HGK-a za gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU-a

Koncentrirati se na promjene koje donosi EU

Privredni vjesnik Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

DRAGUTIN RANOGAJEC, predsjednik Hrvatske obrtničke komore

Obrtnicima stvarno ne cvatu ruže Lokalna uprava bi trebala shvatiti da zadržavanjem malih obrtničkih lokalnih trgovina u stvari štiti svoje domicilno stanovništvo

Većinu robne razmjene sa svijetom ostvarujemo upravo na europskom tržištu i važno je da kreatori ekonomske politike u Hrvatskoj vode brigu o tome što se događa u eurozoni

duću godinu obilježit će zasigurno ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Svi se stoga trebamo koncentrirati na promjene koje će se pri tome dogoditi. U nekim segmentima, posebice u turizmu i malom i srednjem poduzetništvu, u poslovnoj 2012. godini bilo je pozitivnih iskoraka. Moramo priznati i da je izostalo ono što su svi

koji sada nedostaje. Svi znamo da velike investicije koje uglavnom izvode velike tvrtke na sebe vežu manje projekte i usluge koje radi malo i srednje poduzetništvo te se tako pokreće cjelokupno gos-

razmišljanje o uvođenju novih tehnologija može dovesti do pozitivnih rezultata. Sada se trebamo trgnuti i provesti ove posljednje mjesece kako bismo se pripremili za projekte koji se financiraju iz

Moramo se fokusirati kako bismo iskoristili prilike koje nam se pružaju očekivali – veliki i novi investicijski ciklus. No, treba biti realan i priznati kako je za velike radove na infrastrukturi potrebno vrijeme. Ako su se oni ove godine pripremali i još uvijek se pripremaju, vjerujem da možemo biti optimistični barem u procjeni da će se u idućoj godini ti projekti pokrenuti. Moram istaknuti činjenicu da mi većinu robne razmjene sa svijetom ostvarujemo upravo na europskom tržištu i važno je da kreatori ekonomske politike u Hrvatskoj vode brigu o tome što se događa u eurozoni. Moramo prilagođavati mjere onome što se u njoj događa. No možda situacija i nije zapravo toliko tragična koliko nam se to sada čini. I poduzetnicima, tvrtkama i cijelom društvu potrebne su dvije do tri velike investicije da se pokrene val optimizma

podarstvo. Mislim da u nas ima dovoljno inicijativa, a i mi sami u Hrvatskoj gospodarskoj komori pokrećemo teme zanimljive malim i srednjim poduzetnicima. Mali investicijski projekti očišćeni od imovinsko-pravnih problema mogu također biti dobra baza da se pokrene postupak rasta hrvatskog gospodarstva. No isto tako moramo biti svjesni da samo velike strukturne promjene i reforme mogu dovesti do stvarnih i sigurnih gospodarskih promjena. Moramo se prilagoditi tim promjenama i prihvatiti ih. Ponekad je potrebno napraviti dva koraka unatrag da bismo napravili pet koraka unaprijed. Cijelo naše gospodarstvo mora biti svjesno da informiranost, edukacija i podizanje obrazovanja kadra, uvođenje inovativnih procesa, čak i

Europske unije. Potrebno je iskoristiti svaku informaciju i edukaciju koja se nudi. I to bilo gdje i bilo kada. Upravo zato pozivam sve da iskoriste prilike što ih pruža Hrvatska gospodarska komora koja redovito i stalno radi na edukacijama. Moramo se fokusirati kako bi-

I poduzetnicima, tvrtkama i cijelom društvu potrebne su dvije do tri velike investicije da se pokrene val optimizma smo iskoristili prilike koje nam se pružaju. Povezivanje tvrtki i institucija, kao i iskorak u smjeru koji će nam omogućiti iskorištavanje europskih financijskih izvora, mogu nam donijeti upravo ono što želimo - prosperitet hrvatskoga gospodarstva.

a hrvatske obrtnike 2012. godina bila je zaista jako teška. Izgubili smo još oko 2000 obrta, ali vjerujemo da je taj trend zaustavljen. Veseli nas da je u ovoj godini bilo više zaposlenih u obrtu - otvoreno je ipak preko 6000 novih radnih mjesta, unatoč padu broja obrtnika. Cijele godine trudili smo se utjecati na veliki dio zakonskih prijedloga, dajući primjedbe i prijedloge, sve s ciljem boljitka obrtništva. Poslovna 2013. bit će prijelomna. Uoči ulaska u EU održat će se lokalni izbori i bojim se da se ne dogodi da pred izbore opet sve stane. To se znalo događati. Vjerujem da ćemo ovaj put bar u prva četiri mjeseca zaista dočekati da Vlada počne provoditi svoj program, da konačno pokrenu investicije, da tvrtke predvodnice započnu s velikim radovima kako bi onda obrtnici, kao kooperanti, odradili sve one dodatne radove koje vrijedne obrtničke ruke uvijek odrade. Za Hrvatsku i sve nas Europska unija je neminovna. Dijelom se veselimo, ali u dijelu zaista moramo biti oprezni. U prvih šest mjeseci još postoji mogućnost intervencije države da raznim poticajnim sredstvima pomogne u stvaranju konkurentnosti,

no nakon ulaska u EU to više neće biti moguće. Vjerujemo da ćemo mi ipak uspjeti u tih šest mjeseci dati nova saznanja našim kolegicama i kolegama, a za to smo na razini Hrvatske obrtničke komore i formirali EU-tim. Obrtnici podržavaju napore Vlade i uvođenje reda na tržištu. Međutim isto tako predlažemo da država sufinancira trošak koji ćemo pretrpjeti temeljem provedbe zakona o fiskalizaciji; predlažem da sa 50 posto sufinanciraju uvođenje fiskalnih blagajni. Za Hrvatsku obrtničku komoru i obrtništvo u cjelini važno je i djelovanje radne skupine za Zakon o obrtu, jer želimo razriješiti neke situacije koje nas muče već nekoliko godina. Prije svega obrazovanje, gdje bismo željeli učvrstiti svoje ovlasti, posebno da HOK i obrtnici u svojim licenciranim radionicama primaju naučnike, ali i da se licenciraju trgovačka društva kako bi se otvarala ta naučnička mjesta. Želimo da po završetku školovanja učenici prime samo jednu svjedodžbu, a ne dvije kao što je slučaj sada. Isto tako, znate i za naš problem jamstva svom imovinom. U ovom trenutku prijedlog zakona ide u dobrom smjeru i veselim se što

smo pronašli rješenje koje će biti prihvatljivo i za državu i za obrtnike. Vjerujem da ćemo zakon dočekati u idućoj godini. Bar u prvom, najkasnije početkom drugog kvartala, kako bismo mogli prilagoditi sve naše druge akte. Kao obrtnik mogu reći da trgovini, posebno maloj trgovini, ne cvatu ruže. Ona je definitivno ugrožena. Lokalna uprava bi trebala shvatiti da zadržavanjem malih obrt-

Znate i za naš problem jamstva svom imovinom. U ovom trenutku prijedlog zakona ide u dobrom smjeru ničkih lokalnih trgovina u stvari štiti svoje domicilno stanovništvo. Naravno da veliki trgovački lanci mogu povoljnije nabaviti robu nego mi u malim trgovinama i da postoji nerazmjer u cijeni. Ali vjerujemo da ćemo i preko obrtničke kartice i VELPRO projekta koji HOK radi sa svojim part nerima moći ostati konkurentni i održati se na tržištu. Kako se bavim i računovodstvom i financijama, svakodnevno vidim probleme kod obrtnika, kod poduzetnika koji ne mogu naplatiti ono što su odradili i isporučili. I dalje je u tom dijelu sporo pravosuđe najveća kočnica. Ako ne možete naplatiti to što ste isporučili, ne možete razmišljati o napretku svoje tvrtke. Ne možete razmišljati o otvaranju novih radnih mjesta. Uvjeren sam da će se te stvari početi rješavati i da ćemo krenuti na bolji put.

www.privredni.hr Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

Zrinka Živković Matijević, direktorica Samostalne direkcije ekonomskih istraživanja Raiffeisenbank Austria

Za rast je potrebno mnogo više Izvoz bi mogao zabilježiti tek blage stope rasta budući da je prigušen niskom konkurentnošću, uskom bazom i nepovoljnim vanjskim okruženjem

sljedećoj godini očekujemo minimalan oporavak gospodarstva i realan rast BDP-a od svega 0,5 posto koji je uvelike izložen negativnim rizicima. Stoga ne treba isključiti još jednu vrlo tešku godinu odnosno pad gospodarstva petu godinu za redom. Realan rast od 0,5 posto je temeljen dominantno na blagom oporavku (javnih) investicija. Javne investicije su ujedno najnesigurnija i teško predvidiva kategorija. Teško je procijeniti hoće li se konačno dugo najavljivane investicije pokrenuti te hoće li naposljetku u srednjoročnom razdoblju donijeti više koristi od troškova, odnosno hoće li pridonijeti održivom razvoju privrede. Treba naglasiti da one ne mogu i ne smiju biti srednjoroč-

ni predvodnik rasta s obzirom na to da smo taj model već vidjeli u prošlosti kada su se i investicije i potrošnja financirali ogromnim priljevima inozemnog kapitala stvarajući privid rasta blagostanja. Za privatne investicije ipak je potrebno stvoriti poticajno investicijsko okruženje kroz uklanjanje niza administrativnih barijera, porezno rasterećenje, fleksibilizaciju tržišta rada i reformu javnih usluga

koje je nužno reformirati s ciljem postizanja veće efikasnosti te ih staviti u službu samog tržišta. U listopadu su na snagu stupili novi propisi o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, kojima se uvodi odgovornije financijsko poslovanje i skraćuju rokovi plaćanja između poduzeća na 60 dana, a između države i poduzeća na 30 dana. Primjena propisa o predstečajnoj nagodbi trebala

bi ubrzati nestanak insolventnih poduzeća s tržišta. Prateći negativni učinci smanjenja proizvodnje i zaposlenosti u kratkom roku snizit će razinu gospodarske aktivnosti, ali bi na srednji i duži rok trebali poboljšati investicijsku klimu i omogućiti održivi oporavak gospodarstva. Domaća potražnja neće se oporaviti ni u nadolazećoj godini budući da će biti opterećena daljnjim razduživanjem privatnog sektora, izrazito slabim tržištem rada, padom raspoloživog dohotka, sve većim poreznim opterećenjem i vrlo visokim pesimizmom. Izvoz bi mogao zabilježiti tek blage stope rasta budući da je prigušen niskom konkurentnošću, uskom bazom i nepovoljnim vanjskim okruženjem. Najvažniji vanjskotrgovinski partneri Hrvatske i u sljedećoj go-

dini mogli bi ili stagnirati ili poput Italije i Slovenije zabilježiti daljnji realan pad gospodarstva. Nastavno na trend smanjivanja cijena vanjskog financiranja započetog u trećem tromjesečju 2012. isti bi se trebao nastaviti prema sredini sljedeće godine, kad Hrvatska pristupa Europskoj uniji (naravno pod

Prihvaćeni proračun za 2013. nagovještava daljnji rast javnog duga što povećava ranjivost države pretpostavkom zadržavanja investicijskog rejtinga). Ipak, prihvaćeni proračun za 2013. nagovještava daljnji rast javnog duga što povećava ra-

njivost države na moguće vanjske šokove. Sam ulazak u Uniju zasigurno će donijeti neke pozitivne učinke, ali oni će uvelike biti ograničeni postojećom situacijom u eurozoni i visokom averzijom prema riziku. Ulazak na jedinstveno tržište osim pozitivnih efekata kroz jačanje institucionalnih kapaciteta, daljnju reformu pravosuđa, jačanje vladavine prava, fiskalnu disciplinu, pristup kohezijskim i strukturnim fondovima donosi niz izazova, kako za privatni sektor tako i za jedinice državne te lokalne uprave i samouprave. Naime, radi se uglavnom o velikom i konkurentnom tržištu koje će biti nemilosrdno prema “tržišnim bolesnicima”, a povlačenje sredstava ovisi o apsorpcijskom kapacitetu nas samih (pripremljenosti projekata).

Željko Lovrinčević, Ekonomski institut zagreb

Previše se očekuje od javnih investicija U idućoj godini nas očekuje stagnacija ili vrlo mali rast iznad nule. Najveću cijenu mogao bi platiti sektor poduzeća. Plaćanje računa i likvidnost gotovo nikad nisu bili u lošijem stanju

ve godine će hrvatsko gospodarstvo imati pad od 1,8 posto, što potvrđuje i pad u trećem tromjesečju od 1,9 posto. Čak ni zaista dobra turistička sezo-

Za osam ili 10 godina cijena vode će se udvostručiti na nije uspjela nadoknaditi pad industrije i trgovine te posljedice koje je donijela suša. U idućoj godini nas očekuje stagnacija ili vrlo mali rast iznad nule. Ministarstvo financija pojačava fiskalnu disciplinu

i unatoč njihovim izjavama, pojačava se donekle i porezna presija. Sljedeće godine dolaze i nove trošarine na plin i struju, rastu trošarine na cigarete i raste nulta stopa PDV-a. Imat ćemo sličan proces kao i ove godine. Poreznici pritišću sivu ekonomiju i nastoje je učiniti legalnom, ali istodobno se povećava i porezni teret. Banke su zaustavile kreditiranje i lagano povlače novac izvan Hrvatske. Vide da ga je tu teže oploditi nego u drugim zemljama. Sektor kućanstava je stao u potražnji za kreditima. Zbog opće neizvjesnosti, ne žele se

upustiti u nova zaduženja. Ove je godine standard pao oko pet posto, zbog poskupljenja energenata i drugih okolnosti. Iduće godine će se to nastaviti, ali malo blažim tempom i standard će pasti oko dva posto. Najveću cijenu mogao bi ipak platiti sektor poduzeća. Plaćanje računa i likvidnost gotovo nikad nisu bili u lošijem stanju. Velika većina naših tvrtki bila je orijentirana na domaće tržište pa je sada izložena poreznom pritisku i padu potražnje. Ta poduzeća nemaju izvoznih proizvoda i pomalo se vrte u krug. Prona-

laze kratkoročna rješenja u smanjenju broja zaposlenih, a taj bi trend mogao biti nastavljen i iduće godine. Optimizam se ne može kreirati ni iz čega. Sigurno bi dobar poticaj poslovnom sektoru bilo brže restrukturiranje javnih poduzeća i provođenje drugih reformi. Vlada očekuje da će ulazak u EU donijeti neki pomak i da će recesija u Europi potkraj iduće godine oslabjeti. Pozitivno je što već tri-četiri godine imamo sreću da turizam raste i pomaže da se nadoknade manjkovi na izvoznim tržištima. U idućoj se godi-

ni opet previše očekuje od javnog sektora. Ako dođe do investicija, povećat će se proizvodnost u energetskom sektoru, ali neće bitno porasti konkurentnost Hrvatske. Moglo bi nas sve to i mnogo koštati. In-

vesticijski ciklus u Hrvatskim vodama dovest će sigurno do rasta cijene vode u dužem roku. Za osam ili 10 godina cijena vode će se udvostručiti. Jesu li građani na to spremni, tek ćemo vidjeti.

20 POSLOVNA OČEKIVANJA 2013.

Privredni vjesnik Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

Dr.sc. Damir Novotny, ekonomski analitičar

Dugoročna stagnacija može se izbjeći jedino snažnim i dubokim reformama Ako oslonac na državni kapitalizam zrcali doktrinarnu orijentaciju (ili možda konfuziju) gotovo cjelokupne političke elite te ako politička elita nije spremna odustati od takvog pristupa upravljanju resursima hrvatske nacionalne ekonomije, značajnijeg ekonomskog rasta u srednjem roku neće biti

protekloj 2012. godini dominirala su očekivanja poslovnog sektora od najavljenih mjera ekonomske politike u prvoj godini mandata vlade Zorana Milanovića. Najavljene kratkoročne mjere, osobito investicije državnih poduzeća koje su trebale ponovno pokrenuti domaću potražnju od koje ovise mnoga hrvatska privatna poduzeća, nisu provedene. Vlada je svoju politiku usredotočila na očuvanje likvidnosti središnje države, što je proglasila najvažnijim ciljem prve godine mandata. Iako je kontrakcija agregatne domaće potražnje izazvala pad poreznih prihoda državnog sektora, stvarna opasnost za državni proračun zapravo nije postojala, posebno ne takva s kojom se ne bi moglo upravljati. Iscrpljivanje političkog kredita koji je Vlada dobila od biračkog tijela koncem

2011. godine samo na održavanju likvidnosti državnog proračuna i manjim uštedama na rashodovnoj strani, uz istovremeno povećavanje osnovne stope poreza na dodanu vrijednost samo je produbilo negativna očekivanja privatnog sektora i pokrenula novi recesijski val. Konačno, državna poduzeća nisu, zbog stra-

Hrvatska ekonomija, nakon kratkotrajne stabilizacije u 2011., ponovno ulazi u novi ciklus slobodnog pada teških i operativnih (prije svega kadrovskih i financijskih) deficita, mogla pokrenuti novi investicijski ciklus. Privatni sektor, kućanstva i poduzeća nisu u Vladinim ekonomsko-političkim mjerama i nervoznom ponašanju Vladinih ministara mogli

prepoznati dovoljno optimizma. Za ovaj sektor su rizici u 2012. godini i dalje bili vrlo visoki te su značajnije privatne investicije bile rijetke, dok se s druge strane štednja povećavala. Zbog nastavka prilagođavanja privatnog sektora i rasta insolventnosti nezaposlenost se nastavila povećavati. Racionalni mit turističke potrošnje, koji dominira hrvatskom ekonomijom desetljećima, ove godine je vjerojatno slomljen. Zahvaljujući dugom i vrlo toplom ljetu turistički su resursi ove godine bili rekordno iskorišteni. Ljetne vrućine mogu pogodovati hrvatskom turizmu, utemeljenom na zastarjelom konceptu “sunce i plaža”, ali zasigurno nisu pogodovale poljoprivredi kao drugom vrlo važnom sektoru hrvatskog gospodarstva. Rezultat je pad aktivnosti prerađivačke industrije u trećem tromjesečju ove, ni po čemu

posebne godine. Hrvatska ekonomija, nakon kratkotrajne stabilizacije u 2011. godini, ponovno ulazi u novi ciklus slobodnog pada. Za optimizam Vlade da će se ekonomija stabilizirati u ovoj godini i da će se trend okrenuti prema ekonomskom rastu u 2013. godini u realnoj se ekonomiji ne mogu pronaći ni naznake. Dugoročna stagnacija, koja bi samo produbila ekonomsku i društvenu eroziju, može se izbjeći jedino snažnim i dubokim reformama. Hrvatska

vlada, ali i politička elita u cjelini, mora se opredijeliti za novi ekonomski model radikalno drugačiji od postojećeg. Ako oslonac na državni kapitalizam zrcali doktrinarnu orijentaciju (ili možda konfuziju) gotovo cjelokupne političke elite te ako politička elita nije spremna odustati od takvog pristupa upravljanju resursima hrvatske nacionalne ekonomije, značajnijeg ekonomskog rasta u srednjem roku neće biti. Sljedeća će godina u hrvatskoj ekonomskoj povi-

jesti biti zabilježena kao godina ulaska u Europsku uniju i integraciju s velikim europskim tržištem, jednim od dva najveća na svijetu. Domaći privatni sektor, bez dovoljno kapitala i bez političke podrške, u većini slučajeva neće se moći integrirati. Pogledajmo Sloveniju i ubrzani slom njihovog “pajtaškog” kapitalizma. Privatnim poduzećima će se ponuditi povijesna šansa korištenja instrumenata fiskalnog stimulansa iz EU-a namijenjenih Hrvatskoj, koje ova vjerojatno neće moći iskoristiti jer su Vladini potencijali usmjereni na državna poduzeća. Ako kakvim čudom ne dođe do snažne promjene smjera Vladinih politika i širokog otvaranja prema privatnom sektoru, ekonomska će se neizvjesnost unatoč pozitivnom šoku ulaska u EU sredinom 2013. godine vrlo vjerojatno nastaviti.

www.privredni.hr Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

Zdeslav Šantić, Splitska banka

2013.: još jedna teška godina za domaće gospodarstvo Možda i najvažniji izazov za domaće poduzetnike bit će rast troškova poslovanja u srednjoročnom razdoblju. Već nekoliko godina prisutan je trend osjetno snažnijeg rasta proizvođačkih cijena u Hrvatskoj no u zemljama EU-a

ri kraju iznimno teške godine za domaće gospodarstvo, koja je prije svega obilježena snažnim padom gospodarske aktivnosti te zaposlenosti, kao i ubrzanim rastom cijena, teško je pronaći čvrsto uporište za optimizam za 2013. godinu. Dodatnu zabrinutost generira i nedovoljna razina dosljednosti u fiskalnoj politici te i dalje zabrinjavajući tempo implementacije strukturnih reformi, što nanovo potvrđuje niske reformske kapacitete u društvu. Po pitanju gospodarskog rasta, 2012. godina trebala bi poslužiti kao pouka da sadašnja vremena nisu pogodna za (ne) utemeljeni optimizam, pogotovo ako znamo da će se recesijsko okruženje zadržati u eurozoni vjerojatno i tijekom 2013. Također, stabilnije stanje na

brzog i jednostavnog rješenja, predviđena stagnacija domaćeg BDP-a (tek 0,4-postotni rast) za 2013. predstavljala bi zadovoljavajući rezultat.

Rasterećenje privatnog sektora ne može nastupiti prije smanjenja tekuće javne potrošnje te dubinskog restrukturiranja javnog sektora svjetskim financijskim tržištima s kraja ove godine potaknuto je prije svega

nekonvencionalnim i ekspanzivnim mjerama monetarne politike, što ukazuje na mogućnost da bi pozitivniji trendovi mogli imati tek kratkotrajni karakter. Naime, efikasnost djelovanja monetarnih vlasti smanjuje se u uvjetima iznimno niskih i visokih kamatnih stopa. U takvim okolnostima u međunarodnom okruženju te uvažavajući činjenicu da za probleme u domaćem gospodarstvu nema

Daleka promjena Ipak, treba biti spreman na to da će se sadašnji nepovoljni trendovi u domaćem gospodarstvu zadržati tijekom prve polovine iduće godine, a tek bi u drugom dijelu 2013. mogli zabilježiti promjenu. S obzirom na specifičnost trenutka postoje i brojne nepoznanice kako će se ulazak Hrvatske u EU odraziti na domaće gospodarstvo. Dok u dugoročne koristi ne treba sumnjati, činjenica je da će u kratkom roku izazovi vjerojatno prevladati koristi. U teškim trenucima domaći gospodarstvenici moraju se pripremiti za pojačanu konkurenciju te uklanja-

nje preostalih protekcionističkih mjera, strože uvjete poslovanja te gubitak dijela tržišta u neposrednom okruženju. No, možda i najvažniji izazov za domaće poduzetnike bit će rast troškova poslovanja u srednjoročnom razdoblju. Već nekoliko godina prisutan je trend osjetno snažnijeg rasta proizvođačkih cijena u Hrvatskoj no u zemljama EU-a. Navedeno ukazuje da troškovi inputa u proizvodnji rastu brže no kod konkurenata u drugim europskim zemljama smanjujući njihovu cjenovnu konkurentnost što potvrđuje i aprecijacija realnog efektivnog tečaja kune. Pritisci na standard Istovremeno, smanjenje poreznog opterećenja te parafiskalnih nameta odvija se nedovoljno brzom i efikasnom dinami-

kom kako bi se ublažio efekt većih troškova proizvodnje na poduzetnike, a rezultat je to činjenice da rasterećenje privatnog sektora ne može nastupiti prije smanjenja tekuće javne potrošnje te dubinskog restrukturiranja javnog sektora. U ovakvim okolnostima moguće je očekivati nastavak nepovoljnih trendova na domaćem tržištu rada, a što će uz zadržavanje rasta cijena od iznad tri posto generirati pritiske na pad standarda građana i tijekom iduće godine. Dakle 2013. izgleda kao godina u kojoj bismo se konačno morali riješiti većine dosadašnjih zabluda, od kojih je najveća ona da se promjenom situacije u eurozoni sve može vratiti na staro, odnosno da se možemo nastaviti ponašati jednako kao prije, a očekivati drugačije rezultate.

Doc.dr.sc. Dubravko Radošević, Ekonomski institut Zagreb

Vrijeme je za novu primjenu teorema nemogućeg trojstva Hrvatska će morati provesti ekonomske reforme, antikrizne politike koje bi morale biti usmjerene na oživljavanje ekonomskog rasta, obnovu industrije i smanjivanje nezaposlenosti

akroekonomska kretanja u Hrvatskoj nepovoljna su i rezultat su dva nepovoljna trenda: prvo, neadekvatnog modela razvoja, i drugo, dužničke krize Europske unije. Hrvatska ulazi u Europsku uniju u trenutku druge dužničke krize europske monetarne unije, s neizvjesnom dinamikom rješavanja ove krize, s obzirom na strukturne neusklađenosti monetarne unije. Temeljni

problem europske monetarne unije nalazi se u neusklađenosti političke integriranosti sa stupnjem monetarne integriranosti njezinih članica. S druge strane, monetarnu uniju inherentno nestabilnom čini neusklađenost zajedničke monetarne politike i nacionalnih fiskalnih politika. Treći strukturni nedostatak europske monetarne unije nalazi se u Europskoj centralnoj banci, iako je monetarna strategija ECB-a

znatno poboljšana kako bi se spriječila bankovna kriza u EU-u. Četvrti

problem monetarne unije nalazimo u lošim mehanizmima koordinacije

makroekonomskih politika članica eurozone i Europske unije, te izostanku efikasnih mehanizama za upravljanje krizom. Takvo okruženje otežava Hrvatskoj izlazak iz krize, zbog otvorenosti naše ekonomije. Hrvatska će morati provesti ekonomske reforme, antikrizne politike koje bi morale biti usmjerene na oživljavanje ekonomskog rasta, obnovu industrije i smanjivanje nezaposlenosti. Takve reforme morale bi

omogućiti “manevarski prostor” za fleksibilnije makroekonomske politike (reflacijsku monetarnu politiku i fiskalne stimulanse, radi poticanja agregatne potražnje), kako bi se Hrvatska izvukla iz krize i u 2013. godini ostvarila planirani rast ekonomije. Ukratko, radi se o novoj primjeni onoga što makroekonomisti zovu “teorem nemogućeg trojstva”, odnosno primjeni novog modela ekonomskog rasta.

22 POSLOVNA OČEKIVANJA 2013.

Privredni vjesnik Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

Kako ne propustiti priliku priključivanja na novu tehnološku revoluciju

Posve praktičan pogled Što činiti? Odgovor je da treba provoditi sistematsku politiku poticanja primjene inovacija i budno motriti što samo nagađati, ali neki sektori nam se čine prilično izgledni: proizvodnja čiste i ekološki kompatibilne ener ne bi škodila i jedna nova “zelena revolucija” i napredak u stočarstvu dr. Uroš Dujšin

ko je proročanstvo kalendara drevnih Maya točno, tada je svako dalje promišljanje toga što će biti sljedeće godine izlišno; eto, svako zlo za neko dobro. No ako to nije slučaj, tada će ipak trebati pogledati u ono što nas očekuje u godini zmije koja slijedi po kineskom kalendaru. Nije loše, zmija je u Kini simbol mudrosti. E, pa idemo redom. Kriza koja je potkraj 2008. počela harati svijetom, a danas trese i Hrvatsku, nikako ne posustaje. “Kolovoz je za svjetsku privredu bio mjesec živčanih slomova. Rujan i listopad neće biti bolji”, konstatira londonski Economist od 3. rujna 2009. A Christine Lagarde, nova šefica MMF-a, još je potkraj kolovoza izjavila da svjetska privreda ne raste dovoljno brzo i da se suočava s brojnim rizicima na putu oporavka te da je ovo ljeto pokazalo kako se nalazimo “u opasnoj novoj fazi”. Kolika je zabrinutost zbog težine i ustraj-

vaju na – zadanom kretanju nominalnog BDP-a. K vragu i inflacija, nama treba rast! Nažalost, u pravu smo Danas je već prilično sigurno kako je naša dijagnoza da se radi o velikoj krizi poput one iz 1929. točna. Očito je stoga da su grdno pogriješili MMF-ovi ekonomisti koji su vjerovali da će kriza biti kratka i oštra, i da će prestati čim se emisijom novca otkupe nenaplative obveznice. Pogriješili su i stručnjaci za konjunkturu poput vajnog nobelovca Paula Krugmana koji su smatrali da će kriza prestati čim prezadužena poduzeća, kućanstva i države pročiste svoje bilance. Sada je već sigurno da se radi o krizi Schumpeter-Kondratijevljevog tipa; to znači da smo tek na pola puta do izlaza iz crne rupe i da se, prema tome, prestanku pogoršanja privrednog stanja možemo nadati tek potkraj 2018. Očito je, međutim, da su svi oblici krize - financijski, konjunkturni

Država je s financijskog tržišta potisnula privatne investitore pa je to dodatno pridonijelo smanjenju proizvodnje i povećanju nezaposlenosti nosti krize pokazuje i nedavno izneseni prijedlog Scotta Sumnera s američkog Sveučilišta Bentley, koji predlaže da središnji bankari umjesto stope inflacije svoje akcije zasni-

i strukturni - međusobno povezani, što znači da jedna efikasna antikrizna strategija mora imati sve te segmente na koje se, kao primarni, nadovezuju specifični nacionalni

problemi. Zbog toga nam izgleda da nema smisla proricati (ili bolje, naricati) hoće li nezaposlenih biti 400.000, 500.000 ili više – nego ustanoviti gdje treba tražiti izlaz iz krize i koja mu je odrednica. Koje posljedice proizlaze otuda za hrvatsku antikriznu strategiju? U pogledu financijskog segmenta ovog programa Hrvatska bi trebala imati najmanje problema. Restriktivna i konzervativna politika HNB‑a onemogućila je razvoj “kasino kapitalizma” (Joan Robinson)

relativno strogom regulacijom i kontrolom poslovnih banaka. Ta bi kontrola ubuduće trebala imati dva aspekta: prvi, kojemu bi bio cilj da spriječi nastajanje financijske nestabilnosti (“macroprudential”) i drugi, koji bi vodio računa o financijskoj stabilnosti pojedinih institucija (“microprudential”). Kod nas je to olakšano i zbog plitkog tržišta kapitala, nerazvijenog sektora nebankarskih institucija i zabrane korištenja izvedenica. No mogućnosti povećanja monetar-

ne mase radi pokrivanja rastućih potreba za likvidnošću ograničene su potrebom održavanja stabilnog tečaja kune, čija bi deprecijacija bacila na koljena ne samo prezaduženu državu nego, jednako tako, i privredu i stanovništvo čiji krediti listom sadrže valutnu klauzulu, i k tome bi izazvala ubrzanje rasta cijena. Najviše što je u tom pogledu mogao učiniti guverner HNB-a Rohatinski je oslobađanje onih famoznih 6,3 milijarde kuna radi poboljšanja likvidnosti.

Saniranje socijale Utoliko su teži problemi u koncipiranju konjunkturnog segmenta programa – gdje bi, kako smo već napomenuli, po kejnezijanskom uzoru krizu trebalo suzbijati fiskalnim poticajima. To se, međutim kod nas ne može učiniti: hrvatska je privreda mala i veoma otvorena. Analiza djelovanja multiplikatora u otvorenoj privredi (Fritz Machlup) pokazuje da bi takvi poticaji vrlo brzo “izvjetrili” u povećani uvoz; k tome, zahvaljujući politici svih hrvatskih vlada nakon 2003.

www.privredni.hr Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

na godinu zmije se u tom pogledu događa u svijetu. O kandidatima za nositelje te nove tehnološke revolucije možemo gije, električni automobili, tehnologija novih materijala; a s obzirom na sve veći broj gladnih usta u svijetu,

privredni rast zemlje bio je utemeljen na trošenju iznad vlastitih materijal nih mogućnosti. Stabil nost cijena održavala se uvozom, a sve veći vanj skotrgovinski deficit fi nanciran je zaduživanjem u inozemstvu. Zato je sada, kada su privredi fi skalni poticaji najnužni ji, Vlada prisiljena vodi ti politiku uravnoteženog državnog proračuna uz male mogućnosti poveća vanja fiskalne presije na već preopterećenu privre du i stanovništvo. Stoga ne preostaje drugo nego radikalno rezanje troško

va – i to na dugi rok: ako, naime, država želi smanji ti teret zaduženja u zemlji i inozemstvu, tada će biti prisiljena ostvarivati stal ne proračunske suficite, a to opet znači da se impul si oživljavanju privredne aktivnosti mogu očekivati samo od povećanja potra žnje iz inozemstva za na šim izvozom. Za prevladavanje strukturnog segmenta kri ze nužne su dvije stva ri: treba početi upravljati procesom “kreativne de strukcije” nekonkurent nih sektora i poduzeća – od poljoprivrede, prera đivačke industrije, turiz ma do brodogradnje. To zahtijeva pažljivo odmje renu industrijsku politiku, s mjerama ne samo verti kalnog karaktera da bi se sačuvalo što se sačuvati dade nego i horizontalnog – kako bi se stvorile šanse za razvoj novih poduzeća i djelatnosti kao nosilaca privrednog oporavka i na pretka. U tom pogledu bit će potrebno provesti op sežne akcije na uklanja nju zapreka razvoju no vih poduzeća, i poticati potencijalne financijere na sudjelovanje u novim pothvatima. To znači da treba raspetljati sadašnju tromu, podmitljivu i nee fikasnu hobotnicu hrvat ske birokracije i postati zemlja privlačna za inve stitore. Tome treba doda ti i nužnost reinženjeringa svih kroničnih gubitaša. Tu su zamke brojne i opa sne jer su mogućnosti kri ve procjene velike, a sa sobom u svakom sluča ju nose dalekosežne po litičke implikacije. Osim toga, nužno je minimi zirati socijalne posljedi ce krize. Socijalna osjet ljivost svuda u svijetu, pa i kod nas, uvećana je či njenicom da su i tijekom

konjunkturnog poleta so cijalne razlike dramatično porasle. To je utoliko važ nije što svaku krizu, pa i ovu, nužno prati naglo povećanje broja socijal nih slučajeva – što zbog općeg povećanja nezapo slenosti, a što zbog općeg pada životnog standar da. Stoga treba očekiva ti i odgovarajuće jačanje socijalnih tenzija i poli tičkih pritisaka da se one smanje. No sve te mjere zahtijevaju znatna finan cijska sredstva, za koja je dvojbeno da će ih vla da imati. Ima li znanja i volje Provedba ovakvog pro grama nailazi na ozbilj ne zapreke uslijed toga što sada izbijaju na po vršinu svi nedostaci na šeg ekonomskog, socijal nog i političkog ustroja. Glavna neuralgična toč ka u tom kontekstu su teš koće u financiranju prora čunskog deficita. K tome su ogromni državni ras hodi neelastični jer je više od 80 posto unaprijed ras poređeno. Posljedice gro zničavog traženja načina da se zakrpaju proračun ske rupe već su vidljive: država je s financijskog tržišta potisnula privat ne investitore, pa je to – uz neažurno podmirivanje obveza države – dovelo do nelikvidnosti i dodat no pridonijelo smanjenju

proizvodnje i povećanju nezaposlenosti. Sanacija državnog proračuna zahtijevat će korjenite, dugotrajne i bolne reforme. Kako je već rečeno, nužno je sma njenje i reorganizacija ve likog i tromog aparata središnje države, reorga nizacija skupe i usitnjene strukture lokalnih vlasti, svođenje predimenzioni ranih socijalnih prava u realne okvire, preispitiva nje silnih subvencija koje ne pridonose povećanju efikasnosti, kao i revizija trošenja ogromnih izno sa na velike investicijske projekte koji ne daju od govarajuće ekonomske učinke. No ni to nije sve: da bi smanjila sve veći te ret zaduženja u zemlji i inozemstvu, svaka buduća hrvatska vlada bit će pri siljena voditi politiku pro računskog suficita kako bi se stvorila sredstva za nje govu otplatu. To znači da sve ove pojave čine oz biljnu i duboku institucio nalnu krizu. A njeno pre vladavanje zahtijeva ne samo mnogo vremena i truda nego stvara i dodat ne nevolje: smanjenjem državnog aparata poveća va se nezaposlenost, re zanje socijalnih prava i subvencija ugrožava broj ne korisnike, a obustava ili redukcija velikih pro jekata direktno smanjuje privrednu aktivnost. Vje

rojatno je da bi posljedi ce dosljednog provođe nja opisane strategije bile masovna nezaposlenost, “šverc” i rad na crno, kri minal, porast emigracije i odljev mozgova, kao i ja čanje socijalnih napetosti i politička nestabilnost. Tu se postavlja pitanje – ima li za provedbu tako zahtjevnog programa za to neophodnog znanja, kao i političke odlučnosti i vo lje. Znanja možda i ima, ali je postojanje politič ke volje krajnje upitno. Za provedbu takve strategije je nužna čvrsta i stabil na vlada, potpomognuta stručnom infrastrukturom i vođena karizmatskom ličnošću sposobnom mo bilizirati cjelokupno druš tvo da prihvati “krv, znoj i suze” koje slijede. No ta kve osobe nema na vidi ku, a ova i sve sljedeće hrvatske vlade bit će po

već navedenih činjenica – a ne treba zaboraviti da nemali broj ekonomista, pa i potpisani autor, sma tra da za tri desetljeća ne zapamćenog povećanja prosperiteta nakon Dru gog svjetskog rata zaslu ga ne pripada kejnezijan skom intervencionizmu nego tehnološkoj revolu ciji zasnovanoj na razvo ju masovne proizvodnje automobila, petrokemi ji i farmaceutici. Jedna ko tako je i privredni po let nakon 1980-ih ponesen informatičkom revoluci jom. Što činiti? Odgovor na to je da treba provoditi sistematsku politiku poti canja primjene inovacija i budno motriti što se u tom pogledu događa u svije tu. O kandidatima za no sitelje te nove tehnološke revolucije možemo samo nagađati, ali neki sekto ri nam se čine prilično

Treba raspetljati sadašnju tromu, podmitljivu i neefikasnu hobotnicu hrvatske birokracije svoj prilici oportunističke koalicije gdje će poduze te mjere nužno biti rezul tat političkog trgovanja i kompromisa. Očito je da će to usporiti i reforme i oporavak, što znači da nas vrlo vjerojatno kroz dugi niz godina čeka kalvari ja života u krizi i siromaš tvu. Kandidati za nositelje revolucije Napokon, tu se postavlja pitanje – kako ne propusti ti priliku priključivanja na novu tehnološku revoluci ju ako i kada do nje dođe. U prilog tome govori niz

izgledni. To je tehnologi ja proizvodnje čiste i eko loški kompatibilne energi je, električni automobili, tehnologija novih mate rijala; a s obzirom na sve veći broj gladnih usta u svijetu koja treba prehra niti, ne bi škodila i jedna nova “zelena revolucija” i napredak u stočarstvu. No dok se stvari ne pokrenu s mrtve točke, treba se pa žljivo pripremati za nove šanse budućnosti. U tom pogledu možemo samo poželjeti da mudrost ki neske zmije prijeđe na sve one o kojima ovisi izlazak iz krize.

24 POSLOVNA OČEKIVANJA 2013.

Gospodarstvenicima smo postavili pitanja:

Privredni vjesnik Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

Ljerka Puljić, starija izvršna potpredsjednica Agrokora, zagreb

Investicije osiguravaju konkurentnost i zapošljavanje Mi tradicionalno investiramo u sve svoje aktivnosti jer znamo da je to jedini preduvjet da budemo konkurentni Kada gledamo ukupne okolnosti i recesiju koja je pogodila cijelu Europu i kada se osvrnemo na stanje u cijeloj našoj regiji, u kojoj je Agrokor najveća regionalna kompanija, moram istaknuti kako smo jako zadovoljni rezultatima koje smo postigli. U ovim teškim okolnostima postigli smo maksimum. Bili smo dovoljno oprezni u poslovanju, ali i istovremeno fokusirani na ciljeve koji su nam prioritetni – ostvariti profitabilnost i ne izgubiti tržišne udjele i, naravno, ono što je najvažnije, uspjeti zadržati svoje kupce. Kada govorimo o očekivanjima od sljedeće 2013. godine, moram reći da smo umjereni optimisti.

Vaša ocjena poslovne 2012. godine: kakvo je stanje u gospodarstvu? Kako se kriza odrazila na vaše planove i očekivanja? Što očekujete u 2013. od ekonomske politike, mjera države, povećanja izvoza, porezne politike, pristupa EU-u, politike zapošljavanja, uklanjanja barijera ulaganjima? Što očekujete da će učiniti zakonodavna, izvršna, monetarna i fiskalna vlast u ublažavanju posljedica krize? Što očekujete od 2013. za svoju tvrtku?

Agrokor je i ove godine značajno investirao iako okolnosti nisu bile ohrabrujuće za ulazak u investiranje. Mi tradicionalno investiramo u sve svoje aktivnosti jer znamo da je to jedini preduvjet da budemo konkurentni – da-

U ovim teškim okolnostima postigli smo maksimum nas, sutra, ali i na dulje razdoblje. Upravo stoga moramo biti optimistični u odnosu na sljedeću poslovnu godinu. Uvjereni smo kako će naše investicije iz prethodnog razdoblja početi ostvarivati dobre rezultate. I za

sljedeću godinu očekujemo, pripremamo i najavljujemo nekoliko značajnih investicija u različite grane našeg poslovanja u koje ulazimo kako bismo osigurali veću konkurentnost i povećanu zaposlenost. To onda osigurava i bolju uslugu našim kupcima na tržištu koje postaje sve kompleksnije, posebice nakon postajanja dijelom velikog tržišta kakva je Europska unija.

Tihomir Orešković, predsjednik Uprave Plive, zagreb

Ukloniti prepreke investicijama Samo jako gospodarstvo utemeljeno na znanju i visokim tehnologijama može stvoriti dodanu vrijednost i ojačati socijalnu sigurnost broj zaposlenih povećali za 10 posto, na 4500, a u 2013. godini planiraju rast broja zaposlenih za još 10 posto. Prema procjenama većine makroekonomista, za 2013. je najavljen blagi rast BDP-a od oko jedan Iako je 2012. obilježio pad domaćeg bruto proizvoda, izostanak većih investicija i porast broja nezaposlenih, dio hrvatskoga gospodarstva i u takvim otežanim uvjetima poslovao je stabilno. Jednu od okosnica razvoja hrvatskoga gospodarstva predstavlja upravo farmaceutska industrija, prvenstveno zahvaljujući kontinuiranim ulaganjima u istraživanja i razvoj te visokom udjelu izvoza. Farmaceutski su proizvođači u Hrvatskoj u posljednje tri godine ukupan

Za Plivu će 2013. proteći obilježena jednim od najvećih investicijskih ciklusa u povijesti posto, što je ohrabrujuće. Samo jako gospodarstvo utemeljeno na znanju i visokim tehnologijama može stvoriti dodanu vrijednost i ojačati socijalnu sigurnost. Bitno je i da Vlada napravi strukturne promjene te ukloni administrativne i zakonske prepreke investicijama. Važ-

no je da se svi segmenti društva i gospodarstva što bolje pripreme i imaju spremno što više projekata za koje računamo da će se financirati sredstvima iz fondova EU-a. Za Plivu će 2013. proteći obilježena jednim od najvećih investicijskih ciklusa u povijesti koji je započet 2012. godine. Na dvije proizvodne lokacije u tijeku su projekti vrijedni više od 200 milijuna dolara, a ta su ulaganja namijenjena isključivo proizvodnji i proširenju ukupnih kapaciteta. Osim 200 novih radnih mjesta u Plivi će se povećati i indirektno zapošljavanje u segmentu servisa i logistike. Dodatno, u nedavno otvorenom Centru financijskih aktivnosti u Zagrebu zaposlit će se još 100 ljudi, koji će pružati usluge Tevinim europskim lokacijama.

www.privredni.hr Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

Vesna i Marin Pavletić, vlasnici tvrtke Pavletić, rijeka

Renato Radić, predsjednik udruge Hrvatski proizvođači namještaja i vlasnik tvrtke Prima namještaj, Zagreb

Ova je godina bila apsolutno najgora Država bi trebala preuzeti na sebe dio rizika i odgovornosti. Tvrtkama koje su likvidne trebalo bi olakšati poslovanje Kad je riječ o hrvatskom tržištu, ovo je bila apsolutno najgora godina u naših 11 godina postojanja. U ovoj izrazito turbulentnoj godini proživjeli smo niz promjena u jako kratkom vremenu. Ovakvi teški uvjeti poslovanja odrazili su se i na naše planove te smo bili prisiljeni smanjiti broj ljudi, kao i očekivanja. Prije ove situacije prilagođavali smo posao broju zaposlenih. Sad nam se prvi put dogodila situacija da nam je posao određivao broj zaposlenih. Uvjeti na tržištu diktirali su smanjivanje kadra kako bi se moglo opstati. Sve dosadašnje godine bile su godine rasta. U ovoj čak nije bilo ni stagnacije nego pad koji se nikako nije mogao zaustaviti. Pad prometa na domaćem tržištu nadoknađivali smo usmjeravanjem na vanjsko tržište. Bila je ovo svakako godina preispitivanja, sagledavanja svih segmenata poslovanja, detalja i nijansi koje smo bili ignorirali prijašnjih godina. Sad nam je

Za sljedeću, ali i godine pred nama planiramo razvoj i širenje na domaćem i inozemnom tržištu

svaka stvar bitna, ne prelazimo više olako preko svega. U skladu s našim unutarnjm preslagivanjem, postavili smo i nove planove za 2013. i 2014. godinu. S obzirom na cjelokupnu situaciju na tržištu i nega-

Čekamo da se veliki pokrenu kako bismo im se priključili. Ali i veći od nas imaju sve manje, i stvari se ne pokreću tivnu klimu koju stvaraju mediji, u 2013. ne očekujemo velike pomake. Čekamo da se veliki pokrenu kako bismo im se priključili. Ali u situaciji u kojoj i veći od nas iz mjeseca u mjesec imaju sve manje i manje, stvari se ne pokreću. Od porezne politike očekujemo da uvede red u plaćanje. Smatramo da bi država trebala intervenirati u segmentu podmirivanja dugova. Pritom bi svakako trebalo uzeti u obzir objektivne okol-

Fiksni tečaj smanjuje konkurentnost

nosti – poduzetnici koji ne mogu naplatiti svoja potraživanja istovremeno su pritisnuti državnim potraživanjima što je pomalo apsurdna situcija. Država bi trebala preuzeti na sebe dio rizika i odgovornosti. Tvrtkama koje su likvidne trebalo bi olakšati poslovanje. Što se tiče povećanja izvoza, očekujemo konkretne rezultate s obzirom na naša velika ulaganja na vanjska tržišta. Od pristupa Hrvatske Europskoj uniji ne očekujemo ništa značajno osim olakšanja izvoza, eventualno benefit od olakšane internetske prodaje. Država bi trebala preuzeti rizik kredita, ona bi trebala naplaćivati, otkupiti sva dugovanja i pozatvarati ih kompenzacijom. Obrt-

nicima, malim i srednjim poduzetnicima država bi trebala olakšati posao. Ona bi se svakako trebala umiješati u međusobna dugovanja. Sad kad smo presložili poslovanje, očekujemo stabilnost. Zadovoljni smo trenutačnim stanjem, planiramo nastaviti dalje prema postavljenim smjernicama i odraditi sve u okviru definiranih planova. Što se tiče Hrvatske, za sada nemamo u planu širiti poslovanje. To podrazumijeva i stagnaciju u zapošljavanju novih ljudi. Usmjereni smo na postizanje još veće kvalitete usluge, rada i ljudi. Fokusirani smo na kvalitetu, a ne kvantitetu. Širenje poslovanja očekujemo jedino na inozemnom tržištu.

Neka poslovne prilike dolaze k Vama.

Ova poslovna godina za nas je prošla u negativnom ozračju koje je uzrokovalo još veću nelikvidnost i smanjenu gospodarsku aktivnost. Iako smo očekivali takav slijed događaja, ipak ova godina nije negativno utjecala na planove naše tvrtke pa smo poslovali kako smo i planirali. U sljedećoj godini očekujemo brzu reakciju hrvatske vlade u smislu povećanja konkurentnosti industrije kako bismo ostvarili što veći izvoz te bili što konkurentniji na zahtjevnom europskom tržištu. Vrlo je bitno da se osiguraju potpore za jačanje konkurentnosti i za zapošljavanje. Osim toga, važne su i investicije. U 2013. nemam velika očekivanja od zakonodavne, izvršne, monetarne i fiskalne vlasti u ublažavanju posljedica krize s obzirom na to da je još uvijek na snazi politika fiksnog tečaja koja smanjuje našu konkuren-

tnost i čini nas slabijima u odnosu na druge države koje reagiraju promjenom tečaja kako bi ojačale konkurentnost svoje industrije. Za sljedeću, ali i godine pred nama planiramo razvoj i širenje na domaćem i inozemnom tržištu. Naši proizvodi dobili su stabilnu poziciju na tržištu i to nam daje sigurnost za daljnji razvoj proizvoda i tržišta. Godina koja dolazi za nas će biti godina razvoja, posebice razvoja ljudskih potencijala koji čine ključ našeg uspjeha. Sigurno ćemo zapošljavati nove ljude i značajno investirati u njihovu edukaciju, tj. podizanje njihovih znanja i vještina.

*Pretplatite se na Privredni vjesnik.

privredni vjesnik

Članstvo u Hrvatskoj gospodarskoj komori osiguralo je svakom poduzeću u Hrvatskoj jedan primjerak Privrednog vjesnika. Vašem poduzeću treba više od jednog primjerka? Nazovite +385 (0)1 5600 027 ili pošaljite zahtjev na broj faksa +385 (0)1 4923 168 ili e-mail pretplata@privredni.hr.

26 POSLOVNA OČEKIVANJA 2013.

Privredni vjesnik Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

“Prođe li zakon o porezu na nekretnine u Saboru, nadam se da će ga srušiti Ustavni sud.” Jako Andabak, Hoteli Bluesun Jako Andabak, vlasnik tvrtke hoteli Bluesun, zagreb

ALEN VARENINA, DIREKTOR KAROLINE, OSIJEK

Ne donosite porez na nekretnine

Priželjkujem rast proizvod

Turističkim tvrtkama hotel je osnovno sredstvo rada. Apsurdno je da ga se opterećuje Očekujem maksimalan angažman predstavnika Vla porezom na njegovu vrijednost jer je to u neskladu s tretmanom drugih sredstava za rad nastupiti izlaskom iz Cefte Za našu kompaniju, u dijelu u kojem se bavimo turizmom, ova godina bila je vrlo dobra. Rezultat je bio oko 10 posto bo-

Ako netko investira u hotel 10 milijuna eura, čeka ga porezna obveza od otprilike 60.000 eura godišnje lji u odnosu na 2011. godinu i to smatramo vrlo vrijednim postignućem. Sigurno da turizam u Hrvatskoj ima sjajnu perspektivu i tome bi trebalo prilagoditi i druge faktore na tržištu. Stvorili smo dobru prometnu infrastrukturu razvojem mreže autocesta, a sad bi trebali slijediti i drugi potezi za olakšavanje po-

slovanja turističkog sektora. Jedan smjer odnosio bi se na podršku za maksimalno iskorištavanje postojećih kapaciteta i produljivanje turističke sezone. Zatim, očekuje se institucionalna podrška izgradnji novih kapaciteta, u kojima ćemo ugostiti potencijalne nove goste. Ali ako želimo takav razvoj, onda nećemo uvoditi porez na nekretnine. U turizmu bi taj porez mogao donijeti pogubni efekt. Porezno opterećenje na nekretnine bit će prosječno osam puta veće nego dosadašnja komunalna naknada. Nemoguće je ostvariti takav rast turističkih prihoda kojim bi se podmirila ta nova porezna obveza. Ako netko investira u hotel 10 milijuna eura, čeka ga porezna obveza od ot-

prilike 60.000 eura godišnje. Ujedno će morati otplaćivati kamate za taj kredit i plaćati druge obveze. S jedne strane su nam omogućili jeftinije kredite kako bi nas potaknuli na investiranje, a s druge strane dočekat će nas jače porezno opterećenje. Pri tome se još ni ne znate hoće li se ta investicija uopće isplatiti. Turističkim tvrtkama hotel je osnovno sredstvo rada. Apsurdno je da ga se opterećuje porezom

na njegovu vrijednost jer je to u neskladu s tretmanom drugih sredstava za rad. Neki drugi poduzetnik kupit će stroj za tvornicu ili drugu opremu koja je isto osnovno sredstvo i još imati pravo na neke olakšice. A uređenje hotela ili hotelske sobe će vas dodatno koštati. Slažem se, primjerice, da privatne nekretnine za odmor budu oporezovane više od komunalne naknade, ali kad je riječ o turističkoj industriji, onda tražim da nas puste da radimo i da ne izmišljaju nove namete. Prođe li zakon o porezu na nekretnine u Saboru, nadam se da će ga srušiti Ustavni sud. Siguran sam da takav porezni pristup nije u skladu s Ustavom i slobodnim tržišnim poduzetništvom.

Na žalost, stanje u gospodarstvu je daleko od zadovoljavajućeg. U 2012. nije bilo očekivanih pozitivnih pomaka te se kriza dodatno produbljuje. Sve to se, naravno, preko smanjenja kupovne moći građana i pada tržišta odrazilo i na poslovanje Karoline. Zahvaljujući određenim poslovnim potezima ipak smo u 2012. ostvarili značajan napredak u odnosu na 2011. te će ova godina iz perspektive Karoline na kraju biti vrlo pozitivna. Sljedeća godina je ključna za naše gospodarstvo u nekoliko važnih elemenata. Kao prvo, ulazak u EU donosi neke izazove na koje moramo pronaći odgovarajuće reakcije kako bismo negativne aspekte pridruženja sveli na minimum. Prije svega se ov-

dje radi o efektu dodatnog otvaranja domaćeg tržišta stranoj konkurenciji, dok u isto vrijeme neka naša tradicionalno jaka tržišta, kojima smo u sklopu Cefte plasirali svoje proizvode bez carinskih barijera,

2013. će vjerojatno biti jedna od najtežih poslovnih godina našim ulaskom u EU aktiviraju carine prema nama. Drugi element je značajan rast inputa proizvodnje u odnosu na 2012. godinu, prije svega sirovina i energenata korištenih u proizvodnji koji ukupan trošak proizvodnje povećavaju, dok trenutačno tržište ne trpi rast cijena gotovog proizvoda. Tre-

Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog fonda, zagreb

Ivan Miloloža, predsjednik Uprave Munje, zagreb

Trebaju nam veće stope rasta

Bojim se prestanka važe

Vlada optimistično predviđa rast od 1,8 posto, ali ni to neće biti dovoljno da dođemo do bitno boljih kvalitativnih koraka

Ne vjerujem da ćemo na Zapadu moći napraviti ne trećeg svijeta

no da nakon četiri recesijske godine i svih mogućih negativnih trendova dođemo do bitno boljih kvalitativnih koraka. Što se tiče našeg posla, upravljanja mirovinskim fondovima, ne očekujemo neku veliku promjenu. Nadamo Iduća 2013. će svakako biti bolja nego 2012., ali to nije dovoljno. Hrvatskoj trebaju znatno više stope rasta nego što ih sada imamo da bismo mogli preokrenuti trendove u ekonomskim rezultatima, prihodima i zapošljavanju. Vlada optimistično predviđa rast od 1,8 posto, ali ni to neće biti dovolj-

U upravljanju mirovinskim fondovima ne očekujemo neku veliku promjenu se i dalje stabilnom poslovanju i ukupno dobrim rezultatima. Iz dosadašnjih izjava Vladinih dužno-

snika vezanih uz donošenje državnog proračuna za iduću godinu, proizlazi da će stopa izdvajanja za drugi mirovinski stup i dalje ostati na dosadašnjoj razini. Smatramo da to nije dobro, ali je očito da je to rezultat sadašnjih fiskalnih teškoća. S druge strane dobro je što će doći do određene liberalizacije ulaganja novca koji prikupljaju mirovinski fondovi, osobito za ulaganja u pojedina poduzeća. Također je vrlo bitno što se uvode tzv. generacijski potportfelji, s različitim stupnjevima rizičnosti. To znači da će za nas biti puno posla u tom procesu dogra-

đivanja sustava. No još bi ga kvalitetnije mogli dograđivati kad bi u svemu

Bitno je uvođenje tzv. generacijskih potportfelja tome sudjelovalo i povećanje stope doprinosa za drugi stup. Postupno povećanje stope za osobnu mirovinsku štednju građana bilo je predviđeno na početku mirovinske reforme i šteta je što do tog povećanja nije došlo u godinama kad je cjelokupno tržište stajalo mnogo bolje.

Naša kompanija prati situaciju u društvu i povećanje poreznog opterećenja za prosječnih osam posto otežalo nam je poslovanje. Tko može u Hrvatskoj zaraditi toliko da može namiriti osampostotno povećanje poreza?

Onaj tko nije optimist nema što tražiti u biznisu Treba vam rast od barem 15 posto. Jedva smo to nekako preplivali, posebice kad se uzme u obzir da još uvijek saniramo posljedice plinske krize

koja nam je prije nekoliko godina prekinula poslovanje i nanijela velike štete. Morali smo nakon toga iznova osvajati mnoga tržišta na kojima smo ranije bili prisutni. S obzirom na to da Munja ima tradiciju dugu 92 godine, na mnogim mjestima smo se uspjeli vratiti na

www.privredni.hr Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

“U prošloj godini zabilježno je smanjenje osobne potrošnje što ugrožava svakoga na tržištu.” Mladen Pejković, Vipnet Mladen Pejković, predsjednik Uprave Vipneta, zagreb

nje, makar simboličan

Nove investicije donose optimizam

de u pregovorima o rješavanju problema koji će

Kad potrošnja pada, ipak nije vrijeme za kuknjavu, već treba naći novu strategiju. Valja se proširiti u neka druga područja

ća važna činjenica je stagnacija ili pad tržišta većine zemalja EU-a zbog čega nećemo moći računati na rast izvoza u te zemlje. Ukratko, nimalo ružičasta slika. Kada je riječ o ulozi svih segmenata državne vlasti u ublažavanju posljedice krize, prva stvar koja mi pada na pamet je maksimalan angažman predstavnika Vlade u pregovorima o rješavanju problema koji će nastupiti izlaskom iz Cefte i ovdje se iskreno nadam pozitivnom rješenju. Što se ostalih mjera tiče, svakako bi dobro došlo rasterećenje troškova rada i uklanjanje svih nameta gospodarstvu koji ne moraju nužno postojati. Naravno da će Vlada morati pronaći alternative za punjenje proračuna,

pa u tom smislu treba očekivati prelijevanje poreznog opterećenja s rada i gospodarstva na razne vrste imovine prije nego ap-

Značajnije stope rasta kakve smo gledali prije 2008. ipak ćemo puno duže čekati solutno smanjenje poreznog opterećenja koje bi bilo poželjno, ali na žalost i nerealno s obzirom

na stanje državnog proračuna. Kao što sam ranije naveo, i mi ćemo se kao i ostatak naše industrije, sljedeće godine suočiti sa značajnim izazovima te će 2013. vjerojatno biti jedna od najtežih poslovnih godina. No, iako prevelikog temelja za optimizam baš i nema, osobno vjerujem u zadržavanje trenutačne tržišne pozicije na sadašnjim tržištima kao i otvaranje novih prilika u EU-u. S te osnove priželjkujem rast proizvodnje u odnosu na 2012., pa makar on bio i simboličan. Po mom mišljenju, prve znakove laganog oporavka gospodarstva razumno je očekivati tek pred kraj sljedeće godine ili 2014. Značajnije stope rasta kakve smo gledali prije 2008. ipak ćemo puno duže čekati.

nja Cefte ke veće iskorake ni nakon ulaska u EU. Za ta smo tržišta još zemlja ranije pozicije, no ponegdje je to bilo jako teško i još treba raditi da bismo se vratili na stari promet. Ujedno smo tražili i nova tržišta. Prilagodili smo svoje poslovanje i ne plašimo se jačanja konkurencije na hrvatskom tržištu nakon ulaska u EU. I sada su u našem sektoru vrlo male carine, oko jedan posto, i praktično naši konkurenti već sada mogu prodavati svoje proizvode po približno jednakim uvjetima kao i mi. No bojimo se prestanka važenja Cefte - ugovora o slobodnoj trgovini. Ne mislim tu samo na svoju

kompaniju, nego općenito, na mnoge druge hrvatske tvrtke koje su u proteklim godinama zahvaljujući tom sporazumu pronašle nove kupce na području zemalja članica tog sporazuma. Ne znam što će se dogoditi ako se u bilateralnim pregovorima ne uspiju zadržati uvjeti kakve sada imamo na tim tržištima. Ne vjerujem da ćemo na Zapadu moći napraviti neke veće iskorake ni nakon ulaska u EU. Za ta smo tržišta, za njihove poduzetnike, kupce i građane ipak još uvijek zemlja trećeg svijeta - kao što su to za nas

Rumunjska i Bugarska, bez obzira na velike pozitivne promjene koje su se dogodile u tim zemljama. Za stare članice EU-a još uvijek smo slabo razvijena zemlja gdje se očekuje mnogo niža cijena rada nego kod njih te jeftinije poslovanje. I onda se iznenade kad vide da to nije tako, pa nas zaobilaze veća ulaganja. Svejedno, ja sam optimist u pogledu situacije u hrvatskom gospodarstvu 2013. godine. Ne samo zato što sam optimist po prirodi, već je to tako, onaj tko nije optimist, nema što tražiti u biznisu.

Godina 2012. je krenula loše, telekomi su dobili svoj poseban porez, ali na kraju smo došli do razumijevanja da je upravo ICT veliki generator budućeg rasta. Velike investicije koje su poduzeli mobilni operatori i otkup licencija za nove generacije mobilnih komunikacija sigurno će dati snažan zamah novome razvoju. Važni telekomunikacijski igrači su se ujedno transformirali za vrijeme recesije. Bilo je spajanja u snažnije kompanije nego što su pojedinačno bili na početku. Za korisnike je dobra vijest da će sve više prevladavati kombinirana usluga interneta, mobilnih komunikacija i televizije. Vidimo da sve više kompanija može ponuditi takve usluge. Time se stvara zdrava konkurencija koja pogoduje potrošačima, ali i razvoju tržišta. Naravno da su za to potrebne i velike investicije. U prošloj godini zabilježeno je smanjenje osobne potrošnje što ugrožava

svakoga na tržištu. Opći pad potrošnje u maloprodaji znači i pad potrošnje u mobilnim telekomunikacijama. Te dvije krivulje prate jedna drugu već godinama. Naša kompanija je to uspjela nadoknaditi rastom u fiksnoj telefoniji i tako smo stabilizirali poslovne rezultate. Na to smo vrlo ponosni. Kad potroš-

Potencijali su veliki i ne treba se prepuštati apatiji nja pada, ipak nije vrijeme za kuknjavu, već treba naći novu strategiju. Valja se proširiti u neka druga područja, ali ipak ne daleko od osnovnog biznisa. Nije to samo naš recept, tako rade i drugi na razvijenim tržištima. Takve savjete je moguće naći i u poslovnim knjigama. Nije ih lako provesti, ali vrijedi se potruditi. Mislim da je Vipnet svojim radom potvrdio onu maksimu da je kriza ujedno i prilika. U idućoj go-

dini uslijedit će i nove investicije u širokopojasni pristup. U urbanim sredinama ulagat će se vjerojatno više u kablovske mreže, a ulaganja će sezati i do ruralnih dijelova i otoka preko razvoja bežičnog pristupa internetu. Sve zajedno predstavljat će komunikacijsku autocestu 21. stoljeća. Mreža će imati veliku propusnost i poslužit će kao idealna podloga za povećanje konkurentnosti gospodarstva i opći razvoj društva. Omogućit će da se prate predavanja na daljinu, da se razvija telemedicina, ojača e-uprava. Potencijali su veliki, ne treba se prepuštati apatiji, i ja s optimizmom gledam na vrijeme pred nama.

Bruno Trapan, vlasnik i direktor Vina Trapan, Pula

Radit ćemo još više za isti novac Stanje u gospodarstvu je teško, politika neplaćanja vlastitih obveza je uobičajena i vlada među poduzetnicima. Nasreću, mi smo u zadnjih nekoliko godina dobro odradili svoj posao te smo uspjeli realizirati veći dio svojih planova usmjerivši više napora u izvoz i direktnu prodaju. Nadam se da će u idućoj godini bolne mjere Vlade početi pokazivati rezultate, i slažem se da se negdje konačno moralo započeti čistiti. Već dugo radim na povećanju izvoza i samim

time otvaranje granica prema EU-u vidim kao pozitivnu stranu. Nama koji zadnjih par godima gazimo kilometre i kilometre po svijetu pokušavajući “prodati” priču o hrvatskim vinima sigurno će ukidanje granica olakšati poslova-

nje. Nadam se da nam se situacija u gospodarstvu neće mjenjati nagore, i da će Vlada primijeniti sistem oporezivanja naplaćenih potraživanja o kojem se šuška jer nam je to jedini spas u ovoj krizi u kojoj se nalazimo. Mislim da je Vlada shvatila da mora donijeti neke bolne rezove kako bi se pokazalo svjetlo na kraju tunela. Mislim da će konkurencija koju nam nosi EU kao i konkurencija među domaćim proizvođačima biti još veći poticaj za postizanje boljih rezultata.

28 POSLOVNA OČEKIVANJA 2013.

Privredni vjesnik Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

“Vjerujemo da će pristupanje Europskoj uniji povećati vidljivost domaćeg tržišta kapitala na globalnoj investicijskoj karti.” Ivana Gažić, Zagrebačka burza Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, zagreb

Spremni smo za pristupanje EU-u Pristupanje Uniji omogućit će primjenu tzv. single passporta za investicijska društva iz zemalja članica Godinu 2012. bismo ocijenili razmjerno uspješnom, s obzirom na okolnosti u kojima djeluje čitava financijska industrija. Iako će trgovinska statistika biti nešto nepovoljnija nego godinu ranije, učinjeno je doista puno za daljnji razvoj tržišta kapitala. Pritom ponajviše imamo na umu početak trgovine strukturiranim vrijednosnim papirima, koja je započela u rujnu i predstavlja značajan iskorak za domaće tržište kapitala budući da je riječ o prvoj novoj vrsti instrumenata na Zagrebačkoj burzi od njena osnutka 1991., prvim vrijednosnim papirima primljenima na

trgovati s ukupno 17 certifikata, kojima su temeljna imovina zlato, nafta, njemačke obveznice i indeks DAX. Interes tržišta je vrlo dobar, tako da promet strukturiranim proizvodima čini otprilike desetinu ukupnog prometa Inozemni MTP te o prvom stranom izdavatelju. Osim što se početkom trgovanja certifikatima proširio spektar investicijskih proizvoda u koje je moguće ulagati na domaćem tržištu, otvorena je mogućnost ulaganja u vrste imovine koje bi inače bile teško ili potpuno nedostupne. Trenutačno je na Zagrebačkoj burzi moguće

Daljnja privatizacija imala bi odličan utjecaj i na tržište i na ekonomiju u cjelini na Zagrebačkoj burzi. Puno je učinjeno u smislu daljnjeg unapređenja transparentnosti na tržištu

Miljenko Zovko, direktor Nexe gradnje, našice

i edukacije izdavatelja, a efekti se ogledaju i u poboljšanju pravovremene dostave financijskih izvješća i drugih informacija važnih za uspostavljanje informacijske ravnoteže. Zagrebačka burza i hrvatsko tržište kapitala već su neko vrĳeme u potpunosti spremni za pristupanje Hrvatske EU-u. Pristupanje Unĳi omogućit će primjenu tzv. single passporta, što u praksi znači da investicĳska društva iz zemalja članica mogu poslovati u bilo kojoj zemlji članici bez posebnih ograničenja. Postupak uvrštenja također će biti olakšan u oba smjera - i domaće tvrtke moći će se lakše

uvrstiti na europske burze, ali će se i strane tvrtke moći jednostavnĳe uvrstiti na Zagrebačku burzu. Vjerujemo da će pristupanje Unĳi povećati vidljivost domaćeg tržišta kapitala na globalnoj investicĳskoj karti, a pojednostavljenje procedura te lakši i neometanĳi protok kapitala može biti samo od koristi tržištu. U idućoj godini nastavljamo neke već započete procese i projekte, koji će nam omogućiti još bržu i efikasniju uslugu i dodatno približavanje sudionicima tržišta, kao što je primjerice sustav za nadzor izdavatelja. S obzirom na pristupanje Uniji, uz su-

radnju s drugim činiteljima tržišta i regulatorom, radit će se na prilagodbi Pravila Burze, a nastavit ćemo i intenzivnu suradnju s regionalnim burzama. Daljnja privatizacija imala bi nesumnjivo odličan utjecaj i na tržište i na ekonomiju u cjelini te se nadamo da ćemo u 2013. vidjeti neke nove investicijske priče, kao i nove proizvode i tehnike trgovanja. Pred nama je dosta posla i nastavak nezahvalnih okolnosti u kojima djeluje čitavo gospodarstvo, ali u proteklom razdoblju postavili smo dobre temelje i vjerujemo da pozitivni učinci neće izostati.

Peter Fuchs, predsjednik Uprave tvrtke Valamar hoteli i ljetovališta

“Čišćenje”građevinskog tržišta Ulagačka klima ide nabolje

Godinu 2012. građevinski sektor je dočekao pun optimizma, uz novu vladu koja je tek započela mandat. Nažalost, u drugom dijelu godine investicije su u dobroj mjeri izostale, nelikvidnost poprima sve veće razmjere, kao i nezaposlenost, što se negativno odrazilo na ionako oslabljen građevinski sektor. Ipak, unatoč ovom teškom stanju, Nexe gradnja je 2012. godinu iskoristila za daljnji rast i razvoj. Krizu smo uspješno amortizirali i ulaskom u nove projekte poput gradnje trgovačkih centara, specifičnih poslovnih pogona i zgra-

da te energetskih objekata. Osiguranje zaposlenosti kapaciteta, praćenih sinergijskim efektima poslovanja u sustavu kakav je Nexe Grupa, rezultiralo je povećanjem poslovnih prihoda za 15 posto u 10 mjeseci ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pri čemu ugovorena vrijednost svih radova u tijeku iznosi 280 milijuna kuna. Također, Nexe gradnja, suprotno trendovima, povećava broj za-

Vjerujemo da će se u 2013. na državnoj razini dogoditi korak nabolje poslenika, pa je 2012. zaposleno 37 novih radnika. U 2013. vjerujemo da će se na državnoj razini dogoditi korak nabolje. Nadamo se pozitivnim pomacima u svim

segmentima - od intenziviranja infrastrukturnih projekata, novih mjera kojima će se rasteretiti gospodarstvo, do pozitivnih efekata zbog ulaska Hrvatske u EU. Od prvog srpnja 2013. na cjelokupnom tržištu Europske unije odjednom ćemo dobiti status domaćeg izvođača. Međutim, to nosi i odgovornost da moramo biti bolji i konkurentniji… Projekcije poslovanja Nexe gradnje za 2013., kao i najave potencijalnih i ugovorenih projekata, već pokazuju nastavak stabilnog poslovanja i pozitivnog trenda i u narednoj godini. Na građevinskom tržištu počinje se osjećati „čišćenje“, u smislu da opstaju tvrtke koje se fleksibilnošću, načinom i kvalitetom rada ističu od konkurencije. U tom smjeru, snažno radimo na daljnjem prosperitetu te hrabro kročimo u novo razdoblje!

Situacija u gospodarstvu nije jednostavna, kako nama u Hrvatskoj tako i u čitavoj Europi pa i globalno. Europski gosti su primarni gosti naših hotela i kampova i, dakako, važno nam je da gospodarska situacija bude dobra i u Europi. U devet mjeseci ove godine ostvareno je osam posto više noćenja i čak 12 posto više prihoda nego u istom razdoblju lani što pokazuje kako je sezona bila u skladu s našim očekivanjima. Istodobno, u Valamaru su prvi put u desetogodišnjoj povijesti grupacije dosegnuta četiri milijuna noćenja pa je u devet mjeseci 2012. ostvareno 4,75 milijuna noćenja. Ulagačka klima u Hrvatskoj polako ide nabolje. No, čeka nas još dosta posla do uklanjanja besmislenih administrativnih prepreka za ulaganja, kao i potpunog funkcionira-

Očekujemo da se u sljedećem razdoblju korektno riješe pitanja turističkog zemljišta i pomorskog dobra nja pravne države, što bi tek potaknulo veliki investicijski zamah. Srednjoročno, planiraju se ulaganja, a da bismo se u njih upustili potrebno je ispuniti preduvjete za sigurno ulaganje. Prije svega očekujemo da se u sljedećem razdoblju korektno riješe pitanja turističkog zemljišta i pomorskog dobra, koja koče daljnja ulaga-

nja u razvoj kampova. Isto tako, predloženi zakon o porezu na nekretnine nešto je što se mora riješiti. Stvaranje povoljnog okvira za ulaganje i otvaranje novih radnih mjesta ključ su ublažavanja posljedica krize jer nezaposleni ne mogu trošiti i time se stvara začarani krug. Zakonodavna vlast mora shvatiti kako dodatni nameti i isisavanje novca od poreznih obveznika i poduzetnika te gospodarstva općenito - poput poreza na nekretnine - negativno utječu na punjenje proračuna i dugoročno otežavaju krizu. Naš fokus u 2013. svakako će biti na dodatnom unapređenju kvalitete ponude, uvest ćemo neke nove usluge i proizvode te i dalje značajno ulagati u razvoj zaposlenika. Očekujemo pozitivne promjene, poglavito u boljoj percepciji Hrvatske kao nove članice Europske unije.

www.privredni.hr Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

“Poticaji za zapošljavanje trebaju biti manje restriktivni ako očekujemo pozitivne pomake na tržištu rada.” Igor Žonja, Tau On-line Poslovni sustav Vindija, varaždin

Prehrambenoj industriji sljedeća ća godina biti prijelomna: treba nam podrška Vlade I Vladi i poslodavcima na umu prvenstveno treba biti zaštita domaćega gospodarstva, proizvođača i poslodavaca koji generiraju radna mjesta i plaćaju poreze u Hrvatskoj Iza Vindije je još jedna uspješna godina u kojoj, unatoč gospodarskoj krizi, naš poslovni sustav nastavlja sa širenjem poslovanja na tržištima u regiji i Europi. Proteklu je godinu obilježio niz promjena, od promjene vlasti pa do najava i implementacija novih ekonomskih politika, a u 2013. godini nas očekuje niz izazova na koje će trebati strateški odgovoriti. Prehrambenoj industriji sljedeća će godina biti prijelomna: prestankom ugovora o Cefti i ulaskom na tržište Europske unije hrvatski će proizvođači svoju kvalitetu na tržištu predstavljati uz veću konkurenciju i drukčije uvjete poslovanja. Upravo je zato od neprocjenjive važnosti Vladina podrška domaćim proizvođačima i uspostava sinergije poslodavaca i dr-

žave bez koje nema održive ekonomije. Nadamo se kako će Vlada iznaći načina da realnom sektoru osigura okvir za očuvanje konkurentnosti proizvoda na tržištima regije, zadržavanje proizvodnje u Hrvatskoj te samim time i očuvanje radnih mjesta. S naše strane voljni smo svojim znanjem i iskustvom pomoći u kreiranju mjera i politika koje bi pomogle u zaštiti domaće proizvodnje te Vladi u tome pružiti podršku. Kod donošenja odluka o strategijama prema Eu-

ropskoj uniji i regiji, i Vladi i poslodavcima na umu prvenstveno treba biti zaštita domaćeg gospodarstva, proizvođača i poslodavaca koji generiraju radna mjesta i plaćaju poreze u Hrvatskoj. Poticanje investicija jedan je od načina na koji se može pokrenuti gospodarstvo i ubrzati izlazak iz

Poticanje investicija jedan je od načina na koji se može pokrenuti gospodarstvo i ubrzati izlazak iz krize krize, budući da otvaranje novih radnih mjesta i ekonomski oporavak dolaze kao prirodna posljedica smanjenja brojnih nameta, pojednostavlje-

njenja administracije, dobre porezne i ekonomske politike usmjerene prema privlačenju investicija i olakšavanju tereta realnom sektoru. Iduća godina neće biti jednostavna. Očekivani nastavak gospodarske krize i promjene uvjeta poslovanja na tržištima regije predstavljaju izazov za sve gospodarske subjekte, pa tako i Vindiju. No, strateške pripreme i proces prilagodbe standardima poslovanja u Europskoj uniji Vindija je već prošla, što nam daje stabilnost i prostor za jačanje pozicije na tržištima kako regije, tako i europskih zemalja, na kojima smo odavno prisutni. Također, halal i košer certifikati naših proizvoda omogućuju nam ulazak na niz novih tržišta pa ćemo svakako i tu tražiti prilike za daljnji rast.

Marina Čulić Fischer, izvršna direktorica Dialoga, zagreb

Treba stvarati nove poslovne modele Od Vlade ne možemo očekivati čuda i kao poduzetnici moramo se okrenuti sebi Ova je godina bila teška za hrvatsko gospodarstvo i mi u komunikacijskoj industriji smo to jako dobro osjetili. Kako smo vezani uz budžete tvrtki namijenjene marketinškim i komunikacijskim aktivnostima, izravno smo osjetili gubitak snage hrvatskog gospodarstva. Izdvajanja tvrtki za te aktivnosti u ovoj godini pale su u odnosu na prethodnu, a kontinuirani pad neprekidno bilježe još od 2009. godine. Prethodnih godina gubilo se između 20 i 30 posto godišnje, pa je

ukupna akumulacija smanjenja troškova za marketing i komunikacije u protekle tri ili četiri godine već ozbiljna. Iduća 2013. bit će teška barem onoliko koliko nam je bilo teško i u ovoj godini. Mislim da nam je

Tržište traži dodane vrijednosti potrebno stvarati nove poslovne modele. Mi smo se unutar naše grupacije BBDO-a upravo odlučili na poveziva-

nje digitalne i agencije za odnose s javnošću koja nam omogućava da klijentima dajemo dodanu vrijednost. Ti novi modeli poslovanja i novi proizvodi na tržištu kao i nova razmišljanja o poslovanju ključ su uspjeha. Sasvim je sigurno da makroekonomske okolnosti neće biti bolje ni u idućoj godini. Od Vlade ne možemo očekivati čuda i kao poduzetnici moramo se okrenuti sebi i svojim potencijalima. Na taj način možemo izvući ono najbolje i to ponuditi trži-

štu koje traži dodane vrijednosti. Ako smo to u stanju ponuditi, možemo očekivati pozitivne pomake: zadržavanje sadašnjih rezultata ili blagi rast. U svim drugim situacijama sasvim je sigurno da je pad ono što nas očekuje.

Igor Žonja, predsjednik Uprave tvrtke Tau on-line koja upravlja portalom MojPosao, zagreb

Dogodine izlazimo na svjetsko tržište Postali smo dio jedne od najvećih grupacija za oglašavanje poslova u Europi Naša tvrtka je ove godine postigla bolje rezultate nego prošle i zadovoljni smo razvojem poslovanja. Međutim, trendovi u hrvatskom gospodarstvu su loši budući da su u 2012. samo djelomično pokrenute nužne reforme. Vlada nije napravila uštede u prekomjernoj i loše organiziranoj administraciji, a velik dio tvrtki u kojima je država većinski vlasnik nije proveo nužne promjene u svom poslovanju. Uvodi se red u poslovanju, što je dobro, ali ti procesi trebaju biti implementirani za-

Iako će gospodarske okolnosti u zemlji biti još teže, naš cilj je biti još bolji jedno s potrebnim reformama. Ne možete s jedne strane prekomjerno oporezivati tvrtke, a s druge i dalje imati skupu i neefikasnu administraciju. Porez na imovinu je dobra ideja, samo je važno kako će ga Vlada do kraja definirati i implementirati. Fiskalizacija nije dovoljno dobro pripremljena. Potrebno je značajno smanjiti sve stope poreza i raznih doprinosa kako bi svi plaćali te obveze. Prihodi države bili bi slični, ali ostvareni na prihvatljiv način i poticajni za poduzetnike. Loša organizacija, prekomjernost i neefikasnost ministarstava, uključujući agencije i zavode, bolnice, sveučilišta i državne tvrtke, guše realni sektor koji je do sada po-

nio najveći teret krize. U ovakvom okruženju nitko neće investirati. Tržište rada je nužno liberalizirati. Još uvijek postoje oni koji loše rade, a zaštićeni su, te oni koji nemaju šansu dobiti zaposlenje ili su na trenutačnom radnom mjestu potplaćeni. Poticaji za zapošljavanje trebaju biti manje restriktivni ako očekujemo pozitivne pomake na tržištu rada. Primjerice, mogla bi se ukinuti barijera da tvrtka ne može dobiti poticaje ako je otpuštala u zadnjih 12 mjeseci, odnosno smanjiti to razdoblje na tri mjeseca. Sredinom studenoga postali smo dio jedne od vodećih grupacija za oglašavanje poslova u Europi što nam omogućava da surađujemo s nekima od najiskusnijih stručnjaka na području zapošljavanja. Za sljedeću godinu smo pripremili tri nova projekta, a jedan od njih

Još uvijek postoje oni koji loše rade, a zaštićeni su namijenjen je europskom odnosno svjetskom tržištu. Iako će gospodarske okolnosti u zemlji biti još teže, naš cilj je biti još bolji, odnosno unaprijediti kvalitetu naše usluge.

30 POSLOVNA OČEKIVANJA 2013.

Privredni vjesnik Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

“Mnogima su unutarnje rezerve već poodavno potrošene.” Hrvoje Kolarić, Belupo Hrvoje Kolarić, predsjednik Uprave Belupa, zagreb

Ivica Vidović, predsjednik Uprave tvrtke McCann Erickson

Tržište Europske unije predstavlja nove izazove

Nije vrijeme za rješavanje problema preko koljena

Mnogi će se suočiti s potrebom preusmjeravanja iz režima poslovanja u Cefti u režim poslovanja EU-a

Iduća će godina biti još jedna nemirna i neizvjesna godina obilježena novim valom uspona i padova

Hrvatska je proteklih godina doživjela mnoge promjene u gospodarskom te društveno-političkom životu. Gledajući unatrag, poučeni iskustvom koje imamo, nemamo se, nažalost, čime pohvaliti kada su u pitanju gospodarstvo, životni standard i društveni optimizam. Teško stanje u gospodarstvu i izazove poslovne 2012. uspjeli su preživjeti najžilaviji i najprilagodljiviji. Međutim, mnogima su unutarnje rezerve već poodavno potrošene i vrlo će teško uspjeti održati istu razinu prihoda i zaposlenosti. I farmaceutska je industrija osjetila posljedice ove višegodišnje ekonomske stagnacije. Svjedoci smo kako je u proteklih nekoliko godina snižavanje cijena lijekova, ali i produžavanje njihovih rokova naplate utjecalo na rezultate poslovanja branše u kojoj poslujemo. Pitanje koje nam se i danas nedvojbeno nameće je kojim ćemo lijekovima sutra biti u mogućnosti dodatno spustiti cijenu, ne dovodeći pritom u pitanje redovitu opskrbu tržišta. Sredinom sljedeće godine ulazimo u Europsku uniju, za nas je to povijesni događaj, i uvjeren sam da će ta činjenica imati iznimno važan i pozitivan dugoročni utjecaj na čitavo naše društvo. U kratkoročnom će gospodarskom

smislu ova činjenica istodobno biti i opasnost, ali i prilika. Mnogi će se suočiti s potrebom preusmjeravanja iz režima poslovanja u Cefti u režim poslovanja EU-a. Pored toga očekuje nas i rješavanje krucijalnih problema hrvatskog gospodarstva koji se u prvom redu odnose na visoku stopu nezaposlenosti, manjak investicijskih ulaganja, nelikvidnost, neprofitabilnost, nekonkurentnost. Osobno, želim biti optimističan i vjerovati da će ekonomsku nestabilnost zamijeniti novi gospodarski trendovi i jača investicijska ulaganja, istraživanje i razvoj, tehnologija i znanje. U svakom slučaju, jedinu moguću opci-

Orijentacija na osvajanje novih tržišta ostaje nam prioritet i jedini način da nastavimo dosadašnji rast ju za hrvatska poduzeća predstavlja još jači izlazak iz okvira hrvatskog tržišta. Mi u Belupu smo poodavno shvatili da ćemo se s procesima globalizacije u farmaceutskoj industriji moći nositi samo na jedan način, a to je da ciljamo u grupe u kojima ćemo biti lokalni i regionalni lider s jedne strane, a s druge da tražimo niše kojima ćemo moći ostvarivati rezultat, odnosno poslovanje u koje velike kompanije neće ulaziti. Dobre smo tržišne pozicije zauzeli još prije petnaestak godina, sagradivši dvije nove tvornice te mikrobiološki laboratorij. Ovi su nam

pogoni te laboratorijski kompleks, koji su najsuvremeniji u ovom dijelu Europe, omogućili iskorak na 15 europskih farmaceutskih tržišta. Očekujemo reforme za konsolidaciju državnih financija kroz reforme sektora socijalne skrbi, bolničkog segmenta zdravstvenog sustava, državne pomoći i državne uprave, što uključuje i sveobuhvatni program za poticanje rasta privatnog sektora putem privatizacije, poboljšanja klime za ulaganja, reformi tržišta rada, te znanja i inovacija. Samo paralelnom provedbom reformi i stvaranjem poticajnog okvira za poslovanje možemo ostvariti povećane poslovne aktivnosti, otvaranje novih radnih mjesta, veće proračunske prihode, veće plaće, mirovine – riječju bolji standard svih građana. Poslovanje na farmaceutskom tržištu EU-a, tržištu s više od 500 milijuna stanovnika, pred nas postavlja nove izazove. U drugoj polovini 2011. usvojili smo strategiju poslovanja za idućih pet godina, koju svake godine prilagođavamo u onoj mjeri u kojoj okolnosti to zahtijevaju. Snage smo odlučili usmjeriti u novu tržišnu nišu, na nove terapijske skupine u onkologiji i dijabetologiji. Naš je plan i dalje razvijati program lijekova s učinkom na kardiovaskularni sustav, dermatike i psihofarmake te i tu novim farmaceutskim oblicima jačati svoj udio i biti lider. Orijentacija na osvajanje novih tržišta ostaje nam prioritet i jedini način da nastavimo dosadašnji rast.

Stanje u hrvatskom gospodarstvu je diplomatskim rječnikom najblaže rečeno – ozbiljno. Upravo to saznanje je nas u tvrtki McCann Erickson Zagreb natjeralo na oprez u svim područjima poslovanja, posebice troškovnim s jedne strane te s druge na uporno inovativno traženje novih područja interesa i potencijalnih novih aktivnosti na prihodovnoj strani. Od pristupa Hrvatske Europskoj uniji očekujem, i to prije svega u domeni našeg core businessa, prihvaćanje onih standarda u marketiranju bez kojih je nezamislivo suvremeno i učinkovito ekonomsko i poslovno upravljanje. Bit će to, kako znam reći, buđenje i preskakanje

prepona za mnoge koji do sada nisu uvažavali takve standarde. Teško mi je ocijeniti kojim tempom će se uklanjati barijere potencijalnim ulaganjima, ali žarko priželjkujem da se one uklone čim brže, te istim tempom povećaju i naše izvozne aktivnosti jer

Očekujem da naša izvršna vlast pomogne, a ne odmogne tvrtkama i ljudima se tako jedino otvara i prostor za naš core business. To je postavljanje i iskorištavanje brend arhitekture te integralno komuniciranje na svim mogućim platformama. Sve u svemu, 2013. bit će još jedna nemirna i neizvjesna godina obilježena novim valom uspona i padova u gospodarskom ambijentu. Očekujem da naša izvršna vlast pomogne, a ne odmogne tvrtkama i ljudima. Za to je potrebno dosta znanja, iskustva, ali i razumije-

vanja. Nije ovo vrijeme za lomljenje stvari odnosno rješavanje problema preko koljena. Ovo je vrijeme za socijalnu senzibiliziranost, društvenu otvorenost te odgovornost u pravom smislu te riječi. Sukladno iskustvenim osnovama full-service internacionalne agencije McCann Erickson Zagreb uskoro namjeravamo razviti do maksimuma kreativne potencijale i digitalnu online platformu kako bi svi naši klijenti imali snažnu potporu u korištenju marketinško-komunikacijskih modela, sredstava i alata. Uz to glavni cilj naše agencije i cijele grupacije McCann agencija u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi jest omogućiti svim internacionalnim i regionalnim kompanijama visokoprofesionalnu isplativiju interdisciplinarnu agencijsku podršku u tržišnim aktivnostima na svim marketinškim područjima u tim zemljama. Sve više se javlja potreba za novim sinergijama i zato ćemo te šanse nastojati iskoristiti.

Malin Holmberg, predsjednica Uprave tvrtke Tele2 Hrvatska, zagreb

Kriza utjecala na odgodu LTE-a Članstvo u Europskoj uniji i promjene ekonomske politike imat će dugoročniji Ispostavilo se da je 2012. godina, kao i u Hrvatskoj, bila teška diljem Europe. Reći kako kriza nije imala nikakvog učinka značilo bi umanjiti značenje negativnog zaokreta u ekonomiji. Istodobno, za Tele2 je instant učinak bio skroman. Ljudi konzumiraju manje

i postaju sve više troškovno osviješteni. A manja konzumacija negativno utječe na sve telekomunikacijske operatore. Troškovna osviještenost, međutim, sve više korisnika navodi na to da iskušaju ponude iz Tele2. Dugoročno, kriza je utjecala na našu odluku za odgodom investicija u

LTE (Long Term Evolution) mrežu s obzirom na to

www.privredni.hr Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

“Nadamo se da će 2013. biti općenito godina jačih poteza i iskoraka.” Ivana Bratanić, Sunce osiguranje Mirko Tunjić, direktor tvrtke EHN Hrvatska, Split

Ivana Bratanić, predsjednica Uprave Sunce osiguranja, zagreb

Ulazak u EU bit će prekretnica hrvatskoga gospodarstva

Sljedeća godina – godina preokreta za Hrvatsku

Oko 80 posto cjelokupne investicije u gradnju vjetroparka Jelinak Detaljno osluškujući želje i potrebe naših korisnika, veliki dio druge polovine 2012. iskoristili smo za kreiranje novih proizvoda plasirano je u hrvatsko gospodarstvo Godina 2012. bila je teška za gospodarstvenike. Nakon osam godina pripreme, dovršavamo vjetropark Jelinak sa 30 MW instalirane snage. Investicija za taj projekt zatvorena je na 45 milijuna eura. Ulazak u Europsku uniju svakako će biti prekretnica hrvatskoga gospodarstva. Otvara se veliko tržište na koje će se bez ikakvih zapreka moći plasirati hrvatski proizvodi što je velika prigoda za izvoz. Tu činjenicu naši poduzetnici moraju iskoristiti. Pored toga, ulazak u EU pridonijet će stabil-

Tečaj bi trebalo prilagoditi tako da ide na ruku izvoznicima nosti financijskog tržišta i općenito tržišta koje EU regulira. Od Vlade očekujem prve rezultate ekonomskih reformi koje ona donosi u cilju povećanja efikasnosti gospodarstva i olakšanja investiranja. Vjerujem da će se to i do-

goditi već 2013. kada će se moći puno lakše poslovati i ubrzano investirati. Tijekom ove godine uvidjeli smo da dosadašnje mjere nisu dovoljne u smislu uklanjanja administrativnih barijera. Vjerujem da će se efikasnost administracije povećati u idućoj godini te da ćemo doživjeti zaokret na bolje što se tiče hrvatskoga gospodarstva. Gospodarstvenici iz svoje pozicije mogu teško govoriti o tome što doista može učiniti zakonodavna, izvršna, monetarna i fiskalna vlast u ublažavanju posljedice krize jer nemamo dovoljno informacija o stvarnom stanju državnih financija i obveza. Vlada nastoji održati kreditni rejting i smanjiti dug, a valjda će nakon te faze smanjiti ve-

lika opterećenja i namete koje imaju poduzetnici. Općenito je vidljivo da se nastoje osigurati dodatna sredstva u proračunu. Mišljenja sam da bi tečaj trebalo prilagoditi tako da ide na ruku izvoznicima i osigura konkurentnost hrvatskih proizvoda koji bi morali biti jeftiniji u inozemstvu. Što se tiče inflacije, priželjkujem da do nje ne dođe jer je ona destimulirajuća za investitore i općenito je loš pokazatelj stanja u nekoj državi. Inflacija bi ometala dugoročne investicije. U 2013. godini vjetropark Jelinak bit će punim kapacitetom priključen na mrežu, a to znači da ćemo proizvoditi električnu energiju za potrebe oko 30.000 kućanstava što će smanjiti ovisnost o uvozu te napraviti korak prema energetskoj neovisnosti Hrvatske. U gradnju vjetroparka Jelinak uključili smo domaće izvođače te u najvećoj mogućoj mjeri ugradili domaću komponentu. . Takav način poslovanja nastavit ćemo i 2013. godine.

učinak na opću ekonomiju da je odlučnost kupaca za plaćanje niža. Ne mislim da će 2013. biti bitno različita od 2012. godine. Članstvo u Europskoj uniji i promjene ekonomske politike imat će dugoročniji učinak na opću ekonomiju. Kratkoročno, u 2013. godini populacija i tvrtke trebat će cjenovno pristupačne

komunikacijske usluge. Očekujem nastavak rasta tržišnog udjela Tele2, po-

Očekujem nastavak rasta tržišnog udjela Tele2 sebice zato što će se odluke o kupnji donositi prema

cjenovnoj pristupačnosti, za rezidencijalne i poslovne korisnike. Nastavak rasta ćemo postići osluškivanjem želja korisnika, kojima želimo pružiti best deal, najviše vrijednosti za novac. Također ćemo povećati fokus na poslovne korisnike kako bismo snizili i njihove komunikacijske troškove.

Već sada možemo reći kako je 2012. godina bila izazovna. U Suncu smo je iskoristili za konsolidiranje vlastitih prodajnih redova kao i kreiranje novih proizvoda dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja koji će

Tko jednom počne koristiti usluge Poliklinike Sunce, uvijek nam se rado vraća sigurno pobuditi interes javnosti. Sve to trebalo bi nam dati novi zamah u 2013. godini. Promatramo li malo šire, pozitivno je što se konačno u 2012. malo hrabrije izašlo s problematikom o javnom i privatnom zdravstvu. Negativan trend u gospodarstvu kao i loša platna moć stanovnika odrazila se i na potražnju za proizvodima dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. Promatramo li samo naš mali segment djelatnosti - Sunce dobrovoljno zdravstveno osiguranje, ulazak u EU donijet će nam i neke nove vjetrove. No, prije samog ulaska u EU, kao što sam i prošle godine istaknula, mi se interno u državi moramo stvarno uhvatiti posla, jer s ovako oslabljenim gospodarstvom, visokom stopom nezaposlenosti i vanjskotrgovinskim deficitom teško možemo uhvatiti korak s razvijenim Zapadom i očekivati da ćemo ulaskom u taj europski “klub” realizirati neke benefite za sebe. Nadamo se da će 2013. biti općenito godina jačih poteza i iskoraka te da će se po-

krenuti određeni procesi za dobro svih nas. Pred nama je jako puno rada, potrebe za dobrom organizacijom i želje da se stanje u državi popravi. Uvijek može bolje, tako se i boljom organizacijom može uvelike utjecati na kvalitetnije zajedničko djelovanje osiguravatelja. Definitivno sam za model koji će još više unaprijediti osiguravateljsku struku i koji bi nam pomogao u udruživanju s ciljem postizanja što boljih efekata za cijelu branšu što bi konačno zaustavilo ovu degradaciju vrijednosti usluga osiguranja gdje nažalost isti ili sve veći rizik nosimo uz sve niže naknade i time gušimo daljnji razvoj i budućnost hrvatskog tržišta osiguranja. Prepoznatljiv smo i trenutno najjači brend zdravlja koji unatoč lošoj klimi u javnom zdravstvu ima svoje vjerne osiguranike i klijente. Tako, tko jednom počne koristiti usluge Poliklinike Sunce, uvijek nam se rado vraća. Detaljno osluškujući upravo želje i potrebe naših korisnika, veliki dio druge polovine 2012. godine iskoristili smo za kreiranje novih proizvoda. Zadnje dvije godine na tržištu smo se brendirali i s novim, posebnim paketima Sunce putnog osiguranja, zahvaljujući kojima bilježimo značajan porast premijskog prihoda. I dalje ćemo težiti ekskluzivnosti i inovativnosti po kojoj je Sunce poznato sve ove godine. Godinu 2013. u Suncu će obilježiti novi proizvodi

koji se trenutno nalaze u završnoj fazi, a upravo s njima planiramo obogatiti domaće tržište i učiniti ga još atraktivnijim. Naravno, i dalje ćemo se zalagati za što bolju informiranost svih građana o značaju prevencije u brizi za vlastito zdravlje, te kao najveći privatni zdravstveni sustav biti nezaobilazna karika u jačanju zdravstvene kulture u našoj zemlji.

Definitivno sam za model koji će još više unaprijediti osiguravateljsku struku Poslujući u okruženju sa sve nižom platnom moći građana, sve većim brojem otkaza, sve dužim blokadama tvrtki i odlascima u stečaj, svjesni smo da je veliki uspjeh ponoviti prošlogodišnje rezultate, a čime se malo tvrtki može pohvaliti. Sigurna sam da ćemo navedeno učiniti i tako si stvoriti dobre preduvjete za ozbiljne planove u 2013. godini koja će sigurno biti vrlo zahtjevna. Ali, to je godina ulaska u Europsku uniju i - ja vjerujem godina prekretnice za našu ponosnu i hrabru Hrvatsku.

32 POSLOVNA OČEKIVANJA 2013.

Privredni vjesnik Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

“2013. kriza biti još veća te samim time naplata proizvoda i usluga i u javnom i u privatnom sektoru još teža.” Viktor Rožman, Primat RD Dr.sc. Damir Zorić, predsjednik Uprave Euroherc osiguranja

Diana Antičić, direktorica Forenzike prime, zagreb

Godina koju ćemo brzo zaboraviti

Bez bitnih promjena možemo očekivati pogoršanje

U vremenu koje dolazi hrvatski osiguravatelji mogu postići bolju organizaciju udruživanja radi ostvarivanja svojih interesa

Ekonomski sektor je pod velikim pritiskom izuzetno nefleksibilne porezne politike i radnog zakonodavstva

ti dodatnu konkurenciju na već zasićenom hrvatskom tržištu osiguranja. Očekuje nas novo okruženje pa i nove obveze i izazovi. Nadamo se i novim prilikama i mogućnostima. Može se postići bolja organizacija kada je u 2012. je godina koju ćemo brzo zaboraviti. Godina je to nastavka i produbljivanja krize, propušteno vrijeme za niz brzih i konkretnih zahvata. Na razini odgovornih institucija još uvijek nema pravih odgovora. Dapače, još nemamo ni jasnu predodžbu o tome zašto se događa tako duboka kriza pa je i o mogućim odgovorima teško govoriti. Negativnim također ocjenjujem nemogućnost društava da interes poslovanja stave ispred osobnih sujeta i sitnih interesa pojedinaca u orbiti osiguravateljske branše. Ulazak Hrvatske u EU definitivno će donije-

Ulazak u EU pojačat će konkurenciju na već zasićenom tržištu pitanju zajedničko djelovanje osiguravatelja. Treba nam još snažnija uloga udruženja osiguravatelja koje, kao neovisno gospodarsko interesno udruženje, treba obavljati niz poslova vezanih za osiguravateljska društva poput edukacije, licenciranja, zastupanja, poslova mirenja, vođenja baza podataka i slično. U vremenu koje dolazi hrvatski osiguravatelji mogu postići bolju organizaciju ud-

ruživanja radi ostvarivanja svojih profesionalnih i strukovnih interesa. U teškoj i zahtjevnoj godini nastavili smo s ulaganjima u našu infrastrukturu. U svim sredinama ostvarujemo prihode, ali i ulažemo u poslovanje, surađujući s lokalnim izvođačima. I u segmentu društveno odgovornog poslovanja u sklopu akcije “20 darova za 20 godina” kojom smo obilježili 20 godina našeg poslovanja, bili smo izuzetno aktivni. I dalje će nam na prvom mjestu biti naši osiguranici i uvijek važan prioritet - što kvalitetnija usluga. Radili smo, ulagali, zapošljavali svih ovih godina, pa i ove godine. Tako ćemo nastaviti i u 2013. Kojim opsegom i tempom - to ne ovisi samo od nas, jer nismo izolirani od stanja u društvu u kojemu živimo i radimo. Ipak, u Euroherc osiguranju očekujemo dobre rezultate.

Godina koja se bliži kraju, 2012., pokazala je daljnje pogoršanje poslovnih aktivnosti. S obzirom na to da su krupne promjene, kako nacionalne tako i međunarodne, koje bi promijenile po-

Ulazak u EU iduće godine donosi nesigurnost stojeći negativni trend i u ovoj godini izostale, razvoj događaja je prirodna posljedica ove situacije. Kako je bilo i za očekivati, investicije su izostale jer u usporedbi sa zemljama okruženja koje u privlačenju stranih investicija nude više, nismo napravili dovoljno. Istovremeno su postojeće investicije dijelom u restrukturiranju i povlačenju, što je uzrokovano situacijom u njihovim matičnim zemljama kao i lokalnom ekonom-

skom situacijom te nedovoljnom kompetitivnošću ekonomije. Što se tiče projekcije situacije u idućoj godini, ako opet izostanu bitne promjene, za očekivati je daljnje pogoršavanje situacije. Ekonomski sektor je pod velikim pritiskom izuzetno nefleksibilne porezne politike orijentirane prikupljanju novčanih sredstava bez uvažavanja vrlo teških poslovnih okolnosti te izuzetno nefleksibilnog radnog zakonodstva. Ta nefleksibilnost izaziva teško odlučivanje o novom zapošljavanju u privatnom sektoru, dok se u javnom sektoru doga-

đa apsurdna situacija nemogućnosti provođenja pravog restrukturiranja s ciljem poboljšanja postojeće strukture radne snage, i to uvažavanjem produktivnosti prvenstveno postojećih radnika te zamjene onih neproduktivnih. Na ovaj način radnici u državnom sektoru nisu izloženi kompeticiji koja bi trebala postojati, kao što postoji u privatnom sektoru. Stoga u javnom sektoru postoji brojnost, ali ne i kvaliteta radne snage. Ulazak u EU iduće godine donosi nesigurnost. S jedne strane, otvara se tržište velike snage za koje nismo spremni, ali padaju i barijere koje su do sada štitile domaće poduzetnike od dolaska strane, spremnije i razvijenije konkurencije. Nesigurnost se i povećava s činjenicom da je sam EU pred izazovima vlastite budućnosti, svog opstanka i daljnjeg razvoja.

Viktor Rožman, direktor tvrtke Primat RD, ivanić grad

Kriza će biti još veća Izlaz iz ove nezavidne situacije vidimo u plasiranju usluga i proizvoda na strana tržišta koja su barem donekle ekonomski stabilnija U poslovnim segmentima u kojima je tvrtka Primat RD prisutna ove godine je zabilježeno značajno smanjenje javnih natječaja pa smo poslovanje usmjerili na privatni sektor. Srećom, unatoč smanjenju javnih poslova te porastu cijena nekih repromaterijala i troškova u globalu, ostvarili smo poslovni plan. Razlog je i to što se plan temeljio na iskustvima iz 2011. godine, koja je zorno pokaza-

la kakvi nas gospodarski trendovi očekuju. Upravo zbog kontinuiteta nepovoljnih trendova, ali i opće negativne klime koja je stvorena u javnosti, očekujem da će u 2013. kriza biti još veća te samim time naplata proizvoda i usluga i u javnom i u privatnom sektoru još teža. Izlaz iz ove nezavidne situacije vidimo u plasiranju usluga i proizvoda na strana tržišta te u poslovanju isključivo s li-

kvidnim tvrtkama. Osim toga, iznimno nam je bit-

Iznimno nam je bitno iskoristiti svaku poslovnu priliku no iskoristiti svaku poslovnu priliku te pritom smanjiti troškove poslovanja za što je ključno pronaći nove distributivne partnere, ne samo u Hr-

vatskoj već i u svim zemljama regije. Cilj nam je korisnicima ponuditi najbolje usluge i proizvode. Zato redovito radimo na stvara-

nju stručnog, kvalitetnog i iskusnog kadra koji će biti sposoban odgovoriti svim poslovnim zahtjevima u sljedećim godinama. Kao tvrtka koja je već više od 20 godina jedan od lidera u regiji u segmentima opremanja objekata i interijera, građevinskoinstalaterskih i obrtničkih radova, sigurnosne, bankarske i arhivske opreme te uredskih stolica, kontinuirano radimo na uvođenju noviteta. Tako smo

ove godine ponudu poslovne divizije Arhivo nadopunili dizajnerskim arhivskim i garderobnim namještajem koji već krasi brojne moderne urede i arhivske prostore. Osim toga, u Ilici 66 početkom proljeća otvorili smo naš showroom dizajnerskog namještaja i predmeta za kućanstvo nazvan Ro Collection, u kojem ljubitelji vrhunskog talijanskog dizajna mogu pronaći nešto po svom ukusu.

www.privredni.hr Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

“Mala poduzeća najlakše je izgurati s tržišta, ona su najpesimističnija i ne nadaju se dobrome u idućoj godini.” Boris Vukelić, HOK Mario Grassl, predsjednik Uprave Holcima, zagreb

Nenad Nizić, vlasnik Hotela Vestibul Palace, Split

Fiskalne blagajne uvest će red na tržište

Nekome je recesija uvijek, a nekome nikad

Očekujemo da će zahvaljujući Zakonu o predstečajnoj nagodbi doći do restrukturiranja u građevinskom sektoru u Hrvatskoj

U 2013. od ekonomske politike očekujem odlučnije provođenje planiranih mjera, za koje držim da su ispravno definirane

Protekle tri godine bile su izuzetno teške za građevinski sektor. U Hrvatskoj je potrošnja cementa pala za otprilike 50 posto u odnosu na 2008. Sukladno tome, nakon što smo 2010. prvi put u povijesti svog poslovanja u Hrvatskoj završili s gubitkom, taj se trend nastavio i u 2011., a tako će biti i 2012. godine. No, puno ozbiljniji problem u Hrvatskoj predstavlja praksa neplaćanja i sivo tržište. S druge strane, drago nam je da smo i u tako teškim prilikama radili prema svojim vrijednostima, kao odgovoran i pouzdan poslodavac i partner. Ističemo da usprkos ozbiljnim poteškoćama nismo otpuštali ljude ni smanjivali plaće zaposlenicima. Prvi korak za nas je i dalje ostvarenje likvidnosti. Pozdravljamo neke nove mjere, kao što je uvođenje fiskalnih blagajni koje će uvesti red na tržištu jer, na primjer, prodaja proizvoda na crno ugrožava poslovanje zdravih tvrtki. Nadalje, od velike je važnosti Zakon o predstečajnoj nagodbi. Očekujemo da će zahvaljujući tom za-

Hrvatsko gospodarstvo u 2012. godini nastavlja trend pada. Što se tiče utjecaja krize na poslovanje moje tvrtke, rekao bih - nekome je recesija uvijek, a nekome nikad. Trebalo je prepoznati vremena koja dolaze i na vrijeme se pripremiti za ovo danas. Mi pripadamo turističkom sektoru i budući da smo mala tvrtka, lakše se prilagođavamo. Pomaže nam i agresivna politika Ministarstva turizma koja je Split, u kojem kao turistička tvrtka djelujemo, u svijetu promovirala kao poželjnu destinaciju. Moja tvrtka u 2012., u odnosu na prošlu godinu, bilježi i rast aktivnosti i rast profita. I moj konzervativni pristup se pokazao kao jamac stabilnosti, održivosti i na kraju - neovisnosti. Tako bi bilo čak i da su nam rezultati bili lošiji od ovih postignutih. U 2013. od ekonomske politike očekujem odlučnije provođenje planiranih mjera, za koje držim da su ispravno definirane, pogotovo kad je riječ o sektoru turizma. U prvom redu podupirem po-

konu doći do restrukturiranja u građevinskom sektoru u Hrvatskoj. No, nadamo se da će vlast u tim procesima i dalje osiguravati pravedno tržišno natjecanje. Holcim se dokazao kao stabilna tvrtka prema svim svojim kupcima, te ćemo i dalje ulagati veliki

Već nekoliko godina konkurentnost gradimo na inovativnim proizvodima trud da to budemo i u budućnosti. Na kraju, nadamo se zamahu u domaćim i međunarodnim investicijama i projektima. Optimistični smo i nadamo se kako će 2013. godina ipak donijeti pozitivne pomake u građevinskom sektoru. Holcim će i u 2013. poslovati prema svojim načelima, vodeći računa o zaposlenicima, zaštiti prirode i okoliša, o održivom razvoju. Što se širenja poslovanja tiče, stalno promatramo tržište i prilike za eventualno širenje u svojim segmenti-

ma - cementu, betonu i industriji agregata. Već nekoliko godina konkurentnost gradimo na inovativnim proizvodima. Tako smo još 2005. prvi u Hrvatskoj predstavili više robnih marki cementa, odnosno započeli koncept korištenja određenog cementa za određenu primjenu. Odonda svake godine uvodimo neke inovacije, a zasigurno će ih biti i u godini koja je pred nama. Inače, ponosni smo nositelji znaka Hrvatske kvalitete za čak 17 proizvoda, što svjedoči o njihovoj kvaliteti, ali i trudu, znanju i vještini naših ljudi koje su uložene u njih. Holcim je i jedan od osnivača te aktivan član Savjeta za zelenu gradnju, što je također logičan slijed naše orijentacije prema održivom razvoju i zelenoj gradnji.

litiku poreznih olakšica za one koji reinvestiraju dobit jer upravo to vodi do stvaranja novih kapaciteta i dodatnog zapošljavanja. Kad je riječ o pristupu EU-u, tu nema dvojbe: mi smo dio te zajednice i sve pozitivne značajke života i rada u Uniji za nas će sigurno biti dobrodošle.

Podupirem politiku poreznih olakšica za one koji reinvestiraju dobit Međutim, veliku pažnju i ispravne odluke moramo donositi u dijelu koji predstavlja strateške interese Hrvatske. Pojednostavljenje administrativnog aparata te definiranje jasnih i jednostavnih uvjeta za aktiviranje ulaganja zasigurno bi pridonijelo i odlukama o daljnjim ulaganjima. Zakonodavna, izvršna, fiskalna i monetarna vlast, prema mom mišljenju, radikalno a ne kozmetički treba zadrijeti u glomazan i neefikasan javni sektor, u smislu njegove značajne i velike racionalizacije.

To je dosta delikatan i bolan proces, ali jedini ispravan. I što ga se prije obavi, to bolje. Ipak, idealno bi bilo istovremeno osigurati uvjete za snažan proizvodni i investicijski ciklus koji bi amortizirao te bolne rezove. Za svoju tvrtku očekujem stalan rastući trend, jer mi u posljednih sedam godina doista imamo kontinuitet rasta. Uz to, i stabilni rastući trend profitabilnosti omogućava nam daljnja ulaganja u širenje kapaciteta – a to i jesu moji primarni ciljevi, kao i kontinuirano pozicioniranje na svjetskom tržištu gdje smo prepoznati kao brend. Turistički sektor ima značajne rastuće potencijale, a moja tvrtka će, kao njegov dio, također sudjelovati u rastu, a time i daljnjem povećanju zapošljavanja.

Boris Vukelić, predsjednik Ceha trgovine HOK-a

Neizvjesna sudbina malih trgovaca Nadam se da u čišćenju tržišta neće biti kolateralnih žrtava. Mali trgovci su izgledna meta u takvom “neselektivnom granatiranju” Mnoga istraživanja pokazuju da je u vrijeme recesije najgore malim poduzećima. Njih je najlakše izgurati s tržišta, ona su najpesimističnija i ne nadaju se dobrome u idućoj godini. Budući da članstvo Ceha trgovaca čine još manji organiza-

cijski oblici, dakle trgovci-obrtnici, naravno da ni naše ocjene o godini koja je pred nama nisu obojene optimizmom. Vrijedi još jednom podsjetiti na one izreku da je pesimist zapravo informirani optimist, odnosno, da je pesimist – optimist s

iskustvom. Ipak, uvijek postoji zrnce nade. Nadam se da u najavljenom Vladinom čišćenju tržišta od prezaduženih poduzeća neće biti kolateralnih žrtava. Mali trgovci su izgledna meta u takvom “neselektivnom granatiranju”. Bitno je preživje-

ti ovo vrijeme. Nadam se da će biti snage i razumijevanja i za one najranjivije na tržištu, tako da se i malim obrtnicima i malim poduzetnicima pomogne da prebrode ova teška vremena. Mnogo međusobno razgovaramo o tome što ra-

diti, kako se prilagoditi aktualnom stanju na tržištu. Pripremamo i svoj godišnji kongres i možda ćemo zajedničkim naporima doći do ideja koje će pomoći da opstanemo i u 2013. godini. No zasad još nemamo jasnog odgovora.

34 POSLOVNA OČEKIVANJA 2013.

Privredni vjesnik Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

“Nesigurnost, strah i depresija stanovništva previše su ojačali, a optimizam, inovativnost i poduzetnost su postali rijetkost.” Nada Finderle, Analiza 360 Marko Porobija, suvlasnik Yaba servisa

Saša Jurković, direktor portala Posao.hr, zagreb

Pesimizam i beznađe Nezaposlenost će doseći brojku od 400.000 Svi čekaju neku veliku prekretnicu koja će stvari naglo okrenuti na bolje, ali to smatram potpuno pogrešnim načinom razmišljanja Kao odvjetnik smatram kako je 2012. godina ponajprije prošla s manjkom pravih investicijskih projekata – uz par javnih, odnosno državnih projekata koji su već odavno u pripremi, dok je prisilna naplata postala glavni posao odvjetničke struke. Što se pak tiče ICT sektora, tu su stvari pomiješane. Neki projekti koji imaju dobru perspektivu i ne pružaju tek ograničeni uslugu, i u ovo doba cvjetaju. Oni koji se ne prilagođavaju dovoljno brzo odnosno ne bave se sva-

Mislim da će 2013. biti godina stagnacije kodnevnim unapređenjem svojih proizvoda i usluga – kod njih vjerojatno stvari ne stoje najbolje. Generalno gledano, stanje u gospodarstvu je sve samo ne dobro. Na žalost, prevladava opći osjećaj pesimizma i beznađa. Čini mi se kao da je 2012. godina prošla u iščekivanju Godota – svi čekaju neku veliku prekretnicu koja će stvari naglo okrenuti na bolje, ali to smatram potpuno pogrešnim načinom razmišljanja. Što se tiče našeg projekta Yaba, na nas u ovoj situaciji kriza i nije utjecala s obzirom na to da smo čitavu godinu proveli u fazi razvoja i nismo ni planirali stjecati prihode. Iskreno, ne očekujem bitne pomake u sljedećoj godini. Mislim da će 2013. biti godina stagnacije – godina u kojoj će se i poduzetnici i država trebati naviknuti na novu situaciju na tržištu. Ulazak u EU nikako ne zna-

či kako ćemo 2. srpnja doživjeti procvat. Neki će se probiti, ali to će po meni biti više na individualnoj bazi nego kao posljedica planirane i dobro razrađene strategije proboja na tržište od pola milijarde stanovnika. Postupanjem sadašnje vlasti nisam ni zadovoljan niti potpuno nezadovoljan. Najviše bih pomaka želio vidjeti u načinu rada upravnih tijela i u brzini rada sudova. Naravno, to ne znači da mislim sve najgore, već da iz vlastitog iskustva vidim kako ima puno mjesta za napredak. Također, svakako bih im predložio da jedan od osnovnih ciljeva reforme državne uprave bude potpuno povezivanje i informatizacija svih javnih službi jer će time moći značajno ubrzati i objektivizirati njihovo postupanje. Naravno, čast iznimkama koje su digle svoj sustave online, ali čini mi se da je to do sada bila samo inicijativa sposobnih i poduzetnih pojedinaca ili grupa unutar sustava, a ne sveobuhvatno sistemsko rješenje. Za Yabu očekujem da će u 2013. ući u sljedeću fazu razvoja, da će se baza korisnika povećavati i time omogućavati svima da poboljšaju stanje na tržištu. Također, cilj nam je staviti u ponudu potpuno drugačije usluge od do sada uobičajenih u poslovnom svijetu.˝

Još uvijek se zakoni i pravilnici mijenjaju svakih par godina, sudstvo je sporo, a korupcija sveprisutna. Ulagači neće nikad uložiti svoj novac u takvu zemlju Stanje u gospodarstvu se značajnije pogoršalo i uvjeti poslovanja postaju sve teži. Nedostatak strateških gospodarskih planova na nacionalnoj razini i negativna poduzetnička klima doveli su do smanjenja novih zapošljavanja i do većeg otpuštanja zaposlenih. Stopa zaposlenosti je pala, a nezaposlenosti porasla, što je imalo utjecaja i na naše poslovanje. U odnosu na planirano prihodi su nam niži, ali zadržali smo pozitivne EBITDA brojke i povećali broj novih klijenata, što su nam bili važni ciljevi. Očekujemo daljnje pogoršanje stanja na tržištu, gdje će nezaposlenost doseći i brojku od 400.000. Voljeli bismo biti pozitivni i reći

kako vjerujemo da će biti bolje, no nažalost, prema trenutačnim podacima i situaciji u zemlji, stvari se ne mogu bez drastičnih i konkretnih mjera promijeniti na bolje. Mnoge tvrtke će propasti, što zbog nelikvidnosti, što zbog uređi-

Ova kriza je velikim dijelom i kriza povjerenja vanja tržišta. Ulazak u Europsku uniju ne vidimo kao nešto što će nam donijeti blagostanje jer Republika Hrvatska i danas ima mogućnost povlačenja novca iz pretpristupnih fondova pa to radi na vrlo niskoj razini i pomalo nezainteresirano. Zašto bismo očekivali da će

se to promijeniti ulaskom u EU? Izvoz se možda poveća, no to ovisi i o oporavku zemalja u koje izvozimo, a uvoz bi se mogao povećati zbog situacije na tržištu i sve manje gospodarstvenika zainteresiranih za proizvodnju.Nismo sigurni koliko Vlada može učiniti jer je očito pritisnuta vanjskim dugom, ali i prevelikom i kompliciranom administracijom. Ako ne smanji državnu administraciju i ne potakne veću potrošnju u zemlji, ne vidim kako će se posljedice krize ublažiti. Ova kriza je velikim dijelom i kriza povjerenja jer vidimo da štednja u bankama raste, a potrošnja pada, što pokazuje veliku dozu nepovjerenja u Vladine mjere i nesigurnost tržišta.

Nadalje, dok god se u zemlji ne uvede sigurnost za ulagače i smanje birokratske zapreke, nećemo krenuti na bolje. Još uvijek se zakoni i pravilnici mijenjaju svakih par godina, sudstvo je sporo, a korupcija sveprisutna. Ulagači neće nikad uložiti svoj novac u takvu zemlju. Očekujemo zadržavanje razine poslovanja na razini 2012. godine, uz istovremenu stagnaciju tržišta rada.

Nada Finderle, direktorica tvrtke Analiza 360, zagreb

Godina krize, promjena, razočaranja Upravo u ovim teškim tržišnim uvjetima važno je, a možda i presudno imati uvid u promjene koje su nastale i koje se događaju na tržištu

Što reći o 2012. godini? Godina krize, promjena, razočaranja, rasta nezaposlenosti, manjka investicija, pada BDP-a – dakle, vrlo teški uvjeti poslovanja. Međutim, od svega me najviše brinu stavovi ljudi, stalno čekanje nečega i što je to godina u kojoj su nesigurnost, strah i depresija stanovništva previše ojačali, a optimizam, inovativnost i

poduzetnost su postali rijetkost. Ono što me ipak raduje i ohrabruje, svakako je to da i u našoj zemlji imamo tvrtke koje su u ovim dosta teškim tržišnim okolnostima uspjele ostvariti dobre rezultate, pa čak i povećati izvoz. Iskreno, posebno sam ponosna što su neke od njih i klijenti naše tvrtke, pa se nadamo i vjerujemo kako smo i mi pomogli te dali svoj doprinos njihovom uspjehu. Upravo u ovim teškim tržišnim uvjetima važno je, a možda i presudno imati uvid u promjene koje su nastale i koje se događaju na tržištu. U marketinškim aktivnostima i korištenju novih medija

hrvatske kompanije, kao i agencije, prate svjetske trendove, ali vrlo često nedostaje temeljni korak kvalitetnog postavljanja strategije. Poznato je da ključne odluke trebaju biti bazirane na stručnim i objektivnim analizama kako bismo putem preciznog pozicioniranja i

Ključne odluke trebaju biti bazirane na stručnim i objektivnim analizama određivanja jasnih ciljeva, osigurali željene rezultate na ciljanom tržištu. Mi u tvrtki Analiza 360 i

u idućoj godini planiramo svojim uslugama pomagati vodećim ljudima u kompanijama, a posebno onima koji su zaduženi za izradu marketing strategije kako bi oni, unatoč teškom poslovnom okruženju, osigurali najbolje rezultate za ukupno poslovanje kompanija koje vode. U svakom slučaju ono što je davalo dobre rezultate prošle godine, ne znači da će davati i iduće. Zato treba provjeriti što kažu najnoviji podaci i analize tržišnih okolnosti kako bismo donijeli najbolju odluku u vremenu koje je pred nama, te unatoč sve težim tržišnim okolnostima ostvarili dobre poslovne rezultate.

www.privredni.hr Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

“Kad bi građani mogli investirati bez straha, slika bi sigurno bila drugačija. Do toga će sigurno doći jer trenutačna situacija nema smisla.” Dražen Skendrović, Nord Produkta Dubravka Lekić, vlasnica Termi Jezerčica, donja stubica

Investirali smo u vrijeme najveće krize, ali isplatilo se Tijekom protekle godine u sklopu naših tvrtki, a vezano za turističku djelatnost, započeli smo koristiti bespovratna sredstva Ministarstva turizma, i to 100.000 kuna iz programa “Korak više” za projektnu dokumentaciju proširenja kapaciteta Termi, te od Ministarstva poduzetništva i obrta 26.000 kuna za uvođenje sustava upravljanja okolišem ISO 14001. U istoj djelatnosti u ožujku smo otvorili vodeni park u sklopu hotela Terme Jezerčica, sa 2851m2 novih vodenih površina. Ukupna investicija je iznosila 30 milijuna kuna. Sve to je proširilo turističku ponudu i rezultiralo povećanjem prihoda za 65 posto u 2012. godini u odnosu na 2011., te povećanjem broja zaposlenih za 60 posto. Kao što se vidi, investirali smo u vrijeme

najveće krize, ali se investicija isplatila. U idućoj godini očekujemo veću mogućnost korištenja bespovratnih sredstava EU fondova putem kojih bi ubrzano mogli povećavati vanjske vodene površine (kupališta) za kojima su se u ljetnim

Predlažemo da se hitno kroz HBOR omogući restrukturiranje postojećih prekratkih i skupih bankovnih kredita mjesecima pokazale velike potrebe. Isto tako predlažemo da se hitno kroz HBOR omogući restrukturiranje postojećih prekratkih i skupih bankovnih kredita (šest do osam

posto kamata) tvrtkama koje bi se obvezale da će na taj način dodatno investirati, povećati kapacitete i zapošljavanje. Kod korištenja strukturnih fondova država treba osigurati preko HBORa ili financijskih agencija povoljna sredstva za financiranje investicija do povrata sredstava iz strukturnih fondova. Također treba hitno donijeti strategiju dugoročnog razvoja pojedinih djelatnosti, koja se ne bi mogla mijenjati kod svake promjene lokalne ili državne vlasti.

U 2013. godini očekujemo da će država investiranje prepustiti privatnim investitorima, a svoja sredstva uložiti za njihovo poticanje, te poduprijeti redovno plaćanje usluga i njihovu kontrolu. Pri tome mislimo i na to da se ukine što više parafiskalnih nameta, te administraciju obveže da radi na ubrzavanju dobivanja dozvola, i to kroz posebne stimulacije onima koji izdaju više odobrenja, a ne onima koji ih koče. Od države se očekuje već godinama da se u svim djelatnostima širom otvore vrata privatnoj konkurenciji jer će se na taj način momentalno ukinuti korupcija i povećati učinkovitost, te smanjiti troškovi poslovanja. To se odnosi i na zdravstvo i na socijalu, te na sva osiguravateljska društva.

Ante Mandić, predsjednik Uprave IN2, zagreb

U procesu traženja strateškog partnera Država bi morala poticati poduzetništvo raznim mjerama koje bi trebale biti transparentne i jednostavne Tvrtka IN2 je u 2012. poslovala stabilno, ali u gospodarskom okruženju koje je bilo u jednako lošoj situaciji kao i 2011. godine. Sveopća kriza u državi utjecala je na usporavanje rasta tvrtke. Kad je u pitanju porezna politika, nadam se da će najavljivano uvođenje poreza na imovinu stvoriti uvjete za smanjenje poreznih opterećenja na plaće. Kad su u pitanju radno intenzivne djelatnosti poput softverske, takvi potezi učinili bi Hrvatsku konkurentnijom među državama koje je okružuju. To bi ujedno bio i snažan poticaj prema politici za-

pošljavanja, a poticajno bi djelovalo i na ulaganja, za koja je presudno pojednostaviti i ubrzati birokratske procedure, uspostaviti likvidnost na tržištu, nastaviti sa smanjenjem poreznih opterećenja i povećati transparentnost. Što se izlaska iz krize tiče, neke naznake mogle bi se vidjeti nakon ulaska Hrvat-

ske u Europsku uniju, ali ni to još nije sasvim izvjesno. Država bi morala poticati poduzetništvo raznim mjerama koje bi trebale biti transparentne i jednostavne, a još poželjnije bi bilo već spomenuto smanjenje poreznog opterećenja. Nadam se da će se

U 2013. mogli bi se vidjeti i prvi učinci smanjenja rokova plaćanja ozbiljnije odrediti smjer u kojem država želi ići, potezima poput određivanja strateških industrija u Hrvatskoj. U 2013. godi-

ni mogli bi se vidjeti i prvi učinci smanjenja rokova plaćanja. Trenutačno smo u procesu traženja strateškog partnera tvrtke te je sada nezahvalno bilo što predviđati. No, vjerujem kako bi ovaj posao mogao biti dovršen u prvoj polovini 2013. godine. To bi, kao i ulazak Hrvatske u Europsku uniju, moglo donijeti neke nove poslove i olakšati širenje IN2 na neka nova tržišta na kojima do sada nismo bili prisutni. Što se tiče poslovanja u Hrvatskoj, nadam se da će se u 2013. godini nastaviti informatizacija tijela javne vlasti.

Dražen Skendrović, direktor Nord Produkta, samobor

Građane valja potaknuti na potrošnju

Za Nord Produkt, hrvatskog proizvođača kvalitetnih i tehnološki naprednih proizvoda za opremanje kupaonica, kuhinjskog namještaja te proizvoda za opremu vozila, protekla je godina bila vrlo uspješna. Uz proizvodnu djelatnost, zadržali smo uvoz i distribuciju opreme za kupaonice te rezervnih dijelova i ulja za automobile, a sve zajedno je rezultiralo cjelovitom i najkvalitetnijom ponudom koju je ova tvrtka imala u svojoj povijesti. Smatramo kako je ključ našeg uspjeha u ovoj kriznoj godini upravo bilo prepoznavanje promjena na tržištu i prilagođavanje kroz izmjene u unutarnjoj strukturi tvrtke te kreiranje roba i usluga u skladu s trenutačnim zahtjevima tržišta, kao i činjenica da se u potpunosti samofinanciramo bez kredita. U 2012. godini ostvarili smo nekoliko značajnih ciljeva koje smo postavili pred sebe, primjerice s partnerima smo otvorili Centar energetskih rješenja u ljubljanskom BTC-u, započeli s razvojem tehnološki naprednih krovnih kutija za vozila pod svojim brendom te krenuli u proizvodnju nove generacije kupaonskih ormarića. Za 2013. godinu također smo postavili nekoliko konkretnih ciljeva, među kojima su instalacija no-

vih strojeva kojima će se tehnološki otpad iz proizvodnje moći u potpunosti reciklirati, čime će naši proizvodi biti ekološki najprihvatljiviji na tržištu. Tu su i lansiranje novog brenda s proizvodima za kuhinje i kupaonice te mnogi drugi noviteti. Nemoguće je pogledati prema 2013. godini a da to ne bude u kontekstu ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Naša su očekivanja ponajprije usmjerena na pojednostavljenje poslovanja, koje za sobom povlači i veću poslovnu aktivnost. Za to se intenzivno pripremamo zadnjih godinu dana s vlastitom tvrtkom u Sloveniji i do ulaska u EU na tom ćemo tržištu već imati značajniju ulogu. Očekujemo i smanjenje troškova poslovanja, čime ćemo biti cjenovno povoljniji kupcima u zemljama Unije, a lakše ćemo realizirati i naš plan širenja na austrijsko tržište. Uslijed krize i recesije došlo je do pada tržišta zbog povećane potrebe za štednjom, što je uzrokovalo pad prodaje, pa vjerujem da će situacija biti bolja ako se građane potakne na potrošnju pružanjem stabilnije vizije budućnosti. U tome je najveća uloga državnih institucija i medija. Naime, kad bi građani mogli investirati bez straha, slika bi sigurno bila drugačija. Do toga će sigurno doći jer trenutačna situacija, u kojoj se potreba za štednjom ponajprije usmjerava na građane, a ne na državu i njene institucije, nema smisla. Mediji bi trebali preuzeti ključnu ulogu u promjeni te percepcije.

36 POSLOVNA OČEKIVANJA 2013.

Privredni vjesnik Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

“Ne vidimo način na koji će Zakon o naplati potraživanja u roku od 60 dana zaista i profunkcionirati u praksi.” Mirna Radošević, Salveo Senka Fekeža Klemen, direktorica Erste DMD društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima, zagreb

Svaki porast bit će uspjeh Unatoč optimizmu Vlade iskazanom u novom proračunu, trenutačno stanje hrvatskog gospodarstva ukazuje na to da se nalazimo pred još jednom izazovnom godinom U teškim gospodarskim prilikama stanovništvo se sve više okreće štednji. Možemo reći da se pored klasične bankarske štednje sve više prepoznaje i dobrovoljna mirovinska štednja. Visoki prinosi naših fondova (Erste Plavi Expert ostvario je prinos od 17,78 posto, a Erste Plavi Protect 15,74 posto) u ovoj godini pridonijeli su povećanju članstva u Erste Plavim dobrovoljnim mirovinskim fondovima za 18 posto u odnosu na 2011. Razlog tako dobrim prinosima leži najviše u činjenici da je prinos do dospijeća na hrvatske

državne obveznice bitno smanjen u drugoj polovini godine, pogotovo se to odnosi na obveznice listane na stranim tržištima, pa su cijene nekih izdanja narasle i do 20 posto. Uzrok tomu bilo je zadržavanje kreditnog rejtinga, kao i pozitivan razvoj događaja u eurozoni te posljedično optimizam na većini svjetskih tržišta. Daljnjom ekonomskom stagnacijom u zemlji i uz upozorenja rejting kuća situacija bi se sljedeće godine mogla nešto pogoršati, no očekujemo da će prevladati optimizam izazvan konačnim ulaskom Hrvatske u EU. Po-

sljednji makroekonomski podaci potvrdili su očekivanja ekonomskih analitičara najvećih hrvatskih banaka i HNB-a da će se hrvatsko gospodarstvo u 2012. zadržati u recesiji. Osim domaćim makroekonomskim kretanjima korporativni sektor bio je pogođen i krizom najznačajnijih hrvatskih trgovinskih partnera. Kod sektora stanovništva, osim porasta nezaposlenosti, došlo je i do smanjenja raspoloživog dohotka zbog povećanja cijena energenata i PDV-a. Unatoč optimizmu Vlade iskazanom u novom proračunu (rast BDP-a

od 1,8 posto), trenutačno stanje hrvatskog gospodarstva ukazuje na to da se nalazimo pred još jednom izazovnom godinom i da će svaki porast ključnih pokazatelja u odnosu na ovu godinu predstavljati uspjeh. Vlada, doduše, sugerira da će se mogući rast BDP-a u idućoj godini bazirati na investi-

cijama i izvozu, što govori da vjerojatno neće doći do oporavka raspoloživog dohotka stanovništva. Stanovništvo će se u svojim ulaganjima vjerojatno zadržati na klasičnim, konzervativnim oblicima štednje, koja će kumulativno vjerojatno rasti sporije nego u 2012. godini. Ipak, pod pretpostavkom oporavka zemalja eurozone i još jedne uspješne turističke sezone, druga polovina iduće godine trebala bi donijeti pozitivne promjene u proizvodnji, zapošljavanju, a time i osobnoj potrošnji i ulaganjima. U tijeku su izmjene i do-

pune Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, a novost je da će to biti dva odvojena zakona. Vjerujemo da će doći do daljnjeg razvoja dobrovoljne mirovinske štednje u smislu mogućnosti izbora modela isplate za članove, a u društvima za upravljanje da će se širiti lepeza proizvoda. Očekujemo veću liberalizaciju ulaganja i marketinga i prodaje. Očekujemo i da će se nastaviti s provođenjem financijske pismenosti, što će posljedično dovesti i do porasta svijesti o potrebi vlastite štednje za mirovinu.

HRVOJE MERKI, PREDSJEDNIK UPRAVE BOROVA, VUKOVAR

Mirna Radošević, predsjednica Uprave Salvea, zag

Više štititi domaću proizvodnju

Poskupljenja neće pokren

Očekujemo da se nadležna tijela posvete logističkom, a ne samo načelnom podupiranju restrukturiranja velikih poslovnih sustava poput Borova

Nadamo se kako će država uspjeti u pojednostavljiv oslobađanju svih koji savjesno posluju od sile name

smo dovoljno bogati da kupujemo jeftino” u neku je ruku i prednost kada je hrvatska proizvodnja u pitanju. Naime, mi nudimo vrhunsku kvalitetu pa su se osim krajnjih kupaca u maloprodaji i neki novi veliki kupci okrenuli naBorovo intenzivno radi na razvoju i certifikaciji novih proizvoda u obućarskoj industriji Iako je nova uprava poslovnog sustava Borovo poslovanje grupacije preuzela tek u drugom kvartalu, moram priznati da nam uz tešku gospodarsku situaciju najviše problema stvaraju “repovi iz prošlosti”. Kriza se u našem sektoru osjeti prije svega po smanjenim narudžbama naših velikih kupaca, ali i padu potrošnje u maloprodaji. Ipak, krilatica “ni-

Borovo intenzivno radi na razvoju i certifikaciji novih proizvoda u obućarskoj industriji šim proizvodima, znajući da će (unatoč cijeni višoj od dalekoistočne) dugoročno uštedjeti. Borovo je svoj plan izlaska iz krize nedavno predstavio javnosti i namjera je držati se toga plana jer je on jamstvo našeg uspje-

ha. Bili bismo dakako sretniji kada bi se više štitila domaća proizvodnja, dok ćemo velik dio svojih veleprodajnih napora usmjeriti na izvoz. S obzirom na 33 trgovine koje imamo u Sloveniji, naš izvoz već sada čini značajan dio prihoda, no otvaranjem predstavništava u bližem okruženju, s čime smo već započeli, vjerujem kako ćemo taj udio značajno povećati. Očekujemo da se nadležna tijela posvete logističkom, a ne samo načelnom podupiranju restrukturiranja velikih poslovnih sustava poput Borova jer često menadžment, koliko god kvalitetan bio, bez pomoći države ne može u realnim rokovima riješiti nagomilane probleme. Istovremeno, bez obzira na poslovne

rezultate iz prošlosti, potrebno je poticati zapošljavanje mladih stručnih kadrova u takvim sustavima koji su uglavnom zagušeni nešto starijim kadrovima, a koji zbog nebrige prethodnih uprava nisu educirani za poslove koje nosi današnje vrijeme i uvjeti. Kada je o 2013. godini riječ, Borovo intenzivno radi na razvoju i certifikaciji novih proizvoda u obućarskoj industriji. Vjerujem kako je, uz ulaganje u vlastite postojeće brendove, upravo taj segment ključan za uspjeh u idućoj poslovnoj godini. Prema svim istraživanjima, hrvatski je kupac sklon domaćem proizvodu, čak i kada je skuplji od uvoznog, no mora biti siguran da dobiva jednaku ili bolju kvalitetu.

Nema sumnje da je tržište proizvoda koji se izdaju bez recepta u ljekarnama, a unutar kojeg posluje i Salveo, pogođeno krizom. S obzirom na smanjenu kupovnu moć građana i probleme u naplati koji su sve veći, nismo uspjeli ostvariti planirane ciljeve. Poslovanje nam je dodatno otežano nepriznavanjem PDV-a pri upotrebi službenih vozila, što je značajno utjecalo na povišenje troškova poslovanja, te odlukom o oporezivanju isplate

udjela u dobiti i dividendi. Ipak, zadržali smo prihod na razini 2011. godine što smatramo prihvatljivim. S obzirom na najave, očekujemo još izazovniju i poslovno zahtjevniju godinu za koju vjerujemo da neće riješiti problem krize u Hrvatskoj. Zakon o naplati potraživanja u roku od 60 dana bio bi poticajan za rješavanje pitanja potraživanja, no ne vidi-

Očekujemo još izazovniju i poslovno zahtjevniju godinu mo način na koji će profunkcionirati u praksi. Od državnih poticaja ne očekujemo ništa. Imamo određena očekivanja od ulaska Hrvatske u puno-

www.privredni.hr Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

“Sljedeću godinu smatramo godinom prilika, a o nama ovisi kako ćemo to iskoristiti.” Darko Crha, Data Link Boris Žgomba, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija i vlasnik turističke tvrtke Uniline, pula

Boris Šušković, predsjednik Uprave Wulf sporta, donji stupnik

Pred nama su izazovne godine

Rezanje potrošnje je loše

Smatram da je potrebna jasnija politika animiranja domaćeg gospodarstva kroz subvencioniranje malog i srednjeg poduzetništva Trenutačna situacija na tržištu nije nimalo jednostavna. Uvjeti u kojima se danas posluje iziskuju značajne napore i veliki angažman kako bi se rezultati doveli na očekivanu razinu.. U sklopu turističkog sektora i ove smo godine uspjeli dosegnuti rezultatski imperativ iako to nije bilo nimalo lako. Posljedica je to velikog znanja i iskustva koje smo uspjeli pretočiti u rezultat koji je u dobroj mjeri pokazao kojim putem i na koji način možemo djelovati u idućim godinama u uvjetima otežanog načina poslovanja.

reb

uti investicije anju birokratskog aparata i ta i poreza pravno članstvo EU-a kao što je proces usklađivanja zakonodavstva, a onda ćemo vidjeti što će nam ono realno donijeti. Nadamo se kako će država uspjeti u pojednostavljivanju poslovanja birokratskog aparata, privlačenju investitora i oslobađanju svih koji savjesno posluju od sile nameta i poreza. Jednako priželjkujemo i za naše sugrađane, a dodatna poskupljenja neće pokrenuti investicijske pothvate. U Hrvatskoj planiramo lansirati nekoliko novih proizvoda, te proširiti asortiman što bi Salveo trebalo učiniti atraktivnijim u ponudi. Poslovni rast planiramo na drugim tržištima - Srbije i Crne Gore te Poljske.

Bojim se da nadolazeća godina ni po čemu neće biti lakša od tekuće. Naime, postoje pokazatelji da će biti i teže. Domaće gospodarstvo ne prikazuje rezultate koji bi nam dali za vjerovati da će doći do pozitivnog pomaka. I dalje će turizam biti naš glavni tržišni adut i izvozni proizvod. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju doći ćemo u poziciju da iskoristimo određene benefite poput mogućnosti korištenja fondova za razvoj domaćeg turizma. No, isto tako, suočit ćemo se i s problemom viznog režma koji bi mogao utjecati na pad interesa i dolazaka s

pojedinih ključnih emitivnih tržišta poput Rusije, Ukrajine ili Kine. U svakom slučaju, očekuje nas još jedna teška godina i iskreno se nadam da ćemo u sljedećim mjesecima početi uočavati određene pomake koji bi nam mogli ukazati na promjene u kontekstu oporavka gospodarstva u sljedećim go-

I dalje nosimo breme prevelikog i neučinkovitog administrativnog aparata dinama. Što se tiče ublažavanja posljedica gospodarske krize, postoje institucije koje se bave tim problemom i iskreno vjerujem da će doći do značajnijih promjena kao i do jasne strategije koja bi nas trebala izvesti iz krize. Prije svega, smatram da je

potrebna jasnija politika animiranja domaćeg gospodarstva kroz subvencioniranje malog i srednjeg poduzetništva. I dalje nam nasušno trebaju strane investicije. Neću biti prorok ako kažem da i dalje nosimo breme prevelikog i neučinkovitog administrativnog aparata. Svakako nas očekuje mnogo promjena u godinama koje dolaze i ne krene li se u drastično provođenje mjera, bojim se da bi se kriza mogla produbiti i značajno produžiti. Turistička tvrtka Uniline je svojom poslovnom strategijom uspjela pronaći model stabilnog poslovanja, ali i rasta u godinama najveće ekonomske krize. U 2013. očekujemo dodatni rast poslovanja, ali i same kompanije, i to kroz nove investicije. Uz to, očekujem širenje na nova tržišta te proširenje poslovanja na tržištima gdje smo već prisutni.

Darko Crha, direktor i vlasnik tvrtke Data Link, zagreb

Samo nebo nam je granica Smatram da ćemo svi zajedno još dosta godina biti u recesiji, ali dat ćemo sve od sebe da izađemo iz nje Ova će godina za našu tvrtku završiti pozitivno. U zadnje dvije godine dosta smo ulagali u razvoj. No, takvog razvoja u našoj zemlji baš i nema jer treba mnogo ulagati u nove proizvode. Nekima je jednostavnije kupiti strane proizvode i to plasirati na domaćem tržištu. U razvoj se mora ulagati i treba ga godinama njegovati. U tom bih smislu poručio hrvatskoj vladi da bude hrabrija jer mislim da ne rade dovoljno u

tom smjeru. Čini mi se da od drveća ne vide šumu. Trebaju ići prema tzv. brain tvrtkama, onima koje naprosto treba stimulirati. Takve tvrtke to ne mogu same. Mi u Data Linku se uspijevamo nekako financirati, ali mnogo malih tvrtki to ne uspijeva. Zato Vlada treba dati svoj impuls. To nije skupo, ali je učinkovito. Sljedeću godinu smatramo godinom prilika, a o nama ovisi kako ćemo to iskoristiti. Sa svojim proizvo-

dima idemo na inozemna tržišta. Samo nebo nam je granica. No, ipak smatram da ćemo svi zajedno još dosta godina biti u recesiji, ali dat ćemo sve od sebe da izađemo iz nje.

Država želi povećati proizvodnju te istovremeno štedjeti, i tu ne vidim racionalnu poveznicu. Tko će kupiti ono što stvorimo povećanjem proizvodnje?

Ocjenjujući 2012. poslovnu godinu, ne znam govorimo li više o krizi ili o stvarnom stanju kojemu su uzrok razne promjene u financijskom te potom i u realnom sektoru diljem svijeta. Što se tiče naše mikro razine, tj. Hrvatske, sva sreća da stanje nije kao u Mađarskoj ili Sloveniji. Međutim, da je dobro – nije. Smatram kako nam država ide u potpuno krivom smjeru. Primjerice, rezanje potrošnje ministra financija Slavka Linića je loše jer svaki proizvod ili usluga ima komercijalnu vrijednost. Ne vidim razloga zašto država štednjom želi ukinuti mogućnost prodaje tog proizvoda ili usluge. Država želi povećati proizvodnju te istovremeno štedjeti, i tu ne vidim racionalnu poveznicu. Tko će kupiti ono što stvorimo povećanjem proizvodnje? Na primjeru košnje trave, odnosno 10 četvornih metara javne povšine ispred moje poslovne zgrade, pokušat ću objasniti što valja napraviti kako bismo krenuli naprijed i izašli iz krize. Naime, travu na toj površini dolaze pokositi tri osobe iz javne tvrtke službenim autom, što u konačnici plaćam ja kao porezni obveznik. Tu se pojavljuje problem koji valja riješiti,

a zove se restrukturiranje. Stoga očekujem da Vlada shvati kako ništa nećemo napraviti smanjivanjem potrošnje nego jednostavno valja poći od te trojice. Tako jednom treba reći da će ići pješke pokositi travu jer nema novca za gorivo. A drugoj dvojici treba pokušati objasniti kako bi za njih najbolje bilo da se okušaju u privatnom poslu. Dakle, da stvore novu vrijednost, a ne troše tuđi novac kojeg realno nema. Tada ćemo moći povećati plaće, potrošnju i zavrtjeti pozitivni krug. Ako se pak nastavimo vrtjeti u negativnoj spirali kao sada, onda ne mogu reći da vidim svijetlu perspektivu za hrvatsko gospodarstvo i državu u cjelini. Treba se ponašati odgovorno, kao kod kuće, a to znači trošiti koliko imamo. Ne povećavati namete i uz sve to trošiti više od onoga što imamo. Trenutačno, Wulf sport nekako uspijeva preživljavati, na pozitivnoj nuli uz sitne pomake, ali realno gledajući, naprijed nema. Kada Hrvatska uđe u Europsku uniju, neće se ništa bitno promijeniti. Onaj tko misli drugačije, vjeruje floskulama. Bit će veća konkurencija, fleksibilnija fluktuacija roba i usluga jer neće biti granica. K tomu, doći će još više maloprodajnih lanaca u Hrvatsku, i to je uglavnom to. Zbog svega toga, očekujem kako ćemo se u 2013. godini još snažnije boriti na tržištu kako bismo uspjeli ostvariti što je više moguće poslovnih planova.

38 POSLOVNA OČEKIVANJA 2013.

Privredni vjesnik Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

“Prijevozništvo je krvotok gospodarstva i njegovo stanje prvenstveno ovisi o trendovima u gospodarstvu.” Marijan Banelli, HCP Marijan Banelli, predsjednik Uprave Hrvatskih cestovnih prijevoznika, zagreb

Možemo ugroziti sami sebe Ovo je težak posao i da bi se opstalo često su, osim ulaganja, potrebna i jako velika odricanja i borba s problemima Ova godina bila je obilježena velikim padovima prihoda u prijevozništvu. Već i ranije su tvrtke u ovom sektoru nagomilale velike kapacitete za koje je teško bilo pronaći dovoljno tereta, s obzirom na stanje u gospodarstvu. Godina 2012. stoga je za prijevozništvo bila svojevrsno čistilište. Poduzetnici moraju shvatiti da je ovo težak posao i da su tu osim ulaganja često potrebna i jako velika odricanja i borba s veli-

kim problemima da bi se opstalo na tržištu. Prijevozništvo je krvotok gospodarstva i njegovo stanje prvenstveno ovisi o trendovima u gospodarstvu. Ako na općem tržištu bude ostvaren rast i ako se pozitivno konsolidira većina prijevoznika, stanje u našem sektoru ići će uzlaznom putanjom. Naprosto netko mora napraviti posao kojim se mi bavimo. U idućoj godini nas očekuje ulazak u Europsku

uniju i mi se ne bojimo konkurencije iz zapadnoeuropskih zemalja. Ali možemo ugroziti sami sebe. Već se događa da su neki poduzetnici iz Hrvatske počeli osnivati tvrtke

Propisi nam nisu prilagođeni aktualnoj europskoj regulativi u Sloveniji, Mađarskoj ili Austriji pa će nakon ula-

Mario Đanić, vlasnik tvrtke 6sync, osijek

ska Hrvatske u EU nastaviti najnormalnije poslovati na našem tržištu. Bit će u prednosti zbog manjih iznosa za poreze, registracije, osiguranje... Naše su vlasti kratkovidne i ne shvaćaju da će na taj

način izgubiti mnogo prihoda. Te će tvrtke vani nalaziti i nove zaposlenike. Već desetak godina predlažemo mjere u tom smjeru. Mnogo puta smo predlagali da se u Hrvatskoj smanje tzv. zone rizika i da police osiguranja budu jeftinije, na inozemnoj razini, ali uvijek bi nam rekli da ćemo na taj način dovesti osiguravatelje do bankrota. Ali zar neće u ovakvom gospodarskom okruženju do propasti stići hrvatski prijevoznici?

Osim toga, ulazimo u Europsku uniju, a propisi nam nisu prilagođeni aktualnoj europskoj regulativi. Naši su zakonodavci ranije uglavnom prepisivali slovenske propise. U međuvremenu se mnogo toga promijenilo, Slovenci su izmijenili svoje propise, a kod nas su ostali isti. I maksimalno nam otežavaju poslovanje. Prijevoznici će se na kraju snaći, ali će država i građani imati od našeg sektora manje koristi.

Ivana Vidušin, direktorica Gastro Grupe, Zagreb

Diverzifikacijom smo zadržali rast Rast unatoč recesiji Nadamo se smanjenju, odnosno ukidanju raznih nameta koje tvrtka ima, te svakako većem angažmanu u promoviranju svijesti o važnosti ulaganja u edukaciju i visoke tehnologije svakako većem angažmanu u promoviranju svijesti o važnosti ulaganja u edukaciju i visoke tehnologije. IT je izrazito konkurentna industrija, no vjerujem da 6sync kao tvrtka svoZa nas je 2012. godina bila izuzetno uspješna. Osim stalnog rasta, dobili smo nekoliko ponuda za investicije, ali i kupnju tvrtke, što nam je samo dodatna potvrda da se krećemo u dobrom smjeru. Sveukupno gledajući, kriza se nije negativno odrazila na naše poslovanje. Iako smo zbog nje izgubili nekoliko klijenata, zahvaljujući diverzifikaciji korisničke baze uspjeli smo zadržati konstantan rast, te proširiti tvrtku s novim zaposlenikom. I mi se nadamo onome čemu se svaka tvrtka nada: smanjenju, odnosno ukidanju raznih nameta koje tvrtka ima, te

S obzirom na to da su naši klijenti locirani na raznim stranama svijeta, ulazak u EU neće nam mnogo promijeniti jim primjerom pokazuje kako se čak i na (pre) napučenom tržištu može uspjeti ukoliko imate kvalitetan tim i proizvod koji je barem po jednoj značajki drugačiji od ostalih. S obzirom na to da su naši klijenti locirani na raznim stranama svijeta, ulazak u EU neće nam mnogo promijeniti, no poduzetni-

cima i tvrtkama u Hrvatskoj će svakako kroz neko određeno vrijeme donijeti pristup nekim alatima i mogućnostima koji su im sada nedostupni, ili teško dostupni. Sljedeća godina će za nas svakako biti zanimljiva. Uz predstavljanje poboljšanog proizvoda, očekujemo povećanje rasta, ali i daljnja zapošljavanja. U planu je također otvaranje podružnice u Hrvatskoj, te ulaganje još većih napora u promoviranje i edukaciju lokalne zajednice o raznim stvarima koje mogu pomoći pri pokretanju i vođenju jedne tvrtke s globalnim ambicijama.

Projekcije naših prihoda do kraja godine nam govore kako bismo ukupno mogli rasti i do 10 posto Moram priznati kako smo u Gastro Grupi više nego zadovoljni poslovnim rezultatima koje smo ostvarili u ovoj godini. Istraživanja AC Nielsena su pokazala kako je HoReCa kao kanal prodaje u ovoj recesijskog godini u padu za čak 17 posto. Prema našim podacima, u prvih 11 mjeseci ove godine ostvarili smo indeks od 105 u odnosu na 2011. godinu. No projekcije naših prihoda do kraja godine nam govore kako bismo ukupno mogli rasti i do 10 posto. S obzirom na stanje u gospo-

darstvu i kod nas i u regiji to je više nego pohvalan rezultat. Uvjeti poslovanja u ovoj godini su bili više nego teški i mi smo se još prošle godine počeli ozbiljnije pripremati za ovu godinu.

Uvjeti poslovanja u ovoj godini su bili više nego teški

Naša je prednost upravo u tome što smo bili svjesni onoga što nas čeka. Na jednak način pristupamo i pripremama za poslovanje u idućoj godini. Kako je najavlje-

no, u hotele, restorane i catering se uvodi fiskalizacija odnosno poslovanje preko fiskalnih kasa što će, moramo biti svjesni, bitno utjecati i na naše poslovanje. No unatoč tome očekivanja su nam i dalje vrlo pozitivna. Za 2013. godinu smo se strateški pripremali na različite načine. Smanjivali smo troškove svog poslovanja i uvodili neke nove projekte kako bismo se što je moguće više približili svojim krajnjim potrošačima. Upravo stoga su i u ovoj godini naši rezultati pozitivni. Vjerujem da će tako biti i u sljedećoj poslovnoj godini.

www.privredni.hr Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

“Ne očekujem ni porezne olakšice niti poticaje pri zapošljavanju i širenju tvrtke.” Ivan Gabrić, Combis Ante Duvnjak, vlasnik tvrtke Vodice

Ivan Gabrić, predsjednik Uprave Combisa, zagreb

Ne pamtim težu godinu

Godina stabilizacije poslovanja

Nismo osjetili pozitivne mjere države, a porezna politika ne daje očekivane rezultate Ova godina koja odlazi vrlo je teška, ali smo uspjeli nekako preživjeti. Činjenica je da će ostati dosta nepodmirenih obveza prema vjerovnicima koji, nadamo se, neće odmah posegnuti za blokadom. Inače, ne pamtim težu godinu u graditeljskom sektoru. U 2013. ne očekujemo ništa bolje ni u našem poslovanju niti od ekonomske politike. Nismo osjetili pozitivne mjere države, a porezna politika ne daje očekivane rezultate. S obzirom na aktualni broj nezaposlenih, kako uopće možemo govoriti o politici zapošljavanja? A što se tiče uklanjanja barijera ulaganjima, mislimo da klima za ulaganje nikad nije bila lošija. Potrebno je nekoliko godina samo da bi se ishodila građevinska dozvola. Sporost administracije može se ri-

S obzirom na aktualni broj nezaposlenih, kako uopće možemo govoriti o politici zapošljavanja? ješiti jednostavno - da se hoće. Kad je riječ o očekivanjima od zakonodavne, izvršne i monetarne vlasti u ublažavanju posljedica krize – pa što očekivati u ovom manjku proračunskih sredstava i trendu opadanja zaposlenosti? Može biti samo još gore.

Naša su očekivanja u ovakvim vremenima bitno konzervativnija jer nema smisla zasnivati poslovne aktivnosti na iluzijama i mašti Poslovnu 2012. godinu ocjenjujem vrlo dobrom za Combis. Naime, u mnogočemu smo uspjeli amortizirati oscilacije tržišta te smo shodno strateškom cilju zadržali i donekle nadogradili postojeće kompetencije. Time smo osigurali da našim korisnicima možemo ponuditi stručne i iznimno kvalitetne usluge. Zasigurno se tržište drastično mijenja što je trend već nekoliko godina, a vrlo je izvjesno kako će to u skorije vrijeme ostati konstanta. Naravno, naša su očekivanja u ovakvim vremenima bitno konzervativnija jer nema smisla zasnivati poslovne aktivnosti na iluzijama i mašti. Svejedno, iz mjeseca u mjesec prepoznajemo i nove prilike i to nas drži pozitivnima. Vjerujemo kako će 2013. biti svojevrstan nastavak svega onoga što smo vidjeli i 2012. godine. Shodno tome, ne smatram da će dinamika promjena biti

drukčija. Poslovni uspjeh u 2013. stoga ne baziramo na mogućim poticajima proizašlim iz mjera države, već nastavljamo razvijati Combis International Business vjerujući u svoje sposobnosti i trudeći se

Combis će se nastaviti organski razvijati onoliko koliko si to sami omogućimo pozicionirati drukčije od konkurencije na regionalnom tržištu. Ne očekujem ni porezne olakšice niti poticaje pri zapošljavanju i širenju tvrtke. Combis će se nastaviti organski razvijati onoliko koliko si to sami omogućimo. Ako tako možemo reći, dobra stvar višegodišnjeg rada u uvjetima krize je to da smo već svi naviknuti raditi u ovakvim uvjetima. Vezano uz ublažavanje posljedica krize, iskreno re-

čeno ne vidim neke velike alate i mogućnosti kojima državna uprava fundamentalno može poboljšati uvjete u kojima radimo. Realno gledajući, bio bih zadovoljan da situacija ostane na sadašnjoj razini. Pozitivno je to što nam Vlada konačno komunicira istinu, ma koliko ona neugodna bila, i to je ogroman napredak u odnosu na standard zadnjih desetak godina. Ono što bi nam svakako dobro došlo jest da Vlada stabilizira situaciju te time stvori povjerenje i kontinuitet gospodarskih okvira koji se neće mijenjati na gore sljedećih barem pet godina. Inače, pozitivnim bih ocijenio napore Vlade u zadnjih šest mjeseci i mislim da su na dobrom putu te im želim puno stručnosti, znanja, odmjerenosti, hrabrosti i upornosti u svim nastojanjima vezanim uz racionalizaciju administrativnog aparata državne uprave. Za Combis je 2013. godina stabilizacije našeg

poslovanja. Bio bih zadovoljan kada bismo rezultatima ostali u području postignuća 2011. i 2012. godine. To ponajprije podrazumijeva da Combis ostane informatička tvrtka broj jedan u zemlji te prepoznatljiv čimbenik regionalne IT scene. Jedan od naših kontinuiranih napora je i optimizacija poslovnog modela čime bismo u 2013. željeli dodatno poboljšati kvalitetu usluga. Stalni izazov i sljedeće godine bit će održati sve kompetencije koje smo naporno stjecali posljednjih pet godina, a za koje vjerujem da će nam biti odskočna poluga jednom kada se tržište ponovno počne razvijati.

JERONIM PANDURIĆ, UPRAVITELJ EUROVOĆA, ORAHOVICA

Dobro bi došlo porezno rasterećenje Sva su naša očekivanja od države isključivo vezana za pojednostavljenje procedura i smanjenje nepotrebne administracije koja je u većini slučajeva sama sebi svrha Ove godine je tvrtka Eurovoće bila okrenuta konsolidaciji vlastitog poslovanja, a koja je bila potrebna nakon intenzivnih akvizicija u protekle dvije godine. Kvalitetnim proizvodom koji je sve zastupljeniji na tržištu uspjeli smo i u ovoj godini podići prodaju pa po tome spadamo među rijetke tvrtke kojima je to uspjelo. Ipak, kriza nas je sigurno dotaknula i na nas se odrazila kroz povećane zahtje-

ve trgovačkih lanaca koji pad prometa u maloprodaji pokušavaju anulirati kroz povećanje svojih marži i zarada na našim proizvodima. To, međutim, smanjuje naše marže i tako nam otežava poslovanje i daljnji razvoj. Sva su naša očekivanja od države isključivo vezana za pojednostavljenje procedura i smanjenje nepotrebne administracije koja je u većini slučajeva sama sebi svrha i uvelike oteža-

Okrenuti smo isključivo jačanju svojih snaga i anuliranju svojih slabosti

va i poskupljuje redovno poslovanje. Ovaj problem je posebno izražen u realizaciji razvojnih projekata kojih naša tvrtka ima nekoliko u pripremi. Naravno,

dobro bi došlo i porezno rasterećenje poslovanja. No, s obzirom na sve okolnosti to je iluzorno očekivati u bližoj budućnosti. Mi ne očekujemo da netko drugi za nas odrađu-

je stvari i okrenuti smo isključivo jačanju svojih snaga i anuliranju svojih slabosti. Smatramo da ako popravimo stvari na koje imamo direktan utjecaj i dodatno unaprijedimo svoju tvrtku i poslovanje, onda nas ni puno lošije ekonomsko okruženje ne može bitno poremetiti. Slijedom toga želimo biti pokretači promjena, a ne samo čekati da ih netko drugi za nas odradi. Predstojeća 2013. godina

je vrlo važna godina zbog ulaska Hrvatske u EU. To će imati velikog utjecaja na naše poslovanje jer će izvoz naših proizvoda na tržišta Cefte biti dodatno opterećen carinama, a u isto vrijeme bit će ukinuta većina barijera za uvoz tih proizvoda iz zemalja EU-a i iz nekih drugih zemalja. Pripremamo se da ove promjene dočekamo spremni i još konkurentniji, pa planiramo uskoro uložiti u nove linije za proizvodnju.

40 POSLOVNA OČEKIVANJA 2013.

Privredni vjesnik Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

“Ako ne planiramo izlaz iz krize novostvorenom vrijednosti, tonut ćemo još dublje.” Mijo Ćošković, Šiška Mijo Ćošković, direktor Šiške, Štitar

VINKO MATIJEVIĆ, ČLAN UPRAVE PLAMENA, POŽEGA

Svaki dan je borba za opstanak Ne možemo se izvući iz krize povećanjem poreza i terećenjem proizvodnje, a politika zapošljavanja nije i ne smije biti tek zapošljavanje na javnim radovima Stanje u gospodarstvu je takvo da je svaki dan borba za opstanak proizvodnje. Nema nekih novih i značajnih planova investicija, nego se sve svodi na borbu uštede u materijalu i kraćem vremenu izrade. Poslovanje se svelo na borbu za preživaljanje tvrtki, doslovno po načelu „dan za dan“. Zbog krize se najviše angažiramo u traženju tržišta, planovi u proizvodnji ultralakih zrakoplova su ostvareni sa samo 40 posto, dok poslovanje spašava primarna prerada drva koja je ostvarena u potpunosti. Teško je bilo što očekivati u recesiji koja je svuda oko

Do povećanja izvoza može doći samo uz realan tečaj kune i kreditiranje proizvodnje za izvoz nas, treba se angažirati oko pukog preživljavanja. Ako ne planiramo izlaz iz krize novostvorenom vrijednosti, tonut ćemo još dublje. Ne možemo se izvući iz krize povećanjem poreza i terećenjem proizvodnje, a politika zapošljavanja nije i ne smije biti tek zapošljavanje na javnim radovima. Svima su puna usta većeg izvoza, ali do po-

većanja izvoza može doći samo uz realan tečaj kune i kreditiranje proizvodnje za izvoz. Međutim, sadašnji komercijalni krediti donose previsoke kamate. Ono što nudi HBOR je u redu, ali u konačnici kredit od HBOR-a opet mora ići preko komercijalne banke. Zakonodavna i izvršna vlast treba shvatiti, a to ću

slikovito reći, da naša privreda u Hrvatskoj može održavati i kupiti auto u vrijednosti od približno 15.000 eura, a ne od 35.000 eura. Premalo je zaposlenih u privredi, koji stvaraju novu vrijednost, a puno je koji troše tu novostvorenu vrijednost. Od sljedeće, 2013. godine očekujem samo jedno: da ću radom, radom i samo radom zajedno sa svojim djelatnicima preživjeti sve nedaće (povećanje poreza, cijena sirovine i energenata, nepovoljnih kredita...), te naći još snage za povećanje proizvodnje, i to one koju mogu naplatiti i koja je potrebna tržištu.

Hrvoje Marušić, vlasnik Dental centra Marušić, Split

Pozivam ministra na primirje! Kako povećati gospodarski razvoj i rast u zemlji u kojoj ministar financija kao ključna osoba otvoreno na HTV-u kaže da je u ratu s poduzetnicima i HUP-om?

Poslovna 2012. godina u mojoj tvrtki kao i u školskoj ustanovi, na moju sreću, nije u skladu s općim stanjem gospodarstva. Naime, moja privatna zdravstvena škola koja postoji već 19 godina, suprotno gospodarskim kretanjima i očekivanjima, ima rast upisa učenika, samim time i prihoda. Očito proizlazi da su ljudi uvidjeli da se iz ovakve gospodarske situacije mogu izvući jedino konkretnim radom za što ova škola definitivno i obrazuje, i to za

zanimanje zubni tehničar i fizioterapeut. Što se ostalih mojih tvrtki i investicija tiče, tu, naravno, nisam zadovoljan brzinom izrade raznih prostornih planova te uopće birokratskim preprekama, što je i inače rakrana u Hrvatskoj. Moja očekivanja u 2013. su vrlo skromna, a da nisam vječiti optimist, rekao bih i vrlo depresivna. Naime, kako povećati gospodarski razvoj i rast u zemlji u kojoj ministar financija kao ključna osoba otvoreno na HTV-u kaže da je u ratu s poduzetnicima i HUP-om? Očito jedino još njemu nije jasno da ovu državu iz krize neće izvući ni HEP ni HŽ ni HAC niti mnogobrojne državne agencije i instituti kojima se ne zna ni broja ni imena, a koji svi tako zdušno i vrlo koor-

dinirano sišu državni proračun na izdisaju. Jedini koji bi trebali i mogli napuniti taj proračun su, po riječima ministra financija, u ratu s tim istim ministarstvom. Ja kao čelni čovjek HUP‑a Dalmacije

Da nisam vječiti optimist, moja očekivanja bi bila vrlo depresivna pozivam ministra na primirje, te otvoreni i iskreni razgovor, jer kao što je i sam general Gotovina rekao, rat i ratovi su iza nas, gledajmo u budućnost. Od zakonodavne i izvršne vlasti očekujem da će prvo i osnovno dovesti pravosuđe u red, jer uz poreznu politiku to je najvažniji čimbenik razvoja

gospodarstva i ono treba jamčiti pravnu sigurnost. Vrlo nekorektno je prema poduzetnicima da porezne institucije traže uplatu PDV-a po ispostavljenoj fakturi, a da s druge strane ne jamče naplatu te iste fakture od fizičkih i pravnih osoba zbog inertnosti pravosuđa. Vjerojatno zahvaljujući kvaliteti obrazovanja u mojoj školi, a i samim strukovnim zanimanjima koja nudi ova škola jamčeći brzo zapošljavanje, s naglaskom na one koji to žele, mi već treću godinu širimo kapacitete ove najstarije i jedine privatne zdravstvene škole u Hrvatskoj. Za ostale projekte mi ne preostaje ništa drugo nego skupiti sve strpljenje ovog svijeta i čekati administraciju da odradi svoj dio posla.

Kontinuirani rast bez velikih stresova S obzirom na dosadašnja višegodišnja iskustva gospodarstvenika, kada je o državnoj ekonomskoj politici riječ, nažalost nemamo što očekivati Nama je 2012. godina bila dobra, zapravo vrlo dobra i gotovo identična 2011. godini. I dalje bilježimo rast prometa, osobito na vanjskim tržištima. Povećali smo zaposlenost i plaće, ali i produktivnost. Za nas su krizne godine bile između 2007. i 2009. godine kada smo se zbog tržišnih promjena morali i proizvodno preusmjeravati. Naši planovi su uvijek isti, a to je stalno dizanje ukupne produktivnosti poduzeća. Prošle 2011. godine smo ostvarili promet vrijedan 185 milijuna kuna, dok ove godine očekujemo barem 190 milijuna. To nije neki streloviti rast, nego upravo onakav kakvom težimo – kontinuirani rast bez velikih stresova. U našim kriznim godinama uočili smo tržišne trendove i tome se prilagodili pa sada zauzimamo zapažene pozicije na mnogim europskim tržištima. Više od 80 posto današnje proizvodnje Plamena završava u izvozu. No, budući da tržište ne poznaje život na staroj slavi, a poučeni ranijim iskustvima, i za sljedeću godinu planiramo nova ulaganja. Pored stalnog ulaganja u novi dizajn proizvoda, jer to je uvjet bez kojeg se ne može opstati na tržištu, ulažemo i u dugotrajne tehnološke investicije. U tijeku je realizacija investicije vrijedne više od 100 milijuna

kuna koja će se nastaviti i u 2013. godini. Najvažnije je ulaganje u nove elektropeći što će nam donijeti energetske uštede ali i povećati kapacitet proizvodnje za 30 do 40 posto. To je ujedno i naša temeljna priprema za još aktivniji nastup na EU tržištima što će nam biti olakšano i pojednostavljeno ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Najkraće rečeno, pored realizacije planiranih investicija i uspješnog poslovanja, od 2013. realno očekujemo i daljnje širenje na izvozna tržišta.

Više od 80 posto današnje proizvodnje Plamena završava u izvozu Što se mjera državne politike tiče - ne očekujemo puno. Smatrat ćemo velikim napretkom ako birokracija na svim razinama prepolovi potrebno vrijeme, recimo za izdavanje građevinskih dozvola, iako znamo da to vrijeme mora biti 10 puta kraće. Dakle, s obzirom na dosadašnja višegodišnja iskustva gospodarstvenika, kada je o državnoj ekonomskoj politici riječ, nažalost nemamo što očekivati.

www.privredni.hr Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

“Iako to u praksi nije jednostavno provesti, smatram da su nam ključ uspjeha udruživanja. ” Borna Segulin, MojKvart.hr Borna Segulin, vlasnik portala MojKvart.hr, zagreb

Očekujem konkretne korake protiv nesolventnosti Nadam se kako će se poticaji više osmišljavati u cilju rasta gospodarstva, a ne krpanja nekonkurentnih usluga i proizvoda kao što se to činilo dosad Poslovna 2012. malim i srednjim poslovnim subjektima s kojima MojKvart.hr posluje bila je teža no 2011. godina. Vjerujem kako se to dogodilo zbog prelijevanja krize prema krajnjim potrošačima (fizičkim osobama), što je rezultiralo njihovom sve većom štednjom. Mislim da će, u najbolju ruku, 2013. biti ista kao i 2012. godina. Ne naslućujem nova zapošljavanja ni podizanje standarda tržišnih vrijednosti. Iako smo spremno dočekali 2012. godinu, nismo u potpunosti uspjeli ostvariti svoje poslovne planove. Kroz

unapređenje usluga i prilagođavanje poslovanja borimo se s krizom kako bismo njezin utjecaj na naše poslovanje sveli na minimum. Vjerujem kako će ulazak Hrvatske u Europsku uniju povećati izvoz i da će se kroz povećanu proizvodnju otvoriti nova radna mjesta. Međutim, sumnjam da ćemo konkretne rezultate osjetiti već u 2013. godini. Sa zakonodavstvom prilagođenim EU-u i strani investitori će osjećati veću sigurnost što će ubrzati dolazak ozbiljnih tvrtki na naše tržište. U Hrvatskoj imamo

nas te da će rasteretiti gospodarstvo od toliko aktualnih poreznih opterećenja. Visoki porezi, troma administracija i sporo donošenje odluka, kombinirano s činjenicom da je hr-

puno malih tvrtki i trebamo se u roku godinu do dvije dobro pozicionirati na domaćem terenu. Iako to u praksi nije jednostavno provesti, smatram da su nam ključ uspjeha udruživanja. Očekujem da će donosioci odluka konačno poslušati iskustva s tržišta svih

Jasminka Biliškov, direktorica tvrtke Biliškov nekretnine, Kaštel Stari

Ne porezu na nekretnine Očekujem da će se naći razumijevanja za ulagače i kupce iz Rusije, arapskih zemalja i Kine, i to kroz izmjenu zakona koji bi im omogućio kupovanje na ime fizičke osobe kao i državljanima EU-a Odlazeća, 2012. godina nije donijela ništa osobito u području poslovanja nekretninama, a ni u gospodarstvu općenito. I dalje je stanje dosta teško. U 2013. godini očekujem uklanjanje barijera ulaganjima, a prvenstveno očekujem da će se naći razumijevanja za ulagače i kupce iz Rusije, arapskih zemalja i Kine, i to kroz izmjenu zakona koji bi im omogućio kupovanje na ime fizičke osobe kao i državljanima EU-a. Otvaranje tržišta nekretnina prema bogatim zemljama koje nije zahvatila kriza za naše gospodarstvo značilo bi mnogo, ne samo na polju nekretnina, već bi se sigurno pokrenule i veće investicije, što bi pokrenulo i gospodarstvo općenito. Na ne-

Smatram da će najavljeni porez na nekretnine napraviti veliki udar na već potonulo gospodarstvo davnom sajmu nekretnina u Moskvi uvjerila sam se da rusko tržište pokazuje golemo zanimanje za Hrvatsku. No, Rusi najvećim dijelom odustaju od kupnje u Hrvatskoj jer ne

mogu kupovati kao fizičke osobe, te odlaze u druge države u susjedstvu ili u zemlje EU-a u kojima nesmetano kupuju privatne nekretnine, a ujedno investiraju u veće gospodarske projekte. Smatram da će najavljeni porez na nekretnine napraviti veliki udar na već potonulo gospodarstvo i da sada nije pravi trenutak za donošenje tog zakona. Donese li se, svakako će imati više negativnih nego pozitivnih efekata za gospodarstvo Hrvatske. Ako kroz promjenu zakona dođe do otvaranja našeg tržišta prema tržištima kao što su Rusija, Kina i arapske zemlje, i u mojoj će tvrtki sigurno biti potrebe za dodatnim zapošljavanjem i širenjem poslovanja.

Ne naslućujem nova zapošljavanja ni podizanje standarda tržišnih vrijednosti vatsko tržište zaista malo, nisu obećavajući faktori investitorima. Očekujem poduzimanje brzih i kon-

kretnih koraka po pitanju nesolventnosti koja je sve veća. Za sada ne osjećam da se puno i značajno radi po tom pitanju, pa očekujem da će ona biti još veća u 2013. godini. Nadam se da će se poticaji više osmišljavati u cilju rasta gospodarstva, a ne krpanja nekonkurentnih usluga i proizvoda kao što se to činilo dosad. U 2013. godini očekujem mnogo pametnih, pravovremenih i strateških poteza, no ponajprije od tima MojKvart.hr. Tijekom 2012. napravili smo blago restrukturiranje poslovnih procesa i investi-

rali u unapređenje portala i naših usluga. Stoga u 2013. očekujem blagi rast s obzirom na 2012. godinu. Nadam se da će ova kriza, ako se to tako može reći, jednim dijelom pozitivno djelovati na tržišno poslovanje tako što će tvrtke koje nude neodgovarajuća rješenja jednostavno biti primorane zatvoriti svoja vrata. Što se tiče širenja našeg poslovanja, nadam se da će ulazak u EU omogućiti jednostavnija partnerstva i franšize, ne samo u zemljama EU-a, već i šire zbog većeg povjerenja investitora.

Sergey Yeskov, predsjednik Uprave Zagrebačke pivovare

Širimo proizvodnju i zapošljavamo ljude U 2012. godini Zagrebačka pivovara je imala velika komercijalna ulaganja

Unatoč našim očekivanjima o blagom padu tržišta, bez obzira na dobru turističku sezonu, ekonomska situacija u zem-

Lansirali smo čak 13 novih proizvoda lji i smanjena platežna moć građana utjecali su na pad tržišta piva od oko pet posto. Tijekom 2012. godine Zagrebačka pivovara je imala velika komercijalna ulaganja. Lan-

sirali smo čak 13 novih proizvoda i time postali lider u regiji u inovacijama, odgovorivši na potrebe i želje naših potrošača koje sustavno pratimo. Kao rezultat porastao nam je udjel na tržištu, čime smo vrlo zadovoljni. U 2013. godini, s obzirom na prognoze Vlade o blagom rastu BDP-a, očekujemo stabilizaciju tržišta. Nastavljamo s ulaganjima u komercijalne aktivnosti, usmjerene na razvoj i podršku brendovima, razvoj

ljudi i kvalitetu. Očekuje nas i proširenje proizvodnih kapaciteta, a shodno tome i zapošljavanje novih ljudi.

42 POSLOVNA OČEKIVANJA 2013.

Privredni vjesnik Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

“Smatram da bi se država morala ozbiljno pozabaviti izvoznom strategijom jer je domaće tržište postalo malo.” Vlado Krauthaker, Vinarstvo Krauthaker Tomislav Novačić, predsjednik Uprave Agram životnog osiguranja, Zagreb

Država bi trebala vratiti poticajni porezni tretman Dugoročno, doći će i do promjene samog mirovinskog sustava koji u sadašnjem obliku postaje neodrživ i za državu i za pojedinca Ukupno gledano, smatram da se osiguravateljska branša cijelu 2012. godinu solidno nosila sa svim izazovima gospodarskog okruženja i krize. Ukupno tržište

Ni osiguravateljska djelatnost nije ostala imuna na događaje u gospodarstvu osiguranja jest u padu, prvenstveno generirano padom premije u neživotnim osiguranjima, dok su životna osiguranja unatoč svim izazovima čak i povećala bruto zaračunatu premiju u odnosu na prošlu godinu. Negativan trend u gospodarstvu kao i loša platež-

na moć stanovnika i dalje ostavljaju negativan trend u prodaji ostalih vrsta dobrovoljnih osiguranja, što se ne može reći i za životna osiguranja, a upravo to nam govori o buđenju interesa i prepoznavanju dobrih strana životnog osiguranja kod naših građana uz istodobno jačanje svijesti da se osobno mora preuzeti i briga i odgovornost za vlastitu budućnost. Mene posebno veseli činjenica da je Agram life kroz svih 11 mjeseci 2012. bilježio rast zaračunate bruto premije i ojačao svoju tržišnu poziciju. Ni osiguravateljska djelatnost nije ostala imuna na događaje u gospodarstvu iako ne bilježi značajniji pad. Pitanje je

dokle imunost seže, odnosno gdje i kad počinje borba svakog građanina Hrvatske za osnovnu egzistenciju. Ulazak Hrvatske u EU može ubrzati dva procesa. Prvi, povećanje financijske pismenosti građana, što je osnovni preduvjet da se poveća i udio premije životnih osiguranja u ukupnoj zaračunatoj premiji i veće izdvajanje sredstava u taj segment. Drugi, povećanje konkurencije s drugim društvima, ulazak novih usluga i proizvoda mora natjerati i nas same na kontinuirani razvoj proizvoda i povećanje kvalitete usluge klijentima. Oba ta procesa trebala bi utjecati na svijest države da vrati poticajni porezni tretman

rak s proizvodima koji će klijentu nuditi još više. Pored samih proizvoda, kontinuirano radimo na edukaciji naših djelatnika, čija je stručnost, s obzirom na proizvode koje nudimo, iznimno važpremiji životnog osiguranja u bilo kojem obliku. Dugoročno, doći će i do promjene samog mirovinskog sustava koji u sadašnjem obliku generacijske solidarnosti postaje neodrživ i za državu i za pojedinca. U idućoj godini nastavit ćemo sa širenjem prodajne mreže i, naravno, uvođenjem novih proizvoda. Nakon odličnog uspjeha s jedinstvenom policom A garant, u 2013. godini planiramo snažniji isko-

U idućoj godini nastavit ćemo sa širenjem prodajne mreže i, naravno, uvođenjem novih proizvoda na. Time nastojimo svaki dan svakom klijentu biti što bliže s kvalitetnim savjetom, što je u ovim teškim vremenima vrlo bitno i klijenti to prepoznaju i cijene. Agram životno osigura-

nje godinu će završiti u skladu s planiranim premijskim prihodom. Od proteklih godina nosimo veliku odgovornost u smislu ponavljanja odličnih poslovnih rezultata. Moram napomenuti da je Agram life u 2011. godini bilo društvo s najvećim jamstvenim kapitalom na tržištu životnih osiguranja, uzvisoku razinu likvidnosti i neto dobiti. Također, potrebno je istaknuti da Agram life ima visoku razinu od 178,1 posto kapitalnih zahtjeva prema Solvency II. Za poslovnu 2012. godinu očekujemo ponavljanje dobrih poslovnih rezultata, zadržavanje visoke razine kapitalne adekvatnosti te dobiti.

Vlado Krauthaker, vlasnik tvrtke Vinarstvo i podrumarstvo Krauthaker, Kutjevo

Ozbiljni vinari moraju izvoziti Naši vinari imaju problema jer su nepoznati u svijetu, a različitim kanalima i aktivnostima to je moguće preokrenuti Kad je riječ o proizvodnji grožđa, 2012. godine je u našem vinogorju ali i šire bilo šteta u vinogradima, počevši od hladnoće i mrazeva u zimu i proljeće do velike suše u ljetnim mjesecima. U Kutjevačkom vinogorju urodi su manji između 30 i 50 posto, a dok svi vinogradari ne predaju izvješća o šteti, nećemo imati potpune podatke. S druge strane, nije baš sve tako crno jer je kvaliteta berbe obećavajuća, tako da ovo može biti jedna od boljih godina u zadnjem desetljeću. Kad je riječ o tržištu, mogu reći da kutjevački vinari, a tako i mi, uspijevaju prodati vino. Među prvima smo prije dvije godine korigira-

li cijene, a sada to rade i svi ostali. Primjetan je trend da vinari sve više direktno opskrbljuju restorane bez posrednika, iako dio restorana još uvijek nije shvatio da bi morao korigirati cijene vina i da nisu vremena kada se može samo na vinu zarađivati. Potrebno je balansirati i prilagođavati se situaciji koja i nije baš ružičasta. Gosti su očito promijenili navike, tako da se

okreću više konobama ili obiteljskim ugostiteljskim objektima koji su im cjenovno prihvatljiviji. U našoj tvrtki smo usmjereni na izvoz jer smatram da svaki vinar, osim malih, mora izvoziti više od 30 posto proizvodnje. Mali vinari mogu prodati značajan dio na kućnom pragu. Smatram da bi se država morala ozbiljno pozabaviti izvoznom strategijom jer je domaće tržište postalo malo. Jedan od načina je preko Udruženja vinara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, a postoji i velika mogućnost preko Ministarstva turizma. Naši vinari imaju problema jer su nepoznati u svijetu, a različitim kanalima i aktiv-

nostima to je moguće preokrenuti. Kvalitetu imamo, ali je još vani ne možemo cjenovno valorizirati. Što se tiče porezne politike, mislim da vinari sve teže mogu pratiti zahtjeve države. Kad je riječ o fondovima Europske unije, imamo

Vinari nisu više bogati ljudi nego životare vinare koji su završili investicijski ciklus pa ne očekuju puno od njih, a s druge strane oni vinari koji čekaju ta sredstva suočit će se sa zahtjevnom i složenom procedurom. Mislim da vinari nisu pripremljeni za te

izazove, a usuđujem se reći da vinari nisu više bogati ljudi nego životare. Vlada svojim mjerama može ublažiti posljedice krize, a ključno je da raznim aktivnostima osposobi domaće vinare za svjetsko tržište, odnosno može ih raznim olakšicama i oslobađanjem dijela troškova učiniti konkurentnima. Mi svake godine ulažemo u tehnologiju, zapošljavamo nove ljude, podižemo nove nasade. Tako ćemo se ponašati i iduće godine. Moja je procjena da će se tržište već 2017. godine stabilizirati i da neće biti viška grožđa. Isto tako, udruženja vinara postaju jako važna za vinare i bit će sve važnija.

www.privredni.hr Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

“Potrebno je jako paziti da se smanjuju samo oni troškovi koji ne utječu na pad potrošnje.” Ivica Max Krizmanić, Hotel Esplanade Ivica Max Krizmanić, generalni direktor Hotela Esplanade, ZAGREB

Sanja Vuković Veić, direktorica tvrtke Sajam Split, split

Treba nam zdrava klima za nova U 2013. idemo s prokušanim, ulaganja uspješnim projektima Nužne su nam investicije koje će otvarati nova radna mjesta za poslove koji će generirati zaradu i otvaranje novih poslova

Povećanje poreza na dodanu vrijednost, poskupljenje energenata, pad bruto domaćeg proizvoda za više od dva posto, porast nezaposlenosti, nastavak povećanja krize u eurozoni te još brojni drugi negativni trendovi koji su nas pratili u 2012. godini pridonijeli su padu potrošnje u Hrvatskoj, ali i u svijetu. Usprkos tome 2012. završit ćemo s porastom zarade od noćenja za šest posto, i to 4,6 posto s porastom u popunjenosti i povećanjem prosječne cijene noćenja od 1,5 posto. Kriza se najviše odrazila na pad dolaska poslovnih gostiju, i to većinom poslovnih grupa koje uz noćenja unajmljuju dvoranu za sastanke, koriste opremu te hranu i piće. Taj smo pad nadoknadili individualnim dolascima

turista koji su, zbog krize u ostatku svijeta, odlučili promijeniti naviku odlaska u poznata turistička odredišta i upoznati nešto novo te doći u Zagreb. Prilagodbom cijena tržištu, a opet pružanjem vrhunske usluge i održavanjem visoke razine kvalitete uspjeli smo povećati zaradu i u odjelu hrane i pića u restoranskom dijelu, dok se u banketnom dijelu primijetio osjetan pad prihoda uslijed već spomenutog pada u poslovnim grupama. U 2013. hitno su potreb-

Smatram da je bitno održati stabilnost domaće valute ne dodatne reforme kako bi se napravila zdrava klima za nova ulaganja. Treba napraviti sistem u kojem se neće događati da nam zbog određenih lokalnih pojedinaca i njihovih sitnih interesa investicije čekaju ili odlaze u neke druge zemlje. Nužne su nam investicije koje će otvarati nova radna mjesta

za poslove koji će generirati zaradu i otvaranje novih poslova. Pozdravljam uvođenje Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, mislim da će pridonijeti znatno većem punjenju proračuna. Nadam se i da će to biti popraćeno smanjenjem još uvijek velikih parafiskalnih davanja od kojih se ne generiraju nova ulaganja. Potrebno je jako paziti da se smanjuju samo oni troškovi koji ne utječu na pad potrošnje. Smatram i da je bitno održati stabilnost domaće valute. Sljedeće godine u Hotelu Esplanade očekujemo rast ukupne zarade od osam posto. Predviđamo nastavak porasta individualnih dolazaka, ali i poslovnih grupa te ulaskom Hrvatske u EU i povećanje diplomatskih aktivnosti i posjeta stranih delegacija. Na tržištu smo se pozicionirali kao jedini visokokvalitetan luksuzni hotel s pristupačnim cijenama. Mnogo ulažemo u promociju hotela te Zagreba kao destinacije.

Novca je na globalnom tržištu sve manje i svaka se investicija gleda s oprezom i pod velikim povećalom Kako smo i očekivali, 2012. godina je bila još izazovnija od prethodne. Uloženo je jako puno truda kako bismo postigli rezultate sajmova GAST i SASO na razini lanjskih godina. To je iziskivalo uvođenje inovacija, novih pristupa i ponuda prema tvrtkama i partnerima. No, stoga su upravo ti novi segmenti postigli vrhunske rezultate i zabilježili porast, a tu posebno ističem sektor obnovljivih izvora energije. Generalno gledajući, sajmovi u organizaciji tvrtke Sajam Split zadržali su vodeću poziciju kao mjesto susreta gospodarstvenika Hrvatske i regije. Želim da 2013. bude godina zaokreta i pozitivnih promjena u gospodarstvu, koje svi tako priželjkujemo. Ipak, koliko će se to ostvariti, pokazat će vrijeme, a realnost će diktirati uvjeti na tržištu, kako na domaćem tako i na inozemnom, jer nismo izolirani od makroekonomskih utjecaja cijele regije i Europe. Veliki utjecaj na gospodarstvo i regulativu

U planu su i novi sajamski projekti jer si ne smijemo dopustiti stagnaciju imat će ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Zasigurno će se morati napraviti i veliki rezovi u državnom aparatu. Pozdravljam Zakon o poticanju investicija koji će, nadam se, stvoriti uvjete za njihovo privlačenje. Smatram da će priljev investicija biti dosta usporen zbog situacije na globalnom tržištu i krize u eurozoni, jer je novca na globalnom tržištu sve manje i svaka se investicija gleda s oprezom i pod velikim povećalom. Ukratko, i dalje smo u razdoblju bolnih rezova na svim razinama, pronalaženja pros-

peritetnih tržišnih niša, dugoročnog odricanja i prilagođavanja tržišnim uvjetima. Ipak, za bilo kakve promjene trebat će dosta vremena da se vide konkretni rezultati. O nekom većem zapošljavanju teško je govoriti bez subvencija države, koja bi trebala sustavno poticati zapošljavanje i smanjiti postojeće velike namete za poslodavce. U 2013. idemo s prokušanim, uspješnim projektima, našim prepoznatljivim brendovima, sajmovima SASO i GAST. Pod okriljem tih sajmova organizirat ćemo i nove, specijalizirane manifestacije, nove događaje poput organizacije susreta poduzetnika s izvršnom i zakonodavnom vlasti, potom prve Dane turizma... Organiziranje konferencija i stručnih skupova i dalje je naša snaga jer smatramo da je znanje ključ za razvoj svakog poduzetnika. U planu su i novi sajamski projekti jer u doba krize ne smijemo dopustiti stagnaciju, koja dugoročno znači pad.

Srđan Oreb, direktor Badela 1862, ZAGREB

Prva tvrtka na novom tržištu nema pravo na grešku Medalja uvijek ima dvije strane: ako nemamo podršku države, treba je znati tražiti, a kad je dobijemo, treba je znati opravdati Badel 1862 je ušao u pionirski pothvat u Kini, na ogromno tržište s ogromnim potencijalom. Prvi pokazatelji u 2012. godini daju nam za pravo očekivati da bi se taj pothvat mogao odvijati u vrlo pozitivnom smjeru. Najvažnije je da smo htjeli svojim primjerom pokazati da nam nije cilj samo ostvariti interese Bade-

la 1862, nego i pokušati svi zajedno nastupiti na novom tržištu. U Kinu smo povukli za sobom još 23 male vinarije sa 75 različitih etiketa, otvarajući mogućnost da i manje tvrtke na krilima naše investicije otvore sebi prostor za izvoz. Prije nepunih mjesec i pol dana otvorili smo i Hrvatski vinski klub u Kini, re-

prezentativni prostor od 1200 četvornih metara, koji je na raspolaganju čitavom hrvatskom gospodarstvu, jer je i zamišljen kao centar za podržavanje gospodarske suradnje. Iz iskustava koje smo dosad imali, mislim da bi nam hrvatska gospodarska diplomacija ipak mogla više pomoći, ali i svatko od nas ima veliku odgovor-

nost kada kao prvi ulazimo na neko tržište. Prva

Hrvatska gospodarska diplomacija bi nam mogla više pomoći tvrtka koja dolazi na neko novo tržište iz države veličine Hrvatske ima od-

govornost da taj prvi posao napravi uspješno, jer nema pravo na grešku.

Ako prva tvrtka, neovisno o angažmanu politike i gospodarske diplomacije, iza sebe ostavi repove, zatvaraju se vrata svima onima koji bi eventualno mogli taj posao uspješno odraditi. Medalja uvijek ima dvije strane: ako nemamo podršku države, treba je znati tražiti, a kad je dobijemo, treba je znati opravdati.

44 POSLOVNA OČEKIVANJA 2013.

Privredni vjesnik Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

“Kad nije utemeljen na realnim predviđanjima, optimizam male poduzetnike lako dovede u teško premostive poteškoće.” Boris Močinić, Zdravi i vitki Boris Močinić, vlasnik i direktor tvrtke Zdravi i vitki, zagreb

Moj pogled na 2013. godinu

Mario Aunedi Medek, predsjednik Hrvatske udruge komunikacijskih agencija, zagreb

Nadamo se blagom oporavku

Vrhunac loših trendova očekujem u prvoj polovini sljedeće godine, a s početkom turističke sezone opet će rasti sve što treba rasti Od pristupa Europskoj uniji mogli bismo imati više posla s obzirom na ulazak preostalih velikih igrača i EU projekte premostive poteškoće, pa četka recesije. Konkretno, financirane iz pretpristupnih i regionalnih fondova svi mi koje imamo više iskustva s raznim promjenama uvjeta privređivanja - a i nakon višegodišnjeg silaznog trenda koji se ogleda i u padu potražnje i u korekciji cije-

Kao mikropoduzetnik s preko dva desetljeća manje ili više uspješnog snalaženja na tržištu, očekujem da u drugoj polovini 2013. stvari konačno krenu na bolje. Ovo razmišljanje ne temeljim na pukim željama ili s vječnom nadom u bolje sutra, nego na utjecaju BDP-a na sve nas koji žive od usluga koje nisu egzistencijalno neophodne. Kad nije utemeljen na realnim predviđanjima, optimizam male poduzetnike lako dovede u teško

Očekujem da u drugoj polovini 2013. stvari krenu na bolje na usluga - vrlo oprezno pristupamo svim najavama koje nas očekuju. Krizno doba je poticajno za afirmaciju zanemarenih ili nedovoljno iskorištenih potencijala, što je dobro za naš osobni razvoj, a i korisnici usluga dobivaju kvalitetniju i povoljniju uslugu nego prije po-

u kozmetičkoj i wellness branši predugo trajanje krize se ogleda i u sve češćem prelasku u sivu zonu. PDV od 25 posto u kombinaciji s kartičarskim provizijama za male korisnike čini teško nosivo breme za one koji legalno pružaju usluge, u konkurenciji s onima koji nemaju takvih opterećenja. Vrhunac loših trendova očekujem u prvoj polovini sljedeće godine, kada će zbog nužnih reformi u oba sektora doći do daljnjeg produbljivanja krize, a s početkom turističke sezone, uz pojačanu investicijsku aktivnost i uz efekte koje sa sobom donosi ulazak u EU, konačno ćemo dočekati pozitivne trendove odnosno opet će rasti sve što treba rasti.

Lara Liović Nadaždi, direktorica Ladarice, čepin

Odlučili smo biti optimističniji Očekujemo više razumijevanja za one koji žele, hoće i hrabri su raditi Ova je godina za našu tvrtku koja se bavi komunikacijama i transferom tehnologija bila vrlo dobra i produktivna. Smirili smo naše poslovanje, istraživali, povezivali ljude, registrirali svoje intelektualno vlasništvo i krenuli u izrade prototipova, kako bismo osigurali sigurnost našeg daljnjeg poslovanja. Mislim da je ova gospodarska, ali ujedno i moralna kriza natjerala dobar dio hrvatskog gospodarstva da se okrene sebi i istraži svoje potencijale. Ove godine došli smo do prototipa naših projekata desalinizatora morske vode, projekta toplinske pumpe voda-voda. Vjerujem da ćemo u idućoj go-

dini omogućiti tim proizvodima izlazak na tržište. Kako dolazimo iz istočnog dijela Hrvatske, Slavonije - gdje pesimizam, posebice u gospodarstvu, već dugo vlada, odlučili smo biti optimistični, vedriji, i pomaknuti se iz regionalne izoliranosti i na taj pozitivan način pronaći put do nastupa na širem tržištu. Iduće godine, iskreno rečeno, dočekujemo s puno

optimizma. Očekujemo više razumijevanja za one koji žele, hoće i hrabri su raditi. Isto tako moram priznati da više očekujem za one koji na etičniji način pristupaju poslu i svojim poslovnim partnerima. Ljudi se trebaju promijeniti iznutra. Isto tako

Više očekujem za one koji etičnije pristupaju poslu za očekivati je da se nešto pokrene i u manjim sredinama te malim i srednjim poduzećima. Ona su ionako najvitalniji dio gospodarstva, najbrže reagiraju na promjene i otporna su na sve što ih pogađa.

Godina na izmaku bila je teška. Sektor odnosa s javnošću primarno je vezan uz gospodarstvo koje bilježi pad BDP-a četvrto tromjesečje zaredom. Posljedično, klijenti iz privatnog sektora očekuju više za manje, a odlukom Vlade iz srpnja zabranjen je rad agencija za odnose s javnošću s tijelima državne uprave i državnim institucijama. Tom odlukom je gotovo zatvorena mogućnost poslovanja s državom koja u ukupnom BDP-u sudjeluje s više od 50 posto. Mnoge su agencije članice HUKA-e bile prisiljene dodatno rezati troškove poslovanja, dok je konkurencija istovremeno postala još veća. Neki planovi usmjereni na investiciju u nove usluge ili stručno usavršavanje zaposlenih ostali su neostvareni. Očekujemo da će i 2013. biti teška godina, no u

skladu s Vladinim predviđanjima o rastu BDP-a nadamo se blagom oporavku. Od pristupa Europskoj uniji mogli bismo imati više posla s obzirom na ulazak preostalih velikih igrača i EU projekte financirane iz pretpristupnih i regionalnih fondova. U početku, nakon ulaska u Europsku uniju, još barem šest mjeseci do godine dana moći ćemo koristiti pretpristupne fondove, ali i one namijenjene zemljama članicama. Od ekonomske i porezne politike očekujemo dodatno rasterećenje gospodarstva, smanjenje

ukupne cijene rada, fleksibilniju mobilnost radne snage te poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva. Izlazak iz krize vidimo u poreznom rasterećenju, direktnim stranim investicijama, aktivnom poticanju razvoja malog i srednjeg poduzetništva, izvozu, stvaranju uvjeta za povećanje osobne potrošnje te smanjivanju i unapređenju javne uprave. Nadamo se pred-

Izlazak iz krize vidimo, među ostalim, i u poreznom rasterećenju viđenom blagom gospodarskom rastu i barem simboličnom rastu prihoda, svjesni da će se pozitivni pomaci početi bilježiti tek krajem 2013. godine.

Goran Jurišić, predsjednik Uprave Jadranskog osiguranja, Zagreb

Ugovaraju se zakonski obvezna osigu I tijekom ove godine zapošljavali smo nove djelatnike, radilo se na širenju Kao najpozitivnije događaje izdvojili bismo one vezane uz rad našeg Društva, a odnose se na rezultate našeg poslovanja odnosno njegovu stabilnost unatoč nepovoljnom gospodarskom okruženju. Jadransko je prvih devet mjeseci ove godine završilo sa 78.429.845 kuna dobiti. I tijekom ove godine zapošljavali smo nove djelatnike, radilo se na širenju naše prodajne mreže, podizanju kvalite-

te naših osiguravateljskih usluga. Loša gospodarska situacija zasigurno je najveća prepreka daljnjem razvoju tržišta osiguranja. Kao i zadnjih par godina, i dalje je situacija takva da se uglavnom ugovaraju zakonski obvezna osiguranja, dok se dobrovoljne iako osiguranicima neupitno korisne vrste osiguranja ostavljaju za bolja vremena. Ukidanje poreznih olakšica na dobro-

voljna zdravstvena i životna osiguranja dodatna je otežavajuća okolnost koja negativno utječe na razvoj tržišta dobrovoljnih osiguranja, pa tako i trži-

www.privredni.hr Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

“Kolegama poduzetnicima mogu savjetovati da ne slušaju pojedince koji im dolaze i nude izradu kojekakvih projekata po proviziji.”Goran Šutalo, Color Emajl GORAN ŠUTALO, DIREKTOR COLOR EMAJLA, POŽEGA

Milan Grabovac, Vinarija Grabovac, Donji proložac

Već godinama znamo što je EU tržište

Spremni smo za europsko tržište

Naša država još nije napravila program kojim bi nas privrednike konkretno uputila i podučila kako možemo sudjelovati u brojnim projektima i fondovima EU-a Color Emajl se orijentirao na europsko tržište i prema ostvarenim rezultatima u našoj branši, mi ne osjećamo krizu nego imamo stalni rast. K tome, prema svim informacijama i naznakama za sljedeću godinu, ne da očekujemo neke negativne promjene, nego očekujemo još veću potražnju od onoga što realno možemo proizvesti. Ove godine smo u odnosu na prethodnu 2011. dignuli proizvodnju za više od 20 posto. U sljedećoj 2013. očekujemo sličan rast i nemamo nikakvih naznaka da bi nešto trebalo biti drugačije. Što se očekivanog ulaska Hrvatske u Europsku uniju tiče, ne očekujemo nikakve promjene u svom radu. Dapače, to će nam možda biti svojevrsna olakšica i pomoć kada je riječ o sadašnjim carinskim regulativama. Mi jesmo povlašteni uvo-

znici i izvoznici, ali imamo i onaj dio carine koja ide prema EU-u. U budućnosti toga neće biti, pa će nam biti bolje. Ono što nam je vrijedno u tom smislu svakako je činjenica da ćemo ubuduće moći participirati u europskim fondovima kako bismo dobili poticaje da možemo proširiti proizvodnju. Upravo u tome vidim šansu svoje tvrtke. Color Emajl je već više godina prisutan na tržištima EU-a. Kolegama poduzetnicima mogu savjetovati da ne slušaju pojedince koji im dolaze i nude izradu kojekakvih projekata po provi-

ziji. Nažalost, naša država još nije napravila program kojim bi nas privrednike konkretno uputila i podučila kako možemo sudjelovati u brojnim projektima i fondovima EU-a. Za to ne bi trebali nikakvi posrednici. Konkretno, mi već sada znamo kako ćemo sljedeće godine predstaviti svoje proizvode europskom tržištu na tamošnjim vodećim sajmovima kao što je onaj u Frankfurtu. Osim toga, planiramo izvozni iskorak i prema istočnom dijelu EU-a te ćemo svoje proizvode predstaviti i na jednom od najjačih tamošnjih sajmova kako bismo proširili vlastito tržište. Kada je o ulozi naše države riječ, mogu samo reći kako previše kasni s poticajima prema konkretnim proizvođačima i ne čini ništa pozitivno za one koji stvaraju novu vrijednost i koji se znaju nositi s europskim tržištima.

ranja; sve drugo čeka bolja vremena naše prodajne mreže, podizanju kvalitete naših osiguravateljskih usluga šta osiguranja općenito. I dalje je prisutan velik problem s neosiguranim vozilima koja svakodnevno sudjeluju u prometu, gdje u sljedećoj godini očekujemo konkretniju inicijativu i reakciju nadležnih organa, koja je do sada nažalost izostala. Također, pitanje zakonske regulative i uloge države gorući su problemi s kojima se već duže vremena susreću osiguravatelji. Kao što uvijek ističemo, u

sektoru osiguranja od države, odnosno nadležnih tijela očekujemo aktivnu ulogu. Tako bi se ostvarila stabilnost tržišta i postavila jasna pravila za sve sudionike na tržištu. Tržište osiguranja mora biti uređeno prema jasno definiranim pravilima, stabilno, a osiguravateljska društva kao značajni gospodarski sudionici moraju biti prepoznati kao faktor stabilnosti u gospodarstvu. Skori

ulazak Hrvatske u EU će zasigurno donijeti dosta novoga na hrvatsko tržište osiguranja, a posebno izazove. Pod izazovima ne mislim samo na nova tržišta i uvođenje novih proizvoda već i promjenu konkurentskih odnosa na hrvatskom tržištu. No, potencijalni dolazak konkurencije zasigurno neće u startu ostvariti neki značajni efekt. Način njihovog poslovanja zasigurno će ovisiti o zakonskoj re-

Za europsko tržište pripremili smo se podizanjem novih nasada u zadnjih nekoliko godina Iako je ta fraza već izlizana, doista vrijedi da je kriza zapravo prilika. Onaj tko se pripremio na krizu, segmentirao svoje proizvode i prilagodio se tržištu, taj krizu dobro podnosi. U takve ubrajamo i sebe. Pretežno smo se orijentirali na prodaju vina u srednjoj Dalmaciji tijekom turističke sezone, te jednim dijelom na

Doista vrijedi da je kriza zapravo prilika izvoz. Kod ostalih vinara ima i “punih bačava’’, ali nadam se da će napori koje poduzimamo s Udruženjem vinarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori uroditi plodom i da će se kroz marketinške aktivnosti povećati hrvatski izvozi vina i tako barem jednim dijelom riješiti taj problem. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju dobit ćemo veću konkurenciju na hrvatskom tržištu, ali će

gulativi, čije promjene tek očekujemo. Potrebna nam je snažna osiguravateljska udruga, s transparentnim pristupom, koja će u prvom redu zastupati interese osiguranika i osiguravatelja, raditi na promicanju struke, edukaciji i razvoju osiguravateljske kulture. Svoju ponudu svake godine nadopunjujemo uvođenjem novih proizvoda, prvenstveno dobrovoljnih osiguranja. Tako i za sljedeću godinu pripremamo novi proizvod s kojim ćete biti uskoro upoznati. Godina koja je pred nama zasigurno neće donijeti

nam biti i lakše izvoziti vina. Sada prilikom izvoza nailazimo na dosta birokratskih prepreka i papirologije, tako da je skupo izvoziti manje količine vina, pogotovo premium vina kakva proizvodi većina vinara izvoznika. Sve nam to jako povećava troškove i u konačnici cijenu vina na stranom tržištu. Ulaskom u EU te će barijere nestati i mislim da će to biti pravi trenutak za izvoz hrvatskih premium vina. Mi smo za to spremni. Za europsko tržište pripremili smo se podizanjem novih nasada u zadnjih nekoliko godina, za što smo koristili i poticaje iz operativnih programa Vlade. Posebno bih istaknuo vinograd na melioriranom kršu na brdu iznad Imotskog polja, koji tek počinje donositi prvi urod. Uz našu autohtonu sortu kujundžušu i poznatu liniju crnih vina Modro jezero, ponudu proširujemo s vinom Pošip/Žilavka,

promjene nabolje, već će se postojeća gospodarska kriza produbiti. Osiguravateljsku branšu očeku-

Osiguravateljska društva kao značajni gospodarski sudionici moraju biti prepoznati kao faktor stabilnosti u gospodarstvu je daljnje prestrojavanje, te porast konkurencije u profitabilnijim segmentima poslovanja.

koje dolazi iz mladog nasada posađenog 2009. Vjerujemo da će europsko tržište prepoznati i naš Chardonnay sur lie, ozbiljno vino koje je odležalo na talogu godinu dana, kao i naša dva pjenušca, bijeli i rose. Skriveni adut nam je crljenak, autohtona sorta iz koje su potekli zinfandel i primitivo. Uskoro na tržište izlazi

Skriveni adut nam je crljenak, autohtona sorta naša prva berba crljenka iz vinogorja Trogir-Kaštela. Uvjereni smo da će crljenak biti otkriće na vinskom tržištu.

Najavljena potencijalna prodaja CO-a donijet će neke nove momente na tržište osiguranja, kao i jačanje tržišne utakmice između sudionika. Što se tiče Jadranskog osiguranja, unatoč nepovoljnom gospodarskom okruženju, kao i svake godine planove postavljamo ambiciozno: sačuvati postojeći kvalitetni portfelj, povećati razinu usluge uz nove proizvode koji su u pripremi, povećati dobit, nastaviti s investicijama i naravno u svakom trenutku biti dobar poslodavac. To su samo neki od naših ciljeva.

46 POSLOVNA OČEKIVANJA 2013.

Privredni vjesnik Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

“Domaći cement stalno gubi na konkurentnosti zbog parafiskalnih davanja koja konkurencija iz regije i EU-a ne mora snositi.” Trpimir Renić, Cemex Hrvatska Trpimir Renić, predsjednik Uprave Cemexa Hrvatska, Kaštel Sućurac

STJEPAN GETOŠ, PREDSJEDNIK SKUPŠTINE OTOS-a, OSIJEK

Rješenje je u reformama

Strah me 2013. godine

Uz olakšavanje ulaska stranih investicija u Hrvatsku, od presudne Nužno bi bilo uvesti plaćanje poreza tek kada i mi naplatimo je važnosti poslovanje na uređenom i konkurentnom tržištu svoja potraživanja Situacija u gospodarstvu trenutačno za većinu gospodarskih subjekata, pa tako i za nas, nije nimalo laka. Građevinski sektor jedan je od onih najjače pogođenih krizom, a skori oporavak se, nažalost, ne nazire. Kad govorimo o cementnoj industriji, podaci govore da se potrošnja cementa u Hrvatskoj otkako je kriza počela gotovo prepolo-

Vjerujem da će Vlada nastaviti rad na privlačenju stranih ulagača vila. Konkretno, u 2008. godini domaća potrošnja premašivala je tri milijuna tona, a procjenjuje se da će se u 2012. potrošnja zaustaviti na tek oko 1,5 milijuna tona cementa. Dio pada na domaćem tržištu nadoknadili smo izvozom, no u obujmu prodaje dijelimo sudbinu građevinskog sektora. Posebno nas zabrinjava porast uvoza cementa koji trenutačno čini gotovo 20 posto tržišta u Hrvatskoj. Vjerujem da svi igrači na tržištu spas vide u porastu izravnih stranih investicija, a za građevinsku industriju to bi značilo pokretanje velikih infrastrukturnih projekata koji bi dali zamašnjak i našoj proizvodnji. Cemex Hrvatska je i dalje vodeći proizvođač na domaćem tržištu s gotovo 40 posto tržišnog udjela, ali naša konkurentnost dolazi u pitanje kad je riječ o ulasku na jedinstveno europsko tržište. Naime, domaći cement stalno gubi na konkurentnosti zbog različitih parafiskalnih davanja koja konkurencija

iz regije i Europske unije ne mora snositi. Iako konkretniji rezultati nisu bili vidljivi tijekom 2012. nadam se i vjerujem da će Vlada nastaviti rad na privlačenju stranih ulagača. Nažalost, te dobre namjere koje bi trebale olakšati ulaganja najčešće se ne realiziraju. Posebno se to odnosi na županijsku i lokalnu razinu gdje nema volje da se ulagačima olakša pristup. Upravo stoga ono na čemu trebamo aktivno raditi jest mijenjanje ulagačke klime, ali i jačanje razumijevanja javnosti o tome što ulaganja i pokretanje poduzetništva zaista znače, odnosno koje koristi mogu donijeti. Vladini planovi i dalje su ambiciozni i nadam se da ćemo uskoro vidjeti da se ostvaruju uvjeti za njihovo pokretanje. Bilo kakav napor da se omogući zamah gospodarstvu i da se otvori prostor za dolazak stranih ulagača bit će dobrodošao. Vjerujem da rješenje za izlaz iz sadašnje situacije leži u reformama koje će omogućiti da se ulaganja realiziraju uz minimalne administrativne napore. Osim omogućavanja olakšanog ulaska stranih investicija u Hrvatsku, od presudne je važnosti poslovanje na uređenom i konkurentnom tržištu prema zakonima i propisima usklađenim s europskim i međunarodnom standardima na ko-

jem se ti standardi poštuju. Vjerujem da će vlasti nastaviti dalje raditi na osiguravanju takvih standarda na našem tržištu jer će ono od srpnja biti dio jedne mnogo veće utakmice. Nadam se i da će Vlada nastaviti raditi na inicijativama kojima će se smanjiti ukupno porezno opterećenje, a posebno porezi i davanja na rad koji i najuspješnija poduzeća čine nekonkurentnima. Ako za to bude uvjeta, iduće ćemo godine raditi na proširivanju poslovanja i zapošljavanja ljudi. No, u sadašnjim okolnostima naša će poslovna politika ostati konzervativna. Usredotočit ćemo se na zadržavanje vodećeg položaja u regiji na tržištu cementa te pronalaženje izvoznih odredišta, a već godinama radimo i na osvajanju većih udjela na tržištu betona i agregata. Ponudom sve specifičnijih proizvoda koji će zadovoljiti i najizbirljivije kupce, poput različitih vrsta dekorativnih betona, nastojat ćemo privući i nove klijente. Kroz tehničku podršku pružamo i stručne savjete za primjenu naših proizvoda, što naši kupci prepoznaju i cijene. Također, aktivno ćemo se baviti promoviranjem betona kao održivog građevinskog materijala čija upotreba donosi niz prednosti pred nekim tradicionalnim materijalima, primjerice pred asfaltom pri izgradnji kolnika. I dalje ćemo raditi na smanjenju troškova kroz veću produktivnost, efikasnije korištenje energije i materijala, a nastavljamo i s politikom suradnje sa sve većim brojem kvalitetnih domaćih dobavljača.

Radim od 1963. godine i niti jedna godina nije dočekana bezbrižno, pa tako ni 2012. Iskustva nas upozoravaju da svaku godinu ocjenjujemo realno, ali još realnije i s velikom dozom odgovornosti donosimo planove. Ta iskustva smo koristili i u planiranju 2012. godine. Ukupni prihod je rastao po stopi od nepunih 112 indeksnih bodova i to bi radovalo kada bi troškovi pratili barem približnu stopu. Opterećenja gospodarstva su na granici izdržljivosti. Politika upravlja pojedinim važnim faktorima koji utječu na gospodarstvo ali i stanovništvo, ne vodeći brigu ni o gospodarstvu niti “štiteći“ stanovništvo. Posljedica toga je enormno povećanje cijena energenata i ostalih davanja u jednoj godini. Zahvaljujući velikom trudu svih zaposlenika ukupni prihod naše tvrtke bilježi blagi rast, ali troškovi i nelojalna konkurencija nam sav taj trud i rad obezvrjeđuju. Plaće realno padaju već godina-

ma, a profit se spušta na niske grane koje ne mogu jamčiti održivi razvoj. Što reći o očekivanjima kada se sve svodi na puko preživljavanje. Mi privrednici se bojimo svake nastupajuće godine, ali 2013. godine me je naprosto strah. Poučeni iskustvom, sve mjere koje mogu unaprijediti kakvu takvu budućnost još oštrije provodimo. Bavimo se djelatnošću koja na žalost nema izvoza jer je specifična i ograničena na krajnje korisnike iz regije s dodatnim potrebama osoba s invaliditetom. Od 1. siječnja 2013. uvodi se porez na medicinska i ortopedska pomagala što

Što reći o očekivanjima kada se sve svodi na puko preživljavanje iziskuje dodatna obrtna sredstva koja moramo angažirati u plaćanje poreza prije nego što nam računi budu plaćeni. Nužno bi bilo uvesti plaćanje poreza tek kada i mi naplatimo svoja potraživanja. Dobrobit pristupa EU-u nam je velika nepoznanica. Znamo jedino da su naši zaposlenici vrlo produktivni, ali i pored toga plaća zaostaje što govori o opterećenju gospodar-

stva. U uslužnoj djelatnosti kakva je naša, velika ulaganja u tehnologiju ne bi pratila cijene naših proizvoda i prinuđeni smo prihod ostvarivati s više rada na manje naprednoj tehnologiji. Naša očekivanja od mjera državne vlasti su prilično skromna. Ono što je vlast trebala učiniti na vrijeme a nije - sada se teško može popraviti. Mi u EU ulazimo nepripremljeni i jedino što imamo je naša sposobnost boriti se dodatnim naporima i odricanjima, unapređivati tehniku i tehnologiju i tako parirati razvijenoj konkurenciji EU-a. Dakle, jedino nam za „slobodno“ raspolaganje ostaje plaća za radnike i to je žrtva koju podnosimo već godinama unazad. Što se predstojeće godine tiče, očekujemo ukidanje administrativnih i ostalih barijera u komunikaciji s EU-om. Odnjegovali smo i obrazovali zaposlene koji se mogu nositi s konkurencijom u EUu. Naš temeljni proizvod su usluge i uvjereni smo kako će to biti prepoznato i na tom velikom tržištu. OTOS je navršio 67 godina, „star“ je ali žilav, i siguran sam da će ne samo doživjeti duboku starost već i opstati s vrijednim radnicima koje podmlađuje i obrazuje.

www.privredni.hr Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

“Najvećem rastu nadam se na europskim perifernim tržištima koja trenutačno investitori zaobilaze u širokom luku.” Petar Vlaić, Erste OMF Ivan Džaja, predsjednik Uprave Tromonta, Split

Vanja Sertić, osnivač KupiMe Grupe, zagreb

Pripremamo se za ozbiljniji izvoz Ipak ima uspješnih tvrtki Od ulaska u EU očekujemo dosta jer se sa svojim proizvodnim pogonom i proizvodima već dugo pripremamo za to tržište

Radno je zakonodavstvo na putu da postane još primjerenije trendovima u gospodarstvu

Svi znamo da je odlazeća poslovna godina bila vrlo teška, a pogotovo je teško bilo poslovati u graditeljskom sektoru. Nadolazeća 2013. bit će možda još i teža i mogla bi biti pogubna za graditeljski sektor. U idućoj godini nastavit će se borba za tržište i za svaki posao jer je očito posla sve manje. Kad je riječ o Tromontu,

Ocjene poslovne 2012. godine ovise o pojedinim granama djelatnosti te samom subjektu – kreću se od onih zabrinjavajućih, preko razumno optimističnih, pa sve do pojedinih pozitivnih primjera. Veseli me što KupiMe

Od države u idućoj godini ne očekujem puno možemo reći da smo zadovoljni 2012. godinom jer su nam svi pokazatelji u odnosu na 2011. godinu porasli. Zaposlili smo tridesetak novih radnika, imali smo veći promet... Uspjeli smo jer smo kvalitetno disperzirali poslovanje tvrtke, a pogotovu sam zadovoljan jer smo napravili izvrsne temelje za iduće razdoblje tako da imamo sjanu perspektivu.

U idućoj godini bili bismo zadovoljni kada bismo zadržali ovogodišnje parametre. Država bi morala iduće godine restrukturirati nekoliko velikih građevinskih tvrtki poput Konstruktora, Dalekovoda, Ingre... I to očekujem jer bez tih tvrtki gubimo znanja i dugo godina nagomilano iskustvo, odnosno know-how. Bojim se da će se i u najoptimističnijem scenariju, kad je riječ o poduzećima, povećati nezaposlenost. Podržavam opredjeljenje Vlade za pokretanje infrastrukturnih projekata u energetskom sektoru, no za sada nema naznaka da bi to moglo biti uskoro. Što se tiče ostalih vrsta pomoći gospodarstvu, nisam optimist jer je država sama u velikim problemima i od države u idućoj godini ne očekujem puno. Od ulaska u Europsku uniju očekujemo dosta jer se sa svojim pro-

izvodnim pogonom i proizvodima već dugo pripremamo za to tržište. Odškrinuli smo vrata i očekujem da ih širom otvorimo. Pripremamo se za ozbiljniji izvoz. Plan nam je zadržati postojeću zaposlenost. Optimist sam i iz razloga što naše

Nadolazeća godina bit će možda još i teža i mogla bi biti pogubna za graditeljski sektor reference jamče dobivanje i nekih novih poslova, a imamo dio i prijelaznih radova koje smo započeli u ovoj godini.

Namjeravamo zadržati svoju poziciju lidera na području grupne kupnje u regiji Grupu mogu svrstati u ovu posljednju skupinu te što predstavljamo primjer kako je i u danim okolnostima moguće napredovati. Dakle, uspješnih ipak ima, i to – čini mi se – ponajprije kod manjih i inovativnih, manje inertnih tvrtki, s hrabrijim menadžmentom i u dominantno tehnološkim i komunikacijskim djelatnostima. Također, u 2012. godini napravljeni su veliki po-

maci u zakonima vezanim uz poticanje ulaganja i uspostavljanje kvalitetnog investicijskog okruženja, a radno je zakonodavstvo na putu da postane još primjerenije trendovima u gospodarstvu. Kad ste provodili anketu o očekivanjima za 2012., gospodarstvenici su nabrojali šest prioriteta koji će omogućiti izlazak iz krize. Zanimljivo je kako se na prvom mjestu nalazi smanjivanje poreza i doprinosa na radnu snagu. Ti su porezi i doprinosi u 2012. smanjeni, ali sami gospodarstvenici to nisu pretvorili u bolje poslovne rezultate. Na preostalim se prioritetima – rješavanje nelikvidnosti, smanjivanje državne administracije i privlačenje inozemnih investicija – trenutačno radi. Za još vidljivije učinke će ipak trebati malo pričekati. Ponajprije očekujem da će zakonodavna, mone-

tarna i fiskalna vlast, kako bi ublažila posljedice krize, smanjiti nelikvidnosti u gospodarstvu poticajnim mjerama i učiniti daljnje napore na području privlačenja izravnih ulaganja inozemnih investitora. Također, nadam se unapređenju uvjeta za poduzetnički rad i sprečavanju nelojalne konkurencije te jačanju podrške malom i srednjem poduzetništvu, posebice u uvjetima ulaska na zajedničko tržište EU-a. U 2013. godini ponajprije namjeravamo zadržati svoju poziciju lidera na području grupne kupnje u regiji. Također, plan nam je povećati broj zaposlenika.

Petar Vlaić, predsjednik Uprave Erste društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, zagreb

Očekujem izlazak iz recesije Očekujem da će se zahuktati i privatizacija, u čemu će zasigurno domaći institucionalni investitori imati značajnu ulogu, a isto tako očekujem nekoliko izdanja državnih obveznica Kad je riječ o ocjeni poslovne 2012. godine, bilježimo do sada rekordne prinose i na to smo svakako ponosni. Situacija je dijametralno suprotna u odnosu na protekle godine kada su mirovinski fondovi bilježili prinose oko nule ili čak negativne. Međutim, prosječan prinos u dvije godine na razini industrije još uvijek je dobar. U 2013. godini očekujem

izlazak Hrvatske iz recesije, što bi trebalo donije-

Na stranim tržištima možemo se nadati daljnjoj stabilizaciji u eurozoni ti i svježi priljev kapitala na hrvatsko dioničko tržište. Očekujem da će se zahuktati i privatizacija, u čemu će zasigur-

no domaći institucionalni investitori imati značajnu ulogu, a isto tako očekujem nekoliko izdanja državnih obveznica. Na stranim tržištima možemo se nadati daljnjoj stabilizaciji u eurozoni, ponovnom pokretanju značajnijeg rasta kineskog gospodarstva, a vjerujem da će se pokrenuti i Japan. Općenito vjerujem da će dionička tržišta u svijetu bilježiti rast, a

najvećem rastu nadam se na europskim perifernim tržištima koja trenutačno investitori zaobilaze u širokom luku.

48 POSLOVNA OČEKIVANJA 2013.

Privredni vjesnik Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

“Očekujem nastavak recesije, a od države ne očekujem nikakve pomake koji bi privredi mogli olakšati poslovanje.” Milan Vrdoljak, Ricardo Zdenka Kovačević Balen, izvršna direktorica Glazira, oborovo

Poduzetnici prepušteni sami sebi Jedino čemu se možemo nadati je da eventualna kriza na prihodovnoj strani proračuna neće dovesti do novih fiskalnih ili parafiskalnih nameta koji bi dodatno opteretili poslovanje Prilike u gospodarstvu trenutačno su dosta teške i o tome slušamo svakodnevno. Ipak, mi smo svojim poslovnim rezultatima u ovoj godini zadovoljni. Uspjeli smo zadržati poziciju na hrvatskom tržištu, a istovremeno smo otvorili neka nova inozemna tržišta i tako ostvarili povećanje prodaje od 35 posto, što smatram izvrsnim rezultatom. Od ulaska u Europsku uniju imamo velika očekivanja. Vrlo vjerojatno

a. Ponajprije mislim na smanjenje opsežne papirologije koju smo dosad morali imati za izvoz na EU tržišta, što bi trebalo u određenoj mjeri smanjiti troškove plasiranja proizvoda, a to je nama, s pozitivne učinke nećemo osjetiti već u 2013. godini, ali u narednom razdoblju zasigurno ćemo osjetiti pozitivne efekte jer će nam biti olakšan pristup na veliko tržište EU-

Europska unija nam je velika prilika više od 50 posto proizvoda koje izvozimo, izuzetno važno. Europska unija nam je velika prilika i vje-

rujem kako možemo biti konkurentni i na tom velikom tržištu. Velike promjene u 2013. godini u odnosu na dosadašnju situaciju ne treba očekivati. Pred poduzetnicima je još jedna godina u kojoj su prepušteni sami sebi, a kako su oni glavni financijeri proračunskih prihoda, izvršnoj vlasti neće biti lako prikupiti zacrtane prihode. Jedino čemu se možemo nadati je da eventualna kriza na prihodovnoj strani pro-

računa neće dovesti do novih fiskalnih ili parafiskalnih nameta koji bi dodatno opteretili poslovanje u Hrvatskoj. Od monetarne politike ne možemo očekivati ništa. Kao tvrtka koja je dominantno usmjerena na izvoz, na vlastitoj koži osjećamo „rezanje monetarnih škara“ i ostale probleme koje hrvatska monetarna politika nosi izvoznicima. Stoga će 2013. godina za Glazir u mnogočemu biti izazovna, ali mi tome pri-

lazimo s entuzijazmom i željom za dodatnim napretkom i razvojem poslovanja. Naime, prvi put u povijesti tvrtke krećemo u maloprodaju, s proizvodima namijenjenima krajnjim korisnicima koji otvaraju sasvim novu kategoriju na tržištu, a nastavljamo i s planovima za širenje na nova inozemna tržišta. Vjerujemo da smo napravili kvalitetne poslovne planove i zato s optimizmom gledamo prema 2013. godini.

Milan Vrdoljak, direktor tvrtke Ricardo, Osijek

Stjepan Pezo, predsjednik Uprave Galeba, Omiš

Tko se nije pripremio - bit će teško

Ne znam na čemu odgovorni temelje planirane investicije

Veselim se izazovu EU tržišta jer će svima nama pokazati koliko zapravo vrijedimo

Domaća se potrošnja vjerojatno neće značajnije oporaviti u idućoj godini, ako se uopće oporavi

kakve pomake koji bi privredi mogli olakšati poslovanje. Najteža će biti prilagodba na poslovanje i život u uvjetima punopravnog članstva u Europskoj uniji. Naime, većina stanovništva i gospodarProtekla je godina bila u granicama očekivanog jer smo i kalkulirali kako će biti teža nego prethodna 2011. godina. Stoga ćemo ovu godinu završiti s planiranim rastom prihoda od oko 15 posto. Što se 2013. godine tiče, mislim da će to biti najteža godina otkako smo u recesiji. Kada je o državnoj politici riječ, sudeći barem prema usvojenom proračunu, država nije imala dovoljno hrabrosti da utječe na troškovnu stranu proračuna, odnosno na rashode. Očekujem nastavak recesije, a od države ne očekujem ni-

Mislim da će 2013. biti najteža godina otkako smo u recesiji stvenika nije svjesna da je to već za šest mjeseci. Ricardo se za to priprema već dulje i zato od hrvatskog članstva u EU-u očekujemo puno. Za nas je to veliki izazov i otvaranje novih i jednostavnijih mogućnosti poslovanja. Nije tako samo za Ricardo nego za svaku tvrtku koja se dobro pripremila. Nadolazeća godina će u poslovnom smislu definitivno biti prijelomna. Kako će se taj prijelom

odraziti na pojedine tvrtke, ovisi o tome kako se tko pripremio. Budući da već niz godina poslujemo na europskom tržištu, uvjeren sam da se Ricardo solidno pripremio. Konkretno, u 2013. godini očekujemo daljnja investiranja u poslovanje, pred nama je značajnije proširenje voznog parka, a time i značajnije povećanje usluga na tržištu. Veselim se tom izazovu jer će svima nama pokazati koliko zapravo vrijedimo. Nedavno sam na kolegiju rekao: ako ne valjamo, onda ćemo propasti, ali barem ćemo znati da nam za to nije kriv nitko drugi nego mi sami. Ako smo do sada radili na tržištu od 4,5 milijuna stanovnika uz otežani pristup tržištu od 500 milijuna ljudi, sada dobivamo upravo takvo ogromno tržište. Tako da, ako ne vrijedimo – onda trebamo propasti kao i svatko drugi.

Stanje u gospodarstvu je loše. Pravim problemima se malo tko bavi. Previše ih je da bi se efekti dijela dobrih poteza Vlade vidjeli već sada. Kriza je značajno poremetila naše planove, jer nismo bili u stanju dovoljnim volumenom aktivnosti osigurati likvidnost i resurse za nove značajnije investicije. Ni u idućoj godini od mjera države i njezine ekonomske politike ne očekujem velike

Zadržavanje postojećeg broja zaposlenih bit će uspjeh pomake - ukoliko ne bude kvalitetnijeg nadzora, a pod tim mislim da inspektori trebaju početi gledati ono što do sada nisu vidjeli i da budu motivirani ne pasti pod utjecaj mita. Isto tako, nužno se mora uve-

sti institut prava na grešku prvi put, uz obvezu otklanjanja nedostataka u roku koji propišu inspektori. Izvoz je moguće povećati samo kroz specifične proizvode te cjenovnu konkurentnost, a za to država treba uvesti stimulativni tečaj na izvoz od minimalno 25-30 posto. Politika zapošljavanja ima potencijala, ali ne bez izvoza koji je jedini mogući generator većeg volumena aktivnosti. Domaća se potrošnja vjerojatno neće značajnije oporaviti u idućoj godini, ako se uopće oporavi, te neće biti potrebe za novim zapo-

šljavanjem. Ulaganja će postati moguća tek kada postane izvjesno da konkretna grana djelatnosti u Hrvatskoj može biti profitabilna. Prema proračunu kakav je usvojen ne čini mi se da će biti velikih utjecaja države na suzbijanje posljedica krize. Ne znam na čemu su odgovorni temeljili planirane investicije u 2013. Kad je riječ o našoj tvrtki, u 2013. očekujem da će već zadržavanje postojećeg broja zaposlenih uz malo drukčiju strukturu biti uspjeh. Naši glavni proizvodi će dobiti bolju poziciju na domaćem i možda regionalnom tržištu kroz širenje maloprodaje, ali će to vjerojatno biti samo nadomještanje gašenja veleprodajnog segmenta trgovine. Bojim se da bez subvencija izvozu ni taj segment neće moći značajnije rasti.

www.privredni.hr Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

“Trebalo bi značajna proračunska sredstva preusmjeriti na poticanje poduzetništva, pa i kroz subvencioniranje kredita.” Zlata Božić Pavletić, poslovna škola Minerva ZLATKO RAVLIĆ, VLASNIK MESNE INDUSTRIJE RAVLIĆ, OSIJEK

Povlastice onima koji posluju dobro, a ne kao dosad Jedino kroz suradnju i integraciju svih segmenata društva mogu se stvoriti kvalitetna rješenja za prevladanje krizne situacije u hrvatskom gospodarstvu Ciljevi koje smo si postavili za ovu godinu su ostvareni, unatoč teškom stanju hrvatskog gospodarstva. Smatram da to možemo zahvaliti gospodarskoj grani u kojoj se nalazimo. Naime, prehrambena industrija nije u tolikoj mjeri pogođena krizom kao ostale grane gospodarstva. Naši ciljevi za ovu godinu su bili realno postavljeni i u skladu s poslovnim prognozama za 2012. godinu, te s ponosom možemo reći da ćemo ovu poslovnu godinu završiti s pozitivnim poslovnim rezultatom. Teško je predvidjeti što nas čeka u idućoj godini. EU nam je sve bliže, a naša Vlada ubrzano priprema prilagodbe europskom sustavu i zakonodavstvu koje mi, poduzetnici, sve teže pratimo. Iako nam EU donosi brojne mogućnosti, dono-

si nam i brojne prijetnje u gospodarskom smislu koje se najviše odnose na male i srednje poduzetnike u osjetljivoj fazi razvoja. Poučeni iskustvom poduzeća iz susjednih zemalja, vidimo da u EU-u poduzeća koja imaju čvrstu tržišnu poziciju opstaju i razvijaju svoje poslovanje. Od našeg zakonodavstva očekujemo da će uvesti sustav poticanja gospodarstvenika identičan onom u EU-u, te da neće povećati porezne namete u 2013. godini jer se bojim da mnogi poduzetnici to više ne bi mogli

izdržati. Treba se okrenuti stvaranju bolje investicijske klime kroz smanjenje birokracije, povezivanje različitih državnih institucija i jačanje njihove suradnje, te davanje povlastica onima koji posluju dobro, a ne, kao što je dosad bio slučaj, rasteretiti one koji posluju loše. Jedino tako možemo pokrenuti gospodarstvo, sma-

Treba se okrenuti stvaranju bolje investicijske klime njiti stopu nezaposlenosti te privući strane ulagače. Uvijek je najbolji put prikupiti što više informacija iz što više izvora. Tako bi i naša vlast trebala prikupiti što više iskustava i prijedloga iz hrvatskog gospodarskog sektora, institucija EU-a, susjednih zemalja te udruga koje za-

stupaju interese građana. Jedino kroz suradnju i integraciju svih segmenata društva mogu se stvoriti kvalitetna rješenja za prevladavanje krizne situacije u hrvatskom gospodarstvu. Za 2013. imamo nekoliko dosta ambicioznih planova. Planiramo proširiti svoju maloprodajnu mrežu za 50 posto u odnosu na postojeću. Također, imamo u planu veliku investiciju u proširenje proizvodnog pogona te našeg asortimana kroz nove linije proizvoda, koju planiramo započeti na proljeće 2013. Dosta ulažemo i u izgradnju brenda Ravlić i iskorištavanje obnovljivih izvora energije u našoj proizvodnji. U realiziciju planova ići ćemo oprezno zbog nepovoljne investicijske klime koja već duže vrijeme vlada u našem gospodarstvu.

Zlatko Bošnjak, upravitelj PZ-a Trs, Ilok

Zaustavili smo nova ulaganja Mogu reći da je ovo jedna od najtežih godina za gospodarstvo u kojoj smo stagnirali i nismo gotovo ništa značajnije ulagali. Osim toga vrhunske proizvode, a to su naša vina Dekan i Rektor, svrstali smo u nižu kvalitativnu kategoriju jer je potražnja za skupljim vinima osjetno pala. Cijena je očito u zadnje dvije godine postala presudna. Mi smo se prilagodili situaciji tako da smo plasirali vina u litri. PZ Trs ima oko 240.000 trsova loze tako da više ne nemjeravamo podizati nove nasade. Nova ulaganja smo za-

lošija 30 posto. Nisam zadovoljan ni njenom kvalitetom na iločkom području. Suša se odrazila na

Očekujem da će ulazak u EU srediti tržište ustavili. Imali smo velike planove s investiranjem u jedan stari podrum koji smo kupili, ali smo odgodili tu investiciju. Možda nešto pokušamo ako budemo mogli povući sredstva iz europskih fondova. Što se ovogodišnje berbe tiče, ona je bila zahtjevna i kad je riječ o prinosima

kvalitetu, što se tiče kiselina, tako da bismo mogli ocijeniti da je na razini prošlogodišnje. Kad je riječ o investicijama, od države ne očekujem nikakvu potporu. Jedino što bi Vlada mogla kvalitetno napraviti jest sređivanje tržišta vina. Koliko god zatvarali oči

i ne pričali o tome, na tržištu je prisutna zavidna količina vina iz kućne radinosti. Nas registrirane proizvođače se opterećuje i sankcionira, a sivo tržište se tolerira. Očekujem da će ulazak u EU srediti tržište i postaviti pravila igre. Puno manje očekujem od otvaranja tržišta EU-a. Nas u PZ-u Trs više zanima istočno tržište, na kojem vidimo prigodu za plasman svojih vina. U planu nam je proboj na tržišta Srbije i BiH gdje se nastojimo pozicionirati sa svojim vrhunskim vinima; tu mislim na Dekan i Rektor, ali i na tramince.

Zlata Božić Pavletić, vlasnica Visoke poslovne škole Minerva, Dugopolje

Sve preko leđa malog i srednjeg poduzetništva Ako će se Vladina financijska politika i ubuduće usmjeravati na prihodovnu stranu proračuna, a gospodarska prema državnim investicijama, onda će se nastaviti svi negativni trendovi Usmjerenost vlasti na prihodovnu stranu proračuna pokazala se neučinkovitom politikom. Povećanje stope PDV-a sa 23 na 25 posto dodatno je opteretilo kućanstva i gospodarstvo, a nije smanjilo proračunski deficit ni ukupni javni dug. Zbog nedostatka reformi na rashodovnoj strani proračuna nije smanjena golema potrošnja javnih i državnih poduzeća, a izdaci za članstvo u EU-u, brodogradnju i kamate dodat-

Ne očekujem da će izvršna vlast poduzeti mjere kojima bi zaustavila krizu no su povećali javnu potrošnju preko leđa malog i srednjeg poduzetništva. Sve je to dovelo do daljnje gospodarske recesije, pada BDP-a u negativne vrijednosti i drastičnog povećanja nezaposlenosti. Ako će se Vladina financijska politika i ubuduće usmjeravati na prihodovnu stranu proračuna, a gospodarska prema državnim investicijama, onda će se nastaviti svi negativni trendovi koje sada imamo. Takva financijsko-gospodarska politika iziskuje dodatne porezne namete, kako prema građanima tako i prema poduzetnicima, što će postojeću krizu samo produbiti, a u konačnici može dovesti do opasne druš-

tvene nestabilnosti. Na žalost ne očekujem da će izvršna vlast, koja je prema ustavnim ovlastima odgovorna za ukupni gospodarski razvoj, poduzeti potrebne mjere kojima bi zaustavila krizu. Bilo bi nužno smanjiti proračunske rashode i rasteretiti poduzetništvo smanjenjem poreznih nameta, i to smanjenjem poreza na dohodak, poreza na dobit i PDV-a. S druge strane trebalo bi značajna proračunska sredstva preusmjeriti na poticanje poduzetništva, pa i kroz subvencioniranje kredita kao što su to napravile neke države koje se uspješno oporavljaju od krize. Nema razloga da

Zašto bi subvencije u poduzetništvu bile tabu? se subvencije u poljoprivredu tretiraju kao nešto samorazumljivo, a da se moguće subvencije u poduzetništvu uzimaju kao tabu. Smanjenje poreznih nameta i subvencioniranje kredita je jedini način koji bi potaknuo malo i srednje poduzetništvo, jer je ono temeljni pokretač rasta i zapošljavanja.

50 POSLOVNA OČEKIVANJA 2013.

Privredni vjesnik Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

“Domaće tržište kopni i okreće se najjeftinijem proizvodu. Posebno je porazno to što se pritom već radi o načinu života.” Ivica Matošević, Matošević vina Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke, koprivnica

Ivica Matošević, VLASNIK Matošević vina, Krunčići

U zemljama Cefte mogli bismo izgubiti 350 milijuna kuna

Trčimo kroz vrata koja se zatvaraju

Jako nam je stalo da Hrvatska unaprijedi odnose s Rusijom i zemljama Zajednice neovisnih država

Recesiju proživljavamo svi, ali ako se vlast ne trgne, mali obiteljski vinari će prvi stradati, i to vrlo brzo

Podravka je kompanija koja više od 50 posto svog prihoda ostvaruje u izvozu. Nama su konkurenti globalne kompanije, puno veće i moćnije od Podravke, koje imaju puno više novca za marketing, a jedino ulaganjem u marketing možete stvoriti brend. Mislim da će sljedeća godina biti izuzetno izazovna. Ulaskom u Europsku uniju stvorit će nam se barijera Cefte. Samo će prehrambena industrija, ako ne dođe do izmjene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU-a i zemalja Cefte, izgubiti oko 350 milijuna kuna na dodatnim carinama i taksama. To je više nego što u ovom trenutku ostvarujemo profita na svim tržištima. Drugi aspekt ulaska Hrvatske u EU je da ćemo postati dijelom zajedničkog tržišta, a to znači da globalne kompanije iz EU-a više neće plaćati carine koje danas plaćaju, dakle svoje će proizvode moći povoljnije prodavati na hrvatskom tržištu. Zbog toga će Podravka na domaćem tržištu, koje nam još uvijek stvara glavninu profi-

ta, raditi na zaštiti svojih pozicija, odnosno zadržavanju efikasnosti. S druge strane radimo na rješavanju problema Cefte, koji se djelomice može riješiti outsourcingom proizvodnje, ali to znači da ćemo imati višak kapaciteta u Hrvatskoj, a to može značiti i višak radnika. Zbog toga ćemo se orijentirati na profitabilni rast izvoza, prije svega u Rusiju i zemlje Zajednice neovisnih država. Jako nam je stalo da Hrvatska unaprijedi odnose s Rusijom jer Podravka već sada izvozi u Rusiju za oko 30 milijuna eura, a to su silni milijuni kokošjih juha i vrećica Vegete. Na tim tržištima nam je potrebna potpora jer nailazimo na nerazumijevanje, pa bih želio da se što prije organizira skupni posjet Rusiji ili neki drugi oblik unapre-

đenja rusko-hrvatskih odnosa. U izvozu možemo prodavati samo proizvode koji nose dodanu vrijednost, a to znači da moramo ulagati još više u istraživanje i razvoj. Podravka već ulaže oko 1,5 posto svojih prihoda u istraživanje i razvoj i bilo bi nam od velike pomoći kad bi se to nekako porezno rasteretilo ili ako bi se uvele potpore koje bi nam pomogle da povećamo ta ulaganja. Da bismo napravili ozbiljnu kampanju na nekom ozbiljnom tržištu, potrebni su milijuni eura. U ovom trenutku je teško naći toliki novac, stoga bi bilo dobro okupiti nekoliko hrvatskih proizvođača s izvoznim potencijalom na koje bi se koncentrirala ta investicija, za koju bi se sredstva mogla naći iz postojećih stavki državnog proračuna ili zajedničkim ulaganjem. U posljednjih godinu dana hrvatska prehrambena industrija vrlo intenzivno surađuje i u dogovorima smo oko toga kako ne duplirati resurse na pojedinim tržištima, nego ih dijeliti kako bismo jedni drugima pomogli.

Generalno, situacija ove godine je jako loša, a kad pogledamo vinski sektor, još je gora. Berba je podbacila tako da smo proizveli manje, i to gotovo u svim hrvatskim vinskim regijama.

Pristup Europskoj uniji vinarima će donijeti teže uvjete poslovanja Domaće tržište kopni i brzo se okreće prema najjeftinijem proizvodu, što je dijelom i logično u ovakvim vremenima jer je fino vino za građane Hrvatske u krizi nedostupno i predstavlja luksuz. Recesiju proživljavamo svi, ali ako se vlast ne trgne, mali obiteljski vinari će prvi stradati, i to vrlo brzo.

Posebno je porazno što se ne radi samo o ekonomskom značaju sektora vina, već o načinu života, ukupnoj slici Hrvatske, te autentičnom turističkom proizvodu koji se ne razvija kako bi mogao, a trebao bi biti poluga razvoja u godinama pred nama. Bojim se da gubimo resurs s kojim možemo igrati međunarodne utakmice, i to mnogo bolje nego mnogi drugi poljoprivredni proizvođači. U idućoj godini od vlasti očekujem da nam pomogne da budemo konkurentni i prepoznatljivi. U stvari, očekujem ono što od sustava imaju moji kolege iz susjednih zemalja, jer to jamči opstojnost sektora. Primjerice, naše kolege u Austriji imaju manji PDV na prodaju vina u podrumu što pridonosi razvitku vinskog turizma. Tu i naši vinari imaju najviše prostora za napredak jer time mogu ponuditi nove sadržaje, investirati te zapošljavati nove ljude. Pristup Europskoj uniji, pak, vinarima će donijeti teže uvjete

poslovanja, budući da će na naše tržište ući dosta francuskih, talijanskih i španjolskih vina, i posebice u segmentu retaila uzrokovati velike potrese. Jedini logičan izlaz iz te situacije jest izvoz naših finih vina i to nam mora biti prioritet. No unatoč stalnoj inicijativi vinara i ponuđenom partnerstvu, ne uspijevamo potaknuti nadležne. Ovako, trčimo kroz vrata koja se zatvaraju i ako država ne pomogne, nećemo se uspjeti pozicionirati kao vinska zemlja. Kad je o mojoj tvrtki riječ, želim razvijati proizvod na koji ću biti ponosan, koji će promicati moj podrum i teritorij, i kojeg ću moći prodati najviše kod kuće, ali i sve više u inozemstvu. S obzirom na slabiju ovogodišnju berbu u 2013. godini nećemo rasti, a neizvjesnost domaćeg tržišta dijelom ćemo ublažiti rastom izvoza. No dugoročno će najvažnije biti privući što više posjetitelja u naš kraj, razvijati imidž vinske zemlje i prodati im vina.

pet godina planiramo povećati na oko 50 posto, a možda i više. U petogodišnjem razdoblju Galko planira izaći i na treće tržište. Trenutno radimo u regiji bivše Jugoslavije, a planiramo se proširiti i na ostale europske zemlje te kasnije i na treće zemlje. U planu je otvaranje podružnice Gal-

ka u drugim zemljama, a to će se dogoditi, ako uspijemo otvoriti tržište Rusije u što već dosta dugo ulažemo mnogo energije, truda i novaca. Zbog toga, tj. zbog carinskih barijera, morat ćemo, nažalost, dio proizvodnje preseliti u Srbiju koja ima trenutno jedan posto carinske evidencije s Rusijom.

Božidar Ledinko, vlasnik i direktor tvrtke Galko, zagreb

Dio proizvodnje možda se seli u Srbiju Kada Hrvatska uđe u EU, i mi u tvrtki Galko nadamo se najboljem - da ćemo smanjiti troškove koji nas sada sputavaju. Naime, prilikom izvoza imamo troškove špedicije i prijevozne troškove, a s druge pak strane, i naši kupci u EU-u imaju problem kada moraju naručiti, primjerice, manju

količinu robe, a pritom platiti špediciju 50 eura. Kada Hrvatska uđe u EU, bit će drukčije. Pravi će trošak možda iznositi pet posto, a sada prelazi i 30 posto. Ove smo godine napravili petogodišnju strategiju u kojoj je obuhvaćen kompletan razvoj Galka kroz vlastite kanale distribuci-

U otvaranje tržišta Rusije već dosta dugo ulažemo mnogo energije je, web prodaju i izvoznu strategiju. Naši proizvodi u jednom segmentu spadaju u srednje-višu cjenovnu razinu. Sada Galko

izvozi oko 20 posto proizvodnje, što kroz idućih

www.privredni.hr Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

“Velik je broj primjera odljeva mozgova uzrokovanih upravo sputavanjem pozitivnih misli, ideja i akcija u vlastitoj domovini.” Marko Brnčić, STP Ernest Tolj, predsjednik Uprave tvrtke Eurocable Group, Zagreb

Vladimir Halić, direktor Zrinskog d.d., čakovec

Obećanja zvuče kao dobar vic

Razočaravajuća godina

Dogodine će se, što se tiče napora s vrha, dogoditi isto što i ove ili prošle, odnosno svake godine do sada

Od mjera države i politike ne očekujem previše jer danas se ništa ne nudi. Novih zapošljavanja neće biti

Kad je riječ o protekloj godini, ali i očekivanjima od iduće, teško je išta optimistično reći. Europa stagnira i klizi u recesiju, a možda čak ode i korak dalje, odnosno dublje. Kod nas je još teže. Usuđujem se reći da je Hrvatska na putu prema nigdje. Već smo navikli na obećanja i vjerujem da bi nas sve iznenadilo kada bi se gospodarstvo zaista i pokrenulo. Izvoz, ukidanje barijera, poticajna ekonomska politika - sve su to obećanja koja zvuče kao dobar vic. Mi očeku-

Na kraju 2012. razočaranje. Očekivao sam pozitivne pomake koji se spletom okolnosti nisu dogodili. Na domaćem tržištu imamo osjetan pad koji nismo u potpunosti uspjeli kompenzirati rastom na inozemnom tržištu. U 2013. očekujem barem stagnaciju u grafičkoj proizvodnji, to jest zaustavljanje pada. Za poduzeće Zrinski d.d. ulazak u Europsku uniju ne predstavlja nikakav problem jer mi već sada izvozimo 60 posto naše proizvodnje na područ-

jemo isto što i svake godine. Dogodine će se, što se tiče napora s vrha, dogoditi isto što i ove ili proš-

Usuđujem se reći da je Hrvatska na putu prema nigdje le, odnosno i svake godine do sada. Zakonodavna, izvršna, monetarna i fiskalna vlast u ublažavanju posljedica krize učinit će za gospodarstvo što i do sada, a to znači - ništa poticajno. Eurocable Group će se fokusirati na osvajanje trži-

šta izvan Europske unije. Stoga smo, što se nas tiče, optimistični kad je riječ o plasmanu naših proizvoda u sljedećoj godini. Poslovanje ćemo optimizirati i povlačiti poteze u skladu sa stanjem na tržistu. Smatram da novog zapošljavanja neće biti.

je EU-a. Od mjera države i politike ne očekujem previše jer danas se ništa ne nudi. Novih zapošljavanja neće biti, ali zadržat ćemo sadašnjih 220 zaposlenih. Očekujemo daljnji rast izvoznih poslova jer smo tijekom 2012. godine stvorili uvjete za nove proizvode koje nudimo tržištu, pa nam to otvara put prema novim kupcima. Ne planiramo nove značajne investicije jer klima za investiranje nije stvorena ukupnim stanjem u gospodarstvu.

Očekujemo daljnji rast izvoznih poslova jer smo tijekom 2012. stvorili uvjete za nove proizvode koje nudimo tržištu

Marko Brnčić, direktor tvrtke STP, zagreb

Iz krize moramo izaći sami U ublažavanju posljedica krize od vlasti ne očekujem neke konstruktivne korake ni rješenja koja će nas lansirati u orbitu Godinu na odlasku ispraćam s osmjehom na licu. Sveopće stanje u gospodarstvu je loše, no s obzirom na to da zastupamo brendove čija je budućnost neupitna, imamo razloga za zadovoljstvo. Jasno, prodajni rezultati nisu tako dobri kako su mogli biti, no bilo bi neskromno tužiti se na to u vrijeme kada najveće i nekad najjače tvrtke stavljaju ključ u bravu. Ljudi u Hrvatskoj polako postaju svjesni opasnosti koja se krije iza jeftinih rješenja i sve je više onih koji riječ „strategija“ shvaćaju

sve ozbiljnije. To je profil naših klijenata koji traže kvalitetna i dugoročno isplativija rješenja i proizvode, a takvih je svakim danom sve više.

Najveći problem su veliki sustavi, birokracija i legislativa Čekati da netko nešto napravi umjesto vas je utopija. Mi ćemo i dalje tržištu nuditi ono što radimo posljednjih dvadesetak

godina, a to je plasirati vrhunska rješenja, zavidnu kvalitetu, svjetski know-how. Iz krize nas nitko neće izvesti ako se ne izvedemo sami, a tome mora pridonijeti svaki pojedinac tako da radi najbolje što zna, ima viziju i vjeruje u svoj uspjeh bez obzira na to što misli i radi susjed. Iskreno, u ublažavanju posljedica krize od vlasti ne očekujem neke konstruktivne korake ni rješenja koja će nas lansirati u orbitu. Da je do sad to netko znao i mogao napraviti, to bi se već dogodilo. Riječ strategija nama

je potpuna nepoznanica jer se sve radi kampanjski i stihijski, uvijek se gasi požar, a nitko se ne bavi prevencijom. Najveći problem su veliki sustavi, birokracija i legislativa koja je sama sebi postala svrhom. U velikim sustavima nema mjesta za perspek-

tivne i stručne ljude jer su oni prijetnja mnogima koji su na vodeće pozicije došli po inerciji, a takvih je mnogo više od onih koji imaju znanje. Velik je broj primjera odljeva mozgova uzrokovanih upravo sputavanjem pozitivnih misli, ideja i akcija u vlastitoj domovini. Dok se taj odnos ne promijeni i dok svatko od nas ne ustupi mjesto boljemu od sebe, neće biti napretka. Naše vrijeme tek dolazi. Nisam praznovjeran, no 13 mi je sretan broj.

Siguran sam u kvalitetu naših proizvoda i usluga jer smo mala tvrtka u kojoj svi daju svoj maksimum, radimo najbolje što znamo i možemo, nudimo vrhunske proizvode koji su postigli zavidne rezultate diljem svijeta, a naši klijenti to vide i prepoznaju. Najveću mi satisfakciju predstavlja povratak klijenata koji su u prošlosti odlučili raditi s nekim tko je jeftiniji. Kvaliteta ima svoju cijenu i neizmjerno mi je drago zaključiti kako je i sve više Hrvata svjesno te činjenice.

Privredni vjesnik Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

“Radna mjesta se stvaraju, a ne otvaraju. No, i za to je potreban novac.” Davorin Gajnik, Imunološki zavod Saša Klikovac, direktor Metal Producta, odra

Investirat će se u kooperacije Ostvarenim izvozom u prošloj i ovoj godini naša obiteljska tvrtka približava se željenom cilju: izvozu 50 posto proizvodnje Ove godine u tvrtki Metal Product očekujemo rast prihoda od osam do devet posto s tim da nam se i izvoz povećao za nekoliko postotaka. No, taj rast je posljedica politike koju provodimo već niz godina. Kada tvrtka kao što je Metal Product već 45 godina radi na isti način, tada je u pravilu teško naći recept za još uspješnije poslovanje. Zbog povećanog opsega posla ove smo godine zaposlili 25 novih djelatnika. Ostvarenim izvozom u prošloj i ovoj godini naša obiteljska tvrtka približava se željenom cilju: izvozu 50 posto ukupne proizvodnje. Ipak, nemamo neku sigurnost da bismo primjerice za 2013. mogli reći kako očekujemo nešto više ili manje prihoda. Idemo logikom da svaka sljedeća ne bude gora od prethodne godine. Godine ekspanzije bile su 2005. i 2006. kada je hrvatsko gospodarstvo doživjelo uzlet. Neke od tada uspješnijih tvrtki danas su

u stečaju ili velikim problemima. Nama se to nije dogodilo jer se nismo zaletavali, nismo željeli previše investirati iako je to tada bilo vrlo popularno. U sljedeće tri godine u Metal Productu planiramo zaposliti još najmanje 10 novih djelatnika. Osim

Investicije moraju biti u granicama vlastitih mogućnosti toga, već je počela izgradnja nove proizvodne hale u što ćemo investirati više od milijun eura. U sljedećem trogodišnjom razdoblju planiramo u poslovanje uložiti 11,5 milijuna kuna od čega 10 posto ot-

pada na taj novi objekt. No, moram se osvrnuti i na hrvatsko gospodarstvo. Kao država sigurno smo povoljan partner za razna ulaganja u smislu raznih kooperacija. Ne vjerujem da će netko doći i investirati milijune eura u našu zemlju, ali u razne vrste kooperacija sigurno će investirati. Dobar je primjer za to i naša tvrtka koja se inače bavi proizvodnjom proizvoda od metala strojnom obradom. Nedavno smo potpisali novi ugovor s austrijskim partnerima pri čemu ćemo za njih napraviti 50 kompleta žičara-sjedežnica. Iako nemamo iskustva u tom dijelu poslovanja, austrijski partneri su inzistirali da baš mi to radimo kada su vidjeli naše hale i strojeve. To je sigurnost koju obostrano možemo pružiti - mi kao domaći proizvođači prema stranim investitorima te oni prema nama. Sasvim sigurno u takvim oblicima poslovanja možemo biti konkurentni.

Davorin Gajnik, direktor Imunološkog zavoda, zagreb

Kamate za investicije u inozemstvu s Za stvaranje radnih mjesta potreban je novac. Država bi trebala, ako smije, Iako sam preuzeo vođenje Imunološkog zavoda 10. svibnja 2012., u situaciji kad je IMZ bio “gotov”, uz pomoć sanacijskog kredita uspjeli smo se financijski konsolidirati, vratiti dio dugova prema kreditorima i dobavljačima, izvršiti kadrovsku konsolidaciju (otpuštanje 105 radnika uz otpremnine - proizvodnja radi bolje nego prije), te povećati prihode. Zbog naslijeđenih obveza kao i

zbog troškova otpremnina radnicima, otpisa zaliha kojima je istekao rok valjanosti (i to prije više godina, ali se nisu otpisivale radi “friziranja” rezultata i slično), IMZ će i ove godine poslovati s velikim gubitkom, procjenjujemo oko 13 milijuna kuna, od čega na stvarni gubitak ne otpada više od milijun kuna. IMZ je u dugogodišnjoj krizi zbog smanjenja prodaje cjepiva, te se gospo-

Svakako očekujem da država smanji broj dokumenata i njihove rokove izdavanja kod investicija, odobrenja i slično darska kriza nije značajnije odrazila na njegovo poslovanje, osim u dijelu koji se odnosi na naplatu potraživanja. Kako su nam glavni kupci ve-

www.privredni.hr Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

“Danas treba tri mjeseca da otpustite radnika, i još ste vezani kriterijima po kojima mlađi i kvalitetniji moraju prvi otići iz tvrtke.” Danijel Zadjelović, Lipik-Glas DANIJEL ZADJELOVIĆ, DIREKTOR LIPIK-GLASA, LIPIK

Helena Budiša, direktorica tvrtke UHY HB ekonom, Split

Nema uvjeta za velike promjene Stanje je, blago rečeno, katastrofalno Ono što nedostaje da se pomaknemo je strategija na razini države, koja bi trebala između ostalog poticati izvoz očekujem velike promjene. Ono što nedostaje da se pomaknemo je strategija na razini države, koja bi trebala između ostalog poticati izvoz. Ni na koji način izvoznici nisu poticani, a znamo da oni jeOva godina je samo potvrdila tezu da će oporavak trajati jako dugo i da zapravo ne bi trebalo govoriti o krizi nego o epohalnoj promjeni uvjeta. Na taj način treba i pristupiti izradi planova i organizaciji poslovanja. Velik je pritisak na cijene i svaka kompanija treba raditi na konkurentnosti. Lipik-Glas je primarno u automobilskoj industriji u kojoj nema rasta prodaje, a u nekim segmentima prodaja pada. To smo i očekivali pa smo u skladu s tim vukli poteze. Otvorili smo domaće tržište s manjim količinama (mala brodogradnja, namještaj) te na taj način želimo popuniti kapacitete. U predstojećoj godini ne

U 2013. ne očekujem velike promjene jer za to ne postoje uvjeti dini donose svjež novac u državu. Nadam se promjeni radnoga zakonodavstva vezano za fleksibilnost ugovora o radu. U ovim uvjetima, kada se narudžbe mijenjaju brzo, potrebno je moći i otpuštati radnike na isti način uz male troškove. Danas treba tri mjeseca da otpustite radnike i još ste vezani kriterijima po kojima mlađi i kvalitetniji radnici moraju prvi otići iz tvrtke. Na kraju će nam ostati radnici koji nisu u stanju odgovoriti novim tehnologijama i nisu efikasni

u proizvodnom procesu. Pristup EU-u će zasigurno pojednostaviti logistički pristup tržištu i dugoročno ohrabriti ulagače za nove investicije. Kada je riječ o eventualnim mjerama zakonodavne, izvršne ili monetarne i fiskalne vlasti u ublažavanju posljedica krize, nažalost nemam prevelikih očekivanja. Konkretno, što se LipikGlasa tiče, u sljedećoj godini očekujem stabilno poslovanje, odnosno sličan (blago pozitivan) rezultat poslovanja kao i u protekloj godini. Zbog smanjenja narudžbi bit će potrebno otpustiti još oko 20 radnika. Naš je proizvod u segmentu niskoserijskih luksuznih automobila dobro pozicioniran, no potražnja ovisi o situaciji na globalnom tržištu, a ona nema tendenciju rasta. Otvaramo nova tržišta (Rusija, Ukrajina) na kojima očekujemo dobro poslovanje, pogotovo u segmentu blindiranih stakala.

u do tri, a u Hrvatskoj osam posto omogućiti da uzimamo kredite od stranih banaka ledrogerije - zdravstvene ustanove, rokovi plaćanja su uglavnom dulji od 180 dana, pa je likvidnost naš glavni problem. Tržište za naše proizvode postoji, međutim naš glavni problem je i ispunjavanje uvjeta dobre proizvođačke prakse, bez čijeg zadovoljavanja ne možemo računati na značajniji izvoz. Nadamo se da će država politikom poticanja investicija omogućiti sufinanciranje iz-

gradnje novog pogona. Svakako očekujem da država smanji broj dokumenata i njihove rokove izdavanja kod investicija, odobrenja i slično. Država

ne može promijeniti svijest ljudi naviklih na to da im netko drugi sve rješava; radna mjesta se stvaraju a ne otvaraju. Međutim, za stvaranje radnih mjesta potreban je novac. Država bi trebala, ako smije, omogućiti da uzimamo kredite od stranih banaka s po dva do tri posto kamata, a ne kao u Hrvatskoj od osam i više posto za investicije, i tu vidim direktnu mogućnost za pomoć privredi.

Vlada je propustila od 2012. napraviti godinu boljih vijesti. Naprotiv, učinila je da se svi skupa osjećamo još depresivnije nego prije

Ako gledamo ukupno 2012., od koje smo očekivali ipak nekakve promjene na bolje zbog dolaska nove vlasti, možemo vidjeti samo još jedno veliko razočaranje. Naime, 2012. će ostati zapamćena kao izgubljena godina. Stanje u gospodarstvu je, izuzevši nekoliko sektora, blago rečeno katastrofalno. Većina tvrtki posluje višestruko lošije, moraju otpuštati djelatnike, smanjivati poslove... No najgore je u stvari što nema apsolutno nikakvog pomaka na bolje. Gospodarstvu i ljudima trebaju nekakve pozitivne vijesti, a Vlada je propustila od 2012. napraviti godinu boljih vijesti, ohrabrenja za rast i tomu slično, već je naprotiv učinila da se svi skupa osjećamo još depresivnije nego prije. Kako smo točno predvidjeli u prošlogodišnjim Poslovnim očekivanjima, Vlada je morala uvesti mnoštvo poreza kako bi održala proračun stabilnim, međutim, iznimno je razočarala u uštedama s rashodovne strane. Što se tiče naše tvrtke, kriza se odrazila na naše poslovne planove, ali budući da se radi o manjoj tvrtki u sektoru usluga, našom fleksibilnošću i uz mnogo više rada uspjeli smo se približiti prošlogodišnjim rezultatima. Trenutno smo u fazi orijentiranja na po-

slove vezane uz članstvo u EU-u, u kojima očekujemo veći rast od onog u regularnom gospodarstvu. Premda je najavljeno uvođenje novih poreza, poput poreza na nekretnine, u drugoj polovini 2013. nadamo se smanjenju nekih poreznih opterećenja, te uvođenju dodatnih pogodnosti pojedinim sektorima. Očekujemo veliki rast prihoda od turizma, iz više razloga. Prvi je smanjenje PDV-a na ugostiteljske usluge, čime turizam napokon postaje konkurentan ostalim državama Mediterana. Dru-

EU fondovi kod nas zapinju zbog nevjerojatne sporosti administracije pri upravljanju i provođenju projekata gi je pristup Europskoj uniji i mogućnost putovanja svih državljana EU-a u Hrvatsku samo s osobnom iskaznicom, uz naravno pozitivne učinke samog ulaska. Treći razlog rasta prihoda bit će i fiskalizacija. Naime, tim činom bi dio “sive zone” noćnih klubova, barova, kafića i sličnih objekata trebao biti pretočen u normalne oporezive tokove. Očekujemo da će država ove godine zbog fiskalizacije ostvariti velike koristi i dodatne prihode od turizma, no fiskalizacija će istodobno dovesti do još većeg porasta nezaposlenosti jer će određeni broj manjih subjekata morati zatvoriti zbog neisplativo-

sti poslovanja. U tom trenutku država mora hitno višak novca prikupljen u turističkoj sezoni plasirati u mnoštvo novih investicija, poglavito greenfield investicija, te proizvodnju i poljoprivredu. Istodobno bi trebala i smanjiti određene poreze, uključujući nekonkurentno visoku opću stopu PDV-a od 25 posto i nedavno uvedeni porez na dohodak od kapitala od 12 posto. Također, država treba pod hitno smanjiti broj djelatnika u svojim administrativnim službama, posebno onih nesposobnih

i needuciranih koji vam ne mogu odgovoriti ni na jedno pitanje niti vam mogu u normalnom roku riješiti uobičajeni zahtjev, a istodobno mora zaposliti veliki broj, i to nekoliko tisuća mladih, voljnih, angažiranih ljudi sposobnih da pomognu u administrativnom kapacitetu koji bi trebao pratiti velike mogućnosti i dodatna ulaganja kroz EU fondove. Naime, EU fondovi kod nas upravo najviše zapinju na toj stepenici, zbog nevjerojatne sporosti ugovornih tijela i administracije pri upravljanju i provođenju projekata. U slučaju da država kvalitetno, odlučno i pravovremeno napravi navedene korake, 2013. bi mogla biti godina oporavka.

54 POSLOVNA OČEKIVANJA 2013.

Privredni vjesnik Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

“Porezna politika je izrazito loša i usmjerena je jedino na punjenje proračuna, ne vodeći računa o efektima takve politike na poduzetništvo.” Milivoj Staničić, Enel Split Milivoj Staničić, direktor Enela Split, Split

Mladen Škomrlj, direktor tvrtke Tehnograd Novi, Kaštel Novi

Imperativ će biti opstanak na tržištu

A što je s ulaganjima u proizvodnju

Vladajuća garnitura nije, bar do sada, pokazala snagu i ponudila dobre pakete mjera za pokretanje gospodarske aktivnosti

Mjere države, u smislu štednje, tiču se svakoga osim institucija te iste države. Svega ima tri puta više nego je to realno podnošljivo

Ova 2012. godina bila je izrazito teška za gospodarstvo i našu tvrtku pa nam se nažalost očekivanja nisu realizirala. U 2013. godini očekujem još veći pad gospodarske aktivnosti. Imperativ će biti opstanak na tržištu, te

Stanje u građevinarstvu nije nikad bilo gore u zadnjih 25 godina. Projekata je sve manje, a naplata sve teža, unatoč najavljenim mjerama Vlade u smislu sređivanja stanja kod naplate potraživanja. Trebali smo otpustiti nekolicinu zaposlenih, a očekivanja nisu pretjerano optimistična. Planirati je teško u uvjetima opće nesigurnosti. Od ekonomske politike u idućoj godini očekujem vrlo malo, od poreznih mjera očekujem samo veće opterećenje privatnog sektora. Mjere države, u smislu štednje, tiču se svakoga osim institucija te iste države koja je preskupa – državni službenici na svim razinama, agencije, uredi… Svega

Porezna politika je izrazito loša zadržavanje poslovne aktivnosti na sadašnjoj razini. Vladajuća garnitura nije, bar do sada, pokazala snagu i ponudila dobre pakete mjera za pokretanje gospodarske aktivnosti. Porezna politika je izrazito loša i usmjerena je jedino na punjenje proračuna, ne vodeći računa o efektima takve politike

na poduzetništvo. Ulazak u EU još će nas više opteretiti jer osiromašeno gospodarstvo nema snagu i nije pripremljeno za povećanu konkurenciju. Ne mislim da će nam europski fondovi puno pomoći. Ulazak će nas više koštati nego što ćemo od njega profitirati, a očekivanja od Europske unije su nerealna. Zakonodavna, izvršna, monetarna i fiskalna vlast nije do sada dovoljno učinila u ublažavanju posljedica krize pa ne vjerujem ni da će se u budućnosti išta promijeniti. Aktualna vlast do sada nije pokazala da ima snagu realizirati predizborni Plan 21. Prije svega mislim na smanjenje državne uprave, loka-

ne uprave, broja državnih službenika, smanjenja plaća... Što se tiče investicija, ne vidim naznaka ni investicija ni mehanizama kojima bi se aktiviralo gospodarstvo u bliskoj budućnosti. U narednoj godini ne vjerujem da ćemo imati objektivnih mogućnosti za širenje poslovanja. Imperativ će biti opstanak na sadašnjoj razini i očuvanje radnih mjesta.

ima tri puta više nego je to realno podnošljivo. Najveća barijera ulaganjima su prekomplicirani postupci dobivanja bilo

Najveći balast je državna potrošnja kakve dozvole, rješenja, potvrde, bilo kakvog komada papira koji izdaju spore državne institucije, a ni korupcija nije na zanemarivoj razini. Trebalo bi potaknuti investitore, ali ne samo strane nego i hrvatske, prvenstveno hrvatske, da ulože u proizvodnju. Ne znam što će učiniti zakonodavna, izvršna, monetarna i fiskalna vlast u ublažavanju posljedica krize, ali ne očeku-

jem puno. Trebali bi prvo smanjiti državnu potrošnju, to je najveći balast. To nijedna hrvatska vlada do sada nije napravila, a ja se još uvijek nadam da ova ima tu namjeru, samo je još ne provodi u djelo… U našoj tvrtki ćemo u 2013. godini najvjerojatnije još smanjivati broj zaposlenih, ako uopće i preživimo 2013. godinu…O širenju poslovanja je luksuz razmišljati.

Krešimir Sečak, direktor tvrtke AD brodovi, Solin

Očekujemo brže smanjivanje administrativnih barijera poslovanju U zadnje četiri godine pad globalnog tržišta jedrilica je oko 75 posto i u takvom okruženju zaista je teško konkurirati većim proizvođačima koji proizvodnje brodova i jače brendove. No mi se ne predajemo

Stanje je dosta neizvjesno jer i za pozitivne promjene koje se događaju treba vremena. Bitno je da se počnu provoditi sve planirane ili najavljene strukturne promjene i investicije da bi se pokrenulo gospodarstvo. Zbog nastavka krize u zemlji i svijetu naši

planovi i očekivanja su manje agresivni u smislu daljnjeg rasta nego što bi mi to htjeli. Bilo bi dobro da se iduće godine stvore uvjeti za brže smanjivanje administrativnih barijera poslovanju. Pozitivni pomaci se već događaju; što će biti manje opterećenja za poduzeća, bit će lakše pokrenuti gospodarstvo i privući investitore. Ulazak u EU će biti katalizator za nastavak usklađivanja gospodarske infrastrukture s Europom i to će biti pozitivno za cjelokupno gospodarstvo. Nama će,

pak, to olakšati poslovanje jer ionako izvozimo većinu jedrilica u Europu i dalje. Nadam

Ulazak u EU će biti katalizator za nastavak usklađivanja gospodarske infrastrukture s Europom se da će se pokrenuti investicije jer jedino tako možemo oživjeti gospodarstvo i pokrenuti potrošnju.

Nadamo se daljnjem smanjenju opterećenja za gospodarstvenike, pokretanju investicija i privlačenju stranih investitora, ali za to moramo nastaviti raditi na uklanjanju barijera ulaganjima, i to brže nego do sada. Mi razvijamo i proizvodimo Salona jedrilice i gumenjake Maestral koji spadaju u luksuz, koštaju do 1,5 milijuna eura, i možemo ustvrditi da je globalno nautičko tržište za naše proizvode u krizi od 2008. ili 2009. U zadnje četiri godine pad globalnog tržišta jedrilica je oko 75 posto i u

takvom okruženju zaista je teško konkurirati većim proizvođačima koji imaju daleko dulju tradiciju proizvodnje brodova i jače brendove. No mi se ne predajemo i u zadnje tri godine smo uspjeli udvostručiti prodaju i usprkos neizvjesnoj tržišnoj situaciji planiramo iduće godine rast prihoda od 15 posto. To je skromnije nego ranijih godina, no mislimo da je ostvarivo. Krizu doživljavamo kao priliku da nastavimo rast i povećamo tržišni udio. Naime, mi smo na globalnoj razini trenutačno

srednji proizvođač jedrilica i među prvih 10 po broju prodanih jedrilica. Uz to smo jedini s kontinuitetom rasta u krizi i upravo stoga mislimo da i dalje ima prostora za rast. Do sada smo agesivnim razvojem globalne distribucije i novim proizvodima uspijevali rasti kada je naša globalna konkurencija padala i namjeravamo tako i u 2013. Mi definitivno planiramo širiti proizvodnju radom za druge brendove jedrilica i brodova, te iduće godine započinjemo proizvodnju i distribuciju australskih

www.privredni.hr Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

“Pozitivni pomaci se već događaju; što će biti manje opterećenja za poduzeća, bit će lakše pokrenuti gospodarstvo.” Krešimir Sečak, AD brodovi Marinko Biškić, direktor tvrtke Luxor, Solin

Zvonko Magić, vlasnik tvrtke Energy Plus, ludbreg

Hrvatsko gospodarstvo je na koljenima

Uvesti moral u društvo

Kad bi naši polit-ekonomisti prepisali ono što je Ante Marković već odavno napisao, vratila bi mi se mala vjera u bolje sutra Da 2012. nismo imali ovako uspješnu turističku sezonu, hrvatsko gospodarstvo bi krahiralo, a ovako je samo na koljenima. Kriza nije naročito pogodila poslovanje Nadaline jer radimo realne planove u skladu s okruženjem, ali uvijek s pozitivnim predznakom. Kriza je nešto s čime živimo već desetljećima pa to ne možemo ni smatrati krizom. Pozitivno raz-

Od državne politike u idućoj godini ne očekujemo ništa mišljamo i pozitivno poslujemo u negativnom okruženju. Od državne politike u idućoj go-

dini ne očekujemo ništa, ali ulazimo u novo doba kada će Hrvatska postati dio EU tržišta što nam otvara nove horizonte i ogromno tržište kojemu Nadalina ima što ponuditi. Kad bi naši polit-ekonomisti prepisali sve ono što je Ante Marković već odavno napisao, onda bi mi se vratila mala vjera u bolje sutra za hrvatsku ekonomiju. U kratkim crtama očekujem da se napravi proračun u kojem će rashod biti jednak prihodu, uvede obveza plaćanja u roku od 60 dana, državna administracija svede na brojku manju negoli je bila 1990., ukinu sve županije i besmislene općine te uvedu četiri povijesne regi-

je, oporezuje uvoz, a tim novcem stimulira izvoz. Iduće godine planiramo skromni rast od 10 posto ako Hrvatska ne uđe u Europsku uniju, a ako bude sve u redu i uđemo 1. srpnja, onda će nam rast biti i 15 posto. Broj zaposlenih će nam ostati isti jer planiramo investirati u automatizaciju proizvodnog pogona kako bi s istim brojem zaposlenih ostvarili veću proizvodnju.

Gospodarska kriza je prilika, a kada moramo raditi u takvim uvjetima, dobro radimo i razmišljamo Ova nam je godina prošla u velikom razvojnom procesu jer smo dosta novih proizvoda certificirali i etablirali smo se na tržištu. Bila je to posebno zanimljiva i dobra godina, ali ne toliko u financijskom koliko u promotivnom i edukativnom smislu. Tržište nas je pre-

Od 2013. očekujemo dobru financijsku godinu poznalo i zbog toga smo vrlo zadovoljni. Od 2013. godine očekujemo daleko bolju financijsku godinu za tvrtku. Otvorili smo procese koji su se od nas očekivali, a to su uglavnom procesi energetske uštede. Iako nećemo “gatati”, prognoze su

velike brojke. Ove smo godine napravili proizvode koji štede između 60 i 80 posto energije, prostor je jako velik i zbog toga smo se organizirali u klaster s Data Linkom i Metal Productom, a pridružuju nam se i ostale tvrtke. Očekujemo višestruki rast ukupnog prihoda. Tvrtka Energy Plus sa svojim je proizvodima već prisutna na stranim tržištima, naravno za sada s manjim količinama. Tijekom prosinca otvaramo još neka predstavništva u inozemstvu, pa se zato nadamo da će i izvoz naših proizvoda u 2013. biti dobar. U svakom slučaju, gospodarska kriza je prilika, a kada moramo raditi u takvim uvjetima, dobro radimo i razmišljamo. Hrvatska vlada i poslodavci moraju biti na istoj stra-

ni. Postoje dva segmenta koja treba urediti. To su segment uštede u energiji tj. energetske uštede bilo kojeg tipa, a drugo je uvođenje morala u društvo. S tim se mora pozabaviti Vlada. Ako će biti više morala, tada će biti manje mogućnosti za uvođenje raznih represivnih metoda u policiji i sudstvu. Mi poduzetnici prihvatit ćemo se segmenta energetske uštede, a neka se Vlada prihvati uvođenja morala u društvo i tada će nam svima biti bolje.

Zlatko Martić, predsjednik Uprave AGIT-a, ZAGREB

Ostat ćemo regionalni lider imaju daleko dulju tradiciju Sydney Yachts. U pregovorima smo s još nekoliko potencijanih partnera i nadamo se da ćemo do

Do sada smo uspijevali rasti kada je naša globalna konkurencija padala početka sljedeće godine uspjeti zaključiti barem još jedan ugovor. Ako se naši planovi ostvare, vjerojatno ćemo zaposliti još ljudi, pogotovo u sezoni proizvodnje.

Kroz mjere i aktivnosti proaktivnog djelovanja postigli smo povećanje obujma prijevoza, te je tvrtka AGIT postala jedina unutar HŽ sustava koja posluje s dobiti Konsolidacija poslovanja tvrtke AGIT - Agencije za integralni transport bio je najveći ovogodišnji izazov nove uprave od kada smo preuzeli ovu odgovornu dužnost u travnju 2012. godine. Čak 30 posto prihoda ostvarili smo zahvaljujući partnerstvu sa željeznicama u regiji i kvalitetnom poslovnom odnosu, pri čemu smo stavili naglasak na pružanju usluga izvan granica Hrvatske. U kratkom razdoblju poslovanje AGIT-a rezultiralo je zaustavljanjem negativnih trendova (minus od 50 posto u prevezenim

tonama tereta naslijeđen od bivše uprave) povećanjem prijevoznog učinka. Uz poslovnu potporu Uprave HŽ Carga, na unutarnjem planu poslovanja Uprava AGIT-a započela je korjenite organizacijske i komercijalne promjene, pojačala je akvizicije na domaćem i inozemnom tržištu, te provela internu reviziju poslovnih procesa. Kroz mjere i aktivnosti proaktivnog djelovanja postigli smo povećanje obujma prijevoza, te je tvrtka AGIT postala jedina unutar HŽ sustava koja posluje s dobiti. Taj sta-

bilni trend nastojat ćemo održati i u narednoj godini kada slavimo i 20 godina postojanja.

Tvrtka AGIT je jedina unutar HŽ sustava koja posluje s dobiti Stanje u branši najbolje oslikava činjenica kako će u srpnju 2013., ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, tržište usluga u teretnom prijevozu biti u potpunosti liberalizirano. To za AGIT predstavlja po-

slovni izazov, a bez imalo bojazni da će uspjeh izostati. U 2013. godini AGIT će zacijelo i nadalje ostati regionalni lider u organizaciji prijevoza i pružanju logističkih usluga. U tome će se svakako oslanjati na logistiku HŽ Carga kao matične tvrtke, uz uporabu unutarnjih resursa, kao i resursa naših tvrtki kćeri u Bosni i Hercegovini i Srbiji s intencijom širenja na područje Jugoistočne i Srednje Europe, a uz stalnu suradnju s poslovnim partnerima na domaćem i inozemnom tržištu.

56 POSLOVNA OČEKIVANJA 2013.

Privredni vjesnik Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

“Za poduzetnike će 2012. biti zapamćena kao godina u kojoj poslovanje nikada nije bilo skuplje i riskantnije.” Vedran Antoljak, Sense Consulting Marin Bosotina, vlasnik Poliklinike Analiza, dugopolje

Spremni smo za odstrel Dok iza stranih tvrtki stoji potpora kapitala i tržišta, nama se mijenjaju propisi i uvjeti prije nego što završimo kratkoročne investicije. To vam je kao da vam sudac tijekom utakmice promijeni pravila igre Situacija u zdravstvu je zrcalna slika gospodarstva, s tom razlikom što se ona ne održava novcem, već entuzijazmom i etikom djelatnika, ali to ne može dugo potrajati. U ovoj godini dobili smo izvrstan dokument Strategije razvoja zdravstva do 2020., ali u proračunu nema sredstava da se ta strategija realizira u predviđenom periodu. Udio privatne inicijative istim se dokumentom minorizira, a ne smije se izgubiti mogućnost žitelja Hrvatske za produžetak

života i njegove kvalitete za daljnjih sedam godina. Zamislite koliko je to - još sedam godina života za sve nas. Za Analizu je ova godina bila obilježena rastom osnovne polikliničke djelatnosti, ali i nedostatkom investicijskih sredstava za širenje na privatnu stacionarnu djelatnost. Od 2013. očekujem još veće porezno opterećenje, budući da se od ovo malo hrvatske populacije koja privređuje očekuje da plati sve što je predviđeno novim proračunom

- a i on je daleko od realnosti. Položaj hrvatskih privatnih tvtki u godini ulaska u EU mogu usporediti s iscrpljenim patkama na vodi. I mi smo iscrpljeni, opterećeni kamatama, spremni za odstrel. Dok iza stranih tvrtki stoji potpora privatnog i državnog kapitala i tržišta, nama se mijenjaju propisi i uvjeti prije nego što završimo kratkoročne investicije. To vam je kao da vam sudac tijekom utakmice promijeni pravila igre.

Od ovo malo hrvatske populacije koja privređuje očekuje se da plati sve što je predviđeno novim proračunom Ne očekujem ništa od zakonodavne, izvršne, monetarne i fiskalne vlasti u ublažavanju posljedica krize, jer vlast ima obvezu punjenja proračuna, a to nema tko platiti. Kad je pak riječ o očekivanjima za moju tvrtku,

mi imamo izvrstan izvozni proizvod: zdravlje, imamo poziciju u centru turističke Dalmacije, ustanovu koja zadovoljava sve EU propise i radim na tome da naše projekcije postanu stvarnost.

Za svoj Medicinski centar Analiza priželjkujem samo da nas se pusti raditi, bez ograničenja u zapošljavanju, administrativne zaštite i monopola državnog zdravstva i osiguranja. Ukoliko nam se to omogući, onda ćemo biti u mogućnosti i zapošljavati. U suprotnom mladi imaju perspektivu burze, rada preko granice ili po ministarstvima, općinama i ostalim državnim službama kao što je bio slučaj u 2012. Nije problem plaćati poreze ako ti se omogući poslovati.

Vedran Antoljak, direktor tvrtke Sense Consulting, zagreb

Čeka nas gospodarski najgora godina u povijesti Jedino provedbom strukturnih reformi možemo očekivati boljitak jer se privatni sektor više ne može opterećivati kako bi se plaćao neučinkoviti javni sektor Za poduzetnike će 2012. biti zapamćena kao godina u kojoj poslovanje nikada nije bilo skuplje i riskantnije. Zahtjevi koje razne institucije nameću tvrtkama, porezni nameti te neizvjesnost gospodarskog sustava do sada nisu bili toliki. Iako nas Vlada uvjerava kako poduzima mjere za smanjenje troškova poslodavcima, u realnosti se događa suprotno, kako u financijskom tako i u smislu povećanog vremena koje poslodavac mora potrošiti da bi poslovao u skladu s propisima. Tako je, primjerice, povećanje PDV-a izravno uzrokovalo manju likvidnost poduzeća, zabrana otpisivanja PDV-a za trošak vozila tvrtke povećala je troškove poduzeća, povećan je broj izvještaja koje poduzetnik treba dostaviti nizu institucija, dok su se sveukupni na-

meti na tvrtku također povećali. Porezna uprava otežala je i dobivanje izvještaja o poreznom dugu te je ukinula mogućnosti slanja izvještaja tvrtki putem telefaksa, a e-mail ne postoji kao opcija.

Zavaravaju se svi koji misle da će ulaskom Hrvatske u EU naši problemi biti riješeni Vlada je smanjila zdravstveni doprinos na plaću za dva posto što je otprilike 80 kuna manji trošak poslodavcu po zaposle-

niku. To je možda mjera koja donosi veću uštedu grupacijama s puno zaposlenih, ali za 99 posto gospodarstva nema nikakav učinak. Godina 2012. bit će zapamćena i po nedostatku hrabrosti Vlade u smanjenju troškova javne uprave i najavljenom otpuštanju viška državnih službenika, te po zapošljavanju novih državnih službenika i najavama novih zapošljavanja (primjerice MINPO i MRREUF). Ova godina će biti zabilježena i kao godina izostanka Vladine suradnje i ignoriranja potreba privatnog sektora i poduzetnika,

građana te međunarodnih institucija, investitora i veleposlanika. Pritom valja posebice istaknuti pasivnost Vlade na području uklanjanja administrativnih barijera za poslovanje i kreiranja jednostavnijeg administrativnog okvira. Godina 2013. bit će gospodarski najgora godina u povijesti Hrvatske. Proces pročišćavanja će se nastaviti i još mnogo neuspješnih tvrtki koje su “gušile” gospodarski sustav Hrvatske otići će u povijest. Nažalost, to će dovesti do daljnjeg povećanja nezaposlenosti i smanjenja

BDP-a. Zavaravaju se svi koji misle da će ulaskom Hrvatske u EU naši problemi biti riješeni. Baš naprotiv, imat ćemo još niz dodatnih problema koje će trebati riješiti, jer to pokazuju iskustva Mađarske, Bugarske i Rumunjske koje su u EU ušle u zadnjem krugu proširenja. Kriza je ujedno i prilika za Vladu da konačno pokrene istinske strukturne reforme i iskoristi duboku krizu za smanjenje troškovne strane državnog proračuna, ali i za druge reforme poput uklanjanja administrativnih barijera za poslovanje. Jedino provedbom strukturnih reformi možemo očekivati boljitak jer se privatni sektor više ne može opterećivati kako bi se plaćao neučinkoviti javni sektor. Pretpostavljam da su u Vladi svjesni da ako se opterećenje poveća, EU omo-

gućuje poduzetnicima prijavu tvrtki u državama članicama EU-a koje imaju mnogo niže poreze i znatno povoljnije doprinose na plaću jer je već danas za tvrtku s oko 20 zaposlenika i 15 milijuna kuna prometa jeftinije imati prijavljene zaposlenike i samu tvrtku u jednoj od manje skupih i manje rizičnih članica EU-a (primjerice Malta ili Slovačka). Konačno, nadam se da će se Vlada tijekom 2013. godine “otrijezniti” i stvoriti inspirativno društveno-gospodarsko okruženje koje će motivirati rad privatnog sektora, značajno presložiti javni sektor u učinkovit i uslužan mehanizam podrške društvenogospodarskom sustavu, te na taj način stvoriti temelje i mogućnosti za daljnji razvoj Hrvatske i povećanje naše konkurentnosti.

www.privredni.hr Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

“Odgovorni bi morali jednako voditi računa o svim dijelovima Hrvatske.” Mato Violić, Matuško vina Mato Violić, vlasnik i direktor Matuško vina, Potomje, Pelješac

I dalje ćemo ulagati bez zaduživanja Pred kraj godine kupili smo kultni dubrovački lokal Talir. Plan nam je zadržati njegovu prepoznatljivost tako da ostane mjesto okupljanja umjetnika, te podignuti razinu usluge Uvijek sam, doduše u šali, isticao kao se u najvećoj krizi najviše piju vina te da ljudi tako zaborave na probleme i budu veseli. To se potvrdilo u našoj tvrtki jer je 2012. godina jedna od najboljih do sada. Zadovoljni smo što smo uspjeli razviti komercijalu u Zagrebu i Splitu, što je naš Wine bar u sklopu dubrovačkog hotela Pucić palace ostvario dobit, što je naš restoran u Borku na Pelješcu poslovao pozitivno. Najzadovoljniji smo rezultatima koje je ostvario naš podrum u Po-

tomju, koji je prema mojoj procjeni posjetilo oko 40.000 turista. Dovršavamo investiciju u treću fazu podruma, čime dobivamo jednu od vodećih turističkih atrakcija na Pelješcu. Uspjeli smo stabilizirati distribucijske kanale prema Srbiji, Crnoj Gori, Austriji, Bosni i Hercegovini, Njemačkoj... Na tim tržištima bilježimo stalan porast prodaje i to u kategoriji naših premium vina, tako da smo pronašli tržišne niše koje smo priželjkivali jer naša linija premium vina nije baš jeftina.

Prema mojoj procjeni, Vlada neće puno toga pokrenuti u idućoj godini, iz jednostavnog razloga što je zaokupljena punjenjem proračuna, servisiranjem dugova te održavanjem kreditnog rejtinga. Tek kada to stabilizira,

Pronašli smo tržišne niše koje smo priželjkivali možemo očekivati mjere koje će olakšati poslovanje poduzetnika. Ono što bi se moralo napraviti i što

bi joj trebao biti jedan od prioritetnih infrastrukturnih projekata svakako je gradnja Pelješkog mosta. Odgovorni bi morali jednako voditi računa o svim dijelovima Hrvatske. Pogotovo kad se uzme u obzir činjenica da na popisu

neplatiša poreza gotovo da i nema poduzetnika iz Dubrovačko-neretvanske županije. Što se tiče ulaska u Europsku uniju, koliko god se ponetko toga pribojavao, mogu reći da jedva čekam taj trenutak. Što se tiče porezne politike u 2013. godini, ne očekujem ništa pozitivno; samo nove namete poduzetnicima. Pred kraj godine preuzeli smo, odnosno kupili kultni dubrovački lokal Talir. Plan nam je zadržati njegovu prepoznatljivost tako da ostane mjesto okuplja-

nja umjetnika te podignuti razinu usluge i ponude za najpoželjnije goste, odnosno goste veće platne moći. Od tog lokala želimo napraviti jedno od najvećih okupljališta ljudi željnih zabave u Dubrovniku. I u 2013. godini tvrtka Matuško vina će nastaviti ulagati kao i do sada, a to je - samo onoliko koliko zarađujemo, bez ikakvog zaduživanja, jer nam je takva politika omogućila stabilno poslovanje. Prioriteti su nam ulaganje u turističke sadržaje, ugostiteljstvo te prodaju naših vina.

58 POSLOVNA OČEKIVANJA 2013.

Privredni vjesnik Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

“Niti jedna vlada do sada nije napravila ni jedan konkretan potez za oporavak gospodarstva, osim stvaranja većih nameta. ” Ivan Bogović, Đuro Đaković stan Davor Karninčić, direktor Trentona, Stobreč

Rade se samo kozmetičke intervencije Činjenica je da naši političari nisu dovoljno hrabri da bi napravili rezove, niti imaju hrabrosti reformirati gospodarstvo Neću ništa novo reći kad kažem da je poslovna 2012. godina bila izuzetno teška i vrlo loša za poduzetnike i gospodarstvo u cjelini. Što se tiče Trentona, godina je bila dobra jer smo dobili prostor za širenje na tržištu. Nestale su brojne male tvrtke koje su bile naši konkurenti, i kako se na policama otvorio prostor zbog njihova nestanka, tako je nama narasla prodaja. Ipak, ta činjenica me ozbiljno zabrinjava jer takva situacija ne vodi nikamo, iz puno razloga. Dugoročno to nije nikako dobro. U idućoj godini od državne ekonomske politike ne očekujem gotovo ništa. Bar ne ništa konkretno ni dobro. U ovih dvadesetak

godina koliko sam poduzetnik, nisam nikada radio za državu niti sam dobio nekakvu podršku. Činjenica je da naši političari nisu dovoljno hrabri da bi napravili rezove, niti imaju hrabrosti reformirati gospodarstvo. Mislim da to oni ni ne mogu napraviti jer je njihov osnovni cilj održanje na vlasti i dobivanje novog mandata. U tom cilju rade samo kozmetičke intervencije koje uljepšavaju situaciju. S državnog vrha već niz godina slušamo samo parole, a nitko nije formirao strateške ciljeve razvoja niti zna što hoće s gospodarstvom. Činjenica je da treba sačuvati kreditni rejting, ali način na koji se to radi, tako da se opterećuje poduzet-

Ne može se smanjivati potrošnja, a očekivati da gospodarstvo raste nike i građane, nije dugoročno ni srednjoročno dobar, nego je loš. Ministarstvo financija povećava poreze da bi državni aparat mogao funkcionirati, a dodatnu vrijednost mogu stvoriti samo podu-

zetnici. Ne može se smanjivati potrošnja, a očekivati da gospodarstvo raste. Nije dobro ni ukidati božićnice i regrese zaposlenicima. Što se tiče Ministarstava gospodarstva, imam osjećaj kako se vodilo računa samo o Plominu i gradnji hidroelektrane južno od Dubrovnika, a vrlo malo o brodogradilištima i drugim gospodarskim subjektima. Koliko znam, gubici energije u mreži iznose oko 35 posto. Logično je da je najprije trebalo modernizirati mrežu, a tek onda raditi nove energetske objekte. Od zakonodavne, izvršne, monetarne i fiskalne vlasti očekujem da smanje određene troškove koje imaju. Predviđam da će iduća

godina biti izuzetno teška i da će BDP opet pasti te da će doći do smanjenja broja zaposlenih, a samim tim i pada potrošnje. Mislim da bi 2014. godina mogla biti nešto bolja. Pristup Hrvatske Europskoj uniji trebao bi povećati promet moje tvrtke te nam otvoriti tržište nekih zemalja u koje smo dosad simbolično izvozili. Također, preselit ćemo se u novi pogon gdje ćemo objediniti proizvodnju i dodatno automatizirati proizvodni proces. Razvijat ćemo naš novi proizvod - riječ je o proizvodnji kečapa, a postojeće brendove ćemo, ovisno o situaciji, prilagođavati zahtjevima kupaca.

Ivan Bogović, direktor tvrtke Đuro Đaković stan (Hotel Savus), Slavonski Brod

Samo ponuda - potražnje kao da i nema Uspjeli smo kao poduzeće pozitivno poslovati i čak ostvariti rast od 3,2 posto. Takav rezultat nas prije ne bi zadovoljio

Kada smo planirali poslovanje za 2012. godinu, nismo imali previše prostora za planiranje velikih uspjeha i pronalaska novog tržišta jer su svi pokazatelji govorili da se ništa na hrvatskoj gospodarskoj sceni neće promijeniti na bolje. Uspjeli smo kao poduzeće pozitivno poslovati i čak ostvariti rast od 3,2 posto. Takav rezultat nas prije ne bi zadovoljio. Važno je naglasiti da

na ovakvom tržištu koje se bazira samo na ponudi, a potražnje kao da uopće ni nema, nismo ukinuli nijedno radno mjesto niti smanjili plaće, nego smo se zajedničkom motivacijom svih djelatnika orijentirali na pronalazak novih tržišta, te smo postizanjem boljih uvjeta kod dobavljača smanjili troškove i tako uspjeli pozitivno poslovati. Ekonomski analitičari i dalje upozoravaju na situaciju u kojoj se nalazimo, ali naša državna politika kao da to ne čuje, kao da nismo na istom tržištu. Mjere države u 2013. će se odnositi samo još na ono malo što u Hrvatskoj pozitivno posluje i ostvaruje neku dobit, jer lakše je na taj način provesti

mjere negoli pokušati reducirati državnu upravu koja je preskupa, a ulazimo u godinu u kojoj su izbori pa treba sačuvati rejting birača. Pošto ulazimo u EU u drugoj polovini godine, ništa

Nismo ukinuli nijedno radno mjesto niti smanjili plaće značajno se neće promijeniti. Tako ne očekujem ni povećanje izvoza, jer da bismo nešto izvezli danas, na tome moramo raditi puno prije. Ne možemo očekivati da negativni trend koji traje preko tri godine pretvorimo u pozitivan za samo šest mje-

seci. Iz krize nas neće izvući nitko osim nas samih. Smanjenje poreza kod ugostiteljskih djelatnosti je pozitivan primjer na kojemu ćemo, nadam se, vidjeti pozitivan efekt. Ali isto tako se i u drugim

granama moraju reducirati svi nameti i troma državna uprava koja koči i usporava sve potencijalne investicije. Isto tako, mislim da će se nastaviti trend nezaposlenosti ukoliko se ne skinu mno-

gi parafiskalni i ini nameti koji uništavaju poduzetnike. Niti jedna vlada do sada nije napravila ni jedan konkretan potez za oporavak gospodarstva, osim stvaranja većih nameta. Vlade su dosad punile svoju blagajnu zahvaljujući ustrajnosti pri naplati obveza prema državi. Sada je i tome došao kraj: mnoge blagajne su prazne i dolazi vrijeme kada će državna uprava morati prvo preustrojiti sama sebe. Država će morati potaknuti potrošnju i investicije. Cjelokupnu državnu vlast i politiku će tek ulazak u EU usmjeriti i primorati na mnoge korake kako bismo kao članica te organizacije uopće uspjeli opstati.

www.privredni.hr Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

“U životu i u poslu, od nove poslovne godine treba očekivati da bude bolja od prošle. ” Joško Lelas, Hoteli Makarska Branko Roglić, vlasnik grupacije Orbico, zagreb

Bit će teže, učinimo sve da pad ne bude velik Naša kompanija je vodila posao vrlo oprezno i konzervativno. Nismo se izlagali velikim zaduženjima i možda smo zbog toga u nešto boljoj situaciji nego ostala poduzeća na tržištu Mislim da je već duže vrijeme jasno da će iduća godina biti teža nego 2012. godina. To je zato što se u državi pokušavamo kozmetičkim mjerama izvući iz krize, a potrebni su nam mnogo dublji zahvati i u strukturama države, a i u gospodarskoj strukturi. Budući da sam do sada prilično realno gledao na situaciju, bio bih sretan kad bi iduća godina završila s padom ukupne ekonomske aktivnosti koji bi

bio manji od jedan posto. U postojećoj situaciji teško je očekivati nešto bolje od toga. Uz takvo stanje na tržištu naša kompanija je vodila posao kao i uvi-

jek vrlo oprezno i konzervativno. Nismo se izlagali velikim zaduženjima i možda smo zbog toga u nešto boljoj situaciji nego ostala poduzeća na tržištu. Očekujem da ćemo na kraju 2012. završiti s malim rastom, ali uz velika odricanja i čvrsto poštivanje poslovnih odluka i planova. U idućoj godini možda ćemo tražiti i nove zaposlenike u nekim od naših podružnica u Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj

U idućoj godini možda ćemo tražiti i nove zaposlenike u nekim od naših podružnica u Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj ili Mađarskoj ili Mađarskoj. U Hrvatskoj se nadamo da ćemo se izboriti barem za to da ne bude novih otpuštanja. Iduća godina u Hrvatskoj

će i dalje biti godina štednje na svim područjima, a gospodarstvo bi istodobno trebalo osloboditi tereta kako bismo stvorili temelje za veći rast u budućnosti. Teško je očekivati da će poticanje investicija u javnom sektoru znatno pridonijeti izlasku iz krize. Javne investicije u pravilu imaju sporiji povrat uloženoga, a državna poduzeća nisu ni efikasna kao privatne tvrtke. Oslonac na privatizaciju i pri-

vatne investicije trebao bi se osjetiti u idućoj godini jer državu strašno opterećuju kamate za ranije uzete dugove. Otplata duga i kamata i u idućoj će godini znatno otežavati napore za izlazak iz krize. Pored toga pali smo i na Forbesovoj listi potencijalno dobrih mjesta za ulaganje i to sa 41. na 47. mjesto. To će mnogi potencijalni ulagači uzeti u obzir kad budu razmatrali eventualne investicije u našoj zemlji.

Joško Lelas, predsjednik Uprave HotelA Makarska, Makarska

Moramo očekivati više Očekujemo povećanje broja noćenja za 1,5 posto, a sa stanovišta ukupnih očekivanih prihoda, zbog planiranih unapređenja proizvoda, očekujemo rast od pet posto Kao i većini turističkih gospodarskih subjekata, tako je i Hotelima Makarska 2012. poslovna godina bila dobra i ohrabrujuća za poslovnu stabilizaciju, ostvarenje pozitivnih poslovnih rezultata i povratak pozitivnih očekivanja za naredni period. To je u svakom slučaju posljedica niza za našu branšu pozitivnih elemenata. Jedan od najznačajnih je svakako sigurnost destinacije u odnosu na zemlje konkurente iz mediteranskog okruženja. Imali smo, čini mi se, pozitivni vjetar u leđa s osnove tečajnih kretanja i povoljnijih kreditnih uvjeta. Nakon uspona i padova na početku godine, stabilizacija ekonomske situacije u našim emitivnim tržištima uz dobre prodajne akcije pridonijela je mirnijem i uspješnom nastavku godine. Kao što ste vjerojatno primijetili, nitko ove godine nije spominjao u turizmu

tradicionalnu “srpanjsku rupu”. Međutim, u svemu je ipak bitna i naša reakcija na krizu: kao i cijelo gospodarstvo, i mi smo zbog gospodarske krize s velikom pažnjom i opre-

Trebamo nastaviti na temeljima prethodne godine s odgovornim, pozitivnim i kreativnim stavom zom pristupili organizaciji rada i troškovne strane, a kao krajnje ostvarenje ćemo imati pozitivni poslovni rezultat. Unatoč dobrim turističkim vijestima, itekako nas zabrinjava stanje cjelokupnog hrvatskog gospodarstva. Sam turizam ne može biti generator socijalne sigurnosti i društvenog napretka. Turizam može biti poticaj gospodarstvu, kao i pokazatelj

naše konkurentnosti na svjetskom tržištu. U životu i u poslu, od nove poslovne godine treba očekivati da bude bolja od prošle. To je normalan ljudski i poslovni cilj. Naravno, uz pažljive i realne procjene zbivanja u okruženju, uz dobro planiranje potrebnih akcija za unapređenje proizvoda i usluga te otklanjanje uočenih slabosti. S obzirom na obujam poslovanja, očekujemo povećanje broja noćenja za 1,5 posto. Sa stanovišta ukupnih očekivanih prihoda, zbog planiranih unapređenja proizvoda, očekujemo povećanje od

pet posto. A to bi, uz predviđeno povećanje troškova od 3,5 posto dovelo do stabilnog poslovanja, unapređenja kvalitetnih poslovnih akcija i snaženja dobiti. Da bismo došli do očekivanog rezultata, planiramo određena unapređenja - investicije koje su osnažene pozitivnim rezultatom, poticajnijom financijskom situacijom kao kreditima HBOR-a i oslobođenjem porezne obveze za reinvestiranu dobit.

Svakako jedna od pozitivnijih vijesti koja nas hrabri u 2013. je i činjenica ulaska Hrvatske u punopravno članstvo EU-a. Držimo da će ta činjenica pridonijeti širenju pozitivnih vijesti o Hrvatskoj kao državi i poželjnoj turističkoj destinaciji. Također smo uvjereni u nastavak provođenja pozitivnih mjera, smanjenje fiskalnih (PDV) i parafiskalnih nameta. Takva politika bi svakako ublažila posljedice najavljenih povećanja cijena energenata i hrane.

Mišljenja sam isto tako da naše trenutne komparativne prednosti, gledano s pozicije sigurnosti i blizine, kriju i određene opasnosti. To se prvenstveno odnosi na odgovor “rizičnih” destinacija s niskim cijenama i dodatnih poticajnih mjera njihovih država. Naš odgovor bi u svakom slučaju trebalo biti poboljšanje naše ponude u smislu kvalitete i raznovrsnosti. Sve u svemu, trebamo nastaviti na temeljima prethodne godine s odgovornim, pozitivnim i kreativnim stavom. Samo tako možemo biti u poziciji i dogodine u ovo vrijeme imati slična očekivanja.

60 POSLOVNA OČEKIVANJA 2013.

Privredni vjesnik Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

Što primjena REACH i CLP uredbi donosi proizvođačima, uvoznicima i korisnicima kemikalija ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju? Ulazak Hrvatske u Europsku uniju između ostalog predstavlja i konačno usklađivanje svih hrvatskih propisa s propisima Europske unije. U području zakonodavstva koje se odnosi na kemikalije to znači i nove obveze za tvrtke. Jedna od svakako najzahtjevnijih i najznačajnijih je REACH Uredba br. 1907/2006 koja podrazumijeva registraciju, evaluaciju, autorizaciju i ograničavanje kemikalija u smislu njihove bolje kontrole u Europskoj uniji. Uredba je stupila na snagu 1. srpnja 2007. godine, a njena puna primjena započela je 01. lipnja 2008. godine. Hrvatski sabor na svojoj je sjednici održanoj 25. travnja 2008. donio Zakon o provedbi Uredbe, a u kojem završna odredba kaže da Zakon stupa na snagu danom ulaska RH u punopravno članstvo EU-a. Zakon je objavljen u Narodnim novinama br. 53/2008.

Cilj REACH Uredbe je poboljšati zaštitu zdravlja ljudi i okoliša od rizika koji mogu nastati uslijed korištenja kemikalija; promicanje alternativnih metoda procjene rizičnosti pojedinih tvari s naglaskom na smanjenje količine ispitivanja na životinjama; slobodu prometa kemikalijama na tržištu EU-a; povećanje konkurentnosti kemijske industrije EU-a; povećanje inovativnosti. REACH Uredba obvezuje industriju da preuzme odgovornost za procjenu i rukovođenje rizicima koji mogu nastati uslijed upotrebe kemikalija te osiguranja odgovarajućih sigurnosnih informacija za njihove korisnike CLP Uredba 1272/2008/EU o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa. Zakon o provedbi Uredbe stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske EU. Uredba donosi nove kriterije razvrstavanja, simbole opasnosti (piktograme) te oznake upozorenja i obavijesti H i P koje zamjenjuju R i S oznake.

Važna napomena:

Rokovi za registraciju tvari sukladno REACH-u:

Na inicijativu Hrvatske gospodarske komore u suradnji s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi, nadležnim za kemikalije, Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te Pregovaračkim timom za poglavlje 27. Okoliš postignuti su rokovi za prilagodbu REACH Uredbi definirani u Pretpristupnom Ugovoru za RH. Temeljem tog dokumenta hrvatskim gospodarstvenicima odobreno je razdoblje prilagodbe u trajanju od šest mjeseci od datuma pristupanja za prethodnu registraciju tvari u postupnom uvođenju, a datum prvog i drugog roka za registraciju bit će 12 mjeseci od datuma pristupanja.

Predregistracija tvrtkama omogućuje odgodu krajnjeg roka za registraciju. Za tzv. tvari u postupnom uvođenju (phase-in tvari), REACH omogućuje postupno uvođenje (phase-in) shemu s različitim krajnjim rokovima za registraciju ovisno o količinama (tonaži) i opasnim svojstvima tvari:

30. studenog 2010. 31. svibnja 2013. 31. svibnja 2018.

www.privredni.hr Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

Uloge i obaveze svih subjekata u lancu opskrbe sukladno REACH i CLP uredbama

Uloge i obaveze daljnjih korisnika u lancu opskrbe

Informacije u ovome dokumentu važne su za Vas ako Vaša tvrtka provodi jednu ili više niže navedenih aktivnosti i ako tvari ili smjese na koje se te aktivnosti odnose stavlja na tržište: • proizvodnja tvari (uključujući i izolirane intermedijere) koje su predmet registracije u skladu s REACH Uredbom, • uvoz tvari koje su predmet registracije prema REACH Uredbi, • proizvodnja i uvoz tvari koje su razvrstane kao opasne bez obzira na proizvedene ili uvezene količine, • uvoz smjesa koje sadrže opasne tvari bez obzira na uvezene količine, • uvoz proizvoda koji sadrže tvari koje su predmet registracije prema REACH-u

Daljnji korisnik je svaka pravna ili fizička osoba sa sjedištem na području Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora koja koristi tvari, kao takve ili u smjesama, u svojim industrijskim ili profesionalnim aktivnostima, a koja nije proizvođač ili uvoznik. Daljnji korisnici mogu se podijeliti u šest glavnih grupa: 1. Formulatori smjesa (ako nisu istovremeno i proizvođači/uvoznici tvari) - izrađuju smjese miješanjem kemijskih tvari. 2. Krajnji korisnici - koriste tvari ili smjese u industrijskim ili profesionalnim primjenama, ne prosljeđuju tvar ili smjesu u bilo kojem obliku daljnjim korisnicima. Krajnji korisnici su i obrtnici i radionice koji koriste kemijske tvari, ali ih ni u kojem obliku ne plasiraju dalje na tržište. 3. Industrijski korisnici - tvari koriste u industrijskim procesima na način da korištene tvari ne ostaju u proizvodu ili novo-sintetiziranoj tvari nakon uporabe (npr. uporaba pomoćnih procesnih tvari). 4. Korisnici koji prepakiravaju tvari i/ili smjese, ali ih ne koriste ni na koji drugi način.

Informacije u ovome dokumentu mogu utjecati na Vaše poslovanje ako Vaša tvrtka ne provodi niti jednu od gore navedenih aktivnosti ali provodi sljedeće aktivnosti na hrvatskom tržištu : • profesionalna uporaba tvari koje su predmet registracije u skladu s REACH Uredbom, • profesionalna uporaba smjesa koje sadrže tvari koje su predmet registracije u skladu s REACH Uredbom, • profesionalna uporaba tvari koje su razvrstane kao opasne bez obzira na proizvedene ili uvezene količine, • profesionalna uporaba smjesa koje sadrže opasne tvari bez obzira na uvezene količine, • profesionalna uporaba proizvoda koji sadrže tvari koje su predmet registracije prema REACH-u Jedan od glavnih elemenata REACH Uredbe jest registracija tvari koja obvezuje proizvođače i

5. Uvoznici sa sjedištem u RH koji će prijemom Hrvatske u EU uvoziti proizvode u Europsku uniju od dobavljača izvan EU-a sami neće imati status i obaveze uvoznika već samo daljnjeg korisnika ako dobavljač izvan EU-a ovlasti jedinstvenog zastupnika („Only representative“) koji će preuzeti obavezu registracije i sve druge obaveze EU uvoznika koje propisuje REACH Uredba. Ponovni uvoznici - koji mogu dokazati da su tvari koje su uvezli u EU izrađene na području Europske unije i da su već registrirane prema REACH-u. Jedina obaveza koju će takvi „reimporteri“ imati jest dokumentirano dokazati da je tvar koju oni uvoze u EU identična onoj koja je prvotno proizvedena i registrirana na području EU-a. Obaveze koje mogu imati daljnji korisnici ulaskom Hrvatske u Europsku uniju Daljnji korisnici ne smiju staviti na tržište ili koristiti na bilo koji način tvari koje su predmet registracije ako one nisu registrirane u skladu s propisima REACH Uredbe. Za tvari koje nisu registrirane daljnji korisnici

uvoznike tvari da dostave definirani set informacija Europskoj kemijskoj agenciji (ECHA) u obliku registracijskog dosjea. Neke izrazito opasne tvari zahtijevat će autorizaciju (odobrenje) Europske kemijske agencije prije uporabe, a za određene tvari mogu se postaviti ograničenja uporabe. Glavna obaveza CLP Uredbe4 je prijava razvrstavanja tvari s obzirom na njihova opasna svojstva (tzv „CLP Notifikacija“ ili „Notifikacija tvari“). Notifikacija obvezuje svakog proizvođača ili uvoznika ili grupu proizvođača ili uvoznika koji stavljaju tvar s opasnim svojstvima na tržište; oni trebaju Europskoj kemijskoj agenciji prijaviti (notificirati) informacije o razvrstavanju i označavanju tvari s obzirom na opasna svojstva najkasnije u roku od mjesec dana nakon stavljanja tvari na tržište. Notifikacija nije potrebna ako je tvar s opasnim svojstvima registrirana i u registracijskom dosjeu razvrstana prema REACH Uredbi

trebaju od svojih dobavljača zatražiti potvrdu o predregistraciji prije isteka predregistracijskog roka5. Predregistracija je uvjet nastavka prisutnosti na tržištu za vrijeme registracijskog roka koji završava godinu dana nakon ulaska Republike Hrvatske u EU. Najkasnije do završetka roka za registraciju daljnji korisnici morat će od svojih dobavljača zatražiti dokaze o registraciji ili predregistraciji tvari koje koriste. Nakon završetka registracijskog roka daljnji korisnici moraju imati registracijske brojeve za sve tvari koje su predmet registracije. Obaveze koje daljnji korisnik može imati prema REACH i CLP uredbi jesu: 1. Obaveza komunikacije s dobavljačima i daljnjim korisnicima u lancu opskrbe (prikupljanje i prosljeđivanje informacija), 2. Izrada sigurnosno-tehničkih listova i/ili njihova distribucija, 3. Primjena i provjera mjera upravljanja rizicima koje propisuje dobavljač, 4. Ostale specijalne obaveze koje mogu imati korisnici posebno opasnih tvari (npr. posebne obveze za tzv. SVHC tvari, ograničenja uporabe za neke tvari, REACH autorizacija i sl.).

Korisnici koji nisu daljnji korisnici i nemaju obaveze prema REACH i CLP uredbi

1. Privatni potrošači nisu daljnji korisnici prema REACH-u i nemaju nikakve obaveze prema REACH-u. 2. Distributeri nisu daljnji korisnici i nemaju obaveze prema REACH-u osim obaveze prosljeđivanja relevantnih informacija u lancu opskrbe (kao što su STL-ovi ili informacije o uporabama). Distribu-

teri samo skladište i prodaju kemijske tvari (kao takve ili u smjesama) bez da vrše bilo kakve promjene na proizvodu ili pakiranju proizvoda (kao što je prepakiravanje ili premještanje proizvoda u ambalažu različitu od one u kojoj im je proizvod dostavljen). U distributere se ubrajaju i tvrtke koje skladište proizvode kao i one koje ih prodaju pri-

vatnim, profesionalnim ili industrijskim kupcima. 3. Proizvođači proizvoda nemaju obaveze prema REACH-u osim ako se u sastavu proizvoda nalaze tvari izrazito zabrinjavajućih svojstava (tzv „SVHC“ tvari) u količini većoj od 0,1 % mas. ili ako može doći do oslobođanja opasnih tvari iz proizvoda prilikom predviđene uporabe.

62 POSLOVNA OČEKIVANJA 2013. Jeste li čuli za akciju Kupujmo hrvatsko? 100 .........................................................................................................................................

97,6%

Podržavate li akciju Kupujmo hrvatsko? 100 .........................................................................................................................................

Privredni vjesnik Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

Jeste li vidjeli ili čuli reklamu kojom se reklamira akcija Kupujmo hrvatsko? 100 .........................................................................................................................................

93,7%

80,4% 50 .........................................................................................................................................

2,4%

0 _______________________________________________________________________________________________________________________________________________

50 .........................................................................................................................................

2,0%

4,3%

Niti podržavam niti ne

0 _______________________________________________________________________________________________________________________________________________

50 .........................................................................................................................................

14,9%

4,7%

Ne znam

0 _______________________________________________________________________________________________________________________________________________

Potpora kupnji hrvatskih proizvoda ne slabi unatoč recesiji Gotovo 80 posto građana spremno je izdvojiti nešto više novca za kvalitetan hrvatski proizvod jednake kvalitete kao strani, njih 7,3 posto je neodlučno, a 13,8 posto nije za to spremno. Rezultati su gotovo isti kao prošle godine, što potvrđuje da je poruka Kupujmo hrvatsko uhvatila duboko korijenje među hrvatskim potrošačima Drago Živković zivkovic@privredni.hr

kcija Kupujmo hrvatsko i dalje uživa snažnu potporu hrvatskih građana, potvrdilo je istraživanje provedeno tijekom studenoga 2012. godine, na uzorku od 1000 građana Hrvatske starijih od 15 godina. Uzorak je nacionalno reprezentativan prema regiji i veličini naselja, spolu i dobi ispitanika. Gotovo svi ispitanici (njih 97,6 posto) potvr-

dili su da su čuli za akciju ‘Kupujmo hrvatsko’, a podržava je 93,7 posto. Samo dva posto ispitanika izjavilo je da akciju ne podržava, dok 4,3 posto prema njoj ima neutralan stav. Više od 80 posto građana Hrvatske zamijetilo je reklamu za Kupujmo hrvatsko, a daleko najvažniju ulogu u promidžbi akcije ima televizija. Među onima koji su zamijetili reklamnu kampanju, 89 posto ih je vidjelo reklamu na TV-u, svaki šesti ju je vidio u tisku, svaki

osmi čuo na radiju, a svaki deveti uočio na jumbo plakatu. Potencijali novih medija u promidžbi očito još nisu dovoljno iskorišteni, s obzirom da je samo 1,6 posto ispitanika reklamu za akciju vidjelo na internetu. U porastu je postotak građana koji bi preporučili svojim prijateljima i poznanicima kupovinu hrvatskih proizvoda. Ove godine ih je više od 80 posto, a neutralni čine 14,3 posto. Manje od šest posto građana ne bi preporučilo kupovinu hrvatskih proi-

zvoda, što je također nešto povoljniji rezultat nego u prošlogodišnjoj anketi. Još je veće suglasje oko tvrdnje da je po-

Podrijetlo proizvoda i dalje je vrlo važno velikoj većini hrvatskih građana trebno kupovati hrvatske proizvode kako bi se pomoglo hrvatskom gospodarstvu. S tim se potpuno slaže više od 73 posto

ispitanika, a slaže se više od 18 posto, što znači da više od 90 posto građana podržava ideju da se domaćem gospodarstvu najbolje pomaže kupovinom domaćih proizvoda. Iako je u ovom pitanju došlo do blagog smanjenja potpore građana, razlike u postocima u granicama su statističke pogreške. Podrijetlo proizvoda i dalje je vrlo važno velikoj većini hrvatskih građana (72,8 posto). Oko 19 posto ih tek povremeno provjerava podrijetlo proizvoda, dok ih samo 8,3 posto za

to nije zainteresirano. U usporedbi s prošlogodišnjom anketom, smanjen je broj građana koji uvijek provjeravaju podrijetlo proizvoda, ali i onih koji to nikada ne čine. U jednom od ključnih pitanja za uspjeh cijele akcije odgovori anketiranih ponovno upućuju na zaključak da Kupujmo hrvatsko i dalje ima visok stupanj potpore. Naime, kao i prošle godine, gotovo 80 posto građana spremno je izdvojiti nešto više novca za kvalitetan hrvatski pro-

www.privredni.hr Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

Gdje ste vidjeli odnosno čuli reklamu? 100 .........................................................................................................................................

Koliko je vjerojatno da ćete preporučiti prijateljima, poznanicima i članovima obitelji kupovinu hrvatskih proizvoda? Ocijenite: 100 .........................................................................................................................................

Slažete li se da je potrebno kupovati hrvatske proizvode kako bi se na taj način pomoglo hrvatskom gospodarstvu? 100 .........................................................................................................................................

91,3% 80,1%

64,1%

50 ......................................................................................................................................... 50 .........................................................................................................................................

8,8% 0

11,3%

8,6%

2,5%

4,7%

_______________________________________________________________________________________________________________________________________________

Tisak

Jumbo plakati

izvod jednake kvalitete kao strani, njih 7,3 posto je neodlučno, a 13,8 posto nije za to spremno. Rezultati su gotovo isti kao prošle godine, što potvrđuje da je poruka akcije uhvatila duboko korijenje među hrvatskim potrošačima, unatoč padu kupovne moći zbog višegodišnje recesije. Prepoznatljivost znakova kvalitete i izvornosti koje dodjeljuje Hrvatska gospodarska komora također se povećala u zadnjih godinu dana. Tako sada 81 posto ispitanika

Radio Ne mogu Negdje se sjetiti drugdje

kaže da stalno ili ponekad obraća pozornost na znak Hrvatska kvaliteta, dok je

Kampanja Kupujmo hrvatsko općenito je izvrsno zamijećena u populaciji hrvatskih građana takvih odgovora u prošlogodišnjem istraživanju bilo nešto manje od 80 posto. Smanjen je i broj onih koji nikada ne obraćaju

14,3% Niti je vjerojatno niti nije

pozornost na znak Hrvatska kvaliteta, sa 18,6 na 16,8 posto. Slični su trendovi i kada je riječ o znaku Izvorno hrvatsko, na koji pozornost obraća 52 posto, a ponekad to čini 25,3 posto. Ukupno je to za oko dva postotna boda bolji rezultat nego lani, iako je udjel onih koji redovito obraćaju pozornost na znak izvornosti nešto manji. Broj onih koji tvrde da uopće nisu čuli za znakove kvalitete i izvornosti stabilno je nizak, oko dva posto.

5,5%

5,6%

0 _______________________________________________________________________________________________________________________________________________

Vjerojatno

50 .........................................................................................................................................

Nije vjerojatno

Imajući u vidu dobivene rezultate, prema kojima je većina ispitanika čula za akciju Kupujmo hrvatsko te su vidjeli ili čuli reklamu kojom se akcija reklamira, može se zaključiti kako je kampanja Kupujmo hrvatsko općenito izvrsno zamijećena u populaciji hrvatskih građana. Također, potpora ciljevima akcije među građanima je vrlo visoka, kao i spremnost da se akcija pretoči u djelo kupnjom kvalitetnih hrvatskih proizvoda, makar bili i nešto skuplji od stranih.

3,2%

0 _______________________________________________________________________________________________________________________________________________

Slažem se

Niti se ne slažem niti se slažem

Ne slažem se

Vrijedne ruke zavrjeđuju podršku Znakove Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvat‑ sko do sada je dobio 351 proizvod i usluga, od čega je 120 znakova Izvorno hrvatsko. “Taj broj je još uvijek nedovoljan i tek kada budemo imali neko‑ liko tisuća, pa čak i nekoliko desetaka tisuća proizvo‑ da i usluga s tim oznakama bit ćemo razvijeno društvo, odnosno gospodarstvo”, istaknuo je predsjednik HGK‑a Nadan Vidošević na predstavljanju rezultata istraživa‑ nja. Dodao je da proizvodi u sklopu projekta Vrijedne ruke zaslužuju sustavnu podršku jer svaki pojedinac koji svojim radom osigurava egzistenciju sebi i svojoj obitelji mora biti prepoznat i podržan na primjeren na‑ čin od svih relevantnih državnih subjekata. Vidošević je predložio i da se male individualne proizvođače paušal‑ no oporezuje kako bi u što većem broju na legalan način ušli u svijet poduzetništva, što automatski znači i sma‑ njivanje sive ekonomije.

o 탑 ic i va 2 no

go d i na

a Sret

. 3 01