e-pv 3762 by NEstar

Brodosplit - obavljen posao Vlada RH s Europskom komisijom konačno privodi kraju restrukturiranje brodogradilišta

Dunav soja - zdravlje i profit Hrvatska sudjeluje u projektu proizvodnje i prerade nonGMO soje: velika je to prilika domaćim proizvođačima

Zasad je dobra i stagnacija Čarobni štapić ne postoji, a najviše se treba bojati olako obećane brzine, poručuje dr. Marko Škreb

aktualno Str. 8

aktualno Str. 10-11

svijet financija Str. 21

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 7 6 2

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 28. siječnja 2013. Godina LIX / Broj 3762. www.privredni.hr

1953 2013

privredni vjesnik

ikea dobila dozvolu / novo ulaganje pip-a / uspješan viroexpo / stil / hrwwwatska / svijet financija

Detalji prijedloga zakona o strateškim investicijama

dozvole stižu za deset dana

Investicije veće od 150 milijuna kuna dobivat će status strateških, a pri realizaciji uživati svu moguću pomoć upravnih tijela >>4-5

POSE PRILOG BAN EEN i Ent erp Što d nfo ri o se E nos uro i pe N etw ork

Intervju: Damir Novinić

vjetropark jelinak priključen!

>> 6-7

>> 12

Projekti koji su pred finalizacijom vrijedni su četiri milijarde eura, kaže ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost

Jelinak je sada dio elektroenergetskog sustava, a njegovih 20 vjetroturbina proizvodit će struju za 30.000 kućanstava

Tjedni gospodarski TV magazin SPTV utorak

19:10

VKTV Vinkovci srijeda 22:00 četvrtak 17:00 (REPRIZA) SBTV Slavonski Brod petak 21:15 Poljoprivredna TV Požega ponedjeljak 16:35 SRCE TV Čakovec četvrtak 21:45 petak 14:45 (REPRIZA)

VTV Varaždin četvrtak 12:00 srijeda 13:30 (REPRIZA) TV NOVA Pula srijeda 21:30 subota 16:00 (REPRIZA) VOX Zadar srijeda 21:30 četvrtak 15:30 (REPRIZA) GTV ZADAR četvrtak 21:30 nedjelja 22:30 (REPRIZA) ponedjeljak 12:00 (REPRIZA) ponedjeljak 21:30 (REPRIZA)

Tjedni gospodarski razgovori uskoro na

TV ŠIBENIK

TV ŠIBENIK srijeda 21:00 nedjelja 22:30 (REPRIZA) TV JADRAN Split srijeda 00:00 ponedjeljak 23:45 (REPRIZA) DUTV Dubrovnik srijeda 20:15 subota 15:45 (REPRIZA)

UVOD

www.privredni.hr Broj 3762, 28. siječnja 2013.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

Tihomir Jakovina, ministar poljoprivrede:

G(h)ost komentator: Diana Antičić, Forenzika prima

Poboljšanje proizvodnje soje u EU-u

Porezi ne smiju biti komplicirani

Potpisivanje Deklaracije Dunav soja označava doprinos Hrvatske poboljšanju proizvodnje soje u Europi, ali i prepoznavanje vlastitih resursa te njihovo korištenje u europskom kontekstu što može imati pozitivan odjek i na znanstvenoj i i na komercijalnoj razini. Projekt i potpisivanje Deklaracije podržao je HGK, a Poljoprivredni institut iz Osijeka i BC institut također su vrlo zainteresirani pristupiti udruženju. Tvornica ulja Čepin predložila je sudjelovanje u preradi 150.000 tona soje, dok je Agrokor zainteresiran proizvoditi GMO-free soju i posebno je kao takvu označiti trgovačkim znakom.

Dragutin Ranogajec, predsjednik HOK-a:

HOK i ZABA pomažu obrtnicima Bez poticajnog poslovnog okruženja, koje podrazumijeva povoljni zakonodavni okvir te jednostavnije i povoljnije svakodnevno poslovanje obrtnika, nema ni prosperiteta. Program Obrtnik&partner pokrenuli smo upravo s tim ciljem, kako bismo u suradnji sa Zagrebačkom bankom i drugim partnerima svojim članovima omogućili kvalitetnije poslovanje. Drago nam je da se suradnja sa Zagrebačkom bankom, strateškim partnerom u projektu Obrtnik&partner, širi i izvan tog područja, posebice u dijelu povoljnijeg financiranja, kako bi obrtnici lakše prebrodili financijske poteškoće i ulagali u širenje poslovanja i novo zapošljavanje.

Ivica Max Krizmanić, generalni direktor hotela Esplanade:

Hotel Esplanade Zagreb najbolji u Hrvatskoj TripAdvisor, jedan od najvećih svjetskih turističkih servisa za ocjenu kvalitete usluga u turizmu, proglasio je zagrebački hotel Esplanade najboljim hotelom u Hrvatskoj 2013. godine, i to u sve tri kategorije: za najbolji hotel, najbolju uslugu te najbolji luksuzni hotel. Nagrada je potvrda kvalitete i priznanje da hotel i dalje drži vodeću poziciju na domaćem i globalnom tržištu luksuznih usluga. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Porezi bi svakako morali biti jednostavni i neutralni, odnosno omogućiti ravnomjernu i pravednu raspodjelu poreznog tereta i istovremeno stvoriti privlačnu klimu za inozemna ulaganja

orezi su neophodni jer oni osiguravaju punjenje državnog proračuna. No, oni bi svakako morali biti jednostavni i neutralni, odnosno omogućiti ravnomjernu i pravednu raspodjelu poreznog tereta. Istovremeno oni moraju stvoriti privlačnu klimu za inozemna ulaganja. Koliko mi se za sada čini, izmjene poreza idu u smjeru povećanja njihove kompleksnosti, a ne pojednostavljenja. Novom kalendarskom godinom te skorim pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji dolazi do promjena u državnom poreznom sustavu. Od 1. siječnja ukinuta je nulta stopa poreza na dodanu vrijednost te uvedena nova stopa od pet posto za kruh, mlijeko, knjige, lijekove, časopise, usluge prikazivanja filmova te medicinske proizvode za nadomještanje tjelesnog oštećenja, a s ulaskom u EU započet će potpuna primjena novog zakona o porezu na dodanu vrijednost. Od početka godine ukinut je i posebni porez na luksuzne proizvode. Promjene je doživio i Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, kao i određeni dijelovi Općeg poreznog

zakona te Zakon o porezu na dohodak. Pristupanjem Hrvatske EU-u doći će do ukidanja fizičkih granica i kontrole prometa na njima. Poslovat će se na jedinstvenom zajedničkom tržištu bez fiskalnih granica. To znači da će doći i do promjene onoga što zovemo uvoz i izvoz koji će se odnositi samo za područja izvan Europske unije. Od ulaska u Uniju porez na dodanu vrijednost na dobra i usluge iz jedne zemlje članice u drugu neće se plaćati, već samo iskazivati na PDV obrascu. Promijenit će se i osnovno mjesto oporezivanja - ono će se plaćati u sjedištu primatelja roba i usluga i

Od ulaska u Uniju PDV na dobra i usluge iz jedne zemlje članice u drugu neće se plaćati to prema stopi koja važi u toj zemlji. Ako se poslovanje obavlja u većoj mjeri na tržištima zemalja Europske unije, trebat će znati i porezne sustave tih zemalja. Prag za ulazak svake od njih je različit, a kreće se od

35.000 do 100.000 eura oporezivih isporuka. Na isporuke građevinskog zemljišta također će se primjenjivati PDV, jer oslobođenje od plaćanja PDV-a na isporuku građevinskog zemljišta vrijedi samo do 31. prosinca 2014. godine. Nije novost da porezne vlasti već prikupljaju i uspoređuju dohotke građana s podacima o nabavljenoj pokretnoj, nepokretnoj i drugoj imovini prikupljenima iz više izvora (vlastitih evidencija, evidencija drugih

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: marketing@privredni.hr

Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

tijela državne i lokalne uprave) te utvrđuju podrijetlo imovine. Novost je da se u tom postupku može ispitivati izvor cjelokupne imovine fizičke osobe stečene od 1. siječnja 2005. godine. Zbog priprema za uvođenje zakona o porezu na nekretnine, sve nekretnine koje će se oporezovati bit će upisane u Fiskalni katastar Porezne uprave. Porezna osnovica će se utvrđivati na godišnjoj razini i to na osnovici od 70-80 posto utvrđene fiskalne vrijednosti nekretnine. To umanjenje još nije definirano. Porezna osnovica bit će dodatno umanjena olakšicama za trajno ili povremeno stanovanje i djelatnost, dok će porezna stopa, prema najavama, iznositi 1,5 posto na tu osnovicu. Jedino ukidanje poreza od početka godine odnosi se na poseban porez na uvoz, promet i proizvodnju luksuznih proizvoda kao što su nakit, satovi, predmeti od plemenitih kovina, koji su se do sada oporezivali stopom od 30 posto. Najavljene su i promjene u trošarinama, ponajprije povećanje trošarina na cigarete i energente koji će pratiti naš ulazak u Europsku uniju.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

Direktor: Nikola Baučić Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

TEMA TJEDNA

( na 6,7% površine hrvatskog teritorija

*vijesti Novi posebni porezi Hrvatski sabor donio je Zakon o posebnom porezu na motorna vozila, tzv. ekološki porez po kojemu će se od 1. srpnja oporezivanje automobila vezati uz emisiju ugljičnog dioksida (CO2). Sabor je donio i novi Zakon o trošarinama po kojem će se od 1. srpnja sustav trošarina na alkoholna pića, duhanske proizvode, motorna goriva, ugljen te plin i struju usklađivati s onim u EUu, a značajnije povećanje cijena očekuje se kod cigareta. U Hrvatskoj 19 posto žena u upravi

dokumenti o prostornom uređenju predviđaju novu gradnju

Detalji prijedloga zakona o strateškim investicijama

Strateškim investicij dozvole stižu za des

Vlada će u odluci za svaki projekt, uz njegovu vrijednost i ime investitora, navesti i konkretan redoslijed investicije, morat će biti navedeno i obrazloženje zašto je projekt dobio epitet strateškog. Odredit će se projekta, s voditeljem i članovima grupe te njihovim pojedinačnim zaduženjima u provedbi Igor Vukić vukic@privredni.hr

Većina nacionalnih parlamenata članica Europske unije, njih 21, smatra da Europska komisija treba ustrajati na zakonu o ženskim kvotama u upravama tvrtki, ali njih šest je protiv. Uz Češku i Poljsku među protivnicima su Danska, Nizozemska, Švedska i Velika Britanija. Komisija je lani u studenom predložila zakonsko rješenje prema kojem bi najmanje 40 posto žena radilo u upravama javnih tvrtki do 2018., a u kompanijama koje kotiraju na burzi do 2020. U EU-u sada u upravi radi 15 posto, a u Hrvatskoj 19 posto žena. Agrokorova maloprodaja među najvećima Ukupni prihodi 250 najvećih trgovačkih lanaca na svijetu u prošloj su fiskalnoj godini dosegnuli četiri bilijuna dolara, pokazuje izvještaj konzultantsko-revizorske tvrtke Deloitte Globalna snaga maloprodaje u 2013. U tome se nalazi i Agrokorova maloprodaja koja je zauzela 226. mjesto. Također, zahvaljujući prosječnom godišnjem rastu koji je u razdoblju od 2006. do 2011. iznosio 16,1 posto, ta se hrvatska tvrtka plasirala na 31. poziciju među 50 najbrže rastućih trgovačkih lanaca na svijetu.

Privredni vjesnik Broj 3762, 28. siječnja 2013.

nvesticije veće od 150 milijuna kuna, koje mogu imati povoljan učinak na ukupni gospodarski razvoj, dobivat će odlukom Vlade status “strateških investicija”, a pri realizaciji uživat će svu moguću pomoć upravnih tijela. To je ukratko sadržaj prijedloga Zakona o strateškim investicijama koji je Ministarstvo gospodarstva nedavno objavilo na svojim stranicama. Time je pokrenuta javna rasprava o još jednom alatu kojim bi se u Hrvatsku trebali privući inozemni i potaknuti domaći privatni ulagači. Predlagatelj zakona je Ministarstvo gospodarstva, a u njegovoj izradi i pokretanju sudjelovala su i ministarstva graditeljstva i pravosuđa kao i resori prometa, turizma,

poljoprivrede, kulture i zaštite okoliša. “Ovim zakonom Vlada RH prijeći će s deklarativne na konkretnu podršku investicijskim projektima”, ocijenio je Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva. Prema prijedlogu zakona, Vlada će u odluci za svaki projekt, uz njegovu vrijednost i ime investitora, navesti i konkretan redoslijed realizacije projekta. Uz ciljeve i učinke investicije, morat će biti navedeno i obrazloženje zašto je projekt dobio epitet strateškog. Odredit će se i operativna skupina za ostvarenje tog projekta, s voditeljem i članovima grupe te njihovim pojedinačnim zaduženjima u provedbi. Za Vladu će te odluke pripremati povjerenstvo u kojem će sjediti ministri i drugi državni dužnosnici. Pojedini projekti birali bi se s Liste strateških proje-

kata na koju se mogu kandidirati sami investitori, a mogu ih kandidirati i tijela državne uprave. Elaborat s idejom i procjenom U prijedlogu zakona stoji da zainteresirani investi-

Za Vladu će odluke pripremati povjerenstvo u kojem će sjediti ministri i drugi državni dužnosnici tori mogu biti Republika Hrvatska, jedinice lokalne i regionalne samouprave te svaka druga pravna ili fizička osoba. Vlada može i sama uputiti javni poziv potencijalnim ulagačima, procijeni li da je to od državnog interesa. U tom bi slučaju s investitorom pregovarao

ministar gospodarstva. Vlada i odabrani investitor sklopili bi ugovor kojim bi regulirali međusobne obveze u provedbi investicije. Prijedlog za kandidiranje za središnju listu projekata mora sadržavati elaborat s idejnim opisom te procjenom uku-

pnih ulaganja. Mora se dostaviti pregled upravnih i drugih postupaka koji su već poduzeti u provedbi. Trebat će priložiti i pripadajuće dokumente (zemljišnoknjižne izvatke, posjedovne listove, kopije katastarskog plana i drugo). Operativne skupine imat će zadatak pribavi-

Milanović: Ne rasprodajemo šume i vode Prijedlog zakona propisuje da Vlada može neposrednom pogodbom prodati strateškim ulagačima i nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske. Među nekretninama navedene su šume, šumsko zemljište, poljoprivredno zemljište, javne ceste i javno vodno dobro. Prodaja bi se odvijala prema prostornim planovima i lokacijskoj dozvoli izdanoj za određeni strateški projekt. Zbog tog je rješenja komisija Iustitia et pax Hrvatske biskupske konferencije optužila Vladu da želi rasprodati velika šumska i vodna bogatstva kao “jedino preostalo javno dobro”. Prijedlog zakona negativno su ocijenile i druge nevladine organizacija (poput GONG-a, Društva arhitekata i drugih), smatrajući da otvara prostor korupciji.

Svima je sa sjednice Vlade odgovorio premijer Zoran Milanović izjavljujući da je spreman braniti svaki članak zakona i da je zakon u skladu s Ustavom. Pročitao je ustavne odredbe o ovlasti Vlade da zakonom regulira i potiče gospodarski razvoj. “Upravo ovim zakonom to radimo, na vrlo razuman način. U ovako maloj zemlji nezamislivo je da bi Vlada mogla potajno prodati neko veliko javno dobro. Pa otkrili bi nas nakon dva tjedna. Ovaj zakon omogućava da se transparentno ubrzaju investicijski projekti koji donose razvoj i nova radna mjesta za što se svi zalažu”, rekao je premijer. Ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš kaže da usvojeni dokumenti o prostornom uređenju

predviđaju novu gradnju na 6,7 posto ukupne površine hrvatskog teritorija. Za gospodarsku namjenu slobodno je oko 100.000 hektara, što je samo 1,7 posto teritorija pa nema govora da će prostor biti preizgrađen. Hrvatskoj za razvoj i te kako treba izgradnja energetskih postrojenja, infrastrukture za prijenos energije te modernija željeznica. Premijer Milanović je dodao da je leteći helikopterom vidio kako je jadranska obala zapravo malo izgrađena. “Ima mikrotrauma i ožiljaka u obliku prenaseljenih područja, ali to je rezultat neodgovornih lokalnih politika. Centraliziranjem strateških projekata u državnoj upravi želimo izbjeći takve slučajeve”, rekao je premijer.

www.privredni.hr Broj 3762, 28. siječnja 2013.

( oko 100.000 hektara slobodno je za gospodarsku namjenu

ama et dana

realizacije projekta. Uz ciljeve i učinke i operativna skupina za ostvarenje tog

ti svu dodatnu dokumentaciju za projekt. U tome će se moći pozvati na zakon koji je predvidio da “hitnost postupaka podrazumijeva da svi postupci vezani za pripremu i provedbu strateškog projekta imaju prednost u obradi zahtjeva”. Izrada dokumenata, upravnih akata

kao i sve radnje vezane uz projekt moraju se pokrenuti odmah te biti dovršeni u najkraćem mogućem roku. Voditelj operativne skupine odgovoran je za koordinaciju rokova. Rok od 10 dana Precizira se i da sva mišljenja potrebna za izda-

Prednost ima doprinos izvozu i energetici Da bi neki prijedlog bio označen strateškim, osim visine ulaganja, potrebno je da u njemu bude zaposlen veći broj ljudi i da znatno pridonosi razvoju turizma i gospodarstva. Plus mu je i kasnija izvozna orijentacija. Veće šanse da bude proglašen strateškim ima i projekt koji bi se trebao realizirati u manje razvijenim dijelovima Hrvatske, kojim bi se podigli važni prometni ili energetski objekti. Pozitivnoj ocjeni pridonosit će i udjel u korištenju obnovljivih izvora energije, uvođenje nove tehnologije, razvoj sustava znanosti i visokog obrazovanja, doprinos aktiviranju zapuštene imovine u državnom vlasništvu. Doprinos monopolnom ponašanju se isključuje i strateški projekti koje će Vlada podržavati moraju poštivati slobodu tržišnog natjecanja.

vanje upravnih odluka, moraju biti izdana u roku od 10 radnih dana. Ako nadležno tijelo to ne učini, primijenit će se načelo “šutnje administracije” i smatrati da je suglasnost dobivena. Upravo na tom mjestu investitori bi nailazili na usko grlo u provedbi projekata. Čekanje na različite suglasnosti, u lokalnim tijelima, ali i u ministarstvima, katkad je trajalo i više godina. U roku od 10 dana morat će se utvrditi i treba li u nekom projektu izraditi procjenu utjecaja na okoliš. Ako se utvrdi takva potreba, procjena će se napraviti po hitnom postupku. Središnja državna tijela preuzet će za strateške projekte i dodjelu lokacijskih i građevinskih dozvola te izdavanje uporabnih dozvola. Kod strateških projekata neće biti potrebno izrađivati detaljne planove uređenja. I to je dosad bila snažna kočnica ulaganjima. Dozvole će se izdavati na temelju prostornih planova. Prema riječima Anke Mrak Taritaš, ministrice graditeljstva, prostorne planove imaju sve županije, a napravljeni su i planovi pojedinih općina i gradova. “Neki od njih možda nisu najkvalitetniji, ali ipak omogućavaju korištenje prostora”, rekla je ministrica. Budući da se očekuje da će mnogi projekti biti vezani uz turizam i obalno područje, bit će centralizirano i odlučivanje o koncesijama na pomorskom dobru. Odluke će donositi Vlada na temelju aktualnih propisa za dodjelu koncesije na pomorskom dobru. Granicu pomorskog dobra određivat će državna uprava, a troškove će snositi osoba na čiji je zahtjev pokrenut postupak. Povjerenik i za Srđ U pripremi ovog prijedloga zakona Vlada se vodila preporukama Svjetske banke i nalazima iz njezi-

ne ankete o konkurentnosti Doing Business. Hrvatska je prema posljednjem istraživanju završila na 84. mjestu po lakoći poslovanja, a takve ankete jasan su signal potencijalnim investitorima. Neke od preporuka iz te ankete već su se počele primjenjivati. Primjerice, projekt gradnje golfskog igrališta i apartmanskog naselja na Srđu iznad Dubrovnika dobio je svog “povjerenika” u Vladi koji će ga voditi prema realizaciji. To je Darko Lorencin, pomoćnik ministra gospodarstva, koji je i jedan od autora prijedloga zakona. Prema njegovim riječima, svu stručnu pripremu za projekte i ubuduće bi izrađivali resori koji su to i dosad radili, samo će provedbu nadgledati Vlada i omogućiti bržu provedbu preko bolje koordinacije. Vlada će, primjerice, uz koncesiju za pomorsko dobro, izravno dodjeljivati i koncesije za kulturno dobro. Dosad su investitori bili izloženi velikom riziku jer su morali ishoditi jednu od tih koncesija, uložiti vrijeme i novac, a nisu uopće bili sigurni hoće li dobiti i drugu potrebnu koncesiju.

Središnja tijela državne uprave imat će 30 dana za kandidiranje svojih prijedloga za strateške projekte Prijedlog zakona uskoro bi se trebao naći na sjedinici Vlade. Planira se njegovo hitno donošenje u Saboru da bi 30 dana potom Vlada mogla imenovati povjerenstvo za strateške projekte. Središnja tijela državne uprave imat će 30 dana za kandidiranje svojih prijedloga za strateške projekte, da bi se za 60 dana mogla sastaviti prva lista strateških projekata. Tada može početi i realizacija.

IKEA u Hrvatskoj

Građevinska dozvola u rekordnom roku

Prva robna kuća Ikee u Hrvatskoj, ali i u regiji, gradit će se u Općini Rugvica, na istočnom izlazu iz Zagreba kod Ivanje Reke. Dozvolu za izgradnju tvrtka je dobila u rekordnom roku - za dvadesetak radnih dana. Početak radova očekuje se na proljeće. Direktor za nekretnine i razvoj Ikee Jugoistočne Europe Vladislav Lalić ističe kako je izdavanjem tog dokumenta ukinuta posljednja prepreka za početak gradnje centra, te se već krenulo u natječaj za izvođača radova. “Izgradnja našeg objekta trajat će 12 mjeseci tako da otvaranje prodajnog centra očekujemo već u proljeće 2014.”, najavio je Lalić. U Ikei ističu kako dolaskom na ovo tržište oče-

kuju rast suradnje s hrvatskim poduzećima kao dobavljačima i proizvođačima. “Ikea već niz godina surađuje s virovitičkim Tvinom, a zahvaljujući kvalificiranoj radnoj snazi, kao i kvalitetnoj i dostupnoj sirovini postoje veliki potencijali za povećanje te suradnje. Voljeli bismo da je sve skupa bilo brže, no poštivali smo hrvatske propise i sada nam je cilj ostati. Osim u Zagrebu, naš dugoročni cilj je otvoriti prodajna mjesta u Splitu i Rijeci”, zaključio je Lalić. Ukupna Ikeina investicija u Hrvatskoj iznosit će oko 100 milijuna eura. U konačnici će otvoriti izravno 350 radnih mjesta, a posredno, kako najavljuju, još nekoliko puta toliko. (K.S.)

Globalni pregled tržišta rada

Menadžeri i profesionalci u svijetu dobro kotiraju Antal International, agencija za zapošljavanje specijalizirana za profesionalne i menadžerske pozicije, u studenom i prosincu 2012. provela je 13. istraživanje Antal Global Snapshot. Poslodavci iz 16.832 tvrtke i 52 zemlje odgovarali su na pitanje zapošljavaju li trenutno djelatnike na stručnim i menadžerskim razinama, namjeravaju li ih zapošljavati u sljedećem tromjesečju te kane li otpuštati svoje stručne kadrove. Rezultati su pokazali kako je tržište rada za profesionalce i menadžere diljem svijeta relativno stabilno. Čak 47 posto ispitanih upravo zapošljava profesionalce ili menadžere, dok

je u prijašnjem istraživanju to iznosilo 51 posto no, istodobno je postotak kompanija koje otpuštaju takav kadar pao sa 18 na 16 posto. U istraživanju su sudjelovale i hrvatske tvrtke. Naša zemlja nažalost ima najmanju razinu (47 posto) zapošljavanja profesionalaca i menadžera u široj regiji Srednje i Istočne Europe. Najviše stope pak zabilježene su u Turskoj, i to 66 posto, Izraelu 65 posto te Rusiji 63 posto. (S.P.)

aktualno

Privredni vjesnik Broj 3762, 28. siječnja 2013.

( 1100 eura po kvadratu okvirna cijena novih POS stanova u Zagrebu

Poticana stanogradnja ide dalje

( 26 mlrd €

uložili strani ulagači u Hrvatsku

Damir Novinić, ravnatelj Agencije za investi

Besplatan s probleme

U nekim industrijama imamo konkurentske prednosti koje su turistički proizvod, ali su osnova na kojoj se turistički proizvod

Oživljen POS, ide i POS+ za već izgrađene stanove U novom programu POS+ moći će se kupovati i već izgrađeni stanovi za tržište. Stanove će moći kupiti bilo tko, ali uz ograničenje cijene kvadrata i listu prioriteta po kriterijima koje će izraditi APN Drago Živković zivkovic@privredni.hr

rogram društveno poticane stanogradnje (POS), pokrenut 2003. godine, u 2011. godini je gotovo zamro. Prošle je godine ponovno oživljen, iako su brojke skromne: useljene su samo dvije stambene građevine, jedna u Zadru i jedna u Gospiću, s ukupno 92 stana. Do sada je u devet godina POS-a ukupno izgrađeno 4997 stanova, čemu treba pridodati i 149 stanova u zagrebačkom naselju Sopnica-Jelkovec, koje je država preuzela od Grada Zagreba. Ukupna investicijska vrijednost stanova je 2,4 milijarde kuna, od čega državni poticaji čine četvrtinu. U ovoj godini POS se nastavlja izgradnjom stambene zgrade sa 332 stana u zagrebačkom naselju Klara, za koju je već kupljeno zemljište od 12.000 četvornih metara, plaćeno 25 milijuna kuna, prema riječima Željka Uhlira, direktora Agencije za pravni promet i posredovanje nekretni-

nama (APN). Okvirna cijena stanova bit će 1100 eura po kvadratu, a konačna će se znati nakon pregovora države s bankama

Do sada je po modelu POS-a izgrađeno 5146 stanova vrijednih 2,4 milijarde kuna i građevinarima. U tom projektu ni na koji način ne sudjeluje Grad Zagreb, sav posao odrađuje Ministarstvo graditeljstva, istaknuo je Uhlir. Lista prioriteta U Splitu se na lokacijama Kila 1 i Kila 3 priprema kupnja zemljišta za dvije POS zgrade s ukupno 381 stanom, a izgradnja još oko 130 stanova po istom modelu trebala bi u ovoj godini započeti i u Bolu, Ćunskom na Lošinju, Malom Lošinju, Nerezinama, Punti, Visu i Šibeniku. Ministrica graditeljstva Ana Mrak Taritaš najavila je i novi program POS+, po kojem će

se prema istom modelu financiranja moći kupovati i već izgrađeni stanovi za tržište. Stanove će moći kupiti bilo tko, ali uz ograničenje cijene kvadrata i listu prioriteta po kriterijima koje će izraditi APN. Zahtjevi za kupnju stanova po POS+ modelu građani će moći podnositi do 15. travnja, nakon čega će APN objaviti listu prioriteta. Kupci će sami pronalaziti na tržištu stanove koji udovoljavaju njihovim mogućnostima i APN-ovim ograničenjima cijene, a ugovor će sklapati s APN-om, uz fiksne uvjete financiranja tijekom cijelog trajanja kredita. Eventualne promjene koje bi unijela banka, poput više kamate, pokrivala bi država svojim subvencijama. Ministrica očekuje da će se tako prodati značajan dio od oko 20.000 stanova koji stoje neprodani, čime će se pomoći i posrnulom građevinskom sektoru. U oba programa, POS i POS+, kupci će morati dati učešće koje iznosi 20 posto cijene stana.

Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

roteklih godina strani ulagači su u Hrvatsku uložili 26 milijardi eura. Velika većina tih izravnih stranih investicija bile su akvizicije banaka i visokoprofitabilnih domaćih tvrtki, a zapravo je bilo malo onih kojima su otvarana nova radna mjesta. O mogućnostima investiranja i problemima s kojima se investitori susreću razgovarali smo s ravnateljem Agencije za investicije i konkurentnost Damirom Novinićem. Kakva je struktura dosadašnjih stranih investicija u Hrvatsku? - Ako gledamo po sektorima ulaganja, primarno je riječ o financijskom sektoru, trgovini i telekomunikacijama. To nam govori da je riječ uglavnom o akvizicijama, odnosno brownfield investicijama

Do sada institucionalna podrška nije bila dovoljno dobra - investiranju u postojeće tvrtke. Pravih greenfield investicija koje kreću od početka i imaju najveći pozitivan učinak na gospodarstvo i otvaranje novih radnih mjesta bilo je relativno malo. Najviše su u zadnjih 20 godina

investirali Austrijanci, Nizozemci i Nijemci koji su zajedno ostvarili više od polovine svih investicija. Koji su glavni problemi kod investiranja u Hrvatsku? - Kompleksnost i dugotrajnost procedura te nepredvidljivost njihova trajanja jedan je od glavnih problema. Druga grupa problema vezana je za sudjelovanje lokalne samouprave u posebice velikim investicijskim projektima.

Investitori često dobivaju različite informacije na lokalnoj i državnoj razini. Za jedan veliki dio investitora, posebice onih koji žele ulagati u industrijsku proizvodnju, problema ima puno manje. Problemi se pojavljuju ponajprije u ulaganjima u turizam, a poseban je problem vlasništvo ili namjena zemljišta. Povijesna je činjenica rascjepkanost zemljišta, parcela i veći broj različitih vlasnika. No ponekad i sami in-

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3762, 28. siječnja 2013.

( 4 mlrd €

teški projekti u portfelju Agencije

(samo 2 od 100 investitora koji posjete neku lokaciju u nju i investiraju

cije i konkurentnost

ervis za investitorske možda najočitije upravo u turizmu jer je neke stvari poput prirodnih ljepota nemoguće replicirati. One same po sebi nisu može dobro strukturirati o poticanju ulaganja mi se fokusiramo na pomoć investitorima koji traže neku lokaciju i strukturiranje projekta te prolazimo s investitorom sve faze njegova projekta do početka rada neke tvornice ili investicije.

vestitori nisu u pravu jer su ušli u investiciju spekulativno kupivši zemljište koje nema namjenu za ono što njima treba. Tada

im predstoji promjena prostorne dokumentacije do koje ponekad ne mora doći. Tada im ne možemo pomoći. Prema Zakonu

Koliko smo konkurentni u privlačenju investicija, posebice u odnosima prema drugim zemljama regije? - U nekim industrijama imamo konkurentske prednosti koje su možda najočitije upravo u turizmu jer je neke stvari poput prirodnih ljepota nemoguće replicirati. One same po sebi nisu turistički proizvod, ali su osnova na kojoj se turistički proizvod može dobro strukturirati. Tu postoji interes i predviđam da će on biti kontinuiran te da će se povećavati. I u industriji postoje područja na kojima smo konkurentni. Cijena rada nam je viša od nekih zemalja u regiji, a da ne govorimo o onima u Kini ili Indiji. No investitori gledaju mnogo faktora pri donošenju odluke gdje investirati. Kombi-

niraju cijenu, kvalitetu i dostupnost radne snage. Važna je i politička stabilnost koja našim ulaskom u Europsku uniju postaje neupitna. Mnogih stvari koje su prije desetak godina stvarale probleme sada nema. Imamo dobru

Kompleksnost i dugotrajnost procedura te nepredvidljivost njihova trajanja jedan je od glavnih problema poslovnu infrastrukturu, znanje jezika naših ljudi je jako dobro i najbolje u usporedbi sa zemljama regije, a također i inovativni kapaciteti su vrlo dobri. Kada pripremamo ponudu za investitore, radimo to po sektorima. Svima je poznato da smo uskoro u Europskoj uniji koja ima tržište od 500 milijuna stanovnika, no mi investitorima govorimo puno više. Ako ih zanima metaloprerađivačka industrija, informiramo ih o koncentracijama škola koje obra-

zuju takav kadar, kao i o broju obrazovanih radnika s tim znanjima u pojedinim regijama. Isto tako, u nas postoji jako puno poslovnih zona od kojih su neke već profilirane kao jaka gospodarska središta. U njima su sva imovinska i prostorno-planska pitanja riješena, osigurana je poslovna i komunalna infrastruktura, dok su cijene zemljišta povoljne i konkurentne. Vrlo smo konkurentni i u poticajima za investitore nakon posljednjih izmjena odredbi. U par mjeseci koliko radimo imali smo već desetak velikih investitora koji pokazuju izniman interes. Možda najbolje o investicijskim mogućnostima govore one tvrtke i investitori koji su već duže vrijeme ovdje i uspješno šire svoje poslovanje. Ulaskom u Europsku uniju dobivamo prilično velik globalni publicitet. Koliko to može biti prilika za nove investicije? - To je svakako velika prilika. Mi u Agenciji se još uvijek ekipiramo kako bismo mogli prihvatiti povećani interes. U kontak-

tima smo s gotovo svim veleposlanstvima zemalja iz kojih dolaze ulagači u Hrvatsku. Imamo pripremljena dva investicijska posjeta, u veljači i travnju, za sudionike iz zemalja Europske unije. U planu su i ciljani posjeti na lokacije iz nekoliko gospodarskih grana za investitore koji su već spremni za ulaganja. Očekujem da će se sljedećih godina taj interes kontinuirano nastaviti povećavati. No trebamo biti svjesni da od 100 investitora koji posjete neku lokaciju samo dva u nju i investiraju. Investicija je puno kompleksniji proces od, recimo, trgovine. Projekti koje imamo u portfelju i koji su pred samom finalizacijom vrijedni su četiri milijarde eura. Kroz nekoliko godina oni će se sigurno ostvariti, no puno je investitora i projekata za koje još ne znamo. Volio bih kada bi svi veliki investitori koji imaju ideju o ulaganju došli kod nas da u inicijalnoj fazi razgovaraju s nama. Vrlo rado ćemo izaći s njima na teren, pomoći im i biti jamac da im država želi pomoći.

Detaljno pratimo projekte investitora Kakva je institucionalna potpora stranim ulagačima? - U vrijeme prvih investicija država je imala agenciju koja je radila na poticanju investicija i potpori investitorima. No na žalost, nije bilo kontinuiteta u njenom radu. Prva agencija je osnovana 1996., a ukinuta četiri godine kasnije. Nova Agencija za poticanje izvoza i ulaganja osnovana je 2002. godine, 2004. počela je operativno raditi, a ukinuta je 2010. godine. U jeku krize ukinuti agenciju koja bi trebala privući investicije kojih ima potencijalno manje na tržištu nije bio

dobar potez. Ova vlada je to primijetila kao problem, promijenila je Zakon o poticanju investicija, unaprijedila poticaje za strane investicije i proširila područja za koja vrijede i na turizam. Osnovala je Agenciju za investicije i konkurentnost kao središnje mjesto kontakta i pomoći investitorima. Mi smo strukturirani tako da detaljno pratimo projekte investitora. Pratimo imovinsko-pravne odnose, prostornoplansku dokumentaciju te s investitorom detaljno ulazimo u probleme i predviđamo tijek investicija. Sukladno tome

koordiniramo i organiziramo sastanke sa svim tijelima državne uprave te institucijama i tijelima lokalne samouprave koji sudjeluju u investicijskom projektu. Do sada institucionalna podrška nije bila dovoljno dobra i to je, uz krizu, jedan od razloga za manje novih investicija. Uz Agenciju, početkom ove godine osnovana je i Koordinacija za investicije koja neće raditi operativno s investitorima nego prikupljati informacije od nas kako poboljšati poslovnu, a isto tako i investicijsku klimu.

AKTUALNO

( 28. veljače

Privredni vjesnik Broj 3762, 28. siječnja 2013.

očekuje se potpisivanje ugovora za Brodosplit

( 480 umjesto 600 mil kn

Hrvatska će ove godine izdvojiti za restrukturiranje škverova

Nakon 15 godina raspliće se priča o privatizaciji škverova

Brodosplit obavljen posao Europska komisija je prihvatila izmjene ugovornih obveza Hrvatske i one se sa 1,263 milijarde kuna kroz tri godine mijenjaju na milijardu i pol tijekom pet godina. Produženje rokova na pet godina olakšanje je za državni proračun - “Slavko Linić će to sigurno pozdraviti”, komentirao je ministar gospodarstva Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

pak se kreće – s rokom kraja svibnja ili, najkasnije, do trenutka pristupanja Hrvatske EU-u 1. srpnja, Vlada RH u punoj suradnji i koordinaciji s Europskom komisijom konačno privodi kraju restrukturiranje brodogradilišta. Dogovor o većem dijelu aranžmana su nekidan na političkoj razini potvrdili povjerenik za tržišno natjecanje Europske komisije Joaquin Almunia i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Dosje Brodosplit je ovim zaključen – ili gotovo zaključen, jer se potpisivanje ugovora, sada s blagoslovom sadržaja izdanim od Opće uprave za tržišno natjecanje, očekuje 28. veljače. Najbolji dio usklađenog paketa ipak su financije: Europska komisija je prihvatila izmjene ugovornih obveza Hrvatske i one se sa 1,263 milijarde kuna kroz tri godine mijenjaju na milijardu i pol tijekom pet godina. Ili, obrazložio je Vrdoljak u kraćoj izjavi, po ranijoj varijanti državi su dane tri godine za izvršavanje svih obveza, sada je stvoreno nešto prostora za olakšavanje tereta te će se razdoblje prebijanja produžiti na pet godina. Vrdoljak je, onako između redova, naznačio novi dodatak koštanju sporovo-

znog restrukturiranja ove grane koje se, ovako ili onako, vuče već desetljeće i pol: “Moramo pokriti i gubitke koji su se pojavili tijekom privatizacijskog procesa i ne predstavljaju odgovornost kupca nego države koja nije dovoljno brzo privatizirala Brodosplit”. U kompenzacijskim je mjerama razlika između prvog i drugog iznosa 257.000 kuna. Uzgred, svojevremeno je izračunato da su držav-

Kad je riječ o rokovima, bit će tijesno s brodogradilištem 3. maj jer je predan novi program restrukturiranja ne potpore grani koja se nikako nije mogla osloboditi ovisnosti o proračunu dostigle skoro 4000 kuna po glavi stanovnika Hrvatske! Produženje rokova na pet godina olakšanje je za državni prora-

čun - “Slavko Linić će to sigurno pozdraviti”, komentirao je ministar gospodarstva navodeći da će u ovoj godini Hrvatska iz budžeta po novome izdvojiti 480 umjesto 600 milijuna kuna – i to je jedini konkretan detalj ugovora o privatizaciji s kojim je upoznata javnost. Uskoro rasplet za Brodotrogir Ugovor prodaje Brodosplita doživljavao je nekoliko izmjena. EK je posljednja instanca koja potvrđuje aranžman sklo-

pljen između hrvatske države i kupca, samoborske tvrtke DIV poduzetnika Tomislava Debeljaka. Hrvatska se strana svojevremeno opredijelila da se restrukturiranje provede privatizacijom. Restrukturiranje je dugotrajna obveza, još temeljem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, bilaterale Hrvatske i EU-a. Partnerima u EU-u svejedno je kakav je put restrukturiranja odabran, to je isključivo ovisilo o Hrvatskoj. Druge su članice EU-a, prolazeći istim putem kojim sada ide

Nisu samo hrvatske potpore pod povećalom Da ne bi bilo iluzije kako EU trenira strogoću samo nad državnim potporama brodogradilištima zemalja svoje čekaonice, evo svježe potvrde: dva dana nakon Vrdoljakovog susreta s Almuniom Europska je komisija objavila otvaranje istrage o državnim potporama najvećem portugalskom brodogradilištu Estalerios Navais de Viana do Castelo (ENVC), holdingu u vlasništvu države. Brojne mjere državnih potpora izgleda nisu bile u skladu sa strogim pravilima EU-a - “EK sumnja da bi provedene mjere privatni operator prihvatio uz tržišne uvjete”. Stvorena je, dakle, “nepoštena pogodnost“ jednoj tvrtki. Iznos: 180 milijuna eura. K tome, Portugal planira dodavati još novca u kontekstu privatizacije najvećeg nacionalnog brodogradilišta.

Hrvatska, birale različite strategije. Suprotno uvjerenjima u dijelu hrvatske javnosti i, pogotovo, kod lokalnih političara, privatizacija je zaista bila samo i isključivo odluka hrvatske vlade. Nakon Brodosplita koji je prošao sve instance, uskoro bi trebao uslijediti rasplet za Brodotrogir. Ugovor o prodaji je parafiran. Vlada RH procjenjuje da bi dokument mogao proći, dakle da bi ga Europska komisija mogla odobriti u roku od nekoliko tjedana, vjerojatno do druge polovine veljače. Usprkos iskustvima o opetovanom dorađivanju ugovornih dokumenata, procesu koji je rastegao sve moguće rokove, Ivan Vrdoljak ne očekuje da će se u ovom dosjeu dogoditi nove odgode. Tijesno s 3. majem Kad je riječ o rokovima, bit će tijesno s brodogra-

dilištem 3. maj jer je Vlada RH predala novi program restrukturiranja. To znači “još nekoliko mjeseci” i “još nekoliko krugova razgovora” dok se stavovi ne usuglase. Svibanj je optimalni, najbliži termin završetka posla. U Europskoj komisiji, škrtoj na bilo kakvim informacijama jer je riječ o poslovnim tajnama, smjeli su nam samo rastumačiti tehnikalije: EK treba odobriti novi program restrukturiranja 3. maja, potom slijedi usuglašavanje stavova i eventualno redigiranje nacrta ugovora o privatizaciji. Računaju na prekovremeni rad..., a ministar je uvjeren da će ovaj novi aranžman temeljem programa po kojem je kupac 3. maja pulski Uljanik, jedini profitabilni škver u Hrvatskoj, dobiti zeleno svjetlo do dana pristupanja. Obvezujuća se ponuda kupca očekuje “vrlo brzo”. Za hrvatsku je stranu najbitnije da EK prihvati novi program restrukturiranja, na čemu će se graditi privatizacijski ugovor. Program je, naravno, izmijenjen u odnosu na onaj iz početnog razdoblja privatizacije. Ostaje zabilježena ministrova izjava novinarima: “Znam da se čudite, na rješavanje problema čeka se 15 godina ali, eto, ima ekipe koja će ga riješiti u manje od pola godine”.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3762, 28. siječnja 2013.

( oko 750,7 mil kn

Natječaji za radna mjesta u inozemstvu

sredstva Poduzetničkog impulsa namijenjena MSP-u

Sjednica hrvatske vlade

Impuls daje 187 milijuna izravnih potpora Male i srednje tvrtke poticat će se i suradnjom s HBOR-om i HAMAG-om. S HBOR-om će se osiguravati poduzetnički krediti s kamatom od jedan do tri posto Igor Vukić vukic@privredni.hr

vogodišnji Poduzetnički impuls, namijenjen malom i srednjem poduzetništvu, težak je gotovo 750,7 milijuna kuna, istaknuo je Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta, na prošlotjednoj sjednici Vlade. Od toga će se na izravne bespovratne potpore utrošiti 187 milijuna kuna, a ostalo ide za povoljno kredi-

Za Razvoj poduzetničke infrastrukture odvojit će se 51 milijun kuna tiranje, jamstvene sheme i europske projekte. Oko 380 milijuna kuna dobit će fondovi za gospodarsku suradnju koji će taj novac također usmjeriti u razvoj manjih poduzetničkih pothvata. Za financiranje iz prošlogodišnjih 378,5 milijuna kuna iz ovog programa stiglo je 11.213 zahtjeva, što je čak 40 posto više nego u prethodnoj godini. Odobrene su 2464 potpore, što je 55 posto manje nego u 2011. godini. To je zato što je Ministarstvo nastojalo većim iznosima poticati pojedinačne projekte. Na kraju je prosječan iznos potpore povećan čak 90 posto, a iznosio je 68.685 kuna. “Htjeli smo dati snažniju potporu pojedinim projektima jer su oni tako dobivali i mogućnost većeg

razvoja. Raniji pristup u kojem se dodjeljivalo mnogo malih potpora više je djelovao kao mjera socijalne politike nego kao poduzetnički poticaj”, rekao je Maras. Prema njegovim riječima, efekt novog pristupa doveo je i do otvaranja 3000 novih radnih mjesta. Poticaji i za male tvrtke U 2012. godini potaknuto je 59 inovacijskih projekata, a preko projekta Jačanje međunarodne konkurentnosti oko 100 poduzeća povećalo je prodaju u inozemstvo. Pravo na poticaje dobile su 34 poduzetničke zone u kojima se odvija 88 investicija vrijednih 1,6 milijardi kuna. U njima je posao našlo 2740 radnika. U 2013. godini potpore će se dodjeljivati u četiri glavna područja. To su Razvoj mikropoduzetništva i obrta, s potporama vrijednim 26 milijuna kuna. Dodjeljivat će se tvrtkama do 10 zaposlenih. Najveća potpora može iznositi 250.000 kuna, a podupirat će se do 75 posto vrijednosti projekta. Novost je da će se podupirati i proizvodnja multimedijalnih računalnih igara, novi mediji te pro-

grami scenske umjetnosti. Sa 93,4 milijuna kuna poticat će se Jačanje poslovne konkurentnosti poduzetnika i obrtnika. Korisnici mogu biti i male tvrtke koje se bave turizmom i smještajem te poduzetnici iz gotovo svih tehnoloških projekata. Financirat će se 50 posto projekta, a među ostalim, Maras je rekao da će u suradnji s Ministarstvom turizma u okviru ovog segmenta biti financiran i projekt 1000 bazena, kojim se nastoji poboljšati turistička ponuda. Za Razvoj poduzetničke infrastrukture odvojit će se

51 milijun kuna. U tom odjeljku dosad su se poticale poduzetničke zone. Budući da su one uglavnom popunjene, a neke i nisu opravdale dosadašnja ulaganja, najveći dio novca usmjerit će se u razvoj tehnoloških parkova i poduzetničkih inkubatora. Umjetničkim obrtima 16,2 milijuna Poduzetnički impuls i ove je godine dio novca namijenio obrazovanju i razvoju umjetničkih obrta, i to ukupno 16,2 milijuna kuna. Male i srednje tvrtke poticat će se i suradnjom s HBOR-om i HAMAG-om. S HBOR-om će se osiguravati poduzetnički krediti s kamatom od jedan do tri posto. Maras objašnjava da se pokazalo kako obveza vraćanja uloženih sredstava katkad snažnije motivira poduzetnike na ulaganje nego bespovratni novac. Programi jamstvenih shema pokrenuti s HAMAG-om u prošloj su se godini pokazali vrlo uspješnima. Pokrenuto je 2,5 puta više novih projekata i investirano je više od milijardu kuna. Hrvatska će dobiti i Europski centar za razvoj poduzetničkih kompetencija i konkurentnosti. Za tu svrhu bit će izgrađena zgrada vrijedna 30 milijuna eura pored Zagrebačkog velesajma. Financirat će se iz strukturnih fondova, a gradnja će započeti 2014. godine, najavio je Maras.

Uvjeti su radno iskustvo i engleski Na portalu MojPosao u prošloj je godini objavljeno 300 natječaja za radna mjesta u inozemstvu, što je dva posto manje nego 2011. godine. Od toga se polovina odnosila na zemlje Europske unije, najviše na Njemačku i Austriju. Nakon EU-a najviše objavljenih oglasa bilo je za rad u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, kažu iz portala MojPosao. U većini tih oglasa (69 posto) nudio se stalni radni odnos, a honorarni radnici traženi su u samo tri posto oglasa. Najtraženije je bilo hotelsko osoblje, programeri i vozači. Najviše oglasa za rad u inozemstvu bilo je zabilježeno u sektorima IT i telekomunikacije (20 posto), strojarstvu i brodogradnji (15 posto) te graditeljstvu i geodeziji (14 posto). No, važno je napomenuti kako je kao uvjet za rad u inozemstvu u čak 59 posto objav-

ljenih oglasa bilo navedeno napredno poznavanje engleskog jezika (a u 19 posto natječaja tražilo se profesionalno znanje tog jezika). Osim engleskoga, tražilo se i znanje njemačkog jezika i to u 25 posto oglasa, a osnovno poznavanje u šest posto oglasa. U gotovo pola objavljenih oglasa tražilo se relevantno radno iskustvo, pri čemu se prosječno tražilo četiri godine i devet mjeseci iskustva što je čak dvije godine više nego što obično poslodavci traže. Jedan od čestih uvjeta za zaposlenje u inozemstvu bila je i visoka stručna sprema. (S.P.)

Korak ka konkurentnosti i većoj potrošnji

Zbog niže stope PDV-a Valamar snizio cijene pića i napitaka Valamar, najveća turistička grupacija u Hrvatskoj, s početkom ove godine snizio je cijene pića i napitaka u svojim objektima. Razlog tomu je odluka Vlade Republike Hrvatske o smanjenju PDV-a na široku lepezu ugostiteljskih usluga na 10 posto, koja je na snazi od 1. siječnja 2013. Odluka Valamara odnosi se na najprodavanije proizvode iz ponude pića i napitaka. Primjerice, riječ je o smanjenju cijena kave od pet do 12 posto, piva pet posto te vode i sokova od dva do 10 posto. “Kao rezultat snižavanja cijena u našim hotelima, apartmanskim naseljima i kampovima vidimo našu povećanu konkurentnost te povećanu potrošnju naših gostiju. U posljednjih 11 godi-

na Valamar je uložio 1,7 milijardi kuna u obnovu i podizanje kvalitete svojih smještajnih objekata i usluga pa je ova mjera Vlade za svaku pohvalu jer nam omogućuje dodatna ulaganja u unapređenje kvalitete. U pripremi ovogodišnje sezone, primjerice, ulažemo oko 170 milijuna kuna u obnovu dijela smještajnih objekata u Rapcu, Poreču, Krku i Dubrovniku”, rekao je Peter Fuchs, predsjednik Uprave tvrtke Valamar hoteli i ljetovališta, koja upravlja portfeljem grupacije Valamar. (J.V.)

10 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3762, 28. siječnja 2013.

Međunarodni sajam gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede Viroexpo 2013.

Hrvatska i službeno pristupila

Manje izlagača na većem prostoru

Prilika za

Napor organizatora da iz godine u godinu pruže što bolju uslugu Do 2018. u europskim podunavskim zemlja prepoznat je među gospodarstvenicima pa je 74 posto izlagača Viroexpu deklaracije o proizvodnji takve soje s hrvatske dodijelilo ocjenu odličan i vrlo dobar, a 97 posto najavilo je ponovni dolazak Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

Goran Gazdek

eđunarodni sajam gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede Viroexpo ušao je u punoljetstvo na najbolji mogući način – unatoč krizi interes za prezentacijom roba i usluga u Virovitici nije izostao pa se ove godine od 18. do 20. siječnja okupilo 711 izlagača iz 22 zemlje što je nešto manje nego lani, ali su zato oborena tri sajamska rekorda: za 150 četvornih metara povećan je izložbeni prostor (23.300), predstavilo se više stranih zemalja (novi izlagač je Belgija), obišlo ga je više posjetitelja (26.500). Napor organizatora da iz godine u godinu pruže što bolju uslugu i sajam učine zanimljivijim prepo-

Predstavilo se i 12 područnih komora sa 102 obrtnika iz Hrvatske i 40 iz inozemstva znat je među gospodarstvenicima pa je 74 posto izlagača Viroexpu dodijelilo ocjenu odličan i vrlo dobar, a 97 posto najavilo je ponovni dolazak. Među njima je i tajnik Udruženja poduzetnika Regionalne privredne komore Kikinda Tibor Horvat. “Prvi put smo izlagali u Virovitici, iznenađeni smo organizacijom i veličinom sajma i interesom za proizvode koje smo predstavili. Ako izdvojimo profesionalne sajmo-

ve poput beogradskog i novosadskog, bio je to najbolji sajam u regiji na kojem smo do sada bili”, kaže Horvat. Ivan Slamić, predsjednik HGK-Županijske komore Virovitica, jedan od osnivača Viroexpa, čovjek koji je sudjelovao u organizaciji svih dosadašnjih sajamskih priredbi smatra da je to rezultat sinergijskog djelovanja svih organizatora i izlagača. “To zajedništvo u pripremi i realizaciji sajma može biti predložak za ostale bitne aktivnosti u optimalizaciji gospodarskog života Virovitičko-podravske županije i šire”, ističe Slamić. Radi se cijelu godinu Za tri izvrsna sajamska dana, tvrdi predsjednik Hrvatske obrtničke komore-Područne komore Virovitica Vladimir Ivoš, valja raditi cijelu godinu. Zbog toga se ove godine kolektivno predstavilo 12 područnih komora sa 102

Drvo je prvo, najuređeniji izložbeni prostor Izložbeni prostor kojim se promovira akcija Drvo je prvo i ove je godine izabran za najuređeniji izložbeni prostor. Drvo je prvo je zajednički projekt Hrvatske gospodarske komore, Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskih šuma pokrenut s ciljem povećanja uporabe drva i jačanja konkurentnosti domaćih prerađivača drva. obrtnika iz Hrvatske i 40 iz inozemstva. “Brendiranje vlastite sredine i dizanje svijesti o lokalpatriotizmu nešto je zbog čega smo svi zajedno u ovom poslu”, kaže Ivoš. Na sajmu je predstavljena solarna energana, okretni fotonaponski sustav koji je tvrtka Brana iz Virovitice u suradnji s tvrtkama DMS iz Lukača i Končar institut iz Zagreba prva proizvela u Hrvatskoj. Proizvod je idealan način ulaganja prosječne obitelji ili tvrtke koji jamči povratak uloženog novca od pet do sedam godina. Optimalnim praćenjem sunca sustav omogućuje do 45 posto veću iskoristivost sunčane energije od fiksnih.

Ministar Maras najavio nove poticajne mjere Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras najavio je poticajne mjere namijenjene malim i srednjim poduzetnicima i nove jamstvene programe u HAMAG-u. “Oni su, ukupno gledajući, prošlu godinu završili s dva posto većim rastom prihoda nego godinu prije i s 12.000 zaposlenih više. Vjerujem da će nakon pet godina recesije ova godina osim po ulasku u Europsku uniju biti zabilježena i po gospodarskom rastu”, kazao je Maras.

Ivan Pelin iz ekološko poljoprivrednog gospodarstva u blizini Osijeka promovirao je novitet – kupinov ocat, Fructus iz Orahovice vlasnika Krešimira Kostelca promovirao je dva nova likera, od borovnice i šumskog voća, a tvrtka Šulog iz Bistre došla je tražiti kooperante za dvadesetak egzota kao što su kivano ili tamarilo. Ministarstvo gospodarstva i Agencija za investicije i konkurentnost organizirali su sastanak povjerenstva za izradu tehnološke platforme za drvoprerađivački sektor. Bilo je riječi o projektima financiranim iz fondova Europske unije i financijskoj perspektivi u razdoblju od 2014. do 2020. godine.

ajedno s Austrijom, Švicarskom, Njemačkom, Slovenijom, Mađarskom, Srbijom i BiH, Hrvatska je proteklog tjedna na berlinskom sajmu Zeleni tjedan pristupila Udruženju Dunav soja. Deklaraciju je potpisao Tihomir Jakovina, ministar poljoprivrede, rekavši pri tome kako “potpisivanje Deklaracije označava doprinos Hrvatske poboljšanju proizvodnje GMO-free soje na europskoj razini, ali i prepoznavanje vlastitih resursa te njihovo korištenje u europskom kontekstu”. Cilj Deklaracije je, zbog povećane potražnje, povećati proizvodnju GMO-free soje u Europi i time smanjiti uvoz genetski modificirane soje s američkog kontinenta. Namjera je da se kroz projekt, koji je inicirala austrijska vlada, dostigne razina uzgoja genetski nemodificirane soje na površinama od oko 1,8 milijuna hektara u zemljama

dunavske regije. Na osnovi toga, do 2018. godine europskom tržištu stočne hrane moglo bi se osigurati približno pet milijuna tona ove važne uljarice. I što je u cijeloj priči najvažnije – zdrave, genetski nemodificirane soje. Udruženje Dunav soja će potpisanom Deklaracijom imati političku potporu za dobivanje sredstava iz raznih izvora (između ostalih i iz IPARD programa) za edukaciju i istraživanje u području uzgoja,

Novo PIP-ovo ulaganje

Izravna veza T

vrtka PIP, najveći hrvatski proizvođač pčelinjih proizvoda, otvorio je svoj novi pogon u Pisarovini, nedaleko od Zagreba. Ova investicija vrijedna nešto više od 30 milijuna kuna osigurana je trećinom vlastitih sredstava uz financijsku podršku ministarstava znanosti i poljoprivrede te uz povoljan kredit Hrvatske banke za obnovu i razvitak i jamstvo Hrvatske agencije za poticanje malog poduzetništva. PIP će

ovom investicijom postići daljnji rast proizvodnje i povećati izvoz. Od sadašnjeg prihoda koji se ranijih godina kretao između 27 i 30 milijuna kuna, više od trećine, dakle između 33 i 38 posto ostvareno je izvozom. PIP-ov projekt ostvaren u Gospodarskoj zoni Pisarovina osmišljen je kao izravna veza hrvatskog pčelarstva s tržištem. U tamošnjem pogonu s nazivom Kuća meda osiguravat će se repromaterijal za pčelare, njihova edukaci-

www.privredni.hr Broj 3762, 28. siječnja 2013.

velikom projektu proizvodnje i prerade GMO-free soje – Dunav soja

hrvatske proizvođače soje ma trebala bi se uzgajati genetski nemodificirana kvalitetna soja na čak 1,8 milijuna hektara. Projekt i potpisivanje strane podržao je HGK, koji će, uz Ministarstvo poljoprivrede, pomoći ostvarivanju projekta u Hrvatskoj

zaštite bilja, prerade i marketinga. Projekt će omogućiti pronalaženje zainteresiranih proizvođača, odabir najboljih sorti i načina uzgoja koji bi polučio dobre rezultate. Sjedište Udruženja Dunav soja je u Beču. Hrvatski interes Projekt i potpisivanje Deklaracije s hrvatske strane podržala je Hrvatska gospodarska komora, koja će, uz suradnju s Ministarstvom poljoprivrede,

Prvi hektari već za ovu sjetvu Na odabranom lokalitetu u Hrvatskoj 50 bi poljoprivrednika na približno 1000 hektara trebalo uzgajati soju već ovog proljeća. Pilot-projekt bi trajao tri godine, nakon čega bi se soja proizvodila na ukupno 5000-7000 hektara. Projekt bi omogućio pronalaženje zainteresiranih proizvođača, odabir najboljih sorti i načina uzgoja te stvaranje konkurentnog proizvoda. svoje kapacitete staviti na raspolaganje za promociju i ostvarivanje projekta u Hrvatskoj. Konkretnu zainteresiranost već su iskazali u Poljoprivrednom institutu Osijek, za-

grebačkom BC institutu, Agrokoru, te Tvornici ulja Čepin. U predstojećoj proljetnoj sjetvi proizvođači soje u Hrvatskoj očekuju sjetvu na približno 60.000 hektara. No, za takav am-

pčelara s tržištem ja, ali i otkup pčelinjih proizvoda, njihova obrada i priprema za tržište. Kako kaže osnivač i savjetnik Uprave tvrtke Ivan Bralić, u Pisarovinu su preselili Upravu, sjedište tvrtke i proizvodnju. “Za segment proizvodnje koji imamo u ovom prostoru tehnologija je najmodernija u Europi. Zapravo nam je najvažnije to što smo iskoristili hrvatsku pamet, jer je sva oprema koja je postavljena u pogon proizvedena u

Hrvatskoj”, ističe Bralić. PIP trenutačno zapošljava 43 radnika, najviše žene, a s tvrtkama kćerima u Bosni i Hercegovini i Srbiji ukupno njih 70, te surađuje s oko 800 kooperanata koji imaju pčelinjake. U novom pogonu zaposlili su još četiri nova radnika, a u sljedećih pola godine najavljuju otvaranje još 10 radnih mjesta.

Rast izvoza Tvrtka je prije dvadesetak godina krenula u proizvod-

nju meda u teglama, potom su proširili proizvodnju na propolis i matičnu mliječ, a zadnjih godina proizvode i niz farmaceutskih proizvoda. Upravo raznovrsnost proizvoda je ona formula po kojoj se proizvodi ove tvrtke prepoznaju u regiji ali i šire. “Zadnjih godina primjećujem značajan rast proizvoda s višom razinom dodane vrijednosti. Dokaz za to su posebice proizvodi iz projekta Farmakol koji smo radili s Farmace-

biciozan sjetveni plan potrebno je osigurati kvalitetno sjeme. Kako saznajemo od dr. Zvonimira Zdunića, ravnatelja Poljoprivrednog instituta Osijek, ta ugledna sjemenarska kuća proizvodi i znanstveno razvija cjelokupan sortiment sjemena svih ratarskih kultura isključivo bez genetskih manipulacija. “Radimo isključivo klasičnim metodama primijenjene genetike. Po tome smo prepoznati kao znanstveni resurs i izvan granica naše zemlje. Samo u Hrvatskoj više od 70 posto površina (od dosadašnjih 50.000 hektara) zasijano je sjemenskim sortimentom soje osječkog instituta. Pristupanje Hrvatske projektu Dunav soja otvara nam nove mogućnosti poslovne suradnje s mnoštvom europskih zemalja, ali i priznanje našem dosadašnjem ustrajavanju na razvoju GMOfree sjemena”, objasnio je Zdunić. Budući da aktivnosti Udruženja Dunav soja podrazumijevaju komple-

utsko-biokemijskim fakultetom, gdje smo napravili značajan iskorak u odnosu na druge proizvođače u Hrvatskoj i većem dijelu Europe. I upravo stoga bilježimo rast izvoza u zemlje regije i EU-a”, ističe Bralić. PIP godišnje proizvede nešto manje od 700 tona meda, dok je kapacitet novog pogona 2000 tona. “Jedino ograničenje za naše bolje i uspješnije poslovanje jest sivo tržište i nelojalna konkurencija. Kad se to riješi odno-

tan proizvodno-prodajni ciklus od primjene kvalitetenog GMO-free sjemena preko uzgoja do prerade i plasmana, logično je zanimanje i Tvornice ulja Čepin za sudjelovanje u ovom višegodišnjem projektu. Povećanje kapaciteta proizvodnje Kako je za Privredni vjesnik objasnio Stjepan Komar, izvršni direktor čepinske uljare, oni su još od svibnja prošle godine na određeni način uključeni u projekt. “Zahvaljujući dugogodišnjoj poslovnoj suradnji s našom uljarom, austrijski partneri su nas povezali s ministarstvom poljoprivrede Gornje Austrije predstavivši nas kao kvalitetnog prerađivača svih uljarica, pa tako i soje. Sudjelovanje u tom projektu znači da bismo trebali ići na popunu, ali i povećanje preradbenih kapaciteta. Radi se o povećenju kapaciteta dnevne prerade sa sadašnjih 450 na 750 do 1000 tona i uvođenje nove ekstraktivne tehnologije

koja bi bila usmjerena prema preradi soje prvenstveno za stočnu hranu. Dakle, to će značiti tehnološki napredak i udvostručenje preradbenih kapaciteta, te u konačnici znatno proširenje izvoznih mogućnosti uljare”, kaže Stjepan Komar. Kakva je uloga HGKa u čitavom poslu objasnio je Dražen Miloloža, tajnik Udruženja poljoprivrede i prateće industrije HGK-a. “Komora će u dogovoru s Ministarstvom poljoprivrede i Udruženjem Dunav soja sudjelovati u pripremi i organiziranju informacijskih sastanaka u 2013. godini vezanim za edukaciju proizvođača soje, uspostavu mreže proizvođača, otkupljivača, znanstvenih institucija i udruga s ciljem stvaranja brenda Dunav soja kao prepoznatljivog konkurentnog europskog brenda. Prvi takav skup, na kojem bi trebali definirati mnoge detalje oko hrvatskog sudjelovanja u projektu, održat ćemo krajem veljače u Osijeku”, rekao je Miloloža.

sno kad država katalizira te probleme, stvorit će se nova radna mjesta. Kada bi se prepolovila siva zona i nelojalna konkurencija, odmah bismo zaposlili desetak novih radnika”, pojašnjava Bralić. Bolje stanje na tržištu ali i veće mogućnosti plasmana kvalitetnih pro-

izvoda, nadaju se u PIP-u, mogao bi omogućiti ulazak Hrvatske u Europsku uniju. “Mi imamo kvalitetu jer smo se odlučili da ne budemo loši pa čak ni prosječni, nego izvrsni. Smatram da nas samo izvrsnost može voditi dalje”, zaključuje Bralić. (K.S.)

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3762, 28. siječnja 2013.

( 125 tvrtki sa 21.500 radnika ( 100.000 sada djeluje u tekstilnoj industriji

radnih mjesta izgubljeno u 20 godina

6. savjetovanje Tekstilna znanost i gospodarstvo

Potrebna je trenutna pomoć Za opstanak tekstilno-kožarsko-obućarske industrije treba hitno provesti poticajne mjere koje, među ostalim, podrazumijevaju ukidanje poreza i doprinosa na plaće djelatnika u toj branši Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

rvatska tekstilna industrija u posljednjih dvadesetak godina izgubila je 100.000 radnih mjesta, a trenutno u toj intenzivnoj i niskoakumulativnoj gospodarskoj grani djeluje 125 tvrtki sa 21.500 djelatnika. Zbog gospodarske krize i svih problema kroz koje prolaze tekstilna, obućarska i kožarska industrija, ta je industrijska grana iznimno nestabilna i nekonkurentna, a nema ni stranih ulaganja, rečeno je na 6. savjetovanju Tekstilna znanost i gospodarstvo, održanom proteklog tjedna na zagrebačkom

Tekstilno-tehnološkom fakultetu (TTF). To je jedini skup te vrste u regiji, održan s ciljem povezi-

gospodarske grane treba hitno provesti i poticajne mjere koje, među ostalim, podrazumijevaju ukidanje poreza i doprinosa na plaće djelatnika koji rade u toj branši, i to sve do izlaska iz krize. Uz to, potrebno je smanjiti i parafiskalne namete. Bolje pozicioniranje na tržištu

TTF od veljače ide u reviziju poslovanja vanja znanosti i gospodarskih subjekata unutar tekstilne, odjevne, kožarske i obućarske industrije. Osim direktora tekstilnih tvrtki, na savjetovanju su bili i predstavnici Ministarstva gospodarstva i relevantnih gospodarskih institucija koji su, nakon rasprave, došli do zaključaka koji bi trebali pomoći oporavku tekstilno-kožarsko-obućarske industrije.

Neki od tih zaključaka su: nužnost uspostavljanja tripartitnog odnosa TTF-a, državnih institucija tj. Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore te tekstilnih, obućarskih i kožarskih tvrtki kao i trenutna pomoć toj gospodarskoj grani jer

“sutra može biti prekasno”. Promijeniti negativan imidž Sudionici savjetovanja složili su se da najavljenu strategiju razvitka tekstilne industrije treba raditi u hodu. Za opstanak te

rada moguće je uspostaviti jedino ako se naprave obrazovni programi koji udovoljavaju zahtjevima tržišta. Ujedno treba poticati kreativnost i inovativnost studena-

ta. Kako bi se to učinilo, dekanica TTF-a Sandra Bischof je istaknula da od 1. veljače taj fakultet ide u reviziju poslovanja jer treba skinuti “negativan imidž s TTF-a, ali i cijele tekstilne industrije”. Dodala je kako je krajnje vrijeme da se otvorimo prema našoj zemlji, ali i Europskoj uniji kako bismo odaslali pozitivne primjere uspješnih tekstilnih kompanija i pojedinaca. U tom smislu, u planu je i pokretanje novog stručnog studija na TTF-u, a to će biti Tekstil i interijer. Među zaključcima je naglašeno da je potrebna aktivna uloga gospodarskih subjekata u samopozicioniranju na tržištu rada.

Svih 20 vjetroturbina priključeno u elektroenergetsku mrežu Hrvatske

Vjetropark Jelinak priključen u sustav Godišnje će se proizvoditi 81 milijun KWh električne energije, dovoljno za 30.000 kućanstava Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

elektroenergetski sustav Hrvatske priključeno je svih 20 vjetroturbina ukupne instalirane snage 30 MW koje sačinjavaju Vjetropark Jelinak, najveći vjetropark u Splitsko-dalmatinskoj županiji i jedan od najvećih u Hrvatskoj. Investicija, uključujući troškove razvoja projekta, iznosi gotovo 50 milijuna eura, a realizirala ju je splitska tvrtka EHN koja je dio španjolske korporacije Acciona Energia, inače lidera u implementiranju obnovljivih izvora energije u Europi.

Vjetropark Jelinak koristi tehnologiju tvrtke Acciona Windpower, člana Acciona grupacije. Oko 60 posto ove investicije otpada na domaće tvrtke i industrije koje sudjeluju u proizvodnji dijelova, izvođenju radova i pružanju raznih vrsta usluga. Zahvaljujući partnerstvu s tvrtkom Tromont, stupovi vjetroelektrane proizvedeni su u splitskom Brodo-

Više od 60 posto investicije, vrijedne oko 50 milijuna eura, plasirano je u hrvatsko gospodarstvo gradilištu specijalnih objekata. “Procjenjujemo da će Jelinak godišnje proizvoditi 81 milijun KWh, što bi pokrivalo potrebe za elek-

tričnom energijom za oko 30.000 kućanstava. Toliko energije bi se dobilo iz oko 48.000 barela nafte. Proizvodnjom električne energije iz Vjetroparka Jelinak uštedjet će se emisija 77.841 tone CO2”, istaknuo je Mirko Tunjić, direktor EHN-a, tvrtke koja je nositelj projekta i vlasnik čitavog objekta Vjetroparka Jelinak. Sve iz Hrvatske EHN je ovaj posao započeo prije desetak godina, prolazeći trnovit put razvoja projekta u nedorečenoj i nedefiniranoj zakonskoj regulativi. Sama gradnja vjetroparka počela je u lani ožujku, a dovršena je krajem studenog.

“Novina je da je EHN vlastitim sredstvima izgradio trafostanicu od 110 kV s priključcima na elektroenergetsku mrežu u vlasništvu HEP OPSa. Izgradnjom priključne trafostanice omogućili smo nesmetan i siguran priključak u elektroenergetski sustav u predviđenom roku. Tako smo, u zamjenu za naknadu za priključak, poboljšali stanje dalekovoda. Umjesto starih armirano betonskih stupova, postavljene su nove metalno rešetkaste konstrukcije na čitavoj trasi između Trogira i lokacije TS-a Jelinak”, istaknuo je Tunjić. Radove na Vjetroparku izvodio je konzor-

cij koji čine četiri tvrtke: Energo oprema kao isporučitelj opreme i nositelj konzorcija, Innecto za građevinske radove, Tromont za instalaterske radove i elektromontažu, te tvrtka Adriacink transport, specijalizirana za transporte i montažu. Na izgradnji vjetroparka bilo je angažirano oko 200 radnika. “Znači, više od 60 posto iznosa investicije plasirali smo u hrvatsko gospodarstvo. Od tehnologije smo uvezli samo ono što nismo mogli nabaviti u Hrvatskoj, a riječ je o adekvatnom generatorskom sklopu. Sve ostalo je korišteno iz domaće proizvodnje”, otkrio je Mirko Tunjić.

enterprise europe

info

Broj 77, 28. siječnja 2013.

Poticanje poduzetništva

Objavljen neslužbeni prijevod PRAG-a

Praktični vodič (PRAG) koji pojašnjava proceduru ugovaranja koja se primjenjuje na sve ugovore pomoći Europske unije trećim zemljama, koji se financiraju iz općeg proračuna EU-a i Europskog fonda za razvoj (EFR) neslužbeno je preveden i objavljen na internetu. Ovaj neslužbeni prijevod pripremili su volonteri Instituta za razvoj poduzetništva i europske projekte (IRPEU) za potrebe portala eu-projekti. info kako bi korisnicima olakšali snalaženje u dokumentu. IRPEU i portal ne snose odgovornost za moguće pogreške, pogrešna tumačenja ili manjkavosti prilikom prijave i provedbe projekata koji nastanu na temelju ovog dokumenta. Prijevod PRAG-a moguće je preuzeti na webstranici: http://www. eu-projekti.info/eu/wp-content/ uploads/2013/01/PRAG-2013-II-41. pdf.

Jamstvenim programima do povoljnijeg kapitala U HAMAG-u za proljeće najavljuju početak programa izravnog mikrokreditiranja poduzetnika početnika, za što je osiguran fond od 2,1 milijuna kuna. Idućih godina fond će se uvećati, a krediti će iznositi od 10.000 do 70.000 kuna, s rokom otplate do pet godina, počekom od šest mjeseci i kamatom ispod jedan posto Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG Invest) unijela je izmjene u svoj jamstveni program. Kako kažu u toj instituciji, dosadašnja jamstva nisu odgovarala potrebama tržišta i njima su željeli skratiti birokratske procedure za dobivanje jamstava, kao i povećati jamstveni udio za potpore u IT sektoru. Najavljeno je kako se od ove godine počinje s mikrokreditiranjem poduzetnika početnika. “Procedure za dobivanje jamstava skraćene su na sedam radnih dana, a redefiniranjem odnosa sa 21 poslovnom bankom i preuzimanjem većeg poslovnog rizika, jamstva HAMAG Investa ponovno su učinjena privlačnim za banke”, kaže predsjednik Uprave HAMAG-a Darko Liović.

U jamstvenom programu tvrtkama koje se bave proizvodnjom softvera jamstvo s dosadašnjih 50 povećava se na 70 posto vrijednosti projekta, a za razliku od prošlih godina mogu se prijaviti i tvrtke koje su tek započele s poslovanjem. “Ove godine, prvi put, započet ćemo s programom izravnog mikrokreditiranja poduzetnika početnika za što je osiguran fond od 2,1 milijuna kuna, a očekuje se da će iduće godine taj fond biti znatno veći. Program mikrokreditiranja krenut će u travnju ili svibnju, s kreditima od 10.000 do 70.000 kuna, na rok otplate do pet godina, uz poček od šest mjeseci te kamatu od 0,99 posto”, ističe Liović. Najavio je kako je HAMAG Invest pred potpisivanjem sporazuma s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) o sufinanciranju istraživač-

kih projekata u području zaštite okoliša i poticanja energetske učinkovitosti, u vrijednosti do 10.000 eura. Poduzetnicima će se ponuditi i stručna pomoć u pronalaženju mjera uštede u proizvodnim procesima i energiji te mjera zaštite okoliša, pri čemu se u tim projektima očekuje 25-postotno sudjelovanje poduzetnika, a ostatak će osigurati HAMAG Invest i EBRD. HAMAG Invest je 2011. godine svojim jamstvima podržao 112 projekata u malom i srednjem poduzetništvu, vrijednih oko 490 milijuna kuna, a prošle godine više od 240 projekata, vrijednih oko 925 milijuna kuna. Planovi za ovu godinu su još ambiciozniji jer u agenciji priželjkuju da vrijednost investicija, koje će podupirati ove godine, premaši 1,5 milijardi kuna. (K.S.)

enterprise europe Indeks društveno odgovornog poslovanja

Piše >> Zoran Barišić, pomoćnik direktora Sektora za industriju HGK-a

DOP je temeljna korporativna vrijednost Iako postoji teoretski i pravni okvir vezan za poslovne modele društveno odgovornog poslovanja (DOP), nije mi namjera listati isti (...), a pogotovo ne polemizirati s kriterijima ili njihovim prioritetima iz jednostavnog razloga što ne postoji univerzalni (one-size-fits-all) DOP poslovni okvir. Ipak, zbog veće jasnoće (...), skrenuo bih pozornost na tri dokumenta: OECD-Smjernice za multinacionalna poduzeća, ISO 26000 Vodič standarda DOP-a i Nova strategija EU-a za DOP 2011-14.

Kao rezultat toga, niz tvrtki prakticira DOP ne samo kao filantropski dodatak, već kao temeljnu korporativnu vrijednost u smislu, pored ostalog, povećanja vlastite kompetitivnosti na tržištu. Istini za volju, proklamiranje DOP-a kod mnogih korporacija je samo šminka u funkciji stvaranja lažnog imidža iza koje se krije agresivno maksimiziranje profita, tako da je konzumentima ponekad teško razlučiti je li tvrtki interes samo “zeleno pranje” profita ili ista doista prakticira DOP.

...

No, poslovati na društveno odgovoran način nije nimalo jednostavno, pogotovo ne na globalnoj razini. Kako u realnom svijetu ne postoje idealni modeli, činjenica je da tvrtke koje svjesno prakticiraju kriterije DOP-a, u pravilu, u jednom aspektu poslovanja ih poštuju, a u drugom krše. Primjera je mnogo, a jedan od najčešćih je zapošljavanje jeftine radne snage u Trećem svijetu. Kako, za sada, nema alternativnih i primjenjivih rješenja, odustajanjem od zapošljavanja ove socijalno osjetljive skupine istu bi dodatno osiromašilo…

Globalizacija je kao posljedica tehnološkog napretka, naročito ICT-a, rezultirala redefiniranjem ponašanja multinacionalnih korporacija (“brendova”). Iste, htjeli mi to ili ne, manipuliraju našom svakodnevicom bombardirajući nas gomilom (najčešće suvišnih) poruka, informacija ili ponuda. Tako izazvana, povećana izbirljivost tržišta, potpomognuta slobodnom trgovinom i međusobnim uvažavanjem različitih kultura, prisiljava korporacije na sasvim novi pristup ciljanim tržištima. Uz rastuću zabrinutost potrošača za okoliš, porast empatije i osjetljivosti na nepravdu i nedovoljnu socijalnu inkluziju, sve više je onih koji sa simpatijama gledaju na tvrtke koje se ponašaju na društveno prihvatljiv način, tj. primjenjuju koncept DOP-a.

... Na globalnoj razini zagovornici DOP-a ne miruju. U eteru je novi koncept kao nadogradnja postojećem DOP okviru pod zajedničkim nazivom Stvaranje zajedničke vrijednosti (Creating Shared Value)...

[cijeli blog moguće je pročitati na web stranici http://www.hgk.hr/blog/ drustveno-odgovorno-poslovanje-je-temeljna-korporativna-vrijednost/]

Veći broj prijava za indeks DOP-a Hrvatska gospodarska komora i Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj nakon zatvaranja upitnika Indeksa DOP-a izrazili su zadovoljstvo nakon što je ove godine ostvaren porast prijava, pri čemu ih je ukupno zabilježeno 78. Tvrtke dobitnice nagrada Indeksa DOP-a bit će proglašene u travnju. Nagrade Indeksa DOP-a bit će dodijeljene u četiri kategorije (za velika, srednja, mala i javna poduzeća), a posebna nagrada će se dodijeliti i tvrtki kod koje je zabilježen najveći napredak u društveno odgovornom poslovanju u odnosu na prošlu godinu. Sudjelovanjem u Indeksu DOP-a poduzeća dobivaju objektivnu procjenu dobrovoljnih praksi i usporedbu s praksama drugih hrvatskih poduzeća, a svaki sudionik dobiva i individualne rezultate temeljem kriterija društveno odgovornog poslovanja, javno predstavljanje agregiranih rezultata i mogućnost osvajanja nagrade za uložene napore i postignute rezultate. Sve one tvrtke koje su se prijavile za nagradu Indeksa DOP-a te ispunile upitnik, a imaju i projekt koji odgovara zadanim kriterijima, mogu se do 28. veljače prijaviti za Europsku nagradu za DOP koja se prvi put dodjelju-

je upravo ove godine. Fokus ove nagrade stavljen je na uspješna partnerstva između poduzeća i barem jednog neposlovnog dionika, što predstavlja inovativan koncept na tržištu budući da se dosad većina nagrada za DOP fokusirala na nagrađivanje samostalne prakse poduzeća. Namjera nagrađivača je povećati vidljivost izvrsnosti u DOP-u i podići globalno razumijevanje o pozitivnim utjecajima koje poslovna organizacija može imati na društvo, dovesti u fokus najbolje europske DOP projekte temeljene na višesektorskoj suradnji, povećati razmjenu DOP najboljih praksi u cijeloj Europi, ohrabriti suradnju na društveno odgovornim aktivnostima između poslovnih organizacija i njihovih dionika te kreirati inovativna rješenja za pitanja održivosti.

CIP – Program podrške IKT tehnologijama Otvoren je sedmi poziv za dostavu projektnih prijedloga u sklopu Programa za konkurentnost i inovacije – CIP, komponenta Podrška IKT tehnologijama. Prijaviti se mogu sljedeće vrste projekata: • Pilot-projekti tipa A za izgradnju inicijativa u državama članicama EU-a i pridruženim državama (50 posto sufinanciranja uz trajanje do 36 mjeseci) • Pilot-projekt tipa B za stimuliranje komercijalizacije inovativnih IKT proizvoda i usluga (50 posto sufinanciranja uz trajanje od 24 do 36 mjeseci) • Tematske mreže za promoviranje i usvajanje standarda za Europske digitalne knjižnice (financiranje na bazi ukupnih iznosa tzv. lump sum, uz trajanje od 18 do 36 mjeseci) • Mreže najbolje prakse za stvaranje foruma u kojima se razmjenjuju primjeri dobre prakse, iskustva i usklađuju mišljenja, ali samo za cilj pod brojem 2 (80 posto sufinanciranja uz neodređeno trajanje)

• PPI piloti za rano korištenje inovativnih IKT rješenja kroz podržavanje javne nabave U sklopu ovogodišnjeg natječaja označeno je pet ciljeva: • “Oblak” javnih usluga i “pametnih” gradova • Digitalni sadržaj, otvoreni podaci i kreativnost • IKT za zdravstvo, dobro starenje i inkluziju • Povjerljive eUsluge • Otvoreni cilj za inovacije i druge projekte U ovome je natječaju moguće provjeriti ulazi li vaša projektna ideja u ciljeve natječaja ispunjavanjem posebnog obrasca koji se šalje osobama na ovoj listi. Važno je napomenuti da su minimalni uvjeti za konzorcije različiti za svaku pojedinu vrstu projekta te da o njima ovisi broj partnera. Dokumentaciju za ovaj natječaj moguće je naći na web stranici http://www. een.hr/hr/vijesti/otvoren-natjecajcip-program-podrske-ikt-tehnologijama/451/.

www.een.hr

28. siječnja 2013.

2 3

Publiconn

Društvena mreža za korisnike fondova U hrvatskoj inačici poslovne društvene mreže Linkedina napravljena je platforma na kojoj institucije, nevladine organizacije, tvrtke i pojedinci koji koriste fondove EU-a i drugih globalnih donatorskih agencija mogu pronaći informacije o natječajima, ali i međunarodne partnere za svoje projekte U okviru Zagrebačkog inkubatora poduzetništva posljednjih dva mjeseca za izlazak u javnost pripremao se jedan projekt koji bi mogao svoje usluge pružiti mnogim korisnicima diljem Europe.

Mreža osigurava korisnicima sklapanje partnerstva i razmjenu informacija na međunarodnoj i međusektorskoj razini te osnivanje zatvorenih i otvorenih potplatformi za grupe organizacija ili njihove mreže kako bi se olakšala komunikacija i razmjena sadržaja.

Riječ je o Publiconnu, prvoj društvenoj mreži baziranoj na profilima organizacija, tvrtki i ustanova koja omogućava pretraživanje i informacije potrebne za poslovanje. Ova društvena mreža, možda najsličnija Linkedinu, namijenjena je institucijama, nevladinim organizacijama tvrtkama i pojedincima koji koriste fondove EU-a i drugih globalnih donatorskih agencija.

Iako je u početku ova mreža bila namijenjena organizacijama i tvrtkama koje koriste međunarodne natječaje, važnu skupinu će uskoro činiti i privatni sektor budući da se ulaskom u EU za njih otvara veliko tržište. Izrada cijelog projekta trajala je dvije godine, kaže glavni programer Publiconna Branimir Šloser. “U startu smo razmišljali o nekome investitoru koji bi nam pokrio

Korisnici javnih sredstava (EU fondova, nacionalnih sredstava ili sredstava privatnih fondacija) obvezni su javljati se na javne natječaje koji često imaju vrlo kompetitivnu i kompliciranu proceduru, a informacije o njima objavljuju se u različitim medijima, odnosno na različitim web stranicama natječajnih tijela.

Postupak koji gotovo sve organizacije koriste da bi pronašle partnere je pretraživanje web stranica, što zahtijeva mnogo vremena, nesiguran rezultat uspostavljenog kontakta, a pitanje je i koliko su web stranice tog partnera vjerodostojne

Razlika između drugih društvenih mreža na kojima se ljudi zabavljaju i Publiconna je njen cilj - spajanje pojedinaca ili organizacija s idejama s partnerima, suradnicima, ali i financijerima u ostvarivanju poslovnih i društvenih projekata. Jedan od važnih preduvjeta da bi se neka organizacija mogla prijaviti na natječaj jest da projekt provodi u partnerstvu s drugim organizacijama, najčešće iz druge države EU-a ili zemlje korisnice vanjske pomoći EU-a. Iskustvo međunarodnih konzultantskih kuća koje se bave fondovima EU-a pokazuje da je upravo pronalazak pouzdanog i adekvatnog partnera za natječaj velika prepreka mnogim organizacijama i tvrtkama za prijave na natječaje. Postupak koji gotovo sve organizacije koriste da bi pronašle partnere je pretraživanje web stranica, što zahtijeva mnogo vremena, nesiguran rezultat uspostavljenog kontakta, a pitanje je i koliko su web stranice tog partnera vjerodostojne.

Kao rješenje se osnivačima Publiconna nametnula ideja organizacijskog Facebooka: društveno-poslovne mreže bazirane na profilima organizacija koja osim suradničke platforme korisnicima nudi i instant natječajne obavijesti. Osim umrežavanja i izravnog, selektivnog i strukturiranog pristupa informacijama o natječajima, Publiconn olakšava komunikaciju, suradnju i partnerstva organizacija na zajedničkim projektima. Preko ove mreže organizacije se povezuju s privatnim sektorom i mogu dobivati ponude te pronaći dobavljače za radove, usluge i robu potrebnu za provedbu određenog projekta. Na ovu ideju smo došli jer se natječaji objavljuju na puno različitih mjesta, a za jedan projekt treba i po nekoliko par-

tnera što zna biti obeshrabrujuće, kaže je Sandra Benčić, suosnivačica Publiconna. “Osim umrežavanja i pristupa informacijama o natječajima, Publiconn olakšava komunikaciju, suradnju i partnerstva organizacija na zajedničkim projektima. Preko ove mreže organizacije se povezuju s privatnim sektorom i mogu dobivati ponude te pronaći dobavljače za radove, usluge i robu potrebnu za provedbu određenog projekta, kaže Sandra Benčić. Publiconn nudi i mogućnost brze i jednostavne registracije organizacije na mrežu, pretraživanje profila drugih organizacija iz istog ili drugih sektora po različitim kriterijima, uspostavu instant kontakta, primanje kontekstualiziranih obavijesti o natječajima EU-a, pregled organizacija koje već traže partnere za određeni natječaj i slično.

izradu ovog projekta, no to je bilo teško jer nitko ne želi investirati u nešto što je bilo samo ideja. Očekujemo brzi rast baze korisnika u sljedećim danima i tjednima, a pokrivanje računa za određeni posao uslijedit će tek kada komercijaliziramo ponudu usluga ili uvedemo ciljano reklamiranje”, najavio je Šloser. Mreža je za sada besplatna svima, no njeni suosnivači planiraju u daljnjim fazama razvoja napraviti i pakete za različite profile korisnika gdje će osnovni paket ostati besplatan. Najavljuju i razvoj virtualne knjižnice u kojoj će korisnici ove mreže moći pohraniti sve publikacije vezane uz projekte, a uskoro se očekuje i stvaranje investicijskog foruma na kojem će tvrtke i organizacije moći promovirati svoje projekte potencijalnim ulagačima.

enterprise europe Otkrivanje energije

Izazov za štednju

Energetska učinkovitost osim smanjenja troškova, povećanja konkurentnosti i zaštite okoliša osigurava i radna mjesta. Razmjenom iskustava Lada Stipić-Niseteo

ta. Riječ je o području u kome je Hrvatska već u Europi – praksom. REGEA je prije dvije godine proglašena najboljom, dakle najuspješnijom energetskom agencijom u Europi u kategoriji projekata podizanja svijesti i lokalnih inicijativa, potom je nedavno pokupila i nagradu za solarnu energiju. Podloga svega je u tome da jedan posto stanovništva EU-a (ili Hrvatska) koristi cijelu desetinu iznosa EU programa Inteligentna energija za Europu. Neki u Hrvatskoj znaju pokupiti raspoloživa im sredstva: “Danas možemo ravnopravno konkurirati najvećim energetskim agencijama i uspješno voditi projekte širom Europske unije, znanje i inovativnost najvredniji su nam resurs“, komentirao je ravnatelj REGEA-e Julije Domac.

Berlinska Agencija za energiju, osnovana kroz javno-privatno partnerstvo, nudi usluge projektiranja i provedbe uštede energije. U praksi, rade na projektu bolnice Wenckenbach sa 438 kreveta, kojoj Agencija jamči uštedu od 39,6 posto ili 320.000 eura na iznos godišnjih troškova od 808.000 eura, sve uz ulaganje od 2,44 milijuna eura. Bolnici će osuvremeniti grijanje, izolirati gornji kat, te educirati osoblje... Sve to će nakon sedam godina potrebnih za isplatu investicije biti čista dobit, odnosno ušteda. Koncept rada Agencije iznio je njen direktor Daniel Hesse sudjelujući na konferenciji o održivoj energiji i hrvatskim

regijama. EU regije dočekuju Hrvatsku u EU-u, kako je nazvan skup u organizaciji REGEAe, regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske uz partnere HGK i Misiju Republike Hrvatske pri EU-u, okupio je šaren spektar sudionika, od europarlamentaraca i specijalista iz Europske komisije za energiju, preko Odbora regija do diploma-

U pet godina do sedam milijuna kuna ulaganja REGEA je osnovana 2008. godine suradnjom triju županija (Krapinsko-zagorske, Zagrebačke i Karlovačke) i Grada Zagreba. Lani je za potrebe svojih osnivača i klijenata vodila 110 milijuna kuna vrijedne projekte, poput uređenja Dvorca Bračak kraj Zaboka. Neprofitna je ustanova. Njen se tim od 22 ljudi brzo snašao na novom terenu ušavši doslovno u svaki europski izvor financiranja na raspolaganju Hrvatskoj. Startali su sa 400.000 kuna kapitala da bi za nepu-

Eureka - poziv za istraživačke projekte

Natječaj za naj

Europa danas uvozi 60 posto plina i 80 posto nafte

U okviru turskog predsjedavanja Eurekom, 13 zemalja članica Eureka inicijative i pridružene zemlje objavile su natječaj za sufinanciranje zajedničkih multilateralnih projekata istraživanja i razvoja, u cilju jačanja europske konkurentnosti. Mogu se prijaviti projekti iz bilo kojeg sektora i tehnološkog područja koji imaju primjenu u civilnom sektoru i fokusiraju se na razvoj novih tehnološko inovativnih proizvoda, procesa ili usluga s velikim tržišnim potencijalom.

Budući da su Eureka projekti oni međunarodne suradnje, partneri moraju biti iz najmanje dvije različite zemlje koje podržavaju ovu inicijativu (Austrija, Belgija, Češka, Finska, Hrvatska, Kanada, Nizozemska, Rumunjska, Španjolska, Južna Koreja, Švedska, Švicarska i Turska). Natječaj je namijenjen malim i srednje velikim trgovačkim društvima iz svih sektora i tehnoloških područja. Znanstveno-istraživačke institucije mogu se uključiti u projekt kao dodatni partner, ali ne mogu samostalno sudjelovati u projektu bez partnera iz gospodarstva. Prijavni obrazac dostupan je na www.eurekanetwork. org/download-project-application-form. Rok prijave projekta je 15. veljače 2013. godine. Projekt se prijavljuje slanjem ispunjenog prijavnog obrasca nacionalnom koordinatoru projekata Eureke ili samostalno Tajništvu Eureke na jointrdcall@eurekanetwork.org. Više o informacijama kako prijaviti projekt na How to Apply. Generalni kriteriji opravdanosti isti su za sve zemlje članice Eureka/Eu-

rostars inicijative (Eligibility Criteria). Natjecatelji koji žele prijaviti projekt za Eurostars program imaju dodatne specifične kriterije koje su obvezni zadovoljiti. Budući da se projekti u okviru Eureka programa financiraju iz nacionalnog proračuna, svaka zemlja zadržava pravo definiranja vlastitih pravila o potrebnoj dodatnoj dokumentaciji, procesu evaluacije i intenzitetu potpora. Samo uspješne projektne prijave bit će pozvane predati cjelokupnu dokumentaciju u skladu s nacionalnim procedurama. Poslovno-inovacijska agencije Republike Hrvatske BICRO ima ulogu Nacionalnog ureda za Eureka program koji vodi Eureka nacionalni koordinator projekata (NPC). BICRO će u ovom natječaju pružiti podršku svim natjecateljima u procesu prijave. Za dodatne informacije o potrebnoj natječajnoj dokumentaciji kontaktirajte Eureka nacionalnog koordinatora projekata u Hrvatskoj Anu Tomašek, + 385 1 23 52 624, ana.tomasek@bicro.hr. Sve dodatne informacije o natječaju možete pronaći na www.eurekanetwork.org.

Europski ured za patente (European Patent Office, EPO) u okviru proslave 40. obljetnice Europske patentne konvencije organizira natječaj za najbolju inovaciju, kako bi se studente država članica Europske patentne organizacije potaknulo da pretraže bogatu dostupnu patentnu dokumentaciju i predlože nova područja za inovacije, posebno u sektorima zelene tehnologije i održivog razvoja. Na natječaj se mogu javiti studenti svih disciplina koji imaju najmanje 18 godina i koji su upisani na fakultet, učilište ili odgovarajuću akademsku ustanovu u jednoj od država članica Europske patentne organizacije. Pristojba za sudjelovanje se ne plaća. Od sudionika natječaja zahtijeva se definiranje istraživačkog projekta koji je od mogućeg interesa za buduće istraživanje i razvoj. Njihov rad mora obuhvaćati opis

www.een.hr

28. siječnja 2013.

4 5

u i razvoj

a i ostvarenjem projekata ušteda Europa može postati Saudijska arabija obnovljivih energetskih izvora tervencije u tzv. zelenoj ekonomiji. Prostor ušteda izazov je kreativnosti – Englezi koriste sve prednosti svoje razvikane grozne klime kako bi izvlačili energiju iz plime, valova, vjetra, ispričala je Catrin Maby iz Energetske agencije Severn Wye. Catrin Maby zaleđe je držao europarlamentarac Graham Watson, donedavni vođa skupine liberalnih stranaka u EP-u, “možemo biti Saudijska Arabija obnovljive energije”, našalio se na račun mogućnosti u različitim podnebljima.

S otvaranja konferencije o održivoj energiji i hrvatskim regijama “EU regije dočekuju Hrvatsku u EU-u”

nih pola desetljeća stigli do sedam milijuna kuna, bez lipe udjela državnog proračuna. Hrvatska varijanta berlinske bolnice jednako je dobrih rezultata: REGEA je vodila energetsko osvježavanje 17 škola u Krapinsko-zagorskoj županiji što je pokrivalo zamjenu stolarije, ugradnju termostatskih ventila, uspjeli eksperiment s termičkom pumpom, novu toplinsku izolaciju, zamjenu krovišta. Ostvarena je ušteda dostigla trećinu dotadašnjih troškova za energiju (kao i u berlinskom primjeru, a to je postotak koji se uglavnom nalazi u svim sličnim projektima) čime će biti umanjeno 15 posto glavnice kredita za obnovu. Ljudi iz REGEA-e misle da je ovo predložak za ulaganje u energet-

sku efikasnost javnih objekata u Hrvatskoj, posao koji je, između ostaloga, i obvezujući temeljem hrvatskih (EU-ropeiziranih) propisa. Zamjenik župana Zagrebačke županije Rudolf Vujević izabrao je stoga zaista pravo okružje za objavu raspisivanja natječaja za ugovornu prodaju topline školama gdje će lož-ulje zamijeniti biomasa. Energija je europski prioritet. Ciljevi politika uneseni su u dva osnovna dokumenta – projekcije za 2020. i 2050. godinu. Obvezujući paketi europskih propisa iz područja energije dio su hrvatske svakodnevice – uštede u potrošnji, prijelaz na obnovljive izvore energije, energetska raznolikost, in-

Smanjiti energetsku ovisnost Veliki zamah ušteda na potrošnji i prijelaza na obnovljive izvore te korištenja novih resursa bitan je ne samo radi smanjivanja energetske ovisnosti Europe (Europa danas uvozi 60 posto plina i 80 posto nafte, upo-

Zamah u obnovi objekata prema standardima uštede energije bit će pojas za spašavanje građevinaca zorava direktor Odjela za energetsku učinkovitost Opće uprave za energiju Europske komisije Paul Hodson) nego i zbog stvaranja novih radnih mjesta. Veliki zamah u obnovi starijih objekata u skladu s novim standardima ušteda energije, a koji se apliciraju

na novogradnje, predstavljat će pojas za spašavanje građevinskoj industriji, dramatično pogođenoj kriznim vremenima. Isto tako, podloga su rastu aktivnosti malog i srednjeg poduzetništva kao generator stvaranja novih radnih mjesta. Naoko egzotična priča o projektu Energija u zatvorima koji, između ostaloga, educira zatvorenike samo je sitna kockica velikog mozaika promjena u pristupu energiji. Ovakvi skupovi igraju značajnu ulogu kao prostor razmjene iskustava, a suradnja energetskih agencija oko istog projekta brzo preskače nacionalne granice povezujući udaljene krajeve Europe – na isti način kojim energija, proizvedena u norveškim hidrocentralama, španjolskim solarnim energanama, belgijskim šumama eolki na Sjevernom moru ili mađarskim pogonima biomase putuje europskom elektrodistributivnom mrežom. REGEA je, primjerice, voditelj projekta SustainCo, poticanja niskoenergetske gradnje u ruralnim područjima, s partnerima iz Austrije, Norveške, Irske, Velike Britanije i Španjolske, financiranim sredstvima Europske komisije. Irski inženjer s Tehnološkog instituta u Limericku Seamus Hoyne cijelu je ovu novu atmosferu opisao duhovitom opaskom “uspjeh je kad kod nas pop u propovijedi na misi govori o uštedama energije”...

jbolju inovaciju tehničkog problema u jednom od ovih područja: • Održiva proizvodnja hrane • Ekološka proizvodnja i pohrana energije • Zbrinjavanje otpada, recikliranje i dobivanje sekundarnih sirovina iz komunalnog otpada • Sustav upravljanja pametnim prijevozom i prometom • Tehnologija pametne kuće Prijava mora sadržavati prikaz stanja tehnike koja u ovom trenutku postoji u dotičnom području, te opći prikaz tržišnog potencijala za predloženo rješenje odabranog tehničkog problema. Državni zavod za intelektualno vlasništvo, kao nacionalni ured za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske, prikupit će prijave pristigle na natječaj i odabrati jednog sudionika natječaja ili grupu sudionika natječaja iz Hrvatske za svako tehničko područje.

Da biste sudjelovali u natječaju, potrebno je podnijeti životopis (najviše dvije stranice) i kratki pregled svog projekta, uključujući naslov i temu. Opišite problem koji rješavate u relevantnom tehničkom području i navedite zašto bi bilo korisno naći rješenje toga problema. Budete li odabrani, bit ćete uključeni u program učenja na daljinu u okviru kojega ćete dobiti smjernice za razvoj svoje početne zamisli. Radni jezik programa učenja na daljinu i popratnog online mentorstva bit će engleski, a vaš konačan rad može biti podnesen na bilo kojem od službenih jezika EPO-a, (engleski, francuski ili njemački jezik). Natječaj je otvoren od 14. siječnja, a o rezultatima natječaja kandidati će biti obaviješteni 15. ožujka. Rok za predaju prijava je 4. ožujka. Program učenja s mentorom na daljinu trajat će od 18. ožujka do 13. lipnja, a krajnji rok za podnošenje konačnih radova jest 13. lipnja godine do 15 sati. Međunarodni žiri odabrat će pobjednike koji će biti pozvani na sveča-

nost dodjele nagrada što će se održati 17. listopada 2013. godine u Münchenu. Detaljnije informacije o natječaju možete pronaći na internetskoj stranici Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo (www.dziv.hr), na poveznici http:// www.epo.org/learning-events/40epc/ competition.html. Svi sudionici natječaja koji podnesu konačan rad dobit će jednogodišnju pretplatu na EPO-ove profesionalne alate za pretraživanje na PISE/GPI (Patent information ser-

vices for experts/Global Patent Index), koja počinje teći 1. listopada 2013. godine. Pobjednik u svakoj od pet kategorija dobit će nagradu od 5000 eura. Prijave na natječaj predaju se na adresu: Državni zavod za intelektualno vlasništvo, Odjel za promidžbu i izdavaštvo, n.r. Tanja Milović, za EPO natječaj za najbolju inovaciju, Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb, ili na email adresu tmilovic@dziv.hr, uz naznaku (subject) EPO natječaj za najbolju inovaciju.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI

Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu.

geophysics, 7491 Trondheim, Norway, ngu@ngu.no. Više podataka o nadmetanju na http://www.doffin.no//search/ Search_AuthProfile.aspx?ID=AA2152.

Izgradnja autoceste Republika Srbija raspisuje natječaj za izvođača radova na izgradnji autoceste europskog koridora X., koji sufinancira Europska banka za obnovu i razvitak. Natječaj se odnosi na izgradnju koridora E 80, od Bele Palanke do izlaza Pirot zapad. Izgradnja uključuje 22 kilometra ceste i pet mostova, a posao mora biti obavljen u 365 dana. Dokumentacija za ovaj natječaj može se dobiti na Koridori Srbije d.o.o. Beograd, Procurement Department, Ulica kralja Petra 21, 11000 Beograd, Serbia. procurement@koridorisrbije.rs, www. koridorisrbije.rs. Rok za predaju prijava je 7. veljače, a prijave se predaju na istu adresu.

Kamioni Hispanagua, S.A.U., Madrid, Španjolska, traži nabavu kamiona. Natječaj je otvoren do 22. veljače, a prijave na španjolskom jeziku predaju se na Hispanagua, S.A.U., Sor Ángela de la Cruz, 6 4ª pta., For the attention of: Jorge Ollero, 28020 Madrid, Spain, E-mail: contratacion@hispanagua. es. Više podataka o nadmetanju kao i natječajna dokumentacija mogu se dobiti na istoj adresi.

Najam zrakoplova Geological Survey of Norway, Trondheim, Norveška, traži najam zrakoplova. Natječaj je otvoren do 5. ožujka, a prijave na danskom, engleskom, norveškom ili švedskom predaju se na Geological Survey of Norway (NGU), P.O. Box 6315 Sluppen, Contact point(s): Geomapping, For the attention of: Continental shelf

Sustavi za snimanje i istraživanje Eidgenössisch Technische Hochschule Zürich Institut für Agrarwissenschaften, Zürich, Švicarska, traži nabavu sustava za snimanje i istraživanje. Natječaj je otvoren do 27. veljače, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na Eidgenössisch Technische Hochschule Zürich Institut für Agrarwissenschaften, Universitätsstrasse 2, LFW C58, For the attention of: Dr Norbert Kirchgessner, 8092 Zürich, Switzerland, norbert.kirchgessner@usys. ethz.ch. Više podataka o nadmetanju

na www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=760813. Konstrukcijski radovi Office fédéral des routes - infrastructure routière filiale Estavayer-le-Lac, Estavayer-le-Lac, Švicarska, traži izvođača radova na konstrukciji. Natječaj je otvoren do 22. ožujka, a prijave na francuskom jeziku se predaju na Office fédéral des routes - infrastructure routière filiale Estavayer-le-Lac, place de la Gare 7, For the attention of: Gestion de projets, 1470 Estavayer-le-Lac, Switzerland, marchespublics.estavayer@astra.admin.ch. Više podataka o nadmetanju na www.simap. ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=759373. Obnova pruge Javno poduzeće za obnovu željezničke mreže u Makedoniji traži izvođača radova na obnovi 31 kilometra pruge na relaciji Nogaevci-Negotino, europskog željezničkog koridora X. Prijave se predaju na makedonskom jeziku do 20. ožujka na Vladimir Trajkovski. PE MR Infrastructure. Zeleznicka 50 b, Skopje, Republic of Macedonia, vtrajkovski@mz.com. mk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Ključevi Hispanagua, S.A.U., Madrid, Španjolska, traži nabavu ključeva. Natječaj je otvoren do 18. veljače, a prijave na španjolskom jeziku predaju se na Hispanagua, S.A.U, Sor Ángela de la Cruz, 6 4ª pta., For the attention of: Jorge Ollero Vázquez, 28020 Madrid, Spain, e-mail: contratacion@ hispanagua.es. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Razvoj računalnih programa Österreichische Post AG, Beč, Austrija, traži uslugu razvoja računalnih programa. Natječaj je otvoren do 20. veljače, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na Österreichische Post AG, Haidingergasse 1, Contact point(s): ZEK - IT/Telekommunikation, For the attention of: Herrn DI Roland Swoboda, 1030 Wien; Austria, roland.swoboda@post.at. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani. Farmaceutski proizvodi (20121203018) Grčka vodeća farmaceutska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju formulacija za središnji živčani i kardiovaskularni sustav te folne kiseline, traži distributere. Papirnati tanjuri i obrada drva (20121203003) Ruska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju papirnatih tanjura, čaša i ostalog pribora, a bavi se i piljenjem i blanjanjem drva, traži trgovačko-posredničke usluge (distributeri) i nudi podugovaranje. Oprema za prijenos topline i prerađivačka oprema (20121130048) Rumunjska tvrtka, specijalizirana za dizajniranje i proizvodnju opreme za pri-

jenos topline i prerađivačke opreme (posude pod tlakom, izmjenjivači topline, kočnice, cisterne i ostali proizvodi), kao i širokog spektra čeličnih zavarenih konstrukcija/struktura nudi podugovaranje i traži trgovačke posrednike (distributere, predstavnike, agente). Turistički kompleks (20121130042) Talijanska tvrtka, vlasnik kompleksa koji uključuje hotel, prebivalište, kongresni centar, restoran i pizzeriju, koji se nalazi 150 metara od mora u zaljevu Mondello (Palermo), traži potencijalne investitore koji žele kupiti ili unajmiti ukupan kompleks ili dijelove kompleksa.

proizvoda, dodataka prehrani i medicinskih uređaja.

Distribucija pića (20121128051) Portugalska tvrtka, specijalizirana za izradu, proizvodnju i distribuciju pića, najveća regionalna tvrtka u ovom sektoru koja ima i svoj vlastiti brend, traži trgovače posrednike (distributere). Namještaj i prerada drva (20121128019) Mađarska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju namještaja i preradu drva, traži dobavljače drva (sirovine) i distributere koji bi distribuirali njihove proizvode.

Zaštitna oprema i oprema za preživljavanje (20121129038) Britanska tvrtka, dizajner i proizvođač kvalitetne zaštitne opreme i one za preživljavanje (vojna zaštitna oprema, pribor za kampiranje...), traži partnere za zajedničko ulaganje i distributere za komercijalne ugovore.

Proizvodi za njegu na bazi aloe vere (20121130029) Portugalska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju i komercijalizaciju aloe vera proizvoda (tonik za kosu, šampon, regenerator, balzam...), traži trgovačke posrednike (zastupnike i distributere) zainteresirane za distribuciju njihovih proizvoda na stranim tržištima.

Usluge distribucije (20121129033) Mađarski distributer nudi trgovačko-posredničke usluge (distribuciju, predstavništvo ili zastupništvo) tvrtkama s područja zdravstva i organske prehrane, prirodne kozmetike, aromaterapijskih

Elektromehaničke komponente (20121203026) Slovenska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju elektromehaničkih komponenti i dodatne usluge u tom području, traži trgovačke posrednike (predstavnike prodaje i distributere). Glavni pro-

izvodi su elektromagnetski ventili: standardni, proporcionalni, direktno upravljajući. Tvrtka također nudi dodatne usluge poput injekcijskog prešanja, zavarivanja, sastavljanja sastavnih dijelova... Strojevi, čelične konstrukcije (20121126095) Turska tvrtka specijalizirana za proizvodnju strojeva, čeličnih konstrukcija, spremnika, metalne opreme i mehaničkih montaža nudi podugovaranje. Tvrtka se trenutno želi fokusirati na kemijsku industriju i aeronautiku. Uvoz tehnologija, komunikacijskih tehnologija i onih za prijenos podataka (20121127038) Armenska tvrtka, koja se bavi uvozom tehnologija za komunikaciju i prijenos podataka (ruteri, kamere, WI FI antene, optička vlakna...), nudi trgovačko posredništvo (distribuciju) budući da želi uvoziti i distribuirati ove proizvode te tako poboljšati i proširiti svoje aktivnosti. Sustavi za punjenje boca (20121123045) Turska tvrtka specijalizirana za proizvodnju sustava za punjenje boca nudi podugovaranje i otvorena je za joint venture.

www.een.hr

28. siječnja 2013.

6 7

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/consumers/dyna/rapex/rapex_archives_ en.cfm. Igračka privjesak medvjedić, brend Villa, model RB056, barkod: 5901165510760. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer sadrži male elemente koji lako otpadnu i mogu ga progutati ili inhalirati mala djeca. Proizvod nije u skladu s Direktivom o sigurnosti igračaka i standardom EN 711. (slika 1) Detektor ugljičnog monoksida, brend Eclipse, model E240VCARB, barkod 5391516452984. Proizvod predstavlja

rizik za korisnike jer nije dovoljno osjetljiv na ugljični monoksid. Nije u skladu sa standardom EN 50291 niti Direktivom o proizvodima niskog napona. (slika 2)

biti previše stegnuti što može dovesti do njihova pucanja i odvajanja tog dijela vozila od ostatka šasije prilikom otvaranja bočnih zračnih jastuka. (slika 4)

neskog podrijetla. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer je riječ o laserima III. klase koji su preopasni za namjenu što je navedena na proizvodu. (slika 6)

Zaštita za sluh, brend Climax, model Protector Auditivo model 13, barkod 8423246205039. Proizvod nije dobro konstruiran jer njegov dijametar varira i ne nudi kvalitetnu zaštitu za korisnika. Proizvod nije u skladu s Direktivom o osobnim zaštitnim sredstvima niti standardom EN 352-2. (slika 3)

Ljepilo, brend 3 RING TM Glue Factory, model 502 Super Glue, oznaka N° 12 – S05, barkod 6 937272800585. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer nema oznake opasnosti za opasne sastojke koje sadrži. Proizvod nema niti zatvarač koji bi omogućio njegovo višekratno korištenje. Proizvod nije u skladu s direktivama 1999/45/EC, 1999/45/EC. (slika 5)

Ženske rukavice, brend Seppälä, barkod 6438262216459. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer sadrže krom koji može izazvati alergijske reakcije. (slika 7)

Automobili Volvo, modeli S60 i V60, modeli F S60, V60 EC type, proizvedeni 2012. godine. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer montažni šarafi A stupa mogu

Laserski pokazivači, nepoznate marke, oznake Cigarette LED Laser and Pen, ki-

Automobil Citröen, model Berlingo, modeli e2*2001/116*0345*15, e2*2007/46*0002*10, e2*2007/46*0040*02, e2*2001/116*0366*15. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer gornji učvršćeni dio sigurnosnog pojasa nije kvalitetno učvršćen pa može ispasti prilikom sudara i ne zaštititi putnika. (slika 8)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Upite vezane uz potražnju tehnologije uputite na een@bicro.hr.

Tematska isporuka oralnih dodataka za liječenje bolesti zglobova i kostiju (Ref: 12 GB 40n4 3R3Y) • Globalna, brzorastuća tvrtka koja se bavi robom široke potrošnje s uredima u Velikoj Britaniji traži inovativne “tematske” verzije oralnih dodataka i proizvoda funkcionalne hrane koja može ponuditi nove benefite konzumentima i povećati vjerodostojnost, osobito za lokalizirane probleme povezane s kostima i zglobovima. Traže tvrtku ili istraživače s inovativnim sistemima i metodama za tematsku dostavu poznatih ili postojećih aktivnosti, za licenciranje ili zajednički razvoj. Traži se novi pristup zaštiti kostiju i zglobova prije aktivnosti (Ref: 12 GB 40n4 3R4E) • Internacionalni proizvođač farmaceutskih proizvoda sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu traži inovativni pristup zaštiti tijela, posebno protiv lokaliziranih problema povezanih s kostima i zglobovima koji se mogu primijeniti prije fizičke aktivnosti. Traže tvrtke ili istraživače s inovativnim sistemom i metodama za zaštitu tijela koristeći poznate ili postojeće aktivnosti, za licenciju ili zajednički razvoj.

Vortex turbine za energetski sustav valova (Ref: 12 IE 5156 3PDL) • Irska tvrtka koja se bavi energijom valova razvila je valnu tehnologiju koja proizvodi vrlo veliku količinu vode “bez glave” (nema pritiska), ali s velikom količinom kinetičke energije. Tvrtka traži vortex tehnologiju turbina kako bi pretvorila kinetičku energiju u električnu. Traži partnera koji djeluje u tom području i koji može dizajnirati i proizvesti takvu turbinu, po mogućnosti sa sposobnošću numeričke analize i/ili simulacije. Razmatrat će se svaki mogući zajednički partnerski dogovor. Tehnologija za pohranu električne energije dobivene od vjetra ili sunca (Ref: 12 DE 18A5 3PTK) • Njemačka tvrtka koja instalira i modernizira sustave grijanja i gradi solarne panele i toplinske pumpe u zgradama traži novu tehnologiju za razvoj budućih sustava. Tvrtka traži implementacijske tehnike za pohranu električne energije za daljnju distribuciju obnovljive energije. Potencijalni partner bi se trebao pridružiti u izgradnji i testiranju prototipa za sustav pohrane.

Tehnologija brzog zamrzavanja hrane (Ref. 12 MK 82EY 3QIY) • Makedonska tvrtka razvila je tehnologiju za proizvodnju sljedećih ledenih proizvoda:

- rashladno posuđe - rashladne boce - rashladne čaše Rashladni proizvodi mogu se koristiti za specijalne prilike, partije, koktele... Finalni proizvodi su prozirni i jako lijepo dekorirani. Tvrtkin cilj je skratiti vrijeme zamrzavanja hrane, te traži partnere sa sofisticiranom tehnologijom zamrzavanja za tehnološku suradnju. Zahtjev za zračno tlačnim cijevima sposobnim za podnošenje 200 bara pritiska (Ref: 12 GR 49Q1 3R69) • Grčki MSP traži zračno tlačne cijevi, napravljene od bilo kojeg materijala, sposobne da izdrže 200 bara pritiska. Cijevi također moraju biti sposobne izdržati više od 60 m3 zraka. Grčko poduzeće traži isključivo tvrtku koja je sposobna osigurati takve cijevi za komercijalnu suradnju s tehničkom pomoći.

Razvoj platforme za daljinsko upravljanje revizorskim uslugama (Ref:12 IT 56Z7 3R4D) • Talijanska tvrtka koja radi u području izvršnog i tehničkog savjetovanja traži IT partnera (sistem integratora) u cilju razvoja digitalne platforme za daljinsko upravljanje revizijskim aktivnostima. Ova vrsta platforme je za sada tek u vrlo ranoj fazi razvoja. Razvoj i proizvodnja električnog vozila za gradska područja (Ref: 12 NL 60AH 3QJ9) • Nizozemska tvrtka ima ekspertizu u razvoju, homologaciji, proizvodnji i servisiranju inovativnih, malih, gradskih turističkih elektroničkih transportnih vozila. Tvrtka se brzo internacionalno proširuje i planira razvoj i proizvodnju novog industrijskog koncepta za transport ljudi u gradskim centrima. Traži se suradnja u inženjeringu i razvoju lake konstrukcije te poboljšanju učinkovitosti električnog sistema.

enterprise europe

28. siječnja 2013.

Susreti iz sektora turizma Nacionalna agencija za regionalni razvoj Srbije poziva na 3. međunarodne poslovne susrete iz sektora turizma u okviru projekta Europska poduzetnička mreža. Međunarodni poslovni susreti će se održati u petak, 22. veljače 2013. godine, na Beogradskom sajmu u okviru Međunarodnog sajma turizma. Susretom se želi povezati poduzeća i organizacije iz sektora turizma.

kata s potencijalnim partnerima, praćenja novosti i trendova u turizmu, promoviranja njihove djelatnosti i razmjene iskustva. Na prethodnim međunarodnim poslovnim susretima koji su održani 24. veljače 2012. godine bilo je 89 sudionika iz sektora turizma iz 10 zemalja, koji su ukupno održali više od 300 sastanaka. Epilog sastanaka je da su četiri sudionika iz Srbije potpisala partnership agreement, sporazum o poslovnoj saradnji s inozemnim subjektima.

Tvrtkama se nudi prilika da potpuno besplatno uspostave kontakte i poslovne veze s domaćim i inozemnim touroperatorima, turističkim agencijama, turističkim organizacijama, hotelima, restoranima, hostelima, ski centrima... Poslovni susreti tvrtkama pružaju mogućnost ostvarenja direktnih konta-

Za sva dodatna pitanja i informacije kontakt osobe su: Marija Nikolić +381 19 445312, e-mail: marija.nikolic@narr.gov. rs, i Svetlana Nikolić +381 19 445311, e-mail: svetlana.nikolic@narr.gov.rs.

Poziv na poslovni susret: CeBIT i Future Match

Međunarodni sajam hrane i pića Foodrex-Culinaria 2013 Foodrex-Culinaria je međunarodni sajam hrane i pića koji će se održati od 4. do 6. ožujka u Beogradu. Od 2013. godine ova dva sajma su spojena, pa je time omogućena zajednička organizacija i nastup izlagačima i posjetiteljima na jednom mjestu i u istom terminu.

Hrvatska gospodarska komora poziva zainteresirane tvrtke da se prijave za posjet CeBIT-u, najvećem svjetskom sajmu informacijskih tehnologija, te za sudjelovanje u Future Match razgovorima u organizaciji Europske poduzetničke mreže (EEN). CeBIT 2013 održava se od 5. do 9. ožujka u Hannoveru, na najvećem izložbenom prostoru na svijetu. Uz više od 3000 štandova, CeBIT nudi i bogat konferencijski sadržaj. Future Match je program EEN-a koji se već 15 godina održava u sklopu CeBITa. Na 14. Future Matchu u 2012. je godi-

ni sudjelovalo 390 poduzeća i ustanova iz 39 država, koji su unaprijed dogovorili više od 1500 razgovora. Za više informacija o Future Matchu, posjetite službene stranice na adresi www.b2match. com/futurematch. Na osnovi dosadašnjeg pozitivnog iskustva hrvatskih tvrtki, pozivamo Vas na sudjelovanje u 15. Future Match razgovorima od 5. do 9. ožujka 2013. u Hannoveru. Hrvatska gospodarska komora pokriva troškove prijave na Future Match, koja uključuje jednu ulaznicu za svih pet dana CeBIT-a. Troškove prijevoza, smještaja te dodatnih ulaznica prijavljene tvrtke snose same. Prijave pošaljite na sfriedman@hgk.hr.

Budući da je prehrambena industrija sektor od strateškog značenja u Srbiji i da je ta zemlja jedan od vodećih proizvođača hrane i pića u Jugoistočnoj Europi, namjera organizatora i svih ostalih institucija koje podržavaju organizaciju sajma hrane i pića je da Foodrex-Culinaria postane prepoznatljiv i jedan od najznačajnijih događaja u Jugoistočnoj Europi u sektoru agroindustrije. U pratećem programu sajma Europska poduzetnička mreža Srbije organizira poslovne susrete. Više informacija i formular za prijavu na međunarodne poslovne susrete nalazi se na web stranici www.b2match.eu/foodrex2013.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 28. siječnja - Green ventures - brokerage o tehnologijama zaštite okoliša, Leipzig, Njemačka

18. veljače - Sajam Ambiente, poslovni susreti na području robe široke potrošnje, Frankfurt na Majni, Njemačka

4. veljače - EWEA 2013, poslovni susreti za poduzetnike i stručnjake s područja vjetroenergetike, Beč, Austrija

22. veljače - 3. međunarodni poslovni susreti iz sektora turizma, Beograd, Srbija

7. veljače - Life science, poslovni susreti na području biotehnologija, medicine i farmaceutike, Edinburgh, Velika Britanija

4.-6. ožujka - Sajam Foodrex Culinaria i poslovni susreti, Beograd, Srbija 5.-9. ožujka - CeBIT, 15 Future Match, Hannover, Njemačka

Registracija je moguća do 25. veljače, a online izbor partnera za sastanke od 26. veljače do 1. ožujka. Poslovni susreti će se održavati u Hali 4 Beogradskog sajma od 9 sati. Maksimalan broj zakazanih sastanaka je 10 u trajanju od 30 minuta.

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3762, 28. siječnja 2013.

( 5 radnika

( 5 proizvoda

zaposleno u Grdelinu

dolazi s OPG-a Dražin

Grdelin, Zagreb

OPG Dražin, Kaštel Kambelovac

Torte s karakterom

Delicije po tradicionalnoj recepturi Nakon dugogodišnjeg rada u novinarstvu, Mladenka Šarić otvorila je tvrtku Grdelin, prekvalificirala se u slastičarku te počela izrađivati i prodavati kolače i torte

Proizvodi su bazirani na domaćoj sirovini te tradicionalnoj pripremi raznih kombinacija maslinovog ulja, kapara, motara, minijaturne crvene paprike, sitne plave ribe...

akon 23 godine rada u novinarstvu, nekadašnja komentatorica Večernjeg lista Mladenka Šarić osjetila je zasićenje zbog stresnog dnevnog ritma i odlučila krenuti u sasvim drukčije vode. Dugo je razmišlja-

eć neko vrijeme pozornost posjetitelja gastro događaja i sajmova privlače proizvodi Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Dražin iz Kaštel Kambelovca. Proizvodi su bazirani na domaćoj sirovini te tradicionalnoj pripremi raznih kombinacija maslinovog ulja, kapara, motara, minijaturne crvene paprike, sitne plave ribe... Vlasnik OPG-a Dražin Živko Dražin odlučio je, na nagovor prijatelja, iskoristiti znanje i vještine u maslinarstvu i proizvodnji maslinovog ulja, ribarstvu, poljoprivredi, kao i poznavanje mediteranskih biljaka te početi proizvodnju delicija na osnovi tradicionalnih recepata od kojih je konzervirana paprika punjena slanim inćunima, koju je nazvao Pepefisch, zaintrigirala i najprofinjenije ljubitelje gastronomije. “Mogu reći da su nam i nadalje najvjerniji kupci domaći ljudi koji znaju da su moji proizvodi napravljeni isključivo od domaće i najkvalitetnije sirovine. Recimo, konzervirane kapare i motar beremo na

Iako izrađuju dalmatinske torte, u Grdelinu se ipak ne ograničavaju samo na njih la o tome čime bi se mogla baviti jer, kako kaže, to nije nešto što se odlučuje preko noći. Smatrala je kako ne zna ništa drugo raditi osim novinarstva jer se time bavila cijeli život, međutim, nakon što je dobro promislila, uputila se u poduzetničke vode. Odlučila se za slastičarstvo, preciznije izradu kolača i torti, po-

sebice prema starim dalmatinskim recepturama jer je i ona podrijetlom Dalmatinka. Tako kupci mogu naručiti Imotsku, Kaštelansku, Bokeljsku, Splitsku ili Dubrovačku tortu spravljenu od prirodnih namirnica. Otvorena i slastičarnica “Prije dvije i pol godine osnovala sam tvrtku Grdelin, nazvavši je po ptici pjevici koja je poznata i kao češljugar. Iako izrađujemo dalmatinske torte, ipak se ne ograničavamo samo na njih nego radimo sve što ljudi vole i traže za razne prigode”, rekla je Mladenka Šarić. Nakon osnivanja tvrtke, budući da nije bila slastičarske struke, zaposlila je profesionalnog slastičara, a sama je odlučila otići na prekvalifikaciju za slastičarku. Edukacija je trajala šest mjeseci u što je uložila 15.000 kuna. “To je ujedno bilo i moje prvo ulaganje u novi posao. U obnovu kuhinje i nabavu potrebne slastičarske opreme uložila sam 250.000 kuna vlastitih sredstava, a dobila sam

i kredit Hrvatske banke za obnovu i razvitak u visini 250.000 kuna uz kamatu od četiri posto. Kupila sam i dostavno vozilo te kompletnu profesionalnu opremu usklađenu s HACCPom”, naglasila je ona. Kako bi unaprijedila poslovanje, Mladenka Šarić nedavno je u Zagrebu otvorila i slastičarnicu Grdelin torte u kojoj su zaposlena dva djelatnika. Iako tvrtka Grdelin ima dostavu kolača i torti iz proizvodnje, za sada još uvijek nema dostave iz slastičarnice, no nije isključeno da je neće biti. U tvrtki Grdelin radi pet djelatnika, a Mladenka Šarić kaže kako je to za malu tvrtku velik broj radnika s obzirom na današnje teške uvjete gospodarske krize. Ako se poboljšaju ekonomski uvjeti i obujam poslova počne rasti, nije isključeno da će se poslovanje tvrtke Grdelin proširiti. Iako se Mladenka Šarić našla u slastičarstvu, ipak nije definitivno otišla iz novinarstva, pa tako još uvijek na Z1 televiziji ima svoju emisiju, a piše i kolumne za Glas Slavonije. (S.P.)

južnoj strani Hvara, što nije nimalo jednostavno jer je riječ o teško dostupnom stjenovitom području. Proizvodimo i konzervirane masline ubrane u mojem masliniku, zapečene bademe dobivene iz plodova domaćeg badema, maslinovo ulje... Slane inćune i srdele radili bismo i u većim količinama kada bismo zadovoljavali sve potrebne standarde. Ovako ih proizvodimo za uski krug prijatelja koji znaju da smo ih dobili od svježe ribe iz Jadrana. Uglavnom osobno poznajem većinu svojih kupaca”, ističe Dražin, dodajući kako za sada proizvode pet proizvoda. Velike ambicije Iako nevoljko priznaje, Dražin ima velike ambicije kad je riječ o širenju i povećanju asortimana. “Kada dođu bolja vremena, kada dobijemo sve potrebne certifikate te kada se zakonski uskladimo, namjeravamo se ozbiljnije okušati u proizvodnji mariniranih i slanih inćuna, slanih srdela, konzerviranih kozica i hobotnice. Za sada se ribom i morskim plodovima bavimo gotovo

na razini hobija. Ako bude potrebe za našim proizvodima i ako nam sve pođe prema planu, otvorit ćemo

Paprika punjena slanim inćunima zaintrigirala je i najprofinjenije gastronome obrt i započeti profesionalno distribuirati svoje proizvode. Tada možemo razmišljati i o zapošljavanju radnika”, kaže Dražin. U poslu mu pomaže njegov brat, a dragocjeni su mu savjeti susjeda, prijatelja, a pogotovu ideje bliskih i dobro upućenih ljudi među kojima ističe Ivanu Govorko koja ga i najviše potiče u radu. Bez obzira na to što su troškovi sajmovanja veliki i što ih jedva pokriva, Dražin voli ići na sajmove jer mu je to odličan promotivni kanal. Sudjeluje i na akcijama Hrvatske gospodarske komore Kupujmo hrvatsko, a voli istaknuti i veliku potporu koju mu pruža aktualni gradonačelnik Kaštela. (J.V.)

14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Možda i bez poskupljenja Ako hidrološke prilike u ovoj godini budu povoljne, pa time i poslovni rezultati bolji, nećemo tražiti novi tarifni postupak za povećanje cijena električne energije, izjavio je direktor Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Nikola Krešić. No, ako i dođe do povećanja cijena, EPHZH-B će tražiti da se teret poskupljenja razmjerno rasporedi na sve kupce. Prema prvim saznanjima poslovni rezultati ove elektroprivrede u prošloj godini neće biti pozitivni iako je kompanija lani već jednom povećala cijenu struje.

Skuplje trošarine povećale crno tržište cigareta S povećanjem trošarina na duhan i duhanske proizvode u BiH poraslo je i sivo tržište i šverc cigaretama, ustvrdili su iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH. U 2010. otisnuto je 512 milijuna markica, u 2011. godini 473, a lani 413 milijuna markica. Istodobno su rasli državni prihodi od trošarina: 2010. su iznosili 556 milijuna KM, 2011. oko 716 milijuna KM i prošle godine 758,4 milijuna KM. Visok rast maloprodajnih cijena cigareta nije utjecao na smanjenje broja pušača, nego na sve veću potražnju za rezanim duhanom, kojeg je sve više i na sarajevskim zelenim tržnicama. BIH predsjeda ICPDR-om Početkom siječnja ove godine Bosna i Hercegovina preuzela je predsjedanje ICPDR-om - Međunarodnom komisijom za zaštitu rijeke Dunav. Tu organizaciju, koja se bavi zaštitom voda sliva rijeke Save, njenih pritoka i podzemnih vodnih resursa, čine predstavnici 14 europskih i EU država. Podsjetimo, 40,2 posto bazena Save leži u BiH.

Privredni vjesnik Broj 3762, 28. siječnja 2013.

( 6,9 mlrd KM ( 2% vanjski dug BiH

inflacija u 2013.

Uzavreli početak godine u Bosni i Hercegovini

Steži remen, a rupica nema Svjetska banka i domaći analitičari očekuju da će u ovoj godini doći do blagog rasta BDP-a u rasponu od 0,5 do jedan posto. Sindikati i udruge za zaštitu građana i umirovljenika smatraju, pak, da će 2013. biti teža od 2012. Zdravko Latal latal@privredni.hr

oće li 2013. godina biti “baksuzna” ili možda blago sretna? O tome su mišljenja različita, ali ako se po jutru dan poznaje, optimizmu nema mjesta. Godina je počela vrelo iako su vani minusi. U srpskom entitetu sindikati administrativaca proglasili su generalni štrajk. Štrajka više od polovine škola, fakulteta i pravosudnih ustanova te manje od polovine policije i ostalih administrativnih institucija. Do prosvjeda je došlo jer je vlada Republike Srpske po nalogu MMF-a u znak štednje skresala budžete svim proračunskim korisnicima, ali to zaposleni nisu prihvatili i prvi put su otkazali poslušnost do sada nedodirljivoj vladavini SNSD-a Milorada Dodika. “Od 2009. do sada plaće su nam smanjene za 20, a troškovi života povećani za 30 posto”, poručili su sindikalisti vlastima. Lanjski BDP - 0 posto Ništa bolje stanje nije ni u Federaciji BiH. Na ulice su i pred zgradu vlade FBiH u Sarajevu, postoji i jedna zgrada vlade u Mostaru, izašli nezadovoljni poljoprivrednici, ogorčeni jer im još nisu isplaćeni poticaji iz prošle godine, dok su u ovogodišnjem proračunu smanjeni. Primjera radi, Slovenija je za poticaje poljoprivrednicima osigurala 350 milijuna eura, a Federacija BiH 35 milijuna eura. Predstavnici poljoprivrednih udruga su razjedinjeni: jedni traže smjenu mi-

nistra poljoprivrede, drugi su za smjenu cijele vlade, dok treći optužuju i jedne i druge da su pod utjecajem političkih stranaka jer traže smjenu do sad najuspješnije vlade, po ocjeni

Teško je očekivati da će BiH postići značajniji rast industrijske proizvodnje, izvoza i zapošljavanja civilnih udruga, i to upravo kad su se političari iz vladajuće koalicije odlučili za izglasavanje nepovjerenja vladi manjinskih stranaka. U Zapadnohercegovačkoj županiji nastavnici zbog malih plaća također su štrajkali, ali sud im je naložio da započnu s nastavom. U tuzlanskom bazenu otpušteni radnici po snijegu i minusima danonoćno blokiraju ulaze u tvornice, a Mostaru prijeti financijski kolaps jer nije konstituirana gradska vlast.

Analiza Svjetske banke pokazuje da je BiH prošlu godinu završila s “rastom” bruto domaćeg proizvoda od 0 posto te da se ove godine očekuje blagi rast od 0,5 posto. BiH je početkom prošle godine, kao i većina država u regiji, ušla u recesiju, ali se u zadnjem tromjesečju stanje nešto poboljšalo. U Svjetskoj banci očekuju kako će eurozona imati ozbiljnih ekonomskih teškoća i u ovoj, a i narednoj godini, pa je teško očekivati da će BiH postići značajniji rast industrijske proizvodnje, izvoza i zapošljavanja. Očekivani blagi rast BDP-a izražen je zahvaljujući činjenici da je BiH najmanje u regiji opterećena inozemnim dugom. Guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić očekuje rast BDP-a od jedan posto. Prema njegovu mišljenju ova pozitivna projekcija zasniva se na činjenici da su pravodobno usvojeni budžeti države i entiteta te da inflaci-

ja neće biti veća od dva posto. Vanjski dug iznosi 6,9 milijardi KM, gotovo 3,5 milijardi eura, ali će se ove godine morati servisirati rekordan iznos od 788 milijuna KM. Lani je servisirano 420 milijuna KM. Poskupljenja struje, plina, vode... Sindikati i udruge za zaštitu građana i umirovljenika, pak, ne iskazuju ni mrvicu optimizma. Za njih će 2013. biti teža od 2012. pa i svih dosadašnjih godina. Vlasti najavljuju dvoznamenkasta povećanja cijena struje, plina, vode, goriva, što će poskupjeti režije, posebice grijanje i namirnice, a to će uzrokovati pad ionako niskog životnog standarda. Sindikati očekuju nova otpuštanja radnika, a ponajveći krivac za sve što se događa su politika i vlasti koje se bore za ministarske fotelje dok istodobno nemaju ni u budžetima niti na papiru utvrđenu razvoj-

nu komponentu. Stranački lideri su se enormno obogatili, imaju imovinu vrijednu i po nekoliko milijuna KM, više stanova, vila, vikendica, i to ne samo u BiH, nego i u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Također, raspolažu avionima, helikopterima i jahtama, a zbog političke nestabilnosti inozemni kapital zaobilazi zemlju. Registrirano je da su privatnici u BiH vlasnici 16 aviona i triju helikoptera. Tešku godinu očekuje i bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović koji je jednom sarajevskom listu izjavio kako će se nastaviti s povećanjem nezaposlenosti, smanjenjem plaća, iskazivanjem nezadovoljstva i štrajkovima. Vlasti bi prioritet morao biti zaštita građana i njihovih interesa, a vlast u BiH, dok se osobno bogati, poziva stanovništvo na stezanje remena, zanemarujući činjenicu da na remenu nema više mjesta za nove rupice.

www.privredni.hr Broj 3762, 28. siječnja 2013.

( 15.000

dnevnih migranata u Sloveniji

(

prvih 11.000 eura

u oporezivanju dohotka austrijski poreznici ne diraju

Slovenska porezna konkurentnost

Šišanje na nulu Članovi udruge Apače pokušavaju izboriti pravo da porez plaćaju samo Austriji, gdje kao dnevni migranti stalno rade, a ne i Sloveniji, gdje dolaze samo prespavati Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

pače, malo mjesto u sjeveroistočnom kutu Slovenije, pročulo se po udruzi koja okuplja građane na neobičnom i ne baš rodoljubnom zahtjevu. Svi članovi udruge godinama pokušavaju izboriti pravo da porez plaćaju samo Austriji, gdje kao dnevni migranti stalno rade, a ne i Sloveniji, gdje dolaze samo prespavati. Civilna inicijativa Apače – to je ime udruženja koje okuplja dio od ukupno 15.000 dnevnih migranata koliko se procjenjuje da ih iz Slovenije odlazi na rad u susjedne zemlje – ne bi iskazivala takve simpatije prema austrijskim “dacarima” da oni nisu nježniji u deranju kože poreznim obveznicima. Slovenski poreznici šišaju gotovo na nulu – austrijski u oporezivanju dohotka uopće ne diraju prvih 11.000 eura osnovice. Sustav oporezivanja u praksi djeluje na sljedeći način. Austrija kao država poreznog izvora prioritetno obračunava porez. To isto rade i slovenski poreznici, ali tako da kao olakšicu uvažavaju ono što su migranti već plati-

li Austriji. Sami, pak, uzimaju razliku između austrijskog i slovenskog izračuna. Razlika nije bezazlena. Ovisno o plaći, iznosi od 900 do više tisuća eura. Dnevni migranti sve to doživljavaju kao dvostruko oporezivanje, pa sada vuku za rukav i Ustavni sud Slovenije da ih zaštiti od udvostručenog harača.

bra te razne usluge što su osigurane svakom pojedincu. Teže će biti objasniti Apačanima i široj slovenskoj javnosti kako Austrijancima uspijeva postići bolji život s manjim porezima od onih u Sloveniji. Podrijetlo razlike u poreznom opterećenju nije tako tajanstveno. Svi slute gdje Slovenija šepa i o tome neprekidno raspravljaju pod općim kodom – konkurentnost! Baš prije neki dan Dušan Mes, najnoviji direktor Slovenskih željeznica, potužio se na inferiornost slovenskih “ajzenbanera”. Teretnom vlaku od Kopra do Hodoša na mađarskoj granici treba osam do devet sati. Istu razdaljinu te-

Brzopotezne smjene Ustavnom sudu neće biti teško objasniti nezadovoljnim migrantima da ne dolaze u Sloveniju samo prespavati, nego da u mjestu prebivališta koriste i javna do-

Oporo iskustvo s varenjem piva Vasja Golar i njegova majka Sonja namjeravali su u Gornjoj Radgoni izgraditi mini pivovaru. Za investiciju vrijednu 1,5 milijuna eura nisu dobili građevinsku dozvolu. Zapelo je na – vodi. U raspetljavanju spora Ministarstvo za okoliš i prostor presudilo je da Golarovi trebaju najprije pribaviti koncesiju za uporabu vode u proizvodnji piva. Odmah su se raspitali kako stvari stoje na austrijskoj strani Radgone. Tamo su ih primili uobičajeno susretljivo – izvolite se priključiti na gradski vodovod! Ubrzo su u austrijskoj poslovnoj zoni otkupili 5000 četvornih metara uređenog komunalnog zemljišta, za upola nižu cijenu nego u Sloveniji. U manje od mjesec dana imali su na stolu građevinsku dozvolu. Pivovaru su uspjeli podići u sljedećih pola godine. Sada Golarovi vare slovensko pivo na austrijskoj obali Mure, a planiraju godišnju proizvodnju do 150.000 litara piva.

retni vlak u Njemačkoj prođe za tri sata i samo s jednom lokomotivom. SŽ mijenja tri lokomotive na istoj relaciji zbog problema s nosivošću, a i zbog činjenice da V. koridor nakon Pragerskog još nije elektrificiran. Više ljudi, lokomotiva i servi-

Razliku između austrijskog i slovenskog izračuna, ovisno o plaći, iznosi od 900 do više tisuća eura siranja čini trošak što ga netko mora platiti. U problem loše konkurentnosti, međutim, nikako da se zagrize. Umjesto toga privid da se nešto mijenja postiže se uglavnom brzopoteznim smjenama direktora na čelu SŽ-a. Dušan Mes najnoviji je direktor SŽ-a, 15. od

osamostaljenja Slovenije. Sustav djeluje prema načelu: ima li tko da bi htio, a još nije bio direktor! Hvatanje za glavu Zbog nerješavanja problema konkurentnosti upućeniji se hvataju za glavu. Političke nomenklature zaokupljene krizom vlasti ne stignu vidjeti da slovensko gospodarstvo ulaže sav raspoloživi novac u razduživanje, a tek simbolično u modernizaciju. Umjesto da nabavljaju opremu i otkrivaju nove proizvode pogodne za izvoz, slovenska poduzeća preusmjerila su novčani tijek u banke. “Za nekoliko godina imat ćemo sasvim nekonkurentnu industriju gdje će slovenski radnik prosječno star 50 godina na stroju starom 20 godina konkurirati 20-godišnjem Kinezu koji radi na godinu dana starom stroju”, tim je riječima svoje crne slutnje iskazao ovih dana Simon Mastnak, izvršni direktor Skupine ALTA koja ulagačima savjetuje kamo s raspoloživim novcem.

*vijesti Nema rasprodaja jer nema zainteresiranih Na kritike slovenskih oporbenih zastupnika da se aktualna vlast sprema rasprodati pozamašan dio udjela u državnim poduzećima, premijer Janez Janša uzvratio je smirujućom izjavom da u svijetu zapravo i ne postoji naročit interes za kupnju u Sloveniji. Nema interesa, usprkos povijesno niskim cijenama. U 2008. godini država je dobivala za dionicu Telekoma 440, a sada jedva 60 eura. Agrokor je odbijen kao kupac Mercatora iako je nudio za dionicu 221 euro, upola više nego što se danas može dobiti u najpovoljnijem mogućem ishodu. Zapelo je i s monetizacijom Mercatorovih nekretnina. Nizozemski savjetnik ING u postupku monetizacije zacijelo nije uspio pronaći kupca s iole prihvatljivom ponudom.

Propust u razgradnji šećerane u Ormožu Europski revizori prilikom obilaska bivše šećerane u Ormožu pronašli su da tamo nisu uklonjeni svi objekti za čiju je razgradnju Europska unija platila 63 milijuna eura – 34,8 milijuna Šećerani, 0,9 milijuna Rafineriji i 27,4 milijuna seljacima kao nadoknadu za odustajanje od proizvodnje šećerne repe. U krugu bivše šećerane pronađen je silos za skladištenje šećera te još neki objekti. Zbog propusta u razgradnji Bruxelles traži od Slovenije povrat 8,7 milijuna eura. I državni direktori ispisuju kartice Okružni sud u Ljubljani presudio je da imovinske kartice imaju predočiti i direktori poduzeća u posrednom državnom vlasništvu. Uspostavom sudske prakse proteže se obveza prijavljivanja imovine na oko 300 direktora koji na državnoj i lokalnoj razini vode tvrtke u državnom vlasništvu – izravnom ili posrednom.

16 STIL *vijesti Hoteli Makarska ulažu u obnovu svojih objekata Turistička tvrtka Hoteli Makarska ove će godine u obnovu svoja tri hotela uložiti više od osam milijuna kuna. Najveći dio novca, koji je osiguran iz vlastitih izvora, ali i kredita bit će uložen u preuređenje hotela Dalmacija. U tom će se hotelu, izgrađenom početkom sedamdesetih godina 20. stoljeća, među ostalim, urediti kuhinja po HACCP sustavu. U hotelu Meteor obnovit će se dio soba te dvorane u kojima se održavaju poslovni skupovi. Najbolji romantični hotel u Hrvatskoj

Svjetski turistički magazin Luxury Travel Guide proglasio je zagrebački hotel Phoenix najboljim romantičnim hotelom u Hrvatskoj. Riječ je o prvom hotelu s četiri zvjezdice u Zagrebu koji je uvršten u kategoriju romantičnih hotela u našoj zemlji. Hotel Phoenix ima novi koncept, namijenjen parovima, grupama, ali i poslovnim gostima koji uz smještaj traže užitak i odmor od svakodnevnog stresa. Uskoro Zagreb Chocofest Drugi regionalni festival čokolade Zagreb Chocofest održat će se od 9. do 14. veljače na zagrebačkom Trgu bana Jelačića. Na toj će manifestaciji svoje proizvode predstaviti brojni domaći i regionalni proizvođači čokolade i proizvoda od čokolade. Seljačka buna - bitka kod Stubice U Donjoj Stubici 9. veljače održat će se kulturno-turistička manifestacija Seljačka buna - bitka kod Stubice koja prati događanja vezana uz taj povijesni događaj. U realizaciji te manifestacije sudjelovat će više od 100 statista i 150 članova udruga partnera.

Privredni vjesnik Broj 3762, 28. siječnja 2013.

iz svih hrvatskih regija zajednički nastupaju na tržištu “ Udruge okupljene u Udruženju vinarstva HGK-a pod brendom Vina Croatia s kojim se predstavljamo u svijetu. ” Vlado Krauthaker, predsjednik udruge Graševina Croatica

En primeur kušanje malvazije i graševine u Zagrebu

Degustacija pomaže pri odluci Početkom veljače održat će se i druga degustacija mlade malvazije i graševine Istre, Slavonije i Podunavlja, a tom prilikom predstavit će se i vizualni identitet brenda Vina Croatia Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

akon uspješne prošlogodišnje prve en primeur degustacije mlade malvazije, ove će se godine 11. veljače u zagrebačkom hotelu Esplanade održati druga degustacija mlade malvazije i graševine u organizaciji udruga Vinistra i Graševina Croatica te pod pokroviteljstvom Hrvatske gospodarske komore. Na tom će se događaju okupiti više od 50 vinara Istre, Slavonije i Podunavlja, a očekuje se kako će se u sklopu te manifestacije predstaviti i vizualni identitet brenda Vina Croatia, rekao je Ivica Matošević, predsjednik udruge vinara i vinogradara Istre Vinistra. Kako je pojasnio, en primeur metoda degustacije mladih vina primarno se vezuje uz francuske regije Bordeaux, Burgundiju i Ronu. Riječ je o principu predstavljanja mladih vina temeljem čega se profesionalcima u vinarstvu i gastronomi-

ji želi pokazati potencijal berbe grožđa te olakšati odluka o ulaganju u proizvodnju određenih vrsta vina. Ove se godine Vinistri pridružila i Graševina Croatica, udruga proizvođača graševine Slavonije i Podunavlja, sa svojim mladim vinima sorte graševine.

poznata kao vinska regija u kojoj se ponajviše proizvodi graševina, i to 60 posto od ukupne proizvodnje graševine u Hrvatskoj. Krauthaker je naglasio kako je Europska unija zaštitila taj naziv, pa je tako graševina postala hrvatski vinski brend.

Graševina postala hrvatski vinski brend “Takav način degustacije održava se u terminu kada i nema nekih vinskih do-

Kupcima i distributerima moramo pokazati što im nudimo, kaže Ivica Matošević gađanja, a profesionalcima, ali i široj javnosti te turistima i posjetiteljima želimo pokazati mlada vina koja tek trebaju doći na tržište. Ujedno je to i prilika za odluku o tome koja će se vina naručiti. Naime, svaka vinska regija i svaka berba je

drukčija, pa zato smatramo da kupcima i distributerima moramo pokazati što im nudimo kako bi što lakše donijeli svoju odluku”, rekao je Matošević. Naime, mlada vina prošlogodišnje berbe dozrijevaju u travnju i svibnju ove godine, pa će se tako mlada istarska malvazija i slavonska graševina na tržištu naći tek za tri do četiri mjeseca. “Skorašnja en primeur degustacija mladih vina prilika je zajedničkog nastupa na tržištu dviju vinskih udruga. Budući da su

u Hrvatskoj definirane četiri vinske regije - Istra, Dalmacija, Slavonija i Podunavlje te središnji dio, popularno nazvan bregovita Hrvatska, svaka od tih regija ima svoju udrugu vinara i vinogradara. Sve te udruge i dalje zajednički nastupaju na tržištu okupljene u Udruženju vinarstva HGK-a pod brendom Vina Croatia s kojim se predstavljamo u svijetu”, istaknuo je Vlado Krauthaker, predsjednik udruge Graševina Croatica. Dodao je kako je Slavonija pre-

Za profesionalce i za javnost Kušanje malvazije i graševine u Esplanadi i ove će godine biti podijeljeno u dva vremenska okvira. U početku će, uz predstavljanje osnovnih karakteristika berbe, kušanje biti otvoreno isključivo ugostiteljima, sommelierima, vlasnicima vinoteka, predstavnicima medija te drugim profesionalcima, dok će u poslijepodnevnim satima degustacija mladih vina iz berbe 2012. biti otvorena za širu javnost. Iako je kušanje vina prije svega namijenjeno degustaciji mladih malvazija i graševina, na događanju će biti predstavljena i vina drugih godišta koja još nisu došla na tržište.

Studija Svjetske turističke organizacije

Turizam i nematerijalna kulturna baština Nakon dvogodišnjeg istraživanja i prikupljanja podataka Svjetska turistička organizacija (UNWTO) početkom ove godine objavila je studiju Turizam i nematerijalna kulturna baština. Riječ je o prvom sveobuhvatnom istraživanju o vezama između turizma i nematerijalne kulturne baštine. Osim što istražuje izazove, rizike te prili-

ke razvitka kulturnog turizma, u studiji se razmatraju praktični koraci za razvoj, upravljanje i marketing turističkih proizvoda zasnovanih na nematerijal-

noj kulturnoj baštini. Prilikom izrade studije prikupljeni su primjeri raznih turističkih proizvoda kulturnog turizma iz svih zemalja članica UNWTO-a, pa i Hrvatske. Među detaljnije razrađenim primjerima tzv. case studies navedeni su neki hrvat-

ski primjeri dobre prakse. Tako je tu uvrštena Zajednica kulturnog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori koja je potaknula i sudjelovala u izradi nekih dobrih projekata iz područja kulturnog turizma, te povijesna turistička ruta Lujzijana - projekt obnove povijesne ceste iz 19. stoljeća koja je nekada spajala Karlovac i Rijeku, a danas je u mreži europ-

skih kulturnih i turističkih putova. Renesansni festival u Koprivnici naknadno je uvršten na listu primjera dobre prakse koji nisu detaljnije obrađeni, ali su navedene glavne značajke te manifestacije. U UNWTO-u namjeravaju napraviti i web adresu na kojoj će se nalaziti popis primjera dobrih praksi kulturnog turizma iz cijeloga svijeta. (S.P.)

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3762, 28. siječnja 2013.

( oko 19%

vlasnika pametnih telefona u Hrvatskoj

( za 20% povećanje prihoda operatora u nekoliko idućih godina u Japanu

Konferencija Trendovi u telekomunikacijama i medijima u 2013.

Mobilni telefoni postaju novčanici Telekomi više nemaju prostora za snižavanje troškova, a teško na razvijenim tržištima pronalaze nove korisnike. Na ruku im ide porast broja pametnih telefona s novim funkcijama Igor Vukić vukic@privredni.hr

ove usluge, poput mobilnog plaćanja, korištenja kupona za popuste ili pružanja softverskih usluga “u oblaku”, trebale bi donijeti nove prihode telekomunikacijskim tvrtkama, istaknuo je Rolph Meakin, predstavnik revizorske kuće Price Waterhouse Coopers, na prošlotjednoj konferenciji Trendovi u telekomunikacijama i medijima u 2013., održanoj u suradnji s tjednikom Lider. Istraživanja su pokazala da telekomi više nemaju prostora za snižavanje troškova, a teško na razvijenim tržištima pronalaze nove korisnike. Na ruku im ide porast broja pametnih telefona s novim funkcijama. Broj korisnika utrostručit će se u iduće tri godine, a razmjerno tome uvećat će se i broj plaćanja i drugih financijskih transakcija putem mobilnih uređaja. Telekomi će tako sve više

Demokracije dižu tiraže

prihoda dobivati od suradnje s ostalim dijelovima ekonomije, kao što su banke, trgovački lanci, osiguranja ili zdravstveni sustavi. Rješenje u akvizicijama “Mi u HT-u smo već krenuli tim smjerom. Ponudili smo različite softverske

U idućoj godini može se očekivati rast u svim medijskim segmentima, rekao je Dejan Ljuština iz zagrebačke podružnice PWC-a. Analize pokazuju da će i novine na mnogim tržištima ostvariti rast prihoda nakon duljeg razdoblja pada. Na globalnoj razini tome pridonosi snažan rast tiraža u arapskim zemljama, nakon “arapskog proljeća”. Mnogo će toga ovisiti o rastu ekonomije, ali se uočava veća čitanost i tradicionalnih i online izdanja iako to online i dalje ne uspijeva naplatiti. usluge malim i srednjim poduzećima čime im smanjujemo troškove. Razvijamo širokopojasni pristup i MAX TV. Da je regulatorni okvir bolji, in-

vestirali bismo i više”, rekao je Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave HTa. Protekle godine iskorištene su za prilagodbu i u Vipnetu.

Mladen Pejković, predsjednik Uprave Vipneta kaže kako su odgovor na pad prihoda u mobilnoj telefoniji pronašli u akvizicijama i ponudi novih integriranih usluga. Kompanije koje imaju i mobilne i fiksne usluge lakše se uspijevaju prilagoditi jer rastu prihodi od fiksnog širokopojasnog pristupa i televizijske ponude. “Investicije u brze internetske veze ovisit će o odlukama regulatora, ali i o broju korisnika naprednih mobilnih uređaja. U Hrvatskoj je oko 19 posto vlasnika pametnih telefona, ali i dalje dominiraju prepaid korisnici, koji ne upotrebljavaju naprednije uređaje”, rekao je Pejković. Telekomi u Hrvatskoj investirali su i prošle godine, ali mogli bi u budućnosti i mnogo više, istaknula

je Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericsson Nikole Tesle. S novim trendovima ENT se već susreo na stranim tržištima. U Japanu, primjerice, telekomunikacijski operatori najavljuju da će u nekoliko idućih godina za 20 posto povećati prihode uvodeći usluge e-novčanika, m-zdravlja i drugih oblika mobilnog poslovanja. “Hrvatska televizija nastojat će smjerove razvoja pratiti restrukturiranjem i podizanjem kvalitete sadržaja svog programa”, rekao je Goran Radman, glavni ravnatelj HRT-a. Prošle je godine HRT dovršio pravni okvir svoje organizacije, a ugovorom s Vladom riješeno je i dugoročno financiranje. Radman ocjenjuje da HRT ima vjernu publiku, koja dobiva raznovrstan sadržaj za 2,6 kuna dnevno. Svi tradicionalni mediji morat će razmisliti o načinima privlačenja i zadržavanja mlade publike, koja izložena digitalnim i mobilnim sadržajima drukčije koristi medije, dodao je Radman.

Baza dobrih doktora u Hrvatskoj

Servis Dodo.hr dostupan od veljače

ako bi se olakšalo, ubrzalo i pojednostavilo besplatno naručivanje pacijenata u privatnim poliklinikama i ordinacijama, tvrtka EPH Digital osmislila je projekt Dodo.hr. Riječ je o internetskom servisu koji će zaživjeti početkom veljače, a već sada u bazi podataka okuplja više od 200 liječnika raznih grana medi-

cine. Kako je pojašnjeno na predstavljanju projekta Dodo.hr, to je kratica za

Dodo.hr u praksi nudi web servis za odabir željenog termina za pregled dobre doktore, a u praksi nudi web servis za odabir željenog termina za pre-

gled. Naime, korisnik usluge tj. pacijent klikom na odabir željenog liječnika odmah odabire i slobodan termin dolaska na pregled. “Način naručivanja sličan je onom pri kupnji avionske karte ili bukiranju smještaja na internetu”, rekao je Miran Pavić, direktor EPH Digital. Dodao je kako se u toj tvrtki nadaju da će

Dodo.hr olakšati klijentima korištenje medicinskih usluga i skratiti naručivanje kod liječnika, a liječnicima omogućiti popunjavanje slobodnih termina za pregled pacijenata. Baza doktora na Dodo.hr može se pregledati prema njihovim specijalizacijama, ali i putem osiguravateljskog društva, ako je korisnik usluge zdravstveno osiguran

kod nekog osiguravateljskog društva. I dok je za korisnike Dodo. hr besplatan, tvrtka EPH Digital liječnicima će naplaćivati mjesečnu članarinu za uključenje u bazu podataka. Klinike s više liječnika koji se žele uključiti u bazu podataka dobivaju popust, a sama članarina je povoljna jer iznosi nekoliko

stotina kuna, pa se Pavić nada kako će se ubrzo u bazi podataka naći više tisuća doktora iz cijele Hrvatske. (S.P.)

18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Julijana Matanović sumnja.strah@povijest.hr eseji iz hrvatske književnosti V.B.Z.

Sumnja.strah@povijest.hr sedam je novih pogovora knjigama i cjelovitim opusima omiljenih autora Julijane Matanović (J. Barnes, A. Šoljan, N. Fabrio, M. Jergović, S. Mehmedinović, J. Imamović, S. Martinović). Umjesto zaključne riječi vlastitoj knjizi autorica ispisuje priču o romanu “Toranj” I. Kušana. Svojim tumačenjima autorica iznova potvrđuje veličinu i smisao književnosti, jedino sigurno mjesto u vremenima preplavljenim sumnjama i strahovima.

Aleš Bunta Magnetizam gluposti Platon, Erazmo Roterdamski, Alan Ford Naklada Ljevak

U knjizi se razrađuje poimanje gluposti kao očitu suprotnost mudrosti, znanju i spoznaji, a to razlikovanje nije često bilo predmet filozofske analize. Polazeći od ključnih tekstova filozofske tradicije (Platon, Aristotel, Erazmo Roterdamski…), Bunta dolazi do fenomena masovne kulture (stripovi) u kojima se odražavaju suvremeni pojavni oblici gluposti kao onoga “drugoga” od spoznaje.

Privredni vjesnik Broj 3762, 28. siječnja 2013.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Kozmetički proizvodi

BluxCosmetic, Trzciana, Poljska, www.blux.eu. Tvrtka je proizvođač sredstava za čišćenje automobila i kućanstva te kozmetike. U njihovoj ponudi nalazi se više od 150 proizvoda koje izvoze u 30 različitih zemalja. Zainteresirani su za suradnju s hrvatskim tvrtkama koje se bave uvozom i distribucijom tih proizvoda. Kontakt: Ewa Rokicka, export@blux.com.pl, +48 17 8551474. Ulična rasvjeta

Rabbit, Wroclaw, Poljska, www.rabbit.pl. Tvrtka se bavi proizvodnjom sistema za kontrolu i nadzor ulične rasvjete. Nudi svoje proizvode svim zainteresiranim poslovnim subjektima u Hrvatskoj. Rabbit posjeduje ISO 9001:2000. Kontakt: Swietlana Zajdel, si@rabbit. pl, +48 71 3285065, +48 508 344645.

(dobavljača) sredstava za čišćenje radi zastupanja i prodaje. Kontakt: Mario Premužić, josip.krasevac@bj.t-com.hr, +385 43 532023, +385 98 706921. Medicinski proizvodi

BPI JSC, Teheran, Iran, www.bpi-co.com. Tvrtka je proizvođač i izvoznik raznih vrsta medicinskih proizvoda za jednokratnu upotrebu kao što su medicinske trake, flasteri, zavoji, gaze, pamučne loptice... Tvrtka posjeduje sljedeće certifikate: ISO 13485:2003, ISO 9001:2008- CE, Iranski nacionalni standard. Spremna je poslati besplatne uzorke za procjenu kvalitete proizvoda. Kontakt: marketing@bpi-co.com, +98 21 88742610-11.

Posredovanje

Lazar Džamić Cvjećarnica u Kući cveća Kako smo usvojili i živeli Alana Forda Jesenski i Turk

Svoje iskustvo s područja komunikacije putem kulturnih obrazaca Džamić primjenjuje na fenomenu stripa Alan Ford. Autor pokušava rekonstruirati što su ex-Yu čitatelji mogli prepoznati u siromašnim i posve bezrazložno entuzijastičnim zaposlenicima disfunkcionalne cvjećarnice koja funkcionira i kao sasvim nevažan, ali ipak osobit čimbenik u politici svjetskih sila.

Dr. Doreen Virtue Žudnja za hranom

Gifa Hellas, Atena, Grčka, www.gifa.gr. Tvrtka traži prodajnog zastupnika u Hrvatskoj za svoje proizvode za kućanstvo. Kontakt: Fotis Drivakos, fdrivakos@gifa.gr, +30 2106206273. Zastupanje

Autopraonica Sjaj, Garešnica. Tvrtka s višegodišnjim iskustvom u prodaji sredstava za čišćenje automobila na hrvatskom tržištu traži proizvođača

Jaja

Elcon prehrambeni proizvodi, Zlatar Bistrica, www.elconpp.hr. Tvrtka se bavi preradom jaja. Izvozi jaja u prahu, žumanjak u prahu i bjelanjak u prahu. Zainteresirana je za uvoz jaja za preradu. Kontakt: Zrinka Borovec Poslek, epp.komercijala@elcon.htnet.hr, +385 49 463144.

Hladnjaci i klima-uređaji

Ajster, Zagreb. Tvrtka servisira i prodaje klima-uređaje i rashladnu opremu, klima-komore, rashladne uređaje za specijalne namjene, rashladnike vode, ledomate, rashladne vitrine i ormare te medicinske hladnjake. Kontakt: Luca Ajster, ajster@ajster. hr, +385 1 6188011. Računalni programi

MiniFrame, Netanya, Izrael, www.miniframe. com. Tvrtka je razvila softver koji donosi uštede u softveru i hardveru te povećava radnu efikasnost. Sa svojim glavnim proizvodom SoftXpand, MiniFrame nudi jedinstvenu višekorisničku tehnologiju koja pretvara jedan PC (Windows baza) u osam neovisnih radnih stanica, koristeći samo monitore, tipkovnice i miševe. Rješenja MiniFramea se temelje na standardnom hardveru te korisnici rade sa standardnim Windows sučeljem. MiniFrame nudi rješenja prilagođena različitim vrstama korisnika. Svako rješenje pruža posebnu dodanu vrijednost za konkretne implementacije. MiniFrame rješenja uključuju SoftXpand softver za obrazovanje, knjižnice, pozivne centre, male i srednje poduzetnike, hotele, grafički dizajn, programiranje i internet kafiće. Kontakt: Michaela Komblis, michaelak@ miniframe.com, +972 9 8355200.

Planetopija

Imate snažnu želju za čokoladom, kruhom, pomfritom, čipsom ili nekom drugom hranom? Želite li saznati koje je moguće značenje jake žudnje za određenom hranom? Dr. Doreen Virtue, klinička terapeutkinja za poremećaje prehrane, tvrdi da za to postoji emocionalan razlog. Svaka prehrambena žudnja odgovara specifičnoj emociji iz koje proizlazi, a najčešće se radi o neugodnim emocijama. Kad otkrijete njeno značenje, možete iscijeliti ciklus emocionalnog prejedanja, a u tome će vam pomoći ovaj priručnik.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Majice

Hrvatski olimpijski odbor nabavlja majice za djecu i odrasle. Rok dostave ponuda je 7. veljače. Autogume

Dragica Vitas Staza mirisnih ulja EuroFutura

Profinjeno i lirski ova vas knjiga iz svemirskog pogleda na naš planet nježnom niti spušta na Zemlju, među lavandu, ruže, majčinu dušicu, kamilicu… Osim što vas upoznaje sa suptilnim djelovanjem boja na ljudsko ponašanje i ljekovitošću pojedinih biljaka te uvodi u tajne aromaterapije, ova knjiga sadrži i mnogo korisnih savjeta i recepata. Ukupno je u njoj opisano 60 biljaka i njihovih ulja. Za svaku priliku i za sva vremena ova je knjiga vrijedan dar.

Hrvatska radiotelevizija nabavlja autogume. Rok dostave ponuda je 8. veljače.

davanje terapije s ormarićima. Rok dostave ponuda je 12. veljače.

pisače. Rok dostave ponuda je 4. veljače. Ručni radari

Priključno mjerni ormarići

Hrvatska elektroprivreda nabavlja kućne priključno mjerne ormariće. Rok dostave ponuda je 28. veljače.

Grad Novi Sad nabavlja ručne radare za tehničko opremanje jedinica prometne policije. Rok dostave ponuda je 27. veljače.

Ležaljke za plažu Instrumenti za limenu glazbu

Grad Prelog nabavlja instrumente za limenu glazbu. Rok dostave ponuda je 7. veljače. Bolesničke postelje i fotelje

KBC Split nabavlja bolesničke postelje i fotelje za

Tvrtka Grabov rat nabavlja ležaljke za plažu. Rok dostave ponuda je 8. veljače. Regija Računala i pisači

Vodovod i kanalizacija iz Bara nabavlja računala i

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3762, 28. siječnja 2013.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Najveći rizici Prodaju se uglavnom u 2013.

kuće

Stan, ukupne površine 114 četvornih metara, nalazi se na adresi Borčec 76 u Zagrebu, procijenjene vrijednosti 1,4 milijuna kuna koji u naravi osim samoga stana predstavlja i spremište te garažu, prodaje se na dražbi 30. siječnja u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 128/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti tj. ne za manje od 944.102 kune. Poslovni prostor, ukupne površine 217 četvornih metara, nalazi se na adresi Vinkovačka 68 u Osijeku, procijenjene vrijednosti 1,9 milijuna kuna, u naravi se sastoji od hodnika, nekoliko ureda, predprostora, čajne kuhinje, nekoliko sanitarnih prostora, ulaza i arhiva, prodaje se na dražbi 30. siječnja u 9 sati na Općinskom sudu u Osijeku, Europske avenije 10, soba broj 2. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Na ročištu za dražbu mogu sudjelovati samo osobe koje su prethodno dale jamčevinu, a ona iznosi 193.000 kuna. Građevinsko zemljište, ukupne površine 12.121 četvorni metar, nalazi se na adresi Smokovik u Splitu, procijenjene vrijednosti nešto više od 25 milijuna kuna, u naravi predstavlja građevinsko zemljište većim dijelom pripremljeno za parking prostor, prodaje se na dražbi 30. siječnja u 9 sati na Općinskom sudu u Splitu, Dračevac, soba broj 53/II. kat. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Kuća, ukupne površine 1800 četvornih metara, nalazi se u Velikoj Gorici u Zagrebačkoj županiji, procijenjene vrijednosti 621.690 kuna, u naravi predstavlja kuću i oranicu, prodaje se na dražbi 30. siječnja u 9.15 sati na Općinskom sudu u Velikoj Gorici, Trg kralja Tomislava broj 36, soba broj 24. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Zainteresirani kupci mogu razgledati nekretninu svakoga radnog dana do dana ročišta po dogovoru i u pratnji sudskog ovršitelja. Kuća, ukupne površine 605 četvornih metara, nalazi se na adresi A. Popovića u Slavonskom Brodu, procijenjene vrijednosti nešto više od milijun kuna, u naravi predstavlja kuću i dvorište, prodaje se na dražbi 31. siječnja u 8 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Trg pobjede bb, soba broj 2. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Kuća, ukupne površine 5192 četvorna metra, nalazi se na adresi Radun 35 u Kaštelima u Splitsko-dalmatinskoj županiji, procijenjene vrijednosti 4,6 milijuna kuna, u naravi predstavlja kuću s dvorištem, voćnjakom i oranicom, prodaje se na dražbi 31. siječnja u 9 sati na Općinskom sudu u Splitu, Dračevac, soba 53/ II. kat. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi jednu desetinu utvrđene vrijednosti nekretnine.

Kuća, ukupne površine 7517 četvornih metara, nalazi se na adresi Brestača 59 u naselju Brestača u Sisačko-moslavačkoj županiji, procijenjene vrijednosti 313.978 kuna, u naravi predstavlja kuću i dvorište s okućnicom prodaje se na dražbi 1. veljače u 9 sati na Općinskom sudu u Kutini. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti nekretnine. Kuća, ukupne površine 1151 četvorni metar, nalazi se u naselju Peršaves, Općina Mače u Krapinsko-zagorskoj županiji, procijenjene vrijednosti 690.000 kuna, u naravi predstavlja kuću i dvorište te livadu, prodaje se na dražbi 4. veljače u 8.30 sati na Općinskom sudu u Zlataru, sudnica broj 2. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Kuća, ukupne površine 14.237 četvornih metara, nalazi se na adresi Račanski Kozarevac u Općini Nova Rača, naselje Kozarevac Račanski u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, procijenjene vrijednosti 257.620 kuna, u naravi predstavlja livadu, kuću, dvorište, voćnjak i oranicu, prodaje se na dražbi 4. veljače u 9 sati na Općinskom sudu u Daruvaru, Stjepana Radića 27, soba broj 10c. Prodaja se obavlja po načelu “viđeno-kupljeno” što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

dr. Uroš Dujšin

pravo su objavljene dvije zastrašujuće publikacije: Global Risks 2013 Svjetskog ekonomskog foruma i Top Risks 2013 konzultanata Eurasia Groupa. Ima tu mnogo poznatog: kao što su kronični debalansi tržišta rada i nepredviđene posljedice globalnog zatopljenja. No ta izvješća ne upozoravaju samo na opasnosti koje možemo izbjeći boljim planiranjem ili jasnijim razmišljanjem. Oni ukazuju i na šanse, jer – kao što znamo – dok jednom ne omrkne, drugom ne osvane. Među poznate probleme spadaju i rastuća nejednakost i krhkost svjetskog privrednog tkiva čiju izdržljivost napinje kombinacija smione monetarne i štedljive fiskalne politike. No ona ukazuju i na dvije dosad nepoznate prijetnje, koje se upravo pomaljaju na obzoru. Digitalni požari Tako ova prva studija ukazuje na mogućnost izbijanja “digitalnih požara”, koji bi mogli izazvati globalne nevolje. Internetom se šire dezinformacije u tren oka. Trgovci, živi ili roboti, reagiraju na njih brže no što bismo rekli keks. Sredinom 2012. cijene nafte su porasle za više od dolara za barel kada je netko na Twitteru, predstavljajući se kao ruski ministar policije, objavio da je Bashar Assad ubijen. U listopadu je NASDAQ zaustavio trgovanje Googleovim dionicama kada je jedan provaljeni izvještaj doveo do pada tržišne kapitalizacije

tvrtke od 22 milijarde dolara. U listopadu je jedan neodgovorni program novosti, potaknut korisnicima Twittera, naveo BBC da jednog političara optuži za pedofiliju. Ove rizike treba itekako uzeti ozbiljno, iako oni ne moraju doista značiti pravi inferno kako to sugerira ovaj prvi izvještaj. Internet se često kontrolira i sam: kada je, prema jednoj glasini na Twitteru, pukla vijest da je njujorška burza poplavljena zbog tornada, ta je informacija brzo ispravljena. I poduzeća razvijaju programe kao što su Truthy koji pomažu ljudima da provjere vjerodostojnost online informacija. Još više zabrinjava korištenje antibiotika. Oni su doduše spasili više života nego bilo koji drugi izum. No množe se znaci da mnogi antibiotici gube svoju moć zbog pretjerane upotrebe. Broj infekcija otpornih na antibiotike raste, što američko zdravstvo stoji od 21 do 34 milijarde dolara godišnje. K tome tempo otkrivanja novih antibiotika usporava, jer se farmaceutske tvrtke okreću kroničnim bolestima kao što su dijabetes i visoki tlak te nanotehnologiji. Pošast antibiotika Uz to, do antibiotika bi se trebalo dolaziti teže. U Kini, primjerice, mnoge bolnice velik dio zarade ostvaruju upravo prodajom lijekova

koje propisuju. Stoga je i 98 posto pekinške djece s običnom prehladom uzimalo antibiotike - koji su neučinkoviti kod virusnih infekcija. U Indiji se snažni antibiotici nekontrolirano koriste u stočarstvu i ribogojstvu. Stoga se autori izvještaja zalažu za suradnju poduzeća i udruga u razvijanju novih lijekova. Farmaceutska tvrtka GlaxoSmithKline i Gatesova zaklada tu su projektom “otvorenih labosa” otvorile vrata akademskim i vladinim znanstvenicima za suradnju u otkrivanju novih lijekova.

Biznismeni poklanjaju premalo pažnje političkim rizicima u zemljama u usponu Izvještaj Eurasije bavi se političkim rizicima i u njemu se tvrdi da najveći takvi rizici dolaze iz zemalja u usponu. Bogati se dio svijeta prilično dobro osposobio za njihovo uklanjanje. No zemlje u usponu, tvrdi Eurasijin izvještaj, imaju mnogo manje iskustva u upravljanju nestabilnostima ili krizom. Doduše, i u bogatom dijelu svijeta ima zemalja u krizi poput Italije i Španjolske, a i Amerika iskušava strpljenje financijskih tržišta. No sigurno je da biznismeni poklanjaju premalo pažnje političkim rizicima u zemljama u usponu, na koje će u 2013. otpasti dvije trećine globalnog rasta.

20 SVIJET FINANCIJA

( 61 od 100

indeks otvorenosti proračuna Hrvatske

Privredni vjesnik Broj 3762, 28. siječnja 2013.

( 22. mjesto

od 100 zemalja zauzela Hrvatska

Institut za javne financije

Napredak postoji, ali je prespor Hrvatska je iznad prosjeka Istočne Europe i Središnje Azije, ali još uvijek ispod prosjeka Zapadne Europe. Kada gledamo regiju, Slovenija je osjetno bolja od Hrvatske, Bugarska je tu negdje, a BiH i Srbija znatno zaostaju po otvorenosti proračuna Drago Živković zivkovic@privredni.hr

tvorenost državnog proračuna koncept je kojim se sažima mogućnost pristupa građana jednostavnim, razumljivim i pravovremenim informacijama o načinu trošenja novca koji u konačnici pripada svim poreznim obveznicima. Indeks kojim se ta otvorenost mjeri na globalnoj razini od 2006. svake dvije godine izrađuje International Budget Partnership (IBP) iz Washingtona, čiji je hrvatski

partner Institut za javne financije iz Zagreba. Indeks otvorenosti proračuna za 2012. godinu izračunat je na temelju 95 pitanja iz upitnika, na koja su odgovarali domaći neovisni stručnjaci, uz recenziju dvoje stranih stručnjaka i mišljenje hrvatske vlade. Hrvatska je svrstana na 22. mjesto među 100 zemalja, sa 61 bodom od 100 mogućih. To je blagi napredak u usporedbi s dva prethodna istraživanja 2008. i 2010. godine, kada smo dobili 59, odnosno 57 bodova. U prvom istraživanju

2006. godine Hrvatska je skupila samo 42 boda, što znači da napredak postoji, ali je ipak prespor, ističe ravnateljica Instituta za javne financije Katarina Ott. Sa 61 bodom Hrvatska je iznad prosjeka Istočne Europe i Središnje

Najbolji rezultat ima Novi Zeland Azije, ali još uvijek ispod prosjeka Zapadne Europe. Kada gledamo regiju, Slovenija je osjetno bolja od Hrvatske, Bugarska je

tu negdje, a BiH i Srbija znatno zaostaju po otvorenosti proračuna. Poboljšice moguće Najbolji rezultat prema indeksu otvorenosti proračuna 2012. postigao je Novi Zeland, slijede Južna Afrika, Ujedinjeno Kraljevstvo, Švedska, Norveška i Francuska. Najlošije su rangirani Katar, Mianmar i Ekvatorska Gvineja s nula bodova. Prosječna vrijednost indeksa je 43, što znači da je građanima analiziranih država u prosjeku dostupno samo 42 posto

traženih informacija o državnim prihodima i rashodima. Što se Hrvatske tiče, nekoliko je područja na kojima je moguće povećati otvorenost proračuna, bez ikakvih dodatnih ulaganja, kaže Ivica Urban iz Instituta za javne financije. Bilo bi dobro, primjerice, da se Vlada konzultira sa saborskim zastupnicima već u fazi utvrđivanja proračunskih prioriteta, a u Saboru bi trebao postojati specijalizirani ured za analiziranje proračuna jer su proračuni često prekomplicirani i za stručnjake, a kamoli za zastupnike. U makroekonomske prognoze na kojima se temelji proračun trebalo bi uključiti i alternativne scenarije, izdana jamstva trebala bi biti podrobnije opisana, a u proračunu sada nemamo ni popis financijske imovine, već samo promjene njene vrijednosti.

Bankarstvo

Volksbank i u Hrvatskoj postao Sberbank Poslovanje banke i nadalje će biti usmjereno na građane te male i srednje poduzetnike, no ujedno će se intenzivnije usredotočiti i na tržište većih korporativnih klijenata

d prošlog tjedna i hrvatska podružnica Volskbanka posluje pod imenom Sberbank. Velika ruska banka Sberbank (u prijevodu: štedna banka) preuzela je u veljači prošle godine Volksbank International, dio austrijskog Volksbanka koji je upravljao poslovanjem u nekoliko zemalja Srednje i Istočne Europe, između ostalih i u Hrvatskoj. Cijena preuzimanja, prema napisima u medijima, iznosila je 505 milijuna eura. U međuvremenu je provedena promjena imena i vizualnog identiteta tih banaka pa sada Sberbank Europe, sa sjedištem u Beču, upravlja mrežom banaka u osam država

Srednje i Istočne Europe: Slovačkoj, Češkoj, Mađarskoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Ukrajini. Grupacija je na dan 30. lipnja 2012. upravljala mrežom od gotovo 300 poslovnica i zapošljavala više od 4000 službenika. Poslovalo se s više od 60.000 po-

vacs-Wöhry, a članovi su još Dubravka Lukić, Dubravko-Ante Mlikotić i Igor Repin. U Rusiji Sberbank drži 28,2 posto ukupne aktive ruskog bankarskog tržišta i zapošljava oko 240.000 djelatnika, što ga čini najvećom ruskom bankom. Osnivač i većinski vlasnik Sberban-

U Rusiji Sberbank drži 28,2 posto aktive bankarskog tržišta duzeća i 500.000 privatnih štediša i korisnika usluga. U Hrvatskoj Sberbank ima 31 poslovnicu i 429 zaposlenih. Na čelu Uprave je Andrea Ko-

ke je Središnja banka Ruske Federacije sa 50 posto plus jednom dionicom s pravom glasa. Ostale dionice u vlasništvu su više od 245.000 ruskih i ino-

zemnih malih dioničara (pravnih i fizičkih osoba) te institucionalnih ulagača. Rast u inozemstvu Volksbank je bila jedna od prvih banaka koja je 1991. počela širiti poslovanje na Srednju i Istočnu Europu, osnivanjem prve banke kćeri u Slovačkoj. U Hrvatsku je stigla 1997. godine. Recesija i rizična ulaganja ugrozili su poslovanje Volksbanka i 2011. godine banka se našla među osam europskih banaka koje nisu prošle jedan od Unijinih stres testova. Stoga se pristupilo restrukturiranju poslovanja u okviru kojeg je i prodan Volksbank International. Prema tadašnjoj izjavi Sergeja Gorkova,

Polugodišnja dobit 16 milijuna kuna Sberbank u Hrvatskoj ima aktivu veću od milijarde eura. U prvih šest mjeseci prošle godine banka je pod imenom Volksbank u Hrvatskoj ostvarila 185,8 milijuna kuna prihoda od kamata. Operativni prihod iznosio je 124 milijuna kuna, a neto dobit 16 milijuna kuna. zamjenika predsjednika Uprave Sberbanka, preuzimanje Volksbankovih podružnica prvi je korak u planu banke da do 2014. ostvaruje najmanje pet posto svoje neto dobiti od inozemnog poslovanja. Sberbank, rečeno je tada, povećava svoje aktivnosti u Središnjoj i Istočnoj Europi kako bi signalizirao da je jedna od nekoliko europskih banaka s kapitalom za rast poslovanja u inozemstvu. Inače, poslovanje Sberbanka i na-

dalje će biti usmjereno na građane te male i srednje poduzetnike, no ujedno će se intenzivnije usredotočiti i na tržište većih korporativnih klijenata, prvenstveno na kompanije koje posluju s istočnim tržištima te na ruske kompanije koje posluju s Hrvatskom ili su zainteresirane za investicije u Republiku Hrvatsku. Banka će proširiti i paletu proizvoda i usluga te uvoditi najmodernije tehnološke sustave. (I.V.)

www.privredni.hr Broj 3762, 28. siječnja 2013.

( između -0,4 i +0,3% Škrebova procjena rasta u 2013.

Prognoze za 2013.

U ovakvom okruženju dobra je i stagnacija Ne smijemo se uzdati u gotove recepte drugih zemalja, nego pratiti promjene na globalnoj razini i stalno se prilagođavati. Čarobni štapić ne postoji, a najviše se treba bojati olako obećane brzine, poručuje Škreb Drago Živković zivkovic@privredni.hr

ospodarski rast u Hrvatskoj bi ove godine mogao iznositi između -0,4 i +0,3 posto, procjena je glavnog ekonomista Privredne banke Zagreb Marka Škreba. To praktično znači gospodarsku stagnaciju, ali Škreb ipak ne misli da ga takva prognoza čini pesimistom. “U ovakvom okruženju dobra je i stagnacija’’, pojašnjava Škreb, posebno kad se ima na umu da je u prošloj godini gospodarstvo, prema njegovoj procjeni, palo za oko 1,8 posto. Okruženje u kojem se Hrvatska sada nalazi nije blistavo jer će se kriza u eurozoni, koja u 2012. bilježi pad BDP-a od 0,4 posto, nastaviti i u 2013. uz prognozirani pad od 0,3 posto. Kriza eurozone, za koju Škreb predviđa da će trajati još nekoliko godina, višestruko utječe na Hrvatsku: smanjuje potražnju za našim izvozom i priljev kapitala iz inozemstva, istovremeno povećavajući negativnu percepciju rizika. Ipak, Škreb vidi temelje za kakav-takav rast u provedenim reformama brodogradnje i željeznice, te u pokretanju velikih investicija poput Plomina i novog terminala zagrebačkog aerodroma. Svi prezaduženi U idućih nekoliko godina nerealno je očekivati rast veći od dva posto jer su i država i građani i tvrtke

Bruto domaći proizvod, realne stope yoy 6 4 2 0 -2 -4 -6 -8

2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

Izvor:DZS

prezaduženi, a zbog globalizacije proizvodnja će se i dalje seliti u jeftinije zemlje. Dobra vijest je da je Hrvatska, kao i ostale europske zemlje, unatoč padu kreditnog rejtinga, sada u dobroj situaciji za reprogramiranje vanjskog duga novim obveznicama jer nam je kreditni rizik tzv. CDS (Credit default swap) na petogodišnje obveznice u zadnjih godinu dana smanjen sa 5,5 na manje od tri postotna boda. Nije to zasluga Hrvatske, isto se dogodilo i

Unatoč padu kreditnog rejtinga, sada smo u dobroj situaciji za reprogramiranje vanjskog duga drugim zemljama, a posljedica je općenitog rasta optimizma na svjetskom tržištu kapitala nakon odluke Europske središnje banke da će braniti euro kupnjom državnih obveznica članica eurozone. Neke zemlje slične Hr-

vatskoj u još su boljoj situaciji: stopa rizika čeških državnih obveznica je oko pola postotna boda, a bugarskih i poljskih ispod jednog postotnog boda. Razlog je u tome što te zemlje imaju niži vanjski dug i uravnotežene proračune, što tržište kapitala najviše cijeni. Tečaj prije svega Kao bivši guverner Hrvatske narodne banke od 1996. do 2000. godine, Marko Škreb snažno podržava monetarnu politiku kakva se vodi u zadnjih 20 godina. Posebno hvali politiku niske inflacije, podsjećajući da je bivša Jugoslavija u zadnjih 20 godina svog postojanja imala prosječnu inflaciju od 70 posto godišnje, a hrvatski građani danas su osjetljivi i na inflaciju višu od četiri posto. Ne vidi, kaže, nikakve koristi od devalvacije kune, s obzirom na to da nam je 80 posto štednje u stranoj valuti, pa je ključna zadaća HNBa i dalje očuvanje tečaja kune na razini od oko 7,5 za euro. Na tečajne osci-

lacije drugih valuta HNB ne može utjecati, ali Škreb predviđa bolja vremena za dužnike u švicarskim francima, nakon što su švicarske banke prošloga mjeseca počele uvoditi negativne kamate za velike institucionalne investitore, što bi moglo sniziti tečaj franka. Švicarska središnja banka obranila je tečaj svoje valute kupovanjem goleme količine eura na tržištu, pa su njezine rezerve narasle na 420 milijardi eura, što je 80 posto švicarskog BDP-a. Usporedbe radi, to bi bilo kao da HNB nagomila rezerve od 35 milijardi eura, umjesto 11 milijardi koliko sada ima. Tržište rada iscrpljeno Ono što najviše zanima hrvatske građane ipak je rastuća nezaposlenost. Tržište rada iscrpljeno je četverogodišnjom recesijom, a realni dohodak kućanstava znatno je smanjen. Izlaz je u prilagodbama, vjeruje Škreb, a s obzirom na starenje stanovništva nužna je i aktivna populacijska politika i uvoz radne snage tamo gdje je nedostaje. Ne smijemo se uzdati u gotove recepte drugih zemalja, nego pratiti promjene na globalnoj razini i stalno se prilagođavati. Čarobni štapić ne postoji, a najviše se treba bojati olako obećane brzine, poručuje glavni ekonomist PBZ-a Marko Škreb. I pritom se smatra optimistom.

Preuzeta prva tranša od 250 milijuna

HBOR-u 500 milijuna eura od EIB-a Europska investicijska banka odobrila je u prosincu Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak kredit od 500 milijuna eura. Ugovor o preuzimanju prve tranše kredita, od 250 milijuna eura, potpisali su prošli tjedan Anton Rop, potpredsjednik EIBa, i Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a, uz prisutnost predsjednika NO HBOR-a, ministra financija Slavka Linića. Riječ je o najvećem kreditu koji je dosad HBOR dobio od EIB-a. Kredit je namijenjen malim i srednjim poduzećima, manjim i srednjim infrastrukturnim projektima i investicijama u energetici, zaštiti okoliša, zdravstvu i obrazovanju. HBOR će taj novac plasirati po kamatama od 2,4 i šest posto. Do 30. lipnja na djelu je i akcijska stopa od 2,3 i pet posto. Potpredsjednik EIB-a Anton Rop najavio je da bi HBOR u 2013. mogao dobiti i nove kredite. U planu je 200 milijuna eura za posebne energetske programe za obnovljive izvore, zatim 150 milijuna eura za projekte ener-

getske učinkovitosti te 50 milijuna eura za obnovu bolnice u Puli. EIB želi poduprijeti ulazak Hrvatske u EU povoljnom kreditnom linijom od 200 milijuna eura, kojom bi se sufinanciralo privlačenje novca iz europskih fondova. Ministar Linić zahvalio je EIB-u na podršci i kreditima koji su poduzetnicima u Hrvatskoj donijeli kamate niže od tržišnih. Linić je negirao da Nadzorni odbor HBOR-a želi smijeniti Kovačeva s mjesta predsjednika Uprave zbog kredita tvrtki Digitel komunikacije. “Ako je riječ o kreditu koji će se teško naplatiti, za njega je odgovoran NO, a ne Uprava na čiji rad nemamo primjedbi”, rekao je Linić. Kovačev je dodao da HBOR ima samo pet posto teško naplativih kredita, što je daleko manje od prosjeka u bankama. (I.V.)

*vijesti Nove potpore za samozapošljavanje

Od 15. siječnja na snazi su nove Mjere za poticanje zapošljavanja, među kojima su i izdašnije potpore za samozapošljavanje koje mogu iznositi i do 53.102 kune. No, nove potpore donijele su i nove uvjete. Ako korisnik ne dokaže da je iznos istovjetan potporama za samozapošljavanje uplatio sebi kroz plaće i doprinose, novac koji je primio od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) morat će vratiti s kamatama. Potporu mogu kori-

stiti svi nezaposleni. Novost je i da se osobe mogu udruživati kao suvlasnici poslovnog subjekta te tako zajedno aplicirati za novčana sredstva. Bitna je samo dobra poslovna ideja. Mirovinski fondovi imaju 51 milijardu kuna imovine Obvezni mirovinski fondovi (OMF) 2012. godinu završili su s neto imovinom od 51,13 milijardi kuna ili oko 10 milijardi kuna više nego 2011. Pritom se 40,96 milijardi kuna odnosi na uplaćene im doprinose. Najveći udio u imovini svih fondova ima AZ OMF sa 40,17 posto, a slijede Raiffeisen OMF sa 30,09 posto, te PBZ/CO sa 16,34 posto i Erste plavi sa 13,40 posto.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3762, 28. siječnja 2013.

Tržište novca Zagreb

Uobičajen odnos ponude i potražnje novca Jelena Drinković

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

azdoblje iznimno dobre likvidnosti i obilne ponude novca nastavlja se i dalje. Potražnja za kratkoročnim pozajmicama je niska, a sudionici trguju uz vrlo povoljnu kamatnu stopu. Značajan dio potražnje ostaje nenamiren zbog toga što sudionici s viškom likvidnosti nerijetko nisu spremni prihvatiti ponuđene uvjete. U nedostatku boljeg izbora, depozitne institucije potkraj dana viškove likvidnosti deponiraju u središnju banku kao prekonoćni depozit po kamatnoj stopi od 0,25

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

300 2 200 1 100

21.1.2013.

22.1.2013.

23.1.2013.

posto. Prosječna dnevna kamatna stopa proteklog je tjedna iznosila 1,03 posto, a prekonoćna 0,46 posto. Ministarstvo financija proteklog je utorka održalo aukciju trezorskih zapisa na kojoj je bio pla-

24.1.2013.

25.1.2013.

niran upis 250 milijuna kuna. Iako je zanimanje sudionika i dalje znatno iznad planiranog iznosa izdanja trezorskih zapisa, u usporedbi s prethodnim aukcijama ono je, unatoč visokoj likvidnosti sustava, ipak nešto skromni-

ponedjeljak

utorak

je. Od pristiglih ponuda u iznosu od 598 milijuna kuna upisano je 338 milijuna kuna. Od toga je s rokom dospijeća od 182 dana upisano 255 milijuna kuna uz kamatnu stopu od dva posto te 83 milijuna kuna s rokom dospi-

Hrvatsko devizno tržište

valuta

američkog dolara, i to za 0,59 posto na 5,649001 kunu. No, potkraj proteklog tjedna na vrijednosti je ipak dobio švi-

na tečaj eura iznosio je 7,579265 kuna. Prema kuni pala je vrijednost EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,907455

CAD

kanadski dolar

5,633885

JPY

japanski jen (100)

6,224247

CHF

švicarski franak

6,11379

GBP

britanska funta

8,913636

USD

američki dolar

5,649001

EUR

euro

7,579265

Izvor: HNB

7.59

USD

carski franak, i to 0,31 posto. Tečaj franka u petak je iznosio 6,113790 kuna. 5.69

CHF

6.13

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

182

7.57

5.67

6.11

179

181

7.56

5.66

6.10

176

180

7.55

5.65

6.09

173

7.54 22.1.

23.1.

24.1.

25.1.

5.64 21.1.

22.1.

23.1.

24.1.

25.1.

ca su u petak pale, dok je istodobno japanski burzovni indeks Nikkei snažno skočio zbog pada jena. Pritom su ojačale dionice

velikih japanskih izvoznika čiji su proizvodi postali konkurentniji na inozemnom tržištu upravo zbog slabljenja japanske naci-

6300

13900

3200

Dow Jones

3170

6180

13780

3140

6120

13720

3110

6060

13660

3080

6000

13600

3050

21.1.

3780

22.1.

23.1.

24.1.

25.1.

21.1. 7900

CAC40

7840

22.1.

23.1.

24.1.

25.1.

DAX

10900

7780

10800

3740

7720

10700

3720

7660

10600

7600 21.1.

22.1.

23.1.

24.1.

25.1.

NASDAQ

21.1. 11000

3760

3700

Vrijednost obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirex potkraj proteklog tjedna iznosila je 181,5607 bodova. To je porast od 0,7 posto u odnosu na tjedan ranije kada je Mirex vrijedio 180,2647 bodova.

6.12

Svjetske burze kraj proteklog tjedna dočekale su u relativno mirnom raspoloženju. Na većini azijskih burzi cijene dioni-

3800

Mirex u porastu 0,7 posto

5.68

6.08 21.1.

22.1.

23.1.

24.1.

25.1.

Na svjetskim burzama uglavnom mirno

13840

petak

jeća od 364 dana i uz kamatnu stopu od 2,6 posto. Blagi pad prinosa zabilježen je samo na kunske trezorske zapise s rokom dospijeća od 182 dana i to sa 2,1 posto na dva posto. Kod trezorskih zapisa u eurima upisano je 41,5

179 24.12.

primjena od 26. siječnja 2013. 21.1.

FTSE 100

četvrtak

7.58

Međunarodno tržište kapitala

6240

srijeda

Mirovinski fondovi

Pad vrijednosti kune Kuna je proteklog tjedna oslabjela prema euru za 0,22 posto. Potkraj tjed-

21.1.’13. - 25.1.’13.

14.1.’13. - 18.1.’13.

400

milijuna eura uz istovremeno dospijeće zapisa u iznosu od 16 milijuna eura, te je saldo upisanih trezorskih zapisa u eurima u Ministarstvu financija povećan za 25,5 milijuna eura, odnosno sa 653.764.000 eura na 679.264.000 eura. Sljedeća aukcija održat će se 29. siječnja. Uobičajen odnos ponude i potražnje novca na novčanom tržištu zadržava se već duže vrijeme, a njegovo osnovno obilježje je višak ponude. Zasićenost ponudom u sustavu uzrok je vrlo niskim kamatnim stopama i skromnijem trgovanju sudionika. Sličan trend zadržat će se i u sljedećem razdoblju.

22.1.

23.1.

24.1.

25.1.

NIKKEI 225

10500 21.1.

22.1.

23.1.

24.1.

25.1.

21.1.

22.1.

23.1.

24.1.

25.1.

onalne valute. Na većini europskih burzi cijene dionica potkraj proteklog tjedna su blago oslabjele, ali najvažniji burzovni indeksi i dalje su na najvišim razinima unazad nekoliko zadnjih mjeseci jer nema pritisaka na prodaju dionica. Najveća pojedinačna gubitnica dionica je Nokije koja je u petak pala za gotovo tri posto. Američke su burze protekli tjedan završile s rastom cijena nekih dionica na što su pozitivno utjecali podaci o padu nezaposlenosti i jačanju industrijske aktivnosti u toj zemlji.

4.1.

14.1.

24.1.

21.1.

22.1.

23.1.

24.1.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 24.1.2013. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara- Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

185,5022 186,8974 165,8902 182,4185 181,5607

194,8884 217,8408 134,4129 157,3098 159,5875 174,4161 107,0748 120,1911 208,9636 203,6275 219,4885 100,9007 159,3487 141,2954 118,0602 181,5901 123,8150 134,2911 196,3705 167,5376 136,0275 120,5377 154,6560

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3762, 28. siječnja 2013. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 286,387 milijuna kuna

Najtrgovanija dionica HT-a ranije pad od 24,47 posto. Crobex je u tjedan dana porastao za 0,90 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 1.902,25 bodova. Crobex10 je tjedan završio na 1.067,62 boda što predstavlja porast od 1,49 posto. Trenutne razi-

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

roteklog je tjedna redovni dionički promet na ZSE - Zagrebačkoj burzi iznosio 77,646 milijuna kuna što je u odnosu na tjedan Top 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Petrokemija d.d. Adris grupa d.d. (povl.) AD Plastik d.d. Valamar Adria Holding d.d. Belje d.d. Zagrebačka banka d.d. Riviera Adria d.d. Vukovarski poljopr. ind. kombinat d.d. Đuro Đaković Holding d.d.

tjedna promjena +2,57% +0,21% +3,82% +4,37% +2,33% +4,63% -0,30% +0,76% +4,82% -0,25%

zadnja cijena 219,02 239,00 290,70 121,90 125,00 79,50 36,89 13,20 129,98 81,00

promet 17.803.473,24 4.480.093,59 3.977.686,30 3.812.682,63 2.987.564,70 2.844.787,21 2.804.153,03 2.575.376,59 2.307.777,68 1.874.281,11

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 77.646.144,72 kn

ne oba Crobexa su najviše od kraja rujna 2011. U ovoj je godini Crobex porastao za 9,30 posto, Crobex10 za 9,89 posto, a obveznički Crobis za 1,02 posto. Najveći promet ostvaren je dionicom HT-a kojom je trgovano u vrijednosti od 10 dionica s najvećim rastom cijene Atlas turistička agencija d.d. Kutjevo d.d. Proficio d.d. Brodogradilište Viktor Lenac d.d. Turbo certifikat DAX long 2 Varteks d.d. Termes grupa d.d. Turbo certifikat DAX long 1 Koka d.d. Hidroelektra niskogradnja d.d.

17,803 milijuna kuna, a tjedan je završila na 219,02 kune što je rast od 2,57 posto. Drugo najlikvidnije izdanje je Petrokemija s prometom od 4,480 milijuna kuna i tjednim rastom od 0,21 posto. Dobitnik među

tjedna promjena +55,15% +33,00% +28,94% +24,38% +22,06% +14,94% +14,87% +11,97% +11,88% +11,13%

zadnja cijena 7,99 26,60 13,50 7,50 64,80 10,00 201,03 94,00 179,00 120,00

promet 1.773,78 362.376,38 3.656,52 1.995,00 193.228,46 409.333,72 1.279.085,38 29.496,50 14.368,00 1.489.054,64

INVESTICIJSKI FONDOVI

Iza nas je 10. uzastopni tjedan u kojem je većina fondova rasla. Naime, od ukupno 83 aktivna fonda, njih 77 ostvarilo je porast vrijednosti udjela. Među fondovima s rastom na vrhu ljestvice se ponovno nalaze fondovi koji pretežno investiraju na Zagrebačkoj burzi, dok su u minusu bili fondovi orijentirani na strana tržišta. Najuspješniji

dionički fond protekloga tjedna bio je drugi tjedan uzastopno HPB Dionički koji bilježi tjedni rast od 2,87 posto, slijedi ga KD Victoria s rastom od 2,83 posto. Samo su četiri dionička fonda pala, a najviše Ilirika GOLD kojem je vrijednost udjela smanjena za 3,67 posto. Najuspješniji kod mješovitih fondova bio je C-Premium s rastom od

3,09 posto, a slijedi OTP uravnoteženi s porastom od 2,53 posto. U grupi mješovitih fondova jedino je Agram Trust završio u crvenom. Pao je za 1,20 posto, a na pozitivnoj strani ljestvice slijedi ga NFD Aureus EM Balanced s rastom od 0,03 posto. Kod obvezničkih fondova najuspješniji je drugi tjedan uzastopno bio

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

OTP euro obveznički koji je porastao 0,53 posto, a slijedi ga HPB Obveznički s rastom od 0,26 posto. Među obvezničkim nije bilo fondova s tjednim padom, a najmanji rast bilježe Raiffeisen bonds (0,02 posto) te ZB bond s rastom od 0,05 posto. Novčani fondovi imali su uglavnom pozitivne rezultate. (I.L.) od 18. do 24. siječnja 2013. godine

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn € € $ kn kn € kn € kn kn kn € € € kn kn € € € €

13,4550 8,7306 116,2900 116,7900 130,6000 52,8211 12,2421 128,7627 49,5100 72,5961 87,5663 78,2600 91,9423 100,4400 47,6889 30,1057 22,4308 69,9221 45,4611 63,7335 72,5208 101,4398 12,0775 6,8835 39,3456 88,0557 481,6846 80,6225 83,7600 127,1212 109,3595 9,3505 109,1297 79,1293 99,3964 9,6063 91,1600 77,5813 109,9600 116,5932

2,83 0,35 0,48 0,53 0,05 2,34 0,51 0,55 1,48 0,97 2,87 1,62 0,46 0,84 2,26 1,28 0,01 1,89 -0,23 0,56 2,09 0,05 0,96 0,50 1,09 0,66 0,68 1,01 2,32 -1,08 2,72 0,79 0,70 -0,06 1,45 1,36 0,51 -3,67 1,10 1,15

€

138,7500

0,38

Valuta

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global

zadnja vrijednost 1.902,2500 1.067,6200 104,8022 123,7965

10 najtrgovanijih je dionica Vupika koja je porasla za 4,82 posto te je trgovanje završila na 81 kuni, a njome je trgovano u vrijedno10 dionica s najvećim padom cijene Drvna industrija Spačva d.d. Prehrambeno ind. kombinat d.d. ZIF FIMA Proprius d.d. HG Spot d.d. Turbo Certifikat DAX short Turbo certifikat zlato long Turbo certifikat zlato short Imunološki zavod d.d. HTP Korčula d.d. Karlovačka banka d.d.

tjedna promjena +0,90% +1,49% +0,05% +0,15%

sti od 2,308 milijuna kuna. Najveći pad među najtrgovanijima imala je dionica Zagrebačke banke koja je pala za 0,30 posto.

tjedna promjena -27,48% -23,39% -22,00% -15,83% -15,51% -13,22% -13,05% -10,53% -9,20% -7,90%

zadnja cijena 47,86 190,00 17,51 1,01 48,50 126,70 137,90 85,00 58,00 27,17

promet 574,32 17.880,00 22.412,80 1.414,00 960.331,80 247.255,50 108.497,00 10.035,00 39.118,87 24.704,70

*vijesti

Većina fondova u zelenom

Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Naziv(fond) PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige VB SMART

kn € € kn kn kn kn kn kn kn € kn € €

96,8511 10,4651 124,4300 117,1157 84,3472 99,3474 7,8597 78,1153 5,0593 59,0107 9,2179 124,1829 97,1900 96,4720

*Tjedna promjena [%] 0,80 0,20 0,92 0,08 1,99 2,53 0,74 0,03 3,09 -1,20 0,88 0,78 1,46 0,26

€ € € € € kn € €

175,2000 11,9722 164,8600 113,8175 131,3100 178,4213 140,7346 128,0327

0,05 0,19 0,02 0,15 0,19 0,25 0,26 0,53

kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn kn

139,6684 171,4838 146,4517 133,9153 152,9300 146,5600 145,9552 127,5923 139,4138 129,4752 123,0289 11,4972 115,4152 80,7998 112,2000 105,0735 103,3000 103,3043 1268,9209 102,8987

0,03 0,03 0,02 0,06 0,03 0,03 0,05 0,01 0,03 0,03 0,05 0,08 0,03 -0,01 0,04 0,06 0,03 0,03 0,06 0,06

Valuta

Vrijednost udjela

Erste banka dobila PCI/DSS certifikat Erste banka dobila je PCI/ DSS certifikat (Payment Card Industry Data Security Standard) čime je u potpunosti potvrđena sukladnost poslovanja te banke s visokim međunarodnim sigurnosnim standardom platnih sustava. PCI/DSS certifikat, koji klijentima Banke jamči najbolje sigurnosne mjere u kartičnom plaćanju, izdaje međunarodno tijelo Payment Card Industry Security Standards Council, osnovano na inicijativu najvećih kartičnih kuća - MasterCard Worldwide, Visa Inc, American Express, Discover Financial Services i JCB International. Odobren kredit za HŽ infrastrukturu

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NFD Aureus MultiCash

Na zahtjev Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) odobrila je državno jamstvo sadržano u prijedlogu Odluke hrvatske vlade o davanju državnog jamstva na kreditno zaduženje HŽ Infrastrukture u Zagrebačkoj banci. Kredit od 450 milijuna kuna namijenjen je financiranju osuvremenjivanja i izgradnje željezničke infrastrukture te

izradi dokumentacije za projekte izgradnje koridorske željezničke pruge koji su nominirani za sufinanciranje iz fondova Europske unije. Krediti za hrvatske obrtnike Hrvatska obrtnička komora (HOK) i Zagrebačka banka sklopile su ugovor o poslovnoj suradnji u kreditiranju članova HOK-a. Tim se ugovorom obrtnicima omogućuje povoljnije kratkoročno i dugoročno kreditiranje tijekom ove godine. Članovima HOK-a odobravaju se kratkoročni krediti za financiranje sezonskih poslova, financiranje ugovorenih poslova za isporuku roba ili usluga kao i financiranje ostalih potreba za obrtnim sredstvima, dok se dugoročni krediti mogu koristiti za financiranje trajnih obrtnih sredstava. Povećan broj novih ureda Lani je u Zagrebu izgrađeno ukupno 70.113 četvornih metara novog poslovnog prostora. Od toga je zakupljeno ukupno 8254 četvorna metra poslovnog prostora, a farmaceutski i financijski sektor bili su najčešći zakupci poslovnih prostora. Pritom su se najviše tražili uredi u poslovnoj četvrti Istok gdje je iznajmljeno 3255 četvornih metara ili gotovo 40 posto ukupno zakupljenog prostora.