e-pv 3763 by NEstar

Investicije u turizmu Ove će se godine investirati gotovo dvije milijarde kuna, 124 posto više nego lani i 234 posto više nego 2011.

Novac za razvojne projekte U HAMAG-u najavljuju izdavanje više od 400 jamstava za projekte ukupno vrijedne milijardu i pol kuna

Osječka pivovara Nakon niza godina pretvorbenih nevolja, konačno se privodi kraju restrukturiranje

tema tjedna Str. 4-5

aktualno Str. 7

aktualno Str. 14-15

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 7 6 3 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 4. veljače 2013. Godina LIX / Broj 3763. www.privredni.hr

1953 2013

privredni vjesnik

nove mjere zapošljavanja / priča o uspjehu: nord produkt / hosteli / hrvatska i regija / svijet financija

Tržište poslovnih nekretnina

Uredi i trgovački centri sve prazniji Kako bi privukli zakupce, vlasnici poslovnih zgrada sve češće nude pogodnosti poput besplatnog opremanja ureda. No, pomaže li to? >>16-17

Intervju: Mislav Bezmalinović

s jabukama u prekograničnu suradnju

>> 12-13

>> 12

S novim pogonom udvostručit ćemo proizvodnju konzervi te osigurati novi asortiman, kaže predsjednik Uprave Sardine

Dovršen je projekt Jabuka.net2 koji je ujedinio poljoprivrednike Hrvatske i Srbije te ih poučio kako se nositi s ćudima klime

Tjedni gospodarski TV magazin SPTV utorak

19:10

VKTV Vinkovci srijeda 22:00 četvrtak 17:00 (REPRIZA) SBTV Slavonski Brod petak 21:15 Poljoprivredna TV Požega ponedjeljak 16:35 SRCE TV Čakovec četvrtak 21:45 petak 14:45 (REPRIZA)

VTV Varaždin četvrtak 12:00 srijeda 13:30 (REPRIZA) TV NOVA Pula srijeda 21:30 subota 16:00 (REPRIZA) VOX Zadar srijeda 21:30 četvrtak 15:30 (REPRIZA) GTV ZADAR četvrtak 21:30 nedjelja 22:30 (REPRIZA) ponedjeljak 12:00 (REPRIZA) ponedjeljak 21:30 (REPRIZA)

Tjedni gospodarski razgovori petak, 8. veljace u 19.10 sati na gošc´a Vesna Pavletic´, vlasnica tvrtke Pavletic´

TV ŠIBENIK

TV ŠIBENIK srijeda 21:00 nedjelja 22:30 (REPRIZA) TV JADRAN Split srijeda 00:00 ponedjeljak 23:45 (REPRIZA) DUTV Dubrovnik srijeda 20:15 subota 15:45 (REPRIZA)

UVOD

www.privredni.hr Broj 3763, 4. veljače 2013.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Boris Galić, predsjednik Uprave Allianza:

Ekologija je nova prilika Podizanje ekoloških standarda donosi nove poslovne prilike. Zato je Allianz razvio čak 80 tzv. zelenih proizvoda i usluga, a u Hrvatskoj osigurava većinu vjetroelektrana. Četiri su dimenzije Allianzove strategije održivog razvoja: ekonomija, okoliš, društvo i korporativno upravljanje. Ekološki ciljevi Allianz Grupe ostvaruju se kroz smanjenje emisije CO2 i to za 33 posto po zaposleniku od 2006., te potrošnje papira za 44 posto i energije za 14 posto po zaposleniku.

Martin Kranjec, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza:

Pčelara ima sve više Pčelari su spremni za ulazak u Europsku uniju. Sve svoje obveze po pitanju zakonodavstva smo riješili i uskladili s europskom regulativom. Ohrabruje i stalan porast potrošnje meda, a zadnjih godina bilježimo i veliki porast broja pčelara. Ove godine imamo 9000 pčelara sa 500.000 košnica što je velik skok u odnosu na prethodne godine. Posebno je značajno što je među pčelarima povećan broj mladih. Zato smo i potpore usmjerili prema novim ulagačima kojima osiguravamo 50 posto povrata uložene investicije.

Toni Balažič, predsjednik Uprave Mercator Grupe:

Nužno restrukturiranje Mercator Grupa prolazi kroz fazu restrukturiranja koja je nužna zbog nefokusirane strategije u prošlosti. Unatoč negativnom poslovnom rezultatu u proteklom poslovnom razdoblju, Mercator ostaje financijski snažna kompanija. Planirana strategija i skup ključnih mjera za ovu godinu daju nam čvrstu osnovu za poboljšanje našeg poslovanja u budućnosti. U fokus našeg djelovanja ponovno stavljamo kupce. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: GUNTHER NEUBERT, DIREKTOR NJEMAČKOHRVATSKE INDUSTRIJSKE I TRGOVINSKE KOMORE

Velik prostor za suradnju Već potpisivanjem Ugovora o pristupanju EU-u Hrvatska je bez sumnje za mnoge tvrtke postala još zanimljivija kao destinacija za ulaganje

va godina bit će vrlo zanimljiva jer očekivani pristup Hrvatske Europskoj uniji 1. srpnja donosi brojne izazove, ali i mogućnosti. Već potpisivanjem Ugovora o pristupanju Europskoj uniji Hrvatska je bez sumnje za mnoge tvrtke postala još zanimljivija kao destinacija za ulaganje. Očekujemo da će daljnja priprema za pristup EU-u pridonijeti još većem pojednostavljenju i boljoj razumljivosti administrativnih postupaka u Hrvatskoj. Tema od posebne važnosti je povećanje inozemnih ulaganja pri čemu je cilj stvaranje primjerenog zakonskog okvira, povoljnije ulagačke klime, konkurentnih uvjeta poslovanja i učinkovite uprave. Nakon pristupa Hrvatske EU-u, ukidanje carinskih granica pridonijet će znatnom pojednostavljenju prometa roba i usluga kao i smanjenju transakcijskih troškova. To će Hrvatsku i suradnju s hrvatskim tvrtkama učiniti interesantnijom posebice za srednje velike njemačke tvrtke i time pridonijeti daljnjem rastu bilateralnih gospodarskih odnosa. Njemačko tržište, koje je najveće u EU-u, nudi razne mogućnosti, a hrvatski poduzetnici su postali svjesniji da se moraju pripremiti za europsko trži-

mačke ekspertize u tom području postoji velik potencijal za suradnju koji njemačka Savezna vlada aktivno potiče različitim programima. Također, raznovrsne mogućnosti za suradnju nude i srednjoročno i dugoročno planirani projekti na području infrastrukture (izgradnja željeznice, luka i cesta), zaštite okoliša (vodoopskrba, zbrinjavanje otpada i otpadnih voda) i logistike. Vrlo perspektivan je i sektor turizma. Poznato je da su njemački turisti najbrojniji strani turisti u Hrvatskoj. Brojne mogućnosti za suradnju šte, iako neki od njih do sada nisu poslovali na tržištu EU-a. Dakle, postoji velik prostor za obostrano korisnu suradnju i stoga se kao bilateralna Komora zalažemo za poticanje strateških partnerstava i ulaganja. U Hrvatskoj već postoje značajna njemačka ulaganja u trgovini na veliko i malo, u sektorima telekomunikacije i energetike te u medijima. Nadalje, njemačke tvrtke ulagale su u prehrambenu industriju i preradu metala i kože pri čemu se često radi o srednje velikim ulagačima. Njemačke tvrtke trenutačno pokazuju veliko zanimanje za područje obnovljivih izvora energije i povećanja energetske učinkovitosti. Zbog nje-

Važno je poticati i razvijati nove sustave stručnog obrazovanja s njemačkim partnerima nudi razvoj zdravstvenog i wellness turizma koji bi i izvan glavne turističke sezone mogli privući veliki broj gostiju te nudi povećanje energetske učinkovitosti pri novogradnji, sanaciji i opremanju turističkih objekata u Hrvatskoj. Kako bi se poboljšala kvaliteta turističke ponude, a time i produžila glavna sezona, nužno je ulagati u stručno obrazovanje i daljnje usavršavanje djelatnika u turizmu.

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: marketing@privredni.hr

Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Kao novi direktor Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore želim se više fokusirati na stručno obrazovanje i usavršavanje. U razgovorima s našim članovima često doznajemo kako su pretežno zadovoljni s kvalifikacijom svojih djelatnika, ali da je u pojedinim djelatnostima ipak teško pronaći kvalificirane djelatnike s potrebnim radnim iskustvom. Stoga je važno poticati i razvijati nove sustave stručnog obrazovanja usmjerene na potrebe gospodarstva. Njemačka svojim uspješnim dualnim sustavom stručnog obrazovanja unutar EU-a služi kao referentni model za druge europske zemlje. Njemačke institucije i gospodarska udruženja izrazito se zalažu za proširenje dualnog sustava obrazovanja u Europi, budući da u jednom dijelu vrlo visoka stopa nezaposlenosti mladih u EU-u nije samo posljedica gospodarske i financijske krize, nego i neučinkovitih sustava obrazovanja. Kao što pokazuje njemački primjer koji ujedinjuje teoretsku nastavu u strukovnim školama i praksu u tvrtkama, riječ je o vrlo učinkovitom sustavu stručnog obrazovanja koji bi se prilagođen na postojeći sustav obrazovanja mogao primjenjivati i u Hrvatskoj.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

Direktor: Nikola Baučić Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3763, 4. veljače 2013.

( 1,12 mlrd kn

Potpore za sezonski rad u turizmu

ili 57% ukupnih ulaganja bit će u Istarskoj županiji

Investicije u turizmu

Više posla za radnike, više fleksibilnosti za poslodavce Potpore za zapošljavanje dodjeljuju se u obliku subvencija za plaće te iznose 50 posto godišnjeg troška bruto plaće za malog i srednjeg poslodavca, a 30 posto za velikog poslodavca

čuvanje radnih mjesta i jačanje kvalitete usluga u turizmu bio je glavni cilj izrade dviju posebnih mjera - “Stalni sezonac” i “Rad i nakon ljeta” - nastalih na inicijativu Ministarstva rada i mirovinskog sustava u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje (HZZ). Te su mjere stupile na snagu 15. siječnja, a dio su mjera Aktivne politike zapošljavanja, za što je ove godine namijenjeno 25 posto više financijskih sredstava nego prošle godine, rekao je Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava na predstavljanju mjera. “Stalni sezonac” i “Rad i nakon ljeta” omogućit će olakšane uvjete i potporu za rad nezaposlenima koji rade u sezoni te poslodavcima koji zapošljavaju sezonske radnike u turizmu.

Ako djelatnik ne prihvati posao u sljedećoj turističkoj sezoni, dužan je vratiti uplaćene doprinose “Želja nam je bila poslodavcima omogućiti fleksibilnost koju uvjetuje turistička sezona, neujednačen obujam i intenzitet poslova, a s druge strane zaštititi radnike

i osigurati im određenu sigurnost u mjesecima kada ne rade”, istaknuo je Mrsić. Naglasio je i kako se mjerom “Stalni sezonac” poslodavcu iz djelatnosti turizma i ugostiteljstva do šest mjeseci godišnje sufinancira trošak doprinosa za produljeno mirovinsko osiguranje stalnim sezonskim radnicima u vremenu kada ne rade, tj. izvan sezone. U slučaju da djelatnik ne prihvati posao u sljedećoj turističkoj sezoni, dužan je vratiti uplaćene doprinose produljenog osiguranja. Uvjet za poslodavca je da, uz zadržavanje broja stalno zaposlenih djelatnika na neodređeno vrijeme, zaposli 20 posto stalnih sezonaca godišnje. Tvrtke će ulagati u edukaciju svojih zaposlenika Mjera “Rad i nakon ljeta” omogućava poslodavcima iz turističke djelatnosti korištenje svih potpora i mjera iz nadležnosti HZZ-a. Kako bi ostvario potporu, poslodavac koji želi zadržati radnika i nakon sezone, a za kojeg na početku sezone nije koristio potporu, može za njega bez prijave i povratka u evidenciju HZZ-a podnijeti zahtjev za korištenje potpore. Potpore za zapošljavanje dodjeljuju

se u obliku državnih subvencija za plaće te iznose 50 posto godišnjeg troška bruto plaće za malog i srednjeg poslodavca, a 30 posto za velikog poslodavca. To se odnosi na osobe svih dobnih skupina koje ispunjavaju uvjet za zapošljavanje uz potporu HZZ-a. Pritom poslodavci moraju uredno isplaćivati plaće i doprinose te ostale obveze prema državi. Osvrnuvši se na nove poticajne mjere zapošljavanja djelatnika u turizmu, ministar turizma Veljko Ostojić rekao je kako se to moralo napraviti zbog toga što je hrvatski turizam iznimno sezonalnog karaktera. “Kako produljiti sezonu ključno je pitanje turizma svih mediteranskih zemalja, a ujedno je to povezano i sa zapošljavanjem. Prema novim mjerama, turističke će tvrtke ulagati u edukaciju svojih djelatnika u razdoblju izvan sezone, a to će biti još jedan uvjet da im se radnici vrate. To se posebice odnosi na zapošljavanje u hotelijerstvu”, istaknuo je Ostojić. Navedne mjere odnosit će se na one djelatnike koje izabere neka turistička tvrtka, a to mogu biti osobe koje su tek završile školu pa su na burzi, ili radnici s višegodišnjim iskustvom i stažem. (S.P.)

Bez ulaganja konkurentno Ove će se godine u hrvatski turizam investirati gotovo dvije milija više nego 2011. godine. Prema anketi koju je provelo Ministars najznačajnijih turističkih subjekata u Hrvatskoj. Najviše ulaga Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ako bez investicija nema konkurentnosti (i obratno), ove će se godine u hrvatski turizam investirati gotovo dvije milijarde kuna, što je 124 posto više nego prošle i čak 234 posto više nego 2011. godine. Prema anketi koju je provelo Ministarstvo turizma, ta će financijska

Iz strukturnih fondova EU-a hrvatskom će gospodarstvu na raspolaganju biti 470 milijuna eura sredstva uložiti 25 najvećih i najznačajnijih turističkih subjekata u Hrvatskoj. Najviše ulaganja bit će u Istarskoj županiji, i to 1,12 milijardi kuna ili 57 posto ukupnih ulaganja. Slijedi Dubrovačko-neretvanska županija s ulaganjima od 451 milijuna kuna ili 23 posto, te Šibensko-kninska sa 138 milijuna kuna vrijednim investicijama (sedam posto). Uz spomenuta ulaganja, javni sektor koji uključuje županije, gradove te županijske i gradske turističke zajednice ove će godine u pripremu turističke sezone uložiti 0,2 milijarde kuna, dok se sve ostale investicije neobuhvaćene anketom pro-

cjenjuju na 0,4 milijarde kuna, rekao je ministar turizma Veljko Ostojić na prošlotjednoj konferenciji za novinare. Kamate od dva, tri i pet posto Za pozitivnu investicijsku klimu u našoj zemlji posebice su zaslužne kreditne linije Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i posebni kreditni uvjeti i kamate od dva, tri i pet posto za sve zatražene kredite u prvoj polovini ove godine. Ti se krediti investitorima u turizam daju na 17 go-

dina uz četiri godine počeka. Pritom se posebno izdvaja nova kreditna linija za male i srednje poduzetnike u turizmu, u kojoj sudjeluju Ministarstvo turizma, Ministarstvo poduzetništva i obrta, HBOR te Hrvatska agencija za poticanje malog poduzetništva (HAMAG). Cilj tog programa je poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva u turizmu i povećanje konkurentnosti sektora, istaknuo je Ostojić. Usporedbe radi, HBOR je protekle godine za turistički sektor odobrio ukupno 187 kredita

www.privredni.hr Broj 3763, 4. veljače 2013.

( 451 mil kn

Moody’s snizio hrvatski rejting

ili 23% u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

nema sti

rde kuna, što je 124 posto više nego prošle i čak 234 posto tvo turizma, ta će financijska sredstva uložiti 25 najvećih i nja bit će u Istarskoj županiji turističkog naselja Amarin, kampova, plaža uvale Lone, izgradnju bazenskog kompleksa hotela Eden i Lone, te novi wellness hotel Eden.

Uskoro privatizacija Kupara, Pinete, Saccorgiane i dubrovačkog Belvederea u visini od 1,74 milijarde kuna, što je 120 posto više nego 2011. Među turističkim tvrtkama koje će ove godine ulagati u obnovu svojih objekata po visini investicija izdvaja se HUP Zagreb s ulaganjem 28,5 milijuna kuna u obnovu zagrebačkog hotela

Sheraton te njegova tvrtka kći, Hoteli Dubrovačka rivijera, koja će uložiti 360 milijuna kuna u izgradnju novih hotela Mlini i Orlando u Dubrovniku. Umaška turistička tvrtka Istraturist investirat će 261 milijun kuna u camping park Umag, rekonstrukciju Hotela Sol Aurora te obnovu sportsko-rekreativnih objekata Stella Maris. S obzirom na to da će najviše turističkih ulaganja biti u Istri, važno je istaknuti i 240 milijuna kuna koje će rovinjska turistička tvrtka Maistra uložiti u uređenje

Privatizacija 13 državnih tvrtki “Ovogodišnjim investicijama u turističku djelatnost dodatni poticaj daje skorašnji ulazak Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije kada će nam na raspolaganju biti i sredstva iz strukturnih fondova. U razdoblju od 2014. do 2020. Ministarstvo turizma će se aktivnije angažirati i kvalitetnije pozicionirati za korištenje sredstava iz fondova EU-a”, rekao je Ostojić. Dodao je i kako je već raspisan javni poziv za identifikaciju turističkih projekata za sredstva EU-a, a za pripremu natječajne dokumentacije odobreno nam je četiri milijuna kuna. Ostojić je podsjetio kako će iz strukturnih fondova EU-a hrvatskom gospodarstvu na raspolaganju biti 470 milijuna eura. Osim navedenoga, do kraja ove i tijekom sljedeće godine očekuje se privatizacija 13 trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu. U tome će se naći i natječaji za Kupare, Pinetu, Saccorgianu, ali i dubrovački hotel Belvedere, koji će konačno dobiti novog vlasnika, rekao je Ostojić.

Linić: Morat ćemo još rezati troškove Morat ćemo razmisliti o rebalansu budžeta jer je rashode nužno smanjivati, izjavio je ministar financija Slavko Linić nakon što je agencija Moody’s snizila hrvatski rejting u neinvesticijsku kategoriju Ba1, koja se popularno naziva “smećem”. Moody’s je ipak naveo da postoji tek ograničeni rizik da dođe do značajnijeg pogoršanja hrvatske fiskalne situacije i zaduženosti. Zabrinjava ga visoki dug opće države i izloženost vanjskim obvezama. Pozitivan doprinos razvoju analitičari Moody’sa vide u ulasku u EU, ali “zbog reformske inercije Vlade” učinci bi mogli biti manji od očekivanih. “Riječ je o još jednom ozbiljnom upozorenju, a mi smo i sami svjesni da moramo smanjiti deficit ispod 10 milijardi kuna, a sada je iznad 11 milijardi. Ne možemo samo smanjiti dopri-

nose za zdravstvo, već moramo naći izvor iz kojeg ćemo podmiriti novac koji nam nedostaje. Zato ćemo nastaviti razgovor o porezu na nekretnine kako bismo tim novcem podmirivali troškove zdravstva”, rekao je Linić. Dodao je i kako treba ubrzati investicije, a po njegovu mišljenju, energetika bi mogla biti sektor koji će privući strane ulagače. “Vijesti nisu dobre, ali ako se ocjene pažljivo pogledaju, vidi se da analitičari smatraju da smo na dobrom putu, ali trebamo raditi brže”, ocijenio je premijer Zoran Milanović. On smatra da rejting agencije više vode računa

o investitorima, dok Vlada mora usklađivati interese cijelog društva. Premijer je primijetio da se unatoč tome što su dvije agencije smanjile hrvatski rejting, premija na hrvatske državne obveznice smanjila. “Kad bismo se sad zaduživali na američkom ili japanskom tržištu, platili bismo manji prinos nego prije godinu dana”, rekao je Milanović. Vjerojatno zato ministar Linić priprema izdavanje obveznica na američkom tržištu. Agenciji Bloomberg izjavio je da će uskoro ondje plasirati obveznice u vrijednosti od 1,5 milijardi dolara. (I.V.)

Ministar gospodarstva s predstavnicima Brodosplita, Brodotrogira, 3. maja i Uljanika

Socijalni sporazum prije kupoprodajnih ugovora Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak sastao se prošli tjedan s predstavnicima sindikata i uprava brodogradilišta Brodosplit, Brodotrogir, 3. maj i Uljanik, a koji su predmet restrukturiranja kroz privatizaciju. Vrdoljak je kazao kako je cilj do konca veljače potpisati ugovor za privatizaciju Brodosplita. “Zatim, očekujem kako će ugovor za Brodotrogir biti potpisan u ožujku te se iskreno nadam da ćemo ugovor o kupoprodaji 3. maja uspjeti potpisati u svibnju”, istaknuo je. Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS), ponovio je kako sindikati zahtijevaju da se prije potpisivanja kupoprodajnih ugovora ispregovara i potpiše socijalni spora-

zum. U njemu bi, među ostalim, stajale odredbe o višku zaposlenika. Jer, sindikati traže da moguće rješavanje viška zaposlenika u svakom brodogradilištu bude realizirano na pravičan način. “U tom smislu istaknuli smo zahtjev da visina otpremnine bude jednaka onoj koju su imali radnici Brodogradilišta Kraljevica prilikom odlaska u stečaj. Riječ je, dakle, o 6400 kuna po godini staža”, napomenuo je Matijašević kazavši kako valja utvrditi i obvezu prodaje dijela dionica radnicima, i to do 25 posto po posebnim uvjetima. “Posebice smo zadovoljni i činjenicom da će od trenutka kada dođe do potpisivanja kupoprodajnog ugovora država u svakom od tih brodogradilišta ostaviti svog pred-

stavnika u nadzornom odboru. Na taj način on će pratiti realizaciju potpisanog ugovora”, istaknuo je. Vedran Dragičević, predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske, ustvrdio je kako u tome sindikatu nisu u potpunosti zadovoljni razgovorima u Ministarstvu, posebice zbog sudbine 3. maja. “Još traje faza razgovora i rješenje privatizacije nas ne smeta. Međutim, smeta nas što postoje odvojena društva MiD i TIBO za koja se smatra da ih budući vlasnik neće kupiti”, zaključio je. (B.O.)

AKTUALNO

Kako poslovati s Novim Zelandom

Privredni vjesnik Broj 3763, 4. veljače 2013.

(

od 2,3 do 4,3 kn m3 cijena plina kod domaćih distributera

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak o tržištu plina

Preko Zelanda do Indije i Kine Hrvatska i Novi Zeland imaju izvrsnu suradnju na političkoj razini, no u gospodarstvu postoji velik potencijal koji nije u potpunosti iskorišten, istaknula je direktorica Sektora za međunarodne odnose HGK Sunčanica Skupnjak Kapić na seminaru Kako poslovati s Novim Zelandom, održanim proteklog tjedna u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu. “Dvije zemlje imaju mnoge sličnosti - gotovo jednak broj stanovnika i jednako su lijepe. Nadamo se da ćemo upravo na sličnostima moći uspostaviti jaču suradnju. Pristup Hrvatske Europskoj uniji ojačat će mogućnosti poslovne suradnje i trgovine između dvije zemlje, a i veliki broj hrvatskih iseljenika u Novom Zelandu može biti snažna poveznica”, smatra Sunčanica Skupnjak Kapić. Trevor Matheson, veleposlanik Novog Zelan-

da (sjedište mu je u Rimu), dodaje kako možemo biti puno bolji u trgovinskoj razmjeni. “Upravo zato želimo potaknuti što više gospodarstvenika da istraže potencijale suradnje. Novi Zeland jest i može biti hrvatskim tvrtkama izlaz na tržišta Azije i Pacifika”, naglašava Matheson. Novi Zeland ima gotovo jedinstveno tržište s Australijom, ugovor o slobodnoj trgovini s Kinom, a u tijeku su pregovori o slobodnoj trgovini i s drugom najmnogoljudnijom zemljom na svijetu - Indijom. Ukupna robna razmjena dviju država u 2011. iznosila je 32,7 milijuna američkih dolara. Hrvatska je većinu svog izvoza ostvarila u električnim transformatorima, a izvozila je i duhan, naftne prerađevine te plovila. S Novog Zelanda najveći je bio uvoz školjkaša, mesa ovaca i koza, te namještaja. (K.S.)

*vijesti Đuro Đaković želi HŽ Cargo

Đuro Đaković Holding iskazao je putem Zagrebačke burze interes za sudjelovanje u restrukturiranju HŽ Carga, HŽ-ove tvrtke koja se bavi prijevozom tereta. Kao jedini proizvođač teretnih vagona u Hrvatskoj, Đuro Đaković svoju ulogu u konzorciju koji bi preuzeo HŽ Cargo vidi u očuvanju tržišne pozicije, proizvodnji teretnih vagona u Slavonskom Brodu i naplati postojećih potraživanja od HŽ Carga. No, sudjelovanje u

konzorciju ne znači da se Đuro Đaković želi baviti transportnim uslugama. Dukat izdvaja dostavu Mljekara Dukat objavila je da će do kraja travnja dostavnu djelatnost izdvojiti iz svog poslovanja, a svojim zaposlenicima vozačima će ponuditi nastavak suradnje kroz model vanjskog suradnika. Vozači Dukata će, kako je najavljeno, dobiti stimulativne uvjete za nastavak suradnje kroz novi model. Dukat ističe da je poslovanje u dostavi robe prisiljen promijeniti zbog toga što veliki trgovački lanci razvijaju vlastite logističke kapacitete, skladištenje i distribuciju.

Za dvije godine hrvatski plin najjeftiniji u EU-u Otvaranjem tržišta i novih dobavnih pravaca, prostorni metar prirodnog plina u Hrvatskoj bi trebao stajati oko dvije kune Igor Vukić vukic@privredni.hr

ema razloga da Hrvatska u iduće dvije godine ne postane zemlja s najjeftinijim plinom u Europskoj uniji, rekao je prošli tjedan Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva. Nastupio je pred članovima Hrvatske udruge poslodavaca, a trebalo se raspravljati o zakonu o strateškim investicijama. No oko toga se ministar nije trebao previše truditi. Podršku investicijskim naporima je nedvosmisleno, već u pozdravnom govoru, potvrdio predsjednik HUP-a Ivica Mudrinić. “Ako treba, neka ministri i rukom dovlače investitore u Hrvatsku. Ali nama treba i više od toga”, rekao je Mudrinić, dodajući da se zbog mnogih loših propisa i prevelike porezne presije u Hrvatskoj ne isplati poslovati. Petar Lovrić, predsjednik Udruge malih i srednjih poduzeća pri HUP-u, nadovezao se informacijom o kazni od 7000 kuna koju je platio jer je kod jedne njegove radnice in-

spekcija pronašla “sprženi” CD, bez autorskih prava. Lovrić kaže da su inspekcije od Nove godine stalno na terenu, a tvrtke, koje jedva preživljavaju u krizi, plaćaju kazne za nevažne prekršaje. Umjesto gubitka može i dobitak Ministar Vrdoljak iskoristio je priliku kad su ga pitali dokad će cijena plina za industriju biti veća nego za kućanstva. “Uskoro idem u Katar i stvarno bih volio da uspije investicija u LNG terminal. Ne samo zbog nove gradnje, već zato što ćemo tako imati raznovrsnije izvore i snažniju konkurenciju”, rekao je Vrdoljak. Cijena plina kod domaćih distributera kreće se od 2,3 pa sve do 4,3 kune po prostornom metru. Ministar najavljuje da će s otvaranjem

tržišta i cijene ići dolje. Buđenje tržišta, rekao je, najavio je i nedavni posjet predstavnika Gazproma. “Hrvatska dvije trećine potrebnog plina već sama proizvodi. Cijena proizvodnje tog plina nije veća od 1,2 do 1,5 kuna. S novim dobavnim pravcima i novim istražnim poljima, ne vidim razloga da za dvije godine, a možda

tributera plina, čiji troškovi također utječu na cijenu. “Neodrživa je situacija da u Hrvatskoj umjesto tri ili četiri veća regionalna distributera postoji čak 36 malih distributera. Razgovarali smo u Ministarstvu možemo li ih nekim propisima natjerati na okrupnjivanje, ali to je teško napraviti dekretom”, ispričao je Vrdoljak.

Kutinska Petrokemija plaća plin 2,89 kuna po prostornom metru, a HEP čak 3,04 kune i ranije, kubik prirodnog plina ne bude oko dvije kune”, istaknuo je Vrdoljak. Primjerima je pokazao što će za neke industrije značiti smanjivanje cijene od 30 do 50 posto. “Kutinska Petrokemija plaća plin, kao sirovinu za proizvodnju, 2,89 kuna po prostornom metru. Prošlu je godinu zato završila s gubitkom od 180 milijuna kuna. S nižom cijenom to bi se pretvorilo u godišnju dobit od 100 milijuna kuna. I što će oni s tim novcem nego investirati! Ili smanjiti cijene umjetnog gnojiva pa će opet svi imati korist”, rekao je Vrdoljak. Čak 36 malih distributera Uštede bi imao i HEP, koji kubik plaća 3,04 kune. Vrdoljak ukazuje i na naslijeđeni problem prevelikog broja dis-

O cijeni plina razgovarat će se i s Inom, a Vladin udjel u toj kompaniji zasad se neće prodavati. Vrdoljak je najavio da će se nastaviti projekt jačanja energetske učinkovitosti u zgradarstvu. Projekt se sporo odvija zbog administrativnih prilagodbi, potrage za izvorima financiranja, nedovoljnog znanja u projektiranju... “Nije dovoljno kopirati neki od uspješnih modela, kakav je njemački. Moramo napraviti još nekoliko koraka i vjerujem da ćemo uskoro imati rješenja primjenjiva i kod nas. Kad uštedimo energiju na 30 velikih javnih zgrada, onda će lakše ići i kod privatnih kuća. Slično će biti i sa zakonom o strateškim investicijama. Kad prođe nekoliko većih projekata, njihova iskustva pomoći će i realizaciji niza manjih i srednjih ulaganja”, zaključio je Vrdoljak.

www.privredni.hr Broj 3763, 4. veljače 2013.

( osigurano 75 mil kn

za jačanje konkurentnosti poduzetnika i obrtnika

HAMAG Invest

Novac za razvojne, a ne političke projekte U prošloj godini odobrena su 243 jamstva za projekte vrijedne 924 milijuna kuna, a aktivirana su 23 jamstva iz proteklih godina ukupne vrijednosti 17,3 milijuna kuna. U ovoj godini u HAMAG-u najavljuju izdavanje više od 400 jamstava za projekte ukupno vrijedne milijardu i pol kuna Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

rvatska agencija za poticanje malog poduzetništva HAMAG Invest je u prošloj godini odobrila 243 jamstva, čime je poduprla investicije ukupno vrijedne 924 milijuna kuna i posredno omogućila otvaranje 829 novih radnih mjesta. U ovoj godini očekuju da će odobriti jamstva za najmanje 400 projekata u malom i srednjem poduzetništvu, čija će ukupna vrijednost biti veća od milijarde i pol kuna. U prošloj je godini Agencija zaprimila 359 zahtjeva za jamstvo, što je za gotovo 150 posto više nego godinu ranije, a najveći interes je iskazan u zadnjem kvartalu u kojem je primljeno 189 zahtjeva. Agencija je u prošloj godini platila i 17,3 milijuna kuna za aktivirana jamstva, što je, kako kažu u HAMAG Investu, relativno mali iznos s obzirom na gospodarsku situaciju. No zabrinjavajuće je to što je prošle godine polovina aktiviranih jamstava samo iz

jednog programa. “Iz programa razvoja govedarstva je polovina od 23 aktivirana jamstva, a to tako ne bi trebalo funkcionirati. Više neće biti programa koji su unaprijed osuđeni na aktivaciju jamstava, odnosno nema mjesta za političke projekte, već samo za razvojne”, rekao je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras. Veća jamstva i nova kreditna linija U ovoj godini zahvaljujući jamstvima iza kojih stoji država moglo bi se otvoriti najmanje 1500 novih radnih mjesta. “Na Vladi će se u kratkom roku naći i novi jamstveni program HAMAG-a koji će uvesti jamstva veća nego što su sada, odnosno najveće jamstvo koje će se moći dobiti je 18 milijuna kuna, tako da će maksimalna vrijednost pojedine investicije s državnim jamstvom moći porasti na 180 milijuna kuna. Agencija će u ovoj godini provoditi mjere koje je planiralo Ministarstvo, a riječ je o mjerama jačanja konkurentnosti poduzetnika i obrtnika za što su Ministarstvo i HA-

MAG osigurali ukupno 75 milijuna kuna”, istaknuo je Maras. U Agenciji su najavili i novu kreditnu liniju kojom će se izravno kreditirati oni koji žele pokrenuti posao, a riječ je o kreditima od 70.000 kuna, bez velikih osiguranja, za one koji imaju ideju na temelju po-

U HAMAG-u su najavili i novu kreditnu liniju za one koji žele pokrenuti posao slovnog plana i žele sami sebe zaposliti. U idućoj godini na raspolaganju će biti još veća sredstva jer će se moći koristiti i sredstva europskog investicijskog fonda. Znat će se tko je što dobio U Ministarstvu najavljuju uz povećanje jamstava i investicija, i osiguravanje transparentnosti u poslovanju i objavljivanje podataka o tome tko dobiva jamstva i na koji način. “Javnost ima pravo znati tko je dobio jamstvo

i za koje projekte. Građani imaju pravo znati kojim je projektima država pomogla”, pojasnio je Maras. Agencija je najavila kako će u suradnji s Ministarstvom turizma pokrenuti projekt 1000 bazena za hrvatski turizam, a u suradnji s EBRD-om započet će i sufinanciranje usluga izrade studija za projekte zelene tehnologije i obnovljivih izvora energije, za što je predviđeno 1,2 milijuna kuna iz državnog proračuna. Uz to je osigurana i EBRDova donacija od 2,4 milijuna kuna. Investicijskim aktivnostima trebalo bi se pomoći i drugim alatima. “Hrvatska banka za obnovu i razvitak trebala bi postati oštriji konkurent komercijalnim bankama, a ne samo mjesto na kojemu one smanjuju svoju izloženost riziku. I Hrvatska poštanska banka, većinski državna, trebala bi nakon dokapitalizacije krenuti s posebnim programima koji će snažnije kreditirati domaće poduzetnike s povoljnijim kamatnim stopama”, zaključi je Maras.

Mobile World Contest

Najbolje aplikacije idu u Barcelonu Na finalnom natjecanju Mobile World Contest; Startup 4 Barcelona by HGK odabrana su četiri najbolja projekta. Njihovim će predstavnicima Hrvatska gospodarska komora snositi troškove smještaja i kotizacije za poslovne susrete tijekom sajma GSMA Mobile World Congress 2013 koji se krajem veljače održava u Barceloni. Stručni žiri i publika su nakon petominutnih prezentacija i petominutnog vremena za pitanja odabrali najbolje od 10 finalista izbora. U Barcelonu će ići projekt BabyWatch tvrtke INU, mobilna aplikacija namijenjena praćenju trudnoće koju je tvrtka napravila s liječnicima ljubljanske klinike za porodništvo, aplikacija IThome tvrtke Inteligentna kuća kojom se udaljeno upravlja električnim i plinskim sustavima kod kuće, projekt ProMDM tvrtke IT.inteligentne tehnologije - sigurnosne zaštite na mobilnim ure-

đajima koji je već našao primjenu na stotinama uređaja u Privrednoj banci Zagreb, te projekt Squee tvrtke Squee team - mobilna aplikacija kojom se uspoređuju uređaji i tarife i na taj način olakšava odabir u skladu s potrebama korisnika. Na natjecanje se ove godine prijavilo znatno više tvrtki i pojedinaca nego prošle godine, kaže tajnik Udruženja za informacijske tehnologije HGK-a Igor Škevin. “Ovo natjecanje HGK organizira po drugi put jer želimo stvoriti poticajno institucionalno okruženje za razvoj novih malih i inovativnih tvrtki u sektoru IT tehnologija”, kaže Škevin. (K.S.)

*vijesti

Potpore za MSP Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras predstavio je program poticaja Poduzetnički impuls za 2013. Mali i srednji poduzetnici moći će dobiti ukupno 187 milijuna kuna bespovratnih potpora. Maksimalni iznos povećan je na 150.000 kuna, pri čemu će 40 posto biti isplaćeno odmah, a 60 posto nakon završetka projekta. Potpore će moći dobiti i oni koji imaju porezni dug. Nove pruge Hrvatske željeznice prezentirale su dva projekta koji se financiraju iz EU fondova: pripremu projekta za izgradnju drugog kolosijeka pruge Hrvat-

ski Leskovac-Karlovac i pripremu projekta za izgradnju nove pruge Goljak-Skradnik. Projektiranje dviju dionica stajat će oko 15 milijuna eura, od čega 85 posto dolazi iz fondova EU-a. Početak radova predviđen je u 2016., a vrijednost radova za obje pruge je oko milijardu eura. Dioki deblokiran Nagodbeno vijeće u predstečajnoj nagodbi za tvrtku Dioki naložilo je Fini da na 45 dana zastane s postupcima ovrhe i osiguranja nad Diokijem te dopusti raspolaganje sredstvima na njegovim računima. Dioki je u zahtjevu za izdavanje privremene mjere naveo da bi daljnja blokada računa onemogućila pokretanje proizvodnje polistirena, za što je zaprimio pismo namjere Crodux Plina za suradnju po principu doradbenog posla.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3763, 4. veljače 2013.

( 150 mil kn

mora biti vrijednost projekta da bi bio strateški

( ostalih 12 kriterija

nisu pobliže definirani niti kvantificirani

Hrvatska gospodarska komora o prijedlogu zakona o strateškim investicijama

Namjera dobra, ali s previše prostora za krive odluke Osobito je upitna provedba odredbi kojima se uređuje način raspolaganja nekretninama u vlasništvu Hrvatske Igor Vukić vukic@privredni.hr

amjere predloženog zakona o strateškim investicijskim projektima mora podržati svatko kome je stalo do hrvatskog općeg, a posebice gospodarskog napretka, stoji u ocjeni tog zakonskog teksta koju je na svojim web stranicama objavila Hrvatska gospodarska komora.

Trebalo bi produljiti javnu raspravu o ovom zakonu, smatraju u HGK-u “Kažemo namjere, jer ponovno se odričemo suštinskih promjena koje bi stvorile efikasno društvo s efikasnom državom uvažavajući sve sadašnje slabosti i prijetnje, ali i valorizirajući izvanredan međunarodni položaj koji Hrvatska danas ima”, ističu u HGK-u.

Ocjenjuje se da se pri definiranju strateškog projekta propisuju nejasni i vrlo neujednačeni kriteriji: “Dok se primarno navodi da je to projekt s najmanjim ukupnim ulaganjem od 150 milijuna kuna, ostalih 12 kriterija (koji se ne tretiraju u ukupnosti nego svaki za sebe), a koji nisu bliže definirani niti kvantificirani, omogućuju praktično svakom projektu da udovolji barem jednom od kriterija bez obzira na vrijednost ulaganja”. Time se već u samom početku primjene ovog zakona otvara pro-

stor neujednačenih, diskrecijskih odluka pa će u nastavku rada na ovom zakonu biti potrebno preispitati i jasnije definirati ove kriterije. Što sa sustavom javne nabave? U HGK-u smatraju da je posebno upitna provedba odredbi kojima se uređuje način raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, pomorskim dobrom, kao i drugim javnim dobrima (šume, šumsko i poljoprivredno zemljište, javne ceste, vodno dobro).

Omogućavanje otuđenja ili osnivanja stvarnih prava na toj imovini neposrednom pogodbom, a bez strategije gospodarenja javnim dobrima, otvara prostor arbitrarnosti i donošenju niza pogrešnih odluka s dugoročnim posljedicama. Prijedlog ostavlja otvorenim i pitanje odnosa s cjelokupnim sustavom javne nabave, a kojem je temeljno polazište transparentnost i jednakost položaja svih na tržištu. “Odluka da se zakon o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske donosi po hitnom postupku čini se opravdana s aspekta ocjene postojećeg stanja gospodarstva, no sagledavajući ozbiljnost i dalekosežnost predloženih zakonskih rješenja, smatramo potrebnim osigurati dulje vremensko razdoblje u kojem bi se vodila konstruktivna i stručna javna rasprava o svim aspektima donošenja ovog zakona”, stoji u ocjeni HGK-a.

Dijelovi zakona koje bi trebalo mijenjati • Odluka o proglašenju strateških projekata iz članka 5. trebala bi sadržavati i podatak o predviđenoj dinamici realizacije projekta (stavak 2. podstavak 6.) jer je bitan za realizaciju i praćenje cjelokupnog projekta. • U članku 6. definira se sastav i zadaće povjerenstva koje utvrđuje je li određeni projekt od strateške važnosti za zemlju. Zbog ograničenog kapaciteta državne uprave treba otvoriti mogućnost za angažiranje stručnjaka koji nisu državni službenici, posebno iz poslovne i akademske zajednice. • U pogledu pitanja tko donosi procjenu da je određeni projekt od strateške važnosti, HGK predlaže preispitati i uskladiti odredbe članka 6. stavak 2. prema kojem tu procjenu donosi povjerenstvo, stavka 3. istog članka prema kojem procjenu obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za gospodarstvo, te članka 7. stavak 4. prema kojem središnje tijelo državne uprave nadležno za gospodarstvo donosi procjenu za projekte koje kandidiraju druge javne i fizičke osobe, dok za sve ostale projekte procjenu donosi središnje tijelo državne uprave u čiju nadležnost projekt spada. • U članku 25. u postupak davanja mišljenja o potrebi davanja koncesije osim središnjeg tijela državne uprave nadležnog za gospodarstvo potrebno je uključiti i resorno ministarstvo. • U člancima 21., 27., 29. i 33. pogrešno se navode stavci 6. i 8. članka 15. umjesto 5. i 7. članka 15. zakona.

Prijedlog Europske komisije Hrvatskoj za pripremu i prioritete programskih dokumenata

Projekti nacionalni, a financiranje europsko

rvatska je sredinom siječnja od Europske komisije zaprimila Prijedlog za pripremu i prioritete programskih dokumenata. On predstavlja polazište za otvaranje dijaloga oko sadržaja Partnerskog sporazuma i Operativnih programa, koje će Hrvatska podni-

jeti Europskoj komisiji za potrebe sufinanciranja investicijskih prioriteta u okviru novog proračunskog razdoblja EU-a od 2014. do 2020. Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije, kaže kako je korištenje sredstava iz

europskih fondova velik izazov za Hrvatsku. “Bliži se 1. srpnja i ulazak Hrvatske u EU. U tom kontekstu najčešće su spominjana fondovska sredstva kao mogućnost za unapređenje gospodarstva i ostalih aspekata života u nas”, istaknuo je na prošlotjednoj prezentaciji preporuke EK-a.

Dosadašnje investicije u nas, nastavio je Grčić, uglavnom su bile infrastrukturne, poput izgradnje autocesta, što je nesumnjivo veliko postignuće. “Međutim, nedostaju nam ulaganja u tzv. soft komponente kao što su znanost, istraživanje, obrazovanje i druge vještine zahvaljujući kojima će

se naši zaposlenici uspješno prilagoditi zahtjevima tržišta rada. Zbog toga očekujem da se promijeni struktura investicija”, naglasio je i dodao kako je ključni faktor u privlačenju fondovskih sredstava izrada kvalitetnih projektnih dokumenata. Ministar Grčić je istaknuo kako EU fondovi

nude velike mogućnosti, naročito na području javnih ulaganja. Naime, neke države članice su više od 70 posto javnih investicija pokrile tim bespovratnim sredstvima. “Stoga o svakom projektu valja razmišljati kao da je nacionalni, a kad je riječ o financiranju - kao da je europski”, rekao je Grčić. (B.O.)

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3763, 4. veljače 2013.

( bruto 2984 kn ( 2814 kn minimalna plaća do 13.12. 2013.

bruto iznos minimalne plaće sada

Sjednica hrvatske vlade

Sudovi će stranke poticati na mirenje Vlada je donijela i novi zakon o minimalnoj plaći koji će zamijeniti propis iz 2009. godine. Ubuduće bi visinu minimalne plaće određivala Vlada uredbom, u vrijeme kad se izrađuje državni proračun Igor Vukić vukic@privredni.hr

parničnim postupcima suci će tijekom pripremnih ročišta strankama predlagati da spor riješe u postupku mirenja, odnosno, upozorit će stranke na mogućnost nagodbe, stoji u izmjenama Zakona o parničnom postupku koji je prošli tjedan prihvaćen na sjednici Vlade. Izmjenama Zakona, koje je obrazložio ministar pravosuđa Orsat Miljenić, nastoje se ubrzati

Određeno je da minimalna plaća raste u skladu s rastom BDP-a parnični postupci i osigurati donošenje presuda u što kraćem roku. Dugotrajni parnični postupci, osobito na trgovačkim sudovima, usporavali su i mnoge poduzetničke projekte. Iako se o prednostima mirenja i nagodbi

govori godinama (manji troškovi, kraće trajanje postupka), mnogi se radije upuštaju u dugotrajne sudske parnice nego što pristupaju efikasnijim oblicima rješavanja spora. Prema novom tekstu Zakona, prvostupanjska odluka u povodu žalbe može se ukinuti samo jedanput i vratiti na ponovno suđenje. U iznimnim slučajevima drugostupanjski sud može sam provesti postupak i donijeti konačnu odluku. Zakon propisuje i da se presuda mora donijeti i otpremiti najkasnije 45 dana nakon zaključenja glavne rasprave. Ako stranka ne pristupi ročištu na kojem je objavljena presuda, a bila je obaviještena o njemu, smatrat će se da joj je presuda dostavljena onog dana kad je održano posljednje ročište. Presuda će se objaviti i na elektronskoj stranici sudskih oglasa. U postupcima pred trgovačkim sudovima bit će moguće podneske slati i elektronskim putem. Uspostavit će se jedin-

stven informatički sustav i obrasci kojima će se slati i primati elektronske obavijesti trgovačkih sudova. Novi zakon o minimalnoj plaći Vlada je donijela i novi zakon o minimalnoj plaći koji će zamijeniti propis iz 2009. godine. Tada je minimalna plaća određena kao 39 posto prosječne plaće u 2007. godini. Određeno je da minimalna plaća raste u skladu s rastom BDP-a. Sa 2747 kuna bruto minimalna je plaća do kraja 2009. narasla do 2814 kuna bruto i na toj se razini zadržala do danas. Prema riječima ministra rada Miranda Mrsića, ubuduće bi visinu minimalne plaće određivala Vlada svojom uredbom koju bi donosila potkraj godine, u vrijeme kad se izrađuje državni proračun. Prema elementima za izračun koje donosi ovaj novi zakon, minimalna plaća do 13. prosinca 2013. iznosila bi bruto 2984 kune. Zakon ostavlja mogućnost da u nekim djelatnostima s niskom

akumulacijom, primjerice, u tekstilnoj ili kožarskoj industriji, minimalna plaća bude i manja. Visinu treba odrediti kolektivnim ugovorom za te sektore, a plaća ne smije biti manja od 95 posto zakonski određene minimalne plaće. Tošarine na čekanju Prijedlog zakona o trošarinama još nije prihvaćen u Saboru, a Vlada je već podnijela amandman kojim se mijenja predloženi tekst. Izmjena je došla iz poduzetničkih krugova, a odnosi se na trošarine na prirodni plin za grijanje i električnu energiju. Ministar financija Slavko Linić objasnio je da se prihvaća prijedlog o uvođenju posebnih brojila za plin i struju koja se koriste za poslovnu uporabu. Ako je riječ o poslovnoj uporabi energenata, trošarina će biti dvostruko manja. Iznosit će, primjerice, 4,05 kuna po utrošenom megavatsatu električne energije, umjesto 8,10 kuna u slučaju “neposlovnog utroška”.

Vesna Pusić iz Bruxellesa

Ispunjene sve zadaće, nećemo biti pod nadzorom Hrvatska je ispunila svih 10 zadaća koje je Europska komisija identificirala u listopadskom izvješću i stoga nećemo imati monitoring nakon ulaska u Uniju, bez obzira na neke prijedloge iznesene u Europskom parlamentu, izjavila je u Bruxellesu potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić. Nakon završetka sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a, Vesna Pusić je pojasnila da je zadnja zadaća Komisije za Hrvatsku bila brodogradnja. “U međuvremenu je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak u razgovoru s povjerenikom za tržišno natjecanje Joaquinom Almunijom dogovorio način na koji se to rješava, uključujući i datume kada će konkretni ugovori biti potpisani”, dodala je. Komentirajući prijedlog rumunjske zastupnice u europarlamentu Monice Macovei da se Hrvatskoj

uvede monitoring i nakon pristupanja, Vesna Pusić je rekla da se to neće dogoditi djelomično i zbog lošeg iskustva s monitoringom u Bugarskoj i Rumunjskoj, ali i zbog činjenice da je Hrvatska imala drukčiji model pregovaranja. Uoči sastanka inoministara Unije, Vesna Pusić je sa slovenskim kolegom Karlom Erjavcem razgovarala o pitanju Ljubljanske banke i ratifikaciji hrvatskog pristupnog ugovora u slovenskom parlamentu. Zaključeno je da je rješenje blizu, možda već sljedećeg mjeseca, a trebalo bi biti takvo, po riječima Vesne Pusić, da se ne može reći da je netko nekoga prevario. (D.Ž.)

*vijesti

Crodux kupio OMV Tvrtka OMV Hrvatska bit će prodana tvrtki Crodux derivati, članici hrvatske grupacije Crodux Plin, objavio je OMV u Beču. Crodux će preuzeti svih 63 zaposlenika i 62 benzinska servisa kao i lokalni glavni ured OMV Hrvatska u Zagrebu. Na hrvatskom tržištu maloprodaje naftnih derivata OMV ima tržišni udjel od 13 posto. Crodux plin je u vlasništvu obitelji Čermak, oca Ivana, umirovljenog hrvatskog generala, i sina Hrvoja Čermaka, koji je i direktor tvrtke.

Pevec se širi Trgovački lanac Pevec najavio je da će nakon uspješno provedenog stečaja nastaviti širenje mreže prodajnih centara. U ožujku će biti otvoren prodajni centar Makarska, uz zapošljavanje 25 novih radnika, a ove godine planira se i proširenje na području Zagreba. Podravka zbrinjava 276 radnika Podravka će programom zbrinjavanja viška radnika obuhvatiti 276 radnika kojima će biti isplaćene otpremnine od 4500 kuna za svaku godinu neprekinutog staža u Podravki. Za to će se izdvojiti oko 39 milijuna kuna. Program zbrinjavanja viška radnika nastavak je restrukturiranja kojim Podravka želi optimizirati troškove i povećati učinkovitost, rekao je predsjednik Uprave Zvonimir Mršić.

10 PREDSTAVLJAMO

( 50 tona

kapacitet pogona za obradu mesa

JOŠAVAC, SLATINA

Privredni vjesnik Broj 3763, 4. veljače 2013.

( 13 soba i 78 ležajeva ima The Brit hostel

The Brit hostel, Zagreb

Svi za jednoga, a The Brit - Za sve

Lovačka priča iz Slavonije Nigdje u Hrvatskoj lovci na jednom mjestu ne mogu dobiti uslugu obrade i rasijecanja divljači te obradu lovačkih trofeja. A tu su još lovački restoran i smještajni kapaciteti

ribližno 1500 lovaca Virovitičkopodravske županije iz 32 udruge od jeseni prošle godine nemaju briga kamo pohraniti višak odstrijeljene divljači. Tvrtka Jošavac iz Slatine otvorila je pogon za obradu i rasijecanje mesa svih vrsta divljači kapaciteta 50 tona i objekt za obradu lovačkog trofeja, u što je uloženo 1,5 milijuna kuna. To je raritet jer lovci nigdje u Hrvatskoj na jednom mjestu ne mogu dobiti te dvije usluge! Lovačka priča tvrtke osnovane 2003. godine, čija je osnovna djelatnost poljoprivreda, počela je prije pet godina kada su zakupili državno otvoreno lovište Jasenovača. Odmah su uredili lovački restoran za 160 osoba, a pružaju i usluge smještaja u objektu sa šest dvokrevetnih soba s tri zvjezdice i kućom za odmor s četiri zvjezdice. “Željeli smo ponuditi kompletnu uslugu, pružiti lovcu sve što mu treba kako bi ovo područje jednog dana zaživjelo kao destinacija lovnog turiz-

ma”, kaže vlasnik i direktor Srećko Bosak i dodaje kako je sljedeća investicija mesnica, odnosno proizvodnja kobasica i ostalih mesnih prerađevina. Iako je o hladnjači bilo upita brojnih lovačkih udruga, za sada skladište samo divljač iz vlastitog lovišta. Tako će biti dok ne osiguraju tržište na koje bi kontinuirano mogli plasirati meso. Bosak ističe da prostora ima dosta, ali kriza otežava posao. Ipak, u pregovorima su s više restorana iz Zagreba i Istre, a uspostavljena je i suradnja s Razvojnom agencijom iz Pazina koja bi mogla završiti plasmanom većih količina mesa divljih svinja kojeg u hladnjači ima najviše. Bave se i ratarstvom Tvrtka Jošavac bavi se uglavnom ratarskom proizvodnjom - pšenicom, uljanom repicom, merkantilnim i sjemenskim kukuruzom, sojom, šećernom repom, suncokretom i ostalim kulturama. Kroz kooperantske odnose i na vlastitim površinama

ili površinama u zakupu i koncesiji obrađuje oko 1200 hektara poljoprivrednog zemljišta. Okupljaju niz poljoprivrednih gospodarstava slatinskog kraja pružajući im usluge nabave repromaterijala i poljoprivredne mehanizacije. Tvrtki je 2008. i 2009. godine dodijeljen status Gazele hrvatskog gospodarstva, a zadnje dvije godine njen direktor je uvršten u Zlatnu knji-

Sljedeća investicija je mesnica, odnosno proizvodnja kobasica i ostalih mesnih prerađevina gu najboljih hrvatskih poduzetnika i menadžera. HGK-Županijska komora Virovitica dodijelila joj je Zlatnu kunu za 2011. godinu u kategoriji malih trgovačkih društava. “Drago mi je što je prepoznat rad naše obiteljske tvrtke i naših djelatnika bez kojih ne bi bilo tako dobrih rezultata”, ističe Bosak. (G.G.)

Jedan od novih dizajn hostela koji privlači sve više turista je i zagrebački The Brit hostel otvoren potkraj prošle godine u neposrednoj blizini Britanskog trga

zadnje vrijeme u svijetu, ali i Hrvatskoj sve je popularniji tzv. hostelski turizam. Turisti na proputovanjima za smještaj uglavnom izabiru hostele gdje odsjedaju dva do tri dana, a nerijetko se događa da zbog zadovoljstva smještajem produlje svoj boravak. Iako sezona u hostelima službeno počinje 1. lipnja, topli proljetni dani već dovode goste u našu zemlju. Jedan od novih dizajn hostela koji privlači sve više turista je i zagrebački The Brit hostel otvoren potkraj prošle godine u neposrednoj blizini Britanskog trga. “Na iznimno smo dobroj lokaciji, a mnogi nas pitaju zašto naziv The Brit i ‘pucamo’ li na britansku klijentelu. No, hostel je ime dobio upravo po Britanskom trgu”, rekla je Matea Pokrovac, vlasnica The Brit hostela. Kako je istaknula, trenutno imaju četiri zaposlena, a hostel je obiteljski orijentiran što znači da je želja njegovih vlasnika da se gosti osjeća-

ju kao da su došli u nečiji dnevni boravak. Otvoren za sve dobne skupine Kako svaki hostel u Zagrebu ima neku svoju priču, tako je i slogan The Brita Za sve, što znači da tamo dolaze obitelji s malom djecom, mladi, ali i stariji gosti. “Velika prednost je to što je prostor u našem vlasništvu pa nemamo veliku stavku zakupnine koja je u ovim dijelovima grada relativno visoka. Hostel ima 13 soba i 78 ležajeva što se u sezoni može popuniti pomoćnim ležajevima, ako za to bude potrebe”, istaknula je Matea Pokrovac. Već od proljeća gostima će nuditi izlete u okolicu Zagreba. U početku će to biti u suradnji s putničkim agencijama, a kasnije će ih sami organizirati. Govoreći o suradnji s ostalim zagrebačkim hostelima, Matea Pokrovac je rekla kako je u doba oštre konkurencije suradnja s ostalim hostelima izvrsna. Svi su im zaželjeli sreću, ali ujedno upozorili

da trebaju paziti na spuštanje cijena smještaja kako ne bi u kratkom vremenu cijena noćenja drastično pala. Prije The Brit hostela u tom je prostoru bio

U doba oštre konkurencije suradnja s ostalim hostelima je izvrsna, kaže Matea Pokrovac Chillout hostel, ali u drugom vlasništvu, pa zato nije bilo potrebno veliko ulaganje u obnovu. “Prostor u kojem se nalazimo već je bio uređen kao hostel, a s prijašnjim vlasnikom dogovorili smo otkup svega što je bilo dobro. No, ipak smo morali preurediti namještaj i obojati zidove. U to smo utrošili oko 200.000 kuna”, istaknuo je Dalibor Mačkić, voditelj The Brit hostela. Dodao je i da je umjereno financijsko ulaganje vlasnicima hostela ujedno bilo jedan od poticaja za bavljenje tim poslom. (S.P.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3763, 4. veljače 2013.

( 3 mil €

*vijesti

uloženo u tvornicu u Divuši, te na pogon i upravnu zgradu u Samoboru

Kad proizvodnja prevagne nad distribucijom

Kupaonice, krovne kutije, pa i kuhinje: sad sve radije proizvode negoli uvoze Samoborska tvrtka Nord Produkt ima 80 zaposlenika, a samo u 2012. godini u njoj je posao našlo osam novih djelatnika. U čemu je tajna? Njihova posebnost i konkurentnost na tržištu, kažu, leži u korištenju najnovijih tehnologija u proizvodnji i distribuciji Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

oslovanje Nord Produkta započelo je 1991. godine osnivanjem tvrtke Birin koja se uglavnom bavila uvozom i veleprodajom opreme i dijelova za automobile. Nekoliko godina kasnije započinju s uvozom i distribucijom opreme za kupaonicu. Postupnim širenjem poslovanja u sanitarnom programu, 2006. godine odlučili su osnovati proizvodnu tvrtku Nord Produkt kojoj je 2010. pripojen Birin.

Danas tvrtka ima 80 zaposlenika, a samo u 2012. godini u njoj je posao našlo osam novih djelatnika. U tvornicu koja se nalazi u Divuši, pokraj Hrvatske Kostajnice, te na pogon i upravnu zgradu u Samoboru utrošeno je oko tri milijuna eura. Godišnji promet tvrtke kreće se oko 80 milijuna kuna. Dražen Skendrović, direktor Nord Produkta, ističe kako je danas osnovna djelatnost ove samoborske tvrtke proizvodnja opreme za kupaonice, poput akrilnih i tuš

kada, umivaonika, slavina, kupaoničkog namještaja te kuhinjskih elemenata, a odnedavno na tržištu je prisutna s asortimanom krovnih kutija za automobile. “Uz proizvodnu djelatnost, i dalje uvozimo i distribuiramo opremu za kupaonice te rezervne dijelove i ulja za automobile. Posebnost našeg poslovanja i konkurentnost na tržištu leži u korištenju najnovijih tehnologija u proizvodnji i distribuciji. Tako, primjerice, još od 2001. godine narudžbe zaprimamo putem in-

terneta, za što smo razvili vlastiti softver, dok robu isporučujemo u roku od 24 sata po cijeloj Hrvatskoj, a od prošle godine i u Sloveniji”, kaže. Partnerstvo umjesto konkurencije Veliki padovi u građevinskom sektoru i maloprodaji te općenito pad životnog standarda Nord Produkt nisu ostavili ravnodušnim. Međutim, nisu ga značajnije ni uzdrmali. “Razlog leži ponajprije u činjenici da smo tvrtka koja nema kredita i u

tvrtkom u Sloveniji i do ulaska u EU na tom ćemo tržištu već imati značajniju ulogu. Doći će i do smanjenja troškova poslovanja, čime ćemo biti cjenovno povoljniji kupcima u zemljama Europske unije, a lakše ćemo realizirati i plan širenja na austrijsko tržište. Ulazak u EU izvrsna je prilika kvalitet-

Nord Produkt nema kredita i u potpunosti se samostalno financira potpunosti se samostalno financiramo”, napominje Skendrović. A kako je tvrtka u segmentu kupaonica i kupaoničke opreme prisutna s velikom i raznolikom ponudom, priliku za daljnji rast najviše vidi u dijelu poslovanja koji se odnosi na kuhinje. Najveći pak problem poslovanju tvrtke predstavlja upravo smanjenje tržišta, pa tako i prodaje. “Vjerujem kako bi situacija bila bolja kada bi se građane potaknulo na potrošnju pružanjem stabilnije vizije budućnosti. U tome državne institucije i mediji imaju najveću ulogu. Naime, kad bi građani mogli ulagati bez straha, slika bi sigurno bila drugačija. Do toga će sigurno doći jer trenutačna situacija, u kojoj se potreba za štednjom ponajprije usmjerava na građane, a ne na državu i njene insti-

tucije, nema smisla”, smatra direktor Nord Produkta. Kada se Nord Produkt promatra prema širini proizvodnog programa, Skendrović kaže da nema izravne konkurencije. “Mnoge tvrtke uvoze, a neke proizvode u Hrvatskoj sličnu vrstu roba te s mnogima od njih imamo partnerske odnose. U svakom slučaju, o konkurenciji mogu reći sve najbolje jer ni s jednom tvrtkom nismo imali nikakvih neugodnosti, već naprotiv, samo pozitivna iskustva i suradnju”, ističe. Širenje na Austriju Od ulaska u Europsku uniju ponajprije očekuje pojednostavljenje poslovanja, koje za sobom povlači i veću poslovnu aktivnost. “Za to se intenzivno pripremamo zadnjih godinu dana s vlastitom

nim tvrtkama za otvaranje novih tržišta i širenje znanja kroz suradnju s tvrtkama iz drugih zemalja”, smatra on. Inače, Nord Produkt je izuzetno aktivna tvrtka na području implementacije novih rješenja i realizacije novih projekata. Tako se početkom ove godine planira instalacija novih strojeva kojima će se tehnološki otpad iz proizvodnje kupaoničkih i tuš kada, umivaonika i krovnih kutija, moći u potpunosti reciklirati, čime će proizvodi ove tvrtke biti ekološki najprihvatljiviji na tržištu. “U veljači ćemo predstaviti novi brend s proizvodima za kuhinje i kupaonice s mnogim iznenađenjima za kupce. Pripremamo još mnoge druge novitete”, zaključuje Skendrović.

Plaća u Zagrebu Prosječna neto plaća zaposlenih u Zagrebu za studeni prošle godine iznosila je 6699 kuna, što je 349 kuna više nego za listopad. Mjesečni nominalni porast

je 5,5 posto, ali je na godišnjoj razini plaća pala za 2,4 posto, prema podacima Gradskog ureda za strategijsko planiranje. Rast plaće za studeni na mjesečnoj je razini uobičajen, zbog isplate božićnica. Najviše su plaće u proizvodnji pića, 12.893 kune, a najniže u proizvodnji odjeće, 3182 kune. Badel izgubio spor Badel 1862 izgubio je sudski spor oko nekretnine u Nespešu, koju koristi od 1987. Županijski sud u Varaždinu nekretninu je vratio nasljednicima vlasnika kojemu su nekretnine konfiscirane 1949. Vrijednost nekretnine po poslovnim knjigama je 2,7 milijuna kuna, te će ova presuda negativno utjecati na poslovni rezultat Badela 1862 za 2012. godinu. Tehnika gradi trgovački centar Tehnika je sklopila ugovor o izgradnji trgovačkog centra u Zagrebu, bruto površine 12.576 četvornih metara. Ugovorena vrijednost radova je 6,6 milijuna eura bez PDV-a, a rok 2. rujna 2013. godine. Predstečajna nagodba za Konstruktor Nagodbeno vijeće Fine donijelo je rješenje o otvaranju predstečajne nagodbe nad splitskom tvrtkom Konstruktor inženjering. Vjerovnici su pozvani da u roku od 30 dana prijave svoje tražbine, a prvo ročište zakazano je za 13. ožujka. Konstruktor inženjering ima 1121 zaposlenika, dugovanja veća od 1,01 milijarde kuna, a gubitak je na kraju listopada 2012. iznosio više od 178,8 milijuna kuna.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3763, 4. veljače 2013.

( 2 godine

( oko 180 mil kn

Završen prekogranični program Jabuka.net2

Mislav Bezmalinović, predsjednik Uprave Sar

voćari učili o primjeni novih tehnologija

Uzgoj jabuka u promjenjivoj klimi Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

m rež avanjem, marketingom i standardizacijom kvalitete prema ekonomskom razvoju naziv je dvogodišnjeg projekta Jabuka.net2 koji je održavan u Slavoniji i Vojvodini, a u okviru IPA Prekograničnog programa suradnje između Hrvatske i Srbije.

Ostvaren je glavni cilj projekta, a to je povećanje konkurentnosti poljoprivrednog sektora Prema riječima znanstvenika i voćara koji su sudjelovali u projektu, ostvaren je glavni cilj, a to je povećanje konkurentnosti poljoprivrednog sektora kroz standardizaciju i rast kvalitete proizvodnje jabuka na području Osječko-baranjske županije. Projektom je ojačana i prekogranična i regionalna suradnja poslovnih, znanstvenih, istraživačkih i stručnih subjekata. Nositelji projekta su bile dvije ugledne znanstvene institucije - Poljoprivredni institut Osijek i Poljoprivredni fakultet Novi Sad, a glavni partneri Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje, Razvojna agencija Alma Mons i udruga Klaster Slavonska jabuka. Ukupna vrijednost projekta je 436.000 eura. Praktična iskustva “Iako je na početku projekta, prije dvije godine,

bilo skepse o tome koliko uopće možemo postići, danas smo prilično zadovoljni. Zašto? Zato jer smo u te dvije godine znatno digli tehnologiju uzgoja, povećani su voćarski kapaciteti i što je dugoročno važno - ojačali smo našu pregovaračku poziciju na tržištu”, istaknuo je Krunoslav Dugalić, predstojnik Odjela za voćarstvo Poljoprivrednog instituta Osijek. “Najveća potvrda da smo ovim projektom obavili dobar posao su sami voćari. Sve projektne aktivnosti, od brojnih teorijskih, stručnih i praktičnih radionica u voćnjacima, pa do studijskih putovanja gdje su se naši voćari osobno uvjerili u način rada najpoznatijih talijanskih voćara, sve je bilo usmjereno k voćarima i njihovom stjecanju novih znanja i iskustava koja mogu primijeniti u svojoj proizvodnji i uzgoju”, opisuje Dugalić. U sklopu projekta podignuto je nekoliko demonstracijskih voćnjaka, standardizirala se proizvodnja prema GLOBALG.A.P. sustavu kontrole sigurnosti i kvalitete, osnovan je klaster proizvodnje, prerade i

plasmana jabuka u Vojvodini, te potaknuto daljnje pozicioniranje proizvođača jabuka na tržištu putem promotivnih aktivnosti. Klima mijenja i tehnologiju “Kroz održane radionice uočili smo nedostatke u primjeni suvremenih tehnologija kod slavonskih i vojvođanskih voćara. Zato smo naglasak stavili upravo na to i mislim da je u ove dvije godine vidan veliki pomak kada je riječ o uvođenju novih tehnologija”, rekao je dr. Zoran Keserović s novosadskog Poljoprivrednog fakulteta. “Protekla godina je, najprije zbog velikog izmrzavanja a potom i zbog ekstremne suše, nažalost bila godina koja upravo ukazuje na značaj primjene novih tehnologija u uzgoju voća kako bi se smanjile posljedice takvih ekstremnih klimatskih pojava. Zato je jako važno da znanost prilagođava tehnologiju nastalim klimatskim promjenama i time olakša proizvodnju jabuka od izbora sortimenata do načina zaštite od grada, mraza i sličnih klimatskih pojava”, zaključio je Keserović.

Državni poticaji za tehnologiju “Provođenjem ovog projekta u Vojvodini smo uspjeli postići i odgovarajući pritisak na državne institucije tako da smo ih uvjerili u potrebu drugačijeg sustava poticaja voćarima”, kaže dr. Keserović. “Naime, umjesto dosadašnjeg poticaja samo za sadni materijal, sada se govori o poticaju za primjenu suvremenih tehnologija. Konkretno, pokrajina će izdvojiti 60 posto bespovratnih sredstava za sustave protugradne zaštite, dok će oko 40 posto ići kroz povoljno kreditiranje s počekom od dvije godine i kamatom oko dva posto”, dodaje on.

procijenjeni lanjski Sardinin promet

Novim pogon udvostručenj Kada tvornica odnosno poslovni kompleks bude dovršen, a plan povećanja proizvodnje, osigurat će se i nov asortiman, ali i pov Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Mislavom Bezmalinovićem, predsjednikom Uprave Sardine iz Postira, razgovarali smo o planovima tvrtke nakon dovršetka investicije i otvaranja jednog od najsuvremenijih pogona za preradu ribe i proizvodnju

Naš posljednji izvoz u Japan zahtijevao je 262 razne dozvole i potpisa ribljih prerađevina. Također smo razgovarali o stanju ribljeg fonda u Jadranu, kvotama za izlov tune te najnovijim odlukama ICCAT-a (Međunarodne komisije za očuvanje i zaštitu atlantske tune), kao i o problemima koje imaju tvrtke koje se bave marikulturom. Kakva je bila protekla godina za Sardinu? - Kad je riječ o poslovanju naše tvrtke, proteklu godinu mogu ocijeniti solidnom. Iako nam bilanca još nije gotova, procjenjujem da smo ostvarili promet od gotovo 180 milijuna kuna, a imat ćemo i solidnu dobit. Osim tekućeg posla, bili smo najviše usredotočeni na našu investiciju u novi pogon smješten u Gospodarskoj zoni Ratac. Riječ je o investiciji od 250 milijuna kuna, od

Dobra suradnja s HGK-om Vi ste na čelu Klastera Marikultura. Jeste li zadovoljni rezultatima rada tog klastera? - Zadovoljni smo rezultatima Klastera, ali i projektima koje radimo zajedno s Hrvatskom gospodarskom komorom. U zadnje vrijeme ostvarili smo i bolju suradnju s Hrvatskom obrtničkom komorom. Dosta se radi na suradnji s Upravom za ribarstvo i sa znanstvenom zajednicom kad je riječ o mriješćenju i zaštiti pojedinih vrsta ribe. čega 50 milijuna ulažemo iz svojeg tekućeg poslovanja. Osim toga, Sardina je iz vlastitog poslovanja izdvojila i oko 50 milijuna kuna za PDV, a ostatak, odnosno 153,6 milijuna kuna, su kreditna sredstva HBOR-a. Općina Postira je u infrastrukturu uložila oko 11 milijuna kuna. Inače, ta

se gospodarska zona prostire na 50.000 četvornih metara od kojih je 30.000 u vlasništvu Sardine. Kada tvornica, odnosno poslovni kompleks bude dovršen, Sardina će imati oko 12.000 četvornih metara korisnog, izgrađenog prostora pod krovom. Investiciju planiramo dovršiti polovinom lipnja.

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3763, 4. veljače 2013.

( 250 mil kn

teška investicija u novi pogon

( 660 t tune

izvezeno na japansko tržište u siječnju

rdine

nom do ja proizvodnje ira se da će to biti polovinom lipnja, Sardina će imati oko 12.000 četvornih metara korisnog prostora pod krovom. Osim ećati broj zaposlenih hodnu godinu nešto pala, a pao je i tečaj jena, tako da nismo finacijski prošli tako dobro kao godinu ranije, ali smo unatoč svemu, zahvaljujući nešto većoj količini koju smo izvezli, zadovoljni. Pri izvozu uvijek ima problema, ali nije teško izvoziti u Japan ako poštujete pravila igre. Vrlo je važno biti pedantan jer, primjera radi, naš posljednji izvoz zahtijevao je 262 razne dozvole i potpisa, unatoč tome što smo imali stalnog promatrača koji je odgovoran ICCAT-u. On od početka nadzire ulov, prehranu i plasman tune. Zanimljivo je da Sardina ima obvezu financirati tog promatrača.

Što ćete proizvoditi u novom pogonu? - Planiramo udvostručiti proizvodnju ribljih konzervi te osigurati novi asortiman. Proizvodit ćemo riblje paštete, imati program slane ribe, marinirani program, a osigurali smo i tehnologiju za program smrznute i očišćene ribe. U trenutku otvaranja pogona jedino ćemo mi u regiji smrzavati ribu na principu CO2, čime zadovoljavamo uvjete za ekološku proizvodnju, odnosno označavanje kao zelena tehnologija. Koliko trenutačno zapošljavate radnika te koli-

ko proizvodite određenih proizvoda? - Sardina trenutačno zapošljava oko 300 radnika. Proizvodi 20 milijuna konzervi, 500 tona bijele ribe iz uzgoja te 700 tona uzgojene tune. U svom vlasništvu ima ribarsku flotu od četiri broda koji love ribu te nekoliko brodova koji su zaposleni na hranidbi tune i druge ribe iz uzgoja. Nakon useljenja u novi pogon imat ćemo oko 400 zaposlenih. Koliko ste ove godine izvezli tune? - Na japansko tržište u siječnju izvezli smo oko 660 tona tune. Istina, cijena tune je u odnosu na pret-

Koje su novosti nakon posljednje skupštine ICCAT-a? - Novost je da se tuna oporavlja i da je to ICCAT prepoznao, tako da je ove godine, nakon osam uzastopnih godina smanjivanja, izlovna kvota povećana za četiri posto. Kako se fond tune oporavlja, može se očekivati da će se kvota povećavati i narednih godina. Mi smo ove godine dobili izlovnu kvotu od 152 tone. Donekle je paradoksalno da je kvota povećana, a istodobno je smanjen ribolovni napor brodova, tako da samo osam hrvatskih brodova može loviti tunu. Tako i jedan naš tunolovac neće moći sudjelovati u izlovu tune. Predviđamo da bi cijena tune mogla za neke dvije godine porasti.

Imali ste niz ponuda za preseljenje proizvodnje u neku od poslovnih zona u zaleđe Splita. Zašto ih niste prihvatili? - Jedan od razloga je svakako naše bračko podrijetlo, što nam nije beznačajno, a drugi, isto tako bitan razlog, je radna snaga. Mi u zaleđu Dalmacije ne bismo uspjeli pronaći toliki

Nakon osam godina smanjivanja, izlovna kvota tune povećana je za četiri posto broj osposobljenih radnika za rad s ribom. Istina je da nas troškovi transporta i veći troškovi poslovanja na otoku opterećuju, ali prevagnula su ova dva prva argumenta. Poslodavci na otoku su iz tog razloga dobivali i određene poticaje? - Da, dobivali smo poticaje, ali veliki dio njih neće više biti moguć nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju - a mi smo ipak izgradili novi pogon. Poslovnu filozofiju temeljimo na prepoznatljivoj kvaliteti svojih proizvoda. Doduše, u budućnosti računamo na neka sredstva iz europskih fondova. Konkretno, u postojećoj investiciji u novi pogon trebali bismo povući maksimalno 1,5 milijuna eura. No, bez obzira na poticajna sredstava i sredstva iz EU fondova, mi bismo io-

nako investirali u novi pogon. Kako ćete povećati proizvodnju i proširiti asortiman? Opterećuje li vas problem plasmana proizvoda? - Radimo na kreiranju novih brendova i na pripremi promotivne kampanje. Uložit ćemo dosta u marketing, a ne treba zanemariti ni naše dosadašnje odnose s partnerima. Primjerice, s Konzumom imamo izvrsnu suradnju. Kako se taj trgovački lanac razvijao, tako smo ga pratili i mi sa svojim proizvodima. Zastupljeni smo i u drugim trgovačkim lancima i izvozimo u niz zemalja. Isto tako, računamo i na razvoj turizma i produženje turističke sezone. Turistima ćemo moći ponuditi široku paletu proizvoda od svježe bijele ribe, očišćene bijele ribe, marinirane i filetirane ribe... Iduće godine trebali bismo započeti s uzgojem školjki. Uglavnom, imamo dosta razvojnih planova. Kakvi su vam planovi vezani uz plasman svježe ribe? - Uz dosadašnji uzgoj lubina i komarči, imamo u planu ponuditi petnaestak vrsta ribe uključujući i plavu ribu. Nudit ćemo ih u raznim oblicima, a puno nade polažemo u plasman potpuno očišćene ribe, čime bismo našim kupcima olakšali njeno pripremanje. Posredstvom Velproa i direktnom pro-

dajom ostvarili smo zapažene rezultate u plasmanu bijele ribe iz našeg uzgoja. Ako bi se uspjele realizirati neke inicijative da u Hrvatskoj bude barem jedna home port luka za kruzere, imali bismo tržište nadomak ruke. Danas svjedočimo da kruzeri dolaze u naše luke, ali mi nemamo prigodu plasirati svoje proizvode jer se oni opskrbljuju u Veneciji koja im je home port luka. S obzirom na relativno malu potrošnju ribe po glavi stanovnika u Hrvatskoj, jeste li optimisti? - Građani su sve svjesniji važnosti konzumiranja zdrave hrane i stoga smo uvjereni u budući porast potrošnje, pogotovo plave ribe. Za razliku od nekih drugih proizvodnih grana u Hrvatskoj, smatram da naše ribarstvo ima veliku prigodu na jedinstvenom europskom tržištu. Iz tog smo se razloga i odlučili na ovakvu investiciju. Što ćete napraviti sa starom tvornicom u Postirama? - Ta je lokacija prema prostornim planovima Općine Postira prenamijenjena u turističku zonu i mi se nadamo da ćemo pronaći investitora koji će izgraditi hotel s pripadajućim turističko-rekreativnim sadržajima. Riječ je o vrlo atraktivnoj lokaciji uz more površine 12.000 četvornih metara, a u susjedstvu je već izgrađen prekrasan hotel.

14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3763, 4. veljače 2013.

( i do 450.000 hl

20. obljetnica tvrtke Galko

U središtu Zagreba otvorena nova prodavaonica

Nova prodavaonica modne kuće Galko, jedne od vodećih hrvatskih tvornica u proizvodnji kožne galanterije, otvorena je proteklog tjedna u središtu Zagreba, u Bogovićevoj 4. Prodavaonicu je svečano otvorila potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore Vesna Trnokop Tanta, koja je tom prigodom istaknula kako je Galko svijetli primjer uspješne hrvatske tvrtke te kako bismo takvih primjera trebali imati još i više. Direktor i vlasnik Galka Božidar Ledinko rekao je kako ta tvrtka ove godine obilježava 20 godina postojanja, a otvorenje nove trgovine samo

je jedno u nizu događanja kojima će se obilježiti ta velika obljetnica. U Galkovom asortimanu nalazi se ženska i muška poslovna i modna kolekcija te kolekcija cipela, a posebnost je što je sve dizajnirano i proizvedeno u Hrvatskoj. Prije 20 godina Ledinko je osnovao obrt, a danas Galko godišnje na tržište plasira tri kolekcije: proljeće-ljeto, jesenzimu te kolekciju namijenjenu poslovnim ljudima. Kolekcije se obogaćuju novim trendovima te se istodobno kreiraju proizvodi koji naglašavaju osobnost kupaca. Već četvrtu godinu za redom Galko surađuje s modnim dizajnerom Ivanom Aldukom na kolekciji torbi Alduk by Galko. Do sada je modna kuća Galko dobila brojne nagrade poput Zlatne kune, nagradu za najuspješnijeg srednjeg poduzetnika te nagradu Red hrvatskog pletera. (S.P.)

Drugi regionalni festival čokolade

Čokoholičari na najslađem festivalu u Zagrebu Drugi regionalni festival čokolade Zagreb Chocofest, na kojem će svoje proizvode predstaviti tridesetak izlagača iz Zagreba i regije, održat će se od 9. do 14. veljače na Trgu bana Jelačića. U sklopu tog festivala predstavit će se mali hrvatski proizvođači čokolade i proizvoda od čokolade, među kojima i Nautilus iz Zaprešića, Vilma s Raba, Nadalina iz Splita te skupina malih proizvođača čokolade i pralina iz Samobora okupljena u udruzi Zlatni Samobor. Svoje će proizvode predstaviti i čokolaterija Lucifer iz Slovenije. U sklopu festivala održat će se i raznovrstan program te mnoge zabavne radionice pri

čemu se posebno izdvaja radionica sljubljivanja vina i čokolade. “Čokolatere i vinare povezuje ista ljubav i strast za ono što rade. Tajna sljubljivanja hrane, čokolade i dobrih vina je u ‘dobrom nosu’, zanosu i intuiciji kušača”, rekao je Damir Horvat, suvlasnik vinoteke i wine bara Dobra vina, koji će predstaviti svoju gastro ponudu prilagođenu tematici festivala. Održat će se i Dječji Chocofest te humanitarna prodaja velike torte od 15 metara čiji je prihod namijenjen udruzi Zamisli, a riječ je o udruzi koja organizira radionice kuhanja za mlade s raznim oblicima invalidnosti. (S.P.)

proizvodilo se u najboljim predratnim godinama

OSJEČKA PIVOVARA – TRI STOLJEĆA TRADICIJE

Žele raditi, a ne bav

Na hrvatskoj razini Osječka pivovara zauzima oko pet posto pivarskog tržišta, dok Restrukturiranjem tvrtke prema modelu korporativnoga upravljanja i proizvodnjom još veći udjel na tržištu i odmaći se od utega ispolitizirane prošlosti Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

akon niza godina ispolitiziranih pretvorbeno-transformacijskih nevolja, novi menadžment Osječke pivovare privodi kraju posao restrukturiranja tvrtke. Prema modelu korporativnoga upravljanja, odvajaju svoju glavnu djelatnost i s njom povezane djelatnosti od imovine matičnog društva. Osnovali su pet novih poduzeća s ograničenom odgovornošću u stopostotnom vlasništvu Osječke pivovare. Tvrtke kćeri preuzimaju proizvodnju, trgovinu i prijevoz, a matično društvo zadržava imovinu i upravljanje povezanim društvima. “Time stvaramo samostalne profitne centre, neovisne o drugim djelatnostima, kako se ne bi, kao do sada, međusobno poslovno i financijski preplitali i teretili”, objasnila je za Privredni vjesnik Zdenka Matok-Jurković, direktorica Osječke pivovare. “Osnovni cilj Osječke

pivovare je da radi i proizvodi, da zapošljava. Nažalost, imamo velik uteg kroz mnoge sudske sporove koji su nastali unatrag pet, šest i više godina zbog nesređenih odnosa između prijašnjih vlasnika i sindikalaca. Sadašnji menadžment u tome nije sudjelovao, ali nas to vuče nazad jer se stalno moramo dokazivati i plaćati tuđe greške i propuste. Umjesto toga, želimo se baviti proizvodnjom i stvaranjem kvalitetnog proizvoda koji tržište prepoznaje. Samo tako možemo opstati i ići naprijed. Utezi loše i politizirane prošlosti kao i politika po načelu ‘što gore - to bolje’ u konačnici apsolutno nikome ne donosi dobro”, kaže Zdenka Matok-Jurković. Impresivna prava zaposlenika Početkom ove godine u pet tvrtki kćeri i matičnom društvu bilo je stalno zaposleno 200 osoba. Nažalost, u procesu restrukturiranja ostala su 44 neraspoređena radnika. Iako su i njima, kao i

Fenomen crnog radlera Pomalo neočekivano velik uspjeh u drugoj polovini prošle godine osječki pivari ostvarili su s crnim radlerom s okusom limuna. Kažu kako je upravo taj proizvod dokaz da tržište zna cijeniti i prepoznati kvalitetu. Naime, jedini od hrvatskih pivovara imaju vlastitu sirupanu gdje proizvode voćni sirup. Na neki način je i to dio dobre tradicije jer je takva tehnologija svladana ranijih godina kada je Osječka pivovara u suradnji i prema standardima velikih kompanija poput Pepsija i Sinalca proizvodila te proizvode. “Stoga je sadašnji osječki crni radler mješavina našeg piva i našeg soka od limuna iz vlastite proizvodnje temeljene na svjetskim standardima kvalitete”, ponosno ističu u Osječkoj pivovari.

svim ostalim zaposlenicima ponuđeni novi ugovori o radu na neodređeno vrijeme uz zadržavanje svih dosadašnjih prava, ta skupina radnika nije željela prihvatiti prelazak u novoosnovane tvrtke. U vrijeme kada dnevno stotine radnika gubi posao bez mogućnosti izbora, teško je racionalno objasniti takvo ponašanje. To više što je popis prava koja ostvaruju zaposlenici ove osječke tvrtke i više nego impresivan. Uz redovitu prosječnu neto plaću od blizu 5000 kuna, svim zaposlenicima je zajamčena naknada za topli obrok, naknada za trošak prijevoza, božićnica i božićni dar za djecu, uskrsni dar, regres za godišnji odmor, naknada u slučaju smrti člana uže obite-

lji, potpora za rođenje djeteta, jubilarna nagrada za radni staž, stimulacije na plaću te povlaštene otpremnine pet puta veće od propisanih zakonom. Tako je radnicima koji nisu prihvatili prelazak u neku od novih tvrtki ponuđena otpremnina između 110.000 i 170.000 kuna. Spomenuta 44 radnika ništa od toga nisu prihvatila te su i dalje u radnom odnosu. Vode se kao neraspoređeni i oslobođeni su obveze dolaska na posao, a Pivovara im isplaćuje minimalnu plaću u iznosu od 3290 kuna bruto. No, kako kaže direktorica, poslovodstvo tvrtke više ne može dopustiti da takvo ponašanje ugrožava rad ostalih 200 zaposlenika i dovodi u pitanje poslovanje čitave tvrtke koja će najvjerojatnije poslovnu 2012. godinu zaključiti s pozitivnim predznakom. Tome u prilog govore službeni poda-

www.privredni.hr Broj 3763, 4. veljače 2013.

( 150.000-180.000 hl Traži se novi model sustava ISO Forum Croaticum

sadašnja godišnja realizacija

upravljanja

viti se prošlošću

su na području Slavonije i Baranje zastupljeni s oko 40 posto. m visokokvalitetnih proizvoda u Osječkoj pivovari žele ostvariti

Mnogi direktori i menadžeri uvode sustave kvalitete samo zato da bi ih imali kao formalnu referencu na natječajima, jer su certifikati kvalitete postali gotovo obvezni za dobivanje poslova. Pri tome se proces uvođenja kvalitete tretira kao trošak i nastoji ga se maksimalno ubrzati pa direktori nisu svjesni činjenice da standardi kvalitete omogućavaju stvaranje dodane vrijednosti, istaknuo je auditor sustava kvalitete Nenad Injac na predavanju ISO Forum Croaticum u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Eksplozivni razvoj sustava upravljanja ukazao je i na niz poteškoća vezanih s najčešćim modelima koji povezuju norme ISO 9001, ISO 14001 i OHSAS 18001. Pojava novih sustava vezanih uz specifičnosti svake poje-

VRIJEME CIJENA

€

KVALITETA

dine organizacije ovakav je model učinila upitnim, a time je stvoreno mnogo dodatnih problema. Nasuprot tome, Injac nudi sasvim drukčiji pristup i praktičnu realizaciju integriranih sustava upravljanja. Principi i organizacija njegovog modela temelje se na zahtjevima života i

rada svake organizacije, nudeći praktična rješenja koja uključuju i novi oblik dokumentacije. Primjena modernog pristupa integriranim sustavima upravljanja zahtijeva prije svega promjenu u glavama ljudi, ponajprije na vrhu organizacije, zaključuje Injac. (D.Ž.)

Otvaranje novih tržišta

Halal certifikat za Beljske sireve ci za prvih devet mjeseci prošle godine. Jedini recept – kvaliteta proizvoda Kako saznajemo od Gorana Gagule, rukovoditelja proizvodno-tehničkog sektora, instalirani kapacitet Osječke pivovare je respektabilnih 500.000 hektolitara, a u najboljim predratnim godinama godišnje se znalo realizirati između 400.000 i 450.000 hektolitara. “Već dugo smo, nažalost, daleko od tih brojki, a sadašnja godišnja realizacija je između stabilnih 150.000 i 180.000 hektolitara. S jedne je strane smanjeno ukupno tržište, a s druge strane je znatno povećan uvoz piva”, objašnjava Gagula dodajući kako na hrvatskoj razini Osječka pivovara zauzima oko pet posto pivarskog tržišta, dok su na području Slavonije i Baranje zastupljeni s oko 40

posto. Neznatne količine piva se izvoze u Mađarsku i Švedsku i to ne kao robna marka nego isključivo kao Osječko pivo, te im je to odlična referenca za buduće izvozne projekte. Veliki dio marketinških sredstava preusmjerili su u tehnologiju i razvoj novih proizvoda. Svoja ambiciozna nastojanja temelje i na najstarijoj hr-

Male količine piva izvoze se u Mađarsku i Švedsku i to ne kao robna marka nego isključivo kao Osječko pivo vatskoj pivarskoj tradiciji koja je u Osijeku utemeljena 1697. godine. “Dugoročno, potrošače ne možete potkupljivati. Jedini recept za uspjeh

i stabilnost proizvoda na tržištu je njegova kvaliteta. Mi nemamo financijske snage kao neke multinacionalne pivarske kompanije da potrošače dobivamo reklamom, nego se možemo osloniti jedino na kvalitetu našeg piva. Zbog utrke za superprofitom neki su posegnuli za nekakvim skraćenim i ubrzanim procesima proizvodnje piva koji nemaju veze s autohtonim načinom proizvodnje. Mi smo ponosni na svoju tradiciju i zato od toga ne odustajemo. Uz odličnu vodu koju crpimo iz naših arteških bunara sa 90 metara dubine, u proizvodnji koristimo vrhunski slad stabilne kvalitete, kao i ječam i hmelj, te ostale potrebne sirovine. Takvim pristupom u proizvodnji vjerujem da ćemo uskoro znatno podići iskorištenost svojih kapaciteta”, optimistički zaključuje Gagula.

Kompaniji Belje u siječnju je dodijeljen certifikat halal kvalitete za seriju ABC sireva, te za polutvrde sireve Baranjac, Gauda i Edamer kao i svježe sireve. Objašnjavajući ovu odluku, Aldin Dugonjić, rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete, istaknuo je potrebu sinkroniziranih aktivnosti svih gospodarskih subjekata kako bi se značajnije uključili u tokove ovog rastućeg tržišta u svijetu. Halal certifikat Belju je uručio Mirza ef. Delić, glavni imam osječko-vinkovački. “Belje je proteklih godina u cilju unapređenja kvalitete poslovanja implementiralo sustave ISO9001, ISO 14001, OHSAS 18001, HACCAP i GlobalGap, a uručenje Halal certifikata za Belje je važno radi otvaranja novih ali i učvršćivanja pozicija na našim postojećim tržištima”, na-

glasio je Davor Bošnjaković, član Uprave Belja. Halal kvaliteta predstavlja ukupnost karakteristika proizvoda ili usluga koje su u skladu s islamskim propisima i ispunjavaju atribute kvalitete te su kao takvi dopušteni potrošačima hrane islamske vjeroispovijesti, ali su jednako tako dobrodošli i u konzumaciji pripadnika svih ostalih vjerskih skupina.

“Tradicija proizvodnje ABC svježeg krem sira duža je od 30 godina i vezana je uz pažljivo birano domaće mlijeko s vla-

Halal kvaliteta znači ukupnost karakteristika proizvoda ili usluga u skladu s islamskim propisima stitih farmi Belja. Brojne nagrade i priznanja na domaćem i svjetskom tržištu kontinuirano potvrđuju kvalitetu cijele linije ABC svježih krem sireva, a potrošači ga smatraju uvjerljivo najboljim omjerom kvalitete i cijene”, objasnila je za Privredni vjesnik Ljiljana Vajda Mlinaček, izvršna direktorica sektora marketinga i turizma u Belju. (S.S.)

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3763, 4. veljače 2013.

( 118.000 m

( 542.000 m

prazni uredski prostori u Zagrebu

ukupna površina trgovačkih centara u Zagrebu

Tržište poslovnih nekretnina

Uredi i trgovački centri sve nedostaje skladišta

Kako bi privukli nove zakupce, vlasnici poslovnih zgrada sve češće nude razne pogodnosti, poput besplatnog opremanja u zakupa, počeka u plaćanju i fleksibilnijih ugovora Drago Živković zivkovic@privredni.hr

osljedice višegodišnje recesije na tržištu stambenih nekretnina uglavnom su poznate: tisuće neprodanih stanova i polagani pad cijena. O stanju na tržištu poslovnih nekretnina rjeđe se govori iako je i ono osjetilo žestinu krize, posebno kad je riječ o trgovačkim prostorima. S druge strane, manjak investicija doveo

Tržište maloprodajnih prostora gotovo je posve zamrlo, pa je u Zagrebu otvoren samo jedan novi trgovački centar je do usporenog razvoja tržišta logističkih prostora, unatoč svim prednostima koje Hrvatska zbog svog položaja ima. Stanje na tržištu komercijalnih nekretnina odnedavno redovito prati udruga Zagreb Research Forum, čiji su članovi hrvatske ispostave multinacionalnih nekretninskih kompanija CBRE, Colliers International, Jones Lang LaSalle i Spiller Farmer. Prema njihovim podacima, u 2012. godini ukupno je na tržište Zagreba, kao daleko najveće tržište poslovnih nekretnina u Hrvatskoj, došlo 70.113 četvornih metara novih uredskih prostora. Ta brojka uključuje Centar Bundek (15.000 kvadrata), Auto

Hrvatsku (19.840), Sky Office Tower 1 (17.000), Merkur Osiguranje (6830), Green Gold Tower (6021) te VIP Vrtni put (5421). Tržište je, međutim, apsorbiralo samo 39.000 kvadrata novih ureda što je, istina, za 2000 više nego u 2011. godini, ali ipak gotovo upola manje od izgrađenih prostora. Većina novih zakupa zapravo je rezultat preseljenja u prostore s nižom cijenom i kraćim rokom zakupa. Još uvijek se najviše traže mali (50100 četvornih metara) i srednje veliki uredski prostori (150-350 kvadrata), premda su u Colliersu uočili i porast interesa za velike prostore između 700 i 1500 kvadrata. Raste nepopunjenost U 2012. godini u Zagrebu je na tržištu bilo ukupno oko 785.000 četvornih metara uredskih prostora za najam, a još 300.000 kvadrata je u vlasništvu korisnika prostora, prema podacima Colliersa. Najbolji uredi A kategorije čine 56 posto ponude, B kategorija čini 20 posto, a B+ preostalih 24 posto uredskih prostora. U 2013. godini očekuje se dovršetak novih 100.645 m2 uredskih prostora, većinom A kategorije, što će ukupni uredski prostor u Zagrebu povećati na gotovo 890.000 kvadrata. Značajne poslovne građevine čiji se završetak očekuje ove godine su Sky Office Tower 2 (20.000 kvadrata), Poslovni centar Adris (10.791), Vrbani poslovna

zgrada (10.800) te Business Building One (12.725). U 2013. očekuju se pozitivni učinci ulaska u EU, kao i nastavak trenda odmicanja od investicija u uredski i maloprodajni prostor prema investicijama u hotelsko-ugostiteljski sektor. Stagnacija gospodarstva, uz istovremenu izgradnju novih poslovnih zgrada, dovela je, sasvim očekivano, do rasta stope nepopunjenosti na 15,5 posto, što znači da je u Zagrebu krajem 2012. zjapilo prazno 118.000 četvornih metara uredskog prostora, što je otprilike tri zgrade veličine Sky Officea. S obzirom na loše prognoze za ovu godinu, Zagreb Research Forum očekuje rast stope nepopunjenosti s do-

laskom novih poslovnih zgrada na tržište. Fleksibilniji ugovori Sve se to, naravno, odražava i na cijenu zakupa uredskih prostora. Iako najkvalitetniji uredski prostori A kategorije drže cijenu od 15 eura mjesečno po kvadratnom metru, oni lošiji gube bitku, pa se njihova cijena kreće između devet i 11 eura, s tendencijom pada. Kako bi privukli nove zakupce, vlasnici poslovnih zgrada sve češće nude razne pogodnosti, poput besplatnog opremanja ureda zakupcima većih prostora, popusta za prvu godinu zakupa, počeka u plaćanju i fleksibilnijih ugovora. Najveća pojedinačna transakcija na hrvatskom tr-

žištu poslovnih nekretnina u 2012. bilo je preuzimanje splitskog hotela Le Meridien Lav, koji je na ime dugova preuzela Hypo Alpe Adria banka. Vrijednost hotela procjenjuje se na između 70 i 90 milijuna eura. Druga značajnija transakcija dogodila se potkraj godine, kada je američki investicijski fond W.P. Carey potpisao s Agrokorom ugovor o kupnji i povratnom najmu osam hipermarketa i supermarketa za ukupno 34,6 milijuna eura. Godišnji prinosi na investicije u maloprodajne i uredske nekretnine vrte se između osam i 8,5 posto, a banke u financiranju novih projekata sudjeluju sa 60 do 70 posto, dok se od investitora traži udjel između 30 i 40 posto.

Tržište maloprodajnih prostora gotovo je posve zamrlo. U 2012. u Zagrebu je otvoren samo jedan novi trgovački centar, City Centar East, površine 50.000 četvornih metara, investicija austrijske Kaufmann grupe vrijedna 135 milijuna eura. Ukupna površina

Tek petina raspoloživih skladišta izgrađena je u zadnjih pet godina trgovačkih centara u Zagrebu tako je dostigla 542.000 četvornih metara. Najaktivniji zakupci na tržištu su H&M, Inditex Grupa, New Yorker, C&A i Sportina. Novi igrač na tržištu malo-

www.privredni.hr Broj 3763, 4. veljače 2013.

( 5 eura po m

Vedrana Likan, direktorica Colliers Internationala Hrvatska

cijena zakupa novih skladišta

e prazniji, Zaboravili smo se pobrinuti za investitore

ureda zakupcima većih prostora, popusta za prvu godinu Hrvatska - ulaganja u nekretnine 2006.-2012. 400

302,4

300

365,1

350 250

Mi u ovom trenutku, na žalost, ne možemo konkurirati Mađarskoj, Slovačkoj ili Poljskoj sa svojim investicijskim poticajima

73,8

50 0

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

154,9

100

94,6

151,8

150

177,5

200

2012.

Uredski prostor u Zagrebu 2012. 900.000 800.000 700.000

Postojeći Novoizgrađeni

600.000 500.000 400.000 300.000 200.000 100.000 0

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

Izvor: Colliers International, Croatia, Zagreb

prodaje robe široke potrošnje je B-Hyper, koji je svoju prvu trgovinu otvorio u varaždinskom centru Lumini, a najavljuje i širenje po drugim dijelovima Hrvatske. Točka zasićenja Cijena zakupa prostora u trgovačkim centrima u Zagrebu lagano pada, pa je do kraja 2012. smanjena na 10 eura po kvadratu u prosjeku. Ipak, lokali na najboljim mjestima plaćaju se i 25 eura po kvadratu, a u središtu grada i do 75 eura. U 2013. godini planirano je 14.000 kvadrata novih trgovačkih prostora, a glavnina će biti u jedinom planiranom novom trgovačkom centru Point u naselju Vrbani. Očekuje se i početak izgradnje

Ikeine robne kuće na istočnom ulazu u Zagreb, vrijedne oko 300 milijuna eura. Točka zasićenja u Zagrebu će, procjenjuje Colliers, time biti dostignuta, pa se dugoročno očekuje smanjenje cijena zakupa u trgovačkim centrima. Do 2014. planira se izgradnja i nekoliko manjih trgovačkih centara u drugim gradovima Hrvatske: Rijeci, Splitu, Poreču i Slavonskom Brodu. Na tržištu industrijskih nekretnina najznačajnija je investicija bio logistički park Immorent Jastrebarsko, čijim je završetkom prve faze šire područje Zagreba dobilo novih 13.000 četvornih metara skladišnog prostora. Ukupno je sada na tržištu oko 760.000 četvornih metara, od čega je 30 po-

sto u vlasništvu korisnika, a 50 posto je izgrađeno prije 1990. godine. Tek petina raspoloživih skladišta (142.000 kvadrata) izgrađena je u zadnjih pet godina. Potražnja još uvijek nadmašuje ponudu, a najveći generator potražnje je sektor maloprodaje. Stopa nepopunjenosti skladišnih prostora je na stabilnih 10 posto, od čega je oko 21.000 kvadrata skladišta A kategorije (Zagrebački logistički park i Immorent Jastrebarsko). Cijena zakupa je također stabilna na oko pet eura po kvadratu za nova skladišta, odnosno tri do 4,5 eura za starija skladišta. U 2013. za sada se ne najavljuju neki veći logistički i skladišni projekti, pa se očekuje da će cijena zakupa ostati na dostignutoj razini.

olliers International Hrvatska član je Zagreb Research Foruma, koji redovito objavljuje izvješća o stanju na tržištu poslovnih nekretnina. Direktorica Colliersa Vedrana Likan vjeruje da će nakon niza loših godina ovo ipak biti godina početka kakvog-takvog oporavka tržišta. Na tržištu uredskih prostora prošla je godina bila zanimljiva. Što očekujete u ovoj? - Najvažnije promjene tijekom 2012. bile su u cijenama najma i veličini uredskih prostora koje koriste pojedini najmoprimci. Sažimanje poslovanja zbog recesije dovelo je i do smanjivanja poslovnog prostora većine gospodarskih subjekata, pa je došlo do novih

Javna uprava je suodgovorna za razvoj biznisa, samo što neke zemlje puno bolje reagiraju na tu činjenicu pregovora o postojećim uredskim prostorima i novih uvjeta u zakupu uredskih prostora. U 2013. godinu ulazimo s optimizmom vezanim za ulazak Hrvatske u EU, jer očekujemo

rast sigurnosti i atraktivnosti našeg tržišta za strane poslovne subjekte, kao i za strane investitore. No, treba biti realan i uspoređivati se sa zemljama u okruženju koje su već prošle te procese. Istovremeno u 2013. na tržište dolaze i novi uredski kvadrati, koji će povećati količinu raspoloživog prostora, a time i nepopunjenost. Ono što se dogodilo u zadnjih godinu dana i što očekujemo da će se nastaviti jest povećavanje razlike u cijeni za prostore A kategorije i B kategorije. Na tržištu logističkih i skladišnih nekretnina puno se najavljivalo, ali malo ostvarilo. Zašto je tome tako? - Hrvatska sa svojim povoljnim geostrateškim položajem i vrlo dobrom infrastrukturom, posebno cestovnom, zaista ima velike logističke potencijale. Ali, nije to jedini preduvjet za investicijski ciklus u logistiku i industrijske nekretnine. Boljka nam je još uvijek vrlo visoka cijena zemljišta i izrazito visoki nameti za projekte logističke i skladišne namjene. Mi u ovom trenutku, na žalost, ne možemo konkurirati Mađarskoj, Slovačkoj ili Poljskoj sa svojim investicijskim poticajima, tako da, ako ne dođe do nekih većih

promjena, očekujem da će Hrvatska u odnosu na zemlje u okruženju i dalje biti manje ulagački atraktivna za logističke centre. Što to u praksi znači? Cijena kvadrata skladišnog prostora u Mađarskoj, Poljskoj ili Slovačkoj za zakupca koji uzima između 5000 i 10.000 kvadrata kreće se od dva do tri eura po kvadratu, a u Hrvatskoj od šest do sedam eura. Što bi država mogla učiniti da postanemo konkurentnije tržište poslovnih nekretnina? - Uloga države je izrazito značajna. Javna uprava je suodgovorna za razvoj biznisa, samo što neke zemlje i neke politike puno bolje reagiraju na tu činjenicu i bave se osmišljavanjem prilagođenih paketa i poticaja za svakog pojedinog investitora. Mi smo se zaboravili na taj način pobrinuti za investitore koji su nam već bili na vratima. Oni su u međuvremenu odlučili otići negdje drugdje, gdje su procesi, odluke i ponuđeni paketi poticaja kvalitetniji i čitav sustav je reaktivniji. Mi u 2013. i nadalje moramo privući neke nove investitore, možda potaknuti i neke druge industrije da promatraju Hrvatsku kao svoju sljedeću destinaciju. (D.Ž.)

18 aktualno

Privredni vjesnik Broj 3763, 4. veljače 2013.

U ovom broju donosimo prijedloge nagodbi za Vjesnik, Konstruktor inženjering i Dalekovod

Predstečajne nagodbe Predstečajna nagodba ključno je oružje u borbi Vlade protiv nelikvidnosti. Iako se o predstečajnoj nagodbi puno govori u javnosti i dokumenti su javno dostupni, njeni detalji uglavnom ostaju nepoznati. Stoga će Privredni vjesnik u sljedećim brojevima odvojiti prostor za konkretne primjere predstečajnih nagodbi, s naglaskom na većim tvrtkama

Vjesnik d.d.

Konstruktor inženjering d.d.

Dalekovod d.d.

Temeljni kapital:

106.168.300 kn

Temeljni kapital:

20.000.000 kn

Temeljni kapital:

286.726.000 kn

Broj zaposlenih:

360

Broj zaposlenih:

1121

Broj zaposlenih:

760

Prijedlog podnesen:

30. listopada 2012.

Prijedlog podnesen:

9. studenog 2012.

Prijedlog podnesen:

3. prosinca 2012.

Postupak otvoren:

24. siječnja 2013.

Postupak otvoren:

28. siječnja 2013.

Postupak otvoren:

20. prosinca 2012.

Ukupne obveze:

128.584.233,56 kn

Ukupne obveze:

1.012.709.315,31 kn

Ukupne obveze:

1.568.667.312 kn

Ukupna potraživanja: 17.342.144,98 kn

Ukupna potraživanja: 164.247.905,83 kn

Ukupna potraživanja: 200.600.000 kn

Manjak likvidnih sredstava:

98.260.217,97 kn

Manjak likvidnih sredstava:

652.131.000 kn

Manjak likvidnih sredstava:

160.700.000 kn

Račun dobiti i gubitka:

2011. (- 25.483.705 kn)

Račun dobiti i gubitka:

2011. (- 345.770.000 kn)

Račun dobiti i gubitka:

2011. (- 277.300.000 kn)

Vlasnička struktura prije nagodbe:

40,12% Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

Vlasnička struktura prije nagodbe:

50,23% Veho d.o.o.

2012. (- 63.878.659 kn)

24,49% Fond hrvatskih branitelja

1,7% Željko Žderić

13,41% ostali 32,46% Republika Hrvatska 24,86% Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje 15,18% Fond hrvatskih branitelja 8,66% AUDIO 8,84% ostali Ponuda vjerovnicima: Obveze prema Ministarstvu financija, državnim institucijama i javnim poduzećima pretvaraju se u temeljni kapital u iznosu od 65.135.049 kuna, pa temeljni kapital na dan 31. prosinca 2012. iznosi 171.302.800 kuna. Ostalim vjerovnicima predlaže se isplata 30 posto neosiguranih tražbina (7,2 milijuna od 24 milijuna kuna) u roku od četiri godine, što je minimum koji propisuje Zakon o predstečajnoj nagodbi. Tako bi u 2013. godini Vjesnik iskazao dodatni prihod od 17,7 milijuna kuna na ime otpisa dugova dobavljača, pa bi uz planirani rast prihoda od 34,7 posto na inozemnom tržištu, otpuštanje 107 radnika i smanjenje plaća za 15 posto, gubitak smanjio na 1,65 milijuna kuna. U četverogodišnjem razdoblju planiran je postupni rast dobiti, pa bi ona 2017. iznosila 4,1 milijun kuna.

11,48% Fodi d.o.o. 10,21% Fossa d.o.o.

21,98% Republika Hrvatska

Vlasnička struktura nakon nagodbe:

2012. (- 178.838.000 kn) do 31. listopada

26,39% ostali Vlasnička struktura nakon nagodbe:

36,77% Porezna uprava i državna poduzeća 62,95% Dobavljači 0,27% Postojeći dioničari

Ponuda vjerovnicima: Država, jedinice lokalne samouprave i državna poduzeća: konverzija 80 posto duga u temeljni kapital, ostatak duga otplata na osam godina, uz poček od jedne godine i otpis 100 posto kamata. Banke i ostale financijske institucije: konverzija 60 posto duga u temeljni kapital ili mezzanin aranžman, ostatak duga otplata na 12 godina, uz poček od dvije godine i otpis 100 posto kamata. Ostali dobavljači: konverzija 60 posto duga u temeljni kapital, ostatak duga otplata na osam godina, uz poček od jedne godine i otpis 100 posto kamata. • prodaja neposlovne imovine (Nama Remiza, Remont i Pogon Velika Gorica) u korist banaka u razdoblju od dvije godine, subordinacija duga u prosjeku od 60 posto, reprogram ostatka duga na 12 godina, uz dvije godine počeka • prolongiranje svih činidbenih garancija • otpis 50 posto avansnih garancija • priznavanje i naplata dodatnih zahtjeva prema Hrvatskim cestama, Hrvatskim autocestama i KBC-u Rebro • uz podršku države i banaka finalizacija pregovora oko priznavanja i naplate dodatnih zahtjeva prema investitoru u Kataru Nakon restrukturiranja dug bi se smanjio na iznos između 224 i 280 milijuna kuna.

2012. (- 373.900.000 kn) do 30. rujna

Ponuda vjerovnicima: Financijski leasing - otpis kamata, jednokratna isplata 30 posto glavnice. Banke s hipotekama - otpis kamata, konverzija 40 posto duga u mezzanin (hibrid duga i vlasničkog kapitala), ostatak duga dugoročno refinancirati, uz izdavanje novih garancija. Banke bez hipoteka - otpis kamata, konverzija 55 posto glavnice u u mezzanin, ostatak refinancirati u sindicirani dug. Garancije i sudužništva - prolongiranje svih garancija i otpuštanje sudužništva za Sky Office. Komercijalni zapisi - otpis kamata, konverzija 60 posto glavnice u mezzanin, konverzija ostatka duga u temeljni kapital. Dobavljači s potraživanjima iznad 500.000 kn - otpis kamata, konverzija 30 posto duga u kapital, isplata 20 posto duga, za ostatak reprogram na tri godine bez kamata uz poček od šest mjeseci, mogućnost prijevremenog otkupa uz diskont. Dobavljači s potraživanjima ispod 500.000 kn - otpis kamata, reprogram duga na tri godine bez kamata uz poček od šest mjeseci, mogućnost prijevremenog otkupa uz diskont. Država - otpis kamata, konverzija 30 posto duga u kapital, isplata 20 posto duga, za ostatak reprogram na tri godine.

www.privredni.hr Broj 3763, 4. veljače 2013.

( 10 koncentracija ( više od 300 koncentracija u 2011. AZTN ocijenio dopuštenim

odobrio EK u istom razdoblju

Forenzika prima

Strogo kontrolirani dogovori Sudionici kartela mogu se kazniti i kaznom do 10 posto od ukupnog prihoda. A ako je riječ o postupcima javne nabave, od 1. siječnja ove godine prema Kaznenom zakonu previđena je i kazna zatvora do 10 godina

uropska je komisija u studenome 2011. oštro kaznila Unilever i P&G za kartelizaciju na šest tržišta zbog dogovaranja cijene deterdženta. P&G kao proizvođač Ariela kažnjen je sa 211 milijuna, a Unilever sa 104 milijuna eura. Henkel, proizvođač Persila, pak, nije kažnjen s obzirom na to da je iz Henkela stigla dojava EK-u. Kartel LG-a, Philipsa, Samsunga Panasonica, Toshibe, MTPDa i Tehnicolora EK je kaznio sa 1,47 milijardi eura jer su ti proizvođači fiksirali cijene televizora s katodnim cijevima u dva kartela koji su trajali od kraja 90-ih godina. Prijavila ih je tajvanska tvrtka Chunghwa Picture Tubes koja je time izbjegla kaznu. Kartelizacija kriminalna djelatnost Iako se te kazne hrvatskom tržištu čine nezamislivima, naši poduzetnici moraju biti svjesni da će pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji poslovati na strogo kontroliranom tržištu, na kojem će temeljno načelo konkurentnosti biti kvaliteta i realna financijska protuvrijednost ponuđenih roba i usluga, ističe se, među ostalim u analizi Forenzike Prime o kartelima. Neovlašteno dogovaranje, dobivanje poslova uz namještanje cijena će se kontrolirati i žestoko kažnjavati. Kartelizacija odnosno uspostavljanje kartela, nezakonitih sporazuma između tvrtki o podjeli tržišta i fiksiranju cijena roba i usluga, je krimi-

nalna djelatnost koja za posljedicu ima smanjenje konkurentnosti i izbora za krajnje korisnike proizvoda i usluga. Poduzetnici odustaju od tržišnog natjecanja pa tako ne nude potrošačima inovacije i nove vrijednosti, a cijene proizvoda i usluga zbog nepostojanja konkurencije ostaju visoke. Karteli tako koriste isključivo njihovim članovima, prije svega onima koji su loši i nekonkurentni i koji uži-

Kartele je u Hrvatskoj moguće dokazati i retroaktivno vaju zaštitu, lišeni svake brige o zakonitostima tržišta. Srećom, kartelizacija je jaka onoliko koliko je jaka njena najslabija karika. U takvom lancu uvijek ima dovoljno sudionika koji će, nezadovoljni svojim beneficijama ili zbog nekih drugih razloga, prokazati svoje dotadašnje partnere kako bi imali bolju vlastitu poziciju pred zakonom. Također valja imati na umu da je kartele moguće dokazati i retroaktivno kazniti godinama nakon njihova počinjenja. Inače, karteli su prisutni u svim sektorima, ali su najčešći i najštetniji u slučaju srodnih proizvoda i usluga, pogotovo kad je riječ o srodnim proizvodima nužnim za svakodnevni život te na tržištima s malim brojem konkurenata. Premda se u Hrvatskoj dogovaranje o cijenama između konkurenata još uvijek ne smatra

Rezultati AZTN-a

Zabrana zloporabe vladajućeg položaja

• otvoreno je 419 predmeta iz područja tržišnog natjecanja i državnih potpora • riješeno je ukupno 390 predmeta, 294 iz područja tržišnog natjecanja, 96 iz područja državnih potpora • donesene su četiri odluke o odobrenju državnih potpora koje su se odnosile na programe restrukturiranja hrvatskih brodogradilišta, u kojima je odobren ukupan iznos od 16,370 milijardi kuna • u usporedbi sa 240 riješenih predmeta u 2009. i 323 riješena predmeta u 2010., u 2011. AZTN je riješio ukupno 390 predmeta iz svoje nadležnosti

Valja naglasiti da postojanje vladajućeg položaja na nekom tržištu nije zabranjeno, nego je zabranjena zloporaba tog položaja. Podsjetimo, u postupku protiv Adris Grupe, odnosno TDR-a, AZTN je 16. lipnja 2011. utvrdio kako je ta tvrtka zlorabila vladajući položaj na tržištu u razdoblju od 15. kolovoza 2004. do 31. prosinca 2010. Povreda pravila zaštite tržišnog natjecanja očitovala se u svojevrsnom prisiljavanju kupaca da namiruju svoje potrebe za cigaretama isključivo preko TDR-a, a kako bi ostvarili pravo na zabranjeni retroaktivni rabat, tzv. rabat vjernosti. Takva praksa dovela je u nepovoljan položaj kupce koji se u tom razdoblju nisu vezali isključivo za TDR.

neuobičajenim i nedopustivim, a u nizu djelatnosti ono je čak i zakonski uređeno (pa AZTN u takvim slučajevima nema ovlasti spriječiti dogovore), ono je ipak u svim drugim slučajevima zabranjeno i suprotno Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja. Pokajnici oslobođeni kazne Sudionici kartela mogu se kazniti i kaznom do 10 posto od ukupnog prihoda. A ako je riječ o postupcima javne nabave,

od 1. siječnja ove godine prema Kaznenom zakonu previđena je i kazna zatvora do 10 godina. Valja naglasiti da sudionici kartela mogu postati i pokajnici. Ako se pokajnik sam prijavi Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja i razotkrije kartel, može biti u potpunosti oslobođen kazne. Ostali sudionici, pak, koji se žele pokajati nakon njega, također mogu dobiti smanjenje kazne i do 50 posto. Deset zlatnih od-

govora u detekciji kartelskog udruživanja AZTN nudi kroz kampanju Ne kartelima. Riječ je edukativnoj kampanji koju je AZTN poduzeo kako bi se javnost osvijestila o problemu kartelizacije. Kroz 10 zlatnih odgovora, kako su ih nazvali u AZTN-u, pojašnjavaju što je kartel, kako nastaje i djeluje u praksi, koje su kazne za udruživanje tvrtki u kartel te kako AZTN djeluje u slučaju otkrivanja takve vrste udruživanja.

Sveprisutna recesija odrazila se na broj unaprijed prijavljenih koncentracija u Hrvatskoj, a koji je, za razliku od EU tržišta, u padu. Takav je trend pokazatelj smanjenih aktivnosti domaćih poduzetnika, ali i nesklonosti stranih kompanija da investiraju u Hrvatskoj. U 2011. AZTN je ocijenio dopuštenim 10 koncentracija, dok se ni jedna nije zabranila. EK je istodobno odobrio više od 300 koncentracija, a nedopuštenom je ocijenio samo jednu. (V.A.)

20 AKTUALNO

( oko 55 mil kn

Privredni vjesnik Broj 3763, 4. veljače 2013.

uloženo u bioplinsko postrojenje u Gradecu

( 29 dozvola

bilo potrebno ishoditi za gradnju tog postrojenja

Okoliš i biznis

Svaka investicija je strateška Najveći gospodarski potencijal za izlazak Hrvatske iz krize trenutačno su poslovi povezani sa zaštitom okoliša, pokazuje analiza ekoloških stavova i ponašanja građana u Nacionalnom indeksu sreće Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

sim autocesta, u zadnjih nekoliko godina nije realizirana nijedna velika investicija. Stoga je, ističe Darko Lorencin, pomoćnik ministra gospodarstva za investicije, izostao i gospodarski razvoj te, među ostalim, rast zapošljavanja. “Hrvatska nije bila na dobrom ulagačkom putu, posebice ako se uspoređuje s privatnim sektorom u nekim zemljama Europske unije”, kaže Lorencin dodavši kako se intenzivno radi na izmjenama i dopunama zakona čime se ulagačku klimu u Hrvatskoj nastoji učiniti blažom i privlačnom za investitore. Najveći pak gospodarski potencijal za izlazak Hrvatske iz krize trenutačno su poslovi povezani sa zaštitom okoliša, pokazuje analiza ekoloških stavova i ponašanja građana u Nacionalnom indeksu sreće, kao i iskustva gospodarstveni-

ka predstavljena na prošlotjednom okruglom stolu Kako zaštita okoliša može pomoći oporavku hrvatskog gospodarstva. Istraživanje, koje su organizirali Allianz i magazin Banka i koje je provedeno u Hrvatskoj tijekom listopada i studenog 2012. na uzorku od 508 osoba, otkriva kako najviše ispitanika smatra da je osiguranje zdravog i kvalitetnog okoliša zadaća svakog pojedinca. Tek potom je to zadatak države, a na treće mjesto prema odgovornosti za okoliš ispitanici su zajedno smjestili - tvrtke koje onečišćuju i udruge za zaštitu okoliša. Visoki penali Nadalje, analiza ukazuje na to kako mladi imaju neutralnije stavove po pitanju ekologije – više od starijih smatraju kako stanje okoliša nema nikakav utjecaj na njih osobno. Mirela Holy, saborska zastupnica i bivša ministrica zaštite okoliša,

smatra kako zbog ulaganja u ovaj sektor, a posebice u sustav gospodarenja otpadom, valja pojednostaviti administraciju. Složena procedura plodno je tlo za razvoj korupcije, tvrdi ona dodavši kako u administraciju treba uvesti kri-

infrastrukture, ukazavši na odgovornost državnih i lokalnih vlasti, naročito u sustavu gospodarenja otpadom. Mirela Holy upozorila je i na to da je zaštita okoliša veliki gospodarski potencijal. Međutim, boji se da Hrvatska nakon ula-

tvrtki predstavljaju poveći trošak. “Međutim, ako tvrtka bez tog ulaganja nema prolaz na tržištu, onda je to stvar njene konkurentnosti”, kaže ona istaknuvši kako se svako ulaganje u Hrvatsku trenutačno smatra strateškim.

naša je ekološka odgovornost bila izgraditi bioplinsko postrojenje u Gradecu, u što je uloženo oko 55 milijuna kuna. To je tek prvo u nizu bioplinskih postrojenja, dakle, bit će ih još”, napominje on. Također, Agrokor u Solani Pag na-

ska u Europsku uniju neće moći poštivati rokove na koje se obvezala, pa će stoga plaćati visoke penale. Mirjana Matešić, direktorica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR), naglašava kako politiku zaštite okoliša valja provoditi po principu mrkve i batine. Naime, ističe ona, treba pažljivo stvarati modele koji nagrađuju pojedince i tvrtke koje se ponašaju i posluju odgovorno i održivo. K tomu, napominje, činjenica je kako ulaganja u zaštitu okoliša svakoj

Dodala je kako iskustva gospodarstvenika potvrđuju da je gospodarenje okolišem veliki gospodarski potencijal. No, kaže, sustav gospodarenja otpadom u nas nije postavljen na tržišnim principima te je skup i neučinkovit pa opterećuje gospodarstvo.

mjerava mazut, kao pogonsko gorivo, postupno zamijeniti jeftinijom i ekološki prihvatljivijom biomasom, za što je već potpisan ugovor s Hrvatskim šumama. Najveći pak problem u ovim ulaganjima, ističe Galić, je birokracija - za bioplinsko postrojenje bilo je potrebno prikupiti 29 raznih dozvola. Ralf Blomberg, predsjednik Uprave Termoelektrane Plomin i predstavnik njemačke tvrtke RWE, istaknuo je kako zaštita okoliša može pomoći oporavku hrvatskog gospodarstva ponajprije kroz veća ulaganja u obnovljive izvore energije te je izrazio čuđenje što građani više ne koriste solarnu energiju. Toni Vidan iz Zelene akcije rekao je kako ekološke udruge nisu unaprijed protiv gospodarskog razvoja, ali da su građani i lokalne zajednice izgubili povjerenje u odgovorne institucije i tvrtke koje potiču razvoj. “Mi podržavamo svako ulaganje koje je korisno za društvo, a ne samo za pojedince”, zaključio je Vidan.

Politiku zaštite okoliša valja provoditi po principu mrkve i batine, kaže Mirjana Matešić terije upravljanja određenim projektima “jer se na taj način može vidjeti koji birokrat što i koliko radi”. Analizirajući rezultate istraživanja uočila je kako građani pokazuju visoku ekološku svijest, ali da je ne mogu realizirati zbog nepostojeće

Biomasa umjesto mazuta Jedna od kompanija u Hrvatskoj koja je prepoznala važnost ulaganja u odgovorno i održivo poslovanje je Agrokor. Mislav Galić, član Uprave Agrokora, ističe kako ovaj koncern, kojem su primarne djelatnosti proizvodnja i distribucija hrane i pića te maloprodaja, ima golemu socijalnu i ekološku odgovornost prema građanima Hrvatske. “Kako imamo 39 farmi s oko 350.000 svinja i 20.000 krava,

www.privredni.hr Broj 3763, 4. veljače 2013.

Pogled u svijet

Obrana i korupcija

Pošast panflacije dr. Uroš Dujšin

Nemamo fantomskih vojnika Kadrovska politika nam je relativno dobra jer nemamo fantomskih, nepostojećih vojnika i osoba koje prisvajaju njihove plaće, ističe analitičar Tabak Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

rema Antikorupcijskom indeksu obrambenog sektora, Hrvatska po riziku od korupcije u obrambenom sustavu spada u kategoriju C, koja označava umjereni rizik. Istraživanjem Transparency Internationala

Valja poraditi na smanjivanju rizika od korupcije u području javnih nabava Ujedinjenog Kraljevstva, koje je dovelo do te procjene, obuhvaćene su 82 zemlje na koje je u 2011. godini otpalo 94 posto svjetske vojne potrošnje u vrijednosti od 1,6 milijardi dolara. Zemlje su rangirane u šest skupina ovisno o stupnju rizika od korupcije, počevši od onih s vrlo niskim (A) do kritičnog rizika (F). Hrvatska je u grupi C zajedno s još 15 zemalja među kojima i 10 članica NATO-a. Od zemalja obuhvaćenih analizom samo Australija i Njemačka imaju vrlo mali rizik od korupcije, dok najveći rizik prijeti obrambenim sektorima u Alžiru, Angoli, Kamerunu, DR Kongu, Egiptu, Eritreji, Libiji, Siriji i Jemenu. Po procjeni Transparency Internationala, troškovi korupcije u

obrambenom sektoru na globalnoj razini iznose najmanje 20 milijardi dolara godišnje. Zanimljivo, upravo je toliki iznos skupina gospodarski najmoćnijih zemalja svijeta G8 namijenila 2009. za borbu protiv gladi u svijetu. Rizik po kategorijama Istraživanjem je analiziran pravni okvir i koliko je on operativan u smanjivanju pet potencijalnih rizika od korupcije u obrambenom sektoru - političkom, financijskom, kadrovskom, operativnom i u javnoj nabavi. Najmanji prostor za korupcije kod nas je zabilježen u političkom riziku gdje je utvrđena razina otpornosti na korupciju od 66 posto. Kod kadrovske korupcije otpornost sustava iznosi 63 posto. Rizik od pojavljivanja korupcije je manji od 50 posto još u sektoru financija, gdje je otpornost 53 posto. Najveći rizici su kod vojnih operacija i javne nabave: u prvom slučaju otpornost na korupciju je svega 45 posto, a u javnim nabavama još manja i iznosi svega 31 posto. “U ovim područjima smo pokazali najlošije rezultate. Tako, primjerice, ističem lošu pravnu regulativu kod offset programa, tj. projekta nabave oklopnih vozila. Točnije, puno je sivih zona u suradnji s podizvođačima koji su uključeni u offset i to valja ispraviti”, smatra Zorislav Antun Petrović,

član Upravnog odbora Transparency Internationala Hrvatska. Igor Tabak, vojni analitičar, ne čudi se što Hrvatska najbolje stoji po pitanju obrambene politike. “Donijeli smo strateške dokumente, ušli u NATO savez. Također, kadrovska obrambena politika nam je relativno dobra jer nemamo fantomskih, nepostojećih vojnika i osoba koje prisvajaju njihove plaće. Dakle, sustav plaćanja vojske prilično je jasan. A kako Hrvatska nema ročne vojske, tako nema ni mogućnosti potezanja veza zbog promjene mjesta služenja vojnog roka”, naglašava. Osvrćući se na loše rezultate u području javnih nabava, Tabak ističe kako je Ministarstvo obrane često bilo tehnički servis, dok su se odluke o tome što će se i kako nabavljati donosile na višim razinama. “Tu je bio ogroman prostor za razne igre. Stoga, veliki obrambeni poslovi kao što je nabava kamiona, oklopnih vozila, brodovlja ili zrakoplova, kojih je do sada bilo malo, ali kojih će vjerojatno biti više, moraju biti primjetno transparentniji”, kaže. Ipak, pohvalna je činjenica da Hrvatska spada među 30 posto zemalja koje imaju definirane alate protiv korupcije i kojima ne prijeti opasnost od urušavanja cijelog sustava zbog njegove prevelike izloženosti diskrecijskom odlučivanju i manjku transparentnosti.

bogatim zemljama cjenovna inflacija je i dalje relativno niska, iako središnje banke marljivo tiskaju novac. No zato su drugi oblici inflacije na djelu: tu panflaciju (da lijepa li neologizma!) treba prepoznati kao pošast kojom je postala. Uzmimo kao primjer inflaciju veličina, pri kojoj odjeća određene standardne veličine tijekom vremena stalno raste. Economistove procjene ukazuju na to da je danas prosječna veličina ženskih hlača u Velikoj Britaniji za četiri palca (oko 10 centimetara) šira u struku nego što je bila 1970-ih. Drugim riječima, današnja je veličina broj 14 u stvarnosti ono što se prije označavalo veličinom 18, a vjerojatno je da je veličina 10 zapravo veličina 14. Drgačije veličine, trend isti Američke su veličine drugačije, ali je trend uglavnom isti. Izgleda da modne kuće misle da će žene vjerojatno kupiti robu ako se uspješno mogu uvući u manju standardnu veličinu. No kada su tri od četiri odrasla Amerikanca predebela, a tri od pet Britanaca imaju previše kila, tada inflacija veličina smanjuje poticaj ženama da jedu manje. U međuvremenu je inflacija porcija hrane također otežala borbu protiv debljine. Pizze se sada prodaju kao obične, velike i vrlo velike. Starbucksove kave sada su Tall, Grande, Venti ili (ubrzo) Trenta. “Malo” je, izgleda, postalo zabranjena riječ. Panflacija iskrivljuje i turistički biznis. Hotel s pet zvjezdica nekada je predstavljao najviši standard luksuza, no sada se pojavljuju mjesta sa šest i sedam zvjezdica jer si hoteli dodjeljuju infla-

cionirane kategorije kao marketinški instrument. I sobe deluxe kategorije su devalvirane: mnogi hoteli više nemaju standardne sobe, nego umjesto toga nude deluxe, luxury i superior luxury ili čak grand superior luxury. Isto tako i aviokompanije više ne govore o ekonomskoj klasi. British Airways umjesto toga nudi World Traveller, Air France opet

Vrijeme je da svatko stegne remen i otpočne borbu protiv inflacionističke pošasti nudi Voyageur, no klasa Sardine bio bi primjereniji naziv. Neke druge vrste inflacije imaju ozbiljnije ekonomske učinke. Jedan primjer je inflacija ocjena, tj. tendencija da se usporedivim oblicima akademskog učinka tijekom vremena dodjeljuju sve viši stupnjevi. U Velikoj Britaniji je udio učenika najviše A kategorije u proteklih 25 godina porastao s devet na 27 posto, iako drugi testovi pokazuju da djeca nisu pametnija no što su bila. Jedna studija Sveučilišta u Durhamu pokazala je da je danas najviša ocjena A ekvivalentna lošoj ocjeni C iz

1980-ih. Na američkim sveučilištima sada gotovo 45 posto studenata dobiva najviše ocjene za razliku od 15 posto u 1960-ima. Inflacija kao kalodont Obdarenici se osjećaju bolje, no to je nepošteno prema najboljima, čije su ocjene devalvirane prema prosječnim studentima. I poslodavci iskrivljuju tržište rada napuhavanjem

naziva radnih mjesta, što je u posljednje vrijeme sve češće jer zvučniji naziv ispada jeftiniji od povećanja plaće. Tvrtke su prepune šefova i direktora, pa tako običan potrčko postaje “izvršnim direktorom”. Time tržište rada postaje netransparentno jer je teže procijeniti kategorije plaća. Inflacija svih vrsta devalvira sve ono što zarazi. Zamagljuje informacije i mijenja ponašanje nagore. Karl Otto Pöhl, nekadašnji predsjednik njemačke Bundesbanke, usporedio je inflaciju s pastom za zube: lako ju je istisnuti, a gotovo nemoguće vratiti natrag. Uobičajeni lijek, fiskalno stezanje remena, u slučaju panflacije neće djelovati. Žene se nikada neće uvući u svoje stare haljine ako ne odbace inflaciju veličina. Umjesto toga, vrijeme je da svatko (doslovno) stegne remen i otpočne borbu protiv inflacionističke pošasti.

22 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Povećan promet na Sarajevskoj burzi Na Sarajevskoj burzi lani je ostvaren promet od 373,5 milijuna konvertibilnih maraka (KM) što je za 53 posto više nego u 2011. godini. U prometovanju s vrijednosnim papirima na tržištu BiH SASE je sudjelovao sa 60, a Banjalučka burza sa 40 posto. U sklopu 11.643 transakcije prometovano je 35,8 milijuna vrijednosnih papira i uspješno je okončano 11 primarnih emisija u ukupnom iznosu od 250,6 milijuna KM. Rudnik Ljubija na prodaju Vlada RS-a je prema riječima ministra industrije, energetike i rudarstva Željka Kovačevića dobila nekoliko ponuda za kupnju Rudnika željezne rude Ljubija kod Prijedora, ali odluka o prodaji još nije donesena. U vlasničkoj strukturi srpski entitet je 70-postotni vlasnik tog rudnika, fondovi imaju 20 posto, a mali dioničari 10 posto dionica. Vodeća u svijetu tvrtka za proizvod-

( 7 mil t CO godišnje

2 apsorbira Hutovo blato (tržišna vrijednost: oko 200 mil Eur)

Sa skupa u Banjoj Luci stručnjaci upozoravaju: ili HE Dubrovnik-2 ili Hutovo i delta Neretve

Zar umjesto raja stvarno želite slanu pustinju? Stručnjaci za zaštitu prirode upozoravaju da bi izgradnja HE Dubrovnik-2 od 152 megavata, dogovorena između Elektroprivrede RS-a i HEP-a, mogla ugroziti regiju donjeg toka Neretve u Hercegovini i deltu Neretve u Hrvatskoj te zemljište pretvoriti u slanu pustinju Zdravko Latal latal@privredni.hr

nju čelika i u rudarstvu ArcelorMittal koja je od 2004. godine vlasnik Rudnika Omarska, jednog od prijedorskih rudnika željezne rude iz predratnog sustava, ponudila je da od vlade RS-a kupi njeno vlasništvo u Rudniku Ljubija. Potrošačka košarica 1854 KM Potrošačka košarica u srpskom entitetu lanjskoga je prosinca, prema podacima Saveza sindikata RSa, iznosila 1854 KM, dok je prosječna plaća bila 818 KM. Najviše novca obitelji su u prosincu izdvajale za kupnju prehrambenih artikala - 695,15 KM, dok se za režijske troškove trošilo 560,30 KM. Najmanje novca odlazilo je za obrazovanje i kulturu (80,25 KM) te za higijenu i zdravstvo (76 KM). Najniže prosječne plaće od 544 KM imali su zaposleni u ugostiteljstvu.

Privredni vjesnik Broj 3763, 4. veljače 2013.

organizaciji World Wildlife Funda (WWF), svjetske nevladine organizacije za zaštitu prirode, krajem prošle godine održan je u Banjoj Luci simpozij eksperata iz Makedonije, Kosova, Albanije, Crne Gore, Srbije, BiH, Hrvatske i Slovenije posvećen zaštiti 75 parkova Dinarskog luka. Nešto kasnije WWF je pokrenuo kampanju za očuvanje parka prirode Hutovo blato. Javnost je upozorena da su sve izraženiji negativni utjecaji čovjeka na ekosustav Hutovog blata, što se ogleda u promjeni prirodnog vodnog režima zbog nepostojanja adekvatne zaštite močvara i jezera. Hutovo je zbog svojih prirodnih vrijednosti i velikog bogatstva životinjskog i biljnog svijeta uvršteno u registar močvarnih staništa međunarodne važnosti po metodologiji Ramsarske konvencije. Ovaj lokalitet je, kako tvrdi WWF, srce života donjeg toka Neretve i delte Neretve, bez obzira na državne ili općin-

ske granice, jer obiluje sa 44 vrste riba od kojih devet endemskih, i stanište je više od 250 vrsta ptica. Međunarodna asocijacija WWF na temelju istraživanja ustvrdila je da jezera konstantno presušuju, a močvarna staništa zarastaju, zbog čega se već godinama smanjuje životinjski svijet u Hutovu. Zapravo, ovom prirodnom raritetu prijeti nestanak u narednih 30 godina ukoliko društvena zajednica kvalitetno ne promijeni odnos prema ovom prirodnom bogatstvu. Močvara čuva od efekta staklenika Uz sve rečeno, WWF je naglasio da je Hutovo blato iznimno važno za skladištenje ugljika, dakle i smanjenje utjecaja na klimatske promjene, a po jednoj gruboj procjeni ovaj park prirode sprečava ispuštanje sedam milijuna tona CO2 godišnje, što ima tržišnu vrijednost od oko 200 milijuna eura. Za sastanak WWF-a u Banjoj Luci čini se da nisu čule vlasti u srpskom entitetu i menadžment Elektroprivrede RS-a, ali ni

vlast u Hrvatskoj i menadžment HEP-a, jer bi u suprotnom razmišljali hoće li revidirati potpisani dogovor o zajedničkoj izgradnji HE Dubrovnik-2, investiciji vrijednoj 170 milijuna eura koja bi prema tvrdnjama brojnih stručnjaka - izrazito plod-

ra, upućena državnim i entitetskim vlastima. Gradnja HE Dubrovnik-2, kao i gradnja HE Nevesinje, te planirano probijanje tunela dugog približno 16 kilometara kojim će se reducirati oko dvije milijarde kubika vode godišnje iz sliva Neretve, uzrokovat

Da je izgradnja HE Dubrovnik-2 pogubna, znalo se još 1960-ih: tad se od tog projekta odustalo kako ne bi došlo do prirodne katastrofe no zemljište donjeg toka Neretve pretvorila u slanu pustinju. Neretvanska Kalifornija s dvjema žetvama i brojnim planovima daljnjeg razvoja poljoprivredne proizvodnje i ribarstva, zasnovanim upravo na bogatstvu voda i pogodnim klimatskim uvjetima, bila bi ugrožena i uništena zbog jedne hidrocentrale od 152 megavata. Mediji u Sarajevu u više su navrata prenosili upozorenja stručnjaka, ali i političa-

će smanjenje vodoopskrbe u donjem toku Neretve i prodor slane morske vode duboko u korito rijeke, što će se negativno odraziti na plodnost zemljišta. Hitno spriječiti štetu Stjepan Krešić, zastupnik Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, zatražio je hitno reagiranje Vijeća ministara BiH kako bi se spriječile radnje koje će nanijeti velike štete stanovništvu u donjem toku

Neretve u Hercegovini i Hrvatskoj. Kako će pet kilometara tunela biti na teritoriju Općine Ravno, Vijeće ministara nadležno je odobriti ili osporiti te radove. Da je izgradnja HE Dubrovnik-2 bila pogubna, znalo se još šezdesetih godina prošlog stoljeća, kaže Krešić, kada se od tog projekta odustalo kako ne bi došlo do prirodne katastrofe u donjem toku Neretve, u južnoj Hercegovini i Hrvatskoj. Umjesto HE Dubrovnik-2, kao kompromisno rješenje 1971. godine prihvaćena je izgradnja HE Čapljina i HE Trebinje, čime je osigurano da se uspostavljanjem kružnog sistema kolanja vode s područja gornjih horizonata rijeke Trebišnjice kroz Popovo polje djelomice vrate u korito Neretve. Istini za volju, investitori tvrde da njihove studije negiraju optužbe o ugroženosti prirodnih vrijednosti donjeg toka Neretve, Hutova blata i delte Neretve, ali bi sumnje i tvrdnje morale biti javno suprotstavljene, a svaka i najmanja neizvjesnost otklonjena.

www.privredni.hr Broj 3763, 4. veljače 2013.

( 4 mlrd €

( 1 mlrd €

potrebne za sanaciju banaka

*vijesti

cijena saniranih banaka

SLOVENSKA KRIZA

Gospodarstvo u jarmu političke blokade Slovenija gotovo da je prokockala cijelu prošlu godinu dvojeći o tome u kakav papir zamotati dokapitalizaciju dviju vodećih domaćih banaka, a da se ne isprovocira kontrolne mehanizme EU-a Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

retjeranu slovensku samodopadnost, posebno iskazanu u izreci Janeza Janše još za vrijeme prvog mandata (Slovenija postaje svjetionikom Europe!) ovih dana pokušao je hladiti Branko Žibret, stručnjak s međunarodnim iskustvom koji, kao partner znane savjetodavne tvrtke A.T. Kearney, vodi i usmjerava njenu djelatnost u Jugoistočnoj Europi. Na pitanje kako u inozemstvu gledaju na događaje u Sloveniji, Ži-

Strane banke zavrću slavine, a domaće ližu rane starih promašaja bret je bez oklijevanja rekao da Slovenija zanima Europu i svijet samo kao potencijalna točka nestabilnosti. “Baš njih briga za opći razvoj i blagostanje u Sloveniji. Znaju da se ne znamo dogovoriti o vlastitom razvojnom konceptu te da ne znamo što želimo i kamo idemo”, odbrusio je Žibret. Hitni poslovi na čekanju Slovensko gospodarstvo ima razloga biti zabrinuto zbog najnovije političke blokade. Nagrnulo je mnogo hitnih poslova, a blokada ih usporava. Članice eurozone su neobično brzo reagirale na krizu u bankarstvu. Sloveni-

ja gotovo da je prokockala cijelu prošlu godinu dvojeći o tome u kakav papir zamotati dokapitalizaciju dviju vodećih domaćih banaka, a da se ne isprovocira kontrolne mehanizme EU-a na pokazivanje žutog kartona zbog nedopuštene državne pomoći. Domaće banke čekaju da se tek aktivira mehanizme čišćenja kontaminiranih potraživanja, a banke u stranom vlasništvu još na početku krize prilagodile su se novim okolnostima tako što su znatno zavrnule kreditne slavine. Opseg kreditiranja smanjile su SKB za trećinu, UniCredit za polovinu, a Hypo čak za dvije trećine. Austrijska središnja banka nedavno je ediktom odredila poslovnicama u inozemstvu da se u lokalnom kreditiranju imaju strogo držati količnika LTD (Loar to Deposit rate) – 110! U suštini to znači da mogu kreditirati onoliko koliko na lokalnom tržištu prikupe depozita. Gospodarstvu treba svježi novac. A njega nema. Strane banke zavrću slavine, a domaće ližu rane starih promašaja. Na tom delikatnom razvojnom raskršću politika se upustila u “blokadu prometa”. Tko će, kada i kako raspetljati nemale dvojbe o tome tko bi trebao upravljati lošim potraživanjima nakon što se zamijene za obveznice s državnim jamstvom i prenesu na tzv. lošu banku. U javnosti se tek rasplamsavaju polemike o

smislu sanacije – treba li u banke ulupati četiri milijarde eura, a onda ih prodati za milijardu eura, jer sve računice pokazuju da i sanirane slovenske banke ne vrijede mnogo više od tog iznosa. Branko Žibret oštro se usprotivio vladi koja ustrajava na tome da se upravljanje lošim potraživanjima prenese na središnju državnu administraciju. “To je opasno i pogubno rješenje”, rekao je Žibret, dokazujući da banke imaju uhodane službe za upravljanje lošim potraživanjima, a da državnoj administraciji treba najmanje godinu dana da uđe u sve pojedinosti spornih plasmana.

Cinizam Janeza Janše Neću dati ostavku - rekao je i ponovio Janez Janša, predsjednik slovenske vlade kojoj se parlamentarna većina počela krhati povratkom predsjednika Državnog zbora Gregora Viranta u zastupničke klupe te demisijom dvaju ministara iz redova DL-a. Janša ne daje ostavku, ali daje savjete oporbi kako da ga smijeni. “Izvolite me smijeniti izglasavanjem konstruktivnog nepovjerenja”, kaže on. Takvo rješenje je moguće, ali i validno samo s istodobnom ponudom kandidata za popunu mjesta premijera. Janša dobro zna da se slovenske stranke ne mogu dogovoriti ni o čemu, najmanje o kandidatu za premijera. U svakom slučaju Janša nastavlja prkositi slovenskoj javnosti, posebice onom dijelu koji permanentno prosvjeduje na ulicama i trgovima protiv odnarođenih političkih elita i posebno protiv cinizma prvog ministra. Janša koji Antikorupcijskoj komisiji nije mogao ili nije htio objasniti 210.000 eura “viška imovine” usporedive s registriranim, legalnim prihodima, otišao je provjeriti osobno poštenje u vlastitu stranku. “Jesam li lopov”, Janša nije pitao javnost, one koje je možda pokrao. Pitao je plenum vlastite stranke, dakle, ljude koji su se u stranačkom rasteru SDS-a našli njegovom voljom.

Sumnjičava javnost Javnost je postala sumnjičava prema centralizaciji sanacijske operacije, posebno nakon što je od Marka Goloba, bivšeg člana uprave AUKN-a, krovne institucije za upravljanje državnim kapitalskim investicijama, saznala da je vlada prošle godine dvaput odbila zahtjev za provedbu posebne revizije poslovanja u NLB-u. Zašto vlada nije pristala na izvanrednu reviziju? Golob je uvjeren da se eskiviralo reviziju samo stoga što bi se u nalazima revizije moglo zakoprcati i poneko važno ime iz vladajuće koalicije. Gospodarstvu gori pod petama, a vlada zbog političke krize ne stigne raspetljavati važne pojedinosti povezane s čišćenjem bilanci banaka.

Gubitak Mercatora 100 milijuna eura Uprava Mercatora iznenadila je javnost objavom da je vodeći slovenski trgovac završio prošlu godinu s čak 100 milijuna eura gubitka. Na otpise grijeha iz prošlosti otišlo je 75 milijuna eura, a 25 milijuna izgubilo se u tekućem poslovanju, uglavnom zbog pada prometa. Gubitak dvostruko veći od očekivanog odmah je oborio vrijednost Mercatorove dionice te dodatno zakomplicirao planove povezane s prodajom cijele tvrtke. Elan mora vratiti 10 milijuna eura Slovenija nije uspjela u žalbenom postupku dokazati da je dokapitalizacija Elana 2008. godine izvedena prema pravilima EU-a. Europski nadzornici ustraju na ocjeni da je to bila nedopuštena državna pomoć. Riječ je o 10 milijuna eura nedopuštene pomoći koja će se prebiti sa 15 milijuna eura koliko za Elan daje jedan britanski fond. Trenutačni vlasnici i mali dioničari dobit će od britanskog kupca samo pet milijuna eura. S preostalih 10 milijuna eura saldirat će se nedopuštena državna sanacija od prije pet godina. Politička kriza koči sanaciju Cimosa Sanacija Cimosa, koji u 30 poduzeća zapošljava 7000 radnika i među većim je slovenskim izvoznicima, zapela je u mreži političke krize. Banke su pristale reprogramirati Cimosu 280 milijuna eura kredita, ali pod uvjetom da vlada do kraja siječnja pomogne liferantu automobilskih dijelova sa 20 milijuna eura dokapitalizacije. Zbog nastale krize vlada neće ispuniti preuzetu obvezu u dogovorenom roku, pa su banke odlučile pričekati na državnu pomoć do kraja ožujka.

24 STIL

Privredni vjesnik Broj 3763, 4. veljače 2013.

( 83 hostela sa 7209 kreveta

*vijesti Uređenje luke nautičkog turizma Izgradnja luke nautičkog turizma počet će za godinu dana na prostoru bivše Tvornice elektroda i ferolegura (TEF) u Šibeniku. Marina će se nalaziti na 33.000 četvornih metara morskog prostora te na 12.000 četvornih metara površine na kopnu. Idejno rješenje projekta izradila je šibenska tvrtka ARX. Luka nautičkog turizma imat će 152 veza, parkiralište sa 32 garažna i 15 vanjskih parkirnih mjesta, polivalentnu dvoranu te trgovačko-ugostiteljske objekte. Projekt je vrijedan oko 9,3 milijuna eura. Međunarodni kulinarski festival U organizaciji Saveza kuhara mediteranskih i europskih regija od 20. do 24. ožujka u Supetru na otoku Braču održava se međunarodni kulinarski festival Biser mora. Na toj manifestaciji sudjeluju profesionalni kuhari, kuhari amateri, novinari, turistički djelatnici, vlasnici i predstavnici raznih hotela, restorana, gradova i općina iz više od 20 zemalja europskih i mediteranskih regija. Biser mora održava se kao najava turističke sezone. Pust va Kastve Vrijeme od blagdana sv. Antona (tzv. Antonje) do Pepelnice ili Čiste srijede vrijeme je maškara koje se održavaju i u Kastvu. U tom gradu poklade ili pust počinju upravo na Antonju 17. siječnja, a tijekom karnevala priređuju se plesovi pod maskama, Balinjera spust (natjecanje u kreiranju originalnoga prijevoznoga sredstva na kotačićima, balinjerama), dočekuju se zvončari... Tradicionalni krivac za sve prošlogodišnje nevolje, Pust, spaljuje se na Pepelnicu, a obrazloženje za njegove presude u Kastvu se naziva “pusna napoved”.

trenutačno u Hrvatskoj (podaci s kraja 2012.)

60 godina Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza

Sigurna, povoljna i uzbudljiva putovanja

HFHS planira obnovu i izgradnju hostela u Osijeku i Plitvicama čije će idejne projekte aplicirati i na strukturne fondove Europske unije. Otvorenja ta dva hostela očekuju se 2015. i 2016. godine Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

rvatski ferijalni i hostelski savez (HFHS) u čijem se sastavu nalazi vlastitih sedam i još pet omladinskih hostela u franšizi, ove godine slavi svoju 60. obljetnicu. Uoči prošlotjednog svečanog obilježavanja te godišnjice

U omladinskom turizmu svake se godine bilježi rast dolazaka i noćenja od osam do 11 posto Marijan Polašek, predsjednik HFHS-a, je istaknuo kako prvi ferijalni hostel izgrađen u Dubrovniku još uvijek funkcionira kao omladinski hostel, a nalazi se u zaštićenom objektu nulte kategorije. Taj je objekt bio proglašen najboljim hostelom na Mediteranu. U Zadru

se također nalazi hostel iz sastava HFHS-a, velikog smještajnog kapaciteta te prilagođenih sadržaja za odgoj i obrazovanje mladih. Kako bi se kvaliteta smještaja podignula na još višu razinu, u obnovu preostalih hostelskih objekata iz sastava tog saveza dosad je uloženo 25 milijuna kuna, od čega su devet milijuna kuna bila kreditna sredstva, rekao je Polašek. Primjera radi, u obnovu hostela u Rijeci uloženo je 2,8 milijuna kuna, pri čemu je Grad Rijeka sudjelovao sa 400.000 kuna. HFHS je dobio koncesiju na 33 godine na korištenje tog hostela. Polašek je dodao kako HFHS planira obnoviti hostel u Osijeku koji je također smješten u zaštićenom objektu nulte kategorije u Staroj tvrđi u Osijeku. Taj bi se hostel trebao otvoriti potkraj 2014. ili početkom 2015. godine. U planu je i izgradnja hostela na Plitvicama sa 300 kreveta, sedam polivalentnih dvo-

rana, igralištima, sportskom dvoranom i bazenom. Predviđa se kako će taj hostel biti gotov 2016. godine. Projekti za obnovu i izgradnju hostela u Osijeku i Plitvicama aplicirat će i za dobivanje sredstava iz strukturnih fondova Europske unije. Nezaobilazan koridor na proputovanju mladih kroz Europu Govoreći o omladinskom turizmu kao najpropulzivnijem obliku turizma u proteklih 10 godina u Hrvatskoj, direktor HFHS-a Tihomir Plejić je rekao kako se svake godine u tom segmentu bilježi rast turističkih dolazaka i noćenja od osam do 11 posto. U protekle tri godine izgrađeni su i novi hosteli, ali to su uglavnom privatni hosteli čijim je vlasnicima na prvom mjestu profit, a tek potom osnovna namjena takvih objekata, naglasio je Plejić. Pritom je napomenuo kako je 2001. godine u Hrvatskoj bilo

14 hostela sa 2642 kreveta i ostvarenih 216.000 noćenja, a zaključno sa studenim prošle godine taj se broj povećao na 83 hostela sa 7209 kreveta i 486.000 ostvarenih noćenja. “Hosteli su postali hit u hrvatskom turizmu. Uz relativno mala ulaganja veliki broj fizičkih i pravnih osoba u proteklim je godinama prenamijenio svoje objekte u hostele, te u tome pronašao novi način zarade. No, bez obzira na to, još uvijek nemamo dovoljno hostela”, istaknuo je Plejić. Dodao je kako sedam hostela iz sastava HFHS-a godišnje ugosti oko 60.000 mladih koji u njima bilježe oko 100.000 noćenja. Francuzi najčešći gosti Oko 83 posto ukupnih dolazaka u hrvatske hostele ostvaruju mladi iz 50 zemalja, a na prvom mjestu su Francuzi, potom slijede Britanci i Nijemci. Plejić je naveo i zanimljivu či-

njenicu kako su na petom mjestu dolazaka Amerikanci, a na osmom Australci i Novozelanđani, ali to nisu djeca naših iseljenika. “To je samo dokaz kako je Hrvatska postala nezaobilazan koridor na proputovanju mladih kroz Europu. Zato sam mišljenja kako bi se u našoj zemlji na svakih 100 do 150 kilometara trebao izgraditi jedan hostel”, istaknuo je Plejić. No kao problem koji se pritom nameće naveo je nedovoljno sufinanciranje države i lokalne uprave i samouprave u izgradnju ili obnovu hostela. Primjera radi, u Bavarskoj u obnovu jednog hostela s po jednom trećinom financijskih sredstava sudjeluje hostelska asocijacija, grad u kojem se hostel nalazi te država. Nažalost, u Hrvatskoj to još uvijek nije tako, zaključio je Plejić, ali je izrazio nadu da će se to promijeniti kada se poboljša gospodarska situacija.

U novu sezonu Valamar ulazi s novim web stranicama

Izvor informacija, ali i rezervacijski centar Valamar, najveća turistička grupacija u Hrvatskoj, predstavila je nove web stranice na adresi www.valamar. com. Riječ je o web stranici koja se koristi kao izvor informacija, ali i kao rezervacijski centar za gotovo 40 Valamaro-

vih objekata na pet lokacija u Hrvatskoj. Nova web stranica ima izmijenjen dizajn i arhitekturu, značajno je skraćen put od pregleda određene destinacije do online rezerviranja, a dodatne informacije o određenom objektu (po-

put cijene i tipa sobe) prikazuju se puno ranije u procesu pregleda. Također, dodane su i nove funkcionalnosti poput dinamičnih filtera za pretragu koji omogućavaju puno brže pretraživanje po destinacijama ili pak ključnoj riječi i

nazivu objekta. Posjetitelji web stranice od sada mogu odabirom određenog objekta pogledati i recenzije koje su za taj objekt ostavljali posjetitelji poznatih turističkih portala Booking.com, HolidayCheck ili Expedia. (J.V.)

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3763, 4. veljače 2013.

se o alatu koji, između ostalog, omogućava ono što se naziva integriranom “ Radi poljoprivredom. Time se ujedno lakše otvaraju vrata našim poljoprivrednicima za pristup budućim europskim fondovima. ”

*vijesti

Ivan Lozančić, direktor tvrtke Poslovanje2

Agrotime – još jedan proizvod koji spaja poljoprivredu i informatiku

S laptopom na oranje Program AgroTime namijenjen je organizaciji i vođenju poljoprivredne ratarske proizvodnje, a već u testnoj fazi zanimanje za ovu novu hrvatsku aplikaciju pokazuju i voćari i vinogradari Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

ako mnogima donedavno nezamisliva, svojevrsna simbioza poljoprivrede i informatike sve je češća pojava. Naravno, to još uvijek ne znači da ćete na slavonskim njivama ili baranjskim farmama ugledati seljaka kako s laptopom ili tabletom pod rukom obilazi svoje usjeve ili krave. Nakon prošlogodišnje pojave Farmerona - web aplikacije za primjenu u stočarstvu, s hrvatskog istoka je stigao još jedan informatički proizvod na-

Primjenom ovakve aplikacije poljoprivrednik može uštedjeti na potrošnji gnojiva, goriva i pri raspodjeli sredstava mijenjen poljoprivrednicima. No, ovoga puta onima koji se primarno bave ratarstvom. Riječ je o web sustavu AgroTime, namijenjenom organizaciji i vođenju poljoprivredne ratarske proizvodnje. Najveću korist od njegove primjene imat će obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja se bave obradom do nekoliko stotina hektara zemlje. Uostalom, ideja o njegovu stvaranju nastala je upravo na jednom takvom slavonskom OPG-u, a razvio ju je Pavle Vidaković, poljoprivredni inženjer i programer. Uvidjevši brojne nedostatke vođenja poslova samo na papiru, teškoće u analizi utrošenih resursa i praćenja pro-

izvodnje na primjeru očevog OPG-a, Vidaković je počeo razvijati softver za rješavanje takvih potreba. Digitalni rokovnik Program je sada u testnoj fazi koja će završiti za dva mjeseca, a trenutačno ima dvadesetak korisnika ove aplikacije. Jednostavna je za upotrebu, a korištenje sustava ne zahtijeva nikakvu prethodnu informatičku pismenost – uvjeravaju u mladoj vukovars k o osječkoj tvrtki Poslovanje2 u okviru čijeg brenda se Gauss

Development i razvija. Iako nakon prvih iskustava neki kažu kako se radi “o odličnom digitalnom rokovniku za ratare”, Ivan Lozančić, direktor tvrtke, veli kako je digatilni rokovnik tek dio priče, odnosno njezin početak čiji je cilj razbiti strah poljoprivrednika, odnosno potencijalnih korisnika od računala i informatike. “Ostali moduli donose pomagala za tzv. projektnu poljoprivredu, za praćenje i ana-

lizu podataka kako bi se lakše i brže donosile poslovne odluke. U konačnici, sustavnom primjenom ovakve aplikacije, poljoprivrednik može uštedjeti na potrošnji gnojiva, goriva i uopće pri raspodjeli sredstava. To je sustav koji omogućava pregled svih aktivnosti, ulaganja, radova, a na kraju i ostvarenih rezultata nakon žetve ili berbe. Radi se o svojevrsnom alatu koji, između ostalog, omogućava ono što se naziva integriranom poljoprivredom nasuprot sadašnje konvencionalne. Time se ujedno lakše otvaraju vrata našim poljoprivrednicima za pristup budućim europskim fondovima”, objašnjava Lozančić.

Mladi i ambiciozni Tvrtka Poslovanje2 još je jedna u sve bogatijem nizu osječkih i slavonskih tvrtki koje se intenzivno razvijaju u informatičkoj djelatnosti. Iako je s radom počela tek prije nepunih godinu dana, već ima 12 stalno zaposlenih uz povremeni angažman dodatnih stručnjaka. Kao i većina zaposlenih, uključujući i direktora, i vlasnik tvrtke Dragan Ibriks još nije proslavio 30. rođendan. “Pored AgroTimea, koji je naš noviji proizvod, u sklopu brenda Gauss Development, razvijamo i druge projekte. Djelovanje tvrtke Poslovanje2 čini još i brend Gauss Informatika, te vrlo specifičan oblik informatičke edukacije koji provodimo kroz segment Gledaj uči+”, kaže Dragan Ibriks, vlasnik tvrtke Poslovanje2.

Pomoć znanstvenika i Ministarstva U razvoj projekta su uključeni i stručnjaci s osječkog Poljoprivrednog fakulteta, a očekuje se makar i samo savjetodavna pomoć Ministarstva poljoprivrede, kaže Lozančić naglašavajući značaj umrežavanja potencijalnih korisnika i subjekata vezanih uz tu djelatnost. Zanimljivo je da su se nakon prvih informacija o postojanju AgroTimea, pored ratara, za primjenu programa zainteresirali i mnogi vinogradari i voćari. Stoga u Gauss Developmentu razmišljaju o prilagodbi aplikacije i za te oblike poljoprivredne proizvodnje. Zbog toga i testiraju program jer im je potrebna povratna informacija kako bi usavršili program na temelju praktičnih iskustava. Primjena aplikacije u testnoj fazi potpuno je besplatna, te stoga pozivaju zainteresirane poljoprivredne proizvođače da im se jave i uključe u projekt.

Agilni razvoj softvera Regionalna konferencija Agile Adria posvećena agilnom razvoju softvera održava se u Tuheljskim toplicama 22. i 23. travnja u organizaciji udruge Agile Hrvatska. Posjetitelji će moći poslušati više od 20 predavanja renomiranih stručnjaka, među kojima se izdvajaju priznati konzultanti iz svijeta agilnog razvoja softvera kao što su Mitch Lacey, Gojko Adžić i Andrea Tomasini. Rane prijave za konferenciju su počele, a traju do 31. ožujka. IN2 je Oracle Platinum partner Tvrtka IN2 prva je hrvatska tvrtka koja je dobila status Oracle Platinum, najvišu razinu Oracle partnerstva. Riječ je o statusu koji se dodjeljuje najiskusnijim i najposvećenijim partnerima tvrtke Oracle kako bi lakše istaknuli svoje vrijednosti na tržištu, a u regiji ga ima tek nekoliko međunarodnih tvrtki. “Ovo priznanje posebno me veseli jer nam je Oracle partner već 20 godina, od samih početaka IN2. Nadam se da će nam stjecanje novog statusa olakšati sklapanje poslova u Hrvatskoj, regiji, ali i Europskoj uniji”, rekao je predsjednik Uprave IN2 Ante Mandić.

Ususret IDC konferenciji Analitička tvrtka IDC Adriatics najavila je organizaciju prve konferencije Big Data and Business Analytics Forum, koju će u suradnji sa svojim partnerima održati 7. veljače u zagrebačkom hotelu Antunović. Konferencija će pružiti uvid u sveobuhvatnu ponudu visokokvalitetnih poslužitelja, skladišta podataka, analiza i baza koje pomažu u prenošenju golemog niza podataka i informacija.

26 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Jesse Bering INSTINKT ZA BOGA Naklada Ljevak

Zašto se čak i najzagriženiji ateisti okreću Bogu kada im član obitelji teško oboli ili kada se nađu u neposrednoj opasnosti? Uz pomoć najnovijih znanstvenih dokaza, Bering istražuje kako svakodnevne misli, ponašanje i osjećaji otkrivaju unutarnju sklonost razmišljanju o Bogu koja duboko utječe na njihov javni i privatni život. On otkriva da svi imamo unutarnju sklonost vjerovanju u Boga ili bogove koji upravljaju našom sudbinom, a taj instinkt za Boga zapravo je proizvod našega evolucijskog nasljeđa.

Richard Wrangham OVLADATI VATROM Kako nas je kuhanje pretvorilo u ljude Algoritam

Nasuprot vjerovanjima onih koji se zaklinju u ljekovitost prehrane temeljene na sirovim namirnicama, kuhanje zauzima središnje mjesto u biološkoj i društvenoj evoluciji ljudskosti, tvrdi se u ovoj knjizi. Wrangham kao ključno razdoblje u razvoju čovjeka navodi ono otprije 1,8 milijuna godina, kad su naši preci otkrili vatru i počeli kuhati. Počevši s Homo erectusom, te su inovacije dovele do anatomskih i psihičkih promjena koje su nas prilagodile na kuhanu hranu.

Uwe Johnson NAGAĐANJA O JAKOVU Fraktura

Prelazeći kao i obično preko tračnica kako bi skratio put do tramvaja, poginuo je Jakov Abs. Upravo zato što je radio na željeznici, njegova smrt izaziva čuđenje. U priči se rekonstruiraju posljednji tjedni njegova života kroz priče ljudi tijesno povezanih s njim. Pitanje je li se Jakov ubio ili je posrijedi nesretni slučaj nije toliko važno jer njegova smrt pokazuje njegovu nemogućnost da se snađe u okolnostima u kojima je teško razlučiti prijatelja od špijuna te dobro od zla.

Paula McLain GOSPOĐA HEMINGWAY Školska knjiga

Priča o Ernestu Hemingwayu, njegovoj supruzi Hadley i njihovu životu u Parizu dvadesetih godina 20. stoljeća u krugu pripadnika tzv. izgubljenog naraštaja Gertrude Stein, Ezre Pounda, Francisa Scotta Fitzgeralda i Zelde Fitzgerald. Iako vrlo zaljubljen, mladi par Hemingway nije pripremljen na pariški život koji će snažno uzdrmati njihova stajališta o braku, vjernosti i monogamiji. Pariz i njegovi stanovnici čine živu prekrasnu pozadinu napete i bolne priče o ljubavi i izdaji.

Benedikt XVI. MUDROST SVETIH Verbum

Knjiga sadrži portrete svetaca koje je Papa spominjao u svojim govorima, homilijama, enciklikama, katehezama, a koji su prikazani sa svojim osobinama i posebnostima. U knjizi je prikazano 80 portreta svetaca – od Augustina do Benedikta, od Marije Magdalene do Klare Asiške, od Ignacija Lojolskoga do Josemarije Escrive, od Tome Akvinskoga do Franje Saleškoga – koji pokazuju čovjeku put do istinske radosti, upućujući na to kako se može biti istinski čovječan dajući sebe.

Privredni vjesnik Broj 3763, 4. veljače 2013. Knjige: Politika povijesti u Jugoslaviji 1945-1960

Tvornice za proizvodnju “novog čovjeka” Ako povijest pišu pobjednici, a sada je, recimo, pobijedila demokracija, onda bi i povijesnim sadržajima trebalo pristupiti u skladu s tim

zreka da povijest pišu pobjednici u knjizi Snježane Koren Politika povijesti u Jugoslaviji, 1945-1960 (nakladnik Srednja Europa) dobila je još jednu potvrdu. No knjiga čitatelju daje mnogo više, jer u složenoj državi kakva je bila Jugoslavija stvari nisu uvijek išle pravolinijski. U prvim godinama nakon Drugog svjetskog rata Komunistička partija osigurala je monopol na odlučivanje u svim područjima društvenog života. Obrazovni sustav u tome je imao važnu ulogu. Preko udžbenika, a osobito onih iz povijesti, nastojalo se formirati “nove ljude”, građane socijalističkog društva. Školske vlasti iz tih su “tvornica novog čovjeka” izbacile i dotadašnje udžbenike. Primjerice, povijesne udžbenike Stjepana Srkulja i Živka Jakića, koji su se s određenim prilagodbama koristili još u Austro-Ugarskoj, pa u Kraljevini Jugoslaviji, Banovini Hrvatskoj i konačno u NDH. Jugoslavenske vlasti obratile su se prvo sovjetskoj braći po oružju i ideologiji i od njih posudile sadržaj udžbenika. Problemi nastaju 1948. kad se sukobljavaju dva totalitarizma i njihovi vođe. Snježana Koren pokazuje kako su i pored komunističkog priti-

ska i sovjetskog utjecaja, udžbeničke politike u pojedinim republikama pronalazile vlastite smjerove. Nepotpun nadzor Iako su suvremeni povjesničari uglavnom spremno u tekstove pretakali sugestije iz političkih foruma, nadzor ipak nije bio potpun. Istaknuti pojedinci režima, poput Milovana Đilasa i Veljka Vlahovića, na susretima s republičkim funkcionarima 1948. ističu kako “treba sprovesti kontrolu nad predavanjima u republikama, naročito po pitanju nacionalne istorije i nacionalne književnosti. Naše republike otišle su u nacionalizam”. Nakon raskida sa SSSR-om i određenog popuštanja ideološke stege u 50-im godinama, razlike između povijesnih sadržaja postaju još izraženije. U knjizi se mogu n a ć i

mnogi primjeri, izneseni u paralelnim tekstovima o istim povijesnim događajima. Režim je odgovarao tako da je u udžbenike ubacivao “sjećanja koja su svake godine sve življa” i informacije kojima se “kod mladog naraštaja sačuva trajna uspomena”. Tako se priča o logoru u Jasenovcu prvi put u hrvatskim udžbenicima pojavljuje 1955., a u srpskim udžbenicima tek 1960. godine! Mnogi stavovi i podaci o povijesnim događajima i ličnostima, utemeljeni u tih nekoliko godina poslije rata, ostali su živjeti u javnosti i publicistici i do danas. Pa ako povijest pišu pobjednici, a sada je, recimo, pobijedila demokracija, onda bi i povijesnim sadržajima trebalo pristupiti u skladu s tim. Posla ima dosta, od povijesti Drugog svjetskog rata i Jasenovca pa do toga kako se povijesni sadržaji prezentiraju učenicima. Učenje povijesti ne mora biti tvrda indoktrinacija, ali ni bubanje brojnih podataka (u četvrtom osnovne mora se, uz ostale, nabrojati i utvrda Sokolac kod Brinja), koji se brzo zaborave i odbijaju od učenja. A povijest je učiteljica života. (I.V.)

O autoru Snježana Koren je povjesničarka, znanstvena suradnica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Proučava hrvatsku i jugoslavensku povijest u 20. stoljeću, napose kulturu sjećanja i politiku povijesti te udžbenike i nastavu povijesti. Glavna je urednica časopisa Povijest u nastavi. Snježana Koren autorica je i udžbenika povijesti za osmi razred osnovne škole te suatorica “Dodatka udžbenicima za najnoviju povijest”, namijenjenog učenicima osmih razreda u Vukovaru i Baranji. Dodatak je trebao ujednačiti povijesni sadržaj za učitelje različitih nacionalnih zajednica, no ujedno je izazvao i brojne polemike.

www.privredni.hr Broj 3763, 4. veljače 2013.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Izrada prototipova

Tekstilna industrija za 25 milijuna kuna Poslovno-proizvodni objekti tekstilne industrije Goričanka u Velikoj Gorici, sa zemljištem ukupne površine 16.016 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 25.123.319 kuna. Jamčevina je pet posto i plaća se do 6. veljače 2013. Razgledavanje je moguće svakim radnim danom, od ponedjeljka do petka, u vremenu od 9 do 12 sati, uz dogovor na telefon 01/4647-218. Nekretnine ne mogu biti prodane za iznos koji bi bio manji od procijenjene vrijednosti. Rok za predaju ponuda je 6. veljače 2013.

Šivaći strojevi za tekstilnu industriju, procijenjene vrijednosti 979.125 kuna, imovina stečajnog dužnika Goričanke iz Velike Gorice. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje se može dogovoriti svakim radnim danom, od ponedjeljka do petka, u vremenu od 9 do 12 sati, na telefon 01/4647-218. Prednost pri kupnji imat će ponuđač koji ponudi kupnju svih oglašenih pokretnina u cijelosti, ako je ta ponuda povoljnija od pojedinačnih. Rok za predaju ponuda je 6. veljače 2013. Preše, strojevi i željezne konstrukcije tekstilne industrije Goričanka, procijenjene vrijednosti 92.012 kuna. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje se

može dogovoriti svakim radnim danom, od ponedjeljka do petka, u vremenu od 9 do 12 sati, na telefon 01/4647-218. Rok za predaju ponuda je 6. veljače 2013. Bager Atlas 1704, star 17 godina i pet mjeseci, procijenjene vrijednosti 57.701 kunu. Jamčevina je 20 posto procijenjene vrijednosti, a bager se može razgledati u Zadru, Široka ulica 6, uz prethodni dogovor na mobitel 091/79417-65. Usmena javna dražba će se održati 5. veljače 2013. u 12 sati u hotelu Biograd, u Biogradu na Moru (prijaviti se na recepciju). Autosalon i servisnoskladišni prostor ukupne površine 4400 četvornih metara u Zagrebu, Radnička cesta 20, procijenjene vrijednosti 21.000.000 kuna. Jamčevina je 2.100.000 kuna, a razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 098/311-312. Dražba se održava 5. veljače 2013. u 10 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, soba 84/II. Prodavaonica površine 60 četvornih metara u naselju Malešnica, Grad Zagreb, procijenjene vrijednosti 738.750 kuna. Jamčevina je 75.000 kuna, a razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 098/311-312. Dražba se održava 6. veljače 2013. u 10.50 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, soba 88/II. Troetažni objekt površine 2500 četvornih metara uredskog i drugog poslovnog prostora u Karlovcu,

procijenjene vrijednosti 11.957.422 kune. Jamčevina je 500.000 kuna, a razgledavanje je moguće u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na telefon 098/387-098. Dražba se održava 8. veljače 2013. u 10 sati u zgradi Suda u Karlovcu, Trg hrvatskih branitelja broj 1/III. Apartman površine 40 četvornih metara u naselju Krnica, Općina Marčana, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 266.898 kuna. Jamčevina je 50.000 kuna i plaća se najkasnije dva dana prije održavanja ročišta za dražbu. Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 091/517-0411. Dražba se održava 8. veljače 2013. u 9 sati u zgradi Trgovačkog suda u Zagrebu, Stalna služba u Karlovcu, Trg hrvatskih branitelja 1/III., soba broj 341. Poslovni prostor površine 15 četvornih metara u Dubrovniku, procijenjene vrijednosti 190.000 kuna. Jamčevina je 10 posto, a dodatne informacije je moguće dobiti na telefon 091/5164-792. Dražba se održava 8. veljače 2013. u 9 sati na Trgovačkom sudu Split, stalna služba Dubrovnik, sudnica 2. Oprema za trgovinu, skladište i sitni inventar, ukupno 1008 komada, procijenjene vrijednosti 224.968 kuna, u naselju Sveta Nedjelja na otoku Hvaru. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće u prostorijama stečajnog dužnika u Svetoj Nedjelji, uz prethodni dogovor na telefon 098/855370. Ponude se predaju do 7. veljače 2013.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Proto Technology, Bukurešt, Rumunjska, www. prototechnology.ro. Proto Technology je rumunjska tvrtka specijalizirana za izradu prototipova i modela za sljedeća područja: autoindustrija, željeznička industrija, zrakoplovna industrija, električni aparati, kozmetika, namještaj... Kontakt: Elena-Claudia Gheorghe, contact@ prototechnology.ro, +40 31 7309385.

Tvrtka je proizvođač sredstava za čišćenje automobila i kućanstva te kozmetike. U njihovoj ponudi nalazi se više od 150 proizvoda koje izvoze u 30 različitih zemalja. Zainteresirani su za suradnju s hrvatskim tvrtkama koje se bave uvozom i distribucijom tih proizvoda. Kontakt: Ewa Rokicka, export@blux.com.pl, +48 17 8551474.

Hen-Mar, Zagreb, www. hen-mar.com. Tvrtka nudi usluge inženjeringa i projektiranja te visokokvalitetne proizvode za procesnu, farmaceutsku i kemijsku industriju. Kontakt: Mladen Hendija, mladen.hendija@henmar. hr, +385 1 3708116. Prehrambeni proizvodi

Posredovanje

Proficentar, Novi Sad, Srbija. Tvrtka želi trgovati žitaricama, pšeničnim brašnom, voćem i povrćem. Nude i usluge zastupanja i posredovanja u trgovini tim proizvodima. Kontakt: Vladislava Štimac, stimac@neobee.net, +381 64 9604294. Kozmetički proizvodi

BluxCosmetic, Trzciana, Poljska, www.blux.eu.

Računalni programi

Jaja

Elcon prehrambeni proizvodi, Zlatar Bistrica, www.elconpp.hr. Tvrtka se bavi preradom jaja. Izvozi jaja u prahu, te žumanjak i bjelanjak u prahu. Zainteresirana je za uvoz jaja za preradu. Kontakt: Zrinka Borovec Poslek, epp.komercijala@ elcon.htnet.hr, +385 49 463144

Inženjering i projektiranje

automobila na hrvatskom tržištu traži proizvođača (dobavljača) sredstava za čišćenje radi zastupanja i prodaje. Kontakt: Mario Premužić, josip. krasevac@bj.t-com.hr, +385 43 532023, +385 98 706921.

Gifa Hellas, Atena, Grčka, www.gifa.gr. Tvrtka traži prodajnog zastupnika u Hrvatskoj za svoje proizvode za kućanstvo. Kontakt: Fotis Drivakos, fdrivakos@gifa.gr, +30 2106206273. Zastupanje

Autopraonica Sjaj, Garešnica. Tvrtka s višegodišnjim iskustvom u prodaji sredstava za čišćenje

MiniFrame, Netanya, Izrael, www.miniframe.com. Tvrtka je razvila softver koji donosi uštede u softveru i hardveru te povećava radnu efikasnost. Sa svojim glavnim proizvodom SoftXpand, MiniFrame nudi jedinstvenu višekorisničku tehnologiju koja pretvara jedan PC (Windows baza) u osam neovisnih radnih stanica koristeći samo monitore, tipkovnice i miševe. MiniFrame rješenja uključuju SoftXpand softver za obrazovanje, knjižnice, pozivne centre, male i srednje poduzetnike, hotele, grafički dizajn, programiranje i internet kafiće. Kontakt: Michaela Komblis, michaelak@ miniframe.com, +972 9 8355200.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Fotelje za kinodvorane

Opremanje dječjih igrališta

Grad Bjelovar nabavlja namještaj (fotelje) za kinodvorane. Rok dostave ponuda je 19. veljače.

Osječko-baranjska županija nabavlja usluge opremanja dječjih igrališta. Rok dostave ponuda je 15. veljače.

Vatrogasna radna odjeća

Dehidrirana hrana za pse

Zračna luka Split nabavlja vatrogasnu radnu odjeću. Rok dostave ponuda je 20. veljače. Usluge tiskanja

NP Plitvička jezera nabavlja usluge tiskanja i isporuke ulaznica za posjetitelje Nacionalnog parka. Rok dostave ponuda je 20. veljače.

Centar za rehabilitaciju Silver nabavlja dehidriranu hranu za pse. Rok dostave ponuda je 12. veljače. Regija Protugradne rakete

Protivgradna preventiva Republike Srpske nabavlja 900 komada protugradnih raketa. Rok dostave ponuda je 28. veljače.

dove. Rok dostave ponuda je 13. ožujka. Uredski namještaj

Obavještajno-sigurnosna agencija BiH u Sarajevu nabavlja uredski namještaj. Rok dostave ponuda je 13. veljače. Pumpe i rezervni dijelovi

Termoelektrane i kopovi Kostolac nabavlja pumpe i rezervne dijelove za iste. Rok dostave ponuda je 1. ožujka.

Računala

Agencija za lijekove i medicinske proizvode nabavlja računala. Rok dostave ponuda je 14. veljače.

Građevinsko-zanatski radovi

Distrikt Brčko nabavlja krovopokrivačke, bravarske, fasaderske i ostale građevinsko-zanatske ra-

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

28 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3763, 4. veljače 2013.

( 33,9 mlrd kn duguju ( 315,8 mil kn dug pravne osobe iz sektora gospodarstva

pravnih osoba izvan sektora gospodarstva

Financijska agencija

Blokirani u prosincu dugovali Pravne osobe, njih 18.354, koje su u dugotrajnoj blokadi, nemaju zaposlenih, a ukupno duguju i 16,5 milijardi kuna. Dug

bog pristiglog a nepodmirenog duga posljednjeg dana protekle godine, prema podacima Financijske agencije, bila su blokirana 67.384 poslovna subjekta, što je za 2626 manje nego u studenome 2012. Ukupna vrijednost njihova duga iznosila je 42,46 milijardi kuna, što je za 1,25 milijardi ili 2,9 posto manje nego mjesec dana ranije. Kad je riječ o građanima, 31. prosinca bio je blokiran 245.441 građanin, a dugovali su ukupno 17,68 milijardi kuna, što je za 2,3 posto više u odnosu na studeni. Broj zaprimljenih osnova za plaćanje od 1. siječnja 2011. do 31. prosinca 2012. je, kažu u Fini, 2.499.213, od čega se njih 45,86 posto odnosi na poslovne subjekte, a 54,14 posto na građane. U istom razdoblju uku-

pno je izvršeno 38,2 milijarde kuna po osnovama koje se odnose na poslovne subjekte i pet milijardi kuna po osnovama koje se odnose na građane. Dominiraju dugotrajno blokirani Promatramo li pojavu insolventnosti prema trajanju blokade, u prosincu su i dalje dominirali poslovni subjekti u dugotrajnoj blokadi, kako po broju tako i po iznosu blokade. Broj insolventnih poslovnih subjekata u blokadi dužoj od 360 dana, kao i iznos njihova dugovanja, u odnosu na studeni, nešto su manji, broj poslovnih subjekata za 4,5, a iznos za 2,4 posto. Broj nelikvidnih poslovnih subjekata u kratkotrajnoj blokadi, za 5,6 posto je veći nego u studenome, dok je iznos njihovih nepodmirenih du-

Pregled broja blokiranih PRAVNIH OSOBA, broj zaposlenih i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 31. prosinca 2012. Iznosi u tisućama kuna Trajanje blokade

Broj blokiranih pravnih osoba

Broj zaposlenih

1.523 992 2.610 3.350 24.255 32.730

6.419 3.278 6.824 3.856 14.467 34.844

do 30 dana 31 – 60 dana 61 – 180 dana 181 – 360 dana više od 360 dana UKUPNO

Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje 274.850 510.748 2.679.527 3.320.894 27.457.480 34.243.499

Pregled broja blokiranih FIZIČKIH OSOBA, broj zaposlenih i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 31. prosinca 2012. Iznosi u tisućama kuna Trajanje blokade

Broj blokiranih fizičkih osoba

Broj zaposlenih

1.256 839 2.075 2.777 27.707 34.654

1.481 1.101 1.873 2.080 15.227 21.762

do 30 dana 31 – 60 dana 61 – 180 dana 181 – 360 dana više od 360 dana UKUPNO

Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje 55.092 59.777 298.520 358.733 7.440.769 8.212.891

Izvor: Fina

govanja smanjen za 21,2 posto. U prosincu je u blokadi do 60 dana bilo 4610 poslovnih subjekata, što je za 246 više nego u studenome, a iznos njihovih neizvršenih osnova manji je za 242,9 milijuna kuna. Više od tri če-

tvrtine poslovnih subjekata blokirano je više od 360 dana, a iznos njihove blokade čini 82,2 posto iznosa ukupnoga duga. Kod poslovnih subjekata u dugotrajnoj blokadi, više od godinu dana, dominiraju oni koji su blokirani pet i više godina -

njih je 32,2 posto. Promatramo li pojavu insolventnosti prema trajanju blokade i vrsti poslovnih subjekata, pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost, očito je da dominiraju pravne i fizičke osobe koje su u bloka-

di 360 i više dana. Gotovo dvije trećine svih poslovnih subjekata ili njih 43.864 odnosi se na poslovne subjekte bez zaposlenih. Iznos njihova duga čini 55,2 posto iznosa ukupnih nepodmirenih obveza. Od ukupno

EKONOMSKI INSTITUT, ZAGREB

Ove godine pad BDP-a od 0,2 posto Nepovoljna kretanja u eurozoni, smanjenje domaće potražnje, kašnjenje u realizaciji investicijskih projekata u javnom sektoru, te povećanje nezaposlenosti utjecali su na smanjivanje izgleda za skori oporavak gospodarstva

ruto domaći proizvod u trećem je tromjesečju 2012. smanjen za 1,9 posto u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, što je četvrto uzastopno tromjesečje s padom aktivnosti na međugodišnjoj razini. Takvom su padu najviše pridonijeli smanjenje investicija i slaba osobna potrošnja, a djelomice ga je ublažio pozitivan učinak neto izvoza. Iako desezonirani

podaci ukazuju na stagnaciju u trećem tromjesečju u odnosu na drugo, zadnji raspoloživi mjesečni pokazatelji nagovješćuju novi pad aktivnosti. Tome pridonosi i povećana inflacija koja smanjuje kupovnu moć stanovništva, a koja je u prosincu dosegla 4,7 posto, ističe se u najnovijem broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ).

Rast nezaposlenosti Posebno je zabrinjavajuća situacija na tržištu rada, ocjenjuju analitiča-

Obujam investicija u 2013. bit će znatno skromniji nego što je to Vlada najavila ri EIZ-a. Naime, od rujna nezaposlenost naglo raste te je potkraj prošle godine stopa registrirane nezaposlenosti pre-

mašivala 21 posto, što je zadnji put zabilježeno početkom 2003. Iako je Vlada napravila određene napore u smjeru fiskalne konsolidacije i najavila strukturne prilagodbe, to u uvjetima slabih izgleda za rast nije dovoljno ohrabrilo financijska tržišta pa je Standard&Poor’s u studenom snizio kreditni rejting Hrvatske s najniže investicijske razine na najvišu špekulativnu razinu (BB+/B).

Upravo zbog tih negativnih tendencija u gospodarstvu, EIZ je snizio procjenu rasta za prošlu godinu na -1,9 posto. Nepovoljna kretanja u eurozoni, smanjenje domaće potražnje, kašnjenje u realizaciji investicijskih projekata u javnom sektoru, te povećanje nezaposlenosti utjecali su na smanjivanje izgleda za skori oporavak hrvatskog gospodarstva. Prognoza rasta BDP-a u 2013. sada je blago negativna i iznosi

-0,2 posto. Ipak, u drugoj se polovini 2013. očekuje intenziviranje investicija, što bi zajedno s oživljavanjem inozemne potražnje i pozitivnim učincima članstva u EU-u trebalo pridonijeti postupnom oporavku gospodarstva, koje bi u 2014. moglo zabilježiti rast od 1,5 posto. U ovoj godini analitičari EIZ-a očekuju nastavak negativnih trendova na tržištu rada što će, uz smanjivanje zaduženosti kućanstava i slablje-

www.privredni.hr Broj 3763, 4. veljače 2013.

( 8,2 mlrd kn

ukupan dug fizičkih osoba

42,46 milijardi kuna otrajno blokirano 17.286 fizičkih osoba je bez zaposlenih radnika, dok je njihov ukupan dug 4,3 milijarde kuna

67.384 blokirana poslovna subjekta, nešto manje od polovine su pravne osobe, s tim da se na njih odno-

nje povjerenja potrošača, utjecati na nastavak pada osobne potrošnje. Oporavak gospodarstva u 2014. neće se odmah odraziti na tržište rada, već bi stopa nezaposlenosti mogla ostati približno na istoj razini kao i u 2013., oko 20 posto. Slaba domaća potražnja i gubitak baznog učinka poskupljenja iz 2012. utjecat će na smanjivanje stope inflacije u 2013. na približno tri posto. Trend usporenog rasta cijena trebao bi se nastaviti u 2014. uz prosječnu godišnju stopu inflacije od oko 2,2 posto. Uz rast izvoza brži od rasta uvoza očekuje se daljnje smanjenje deficita tekućeg računa platne bilance.

si 80,7 posto iznosa ukupnoga duga. Najmanji je iznos prijavljenih dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje nelikvidnih pravnih osoba u trajanju do 30 dana, koji iznosi 274,8 milijuna kuna, a naj-

Vidljiviji pomaci tek u 2014. Vlada se u potrazi za rješenjem trenutačnih ekonomskih problema uvelike oslanja na poticanje javnih investicija i uklanjanje administrativ-

veći pravnih osoba u blokadi neprekidna trajanja više od 360 dana - 27,5 milijardi kuna. Od 32.730 blokiranih pravnih osoba, njih 31.247 ili 95,5 posto odnosi se na pravne osobe iz sektora gospodarstva, dakle na trgovačka društva, banke, društva za osiguranje, leasing društva, zadruge, inozemne osnivače, investicijska društva, kreditne unije i zajedničke financijske institucije. Na pravne osobe iz sektora gospodarstva odnosi se 33,9 milijardi, što je 99,1 posto nepodmirenih obveza, dok na pravne osobe koje nisu svrstane u sektor gospodarstva (ustanove, neprofitne organizacije, lokalna samouprava i političke stranke), otpada 315,8 milijuna kuna ili 0,9 posto. Velik dio pravnih osoba, 75,7 posto, ili iskazano u brojkama njih 18.354, koje su u dugotrajnoj blokadi, pravne su osobe bez zapo-

nih prepreka u cilju jačanja privatnih investicija. Ipak, analitičari EIZ-a smatraju kako će obujam investicija u 2013. biti znatno skromniji nego što je to Vlada najavila, te prognoziraju njihov

slenih radnika. Njihov ukupan dug iznosi 16,5 milijardi kuna. U odnosu na stanje lanjskoga studenoga, broj insolventnih pravnih osoba u dugotrajnoj blokadi smanjen je za 8,5 posto, a iznos njihova duga za 3,3 posto. Prema stanju krajem pretprošle godine, broj pravnih osoba u blokadi dužoj od 360 dana smanjen je za 15,1 posto, a iznos za 4,2 posto.

Na fizičke osobe u blokadi duže od jedne godine odnosi se 80 posto od ukupnoga broja blokiranih fizičkih osoba. Kao i kod pravnih, najmanji je iznos prijavljenih dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje nelikvidnih fizičkih osoba u trajanju do 30

Ipak neke promjene Zbog neizvršenih osnova za plaćanje u razdoblju do 60 dana bilo je blokirano 2515 pravnih osoba, što je za 8,7 posto manje nego potkraj 2011. godine, ali 11,1 posto više nego krajem prošlogodišnjeg studenoga. Njihove neizvršene osnove iznosile su 785,6 milijuna kuna ili 21,9 posto manje nego krajem studenoga 2012. i 42 posto manje nego krajem prosinca 2011. godine.

dana i iznosi 55,1 milijun kuna, a najveći iznos fizičkih osoba u blokadi neprekidna trajanja više od 360 dana - 7,4 milijarde kuna. Kod fizičkih osoba koje su dugotrajno blokirane njih 62,4 posto ili 17.286 su fizičke osobe bez zaposlenih radnika, dok je njihov ukupan dug 4,3 milijarde kuna. Pre-

ma stanju krajem studenoga, smanjio se broj fizičkih osoba u dugotrajnoj blokadi, ali se, za razliku od pravnih, povećao iznos prijavljenih dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje više od 360 dana. Broj fizičkih osoba u blokadi dužoj od godinu dana smanjen je za 0,7, dok je iznos njihova duga povećan za 1,1 posto. Prema stanju krajem 2011. godine, broj fizičkih osoba u kratkotrajnoj blokadi, do 60 dana, manji je za 14,7 posto, a iznos njihovih neizvršenih osnova za 21,1 posto. Prema stanju na dan 31. prosinca 2012., zbog nepodmirenog duga u razdoblju do 60 dana bilo je blokirano 2095 fizičkih osoba, čiji je evidentiran prijavljen dospjeli a nepodmiren dug iznosio 114,9 milijuna kuna, što je za 16,3 posto manje nego lanjskoga studenoga. (V.A.)

rast od 1,5 posto na razini prosjeka godine. Ovaj skroman rast ipak u sebi sadrži postupno jačanje investicija već od sredine 2013. godine, a vidljiviji pomaci trebali bi se zabilježiti u 2014. s ra-

stom investicija od 5,7 posto. Rebalans proračuna za 2012. godinu i proračun za 2013. ukazali su na smanjenu ambiciju Vlade da provede fiskalnu konsolidaciju s rashodne strane proračuna. Analitičari Instituta procjenjuju da se fiskalno pravilo iz Zakona o fiskalnoj odgovornosti vrlo vjerojatno nije poštovalo u 2012. godini te da i proračun za 2013. vodi k nepoštovanju tog pravila. Novi proračunski planovi predviđaju veći fiskalni deficit od ranijih projekcija, što je još jedan pokazatelj usporavanja procesa konsolidacije.

Analitičari EIZ-a napominju kako su prognoze pripremljene pod utjecajem brojnih neizvjesnosti, od kojih ističu tijek procesa pristupanja EU-u, očekivane troškove i koristi od pristupanja, te dugoročnu reakciju financijskih tržišta na snižavanje kreditnog rejtinga. Radi smanjivanja neizvjesnosti, očekuje se da Vlada završi preostale poslove oko ulaska u EU, ojača apsorpcijske kapacitete za EU fondove, ubrza strukturne reforme te razmotri donošenje rebalansa proračuna koji bi uključio realnije ekonomske pretpostavke i održiv plan konsolidacije javnih financija. (V.A.)

Bio je blokiran 245.441 građanin, a ukupno su dugovali 17,68 milijardi kuna

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3763, 4. veljače 2013.

Tržište novca Zagreb

Visoka ponuda kratkoročnih pozajmica Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

zuzetno dobra likvidnost sustava zadržala se tijekom cijeloga siječnja te sudionici i dalje trguju kratkoročnim pozajmicama uz vrlo niske kamatne stope. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine novčano tržište je znatno opuštenije. Iako je u siječnju prošle godine ponuda novca također nadilazila potražnju, prosječna kamatna stopa iznosila je 1,4 posto godišnje, dok je za siječanj ove godine iznosila 0,89 posto. Opseg trgovanja je u siječnju ove godine iznosio 2,84 milijarde kuna, dvostruko više nego u siječnju prošle go-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

28.1.’13. - 1.2.’13.

21.1.’13. - 25.1.’13.

800

700 600 2

500 400 300

200 100 0

28.1.2013.

29.1.2013.

30.1.2013.

dine, što pokazuje da je početak ove godine znatno dinamičniji. I dalje značajan dio potražnje ostaje nenamiren zbog toga što su sudionici s viškom likvidnosti ograničeni limitima, a nerijetko nisu ni spremni prihvatiti ka-

31.1.2013.

1.2.2013.

matnu stopu koju nudi potencijalni korisnik. Stoga depozitne institucije krajem dana viškove likvidnosti deponiraju u središnju banku kao prekonoćni depozit po kamatnoj stopi od 0,25 posto. Prosječna dnevna kamatna stopa

ponedjeljak

utorak

ovaj tjedan iznosila je 0,5 posto, a prekonoćna 0,84 posto. Prema najavi, proteklog je utorka Ministarstvo financija održalo aukciju trezorskih zapisa na kojoj je bio planiran upis 250 milijuna trezorskih zapisa u kunama i 30 mili-

srijeda

četvrtak

petak

juna u eurima. Zanimanje sudionika bilo je znatno iznad planiranog iznosa te je za upis zapisa u kunama ponuđeno 837 milijuna kuna. Upisano je 665 milijuna kuna, i to 175 milijuna kuna s rokom dospijeća od 91 dan i uz ka-

matnu stopu od 1,9 posto, 357 milijuna kuna na 182 dana uz kamatnu stopu od 1,9 posto, te 133 milijuna kuna s rokom dospijeća od 364 dana uz kamatnu stopu od 2,5 posto. Pad prinosa od 10 baznih poena zabilježen je kod trezorskih zapisa po svim rokovima dospijeća. Kod zapisa u eurima upisano je 36,45 milijuna eura, i to na rok od 91 dan i na rok od 364 dana. U idućem razdoblju prevladavat će visoka ponuda kratkoročnih pozajmica uz vrlo povoljne kamatne stope. Sličan trend zadržat će se zasigurno do kraja razdoblja održavanja obvezne pričuve, odnosno do iduće srijede.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Raste franak, pada dolar

Mirex naprijed-natrag

Hrvatska je valuta prošli tjedan blago oslabjela prema euru i švicarskom franku, a ojačala prema valuta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

EUR

USD

je dolar u blagom padu i približava se granici od 5,5 kuna. 5.66

CHF

6.15

7.590

5.63

6.13

7.585

5.60

6.11

7.580

5.57

6.09

7.575

5.54

6.07

7.570

5.51

6.05

5,557942

JPY

japanski jen (100)

6,027136

CHF

švicarski franak

6,140267

GBP

britanska funta

8,792134

USD

američki dolar

5,554688

EUR

euro

29.1.

30.1.

31.1.

1.2.

28.1.

29.1.

30.1.

31.1.

1.2.

28.1.

29.1.

30.1.

31.1.

1.2.

Međunarodno tržište kapitala

Optimizam ne jenjava Ako se po jutru dan poznaje, bit će ovo uspješna godina za burzovne mešetare. Na američkim burzama indeksi su u siječnju porasli za više od 6400 6360

pet posto, što je najbolji početak godine još od 1997. Nastavilo se i prvoga dana veljače, a optimizam se održao unatoč podatku o novih 157.000 14050

FTSE 100

14000

radnih mjesta otvorenih tijekom siječnja, što je nešto manje od očekivanja većine američkih ekonomista. Na valu američkog optimizma jašu i europske 3200

Dow Jones

3180

6320

13950

3160

6280

13900

3140

6240

13850

3120

6200

13800

3100

28.1. 3820 3800

29.1.

30.1.

31.1.

1.2.

28.1. 7900

CAC40

7850

29.1.

30.1.

31.1.

1.2.

DAX

11180

7800

11060

3760

7750

10940

3740

7700

10820

3720

7650 29.1.

30.1.

31.1.

1.2.

NASDAQ

28.1. 11300

3780

28.1.

29.1.

30.1.

31.1.

1.2.

30.1.

31.1.

1.2.

NIKKEI 225

10700 28.1.

Korak naprijed, dva natrag - ritam je u kojem se kreće Mirex, obračunska jedinica prosječnog obveznog mirovinskog fonda. S vrijednošću od 181,2510 bodova, Mirex se prošli tjedan vratio na pozicije koje je držao dva tjedna ranije. MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

182

162

180

161

178

160

176

7,58937

primjena od 2. veljače 2013. 28.1.

Izvor: HNB

7.595

5,761745

kanadski dolar

kuna. Franak je opet u laganom porastu i dosegnuo je vrijednost od 6,14 kuna. Nasuprot franku, američki

američkom dolaru. Euro se čvrsto drži iznad 7,5 kuna, uz blagi porast vrijednosti do gotovo 7,59

29.1.

30.1.

31.1.

1.2.

28.1.

29.1.

burze, iako ih još uvijek opterećuju brige oko visoke razine duga nekih zemalja eurozone. I američke i europske burze puno su očekivale od spajanja pivarskih divova, belgijsko-brazilskog Anheuser-Busch InBeva i meksičkog Grupo Modelo, ali transakcija vrijedna 20 milijardi dolara je propala zbog protivljenja američkog ministarstva trgovine. Japansko tržište u snažnom je uzletu, indeksi su od studenoga skočili 30 posto, potaknuti promjenom monetarne politike, rastom inflacije i padom jena.

159 31.12.

10.1.

20.1.

31.1.

28.1.

29.1.

30.1.

31.1.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 31.1.2013. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) 185,3582 AZ obvezni mirovinski fond 186,7323 Erste Plavi obvezni mirovinski fond 165,5421 PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond 181,8367 Raiffeisen obvezni mirovinski fond 181,2510 MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi 195,0821 AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond 217,5308 AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond 134,2222 CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond 157,0756 Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond 159,6811 Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond 173,4585 Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi 106,9996 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB 120,3557 Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 208,8215 AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 203,3634 AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 219,2997 AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 100,8678 AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 159,1260 AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 141,1999 Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond 117,8584 CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 180,8320 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla 123,7671 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe 134,1077 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta 195,2289 Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata 166,7723 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen 136,4122 120,3096 Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE 154,6465 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT (*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3763, 4. veljače 2013. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 415,311 milijuna kuna

Crobex nadomak 1.900 bodova je u odnosu na tjedan ranije pad od 13,01 posto. Crobex je u tjedan dana pao za 0,14 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 1.899,66 bodova. Crobex10 je tjedan završio na 1.063,88 bodova

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

roteklog tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je 67,548 milijuna kuna, što Top 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Ledo d.d. Petrokemija d.d. Valamar Adria Holding d.d. AD Plastik d.d. Dioki d.d. Riviera Adria d.d. INA-industrija nafte d.d. Atlantic Grupa d.d. Adris grupa d.d. (povl.)

tjedna promjena -2,75% +0,78% 0,00% +3,20% -1,57% +16,21% -1,14% +4,62% +3,45% -2,65%

zadnja cijena 213,00 7.750,00 239,00 129,00 119,99 13,26 13,05 4.300,00 689,99 283,00

promet 12.927.641,96 6.070.071,60 2.674.523,03 2.527.432,86 2.493.754,73 2.257.040,76 2.209.463,92 2.045.259,31 1.998.042,71 1.978.561,53

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 67.547.699,25 kn

što je pad od 0,35 posto. Najveći promet ostvaren je dionicom HT-a, u vrijednosti od 12,928 milijuna kuna, a tjedan je završila na 213 kuna, uz tjedni pad od 2,75 posto. Drugo najlikvidnije izdanje je 10 dionica s najvećim rastom cijene Bilokalnik-ipa ind. papirne ambalaže d.d. Hoteli Brela d.d. Varteks d.d. Dioki d.d. Turbo certifikat nafta long Turbo certifikat USD/HRK short Medika d.d. Podravska banka d.d. Jamnica d.d. ZIF Slavonski d.d.

Ledo s prometom od 6,07 milijuna kuna i rastom od 0,78 posto. Ukupno je pet najlikvidnijih izdanja raslo, a dobitnik tjedna je dionica Diokija koja je porasla za 16,21 posto i tr-

tjedna promjena +23,89% +21,43% +18,30% +16,21% +14,87% +14,43% +12,31% +12,20% +10,52% +10,00%

zadnja cijena 70,00 85,00 11,83 13,26 134,40 4,60 7.300,00 331,01 52.000,01 22,00

promet 9.590,00 4.250,00 938.453,30 2.257.040,76 11.019,60 5.060,00 42.600,00 34.385,00 258.000,04 72.820,00

INVESTICIJSKI FONDOVI

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

zadnja vrijednost 1.899,6600 1.063,8800 104,3769 123,4271

govanje završila na 13,26 kuna. Visok porast imale su još i dionice Ine (4,62 posto) i Atlantic Grupe 10 dionica s najvećim padom cijene Opeka d.d. Zlatni rat ugostiteljstvo i turizam d.d. Croatia Lloyd d.d. Hidroelektra niskogradnja d.d. Lošinjska plovidba - holding d.d. Magma d.d. Hoteli Baška voda d.d. Institut IGH d.d. Ingra d.d. Hoteli Imperial d.d.

zadnja cijena 269,61 10,00 2.006,06 102,50 32,00 0,70 100,00 480,00 4,04 170,00

promet 2.965,71 8.300,10 96.684,81 495.587,93 4.814,00 644,70 1.000,00 647.048,78 533.603,20 419.551,33

*vijesti

Nakon 10 pozitivnih tjedana, proteklog su tjedna fondovi bilježili negativne rezultate. Od ukupno 83 aktivna fonda, njih 59 ostvarilo je pad vrijednosti. Među fondovima s rastom na vrhu ljestvice se nalaze novčani, dok su najveće minuse ostvarili dionički fondovi s portfeljima pretežito na stranim tržištima. Najuspješniji dionički fond bio je ZB

aktiv koji bilježi tjedni rast od 0,19 posto, slijedi ga PBZ Equity s rastom od 0,16 posto. Trideset i sedam dioničkih fondova je palo, a najviše NFD Aureus New Europe kojem je vrijednost smanjena za 4,99 posto, a iza njega je Ilirika Gold s padom od 3,85 posto. Najuspješniji kod mješovitih fondova bio je OTP uravnoteženi koji je jedini u grupi

mješovitih završio u plusu, porastao je za 0,41 posto, a na negativnoj strani slijedi PBZ Global s padom od 0,12 posto. U grupi mješovitih fondova sedam ih bilježi pad. Najviše je pao Raiffeisen Prestige, za 2,16 posto, a slijedi ga NFD Aureus EM Balanced s padom od 1,82 posto. Kod obvezničkih fondova tjedan je pozitivno završio samo Capi-

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

tal One koji je porastao za 0,06 posto, a s negativne strane slijedi ga HI-conservative s padom od 0,05 posto. Među obvezničkim najveći tjedni pad bilježe ZB bond i Raiffeisen Bonds s 1,23 odnosno 0,41 posto. Najuspješniji novčani fond je bio Agram Euro Cash s rastom od 0,08 posto, dok Platinum Cash jedini bilježi pad, za 0,1 posto. (I.L.) od 24. do 31. siječnja 2013. godine

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn € € $ kn kn € kn € kn kn kn € € € kn kn € € € €

13,2924 8,6048 114,7900 115,4000 128,8900 52,7489 12,0325 126,2897 49,2400 72,7098 87,4735 77,8700 90,9710 100,6300 46,2932 29,8091 21,9101 69,3397 44,6345 63,2936 72,1543 100,6726 12,0325 6,7592 39,0469 87,5528 474,8250 80,6207 83,8100 124,7683 103,9029 9,2632 108,0472 78,1853 98,3396 9,4292 89,2800 74,5947 109,4600 116,1639

-1,21 -1,44 -1,29 -1,19 -1,31 -0,14 -1,71 -1,92 -0,55 0,16 -0,11 -0,50 -1,06 0,19 -2,93 -0,99 -2,32 -0,83 -1,82 -0,69 -0,51 -0,76 -0,37 -1,81 -0,76 -0,57 -1,42 0,00 0,06 -1,85 -4,99 -0,93 -0,99 -1,19 -1,06 -1,84 -2,06 -3,85 -0,45 -0,37

€

138,0300

-0,52

Valuta

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global

(3,45 posto). Svih 10 najlikvidnijih izdanja imalo je promet veći od 1,9 milijuna kuna.

tjedna promjena -32,60% -20,32% -16,41% -14,58% -13,28% -12,50% -11,50% -10,95% -10,82% -10,05%

Fondovi pali, dobitnik tjedna rastao 0,41 posto

Naziv(fond)

tjedna promjena -0,14% -0,35% -0,41% -0,30%

Naziv(fond) PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige VB SMART

kn € € kn kn kn kn kn kn kn € kn € €

96,7306 10,3826 123,2200 116,4320 84,1501 99,7576 7,8332 76,6916 4,9988 58,8677 9,1184 123,6414 95,0900 95,6579

*Tjedna promjena [%] -0,12 -0,79 -0,97 -0,58 -0,23 0,41 -0,34 -1,82 -1,20 -0,24 -1,08 -0,44 -2,16 -0,84

€ € € € € kn € €

173,0400 11,9666 164,1900 113,5450 131,0500 178,5362 140,5861 127,7730

-1,23 -0,05 -0,41 -0,24 -0,20 0,06 -0,11 -0,20

kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn kn

139,7129 171,5278 146,4853 133,9897 152,9800 146,6000 146,0206 127,6003 139,4539 129,5124 123,0853 11,5062 115,4470 80,7220 112,2300 105,1335 103,3200 103,3329 1269,6498 102,9448

0,03 0,03 0,02 0,06 0,03 0,03 0,04 0,01 0,03 0,03 0,05 0,08 0,03 -0,10 0,03 0,06 0,02 0,03 0,06 0,04

Valuta

Vrijednost udjela

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NFD Aureus MultiCash

deksi Zagrebačke burze ostali gotovo nepromijenjeni, dok su u plusu godinu završili samo obveznički indeksi.

Javni dug 176 milijardi kuna Hrvatski javni dug, koji obuhvaća unutarnji i inozemni dug države, krajem listopada prošle godine iznosio je 176,25 milijardi kuna, što je za 20,3 milijarde kuna više u odnosu na kraj 2011. godine, pokazuju podaci Ministarstva financija. U prvih 10 mjeseci prošle godine javni je dug porastao za 13 posto, na što je najviše utjecalo preuzimanje obveza brodogradilišta u iznosu od oko devet milijardi kuna. Udio javnog duga Hrvatske u procijenjenom BDP-u porastao je sa 46,7 posto krajem 2011. na 52,1 posto BDPa krajem listopada prošle godine. Vrijednosni papiri u porastu Tržišna vrijednost sva 1104 vrijednosna papira uvrštena u depozitorij Središnjeg klirinškog depozitarnog društva na kraju 2012. godine iznosila je gotovo 323 milijarde kuna i bila je za 8,8 posto veća nego na kraju 2011. Povećanje tržišne vrijednosti bilježi se iako je prema 2011. broj vrijednosnih papira smanjen za 21 te unatoč činjenici da su u prošloj godini dionički in-

Lenac u velikom gubitku Gubitak brodogradilišta Viktor Lenac u prošloj godini iznosio je 29,7 milijuna kuna, dok je godinu ranije brodogradilište poslovalo s dobiti od četiri milijuna kuna, prema podacima iz financijskog izvještaja objavljenog na Zagrebačkoj burzi. Ukupni prihodi Viktora Lenca u 2012. godini iznosili su 252,2 milijuna kuna i bili su 28,6 posto manji od prihoda iz 2011. godine. Ukupni rashodi pali su za 19 posto, na 281,8 milijuna kuna. Uprava Lenca gubitke objašnjava dugim razdobljem niskih vozarina i nezaposlenosti brodova na svjetskom tržištu, što je rezultiralo smanjenjem remontnih radova i padom njihove cijene za 20 posto. Đuro Đaković u plusu Grupa Đuro Đaković u 2012. ostvarila je neto dobit od četiri milijuna kuna, što je porast veći od 500 posto u odnosu na 2011., kada je dobit iznosila 607.900 kuna. Prema podacima iz financijskog izvješća objavljenog na Zagrebačkoj burzi, Đuro Đaković je lani ostvario ukupne prihode u iznosu od 1,07 milijardi kuna, što je 34,6 posto više nego u 2011.