e-pv 3769

Zeleno svjetlo za HE Ombla Nakon nove studije, javna rasprava tek slijedi, ali novac je spreman: HEP je još 2011. ugovorio kredit s EBRD-om

Kako rade cementare U strukturi opskrbe konstantno se smanjuje udio domaćeg, a raste udio uvoznog cementa

Privatizacija vodoopskrbe Voda jest opće dobro, ali vodovod to ne mora biti. Što pokazuju primjeri iz brojnih država svijeta?

aktualno Str. 6

aktualno Str. 20-21

meridijani Str. 24-25

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 7 6 9 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 18. ožujka 2013.

Godina LIX / Broj 3769. www.privredni.hr

60

1953 2013

privredni vjesnik

novi poslovi s azerbajdžanom / hrvatska i njemačka industrija / zdravstveni turizam / svijet financija

Hrvatsko-slovensko međurješenje za Ljubljansku banku

Štediše i dalje u sukcesijskom labirintu

Sporazum iz Mokrica imat će nastavak, pitanje je gdje mu je kraj. Ne sluti na dobro za štediše koji još čuvaju knjižice stare Ljubljanske banke >>4-5

POSEBAN TEHPRILO NOKUTAK G n

info rma ovosti cijsk iz po dr ih tehn i komu učja olog nika cijsk ija

ih

Propale sirane sada na zdravim nogaMa

Intervju: Damijan Krklec

>> 11

>> 12-13

Mljekara Bosnić pokazuje kako se može uspjeti u mljekarstvu.

A koriste samo mlijeko krava koje slobodno pasu po brdima

Ako nema velikih projekata i investicija, nema ni onih malih, nema posla i pada potrošnja, ističe vlasnik tvrtke Matadura

Tjedni gospodarski TV magazin SPTV utorak

VTV Varaždin četvrtak 12:00 srijeda 13:30 (REPRIZA)

19:30

VKTV Vinkovci srijeda 22:00 četvrtak 17:00 (REPRIZA)

TV NOVA Pula srijeda 21:30 subota 16:00 (REPRIZA)

SBTV Slavonski Brod petak 21:15

TV ŠIBENIK

VOX Zadar srijeda 21:30 četvrtak 15:30 (REPRIZA)

Poljoprivredna TV Požega ponedjeljak 16:35

TV JADRAN Split srijeda 00:00 ponedjeljak 23:45 (REPRIZA)

GTV ZADAR četvrtak 21:30 nedjelja 22:30 (REPRIZA) ponedjeljak 12:00 (REPRIZA) ponedjeljak 21:30 (REPRIZA)

SRCE TV Čakovec četvrtak 21:45 petak 14:45 (REPRIZA)

TV ŠIBENIK srijeda 21:00 nedjelja 22:30 (REPRIZA)

DUTV Dubrovnik srijeda 20:15 subota 15:45 (REPRIZA)

Tjedni gospodarski razgovori sptv pet pet

19:30 23:45 [R]

TV Nova Pula sub sri

VTV sri

18:00 14:50 [R]

Poljoprivredna TV

Tv šibenik

VKTV Vinkovci

pet sub pon TV ŠIBENIK

12:00

VOX zadar

pet

20:10 14:45 [R] 22:15 [R] 21:30

uto sri

pon uto

17:10 18:05 [R]

17:35 16:35 [R]

petak, 22. ozujka u 19.10 sati na gost Marijan Marekovic´, vlasnik tvrtke DAM iz Lozana, najvec´i hrvatski proizvodˉac kamilice

UVOD

www.privredni.hr Broj 3769, 18. ožujka 2013.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Werner Hoyer, predsjednik EIB-a:

Za Zračnu luku Zagreb 120 milijuna eura Zadovoljstvo mi je obavijestiti vas da je odobren kredit u iznosu od 120 milijuna eura za proširenje Zagrebačke zračne luke.

Sredstvima EIB-a financirat će se idejni projekt i konstrukcija nove zgrade putničkog terminala. ZLZ je najvažnija zračna luka u Hrvatskoj i ključna točka zračnog transporta za letove unutar Hrvatske i regije te prema ostatku Europe.

Ovaj projekt pridonijet će učvršćivanju konkuretnosti Hrvatske, buduće članice EU-a koja se nalazi na sjecištu prioritetnih paneuropskih transportnih koridora V. i X. No, ovo je i prvi koncesijski projekt koji podržava EIB, a koji će biti financiran uz pomoć inovativne hrvatske sheme javno-privatnog partnerstva.

BORIS GALIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ALLIANZA:

Okolnosti i dalje vrlo izazovne Relativno smo zadovoljni rezultatima s obzirom na okolnosti na tržištu. Rasli smo brže u oba segmenta te smo drugu godinu zaredom uspjeli prijeći milijardu kuna premijskog prihoda. Naša kontinuirana usmjerenost na životna osiguranja donijela nam je značajniji rast od tržišta te učvrstila lidersku poziciju. Isto tako, prvi put smo u neživotnim osiguranjima prešli 10 posto tržišnog udjela uz solidan rast u svim bitnim segmentima. Veseli nas porast broja novih klijenata, s obzirom na to da su okolnosti i dalje vrlo izazovne.

MARKUS FERSTL, PREDSJEDNIK UPRAVE HYPO ALPE-ADRIA-BANKA:

Banka sada ima kvalitetnije temelje Hypo banka je po svim parametrima jedno od ključnih tržišta Grupe, a kao jedna od vodećih banaka u Hrvatskoj kontinuirano unapređujemo poslovanje. Posljednjih godina napravili smo značajne iskorake, a u 2012. smo smanjenjem portfelja loših kredita značajno poboljšali svoje ključne poslovne pokazatelje te naša banka sada ima puno kvalitetnije temelje. Temelje na kojima možemo mirno graditi svoje poslovanje te ćemo u 2013. i idućim godinama nastaviti razvijati poslovanje, širiti bazu klijenata te aktivno sudjelovati u podupiranju hrvatskog gospodarstva.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

3

pvinfo

G(h)ost komentator: Martina Trboglav, konzultantica u tvrtki Ramiro

Dobri lideri stvaraju motivirane timove

Hrvatski menadžeri se često žale na nemotivirane zaposlenike. No sami im često serviraju gotova rješenja i ne potiču otvorenu komunikaciju

Ž

elja svakog osviještenog menadžera su proaktivni i kompetentni zaposlenici. Zbog toga se u aktualnim raspravama o liderstvu jako puno govori o tome kako motivirati ljude da odgovorno sudjeluju u ostvarivanju zajedničkih ciljeva.

Bilo da je riječ o političkom ili poslovnom svijetu, pravi lider želi kraj sebe ne samo poslušnike, već partnere koji će s

Prvi korak je vidjeti što mi moramo promijeniti kod sebe njim dijeliti viziju, nadopunjavati je svojim idejama, a svojim doprinosom i ekspertizom sudjelovati u postizanju rezultata. Svaki kvalitetan rukovoditelj će znati da takve ljude može razviti, a onda i zadržati, samo ukoliko stvori atmosferu otvorene komunikacije, konstruktivne razmjene mišljenja i međusobnog uvažavanja.

Svi već znamo da, s obzirom na mnoge izazove s kojima će se tim susresti, sve to treba biti uronjeno u veliku količinu entuzijazma i zajedništva.

Istovremeno, što više naglašavamo ove karakteristike uspješnog tima, to su hrvatski rukovoditelji sve frustriraniji, jer

u svojoj sredini nerijetko nailaze na gotovo suprotne primjere – nedovoljno zainteresirane zaposlenike koji su skloni ili prebacivati odgovornost na druge, ili slijepo slušati upute nadređenih.

Ponekad se čini gotovo nemogućim napraviti transformaciju timova u visokoproduktivne i zadovoljne grupe ljudi koji dijele iste ciljeve te postižu vrhunske rezultate. A koga god pitate u kakvoj organizaciji bi htio raditi, bila riječ o menadžeru ili zaposleniku, svi streme upravo istom. Zbog čega današnji menadžeri ne uspijevaju pokrenuti promjene koje suštinski svi želimo?

Da bismo pronašli odgovor, postavit ću vam niz novih pitanja. Ako ste rukovoditelj, razmislite koliko često dajete ljudima povratnu informaciju o njihovom načinu rada.

Koliko puta se dogodi da ljudima servirate gotova rješenja kad vas pitaju za savjet? Koliko uistinu potičete komunikaciju kad nastanu problemi te pritom zadržavate konstruktivnost? Koliko često ste nedostupni svojim ljudima, jer ste stalno na sastancima? Koliko često sami donosite odluke i tražite da se provedu, a da niste uključili ljude u raspravu i razmišljanje?

Koliko vodite računa o tome šaljete li vi svojom pojavom i neverbalnom komunikacijom poruku entuzijazma? Kad ste zadnji put sjeli sa svakim od svojih članova tima i razmijenili očekivanja, rekli im kako vidite njihovu ulogu i općenito njihov rad, a da to nije bilo vezano uz neku konkretnu situaciju? Kad ste posljednji put pričali sa svojim timom o viziji vašeg odjela, zašto je bitan posao koji radite i koje ciljeve želite zajedno postići?

Kad ste sve to radili dovoljno ustrajno da biste uistinu potaknuli stvaranje drukčije atmosfere i nov način rada?

U težnji da promijenimo druge, vrlo lako za-

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: marketing@privredni.hr

Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

boravimo da ta promjena treba krenuti od nas, i da smo mi nekad glavni kamen spoticanja. Naime, da bi rukovoditelj promijenio atmosferu unutar svog tima, prvo mora osvijestiti da je on sam najčešće najodgovorniji za to kako stvari trenutačno izgledaju. Tako, na primjer, tek kad on prestane davati gotova rješenja te počne svoje zaposlenike pitati za mišljenje, oni će početi razmišljati svojom glavom.

U protivnom, navikavaju se odrađivati zadano, te imati nekog tko ima sve odgovore. Osim što se na taj način direktno smanjuje njihova proaktivnost, nerijetko se stvara i dojam da nisu sposobni samostalno obavljati složenije poslove.

Einstein je rekao da se problemi ne mogu riješiti istim načinom kako su nastali. Ako od ljudi želimo drugačije ponašanje, prvi korak je vidjeti što mi moramo promijeniti kod sebe, a da bismo time potaknuli i druge na promjenu. Svijest o sebi, svojem ponašanju i njegovim učincima na druge prvi je preduvjet da neki voditelj uistinu postane lider. Zbog toga, prije nego se upitamo kako utjecati na druge, pravo pitanje je što drugačije trebamo učiniti - mi.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

Direktor: Nikola Baučić Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

4

TEMA TJEDNA

( 450 mil €

Privredni vjesnik Broj 3769, 18. ožujka 2013.

Hrvatska uložila u slovensko gospodarstvo

( 1,27 mlrd €

investiralo slovensko gospodarstvo u Hrvatsku

Hrvatsko-slovensko međurješenje za Ljubljansku banku

Štediše i dalje u sukcesijs Hrvatska stavlja u mirovanje sudske postupke što ih vode PBZ i Zagrebačka banka povezane s prenesenom štednjom. Do očekivanju da se problem pokuša riješiti na tragu Sporazuma o nasljedstvu, odnosno u okviru Banke za međunarodna Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

H

rvatska ide u Europsku uniju, zauzvrat Slovenija očekuje više poslova u Hrvatskoj. To su uglavnom svi darovi što su ih Zoran Milanović i Janez Janša prošli ponedjeljak pospremili u diplomatske aktovke, prije no što su napustili dvorac u Mokricama gdje su potpisom na Memorandum o Ljubljanskoj banci zapravo maknuli nezgodan međudržavni spor iz političkog izloga natrag u sukcesijsku smočnicu.

U cijeloj priči iz Mokrica nema ništa posebno

dogovorila sljedeće. Hrvatska stavlja u mirovanje sudske postupke što ih vode PBZ i Zagrebačka banka povezane s prenesenom štednjom. Do daljnjega neće se otvarati ni novi postupci – sve to u očekivanju da se problem pokuša riješiti na tragu Sporazuma o nasljedstvu, odnosno u okviru Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu. Janez Janša uvjerio je Zorana Milanovića da ratifikacija hrvatskog pristupnog ugovora neće biti ugrožena čak ni ako Alenka Bratušek ne uspije na vrijeme sastaviti novu vladu. Slovenski parlament u svakom slučaju

Ne sluti na dobro za štediše koji strpljivo u ormarima drže štedne knjižice s logom stare Ljubljanske banke vrijedno za same štediše, pogotovo za one s neprenesenom štednjom. Hrvatska ih prepušta Sloveniji, a ona čini sve da ih zagubi u labirintima sukcesijskih natezanja. Dva premijera formalno su

ostaje operativan, a podrška zastupničkih klubova nije upitna. I to bi bilo sve iz Mokrica gdje se Janša spretno izvukao iz neugodnosti u koje se dovela Slovenija forsiranjem ekskulpacije Ljubljanske

banke od svake odgovornosti za štediše iz Hrvatske.

Institucionalni pragmatizam Međurješenje iz Mokrica doživljava se u Sloveniji na dva načina. Svaki razgovor uvijek je bolji od svađe. To je polazište u većini ocjena iz gospodarstva. Alenka Avberšek iz Gospodarske zbornice Slovenije uvjerena je da ulaskom Hrvatske u članstvo EU-a dobivaju svi. “To je pozitivan znak i za bonitetnu ocjenu Slovenije te ovdašnjih banaka”, rekla je dodavši da bi izostanak Sporazuma vjerojatno blokirao ranije uspostavljene veze između dvaju gospodarstava. A te su veze respektabilne. Zanimljivo je vidjeti i kako su raspoređene, mjereno opsegom stranih ulaganja.

Hrvatska je uložila u slovensko gospodarstvo 450 milijuna eura. Slovensko gospodarstvo bilo je poduzetnije – investiralo je 1,27 milijardi eura.

Tako na Sporazum iz Mokrica reagiraju slovenski gospodarstvenici. Onaj, pak, dio političke javnosti koju se obično za izbore puni interesnim

nabojem, reagira drukčije.

Poput voditeljice u znanoj emisiji Odmevi koja je gošću, bivšu dopisnicu slovenske TV Ilinku Todorovsku, dočekala pitanjem zbog kojeg se inače dobra poznavateljica prilika u Hrvatskoj našla u neugodnom položaju: “Slovenija je prva od svih država s jugoslavenskog područja postala članicom EU-a – je li tu prednost znala iskoristiti za ostvarenje vlastitih ciljeva?” Todorovska se pravila najpri-

je da pitanje nije čula, a potom se pokušala izvući konstatacijom da se tako ne mogu problematizirati odnosi među susjedima.

To je, dakle, drugi način rezoniranja u Sloveniji koji polazi od uvjerenja da je Slovenija bila najrazvijeniji i najsposobniji dio bivše zajedničke države, te da je logično da se ponaša pragmatično. Slovenija se sve vrijeme ponaša pragmatično, a taj pragmatizam izrazito je demonstrirala 1994.

Sukcesijskom stazom do zlata Kraljevine Srbije

Prazne vreće NLB-a

Dr. Dragana Gnjatović, srpska članica Komisije za sukcesiju, naljutila se 1997. godine na kolege iz Slovenije i Hrvatske jer su se drznuli upitati je za zlatne poluge Kraljevine Srbije. “Dijelimo samo ono što je zajednički stvoreno nakon 1918. godine i nije vas briga za ono prije što je stvorila Kraljevina Srbija”, odbrusila

Sve i da hoće, NLB nema čime isplatiti stare štediše. Operušane štediše ne bi trebalo držati u iluziji da će brzo doći do svoje imovine. Novac jednostavno nema tko vratiti.

Trebala bi ga vratiti banka koja ga je i ubrala. No, ta je banka bez novca. Sve je krenulo po zlu 2006. godine. Tada je prva vlada Janeza Janše grubo spriječi-

je. Svađa je došla u novine, a onda se javio čitatelj, neki pedantni bankarski službenik koji je potvrdio postojanje zlata, ali i još neke zanimljive činjenice. Naime, Kraljevina Srbija znatno se zadužila u inozemstvu prije ulaska u novu zajedničku tvorevinu. Čitatelj je spremno posvjedočio da je posljednja rata Obrenovićevog srp-

skog duga isplaćena godine 1972. Očito, dug su isplatile sve republike bivše Jugoslavije.

la belgijsku banku (KBC) u namjeri da poveća udjel u NLB-u na više od 50 posto. KBC je izigrana i protjerana, usprkos tome što je svojedobno čak i nudila prikladan kredit za zatvaranje kompromitirajuće priče sa starim deviznim štedišama. KBC se upravo prošli tjedan i službeno povukao iz NLB-a, dobivši samo 2,6 milijuna eura

na institucionalnoj razini, kada je parlament izglasao Ustavni zakon i njime pretvorio dvije vodeće banke, Ljubljansku i Mariborsku, u “nove” banke. Aktiva je prebačena na novu banku, a pasiva je ostala na skrbi jednog direktora i troje zaposlenika u starom LB-u.

Zabluda Ante Markovića Dugove su na taj način tada naveliko eskivirali nadobudni poduzetnici

za ono što je platio 530 milijuna. Ministar financija Janez Šušteršič mirno je popratio odlazak KBCa rekavši da mu je žao, ali da je banka samo platila cijenu lošeg rukovođenja.

Ekonomist Jože P. Damjan izračunao je da je Slovenija od 2006. spiskala u NLB 1560 milijuna eura proračunskog novca. Javno je predlo-

5

www.privredni.hr Broj 3769, 18. ožujka 2013.

( 272 mil €

NEMA BRZIH RJEŠENJA

isplaćeno je “pravim” Hrvatima, tvrde u Sloveniji

kom labirintu daljnjega neće se otvarati ni novi postupci – sve to u poravnanja (BIS) u Baselu šoj Jugoslaviji. Međunarodna zajednica svesrdno je pomogla novonastalim državama kada je među njih trebalo podijeliti državne dugove. Brzo se našla formula za podjelu obveza prema Pariškom i Londonskom klubu. Za ostalo nije ih bila briga. Čuvari nacionalnog interesa u Sloveniji

koji su tragove propalih poslova skrivali osnivanjem novih tvrtki. Bilo je nevjerojatno da se takav manevar može dogoditi i na državnoj razini. Ante Marković, također veliki pragmatičar, tada je stišavao strasti govoreći širom Hrvatske da je štedna knjižica ugovor, a ušteđevina privatno vlasništvo. “Pustite da ih Europa poduči o tome”, govorio je Ante Marković. A, Europu i svijet baš briga za nasamarene štediše u biv-

tako mogu mirno zbrajati ono što su hrvatska poduzeća ostala dužna Ljubljanskoj banci. Tome pripisuju zatezne kamate i taj bi zbroj sada prebili s onime što LB duguje štedišama. Dakako, potraživanja što ih imaju štediše nisu počašćena zateznim kamatama.

Protagonisti takve politike usputnu nelagodu ispiru izmišljenom tvrdnjom da su štednju u LB-u na hrvatske banke mogli prenijeti samo štediše s

nespornim hrvatskim državljanstvom. Ne-Hrvatima je tako ostalo 136 milijuna eura neisplaćene štednje. Pravim Hrvatima, tvrde u Sloveniji, isplaćeno je 272 milijuna eura. Ako ćemo tjerati mak na konac, zna se tko je imao “izbrisane”.

Isto tako valja se zapitati je li hrvatsko pravosuđe učinilo sve radi zaštite potraživanja Ljubljanske banke u Hrvatskoj?

Sporazum iz Mokrica imat će svoj nastavak, pitanje je gdje mu je kraj.

Ne sluti na dobro za štediše koji strpljivo u ormarima drže štedne knjižice s logom stare Ljubljanske banke. Ako se Banka iz Basela prihvati posredovanja u sukcesijskom poslu, mora za stol dovesti sve sudionike razdruživanja, a ne samo Hrvatsku i Sloveniju. Svaka novonastala država, međutim, ima drukčije prioritete. Kao i do sada, bit će ih teško objediniti i usredotočiti na ključna rješenja. U dva desetljeća navodno se uspjelo skinuti s dnevnog reda polovinu s popisa sukcesijskih problema. Neće valjda trebati još dva desetljeća za drugu polovinu?

žio da se račun za taj ceh ispostavi Janezu Janši.

Smatra ga odgovornim što nije dao da se NLB privatizira. Privatni vlasnici zacijelo se ne bi bezumno zaduživali u inozemstvu i onda taj novac nebankarski dijelili velikim igračima pajdaškog kapitalizma. Ekonomist Damjan još je prošlog ljeta najavio da piše posljednji ko-

mentar o NLB-u. “Nema se tu što više pisati. Banka ne postoji. Ostala je samo zombi-banka i veliki minus u našim džepovima”.

Može li se od banke čije vreće “ne stoje uspravno” očekivati da će brzo obe-

štetiti štediše? Jasno da ne. Isto tako jasno je da bi povratak NLB-a na tržište u Hrvatsku, nakon svega što je učinila štedišama (a oni pate i pamte), bio beznadni čin nepromišljene tvrdoglavosti.

Za razliku od dugova hrvatskih poduzeća Ljubljanskoj banci, na potraživanja štediša ne pripisuju se zatezne kamate

Primjer sukcesijske priče: što je s vilom udovice Broz Nije lako raspetljati prošlost. Postupci traju izrazito dugo, pa tako navodno još uvijek djeluje i Kancelarija za nasljedstvo nakon raspada Austro-Ugarske

V

ila svojedobno izgrađena novcem iz saveznog proračuna za udovicu Josipa Broza nikad nije postala dom Jovanke Broz.

Udovica je odbila useliti u neprikladnu kuću koja

Još nije sasvim raspetljana podjela zgrada veleposlanstava i drugih nekretnina u inozemstvu je potom pretvorena u poslovni prostor. Predsjedništvo SFRJ svojedobno je ubiralo 4000 dolara mjesečne najamnine od stranog trgovačkog predstavništva. Kako danas razmrsiti konkretnu sukcesijsku priču s kućom Jovanke Broz? Nadalje, savezni organi samo u Novom Beogradu imali su 2000 stanova. Kako su podijeljena 793 automobila, 487 kamiona, autobusa i dostavnih vozila, pa 150 cisterni i traktora, koji su u vrijeme popisivanja već spadali u staro željezo? Svojedobno na diobeni sastanak u Bruxelles došli su sukcesori uvjereni da imaju

podijeliti jugoslavenske devizne rezerve procijenjene na 5,4 milijarde USD. Milošević i kompanija rastezali su pregovore sve dok nisu potrošili i posljednji raspoloživi iznos. Potrošili bi i preostalih 700 milijuna dolara da taj novac nije bio uplaćen u članske uloge te uložen u još neke vrijednosne papire izvan transakcija.

Skupinu za sukcesiju vodio je u Bruxellesu Božo Marendić. U hrvatskoj ekipi bili su i dr. Vladimir Đuro Degen te dr.

Zvonko Lerotić. Imali su podijeliti veliku imovinu, ali i još veće dugove. Aktive je bilo za 21, a pasive za 35 milijardi USD. Poseban problem predstavljalo je 3,1 milijarda USD duga kojem se nisu mogli odrediti dužnici. Sloveniji je tada prijetila opasnost da se na nju zbog veće razvijenosti prevali 20 posto takvog duga, a da u aktivi sudjeluje samo pet posto. “Što jamrate, pa Ljubljana vam izgleda kao Beč”, uvjeravao je strani diplomat tada slovenske predstavnike u ispravnost takve asimetrije. Na kraju presudio je MMF. Hrvatskoj je pripalo 28,49 po-

sto kvote. BiH je dobila 13,2, Makedonija 5,4, Slovenija 16,39, a Srbija i Crna Gora, tada još zajedno 36,52 posto.

Dvije milijarde klirinških dolara viška Na famoznom klirinškom računu našle su se 1990. dvije milijarde klirinških dolara viška. Nakon mnogo peripetija Slovenija je za svoj dio klirinških potraživanja dobila patrolni brod, a Hrvatska helikopter i još nešto vojne opreme iz Rusije. Predmet nasljedstva bilo je i pola milijarde dolara u obliku 42 tone zamrznutog monetarnog zlata. Još nije sasvim raspetljana podjela zgrada veleposlanstava i drugih nekretnina u inozemstvu, procijenjene vrijednosti 350 milijuna dolara. Ostalo je još mnogo neraspoređene imovine, a dio toga bit će izrazito teško raspetljati. Benzinske crpke Ine preprodane su ruskim naftašima.

Bivša odmarališta također su sporna tema. Nije lako raspetljati prošlost. To može još potrajati beskonačno dugo. Navodno još djeluje Kancelarija za nasljedstvo nakon raspada Austro-Ugarske. (F.K.)

6

AKTUALNO

( 68,5 MW ( to je 1,3 do 1,6%

*vijesti Konferencija o vinskom turizmu Kako se stvara turistička destinacija kada je u pitanju vinski turizam, kako privući što više posjetitelja na vinske ceste te koji su gospodarski pokazatelji u turizmu, bile su neke od tema na 5. međunarodnoj i 1. hrvatskoj konferenciji o vinskom turizmu, održanima proteklog tjedna u zagrebačkom hotelu Esplanade. O razvoju istarskih vinskih cesta i promjeni turističkog imidža Istre u proteklih 15 godina govorio je Denis Ivošević, predsjednik Turističke zajednice Istarske županije, koji je naglasio kako istarske vinske ceste svake godine obiđe 155.000 posjetitelja.

Prigovori tehničke naravi Povodom Svjetskog dana prava potrošača, Zagrebačka banka predstavila je rezultate rješavanja prigovora klijenata građana u 2012. godini. Zbog višegodišnjih unapređenja, banka lani bilježi pad ukupnog broja prigovora za više od sedam posto iako su očekivanja klijenata znatno složenija nego prije pet godina. Više od 80 posto prigovora odnosilo se na poteškoće tehničke naravi i transakcije, ponajviše na pogrešne uplate ili isplate.

Vipnet preuzeo Digi TV Vipnet je stekao 100 posto vlasništva u tvrtki Digi satelitska televizija, koja je jedna od prvih i vodećih pružatelja usluga digitalne televizije na hrvatskom tržištu. Na taj način Vipnetove televizijske usluge postaju dostupne korisnicima na cjelokupnom teritoriju Hrvatske. Dosadašnji vlasnik hrvatskog Digi TV-a bila je rumunjska grupacija RCS&RDS koja posluje u šest zemalja Jugoistočne Europe. Digi TV ima 36 zaposlenih, a ukupni prihodi u 2012. godini iznosili su 14,7 milijuna kuna.

Privredni vjesnik Broj 3769, 18. ožujka 2013.

predviđena snaga HE Ombla

ukupne proizvedene električne energije u Hrvatskoj

Gradnja hidroelektrane Ombla stajat će oko 152 milijuna eura

Analize nisu srušile projekt Nova studija koju je predstavio HEP daje zeleno svjetlo izgradnji hidroelektrane na rijeci koja opskrbljuje Dubrovnik pitkom vodom. Javna rasprava tek slijedi, ali novac je spreman: kredit za financiranje HEP je još 2011. ugovorio s EBRD-om Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

N

akon što je u ovome mjesecu ministrima Mihaelu Zmajloviću i Siniši Hajdašu Dončiću predstavljena studija Procjena analize utjecaja izgradnje hidroelektrane (HE) Ombla na okoliš, uslijedit će javne rasprave o tom dokumentu u Zagrebu, Dubrovniku i Sarajevu. Nakon toga, čini se, bit će svladana većina prepreka koje su kočile izgradnju te hidroelektrane snage 68,5 megavata (MW), što je između 1,3 i 1,6 posto ukupne proizvedene električne energije u Hrvatskoj.

Prihvatljiva mjera Podsjećamo, najava i odluka o njenoj izgradnji podignula je mnogo prašine u dijelu stručne javnosti koja tvrdi da je Ombla jedna od najvećih podzemnih rijeka na svijetu.

Gradnja hidroelektrane podigla bi njenu razinu te može doći do prelijevanja ove rijeke - koja opskrbljuje Dubrovnik pitkom vodom - u druge podzemne kanale. K tomu, postoji mogućnost pojavljivanja klizišta, čime bi se narušila stabilnost nekih dubrovačkih naselja. Također, narušit će se špiljska endemska fauna što bi ugrozilo neke životinjske vrste na tome području, naročito šišmiše.

Rodoljub Lalić, član Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP), kaže kako su za izgradnju hidroelektrane prikupljeni svi valjani dokumenti.

“Međutim, s obzirom na senzibilitet javnosti, naručili smo nove studije kako

bismo moguće utjecaje na okoliš sveli na prihvatljivu i najmanju moguću mjeru”, ističe Lalić.

Izvor Ombla bi presušio tek kada 450 dana ne bi bilo kiše Dražen Lovrić, voditelj poslova ocjene utjecaja HE Ombla na okoliš i prirodu, ističe kako prema Planu upravljanja bioraznolikošću područja Omble nema negativnih utjecaja na faunu šišmiša ako se uspješno provedu mjere ublažavanja i upravljanja lokacijom.

“Ipak, ne može se zaključiti kako neće biti negativnog učinka na njihova staništa. No, zbog toga će se napraviti susjedno, novo stanište”, napominje on.

Tomislav Paviša, voditelj tima za dovršetak pripreme i izgradnju HE Ombla, naglašava kako je lokacija dobra.

“Povoljne hidrogeološke

karakteristike terena omogućuju izgradnju hidroelektrane u podzemnom prostoru zaleđa izvora, u dnu zaljeva Rijeke Dubrovačke. Hidroelektrana će koristiti podzemne vode sliva Omble, veličine oko 800 četvornih kilometara, koji se gotovo čitav nalazi u području istočne Hercegovine. Sve površinske vode ovog prostora ranije su preusmjerene na već izgrađene hidroelektranu Dubrovnik i reverzibilnu pumpno-akumulacijsku hidroelektranu Čapljina. Nikakvi budući zahvati u zaleđu izvora ne mogu smanjiti današnju količinu vode Omble.

Izvor Ombla bi presušio tek kada 450 dana ne bi bilo kiše”, objašnjava on.

Varijanta s izgradnjom injekcijske zavjese, nastavlja, pomoću koje će se zatvaranjem kanala i pukotina u vapnenačkoj stijeni stvoriti brana i formirati akumulacija, omogućit će da se tlak, koji se danas stvara u dubljem zaleđu izvora, iskoristi u turbinama hidroelektra-

ne. Paviša je spomenuo da je razmatrana i opcija izgradnje nadzemne brane, no ona se pokazala neprihvatljivom s financijskog i prostornog stajališta, jer bi imala neusporedivo veći utjecaj na okoliš. Sve priobalne hidroelektrane u Hrvatskoj, kao što su Senj, Velebit, Zakučac i Dubrovnik, izgrađene su u krškom terenu, ističe Paviša, i svi njihovi vitalni objekti su u podzemlju. “Stoji tvrdnja da je krš propustan na površini.

No, u većim dubinama ne propušta vodu”, kaže on.

Bolja kakvoća vode Premda je područje Rijeke Dubrovačke seizmički aktivno, Paviša ističe da se “ne može uspostaviti veza između punjenja akumulacije i pojave seizmičnosti nakon izgradnje” podzemne brane. Valja naglasiti kako je nešto prije 1900. godine izgrađena brana na izvoru Ombla, kako bi se spriječio prodor mora te iskoristila voda za rad mlina. Tada su stvoreni uvjeti da Du-

brovnik izgradi prvi vodoopskrbni sustav s te rijeke.

Realizacijom HE Ombla predviđena je i sanacija određenih dijelova na tom području.

Paviša dodaje da sada, nakon obilnih kiša, dolazi do zamućivanja vode jer više od 25 dana godišnje ona prelazi dopuštenu granicu za vodoopskrbu.

“Izgradnjom HE Ombla predviđeno je izdizanje današnjeg vodozahvata, koji je na razini mora, na znatno višu razinu, čime će se postići poboljšanje vodoopskrbe Dubrovnika - kako kakvoćom vode, tako i njenom količinom”, ističe.

Ukupni troškovi projekta procjenjuju se na 152 milijuna eura. Kredit za financiranje HEP je ugovorio s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) još 2011. godine. Sastavni dio tog ugovora bio je i Akcijski plan za okolišnu i socijalnu problematiku, tj. standardni dokument koji prati svaki infrastrukturni projekt koji se financira kreditom EBRD-a.

U okviru tog dokumenta, HEP je preuzeo obvezu da će provesti dodatna istraživanja, analize i ocjene utjecaja na prirodu zbog izmjene zakonske regulative u vremenu od dobivanja Rješenja o prihvatljivosti zahvata na okoliš 1999. do danas.

Inače, za izgradnju hidroelektrane potrebne su četiri i pol godine. Ako se tome dodaju predradnje koje uključuju javne rasprave, kao i moguće dodatne dozvole, HE Ombla bi mogla biti izgrađena i početi s radom za pet godina.

7

www.privredni.hr Broj 3769, 18. ožujka 2013.

objašnjavati što je Europski parlament. On je sve važniji i važniji, međutim “Moramo razina odlučivanja u Europskom parlamentu nije kao u nacionalnom parlamentu. ” Zoran MiIanović, hrvatski premijer

HRVATSKA NA VRATIMA EUROPSKE UNIJE

Milanović: Pretpristupne obveze su završena priča Predsjednik Vlade rekao je da je jedan od prvih ciljeva Hrvatske, nakon ulaska u Europsku uniju, ulazak u schengenski režim. “To možda možemo i do kraja mandata moje vlade. To je politički cilj”, istaknuo je Milanović Igor Vukić vukic@privredni.hr

P

riča o ispunjavanju hrvatskih obveza za pristupanje Europskoj uniji je gotova i mi smo svoj posao obavili, rekao je premijer Zoran Milanović nakon prošlotjednog sastanka s predsjednikom Europske komisije Joséom Manuelom Barrosom. Predsjednik EK-a i hrvatski premijer razgovarali su o završnom izvješću o monitoringu, koje Hrvatskoj daje pozitivne ocjene. Završno predstavljanje izvješća bit će u Zagrebu, 26. ožujka, na sjednici Vlade kojoj će nazočiti i Štefan Füle, povjerenik EK-a za proširenje.

Premijer Milanović izrazio je uvjerenje da će i privatizacija riječkog brodogradilišta 3. maj biti dovršena do kra-

Važno je da se izbori za EP - jer se prvi put održavaju u Hrvatskoj - održe odvojeno ja ožujka. Dodao je da su u međuvremenu mnoge industrije propadale, a da ih država nije spašavala, dok je brodogradnju spašavala do zadnjeg trenutka. “Čak i nakon njihove privatizacije, jer kao što vidite u Brodosplitu, novi vlasnik će još neko vrijeme dobivati državne

potpore da bi premostio nastalo teško stanje. Vjerujem da će i 3. maj završiti kao što smo planirali, kao dio Uljanika koji je ranije dokapitaliziran da bi mogao kupiti 3. maj.

Zatim bi 3. maj trebao nastaviti tamo gdje je počeo prije 150 godina, kao jedno od vodećih brodogra-

dilišta u Europi”, kazao je Milanović.

Mimica - prvi hrvatski član EK-a?

Predsjednik Vlade rekao je i da je jedan od prvih ciljeva Hrvatske, nakon ulaska u EU, ulazak u schengenski režim. “To možda možemo i do kraja man-

data moje vlade. To je politički cilj”, istaknuo je.

Milanović je ponovio da mu je važno da se izbori za Europski parlament jer se prvi put održavaju u Hrvatskoj - održe odvojeno od drugih izbora. Iako očekuje da će na te izbore izaći manji broj ljudi nego na predsjedničke ili parla-

mentarne, važno je pokazati tko su kandidati i što će zastupati u EP-u. “Moramo objašnjavati što je Europski parlament. On je sve važniji i važniji, međutim razina odlučivanja u EP-u nije kao u nacionalnom parlamentu”, rekao je.

Na upit je li bilo riječi o hrvatskom kandidatu za povjerenika u EK-u, premijer je rekao da se u Hrvatskoj opravdano spekulira s jednim imenom, ali da ne želi “skakati pred rudo” jer o tome odlučuje predsjednik EK-a i EPa. Neslužbeno se govori da bi prvi hrvatski član EK-a mogao biti potpredsjednik Vlade Neven Mimica, a imao bi resor zaštite potrošača.

Udruženje davatelja poštanskih usluga HGK-a

Breglec: Hitno zaustaviti negativna kretanja Daljnja liberalizacija poštanskog tržišta i, općenito, tranzicijski procesi u ovom tržišnom segmentu neminovni su i tome se treba prilagoditi, smatra predsjednik Udruženja davatelja poštanskih usluga HGK-a Dražen Breglec iz tvrtke CityEX izabran je za predsjednika Udruženja davatelja poštanskih usluga Hrvatske gospodarske komore. Breglec ističe kako članice Udruženja moraju definirati zajedničke interese te se zalagati za stimulativnu poreznu politiku i povoljne tržišne uvjete koji će omogućiti razvoj. Trenutačno prevladavaju negativni tržišni procesi i to treba što hitnije zaustaviti jer će u protivnom takva situacija izazvati pad

broja gospodarskih subjekata, odnosno otpuštanje zaposlenika, naglasio je.

u konačnici rezultirao većim prihodima i povećanim brojem zaposlenika.

Davatelji poštanskih usluga u 2011. ostvarili su 356,35 milijuna usluga Zbog toga je, kaže, nužan dijalog svih aktera u ovoj gospodarskoj djelatnosti, kako bi što prije započeo investicijski ciklus koji bi

Napomenuo je kako je jedan od prioriteta budućeg rada Udruženja iznošenje, odnosno formuliranje kvalitetnih nor-

mativnih rješenja radi što učinkovitijeg reguliranja odnosa u branši. Daljnja liberalizacija poštanskog tržišta i, općenito, tranzicijski procesi u ovom tržišnom segmentu neminovni su i tome se treba prilagoditi, smatra Breglec.

Osnažiti poziciju poštanskih operatora Ljubica Herceg, direktorica Sektora za promet i veze HGK-a, ističe kako su davatelji poštanskih usluga, potaknuti promje-

nama na tržištu, pokrenuli inicijativu za osnivanje ovog strukovnog udruženja kojim bi se osnažila pozicija poštanskih operatora.

Dodala je kako su davatelji poštanskih usluga u 2011. ostvarili ukupno 356,35 milijuna usluga, što je oko dva posto manje u odnosu na 2010. godinu. Na cijelom poštanskom tržištu HP je sa 255 milijuna usluga ostvario udjel od približno 72 posto, dok su ostali davatelji sa 101,4 milijuna ostvare-

nih usluga imali udjel od oko 28 posto. U strukturi ukupno ostvarenih poštanskih usluga vidljivo je da su univerzalne poštanske usluge činile približno 59 posto svih usluga, a ostale oko 41 posto. “Davatelji poštanskih usluga su u 2011. od obavljanja poštanskih usluga iskazali prihode u ukupnom iznosu od 1,53 milijarde kuna.

Prihodi u 2011. približno su na istoj razini kao i u 2010. kada su iznosili 1,54 milijarde kuna”, kaže Ljubica Herceg. (B.O.)

8

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3769, 18. ožujka 2013.

( 25% nafte

Hrvatska uvozi iz Azerbajdžana

( 99 mil €

trebao bi biti težak ugovor Geofota

Sastanak predsjednika Ilhana Alijeva s hrvatskim gopodarstvenicima

Tržište je u Azerbajdžanu slobodno Plinacro i azerbajdžanska naftna i plinska kompanije SOCAR potpisali su sporazum kojim će se razvijati suradnja na projektu Jonsko-jadranskog plinovoda Igor Vukić vukic@privredni.hr

P

redstavnici tridesetak hrvatskih tvrtki sudjelovali su prošli tjedan na sastanku s azerbajdžanskim predsjednikom Ilhanom Alijevom, koji je boravio u dvodnevnom posjetu Hrvatskoj. Alijev je bio iznenađen zanimanjem za poslovanje u njegovoj zemlji i poznavanjem tržišta. “Predsjednik Alijev rekao je da je očekivao samo informativni sastanak, a radilo se o pravom operativnom sastanku”, ispričao je novinarima Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore. Na sa-

stanku su bili predstavnici Končara, Leda, Geofota, agencije Bruketa i Žinić, Viadukta, Uljanika i niza drugih tvrtki.

Azerbajdžanskog predsjednika u svjetskoj

Riječki JGL je odavno sa svojim proizvodima prisutan u Azerbajdžanu javnosti prate optužbe za kršenje ljudskih prava pa se tako i pred hotelom u kojem se održavao sastanak okupila skupina hrvatskih prosvjednika. Nosili su slike novinara zatvorenih zbog

kritičkih tekstova o vladajućem režimu. Upitan za komentar, Vidošević je istaknuo da živimo u svijetu u kojem se politički i gospodarski odnosi pokreću interesima. A u prostoru dobrih političkih i gospodarskih odnosa širi se i prostor slobode. “Bez ovog prvog, ovo drugo teško ide”, rekao je predsjednik HGK-a.

Država bogata plinom Alijeva je primio i premijer Zoran Milanović, koji je pohvalio gospodarski napredak Azerbajdžana u posljednjem desetljeću i potvrdio interes za opskrbom hrvatskog tržišta plinom iz Kaspijskog mora. Plinacro i azerbaj-

džanska naftna i plinska kompanije SOCAR potpisali su sporazum kojim će se razvijati suradnja na projektu Jonsko-jadranskog plinovoda. Azerbajdžan je zemlja bogata

plinom, a putem tog plinovoda do Europe bi se dostavljalo godišnje oko 10 milijardi prostornih metara plina. Hrvatska već sada gotovo 25 posto nafte uvozi iz te zemlje.

Riječki JGL je odavno sa svojim proizvodima prisutan u Azerbajdžanu, a ispostavu već četiri godine ondje ima i reklamna agencija Bruketa i Žinić.

“Imamo sjajna iskustva.

Ta zemlja se brzo razvija, a za nekog tko dolazi iz Hrvatske ondje nije teško poslovati”, kaže Davor Bruketa. Njegova agencija radi za telekomunikacijsku tvrtku Nar, a posao su dobili na međunarodnom natječaju. Geofoto treba realizirati ugovor od 99 milijuna eura za snimanje za vojne karte, a nakon susreta s Alijevom proširenju posla nadaju se i u Đuri Đakoviću, Uljaniku i još nekim hrvatskim tvrtkama.

Hrvatsko-njemački poslovni forum

Njemačka želi ojačati hrvatsku industriju Njemačka je drugi najznačajniji gospodarski partner Hrvatskoj i treći po investicijama, no investicijski su potencijali znatno veći od do sada uloženih tri milijarde eura u hrvatsko gospodarstvo, istaknuo je Nadan Vidošević Hrvatski ulazak u Europsku uniju mora se iskoristiti ne samo za poboljšanje konkurentnosti već i za povećanje i unapređenje investicija, za što postoji veliki interes u Njemačkoj, rekao je Philipp Rösler, njemački vicekancelar i ministar gospodarstva, na Hrvatsko-njemačkom poslovnom forumu održanom prošli tjedan u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Rösler je dodao da je njemačkim investitorima u Hrvatskoj potrebna pravna i investicijska sigurnost, kao i fleksibilno tržište rada. Njemačka, uz ostalo, želi pridonijeti jačanju hrvatske industri-

panija redovito donosile nove tehnologije i inovacije. Takva partnerstva i ubuduće će se poticati.

je. Već ranije je najavljeno da će u izradi strategije razvoja hrvatske industrije sudjelovati i stručnjaci iz njemačkog instituta Fraunhofer.

Prema riječima ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, razgovaralo se i o konkretnim projektima poput prošire-

nja suradnje između Končara i Siemensa. Oni će se zajedno s Đurom Đakovićem javiti na natječaj HŽ-a za nove vlakove.

Nijemci su se zanimali za druge prometne i energetske projekte. Vrdoljak je naglasio da su njemačke tvrtke suradnjom i preuzimanjem hrvatskih kom-

Omogućiti razmjenu znanja i vještina Razgovaralo se i o suradnji u obrazovnom sustavu, kako bi se omogućila razmjena znanja i vještina. Nešto od toga već je provjereno u praksi, preko brojnih twinning projekata u kojima su sudjelovali njemački stručnjaci.

Njemačka je drugi najznačajniji gospodarski partner Hrvatskoj i treći po investicijama, no investicijski su potencijali znatno veći od do sada uloženih tri milijarde eura u hrvatsko gospodar-

stvo, istaknuo je Nadan Vidošević, predsjednik HGK-a. Pozvao je njemačke partnere na pokretanje novih, i to proizvodnih investicija. Svako takvo ulaganje pozitivno se odrazilo i na hrvatski izvoz. Hrvatska je bila među vodećim tranzicijskim zemljama u privlačenju investicija prije krize, no to su uglavnom bila preuzimanja već postojećih kompanija i njihovih tržišta, rekao je Vidošević. Hrvatskoj prehrambenoj industriji Njemačka bi mogla konkretno pomoći tako što bi poticala svoje trgovačke lance da prodaju hrvatske proizvode. Zbog prestanka ugovora s Ceftom hrvatska

prehrambena industrija mogla bi pretrpjeti veliku štetu, a taj bi gubitak, koji će se odraziti i na kooperante na selu, mogao biti ublažen njemačkom potporom, rekao je predsjednik HGK-a.

Dino Dogan, predsjednik Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, podsjetio je da Hrvatska ima povoljan prometni položaj i dobru prometnu infrastrukturu: suvremenu cestovnu mrežu, morske i riječne luke... Njemačka Hrvatskoj može pružiti značajnu podršku na području obrazovanja kadrova potrebnih u gospodarstvu, rekao je Dogan.

(I.V.)

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3769, 18. ožujka 2013.

( oko 57,3 mil kn

Javna nabava

Novi alat za praćenje nabava

očekuje se od naknada za zakup i prenamjenu

Sjednica hrvatske vlade

Prenamjena zemljišta u golf igralište bez naknade U obrazloženju Konačnog prijedloga zakona o poljoprivrednom zemljištu stoji da Vlada želi pomoći investitorima u igrališta, čime se podiže kvaliteta turističke ponude Igor Vukić vukic@privredni.hr

U

natoč protivljenju dijela saborskih zastupnika, pa i onih iz vladajuće većine, Vlada je odlučila da se neće plaćati naknada za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta u igrališta za golf. No određeno je da se to odnosi na igralište u užem smislu, na teren za igru, pripadajuću infrastrukturu i akumulacijska jezera. U obrazloženju Konačnog prijedloga zakona o poljoprivrednom zemljištu stoji da Vlada tako želi pomoći investitorima u igrališta, čime se podiže kvaliteta turističke ponude.

Prema tom prijedlogu, prihvaćenom prošlog tjedna, za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta u građevinsko plaćat će se naknade, koje sežu od 25 do 50 posto tržišne vrijednosti tako urbaniziranog zemljišta. Visina naknade ovisit će o kvaliteti zemljišta i obuhvatu građevinske zone. U državni proračun uplaćivat će se 70 posto naknade, a ostalo ide jedinici lokalne samouprave.

Bodovi za zakupnike Model za davanje poljoprivrednog zemljišta u zakup ostao je sličan onome iz prve zakonske verzije.

Zakup se daje na 50 godina, a potencijalni zakupci 60 posto bodova dobivat će za predloženi gospodarski program, 20 posto će dobiti ako su već u posjedu tog zemljišta, a 20 posto bodova dobivat će se na temelju ponuđene cijene zakupa. Odluku će donositi peteročlane komisije u Agenciji za poljoprivred-

no zemljište. Prema riječima ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine, tim se modelom želi ubrzati raspolaganje i korištenje državnim poljoprivrednim zemljištem. Od 890.000 državnih hektara, sada je obrađeno samo 262.000 hektara. Po starom zakonu, proces dobivanja državnog zemljišta na korištenje trajao je od šest mjeseci do čak pet godina.

Očekuje se da će novi zakon pridonijeti i okrupnjivanju zemljišta. Prosječni posjed koji se obrađuje u EU-u ima 14 hektara, a u Hrvatskoj samo 5,6 hektara. U prvoj godini od naknada za zakup i naknada za prenamjenu u proračun bi se trebalo sliti oko 57,3 milijuna kuna.

Uredbom Vlade utvrđeni su granični prijelazi i carinske ispostave na kojima će se obavljati sanitarni inspekcijski nadzor pri-

9

likom uvoza iz zemalja izvan EU-a. Prilikom uvoza hrane i sirovina za proizvodnju hrane, sanitarni nadzor obavljat će se na cestovnim prijelazima Bajakovo, Karasovići, Nova Sela i Stara Gradiška. Nadzor će se obavljati i na pomorskim graničnim prijelazima u lukama Ploče i Rijeka te u Zračnoj luci Zagreb.

Za predmete opće uporabe nadzor i robno carinjenje obavljat će se u carinarnici Zagreb te u Osijeku, Pločama, Rijeci, Splitu i Zadru.

Doživotne naknade vrhunskim sportašima Vlada je nakon dugog razmatranja prijedloga odlučila dodijeliti doživotne naknade vrhunskim sportašima. Dobivat će ih na vlastiti zahtjev, nakon 45. godine života, a najviša naknada će biti u visini pro-

sječne hrvatske plaće. Takvu naknadu dobivat će nosioci zlatne olimpijske medalje, dok će najniža naknada, 40 posto prosjeka plaće, pripasti vlasnicima brončane medalje sa svjetskih prvenstava. U obzir za naknade dolaze dobitnici medalja na olimpijskim i paraolimpijskim igrama, na svjetskim prvenstvima i olimpijadama gluhih sportaša. Za sada pravo na naknadu ima 86 olimpijaca, osam paraolimpijaca, 70 sudionika svjetskih prvenstava i 38 sudionika olimpijade gluhih sportaša.

Prema riječima ministra znanosti, obrazovanja i sporta Željka Jovanovića, naknade će proračun

Javni sektor je uvjerljivo najveći pojedinačni dobavljač roba i usluga.

Javne nabave u Hrvatskoj čine 11,5 posto bruto domaćeg proizvoda, a u EU-u dostižu vrijednost od 447 milijardi eura.

To ih čini vrlo značajnim ekonomskim pitanjem, stoga je od koristi svaki novi alat koji pomaže praćenju javnih nabava.

Jedan takav alat predstavila je udruga Partnerstvo za društveni razvoj. Riječ je o novom portalu javne nabave na adresi http://integrityobservers. eu, zapravo tražilici postojećih baza podataka, čiju su izradu sufinancirali Europska unija, Vladin Ured za udruge i finsko veleposlanstvo. Drugi je proizvod iz istog projekta, kako je rekao predsjednik udruge Munir Podumljak, interni alat za jedinice lokalne sa-

mouprave koji služi prepoznavanju i sprečavanju korupcije u javnoj nabavi.

Aktualni Zakon o javnoj nabavi ima tri mehanizma osiguravanja transparentnosti, a novi portal kao dodatni alat objedinjuje te mehanizme na jednom mjestu, ustvrdila je Nina Čulina, voditeljica službe Uprave za sustav javne nabave Ministarstva gospodarstva. U Hrvatskoj je na raspolaganju mnoštvo podataka o javnim financijama, ali problem je njihovo objedinjavanje radi analize.

Ovaj portal bi trebao biti od koristi i znanstvenicima, vjeruje Anto Bajo iz Instituta za javne financije, jer istraživači inače troše oko 60 posto vremena na prikupljanje podataka. (D.Ž.)

Otvorena medijska grupacija

Model za davanje poljoprivrednog zemljišta u zakup ostao je sličan prijašnjem godišnje stajati oko 14 milijuna kuna. To i nije velik iznos, s obzirom na to da se na financiranje sporta najvećim dijelom iz državnih izvora godišnje daje 2,2 milijarde kuna. Vrhunski sportaši, dobitnici naknada, imat će i obvezu promovirati sport u školama i na fakultetima. Za mnoge od njih naknade će biti pomoć da i dalje budu prisutni i aktivni u sportskim krugovima.

Milanović predstavio novog ministra turizma Darko Lorencin bit će novi ministar turizma. Član je IDS-a, a dosad je bio pomoćnik ministra gospodarstva. Premijer Zoran Milanović rekao je da Lorencin iza sebe ima vrlo ozbiljnu karijeru, koja ga i kao političara i kao stručnjaka kvalificira da bude ministar turizma i da to radi uspješno i kompetentno. Milanović je zahvalio na radu i bivšem ministru Veljku Ostojiću, “s kojim smo godinu dana dobro radili”. Poželio mu je sreću u daljnjem radu te da daje jasne odgovore na jasna pitanja o svojoj imovini.

Iz doma na svoje U okviru projekta Iz doma na svoje! Otvorena medijska grupacija organizirala je prošli tjedan Informativni program za zapošljavanje mladih bez odgovarajuće roditeljske skrbi.

Kako napisati životopis i uspješno se predstaviti na razgovoru za posao samo su neke od stvari koje mladi uče u okviru susreta organiziranih u sklopu ovog projekta. U prvom ovogodišnjem susretu mladi sudionici projekta sjeli su nasuprot vrhunskih menadžera Ine, Kauflanda, Peveca, Cinestara, Adecca, 3M-a i Europlakata.

Budući da je ovaj program i lani, unatoč krizi, omogućio 40 zaposlenja, Otvorena medijska grupacija nastavlja s izravnim spajanjem predstavni-

ka društveno odgovornih kompanija i mladih štićenika domova.

O sezonskom zapošljavanju mladih bez odgovarajuće roditeljske skrbi na crpkama Ine kao primjeru društveno odgovornog poslovanja govorila je Ivana Vukas Kovačević, direktorica Službe za razvoj i obrazovanje Ine, a Anita Juka, članica Upravnog odbora OMG-a govorila je o osnivanju fonda za financiranje vozačkih ispita. (B.O.)

10 PREDSTAVLJAMO

( oko 100.000 kn poticaja povukao Neuralab

NEURALAB, ZAGREB

Privredni vjesnik Broj 3769, 18. ožujka 2013.

( 20 gradova korisnici Pazigrada

RI-ING NET, Rijeka

Digitalni one stop shop

Pazigrad pazi vaš grad U vrijeme nastajanja tvrtke dogodio se i drastični razvoj online tehnologija u kojima se tradicionalne marketinške i tehnološke kompanije nisu dobro snašle

Osim IT sustava koji omogućava visoku učinkovitost u radu prometnog redarstva, projekt obuhvaća organizacijske i strukovne segmente ustroja redarstva

N

P

euralab je digitalna agencija nastala u travnju 2008. godine čiji je cilj klijentima pružiti potpuna online rješenja, bez obzira jesu li ona marketinške ili tehnološke (softverske) prirode.

Krešimir Končić, direktor Neuralaba, kaže kako se u vrijeme nastajanja tvrtke dogodio i drastični razvoj online tehnologija u kojima se tradicionalne marketinške i tehnološke kompanije nisu dobro snašle, a ta je okolnost potaknula razvoj ove agencije. “Imamo šest zaposlenih uz dva stalna vanjska suradnika i zajedno pokrivamo cjelokupni produkcijski spektar - od dizajna, programiranja, videa, animacije, baza podataka, mobilnih aplikacija, do integriranih Google i Facebook marketinških kampanja i vođenja profila na društvenim mrežama. Sav posao odrađuje se unutar Neuralaba bez podizvođača ili vanjskog znanja”, objašnjava.

Tvrtka ima sreću, kaže, da joj klijenti sami dolaze s upitima pa joj je prodajni proces orijenti-

ran na detaljno analiziranje potrebe, upita i želja.

“Radimo izravno s marketinškim odjelima velikih kompanija poput Vipneta, Procter&Gamblea ili Kvarner osiguranja. Osim toga, s drugim agencijama radimo vanjsku produk-

Nakon ulaska Hrvatske u EU Končić ne očekuje značajnije promjene u poslovanju ciju, ponajviše programiranje, interaktivni dizajn i animaciju. Posebno bih izdvojio osvježavajući rad s hrvatskim startup kompanijama kao što su Ogopogo ili Studio Kairos, koje su prepoznale mogućnosti modernih web i mobile tehnologija i hrabro grabe naprijed”, ističe.

Izvoz bez ograničenja Iako se kroz medije stalno nameće kako je u poslovanju u Hrvatskoj glavni problem država, Končić napominje kako Neuralab s njom, odnosno poreznom upravom i ministarstvima koja se bave

gospodarstvom, nema problema. “Čak štoviše, Neuralab je do sada povukao otprilike 100.000 kuna raznih poticaja. To svakako ne znači da ne može biti bolje, ali, holistički gledano, u razvoju kompanije postoje daleko veći izazovi od birokratskih barijera”, kaže Končić.

Odnos ove tvrtke s konkurencijom je odličan jer velik dio posla koji se realizira u Neuralabu dolazi upravo od raznih marketinških agencija. “Istina, to je prilika da se nagledamo svega, ali svakako volimo upijati i ‘snimati’ kako to rade drugi, odnosno drugačiji.

S nekim agencijama partnerski izlazimo na natječaje i zajednički realiziramo kampanje”, ističe on.

Nakon ulaska Hrvatske u EU ne očekuje značajnije promjene u poslovanju. “Naša branša je globalna i mi već izvozimo bez ograničenja na razna tržišta, uključujući i SAD. A Hrvatska je po operativnim propisima i zakonima već daleko otišla u integraciji s europskim zemljama”, zaključuje Končić. (B.O.)

rije četiri godine nastao je projekt Pazigrad, informatički sustav za prometno redarstvo čija je namjena povećanje kvalitete i učinkovitosti rada te službe. Naime, hrvatsko zakonodavstvo je temeljem odredbi Zakona o sigurnosti prometa na cestama omogućilo jedinicama lokalne samouprave da pod određenim propisanim uvjetima uređuju promet na svom području. Tako su prihodi od naplaćenih kazni postali dio proračuna lokalne samouprave.

Od 2009. osnivaju se službe prometnog redarstva u jedinicama lokalne samouprave diljem Hrvatske.

Projekt Pazigrad pokrenula je informatička tvrtka RI-ING NET, koju je pak osnovala tvrtka RI-ING. “Osnivanje tvrtke RI-ING NET rezultat je težnje za učinkovitijim djelovanjem na tržištu te se prebacivanjem projekta Pazigrad i tehnološki srodnih projekata u novu tvrtku htjela postići veća fleksibilnost s ciljem kvalitetnijeg nastupa i bolje prilagodljivosti uvjetima na tržištu”, rekao je Draško

Andrić, suvlasnik tvrtke RI-ING NET. Bitan je kvalitetan ustroj Projekt Pazigrad svojim informatičkim sustavom obuhvaća u cijelosti rad prometnog redarstva, ali i poslova koji nastaju kao posljedica njegovog djelovanja, primjerice vođenja prekršajnog postupka.

Andrić je istaknuo kako su dosad kvalitetu tog sustava prepoznali mnogi gradovi i mjesta. Tako su sada korisnici Pazigrada gradovi Rijeka, Pula, Baška, Crikvenica, Samobor, Osijek, Slavonski Brod, Koprivnica, Daruvar, Rovinj, Šibenik, Trogir, Korčula, Punat, Konavle, Zaprešić, Sisak, Mali Lošinj, Rab i Pazin. “Popis korisnika projekta Pazigrad potvrđuje da je riječ o sustavu prilagodljivom svakoj sredini. Taj se projekt uspješno i učinkovito koristi u jedinicama lokalne samouprave s jednim redarom, ali i u onim mjestima i gradovima gdje živi više od 100.000 stanovnika i gdje primjerice treba biti 12 prometnih redara”, naglasio je Andrić.

Osim informatičkog sustava koji omogućava visoku učinkovitost u radu prometnog redarstva, projekt Pazigrad obuhvaća organizacijske i strukovne segmente ustroja jer se u protekle dvije godine prikupilo veliko iskustvo u tom obliku službe.

“Smatrali smo da je to iskustvo vrijedno podijeliti s budućim korisnicima jer su kvalitetan ustroj i ukazivanje na potencijalne prepreke jednako bit-

Popis korisnika projekta Pazigrad potvrđuje da je riječ o sustavu prilagodljivom svakoj sredini ni u postizanju što veće učinkovitosti prometnog redarstva. Stoga u ponudi imamo i Studiju osnivanja ustroja i postupanja službe prometnog redarstva, a do sada smo izradili 10 studija za Karlovac, Sisak, Pulu, Korčulu, Makarsku, Vukovar, Daruvar, Labin, Split i Đakovo”, zaključio je Andrić. (S.P.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3769, 18. ožujka 2013.

(

po stopi od 20%

već 4 godine raste prodaja sira u Mljekari Bosnić

(

oko 30 t proizvoda proizvedeno je prošle godine

Mljekara Bosnić, Studenci

Propale sirane postavljene na zdrave noge Mlijeko otkupljujemo od malih proizvođača koji krave vode na ispašu u brda okolnih sela.

Zahvaljujući tome imamo vrhunsku sirovinu i vrhunski proizvod, kaže Mate Bosnić. Njegovi su proizvodi u samo četiri godine dobili odlične ocjene za kvalitetu i zauzeli svoje mjesto na tržištu

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

N

akon što je s Bosmatonom, tvrtkom koja se više od 20 godina bavi veletrgovinom neprehrambene robe i zapošljava 13 radnika, ostvario odlične rezultate, Mate Bosnić preuzeo je 2004. godine nekada uspješnu studenačku siranu. Točnije, kupio je stari objekt mljekare u Studencima koja je do tada bila u vlasništvu nekoć uspješne imotske tvrtke Agrokoka. Agrokoka - a s njom i studenačka sirana - u tranzicijskim je vremenima zapala u poteškoće, otišla u stečaj i potpuno prestala s radom.

Obustavljen je otkup, pa su i kooperanti prestali proizvoditi mlijeko.

Bosnić je odmah potpuno preuredio zgradu i uložio u novu tehnologiju. Nakon toga je obučio dvoje radnika, stanovnika Studenaca. “Do preuzimanja studenačke sirane nisam imao iskustva s prehrambenim proizvodima i to mi je u početku bio izazov, tad sam to doživio kao hobi. Već 2008.

godine, nakon što smo dobili sva odobrenja, započela je pokusna proizvodnja”, kaže Mate Bosnić, vlasnik Mljekare Bosnić iz Studenaca.

Obitelj uključena u posao U samo četiri godine proizvodi iz studenačke sirane dobili su odlične ocjene za kvalitetu i munjevitom brzinom zauzeli svoje mjesto na tržištu.

U sirani je trenutačno zaposleno četvero radnika. Bosniću i njegovoj supruzi u poslu pomaže cijela obitelj, a posebnu ulogu imaju djeca koja su studenti i zadužena su za predstavljanje i degustaciju u supermarketima.

“Mlijeko otkupljujemo od malih proizvođača koji krave vode na ispašu u brdovita područja okolnih sela. Zahvaljujući tome imamo vrhunsku sirovinu i vrhunski proizvod. U ove četiri godine vrlo smo zadovoljni proizvodnim ciklusom, a otpada imamo u minimalnim količinama. Na tržište smo izbacili tvrdi Studenački sir u više formata, vakumirani Studenački sir, Studenačku skutu, a od nedavno nudimo i

Dobro ide i uz (pre)jaku konkurenciju Prodaja sira u zadnje četiri godine u Mljekari Bosnić raste po stopi od 20 posto. Prošle godine proizvedeno je oko 30 tona proizvoda. “Mogu reći da smo zadovoljni rezultatima s obzirom na to da otkupljujemo isključivo domaću sirovinu te da su nam konkurencija veliki hrvatski proizvođači, poznati proizvođači iz regije i EU-a, te da na selu ostaje sve manje stanovništva, pogotovo onog koje se bavi stočarstvom. Kako bismo potaknuli svoje kooperante, mi im nabavljamo stočnu hranu koju oni mogu ‘prebiti’ isporukom mlijeka. Isto tako, redovito plaćamo otkupljeno mlijeko. Što se tiče kupaca, oni su vrlo zadovoljni i redovito nam se vraćaju”, ističe vlasnik mljekare Bosnić.

Studenački sir s mediteranskim aromatičnim biljem te dimljeni Studenački sir. Reakcije potrošača i poslovnih partnera na degustacijama dvaju novih proizvoda su odlične. Očekujemo

Mali farmeri od Gračaca do Krašića javljaju nam se i nude suradnju, ističe Bosnić posebno dobre rezultate od sira obogaćenog aromatičnim biljem. Osim toga, vrlo smo zadovoljni rezultatima vakumiranih kockica sira u miješanom ulju i s dalmatinskim začinskim biljem”, otkriva Mate Bosnić.

Sirana za turiste Mljekara Bosnić je prije godinu dana preuzela Siranu Klara koja se nalazi u Ravnim Kotarima,

17 kilometara od Zadra.

Ta sirana sagrađena 2005. godine opremljena je najsuvremenijom opremom za preradu mlijeka i proizvodnju sira. Ima vlastitu kotlovnicu, hidroforsku i kompresorsku stanicu te laboratorij za kontrolu sirovog mlijeka i proizvoda. U sklopu tvornice nalaze se uredi, garderobe, kuhinja i pričuvno skladište, sve skupa na zemljištu površine 5300 četvornih metara.

“Kompletirali smo tehnologiju, a trenutačno uređujemo okoliš. U ovom pogonu smo još uvijek u fazi pokusne proizvodnje, u njemu rade dva radnika uz ispomoć iz studenačke sirane. Dio prostorija ćemo opremiti i prilagoditi primanju grupa turista i posjetitelja. U tom segmentu namjeravamo ostvariti značajne rezultate. Što se tiče sirovinske baze, ona je u ovom kraju doživjela istu sudbinu kao i na imotskom području - mali farmeri su ili propali ili jedva održavaju posao. No mali farmeri od Gračaca do Krašića javljaju nam se i nude suradnju”, ističe Mate Bosnić.

*vijesti Turska noć u Splitu Hrvatsko-turska udruga Split, uz glavno sponzorstvo tvrtki Titani i Tinita, te podršku mnogih hrvatskih i turskih sponzora, 24. ožujka organizira događanje Turska noć u Splitu. Ovaj kulturni događaj okupit će istaknute osobe iz Turske i Hrvatske. Split će tako prvi put biti domaćin važnim investitorima iz Turske, koja je otvorena za nova ulaganja na području Dalmacije. Važno je istaknuti kako događaj ima potporu Veleposlanstva Turske u Hrvatskoj koje dijelom suorganizira i sponzorira ovaj projekt.

Sufinanciranje projekata udruga u turizmu S ciljem jačanja konkurentnosti ukupne turističke ponude, Ministarstvo turizma objavilo je javni poziv za sufinanciranje projekata strukovnih, profesionalnih i drugih udruga koje djeluju u turizmu i ugostiteljstvu te svojim radom utječu na podizanje konkurentnosti svojih članica i hrvatskog turizma u cijelosti. U 2013. godini predviđeno je tri milijuna kuna proračunskih sredstava za ovu namjenu.

Javni poziv je otvoren do 4. travnja.

Kandit gradi novu tvornicu

Polaganjem kamena temeljca prošli tjedan označen je početak gradnje nove suvremene tvornice Kandit na području Industrijske zone Nemetin.

Nova tvornica prostirat će se na 23.000 četvornih metara. Riječ je o značajnoj investiciji u regiji i treba naglasiti da će gradnjom ove tvornice zapravo započeti razvoj tvrtke u novim tehnološkim i organizacijskim uvjetima. Restrukturiranjem, reorganiziranjem i izgradnjom nove tvornice Kandit će spremno dočekati otvaranje tržišta EUa. Završetak radova i konačno preseljenje tvornice očekuje se u prvoj polovini 2014. godine.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3769, 18. ožujka 2013.

( čarter agenti iz 12 zemalja ( 11 mil kn sudjelovali su na dosadašnjim sajmovima

dobit Matadure u 2012.

Damijan Krklec, vlasnik i direktor tvrtke Ma

Uskoro Adriatic Boat Show 2013

Investitori se ne U Hrvatskoj kronično nedostaje investicija, kako malih tako i ve pada razina potrošnje. To sve utječe na poslovanje tvrtki, čime Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Na šibenskoj rivi nova lokacija sajma Važan segment sajma je i promocija nautičke destinacije, stoga ABS uz tvrtke vezane uz nautičku industriju okuplja i gospodarstvenike te pružatelje usluga u turizmu Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

P

eto izdanje Adriatic Boat Showa ove godine će se održati na šibenskoj Rivi umjesto u marini Mandalina, a nov je predljetni termin održavanja od 9. do 12. svibnja. Prema riječima organizatora, ove godine se očekuje više od 100 plovila te otprilike toliko izlagača brodske i nautičke opreme. Izlagat će i financijske institucije, proizvođači nautičke obuće i odjeće... Nastupit će proizvođači jedrilica kao što su Jeanneau, Grand Soleil, Salona, Delphia, a bit će predstavljeni dvotrupci Lagoon.

“Ideja da ABS premjestimo na Rivu postoji već godinu dana, a razloga za to je nekoliko”, kaže Jana Gaćina, direktorica Adriatic Boat Showa. “Iz kontakata sa suradnicima shvatili smo da je sada, kada smo razvili nautički dio projekta u Mandalini, došlo vrijeme da krenemo dalje, da usmjerimo pažnju javnosti na Šibenik, na sve projekte koji su na pomolu i koji će pridonijeti daljnjem razvoju nautičkog

turizma i gospodarstva u gradu i regiji. Na sajmu će naravno biti predstavljena šira nautička ponuda, nastupit će brojni proizvođači plovila i opreme iz Hrvatske i inozemstva, imat ćemo i nekoliko premijera brodova, primjerice novu jedrilicu Grand Soleil 39. Sajam će i ovaj put, kao jedino specijalizirano događanje te vrste u regiji, okupiti sektor jahti za iznajmljivanje s posadom, rastući segment gospodarstva, koji okuplja čarter agente iz cijeloga svijeta. Do sada su već na sajmu bili čarter agenti iz 12 zemalja, a ove godine očekujemo ih u još većem broju. To je iznimno važno za izlagače, odnosno čarter jahte s posadom, jer mogu mjeriti rezultate sajma po broju sklopljenih poslova, odnosno broju tjedana koji su rezervirani zahvaljujući kontaktima sklopljenim na sajmu ABS”, istaknula je Jana Gaćina.

Nautički forum Važan segment sajma je, kaže ona, i promocija nautičke destinacije. “Stoga okupljamo ne samo tvrtke vezane uz nautičku industriju već i gospodarstve-

nike te pružatelje usluga u turizmu - od hotelijera, restorana, seoskih domaćinstava, do proizvođača vina, hrane, delikatesa i suvenira. Budući da okupljamo velik broj poslovne publike iz zemlje i inozemstva, cilj nam je predstaviti cjelokupnu ponudu našeg kraja”, pojasnila je. Pva dva dana sajma posvećena su 3. nautičkom forumu, koji uprava sajma tradicio-

Na sajmu će biti predstavljena šira nautička ponuda nalno organizira u suradnji s HGK-om.

“Kongresni dio sajma, ali i press centar, ove će godine biti u hotelu Jadran. Dane vikenda posvetit ćemo pak promociji turističke destinacije, koju radimo u suradnji s TZ-om Grada i Županije.

Za strane izlagače i registrirane čarter agente priredit ćemo organizirano razgledavanje Šibenika, ovog puta uključit ćemo i tvrđave, a za nedjelju planiramo vožnju brodom do slapova Krke i posjet šibenskim otocima”, ističe Jana Gaćina.

S

Damijanom Krklecom, vlasnikom Matadure, tvrtke koja je prošlogodišnji dobitnik nagrade Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Split za najuspješniju tvrtku do 50 zaposlenih, razgovarali smo o problemima servisiranja brodova i jahti. Krklec se osvrnuo i na stanje u gospodarstvu, brodogradnji i nautici te na planove svoje tvrtke.

Matadura ima 20 zaposlenika i osnovna dje-

Naš osnovni problem je to što o jednoj stvari odlučuju ljudi koji imaju različita i suprostavljena mišljenja latnost joj je servisiranje i remont jahti, megajahti, trajekata, remorkera.

Ovlašteni je servis za motore MAN, Volvo Penta, Caterpillar, Yanmar, Marine Power, Steyr Motors.

Obavljaju servis generatora Kohler Mase, Caterpillar, Westerbacke, servis brodskih pokretnih reduktora ZF i Twin Disc, te servis desalinizatora Sea Recovery, a za sve kate-

gorije u ponudi nude usluge održavanja. Matadura proizvodi i cink protektore, nudi usluge temeljenja chockfastom te pruža uslugu automatske zaštite od požara vap-bonpetom.

Bave se i sustavom zaštite od požara kod plinskih i energetskih postrojenja u čemu su ove godine postigli vrlo zapažen rezultat.

Koliko vam znači nagrada Hrvatske gospodarske komore?

- Znači mi mnogo i to je priznanje našem radu i kvaliteti usluga. No mi smo svjesni da svake godine ne možemo biti najbolji, tako da smo čvrsto na zemlji. Osim nagrade, ponosan sam što Matadura od svog osnutka 1995. godine nikada nije bila u blokadi niti je imala sudski spor zbog neisplaćenih računa, što su porezni i inspekcijski nadzori završavali bez prigovora i što smo transparentno i uredno poslovali. Osim toga, zaposlenici imaju uredne i pristojne plaće, a to me čini izuzetno sretnim.

Kakva vam je bila prošla godina?

- Prošlu godinu smo završili s dobiti od 11 milijuna kuna i prihodom nešto manjim od 60 milijuna kuna. Taj rezultat će se ove godine teško ponoviti jer su mnogi poduzetnici

u problemima. Neke odluke Vlade i njenih ministarstava, vjerojatno zbog promjene vlasti, vrlo su se sporo donosile. To je problem jer u Hrvatskoj kronično nedostaje investicija, kako malih tako i velikih. U gospodarstvu je sve povezano pa ako nema velikih projekata i investicija, nema ni onih malih, a onda nema posla i pada razina potrošnje. To sve utječe na po-

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3769, 18. ožujka 2013.

( oko 60 mil kn ( 20 osoba lanjski prihod te tvrtke

zaposleno u Mataduri

tadura

vole boriti s administracijom likih. U gospodarstvu je sve povezano pa ako nema velikih projekata i investicija, nema ni onih malih, a onda nema posla i god se one bavile tio da se nešto nepredviđeno događa.

Kako dolazite do klijenata?

- Veliki dio naših klijenata su oni kojima servisiramo i održavamo brodove na stalnom vezu u ACI-jevoj marini u Splitu. Imamo web stranicu, kataloge i druge promidžbene materijale. Međutim, presudno je to što poslujemo 17 godina i pružamo kvalitetnu uslugu pa nam klijenti dolaze sami jer su čuli za nas ili po preporuci bivših klijenata. Imamo i agente koji nam donose posao i taj nam je način poslovanja isto tako vrlo prihvatljiv.

slovanje tvrtki, čime god se one bavile. Nitko, bez obzira kako trenutačno posluje, ne može biti izoliran i imun na globalna događanja. Prošla je godina za gospodarstvo bila vrlo loša. Uglavnom vlada velika neizvjesnost i nemoguće je išta planirati i prognozirati. Matadura se stalno bori i prilagođava situaciji, a prednost nam je što nismo zaduženi ni kreditno opterećeni.

Imate li stalne ugovore s većim sustavima?

- Imamo ugovore s remontnim brodogradilištima, dosta radimo s lošinjskim remontnim brodogradilištem, brodogradilištem u Kraljevici, remontnim brodogradilištem u Vranjicu. Pored toga u splitskoj ACI marini, gdje

nam je i ured i radionica, imamo 350 stalno vezanih brodova te nešto gostiju u tranzitu za vrijeme turističke sezone. Dosta dobre rezultate imamo s našim sustavima za automatsko gašenje požara te u tom dijelu, kao i s cink protektorima koje prodajemo Jadroliniji i Brodospasu, planiramo izlaziti izvan hrvatskog tržišta.

S Jadrolinijom i Brodospasom surađujemo godinama, dobro se razumijemo i ta nam suradnja puno znači.

Kad je riječ o servisu brodova, Matadura je važna tvrtka. Zašto se klijenti odlučuju na vaše usluge?

- Usuđujem se reći da je to zato što imamo jednu od najboljih servisnih

usluga na Jadranu, uključujući i konkurenciju sa zapadne obale. Surađujemo s brodogradilištima, a radimo i servisne intervencije na moru dok je brod u plovidbi. Prije nekoliko godina imali smo jednu intervenciju čak na Južnom polu. Radilo se o jednom brodu koji smo mi održavali godinama, a o tom našem pothvatu bila je snimljena i televizijska emisija. Brod je doživio havariju, a osim što smo došli na mjesto havarije, uspjeli smo organizirati i dopremu rezervnih dijelova iz Švedske na jug Argentine. Te dijelove smo odmah preuzeli i dovezli ih do Antarktike te popravili brod, i to tako da se gosti broda nisu uznemirili, a dio njih uopće nije ni primije-

Zašto kod nas nije značajnije razvijen servis megajahti?

- Prvo moramo razlučiti što je megajahta, a što jahta. Za nekog je megajahta plovilo duže od 20, a za nekog od 40 metara.

Matadura ima navoz gdje može vaditi brodove do 50 tona, što bi značilo da možemo servisirati brodove do dvadesetak metara, vrijedne nekoliko milijuna eura. Većim brodovima također možemo pružiti neke usluge dok su na vezu, ali oni su kod nas rijetkost na vezu. Problem je što smo mi u Hrvatskoj bili 50 godina začahureni i nismo razvijali sve vidove ponude, dok je recimo Monte Carlo razvijao i prilagođavao luksuzu sve što je bilo moguće. Teško je to sve, unatoč nekim našim prednostima, dostići u kratko vrijeme. U zadnjih 20 godina, u kojima smo imali rat i privatizaciju, nije se moglo postići sve što smo htjeli, ali ćemo za nekih 20 godina

Najbolji, a ipak povoljniji od drugih Koliko su naši servisni centri konkurentni u odnosu na talijanske ili servise u okruženju?

- Prvo, mi smo cjenovno povoljniji gotovo 30 posto, a isto je tako važno i to da su naši majstori među najboljima na svijetu. Mi u tvrtki mnogo polažemo na edukaciju zaposlenika, a naše škole i fakulteti još uvijek izbacuju dobre kadrove, koji naravno moraju dodatno učiti da bi bili kompletni stručnjaci. biti ispred mnogih koji su danas u samom vrhu.

Zašto se megajahte ne zadržavaju kod nas?

- Moje mišljenje je da mi ne možemo primiti veliki brod iz osnovnog razloga što je najveći dio naših marina izgrađen početkom osamdesetih godina za brodove u prosjeku manje od 15 metara. Što se tiče veličine brodova, trend se promijenio, a mi se nismo tome prilagodili. Ne gledamo 20 godina unaprijed, a investitorima u gradnju marina je teško i gotovo nemoguće ishoditi dozvole. Ni jednom ozbiljnom investitoru ne da se boriti s administracijom desetak godina i on će radije naći drugu državu gdje će uložiti svoj novac. Naš osnovni problem je to što o jednoj stvari odlučuju ljudi koji imaju različita i suprostavljena mišljenja. Zato će vlasnici megajahti doći u naš dio Jadrana ploviti, ali neće zimovati jer nemaju ponudu koja ih zadovoljava.

Koji je osnovni problem Splita kad je riječ o nautičkom turizmu?

- Split nema značajnijeg tranzita u nautičkom turizmu, odnosno tranzit je vrlo mali. Osim stalno privezanih jahti, nautičar će vrlo rijetko posjetiti Split.

Ako dođe, znači da ima ili zdravstveni ili tehnički

problem ili mu možda nedostaju namirnice koje ne može kupiti na otoku. Split nema zabavu koja bi privlačila nautičare kao što je ima Barcelona, Monte Carlo, Nica ili Cannes...

Kulturne znamenitosti nisu motiv dolaska nautičara, ali zabava i priroda jesu.

Koliki je potencijal bivših vojnih objekata i terena koje je koristila vojska, a nisu u funkciji?

- Mi smo bili zainteresirani za određene lokacije.

Zato sam i razgovarao s ministrom obrane koji podržava naše, ali i nastoja-

Surađujemo s brodogradilištima, a radimo i servisne intervencije na moru dok je brod u plovidbi nje ostalih investitora da se takvi objekti komercijaliziraju i stave u funkciju.

Međutim, takvi projekti nerijetko zapinju u drugim ministarstvima, agencijama ili na lokalnoj razini. Kažem, problem je u tome što puno ljudi različitih mišljenja odlučuje o sudbini projekata. Projekti zato stoje. Mi smo imali namjeru napraviti veliki remontni centar za megajahte u okolici Splita, ali to je teško izvedivo.

14 AKTUALNO *vijesti Dodijeljene fiskalne blagajne U sklopu akcije Hrvatske obrtničke komore u Rijeci je dodijeljeno 30 fiskalnih blagajni malim trgovcima s područja Primorsko-goranske, Ličkosenjske i Istarske županije. Zahvaljujući donaciji tvrtke Philip Morris Zagreb, u područnim obrtničkim komorama diljem Hrvatske malim trgovcima bit će podijeljeno 200 fiskalnih blagajni. U selekcijskom postupku koji su provele područne obrtničke komore, prioritet su imale trgovine s malom površinom, prometom i brojem zaposlenih, iz ruralnih, otočnih i brdskih područja, te područja posebne državne skrbi.

Online burza poslova S radom je započela prva online burza honorarnih i outsource poslova Rentaj.ME, koja pruža usluge spajanja poslodavaca i samostalnih profesionalaca (freelancera). Po uzoru na svjetske freelance servise, ova online burza, koju je pokrenula tvrtka BITKOM, pruža poslodavcima jednostavan pronalazak izvođača outsource poslova kao što su izrada web stranica, grafički dizajn, pisanje priopćenja, prevođenje, računovodstveni servis ili marketing.

Turci posjetili ZSE Zagrebačku burzu (ZSE) posjetila je delegacija turskih gospodarstvenika i predstavnika vodećih tamošnjih financijskih institucija, među kojima je bio izvršni potpredsjednik Istanbulske burze Mustafa Yilmaz, čelni ljudi Halkbanka i Ziraat banke te Ali Bajramoglu, vlasnik i osnivač BAB Grupe, u sklopu koje posluje fond Neta Capital Croatia.

Na sastanku je razmotreno stanje financijskog tržišta u Hrvatskoj i regiji, kao i mogućnosti suradnje tržišta kapitala obiju zemalja.

Privredni vjesnik Broj 3769, 18. ožujka 2013.

( manje od 500.000 ( to pokriva tek 30% tovnih svinja uzgoji se godišnje u Hrvatskoj

potreba domaćeg tržišta

Klaster baranjski kulin – udruživanjem do boljeg plasmana

Hoće li biti kulena ako nema svinja?

U sklopu projekta IPA prekogranične suradnje Hrvatske i Mađarske COOLIN, proizvođači kulina iz baranjskog mjesta Jagodnjak osnovali su Klaster baranjski kulin. No, pored bolje promocije i plasmana ovog tradicijskog proizvoda, osnovni problem je – nedostatak kvalitetnog domaćeg svinjskog mesa Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

K

ada je u listopadu prošle godine Stalni odbor za prehrambeni lanac i zdravlje životinja Europske komisije na sjednici u Bruxellesu jednoglasno usvojio odluke kojima se Republici Hrvatskoj, bez ograničenja, dozvoljava izvoz svježeg mesa svinja i proizvoda od mesa svinja na tržište Europske unije, prve domaće reakcije bile su pune zadovoljstva. A, kako i ne bi kada je time, nakon sedam godina zabrane, hrvatskim svinjogojcima i prerađivačima omogućen pristup bogatom EU tržištu. Međutim, hrvatskim farmerima ta vijest nije tako dobro sjela: gotovo svakom od njih svinjci su već dugo prazni ili gotovo prazni.

Uvozno meso nije ni za ćevape Dok je u Hrvatskoj 2005. godine tovljeno oko 1,5 milijuna komada svinja na godinu, sada se proizvede manje od pola milijuna. Time Hrvatska pokriva jedva 30 posto vlastitih potreba za svinjskim mesom. Sve što nedostaje se - uvozi.

I dok se potreba za tzv. svježim svinjskim mesom koliko-toliko može nadoknaditi uvozom, takvo meso svojom (ne)kvalitetom ne zadovljava ni minimalne kriterije za daljnju preradu u proizvode veće kvalitete. Ili, kako

to kažu Baranjci: od tog mesa ne da se ne može napraviti dobra kobasica, a kamoli kulen, nego ni prosječno dobar ćevap, ma koliko mu dobre junetine i začina dodavali!

U takvim uvjetima, dio poznatih baranjskih proizvođača kulena iz Jagodnjaka, ili kako se tamo kaže – kulina, nedavno su osnovali Klaster baranjski kulin.

Prema riječima Dragana Novakovića, predsjednika, Klaster je osnovan u cilju poticanja i promicanja razvitka i unapređenja proizvodnje i marketinga kulina i

drugih lokalnih proizvoda. Aktivnosti Klastera uključivat će povezivanje i poticanje povećanja profitabilnosti članova, konkurentnosti, edukacije u području proizvodnje i standarda kvalitete, unapređenje proizvodnje i inovativnosti, brendiranje, te osvajanje novih tržišta.

“Osnivanje Klastera samo je jedna je od aktivnosti iz projekta IPA prekogranične suradnje s Mađarskom pod skraćenim nazivom COOLIN. Opći cilj projekta je poboljšanje gastroturističke ponude, a specifični ciljevi su gastroturistička

Klaster je tek početak Svakako je dobra vijest da je u Jagodnjaku osnovan Klaster baranjski kulin. Međutim, još ima dosta posla oko osnaživanja klastera, povećanja članstva odnosno povećanja broja onih koji su registrirani proizvođači suhomesnatih proizvoda. Nadalje, potreban je niz dobro koordiniranih marketinških aktivnosti, popularizacije, probijanja tržišta i pronalaženja poveznica s turizmom, plasmanom na Jadranu, sinergije s vikend ponudom u samoj Baranji i slično, poručio je Josip Jagušt, nacionalni konzultant UN FAO-a.

Prema procjenama, u Hrvatskoj se godišnje proizvede jedva 500 tona kvalitetnog kulena promocija kulina i drugih lokalnih proizvoda i poboljšanje konkurentnosti proizvođača”, objašnjava Anđelko Balaban, načelnik Općine Jagodnjak, koja je sudionik projekta prekogranične suradnje s hrvatske strane.

Zajedno je lakše Balaban je uvjeren kako će se provedbom planiranih aktivnosti i zajedničkim djelovanjem s mađarskim partnerom osigurati povećanje proizvodnje kvalitetnijeg kulina i druge lokalne tradicijske hrane, a time i bogatija gastroturistička ponuda.

Klaster će biti jezgra buduće održive proizvodnje kulina i novih ideja u području koje zasigurno ima perspektivu.

Stvaranje takvih organizacijskih oblika kao što je klaster u proizvodnji kulena, podupire i Ernest Nad iz HGK-ŽK-a Osijek. “Sadašnji pristup plasmana kulena, koji se najvećim dijelom svodi na prodaju s kućnog praga, definitivno nije dovoljan za ozbiljniji posao. Nužno je udruživanje u zadruge, trgovačka društva, klastere i slično zajedničko djelovanje kako se primjenjuje u nekim drugim branšama. Odgovarajuću stručnu i drugu pomoć pri tome trebaju pružiti nadležna ministarstva, ali i lokalna zajednica. Naravno, inicijativa uvijek treba krenuti od samih proizvođača jer je to najbolje jamstvo da će proizvodnja kulena u Slavoniji i Baranji rasti i imati svoju budućnost i u uvjetima otvorenog europskog tržišta”, kaže Nad. To više, jer se prema nekim procjenama u Hrvatskoj godišnje proizvede jedva 500 tona kvalitetnog kulena. To je količina koja ne zadovoljava ni mogućnosti koje pruža ugostiteljska djelatnost u hrvatskom turizmu, a pogotovo se onda ne može govoriti o ozbiljnijim izvoznim planovima.

Dakle, mogućnosti su velike, a proizvođači poput ovih okupljenih u Klasteru baranjski kulin, uz ozbiljan rad, mogu dugoročno očekivati odlične poslovne rezultate. Naravno, ako budu imali od čega proizvoditi kulin ili kulen, svejedno.

// tehnokutak poseban prilog privrednog vjesnika o informacijskim i komunikacijskim tehnologijama

Privredni vjesnik

3www.privredni.hr 769 18. ožujka 2013.

Startup Live Zagreb

Veži Na natjecanju su se predstavile ekipe iz Hrvatske i regije, većinom mlade i inovativne tvrtke kojima se omogućilo da projekte predstave potencijalnim investitorima Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

P

remda je ICT vrlo važna grana gospodarstva s naglašenom izvoznom notom, proizvođači softvera i oni koji bi to htjeli biti često vrlo teško dolaze do izvora financiranja svojih ideja. Razna startup događanja mjesto su gdje se pojedinci s idejama mogu susresti s poduzetnicima koji su ih voljni financijski potpomognuti.

Jedno od njih je Startup Live koji se odvija diljem Europe s ciljem povezivanja pojedinaca s poduzetnicima koji su ih spremni poduprijeti kako bi njihova ideja postala profitabilan projekt.

Neke ideje predstavljene tijekom ovog događanja, koje traje tri dana, tako zaista ugledaju svjetlo dana. “To je aktivno poticanje poduzetništva kroz zajednicu i kontinuirana težnja za poduzetničkom promjenom”, kaže nam Jasmina Kapetanović, osoba zadužena za odnose s javnošću informatičke konferencije Startup Live Zagreb, koja se održavala od petka do nedjelje na dvije lokacije u glavnom gradu Hrvatske. Svečano otvaranje konferencije održano je u Staroj gradskoj vijećnici na Gornjem gradu, dok su se mentoriranja i radionice odvijale u prostorijama Veleučilišta Vern na Iblerovom trgu.

Sjajni mentori Na natjecanju su se predstavile ekipe iz Hrvatske i regije, većinom mlade i inovativne tvrtke kojima se na ovaj način omogućilo da svoje projekte predstave pred potencijalnim investitorima, priznatim IT stručnjacima i medijima.

Konferencija je okupila i neke od najuspješnijih IT stručnjaka te iznimne poduzetničke umove iz Hrvatske i inozemstva. “Neki od njih su kao mentori pomagali mladim i inovativnim startup timovima da u tri dana od ideje stvore proizvod, a od proizvoda i profitabilan posao”, ističe Jasmina Kapetanović. Među 12 mentora našli su se poznati stručnjaci Mihovil Barančić,

gdje ulagač kaže

predsjednik Hrvatske mreže poslovnih anđela (CRANE), Saša Cvetojević, direktor tvrtke INSAKO, Vedran Bajer, menadžer iz Googlea, Tomislav Car, direktor i suosnivač Infinuma i Marko Kovač, osnivač Salespoda. “Oni su mentorirali timove pojedinačno, ali su im održavali i kratka predavanja kako bi im olakšali izvedbu ideje, prezentiranje, daljnji rad i planove”, napominje glasnogovornica Startup Livea.

Dva panela Članovi žirija pak bili su stručnjaci i investitori poput Barbare Slade, web specijalistice u Agrokoru i stručnjakinje na području novih medija, Hrvoja Prpića, jednog od osnivača CRANEa, investitora i osnivača HG Spota, Ive Lukača, člana odbora CISExa te Iva-

Konferencija je okupila neke od najuspješnijih IT stručnjaka i iznimne poduzetničke umove iz Hrvatske i inozemstva na Brezaka Brkana, internet stratega, glavnog urednika i pokretača Netokracije. U žiriju su bili i strani stručnjaci - Monty Metzger, osnivač Ahead of Timea, Jure Mikuž, partner u venture capital tvrtki RSG Capital iz Slovenije, te Dyilan Dimitrov, osnivač Eleven Startup Acceleratora i investitor.

Na Startup Liveu održala su se i dva iznimno zanimljiva panela. Prvi je bio Mediji i startupi, na kojem su među govornicima bili Hamed Bangoura, pokretač novog inkubatora Core Incubator, i Mate Rimac, inovator poznat po izradi prvog hrvatskog električnog automobila. Drugi panel bio je Investors & Startups na kojem su investitori razgovarali o timovima i onome što je potrebno nekoj ekipi kako bi dobila investiciju.

2 // tehnokutak

Privredni vjesnik Broj 3769, 18. ožujka 2013.

DAN KLEPAČ, DIREKTOR HUAWEI DEVICEA HRVATSKA

Osnova ICT industrije su inovacije Potražnja za mobitelima, tablet uređajima i mobilnim pristupom internetu u nas je u stalnom porastu, u skladu sa sve većom popularnosti društvenih mreža i drugih multimedijskih sadržaja Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

H

uawei Device je poslovna jedinica jedne od najvećih svjetskih tvrtki Huawei Technologies čije je sjedište u Kini. Brojke su obično odličan pokazatelj, pa vrijedi istaknuti kako u Huaweijeve urede svaki dan u raznim državama ulazi više od 140.000 ljudi, od čega čak 62.000 zaposlenika radi u odjelima za istraživanje i razvoj. Dan Klepač, direktor Huawei Devicea Hrvatska, ističe kako su proizvodi i usluge te kompanije prisutni u 150 zemalja te ih koristi 45 od 50 svjetskih vodećih telekom operatora, odnosno trećina svjetske populacije. Cilj Huaweija je postati globalni brend u segmentu mobilnih telefona, a svoj doprinos tomu daje i Hrvatska. Korisnici su i na našem tržištu prihvatili prednosti koje im donose Huawei uređaji i Klepač vjeruje kako će se taj trend još intenzivnije nastaviti.

ćom popularnosti društvenih mreža i drugih multimedijskih sadržaja i kanala kao što je primjerice YouTube. Korisnici prate svjetske trendove, najnovija ICT događanja i ponude.

Prostora za rast uvijek ima i upravo je to odlika naše industrije pa nikada nije dosadno, tehnologija nas uvijek tjera naprijed. Šire gospodarsko okruženje i kupovna moć zadnjih su godina utjecali na brojne sektore, pa tako i na naš, ali mi smo u Huaweiju iznimno zadovoljni jer smo unatoč tome ostvarili rast. Naime, korisnici su prepoznali naša inovativna rješenja, kao i izvrstan omjer kvalitete za novac koju nude naši proizvodi.

Dan Klepač

Prepoznaju li naše tvrtke, odnosno gospodarstvo u cjelini, prednosti korištenja telekomunikacijskih tehnologija?

- Možemo govoriti o mikro i makroekonomskim benefitima. Mobitel i pristup internetu imperativ je za svakog poslovnog čovjeka koji želi i planira napredak i rast poslovanja. Ujedno, brojne tvrtke zasnivaju svoj posao na telekom infrastrukturi ili poslovanju preko interneta. To je sada već dio naše svakodnevice, no s druge strane mogućnosti koje donose telekom uređaji i rješenja mnogo su veće od jednostavnog telefoniranja i surfanja. Uštede i poveća-

nje učinkovitosti, mobilno poslovanje, cloud rješenja, samo su neki od pozitivnih primjera o kojima slušamo ili ih možemo primijeniti. Prednosti modernih tehnologija se koriste, ali mogućnosti su znatno veće.

Mobitel i pristup internetu imperativ je za svakog poslovnog čovjeka koji želi i planira napredak i rast poslovanja

Imamo li dovoljno telekom stručnjaka i je li postojeći obrazovni sustav dobar za njih?

- Formalni i osnovni obrazovni model samo je početak u karijeri telekom stručnjaka jer svaki zaposlenik u ICT industriji u praksi uči svaki dan. Promjene i inovacije toliko su ubrzane da je to jedan od sektora u kojem je potrebno stalno pratiti trendove, odnosno b i t i

ispred njih ako želite biti na vrhu. S druge strane, nije dobro generalizirati jer svaku tvrtku čine pojedinci koji utječu na dobro poslovanje. Iz našeg iskustva, zaposlenici koji su se obrazovali u Hrvatskoj mogu se ravnopravno nositi s bilo kojim telekom izazovima kao i drugi kolege. Čini li država dovoljno za razvoj tog sektora?

- Huawei kao dobavljač i distributer telekom opreme, bilo da je riječ o mrežnoj infrastrukturi ili mobilnim uređajima, već godinama dobro posluje u Hrvatskoj i izvrsno surađuje s lokalnim operatorima kao svojim partnerima. Tu su za nas najvažniji osnovni zakoni svakog gospodarstva u bilo kojoj državi, odnosno sloboda poslovanja prema principima konkurentnih proizvoda i ponude.

Smatrate li hrvatsko tržište telekomunikacijskih proizvoda i usluga razvijenim?

- Naše je tržište izuzetno Što će se hrvatskom telegućnosti o m e dinamičkom tržištu dogoditi najn ro b vi otvaraju o nijet će d do n e no uz stalan ta kon ulaska u EU? ? tr ije ja i sv n an v og ov posl stvarn Izazo prilika za uge segmente h telefona te digitalnog i na dr rast broja kođe u - Novo tržište ponajprivi i i ne at i i ag al ul , li iizazov pametni Namjeravate a. To je veliki koja može pren og interneta, risnika i logičm u je će utjecati na veću iln na šć ob di no m go us ja m ci op ći dolaze likom pr rasta za - Konvergen no je da ga je prekonkurentnost izmepodataka u na e da je infrastruktura s ve e i ujedno glavni pokretač še vi ta pu u stotin e izazov wei vjeruj ov ua H za . č je poznao i Huawei ri ju đu svih telekom st kl , du dataka puta razvoj ICT in ovni protok po prolaziti osam nih as na m di ti Device te ponudio go igrača, pa vjeira t es pe ora za pamet jeti i proc obilnih operat jardi različitih m ćnosti. ili a m du m svoje proizvode. Porujemo da će bu ža 10 na u re ji od ei m ko w še kom ti vi Hua snike će do 2020. bi vore da će tele a točka za kori ti na inovatražnja za mobilnim tes vremenom Predviđanja go g prometa nego danas, a da gment, ali zapravo početn s osta no se islu naš će foku lefonima, tablet uređajima krajnji korism m više podatkov tu. Mobiteli su samo jedan to U t. i svije ije ju se u virtualn enju pametnih telefona. i mobilnim pristupom injeti prilisnici osjezu ni uređaja na sv ve do po to i m or na oz raju pr rni da će va u korišt ra gu st si ku ak o is av g sm st ternetu u nas je u stalnom taj način otva titi predko ju na ič ei o ujem u Huaw ljšanju korisn 13. godini oček mogućnosti, a 20 ne u cijama i pobo oj e, porastu, u skladu sa sve vebr nosti u ric ju je ra im vi otva cije i, pr Izazovni trendo du s time su i naše projek mpanije za 10 do 12 posto. la ke za rast. U sk većanje ukupnog prihoda ko po o sn no od a, st

ponudi ili dostupnosti mobilnih uređaja i usluga. S druge strane, nama će kao dobavljačima i distributerima opreme biti lakše poslovati jer će Hrvatska na određeni način biti dio znatno većeg sustava. Dugoročnije prognoze teško je davati jer se i telekom sektor u EU-u mijenja i prilagođava, naročito kada je riječ o regulativi, a od 1. srpnja i mi ćemo morati pratiti te trendove.

Jeste li zadovoljni položajem koji Huawei zauzima na hrvatskom, europskom, ali i svjetskom tržištu?

- Vrlo je teško govoriti o konkretnim brojkama u nekoj zemlji jer svi proizvođači mobitela predstavljaju svoje globalne tržišne udjele. No i naši su globalni ciljevi bili vrlo visoko postavljeni i posljednji podaci pokazuju da smo na odličnom putu. Naime, istraživanje IDC-a smjestilo je Huawei Device među top tri globalna proizvođača pametnih telefona u svijetu, prema prodajnim rezultatima za četvrti kvartal 2012. godine.

Financijske brojke također puno govore, pogotovo ako se gledaju postoci rasta. Huawei je u 2012. godini ostvario oko 35 milijardi dolara prihoda što je

3

www.privredni.hr Broj 3769, 18. ožujka 2013.

// AuThink ide u St. Petersburg

e

Tim studenata sa splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje te zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva pobijedio je na studentskom natjecanju Imagine Cup s rješenjem AuThink. Oni će predstavljati Hrvatsku u međunarodnom finalu u St. Petersburgu s ovim rješenjem koje kroz igru i vježbu na tabletima i računalima pomaže u terapiji djece s autizmom. “Osim što ćemo pomoći djeci s autizmom, drago nam je da ćemo imati priliku obraniti boje Hrvatske u međunarodnom finalu. Vjerujemo kako će, neovisno o ishodu natjecanja, sustav AuThink uvelike pomoći u rehabilitaciji potrebitih. Isto tako se nadamo da će učiteljima i terapeutima u centrima za autizam pomoći da s djecom svakodnevno vježbaju na njima zabavan način”, kaže Marko Matijević, mentor pobjedničkog tima.

NO

JEDINSTV VO! ENA INTERNE USLUGA TS BANK AR KOG STVA

osam posto više u odnosu na 2011. i dobit od oko 2,5 milijardi dolara, odnosno 33 posto više nego 2011. godine.

Ako se pogleda samo jedinica Huawei Device, ostvarili smo snažan rast u prodaji sa 7,8 milijardi dolara prihoda.

Osnova ICT industrije su inovacije, pa je za Huawei važno naglasiti da smo u zadnjih 10 godina uložili oko 19,2 milijarde dolara u istraživanje i razvoj (R&D), uključujući investiciju od 4,8 milijardi dolara u 2012., što je više od 13 posto godišnjeg prihoda kompanije za 2012. godinu.

Osnova ICT industrije su inovacije, pa smo u zadnjih 10 godina uložili oko 19,2 milijarde dolara u istraživanje i razvoj U kojem segmentu poslovanja rezultate ocjenjujete zadovoljavajućima, u kojem su podbacili, a u kojem očekujete rast u narednom razdoblju?

- Zadovoljni smo financijskim rezultatima koji dolaze od prodaje, naročito u kontekstu gospodarske krize koja utječe i na ICT industriju. Naime, brzim razvojem mobilnog interneta industrija pametnih telefo-

na postala je dio svakodnevnog života na jedan potpuno nov način, a integracija realnog i virtualnog svijeta će se nastavljati. Prilike se zato otvaraju u svim segmentima – od tzv. feature telefona namijenjenih onima kojima je mobilni telefon dovoljan za telefoniranje i slanje poruka, preko mladih korisnika koji žele pametne telefone s naglaskom na pristup internetu i društvenim mrežama, do zahtjevnih poslovnih korisnika.

No, posebice nam je važno da Huawei Device kao proizvođač mobitela osnaži svoj brend i nastavi dobivati povjerenje korisnika u segmentima koji su naše osnovno poslovanje - na mobilne telefone, uređaje za bežični broadband i tzv. home devices, komunikacijske uređaje za upotrebu u domovima.

Koliko ste do sada uložili u poslovanje u Hrvatskoj i u što najviše?

- Huawei u Hrvatskoj dio je globalne tvrtke Huawei koja objavljuje konsolidirane rezultate i investicije za sva tržišta. Stoga vam na žalost ne mogu izdvajati posebno investicije u Hrvatskoj, mogu samo reći da smo izuzetno zadovoljni rastom i rezultatima poslovanja. A temeljem toga uvijek dolaze i nova ulaganja.

Dosta Vam je nereda u Vašim financijama?

FINANC IJ SK P LA N E R I

Okrenite novu stranicu.

Upravljajte svojim novcem, jer tako uspješno upravljate i svojim željama, planovima i obvezama. Nova Zabina usluga Financijski planer pruža Vam novi uvid u Vaše financije. Uz Financijski planer točno znate koliko imate, trošite i štedite, znate što Vas čeka iz dana u dan. Ugovorite Financijski planer na e-zabi ili u poslovnici, u prva tri mjeseca za Vas je besplatan.

Saznajte više na www.zaba.hr ili nazovite 0800 00 24

Svaki dan je novi izazov.

Izaberite partnera kojem vjerujete.

4 // tehnokutak

Privredni vjesnik Broj 3769, 18. ožujka 2013.

eTržnica - internetska trgovina domaćih proizvoda s područja cijele Hrvatske

Tako je lako prosurfati od polja do stola Ovaj projekt omogućava izravnu kupnju domaćih, svježih i potpuno prirodnih proizvoda čiju cijenu, područje te način i vrijeme dostave samostalno određuju proizvođači Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

E

tržnica, internetska trgovina domaćih proizvoda s područja cijele Hrvatske, rezultat je velike želje da se mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva približe krajnjim kupcima.

Krunoslav Šebeković, voditelj projekta, kaže kako Etržnica omogućava izravnu kupovinu domaćih, svježih, zdravih i potpuno prirodnih proizvoda čiju cijenu, područje te način i vrijeme dostave samostalno određuju proizvođači. “Na nama je da povežemo domaće proizvođače sa zadovoljnim kupcima te osiguramo sigurnu, jednostavnu i brzu kupovinu njihovih proizvoda. K tomu, naš je zadatak upoznati svakog kupca s proizvođačem i proizvodom koji kupuje.

Proizvođačima je omogućeno izravno i sveobuhvatno predstavljanje, a kupcima je predočen cjelovit profil proizvođača kroz pregledan put od polja do stola”, objašnjava on.

Trenutačno, nastavlja, surađuju s oko 70 proizvođača iz svih dijelova Hrvatske. “Neki od njih zasad koriste prezentacijski dio Etržnice predstavljajući se kroz svoj profil proizvođača koji je lako predočiti kao mini web stranicu unutar Etržnice. Drugi dio proizvođača je pak odlučio iskoristiti sve prednosti webshopa te su uvrstili svoje pro-

Projekt se zasad financira isključivo vlastitim sredstvima, kaže Krunoslav Šebeković izvode na prodaju čime su ih učinili dostupnima za sve unutar granica Lijepe naše”, ističe Šebeković.

Pozitivne reakcije Projekt je nedavno pokrenut i povratne informacije od proizvođača su pozitivne. “Zadovoljni su načinom na koji se odvija prodaja, ali i samom promocijom odnosno cjelovitim pred-

stavljanjem. Pružena im je mogućnost da sami ispričaju svoju priču, upotpune je fotografijama, pohvale se osvojenim nagradama, priznanjima, sudjelovanjima na sajmovima, nerijetko stoljetnom tradicijom i tajnim recepturama iza kojih stoje godine odricanja, unapređenja i zaista marljivog rada cijelih obitelji. Broj korisnika i proizvođača konstantno raste pa tek očekujemo pravi boom s približavanjem Uskrsa i otvorenjem sezone svježih proizvoda za što priređujemo posebne programe”, napominje Šebeković.

Ideja za pokretanje projekta koji bi malim proizvođačima omogućavao izravan nastup na tržištu kroz njihov mali web shop javila se još prije nekoliko godina, ali u ovom obliku i s definiranim krajnjim smjernicama krenulo se u realizaciju u prvoj polovini 2012. te je od 1. listopada prošle godine i službeno Etržnica javna. “Projekt

se zasad financira isključivo vlastitim sredstvima, ali vjerujemo kako će određene javne institucije prepoznati njegovu važnost i podržati ga”, smatra on.

Dodatna ulaganja Na razvoju projekta tim Etržnice koristio je i IT podršku koja je tehnički postavila sustav prema njihovim smjernicama, odnosno viziji dizajna, ali i onoj vrsti funkcionalnosti koja se željela postići.

Postoje slični proizvodi i projekti u Hrvatskoj, međutim, kako tvrdi voditelj projekta Etržnice, nijedan nije ovakav. “Postoje web shopovi koji funkcioniraju kao klasične online trgovine koje prodaju domaće proizvode, ali nijedna nije u tolikoj mjeri orijentirana na proizvođače i njihovu detaljnu mogućnost predstavljanja uz opciju izravne prodaje. Naravno pritom ne zanemarujući kupce”, naglašava.

Od budućih aktivnosti ističe dodatna ulaganja i konstantan rad na razvoju web shopa i njegovoj optimizaciji. “Naime, sve informacije prikupljene od postojećih kupaca i proizvođača uistinu su nam dragocjene i nastojimo ih integrirati u sustav s ciljem pružanja što kvalitetnije usluge”, zaključuje Šebeković.

Besplatne narudžbe na kompare.hr-u // Korisnici neovisnog online servisa kompare.hr za usporedbu i optimizaciju troškova, odnedavno mogu besplatno naručivati ono što nude pružatelji financijskih i telekomunikacijskih usluga kao i osiguravateljske kuće u Hrvatskoj.

“U Hrvatskoj je kompare.hr trenutačno jedini neovisni online servis koji nije ni agent niti posrednik u pružanju usluga osiguranja, financijskih i telekomunikacijskih usluga, već samo korisnicima pasivno nudi informacije i usporedbe takvih usluga”, objašnjava Nikša Tomulić, vlasnik i osnivač tog servisa.

S druge strane, postoje i benefiti za pružatelje usluga. “Naime, iskustva sličnih servisa izvan Hrvatske pokazuju kako svaka treća zatražena ponuda rezultira sklopljenim ugovorom.

Zauzvrat, pružatelji usluga dobivaju novi kanal prodaje i ostvaruju značajne uštede optimizirajući troškove svojih agenata, pozivnih centara i administrativnih procesa.

Proizvodi i usluge postaju lako dostupne, a prodaja neposredna i jednostavna.

Rezultat toga su smanjeni troškovi poslovanja pružatelja usluga uz povećanje prodaje i proširenje baze novih zadovoljnih korisnika”, smatra Tomulić.

Golem trošak zbog piratstva // Privatni korisnici godišnje utroše 1,5 milijardi sati i 22 milijarde dolara, a tvrtke više od 114 milijardi dolara kako bi otkrile i uklonile posljedice korištenja nelicenciranog softvera. Naime, u istraživanju koje je za Microsoft provela analitička kuća IDC, objavljeno je kako unatoč rizicima neki korisnici aktivno traže piratski softver kako bi uštedjeli novac, pri čemu se jedan od tri privatna korisnika te tri od 10 tvrtki izlaže višestruko većoj opasnosti gubitka podataka te ugrožavanju sigurnosti i privatnosti. Iako smještena u kategoriju regije u rastu, Srednjoistočna Europa

pokazuje neke od karakteristika tržišta u razvoju, kao što su razmjerno visoka stopa visokoobrazovanog stanovništva te visok broj izuzetnih razvojnih inženjera, ali i tvoraca virusa i hakera. “Unatoč tomu što je softversko piratstvo u Hrvatskoj u opadanju, stopa od 53 posto je i dalje zabrinjavajuća te je znatno viša od prosjeka zemalja EU-a”, kaže Andrej Matijević, glasnogovornik BSA u Hrvatskoj.

// tehnokutak Glavni urednik:

DARKO BUKOVIĆ Urednik izdanja:

BORIS ODORČIĆ

STIL 15

www.privredni.hr Broj 3769, 18. ožujka 2013.

( oko 90

wellness centara u našim hotelima

( svega 200.000

noćenja realizira se u hrvatskim lječilištima

Izazovi i šanse zdravstvenog turizma

Poluga za ravnomjeran razvoj Medicinski turizam jedan je od najbrže rastućih segmenata u kojem smo cjenovno vrlo konkurentni, što će biti još vidljivije nakon ulaska Hrvatske u EU Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Z

dravstveni turizam važan je oblik turizma za koji u Hrvatskoj postoji resursna osnova, a spremni smo dalje ulagati u njegov razvitak. Posebice se to odnosi na područje Kvarnera i Središnje Hrvatske gdje je zdravstveni turizam jedan od najvažnijih turističkih proizvoda, rekla je Leila Krešić Jurić, direktorica Sektora za turizam Hrvatske gospodarske komore na prošlotjednoj 3.

HTI Konferenciji Hrvatska u EU: Izazovi i šanse zdravstvenog turizma. Dodala je kako je zdravstveni turizam poluga za ravnomjerni regionalni razvoj kontinentalnog dijela naše zemlje.

Najrazvijeniji wellness turizam Od svih sadržaja zdravstvenog turizma Hrvatska je do sada najviše razvila wellness turizam. “Iako smo prije 10 godina u hotelima imali tek pet wellness centara, danas ih ima

oko 90. Osim toga, imamo i nedovoljno iskorištene lječilišne resurse temeljene na prirodnim ljekovitim činiteljima, primjerice termo-mineralnoj vodi, ljekovitom

Zdravstveni turizam kao komplementaran oblik turizma može produljiti turističku sezonu, rekao je Želimir Kramarić blatu, klimi, zraku, moru i ljekovitom bilju”, istaknula je Leila Krešić Jurić. Usporedbe radi, u Sloveniji se u 15-ak termi realizira tri milijuna noćenja i uprihoduje oko 200 milijuna eura. U hrvatskim se lječilištima ostvari svega 200.000 noćenja i oko 0,6 milijuna eura prihoda. Leila Krešić Jurić je rekla kako je medicinski tu-

rizam jedan od najbrže rastućih segmenata u kojem smo cjenovno vrlo konkurentni, što će biti još vidljivije nakon ulaska Hrvatske u EU. Naglasila je kako najveći potencijal imaju stomatologija, plastična kirurgija, ortopedija, fizioterapija i talasoterapija. Nakon ulaska Hrvatske u EU inozemni pacijenti moći će se liječiti u našim ustanovama i potom refundirati trošak od svoje osiguravateljske kuće.

Kao važan dio turističke ponude, zdravstveni turizam ima vrlo visoko mjesto u novoj Strategiji razvitka hrvatskog turizma do 2020.

“Ako želimo razvijati održivi turizam, moramo imati turističku ponudu koja će trajati dulje od dva-tri mjeseca. Zato upravo zdravstveni turizam kao komplementaran oblik turizma može produljiti turističku sezonu”, rekao je Želimir Kramarić, pomoćnik ministra turizma.

Inoviranje turističke ponude O važnosti zdravstvenog turizma govorila je i Neda Telišman Košuta sa zagrebačkog Instituta za turizam, koja je istaknula kako se Hrvatska nalazi u pomalo nezahvalnom položaju jer su nam

prvi susjedi među najjačim turističkim zemljama u zdravstvenom turizmu.

“Zato nam je potrebno neprekidno inoviranje turističke ponude kroz primjenu tzv. zelenih koncepata, ekološke osviještenosti te stvaranja atmosferičnosti destinacije koja se mora temeljiti na lokalnom identitetu. Uspješno poslovanje nekog zdravstvenog centra ovisi o uspješnosti destinacije u kojoj se nalazi, jer ona mora biti valorizirana i ekološki osviještena”, zaključila je Neda Telišman Košuta.

Suradnja HZZO-a i HAK-a

Internetom do medicinske usluge Hrvatski autoklub (HAK) i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) proteklog su tjedna predstavili novi proizvod nastao na temelju njihove suradnje.

Riječ je o HAK-ovoj interaktivnoj internetskoj karti, putnom planeru i domaćim i inozemnim aplikacijama za pametne telefone na čemu je objav-

ljen popis 6500 medicinskih ustanova ugovornih suradnika HZZO-a raspoređenih na 3200 lokacija u našoj zemlji.

Predstavljanjem javnosti tog novog proizvoda na webu, HZZO i HAK pokrenuli su novu zajedničku online uslugu namijenjenu domaćem stanovništvu, inozemnim turistima te djelatnicima u zdravstvenom sustavu.

Na HAK-ovoj interaktivnoj internetskoj karti i putnom planeru, koji su dostupni i putem aplikacija za pametne telefone, omogućen je interaktivni pregled zdravstvenih ustanova. Osim toga, korisnicima se omogućuje uvid u najbliže od 627 benzinskih postaja s detaljnim informacijama i aktualnim cijenama goriva, s mogućnošću navigacijskog

navođenja korisnika do najbliže benzinske postaje. Interaktivna internetska karta sadrži popis oko 32.000 turističkih i korisničkih interesnih točaka u Hrvatskoj poput bankomata i poslovnica banaka, prodavaonica, kioska, pošta, hotela, hostela, kampova, nacionalnih parkova i parkova prirode, stanica za tehnički pregled i zračnih luka. (S.P.)

*vijesti Konferencija o internetu i društvenim medijima U organizaciji splitskog Ekonomskog fakulteta i Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, na tom će se fakultetu 8. travnja održati konferencija Internet i društveni mediji – destinacijski menadžment. Ta konferencija prati tržišne trendove te kreativne i inovativne koncepte poslovanja u svijetu, a kroz mnoga predavanja i panel-diskusije pružit će dodanu vrijednost u poslovanju predstavnicima hotela, turističkih agencija, privatnim iznajmljivačima, vlasnicima ugostiteljskih objekata i ostalima koji rade u turističkom sektoru.

Turistički projekt Sentona u Labinu

Turistička zajednica Grada Labina započela je promociju turističkog projekta Sentona - labinska božica zaštitnica putnika, Labin/ Rabac božanstvena destinacija. S obzirom na to da projekt Sentona promiče prirodnost, autohtonost i tradiciju Labinštine, u njega je uvrštena i bio farma Drijade, čiji se rad temelji na ekološkom i prirodnom pristupu uzgoju životinja.

Turisti mogu posjetiti tu farmu uz prethodni dogovor s vlasnicima.

Razvoj eko turizma u zaleđu Dubrovnika Tvrtke iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine sudjelovale su u Dubrovniku na seminaru posvećenom jačanju suradnje u eko turizmu. Seminar je održan pod pokroviteljstvom američke vlade, a organizatori su američko i veleposlanstvo BiH u Hrvatskoj. Govorilo se o prekograničnoj suradnji tvrtki iz Dubrovnika i istočne Hercegovine, a bilo je riječi i o promicanju održivog eko turizma u zaleđu Dubrovnika.

16 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3769, 18. ožujka 2013.

( oko 1,55 mil t

( 17 proizvoda

ukupna potrošnja domaćeg i uvoznog cementa lani

nositelji su znaka Hrvatska kvaliteta

Mario Grassl, predsjednik Uprave Holcima Hrvatska

Poslovanje cementara

Kriza graditeljs prepolovila pot Konkurentnost gradimo na inovativnosti Prvi smo u Hrvatskoj predstavili više robnih marki cementa, odnosno započeli koncept korištenja određenog cementa za određenu primjenu, a ovu smo godinu započeli predstavljanjem novog proizvoda - valjanog betona Kakva je bila protekla godina i kako se nosite s krizom ?

- Nakon što smo 2010. godinu prvi put u povijesti našeg poslovanja u Hrvatskoj završili s gubitkom, taj se trend nastavio i u 2011. godini, a tako je bilo i 2012. Ipak, u tako teškim prilikama radili smo, kao odgovo-

Unatoč ozbiljnim poteškoćama nismo otpuštali ljude ni smanjivali plaće ran i pouzdan poslodavac i poslovni partner. Unatoč ozbiljnim poteškoćama nismo otpuštali ljude ni smanjivali plaće našim zaposlenicima. Već nekoliko godina konkurentnost gradimo na inovativnim proizvodima.

O kojim je inovativnim proizvodima riječ?

- Mi smo još 2005. prvi u Hrvatskoj predstavili više robnih marki cementa, odnosno započeli koncept korištenja određenog cementa za određenu primjenu. Od tada svaku godinu uvodimo određene inova-

cije, a ove godine predstavljamo novi proizvod iz segmenta betona – valjani beton. Inače, ponosni smo nositelji znaka Hrvatska kvaliteta za čak 17 naših proizvoda, a od prosinca 2012. Holcim je nositelj i prestižnog znaka Green Superbrands. Holcim je i jedan od osnivača te aktivan član Savjeta za zelenu gradnju. Holcim svoju konkurentnost gradi na inovativnosti, a osim toga nudimo hrvatske proizvode najviše kvalitete i pouzdanosti, o čemu svjedoči i oznaka Hrvatske kvalitete. Što očekujete u ovoj godini?

- Iako okruženje trenutačno ne izgleda baš optimistično, ipak se nadamo da ćemo zahvaljujući znanju i vještini postići određene pozitivne pomake.

Holcim će i u 2013. poslovati prema svojim načelima, vodeći računa o svojim zaposlenicima, lokalnim zajednicama u kojima djeluje, o zaštiti prirode i okoliša, o održivom razvoju, te će i dalje biti strogo orijentiran na kupce. Veseli nas najava velikog zamaha građevinskih investicija u turističkom

sektoru i nadamo se da će se taj trend preslikati i na ostala područja.

Kako se Holcim pripremio za nove EU propise o smanjenju emisije CO2 i uvođenju zamjenskih goriva?

- Prema direktivi Europske unije, zbrinjavanje otpada u cementnoj industriji kvalificira se kao najbolja raspoloživa tehnika. Holcim sustavno ulaže u prihvat, skladištenje i doziranje kućnog i ostalog neopasnog otpada. Za sve to posjedujemo potrebne dozvole, još od 1999. godine.

Integrirano upravljamo svim poslovnim procesima, a emisije u okoliš mjerimo kontinuirano od 1997. godine. Kao značajne mjere za smanjenje emisije CO2 izdvajamo upotrebu zamjenskog goriva, ali i sirovina, smanjenje klinkera u cementu te energetsku učinkovitost. Zbrinjavanje otpada sporedna je, ali vrlo važna uloga tvornice cementa.

Njezina prednost na tom polju je manje inicijalno ulaganje jer tvornica već postoji, a otpad se zbrinjava bez ostatka. (J.V.)

Hrvatske tvornice cementa po dosegnutom stupnju energetske No, daljnje održivo smanjivanje emisije CO2 mogu postići jedino Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

P

rema podacima udruženja Croatia cement, ukupno procijenjeni kapacitet triju hrvatskih proizvođača cementa - CEMEX-a Hrvatska, Holcima Hrvatska i Našice cementa - iznosi oko tri milijuna tona godišnje. Prošle, 2012. godine ukupno je proizvedeno 2,439 milijuna tona cementa, što je 9,5 posto manje nego u 2011. godini. U 11 mjeseci prošle godine uvezeno je 303.000 tona cementa, tako da je udio uvoznog cementa u ukupnoj potrošnji lani iznosio oko 20 posto.

Ukupna potrošnja domaćeg i uvoznog cementa u protekloj godini bila je oko 1,55 milijuna tona, što je oko 230.000 tona manje nego godinu dana ranije.

U strukturi opskrbe konstantno se smanjuje udio domaćeg, a raste udio uvoznog cementa, i to sa 12 posto u 2007. na 20 posto u 2012. godini.

Najviše cementa se uvozi iz Bosne i Hercegovine, Italije, Mađarske i Slovenije. Izvoz cementa i klinkera u 2012. godini iznosio je 1,184 milijuna tona.

Cement se izvozio u Albaniju, BiH, Crnu Goru, Italiju, Mađarsku, Srbiju i manjim dijelom u prekomorske zemlje.

Prema riječima direktora udruženja Croatia cement Darka Posavca, ove godine ne očekuju

značajniji porast potrošnje. “Osim krize koja je zahvatila graditeljski sektor, proizvođače cementa

U strukturi opskrbe konstantno se smanjuje udio domaćeg, a raste udio uvoznog cementa opterećuju neplaćanja isporučenih količina, obveze PDV-a za fakturiranu a ne i naplaćenu isporuku, te prevelik broj neporeznih davanja poput naknade za emisije CO2, rudarenje, vodne naknade, zauzimanje prostora..., te skupa električna energija i plin”, ističe Darko Posavec.

Trgovanje emisijama CO2 Europskom legislativom industriji cementa za razdoblje 2013.-2020. dodijeljene su besplatne alokacije u količini od 766 kg CO2 po toni proizvedenog klinkera. Ova količina izračunata je kao prosjek određenog broja najboljih i najmodernijih tvornica cementa u EU-u, i za veliku većinu europskih - a i za sve naše cementare - je premalena, pa će se ostatak prava za emisije veće od ovog kupovati na tržištu emisija.

Ova količina revidirat će se u 2013. godini i zatim smanjivati svake godine za 1,43 posto. Naše tvornice cementa po dosegnutom stupnju energetske učinkovitosti nalaze

17

www.privredni.hr Broj 3769, 18. ožujka 2013.

( to je oko 230.000 t manje nego godinu dana ranije

kog sektora rošnju

Trpimir Renić, predsjednik Uprave CEMEX-a Hrvatska

Tražimo nove izvozne destinacije Postoji niz infrastrukturnih projekata na području prometa, energetike i zaštite okoliša koji bi mogli biti pokrenuti i u kojima vidimo svoje mjesto

učinkovitosti već jesu u europskom prosjeku. većom upotrebom alternativnih goriva i sirovina

se u europskom prosjeku.

Daljnje održivo smanjivanje emisije CO2 mogu postići jedino većom upotrebom alternativnih goriva i sirovina, a ta činjenica, kao i potencijal u korištenju alternativnih goriva i sirovina, detaljno su obrađeni u studiji Hrvatska industrija cementa i klimatske promjene.

“Zaključci studije preneseni su i u nacionalnu strategiju o udovoljavanju obvezama po Kyoto protokolu. U praksi, međutim, gotovo ništa nije učinjeno na području prikupljanja i obrade otpada, a aktualna hrvatska legislativa još je uvijek daleko restriktivnija u usporedbi s europskom.

U međuvremenu sve hrvatske tvornice cemen-

ta ishodile su potrebne dozvole za korištenje raznih materijala u procesu proizvodnje, no zbog iznesenoga, udio alternativnih goriva i sirovina u hrvatskoj je industriji cementa još uvijek daleko ispod prosjeka industrije cementa EU-a”, ističe Posavec.

Proizvođači cementa CEMEX Hrvatska najveći je regionalni proizvođač građevinskog materijala s godišnjim kapacitetom za proizvodnju 2,4 milijuna tona cementa. Lider je na tržištima Hrvatske, Bosne i Hercegovina te Crne Gore, na kojima posjeduje značajne logističke kapacitete. Snagu CEMEXa čini upravo dostupnost 13 terminala, što za rasu-

ti što za uvrećani cement, s kojih se uvijek i na vrijeme mogu zadovoljiti potrebe poslovnih partnera. CEMEX ima tri tvornice cementa, šest betonara i dva kamenoloma, a trenutno zapošljava oko 480 radnika.

Našice cement ima godišnji kapacitet za proizvodnju cementa od 1,1 milijun tona. U 2012. prodali su oko 650.000 tona cementa, uglavnom u Hrvatskoj te na tržištu BiH i Srbije. U njihovoj nedavno moderniziranoj tvornici rade 272 zaposlena. Našice cement je 2011. godine dobio pozitivno rješenje Ministarstva zaštite okoliša za korištenje goriva iz otpada u cementari. Dio su NEXE Grupe nad kojom je pokrenuta predstečajna nagodba.

Holcim u Hrvatskoj dio je Holcim Grupe, jednog od vodećih svjetskih proizvođača cementa, agregata (drobljeni kamen, pijesak i šljunak), betona i usluga vezanih uz gradnju. Holcim u Hrvatskoj posjeduje jednu tvornicu cementa, dva terminala za cement, sedam tvornica betona i tri kamenoloma. Njihovih ukupno 310 zaposlenih raspoređeno je na 13 lokacija: Donja Bistra, Jastrebarsko, Karlovac, Koromačno, Kukuljanovo, Lučko, Očura, Plovanija, Resnik, Šumber, Zabok, Zadar i Zagreb. Holcim već godinama izvozi u Bosnu i Hercegovinu, Sloveniju i Italiju.

Koje mjere ste poduzimali kako biste ublažili posljedice krize?

- Posljedice krize su velike i teške za cijeli graditeljski sektor. Od tri tvornice koje posjedujemo trenutačno je u pogonu samo jedna, no to ne znači da se predajemo krizi. U proteklih nekoliko godina intenzivnije smo radili na promociji betona kao održivog građevinskog materijala te smo uložili dodatne napore kako bismo tržištu ponudili nove proizvode kao što su specijalne vrste cementa i dekorativnih betona za specifične građevinske potrebe. Intenzivno radimo i na pronalaženju novih izvoznih destinacija, no tu smo suočeni sa stalno rastućim troškovima proizvodnje, unatoč najavljenim namjerama Vlade da će smanjiti ukupno opterećenje na gospodarstvo. S obzirom na to da energija u našoj industriji predstavlja najznačajniji trošak, ulažemo velike napore u poboljšanje energetske efikasnosti našeg poslovanja. Što očekujete u ovoj godini?

- Oporavak se, kad govorimo o građevinskoj industriji, nažalost ne nazire u ovoj godini, a za pokretanje gospodarstva presudne su izravne strane investicije. Postoji niz infrastrukturnih projekata na području prometa, energetike i zaštite okoliša koji bi mogli biti pokrenuti i u koji-

ma vidimo i svoje mjesto.

Pozdravljamo svaki napor Vlade koji će omogućiti zamah gospodarstvu i otvoriti prostor za dolazak stranih ulagača.

Koliko ste konkurentni sa svojim proizvodima?

- Nadamo se da će ulaskom u EU naša konkurentnost biti poboljšana jer bi se trebali primjenjivati europski zakonski okviri i prakse na više područja, posebno po pitanju korištenja za našu industriju važnih zamjenskih goriva. Nadamo se da će državne institucije uložiti dodatne napore u stvaranje ravnopravne tržišne utakmice. Tu mislim prvenstveno na one koji proizvode bez dozvola, zaštitu domaćih brendova od uvoznih... Drugi je izazov zaštititi se od proizvođača koji dolaze iz zemalja izvan EU-a gdje su standardi koji reguliraju proizvodnju uglavnom ispod standarda koje mi već sada moramo zadovoljavati.

Gdje nalazite nove tržišne niše?

- Nove niše tražimo u proizvodnji betona za namjene za koje dosad nije često korišten, primjerice za izradu betonskih kolnika, u svijetu prepoznatih kao dugoročno kvalitetnije i održivije rješenje za gradnju prometnica ili parkirališta.

Stoga smo odlučili investitorima ponuditi mogućnost gradnje kolnika betonom kao u svim zemljama EU-a. Ove godine počinje-

mo s projektom izgradnje niskoenergetskih obiteljskih kuća. Kad je u pitanju izvoz, oslanjamo se na naše tradicionalne partnere iz mediteranskog bazena, poput Italije, Tunisa, Libije. Isto tako tražimo i nove prilike za izvoz, posebno u Zapadnoj Africi.

Koja je uloga cementara u zbrinjavanju otpada te što činite kako biste smanjili emisije CO2?

- Uloga cementne industrije u zbrinjavanju otpada jasno je naznačena u svim strategijama i propisima koji se odnose na cjeloviti sustav gospodarenja otpadom. U Europi je ona nezaobilazna karika u tom lancu već tridesetak godina. Cementare uz pomoć zamjenskih goriva, uglavnom dobivenih iz otpada, smanjuju emisije sta-

Počinjemo s projektom izgradnje niskoenergetskih obiteljskih kuća kleničkih plinova iz svoje proizvodnje i tako izravno utječu na usporavanje klimatskih promjena. Ako ne smanjimo emisije ugljičnog dioksida, morat ćemo kupovati kvote i plaćati dodatne naknade. To bi smanjilo našu konkurentnost na domaćem i izvoznom tržištu, dovelo u pitanje održivost poslovanja te radna mjesta i proizvodnju. (J.V.)

18 HRVATSKA & REGIJA Ministri prometa Hrvatske i BiH u Sarajevu

U lipnju počinje gradnja mosta na Savi kod Svilaja

Ministar komunikacija i prometa BiH Damir Hadžić i hrvatski ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić svoj prošlotjedni susret u Sarajevu ocijenili su izuzetno uspješnim jer su riješili ključne probleme vezane za izgradnju mostova na Savi kod Svilaja i Gradiške.

Otvoren je novi postupak o gradnji mosta na koridoru V.c kod Svilaja. Ovih dana očekuje se otvaranje ponuda, a gradnja koja je najavljivana godinama počet će u lipnju ove godine. Rečeno je da su dvije države osigurale sredstva za gradnju. Problemi oko gradnje mosta kod Gradiške pojavili su se kad je prvobitno utvrđena cijena radova od oko 27 milijuna eura porasla na 42 milijuna eura.

Ministri su dogovorili da će osnovati zajedničko radno tijelo koje će pronaći najbolje rješenje za veliku razliku u cijeni investicija. Ministar Hadžić je izjavio da je Vlada Republike Hrvatske dala punu političku i tehničku podršku Bosni i Hercegovini u preuzimanju kontrole zračnog prostora, te da postoje svi uvjeti da se to dogodi u travnju iduće godine.

Ministri su razgovarali i o drugim aktualnim pitanjima, kao o prolazu kroz Neum, a ministar Hajdaš Dončić najavio je i mogućnost povezivanja dviju zemalja Jadransko-jonskom autocestom.

Razgovorima su nazočili i entitetski resorni ministri Enver Bijedić iz Federacije BiH i Nedeljko Čubrilović iz Republike Srpske. (Z.L.)

*vijesti nih tvrtki najavilo je da će prenijeti proizvodnju u BiH kako bi po ulasku Hrvatske u EU ostale konkurentne na tržištu Cefte.

Gavrilović želi otvoriti pogon u Čitluku Hrvatska mesna industrija Gavrilović uputila je zahtjev Općini Čitluk u kojem traži dopuštenje za otvaranje pogona unutar tamošnje hercegovačke industrije mesa GIPI. Konkretnijih informacija o vrijednosti investicija i veličini pogona nema, a još nekoliko hrvatskih proizvodnih i prehrambe-

EP Herceg-Bosne sanirao gubitak Zbog izuzetno loših hidroloških uvjeta lani je Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne imala gubitak od 44 milijuna konvertibilnih maraka, izjavio je direktor kompanije Nikola Krešić.

No u prva dva mjeseca ove godine, zahvaljujući pogonskoj spremi i hidrološkim uvjetima, ostvarena je rekordna proizvodnja od 650 gigavatsati struje i dobit od 44 milijuna KM, čime je saniran prošlogodišnji gubitak.

Privredni vjesnik Broj 3769, 18. ožujka 2013.

( 4 mlrd KM

godišnji iznos javnih nabava u BiH

Javne nabave - bosanskohercegovačka rak-rana

Kako korupciji stati na kraj?

Predstavnici Antikorupcijske mreže Account i udruženje Tender predložili su svoj zakon o javnim nabavama koji bi u znatnoj mjeri onemogućio korupciju, a gubici ne bi bili veći od 200 milijuna KM Zdravko Latal latal@privredni.hr

Z

a bosanskohercegovačko gospodarstvo, posebice poljoprivredne proizvođače i prehrambenu industriju, izuzetno je važno da se do 1. srpnja izgradi granični prijelaz Bijača, drugi osim Gradiške preko kojeg bi se u Hrvatsku po ulasku u Europsku uniju izvozili proizvodi animalnog podrijetla. Uprava za indirektno oporezivanje BiH raspisala je natječaj i posao povjerila konzorciju sa sjedištem u Širokom Brijegu. Međutim, na tu se odluku žalio drugi sudionik tog natječja, inače također iz Širokog Brijega. Dok se ta žalba ne riješi, ne može se potpisati ugovor o ulasku najboljeg ponuđača na gradilište. A kad se to dogodi, makar i vrlo brzo, očito je da granica na Bijači neće biti u funkciji do 1. srpnja, a posljedice će se mjeriti u stotinama milijuna konvertibilnih maraka.

Korupcija pri raspisivanju natječaja, a napose kad su u pitanju javne nabave, jedna je od rakrana u bosanskohercegovačkom društvu i gospodarstvu. Zbog korupcije i Zakona o javnim nabavama donesenog još 2004. godine, a koji ne sprečava nego potiče korupciju, godišnje u privatne džepove ode oko 800 milijuna KM, ustvrdili su na nedavnoj javnoj raspravi u Sarajevu predstavnici Antikorupcijske mre-

že Account i udruženje Tender predlažući svoj zakon o javnim nabavama. Taj zakonski tekst je daleko “antikoruptivniji” od postojećeg i u znatnoj bi mjeri onemogućio korupciju, posebice u sustavu vlasti. Prema provedenim istraživanjima, godišnja vrijednost javnih nabava u cijeloj Bosni i Hercegovini iznosi oko četiri milijarde KM, od kojih petina završi na privatnim računima. Kad bi parlament, ili u bosanskohercegovačkom slučaju parlamenti usvojili zakon koji predlažu te dvije nevladine udruge, gubici u javnim nabavama ne bi bili veći od 200 milijuna KM. Direktor projekta Account Eldin Karić istaknuo je kako su istražili više od 2700 slučajeva javnih nabava te utvrdili kako je 270 tvrtki bilo uistinu oštećeno.

Ključni problem institucije Ključni problem za tako izraženu korupciju, smatraju članovi Tendera i Accounta, su bosanskohercegovačke institucije, a najviše Agencija za javne nabavke koja bi morala daleko više nego što to čini pratiti primjenu zakona i predlaga-

ti njegove izmjene. Druga slaba točka je Ured za žalbe koji svojom neefikasnošću i nedosljednim provođenjem zakona dovodi u pitanje sustav javne zaštite. Zbog svega toga, kad je o korupciji riječ, BiH je najugroženija država, ne samo u Europi nego i šire. Više od 5000 rješenja Ureda nije realizirano u korist ponuđača koji su dobili rješenja da su bili u pravu, te ni jedna od 65 presuda suda nije realizirana u korist onih koji su se žalili. “Mislimo da je to jedinstven slučaj u svijetu”, izrečeno je na javnoj raspravi.

Na skupu u Banjoj Luci, pak, bilo je govora o važnosti unutarnjih kontrola u poduzećima. Očito je da je bosanskohercegovačkom gospodarstvu i društvu dogorjelo do nokata te da se otuđivanju imovine mora stati na kraj. Boško Čeko, bivši glavni revizor javnog

Poduzeća ne daju adekvatan značaj internoj reviziji iako bi ona trebala imati važnu ulogu sektora Republike Srpske, koji je zbog velikog broja loših nalaza financijskog poslovanja u ministarstvima i državnim tvrtkama bio izložen ne malim neugodnostima i pritiscima, ocijenio je da poduzeća u pravilu ne daju adekvatan značaj internoj reviziji iako bi ona trebala imati važnu ulogu u pružanju pomoći vlasnicima i menadžmentu.

19

www.privredni.hr Broj 3769, 18. ožujka 2013.

( 23% bilančne svote ( više od 17% bankarstva Slovenije je u državnom vlasništvu

udjel loših kredita u Sloveniji

Bankarska kriza u Sloveniji

Od svih vlasništva najlošije - partijsko Nema novca za plaće i mirovine, nema za zdravstvo i socijalu, ali ima za - banke. Molotovljevi kokteli na vratima središnje banke jasna su poruka političarima da sustav vlasti nije dobar Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

O

žujski mimohod slovenskih demonstranata završio je nimalo nježnim susretom s “katedralom” slovenskog bankarskog sustava. Demonstranti su zgradu Banke Slovenije

Zakrajšek tvrdi da je NLB “zmija kojoj treba odrubiti glavu” jer služi parcijalnim političkim interesima počastili s nekoliko molotovljevih koktela, tako da je u nemirnu subotnju večer u Ljubljani bilo posla i za dežurne vatrogasce.

Odlazeći guverner Mar-

ko Kranjec i dalje tvrdi da središnja banka nije odgovorna za krizu. Demonstrirajuća javnost misli sasvim oprečno. Političke elite uvalile su Sloveniju u najveću krizu od osamostaljenja, što ne bi mogle da je središnja banka odlučnije provodila regulatornu funkciju.

Problem loših kredita Banke su na sve strane posijale sjeme loših plasmana. Računi stižu poreznim obveznicima u obliku tzv. loše banke na koju će se prebaciti milijarde eura kontaminiranih potraživanja. Očekivana sanacijska transakcija doživljava se kao neugodna spoznaja – nema novca za postojeću razinu plaća i mirovina, nema za zdravstvo i uobičajenu socijalu, ali mora biti za – banke. Molotovljevi kokteli

na vratima središnje banke nedvojbena su poruka političkim elitama da sustav vlasti nije dobar i da birači ne pristaju da ih se svake četvrte godine ritualno pita za zdravlje.

Animozitet prema slovenskim bankama nije uvezeni modni hir iz svjetskih prijestolnica. U Sloveniji to je autohtona pojava čiju genezu treba tražiti u prevladavajućem obliku vlasništva nad bankama, pri čemu se državno vlasništvo ne smije a priori proglasiti lošijim i nepoželjnijim od privatnog. Slovenija ima u izravnom državnom vlasništvu 23 posto bilančne svote ukupnog bankarstva. S posrednim vlasništvom paradržavnih fondova (KAD i SOD) taj udjel znatno je veći. Poljska je najbliža Sloveniji po državnom udjelu u

bankarstvu (21,5 posto).

Međutim, njezine državne banke postižu neusporedivo bolje rezultate.

Državna banka PKO BP u cijelom kriznom razdoblju ostvaruje prosječno 15,7 posto prinosa. U Sloveniji je NLB u tom razdoblju imao prosječno 15 posto gubitka. Udjel loših kredita u Sloveniji premašio je 17 posto.

Najveća poljska državna banka istodobno ima upola manje loših kredita. Razložno je zaključiti da državna banka može biti čimbenik stabilnosti.

Zašto to nije slučaj u Sloveniji?

Jedini lijek: privatizacija Krucijalno pitanje ovih dana dobilo je pregnantan odgovor znanog ekonomista dr. Ivana Ribnikara. “Slovenija nema

državno vlasništvo. Njezine su banke u – partijskom vlasništvu”, rekao je Ribnikar, precizirajući da je to i najgori oblik vlasništva, te da protiv njega ima samo jedan lijek, a to je privatizacija. Političke stranke može se maknuti iz bankarstva samo tako da se državne banke prepusti privatnim vlasnicima. Incestne veze političke strankokracije i oktroiranih podobnika u bankarstvu, sve pod plaštem zaštite nacionalnih interesa, pretvorile su u prah 17 posto bilančne svote ukupnog slovenskog bankarstva. Dr. Egon Zakrajšek, slovenski stručnjak zaposlen u Američkoj središnjoj banci, tvrdi da je NLB “zmija kojoj treba odrubiti glavu” jer služi parcijalnim političkim interesima, a ne općem dobru.

Partitokracija ne pušta novac iz ruku Janez Janša koji obavlja samo tekuće poslove, ovih dana grozničavo provodi zaštitne kadrovske mjere. Na vodeća mjesta u državnoj upravi hitno dovodi simpatizere i ljude iz SDSa. U Ministarstvu financija ekspresno su smijenjeni šefovi pet ključnih direktorata na čija se mjesta ubrzanim natječajima dovode novi ljudi. Ministarstvo pravosuđa također je objavilo natječaj za popunu radnih mjesta direktora Statističkog ureda, Službe za zakonodav-

stvo, Geodetske uprave te glavnog inspektora.

Kadrovski tsunami približava se i infrastrukturnim poduzećima. Nove menadžere mogli bi dobiti Eles, Gen Energija, Holding Slovenske elektrarne te Slovenske željeznice. Dr. Rajko Pirnat, ugledni profesor Pravnog fakulteta, tvrdi da vlada na odlasku nije ovlaštena ekspresno popunjavati mjesta u državnoj upravi, pogotovo kada to čini na štetu državnog proračuna. Naime, za slučaj da nova vla-

da smijeni pridošlice u upravu, svakome je obvezna isplatiti odštetu u visini mjesečne plaće za svaku godinu do isteka roka na koji su imenovani. Najnovija međukoalicijska trvenja za resore energetike i prometa, gdje će biti investicija u sljedećem razdoblju, bitno otežavaju posao Alenki Bratušek na formiranju nove vlade. Javnost zaključuje da ni novi političari koji se prikazuju pobornicima pravde i demokracije, ne puštaju lako novčanik iz ruku.

*vijesti Mercator se razdužuje na teret dobavljača Skupina Mercator lani je otplatila 90 milijuna eura glavnice i 51 milijun eura kamata, ali tako da je na istoj razini prihoda (2,87 milijardi eura) povećala obveze prema dobavljačima za 80 milijuna eura (16 posto). Skupina Mercator dugovala je lani partnerima 670 milijuna eura, 165 milijuna više nego što je imala sredstava vezanih u zalihama i potraživanjima.

Menadžeri unaprijed zaštitili imovinu Dvadesetak slovenskih menadžera kojima sudski postupci prijete ili su u tijeku, preventivno je zaštitilo svoju imovinu tako da nije dostupna ni vjerovnicima ni pravosuđu. Njihovi odvjetnici preusmjerili su “zaštitu” na kreiranje zemljišnog duga. Građevinski barun Ivan Zidar samo dva mjeseca nakon stečaja SCT-a opteretio je kuću u Vevčama s pet milijuna eura duga. Zemljišni dugovi kreirani su u rasponu od 100.000 do nekoliko milijuna eura s rastezljivim rokovima dospijeća. Zdenko Pavček (Viator&Vektor) uknjižio je dug čak do 2099. godine. Za sličnu prevenciju odlučili su se i Andrej Lovšin (Intereuropa), Boštjan Nagode (Tosama), Dušan Črnigoj (Primorje), Kristjan Sušinski (Istrabenz), Robert Časar (Luka Koper), Romana Pajenk (Probanka) te Roman Glaser (Perutnina Ptuj).

GZS: kome trebaju knjiške strategije?

Na svečanosti povodom dodjele nagrada za iznimna ostvarenja u slovenskom gospodarstvu, Samo Milič Hribar, predsjednik Gospodarske zbornice Slovenije, upozorio je na problem lošeg vođenja države što ga dodatno otežavaju neživotne razvojne strategije. “Sve što je dosad napisano neoperativno je i previše knjiško. Oni koji su to pisali međusobno su posvađani”, rekao je prvi čovjek GZS-a.

20 MERIDIJANI

Privredni vjesnik Broj 3769, 18. ožujka 2013.

( 1 peso (20 lipa)

cijena kubika vode za kućanstva u Havani

( 1,40 €

prosječna cijena kubika vode u Španjolskoj

Privatizacija vodoopskrbe

Voda jest opće dobro, vodovod to ne mora b Status vode kao općeg dobra nigdje u Europi, pa ni u najvećem dijelu svijeta, nije ugrožen. Stoga privatizacija vodoopskrbe kao usluge nije i ne treba biti bauk, ali njeni stvarni učinci u velikoj mjeri ovise o što preciznijem definiranju prava i obveza koje preuzima privatni operator javne vodoopskrbe Drago Živković zivkovic@privredni.hr

J

edno ne osobito značajno glasovanje u njemačkom Bundestagu ovih je dana podiglo buru u čaši vode.

Navodno je, kažu neki mediji, Bundestag ukinuo pravo na vodu kao jedno od temeljnih ljudskih prava, a sve to kako bi privatni kapital prisvojio svekoliku vodu i masno nam je svima naplaćivao. Uvid u zapisnike sjednica Bundestaga, koji su dostupni svima na internetu, pokazuje da u tome jedva da ima ijednog zrnca istine.

Istina je samo da je sa 299 glasova protiv, uglavnom zastupnika vladajuće desno-konzervativne CDU/CSU/FDP koalicije, odbijen prijedlog oporbenih zastupnika ljevice i zelenih o zabrani privatizacije vodnog gospodarstva, što je već ozakonjeno u susjednoj Nizozemskoj. Prijedlog je motiviran nacrtom nove EU direktive o koncesijama, koja je u Njemačkoj protumačena kao pokušaj Francuza Michela Barniera, EU povjerenika za unutarnje tržište, da na mala vrata progura obvezu privatizacije vodnog gospodarstva, raširenu pojavu u Francuskoj, Engleskoj i Španjolskoj, ali nepopularnu u Njemačkoj. Većina u Bundestagu prijedlog je odbila kao su-

višan i kontraproduktivan.

Suvišan zato što je Njemačka već

prihvatila rezoluciju Opće skupštine UN-a 64/292, kojom se pravo na pitku vodu i odvodnju otpadnih voda definira kao jedno od temeljnih ljudskih prava. Kontraproduktivnom zato što je nakon pritiska europarlamentaraca Barnier ionako pristao izmijeniti sporni dio nacrta EU direktive. Uz to, zastupnici vladajuće njemačke koalicije u svojim su istupima više puta ponovili da vodu smatraju općim dobrom i da se protive privatizaciji vodoopskrbe.

Legla korupcije Sam Barnier nazvao je optužbe na svoj račun namjerno pogrešnim čitanjem direktive. I za njega je voda opće dobro od životne važnosti za sve građane, a predloženom direktivom o koncesijama, tvrdi, zapravo se uvodi više transparentnosti u već postojeće ugovore o

koncesijama, jer su koncesije za Barniera legla korupcije.

Sukob oko privatizacije vodoopskrbe tinja već dugo. I dok je osamdesetih trend bio prema privatizaciji – posebno u Engleskoj i Francuskoj – zadnjih se godina okreće u suprotnom smjeru. U tijeku je i potpisivanje sveeur o p ske online peticije (www. r i g h t 2 w a t e r. eu) kojom se traži da se upravljanje vodama izuzme iz

266 € 244 € 210 €

206 €

210 € 162 €

Njemačka

E/Wales

Francuska Nizozemska

Austrija

Usporedba cijena pitke vode i odvodnje (u eurima po osobi godišnje) izvor: BDEW

Poljska

pravila zajedničkog tržišta i liberalizacije. Peticija je dosad prikupila oko 1,25 milijuna potpisa, a cilj je prikupiti po milijun potpisa u barem sedam članica EU-a, čime bi prijedlog stekao status zakonodavne inicijative na razini Unije.

Pariz i Berlin Iskustva u privatizaciji vodoopskrbe u svijetu su vrlo različita, a sukobljene strane u toj raspravi katkad iste primjere koriste za posve suprotne zaključke. Tipičan je primjer Pariz, koji je 1985. godine, u vrijeme gradonačelnika Jacquesa Chiraca, razdvojio crpilišta od distribucije vode. Crpilišta su ostala u rukama javnog poduzeća, a koncesiju za distribuciju su dobile dvije privatne kompanije na razdoblje od 25 godina.

Kada je koncesija istekla 2010. godine, gradonačelnik Bertrand Delanoë je vodoopskrbu vratio pod kontrolu Grada, s argumentom da je voda bila preskupa, a koncesionari su ostvarivali enormne profite. Koncesionari su uzvratili da je samo 15 posto računa za vodu pripadalo njima, a sve ostalo je uzimao Grad, te da su neplanirano morali promijeniti 70 posto cijevi.

Berlin je 1999. godine, kako bi popunio prazan gradski proračun,

prodao 49,9 posto svoje vodoopskrbe konzorciju koji su činili francuska Veolia i njemački RWE. Oni su potom u nekoliko navrata podigli cijene vode za ukupno 30-ak posto. Njemačka agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Vodoopskrba je djelomice privatizirana čak i u glavnom gradu Kube, Havani prošle godine im je naredila da snize cijene za 15 posto, a potom do 2015. godine za još 17 posto.

RWE je nakon toga odlučio prodati svoj dio natrag Gradu Berlinu, a Veolia o tome još uvijek pregovara.

Bukurešt i Havana Bukurešt je 2000. dodijelio koncesiju za vodoopskrbu kompaniji u kojoj većinski udjel drži opet Veolia, a manjinski Grad i zaposlenici. Svjetsko udruženje privatnih operatora vodoopskrbe AquaFed navodi Bukurešt kao izrazito pozitivan primjer privatizacije, uz razmjerno povoljnu cijenu vode, rast kvalitete i zadovoljstva potrošača.

Najbolje rezultate privatizacija vodoopskrbe donijela je u siromašnim zemljama Azije i Afrike,

21

www.privredni.hr Broj 3769, 18. ožujka 2013.

( 100% privatiziran

sustav vodoopskrbe u Engleskoj i Walesu

ali biti gdje većina stanovništva uopće nije imala pristup pitkoj vodi. Oglednim primjerom smatra se Manila, gdje je privatni koncesionar od 1997. do 2011. godine uspio udvostručiti broj građana koji imaju pitku vodu sa tri na šest milijuna. No, u istom je razdoblju cijena vode u Manili porasla devet puta, s oko pola kune na gotovo pet kuna po kubiku.

Malo je poznato da je vodoopskrba djelomice privatizirana i u jednoj od posljednjih socijalističkih zemalja svijeta, Kubi. Od 2000. godine u glavnom gradu Havani vodoopskrba i odvodnja pod kontrolom je kompanije Aguas de la Habana, čiji je suvlasnik španjolska kompanija Aguas de Barcelona, koja je dobila koncesiju na 25 godina. Koncesionar po ugovoru isporučuje 115 milijuna kubika vode godišnje po fiksnoj cijeni od devet milijuna dolara.

Građani Havane plaćaju

Pariz je 2010. vratio vodoopskrbu pod kontrolu Grada, jer je voda bila preskupa vodu po simboličnoj cijeni od jednog pesoa po kubiku (oko 20 lipa), ali je zato hoteli i strane ambasade plaćaju jedan dolar po kubiku.

Francuzi i Englezi Aguas de Barcelona inače je najveći privatni vo-

Pogled u svijet

Uzlet Crnog kontinenta dr. Uroš Dujšin

O Može li voda biti ljudsko pravo?

UN-ova Opća deklaracija o pravima čovjeka nigdje ne spominje prava čovjeka na resurse, pa tako ni na vodu.

Ljudsko pravo na vodu implicitno se izvodi iz Međunarodne povelje o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, koju je Opća skupština UN-a usvojila 1966., a stupila je na snagu 1976. Implicitno zato što se u članku 11. povelje jamči pravo na prikladan standard življenja, što bi trebalo uključivati i pravo na pitku vodu. Eksplicitno se pravo na pitku vodu definira kao pravo čovjeka samo u rezoluciji Opće skupštine UN-a 64/292, donesenoj 28. srpnja 2010. Problem s tom rezolucijom je dvojak: prvi je što nije obvezna, a drugi to što je za njezino donošenje najviše lobirao AquaFed, svjetsko udruženje privatnih vodoopskrbljivača. Njihov je interes jasan: ako je pitka voda temeljno pravo čovjeka, a država nema novca to pravo osigurati, eto prilike za privatne ulagače. Rezoluciji 64/292 snažno se protive posebno Kanađani i Amerikanci, koji nikada nisu ratificirali ni povelju o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima. Američki republikanci, naime, smatraju da ekonomska, socijalna i kulturna prava nisu nikakva prava, nego samo poželjni društveni ciljevi, pa stoga ne mogu biti predmet obvezujućih povelja. Kanada se žestoko protivi sveopćem ljudskom pravu na vodu, jer se boji da bi svoje goleme rezerve pitke vode morala besplatno dijeliti s drugim zemljama, umjesto da vodu prodaje i na njoj zarađuje. doopskrbljivač u Španjolskoj, gdje ima koncesije u preko tisuću naselja i vodom opskrbljuje oko 13 milijuna ljudi. Španjolska je po tom pitanju podijeljena: otprilike pola naselja ima javnu, a pola privatnu vodoopskrbu.

Prosječna cijena vode s odvodnjom za kućanstva je oko 1,40 eura po kubiku, što je jeftinije nego, primjerice, u Zagrebu.

U Francuskoj prednjače privatnici: pod koncesijom ili najmom je 75 posto vodoopskrbe i 50 posto odvodnje. Engleska i Wales imaju posve privatiziranu vodoopskrbu od osamdesetih godina, zaslugom (ili krivnjom) Margaret Thatcher.

Rad privatnih vodoopskrbljivača nadzire državna agencija OFWAT, koja svakih pet godina razma-

tra zahtjeve za povećanjem cijena. U zadnjih 20 godina cijena je triput rasla i jednom pala.

Privatni vodoopskrbljivači posvuda su izloženi kritikama da su im usluge preskupe i da ostvaruju iznimno visoke profite.

Oni, pak, tvrde da su vodoopskrbu učinili efikasnijom, isporučenu vodu kvalitetnijom i smanjili gubitke vode u mreži. Istina je, kao i obično, negdje u sredini. Status vode kao općeg dobra nigdje u Europi, pa ni u najvećem dijelu svijeta, nije ugrožen. Stoga privatizacija vodoopskrbe kao usluge nije i ne treba biti bauk, ali njeni stvarni učinci u velikoj mjeri ovise o što preciznijem definiranju prava i obveza koje preuzima privatni operator javne vodoopskrbe.

tkako je prije pola stoljeća izborila neovisnost, Afrika nikad nije bila u boljoj formi. Privreda joj napreduje, a u većini zemalja vlada mir. Sve manje djece nosi oružje, a mnoga idu u školu. Mobitela ima posvuda, a u najugroženijim zemljama broj zaraza AIDS-om pao je za tri četvrtine. Očekivana životna dob u proteklom je desetljeću porasla za 10 posto, a inozemne su investicije utrostručene. Potrošnja će se u sljedećih 10 godina udvostručiti, a broj zemalja s prosječnim dohotkom od 1000 dolara po stanovniku porast će od polovine na tri četvrtine.

Siromaštvo i glad i dalje su tu Zasluga za to pripada Afrikancima. Pomoć Zapada, kineske rudarske tvrtke i mirovnjaci UN-a učinili su svoje; no glavna zasluga za postignuto pripada njima. Oni prihvaćaju modernu tehnologiju, glasuju u sve većem broju i tjeraju svoje vođe da budu uspješniji. Stoga su Afrikanci s pravom ponosni na konferencije pune zapadnih bankara koji žele investirati u njihova tržišta kapitala. Prosječni BDP kreće se im se oko šest posto, a u vladama danas, tako bar tvrdi Economist, više nitko ne traži mito.

To je svakako dobro, no i nepotpuno. Postoji opasnost da se Afrika zadovolji sadašnjim napretkom. No samo ako Afrikanci budu povećali svoje ambicije, moći će razviti svoj potencijal. Moraju izgraditi infrastrukturu, konačno iskorijeniti korupciju i raskrčiti džunglu državne regulacije koja im samo smeta. Još mnogo toga treba učiniti. Siromaštvo je možda manje vidljivo u afričkim prijestolnica-

ma, ali je ipak rašireno. Rat protiv gladi još nije dobiven, a raspodjela bogatstva je nejednaka i dobitnici od današnjeg booma prečesto žure ojačati svoj položaj u zaštićenim prostorima. Financijeri koji tvrde da bi Afrika uskoro mogla konkurirati Aziji ipak malo pretjeruju. Dok je Azija radionica svijeta, Afrika isključivo izvozi – sirovine.

Afrikanci prihvaćaju modernu tehnologiju, glasuju u sve većem broju i tjeraju svoje vođe da budu uspješniji Drugi razlog za požurivanje je taj da je teško dobivena pobjeda ranjiva i izložena opasnosti od sloma. Kenija je uzor Africi, no tamošnju je predizbornu kampanju obilježilo nasilje. Nove prijetnje, kao islamistički ekstremizam u Sahari, mogle bi dovesti do opće nestabilnosti. K tome Afrika mora na najbolji mogući način iskoristiti dvostruku tran-

ziciju koju sada prolazi.

Urbanizacija pruža šansu za jednokratni skok proizvodnosti, kako na farmama tako i u slamovima.

Panafričko tržište Afrikanci već sada nastoje postati produktivniji.

Seljaci su počeli koristiti mobitele za očitavanje vremenskih prognoza. Internet mijenja način na koji se posluje. No država često koči afričke poslovne ljude. Među zemljama s najlošijim uvjetima poslovanja po mjerilima Svjetske banke su gotovo sve države u Africi. Stanje bi se, međutim, lako moglo popraviti; obilan kapital i tehnologija nude goleme mogućnosti. Infrastruktura se poboljšava: tek pet posto cesta nema asfalta – no zato je opskrba elektroenergijom katastrofalna. Sve u svemu, vladini bi dužnosnici mogli manje voditi računa o gradnji velebnih zgrada, a više o tome da se poduzetnicima uklone s puta.

Ako Afrikanci žele ostvariti svoje snove, trebali bi stvoriti zajedničko panafričko tržište. Time bi olakšali trgovanje, poduzetništvo i proizvodnju – a iskorijenili sitnu korupciju i spasili mnogo života.

Nedavno objavljeno izvješće Svjetske banke ističe da bi Afrika mogla proizvesti dovoljno hrane za

vlastitu prehranu; no nažalost malo seljaka ima priliku prodati svoje proizvode. Africi je potreban novi oslobodilački pokret - no ovaj put je njegova svrha da oslobodi Afriku od birokrata, a ne od kolonijalnih gospodara.

22 PST!

Privredni vjesnik Broj 3769, 18. ožujka 2013.

Treći svjetski rat: istina o bankama, Montiju i euru

KNJIGOMETAR Euro (ni)je kriv za sve Pripremila: Vesna Antonić

Mirjana Krizmanić A sad… radost i veselje!

V.B.Z.

Ovaj je priručnik namijenjen onima koji se ne snalaze kad im sve polazi za rukom i kad im se uspjeh smiješi u svemu što čine. To su ljudi koji ne znaju biti sretni, koji se ne mogu iznova veseliti istim ljudima ili situacijama, stvarima ili pojavama, koji ne mogu biti smireni ni kad je sve u njihovom životu u redu. Osobi koja se ne zna nositi sa srećom i uspjehom, u situacijama kad u blizini nema ni prijatelja ni stručnjaka pomoći će ove “upute za prepoznavanje vlastite sreće”.

LORNA BYRNE Anđeoska poruka nade Naklada Ljevak

Lorna vidi anđele jasno kao što mi ostali vidimo ljude i razgovara s njima svakoga dana. U prijašnjim knjigama govorila je o svojem životu i o tome na koji su je način anđeli pripremali da poruku prenese svijetu. Lorna piše o tome kako viđa anđele koji pomažu ljudima kada se osjećaju umornima, bespomoćnima, nevoljenima, kada misle da su loši roditelji, kada su financijski preopterećeni.

U ovoj knjizi Lorna na jednostavan način otkriva kako se obratiti anđelima za pomoć.

Kiko Argüello Kerigma. U barakama sa siromasima Verbum

Riječ je o potresnom životnom svjedočanstvu začetnika Neokatekumenskoga puta, slikara Kika Argüella. Već kao afirmirani slikar, Kiko Argüello unatoč uspjehu ne nalazi razloga za život. U dobi od 25 godina odlazi živjeti među najsiromašnije, u barake Palomeras Altasa u predgrađu Madrida. Uz Bibliju i gitaru, zajedno s misionarkom Carmen Hernández započinje govoriti o Bogu i Isusu Kristu tim ljudima. Na taj je način među siromasima rođena prva zajednica Neokatekumenskoga puta...

Gerbrand Bakker Gore je tiho Fraktura

Blizanci Henk i Helmer, uvijek tim redom; Helmer je bio stariji, ali Henk je bio brži. Bili su nerazdvojni sve dok Henk nije pronašao Riet, i sve dok se automobil koji je Riet vozila nije survao u jezero. Na dan bratove smrti Helmer je po očevu nalogu napustio studij književnosti i na maloj obiteljskoj farmi počeo život koji mu nije bio namijenjen. Klupko gorčine, strepnje i prijekora počet će se odmotavati kad ga u dom Van Wonderenovih donese Rietin osamnaestogodišnji sin.

Sara Perry KNJIGA O KAVI

Priča počinje u srpnju 1944. u američkom gradiću Breton Woodsu, gdje su pobjednici u Drugom svjetskom ratu skovali novi financijski svijet. Zapravo, počinje još u vrijeme Napoleona...

Š

to ako je Treći svjetski rat već počeo, samo u “mekšoj verziji”? Je li istina da je financijska kriza 2008. godine bila gora od Velike depresije 1929. godine? Zašto je američki predsjednik Obama uveo sankcije iranskoj središnjoj banci i financijskom sektoru? Možda zato što se Iran usudio otvoriti vlastitu burzu nafte na kojoj se ne trguje samo u dolarima? I iznad svega, mogu li Sjedinjene Američke Države – najzaduženija i najnekonkurentnija zemlja na svijetu, po kriteriju odnosa uvoza i izvoza – izaći iz ove krize bez novoga rata? To su samo neka od pitanja na koja u ovoj knjizi pokušava odgovoriti talijanski autor Elido Fazi.

Skromna knjižica od stotinjak stranica – koju i sam Fazi naziva pamfletom – stremi visokom cilju: kroz niz polubiografskih anegdota i citata iz medija rasvijeliti najdublje uzroke američke i europske krize u kontekstu uspona zemalja poput Kine i Indije. U tome Fazi uglavnom ne uspijeva, ponajviše zato što je sam sebi urednik, pa njegove bezbrojne meandre nije imao tko usmjeriti u jedno korito. Za Fazija priča počinje u srpnju 1944. u američkom gradiću Breton Woodsu, gdje su pobjednici u Drugom svjetskom ratu skovali novi

financijski svijet. Zapravo, dva poglavlja dalje, počinje još u vrijeme Napoleona, ali u tome se meandru Fazi posve izgubio.

Nafta umjesto zlata Uglavnom, u Breton Woodsu je dolar postao dominantna svjetska valuta, a onda su Amerikanci uz pomoć Marshallova plana zavladali tržištima Europe i Japana. SAD je postao financijski imperij koji sada pokušava pomoću vojne nadmoći i kontrole nad medijima natjerati strane zemlje da financiraju rast američkog gospodarstva.

Plan je, međutim, ugrožen propašću Breton Woods sustava početkom sedamdesetih i naftnom krizom koja je uslijedila, zbog čega se dolar vezao uz naftu umjesto za zlato. Europljani su potom, da bi stabilizirali svoje valute, stvorili Europski monetarni sustav, koji je 1999. prerastao u zajedničku valutu. Euro je postao stvarna alternativa dominantnom dolaru, a prvi je to shvatio irački diktator Saddam Hus­

sein, koji je 2000. počeo prodavati naftu za eure. U tome Fazi vidi stvarni razlog za rat protiv Iraka i svrgavanje Saddama. Isti razlozi stoje i iza pritisaka na Iran, koji se 2007. usudio otvoriti vlastitu naftnu burzu, na kojoj se nafta prodaje ne samo za dolare. Stoga je za Fazija samo pitanje vremena kada će SAD napasti Iran, jer ako se nafta bude prodavala ne u dolarima nego u eurima ili nekoj drugoj valuti, najveći američki vjerovnici, Kina i Indija, morat će se prilagoditi novoj situaciji i manje kupovati američke državne obveznice. Iako Fazijev pamflet završava poglavljem naslovljenim “Tko nas može spasiti?”, suvisao odgovor na to pitanje ne dobivamo. Bit će da ga ni Fazi ne zna.

Algoritam

O autoru

Pridružite nam se na putovanju u čudesan, aromatičan svijet kave i saznajte otkuda potječe napitak bez kojeg ne možemo zamisliti početak dana! Saznat ćete gdje se proizvode najbolje vrste, otkrit ćete razliku između arabice i robuste te zašto se francuska prepržena zrna smatraju najboljim izborom za espresso. I za one koji najviše uživaju u savršeno pripremljenom espressu i za one koji više vole veliku šalicu bijele kave, ovaj vodič neizostavan je dodatak kućnoj biblioteci.

Elido Fazi talijanski je ekonomist, izdavač i bloger. Rođen 1952. godine, diplomirao je ekonomiju na rimskom sveučilištu La Sapienza 1975., a potom magistrirao na Sveučilištu u Manchesteru. Dvije godine radio je u upravi Forda za Europu u Londonu, a 1979. je počeo pisati za američku izdavačku kuću Business International, u kojoj je jedno vrijeme surađivao i s tada mladim i nepoznatim političkim analitičarem Barackom Obamom. Od 1987. do 1994. bio je potpredsjednik Economist Intelligence Unita za Jugoistočnu Europu, a onda je osnovao vlastitu izdavačku kuću Fazi Editore. Autor je pet knjiga ekonomske tematike, koje je sve objavila njegova vlastita izdavačka kuća. Piše i blog pod nazivom 1euro.

23

www.privredni.hr Broj 3769, 18. ožujka 2013.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

9001 standard i API standard, licencije API 5L i API 5 CT za čelične bešavne cijevi koje se primjenjuju u naftnoj industriji. Kontakt: Dragutin Bauman, dbauman@vcs. hr, +385 44 565450.

Na bubnju i jedan Jaguar Stan površine 58 četvornih metara u Daruvaru, Bjelovarsko-bilogorska županija, procijenjene vrijednosti 345.961,64 kune. Dražba se održava 19. ožujka u 9 sati na Općinskom sudu u Daruvaru. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti.

Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti cijene.

Kuća, dvorište i oranica, ukupne površine 1168 četvornih metara u Ivankovu, Vukovarsko-srijemska županija, procijenjene vrijednosti 778.253,62 kune. Dražba se održava 19. ožujka u 9 sati na Općinskom sudu u Vinkovcima, soba 12/I. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje naknadne prigovore kupca.

Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti cijene.

ku. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje naknadne prigovore kupca. Jamčevina iznosi 10 posto početne cijene. Osobe zainteresirane za kupnju nekretnine mogu je razgledati nakon prethodnog dogovora sa stečajnom upraviteljicom na broj mobitela 098/270335.

Oranica površine 2928 četvornih metara u Desiniću, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti 255.600 kuna. Dražba se održava 21. ožujka u 8.30 sati na Općinskom sudu u Krapini, soba 22/I. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti cijene.

Livada, ukupne površine 13.225 četvornih metara u Gušću, Sisak, Sisačko-moslavačka županija, procijenjene vrijednosti 52.900 kuna. Dražba se održava 20. ožujka u 9.30 sati na Općinskom sudu u Sisku, Trg Ljudevita Posavskog 5, soba 21/I. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti cijene.

Kuća i apartmani, ukupne površine 451 četvorni metar, Kaštel Štafilić, Splitsko-dalmatinska županija, procijenjene vrijednosti 6.963.202,13 kuna. Dražba se održava 21. ožujka u 8.30 sati na Općinskom sudu u Splitu, Dračevac, soba 53/II. nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Osiguranje u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti uplaćuje se na račun Suda broj 2390001-1300000195 model 00, šifra 88, poziv na broj 101-4205-12, te dostavlja na uvid sucu do početka održavanja dražbe.

Poslovna zgrada i dvorište, ukupne površine 2798 četvornih metara u Kuševcu, Đakovo, Osječko-baranjska županija, procijenjene vrijednosti 1.533.461,76 kuna.

Dražba se održava 20. ožujka u 10 sati na Trgovačkom sudu u Osije-

Građevinsko zemljište, ukupne površine 714 četvornih metara na Krku, Primorsko-goranska županija, procijenjene vrijednosti 239.972 kune. Dražba se održava 22. ožujka u 11 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, soba 91/II. Pro-

daja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje naknadne prigovore kupca. Jamčevina iznosi 10 posto početne cijene te ju je potrebno uplatiti do 20. ožujka.

Osobe zainteresirane za kupnju nekretnine mogu je razgledati nakon prethodnog dogovora na broj telefona 01/4818-414.

Poslovno-proizvodni objekti, ukupne površine 16.016 četvornih metara u Velikoj Gorici, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti 20.098.655,17 kuna.

Dražba se održava 25. ožujka na Trgovačkom sudu u Zagrebu, stalna služba u Karlovcu. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Jamčevina iznosi pet posto početne cijene te ju je potrebno uplatiti do dana dražbe. Osobe zainteresirane za kupnju nekretnine mogu je razgledati svakog radnog dana od 9 do 12 sati, nakon prethodnog dogovora na telefon 01/4647-218.

Osobno vozilo Jaguar, 2006. godina, Varaždin, Varaždinska županija, procijenjene vrijednosti 187.785 kuna. Dražba se održava 26. ožujka u 12 sati u Varaždinu, Anina 2, IV. kat. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje naknadne prigovore kupca. Jamčevina iznosi 10 posto početne cijene te ju je potrebno uplatiti do početka održavanja javne dražbe. Detaljnije obavijesti o predmetu prodaje kod stečajnog upravitelja na telefon 098/407-337 ili 048/621-838. Razgledavanje predmeta prodaje moguće je uz prethodni dogovor.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Posredovanje

Gifa Hellas, Atena, Grčka, www.gifa.gr. Tvrtka traži prodajnog zastupnika u Hrvatskoj za svoje proizvode za kućanstvo.

Kontakt: Fotis Drivakos, fdrivakos@gifa.gr, +30 2106206273.

Brizganje plastike Ulična rasvjeta

Rabbit, Wroclaw, Poljska, www.rabbit.pl. Tvrtka se bavi proizvodnjom sustava za kontrolu i nadzor ulične rasvjete. Nudi svoje proizvode svim zainteresiranim poslovnim subjektima u Hrvatskoj.

Rabbit posjeduje ISO 9001:2000. Kontakt: Swietlana Zajdel, si@rabbit. pl, +48 71 3285065, +48 508 344645.

Ekip, Opatija. Tvrtka raspolaže slobodnim kapacitetima za brizganje plastike (sila zatvaranja: 300 kN - 8500 kN, masa brizganja 5g - 4000g). Zainteresirana je za daljnje širenje poslovanja. Kontakt: Mate Babić, mate.babic1@ri.tcom.hr, +385 98 443385. Šećer

Dripol, Trzciana, Poljska, www.dripol.com.pl.

Tvrtka traži proizvođače šećera od šećerne repe u Hrvatskoj za distribuciju njihove robe. Kontakt: dripol@dripol.com.pl

Razvoj projekta

Šanac, Zagreb. Projektantska tvrtka nudi potpuni paket razvoja projekta, uključujući i financijsku potporu investicije. Kontakt: Goran Jelić, sanac@ vip.hr.

Metalni proizvodi

CMC Sisak, Sisak, www. cmccroatia.com. Tvrtka nudi usluge na području crne metalurgije u strojogradnji, brodogradnji, graditeljstvu, naftnoj industriji, mostogradnji, kao i u ostalim granama gospodarstva. Imaju ISO

Zastupanje Plastični proizvodi

VM-Plast, Sveta Nedelja.

Tvrtka se bavi proizvodnjom plastičnih proizvoda za široku potrošnju i specifičnih proizvoda za ostale velike kupce tehnologijom brizganja, puhanja i ekstrudiranja. Nude svoje usluge. Kontakt: Mladen Javor, vmplast04@inet.hr, +385 91 3404963.

Autopraonica Sjaj, Garešnica. Tvrtka s višegodišnjim iskustvom u prodaji sredstava za čišćenje automobila na hrvatskom tržištu traži proizvođača (dobavljača) sredstava za čišćenje radi zastupanja i prodaje. Kontakt: Mario Premužić, josip. krasevac@ bj.t-com.hr, +385 43 532023, +385 98 706921.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Sanacija krovova

Zavod za obnovu Dubrovnika nabavlja radove na sanaciji krovova u povijesnoj jezgri Dubrovnika.

Rok dostave ponuda je 3. travnja.

Oprema za sustave protuprovale

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova nabavlja opremu za sustave protuprovale. Rok dostave ponuda je 3. travnja.

Zračni jastuci

Fiskalne kase i oprema

Jadrolinija nabavlja fiskalne kase i opremu. Rok dostave ponuda je 3. travnja.

Jednokratni tepisi

Zagrebački holding nabavlja jednokratne tepihe za sajamske potrebe. Rok dostave ponuda je 2. travnja.

Vojna ronilačka oprema

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske nabavlja vojnu ronilačku opremu. Rok dostave ponuda je 2. travnja.

Autotrolej iz Rijeke nabavlja zračne jastuke. Rok dostave ponuda je 28. ožujka.

Stupovi

Elektrokrajina Banja Luka nabavlja drvene kestenove stupove. Rok dostave ponuda je 11. travnja.

Pogrebna oprema

JP Komunalno Tivat nabavlja pogrebnu opremu.

Rok dostave ponuda je 17. travnja. Čišćenje kanala

Regija Računala i oprema

Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove nabavlja računala i računalnu opremu. Rok dostave ponuda je 12. travnja.

Općina Istok nabavlja usluge čišćenja sezonskih kanala za navodnjavanje.

Rok dostave ponuda je 29. ožujka.

Poljoprivredni strojevi i oprema

Fondacija za održivi razvoj Odraz iz Sarajeva nabavlja poljoprivredne stojeve i opremu. Rok dostave ponuda je 8. travnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

24 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3769, 18. ožujka 2013.

( 606 mil € ( 1,13 mlrd € robni izvoz u siječnju

robni uvoz u istom mjesecu

Robna razmjena u siječnju

Deficit porastao na 523 milijuna eura Očekivanje rasta neto izvoza temeljimo na preusmjeravanju domaćih poduzeća na izvozna tržišta, iskorištavanju prednosti jedinstvenog europskog tržišta te na rastu pokazatelja u turizmu, ističu analitičari RBA

P

rema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku, saldo robne razmjene Hrvatske s inozemstvom u siječnju se pogoršao u odnosu na prosinac, uz pad robnog izvoza i rast robnog uvoza u promatranom razdoblju.

Na godišnjoj razini, nakon prosinca, nepovoljna kretanja nastavila su se i u siječnju. Robni je izvoz tijekom tog mjeseca iznosio 606 milijuna eura, što je za 9,1 posto manje nego prošlogodišnjega siječnja, dok je robni uvoz iznosio 1,13 milijardi eura što znači da je na godišnjoj razini porastao za 1,8 posto. Deficit

robne razmjene porastao je na 523 milijuna eura,

Uvoz roba tijekom ove godine bit će ograničen slabom domaćom potražnjom dok se pokrivenost uvoza izvozom spustila na 53,7 posto.

Brodogradnja obilježila pad izvoza Promatrajući prema kategorijama Nacionalne klasifikacije djelatnosti, vidljivo je da je najznačajniji negativni doprinos došao od smanjenja izvoza u kategoriji proizvod-

nje ostalih prijevoznih sredstava (brodogradnja). Kada tu kategori-

ju izuzmemo iz ukupnog izvoza, pad robnog izvoza iznosio je na godiš-

njoj razini svega 2,8 posto. S obzirom na to da je brodogradnja bila jedan od hrvatskih najvažnijih izvoznih sektora, restrukturiranje i smanjena proizvodnja negativno se odražavaju i na izvoz.

Značajan pad izvoza zabilježen je uz brodogradnju i kod prehrambenih proizvoda (-20,2 posto), dok je izvoz porastao u kategorijama proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (15,7 posto), proizvodnje gotovih materijalnih proizvoda, osim strojeva i opreme (22,1 posto) i proizvodnje računala te elektroničkih i optičkih proizvoda (20,8 posto).

Trgovina na malo

Proizvođačke cijene

Jedanaest mjeseci nepovoljnih kretanja

Usporavanje godišnjeg rasta

Prema prvim podacima kretanja prometa od trgovine na malo u siječnju ove godine koje je objavio Državni zavod za statistiku, promet od trgovine na malo je prema izvornom indeksu zabilježio realan pad od 5,3 posto u odnosu na siječanj prošle godine.

Time se negativna kretanja u maloprodaji nastavljaju 11. uzastopni mjesec. I u nominalnom izrazu maloprodaja nastavlja ostvarivati negativne godišnje stope; u si-

Usporavanje godišnjeg rasta proizvođačkih cijena u odnosu na prethodne mjesece nastavljeno je i u veljači. Prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statististiku, proizvođačke cijene ukupne industrije porasle su u veljači na godišnjoj razini za 2,4 posto. Pri tome prevladavajući utjecaj na rast proizvođačkih cijena i dalje dolazi od rasta proizvođačkih cijena na domaćem tržištu, dok je rast proizvođačkih cijena na nedomaćem tržištu prilično blag.

Proizvođačke cijene na domaćem tržištu zabilježile su godišnji rast od 3,7 posto, što je usporavanje rasta u usporedbi s siječnjem (5,4 posto). Ako

ječnju je nominalan pad iznosio 0,8 posto. Na mjesečnoj razini u siječnju je uobičajen snažan pad nakon povećane potrošnje u blagdanskom prosincu.

Prema izvornim indeksima trgovina na malo je u siječnju bila za 21,6 posto manja nego u prosincu u realnom izrazu, odnosno za 21,7 posto nominalno.

Međutim, prema sezonski prilagođenim indeksima, u kojima se iz kretanja isključuje sezonska komponenta, maloprodaja je realno porasla za 0,3 posto u odnosu na prosinac.

Nepovoljna kretanja na tržištu rada, odnosno rast nezaposlenosti i realni

pad prosječnog dohotka te neizvjesnost i pesimistična očekivanja u pogledu ostvarivanja budućih prihoda, negativno se odražavaju na potrošnju, odnosno na trgovinu na malo.

Iako su pokazatelji pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača koje objavljuje HNB nešto povoljniji u siječnju nego što su bili u prosincu, oni i dalje ne upućuju na optimizam. S obzirom na nisku prošlogodišnju bazu, dolaskom proljetnih i ljetnih mjeseci očekujemo ipak nešto povoljnija kretanja, no dugotrajna recesija i neizvjesnost iscrpili su stanovništvo pa na razini cijele godine ne očekujemo oporavak, kažu analitičari RBA.

isključimo energiju, godišnji rast proizvođačkih cijena na domaćem tržištu je 1,6 posto. Cijene na nedomaćem tržištu porasle su za 0,1 posto godišnje. Indeksi proizvođačkih cijena na domaćem tržištu prema kategorijama GIG-a i dalje potvrđuju dominantan utjecaj cijena energije na godišnji rast proizvođačkih cijena. Iako je na godišnjoj razini rast cijena energije prilično usporen u odnosu na prethodne mjesece, on je i dalje na znatno višim razinama nego druge kategorije (7,4 posto). Uz energiju rast cijena zabilježen je kod intermedijarnih proizvoda (1,4 posto) i netrajnih proizvoda za široku potrošnju (2,8 posto), dok proizvođačke

U godini pred nama, ističu analitičari RBA, očekivanje rasta neto izvoza temeljimo na preusmjeravanju domaćih poduzeća na izvozna tržišta, iskorištavanju prednosti jedinstvenog europskog tržišta te na rastu pokazatelja u turizmu. Međutim, rigidna struktura izvoza i restrukturiranje u pojedinim granama, očekivani gospodarski pad na našim najvažnijim izvoznim tržištima (Italija, Slovenija) te moguće negativne posljedice napuštanja Cefte ograničavaju snažniji doprinos izvoza gospodarskom oporavku.

S druge strane, uvoz roba bit će ograničen slabom domaćom potražnjom.

cijene kapitalnih proizvoda i trajnih proizvoda za široku potrošnju nastavljaju bilježiti pad na godišnjoj razini (-2,5, odnosno -1,4 posto).

Prema NKD-u u djelatnosti rudarstvo i vađenje zabilježen je pad od 6,7 posto koji je vjerojatno i rezultat snažnog rasta cijena u toj kategoriji u zadnje dvije godine. Uz to, cijene proizvodnje prehrambenih proizvoda više su za 4,8 posto, a u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije za 18,3 posto godišnje. Na mjesečnoj razini, u odnosu na siječanj proizvođačke su cijene na domaćem i nedomaćem tržištu više za 0,4 posto.

25

www.privredni.hr Broj 3769, 18. ožujka 2013.

( 157,7 mlrd kn

*vijesti

ukupan prihod trgovaca u 9 mjeseci 2012.

Financijska agencija

Bruto dobit trgovine 2,9 milijardi kuna Prema Fininim podacima, najviše je poduzetnika iz djelatnosti trgovine, njih 25.548 što čini 27,6 posto svih poduzetnika. U toj djelatnosti zaposleno je 186.479 osoba ili 22,1 posto od broja ukupno zaposlenih

R

ezultati poslovanja poduzetnika za razdoblje siječanj-rujan 2012. godine još su jednom potvrdili da je osnovno obilježje hrvatskoga gospodarstva velika koncentracija broja poduzetnika i broja zaposlenih u djelatnosti trgovine i u prerađivačkoj industriji. Najviše je poduzetnika iz djelatnosti trgovine, njih 25.548 što čini 27,6 posto svih poduzetnika. U toj djelatnosti zaposleno je 186.479 osoba ili 22,1 posto od broja ukupno zaposlenih, po-

Prosječne mjesečne neto plaće u trgovini iznosile su 4279 kuna kazuju podaci Financijske agencije.

Slijedi prerađivačka industrija, koja ima najviše zaposlenih, njih 224.752 (26,6 posto ukupno zaposlenih) kod 11.133 poduzetnika (12 posto svih poduzetnika). U strukturi hrvatskoga gospodarstva, trgovina i prerađivačka industrija imaju zajedno blizu polovine broja poduzetnika i broja zaposlenih, 36.681 poduzetnika (39,6 posto svih poduzetnika) i 411.231 zaposlenih (48,7 posto ukupno zaposlenih).

Velika uloga u gospodarstvu Trgovina je djelatnost koja ima veliku ulogu u gospodarstvu Hrvatske, posebice u zadnjih 10 go-

Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika trgovine RH u razdoblju I.-IX.2012. godine (u milijunima kuna, indeksi I.-IX.2011.=100,0) 1.-IX.2011. 1.-IX.2012.

Indeksi

Udjeli 2012. u %, HR=100,0

102,6

22,1

Broj zaposlenih (na temelju sati rada)

181.084

Ukupni prihodi

155.569

157.740

101,4

34,4

Ukupni rashodi

151.362

154.873

102,3

35,7

4207

2867

68,1

11,4

Bruto dobit (višak prihoda nad rashodima)

186.479

Ukupne zalihe

31.624

33.457

105,8

33,5

Potraživanja od kupaca

37.813

39.814

105,3

28,4

Obveze prema dobavljačima

48.282

51.591

106,9

37,9

Investicije u dugotrajnu imovinu

3696

3630

98,2

13,4

Prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom (u kunama)

4273

4279

100,1

91,0

Izvor: Fina - podaci iz obrađenih tromjesečnih statističkih izvještaja poduzetnika za razdoblje siječanj-rujan 2012.

dina. U vremenu gospodarskog rasta trgovina je ostvarivala najveću dobit od svih djelatnosti, da bi u godinama gospodarske krize smanjivala dobit, ali je i dalje ostvarivala jednu od triju najvećih dobiti, promatrano po područjima djelatnosti. Osim toga, mnogo se investiralo u nove trgovačke centre, a te su se investicije nastavile i zadnjih nekoliko godina, kada je otvoreno više novih trgovačkih centara.

Poduzetnici u djelatnosti trgovine u prošlogodišnjih devet mjeseci relativno su dobro poslovali jer su ostvarili bruto dobit (višak prihoda nad rashodima) od 2,9 milijardi kuna, što je na godišnjoj razini 31,9 posto manje.

Rezultat je to poslovanja 25.548 poduzetnika registriranih u trgovini koji su imali 186.479 zaposlenih te ostvarili ukupan prihod od 157,7 milijardi kuna, ukupne rashode od 154,8

milijardi kuna te izdvojili za investicije 3,6 milijardi kuna. Od 25.548 poduzetnika trgovaca njih 14.583 ili 57,1 posto imali su u devet mjeseci protekle godine bruto dobit, dok je njih 10.965 ili 42,9 posto zabilježilo bruto gubitak.

U odnosu na devet mjeseci 2011. godine, u istom lanjskom razdoblju poduzetnici u djelatnosti trgovine povećali su zaposlenost za 2,6 posto, ukupan prihod za 1,4 posto, rashode za 2,3 posto te su smanjili bruto dobit za 31,9 posto, te investicije u dugotrajnu imovinu za 1,8 posto.

Smanjena efikasnost poslovanja Zbog relativno većeg povećanja rashoda od povećanja prihoda, smanjena je efikasnost poslovanja – ekonomičnost, pa je na 100 uloženih kuna ostvareno 101,85 kuna prihoda, u odnosu na 102,78 kuna iz devet mjeseci 2011. go-

dine, što je pridonijelo smanjenju bruto dobiti.

U prvih devet mjeseci 2012. godine poduzetnici u djelatnosti trgovine sudjelovali su sa sljedećim udjelima u ukupnim rezultatima poslovanja poduzetnika Republike Hrvatske (obveznika poreza na dobit): 27,6 posto u broju poduzetnika, 22,1 posto u broju zaposlenih, 34,4 posto u ukupnim prihodima, 35,7 posto u ukupnim rashodima, 11,4 posto u bruto dobiti te 13,4 posto u investicijama u dugotrajnu imovinu.

Zaposlenima u trgovini u razdoblju siječanj-rujan 2012. godine obračunate su prosječne mjesečne neto plaće od 4279 kuna, koje su nominalno povećane prema devet mjeseci 2011. godine za 0,1 posto te su i dalje za 424 kune ili devet posto niže od prosječnih mjesečnih plaća svih poduzetnika Hrvatske (4703 kune).

KentBank članica HUB-a Banka KentBank postala je 19. članica Hrvatske udruge banaka (HUB), gospodarskog interesnog udruženja, čime postaje i promotor zajedničkih interesa i odgovornog bankovnog poslovanja. KentBank je nastao preuzimanjem Banke Brod u srpnju 2011. godine. Godinu dana kasnije dolazi do promjene imena Banke Brod u KentBank i preseljenja sjedišta u Zagreb. Banka je nedavno otvorila svoju 11. podružnicu u Hrvatskoj, a prvu u Dubrovniku. U roku od iduće tri godine trebala bi postati snažna nacionalna banka s ukupno 25 podružnica, nakon čega se planira širiti i na regiju.

Dobri rezultati Hypo banke U 2012. godini Hypo Alpe-Adria-Bank nastavio je s razvojem poslovanja u Hrvatskoj te pojačao tržišnu prisutnost i ostvario dobre poslovne rezultate.

Naime, banka je ostvarila dobit prije oporezivanja od 326,5 milijuna kuna, što predstavlja značajan rast u odnosu na 2011. godinu. S ukupnom imovinom od 34,69 milijardi kuna, prema nerevidiranim i nekonsolidiranim poslovnim rezultatima, učvrstila je poziciju jedne od pet vodećih banaka u nas. Ukupni neto kreditni portfelj iznosio je 24,26 milijardi kuna, a ukupno je lani realizirano 4,6 milijardi kuna novih kreditnih plasmana.

Solidna dobit Allianza

Allianz je u 2012. ostvario bruto dobit u iznosu od 116,2 milijuna kuna. Ukupni bruto premijski prihodi lani su dosegli 1,089 milijardi kuna, što je 63,8 milijuna kuna više u usporedbi s istim razdobljem u 2011. godini. Dok je Allianz ostvario ukupni rast premije od 6,2 posto, tržište je zabilježilo pad od 1,1 posto. Granica solventnosti, kao važan pokazatelj kva-

litete poslovanja, u 2012. iznosila je 218,1 posto što je 17,5 posto više nego u istom razdoblju 2011. te više nego dvostruko više od zakonski propisane regulative. U životnim osiguranjima tvrtka je zadržala i učvrstila lidersku poziciju povećavši tržišni udio na 16,7 posto uz ostvareni bruto premijski prihod od 410 milijuna kuna.

Manje premije osiguravatelja

Nastavljen je trend smanjivanja zaračunate bruto premije hrvatskih osiguravatelja. Naime, prema podacima Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO), zaračunata bruto premija 27 hrvatskih društava za osiguranje potkraj veljače iznosila je 1,65 milijardi kuna te je bila za 0,7 posto niža nego u istom mjesecu lani. Niža premija u veljači rezultat je smanjenja od 3,5 posto u neživotnim osiguranjima, na 1,25 milijardi kuna. S druge strane, premija u životnim osiguranjima porasla je za 9,3 posto, na više od 398 milijuna kuna. Najveći udio u ukupnoj premiji ima Croatia osiguranje.

Nova usluga mobilnog bankarstva OTP banka uvela je novu uslugu mobilnog bankarstva pod nazivom OTP mbanking. Uslugu može koristiti svaki klijent koji u banci ima otvoren tekući račun. Aplikacija i usluga razvijene su uz najviše standarde bankarskog poslovanja i sigurnosti. Aktivaciju aplikacije moguće je napraviti na pametnim mobilnim telefonima s Android operativnim sustavom. U pripremi je i verzija za Apple iOS (iPhone) platforme. OTP m-banking još je jedan korak u kreiranju modernih proizvoda koje je banka započela razvijati prije nekoliko godina uvođenjem Visa web prepaid kartice, a nastavila Smart PIN-om i MasterCard PayPass karticom.

26 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3769, 18. ožujka 2013.

Tržište novca Zagreb

Bez značajnih promjena na novčanom tržištu Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

U

prošlom je tjednu započelo novo razdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija. Iako smjena razdoblja održavanja redovito utječe na promjenu odnosa ponude i potražnje novca, zbog izuzetno dobre likvidnosti sudionika značajnijih promjena na novčanom tržištu nije bilo. Ponuda novca i dalje je dominantna, a trguje se uz vrlo niske kamatne stope. Iako je razdoblje održavanja na samom početku, i dalje se značajni iznosi viškova kratkoročne likvidnosti na kraju

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

11.3.’13.-15.3.’13.

4.3.’13.-8.3.’13.

u% 4

500 400

3

300 2 200 1

100 0

11.3.2013.

12.3.2013.

13.3.2013.

dana usmjeravaju u središnju banku kao prekonoćni depozit uz kamatnu stopu od 0,25 posto. Prosječna tjedna kamatna stopa iznosila je 1,52 posto, dok je prekonoćna tjedna kamatna stopa bila 0,4 posto.

14.3.2013.

0

15.3.2013.

Prošloga je utorka održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija u kunama i eurima. Umjesto planiranog izdanja od 1,6 milijardi kuna, ostvareni iznos emisije bio je 2,307 milijardi kuna. Prihvaćene su

ponedjeljak

utorak

gotovo sve pristigle ponude, a prinosi na zapise nisu se mijenjali. Najviše trezorskih zapisa, odnosno 1,328 milijardi kuna, upisano je s rokom dospijeća od 364 dana.

Ovom aukcijom, uz dospijeće od 1,583 milijarde

srijeda

četvrtak

petak

kuna, saldo upisanih kunskih trezorskih zapisa povećao se za 724 milijuna. Kod trezorskih zapisa u eurima zanimanje sudionika nije bilo značajno, te je umjesto planiranih 20 upisano 7,5 milijuna eura, pa se saldo upisanih

trezorskih zapisa smanjio za 51 milijun eura. Zanimljivo je da na posljednjih nekoliko aukcija sudionici pokazuju veći interes za kupnju kunskih zapisa, dok je interes za trezorske zapise u eurima slabiji.

Unatoč početku novog razdoblja održavanja obvezne pričuve, kretanja na novčanom tržištu nisu bitno promijenjena. Ponuda kuna uvelike nadmašuje potražnju, a trguje se uz vrlo niske kamatne stope. Unatoč visokoj ponudi dio potražnje svakodnevno ostaje nepodmiren zbog limita sudionika i vrlo niske kamatne stope.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Kuna oslabjela u odnosu na franak

Pad vrijednosti Mirexa

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je prošlog tjedna u odnosu na euro uvećala vrijedvaluta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

6,018526

CAD

kanadski dolar

5,687550

JPY

japanski jen (100)

CHF

švicarski franak

GBP USD

6,039142

5.880

CHF

6.160

7.588

5.860

6.155

7.586

5.840

6.150

7.584

5.820

7.582

5,804253

euro

7,580935

6.145

5.800

7.580

primjena od 16. ožujka 2013. 11.3.

Izvor: HNB

USD

nog sredstva u usporedbi sa švicarskim frankom bila je manja za 0,3 posto.

8,796629

američki dolar

EUR

7.590

6,157855

britanska funta

blju ojačala za 0,5 posto.

S druge strane, od prošlog ponedjeljka do petka vrijednost domaćeg plat-

nost za blagih 0,07 posto. Također, kuna je u odnosu na američki dolar u navedenom razdo-

12.3.

13.3.

14.3.

15.3.

6.140

5.780 11.3.

12.3.

13.3.

14.3.

15.3.

6.135 11.3.

12.3.

13.3.

14.3.

15.3.

Međunarodno tržište kapitala

Većina indeksa u plusu Ulagači na svjetskom tržištu kapitala početkom prošlog tjedna bili su oprezni zbog snižavanja kreditnog rejtinga Italije i slabijih od očekiva-

nih makroekonomskih podataka iz Kine. Gotovo da nije bilo vijesti koja bi ih ohrabrila na ulaganja.

Međutim, sredinom tjedna ulagačima su optimi-

zam vratila poslovna izvješća nekih tvrtki te pad nezaposlenosti u SAD-u, što pokazuje da se oporavlja tamošnje tržište rada i jača gospodarstvo.

6550

14600

3280

6530

FTSE 100

14560

Dow Jones

3270

6510

14520

3260

6490

14480

3250

6470

14440

3240

6450

14400 11.3.

3880 3868

12.3.

13.3.

14.3.

15.3.

CAC40

3230 11.3.

8080 8044

12.3.

13.3.

14.3.

15.3.

11.3.

12600

DAX

12500

3856

8008

3844

7972

12300

3832

7936

12200

3820 12.3.

13.3.

14.3.

15.3.

12.3.

13.3.

14.3.

15.3.

13.3.

14.3.

15.3.

NIKKEI 225

12400

7900 11.3.

NASDAQ

12100 11.3.

12.3.

13.3.

14.3.

15.3.

11.3.

12.3.

Na tjednoj razini tako su četiri od šest promatranih burzovnih indeksa uvećali vrijednost. Indeks Pariške burze CAC40 bio je veći za 0,2 posto. Frankfurtski DAX uvećao je vrijednost za 0,5 posto, indeks Tokijske burze Nikkei za 1,7 posto, a američki Dow Jones za 0,5 posto. S druge strane, vrijednost su umanjili tehnološki Nasdaq, za 0,06 posto, te indeks Londonske burze FTSE za 0,2 posto.

Vrijednost obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirexa prošlog je petka dosegnula razinu od 181,8760 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim tjednom, primjećuje se pad od 0,03 posto.

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

185

185

184

184

183

183

182

182

181

181 180

180 7.2.

16.2.

26.2.

7.3.

11.3.

12.3.

13.3.

14.3.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 14.3.2013.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara- Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

186,3162 188,1857 166,6357 181,4103 181,8760

195,2228 218,6663 134,9024 158,4645 158,8575 173,1494

107,7371 121,3360 210,0335 204,6528 221,3589 101,4637 160,2733 139,6894 118,4901 180,7756 124,4329 134,7605 194,6575 166,5237 136,3518 120,7192 155,0865 (*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

27

www.privredni.hr Broj 3769, 18. ožujka 2013.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 506,447 milijuna kuna

Crobexi u minusu, dionice rasle nosu na tjedan ranije rast od 43,41 posto. Crobex je tjedan završio s padom od 0,12 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 2.002,31 bod. Indeks Crobex10 tjedan je završio na 1.111,45 bodova što pred-

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

P

roteklog je tjedna redovni promet na Zagrebačkoj burzi iznosio 95,990 milijuna kuna što je u odTop 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d.

Dioki d.d.

Ledo d.d.

Končar - dist. i spec. transformatori d.d.

Podravka d.d. Đuro Đaković Holding d.d.

Riviera Adria Atlantska plovidba d.d.

Adris grupa d.d. (red.)

Končar - elektroindustrija d.d.

tjedna promjena +0,82% +34,50% +1,28% +7,02% +0,34% +0,61% -1,08% +11,85% -1,48% 0,00%

zadnja cijena 217,76 16,84 8.600,00 1.219,99 291,00 88,00 13,70 321,00 333,00 770,00

promet 12.093.318,85 9.194.856,66 4.708.022,33 4.692.132,99 3.851.986,16 3.253.874,84 3.213.435,90 2.667.386,60 2.575.487,15 2.425.533,47

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 95.990.715,73 kn

stavlja pad od 0,73 posto.

Bez obzira na minuse kod Crobexa, iza nas je još jedan odličan tjedan u kojem je sedam od 10 najlikvidnijih izdanja bilježilo rast, poduprt s popriličnim prometom. Najveći 10 dionica s najvećim rastom cijene Dioki d.d.

Karlovačka banka d.d. (povl.)

Lošinjska plovidba d.d.

Industrogradnja Grupa d.d.

Magma d.d.

Slatinska banka d.d.

Istraturist Umag d.d.

Jadroplov d.d.

Brodomerkur d.d.

Turbo certifikat USD/HRK short

promet ostvaren je dionicom HT-a. Njome je trgovano u vrijednosti od 12,093 milijuna kuna, a tjedan je završila na 215,5 kuna,. što je rast od 0,82 posto. Drugo najlikvidnije izdanje je Dioki, koji

tjedna promjena +34,50% +33,45% +29,77% +26,32% +25,00% +20,18% +20,00% +19,12% +16,67% +16,16%

zadnja cijena 16,84 80,07 44,77 120,00 0,90 60,15 184,80 81,00 350,00 2,30

promet 9.194.856,66 640,56 21.037,90 471.847,16 5.669,79 6.043,41 98.360,10 847.194,36 5.950,00 9.049,50

INVESTICIJSKI FONDOVI

Proteklog su tjedna kod fondova drugi tjedan uzastopno prevladavali dobitnici. Od ukupno 84 aktivna fonda, 64 su ostvarila rast vrijednosti udjela. Među 10 fondova s najvećim rastom nalazi se osam dioničkih i dva mješovita fonda.

Osam dioničkih fondova poraslo je preko jedan posto. Najuspješniji dionički fond proteklo-

ga tjedna, od njih 27, koliko ih je raslo, bio je OTP Europa Plus, s rastom od 1,47 posto. Kod dioničkih palo je 13 fondova, a najviše Fima Equity i NFD Aureus BRIC, oboje za 1,21 posto čime su postali i gubitnici tjedna.

Dvanaest mješovitih je poraslo, a najuspješniji bio je ZB global čiji je tjedni rast iznosio 1,4 po-

sto. U grupi mješovitih fondova tri fonda bilježe pad. Najviše, pak, pao je Agram Trust, i to za 0,47 posto.

Kod obvezničkih fondova četiri su ostvarila pozitivne rezultate. Najviše, za 0,23 posto, porastao je Raiffeisen Bonds. Na negativnoj strani ljestvice nalaze se također četiri fonda, a najveći pad bilježi PBZ Bond s minusom od 0,32 posto. Svi su novčani fondovi ostvarili pozitivne rezultate. Najuspješniji je bio Agram Euro Cash. (I.L.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

od 7. do 14. ožujka 2013. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn € € $ kn kn € kn € kn kn kn € € € kn kn € € € €

13,7319 8,9616 119,6900 121,4300 131,1300 54,7798 12,0844 127,3958 49,8100 74,3587 89,6848 79,2600 95,9431 103,3000 47,6362 29,4896 21,8259 70,5748 48,9756 63,3577 73,2402 105,4904 11,9943 6,7366 41,7100 89,9861 485,1067 82,9379 87,9300 128,1647 104,7982 9,2089 114,3669 80,8225 103,7295 9,5216 89,1000 70,3264 111,6500 120,0665

-0,42 0,13 1,40 1,19 0,14 -1,21 0,02 -0,32 0,69 0,62 0,97 0,11 0,98 1,18 0,83 -0,23 -1,21 0,61 1,16 -0,31 0,51 0,69 -0,24 -0,64 0,65 1,02 -0,36 0,62 1,08 0,59 0,57 -0,05 1,47 -0,38 -0,21 0,82 -0,06 0,65 1,44 0,07

€ kn

142,7000 99,2568

1,40 0,57

Valuta

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global PBZ Global fond

zadnja vrijednost 2.002,3100 1.111,4500 102,9099 122,4729

je zabilježio rast od 34,5 posto uz promet od 9,195 milijuna kuna. Dioki je tako dobitnik tjedna. Gu10 dionica s najvećim padom cijene Atlas turistička agencija d.d.

Razvitak d.d.

Jadranska banka d.d.

HTP Korčula d.d.

Turbo certifikat € bund fut. short Turbo certifikat DAX short Turbo certifikat nafta short Sunčani Hvar d.d.

Hoteli Maestral d.d.

Turbo certifikat zlato short 1

tjedna promjena -0,12% -0,73% -0,03% +0,07%

bitnik pak je redovna dionica Adris Grupe s padom od 1,48 posto i prometom od 2,575 milijuna kuna.

tjedna promjena -31,20% -19,20% -14,40% -11,65% -10,60% -9,64% -9,54% -9,19% -8,42% -7,31%

zadnja cijena 6,02 44,44 1.111,10 54,00 64,10 35,60 107,20 24,51 87,00 192,80

promet 1.083,60 2.222,00 599.941,60 36.524,74 113.060,00 1.363.824,31 503.310,30 6.005,68 2.175,00 1.928,00

*vijesti

Dobitnik tjedna je OTP Europa Plus

Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Naziv(fond) HI-balanced Raiffeisen Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige VB SMART

€ € kn kn kn kn kn kn kn € kn € €

10,6264 122,9400 111,2925 79,9244 97,5847 7,9589 77,8267 5,1780 58,7124 9,0439 126,3205 98,0800 97,9756

*Tjedna promjena [%] 0,14 0,53 0,72 0,78 0,29 0,50 -0,21 0,25 -0,47 -0,10 0,04 1,29 0,52

€ € € € € kn € €

175,5600 11,9842 164,6900 110,5736 131,5700 176,7189 132,6283 121,2760

0,14 0,15 0,23 -0,32 0,14 0,00 -0,03 -0,05

kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn kn €

139,9738 171,7581 146,6466 134,4063 153,2300 146,8800 146,3951 127,6617 139,7144 129,7254 123,4192 11,5599 115,5999 80,6690 112,4100 105,4765 103,4800 103,5188 1273,5088 103,2328 100,0640

0,03 0,02 0,01 0,05 0,03 0,03 0,03 0,01 0,02 0,02 0,05 0,08 0,02 0,00 0,03 0,05 0,02 0,03 0,04 0,04 0,01

Valuta

Vrijednost udjela

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NFD Aureus MultiCash OTP euro novčani

Donacije za neprofitne organizacije Program zajedničkog doniranja (Gift Matching Program), inicijativa Zaklade UniCredit koja udvostručuje originalni iznos donacija zaposlenika banke neprofitnim organizacijama, proslavio je svoju 10. obljetnicu. U tome razdoblju program je pomogao financirati više od 3500 projekata koje podupiru neprofitne organizacije diljem Europe, prikupljanjem donacija zaposlenika i dodatnih doprinosa Zaklade UniCredit koji su premašili 31 milijun eura.

U Programu je u 2012. sudjelovalo 19 zemalja i preko 13.000 zaposlenika, što je rezultiralo prikupljanjem 3,7 milijuna eura i pružanjem podrške za 411 neprofitnih organizacija.

Elektronička dostava uplatnica Agram životno osiguranje uvelo je elektroničku dostavu uplatnica i računa za privatne korisnike životnog osiguranja te dodatno moderniziralo izravnu komunikaciju s osiguranicima. Tako korisnici životnog osiguranja mogu plaćati redovite mjesečne premije temeljem elektroničkog računa, jednostavnom autorizacijom već popunjenih naloga koji su dostupni kroz internet i mobilno bankarstvo. Agram životno osiguranje je pritom

prepoznalo korist i-Račun infrastrukture, koja omogućuje spajanje izdavatelja uplatnica i računa na već uključene banke i njihove sustave internetskog i mobilnog bankarstva.

Novi proizvod iz Allianza Allianz je u ponudu uvrstio novi proizvod Pomoć na cesti HR+ koji je namijenjen vlasnicima osobnih i dostavnih vozila koji nemaju kasko policu, a potrebna im je asistencija u slučaju kvara ili nesreće. Tako Allianz primjerice nadoknađuje trošak asistencije za vozilo na području Hrvatske za popravak vozila na mjestu kvara ili nesreće do 700 kuna te prijevoz vozila do servisa (do 1000 kuna). Osigurati se mogu vozila do 14 godina starosti, priopćeno je iz ove tvrtke.

Predstečajna nagodba Diokija Nad dužnikom, dioničkim društvom Dioki Organska petrokemija, otvoren je postupak predstečajne nagodbe. Stoga se pozivaju vjerovnici da u roku od 30 dana prijave svoje tražbine. Također, pozivaju se razlučni i izlučni vjerovnici da obavijeste Nagodbeno vijeće o svojim pravima, kako bi se na prvom ročištu, zakazanom za 23. travnja, mogle utvrditi tražbine vjerovnika, objavljeno je na internetskim stranicama Zagrebačke burze.

U O R G A N I Z AC I J I

Prva konferencija za logistiku A K A D E M i JA

POTENCIJALI LOGISTIKE I DISTRIBUCIJE PRILIKOM ULASKA U EU

PROGRAM

Zagreb, 17.4.2013. (srijeda) HOTEL ANTUNOVIĆ dvorana Tomislav od 9 do 16 sati Registracija Antonio Zrilić i Sandra Mihelčić, pozdravni govor i uvodna riječ Antonio Zrilić, „Logistika i Transport u SCM-u – karika koja nedostaje“ Marijan Banelli, „Problematika prijevozništva nakon ulaska u EU“ Olakšavanje trgovine i transporta ulaskom u EU Pauza Transformacija špeditera u logističkog profesionalca Prilagodba distribucije i EU (koridor kroz Neum) Tajana Horvath, „EU fondovi i poticaji u logistici i transportu“ Problematika logistike nakon ulaska u EU iz Iskustva Slovenije Pauza za ručak Bosiljko Zlopaša, „Otvaranje granica, prilagodba carine, carinskih i trošarinskih skladišta“ 15.00 - 16.00 Okrugli stol: „Kako se dovesti do EU i ostati živ?“ uz rezultate istraživanja „Logistička djelatnost prilikom ulaska u EU” 8.30 - 9.00 9.00 - 9.05 9.05 - 9.30 9.30 - 10.00 10.00 - 10.30 10.30 - 11.00 11.00 - 11.30 11.30 - 12.00 12.00 - 12.30 12.30 - 13.00 13.00 - 14.30 14.30 - 15.00

* Organizator zadržava pravo promjene programa seminara. U slučaju otkazivanja sudjelovanja od strane sudionika u roku od dva ili manje dana prije održavanja konferencije, uplaćeni novac se ne vraća.

Cijena jedne kotizacije: 952,00 kn + pdv 25% (ukupno: 1.190,00kn) što molimo uplatiti na žiro račun organizatora broj 2340009-1110312376, Centar za management i savjetovanje d.o.o., Zagreb prije održavanja seminara. Gotovinske uplate na samom seminaru ne primamo. Više informacija i prijaviti se možete na brojevima telefona 01/49 21 737 i 01/49 21 742 ili na w w w . p o s l o v n i - s a v j e t n i k . c o m

POPUST 5%

POPUST ZA VEĆI BROJ POLAZNIKA (IZ JEDNE TVRTKE):

• za rane prijave i uplate do 15.3.2013.

• za pretplatnike Poslovnog savjetnika

• Od 3 do 5 polaznika 5% (na osnovnu cijenu kotizacije) • Od 6 i više polaznika 10% (na osnovnu cijenu kotizacije)

Privredni vjesnik 230x160 Logistika.indd 1

12.3.2013. 19:02:28

Pokrovitelji/Supported by: Ministarstvo gospodarstva Ministry of Economy

Ministarstvo poduzetništva i obrta Ministry of Entrepreneurship and Crafts

Turistička zajednica grada Zagreba

Organizatori/Organizers:

Suvremena.hr - B2B magazine Zagreb, www.suvremena.hr

Suorganizatori/Co organizers:

CBBS - Management Consulting & Business Building Company, Zagreb, www.cbbs.hr

Partneri/Partners:

Obrtnik i partner Sponzor/Sponsor:

Medijski partneri/Media partners:

Obrtnik i partner 720 x 90

Obrtnik i partner

300 x 250

300 x 600