e-pv 3771

Što donosi rebalans Ministarstvo gospodarstva izgubilo je najviše, po novom proračunskom planu znanost i obrazovanje čak i u plusu

20 prijedloga za spas Predsjednik države apelira: omogućite ljudima osobni bankrot, spriječite deložacije zbog ovrhe jedinog stana...

Mala zemlja velikih apsurda Najveći domaći proizvođač čipsa mora uvoziti krumpir!

Problem je, kaže, jedino u našoj birokraciji

tema tjedna Str. 4-5

aktualno Str. 8

aktualno Str. 6

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 7 7 1 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 1. travnja 2013.

Godina LIX / Broj 3771. www.privredni.hr

60

1953 2013

privredni vjesnik

pripreme za sjetvu / društveno odgovorno poslovanje / regija / stil / hrwwwatska / svijet financija

Graditeljstvo u krizi bez kraja

U oporavak od temelja, a ne od fasada Lani je izdano 13,2 posto manje odobrenja za građenje, vrijednost radova pala je za 12,7 posto, a stanogradnja se od 2009. godine točno prepolovila >>16-17

Intervju: Ante Plivelić, tvrtka Gomolava “Jabuke nemamo, a krivi su nam uvoznici. Kako mandarinu nije uništio nikakav lobi? I jabuke smo isto tako mogli izvoziti!” >> 12-13

televizijsko oglašavanje

TV minute i dalje su najzastupljeniji oblik oglašavanja. No, među 10 najvećih oglašivača samo su dvije domaće tvrtke

>> 14-15

Nagrada se dodjeljuje u tri kategorije: 1. najbolji novinski prilozi o gospodarstvu objavljeni u tiskanome ili digitalnome mediju 2. najbolji novinarski radovi o gospodarstvu emitirani u elektroničkim medijima (radio ili TV) 3. najbolji radovi o gospodarstvu mladog novinara (do 29 godina).

Nagrada se dodjeljuje jednoj osobi u svakoj kategoriji u obliku posebnog priznanja i novčanom iznosu od 10.000 kuna.

Kandidati se na natječaj mogu prijaviti sami ili na prijedlog kolega ili redakcija u kojima surađuju. Rok za prijavu Liderovoj redakciji jest 8. travnja 2013. Uvjete prijave i dodatne informacije potražite na internetskoj stranici www.hrvoje-mateljic.org ili ih zatražite na e-adresi promocija@liderpress.hr.

Lider objavljuje

Hrvoje Mateljić (1974. – 2008.) bio je profesionalni novinar dvanaest godina.

Pratio je sektor telekomunikacija, spajanja i preuzimanja, a svu širinu svog znanja pokazao je u makroekonomskim temama.

natječaj za Nagradu 'Hrvoje Mateljić' za gospodarsko novinarstvo u Hrvatskoj za 2012.

Tjedni gospodarski TV magazin

Tjedni gospodarski razgovori

:: SPTV utorak srijeda

19:30 12:30 (REPRIZA)

:: VKTV Vinkovci srijeda četvrtak

22:00 17:00 (REPRIZA)

:: SBTV Slavonski Brod petak

21:15

:: Poljoprivredna TV Požega ponedjeljak 16:35

:: SRCE TV Čakovec četvrtak petak

21:45 14:45 (REPRIZA)

:: VTV Varaždin četvrtak srijeda

12:00 13:30 (REPRIZA)

:: TV NOVA Pula srijeda subota

21:30 16:00 (REPRIZA)

:: VOX Zadar srijeda četvrtak

21:30 15:30 (REPRIZA)

:: GTV ZADAR četvrtak 21:30 nedjelja 22:30 (REPRIZA) ponedjeljak 12:00 (REPRIZA) ponedjeljak 21:30 (REPRIZA)

:: TV ŠIBENIK srijeda nedjelja

21:00 22:30 (REPRIZA)

:: TV JADRAN Split srijeda 00:00 ponedjeljak 23:45 (REPRIZA)

:: DUTV Dubrovnik srijeda subota

20:15 15:45 (REPRIZA)

sptv pet uto

VTV 19:30 12:30 [R]

TV Nova Pula sub sri

18:00 14:50 [R]

VOX zadar pet sub pon

20:10 14:45 [R] 22:15 [R]

sri TV ŠIBENIK

12:00

Tv šibenik pet

21:30

Poljoprivredna TV uto sri

17:10 18:05 [R]

VKTV Vinkovci pon uto

17:35 16:35 [R]

petak, 5. travnja u 19.30 sati na gost Srec´ko Bosak, vlasnik tvrtke Jošavac

UVOD

www.privredni.hr Broj 3771, 1. travnja 2013.

3

Sretan Uskrs!

Velimir Šonje, ekonomski analitičar:

Red je da ulagači na Cipru plate svoj dio Ciparske banke potrošile su novac lošim plasmanima, uglavnom u grčkim obveznicama. Taj novac praktično više ne postoji. Zato ne možemo govoriti o zadiranju u privatno vlasništvo jer je taj novac već izgubljen. Kada bi se te banke prepustile tržištu, one ne bi mogle preživjeti ni dva dana. Štetu će uz vlasnike snositi ulagači koji su u tim bankama imali velike uloge. Uz drugu korist, tu su na neki način skrivali svoj novac. Stoga je pravedno da i ti veliki investitori jednim dijelom izgube svoje uloge.

Boris Cota, savjetnik predsjednika Republike:

Moguće smanjivanje plaća u javnom sektoru Naša monetarna i fiskalna politika imaju ograničenja. Hrvatska je eurizirana zemlja sa stabilnim tečajem, dok su ograničenja fiskalne politike određena smjernicama EU-a koje kažu da budžetski deficit ne smije biti veći od tri posto BDP-a, a javni dug ne smije prelaziti 60 posto BDP-a. Još nije došlo do oporavka u eurozoni, izvoz je slab, a investicijska aktivnost je na zaista povijesno niskoj razini. Oporavak u takvim uvjetima nije izgledan te postoji mogućnost daljnjeg smanjivanja plaća u javnom sektoru. Vladi preostaje raditi na povećanju konkurentnosti domaćeg gospodarstva, radi povećanja izvoza.

Darko Parić, pomoćnik ministra uprave za e-Hrvatsku:

Brzi internet temelj je razvoja Država i javne tvrtke u izgradnju vlastitih optičkih kapaciteta uložile su 1,5 milijardi kuna. Vlada to planira povezati u jednu cjelinu. Stvarno je šteta da se takva infrastruktura ne stavi u ulogu razvoja države i gospodarstva tim više što EU brzi internet vidi kao jedan od temeljnih pokretača razvoja do 2020. godine. Hrvatska po korištenju brzog interneta zaostaje za prosjekom EU-a. Država svake godine troši 250 milijuna kuna na iznajmljivanje optičke infrastrukture upravo zato što projekt povezivanja državne optike nije proveden ranije.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

G(h)ost komentator: Leo Nikolić, predsjednik Udruge turističkih vodiča Split

Autentičnost je definitivno na cijeni

Vodiči iz stranih zemalja se prave nevješti pa vode svoje goste kroz Split ili Trogir, što, naravno, ne bi smjeli raditi bez licencije i trebali bi imati pratnju lokalnog vodiča

V

elika većina turističkih vodiča koji rade na području Splitsko-dalmatinske županije su licencirani. Problem eventualnih “divljih” vodiča bit će ove godine još bolje riješen jer se od početka 2013. u Županiji izdaju nove identifikacijske kartice s licencijom koje su tipične elektronske identifikacijske kartice. Vodiči ih moraju imati stalno uz sebe, tako da ih je lako provjeriti pa oni bez licencije neće moći pružati usluge i taj će segment biti lako kontrolirati.

Veći su problem vodiči iz stranih zemalja koji se prave nevješti pa vode svoje goste kroz Split ili Trogir, što, naravno, ne bi smjeli raditi bez licencije i trebali bi imati pratnju lokalnog vodiča. Takav je poslovni običaj i zakon na cijelom prostoru Europske unije. U kontroli takvih vodiča koji su državljani drugih zemalja osim inspektora u postupku kontrole moraju sudjelovati i pripadnici policije, što često nije lako koordinirati.

Turisti vole obilaziti naše gradove u pratnji vodiča jer tako bolje doznaju detalje o spomenicima i povijesti, ali isto tako doznaju nešto o sva-

kodnevnom životu, običajima, o kulturi grada u kojem borave. Posebno ih zanimaju tržnica, ribarnica i lokalna gastronomija. Autentičnost je definitivno na cijeni i turisti ne vole pretjeranu komercijalizaciju. Posebno su osjetljivi na propagandu i nastrljivost vlasnika restorana i “divljih” bukera koji im nude izlete, smještaj i preporuke za restoran. Vodičima zamjeraju ako osjete da su dio takve propagande i kada im naturaju rješenja i savjete za odabir. Gosti vole imati osjećaj da oni odlučuju i provode vrije-

Po uskim ulicama povijesne jezgre razasuto je na desetke “štekata” koji rade mimo dozvole konzervatora me na način kako njima odgovara.

Udruga turističkih vodiča Splita (UTVS) okuplja 160 članova i omogućuje vođenje turističkih grupa na svim važnijim svjetskim jezicima. Europa je u tom smislu potpuno obuhvaćena, dok je Daleki istok malo slabije zastupljen.

No, s obzirom na to da dvije trećine naših članova ima licenciju za engleski jezik, time su svi mogući klijenti adekvatno pokriveni. Članovi naše udruge su vrlo važan element i uvelike su pridonijeli ukupnom uspjehu splitskog turizma u prošloj, rekordnoj, godini.

Upozorili smo na nedovoljnu podršku Grada u saniranju uredskog prostora u kojem djeluje naša udruga. To je derutna Turistička palača koja prokišnjava. UTVS je više desetljeća djelovao u jednoj kapelici na Peristilu koju su u stude-

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: marketing@privredni.hr

Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

nom prošle godine preuzeli konzervatori s ciljem obnove i tranformacije u sakralno-prezentacijski objekt. Iako nam je, po važećem ugovoru, Grad trebao osigurati odgovarajući prostor, to još uvijek nije napravio. Hoće li se u međuvremenu ipak nešto napraviti, još je neizvjesno. Problem vodiča u Splitu je i posvemašnji komunalni nered u povijesnoj jezgri. Najveći problem je divlji buking na samom Peristilu i unutar prostora Dioklecijanove palače, a čega nema primjerice na Stradunu, u Šibeniku ispred katedrale ili u Zadru na Forumu.

Osim toga, po uskim ulicama povijesne jezgre razasuto je na desetke “štekata” koji rade mimo dozvole konzervatora i praktički blokiraju kretanje većeg broja turista. Neki od njih donose potrebnu živost, ali neki su neodrživi, primjerice u Željeznim vratima i uskim ulicama. Uz sve to, nekontrolirano se otvaraju najjeftiniji fast-food objekti koji ne zadovoljavaju sanitarni minimum i pridonose kaosu. Činjenica je da su uskoro lokalni izbori i vrlo je upitno hoće li eventualna nova gradska uprava moći zauzdati taj nered.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

Direktor: Nikola Baučić Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

4

TEMA TJEDNA

Prijedlog izmjena Zakona o HNB-u

HNB će podupirati opću gospodarsku politiku EU-a Hrvatska narodna banka moći će držati međunarodne pričuve samo u financijskim institucijama kojima su dvije priznate agencije potvrdile investicijski rejting, stoji u Prijedlogu izmjena Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci. Prijedlog je Vlada utvrdila na prošlotjednoj sjednici. Izmjenama se uređuju status, zadaci i nadležnosti HNB-a od dana pristupanja Europskoj uniji te nakon uvođenja eura u Hrvatskoj.

Potreba za poboljšanjem važećeg zakona pojavila se nakon izvještaja Europske središnje banke o ispunjavanja uvjeta hrvatskog financijskog sektora za priključenje zajedničkom europskom tržištu. O tom izvještaju i oblikovanju zakona razgovarali su predstavnici hrvatskih vlasti i ECB-a u Frankfurtu, u svibnju

prošle godine, pa je u međuvremenu ECB dao i svoje primjedbe na tekst zakona. U zakonu se, uz ostalo, razgraničuju ovlasti ECB-a i HNB-a, posebno nakon uvođenja eura, reguliraju postupci u borbi protiv krivotvorenja eura i uređuje izvještavanje o bankarskom tržištu. U izmjenama zakona navodi se i da će HNB podupirati opću gospodarsku politiku Europske unije i djelovati u skladu s načelom otvorenog tržišnog gospodarstva, slobodne konkurencije, dajući prednost učinkovitoj raspodjeli sredstava u skladu s načelima Ugovora o funkcioniranju EU-om. (I.V.)

Brže do poticaja za investicije

Do 9000 eura za svako novo radno mjesto Vlada je Uredbom donijela potrebne obrasce koji će se koristiti u natječajima za investicijske poticaje. Znatno su povećani poticaji za nove investicije i ulagači mogu dobiti i do 9000 eura po novootvorenom radnom mjestu. Obrasci, koje je prošli tjedan prihvatila Vlada, omogućit će brže prijavljivanje za poticaje i lakše izvještavanje o utrošenom novcu.

Obrasci uređuju postupak prijave, sadržaj godišnjeg izvješća o korištenju poticajnih mjera za investicije, visinu iznosa i kriterije poticaja za opravdane troškove novih radnih mjesta povezanih s projek-

tom. Poticaje mogu dobivati svi poduzetnici kao i obrtnici.

Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras rekao je da se u njegovu ministarstvu za poticaje već zanimalo 80 investicijskih projekata vrijednih oko 2,4 milijarde kuna. Doneseni obrasci i procedure za odobrenje investicijskih poticaja trebali bi Hrvatsku u međunarodnoj javnosti pokazati kao zemlju s prijateljskim okruženjem za investicije. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak rekao je da će poduzetnicima biti priznata dokumentacija koju su radi dobivanja poticaja skupili ranije, pa je neće morati prikupljati ponovno. Potvrda o pravu na poticaje trebala bi se dobiti u roku od 60 dana od ponošenja zahtjeva. (I.V.)

Privredni vjesnik Broj 3771, 1. travnja 2013.

( 0,7 umjesto planiranih 1,8% rast realnog BDP-a ove godine

ŠTO DONOSI REBALANS DRŽAVNOG PRORAČUNA

Ministarstvo gospo najviše, znanost i o Glavna poluga smanjivanja rashoda bit će usporavanje i odgađanje određenih javn pravnih odnosa. Nepovoljna kretanja uzrokovana su nastavkom krize kod glavnih negativnim kretanjima u hrvatskom gospodarstvu, istaknuo je Boris Lalovac, zamje Igor Vukić vukic@privredni.hr

M

inistarstvo gospodarstva najviše će među ministarstvima izgubiti novca u rebalansu državnog proračuna. Prema prijedlogu Vlade, rashodi Ministarstva gospodarstva smanjit će se za 270 milijuna kuna. Najveće uštede u tom ministarstvu odnose se na smanjenje subvencija u brodogradnji za 150 milijuna kuna. To ne znači da taj novac država neće prije ili kasnije morati platiti, ali zbog izmjene ugovornih obveza to neće biti ove godine.

Ukupno smanjenje proračunskih rashoda iznosi 874 milijuna kuna.

Ministarstvo obrane tome će pridonijeti s budžetom manjim za 153 milijuna kuna. Ministarstvo poljoprivrede dobit će 130 milijuna kuna manje, a Ministarstvo zdravlja 120 milijuna kuna. Kresanje rashoda poduzeto je i u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture, i to za 107 milijuna kuna. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije ostaje bez 104 milijuna kuna, a Ministarstvo poduzetništva i obrta bez 35 milijuna kuna.

Veći rashodi odobreni su Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta za 40 milijuna kuna, te samoj Vladi za 5,2 milijuna kuna. Osim ministarsta-

va, promjene financijskih planova napravljene su i kod javnih poduzeća kakva su Hrvatske vode i Hrvatske ceste.

Osobna potrošnja na niskim razinama Rebalansu proračuna pristupilo se zbog nastavka nepovoljnih ekonomskih kretanja i pogoršane prognoze rasta bruto domaćeg proizvoda. Prema objašnjenju Borisa Lalovca, zamjenika ministra financija, realni BDP ove godine neće rasti 1,8 posto, kako je Vlada očekivala u prvoj verziji proračuna, nego 0,7 posto. Zbog toga je i projekcija očekivanih prihoda rebalansom smanjena za 1,5 milijardi kuna.

Lalovac je istaknuo da su nepovoljna kretanja uzrokovana nastavkom krize

Rebalansu proračuna pristupilo se zbog nastavka nepovoljnih ekonomskih kretanja i pogoršane prognoze rasta BDP-a kod glavnih hrvatskih trgovinskih partnera, sporim tempom investicija javnog sektora, a i negativnim kretanjima u hrvatskom gospodarstvu.

Nastavak štednje i provođenje reformi predlagali su i struč-

njaci Svjetske banke i MMF-a. To je bio i jedan od preduvjeta za uspješno plasiranje novih tranši državnih obveznica na međunarodnom tržištu.

Ovim rebalansom neće se dodatno zadirati u mirovine i plaće korisnika državnog proračuna. Osobna potrošnja ionako je mjesecima na niskim razinama i Vladini ekonomisti smatraju da bi se rezanje osobnih prihoda dodatno negativno odrazilo na promet u trgovini. A približavaju se i lokalni izbori.

Glavna poluga smanjivanja rashoda bit će usporavanje i odgađanje

određenih javnih investicija, posebice ondje gdje se ionako mora čekati na rješavanje imovinskopravnih odnosa. Lalovac dodaje kako su istodobno i velike građevinske tvrtke, koje uglavnom sudjeluju u takvim investicijama, u postupcima predstečajnih nagodbi.

Kad u svibnju ili lipnju ti postupci završe, te će restrukturirane kompanije moći sudjelovati u radovima u drugoj polovini godine kad se očekuje i pojačana investicijska aktivnost.

Zbog svega toga izmijenjeni su i financijski planovi Hrvatskih voda,

5

www.privredni.hr Broj 3771, 1. travnja 2013.

( 460,8 mil kn

rebalansirani porezi

manji prihod od PDV-a

darstva izgubilo brazovanje u plusu ih investicija, posebice ondje gdje se ionako mora čekati na rješavanje imovinskohrvatskih trgovinskih partnera, sporim tempom investicija javnog sektora, a i nik ministra financija temelju očekivanih kretanja na tržištu rada uz cjelogodišnje učinke smanjenja stope doprinosa za zdravstveno osiguranje.

Istodobno iz Vlade poručuju da će bolje naplatiti očekivane prihode od doprinosa.

Ovim rebalansom neće se dodatno zadirati u mirovine i plaće korisnika državnog proračuna

Hrvatskih cesta i Agencije za upravljanje državnom imovinom. Program investicijskih aktivnosti u proračunu Hrvatskih voda smanjen je za 439 milijuna kuna. Najveće usporavanje doživjet će izdaci za građevinske objekte u projektima vodnokomunalne infrastrukture koji su planirani uz kreditiranje razvojnih banaka poput EIB-a.

Veći prihodi od imovine Ulaganje u državne ceste smanjit će se za 832 milijuna kuna. S prvobitnih 2,2 milijarde kuna, ulaganja i nove investi-

cije prema novom planu bit će 1,4 milijarde kuna.

Za rekonstrukciju i gradnju brzih cesta umjesto 783 milijuna kuna sada je izdvojeno 647 milijuna kuna. Ulaganje u dugotrajnu imovinu na državnim cestama bit će manje za 162 milijuna kuna...

Smanjena su i sredstva za održavanje željezničke infrastrukture i regulaciju prometa za 344,8 milijuna kuna.

U rebalansu proračuna povećani su očekivani prihodi od imovine. Ukupni prihodi od imovine iznose 1,7 milijardi kuna i rastu za 624,2 milijuna kuna u odnosu na prvotni

plan proračuna. U Vladi kažu da to povećanje proizlazi iz prihoda od dividendi i prihoda od dobiti trgovačkih društava, kreditnih i ostalih financijskih institucija po posebnim propisima. Pri tome se 380 milijuna kuna odnosi na prihode od dobiti HNB-a te 250 milijuna kuna na planirane prihode od dobiti Ine. S druge strane novim planom za 2013. godinu prihodi od socijalnih doprinosa projicirani su u iznosu od 37,6 milijardi kuna što je smanjenje od 438,6 milijuna kuna u odnosu na originalni plan.

Projekcija je izrađena na

U ovoj godini Vlada očekuje da će se smanjiti i prihodi od kazni i drugih upravnih prihoda pa je za 11,7 milijuna kuna smanjila originalni proračunski plan. Od kazni će se ukupno ubrati 527,7 milijuna kuna.

Kad se sve zbroji i oduzme, predviđeni manjak državnog proračuna u 2013. godini smanjit će se za 0,2 postotna boda.

S razine 3,2 posto BDP-a smanjio bi se na tri posto BDP-a, odnosno na gornju razinu kriterija Europske unije. Slične promjene planirane su i kod izvanproračunskih korisnika. Kod njih bi se manjak smanjio sa 0,7 posto na 0,4 posto BDP-a. Dakle, na razini konsolidirane opće države, planirano je smanjenje manjka u odnosu na plan proračuna za 2013. godinu od 0,5 postotnih bodova te bi predviđeni manjak iznosio 11,5 milijardi kuna ili 3,4 posto BDP-a.

Porezni prihodi bit će manji 950,9 milijuna kuna

Prihodi od poreza rebalansom su planirani u iznosu od 66,2 milijarde kuna, što je smanjenje od 950,9 milijuna kuna u odnosu na prvotni plan proračuna. Najveće smanjenje bilježe prihodi od PDV-a te prihodi od posebnih poreza i trošarina, kao rezultat smanjenja ekonomske aktivnosti.

Prihod od PDV-a manji je za 460,8 milijuna kuna u odnosu na prvotni proračun te iznosi 43 milijarde kuna. Projekcija prihoda od PDV-a temelji se na očekivanom realnom padu osobne potrošnje te uzima u obzir fiskalne efekte zakonskih izmjena u oporezivanju porezom na dodanu vrijednost, a koji su stupili na snagu u 2013., kao i cjelogodišnje efekte zakonskih izmjena iz ožujka 2012. godine. Uvođenje fiskalnih blagajni od 1. siječnja 2013. godine rezultirat će boljom naplatom poreznih prihoda kod pro-

meta gotovinom i sprečavanjem izbjegavanja porezne obveze, očekuju u Vladi.

Sporiji oporavak tržišta utjecat će i na prihode od poreza na dohodak koji su planirani na razini 1,2 milijarde kuna. Porez na dobit treba donijeti 7,3 milijarde kuna, što je 69,4 milijuna manje od proračunskog plana. Odraz je to slabijeg rezultata poslovanja poduzeća od očekivanog.

Prihodi od posebnih poreza i trošarina prema prijedlogu rebalansa bilježe smanjenje od 357,9 milijuna kuna. Ukupno će se prikupiti 11,8 milijardi kuna.

Smanjenje originalne projekcije prihoda rezultat je daljnjeg smanjenja potrošnje trošarinskih proizvoda, prvenstveno naftnih derivata. U Vladi ukazuju da prihodi od trošarina na energente i električnu energiju bilježe najveće smanjenje, i to u iznosu od 370,6 milijuna kuna.

materijalni rashodi

Privatizacija HPB-a i Croatia osiguranja Rebalansom proračuna predviđeno je i povećanje materijalnih rashoda od 40 milijuna kuna, namijenjenih za usluge savjetnika za privatizaciju Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja. Rast rashoda Ministarstva znanosti i obrazovanja od 39,4 milijuna kuna odnosi se na novac namijenjen ugovornom financiranju znanstvene djelatnosti. Povećana su i sredstva za aktivnu politiku zapošljavanja u iznosu

od 45,1 milijun kuna. Taj će se novac utrošiti, uz ostalo, i za osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa te za potpore za očuvanje radnih mjesta za dodatnih 3000 osoba.

6

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3771, 1. travnja 2013.

( bar 500 ha pod krumpirom ( 100 t dnevno ili 20.000 tona krumpira godišnje treba Kanaan

može preraditi u novom pogonu

Hrvatska – mala zemlja velikih apsurda

Kanaan: zbog nedostatka krumpira ugrožen vrijedan izvozni posao Zbog nemogućnosti zakupa poljoprivrednog zemljišta i vlastite proizvodnje krumpira, Kanaan iz Donjeg Miholjca krumpir mora uvoziti i proizvoditi u Mađarskoj i Srbiji Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

N

ajveći hrvatski proizvođač čipsa i flipsa na bazi krumpira, tvrtka Kanaan iz Donjeg Miholjca, prošle je godine zabilježila rast proizvodnje i prodaje za tridesetak posto uz gotovo stotinu zaposlenih.

Nabavljaju još jednu, tehnološki najmoderniju liniju za proizvodnju čipsa, a vrlo skoro planiraju otvoriti suvremeno skladište svoje temeljne sirovine za proizvodnju – krumpira.

Na prvi pogled, radi se o gotovo nevjerojatno uspješnoj hrvatskoj gospodarskoj priči. Međutim, kao i svaka medalja, i ova ima svoju drugu, tamniju stranu. Naime, usprkos višegodišnjem dobrom poslovanju i odličnim izvoznim rezultatima temeljenim na proizvodima od krumpira, u Kanaanu već godinama ne uspijevaju zakupiti ni jedan hektar potrebne poljoprivred-

ne površine za proizvodnju krumpira. Tako su ove godine bili prisiljeni uvoziti krumpir iz Francuske i Njemačke, dok su vlastitu proizvodnju uspjeli organizirati u Mađarskoj i Srbiji.

U Hrvatskoj im to, međutim, nikako ne uspijeva.

“U Bosni mi je nuđeno 2500 hektara zemljišta i prazan prostor za izgradnju proizvodnje uz jedini uvjet da zaposlim 50 ljudi. Slično sam doživio i u Srbiji, a

Spreman sam platiti pet puta više za zakup zemljišta nego što plaća bilo tko drugi, rezignirano kaže Popović ako ovo u Hrvatskoj nastavi ovako, onda ću biti prisiljen na neke radikalne poslovne poteze”, objašnjava za Privredni vjesnik Zvonko Popović, direktor i većinski vlasnik Kanaana,

Novo zapošljavanje

Uz stotinjak zaposlenih, u slučaju ostvarivanja novog posla Zvonko Popović najavljuje mogućnost otvaranja oko 30 novih radnih mjesta. Naime, nakon potpune implementacije novih proizvodnih linija, Kanaan će dnevno moći proizvoditi 25 tona čipsa što znači dnevno preraditi sto tona krumpira. dodajući kako mu nije problem europska poslovna konkurencija, nego domaća birokracija. “Tri najveće svjetske i europske kompanije u mojoj branši su blaga prehlada u odnosu na sve ono što doživljavam s dijelovima državne i lokalne administracije koja koči da se bilo što ozbiljnije napravi”, kaže Popović.

Misli o preseljenju proizvodnje Iako se u sadašnjim uvjetima snalazi uvozom i uz-

gojem krumpira u inozemstvu, predstojeće značajno povećanje proizvodnje ne može trpjeti takvu sirovinsku nesigurnost. Naime, Kanaan je nedavno potpisao ugovor o plasmanu velikih količina gotovih proizvoda, a čitav posao može doći u pitanje zbog – nedostatka vlastite sirovine. “Što da kažem? Nedavno smo ugovorili posao koji nam može podići izvoz za sto posto u odnosu na prošlu godi-

nu. Dakle, jedna od najvećih regionalnih kompanija s nama je ugovorila vrijedan posao, a mi imamo problema sa sirovinom. Apsurdno je da taj posao možda nećemo moći odraditi jer nećemo imati dovoljno krumpira. Sada sam u potrazi ili za nekim tko bi to u regiji mogao odraditi za nas, ili ću dio proizvodnje morati preseliti izvan Hrvatske. Pri tome kao da nikoga nije briga što će u tom slučaju dio radnika ostati

bez posla”, upozorava direktor Kanaana.

Treba im 20.000 tona krumpira Naime, da bi mogli uredno raditi taj novi posao, potrebne su im površine od najmanje 500 hektara pod krumpirom, odnosno 20.000 tona krumpira godišnje. K tome, u Kanaanu su ozbiljno shvatili preuzete ugovorne obveze pa su u postupku nabave nove tehnološke linije za proizvodnju čipsa kako bi stvorili potrebne tehnološke preduvjete za kvalitetno obavljanje budućeg posla.

“Već sam nekoliko puta javno rekao kako sam spreman platiti pet puta više za zakup zemljišta nego što plaća bilo tko drugi, samo da imam mogućnost sigurne nabave potrebne količine kvalitetnog krumpira. Na to sam prisiljen, a država mi ni to ne omogućava”, rezignirano kaže Popović.

predstavljen projekt “DOP za sve” koji okuplja udruge poslodavaca iz regije

Društvena odgovornost = zdrava poslovna logika Iz perspektive investitora na hrvatskom tržištu postoje prilike, ali i prepreke, poput prostornoplanskih ili ekoloških propisa. Složenost i zahtjevnost tih propisa obeshrabruju investitore, pa oni gube strpljenje. Propisi su često potaknuti zahtjevima civilnog sektora, koji se katkad iracionalno boji privatnih investicija, kao da su one nužno motivirane samo profitom i iza

sebe će ostaviti samo pustoš. Zato je iznimno važ-

na interakcija između privatnog, civilnog i javnog

sektora, a tu interakciju možemo nazvati društveno odgovornim poslovanjem (DOP), istaknuo je Žarko Horvat, predsjednik Upravnog vijeća Global Compacta Hrvatska, na predstavljanju projekta DOP za sve, koji okuplja udruge poslodavaca iz regije.

DOP je, sažeo je, zdrava poslovna logika i najkvalitetniji oblik poslovanja.

“DOP ne traži poseban

napor, dovoljno je činiti ono što bismo i inače rado činili. Filantropija je pritom svakako poželjna, ali DOP se ne može kupiti donacijama”, zaključio je Horvat.

U Hrvatskoj oko 200 tvrtki primjenjuje načelo društveno odgovornog poslovanja, prema podacima koje je iznijela Maja Pokrovac, direktorica granskih udruga u Hrvatskoj udruzi po-

slodavaca. Njihova praksa bit će okupljena u studiji koja je, uz priručnik za tvrtke, jedan od ciljeva ovoga projekta s proračunom od 908.507 eura.

Projekt se financira iz IPA fonda, a uz HUP, partneri su turska, crnogorska i makedonska udruga poslodavaca, rumunjsko udruženje malih i srednjih poduzetnika te Međunarodna udruga poslodavaca iz Ženeve. (D.Ž.)

7

www.privredni.hr Broj 3771, 1. travnja 2013.

( 1000 € po hektaru

*vijesti Nova Produktoteka Na novoj, drugoj Produktoteci, sajmu dizajna koji organizira Centar za dizajn Hrvatske gospodarske komore, tema će biti transport, tehnologija i prateća oprema. Na susretu koji će se održati 3. travnja sudjelovat će 18 dizajnera i tvrtki i pokazati svoja vozila, električne bicikle, solarna vozila, plovila i druge projekte. Suorganizatori su tvrtka Scuderia iz Zagreba i udruga Boonika.

ako se proizvede 60 t/ha šećerne repe (s poticajima)

Virovitičko-podravska županija

Sve spremno za proljetnu sjetvu Očekuje se da će proljetna sjetva biti obavljena na prošlogodišnjoj razini kod kukuruza, soje i suncokreta, dok će neznatno biti smanjene površine pod šećernom repom. Za razliku od prošle godine, i kamilica je u dobrom stanju Goran Gazdek

U

Virovitičko-podravskoj županiji sve je spremno za početak proljetne sjetve na 104.000 hektara oranica. Proizvođači i organizatori poljoprivredne proizvodnje osigurali su sav potreban repromaterijal za proljetnu sjetvu (sjeme, zaštitna sredstva, mineralna gnojiva), što osigurava optimalno odvijanje sjetve u agrotehničkim rokovima.

Očekuje se da će proljetna sjetva biti obavljena na prošlogodišnjoj razini kod kukuruza, soje i suncokreta, dok će neznatno biti smanjene površine pod šećernom repom

i duhanom. Jesenska sjetva, rečeno je na sjednici Strukovne grupe agrara HGK-Županijske komore Virovitica, obavljena je u optimalnim agrotehničkim uvjetima pa su ozimi usjevi u dobrom vegetativnom stanju.

Prema riječima Ivana Tota iz Tvornice šećera Viro, sjetva je ugovorena na 9000 hektara površina koje treba zasijati do najkasnije 6. travnja. “Nastojali smo ove godine biti što povoljniji što se tiče cijene materijala tako da bi kooperanti imali što manje troškova. Za tonu repe plaćamo 340 kuna - nikada nije bila bolja cijena. Poljoprivrednik koji proizve-

de 60 tona po hektaru s poticajima bi trebao imati ostatak minimum 1000 eura po hektaru”, kaže Tot. Ugovorena proizvodnja duhana Prošlog tjedna završilo je ugovaranje proizvodnje duhana za 2013. godinu, a rezultati su, prema riječima Marijana Zahaneka iz Hrvatskih duhana, slabiji za 15 posto. “Razlog je porast direktnih troškova na koje ne možemo utjecati: plina za 33 posto i struje za 20 posto te osiguranja za 20 posto.

Osim toga raskinuli smo ugovore s poljoprivrednicima koji su u protekle dvije godine ostvarili ne-

gativne rezultate i s onima koji su sušeni duhan prodavali na crno čime

Za tonu repe plaćamo 340 kuna - nikada nije bila bolja cijena, kaže Ivan Tot iz Tvornice šećera Viro su oštetili našu tvrtku, ali i državu”, kazao je Zahanek preciziravši da će ukupno biti 3900 hektara manje. Unatoč tome u Hrvatskim duhanima, zbog povećanja proizvodnje kod uzornih poljoprivrednika, očekuju se prošlogodišnji rezultati, oko 9500 tona duhana.

Virovitičko-podravska županija osobito je uspješna u proizvodnji kamilice. Jan Spider u vlastitoj proizvodnji ima 130, a u kooperantskoj proizvodnji 600 hektara, dok tvrtka DAM u vlastitoj proizvodnji ima 270, a 500 hektara kod kooperanata. Kamilica je u dobrom stanju, za razliku od prošle godine kada je bilo bojazni da je s pojedinih parcela neće moći pobrati. “Ono o čemu ćemo posebno voditi brigu ove godine je borba protiv klomazona, herbicida kojim se tretiraju površine pod duhanom a koji šteti kamilici”, kaže Josip Ivanec iz Jan Spidera.

Istraživanje agencije Grayling

Društveno odgovorno tek 26 posto tvrtki U regiji Jugoistočne Europe samo četvrtina tvrtki (26 posto) ima potpuno razvijenu strategiju društveno odgovornog poslovanja. Pokazalo je to istraživanje agencije Grayling u kojem je sudjelovalo 144 kompanijskih predstavnika za odnose s javnošću iz Hrvatske, Slovenije i Srbije. Oko trećine ispitanih kompanija uopće nema službenu strategiju odgo-

vornog poslovanja.

Od tvrtki koje tu strategiju imaju, tek njih oko 37 posto je i integrira u strategiju korporativnih komunikacija.

Ipak, da aktivnosti vezane uz DOP i održivi razvoj imaju najveći utjecaj na reputaciju kompanije, smatra čak 81 posto ispitanih. Oko 41 posto ispitanika smatra pak da najveći utjecaj na renome tvrtke ima odnos s kraj-

njim korisnicima, a 38 posto vjeruje da je najvažnija interna komunikacija.

Komentirajući rezultate istraživanja, regionalna direktorica agencije Grayling za regiju Jugoistočne Europe, Nataša Trslić Štambak ocijenila je da su vodeće tvrtke dokazale da se konkurentnost može postići uključujući društveno odgovorno poslovanje i održivi razvoj u poslov-

nu strategiju, marketing i komunikacije.

“Ipak, veliki broj tvrtki mora pomnije pratiti trendove i u većoj mjeri uključivati društveno odgovorno poslovanje u dugoročnu poslovnu strategiju ako zaista žele ostvariti dobit”, rekla je Nataša Trslić Štambak.

U kvartalnom istraživanju Graylinga sudjelovalo je više od 1300 predstavnika za odnose s javnošću iz kompanija iz cijelog svijeta. (I.V.)

Biciklisti u Valamaru Hotel Valamar Pinia u Poreču u zadnjem tjednu ožujka ugostio je više od 300 biciklista i triatlonaca iz Austrije i Njemačke, koji su taj hotel odabrali za mjesto za proljetni odmor, obnovu energije i stjecanje sportske kondicije na biciklističkim stazama u okolici Poreča. U travnju se očekuje nastavak trenda povećanja broja posjetitelja iz segmenta biciklističkog turizma.

Taj će oblik turističke ponude izrazitu popularnost doživjeti u svibnju, kad se održava utrka Istria Valamar Terra Magica i jesenska utrka Parenzana koja se prostire na 90 kilometara niz nekadašnju trasu pruge Parenzane.

Hrvatski medicinski turizam predstavljen u Europi Na nedavno održanom svjetskom specijaliziranom sajmu medicinskog turizma - IMTEC 2013 (International Medical Travel Exhibition and Conference) u Monacu, koji povezuje pružatelje usluga medicinskog turizma i zdravstvene agencije te posrednike iz cijeloga svijeta, predstavljen je i hrvatski Klaster medicinskog turizma. Kako kažu u tom klasteru, europski su se klijenti najviše zanimali za stomatološke usluge, rehabilitaciju, wellness i estetske zahvate u Hrvatskoj.

8

aktualno

Privredni vjesnik Broj 3771, 1. travnja 2013.

( 126 mlrd kn

krediti banaka stanovništvu na kraju siječnja

( od toga 59,2 mlrd kn odnosi se na stambene kredite

20 prijedloga predsjednika Ive Josipovića za ublažavanje dužničkih problema

Prezadužene spašava jedino gospodarski rast Oko 250.000 građana ima blokiran račun, a vjerovnici potražuju oko 18 milijardi kuna. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, broj ovršenih nekretnina porastao je sa 1058 kuća i 238 stanova 2009. godine na 1715 ovršenih kuća i 620 stanova u 2012. godini Igor Vukić vukic@privredni.hr

U

vođenje osobnog bankrota u što kraćem roku, odgoda ovrhe dok dug ne naraste na 5000 kuna te zabrana ovrhe na stan u kojem se živi, neki su od prijedloga predsjednika Republike Ive Josipovića, usmjereni na ublažavanje situacije prezaduženih građana. Josipović ih je iznio na zajedničkoj sjednici Savjeta za gospodarstvo i Vijeća za socijalnu pravdu, na temu Siromaštvo i dužnička kriza građana.

U uvodnom je izlaganju Josipović podsjetio da su ukupni krediti banaka stanovništvu na kraju siječnja iznosili 126 milijardi kuna, a na stambene kredite se odnosi 59,2 milijarde kuna. Od ukupnih kredita djelomično ili potpuno nenadoknadivim smatra se oko 11,8 milijardi kuna. Problematični krediti u stambenom sektoru iznose oko 3,5 milijardi kuna, dok se ostalih

7,3 milijarde odnosi na gotovinske, nenamjenske i druge oblike kredita. Oko 250.000 građana ima blokiran račun, a vjerovnici potražuju oko 18 milijardi kuna.

Golem broj ovrha Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, broj ovršenih nekretnina porastao je sa 1058 kuća i 238 stanova 2009. godine na 1715 ovršenih kuća i 620 stanova u 2012. godini.

Samo na kamate na inozemni dug ove godine treba platiti 11 milijardi kuna Svojih 20 prijedloga za ublažavanje dužničkih problema građana Josipović će uputiti Vladi i Saboru na raspravu i uobličavanje u zakonske prijedloge.

Ministrica socijalne skrbi Milanka Opačić najavila je da će prijedlozi biti razmotreni u okviru pripreme nove strategije za borbu protiv siromaštva.

Neke mjere Vlada je već poduzela. Tako je pravilnikom odredila da se ovrhama preko Fine dužnicima ne smije uzeti sav mjesečni prihod. Ekonomska kriza osobito se teško odrazila na položaj starijih i djece - oko 3500 djece živi u obiteljima čiji su prihodi zbog krize i otpuštanja pali ispod granice siromaštva, istaknula je ministrica Opačić.

Boris Lalovac, zamjenik ministra financija, objašnjavao je da cijela zemlja živi u svojevrsnom dužničkom ropstvu jer

samo na kamate na inozemni dug ove godine treba platiti 11 milijardi kuna.

Gospodarski rast jedini je pojas za spašavanje, i za državu i za građane, dodao je Lalovac.

S druge strane, Hrvatska sa siromaštvom i socijalnim razlikama i ne stoji previše loše u odnosu na prosjek Europske unije. Vlado Puljiz, profesor socijalne politike s Pravnog fakulteta u Zagrebu, kaže da je u Hrvatskoj u porastu Ginijev indeks socijalnih razlika. Sa 0,27 porastao je na 0,31, no eu-

ropski prosjek je 0,30, a ima zemalja u kojima seže i do 0,35. Ni po postotku izdvajanja iz BDP-a za socijalu Hrvatska nije u velikom zaostatku u odnosu na Europu (21 posto prema 26 posto), ali je problem usmjeravaju li se kod nas pravilno socijalni transferi.

HUB: nema krize Danijel Nestić, istraživač s Ekonomskog instituta, upozorio je da se veći broj prezaduženih građana nalazi u stvari među imućnijim slojevima društva.

Siromašne obitelji nisu podizale kredite jer to po kriterijima banaka i nisu mogle. S trajanjem krize pojavio se i novi fenomen, razduživanja građana. Iako bi se očekivalo da zbog krize raste zaduženost, ona se smanjuje, pa čak raste i štednja građana koji su smanjili potrošnju.

Prijedloge predsjednika Josipovića u komentirao je i Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka. Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj ima ljudi s problemima u vraćanju kredita, ali to je posljedica nedostatka gospodarskog rasta, zapošljavanja i izostanka reformi.

Podsjetio je i da stambene kredite redovito vraća 95 posto građana, dodajući da ni zakon o osobnom bankrotu neće spasiti dužnike. Bohaček smatra da bi zatezna kamata i dalje trebala imati kazneni element kako bi primorala ljude da na vrijeme otplaćuju kredite. Za HUB je neprihvatljiv i prijedlog o promjeni valutne klauzule za kredite.

Josipovićevih 20 prijedloga 1. Što prije uvesti institut osobnog bankrota 2. Ne pokretati ovrhe dok dug ne naraste na 5000 kuna 3. Bez troška ovrhe za potraživanje privatnih tvrtki do 5000 kuna 4. Ojačati sudsku kontrolu ovrhe i njezinih troškova 5. Smatrati da je dug podmiren u visini dvije trećine vrijednosti nekretnine

6. Ovrhu ne provoditi na jedini stan

obitelji, prema minimalnom standardu 7. Pronaći model da dužnik može ostati u ovršenom stanu kao najmoprimac 8. Promijeniti institut fiducije jer ima elemente lihvarstva 9. HNB treba čvršće nadzirati kamatne stope za kredite 10. Drukčije definirati zateznu kamatu jer je prevelika

11. Kamata treba prestati teći kad dosegne visinu glavnice 12. Banke trebaju otpisivati dug

siromašnima i reprogramirati kredite

16. Ojačati edukaciju građana o financijskim poslovima 17. Poticati socijalno poduzetništvo

13. Moratoriji za otplatu kredita ovisno o 18. Siromašnima omogućiti jeftinije ekonomskoj snazi dužnika javne usluge 14. Kredite u švicarskim francima 19. Bankarski sektor treba ponuditi transformirati u euro ili kunske pakete usluga za razduživanje kredite 20. Dobrostojeće tvrtke i pojedinci 15. Kad radnik ovrhom traži plaću, trebaju osnovati fond za socijalne treba imati prednost

projekte

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3771, 1. travnja 2013.

“ Hrvatska je ovim izvješćem dobila ‘čist zdravstveni karton’, ali ne može spavati na lovorikama. ” Štefan Füle, povjerenik EU-a za proširenje

Izvanredna sjednica hrvatske vlade

Füle: Možete u Uniju i možete uzeti 655 milijuna eura Sudjelujući na sjednici Vlade, Füle je istaknuo da Hrvatska može biti primjer svim potencijalnim članicama kako se provode promjene kojima zemlja postiže europske standarde Igor Vukić vukic@privredni.hr

H

rvatska je ispunila sve zadaće u postupku priključenja Europskoj uniji i 1. srpnja može postati punopravna članica, rekao je u Zagrebu Štefan Füle, povjerenik EU-a za proširenje. Sudjelujući na sjednici Vlade, Füle je istaknuo da Hrvatska može biti primjer svim potencijalnim članicama kako se provode promjene

Konačno izvješće o monitoringu pozitivno je u svim dijelovima, rekao je Füle kojima zemlja postiže europske standarde. Povjerenik za proširenje pozvao je hrvatske građane da iskoriste pruženu priliku i dobrim programima preuzmu 655 milijuna eura koliko se, prema novom planu Europske komisije, u prvih šest mjeseci nudi preko različitih europskih fondova.

Premijer Zoran Milanović zahvalio je svima u Hrvatskoj i EU-u koji su pridonijeli ispunjavanju

europskih kriterija. U iduće dvije i pol godine treba ispuniti i dodatne uvjete da bi Hrvatska postala dio schengenskog prostora, rekao je premijer. “Iako su nas ponekad neki zahtjevi dovodili do očaja, sve je to bilo sa svrhom i ciljem”, rekao je premijer.

Prema njegovim riječima Hrvatska priprema manje i veće projekte za financiranje europskim novcem.

Među ostalim, predložit će se i financiranje pelješkog mosta. “No prije no što dobijemo novac, gradilišta nećemo otvarati”, rekao je Milanović.

Poseban režim priključenja Povjerenik Füle na sjednici Vlade podsjetio je da je Hrvatska imala poseban režim priključenja. U završnoj fazi dobila je i posebnih 10 zadaća. “Drago mi je što su one sve dovršene, ispunjene ili će biti ispunjene, tako da je konačno izvješće o monitoringu pozitivno u svim dijelovima”, rekao je Füle.

U poglavlju o tržišnom natjecanju ispunjeni su svi uvjeti, a to nije bilo lako jer se moralo naći održivo rješenje za poslovanje brodogradilišta, istaknuo je povjerenik. Poglavlje o pravo-

Hrvatska nije Cipar Povjerenik Štefan Füle naglasio je da nakon pravnih uvjeta koje je Hrvatska ispunila, Europska komisija nastavlja pratiti i ekonomska postignuća. Premijer Zoran Milanović ocijenio je da u Hrvatskoj nije moguć ciparski slučaj jer su hrvatske banke visokokapitalizirane i likvidne. Dodao je da hrvatska ekonomija trpi zbog teškoća kod glavnih trgovinskih partnera, a i banke su pomalo inertne u podupiranju gospodarstva. Ciparski slučaj je atipičan jer je ta zemlja htjela živjeti od bankovnih provizija na velike iznose pohranjene u njihovim bankama, ocijenio je Milanović. suđu također je uspješno završeno. Rezultat je, uz ostalo, znatno smanjenje broja zaostalih sudskih predmeta. Imenovano je povjerenstvo za sukob interesa kao jedan od alata za borbu protiv korupcije. “Htjeli smo da to bude i ranije, ali nikad nije kasno. Povjerenstvo čeka mnogo posla”, rekao je Füle.

S vremenom i u eurozonu Hrvatska je poduzela i mnogo toga na poboljšanju korištenja strukturnih fondova.

“Europska unija pruža mnoge prilike. Hrvatsko članstvo može biti uspješno i na korist cijele regije. Sudjelovanje na tržištu EU-a šansa je za hrvatsko gospodarstvo da se brže izvuče iz recesije”, naglasio je povjerenik za

proširenje. Prema njegovim riječima, jačanje konkurentnosti, strukturne reforme i gospodarski razvoj u konačnici bi trebali rezultirati i ulaskom Hrvatske u eurozonu. “Hrvatska je ovim izvješćem dobila ‘čist zdravstveni karton’, ali ne može spavati na lovorikama”, rekao je Füle dodajući da Hrvatska, prema odluci Europske komisije, neće biti pod posebnim promatranjem nakon što završi proces ratifikacije i 1. srpnja počne teći punopravno članstvo.

Ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić istaknula je da će Hrvatska pomoći i drugim zemljama regije da savladaju proces priključenja EU-u.

Završni izvještaj o monitoringu povjerenik Štefan Füle predstavio je i predsjedniku Republike Ivi Josipoviću.

9

Darko Lorencin, ministar turizma

Podizanje konkurentnosti i dalje u fokusu Podizanje konkurentnosti hrvatskog turizma i turističkog proizvoda ostaje u fokusu rada Ministarstva turizma. Pri tome će ključnu ulogu imati provođenje mjera i aktivnosti zacrtanih strategijom razvoja hrvatskog turizma koju bi u idućih mjesec dana trebao prihvatiti i Sabor, rekao je ministar turizma Darko Lorencin na prošlotjednoj konferenciji za medije. Lorencin je podsjetio kako je naš cilj ulazak Hrvatske među 20 vodećih turističkih zemalja svijeta do 2020. godine.

Najavio je i kako će se do kraja travnja uputiti u proceduru zakon o pružanju usluga u turizmu, a neke promjene doživjet će i zakoni o ugostiteljskoj djelatnosti te o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma. Jedno od ključnih područja rada Ministarstva turizma i dalje će biti nastavak stvaranja povoljnih uvjeta za investicije, pri čemu važnu ulogu ima i Hrvatska

banka za obnovu i razvitak (HBOR). Očekuje se, kazao je, kako će ta banka i dalje davati povoljne kredite za financiranje turističkih projekata. Jedan od prioriteta Ministarstva bit će stavljanje državne imovine, posebice bivše vojne, u funkciju turizma te poticanje greenfield investicija. Lorencin je naglasio kako je iznimno važno i podizanje razine atraktivnosti turističkih destinacija kako bi se privukle nove tržišne niše gostiju. Istaknuo je i kako će neprekidno izlaziti na teren i biti na raspolaganju turističkim djelatnicima jer uspješnost rada Ministarstva turizma odraz je uspješnosti rada svih zaposlenih u tom sektoru.

(S.P.)

Ishođenje viza za državljane Rusije i Turske

Lakše do viza Ministarstvo vanjskih i europskih poslova poduzelo je niz koraka za olakšanje ishođenja viza za državljane Rusije i Turske, izvijestila je ministrica Vesna Pusić. Pripreme za prelazak na novi vizni režim bile su opsežne osobito u Rusiji, odakle se svake godine bilježi rast broja turista. Prema riječima ministrice Pusić, u Rusiji je primijenjen najliberalniji mogući postupak ishođenja viza pa je utemeljeno više viznih punktova i ureda u kojima će putnici koji budu željeli posjetiti Hrvatsku moći predavati svoje putne isprave kako bi im službenici konzulata i veleposlanstva mogli izdati vizu.

Zahtjev za izdavanje vize

moći će se podnijeti i putem interneta.

Turski državljani koji posjeduju diplomatsku, službenu i posebnu putovnicu (ovo treće je turska specifičnost) moći će u Hrvatsku i dalje bez vize, kao i turske posade zrakoplova i brodova.

Novi vizni režim stupit će na snagu 1. travnja.

Za provedbu Uredbe o vizama Ministarstvo vanjskih i europskih poslova ove će godine utrošiti 27 milijuna kuna. (I.V.)

10 PREDSTAVLJAMO webaj.me

Privredni vjesnik Broj 3771, 1. travnja 2013.

(2 godine

(2011. godine

trajao razvoj brenda webaj.me

EXILIO, ZAGREB

otvoren Aqua Med Medical Wellness

Aqua Med Medical Wellness, Split

Iz ljubavi prema čovjeku Otvaranje takvog centra u vrijeme gospodarske krize značio je odabir težeg puta, ali Danijela Rašić vjeruje kako će se njezin trud na kraju isplatiti jer smatra kako se kvaliteta uvijek prepozna

Mjesto gdje se razvija internet Među kratkoročnim ciljevima tvrtke ističe se stabilizacija poslovanja kroz završetak razvoja nekoliko vlastitih projekata kojima će osigurati stalni mjesečni prihod

N

akon dvije godine rada i razvoja, brend webaj. me našao je svoje mjesto unutar tvrtke Exilio, osnovane lanjskog studenoga. Budući da su dva od tri osnivača još uvijek studenti, trenutačno u njoj radi jedna stalno za-

Tvrtka razvija vlastitu aplikaciju za fiskalizaciju poslovanja blagajna.hr poslena osoba. No, na raznim projektima honorarno je zaposleno još sedam osoba.

Nikola Majpruz, direktor Exilija, ističe kako tvrtka pod tim brendom nudi usluge dizajna i programiranja internet aplikacija, web stranica i, među ostalim, online informacijskih sustava. U želji da pomogne hrvatskim gospodarstvenicima, razvijaju i vlastitu aplikaciju za fiskalizaciju poslovanja pod imenom blagajna.hr.

“Proizvod se odlikuje mogućnošću rada na svim operativnim

sustavima, administracijom s bilo kojeg računala te brzom prilagodbom posebnostima poslovanja svakog klijenta. Ovaj proizvod toliko naglašavam jer smatram da je on svojevrsni test mogućnosti našeg razvoja i plasiranja proizvoda na zasićeno tržište”, objašnjava nam.

Na tržištu, nastavlja on, tvrtka uspješno posluje u niši malih i srednjih poduzetnika te obrtnika koji sve više shvaćaju prednosti predstavljanja, organizacije i unapređenja poslovanja pomoću njima prilagođenim online servisima i internet stranicama.

Od problema s kojima su se susretali ističe proces registracije jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću.

“Umjesto obećanih 48 sati, registracija je trajala gotovo tri tjedna zbog sporosti i neažurnosti administracije.

Smatramo kako bi država trebala omogućiti pribavljanje i predaju cjelokupne dokumentacije za otvaranje i poslovanje tvrtke putem online servisa. Uvođenje jedinstvenog e-potpi-

sa za sve fizičke i pravne osobe je prvi korak prema tome”, tvrdi on.

Partnerski klaster “Nažalost, u našoj niši često se pojavljuju razni priučeni ‘stručnjaci’ koji radom na crno ruše cijene.

No, na našu sreću, oni uglavnom ne pružaju zadovoljavajuću uslugu te ne uspijevaju realizirati projekt na način koji je klijentu potreban. Tako se nerijetko ti klijenti obrate nama za realizaciju projekata”, kaže. Među kratkoročnim ciljevima tvrtke ističe stabilizaciju poslovanja kroz završetak razvoja nekoliko vlastitih projekata kojima će osigurati stalni mjesečni prihod i povećati broj zaposlenih. “Dugoročni cilj pak je osnivanje partnerskog klastera kojim bi na jednom mjestu okupio tvrtke mladih stručnjaka na području tržišnog komuniciranja i IT-a, kako bi malim i srednjim poduzetnicima po pristupačnim cijenama mogli ponuditi cjelokupnu uslugu potrebnu za unapređenje njihova poslovanja”, zaključuje on. (B.O.)

U

sred gospodarske krize 2011. godine, liječnica Danijela Rašić poslušala je svoju intuiciju, dala otkaz na sigurnom poslu u jednoj velikoj tvrtki te uložila svu svoju dugogodišnju ušteđevinu u otvaranje Aqua Med Medical Wellness centra u Splitu. U realizaciju tog centra osim novca uložila je sve svoje vrijeme i energiju. “U konačnici sam zadovoljna jer radim posao koji volim i u kojem me nitko ne sputava u realizaciji ideja, naravno u skladu s financijskim mogućnostima tvrtke.

Smatram kako je najveći uspjeh način života i rada, unutarnje zadovoljstvo i ispunjenje koje osjećamo kad posao doživljavamo kao hobi”, kaže Danijela Rašić. Pritom je dodala kako je otvaranje jednog takvog centra u vrijeme gospodarske krize značio odabir težeg puta, ali vjeruje kako će se njezin trud na kraju isplatiti jer smatra kako se kvaliteta uvijek prepozna. Tome ide u prilog i činjenica da je Danijela Rašić već nakon ne-

koliko mjeseci poslovanja Aqua Med Medical Wellnessa dobila nagradu za ambasadoricu ženskog poduzetništva, koju joj je uručila Vesna Torbarina, voditeljica projekta Europske poduzetničke mreže Hrvatske pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Vizija je postala stvarnost U njezin wellness dolaze ljudi koji imaju problema s tjelesnom težinom ili bolnim leđima, koji se žele relaksirati, lijepo izgledati ili se jednostavno osjećati bolje. U centru se na jednom mjestu nudi širok spektar usluga i vježbi

Danijela Rašić namjerava proširiti koncept Aqua Med Medical Wellnessa i u druge gradove poput pilatesa, medicinske gimnastike, kineziterapije ili pak Total Body Workouta. Klijentima se nude razne vrste masaža, medicinska, sportska,

anticelulitna, Aqua Med i Aroma Relax te beauty tretmani poput depilacije, pedikure, manikure, tretmana lica i tijela.

No, što ju je zapravo navelo na osnivanje takvog wellness centra?

“Na upuštanje u poduzetništvo motiviralo me to što se u mojoj obitelji vrijednosti poput poduzetništva i vjere u vrijedan, skroman i pošten rad njeguju već desetljećima. Također, imala sam viziju svog centra, posvetila sam se tom cilju i nisu me mogli spriječiti ni tuđi skeptični komentari niti trenutačna situacija u društvu”, istaknula je Danijela Rašić. U centru je zaposleno četvero ljudi - liječnik, viši fizioterapeut i dvije kozmetičarke, a imaju i vanjske suradnice - profesoricu kineziologije i nutricionisticu te jednu naučnicu. Među planovima za budućnost Danijela Rašić naglašava proširenje koncepta Aqua Med Medical Wellnessa i u druge gradove, prije svega otvaranje jednog takvog centra u Zagrebu. (S.P.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3771, 1. travnja 2013.

( više od 90% namještaja

*vijesti

izvoze, kao i oko 70% proizvedenog parketa

Drvna INdustrija Novoselec

Parket po sistemu ključ u ruke Rast i razvoj drvne industrije najviše ugrožava to što već desetljećima Hrvatska nema tržište trupaca ni industrijsku politiku za ovaj sektor Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

N

a temeljima pilane iz 1929. godine razvila se današnja tvrtka Drvna industrija Novoselec (DIN), čija je osnovna djelatnost proizvodnja parketa i masivnog namještaja.

Hrvoje Svetina, predsjednik Uprave DIN-a, navodi kako tvrtka zapošljava oko 200 ljudi. “U procesu proizvodnje podnih obloga velika se pažnja pridaje sušenju elemenata te preciznoj izradi i klasiranju parketa. Proizvodnja masivnog namještaja odvija se isključivo prema rješenjima renomiranih dizajnera te se primjenom moderne tehnologije, pouzdanog okova i završne obrade stvaraju proizvodi visoke estetsko-funkcionalne vrijednosti. Upravo zbog održavanja visoke razine kvalitete, DIN je već više od 80 godina među najuspješnijim domaćim drvoprerađivačkim tvrtkama. Ima kapacitet prerade 35.000 prostornih metara trupaca odnosno proizvodnje 500.000 četvornih metara parketa. Izvozi više od 90 posto proizvedenog namještaja i oko 70 posto proizvedenog parketa”, kaže on.

S obzirom na to, logično je da tvrtka u poslovanju prati trendove koji prevladavaju na inozemnom tržištu. “Kao što je poznato, u zemljama Zapadne Europe već desetljećima traje ekološka kampanja te je tamo drvo vrlo poželjan materijal. Kod kupnje

proizvoda kupcima je važno da je drvni materijal iz šuma kojima se odgovorno gospodari te da je tretiran ekološki prihvatljivim premazima i lakovima, a paze i kakav je odnos tvrtke prema okolini”, ističe Svetina.

Ista roba, različite cijene Domaća potražnja, nastavlja, već je nekoliko godina u padu i ne pokazuje znakove oporavka. Tako je i

DIN na domaćem tržištu doživio znatan pad prihoda, ponajprije u prodaji parketa budući da je ta djelatnost vezana za građevinski sektor koji je već godinama u problemima. “S obzirom na pad stanogradnje, okrenuli smo se projektima javne izgradnje pa isporučujemo parket po sistemu ključ u ruke za dječje vrtiće, škole i javne institucije.

A naročito smo ponosni na sudjelovanje u zahtjevnom projektu rekonstrukcije Ustavnog suda”, naglašava. Kao kamen spoticanja u poslovanju navodi fak-

tore koji negativno utječu na konkurentnost izvoznika: tečajna politika, fiskalna opterećenja, nedostatak stručnih i predanih kadrova u javnoj upravi, pravna nesigurnost, korupcija, birokratske zapreke. “No rast i razvoj drvne industrije najviše ugrožava to što već desetljećima nemamo tržište trupaca ni industrijsku politiku za ovaj sektor. Zatim, ista roba prodaje se po različitim cijenama, a količine koje se mogu nabaviti

također se određuju na osnovi netržišnih kriterija”, naglašava.

Takva se praksa nastavlja, a to je, prema njegovim riječima, posljedica snažnog pritiska jedne organizirane grupe poduzeća drvne industrije na Upravu Hrvatskih šuma. Stoga postoji potreba za definiranjem konzistentne industrijske politike kojom bi se djelomično kompenzirali negativni utjecaji drugih ekonomskih politika na konkurentnost sektora. “Ono što u tom procesu vidimo kao prepreku na-

laženju najboljih rješenja je nedostatak koordinacije i angažmana stručnjaka. Naš je stav da je sustav nabave trupaca potrebno radikalno reformirati u smjeru uvođenja tržišnih mehanizama. Mjere industrijske politike trebaju biti usmjerene na povećanje zapošljavanja u sektoru i koncentrirane na tvrtke koje imaju potencijala za rast i razvoj. Dakle, radi se o komplementarnim rješenjima čija primjena mora

početi istovremeno”, smatra on.

Frustrirajuća situacija u gospodarstvu S domaćim drvoprerađivačima koji nude slične proizvode DIN ima korektne odnose te vrlo često izmjenjuju iskustva ili zajednički rješavaju poteškoće. Problem je, međutim, s konkurencijom koja igra prljavo. “Takvih tvrtki uvijek ima, a u vrijeme krize broj nelojalnih igrača drastično se povećava. Ako se pred kupcem pojavljujemo zajed-

no s tvrtkom koja ne plaća dobavljače, radnike ili poreze, a da zbog toga ne snosi nikakve posljedice, jasno je da smo onda mi sa svojom cijenom nekonkurentni. Takva je si-

U vrijeme krize broj nelojalnih igrača drastično se povećava, kaže Hrvoje Svetina tuacija vrlo frustrirajuća i nažalost nije svojstvena isključivo našoj branši već je uobičajena pojava u hrvatskom gospodarstvu.

Uspjeh na inozemnom tržištu dijelom ublažava ove devijantne pojave, ali nedovoljno da bi se vjerovalo kako će se u bližoj budućnosti nešto značajnije izmijeniti”, ističe on.

Kako već više od 50 godina DIN uspješno plasira proizvode na europsko tržište na kojem ima dugogodišnje poslovne partnere, članstvo Hrvatske u Uniji ne bi mu trebalo donijeti osjetne promjene.

Svetina otkriva da planiraju izgraditi kogeneracijsko postrojenje koje će pridonijeti još učinkovitijem iskorištavanju drvnog ostatka. “Osim pare, koju i sada proizvodimo u našoj energani za potrebe procesa sušenja, proizvodit ćemo i električnu energiju iz obnovljivih izvora. Planiramo i određene investicije u postrojenja, koje će nam omogućiti obogaćivanje palete proizvoda i pridonijeti većoj učinkovitosti proizvodnih procesa”, zaključuje.

Ivančica preuzela Bambi Jedna od vodećih hrvatskih tvrtki u proizvodnji obuće, varaždinska Ivančica, dokapitalizirala je tvrtku Bambi, specijaliziranu za proizvodnju dječje obuće. Time je stekla upravljačka prava i postala većinski vlasnik tvrtke Bambi. Kako kažu u Ivančici, snagom obiju kompanija iskoristit će se svi njihovi pozitivni potencijali kako bi se stvorila snažna strateška pozicija na tržištu te osigurao širi i kvalitetniji raspon proizvoda. Dugoročni cilj je stvaranje jednog od najboljih maloprodajnih lanaca dječje obuće i odjeće u Hrvatskoj i regiji.

Uskoro ugovor za Brodotrogir Na sjednici Vlade pozvani su vlasnici dionica Brodotrogira iz državnog portfelja da ovlaste Vladu da s investitorom, tvrtkom Kermas energija Danka Končara, sklopi ugovor o prodaji i prijenosu tih dionica za cijenu od jedne kune. Dionice imaju razne institucije, od Agencije za upravljanje imovinom do Hrvatskih šuma. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak najavio je da će se ugovor o prodaji Brodotrogira, koji je odobrio i EU, potpisati 6. travnja.

Pad cijene stanova U drugom polugodištu 2012. prosječna cijena kvadrata novih stanova koje su prodavala trgovačka društva i druge pravne osobe, bez POS-a, iznosila je 11.541 kunu. Ta cijena manja je za 0,1 posto u

odnosu na drugo polugodište 2011., objavio je Državni zavod za statistiku.

Prosječna cijena kvadrata POS-ovih stanova bila je 7363 kune. Prosječna cijena četvornog metra prodanog stana u Zagrebu bila je 12.322 kune, a u ostalim naseljima 9611 kuna.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3771, 1. travnja 2013.

( 2/3 hrvatskih građana ( 6500 ha brine o potrošnji energije u svom kućanstvu

GfK Hrvatska

Ante Plivelić, vlasnik Gomolave

Jabuke nem su nam uvo

S vrećicom u trgovinu

Kako našu mandarinu nije uništio nikakav lobi? Dapače, danas

Svaki peti građanin često bira one proizvode koji imaju oznaku zaštite okoliša Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

G

rađani Hrvatske prilično su aktivni u nekim oblicima ponašanja koja pridonose očuvanju okoliša. Tako dvije trećine građana brine o potrošnji energije u svom kućanstvu i pritom koristi štedne žarulje, gasi svjetlo u prostorijama u kojima ne boravi i štedi na potrošnji vode. Čak 51 posto odvaja otpad za recikliranje.

Prema podacima iz GfK-ovog Green Gaugea, izvještaja o stavovima i ponašanju hrvatskih građana u zaštiti okoliša, nešto više od polovine (55 posto) njih sa sobom nosi vrećicu u trgovinu.

Nadalje, građani Hrvatske najviše su zabrinuti za očuvanje čistoće rijeka, jezera i mora (74 posto), te za utjecaj koji na njihovo zdravlje imaju kemikalije u

ukupna površina pod jabukama

proizvodima koje svakodnevno koriste (71 posto).

Valja naglasiti da građani brinu o tome što piju i jedu. To otkriva podatak kako više od dvije trećine ispitanika kaže da je prilično ili jako zabrinuto zbog načina na koji se

Građani su najviše zabrinuti za očuvanje čistoće rijeka, jezera i mora proizvodi hrana (zbog pesticida, umjetnih gnojiva, genetski modificiranih organizama). Stoga 15 posto njih kupuje hranu iz organskog uzgoja, dok svaki peti građanin prilikom kupnje bira one proizvode koji imaju oznaku zaštite okoliša. Ako se Hrvatska usporedi s ostatkom svijeta, može se zaključiti kako je uz rame s razvijenim zemljama poput Sjedinjenih Američkih Država ili Ujedinjenog Kraljevstva. Primjera radi, Talijani su najosvješteniji kada je riječ o proizvodima s de-

klaracijom zaštite okoliša. Takve proizvode često bira čak 60 posto građana Italije, kažu u GfK-u Hrvatska.

Potrebno je više edukacije Globalno aktualne teme, poput gubitka biološke raznolikosti, klimatskih promjena te iscrpljivanja prirodnih izvora energije nešto manje brinu naše građane. Razlog manje zabrinutosti može se pronaći u nedovoljnom poznavanju tematike. Trećina građana smatra da klimatske promjene uzrokovane globalnim zatopljenjem nisu tolika prijetnja kakvom je prikazuju mediji.

U istraživanju, provedenom krajem 2012. godine na uzorku od 1000 ispitanika, stoji i podatak da ljude valja više educirati o problemima zaštite okoliša. Drugim riječima, 37 posto hrvatskih građana smatra da nema dovoljno potrebnog znanja za razumijevanje ovog problema.

Premda su neka od ovih ponašanja potaknuta lošom ekonomskom situacijom, činjenice govore u prilog tomu da su određene promjene moguće.

Osobito ako su potaknute određenim mjerama poput naknada za povrat boca ili naplatom PVC vrećica u trgovinama.

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

A

nte Plivelić u poduzetništvu je od 1990., ali iskorak je napravio početkom 2000. kada je prvi u Hrvatskoj izgradio hladnjaču s najsuvremenijom tehnologijom za čuvanje, sortiranje i distribuciju voća i povrća. S godišnjim prometom većim od 30 milijuna kilograma voća i povrća Plivelić je danas na čelu sustava Gomolava koji u Šarampovu kod Ivanić Grada zapošljava gotovo 100 radnika, ostvaruje godišnje 80 milijuna kuna prihoda i surađuje sa 100 proizvođača kooperanata.

Za one koji ne znaju, Gomolava je arheološko nalazište u Hrtkovcima u Srijemu, odakle ste vi rodom.

- Istina. Rođen sam u Hrtkovcima, pored nalazišta koje potvrđuje da su ljudi ondje živjeli 3800 godina prije Krista. Odrastao sam u seljačkoj obitelji koja je 1949. i 1950. godine doživjela konfiskaciju. Osobno sam i orao i kopao, bavio se svim poljoprivrednim radovima. Nakon osamostaljenja hrvatske države vidio sam da se proizvodnja voća i povrća snažno potiče, a ja sam s tim imao iskustva. Voće i povrće se mora negdje smjestiti, zato sam ušao u izgradnju modernog sustava ULO komora kapaciteta 6500 tona. Naža-

lost, u to vrijeme nije bilo dovoljno razumijevanja, pa sam ostao bez poticaja.

Inače se izgradnja hladnjača u Europi financira sa 75 posto, a proizvođači financiraju komore. Često se brkaju pojmovi, pa da ih razjasnimo. Komora je naziv za prostor u kojem se obično čuva 100200 tona voća, a hladnjača je naziv za cijeli pogon, što uključuje i sve prateće poslove, poput pakiranja i transporta. Neki naši proizvođači već sad imaju potencijal za komoru, a kad se upuste u izgradnju hladnjače, koja zahtijeva

Neki proizvođači imaju potencijal za komoru, a kad se upuste u izgradnju hladnjače, upadaju u provaliju seriju novih poslova, upadaju u provaliju iz koje se teško izvući.

Danas imate oko 150 kooperanata koji na tristotinjak hektara uzgajaju proizvode za vas. Kako to funkcionira?

- Temeljitih kooperanata imam zapravo 70-80, što za jabuku, što za povrće.

Ponosan sam na sve to, međutim, događa se nešto čudnovato. Prema mojim podacima, a mislim da su dosta pouzdani, Hrvatska ima 6500 hektara voćnjaka jabuka, a nikad nemamo prijavljeno

za poticaje više od 40.000 do 50.000 tona proizvedene jabuke. Makedonija, na primjer, ima 3500 hektara i ove godine 120.000 tona jabuke. Ili prijave ne valjaju ili je katastrofa u proizvodnji. Ako mi ove i prošle godine prijavljujemo 35.000 tona konzumne jabuke, to je devet kilograma po stanovniku, a potrošnja jabuka se kreće oko barem 50 kilograma.

Znači, jabuke nemamo, a istovremeno prigovaramo cijelo vrijeme da su nam krivi uvoznici.

Iako, dakle, ne znamo koliko jabuka proizvodimo, jasno je da ne proizvodimo dovoljno.

- Svake jeseni ponavljamo da cijela Europa nema jabuka. Kada prođe otkup jabuke, odjednom prigovaramo kako naši proizvođači nemaju kome prodati, a ove

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3771, 1. travnja 2013.

( 35.000 t

godišnja proizvodnja jabuka u Hrvatskoj

( 40 tona po ha

minimalno isplativa proizvodnja jabuka

mamo, a krivi oznici je hrvatska mandarina svijetli primjer u Europi. Isto smo mogli učiniti i s jabukom. Da jesmo, danas bismo je izvozili imamo nezavršene investicije u jako visokom postotku. Zato je teško reći je li investicija 30.000 eura bez mreže ili je čak

Svi smo mi sudionici lanca, svi imamo obveze, ali i pravo da se na nas ne baca ljaga

su godine mogli dobiti poticaje od 3,5 kuna plus PDV, to je više od četiri kune. To ide toliko daleko da se čak izmišlja i unutarnji neprijatelj, tobožnji uvoznički lobi. Ispada da se najesen govori da nečega nema nigdje u svijetu, da bi se napuhala cijena otkupa, a nakon toga

se prigovara da uvozimo ono čega nije bilo. Tobože smo se organizirali da uništimo svoju dobru proizvodnju. Imam proizvođače koji imaju petšest vagona po hektaru, a imam i proizvođače koji mi se zaklinju da su sve iznijeli, a količine su im beznačajne. Zašto je to tako? Nešto je jako važ-

no. Imamo tri grupacije proizvođača. Jedni su oni koji sami rade na svojim posjedima i oni su svi zadovoljni. Proizvođači koji su nagovoreni da uđu u to sa svojim novcem, oni su strašno nervozni. I imamo velike, plantažne proizvođače koji su bili u odnosu s državom, oni su jaki. Ali to

Potrošače obrazovati Pristalica ste ulaska u Europsku uniju zbog procedure. Vaša je teza da će Hrvatska, ako se poštuje procedura poslovanja, pozitivno eksplodirati u proizvodnji?

- Susrećemo se s jednom, za naše pojmove, maksimalnom organiziranošću. Oni imaju na stotine organiziranih proizvođača, a ujednačen proizvod. Kod njih nema toga da jedan proizvođač ima veliki broj sorti jer mu je savjetovano da ide u dvije, najviše tri sorte. Kad otvori komoru, u njoj su jedna ili dvije sorte. Mi nažalost imamo male proizvođače koji mi, sačuvaj Bože, donesu u jednoj boks paleti dvije sorte jabuka. Sve to treba raščistiti. Mi uporno proizvodimo granny smith, iako imamo problema s čuvanjem. Austrija je posve odustala od granny smitha, iako je to dobra i skupa sorta. Razvili smo potrošnju sorte pink, ali naši proizvođači ne shvaćaju da joj moraju dati kemijsku proredu da postigne krupnoću. Često se govori da naši trgovački lanci ne žele naše jabuke. Nije istina.

Naše domaćice ne žele sitnu jabuku, iako je često ta sitna jabuka ista kao i krupna. Ono što zovemo prvom klasom, to je samo krupnija jabuka. I potrošače bi trebalo obrazovati.

I proizvođači i mi u marketingu trebali smo određenu količinu jabuka podijeliti našim potrošačima kao reklamu. Trebali smo uložiti u naše potrošače.

su različiti poslovi. Kolika je danas dnevnica za obrezivanje voća? Od 250 do 300 kuna. Onaj koji sam radi, to je zaradio, a onaj drugi je to platio. To je razlika kao nebo i zemlja.

Voće i povrće distribuirate u devet velikih trgovačkih lanaca i niz malih i srednjih trgovina. Pružate i usluge marketinga kao i podršku od pakiranja do ambalaže i transporta do konačnog potrošača.

- Mi preuzimamo jabuku na voćnjaku, u boks palete. Ulaganje u hladnjaču čini 60 posto ukupnog ulaganja u proizvodnju, 40 posto je ulaganje u sam voćnjak. Ovdje moramo biti obazrivi. Investicija u voćnjak trebala bi biti završena s mrežom za zaštitu od tuče i ljetnog sunca koje nagriza plod. Mi

50.000 s mrežom. Nismo raščistili ni koliko nam je minimum proizvodnje po hektaru. Imamo katastrofalne podatke u kojima se spominje 10-15 tona, što je nerealno. Proizvodnja bi morala biti 40 tona, vani se čak spominje i 7080 tona. Ako je proizvodnja 40 tona po hektaru, onda je proizvođač zadovoljan i s cijenom od dvije do dvije i pol kune. Ali ako nema toliku proizvodnju, nikakve mu cijene ne mogu pokriti troškove.

Približava nam se ulazak u EU, što traži prilagodbe. Nedavno ste proizvođačima sa svog područja dali ponudu od 50 lipa po kilogramu za smještaj njihovog voća.

- Poduzetništvo je natjecanje. Odlučio sam svojim kooperantima ponuditi najam za sedam eurocenti, uz uvjet da mogu napuniti komoru, sami ili udruženo. Time sam cijenu praktično sveo na onu kakva je u Europi. Hoću li ja kasnije kupiti ono što je u komori, to ovisi o našem dogovoru, neću ih ucijeni-

ti da mi moraju dati robu.

Moći će slobodno prodati svoju robu drugome, uz neki dodatak na cijenu najma. Možemo i zajedno nastupiti prema trgovačkim lancima, tu će se dodati troškovi marketinga od oko pet posto. Opskrbit ću svoje proizvođače da mogu biti uspješni ako imaju proizvodnju. Ako nemaju proizvodnju, onda nismo u istoj ekipi.

Vrlo malo se radi na uređenju tržišta. Kao da je to država prepustila stihiji umjesto da se aktivno uključi u njegovo uređenje.

- To je velika šteta. Odgovorni su svi, od proizvodnje do potrošača, a tu je uložen i državni novac. Ako imamo jabuku za 10 kuna u maloprodaji, matematika pokazuje da je potrošač platio dvije kune PDV-a. To je uzela država, a onda jednu kunu vratila proizvođaču. Svi smo mi sudionici tog lanca, svi imamo obveze, ali i pravo da se na nas ne baca ljaga. Moj posao se svodi na konkurentnost. Pobijedit će onaj tko je u toj utakmici jači.

Dat ću proizvođačima sve što daje Europa, ali tražim isto i od proizvođača. U tom trenutku mi se ne bojimo Europe. Kako našu mandarinu nije uništio nikakav lobi? Dapače, danas je hrvatska mandarina svijetli primjer u Europi.

Isto smo mogli učiniti i s jabukom. Da jesmo, danas bismo je izvozili.

14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3771, 1. travnja 2013.

( 4h i 23 min

Nastupilo 45 hrvatskih vinarija

Vina Hrvatske na sajmu ProWein U organizaciji Hrvatske gospodarske komore i suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, 45 hrvatskih vinarija predstavilo se širokom ponudom vina na Međunarodnom sajmu vina i jakih alkoholnih pića ProWein 2013., održanom u Düsseldorfu od 24. do 26. ožujka.

Na sajmu su sudjelovali najznačajniji proizvođači vina iz Hrvatske. Na površini od 95 četvornih metara veliko su zanimanje profesionalne publike pobudili Belje, Badel 1862, Iločki podrumi, Kutjevo, Vinarija Zdjelarević, Bodren, Galić, Enjingi, Lagradi, Vinarija Grabovac - Provin, Jako vino, Zlatan otok, Udruga Vinistra (Commot, Benvenuti, Franc Arman, Trapan vina, Vina Cattunar, Vina Kabola, Vina Arman), Udruga Hortus Croatiae, Udruga Vina Liburna (De Georgiis, Šime Škaulj, Snježo Sinovčić, PZ Maslina i vino), Hrvat-

Televizijsko oglašavanje

ski poljoprivredni zadružni savez i Udruga Grnad Cro (Bibich, Bolfan, Boškinac, Duboković, Meneghetti, Korta Katarina, Roxanich, Saints Hills).

Sajam ProWein važan je zbog izgradnje imidža novog brenda hrvatskih vina “Vina Croatia Vina Mosaica”. Na sajmu je međunarodnoj javnosti prvi put predstavljen i novi vizualni identitet hrvatskih vina i novi logo.

Hrvatska je lani na njemačko tržište izvezla više od milijun litara vina, vrijednih 3,5 milijuna dolara. Njemačka je drugo izvozno tržište, odmah poslije BiH. U istom je razdoblju iz Njemačke uvezeno 296.000 litara vina, vrijednih 718.000 dolara. (I.V.)

*vijesti

AZTN odobrio kupnju OMV-a Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja odobrila je koncentraciju poduzetnika Crodux derivati i OMV Hrvatska do koje je došlo kad je Crodux kupio 100 posto udjela u temeljnom kapitalu OMV-a Hrvatska i preuzeo njihove benzinske crpke. Nakon preuzimanja OMV-a Croduxov udio na tržištu naftnih derivata bit će između pet i 10 posto i neće narušavati tržišnu utakmicu.

Forum u Ukrajini Hrvatski gospodarstvenici, predvođeni potpredsjednicom HGK-a Vesnom Trnokop Tantom, sudjelovali su prošli tjedan na Hrvatsko-ukrajinskom gospodarskom fo-

u prosjeku se dnevno provodi pred TV-om u Hrvatskoj

rumu koji je, u povodu otvaranja počasnog konzulata Hrvatske u Donjecku, organizirao HGK u suradnji s Donjeckom trgovinsko-industrijskom komorom. Sudjelovalo je četrdesetak ukrajinskih i 12 hrvatskih tvrtki s područja metaloprerađivačke industrije, graditeljstva, proizvodnje sanitarija i opreme, prehrambene industrije te prometa i turizma.

Referendum o golfu na Srđu Ministarstvo uprave prihvatilo je inicijativu građana Dubrovnika i za dva mjeseca raspisat će referendum o projektu golfskih igrališta i apartmana na Srđu. Odluku je podržala i tvrtka Razvoj Golf koja je investitor igrališta.

U Razvoj Golfu smatraju da će građani u većini podržati izvedbu ovog projekta i tako ukloniti zadnju prepreku za njegovo oživotvorenje.

Kako pronaći pra

Posljednjih godina budžeti za oglašavanje tvrtki značajno su sm oglašavanja. Među 10 najvećih oglašivača samo su dvije domaće Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

K

ako pametno utrošiti budžet namijenjen promociji proizvoda, pitanje je koje muči svakog marketingaša. Mnoge analitičke tvrtke u svijetu nude različite ankete i analize tržišta ovisno o potrebama tvrtki koje se žele oglašavati. No, ako se taj posao želi dobro i kvalitetno odraditi, to nije jednostavno niti lagano. A praćenje najjačeg elektroničkog medija - televizije, još je teži zalogaj.

Panel televizijskih gledatelja predstavlja “državu u malom” uzimajući u obzir geografske, demografske i televizijske karakteristike. Nakon temeljnog istraživanja, odnosno analize pojedine zemlje, dolazi se do formiranja panela kao i njegova praćenja i eventualne buduće promjene.

Istraživanjem se prikupljaju podaci o raspodjeli geografskih, demografskih i televizijskih karakteristika populacije, odnosno tehničkim obilježjima televizijskih prijamnika u svakom kućanstvu.

Ispitanici u ovom istraživanju čine bazu kućanstava iz koje se biraju članovi panela televizijskih gledatelja. To temeljno istraživanje provodi se svake godine ponovno, na uzorku od šest do sedam puta većem od panela kako bi se na osnovi njega radila njegova prilagodba.

U svakom kućanstvu, koje je dio panela, na svaki od televizijskih prija-

mnika postavljen je poseban elektronički uređaj za prikupljanje podataka – peoplemeter. Sustav automatski prepoznaje i bilježi kanale, događaje i vrijeme događaja koji se gledaju kad je televizor uključen, a različiti gledatelji se registriraju preko posebnog daljinskog upravljača.

Hrvatsku populaciju istraživanja smještaju u najveće televizijske ovisnike u Europi Centar za obradu podataka svaku noć stupa u vezu s kućanstvima u kojima su instalirani peoplemeteri kako bi povukao pohranjene podatke. Nakon prijenosa podataka iz peoplemetera u centralno računalo, učitani podaci obrađuju se pomoću specijaliziranog računalnog programa.

Tko gleda TV Izlazni podatak je baza televizijskih gledatelja, prikazana minutu po minutu, svaki dan, 365 dana u godini. Istovremeno, u analitičkoj kući se formira baza TV programa, ogla-

snih blokova i oglasa koja uključuje točan termin emitiranja televizijskog programa, kao i točan termin emitiranih oglasnih blokova/oglasa.

Sustav automatski prepoznaje i emitirane oglasne spotove. Baza sadrži točno vrijeme emitiranja spotova u oglasnom bloku, trajanje spota, naziv spota, tip proizvoda koji se oglašava, oglašivača, iznos investicije i druge parametre.

Ako posjeduju specijalizirane računalne programe, TV postaje, zakupci medijskog prostora, media planeri i oglašivači mogu raditi kompleksne obrade dobivenih podataka poput analize tko gleda TV, kada, koji sadržaj i koliko je uspješno određeni oglas/kampanja kontaktirao publiku kojoj je namijenjen.

Oglašivači mogu, koristeći ove podatke, lakše analizirati i predviđati svoje buduće kampanje, a agencije za zakup medija mogu planirati učinkovite i ekonomski isplativije kampanje za svoje klijente. Istovremeno televizijske postaje mogu svoj televizijski program prilagoditi željama publike.

Oglašivačko tržište kod nas Prema analizama AGB Nielsena, hrvatsko TV tržište bilježilo je stabilan rast do 2008. godine.

Nastupanjem ekonomske krize u svijetu koja se, dakako, odrazila na budžete oglašivača, hrvatsko TV tržište u konstantnom je padu.

Ana Jelavić, viša rukovoditeljica usluga klijenata medijskih istraživanja AGB Nielsena, ističe kako po sektorima

U Hrvatskoj od 2002. godine U Hrvatskoj se mjerenjem televizijske gledanosti tvrtka AGB Nielsen bavi od 2002. godine. Kako kažu u toj tvrtki, mjerenje televizijske gledanosti složen je i automatiziran proces, a podaci koje dobivamo prilikom mjerenja pouzdani su, nezavisni i transparentni. Panel hrvatskih gledatelja se od 660 kućanstava 2002. godine do sada povećao na 1200 uređaja u 810 kućanstava što na reprezentativnom uzorku prati 2500 osoba.

Nielsen, koji je međunarodni lider u istraživanju tržišta i potrošača, osim mjerenjem televizijske gledanosti i posjećenosti portala, bavi se i analizama kupovnih navika potrošača i drugim područjima. Posluje u više od 100 zemalja širom svijeta i najveći je svjetski igrač u praćenju i mjerenju gledanosti TV programa koja ima instalirane tzv. peoplemetere u većem broju kućanstava nego bilo koji drugi međunarodni pružatelj takvih usluga.

15

www.privredni.hr Broj 3771, 1. travnja 2013.

( 5% više žena ( 2500 osoba nego muškaraca gleda televiziju

prati panel hrvatskih gledatelja

avi put do kupca

manjeni, no televizijske minute i dalje su najzastupljeniji oblik tvrtke Aktivnost oglašavanja najznačajnih grupa proizvoda (TOP15) broj prikazanih spotova

kategorija

telekomunikacijski operatori robne kuće / trgovački lanci / hipermarketi elektronski mediji mlijeko i mliječni proizvodi općenito oglašavanje brenda čokolada financijske institucije proizvodi za njegu kose bezalkoholna pića farmaceutski proizvodi i zdravstveni preparati pivo pranje rublja slastičarstvo magazini i novine meso, pileće meso i riba, povrće

44.631 36.313 26.687 25.450 25.022 22.319 21.569 19.166 18.275 17.544 15.054 14.607 14.044 11.530 10.780

Podaci se odnose na razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2012. godine za šest hrvatskih nacionalnih kanala (HTV1, HTV2, NovaTV, DomaTV, RTL, i RTL2)

na oglašavanje u Hrvatskoj najviše troše kompanije iz sektora hrane, kozmetike te telekomunikacija.

“U odnosu na 2011. godinu, rast oglašavanja u 2012. godini zabilježile su uslužne djelatnosti i kućna tehnika s oko 20 posto više oglašavanja u 2012., farmaceutska industrija i mediji s više od 10 posto te sektor hrane i automobilska industrija. Pad su zabilježili sektori telekomunikacija i financija s

oko 10 posto, sektor kozmetike oko pet posto, dok segment pića te proizvodi za čišćenje u kućanstvu bilježe pad od dva posto”, ističe Ana Jelavić.

Iako se nalazimo u eri razvoja internetskog i mobilnog oglašavanja, oglašivači u Hrvatskoj još uvijek su u najvećoj mjeri usmjereni na televizijsko oglašavanje, kažu u AGB Nielsenu.

Iako je financijska kriza dovela do toga da sve kompanije preispitaju

svoju marketinšku politiku i srežu budžete, tvrtke koje su i ranije više izdvajale na reklamu ostale su u tome lideri i u krizi. Deset najvećih oglašivača u nas i dalje čine većinom velike inozemne kompanije, a među 10 najvećih našla su se i dva domaća imena: na prvom mjestu nalazi se Agrokor, dok je na sedmom Podravka Grupa.

Agrokor je po potrošnji vodeći oglašivač u Hrvatskoj, što nije iznenađujuće s obzirom na to da se

Najčešće su klasične reklame Klasični spotovi (within/between) sa 87,02 posto udjela u reklamama zauzimaju daleko najveći udio u tipovima reklamnih spotova prikazanih u prošloj godini. Tvrtke se na televizijsko sponzorstvo odlučuju u 7,64 posto svojih marketinških minuta. Pri tome se radi o oglašavanju vezanom za sponzorstvo određenih emisija, filmova ili serija.

Telemarketing odnosno oglašavanje u obliku TV prodaje je na trećem mjestu sa 4,34

posto reklamnog televizijskog kolača. Breakbumper reklamiranje - spot koji zamjenjuje prekid programa, specijalni tipovi oglašavanja - u drugačijem formatu na početku ili na kraju emisije, spons show - program pod pokroviteljstvom i advert - oglašavanje u trajanju od 60 sekundi i više, spot u obliku reportaže odnosno audiovizualne prezentacije proizvoda ili usluga - zauzimaju vrlo mali dio oglašavanja na hrvatskim televizijama sa samo jedan posto udjela.

ova kompanija oglašava u najzastupljenijim sektorima, od hrane, pića, tiska do sektora trgovačkih lanaca. Drugo hrvatsko ime među “strancima” je Podravka Grupa, jedna od vodećih prehrambenih i farmaceutskih kompanija u Hrvatskoj.

Među 10 najvećih oglašivača u Hrvatskoj ipak su najzastupljenija svjetska imena poput tvrtki Procter&Gamblea, Coca-Cole, L’Oreala i Reckitt Benckisera. Što gledamo?

Analiza AGB Nielsena pokazuje kako najviše televizijskih gledatelja dolazi iz tri najveće regije (Zagreb, Slavonija i Dalmacija). Riječ je o ljudima srednjeg sloja, većim dijelom bez djece, srednje i starije životne dobi, s osnovnim i srednjoškolskim obrazovanjem. U usporedbi s muškaracima, televiziju gleda pet posto više žena, a sam presjek televizijskih gledatelja u nas odgovara socioekonomskom presjeku hrvatske populacije.

Dnevno se prosječno pred televizorom u prošloj godini provelo 4 sata i 23 minute što hrvatsku populaciju smješta među najveće televizijske ovisnike u Europi. Najgledanije emisije su sportski događaji, što potvrđuje i najgledaniji događaj u prošloj godini - prva utakmica hrvatske nogometne reprezentacije protiv Republike Irske na prošlogodišnjem Europskom nogometnom prvenstvu koji je gledalo 1,35 milijuna ljudi svih dobnih skupina.

12. plinarski forum

Pada potrošnja plina Unatoč većem broju korisnika, potrošnja plina u Hrvatskoj pada. Razlog su cijene plina koje građani i tvrtke zbog gospodarske krize plaćaju sve teže, a potrošnji u prilog ne idu ni energetska učinkovitost ni tehnička rješenja koja je osiguravaju. Sve to utječe na poslovanje svih sudionika u plinskom lancu - od operatora distribucijskih sustava i opskrbljivača, preko proizvođača i trgovaca opremom i uređajima, do instalatera, servisera i dimnjačara.

Stanje nije bolje ni u drugim zemljama. Tako je, primjerice, u Italiji prodaja plinskih uređaja i opreme, a time i prihodi onih koji se time bave, pala za 80 posto, istaknuto je na 12. plinarskom forumu.

Igor Dekanić, profesor na zagrebačkom Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu, kaže kako će potrošnja energije početi rasti s gospodarskim uzletom. “Trenutačno, ukupna potrošnja energije u Hrvatskoj manja je u odnosu na onu od prije 25 godina”,

ističe. U pogledu plinske infrastrukture, nastavlja Dekanić, Hrvatska mora završiti vršno skladište tog energenta u Grubišnom Polju te započeti s projektom strateškog skladišta u Beničancima. Time će se, među ostalim, na dulji rok podići energetska sigurnost, bez straha od problema s opskrbom.

Kako bi se plinsko tržište još bolje uredilo te prilagodilo onome u Europskoj uniji, Hrvatska je sredinom ožujka dobila novi Zakon o tržištu plina koji donosi pravila i mjere za sigurnu i pouzdanu proizvodnju, transport, skladištenje, upravljanje terminalom za ukapljeni prirodni plin te zaštitu kupaca. Hrvatska je u istome mjesecu uvela i trošarine na prirodni plin. (B.O.)

*vijesti

Hrvatski dizajneri u Milanu Na izložbi Solid Acts – Design from Croatia u Milanu će se predstaviti 29 hrvatskih dizajnera namještaja i uporabnih predmeta. Izložit će 32 rada u devet tematskih cjelina.

Izložba će se održati od 9. do 14. travnja, u isto vrijeme kada i poznati Salone del Mobile pa je to prilika i za povezivanje dizajnera i inozemnih proizvođača. Izložbu je organizirao Centar za dizajn HGK-a.

Novi zakon o otpadu Novi zakon o otpadu, koji je u pripremi, predviđa osnivanje tzv. recovery organizacija, odnosno tvrtki koje bi od proizvođača ambalažnog otpada

preuzimale njihovu cjelokupnu zakonsku odgovornost za gospodarenje otpadom.

“Koncesijski model se napušta i ostaje još financijsko i pravno pitanje postojećih koncesija”, istaknuo je pomoćnik ministra zaštite okoliša Mario Obrdalj.

Nagrade za arhitekturu Tvrtka Wienerberger i Hrvatska komora arhitekata odabrali su kandidate za ovogodišnju nagradu BrickAward.

Najbolje radove imali su Andrej Uchytil i Renata Waldgoni, autori postamenta za skulpturu kardinala Franje Kuharića, zatim Andrija Rusan, Marijan Mirković i Ljerka Kabelka, autori poslovne zgrade Lumenart, te Cvjetka Peronja, Tomislav Ćurković i Zoran Zidarić, projektanti gradskih vila na Mirogojskoj cesti u Zagrebu.

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3771, 1. travnja 2013.

( 27,7 posto

( 7067

godišnja stopa pada stanogradnje u 2012.

broj završenih i nezavršenih stanova u 2012.

Graditeljstvo u krizi bez kraja

U oporavak treba k od temelja, a ne od

U cijeloj prošloj godini izdano je 8330 odobrenja za građenje, što je 13,2 posto manje nego u 2 odobrenjima smanjena je za 12,7 posto, a stanogradnja se od 2009. godine točno prepolovila Drago Živković zivkovic@privredni.hr

P

redsjednik Uprave čakovečkog TEAM-a Josip Švenda u graditeljstvu je već 35 godina i ovo mu je treća velika kriza u radnom vijeku. Po njegovoj ocjeni, dosad i najteža. “U ovom trenutku približavamo se 50-postotnom smanjenju opsega poslova u graditeljstvu. Na domaćem tržištu premalo je posla, radi se ispod ekonomske cijene, a za izlazak na strana tržišta nespremni smo i neorganizirani”, kaže Švenda.

Njegova iskustva potvrđuju i podaci Državnog zavoda za statistiku. Tako su u siječnju 2013. izdana 483 odobrenja za građenje, 18,4 posto manje u odnosu na siječanj 2012. U cijeloj prošloj godini izdano je 8330 odobrenja za građenje, što je 13,2 posto manje nego u 2011. godini. Vrijednost radova po izdanim odobrenjima smanjena je za 12,7 posto, na 21,3 milijarde kuna.

Gledamo li po vrstama građevina, u najdubljoj je krizi stanogradnja: u 2012.

planirano je građenje 9742 stana, čak 27,7 posto manje nego 2011. godine.

Rast narudžbi U prošloj godini završeno je manje od 2917 stanova, a u gradnji ih je bilo 4150, što je sedam posto manje nego u istom razdoblju 2011. Stanogradnja se od 2009. godine točno prepolovila, jer je te godine završenih i nezavršenih stanova bilo nešto preko 14.000.

Ipak, nije sva statistika loša, ili se barem tako čini. U zadnjem tromjesečju 2012. godine, u odnosu na isto razdoblje 2011.,

Na domaćem tržištu premalo je posla, radi se ispod ekonomske cijene vrijednost novih narudžbi u graditeljstvu bila je veća za 17,8 posto. No i to je, po svemu sudeći, tek sezonska anomalija, vjeruje Švenda, a potvrdu nalazi u kretanjima tijekom prvog tromjesečja ove godine, u kojem se, prema njego-

vim podacima, novi poslovi ne otvaraju. Uz to, čak i ako rasta narudžbi doista ima, on može utjecati na oživljavanje graditeljstva samo ako je dobiveni posao rezultat cijene koja daje najviše dobivenog za uloženi novac, upozorava

Arsen Brnelić, predsjednik Strukovne skupine građevinara Županijske komore Rijeka i direktor Brnelić gradnje. “Ako se, prema dosadašnjoj praksi javne nabave, nastavi slijepo prihvaćanje najjeftinije ponude, koja često nije do-

Stambena gradnja od 2008. do 2012.

18.000

od siječnja 2008. do siječnja 2013.

završeni stanovi

140

nezavršeni stanovi

14.000

130

12.000

120

10.000

110

8.000

100

6.000

90

4.000

80

2.000

70

Indeksi

0/ 2010. = 100

desezonirani indeksi trend-indeksi

0

0 Izvor:DZS

vanje ubrzalo. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku i Hrvatske gospodarske komore, u Hrvatskoj je 1990. djelovalo ukupno 819 graditeljskih poduzeća od čega je njih 114 imalo više od 250 zaposlenih.

Deset godina kasnije bilo ih

Indeksi obujma ukupnih građevinskih radova

broj stanova

16.000

voljna ni za nabavu potrebnog materijala, graditeljstvo u cjelini može samo i dalje tonuti”, pesimističan je Brnelić.

Pad graditeljskog sektora, podsjeća Brnelić, zapravo traje već desetljećima, ali se u zadnjih 20 godina uruša-

2009. 2010. 2011. 2012.

2009. 2010. 2011. 2012.

2009. 2010. 2011. 2012.

2009. 2010. 2011. 2012.

I. – III.

I. – VI.

I. – IX.

I. – XII.

I.

II.

III.

Izvor:DZS

IV.

V.

VI. VIII. X. XII. II. IV. VI. VIII. X. XII. II. IV. VI. VIII. X. XII. II. IV. VI. VIII. X. XII. II. IV. VI. VIII. X. XII. VII. IX. XI. I. III. V. VII. IX. XI. I. III. V. VII. IX. XI. I. III. V. VII. IX. XI. I. III. V. VII. IX. XI. I.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

17

www.privredni.hr Broj 3771, 1. travnja 2013.

( 17,8 posto rast

Romano Perić, član Uprave Zagorje-Tehnobetona

novih narudžbi u trećem tromjesečju 2012.

krenuti d fasada

2011. godini. Vrijednost radova po izdanim Izvoz je prilika, ako se uklone prepreke Dugoročno, jedina nada za hrvatsko graditeljstvo je izvoz.

Na tom polju ima puno prilika, ali i puno izazova, pokazala je analiza Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo Hrvatske gospodarske komore. Iako je izvoz sa 128 milijuna dolara u 2007. godini narastao na 330 milijuna dolara u 2011. te i dalje kontinuirano raste, ipak on čini tek oko 15 posto prihoda hrvatskog graditeljstva iz vremena prije krize. S obzirom na tešku situaciju, graditelji moraju ići u izvoz, s ciljem da se 30 posto ukupne vrijednosti radova ostvari u izvozu.

Najveća zapreka izvozu graditeljstva donedavno je bio manjak garancija Hrvatske banke za obnovu i razvitak. HBOR danas ima nekoliko programa financijske potpore graditeljskom sektoru, ali građevinari smatraju da treba utrostručiti njegov potencijal. Zapreka izvozu je i visoka cijena radne snage, jer je naš radnik na stranom tržištu više od 20 posto skuplji nego na domaćem. Stoga bi radi poticanja izvoza trebalo izmijeniti Zakon o plaćanju doprinosa za mirovinsko osiguranje, po kojem se na zaposlene koje hrvatski poslodavac uputi na posao u drugu državu doprinosi obračunavaju po stopi od 21,5 posto. Naposljetku, za realizaciju značajnijeg izvoza graditeljskih usluga u inozemstvu potrebna je i prilagodba graditeljstva kroz učinkovite oblike povezivanja odnosno okrupnjavanja u konzorcije ili klastere, za što je HGK pripremio pravnu podlogu. je 4931, ali samo 47 s više od 250 zaposlenih. Nakon još 10 godina, namnožilo ih se čak 15.483, ali ih je više od pola (7801) bilo bez zaposlenih, a samo 36 s više od 250 zaposlenih. U Primorsko-goranskoj županiji, primjerice, u 2011. godini 82 posto graditeljskih tvrtki činile su tvrtke s manje od pet zaposlenih, kaže Brnelić. Graditeljstvo se tako u 20 godina posve preokrenulo: broj velikih se drastično smanjio, a stvorilo se mnoštvo malih tvrtki s većinom zaposlenih radnika u sektoru.

Uz usitnjavanje, nizali su se i ostali problemi koji su pogoršavali stanje u graditeljstvu. Velike tvrtke,

svjedoči Brnelić, uglavnom se ponašaju kao da su na skrbi države, dok su ostali prepušteni sami sebi i ovise o spretnosti i snalažljivosti vlasnika koji na sve moguće načine pokušavaju opstati.

Velike tvrtke uglavnom se ponašaju kao da su na skrbi države, dok su ostali prepušteni sami sebi “Problem je u tome što ne postoji zdrava konkurencija i pravila na temelju kojih stvarno najbolji na-

preduju. Tako se gubi motivacija i umjesto pravednih kriterija struke razvijaju se neke druge vještine koje u takvim okolnostima pojedincima više koriste, ali ne pridonose razvoju graditeljstva”, ističe Brnelić. Da bismo “ozdravili” graditeljstvo, potrebno je krenuti od temelja, a ne od fasada, dodaje Brnelić aludirajući na zasad neuspješan projekt Ministarstva graditeljstva, kojim se željelo obnovom fasada zaposliti građevinsku operativu. “Investicije svakako, ali najprije treba dogovoriti poštena pravila igre i stvoriti temelj da se može opstati i razvijati. U protivnom ćemo opet stvarati nove balone od sapunice”, zaključuje Brnelić.

Suluda praksa O dubini krize u graditeljstvu svjedoči i veliki broj tvrtki iz tog sektora koje podnose zahtjeve za predstečajnu nagodbu. Takve nagodbe, slažu se Švenda i Brnelić, same po sebi ne rješavaju suštinske probleme graditeljstva. “Dugotrajni sudski sporovi se i dalje vode, i to za obično neplaćanje, gdje izdani račun postaje sporno potraživanje, a PDV je plaćen”, navodi Brnelić jedan od primjera iz prakse, dok je Švenda još oštriji. Prema njemu, predstečajne nagodbe dodatno će utjecati na propadanje velikog broja malih i srednjih poduzeća. Bez dodatnog kapitala građevinska poduzeća ne mogu opstati, zaključuje Švenda.

Bojimo se slovenskog scenarija Protivnik sam predstečajnih nagodbi jer držim da ni jedna neće donijeti pozitivan ishod. Smatram da takvi postupci remete tržišnu ekonomiju, kada se radi o tvrtkama koje su u većinskom privatnom vlasništvu

Z

agorje-Tehnobeton jedna od rijetkih većih građevinskih tvrtki koja pozitivno posluje i intenzivno gradi, unatoč pravosudnim problemima prvog čovjeka tvrtke Miroslava Bunića. Tvrtku u njegovoj odsutnosti vode članovi Uprave Stjepan Gluhaković i Romano Perić koji, unatoč razmjerno dobrim rezultatima svoje tvrtke, stanje u sektoru oslikava vrlo mračnim tonovima.

Kako ocjenjujete ukupno stanje u graditeljstvu nakon četiri godine recesije?

- Radi se zapravo o ulasku u šestu godinu recesije u graditeljstvu ako se kao početak računa 2008. godina. Iako se može reći da su za našu tvrtku, s obzirom na rast prihoda, 2008. i 2009. bile nerecesijske godine, mislim da mi i nismo tipičan primjer rezultata recesijskog djelovanja na graditeljstvo u Hrvatskoj.

Trenutačno je stanje u graditeljstvu u Hrvatskoj doista zabrinjavajuće i poražavajuće, no zapravo i nije čudno da je velik dio tvrtki koje su doslovno preko noći nastale i narasle u doba građevinskog buma, sada nestao s tržišta. Zabrinjavajuće je to da stabilne građevinske tvrtke neće moći još dugo i zapravo se

bojimo slovenskog scenarija, jer recesija i kriza u Hrvatskoj traju stvarno puno dulje nego je to itko mogao predvidjeti.

Velik broj graditeljskih tvrtki i obrta pojavljuje se u postupku predstečajne nagodbe. Kako će to utjecati na poslovanje cijelog graditeljstva?

- Protivnik sam takvih postupaka, mislim na predstečajne nagodbe, i držim da ni jedna neće donijeti pozitivan ishod. Naime, smatram da takvi postupci nisu ispravni i da remete tržišnu ekonomiju kada se radi

Trenutačno je stanje u graditeljstvu u Hrvatskoj doista zabrinjavajuće i poražavajuće o tvrtkama koje su u većinskom privatnom vlasništvu.

Iznijet ću vam naš primjer, a mislim da će se i drugi sa mnom složiti. Budući da proizvodimo i prodajemo proizvode i drugim građevinskim tvrtkama, događa se da naši dužnici prijavljuju predstečajnu nagodbu.

Banke su kao razlučni vjerovnici zaštićene, a mi moramo otpisivati svoja potra-

živanja, na koja smo uredno platili porez državi, rezerviramo i na to nemamo porezno priznati rashod. Ispada da te tvrtke subvencioniramo, jednom kao porezni obveznici, a drugi puta direktno, zajedno s državom.

I ako slučajno koja predstečajna nagodba uspije, te će se tvrtke nakon nekoliko godina vratiti na tržište i opet konkurirati za iste poslove zajedno s nama. Mislim da sam sve rekao.

Statistički podaci govore o rastu novih narudžbi u zadnjem tromjesečju 2012.

Prema Vašem mišljenju, govori li to o oživljavanju graditeljstva ili je samo riječ o sezonskoj pojavi?

- Statistika je često točan zbroj netočnih podataka i mislim da je tako i u ovom slučaju. Ne znam što je referenca za uspoređivanje, no mislim da, ako se narudžbe gledaju u apsolutnim iznosima, a ne u broju narudžbi, to nije ispravan podatak. Puno se ponuda obrađuje, ugovaraju se poslovi, no struktura i vrijednost tih narudžbi nije ni blizu željenog. Dosta hotelijera svoje narudžbe radi nakon sezone, tako da je moguće da statistika zapravo prikazuje upravo to što ste spomenuli – sezonsku pojavu. (D.Ž.)

18 aktualno

Privredni vjesnik Broj 3771, 1. travnja 2013.

Predstečajne nagodbe Predstečajna nagodba ključno je oružje u borbi Vlade protiv nelikvidnosti. Iako se o predstečajnoj nagodbi puno govori u javnosti i dokumenti su javno dostupni, njeni detalji uglavnom ostaju nepoznati. Stoga će Privredni vjesnik u sljedećim brojevima odvojiti prostor za konkretne primjere predstečajnih nagodbi, s naglaskom na većim tvrtkama

Carmoto CO d.o.o., Rijeka

Ljevaonica Bjelovar d.o.o.

Erdutski vinogradi d.o.o.

Prijedlog podnesen

28. veljače 2012.

Prijedlog podnesen

14. veljače 2013.

Prijedlog podnesen

24. prosinca 2012.

Postupak otvoren

11. ožujka 2013.

Postupak otvoren

21. ožujka 2013.

Postupak otvoren

31. siječnja 2013.

Temeljni kapital

3.335.900 kn

Temeljni kapital

9.637.200 kn

Temeljni kapital

30.575.000 kn

Broj radnika

20

Broj zaposlenih

193

Broj zaposlenih

114

Ukupne obveze

17.000.000 kn

Ukupne obveze

67.525.891 kn

Ukupne obveze

148.829.055 kn

Ukupna potraživanja 1.048.345 kn

Preneseni gubitak

29.595.179 kn

Račun dobiti i gubitka 2011. (-1.810.581 kn)

Manjak likvidnih sredstava

2.500.000 kn

Kratkotrajna potraživanja

4.459.319 kn

Akumulirani gubici

6.661.545 kn

4.316.460 kn

Prosječni mjesečni trošak poslovanja

879.852 kn

Prosječni mjesečni trošak poslovanja

2010. (-7.843.738 kn)

Tražbine radnika

99.960,59 kn

Račun dobiti i gubitka

Račun dobiti i gubitka

2011. (+16.641 kn)

Vlasnička struktura

članovi društva su Milka Ivančević i Đorđe Ivančević

Razlozi nastanka duga

otpis nenaplativih potraživanja od kupaca zbog njihove zastare, ispravak vrijednosti sumnjivih i spornih potraživanja od kupaca te vrijednosno usklađenje zaliha u ukupnom iznosu od 4.848.690 kn

I.-XI. 2012. (-5.613.069 kn)

Plan financijskog restrukturiranja: • otpis 60 posto duga dobavljačima u ukupnom iznosu od 1.882.660 kn • otpis 60 posto duga za javna davanja u iznosu od 573. 937 kn • Carmoto CO bi nakon zaključenja postupka predstečajne nagodbe mogao s dobitkom nastalim otpisom obveza osigurati vraćanje preostalog dijela nove glavnice • obrtni kapital bi postao pozitivan, što bi uz mjere štednje ojačalo poziciju tvrtke Plan operativnog restrukturiranja: • štednja i racionalizacija pri servisiranju i održavanju vozila • broj zaposlenih ne bi se smanjivao

Vlasnička struktura

2011. (-768.822 kn) 2012. (+1.371.096 kn)

Vlasnička struktura

62,03% Nedeljko Grubeša 27,12% Gordana Grubeša 10,84% Hrvatski fond za privatizaciju 0,01% Mali dioničari

Plan financijskog restrukturiranja: • država: otpis 50 posto potraživanja, ostatak otplata na pet godina uz kamatu od 4,5 posto • banke: otpis 20 posto glavnice, ostatak otplata na osam godina, uz jednu godinu počeka • dobavljači: otpis 50 posto potraživanja, ostatak otplata na pet godina • predujmovi: isplata u cijelosti kroz isporuku ugovorene robe • zajmovi pravnih osoba: konverzija 100 posto u temeljni kapital • zaposleni: isplata u cijelosti nakon provedbe predstečajne nagodbe • reorganizacija i smanjenje troškova zaposlenih

Hotel Medena d.d., Seget Donji Prijedlog podnesen

3. siječnja 2013.

Račun dobiti i gubitka

2011. (-4.929.086 kn)

Postupak otvoren

14. ožujka 2013.

Temeljni kapital

118.140.000 kn

Vlasnička struktura

54,35% Audio

Broj radnika

163

32,12% Lucidus d.d.

Ukupne obveze

174.652.866 kn

13,53% Ostali

Manjak likvidnih sredstava

166.370.525 kn

Plan financijskog restukturiranja

I.-X. 2012. (-28.999.513 kn)

I.-X. 2012. (+110.943 kn)

potraživanje Ministarstva financija od 164.428.883 kn pretvoriti u temeljni kapital, izdavanje druge emisije redovnih dionica

većinski vlasnik je Goran Dumančić, predsjednik Nadzornog odbora

Razlozi nastanka duga: • krčenje starih i podizanje 400 hektara novih vinograda koji donose prihod u roku od sedam godina, a investicija je financirana kratkoročnim i skupim kreditima • obnova u ratu devastiranih objekata i opreme • nemogućnost naplate 9.000.000 kn po sudskoj presudi od IPK Osijek, koji je u državnom vlasništvu • odustajanje Ministarstva poljoprivrede od kupnje poslovnog prostora, iako je već bila donijeta odluka Vlade Poslovni plan: • podići prosječni prinos za 124 posto na 9,09 tona po hektaru • povećati obujam prodaje za 41 posto na 3.000.000 litara • povećati prosječnu prodajnu cijenu sa 11,44 kn na 13,35 kn po litri • troškove poslovanja smanjiti sa 61.398.000 kn na 31.188.000 kn • za stabilnu likvidnost poslovanja nedostaje oko 17.000.000 kn Plan financijskog restrukturiranja: • Hypo banka otpisuje kamate, reprogramira kredit od 4.500.000 eura na 3+8 godina i briše zalog na dijelu imovine • Ministarstvo financija naplaćuje 15.674.000 kn poslovnim prostorom s kojeg je Hypo skinuo zalog, a 9.604.476 kn otpisuje • Fond za razvoj otpisuje kamate i 30 posto glavnice, 30 posto glavnice pretvara u kapital, a 40 posto reprogramira na 3+5 godina • ostali državni vjerovnici otpisuju 60 posto tražbine, a 40 posto reprogramiraju na 3+5 godina • dobavljači otpisuju kamate, neosigurane tražbine reprogramiraju na 3+5 godina, a osigurane tražbine podmiruju prodajom zaliha

19

www.privredni.hr Broj 3771, 1. travnja 2013.

( više od 630 govornika ( više od 4000 sudionika na više od 150 panela u proteklih 8 godina

iz preko 30 zemalja dosad sudjelovalo na konferenciji

9. međunarodna konferencija o tržištu nekretnina

Hrvatske nekretnine u Europskoj uniji Ulazak Hrvatske u Europsku uniju i utjecaj tog događaja na hrvatsko tržište nekretnina bit će glavna tema ovogodišnje konferencije o tržištu nekretnina

U

proteklih osam godina na konferencijama o tržištu nekretnina sudjelovalo je više od 630 govornika na više od 150 panela, a u njenom radu više od 4000 sudionika iz preko 30 zemalja.

Ove godine Hrvatska postaje članica Europske unije, i to će biti glavna tema 9. međunarodne konferencije o hrvatskom tržištu nekretnina. Raspravljat će se o

Na posebnim panelima govorit će se i o turizmu i marinama, razvoju golf-projekata, porezima na nekretnine... planu razvoja Hrvatske u Europskoj uniji i nizu

U suradnji s Ujedinjenim Kraljevstvom Zemlja partner 9. konferencije je Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske, koje je bilo zemlja partner i 8. konferencije. Glavni institucionalni pokrovitelji konferencije bit će Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja i Ministarstvo gospodarstva. Pokrovitelji su Američka gospodarska komora u Hrvatskoj i Austrijski ured za vanjsku trgovinu - koji su pokrovitelji još od 1. konferencije 2005. godine. Siemens je tehnološki partner konferencije. Prošlogodišnja konferencija koja je održana 17. i 18. travnja 2012. godine privukla je više od 500 sudionika i 80 predavača iz 15 zemalja.

Tada je prezentirano preko 20 projekata koji se realiziraju isključivo u Hrvatskoj, ukupne vrijednosti preko 10 milijardi kuna. konkretnih mjera i postupaka koji se na to odnose.

Ove se godine program konferencije bitno razlikuje od svih dosadašnjih. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju toliko je značajan da su organizatori u velikoj mjeri promijenili teme, način i trajanje predavanja i svih drugih događanja na konferenciji. Uvodna pre-

davanja bit će posvećena temi ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Predavači će biti najstručnije osobe iz Hrvatske i inozemstva koje su svojim dugogodišnjim radom i uspjesima stvorile ime u industriji u kojoj posluju. Bit će riječi i o tome kako pokrenuti investicijske projekte, kapitalnim projektima

i obnovljivim izvorima u energetici, primjeni prava Europske unije na komercijalnim nekretninama, zelenoj gradnji, investicijama javnog sektora, industriji i logistici, te ulozi EU fondova u razvoju hrvatskog gospodarstva.

Na posebnim panelima govorit će se i o turizmu i marinama, razvoju golfprojekata, porezima na

nekretnine, revitalizaciji i rekonstrukciji gradskih središta kao i arhitekturi, dizajnu i umjetnosti.

S obzirom na veliki značaj i opsežan program rada, organizatori skupa - tvrtka Poslovno savjetovanje Filipović na 9. međunarodnoj konferenciji o hrvatskom tržištu nekretnina očekuje veliki interes sudionika

iz Hrvatske, država članica Europske unije i inozemstva.

Program konferencije može se vidjeti na: http://www.filipovicadvisory.com/hr/eventi/ deveta-godisnjam e d u n a r o d n a konferencija-o-hrvat skom-trzistu-nekretnina/ program-konferencije.

(K.S.)

Liderov natječaj za najbolje priloge iz 2012. novinara koji prate gospodarstvo

Natječaj za nagradu Hrvoje Mateljić za gospodarsko novinarstvo Na natječaj koji traje do 8. travnja kandidati se mogu prijaviti sami, na prijedlog kolega ili redakcija u kojima surađuju Nagrada koja se dosada dodjeljivala samo za najbolje novinske priloge o gospodarstvu objavljene u tiskanom ili digitalnom mediju od ove godine se proširuje na dvije nove kategorije: na najbolje novinarske radove o gospodarstvu emitirane u elektroničkim medijima (radio ili TV) i za najbolje radove o gospodarstvu mladog novinara do 29 godina. Na natječaj koji traje do 8. travnja, kandida-

ti se mogu prijaviti sami, na prijedlog kolega ili redakcija u kojima surađuju. Nagrada se dodjeljuje jednoj osobi u svakoj kategoriji u obliku posebnog priznanja i novčanog iznosa od 10.000 kuna. O nagradi odlučuje žiri sastavljen od uglednih novinara i urednika gospodarskih redakcija te stručnjaka iz gospodarstva. Svečana dodjela nagrade održat će se 18. travnja u Zagrebu.

Nagradu je tjednik Lider

utemeljio u znak sjećanja na prerano preminu-

Nagrada se dodjeljuje jednoj osobi u svakoj kategoriji, uz novčani iznos od 10.000 kuna log kolegu, novinara Hrvoja Mateljića. Osim što se njome želi sačuvati uspomena na Hrvoja, želi se odati priznanje kolegama

i kolegicama koji ustraju na visokokvalitetnom i analitičkom novinarstvu.

Hrvoje Mateljić (1974.2008.) bio je profesionalni novinar 12 godina prije nego što je tragično preminuo. Pratio je sektor telekomunikacija, spajanja i preuzimanja, a svu širinu svog znanja pokazao je u makroekonomskim temama.

Uvjete prijave i dodatne informacije možete pronaći na web stranici www. hrvoje-mateljic.org.

20 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3771, 1. travnja 2013.

Što primjena REACH i CLP uredbi donosi proizvođačima, uvoznicima i korisnicima kemikalija ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju?

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju između ostalog predstavlja i konačno usklađivanje svih hrvatskih propisa s propisima Europske unije. U području zakonodavstva koje se odnosi na kemikalije to znači i nove obveze za tvrtke. Jedna od svakako najzahtjevnijih i najznačajnijih je REACH Uredba br.

1907/2006 koja podrazumijeva registraciju, evaluaciju, autorizaciju i ograničavanje kemikalija u smislu njihove bolje kontrole u Europskoj uniji. Uredba je stupila na snagu 1. srpnja 2007. godine, a njena puna primjena započela je 01. lipnja 2008. godine. Hrvatski sabor na svojoj je sjednici održanoj 25. travnja 2008. donio Zakon o provedbi Uredbe, a u kojem završna odredba kaže da Zakon stupa na snagu danom ulaska RH u punopravno članstvo EU-a. Zakon je objavljen u Narodnim novinama br. 53/2008.

Cilj REACH Uredbe je poboljšati zaštitu zdravlja ljudi i okoliša od rizika koji mogu nastati uslijed korištenja kemikalija; promicanje alternativnih metoda procjene rizičnosti pojedinih tvari s naglaskom na smanjenje količine ispitivanja na životinjama; slobodu prometa kemikalijama na tržištu EU-a; povećanje konkurentnosti kemijske industrije EU-a; povećanje inovativnosti. REACH Uredba obvezuje industriju da preuzme odgovornost za procjenu i rukovođenje rizicima koji mogu nastati uslijed upotrebe kemikalija te osiguranja odgovarajućih sigurnosnih informacija za njihove korisnike CLP Uredba 1272/2008/EU o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa. Zakon o provedbi Uredbe stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske EU. Uredba donosi nove kriterije razvrstavanja, simbole opasnosti (piktograme) te oznake upozorenja i obavijesti H i P koje zamjenjuju R i S oznake.

Važna napomena:

Rokovi za registraciju tvari sukladno REACH-u:

Na inicijativu Hrvatske gospodarske komore u suradnji s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi, nadležnim za kemikalije, Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te Pregovaračkim timom za poglavlje 27. Okoliš postignuti su rokovi za prilagodbu REACH Uredbi definirani u Pretpristupnom Ugovoru za RH. Temeljem tog dokumenta hrvatskim gospodarstvenicima odobreno je razdoblje prilagodbe u trajanju od šest mjeseci od datuma pristupanja za prethodnu registraciju tvari u postupnom uvođenju, a datum prvog i drugog roka za registraciju bit će 12 mjeseci od datuma pristupanja.

Predregistracija tvrtkama omogućuje odgodu krajnjeg roka za registraciju. Za tzv. tvari u postupnom uvođenju (phase-in tvari), REACH omogućuje postupno uvođenje (phase-in) shemu s različitim krajnjim rokovima za registraciju ovisno o količinama (tonaži) i opasnim svojstvima tvari:

30. studenog 2010.

31. svibnja 2013.

31. svibnja 2018.

21

www.privredni.hr Broj 3771, 1. travnja 2013.

1.

Uloge i obaveze svih subjekata u lancu opskrbe sukladno REACH i CLP uredbama

2.

Uloge i obaveze daljnjih korisnika u lancu opskrbe

Informacije u ovome dokumentu važne su za Vas ako Vaša tvrtka provodi jednu ili više niže navedenih aktivnosti i ako tvari ili smjese na koje se te aktivnosti odnose stavlja na tržište: • proizvodnja tvari (uključujući i izolirane intermedijere) koje su predmet registracije u skladu s REACH Uredbom, • uvoz tvari koje su predmet registracije prema REACH Uredbi, • proizvodnja i uvoz tvari koje su razvrstane kao opasne bez obzira na proizvedene ili uvezene količine, • uvoz smjesa koje sadrže opasne tvari bez obzira na uvezene količine, • uvoz proizvoda koji sadrže tvari koje su predmet registracije prema REACH-u

Daljnji korisnik je svaka pravna ili fizička osoba sa sjedištem na području Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora koja koristi tvari, kao takve ili u smjesama, u svojim industrijskim ili profesionalnim aktivnostima, a koja nije proizvođač ili uvoznik.

Daljnji korisnici mogu se podijeliti u šest glavnih grupa: 1. Formulatori smjesa (ako nisu istovremeno i proizvođači/uvoznici tvari) - izrađuju smjese miješanjem kemijskih tvari.

2. Krajnji korisnici - koriste tvari ili smjese u industrijskim ili profesionalnim primjenama, ne prosljeđuju tvar ili smjesu u bilo kojem obliku daljnjim korisnicima. Krajnji korisnici su i obrtnici i radionice koji koriste kemijske tvari, ali ih ni u kojem obliku ne plasiraju dalje na tržište.

3. Industrijski korisnici - tvari koriste u industrijskim procesima na način da korištene tvari ne ostaju u proizvodu ili novo-sintetiziranoj tvari nakon uporabe (npr. uporaba pomoćnih procesnih tvari).

4. Korisnici koji prepakiravaju tvari i/ili smjese, ali ih ne koriste ni na koji drugi način.

3.

Informacije u ovome dokumentu mogu utjecati na Vaše poslovanje ako Vaša tvrtka ne provodi niti jednu od gore navedenih aktivnosti ali provodi sljedeće aktivnosti na hrvatskom tržištu : • profesionalna uporaba tvari koje su predmet registracije u skladu s REACH Uredbom, • profesionalna uporaba smjesa koje sadrže tvari koje su predmet registracije u skladu s REACH Uredbom, • profesionalna uporaba tvari koje su razvrstane kao opasne bez obzira na proizvedene ili uvezene količine, • profesionalna uporaba smjesa koje sadrže opasne tvari bez obzira na uvezene količine, • profesionalna uporaba proizvoda koji sadrže tvari koje su predmet registracije prema REACH-u Jedan od glavnih elemenata REACH Uredbe jest registracija tvari koja obvezuje proizvođače i

5. Uvoznici sa sjedištem u RH koji će prijemom Hrvatske u EU uvoziti proizvode u Europsku uniju od dobavljača izvan EU-a sami neće imati status i obaveze uvoznika već samo daljnjeg korisnika ako dobavljač izvan EU-a ovlasti jedinstvenog zastupnika („Only representative“) koji će preuzeti obavezu registracije i sve druge obaveze EU uvoznika koje propisuje REACH Uredba.

Ponovni uvoznici - koji mogu dokazati da su tvari koje su uvezli u EU izrađene na području Europske unije i da su već registrirane prema REACH-u. Jedina obaveza koju će takvi „reimporteri“ imati jest dokumentirano dokazati da je tvar koju oni uvoze u EU identična onoj koja je prvotno proizvedena i registrirana na području EU-a.

Obaveze koje mogu imati daljnji korisnici ulaskom Hrvatske u Europsku uniju Daljnji korisnici ne smiju staviti na tržište ili koristiti na bilo koji način tvari koje su predmet registracije ako one nisu registrirane u skladu s propisima REACH Uredbe. Za tvari koje nisu registrirane daljnji korisnici

uvoznike tvari da dostave definirani set informacija Europskoj kemijskoj agenciji (ECHA) u obliku registracijskog dosjea. Neke izrazito opasne tvari zahtijevat će autorizaciju (odobrenje) Europske kemijske agencije prije uporabe, a za određene tvari mogu se postaviti ograničenja uporabe.

Glavna obaveza CLP Uredbe4 je prijava razvrstavanja tvari s obzirom na njihova opasna svojstva (tzv „CLP Notifikacija“ ili „Notifikacija tvari“). Notifikacija obvezuje svakog proizvođača ili uvoznika ili grupu proizvođača ili uvoznika koji stavljaju tvar s opasnim svojstvima na tržište; oni trebaju Europskoj kemijskoj agenciji prijaviti (notificirati) informacije o razvrstavanju i označavanju tvari s obzirom na opasna svojstva najkasnije u roku od mjesec dana nakon stavljanja tvari na tržište. Notifikacija nije potrebna ako je tvar s opasnim svojstvima registrirana i u registracijskom dosjeu razvrstana prema REACH Uredbi

trebaju od svojih dobavljača zatražiti potvrdu o predregistraciji prije isteka predregistracijskog roka5.

Predregistracija je uvjet nastavka prisutnosti na tržištu za vrijeme registracijskog roka koji završava godinu dana nakon ulaska Republike Hrvatske u EU. Najkasnije do završetka roka za registraciju daljnji korisnici morat će od svojih dobavljača zatražiti dokaze o registraciji ili predregistraciji tvari koje koriste.

Nakon završetka registracijskog roka daljnji korisnici moraju imati registracijske brojeve za sve tvari koje su predmet registracije.

Obaveze koje daljnji korisnik može imati prema REACH i CLP uredbi jesu: 1. Obaveza komunikacije s dobavljačima i daljnjim korisnicima u lancu opskrbe (prikupljanje i prosljeđivanje informacija), 2. Izrada sigurnosno-tehničkih listova i/ili njihova distribucija, 3. Primjena i provjera mjera upravljanja rizicima koje propisuje dobavljač, 4. Ostale specijalne obaveze koje mogu imati korisnici posebno opasnih tvari (npr. posebne obveze za tzv. SVHC tvari, ograničenja uporabe za neke tvari, REACH autorizacija i sl.).

Korisnici koji nisu daljnji korisnici i nemaju obaveze prema REACH i CLP uredbi

1. Privatni potrošači nisu daljnji korisnici prema REACH-u i nemaju nikakve obaveze prema REACH-u.

2. Distributeri nisu daljnji korisnici i nemaju obaveze prema REACH-u osim obaveze prosljeđivanja relevantnih informacija u lancu opskrbe (kao što su STL-ovi ili informacije o uporabama). Distribu-

teri samo skladište i prodaju kemijske tvari (kao takve ili u smjesama) bez da vrše bilo kakve promjene na proizvodu ili pakiranju proizvoda (kao što je prepakiravanje ili premještanje proizvoda u ambalažu različitu od one u kojoj im je proizvod dostavljen). U distributere se ubrajaju i tvrtke koje skladište proizvode kao i one koje ih prodaju pri-

vatnim, profesionalnim ili industrijskim kupcima.

3. Proizvođači proizvoda nemaju obaveze prema REACH-u osim ako se u sastavu proizvoda nalaze tvari izrazito zabrinjavajućih svojstava (tzv „SVHC“ tvari) u količini većoj od 0,1 % mas. ili ako može doći do oslobođanja opasnih tvari iz proizvoda prilikom predviđene uporabe.

22 HRVATSKA & REGIJA *vijesti

( 15,7%

Privredni vjesnik Broj 3771, 1. travnja 2013.

rast izvoza u prva 2 mjeseca 2013.

( 10,8%

rast uvoza u istom razdoblju

Bosanskohercegovačko gospodarstvo Aluminij izlazi iz suvlasništva FEAL-a Nadzorni odbor Aluminija donio je odluku o izlasku te kompanije iz suvlasništva FEAL-a Mostar.

Kako je izjavio direktor Aluminija Ivo Bradvica, odluka je donesena zato što njegova tvrtka od zajedničke tvornice svih ovih godina nije imala nikakvu korist, ali i zbog brojnih primjedbi drugih kupaca da Aluminij u poslovnim odnosima favorizira širokobriješki FEAL. Avioni BH Airlinesa ponovno lete Aviokompanija BH Airlines nastavila je letjeti na redovnim linijama za Istanbul i Zürich nakon što joj je Hypo Alpe-Adria banka, koja je najveći vjerovnik ove zrakoplovne luke, deblokirala račun, priopćio je direktor kompanije Amir Jažić. Banka je još 1. veljače blokirala račun BH Airlinesa kako bi naplatila pristigle obveze od oko 6,7 milijuna konvertibilnih maraka za kupnju dva aviona koja su staja-

la 18 milijuna KM, iako je prijevoznik na svom računu imao samo 4,5 milijuna KM. Vrijeme blokade računa iskorišteno je za redovno servisiranje dvaju aviona s kojima ova kompanija raspolaže.

Nekvalitetni kreditni plasmani u FBIH Prema preliminarnim podacima za bankarski sektor, u FBiH zadnjega dana prošle godine ukupni nekvalitetni krediti iznosili su 1,4 milijarde konvertibilnih maraka, s učešćem u odnosu na ukupne kredite od 13,2 posto. Indikatori kvalitete kredita banaka blago su pogoršani u odnosu na kraj 2011. godine, i to za 1,3 postotka.

Kad bi se po jutru dan poznavao...

Izvozne gubitke koje će Bosna i Hercegovina i Srbija imati nakon ulaska Hrvatske u EU te dvije zemlje namjeravaju pokriti zajedničkim nastupima na trećim tržištima, ponajprije u Rusiji, Turskoj i arapskom svijetu Zdravko Latal latal@privredni.hr

stavka u robnoj razmjeni dviju zemalja.

Dva izaslanstva razmotrila su i razloge značajnog pada bosanskohercegovačkog izvoza u Srbiju. Lani je taj pad iznosio 30 posto, a u prva dva mjeseca ove godine 4,6 posto, dok je uvoz iz Srbije povećan za 13,7 posto. Objašnjeno je da je to posljedica zaustavljanja rada Željezare Smederevo koja se željeznom rudom i ugljenom opskrbljivala u BiH. Slovenci bi također željeli biti više prisutni na bosanskohercegovačkom tržištu nego što su sada.

B

osna i Hercegovina bi se mogla upisati u knjigu svjetskih čuda. U teškoj političkoj i ekonomskoj krizi koja mjesecima potresa zemlju, zbog čega je došlo do smjene vlade Republike Srpske te raskola ili puča u vladi Federacije Bosne i Hercegovine, tako da je neizvjesno postoji li uopće izvršna vlast u FBiH, gospodarstvo bilježi iznenađujuće dobre poslovne rezultate. Ako bi se, po onoj narodnoj, po jutru dan poznavao, ovo bi mogla biti godina u kojoj će gospodarstvo zemlje izaći iz recesije.

Naime, u prva dva ovogodišnja mjeseca izvoz je, na godišnjoj razini, povećan za 15,7 posto, dok je uvoz porastao za 10,8 posto. Takvi rezultati nisu zabilježeni u zadnjih pet godina. Naime, rast uvoza je uvijek bio brži od izvoza. Pokrivenost uvoza izvozom također nije bila bolja nego sada - iznosi 58,3 posto.

Trgovanje sa zemljama Cefte bilježi još bolje rezultate: izvoz je povećan za 15, a uvoz za 2,8 posto. I izvoz u zemlje EU-a bio je veći od uvoza te je iznosio 10,7 u odnosu na 9,3 posto. Uz to službene statistike u BiH ne znaju kad je rast izvoza u Hrvatsku, kao za siječanj i veljaču ove godine u odnosu na prošlu, iznosio 29,2 posto, a uvoz bio manji za 10,6 posto.

Rast industrijske proizvodnje Što se to zapravo događa s bosanskohercegovačkim gospodarstvom i kakvi su to iznenađujući trgovinski trendovi s Hrvatskom? Ekonomski analitičari smatraju da su bosanskohercegovački izvoznici požurili do 1. srpnja izvesti što je moguće više roba u Hrvatsku. S druge strane zabrana uvoza mlijeka i smanjen uvoz goriva zbog sve dinamičnije proizvodnje u Rafineriji Bosanski Brod rezultirali su padom uvoza iz Hrvatske. Uz izvoz, pozitivni trendovi se bilježe i u industrijskoj proizvodnji. U siječnju, u odnosu na prošlogodišnji siječanj, industrijska proizvodnja je porasla za dva posto, a u Federaciji BiH čak 8,4 posto. Teške optužbe koje je Sarajevo godinama upućivalo Be-

ogradu - da se izvoz usporava izvancarinskim barijerama - zamijenila je sve bolja suradnja vlasti dviju zemalja. Nedavno je u Beogradu održana prva sjednica Komisije za ekonomsku suradnju na kojoj je dogovoreno da će BiH i Srbija od ožujka zajednički istupati na trećim tržištima, prije svega se tu misli na Rusiju, Tursku i arapske zemlje. Taj je dogovor posebno važan za bosanskohercegovačke izvoznike koji su morali osnivati tvrtke kćeri u Srbiji kako bi stekli pravo bescarinskog izvoza u Rusiju. Inače, s Rusijom BiH ima i najveći trgovinski deficit, koji je potkraj prošle godine iznosio oko 1,4 milijarde konvertibilnih maraka. Već godinama Bosna ne izvozi u Rusiju roba u vrijednosti većoj od oko 50 milijuna KM, a uvozi plin, sirovu

naftu i strojeve u vrijednosti od oko 1,4 milijarde KM. S druge strane, u Turskoj i arapskom svijetu blagonakloni su prema BiH, što bi i Srbija mogla iskoristiti.

Na beogradskom sastanku ministri iz Srbije i BiH Rasim Ljajić i Mirko Šarović analizirali su posljedice koje će gospodarstva dviju država imati nakon ulaska Hrvatske u EU. Slovenci žele veću prisutnost u BiH Zajednička potraga za novim tržištima samo je dio mogućeg rješenja, ali se izlaz vidi i u povećanju međusobne razmjene.

Potpisano je više protokola i ugovora o priznavanju dokumenata koje su izdali akreditirani laboratoriji s područja hrane, vode i pića, a upravo je trgovina vodom i pićima važna

Izlaz dvije države vide i u povećanju međusobne razmjene Do ulaska u EU Slovenci su bili na drugom ili trećem mjestu po vrijednosti trgovanja, a sada su na petom. Ulaskom Hrvatske u EU, Slovenija će imati iste uvjete za trgovanje kao i Hrvatska.

U tom kontekstu su nedavno Gospodarska zbornica Slovenije i Vanjskotrgovinska komora BiH potpisale Sporazum o ekonomskoj suradnji i unapređenju trgovinske razmjene uz određene povlastice. U potrazi za novim tržištima predstavnici bosanskohercegovačke države i tvrtki otišli su i u Rumunjsku, ali će se na rezultate tih aktivnosti morati pričekati.

23

www.privredni.hr Broj 3771, 1. travnja 2013.

( 40% proračuna odlazi na plaće u javnim službama

( 8,4 mil € nagrade tražio Uroš Korže za sanaciju Elana

SLOVENSKA SISTEMSKA KORUPCIJA

Visoka plaća (ni)je jamstvo poštenja Sve učestalije ponavlja se tvrdnja da bi se kralo manje da su plaće nešto veće ili razmjerne onima u razvijenom okolišu. Dakako, takve su tvrdnje jedan od težih mitova s kojima se Slovenija tek treba obračunati Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

O

tome što je sve prošla u nekoliko dana dok je sastavljala novu slovensku vladu, Alenka Bratušek mogla bi napisati knjigu. Cijelo poglavlje trebala bi samo za opis strke po cvjetnoj livadi slovenske politike, dok je s mrežicom na štapu panično lovila žrtvu za popunu najnepoželjnijeg mjesta u jedanaestoj slovenskoj vladi – mjesto ministra financija. Njezin prvi izbor bila je Simona Bovha Padilla. Ugledna ekonomistica Europske investicijske banke (EIB) pokazala je zanimanje za ponudu, ali samo do trenutka dok nije uočila provaliju između svojih sadašnjih primanja i ministarske plaće koju bi imala u Sloveni-

ji da je prihvatila laskavu ponudu mandatarke.

Prevelike plaće To što se Simona Bovha Padilla pristojno zahvalila na ponudi, ne krijući da to čini zbog premale plaće, sada se u Sloveniji koristi kao sredstvo za ublažavanje odijuma koji je politiku i gospodarstvo pritisnuo teretom visoke koruptivnosti. Sve učestalije ponavlja se tvrdnja da bi se kralo manje da su plaće nešto veće ili razmjerne onima u razvijenom okolišu. Dakako, takve su tvrdnje jedan od težih mitova s kojima se Slovenija tek treba obračunati. Alenka Bratušek i njezin ministar financija Uroš Čufer morat će najprije suočiti javnost s činjenicom da su i sadašnje plaće prevelike prema onome što Slovenija uspi-

je stvoriti. Premalo je dodane vrijednosti, a nje i ne može biti jer se novac u bližoj prošlosti spiskao na moralno i zakonski problematične vlasničke premetaljke. Zanemarilo se

Novac u bližoj prošlosti spiskao se na moralno i zakonski problematične vlasničke premetaljke inovacije i razvoj, a sada račun za takvo ponašanje stiže u obliku manjka novca za razne važne potrebe, pa i za plaće. Kritičniji ekonomisti upozoravaju da su porezne stope već sada tako užarene da spaljuju i postojeće prihode. Ne treba se zanositi

ni nekim novim preraspodjelama jer 40 posto proračuna ionako već odlazi na plaće 160.000 zaposlenika u javnim službama.

Na žalost, 7,9 milijardi eura državnog proračuna ne može se popuniti vlastitim prihodima. Život se krpa obvezničkim zaduživanjem budućih naraštaja.

Ono što nova slovenska vlada mora reći javnosti ili će to umjesto nje učiniti trojstvo (EK, MMF i ECB) bolno je u svojoj jednostavnosti: ili ćemo imati svi manje plaće ili će nas manje raditi za iste plaće. Sve dok Slovenija ne postane razvijenija i konkurentnija.

Je li kriva država?

U tom kontekstu važno je raščistiti i s dvojbom – može li se govoriti o višim plaćama kao o jamstvu za poštenje? Takvim uopća-

Nagrada za stanje permanentne sanacije Zašto nitko iz inozemstva ne bi pristao doći za šefa NLBa čak ni za milijun eura plaće? Na takvo hipotetičko pitanje kritičari slovenske ekonomske zbilje ukratko odgovaraju: nitko pametan neće pristati na rizik uplitanja politike u poslovanje banke! Biti šef banke znači postupati po nalozima državnih tajnika, potpisivati savjetničke ugovore na teret javnog novca a u korist privatnog interesa, odgovarati za loš rad po uputstvima traljavih vlasnika. Sve dok se iz poslovnih odluka u državnim poduzećima ne otklone političke institucije, možemo samo šutjeti o dobrim državnim direktorima, kategorični su u svojim tvrdnjama zagovornici temeljite obnove cijelog sustava. To se posebno odnosi

na pravni sustav, na poštovanje normi, konkurencije, tržišta rada i sustava sankcija. Za ilustraciju unakaženog stanja često se koristi slučaj s nagradom koju je za sebe izborio Uroš Korže i to zbog “uspješne sanacije Elana”. Korže je svoju nagradu vezao za dobit, a dobit je knjigovodstvena kategorija. U slučaju Elana dobit je bila tolika da je Korže mogao zahtijevati 8,4 milijuna eura nagrade. Nakon višegodišnjeg sudskog spora dio nagrade ipak je uspio ostvariti, unatoč tome što je sve te sudske godine Elan proživio u stanju permanentne sanacije. Jasno je da problem nije Korže. Problem je država, odnosno predstavnik koji je u njeno ime potpisao takav ugovor. I nikome – ništa!

vanjima suprotstavili su se kritički nastrojeni slovenski ekonomisti. Podsjećaju na relevantne svjetske studije koje pokazuju da se samo u materijalu krade 1,5 posto svjetske trgovine. Krade se i u razvijenim zemljama, što znači da ne treba tražiti korelaciju između plaća i poštenja. Bankarski stručnjaci u Kanadi pokrali su iz svojih banaka davne 1984. godine 382 milijuna dolara. Klasični provalnici oštetili su kanadske banke u toj godini za devet puta manji iznos. U Sloveniji je izraziti problem u tome što vodeći političari i menadžeri, intelektualci i općenito krema društva ne preuzimaju odgovornost za svoje postupke.

Sve države s kolektivističkom prošlošću imaju više problema s korupcijom jer se krivnju rado dijeli s državom. Kriva je država, a nju se ne može kazniti. Rješenje: zaposlite poštene ljude, postavite jasna pravila igre, pokažite što je dopušteno, a što nije, spriječite sukob interesa, budite primjer podređenima, pojačajte unutarnji nadzor i na kraju – kažnjavajte! Tako savjetuju slovenski ekonomisti koji smatraju da visoka plaća nikako ne može biti jamstvo poštenja.

*vijesti Slovenske milijarde na Cipru?

Na Cipru nema pustih slovenskih milijardi, jer su dobro upućeni vlasnici svoje račune još pretprošle godine, nakon spoznaja o izloženosti ciparskih banaka prema Grčkoj, prenijeli u Srednju Europu te manje rizične porezne oaze. Promet iz Slovenije u smjeru Cipra premašio je 2011. 559 milijuna eura, da bi lani pao na 82 milijuna eura.

GZS protiv javnog prokazivanja poreznih dužnika Slovenska porezna uprava pozvala je porezne dužnike da podmire svoje obveze, pri čemu su upozoreni da će se 15. travnja prvi put objaviti popis dužnika koji nisu obračunali ustege uz siječanjske plaće ili koji imaju više od 5000 eura poreznog duga starijeg od 90 dana. Posljednjega dana 2012. Slovenija je imala 1616 milijuna eura poreznog duga. Gospodarska zbornica Slovenije usprotivila se objavljivanju tog popisa jer da će se time nanijeti šteta tvrtkama koje nisu uspjele naplatiti svoja potraživanja.

Prva presuda nadzornom odboru

Viši sud u Ljubljani presudio je direktoru tvrtke Gradis IPGI te trojici članova njenog nadzornog odbora. Svi zajedno imaju platiti 65.000 eura, s kamatama i troškovima ukupno 100.000 eura odštete za štetan ugovor posredstvom kojeg je propalom Vegradu preneseno 80.000 četvornih metara građevinskog zemljišta u Ljubljani.

Glavna tajnica Udruženja slovenskih nadzornika Irena Prijović pozdravila je prvu presudu članovima nadzornog odbora u Sloveniji, smatrajući takvu odluku suda “dobrodošlom za razvoj korporativnog upravljanja”.

24 STIL

Privredni vjesnik Broj 3771, 1. travnja 2013.

( 4% više dolazaka i noćenja

*vijesti Ministar turizma s predstavnicima strukovnih udruga Ministar turizma Darko Lorencin proteklog se tjedna susreo s predstavnicima strukovnih udruga u turizmu. Tom je prigodom istaknuo kako Ministarstvo turizma nastavlja već dosadašnjim zacrtanim putem, a trenutačni prioriteti Ministarstva su promjena zakonodavnog okvira i implementacija strategije razvoja hrvatskog turizma do 2020., koja će uskoro biti usvojena u Hrvatskom saboru.

Kongres pekarstva, mlinarstva i slastičarstva

zabilježeno u našoj zemlji ove godine do polovine ožujka

Mogućnosti i izazovi turističke 2013.

Pred nama je godina puna neizvjesnosti Posljednjih nekoliko godina bili smo bolji od konkurentskih mediteranskih zemalja, kaže Gordana Borojević iz HTZ-a, no u ovogodišnjim procjenama treba biti oprezan Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Dvanaesti kongres pekarstva, mlinarstva i slastičarstva Pekar 2013. održat će se od 17. do 19. travnja u Opatiji. Tema kongresa je prodaja pekarskih i slastičarskih proizvoda. U sklopu kongresa održat će se okrugli stol Problemi u inspekcijskom nadzoru u pekarsko-slastičarskoj djelatnosti. Sudionici kongresa upoznat će se s novostima vezanim uz nove pravilnike i propise za deklariranje, promet, zaštitu potrošača i sanitarne propise koji će vrijediti prilikom ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Lanterna ima parcele za megakampere Vlasnici luksuznih megakampera koji dolaze na kampiranje u Hrvatsku od ove će turističke sezone imati prostrane i velike parcele za svoje “kuće na kotačima” i ugodno mjesto za kampiranje. Porečki kamp Lanterna, koji posluje u sklopu Camping on the Adriatic, brenda turističke grupacije Valamar, od ove godine svojim gostima nudi smještaj na parcelama koje su specijalno pripremljene za iznimno velike kampere, a gostima će biti dostupne od 1. lipnja. Parcele pod nazivom Mega Comfort imaju 130 četvornih metara površine.

O

vogodišnja turistička sezona jedna je od najneizvjesnijih do sada jer će konkurentske zemlje poput Grčke i zemalja Sjeverne Afrike sniziti cijene turističkih aranžmana, a intenzivirat će i mnoge promotivne aktivnosti.

Time bi nam mogle odnijeti dio turističkog kolača. Naime, dio turista koji su dolazili na odmor u Hrvatsku mogli bi zbog toga ove godine promijeniti svoje mjesto ljetovanja, rečeno je na 1. sjednici Turističkog poslovnog vijeća pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Kada se procjenjuju turistički rezultati za ovu godinu, treba promatrati širi međunarodni kontekst u kojem će se odvijati turizam. Posljednjih nekoliko godina turistički rezultati u Hrvatskoj bili su iznad europskog prosjeka i bili smo bolji od konkurentskih mediteranskih zemalja, rekla je Gordana Borojević iz Hrvatske turističke zajednice.

“Iako je realno očekivati ponavljanje lanjskih turističkih rezultata, a prema mišljenju ministra turizma Darka Lorencina možda čak i boljih financijskih rezultata za dva do tri posto u odnosu na 2012. godinu, ipak treba biti oprezan u ovogodišnjim

procjenama”, istaknula je Gordana Borojević.

Napomenula je kako je u prva dva mjeseca i polovini ožujka ove godine u našoj zemlji zabilježeno četiri posto više turističkih dolazaka i noćenja, no to ipak nije dovoljno relevantno za procjenu cijele turističke godine.

Otegotne okolnosti Osim toga, otegotnu okolnost stvara i nepovoljan raspored vjerskih blagdana te neriješen problem viza za rusko, ukrajinsko i tursko tržište. Naime, kako je rečeno na sjednici Turističkog poslovnog vijeća HGK-a, procedura dobivanja viza za ta tržišta treba se maksimal-

no pojednostaviti kako bi nam ti turisti mogli dolaziti na odmor i nakon 1. srpnja i ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Nepovoljan je i raspored vjerskih blagdana, a neriješen je problem viza za rusko, ukrajinsko i tursko tržište Da su nam Rusi važni turisti, dokaz je i povećanje njihovih dolazaka od 60 posto u tri mjeseca ove godine u Dubrovnik i područje Dubrovačko-neretvanske županije.

Mali i obiteljski hoteli bilježe rast rezervacija aranžmana za ovu godinu u odnosu na lani.

“Borimo se s najboljima na tržištu, a do sada su se mali hotelijeri mogli i znali nositi s konkurencijom zbog neprekidnog ulaganja u kvalitetu svojih hotela. Ovo je rezultat našeg dobrog rada i suradnje s javnim sektorom”, rekao je Šime Klarić, predsjednik Udruge obiteljskih i malih hotela. Dodao je kako će se zahvaljujući sniženoj stopi PDV-a hotelijerima ove godine smanjiti nelikvidnost, pa je to dodatni vjetar u leđa turističkoj industriji kako bi se zadržala konkurentnost.

Prvi hrvatski karavansaraj

Duh orijenta u Zagrebu Karavansaraji su nekada bila mjesta uzduž glavnih trgovačkih ili hodočasničkih ruta na Putu svile koja su služila kao prenoćišta i odmor za trgovce, hodočasnike i državne službenike. Putnicima su koristili kao utočište, a pružali su im zaklon od loših vremenskih uvjeta i opskrbljivali ih vodom i namirnicama.

Oni su bili točka su-

sreta pripadnika različitih društvenih slojeva, mjesto gdje su se susretale mnoge kulture i gdje se odvija-

la trgovinska razmjena te popularno cjenkanje.

Po uzoru na ta drevna odmorišta, proteklog je tjedna u Zagrebu otvoren izložbeno-prodajni prostor Karavansaraj. Ovaj prvi hrvatski karavansaraj odiše mističnim duhom orijenta i tu se mogu

naći istočnjačke rukotvorine, knjige, začini, slastice, tepisi i keramika. Osim što mogu kupiti neke predmete iz bogate islamske kulture, posjetitelji mogu poslušati glazbu koja se nekad svirala u karavansarajima ili pročitati zanimljive informacije o tamošnjoj kulturi. Ovaj je zanimljivi prostor otvorio bračni par, Hrvatica Ivona Denk i Iranac Mohammad Reza Fateh. Kako su istaknuli, njihova ljubav pre-

ma pustolovinama i otkrivanju dalekih destinacija prije šest godina rezultirala je otvaranjem turističke agencije Perzepolis, dok je izložbeno-prodajni prostor Karavansaraj daljnji most iz Hrvatske prema egzotičnim krajevima. Kako je pojasnio Mohammad Reza Fateh, svi predmeti u Karavansaraju originalni su radovi trgovaca s Puta svile, a većina proizvoda je iranskog podrijetla. (S.P.)

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3771, 1. travnja 2013.

( 98% tvrtki ( 50.000 -100.000 kn koristi licencirani softver

kazne za piratski softver

BSA kampanja

Porast prijava softverskog piratstva Kada netko sumnja na umnožavanje, korištenje ili distribuciju piratskog softvera, BSA takve prijave prosljeđuje Državnom inspektoratu ili policiji Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

V

ećina, točnije, 98 posto tvrtki u Hrvatskoj pri svakodnevnom poslovanju koristi licencirani softver.

Također, 78 posto njih priznaje kako nije u potpunosti upoznato s upravljanjem softverskom imovinom i prednostima koje ona pruža. Među rezultatima kampanje koju je Udruženje BSA The Software Alliance bilo pro-

velo od sredine prosinca 2012. do sredine ožujka, ističe se da tvrtke još uvijek nemaju razvijenu svijest o štetnosti piratskog softvera. Tvrtke koje koriste nelicencirani softver često to čine iz neznanja, nenamjerno. Jer, još uvijek ima onih direktora koji ne znaju čak ni to koliko računala imaju u tvrtki, a kamoli koji se softver koristi u njima, kaže Andrej Matijević, glasnogo-

vornik Udruženja BSA u Hrvatskoj.

Mandatne kazne Udruženje BSA je tvrtke kontaktiralo putem informativnog dopisa, u kojem su naglašene pravne posljedice korištenja nelicenciranog i prednosti licenciranog softvera. Od tvrtki pak tražena je povratna informacija, odnosno, ovjerena izjava kojom potvrđuju kako u svom poslovanju koriste isključivo licencirane računalne programe i time poštuju prava intelektualnog vlasništva proizvođača. Na taj način odgovori su dobili veću ozbiljnost nego da su zatraženi putem, primjerice, neovjerenog e-maila. Valja naglasiti kako je od 4000 malih i srednjih tvrtki diljem Hrvatske koje su kontaktirane ovjerene izjave poslalo njih oko 27 posto.

Kada netko sumnja na umnožavanje, korištenje ili distribuciju piratskog softvera, ovo udruženje koje ima više od 70 članica diljem svijeta takve prijave prosljeđuje Državnom inspektoratu ili policiji. Kazne za pravne osobe kreću se od 50.000 do 100.000 kuna, uz mogućnost zabrane djelatnosti na neko vrijeme. “Međutim, inspektori mogu na licu mjesta prekršitelju uručiti mandatnu kaznu koju valja platiti odmah. One su stoga nešto manje te iznose između 10.000 i 15.000 kuna”, napominje Matijević dodavši kako se zahvaljujući tim prikupljenim mandatnim kaznama u državni proračun godišnje slijeva oko 750.000 kuna. Premda mnogi misle kako u krizno vrijeme ima manje prijava, situacija na terenu to opovrgava. “Naime, lakše pucaju veze između poslodavaca i njihovih bivših zaposlenika koji ih potom prijavljuju za razne nepra-

vilnosti u poslovanju, pa tako i za korištenje nelicenciranog softvera. Stoga, raste broj prijava zbog softverskog piratstva”, otkriva. Inspektora koji u

Tvrtke koje koriste nelicencirani softver često to čine iz neznanja i nenamjerno preglede idu slučajno, ali i nakon prijave, prema njegovim riječima, ima dovoljno. “Oni mnogo rade i nisu specijalizirani za određena područja. Tako da ne bi bilo loše da ih ima još više”, naglašava.

BSA će nastaviti kontaktirati sve tvrtke koje nisu ispunile i vratile izjave tijekom kampanje.

Jer, takve tvrtke i njihove uprave trebaju biti svjesne kako nesuradnja lako može rezultirati brojnim nepredviđenim rizicima i troškovima.

*vijesti Brži mobilni internet Hrvatski Telekom je za svoje korisnike u Varaždinskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji dodatno proširio pokrivenost brzom 3G mrežom. U odnosu na 2G, mobilna mreža treće generacije omogućava do 20 puta brži prijenos podataka. Tako proširenjem pokrivenosti novi korisnici HT-a u tim županijama sada mogu putem mobilnih uređaja (pametnih telefona i tablet računala) brže raditi na daljinu, slati i primati e-mailove, pregledavati filmove s YouTubea i koristiti društvene mreže.

Recertifikacija Algebre Učilište Algebra prošlo je recertifikacijski proces koji provodi jedna od vodećih svjetskih kuća Det Norske Veritas (DNV). Na taj način, Algebri je produljena valjanost ISO 9001 certifikata koji je stekla prije 10 godina. Tijekom postupka recertifikacije ponovno su provjereni svi poslovni procesi, osiguranje ciljeva kvalitete, odnos prema klijentima i vrednovanje rada predavača.

Učilište Algebra osnovano je prije 15 godina i privatna je obrazovna ustanova s najduljom poviješću certificirane kvalitete po ISO 9001 normi u Hrvatskoj.

Internetski alati u poslovnom odlučivanju

Platforma za interesne skupine O tome na koji način što bolje iskoristiti internet i integrirati ga u poslovanje tvrtke te kako pomoću digitalnog marketinga multiplicirati tvrtkine prihode, govorilo se na prošlotjednoj tematskoj prezentaciji pod nazivom Zaposlite Google i Facebook u svoju tvrtku, održanoj u Hrvatskoj gospodarskoj komori-Komori Zagreb.

Uvođenjem digitalnog marketinga u poslovanje

tvrtke doći će i do povećanja broja potencijalnih kupaca te smanjenja troškova kroz učinkovitije poslovno odlučivanje, rekao je Igor Mošič, certificirani Google AdWords stručnjak.

Dodao je kako se digitalni marketing temelji na dosegu, utjecaju i pažnji korisnika interneta. Govoreći o novim internetskim alatima, Mošič je istaknuo kako postoji temeljna razlika između tradicionalnog i internetskog marketinga.

“Tradicionalni marketing temelji se na ometanju pažnje klijenata, primjerice

Internetski marketing temelji se na dostupnosti informacija i to onda kada ih klijent treba, kaže Mošič kada se za vrijeme filma prikazuju razne reklame.

Pritom mjesto i vrijeme

reklame određuju oglašivači. Internetski marketing temelji se na dostupnosti informacija i to onda kada ih klijent treba. Pritom vrijeme i mjesto marketinga određuju sami korisnici”, rekao je Mošič. To znači, pojasnio je, da ako nam, recimo, trebaju garažna vrata, tada se ponuda takvih vrata može na internetu pronaći u bilo koje vrijeme.

No, zašto bi neke tvrtke izabrale upravo Go-

ogle i Facebook kao svoje internetske platforme?

Mošič je naglasio kako su to dvije najposjećenije web platforme na svijetu i na internetu imaju 90 posto dosega. Google je platforma za interesne skupine, a prošle je godine ta tvrtka ostvarila promet u visini 50,1 milijarde američkih dolara što je 32 posto više nego 2011. “Iako se u doba gospodarske krize ukupno oglašavanje smanju-

je, udio digitalnog marketinga se povećava što znači da se sve više tvrtki oglašava na internetu”, istaknuo je Mošič. Pritom je napomenuo kako je Googleov alat AdWords trenutno najuspješniji oblik oglašavanja. To je projekt, pojasnio je, koji je Google razvio kako bi tvrtkama omogućio oglašavanje proizvoda i usluga na Google pretraživačkoj i prikazivačkoj mreži. (S.P.)

26 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Strahimir Primorac LINIJA RAZDVAJANJA Naklada Ljevak

Domovinski rat snažno je utjecao na promjenu slike hrvatske književnosti. Prisjetimo li se da smo osamdesetih godina imali generacijski, poetički i žanrovski pluralnu i stabilnu scenu na kojoj su prevladavale fikcijske knjige, nije teško uočiti da je odmah nakon početka rata došlo do zaokreta prema žanrovima u kojima dominira dokumentarizam i autobiografizam. A knjige koje su se pojavile nakon 2010. na kojoj se zaustavlja ova kronika, potvrđuju da “hrvatska zaraćena književnost” još nije rekla zadnju riječ.

Anthony Horowitz Kuća svile Profil

Sherlocka Holmesa i dr. Watsona prekida u pijuckanju čaja nenajavljen dolazak uznemirena gospodina koji moli Holmesa za pomoć jer ga već tjednima opsjeda čovjek prodornih očiju s ožiljkom na licu. Zaintrigirani pričom, Holmes i Watson uvučeni su u niz zamršenih i kobnih događaja koji se odvijaju od londonskih mračnih ulica do bostonskog kriminalnog podzemlja. Na ulicama se šapće o “Kući svile”: zagonetnoj i smrtonosnoj tajni, zavjeri koja prijeti razoriti i bît samog društva…

Branimir Donat Prakseologija hrvatske književnosti Fraktura

Jedan od najvećih poznavatelja hrvatske književnosti Tvrtko Zane, poznatiji pod pseudonimom Branimir Donat, u svojem je proučavanju hrvatske književne baštine duljem od pola stoljeća objavio velik broj tekstova i knjiga. Treća knjiga iz serije Prakseologija hrvatske književnosti posvećena je modernizmu i postmodernizmu. U njoj su izabrani tekstovi koji se bave autorima 20. stoljeća, zenitizmom, Vidom, Andrićem, Šoljanom, Fabrijem, Ivšićem, hrvatskim borgesovcima, zabranjenim knjigama hrvatske književnosti...

Privredni vjesnik Broj 3771, 1. travnja 2013.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Suradnja u poljoprivredi

Proficentar, Novi Sad, Srbija. Tvrtka je zainteresirana za poslovnu suradnju kroz trgovinu žitaricama, brašnom i drugim poljoprivrednim proizvodima te kupoprodaju i razmjenu informacija. Uz to, proizvodnim tvrtkama nudi usluge zastupništva, posredništva i ispitivanja tržišta.

Kontakt: Vladislava Štimac, stimac@neobee.net, +381 64 9604294.

Zagrebačka naklada

Arthur Dent se vraća na Zemlju kojoj ponovno prijeti uništenje. Dodajte ovome nezaposlene bogove, političare irskog tipa, zlovoljnog besmrtnika u potrazi za smrću i tajanstveni paket gumica, i dobit ćete posve dostojan završetak sage o životu, univerzumu i svemu ostalome. Šesti dio slavne trilogije Douglasa Adamsa o stoperskom putovanju kroz galaksiju dolazi iz pera Eoina Colfera koji se odlučio spojiti vlastiti smisao za humor s okvirima koje je postavio izvorni autor, te je tako dobio I još nešto.

Carlo Petrini DOBRO, ČISTO, PRAVEDNO: Načela nove gastronomije Algoritam

Tri središnja načela tzv. slow food plana su: hrana mora biti proizvedena prema načelima koji su u skladu s očuvanjem okoliša, one koji proizvode hranu mora se pravedno tretirati te hrana mora biti ukusna i zdrava. Naglašavajući upotrebu prirodnih, zdravih i organskih namirnica, Petrini će nam objasniti kako očuvati prirodnu bioraznolikost i zaštititi agrikulturalnu praksu u nestajanju, implementirajući kulinarske tradicije koje koriste različite regije diljem svijeta.

Staklenici

Bayram Akkan, Antalya, Turska, www.yurtser.com.

Tvrtka je proizvođač staklenika. Nudi staklenike od 100.000 četvornih metara i veće kao turnkey projekte.

Tvrtka nudi ISO i EU standarde za svoje projekte.

Kontakt: yurtser@yurtser. com, +90 242 3212082.

Veziva za baliranje

Rabljeni poljoprivredni strojevi

DAN-BOS, Thisted, Danska, www.bosnia.dk.

Tvrtka nudi povoljno korištene linije za mužnju mlijeka kapaciteta od 2x8 do 2x14 jedinica. Proizvođači SAC, Alfa-Laval, Strangko. Također nudimo različite kapacitete tankova za držanje mlijeka kao i drugu stočarsku i poljoprivrednu opremu.

Posjetite nas na www. bosnia.dk ili na engleskom www.secondhandequipment.com. Sva se ponuđena oprema nalazi u Danskoj.

Kontakt: info@second hand-equipment.com, +45 97926100.

Oprema za navodnjavanje

Eoin Colfer I još nešto

za irigaciju. Nude opremu i konzultantske usluge za voćnjake, povrtnjake i staklenike.

Kontakt: Emre Uysal, emre.uysal@betasulama. com, +90 322 4591077.

Betco Foreign Trade; Adana, Turska, www.betasulama.com. Tvrtka se bavi prodajom opreme

Ivković SZR, Togočevce, Lebane, Srbija. Tvrtka se bavi proizvodnjom PP veziva T-800, T-500 i T-320 za tvrdo baliranje slame i djeteline, kao i T-1200 UV stabilizirano za vezivanje rajčice, paprike i krastavca u plastenicima.

Rade i PP rafiju za vezivanje vinograda, malina i kupina. Tvrtka proizvodi i metlarski konac.

Kontakt: Dalibor Ivković, szrivk@medianis.net, +381 16 856402, +381 64 2157583.

Sadnice

Geront, Kaštel Novi, www.rasadnik-geront.hr.

Tvrtka je proizvođač sadnica voćaka i maslina.

Proizvodi visokokvalitetni sadni materijal, suklad-

no pravilima struke, koristeći suvremene metode uzgoja. Nudi veliki izbor sorti šljive, višnje, trešnje, marelice, jabuke, kruške i masline. Tvrtka nudi stručnu i tehničku pomoć prilikom planiranja i podizanja višegodišnjih nasada (voćnjaka) kao i usluge obrade tla, pripreme za sadnju, sadnju i održavanje voćnjaka.

Kontakt: Mate Žanić, info@rasadnik-geront.hr, +385 21 230169, +385 99 3333884.

Suradnja u stakleničkom uzgoju

KGP Greenhouses, Lodz, Poljska, www.kgpgreen houses.com. Tvrtka se bavi gradnjom staklenika u cijelome svijetu. Rade i na dobavi materijala za: grijanje, ekraniranje, sjenčanje, osvjetljavanje, navodnjavanje, zamagljivanje, gnojenje, automatiziranje, upravljanje klimom, uređaje za sortiranje, pakiranje, njegu, prijevoz unutar zemlje te mnogo drugih komponenti i materijala koji se koriste u staklenicima. Tvrtka gradi i oprema staklenike, a daju i savjetodavne usluge o stakleničkom uzgoju povrća. Za klijente iz Hrvatske nude pomoć u prikupljanju sredstava iz Europske unije za gradnju staklenika u suradnji s konzalting tvrtkama koje će pripremiti potrebnu dokumentaciju te poslovni plan na hrvatskom jeziku.

Kontakt: info@kgpgreenhouses.com, info@kgp greenhouses.com.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Gume za autobuse

Zaštitne kacige

Usluge popravka sportskih semafora i opreme

Podzemni kontejneri

Libertas iz Dubrovnika nabavlja gume za autobuse. Rok dostave ponuda je 16. travnja.

Zagrebački holding nabavlja usluge popravka sportskih semafora i opreme. Rok dostave ponuda je 17. travnja.

Usluge tiskanja

Autotrolej iz Rijeke nabavlja usluge tiskanja putnih karata i iskaznica. Rok dostave ponuda je 15. travnja.

Državna uprava za zaštitu i spašavanje nabavlja zaštitne kacige. Rok dostave ponuda je 15. travnja.

Općina Ston nabavlja podzemne kontejnere.

Rok dostave ponuda je 12. travnja.

Regija Održavanje vozila

Šume tuzlanskog kantona nabavljaju usluge održavanja putničkih VW kombi vozila. Rok dostave ponuda je 22. travnja.

Bijela tehnika

JU Djeca Sarajeva nabavlja bijelu tehniku. Rok dostave ponuda je 9. travnja.

Svjetiljke i materijal za održavanje javne rasvjete

Grad Zagreb nabavlja svjetiljke i ostali materijal za održavanje javne rasvjete. Rok dostave ponuda je 3. svibnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

27

www.privredni.hr Broj 3771, 1. travnja 2013.

POGLED U SVIJET

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Od ribarskog broda do peradarske farme Tvornička hala, dvorište i livada u Pićnu, u Istarskoj županiji, procijenjeni na 5,3 milijuna kuna. Površina nekretnine je 2491 četvorni metar. Ročište za dražbu održat će se 8. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Labinu u sobi broj 3/I. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto, a treba je uplatiti na račun Suda broj 2390001-1300002297, poziv na broj 05 1901518-08 i predočiti Sudu prije dražbe.

Ekonomsko dvorište u Varaždinu procijenjeno na 2,3 milijuna kuna.

Ukupne je površine 1496 četvornih metara. Prodaje se 9. travnja na Općinskom sudu u Varaždinu, u sobi broj 11/I. Ne može se prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti.

Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti, a treba je uplatiti na broj: 23900011300000154, poziv na broj: 05 19-02-193809.

Peradarska farma u Vrbovskom vrijedna 10 milijuna kuna. Nekretnina ima ukupnu površinu 68.353 četvorna metra, a sastoji se od peradnjaka, gospodarskih zgrada, kuće i pašnjaka. Dražba će se održati 9. travnja u 11 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 92, ulična zgrada. Jamčevina iznosi 10 posto.

Poslovni prostori, skladišta, radionice, dvorište, livade i pašnjaci, procijenjeni na 19,5 milijuna kuna prodaju se u Jušićima, Općina Matulji, u Primorsko-goranskoj županiji. Ukupna

površina koja se prodaje iznosi 62.606 četvornih metara. Ročište za dražbu održat će se 9. travnja u 11 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci, Zadarska 1, u sobi broj 11/I. Nekretnine se mogu razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 091/5420 635.

Jamčevina iznosi pet posto.

Poslovni prostor na trećem katu u robnoj kući Ri, u Rijeci, za 8,3 milijuna kuna. Površina prostora iznosi 797 četvornih metara. Dražba će se održati 10. travnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci, Zadarska 1, u sudnici broj 3/I. Pregled prostora moguć je uz prethodni dogovor na telefon 051/650 624, 650 653 i 650 559. Jamčevina je 10 posto.

Poslovna zgrada u Jalkovcu kod Varaždina vrijedna 4,4 milijuna kuna. Ukupne je površine 4557 četvornih metara. Dražba će se održati 9. travnja u 14.30 na Trgovačkom sudu u Varaždinu, Braće Radića 2, soba 223/II. Razgledanje moguće uz dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj 098/8070 782. Jamčevina iznosi 10 posto.

Nedovršena dvokatna stambeno-poslovna zgrada u Poreču, procijenjena na 24,3 milijuna kuna. Ukupne je površine 2025 četvornih metara.

Prodavat će se 10. travnja u 10.30 sati na Općinskom sudu u Poreču, Turistička 2, u sobi broj 7. Nekretnina se na dražbi ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto.

Tvornica limene ambalaže u Veloj Luci, procijenjena na 3,9 milijuna kuna. Rok predaje ponuda za kupnju je 15. travnja, a javno otvaranje ponuda bit će 17. travnja u 11.30 sati kod Trgovačkog suda u Splitu, Stalna služba u Dubrovniku, Dr. Ante Starčevića 23. Sve dodatne informacije u vezi s razgledavanjem navedene nekretnine mogu se dobiti radnim danom od 9 do 12 sati na telefon broj 091/5164 792. Jamčevina iznosi 10 posto.

Ribarski brod MINGO, dužine 39 metara, generalno rekonstruiran 2009. godine, prodaje se po početnoj cijeni od 4,6 milijuna kuna. Procijenjena vrijednost broda je 13,5 milijuna kuna. Usidren je u Zadru, u luci Gaženica. Dražba će se održati 9. travnja u 12 sati na Trgovačkom sudu u Zadru, Ulica F. Tuđmana 35, u sudnici 7/I. Obavijesti o brodu mogu se dobiti na telefon 091/5984 627.

Jamčevina iznosi 10 posto početne cijene.

Praonica za tekstil s opremom i strojevima u Grudi, Dubrovačko-neretvanska županija, procijenjena na 4,8 milijuna kuna. Ukupna površina nekretnine iznosi 1216 četvornih metara. Dražba će se održati 11. travnja u 13.30 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Stalna služba u Dubrovniku, Ante Starčevića 23, sudnica 2. Na nekretnini i pokretninama postoji razlučno pravo u korist OTP banke, a sve informacije o predmetu prodaje mogu se dobiti na telefon 091/2111 181 od 9 do 13 sati. Jamčevina je 10 posto.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Vojnici i menadžeri dr. Uroš Dujšin

V

eć odavno menadžeri ne mogu bez ratničkog razmišljanja. Tako su tajkuni o sebi govorili kao o “industrijskim kapetanima” i smišljali “strategije” za svoje čete. Govorili su o “ratovanju” protiv svojih rivala. Pažljivo su čitali Sun Tzuovo Umijeće ratovanja... No odnedavna su se gledišta promijenila, piše Economist kroz pero (ili pera) svoje skupine autora koja se potpisuju imenom Schumpeter.

Poslovni ljudi, tako, navodno tvrde da je vojnički stil komande i kontrole zastario u svijetu znanja i fluidnih savezništava.

No taj argument kod vojnika izaziva tek podsmijeh. Umirovljeni general Sir Michael Rose koji je ostvario karijeru među specijalcima tvrdi da su vojnici oduvijek prihvaćali nove trendovske oblike upravljanja, kao što su “ovlaštenje” i “visokoproduktivni timovi”.

Vojnička obuka Ljudi bačeni iza neprijateljskih linija nemaju izbora nego se oslanjati na vlastite snage i na najbolji način iskoristiti raspoloživa sredstva. Sir Michael također ističe da se regularna vojska povela za specijalcima u uvođenju pristupa “zapovijedanja misijom” – što znači da zapovjednik određuje opće ciljeve misije, no odluku o tome kako je izvršiti ostavlja časnici-

ma na terenu. Mnogi umirovljeni časnici tvrde da poduzetnici mogu mnogo toga naučiti od vojnika. Tako npr. teoretičari menadžmenta sve više naglašavaju važnost korporativne kulture, iako su mnoge nove tvrtke u tome neuspješne.

Naprotiv, vojnici su vješto čuvali tu kulturu u vrijeme društvenih previranja, makar ne uvijek. Tako je Amerika tek prošlog mjeseca dozvolila ženama aktivno sudjelovanje u borbi.

No ipak su vojske učinkovitije od drugih institucija u izgradnji doživotnog zajedništva. Vojničke parole oduševljavaju ljude: “Malobrojni ali ponosni”, “Tko se usudi, pobjeđuje”... Menadžerima to baš i ne uspijeva.

Vojnici su također vješti u razvijanju suptilnih umijeća. Tako britanska mornarica pažljivo priprema ljude da provode dugo vremena u skučenim prostorima. Potiče mornare da budu vedri u svakoj prilici, kao i da ispunjavaju slobodno vrijeme društvenim igrama. Pričanje viceva i anegdota tijekom dugih večeri možda izgleda besmisleno nekom poduzetniku opsjednutom rezanjem troškova, no sve je ovo pomoglo mornarima da se nose sa strašnom kombinacijom dosade i opasnosti pomorskog ratovanja. Vojnici su uspješniji i u izobrazbi. Oduvijek su se hvatali u koštac s najtežim mogućim poslovima, obučavajući ljude da ubijaju kako ne bi bili ubijeni.

Da-

nas to, bar na Zapadu, ima veze sa svijetom u kojem maloljetnici poznaju svoja “prava”, inspekcije stalno kontroliraju sve živo, a političari neprestano škrtare.

Arsenal talenata No ipak ispada da su vojnici ti koji mogu baratati tehnologijom, raditi u timovima i ne poznaju predaju. Neki menadžeri nastoje učiti od ljudi u

Uočavanje rizika i brzo donošenje odluka pod pritiskom itekako su korisna umijeća za poduzetnike odorama. Tako je za Walmart još McKinney osmislio “akademiju vodstva”, a neke druge korporacije organiziraju predavanja vojnih časnika za svoje radnike. Uočavanje rizika i brzo donošenje odluka pod pritiskom su itekako korisna umijeća za poduzetnike, zbog čega izraelska vojska i stvara toliko uspješnih poduzeća. Vojska odgaja i dobre menadžere; časnik nikada ne smije izdati zapovijed koju je nemoguće izvršiti nego mora dobro odvagnuti okolnosti.

Kako se ratovi u Afganistanu i Iraku približavaju kraju, sve će više veterana tražiti nove karijere.

Mnogi imaju međunarodno iskustvo. Rudarske tvrtke koje posluju u divljim krajevima Afrike itekako ih rado zapošljavaju, kao i tvrtke u drugim industrijama. Robna kuća Walmart se obvezala da će zaposliti svakog veterana koji traži posao nakon časnog otpusta iz vojske. Tvrtke koje se tuže da ne mogu naći ljude s potrebnim iskustvom neka samo odu u ovaj itekako vrijedan i koristan arsenal talenata.

28 SVIJET FINANCIJA

( 9,5 mlrd kn ( 118,4 mil kn

*vijesti Dioničarima pola dobiti Ine Nadzorni odbor i Uprava Ine odlučili su da će 50 posto konsolidirane dobiti isplatiti kao dividendu vlasnicima kompanije.

Konsolidirana dobit Ine za prošlu godinu iznosila je 687 milijuna kuna, stoji u izvještaju dostavljenom Zagrebačkoj burzi.

Prema posljednjim podacima MOL u Ini posjeduje 49,08 posto dionica, hrvatska vlada 44,83 posto, a 6,08 posto Ininih dionica u vlasništvu je privatnih i institucionalnih investitora. Uskoro će biti održana i godišnja Glavna skupština Ine. Referentna stopa 2,5 posto AZTN je donio odluku o smanjenju osnovne referentne stope s ranije utvrđenih 3,26 na 2,5 posto, jer prosječna kamatna stopa na trezorske zapise zabilježena u zadnja tri mjeseca odstupa 21 posto od stope utvrđene 1. siječnja 2013. Stoga će se od 1. travnja 2013. primjenjivati osnovna referentna stopa od 2,5 posto. Referentna stopa primjenjuje se kao granična kamatna stopa pri utvrđivanju je li određeni kredit odobren pod uvjetima koji su povoljniji od tržišnih.

Samo 296 odobrenja za gradnju U građevinskom sektoru negativna se kretanja nastavljaju i u 2013. godini. Prema posljednjim podacima DZS-a u siječnju je izdano 483 odobrenja za građenje. Od toga 296 odobrenja izdano je za gradnju novih zgrada, od čega je 236 stambenih zgrada, što je za 23,1 posto manje nego u siječnju prošle godine. Kad se uspoređuju izdana odobrenja za gradnju stambenih zgrada u siječnju, ovogodišnji broj izdanih odobrenja najniži je od siječnja 2008. godine.

Privredni vjesnik Broj 3771, 1. travnja 2013.

bruto dobit u Gradu Zagrebu

bruto gubitak u Kutini

Financijska agencija

Prvih 10 rangiranih gradova/općina ostvarilo bruto dobit od 19,5 milijardi kuna U prvih devet mjeseci prošle godine, od 555 gradova i općina, njih 425 ili 76,6 posto imalo je bruto dobit, a njih 130 ili 23,4 posto bruto gubitak

P

oduzetnici, obveznici poreza na dobit, najvažniji su dio gospodarstva svake političko-teritorijalne jedinice, a u Hrvatskoj su to gradovi i općine. U prvih devet mjeseci 2012. godine postignuti rezultati poduzetnika, promatrano po gradovima/općinama, kretali su se od 9,5 milijardi bruto dobiti u Gradu Zagrebu pa do 118,4 milijuna bruto gubitka u Kutini, gradu u Sisačko-moslavačkoj županiji, pokazuju

Bruto dobit poduzetnika RH po gradovima/općinama u razdoblju I.-IX.2012. godine I.-IX.2011.

I.-IX.2011.

Opis promjene 2012./2011.

Bruto dobit Bruto dobit Bruto gubitak Bruto gubitak Bruto gubitak Bruto dobit

Bruto dobit Bruto dobit Bruto dobit Bruto gubitak Bruto gubitak Bruto gubitak

Povećanje bruto dobiti Smanjenje bruto dobiti Bruto dobit nakon bruto gubitka Smanjenje bruto gubitka Povećanje bruto gubitka Bruto gubitak nakon bruto dobiti Ukupno gradova/općina

190 174 61 34 36 60 555

Izvor: Fina - podaci iz obrađenih tromjesečnih statističkih izvještaja poduzetnika za razdoblje siječanj-rujan 2012. godine

Od 425 gradova/općina, koji su u lanjskih devet mjeseci godine poslovali s bruto dobiti, njih 190, u odnosu na isto de-

Najmanja bruto dobit - 3854 kune - ostvarena je u Općini Zažablje podaci Financijske agencije. Na području jednog grada ili općine ukupan rezultat saldo je bruto dobiti i bruto gubitka poduzetnika (ukupni prihodi umanjeni za ukupne rashode) koji su registrirani na tom području. U prvih devet mjeseci prošle godine, od 555 gradova i općina, njih 425 ili 76,6 posto imalo je bruto dobit, a njih 130 ili 23,4 posto bruto gubitak.

Udjeli broja općina/gradova u % 34,2 31,4 11,0 6,1 6,5 10,8 100,0

Broj općina/gradova

vetomjesečno razdoblje 2011. godine, povećali su bruto dobit. Poduzetnici u 174 grada/općine ostvarili su bruto dobit, ali manju nego u devet mjeseci 2011. godine, dok su u 61 gradu/općini poduzetnici ostvarili bruto dobit u devetomjesečnom razdoblju 2012., nakon bruto gubitka u istom razdoblju 2011. godine. Od 130 gradova/općina koji su imali

bruto gubitak u devet mjeseci 2012. godine, njih 34 smanjilo je bruto gubitak, u odnosu na devet mjeseci 2011. godine, dok su poduzetnici u 36 gradova/općina povećali bruto gubitak. Poduzetnici u 60 gradova/općina ostvarili su u devet mjeseci prošle godine bruto gubitak, iako su u istom devetomjesečnom razdoblju 2011. godine ostvarili dobit.

Najuspješniji u Gradu Zagrebu U devet mjeseci 2012. godine od 555 gradova i općina, poduzetnici u 425 gradova/općina ostvarili su bruto dobit, najmanju od 3854 kune u Općini Zažablje (Dubrovačkoneretvanska županija), do najveće bruto dobiti u Gradu Zagrebu od 9,5 mi-

lijardi kuna. Poduzetnici u prvih 10 rangiranih gradova/općina ostvarili su bruto dobit od 19,5 milijardi kuna. Prema ostvarenoj bruto dobiti najuspješniji su poduzetnici Grada Zagreba sa 9,5 milijardi kuna, slijede poduzetnici Grada Splita sa 2,9 milijardi kuna, Trogira sa 1,9 milijardi kuna, Rijeke sa 1,7 milijardi kuna te Rovinja sa 943 milijuna kuna. Ti podaci pokazuju veliku ostvarenu bruto dobit u Splitu, Trogiru i Rijeci, što je dobrim dijelom rezultat bruto dobiti poduzetnika u djelatnosti brodogradnje koja je ostvarena zahvaljujući mjerama Vlade Republike Hrvatske na sanaciji tog segmenta gospodarstva.

U devetomjesečnom razdoblju 2012. godine, od

555 gradova/općina, njih 130 imalo je bruto gubitak, i to najmanji, u iznosu od 3585 kuna u Općini Lasinja (Karlovačka županija). Najveći bruto gubitak rezultat je poslovanja poduzetnika u gradu Kutini (Sisačko-moslavačka županija) i iznosi 118,4 milijuna kuna. Iza poduzetnika Kutine, po veličini bruto gubitka slijede poduzetnici Vinkovaca (Vukovarsko-srijemska županija) sa 85,7 milijuna kuna, potom poduzetnici u Općini Omišalj (Primorsko-goranska županija) sa 62,8 milijuna kuna, poduzetnici Grada Belišća (Osječko-baranjska županija) sa 43,7 milijuna kuna te poduzetnici Općine Darda (Osječko-baranjska županija) sa 42,5 milijuna kuna bruto gubitka.

Top lista 10 najvećih i 10 najmanjih gradova/općina po kriteriju bruto dobiti za I.-IX.2012. godine Rang 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

Naziv grada/općine Zagreb Split Trogir Rijeka Rovinj Sisak Karlovac Poreč Pula Dubrovnik Ukupno

Županija Grad Zagreb Splitsko-dalmatinska Splitsko-dalmatinska Primorsko-goranska Istarska Sisačko-moslavačka Karlovačka Istarska Istarska Dubrovačko-neretvanska

Dobit 9.483.023 2.944.512 1.898.008 1.698.067 943.387 842.980 582.987 478.091 311.209 269.332 19.451.597

Rang 555.

554.

553.

552.

551.

550.

549.

548.

547.

546.

Naziv grada/općine Kutina Vinkovci Omišalj Belišće Darda Šibenik Solin Slatina Novi Vinodolski Obrovac Ukupno

Izvor: Fina - podaci iz obrađenih tromjesečnih statističkih izvještaja poduzetnika za razdoblje siječanj-rujan 2012. godine

Županija Sisačko-moslavačka Vukovarsko-srijemska Primorsko-goranska Osječko-baranjska Osječko-baranjska Šibensko-kninska Splitsko-dalmatinska Virovitičko-podravska Primorsko-goranska Zadarska

Gubitak -118.399 -85.684 -62.825 -43.729 -42.498 -27.384 -25.789 -23.670 -21.968 -15.755 254.022

29

www.privredni.hr Broj 3771, 1. travnja 2013.

( 18%

( 2%

prognoza stope nezaposlenosti u 2014.

*vijesti

pad BDP-a u ovoj godini

Makroekonomske prognoze Hypo banke

Opći pad se nastavlja, rast će samo nezaposlenost Pozitivan razvoj događaja vidljiv je na području izvoza: kad se isključe isporuke brodova i izvoz tvrtki čiji su kapaciteti zaustavljeni ili ugašeni zbog restrukturiranja, izvoz je lani rastao po visokim jednoznamenkastim stopama. No, u ovoj godini Stojić predviđa manji pad izvoza Drago Živković zivkovic@privredni.hr

Svijet je u zamci likvidnosti Globalno je gospodarstvo u stagnaciji i zamci likvidnosti. To znači da novca u financijskom sustavu ima, ali je obrtaj vrlo spor jer se banke razdužuju i izbjegavaju nove rizike, rekao je Neil MacKinnon, globalni makrostrateg investicijskog fonda VTB Capital. Za brži obrtaj novca potreban je rast povjerenja investitora, a to je vrlo tegoban i spor proces. MacKinnon predviđa da će Sjedinjene Američke Države prve izaći iz krize i prijeći u fazu dugoročno održivog rasta, dok je eurozona osuđena na zaostajanje sve dok ne odustane od opsesije štednjom.

Najveću prepreku vidi u Njemačkoj, koja odbija svoj trgovinski višak podijeliti s jugom Europe, na kojemu su njemačke tvrtke i banke do prije četiri godine ostvarivale visoke profite. Njemački izvoz prema zemljama eurozone stagnira, a raste prema Rusiji i Kini. ‘’Možda bi bilo bolje da Njemačka iziđe iz eurozone i osnuje monetarnu uniju s Rusijom i Kinom’’, sarkastično je predložio germanoskeptik Neil MacKinnon.

O

va će godina biti vrlo slična prošloj, najkraća je dijagnoza i prognoza Macroeconomic Outlooka, redovite polugodišnje publikacije Hypo Alpe-Adria banke. To znači opet pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od dva posto, uz mogućnost vrlo blagog rasta od 0,3 posto tek u 2014. godini. Dobra vijest je da će inflacija ostati niska, ali loša je vijest prognoza o daljnjem rastu nezaposlenosti sa sadašnjih 15,8 posto na 18 posto u 2014.

Ubrzanje reformi Temelje za loše prognoze BDP-a direktor odjela Ekonomskih istraživanja Hypo banke Hrvoje Stojić vidi u razduživanju privatnog sektora, rastu nezaposlenosti te slabašnim izgledima u okruženju. Kreditnu aktivnost ograničava neizvjestan ishod predstečajnih nagodbi, rast cijene financiranja nakon pada rejtinga te najavljeno zaoštravanje regulative u bankarskom sektoru. Na osobnu potrošnju negativno će utjecati neizbježne reforme socijalnih transfera, tržišta rada i javnog sektora, što će dovesti do pada raspoloživog dohotka i zaposlenosti. Oživljavanje investicija, prema Stojiću, nije realno očekivati prije druge polovine ove, odnosno početka sljedeće godine, s obzirom na zahtjevnu realizaciju velikog broja kapitalno intenzivnih projekata.

Oživljavanje investicija nije realno očekivati prije druge polovine ove, odnosno početka sljedeće godine Lošu prognozu moglo bi popraviti tek ubrzanje reformi, ali budući da idu lokalni izbori, ni to nije realno očekivati tako skoro. Druga polovina godine otvara prilike za takve reforme, ali njihove konkretne učinke ne možemo očekivati prije sljedećeg izbornog ciklusa za

dvije godine. Pozitivnom Stojić ocjenjuje pripremu reforme tržišta rada te daljnju racionalizaciju kolektivnih ugovora. No, takve reforme ne mogu brzo donijeti preokret na tržištu rada u uvjetima daljnjeg smanjivanja potražnje.

Pozitivan razvoj događaja vidljiv je na području izvoza: kad se isključe isporuke brodova i izvoz tvrtki čiji su kapaciteti zaustavljeni ili ugašeni zbog restrukturiranja, izvoz je lani rastao po visokim jednoznamenkastim stopama. No, u ovoj godini Stojić predviđa manji pad izvoza zbog slabije inoze-

mne potražnje, problema u konkurentnosti po ulasku u EU te poskupljenja izvoza u članice Cefte.

Ipak, robni deficit trebao bi se zadržati na oko 15 posto BDP-a.

Minus s EU-om U bilanci plaćanja u iduće dvije godine mogli bismo čak ostvariti i suficit, s obzirom na stabilan rast priljeva od turizma te postupni priljev sredstava iz EU fondova. Ipak, Stojić predviđa da nam se lako može dogoditi da u prvim godinama članstva zbog nepripremljenosti više uplaćujemo u pro-

Prognoze - sažetak BDP (godišnja promjena) Osobna potrošnja (godišnja promjena) Nezaposlenost ILO (%) Inflacija (CPI, prosjek) Platna bilanca (% BDP-a) Vanjski dug (% BDP-a) Fiskalna bilanca (% BDP-a, ESA 95) EUR/HRK (prosjek) Izvor: DZS, HNB, Ministarstvo financija, HAAB istraživanja

2011.

0,0 0,2 13,5 2,3 -0,9 103,0 -5,5 7,43

2012. (p) -2,0 -3,0 15,8 3,4 0,2 102,8 -4,6 7,52

2013. (p) -2,0 -2,1 17,2 3,0 0,5 103,1 -5,8 7,56

2014. (p) 0,3 -0,7 18,0 2,8 0,3 102,5 -5,3 7,60

račun EU-a nego što ćemo iz njega povlačiti, kao što se dogodilo i nekim drugim članicama, poput Slovačke. Država bi se u ovoj godini mogla nastaviti zaduživati na svjetskim tržištima po relativno povoljnim uvjetima, budući da je pad rejtinga zasjenjen rastom globalnog apetita za rizikom. To će pomoći održanju deviznih rezervi i stabilnosti kune, pa u monetarnoj politici ne treba očekivati značajnije promjene.

Rebalans proračuna za 2013. s planiranim smanjenjem deficita od 0,5 posto BDP-a Stojić ocjenjuje korakom u pravom smjeru, no upozorava da je smanjenje rezultat kresanja javnih investicija. Nasuprot tome, zalaže se za smanjenje rashoda proračuna racionalizacijom, kako ih naziva, velikodušnih socijalnih transfera ili provođenjem dalekosežnih reformi u mirovinskom sustavu.

Obveznice na američkom tržištu Ministar financija Slavko Linić uspješno je prošli tjedan na američkom tržištu plasirao državne obveznice vrijedne 1,5 milijardi dolara. Obveznice su izdane na 10 godina uz prosječan prinos od 5,625 posto i kupon od 5,5 posto, što je na donjoj granici raspona ponuda. Potražnja za obveznicama bila je pet puta veća od ponude i dosezala je osam milijardi dolara, što je omogućilo niži prinos u odnosu na preliminarnu cijenu od 5,875 posto. Unatoč padu kreditnog rejtinga, cijena izdanja manja je nego kod prošlogodišnjeg državnog zaduživanja u inozemstvu.

Izbrisani s liste srama S liste poreznih dužnika brisano je 1298 poreznih obveznika jer su u cijelosti podmirli dug ili su svoj dug smanjili tako da je postao niži od kriterija za uvrštavanje na listu srama. Cjelokupni dug podmirilo je 347 obveznika, koji su ukupno dugovali 32,9 milijuna kuna.

Djelomično je dug podmirio 951 obveznik, upla-

tivši poreznicima dugovanje ukupno vrijedno 25,6 milijuna kuna.

Rast aktive HNB-a Prema posljednjim podacima HNB-a ukupna aktiva središnje banke u veljači zabilježila je blagi rast na mjesečnoj razini, nakon što je tri mjeseca za redom bilježila pad na mjesečnoj razini. Na kraju veljače ukupna je aktiva iznosila 84,47 milijardi kuna, pri čemu je inozemna aktiva iznosila 84,46 milijardi kuna, odnosno 11,2 milijarde eura, što je 445 milijuna kuna ili 0,5 posto više nego na kraju siječnja. Na godišnjoj razini međunarodne pričuve bilježe pad od dvije milijarde kuna, odnosno 2,3 posto.

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3771, 1. travnja 2013.

Tržište novca Zagreb

Velika zasićenost viškovima likvidnosti Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

N

a kraju ožujka novčano tržište pokazuje veliku zasićenost viškovima kratkoročne likvidnosti.

Ni činjenica što smo bili u predblagdanskom tjednu, u kojem je započela i turistička predsezona, nije utjecala na promjenu kretanja. U organiziranom trgovanju sudionika na Tržištu novca Zagreb u proteklom je razdoblju ponuda novca bila neusporedivo viša od prijavljene potražnje, a opseg trgovanja sudionika nešto skromniji nego pretprošlog tjedna. I dalje, zbog međusobnih ograni-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

25.3.’13. - 28.3.’13.

18.3.’13. - 22.3.’13.

u%

800

3

600 2 400 1 200

0

25.3.2013.

26.3.2013.

27.3.2013.

čenja sudionika i neslaganja uvjeta ponude i potražnje, dio potražnje ostaje nepodmiren. Istodobno, značajan višak kratkoročne likvidnosti depozitnih institucija svakodnevno se na kraju dana deponira u središnju banku kao

0

28.3.2013.

prekonoćni depozit uz kamatnu stopu od 0,25 posto.

Prošloga je utorka održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija, ali samo u kunama, kako je bilo i najavljeno. Zanimanje sudi-

ponedjeljak

utorak

onika ovoga puta bilo je skromnije nego na prethodnim aukcijama te je umjesto planiranog iznosa izdanja od 500 milijuna kuna ostvaren iznos emisije u iznosu od 318 milijuna kuna. Zapisi su upisani s rokom dospijeća od

srijeda

četvrtak

petak

182 i 364 dana. Prinosi su ostali nepromijenjeni za oba roka dospijeća. Ministarstvo financija najavilo je sljedeću aukciju za 2. travnja. Bit će zanimljivo pratiti odziv sudionika budući da početkom mjeseca slijedi priprema za redo-

vite mjesečne isplate proračunskim korisnicima.

U prošlom je tjednu obavljeno i uspješno izdanje inozemne državne obveznice u vrijednosti 1,5 milijardi dolara, s rokom dospijeća od 10 godina i prinosom od 5,625 posto.

Ni u sljedećem razdoblju ne očekuje se značajnija promjenu kretanja pokazatelja na novčanom tržištu, budući da je ponuda novca i dalje visoka, potražnja skromna, a razložno je očekivati nisku kamatnu stopu.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Kuna ojačala prema euru, oslabjela prema dolaru

Mirex nešto manji

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je protekli tjedan jačala prema euru od početka tjed-

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je tjedna dosegnula 181.4655 bodova. To je ipak 0,6 bodova manje od najviše vrijednosti ovog mjeseca.

valuta AUD CAD

EUR

Srednji tečaj za devize australski dolar

USD

nak još se drži na granici od 6,20 kune. Ovaj tjedan uspio ju je i probiti za dvije lipe.

5.94

CHF

6.230

7.592

5.92

6.225

7.590

5.90

6.220

7.588

5.88

6.215

7.586

5.86

6.210

7.584

5.84

6.205

5,835167

JPY

japanski jen (100)

6,295048

CHF

švicarski franak

6,221754

GBP

britanska funta

8,965089

USD

američki dolar

5,930018

EUR

euro

7,588051

26.3.

27.3.

28.3.

25.3.

26.3.

27.3.

28.3.

25.3.

26.3.

27.3.

28.3.

Međunarodno tržište kapitala

Ciparska kriza uzdrmala burze Ciparska bankarska kriza i paket pomoći Europske unije vrijedan 10 milijardi eura utjecali su prošli tjedan i na zbivanja na svjetskim burzama. Istodobno 6500 6470

su objavljeni i pokazatelji ekonomskog povjerenja u ožujku u eurozoni. Pad povjerenja sa 91,1 na 90, što je više od očekivanja analitičara, ukazuje na to da 14900

FTSE 100

14780

je gospodarstvo eurozone počelo gubiti zamah i pokazivati znakove slabosti i prije nedavne eskalacije krize na Cipru. U SADu je nakon snažnog rasta u 3270

Dow Jones

3258

6440

14660

6410

14540

3234

6380

14420

3222

25.3.

3775 3755

26.3.

27.3.

28.3.

CAC40

3210 25.3.

8000 7950

26.3.

27.3.

28.3.

25.3.

12700

DAX

12600

3735

7900

12500

3715

7850

12400

3695

7800

12300

3675

7750

12200

25.3.

26.3.

27.3.

28.3.

NASDAQ

3246

14300

6350

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

183

183

182

182

181

181

180

primjena od 29. ožujka 2013. 25.3.

Izvor: HNB

7.594

6,182719

kanadski dolar

i švicarskog franka. Potkraj tjedna dolar je vrijedio 10 lipa više nego na početku. Švicarski fra-

na. U ponedjeljak je euro vrijedio 7,59 kuna. Obrnut trend imao je odnos kune i dolara, kao i kune

25.3.

26.3.

27.3.

28.3.

26.3.

27.3.

28.3.

27.3.

28.3.

NIKKEI 225

25.3.

26.3.

siječnju od 10,4 posto prodaja postojećih stambenih objekata u veljači porasla 5,1 posto na godišnjoj razini, dok je na mjesečnoj razini zabilježen pad od 0,4 posto. Narudžbe trajnih dobara porasle su 5,7 posto (u odnosu na siječanj kada je zabilježen pad od 5,2 posto) prvenstveno kao posljedica rasta narudžbi za avionsku industriju. Povjerenje potrošača u ožujku spustilo se i u SAD-u na 59,7 (sa 69,6) što je također veći pad od očekivanja analitičara. U drugom dijelu tjedna američke su dionice porasle, a indeks S&P 500 dosegao je 1567 bodova, rekordnu razinu od 2007. godine.

180 27.2.

8.2.

17.3.

27.3.

25.3.

26.3.

27.3.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 27.3.2013.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mir. fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

185,9197 187,3686 165,8121 180,4809 181,1986

195,2253 218,1973 134,5498 157,4084 158,6661 172,0725 107,6483 120,5088 209,3318 204,2943 219,9901 101,3019 160,0315 139,5452 118,1407 179,5149 124,1143 134,4058 193,1922 165,2052 136,3637 120,3830 155,1615

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

31

www.privredni.hr Broj 3771, 1. travnja 2013.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 545,905 milijuna kuna

Peti tjedan s rastom vrijednosti kuna što je u odnosu na tjedan ranije pad od 13,60 posto. Crobex je rastao 0,24 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 2.008,78 bodova. U ovoj je godini Crobex u plusu za 15,42 posto, Crobex10

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

P

roteklog tjedna je redovni promet na Zagrebačkoj burzi u prva četiri dana iznosio 52,465 milijuna Top 10 po prometu Dalekovod d.d.

Hrvatske telekomunikacije d.d.

Luka Rijeka d.d.

Petrokemija d.d.

Atlantska plovidba d.d.

Optima telekom d.d.

Adris grupa d.d. (povl.)

Dioki d.d. Đuro Đaković Holding d.d.

Industrogradnja Grupa d.d.

tjedna promjena -19,07% +0,03% -2,38% +0,93% +5,41% +29,92% -0,12% +0,15% +0,72% +3,28%

zadnja cijena 50,50 216,06 130,81 230,11 363,64 7,99 294,11 20,08 88,42 124,97

promet 7.338.406,36 3.805.861,38 3.179.375,10 3.064.037,59 2.264.309,69 2.019.928,59 1.713.958,90 1.569.378,96 1.477.600,76 1.386.594,65

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 52.465.263,25 kn

bilježi rast od 14,76 posto, a Crobis je u minusu za 1,34 posto.

Bilježimo već peti uzastopni tjedan u kojem većina najlikvidnijih ima pozitivne rezultate, no također je primjetno smanji10 dionica s najvećim rastom cijene HG Spot d.d.

Optima telekom d.d.

Apartmani Medena d.d.

Turbo certifikat nafta long 1 Prehrambeno ind. kombinat d.d.

Turbo certifikat DAX short Turbo certifikat DAX long Hoteli Brela d.d.

Jadranka d.d.

HTP Korčula d.d.

vanje prometa. Proteklog tjedna je najveći promet ostvaren dionicama Dalekovoda, u vrijednosti od 7,338 milijuna kuna, a cijena je završila na 50,50 kuna što je tjedni pad od

tjedna promjena +112,00% +29,92% +24,15% +22,15% +15,38% +13,96% +9,03% +8,88% +7,47% +6,73%

zadnja cijena 2,12 7,99 31,00 80,50 225,00 49,80 137,60 110,00 497,80 55,50

promet 590,56 2.019.928,59 10.769,60 377.946,70 2.250,00 1.344.745,55 21.186,00 6.617,20 303.412,81 1.387,50

INVESTICIJSKI FONDOVI

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

zadnja vrijednost 2.008,7800 1.114,9200 102,3636 122,0817

19,07 posto.

Ovotjedni dobitnik je Optima Telekom, čija je cijena uz predaju dokumentacije za 10 dionica s najvećim padom cijene PPK Karlovačka mesna ind. d.d.

Turbo certifikat USD/HRK short Brodogradilište Viktor Lenac d.d.

Elektropromet d.d.

Lošinjska plovidba - holding d.d.

Dalekovod d.d.

Turbo certifikat nafta short Turbo certifikat € bund fut. short Turbo certifikat DAX Long 2 Turbo certifikat DAX Long 1

zadnja cijena 702,70 1,06 5,00 7,50 34,00 50,50 92,50 48,50 63,59 90,50

promet 9.135,10 75.848,00 17.690,00 750,00 12.550,40 7.338.406,36 550.745,10 165.373,00 741.897,55 50.199,40

*vijesti

Proteklog su tjedna kod fondova prevladali pozitivni rezultati. Od ukupno 84 aktivna fonda, njih 50 ostvarilo je pozitivne promjene. Tjedne promjene svih fondova kreću se u rasponu od 2,94 do -9,70 posto. Među 10 fondova s najvećim rastom nalazi se osam dioničkih te dva mješovita fonda. Najuspješniji dionički fond

protekloga tjedna, od njih 19 koliko ih je poraslo, bio je Ilirika Azijski tigar s rastom od 2,94 posto čime je postao i dobitnik tjedna. Slijede ga Ilirika GOLD i Ilirika BRIC, oboje s rastom od 1,07 posto. U grupi dioničkih fondova pao je 21 fond, a najviše AC Rusija, za 2,96 posto. Slijede PBZ Equity i NFD Aureus Global De-

veloped s padom od 1,75 odnosno 1,44 posto. Šest mješovitih je poraslo, a najuspješniji bio je treći tjedan uzastopno ZB global čiji je tjedni rast iznosio 1,14 posto.

Slijedi ga Agram Trust s rastom od 0,64 posto. U grupi mješovitih fondova devet fondova bilježi pad, a najviše je pao ICF Balanced, za 9,70 posto,

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

te time postao i gubitnik tjedna. Slijedi AC Global Balanced Emerging Markets s padom od 1,68 posto.

Kod obvezničkih fondova tri su ostvarili pozitivne rezultate - najviše, za 0,40 posto, porastao je drugi tjedan uzastopno ZB bond, a slijedi ga HPB Obveznički s rastom od 0,14 posto. (I.L.) od 20. do 27. ožujka 2013. godine

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn € € $ kn kn € kn € kn kn kn € € € kn kn € € € €

13,6875 8,9368 117,6200 119,4800 132,4300 53,9974 11,8749 125,8917 49,2400 72,2371 89,8731 78,8000 94,5760 104,5000 46,8915 28,1423 21,6278 69,7430 50,3335 62,3300 73,5797 104,7612 12,0723 6,5974 41,3589 89,4883 487,0195 80,9515 86,7400 130,4219 103,0452 9,0576 113,3278 81,5527 102,8700 9,4345 88,8400 71,3164 110,0400 118,5249

0,15 0,10 -1,18 -1,21 0,40 -0,30 -0,56 -0,41 -0,24 -1,75 0,66 -0,10 -1,44 0,93 -0,51 -2,96 0,27 0,45 2,94 -0,61 0,94 -0,60 0,31 0,08 0,51 -0,81 0,10 -0,96 0,32 1,00 -0,29 -1,44 -0,73 1,07 0,11 -0,04 0,66 1,07 -0,87 -0,28

€ kn

144,3500 97,0233

1,14 -1,53

Valuta

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global PBZ Global fond

predstečajnu nagodbu, porasla za 29,92 posto. a protrgovana je u vrijednosti od 2,02 milijuna kuna.

tjedna promjena -47,95% -42,70% -33,33% -24,92% -24,06% -19,07% -17,41% -13,24% -12,89% -12,73%

Dobitnik tjedna je Ilirika Azijski tigar

Naziv(fond)

tjedna promjena +0,24% +0,41% +0,04% +0,15%

Naziv(fond) HI-balanced Raiffeisen Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige VB SMART

€ € kn kn kn kn kn kn kn € kn € €

10,5675 121,3700 100,2679 80,2708 96,8293 7,9834 76,4634 5,1247 58,9032 8,8724 125,4357 97,0700 98,1777

*Tjedna promjena [%] -0,24 -0,46 -9,70 0,38 0,06 0,55 -0,84 -0,44 0,64 -1,68 -0,06 -0,48 0,39

€ € € € € kn € €

176,6900 11,9970 164,4700 106,1632 123,3500 176,7548 132,6587 120,4956

0,40 0,03 -0,16 -3,92 -6,06 0,00 0,14 -0,25

kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn kn €

140,0457 171,8211 146,6995 134,5160 153,3000 146,9600 146,4891 127,6882 139,7741 129,7731 123,5204 11,5760 115,6417 80,6714 112,4700 105,5785 103,5200 103,5784 1274,5113 103,2603 100,1047

0,03 0,02 0,02 0,04 0,02 0,03 0,04 0,01 0,02 0,02 0,04 0,07 0,02 0,00 0,03 0,05 0,02 0,03 0,04 0,01 0,02

Valuta

Vrijednost udjela

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NFD Aureus MultiCash OTP euro novčani

Ericsson Nikoli Tesli ugovor od 10 milijuna kuna Zagrebačka kompanija Ericsson Nikola Tesla (ENT) i najveći telekom u Bosni i Hercegovini, BH Telecom, sklopili su ugovor o modernizaciji mreže. Ugovor je vrijedan 10 milijuna kuna, priopćeno je iz kompanije. “BH Telecom je prošlu godinu ostvario odlične rezultate, proglašeni smo najuspješnijom kompanijom u BiH. ENT-u smo dodijelili priznanje Partner godine na nedavno održanoj svečanosti Ponosni na partnere, što govori o našoj plodonosnoj suradnji”, rekao je direktor BH Telecoma Nedžad Rešidbegović.

Za EU ide 230 milijuna eura Hrvatska će u ovoj godini uplatiti u proračun Europske unije 230 milijuna eura, objavio je zamjenik ministra financija Boris Lalovac. Ta se svota izračunava u odnosu na udjel hrvatskog BDP-a u europskom BDP-u. U hrvatsku obvezu prema EU-u uključen je i dio carina koje Hrvatska ubere na robu iz trećih zemalja. U europski proračun Hrvatska će prosljeđivati 75 posto tako naplaćenih carina.

Krediti za duhan Na sirovinskom području Hrvatskih duhana u Podravini i Slavoniji završeno je ugovaranje ovogodišnje proizvodnje duhana. Hrvatski duhani za ovogodišnju su ugovorenu proizvodnju duhana osigurali proizvođačima sav potreban reprodukcijski materijal u vrijednosti od oko 7000 do 10.000 kuna po hektaru, a uz to će dati potporu, odnosno kredite proizvođačima za nabavu opreme za navodnjavanje i sušenje duhana na drvnu biomasu.

Ina uštedjela 2,2 milijarde kuna Ina je završila trogodišnji projekt optimizacije poslovanja pod nazivom Optina2, pokrenut s ciljem poboljšanja operativne učinkovitosti. Poslovni rezultat poboljšan je za 2,2 milijarde kuna, od čega su uštede i smanjenja troškova donijeli oko 1,6 milijardi kuna, dok je povećanje prihoda iznosilo 615 milijuna kuna. Ukupno su operativni troškovi, bez amortizacije, smanjeni gotovo za 25 posto u odnosu na razdoblje prije pokretanja projekta, priopćeno je iz Ine.

Interklima

22. međunarodni sajam grijanja, hlađenja, klimatizacije i obrade pitkih voda

radn O 10 d vrIjeme: O 19 satI

Graditeljstvo 37. međunarodni sajam građenja i opremanja

Obrtništvo 55. međunarodni sajam obrtništva ZAGREBAČKI VELESAJAM, Avenija Dubrovnik 15, 10020 Zagreb, Hrvatska INTERKLIMA 385 1 6503 341, 449, fax: 385 1 6503 196, email: interklima@zv.hr GRADITELJSTVO 385 1 6503 365, 431, fax: 385 1 6503 196, email: graditeljstvo@zv.hr OBRTNIŠTVO 385 1 6503 259, 666, fax: 385 1 6503 107, email: obrtnistvo@zv.hr

Zemlja partner: kraljevina MAROKO

www.zv.hr