e-pv 3774 by NEstar

JGL: Dolina farmaceutike Počeli su s kremom za dječje guze, a danas im se tržište prostire preko pola svijeta i donosi 800 milijuna kuna

Odjeci REXPO-a Za investiciju od 75 milijuna kuna hrvatska država ulagaču vraća 39 milijuna. Zašto onda nema ulaganja?

Lučka uprava Ploče Inzistiranje na smanjenju lučke pristojbe može imati negativan učinak za sve korisnike

tema tjedna

aktualno

Str. 4-5

Str. 10-11

Str. 8

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 7 7 4 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 22. travnja 2013. Godina LIX / Broj 3774. www.privredni.hr

1953 2013

privredni vjesnik

nagrada hrvoje mateljić / veliki brat nadzire službenike / predstečajne nagodbe / regija / svijet financija

Kupujmo hrvatsko i Vrijedne ruke

Nova sezona akcije za dobre hrvatske proizvode HGK i ove godine nastavlja svoje uspješne akcije Kupujmo hrvatsko i Vrijedne ruke. Ankete pokazuju da kupnju domaćih proizvoda podupire čak 92 posto ispitanika!

>>EEN, str. 3

BAN POSELOG PRI info EEN onosi

ork Što d rope Netw Eu e is r p Enter

Intervju: Tomislav Tipurić

Novi stil - personalizirane košulje

>> 6-7

>> 16

Domaće ICT tržište je razvijeno, ali uprave su i dalje željne visoke tehnologije, kaže direktor sadržaja Microsoft WinDays13

Izrađuju se od domaće svile, a zbog njih je tvrtka Potomac pokrenula i uzgoj dudovih stabala i svilaca u Hrvatskoj

Tjedni gospodarski razgovori sptv pet uto

19:20 12:30 [R]

TV Nova Pula sub sri

VTV sri

18:00 14:50 [R]

VOX zadar

Poljoprivredna TV

Tv šibenik

VKTV Vinkovci

pet sub pon TV ŠIBENIK

12:00

pet

20:10 14:45 [R] 22:15 [R] 21:30

uto sri

pon uto

17:10 18:05 [R]

17:35 16:35 [R]

petak, 26. travnja u 19.20 sati na gost Tomislav Matasic´, vlasnik tvrtke Enavigo, Virovitica SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: P-I-27/11 Zagreb, 19. prosinca 2012.

PRESUDA Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Oreškovića, predsjednika vijeća, te dr.sc. Zvonka Merkaša i Jasne Pongrac, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Blanše Ažić Manevski, povodom prijave prijavitelja Vladimira Valečića iz Zagreba, Korčulanska 3a, protiv prijavljenog MEHANIC-NAUTIC d.o.o., Murter, Marka Marulića 12, zbog povrede pravila morala (dobrih poslovnih običaja), nakon rasprave održane i zaključene dana 19. prosinca 2012., u prisutnosti prijavitelja, a u odsutnosti uredno pozvanog prijavljenog,

Neka poslovne prilike dolaze k Vama.

presudio je Prijavljeni: MEHANIC-NAUTIC d.o.o., Murter, Marka Marulića 12 ODGOVORAN JE što je propustio kvalitetno i prema pravilima struke izvršiti servis i popravak izvanbrodskog motora Mercury 60 KS ser. Br. OP275757, vlasništvo prijavitelja, već ga je isporučio kao ispravnog prijavitelju 17. kolovoza 2010. i izdao račun o tom popravku na iznos 3.686,54 kn kao da je popravak izvršio kvalitetno, a nakon toga nije postupio po zahtjevu za reklamaciju od strane prijavitelja na nedostatke u radu motora, a to je bilo automatsko oglašavanje alarma kod pojačanog rada motora i automatsko gašenje motora radi pregrijavanja, a ovakvo stanje i rad motora utvrđeno je u postupku osiguranja dokaza koji je proveden kod Općinskog suda u Šibeniku, po poslovnim brojem R-73/2012 i Nalazom i mišljenjem vještaka Slobodana Bobića, dipl. ing. brodarstva od 12. rujna 2012., a niti je postupio u skladu sa reklamacijama prijavitelja do dovršetka glavne rasprave u ovom postupku niti je bilo što poduzeo da bi otklonio nedostatke u radu motora, dakle postupio je protivno savjesnosti i poštenju prema odredbama čl. 4 Zakona o obveznim odnosima i protivno odredbi iz čl. 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (Narodne novine 66/06, 114/06, 129/07 i 8/08), što se smatra povredom pravila morala (dobrih poslovnih običaja), pa mu se temeljem čl. 36. stav. 1. t. 3 navedenog Pravilnika izriče

JAVNA OPOMENA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU i NA WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE, nakon pravomoćnosti ove presude. Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno.

privredni vjesnik

*Pretplatite se na Privredni vjesnik. Nazovite +385 (0)1 5600 027 ili pošaljite zahtjev na broj faksa +385 (0)1 4923 168 ili e-mail pretplata@privredni.hr

UVOD

www.privredni.hr Broj 3774, 22. travnja 2013.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Lakše zapošljavanje osoba s invaliditetom U pripremi je izrada novog zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom kojim će se promovirati zapošljavanje takvih osoba na za njih prilagođenim radnim mjestima. Rehabilitacija se u Hrvatskoj mijenja, pa više nećemo ljude tjerati u invalidske mirovine nego im omogućiti da do kraja odrade svoj radni vijek kako bi mogli otići u punu, starosnu mirovinu. Prema statističkim podacima invalidske mirovine u ukupnom broju mirovina sudjeluju s više od 25 posto. Prema novom zakonu pripremit će se kvote o tome koliki postotak osoba s invaliditetom moraju zaposliti tvrtke u Hrvatskoj. Naravno, tu će obvezu imati samo one tvrtke koje imaju radna mjesta za takve osobe jer, primjerice, građevinske tvrtke ne mogu zapošljavati osobe s invaliditetom.

DARKO LORENCIN, MINISTAR TURIZMA:

Kontinentalni turizam je veliki izazov Razvoj turizma na kontinentu predstavlja veliki izazov, a prilika za jači razvoj leži upravo u ponudi i korištenju toplica. Jedan od glavnih ciljeva mi je posjetiti sve županije te se pobliže upoznati s turističkim aktivnostima, planovima i postojećim projektima jer na taj način dobivam povratnu informaciju o turističkim proizvodima županija te načinima na koji ih možemo dodatno poboljšati.

SONJA POPOVIĆ, DIREKTORICA TVRTKE SAP:

Prethodnik osigurao odlične temelje Iznimno sam sretna što mi se pružila prilika upravljati poslovanjem vodećeg ponuđača softvera, tvrtke SAP. Svoju ulogu započinjem s timom i partnerskom mrežom koja je uhodana i kontinuirano donosi odlične rezultate. Moj prethodnik Igor Dropulić osigurao je odlične temelje na koje ću se truditi nadograđivati nove projekte te uvoditi inovativna rješenja i strategije. Ubrzano ćemo pratiti svjetske trendove, a ulazak Hrvatske kao punopravne članice u EU dodatni je izazov da pokažemo kako je naše gospodarstvo spremno na oporavak i izazove koji mu predstoje.

Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: Mihovil Papeš, direktor prodaje EOL Inga

Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava:

IMPRESUM

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Smiješno male kvote za solarne elektrane Najveći problem trenutačno predstavljaju male kvote koje dodjeljuje Hrvatski operator tržišta energije. Za 2013. godinu te kvote iznose 15 MW i one su već na samom početku godine popunjene

ada govorimo o postavljanju i ugradnji solarnih elektrana, situacija se zadnjih godina popravila jer je bitno pojednostavljena regulativa i papirologija. Samo dobi-

Povrat investicije u južnoj Hrvatskoj manji je od pet godina, a u sjevernoj između pet i sedam godina vanje dozvola i odobrenja te obvezna procedura više ne predstavljaju veći problem. Najveći problem trenutačno predstavljaju male kvote koje dodjeljuje Hrvatski operator tržišta energije (HROTE). Za 2013. godinu te kvote iznose 15 MW i one su već na samom početku godine zauzete i popunjene. Znači, godina nije praktički ni počela, a kvote su već zauzete. Očekujemo da se te kvote drukčije reguliraju što bi bilo u skladu sa stajalištem Vlade Republike Hrvatske o poticanju investicija, pogotovo investicija u energetski sektor. To je moguće izvesti na dva načina. Prvi je da se kvota ge-

neralno poveća, a drugi je da se otvore, odnosno oslobode sve manje investicije do 10 kW kako bi se u taj proces uključio što širi krug, doduše, manjih investitora. To bi značilo da bi manji gospodarski objekti mogli instalirati solarne elektrane što bi riješilo niz problema njihovih vlasnika. Pogotovo je to značajno za male poduzetnike u Dalmaciji gdje je velik broj sunčanih sati. Pri tome ne mislim isključivo na poduzetnike u turističkom sektoru, nego i na proizvodne tvrtke koje rade čitavu godinu, a i sve fizičke osobe koje posjeduju kuću s krovom južne orijentacije. Čitavu regulativu oko investicija u ovaj oblik energije treba voditi jednom cilju, a to je da Hrvatska postane energetski neovisna zemlja s manje onečišćenja, i to u skladu sa smjernicama Protokola iz Kyota. To znači da do 2020. godine imamo 20 posto energije iz obnovljivih izvora, da se 20 posto energije uštedi, te da se smanji emisija ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova za 20 posto. Zemlje iz našeg okruženja su prije kre-

što prije jer je puno ljudi zainteresirano. Trenutačno je cijena opreme za izgradnju vrlo povoljna, dok je povrat investicije u južnoj Hrvatskoj manji od pet godina, a u sjevernoj Hrvatskoj između pet i sedam godina. Naša tvrtka EOL Ing nudi kompletnu uslugu potencijalnim investitorima, počevši od projektiranja, preko montaže pa sve do održavanja tih sustava. Investitori nam se samo trebaju javiti i dobit će pouzdana partnera. Naša prednost je dugogodišnje iskustvo jer smo odradili više od 50 projekata. U ovo vrijeme, kada se javlja sve više potencijalnih investitora, mi im imamo što ponuditi upravo zbog nule u realizaciju i već ugradile na tisuće MW solarnih elektrana, ali to Hrvatsku ne treba zabrinjavati jer “naše” sunce nam nitko ne može ukrasti. Dapače, ljudi iz Ministarstva koji odlučuju o visini kvote mogu, koristeći tuđa iskustva, donijeti izbalansiranu odluku o visini otkupne cijene električne energije proizvedene od sunca, ali prvenstveno vezano za kvotu koja je trenutačno smiješno mala. Bitno je da se ta odluka donese

Očekujemo da se te kvote drugačije reguliraju, što bi bilo u skladu sa stajalištem Vlade o poticanju investicija, pogotovo onih u energetski sektor svog iskustva. Očekujemo novu regulativu vezano za kvote, prema našim naznakama već od lipnja ove godine.

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: marketing@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

Direktor: Nikola Baučić

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

TEMA TJEDNA

Konferencija Inovativna Hrvatska

Nagrade za kreativnost U Domu hrvatskih branitelja u Puli krajem proteklog tjedna održana je dvodnevna konferencija pod nazivom Inovativna Hrvatska. Događanje je okupilo hrvatske i inozemne stručnjake koji su govorili o financiranju projekata iz fondova

Europske unije. Bilo je riječi i o razvoju turizma i pametnih gradova te kreativnosti, a nisu izostale ni teme iz kulturne i kreativne industrije. Središnji dio događanja bila je

dodjela nagrada za kreativnost i inovativnost, a tijekom konferencije osnovan je i Klaster kreativne industrije. Konferenciju Inovativna Hrvatska organizirala je Mreža za razvoj i kreativnost u sklopu 6. dana kreativnosti i inovativnosti pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Ive Josipovića. Partneri u organizaciji ovog događanja bili su Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Hrvatska gospodarska komora, Grad Pula i Udruga za promicanje pozitivnih promjena u društvu. Jedan od medijskih pokrovitelja konferencije bio je Privredni vjesnik. (B.O.)

Poticanje ravnopravnosti i raznolikosti na radnom mjestu

Dodijeljene nagrade Ključna razlika

Nagrada “Ključna razlika”, kojom se identificiraju i promoviraju poslodavci koji potiču raznolikost u radnom okruženju, dodijeljena je proteklog tjedna, i to u četiri kategorije. Za opću ravnopravnost nagradu je dobio Podatkovni centar Križ, za ravnopravnost spolova Coca Cola HBC Hrvatska, za dobnu ravnopravnost Allianz Zagreb, a za ravnopravnost osoba s invaliditetom Socijalna zadruga Humana Nova. Nagrada Ključna razlika naslijedila je nagradu Poslodavac godine za zapošljavanje osoba s in-

validitetom, a za nju se natjecalo 16 tvrtki sa 41 prijavom. Tih 16 poslodavaca lani je zaposlilo 2700 djelatnika od čega 60 posto žena, a 50 posto mladih do 30 godina. Nositelji projekta Ključna razlika su Institut za razvoj tržišta rada, portal MojPosao.net, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, UNDP Hrvatska i Vladin Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, a pokrovitelj je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava. (S.P.)

Privredni vjesnik Broj 3774, 22. travnja 2013.

( 540 proizvoda

JGL ima u svom korporativnom portfelju

( 350 mil kn

vrijedna nova investicija JGL-a

Dolina farmacutike u Rijeci

Hrvatskim novcem do g Najvažnija tržišta JGL-a su zemlje Jugoistočne Europe i bivšeg Sovjetskog Saveza, ukupno 600 zaposlenih Drago Živković zivkovic@privredni.hr

ad je prije 22 godine Jadranski galenski laboratorij stupio na farmaceutsko tržište, teško da je itko bio impresioniran. Počeli su, prisjeća se osnivač i predsjednik Uprave Ivo Usmiani, s običnom miješalicom za slastice u kojoj su proizvodili kremu za dječje guze. S tim su prve godine ostvarili prihod od 1,5 milijuna kuna. Prošle godine dosegnuli su 800 milijuna kuna. U protekla dva desetljeća tvrtka koja danas nosi ime JGL svake se četiri godine udvostruči- na više lokacija u Rijeci. di i ekspedit, laboratorila. Prerasla je lokaciju na je, pročistače vode, pogon kojoj se nalazi - sjeverno Osiguranje za proizvodnju čiste pare od vijadukta u riječkom potraživanja te novu upravnu zgradu. predgrađu Slivno - pa je Investiciju JGL-a mogli HBOR je do sada JGLdošlo vrijeme za veliko bismo nazvati u potpuno- u odobrio ukupno gotovo širenje ispod vijadukta sti hrvatskom. Uz vlasti- 450 milijuna kuna kredina jug. Kupili su zemlji- ta sredstva, koja čine jed- ta, od čega za investicije šte površine 78.000 če- nu trećinu, tvrtka je dobila 326,3 milijuna kuna, za fitvornih metara na kojem povoljan kredit Hrvatske nanciranje pripreme izvosu već počeli graditi novi banke za obnovu i razvi- za 73,3 milijuna kuna, industrijski kompleks za tak u iznosu od 248 mili- a za obrtna sredstva 50 koji je Usmiani uvjeren juna kuna, na rok od 12 milijuna kuna. JGL kod da će promijeniti vizu- godina, uz poček od tri HBOR-a od 2006. godine ru ulaza u Rijeku iz smje- godine. Tako je ukupna osigurava i svoja kratkora Zagreba. Projekt koje- vrijednost investicije 350 ročna potraživanja, dosad mu su dali ime Pharma milijuna kuna, što će JGL- u ukupnom iznosu od 119 Valley (Dolina farmaceu- u omogućiti da uz nove milijuna eura, što ga čini tike) uključuje izgradnju pogone i skladišta izgra- jednim od najznačajnijih 14.500 četvornih metara pogona i skladišta, čime će JGL Pharma Valley u brojkama udvostručiti svoje proizvodne kapavrijednost prve citete tzv. sterilnih faze investicije oblika (kapi za oči ukupnog i nos). Izgradnjom prostora vlastitih automatiobjekata ziranih skladišta riješit će i veliki logiokoliša stički problem, jer im sada iz tvornice infrastrukture dnevno izlaze četiri tegljača robe koju moraju skladištiti

350.000.000 kn 78.000 m² 14.500 m² 19.730 m² 11.700 m²

HBOR-ovih osiguranika. Trenutačno su osigurana četiri inozemna kupca iz Rusije, a tijekom dosadašnje suradnje isplaćena je samo jedna odšteta, 2010. godine u iznosu od 1,09 milijuna kuna zbog neplaćanja kupca upravo iz Rusije. Pregovori s Kinom Uz HBOR, realizaciji investicije značajno je pridonio i Grad Rijeka promjenom generalnog urbanističkog plana, a potom i brzim ishođenjem građevinske dozvole u

www.privredni.hr Broj 3774, 22. travnja 2013.

(

u 35 zemalja svijeta JGL izvozi svoje proizvode

Nagrada Hrvoje Mateljić

Jesu li gospodarski novinari vrsta koja polako izumire?

globalnog uspjeha posebno Rusija, Ukrajina i Kazahstan, gdje imaju 250 od

JGL u brojkama

Udio izvoza u prodaji

799.554.604 kn 19 posto 69.749.125 kn 8,58 posto 75,07 posto

Rast izvoza u 2012.

25 posto

Ukupan prihod u 2012. Rast prihoda Dobit Rast dobiti

Ukupne investicije od 2002. do 2012. Broj zaposlenih Prosječna dob zaposlenika Udio žena Prosječna neto plaća

Nagradu “Hrvoje Mateljić” dobili su Nives Matijević iz Banke, Zoran Vukičević s Hrvatskog radija Split i Luka Orešković iz dnevnika The Moscow Times

377.000.000 kn 602 38 godina 73 posto 9392 kn

roku od samo dva mjeseca. Tako bi JGL već u listopadu ove godine mogao početi s proizvodnjom u novim pogonima, u kojima će raditi stotinjak novozaposlenih radnika. Iz tih pogona proizvodi će putovati u najmanje 35 zemalja svijeta, koliko ih sada JGL opskrbljuje, a vjerojatno i više, s obzirom na to da se pregovara s partnerima u još 20 zemalja, među kojima je i Kina. Najvažnija tržišta JGL-a – koji izvozi 75 posto proizvodnje – su zemlje Jugoistočne Europe i bivšeg Sovjetskog Saveza, posebno Rusija, Ukrajina i Kazahstan, gdje imaju 250 od ukupno 600 zaposlenih. Iako su najpoznatiji po proizvodnji kapi za oči i nos, u čemu dugoročno žele postati globalni lideri, proizvode i lijeko-

ve koji djeluju na kardiovaskularni sustav, krv i krvotvorne organe, kao i lijekove za probavni sustav i izmjenu tvari. Registracija u SAD-u Njihov Aqua Maris, s kojim drže pet posto globalnog tržišta nazalnih dekongestiva, u Rusiji je uvršten među 50 najpoznatijih brendova. U svom korporativnom portfelju JGL danas ima više

Po ulasku u Europsku uniju JGL će se više usredotočiti na vlastite brendove od 100 brendova, 540 proizvoda i 1100 varijacija. Kao treća po veličini i najbrže rastuća farmaceutska kompanija u Hrvatskoj, nalaze se na

140. mjestu rang-ljestvice 200 najvećih globalnih generičkih kompanija, dok su po profitabilnosti na još boljem 89. mjestu. U 2013. godini Usmiani planira rast od 18 posto, a srednjoročni mu je cilj dosegnuti prihode od 1,4 milijarde kuna. Ulazak Hrvatske u EU za JGL je više prilika nego opasnost, čak i unatoč istovremenom izlasku iz Cefte. Dolaska europske konkurencije Usmiani se ne boji, jer su svi veliki igrači već stigli, zbog čega je udjel domaćih proizvođača na hrvatskom farmaceutskom tržištu već pao sa 60 na 22 posto. JGL već proizvodi, između ostaloga, generičke lijekove za druge kompanije pod njihovim brendovima, a po ulasku u EU više će se usredotočiti na vlastite brendove. Usmiani i inače voli, kako kaže, napadati velika tržišta, pa je tako JGL nedavno registrirao svoj prvi generički lijek u Sjedinjenim Američkim Državama.

etvrtu godinu za redom tjednik Lider dodjeljuje nagrade “Hrvoje Mateljić” za najbolje gospodarske priloge u medijima. Nagrada, o kojoj je odlučivao žiri sastavljen od uglednih novinara i urednika gospodarskih redakcija te stručnjaka iz gospodarstva, od ove godine dodjeljuje se u dvije nove kategorije. Uz nagradu za priloge o gospodarstvu objavljene u tiskanom ili digitalnom mediju (na webu), uvedena je nagrada za najbolje novinarske radove o gospodarstvu emitirane u elektroničkim medijima i najbolje radove o gospodarstvu mladog novinara do 29 godina. Tjednik Lider je nagradu utemeljio u znak sjećanja na mladog kolegu, Hrvoja Mateljića (1974. - 2008.). Kako je rekao glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović, osim uspomena na Hrvoja, dajemo i priznanje kolegama i kolegicama koji ustraju na visokokvalitet-

nom i analitičkom novinarstvu. “Takav je bio i Hrvoje, koji je u 12 godina karijere pratio sektor telekomunikacija, spajanja i preuzimanja te makroekonomije. Bio je jedan od najboljih i najtemeljitijih ekonomskih novinara, izrazito cijenjen i omiljen u novinarskoj zajednici. Htjeli smo sačuvati uspomenu na osobu koja je bila dobri duh redakcije, s druge strane njegovati visoke standarde novinarstva kakve je njegovao i naš kolega Hrvoje, koji je već tada bio vrhunski novinar, a danas bi bio još bolji”, rekao je Šajatović. U ime dobitnika nagrade za mladog novinara Luke Oreškovića nagradu je primio njegov brat. Dobitnik nagrade za najbolje novinarske radove o gospodarstvu emitirane u elektroničkim medijima Zoran Vukičević, novinar Hrvatskog radija Split, zahvalio je na nagradi izrazivši želju za više optimističnih tema.

Žiri za novinsku nagradu: Iva Biondić { VERN } Siniša Trbojević { Japan Tobacco } Viktor Vresnik { Forbes } Gojko Drljača { Večernji list } Željko Ivanković { Banka magazin } Miodrag Šajatović { Lider } Plamenko Cvitić { Business.hr } Darko Markušić { Poslovni dnevnik } Darko Buković { Privredni vjesnik }

“Svih ovih godina novinari najčešće dobivaju nagrade za priloge o lošem gospodarenju, volio bih da se više nagrađuju prilozi koji govore o novim brendovima, hrvatskim proizvodima, tvrtkama koje zapošljavaju, općem hrvatskom uspjehu. Tada bi nagrada bila još slađa”, rekao je Vukičević. Nives Matijević iz magazina Banka dobila je nagradu za najbolji novinski prilog objavljen u tiskanom ili digitalnom mediju. Zahvaljujući na nagradi, dodala je kako su gospodarski novinari vrsta koja izumire. “Nedavno je objavljen podatak da je na burzi rada 800 novinara, vjerojatno je sada taj broj i veći. Budućnost je, čini se, neizvjesna, no možda se stvari i promijene”, rekla je Nives Matijević. Uoči dodjele nagrade na okruglom stolu je bilo riječi i o istraživačkom novinarstvu u svijetu i u nas, s naglaskom na gospodarske teme. (K.S.)

Žiri za elektroničke medije:

Iva Gačić { Nova TV } Ivan Lovreček { RTL Hrvatska } Domagoj Novokmet { HRT } Božo Skoko { FPZG } Sandra Švaljek { Ekonomski institut } Jasna Fila { Media servis } Eliana Čandrlić { Hrvatski radio }

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3774, 22. travnja 2013.

Švedsko-hrvatski poslovni forum

( oko 1100 tvrtki

u partnerskoj mreži Microsofta u Hrvatskoj

Tomislav Tipurić, direktor sadržaja, Micros

Ne čekajte da vas mijenja Europa U Europskoj uniji dobro obrazovanje i inovativnost bit će velika prednost i to pokazuje u što vlade trebaju ulagati, rekao je predsjednik Ericssona Hans Vestberg

e očekujte da će Europa riješiti vaše probleme, već se pozabavite njima brzo i sami, poručio je Peter Balazs, bivši ministar vanjskih poslova Mađarske, hrvatskim sudionicima prošlotjednog Švedsko-hrvatskog poslovnog foruma. Hrvatska se ne mora bojati za svoj identitet i jezik, a u Uniji može računati na pomoć prijatelja kad joj zatreba, kazao je Balazs, iznoseći mađarska iskustva s ulaskom u EU, pred švedskim kraljem Carlom Gustafom XVI., predsjednikom Ivom Josipovićem i dvjestotinjak švedskih i hrvatskih poslovnih ljudi. Pomoć i suradnju ponudila je i švedska ministrica okoliša Lena Ek. Prema njezinim riječima, ulazak Hrvatske u Uniju sigurno će povećati razinu međusobne trgovine i donijeti koristi objema zemljama. Pripreme za ulazak i poboljšanje administracije donijeli su napokon sve dozvole Ikei, koja uskoro počinje gradnju robne kuće, prve u regiji. Najduže iskustvo suradnje ima Ericsson koji je 20 godina suvlasnik kompanije Tesla i to je odličan primjer svi-

ma, naglasila je ministrica Ek. Srušite ružne hotele Predsjednik Ericssona Hans Vestberg pohvalio je hrvatske stručnjake u ERNT-u koji su svojim softverskim i tehničkim rješenjima znatno pridonijeli globalnom napretku kompanije. U Europskoj uniji dobro obrazovanje i inovativnost bit će velika prednost i to pokazuje u što vlade trebaju ulagati, dodao je Vestberg. S tim se složio i Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantica kojem se sviđa kako rade švedski poduzetnici, kako se odnose prema radnicima i kako kvalitetu života usklađuju s tržišnim uspjesima. Andreas Treichl, predsjed-

Švedski kralj je bio impresioniran proizvodima Dokinga, koje već kupuje švedsko Ministarstvo obrane nik Uprave centrale Erste banke kaže da Hrvatska treba pojačati napore za privlačenje stranih investitora jer vlada velika

konkurencija. Investitore zovu i Češka, Mađarska, Srbija, pa i Austrija. Hrvatska ima veliki potencijal u turizmu, samo treba srušiti stare ružne hotele i sagraditi nove, istaknuo je Treichl. Prošle je godine u Hrvatskoj bilo 135.000 turista iz Švedske, a broj je u stalnom rastu. Osim Ikee i Tele2, u Hrvatskoj radi i švedski Securitas. Njihov šef Alf Göransson ne sumnja u rezultat podružnice u kojoj je zasad 200 zaposlenih, samo natječaji za poslove moraju biti transparentni i dostupni svima po istim uvjetima. Kralj u Dok-ingu Švedski kralj je u okviru trodnevnog posjeta obišao i tvrtku Dok-ing. Vlasnik Vjekoslav Majetić pokazao je kralju prototip električnog automobila i tvornicu u kojoj se izrađuju daljinski navođeni strojevi za razminiranje i gašenje požara. Kralj je bio impresioniran proizvodima Dok-inga, koje već kupuje švedsko Ministarstvo obrane. Dok-ing im je isporučio devet strojeva za razminiranje, a prema dojmovima iz posjeta švedske delegacije, suradnja će se i nastaviti. (I.V.)

Uprave su že visoke tehno Rekao bih da je domaće ICT tržište dobro razvijen vrijednost tržišta od 1,15 milijardi dolara. U poslje inovativnošću i iskoristivošću Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

vrtka Microsoft Hrvatska osnovana je u siječnju 1997. godine. U vlasništvu je Microsofta, vodeće svjetske kompanije u proizvodnji softvera. Tomislav Tipurić, direktor sadržaja najveće hrvatske poslovnotehnološke konferencije Microsoft WinDays13, kaže nam kako kompanija nastavlja s jačanjem partnerske mreže koja u nas broji oko 1100 tvrtki i zapošljava više od 12.000 ICT stručnjaka. A to čini oko 46 posto ukupnog broja zaposlenih u domaćoj ICT industriji. Smatrate li hrvatsko ICT tržište razvijenim ili ne? - Rekao bih da je domaće ICT tržište dobro razvijeno. To potvrđuje i zadnji izvještaj analitičara IDCa za 2011. godinu koji navodi ukupnu vrijednost tržišta od 1,15 milijardi dolara. Dakako da je gospodarska kriza ostavila traga i u ICT industriji, što potvrđuje i prognoza daljnjeg pada IT potrošnje u 2012. od 0,4 posto. Microsoft trenutno ima vodeću poziciju na tržištu paketnog softvera, a prema posljednjim podacima drži i više od 50 posto udjela tržišta virtualizacije poslužitelja. Tržište pa-

metnih telefona je u solidnom rastu, a raduje me i izvještaj IDC-a koji navodi Hrvatsku kao zemlju u kojoj je broj isporučenih Windows Phone uređaja u četvrtom kvartalu prošle godine premašio broj onih pokretanih iOS operativnim sustavom, usprkos činjenici da je na tržištu vladala nestašica uređaja na Microsoftovoj platformi. Koji su trendovi obilježili poslovanje tvrtki na hrvatskom tržištu? - Tvrtke u Hrvatskoj suočavaju se s petom uzastopnom recesijskom godinom, što povlači mnoštvo izazova. Kontrola i smanjenje troškova su neizostavni, vodi se računa o ukupnoj cijeni vlasništva rješenja i usluga, a sve je jasnija potreba za kva-

Obrazovni sustav u Hrvatskoj, na žalost, ne stvara kvalitetan inženjerski kadar

litetnijom kolaboracijom i komunikacijom, kako unutar tvrtki tako i između njih. Što se softverske industrije tiče, osjetan je zanimljiv pomak. Naime, u posljednje se vrijeme mogu vidjeti razna kvalitetna rješenja domaćih stručnjaka koja oduševljavaju inovativnošću

i iskoristivošću, za razliku od dosadašnjih 200 različitih inačica PC blagajni, knjigovodstvenog ili ERP (Enterprise Resource Planning) softvera. Uistinu, ovo je prvi naraštaj hrvatskih razvojnih inženjera kojima prva ozbiljna aplikacija ne spada u jednu od ovih kategorija. Prepoznaje li gospodarstvo u nas prednosti korištenja ICT-a? - Bez daljnjega. Na to utječe niz čimbenika, od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, preko potrebe tvrtki za povećanjem učinkovitosti poslovanja, do kontrole i optimizacije troškova. Dio razloga dolazi i iz činjenice da smo danas svi okruženi tehnologijom i čak ni najzagriženiji mrzitelji svega što nije papir i olovka ne mogu pobjeći od toga. Relativno često komuniciram s korisnicima iz većih hrvatskih tvrtki različitih industrijskih grana i mogu reći da su uprave prilično željne primjene visoke tehnologije u poslovanju, što smatram izuzetno dobrom prilikom, kako za Microsoft, tako i za cijeli naš partnerski ekosustav. Očekujem da će se cijela priča dodatno zahuktati u narednim godinama, ponajprije većim usvajanjem rješenja temeljenih na računalstvu u oblaku i mobilnim platformama.

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3774, 22. travnja 2013.

( 12.000 ICT stručnjaka ( to je 46% zaposleno u tim tvrtkama

ukupnog broja zaposlenih u domaćoj ICT industriji

oft WinDays13

eljne primjene ologije u poslovanju o. To potvrđuje i zadnji izvještaj analitičara IDC-a za 2011. godinu koji navodi ukupnu dnje se vrijeme mogu vidjeti razna kvalitetna rješenja domaćih stručnjaka koja oduševljavaju Što za Microsoft znači startup? - Startup za Microsoft znači isto što i za većinu svijeta. Wikipedia to definira kao tvrtku, partnerstvo ili privremenu organizaciju stvorenu da bi tražila ponovljiv i skalabilan poslovni model. Ovdje bih dodao i da neovisni stručnjaci, s kojima se u potpunosti slažem, tvrde da svaka novoosnovana tvrtka nije nužno startup niti je nužno da startup uzima novac iz venture fondova. Nužna je samo kategorija rasta. U sklopu našeg BizSpark programa podržali smo ili podržavamo više od 170 startup tvrtki, od kojih neke, kao što su Farmeron, Pet minuta i CodeAnywhere.net uspješno izvoze svoje proizvode i rješenja u svijetu. BizSpark program namijenjen je softverskim startupima, a podrška dolazi u obliku besplatnog softvera, radnih sati Azurea, naše cloud platforme te u vidu savjetovanja, otvaranja novih tržišta te pristupa edukacijskim programima, u trajanju od tri godine. Ponukani činjenicom da hrvatskom IT-u nedostaje pravih (prema gornjoj definiciji) softverskih startupa, ove smo godine pokrenuli i inicijativu Software Startup Academy, na koju se prijavilo više od 600 studenata.

Sudeći prema dosadašnjim projektima Microsofta, imamo li dovoljno ICT stručnjaka? - Ne, nemamo dovoljno ICT stručnjaka, barem ne kvalitetnih. Teško mi je taj odgovor uopće ublažiti jer nažalost obrazovni sustav ne stvara kvalitetan inženjerski kadar. Dosta razvikanih fakulteta još uvijek živi od stare slave, ali su njihovi kurikulumi nažalost zastarjeli, a profesorski kadar treba jednu injekciju svježe krvi iz IT industrije kako bi sustav, barem sa strane stručnosti i aktualnosti, prodisao. Drugi iznimno važan faktor je revizija trogodišnjeg, odnosno petogodišnjeg studija. Svi zajedno se moramo potruditi da ovu temu dovedemo na vrh ljestvice važnosti onih koji odlučuju. Moramo dobiti kvalitetne stručnjake nakon tri godine i promijeniti percepciju da se mora studirati pet godina. Koja su buduća kretanja koja će obilježiti razvoj tehnologije i poslovanja? - U svijetu, a i u Hrvatskoj, sve je prisutniji trend konzumerizacije IT-a. On se manifestira na nekoliko načina. Jedan od njih je Bring Your Own Device, tj. činjenica da sve više korisnika želi koristiti privatne uređaje i u poslovnom scena-

riju. Okružuje nas i gomila podataka što nas dovodi do drugog trenda znanog pod nazivom Big Data. Kompanije će u budućnosti sve više ulagati u Big Data analitiku o čemu svjedoče i podaci IDC-a, koji ističe da su tvrtke globalno investirale više od šest milijardi

Tvrtke u Hrvatskoj suočavaju se s petom recesijskom godinom, što povlači mnoštvo izazova

dolara, a ta će se brojka u iduće tri godine popeti na 23,8 milijardi dolara godišnje. Treći element je rast broja korisnika društvenih mreža. Čak 31 posto korisnika društvenih mreža na tržištima Srednje i Istočne Europe pomoću njih komunicira iz poslovnih i profesionalnih razloga. Zanimljiv je svakako i porast broja mobilnih radnika te predviđanje da će u našoj regiji ove godine oni predstavljati više od jedne trećine ukupno zaposlenih. Hoće li tehnologija utjecati na povećanje zaposlenosti i kako? - Unatoč strahu da će nas roboti u potpunosti zami-

jeniti, smatram da će tehnologija prije svega povećati broj radnih mjesta, ali i kvalitetu radnog dijela čovjekova života. Neke analize navode da će do kraja ovog stoljeća nestati 70 posto radnih mjesta koja poznajemo danas. Gartner, primjerice, kaže da će do 2015. godine čak 4,4 milijuna IT poslova u svijetu biti povezano s Big Data trendom. IDC istovremeno predviđa da će računalstvo u oblaku između 2011. i 2015. stvoriti čak 14 milijuna novih radnih mjesta diljem svijeta. Smatram da je u ovome trenutku teško bilo kome predvidjeti koja će radna mjesta biti hit za 15 ili 20 godina. Ovdje se uvijek sjetim rasprave koju sam imao s poznanikom sredinom devedesetih godina. Sjećam se kako smo razgovarali o tome da će posao budućnosti biti izrada web stranica i da će web zapravo zamijeniti osobnu iskaznicu. Nitko nam nije vjerovao jer smo bili 12-godišnji klinci, očarani Windowsima 95, Internet Explorerom 3.0 i ogromnim napretkom računalne industrije. Zanimljivo bi bilo čuti što 12-godišnjaci danas misle o poslu budućnosti? Malo ću karikirati, ali možda bi bolje bilo pitati što oni pišu na Facebooku koliko su u tome poslu već do sada zaradili.

AKTUALNO

*vijesti Poziv za poljoprivrednike Agencija za poljoprivredno zemljište poziva sve poljoprivrednike i pravne osobe kojima su istekli ugovori o zakupu poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu, kao i one koji su ga koristili na temelju tzv. potvrda, da se žurno jave u jedinice lokalne samouprave kako bi predale zahtjev i sklopile ugovor o privremenom korištenju. Na temelju tog ugovora korisnici zemljišta će moći podnijeti zahtjev za izravna plaćanja u poljoprivredi do 15. svibnja. Utvrđivanje narušavanja tržišnog natjecanja Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja je protiv Brodogradilišta Viktor Lenac i poduzetnika Jadroagent pokrenula postupak utvrđivanja narušavanja tržišnog natjecanja. Agencija će u postupku utvrditi je li Viktor Lenac nametao Jadroagent kao lučkog agenta i time onemogućavao poduzetnike u samostalnom izboru, odnosno, je li neke poduzetnike dovodio u povoljniji položaj u odnosu na konkurenciju. Važnost korištenja fondovskih sredstava

Ministar turizma Darko Lorencin posjetio je Krapinsko-zagorsku županiju i održao radni sastanak s predstavnicima lokalne vlasti i turističkog gospodarstva. Lorencin je govorio o aktivnostima Ministarstva, uz naglasak na dva prioritetna dokumenta - strategiju razvoja hrvatskog turizma do 2020. i strateški marketinški plan hrvatskog turizma od 2014. do 2018. godine. Istaknuo je i važnost korištenja sredstava iz strukturnih EU fondova za projekte turističke infrastrukture.

Privredni vjesnik Broj 3774, 22. travnja 2013.

na smanjenju lučke pristojbe kako bi se povećala konkurentnost “ Inzistiranje luke može rezultirati negativnim učinkom za sve korisnike. Konkurentnost luke i konkurentnost prometnog pravca međusobno su izravno uvjetovani. ” Deša Rathman, ravnateljica Lučke uprave Ploče

Lučka uprava Ploče

Bez konkurentnosti i povećanja tereta svi su na gubitku Lučka uprava Ploče je po dodijeljenoj ulozi predodređena za koordiniranje svih aktivnosti koje su usmjerene na poboljšanje konkurentnosti cijelog prometnog pravca, ističe Svemir Zekulić Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

učke uprave su moderatori odnosa unutar sustava i izvan njega, upravljačke i organizacijske platforme koje parcijalna aktivnost ujedinjuje u cjelinu. To je usmjerenje kojem teže europske luke. Naravno, za kupca i korisnika lučkih usluga i cijelog prometnog pravca preko luke je, uz kvalitetu usluge, bitan ukupni trošak lučke manipulacije, svih naknada u luci kao i troškovi na cijelom prometnom pravcu, istaknula je ravnateljica Lučke uprave Ploče Deša Rathman. U Hrvatskoj je, u dijelu odnosa između javnog i privatnog sektora, zastupljen model u kojemu javni sektor određuje prioritete i planove razvoja, standarde rada u luci, sigurnosne i ekološke standarde, te najvećim dijelom gradi i održava lučku podgradnju, dok se financiranje, gradnja i održavanje lučke nadgradnje, te pružanje usluga korisnicima prepušta putem koncesija privatnim po-

duzetnicima, koji u takvim projektima trebaju naći svoj interes, ali i modificirati svoje djelovanje u skladu s općim opredjeljenjem. Promjene koje se događaju u sklopu pločanske Lučke uprave, kaže, slijede potrebu prilagodbe ustroja, načina funkcioniranja i kadrovske strukture. “Svjesni smo da razina integriranosti luke u prometni i gospodarski sustav kao pokazatelj efikasnosti poslovanja Lučke uprave trenutno nije na zavidnoj razini”, kaže ravnateljica. Upravljanje konkurentnošću Ravnateljica Lučke uprave Ploče tvrdi da za uspješno upravljanje razinom konkurentnosti luke a time i plasmanom na tržištu, moraju biti poznati činitelji konkurentnosti, a to su za luke robnog transporta opremljenost luke, organiziranost i efikasnost lučkog sustava, asortiman i kvaliteta usluga, cijena usluga, te kvaliteta prometnih veza sa zaleđem odnosno organiziranost intermodalnog

transporta. “Sustav koncesija koji određuje tko, po kojim uvjetima i na

Potrebno je usklađivanje i koordiniranje svih subjekata koji djeluju u sklopu lučkog sustava koji način iskorištava pomorsko dobro osnovni je regulacijski mehanizam lučke uprave, na koji se nadovezuje cjenovna politika”, ističe Deša Rathman. Podsjeća da su lučka pristojba i koncesijska naknada prihod lučke uprave. Naknade za pružene lučke usluge prihod su privatnog sektora. Količina sredstava i način alokacije djelomično ovise o ugovornim obvezama definiranim u ugovoru o koncesiji. “Važno je znati da smanjenje lučke pristojbe dovodi do smanjenja sredstava kojima lučka uprava raspolaže za održavanje i unapređenje lučkog područja. Inzistiranje na smanjenju lučke pristojbe kako

bi se povećala konkurentnost luke može rezultirati negativnim učinkom za sve korisnike. Konkurentnost luke i konkurentnost prometnog pravca međusobno su izravno uvjetovani”, tvrdi ravnateljica Lučke uprave Ploče. Koridor V.c “Jedna od ključnih zadaća Lučke uprave Ploče je i promoviranje koridora V.c (Ploče-SarajevoOsijek-Budimpešta) kao prioritetnog pravca, te intenziviranje rješavanja pitanja njegove konkurentnosti na bilateralnoj razini. To se odnosi na unapređenje lučke infrastrukture, povećanje kvalitete usluga i efikasnosti željezničkih operatora. To je ključno razvojno pitanje, ne samo za luku, nego i za cijelu regiju, jer uvjetuje iskorištavanje iznimnog gospodarskog i prometnog potencijala”, ističe Deša Rathman. Prema riječima pomoćnika ravnateljice Lučke uprave Ploče Svemira Zekulića, kao prioritetan zadatak je utvrđena suradnja svih

entiteta i dionika koji sudjeluju u pružanju usluga od trenutka dolaska broda na lučko područje u Pločama do finalne kopnene destinacije i obratno. “To je nužno kako bi se vidjele sve mogućnosti da se unaprijedi konkurentnost Luke Ploče. Jedno od bitnijih pitanja je svakako problematika tarifa i usluga željezničkih operatora na pravcu od Ploča do unutrašnjosti, ne samo do glavnih industrijskih centara u BiH nego i do gospodarskih korisnika u Srbiji, Mađarskoj, Slovačkoj... Zbog toga je nužna suradnja svih sudionika ne samo unutar lučke zajednice u Pločama već i na cijelom pravcu koridora V.c. Lučka uprava Ploče je po dodijeljenoj ulozi predodređena za koordiniranje svih aktivnosti koje su usmjerene na poboljšanje konkurentnosti cijelog prometnog pravca. Svi moramo imamo isti interes, a to je povećanje tereta preko Luke Ploče, jer bez tereta su svi gubitnici, uključujući i Lučku upravu”, ističe Svemir Zekulić.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3774, 22. travnja 2013.

( 0,7%

očekivani pad osobne potrošnje

( na oko 3,2% trebala bi usporiti inflacija

Ministarstvo poljoprivrede najavilo pregovore

O istarskom teranu sa Slovenijom i Italijom

Sjednica hrvatske vlade

Manji porezi na rad, veći za imovinu i potrošnju U 2014. godini ekonomija bi trebala rasti 2,4 posto, a u 2015. oko 3,5 posto. Ove godine još neće biti oporavka, priznao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić Igor Vukić vukic@privredni.hr

astavit će se s poreznim rasterećenjem rada, a porezni pritisak prebacivat će se na potrošnju i imovinu, najavila je Vlada u ekonomskom programu za ovu godinu, prihvaćenom prošli tjedan. Program mora donijeti svaka članica Europske unije, a dosad se taj dokument u Hrvatskoj zvao Pretpristupni program. Vlada je ostala kod projekcije ovogodišnjeg rasta od 0,7 posto. U 2014. godini ekonomija bi trebala rasti 2,4 posto, a u 2015. oko 3,5 posto. Ove godine još neće biti oporavka, priznao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić. Preokreti negativnih trendova mogu se očekivati u 2014., a ove godine će fiskalna stabilizacija pripremiti teren za poboljšanja. Glavni generator rasta od 0,7 posto ove godine bit će investicije u fiksni kapital, koje bi trebale rasti 6,3 posto. Osobna potrošnja vjerojatno će pasti i ove godine, za oko 0,7 posto, pa i njezin oporavak Grčić očekuje tek u narednim godinama kad se bude osjetio malo jači rast i oporavak zapošljavanja. Iako je u prvom tromjesečju zabilježen rast broja novozaposlenih u Zavodu za zapošljavanje od 30 posto, Grčić objašnjava da je to dijelom i zbog ranijeg početka turističke sezone. Istodobno se gube radna mjesta u po-

duzećima koja prolaze restrukturiranje. Ovisnici o drugima U ekonomskom programu za 2013. predviđa se da će inflacija usporiti na oko 3,2 posto, a taj bi se trend trebao nastaviti i u idućim godinama, prema razini od dva do 2,2 posto. Izvoz roba i usluga trebao bi ubrzati na 1,6 posto, no mnogo će toga ovisiti o stanju na tržištima glavnih trgovinskih partnera te o revitalizaciji poduzeća koja prolaze kroz predstečajne nagodbe. S oporavkom domaćeg tržišta rast će i uvoz. Vlada očekuje da će ove godine uvoz s lanjskog minusa od 2,1 posto prijeći u plus od 1,2 posto. U 2014. uvoz bi mogao skočiti za 4,3 posto, potom i na 6,2 posto u 2015. Fiskalna stabilizacija važna je i zbog obuzdavanja rasta javnog duga, istaknuo je Grčić. Hrvatski javni dug na kraju godine mogao bi narasti na 190,6 milijardi kuna što je 56,2 posto BDP-a. Dug je u 2012. iznosio 53,7 po-

sto BDP-a. Vlada predviđa da će se rast duga stabilizirati na 57,5 posto u 2014. To je već vrlo blizu granice od 60 posto koju zahtijeva Europska unija. Vlada očekuje da će u 2016., nakon svih poduzetih mjera, javni dug početi padati, i da će te godine biti na razini od 57 posto BDP-a. U sljedećem trogodišnjem razdoblju na naplatu dospijeva sedam državnih obveznica, od čega pet domaćih, a dvije inozemne. Domaćim kreditorima treba vratiti 13 milijardi kuna i jednu milijardu eura. Inozemne obveznice vrijedne su 1,25 milijardi eura. Novac za otplatu i refinanciranje tih dugova Vlada će potražiti na domaćim i inozemnim tržištima, rekao je Grčić. Europski ciljevi Ekonomskim programom Vlada se obvezuje i na niz europskih ciljeva. No iako potiče zemlje da ih ispunjavaju, Europska komisija prihvaća specifičnosti i ograničenja pojedinih zemalja. Dok je cilj EU-a

da 2020. zaposli 75 posto radno aktivnog stanovništva, Hrvatska će tada svoju zaposlenost sa sadašnjih 57 posto podići tek na 59 posto. Trošak za istraživanje i razvoj Hrvatska namjerava udvostručiti do 2020. Ali to će biti tek 1,4 posto BDP-a, dok će EU tada biti na tri posto.

Vlada očekuje da će ove godine uvoz s lanjskog minusa od 2,1 posto prijeći u plus od 1,2 posto Vlada je prihvatila i odluke o sanaciji 25 bolnica i zdravstvenih ustanova kojima su osnivači županije. Te bolnice su na kraju prošle godine dugovale 1,2 milijarde kuna. Država će imenovati sanacijske upravitelje i vijeća koji trebaju srezati nepotrebne troškove i pregovarati s vjerovnicima o povratu duga. Vladini predstavnici će umjesto županija upravljati bolnicama i dvije godine nakon završetka sanacije.

Ministarstvo poljoprivrede najavilo je razgovore sa Slovenijom i Italijom o problemu koji se pojavio u sektoru vina nakon što je s polica jednog trgovačkog lanca u Sloveniji zbog imena povučen istarski teran. Kako je rekao ministar poljopirivrede Tihomir Jakovina, već će u ponedjeljak na Vijeću ministara u Luxembourgu započeti razgovore na bilateralnoj razini s Talijanima i trilateralno i sa Slovencima kako bi se pokrenuo zahtjev za zaštitu vina teran koji bi uključivao sve tri zemlje koje proizvode vino pod tim imenom. “Ako te inicijative ne urode plodom, Hr-

vatska će pokrenuti sve potrebne pravne radnje kojim će se zaštititi hrvatski vinski sektor”, istaknuo je Jakovina. Predsjednik Udruženja vinarstva pri HGK-u Ivica Matošević dodao je kako je povlačenje istarskog terana s polica u Sloveniji unijelo nemir među proizvođače. “Teran nije pitanje samo etikete, već je riječ o autohtonoj sorti u Istri, tiče se našeg identiteta i tradicije. Treba intenzivirati aktivnosti koje će omogućiti daljnji plasman hrvatskih vina na tržištu”, kaže Matošević. Hrvatski vinari smatraju da je najjači argument hrvatske strane činjenica da su teran i slovenski refošk dvije različite sorte, a u europskoj legislativi ne postoji mogućnost zaštite sorte. Stoga ima dovoljno razloga da se odluka o zaštiti popravi kako bi teran i dalje ostao na tržištu. (K.S.)

ISO Forum Croaticum

Za normizaciju više od 12 milijuna kuna Od 1. srpnja 2013. godine, kada Hrvatska postaje punopravna članica Europske unije, za djelatnost normizacije u proračunu će biti namijenjeno između 12 i 13 milijuna kuna, najavio je Nenad Nikolić iz Hrvatskog zavoda za norme (HZN) na skupu ISO Forum Croaticum, održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori. HZN se financira uglavnom iz državnog proračuna, uz oko 30 posto vlastitog prihoda. Ima 173 aktivna tehnička odbora s oko 2600 članova iz industrije, inženjerskih komora, znanstvenih i obrazovnih ustanova, strukturnih udruga te tijela državne uprave. Do kraja 2012. Zavod je objavio 28.713 normativnih dokumenata, a trenutačno je u hrvatski normizacijski sustav prihvaćeno oko 95 po-

sto europskih normi. Normizacija je u Hrvatskoj uglavnom usklađena s EU propisima, stoga u novom zakonu o normizaciji neće biti bitnih promjena, pa će vrlo brzo, bez javne rasprave, biti upućen Vladi kako bi stupio na snagu do 1. srpnja 2013., rekao je Miran Škerl, ravnatelj HZN-a. U EU-u se smatra da je glavni nositelj normizacije industrija koja inicira promjene i ujedno financira te procese. Normizacija mora biti u službi konkurentnosti i osvajanja trećih tržišta, a naročitu važnost valja posvetiti informiranju malih i srednjih poduzetnika o potrebi normiranja. (D.Ž.)

10 aktualno

Privredni vjesnik Broj 3774, 22. travnja 2013.

Strategija Austrijske pošte u Hrvatskoj

Austrijska pošta planira zauzeti značajan dio tržišta Stupanjem na snagu novog Zakona o poštanskim uslugama početkom godine omogućena je liberalizacija tih usluga u Hrvatskoj. Zakonom se, među ostalim, onemogućava monopol na obavljanje poštanskih usluga i stvaraju se preduvjeti za jačanje konkurentnosti u području distribucije adresiranih pošiljaka u kojem Austrijska pošta, putem tvrtke Weber Escal, u Hrvatskoj planira zauzeti značajan tržišni udio. Weber Escal u Hrvatskoj drži više od 80 posto tržišnog udjela u distribuciji neadresiranih promotiv-

nih materijala, a odnedavno je i novi poštanski operator na našem tržištu. U 2012. ostvarila je prihod od 8,2 milijuna eura, što je rast od 13 posto u odnosu na 2011. godinu, istaknuto je na predstavljanju poslovne strategije Austrijske pošte na hrvatskom tržištu. Ulaskom u područje adresirane pošte koja podrazumijeva i dostavu pošiljaka ispod 50 grama za velike i srednje korisnike, tvrtka planira i značajno povećanje broja zaposlenika i uvođenje inovativnih usluga. Jedna od takvih usluga je svakako Track and trace. Usluga je napravljena prema posebnim zahtjevima Austrijske

pošte, pomoću koje će pošiljatelj i primatelj u realnom vremenu moći pratiti status u kojem se pošiljka nalazi. Inače, Austrijska pošta vodeći je poštanski operator u toj zemlji i ima 23.181 zaposlenu osobu. Prihod Grupe u 2012. godini iznosio je 2,37 milijardi eura, a dobit 182,4 milijuna eura, priopćeno je iz agencije IM&C. Austrijska pošta 2003. godine započela je svoje širenje u području Srednje i Istočne Europe. Tako je danas putem svojih tvrtki prisutna u Mađarskoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Poljskoj i Hrvatskoj. Na hrvatskom je tržištu prisutna već nekoliko godina putem tvrtke Overseas express, lidera u paketnoj distribuciji, i ranije spomenute Weber Escal. (B.O.)

Veliki brat za građevinske dozvole

Službenici pod daljinskim nadzorom Ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš i njezini pomoćnici odnedavno mogu izravno, internetskim putem, pratiti što i koliko rade službenici u uredima za izdavanje građevinskih dozvola. Mogu vidjeti stanje predmeta i reagirati ako se neki postupak odugovlači. I službenici na svojim računalima dobivaju obavijest da im Veliki brat zaviruje u posao. Daljinski nadzor jedna je od mjera kojima se želi ubrzati izdavanje dozvola za gradnju. Prema riječima Anke Mrak Taritaš, do kraja godine rok za izdavanje dozvola trebao bi biti ujednačen u cijeloj Hrvatskoj i ne bi trebao biti dulji od 30 dana. Prošli je tjedan Ministarstvo pustilo u probni rad novi Informacijski sustav prostornog uređenja (ISPU), pomoću kojeg građani, projektanti

i investitori mogu dobiti informacije o tome što se može graditi na pojedinom zemljištu. Sustavu se može pristupiti preko stranice Ministarstva, www.mgipu.hr., a u njemu će biti objavljeni svi prostorni planovi u Hrvatskoj. Dosad su tu planovi za stotinjak općina, a do kraja godine moći će se pregledati planovi svih 556 općina. Na kraju će biti dostupni podaci za svaku kuću – ima li urednu dozvolu, u kojoj je katastarskoj čestici upisana, i slično. Preko sustava će se moći pratiti i promjena prostornih planova, čime se nastoji smanjiti korupcija. “Sustav prostornog planiranja tako potpuno otvaramo prema javnosti, čime se ne mogu pohvaliti ni sve zemlje članice Europske unije”, rekla je ministrica Anka Mrak Taritaš. Kad se uskoro promijeni Zakon o gradnji, podaci ISPU-a za-

mjenjivat će lokacijsku dozvolu. Projektanti uopće neće morati dolaziti u općinu, nego će iz ISPUa izravno skidati sve prostorne elemente i odmah započinjati s projektiranjem. Do 30. ožujka zaprimljeno je 119.972 zahtjeva za legalizaciju nekretnina. Dosad je legalizirano 18.711 objekata, a ukupno je riješeno (i pozitivno i negativno) 24.326 predmeta. Ministrica Anka Mrak Taritaš pozvala je građane da do 30. lipnja podnesu zahtjeve za legalizaciju. Naglasila je da je bitno do roka podnijeti zahtjev, a dokumentacija se može dopuniti i kasnije. (I.V.)

( 203 mil €

vrijednost projekta obnove Zračne luke Dubrovnik

REXPO - 2. međunarodni poslovni sajam investicijskih

Iz EU fondova p novca – ali nije j

To je dobar rezultat, imajući na umu iskustva drug kao i činjenicu da se stopa apsorpcije ubrzava kak Drago Živković zivkovic@privredni.hr

z dvije generacije fondova Europske unije, koje je Hrvatska dosad koristila, izvukli smo ukupno oko 70 posto ponuđenog novca, računajući po ugovorenim projektima. Kada se gleda samo druga generacija fondova, IPA program, stopa apsorpcije trenutačno je oko 60 posto, ali do 2016. godine, kada ćemo povući zadnja sredstva iz IPA-e, taj bi se postotak trebao znatno povećati. Podaci su to koje je na Rexpo sajmu u Zagrebu iznio Juraj Ivanković, načelnik sektora u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU-a. Prema njegovim riječima, to je dobar rezultat, imajući na umu iskustva drugih zemalja koje su ranije ušle u EU, kao i činjenicu da se stopa apsorpcije ubrza-

va kako idemo prema isteku programa. Projekti koji se financiraju kroz EU fondove mogu se podijeliti u tri osnovne skupine. Prvu čine projekti jačanja administrativnih kapaciteta države, kakvih je realizirano oko 500. Drugu skupinu čine veliki infrastrukturni projekti, tehnološki i organizacijski vrlo zahtjevni, a u trećoj su skupini projekti malih poduzetnika u kojima je najveći problem bila njihova edukacija. Podne pločice U skupini velikih infrastrukturnih projekata nalazi se i obnova Zračne luke Dubrovnik čiji direktor Roko Tolić kaže da je projekt s početnih 70 milijuna eura narastao do 203 milijuna budući da su izgradnji terminala pridodani radovi na pistama i infrastrukturi. “U početku nas u ministarstvima nisu

s tim projektom ni primjećivali - iako imam dva metra, 120 kilograma i ćelav sam”, požalio se Tolić. Ipak, uspjeli su doći do faze tzv. prednotifikacije u Bruxellesu, pa bi krajem ove godine trebala početi realizacija projekta. Vlastiti udjel od 15 posto već su pripremili, dije-

Hrvatska je najpovoljnija za investicije Hrvatska je daleko najpovoljnija lokacija za proizvodne investicije, prema računici koju je na REXPO-u prezentirao član Uprave Atlantic Grupe Neven Vranković. Atlantic, naime, planira izgraditi novu tvornicu energetskih prutića za koju im je primarno tržište Europska unija. Zato su uspoređivali porezne olakšice i poticaje za investitore u Hrvatskoj, Sloveniji i Njemačkoj. Pokazalo se, kaže Vranković, da za investiciju od 75 milijuna kuna, koja bi zaposlila 200 radnika, njemačka država investitoru vraća pet milijuna kuna, slovenska država 11 milijuna, a hrvatska država čak 39 milijuna kuna. Zašto onda nema ulaganja? Zato što su svi stisli, što je vidljivo svaki put kad se smanji masa plaća jer se odmah potom povećaju štedni depoziti, tumači Vranković. Iz tog začaranog kruga izlaz vidi u tome da država potakne potrošnju i tako razbije okove opće društvene kontrakcije.

www.privredni.hr Broj 3774, 22. travnja 2013.

( 800.000 €

15. Croatia Boat Show u Splitu

vrijednost projekta Dok-inga financiranog iz EU fondova

Najskromniji sajam u pet godina

h projekata za Jadransku regiju

povukli smo 70 posto još gotovo

gih zemalja koje su ranije ušle u EU, ko idemo prema isteku programa

REXPO okupio više od 1000 sudionika lom kroz uštede, ali Tolić se nada da će i banke imati razumijevanja. Na razumijevanje će sigurno naići u Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, koja je od 2006. godine sudjelovala u čak 70 posto projekata financiranih iz EU fondova. Izvršna direktorica HBOR-a Ivanka Maričković Putrić upozorava, međutim, da u provedbi projekta treba biti maksimalno precizan jer se događalo da EU odbije isplatiti novac, primjerice, samo zato što su postavljene podne pločice malo drugačijih dimenzija od onih koje su predviđene projektom. Nastavni materijali Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNet sudjeluje u nizu manjih projekata koji se financiraju iz EU fondova. Upravo takvi mali projekti, kaže voditeljica CARNetovog ureda za EU

Ovogodišnji sajam REXPO Adriatic 2013. u dva je dana okupio oko 1000 sudionika iz Hrvatske i inozemstva te oko 30 izlagača na štandovima, dok je REXPO Forum ugostio više od 50 međunarodnih stručnjaka te predstavnika vlada u regiji. Razgovaralo se o projektima u energetici i ekologiji, javno-privatnim partnerstvima i izravnim stranim ulaganjima, a predstavljeni su i investicijski projekti u Bosni i Hercegovini i u Srbiji, uključujući i projekt indijskih investitora koji u Inđiji grade IT park vrijedan gotovo 600 milijuna eura. projekte Dragana Kupres, najbolja su priprema za velike jer se u njima stječu iskustva i uspostavljaju kontakti sa stranim

HBOR je od 2006. godine sudjelovao u čak 70 posto projekata financiranih iz EU fondova partnerima. Aktualna su im tri projekta u novom EU programu CIP, vrijedna ukupno dva milijuna eura, a jedan od njih ima za cilj uspostavu europskog repozitorija nastav-

nih materijala. Najveću kočnicu u realizaciji EU projekata Dragana Kupres vidi u manjku novca i ljudi jer je Vlada CARNetu smanjila proračun sa 90 na 60 milijuna kuna. Projekti iz EU fondova koji u konačnici svima koriste projekti su jedinica lokalne samouprave, tvrdi gradonačelnik Ivanca i potpredsjednik Sabora Milorad Batinić. Njegov grad je zajedno s okolnim općinama kandidirao projekt brze ceste koja bi povezala Ivanec s autocestom Varaždin-Macelj. Ivanec je sada prometno izoliran, pa je slab interes ulagača i za njihovu poduzetničku

zonu, iako nude bolje uvjete od većine ostalih gradova, požalio se Batinić. Zaštitni sloj Među rijetkim privatnim tvrtkama koje su povukle novac iz EU fondova nalazi se Dok-ing koji je kao dio sedmeročlanog konzorcija sudjelovao u projektu vrijednom 800.000 eura. Projektom je, kaže njegov voditelj Marko Tisovec, razvijen zaštitni sloj za robotska vozila za gašenje požara koji može izdržati temperature do 700 stupnjeva. Dok-ing se i dalje planira javljati na natječaje za EU projekte, kako bi razvili novu seriju strojeva za saniranje havarija u nuklearnim elektranama. Tisovec bi, kaže, volio da im se u tome češće pridružuje akademska zajednica jer, po njegovom iskustvu, kod nas samo 30 posto znanstvenih ustanova radi s gospodarstvom, a trebalo bi barem 70 posto.

Na ovogodišnjem 15. Croatia Boat Showu u Splitu okupili su se izlagači iz 11 zemalja, koji su izložili nešto više od 100 plovila. Izlagali su i proizvođači opreme i davatelji usluga iz nautičkog sektora te proizvođači automobila. “Ovo je u posljednjih pet godina najskromniji sajam koji smo organizirali, ali opravak - s obzirom na ulazak Hrvatske u Europsku uniju - očekujem već iduće godine”, rekao je Vicenco Blagaić, direktor tvrtke Profectus koja je organizator sajma. “Ulaskom u EU doći će do nove regulacije propisa te će se u mnogočemu promijeniti uvjeti poslovanja. Situacija u nautičkoj industriji je vrlo loša zbog restriktivne porezne politike i nemogućnosti financira-

nja kupnje novih plovila. Kriza i pad kupovne moći građana rezultirali su time da mnogi naši dosadašnji izlagači u posljednje vrijeme nisu prodali ni jedno plovilo. Stoga nemaju ni sredstava za izlaganje na sajmu iako smo im ponudili odlične uvjete”, istaknuo je Blagaić. Otvarajući sajam, savjetnik ministra turizma Ivo Bašić naglasio je kako ovakvi sajmovi podižu konkurentnost hrvatskog turizma. Bašić je dodao da će se udjel od 10 posto - koliko nautički turizam ima u turističkim prihodima - uskoro povećati, te najavio restrukturiranje sustava turističkih zajednica - zbog neučinkovite komunikacije s korisnicima turističkih usluga. (J.V.)

*vijesti Novi spremnici naftnih derivata

Konzorcij tvrtki predvođen Đuro Đaković Holdingom dobio je više od 118 milijuna vrijedan posao izgradnje novih pet spremnika za naftne derivate tvrtke Janaf na Terminalu Žitnjak. Ukupna planirana ulaganja Janafa u ovoj i idućoj godini na Terminalu Žitnjak iznose 204,2 milijuna kuna. Dio od toga bit će investicije u opremu i infrastrukturu kojom se postiže visoki ekološki stupanj zaštite okoliša, ali i sigurnosti. Po završetku rekonstrukcije i dogradnje, Žitnjak će postati moderan ter-

minal opremljen u skladu s najvišim tehničko-tehnološkim standardima za skladištenje naftnih derivata. Dan karijera u Zagrebu U organizaciji Američke visoke škole za menadžment i tehnologiju protekli je tjedan u Zagrebu prvi puta održan Dan karijera na kojem je sudjelovalo 17 tvrtki iz Hrvatske i regije. To je događanje osmišljeno po uzoru na američke visokoobrazovne institucije s ciljem profesionalnog usmjeravanja studenata i pružanja informacija koje će im pomoći u planiranju i izgradnji budućih karijera. Dan karijera namijenjen je studentima i diplomantima Američke visoke škole za menadžment i tehnologiju.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3774, 22. travnja 2013.

Predstečajne nagodbe Predstečajna nagodba ključno je oružje u borbi Vlade protiv nelikvidnosti. Iako se o predstečajnoj nagodbi puno govori u javnosti i dokumenti su javno dostupni, njeni detalji uglavnom ostaju nepoznati. Stoga će Privredni vjesnik u sljedećim brojevima odvojiti prostor za konkretne primjere predstečajnih nagodbi, s naglaskom na većim tvrtkama

Stipić grupa d.o.o., Zagreb

Dilj, industrija građevinskog materijala d.o.o., Vinkovci

Dingač, poljoprivredna zadruga i vinarija, Potomje

Prijedlog podnesen

11. veljače 2012.

Postupak otvoren

2. travnja 2013.

Temeljni kapital

1.114.400 kn

Prijedlog podnesen

22. veljače 2013.

Prijedlog podnesen

5. siječnja 2013.

Broj radnika

120

Postupak otvoren

4. travnja 2013.

Postupak otvoren

8. travnja 2013.

Ukupne obveze

70.000.000 kuna

Temeljni kapital

216.400.000 kn

Temeljni kapital

302.000 kn

Kratkotrajna imovina 258.833.509 kn

Broj zaposlenih

253

Broj zaposlenih

Kratkoročne obveze

371.913.585 kn

Ukupne obveze

226.129.176 kn

Ukupne obveze

80.189.525 kn

Osnivači/članovi društva

Franciska Stipić

Kapital i rezerve

138.787.000 kn

45.277.862 kn

Zlatko Stipić

Račun dobiti i gubitka

2011. (-25.230.554 kn)

Obveze prema zadrugarima Račun dobiti i gubitka

2011. (-6.227.422 kn)

Novčani tijek od poslovnih aktivnosti

2011. (-25.212.101 kn)

Vlasnička struktura

99,52% Nexe grupa

Sven Müller Račun dobiti i gubitka

2011. (+533.963 kn) 2012. (-143.533.381 kn)

Plan financijskog restrukturiranja: • dug prema Zagrebačkoj banci: prodaja nekretnina i poslovnih udjela u iznosu od 247.266.707 kn, ostatak u iznosu od 30.357.879 kn reprogramirati na 12 godina uz poček od dvije godine i fiksnu kamatu od šest posto godišnje • dug prema ostalim bankama: reprogram na 12 godina uz poček od dvije godine i fiksnu kamatu od šest posto godišnje • dug prema leasing kućama u iznosu od 877.184 kn: otplata u potpunosti do kraja 2013. • dug prema osiguravateljskim, faktoring i kartičnim kućama u iznosu od 652.492 kn: otplata na rok od 10 godina, uz poček od dvije godine, kamatu od šest posto i otpis zateznih kamata • dug prema dobavljačima koji su osigurani vjerovnici, u iznosu od 3.524.451 kn: isplata prodajom projekta Paromlinska • otpis 50 posto duga prema dobavljačima koji su neosigurani vjerovnici, u ukupnom iznosu od 132.388.819 kn, uz otplatu ostatka na 10 godina i poček od dvije godine • otpis 50 posto duga prema državi, u ukupnom iznosu od 4.591.504 kn, uz otplatu ostatka duga na razdoblje od pet godina, poček od godinu dana i kamatu od 4,5 posto • vjerovnicima temeljem odobrenih zajmova u ukupnom iznosu od 11.575.000 kn nudi se rok otplate od 10 godina, beskamatno, uz poček od dvije godine Plan operativnog restrukturiranja: • preorijentacija na čistu inženjering kompaniju • iznajmljivanje zgrade u Lučkom, što će generirati 1.323.000 kn godišnje • pripajanje povezanog društva Stipić nekretnine

2012. (-45.293.693 kn)

2012. (-44.850.985 kn)

0,48% Dilj d.o.o. Plan financijskog restrukturiranja: • država: otpis kamata i 40 posto glavnice, plaćanje 60 posto duga kroz tri godine • banke: otpis kamata, konverzija 40 posto duga u kredit na 10 godina, uz poček od tri godine • leasing kuće: otpis kamata, daljnja otplata prema dogovorenoj dinamici • faktoring kuće: otpis kamata, refinanciranje na tri godine • povezana društva: otpis kamata i 40 posto glavnice, otplata 60 posto glavnice kroz tri godine • dobavljači: otpis kamata i 40 posto glavnice, otplata 60 posto glavnice kroz tri godine, otpuštanje jamstava, uz mogućnost prijevremenog otkupa uz diskont 30 posto Plan operativnog restrukturiranja: • smanjenje ulazne cijene engobe (razrijeđene gline), vlastito miješanje, ušteda milijun kuna • uvođenje povratne palete, ušteda 1,5 milijuna kuna • ukidanje proizvodnje u trećoj smjeni, ušteda 1,7 milijuna kuna • prebacivanje primarne prerade u treću smjenu, ušteda 800.000 kuna • uvođenje kontrola i praćenja opravdanosti troškova • smanjenje udjela prodaje probne proizvodnje i druge klase • povećanje udjela bojanog crijepa • povećanje udjela tržišta Hrvatske, Slovenije i Austrije

I.-XI. 2012. (-5.605.985 kn)

Opis pregovora s vjerovnicima: • Uprava je u komunikaciji sa zadrugarima našla rješenje u provedbi sučeljavanja obveza prema zadrugarima s prodajom vina pojedine berbe • kod Jadranske banke ugovoren je kredit s rokom otplate od četiri godine, uz jednu godinu počeka, na iznos od 1.365.000 kn Plan financijskog restrukturiranja: • obveze prema bankama prolongirati s počekom od jedne godine • obveze prema dobavljačima podmirivati redovno u roku od 30 dana • obveze prema zadrugarima otpisati 40 posto, ostatak otplatiti u roku od 20 godina, bez kamata s dvije godine počeka • obveze prema državi otpisati 60 posto i ostatak otplaćivati odmah s kamatom od sedam posto • obveze za pozajmice u ukupnom iznosu od 289.000 kn otplatiti u tekućoj godini Plan operativnog restrukturiranja: • smanjivanje cijena grožđa od 15 do 30 posto • pretvaranje dijela obveza prema zadrugarima u potencijalne obveze • smanjenje troškova zaposlenih za najmanje 20 posto • refinanciranje postojećih i podmirivanje svih dospjelih obveza • razvijanje vlastitog prodajnog tima • osamostaljenje na tržištu prodaje vina • ponuda arhivskih vina • unapređenje organizacije rada i povećanje kontrole kvalitete

enterprise europe

info

Broj 83, 22. travnja 2013.

Hrvatski dizajn u Milanu

Velike priče malih poduzetnika Europska poduzetnička mreža objavila je novu brošuru pod imenom Velike priče malih poduzetnika u kojoj su iznijeseni primjeri uspješnih suradnji hrvatskih tvrtki s tvrtkama u inozemstvu. EEN je u suradnji sa svojim partnerima uveliko pridonio internacionalizaciji tvrtki kroz razne edukacije, gdje su tvrtke mogle čuti o mogućnostima financiranja, uspješnim primjerima iz drugih europskih zemalja i načinu kako plasirati proizvod na tržište EU-a. Velika značajka EEN mreže je organizacija poslovnih susreta na europskim sajmovima gdje su hrvatski poduzetnici ostvarili velike uspjehe, odnosno uspjeli pronaći poslovne partnere uz minimalni financijski izdatak. Ako želite slijediti primjere naših uspješnih poduzetnika, ova brošura je idealan primjer kako to ostvariti. Primjer cijele brošure možete pogledati na web stranici http://www. een.hr/upload/kontakti-een/velike_ price_malih_poduzetnika.pdf.

Hrvatski dizajn obvezno pogledati! Selekcija hrvatskog produkt dizajna predstavila se na Tjednu dizajna u Milanu

Centar za dizajn Hrvatske gospodarske komore, u suradnji s autoricom izložbe Tatjanom Bartaković, organizirao je izložbu SOLID ACTS – Design from Croatia kojom se selekcija hrvatskog produkt dizajna predstavlja na Tjednu dizajna u Milanu. Izložba se održava u Superstudiju Più – Temporary Museum for New Design 2013 (Zona Tortona), na jednoj od najposjećenijih lokacija na cijelom milanskom Tjednu dizajna koji se održava tijekom glasovitog sajma Salone del Mobile. U službenom prospektu Temporary Museum for New Design, hrvatski dio izlož-

be s Centrom za dizajn Hrvatske gospodarske komore bio je predstavljen kao jedan od šest dijelova izložbe koji se obvezno moraju pogledati. “Bili su puni hvale za cjelokupni nastup hrvatskog dizajna u organizaciji Centra za dizajn HGK-a, ali i ugodno iznenađeni raznovrsnošću i kvalitetom proizvoda te smo im nekoliko puta ponavljali da su to sve hrvatski produkt dizajneri”, rekao je Luka Mjeda, direktor Centra za dizajn HGK-a. “Naš izlagački prostor zaprema oko 100 četvornih metara i svaki ga dan posjećuje nekoliko tisuća ljudi. Otvoren je od 10 do 23 sata, a posjetioci pokazuju zanimanje za mnoge proizvode”, re-

kla je Goranka Tomić, stručna suradnica Centra za dizajn HGK-a. Na izložbi su sudjelovali dizajneri Nina Bačun, Ivana Borovnjak, Lidia Boševski, Roberta Bratović, Svjetlana Despot, Filip Gordon Frank, Grupa (Filip Despot, Tihana Taraba, Ivana Pavić), Tea Janković, Zoran Jedrejčić, Nikolina Jelić, Luka Jelušić, Iva Frank (arhitektica), Ksenija Jurinec, Ada Kezić, Krunoslav Kovač, Sanja Kovačić, Neven Kovačić, Maja Mesić, Maja & Mejra Mujičić, MVA arhitekti (Marin Mikelić, Tomislav Vreš), Numen/ForUse (Christoph Katzler, Sven Jonke, Nikola Radeljković), Ruđer Novak-Mikulić, Marija Ružić i Ana Tevšić.

enterprise europe Life+

Natječaj za projekte zaštite okoliša i prirode Europska komisija je objavila natječaj za ekološke projekte u okviru programa Life+. Za hrvatske projekte je osigurano 1,25 milijuna eura Europska je komisija objavila na svojim internetskim stranicama poziv na natječaj za prijavu projekata u zaštiti okoliša i prirode u okviru programa Life+, a na njima se nalaze sve potrebne informacije i aplikacijski paket.

ći uspostavu procedura i struktura za monitoring; razvoj i provedba akcijskih planova za zaštitu vrsta i staništa; proširenje mreže Natura 2000 na morska područja; kupnja zemljišta pod uvjetima navedenim u Uredbi. U okviru programa Life+ može se financirati i oprema, i to 50 posto od nabavne vrijednosti.

Rok za podnošenje elektronskih prijava Europskoj komisiji putem Ministarstva zaštite okoliša i prirode je 25. lipnja. Opširnijim informacijama o natječaju možete pristupiti putem portala croenergo. eu, gdje postoji i link na izvorni tekst natječaja. Program Life+ traje od 2007. do 2013. godine i ukupno je vrijedan više od 2,1 milijarde eura. Sastoji se od tri glavne komponente: zaštita prirode i biološka raznolikost, politika zaštite okoliša i upravljanja te informativne i komunikacijske aktivnosti. Hrvatskoj je otvorena mogućnost sudjelovanja u programu Life+ potpisivanjem Ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Ulaskom u EU za Hrvatsku se očekuju dostupna financijska sredstva u iznosu od 1,25 milijuna eura za razdoblje srpanj-prosinac 2013. godine, odnosno od ulaska Hrvatske u EU do kraja tog proračunskog razdoblja. Mjere koje

se mogu financirati iz programa Life+ su: operativne djelatnosti nevladinih udruga koje djeluju prvenstveno na području zaštite i unapređenja okoliša na europskoj razini i sudjeluju u razvoju i provedbi politike i zakonodavstva Zajednice; razvoj i praćenje mreža, baza podataka i računalnih sustava koji su izravno povezani s provedbom politike i zakonodavstva zaštite okoliša Zajednice; studije, istraživanja, pomoć pri jačanju kapaciteta; monitoring, uključujući monitoring šuma; obuka, radionice i sastanci, uključujući obuku oso-

ba koje sudjeluju u inicijativama sprečavanja šumskih požara; razvijanje mreže kontakata i platformi najboljih postupaka; informacijsko i komunikacijsko djelovanje, uključujući kampanje podizanja svijesti; demonstriranje inovativnih pristupa politike, tehnologija, metoda i instrumenata; i posebno za komponentu priroda i biološka raznolikost: upravljanje lokacijama i vrstama te planiranje lokacija, uključujući unapređenje ekološke usklađenosti mreže Natura 2000, monitoring stanja očuvanja (conservation status) uključuju-

Life+ je centralizirani program kojim upravlja Europska komisija. To znači da EK objavljuje godišnji poziv na podnošenje prijedloga, na koji države članice dostavljaju EK-u - putem nadležnog nacionalnog tijela - prijedloge projekata. Jedinica za Life+ u Općoj upravi za okoliš (DG ENV) EK-a odgovorna je za evaluacijsku proceduru te predlaže Life+ Odboru (sastavljenom od predstavnika država članica) listu projekata za sufinanciranje prema kriterijima naznačenim u Vodiču za evaluaciju Life+ projektnih prijedloga (publicira se svake godine uz poziv na natječaj). Korisnici projekata mogu biti javna i/ili privatna tijela, subjekti i institucije.

Natječaj za projekte čistijeg transporta

Novacza za Novac čistiji transport čistiji transport Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je javni natječaj za dodjelu sredstava putem zajmova (beskamatnih kredita) i subvencija za projekte čistijeg transporta, a raspoloživa sredstva iznose 20 milijuna kuna.

Dodijelit će se sredstva Fonda za sufinanciranje projekata čistijeg transporta. Prijaviti se mogu projekti s ovih područja: Ugradnja uređaja za učinkovitije korištenje otpadne topline iz rashladne tekućine motora za vrijeme kada je motor ugašen; Nabava eko guma; Poboljšanje aerodinamičnosti teretnih vozila; Nabava novih vozila kategorija L1 ili L3 s električnim pogonom; Nabava novih vozila kategorija M1 ili N1 sa sljedećim karakteristikama: na električni pogon ili na hibridni pogon s emisijama CO2 is-

pod 85 g CO2 /km za vozila s dizelskim i 90 g CO2 /km za vozila s benzinskim motorom ili na pogon ukapljenim naftnim plinom (u daljnjem tekstu: UNP) ili stlačenim prirodnim plinom (u daljnjem tekstu: SPP) ili dizel-plinom (u daljnjem tekstu: DFD); Nabava novih vozila kategorija M2 ili M3 sa sljedećim karakteristikama: na električni pogon ili EURO 5 ili EURO 6 standarda s pogonom na dizelsko gorivo ili na pogon UNP ili SPP ili DFD, Pregradnja postojećih vozila kategorija M1, M2, M3, N1, N2 i N3 na pogon UNP ili SPP ili DFD; Izgradnja punionica za vozila na električni pogon; Izgradnja punionica za vozila na pogon SPP. Pravo na sredstva Fonda mogu ostvariti trgovačka društva i druge pravne osobe te obrtnici. Sredstva Fonda sukladno ovom natječaju dodjeljuju se putem

zajmova (beskamatnih kredita) i subvencija. Energo Media Servis i Savez za energetiku Zagreba pružaju uslugu izrade kompletne natječajne dokumentacije te pozivaju zainteresirane strane, posebno članove Saveza za energetiku Zagreba, na uspostavu partnerstva te zajedničko sudjelovanje na natječaju. Tekst javnog natječaja nalazi se na http://www.croenergo.eu/FZOEU-20milijuna-kuna-za-cistiji-transpor t12862.aspx. Više o natječaju možete pogledati na web stranici http://www.zelenaenergija. org/hrvatska/clanak/fond-raspisaopet-natjecaja-k renuli-poticaji-zaelektricna-vozila/6058.

www.een.hr

22. travnja 2013.

2 3

Kupujmo hrvatsko i Vrijedne ruke

Nova sezona akcije za dobre hrvatske proizvode Kako pokazuju ankete, ove dvije akcije dobro su prepoznate i prihvaćene. Posljednja anketa, i to na reprezentativnom hrvatskom uzorku, pokazala je kako je čak 96,5 posto građana čulo za akciju, a 92 posto anketiranih podupire kupovinu hrvatskih proizvoda Hrvatska gospodarska komora i ove je godine nastavila svoje najveće i najpoznatije nacionalne akcije Kupujmo hrvatsko i Vrijedne ruke. Njima se već 16 godina promoviraju hrvatski kvalitetni proizvodi - a posebno oni koji nose znakove Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko - koji se tijekom akcije mogu kupiti po promotivnim cijenama, a posjetitelji štandova mogu sudjelovati i u velikom broju bogatih nagradnih igara.

Kalendar akcije Bjelovar - 4. svibnja Vrbovec - 11. svibnja Varaždin - 18. svibnja Osijek - 22. svibnja Krapina - 25. svibnja Rijeka - 28. svibnja Kutina - 5. lipnja Požega - 8. lipnja Vukovar - 12. lipnja Virovitica - 15. lipnja Dubrovnik - 18. lipnja Split - 20. lipnja Zadar - 24. lipnja Šibenik - 27. lipnja Karlovac - 29. lipnja Medulin - 4. srpnja Koprivnica - 31. kolovoza Slavonski Brod - 6. rujna Otočac - 11. rujna Čakovec - 14. rujna

Ove će se godine akcije održati u više od 20 hrvatskih gradova. Proteklog vikenda održane su u Zagrebu, a uskoro

Akcijama Kupujmo hrvatsko i Vrijedne ruke već se 16 godina promoviraju hrvatski kvalitetni proizvodi - a posebno oni koji nose znakove Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko koji se tijekom akcije mogu kupiti po promotivnim cijenama kreće turneja prema Bjelovaru, Vrbovcu, Varaždinu, Osijeku, Krapini, Rijeci, Kutini, Požegi, Vukovaru, Virovitici, Dubrovniku, Splitu, Zadru, Šibeniku, Karlovcu, Medulinu, Koprivnici, Slavonskom Brodu, Otočcu i Čakovcu. Akcija Kupujmo hrvatsko započela je kao ideja još 1997. godine s ciljem prepoznavanja, izdvajanja i označavanja kvalitetnih hrvatskih proizvoda te im se

od tada dodjeljuju znakovi Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta. Ova je manifestacija započela u sklopu Projekta vizualnog označavanja proizvoda, a do danas je dobila razmjere sveobuhvatne nacionalne akcije s velikim gospodarskim i društvenim značenjem. Kako kažu u Komori, njen najširi cilj je nacionalna homogenizacija strateških gospodarskih interesa zemlje i podizanje nacionalne svijesti o vlastitim vrijedno-

stima. U sklopu akcije Vrijedne ruke Komora nastoji promovirati i sve one tvrtke, obrte, zadruge, udruge, OPG-e te pojedince koji svojim radom, znanjem i umijećem pridonose razvoju različitosti hrvatskoga gospodarstva, a istodobno ostvaruju dobrobit za sebe i svoju obitelj. Kako pokazuju ankete, ove dvije akcije dobro su prepoznate i prihvaćene.

Posljednja anketa, i to na reprezentativnom hrvatskom uzorku, pokazala je kako je čak 96,5 posto građana čulo za akciju, a 92 posto anketiranih podupire kupovinu hrvatskih proizvoda. Na jednak način akciju podupiru i proizvođači koji se svake godine u sve većem broju odazivaju i sudjeluju u njoj. Lani ih je u ovim akcijama sudjelovalo gotovo 700, a ove godine se očekuje još veći odaziv.

Prilika za dolazak do novih tržišta Na zagrebačkoj akciji Kupujmo hrvatsko i Vrijedne ruke predstavilo se i obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Makarević iz Gornjih Emovaca, pokraj Požege. Kako kaže Nina Francin, njihove proizvode od lavande - suhi cvijet, mirisne ergonomske jastučiće, mirisne vrećice, lavandin sirup te marmeladu od jabuke i lavande - inače distribuiraju u specijaliziranim prodavaonicama u Zagrebu, no ova akcija je prilika da se predstave i većem broju kupaca. “Ovo je odlična akcija jer je prije svega besplatna i jednostavna za nas male proizvođače. Nema velikih procedura - dovoljno je samo iskazati svoje potrebe i naglasiti u kojim gradovima želimo nastupiti. Dobro je i to što se akcija održava po cijeloj Hrvatskoj, pa možemo uz male troškove predstaviti svoje proizvode diljem zemlje”, ističe Nina Francin. Svoj na-

stup u okviru akcije već su najavili u Požegi, Bjelovaru i Splitu. Antun Stakor iz tvrtke Credo koja se bavi prodajom bag in box ambalaže i prirodnih voćnih sokova ističe kako su ovakve prodajne akcije dobrodošle za manje proizvođače. “Mi proizvodimo zdrave sokove bez dodataka šećera, konzervansa ili vode i teže nam je pronaći kupca pa su nam ovakve akcije dobrodošle. Na njima nas kupci upoznaju i prepoznaju, s njima izravno kontaktiramo i imamo priliku poboljšati ili prilagoditi svoje proizvode onome što oni traže”, ističe Stakor. U Credu najavljuju kako će nakon sudjelovanja u ovim akcijama vidjeti kakvi su potencijali i krenuti značajnije u specijalizirane prodavaonice u većim hrvatskim gradovima.

enterprise europe Dario Dropučić, Absolute design

Apsolutno je moguće za cijeli svijet

Dobar dizajn i vrhunsku uslugu moguće je pružati klijentima diljem svijeta iz ureda u Hrvatskoj. Na europskom tržištu ima mjesta za naš diza Krešimir Sočković Dario Dropučić je suvlasnik Absolute designa, tvrtke specijalizirane za dizajn vozila i transportnih sredstava, produkt dizajn, a klijentima nude i inženjerska rješenja. Njegova poslovna priča je neobična jer se nakon studija na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje specijalizirao za dizajn u automobilskoj industriji i prometu na Politehničkoj školi za dizajn u Milanu. No unatoč ponudama velikih njemačkih automobilskih tvrtki odlučio se s kolegom Vedranom Martinekom vratiti u Hrvatsku i ovdje upotrijebiti svoja znanja. Po povratku su počeli raditi na biciklima i prvim hrvatskim automobilima.

Zašto niste prihvatili ponude velikih automobilskih kompanija za mjesta u njihovim dizajnerskim timovima? - Kolega i ja imamo nekakav patriotski pogled na to. Da smo mi na školovanje došli iz nekih zemalja trećeg svijeta, koje nemaju perspektivu ulaska na jedno od najkonkurentnijih svjetskih tržišta kakvo je Europska unija, svakako bismo ozbiljno razmišljali o ostanku u inozemstvu. No kako dolazimo iz zemlje s velikim potencijalom, željeli smo se vratiti i pomoći svojim idejama i znanjem u stvaranju dobrih, novih i prije svega konkurentno i kvalitetno oblikovanih proizvoda. Hrvatsko gospodarstvo i hrvatske tvrtke koje se žele boriti na svjetskom tržištu trebaju našu pomoć i tu smo da im pomognemo. Mi smo Europa i zemlja smo u kojoj se zna-

nje može pokazati. Našoj odluci o povratku pridonijela je i činjenica da biti dio jednog velikog sustava - kakvi su dizajnerski odjeli velikih autokuća poput McLarena ili Audija - ograničava kreativnost. Lijepo je biti dio nečeg velikog, no mislim da ima-

Imamo niz prednosti pred zapadnim dizajnerskim studijima - prije svega to je ista kvaliteta za nižu cijenu mo vremena i da odavde možemo raditi velike i dobre stvari za velike kompanije. A trend u razvoju novih prijevoznih sredstava i sustava upravo je outsourcing: naša je prednost to što smo mali studio koji naj-

brže može odgovoriti na zahtjeve klijenta, te u suradnji s kooperantima razviti prototip i predati ga klijentu na daljnju doradu i pripremu za proizvodnju. Možemo biti konkurentni iz Hrvatske po nižim cijenama, a ujedno nuditi vrhunsku uslugu i domaćim tvrtkama po cijenama nižim od onih na zapadu. Vaša tvrtka postoji relativno kratko, no niz je projekata na kojima ste radili. Koji su vam najznačajniji? - Prvi značajni projekti bili su naši diplomski radovi, na kojima smo surađivali s velikim automobilskim kompanijama. Ja sam radio koncept za novu generaciju Lamborghinijeva modela Gallardo, a kolega Vedran za novi McLarenov koncept 2020, hibridni prototip sportskog terenca. Di-

28. članica” Natječaj“Hrvatska “Hrvatska – – 28. EUEU članica” Povodom skorog pristupanja Europskoj uniji, Delegacija Europske unije u Hrvatskoj raspisala je natječaj “Hrvatska – 28. EU članica”. Cilj natječaja je podići svijest o EU-u i obilježiti hrvatsko pristupanje 1. srpnja. Natječaj je otvoren do 20. svibnja, a sastoji se od tri kategorije. Za prvu kategoriju mogu se prijaviti učenici osnovnih škola od 5. do 8. razreda. Za prijavu na natječaj učenici će trebati napraviti kartu Europske unije sa zemljama članicama, uključujući Hrvatsku kao 28. članicu. Na natječaj se prijavljuju cijeli razredi, a ne učenici individualno. Tri najbolja razreda osvojit će stolno računalo i

jednodnevni izlet u Park prirode Lonjsko polje. Druga kategorija namijenjena je učenicima srednjih škola, koji trebaju osmisliti i nacrtati strip o Europskoj uniji, zemljama članicama ili Hrvatskoj u EU-u. Radovi se također mogu baviti pitanjima europskog građanstva i demokratskog sudjelovanja građana u EU-u te na taj način obilježiti i Europsku godinu građana 2013. Nagrade za ovu kategoriju uključuju put u Bruxelles i tablet računala. Treća kategorija namijenjena je profesionalnim i amaterskim dizajnerima. Svi zainteresirani za dizajn mogu poslati svoja

kreativna vizualna rješenja koja obilježavaju ulazak Hrvatske u EU kao 28. članice. Uz vizualno rješenje, potrebno je osmisliti i uključiti prigodni slogan ili poruku. U ovoj kategoriji tri najbolja rada osvojit će novčane nagrade u iznosima od 15.000, 10.000 i 5000 kuna. Autori najboljih radova u sve tri kategorije bit će objavljeni na web stranici Delegacije EU-a, a najbolji radovi bit će izloženi prilikom svečanosti dodjele nagrada, koja će se održati u drugoj polovini lipnja 2013. godine. Više informacija o natječaju i pravilima dostupno je na web stranici http://www.delhrv.ec.europa.eu/?lang= hr&content=4681.

www.een.hr

22. travnja 2013.

4 5

e u Hrvatskoj raditi

ajn, a većinu europskog gospodarstva pokreću mala i srednja poduzeća koja nemaju potrebu za inhouse dizajnerima jelovi našeg dizajna su se našli na novim konceptnim modelima, poput moje haube na prototipu Lamborghinija Sesto elemento. Tijekom studija smo surađivali s kolegama koji su došli na školovanje iz različitih dijelova svijeta, i to je svojevrsno bogatstvo koje možemo ponuditi svojim klijentima u budućnosti: ako netko želi proizvoditi nešto za tržišta s kojih dolaze naše kolege, imamo upravo prave kontakte kojima se izravno mogu obratiti. Radili smo i na projektu za hrvatski Dakar tim koji je uspješno izveden, čitavo je vozilo hrvatski proizvod osim motora koji je američkog podrijetla. No zbog nedostatka sredstava za sada još neće ići na tu svjetski poznatu utrku. Radili smo niz koncepata za Audi, dizajnirali smo tenisice za vozače automobilskih utrka, kao i neke konkretne proizvode za hrvatske naručitelje. Za malu hrvatsku tvrtku Custom Creations, koja se bavi izradom prototipa i koja je radila prototip automobila XD za Dok-ing, radili smo dizajn unutrašnjosti vozila. Surađivali smo i na drugim projektima, a jedan od njih je prototip bicikla Black tie bike after 5, nakon kojeg je tvrtka Visio bike tražila oblikovanje za svoj Visio bike - bicikl za oba spola, što je bilo relativno teško. Radili smo i na dizajnu robota za ispitivanja i kontrolu rada u nuklearnim elektranama. Mnogo je još projekata u tijeku, a ozbiljno se pripremamo na još jedan projekt električnog vozila. Mogu li hrvatske tvrtke i dizajneri biti konkurentni na zajedničkom europskom tržištu? - Definitivno je moguće biti konkurentan. Imamo niz prednosti pred zapadnim dizajnerskim studijima - prije svega to je ista kvaliteta za nižu cijenu. Europsko gospo-

poduzetnicima, imam osjećaj da nemaju hrabrosti za razvoj novih proizvoda iako im to u nekom periodu može donijeti veći profit. Odabiru raditi kako su radili do sada i čekati što će im vrijeme donijeti. Svi se posebno boje razvijati u vremenima krize, no to je neminovno, bez toga se ne može. Onaj tko želi konkurirati na zajedničkom tržištu mora znati gdje će biti za pet ili deset godina i što će tom tržištu nuditi.

darstvo pokreću upravo mala i srednja poduzeća, a ona nemaju potrebu za stalnim inhouse dizajnerima. Upravo tu je mjesto za domaće dizajnere i tvrtke i njihove proizvode. U Hrvatskoj ima definitivno

premalo takvih studija, a ista je situacija i u regiji. Da udvostručimo broj tvrtki koje se bave ovim poslom, i dalje bismo imali što raditi. No neke se stvari kod nas moraju promijeniti. Kada razgovaram s našim

Trebamo li studirati na domaćim fakultetima ili u inozemstvu? - Preporučam svakome da ode barem na koji semestar u inozemstvo kako bi se susreo s drugim kulturama i načinima razmišljanja. Ali i drugim konceptima školovanja, u kojima se više cijeni praktičan rad i gdje se diplomski radovi brane na konkretnim projektima u konkretnim velikim tvrtkama. To vrijedi i za ekonomiste, računalne stručnjake, dizajnere... Na razvoju automobila sam radio s kolegama iz cijelog svijeta i moja iskustva govore da ljudi različito doživljavaju pojam sportskog automobila. Moramo biti svjesni da ljudi iz Švedske drugačije vide stvari od nas i zbog toga se trebamo “križati” želimo li raditi proizvode za ta tržišta. Moramo putovati, ići na izložbe, učiti na drugim fakultetima u drugim državama. Moramo više riskirati, previše smo zatvoreni prema drugim idejama. Još uvijek, na žalost, kad izlazimo na zabavu, ne odlazimo u nedaleku Budimpeštu, nego istu količinu novca koju bismo tamo potrošili i usput nešto i vidjeli, potrošimo u najbližem kafiću ili diskoteci. Ako promijenimo taj stav, postat ćemo konkurentni i moći ćemo odgovoriti na dizajnerske i sve druge poslovne izazove bilo gdje u svijetu.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI

Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu.

Usluge čišćenja Mazowiecka Spółka Gazownictwa sp. z o.o. Oddział Zakład Gazowniczy, Mińsk Mazowiecki, Poljska, traži usluge čišćenja. Natječaj je otvoren do 24. svibnja, a prijave na poljskom jeziku predaju se na Mazowiecka Spółka Gazownictwa sp. z o.o. Oddział Zakład Gazowniczy Mińsk Mazowiecki, ul. Szczecińska 4, Contact point(s): Dział Przetargów, For the attention of: Justyna Włodarczyk, 05300 Mińsk Mazowiecki, Poland, justyna. wlodarczyk@msgaz.pl. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Građevinski strojevi i oprema PKP Polskie Linie Kolejowe S.A. Varšava, Poljska, traži nabavu građevinskih strojeva i opreme. Natječaj je otvoren do 23. svibnja, a prijave na poljskom jeziku predaju se na PKP Polskie Linie Kolejowe S.A., Targowa 74, Contact point(s): Warszawa, ul. Targowa 74, pokój 101, I piętro, Segment E, For the attention of: Agnieszka Polska, 03-734 Warszawa, Poland, a.polska@plk-sa.pl. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Građevinske usluge İBA Elektrik Üretim Madencilik ve Sanayi Ticaret A.Ş., Ankara, Turska, traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 1. srpnja, a prijave na turskom jeziku predaju se na İBA Elektrik Üretim Madencilik ve Sanayi Ticaret A.Ş., Ceyhun Atif Kansu Cad. No:106 Başkent Plaza Kat:8 Balgat/Ankara, For the attention of: Murat Ersungur, Yasemİn Eken, 06520 Ankara, Turkey, yasemin.eken@enerjisa.com. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Usluge u građevini Javna tvrtka za upravljanje cestama, Skopje, Makedonija, traži arhitektonske, projektantske, konstrukcijske i inspek-

cijske usluge. Natječaj je otvoren do 31. svibnja, a prijave na makedonskom jeziku predaju se na Public Enterprise for State Roads - Skopje, Str.”Dame Gruev”, No. 14, Contact point(s): Preparation of Project Documentation for Rehabilitation of Motorway A1 Section Miladinovci – Kumanovo (Two Carriageways), 1000 Skopje, FRY Macedonia, zaklinab@roads. org.mk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Cestovni prijevoz Oslo kommune v/ Bymiljøetaten, Oslo, Norveška, traži uslugu cestovnog prijevoza roba. Natječaj je otvoren do 29. travnja, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Oslo kommune v/ Bymiljøetaten, Ulvenveien 90, For the attention of: Trine Amundsen, 0581 Oslo, Norway, trine. amundsen@uke.oslo.kommune.no. Više podataka o nadmetanju na http://www. utviklings-og-kompetanseetaten.oslo. kommune.no/anskaffelser. Usluge tiska Centar za gradsku mobilnost, Sofija, Bugarska, traži usluge tiskanja i pripreme materijala za tiskanje. Natječaj je otvoren do 20. svibnja, a prijave na bugarskom jeziku predaju se na Centar za gradska mo-

bilnost EAD202218735, bul. Kn. Marija Luiza, 84, otdel Obwestveni poricki, for attention Veselina Dibova, Rozalina Georgieva, 1202 Sofia, Bulgaria. Više podataka na istoj adresi. Prijevoz specijalnih tereta Vlaamse Vervoermaatschappij - De Lijn, Mechelen, Belgija, traži nabavu usluga prijevoza specijalnog tereta. Natječaj je otvoren do 21. svibnja, a prijave na flamanskom jeziku predaju se na Vlaamse Vervoermaatschappij - De Lijn, Het Lijnhuis - Motstraat 20, For the attention of: De Schutter Charis Désiré 2800 Mechelen, Belgium, mail: charis.deschutter@ delijn.be. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Električni vodovi Swissgrid AG, Frick, Švicarska, traži nabavu nadzemnih električnih vodova. Natječaj je otvoren do 10. svibnja, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Swissgrid AG, Dammstrasse 3, Postfach 22, Contact point(s): Zentraleinkauf Asset Management, 5070 Frick, Switzerland, peter.binder@swissgrid.ch. Više podataka o nadmetanju na http://www.simap. ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=770465.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani. POS hardver (20130312018) Tvrtka iz sjeverozapadne Engleske, specijalizirani distributer za e-POS (e-Point of Sale) hardver, uključujući printere za bar-kodove, skenere i blagajne traži prodajne posrednike (agente, distributere ili preprodavače) na području Europe. Cestovni sigurnosni sustavi (20130307005) Austrijska tvrtka specijalizirana za razvoj cestovnih sigurnosnih sustava traži partnere za distribuciju svojih proizvoda poput zračnih jastuka i materijala za ublažavanje sudara. Uvoz/izvoz prehrambenih proizvoda (20130312016) Poljska tvrtka specijalizirana za uvoz i izvoz prehrambenih proizvoda, voća i

povrća nudi svoje usluge kao posrednik u trgovini te usluge transporta/logistike.

govaranja, te partnere koji bi bili zainteresirani financijski poduprijeti ovu tvrtku.

Obrada željeza (20130103015)

Konzultantske usluge (20130311018) Španjolska konzultantska tvrtka specijalizirana za optimizaciju pomoćnih sustava energetske učinkovitosti s ciljem optimizacije potrošnje energije, traži komercijalne agente i tvrtke koje su zainteresirane za mogućnosti zajedničkog ulaganja.

Španjolska tvrtka specijalizirana za inženjering i obradu komada željeza traži partnere za outsource djelatnosti proizvodnje na području lijevanja komada željeza u ciljanim zemljama Istočne Europe. Tehnologija za katalizu u procesu redukcije nitrata (20130312001) Izraelska tvrtka licencirala je i razvila jedinstveni proces katalize u procesu redukcije nitrata. Tehnologija se može koristiti u sektorima obrade vode te sanacije okoliša. Tvrtka traži partnere za zajedničko ulaganje u daljnje razvijanje proizvoda, pogotovo tvrtke koje se bave proizvodnjom ugljika i katalizatora s ciljem daljnjeg razvijanja proizvodnje ili podu-

Industrijska kontrola (20130308024) Turska tvrtka s više od 25 godina iskustva u industrijskoj kontroli, sigurnosti i sustavima mobilne komunikacije traži partnere za zajedničko ulaganje i podugovaranje. S dobro uigranim i istreniranim osobljem, tvrtka je u mogućnosti proizvesti gotovo sve oblike bežičnih podatkovnih sustava. Razmjena dionica, kao i ugovori o prodaji također dolaze u obzir.

Drvene eko kuće (20130302001) Rumunjska građevinska tvrtka bavi se proizvodnjom drvenih eko kuća. Proizvodi uključuju luksuzne vile, kolibe, vikendice, vrtne kuće, gostionice te ljetnikovce. Tvrtka nudi usluge podugovaranja. Prerada metala (20130306035) Metalurška tvrtka iz Srbije, specijalizirana za proizvodnju metalnih struktura i preradu metala, nudi usluge distribucije te traži partnere za recipročnu proizvodnju. Tvrtka je zainteresirana i za podugovaranje. Komercijalizacija voća i povrća (20130305023) Španjolska tvrtka, specijalizirana za komercijalizaciju svježeg voća i povrća iz Španjolske, traži komercijalne agente na području Slovačke, Češke, Mađarske, Hrvatske i Slovenije.

www.een.hr

22. travnja 2013.

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http:// ec.europa.eu/consumers/dyna/ rapex/rapex_archives_en.cfm. Džepna svjetiljka, brend Hyundai, model HXY-042V2000A, barkod 6 438114 867617. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer izolacija na proizvodu nije zadovoljavajuće izvedena. (Slika 1) Rukavice za penjanje, brend Burrone gloves, barkod 4021573579812, proizvedene u Pakistanu. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer sadrži krom koji može izazvati alergijske reakcije. (slika 2)

snike jer se u sustav kontrole zračnih jastuka može uvući vlaga koja može poremetiti njihov rad. (Slika 4) Automobili Toyota, FY Cruiser, proizvedeni od 2007. do 2013. godine. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer su prednji pojasi i zatezači montirani na stražnja vrata automobila. Vrata s godinama uporabe mogu oštetiti pojaseve i smanjiti njihovu kvalitetu. (Slika 5)

Nakit, brend Partypro, model privjeska u obliku zlatnog dolarskog znaka, barkod 3 700393 603020. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer sadrži previsoku razinu kadmija. (Slika 6)

Detektor dima, brend ELRO, model RM214, barkod 8711658245713. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer ležište baterije može biti neispravno pa detektor neće moći detektirati prisutnost dima. (slika 7)

Automobili Mercedes Benz, modeli B180 CDI, B200 CDI, B220 CDI, B180, B200, B250, proizvedeni od 14. siječnja do 18. svibnja 2012. godine. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer stražnji nasloni za glavu nisu dobro izvedeni

6 7

i mogu se oštetiti pri većem stresu. (Slika 3)

Automobili Chrysler, model Grand Voyager, proizvedeni 2007. i 2008. godine. Proizvod predstavlja rizik za kori-

Kolica, brend Kidzmotion, model Bambini. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer pojasevi koji drže dijete u kolicima nisu kvalitetno napravljeni pa ono može ispasti. (slika 8)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Uputite upit za pojedini oglas na een@bicro.hr. PS-FP7-SURADNJA-2013 – Razvoj optimiziranog sustava za napredne oksidacijske procese za omogućavanje potpune ponovne uporabe u zatvorenom sustavu otpadnih voda u proizvodnji tekućina za obradu metala (Referentni broj: 13 GB 40n4 3S1D) 03/2013 • Tvrtka za istraživanje i razvoj iz Velike Britanije traži nove partnere za istraživački prijedlog FP7 iz poziva za suradnju na FP7 projektu. Razvili su patentiranu tehnologiju za napredni oksidacijski proces (Advanced Oxidation Process) koja koristi UV svjetlost i katalizator za razbijanje organskih spojeva u otpadnim vodama na CO2 i H2O, a prema razvoju zatvorenog sustava za recikliranje vode. Traže nekoliko partnera za suradnju u razvoju, uključujući proizvođača koji koristi tekućine za obradu metala te tvrtku za postavljanje senzora i nadzor. Novi uređaj za simultano određivanje adsorpcije binarnih plinskih smjesa na krutim adsorbentima (Referentni broj: 13 ES 23D2 3RTF) 02/2014 • Španjolski znanstvenici razvili su novi uređaj koji može utvrditi pojedinačne količine plinova u binarnoj smjesi koji se istovremeno adsorbiraju na poroznim krutinama. Ovaj praktičan i ekonomičan ure-

đaj drastično smanjuje trajanje analize, a može se njime koristiti u sljedećim industrijskim sektorima: zaštita okoliša, energetika, kataliza, skladištenje plina... Oba faktora omogućuju vrlo jednostavnu komercijalizaciju. Znanstvenici su u potrazi za tvrtkama koje bi kupile ovu vrstu tehnologije za komercijalne svrhe. Kontrola kvalitete i predviđanje roka trajanja za pokvarljive proizvode (tj. voće i povrće) (Referentni broj: 13 DE 0855 3RLK) 01/2014 • Njemački MSP razvio je inovativni sustav kontrole pokvarljivih proizvoda nakon berbe.

Koristeći tehnologiju s osjetljivim plinovima u tragovima moguće je pratiti i optimizirati razvoj kvalitete uskladištenih, obrađenih i transportiranih proizvoda. Pomoću izmjerenih parametara može se odrediti razvoj kvalite-

Sredstvo za jačanje imuniteta i rast poljoprivrednih proizvoda (Referentni broj: 13 CZ 0746 3RWR) 02/2014 • Češki MSP, biotehnološka tvrtka, razvio je vrlo učinkovit poboljšivač/poticalo otpornosti biljaka koji osigurava neprestanu visoku produktivnost poljoprivrednih usjeva, kao i uspješan rast voća i povrća što se uzgaja

Traže se stručnjaci upoznati s korištenjem stlačenog zraka i dizajniranjem turbine (Referentni broj: 13 NL 60FI 3RUX) 02/2014 • Nizozemski MSP koji se bavi dizajnom robusnih i održivih sustava za mehaničku pohranu energije u potrazi je za stručnjacima za komprimiranje zraka i dizajniranje turbina. Energija se može pohraniti komprimiranjem zraka te se poslije može osloboditi za pokretanje turbine koja može generirati električnu energiju ili opskrbljivati crpke ili mlinove mehaničkom energijom. Traži se tehnička suradnja za daljnji razvoj i optimizaciju sustava za pohranu energije.

u prirodnim uvjetima koji nisu optimalni kao što su suše, poplave, niske ili visoke temperature, nagle vremenske promjene, kemijski stres i drugo. Tvrtka je u potrazi za partnerima s kojima će potpisati komercijalni ugovor uz tehničku pomoć.

Sustav otkrivanja snage na pragu za upravljanje distribucijom obnovljive energije (Referentni broj: 13 FR 35k9 3RZL) 02/2014 • Francuski MSP je spreman razviti rješenje za upravljanje distribucijom obnovljive energije za optimizaciju potrošnje kroz otkrivanje snage na pragovima prema dostupnosti energije i utvrđenim potrebama. Taj bi alat, koji bi sadržavao softver i elektromehaničke elemente, trebao odrediti najbolju distribuciju električne energije. Tvrtka je zainteresirana za potpisivanje komercijalnog ugovora za rješenje spremno za uporabu uz pružanje tehničke pomoći. Također je u potrazi za tvrtkama koje rade na takvim vrstama rješenja za tehničku suradnju.

te i predvidjeti pojedinačni rok trajanja pokvarljivih proizvoda. Traži industrijske partnere, primjerice proizvođače i trgovce voća i povrća, za razne vidove suradnje.

enterprise europe

22. travnja 2013.

Poslovni susreti: Energetska učinkovitost u zgradarstvu Hrvatska gospodarska komora - Europska poduzetnička mreža partner je u organizaciji bilateralnih poslovnih susreta gospodarstvenika na temu energetske učinkovitosti u zgradar-

stvu koji će se održati u Udinama, u Italiji, 17. svibnja. Više informacija o navedenim susretima možete pronaći na www.b2match.eu/energyefficient-buildings. Pozivamo Vas da iskoristite priliku

za uspostavu poslovne suradnje i prijavite svoje sudjelovanje. Pomoć i više informacija o ovim poslovnim susretima moguće je dobiti na sfilipovic@hgk.hr, tel: +385(0)51 209-154.

Online Green Economy & Sustainable Energy in Croatia Summit Savez za energetiku Zagreba povodom skorog ulaska Hrvatske u članstvo Europske unije pokrenuo je novi projekt pod nazivom GESEC - Green Economy & Sustainable Energy in Croatia. Energo Media Servis i Savez za energetiku Zagreba tjedan dana uoči ulaska u Europsku uniju

od 24. do 28. lipnja 2013. godine održat će Online Green Economy & Sustainable Energy in Croatia Summit te će zainteresirane predstavnike javnog i privatnog sektora pozvati na potpisivanje deklaracije Green Economy & Sustainable Energy in Croatia, s ciljem udruživanja i zajedničkog rada u jačanju po-

zicije Republike Hrvatske u Europskoj uniji u svim segmentima zelenog gospodarstva s posebnim naglaskom na održivost u energetskom sektoru. Više podataka o događanju možete pronaći na http://www.croenergo.eu/GESECGreen-Economy-Sustainable-Energyin-Croatia-11043.aspx.

AgroB2B@NSFair na Sajmu poljoprivrede u Novom Sadu Novosadski sajam, u suradnji s Privrednom komorom Vojvodine, Europskom mrežom poduzetništva Srbije-Privrednom komorom Srbije i Univerzitetom u Novom Sadu pozivaju na sudjelovanje na međunarodnim poslovnim susretima AgroB2B@NSFair koji će se održati 22. svibnja u okviru Sajma poljoprivrede u Novom Sadu. Međunarodnim poslovnim susretima se želi pomoći tvrtkama da lakše i brže dođu do inopartnera u okviru sajma. Tvrtke koje se prijave mogu same izabrati potencijalne partnere prema njihovim ka-

rakteristikama i interesu za suradnju. Na osnovi tog izbora organizator svakom sudioniku nekoliko dana unaprijed dodjeljuje popis sastanaka s točno određenim mjestom, vremenom i informacijom o potencijalnom partneru. Ciljana skupina sudionika su proizvođači i trgovci hrane i pića, no događaj je otvoren i za povezane sektore poput poljoprivredne mehanizacije, gnojiva i zaštite bilja, ambalaže, poljoprivrede i obnovljivih izvora energije, opreme za proizvodnju i preradu hrane, istraživanja i znanosti. Međunarodni poljoprivredni sajam u Novom Sadu je naj-

veći agrobiznis događaj u Srbiji i regiji. Jedan je od pet vodećih sajmova tog sektora u Europi i 10 u svijetu, prema podacima Eichberg Ag Trade Show Reporta. Ovogodišnji sajam obilježava i 80 godina uspješnog rada okupljanjem najznačajnijih pojedinaca, udruženja i kompanija iz područja poljoprivrede i povezanih grana koji će predstaviti proizvode i usluge iz više od 50 zemalja svijeta. Zemlja partner je Hrvatska. Sudjelovanje na poslovnim susretima

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 25. travnja - Poslovni susreti na području turizma i kreativne industrije Cross Tour 2013, Ruse, Bugarska 25. travnja - Poslovni susreti u sklopu 20. međunarodnog sajma uređenja i graditeljstva Resta 2013, Vilnius, Litva

je besplatno, a sudionici moraju sami sebi osigurati ulaznicu za sajam i pokriti eventualne troškove prijevoza i smještaja u Novom Sadu. Prijava za međunarodne poslovne susrete može se ispuniti na http://agrob2b-nsfair.talkb2b.net/. Više informacija i registracija za potencijalne izlagače na Međunarodnom poljoprivrednom sajmu mogu se pronaći na web stranici sajma. Dodatne informacije je moguće dobiti na Marko Kovačević, Privredna komora Srbije, Tel: +381 11 3300 928, een@pks.rs.

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

22. svibnja - AgroB2B@NSFair, Novi Sad, Srbija 24. - 28. lipnja - Online Green Economy & Sustainable Energy in Croatia Summit, Zagreb

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3774, 22. travnja 2013.

( 530.000

( 15-ak emisija

osoba s invaliditetom u Hrvatskoj

vlastitog programa planiraju na PT Požega

In-Portal, Zagreb

Poljoprivredna televizija Požega

Informativno mjesto za osobe s invaliditetom

Sve što zanima ruralnu Hrvatsku In-Portal koncipiran je tako da, uz ostalo, bude i Prva i jedina televizija u Požegi za sada emitira preko svojevrsna društvena mreža za sve udruge, organizacije kablovskih televizija, no uskoro očekuju koncesiju i ustanove koje okupljaju osobe s invaliditetom kojom će besplatnim signalom pokriti istočnu Hrvatsku

Hrvatskoj, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, živi oko 12 posto osoba s nekim stupnjem invaliditeta. Međutim, ova populaci-

Portal će imati šire društveno značenje i zapošljavat će osobe s invaliditetom ja, usprkos brojnosti većoj od pola milijuna, masovnim medijima nije od posebnog interesa. Zbog toga je ustanova za rehabilitaciju hendikepiranih osoba URIHO odlučila pokrenuti jedinstveni medijski projekt u ovom dijelu Europe. Riječ je, naime, o In-Portalu (www. in-portal.hr), prvom news portalu za osobe s invaliditetom. Mladen Kristić, glavni urednik In-Portala, kaže kako je ideja o pokretanju ovog projekta došla spontano. Kao moderator na jednom međunarodnom skupu osjećao je obvezu da o tome obavijesti kolege iz drugih redakcija.

“Kada sam vidio kako zapravo u nas nema odgovarajućeg medija gdje bismo objavili vijest o održavanju skupa koji je posvećen osobama s invaliditetom, u razgovoru s ravnateljem ustanove URIHO Josipom Držajićem došao sam na ideju o pokretanju portala koji je namijenjen upravo takvim osobama”, objašnjava nam. Portal ne donosi informacije namijenjene isključivo osobama s invaliditetom, nego je on opće informativno web odredište na kojem se ove teme neće zaobilaziti. “Tako će, uz informativni karakter, portal imati i šire društveno značenje. Dakle, zapošljavat će osobe s invaliditetom”, naglašava. Protiv getoizacije Uređivačka politika koncipirana je tako da In-Portal, uz ostalo, bude i svojevrsna društvena mreža za sve udruge, organizacije i ustanove koje okupljaju osobe s invaliditetom, ne samo u Hrvatskoj već i u svijetu. Tako je, primjerice, rubrika Na posao namijenjena natječajima za zapošljavanje osoba s invaliditetom,

njihovoj profesionalnoj rehabilitaciji i orijentaciji, usto i promociji tvrtki koje pokazuju poseban senzibilitet za tu populaciju koja se počesto nalazi na društvenoj margini. U kutku za stručnjake osobe s invaliditetom mogu zatražiti savjete iz svih područja društvenog života – od radnog zakonodavstva i zapošljavanja do nutricionizma i alternativne medicine. “Kad se malo bolje pogledaju naši portali, televizija ili tiskovine, može se primijetiti da se osobe s invaliditetom spominju isključivo 3. prosinca kada je njihov Međunarodni dan. Onda ih se svi sjete, kao i u onom trenutku kada se održavaju parlamentarni ili lokalni izbori. Jer, 530.000 ljudi značajna su glasačka mašinerija koja na izborima može donijeti pobjedu ili poraz”, napominje on dodavši kako je do sada ipak bilo svojevrsne medijske getoizacije osoba s invaliditetom. “Stoga vjerujem da ćemo s In-Portalom stvoriti središnji medij gdje će se moći dobiti sve informacije za osobe s invaliditetom”, zaključuje Kristić. (B.O.)

merika ima svoj Nashville, kao središte country glazbe, a hrvatska ima Požegu kao središte domaćeg countryja - tamburaške glazbe. Postoji i još jedna poveznica. Oba grada imaju televiziju posvećenu poljoprivredi. Poljoprivredna televizija Požega prva je hrvatska televizija specijalizirana upravo za ono što najviše zanima hrvatske seljake. Na ovoj televiziji nema politike, nema žutila, nema ni crne kronike, kaže Ivan Ril, glavni urednik Poljoprivredne televizije Požega. “Zamislili smo ovu televizijsku kuću po uzoru na svjetske televizije poput američkog Rural TV-a, s kojim smo uspostavili već vrlo dobru suradnju. Tradicija, kultura, običaji i baština su nešto što je lijepo i što ljudima može biti korisno i zanimljivo pratiti na televiziji”, ističe Ril. Okosnica programa ove televizije je suradnja sa stručnim institucijama i uglednim stručnjacima u poljoprivredi. Neizostavni su savjeti, prijedlozi i

vijesti koje zanimaju poljoprivrednike i uzgajivače stoke. Svako selo ima priču Rural Media Group, vlasnik televizije Rural TV sa sjedištem u Nashvilleu u američkoj saveznoj državi Tennessee, prva je i najveća medijska grupa koja se bavi agrikulturom, ruralnim razvojem i poljoprivredom, selom i country glazbom, kaže Mihael Pandžić, direktor Poljoprivredne televizije Požega. “Upravo na temelju suradnje s njima želimo razviti i našu televiziju. Za sada emitiramo samo preko kablovskih televizijskih operatora, no u planu je dobivanje slobodne televizijske koncesije za središnji dio Slavonije u regiji D2”, najavljuje Pandžić. U sljedećim godinama planiraju se povezati i s drugim lokalnim televizijama s kojima bi razmjenjivali program. Kako kažu, svako selo i svaki čovjek ima neku priču i upravo u tom smjeru uskoro će krenuti s produciranjem. U sklopu

programa mogu se pogledati razne poljoprivredne emisije iz ostalih regija Hrvatske, iz susjednih država i onih udaljenijih. “Televiziju ćemo razvijati na vlastitoj produkciji, no teško ćemo sami ispunjavati 24-satni program. Sada smo krenuli s emisi-

Okosnica programa ove televizije je suradnja s institucijama i uglednim stručnjacima u poljoprivredi jom tamburaške glazbe i kulinarskim programom u kojem se pripremaju slavonske delicije. U planu nam je proizvoditi petnaestak emisija vlastitog programa, no za to treba vremena i ljudi. Idemo korak po korak”, zaključuje Ril. (K.S.)

14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti 35 milijuna eura za hidroelektrane Europska banka za obnovu i razvoj odobrila je kredit od 35 milijuna eura po povoljnim uvjetima za izgradnju HE Vranduk i HE Una-Kastela kod Bihaća - 26 milijuna eura za HE Vranduk, a ostatak za rekonstrukciju HE UnaKastela. Vranduk će kao protočna elektrana imati kapacitet od 19,63 MW s godišnjom proizvodnjom od 95 GW. Zrakoplovna linija Moskva-Mostar Moskovia Airlines najavio je na Gospodarskom sajmu u Mostaru uspostavljanje zračne linije Moskva-Mostar, a promotivni let obavit će se u svibnju ili početkom lipnja. Ruska zračna kompanija odlučila je otvoriti liniju zbog sve većeg interesa ruskih turista da, umjesto u Hrvatskoj za koju trebaju vizu, putuju i ljetuju u BiH. Prema riječima Damira Hadžića, državnog ministra prometa i komunikacija, BiH je postala zanimljiva destinacija ruskim turistima, a mostarska zračna luka zadnjih mjeseci bilježi rekordan promet zrakoplova i putnika. Nova tvornica u Grudama

Nova tvornica higijenskih proizvoda koju u Grudama gradi jedna od najuspješnijih bosanskohercegovačkih tvrtki Violeta, bit će puštena u rad u listopadu ove godine. Temelji tvornice su završeni, a montaža hale je u tijeku. U tvornicu će biti investirano 30 milijuna KM i u prvoj fazi zapošljavat će 40 radnika. U narednoj fazi, nakon ispitivanja tržišta, predviđeno je montiranje suvremene opreme za proizvodnju tekućih deterdženata, kao i dodatno zapošljavanje. Prema riječima direktora Violete Petra Ćorluke, sirovina za nove proizvode nabavljat će se u Egiptu.

Privredni vjesnik Broj 3774, 22. travnja 2013.

( 6,79 mlrd KM ( sa 8,22 mlrd KM krediti građanima u 2012.

lani kreditirano gospodarstvo

Bosanskohercegovačko bankarstvo u prošloj godini

Zadržana stabilnost i likvidnost

Lani su devizne rezerve BiH dosegle 6,5 milijardi KM, a direktne inozemne investicije 963 milijuna KM. Ukupni depoziti bosanskohercegovačkih banaka lani su iznosili 15,4 milijarde KM, od čega na štednju otpada 7,9 milijardi KM Zdravko Latal latal@privredni.hr

lapsu Birača znali su svi, samo ne i vlasti srpskog entiteta. Ministar financija Republike Srpske Zoran Tegeltija ustvrdio je

redstavljajući rezultate prošlogodišnjeg poslovanja bankarskog sektora u Bosni i Hercegovini i Centralne banke BiH, guverner Kemal Kozarić je istaknuo kako su komercijalne banke zadržale stabilnost i likvidnost te da su poslovale s dobiti i očuvale financijsku stabilnost tržišta. No, ono što zabrinjava jest rast nekvalitetnih kredita koji su dostigli stopu od 13,2 posto. Inače, banke su lani građane kreditirale sa 6,79 milijardi konvertibilnih mara-

Ove godine gospodarski rast bi trebao iznositi jedan posto, procjenjuje guverner Kozarić ka, a gospodarstvo sa 8,22 milijarde KM. Iste ocjene dane su i na 19. skupštini Udruge banaka BiH. Nema straha zbog Cipra Na tom skupu je istaknuto kako su tijekom protekle godine banke kapitalno ojačale, ali je zabilježen i pad novčanih sredstava od pet posto. Prema mišljenju bankara, ovaj sektor je dobro organiziran i stabilan, ali su priznali i da opreza nikad nije dosta. U povodu nekih medijskih najava o mogućim prosvjedima građana

Banke u Federaciji BiH su ostvarile dobit od 112 milijuna KM

ispred banaka zbog velikih kamata ili prevarenih jamaca, sa Skupštine je poručeno da banke nisu adrese gdje se ti problemi mogu riješiti. Analizirajući gospodarske tijekove u prošloj godini i procjenjujući moguće trendove u ovoj, guverner Kozarić je ustvrdio kako je realna ekonomska stopa rasta u BiH lani bila negativna te da je taj pad iznosio 0,5 posto. Za ovu godinu CB BiH je optimističniji od međunarodnih institucija koje očekuju da će u BiH gospodarski rast biti oko 0,5 posto, a prema Kozarićevim riječima, taj će rast iznositi jedan posto, dok bi industrijska proizvodnja trebala porasti za tri posto. Agencija za statistiku BiH je priopćila da je u prva dva mjeseca ove godine industrijska proizvodnja porasla za 11,1 posto u odnosu

na isto lanjsko razdoblje. Izvoz je, pak, imao brži rast od uvoza: izvoz je povećan za 15,7 posto, a uvoz za 10,8 posto. Lani su devizne rezerve dosegle 6,5 milijardi KM, a direktne inozemne investicije 963 milijuna KM. Na upit može li se ciparska bankarska kriza negativno odraziti na poslovanje bosanskohercegovačkih banaka, Kozarić je ustvrdio da nema razloga strahu jer u BiH nema ciparskih banaka, a nema ni bosanskohercegovačkih tvrtki na Cipru, tako da BiH zapravo nema ništa s Ciprom. Ukupni depoziti bosanskohercegovačkih banaka lani su iznosili 15,4 milijarde KM, od čega na štednju otpada 7,9 milijardi KM. Vrlo uspješno su poslovale banke u Federaciji BiH. One su, prema nerevidiranim pokazateljima, ostvarile dobit

od 112 milijuna KM. Profit od 34,1 milijun KM ostvarila je lani i Centralna banka BiH. Od tog iznosa u državni proračun je uplaćeno 20,4 milijuna KM, dok je s preostalim iznosom povećan bankin kapital. Birač se guši u dugovima Međutim afera s Fabrikom glinice Birač u Zvorniku, predratnoj uspješnoj kompaniji, koju je 2001. godine kupila Ukio banka – investicijska grupa iz Litve, velika je opomena vlastima da Cipar ili egzotični otoci nisu predaleko od Bosne te da kontrola poslovanja mora biti znatno efikasnija nego što to pokazuje sadašnja praksa. Naime, ukupni akumulirani gubitak te tvrtke popeo se na 730,7 milijuna KM, a postoje i druge dubioze. O ko-

da Birač i njegove povezane tvrtke duguju poreznoj upravi RS-a oko 17 milijuna KM, dok se Ministarstvu financija duguje 14 milijuna KM za kredit iz 2003. godine čije je vraćanje nekoliko puta prolongirano. Koliko se plaća duguje radnicima nije utvrđeno jer su se isplaćivale u gotovini. Tvornica također duguje željeznici, Elektroprivredi RS-a, a samo BH gasu oko 30 milijuna KM. Vlada RS-a naložila je Poreznoj upravi da pokrene stečajni postupak jer je to jedini način da se utvrdi stvarno stanje, sačuva proizvodnja i više od 1000 radnih mjesta. Posla ima i policija, ali nije odgovoreno na osnovno pitanje - zašto se 10 godina čekalo da se problem zvorničke tvornice riješi. Birač također duguje i domaćim dobavljačima, dok dugovanja prema inozemnima nema jer im je plaćano avansno. Svi ti dobavljači sjedišta imaju na nekim egzotičnim mjestima i otocima, a preko nerezidentnih računa prometovano je više od 180 milijuna KM, izjavio je ministar Tegeltija.

www.privredni.hr Broj 3774, 22. travnja 2013.

( najmanje 10% portfelja

*vijesti

nastalog djelovanjem loše banke prodat će se svake godine

Sanacija banaka

Pao zbog treće privatizacije?

Kome trebaju tolike “kuće duhova” Geodetska uprava procijenila je da u Sloveniji ima 4000 do 5000 novoizgrađenih stanova za koje njihovi investitori ne mogu naći kupce. Cijene će i dalje padati, ali ne izrazito, pa bi valjalo podesiti zakonodavstvo tako da se ubrza prije svega najam stanova. Dobri poznavatelji prilika u ne-

U Sloveniji zaredale tvrdnje da Janeza Janšu nije srušila ulica, nego da je pao zbog modela sanacije banaka u kojem bi prezaduženi vlasnici ostali bez svojih poduzeća Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

log djelovanjem loše banke ima prodati svake godine.

lovenija je zaokupljena još jednom špekulacijom. Sve glasnije se govori da je Janez Janša politički dekapitiran jer je nakanio sanirati bankarski sustav tako da se dio slovenskih tajkuna u konačnici razdvoji od vlastite (prezadužene) stečevine. Janša je, eto, morao pasti jer na njegov model loše banke i pratećeg Društva za upravljanje potraživanjima nikako nije mogla pristati tranzicijska ljevica koja je stjecajem povijesnih okolnosti bila bliže koritu kada je društvenu svojinu trebalo reciklirati u privatno vlasništvo. Uznemirujuće posljedice sanacije “Možete li sebi predstaviti ljevičarsku paniku kada su prezaduženi vlasnici većih i manjih poslovnih imperija shvatili da će im Janša podržaviti, upravljati i na kraju privatizira-

Treći krug privatizacije bi zacijelo razvlastio znatan dio slovenskih tajkuna ti sve ono što su uz velike i naporne manevre pri(h) vatizirali u dva desetljeća vlasničkog prestrojavanja” - ključna je poruka dosad najintrigantnijeg teksta što ga je objavio uvaženi ekonomist Jože P. Damjan o mogućnosti da

Olake izjave i problematična jamstva Slovenija nastavlja zbunjivati financijski svijet kontradiktornim izjavama visokih dužnosnika. Svijet je najprije čuo izjavu bivšeg premijera Janeza Janše koji je u pokušaju discipliniranja sindikata i javnog sektora rekao da će Slovenija biti prinuđena, ne prođu li važni sanacijski zakoni, zatražiti pomoć famozne trojke (EK, ECB i MMF). Nasuprot tome Alenka Bratušek rekla je ovih dana novinaru CNN-a da Slovenija ne treba pomoć sa strane, odnosno da trenutačne poteškoće može svladati vlastitim snagama. Na to je novinar CNN-a nonšalantno uzvratio kako su se takve mantre čule i od svih prethodnih financijskih “pacijenata” - Grčke, Španjolske, Malte i Cipra. Suprotstavljene izjave ne pridonose stjecanju povjerenja u financijskom svijetu. To se grubo iskazuje u sve višim cijenama uz koje se Slovenija sve teže zadužuje na inozemnom tržištu. Tvrdnja “mi možemo sami” ništa ne pomaže znanom proizvođaču turbinske opreme Litostroj Poweru kojem u Švicarskoj i u Švedskoj odbijaju primiti jamstva slovenskih banaka. Da strani partneri sve teže prihvaćaju garancije slovenskih banaka potvrdila je i Alenka Avberšek, izvršna direktorica Gospodarske zbornice Slovenije. Janšu nisu smijenili ulični prosvjedi, nego da se “ulica” samo uklopila u interes vlasnika da sa svojom stečevinom prođu kroz mlinsko kamenje sanacije sa što manje oštećenja. Zakon o lošoj banci kako ga je sročila vlada Janeza Janše, temelji se na postavci da Društvo za upravljanje potraživanjima banaka može zahtijevati od banaka u sanaciji da dio kontaminiranih kredita pretvore u vlasnički kapital. Novouspostavljeni vlasnič-

ki udjeli zajedno s kreditnim mapama prenose se na državni Fond za stabilnost banaka unutar kojeg je vlasničke udjele, radi kasnije bolje prodaje, dopušteno konsolidirati s udjelima drugih državnih banaka, čak i u slučaju da ne sudjeluju u sanaciji. U svemu tome ništa nije sporno. Radi se o uobičajenom postupku državne sanacije banaka. Uznemirujuće su posljedice takve sanacije, a one su krajnje neugodne za vlasnike poduzeća koji

nisu sposobni redovito otplaćivati obveze po preuzetim kreditima, a njih je u obilju novca bilo toliko da se u današnjoj krizi dramatično zaljuljao cijeli slovenski bankarski sustav. Vlasnici zaista imaju razloga za paniku. Sve što ide u sanaciju, ide zapravo u podržavljenje, i to u opsegu tržišne vrijednosti dospjelih kreditnih obveza u odnosu na cjelokupnu vrijednost poduzeća. Izrazito deprimirajuća je odredba da se najmanje 10 posto portfelja nasta-

Protivljenje Bruxellesa To je taj treći krug privatizacije koji bi zacijelo razvlastio znatan dio slovenskih tajkuna poznatih po vlasništvu stečenom najprije u vaučerskoj privatizaciji sredinom devedesetih godina te dodatno presloženom sredinom prošlog desetljeća kada su se velike vlasničke rokade izvodile uz neobično izdašnu pomoć banaka. Nova vlada Alenke Bratušek prvo čega se prihvatila u sastavljanju koalicijskog sporazuma bio je Zakon o lošoj banci te o Društvu za upravljanje potraživanjima. Partneri su se brzo sporazumjeli o nužnim modifikacijama modela sanacije s težnjom da se izbjegnu veća vlasnička pretumbavanja. Forsira se dokapitalizacija banaka te izravna pomoć ugroženim poduzećima. Čak je sastavljen i popis 30 najvećih tvrtki s pozamašnim dugovima kojima bi se prioritetno bavila Banka Slovenije. Na žalost, takve “inovacije” naišle su na oštro protivljenje Europske komisije i Europske središnje banke, pa je Alenka Bratušek bila prinuđena odstupiti od prvobitne zamisli o razvodnjavanju Janšinog modela sanacije. U prvom većem intervjuu na slovenskoj televiziji Alenka Bratušek prošli ponedjeljak nije pobliže objasnila tijek sanacije nakon najnovijeg upozorenja iz Bruxellesa.

kretninskom sektoru upozoravaju na postojanje lobija koji se suprotstavljaju svakoj većoj ponudi najamnih stanova. Takvu ponudu, naime, doživljavaju kao opasnost da će sami prodati manje stanova. Kome je u interesu toliki broj “kuća duhova” u Sloveniji i gdje je tu računica, znaju samo investitori i njihove banke. Mlinar širi poslovanje u Sloveniji Mlinar S, tvrtka kći hrvatskog poduzeća Mlinar u vlasništvu Mate Škoje, traži u Sloveniji 18 prodavača za nova prodajna mjesta u Ljubljani i Mariboru, a do kraja godine i u Celju. Mlinar već ima u Sloveniji 10 prodajnih mjesta. Na srednji rok zagrebački pekar vidi sebe i na tržištu u Austriji. Colariču 732.000 eura bruto plaće

U godišnjem izvješću Krka iz Novog Mesta objavila je da je predsjednik njene uprave Jože Colarič u prošloj godini primio 732.000 eura bruto plaće. Fiksni dio plaće iznosio je 360.000 eura, a 372.000 Colarič je primio u obliku nagrade. Slovenski farmaceut i dalje posluje uspješno, iako s nešto manjom dobiti, i to zbog pritiska na cijene što su ga napravile zdravstvene blagajne većine država u kojima se tržišno etablirala Krka.

16 STIL *vijesti Eko Etno Tour u Zagrebu Međunarodni sajam turizma, tradicije, enogastronomije, proizvoda, usluga i događanja s ruralnih područja – Eko Etno Tour, po deseti put održat će se od 24. do 27. travnja u zagrebačkom Boćarskom domu. Na sajmu će se predstaviti turistička ponuda ruralnog turizma te turizma posebnih interesa, autohtoni i tradicijski ruralni proizvodi i usluge, eno i gastronomski specijaliteti, kulturna baština, folklor, stari zanati, autohtona događanja i običaji pojedinih krajeva Hrvatske, ali i ostalih zemalja. Obnova hotela Orlando U Srebrenom kod Dubrovnika počela je obnova devastiranog hotela Orlando i postojećih pet vila u blizini tog hotela. Tvrtka Hoteli Dubrovačka rivijera u tu obnovu ulaže više od 35 milijuna eura, doznaje se iz tvrtke HUP Zagreb, većinskog vlasnika tvrtke Hoteli Dubrovačka rivijera. Obnova bi trebala završiti do početka ljeta 2014. godine. Time će se dovršiti projekt integracije i objedinjavanja triju turističkih zona na lokacijama Mlini i Srebreno kod Dubrovnika u jedinstven cjeloviti resort na području južne Hrvatske pod nazivom Hoteli Dubrovačka rivijera.

Međunarodni festival malih scena U Rijeci će se od 3. do 11. svibnja održati Međunarodni festival malih scena. Taj je riječki festival jedno od omiljenih okupljališta europskih kazalištaraca koji njeguju nekonvencionalan pristup scenskom razmišljanju. Njegov je naziv na međunarodnoj sceni znak za provokativnost i propitkivanje. Osim kazališnih kuća iz svih susjednih zemalja, u Rijeci su do sada gostovala i kazališta iz Velike Britanije, Švicarske, Belgije i Njemačke.

Privredni vjesnik Broj 3774, 22. travnja 2013.

( za 300.000 kn ( oko 1 mil kn prodano personaliziranih košulja lani

očekuju od prodaje tih košulja ove godine

Novi stil odijevanja - personalizirane košulje

Osebujni odjevni predmeti od domaće svile Personalizirane košulje za sada kupuju domaći kupci i strani posjetitelji u Hrvatskoj, no u tvrtki Potomac nadaju se kako će se ta usluga uskoro proširiti i u inozemstvo je toga je naša zemlja bila treća po proizvodnji svile u Europi te peta u svijetu. U tvrtki Potomac već desetak godina istražuju i prikupljaju informacije o proizvodnji svile, pa su tako posjetili i Institut svile u Lyonu. “Osim razvoja sirovine za naše proizvode, želja nam je obnoviti hrvatsku svilarsku tradiciju usavršenu suvremenim znanjima i tehnologijama. U proteklih 10 godina proizveli smo prve niti svile koristeći već posađe-

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

posljednje doba sve je veći trend personaliziranog odijevanja, pa je tako i tvrtka Potomac pokrenula luksuznu liniju personaliziranih košulja - Croata Unum. Takve košulje vrhunske kvalitete nastaju suradnjom kupca i stilističkog tima tvrtke Potomac. Naime, kupac bira vrstu tkanine, ovratnik, orukvice i ostale detalje. Košulja se kroji u skladu s tjelesnim mjerama kupca, a dovoljna je samo jedna proba kako bi idealno pristajala. Poseban detalj koji u potpunosti personalizira košulju su osobni inicijali čiju poziciju na košulji kupac također sam odabire. Proces kreiranja personalizirane košulje odvija se u salonu u zagrebačkom Oktogonu. “Prošle smo godine prodali takvih košulja u vrijednosti od otprilike 300.000 kuna, dok se u ovoj godini planira prodaja u iznosu od milijun kuna. Trudimo se da

naša usluga bude dostupna što većem broju Croatinih kupaca. Za sada smo koncentrirani na hrvatske kupce te strane posjetitelje u Hrvatskoj, no u skorije vrijeme tu uslugu željeli bismo proširiti i u inozemstvo”, kaže Franjo Bušić, direktor tvrtke Potomac. Dodaje kako je tvrtka u intenzivnim kontaktima s međunarodnim tržištima, ali za veće iskorake čekaju ulazak Hrvatske u Europsku uniju jer će se time bitno pojednostaviti procedura. Na upit Privrednog vjesnika kako

to da su se u doba gospodarske krize odlučili na takvu uslugu, Bušić kaže kako se upravo u doba recesije nečim novim treba nametnuti na tržištu te pritom donijeti značajne odluke o poslovanju. Obnova svilarske tradicije u Hrvatskoj Osim po luksuznim predmetima, tvrtka Potomac poznata je i po tome što je prije nekoliko godina potaknula sadnju duda. Naime, još 50-ih godina 20. stoljeća u Hrvatskoj se proizvodila svila, a pri-

Tvrtka Potomac u Hrvatskoj pokreće uzgoj dudova radi proizvodnje svile na autohtona stabla duda. Prije osam godina uvezli smo prvih 15 posebnih stabala duda koji ima manje ploda, a obilnije lišće. Dudov svilac za prehranu koristi dudov list koji zahtijeva izrazito čist okoliš. Pokazalo se da stabla dobro podnose naše podneblje pa smo ih s partnerima u Slavoniji odlučili

rasaditi. Tako je rasađena prva veća količina sadnica. Nažalost, zbog promjene urbanističkog plana i još nekih razloga zbog kojih prvi nasad nije zadovoljio, sada smo pred preseljenjem nasada dudova na drugu lokaciju”, kaže Bušić. Manufakturna proizvodnja svile, a posebno industrijska proizvodnja, složen je i skup proces koji nisu u mogućnosti sami ostvariti. Zato očekuju suradnju Hrvatske i EU-a, a Bušić pritom posebno računa na pomoć Francuske, Poljske i Italije. On smatra kako je obnavljanje svilarske tradicije vrlo važno za Hrvatsku jer se ponovno uče stare zaboravljene vještine, obnavlja kulturna baština, a ujedno otvaraju nova radna mjesta. “Plan je u idućih 10 godina doći do manufakturne faze koja bi zadovoljila pet do 10 posto naše proizvodnje svilarskih proizvoda. Preostale količine mogu se iskoristiti za obnavljanje hrvatskih narodnih nošnji i suvenira”, zaključuje Bušić.

Klaster KLG Grupa

I prava odjeća čini poslovnog čovjeka Tvrtke članice klastera KLG Grupe nedavno su predstavile novu modnu kolekciju namijenjenu poslovnim ljudima. Taj klaster okuplja male i srednje proizvođače tekstilne i kožarskogalanterijske industrije, stručnjake za dizajn i kvalitetu proizvoda, marketinške i stručnjake sa zagrebačkog Tekstilno-tehnološkog fakulte-

ta. Tema koja povezuje sve članice toga klastera upravo je poslovno odijevanje.

U klasteru KLG kažu kako je kultura poslovnog odijevanja važan segment unapređenja kvalitete us-

luge svake profesije, pa je tako cilj ovog klastera omogućiti poslovnim ljudima personalizirani stil odijevanja. Rezultat svega toga je ova kolekcija namijenjena poslovnim ženama i muškarcima koja se odlikuje decentnošću i elegancijom. Visoke je kvalitete i jedinstvenog vizualnog izraza. Omogućuje niz kreativnih kombinacija i predstavlja spoj

suvremenog i bezvremenog. Inače, članice KLGa su tvrtke Galko iz Malog Bukovca, Led iz Ludbrega, Estare Culto i Mirta kontrol iz Zagreba, Mistex - specijalizirani obrt za proizvodnju odjeće od pletenine iz Varaždina, Modira iz Zlatara te tvrtka Domato iz Zagreba koja se bavi pružanjem usluga savjetovanja i unapređenja prodaje. (S.P.)

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3774, 22. travnja 2013.

( 6,16 mlrd kn

vrijednost informatičkog tržišta u Hrvatskoj 2012.

( od toga 31%

*vijesti

činile su IT usluge

IDC Adriatics

Vrijednost IT tržišta u nas pada već četvrtu godinu zaredom Izvoz IT usluga u 2012. je u odnosu na 2011. godinu uvećan za 22 posto te je lani iznosio 440 milijuna kuna, što je još uvijek vrlo skromno s obzirom na potencijal Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

nformatičko tržište u Hrvatskoj u 2012. godini vrijedilo je 6,16 milijardi kuna. Na taj način ostalo je na razini onoga u 2011. godini. Ako se pak mjeri u američkim dolarima, vrijednost tog tržišta pala je 8,6

Stagnacija znači prilično zaostajanje za svijetom, kaže Boris Žitnik, direktor IDC Adriaticsa posto, na 1,05 milijardi dolara, navodi se u godišnjem istraživanju analitičke tvrtke IDC Adriatics. Posebno zabrinjava činjenica da vrijednost IT tržišta u nas pada već četvrtu godinu zaredom. Boris Žitnik, direktor IDC Adriaticsa, kaže kako stagnacija znači prilično zaostajanje za svijetom, ali i brzorastućim tržištima kojima bi po nekim gospodarskim pokazateljima trebala pripadati Hrvatska. “IT tržište uvijek slijedi gospodarsku aktivnost. Drugim riječima, nerijetko je vrijednost IT tržišta dvostruko ili trostruko veća od rasta ukupnog gospodarstva. To je opće pravilo koje ne vrijedi za pad. Naime, kada je gospodarstvo u padu, IT tržište umanjuje vrijednost po istim ili tek nešto većim stopama”, objašnjava on. U ukupnoj vrijednosti tog domaćeg tržišta, IT usluge bile su najve-

ća zasebna kategorija s udjelom od 31 posto. Potom, osobna računala zauzela su 18 posto, a pakirani softver (Enterprise Resource Planning, sigurnosni softver i drugo) 16 posto. Projekti koji nose IT Od aktivnosti koje su nosile ovu industriju u Hrvatskoj tijekom 2012. godine Žitnik naglašava nekoliko velikih projekata. Ponajprije, bili su to softverski projekti koji se koriste u maloprodajnim lancima. Zatim informacijski sustavi za podršku pri odlučivanju, kakav je primjerice implementiran u Hrvatsku elektroprivredu, te izgradnja podatkovnih centara poput Datacrossa u Jastrebarskom. Valja naglasiti svakako i povezivanje centara za socijalnu skrb, kao i ostale dugoročne projekte na kojima se radi poput fiskalizacije, uvođenja e-zdravstva, e-poslovanja, sređivanja zemljišnih knjiga i Na-

cionalnog informacijskog sustava za upravljanje granicama. “Može se reći kako su glavna ulaganja oko prilagodbe zahtjevima Europske unije na ovome području već obavljena. Ipak, u nekim segmentima mogu se očekivati nova ili dodatna ulaganja zbog prilagodbe hrvatskog softvera, hardvera i IT usluga onima u EU-u”, kaže Žitnik. Vrijednost IT tržišta vukla je prema dolje većina tehnoloških kategorija. Tako su blago pale vrijednosti isporučenih stolnih i prijenosnih računala te uređaja za ispis. Snažniji pad zabilježen je u segmentu uređaja za pohranu podataka i poslužitelja. S druge strane, u segmentu hardvera rast su zabilježile isporuke pametnih telefona i tableta. U segmentu softvera situacija je istovjetna onoj na cjelokupnom IT tržištu. Dakle, vrijednost pakiranog softvera u kunama je rasla, a u dolarima je bila u padu.

Zanimljiv je i podatak da je izvoz IT usluga u 2012. u odnosu na 2011. godinu uvećan za 22 posto te je lani iznosio 440 milijuna kuna. “To je vrlo skromno s obzirom na to koliki je potencijal na tome području”, smatra on. Otpor prema oblaku Govoreći o računalstvu u oblaku, Žitnik kaže kako je u nas prisutan svojevrsni otpor informatičkih odjela, što nije iznimka u odnosu na svijet. “Naime, zbog prelaska na cloud mnoge tvrtke restrukturiraju svoje informatičke odjele, a jedna od posljedica toga je smanjenje broja zaposlenih u tim odjelima”, kaže Žitnik. Ova tvrtka koja prati, analizira i predviđa kretanja na regionalnom IT tržištu očekuje da će u ovoj godini tržište također stagnirati ili nešto čak umanjiti vrijednost. “Unatoč tome, u 2014. godini, koja će biti daleko od razina iz 2008., nadamo se određenom rastu.”

U nadolazećem srednjem roku, odnosno razdoblju od 2013. do 2017. godine, Žitnik ipak očekuje određeni rast. IT potrošnju u tome razdoblju trebala bi probuditi cloud rješenja, društvene mreže, mobilne aplikacije, fiskalizacija, investicije u

IT tržište uvijek slijedi gospodarsku aktivnost. Drugim riječima, nerijetko je vrijednost IT tržišta dvostruko ili trostruko veća od rasta ukupnog gospodarstva podatkovne centre i optičke mreže, zamah e-poslovanja, jačanje start-up scene... Međutim, daljnje slabljenje potražnje i konjunkture u zemlji, ograničenost IT proračuna u tvrtkama i skromni državni IT izdaci usporit će značajniji oporavak domaćeg IT tržišta.

Posao na bonove Hrvatski Telekom poslovnim korisnicima omogućava kombiniranje poslovne tarife Plan za posao s bonovima. Tako kroz Plan za poslovnu obitelj HT omogućava uključenje privremenih i sezonskih zaposlenika, bez naknada ili ugovornih obveza. Oni članovi tima koji koriste bonove s ostalima sada mogu razgovarati besplatno, a ukoliko žele komunicirati putem e-maila, mogu uključiti internet. Koncept je, kažu u HT-u, idealan za male tvrtke i obrte u turizmu, ugostiteljstvu, građevini i sličnim sezonskim djelatnostima. SAP FORUM na Jarunu Tvrtka SAP, koja ima novu direktoricu Sonju Popović, ove godine poslovno-tehnološku konferenciju SAP FORUM održava 28. svibnja na zagrebačkom Jarunu. Riječ je o događaju na kojem ovaj proizvođač softvera za tvrtke zajedno s partnerima predstavlja rješenja i proizvode koji objedinjuju znanja i tehnologije dostupne na globalnom tržištu. Tako će se, među ostalim, kroz iskustva SAP korisnika predstaviti rješenja i usluge koje pomažu u prilagodbi poslovanja temeljem europskih standarda, a istovremeno unapređuju tržišnu konkurentnost. Prva godina Revolucije Telekom operator Tele2 prije godinu dana uveo je tarifu Revolucija. Istraživanje agencije Hendal, koje je provedeno na uzroku od 400 ispitanika, pokazuje kako je čak 87 posto korisnika zadovoljno ovom tarifom. K tomu, 69 posto korisnika koji su prešli u Tele2 zadovoljnije je uslugom nego kod prethodnog operatora. Cijena je također vrlo važan argument – čak 62 posto korisnika kao prvi razlog prelaska na tarifu Revolucija navodi nisku cijenu mjesečne naknade.

18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Claude Lévi-Strauss ANTROPOLOGIJA I MODERNI SVIJET

Privredni vjesnik Broj 3774, 22. travnja 2013.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Suradnja u izradi inoks opreme

Reinox, Lopatinec. Tvrtka traži partnera za suradnju u izradi opreme od inoksa. Kontakt je moguć na njemačkom i engleskom jeziku. Kontakt: Miroslav Vlah, reinox@ck.t-com. hr, +385 40 855845, +385 98 268700.

TIM press

U ovom djelu Lévi-Strauss rekapitulira svoje glavne antropologijske teze te na jednom mjestu izlaže svojevrsni presjek glavnih tema, ideja, pojmova i nalaza koji oslikavaju njegovo antropološko stajalište. Današnja je antropologija, smatra on, suočena s tri aktualna problema modernog svijeta: seksualnošću, ekonomskim razvojem i mitskim mišljenjem. On razmatra te probleme i pokazuje u kojem smislu i koliko antropologija može pomoći u njihovom što boljem sagledavanju i praktičnom prevladavanju.

Dubravko Detoni Atlas života III. Fraktura

Atlas života jedan je od onih rijetkih rukopisa koji nastaju cijeloga života, a koji se u svojoj punini i dubini rastvara tek kada se sve bilježnice nađu na jednome mjestu, kada usisavaju snagom svojih rečenica, metafora, poredbi, jednako stilom kao i sadržajem. Detoni u Atlasu života kreće od glazbe, dakle od univerzalnog jezika, da bi kroz jezik i misli koje prezentira i ispisuje u zapisima ponovno stvorio univerzalni jezik što plijeni čistoćom misli i pogleda.

Dragan Pavelić Terevenka u Majdanu V.B.Z.

Pavelićeve priče istražuju teme zla i zločina – kako onog “upisanog u ljudsku prirodu”, tako i onog “izazvanog izvana”. Autorove pripovjedačke opservacije kreću se u prostorima religijskog i fantastičnog, psihoanalize i filozofije, umjetnosti i antropologije, što podcrtava njegovu sklonost legendi, iracionalnom i snovitom. Dio priča, situiran u suvremenost, bavi se čovjekovim predodžbama o sebi i drugima, mogućnošću komunikacije i međusobnog razumijevanja…

Olja Runjić AUF WIEDERSEHEN, MUSTAFA Naklada Jesenski i Turk

Mlada žena za svoje privremeno utočište izabire Sarajevo. Život u tom gradu otključava paralelnu stvarnost pohranjenu u sjećanjima i pokreće niz priča unutar priče. Čitatelj je neprestano u pokretu, prostornom i vremenskom, a autorica u slojeve slaže univerzalne teme - ljubav, izdaju, otuđenost, bolest, strah od smrti. Ogoljeno, naturalističko pripovijedanje prožeto lirskim senzibilitetom uspjeli je hibrid koji Olju Runjić uvrštava među originalnije autorice našeg podneblja.

Guillaume Musso Djevojka od papira Naklada Ljevak

Tom Boyd je bio megapopularni pisac zaljubljen u slavnu pijanisticu. No nakon raskida njihove veze Tom se povukao u sebe utapajući očaj u alkoholu i tabletama. Jedne noći pojavljuje se ljepotica koja mu se predstavlja kao Billie – junakinja njegovih romana koja se našla u stvarnom svijetu zbog tiskarske pogreške. Tom postupno shvaća da ona doista jest Billie, koja mu nudi pogodbu: ako on napiše svoj novi roman, ona će se moći vratiti u svijet fikcije, i zauzvrat će mu pomoći da ponovo osvoji svoju ljubljenu Aurore...

i opeke, za vanjsku i unutarnju primjenu. Art floor - nosive betonske površine u boji i reljefu. Art stone - dekorativni kamen, dekorativne zidne obloge od kamena i cigle. Art rock betonske stijene u reljefu i boji prirodnog kamena. Kontakt: Dragica Begović, artbeton@artbeton.hr. Suradnja

Suradnja u proizvodnji građe

Štimac, Škrljevo, www. stimac-wood.com. Tvrtka traži partnere u cijelom svijetu za proizvodnju javorove i bukove građe, elemenata i podova, te dobavljače istih u Istočnoj Europi. Kontakt: Marijan Štimac, marijan@stimac-wood.com, +385 51 252050. Podne i zidne obloge

Darsing, Vinkovci, www. artbeton.hr. Tvrtka proizvodi dekorativne zidne obloge i podne betonske površine, u boji i reljefu, izgleda prirodnog kamena

Oprema-Uređaji, Ludbreg, www.opremauredjaji.com. Tvrtka traži strane investitore za joint venture na području obrade metala i rashladne tehnike. Kontakt: Domagoj Cvetko, dcvetko@oprema-uredjaji.com, +385 42 819183.

automobila na hrvatskom tržištu traži proizvođača (dobavljača) sredstava za čišćenje radi zastupanja i prodaje. Kontakt: Mario Premužić, josip. krasevac@ bj.t-com.hr, +385 43 532023, +385 98 706921. Šećer

Dripol, Trzciana, Poljska, www.dripol.com.pl. Tvrtka traži proizvođače šećera od šećerne repe u Hrvatskoj za distribuciju njihove robe. Kontakt: dripol@dripol.com.pl.

Posredovanje

Gifa Hellas, Atena, Grčka, www.gifa.gr. Tvrtka traži prodajnog zastupnika u Hrvatskoj za svoje proizvode za kućanstvo. Kontakt: Fotis Drivakos, fdrivakos@gifa.gr, +30 2106206273.

Plastični proizvodi

Autopraonica Sjaj, Garešnica. Tvrtka s višegodišnjim iskustvom u prodaji sredstava za čišćenje

VM-Plast, Sveta Nedelja. Tvrtka se bavi proizvodnjom plastičnih proizvoda za široku potrošnju i specifičnih proizvoda za ostale velike kupce tehnologijom brizganja, puhanja i ekstrudiranja. Nude svoje usluge. Kontakt: Mladen Javor, vmplast04@inet.hr, +385 91 3404963.

svih tiskovina. Rok dostave ponuda je 7. svibnja.

la. Rok dostave ponuda je 27. svibnja.

Digitalna kinooprema

Klima uređaji

Zastupanje

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Stolarski materijal

Hrvatska pošta nabavlja stolarski materijal. Rok dostave ponuda je 8. svibnja. Artikli za promociju doktora znanosti

Sveučilište u Zagrebu nabavlja artikle za promociju doktora znanosti. Rok dostave ponuda je 7. svibnja.

Festival Opatija nabavlja digitalnu kinoopremu. Rok dostave ponuda je 6. svibnja. Komunalna vozila

Komunalni servis Rovinj nabavlja komunalna vozila. Rok dostave ponuda je 6. svibnja. Regija Digitalna televizijska oprema

Radiotelevizija BiH nabavlja digitalnu televizijsku opremu. Rok dostave ponuda je 30. svibnja. Uređenje zelenih površina

KBC Rijeka nabavlja usluge hortikulturnog uređenja zelenih površina. Rok dostave ponuda je 2. svibnja.

Radna odijela i odjeća

Usluge tiskanja

Motorna vozila

Javna ustanova u kulturi Dubrovačke ljetne igre nabavlja usluge tiskanja

Hrvatske telekomunikacije nabavljaju split klima uređaje za telekomunikacijske prostore. Rok dostave ponuda je 13. svibnja.

Oprema za videonadzor

Ministarstvo financija, Uprava za trezor nabavlja opremu za videonadzor. Rok dostave ponuda je 23. svibnja.

Općina Mitrovica nabavlja radna odijela i odjeću. Rok dostave ponuda je 6. svibnja. Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH nabavlja motorna vozi-

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3774, 22. travnja 2013.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Prodaje se bazen, vodotok, tvornička hala... Poslovni prostor, ukupne površine 49 četvornih metara, Zadar, Zadarska županija, procijenjene vrijednosti 712.500 kuna. Dražba se održava 23. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Zadru. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine. Dvoetažni trosobni stan, ukupne površine 81 četvorni metar, Zagreb, Grad Zagreb, procijenjene vrijednosti 1.071.821 kunu. Dražba se održava 23. travnja u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica Grada Vukovara 84, soba 320/III. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu uplatile 100.000 kuna. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun Suda. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što se pristupi dražbi. Stambeno-poslovna i pomoćna zgrada te dvorište, ukupne površine 691 četvorni metar, Budrovci, Đakovo, Osječko-baranjska županija, procijenjene vrijednosti 963.936 kuna. Dražba se održava 24. travnja u 8.10 sati na Općinskom sudu u Đakovu, Trg Franje Tuđmana 2, soba 6. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine, a uplaćuje se na račun Suda u Đakovu broj 2390001-1300001341. Kuća, bazen i dvorište, ukupne površine 1181 če-

tvorni metar, Kringa, Tinjan, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 2.174.108 kuna. Dražba se održava 24. travnja u 8.30 sati na Općinskom sudu u Pazinu, soba 10. Ovršna nekretnina na prvoj javnoj dražbi ne može se prodati ispod jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine, a uplaćuje se na račun toga suda, broj 23900011300002481, s pozivom na broj 030 90-12. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati jamčevine obvezan predočiti sucu prije nego što pristupi dražbi. Kuća, dvorište, livade i vodotok, ukupne površine 27.437 četvornih metara, Gaj, Lipik, Požeško-slavonska županija, procijenjene vrijednosti 12.150,66 kuna. Dražba se održava 24. travnja u 10 sati na Općinskom sudu u Daruvaru, Stalna služba u Pakracu, soba 8. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi pet posto vrijednosti nekretnine. Zgrada i dvorište, ukupne površine 2976 četvornih metara, Koprivnica, Koprivničko-križevačka županija, procijenjene vrijednosti 5.056.736,96 kuna. Dražba se održava 25. travnja. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje naknadne prigovore kupca. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine, a uplaćuje se najkasnije do 24. travnja. Kuća, dvor i oranica, ukupne površine 651 četvorni metar, Velika Ludina, Sisačko-moslavačka županija, procijenjene vrijednosti 181.300 kuna. Dražba

se održava 25. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Kutini, Hrvatskih branitelja 1, soba 18. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti nekretnine. Oranica, ukupne površine 608 četvornih metara, Puska, Jasenovac, Sisačko-moslavačka županija, procijenjene vrijednosti 608 kuna. Dražba se održava 25. travnja u 10 sati na Općinskom sudu u Kutini, Hrvatskih branitelja 1. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti nekretnine. Oranica i livada, ukupne površine 4384 četvorna metra, Gornji Mosti, Kapela, Bjelovarsko-bilogorska županija, procijenjene vrijednosti 2521 kunu. Dražba se održava 29. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti nekretnine. Tvornička hala u Donjem Brestovcu, ukupne površine 1478 četvornih metara, Ivanec, Varaždinska županija, procijenjene vrijednosti 1,87 milijuna kuna. Dražba se održava 29. travnja u 11 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, soba 82/II. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje naknadne prigovore kupca. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine, a uplaćuje se najkasnije do 26. travnja. Osobe zainteresirane za kupnju mogu nekretninu pogledati uz prethodnu najavu na telefon 091/2111 181.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Legat barunice Thatcher dr. Uroš Dujšin

ek se za nekolicinu mirnodopskih političara može ustvrditi da su promijenili svijet. Margaret Thatcher je bila jedna od njih. Ona nije samo preobrazila konzervativnu stranku, nego i cjelokupnu britansku politiku. Njen entuzijazam za privatizaciju raspirio je globalnu revoluciju, a njena odlučnost da se odupre tiraniji pridonijela je slomu Sovjetskog Saveza. Suština tačerizma se sastojala u protivljenju zatečenom stanju i borbi za slobodu – što je čudno jer je dotjerana štreberica u usponu bila u izvjesnom smislu utjelovljenje konzervativizma. Smatrala je da nacije mogu postati velike samo ako su pojedinci slobodni, tj. da imaju pravo upravljati vlastitim životima, i to što slobodniji od miješanja države. Na početku njene političke karijere liberalizam se povlačio, Sovjetski Savez širio je svoje carstvo, a Milton Friedman i Friedrich von Hayek odbačeni su kao akademski ekscentrici. U Velikoj Britaniji je vlada nastojala ugađati sindikatima, dijelila subvencije neuspješnim državnim poduzećima i tiskala pumpu kejnezijanskog upravljanja potražnjom. Za početak bi ambiciozni mladi političar trebao pristati uz taj koncept. No raširena misao da bi politika trebala biti “upravljanje propadanjem” dovodila ju je do ludila. Friedmanove i Hayekove ideje uvjerile su je da bi stvari mogle biti drukčije. Privredna revolucija Većina ovog radikalizma bila je skrivena biračima koji su je izabrali 1979., uglavnom obeshrabreni nesposobnošću laburista. No ono što je slijedilo

bila je privredna revolucija. Privatizirala je državna poduzeća, odbila pregovore sa sindikatima, ukinula državne kontrole, slomila rudarske štrajkove i zamijenila kejnezijanizam monetarizmom. Inflacija je smanjena od 27 posto u 1975. na 2,4 posto u 1986. Broj radnih dana izgubljenih u štrajkovima pao je sa 29 milijuna u 1979. na dva milijuna u 1986. Najvišu poreznu stopu snizila je sa 83 na 40 posto.

Bez tačerizma britanska bi privreda bila još uvijek sapeta državnom kontrolom, vodeće tvrtke bile bi državne, a militantni sindikati moćnici u zemlji Kritika njene vladavine ide u dva pravca. Kao prvo, tvrdi se da je mogla biti vještija. Istina je, doduše, da ju je mržnja znala zaslijepiti. Bijesna zbog budalaština ljevičarskih lokalnih vlasti centralizirala je svu moć u Whitehallu. Njeno neprijateljstvo prema eurokratima podrivalo je njenu kampanju da zaustavi seljenje moći u Bruxelles. Njena kričavost od mladih dana pa do konačne defenestracije iz vlastite stranke bila je razorna. S njom su konzervativci od nacionalne

stranke spali na stranku bogatog juga. Tony Blair je pobijedio na nekoliko izbora nudeći tačerizam, ali bez njegovih grubih aspekata. Više tačerizma Druga je vrsta kritike usmjerena na suštinu tačerizma. Njene su reforme navodno posijale sjeme sadašnje privredne krize. No bez tačerizma ne bi došlo do “velikog praska”. Financijske usluge

ne bi činile tako velik dio britanskog gospodarstva i zemlja ne bi stenjala pod teretom zaduženosti pojedinaca, prouzročenim pretjeranim zaduživanjem, i državnog duga nastalog zbog spašavanja banaka. Nešto od toga stoji; no bez tačerizma britanska bi privreda bila još uvijek sapeta državnom kontrolom, vodeće tvrtke bile bi državne, a militantni sindikati moćnici u zemlji. Sada se zbog krize klatno pokrenulo baš u suprotnom pravcu. Regulacija je u bogatim zemljama pretjerana, a s kineskim usponom se državna kontrola - a ne liberalizam - slavi kao model za zemlje u usponu. No u svijetu kojemu je rast nužan to je hod u pogrešnom smjeru. Ali ako zemlje žele prosperirati, ljudi se trebaju oduprijeti pritisku države. Kako stvari sada stoje, izgleda da bi svijet trebao više, a ne manje tačerizma.

20 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3774, 22. travnja 2013.

( 3,7% rast

potrošačkih cijena na godišnjoj razini

( 0,3% rast

tih cijena na mjesečnoj razini

Državni zavod za statistiku

Potrošačke cijene usporavaju rast U prvom dijelu godine uz bazni učinak inflatorne pritiske stvarat će ukidanje nulte stope PDV-a, povećanje trošarina na duhanske proizvode i više cijene grijanja

rema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku potrošačke cijene su u ovogodišnjem ožujku nastavile s blagim usporavanjem rasta na godišnjoj razini. U odnosu na ožujak 2012. potrošačke su cijene porasle za 3,7 posto što je u skladu s našim očekivanjima, kažu analitičari RBA. Uz učinak baznog razdoblja odnosno razmjerno niskih stopa inflacije do svibnja 2012. godine, inflatorni pritisci i dalje su uglavnom generirani prošlogodišnjim rastom administrativno utvrđenih cijena (električne ener-

posto, a ako uz energiju izuzmemo i prehranu, potrošačke su cijene porasle za 1,3 posto na godišnjoj razini.

gije i plina u svibnju) te rastom cijena prehrane (koje su bile pod utjecajem ljetne suše i prelijevanja negativnih cjenovnih kretanja s međunarodnih tržišta). Nadalje, izgledno je da dolazi i do od-

gođenog prelijevanja rasta proizvođačkih cijena iz prethodnih razdoblja na krajnjeg potrošača. Naime, ako iz indeksa potrošačkih cijena izuzmemo cijene energije, godišnja stopa rasta iznosila je 2,5

Plin skuplji 21,3 posto U djelatnosti stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva cijene su porasle za 11,3 posto, čemu je najviše pridonio rast cijena goriva i energije od 16,7 posto godišnje, posebno električne energije (+19,8 posto) i plina (+21,3 posto), čiji će se učinak na godišnji rast cijena osjetiti sve do svibnja. Zbog poskupljenja u prosincu i cijene grijanja stana su više za 17 posto

godišnje. Godišnji rast cijena prehrane blago je usporio u odnosu na veljaču te je iznosio 4,9 posto. Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene ostvarile rast od 0,3 posto. Inflatorni su pritisci bili izraženi primarno zbog viših cijena odjeće

Ublažavanju inflatornih pritisaka pridonosi slaba domaća potražnja i obuće za 7,1 posto (vjerojatno zbog novih kolekcija odjeće i obuće nakon

sezonskih sniženja) i prometa (+0,6 posto), dok su u suprotnom smjeru djelovale cijene prehrane i bezalkoholnih pića (-0,5 posto). U ovoj godini očekujemo sličnu ili blago nižu stopu rasta potrošačkih cijena u usporedbi s prosjekom 2012. godine. U prvom dijelu godine uz bazni učinak, inflatorne pritiske stvarat će ukidanje nulte stope PDV-a, povećanje trošarina na duhanske proizvode i više cijene grijanja. Ublažavanju inflatornih pritisaka i dalje pridonosi slaba i iscrpljena domaća potražnja, zaključuju analitičari.

Hrvatska narodna banka

Depoziti dosegli 194,1 milijardu kuna

Na godišnjoj razini ukupni su štedni i oročeni depoziti viši za 5,3 milijarde kuna ili za 2,8 posto, ponajprije uslijed rasta depozita stanovništva, dok su depoziti poduzeća zabilježili pad

rema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke depoziti kod poslovnih banaka (oročeni i štedni kunski i devizni depoziti) potkraj su veljače iznosili 194,1 milijardu kuna, što je za 383 milijuna kuna više nego na kraju siječnja. Tijekom siječnja i veljače, odnosno u odnosu na kraj 2012. godine, štedni i oročeni depoziti porasli su za 899 milijuna kuna, čemu je pridonijela i deprecijacija kune u odnosu na euro za 0,53 posto u tom razdoblju. Naime, više od 80 posto štednih

i oročenih depozita čine devizni depoziti i depoziti uz valutnu klauzulu pa se tečajna kretanja odražavaju na njihov kunski izraz. U odnosu na kraj protekle godine porasli su kunski depoziti, dok su valutni depoziti ostali gotovo nepromijenjeni. Na godišnjoj razini, dakle u odnosu na veljaču prošle godine, ukupni su štedni i oročeni depoziti viši za 5,3 milijarde kuna ili za 2,8 posto, ponajprije uslijed rasta depozita stanovništva, dok su depoziti poduzeća zabilježili pad. Na godišnji rast kunskog

izraza deviznih depozita utjecao je i blagi rast tečaja EUR/HRK od 0,12 posto godišnje. Devizni rastu, kunski se smanjuju S obzirom na to da su prošle godine devizni depoziti rasli, a kunski se smanjivali, potkraj veljače devizni su depoziti bili za 7,3 milijarde kuna veći nego na kraju istog mjeseca prošle godine, dok su kunski depoziti bili za dvije milijarde kuna manji. Tijekom ove godine analitičari RBA očekuju nastavak blagog ra-

sta depozita. U sadašnjim uvjetima neizvjesnosti također smatraju kako će

Više od 80 posto štednih i oročenih depozita čine devizni depoziti i depoziti uz valutnu klauzulu stanovništvo i dalje odgađati kupnju luksuznijih dobara (odnosno onih dobara koja nisu neophodna) te da će viško-

ve zarađenih sredstava držati u obliku depozita. S druge strane, kod poduzeća ne očekuju bitniji rast s obzirom na iscrpljenost domaćeg korporativnog sektora i otežane uvjete poslovanja. Očekivani

blagi rast tečaja EUR/ HRK u ovoj godini mogao bi pridonijeti rastu kunskog iznosa depozita, dok bi u suprotnom smjeru mogla utjecati očekivana korekcija kamatnih stopa na depozite.

www.privredni.hr Broj 3774, 22. travnja 2013.

( 436 tvrtki

ušlo u predstečajne nagodbe

( 32,7 mlrd kn ukupan dug tih poduzeća

Infoarena o financijskom poslovanju i bankarstvu

Bez predstečajne Dalekovod bi bio mrtav Nagodbeno vijeće Fine imalo je ulogu dirigenta koji je uskladio interese vjerovnika. Postignut je dogovor po kojem će vjerovnici dug dobivati u ratama u sljedećim godinama. Dalekovod već ima ugovorene poslove od kojih će moći vraćati dug. Tom je nagodbom nelikvidnost izravno smanjena za 1,5 milijardi kuna Igor Vukić vukic@privredni.hr

ila je to luda godina. Svakih nekoliko dana neka bi nam banka blokirala račun. Pa smo pregovarali, pokušavali postići sporazum o moratoriju koji bi nam dao da dođemo do daha... I kad bismo uspjeli privoljeti neke vjerovnike da se strpe, uvijek bi drugi dan netko iskočio iz dogovora. Novoj blokadi odmah bi se pridružili i drugi... Tako je izgledala prošla godina u životu Uprave Dalekovoda. Prema

U dužničkovjerovničkim odnosima ima mnogo zamrznute imovine koju bi trebalo aktivirati riječima Gorana Brajdića, člana Uprave za financije, agonija je zaustavljena tek ulaskom u postupak predstečajne nagodbe. “Bez predstečajne nagodbe, Dalekovod bi danas već davno bio mrtav”, ustvrdio je Brajdić

sudjelujući na prošlotjednoj Infoareni, konferenciji posvećenoj financijskom poslovanju i bankarstvu. “Možda je problem to što je u pregovorima dotad sudjelovalo previše banaka, previše njihovih pravnika. Bilo je tu svakakvih ovršnih zahtjeva. Za dug od 60 milijuna kuna blokirali bi nam imovinu vrijednu 280 milijuna kuna... Svatko je grabio svoje”, prisjetio se Brajdić. Nagodbeno vijeće Fine imalo je ulogu dirigenta koji je uskladio in-

terese vjerovnika. Postignut je dogovor po kojem će vjerovnici dug dobivati u ratama u sljedećim godinama. Dalekovod već ima ugovorene poslove od kojih će moći vraćati dug. Tom je nagodbom nelikvidnost izravno smanjena za 1,5 milijardi kuna. Kad se uzme u obzir da je Dalekovod i sudužnik u drugim slučajevima, iznos nenaplaćenih potraživanja smanjuje se za tri milijarde kuna. Prema riječima Anđelke Bunete, direktorice Fine, usklađiva-

nje interesa vjerovnika u predstečajnim nagodbama vrlo je složen posao. Vodi ga 38 nagodbenih vijeća u Fini, a uključeno je oko 300 ljudi. Članovi vijeća su radnici Fine, a predsjedaju im stručnjaci iz Ministarstva financija, porezne i carinske uprave. Ponekad je potrebno osigurati i fizičku zaštitu članova vijeća od nezadovoljnih vjerovnika. Banke i financijske institucije uglavnom traže reprogramiranje kredita i restrukturiranje tvrtki. Država sudjeluje s otpisom kama-

ta i pristajanjem na obročnu otplatu duga. Baviti se vlastitom “higijenom” Ostali dobavljači, ako već ne mogu dobiti brzu naplatu potraživanja, pristaju na ulazak u vlasničku strukturu posrnule tvrtke. Dužniku će tu i tamo otpisati i kamate ili pristati na duži rok povrata duga. A uskladiti sve te interese ponekad je prava umjetnost. Tea Martinčić, članica Uprave Hypo banke, kaže da bi manje tvrt-

ki završilo na cjedilu da se češće bave vlastitom “higijenom”, odnosno da redovito analiziraju poslovanje, kadrovski sastav, kvalitetu proizvodnje i kupaca. Problemi se počinju rješavati kad kola krenu nizbrdo, a onda je uglavnom kasno. U dužničko-vjerovničkim odnosima ima mnogo zamrznute imovine koju bi trebalo aktivirati. Branka Bjedov Kostelac, zamjenica predsjednika Upravnog vijeća Hanfe, najavila je zato izmjenu Zakona o leasingu. Tvrtke iz te djelatnosti, koje su zbog krize i neplaćanja leasing-rata uzele natrag automobile ili jedrilice, a uskoro će ih moći po jednostavnijoj proceduri iznajmljivati u turističkoj sezoni. Šteta je da automobili stoje na skladištima leasing tvrtki, a na vrhuncu sezone u jadranskim gradovima turisti ne mogu dobiti dovoljno vozila u rent-a-car tvrtkama, rekla je Branka Bjedov Kostelac. Slično je i s jahtama za koje su korisnici prestali plaćati najam. U takvim slučajevima uvest će se model tzv. projektnog financiranja na leasing.

Nagodbe smanjile dug za 2,9 milijardi

EBRD zanima privatizacija CO-a i HPB-a

Predstečajne nagodbe smanjile su nelikvidnost za 2,9 milijardi kuna, istaknula je direktorica Fine Anđelka Buneta. Toliki je iznos otplate duga dogovoren u 17 najvećih dosada sklopljenih nagodbi. Dug će biti djelomično otpisan (uglavnom kamate), reprogramiran na duži rok ili će vjerovnici preuzeti imovinu ili dio vlasništva dužnika. U nagodbe je ušlo 436 poduzeća s pojedinačnim dugom većim od 10 milijuna kuna. Te tvrtke ukupno duguju 32,7 milijardi kuna, a u njima je zaposleno 20.997 radnika. U 3459 manjih tvrtki radi 9591 radnik. One su dužne 3,2 milijarde kuna, odnosno, pojedinačno manje od 10 milijuna kuna. Oko trećine tih tvrtki već je zrelo za stečaj i likvidaciju, procijenila je Buneta. Ostale će dobiti priliku za novi život, s manjim dužničkim teretom.

Vlada je najavila privatizaciju Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke, a Europska banka za obnovu i razvoj rado bi sudjelovala u tom postupku, rekla je Zsuzsanna Hargitai, direktorica EBRD-a za Hrvatsku i Mađarsku. EBRD već ima kontakte s potencijalnim ulagačima s kojima bi zajednički ušao u vlasništvo. Prema riječima direktorice Hargitai, EBRD će tražiti i prilike za ulaganje i u mala i srednja poduzeća, u energetsku učinkovitost i slične djelatnosti. Sudjelovali su, primjerice, u podršci talijanskoj kompaniji Danielli koja je ponovo pokrenula proizvodnju u sisačkoj željezari. “Zanimaju nas projekti koji nakon restrukturiranja imaju šansu da budu održivi”, rekla je Zsuzsanna Hargitai.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3774, 22. travnja 2013.

Tržište novca Zagreb

Skromna potražnja ne potiče trgovanje Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

ako je razdoblje održavanja obvezne pričuve tek započelo, visoka ponuda novca i dalje dominira sustavom. Unatoč povlačenju dijela likvidnosti iz sustava zbog intervencije središnje banke na deviznom tržištu prodajom eura, novčano tržište obiluje ponudom novca, a kratkoročna kamatna stopa i dalje je vrlo niska. Odlukom središnje banke o smanjenju kamatne stope na prekonoćne depozite na nula posto, ukinuta je dosadašnja mogućnost depozitnim institucijama da na kraju dana plasiraju svoje

u mil. kn

Ponuda

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

Potražnja

Promet

15.4.2013. - 19.4.2013.

8.4.2013. - 12.4.2013.

u% 4

500 400

300 2 200 1

100 0

15.4.2013.

16.4.2013.

17.4.2013.

viškove u središnju banku uz kamatnu stopu od 0,25 posto. Reakcija sudionika na ovu odluku bilo je daljnje smanjenje ionako niskih razina kratkoročne kamatne stope na novčanom tržištu. Usprkos obilnoj po-

18.4.2013.

19.4.2013.

nudi novca, u organiziranom trgovanju sudionika na Tržištu novca Zagreb svakodnevno dio potražnje sudionika ostaje nenamiren uglavnom zbog ograničenja koje sudionici imaju jedni prema drugima. Prosječna tjed-

ponedjeljak

utorak

na kamatna stopa iznosila je 0,71 posto, dok je prosječna tjedna prekonoćna stopa iznosila 0,3 posto. Zadnja aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija održana je 2. travnja, a sljedeću aukciju očekujemo početkom

srijeda

četvrtak

petak

svibnja. Tako duga pauza između dvije aukcije u uvjetima izuzetno visoke ponude novca gotovo je garancija da će na idućoj aukciji zanimanje sudionika za upisivanjem zapisa biti veliko. Stoga bi i uvjeti kratkoroč-

nog zaduživanja države mogli biti još povoljniji. Ni u idućem razdoblju ne očekujemo promjenu odnosa ponude i potražnje novca na novčanom tržištu. Skromna potražnja ne potiče trgovanje sudionika te će višak ponude novca i vrlo povoljna kamatna stopa do daljnjega biti glavna obilježja kretanja na novčanom tržištu.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Dobar tjedan za kunu

Mirex umanjio vrijednost

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke kuna je prošli tjedan u odnosu na američki dolar uvećavaluta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD JPY

japanski jen (100)

5,857442

švicarski franak

6,251147 8,917649

GBP

britanska funta američki dolar

EUR

euro

5,8118

USD

5.83

CHF

6.270

7.610

5.82

6.265

7.608

5.81

6.260

7.606

5.80

6.255

7.604

5.79

6.250

7.602

5.78

6.245

16.4.

17.4.

18.4.

19.4.

15.4.

16.4.

17.4.

18.4.

19.4.

15.4.

16.4.

17.4.

18.4.

19.4.

Međunarodno tržište kapitala

Burzovni indeksi u padu Ulagači na vodećim svjetskim tržištima kapitala prošli tjedan bili su prilično suzdržani i na oprezu. Razlog tomu ponajprije 6450 6400

je bio sporiji od očekivanog rast dvaju najvećih svjetskih gospodarstava – američkog i kineskog. K tomu, od burzovnih ula14900

FTSE 100

14800

ganja odagnao ih je oštar pad cijena nafte, zlata i ostalih sirovina. Međutim, sredinom tjedna povjerenje su im nakratko 3350

Dow Jones

3300

6350

14700

3250

6300

14600

3200

6250

14500

3150

6200

14400

3100

15.4. 3800 3750

16.4.

17.4.

18.4.

19.4.

15.4. 7900

CAC40

7800

16.4.

17.4.

18.4.

19.4.

DAX

13500

7700

13400

3650

7600

13300

3600

7500

13200

3550

7400 16.4.

17.4.

18.4.

19.4.

NASDAQ

15.4. 13600

3700

15.4.

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je petka dosegnula razinu od 182,2918 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim tjednom, primjećuje se pad od 0,3 posto. MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

184

183

182

181

7,607646

primjena od 20. travnja 2013. 15.4.

Izvor: HNB

7.612

u promatranom razdoblju uvećana za 0,2 posto.

5,680315

CHF

USD

EUR

6,013949

kanadski dolar

kođer ojačalo za blagih 0,04 posto. K tomu, vrijednost kune je u usporedbi sa švicarskim frankom

la vrijednost za 0,3 posto. Domaće platno sredstvo je u odnosu na euro od ponedjeljka do petka ta-

16.4.

17.4.

18.4.

19.4.

17.4.

18.4.

19.4.

NIKKEI 225

13100 15.4.

16.4.

17.4.

18.4.

19.4.

15.4.

16.4.

vratili dobri poslovni rezultati nekih američkih i europskih kompanija. Na tjednoj razini, pak, svi promatrani burzovni indeksi izgubili su na vrijednosti. Tako je indeks Pariške burze CAC40 bio manji za 1,9 posto, a indeks Londonske burze FTSE za 1,2 posto. Pad vrijednosti zabilježio je frankfurtski DAX, koji je u spomenutom razdoblju oslabio za gotovo 3,4 posto, a tehnološki indeks Nasdaq za 0,8 posto. Također, američki Dow Jones bio je manji za 0,8 posto, kao i indeks Tokijske burze Nikkei za 0,4 posto.

181 18.3.

28.3.

8.4.

18.4.

15.4.

16.4.

17.4.

18.4.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 18.4.2013. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

187,1682 188,0441 165,7457 182,1338 182,2918

196,5081 217,9236 134,1840 157,6147 160,0243 173,2486

107,2901 120,9580 208,9025 204,1532 220,1781 101,6797 159,9445 140,0337 117,8627 180,8140 123,8881 134,0773 194,7753 166,4670 137,0759 119,8811 156,0960 (*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3774, 22. travnja 2013. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 264,371 milijuna kuna

Crobexi treći tjedan u crvenom sio je 66,4 milijuna kuna. Indeks Crobex je tjedan završio s padom od 1,2 posto. Njegova posljednja vrijednost bila je 1.948,45 bodova. Indeks Crobex10 tjedan je završio na 1.089,22 boda što pred-

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

roteklog je tjedna redovni promet na Zagrebačkoj burzi u odnosu na prethodni porastao za 35 posto, a iznoTop 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Jamnica d.d. Turbo certifikat DAX long 2 Ericsson Nikola Tesla d.d. ZIF Slavonski d.d. Atlantic Grupa d.d. INA-industrija nafte d.d. Turbo certifikat DAX short Adris grupa d.d. (povl.) Ingra d.d.

tjedna promjena +0,41% -0,95% -42,28% -1,57% -2,91% -1,77% +2,38% +44,81% -0,83% +12,47%

zadnja cijena 213,99 52.000,00 34,00 1.508,00 22,33 665,00 4.300,00 79,50 284,11 4,33

promet 12.001.302,38 9.982.696,97 3.670.661,25 3.137.246,80 3.014.545,60 2.994.819,15 2.402.527,56 2.211.258,49 2.116.729,23 1.992.056,55

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 66.444.070,85 kn

stavlja pad od gotovo 0,5 posto. Proteklog tjedna najveći promet ostvaren je dionicama Hrvatskog Telekoma, kojima je trgovano u vrijednosti od 12,001 milijun kuna. Trgovanje je završila na 213,99 kuna 10 dionica s najvećim rastom cijene Uljanik d.d. Turbo certifikat zlato short 1 Turbo certifikat DAX long Elektropromet d.d. Turbo certifikat zlato short Turbo certifikat nafta short TEP-tvornice elektroteh. proizv. d.d. Ingra d.d. Finvest Corp d.d. Žitnjak d.d.

što predstavlja rast od 0,4 posto. Ovotjedni dobitnik je turbo certifikat DAX short, čija je cijena rasla 44,8 posto, uz promet od 2,2 milijuna kuna. Među najlikvidnijima pad bilje-

tjedna promjena +48,06% +46,21% +44,81% +39,07% +36,68% +13,58% +13,33% +12,47% +11,75% +11,22%

zadnja cijena 50,00 304,40 79,50 8,40 515,00 138,00 17,00 4,33 94,99 173,50

promet 14.700,00 54.041,40 2.211.258,49 25,20 75.517,50 97.013,40 17,00 1.992.056,55 4.584,89 26.010,90

INVESTICIJSKI FONDOVI

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

zadnja vrijednost 1.948,4500 1.089,2200 103,4179 123,6858

ži šest izdanja. Gubitnik tjedna je Turbo certifikat DAX long 2 s padom od 44,3 posto i prometom od 10 dionica s najvećim padom cijene Turbo certifikat DAX long 2 Turbo certifikat nafta long 1 Turbo certifikat DAX long 2 Turbo certifikat nafta long 1 Turbo certifikat DAX long Hoteli Jadran d.d. Magma d.d. Chromos agro d.d. Sunčani Hvar d.d. Industrogradnja Grupa d.d.

zadnja cijena 34,00 34,00 65,90 81,01 112,30 120,00 0,85 200,00 22,50 110,05

promet 3.670.661,25 754.367,88 251.375,30 172.872,34 49.380,00 4.440,00 7.031,26 20.000,00 4.455,00 97.703,80

*vijesti

Protekli je tjedan za fondove bio najlošiji tjedan u godini. Od ukupno 84 aktivna fonda, samo 25 je ostvarilo rast vrijednosti. Od ukupno 40 dioničkih fondova, proteklog je tjedna jedino Ilirika Azijski tigar ostvario pozitivan rezultat, a vrijednost mu je bila uvećana za 0,38 posto, čime je postao dobitnik tjedna. Na negativnoj strani ljestvi-

ce slijede HPB Dionički i KD Victoria s padom od 0,21 odnosno 0,43 posto. U grupi dioničkih palo je 39 fondova, a najviše Ilirika Gold, za 12,44 posto, te je time postao gubitnik tjedna. Nijedan mješoviti fond nije porastao, dok su svi novčani ostvarili pozitivne rezultate. Promatramo li prinose od početka godine, devet

dioničkih fondova bilježi rast veći od pet posto,

dok su tri porasla više od 10 posto. Najveći prinos od 12,68 posto ostvario je HPB Dionički. Kod mješovitih fondova na vrhu ljestvice je PBZ Global koji je porastao za 4,3 posto. Što se tiče obvezničkih i novčanih fondova, u ovoj godini najviše su porasli Raiffeisen Bonds, za 1,28 posto, i Agram Euro Cash, za 1,21 posto. (I.L.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Valuta

od 11.4. do 18.4. 2013. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn € € $ kn kn € kn € kn kn kn € € € kn kn € € € €

13,4807 8,6125 112,5600 114,8200 128,5100 52,2549 11,4777 123,6924 48,1900 71,1082 89,4926 77,5300 91,7355 102,9700 46,9801 26,1385 20,3489 67,9619 49,4187 58,0878 71,0663 101,1667 12,0186 6,2644 40,3814 87,8700 477,9767 79,7870 84,5200 125,6455 102,4317 8,8508 109,3561 78,1531 100,9897 8,7273 82,7700 57,5472 105,6500 115,9960

-0,43 -3,02 -4,45 -4,08 -2,64 -1,17 -3,09 -2,11 -2,37 -1,18 -0,21 -1,16 -3,18 -1,47 -1,18 -5,29 -3,99 -1,61 0,38 -3,81 -2,19 -2,89 -2,03 -4,67 -1,27 -2,38 -0,49 -1,86 -1,39 -5,05 -2,13 -1,96 -3,53 -2,00 -0,67 -5,76 -4,16 -12,44 -4,62 -0,93

€ kn

141,7600 96,1396

-1,40 -0,48

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global PBZ Global fond

gotovo 3,4 milijuna kuna. Svih 10 najlikvidnijih izdanja ostvarilo je promet veći od milijun kuna.

tjedna promjena -42,28% -38,85% -28,52% -20,58% -20,01% -20,00% -14,14% -13,04% -10,71% -10,53%

Najlošiji tjedan u godini

Naziv(fond)

tjedna promjena -1,19% -0,47% -0,05% +0,06%

Naziv(fond) HI-balanced Raiffeisen Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige VB SMART

€ € kn kn kn kn kn kn kn € kn € €

10,3766 119,1200 98,0426 80,6543 94,6390 7,8942 74,8698 4,8659 56,8782 8,6695 123,7004 94,6600 97,1817

*Tjedna promjena [%] -1,68 -1,43 -1,93 -0,07 -0,53 -0,05 -1,47 -2,78 -0,50 -1,69 -0,84 -1,37 -0,98

€ € € € € kn € €

174,9600 12,0479 165,7900 107,8323 125,7800 178,1656 133,4688 121,7498

-0,78 0,14 -0,28 0,10 -0,12 0,17 -0,14 -0,06

kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn kn €

140,1543 171,9194 146,7939 134,6858 153,4400 147,1000 146,6645 127,7261 139,8815 129,8657 123,7112 11,6052 115,7092 80,5865 112,5300 105,7396 103,6100 103,6771 1276,4357 103,2908 100,1666

0,02 0,02 0,02 0,04 0,03 0,03 0,04 0,01 0,02 0,03 0,05 0,07 0,02 0,00 0,01 0,05 0,02 0,03 0,05 0,01 0,02

Valuta

Vrijednost udjela

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NFD Aureus MultiCash OTP euro novčani

Donacija protiv mina Privredna banka Zagreb uručila je ček Hrvatskom centru za razminiranje u iznosu od milijun kuna. Donirana sredstva iskoristit će se za razminiranje poljoprivredne površine uz naselja Ernestinovo i Divoš u Osječko-baranjskoj županiji, površine 125.000 četvornih metara. PBZ je u posljednje tri godine donirao ukupno 1,73 milijuna kuna za protuminsko djelovanje u Hrvatskoj. Inače, u Hrvatskoj se još uvijek 680 kilometara četvornih nalazi u kategoriji minski sumnjivog prostora. On se proteže kroz 12 od 21 županije i 95 gradova i općina. Milijun eura za mikro kredite Erste&Steiermärkische Bank nastavlja mikrofinancirati, odnosno pružati potporu poduzetnicima s kvalitetnom idejom, a koji se ne uklapaju u standardne modele bankarskog kreditiranja. Podsjećamo, mikrofinanciranjem je banka dosad podržala 37 poduzetničkih projekata u vrijednosti nešto većoj od 350.000 eura. Ove godine pak projekt će se provesti u Slavoniji te na širem riječkom i bjelovarskom području, a obuhvaćat će devet županija. Za projekte je

namijenjeno milijun eura, a ta sredstva bit će dostupna onima koji tek kreću u poduzetničke vode i imaju kvalitetnu ideju koju će još dodatno razraditi, ali i poduzetnicima koji posluju do dvije godine te su im potrebna dodatna sredstva za unapređenje postojećih projekata. Rast prihoda i broja korisnika Poslovni prihodi Tele2 Hrvatska u prvom kvartalu iznosili su nešto manje od 264 milijuna kuna, što je bilo za 15,7 posto više u odnosu na isto razdoblje lani (228,2 milijuna kuna). Ovaj telekom operator na koncu prvog tromjesečja imao je 776.072 korisnika ili za 7,5 posto više no u istom razdoblju lani (722.262), objavljeno je u konsolidiranim poslovnim rezultatima kompanije. Kredit za sanaciju prometnica Vlada je dala suglasnost Općini Dekanovac za zaduženje kod Privredne banke Zagreb u iznosu od 1,1 milijun kuna. Sredstva će se koristiti za financiranje projekta Kapitalne investicije – Sanacija prometnica do rijeke Mure. Kredit je odobren uz valutnu klauzulu vezanu za euro, rok otplate je osam godina, uz promjenjivu kamatnu stopu. Radi ostvarenja zaduženja Općina Dekanovac treba izraditi planove proračunske potrošnje za godine u kojima treba planirati sredstva za otplatu.

Tjedni gospodarski TV magazin

SPTV ponedjeljak 19:20 srijeda 12:30 (REPRIZA)

VTV Varaždin četvrtak 12:00 srijeda 13:30 (REPRIZA)

VKTV Vinkovci srijeda 22:00 četvrtak 17:00 (REPRIZA)

TV NOVA Pula srijeda 21:30 subota 16:00 (REPRIZA)

SBTV Slavonski Brod petak 21:15

VOX Zadar srijeda 21:30 četvrtak 15:30 (REPRIZA)

Poljoprivredna TV Požega ponedjeljak 16:35 SRCE TV Čakovec četvrtak 21:45 petak 14:45 (REPRIZA)

GTV ZADAR četvrtak 21:30 nedjelja 22:30 (REPRIZA) ponedjeljak 12:00 (REPRIZA) ponedjeljak 21:30 (REPRIZA)

TV ŠIBENIK

TV ŠIBENIK srijeda 21:00 nedjelja 22:30 (REPRIZA) TV JADRAN Split srijeda 00:00 ponedjeljak 23:45 (REPRIZA) DUTV Dubrovnik srijeda 20:15 subota 15:45 (REPRIZA)