e-pv 3775 by NEstar

Proračun se dobro puni Nema potrebe za novim rebalansom, prihodi rastu iz mjeseca u mjesec, tvrdi ministar financija Linić

Ukinuta apsurdna zabrana Novim zakonom konačno je opet dano zeleno svjetlo za vađenje pijeska iz hrvatskih rijeka. No, šteta je učinjena

Trupci na licitaciji Odsad pri kupnji sirovine prednost imaju finalci; mali drvoprerađivači u panici - što će bez drva?

tema tjedna Str. 4-5

aktualno Str. 6-7

aktualno Str. 14

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 7 7 5 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 29. travnja 2013. Godina LIX / Broj 3775. www.privredni.hr

1953 2013

privredni vjesnik

projekti predstavljeni u kataru / sberbank u hrvatskoj / dan kreativnosti / stil / regija / svijet financija

N BA SELOG O P RI i P cije anje Finan v poslo

KONJUNKTURNI TEST: prvo tromjesečje 2013.

Prve zrake optimizma u gospodarstvu Optimizam se vratio u građevinarstvo i uslužni sektor, a prerađivačka industrija bilježi i drugo povećanje pokazatelja konjunkturne klime >>16-17

počelo je s jednim prijateljstvom...

Intervju: Damir Zorić, euroherc

...a nastavilo se brzinskim ulaganjima koja već dosežu 800 milijuna dolara. Priča je to o novoj ljubavi između Srba i Arapa

Zašto i mi ne bismo razmišljali o osnivanju podružnica u inozemstvu, kaže predsjednik Uprave Euroherc osiguranja

>> 18

>> 3-4 str. priloga Financije i poslovanje

SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: P-I-38/12 Zagreb, 10. svibnja 2012.

PRESUDA Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u vijeću sastavljenom od sudaca Diane Preglej, predsjednice vijeća, te Nikole Šikića i Vladimira Njegovana, članova vijeća, odlučujući po prijavi prijavitelja Kuzmana Savića iz Zagreba, Selska cesta 39, protiv prijavljenog HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 37, zbog povrede pravila morala na glavnoj raspravi održanoj 10. svibnja 2012., u prisutnosti prijavitelja i u odsutnosti uredno pozvanog prijavljenog,

Tjedni gospodarski TV magazin

presudio je Prijavljeni: HEP- Operator distribucijskog sustava d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 37 ODGOVORAN JE što na višekratni zahtjev prijavitelja nije uskladio račun sa stvarnim stanjem potrošnje i akontacijskim uplatama, čime je počinio povredu iz čl. 5 Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori pa mu se temeljem čl. 36. . t. 3 Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori izriče mjera

SPTV ponedjeljak 19:20 srijeda 12:30 (REPRIZA)

VTV Varaždin četvrtak 12:00 srijeda 13:30 (REPRIZA)

VKTV Vinkovci srijeda 22:00 četvrtak 17:00 (REPRIZA)

TV NOVA Pula srijeda 21:30 subota 16:00 (REPRIZA)

SBTV Slavonski Brod petak 21:15

VOX Zadar srijeda 21:30 četvrtak 15:30 (REPRIZA)

Poljoprivredna TV Požega ponedjeljak 16:35 SRCE TV Čakovec četvrtak 21:45 petak 14:45 (REPRIZA)

GTV ZADAR četvrtak 21:30 nedjelja 22:30 (REPRIZA) ponedjeljak 12:00 (REPRIZA) ponedjeljak 21:30 (REPRIZA)

JAVNA OPOMENA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU i NA WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSDKE KOMORE, a nakon pravomoćnosti ove presude. TV ŠIBENIK

TV ŠIBENIK srijeda 21:00 nedjelja 22:30 (REPRIZA) TV JADRAN Split srijeda 00:00 ponedjeljak 23:45 (REPRIZA) DUTV Dubrovnik srijeda 20:15 subota 15:45 (REPRIZA)

Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno.

Napomena: Temeljem žalbe prijavitelja drugostupanjsko vijeće Suda časti pri HGK je dana 30. listopada 2012. godine donijelo rješenje broj PŽ-II-22/12 kojom se žalba odbija.

UVOD

www.privredni.hr Broj 3775, 29. travnja 2013.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Zoran Milanović, predsjednik Vlade:

Znamo da se moramo promijeniti Hrvatsko gospodarstvo stagnira, a moja lijeva koalicijska vlada reformira pravni okvir i čini sve da privuče strane investicije te smanji dug i reformira javnu upravu. Znamo da se moramo promijeniti. Uz napore na unutarnjem planu, za gospodarski rast Hrvatske nužan je oporavak velikih, moćnih susjeda, posebno Italije od koje očekujem da krene putem kojim je Njemačka išla prije 10 godina. Želim da Italija bude ‘elektrana’ usluga i industrije kao što je bila prije 25 godina kada je imala veći BDP po glavi stanovnika od Švedske. Italija je glavni trgovinski partner Hrvatske i svaki pozitivni ili negativni događaj u Italiji utječe na Hrvatsku.

Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva:

Exxon želi u Hrvatsku Američki naftni gigant ExxonMobil pokazao je interes za ulazak i ulaganja u Hrvatsku, odnosno za sudjelovanje na natječaju za istraživanje i eksploataciju plina i nafte u Jadranu. (...) Sudjelovanje jedne takve kompanije i iskazivanje njihova interesa ima višestruk značaj. Prvi je da bi na istraživanju i eksploataciji zapošljavali naše ljude, industriju, pa čak i brodogradnju. Drugo, to je poruka i drugim američkim investitorima da je Hrvatska zemlja u razvoju koja pametno upravlja svojim resursima i da je sigurnost njihove investicije zagarantirana.

Siniša Hajdaš Dončić, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture:

Mirovinski fondovi privatiziraju Luku Rijeka Glavni interesenti za privatizaciju Luke Rijeka su hrvatski mirovinski fondovi. Odabrali smo model postupne privatizacije. Prvo ćemo dignuti vrijednost Luke Rijeka ulaskom mirovinskih fondova koji zbog restrikcija Hanfe sada nemaju gdje plasirati svoja sredstva, a onda će se u naknadnim fazama Luka dalje privatizirati. Tada očekujemo i interes svjetskih operatora s njihovom knowhow vrijednošću. Mirovinski fondovi su iskazali interes i za ulaganja u zračne luke Dubrovnik i Split kao i ACI. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: DAMIR BIĆANIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE HYPO ALPE-ADRIA-LEASINGA

Potrebna je izdržljivost Najveći problem leasinga danas su rast rizika, nelikvidnost i tržišna nedisciplina klijenata. No to nije hrvatska specifičnost, već realnost u cijeloj Europi

ajvažnija vrlina vojnika je izdržljivost. Hrabrost je tek na dalekom drugom mjestu, poznata je Napoleonova izjava koja se može primijeniti i u kontekstu današnjeg nepovoljnog poslovnog okruženja što i dalje utječe na sve sfere gospodarstva. Tako i na hrvatsku leasing industriju, koja je u izravnoj korelaciji sa snagom korporativnog sektora i koja se nastavlja suočavati sa smanjenjem potražnje. To potvrđuju i podaci za 2012. koji četvrtu godinu zaredom pokazuju pad ukupne imovine leasing sektora, koja je lani iznosila 22,2 milijarde kuna. Aktivnih ugovora bilo je 120.426, što je 13,3 posto manje u odnosu na 2011., dok im je vrijednost niža za 15,4 posto. Najveći problem leasinga danas su rast rizika, nelikvidnost i tržišna nedisciplina klijenata. No to nije hrvatska specifičnost, već realnost u cijeloj Europi, gdje se leasing suočava s brojnim izazovima koji dijelom i dalje guše ekonomski oporavak i nove investicije. Unatoč nepovoljnim projekcijama o padu BDP-a od novih dva posto u 2013., vjerujem kako su najteži dani za hrvatsku leasing industriju iza nas. Također, članstvo Hrvatske u EU-u trebalo

bi rezultirati povoljnijim okruženjem za razvoj leasinga. Pritom treba imati na umu kako potpuni oporavak tržišta ponajprije ovisi o stabilizaciji gospodarske situacije, a posebno o kratkoročnom oporavku likvidnosti. Ipak, i u današnjem okruženju posao se nastavlja. Očekivanja se modificiraju, ponuda prilagođava, napori intenziviraju, ali posao se odvija dalje. Ako kažem da je danas teže poslovati nego prije primjerice četiri-pet godina, neću otkriti toplu vodu, ali da se može poslovati - može. Primjerice, Hypo Alpe-Adria-Le-

Vjerujem kako su najteži dani za hrvatsku leasing industriju iza nas asing imao je lani više od 1400 novozaključenih ugovora, što je osjetan porast u odnosu na 2011. i potvrda da se i u današnjim uvjetima može odraditi dobar posao ako su ponuda i usluga kvalitetni. Stoga vjerujem kako će za Hypo Alpe-AdriaLeasing 2013., unatoč svemu, biti bolja od 2012., a svoje argumente temeljim na samoj prirodi leasinga koji nije defenzivan sektor te je za njega iznimno bitno sekundar-

no tržište. Njega primjerice proizvodi poput vozila imaju kako u Hrvatskoj tako i bilo gdje drugdje u svijetu. Uzimajući u obzir to da je u prethodnim razdobljima dugoročni trend industrije išao u smjeru sve većeg udjela financiranja vozila (primjerice, 2010. financirano je 52 posto vozila od ukupnog financiranja leasing tržišta, u 2011. taj udjel bio je oko 65, a 2012. oko 62 posto), za očekivati je kako će financiranje vozila i idućih godina biti primarna strategija industrije. Pritom ne mislim samo na vozila koja se koriste isključivo u gospodarske svrhe, već i na ona za osobne potrebe.

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: marketing@privredni.hr

Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Nažalost, u našem gospodarstvu pogođenom krizom poslovni subjekti sve se teže odlučuju za nabavu novih strojeva ili opreme putem leasinga, iako su ovi instrumenti u Europi i svijetu prilično razvijeni, ali je činjenica da je hrvatsko tržište nažalost nominalno malo. Rast potražnje na hrvatskom tržištu u nadolazećem razdoblju treba očekivati u segmentu javno-privatnih partnerstava, što mnoge lokalne zajednice već koriste za financiranje komunalne infrastrukture, a prilagodbom Hrvatske standardima EU-a otvara se i potencijal za, primjerice, financiranje zdravstva ili za interesantne niše obnovljivih izvora energije. Što se pak današnjih tržišnih pozicija tiče, one u narednom razdoblju ne bi trebale zabilježiti veće pomake te se može očekivati kako će se ozbiljna leasing društva s adekvatnim kapitalom i povjerenjem klijenata prilagoditi novim uvjetima poslovanja. Pritom će ključnu ulogu igrati sposobnost leasing društava da svojom ponudom ostanu aktualna, da prate tržišne trendove poput fragmentacije i specijalizacije portfelja, te da nastave razvijati i prilagođavati svoju ponudu i usluge specifičnim potrebama klijenata.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

Direktor: Nikola Baučić Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

TEMA TJEDNA

Neven Mimica povjerenik EU-a za potrošačka prava

Prvi hrvatski povjernik Europske komisije

Početak postupka imenovanja povjerenika Europske komisije iz Hrvatske još jednom nas podsjeća koliko smo blizu ulaska u punopravno članstvo Europske unije, rekao je potpredsjednik hrvatske vlade Neven Mimica u povodu svoje kandidature za povjerenika EU-a za zaštitu potrošača. “Moja kandidatura za tu važnu europsku funkciju ispunjava me osjećajima priznanja i odgovornosti – priznanja za dosadašnji rad i doprinos europskoj Hrvatskoj i odgovornosti za uspjeh projekta bolje i snažnije zajedničke nam Europe. Činjenica da se radi o prvom povjereniku iz Re-

publike Hrvatske nosi sa sobom dodatni emotivni značaj”, rekao je Mimica. Dodao je kako je resor zaštite potrošača, koji će predsjednik Europske komisije dodijeliti njemu, posebno važan za dovršetak posla na uređenju jedinstvenog tržišta EUa, koje treba djelovati na korist i u interesu svakoga građanina. “Nakon, nadam se, uspješnoga potvrđivanja u institucijama EU-a, sa zadovoljstvom ću s administracijom Europske komisije, zemljama članicama i Europskim parlamentom raditi na ugrađivanju politike zaštite potrošača u sve relevantne nacionalne i europske politike”, zaključio je Mimica. (K.S.)

u dohi predstavljeno sedam projekata

Be CROative u Kataru Benkovački i brački kamen, visokokvalitetni parketi, med i voda, ali i svih sedam predstavljenih investicijskih projekata izazvali su zanimanje gospodarstvenika iz Katara, ali i iz Omana, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Bahreina koji su posjetili izložbu Be CROative na 8. svjetskom kongresu komora održanom u Dohi. Izložba Be CROative promovirala je kvalitetne proizvode - nositelje oznaka Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta, slavne hrvatske izumitelje i inovatore, te Hrvatsku kao zemlju kreativnog potencijala i atraktivnu ulagačku destinaciju. “Hrvatska ulagačima nudi i olakšan ulaz na europska i svjetska tržišta, visokoobrazovanu radnu snagu, razvijenu poslovnu infrastrukturu, te

visoku kvalitetu života”, rekla je Svjetlana Momčilović, pomoćnica direktorice Centra za investicije HGK-a, predstavljajući investicijske mogućnosti naše zemlje. Ulagačima je predstavljen i Invest in Croatia kao dio novog koncepta izložbe Be CROative u sklopu kojeg je ovom prilikom ponuđeno sedam projekata: Concept-one – prvi električni automobil tvrtke Rimac; Hrvatski san – Dubrovački biser; Pag resort, Zdravstveni i wellness centar Nin, Zračna luka Rijeka, Pašman resort i zabavni aquapark Fantasyland.(K.S.)

Privredni vjesnik Broj 3775, 29. travnja 2013.

( 10,6 mlrd kn

ili 7,5% više nego lani prikupljeno od PDV-a

Ministar financija Slavko Linić tvrdi da prihodi rastu iz mj

Nema potrebe za nov proračun se dobro pu Nešto veći rashodi, 4,5 posto veći nego u istom razdoblju prošle godine, posljedica subvencije malim i srednjim poduzećima... Iz proračuna je otišlo i nešto više novca u biti, pa će se i deficit zadržati na projiciranoj razini, ocijenio je ministar financija. Nje Igor Vukić vukic@privredni.hr

od prihoda državnog proračuna nema nikakvih iznenađenja. Proračun se puni prema planu, prihodi rastu iz mjeseca u mjesec, tvrdi ministar financija Slavko Linić. Nešto veći rashodi, 4,5 posto veći nego u istom razdoblju prošle godine, posljedica su većih transfera iz proračuna za poljoprivredne poticaje, za subvencije malim i srednjim poduzećima... Iz proračuna je otišlo i nešto više novca u lokalne jedinice. U drugoj polovini godine tih transfera neće biti, pa će se i deficit zadržati na projiciranoj razini, ocijenio je ministar financija. Dodao je da nema potrebe za novim rebalansom jer su proračunski prihodi stabilni. Prihod od PDV-a je veći zbog veće stope i manjih utaja, što je posljedica niza mjera usmjerenih na bolju naplatu. Od PDV-a je do 15. travnja prikupljeno 10,6 milijardi kuna ili 7,5 posto više nego prošle godine. Prihodi od doprinosa su nešto manji nego lani (11,2 milijarde ili 2,8 posto manje) jer je snižena stopa za tri postotna boda. No reprogramiranje poreznih dugova poduzeća dovelo je također do bolje naplate. Porezna uprava je primjerice odobrila obročnu otplatu dugova za porez i doprinose za 7360 poduzeća. Na taj

je način dosad otplaćeno 378 milijuna kuna zaostalih poreznih obveza. Kod trošarina stanje redovno Kod trošarina je stanje također manje-više redovno. Zbog krize građani manje voze automobile pa nema očekivanog prihoda od trošarina na naftne derivate. Ipak je i u ovoj stavci zabilježen blagi rast od dva posto. Za

Porezna uprava je odobrila obročnu otplatu dugova za porez i doprinose za 7360 poduzeća 10,2 posto porastao je prihod od trošarina na alkohol (prikupljeno 39 milijuna kuna), a 2,6 posto veći su i prihodi od trošarina na pivo (prikupljeno 109 milijuna kuna). Znatan pad zabilježile su trošarine na duhanske prerađevine. U proračun se u tri i pol mjeseca slilo 636 milijuna kuna ili 26,5 posto manje nego prošle godine. Linić objašnjava da je to posljedica uvođenja većih trošarina i rasta cijena cigareta. Proizvođači i trgovci su ranije nabavili veće količina markica dok su na snazi bile niže trošarine. Sada rasprodaju te zalihe, pa će opet u sljedećim kvartalima prihod od cigaretnih trošarina porasti. A poslije 1. srpnja ponovno će porasti trošarine na cigarete, pa i njihova ci-

jena, podsjetio je Linić. Već od idućeg tromjesečja prihodi će porasti više nego rashodi, najavio je ministar financija. U prvom mjesecu prihodi proračuna bili su oko osam milijardi kuna. U veljači su rasli za 300 milijuna. U ožujku su već bili na 8,7 milijardi, a u travnju bi trebali premašiti devet milijardi kuna. A onda će se ubrzati i turistička sezona... Uštede do kraja godine Kod rashodne strane uštede donosi i novi centralizirani obračun plaća za korisnike državnog proračuna. U ministarstvima i upravama često su se isplaćivala veća primanja nego što zaposleni imaju prava – interno su odobravani veći koeficijenti

i slično. Centraliziranim obračunom država je dosad svaki mjesec uštedjela 45 milijuna kuna. Do kraja godine ukupno će se uštedjeti barem 500 milijuna kuna, očekuje Linić. Pri tome je centralizirani obračun uveden za manji dio proračunskih zaposlenika. Obračun će se tek uvesti u policiji i vojsci, zdravstvu i školstvu, pa bi i uštede mogle biti znatno veće. Prihodi od trošarina i drugih poreza porasli su i zbog nastavka procesa fiskalizacije. Već je ranije objavljeno da je zabilježeni prihod u ugostiteljskim objektima zbog fiskalizacije navodno porastao za 30 posto. Do 21. travnja u sustav fiskalizacije ušlo je 44.199 obveznika. Poreznici su obavili 13.092 nadzora te utvrdi-

www.privredni.hr Broj 3775, 29. travnja 2013.

( 378 mil kn

zaostalih poreznih obveza plaćeno na rate

eseca u mjesec

( 150 sudionika

bilo je na gospodarskom forumu u Splitu

3. gospodarski forum Splitsko-dalmatinske županije

im rebalansom, ni su većih transfera iz proračuna za poljoprivredne poticaje, za lokalne jedinice. U drugoj polovini godine tih transfera neće gov optimizam ne dijele ekonomski analitičari vatni pekari, doznaje se u Ministarstvu financija. Od početka ove godine zbog kršenja Zakona o fiskalizaciji naplaćeno je kazni u visini od 447.850 kuna.

Već od idućeg tromjesečja prihodi će porasti više nego rashodi, tvrdi ministar li 657 nepravilnosti. Većina je otklonila nedostatke, ali 192 su dobila zabranu rada. Uz ugostitelje, najčešće zakon krše mali pri-

Analitičari misle drukčije Premda Ministarstvo financija podacima nastoji pokazati da se proračun puni prema planu, pojedini analitičari ukazuju da se rezultati mogu i drukčije iščitati. Ekonomist Željko Lovrinčević je i prije objave ovih podataka ukazivao da je prihod od PDV-a trebao biti barem 15 posto veći nego lani. Prema njegovim riječima, i dalje se može primijetiti smanjivanje porezne baze jer su podbacili svi prihodi vezani uz realna kretanja u gospodarstvu, kao što su trošarine, carine, doprinosi i porez na dobit. Do kraja godine moglo bi se dogoditi i nominalno smanjenje poreznih prihoda u odnosu na ostvarenje iz prošle godine. Komentirajući prihode proračuna, ekonomist Ljubo Jurčić ocijenio je

za Večernji list da Vlada vodi poreznu politiku “knjigovodstveno, bez osjećaja kako se ta politika odražava na stvaranje dodane vrijednosti i novca u društvu”. Jurčić smatra da je realno došlo do povećanja poreznog opterećenja, što ekonomiju vodi u negativnu spiralu iz koje će se teško izvući. Obojica analitičara ne dijele Linićev optimizam o punjenju proračuna u drugom dijelu godine. Ukazuju da rezultati fiskalizacije zasad nisu spektakularni, a očekivalo se da će u proračun u ovoj godini donijeti i milijardu kuna više. Mnogo se očekuje i od turističke sezone, a zaboravlja se da je PDV na usluge u turizmu smanjen na 10 posto, pa se ni tu ne može očekivati znatan rast prihoda. Vlada je rebalansom revidirala očekivanja rasta na 0,7 posto, no većina analitičara ne očekuje pozitivan rezultat. Prema njihovim prognozama BDP bi na kraju godine mogao završiti s minusom od oko jedan posto.

Uskoro nova lista srama Porezna uprava objavila je dosad tri liste dužnika. Na prvoj, od 31. srpnja prošle godine, našle su se 7124 pravne osobe s dugom od 15,6 milijardi kuna. Zajedno s građanima i obrtnicima na listi srama našli su se obveznici s dugom od 29,9 milijardi kuna. Nakon toga su neki dužnici uplatili ukupno 152,4 milijuna kuna, da bi bili brisani s liste. Na drugoj listi od 31. listopada 2012. bio je 5551 poduzetnik, s dugom od 10,9 milijardi kuna. Ukupan dug je iznosio 24 milijarde kuna. Ponovno je dio dužnika uplatio 107 milijuna kuna. Na trećoj listi od 31. siječnja ove godine, našle su se 5493 pravne osobe, dužne 10,8 milijardi kuna. Ukupan dug na ovoj listi iznosio je 24,7 milijardi kuna. Obveznici su podmirili 84 milijuna kuna i nestali s liste. Sljedeća lista poreznih dužnika objavit će se 31. travnja. Smanjenje poreznih dugova provodilo se reprogramiranjem dugova te otpisivanjem kamata ako dužnik odmah uplati glavnicu duga. Na taj je način poduzetnicima oprošteno 124 milijuna kuna kamata, a uplaćena glavnica iznosi 249,9 milijuna kuna.

Produžetak sezone je uspjeh Hrvatski turizam će biti uspješan kada ostvari 10 milijuna eura prihoda i kad se kroz turizam budu u najvećoj mogućoj mjeri nudili domaći proizvodi, istaknuo je predsjednik Republike Hrvatske Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

a 3. gospodarskom forumu Splitsko-dalmatinske županije, koji je organizirala Javna ustanova RERA za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije, okupilo se oko 150 sudionika. Forum pod nazivom Turisti i gospodarski razvoj održan je pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića. Obraćajući se nazočnima, Josipović je istaknuo kako će hrvatski turizam biti uspješan kada ostvari 10 milijuna eura prihoda te kada se kroz turizam budu u najvećoj mogućoj mjeri nudili domaći proizvodi. “Splitsko-dalmatinska županija ima sve preduvjete da bude najuspješnija u turizmu. Naš cilj treba biti to da turistička sezona traje gotovo čitavu godinu. Zato u turizam treba ulagati, toj grani su nužne investicije i inovacije”, naglasio je Josipović, podsjetivši kako država ima stotine vojnih

objekata koji nisu privedeni namjeni, a upozorio je i na nesređene zemljišne knjige. Hrana i usluge Ravnatelj Razvojne agencije Splitsko-dalmatinske županije Srećko Radnić ocijenio je kako je u ovom trenutku i u ovakvoj gospodarskoj situaciji najlakše ostvariti rast pokazatelja te omo-

Predsjednik Josipović je podsjetio da država ima stotine vojnih objekata koji nisu privedeni namjeni gućiti novo zapošljavanje tako da se aktivira poljoprivredno-prehrambeni sektor i usluge u turizmu. “Ta dva sektora ključni su za turizam i mogu zajedno s njim u vrlo kratko vrijeme, koristeći sinergijske učinke, ostvariti preduvjete za otvaranje većeg broja novih radnih mjesta. Pored toga u vrlo kratko vrijeme na taj način možemo ostvariti rast. Do sada naše us-

luge i proizvodnja zdrave i kvalitetne hrane nisu bile na očekivanoj razini, dok je usluga smještaja solidna. Naši proizvodi i usluge moraju biti na najvišoj mogućoj razini jer samo tako možemo imati zadovoljne goste, ali i više turista. No, ovo su samo trenutačne mjere jer naša dugoročna strategija mora biti temeljena na znanju i razvoju novih tehnologija”, istaknuo je Radnić. Mogućnosti nautičkog turizma Savjetnik ministra turizma Ivo Bašić predstavio je strategiju razvoja hrvatskog turizma koja je upućena u saborsku proceduru, ali se osvrnuo i na specifičnosti Splitskodalmatinske županije. Izdvajajući eno-gastro ponudu i nautički turizam kao dva segmenta velikih mogućnosti za razvoj i stvaranje dodanih vrijednosti, Bašić je ocijenio kako potencijal eno-gastro ponude nije dovoljno iskorišten, a da je nautički turizam velika prilika za podizanje konkurentnosti hrvatskog turizma.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3775, 29. travnja 2013.

Investicijski forum

Kanađani zainteresirani za projekte u Hrvatskoj

Pedesetak sudionika i potencijalnih institucionalnih i privatnih investitora u financijskom središtu Toronta pratilo je prezentaciju odabranih investicijskih projekata iz Hrvatske. Ulagačke projekte zajedničkog naziva Hrvatska: nova ulazna točka na europsko tržište na Investicijskom forumu predstavili su stručnjaci Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, Agencije za investicije i konkurentnost, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture te

Kanadske investitore posebno je zainteresirao projekt Trga pravde u Zagrebu Centra za investicije Hrvatske gospodarske komore. Potencijalne kanadske investitore posebno je zainteresirao projekt javno-privatnog partnerstva Trga pravde u Zagrebu, s obzirom na to da je Kanada u primjeni modela javno-privatnog partnerstva među najboljim

primjerima u svijetu, potom projekt monetizacije hrvatskih autocesta te projekt revitalizacije turističkog kompleksa Kupari. Hrvatska uskoro postaje dio mnogo većeg tržišta Europske unije, a u tijeku su pregovori EU-a i Kanade o uspostavi režima slobodne trgovine, rekla je potpredsjednica HGK-a Vesna Trnokop Tanta. “Te bi dvije činjenice trebale značiti dodatnu priliku za povećanje interesa ulagača u razmatranju Hrvatske kao investicijske destinacije, dakako pod uvjetom da mi u Hrvatskoj što je moguće prije napravimo sve potrebno kako bismo potencijalnim ulagačima, inozemnim i domaćim, ulaganja u našoj zemlji učinili atraktivnim i isplativim”, istaknula je Vesna Trnokop Tanta. (K.S.)

Izravna plaćanja u poljoprivredi

Već 60.000 poljoprivrednika popunilo zahtjev

d ove godine Zajednička poljoprivredna politika Europske unije zamjenjuje dosadašnji nacionalni sustav potpora u poljoprivredi, a dva velika europska fonda su na raspolaganju hrvatskim poljoprivrednicima: Europski fond za jamstva u poljoprivredi, koji jamči stabilan dohodak poljoprivrednicima te Europski fond za ruralni razvoj, koji unapređuje poslovanje poljoprivrednih gospodarstava. Za dobivanje sredstava iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi i nacionalnih sredstava poljoprivrednici jednom godišnje moraju podnijeti Jedinstveni zahtjev za potporu Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, preko internetske aplikacije Agronet.

( za 500 mil kn

uvezeno šljunka i pijeska tijekom zabrane vađenja

Napokon se ukida apsurdna i štetna zabrana

Zeleno svjetlo za va Dosadašnja apsolutna zabrana vađenja pijeska i šljunka donijela je ve Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

akon gotovo tri i pol godine zabrane, na prijedlog Ministarstva poljoprivrede izmijenjen je Zakon o vodama i time se ponovno dopušta komercijalna eksploatacija pijeska i šljunka s dijela hrvatskih rijeka. Naravno, eksploatacija će se dopustiti uz uvjet da se ne mijenjaju prirodni procesi, te ako to koristi održavanju voda i vodnih putova na unutarnjim vodama. Zabrana, ozakonjena 2009. godine, rezultirala je nizom apsurda i negativnih posljedica. S jedne strane, tvrtke koje su registrirane za tu djelatnost i imaju odgovarajuću opremu, strojeve i zaposlenike – ostale su bez posla i izvora prihoda. S druge strane, zbog višego-

Ukidanje zabrane ne znači da će od sada svatko i svagdje moći eksploatirati pijesak ili šljunak, naglasila je Elizabeta Kos dišnjeg nevađenja pijeska iz rijeka stvoreni su nanosi koji su prilikom nižeg vodostaja bitno otežavali plovnost, osobito na Savi i Dravi. Osim toga, kako

kaže Tihomir Jakovina, ministar poljoprivrede, u tom je razdoblju u Hrvatsku uvezeno šljunka i pijeska u vrijednosti od oko 500 milijuna kuna iz zemalja u okruženju u kojima je taj posao stalno bio dopušten. K tome, brojne hrvatske tvrtke otvarale su svoje podružnice prvenstveno u Srbiji, Mađarskoj i BiH gdje su vadili pijesak i šljunak kako bi ga prodavali u Hrvatskoj. Naravno, uz više cijene.

Indeks društveno odgovornog poslovanja

Nagrađeni najodg Ovogodišnji laureati su Coca-Cola HBC Hrvatska, Končar-Institut Holcim mineralni agregati, a od javnih poduzeća Flora VTC, Hrv Kako bi dobili potpore, poljoprivrednici moraju biti upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, njihovo zemljište mora biti evidentirano u ARKOD sustavu, a životinje na gospodarstvu moraju biti upisane u Jedinstveni registar domaćih životinja. Do danas je elektronički zahtjev za izravna plaćanja popunilo 60.000 poljoprivrednika. Rok za predaju prijava je 15. svibnja, osim za ovce i koze za koje je rok do 30. travnja.

Svim poljoprivrednicima koji nisu u mogućnosti sami elektronički popuniti zahtjev pomoć pruža tristotinjak ljudi u uredima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Poljoprivredne savjetodavne službe te djelatnici Hrvatske poljoprivredne agencije. Tamo se može dobiti i besplatni Priručnik za poljoprivredna gospodarstva u kojem je opisano koje se potpore mogu ostvariti od ove godine. (K.S.)

Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

ospodarska stagnacija i otežani domaći tržišni uvjeti nisu prepreka hrvatskim tvrtkama da u svojoj svakodnevnoj poslovnoj praksi provedu načela društveno odgovornog poslovanja – izgradnju povjerenja i vjerodostojnosti među zaposlenicima, potrošačima i dobavljačima, investitorima i financijerima te u široj društvenoj zajednici. To pokazuje 78 doma-

ćih tvrtki koje su uspješno popunile više od 70 posto opsežnog upitnika vezanog za nagradu Indeks DOP-a. Najbolji su i nagrađeni na četvrtoj nacionalnoj konferenciji o društveno odgovornom poslovanju. Financijska moć nije mjerilo Nagradu Indeks DOP-a dodjeljuju Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR) i Hrvatska gospodarska komora u kategorijama malih, srednjih te velikih

www.privredni.hr Broj 3775, 29. travnja 2013.

( za oko 10 mil kn

*vijesti

zbog zabrane oštećena Luka Tranzit Osijek

đenje pijeska iz hrvatskih rijeka like štete hrvatskim lukama, brodarima i tvrtkama registriranim za tu djelatnost, a koristila je jedino uvoznicima Samo u skladu s prirodom Dopušta se eksploatacija šljunka i pijeska vađenjem iz obnovljivih ležišta u vodotocima i drugim tijelima površinskih voda putem ugovora o koncesiji, ali samo ako bitno ne mijenja prirodne procese te ako služi održavanju voda i vodnih putova na unutarnjim vodama. Za provedbu tog zahvata u prostoru, provodi se odgovarajuća procjena utjecaja na okoliš, odnosno ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu sukladno propisima o zaštiti okoliša i prirode, a u tom postupku u svojstvu stranke mogu nastupiti Hrvatske vode ili Agencija za vodne putove ovisno o nadležnosti s obzirom na područje zahvata. Nagomilana šteta “Dosadašnjom zabranom nismo dobili apsolutno ništa, nego smo svi izgubili. Problem je tim veći što se u vrijeme dok nije bila omogućena eksploatacija pijeska i šljunka nije radilo ništa ili se vrlo malo radilo na poslovima koji bi poboljšali plovnost puteva. Zbog takve situacije naši brodovi često nisu mogli normalno ploviti Savom”, objasnio je kapetan Velibor Gacik, zamjenik direktora Du-

navskog Lloyda. Zabrana vađenja pijeska još je teže pogodila osječku Luku Tranzit koja je registrirana za djelatnost vađenja pijeska iz rijeke Drave, a koja je prihodovno važna kao i djelatnost pretovara. Procjenjuje se kako je zbog te zabrane Luka Tranzit Osijek od siječnja 2010. godine do danas oštećena za oko 10 milijuna kuna. “Nažalost, iako su mjerodavna tijela bila kontinuirano upozoravana da do-

neseni zakon nije dobar, donedavno nije napravljeno ništa. U međuvremenu se pijesak taložio, čime je smanjivao plovnost, a protočnost vode bila je sve manja. Interveniralo se samo u krajnje teškim situacijama, kao kada je na ušću rijeke Drave u Dunav dubina vode bila manja od jednog metra. Zbog toga je Luka Tranzit Osijek dodatno oštećena za blizu 70.000 tona onemogućenog pretovara. Zakonske

promjene bi nadležne institucije odmah trebale primijeniti u praksi, kako bi se u poslovnom smislu uspjelo barem nešto nadoknaditi tijekom godine”, izjavio je za Privredni vjesnik Dalibor Džojić, direktor osječke Luke Tranzit. Zadovoljiti gospodarstvo i okoliš Prema riječima Elizabete Kos, načelnice sektora voda i vodnog dobra u Ministarstvu poljopri-

vrede, zakonskim izmjenama i omogućavanjem komercijalne eksploatacije pijeska i šljunka žele se pomiriti potrebe gospodarstva i očuvanja okoliša. “Naravno, ukidanje zabrane vađenja pijeska i šljunka ne znači da će od sada svatko i svagdje moći eksploatirati pijesak ili šljunak. Ovim izmjenama uvodimo institut koncesija za komercijalnu eksploataciju, ali zainteresirane tvrtke prije trebaju provesti studiju utjecaja zaštite okoliša. Slično kako je to omogućeno primjerice u Sloveniji ili Mađarskoj. Jednostavno, želimo da naši gospodarstvenici budu u ravnopravnoj situaciji s onima iz zemalja okruženja”, objasnila je Elizabeta Kos. Inače, zabrana eksploatacije šljunka i pijeska i nadalje će se odnositi na neobnovljiva ležišta u vodotocima.

ovorniji poduzetnici za elektrotehniku, Ericsson Nikola Tesla, Vetropack Straža, Ilirija, Vivera, Ciklopea, Dvokut Ecro i atska lutrija i Odašiljači i veze tvrtki i javnih poduzeća, pri čemu veličina i financijska moć nisu ključni preduvjeti za uspjeh.

Nagradu za najveći napredak u odgovornom poslovanju dobila je banka Banco Popolare Croatia “Ponosni smo što smo voditelji programa Europske nagrade za DOP u Hrvatskoj, budući da je njena izravna na-

mjera dati veću vidljivost izvrsnosti u društveno odgovornom poslovanju te podići globalno razumijevanje o pozitivnim utjecajima koje poslovna organizacija može imati na društvo”, istaknula je Mirjana Matešić, ravnateljica HR PSORa. “Nadamo se da će ova nagrada potaknuti i druge hrvatske tvrtke da ostvare partnerstva s neposlovnim organizacijama u svrhu zajedničkog suočavanja s brojnim društvenim i okolišnim izazovima”, naglasila je.

Europska nagrada i Indeks DOP-a Europsku nagradu za odgovorno poslovanje u kategoriji velikih poduzeća dobila je Coca-Cola HBC Hrvatska za projekt Jezični priručnik Coca-Cole HBC Hrvatska. U kategoriji malih i srednjih poduzeća nagradu je dobio Končar-Institut za elektrotehniku za projekt Primjenom znanosti do inovacija (PRIZNADI). Nagradu Indeks DOPa u kategoriji velikih poduzeća dobili su Coca-Cola HBC Hrvatska,

Ericsson Nikola Tesla i Vetropack Straža. U kategoriji srednjih poduzeća dobitnici su Ilirija, Končar-Institut za elektrotehniku i Vivera, a u kategoriji malih poduzeća nagradu su dobili Ciklopea, Dvokut Ecro i Holcim mineralni agregati. Društveno najodgovornija javna poduzeća su Flora VTC, Hrvatska lutrija i Odašiljači i veze. Nagradu za najveći napredak u odgovornom poslovanju dobila je banka Banco Popolare Croatia.

GIUPP traži niže poreze Domaći proizvođači okupljeni u Gospodarsko interesno udruženje proizvođača pića Hrvatske traže od Vlade razmatranje mogućnosti smanjenja posebnog poreza na proizvodnju bezalkoholnih pića, sa 40 na 30 kuna po hektolitru, ukazujući na činjenicu da u Europskoj uniji i u ono malo zemalja koje imaju taj vid oporezivanja dolazi do njegova ukidanja. Zakonom o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića koji je Vlada početkom travnja uputila u saborsku proceduru predlaže se zadržavanje visokog posebnog poreza na proizvodnju bezalkoholnih pića koji značajno opterećuje domaću industriju, ističu u GIUPP-u. Fiskalizacija: počela naplata kazni

Do 21. travnja ove godine u sustav fiskalizacije ušlo je ukupno 44.199 obveznika, pokazuju podaci Ministarstva financija. Inspektori Porezne uprave su do tog dana obavili ukupno 13.092 nadzora i utvrdili 657 nepravilnosti koje se uglavnom odnose na ugostitelje. Prekršajnim je nalozima dosad izrečeno 1,38 milijuna kuna novčanih kazni od čega je naplaćeno 477.850 kuna. Tisuće zahtjeva za nagodbu Do prošlog tjedna je prema podacima Fine zaprimljeno gotovo 4000 zahtjeva za pokretanje predstečajne nagodbe. Ukupan iznos obveza koje su ovi dužnici prijavili je 36,7 milijardi kuna, a oni ukupno zapošljavaju 30.811 ljudi. Ukupno se 440 zahtjeva odnosi na tvrtke s dugom većim od 10 milijuna kuna.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3775, 29. travnja 2013.

( u 20 zemalja

djeluje Sberbank (s bankama kćerima)

( 31 poslovnicu

imat će Sberbank diljem Hrvatske

Najveća ruska banka ušla na hrvatsko tržište

Sa Sberbankom u Rusiju, Tursku i Indiju Sergej Gorkov, zamjenik predsjednika Sberbanka, pozvao je hrvatske tvrtke da se obrate hrvatskoj upravi banke i ispitaju mogućnost nastupa na tržištima na kojima banka posluje Igor Vukić vukic@privredni.hr

rvatskim tvrtkama nudimo kontakte, savjetodavne usluge i svu drugu podršku za izlazak na rusko tržište, rekao je prošli tjedan u Zagrebu Sergej Gorkov, zamjenik predsjednika Sberbanka, najveće ruske i treće po veličini europske banke. Prošlogodišnjim preuzimanjem Volksbank Internationala, Sberbank je ušao i na hrvatsko tržište. Otvorili su prvu poslovnicu, preoblikovavši urede Volksbanka u Zagrebu. Slijedi redizajn ostalih 30 Volksbankovih poslovnica po Hrvatskoj i širenje poslovne suradnje na domaćem i inozemnim tržištima. Suradnja s Atlanticom Sberbank, zajedno s bankama kćerima, djeluje u 20 zemalja u svijetu. Od Rusije, preko Europske unije do Turske i Indije. Gorkov poziva hrvatske tvrtke da se obrate hrvat-

skoj upravi banke i ispitaju mogućnost nastupa na tržištima na kojima banka posluje. “Najveći trgovački lanci u Rusiji klijenti su naše banke. Možemo vas povezati s njihovim predstavnicima pa organizirati predstavljanja hrvatskih tvrtki i proizvoda koji bi se prodavali u tim lancima”, rekao je Gorkov. Sberbank je u Hrvatskoj već izravno kreditirao Atlantic Grupu. Su-

djelovao je s EBRD-om u zajedničkom kreditu od 40 milijuna eura, a potom je Grupi dodijelio kreditni okvir od 75 milijuna eura. Emil Tedeschi, predsjednik Atlantica, rekao je da uz podršku tih kredita njegova kompanija planira u iduće četiri godine podići prodaju na ruskom tržištu s godišnjih 30 milijuna eura na 100 milijuna eura. Predstavnici Sberbanka prošli su tjedan s

Atlanticom i drugim tvrtkama dogovarali sličan model ulaska i na tržište Kazahstana. U toj zemlji Sberbank posluje sa 90 posto trgovačkih lanaca. Bivši Volksbank, a sada Sberbank, u Hrvatskoj drži deveto mjesto po udjelu u ukupnoj bankarskoj aktivi. Žele proširiti udjel, a prošle su godine rasli više od tržišnog prosjeka. Prema riječima predsjednice Uprave Andree Ko-

vacs-Wöhry, nastavit će građanima i poduzećima nuditi sve kreditne i druge financijske usluge. Jedan od naglasaka bit će na kreditiranju malih i srednjih poduzeća. Poticat će i mlade financijske stručnjake. Četvorica zagrebačkih studenata, Andrija Štajduhar, Mihael Šarić, Mario Bambulović i Marko Vindiš, sudjelovali su uz podršku banke na natjecanju u Moskvi u upravljanju virtualnom bankom. U konkurenciji 1000 ekipa osvojili su treće mjesto. Čeka ih pripravničko mjesto i račun u banci. Okrugli stol o ruskom tržištu O dolasku Sberbanka i porukama o izlasku na njegova tržišta raspravljalo se i na okruglom stolu uz sudjelovanje hrvatskih privrednika. Nadan Vidošević, predsjednik HGK-a, ocijenio je ulazak Sberbanka dobrim signalom za jačanje nastupa na istočnim tržištima. Šansu bi, u sinergijskom djelovanju, mogli ima-

ti i građevinari te proizvođači u posebnim nišama, kao što to u Rusiji uspijevaju AD plastik ili JGL. Milan Stojanović, direktor Siscije i predsjednik Poslovnog vijeća HGK-a za suradnju

Hrvatski izvoz u Rusiju raste. Zasluga je to i predstavništva HGK-a u Moskvi, kaže ruski veleposlanik Robert Markarjan s Rusijom, smatra da bi bilo najbolje kad bi se hrvatske tvrtke udruživale u poslovne zajednice ili klastere i tako postizale količine potrebne za zahtjevno rusko tržište. Unatoč dosadašnjem pojedinačnom nastupu, hrvatski izvoz u Rusiju raste iz godine u godinu. Zasluga je to i predstavništva HGK-a u Moskvi, ocijenio je ruski veleposlanik u Hrvatskoj Robert Markarjan.

Španjolske investicije u Hrvatskoj

Energija, željeznica i voda – to su mamci za Španjolce

panjolski investitori u Hrvatskoj su najviše zainteresirani za ulaganja u obnovljive izvore energije, željezničku infrastrukturu, graditeljstvo i vodno gospodarstvo. To i jesu područja u kojima Hrvatska očekuje najveći dio od 655 milijuna eura iz strukturnih fondova Europske unije. Španjolci u tome vide i priliku za sebe, ponajprije kao konzultanti i partneri u razradi i vođenju proje-

kata koji mogu povući europski novac. Stoga su se predstavnici petnaestak španjolskih tvrtki, u organizaciji njihove Agencije za poticanje izvoza i ulaganja ICEX te španjolskog veleposlanstva, u Zagrebu susreli s predstavnicima sedamdesetak domaćih tvrtki i institucija. Hrvatska i Španjolska u sličnoj su ekonomskoj situaciji jer su se obje zemlje preinvestirale i prezadužile, priznaje španjolski vele-

poslanik u Zagrebu Rodrigo Aguirre. Zato sada moraju štedjeti, a priliku za razvoj tražiti prvenstveno u novcu iz EU-a. Ravnatelj hrvatske Agencije za investicije i konkurentost Damir Novinić poručio je Španjolcima da je u Hrvatskoj danas lakše investirati nego prije pola godine, a za pola godine bit će još lakše. Zato su neki strani investitori, tvrdi, već izabrali Hrvatsku u konkurenci-

ji zemalja poput Mađarske i Kine, privučeni poreznim olakšicama i poticajima za novo zapošljavanje, koji sežu do čak 18.000 eura po radniku. Zbog toga nije ni čudno, kaže Novinić, što je hrvatska podružnica Ericssona najprofitabilniji dio globalnog Ericssona i što Boxmark i Calzedonia najavljuju otvaranje novih tvornica. Prostora za jaču suradnju sa španjolskim investitorima svakako ima, jer je pre-

ma podacima Hrvatske narodne banke Španjolska na niskom 28. mjestu po ulaganjima u Hrvatsku. Od 1993. Španjolci su u Hrvatsku uložili tek 62 milijuna eura, manje od Malte, Ci-

pra i Bosne i Hercegovine. Najveći pojedinačni ulagač je korporacija Acciona Energia, koja je u zaleđu Trogira izgradila vjetroelektranu vrijednu gotovo 50 milijuna eura. (D.Ž.)

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3775, 29. travnja 2013.

( 31 mlrd €

( oko 300 mil kn

procijenjena vrijednost javnog vlasništva

godišnji prihod od državne imovine

SJEDNICA HRVATSKE VLADE

Prodaja udjela u 400 tvrtki Premijer je zamolio da se javno ne govori da tvrtke u kojima država prodaje svoj udjel idu “na bubanj”, jer se time sugerira da su propale, dok se njihovom prodajom zapravo “unovčava i podiže vrijednost državne imovine” Igor Vukić vukic@privredni.hr

rodaja državnih udjela u 400 poduzeća dobila je potporu i aktualne Vlade. Prodaja državnog portfelja u poduzećima najavljivala se i ranije, a Vlada Zorana Milanovića stavila je taj projekt u Strategiju upravljanja državnom imovi-

Više se neće lokalnoj upravi poklanjati državno zemljište, pa da ono zatim stoji neiskorišteno nom u razdoblju do 2017. godine, usvojenu na prošlotjednoj sjednici. Prema riječima potpredsjednika Vlade Nevena Mimice, inventuru javnog vlasništva obavio je Ured za upravljanje državnom imovinom. Njena ukupna vrijednost procijenjena je na 31 milijardu eura, što Hrvatsku stav-

lja na visoko peto mjesto u Europskoj uniji. Ispred su Norveška, Švedska, Finska i Danska. Norveška pri tome korištenjem državne imovine ostvaruje 15 posto BDP-a, dok je u Hrvatskoj to tek 0,7 posto. U Hrvatskoj prihod od velike državne imovine godišnje iznosi oko 300 milijuna kuna. Potpredsjednik Mimica objašnjava da Strategija predviđa centralizaciju upravljanja imovinom, uz decentralizaciju njena korištenja. Više se neće lokalnoj upravi poklanjati državno zemljište, pa da ono zatim stoji neiskorišteno. Tako se, kaže Mimica, dogodilo sa 40 milijuna kvadrata namijenjenih po-

Minimalac i strana imena tvrtki Od 1. lipnja minimalna plaća u Hrvatskoj iznosit će bruto 2984,78 kuna. Riječ je o povećanju od 170 kuna. Ministar rada Mirando Mrsić rekao je da će se do lipnja pregovarati o iznimkama od tog iznosa u pojedinim granama industrije pogođenima krizom (tekstil, građevinarstvo, drvna industrija). Minimalna plaća tu može biti manja do 10 posto. Zbog ulaska u Europsku uniju i u Hrvatskoj će se moći registrirati imena novoosnovanih poduzeća na stranim jezicima. Ime tvrtke morat će biti na latiničnom pismu, na hrvatskom jeziku ili na službenom jeziku države članice Europske unije. U nazivu se mogu koristiti i arapski brojevi. slovnim zonama. Jedinice lokalne samouprave mnoge od zona nisu ni osnovale. Ministar financija Slavko Linić rekao je da prihodi od državne imovine ponekad namjerno nisu

bili povećavani. Objasnio je da su nakon prvog vala privatizacije mnogim poduzećima odobravane jeftnije, tzv. primarne koncesije, kako bi im se pomoglo da očuvaju konkurentnost u međuna-

Ne pregovara se o prodaji Ine Premijer Zoran Milanović negirao je neslužbene informacije da Vlada s MOL-om pregovara o prodaji državnog dijela u Ini. “Razgovaramo o svemu, mađarska strana je inicirala razgovore, ali formalnih pregovora o preuzimanju nije bilo”, istaknuo je Milanović. Dodao je da su razgovori s MOL-om opterećeni i presudom bivšem premijeru Ivi Sanaderu za posredovanje u ugovoru Ine i MOL-a. Dok je premijer objašnjavao stav o Ini, ispred Banskih dvora glasno je prosvjedovalo nekoliko stotina sindikalaca iz Ine. Zahtijevali su da se radnicima ne smanjuju plaće, a i da se ne prodaje državni udjel u Ini.

rodnim razmjerima. Premijer Zoran Milanović smatra da će biti zainteresiranih za kupnju državnih udjela u mnogim tvrtkama. “Ima tu zanimljivih tvrtki”, ustvrdio je Milanović, zamolivši da se javno ne govori da te tvrtke idu “na bubanj”, jer se time sugerira da su propale. “Upravo suprotno, riječ je o natječajima u kojima imamo i više ponuđača i tako unovčavamo i podižemo vrijednost državne imovine”, naglasio je. Privlačenju kupaca i općenito investitora trebale bi pridonijeti i izmjene Strategije prostornog ure-

đenja Republike Hrvatske. U glavnom prostornom planu zemlje ucrtat će se koridori novih željezničkih i cestovnih pravaca, naftovoda, plinovoda i produktovoda (za naftne derivate) te novi dijelovi elektroenergetskog sustava. S takvim planom bit će moguće brže sagraditi, primjerice, novu termoelektranu na plin u Slavonskom Brodu. Izmjena prostornog plana omogućava da se planira i mreža vodova kojima će ta elektrana biti priključena na cijeli sustav, objasnila je ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš.

zonaca, a taj će se trend nastaviti i ove godine. U kategoriji stalnog sezonca država će sufinancirati doprinose za produljeno mirovinsko osiguranje izvan sezone, ali poslodavac mora zadržati oko 20 posto od ukupnog broja stalnih sezonaca. Mrsić je napomenuo kako o prijedlozima novog zakona o radu razgovaraju poslodavci i sindikati, a uskoro će se uključiti i predstavnici Vlade. “Zakon

o radu mora štititi radnika, ali ujedno omogućiti jednostavnije restrukturiranje tvrtki. Novina je i uvođenje fonda otpremnina koji bi pratio radnika u njegovom radnom vijeku”, rekao je Mrsić. Dodao je kako su u pripremi izmjene Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, Zakona o povremenim poslovima te Zakona o mirovinskom osiguranju. (S.P.)

Ministar rada i hotelijeri o radnom zakonodavstvu

Uvodi se i fond otpremnina

kraćivanje otkaznog roka u ugovorima sklopljenima na godinu dana između radnika i poslodavca, redefiniranje ugovora o radu, određivanje minimuma otpremnine te razvitak kategorije privremenog i povremenog zapošljavanja, samo su neki od prijedloga hrvatskih hotelijera okupljenih u Udruzi poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH). Ti će prijed-

lozi biti osnovica skorašnjih razgovora između poslodavaca u hotelijerstvu i predstavnika hrvatske vlade, rečeno je na prošlotjednom okruglom stolu o radnom zakonodavstvu na kojem je sudjelovao ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić. Tom je prigodom istaknuto kako je turistički sektor jedan od glavnih generatora zapošljavanja, pa se tako prema Strategiji razvitka

hrvatskog turizma, usvojenoj proteklog tjedna u Hrvatskom saboru, do 2020. očekuje 30.000 novozaposlenih djelatnika u turizmu. U ukupnom BDP-u turizam sudjeluje sa 15 do 18 posto, a generira 18 posto ukupne zaposlenosti. Osim izmjena Zakona o radu, Mrsić je najavio i neke izmjene u vezi sa statusom stalnog sezonca. U Hrvatskoj je lani radilo više od 39.000 se-

10 PREDSTAVLJAMO

(

oko 35.000 m2

Privredni vjesnik Broj 3775, 29. travnja 2013.

( oko 120 mil kn

površina maslinika u rudniku

godišnji promet Luxor Grupe

Poljoprivredna braniteljska zadruga Lintar, Kaštel Sućurac

LUXOR GRUPA, ZAGREB

Dobro održavanje - veća vrijednost nekretnine

U rudniku podižu maslinik Zadrugarski rad omogućio je braniteljima da korisno iskoriste svoje slobodno vrijeme, osiguraju sredstva za vlastiti rad te eventualnu dobit usmjere za pomoć djeci poginulih branitelja Domovinskog rata

raniteljska poljoprivredna zadruga Lintar nastala je kao CEMEX-ov projekt društveno odgovornog poslovanja. Točnije, nakon sanacije nekadašnjeg rudnika te na osnovi projekta Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša rekultiviralo se više od

Zadruga Lintar nastala je kao CEMEX-ov projekt društveno odgovornog poslovanja 200.000 četvornih metara površine. Osim autohtonih vrsta mediteranskog bilja, na području južnih padina Kozjaka zasađen je i maslinik. Uz manji maslinik u krugu tvornice Sveti Kajo, maslinik u rudniku proteže se na površini od gotovo 35.000 kvadrata. Tako CEMEX danas ima oko 2000 stabala maslina, većinom sorte oblica. O maslinicima su se od sredine 2009. godine volonterski brinuli članovi Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Dalmacijacement, njih osamdesetak, ve-

ćinom zaposlenika CEMEX-a. Kako bi usustavili svoj rad, početkom 2011. godine u suradnji s CEMEX-om osnovali su Poljoprivredno-braniteljsku zadrugu Lintar. Zadrugarski rad omogućio im je da korisno iskoriste svoje slobodno vrijeme, osiguraju sredstva za vlastiti rad te eventualnu dobit usmjere za pomoć djeci poginulih branitelja Domovinskog rata. “Zadrugari u masliniku obavljaju poslove održavanja, kao što su košnja trave, prihranjivanje i rezidba maslina, a postavili su i sustav navodnjavanja. O načinu i metodama uzgoja maslina educirali su ih stručnjaci specijalizirani za projekte uređenja, izvođenja i održavanja zelenih površina”, ističe Martina Bilanović, voditeljica komunikacija CEMEX-a Hrvatska. Brojne nagrade Maslinovo ulje Lintar proizvodi se od 2009. godine te je svoju kvalitetu potvrdilo nizom nagrada dobivenih na brojnim izložbama i maslinarsko-uljarskim manifestacijama, a sam projekt je nagrađen i na međunarod-

noj razini nagradom Stevie Award kao najbolji europski program okolišne odgovornosti. Inače, ulje je ove godine nagrađeno zlatnim medaljama za kvalitetu na maslinarskouljarskim manifestacijama Maslina Split i Noćnjak. I boca u kojoj se čuva ovo ulje također je prepoznata kao vrijedan proizvod te je agencija Tridvajedan, koja je osmislila njen dizajn, dobila za taj rad niz vrijednih priznanja i nagrada struke u Hrvatskoj i svijetu. Inače, ulje je dobilo naziv Lintar prema grčkoj riječi koja označava lijevak, naziv koji je u davnini imao, zbog svog specifičnog oblika, i Kaštelanski zaljev. Čak je i boca ulja u obliku lijevka, što simbolizira procese proizvodnje i pripadnost mediteranskom kulturnom i tradicijskom podneblju. Predsjednik Ivo Josipović nedavno je posjetio maslinik u rudniku Sveti Kajo i zasadio maslinu, te tako obilježio svoj posjet i kumstvo zadruzi Lintar. Branitelji će maslinik u rudniku proširiti na dvije nove sanirane i rekultivirane etaže sadnjom dodatnih 1000 stabala maslina. (J.V.)

Iako je na domaćem tržištu prisutna od 2002. godine, prednosti korištenja usluga ove tvrtke uglavnom prepoznaju stranci

uxor Grupa bavi se facility managementom, odnosno upravljanjem i održavanjem trgovačkih i poslovnih centara, telekomunikacijskih tvrtki i osiguravateljskih kuća te skladišnih i logističkih prostora u Hrvatskoj. Grupu čini pet tvrtki koje posluju regionalno. Godišnji promet kreće joj se oko 120 milijuna kuna, a zapošljava oko 1100 ljudi. Petar Kulaš, izvršni direktor u tvrtki Luxor Multiservis, kaže kako Grupa spada u sam vrh, tj. među tri u Hrvatskoj u ovoj djelatnosti. “Tržište je još uvijek u razvoju, a mi u njemu prepoznajemo potencijal i zbog toga smo se orijentirali na pružanje cjelovitih usluga upravljanja i brige o objektima naših klijenata”, objašnjava nam. Iako je na domaćem tržištu prisutna od 2002. godine, prednosti korištenja njenih usluga uglavnom prepoznaju stranci. “Klijenti su nam pojedine velike banke, telekom operatori, vlasnici velikih poslovnih nekretnina... Hrvatski vlasnici nekretnina još uvijek nisu dovoljno informirani o prednostima

naših usluga”, napominje Kulaš. Među prednostima facility managementa ističe povećanje energetske učinkovitosti i čišćenje nekretnina, što omogućuje korisnicima njihovih usluga da se usmjere na bavljenje svojim temeljnim djelatnostima. “Primjerice, zahvaljujući našim uslugama bankar ne mora brinuti o tome je li zgrada u kojoj boravi dobro održavana, funkcioniraju li rashladni i toplinski sustavi kako treba, je li prostor čist... Tako se može u većoj mjeri posvetiti svojemu poslu”, naglašava. Država krije potencijal Osim stručnjaka iz sektora elektrotehnike, tvrtka zapošljava i one sa znanjima iz građevine ili pak strojarstva kako bi pronašli prostor za nove uštede i tako smanjili troškove njihovih klijenata. “Kvalitetnom brigom o objektu dugoročno se ostvaruju uštede, smanjuje starenje objekta i na koncu takve nekretnine manje gube vrijednost”, napominje. Nadalje, Kulaš smatra kako nekretnine u državnom vlasništvu predstavljaju golemi potencijal za

ovu djelatnost. “U privatnom sektoru stvari su već relativno posložene. S druge strane, država, koja ima priličan broj nekretnina, nije snažnije krenula u optimizaciju i racionalizaciju upravljanja tom imovinom.”

Fluktuacija ljudi u ovom poslu je velika, posebice na poslovima čišćenja Luxor Grupa u ovim kriznim vremenima bilježi rast, pa nije bilo većih rezova kako bi se stabiliziralo poslovanje. “Naravno, kada se izgubi pojedini ugovor, mora se smanjiti broj ljudi. Fluktuacija ljudi u ovom poslu je velika, posebice na poslovima čišćenja”, kaže Kulaš dodajući da nakon ulaska u EU očekuje dolazak većih stranih kompanija koje pružaju iste ili slične usluge. (B.O.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3775, 29. travnja 2013.

( 3500 sati sadržaja

trenutno na raspolaganju korisnicima OYO usluge

( 35 kn

*vijesti

cijena mjesečne pretplate

Televizija na zahtjev

Bilo kada, bilo gdje i bilo što OYO uslugom, koju je u regiji lansirao CME – Central European Media Enterprise, korisnicima se za malu mjesečnu pretplatu nude videosadržaji na televiziji, računalu ili pametnom telefonu. Kako kažu, otvoreni su za suradnju s privatnim i malim videoprodukcijama Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

vi volimo gledati televiziju. No kako ne propustiti svoj omiljeni film i seriju a pri tome ne potrošiti puno dodatnog novca i još biti fer i poštivati autorska prava, pitanje je koje muči mnoge televizijske ovisnike. Televizija je i dalje najvažniji zabavni medij, no u suvremenom svijetu nije lako biti uz televizor svaki put kada na programu ide ono što volimo. Rezervne opcije su razni načini snimanja sadržaja, ali i njih treba točno programirati i razmišljati o njima unaprijed. Veliku revoluciju u gledanju televizije, koja je osim fleksibilnosti praćenja željenih programa uvela i nove platforme poput igraćih konzola, stolnih računala, tableta i mobilnih telefona, donio je američki Netflix. Prvi je ponudio prijenos televizijskih emi-

sija i filmova izravno korisniku preko interneta za jedinstven i mali mjesečni iznos.

Sve je popularnije gledanje sadržaja u trenutku kada je to korisniku najzgodnije No i u našem dijelu svijeta imamo vrlo sličnu uslugu koja bilježi sve veći interes korisnika. OYO - ili u susjednim zemljama nazvan VOYO pretplatna je usluga videa na zahtjev koja korisnicima omogućava praćenje omiljenih TV sadržaja bilo kada i bilo gdje po niskoj mjesečnoj pretplati. Upravljanje slobodnim vremenom Svaki pojedini sadržaj ne mora se dodatno platiti nego se pretplatom osigurava gledanje više od 3500 sati sadržaja koji su trenutačno na raspolaganju,

ističe direktorica OYOa Mateja Krpić. “Ideja za ovakvu uslugu krenula je od CME – Central European Media Enterprisea, tvrtke vlasnika niza televizijskih stanica u regiji uključujući i hrvatsku Novu TV. Pratili su se svjetski trendovi i što se događa na svjetskim tržištima. U svijetu je sve popularnije gledanje sadržaja u trenutku kada je to korisniku najzgodnije i to na uređajima na kojima im to odgovara od osobnog računala, preko tableta, do pametnog mobilnog telefona ili televizora. Zabavu tako mogu uvijek ponijeti sa sobom i tako bolje upravljati svojim slobodnim vremenom”, kaže Mateja Krpić. Iako se za sada ova usluga ne financira sama od sebe, jer ovisi i o infrastrukturi odnosno razvoju širokopojasne internetske veze i brzih mobilnih veza, bilježi sve veći broj korisnika. Razvoju usluge pomaže i suradnja s televizijama koje proizvo-

de domaće sadržaje. Sam sadržaj nije jeftin, autorska prava imaju svoju cijenu i u tome OYO-u po-

Mateja Krpić, direktorica OYO-a

maže matična kuća Nova TV proizvodnjom sadržaja. Zanimljivo je da se dio tog sadržaja, ponajprije vrlo popularnih televizijskih serija, može preko ovog servisa pogledati unaprijed. Na serverima usluge je velika količina i onog sadržaja koji se ne emitira na besplatnoj televiziji, poput filmova ili novih sezona poznatih serija koje se mogu gledati samo preko ove usluge. Pri njenom pokretanju bilo je i serija produciranih isključivo za gledanje na OYO-u i vrlo je vjerojatno kako će se u budućnosti pojedini sadržaji po-

novno producirati samo za ovu videoplatformu. “Za takve opcije suradnje smo definitivno otvoreni. Ovakav vid usluge koji donosi novu mogućnost monetizacije - odnosno naplate sadržaja, može biti vrlo zanimljiv i za autore i produkciju, a svakako i nas. Svjesni smo da plasiranje proizvoda na DVD diskovima ili CD medijima nije onako veliko kao što je nekada bilo, na primjer, prije pet ili 10 godina. Veliki broj autora i umjetnika trenutno ne može na jednostavan način naplatiti svoje intelektualno vlasništvo”, naglašava Mateja Krpić. Bez opasnosti No problem krađe autorskih djela neće biti lako i brzo riješen, svjesni su mnogi u ovim branšama. “Piratstvo odnosno nepoštivanje autorskih prava je globalni problem s kojim se bore svi članovi zabavne industrije, bili to filmovi, glazba ili servisi koji žele dati alternativu korisnicima i autorima. Zakonska regulativa u Hrvatskoj čak i nije loša, no problem je u provođenju zakona. Ono što je možda važnije jest edukacija korisnika o tome da nešto što je dostupno na internetu nije uvijek legalno niti besplatno, a često za sobom povlači opasnost da se s njega skine i nešto što može naštetiti računalu ili podacima na njemu. Mi korisnicima želimo dati alternativu. Jednostavnije im je doći k nama i platiti relativno nisku cijenu od 35 kuna mjesečno i za to dobiti veliku količinu sadržaja koji ne mogu dobiti drugdje”, zaključuje Mateja Krpić.

Blagi pad nezaposlenosti Stopa registrirane nezaposlenosti za ožujak ove godine u Hrvatskoj je iznosila 21,6 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U odnosu na mjesec prije to je za 0,3 postotna boda manje jer je stopa registrirane nezaposlenosti za veljaču iznosila 21,9 posto. Na godišnjoj razini stopa registrirane nezaposlenosti za ovogodišnji ožujak je veća od prošlogodišnje za 1,6 postotnih bodova. Niže plaće Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za veljaču ove godine iznosila je 5447 kuna, objavio je Državni zavod za statistiku. To je za 82 kune ili nominalno za 1,5 posto manja prosječna neto plaća od one isplaćene za siječanj ove godine. Na godišnjoj razini

prosječna je plaća za drugi mjesec ove godine bila veća za 84 kune ili nominalno za oko 1,5 posto.Realno su prosječne neto plaće za ovogodišnju veljaču manje i na mjesečnoj i na godišnjoj razini jer su cijene u veljači bile više za 0,3 posto nego u siječnju, dok su na godišnjoj razini, u odnosu na veljaču 2012., povećane za čak 4,9 posto. Đuro Đaković modernizira tenkove Ministar obrane Ante Kotromanović i predsjednik Uprave Đuro Đaković Holdinga Vladimir Kovačević potpisali su u Splitu pismo namjere o suradnji na poslovima održavanja i modernizacije tenkova M84. Pismo namjere potpisano je na Internacionalnoj izložbi i konferenciji za obranu, unutarnju sigurnost, osiguranje i zrakoplovstvo ASDA 2013. Ministarstvo obrane će angažirati Đuru Đakovića, tvrtku koja je od osamdesetih godina proizvela više od 700 primjeraka ovog tenka.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3775, 29. travnja 2013.

“ Cilj je stvoriti eko markicu za namještaj

( 7,5 mil ljudi

zapošljava europska kreativna industrija

Osnovan Klaster konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija

Kreativna industrija otvorit će nova radna mjesta U kreativne industrije ubrajaju se oglašavanje, arhitektura, umjetnost, umjetnički obrti, dizajn, modni dizajn, film i video, softver i kompjutorske igre, glazba, izvedbene i vizualne umjetnosti, izdavaštvo, televizija i radio Drago Živković zivkovic@privredni.hr

sklopu 6. dana kreativnosti i inovativnosti, koji su ove godine održani u Puli 19. i 20. travnja, osnovan je Klaster konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija, na inicijativu Ministarstva gospodarstva i uz operativnu podršku Agencije za investicije i konkurentnost. Za predsjednicu Klastera izabrana je predsjednica Mreže za razvoj i kreativnost i direktorica tvrtke Indigo komunikacije Ivana Nikolić Popović. “Osnivanje klastera izuzetno je važno ne samo za kreativnu i kulturnu industriju koja njegovim formiranjem napokon dobiva priznanje, nego i za cijelu ekonomiju. Nastojat ćemo ostvariti kvalitetno međusektorsko povezivanje te educirati sve segmente javne uprave o važnosti razvoja identiteta od proizvoda do pa-

metnih i kreativnih gradova te identiteta Hrvatske uopće”, istaknula je predsjednica Klastera Ivana Nikolić Popović. Četvrti klaster Klaster konkurentnosti kreativne i kulturne industrije četvrti je klaster osnovan na inicijativu Ministarstva gospodarstva s ciljem jačanja konkurentnosti. Dosad su osnovani drvni, prehrambeni i metaloprerađivački klaster, a u planu ih je još osam. U kreativ-

ne industrije, prema kriterijima UNESCO-a, ubrajaju se oglašavanje, arhitektura, umjetnost, umjetnički obrti, dizajn, modni dizajn, film i video, softver i kompjutorske igre, glazba, izvedbene i vizualne umjetnosti, izdavaštvo, televizija i radio. Kreativni sektor u Europi obuhvaća između 3,3 posto i 4,5 posto BDP-a te zapošljava oko 7,5 milijuna ljudi. Unatoč recesiji, kreativne industrije imaju potencijal za otvaranje novih radnih mjesta, podizanje profita i jačanje konkurentnosti tradicionalnih sektora. Kreativnom sektoru u Hrvatskoj bit će dostupan program EU-a Kreativna Europa 2014.–2020., vrijedan 1,8 milijardi eura, ali i sredstva iz fondova Kohezijske politike. Osnivanje klastera jedan je od najbitnijih preduvjeta za povlačenje tih sredstava.

Dobitnici nagrada na 6. danima kreativnosti i inovativnosti Mate Rimac Proizvod: Adriatic sport ultra termo rublje (Galeb d.d.) Jedinice lokalne samouprave: Generation next at work (Grad Čakovec) Turistički projekt: Arena Ice Fever Pula MMXII Kultura i umjetnost: artOmat (Hrvatsko društvo likovnih umjetnika) Kreativna industrija: Keira kantice (Keira d.o.o.) Održivi razvoj: Eko bin i zaštita plaža (Komunalno društvo Črnika i tvrtka Promix) Edukacijski projekt: Scool (Styria Hrvatska) Društvena odgovornost: Mršavimo zajedno (24sata d.o.o.) Menadžer:

dizajnu i održivoj proizvodnji u odnosu

Tatjana Kos, predsjednica Uprave Hrvatskih

Možemo se svojim trend

Činjenica je da imamo resurse te odlične dizajnere koji razumiju imaju svoju tradiciju. Sukladno tome počeli smo stvarati vlastite Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Hrvatskim interijerima nalaze se renomirani domaći drvoprerađivači koji žele zajednički nastupati na tržištu i razvijati nove proizvode kako bi, nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, zauzeli što bolje mjesto na ljestvici europskih proizvođača namještaja. Njihova proizvođačka struktura obuhvaća sve proizvode potrebne za uređenje privatnih i poslovnih interijera. O dosadašnjem radu i planovima za budućnost te udruge razgovarali smo s Tatjanom Kos, predsjednicom Uprave Hrvatskih interijera. Kada je osnovan klaster Hrvatski interijeri, tko su njegovi osnivači i koji je glavni cilj toga klastera? - Klaster Hrvatski interijeri osnovan je 2009. godine, a osnivači su renomirane hrvatske tvrtke iz područja proizvodnje namještaja. U sklopu Klastera nalazi se i projektni ured. Samom osnivanju prethodilo je razdoblje od oko dvije godine kada smo se dogovarali o tome što će Klaster raditi i što će se sve kroz njega provoditi. To je udruženje kroz koje domaći drvoprerađivači i proizvođači namještaja mogu razvijati nove proizvode i plasirati ih na tržište. S obzirom na tešku situaciju u našoj

drvnoj industriji, posebice u proizvodnji namještaja - proizvođači nemaju financijsku mogućnost sami razvijati nove proizvode, a često nemaju ni dovoljno znanja niti mogućnosti plasiranja novih proizvoda na nova tržišta - dogovorno je osnovan klaster. Osnivači su iz realnog sektora, pa se problemi koji postoje zaista i rješavaju. Do 2015. želimo postati vodeća grupacija na ovom području. Sada smo, mogu reći, na prilično dobrom putu

Dvije godine radimo na studiji eko dizajna namještaja koja promišlja cjeloživotni ciklus proizvoda da to ostvarimo jer smo kao hrvatski proizvođači shvatili da hrvatska industrija namještaja ima dobar proizvod. Kako bismo što bolje zajednički djelovali, započeli smo suradnju sa Studijem dizajna. Od njih smo dobili ideje za stvaranje novih proizvoda. Tako već razvijamo nove proizvode koji su najprije prototipovi, a zatim se u serijama rade u tvornicama. Kako pokušavate riješiti probleme u drvnoj industriji s kojima se susreću i vaše članice? - Drvna industrija je jako širok pojam, no u sastavu klastera Hrvatski in-

terijeri osim proizvođača namještaja nalaze se i proizvođači podova i vrata. Osnovni je problem to što još uvijek ne postoje proizvodi koje bi hrvatski ili bilo koji drugi kupac iz inozemstva želio kupiti, a koji su dizajnirani ili proizvedeni u Hrvatskoj. Kod nas se uglavnom rade lohn poslovi po narudžbama iz inozemstva. Takvi se proizvodi iz naše zemlje plasiraju u inozemstvo kao da to nisu proizvodi proizvedeni u Hrvatskoj. Jedan od velikih problema hrvatske industrije namještaja prije nekoliko godina bio je taj što ta industrija gotovo i nije imala vlasti-

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3775, 29. travnja 2013.

koja će razlikovati hrvatskog proizvođača po kvaliteti, na neki drugi namještaj.

”

interijera

nametnuti ovima

svoju struku, a i hrvatski proizvođači namještaja i opreme za uređenje interijera trendove da. No, važnije nam je da odradimo ono zbog čega smo se i udružili, a to je da imamo novi proizvod s kojim ćemo ići na domaće i strana tržišta.

ti proizvod. To smo riješili tako što smo započeli vrlo uspješnu suradnju sa Studijem dizajna. Sada je već četvrta godina kako radimo s njima i mogu se pohvaliti da su se studenti, koji su sada gotovi dizajneri, upoznali sa svim tvornicama i pogonima

članica našeg klastera te da su tvrtkama iz sastava klastera na raspolaganju kao dizajneri i kao netko tko će riješiti problem nepostojanja proizvoda. Osim razvoja novih proizvoda, jedna od ideja bile su i zajedničke nabave nekih usluga i proizvo-

Što će Hrvatskim interijerima donijeti skorašnji ulazak Hrvatske u Europsku uniju? - Nama ulazak u EU samo može olakšati posao koji smo započeli, pogotovo zato što smo nakon nekoliko vrlo uspješnih projekata prošle godine krenuli s projektom standarda eko namještaja gdje nam je cilj ustanoviti kriterije po kojima će se proizvoditi i nabavljati eko namještaj. To je nešto što imaju sve zemlje, a pogotovo zemlje EU-a. Cilj je stvoriti eko markicu za namještaj koja će razlikovati hrvatskog proizvođača po kvaliteti, dizajnu i održivoj proizvodnji u odnosu na neki drugi namještaj. Kada se otvori mogućnost da uđemo u Europu, tada ćemo biti njen ravnopravni član i netko tko zaista, osim što ima sirovinu, ipak ima i proizvod. No, to nije pro-

Imamo sirovinu, ali je ne koristimo pametno Postoji li slična klasterizacija u Europi? Kako je to regulirano u europskim zemljama? - Koliko mi je poznato, u Europi ne postoje takvi veliki problemi kao kod nas. Znači, ono što ja kao klaster menadžer mogu čuti na raznim susretima klaster menadžera gdje se priča o našim udrugama jest to da svaka zemlja ovisno o stupnju svoje razvijenosti prolazi kroz razne probleme u drvnoj industriji i proizvodnji namještaja. Možda negdje postoji neki problem, ali ne znam postoji li klasterizacija ili problem nepostojanja proizvoda i kooperacije između proizvođača. Mi smo specifični, pogotovo zato što Hrvatska ima resurse, osobito drvo koje omogućuje da veliki dio drvoprerađivača i proizvođača namještaja ipak ima sirovinu. Naš je problem da imamo sirovinu, ali je ne iskorištavamo na dovoljno pametan način.

izvod koji se radi po tuđim nacrtima i dizajnu nego isključivo po hrvatskom dizajnu. Dvije godine radimo na studiji eko dizajna namještaja koja promišlja cjeloživotni ciklus proizvoda, od sirovine, transporta, faze korištenja do faze odlaganja. U Europskoj direktivi iz 2010. propisano je da se u javnoj nabavi svi proizvodi moraju nabavljati po eko dizajnu. Prema tome, mi spremni čekamo Europu. Prilagođavaju li se Hrvatski interijeri nekim europskim trendovima ili slijede svoje trendove? - Hrvatski interijeri ne prilagođavaju se inozemnim trendovima. To možda zvuči uobraženo, ali mislim da možemo nametnuti svoje trendove. Naime, činjenica je da imamo resurse te odlične dizajnere koji razumiju svoju struku, a i hrvatski proizvođači namještaja i opreme za uređenje interijera imaju svoju tradiciju. Sukladno tome počeli smo stvarati vlastite trendove. Vratili smo se nedavno sa sajma u Stockholmu i mogu reći da smo među tamošnjim proizvodima bili dobro prihvaćeni i zapaženi. Naši su proizvodi bili malo drukčiji od ostalih, pa sam zaključila da imamo snage ostatku Europe nametnuti trend koji dolazi iz ovog dijela Europe.

Bosch uručio značajnu količinu alata za kreativne dječje radionice

Mala škola brodogradnje ide dalje Predstavnici tvrtke Robert Bosch uručili su vrijednu donaciju predstavniku Male škole brodogradnje Davoru Mihaliću. Preko 30 komada alata za kućnu radinost, kojima će tijekom ljeta najmlađi izrađivati drvene brodove u kreativnim radionicama Male škole, uručili su direktor prodaje Bosch alata za Hrvatsku Svjetlan Ivanjak, voditeljica marketinga za odjel Bosch električnih alata Ivana Prekrat i voditeljica korporativnih komunikacija Kristina Šperanda Ferenc. U arsenalu Male škole tako su se našli novi višenamjenski alati, a djeci je pružena prilika da se uz tehnološki napredan alat i stručnu pomoć voditelja programa Davo-

ra Mihalića uvjere kako sami mogu stvoriti što požele. U radionicama koje se odvijaju na otvorenom u više obalnih gradova tijekom ljeta vrijedne dječje ruke izrađuju prave, autentične hrvatske drvene brodove, veličinom prilagođene svom uzrastu, a od prve šperploče do porinuća drvenog broda prođe svega nekoliko dana. “Tvrtka Robert Bosch već godinama potiče kreativnost mladih i podržava ovakve projekte, stoga mi je jako drago da se naša suradnja s Malom školom brodogradnje nastavlja i ove godine’’, izjavio je Svjetlan Ivanjak. (J.V.)

*vijesti Podravka: rast profitabilnosti Profitabilnost Grupe Podravka u prvom kvartalu 2013. bilježi rast na svim razinama, ukoliko se izvještajni rezultat korigira za jednokratne stavke koje su iznosile 40,5 milijuna kuna, kažu u tvrtki. U 2013. je nastavljen proces restrukturiranja poslovanja i zbrinjavanje viška zaposlenika; 276 radnika napustilo je kompaniju uz otpremnine. Bruto dobit Grupe Podravka viša je za jedan posto i iznosi 313,7 milijuna kuna te je bruto marža na razini od 39 posto. HPB u plusu Hrvatska poštanska banka u prvom tromjesečju 2013. ostvarila je neto dobit od 38,8 milijuna kuna što je 1,1 posto više nego u istom razdoblju lani. Imovina Banke je porasla za 2,4 posto, a bruto kreditni portfelj HPB-a je u

plusu za 0,8 posto. Krediti stanovništvu zabilježili su rast od tri posto. Krediti trgovačkim društvima povećani su za 0,9 posto. Ukupni depoziti porasli su 3,2 posto, odnosno 428,2 milijuna kuna.

Manje kredita Plasmani kreditnih institucija, osim središnjoj državi, u Hrvatskoj su na početku 2013. nominalno porasli, no kad se isključe tečajne promjene manji su za oko 500 milijuna kuna ili 0,2 posto, pokazuju podaci HNB-a. Na godišnjoj razini plasmani kreditnih institucija na kraju veljače bili su 0,5 posto manji nego u isto vrijeme lani.

14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3775, 29. travnja 2013.

( sa 72.300 ha šuma ( od 1. srpnja gospodari vinkovačka podružnica HŠ-a

domaći će se nadmetati sa strancima za sirovinu

Slavonski drvoprerađivači nezadovoljni novim pravilima Hrvatskih šuma

Hoće li malim prerađivačima drvo postati nedostupno? Logično je da prilikom prava otkupa trupaca prednost imaju oni drvoprerađivači koji proizvode finalne drvne proizvode, a ne oni koji od trupaca ispile daske i prodaju ih izvan Hrvatske, ali... nu građu kao i polufinalci i ostali. Pri tome je kao dokaz dovoljna otpremnica i carinska izvozna deklaracija. Međutim, odgovorno tvrdim kako se u toj velikoj količini prodaje i obična daska. S druge strane, oni od malih proizvođača kupuju potrebne elemente i tako popunjavaju potrebu za sirovinom. Premalo nas je da se ne bi saznalo što tko radi”, kaže Ćošković.

Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

edavno usvojena pravila i kriteriji ugovaranja kupnje trupaca od Hrvatskih šuma, prema kojima će prednost imati oni drvoprerađivači koji će trupce koristiti za veći stupanj finalizacije, izazvala je dijametralno suprotne reakcije. Oni manji, čija se prerada sastoji tek od najjednostavnije obrade trupaca i prodaje sirovine, su i najnezadovoljniji. Tvrde kako će se time izgubiti mnoga radna mjesta. Objašnjavajući te kriterije pred vijećnicima Skupštine Vukovarsko-srijemske županije, u kojoj je proizvodnja i prerada drveta prilično zastupljena djelatnost, upravitelj vinkovačke podružnice Uprave Hrvatskih šuma Zlatko Cegledi istaknuo je da će Hrvatske šume drvoprerađivačima dodjeljivati trupce prema stupnju finalizacije. Naime, intencija je Vlade da se ne pogoduje onima koji trupac samo prerežu i prodaju u druge zemlje iz kojih se

potom u Hrvatsku uvozi namještaj ili slični gotovi proizvodi od drveta. “Ako već sami ne rade finalizaciju, drvoprerađivači moraju nešto poduzeti i pronaći strateške partnere. Hrvatske šume tržišno posluju i teško je očekivati da će domaći drvoprerađivači i kupci naših trupaca imati prednost. Kada u srpnju uđemo u EU, domaće tržište će biti cijela Europa i pod istim uvjetima će se natjecati na dražbama kupac iz Vinkovaca i onaj iz Njemačke ili Italije”, rekao

je Cegledi, dodajući kako vinkovačka podružnica HŠ-a gospodari sa 72.300 hektara šuma. Strah od licitacija Međutim, novi način ugovaranja sirovine s Hrvatskim šumama, prema kojem su drvoprerađivačke tvrtke iz Vukovarsko-srijemske županije dobile manja prava na beznatječajno ugovaranje kupovine trupaca od dosadašnjih, izazvala su nezadovoljstvo predstavnika Drvnog klastera u ovoj županiji. Tvrde kako im smanje-

ne količine sirovina za neposredno ugovaranje nisu dovoljne za normalno poslovanje, te da su tim mjerama prisiljeni sudjelovati na službenim licitacijama na kojima će od 1. srpnja moći biti i svi iz Europske unije. Tako Mijo Ćošković, poznati proizvođač peleta, vinskih bačvi i drvenih konstrukcija za sportske avione iz Županje navodi kako je pristup Hrvatskih šuma prema tzv. finalcima logičan, ali... “Problem je u tome što i neki finalci prodaju samo propilje-

Prodaju onom tko sigurno plaća Prema njegovu mišljenju, najveći problem je ipak u tome što domicilni drvoprerađivači u Vukovarsko-srijemskoj županiji ne mogu dobiti dovoljne količine trupaca za proizvodnju. “Od nas se očekuje da razvijamo drvnu industriju tako da imamo vlastitu šumu, a da pritom naš finalni proizvod bude gotov komad namještaja”, kaže on. “Nema tu sreće. Kod nas se proizvođač tretira tako da kupi i potom preradi kupljeni trupac, da napravi potrebne elemente i da ih osuši, zatim da od toga napravi namještaj i da ga proda, po moguć-

nosti u vlastitom salonu. Naravno, pri tome čitav posao treba samostalno iskreditirati na najmanje tri godine. Pa gdje toga danas ima? To su priče od prije 35, 40 i više godina kada su postojala šumska industrijska gazdinstva koja su u svom sastavu imala i šumariju, i pilane, i tvornice i vlastitu trgovačku mrežu. Toga više nema jer se svi specijaliziraju za neku od tih djelatnosti. Sada imamo najviše poluproizvođača koji, da bi dobili novce za ono što rade, svoje proizvode prodaju onome tko pla-

Od nas se očekuje da razvijamo drvnu industriju tako da imamo vlastitu šumu, kaže Ćošković ća. Nažalost, ono malo što je preostalo od hrvatskih proizvođača finalnih drvnih proizvoda, ima problema s plaćanjem. Stoga se poluproizvođači okreću izvozu, odnosno tvrtkama u inozemstvu koje redovito plaćaju”, objašnjava Ćošković.

Prevareni proizvođači peleta? Među nezadovoljne drvoprerađivače spadaju i proizvođači peleta, koji su potaknuti obećanjima kako za njihovu proizvodnju ima dovoljnih količina sirovine u Hrvatskim šumama, investirali i po šest-sedam milijuna eura. Prema riječima Mije Ćoškovića, koji je i sam jedan od nagrađivanih proizvođača, sada od Hrvatskih šuma više ne mogu kupiti sirovinu ni na godišnje, a kamoli na višegodišnje ugovaranje - kako je obećavano - nego su prisiljeni ići na licitaciju. “Odgovorni nas uvjeravaju kako će se raditi tzv. domaće licitacije. A što znači ‘domaća licitacija’ u

uvjetima jedinstvenog EU tržišta? Kako se može zabraniti tvrtkama iz Njemačke, Francuske ili Italije da se dođu nadmetati kod nas ili da se moja tvrtka nadmeće kod njih. U EU-u svi smo mi domaći. Nedavno sam na međunarodnom nadmetanju za kvalitetnije trupce, koje koristim za proizvodnju barrique bačvi, morao dati 25 posto višu cijenu kako bih se izborio za potrebnu sirovinu jer sam imao ugovoren posao.

Ne mogu si dopustiti da odem na licitaciju i vratim se u pogon i kažem ljudima ‘Ajte vi kući jer nisam kupio trupce i dođite kad vas pozovem da sam ih kupio’. Pa nisu to nadničari, to su ljudi koji imaju prava iz radnog odnosa i koji su došli raditi. Ako pelet nije finalni proizvod koji ima veliku ulogu u onome što se naziva obnovljivim izvorima energije, zašto se onda silno krenulo u promociju obnovljivih izvora energije od peleta koji su 40 ili 50 posto jeftiniji od naftnih derivata ili plina? A pritom proizvodnja energije iz peleta stvara veću energetsku neovisnost države”, pita se Ćošković.

www.privredni.hr Broj 3775, 29. travnja 2013.

( 10 tvrtki u 5 država ( 80 mil € ima Florian Grupa

*vijesti Certifikacija ostaje u Hrvatskoj Hrvatski registar brodova (HRB) ostaje nadležan za certifikaciju plovila nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, što je potvrđeno i na nedavnom sastanku s predstavnicima Europske komisije u Bruxellesu. Certifikaciju rekreacijskih plovila od 1. srpnja 2013. obavljat će, kao i do sada, Hrvatski registar brodova, čiji će certifikati biti ravnopravni certifikatima ostalih prijavljenih tijela država članica Europske unije, priopćeno je iz HRB-a. Ulazak u EU hrvatskim malim brodograditeljima neće donijeti dodatne troškove jer neće biti potrebe za ponovnom certifikacijom plovila.

godišnji prihod grupacije

Strane investicije u hrvatsku drvnu industriju

Slavonska priča s talijanskim šarmom Florian Grupa posljednjih godina ulaže mnogo u hrvatsku drvoprerađivačku industriju, otvara nova radna mjesta, proširuje proizvodnju, a 99 posto proizvoda izvozi se u zemlje EU-a Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

zadnje vrijeme mnogo se govori o potrebi investiranja u Hrvatsku, a u tom je kontekstu posebno dobrodošao svježi strani kapital. No malo je poznato da je jedna eminentna talijanska grupacija, Florian Grupa, u našoj zemlji prisutna čak 40 godina! Florian Grupa Hrvatska spa-

Florian Grupa je u hrvatske tvrtke dosad uložila 38 milijuna kuna, a do kraja godine će još 7,5 milijuna sila je od sigurne propasti tri drvoprerađivačke tvrtke – Elda drvo iz Zagreba, Elvio Proizvodnju iz Pleternice (nekadašnji Tofrado) te tvrtku Lipovljani Lignum (nekadašnji SDI) iz Lipovljana. Talijanska Florian Grupa u svom sastavu ima 10 tvrtki u pet država i zapošljava 400 ljudi. Godišnji prihod grupacije je 80 milijuna eura. Iako je već dugo prisutna u našoj zemlji, Flo-

rian Grupa zadnjih godina ulaže mnogo u hrvatsku drvoprerađivačku industriju, otvara nova radna mjesta i proširuje proizvodne programe čiji se proizvodi u cijelosti izvoze. Nedavno je u tvornici Lipovljani Lignum otvoren novi proizvodni pogon u koji je uloženo 37 milijuna kuna. Stranci zapošljavaju domaće ljude “Florian Grupa do sada je u hrvatske tvrtke uložila 38 milijuna kuna, a do kraja godine planira investirati dodatnih 7,5 milijuna kuna. U sljedeće dvije godine vlasnici tvrtke, braća Elvio i Stefano Florian, planiraju uložiti još oko 100 milijuna kuna u domaći drvni sektor, što naravno znači povećanje broja radnika i modernizaciju proizvodnje”, rekao je Drago Veselčić, član Uprave tvrtke Lipovljani Lignum. “Tako će se s već preuzetih 160 radnih mjesta uskoro doći do planiranih 315, što je u kaotičnoj situaciji u kojoj se našla hrvatska drvoprerađivačka industrija vrijedno svake pohvale”, kazao je Veselčić. Tvrtka Lipovljani Lignum nastala je prošle

tabilnu granu industrije”, istaknuo je Veselčić.

Talijan koji voli Hrvate Elvio Florian, vlasnik Florian Grupe, voli našu zemlju i omiljen je među svojim zaposlenicima. On poručuje stranim investitorima da se isplati ulagati u Hrvatsku jer su “naši ljudi karakterno dobri, a po temperamentu slični Talijanima”. Za vrijeme Domovinskog rata Florian je u svojoj tvrtki u Italiji zaposlio tridesetak ljudi koji su ostali tamo živjeti i osnovali su obitelji, i za koje kaže da su njegovi najvredniji radnici. godine spin off preuzimanjem tvrtke SDI. U lipovljanskoj tvornici u kojoj je trenutačno zaposleno 150 radnika, proizvode se lijepljeni okviri za prozore i vrata, termotretirani podovi za bazene, kupaonice, terase i slične namjene, troslojni trupci te masivne lijepljene ploče za namještaj. Za sada se u toj tvrtki ne planiraju raditi gotovi drvni proizvodi, primjerice namještaj. Očekuje se da će ukupan prihod za ovu godinu biti 67 milijuna kuna, a bitno je naglasiti kako se 99 posto proizvoda izvozi, i to u zemlje Europske unije – Njemačku, Francusku, Italiju i Veliku Britaniju. U prvom kvartalu ove godine zabilježili su 18 milijuna kuna prihoda pa se nadaju kako će i ostatak godine biti uspješan. “Ukupan prihod triju tvrtki iz sastava Florian Grupe Hrvatska lani je

iznosio oko 70 milijuna kuna, dok se ove godine očekuje oko 120 milijuna kuna prihoda. Prošle godine u sve tri tvrtke ostvareni su pozitivni poslovni rezultati pa se nadamo da će tako biti i ove godine”, rekao je Veselčić. Florian Grupa dobar je ogledni primjer za privlačenje stranih investitora u našu zemlju. Na upit Privrednog vjesnika o tome što poručuje stranim investitorima, Veselčić je istaknuo kako je strani investitor u našoj zemlji dobrodošao ako donosi novac, pamet i ideje, a zapošljava domaće ljude. Dodao je kako su u njihove tri tvrtke svi djelatnici, od menadžmenta do nižih razina, iz Hrvatske. “Nekoliko stranih ulagača poput braće Florian, uz potencijale hrvatske drvne industrije, mogli bi tu djelatnost spasiti od nestajanja te je pretvoriti u profi-

Ulaganja i nova akvizicija U planu je organsko proširenje proizvodnje u sve tri tvrtke, izrada kogeneracijskih postrojenja u tvornici u Lipovljanima i Pleternici vrijednih pet milijuna eura, a također postoje i ambicije za akviziciju još najmanje jedne tvrtke koja se bavi preradom bukovine. Skorašnjim ulaskom Hrvatske u EU Florian Grupi Hrvatska bit će olakšano poslovanje, kao i carinski i špediterski poslovi. Iako u Hrvatskoj ima dovoljno sirovine, drvoprerađivačka industrija suočena je s brojnim problemima. No ti su problemi rješivi, smatra Veselčić. Prije svega treba izraditi strategiju te gospodarske grane jer se ni jednim zakonom ne može propisati da proizvođači moraju od drveta proizvoditi samo namještaj. “Treba stvoriti preduvjete kako bi se ta proizvodnja sama po sebi razvijala, a ne da se propisima određuje kako netko nešto mora raditi”, zaključio je Veselčić.

Usvojena Strategija razvoja turizma Hrvatski sabor je usvojio Strategiju razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine. Ministar turizma Darko Lorencin na prošlotjednoj sjednici Sabora naglasio je kako je njegovo ministarstvo poduzelo prve radnje potrebne za realizaciju Strategije. “Već razgovaramo i o akcijskim planovima koji će nam dodatno olakšati sustavni ulazak u primjenu Strategije te odrediti prioritete i dinamiku provedbe”, najavio je Lorencin. HUP: HZZO narušava stabilnost zdravstva Otezanjem s produljivanjem ugovora s privatnim zdravstvenim ustanovama i pokušajem smanjivanja cijena zdravstvenih pretraga za dodatnih 30 posto, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje narušava stabilnost domaćeg zdravstvenog sustava, kažu u Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Tim se odlukama, dodaju, smanjuje i razina kvalitete usluge za građane koji plaćaju obvezno zdravstveno osiguranje, a pacijenti koji trebaju specifične pretrage i zahvate sve dulje čekaju na obavljanje nužnih pregleda i zahvata.

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3775, 29. travnja 2013.

KONJUNKTURNI TEST: prvo tromjesečje 2013.

Prve zrake optimizma u d

Ocjene i očekivanja gospodarstvenika u trgovini su nepovoljniji nego u prethodnom tromjesečju, ali se optimizam, unatoč svepris i europskih makroekonomista, vratio u građevinarstvo i uslužni sektor, a prerađivačka industrija bilježi već drugo uzastopno pove dr. sc. Mirjana Čižmešija Ekonomski fakultet, Zagreb

konjunkturnom testu Privrednog vjesnika za prvo tromjesečje 2013. godine sudjelovalo je 387 tvrtki. Od toga ih je 149 bilo iz prerađivačke industrije, 56 iz građevinarstva, 65 iz trgovine i 117 iz sektora usluga. Anketirane tvrtke ostvaruju 10 posto ukupnog prihoda i zapošljavaju 10 posto zaposlenih u navedenim područjima hrvatskog gospodarstva. Ocjene i očekivanja gospodarstvenika u trgovini su nepovoljniji nego u prethodnom tromjesečju, ali se optimizam, unatoč sveprisutnim nepovoljnim prognozama hrvatskih i europskih makroekono-

mista, vratio u građevinarstvo i uslužni sektor, a prerađivačka industrija bilježi već drugo uzastopno pove-

Rast pokazatelja ekonomskog raspoloženja može se protumačiti kao najava povoljnijih kretanja

ćanje pokazatelja konjunkturne klime. Drugo tromjesečje zaredom povećao se i pokazatelj ekonomskog raspoloženja što se može protumačiti kao najava povoljnijih kretanja u hrvatskom nacionalnom gospodarstvu u drugom i trećem tromjesečju ove godine.

Prerađivačka industrija PKI je u prvom tromjesečju ove godine zabilježio drugo uzastopno povećanje. Iako je ovo posljednje za samo 0,23 boda, do razine 13,03, ipak je ohrabrujuće nakon niza smanjenja koje je taj pokazatelj zabilježio u dvije godine. Sudeći po tome, sredinom godine može se očekivati barem zaustavljanje negativnih trendova, ako ne i blago oživljavanje. Prema rezultatima istraživanja koje objavljuje Europska komisija, isti pokazatelj se na razini EU-a i europodručja početkom ove godine, nakon višemjesečnog porasta u drugoj polovini 2012., ponovno smanjio (-1,2 u ožujku 2013.). Budući da je hrvatsko gospodarstvo povezano, ako ne i ovisno o europskom,

uvažavajući najnovije rezultate europskih istraživanja i samo blago povećanje PKI-ja, realno je očekivati do jeseni ipak samo zadržavanje postojeće razine gospodarske aktivnosti u prerađivačkoj industriji. I dok europski gospo-

PKI i promjene PKI-ja po odjeljcima ODJELJCI NKD-a 2007 (PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA)

su nepovoljne. Zbog sezonskog karaktera posla i nepovoljnih vremenskih uvjeta, lako je razumjeti da

je gotovo 50 posto anketiranih gradilo manje nego u prethodnom tromjesečju. Ohrabruje podatak da je 66 posto njih zadovoljno stanjem narudžbi, a čak 75 posto ih očekuje da će u sljedećem tromjesečju doći do porasta obujma poslovanja. Iako se više od 30 posto anketiranih bori s problemom nelikvidnosti i ima višak zaposlenih ili manjak nekih kvalifikacija, porast pokazatelja konjunkture u građevinarstvu je dugo očekivani signal pozitivne energije i optimizma u tom sektoru.

Za trgovinski sektor, a posebno trgovinu na veliko i trgovinu motornim vozilima, i dalje se nastavlja nestabilno razdoblje i nesigurnost gospodarstvenika. PKT se prema najnovijim rezultatima istraživanja ponovno smanjio, i to 5,5 bodova, do razine 44 boda. Nakon vrlo velikih oscilacija tijekom cijele prošle godine, ovo posljednje smanjenje pokazatelja još je jedna potvrda snažno izražene nesigurnosti gospodarstvenika u ocjenama i očekivanjima, kako cijena, zaliha, prometa tako i cje60

-20

-40

-20

-60

-40

PKG

2009. II III

39,5 31,7 31,7 20,3 13,5 12,2 -0,5 -1,4 -1,8 -11,8 -13,3 -13,8 -23,8 -34,8 0,23

lokupnog vlastitog poslovnog položaja. Sezonski neprilagođeni podaci pokazuju da je 86 posto hrvatskih gospodarstvenika u trgovini svoj poslovni položaj ocijenilo dobrim. Zalihe su ocijenili kao zadovoljavajuće, a cijene nepromijenjene. Određena doza optimizma osjeti se i u očekivanjima. Gotovo 90 posto gospodarstvenika očekuje porast prometa u narednih šest mjeseci ove godine. Gotovo svi namjeravaju zadržati nepromijenjene prodajne cijene. Nemaju viška zaposlenih,

a likvidnost je dobra ili s neznatnim povremenim teškoćama. Vrlo slične su ocjene gospodarstvenika u trgovini motornim vozilima, dok su u trgovini na veliko znatno manje optimistični. Dok je tamo prema prethodnim rezultatima istraživanja oko 30 posto anketiranih očekivalo slabljenje poslovne aktivnosti u narednih šest mjeseci, takvih je prema najnovijim rezultatima gotovo 50 posto. Tri četvrtine anketiranih poslovalo je (po njihovim ocjenama) loše, 42 posto ih se susreće s pro-

PKT > Trgovina na malo

2008. II III IV

promjena

9,40 -31,20 5,00 -3,87 28,37 42,63 39,73 14,37 4,70 15,03 -11,50 -29,70 -34,33 -2,60 13,03

kurentskog položaja i sadašnjeg poslovnog položaja općenito. Oko 77 posto anketiranih svoj poslovni položaj ocjenjuje vrlo dobrim ili zadovoljavajućim. Samo 15 posto ih očekuje smanjenje proizvodnje u narednom tromjesečju. Posebno ohrabruje podatak da 54 posto anketiranih očekuje porast izvoznih poslova i općenito poboljšanje poslovanja u narednih šest mjeseci. Takvih je optimista u prethodnom tromjesečju bilo 44 posto. Sadašnje stanje zaposlenosti i likvidnost ocjenjuju kao zadovoljavajuće. Nehomogenost hrvatske prerađivačke industrije ponovno se uočava u ocjenama i očekivanjima po odjeljcima. Dok proizvodnja proizvoda od gume i

TRGOVINA

PKG > Građevinarstvo

-80

PKI

C22 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike C14 Proizvodnja odjeće C18 Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa C15 Proizvodnja kože i srodnih proizvoda C17 Proizvodnja papira i proizvoda od papira C20 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda C25 Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme C16 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta… C31 Proizvodnja namještaja C10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda C30 Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava C27 proizvodnja električne opreme C23 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda C28 Proizvodnja strojeva i uređaja C PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

Građevinarstvo Optimizam se konačno vraća u hrvatsko građevinarstvo. Nakon prethodnog blagog smanjenja, PKG se u prvom tromjesečju ove godine povećao za 37 bodova i sada iznosi -3,94. Ovaj porast PKG-a, kao i porast u trećem tromjesečju prošle godine, može se protumačiti kao najava zaustavljanja nepovoljnih kretanja u ovom sektoru ili čak blago oživljavanje gospodarske aktivnosti sredinom ove godine. Ocjene poslovanja koje se odnose na četvrto tromjesečje prošle godine bile

darstvenici nepovoljnim ocjenjuju kretanje zaliha, narudžbi i poslovnog položaja, optimizam hrvatskih gospodarstvenika proizlazi iz zadovoljavajućih ocjena domaćih i inozemnih narudžbi, zaliha sirovina i gotovih proizvoda, kon-

2010. II III

2011. II III

2012. I II III

2013.

33,96 27,55 15,82 -51,20 -20,66 -45,54 -36,30 -55,31 -51,73 -52,87 -44,43 -54,31 -54,08 -52,71 -22,28 -22,57 -55,97 -32,21 -41,36 -3,94

-60

PKT

2008. III IV

2009. II III

2010. II III

2011. II III

2012. II III

2013.

0,25 28,76 52,51 21,99 43,89 20,31 0,50 22,95 29,41 30,88 -50,60 27,88 34,42 31,17 38,01 14,78 39,41 22,81 49,44 43,94

www.privredni.hr Broj 3775, 29. travnja 2013.

domaćem gospodarstvu

sutnim nepovoljnim prognozama hrvatskih ećanje pokazatelja konjunkturne klime

Indeks ekonomskog raspoloženja (ESI) Indeks ekonomskog raspoloženja se, zbog porasta vrijednosti gotovo svih njegovih komponenti, drugi put zaredom povećao, i to za 4,5 indeksnih bodova i sada iznosi 103,74. Valja primijetiti da je ovaj pokazatelj poslije pune četiri godine (ako se izuzme prvi kvartal 2011.) ponovno poprimio vrijednost veću od 100. Po europskoj harmoniziranoj metodologiji izračuna ovog kompozitnog pokazatelja, vrijednost pokazatelja veća od 100 tumači se kao iznadprosječno raspoloženje gospodarstvenika, što je najava nastupa povoljnijih uvjeta ili barem razdoblja stabilnosti u hrvatskom gospodarstvu do sredine godine. Prema posljednjim rezultatima kon-

PKU i promjene PKU-a po odjeljcima ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR USLUGA)

PKU

Obrazovanje Informacije i komunikacije Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane Prijevoz i skladištenje Ostale uslužne djelatnosti Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti USLUGE

plastike bilježi porast optimizma mjeren porastom PKI-ja za gotovo 40 bodova (a vrlo slično se ponaša-

PKI je u prvom tromjesečju ove godine zabilježio drugo uzastopno povećanje

promjena

-10,23 39,00 -2,63 66,67 36,70 19,53 -8,80

40,40 32,97 14,13 12,83 2,50 1,80 -5,80

-38,27

-16,87

-0,47 -29,97 8,20

-18,90 -21,03 0,77

ju i oni u proizvodnji odjeće, tiskanju i umnožavanju snimljenih zapisa), proizvodnja strojeva i uređaja bilježi smanjenje PKI-ja za 35 bodova. PKI je porastao i u proizvodnji kože, proizvodnji papira i proizvoda od papira te kemijskoj industriji, dok ostali sektori bilježe smanjenje pokazatelja.

junkturnih istraživanja na razini Europske unije i europodručja objavljenim za ožujak 2013. godine (http://ec.europa.eu/economy_finance/), ESI se na razini EU-a smanjio za 0,6, a na europodručju čak

za 1,1. Budući da hrvatsko gospodarstvo - ovisno i usko povezano s europskim - reagira na promjene u europskom gospodarstvu s odmakom do dva tromjesečja, smanjenje ESI-ja na razini EU-a

i europodručja, unatoč posljednjem porastu u RH, čini naš optimizam kratkotrajnim. O pokazatelju ESI, njegovom izračunavanju i tumačenju detaljnije u PV/3371 – 1. 11.2004. i PV/338431.1.2005.

130 120 110 100 90 80 70

ESI

2008. III IV

2009. II III

2010. II III

2011. II III

2012. II III

2013.

104,83 105,52 101,99 69,39 91,56 82,34 79,19 83,95 96,40 97,05 73,51 101,90 98,99 92,23 97,05 92,13 90,31 86,13 99,2 103,74

Sektor usluga

blemom nelikvidnosti i isto toliko ih ima višak zaposlenih. Prema ocjenama, njihov je promet bio u 90 po-

sto slučajeva manji nego u četvrtom tromjesečju prošle godine, ali i manji nego u istom tromjesečju prošle

godine. Imaju višak zaposlenih i problem nelikvidnosti, što dugoročno nije nimalo optimistično. Nestabilnost pokazatelja i nesigurnost gospodarstvenika u trgovinskom sektoru nisu samo hrvatska specifičnost. Gotovo ista situacija je i na europskoj razini. I tamo gospodarstvenici vrlo nesigurno i s velikim oscilacijama percipiraju stvarnost i izražavaju mjesečna očekivanja. Pokazatelj konjunkture se u europskoj trgovini kontinuirano smanjuje još od listopada 2012. godine.

PKI > Prerađivačka industrija

PKU svojim blagim porastom od samo 0,77 bodova ne obećava mnogo, ali je zaustavljena serija njegovih smanjenja tijekom 2012. godine. Dok su ocjene i očekivanja europskih gospodarstvenika u uslužnom sektoru ponovno nepovoljne, ova posljednja promjena PKU-a za hrvatski uslužni sektor znači moguće zaustavljanje nepovoljnih kretanja, ali ne i oporavak. Promatrano po odjeljcima uslužnog sektora1, slično kao i u prerađivačkoj industriji, uočavaju se razlike u percepcijama i očekiva60

1 Nisu analizirani rezultati za odjeljke za koje je u istraživanju sudjelovalo manje od 5 ispitanika.

-20

-10

-40

-20

PKI

i likvidnosti. U narednom tromjesečju ih gotovo tri četvrtine ne očekuje promjene, dok su dugoročno ipak optimističniji: 45 posto ih u narednih šest mjeseci očekuje poboljšanje poslovnog položaja.

PKU > Sektor usluga

-30

njima. Tako se pokazatelj konjunkture u obrazovanju povećao u odnosu na prethodno tromjesečje za čak 40,4 boda, a istovremeno u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima smanjen je za 21 bod. Smanjenje pokazatelja, zabilježeno je i u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi, opskrbi vodom i u odjeljku Ostale uslužne djelatnosti. Gospodarstvenici su u pojedinačnim ocjenama i očekivanjima uglavnom zadovoljni jer nije bilo značajnijih promjena u prometu, cijenama, zaposlenosti

2008. II III IV

2009. II III

2010. II III

2011. II III

2012. I II III

2013.

23,11 11,73 -5,55 -28,00 -9,90 -8,72 -2,85 -1,24 10,93 13,56 15,99 20,83 12,36 6,94 10,17 14,69 8,45 0,86 12,8 13,03

-60

PKU

II -26,92

2009. III IV 1,07

-18,19

I 4,08

2010. II III 16,37

0,90

2011. II III

18,84 22,17 25,50 16,20

8,80

-1,13

2012. II III 28,10

12,73

2013. I

7,43

8,20

18 HRVATSKA & REGIJA

( 10.000 €

*vijesti BiH: veći izvoz, manje plaće Agencija za statistiku BiH priopćila je da je u ožujku nastavljen rast izvoza i stagnacija uvoza. U tri mjeseca iz BiH je izvezeno roba za 1,9 milijardi konvertibilnih maraka (KM), što je rast od 9,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Uvoz je iznosio 3,4 milijarde KM i bio veći za 0,6 posto. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 56,5 posto. Posebno su povoljni rezultati postignuti u trgovanju s članicama Cefte: izvoz od 546 milijuna KM veći je za 8,7 posto, a uvoz, vrijedan 734 milijuna KM, manji 9,7 posto. Nastavljen je i treći mjesec trend pada hrvatskog izvoza u BiH za 13,9 posto: uvoz je iznosio 413,6 milijuna KM, a izvoz u Hrvatsku 286,9 milijuna KM uz rast od 20,5 posto. Bilježi se i rast izvoza u EU od 5,7 posto i uvoza od 1,5 posto. Izvezeno je roba za 1,1 milijardu KM, a uvezeno za 1,6 milijardi KM. Dok vanjska trgovina bilježi pozitivne trendove, cijena rada je u padu. U

veljači je prosječna plaća iznosila 815 KM, oko 407 eura, i bila je niža za 1,9 posto u odnosu na prosinac 2012. godine. Talijanski konzorcij u Sarajevu Talijanski konzorcij Tree Group Consortium Company najavio je ulazak u Bosnu i Hercegovinu i u suradnji s Energoinvestom, vlastima Federacije BiH i dijelom županija realizaciju projekta tretmana otpada svih vrsta, njegovog pretvaranja u energiju, sirovinu i gotove proizvode. Na realizaciji projekta, u koji se investira 150 milijuna eura, bit će angažirano oko 1000 zaposlenika svih stručnih profila. Radovi će početi prije ljeta.

Privredni vjesnik Broj 3775, 29. travnja 2013.

plaćaju Arapi za hektar zemlje kod Pančeva

Srbija u potrazi za novim partnerima: Ujedinjeni Arapski Emirati

Voda i brodovi iz pustinje Poslovi s agroindustrijskom kompanijom Al Dahrom počeli su potpisivanjem sporazuma o strateškom partnerstvu, a ubrzo potom i ugovora o ulaganju u srpsku poljoprivredu, vrijedan 400 milijuna dolara. Dodatnih 400 osigurao je i Razvojni fond Abu Dhabija Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

u Emiratima (što potvrđuje i poziv njegovoj supruzi da nazoči ženskoj ceremoniji vjenčanja u šeikovoj obitelji), nada se da će konačni ugovori za oba posla biti potpisani početkom ljeta, do sezone godišnjih odmora.

rpski političari konačno su shvatili u kojem grmu leži zec, pa su umjesto prepuštanja privrednog terena teoretičarima krenuli u bitku za svakog investitora. To najbolje potvrđuje i suradnja s Emiratima koja je započela prošle jeseni jednim novim prijateljstvom, između potpredsjednika vlade Srbije Aleksandra Vučića i princa prijestolonasljednika Ujedinjenih Arapskih Emirata šeika Mohameda bin Zaida, i koja raste iz dana u dan. Neuobičajena je brzina kojom su potpisivani sporazumi i ugovori za konkretiziranje temeljnog dogovora po kojem će kompanije iz Emirata ulagati u Srbiju, a koji nisu baš uvijek dočekivani s oduševljenjem. Pa su se tako poljoprivrednici pobunili da im stranci s Bliskog istoka otima-

Al Dahra iz Abu Dhabija mogla bi uskoro postati manjinski vlasnik Jugoslavenskog riječnog brodarstva ju zemlju iako je u pitanju pokretanje proizvodnje na neobrađenim njivama u propalim poljoprivrednim kombinatima. Sada se otišlo dalje, pa bi kompanija Al Dahra iz Abu Dhabija mogla uskoro postati manjinski vlasnik Jugoslavenskog riječnog brodarstva. Osim u brodove, Arapi

planiraju ulagati i u lučku djelatnost, a na korak su od kupnje zemljišta u industrijskoj zoni Pančeva gdje bi gradili novu luku. Te poslove najavljuju dva memoranduma o suradnji potpisana prošlog tjedna u Beogradu. Posao za srpska brodogradilišta Prvi dokument, koji su potpisali Mlađan Dinkić, srpski ministar financija i privrede, i Hamad Saed Sultan Al Šansi, generalni direktor kompanije Al Dahra, predviđa ulaganje te kompanije u Jugoslavensko riječno brodarstvo (JRB). Al Dahra bi investirala između 20 i 40 milijuna eura i od tog novca bi se obnovila bijela riječna flota, a Arapi bi postali vlasnici od 30 do 49 posto srpskog poduzeća. Koliko će točno uložiti, koji će se tip brodova kupiti, pa tako i koliki će udjel Al Dahra imati u JRB-u, znat će se za dva mjeseca kada će biti završene ekonomske analize. “Taj novac će biti isko-

Avioni, kamioni i čipovi Arapski partneri razmišljaju i o gradnji velikog cargo centra na beogradskom aerodromu, a pregovara se i s kompanijom Mubadala u Emiratima u vezi s izgradnjom tvornice čipova u Beogradu, visokotehnološkom investicijom vrijednom najmanje četiri milijarde dolara. Jat Airways i nacionalni avioprijevoznik Ujedinjenih Arapskih Emirata Etihad Airways prije dva tjedna su potpisali codeshare dogovor po kojem će Jat moći prodavati karte po svojim tarifama prema 21 destinaciji u Etihadovoj rutnoj mreži, dok će Etihad to isto raditi unutar 23 Jatova europska leta, što je prva faza strateškog partnerstva. rišten za kompletnu obnovu flote Jugoslavenskog riječnog brodarstva, a tako bismo uposlili i naša brodogradilišta. Njihov interes je osigurati nesmetan transport prehrambenih proizvoda sa svojih njiva u Srbiji, ali i proizvoda koje će kupovati od srpskih poljoprivrednika. JRB bi te brodove koristio i za druge poslove”, rekao je Dinkić. Drugi memorandum, koji je uz Dinkića i Sultana Al Šansija potpisao i zamjenik gradonačelnika Pančeva Saša Pavlov, odnosi se na kupnju 43 hektara plodne zemlje neda-

leko od postojeće Luke Pančevo, a Arapi će svaki hektar plaćati po 10.000 eura. Na tom zemljištu bi gradili skladišta i proširivali luku, a u samu luku će uložiti oko pet milijuna eura. “To zemljište se nalazi u greenfield zoni Pančeva. Ono je 100 posto u vlasništvu Grada. Potpuno je infrastrukturno neuređeno. Nova luka bi bila razvojna šansa Pančeva”, ocijenio je Pavlov. Detalji tog posla znat će se za oko četiri tjedna, koliko je potrebno za preciznije analize. Ministar Dinkić, koji je i sam uspostavio prijateljske veze

Širenje tržišta Poslovi s velikom agroindustrijskom komapnijom Al Dahrom službeno su počeli u Abu Dhabiju početkom ove godine kada su Vučić i šeik Zaid potpisali prvo sporazum o strateškom partnerstvu, a ubrzo i ugovor o zajedničkom ulaganju u srpsku poljoprivredu, vrijedan 400 milijuna dolara. Trećina investicije odnosi se na kupnju imovine osam propalih poljoprivrednih kombinata, dok će ostatak biti investiran u opremanje zemljišta sustavima za navodnjavanje, kupnju opreme i obrtnih sredstava za proizvodnju i izgradnju najmanje pet tvornica za proizvodnju stočne hrane u Srbiji. Prva od njih, ona u Surčinu na zemljištu kombinata 7. jul, uskoro će startati jer oprema već stiže. Od Razvojnog fonda Abu Dhabija osigurano je za ove namjene još 400 milijuna dolara, ukupno 800 milijuna dolara investicija u srpsku poljoprivredu. “Al Dahra trenutno ima promet od 800 milijuna eura godišnje i spremni su od naših poljoprivrednika otkupiti proizvode, platiti na vrijeme, da naši poljoprivrednici postignu dobre cijene, tako da će svi koji proizvode u Srbiji imati mogućnost mnogo šireg plasmana svojih proizvoda”, rekao je Dinkić.

www.privredni.hr Broj 3775, 29. travnja 2013.

( 722,4 mil € od PDV-a

*vijesti Nakon terana na red dolaze med i kranjska kobasica Dejan Židan, slovenski ministar poljoprivrede, rekao je hrvatskom kolegi Jakovini na marginama sastanka u Bruxellesu da država “koja ide u EU mora poštovati njen pravni red”. U taj pravni red spada i slovenska zaštita terana, zbog čega se vino istoga imena iz Hrvatske ne smije pojavljivati na tržištu. Tako je neslavno propalo zauzimanje hrvatskog ministra za kompromisno rješenje s teranom. Inače, slovenski teran proizvodi se na 700 hektara i u količini od 2,5 milijuna litara i nije izvozno vino. Ako je teran “svršena priča”, bilo bi dobro da hrvatske službe ne kasne reagirati u dva nova slučaja zaštite, meda i kranjske kobasice.

planirali prikupiti u 1. tromjesečju (podbacili za 97,1 mil €)

Slovenski krizni program

Između predaje i prodaje Od 9. svibnja bit će jasnije kojim drastičnim mjerama nova slovenska vlast namjerava vratiti povjerenje međunarodnog financijskog tržišta Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

a je Alenka Bratušek prigodom prvog premijerskog referiranja Bruxellesu spomenula barem dva veća slovenska poduzeća za prodaju, prije svega zbog rasterećenja javnofinancijskog grča, dijelom i zbog boljeg upravljanja državnim portfeljem, učinila bi više za rehabilitaciju lošeg financijskog ugleda države nego što je to uspjela ponavljanjem mantre kako Slovenija nije Cipar i kako može sama prevladati poteškoće. One, pak, nisu male i vraški sliče poteškoćama s kojima se u Hrvatskoj nosi Slavko Linić. Razlika je

samo u tome što Slovenija kao dodatak ima još i bankarsku krizu, što ne znači da se nešto slično ne može dogoditi i Hrvatskoj kada

Slovenija ima gotovo iste probleme kao i Hrvatska s podbačajem dvaju ključnih proračunskih prihoda njene banke budu prinuđene škartirati nenaplativa potraživanja što ih zasad kriju kao zmija noge. Sve uočljivija rezerviranost međunarodnog financijskog tržišta prema

operacijama što ih mora provesti slovenski ministar financija može se liječiti samo odlučnim i konkretnim potezima kojima bi nova slovenska vlada dokazala svoju operativnu sposobnost. Financijski svijet želi djelujuću ekipu, a ne skupinu mucajućih koja samo moljaka – dajte nam još malo vremena. Problemi kao u Hrvatskoj Financijski svijet nije neuk i neupućen. Institut za međunarodne financije (IIF), utjecajno udruženje koje okuplja 450 najvećih svjetskih banaka i osiguravatelja, izašao je u javnost s procjenom da bi Slovenija u razdoblju 2013.-2015. mogla doći u potrebu traži-

ti od međunarodnog financijskog tržišta 9,3 do 11,8 milijardi eura za financiranje proračunskog manjka te za dokapitalizaciju banaka. I europski komesar za novčane i gospodarske poslove Olli Rehn ovih je dana upozorio Sloveniju na brzo gomilanje makroekonomskih neravnoteža. Dubinski pregled za 13 problematičnih članica pokazao je da su najveći poremećaji u Sloveniji i Španjolskoj. U Sloveniji neravnoteže su izazvane brzim razduživanjem poduzeća, ali i prepletenošću financijskog sektora s javnim financijama te posebno gospodarskim ustrojem u kojem prevladava državno vlasništvo. Slovenija ima gotovo istovjetne

Recite napokon – prodajemo! Analitičari su suglasni da bi za početak bilo uputno prodati jednu od triju tvrtki koje se inače može lako prodati, a i dale bi zanimljiv utržak. To su Telekom, Zavarovalnica Triglav i Petrol. Dakako, bilo bi smisleno prodati i banke. Nema nikakvog razloga držati u državnom vlasništvu tri najveće banke. Na žalost, trenutačno je mnogo banaka na prodaji, a potražnje za njima – nema. Koalicija Alenke Bratušek ima problem s iznošenjem slovenske srebrnine na prodajni pult. U rušenju Janeza Janše obilato je koristila objedu da je stara vlada otišla predaleko s prodajom

državnog portfelja. Sada je teško vratiti se na kritizirane pozicije. Analitičari kojima nije po volji privatizacijsko oklijevanje nove vlasti savjetuju Alenki Bratušek javnu objavu prodaje onoga što ionako mora prodati. Premijerki zamjeraju što već na prvom rendesu u Bruxellesu nije objavila prodaju Mercatora i Heliosa. Banke su odavno zaplijenile založene dionice tih dvaju poduzeća koja su upropastili njihovi vlasnici. Helios je dovela na bubanj holdinška tvorevina Nadbiskupije Maribor, a Mercator se utopio u privatizacijskoj pjeni pivarskog barona iz Laškog Boška Šrota. Odziv analitičara na prodajna oklijevanja vlade vrlo je kratak: ako banke već moraju prodati Helios i Mercator zbog umanjenja kreditne štete, izvolite, predsjednice, javno reći – da, prodajemo ih!

probleme kao i Hrvatska s podbačajem dvaju ključnih proračunskih prihoda. U prvom tromjesečju bilo je planirano da će se prikupiti 722,4 milijuna eura od PDV-a i 331,3 milijuna od trošarina. Na žalost, PDV je podbacio za 97,1, a trošarine su “omanule” za 31,4 milijuna eura. Ružan rast deficita Da se događaji otimaju kontroli dokaz je i neugodan porast deficita. Cijelu 2013. godinu Slovenija je trebala izdržati s milijardu eura planiranog proračunskog deficita. Već u prvom kvartalu napravljeno je 700 milijuna eura deficita. Gregor Virant prošlog ponedjeljka navečer mogao je izvijestiti dežurne novinare u parlamentu gdje je trajao maratonski sastanak vladajuće koalicije da će se rušiti i preslagivati obje strane proračuna – prihodna i rashodna. Najavio je i nove rezove u plaće. Izvjesno je da će se povećati i PDV. Cijeli sanacijski paket Slovenija je obvezna dostaviti Bruxellesu do 9. svibnja. Tamo ga čeka 50 eksperata koji su obećali završnu recenziju do kraja svibnja. I tada će se znati – quo vadis Slovenija.

Peko sve bliže stečaju?

Državni tajnik Gašpar Mišić nije uspio uvjeriti Željka Biluša, vlasnika Osimpexa, da obećanje o očuvanju 280 radnih mjesta u Peku u sljedećih pet godina potkrijepi i valjanim bankarskim jamstvom. Osječki poduzetnik zainteresiran za kupnju Peka, stare obućarske tvrtke koja nema novca ni za dovršenje kolekcije proljeće-ljeto, ponudio je dva milijuna eura kupnine te šest milijuna eura svježeg kapitala u sljedećih pet godina. Ne bude li Peko prodan do kraja travnja, tvrtka će teško izbjeći prinudno poravnanje, odnosno stečaj. Sberbank u Sloveniji Mark Arnold, čelni čovjek Sberbanka Europe koji je kupnjom austrijskog Volksbanka, između ostalog i podružnice u Hrvatskoj, trasirao pravce širenja u Jugoistočnu Europu, izjavio je na okruglom stolu GZS-a da će se vodeća ruska banka ovdje usredotočiti na organski rast, a da će otprilike za dvije godine preuzeti i neku od slovenskih banaka.

20 STIL *vijesti Projekti Promocija zanimanja 2013. S ciljem podizanja kvalitete ugostiteljsko-turističkih kadrova, a time i jačanja ukupne turističke konkurentnosti Hrvatske, Ministarstvo turizma objavilo je javni poziv za sufinanciranje troškova izrade projekata srednjim turističko-ugostiteljskim školama pod nazivom Promocija zanimanja 2013. Sredstva su namijenjena za projekte koje će učenici izrađivati zajedno sa svojim profesorima - voditeljima projekata. Ukupna planirana vrijednost javnog poziva je 200.000 kuna, a iznos zatraženih sredstava može biti najviše 15.000 kuna ako se prijavljuje jedna ili 25.000 kuna ako se prijavljuju dvije ili više škola. Kamp Lanterna dobio nagradu Greenovation 2013. Porečki kamp Valamar Lanterna dobitnik je prve hrvatske nagrade za razvoj zelenog gospodarstva Greenovation 2013 u kategoriji Ukupni program učinkovitog korištenja resursa u turističkim objektima, koju povodom Dana planeta Zemlje dodjeljuju Sa-

vez za energetiku Zagreba i tvrtka Energo Media Servis. Ta nagrada potvrda je dugogodišnjih napora kampa Lanterna u razvoju štednog, zelenog i konkurentnog gospodarstva kakvo tvrtka Riviera Adria u cijeloj Istri sustavno provodi već više od 30 godina. Prvi hrvatski festival slastica Prvi hrvatski festival slastica s nazivom Slatki gušti by Electrolux održat će se od 8. do 12. svibnja na zagrebačkom Zrinjevcu. Posjetitelje festivala dočekat će bogata ponuda vrhunskih kolača i torti poznatih zagrebačkih slastičarnica, te sav pribor koji je potreban za pripremu slastica u kućnoj radinosti.

Privredni vjesnik Broj 3775, 29. travnja 2013.

( klaster od 10 do 15 agencija dobiva ceritifikate specijalista za gastro turizam

Razvitak gastronomskog turizma

Dajmo im više od sunca i mora Samo u segmentu gastro turizma treba napraviti 300 novih proizvoda te povezati turističke agencije s onima koji stvaraju takav oblik turizma Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ogatstvo hrvatske gastronomske baštine je vrijedan resurs koji treba iskoristiti za kreiranje novog turističkog proizvoda. Taj će proizvod privući nove turiste, posebice na mjestima gdje se turi-

Projekt Cook&Sail pokrenuli su Gastronomadi - uz jedrenje, gosti uče i kuhati zam “ne događa”, rekao je Željko Trezner, direktor Udruge hrvatskih putničkih agencija (Uhpa) na konferenciji Gastronomski turizam u Hrvatskoj. Konferencija je održana u sklopu Eko Etno Toura, međunarodnog sajma turizma, enogastronomije, tradicije, proizvoda, usluga i događanja, na kojem je jedan od medijskih pokrovitelja bio Privredni vjesnik.

“Kako bi se privukli turisti te potaknula turistička potrošnja, potrebno je osmisliti razne selektivne oblike turizma, pa tako samo u segmentu gastro turizma treba formirati 300 novih proizvoda”, istaknuo je Trezner. Dodao je kako treba formirati i klaster gastro turizma te pomoći skupini turističkih agencija specijaliziranih za taj oblik turizma da se probiju na međunarodnom tržištu. Gastrospecijalisti Klaster od 10 do 15 turističkih agencija, koje će do kraja godine dobiti certifikate kao specijalisti za gastro turizam, treba se umrežiti s onima koji stvaraju takav selektivni oblik turizma. No, Trezner smatra kako prije svega treba promijeniti svijest ljudi i odmaknuti se od stereotipnog shvaćanja Hrvatske kao destinacije sunca i mora. Važna je i fleksibilnost jer za gosta treba učiniti sve što traži, a turističke sadržaje treba personalizirati, dakle po-

smislu. Drugi projekt je Cook&Sail koji su prije nekoliko godina pokrenuli Gastronomadi.

Eko Etno Tour 2013. Na 10. Eko Etno Touru 2013. koji se proteklog tjedna održao u zagrebačkom Boćarskom domu predstavljeni su autohtoni i tradicijski ruralni proizvodi i usluge, eno i gastronomski specijaliteti, kulturna baština, folklor, stari zanati, događanja i običaji pojedinih krajeva Hrvatske i ostalih zemalja te turistička ponuda ruralnog turizma. Na ovogodišnjem sajmu održan je niz stručnih i popratnih događanja kao što su razni skupovi, seminari, savjetovanja, prezentacije i tematske radionice. sve prilagoditi gostima. Kao pozitivni primjeri dobrog gastro proizvoda na konferenciji su navedeni projekti Kvarner Gourmet i Cook&Sail. O projektu Kvarner Gourmet govorio je Sandro Lazarić iz tvrtke Arbona koji je naglasio kako

svi oni koji se koriste internetom te oni koji imaju tzv. pametne telefone mogu vidjeti što taj projekt nudi. Kvarner Gourmet i Kvarner Food brendovi su kvarnerske regije, a turisti mogu vidjeti što sve ima Kvarner u gastronomskom i enološkom

Punim jedrima, s punim ustima “Tim projektom povezali smo jedrenje i želju gosta za uživanjem u kuhanju. Taj novi koncept odvija se pod sloganom ‘Nema ograničenja’, a važno je napomenuti kako se scenarij svakog takvog putovanja mijenja po želji gostiju”, rekao je Zoran Šimunić iz tvrtke Gastronomadi. Pojasnio je kako se na jedrenje može krenuti bilo koji dan u tjednu, a takvo putovanje traje dva, tri, sedam ili više dana. Šimunić je dodao kako je cijela ponuda all inclusive što znači da gost uplaćuje cjelokupan iznos prije putovanja i nema dodatnih troškova. “Dodana vrijednost takvog aranžmana je učenje jedrenja i kuhanja, a program je zanimljiv onim turistima koji su već na odmoru u Hrvatskoj”, istaknuo je Šimunić.

Pristupačan turizam - tema ovogodišnjeg Edena

Stancija 1904 hrvatski predstavnik u Europi Već nekoliko godina u Hrvatskoj se bira nacionalni pobjednik za Europsku destinaciju izvrsnosti (EDEN), a ovogodišnja tema izbora EDEN-a bila je Pristupačan turizam. Nakon što je prošloga tjedna u Pustari Višnjica predstavljeno šest destinacija koje su ušle u uži izbor, stručno povjerenstvo sastavljeno od predstavnika Ministarstva turizma, Hrvatske turističke zajednice i Hrvatske udruge

paraplegičara i tetraplegičara odlučilo je da će nas ove godine u Europi predstavljati Ruralni turizam Stancija 1904. Četiri pratitelja Stancije 1904 su gradovi Daruvar i Varaždin, Terme Jezerčica i Terme Tuhelj. Ruralni turizam Stancija 1904 nalazi se na stogodišnjem imanju u središtu Istre u mjestu Smoljanci, a sastoji se od obnovljenih tradicionalnih istarskih kuća. Imanje se prostire na 6000 če-

tvornih metara površine, a ograđeno je suhozidom. Na stanciji je i uređeni park sa 200 godina starom ladonjom (bjelogoričnim stablom), dječjim igralištem i parkiralištem. Osobama s invaliditetom prilagođena su dva apartmana kao i svi vanjski i unutarnji prostori. Jelovnik je otisnut i na Brailleovom pismu. U planu je izgradnja bazena, tuševa i sunčališta, svjetlosnog alarma za gluhonijeme, traka za slijepe osobe,

cjenika smještaja, hrane i pića na Brailleovom pismu te posebnog ulaza na daljinsko upravljanje. U Hrvatskoj je registrirano 12 posto ljudi s

nekim oblikom tjelesnog ili psihičkog invaliditeta, istaknuo je Davor Ižaković, pomoćnik ministra turizma, govoreći o tome kako treba još više smještajnih objekata prilagoditi osobama s invaliditetom. Dodao je kako je zadnjih nekoliko godina Ministarstvo turizma izdvojilo 3,5 milijuna kuna za 97 projekata kojima se željelo osobama s invaliditetom omogućiti lakši pristup i kretanje. (S.P.)

HRWWWATSKA 21

www.privredni.hr Broj 3775, 29. travnja 2013.

( 138 predavanja i 6 radionica

*vijesti

održano na Microsoft WinDaysima13

Microsoft WinDays13

ICT-em do konkurentnosti

Kako bi Hrvatska našla bolje mjesto u području proizvodnje roba i usluga visoke tehnološke vrijednosti i tako napredovala u gospodarskom smislu, mora se uhvatiti u koštac s globalnim prilikama i izazovima Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

rvatska je u proteklim godinama propustila učiniti mnogo toga. Naime, u njoj nije provedena reforma javne uprave i poreznog sustava. Istodobno, povećan joj je javni dug i ima visoku stopu nezaposlenosti. A sve to, među ostalim, dovelo je i do pada na ljestvici konkurentnosti. Prigrliti nove tehnologije Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave i glavni direktor Hrvatskog Telekoma, kaže kako zbog tih grijeha i strategija bez implementiranih ciljeva nisu stvoreni ni uvjeti za investicije. “Jedan od alata kojim možemo podići konkurentnost je ICT. Jer, unatoč padu, to je još uvijek jedna od najnaprednijih grana gospodarstva s golemim potencijalom”, istaknuo je Mudrinić na prošlotjednoj regionalnoj poslovno-tehnološkoj konferenciji Microsoft WinDays13 održanoj u Umagu. Dio tog potencijala krije javni sektor u čijoj reformi ICT nije iskorišten u dovoljnoj mjeri. Stoga, smatra prvi čovjek HT-a, društvo budućnosti u Hrvatskoj može se stvoriti i snažnijim povezivanjem privatnog i javnog ICT-a. Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska, napominje kako su zemlje s jeftinom rad-

nom snagom u vrlo kratkom vremenu prigrlile te nove tehnologije i krenule s rastom. “Globalne šanse su ogromne i dostupne svima”, tvrdi on. Kako bi Hrvatska našla bolje mjesto u području proizvodnje roba i usluga visoke tehnološke vrijednosti i tako napredovala u gospodarskom smislu, mora se uhvatiti u koštac s tim globalnim prilikama i izazovima. “Prvi preduvjet uspješnosti gospodarstva je kvalitetan obrazovni sustav koji proizvodi inovativnu i kreativnu radnu snagu. Prije nekoliko dana Europska komisija je objavila kako je obrazovanje u prirodnim znanostima ključno za inovativnost te kako očekuju do 2020. godine kreiranje 20 milijuna visokokvalificiranih radnih mjesta. S druge strane, sa svih hrvatskih fakulteta godišnje izađe jedva 1000 visokokvalificiranih računalnih i srodnih inženjera. Pri-

tom je bitno da Hrvatska pokuša zadržati talente i omogući mladima da prvi posao dobiju upravo kod kuće. Drugi preduvjet je postojanje strategije i smjera, odnosno fokusiranost na manji broj ključnih područja, a ne svaštarenje. Na koncu, potrebno je vodstvo koje predviđa i zaista provodi promjene”, ističe Vidaković. Od zemalja s jeftinom radnom snagom najčešće se spominje Kina. To drugo po veličini svjetsko gospodarstvo dugo je vremena plodno tlo za poslovanje velikih multinacionalnih kompanija. Međutim, čini se kako se na tom polju u zadnje vrijeme mijenja paradigma. Roboti smanjuju troškove Ivan Petrović, profesor na Zavodu za automatiku i računalno inženjerstvo Fakulteta elektrotehnike i računarstva, ističe kako se proizvodnja

vraća na Zapad, ali ona s dodanom vrijednošću. “U Kini cijena rada raste oko 10 posto godišnje, a na Zapadu stagnira. K tomu,

Automatizacija i robotika dovode do smanjenja broja radnih mjesta produktivnost je u Kini mnogo niža u odnosu na zapadne zemlje”, kaže Petrović naglasivši kako se među glavnim razlozima vraćanja proizvodnje na Zapad nameće robotizirana proizvodnja i automatizacija poslovnih procesa. Valja istaknuti kako je jedna od tema na ovoj petodnevnoj konferenciji bila upravo robotika. Bojan Jerbić, profesor na Zavodu za robotiku i automatizaciju proizvodnih sustava Fakulteta strojarstva i brodogradnje, naglašava kako roboti smanjuju troško-

ve proizvodnje i rasipanje resursa te poboljšavaju kvalitetu i uvjete rada. “Oni nisu samo gadgeti, već pomagači i partneri. U svijetu je već sada oko dva milijuna robota u industrijskoj proizvodnji”, ističe Jerbić dodavši kako, primjerice, u Austriji na 10.000 zaposlenika dolazi 100 robota, a u Hrvatskoj tek četiri. Darko Crha, direktor tvrtke Data Link koja proizvodi rješenja bazirana na robotima, kaže kako automatizacija i robotika neminovno dovode do smanjenja broja radnih mjesta. “A to je pomalo kontradiktorno jer se u Hrvatskoj konstantno naglašava važnost potrebe povećanja zaposlenosti”, napominje on. Konferencija WinDays, koja je ugostila više od 1500 sudionika i 127 stručnjaka koji su kroz 138 predavanja i šest radionica razmijenili znanja i iskustva o IT trendovima te raspravljali o gospodarstvu i konkurentnijem poslovanju, bila je i mjesto održavanja finala Software Startup Akademije, Microsoftove inicijative koja se provodila na fakultetima u Zagrebu, Osijeku, Varaždinu i Splitu. Na natjecanju su pobijedili studenti splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje i zagrebačkog Fakulteta elektronike i računalstva s rješenjem AuThink koje je namijenjeno za pomoć u rehabilitaciji djece s autizmom.

Nove Samsung aplikacije Samsung Electronics predstavio je nove hrvatske aplikacije za pametne telefone i tablet uređaje – Sunčicu Labirint, Sunčicu Osmosmjerku i Sunčicu Točkalicu. Sunčica Labirint igra je za najmlađi uzrast namijenjena razvoju grafomotoričkih sposobnosti i koordinacije. Sunčica Osmosmjerka je igra za djecu od četiri do osam godina koja razvija prepoznavanje slova i vježba čitanje riječi. Sunčica Točkalica pak igra je u kojoj se spajanjem točaka treba otkriti skrivena slika. Aplikacije je razvila hrvatska tvrtka 32 bita, specijalizirana za razvoj igara i edukacijskih platformi. Tvitomanija u Novom Vinodolskom Najveća regionalna konferencija o društvenim mrežama Tvitomanija održava se od 8. do 12. svibnja u Novom Vinodolskom. Tvitomanija će okupiti istaknute marketing i PR stručnjake, političare i političke konzultante, poduzetnike, javne osobe i brojne druge korisnike društvenih mreža. Tema ovogodišnje Tvitomanije su društvene mreže i život, kako bi se naglasio cjelokupni utjecaj Twittera, LinkedIna, Facebooka, Instagrama, Foursquarea i Pinteresta. Pobjeda na NATO natječaju Zagrebačka tvrtka INsig2, članica IN2 Grupe specijalizirana za računalnu sigurnost, pobijedila je u travnju na natječaju za izradu sofisticiranog sustava sigurnosti koje je raspisalo sjedište NATO saveza u Bruxellesu. Ovo nije prvi posao tvrtke INsig2 za NATO. Naime, krajem 2010. godine također je pobijedila na jednom natječaju i tako postala prva hrvatska tvrtka koja je dobila posao za NATO.

22 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Dražen Rajković CIJENA RATA

Naklada Jesenski i Turk

Riječ je o prvom sustavnom pokušaju ekonomske i povijesne znanosti da obradi fenomen netransparentnog, a u ovoj knjizi i dokazanog, kriminalnog financiranja Domovinskog rata. Zaključeno je kako hrvatski model ratnog financiranja nije usporediv s modernim sustavom financiranja ratova u svijetu, već i stoga što je uzak krug ljudi blizak tadašnjem Tuđmanovom režimu iskoristio rat za prelijevanje državnog novca u privatne džepove, što je generiralo današnju društveno-ekonomsku strukturu Hrvatske.

Boris Havel ARAPSKO-IZRAELSKI SUKOB Naklada Ljevak

Knjiga predstavlja interdisciplinarnu studiju u kojoj su s aspekta politologije, povijesti i teologije obrađeni pozadina, razvoj i trenutačne političke prilike na dijelu Bliskog istoka koji Židovi, kršćani i muslimani nazivaju Svetom zemljom. Arapsko-izraelski sukob prikazuje se onako kako ga vide sami akteri, a u njihovoj percepciji povijest i teologija igraju presudnu ulogu. Havel povezuje povijesno sjećanje, teološke percepcije i političke programe aktera bliskoistočnih previranja.

Justin Cronin Dvanaestorica Lumen

Zemlju su preplavile horde vampirolikih stvorenja kojima upravljaju dvanaestorica virusom preobraženih zatvorenika. Nakon što su se oslobodili iz vojne baze i zarazili većinu stanovništa Sjeverne Amerike, munjevitom brzinom zauzimaju i šire svoj teritorij. Samo rijetka područja ostaju netaknuta, a malobrojni preživjeli moraju se osloniti jedni na druge i dati sve od sebe kako bi osigurali svoj opstanak. Amy i njezina družina nastavljaju borbu za spas čovječanstva. No okolnosti više nisu iste...

Privredni vjesnik Broj 3775, 29. travnja 2013.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE ve po iznimno atraktivnim cijenama. Traže distributere u inozemstvu. Kontakt: Branimir Havidić, biblioteka@vecernji. net, +385 1 6300571.

Proizvodi od inoksa

MIAB, Šibenik, www. miab.hr. Tvrtka proizvodi opremu od inoksa za program čistih i otpadnih voda te nudi usluge rezanja, izrade, obrade konstrukcija i proizvoda od nehrđajućeg čelika (inoksa) i čelika, kao i površinsku zaštitu proizvoda od inoksa (bojenje, pasivacija i elektropoliranje). Tvrtka traži poslovnog partnera za kojeg bi proizvodila proizvod ili dio proizvoda od inoksa i čelika. Također nude izvođenje radova za izgradnju hidropostrojenja - elektro i strojarske radove te upravljanje. Kontakt: Antonio Burić, tkd@miab.hr, +385 98 418 746. Suradnja u prodaji

Lož Metalpres, Plešce, www.loz-metalpres. hr. Tvrtka traži kupce za svoj proizvodni program: sifone za sudopere i kupaonice, krovne prozore i tavanske stepenice. Traži poslovnog partnera, proizvođača sudopera radi zajedničkog razvoja i plasiranja sifona. Nudi slobodne kapacitete za strojnu obradu limova (štancanje, savijanje, varenje) te izradu raznih metalnih proizvoda. Kontakt: Zoran Kuzele, zoran. kuzele@loz-metalpres.hr, +385 51 825122, +385 98 568816.

Distribucija proizvoda

Lamel Petrinja, Petrinja, www.lamel.hr. Tvrtka sa 30 godina radnog iskustva na području prerade drva i drvnih konstrukcija. Tvrtka traži poslovnog partnera ili distributera za svoje proizvode. Kontakt: Milan Žugaj, lamel@net.hr, +385 44 812131, +385 98 9045030. Zastupanje

Borovo-kožna obuća, Vukovar, www.borovoko.hr. Tvrtka traži zastupnike za promidžbu i prodaju obuće koji dobro poznaju međunarodno tržište obuće. Zemlje interesa: EU, Rusija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija. Kontakt: Vesna Jarić, jaric@borovoko.hr, +385 32 492173. Distribucija za inozemstvo

Večernji-posebni proizvodi, Zagreb, www.vecernjishop.hr. Tvrtka nudi hrvatske knjige, DVD-e, CD-e, enciklopedije, romane, jezične tečajeve, političke biografije, knjige za djecu. Izdavački dio dnevnih novina Večernji list daje odabrane naslo-

Uređaji za daljinsko isključivanje

Jetcontrol, Zagreb, www. jetcontrol.com. Tvrtka proizvodi uređaje za daljinsko gašenje jet-ski plovila. Zainteresirana je za nabavu raznih elektroničkih komponenti, tiskanih pločica, vodootpornih kućišta, bežičnih radiomodula, antena za radionavigaciju, zaslona, adaptera/punjača te folijskih tipkovnica. Također je zainteresirana za usluge lemljenja elektroničkih komponenti i montaže proizvoda te izrade kablova. Zemlje interesa: Kina, SAD, EU. Kontakt: Nevenka Beroš, neve. beros@jetcontrol.com, +385 98 456173. Suradnja

Davco-Shirtmaker, Bukurešt, Rumunjska, www. davco.ro. Tvrtka je rumunjski proizvođač košulja za muškarce, žene i djecu. Klijenti tvrtke su: Hugo Boss, Pierre Cardin, Marnelli, River Island, French Connection, Metro, Selgros, Cora. Kontakt: Angheluta Carmen, office@davco.ro, +40 21 4136794, +40 723680310.

IZBOR IZ NADMETANJA Jo Nesbo Snjegović Profil

Jedne noći, nakon što je pao prvi ovogodišnji snijeg, dječak po imenu Jonas se budi i otkriva da je njegova majka nestala. Od nje je ostao samo jedan trag: ružičasti šal, koji joj je poklonio za Božić, sada nosi snjegović koji se istog dana neobjašnjivo pojavio u njihovom dvorištu. Inspektor Harry Hole sumnja u vezu između nestale žene i sumnjivog pisma koje je primio. Slučaj se produbljuje kada se pojavi obrazac: tijekom proteklog desetljeća nestalo je 11 žena - sve na dan prvog snijega.

Michael Robotham OSUMNJIČENIK Algoritam

Londonski psiholog Joe O’Loughlin zadovoljan je svojim životom jer radi posao koji voli, a ima i divnu obitelj. No kad sazna da pati od Parkinsonove bolesti, odluči to zadržati za sebe, zbog čega ga supruga počne sumnjičiti da ima ljubavnicu. Kad ga policijski detektiv zamoli za stručnu pomoć u istrazi o nasilnoj smrti mlade medicinske sestre koja je živjela u blizini, dokazi počnu ukazivati upravo na O’Loughlina kao mogućeg počinitelja...

Hrvatska Šatori za očevide

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja šatore za očevide. Rok dostave ponuda je 14. svibnja. Posuđe, pribor i ostala kuhinjska pomagala

KBC Zagreb nabavlja posuđe, pribor i ostala kuhinjska pomagala. Rok dostave ponuda je 21. svibnja. Vozila

Hrvatska lutrija nabavlja vozila putem operativnog leasinga. Rok dostave ponuda je 31. svibnja. Alpinistička oprema

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske nabavlja alpinističku opremu.

Rok dostave ponuda je 15. svibnja. Stolna računala

Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku nabavlja stolna računala. Rok dostave ponuda je 13. svibnja. Uredski namještaj

Zavod za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske županije nabavlja uredski namještaj. Rok dostave ponuda je 14. svibnja.

Opremanje gradskih plaža

Opština Bijelo Polje nabavlja usluge opremanja gradskih plaža. Rok dostave ponuda je 6. svibnja. Uredski namještaj

Univerzitet u Zenici nabavlja uredski namještaj. Rok dostave ponuda je 21. svibnja. Cipele

Ministarstvo odbrane BiH nabavlja 2500 komada cipela. Rok dostave ponuda je 21. svibnja.

Regija Svjetiljke i ostala oprema

JP Komunalne usluge iz Podgorice nabavlja svjetiljke, sijalice, prigušnice i upaljače. Rok dostave ponuda je 16. svibnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3775, 29. travnja 2013.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Vlada kao poduzeće Na prodaju kuće, vrt,

potok... Građevinsko zemljište u Kaštel Novom, procijenjeno na 46,8 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja kompleks građevinskog zemljišta udaljen dva kilometra od mora u predjelu Rudine. Dražba za ovu nekretninu će se održati 6. lipnja u 9 sati na Općinskom sudu u Splitu, Dračevac, soba br. 53/II. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje 31. svibnja u 11.30 sati. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi desetinu utvrđene vrijednosti i potrebno ju je uplatiti na račun Suda br. 23900011300000195, model 00, šifra 88, poziv na broj 101-4652-11, i dostaviti na uvid uređujućem sucu najkasnije do početka održavanja dražbe. Kuća i okućnica s poslovnim prostorom u Dubrovniku, procijenjena na 38 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja kuću, tri vrta, remizu, pašnjak te pravo vlasništva preostalog dijela koji u naravi predstavlja poslovne prostore u prizemlju/suterenu poslovno-stambene zgrade, uz odgovarajući dio cijele nekretnine. Dražba za ovu nekretninu će se održati 16. svibnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, stalna služba Dubrovnik, sudnica broj 1. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na broj 091/7854 372 svakog radnog dana od 9 do 13 sati. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine i potrebno ju je uplatiti najkasnije do 13 svibnja.

dr. Uroš Dujšin Zgrada, vrt i potok u Dubrovniku, procijenjeni na 29,5 milijuna kuna. Nekretnina se nalazi u Vukovarskoj ulici broj 3. Dražba za ovu nekretninu održat će se 20. svibnja u 13 sati na Općinskom sudu u Dubrovniku, soba br. 4/I. Nekretnine se ne mogu prodati ispod trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti i potrebno ju je uplatiti prije dražbe na račun sudskog depozita Općinskog suda u Dubrovniku, broj računa 2390001-1300000120, poziv na broj 151310. Pašnjak na Žirju, vrijedan 5,4 milijuna kuna. Nekretnina je površine 36.674 četvorna metra. Dražba će se održati 5. lipnja u 10.20 sati, na Općinskom sudu u Šibeniku, Stjepana Radića 81, soba broj 9. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kupac je dužan platiti porez i pristojbe, kao i druge obveze sukladno pozitivnim pravnim propisima. Razgledavanje je moguće po zahtjevu kupca svakim radnim danom od 13 do 16 sati, soba broj 9 Općinskog suda u Šibeniku. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije 10 dana prije dražbe položile osiguranje u iznosu od 20 posto vrijednosti nekretnine na račun Suda 23900011300001202 kod Hrvatske poštanske banke, depozitna sredstva Općinskog suda u Šibeniku, poziv na broj 05 51-131132. Potvrdu o uplati kup-

ci su dužni dostaviti sudu najkasnije tri dana prije zakazanog ročišta dražbe. Stan u Zagrebu, procijenjen na 1,6 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja stan od 90 četvornih metara u Ulici Račkoga 12, u prizemlju. Dražba će se održati 5. lipnja u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, Zagreb, soba br. 320/III. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Osobe zainteresirane za kupnju nekretnine mogu je razgledati 31. svibnja u 13.30 sati uz sudskog ovršitelja. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale iznos od 100.000 kuna. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun Suda broj HR17 2390 0011 3000 0326 5, model HR05, poziv na broj 116-194-08 kod HPB-a. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što se pristupi dražbi. Oranice i livada u Opatiji, procijenjeni na 1,5 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja 1316 četvornih metara zemljišta u naselju Pobri. Dražba za ovu nekretninu će se održati 4. lipnja u 9 sati na Općinskom sudu u Opatiji. Nekretnina se ne može prodati za manje od trećine procijenjene vrijednosti. Razgledavanje je 17. svibnja od 13.30 do 14.30 sati. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine i potrebno ju je uplatiti do 31. svibnja na račun Suda br. 23900011300001251, model 00, poziv na broj 1-481-11.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

oša vlada jedan je od najvećih problema za privrednike. U bogatim zemljama ona je suviše tegobna, a u onim siromašnim suviše rastepena. No svuda je ona prespora i kruta, sputana posebnim interesima u birokratizmu ili je zarobljenica ideoloških fanatika. Pa što se onda može napraviti da bi se vladu pretvorilo u ono što je Karl Marx nazvao “odborom za upravljanje zajedničkim poslima čitave buržoazije”? Poslovni ljudi imaju u džepu dugu listu reformi, no tri ideje zahtijevaju posebnu pažnju. Prva je – treba se usredotočiti na najneefikasnije institucije koje su nadležne za najvažnije stvari. N. Berggruen je veoma blizu Marxovoj karikaturi letećeg kapitalista. Nakupio je bogatstvo od 2,2 milijarde dolara kupnjom terena, investicijama u tvrtke poput njemačke trgovačke kuće Karstadt, španjolskog medijskog konglomerata Pisa i lanca brze hrane Burger King. No u 2000. odlučio je rasprodati svoja zemaljska dobra uključujući i otok pred obalom Floride i postao nomadom lutajući po hotelima. No odlučio je investirati i 100 milijuna dolara u institut koji se bavi unapređivanjem upravljanja državom, a pri tome se naročito koncentrirao na tri krajnje neefikasne institucije – Kaliforniju, Europsku uniju i grupu G20. Centar za proučavanje vlada Drugi je pristup onaj kojim se nastoji učiti od metoda poznatih kao “najbolja praksa”. Vlade su se ugledale jedna na drugu još otkada je jedno primitivno pleme ukralo drugome ideju o proizvodnji kotača. No taj je proces

pomalo eratičan. Konzultantska tvrtka McKinsey je osnovala centar za proučavanje vlada kako bi učinila razmjenu najbolje prakse načinom života vlada, na jednak način kako to čine multinacionalke. Centar je identificirao 40 uspješnih programa koje su vlade tijekom zadnjih 20 godina uspješno primijenile radi povećanja produktivnosti i racionalizacije proračuna. On je pokazao da dobre ideje niču posvuda; tako

Vlade su se ugledale jedna na drugu još otkada je jedno primitivno pleme ukralo drugome ideju o proizvodnji kotača su npr. u Meksiku došli na ideju kako poboljšati sistem platnog prometa, koji se sada primjenjuje i u New Yorku. Treći se pristup zasniva na korištenju potencijala IT tehnologije koja je provela revoluciju u privatnom sektoru u svemu, od izdavaštva do gledanja videa. No projekti za primjenu IT tehnologije znaju razočarati jer se često svode na ideje o uvođenju elektronskog glasovanja ili na planove za prepuštanje dijela vladinih aktivnosti privatnim konzultantima. Knjiga J. McGinnisa Ubrzavanje demokracije u tom je pogledu izuzetak. Autor, inače profesor prava u Americi, tvrdi da IT može silno povećati

mogućnost ljudi da procijene posljedice svojih odluka, odvraćajući ih od donošenja krivih odluka i pomažući im da donesu one prave. U prošlosti su interesne grupe dominira-

le donošenjem odluka jer imaju više informacija nego pojedinci. No sada je građanima lakše prikupljanje vlastitih informacija. Tako primjerice plaćanje pedagoga prema zaslugama dobiva sve veću podršku - unatoč oštrom protivljenju učiteljskih sindikata - jer prikupljeni podaci pokazuju da je ta ideja dobra. Sukob ideja i interesa Mnogo je toga što se može osporiti rastućem pokretu učenja od privatnog sektora. Poslovni ljudi katkad zaboravljaju da vladanje uvijek uključuje sukob ideja i interesa. Ljudi u vladi se nikada ne mogu svesti na upravljanje stvarima. Oni zaboravljaju i to da su i oni interesna grupa kao i svaka druga. Ipak, zbog uključivanja što većeg broja različitih osoba u rasprave, vlade nemaju izbora nego revidirati svoje glavne djelatnosti u svjetlu tektonskih promjena i rastućih pritisaka; u tome im treba sva pomoć koju mogu dobiti.

Financijei poslovanje [Poseban prilog Privrednog vjesnika]

[broj 2]

[29. travnja 2013.]

INOZEMNA ULAGANJA

Pad izravnih ulaganja, ne predaju se jedino Austrijanci Prema podacima Hrvatske narodne banke, od 1993. do 2012. godine inozemna su izravna ulaganja u Hrvatsku iznosila ukupno 26,75 milijardi eura. Lani je u Hrvatsku uloženo 973,3 milijuna eura Igor Vukić vukic@privredni.hr

zravna inozemna ulaganja u Hrvatsku u prošloj su godini iznosila 973,3 milijuna eura, objavila je Hrvatska narodna banka. Pad je to za 106,9 milijuna eura, ili za oko 10 posto, u odnosu na ostvarenje iz 2011. godine. Rezultat je na razini 2004. godine (949,6 milijuna eura), ali ipak bolji no 2010., kada su ulaganja iz inozemstva dosegnula jedva 326 milijuna eura. Prema podacima HNB-a u proteklih 20 godina, od 1993. do 2012. godine, inozemna su izravna ulaganja u Hrvatsku iznosila ukupno 26,75 milijardi eura. U tom je razdoblju Hrvatska najveći godišnji iznos inozemnih ulaganja zabilježila 2008. kada su stranci uložili više od 4,2 milijarde eura. Analitičari središnje banke u ožujku su ocijenili kako u zadnjem tromjesečju prošle godine gotovo i nije bilo novih inozemnih vlasničkih ulaganja. Relativno malen priljev kapitala bio je u stvari rezultat povećanja inozemne zaduženosti. Potaknulo ga je zaduživanje nekoliko velikih poduzeća u inozemstvu,

dok su se banke nastavile razduživati. Zabilježeni iznos od oko 100 milijuna eura uglavnom se odnosio na pretvaranje duga u kapital pojedinih

Na ulagače iz Austrije odnosi se gotovo dvije trećine ukupnih inozemnih ulaganja u prošloj godini privatnih poduzeća. “S tek šest milijuna eura uloženih u nove projekte tijekom posljednja tri mjeseca 2012. nastavlja se

suzdržanost međunarodnih ulagača prema ulaganju u Hrvatsku”, ocjenjuju analitičari HNB-a. Iako i u središnjoj banci ocjenjuju da su ulagači s inozemnih tržišta u dobrom dijelu pod utjecajem globalnog trenda izbjegavanja rizika, mnogi promatrači ocjenjuju da slabiji rezultati leže prvenstveno u domaćim nedostacima. Vlada je zato osnovala radne skup i n e za identificira-

nje ulagačkih problema, a u proceduri je i zakon o strateškim investicijama. Prema riječima potpredsjednika Vlade Branka Grčića, Vlada se na nekim područjima susreće s izravnom opstrukcijom inozemnim ulagačima. Čak i u poslovima od općenacionalne važnosti. Primjerice, Dubrovačkoj županiji treba cijela vječnost da u prostorni plan unese lokaciju za trajekt od kopna do Pelješca, iako je to jedan od uvjeta potrebnih za ulazak u Europsku uniju. Radne skupine identificirale su već glavne prepreke za 15 većih investicija

pa se najavljuje da će nekih pomaka biti u drugom dijelu godine. Inozemni promatrači, poput Andreasa Treichla, predsjednika Uprave Erste banke, upozoravaju da ne treba gubiti vrijeme jer na ulagačkom tržištu vlada velika konkurencija. “Istovremeno s Hrvatskom, ulagače raznim pogodnostima pozivaju i u Mađarskoj, Sloveniji, Češkoj i Slovačkoj, Srbiji pa čak i u Austriji”, istaknuo je Treichl u Zagrebu, gostujući na nedavnom Švedsko-hrvatskom poslovnom forumu. Statistika inozemnih ulaganja za cijelu prošlu godinu

pokazuje da su vlasnička ulaganja u 2012. iznosila 404 milijuna eura. Ulaganja koja se odnose na ostala ulaganja (trgovinski i ostali krediti te valute i depoziti) oko 320 milijuna eura. Iznos od 248,8 milijuna eura odnosi se na zadržane zarade. Stranci su najviše ulagali u “ostale poslovne djelatnosti” te projekte vezane uz nekretnine i trgovinu. Oko 155 milijuna eura uloženo je u nekretnine, a 554 milijuna eura u ostale poslovne djelatnosti. Još samo dvije djelatnosti u prošloj godini bilježe inozemna ulaganja veća od 100 milijuna eura: trgovina na veliko i posredovanje u trgovini (126,3 milijuna eura) te rekreacijske, kulturne i sportske djelatnosti (111,1 milijun eura). Po zemljama, izdvajaju se ulagači iz Austrije na koje se odnosi gotovo dvije trećine ukupnih inozemnih ulaganja u prošloj godini. Uložili su 643,2 milijuna eura. Više od sto milijuna eura inozemnih izravnih ulaganja u prošloj godini imale su tvrtke registrirane u Luksemburgu (171,3 milijuna eura), Nizozemskoj (134,5 milijuna eura) te Turskoj (130,8 milijuna eura).

[2]

www.privredni.hr 29. travnja 2013.

( 2,5 mlrd kn

bruto premija u prvom kvartalu

( to je 0,7%

manje nego godinu ranije

Hrvatski ured za osiguranje

Blagi pad premija U skupini životnih osiguranja zaračunata bruto premija iznosi gotovo 617,8 milijuna kuna i bilježi značajan porast od 7,9 posto. U skupini neživotnih osiguranja premija iznosi 1,9 milijardi kuna što je pad od 3,2 posto

kupna bruto premija koju je zaračunalo 27 društava za osiguranje u prvom tromjesečju iznosila je nešto više od 2,5 milijardi kuna, što je 0,7 posto manje u odnosu na rezultate ostvarene u istom razdoblju 2012. godine. Prema kumulativnim podacima Hrvatskog ureda za osiguranje za prvo tromjesečje, u skupini neživotnih osiguranja, koja čini 75,5 posto ukupne premije, zaračunata bruto premija iznosi 1,9 milijardi kuna ili 3,2 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani. Najzastupljenija vrsta osiguranja i nadalje je osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila sa zaračunatom bruto

motornih vozila od automobilske odgovornosti za štete nanesene trećim osobama premija je 1,6 posto viša u odnosu na isto razdoblje u 2012. godini i iznosi 685,3 milijuna kuna uz udio od 98,9 posto u ovoj vrsti osiguranja. Ukupno je sklopljeno 422.031 osiguranje ili 0,6 posto manje.

premijom nešto većom od 693,1 milijun kuna. Bruto premija zaračunata u ovoj vrsti osiguranja narasla je 1,7 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Udio ove vrste osiguranja je 36,5 posto u premiji neživotnih osigu-

20 godina GRAWE Hrvatska

Najveća matematička pričuva na hrvatskom tržištu

Kada je 1993. godine osnovano Prima osiguranje d.d. kao dio austrijskog koncerna Grazer Wechselseitige Versicherung AG, bilo je to prvo međunarodno osiguravateljsko društvo u Hrvatskoj. Nakon sedam uspješnih godina poslovanja, 2000. godine Prima osiguranje mijenja ime u GRAWE Hrvatska d.d. “Kao dio međunarodnog koncerna imamo privilegiju dijeljenja znanja i iskustva s drugim čla-

nicama koje posluju u zemljama regije. Na taj način primamo prijeko potrebne savjete, pratimo trendove u osiguravateljskoj industriji, prilagođavamo se promjenama i lakše se suočavamo s izazovima. I to je u nekoj mjeri utjecalo na činjenicu da smo u 20 godina poslovanja na hrvatskom tržištu osiguranja svake godine ostvarili i pripisali dobit za svoje osiguranike. Također, posjedujemo najveću matematičku pričuvu na hrvatskom tržištu koja iznosi više od dvije milijarde kuna”, rekao je Igor Pureta, predsjednik Uprave GRAWE Hrvatska. (D.Ž.)

ranja te 27,5 posto u ukupno zaračunatoj premiji, priopćeno je iz Agencije IM&C. U sklopu osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila u obveznom osiguranju vlasnika odnosno korisnika

Osiguranik s investicijskim rizikom U skupini životnih osiguranja zaračunata bruto premija iznosi gotovo 617,8 milijuna kuna te bilježi značajan porast od 7,9 posto. U ukupnoj premiji životna osiguranja sudjeluju sa 24,5 posto. Primjerice, u istom razdoblju lani taj je udio iznosio 22,6 posto.

U strukturi najveći udio ima klasično životno osiguranje s premijom u iznosu nešto manjem od 545,2 milijuna kuna, odnosno 9,2 posto višem u

Najzastupljenija vrsta i dalje je osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila odnosu na 2012. godinu, a koje u skupini životnih osiguranja sudjeluje sa 88,3 posto, te u ukupnoj premiji sa 21,7 posto. Sljedeća su dodatna osiguranja uz životno osiguranje sa zaračunatom premijom od goto-

vo 38,8 milijuna kuna i udjelom u ukupnoj premiji od 1,5 posto, ali uz pad u odnosu na isto razdoblje prethodne godine od 0,4 posto, te životna ili rentna osiguranja kod kojih osiguranik na sebe preuzima investicijski rizik sa zaračunatom premijom od 29,4 milijuna kuna i udjelom u ukupnoj premiji od 1,2 posto, uz pad od četiri posto. Slijede ih osiguranja za slučaj vjenčanja ili rođenja sa zaračunatom premijom od 1,9 milijuna kuna i padom od 7,4 posto te rentno osiguranje sa zaračunatom premijom od 2,5 milijuna kuna i porastom od 37,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. (B.O.)

[3]

Privredni vjesnik 29. travnja 2013.

Damir Zorić, predsjednik Uprave Euroherc osiguranja

Zašto i mi ne bismo razmišlj osnivanju podružnica u inoz Vjerujem da ćemo u procesu prilagodbe EU-u biti bliži slovenskom slučaju, gdje se nije ništa dramatično dogodilo, a i sva iskusiti grčki scenarij. Kod nas su svi iz inozemstva koji su htjeli doći zapravo već tu Drago Živković zivkovic@privredni.hr

uroherc se u 20 godina pokazao kao stabilno osiguravateljsko društvo, značajan i prepoznatljiv gospodarski subjekt, snažna domaća tvrtka. Za sadašnju generaciju vodstva to je čvrst oslonac, ali i obveza da u novo razdoblje ne idemo ispod te razine, ističe u razgovoru za Privredni vjesnik predsjednik Uprave Euroherca Damir Zorić. U prvom tromjesečju 2013. nastavljen je pad hrvatskog tržišta osiguranja. Kakva su Vaša predviđanja do kraja godine? - Osiguravateljska djelatnost je relativno otpornija na udare krize nego neke druge gospodarske grane.

Kasko osiguranje posve je obezvrijeđeno, sve manje zastupljeno i gotovo neisplativo No, osiguranja nisu izvan ukupnog gospodarskoga i društvenoga okruženja. Naša kriza rezultat je nekih naših dugogodišnjih slabosti. Računi dolaze na naplatu, a međunarodna gospodarska kriza samo je pospješila našu. Problem se jednim dijelom kompenzirao inozemnim zaduživanjem, slično kao nekad inflacijom. Kad se tomu doda izostanak odgovarajućih mjera kojima bismo se suprotstavili negativnim kretanjima i napravili zaokret, stanje je logična posljedica niza loših čimbenika.

Iz rezultata u prvom tromjesečju vidljivo je značajno smanjenje premije neživotnih osiguranja, ali i snažan rast životnih osiguranja. Kako tumačite takve trendove na tržištu? - Hrvatsko tržište neživotnih osiguranja, promatramo li bruto premiju za prva tri mjeseca ove godine palo je 3,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je tržište životnih osiguranja raslo 7,4 posto. U neživotnim osiguranjima povećava se broj visokorizičnih vrsta osiguranja poput osiguranja potraživanja, jamstava, kredita. Relativno dobro se drže osiguranja automobilske odgovornosti iako i ona stagniraju budući da nema generatora za nove police. Imamo uglavnom obnovu postojećega portfelja, a prodaja novih vozila na povijesno je niskim razinama. No, koliko god društva za osiguranje relativno dobro upravljaju portfeljem autoosiguranja, toliko je loše stanje s kasko osiguranjima vozila. Ta vrsta osiguranja posve je obezvrijeđena, sve manje zastupljena i gotovo neisplativa. Koliko vidim iz raspoloživih izvješća, rezultat kaska je negativan u većini društava.

Hoće li ulazak u EU otvoriti europska tržišta našim osiguravateljima ili hrvatsko tržište europskoj konkurenciji? Tko će to bolje iskoristiti? - Imamo već iskustva drugih tranzicijskih zemalja koje su prošle taj proces. Za nas može biti poučno i ono što se događalo u Sloveniji u tom procesu, jednako tako i upozoravajuće sve ono što se događalo u Mađarskoj, a naročito ono što se događalo u Grčkoj. Osiguravateljska struka s pravom i na temelju mnogih razloga govori o tzv. grčkom sindromu. Pametni ljudi, a nadam se da smo u Hrvatskoj takvi, nastoje učiti na tuđim greškama. Zato vjerujem da ćemo mi u tom procesu biti bliži slovenskom slučaju - gdje se nije ništa dramatično dogodilo, a i sva iskušenja su dobro sanirana - nego grčkom scenariju. Osim toga, i prilike su drukčije danas nego prije 15 ili 10 godina ili prije samo tri-četiri godine. Tada je taj proces išao paralelno s procesom ulaska stranog osnivačkog kapitala u industriju osiguranja tranzicijskih zemalja i to u vremenu gospodarskoga rasta. Kod nas su svi iz inozemstva koji su htjeli doći zapravo već tu. K tomu smo i u razdoblju krize, i to dugotrajne.

Još jedan ne manje važan čimbenik, možda i odlučujući za našu stabilnost u poslovanju je u kanalima prodaje, koji su u ogromnoj većini društava vlastiti kanali, a ne vanjski, tržišno labaviji kanali. Ipak, činjenica je da vlada lagana trema – što će biti poslije 1. srpnja, dolaze podružnice stranih društava, moći će se pružati usluge na jedinstvenom tržištu EU-a, zaoštrit će se konkurencija, padat će premije i tako dalje. Sve to do neke mjere može biti tako, ali treba imati na umu da se i nama otvara pristup na ogromno tržište. Zašto i mi ne bismo razmišljali i krenuli u smjeru osnivanja podružnica u inozemstvu? Velika se bura podigla oko Zakona o obveznim osiguranjima u prometu. Koje je stajalište Euroherca? - Hrvatsko zakonodavstvo mora biti prilagođeno pravnim stečevinama EU-a. Najvećim dijelom već jest, ali nam predstoji do ulaska u EU prilagodba pojedinih zakona odgovarajućim relevantnim direktivama EU-a. To je

Nikada ne bih prodao Croatia osiguranje Kako bi eventualna privatizacija Croatia osiguranja, kao najvećeg domaćeg osiguravatelja, mogla djelovati na tržište? - Da o tome mogu odlučivati, nikada ne bih prodao najveće nacionalno osiguravateljsko društvo. No, država baš i nije u naročito dobrom položaju i bojim se da nema druge nego prodavati. To je cijena zaduživanja, i to zaduživanja koje odlazi u sanacije dugova i potrošnju, a ne u razvoj. Nije, međutim, jasno ni sigurno hoće li biti kupaca i kakva će se cijena postići. Neki koji su se predstavili medijski kao potencijalni kupci, mislim da ni izbliza nisu u stanju kupovati, dapače, ne stoje ništa bolje nego naše najveće društvo, bez obzira na razliku u volumenu.

također i slučaj sa Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu. U materiji koju uređuje taj zakon i danas, takav kakav jest, Euroherc pokazuje da se može sasvim dobro raditi. Kakav god da bude novi zakon, mi ćemo se prilagoditi i urediti svoje poslovanje sukladno novom zakonodavnom okviru. Stoga nemamo nikakav poseban stav. Neka rješenja koja su predlagana, po mojemu sudu, bolja su od sadašnjih prijedloga, bila su doslovce preslika modela nekih mnogo uređenijih europskih država. Sada se

predlažu drukčija rješenja ili zadržavanje nekih postojećih, iako se ona ne pokazuju do kraja funkcionalnima. U postupku pripreme i donošenja legitimno je predlagati rješenja za

[4]

www.privredni.hr 29. travnja 2013.

*vijesti

ali o emstvu? iskušenja su dobro sanirana, nego da ćemo koja misliš da su dobra ili bolja od drugih prijedloga. No, nakon što se zakon izglasa u Hrvatskom saboru, jednak je i obvezujući za sve. Kakav god zakon bude, ništa se posebno neće promijeniti – nama ostaje raditi najbolje što možemo. Nema boljega poslovnog recepta. Što će se događati s kanalima prodaje? Hoće li prodaja putem interneta rasti? - Osiguranje je konzervativan posao i posao koji se sklapa na temelju povjerenja. Elektronička prodaja je novotarija koju se više ne može zaobići, postoji, tu je, i moramo je imati i razvijati. Ali to ide veoma, veoma sporo. Broj tako prodanih polica osiguranja nije dovoljan ni za jednu malu podružnicu nekakvog maloga društva za osiguranje. Većina naših društava prakticira vlastite kanale, osobni kontakt građen na temelju povjerenja. I dalje naši ljudi vjeruju svom prodajnom savjetniku, kojeg i u slučaju nezgode mogu kontaktirati telefonom i osloniti se na njegovu pomoć i podršku prigodom prijave i rješavanja nastale štete. Dakle, sve novotarije ćemo proučiti, neke i isprobati, ali ipak, prije svega i više od svega držat ćemo se starih provjerenih i dokazanih modela i kanala prodaje.

Premija osiguranja u Hrvatskoj je nekoliko puta manja od prosjeka EU-a. Je li realno očekivati njezin rast u uvjetima male kupovne moći stanovništva? - Mnoge stvari su kod nas različite u odnosu na druge zemlje EU-a. U malo toga smo bolji, u većini toga smo slabiji. Ako bude rasla gospodarska aktivnost i standard ljudi, rast će i volumen premije osiguranja. Međutim, nema automatizma i EU nam neće ni donijeti niti dati ništa što sami nema-

Elektronička prodaja je novotarija koju se više ne može zaobići, postoji, tu je, i moramo je imati i razvijati mo ili ne stvorimo. Treba samo pogledati stanje nekih tranzicijskih zemalja koje su ušle mnogo prije nas, pa i onih koje nisu tranzicijske nego zemlje staroga kapitalizma. Ako u Velikoj Britaniji životna osiguranja predstavljaju tri četvrtine osiguravateljskoga portfelja, a u Hrvatskoj je to jedna četvrtina, ne mora značiti da ćemo ulaskom u istu asocijaciju automatski potegnuti prema britanskim razinama životnih osiguranja. Niti smo isti standard, niti smo isti mentalitet, dapače različito nam je toliko toga iako smo i jedni i drugi Europljani. Prvih godina našega članstva u EU-u ne očekujemo bitne promjene ni cijena niti tržišnih udjela, pojedinih društava ili vrsta osiguranja.

Medika smanjila dobit Grupa Medika u prvom je tromjesečju ove godine ostvarila neto dobit od 3,5 milijuna kuna, što je 15,8 posto manje nego u istom razdoblju lani, pokazuju podaci konsolidiranog financijskog izvješća tvrtke. Ukupni su prihodi Grupe iznosili 582,9 milijuna kuna i veći su za 0,78 posto u odnosu na isto razdo-

blje prošle godine. Glavninu prihoda čine prihodi od prodaje koji su povećani 0,88 posto i iznose nešto više od 578 milijuna kuna. Gavrilović povećao dobit Mesna industrija Gavrilović u prvom tromjesečju ove godine zabilježila je rast operativne dobiti od 7,1 milijun kuna u odno-

su na isto prošlogodišnje razdoblje. Neto dobit Mesne industrije Gavrilović bez jednokratnih stavki u 2012. godini iznosi 10 milijuna kuna. Kako kažu u tvrtki, prošlogodišnji gubici od 55 milijuna kuna pod značajnim su utjecajem jednokratnih stavki, poput gubitka imovine alocirane u Purisu po otvaranju stečaja te drugih gubita-

ka koji su također jednokratnog karaktera i odnose se na usklađenje vrijednosti imovine te osiguravanje otpremnina kroz program zbrinjavanja dijela zaposlenika koji je u tijeku.

[5]

Privredni vjesnik 29. travnja 2013.

( 109,4 mlrd kn

krediti nefinancijskim trgovačkim društvima

( 129,1 mlrd kn krediti stanovništvu

Hrvatska narodna banka

Krediti u veljači 284,9 milijardi kuna Krediti nefinancijskim trgovačkim društvima već sedam uzastopnih mjeseci bilježe negativne godišnje stope, pri čemu su tijekom zadnja tri mjeseca negativna kretanja značajno intenzivirana

rema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni krediti banaka potkraj veljače iznosili su 284,9 milijardi kuna, što je za 811 milijuna kuna ili 0,3 posto više nego na kraju siječnja.

Potražnja za kreditima poduzeća ograničena je teškim uvjetima poslovanja i smanjenom potražnjom Na godišnjoj razini vidljivo je usporavanje kreditne aktivnosti, odnosno ubrzanje godišnje stope pada. Naime, stanje ukupnih kredita na kraju

ovogodišnje veljače bilo je za 10,8 milijardi kuna ili 3,6 posto manje nego na kraju istog prošlogodišnjeg mjeseca. Promatrajući prema sektorima, vidljivo je značajno smanjenje iznosa kredita sektoru nefinancijskih trgovačkih društava te povećanje izloženosti bankarskog sektora prema sektoru države, dok su krediti stanovništvu ostvarili blagi pad. Krediti nefinancijskim trgovačkim društvima potkraj veljače izno-

sili su 109,4 milijarde kuna, što je za 15,1 milijardu kuna ili 12,2 posto manje nego na kraju veljače 2012. godine. Krediti nefinancijskim trgovačkim društvima već sedam

uzastopnih mjeseci bilježe negativne godišnje stope, pri čemu su tijekom zadnja tri mjeseca negativna kretanja značajno intenzivirana. Razduživanje ovog sektora p o t v rđuje i

smanjenje udjela u ukupnim kreditima na 38,4 posto u odnosu na 42,1 posto koliki je bio udio kredita poduzećima u istom lanjskom razdoblju. Rast udjela središnje države S druge strane, značajno je porastao udio središnje države koji je na kraju veljače iznosio 12,3 posto u ukupnim kreditima, dok je u istom razdoblju prošle godine taj udio bio 10,5 posto. Krediti središnjoj državi su na kraju veljače iznosili 34,9 milijardi kuna, što

je za 3,9 milijardi kuna više nego na kraju veljače 2012. godine. Krediti stanovništvu iznosili su 129,1 milijardu kuna, što je za 2,6 milijardi kuna manje nego na kraju veljače 2012. godine. Krediti stanovništvu osmi uzastopni mjesec bilježe pad na godišnjoj razini, što je odraz nepovoljnih kretanja na tržištu rada i slabe potražnje. U nastavku godine ne očekuju se značajnije promjene iznosa kredita. Potražnja za kreditima poduzeća ograničena je teškim uvjetima poslovanja i smanjenom potražnjom, dok razmjerno visoka zaduženost stanovništva i nepovoljna kretanja na tržištu rada onemogućuju oporavak ovog sektora.

Hrvatska narodna banka

Hrvatski zavod za zapošljavanje

Dug središnje države 175,2 milijarde kuna

U ožujku nezaposleno 368.558 osoba

Dug središnje države, koji uključuje Republiku Hrvatsku i izvanproračunske fondove, na kraju protekle godine iznosio je 175,2 milijarde kuna, pokazuju zadnji podaci Hrvatske narodne banke. U odnosu na lanjski studeni dug je porastao za nešto više od milijardu kuna ili za 0,6 posto, čemu je pridonijela isključivo unutarnja komponenta duga. Pri tome je dug Republike Hrvatske iznosio 165,6

milijardi kuna što je 242 milijuna kuna više nego krajem studenoga. Na godišnjoj razini dug središnje države porastao je za 21,2 milijarde kuna ili 13,8 posto, čemu su podjednako pridonijele i domaća i inozemna komponenta. Inozemni dug središnje države u tom je razdoblju porastao za 10,3 milijarde kuna, kuna, na 62,8 milijardi kuna, dok je unutarnji dug porastao za 10,9 milijardi kuna, na 112,4 milijarde kuna. Tijekom prošle godine rastu unutarnje komponente duga središnje države pridonijelo je izdanje druge tranše četverogodišnjih kunskih i desetogodišnjih obveznica uz valutnu klauzulu u

iznosu od dvije milijarde kuna i 400 milijuna eura u srpnju, dok je rastu inozemne komponente pridonijelo izdanje euroobveznice u travnju. Ukupna jamstva Republike Hrvatske u prosincu su ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na studeni te su iznosila 55,1 milijardu kuna. U odnosu na kraj 2011. godine ukupna jamstva manja su za 4,8 milijardi kuna, pri čemu su se inozemna jamstva smanjila za 3,6 milijardi kuna, a domaća za 1,2 milijarde kuna. Najveći dio smanjenja jamstava odnosi se na aktiviranje jamstava brodogradilištima koja su u procesu restrukturiranja postala dugom središnje države.

U ožujku je broj nezaposlenih osoba smanjen, čime je prekinut trend rasta broja nezaposlenih osoba koji je trajao od srpnja prošle godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, tijekom ožujka je u evidenciju nezaposlenih ušlo 20.655 osoba, dok je iz evidencije izašlo 27.497 osoba. Broj nezaposlenih smanjio se u ožujku za 6842 osobe ili za 1,8 posto u odnosu na veljaču, na 368.558 osoba. Iako je na mjesečnoj razini zabilježeno smanjenje broja nezaposlenih osoba, što je rezultat uobičajene sezonske povećane potrebe za zapošljavanjem uslijed približavanja središnjoj turističkoj sezoni,

na godišnjoj je razini zabilježeno povećanje broja nezaposlenih. Snažan rast nezaposlenosti na godišnjoj razini ukazuje na slabost gospodarstva i nastavak nepovoljnih kretanja u realnom sektoru. Broj nezaposlenih osoba na godišnjoj je razini porastao za 28.676 ili za 8,4 posto. U ožujku je i broj slobodnih radnih mjesta smanjen, pa je tako u ožujku prijavljeno 16.170 slobodnih radnih mjesta, što je 794 slobodna radna

mjesta manje nego u veljači. Od toga najveći broj slobodnih radnih mjesta prijavljen je u Jadranskoj Hrvatskoj (7046). Za sezonske poslove prijavljena su 4453 slobodna radna mjesta. Analitičari RBA očekuju kako će se do početka središnje turističke sezone potražnja za sezonskim radnicima nastaviti povećavati, što će pozitivno utjecati na kretanje broja nezaposlenih. Međutim kretanja na godišnjoj razini bit će važniji indikator stanja na tržištu rada. S obzirom na smanjena očekivanja gospodarskog rasta koja ukazuju da bi oporavak mogao započeti kasnije, oporavak tržišta rada ne očekuju u ovoj godini.

[6]

www.privredni.hr 29. travnja 2013.

( 2% pad

BDP-a u 2012. godini

( za 3%

*vijesti Lider pronašao strateškog partnera Poslovni tjednik Lider dobio je strateškog partnera - konzultantsku tvrtku TPA Horwath. Kako najavljuju u tjedniku, bitan razvojni smjer projekta Lider bit će jačanje regionalne komponente, u prvoj fazi organiziranjem konferencija i događaja. Potkraj svibnja održat će se prvi susret guvernera središnjih banaka i poslovnih bankara regije, a u drugoj polovini listopada i prvi skup Lideri regije, na kojem se očekuju predsjednici i premijeri osam država te najveći poduzetnici iz svih zemalja Jugoistočne Europe.

smanjena privatna potrošnja

Raiffeisen istraživanja

Postupan oporavak, ali na duži rok Produbljivanje recesije na lokalnom tržištu i očekivani anemičan oporavak zajedničkog tržišta nakon pristupa otežat će ostvarivanje pozitivnih učinaka pristupa na hrvatsko gospodarstvo u kratkom roku. Stoga u ovoj godini analitičari RBA još ne očekuju oporavak gospodarstva

atifikacija Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji u slovenskom parlamentu i posljednji izvještaj Europske komisije o praćenju pripremljenosti Hrvatske za članstvo uklonili su najveću prepreku za ulazak u EU i potvrdili spremnost Hrvatske za punopravno članstvo od 1. srpnja ove godine. Pristup zajedničkom tržištu EU-a otvara dodatne mogućnosti rasta za konkurentne poduzetnike, dok ostalima pojačava pritisak za izlazak s tržišta. Propis o financijskom poslovanju usmjeren je na rješavanje problema nelikvidnosti u sektoru poduzeća i čišćenje tržišta od nesolventnih tvrtki. Primjena je počela u listopadu prošle godine i do pristupa Hrvatske EU-u smanjit će broj poduzeća koja ne mogu ispunjavati financijske obveze.

Time će ublažiti stres gospodarstva kod pristupa i omogućiti snažnije izražavanje pozitivnih utjecaja ulaska na zajedničko tržište.

U posljednjem tromjesečju 2012. nastavile su se negativne tendencije u gospodarstvu Međutim produbljivanje recesije na lokalnom tržištu i očekivani anemičan oporavak zajedničkog tržišta nakon pristupa otežat će ostvarivanje pozitivnih učinaka pristupa na hrvatsko gospodarstvo u kratkom roku. Stoga u ovoj godini analitičari RBA još ne očekuju oporavak gospodarstva. U dužem roku jačanje integracije gospodarstva trebalo bi pomoći promjeni negativnih tendencija i omogu-

ćiti postupan oporavak. U posljednjem tromjesečju 2012. godine nastavile su se negativne tendencije u gospodarstvu. Realni bruto domaći proizvod lani se smanjio za dva posto, a uz uobičajeni negativan doprinos investicija u kapital (–4,6 posto) snažno je pala privatna potrošnja, i to za tri posto. Primici kućanstava umanjeni su povećanjem poreza na potrošnju i administrativno upravljanih cijena usluga javnog sektora te smanjenjem zaposlenosti. Učešće zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu smanjilo se na 36,6 posto uz ubrzani rast broja nezaposlenih. Skok broja nezaposlenih po anketnoj metodi upućuje na smanjivanje sive ekonomije, što je posljedica značajnog napretka u naplati poreza i ostalih prihoda države. Smanjivanje porezne evazije i sive ekonomije povećava

pravednost u financiranju države uz jednokratno povećanje prihoda proračuna. Slijedi li još jedan rebalans? No bez istodobnog smanjivanja poreznih stopa povećalo se ukupno porezno opterećenje gospodarstva i produbilo recesiju. Posljedično, u prvom tromjesečju ove godine smanjili su se prihodi proračuna jer je pad poslovnih aktivnosti i potrošnje unatoč poboljšanju naplate smanjio poreznu osnovicu. Pad prihoda proračuna rezultirao je prvim rebalansom proračuna već u travnju. U nastavku godine analitičari očekuju zadržavanje negativnih tendencija u prihodima proračuna, što bi uz širenje deficita trebalo dovesti do još jednog rebalansa. Izdavanje desetogodišnje obveznice Republike Hr-

vatske u vrijednosti od 1,5 milijardi dolara i uz prinos od 5,625 posto na američkom tržištu potvrdilo je visok interes investitora, ali je odgoda izdanja s početka godine povisila cijenu zaduživanja. Nakon pristupanja EU-u pojačat će se kontrola proračuna u sklopu procedure prekomjernog deficita (EDP), što bi trebalo ubrzati proces fiskalne konsolidacije i pokretanje strukturnih reformi te u srednjem roku stabilizirati omjer javnog duga prema BDP-u. Očekivanu stabilizaciju javnih financija trebalo bi pratiti oživljavanje investicija privatnog sektora. Petogodišnje razdoblje recesije gospodarstva umanjilo je investicijske aktivnosti, što se odrazilo i na smanjenje dugova prema inozemstvu. Nakon uključivanja u zajedničko tržište očekuje se postupno povećanje investicija u kapital.

Croatia Airlines na prodaju

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić je najavio kako Vlada planira prodati dio ili cijeli Croatia Airlines. Za Croatia Airlines će se tražiti i neki potencijalni strateški partner. Ako on dolazi izvan EU-a, njegov maksimalan udio bit će do 49 posto, a ako je iz EU-a, taj udio može biti i do 100 posto. Država je dokapitalizirala CA s milijardu kuna, a u prvoj fazi sanacije tvrtke nastavit će se s restrukturiranjem. Asseco napravio mbanking za OTP Asseco SEE Hrvatska, tvrtka koja se bavi rješenjima za mobilno bankarstvo i autentifikaciju, uspješno je postavila rješenje za mobilno bankarstvo ASEBA JiMBa u OTP banci. Klijentima banke sada je na raspolaganju aplikacija pomoću koje sa svojih iOS i Android mobilnih telefona mogu obavljati platne i pregledne financijske transakcije.

[7]

Privredni vjesnik 29. travnja 2013.

Tržište novca Zagreb

Visoka likvidnost i višak kuna Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

isoka likvidnost sustava i dalje je glavno obilježje novčanog tržišta. Kako još nije stupila na snagu odluka središnje banke o smanjenju kamatne stope na prekonoćne depozite na 0 posto, i protekli tjedan su depozitne institucije iskoristile za usmjeravanje značajnih viškova likvidnosti u središnju banku kao prekonoćni depozit. Unatoč visokoj ponudi novca, u organiziranom trgovanju sudionika na Tržištu novca Zagreb svakodnevno dio potražnje sudionika ostaje ne-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

22.4.’13. - 26.4.’13.

15.4.’13. - 19.4.’13.

500

400 2 300 200 1 100 0

22.4.2013.

23.4.2013.

24.4.2013.

namiren zbog ograničenja koje sudionici imaju jedni prema drugima. Prosječna tjedna kamatna stopa iznosila je 1,2 posto, dok je prosječna tjedna prekonoćna stopa iznosila 0,57 posto. Nakon tri tjedna stanke, Ministarstvo fi-

25.4.2013.

26.4.2013.

nancija raspisalo je za utorak aukciju trezorskih zapisa u kunama i eurima. Zbog situacije na novčanom tržištu na kojem je prisutna ogromna količina viška kuna interes sudionika zasigurno će biti velik. Aukcija je raspisa-

ponedjeljak

utorak

na na iznos od 700 milijuna kuna po svim rokovima dospijeća. Realno je očekivati da će najveće zanimanje biti za upisivanjem trezorskih zapisa na najduži rok, te je planirani iznos izdanja na rok dospijeća od 364 dana

srijeda

četvrtak

petak

400 milijuna kuna. Kod trezorskih zapisa u eurima planirani iznos izdanja je 30 milijuna eura i to 10 milijuna eura s rokom dospijeća od 91 dan i 20 milijuna eura na 364 dana. Prinosi trezorskih zapisa mogli bi zabilježiti pad s

obzirom na rastuću ponudu novca i vrlo nisku kamatnu stopu. U usporedbi s prvim kvartalom godine, u kojemu je trgovanje sudionika bilo obilnije, u travnju je novčano tržište bilo tromije zbog skromne potražnje za novcem i dodatnog rasta ponude. U narednom razdoblju ponuda novca će biti još obilnija zbog stvarnog odraza primjene odluke središnje banke o ukidanju kamatne stope na prekonoćni depozit. Stoga će i kratkoročna kamatna stopa, koliko god niska bila, biti još niža ako potražnja za kratkoročnim pozajmicama ne zauzme trend rasta.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Skokoviti tjedan za franak i dolar

Veliki tjedni skok

U proteklom tjednu kuna nije imala gotovo nikakvih pomaka prema euru po srednjem tečaju Hrvat-

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, krajem proteklog tjedna bila je 183,2949 bodova. U tjednu je Mirex skočio za čak 1,0031 bod.

valuta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

6,001505

CAD

kanadski dolar

5,727928

JPY

japanski jen (100)

5,919721

CHF

švicarski franak

6,192153

GBP

britanska funta

9,023271

USD

američki dolar

5,836998

EUR

euro

7,602106

EUR

7.62

USD

kuna, a tjedan je zaključio na 5,84 kune. 5.86

23.4.

24.4.

25.4.

CHF

6.26

7.61

5.85

6.24

7.60

5.84

6.22

7.59

5.83

6.20

7.58

5.82

6.18

7.57

primjena od 27. travnja 2013. 22.4.

Izvor: HNB

na 6,17 kuna, a tjedan zaključio na 6,19 kuna. Dolar se u tjednu kretao u rasponu od 5,82 do 5,85

ske narodne banke. Švicarski franak je tjedan započeo na 6,24 kune, srijedu i četvrtak je proveo

26.4.

4.81 22.4.

23.4.

24.4.

25.4.

26.4.

6.16 22.4.

23.4.

24.4.

25.4.

26.4.

Međunarodno tržište kapitala

Lagani pad krajem izvrsnog tjedna Europske dionice lagano su pale krajem prošlog tjedna zaustavivši najveći porast u posljednjih pet mjeseci. Posljedica je to lošijih od očekivanih re-

zultata pojedinih kompanija. Pinault-PrintempsRedoute je predvodio pad nakon što je prodaja njihovih brendova pala u prvom kvartalu ove godine.

Treća najveća europska naftna kompanija Total izgubila je 1,8 posto svoje vrijednosti nakon pada prodaje, a njemačka kemijska industrija BASF

6500

14900

3350

6450

FTSE 100

14800

Dow Jones

3300

6400

14700

3250

6350

14600

3200

6300

14500

3150

14400

6250 22.4. 3900 3840

23.4.

24.4.

25.4.

26.4.

3100 22.4.

7900

CAC40

7800

23.4.

24.4.

25.4.

26.4.

22.4. 14000

DAX

13900

3780

7700

13800

3720

7600

13700

3660

7500

13600

3600

7400 22.4.

23.4.

24.4.

25.4.

26.4.

NASDAQ

23.4.

24.4.

25.4.

26.4.

NIKKEI 225

13500 22.4.

23.4.

24.4.

25.4.

26.4.

22.4.

23.4.

24.4.

25.4.

26.4.

je porasla za 3,2 posto jer su rezultati prodaje prebacili očekivanja analitičara. Većina azijskih dionica također je pala kao posljedica neujednačenih podataka o zaradama pad su predvodili kozmetička kompanija Sheseido i proizvođač čipova Advantest. Zbog dobrih rezultata kineska autokompanija BYD porasla je u danu za čak 12 posto. Većina dionica na tranzicijskim tržištima također je pala krajem tjedna jer su ih lošiji rezultati od očekivanih gotovo svih naftnih kompanija povukli za sobom.

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

184

183

182

181

181 25.3.

5.4.

15.4.

25.4.

22.4.

23.4.

24.4.

25.4.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 25.4.2013. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

188,1105 189,2589 166,8558 183,0779 183,2949

197,5830 219,6191 135,4281 158,6697 160,3023 174,1646 107,9699 121,9972 210,4770 205,6624 221,7905 102,8481 161,1339 140,3630 118,9183 182,2400 124,9978 135,1500 196,7360 167,6381 137,1896 120,5981 156,4987

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

[8]

www.privredni.hr 29. travnja 2013. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 183,044 milijuna kuna

Tjedan u znaku Hotela Makarska za pet milijuna i iznosio 71,767 milijuna kuna što na tjednoj razini predstavlja rast od osam posto. Indeks Crobex je tjedan završio s padom od 0,33 posto te je ostao ispod 1.950 bodova, a njegova

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

roteklog je tjedna redovni promet na ZSE - Zagrebačkoj burzi u odnosu na tjedan ranije porastao Top 10 po prometu Hoteli Makarska d.d. Hrvatske telekomunikacije d.d. Adris grupa d.d. (povl.) Turbo certifikat DAX short Turbo certifikat DAX long 2 Ingra d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Ledo d.d. Valamar Adria Holding d.d. INA-industrija nafte d.d.

tjedna promjena +4,23% +0,04% +4,01% -35,35% +82,06% -13,86% -0,53% -1,14% +4,38% -1,16%

zadnja cijena 147,99 214,07 295,50 51,40 61,90 3,73 1.500,00 8.650,00 143,00 4.250,00

promet 25.346.988,09 5.287.955,89 4.259.652,77 3.877.004,87 2.752.245,06 1.829.252,19 1.792.962,22 1.622.492,10 1.620.668,31 1.572.950,13

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 71.766.831,65 kn

je posljednja vrijednost bila 1.942,05 bodova. Indeks Crobex10 tjedan je završio na 1.090,86 bodova što predstavlja rast od 0,15 posto. Obveznički indeks Crobis je porastao za 0,11 posto, a 10 dionica s najvećim rastom cijene Turbo certifikat nafta long 1 Turbo certifikat DAX long 2 Turbo certifikat DAX long 1 Turbo certifikat nafta long Karlovačka banka d.d. Hrvatski duhani d.d. Turbo certifikat DAX long Imperial hoteljerstvo d.d. Kaštelanski staklenici d.d. Sunčani Hvar d.d.

Crobistr za 0,23 posto. U ovoj godini Crobex je u plusu za 11,59 posto, Crobex10 bilježi rast od 12,28 posto, a Crobis je u minusu 0,21 posto. Proteklog tjedna najveći pro-

tjedna promjena +88,24% +82,06% +40,82% +34,11% +26,04% +20,56% +15,14% +12,97% +11,61% +10,67%

zadnja cijena 64,00 61,90 92,80 108,64 28,99 129,90 129,30 209,00 494,50 24,90

promet 448.075,32 2.752.245,06 159.715,20 166.779,93 3.884,66 7.287,39 74.790,00 42.995,18 1.221.684,84 12.281,40

INVESTICIJSKI FONDOVI

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

zadnja vrijednost 1.942,0500 1.090,8600 103,5337 123,9647

met ostvaren je dionicama Hotela Makarska, s kojima je trgovano u vrijednosti od 25,347 mili10 dionica s najvećim padom cijene Hoteli Brela d.d. Turbo certifikat DAX short RIZ-odašiljači d.d. Opeka d.d. Hoteli Živogošće d.d. Dubrovnik - Babin kuk d.d. Turbo certifikat nafta short Elektroprojekt d.d. Lošinjska plovidba d.d. Elektrometal d.d.

-58,87% -35,35% -34,72% -28,58% -22,92% -18,96% -18,94% -17,27% -16,64% -14,29%

zadnja cijena 39,28 51,40 46,63 192,56 18,50 145,88 111,86 330,11 35,01 30,00

promet 27.818,97 3.877.004,87 46,63 1.925,60 7.418,50 14.976,24 188.799,85 3.301,10 10.628,24 2.590,00

*vijesti

Nakon pretprošlog tjedna koji je bio najlošiji u godini, proteklog su tjedna fondovi zabilježili najbolji tjedan u godini. Od ukupno 84 aktivna, 82 fonda ostvarila su rast vrijednosti, a samo su dva fonda zabilježila pad. Tjedne promjene svih fondova kreću se u rasponu od +7,94 do -0,46 posto. Ukupno je 41 fond porastao za više od jedan

posto. Među 10 fondova s najvećim rastom nalaze se isključivo dionički fondovi, svi s rastom većim od 3,80 posto. Promatramo li prinose od početka godine, 18 dioničkih fondova bilježi rast veći od pet posto, dok su četiri fonda porasla više od 10 posto. Najveći prinos od 13,49 posto ostvario je HPB Dionički. Kod mješovitih fondova na

vrhu ljestvice je C-Premium koji je porastao za 5,30 posto. Kod obvezničkih fondova u ovoj godini najviše su porasli Raiffeisen Bonds za 1,75 posto, odnosno HI-Conservative za 1,20 posto, dok je kod novčanih najveći prinos ostvario Agram Euro Cash (1,28 posto). Prema prinosu u zadnjih 12 mjeseci najuspješniji dionički fond je OTP

Europa Plus s rastom od 16,36 posto. Najuspješniji mješoviti fond je ZB global s rastom od 9,69 posto. Kod obvezničkih je najveći prinos u promatranom razdoblju ostvario OTP euro obveznički koji je porastao za 7,20 posto, a slijedi ZB bond s rastom od 5,28 posto. Novčane fondove predvode Agram Euro Cash koji je porastao za 4,10 posto. (I.L.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Valuta

od 18.4. do 25.4. 2013. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn € € $ kn kn € kn € kn kn kn € € € kn kn € € € €

13,6327 8,8962 118,5900 119,5900 132,4000 52,7143 11,9581 128,4987 48,9100 71,9855 90,1400 78,4200 94,4585 104,1100 47,4970 26,8028 21,1357 68,4349 49,8272 60,3978 72,6307 104,2739 12,3473 6,3916 40,1960 90,1332 485,3176 81,4160 84,7700 134,1583 104,3331 8,9597 113,4251 80,7073 101,0001 9,1894 85,9200 62,1174 111,2700 116,7711

1,13 3,29 5,36 4,15 3,03 0,88 4,19 3,89 1,49 1,23 0,72 1,15 2,97 1,11 1,10 2,54 3,87 0,70 0,83 3,98 2,20 3,07 2,73 2,03 -0,46 2,58 1,54 2,04 0,30 6,78 1,86 1,23 3,72 3,27 0,01 5,29 3,81 7,94 5,32 0,67

€ kn

143,1500 96,3954

0,98 0,27

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global PBZ Global fond

juna kuna, a trgovanje je završilo na cijeni od 150 kuna što predstavlja tjedni rast od 4,23 posto.

tjedna promjena

Najbolji tjedan u godini

Naziv(fond)

tjedna promjena -0,33% +0,15% +0,11% +0,23%

Naziv(fond) HI-balanced Raiffeisen Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige VB SMART

€ € kn kn kn kn kn kn kn € kn € €

10,5808 121,0600 99,0533 80,6343 95,6860 7,9629 76,5725 4,9439 56,8980 8,7657 124,6569 95,9400 98,5103

*Tjedna promjena [%] 1,97 1,63 1,03 -0,02 1,11 0,87 2,27 1,60 0,03 1,11 0,77 1,35 1,37

€ € € € € kn € €

176,3500 12,0631 166,5700 108,0057 125,9200 178,8871 133,9959 121,9111

0,79 0,13 0,47 0,16 0,11 0,40 0,39 0,13

kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn kn €

140,1849 171,9436 146,8343 134,7384 153,4800 147,1400 146,7125 127,7362 139,9150 129,8900 123,7724 11,6136 115,7295 80,5875 112,5600 105,7899 103,6400 103,7105 1276,9335 103,3027 100,2046

0,02 0,01 0,03 0,04 0,03 0,03 0,03 0,01 0,02 0,02 0,05 0,07 0,02 0,00 0,03 0,05 0,03 0,03 0,04 0,01 0,04

Valuta

Vrijednost udjela

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NFD Aureus MultiCash OTP euro novčani

težine od 36 do 46 tona i isporučiti do 1. travnja iduće godine na gradilište.

EBRD financira Piramidu Europska banka za obnovu i razvoj investirat će 3,6 milijuna eura u Piramidu, proizvođača staklene farmaceutske ambalaže iz Sesveta. U financijsko restrukturiranje bit će uloženo 2,5 milijuna eura, a u proširenje proizvodnje 900.000 eura. Piramida je osnovana 1950. i opskrbljivala je uglavnom tržište bivše Jugoslavije. Danas je regionalni lider u proizvodnji ampula i farmaceutske ambalaže od cijevnog stakla. Više od 90 posto prihoda kompanija ostvaruje na stranim tržištima. Brodosplit gradi osječki most Brodosplit je s tvrtkom Zagreb-Montaža Vikom kao naručiteljem potpisao ugovor o gradnji komponenti mosta preko Drave u Osijeku. Investitor projekta su Hrvatske autoceste, a vrijednost posla je oko šest milijuna kuna. U Brodosplit su već stigle prve komponente materijala za izgradnju centralne kutije, čeličnog “srca” mosta koje se proteže u duljini 400 metar. Škver će izraditi 35 segmenata glavnog nosača

Atlantic nagradio menadžere Atlantic Grupa darovala je menadžerima i zaposlenicima ukupno 6517 vlastitih dionica čija je tržišna vrijednost oko 4,4 milijuna kuna. Najviše je dobio stariji potpredsjednik Grupe Mladen Veber - 2258 dionica. Drugom članu Uprave, Nevenu Vrankoviću, dodijeljeno je 1900 dionica, a Zoran Stanković, koji je zadužen za financije, dobio je 525 dionica. Svi ostali zaposlenici zajedno su dobili 1834 dionice. Varteks u minusu

Nekadašnji varaždinski tekstilni div u prošloj je godini ostvario gubitak od 110 milijuna kuna, a gotovo pola tog iznosa čine kamate koje su dosegnule gotovo 50 milijuna kuna. Do kraja travnja trebalo bi se održati drugo ispitno ročište u predstečajnoj nagodbi, nakon kojeg će se znati što vjerovnici namjeravaju s Varteksom: stečaj ili prihvaćanje plana poslovnog i financijskog restrukturiranja koje će stajati dodatnih osamdesetak milijuna kuna.