e-pv 3777

UVOD

www.privredni.hr Broj 3777, 13. svibnja 2013.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

3

pvinfo

Ivan Gligora, vlasnik sirane Gligora:

Uvodnik glavnog urednika

Uspjeh je što postoji Privredni vjesnik

Tradicija koja obvezuje

Mogu reći da je uspjeh hrvatskog izdavaštva što uopće postoji tjednik poput Privrednog vjesnika koji uravnoteženo obrađuje gospodarske teme. Dosta toga se može naučiti čitajući taj list, a svakako je moguć i prostor za napredak. Pri tome mislim da bi trebalo objavljivati i kratke informacije o promjenama u kadrovskoj i upravljačkoj strukturi pojedinih tvrtki i uprava.

Antonio Garcia Postigo, Veleposlanstvo Kraljevine Belgije:

Servis koji redovito koristimo Redovito čitamo Privredni vjesnik jer obiluje nama zanimljivim informacijama. S obzirom na aktivnosti našeg ureda, posebno mjesto zauzimaju sektorske studije koje nude kratak opis stanja u pojedinim sektorima i predstavljanja malih obrta i poduzeća.

Gosti komentatori i razgovori s čelnicima raznih tvrtki nude uvid u probleme poslovanja i načine na koje ih oni rješavaju, te mogu poslužiti kao izvor dobrih ideja.

Također, prilog EEN nudi informacije o aktivnostima i poslovnim ponudama, a to je servis koji mi redovito koristimo u svom poslovanju. Svakako podržavamo ideju izlaženja priloga EEN svaki tjedan. Naravno, izdanje na engleskom jeziku je od velike pomoći Izaslaniku i našim kolegama u Belgiji.

Jadranka Boban Pejić, vlasnica Biovege i Europska poduzetnica 2011.:

Uređivačka politika je pun pogodak Privredni vjesnik mi je vrlo koristan izvor informacija. Često upravo iz njega saznam novosti pa mislim da time odlično opravdava svoj naziv “vjesnik”. Mislim da je nova uređivačka politika pun pogodak.

Damir Skender, predsjednik Uprave Saponije:

Važan izvor informacija Privredni vjesnik čitam i zadovoljan sam sadržajem. To je medij za koji mogu biti siguran da nije opterećen ispraznim senzacionalizmom i sveprisutnim “žutilom”.

Meni je on važan izvor širih informacija iz gospodarstva.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Privredni vjesnik je bio, jest i bit će pozornica na kojoj svi akteri gospodarstva igraju važnu ulogu

N

ajstariji hrvatski poslovno-financijski tjednik Privredni vjesnik, nakon obavljenog redizajna i okrupnjavanja redakcije, ponovno je sredinom svibnja 2006. krenuo put 100.000 čitatelja. Tjednik u kojem je “žut samo papir” bio je, jest i bit će i nadalje snažna komunikacijska poluga gospodarstvu, svjedok njegovih problema, uspjeha, težnji, noviteta, priča o uspjehu... zapravo sve ono što će svakom gospodarstveniku olakšati poslovanje i snalaženje u moru zakonskih, provedbenih i inih propisa. Kroz sve ćemo stranice progovarati o poslu, svim njegovim specifičnostima, nuditi pune aktualne informacije, analize, savjet više, otvarati prostor za izražavanje mišljenja, stavova, prenositi natječaje i davati prostor za ponudu roba i usluga.

Tako je glasio moj prvi privrednovjesnički uvodnik, u kojem smo postavili smjer. Privredni vjesnik, koji sada snažno i vlasnički podržava Hrvatska gospodarska komora bio je, jest i bit će pozornica na kojoj svi akteri gospodarstva igraju važnu ulogu. Ujedno i zrcalo u kojem će se ogledavati kakvi oni jesu ili žele biti. Štujući tradiciju, ali preuzimajući zadaću informiranja heterogene skupine čitatelja,

prepoznali ste našu ulogu - biti servisan, a ne servilan.

Danas, dok odbrojavamo dane pred ulazak u EU i slavimo 60. obljetnicu izlaženja Privrednog vjesnika, podsjećam da je prvi broj obnovljenog PV-a pratilo i posebno izdanje Hrvatska i EU, kao naš doprinos posebno osjetljivom trenutku za gospodarstvo kakav je višegodišnji proces pristupnih pregovora Hrvatske Europskoj uniji. Smatrali smo i smatramo potrebnim da svaki gospodarstvenik dobije informacije o uvjetima u kojima će se poslovati, trendovima u okružju, regiji, EU-u, zakonskim i ostalim promjenama.

Poslovne tiskovine često donose informacije koje nije moguće dobiti nigdje drugdje Gospodarsko okruženje danas, ne samo u nas, više nego ikad treba kvalitetno poslovno novinarstvo, bez obzira na sve teškoće. Kvalitetan novinar snaga je svakog medija, a gospodarsko novinarstvo čuva ekonomsku logiku razmišljanja pred navalama neznanja, politikanstva, poluinformacija estrade i žutila. To je novinarstvo jedna od posljednjih

oaza objektivnog analitičkog novinarstva. Činjenica je da pisano novinarstvo proživljava posljednjih godina sigurno najtežu krizu. Ne gledajući samo pad naklada.

Više nego ikad razvidna je potreba prijelaza na analitičko novinarstvo, a uspješnost u izdavanju novina, više no ikada ranije, ovisna je o strategijama stalnih inovacija i spremnosti za nove mogućnosti. To se odnosi na sve medije, ne samo poslovne. Tiskovine su sve više izložene praktičnim pritiscima: novi formati, novi cjenovni modeli, novi čitatelji i, konačno, nova tržišta. Multimedija i multikanalnost grabe i uzimaju svoje. Mijenjaju se i elektronički medi-

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: marketing@privredni.hr

Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

ji. Web portali snažno grabe. Sve se mijenja.

Podaci istraživanja o moći poslovnog tiska govore da su poslovni časopisi (bilo dnevnici, tjednici, mjesečnici) u pravilu vjerodostojniji, više neutralni i objektivni. Često donose informacije koje nije moguće dobiti nigdje drugdje. To svima nama ukazuje da održivost tiskanog novinarstva ovisi i o kvaliteti koju će ono pružati.

Tiskani mediji ne mogu se natjecati s elektroničkima u brzini, ali imaju prednost u tome što mogu biti vjerodostojniji, dublji i odgovarati na mnogo više pitanja koja zanimaju publiku.

Znamo da je jezik poslovno-stručnog novinarstva specifičan po tome što na njegov nastanak istodobno djeluju oprečne silnice: zakonitosti jezika novinarstva kao općeprihvaćeno razumljivog s jedne, kao i zakonitosti stručnoga i poslovnoga jezika s druge strane. I da, stručno pisanje nije uvijek pitko i svima čitljivo, ali tu se krije onaj magični trenutak kad se svojim znanjem i jednostavnim interpretacijama ispriča vrlo složena situacija što onima koji to žele produbljuje nove spoznaje.

Darko Buković

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

Direktor: Nikola Baučić Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

TEMA TJEDNA

60 privredni vjesnik

( 1,5 mil Slovenaca

( 25% od prikupljene carine

Hrvatsko-slovenski poslovni forum

Uštede na troškovima, ali i dobitak na vremenu koje

4

ljetuje u Hrvatskoj

1953 2013

ostat će u hrvatskom proračunu

Bez carine unu jačom konkure Kupnja robe za osobne potrebe nakon 1. srpnja smatra se dom zemljama, odnosno državama s kojima EU nema sporazum o uk

Logistički objediniti Rijeku, Kopar i Trst Hrvatski predsjednik Josipović i njegov slovenski kolega Pahor založili su se za zajednički nastup dviju država i međusobno pomaganje na tržištu šire regije

U

lazak Hrvatske u Europsku uniju prilika je za snažnije povezivanje hrvatskih i slovenskih poduzeća i za zajednički nastup na trećim tržištima, istaknuto je na Hrvatsko-slovenskom poslovnom forumu održanom prošli tjedan u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Forum je organiziran povodom dvodnevnog posjeta slovenskog predsjednika Boruta Pahora.

Njegov domaćin, hrvatski predsjednik Ivo Josipović, imao je i konkretan prijedlog. Trebalo bi logistički povezati jadranske luke Rijeku, Kopar i Trst i ojačati njihovu konkurentnost u odnosu na Genovu i luke na sjeveru Europe. “Genova i Rotterdam su ionako preopterećeni, a ove tri luke imaju mogućnost znatnog povećanja prometa”, rekao je Josipović. Prema njegovim riječima, sa Slovenijom bi se moglo surađivati i na razvoju željezničkog koridora od Maribora preko Krapine do Zagreba. Zajedničkim prekograničnim nastupom lakše se je i kvalificirati za europske fondove. Josipović je i za

kapitalno spajanje maloprodajnih lanaca, posredno podržavši Agrokorov pokušaj preuzimanja Mercatora. Spajanjem hrvatskih i slovenskih lanaca nastale bi kompanije koje bi mogle kupce tražiti i izvan regije, smatra hrvatski predsjednik.

Osim razvoja međusobnog turističkog prometa, pri čemu 1,5 milijuna Slovenaca ljetuje u Hrvatskoj, turističke tvrtke

si počeli su se snažno razvijati. Ulazak Hrvatske u EU to će i dodatno potaknuti. I Pahor podržava zajednički nastup i međusobno pomaganje na tržištu šire regije, a hrvatske tvrtke u Sloveniji su dobrodošle. Naglasio je da će Slovenija sama, bez pomoći sa strane, riješiti svoje fiskalne probleme.

Povećanjem PDV-a i drugim mjerama izaći ćemo iz krize, rekao je Pahor.

Zajedničkim, prekograničnim nastupom lakše se je i kvalificirati za europske fondove iz dvije zemlje trebale bi zajednički privlačiti i turiste iz dalekih destinacija, istaknuo je Josipović.

Slovenija će sama izaći iz krize Slovenski predsjednik Borut Pahor podsjetio je na svoj prošli posjet HGK-u u listopadu 2009., kad su politički odnosi bili na niskoj razini. Nakon što je potpisao arbitražni sporazum s bivšom premijerkom Jadrankom Kosor, ekonomski odno-

Podršku suradnji dali su i predsjednici komora, Nadan Vidošević i Samo Hribar Milič iz Gospodarske zbornice Slovenije.

Pridružili su se i poslovni ljudi pa je u HGK-u potpisan sporazum o centru za energetska rješenja, u kojem će uz hrvatske, sudjelovati 17 slovenskih tvrtki. U centru će tvrtke razmjenjivati iskustva o projektima energetske učinkovitosti i zajedno se javljati na europske i lokalne natječaje. (I.V.)

Igor Vukić vukic@privredni.hr

M

anje od dva mjeseca je do ulaska u Europsku uniju, a mnogi građani još ne vjeruju: zar stvarno mogu kupiti fotoaparat u Münchenu i donijeti ga u Hrvatsku bez plaćanja carine i drugih carinskih formalnosti?

Gume za auto u Sloveniji?

Odgovor je potvrdan: kupnja robe za osobne potrebe nakon 1. srpnja sma-

Više neće biti ni povrata PDV-a plaćenog u trgovinama zemalja EU-a tra se domaćim prometom i na nju se ne naplaćuju carinska davanja. “Na području Europske unije vrijedi pravilo o slobodnom kretanju robe i to će pravilo nakon 1. srpnja vrijediti i za Hrvatsku”, kaže Zlatko Grabar, ravnatelj Carinske uprave.

Pravne osobe imat će samo obvezu statističkog izvještavanja (Intrastat izvještavanje) o toj unutarnjoj trgovini preko granica država članica EU-a. Carine, dakle, ostaju samo prema trećim zemljama, odnosno državama s kojima EU nema sporazum o ukidanju carina. Osim uštede na carinskim troškovima, hrvatske tvrtke pri poslovanju unutar EU-a uštedjet će i nešto vremena

koje se ranije trošilo na carinske formalnosti. Ali i roba iz drugih zemalja EU-a stizat će bez carinskog opterećenja pa i bez ranijih problema kakvo je predstavljalo, primjerice, čekanje na granici.

Jeftinija uvozna roba Kako prestaje carinski nadzor i naplata uvoznih davanja (carine i PDV-a), tako se više neće moći realizirati ni povrat PDVa plaćenog u trgovinama u zemljama EU-a. Zbog ukidanja carina vjerojatno će predmeti koji su se kupovali u inozemstvu biti jeftiniji i u Hrvatskoj.

Ipak će se tu i tamo (zbog nižih stopa PDV-a) pronaći proizvodi po koje će se isplatiti otići ili pojedinačno naručiti iz zemlje Unije.

Hrvatske tvrtke moći će robu koju uvoze iz države izvan EU-a cariniti u bilo kojoj zemlji Unije.

Isto tako će europske tvrtke to moći učiniti u carinskim uredima na području Hrvatske (primjerice, u lukama ili na graničnim

prijelazima sa Srbijom i BiH). Prema Grabarovim riječima, od prikupljene carine 25 posto ostat će u hrvatskom proračunu, a 75 posto je prihod zajedničkog europskog proračuna.

Nakon 1. srpnja i u Hrvatskoj će vrijediti europska carinska tari-

Slobodan unos 800 cigareta Nakon 1. srpnja mijenjaju se iznosi vrijednosti roba koje se iz trećih zemalja mogu unijeti u Hrvatsku, odnosno u EU. Za osobne potrebe putnika bez carine i PDV-a moći će se unijeti robe do 300 eura, a u zračnom i pomorskom prometu do 430 eura. Sada je dopušten unos do 1000 kuna po osobi.

Fizička osoba moći će za osobne potrebe unijeti u Hrvatsku i neke trošarinske proizvode, već puštene u potrošnju u drugim dijelovima EU-a. Dodatna trošarina u Hrvatskoj neće se plaćati ako se unosi 800 komada cigareta, 400 komada cigarilosa, 200 komada cigara, jedan kilogram duhana za pušenje, 20 litara jakog alkoholnog pića, 90 litara vina ili 100 litara piva.

5

www.privredni.hr Broj 3777, 13. svibnja 2013.

( a 75%

je prihod zajedničkog europskog proračuna

( za oko 20%

će porasti carine za robu iz zemalja Cefte

se trošilo za carinske formalnosti

tar Europske unije, ali s ncijom aćim prometom i na nju se ne naplaćuju carinska davanja. Carine ostaju samo prema trećim idanju carina ti i smještaj na police bliže oku kupaca, opisao je Kumar.

fa TARIC (Tarif Integre Communautaire). Tarifu objavljuje Europska komisija, a kako je vrlo opširna i često se mijenja, objavljuje se isključivo u elektronskom obliku i može se pronaći na službenim stranicama EU-a.

Andrej Kumar, profesor s Ekonomskog fakulteta

u Ljubljani, kaže kako je veoma važno da poduzeća stalno prate promjene carinskih tarifa i drugih propisa Europske unije.

Gostujući prošli tjedan u Zagrebu na konferenciji EUforija, posvećenoj carinskoj politici EU-a, Kumar je ispričao kako je 2000. godine EU posti-

Jeftiniji vino i čokolada Nove carine prema trećim zemljama mogle bi potaknuti izvoz u neka područja, ali povećati i uvoz. Prema analizi ekonomista Ante Babića, zbog nižih tarifa koje ima EU, mogao bi rasti hrvatski izvoz u Tursku, sjever Afrike, Kajmanske otoke, Bermude, Libanon i Južnoafričku Republiku. Mogao bi porasti uvoz iz BiH, Makedonije i Srbije, osobito poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Uvozne tarife bit će manje i za Koreju i Tursku, a više za Kinu i Brazil. Među proizvodima kojima će se smanjiti carine pri uvozu iz trećih ze- malja su i vino, keksi, čokolada, odjeća, aluminij i željezo, električni strojevi i oprema, pa čak i brodovi.

gao sporazum o slobodnoj trgovini s Meksikom.

Siemens je ubrzo zbog nižih troškova preselio dio proizvodnje u Meksiko. Proizvode je i dalje mogao prodavati u EU-u bez carine. Istodobno su neka slovenska poduzeća koja su bila kooperanti Siemensa ostala bez narudžbi.

Dolazak robe iz razvijenih zemalja predstavlja snažan pritisak na domaće proizvođače. Slovenski Fructal je bez obzira na dotadašnju popularnost kod potrošača, na svom terenu izgubio tržišnu bitku od austrijskog Raucha. Fructalovi sokovi nalaze se na niskim policama u slovenskim supermarketima jer je Rauch, uz ostale prednosti, lakše mogao plati-

Procedure slične U Hrvatskoj se puštanje u promet robe iz trećih zemalja neće bitno promijeniti u odnosu na sadašnje procedure. Tvrtke mogu imenovati i zastupnika koji će pri carinskim tijelima obavljati potrebne radnje i formalnosti predviđene carinskim propisima.

U svim carinskim postupcima od 1. srpnja 2013. gospodarski subjekti moraju imati EORI broj. Postupak dodjele EORI brojeva započeo je 1. veljače ove godine. Pravo na broj stječe se podnošenjem zahtje-

Hrvatske tvrtke moći će robu iz država izvan EU-a cariniti u bilo kojoj zemlji Unije va mjesnoj nadležnoj carinarnici prema sjedištu tvrtke. Sve informacije o EORI broju mogu se dobiti i na web stranicama Carinske uprave.

Ulaskom u Uniju izlazi se iz Cefte i to će povećati carine za oko 20 posto hrvatskih proizvoda u toj grupi zemalja. Carine će rasti uglavnom na poljoprivredno-prehrambene proizvode, dok će promet industrijskim proizvodima i dalje uglavnom biti bez carine. Denis Čajo, predstojnik

Državnog ureda za trgovinsku politiku, kaže da im se još uvijek obraćaju tvrtke i pitaju hoće li nakon 1. srpnja zadržati sadašnje carinske povlastice. Iako se vode pregovori između EU-a i zemalja Cefte, riječ je o tehničkim pregovorima, kojima bi se neke hrvatske povlastice zadržale, ali bi one vrijedile za sve tvrtke iz EU-a.

Tko prvi, njemu djevojka Ako se i uvedu neke kvote za bescarinski izvoz, one će vrijediti po načelu “tko prvi, njemu djevojka”. Bez carine će se propuštati roba po redu kako stiže na carinski prijelaz, sve dok se ne ispuni količinska kvota. Za robu koja dolazi nakon toga, primjenjivat će se više carinske tarife. I zbog toga je nužno stalno pratiti carinsku politiku EU-a, politiku kvota i drugih oblika trgovinske suradnje.

Ulazak u EU hrvatskim proizvođačima donosi korist zbog propisa o kumulaciji podrijetla.

Proširuje se krug zemalja iz kojih hrvatske tvrtke mogu uvoziti materijal ili polugotove proizvode i zatim ih, nakon obrade, izvoziti bez carine u Europsku uniju. Primjerice, koristi li se u tekstilnoj industriji egipatski pamuk, zbog ugovora s tom zemljom gotov proizvod smatrat će se EU-ovim proizvodom pa će slobodan od carine moći na tržište cijelog EU-a.

*vijesti Ekološka načela za bolje poslovanje Poslovni i industrijski sektor spadaju među glavne generatore otpada te se sve češće, pod pritiskom novih propisa, nameta ali i javnosti, suočavaju s potrebom promjene svoje poslovne prakse, posebice one koja se odnosi na upravljanje otpadom. Ekološka osviještenost, prevencija te upravljanje zaštitom okoliša posebno su značajni u turizmu. O tim temama raspravljalo se na seminaru za poslovnu zajednicu o održivim rješenjima u području gospodarenja otpadom protekli tjedan u Županijskoj komori HGK-a u Puli.

Petina djelatnika zna plaću svog kolege Podatak o visini plaće često spada u poslovnu tajnu.

No, portal MojPosao istražio je na više od 300 ispitanika bi li željeli saznati kolika je plaća njihovih kolega i nadređenih. Pokazalo se da čak petina ispitanika zna plaće svih kolega iz tvrtke, dok ih 40 posto zna plaće kolega s kojima su dobri. Jednako toliko ispitanika navodi da nema nikakvu informaciju o plaći svojih kolega. Od ukupnog broja ispitanih, njih 63 posto htjelo bi znati plaće svih kolega, dok bi plaće onih na višim pozicijama htjelo znati 17 posto ispitanika.

Porezna uprava zadovoljna fiskalizacijom

Fiskalizacija u prometu gotovinom daje sve bolje rezultate, pri čemu su najbolji oni u ožujku, navodi se u priopćenju objavljenom na web stranicama Porezne uprave. U ožujku 2013. godine fizičke osobe, uglavnom ugostitelji, prijavile su 38,05 posto veći promet nego u isto doba 2012. Istodobno su tzv. male pravne osobe u ožujku prijavile čak 42,17 posto veći promet nego u lanjskom ožujku.

6

60 privredni vjesnik

AKTUALNO

Završen projekt “Tehnička pomoć Operativnoj strukturi za promet”

1953 2013

Proinvest - završno predstavljanje Vladinih mjera za poticanje investicija i restrukturiranje gospodarstva

Hrvatska spremnija za prometne projekte

Nakon 15 mjeseci provedbe, prošli tjedan završen je projekt Tehnička pomoć Operativnoj strukturi za promet u identifikaciji i procjeni projekata.

Glavni cilj projekta, koji se provodio u sklopu programa IPA 20072013 i čija je vrijednost 549.200 eura, bila je priprema Hrvatske za učinkovito upravljanje i apsorpciju IPA pomoći te poboljšanje sposobnosti Lijepe naše za korištenje strukturnih i Kohezijskog

fonda nakon što postane punopravna članica EU-a.

Glavna pak svrha projekta bila je uspostaviti tim stručnjaka u Upravi za prometnu infrastrukturu unutar Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, HŽ Infrastrukture te Središnje agencije za financiranje i ugovaranje (SAFU).

Tijekom provedbe, članovima tog tima omogućena je edukacija i trening u neovisnoj analizi svih aspekata infrastrukturnog projekta u prometu koji je predložen za sufinanciranje iz EU fondova.

Također, tim stručnjaka osposobljen je za razumijevanje i tumačenje svih sadržajnih dijelova takvog projekta kao što su analiza troškova i koristi, studija utjecaja na okoliš i izvodljivosti. (B.O.)

Turističko poslovno vijeće HGK-a

Ostvariti lanjske turističke rezultate Optimizam je nužan u svim gospodarskim granama, a posebice u turističkoj djelatnosti, rekao je Franco Palma, predsjednik Turističkog poslovnog vijeća Hrvatske gospodarske komore na prošlotjednoj sjednici toga vijeća. Napomenuo je kako bi u šest mjeseci ove godine bilo poželjno ostvariti lanjske turističke rezultate. Iako u svijetu i dalje vlada gospodarska kriza, ove se godine ipak očekuje rast turističkog prometa od tri posto.

“U Hrvatskoj se predviđa umjereni rast broja turističkih dolazaka gostiju iz Danske, Belgije, Francuske, Nizozemske, Njemačke, Poljske, Amerike, Kanade, skandinavskih država, Švicarske i Velike Britanije. Iz zemalja pogođenih recesijom, primjerice Češke, Italije, Mađarske, Slovenije i Španjolske treba očekivati slabije rezultate u odnosu na prošlu godinu”, re-

kao je Igor Borojević iz Hrvatske turističke zajednice. Na sjednici je razmatran i zakon o porezu na nekretnine te je istaknuto kako odredbe tog zakonskog nacrta destimuliraju investicije. Na sjednici su iznesena dva prijedloga izmjena tog nacrta. Prvi se odnosi na najvišu moguću godišnju obvezu poreza koja ne smije prijeći 1,5 posto ukupnog godišnjeg prihoda tvrtke iz prethodne godine, a drugi se odnosi na utvrđivanje porezne osnovice za djelatnost pružanja smještaja i pripreme hrane u iznosu od 90 posto.

Ti će se prijedlozi dostaviti Ministarstvu financija. (S.P.)

Milanović: Uvodimo red, a ne porezni teror Odgovarajući na kritike da je politika štednje promašena, kao i na suprotne, da se premalo štedi, premijer je rekao da Vlada nastoji pronaći kompromisni, srednji put. Daljnji rezovi onemogućili bi razvoj, dok je povećanje javne potrošnje neizvodivo Igor Vukić vukic@privredni.hr

N

ismo obećavali mnogo toga, već samo red i rad. Uvodimo red na tržište, a stvaramo i uvjete za nove investicije koje su ključ oporavka, rekao je premijer Zoran Milanović, otvarajući prošli tjedan Proinvest, završno predstavljanje Vladinih mjera za poticanje investicija i restrukturiranje gospodarstva.

Milanović je podsjetio da su radne skupine za jačanje poslovne klime već omogućile realizaciju nekoliko blokiranih investicija, u kojima će posao naći 700 ljudi.

Do kraja godine deblokirat će se 15 ulagačkih projekata, vrijednih milijardu eura, s više od 2000 radnika. U Agenciji za investicije i konkurentnost čeka još 60 projekata, vrijednih više od šest milijardi eura. Priprema se velika investicija u Plomin C, a Vlada nije odustala ni od Omble, uz poštivanje ekoloških standarda.

Veliki investicijski zamah dat će obnova željezničkog sustava od Rijeke do mađarske granice i pravca od Zagreba do granice sa Srbijom. “Riječka luka doživjet će veliki

razvoj, osobito u svjetlu ulaska u EU. Čak da ništa kao Vlada tu ne radimo, stvari bi se promijenile na bolje”, istaknuo je Milanović. Nastavit će se i restrukturiranje javnog sektora. Kao primjer istaknuo je brodogradnju koja je uz visoku cijenu sačuvana gotovo u cijelosti, što nije pošlo za rukom ni jednoj članici EU-a.

Smanjen deficit Premijer je podsjetio da je Vlada privatnom sektoru pomogla smanjivanjem zdravstvenog doprinosa za dva postotna boda, što je poduzetnicima uštedjelo više od 2,6 milijardi kuna. Tvrtkama i obrtnicima omogućena je obročna otplata poreznih dugova. PDV na ugostiteljske usluge smanjen je 10 posto. “Ne može se reći da je riječ o poreznoj presiji. Uvođenje fiskalizacije i poreznih lista srama nije porezni teror, nego uvođenje reda i poštene raspodjele poreznog tereta”, istaknuo je premijer.

Osvrnuvši se na proračunsku politiku, Milanović je rekao da je deficit u prošloj godini smanjen za pet milijardi kuna, no javna potrošnja se i dalje mora financirati zaduživanjem. Zbog fiskalne konsolidacije smanjene

su bruto plaće u javnom sektoru za tri posto, no istodobno je sačuvana sigurnost radnih mjesta.

“Možda smo pogriješili što na početku mandata nismo plaće rezali i više”, ocijenio je premijer. Sindikatima javnih službi poručio je da trebaju uzeti u obzir da je u privatnom sektoru prilagodba krizi plaćena gubitkom 170.000 radnih mjesta. “Ono što nismo zaradili, ne smijemo ni isplatiti. Plaća nije dugoročno stečeno pravo”, rekao je Milanović.

Odgovarajući na kritike da je politika štednje promašena, kao i na suprotne, da se premalo štedi, premijer je rekao da Vlada nastoji pronaći kompromisni, srednji put.

Daljnji rezovi onemogućili bi razvoj, dok je povećanje javne potrošnje neizvodivo, zbog visokog deficita i javnog duga, zaključio je Milanović.

Anketa o zaprekama Premijera je slušalo oko 400 poduzetnika, predstavnika komora i gospodarskih interesnih udruženja. No mnogi su skup napustili puno prije kraja, tako da su izlaganja pojedinih ministara i rasprave u pratećim panelima održavane pred malim brojem ljudi. Na panelima

je nekoliko poduzetnika iznijelo svoje probleme s administrativnim preprekama pri ulaganju. Ministri, predstavnici Vladinih agencija i HBOR-a naglašeno su se trudili objasniti način na koji se ulaganja mogu ostvariti. Pozivali su poduzetnike da im se osobno obrate kako bi se razmotrili problemi.

Poduzetnike najviše ometa pravna nesigurnost, različito tumačenje propisa te uvjeti financiranja Na Proinvestu je provedena i anketa o najvećim zaprekama za ulaganja. Poduzetnici su istaknuli da ih najviše ometa pravna nesigurnost, različito tumačenje propisa te uvjeti financiranja.

Problem su i dalje visoke kamate, kao i sporost pri naplati potraživanja.

U anketi u kojoj je sudjelovalo 300 ispitanika na petom mjestu među preprekama je i rigidno radno zakonodavstvo, odnosno složena procedura i cijena otpuštanja radnika.

Mnogima je također problem i dostupnost motivirane radne snage.

7

www.privredni.hr Broj 3777, 13. svibnja 2013.

10. konferencija Izazovi Europe: U potrazi za novom konkurentnošću - Split

Graditeljski sektor će se oporaviti Za tri godine će se dogoditi veliki investicijski boom jer će započeti projekti na modernizaciji željezničkih pruga koje sada pripremamo, kaže potpredsjednik Vlade Branko Grčić Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Više od 500 parafiskalnih nameta Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i EU fondova Branko Grčić istaknuo je kako je ova vlada otkrila da je broj parafiskalnih nameta dvostruko veći nego što se mislilo: da ih ima više od 500, a ne, kako se prije govorilo, oko 250. “Posebno se može očekivati redukcija parafiskalnih nameta. Naš će fokus biti upravo na smanjenju njihovog broja. Radna skupina radi registar parafiskalnih nameta, a nositelji tog projekta su Ministarstvo financija i Porezna uprava, koji će napraviti analizu i predložiti rješenja koja idu prema smanjenju pojedinih te mogućem ukidanju drugih nameta”, naglasio je Grčić.

V

lada je pokrenula proces restrukturiranja gospodarstva, započela proces čišćenja nagomilanih opterećenja, koji su ranije vlade odgađale. Imamo male, optimistične pomake u rastu industrijske proizvodnje u prvom kvartalu za nekih 1,1 posto, u prva četiri mjeseca zaposlilo se oko 70.000 novih ljudi, što je oko 18 posto više nego u isto vrijeme lani...

To je dobar znak, rekao je Branko Grčić, potpredsjednik Vlade na konferenciji Izazovi Europe: U potrazi za novom konkurentnošću održanoj na Ekonomskom fakultetu u Splitu od 8. do 10. svibnja.

“Za tri godine će se dogoditi veliki investicijski boom jer će započeti projekti na modernizaciji željezničkih pruga koje sada pripremamo. Uz to, moramo provesti velike projekte u odvodnji, vodoopskrbi i zaštiti okoliša.

Vidjet ćete da će građevinski sektor za nekoliko godina imati rast kao ne-

kada. Mladi ljudi će za nekoliko godina puno lakše doći do posla”, rekao je Grčić. Što se tiče približavanja ulaska Hrvatske u EU, naglasio je kako se pokazalo da su direktne strane investicije u novim članicama Unije tri godine nakon ulaska u EU znatno porasle. To može očekivati i Hrvatska.

Starija izvršna potpredsjednica Agrokora Ljerka Puljić istaknula je kako se Agrokor pripremio za ulazak u EU otvarajući proizvodne pogone u zemljama Cefte, gdje je tako postao domaći proizvođač. Smatra da problem tečaja prilikom ulaska Hrvatske u EU neće biti najznačajniji problem.

“Veći će nam problem biti to što će konkurenti puno slobodnije i u mnogo većem opsegu doći na hrvatsko tržište. Preko noći će dio gospodarskih subjekata koji se nije uspio pripremiti za taj izazov zapasti u velike probleme s prilagodbom novim okolnostima”, rekla je Ljerka Puljić.

Predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago smatra kako je tečaj dugi niz godina izrazit problem hrvatskih izvoznika. Zbog tog je problema veliki broj njih i nestao. No, svaka promjena tečaja, smatra Bago, može imati velike posljedice po standard prezaduženih građana. Temeljni je problem hrvatskog bankarskog sustava, kaže, to što većina banaka koje djeluju na hrvatskom tržištu nisu klasične banke nego više podsjećaju na podružnice. Savjetnik predsjednika Hrvatske Boris Cota istaknuo je pak da se moramo okrenuti izvozu jer je naše tržište premalo da bi se samo na njemu ostvario značajan porast BDP-a.

8

60 privredni vjesnik

AKTUALNO

1953 2013

( 450 mil €

čeka nas u EU fondovima do kraja godine

( na oko 1 mlrd €

taj bi se iznos trebao popeti 2014. godine

Koliko smo spremni za članstvo i fondove EU-a?

Dominantan osjećaj među poduzetnicima je strah U proteklih desetak godina razmišljali smo samo kako se prilagoditi standardima EU-a, a sada moramo razmišljati i kako sudjelovati u stvaranju tih standarda, kaže Vesna Pusić Drago Živković zivkovic@privredni.hr

D

ominantan osjećaj među poduzetnicima uoči ulaska Hrvatske u EU nije optimizam nego veliki strah, ponajprije zbog nedovoljne količine informacija, tvrdi predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević. Zato će nam ova godina biti iznimno teška jer će se mnogi naći pod udarom konkurencije multinacionalnih kompanija.

Vidošević vjeruje da nećemo biti loši kao Bugarska ili Rumunjska No, oni koji izdrže poslovat će u uređenom sustavu koji će pridonijeti da naša kreativnost dođe do izražaja, i to je možda najveći dobitak koji nam donosi Europska unija, rekao je Vidošević na otvaranju konferencije Koliko smo spremni za članstvo i fondove EU-a, koju su organizirali HGK i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Na pitanje po-

stavljeno nazivom konferencije Vidošević odgovara: nedovoljno. Ipak, vjeruje da nećemo biti loši kao Bugarska ili Rumunjska, ali je bitno da se približimo Poljskoj. Da bismo u tome uspjeli, treba nam racionalan odnos prema stranim investicijama i strateške odrednice kako bismo povlačili novac iz EU fondova.

Dobro je da ćemo sjediti za stolom gdje se donose odluke i gdje će i naša mala ruka nekome trebati u nadglasavanju, smatra Vidošević, za kojega 1. srpnja ne donosi opuštanje. “Kad budemo unutra, nećemo moći na godišnji, nego ćemo tek tada morati zapeti punom snagom i vjerujem da ćemo uspjeti”, optimističan je Vidošević. Makar ima i onih koji kažu kako se savezi u koje mi uđemo odmah počinju raspadati, predsjednik HGK-a u to ne vjeruje.

Ništa s neba Za ministricu vanjskih i europskih poslova Vesnu Pusić 1. srpnja donosi jednu ključnu promjenu. “U proteklih desetak godina razmišljali smo samo kako se prilagoditi standardima

ili Gruzije. Drugi su proizvod iskustva izgradnje države u postkonfliktnim uvjetima što, vjeruje Vesna Pusić, možemo prodati i nekim državama izvan Europe, poput onih u Sjevernoj Africi.

EU-a, a sada moramo razmišljati i kako sudjelovati u stvaranju tih standarda”, tvrdi ministrica. Kao primjer navodi galamu koja se digla oko nove regulative o sjemenu i sadnom materijalu, a koja povlači i mnogo šira pitanja o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU-a. Hrvatska će kao članica Unije morati stalno stvarati savezništva, najčešće sa zemljama

dunavske i jadransko-jonske regije, ali povremeno sigurno i s drugim, geografski udaljenijim državama. “Nema više lagodne neodgovornosti, prihvaćanja standarda kao da su s neba pali. Ništa više neće padati s neba”, poručila je Vesna Pusić.

Iako je uvjerena da Hrvatska može opstati unutar EU-a, smatra da moramo biti puno ambiciozniji

i težiti da postanemo jedna od uspješnijih članica.

Ministarstvo vanjskih poslova tome kani pridonijeti s dva intelektualna proizvoda koji su nastali u proteklih desetak godina.

Riječ je o konzultantskim uslugama koje se namjeravaju ponuditi i prodati zemljama koje tek počinju pregovarati s EU-om, poput zemalja regije, ali i država poput Moldove

Uskoro strategije Fondovi EU-a velika su prilika Hrvatskoj za sufinaciranje razvojnih projekata jer je već u drugoj polovini ove godine iz Kohezijskog fonda moguće povući oko 450 milijuna eura, a iduće godine taj bi se iznos popeo na milijardu eura, rečeno je na okruglom stolu u okviru konferencije. Preduvjet je izrada strateških dokumenata koji definiraju korištenje fondova EU-a do 2020. godine. Zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić najavio je da će industrijska strategija biti gotova do lipnja, a strategija razvoja cijelog gospodarstva do kraja ove godine. Prije toga treba uspostaviti i institucionalne strukture za upravljanje fondovima, pripremiti dovoljan broja projekata te osigurati domaći dio sredstava za njihovo sufinanciranje.

Strip o EU fondovima za lakše snalaženje Fondovi Europske unije u široj se javnosti i dalje doživljavaju kao vrlo zakučasta, zamorna, pa i dosadna tema. Konzultantska tvrtka “Projekt jednako razvoj” pokušala je tome doskočiti korištenjem novog komunikacijskog sredstva: stripa. Direktorica tvrtke Ana Fresl kaže kako su kroz praksu zaključili da u Hrvatskoj nema adekvatnog informativnog materijala za prvi susret građana ili profesionalaca s

EU fondovima. “Uskoro smo shvatili da nam treba forma koja je simpatična, inovativna, pamtljiva i uspijeva zadržati pažnju čitatelja. Tako smo se odlučili za strip. Sadržaj smo koncipirali na način da tri lika u stripu dolaze sa svojim ideja-

ma simpatičnom činovniku koji ih upućuje kako da od svojih ideja do pregleda natječaja za financiranje izrade svoj projektni prijedlog, provedu ga i dođu do željenih rezultata kori-

steći fondove EU-a”, objašnjava Ana Fresl.

Strip o EU fondovima podržali su Delegacija Europske unije u Hrvatskoj, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Hrvatska gospodarska komora i Grad Zagreb. Može se besplatno preuzeti s interneta preko poveznice: http://www. pjr.hr/index.php?/cro/Gdje-zapoceti/ Zapocnite-stripom.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3777, 13. svibnja 2013.

( na 30 godina

davala bi se koncesija za eksploataciju

Sjednica hrvatske vlade

Do nafte i plina izravnim ugovorom s Vladom Novim zakonom je propisano da vlasništvo nad cjelokupnom dokumentacijom i svim podacima vezanim uz ugljikovodike pripada isključivo državi Igor Vukić vukic@privredni.hr

S

obzirom na znatan interes investitora za istraživanje nafte i plina u Hrvatskoj, Vlada je predložila donošenje novog zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika.

Tom se djelatnošću sada bavi samo Ina, a u medijima se najavljivalo da zanimanje pokazuju i divovi poput ruskog Gazproma ili američkog ExxonMobilea.

Stupanje na snagu novog zakona neće utjecati na stečena prava Ine Prema predloženom zakonu ugovor o istraživanju sklapali bi izravno investitor i Vlada. Ugovorom bi se definirali međusobni odnosi i obveze.

Vlada obećava da će ulagačima omogućiti korištenje zemljišta i podzemlja za izvođenje rudarskih radova uz jednostavniji postupak rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, bilo na državnom zemljištu ili zemljištu u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba.

Dosad su ova pitanja bila regulirana Zakonom o rudarstvu. Novim zakonom je propisano da vlasništvo nad cjelokupnom doku-

mentacijom i svim podacima vezanim uz ugljikovodike pripada isključivo državi. Za nadzor nad eksploatacijom ugljikovodika, na kopnu i na moru, osnovat će se agencija za ugljikovodike, a predviđena je i mogućnost da i Hrvatska osnuje nacionalnu kompaniju koja bi se bavila istraživanjem ugljikovodika.

Prema prijedlogu, koncesija za eksploataciju davala bi se na 30 godina, a rok za istražne radove bio bi pet godina. Na zahtjev investitora istražni rok mogao bi se produžiti za godinu dana. Stupanje na snagu ovog zakona neće utjecati na stečena prava Ine, ali će ta kompanija imati rok od dvije godine da uskladi poslovanje prema odredbama novog zakona. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak naglasio je da Hrvatska zakonom o ugljikovodicima dobiva mogućnost za ostvarivanje velikih prihoda od investicija koje će biti provedene po najvišim tehnološkim, poslovnim i ekološkim standardima.

Strategija poduzetništva Do 2020. godine mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj trebala bi ostvarivati 62 posto udjela u BDP-u, dok je to danas 51 posto, najavio je mini-

Tomislav Šerić na čelu HEP-a Vlada je predložila da Tomislav Šerić zamijeni Zlatka Koračevića na čelu Hrvatske elektroprivrede. Šerić je član Uprave HEP-a za prijenos i distribuciju. Ranije je radio u Siemensu i T-Mobileu, u osječkoj tvrtki Promet i ulaganje i poduzetničkom inkubatoru BIOS. S resornim ministrom Ivanom Vrdoljakom, također Osječaninom, veže ga i prijateljstvo iz studentskih dana. Uz Koračevića, iz Uprave HEP-a opozvan je i Rodoljub Lalić. Na njegovo mjesto Vlada je predložila imenovanje Perice Jukića.

9

Zakon o obrtu uskoro na sjednici Vlade

Za tristotinjak ovrha ministar okrivio HOK Nakon dugotrajne pripreme, novi zakon o obrtu sljedećeg tjedna trebao bi se naći na dnevnom redu sjednice Vlade, potvrdio je Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta na prošlotjednoj konferenciji za novinare. Javnom raspravom utvrđeno je 236 prijedloga i mišljenja, a usvojeni su i neki prijedlozi Hrvatske obrtničke komore (HOK).

Novim zakonom uređena su pitanja odgovornosti obrtnika za obveze nastale u obavljanju obrta, podsjetio je Maras, što znači da se obrtniku zbog dugovanja neće moći ovršiti nekretnina u kojoj stanuje kao ni ona u kojoj obavlja djelatnost. Uvodi se institut prijenosa obrta na člana obitelji, a u slučaju zatvaranja, obrtnici će imati pravo na novčanu naknadu tijekom nezaposlenosti. Obrt će moći obavljati i strana pravna osoba, a uvodi se i mogućnost obavljanja doma-

će radinosti i sporednog zanimanja bez ograničenja.

Dijelovi zakona koji se odnose na reforme sustava HOK-a izazvali su negodovanje u toj komori i polemike u javnosti. Na upit o komentaru ankete kojom su obrtnici dali bezrezervnu podršku zahtjevima i primjedbama HOK-a, Maras je odgovorio kako se ne želi miješati u interne odnose. “Žao mi je što sam zbog rasprava u HOK-u izgubio nekoliko mjeseci u kojima su provedene ovrhe nad nekretninama nekih obrtnika.

Sada 200 do 300 obrtnika ima ovrhu nad svojim kućama, a na temelju novog zakona to se ne bi dogodilo”, zaključio je Maras.

(S.P.)

*vijesti star poduzetništva i obrta Gordan Maras, predstavljajući novu strategiju za razvoj poduzetništva.

Za male i srednje nastojat će se pronaći povoljniji izvori financiranja, primjerice, preko fondova gospodarske suradnje, mreže poslovnih anđela, europskih fondova i bespovratnih poticaja iz proračunskih izvora. U strategiji se priznaje da su građani skeptični prema mogućnostima samozapošljavanja i pokretanja poduzetničkih projekata. Iako istraživanje pokazuje da bi se 54 posto građana upustilo u poduzetništvo, čak 80 posto smatra da to zapravo nije izvedivo. U Hrvatskoj je vrlo nizak i udjel visokoobrazovanih u privatnim gospodarskim projektima: samo 19 posto doktora znanosti radi u privatnim tvrtkama, dok u SAD-u izvan klasičnih znanstvenih institucija radi čak polovina znanstvenika. Stoga strategija predlaže povećanje podrške

osnivanju tehnoloških parkova i poduzetničkih inkubatora. U tehnološkim parkovima sada posluje 124 poduzeća sa 609 zaposlenika, dok je u postojećim inkubatorima 372 poduzeća i 1296 radnika. Mnoga opterećenja razvoju poduzetništva navode se i u studiji Svjetske banke Doing Business, po kojoj se Hrvatska nalazi na 85. mjestu na svijetu. Ministar Maras ističe da bi se do 2020. Hrvatska morala popeti barem na 50. mjesto.

Jamstvo HAC-u Vlada je odobrila jamstvo Hrvatskim autocestama za kredit od 250 milijuna eura. Kredit daje zajednica domaćih i stranih banaka, a novac će se iskoristiti za ostvarivanje ovogodišnjeg plana poslovanja. Prema riječima ministra prometa Siniše Hajdaša Dončića, dio kredita iskoristit će se i za reprogramiranje dospjelih obveza HACa, koje ove godine iznose 400 milijuna eura.

Tribina ISO Forum Croaticum Zakonom o hrani utvrđen je temelj za propisivanje uvjeta kojima moraju udovoljavati laboratoriji kako bi dobili ovlaštenje kao službeni i referentni laboratoriji za hranu za ljude te hranu za životinje. Ovlaštenje se izdaje za potrebe službenih kontrola budući da bez laboratorija službene kontrole ne mogu biti u potpunosti djelotvorne i učinkovite, rečeno je na 120. ISO Forum Croaticumu održanom proteklog tjedna u HGK-u. Rečeno je kako je u Hrvatskoj ovlašteno 36 službenih te četiri referentna laboratorija.

Hrvatske tvrtke na Drinktecu Za sajam Drinktec, koji se održava od 16. do 20. rujna u Münchenu, dosad se prijavilo pet izlagača iz Hrvatske. To su tvrtke Oprema Uređaji, Montelektro, Stražaplastika, T7 VIS i Marti innovative construc-

tions - Marti. Drinktec je najveće svjetsko događanje na kojem se predstavljaju tehnologije za proizvodnju pića i tekućih prehrambenih proizvoda.

Izložba Solid Acts Design from Croatia Izložba dizajna Solid Acts – Design from Croatia autorice Tatjane Bartaković, koja je sredinom travnja održana u Superstudiju Più (Temporary Museum for New Design) za vrijeme Tjedna dizajna u Milanu, otvorena je proteklog tjedna u galeriji Centra za dizajn HGK-a. Izložba predstavlja presjek suvremenog hrvatskog produkt dizajna kroz 32 rada 30-ak dizajnera te 15 proizvođača.

60 privredni vjesnik

10 PREDSTAVLJAMO

( od 2 do 5 t meda očekuju ove godine u Medoviti

Medovita pčelarstvo, Zagreb

1953 2013

( više od 1000 korisnika ima trudnoca.hr

TRUDNOĆA.HR, ZAGREB

Roditeljska online zajednica

Kad procvate bagrem bijeli...

Za med su dobili košer certifikat, a uskoro će predati zahtjev i za halal certifikat. Vlasnici Medovita pčelarstva nastoje održati najvišu kvalitetu proizvoda, a svoj med namjeravaju brendirati

Portal ima i forum na kojem korisnici i posjetitelji mogu razmjenjivati mišljenja, stajališta i iskustva o trudnoći i roditeljstvu

P

S

redanost poslu, mala proizvodnja i neprekidno učenje prednosti su koje čine razliku među proizvođačima meda. Obitelj Guvo počela je s dvadesetak pčelinjih zajednica te godinama strpljivo skupljala znanje i iskustvo u proizvodnji meda. Nakon dugotrajnog razmišljanja, Božo Guvo je lani odlučio osnovati obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo - OPG Medovita pčelarstvo za proizvodnju i prodaju meda. Nje-

Pokretni pčelinjak koji se nalazi u mjestu Šulinec ima kapacitet 106 košnica gova je misija proizvodnja meda i proizvoda od meda isključivo najviše kvalitete, a svoj med namjerava i brendirati. Iako je OPG Medovita pčelarstvo službeno samo godinu dana na tržištu, kupci su već prepoznali kvalitetu i dostupnost proizvoda.

“Moj otac Božo osmislio je jamstvo kvalitete meda koja omogućuje potrošačima da se vrlo brzo uvje-

re u ono što mi već odavno znamo, a to je istinska kvaliteta našeg meda.

Tako smo nedavno postali nositelji prestižnog priznanja - košer certifikata za med, a već smo imali i upit iz Velike Britanije”, rekao je Davor Guvo iz OPG-a Medovita pčelarstvo, dodavši kako će uskoro podnijeti zahtjev i za halal certifikat.

Pčelarske zabave kao turistička atrakcija Kako bi ti proizvodi bili svima dostupni, obitelj Guvo kupcima besplatno dostavlja med na području Zagreba i okolice.

No, med i propolis koji također proizvode mogu se nabaviti i na prodajnim mjestima na Jarunu i u Maksimirskoj ulici. Pokretni pčelinjak koji se nalazi u mjestu Šulinec pored Svetog Ivana Zeline ima kapacitet 106 košnica. “Prva i najvažnija ispaša sezone je bagrem u zelinskom kraju, koji se smatra jednim od najboljih u državi. Stari ljudi kažu kako bagrem počinje cvjetati 40 dana nakon što procvatu marelice. Nakon bagrema, pčele vozimo na ispašu amorfe ili bagremca u blizini Kutine na-

kon čega se sele na područje Banovine i Dvora na Uni, koje slovi za područje najbogatije kestenom u Hrvatskoj. Zadnja planirana ispaša je livada na području Velebita. Naravno, pozorno se prati cvat pojedine kulture te se prema tome prilagođava ispaša pčela. Zato su moguće izmjene rasporeda selidbe pčela. No, baza za vrcanje meda je Šulinec”, istaknuo je Guvo.

Govoreći o očekivanim prinosima meda, Guvo je rekao kako je prošla godina zbog vremenskih prilika bila dosta loša, ali ako ove godine bude sve u redu, može se očekivati od dvije do pet tona meda. Među planovima za budućnost Guvo posebice ističe organiziranje tzv. pčelarskih zabava na kojima će se posjetitelji okušati u vrcanju meda. To se događa jednom godišnje, u razdoblju između travnja i srpnja. S vremenom, to bi moglo prerasti u turističku atrakciju, smatra Guvo. Osim toga, med i proizvode od meda obitelj Guvo prodavat će i u trgovinama zdrave hrane, a nude ih i tvrtkama kao prijedlog za poslovne poklone. (S.P.)

tranice novopokrenutog specijaliziranog internetskog portala trudnoca. hr zamišljene su kao središnje mjesto na kojem sadašnji i budući roditelji, ali i slučajni “prolaznici” mogu saznati sve što ih zanima o roditeljstvu i trudnoći kao prvom koraku u zasnivanju vlastite obitelji. Čitateljima portala tako su na raspolaganju brojne usluge kao što su kalkulator plodnih dana, razvojne tablice djeteta te forum na kojem s drugim posjetiteljima i korisnicima mogu razmjenjivati mišljenja, stajališta i iskustva o trudnoći i roditeljstvu.

Portal, koji je s radom krenuo početkom godine, već ima više od 1000 korisnika, a mjesečno ove stranice posjeti oko 20.000 posjetitelja.

Krešimir Kraljević, direktor u tvrtki Kudos studio, koja je vlasnik portala, kaže da je nakon što je saznao da će postati roditelj želio upiti što više znanja o toj novoj životnoj ulozi u kojoj će se ubrzo naći. “Međutim, pritom sam naletio na zid neprovjerenih

i nestrukturiranih informacija, puno priče - malo znanja, nikakvu stvarnu stručnu podršku...”, ističe on. Nakon toga su se sama od sebe nametnula mnoga pitanja poput onih zašto ne postoji mjesto na kojem je moguće vidjeti koje je preglede potrebno obaviti, na što treba paziti i oko čega brinuti tijekom trudnoće i roditeljstva. Potom je ubrzo i rođena ideja o ovom portalu. “Okupio sam tim, napravili smo analizu tržišta, definirali prioritete razvoja te krenuli s izradom... I eto nas”, napominje.

Komunikacija sa stručnjacima Osim korisnika, sadašnjih i budućih mama, cilj portala je približiti temu roditeljstva i tatama koji su često nedovoljno angažirani. “S obzirom na to da su začetnici portala tate, vjerujemo da možemo prilagoditi sadržaj i usluge ne bismo li privukli i taj segment korisnika”, naglašava Kraljević.

Odnos s konkurencijom još zapravo nije izgrađen jer je portal tek nedavno započeo s radom. “Nadamo se i trudit

ćemo se ostvariti pozitivnu suradnju s konkurentskim portalima i institucijama jer će sadašnji i budući roditelji imati dobrobiti od toga - a to je ono što je bitno”, kaže.

Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju osobe koje stoje iza ovog projekta i brinu o njemu očekuju dvije stvari - nove mogućnosti i snažniju konkurenciju. “Spremni smo za oboje”, ističe Kraljević.

Cilj portala je približiti temu roditeljstva i tatama koji su često nedovoljno angažirani Osim kvalitetnog informacijskog dijela, konačni cilj portala je izgraditi i interaktivni dio koji uključuje personalizirane alate dostupne na svim mobilnim uređajima te izravnu komunikaciju sa stručnim osobljem. Dugoročni plan je osigurati dovoljno sredstava za dodatni razvoj uredništva i stručnog osoblja za rad na portalu. (B.O.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3777, 13. svibnja 2013.

( 63 godine ( 1400 četvornih metara posluje Uvez

Uvezov poslovni prostor

UVEZ, ZAPREŠIĆ

Unikatni proizvodi po cijeni industrijskih Tvrtka trenutačno eksperimentira s tiskom na samoljepljivim materijalima za različite podloge koji se mogu koristiti za uređenje interijera ili izložbenih prostora Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U

vez je jedna od rijetkih tiskara i knjigovežnica u Hrvatskoj koja posluje dulje od 60 godina. U tom je razdoblju promijenila države, društvene i gospodarske sustave, ali djelomično i svoju djelatnost.

Snježana Krivak, predsjednica Uprave, ističe kako je Uvez ponajprije bio knjigovežnica, dok su mu sada glavne djelatnosti tiskanje i doradni poslovi. “Uvez je osnovan 6. studenog 1950. i tada je imao tri zaposlenika. Tvrtka je rasla pa smo u jednome trenutku zapošljavali čak 60 ljudi, a trenutačno imamo 32 zaposlenika koji pružaju usluge izrade proizvoda - od dizajna, pripreme, tiska do konačne dorade”, kaže.

U Uvezu je moguće napraviti pet, 10, 20 ili primjerice 50 plakata formata 50x70 centimetara po pristupačnoj cijeni, u vrlo kratkom roku i po potrebi u istom danu dostaviti ih klijentu. “Svaki plakat može biti jedinstven, personaliziran, i cijena po primjerku može biti ista kao kad se rade jednaki plakati. Također, plakat, koji može biti otisnut obostrano, ne mora uvijek imati standardne dimenzije 50x70 centimetara, ograničenje je jedino širina papira, koja iznosi 50 centimetara”, ističe Snježana Krivak.

U Uvezu isto tako mogu otisnuti i uvesti knjige ili brošure, bez obzira na nakladu. “Trenutačno ek-

sperimentiramo s tiskom na samoljepljivim materijalima za različite podloge i namjene. A ti materijali mogu se koristiti za uređenje interijera ili izložbenih prostora”, naglašava.

Odumiranje vještina Kupci Uvezovih proizvoda, koji nastaju u poslovnom prostoru od 1400 četvornih metara u Zaprešiću, uglavnom su velika državna poduzeća i institucije, osiguravateljska društva i banke, ali i male tvrtke, agencije, obrti i pojedinci. “Neki od njih s nama su dulje od 30 godina”, ističe Snježana Krivak.

Hrvatsko tržište grafičke industrije u vrlo je teškoj situaciji. “Štedi se u svim segmentima, a to se izravno odražava na potražnju za svim vrstama tiskovina. Druga je stvar tehnološki na-

predak koji je u mnogim segmentima smanjio ili potpuno izbacio potrebu za tiskanim materijalima.

Mi se pokušavamo tomu prilagoditi i preživjeti”, napominje ona.

Problem je i to što na tržištu rada ima mnogo nezaposlenih kvalificiranih radnika koji su zbog krize i propadanja poduzeća ostali bez posla. “Kad je riječ o budućim radnicima koji će tek izaći iz škola, stanje je još gore. Naime, u grafičke škole danas se upisuju djeca ne radi svojih sklonosti i interesa već, na žalost, zato što se zbog ocjena nisu mogli upisati u neku drugu, ‘bolju’ školu. Već samim time grafička je struka degradirana. Eventualni interes pokazuje se jedino prema segmentu grafičkog dizajna i pripreme za tisak. A proizvodni rad poput tiskarskog, knjigoveškog

Sada se 80 posto poslovanja odvija putem kompenzacija, što nazivam trampom, kaže Snježana Krivak ili doradnog nikog ne zanima”, kaže. Osim toga, ističe, u školama je premalo konkretnog rada, prakse, te dolazi do odumiranja pojedinih vještina. “Cijeloj situaciji pogoduje i društvena klima koja proizvodna zanimanja tretira kao niže rangirana koja su k tome slabo plaćena”, naglašava Snježana Krivak.

Bez olakotnih okolnosti Osim tih kamena spoticanja koji otežavaju poslovanje, problem je i kronični nedostatak novca.

“Sada se 80 posto poslo-

vanja odvija putem kompenzacija. Ja to nazivam trampom – kao u prvobitnoj zajednici. Na kraju mjeseca nema živog novca za podmirenje obveza prema državi i radnicima pa smo prisiljeni uzimati pozajmice za likvidnost ili plaćati skupi faktoring. Za one koji posluju po zakonu nema olakotnih okolnosti. Ako na vrijeme podmirujete svoje obveze, država ne radi probleme. Bilo bi lakše kada bismo svoja potraživanja od državnih poduzeća i institucija mogli kompenzirati s obvezama prema državi.”

A o bankarskom sektoru, smatra ona, davno je sve rečeno. “Ako trebate pomoć, ne tražite je od banke. One danas financiraju samo razvojne programe onih subjekata koji iskazuju dobit u poslovanju, koji nisu prezaduženi i imaju barem trostruko osiguranje povrata. Ne žele preuzeti ni najmanji rizik. Država nudi razne programe – natječaje za dodjelu bespovratnih potpora, jamstava ili kredita sa sufinanciranom kamatom – no i to je iskoristivo samo kada su zadovoljeni svi oni prethodno navedeni uvjeti”, naglašava.

Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju Snježana Krivak ponajprije očekuje slobodnije kretanje proizvoda, usluga i ljudi, dakle, otvaranje novih tržišta. “Pritom svi zanemarujemo činjenicu da će se i nama povećati konkurencija i na tržištu pojaviti tvrtke iz drugih zemalja”, zaključuje.

*vijesti Proizvodno-turistički kompleks u Istri U istarskom mjestu Tar otvoren je proizvodno-turistički kompleks u koji je tvrtka Agrolaguna u ovoj fazi uložila 35 milijuna kuna i zaposlila 40 djelatnika. Projektom je obuhvaćena rekonstrukcija sirane Sir Laguna i obnova zgrade stancije Špin, uređena je nova kušaona i izgrađena cesta sira kojom se može prošetati do pašnjaka koji okružuju objekte. Ta vrijedna investicija nastavak je Agrokorovog ulaganja u Agrolagunu.

Belupo povećava temeljni kapital Na Glavnoj skupštini tvrtke Belupo donesena je odluka o povećanju temeljnog kapitala iz sredstava ostvarene dobiti društva, priopćeno je na Zagrebačkoj burzi. Povećanje temeljnog kapitala provest će se iz sredstava društva, unosom dobiti od 50 milijuna kuna. U godišnjim financijskim izvještajima Belupa za poslovnu 2012. godinu iskazana je dobit od oko 81 milijun kuna.

Zračna luka Zagreb dobila zlatnu medalju

Zrakoplovna kompanija Lufthansa dodijelila je Zračnoj luci Zagreb zlatnu medalju za kvalitetu usluga prihvata i otpreme zrakoplova i putnika za 2012. godinu. U konkurenciji su bile zračne luke Prag, Varšava, Bukurešt, Beograd, Sofija i Budimpešta.

Konstruktor preuzimaju banke i država Na sastanku vjerovnika i predstavnika Konstruktora prihvaćen je plan o predstečajnoj nagodbi za tu građevinsku tvrtku. Neće biti stečaja, pa će država i banke postati Konstruktorovi većinski vlasnici. Naime, Konstruktor je dužan više od 2,2 milijarde kuna. Najveći vjerovnik je Zagrebačka banka koja potražuje 790 milijuna kuna.

60 privredni vjesnik

12 AKTUALNO

1953 2013

17. nacionalno savjetovanje o gospodarstvu i poduzetništvu

( bar 300 sudionika

iz 30-ak država sudjeluje svake godine na SBF-u

Amer Bukvić, direktor Bosna Bank Internati

Izlaz iz krize je u malim poduzetničkim pothvatima Strategijom razvoja poduzetništva upravo preko malih tvrtki i obrta želi se povećati BDP sa 14 na 20.000 eura po glavi stanovnika, istaknuo je ministar Maras Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Č

ak 99,4 posto svih poslovnih subjekata u Hrvatskoj su mali ili srednji poduzetnici ili obrtnici. Upravo oni su svojim radom podnijeli i najveći teret financijskog pokrivanja restukturiranja velikih hrvatskih poduzeća, istaknuto je na 17. nacionalnom savjetovanju o gospodarstvu i poduzetništvu održa-

Ministar Grčić najavio oživljavanje građevinskog sektora kroz velike investicijske zahvate nom protekloga tjedna u Sv. Martinu u organizaciji Ministarstva poduzetništva i obrta.

Mali i srednji poduzetnici su lani zabilježili 1,4 posto rasta prihoda, prihodi od izvoza su im bili za 11,3 posto viši, a otvoreno je i 15.000 novih radnih mjesta, istaknuo je ministar podu-

zetništva i obrta Gordan Maras. Dodao je kako zabrinjava činjenica da se banke ne usude ulagati u poduzetništvo pa taj dio gospodarstva do povoljnog kapitala za investicije može doći jedino preko HBOR-a. Napomenuo je i kako se strategijom razvoja poduzetništva upravo preko malih tvrtki i obrta želi povećati BDP sa 14 na 20.000 eura po glavi stanovnika čemu bi trebale pomoći i dvije milijarde eura poticaja za mala i srednja poduzeća koja nas čekaju ulaskom u EU. Glavni problem - pad investicija Glavni problem hrvatskog gospodarstva je pad investicija, ustvrdio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić. “Zabrinjava činjenica kako je, u vrijeme kada je u proteklih nekoliko godina kumulativno gospodarstvo palo za 12 posto i nestalo 180.000 radnih mjesta u proizvodnji, u javni sektor ušlo 15.000 novih radnika. To smo zaustavili i nadam se da će se trend uskoro okrenuti”, istaknuo je Grčić.

Potpredsjednik Vlade je najavio i oživljavanje građevinskog sektora kroz velike investicijske zahvate idućih godina, a koje će biti financirane novcem europskih fondova.

“Kreće obnova vodoopskrbnih sustava i sustava odvodnje u velikim gradovima vrijednih tri milijarde eura. Potom će se ići u investicije u malim gradovima vrijedne 1,5 milijardi dodatnih eura. Obnovom i modernizacijom željezničkih koridora osigurat će se posao vrijedan još tri do četiri milijarde”, najavio je Grčić.

U revitalizaciji gospodarstva trebalo bi iskoristiti i državnu imovinu kojom se za sada loše upravlja pa je Grčić najavio i smjene i promjene rada u Agenciji koja njima upravlja.

Na skupu je održan i okrugli stol na kojem su poduzetnici mogli postavljati pitanja ministrima, a govorilo se i o Europskom akcijskom planu za razvoj poduzetništva, izmjenama poduzetničkih zakona, poticanju poduzetništva, strategiji razvoja, te sudjelovanju na natječajima za sredstva iz EU fondova.

Nagrade najboljima Na savjetovanju su dodijeljene i nagrade najboljim mikro, malim i srednjim poduzetnicima, najboljoj potpornoj instituciji te učenicima i studentima za najbolji poslovni plan.

Dobitnici su Ribarska zadruga Omega 3, Kali; Znanstveno-tehnologijski park Rijeka; Altpro, Zagreb; Bex, Matulji; Aitac, Kastav; Dok-Ing, Zagreb; Istra-Papir, Pazin; Analyticom, Split; Stolarija i pilana Ratković, Varaždinske toplice te Wenker-KR, Lepoglava.

Sarajevo Bu je putokaz do Ove godine ne zovemo investitore već dovodimo svjetske lidere kako su to učinili, kaže organizator Foruma na kojem će bivši tajnu turskog gospodarskog uzleta Zdravko Latal latal@privredni.hr

N

a prethodna tri Sarajevo Business Foruma predstavljeno je više od 300 projekata ukupne vrijednosti veće od 30 milijardi eura. Ti su projekti, važno je reći, nominirani iz čitave regije. Kao organizatori Sarajevo Business Foruma, BBI banka i njezin VIP biznis klub sve su te projekte za ulaganja objedinili u u Knjigama projekata, stvorivši tako, uz svaki SBF, i svojevrstan vodič za investiranje u regiju Jugoistočne Europe.

Uoči 4. međunarodne investicijske konferencije Sarajevo Business Forum ‘13, koja se održava 17. i 18. svibnja u Sarajevu, razgovaramo s predstavnikom organizatora, direktorom Bosna Bank Internationala Amerom Bukvićem.

Kolika je bila ukupna vrijednost ponuđenih projekata na dosadašnja tri SBF-a, a kolika je vrijednost sklopljenih ugovora?

- Svake godine SBFu prisustvuje minimalno 300 stranih sudionika koji dolaze s ciljem investiranja ili uspostavljanja poslovnih kontakata u ovoj regiji. Oni stižu iz 30 do 40 zemalja, što je svojevrstan izazov za nas ali i regionalne gospodarstvenike jer mo-

ramo poznavati njihove preferencije kako bismo što uspješnije vodili poslovne susrete na SBFu. Što se tiče realiziranih projekata, mi smo zadovoljni, ali ne želimo stati na tome i pokušavamo svaki naredni put povisiti ljestvicu. Uz investicije, realizirano je i više od 500 poslovnih susreta koje smo mi kao organizator registrirali, a na kojima su dogovoreni mnogi poslovi i kontakti.

Među značajnijim projektima ostvarenim preko SBF-a su Hotel Bristol Sarajevo, Sarajevo City Center, studentski domovi na Ilidži u Sarajevu, osnivanje investicijske kuće u

BiH pod imenom SEIC, koja trenutačno investira u izgradnju stambeno-poslovnih objekata u Sarajevu. Tu su zatim investicije u zadrugu ApiMed u Sanskom Mostu, otvaranje tvornica za preradu drva na sjeverozapadu BiH, turska linija za razvoj poljoprivrede od 100 milijuna eura za BiH, izgradnja glavne gradske magistrale u Zenici koju financira Saudijski fond za razvoj. Pored investicija ostvaren je velik posao za građevinare u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, točnije u Abu Dhabiju, pokrenuta je stanica međunarodnog medija Al Jazeere na Balkanu, te mnogi drugi projekti.

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3777, 13. svibnja 2013.

( više od 30 milijardi eura

ukupna vrijednost predstavljenih ulagačkih projekata

onala (BBI)

siness Forum o investitora koji su svoje zemlje uspješno proveli kroz promjene i koje su trenutno u uzlaznoj putanji. Želimo da nam oni elaboriraju premijer Malezije objasniti kako je od zaostale države ta zemlja postala “tigar”, dok će zamjenik premijera Turske otkriti žavali paralelno s panelima na mjestu održavanja Foruma, ali i tijekom večera na kojima su privrednici iz regije razgovarali sa stranim sudionicima.

Ideja Sarajevo Business Foruma je dugoročna, a velike investicije se ne mogu završiti u samo tri godine. Za to su potrebni dugotrajni i neprekidni pregovori i kontakti. Iz tog razloga mi pokušavamo SBF održati konstantom i unapređujemo ga svaki put, zbog čega ove godine i pripremamo program orijentiran na elaboraciju modela zemalja koje su uspješne, te želimo pokušati sumirati što mi možemo od toga pratiti kako bismo unaprijedili naš model.

Mnogo dogovora postignuto je i u direktnim razgovorima privrednika i investitora koji su se odr-

Postoje mišljenja da se u BiH više govori nego radi na stvaranju mogućnosti za ulazak izravnih stranih ulaganja. Kao bankar, možete li nam reći koji su glavni razlozi za bojažljiva ulaganja i što bi trebalo činiti da BiH bude konkurentna za ulazak stranog kapitala?

- Organizirajući Business Forum, evo već četvrtu godinu zaredom, imali smo priliku razgovarati s nekim od vodećih investitora iz svijeta. Tijekom ove tri godine na Forumu smo ugostili ugledne biznismene od Amerike do Australije, dakle iz svih dijelova svijeta, kao i predstavnike nekih od najvećih investicijskih fondova. Svima se BiH i regija veoma sviđa, ali, kako su nam kazali, uvjeti investiranja su komplicirani, a registracija tvrtke može potrajati i nekoliko mjeseci. Kako sada pomoći investitorima koji žele ulagati? U želji da i sama pridonese, BBI banka je u suradnji s konzultantima izradila sektorsku studiju kao vodič za poboljšanje okružja za prijem investicija u kojem smo sabrali sve sugestije investitora i prepreke s kojima su se susretali

prilikom otvaranja tvrtki u našoj zemlji. Taj vodič smo poslali na adrese svih relevatnih državnih, entitetskih i kantonalnih vlasti kako bismo im ukazali na smetnje s kojima se susreću investitori i ponukali ih da prilagode okruženje za razvoj biznisa. Čini se da se malo toga promijenilo u odnosu na tu našu incijativu. Iz tog razloga ove godine pravimo izuzetak sa SBFom: ne zovemo investitore već dovodimo svjetske lidere koji su svoje zemlje uspješno proveli kroz promjene i koje su trenutno u uzlaznoj putanji. Želimo da nam oni elaboriraju kako su to učinili u svojim zemljama. Iz tog razloga će Tun dr. Mahathir Mohamad, bivši premijer Malezije koji je tu funkciju obavljao 22 godine, prezentirati kako je Malezija iz nedovoljno razvijene zemlje postala “azij-

ski tigar”. Također, Ali Babacan, zamjenik premijera Turske odgovoran za ekonomiju, elaborirat će što je to Turska učinila da sada prosperira dok većina europskih zemalja ima mnogo problema.

Dr. Danilo Türk, kao bivši predsjednik Slovenije, prenijet će nam slovenska tranzicijska iskustva prema EU-u. Predstavnici međunarodnih institucija - EBRD-a, IFCa, UNWTO-a i MMF-a - prezentirat će koje su to najbolje međunarodne prakse iz sektora infrastrukture, energije, poljoprivrede i turizma, što će biti jedan generator ideja za sve relevantne ljude u BiH, ali i u regiji, zatim za nositelje vlasti na svim razinama i gospodarstvenike regije. Ovo je priprema za generalni Sarajevo Business Forum 2014 na koji ćemo opet zvati investitore i prijavljivati projekte.

Srbija je nedavno potpisala sporazum o strateškom partnerstvu, a zatim i ugovor s Al Dahrom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata o ulaganjima u poljoprivrednu proizvodnju.

Riječ je o kupnji osam propalih poljoprivrednih kombinata u Srbiji, a uz taj posao, vrijedan 400 milijuna dolara, dodatno je osigurano 400 milijuna dolara podrške Razvojnog fonda Abu Dhabija. Na pomolu je još nekoliko vrijednih poslova.

- SBF je investicijska konferencija za regiju Jugoistočne Europe i nama je drago što se tu vide pomaci u investiranju. Naš je osnovni cilj da kolač povećamo, da sliku regije kao investicijske destinacije poboljšamo na osnovi čega na kraju svi možemo imati koristi. Ono što smo mi

Kroz primjere uspješnih praksi do novih ideja U Sarajevu će se 17. i 18. svibnja održati 4. SBF. Kakva mu je koncepcija i koliki je posjet najavljen?

- U kontekstu naših prethodnih iskustava zaključili smo da BiH treba korjenite promjene. Imamo potencijale, imamo prijateljske veze s razvijenim, bogatim zemljama koje su voljne investirati, a ostalo je na nama. Slijedom iskustava od 2010. do danas, i tijekom održana tri SBF-a, došli smo do spoznaje da Sarajevo sa svim svojim prirodnim i geografskim potencijalom, povijesnom podlogom i interesom koji izaziva i na Istoku i na Zapadu, može postati ekonomski centar regije - ukoliko u svom okruženju razvije povoljne uvjete za investiranje. Stoga smo ovogodišnji Forum pripremili u konferencijskoj formi gdje će nam ugledni svjetski lideri Tun dr. Mahathir bin Mohamad, Ali Babacan i dr. Danilo Türk prenijeti iskustva i tranzicijske prakse svojih država.

Bogata svjetska iskustva za napredak i razvoj želimo pretočiti u platformu na kojoj će se razvijati okruženje u kojem će investicije procvjetati. Ovogodišnji Forum je šansa za sve zainteresirane, bilo nositelje vlasti ili gospodarstvenike, da poslušaju iskustva ovih gostiju i nazoče nečemu što može biti generator ideja - jer su to ipak prakse koje su među najboljima u svijetu.

na SBF-u mogli zaključiti tijekom prethodnih godina jest da interes za proizvodnju hrane raste.

U situaciji kada su cijene hrane na svjetskom tržištu skočile, ponajviše

Slika regije se na našu radost mijenja i ona postaje atraktivna destinacija za investicije uslijed velikih suša, mi u BiH i regiji imamo mnogo neobrađenih poljoprivrednih površina, a to je razvojna prilika za sve nas. Posebnu pažnju moramo posvetiti tom pitanju.

Prošle godine je, prema podacima Centralne banke, u BiH ušlo 963 milijuna konvertibilnih maraka (KM) stranog kapitala što je za 566,9 milijuna KM više nego 2011. Kako objašnjavate taj rast povjerenja?

- Slika regije se na našu radost mijenja i ona postaje atraktivna destinacija za investicije. Mi se nadamo da ćemo svi kroz projekte kao što je Sarajevo Business Forum i dalje nastavljati ostvarivati ovu misiju i da ćemo kroz godine imati ovakve podatke koji potvrđuju da sav trud uložen u privlačenje stranih investicija u BiH i regiju nije uzaludan.

14

60 privredni vjesnik

Privredni vjesnik Broj 3777, 13. svibnja 2013.

1953 2013

Ponosni 60-godišnjak – pouzda brojnih gospodarskih promjena I

iz današnje perspektive gledano, okružje u kojem je stvoren Privredni vjesnik bilo je sve samo ne lako i poticajno. U okrilju Trgovinske komore NR Hrvatske (TKH) rodila se ideja koja je svjetlo dana ugledala 9. svibnja 1953., na Dan pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu.

Puno simbolike koja je trebala otvoriti razdoblje dobivanja brojnih bitki na gospodarskom planu, napose u poslijeratnoj obnovi.

Ta 1953. bila je godina koja će se po mnogočemu pamtiti - od smrti Staljina, preko pronalaska strukture DNK, početka proizvodnje Cockte, proglašenja Tita prvim predsjednikom Jugoslavije ili ustoličenja kraljice Elizabete. I po izlasku Playboya, ali i Privrednog vjesnika. Tada i u takvom okruženju rodio se prvi tjednik za pitanja unutarnje i vanjske trgovine, industrije, ugostiteljstva i turizma, kao list koji treba obu-

hvatiti cjelokupnu našu privredu.“List treba da bude priručnik i pouzdani savjetnik svakog našeg privrednika i čovjeka koji se zanima i koji prati događaje u našem domaćem i inozemnom privrednom životu”, navodi se u uvodniku prvog broja PV-a.

Kao posebni dio TKH djeluje do 1959. kada prerasta u samostalnu novinsko-izdavačku ustanovu.

List dobiva ubrzani ritam, izlazi dva puta na tjedan, srijedom i subotom. Pretežito se bavi problematikom trgovine i robnog prometa, a u manjoj mjeri ostalim pitanjima s područja gospodarstva.

Stvaranjem Privredne komore Hrvatske 1962.

NI Privredni vjesnik vraća se u sustav PKH. Tada se grupi priključuju časopis UT, koji je izdavala Ugostiteljska komora Hrvatske, i Zanatski list, koji je izdavala Zanatska komora Hrvatske. Time nastaje opći privredni tjednik, prvi takve vrste u Hrvatskoj.

Dugogodišnji glavni urednici: 1 2 3 4

Milivoj Huber od 9. 5. 1953. - ožujak 1967.

Ante Gavranović ožujak 1967. - siječanj 1981.

Franjo Žilić siječanj 1981. - kraj 2005.

Darko Buković od 1. 4. 2006.

Prvi se pamte – Privredni vjesnik je: ranja kao što su Banke i 400 najvećih, a tu su i prvi u tadašnjoj Jugoslaviji pokrenuo izdavanje posebprilozi Građevinarstvo, Tekstil i odijevanje, Promet, nih izdanja, bilo tematskih, bilo o stranim zemljaRudarstvo, Drvo i namještaj, Hrana i piće, Proizvoma. đači hotelijerima, koji su postali svojevrsni brendoprvi uveo široku vanjsku suradnju ekonomskih stručvi PV-a i povećavali njegov utjecaj i prepoznatljivost njaka kao stalni oblik djelovanja, otvarajući prostor u širim okvirima. za različita mišljenja. prvi uz Hrvatsko proljeće, unio elemente tržišnoga gos- prvi u Jugoslaviji skrenuo pozornost na Europsku uniju. Još 1985. izdao je posebnu ediciju, Cecchinijevu podarstva u privredni tisak.

“Bijelu knjigu“ , pokrenuo newsletter EURO i sustavprvi u Jugoslaviji pokrenuo poseban prilog POSLOVNA no informirao privrednu javnost o procesima unuOČEKIVANJA, gdje su isključivo privrednici govoritar Unije. li o poslovnim i razvojnim očekivanjima, uz analizu protekle godine i naznakama ekonomske politike prvi pokrenuo Privredni barometar, sa stručnjacima iz Ekonomskog instituta Zagreb (Marijan Korošić, Goza narednu godinu. Taj prilog predstavljao je poserazd Nikić), koji je rezultirao stalnim objavljivanjem ban hit na tržištu gladnom takvih informacija. konjunkturnog testa, prvoga takve vrste u nas. prvi razvio niz specifičnih proizvoda, posebno rangiPotom...

1968. PV prelazi na manji format, proširujući obujam interesa na sva područja gospodarskih aktivnosti.

Transformira se najprije u NIU, a kasnije u NIRO Privredni vjesnik.

1972. prvi put izlazi na obojenom papiru kao prepoznatljivom zaštitnom znaku lista.

1973. pokreće ediciju ABC privrede Jugoslavije, kao prvi član Udruženja izdavača poslovnih adresara u Europi izvan “željezne zavjese”.

1977. osniva poslovnu agenciju AGEMA 1979. osniva Turističku

propagandu koja izdaje poslovne turističke vodiče.

1992. u tim okvirima posluje do 1992. kada tvrtka prolazi privatizacijski proces i nastavlja poslovati u većinskom vlasništvu malih dioničara.

Istodobno dolazi do odvajanja Zanatskog lista, časopisa UT, Revijalnih izdanja i agencije AGEMA te gašenja edicije ABC privrede Jugoslavije (čija je redakcija bila u Beogradu).

1993. PV kao tjednik nastavlja s izlaženjem, pri čemu se ustrojavaju prva rangiranja hrvatskih tvrtki na ovim

prostorima.

1997. osniva se posebna poslovna jedinica – Revijalna izdanja, a 2000. izdavačka jedinica BINOZA, koji zajednički čine Grupu Privredni vjesnik.

2005. Privredni vjesnik preuzima Hrvatska gospodarska komora.

Prekretnica za novi snažan iskorak Godina 2006., kao 53. obljetnica izlaženja, Privrednom vjesniku donijela je velike pozitivne promjene. Njegovo izlaženje snažno je podržao HGK, preuzimajući vlasnički udjel u tjedniku kojega je i pokrenuo. Još uvijek tradicionalan, no ipak znatno

osuvremenjen u izričaju, načinu prenošenja informacija i s novom ekipom mlađih, ali iskusnih, Privredni vjesnik je uplovio u brzace suvremenog poslovnog novinarstva. Novosti u vlasničkom i kadrovskom pogledu pridonijele su kvaliteti novina, učvršćujući dugogodišnju obvezu donošenja točnih, potpunih i odvažnih informacija koje ulaze u srž teme.

S dolaskom 2008. list je redizajniran. Manji format nastao je zbog jasnih trendova na tržištu poslovnih novina i svijesti da više od formata kvalitetu novina čine njihovi sadržaji, autori, tekstovi...

Mnogi značajni događaji obilježili su tu, ne baš tako davnu, 1953. godinu...

U Westminsterskoj opatji okrunjena Elizabeta II

Tito postaje prvim predsjednikom Jugoslavije S emitiranjem počelo Radio Sljeme

Izašao je prvi broj “Playboya”

Francis Crick i James D. Watson otkrili su strukturu molekule DNK Završio je Korejski rat

1440.

Johannes Gutenberg

Pokrenut prvi poslovno-financijski tjednik u regiji “Privredni vjesnik”

1953. privredni vjesnik

15

www.privredni.hr Broj 3777, 13. svibnja 2013.

an svjedok a

privredni vjesnik Prvi hrvatski poslovnofinancijski tjednik

pvTV pv TV

pvinternational pv international Englesko izdanje poslovnofinancijskog tjednika

Jedinstven sadržajem i izgledom, a snažan zbog svog sveobuhvatnog dosega i prihvaćenosti kod svih aktivnih hrvatskih poduzeća, Privredni vjesnik je najčitaniji gospodarski tjednik u Hrvatskoj.

Danas govorimo o sustavu koji uz temeljno tjedno tiskano i dva elektronska izdanja ima i mjesečnik o ekologijii i društveno odgovornom poslovanju Zeleni magazin te niz prestižnih tematskih specijalnih izdanja, svoju biblioteku i, odnedavno, svoje TV emisije.

privredni.hr

FINANCIJSKA INDUSTRIJA

pv+ pv

PV DANAS

Poslovne televizijske emisije

Biblioteka Privrednog vjesnika

400 najvećih i najuspješnijih poduzetnika

POSLOVNA OCEKIVANJA

z zeleni in mmagazin Zeleno je – IN

Magazin o poslovnom životnom stilu

Barometar gospodarstva

centar za istraživanja Izbor ekonomskog analitičara godine

Rang-ljestvice banaka, osiguranja, leasinga i fondova

pv multimedija

Istraživanje poslovne klime u hrvatskim tvrtkama

Web, društvene mreže www.privredni.hr

PRVI je tjednik koji je pokrenuo i vlastitu radijsku emisiju PV POVEĆALO koja se emitirala na Narodom radiju s nacionalnom koncesijom, kao i nekoliko umreženih radijskih postaja.

PRVI tjednik koji je pokrenuo tjedni televizijski gospodarski TV magazin – PRIVREDNI.HR, jedini na Hrvatskoj, medijskoj TV sceni koji nosi ime tjednika, koji se emitira na nacionalnoj free to air SPTV televiziji, kao i na još 13 regionalnih i lokalnih televizija.

PRVI je pokrenuo rangiranje poduzetnika i županija donoseći pregled 400 najboljih po svakoj od 21 hrvatske županije.

• Privredni vjesnik je d dobitnik prestižne regionalne nagrade Regionalni Media Biznis Partner 2012.

Audrey Hepburne dobiva Oscara za ulogu princeze u filmu “Praznik u Rimu”

Umro je Staljin

Održan Prvi svjetski kongres esperantista u Zagrebu

PRVI je utemeljio Nagradu za ekonomskog analitičara “Gorazd Nikić”, čiji se izbor provodi na populaciji tvrtki za Konjunkturni test, anketnim upitnikom.

PRVI je pokrenuo PV INTERNATIONAL, poslovni elektronski časopis na engleskom jeziku, čiju je vrijednost prepoznala i Europska komisija.

• Kao jedan od najjačih hrvatskih brendova, oznaku S Superbrands, Privredni vjesnik dobiva već nekoliko godina zaredom 2008., 2009., 2008. 2009.

2010. 2011.

2010., 2011., i 2012.

2012.

Fidel Castro pokrenuo pobunjenički ustanak na Kubi

Počela proizvodnja Cockte, prvog bezalkoholnog gaziranog pića na tržištu cijele Jugoslavije

NAGRADA PRIVREDNOG VJESNIKA GORAZD NIKIĆ

PRVI je objedinio rangiranje banaka i postavio projekt FINANCIJSKA INDUSTRIJA, koji svake godine donosi rangiranje banaka, osiguranja, leasinga i fondova, uz promišljanja vodećih ljudi.

EKONOMSKI ANALITIČAR GODINE

Privredni vjesnik je i dalje inovativan...

Ernest Hemingway dobio je Pulitzerovu nagradu za roman “Starac i more”

Labello se počinje pakirati u plastičnu tubicu Novozelandski penjač Edmund Hillary i vodič (sherpa) Tenzing Norgay popeli su se prvi put na Himalayu

2005.

HGK PREUZIMA PRIVREDNI VJESNIK

2013.

60. OBLJETNICA PVA

60 privredni vjesnik

16 MERIDIJANI

1953 2013

Tesla u velikom uzletu

Električni automobili postaju vozila za široke mase Cilj Tesla Motorsa uvijek je bio proizvoditi električne automobile za široke mase, pa je tako Model S oko 30 posto jeftiniji od Roadstera, dok će model treće generacije, terenac nazvan Model X, biti još jeftiniji Drago Živković zivkovic@privredni.hr

A

merička automobilska industrija Tesla Motors u prvom je tromjesečju 2013. ostvarila neto dobit prvi put u desetogodišnjoj povijesti kompanije, u iznosu od 11 milijuna dolara. Ukupni prihodi dostigli su 562 milijuna dolara, što je porast od čak 83 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine i više nego u cijeloj prošloj godini. Rezultat je to velikog uspjeha limuzine na električni pogon Model S, nasljednika prvog sportskog električnog automobila Tesla Roadster, čija je

proizvodnja prestala krajem prošle godine, nakon 2400 prodanih komada u četiri godine.

U prvom tromjesečju Tesla Motors je mjesečno isporučivao više od 400 komada Modela S, dok se ukupna prodaja približila brojci od 10.000 komada.

Iako košta između 70.000 i 80.000 dolara, Tesla Model S je ove godine najprodavaniji električni automobil u SAD-u, ispred gotovo upola jeftinijih Chevrolet Volta i Nissan Leafa. Kako se ističe u kvartalnom izvješću Tesla Motorsa, cilj kompanije uvijek je bio proizvoditi električne automobile za široke mase, pa je tako Model S oko 30

posto jeftiniji od Roadstera, dok će model treće generacije, terenac nazvan Model X, biti još jeftiniji.

Samo rezervacije U Americi se Model S prodaje na kredit bez učešća, a kad se uračunaju federalne i državne subvencije te ušteda goriva, neto mjesečna rata je oko 580 dolara. Uz to, rabljeni automobili Tesla drže visoku

SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: P-I-54/12 Zagreb, 18. prosinca 2012.

cijenu, što ih dugoročno čini isplativijima od konkurencije pogonjene fosilnim gorivima. Automobili Tesla izloženi su na 34 mjesta u svijetu, a servisiraju se u preko 40 ovlaštenih servisa, samo u SADu. Izložbeni salon otvoren je početkom ove godine i u Frankfurtu, ali izvan SAD-a Tesla Motors zasad prima samo rezervacije, za koje u Europi treba

Prve isporuke Modela S u Europi očekuju se u trećem tromjesečju ove godine platiti predujam od 4000 eura. Prve isporuke Modela S u Europi očekuju se u trećem tromjesečju ove godine. Novije varijante Modela S imaju niz

poboljšanja kojima je doseg s jednim punjenjem baterije povećan na gotovo 500 kilometara. Ukupnu potražnju za svojim automobilima do kraja godine Tesla Motors procjenjuje na oko 15.000 komada u SAD-u i oko 30.000 u cijelom svijetu. Do kraja godine predviđaju ostvarenje plana od 20.000 prodanih automobila, vjerojatno i lagani prebačaj. Uz automobil Model S, kompanija proizvodi i električne pogonske sklopove i baterije za svog strateškog partnera Toyotu te za Mercedes.

Najveći konkurent Tesla Motorsa u Americi, Fisker Automotive, u međuvremenu je bankrotirao.

SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: P-I-88/12 Zagreb, 15. veljače 2013.

PRESUDA

PRESUDA

Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u vijeću sastavljenom od Diane Preglej, predsjednice vijeća, te Jadranke Kolarević i Vinka Berkovića, kao članova vijeća, odlučujući po prijavi prijaviteljice mlt. Tamare Jambrišak, zastupane po ocu i zz Dejanu Jambrišak, oboje iz Zagreba, Draganići 11, zastupani po punomoćniku Željku Juriću, odvjetniku iz Zagreba, Berislavićeva 4, protiv prijavljenog EUROHERC OSIGURANJE d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, zastupanog po punomoćniku Nenadu Grofu, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, radi povrede morala, na glavnoj raspravi održanoj 18. prosinca 2012. godine u prisutnosti zamjenice punomoćnika Slavice Butigan i punomoćnika prijavljenog,

Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u vijeću sastavljenom od Diane Preglej, predsjednice vijeća, te Vinka Berkovića i Jadranke Kolarević, kao članova vijeća, odlučujući po prijavi prijavitelja TOMISLAVA MAJIĆA iz Zagreba, Mahatme Gandhija 2, protiv prijavljenog KULAŠ d.o.o. Karlovac, Turan 66 A, radi povrede morala, na glavnoj raspravi održanoj 15. veljače 2013. godine, u prisutnosti Tomislava Majića osobno te odsutnosti uredno pozvanog prijavljenog,

presudio je Prijavljeni: EUROHERC OSIGURANJE d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282 ODGOVORAN JE što po prijavi nastanka osiguranog slučaja koju je podnijela prijaviteljica mlt. Tamara Jambrišak dana 14. rujna 2011. te dopunama prijave od 28. rujna 2011., 7. listopada 2011., 14. studenoga 2011. i 31. siječnja 2012. godine nije dostavio obrazloženu ponudu za naknadu štete, odnosno utemelji odgovor, čime je počinio povredu iz čl. 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori pa mu se temeljem čl.

36. t. 3. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori izriče mjera

JAVNA OPOMENA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU i NA WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE, a nakon pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno.

Napomena: Temeljem žalbe prijavljenog drugostupanjsko vijeće Suda časti pri HGK je dana 15. ožujka 2013. godine donijelo presudu broj PŽ-II-3/13 kojom se žalba odbija.

presudio je Prijavljeni: KULAŠ d.o.o. Karlovac, Turan 66 A ODGOVORAN JE što nije izvršio isporuku i montažu PVC stolarije prema ponudi br. 874/2012 i Ugovoru od 15. svibnja 2012, za što je primio predujam od strane prijavitelja u iznosu od 5.500,00 kn, čime je počinio povredu iz čl. 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori („Narodne novine“ br. 66/06, 114/06, 127/07 i 8/08), pa mu se temeljem čl. 36. t. 3. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori izriče mjera

JAVNA OPOMENA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU i NA WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE, a nakon pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno.

17

www.privredni.hr Broj 3777, 13. svibnja 2013.

Pogled u svijet

Budućnost automobila U međuvremenu se pojavio niz tehnologija za pomoć vozaču, koji neće samo ukloniti stres od vožnje u gustom prometu, nego i spriječiti velik broj nezgoda. Sve više automobila može automatski parkirati, očitavati prometne znakove, održavati sigurnu udaljenost u prometu... Neki proizvođači razvijaju tehnologije koje

dr. Uroš Dujšin

B

udući će automobili biti “čisti, sigurni i vozit će sami”, piše Economist.

Doista, izgleda da je pred automobilskom industrijom nova eksplozija noviteta.

Prva se odnosi na emisije ugljičnog dioksida.

To je nužno, jer kako svijet postaje bogatiji, legije novih potrošača žele automobil. Kada čitav svijet bude dostigao američku razinu motorizacije, globalni bi se broj automobila trebao učetverostručiti. Čak i dio tog rasta donosi strašne izazove – od prometnih gužvi do cijena goriva, zagađenja i globalnog zagrijavanja. No striktnija regulacija i nova tehnologija nude nova rješenja. Kina, čiji se gradovi guše u smogu, sli-

jedi Europu u donošenju oštrijih ograničenja emisija ugljičnog dioksida.

Regulatori na većini velikih tržišta automobila traže oštra smanjenja njegovih emisija, a proizvođači su izuzetno inventivni u iznalaženju načina da ispune zadane uvjete.

Tehnologije pomažu vozačima Zasad su električni automobili razočarali. Ostaju

skupi, imaju malen akcijski radijus, a katkada su i veći onečišćivači no što se to čini – ako primjerice koriste struju proizvedenu iz termocentrala na ugljen. No proizvođači investiraju i u druge čiste tehnologije. Budući će vozači imati sve širi izbor između superefikasnih benzinaca i dizelaša, hibrida na pogon strujom i benzinom te modela na pogon plinom ili vodikom...

Tjedni gospodarski TV magazin ponedjeljak 19:20 srijeda 12:30 (REPRIZA) srijeda četvrtak

22:00 17:00 (REPRIZA)

:: SBTV Slavonski Brod petak

21:15

:: Poljoprivredna TV Požega ponedjeljak 16:35

:: SRCE TV Čakovec četvrtak petak

21:45 14:45 (REPRIZA)

:: VTV Varaždin četvrtak srijeda

12:00 13:30 (REPRIZA)

:: TV NOVA Pula srijeda subota

21:30 16:00 (REPRIZA)

otkrivaju pješake i bicikliste i automatski koče prije no što ih vozilo udari. Niz tvrtki, uključujući i Google, radi na takvoj tehnologiji koja će u konačnici dovesti do toga da će

Automatsko upravljanje Sergey Brin, suosnivač Googlea, predviđa da će automobili bez vozača biti spremni za tržište već za pet godina. To je možda i preoptimistično, ali su prototipovi koje Google već koristi za prijevoz svojih zaposlenika po kalifornijskim autocestama, impresivni. Google nastoji ponuditi svijetu automobil bez vozača konstruiran sasvim iznova, no vjerojatnije je da će on evoluirati i da će ih nuditi vozačima u etapama.

Ako se i kada automobili budu upravljali is-

ključivo automatski – za one koji to žele prednosti će biti ogromne. Google je izveo eksperiment u kome je stavio slijepca u jedan prototip i snimao ga dok se vozio u kupovinu. Velik broj starijih ljudi i invalida mogao bi povratiti osobnu pokretljivost. Mladi ne bi trebali plaćati enormne premije osiguranja, jer neoprezne ruke i noge više neće držati volan ili gas. Ideja da je automobil s automatskim upravljanjem pred vratima izgleda nerealno, ali ne zaboravimo da su to bili i televizija i strojevi za letenje teži od zraka.

Jednog će se dana svijet čuditi kako to da su ranije generacije uopće povjeravale svoje živote tako opasnim strojevima kao što su automobili i nesavršenim upravljačima kao što su ljudi.

Tjedni gospodarski razgovori

:: SPTV :: VKTV Vinkovci

Google nastoji ponuditi svijetu automobil bez vozača

stvoriti automobile s automatskim upravljanjem do određene destinacije bez ljudske kontrole. A upravo tada će stvari postati uzbudljive.

:: VOX Zadar srijeda četvrtak

21:30 15:30 (REPRIZA)

:: GTV ZADAR četvrtak 21:30 nedjelja 22:30 (REPRIZA) ponedjeljak 12:00 (REPRIZA) ponedjeljak 21:30 (REPRIZA)

:: TV ŠIBENIK srijeda nedjelja

21:00 22:30 (REPRIZA)

:: TV JADRAN Split srijeda 00:00 ponedjeljak 23:45 (REPRIZA)

:: DUTV Dubrovnik srijeda subota

20:15 15:45 (REPRIZA)

sptv pet uto

VTV 19:20 12:30 [R]

TV Nova Pula sub sri

18:00 14:50 [R]

VOX zadar pet sub pon

20:10 14:45 [R] 22:15 [R]

sri TV ŠIBENIK

12:00

Tv šibenik pet

21:30

Poljoprivredna TV uto sri

17:10 18:05 [R]

VKTV Vinkovci pon uto

17:35 16:35 [R]

petak, 17. svibnja u 19.20 sati na gost Petar Šimić, vlasnik Grad-exporta, Vinkovci

60 privredni vjesnik

18 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Industrijska proizvodnja i dalje raste Indeks obujma industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini u ožujku nastavio je trend rasta za 7,6 posto u odnosu na ožujak 2012. godine. Proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju bila je veća za 24,5 posto, energije za 3,1 posto, kapitalnih proizvoda za 0,6 posto, dok je proizvodnja intermedijarnih proizvoda bila manja za pet posto. Plaće zaposlenih u veljači bile su manje za 1,9 posto, cijene proizvoda i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju u ožujku su povećane za 0,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Broj zaposlenih iznosio je 648.354 osobe, što je pad od 0,5 posto.

U RS-u 238.566 umirovljenika Predstavnici Saveza sindikata RS-a upozorili su novoizabranu premijerku ovog entiteta Željku Cvijanović na katastrofalno loš položaj zaposlenika i gospodarstva u cjelini.

Prvi put je u srpskom entitetu registrirano 388 umirovljenika više od zaposlenika. Broj umirovljenika iznosi 238.566, a zaposlenika 238.178. Istodobno registrirana je i rekordna nezaposlenost - oko 155.000 ljudi nalazi se na burzama rada. Oporba pak upozorava da su recesijska kretanja u gospodarstvu nastavljena i u prvom ovogodišnjem kvartalu.

Veliki gubici dviju rafinerija

Prema objavljenim financijskim podacima, Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu i Rafinerija ulja u Modriči, u ruskom vlasništvu, nastavile su negativno poslovati i u prvom kvartalu ove godine. Brodska rafinerija je od 1. siječnja do 31. ožujka ostvarila gubitak od 12,1 milijuna KM, a rafinerija u Modriči 2,3 milijuna KM.

1953 2013

( 2,3 mlrd KM

uložila Austrija od 1994. do 2011. u BiH

BiH: političke stranke najavljuju investicijske ofenzive, ali...

Mnogo priče o inozemnim ulaganjima

Da bi krenuli u investicije u Bosnu i Hercegovinu, inozemni ulagači traže stabilnost - a BiH nikad nije bila nestabilnija. Aktualni predsjednik Federacije u pritvoru je zbog korupcije i zloporabe službenog položaja pa bi, u praksi, entitet morao voditi iz zatvorske ćelije Zdravko Latal latal@privredni.hr

T

radicionalno, pred svake izbore (lani su bili lokalni, a iduće godine bit će opći), političke stranke najavljuju investicijske ofenzive od kojih se u najboljem slučaju realizira tridesetak posto.

Iznimku predstavljaju investicije u cestogradnju, ali se tu radi isključivo o kreditnim sredstvima, a ne direktnim stranim investicijama. Međutim, još ni jedan privatni euro nije uložen u kilometar brzih prometnica. Prošle godine vlasti Federacije BiH najavile su da će do kraja 2014. godine u nove infrastrukturne i proizvodne objekte investirati više od tri milijarde konvertibilnih maraka (KM), ali s obzirom na stanje koje sada vlada, teško je povjerovati da će se ti planovi realizirati i da će više tisuća ljudi biti zaposleno. Prema podacima Centralne banke BiH lani je investirano 963 milijuna KM, što je za 566 miliju-

na KM više nego u 2011. godini. To je bez sumnje veliki napredak.

Državni udari Međutim, u prvim mjesecima ove godine uočljivo je da javnosti nisu prezentirane značajnije inozemne investicije. Tek nedavno talijanski konzorcij Tree Group Consortium Company najavio je da će ovog ljeta u suradnji s Energoinvestom i federalnim vlastima u tretman otpada svih vrsta i njegovog pretvaranja u energiju, sirovine i gotove proizvode investirati 150 milijuna eura i direktno i indirektno zaposliti oko 1000 ljudi. Ljeto će ubrzo stići pa će javnost saznati koliko su Talijani bili ozbiljni u tim obećanjima.

Mnogi su u BiH, pa i u regiji, poglede i nadu u ekonomski spas usmjerili prema Turskoj koja je, kao prijateljska zemlja u kojoj vlada ekonomski prosperitet, obećala investirati stotine milijuna eura u pokretanje BiH ekonomije. Međutim, predsjednik Velike

narodne skupštine Republike Turske Cemil Cicek prilikom nedavnog posjeta Sarajevu izjavio je da investitori iz njegove zemlje traže ne samo stabilnu BiH, nego i stabilnost u regiji. A Bosna i Hercegovina nikad nije bila nestabilnija. Vlade Federacije BiH više ima na papiru, nego što predstavlja izvršnu vlast. Prema premijeru Nerminu Nikšiću, u vladi je izveden državni udar. Predsjednik Federacije Živko Budimir i još 20 osoba, među kojima ima i visokih dužnosnika, nalazi se u pritvoru zbog korupcije i zloporabe službenog položaja i nikom, pa ni pravnicima, nije jasno ima li Federacija ili nema predsjednika.

Službeno ima, ali praktično ne, jer bi entitet morao voditi iz zatvorske ćelije. Političari su po običaju podijeljeni, jedni tvrde da je uhićenjem Budimira izveden državni udar kako bi se njegovi politički protivnici domogli vlasti, a drugi tvrde da je i BiH napokon krenula s procesima tipa “Sanader” i “Miš-

ković”. Ništa bolje stanje nije ni u srpskom entitetu.

Zbog lošeg rada i stotina milijuna maraka gubitaka na željeznici, zdravstvu, u državnim fondovima, te zbog sve većeg broja nezaposlenih, smijenjena je jedna, a postavljena druga vlada, a odmah zatim je u javnosti pukla afera s Tvornicom glinice Birač kod Zvornika, jer je inozemni investitor i vlasnik u ovom kombinatu proizveo gubitak od oko 700 milijuna KM. Ni vlast na razini države nije jedinstvena, ali Vijeće ministara BiH ipak radi.

Austrija najveći investitor Od 1994. do 2011. godine u BiH je najviše investirala Austrija, 2,3 milijarde KM. Zanimljivo je da BiH s Austrijom godinama ima i pozitivnu trgovinsku bilancu. Slijedi Srbija sa 1,8 milijardi investicija, Hrvatska sa 1,3 milijarde i Rusija sa 1,1 milijardom KM, ali su gotovo sve ruske investicije uložene u Republiku Srpsku, najviše u naftnu industri-

Još ni jedan privatni euro nije uložen u kilometar brzih prometnica ju. Slovenija je s oko milijardu KM na petom mjestu, a Turska na devetom sa 276 milijuna KM investicija. U devet prošlogodišnjih mjeseci, prema podacima Centralne banke BiH, najveći investitori su bili Litva sa 316,6 milijuna KM, Rusija sa 245,2 milijuna, te Srbija sa 42,1 milijunom. Slijede Austrija sa 25,9 milijuna, Njemačka sa 24,2 milijuna i Hrvatska sa 24,1 milijunom KM. Saudijska Arabija je sa 18,5 milijuna KM na kraju popisa 10 najvećih investitora.

19

www.privredni.hr Broj 3777, 13. svibnja 2013.

( 3,5 mlrd $ ( oko 1,7 mlrd $ novo slovensko zaduženje

*vijesti Južni tok zapinje na preprekama Dolazak u Sloveniju Alekseja Millera, šefa Gazproma, a potom i Sergeja Lavrova, ruskog ministra vanjskih poslova, tumači se kao znak da plinski projekt vrijedan 30 milijardi eura usporavaju brojne prepreke. Južni tok Slovenija već više mjeseci nema direktora iz slovenske kvote, a još se ne zna niti način financiranja dionice kroz Sloveniju.

platit će se kamate na taj iznos

Slovenska riskantna konsolidacija

Skupo plaćeno kupljeno vrijeme U strahu od neuspjeha slovenska vlada ponudila je visoke prinose na državne obveznice – 6,125 posto na desetogodišnje i pet posto na petogodišnje Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

C

ijela Slovenija je strepila dok je akvizicijska ekipa predvođena ministrom financija tržila u Americi državne obveznice o čijem je utršku ovisilo mnogo toga; najviše, pak, odgovor na pitanje kojim će smjerom krenuti spašavanje duboko posrnulih slovenskih javnih financija. Potpuna nezainteresiranost financijskog tržišta za slovenske vrijednosnice u sličnom pokušaju “bajpasiranja” prije mjesec dana, bila je loša popudbina s kojom je financijska ekipa krenula u SAD. Slovenski emisari dobro su znali da bi neuspjeh u prodaji državnih obveznica ovaj put izravno gurnuo Sloveniju u ruke famozne trojke (EK, ECB i MMF). Ta bi trojka odmah nastavila akciju spašavanja, zaposjedajući dio slovenskog financijskog suvereniteta, kao što je to već učinila s državama prinuđenim zatražiti financijsku pomoć EU-a. U strahu od neu-

spjeha Slovenija je kupcima u Americi ponudila iznimno primamljive prinose na državne obveznice – 6,125 posto na desetogodišnje i pet posto na petogodišnje! U međuvremenu uslijedio je “nož u leđa” bonitetne agencije Moody’s. Rušeći Sloveniji bonitetnu ocjenu za dva stupnja (s Baa2 na Ba1 – na tzv. junk) Moody’s je dodatno povećao cijenu slovenskog zaduživanja. Slovenska financijska ekipa nakon svega vratila se iz Amerike sa 2,5 milijardi dolara od desetogodišnjih i

milijardu dolara od petogodišnjih obveznica. Slovenija se tako 2. svibnja 2013. dodatno zadužila za nove 3,5 milijardi dolara. Impresivna količina svježeg novca iskoristit će se za sanaciju bankarskog sustava te za financijsko izravnanje proračunskog manjka.

Skupo oklijevanje Dobri poznavatelji prilika uvjereni su da je Slovenija operacijom na američkom tržištu kupila prijeko potrebno vrijeme, u najboljem slučaju do kraja godine. Sada može ne-

Da se išlo u operaciju s obveznicama početkom godine, trošak bi bio osjetno manji smetano provesti ključne reforme, u prvom redu srediti bankarski sustav, ali i mnogo toga u gospodarstvu, jer je financijska kaverna zapravo i nastala u sprezi bankarstva i gospodarstva te uz asistenciju politike.

Na žalost, takva kupnja vremena bila je izni-

mno skupa. Za 3,5 milijardi dolara sanacijskog uloška slovenski porezni obveznici platit će oko 1,7 milijardi dolara kamatnog troška. Svake godine kamate će stajati 170 milijuna eura. To je iznos koji u Sloveniji daju za sve stipendije. Na koji je kamatni presing pristala Slovenija pokazuje podatak da Talijani plaćaju za desetogodišnje obveznice nešto manje od četiri posto.

Svima je jasno da je Slovenija tako visokom cijenom platila luksuz oklijevanja. Da se išlo u operaciju s obveznicama početkom godine, trošak bi bio osjetno manji. Cijena bi bila još manja da se poslušalo ekonomskog stručnjaka Igora Mastena koji je s kolegama predožio da se “loša banka” aktivira još u 2009. godini.

Tada je bilo novca i nije bio skup kao danas. Trošak je u međuvremenu narastao do neslućenih razmjera, a platit će ga naraštaj koji upravo dere školske klupe trenirajući vještine budućih poreznih obveznika.

Slovenija povećava PDV i uvodi krizni porez Stranke vladajuće koalicije povukle su se prošli utorak u osamu reprezentativnog zdanja na Brdu kod Kranja kako bi se u miru dogovorile o sadržaju reformsko-stabilizacijskog paketa što ga u ovome trenutku već “trančira” poveća ekspertna skupina EK-a u Bruxellesu. O sadržaju paketa nije se mnogo saznalo iz prigodnih izjava nakon petosatnog unutarkoalicij-

skog vijećanja. Izvjesno je da Vlada Alenke Bratušek ne može izbjeći povećanje PDV-a čiju višu stopu diže sa 20 na 22, a nižu sa 8,5 na 9,5 posto. Svi su bili protiv povećanja PDV-a. Njime nije bila presretna ni Alenka Bratušek. Na žalost, nije se imalo gdje više uzeti, pa se moralo zarezati i u najizdašniji oblik poreza, usprkos tome što će se od većih stopa dobiti manje i

što će povećani porezni teret izazvati gašenje 9000 radnih mjesta.

Protivnici “nadoštukavanja” stopa PDV-a često su se u raspravama pozivali na iskustva iz Hrvatske.

Tvrdili su da je Linićevo povećanje za dva postotna boda donijelo hrvatskom proračunu samo petinu očekivanih prihoda. Druga neugodna novost u reformskom pa-

ketu je i uvođenje kriznog poreza u rasponu od jedan do četiri posto na sva primanja. Izvjesno je da će se u dogledno vrijeme razrezati i porez na imovinu i to nakon višegodišnjih priprema koje su obuhvatile temeljit popis svih nekretnina te službenu procjenu njihove vrijednosti. U pripremi je povećanje sudskih pristojbi i oporezivanje igara na sreću.

Nastavljaju se prigovori Agrokoru U seriji prigovora na račun Agrokora analitičari Dnevnika ovaj put usredotočili su se na duge rokove plaćanja kakve bi preuzimatelj iz Hrvatske prenio i na Mercator.

Dnevnik podsjeća da je Agrokor lani plaćao svoje obveze u 197 dana, a da ove godine također neće biti mnogo bolje. Za prelazak na Mercatorove rokove plaćanja (80 dana) Agrokor bi trebao osigurati 500 milijuna eura dodatnog kapitala. Dnevnik također tvrdi da bi Agrokor najvjerojatnije izvršio cjenovni pritisak na slovenske dobavljače. Također se špekulira da bi u cilju ušteda otpustio 800 zaposlenika.

Tko zapravo vodi gradnju TEŠ-6?

Objavom ispisa elektronske poruke kojom Peter Dermol, aktualni direktor Termoelektrane Šoštanj, moli bivšeg direktora Uroša Rotnika za odgovore na pitanja koja je dobio od TV novinarke, u Sloveniji je ponovno aktualizirano pitanje tko zapravo vodi najveći infrastrukturni projekt u Sloveniji čija će gradnja stajati 1,3 milijarde eura. Rotnika od lani istražuje Nacionalni istražni ured, a bio je i pritvoren zbog sumnje u zloporabu položaja.

Slučajem TEŠ-6 bavi se i OLAF.

60 privredni vjesnik

20 STIL *vijesti Turistička suradnja Hrvatske i Austrije Ministar turizma Darko Lorencin razgovarao je protekli tjedan s austrijskom veleposlanicom u Hrvatskoj Andreom IkićBöhm o mogućnostima poboljšanja suradnje na području turizma. Lorencin je istaknuo kako će uskoro posjetiti Austriju s ciljem razmjene iskustava, pogotovo iz područja razvoja posebnih oblika turizma i njihove uloge u produljenju sezone, organizacije i razvoja sustava turističkih zajednica te upravljanja ljudskim resursima u turizmu.

U Osijeku otvorena regionalna vinoteka

U sklopu projekta Wine tour u organizaciji Osječko-baranjske županije u osječkoj je povijesnoj gradskoj jezgri Tvrđi otvorena regionalna vinoteka koja će predstavljati vina s područja te županije. Projekt je vrijedan 1,25 milijuna eura, a najvećim je dijelom financiran sredstvima europskih fondova. Njime je obuhvaćena obnova vinskih cesta te izgradnja regionalne i lokalnih vinoteka u četiri vinogorja Osječko-baranjske županije erdutskom, baranjskom, đakovačkom i feričanskom.

Dani vina u ‘županiji Zrinskih’ U Štrigovi se od 28. svibnja do 2. lipnja održava međunarodna tradicionalna manifestacija Urbanovo kojom se promovira kultura pijenja vina uz priznata vrhunska vina i tradicionalne međimurske kulinarske specijalitete. Sve se to održava na poznatoj međimurskoj vinskoj cesti i u njenim vinskim kušaonicama.

U sklopu te manifestacije održava se Festival pušipela,Vinske igre te Dani otvorenih podruma.

1953 2013

5. Adriatic Boat Show održan u Šibeniku

Nautički sajmovi za promociju nautičkog turizma Desetak posto ukupnog hrvatskog turističkog prometa odnosi se na nautički turizam, čime nismo u potpunosti zadovoljni jer ovaj segment turizma ima vrlo velik potencijal, kaže Ivo Bašić, savjetnik ministra turizma Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

O

vogodišnji, 5. međunarodni sajam nautike Adriatic Boat Show okupio je tijekom četiri dana održavanja, od 9. do 12. svibnja, oko 80 izlagača iz 17 zemalja. Novost je da je ove godine sajam preseljen na šibensku rivu umjesto dosadašnje lokacije u NCP-ovoj marini Mandalina. Značajan segment sajma i ove godine čine velike jahte za iznajmljivanje s posadom, a

Oko 80 izlagača iz 17 zemalja okupio je Adriatic Boat Show izloženo ih je bilo ukupno 26. U Šibenik je stiglo i više od 50 čarter agenata iz 15 zemalja koji se bave bookingom i iznajmljivanjem jahti s posadom. Na ABS-u se također pred-

stavljaju i proizvođači brodske opreme, motora i elektronike, osiguravateljske kuće i banke. Jana Gaćina, direktorica Sajma, na otvaranju je istaknula da je cilj Adriatic Boat Showa promovirati Šibenik i Županiju kao nautički centar Jadrana, te atraktivnu turističku destinaciju. Ovogodišnji ABS otvorio je Ivo Bašić, savjetnik ministra turiz-

ma, pohvalivši organizatore iz NCP Grupe što su se hrabro odlučili za novu lokaciju i sajam iz marine Mandalina preselili na šibensku rivu. “Desetak posto ukupnog hrvatskog turističkog prometa odnosi se na nautički turizam, čime nismo u potpunosti zadovoljni jer ovaj segment turizma ima vrlo velik potencijal. Iz tog razloga treba podržati mani-

festacije poput šibenskog sajma nautike”, rekao je Bašić. Četvrtina vezova u šibenskoj županiji Šibenski gradonačelnik dr. Ante Županović kazao je da je atraktivnost šibenske rive bila presudna u odluci da se sajam preseli iz Mandaline u centar Šibenika. “ABS je važan segment razvoja šiben-

skog gospodarstva i pokretač razvoja turizma, a posebno na novoj lokaciji rive. Nakon što je usvojena strategija razvoja grada, danas Šibenik napreduje u pravcu razvoja zelenih industrija i nautičkog turizma. Tome je znatno pridonijela i NCP Grupa, pokretač i organizator ovog sajma, koja je suradnjom s turskom Dogus Grupom i gradom Šibenikom marinu u Mandalini transformirala u jedan od vodećih nautičkih centara. ABS promovira nautički turizam Šibenika i Hrvatske. Međutim, to je i događaj koji će Šibenik ucrtati u sve nautičke karte Mediterana”, naglasio je Ante Županović. Šibensko-kninski župan Goran Pauk izrazio je zadovoljstvo time što je sajam došao na rivu, tamo gdje i pripada, rekao je župan dodavši kako je nautički turizam važan segment razvoja županije u kojoj se nalazi čak 25 posto svih hrvatskih vezova.

Obnova zagrebačkih hotela

Novi dizajn hotela Jadran Poznati zagrebački hotel Jadran iz sastava turističke grupacije HUP Zagreb nakon nekoliko mjeseci temeljite obnove osvanuo je u novom ruhu.

Naime, renoviran je cijeli interijer i uveden novi koncept dizajna i ponude, a investicija je iznosila 3,5 milijuna kuna. Hotel Jadran ima tradiciju od 1940. godine, a nalazi se u samom središtu grada, u Vlaškoj ulici, nedaleko od Katedrale. “Dizajn hotela temelji se na upotrebi prirodnih materijala, po-

najviše drveta i keramike te implementaciji štedne rasvjete. Hotel odlikuju čiste i jednostavne linije dizajna te elegantni smeđi tonovi i boja slonovače koji prevladavaju u interijeru. Posebno mjesto zauzimaju i detalji tirkizne boje koji asociraju na Jadran i more”, istaknula je Morana Rabatić Andrić, direktorica hotela Jadran. Dodala je kako hotel zbog obnove nije bio zatvoren, a njegovi su gosti imali mnogo razumijevanja za radove koji su se odvijali u interijeru.

Ni nakon obnove hotel neće promijeniti kategoriju jer u HUP-u Zagreb smatraju kako glavnom hrvatskom gradu treba hotel kategorije tri zvjezdice, a hotel Jadran je upravo takav boutiquebed&breakfast hotel. To znači da se gostima nudi personalizirana usluga te kreativna i raznolika ponuda proizvoda. Poslovni gost koji dolazi u Zagreb u hotelu Jadran može naći sve što mu treba jer se u sobama nalazi bežični internet, TV i klima, a postoji internet corner te samostojeći interaktivni vodič u

predvorju. “Našim gostima nudimo i razne pakete usluga, primjerice razgledavanje grada na drukčiji način, vožnju biciklima po Jarunu, odlazak na Sljeme... Na sasvim novi način gostima želimo prezentirati zagrebačke atrakcije i stil života u našem gradu”, rekla je Morana Rabatić Andrić. Osim novog koncepta dizajna i ponude hotela Jadran, HUP Zagreb pokrenuo je rebranding svojih hotela, pa će se tako uskoro obnoviti i ostali hoteli iz tvrtkina sastava, a prvi od njih bit će Sheraton. (S.P.)

HRWWWATSKA 21

www.privredni.hr Broj 3777, 13. svibnja 2013.

Pametnim telefonom do automobila

Imidž se gradi i aplikacijom Korisnici nove mobilne usluge mogu rezervirati vozila, pregledavati usluge i posebne ponude ili potražiti najbliže poslovnice ove domaće rent-a-car tvrtke Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

F

leet rent-a-car, koji posluje u sklopu TRCZ Grupe, razvio je novu mobilnu aplikaciju za pametne telefone. Riječ je o aplikaciji namijenjenoj svim korisnicima iPhone, iPad i iPod Touch uređaja. U vrlo kratkom roku, kako je najavljeno iz ove tvrtke, bit će pokrenuta i njena Android inačica.

Zahvaljujući aplikaciji korisnici mogu rezervirati vozila, pregledavati usluge i posebne ponude ili pak potražiti najbliže poslovnice ove domaće rent-a-car tvrtke.

Direktor Fleeta Krešimir Dobrilović kaže kako je ideja za izradom

aplikacije plod stručnog tima tvrtke koji ju je razvijao zadnjih godinu dana. “U trenutku kada su svi aspekti, sadržajni i koncepcijski, završili, provedbu i daljnji realizaciju odradila je domaća agencija DRAP. Aplikacija je na tržištu prisutna gotovo mjesec dana i od tada brojimo više stotina korisnika koji su je preuzeli putem pametnih telefona”, ističe Dobrilović.

Ovom uslugom, nastavlja on, tvrtka planira nastaviti graditi imidž trendsettera, poboljšati poslovne rezultate i zadovoljstvo korisnika. A ta reputacija tvrtke koja postavlja trendove u ovome poslovanju počela se graditi još početkom prošle godine. Tada je Fleet rent-

a-car uveo niz noviteta u ponudu, poput mobilnih Wi-Fi uređaja u vozila.

Jedina u regiji “Svjesni smo kako poziciju i percepciju korisnika možemo zadržati isključivo daljnjim razvojem i nadogradnjom ponude.

Prateći globalne trendove, prepoznali smo tehnološke prednosti stvaranja aplikacije. Postotak korištenja pametnih telefona je već danas izuzetno visok. A s godinama će i dalje rasti. Dakle, gledajući unaprijed, zaključili smo kako je ovo tek prvi korak u našem tehnološkom razvoju kojim se nastojimo prilagoditi potrebama korisnika”, napominje.

Razvoj aplikacije tekao je bez većih proble-

ma. “Ipak, očekujemo kako bi u godinama koje dolaze, posebice u turističkim uslugama, čiji smo i mi dio, nadležne institucije trebale razmisliti o eventualnom subvencioniranju pojedinih koncepata aplikacija. Time bismo dodatno poradili na promociji i

razvoju ponude kako domaćeg turizma, tako i domaćeg gospodarstva u cjelini”, smatra Dobrilović, dodavši kako u regiji trenutačno ne postoji aplikacija ove vrste, pa se ne može govoriti o odnosima s konkurencijom na toj razini. Dobrilović sma-

tra kako ulazak Hrvatske u Europsku uniju neće utjecati na korištenje aplikacije. “Naime, naša djelatnost je dobrim dijelom vezana uz postojeće standarde unutar branše koji ne bi trebali utjecati na primjenu i korištenje aplikacije. Očekujemo da bi u narednom razdoblju Fleet trebao značajnije iskoračiti na tržišta poput SADa i Kanade gdje smo nedavno sklopili ugovore o poslovnoj suradnji te na još nekim, nama značajnim emitivnim i brzorastućim tržištima diljem svijeta. Ako se pokaže potreba, tada bi se moglo dogoditi to da aplikaciju jezično i sadržajno prilagodimo potrebama tih tržišta”, zaključuje Dobrilović.

60 privredni vjesnik

22 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Ivana Peruško POETIKA PROGONSTVA Naklada Ljevak

U suvremenoj hrvatskoj rusistici, kao i znanosti o književnosti, nema cjelovitih i samostalnih istraživanja posvećenih poetici i problematici stvaralaštva M. Gorkoga i M. Bulgakova. Ova knjiga predstavlja nepoznatu ranu feljtonistiku Bulgakova te antisovjetsku esejistiku Gorkoga. Lociranjem književne domovine ovih autora, na osnovi čega su nastale i geokarte njihova stvaralaštva, autorica razbija književnopovijesni klišej Gorki = kanonski socrealistički pisac, Bulgakov = buržujski antisovjetski pisac.

Neven Šantić LJEPOTICA I ZVIJER

Naklada Jesenski i Turk

Iz Istre i Primorja, krajeva koji su zadnjih dvadesetak godina bili svojevrsna kolijevka hrvatskih regionalnih razmišljanja, Šantić je proširio priču na čitavu zemlju. Centralistički mentalni sklop dobio je ovom knjigom veoma korisnu protutežu, štivo pristojnog, smirenog i uvjerljivog diskursa koji će nas podsjetiti na likove koje je možda i šteta zaboraviti, no još više od toga, upozoriti koliko pametna regionalna politika može pridonijeti razvojnom zamahu hrvatske ljepotice.

Vitomira Lončar Kazališna tranzicija u Hrvatskoj Meandarmedia

Autorica istražuje kazališno zakonodavstvo, dokumente kulturne politike te akcije civilnoga društva. Cilj ovoga istraživanja je utvrditi nesuglasje između kulturne politike i prakse kazališnog života u Hrvatskoj, pri čemu je izostanak koherentne kazališne zakonske regulative, te nepridržavanje one postojeće, doveo organizacijske oblike hrvatskoga kazališta u neuređeno stanje koje se reflektira na kulturnu proizvodnju u cjelini.

Slavoj Žižek Godina opasnog sanjanja Fraktura

Godina 2011. nije iznenadila svijet samo različitim vrstama prosvjeda, od New Yorka preko Kaira do Londona i Atene, već i opskurnim destruktivnim fantazijama rasističkih populista od Mađarske i Arizone, sve do masovnog ubojice Andersa Breivika. Nezadovoljstvo i dalje tinja, bijes je sve veći, a novi se revolti množe. Zašto? Zato što, kaže Žižek, događaji iz 2011. daju obrise nove političke ere. Premda nisu uvijek prepoznatljivi ili određeni, to su fragmenti jedne utopijske budućnosti prisutni u sadašnjosti.

Pavao Pavličić Narodno veselje Mozaik knjiga

Kako se živjelo šezdesetih godina prošloga stoljeća? Što smo slušali, a što čitali? Koji je pjevač u publiku bacio sako, a tko je uređivao emisiju Kad bih imao čekić? Kako smo voljeli jedni druge, čemu smo se divili i kako vrednovali svijet u koji smo kročili natopljeni nadom? Sve je to zapisano kroz gledište pripovjedača odraslog u Vukovaru, u gradiću na čijim su se ulicama smjenjivali taktovi najrazličitijih hitova.

1953 2013

Knjige: U iščekivanju apokalipse, Tim press

Kakvi su bili originalni ’preppersi’

T

elevizijski kanali koji objavljuju dokumentarce puni su filmova o preppersima, ljudima kojih osobito mnogo ima u SAD-u, a koji se pripremaju za smak svijeta. U svojim kućama i podrumima gomilaju hranu, vodu i oružje kako bi spremno dočekali Apokalipsu.

hovnosti do najprizemnijeg materijalizma.

Nadobudni mesije, kako ih zove Cohn, često su se regrutirali iz redova nižeg svećenstva

Velike razlike Uvelike su se razlikovali i u društvenom sastavu i funkcijama njihovih članova. Na jednom kraju ekstrema nalazili su se franjevački spiritualci, koji su se razvili u 13. stoljeću.

Strogi asketi, uglavnom su potjecali iz plemićkih i trgovačkih obitelji talijanskih gradova. Mnogi su se odrekli golema bogatstva da bi postali siromašniji od prosjaka. U njihovoj ideji tisućljetno Kristovo kraljevstvo

Njihovo uvjerenje nije od jučer. Knjiga Normana Cohna opisuje “milenariste”, sljedbenike pokreta koji je cvao u Zapadnoj Europi od 11. do 16. stoljeća. Cohn podsjeća da je kršćanstvo oduvijek u svom nauku imalo dio o “posljednjem vremenu”, “posljednjim danima” ili “konačnom stanju svijeta”. Milenarizam je inačica tog nauka, a odnosio se na vjerovanje nekih kršćana, zasnovanom na Knjizi otkrivenja, da će Krist nakon drugog dolaska uspostaviti mesijansko kraljevstvo na zemlji i vladati nad njim tisuću godina prije Posljednjeg suda. Stanovnici tog kraljevstva bit će kršćanski mučenici koji će u tu svrhu uskrsnuti tisuću godina prije općeg uskrsnuća mrtvih.

Milenaristički pokreti kretali su se u pristupu od najnasilnije agresivnosti do najkrotkijeg pacifizma i od najeteričnije du-

trebalo je biti doba duha, kad će se čitavo siromaštvo ujediniti u molitvi, misaonosti i dobrovoljnom siromaštvu.

Na drugoj strani, piše Cohn, bile su sljedbe koje su se razvijale među pravim siromasima u gradovima i selima. Njihove su ideje bile bliskije anarhizmu, a njihov je milenarizam bio nasilan i revolucionaran.

Knjiga analizira izvore milenarističkih ideja i metode kojima su ih neki od proroka prenosili sljedbenicima. Nadobudni mesije, kako iz zove Cohn, često su se regrutirali iz redova nižeg svećenstva. Svoje su idejne sklopove preuzimali od židovskih i ranokršćanskih vjerovanja, iz radova službenih teologa, ali i krivovjernih mistika kakvi su Braća slobodnog duha.

Nadahnuta takvim maštarijama, mnoštva siromašnog puka kretala su u

pljačkaške i ubilačke pohode, u procesije samožrtvovanja, u isposnička samovanja... Ponekad bi izazvali lokalni kaos, a katkad bi utjecali i na svrgavanje vladara i pomicanje granica carstava. Srednji vijek je pružao mnogo plodnog tla za bujanje takvih pokreta, a ideje su im, kako vidimo, preko ponekih sljedbenika preživjele i do 21. stoljeća. (I.V.)

O autoru Norman Rufus Colin Cohn (1915.-2007.) bio je poznati britanski povjesničar, akademik i pisac. Do umirovljenja 1980. godine bio je profesor na Sveučilištu u Sussexu.

Osim djela U iščekivanju apokalipse, koje je uvršteno među 100 najutjecajnijih knjiga 20. stoljeća, Cohn je napisao knjige Warrant for Genocide i Europe’s Inner Demons te velik broj eseja povijesne tematike. U radovima često analizira ponašanje sljedbenika fanatičnih pokreta, usmjerenih protiv vjerskih i političkih protivnika (redovito manjinskih i slabijih) i njihovo nadahnuće u teorijama zavjere, popularnima i u suvremenim društvima.

23

www.privredni.hr Broj 3777, 13. svibnja 2013.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Posredovanje

Prodaju se kuće, livade, pašnjaci, oranice...

Oranica površine 8430 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 229.921 kunu, u Vrbovcu, prodaje se na dražbi 15. svibnja u 9.00 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, soba broj 94/II. (ulična zgrada). Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene cijene nekretnine.

Zgrada s dvorištem, ukupne površine 31.511 četvornih metara, ukupno procijenjene vrijednosti 1,2 milijuna kuna, nalazi se u Slatini u Virovitičko-podravskoj županiji, prodaje se na dražbi 15. svibnja u 11.30 sati na Trgovačkom sudu u Bjelovaru, Šetalište dr. Ivše Lebovića 42, soba broj 1.

Nekretnina je opterećena razlučnim pravima, a prodaje se po načelu viđeno-kupljeno te se neće priznati naknadne pritužbe na pravne ili materijalne nedostatke. Razgledavanje nekretnine i uvid u procjenu njene vrijednosti može se obaviti uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj 098/342 558. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine.

Zemljište površine 2363 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 2,8 milijuna kuna, nalazi se u Ratarskoj 12 u Zagrebu, prodaje se na dražbi 15. svibnja u 13.20 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, soba broj 88/II. Nekretnina se ne može prodati ispod navedene cijene, a može se razgledati u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 098/311 312. Jamčevina iznosi 450.000 kuna.

Poslovni prostor, površine 60 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 480.000 kuna, nalazi se na adresi Ivane Brlić Mažuranić 9 u Zagrebu, prodaje se na dražbi 15. svibnja u 13.40 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, soba 88/II. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Nekretnina se može razgledati u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 098/311 312. Jamčevina iznosi 75.000 kuna.

Poslovni prostor, površine 66 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 250.000 kuna, nalazi se u Rimskoj ulici 13 u Sisku, prodaje se na dražbi 15. svibnja u 14 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, soba 88/II. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Nekretnina se može razgledati u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 098/311 312.

Jamčevina iznosi 50.000 kuna. Šuma, ukupne površine 4908 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 260.000 kuna, nalazi se u naselju Brijesta, Općina Ston u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, prodaje se na dražbi 16. svibnja u 9.30 sati na Trgovačkom sudu Split, Stalna služba u Dubrovniku, sudnica 2. Dodatne informacije o razgledavanju nekretnine mogu se dobiti kod stečajnog upravitelja na broj 091/5164 792 od 9 do 13 sati svakoga radnoga dana. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Šuma, ukupne površine 52.548 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,48 milijuna kuna, nalazi se u naselju Brijesta, Općina Ston u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, prodaje se na dražbi 16. svibnja u 9.50 sati na Trgovačkom sudu Split, Stalna služba u Dubrovniku, sudnica 2.

Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Zgrada, površine 49 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 311.522 kune, nalazi se u Poljačkoj ulici u Vrbiku u Zagrebu, prodaje se na dražbi 16. svibnja u 10 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Stalna služba u Sisku, F. Hefelea bb, soba 103/I. (velika sudnica). Početna cijena ispod koje se na ovom ročištu za dražbu nekretnina ne može prodati iznosi 200.000 kuna.

Nekretnina se može razgledati prema dogovoru sa stečajnim upraviteljem, pozivom na broj telefona 098/202 877. Jamčevina iznosi 10.000 kuna.

Oranica površine 2447 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 927.413 kuna, nalazi se u Buzetu, prodaje se na dražbi 16. svibnja u 10 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 89/II. (ulična zgrada). Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Poslovni prostor, površine 97 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,06 milijuna kuna, nalazi se u Zagrebu, prodaje se na dražbi 16. svibnja u 10 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 89/II. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Gifa Hellas, Atena, Grčka,www.gifa.gr. Tvrtka traži prodajnog zastupnika u Hrvatskoj za svoje proizvode za kućanstvo. Kontakt: Fotis Drivakos, fdrivakos@ gifa.gr, +30 2106206273. Šećer

dijeljenih u tri strateške jedinice: Rx, OTC i kozmetička poslovna jedinica. Zapošljava 375 djelatnika. Trenutno je završen ciklus ulaganja u proizvodne pogone koje su certificirali EU i GMP. Tvrtka traži poslovne partnere koji mogu predstaviti te distribuirati ključne marke JGL-a na novim tržištima. Kontakt: George Zebić, Jasmin Huljaj, jasmin.huljaj@jgl.hr, george.zebic@jgl.

Tvornica

Dripol, Trzciana, Poljska, www.dripol.com.pl.

Tvrtka traži proizvođače šećera od šećerne repe u Hrvatskoj za distribuciju njihove robe. Kontakt: dripol@dripol.com.pl Suradnja

Same Deutz-Fahr Žetelice, Županja. Tvrtka traži male i srednje poduzetnike u metalnoj industriji i preradi plastičnih materijala zainteresirane za suradnju. Kontakt: Vlado Matijašić, vlado.matijasic@sdfgroup.com, +385 32 820700, +385 98 269063.

Suradnja u distribuciji

Jadran Galenski laboratorij, Rijeka, www.jgl. hr. Tvrtka JGL proizvodi preko 200 artikala po-

Modea nova, Garešnica, www.modea.hr. Tvrtka nudi tvornicu izgrađenu na području grada Garešnice, Moslavačka bb, koja je brzom cestom udaljena 20 kilometara od autoceste A3.

Namijenjena je za konfekcijsku proizvodnju, ali svojom funkcionalnošću odgovara i za neku drugu industrijsku granu (prehrambenu, farmaceutsku, proizvodnju plastične ambalaže, solarne energije, konditorsku proizvodnju, elektroindustriju, tvornicu namještaja, skladišni ili distributivni centar, te bilo koju drugu namjenu). Zgrada tvornice sastoji se od prizemlja i kata, unutar čega se nalazi proizvodno-skladišni prostor i upravna zgrada.

Tvornica ima i pripada-

juće objekte (kotlovnica, garaža, porta i nadstrešnice) koji sa zgradom tvornice čine ukupnu površinu od 7511 m2. Ima parkiralište i prostor za dostavu robe, te ulaz s glavne ceste i mogućnost dolaska teretnog vozila do samog ulaza radi istovara robe. Izvan kruga tvornice nalazi se poslovni prostor veličine 347 m2. Tvornici pripada građevinsko zemljište površine 20.390 m2, dva uređena parkirališta površine 1500 m2 i kružna tvornička cesta površine 2200 m2. Kontakt: Zvjezdana Hrenovac, modea@modea.hr, +385 43 445509.

Zastupanje

Autopraonica Sjaj, Garešnica. Tvrtka s višegodišnjim iskustvom u prodaji sredstava za čišćenje automobila na hrvatskom tržištu traži proizvođača (dobavljača) sredstava za čišćenje radi zastupanja i prodaje. Kontakt: Mario Premužić, josip. krasevac@bj.t-com.hr, +385 43 532023, +385 98 706921.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Zaštitna vatrogasna odijela

Grad Split nabavlja zaštitna vatrogasna odijela. Rok dostave ponuda je 24. svibnja.

Usluge održavanja vozila

Zračna luka Split nabavlja usluge redovitog održavanja vozila. Rok dostave ponuda je 27. svibnja.

Kolica za prijevoz kontejnera i paleta

Zračna luka Dubrovnik nabavlja aerodromska kolica za prijevoz kontejnera i paleta. Rok dostave ponuda je 22. svibnja.

Adaptacija i preuređenje

Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora Suvag u Karlovcu nabavlja usluge adaptacije i uređenja zgrade poliklinike.

Rok dostave ponuda je 24. svibnja.

Sredstva za čišćenje

Hrvatske ceste nabavljaju sredstva za čišćenje. Rok dostave ponuda je 29. svibnja.

Regija IP telefonski uređaji

Hrvatske Telekomunikacije u Mostaru nabavljaju IP telefonske uređaje. Rok dostave ponuda je 4. lipnja.

Mopedi

Pošte Srpske u Banjaluci nabavljaju mopede za poštare. Rok dostave ponuda je 3. lipnja.

Uniforme

Parking servis Budva nabavlja uniforme. Rok dostave ponuda je 20. svibnja.

Informatička oprema

Poreska administracija Kosova nabavlja informatičku opremu. Rok dostave ponuda je 3. lipnja.

Cement i armaturne mreže

Tvrtka Zelenilo iz Karlovca nabavlja cement i armaturne mreže. Rok dostave ponuda je 27. svibnja.

Osobna i prijenosna računala

Ministarstvo odbrane BiH nabavlja osobna i prijenosna računala. Rok dostave ponuda je 27. svibnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

60 privredni vjesnik

24 SVIJET FINANCIJA

1953 2013

( 29,7 mlrd kn duguju ( 317,3 mil kn dug pravne osobe iz sektora gospodarstva

pravnih osoba izvan sektora gospodarstva

Financijska agencija

Blokirani duguju 38,42 milijarde kuna Od ukupnog broja blokiranih poslovnih subjekata njih 43.733 odnosi se na poslovne subjekte bez zaposlenih, a dug im doseže 60,4 posto ukupnih nepodmirenih obveza

Z

bog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. ožujka ove godine, bilo je blokirano 67.019 poslovnih subjekata koji su dugovali 38,42 milijarde kuna, što je za 4,1 posto manje u odnosu na veljaču. Zbog otvaranja predstečajnih postupaka, iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje u ožujku je smanjen za 2,85 milijardi kuna. Valja napomenuti da od ukupnog broja blokiranih poslovnih subjekata njih 43.733 odnosi se na poslovne subjekte bez zaposlenih, a duguju 60,4 posto ukupnih nepodmirenih obveza, pokazuju podaci Financijske agencije.

Kad je riječ o građanima, njih 255.564 bilo je u blokadi zadnjeg dana

ožujka, a dugovali su 18,75 milijardi kuna što je dva posto više nego potkraj veljače.

unije i zajedničke financijske institucije).

U blokadi je bilo 255.564 građana koji su ukupno dugovali 18,75 milijardi kuna Od ukupno 67.019 blokiranih poslovnih subjekata, manje od polovine su pravne osobe, s tim da se na njih odnosi najveći dio nepodmirenog dugovanja, čak 78,1 posto.

Najmanji je iznos prijavljenih dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje nelikvidnih pravnih osoba u trajanju od 31 do 60 dana, koji iznosi 445,6 milijuna kuna, a najve-

ći pravnih osoba u blokadi neprekidna trajanja više od 360 dana, koji iznosi 25,2 milijarde kuna.

Od 31.716 blokiranih pravnih osoba, njih 30.199 ili 95,2 posto od-

nosi se na pravne osobe iz sektora gospodarstva (trgovačka društva, banke, društva za osiguranje, leasing društva, zadruge, inozemni osnivači, investicijska društva, kreditne

Duguju milijarde, a nemaju zaposlenih Na pravne osobe iz sektora gospodarstva odnosi se 29,7 milijardi ili 98,9 posto duga, dok na pravne osobe koje nisu svrstane u sektor gospodarstva (ustanove, neprofitne organizacije, lokalna samouprava i političke stranke), otpada 317,3 milijuna kuna ili 1,1 posto duga.

Veliki dio pravnih osoba, njih 17.682, koje su u dugotrajnoj blokadi, pravne su osobe bez zaposlenih radnika. Njihov ukupan dug iznosi 16 milijardi kuna.

Na fizičke osobe u blokadi duže od jedne godine odnosi se 77,8 posto od ukupnoga broja bloki-

Hrvatska narodna banka

Hrvatska narodna banka

Krediti u ožujku dosegnuli 285,5 milijardi kuna

Rast međunarodnih pričuva u ožujku

Prema podacima Hrvatske narodne banke, potkraj ožujka su ukupni krediti iznosili 285,5 milijardi kuna, što je za 1,3 milijarde ili za 0,4 posto više nego na kraju prošle godine.

Na godišnjoj razini nastavljaju se negativne godišnje stope promjene koje se bilježe još od lanjskog studenog. Tako su se u odnosu na ožujak prošle godine ukupni kredi-

ti smanjili za 8,4 milijarde kuna ili za 2,9 posto.

Promatrajući prema sektorima, vidljivo je značajno smanjenje iznosa kredita sektoru nefinancijskih trgovačkih društava te povećanje izloženosti bankarskog sektora prema sektoru države, dok su krediti stanovništvu ostvarili blagi pad na godišnjoj razini.

Krediti nefinancijskim trgovačkim društvima potkraj ožujka iznosili su 109,4 milijarde kuna što je na godišnjoj razini za 14,3 milijarde kuna ili 11,6 posto manje. Krediti nefinancijskim trgovačkim društvima već osam uzastopnih mjeseci bilježe negativne godišnje sto-

pe, pri čemu su tijekom zadnja četiri mjeseca negativna kretanja značajno intenzivirana. Razduživanje ovog sektora potvrđuje i smanjenje udjela u ukupnim kreditima na 38,3 posto u odnosu na 42,1 posto koliki je bio udio kredita poduzećima u istom razdoblju lani.

S druge strane, značajno je porastao udio središnje države čiji su krediti potkraj ovogodišnjeg ožujka iznosili 34,9 milijardi kuna ili četiri milijarde kuna više nego prije godinu dana. Krediti stanovništvu iznosili su, pak, 129,4 milijarde kuna, što je za 1,6 milijardi kuna manje nego potkraj ožujka protekle godine.

Prema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke ukupna je aktiva središnje banke, nakon blagog rasta u veljači, u ožujku nastavila s rastom na mjesečnoj razini. Potkraj ožujka ukupna je aktiva iznosila 85,57 milijardi kuna, pri čemu je na inozemnu aktivu otpadalo 85,55 milijardi kuna, odnosno 11,2 milijarde eura, što je za 1,1 milijardu kuna ili 1,3 posto više nego potkraj veljače. Na godišnjoj je razini zabilježen blagi rast međunarodnih pričuva od 423,6 milijuna kuna (0,5 posto).

S obzirom na zaduživanje države na inozemnom tržištu kapitala (SAD) početkom travnja,

iznos međunarodnih pričuva mogao bi se povećati. Naime, slično kao i prošle godine kada je država u travnju izdala euroobveznicu na američkom tržištu, kupoprodajne aktivnosti između središnje banke i središnje države nakon izdanja euroobveznice trebale bi povećati međunarodne pričuve HNB-a.

Iznos međunarodnih pričuva najčešće se promatra u odnosu na vrijednost uvoza roba i usluga te u odnosu na dospjele kratkoročne obveze po osnovi inozemnog duga.

Prema procjenama analitičara RBA, međunarodne pričuve će i ove godine nastaviti odgovarati

ranih fizičkih osoba. Kao i kod pravnih, najmanji je iznos prijavljenih dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje nelikvidnih fizičkih osoba u trajanju od 31 do 60 dana, koji iznosi 41,2 milijuna kuna, a najveći iznos fizičkih osoba u blokadi neprekidna trajanja više od 360 dana 7,7 milijardi kuna.

Kod fizičkih osoba koje su dugotrajno blokirane njih 64,3 posto ili 17.664 su fizičke osobe bez zaposlenih radnika koje ukupno duguju 4,6 milijardi kuna.

Prema stanju na dan 31. ožujka ove godine, zbog nepodmirenog, a dospjelog duga u razdoblju do 60 dana, bile su blokirane 3023 fizičke osobe, dok je njihov dug iznosio 150,7 milijuna kuna.

vrijednosti uvoza robe i usluga za razdoblje od sedam i pol mjeseci (minimalno optimalna razina je tri). S druge strane, prema HNB-ovim projekcijama otplate inozemnog duga, one u potpunosti pokrivaju trenutačne obveze prema inozemnim vjerovnicima koje dospijevaju do kraja 2013. godine (8,7 milijardi eura glavnice i kamata u zadnja tri tromjesečja 2013. godine).

Dakle, trenutačni iznos međunarodnih pričuva dostatan je za uspješno provođenje stabilne monetarne politike u uvjetima produljene recesije, odnosno održavanje stabilnog tečaja kune u odnosu na euro.

25

www.privredni.hr Broj 3777, 13. svibnja 2013.

( za 40%

*vijesti

smanjena neto dobit banaka od 2008.

Banke stabilne, ali sve manje profitabilne

Monetarna politika ne može izvući Hrvatsku iz krize

Uvoz industrijskih sirovina Hrvatska industrija uvozi više od polovine sirovina i materijala, a ukupna vrijednost kupljenih sirovina i materijala dosegnula je 2011. godine 60,9 milijardi kuna od čega je iz uvoza bilo 31,98 milijardi kuna ili 52,5 posto, podaci su iz analize Državnog zavoda za statistiku. U prerađivačkoj industriji o uvozu najmanje ovisi sektor prerade drva, dok proizvodnja hrane, koja je ujedno najveća industrijska grana, uvozi 22,5 posto proizvoda. Brodogradnja pak uvozi 46 posto repromaterijala.

Stabilni prihodi Societe Generale Grupe

Zaslugom HNB-a, tvrdi zamjenik guvernera Relja Martić, nije došlo do problema u financiranju države, a fiskalna prilagodba može se provoditi postupno, bez naglih rezova Drago Živković zivkovic@privredni.hr

M

onetarna politika ne može rješavati probleme realnog sektora, ako su oni strukturne prirode. Ne može ni ispraviti neracionalne politike ili neefikasne institucije, riješiti problem korupcije ili poboljšati pravnu sigurnost. Štoviše, ako se koristi na pogrešan način, mone-

Hrvati su natprosječno zaduženi kada se gleda omjer duga i BDP-a tarna politika može napraviti više štete nego koristi i usporiti izlazak iz krize, poručio je zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke Relja Martić s predstavljanja posebnog izdanja Banka magazina o hrvatskoj bankarskoj industriji. Monetarna politika koju već 20 godina provodi HNB najviše pridonosi ukupnoj ekonomskoj politici održavajući stabilnost i ponašajući se kontraciklički, kaže Martić. Zaslugom

HNB-a, po njemu, nije došlo do problema u financiranju države, a fiskalna prilagodba može se provoditi postupno, bez naglih rezova. Martić je odbacio primjedbe o manjku financiranja poduzetništva, navodeći da su ukupni krediti gospodarstvu od 2008. do kraja 2012. čak povećani za 15,2 posto. Veće stope rasta u istom su razdoblju imali samo Poljska, Slovačka i Bugarska, dok je, primjerice, u Mađarskoj kreditiranje poduzeća smanjeno za 22,5 posto.

Tome treba pridodati i kreditiranje države koje je dostiglo, kada se gleda stanje trezorskih zapisa, 30 milijardi kuna, uz rekordno niske kamate.

Moramo u eurozonu Model rasta koji smo primjenjivali do ove recesije, oslonjen na rast potrošnje financiran stranim kapitalom, iscrpio se, stoga izlaz nije u monetarnoj politici već u rastu izvoza kroz strukturne reforme i investicije, ističe Martić. Temelj za taj rast može biti i bankarski sustav, koji je, prema zamjeniku guvernera, stabilan i otporan na šokove, iako mu profitabilnost lagano pada, a broj

teško naplativih kredita raste, zbog čega će HNB tražiti povećanje pokrivenosti rezervacijama. Martić se nada da će Hrvatska brzo ući u eurozonu, jer nam nema druge s obzirom na visoku euriziranost financijskog sustava.

Da opskrbljenost kreditima nije bila prepreka rastu od početka recesije, dokazuje i glavni ekonomist Zagrebačke banke Hrvoje Dolenec. Štoviše, prema podacima koje je iznio, kreditiranje je ublažavalo krizu, pa hrvatska poduzeća cijelo ovo vrijeme imaju sasvim dovoljno kredita. Hrvatsko bankarstvo, zaključuje Dolenec, pokazalo se predobrim i prejakim za hrvatsko gospodarstvo.

Sasvim je druga stvar s kreditiranjem stanovništva, krediti se smanjuju jer se građani razdužuju kako god znaju i umiju, no Hrvati su ionako natprosječno zaduženi kada se gleda omjer duga i BDP-a, prema podacima Antona Starčevića iz Raiffeisen banke.

Nije Divlji zapad Sa stopom povrata na kapital od 4,8 posto i udjelom loših kredita od 13,8

posto hrvatske se banke nalaze oko sredine regionalne tablice, ali smo na samom vrhu s udjelom kredita s valutnom klauzulom od 73,8 posto. S takvom strukturom i trendovima, Starčević očekuje da će hrvatske banke u ovoj godini ostvariti ispodprosječne rezultate.

Zdeslav Šantić iz Splitske banke očekuje blagi pad kreditiranja poduzeća i nastavak rasta depozita stanovništva, ali uz blagi pad kamatnih stopa na štednju. Hrvatska nije Divlji zapad za banke, tvrdi Šantić, i dokazuje to podatkom da je neto dobit banaka od 2008. godine smanjena za 40 posto.

Komentirajući najavu vraćanja kamata na stambene kredite u švicarskim francima na stope koje su bile u trenutku ugovaranja, Šantić je ocijenio da takvo rješenje nikome ne odgovara.

Završio je osobnim primjerom: “Kad sam 2007. uzeo kredit u kunama, neki su mi se smijali zato što plaćam dva postotna boda veće kamate i govorili da nikad od mene ekonomskog analitičara. Bilo bi glupo da se sada izlazi u susret samo onima koji su se tada rizičnije ponašali”.

Na početku ove godine Societe Generale Grupa zabilježila je stabilne poslovne prihode unatoč rekordno niskim kamatnim stopama na tržištu te otežanim uvjetima poslovanja. Nastavljen je i proces transformacije, s posebnim naglaskom na povećanju učinkovitosti te jačanju sinergijskih učinaka. Tijekom tri mjeseca ove godine prihodi od poslovanja Grupe iznosili su 5,09 milijardi eura. No, ukoliko se isključe jednokratni učinci neposlovne prirode, prihodi od poslovanja iznosili su 6,22 milijarde eura, što u uvjetima niskih kamatnih stopa i gospodarske aktivnosti potvrđuje otpornost poslovnog modela Grupe.

U odnosu na početak 2012. godine troškovi su smanjeni za 6,1 posto.

Potrošačima se vratilo povjerenje Iako pod pritiskom nepovoljnih markoekonomskih kretanja i loših prognoza za 2013. godinu, potrošači su u ožujku ove godine iskazali određenu dozu optimizma te je GfK indeks povjerenja potrošača zabilježio lagani porast sa 31,47 na 33,39 bodova. Pozitivni pomak

dogodio se kod ocjene sadašnjeg financijskog stanja te očekivanja budućeg dohotka, dok je sklonost potrošnji ostala nepromijenjena.

Metronet bilježi rast prihoda Početak ove godine Metronet telekomunikacije obilježile su daljnjim pozitivnim trendovima u poslovanju. U prvom tromjesečju bilježi se rast prihoda u odnosu na isto razdoblje 2012. godine. Naime, u prvom lanjskom tromjesečju prihod je iznosio 50 milijuna kuna, a u istom razdoblju ove godine 51 milijun kuna. Operativna dobit (EBITDA) u tri mjeseca ove godine iznosila je 19,9 milijuna, što je za 1,6 milijuna kuna više nego u istom razdoblju prošle godine, kada je iznosila 18,3 milijuna kuna.

Rast operativne dobiti Vipneta U prvom kvartalu 2013.

Vipnet je ostvario stabilne prihode koji iznose 92,1 milijun eura, a bez negativnog utjecaja tečajne razlike prihodi bi na razini kvartala bili veći za 0,7 milijuna eura. Pritom je nastavljen trend porasta udjela u vrijednosti tržišta. Konsolidirana operativna dobit je u prvom kvartalu porasla za 6,9 posto i iznosi 29,3 milijuna eura zbog većih ostalih poslovnih prihoda i manjih troškova poslovanja.

Konsolidirana operativna dobit je u odnosu na prvi kvartal 2012. godine porasla za 22,1 posto te iznosi 12,9 milijuna eura.

Velika nezaposlenost mladih

Nezaposlenost mladih u Hrvatskoj je, u ožujku ove godine, dosegnula čak 51,6 posto, objavio je Adriatic institut za javnu politiku.

To je najviša stopa nezaposlenosti mladih u povijesti Hrvatske, a zabrinjavajuća je i činjenica da brojke iz dana u dan sve više rastu.

60 privredni vjesnik

26 SVIJET FINANCIJA

1953 2013

Tržište novca Zagreb

Blagi porast potražnje za novcem Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

I

ako je u srijedu započelo novo razdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija, odnos ponude i potražnje novca na novčanom tržištu ostao je nepromijenjen. Zbog visoke likvidnosti sustava i konstantnog viška ponude, smjene razdoblja održavanja obvezne pričuve više gotovo ne utječu na kretanje kamatne stope.

Potražnja je potkraj tjedna zabilježila blagi porast, ali potencijalni korisnici su spremni prihvatiti iznimno nisku kamatnu stopu. Zbog neslaganja uvjeta ponude i potražnje

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

u%

Promet

900 800 700

3

600 500

2

400 300

1

200 100 0

6.5.2013.

7.5.2013.

8.5.2013.

i međusobnih ograničenja sudionika, dio potražnja na Tržištu novca svakodnevno ostaje nepodmiren.

Prosječna tjedna kamatna stopa i prosječna tjedna prekonoćna stopa bile su podjednake i iznosile su 0,57 posto.

9.5.2013.

0

10.5.2013.

U utorak je održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija u kunama i eurima. Aukcija u kunama održana je za trezorske zapise s rokom dospijeća od 182 i 364 dana. Prihvaćene su gotovo sve ponude, a prinosi

ponedjeljak

utorak

su ostali nepromijenjeni.

Zbog velikog zanimanja sudionika, umjesto planiranih 300 milijuna kuna, ostvaren je iznos emisije od 518 milijuna kuna.

Zanimljivo je da su na rok od 182 dana trezorske zapise upisali samo sudioni-

Hrvatsko devizno tržište

valuta AUD CAD

EUR

USD

5.84

CHF

6.18

7.58

5.82

6.16

7.57

5.80

6.14

7.56

5.78

6.12

7.55

5.76

6.10

7.54

5.74

6.08

5,776040

JPY

japanski jen (100)

5,748397

CHF

švicarski franak

6,093727

GBP

britanska funta

8,957375

USD

američki dolar

5,818677

EUR

euro

7,567190

7.5.

8.5.

9.5.

10.5.

6.5.

7.5.

8.5.

9.5.

10.5.

6.5.

7.5.

8.5.

9.5.

10.5.

Međunarodno tržište kapitala

Mirno ozračje na svjetskim burzama Na europskim burzama trgovanje dionicama je potkraj proteklog tjedna prošlo u mirnom ozračju.

Snažan rast cijena dionica posljednjih tjedana po6650 6620

FTSE 100

država labava monetarna politika najvećih središnjih banaka u svijetu. Zato su tržišta stabilna, unatoč ne baš blistavoj situaciji u globalnom gospodar-

stvu. Iako su ulagači na američkim burzama kraj proteklog tjedna dočekali u dobrom raspoloženju, na veća ulaganja nisu ih potaknuli ni dobri podaci

15200

3430

15140

Dow Jones

3418

6590

15080

3406

6560

15020

3394

6530

14960

3382

6500

14900 6.5.

4000 3980

7.5.

8.5.

9.5.

10.5.

CAC40

8260

7.5.

8.5.

9.5.

10.5.

6.5.

14650

DAX

14440

3960

8220

14230

3940

8180

14020

3920

8140

13810

3900

8100

13600

6.5.

7.5.

8.5.

9.5.

10.5.

NASDAQ

3370 6.5.

8300

četvrtak

petak

ci iz nebankovnog sektora. Kod trezorskih zapisa u eurima zanimanje sudionika bilo je nešto manje, pa je umjesto planiranih 10 upisano 8,5 milijuna eura s rokom dospijeća od 364 dana. O održavanju sljedeće aukcije Mi-

Mirex i dalje raste Vrijednost obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirex potkraj proteklog tjedna iznosila je 183,7203 boda. To je porast od 0,12 posto u odnosu na tjedan ranije kada je Mirex vrijedio 183,4948 bodova.

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

184

185

183

184

182

primjena od 11. svibnja 2013. 6.5.

Izvor: HNB

7.59

5,846099

kanadski dolar

petak je iznosio 5,818677 kuna. Prema kuni pao je švicarski franak i to 1,23 posto, pa je njegov srednji tečaj iznosio 6,093727 kuna.

kuna. No, kuna je oslabjela prema američkom dolaru za 0,62 posto. Srednji tečaj američkog dolara u

ponedjeljka ojačala prema euru za 0,17 posto. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi iznosio je 7,567190

Srednji tečaj za devize australski dolar

srijeda

Mirovinski fondovi

Kuna ojačala prema euru 0,17 posto Na tečajnici Hrvatske narodne banke kuna je potkraj proteklog tjedna u odnosu na tečajnu listu od

6.5.’13. - 9.5.’13.

29.4.’13. - 3.5.’13.

4

nistarstvo će obavijestiti naknadno. Na pragu smo turističke sezone, kada je uobičajeno povećana potreba za gotovim novcem, pa je razložno očekivati i veću potražnju na novčanom tržištu. Budući da je likvidnost sudionika iznimno dobra, sama sezonska potreba za gotovinom neće imati značajan utjecaj na kretanja na novčanom tržištu. Veći utjecaj imat će eventualna promjena trendova u gospodarstvu i na tržištu kapitala, koji bi, makar i blagim uzletom, mogli neutralizirati dio viškova likvidnosti koji se već duže vrijeme zadržavaju na novčanom tržištu.

6.5.

7.5.

8.5.

9.5.

10.5.

7.5.

8.5.

9.5.

10.5.

8.5.

9.5.

10.5.

NIKKEI 225

6.5.

7.5.

s tamošnjeg tržišta rada.

Naime, broj novih zahtjeva za pomoć nezaposlenima proteklog je tjedna pao za 4000 na 323.000. To je najniža razina u proteklih pet i pol godina. I na azijskim se burzama trgovalo oprezno. U Tokiju su cijene dionica snažno porasle, nakon što se tečaj dolara, prvi put nakon četiri godine izdigao iznad psihološke granice od 100 jena.

183 9.4.

19.4.

29.4.

9.5.

6.5.

7.5.

8.5.

9.5.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 9.5.2013.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE

188,4992 189,6000 166,9784 183,7441 183,7203

198,5314 220,2844 135,5052 159,1706 160,6998 174,9169 198,5314 220,2844 135,5052 159,1706 160,6998 174,9169 161,5687 140,9049 119,0442 183,7115 125,1301 135,1296 198,3765 168,9452 137,4618 120,3511

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

27

www.privredni.hr Broj 3777, 13. svibnja 2013.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 114,377 milijuna kuna

Promet i dalje slab i iznosio 45,952 milijuna kuna što na tjednoj razini predstavlja pad od pet posto. Indeks Crobex je tjedan završio s padom od 1,22 posto te je ostao ispod 1.950 bodova, a njegova je posljednja vrijed-

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

P

roteklog tjedna redovni je promet na Zagrebačkoj burzi u odnosu na tjedan ranije pao za 2,2 milijuna Top 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d.

Ericsson Nikola Tesla d.d.

Petrokemija d.d.

Ledo d.d.

Adris grupa d.d. (povl.)

Turbo certifikat DAX short Europlantaže d.d.

Valamar Adria Holding d.d.

Hidroelektra niskogradnja d.d.

Riviera Adria d.d.

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 45.951.846,63 kn

tjedna promjena -0,67% -1,11% -2,88% -4,14% -0,34% -34,68% 0,00% -2,25% +16,43% -1,44%

zadnja cijena 208,10 1.532,00 225,31 8.340,00 294,50 19,40 770,00 143,70 108,28 13,70

promet 6.740.408,19 3.930.734,71 3.802.877,93 3.603.471,45 2.708.730,22 1.734.190,55 1.540.000,00 1.317.745,57 1.181.759,41 1.137.976,08

nost bila 1.921,89 bodova.

Indeks Crobex10 tjedan je završio na 1.076,75 bodova što predstavlja pad od 1,53 posto. Obveznički indeksi su zabilježili poraste. Cjenovne promjene najlikvidnijih izdanja pro10 dionica s najvećim rastom cijene Pounje trikotaža d.d.

Turbo certifikat DAX long Turbo certifikat € bund fut. short Vjesnik d.d.

Elektroprojekt d.d.

Nava banka d.d.

Hoteli Maestral d.d.

Saponia d.d.

Hidroelektra niskogradnja d.d.

Turbo certifikat DAX long 2

teklog tjedna kretale su se u rasponu od +16,43 posto do -34,68 posto. Najveći promet ostvaren je s dionicama Hrvatskog Telekoma s kojima je trgovano u vrijednosti od 6,740 milijuna kuna. HT

tjedna promjena +58,73% +35,50% +25,60% +24,93% +21,20% +20,00% +19,00% +17,63% +16,43% +15,17%

zadnja cijena 1,00 175,20 52,50 17,49 400,08 12,00 119,00 189,39 108,28 96,40

promet 20,00 37.196,00 93.248,40 191.585,46 4.000,80 60,00 7.754,60 129.505,43 1.181.759,41 416.533,50

INVESTICIJSKI FONDOVI

Proteklog su tjedna, od ukupno 84 aktivnih, 63 fonda ostvarila rast vrijednosti, a 21 fond je zabilježio pad. Tjedne promjene svih fondova kreću se u rasponu od +3,44 do -2,98 posto. Ukupno je 17 fondova poraslo za više od jedan posto. Među 10 fondova s najvećim rastom nalazi se jedan mješoviti te devet dioničkih fondova. Od 40 dioničkih fondova, proteklog

je tjedna njih 28 poraslo.

Najviše za 2,93 posto rastao je KD Energija. U grupi dioničkih više od jedan posto poraslo je ukupno 16 fondova. Palo je 12 dioničkih fondova, a najviše VB Crobex10 za 1,42 posto.

Osam mješovitih fondova je poraslo, a najuspješniji je bio ICF Balanced s tjednim rastom od 3,44 posto koji je postao i dobitnik tjedna. Sedam obveznič-

kih fondova je u proteklom tjednu ostvarilo pozitivne rezultate. Pritom je najviše, za 0,54 posto, porastao OTP euro obveznički, a slijedi Erste Bond s rastom od 0,51 posto. Na nega-

tivnoj strani ljestvice nalazi se samo ZB bond s tjednim padom od 0,23 posto.

Svi su novčani, osim Platinum casha (-0,0007 posto) ostvarili pozitivne rezultate. Njihove promjene kretale su se u rasponu od +0,01 do +0,14 posto. Najuspješniji bio je OTP euro novčani, a slijede Agram Euro Cash (+0,07 posto) i VB Cash s rastom od +0,05 posto. (I.L.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Valuta

od 2.5. do 9.5.2013. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn € € $ kn kn € kn € kn kn kn € € € kn kn € € € €

13,6021 8,9875 121,3300 122,8300 133,0400 53,1316 12,2376 132,8817 48,2000 70,6655 88,7328 77,6400 95,8175 103,8900 47,2487 27,6383 21,4481 67,5504 49,9690 62,2689 72,1886 106,5714 12,6687 7,2114 39,6316 91,4538 489,4389 81,5573 84,8500 135,6130 106,9094 9,0397 114,8513 82,2535 99,2557 9,5286 87,2600 62,0154 114,0100 116,2436

-0,90 0,71 1,78 1,85 0,62 0,69 1,43 2,68 -0,72 -1,37 -0,58 -0,88 0,92 -0,24 -1,00 1,95 1,05 -0,95 0,51 2,71 0,52 1,88 0,81 1,36 -1,10 0,73 0,17 0,28 -0,48 1,83 0,93 0,71 1,02 1,84 -1,42 2,93 1,84 1,42 1,49 -0,88

€ kn

143,5900 95,9363

0,24 -0,39

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global PBZ Global fond

zadnja vrijednost 1.921,8900 1.076,7500 104,3371 125,1432

je trgovanje završio na cijeni od 208,10 kuna što je tjedni pad od 0,67 posto.

Ovotjedni dobitnik je Hi10 dionica s najvećim padom cijene Turbo certifikat DAX short Karlovačka banka d.d.

PIK-Vinkovci d.d.

Finvest Corp d.d.

Proficio d.d.

HG Spot d.d.

Turbo certifikat zlato short 1 Institut IGH d.d.

Hoteli Cavtat d.d.

Uljanik d.d.

tjedna promjena -1,22% -1,53% +0,11% +0,21%

droelektra niskogradnja, koja je jedini milijunaš s ostvarenim rastom cijene za 16,43 posto.

tjedna promjena -34,68% -20,63% -16,67% -12,89% -12,53% -12,02% -11,42% -11,41% -10,38% -10,00%

zadnja cijena 19,40 23,01 200,00 74,04 13,12 2,05 269,64 424,99 95,00 45,00

promet 1.734.190,55 2.975,51 6.400,00 7.263,04 2.198,48 24,60 2.696,40 202.572,19 23.245,00 7.100,30

*vijesti

Većina fondova u pozitivi

Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Naziv(fond) HI-balanced Raiffeisen Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige VB SMART

€ € kn kn kn kn kn kn kn € kn € €

10,6783 121,2300 103,5096 79,7658 94,8386 8,9097 76,9013 4,9152 57,1091 8,7902 124,7608 96,9800 99,5896

*Tjedna promjena [%] 0,58 0,31 3,44 -0,37 -0,41 -2,98 -0,30 -0,47 0,24 0,32 -0,61 0,47 0,76

€ € € € € kn € €

176,2700 12,0958 168,1100 108,6151 126,7000 180,0148 134,9213 121,0444

-0,23 0,16 0,39 0,41 0,51 0,40 0,34 0,54

kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn kn €

140,2455 171,9970 146,9039 134,8413 153,5600 147,2200 146,8161 127,7565 139,9794 129,8903 123,8954 11,6305 115,7714 80,4978 112,6300 105,8910 103,6500 103,7796 1277,9112 103,3173 100,3003

0,02 0,01 0,02 0,04 0,03 0,03 0,03 0,01 0,02 0,02 0,05 0,07 0,02 0,00 0,04 0,05 0,01 0,04 0,04 0,01 0,14

Valuta

Vrijednost udjela

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NFD Aureus MultiCash OTP euro novčani

Atlantska plovidba smanjila gubitak Grupa Atlantska plovidba u prvom tromjesečju ove godine ostvarila je gubitak u visini od 10,6 milijuna kuna. Od toga je pomorstvo zabilježilo 2,4 milijuna kuna, a hoteli iz sastava Grupe 8,2 milijuna kuna gubitka. Dobit u visini 0,08 milijuna kuna zabilježio je jedino Atlant travel, također iz sastava Grupe. To je značajno poboljšanje poslovanja dubrovačkog brodara s obzirom na to da je u istom razdoblju prošle godine gubitak iznosio 33,9 milijuna kuna. Grupa Atlantska plovidba je tijekom izvještajnog razdoblja ostvarila ukupne konsolidirane prihode u iznosu od 113,4 milijuna kuna. U odnosu na prošlogodišnjih 104,2 milijuna kuna prihoda, ove su godine prihodi viši za 8,8 posto.

Pad kupoprodaje stambenih nekretnina U Hrvatskoj je lani izdano samo 9740 građevinskih dozvola što je iznimno mala brojka. Najviše je dozvola izdano za Grad Zagreb i Primorsko-goransku županiju, a najmanje za Požeško-slavonsku županiju. Broj kupoprodajnih stambenih nekretnina u 2012. godini pao je čak 50 posto u odnosu na 2007., a prema nekim podacima predviđa se kako će 2013. biti najlošija do sada. Rast prodaje nekretnina bilježe samo Istarska i Dubrovačko-neretvanska županija.

RBA lani ostvario dobit Raiffeisenbank Austria (RBA) je u 2012. godini ostvario dobit nakon oporezivanja od 364 milijuna kuna, uz godišnji porast od 11,3 posto. Porast dobiti rezultirao je iz smanjenih rashoda poslovanja i pozitivnog utjecaja revalorizacijskih dobitaka na prihode. Prema revidiranim rezultatima poslovanja, aktiva je na kraju godine iznosila 35,7 milijardi kuna, što predstavlja smanjenje za 7,2 posto u usporedbi sa 2011. godinom.

Gubitak Dioki Grupe U prvom tromjesečju ove godine Dioki Grupa zabilježila je gubitak u visini od 69,4 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju prošle godine tvrtkin gubitak iznosio 65,9 milijuna kuna, podaci su iz financijskog izvješća Dioki Grupe objavljenog na Zagrebačkoj burzi. Ukupni prihod Grupe u tri ovogodišnja mjeseca bio je 16,3 milijuna kuna, manji za 3,1 milijun kuna u odnosu na prošlu godinu. Istodobno, ukupni rashod od 85,7 milijuna kuna smanjen je za 300.000 kuna u odnosu na tri prošlogodišnja mjeseca.