e-pv 3779 by NEstar

“Toga nema na svijetu!” Zbog jednog članka zakona iz 2002., privatnike su iz pogrebničke djelatnosti gotovo istisnuli komunalci

Niskougljični razvoj Fokusiranje na obnovljive izvore moglo bi u Hrvatskoj dovesti do stvaranja 80.000 novih radnih mjesta

Nova era za Luku Rijeka Nove dizalice i mostovi tek su početak: ICTSI planira u riječku Brajdicu uložiti 70 milijuna eura

pv analiza

euroglas

aktualno

Str. 16-17

Str. 18-19

Str. 7

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 7 7 9 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 27. svibnja 2013. Godina LX / Broj 3779. www.privredni.hr

1953 2013

privredni vjesnik

speed dating za tvrtke / poduzetnice / predstavljanja / meridijani / regija / hrwwwatska / svijet financija

Održana 8. konvencija izvozničkih poduzeća

EU: Prvo šok, a onda blagodat

Nestat će povlastice iz Cefte, pojačat će se konkurencija, no na budućnost možemo gledati s pouzdanjem, kaže Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika >>4-5 Intervju: Thomas Heinz Pandžić

BiH: neprihvatljivi ultimatum EU-a

>> 12-13

>> 22

Dobar je osjećaj biti čvrsto na svojim nogama, kaže vlasnik tvrtke koja u veliki novi projekt kreće bez kune duga bankama

Bruxelles prijeti BiH da će joj zbog Hrvatske blokirati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju - koji je u praksi već davno blokiran

Tjedni gospodarski razgovori sptv pet uto

TV Nova Pula

19:20 12:30 [R]

sub sri

VTV sri

18:00 14:50 [R]

VOX zadar

Poljoprivredna TV

Tv šibenik

VKTV Vinkovci

pet sub pon TV ŠIBENIK

pet

12:00

20:10 14:45 [R] 22:15 [R] 21:30

uto sri

17:10 18:05 [R]

pon uto

17:35 16:35 [R]

petak, 31. svibnja u 19.20 sati na gost Nenad Blažev, vlasnik i direktor Vukovarskog piva

60 godina u službi gospodarstva privredni vjesnik Prvi hrvatski poslovnofinancijski tjednik

Englesko izdanje poslovnofinancijskog tjednika

GODINA 400 najvećih i najuspješnijih poduzetnika ik

FINANCIJSKA INDUSTRIJA

Rang-ljestvice banaka, GODINA osiguranja, leasinga i fondova d

POSLOVNA OCEKIVANJA Barometar gospodarstva B

pv+

pvTV

pvinternational

Poslovne televizijske emisije

z zeleni in mmagazin Zeleno je – IN

centar za istraživanja Izbor ekonomskog analitičara godine

Istraživanje poslovne klime u hrvatskim tvrtkama

Dobitnik nagrade Regionalni Media Biznis Partner 2012. Privredni vjesnik d.o.o.

Biblioteka Privrednog vjesnika

Kačićeva 9, 10000 Zagreb, Hrvatska

Magazin o poslovnom životnom stilu

pv multimedija Web, društvene mreže www.privredni.hr

utemeljeno 1953. W

www.privredni.hr

redakcija@privredni.hr

UVOD

www.privredni.hr Broj 3779, 27. svibnja 2013.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

VESNA TRNOKOP TANTA, POTPREDSJEDNICA HGK-a:

Investicije na višoj razini Hrvatska gospodarska komora izradila je Bazu investicijskih projekata ponajprije radi naših članica kako bi njihovi projekti bili vidljivi i sistematizirani na jednom mjestu i na taj način dostupniji i atraktivniji domaćim i stranim investitorima. HGK je namjeravao i konkretizirati problematiku koja se odnosi na investicije i investiranje u Hrvatskoj. Nastojimo pratiti politiku Vlade na tom području te ostvarujemo kontakte s investitorima i nositeljima projekata. Odlučili smo stoga dostupnost informacija o investicijskim projektima podići na višu razinu.

HONGJOO HAHM, VODITELJ UREDA SVJETSKE BANKE U HRVATSKOJ:

Učinkovito iskoristiti EU fondove Iskustva iz drugih država članica Europske unije pokazuju da učinkovito korištenje fondova EU-a za istraživanje i razvoj te inovacije dovodi do povećanja rasta i produktivnosti te otvaranja radnih mjesta za dobro obrazovanu radnu snagu, naročito za mlade i žene. To je od posebne važnosti u vrijeme gospodarske krize kada su ulaganja javnog i privatnog sektora u istraživanje i razvoj ograničena. Stoga je od ključne važnosti da Hrvatska iskoristi ovu priliku i učinkovito koristi EU fondove kojima će uskoro imati pristup kako bi osnažila svoj inovacijski potencijal.

IVICA MATOŠEVIĆ, POTPREDSJEDNIK UDRUŽENJA VINARSTVA:

Brend hrvatskih vina Međunarodni sajam vina i jakih alkoholnih pića London Wine Fair 2013 kao i svake godine vrlo je bitan za hrvatsko vinarstvo jer je to prilika da se hrvatska vina predstave profesionalnoj publici u Velikoj Britaniji, ali i ostatku Europe i svijeta. Ovo mjesto iznimno je važno i zbog izgradnje imidža novog brenda hrvatskih vina Vina Croatia – Vina Mosaica, a mi smo na dobrom putu ostvarenja naših ciljeva. Ovim nastupom i prezentacijom brenda Vina Croatia na štandu koji je spoj dizajna i funkcionalnosti ostvaruje se korak naprijed u stvaranju preduvjeta za plasman hrvatskih vina na inozemnim tržištima. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

G(h)ost komentator: Jelena Duvnjak, direktorica tvrtke Sun Tours West, Kaštel Stari

Zbog viza ćemo izgubiti mnogo ruskih turista Prema predviđanjima turističkih radnika, ove sezone se očekuje 20 posto manje gostiju iz Rusije što nije zanemariv broj s obzirom na to da nam je Rusija veliko tržište koje je prethodnih godina bilo u porastu

rošle godine u Hrvatskoj je boravilo nešto više od 200.000 ruskih gostiju što će se teško ostvariti u ovoj godini s obzirom na režim uvođenja viza. Uvođenje viza za ruske i ukrajinske turiste te složenost papirologije vezane uz postupak njihova izdavanja direktno će se odraziti na dolazak gostiju. Prema predviđanjima turističkih radnika, ove sezone se očekuje 20 posto manje gostiju iz Rusije - što nije zanemariv broj s obzirom na to da nam je Rusija veliko tržište koje je prethodnih godina bilo u porastu. Sam trošak izdavanja vize za ruske i ukrajinske turiste iznosi 35 eura. Najbrojniji gosti koji dolaze u Kaštela i Dalmaciju preko naše agencije su iz Rusije, Turske i Ukrajine, ali i iz Srednje i Sjeverne Europe. Ove godine se situacija promijenila zbog uvođenja viza za Rusiju i Ukrajinu. To je rezultiralo time da imamo samo 15 posto prošlogodišnjih gostiju iz ovih zemlja. To je velika šteta jer je riječ o gostima koji se u Hrvatskoj zadržavaju duže od ostalih. Rusko tržište je vrlo zanimljivo, pogotovo za Kaštela koja traže svoje turističko mjesto pod

suncem. Inače osnovni nedostatak kaštelanske turističke ponude su sadržaji - malo ih je tako da se gosti osjećaju donekle

Naši najbrojniji gosti upravo su oni iz Rusije, Turske i Ukrajine. Sada imamo tek 15 posto prošlogodišnjih gostiju iz tih zemalja uskraćeno. Iako Kaštela, smještena između dva povijesna grada, Splita i Trogira, imaju odličnu geografsku poziciju, dugu obalu, blizinu aerodroma, blizinu otoka te za turiste posebno zanimljivu blizinu mora i planine Kozjak, i dalje nemaju opipljive turističke rezultate. Prepreka je loša infrastruktura, ostaci nekad velikih industrijskih pogona koji predstavljaju ruglo u cjelokupnoj slici Kaštela, devastirane plaže, manjak sadržaja te loša promocija naše neprimjetne Turističke zajednice. U novije vrijeme u kategoriju crnih mrlja grada svrstao se i Hotel Palace, nekad jedan od najreprezentativnijih hotela Kaštelanske rivijere. Trenutačno je u vla-

sništvu Tulipan Grupe te zbog nemogućnosti gradnje u zaštićenoj park-šumi zjapi prazan, a nekada je činio 50 posto turističkog prometa Kaštela. Da bi se u Kaštelima stvari pokrenule, potrebno je povezati sve aktere iz javnog i privatnog sektora, a posebno bih istaknula poticanje povećanja lokalnih investicija, stranih i domaćih, stvaranje novih odjela za aktivnu pomoć u promicanju i osiguranju dobrih prijedloga za tvrtke s inicijativom na lokalnoj, nacionalnoj i razini EU-a. Treba učiniti konkretan

korak u rješavanju zakonske regulative koja dopušta da golema imovina u privatnom vlasništvu leži u ruševinama. Ta ružnoća duž primorskog područja trebala bi biti obnovljena i osiguravati budući prihod za dobrobit grada Kaštela i perspektivu za ljude koji ovdje žive. Kaštelima je potreban razvoj destinacijskog menadžementa odnosno onih poduzeća koja će težiti razvoju proizvoda za tržište posebnih interesa, primjerice za ljude koji žele aktivniji odmor, boravak u prirodi. Tu je arheologija, botanika, čitav niz sadržaja koji će privući turiste da dođu u ovaj prekrasni zaljev jer odavno su prošla vremena kada se turistima mogao ponuditi samo doživljaj kupanja. Naša tvrtka ima velike planove u proširenju turističke ponude. Planiramo organizirati prijevoz gostiju te izlete. U posljednje tri godine sklopili smo ozbiljnije ugovore s nizom turističkih objekata koji imaju oko 100 ležajeva, imamo i vlastite apartmane, a posredujemo i u iznajmljivanju drugih objekata. Inače iznajmljujemo samo kategorizirane objekte i oglašavamo se putem interneta.

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: marketing@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

Direktor: Nikola Baučić

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3779, 27. svibnja 2013.

( 648 USD

Unapređenje posla uz uštedu vremena

Speed date za tvrtke

prije 4 godine koštala tona hrvatske izvozne robe

Održana 8. konvencija izvozničkih poduzeća

U organizaciji tvrtke Bisnode u Zagrebu je proteklog tjedna održan Business Speed Networking (BSN), speed date za tvrtke. Na BSN-u su sudjelovala 22 klijenta tvrtke Bisnode, a sljedeći se događaj predviđa početkom lipnja. Kako kažu u Bisnodeu, BSN je prilika da tvrtke brzo i jednostavno pronađu nove klijente te predstave svoje poslovne ideje i usluge za koje traže partnere. “U Bisnodeu potičemo bolju suradnju te razmjenu znanja i ideja jer vjerujemo da je to ključ kvalitetnijeg i uspješnijeg poslovanja svake tvrtke.

Zato smo odlučili organizirati učinkovit i zanimljiv networking event - BSN. Želimo pomoći u upoznavanju novih poslovnih partnera, stjecanju novih znanja, razmjeni iskustava te donošenju mudrih odluka”, rekao je Višeslav Majić, direktor marketinga tvrtke Bisnode. BSN događaji su besplatni i otvoreni za sve Bisnodeove klijente koji žele upoznati potencijalne poslovne partnere, a sudionici imaju priliku održati sastanke od po pet minuta. Tvrtka Bisnode planira takva događanja organizirati i u Osijeku, Splitu i Rijeci. (S.P.)

HGK: Baza investicijskih projekata

Predstavljeno 108 projekata Hrvatska gospodarska komora predstavila je u četvrtak katalog Baza investicijskih projekata u kojem su, kroz sustav županijskih komora, prikupljani podaci o 108 javnih i privatnih investicijskih projekata procijenjenih na 5,9 milijardi eura. “Centar za investicije daje potporu domaćim i stranim investitorima te im pruža sve potrebne informacije i logističku podršku”, rekla je direktorica Centra za investicije HGK-a Silva Stipić Kobali. “Mi smo spona između domaćih i stranih investitora te državne uprave, a naš centar predlaže i mjere za poboljšanje investicijskog okruženja, obavještava poduzetni-

ke o zakonodavnom okviru za ulaganja, posreduje u komunikaciji i surađuje s nadležnim državnim institucijama”, istaknula je ona. Bazu je moguće pretraživati na hrvatskom i engleskom jeziku, prema županijama, sektoru gospodarstva te nazivu projekta, a trenutačno sadrži informacije o projektima u 21 županiji iz područja turizma, infrastrukture, energetike, zaštite okoliša, industrije, graditeljstva, poljoprivrede i drugih sektora. Svi oni imaju djelomično ili potpuno pripremljenu dokumentaciju. Katalog je dostupan putem internetskih stranica www. hgk.hr, a na jesen se planira otvaranje nove dvojezične web stranice. (K.S.)

EU:Prvo šok, a on

Nestat će povlastice iz Cefte, pojačat će se konkurencija na domaćem tržištu... No blagodat i na budućnost možemo gledati s pouzdanjem, kaže Darinko Bago, pred Igor Vukić vukic@privredni.hr

rvatska ekonomija mogla bi ulaskom u Europsku uniju pretrpjeti negativni šok, smatraju u udruzi Hrvatski izvoznici. Nestat će povlastice iz Cefte, pojačat će se konkurencija na domaćem tržištu... No u srednjem roku poslovanje u Europskoj uniji bit će prava blagodat i na budućnost možemo gledati s pouzdanjem, izjavio je Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika i Uprave Končara, na prošlotjednoj 8. konvenciji izvozničkih poduzeća. Korist od poslovanja u Uniji trebala bi se pokazati u većoj dostupnosti kapitala. Proizvodi iz Hrvatske do 500 milijuna europskih potrošača dolazit će bez carinskih i administrativnih barijera. Na tržištima u svijetu i hr-

vatska roba pojavljivat će se s oznakom “EU”, što će podići njen ugled. Značajan iskorak hrvatski su izvoznici učinili već i u pripremi za Europsku uniju. Bago je naglasio da je prije četiri godine prosječna tona

Korist od poslovanja u Uniji trebala bi se pokazati u većoj dostupnosti kapitala izvezene robe iz Hrvatske prodavana za 648 dolara, dok danas tona robe iz Hrvatske vrijedi 938 dolara. “To znači da sada prodajemo složenije proizvode, s većom dodanom vrijednosti. U protekle četiri godine poboljšali smo se u kvaliteti, slikovito rečeno, za jedan razred”, rekao je Bago. Za usporedbu, tona uvezene robe u

Zlatni ključ otvara strana tržišta Nagradu Zlatni ključ za najboljeg velikog izvoznika dobila je kompanija Ericsson Nikola Tesla. Najbolji srednji izvoznik je Calucem, a mali Navis consult. Najinovativniji izvoznik je HSTec. Najbolje rezultate na najvećem izvoznom tržištu, talijanskom, u prošloj je godini postigla tvrtka Plamen. U Bosni i Hercegovini istaknula se Tvornica duhana Rovinj. Na njemačkom tržištu najbolje rezultate postigao je Boxmark Leather, dok je slovenskim tržištem iz Hrvatske vladao AD Plastik. Kutinsko poduzeće SELK najbolji je prošlogodišnji izvoznik u Austriju. U Srbiju najviše izvozi Cedevita, a u Rusku Federaciju Ericsson Nikola Tesla. Zlatni ključ za tržište SAD-a dobio je HS produkt, a za Mađarsku šećerana Viro. U Veliku Britaniju najviše izvozi Pliva, u Egipat Genera, u Brazil Predionica Klanjec. U Saudijskoj Arabiji velik rast izvoza ostvario je Kraš, dok je na turskom tržištu predvodio Končar-Generatori i motori.

Hrvatsku vrijedi prosječno 1300 dolara. “Slabljenje valute dugoročno šteti” Poželjni smjer kvalitete izvoznih proizvoda simbolizira ovogodišnji dobitnik nagrade Zlatni ključ za najboljeg velikog izvoznika, kompanija Ericsson Nikola Tesla. Njena predsjednica Gordana Kovačević naglasila je da šansu za uspjeh i inovativnost imaju svi, samo treba učiti, koristiti naučeno znanje i pratiti razvoj tehnologije. ENT-ova nagrada zaslužena je prošlogodišnjim izvozom od 800 milijuna kuna ostvarenim u Rusiji i Zajednici nezavisnih država. Uz prisutnost na tom tržištu od 60 godina, kupce su privukla najmodernija softverska i mrežna rješenja za telekomunikacijske kompanije. Napore izvoznika pohvalio je i premijer Zoran Milanović. Rekao

je su izabrali teži put za uspjeh, kao što teži put bira i hrvatska vlada. “Krenuli smo u uvođenje reda i jasnih pravila poslovanja. Želimo društvo organizirati, neka se nitko ne naljuti, bliže nordijskim nego bizantinskim pravilima”, rekao je premijer. Dodao je da mu se sviđa to što izvoznici više ne traže da im se pomogne promjenom tečaja. Spomenuo je kako su neke druge zemlje prije ulaska u Uniju slabile svoju valutu radi osvajanja boljih startnih pozicija, no kasnije se pokazalo da im je to donijelo više štete nego koristi. Konkurentnost i izvrsnost su karte s kojima ne možemo pogriješiti, rekao je Milanović. Kvalitetni proizvodi razumne cijene uvijek će pronaći kupce, Vlada će pomoći tako da ustanovi jasna pravila igre, ali neće biti pro-

www.privredni.hr Broj 3779, 27. svibnja 2013.

( 938 USD

današnja prosječna cijena tone izvezene robe

( 72 izlagača iz 14 zemalja sudjelovalo na Intergrafici i Modernpaku

Održani sajmovi Infografika i Modernpak

nda blagodat

u srednjem roku poslovanje u Europskoj uniji bit će prava dsjednik Hrvatskih izvoznika

Vidošević: Nije vrijeme spavanja Zato što teško dolazimo do konsenzusa jedina smo europska zemlja koja u zadnjih 35 godina nije izgradila neku novu industriju, istaknuo je predsjednik HGK-a Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr tekcionizma, zaključio je premijer. Prema analizama koje je izvoznicima prezentirao Boris Cota, gospodarski savjetnik predsjednika Josipovića, zemlje koje su ušle u EU u proš-

Oko 500 milijuna potrošača iz EU-a moći će kupovati hrvatske proizvode bez carinskih barijera lom valu širenja ostvarile su profit. BDP im je prosječno rastao 1,2 postotna boda, izvozni sektor povećao je plaće, a smanjila se nezaposlenost. Ulazak Hrvatske događa se u drukčijim, kriznim okolnostima, a unatoč pripremama, moguće je da se kratkoročno pojavi i negativni učinak. Ekonomistica Sandra Švaljek dodaje da EU donosi bolje

funkcioniranje institucija što gospodarstvu daje veliki poticaj. Iskoriste li se dobro europski kohezijski fondovi, u srednjem roku bi BDP mogao dodatno rasti za jedan do 1,4 postotna boda. Uz novac iz EU-a lakše preboljeti Ceftu Novac iz europskih fondova sigurno će stići, istaknuo je Branko Grčić, potpredsjednik Vlade. Grčić smatra da će hrvatske tvrtke uspjeti prebroditi i prestanak ugovora Cefta. Ubuduće će s tom grupacijom pretežno vrijediti sustav bescarinskih kvota koje će moći iskoristiti najbrži i najbolje organizirani poduzetnici. Hrvatske tvrtke imaju dugu i uhodanu tradiciju poslovanja na tom tržištu i znat će iskoristiti ponuđene kvote, uvjeren je Grčić. Ulaska u EU ne boje se ni dobitnici nagrada

Zlatni ključ. Željko Goja, direktor HSTeca koji proizvodi robotizirane strojeve za njemačku autoindustriju, dobitnik je nagrade za najinventivnijeg izvoznika. Goja kaže kako oni već godinama “igraju u Bundesligi” i postupno stvaraju ugled i reference za nove kupce. Članstvo u Uniji donijet će im jednostavnije poslovanje u Europi i potencijal za širenje na nova tržišta. Željko Pavlin iz HS produkta kući nosi već četvrti Zlatni ključ. I ovaj je ostvaren izvozom u SAD, gdje ne pada zanimanje za njihov pištolj. Suradnjom s Hrvatskom vojskom stekao je i domaću referencu za jurišnu pušku, koja je također razvijena vlastitim znanjem i iskustvom. Milijunska ulaganja u razvoj isplatila su se, a 800 novih radnih mjesta u Karlovcu pokazuje da za dobar proizvod odavno nema granica.

a Zagrebačkom velesajmu proteklog su tjedna održani bijenalni sajmovi Intergrafika - 22. međunarodni sajam grafičke industrije i papira i Modernpak - 27. međunarodni sajam ambalaže i pakiranja. U samo jednom paviljonu Zagrebačkog velesajma 72 izlagača iz 14 zemalja pridonijelo je ove godine očuvanju tradicije tih sajmova. Grafička industrija u Hrvatskoj čini gotovo devet posto bruto domaćeg proizvoda industrijske proizvodnje i zapošljava oko sedam posto ukupno zaposlenih u prerađivačkoj industriji. I taj sektor, kao i sve ostale, već u ovoj godini očekuje pritisak konkurencije sa zajedničkog tržišta Europske unije, upozorio je otvarajući sajmove Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore.

“Ako uspijemo 2015. godinu dočekati s makroekonomskim pokazateljima koje imamo sada, bit će to uspjeh. Upravo zato ovo vrijeme nije vrijeme spavanja, nego vrijeme promjena. I sam Zagrebački velesajam stoga očekuju radikalne promjene ako želi preživjeti u sljedećim godinama. Svima je jasno da su sajmovi nužni, no potrebno je prilagoditi ih novom vremenu. Da bi se prove-

Grafička industrija čini gotovo devet posto BDP-a industrijske proizvodnje le sve promjene koje su nužne za hrvatsko gospodarstvo, moraju ih postati svjesni i oni u realnom sektoru, financijama, administraciji, ali i oni među političarima. Upravo zato što teško dolazimo do konsenzusa jedi-

na smo europska zemlja koja u zadnjih 35 godina nije izgradila neku novu industriju”, istaknuo je Vidošević. Za trajanja sajmova održan je i tradicionalni Dan karijera na kojem su se susreli predstavnici srednjih škola, veleučilišta i fakulteta s predstavnicima tvrtki u tim djelatnostima. Na radionicama i predavanjima bilo je riječi o tiskarskim bojama u prehrambenoj ambalaži i njihovoj mogućoj migraciji u hranu, digitalnom tiskanju knjiga, mjernim instrumentima u grafici, upravljanju bojama, ali i analizi poslovanja i komunikaciji sa zaposlenicima. Održan je i stručni skup za offset i flexo tiskare te stručni skup za menadžere, vlasnike i uprave tvrtki. Tijekom sajma održana je i prezentacija light-paintinga - slikanja svjetlom, kao i izložba radova studenata Grafičkog fakulteta.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3779, 27. svibnja 2013.

( više od 500 mil € ( oko 56 mil € do sada uloženo u OIE u Hrvatskoj

investirao WPD u vjetroelektranu Ponikve

Obnovljivi izvori energije

Vjetar na prvome mjestu Uz 204 postojeća, do kraja travnja 2014. godine očekuje se ostvarenje dodatnih 960 projekata koji koriste OIE Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Hrvatskoj su do kraja travnja u sustavu poticaja u pogonu bile 204 elektrane na obnovljive izvore energije (OIE). Iz tih izvora u elektroenergetskoj mreži Hrvatske elektroprivrede je 207,1 MW (megavat) snage. S financijske strane, u sektor obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj je do sada uloženo više od pola milijarde eura, zaključak je istraživanja Saveza za energetiku Zagreba i Energo Media Servisa, specijalizirane medijske agencije za energetiku i okoliš. Po instaliranoj snazi, na prvom su mjestu vjetroelektrane s ukupno 175,25 megavata. Na drugom su mjestu kogeneracijska postrojenja s ukupno 10,49 megavata, a treće zauzimaju, zanimljivo, elektrane na bioplin s ukupno 8,13 megavata, navodi se u izvješću Sa-

veza za energetiku Zagreba. U idućih godinu dana, točnije do kraja travnja 2014., očekuje se ostvarenje 960 projekata ukupne snage gotovo 320 megavata. Naime, analizirajući sklopljene ugovore o otkupu električne energije iz obnovljivih izvora energije, a na temelju dostupnih podataka Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE), u Hr-

Donošenje novog zakona o obnovljivim izvorima energije očekuje se do kraja godine vatskoj postoji 960 postrojenja koja još uvijek nisu priključena na elektroenergetsku mrežu. Po planiranoj snazi na prvom su mjestu također vjetroelektrane s ukupno 229 megavata. Na drugom su elektrane na biomasu s ukupno 46 megavata, a na trećem solarne

elektrane s gotovo 32,7 megavata. Deficit sredstava HROTE upućuje javni apel investitorima, što se ponajprije odnosi na one u male fotonaponske sustave, da svoje projekte što prije ostvare. Istodobno, HROTE je ukazao i na problem nedostatnih sredstava za poticaje povlaštenim proizvođačima električne energije. Naime, 2012. godine prvi se put dogodio deficit sredstava koje im HROTE isplaćuje - isplatio je 331,7 milijuna kuna, a prikupio

76,6 milijuna kuna. Poticajna naknada koju plaćaju svi potrošači električne energije, u iznosu od 0,5 lipa po kWh (kilovatsat), nije se mijenjala nekoliko godina te nadležne institucije već poduzimaju korake radi njene korekcije, odnosno povećanja. Tomislav Marjanović, predsjednik Saveza za energetiku Zagreba, kaže kako se donošenje novog, jedinstvenog zakona o obnovljivim izvorima energije očekuje do kraja godine. Očekuje se i donošenje zakona o energetskoj učinkovitosti kojim će se

ona nastojati poticati ne samo u potrošnji, kao do sada, nego i u proizvodnji električne energije. “Također, veća djelotvornost će se tražiti u području prijevoza te rashladne i toplinske energije. Odredbe nedavno usvojenog Zakona o tržištu električne energije u kategoriji obnovljivih izvora energije obuhvatile su i velike hidroelektrane. Tim se zakonom, između ostalog, od povlaštenog proizvođača električne energije koji je u sustavu poticanja, a kako bi se osigurala stabilnost iz izvora, očekuje proizvod-

nja u trajanju od 25 godina”, ističe Marjanović. Od novijih projekata obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj svakako valja naglasiti kako je kod Stona na poluotoku Pelješcu sredinom svibnja otvorena vjetroelektrana Ponikve koja ima 16 vjetroagregata i koja može zadovoljiti godišnju potrebu za električnom energijom u otprilike 26.000 kućanstava. Ulaganje njemačke tvrtke WPD, osnovane 1996. godine, iznosi 46 milijuna eura, a penje se za još desetak milijuna eura ako se dodaju pripremni radovi. Također, zanimljivo je i to da vjetroelektrana na Pelješcu nije prva investicija ove kompanije iz Bremena u Hrvatskoj. Naime, WPD je već otvorio dvije vjetroelektrane na šibenskom području, a namjerava ulagati i dalje (projekt Katun kod Šestanovca). Međutim, ulaganja im otežava složena administracija zbog koje je proteklo 12 godina od početka do kraja realizacije projekta na Pelješcu.

Konferencija Shift Startup održana u Splitu

Održana 14. konferencija ICTI u Osijeku

Predstavljeni mladi inovatori

Direktori više ne šalju električare

Trodnevna konferencija koja je okupila više od 500 informatičkih stručnjaka, SHIFT Conference powered by VIP, predstavila je inovativne startup projekte i ideje. Posjetitelji su stigli s pet kontinenata, bilo je čak 30 govornika iz Silicijske doline, Los Angelesa, Londona, Beča, pa sve do Tokija, a svi govornici spadaju u sam svjetski vrh u svojim područjima. “Ovim događanjem želimo Split pozicionirati kao nezaobilaznu točku

Tradicionalno stručno okupljanje menadžera i IT stručnjaka u sektoru osiguranja – 14. konferencija Informacijska i komunikacijska tehnologija i osiguranje ICTI 2013. – održana je proteklog tjedna u Osijeku u organizaciji tvrtke Tectus, Instituta za osiguranje i časopisa Svijet osiguranja. Stotinjak sudionika upoznalo se s novitetima na globalnom tržištu industrije osiguranja i IT tehnologije, a središnja tema bili su IT rizici.

na svjetskoj karti informatičke industrije”, istaknuli su organizatori na konferenciji za tisak uoči početka Shift Startupa. Konferenciju su organizirale tri splitske tvrtke, Procedo, Profico i Locastic, pod pokroviteljstvom VIPneta, uz po-

dršku Splitske banke i Microsofta, u suorganizaciji Ureda za transfer tehnologije, BICRO-a, European Enterprise Networka (EEN) i uz potporu TZ-a Splitsko-dalmatinske županije, Hrvatske gospodarske komore, CISEx-a i Grada Splita. (J.V.)

Kada je prije 14 godina upućivao prve pozive za sudjelovanje u radu konferencije, predsjednik Organizacijskog odbora Nikola Milijević dobivao je i prilično neobične odgovore. “Danas je svijest o tehnologiji neusporedivo razvijenija. Kada sam prvih godina pozivao osiguravateljska društva da pošalju svoje ljude na konferenciju, jedan mi je predsjednik uprave rekao ‘Poslat ću svog električara’. Tako je on tada shvaćao informatičare i ljude

koji se bave informatikom. Danas je, naravno, situacija drugačija. Bez primjene IT djelatnosti ne može kvalitetno funkcionirati niti najmanja tvrtka”, izjavio je Nikola Milijević. (S.S.)

www.privredni.hr Broj 3779, 27. svibnja 2013.

( oko 30 mil €

Nelikvidnost i neplaćanje

Linić: Država neće kasniti

dosadašnja ulaganja ICTSI-ja

Nova era za Luku Rijeka

Vrijeme je da se Trst i Kopar zabrinu U prvih 20 godina ICTSI planira u Brajdicu uložiti 70 milijuna eura, a do 2015. godišnji promet terminala trebao bi se povećati sa 150.000 na 245.000 kontejnerskih jedinica, uz povećanje maksimalnog kapaciteta na 750.000 Drago Živković zivkovic@privredni.hr

nternational Container Terminal Services Inc. (ICTS) kompanija je osnovana 1987. godine, a većinski joj je vlasnik treći najbogatiji Filipinac Enrique Razon, čije se bogatstvo procjenjuje na 3,6 mili-

Za privlačenje tereta nužna je i rekonstrukcija željezničke pruge koja povezuje Rijeku s Mađarskom jardi dolara. Nakon što je 1988. preuzeo upravljanje lukom u Manili, ICTSI je sredinom devedesetih krenuo u globalnu ekspanziju. Zadnja faza ekspanzije je ulazak u javno-privatno partnerstvo s Lukom Rijeka prije dvije godine, kada je ICTSI preuzeo 51 posto vlasništva tvrtke Jadranska vrata (Adriatic Gate Container Terminal), koja je dobila koncesiju za upravlje-

nje kontejnerskim terminalom Brajdica do 2041. godine. U prvih 20 godina ICTSI planira u Brajdicu uložiti 70 milijuna eura, a do 2015. godišnji promet terminala trebao bi se povećati sa 150.000 na 245.000 kontejnerskih jedinica (TEU), uz povećanje maksimalnog kapaciteta na 750.000 TEU. Brži pretovar Ključni korak u ostvarenju tog cilja je nedavna kupnja dviju obalnih dizalica i osam kontejnerskih mostova, vrijednih ukupno 23 milijuna eura. Kako je riječ o opremi divovskih razmjera (dizalice su visoke 36 metara, a raspon mostova je 26 metara) brod koji ju je dovezao iz Šangaja putovao je do Rijeke dva mjeseca, jer nije mogao proći kroz Sueski kanal, pa je plovio oko cijele Afrike. Kupnjom dizalica i mostova, ukupne investicije filipinske kompanije u Brajdicu dostigle su gotovo 30 milijuna eura, što uključuje i nedavno završenu izgradnju novog ter-

minala koji će omogućiti pretovar s brodova dužine do 318 metara i skladištenje do 600.000 kontejnera na godinu. S dubinom od 14,2 metra i gazom većim od 11 metara, nova obala će omogućiti prihvat najvećih brodova koji plove sjevernim Jadranom. Povećana je brzina utovara i istovara tereta, čime je povećana i produktivnost, uveden je novi informacijski sustav, radi se svih sedam dana u tjednu, a zaposleni su dobili dodatne beneficije, godišnji odmor od 30 dana, čak i mogućnost korištenja fitnessa. Sad im samo ostaje privući teret, a za to je nužna i rekonstrukcija željezničke pruge koja povezuje Rijeku s Mađarskom, što bi omogućilo da se čak 60 posto tereta Luke Rijeka prevozi željeznicom, čime bi Rijeka iskoristila činjenicu da u nju teret iz Sueskog kanala može stići šest dana prije nego u sjevernoeuropske luke. Prva luka ticanja Nove dizalice i mostovi trebali bi biti u funk-

ciji od 1. srpnja, kako bi se u potpunosti iskoristili učinci ulaska Hrvatske u EU. Prvi učinak je već vidljiv: riječka je luka dobila novu postaju veterinarsko-fitosanitarne kontrole, koja omogućava da se roba biljnog i životinjskog porijekla kontrolira izravno u luci, čime Rijeka postaje prva luka ticanja (port of call) na sjevernom Jadranu. Pri završetku je i pojednostavljenje dokumentacije i prijevoza prema unutarnjim zemljama EU-a, čime se skraćuje tranzitno vrijeme i omogućava neprekinuti tok robe. Time je završen veliki dio dugogodišnjeg Rijeka Gateway projekta, kaže Vlado Mezak, ravnatelj Lučke uprave Rijeka, koji očekuje da će ulaskom Hrvatske u EU riječka luka postati ozbiljan konkurent Trstu i Kopru. U prošloj godini na području Lučke uprave Rijeka pretovareno je 8,5 milijuna tona tereta, od čega 4,5 milijuna tona tekućeg tereta u luci Omišalj.

Oko 73 posto hrvatskih tvrtki ima problema s likvidnošću zbog zakašnjelih plaćanja. U prosjeku se plaćanja obavljaju u roku od 50 dana za transakcije između tvrtki i 60 dana za plaćanja javne uprave, pokazuju podaci Europskog indeksa plaćanja za 2013. godinu. Tvrtke u Europskoj uniji zbog neplaćenih računa u prošloj godini izgubile su 340 milijardi eura, što je dvostruko više od cijelog proračuna EU-a. Zbog neplaćanja je u toj godini zatvoreno 450.000 radnih mjesta, a čak 57 posto (ili 10 posto više) europskih tvrtki zbog toga ima problema s likvidnošću. Tim temama bavio se informativni seminar u okviru europske kampanje za podizanje svijesti o novoj direktivi za rješavanje problema zakašnjelog plaćanja u Europi. Prema riječima ministra poduzetništva i obrta Gordana Marasa, primjenom ove direktive dobivamo alat za suzbijanje i smanjivanje nelikvidnosti. “Nelikvid-

nost iz 2011. od 44 milijarde kuna smanjena je za desetak posto, odnosno više od pet milijardi kuna, što je u krizi pristojan rezultat”, rekao je Maras. Ministar financija Slavko Linić najavio je da od 1. lipnja niti jedna kuna koju država mora platiti neće biti plaćena u roku duljem od 60 dana. “Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi predviđa i aktivnu ulogu Vlade s bankarskim sektorom i ostalim vjerovnicima u postupcima predstečajne nagodbe u konsolidaciji financijskog poslovanja dužnika kroz ulazak u kapital, otpis potraživanja ili preuzimanje nekretnina. Svi ti napori Vlade daju sve veće efekte u smanjenju nelikvidnosti i poštivanju rokova plaćanja”, zaključuje Linić. (K.S.)

*vijesti će se malim trgovcima članovima Saveza omogućiti niz pogodnosti i povoljniji uvjeti nabave, što će pridonijeti većoj konkurentnosti malih trgovaca okupljenih u Savezu. Guverneri u Rovinju Guverneri središnjih banaka Hrvatske, Slovenije, Makedonije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine okupili su se u Rovinju na Susretu guvernera regije. Susret su organizirali poslovni tjednik Lider i Business Info Group kako bi se raspravljalo o mjerama u borbi protiv globalne krize te odnosu poslovnih i središnjih banaka. Sporazum o poslovnoj suradnji VELPRO i Savez udruga malih trgovaca Hrvatske potpisali su sporazum o poslovnoj suradnji. Time

Televizori iz Hrvatske M San Grupa otvorila je novu proizvodnu liniju za slaganje LED TV uređaja vlastite robne marke Vivax. Televizori će se proizvoditi u pogonu u Rugvici, a kapacitet linije je oko 84.000 televizora godišnje. Ovo je prva proizvodna linija takve vrste u Hrvatskoj. Glavno tržište Vivax televizora bit će tržište Hrvatske i zemlje Europske unije. Ukupna vrijednost investicije je 380.000 eura. Robna marka Vivax nastala je 2003. godine i do sada se probila na tržišta regije, Zapadne Europe, Afrike te Južne Amerike.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3779, 27. svibnja 2013.

( samo 9%

žena je na mjestima predsjednika uprava

( 11% žena

sveukupno u nadzornim odborima

Svjetski dan poduzetnica

Svaki treći šef je žena Udruga poslovnih žena Krug podržava donošenje propisa kojim bi se državna poduzeća obvezala na minimalni broj žena na najvišim upravljačkim pozicijama, ali se protivi uvođenju takve obveze za privatna poduzeća Drago Živković zivkovic@privredni.hr

ioleta Tadin, vlasnica tvrtke Elementa Laborum Standard iz Kaštel Kambelovca, najbolja je poduzetnica u Hrvatskoj u prošloj godini prema izboru Hrvatske udruge poslovnih žena Krug. Najboljom menadžericom na svečanosti povodom Svjetskog dana poduzetnica 24. svibnja proglašena je Sofija Šmitran, direktorica financija i prokuristica tvrtke IND-EKO iz Rijeke, dok je priznanje za rad u socijalnom poduzetništvu dobila Zorana Ivić, vlasnica Dječjeg vrtića Žižula iz Šibenika. Posebno priznanje Kruga za doprinos razvoju ženskog poduzetništva dobila je dugogodišnja predsjednica udruge Jadranka Radovanić, a posebno priznanje za aktivno sudjelovanje u promociji ženskih prava primila je Helena Štimac-Radin, predstojni-

ca Vladina Ureda za ravnopravnost spolova. Manjak infrastrukture Nova predsjednica Kruga Terezina Orlić istaknula je kako udruga osnovana 1995. godine

Žene su, tvrdi Bandić, ustrajnije, djelotvornije i pouzdanije, i vraćaju trostruko kad im se ukaže povjerenje danas djeluje u 12 ogranaka i ima gotovo 240 članica. Iako se položaj poduzetnica nesumnjivo poboljšao, pa tako žene danas čine više od 30 posto vlasničkih ili upravljačkih struktura poduzeća, još je mnogo prepreka pred ženama koje žele uskladiti poslovne želje i mogućnosti. Najvažnijima Terezina Orlić smatra ukorijenjene tradicionalne predrasu-

de i manjak infrastrukture koja bi pomogla majkama poduzetnicama, poput vrtića, jaslica i dnevnog boravka u školama. Žene imaju veliki poduzetnički potencijal, što je u svojim strateškim dokumentima prepoznao i EU, a predsjednica Kruga očekuje da to prepozna i Hrvatska, pa apelira na Ministarstvo poduzetništva i obrta da vrati poseban program poticaja za po-

duzetnice jer one, kako je rekla, ne žele oduzimati bodove drugim dobrim projektima na račun toga što su žene. Jadranka Radovanić kazala je da udruga podržava donošenje propisa kojim bi se državna poduzeća obvezala na minimalni broj žena na najvišim upravljačkim pozicijama, ali se protivi uvođenju takve obveze za privatna poduzeća jer bi to bilo nedopustivo zadi-

ranje u poduzetničke slobode. Pozitivni trendovi Prema podacima koje je iznijela pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava Tatjana Dalić, nezaposlene žene u Hrvatskoj su prosječno godinu starije od nezaposlenih muškaraca i jedan mjesec duže čekaju na posao. Ipak, ima i pozitivnih trendova: u prva tri mjeseca

ove godine novo zapošljavanje je za 17 posto veće nego lani, a bilježi se i porast potreba za radnicima, pri čemu su oba pozitivna trenda izraženija za žene nego za muškarce. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić ipak smatra da su žene i dalje suočene s tzv. staklenim stropom, nevidljivom preprekom koja ih sprečava u napredovanju do najviših poslovnih razina. Kao dokaz navodi istraživanje iz 2011. godine, prema kojemu, iako žene ukupno zauzimaju trećinu rukovodećih pozicija, samo devet posto ih je na mjestima predsjednika uprava, a u nadzornim odborima 11 posto. Poduzetnice je u svom stilu pozdravio i gradonačelnik Zagreba Milan Bandić rekavši da su žene ustrajnije, djelotvornije i pouzdanije jer vraćaju trostruko kad im se ukaže povjerenje. Izrazio je i nadu da će ga jednom izabrati za počasnog člana Kruga.

Edukacija za male poduzetnike

Učiti djecu poduzetništvu već od vrtića Položaj malih poduzetnika je loš, a najveći problemi su komplicirana dokumentacija i procedure, zakonska i birokratska ograničenja, te loše stanje u državi općenito. Pokazalo je to online istraživanje časopisa Poslovni savjetnik na uzorku od 511 ispitanika, predstavljeno na edukativnoj konferenciji za male poduzetnike Od 1 do 5. Više od dvije trećine ispitanika ocijenilo je

položaj malih poduzetnika lošim ili jako lošim, 29 posto osrednjim, a nijedan jedini ga nije ocijenio odličnim. Čak 80 posto poduzetnika najvećim problemom smatra prekomplicirane zakone i procedure, polovina ih je nezadovoljna potporom državnih tijela, a jedna trećina najvećom preprekom smatra nedovoljnu nazočnost poduzetničkih tema u mediji-

ma. Lošu informiranost samih poduzetnika kao problem navodi 28 posto ispitanika, a 12 posto najviše zabrinjava prevelika konkurencija. Trećina poduzetnika pokrenula je vlastiti biznis jer su htjeli biti sami svoji šefovi, četvrtini je glavni motiv bila jednostavno promjena u životu, a osam posto ih je pokrenulo vlastiti posao iz nužde. EU fondovi najpopularniji su kanal financiranja među malim poduzetnicima, slijede potpore ženama poduzet-

nicama, Poduzetnički impuls i potpore HAMAG-a. Najvažnija mjera koju po-

EU fondovi su najpopularniji kanal financiranja među malim poduzetnicima duzetnici očekuju od države je rasterećivanje od fiskalnih i parafiskalnih nameta, potom smanjivanje poreza i doprinosa, pojednostavljivanje pro-

pisa i motiviranje olakšicama za novo zapošljavanje. Među predloženim mjerama su i davanje većeg medijskog prostora poduzetništvu te podučavanje djece poduzetništvu već od vrtićke dobi. Konferencija za male poduzetnike Od 1 do 5 okupila je šezdesetak sudionika, direktora i vlasnika aktivnih tvrtki i obrta. Predavači su bili stručnjaci iz prakse, porezni i pravni stručnjaci, stručnjaci za radne odnose i prodajne vještine te poslovni treneri.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3779, 27. svibnja 2013.

( 180 sati godišnje

Radni odnosi nakon ulaska Hrvatske u EU

Pomaci na tržištu rada

prekovremeni rad pojedinog radnika

Sjednica hrvatske vlade

Državna granica ne spašava od ovrhe Ako netko ospori tražbinu i dostavi dokumente koji to potvrđuju, s provedbom ovrhe će se zastati, a postupak će se nastaviti u zemlji iz koje je stigla ovršna isprava Igor Vukić vukic@privredni.hr

akon ulaska u Europsku uniju i Hrvatska će primjenjivati europsku direktivu koja omogućava naplatu duga za javna davanja nastalog u bilo kojoj zemlji Unije. Izmjenom Općeg poreznog zakona na prošlotjednoj sjednici Vlada je uvela instrument “jedinstvene ovršne isplate” kojom se omogućuje naplata takvih stranih tražbina i u Hrvatskoj. Jedinstvena ovršna isprava i prateći obrasci bit će temelj za naplatu dugova za poreze, carine, pristojbe i druga javna davanja. Naplata će se, primjerice, moći provesti u svim zemljama u kojima dužnik ima imovinu. Ako netko ospori tražbinu i dostavi dokumente koji to potvrđuju, s provedbom ovrhe

će se zastati, a postupak će se nastaviti u zemlji iz koje je stigla ovršna isprava. Razmjena podataka Prema riječima ministra financija Slavka Linića, novost u Ovršnom zakonu je i obveza hrvatskih poreznih tijela da razmjenjuju podatke s poreznim tijelima drugih zemalja Unije. Razmjenjivat će se informacije o izravnim porezima (svi osim PDV-a i doprinosa) kako zbog imovine ili poslovanja u drugoj državi ne bi došlo do izbjegavanja plaćanja poreza. Iz istih razloga razmjenjivat će se i informacije o ostvarenim kamatama na štednju. Socijalni partneri, Vlada, poslodavci i sindikati suglasili su se s nekim prijedlozima izmjena Zakona o radu, izvijestio je ministar rada Mirando Mrsić. Stoga je Vlada predlo-

Prvi put provjera poticaja Ministar poduzetništva Gordan Maras informirao je o velikom rastu broja jamstava malim i srednjim poduzećima koje daje HAMAG invest. U 2011. izdano je 112 jamstava, a prošle godine 243 za investicije vrijedne 923 milijuna kuna. U prva četiri mjeseca ove godine izdana su već 184 jamstva za projekte od 700 milijuna kuna. Do kraja godine moglo bi biti izdano čak 400 jamstava. Predstavnici HAMAG-a ove će godine ići na teren provjeravati kako se troše dodijeljeni poduzetnički poticaji. Vjerovali ili ne, to je prvi put u 10 godina otkad se poticaji kod nas dodjeljuju, rekao je Maras.

žila da se u Zakon uvrsti i odredba po kojoj će ugovori o zapošljavanju na određeno vrijeme moći trajati i duže od tri godine. No propisana je obveza poslodavca da pri zaključivanju svakog sljedećeg uzastopnog ugovora, u pisanoj potvrdi navede objektivne razloge kojima opravdava novi ugovor na određeno vrijeme. Pri tome se ukupno trajanje drugog i svih sljedećih ugovora na određeno ograničava na rok do tri godine. Ukida se i propis o ograničenju broja prekovremenih sati na mjesečnoj razini. To je dosad često stvaralo administrativne probleme i neki su poslodavci plaćali visoke kazne iako su njihovi radnici dobrovoljno radili prekovremeno u razdobljima povećanog opsega posla. U Zakon je unesen stavak po kojem prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od 180 sati godišnje. Lakše do otkaza na probnom radu Olakšana je procedura davanja otkaza radniku na probnom radu. Otkaz će se smatrati opravdanim ako radnik nije zadovoljio na radu, a poslodavac to pismeno obrazloži. Pojednostavljene su i proce-

dure utvrđivanja kolektivnog viška zaposlenih (više od 20 radnika) i njihovog zbrinjavanja. U Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu povećana je osigurana svota u osiguranju od automobilske odgovornosti. U slučaju štete zbog

Ugovori o zapošljavanju na određeno vrijeme moći će trajati i duže od tri godine smrti, ozljede i oštećenja zdravlja najniža osigurana svota je 42,7 milijuna kuna, umjesto dosadašnjih 6,5 milijuna kuna. Za slučaj uništenja ili oštećenja stvari podiže se osigurana svota sa 1,5 milijuna kuna na 8,5 milijuna kuna. I to je u skladu s europskim direktivama, a radi veće zaštite potrošača-osiguranika. Prava, međutim, ne može ostvariti suputnik koji je ušao u neregistrirani automobil bez registarskih pločica, kao i vlasnici ili vozači neregistriranih vozila. Osigurana osoba izgubit će prava iz osiguranja ako je šteta nastala kaznenim djelom obijesne vožnje, što mora biti utvrđeno pravomoćnom sudskom presudom.

Mjerama aktivne politike zapošljavanja u Hrvatskoj se namjerava povećati zaposlenost sa sadašnjih 57 na 60 posto, rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić na prošlotjednoj konferenciji Radni odnosi u Hrvatskoj nakon ulaska u EU. Napomenuo je kako je u europskim zemljama cilj 75-postotna zaposlenost do 2020. godine. Na konferenciji je rečeno i kako se najavljuje da će Velika Britanija, Nizozemska i Njemačka uvesti Hrvatskoj određene restrikcije kako bi onemogućile dolazak naše radne snage na ta tržišta. Nagađa se kako će restriktivne mjere uvesti i Italija i Francuska. “Kada uđemo u EU, mjerit će se anketna nezaposlenost koja sada iznosi 15,6 posto. Od početka godine do svibnja primjećuju se pomaci na tržištu rada koji se ne događaju samo zbog sezonskog zapošljavanja. Više se ljudi zapošljava u građevinar-

stvu i prehrambenoj industriji”, istaknuo je Mrsić. Veći rast zaposlenosti očekuje se kada bruto domaći proizvod dosegne dva posto. Na pitanje hoće li mnogo hrvatskih građana otići na rad u zemlje EU-a, Mrsić je odgovorio kako smatra da se to neće dogoditi. Naveo je primjer 2011. godine kada se iz Hrvatske iselilo 12.000 ljudi, ali ih se 8000 uselilo. Od toga je bila trećina mladih do 25 godina, trećina do 45 godina, a trećina starijih radnika. Zaključio je kako ulazak Hrvatske u Uniju može biti prednost u postizanju odgovarajućeg socijalnog standarda, ali neće biti odlučujući faktor u postizanju tog cilja. (S.P.)

*vijesti Novi javni pozivi Krapinsko-zagorska županija objavila je tri javna poziva za sudjelovanje u mjerama ruralnog razvoja. Prvi je za dodjelu potpora za poboljšanje ugostiteljskih i turističkih usluga u agroturizmu, drugi za dodjelu potpora u svrhu poboljšanja smještajnih kapaciteta u agroturizmu, a treći za poticanje promocije tradicionalnih poljoprivrednošumskih prehrambenih proizvoda i jela zagorske kuhinje u 2013. godini. Viro šećer proglašen najboljim u regiji Na ovogodišnjem 80. međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu bijeli kristalni šećer Viro proglašen je najboljim u kategoriji konditorskih proizvoda i šećera. U konkurenciji proizvoda vodećih regionalnih proizvođača Viro šećer dobio

je najvišu ocjenu te je šećerani dodijeljen Pehar Novosadskog sajma. Priznanje HT-u Istraživanje kvalitete - QUDAL - QUality meDAL, pokazuje da hrvatski korisnici telekomunikacijskih usluga smatraju Hrvatski Telekom ukupno gledajući najkvalitetnijim ponuđačem telekom usluga na hrvatskom tržištu. U tom istraživanju se mjerilo isključivo iskustvo, mišljenje i percepcija ispitanika o kvaliteti ponude roba i usluga na hrvatskom tržištu. Istraživanje je provedeno putem web ankete na 1200 građana Hrvatske starijih od 15 godina.

10 PREDSTAVLJAMO

Privredni vjesnik Broj 3779, 27. svibnja 2013.

( 30-35.000 l vina

( od 5 do 5000 lit

godišnji kapacitet butik vinarije

OPG Aleksandar Horvat, Kneževi Vinogradi

kapacitet bačava

Bačvarija Pozvek, Dunjkovec

Baranjska vina za bačke čarde

Važan je i broj godova Jedan od najmlađih baranjskih vinara vješto je iskoristio Bačvarija Pozvek čak 80 posto svojih proizvoda izvozi, obiteljsku tradiciju i vlastite ambicije u stvaranju male najviše u Italiju, Francusku, Srbiju, Crnu Goru te Bosnu i butik vinarije Hercegovinu

vrijeme opće nezaposlenosti sve je više ljudi koji svoj posao sami stvaraju. Jedan od takvih je i mladi baranjski vinogradar i vinar Aleksandar Horvat iz Kneževih Vinograda. Iako mu je tek 27 godina, iza sebe ima 10 godina iskustva u vinogradu i vinskom podrumu, a ove jeseni će raditi svoju šestu samostalnu berbu i proizvodnju vina. Istovremeno mu je ostalo još nekoliko ispita na studiju vinogradarstva i vinarstva. Njegov OPG, koji su majka i otac osnovali prije točno 10 godina, bavi se isključivo vinogradarstvom i proizvodnjom vina. Grožđe proizvodi na vlastitih pet hektara vinograda i s još toliko u dugogodišnjem zakupu na poznatom baranjskom uzvišenju Banska kosa iznad Kneževih Vinograda. Sortiment se temelji na bijelim sortama graševine i rajnskog rizlinga, dok se proizvodnja crnog vina bazira na kupnji odabranih sorti grožđa. Nakon berbe iz 2012., Horvat je u podrume spremio 24.000 litara vina.

Najveći dio plasira se na tržište susjedne Srbije, izravno u ugostiteljske objekte – restorane i čarde – u obližnoj Bačkoj. Naime, kako kaže Horvat, Vojvođani, a osobito stanovnici Bačke, jako dobro znaju kvalitetu baranjskih vina. Prodaja bez promocije “Počevši od brojnih bezdanskih čardi, pa dalje uz Dunav sve do Novog Sada, baranjsku graševinu ne treba posebno reklamirati. S druge strane, Osijek je ipak premalo tržište za veliku ponudu vina, a Zagreb je predaleko. Zato

Samo da je neko sretnije vrijeme, pa da se od ovog posla može pristojno živjeti, kaže Horvat smo se odlučili za tržište na kojem ne treba dodatna promocija, a koje pri tome redovito otkupljuje naša vina po cijenama koje su nam prihvatljive. Imamo nekoliko sigurnih i provjerenih distributera, tako

da prilično kvalitetno pokrivamo to tržište”, kaže Horvat, dodajući kako sličan plan postoji i za područje Istre, gdje bi dio tamošnjih ugostiteljskih objekata od ovoga ljeta u ponudi imao kvalitetna baranjska vina Aleksandar. Iako kaže kako je najviše prakse stekao na vlastitim greškama, pravu praktičnu pomoć i savjete dobivao je od Ivice Gregureka, starog baranjskog vinara koji je stvorio temelje beljskih vina, te od čuvenog beljskog enologa Drage Tomašića. “Neka moja vizija je da ovo bude mala butik vinarija godišnjeg kapaciteta 30.000 do 35.000 litara vina. Sve više iza toga postaje industrija jer, realno, ne može se čovjek posvetiti svakoj bačvi, posebno ako se radi 100.000 litara vina ili više. Samo da je neko sretnije vrijeme u kojem će se posao i veliki trud koji se u ovo ulaže vratiti, pa da se od ovog posla može pristojno živjeti”, zaključuje Aleksandar Horvat, jedan od najmlađih iz sve brojnije skupine Baranjaca vinara. (S.S.)

današnje doba pored sveprisutnog inoxa gotovo se zaboravilo na drvene bačve u kojima se nekada držalo vino. No vinari koji proizvode predikatna i vrhunska vina čuvaju ih upravo u drvenim bačvama jer znaju da samo u njima ono najbolje dozrijeva. I dok u Hrvatskoj postoji samo desetak pravih bačvara, tradicija bačvarstva obitelji Pozvek iz Dunjkovca pored Štrigove traje gotovo 40 godina. Počeci samostalnog rada nisu bili nimalo lagani, prije svega zbog tržišta koje je uglavnom bilo orijentirano na bačve od inoxa, dok je potražnja za tradicionalnim hrastovim bačvama bila vrlo slaba. No, zbog sigurnosti u sebe, svoje iskustvo, a posebice tradiciju izrade drvenih bačvi koja je više od jednog stoljeća utkana u tkivo zanatstva Međimurja, bačvarija obitelji Pozvek danas je jedna od najpoznatijih u Hrvatskoj. “U ovom poslu sam od 1974. godine kada sam se zaposlio u bačvarskoj radionici Tomašić. Tamo

sam ostao do 1997. godine, a onda sam odlučio otvoriti vlastiti obrt za proizvodnju drvenih bačvi i raznog drugog inventara. Krenuo sam s tri radnika, a nakon toga zaposlio još četiri”, rekao je Stjepan Pozvek, vlasnik bačvarije Pozvek. Nakon što je ostvario promet od 2,2 milijuna kuna, više nije mogao poslovati preko obrta nego je po zakonu prije tri godine morao otvoriti tvrtku koja danas zapošljava devetero djelatnika. Bačvarija Pozvek čak 80 posto svojih proizvoda izvozi, najviše u Italiju, Francusku, Srbiju, Crnu Goru te Bosnu i Hercegovinu. Namještaj od slavonskog hrasta Uskoro će otvoriti proizvodnu halu u Dunjkovcu opremljenu novim, modernijim strojevima za proizvodnju bačvi, te zaposliti još nekoliko radnika. Bačvarija Pozvek proizvodi bačve kapaciteta od pet do 5000 litara ovalnog i okruglog oblika, barrique bačve, šankove, drvene vinifikatore, tiblice za meso, posude za

cvijeće, garniture u obliku bačava za podrume i vinoteke, stalke za butelje te drvene stolove i klupe. Bačve se proizvode uglavnom od slavonskog hrasta te akacije i kestena.

Bačve se proizvode od slavonskog hrasta te akacije i kestena No, kako kaže Pozvek, do drveta je teško doći zbog neriješenih odnosa s Hrvatskim šumama. “Hrast za izradu bačava sami biramo u šumi jer se one ne mogu izrađivati od bilo koje vrste drveta. Za izradu barique bačve koristi se samo srce drveta, a pritom je najvažnija njegova gustoća te raspored i broj godova. Naime, treba biti minimum tri goda u jednom centimetru. Drvo koje ostane kao otpad koristimo za proizvodnju namještaja”, istaknuo je Pozvek te dodao kako ne može procijeniti godišnju proizvodnju jer se u bačvariji rade bačve raznih veličina i oblika. (S.P.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3779, 27. svibnja 2013.

( oko 1mlrd USD ( više od 100 mil USD robna razmjena Hrvatska-Srbija

*vijesti

ostvare hrvatske tvrtke koje sudjeluju na sajmu

Hrvatska zemlja partner na 80. međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom sadu

Vrata srpskog tržišta Organiziranim nastupima na Novosadskom sajmu HGK-Komora Osijek do sada je omogućila promociju više od 300 hrvatskih tvrtki na srpskom tržištu Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

ntenzivniji poslovni i trgovinski odnosi Hrvatske i Srbije započeli su 2000. godine i to upravo na uglednom Novosadskom sajmu, odnosno tamošnjem Međunarodnom poljoprivrednom sajmu koji se ubraja među pet najznačajnijih europskih sajamskih događanja u toj branši. Te 2000. godine vrata srbijanskog tržišta hrvatskim tvrtkama otvorila je HGK-Komora Osijek organizirajući prvi nastup hrvatskog gospodarstva na Novosadskom sajmu. “Od tada do danas, Komora je omogućila nastup i promociju preko 300 hrvatskih poduzeća koja godišnje na srpskom tržištu ostvare robnu razmjenu vrijednu više od 100 milijuna dolara, što je priličan dio ukupne međudržavne razmjene koja se već godinama kreće

Među tvrtkama koje su ove godine nastupile u Novom Sadu, bio je i Poljoprivredni institut iz Osijeka u iznosu od oko milijardu dolara”, kaže Zoran Kovačević, predsjednik HGK-ŽK-a Osijek, dodajući kako je kroz godine ostvarena zavidna suradnja s vojvođanskim regionalnim komorama iz Novog Sada, Subotice i Sombora. Sve je to rezultiralo i akvizicijama nekih hrvatskih tvrtki koje su privatizirale tamošnje

tvrtke, zakupile značajne poljoprivredne površine, organizirale proizvodnju u Vojvodini i te sirovine koriste u proizvodnji na hrvatskom tržištu. Kako navodi Kovačević, to je vjerojatno i najsloženiji oblik konkretne međunarodne gospodarske suradnje. Preko Srbije i do tržišta Rusije I konačno, 13 godina poslije, Hrvatska je ove godine, na jubilarnom 80. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu, postala i službena zemlja partner. A kako ništa nije slučajno, to se dogodilo u godini kada Hrvatska postaje punopravni član Europske unije. “Činjenica da Hrvatska ove godine ulazi u EU za privredu Srbije od velikog je značenja. Očekujemo i vjerujemo kako će nam zapadni susjed na najbolji mogući način otvoriti vrata europske obitelji država”, izja-

vio je za Privredni vjesnik dr. Dragan Lukač, generalni direktor Novosadskog sajma. Na predstavljanju Hrvatske kao službene zemlje partnera ovogodišnjeg Međunarodnog poljoprivrednog sajma istaknuto je kako obje države spadaju u vodeće ekonomije regije. Ta činjenica ukazuje na to da bi bolje korištenje potencijala znatno unaprijedilo međusobne trgovinske veze, što se posebno odnosi i na još neiskorištene mogućnosti sporazuma koji o slobodnoj trgovini postoji između Srbije i Ruske Federacije, Bjelorusije i Kazahstana. Riječ je o zaista golemom tržištu koje je još uvijek nedovoljno iskorišteno za hrvatske tvrtke. Svi traže trešnje Među tridesetak tvrtki iz čitave Hrvatske koje su se ove godine predstavile na Novosadskom sajmu u organizaciji HGK-Žu-

Avansno plaćanje Govoreći o dosadašnjim iskustvima sa srpskim kupcima, Kristina Zdunić napominje kako investitori naručenu robu plaćaju avansno i sve se unaprijed ugovara. Ponekad je zanimanje bilo toliko da su se hrvatski rasadničari morali udruživati kako bi zajedničkim plasmanom zadovoljili tražene količine robe u Srbiji. Inače, pored izvoza u Srbiju, voćari osječkog Poljoprivrednog instituta sadni materijal izvoze u Nizozemsku, a dugoročni projekt se razvija u Turskoj. panijske komore Osijek je i Poljoprivredni institut iz Osijeka. Njihov prvi nastup na ovom sajmu komentirala je Kristina Zdunić, stručni suradnik Odjela za voćarstvo Poljoprivrednog instituta Osijek. “Naš ratarski program je već dobro poznat i uhodan u Srbiji. Međutim naš voćarski segment, odnosno sadni materijal, na tamošnjem je tržištu prisutan tek dvije-tri godine. To smo ostvarili zahvaljujući sudjelovanju u zajedničkom EU projektu s novosadskim Poljoprivrednim fakultetom i nji-

hovim partnerima što nam je otvorilo vrata srpskom tržištu. Stoga se aktivno sudjelovanje na Novosadskom sajmu nametnulo kao logičan slijed kako bismo se predstavili voćarima diljem Srbije, a ne samo u Vojvodini”, ističe Kristina Zdunić, dodajući kako je veliko zanimanje iskazano za sadnicama trešanja. Naime, trešnja postiže visoku cijenu, a uglavnom se plasira na veliko rusko tržište tako da visokokvalitetne sadnice, kakve nudi Poljoprivredni institut, nalaze svoj put do tržišta srpskih voćara.

Novi poslovi Nexe gradnje vrijedni 22 milijuna kuna Nexe gradnja, tvrtka u sastavu Nexe Grupe, ugovorila je novi posao u vrijednosti 22 milijuna kuna. Ugovor se odnosi na građevinske, obrtničke i instalaterske radove na simulacijskom centru za obuku pilota helikoptera te prilaznih prometnica i vanjskog uređenja. Investitor je Heli Centar Toplice, a lokacija objekta je u Krapinskim Toplicama. Osim toga, Nexe gradnja je potpisala šest milijuna kuna vrijedan ugovor za dovršetak izgradnje prve faze farme Mitrovac u Baranji čiji je investitor tvrtka Belje. Više obrtnika i slobodnjaka U Hrvatskoj je na koncu ožujka u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija bilo zaposleno 198.415 osoba ili 0,8 posto više nego krajem veljače, objavio je DZS. U obrtu je bilo zaposleno 175.337 osoba (0,9 posto više), a u slobodnim profesijama njih 23.078 (0,4 posto više). Broj zaposlenih pao je u šest djelatnosti (među ostalim trgovina i gospodarenje otpadom), a rastao u 11 područja, primjerice umjetnosti i pomoćnim uslužnim djelatnostima. Održan Otvoreni investicijski dan U prostorijama Zagrebačke burze održan je treći Otvoreni investicijski dan. Događaj je okupio sedam društava uvrštenih na Zagrebačku burzu i četrdesetak predstavnika investicijskih društava - brokerskih kuća, mirovinskih te otvorenih investicijskih fondova. Putem plenarnih prezentacija ulagateljima su se predstavili AD Plastik, Atlantic Grupa, Croatia osiguranje, Hrvatski telekom, Ina, Ledo i Podravka.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3779, 27. svibnja 2013.

čak 65% ( Pojačane kontrole 7. konferencija o sigurnosti i kakvoći hrane

prihoda Alles ostvaruje veleprodajom

po ulasku u EU

Thomas Heinz Pandžić, Alles

Iz trgovine u i eko proizvo U novi turističko-proizvođački projekt tvrtka Alles kreće bez hrane i uzgoj autohtonih životinja

Hrvatsku ulaskom u EU očekuje konkurencija, nelegalne poslovne prakse i otežano poslovanje na tržištu Cefte

Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

ojačana konkurencija na otvorenom tržištu Europske unije, nelegalne poslovne prakse koje nismo očekivali i otežani uvjeti poslovanja na tržištima Cefte izazovi su s kojima će se hrvatsko gospodarstvo suočiti kada Hrvatska postane punopravna članica Europske unije. No, radili smo, pripremali se i educirali tijekom svih godina približavanja EU-u i zakoni su usklađeni, a hrvatske inspekcije rade u skladu s EU-om, rekla je Jasminka Trzun, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore, na otvaranju 7. konferencije o sigurnosti i kakvoći hrane s međunarodnim sudjelovanjem u Opatiji. Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina najavio je novu uredbu Ministarstva poljoprivrede kojom će spojiti Odjel sigurnosti hrane s Odjelom veterine kako bi zaštita interesa hrvatskih potrošača bila još bolja i efikasnija.

oslovati, a dugovati bankarima jako je teško. No ima primjera prema kojima se i u nove investicijske pothvate kreće bez lipe duga bankama. Tvrtku Alles su Thomas i Vlasta Pandžić osnovali 1994. godine. Od početnih dvadesetak četvornih metara poslovnog prostora narasli su na 3000 četvornih metara vlastite trgovine s još upola manjim skladištem. U proteklih gotovo 20 godina tvrtka je stekla veliki ugled kod domaćih i stranih proizvođača, uvoznika i zastupnika inozemnih poduzeća, te su i sami postali uvoznici grupa proizvoda. Nedavno su, uvidjevši nedostatak smještajnih kapaciteta u svojoj Požeškoslavonskoj županiji, krenuli i u turistički projekt. Na užem lokalitetu Emovački lug u planu je izgradnja seoskog gospodarstva koje će se sastojati od smještajnih objekata kapaciteta šezdesetak kreveta, ugostiteljskih obje-

Kriza je najčešće incident “U zadnjih nekoliko godina Ministarstvo je napravilo značajne iskorake, usklađeni su zakoni, no njihova je implementacija još važnija. Doista smo napravili dobar posao, a dobra komunikacija u sljedbenom lancu jam-

či i djelotvoran i efikasan sustav”, kazao je Jakovina. Dodao je kako će se ulaskom Hrvatske u EU kontrole još više pojačati. Hrvatska se nema čega stidjeti, a naš sustav sigurnosti hrane možda je čak i bolji nego u drugim zemljama EU-a, zaključak je panelista okruglog stola o krizi u lancu prehrane, održanog tijekom konferencije. Ksenija Longo, voditeljica Službe za organizaciju i koordinaciju službenih kontrola u Ministarstvu poljoprivrede, smatra da je ono što mediji zovu krizom najčešće zapravo incident s hranom. “Krizu je teško definirati, njoj je uzrok nepoznat, situacija u tom slučaju izmiče kontroli i nema koordinacije i organizacije sustava. Samo regulatorna tijela, odnosno institucije, mogu proglasiti krizu”, smatra Ksenija Longo. Situacija s aflatoksinima u mlijeku zapravo je bila incident s hranom, a incidenti se događaju svakodnevno, svugdje u svijetu, pa tako ni Hrvatska nije iznimka. “Ta je situacija zahtijevala vrlo brzu reakciju nadležnih tijela, što se i dogodilo”, ocijenio je Ivo Afrić, pomoćnik ministra zdravlja. Božica Rukavina, pomoćnica ministra poljoprivrede, ustvrdila je, pak, kako je nakon izbijanja incidenta s aflatoksi-

nima Ministarstvo donijelo akcijski plan i osnovalo operativni tim koji su činile tri uprave Ministarstva, službe na terenu i industrija mlijeka s kojom su svakodnevno bili u kontaktu. “Poseban tim bio je zadužen i za komunikaciju s medijima koji

Situacija s aflatoksinima u mlijeku zapravo je bila incident s hranom, a incidenti se događaju svakodnevno su u nekim slučajevima korektno prenosili informacije, a u nekim slučajevima ne”, istaknula je Božica Rukavina. Kako vrijeme prolazi, jedemo sve sigurniju hranu, ocijenila je ravnateljica Hrvatske agencije za hranu Zorica Jurković. “Povremene incidente nemoguće je potpuno izbjeći, no treba ih smanjiti na najmanju moguću mjeru”, istaknula je Basil Mathioudakis iz Europske komisije sudionicima konferencije predstavio je europske propise o hrani te promjene i aktualnosti koje nam slijede, a Mirjana Matušić Pisl, pomoćnica ministra poljoprivrede, govorila je o novim aspektima sigurnosti hrane u Hrvatskoj. (K.S.)

kata, te gospodarskog dijela koji obuhvaća zgrade za stoku i mehanizaciju, te površinu s usjevima i pašnjacima. Ukupna površina tog kompleksa nazvanog Zlatni lug je više od stotinjak hektara, a uključivat će osim uzgoja autohtonih pasmina životinja i proizvodnju prehrambenih prerađevina. Gostima će se nuditi i sportska rekreacija - tenis, mali nogomet, ribolov, šetnja i biciklističke ture.

I što je još zanimljivije, u ovaj projekt ulaze rasterećeni, bez ikakvog duga bankama. O projektu i uvjetima poslovanja u Slavoniji govori nam Thomas Heinz Pandžić. Čime se bavi vaša tvrtka? - Alles se bavi veleprodajom i maloprodajom elektroinstalacijskog materijala, bijele i smeđe tehnike i akustike. Čak 65 posto prihoda ostvarujemo veleprodajom. Najveći smo

Dobar je osjećaj biti čvrsto na svojim nogama Koliko je teško započeti posao u Hrvatskoj i doći do razine prestanka zaduženosti kod banaka? - Naša tvrtka radi već gotovo 19 godina i, da budem iskren, već smo pomalo zaboravili kako je započinjati posao. Svih ovih godina polako smo rasli uglavnom na vlastitim snagama i sada zapošljavamo gotovo 70 radnika. Jako mi je veliko zadovoljstvo reći kako smo jedna od malobrojnih hrvatskih tvrtki koja je uspješno s prošlom godinom vratila sve kredite bankama. Dobar je osjećaj biti čvrsto na svojim nogama. No, budimo realni, u današnje vrijeme nije lako biti gospodarstvenik, mnoge su stvari protiv nas. Teško je dobiti dozvole za poslovne projekte, čak i kad imaš vlastiti prostor i zemljište i osiguran novac. A tu je naravno i ova kriza, koja nas dodatno opterećuje i otežava nam poslovanje.

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3779, 27. svibnja 2013.

( na 100 ha

prostirat će se OPG Zlatni lug

turizam dnju duga bankarima. Zlatni lug će uz turističku djelatnost nuditi i proizvodnju

uvoznik brenda Grundig za Hrvatsku i glavni uvoznik za rasvjetna tijela tvrtke Osram. Uz to zastupamo i niz drugih brendova kao i domaće proizvođače kojih, na žalost, nema previše. Mislim da nam upravo u proizvodnji nedostaje inicijative jer su proizvodi koji se rade i koje imamo priliku prodavati dobri i nema razloga da takvih projekata i tvrtki ne bude više i na našim policama. Bez proizvodnje nećemo moći rasti. Kako nam je postalo jasno da se ne možemo baviti samo trgovinom i prodajom, krenuli smo u realiziranje jedne ideje koja već dugo tinja u meni. Kako smo iz Emovaca, mjesta nedaleko od Požege, a i odrastao sam u ovoj prekrasnoj prirodi, iskoristio sam jednu slučajnost i prodaju zgodnog

komada zemljišta. Upravo tu sada stvaramo projekt obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Zlatni lug koji se već sada bavi turizmom. Krenuli smo s nekih pet-šest hektara zemlje, da bismo danas došli do 100 hektara zemlje od čega je gotovo 70 hektara u jednom komadu. Iako je naša ideja zapravo u začetku, već sada se na tom području nalazi dosta sadržaja kojim nastojimo privući turiste iz okolice, ali i inozemstva. Hoće li Zlatni lug biti samo turističko odredište ili se planira i proizvodnja hrane? - Želja nam je stvoriti ekoetno gospodarstvo koje će osigurati proizvodnju što je već dijelom imamo. Bavimo se uzgojem autohtonih životinja i sadimo usjeve koji su za-

snovani na tradicionalnom ekološkom tretmanu i takvoj proizvodnji. No to nije dovoljno da bismo privukli ljude koji će postati naši gosti. Da bi ljudi došli na naše imanje, morali smo osmisliti programe - od sportskih sadržaja, preko teambuilding programa i ribolova, do buduće izgradnje novog hotela i etno sela. Upravo tu zapinje priča jer čekamo dozvole lokalnih vlasti i izmjene generalnog urbanističkog plana. Jedan od zanimljivih problema za koji još uvijek nemamo rješenje je jezero. Naime, ne postoji legalan način da napravimo jezero u kojem će se naši gosti moći tijekom ljeta kupati. Kako će to ispasti, nije nam poznato, no sigurno je da ćemo se truditi ostvariti ideje. Isto tako već dulje od dvije godine čekamo dozvolu za izgradnju ceste, bez koje ne možemo dobiti ni dozvole za izgradnju drugih objekata. Koji su Vam budući planovi? Planirate li povećanje smještajnih kapaciteta? - Pored tridesetak ležajeva koje imamo uz restoran, koji pak ima kapacitet od 300 sjedećih mjesta, naš je cilj značajno proširiti broj ležajeva. Do sada smo na širem području gospodarstva imali samo zemljane radove. Na samom OPG-u smo kupili kuću pokraj koje želimo napraviti kamp-odmorište s

petnaestak parkirnih mjesta. To će biti tek četvrto takvo odmorište u Hrvatskoj i vjerujem da oko toga ne bi trebalo biti velikih problema. Nadamo se da ćemo uspjeti dobiti dio sredstava iz europskih

Želja nam je stvoriti eko-etno gospodarstvo koje će osigurati proizvodnju što je već dijelom imamo fondova kojima ćemo podržati naše projekte. U planu nam je otvaranje još jednog gospodarstva i slavonskog sela s osam kuća i sedamdesetak ležajeva. Vjerujem da ćemo s ostvarenjem tih ideja kroz sljedećih desetak godina doći do kapaciteta od oko 130 ležajeva, imali bismo dva restorana i digli bismo popunjenost u svojim objektima tijekom cijele godine. Do sada smo u potpunosti popunjavali u zimskom periodu, ušli smo u program lovnog turizma pa nam grupe dolaze gotovo svakog vikenda. No da bismo ostvarili takvu popunjenost, morat ćemo puno raditi. Velika je sreća što imamo već veliku djecu koja dijelom preuzimaju naš posao. Dva sina već rade u tvrtki, a još jedan je u školi. Vjerujem da ću se, kada oni preuzmu posao, povući u mirovinu i uživati u onome na čemu sam godinama radio.

Forenzika Prima

Hrvatska - mala zemlja za velike stečajeve U Hrvatskoj je od početka recesije propalo, odnosno obrisano po službenoj dužnosti i redovitoj proceduri sudova, više od 20.000 društava. Prema podacima Visokog trgovačkog suda, u ovu godinu je preneseno više od 2700 postojećih slučajeva kojima će se pridodati novi. Broj blokiranih poslovnih subjekata u Hrvatskoj, prema Fininim podacima od 31. ožujka, je 67.019, objavljeno je u svibanjskom broju publikacije Forenzike Prime, prvog hrvatskog društva specijaliziranog za provođenje forenzičkog ispitivanja i nadzora poreznih i računovodstvenih aspekata poslovanja državnih institucija i privatnih društava. U publikaciji se također navodi kako se dodatnom mjerom predstečajne nagodbe kojom bi se trebala pojačati financijska disciplina te olakšati naplata potraživanja nepotrebno produljuju muke dužnika i

vjerovnika. Diana Antičić, direktorica Forenzika Prime, naglašava kako je Vlada svjesna da je nelikvidnost najveća prepreka reanimaciji hrvatskog gospodarstva. “Uočavanje problema i želja za njegovim rješavanjem svakako je pozitivna, ali u ovom slučaju je upitno koliko mjera predstečajne nagodbe može pomoći. Možda bi praksa uvođenja odgovornosti, odnosno stigmatizacije loših i neodgovornih poduzetnika, te u konačnici privremena zabrana obavljanja trgovačke djelatnosti i obavljanja rukovodećih poslova u tvrtkama bilo koje vrste pridonijela toj nužnoj promjeni”, ističe ona. (B.O.)

KUPUJMO HRVATSKO U OSIJEKU

Akcija se nastavlja i u EU-u

Tradicionalna promotivna akcija Hrvatske gospodarske komore Kupujmo hrvatsko i Vrijedne ruke 17. godinu zaredom održana je u Osijeku, a svoje je proizvode Osječanima ponudilo čak 157 proizvođača iz cijele Hrvatske. “Ovim akcijama želimo ojačati prvenstveno male poduzetnike, pogotovo u području proizvodnje hrane, i povećati njihovu konkurentnost temeljenu na kvalitetnim autohtonim domaćim proizvodima. To je posebno važno sada uoči ulaska Hrvatske u pu-

nopravno članstvo EU-a, kada će uvjeti poslovanja domaćim proizvođačima zasigurno biti otežani zbog uvoza stranih prehrambenih roba na naše tržište bez carina”, objasnio je Zoran Kovačević, predsjednik HGK-ŽK-a Osijek. A iako je ranije bilo govora o tome kako bi ulaskom Hrvatske u EU ova akcija mogla postati nepoželjna, Kovačević kaže da slične promotivne akcije postoje i u drugim zemljama EU-a, pa čak i u SAD-u. Uostalom, akciju Kupujmo hrvatsko provodi organizacija koja nije državna ustanova nego je u svom radu neovisna, a temeljni cilj je pomoći hrvatskom gospodarstvu bez ugrožavanja tržišnih pravila poslovanja. (S.S.)

14 AKTUALNO *vijesti Posebne usluge za izvoznike Uzimajući u obzir zemlje u koje hrvatsko gospodarstvo najviše izvozi, tvrtka Bisnode Hrvatska predstavila je dva paketa usluga (Regija i Izvoznik). Paketi su namijenjeni hrvatskim izvoznicima i svim poslovnim subjektima koji planiraju poslovanje proširiti na zemlje u regiji - Bosnu i Hercegovinu, Sloveniju, Srbiju te Italiju i Njemačku. Bisnode Hrvatska je ponuđač poslovnih informacija u Hrvatskoj te dio međunarodne grupe Bisnode AB, najvećeg europskog ponuđača poslovnih i bonitetnih informacija sa sjedištem u Stockholmu. Izaslanstvo Litve u Podravki Tijekom službenog boravka u Hrvatskoj predsjednik parlamenta Litve Vydas Gedvilas posjetio je Podravku. Nakon predstavljanja njene bogate povijesti, poslovanja, razvojnih i proizvodnih programa, na sastanku s čelnicima kompanije razgovarao je i o njenom položaju na litvanskom tržištu te predstojećem ulasku Hrvatske u EU. “Podravkine proizvode već kupujem i koristim u svom domaćinstvu i kada ću sljedeći put kupovati Vegetu, znat ću odakle dolazi”, rekao je Gedvilas. Vinari u Londonu

U organizaciji Hrvatske gospodarske komore i u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede 15 hrvatskih vinarija predstavilo se na Međunarodnom sajmu vina i jakih alkoholnih pića London Wine Fair 2013. Tako su na izložbenoj površini od 120 četvornih metara veliki interes profesionalne publike izazvali izlagači Krauthaker, Vina Belje, Badel 1862, Iločki podrumi, Vina Laguna, Bodren, Lagradi, Jako vino, Zlatan otok. Na sajmu je predstavljen i brend hrvatskih vina Vina Croatia – Vina Mosaica.

Privredni vjesnik Broj 3779, 27. svibnja 2013.

( 51,6% od ukupno nezaposlenih otpada na mlade ljude (podaci za ožujak)

Kako smanjiti nezaposlenost mladih žena?

Mlade žene žele promijeniti svijet Inicijativa mladih obrazovanih žena “Za rad spremne” zahtijeva provedbu učinkovite strategije i analizu mjera zapošljavanja te promjenu trendova na području obrazovanja i tržišta rada Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ezaposlenost mladih osoba u ožujku ove godine dosegnula je čak 51,6 posto od ukupne nezaposlenosti. Ujedno je to najviša stopa nezaposlenosti mladih osoba u povijesti Hrvatske. Pritom su posebno ugrožena skupina mlade žene jer su dvostruko diskriminirane - po dobnoj i rodnoj osnovi. Žene su u našoj zemlji za isti rad manje plaćene od muškaraca, pa se zbog svega toga pojavila potreba za osnivanjem inicijative koja tematizira probleme mladih žena i tržišta rada. Nedavno je na zagrebačkom Zrinjevcu održana akcija Za rad spremne koju je pokrenula istoimena inicijativa (u kojoj su udružene mlade žene koje će uskoro diplomirati ili one koje su već završile fakultet) s ciljem osvještavanja javnosti te upozorenja donositeljima

odluka da se poboljša položaj mladih žena na tržištu rada. Inicijativa zahtijeva provedbu učinkovite strategije i analizu mjera zapošljavanja te promjenu trendova na području obrazovanja i tržišta rada. “Inicijativa Za rad spremne nastala je kao plod našeg nezadovoljstva politikom hrvatske vlade i mjerama za zapošljavanje mladih osoba. Osim toga, ovom smo akcijom htjele utjecati na političke aktere skupljanjem potpisa na pismima koje smo nazvale ukorima i opomenama, zbog mjera i strategija koje nadležne institucije donose i provode, a zapravo ne daju nikakve rezultate”, rekla je Maja Gergorić, koordinatorica inicijative Za rad spremne. Mladi ne žele volontirati za 1600 kuna Dodala je kako su se posebno usmjerile na mjeru zapošljavanja mladih kroz stručno osposobljavanje

bez zasnivanja radnog odnosa, što smatraju “pukim izrabljivanjem”. Maja Gergorić pojašnjava kako se pod krinkom stjecanja radnog iskustva mlade zapošljava za malu naknadu koja nikome ne može osigurati dostojanstven život. Osim toga, ona smatra kako će tek rijetki ostati zaposleni nakon što im istekne ta godina stručnog osposobljavanja. “Iznimno nam je važno to pitanje uputiti u Vladine rasprave, ali i u rasprave u društvu jer je pitanje nezaposlenosti mladih žena problem cijeloga društva. Ne postoji slobodno i ravnopravno društvo ako se ne poštuju i promiču ženska ljudska prava. Ako je jedan dio društva ugnjetavan i stavljen u podređeni položaj, tada društvo kao cjelina pati”, istaknula je Maja Gergorić. Članice ove inicijative pismo opomena i ukora dostavit će Ministarstvu rada i mirovinskog sustava te Ministarstvu socijalne politike

Žene trebaju još više ojačati Regionalni projekt Mlade žene mijenjaju svijet u Hrvatskoj provodi nevladina, feministička udruga Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI). Cilj projekta je osnaživanje mladih žena za aktivno sudjelovanje u procesima donošenja odluka na lokalnim i nacionalnim razinama kako bi mogle uspješno zagovarati i promovirati rodnu ravnopravnost. Mlade žene će svojim angažmanom i djelovanjem utjecati na društvene promjene u svojoj sredini, istodobno se povezujući i surađujući s mladim ženama u Bosni i Hercegovini i Srbiji gdje se također provodi ovaj projekt. U sklopu projekta nastala je inicijativa Za rad spremne koja se bavi položajem mladih žena i tržišta rada. Iako usko surađuju s CESI-jem ni jedna članica inicijative Za rad spremne nije članica te udruge.

i mladih te ostalim odgovornim institucijama. Svi oni koji žele pročitati to pismo mogu to učiniti na Facebook stranici Za rad spremne.

Žene su u našoj zemlji za isti rad manje plaćene od muškaraca Govoreći o tome na koji bi se način trebao riješiti problem nezaposlenosti mladih žena, Maja Gergorić je rekla kako je prvi korak u tome provedba adekvatnih istraživanja i analiza kojima će se steći bolji uvid u trenutačno stanje u društvu. Osim toga, treba riješiti neusklađenost tržišta rada i obrazovnog sustava. Kao jedan od primjera te neusklađenosti Maja Gergorić navodi već spomenuto stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa tj. volontiranje za 1600 kuna. Opća diskriminacija “Problem diskriminacije žena na tržištu rada problem je generalne diskriminacije žena u društvu i to se ne može riješiti naglim političkim odlukama, već je pitanje politika s dugoročnim ciljevima koje se provode u skladu s rezultatima analize položaja, potreba, interesa i stavova žena u druš-

tvu. Kao što već znamo, osim što zarađuju manje od muškaraca, žene sporije napreduju u karijeri te u konačnici imaju manje mirovine”, istaknula je Maja Gergorić. Na upit Privrednog vjesnika zašto se inicijativa Za rad spremne bavi upravo mladim ženama, Maja Gergorić je odgovorila kako članice te inicijative žele stvoriti bolje okruženje od ovog u kojima se nalaze mladi poput njih. Pojašnjava to činjenicom što više od 350.000 nezaposlenih kao i brojni umirovljenici žive na teret poreznih obveznika. “Radna snaga, a time i porezni obveznici stare, a nezaposleni, mladi i umirovljenici žive na njihov račun. Ako se nastavi takav trend nezaposlenosti mladih, nećemo imati od čega živjeti jer više neće biti poreznih obveznika od čijeg će se novca puniti državni proračun. Također, promatrajući današnje stanje, broj nezaposlenih ne raste isključivo zbog otkaza koji se dijele u doba gospodarske krize već i zbog sve više i više mladih s diplomama za koje jednostavno nema mjesta na tržištu rada. I upravo zbog toga upozoravamo na neusklađenost tržišta rada i obrazovnog sustava”, zaključila je Maja Gergorić.

www.privredni.hr Broj 3779, 27. svibnja 2013.

( više od 50 poslodavaca

*vijesti

uključeno u projekt pomoći djeci bez roditelja

Zapošljavanje mladih bez odgovarajuće roditeljske skrbi

Mijenjam svoj radni status! Osmišljena je prva europska online burza za mlade bez roditeljske skrbi koja poslodavcima služi za izravno pretraživanje baze potencijalnih zaposlenika, ujedno promovira društveno odgovorne poslodavce, a sadrži i niz informacija o državnim poticajima za zapošljavanje Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

uvjetima visoke stope nezaposlenosti i nedostatka radnih mjesta ali i manjka znanja i vještina, mladi bez odgovarajuće roditeljske skrbi moraju se sami nositi s problemima teškog zapošljavanja. Naime, nakon što postanu punoljetni, briga države i institucija o njima u potpunosti prestaje. Djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi su djeca do 18. godine života koja nemaju roditelje, roditelji su ih napustili ili im je oduzeto roditeljsko pravo. Kako bi se zaštitila dječja prava i interesi, centar za socijalnu skrb dodjeljuje im skrbnika koji preuzima ulogu roditelja. Nakon što dijete navrši 18 godina, temeljem Zakona o socijalnoj skrbi omogućen mu je boravak u domu i pomoć u osamostaljivanju, sve dok ne navrši 21. godinu. Kako bi se djecu iz domova usmjerilo i upoznalo s mogućnostima, ali i svim preprekama prilikom zapošljavanja, nedavno je u Hrvatskoj obrtničkoj komori Otvorena medijska grupacija organizirala okrugli stol Mije-

njam svoj (radni) status. Cilj okruglog stola, na kojem je osim predstavnika državnih institucija i resornih ministarstava su-

djelovalo i tridesetak mladih bez odgovarajuće roditeljske skrbi, bilo je povezivanje domova, institucija, udruga civilnog društva i poslodavaca. Državne potpore i poticaji za zapošljavanje Tom su prigodom istaknuti primjeri iz prakse koji moraju stvoriti mrežu potpore mladima prilikom zapošljavanja. Na okruglom stolu se, među ostalim, razgovaralo o trenutačnom zakonskom okviru vezanom uz zapošljavanje, aktivnim mjerama zapo-

šljavanja, ali i problemima s kojima se suočavaju mladi kada traže posao. “Projekt Mijenjam svoj (radni) status nastavak je uspješnog projekta Iz doma na svoje, u sklopu kojeg je samo u prošloj godini u jeku snažne ekonomske krize zaposleno 40 mladih bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Sada oni imaju priliku stvoriti novi dom, osnovati obitelj te biti ravnopravni građa-

Lani je u sklopu sličnog projekta zaposleno 40 mladih bez odgovarajuće roditeljske skrbi ni društva, a ne socijalni slučajevi”, rekla je Olja Ljubišić iz Otvorene medijske grupacije. Pritom je dodala kako je osmišljena prva europska online burza za mlade bez roditeljske skrbi – www.fromfostertoprosper.com. Ta platforma poslodavcima služi za izravno pretraživanje baze potencijalnih zaposlenika, ujedno promovira društveno

Mladi bez roditelja teško do stana O svojim dvojbama vezanim uz pronalazak posla te općenito ulaska u “novi život” govorio je 21-godišnji Daniel. Naime, on je pitao nadležne iz resornih ministarstava postoji li mogućnost da banke mladima bez odgovarajuće roditeljske skrbi kad navrše 21 godinu i odu iz doma te nađu posao, odobre stambeni kredit za POS-ov ili neki drugi stan. Nažalost, odgovor nije dobio jer se za sada takva mogućnost još nije razmatrala. Naime, mladima koji nemaju nikakve pokretnine ni nekretnine iza sebe jer nemaju obitelji, banke ne žele odobriti stambeni kredit bez jamstva. Za sada se Danielu i njegovom mlađem bratu (koji završava treći razred srednje škole, smjer pomoćni vodoinstalater), ali i svim ostalim mladima bez roditeljske skrbi, nudi smještaj u stambenim zajednicama.

odgovorne poslodavce te sadrži i niz informacija o državnim poticajima za zapošljavanje. U taj je projekt uključeno više od 50 društveno odgovornih poslodavaca. Projekt Mijenjam svoj (radni) status financira Agencija za mobilnost i programe Europske unije kroz program Mladi na djelu. Dvostruko pozitivna stvar “Kada mladi bez odgovarajuće roditeljske skrbi izađu iz domova, ugrožena im je egzistencija i zato im treba pomoći. Poslodavci trebaju shvatiti kako čine dvostruko pozitivnu stvar ako zaposle takvog mladog čovjeka. S jedne strane oni zapošljavaju mladog čovjeka, a s druge strane čine humano djelo jer zapošljavaju osobu koja je cijeli dotadašnji život provela u domu, a ne u vlastitoj obitelji”, rekla je Tatjana Dalić, pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava. Pritom je napomenula kako se završeni srednjoškolci trebaju prijaviti na Hrvatski zavod za zapošljavanje jer prilikom zapošljavanja i samozapošljavanja mogu koristiti neku od dvadesetak potpora koje im taj zavod nudi. Osim toga, država i poslodavcima nudi razne oblike poticaja za zapošljavanje mladih osoba. Kako je rečeno na okruglom stolu, pomoć mladima stiže i iz Hrvatske gospodarske komore te Hrvatske obrtničke komore koje organiziraju niz tečajeva i prekvalifikacija kako bi im se pomoglo da što lakše pronađu posao.

Širenje lobističke mreže Lobistička i konzultantska tvrtka Vlahović Grupa postala je dio najveće europske lobističke mreže FIPRA (Finsbury International Policy&Regulatory Advisers) koja ima urede u 62 države svijeta. “Ulaskom u mrežu FIPRA Vlahović Grupa dobila je priznanje za svoj rad, te nam se otvara mogućnost savjetovati klijente iz cijelog svijeta koji imaju određeni problem ili projekt za hrvatsko tržište. Ovo nam omogućava daljnje širenje u regiju”, izjavio je Natko Vlahović, vlasnik i direktor Grupe. Moderno cloud poslovanje

U zagrebačkom Hypo centru 14. lipnja održat će se 1. konferencija o modernom cloud poslovanju Business for Cloud (B4CLOUD). Konferencija je namijenjena svim poslovnim korisnicima cloud rješenja, početnicima, naprednima i onima koji to tek žele postati. “Cloud je neizbježna budućnost, a za mnoge i sadašnjost. Glavne prednosti clouda su smanjenje troškova uz veću efikasnost i bolju organiziranost”, kaže Igor Vuksanović, pokretač CPP-a, cloud alata za računovodstvo u Hrvatskoj. Dani hrvatskog turizma Tradicionalni godišnji susret hrvatskih turističkih djelatnika Dani hrvatskog turizma ove godine održavaju se 24. i 25. listopada u Zadru, u Falkensteiner Hotels&Residenceu. Ova manifestacija redovito okuplja više od 2000 sudionika, a održava se u zajedničkoj organizaciji Ministarstva turizma, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske radiotelevizije. Na tom skupu i ove će godine biti analizirani učinci turističke sezone te najavljene aktivnosti za sljedeću godinu.

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3779, 27. svibnja 2013.

( više od 350 poduzeća i obrtnika 6000 bavi se pogrebništvom u Hrvatskoj

(

Komunalna ili tržišna usluga?

Pogrebnici u ral komunalaca

Glavninu poslova u pogrebničkoj djelatnosti obavljaju komunalna poduzeća u vlasništvu gradova uz monopolistički položa prijevoza pokojnika kao komunalne usluge. Tog nema nigdje u svijetu, tvrde u Udruzi pogrebnika, i traže promjenu Zakona Drago Živković zivkovic@privredni.hr

ada je Hrvatski sabor krajem 2002. godine odbio dati vjerodostojno tumačenje tadašnjeg članka 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu, procijenivši da je posve jasan pa se nema što tumačiti, privatni poduzetnici u pogrebničkoj djelatnosti vjerovali su da je to konačna pravna pobjeda koja će im dugoročno omogućiti ne samo opstanak na tržištu, nego i razvoj kako bi se pripremili za dolazak europske konkurencije. Deset godina kasnije, privatna pogrebnička djelatnost je u odumiranju, a vodeće tvrtke, koje su u tom poslu i po 15-20 godina, rasprodaju imovinu kako bi preživjele. Gdje je zapelo? Pogrebnici kažu da su za sve krivi lokalni političari i direktori komunalnih poduzeća, a zadnji čavao u lijes hrvatskog privatnog pogrebništva mogla bi zakucati konkurencija iz zemalja članica EU-a poput Rumunjske i Bugarske. Prije 10 godina Hrvatski sabor odlučio je da poslove u vezi s pogrebom ili kremiranjem koji se obavljaju izvan područja groblja ili krematorija (poput preuzimanja i prijevoza pokojnika, organiziranja ukopa ili kremiranja) može slobodno obavljati “svaka fizička ili pravna osoba koja ispunjava propisane uvjete i to bez koncesije, jer

se takvi poslovi ne mogu smatrati komunalnim poslovima”. A prije nepuna dva mjeseca, odbijajući inicijativu Udruge pogrebnika Hrvatske za donošenje zakona o pogrebničkoj djelatnosti, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja tvrdi da nema potrebe donositi poseban zakon kojim bi se regulirale “pojedine djelatnosti iz segmenta komunalnog gospodarstva, uključivo i pogrebničku djelatnost”. Članak 3. Ključni je problem, protiv kojeg se Udruga pogrebnika Hrvatske na čelu s predsjednikom Damirom Sapanjošem bori već gotovo cijelo desetljeće, u članku 3. sadašnjeg Zakona o komunalnom gospodarstvu. On je 2004. izmijenjen tako

U EU-u se pogrebne usluge obavljaju na slobodnom tržištu i njima se uglavnom bave privatni poduzetnici

da se komunalnom uslugom smatra i preuzimanje i prijevoz umrle osobe od mjesta smrti do mrtvačnice na groblju ili krematoriju. U praksi to znači da kupac pogrebnih usluga dolazi na groblje, gdje obično komunalnom poduzeću plaća prijevoz pokojnika od

mjesta smrti do groblja, nakon čega više nema potrebe za uslugama privatnog pogrebnika. Da bi se privatni pogrebnici bavili prijevozom pokojnika, moraju imati koncesiju, a kada se raspiše natječaj za koncesiju, gradovi često stavljaju ograničenja cijena u koja se pogrebnici ne mogu uklopiti. Uz to, donedavno im je carina naplaćivala i trošarinu na pogrebna vozila, ali nedavno su se pogrebnici uspjeli izboriti za njezino ukidanje. “Pogrebno vozilo nije obično vozilo, ono košta i do 100.000 eura. Kad se uračuna amortizacija vozila i svi dodatni nameti, prijevoz mora koštati. U Americi pogreb s ukopom košta između 10.000 i 15.000 dolara, u Njemačkoj i Italiji od 8000 eura na više, a u Hrvatskoj od 6000 kuna na više, s PDV-om. Mislim da su naše cijene sasvim korektne”, objašnjava Sapanjoš. Kad i dobiju koncesiju, privatni pogrebnici moraju plaćati naknadu (za razliku od komunalnih poduzeća), a što za nju dobivaju, pita se predsjednik Udruge pogrebnika i odgovara: “Ništa, dok nam komunalno poduzeće nelojalno konkurira, a država naplaćuje parafiskalne namete. Nekad sam imao 300 pogreba, a sad ih imam 40 do 50”. Promjene u okruženju Tako danas glavninu poslova u pogrebničkoj djelatnosti obavljaju komunalna

poduzeća u vlasništvu gradova uz monopolistički položaj, čime se krši Ustav. To bi trebalo biti nezakonito i prema Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja, koji zabranjuje zloporabu vladajućeg položaja na tržištu, kao i svaku državnu potporu koja narušava tržišno natjecanje davanjem prednosti nekim poduzetnicima ili nekim proizvodima. No, u Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja pogrebnicima su, kaže Sapanjoš, rekli da ne mogu ništa učiniti, s obzirom na to da je takvo stanje na tržištu rezultat zakonske odredbe, a ne samo-

voljnog ponašanja komunalnih poduzeća. U isto se vrijeme pripremaju i izmjene u našem neposrednom okruženju: Europska udruga pružatelja pogrebnih usluga (EFFS) uputila je koncem 2007. inicijativu Europskoj komisiji za donošenje kodeksa o prekograničnom prijevozu umrlih osoba, koji bi se uskoro mogao naći i pred Europskim parlamentom. Sapanjoš upozorava da bi sadašnje rješenje u Zakonu o komunalnom gospodarstvu moglo Hrvatsku kao članicu EU-a dovesti u ozbiljne pravne teškoće. Pre-

ma podacima Udruge pogrebnika, u zemljama EU-a pogrebne se usluge obavljaju na slobodnom tržištu i njima se uglavnom bave privatni poduzetnici. Podaci Fine za 2011. godinu govore da je za pogrebnu djelatnost u Hrvatskoj bilo registrirano 140 tvrtki s ukupno 907 zaposlenih. Ostvarili su ukupne prihode od 216,3 milijuna kuna uz ukupnu neto dobit od 2,5 milijuna kuna. Njima treba pridodati i obrtnike, pa Sapanjoš procjenjuje da se pogrebništvom u Hrvatskoj bavi više od 350 poduzeća i obrtnika.

www.privredni.hr Broj 3779, 27. svibnja 2013.

( od 6000 kn na više ( 50.000 kuna cijena pogrebnih usluga

ljama

aj. Posljedica je to zakonskog definiranja a o komunalnom gospodarstvu

Među njima je i zagrebačka tvrtka Pokop, jedan od 41 koncesionara za prijevoz pokojnika na području Grada Zagreba.

ne sadašnje zakonsko rješenje, nemamo garanciju za bilo kakvo ulaganje. Komunalna poduzeća su uvijek u

Nigdje u svijetu Desetogodišnje koncesije za 19 privatnih pogrebnika istječu u lipnju, kada će Grad Zagreb, ne dođe li do zakonskih izmjena, morati raspisati novi natječaj, a to za pogrebnike znači novi trošak, kaže vlasnik Pokopa Damir Oniško. Uz to, trajanje koncesije skraćeno je na pet godina, što je prekratak rok za poslovno planiranje. “Ako osta-

Koncesije za 19 privatnih pogrebnika u Zagrebu istječu u lipnju prednosti jer će njihove gubitke sanirati gradovi ili općine, a mene kao privatnika nitko neće sanirati”, upozorava Oniško. Dodaje da nigdje u svijetu nema toga da se koncesije daju za prije-

kazna za pogrebnika koji prevozi pokojnika izvan područja koncesije

voz pokojnika jer to je prijevoz kao i svaki drugi. Oniško se osobno ne boji konkurencije iz EU-a, jer vjeruje da će najjači opstati, a propast će oni pogrebnici koji ne zadovoljavaju ni minimum uvjeta za rad. Više se boji nerazumnih zakonskih rješenja. “Ako netko tko se odselio iz Zagreba u Svetu Nedelju zatraži od mene usluge prijevoza pokojnika do Svete Nedelje, ja to moram odbiti jer nemam koncesiju za Svetu Nedelju. Ako to ipak odradim i prijavi me komunalno poduzeće ili netko drugi, minimalna kazna je 50.000 kuna za tvrtku i 5000 kuna za odgovornu osobu. To je katastrofa”, zaključuje Oniško. Stručni ispit Nitko od pogrebnika sada nema formalnu kvalifikaciju za pogrebničke poslove iako to zanimanje postoji u Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja. Stoga Prijedlog zakona o pogrebničkoj djelatnosti, koji je izradila Udruga pogrebnika, predviđa i provođenje stručnog ispita, pri čemu bi program osposobljavanja propisao i ovlaštene ispitivače imenovao ministar gospodarstva, na prijedlog HOK-a i HGKa. Uz to, prijedlog predviđa obvezno osiguranje pogrebnika od štete, minimalne tehničke uvjete i zapošljavanje barem jedne osobe s položenim stručnim ispitom. Prijedlog je zasad, ističe Sapanjoš, dobio potporu Ministarstva gospodarstva, Ministarstva poduzetništva i obrta, HGK-a, HOK-a i Hrvatske udruge poslodavaca. Prvi korak u zakonodavnim izmjenama trebala bi biti izmjena spornog članka 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu, za što se još čeka suglasnost Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja. Nakon toga, nadaju se Sapanjoš i Oniško, pogrebnici bi napokon mogli dobiti zakonodavni okvir koji bi im omogućio razvoj i suprotstavljanje nadolazećoj europskoj konkurenciji.

Kako to izgleda u praksi? Tipičan primjer problema s kojima se privatni pogrebnici suočavaju na terenu je slučaj tvrtke Tišina iz Vinkovaca, koja se već 19 godina bavi proizvodnjom pogrebne opre-

me, kao jedina takva tvrtka u Vukovarskosrijemskoj županiji. Tvrtku je 1994. osnovao hrvatski branitelj Žarko Starčević, uloživši životnu ušteđevinu zarađenu u Njemačkoj. Tišina ima zaokružen ciklus proizvodnje od piljenja trupaca i sušenja daske, preko proizvodnje lijesova i križeva, do njihove prodaje i usluge prijevoza pokojnika. Koncesiju za prijevoz pokojnika imaju na području općina Bošnjaci, Gradište, Cerna, Nuštar i Stari Mikanovci, a donedavno su imali i na području Grada Vinkovaca. No, krajem prošle godine, kaže Starčević, doznali su da Grad Vinkovci više neće raspisivati natječaj za koncesiju, što im je kasnije i potvrđeno u gradskoj upravi. Pogrebne usluge u potpunosti je preuzelo gradsko komunalno poduzeće GTG, a rezultat je bilo drastično poskupljenje. Prema Starčevićevim podacima, koje potvrđuje i cjenik GTG-a dostupan na internetu, ukupna cijena pogrebnih usluga u Vinkovcima sada iznosi gotovo 1500 kuna, dok je Tišina istu razinu usluga naplaćivala 400 kuna.

Koncesije su pravilo, ali ima i iznimaka Pogrebne usluge izvan groblja u hrvatskim gradovima uglavnom obavljaju privatni poduzetnici kojima gradovi dodjeljuju koncesije, prema podacima Udruge gradova. Među iznimkama su Vinkovci, Nova Gradiška, Osijek i Rovinj, gdje su sve pogrebne usluge povjerene lokalnim komunalnim poduzećima. Grad Bjelovar dao je tri koncesije za prijevoz pokojnika, a istu djelatnost obavlja i komunalno poduzeće. Za razliku od većine drugih gradova, u Bjelovaru smatraju da prijevoz pokojnika ne bi trebao biti komunalna djelatnost jer oko toga, priznaju, na terenu ima velikih problema. Tri koncesije prošle je godine dodijelio i Grad Kutina na rok od pet godina, kao i Grad Benkovac, na čijem se području prijevozom tako-

đer bave tri privatna poduzeća. Gradovi Crikvenica, Grubišno Polje i Dugo Selo imaju po jednog koncesionara, dok u Ogulinu prijevoz pokojnika obavljaju jedan obrt i jedna tvrtka. Za područje Siska trenutačno posluju četiri pogrebna koncesionara, u Gospiću tri, a u Kaštelima i Pakracu po dva. Koncesije za prijevoz pokojnika, prema dostupnim podacima, dodijelili su i gradovi Koprivnica, Delnice, Požega, Bakar, Sinj, Slavonski Brod, Trogir, Našice i Pazin.

Usporedba cijena komunalnog i privatnog poduzeća u Vinkovcima GTG (komunalno poduzeće) Tišina (privatno poduzeće)

prijevoz u gradu

228,15 kn

prijevoz u gradu

100,00 kn

nošenje pokojnika

271,95 kn

opremanje lijesa

100,00 kn

polaganje u lijes

123,99 kn

lemljenje lijesa

100,00 kn

ukrašavanje lijesa

123,99 kn

ukupno:

300,00 kn

natpis na lijes

60,98 kn

odijevanje pokojnika

100,00 kn

natpis na križ

41,65 kn

sveukupno:

400,00 kn

lemljenje lijesa ukupno: odijevanje pokojnika sveukupno:

203,25 kn 1.152,96 kn 304,88 kn 1.457,84 kn

18 EUROGLAS

Privredni vjesnik Broj 3779, 27. svibnja 2013.

( 80.000 radnih mjesta

Europski parlament

Umjesto u lipnju, izbori u svibnju?

Sljedeći izbori za Europski parlament (EP) trebali bi se održavati od 22. do 25. svibnja 2014. umjesto od 5. do 8. lipnja te godine, navodi se u nacrtu odluke koju je prošli tjedan usvojio EP. Zastupnici Parlamenta podržali su da se izbori održe u svibnju kako bi novi saziv imao što više vremena da se pripremi za izbor predsjednika Europske komisije u srpnju te godine. Protiv izbora u lipnju govori i činjenica da je upravo na taj vikend praznik Duhova, a

u mnogim državama članicama u tom razdoblju škole imaju praznike, što bi moglo prouzročiti slabiji odaziv birača. Odluka o sljedećim izborima podržana je sa 601 glasom za, 31 protiv i 16 suzdržanih glasova. Europski parlament jedina je neposredno izabrana institucija EU-a. Svakih pet godina građani EU-a biraju tko će ih zastupati u tom parlamentu. Zastupnici se biraju izravnim općim pravom glasa od 1979. godine, a prije toga su članove imenovale države članice. (B.O.)

Intesa Sanpaolo “gradi mostove”

Ključna uloga Istanbula u regiji Intesi Sanpaolo, vodećoj talijanskoj bankarskoj grupaciji, čija je članica Privredna banka Zagreb (PBZ), lokalni Odbor za bankarsku regulativu te Agencija za nadzor (BDDK) dodijelili su odobrenje za otvaranje podružnice u Turskoj. Podružnica u Istanbulu snažan je znak predanosti Intese Sanpaolo turskom tržištu, priopćeno je iz ureda Uprave za korporativne komunikacije Privredne banke Zagreb. U narednim mjesecima podružnica će biti u potpunosti spremna za rad, kao dio međunarodne mreže za korporativno i investicijsko bankarstvo Grupe. Podružnica u Istanbulu imat će ključnu ulogu u regiji te će djelovati

kao poluga za već ionako snažnu prisutnost Grupe u Dubaiju, Abu Dhabiju, Beirutu, Casablanci, Kairu i Tunisu. Intesa Sanpaolo, ističe se, predana je gradnji mostova između Europe i svih rastućih tržišta te financijskih središta svijeta kako bi se prihvatile investicije i financijski tokovi, osnažila vanjska trgovina, dala podrška korporativnim klijentima te promovirao njihov globalni rast. (B.O.)

u Hrvatskoj otvorili bi projekti koji koriste OIE

Gospodarstvo, društvo i okoliš

Tranzicija prema niskougljičnom ra Niskougljični razvoj dio je rješenja i za nezaposlenost: istraživanje UNDP-a pokazuje mogla u Hrvatskoj dovesti do stvaranja 80.000 novih radnih mjesta. Nedostatak BDP-a na poticaje za uvoz fosilnih goriva, a ta bi se sredstva mogla Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

trategija konkurentnog niskougljičnog razvoja traži korjenite promjene u cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova uz maksimalnu dobrobit za društvo, gospodarstvo i okoliš, naglašeno je na predstavljanju Okvira za izradu strategije niskougljičnog razvoja Hrvatske, koji su organizirali Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj. Obveze prema EU-u i UN-u U oblikovanju strategije tijekom 2012. godine više od 200 stručnjaka podijelilo je svoja razmišljanja i aktivno sudjelovalo na sedam sektorskih radionica i dva nacionalna savjetovanja. Ovaj okvir iskoristit će se kao podloga za razvoj strategije niskougljičnog razvoja, s određenim sektorskim ciljevima smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2050. godine. Hrvatska se obvezala izraditi strategiju niskougljičnog razvoja kao dio obveze prema Europskoj uniji i Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) koja potiče države da pripreme niskougljične strategije razvoja te ukazuje da klimatske promjene zahtijevaju izradu dugoročnih strategija u duhu održivog

razvoja. Radi se o strategiji razvoja s ciljem razdvajanja gospodarskog rasta od iscrpljenja ograničenih prirodnih resursa. I dok je naglasak na smanjenju emisija stakleničkih plinova, dalekosežniji je cilj izraditi planove za razvoj koji uzimaju u obzir međusobnu ovisnost ljudi i prirode.

Nije dobro donositi strategije da se zadovolji forma. Strategija mora biti jasna i provediva, smatra Nadan Vidošević “Hrvatska u svom razvoju želi trostruku dobit: ekonomski rast, društveni razvoj i očuvan okoliš. Strategija niskougljičnog razvoja vodi nas bliže tom cilju”, rekao je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović, dodavši kako je teza o nužnosti kompromisa između zaštite okoliša i gospodarskog razvoja pogrešna. Prema njegovim riječima, zaštita okoliša i rad na ublažavanju klimatskih promjena mogu biti generatori gospodarskog rasta i zalog zelene budućnosti. Također, upozorio je na to da je Hrvatska do sada radila brojne strategije. “Međutim, nekih se strategija danas ne možemo ni sjetiti, a kamoli ciljeva koji su u njima po-

stavljeni. Stoga se iskreno nadam i želim da buduća strategija niskougljičnog razvoja ne bude jedna od njih”, naglasio je on. Hrvatska kao globalni pionir Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, ističe kako nije dobro donositi strategije samo da se zadovolji forma. Strategija mora biti jasna i provediva, a u njenu izradu valja uključiti sve ključne sudi-

onike, ustvrdio je. Predloženi Okvir za izradu strategije utvrđuje smjernice za ciljeve, vizije, prioritetne mjere i instrumente provedbe, te ukazuje na nužnost sveobuhvatnog pristupa, međusektorske suradnje, sinergije, socijalne uključivosti, sudjelovanja svih dionika, nužnost stručnih analiza i snažne političke volje. Temeljni element strategije je promjena u obrascima ponašanja, na osobnoj, korporativnoj i

www.privredni.hr Broj 3779, 27. svibnja 2013.

( 5-6% BDP-a

Hrvatska troši na poticaje za uvoz fosilnih goriva

( oko 30 sudionika

okupila je prva javna tribina Dalmacija - regija EU-a

Europski pokret Split i Udruga Dalmacija

Dalmacija kao najprivlačnija regija EU-a

zvoju

Jedan od problema edukacije za industriju kod nas je i u tome što profesori najčešće nemaju ni dana iskustva u proizvodnji. U Europskoj uniji nije tako, kaže prof. Veža

da bi fokusiranje na energetsku učinkovitost i obnovljive izvore sredstava nije opravdanje jer Hrvatska troši pet do šest posto preusmjeriti u razvoj obnovljivih izvora energije

društvenoj razini. Kako bismo postigli održivi razvoj, koji u svojoj suštini

ne sadrži rast utemeljen isključivo na rastu materijalne potrošnje, promjene će se morati uvoditi na dvije razine. Prva razina su temeljite promjene okvira u kojima poslujemo, živimo i stvaramo. Druga pak razina je poticanje promjena ponašanja pojedinaca jer jedino tako je moguće stvoriti preduvjete za održivi razvoj. “Kroz naše projekte mislim da smo već dokazali da Hrvatska posjeduje sve preduvjete da postane globalnim pionirom u pogledu obnovljive energije, energetske učinkovitosti i zelenih radnih mjesta u turizmu i poljoprivredi”, naglasila je stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj Louisa Vinton. Niskougljični razvoj dio je rješenja i za najvažniji gospodarski problem u Hrvatskoj, a to je nezaposlenost. Istraživanje UNDP-a pokazuje da bi usklađena usredotočenost na energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije mogla dovesti do stvaranja 80.000 novih ze-

lenih radnih mjesta i istovremeno pomoći pri ispunjavanju obveza Hrvatske po pitanju klimatskih promjena. Nedostatak sredstava nije opravdanje jer Hrvatska u ovom trenutku troši pet do šest posto BDP-a na poticaje za uvoz fosilnih goriva. Ta bi se sredstva mogla preusmjeriti u razvoj obnovljivih izvora energije kojima Hrvatska obiluje. Ugroza konkurentnosti Provedene sektorske konzultacije i analize prednosti, slabosti, prilika i prijetnji pokazale su da prirodne prednosti Hrvatske trebaju biti snažan vjetar u leđa u tranziciji prema konkurentnom niskougljičnom razvoju. Na izradi i provedbi strategije nastavit će se raditi kroz podršku regionalnog projekta financiranog sredstvima EU-a, a izrada će postati i obveza za države članice prema novom prijedlogu europske uredbe o mehanizmima za praćenje stakleničkih plinova.

Usporiti rast globalne temperature Kako bi se porast globalne temperature zadržao unutar dva stupnja Celzijevih, potrebno je drastično smanjenje emisije stakleničkih plinova, u razvijenim državama između 80 i 95 posto do 2050. u odnosu na 1990. godinu. Smanjenje emisije stakleničkih plinova predstavlja izazov, ali i veliku priliku za otvaranje novih radnih mjesta, pokretanje investicija, zelene poslove, povećanje konkurentnosti i poticaj za trajni gospodarski rast. Koncept puta prema niskougljičnom konkurentnom gospodarstvu i zelenoj ekonomiji temelji se na osnovnim načelima održivog razvoja i ravnoteže društvenih, gospodarskih i okolišnih ciljeva i nema alternative. Put prema viziji u 2050. godini ostvaruje se kroz nekoliko faza, a svaka država mora naći svoj optimalni oblik tranzicije, u okvirima svjetskih i europskih pravila, pri čemu će svako kašnjenje u odlukama i provedbi ugroziti konkurentnost i razvoj.

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

uropski pokret Split i Udruga Dalmacija organizirali su prvu u nizu javnih tribina na temu Dalmacija – regija Europske unije, koja je okupila tridesetak sudionika. U uvodnom predavanju savjetnik za malo i srednje poduzetništvo u Splitsko-dalmatinskoj županiji i sudionik izrade brojnih strategijskih dokumenta Branko Ora obrazložio je metodologiju strategijskog planiranja s osvrtom na provedbu Razvojne strategije Splitsko-dalmatinske županije 2011.-2013. “Prema viziji Strategije, Splitsko-dalmatinska županija treba biti visokorazvijena, razvojno dinamična, pomorski orijentirana, otvorena europsko-mediteranska regija. Mora imati konkurentno gospodarstvo, temeljeno na znanju i kvalitetnim ljudskim resursima. Dalmacija mora biti prepoznatljiva i privlačna zbog visoke kvalitete življenja, očuvanog okoliša, kulture i tradicije te usmjerena održivom razvoju svih svojih dijelova te prometno i razvojno integrirana sa svojim širim okruženjem”, istaknuo je Branko Ora. Prema njegovim riječima, sve aktivnosti moraju biti utemeljene na snažnom partnerstvu i komunikaciji među razvojnim dionicima. Da bi postigli optimalan razvoj Županije, prema Orinim riječima, definirani su i strateški ciljevi, a to su konkurentno

Hrvatskoj školstvo nije ni potrebno ukoliko bi se svela na pružanje usluga iznajmljivanja soba, ističe Veža gospodarstvo, razvoj infrastrukture, zaštita prirode i okoliša, razvoj ljudskih resursa i povećanje kvalitete života, unapređenje upravljanja razvojem te jačanje prepoznatljivosti Županije. Sveučilište i gospodarstvo Profesor na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) Ivica Veža, koji ima i iskustvo rada u najvećim svjetskim korporacijama i najprestižnijim institutima, sudjelovao je u izradi Strategije u dijelu koji se tiče industrije. Smatra da Hrvatskoj školstvo “nije ni potrebno ukoliko bi se svela samo na pružanje usluga iznajmljivanja soba”. “Sveučilište nam je nužno ne samo u izra-

di raznih strategija, nego je neophodno da teorijsko znanje koje se dobije na Sveučilištu nađe primjenu u praksi”, naglašava Veža. Kao problem istaknuo je to što većina sveučilišnih profesora ima karijeru vezanu samo za sveučilište i fakultet na kojem su i počeli raditi. U Europskoj uniji to nije tako. Svaki doktorant svoje znanje primjenjuje u praksi, odnosno gospodarstvu, pa se tek nakon dokazivanja u tom dijelu vrati kao predavač na sveučilište. Kod nas vrhunski sveučilišni kadrovi dođu do doktorata i zvanja redovitog profesora a da ni dana nisu proveli u proizvodnji niti su na svom projektu nekoga zaposlili. Rijetki su oni koji su svojim znanjem stvorili dodanu vrijednost”, pojašnjava Veža. Veža je pohvalio suradnju FESB-a i njemačkih sveučilišta na različitim projektima kao što je izrada ekološkog broda na solarni pogon, automobila na električni pogon te raznih modela restrukturiranja brodogradnje.

20 MERIDIJANI *vijesti Poslovni rezultati Lenova Za fiskalnu 2012./13. isporuka računala tehnološke tvrtke Lenovo povećala se za 10,2 posto u odnosu na prethodnu godinu. Bruto dobit za cijelu fiskalnu godinu iznosila je 4,1 milijardu američkih dolara, što je porast od 18 posto u odnosu na prethodnu. Operativna dobit iznosila je 800 milijuna američkih dolara, što je porast od 37 posto, priopćeno je iz agencije Grayling. Zarada tvrtke Lenovo narasla je 34 posto u usporedbi s prethodnom godinom, na 635 milijuna američkih dolara. Više novca za putovanja

( u 21 državi

Veći trgovinski manjak Japanski trgovinski manjak, prema podacima tamošnjeg ministarstva financija, u travnju je iznosio 8,6 milijardi dolara, što je bilo čak 69,7 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Istovremeno, izvoz iz te zemlje uvećan je za 3,8 posto, a uvoz za 9,4 posto. Tečaj jena na godišnjoj razini pao je oko 17 posto, zbog čega je povećan trošak uvoza. A to je dovelo do viših cijena mnogih proizvoda.

( 262 mil €

trenutačno posluje Lindström (sa 2500 zaposlenih)

prihoda ostvarili u 2011.

MISLAV BARIŠIĆ, DIREKTOR LINDSTRÖMA ZA HRVATSKU

Mogu li domaći tekstilci globalno konkurirati s radnom odjećom Lindström, međunarodna kompanija koja se bavi iznajmljivanjem radne odjeće, traži lokalnu tekstilnu tvrtku koja bi kandidirala za jednog od dobavljača na svjetskoj razini Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Barometar putnih trendova kompanije Visa pokazuje kako financije više nisu u top tri razloga na osnovi kojih turisti biraju destinacije. Različite atrakcije i programi, prirodne ljepote i bogata kultura važan su faktor prilikom donošenja odluke o tome gdje putovati. Prema istraživanju kojim je obuhvaćena 12.631 osoba iz 25 zemalja, prosječan budžet turista po putovanju iznosi 2390 dolara, a očekuje se da će taj iznos biti povećan na 2501 dolar. Najviše novca u inozemstvu ostave stanovnici Saudijske Arabije koji na putovanju potroše u prosjeku 6666 dolara, priopćeno je iz tvrtke Abrakadabra integrirane komunikacije.

Privredni vjesnik Broj 3779, 27. svibnja 2013.

vakodnevno u svijetu više od milijun osoba nosi radnu odjeću proizvedenu u Lindströmu, obiteljskoj tvrtki za tekstilne usluge. Tvrtka je osnovana u Finskoj 1848. godine, trenutačno posluje u 21 državi, ima oko 2500 zaposlenih i 2011. ostvarila je 262 milijuna eura prihoda.

U dvadesetak godina Lindström je prerastao iz finske u međunarodnu kompaniju U Hrvatskoj su započeli s poslovanjem ove godine i imaju šest zaposlenih. Tako sada i hrvatski klijenti mogu po modelu outsourcinga od Lindströma unajmiti radna odijela prilagođena određenom gospodarskom sektoru. Mislav Barišić, direktor Lindströma za Hrvatsku, kaže kako je

tvrtka već ostvarila svoj prvi cilj. A on je bio doći u Hrvatsku i započeti s poslovanjem. Sljedeći korak je razvoj poslovanja i nova zapošljavanja. Kada ste odlučili uložiti u Hrvatsku i zašto? - U zadnjih dvadesetak godina Lindström je prerastao iz finske u međunarodnu kompaniju. Širenje tvrtke će se nastaviti i u sljedećim godinama. Što se tiče Hrvatske, smatram kako je okvir pravne sigurnosti i jasnih pravila poslovanja, koji unapređujemo ulaskom u Europsku uniju, bio presudan za dolazak finskog kapitala u Hrvatsku. Što Lindström nudi u Hrvatskoj? - Lindström u Hrvatskoj pruža uslugu najma radne odjeće. Ona omogućava klijentima da se fokusiraju na vlastito poslovanje, a da svakodnevnu brigu o radnoj odjeći prepuste nama

koji u tome imamo veliko međunarodno iskustvo. Primjena radne odjeće vrlo je široka i raznolika, obuhvaća sve segmente gospodarstva pa se prema tome i korist ove usluge kod svakog kupca drugačije percipira. U industriji hrane, primjerice, presudna je higijena. Stoga je čistoća tekstila koju korisnicima osiguravamo vrlo važan element u njihovu poslovanju. U metaloprerađivačkoj industriji neobično je važan faktor sigurnost radnika. U tom smislu Lindström ima dokazano uspješna rješenja, recimo, kod poslova zavarivanja ili rada s kiselinama. Konačno, u sektoru maloprodaje važan je imidž kompanije. U tom smislu nudimo različita rješenja u skladu s vizualnim identitetom kompanije. Smatrate li da je naše tržište proizvoda i usluga koje nudite razvijeno? - Rekao bih da je tržite u ovom sektoru razvijeno. A tomu smo prilagodili svoje poslovanje. Uvjeren sam kako ćemo ovom uslugom sudjelovati u povećanju standarda poslovanja naših klijenata u Hrvatskoj.

Koje su glavne prednosti vaših proizvoda u odnosu na konkurenciju? - Usluga se sastoji od nabave odjeće prema zahtjevima korisnika, njene individualizacije (svaki radnik ima radnu odjeću prema svojim mjerama), redovnog pranja i održavanja, uobičajenih popravaka i preinaka, dostave čiste i odvoz korištene odjeće na adresu kupca, najma ormarića za odjeću... U svakom trenutku možemo kupcu dodatno prilagoditi uslugu, jer kupac plaća najam samo za odjeću koju koristi. Mi sami vodimo računa o zamjeni istrošene radne odjeće - razina kvalitete odjeće za korisnika ista je prvog dana i nakon niza godina korištenja usluge. S kojim se problemima susrećete u poslovanju? - Izdvojio bih problem administracije na lokalnoj razini. Naš odvjetnički ured potvrđuje kako doista postoji više različitih pa čak i kontradiktornih tumačenja jednog te istog pravilni-

ka. Tako nešto jednostavno je nemoguće objasniti nekome iz Finske. Jeste li se za projekt u Hrvatskoj kreditno zadužili ili je riječ o vlastitom kapitalu? - Riječ je isključivo o vlastitom kapitalu tvrtke. Sve aktivnosti ove kompanije vode se iz centrale, odnosno Helsinkija. Kako ova tvrtka može pomoći domaćoj tekstilnoj industriji? - Lindström kupuje tekstil na svjetskom tržištu. Stoga je pokrenuo projekt pronalaska lokalnog dobavljača. Drugim riječima, traži tvrtku u tekstilnoj industriji koja bi se kandidirala da postane jedan od dobavljača kompanije na svjetskoj razini. Hrvatska je uključena u ovaj proces jer Lindström želi pomoći i dati priliku domaćoj tekstilnoj industriji, ali i gospodarstvu. Koristim ovu priliku i pozivam sve zainteresirane hrvatske tvrtke da nam se jave za moguću suradnju.

www.privredni.hr Broj 3779, 27. svibnja 2013.

POGLED U SVIJET

Kako do milijun funti?

London - prilika i za Magija hrvatske startupove kvalitetne Na festivalu London Digital Shoreditch počelo je globalno natjecanje koje će u taj grad dovesti brzorastuće tehnološke tvrtke, od kojih će jedna osvojiti milijun funti. Projekt Milijunski startup ima za cilj predstavljanje Londona kao glavne lokacije za izgradnju globalnih digitalnih i tehnoloških kompanija. Tvrtka koja pobijedi na natjecanju, što je velika prilika i za hrvatske startupove, neće samo osvojiti milijun funti, nego i posebnu podršku i pomoć partnera za vrijeme izgradnje svojih poslovnih operacija u Londonu. Natjecanje podržava velik broj tvrtki, institucija i organizacija kao što su Ured londonskog gradonačelnika, The Tech City Investment Organisation (TCIO), Taylor Wessing, Seedrs, City University London,

usluge dr. Uroš Dujšin

London&Partners, London First, Schools for Startups, KPMG i Ketchum. U natjecanju će dinamično mlado poduzeće trebati pokazati da ima sposobnost iskoristiti milijun funti kapitalnog ulaganja kako bi od sebe izgradilo “stomilijunsku” kompaniju sa sjedištem u Londonu. Ostvareni promet sudionika natjecanja mora biti manji od milijun funti godišnje i poduzeće mora poslovati manje od 10 godina.

Boris Johnson, gradonačelnik Londona, kaže kako je taj grad sjajan dom za tehnološke startupove i svjetski lider u tom brzorastućem sektoru. “Ovo natjecanje predstavlja inovativni pristup kojim će se, nadam se, otkriti još više poduzetničkih talenata po kojima je ovaj grad poznat”, ističe Johnson. Natječaj za prijave otvoren je do ponoći 29. kolovoza. (B.O.)

Izvješće o proračunu emisija onečišćujućih tvari u zrak

Hrvatskoj nagrada za izvješćivanje Hrvatska je treći put nagrađena za najbolje izvješće o proračunu emisija onečišćujućih tvari u zrak sukladno zahtjevima Konvencije o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka ( L RTA P konvencija).

Nagrada je dodijeljena djelatnicima Agencije za zaštitu okoliša na godišnjem sastanku Radne skupine za inventar emisija i projekcije Europske informacijske i promatračke mreže u Istanbulu. Prvu nagradu u konkurenciji europskih zemalja do 10 milijuna stanovnika Hrvatska je prethodno osvojila na Cipru 2010. godine, a drugu u Švedskoj 2011. godine. Hrvatska je potpisnica Konvencije o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka, kao i osam pripadajućih protokola koji sadrže obvezu

smanjenja emisija pojedinačnih/određenih onečišćujućih tvari. Zbog obveza prema toj konvenciji, u Hrvatskoj se godišnje izrađuje proračun emisija onečišćujućih tvari u zrak, kao i izvješće o proračunu emisija, priopćeno je iz Agencije za zaštitu okoliša. Ključni podaci potrebni za izradu proračuna su oni iz baza koje vodi Agencija za zaštitu okoliša (Registar onečišćenja okoliša, Baza podataka o emisijama hlapivih organskih spojeva i podaci pojedinih velikih stacionarnih izvora onečišćivača okoliša) te nacionalna energetska bilanca, Statistički ljetopisi i statistička industrijska izvješća, kao i nacionalna baza podataka za cestovna vozila. (B.O.)

otrošač je kralj. Zbog toga su tvrtke počele zapošljavati dužnosnike za brigu o klijentima, kako bi kralja što kvalitetnije uslužili. Taj novi dodatak u već pretrpane urede uprava poduzeća trebao bi gledati na poslovanje sa stanovišta klijenta, pa se nastoji usredotočiti na cjelokupno “potrošačko iskustvo”, a ne na pojedinačne transakcije. Jedna nova knjiga nastoji objasniti zašto je to tako. Harley Manning i Kerry Brodine iz agencije Forrester Research tvrde u knjizi Outside In da klijenti postaju sve moćniji. Internet im olakšava kupovanje na raznim mjestima kao i upoznavanje s pritužbama šireg kruga ljudi. Ugađanje potrošačima Ipak, loših usluga ima i dalje. Autori su u zadnjih nekoliko godina pitali klijente o njihovim iskustvima s američkim poduze-

Moćni i ljutiti klijenti već su sada odbacili tvrtke koje su loše usluživale potrošače ćima. U 2012. je trećina od 160 poduzeća o kojima su se raspitivali ocijenjeno lošom i veoma lošom ocjenom. Moćni i ljutiti klijenti mogu izazvati velike promjene. Već su sada odbacili tvrtke koje su loše usluživale potrošače, kao što je internetski portal AOL, čim su se pojavile alternative. S druge strane, prihvatili su poduzeća koja ih kvalitetno opslužuju kao što je Zappos, tvrtka koja prodaje cipele online i koja kupcu omogućava da ih naruči, isproba i vrati kad god hoće. Isto vrijedi i za Southwe-

stern Airlines, jeftinu ali uslužnu aviokompaniju. No zato bi Bank of America trebala strahovati, jer se nalazi pri dnu ocjena klijenata, dok je banka USAA pri vrhu.

tifikaciju i rješavanje problema. Isto tako poduzeća imaju i sve veći arsenal tehnika za poboljšavanje usluga potrošačima. Te tehnike prate “putovanja” na koja klijenti kreću

Imati službu za ugađanje potrošačima može pomoći poduzećima koja su ustanovila da tehnologije mijenjaju način na koji komuniciraju s klijentima. Hoće li se stoga što promijeniti? Poduzeća su se godinama formalno izjašnjavala u prilog služenja potrošačima, a ipak se prema njima odnose kao prema kmetovima. Stoga Manning i Brodine odgovaraju da ona nastoje učiti od onih malobrojnih, kao što su Disney i Apple, koje su svladale vještinu usluživanja potrošača. Te tvrtke zapošljavaju ljude ne samo zbog vještina, nego i zbog stava zaposlenika. Tako zaštitarska tvrtka Circles nagrađuje zaposlenike ako postignu visoke ocjene u analizama potrošačkog zadovoljstva.

kada primjerice traže neki proizvod, plaćaju ili traže pomoć, a zatim ih slijede u njihovom putovanju da vide imaju li problema. One stvaraju arhetipove različitih vrsta klijenata kako bi koncipirali svoje usluge. Tako Geek Squad, tvrtka koja rješava IT probleme, jednu vrstu usluge nudi djevojci “Jill” – koja na računalo gleda kao na koristan uređaj, a drugu “Darylu” – kompjuterskom fanu koji se zanima za tehnologiju. K tome tvrtka potiče klijente da im daju savjete. Office Depot, lanac tvrtki koje opskrbljuju poduzeća, napravila je “planski laboratorij” - tipični dućan blizu svog sjedišta u južnoj Floridi. Tamo dovodi svoje klijente da im pomognu odrediti njihovo “iskustvo kupovanja”, a zatim još više kupaca da ga testiraju. Također koristi stari trik s višim menadžerima koji igraju ulogu klijenata. Softverska tvrtka Adobe koristi “potrošačke dane” kako bi pokazala menadžerima što kupci smatraju najneugodnijim problemima s kojima se susreću.

Klijenti - savjetodavci Autori također ukazuju na to da poduzeća imaju više načina nego ikad da iznađu što klijenti misle o njima. Hotelsko poduzeće Accor pregledava komentare na webu i sortira ih u 30 raznih kategorija. Njegovi menadžeri dobivaju dnevna izvješća koja im omogućuju iden-

22 HRVATSKA & REGIJA

( 579,3 mil KM

hrvatski izvoz u BiH u 4 ovogodišnja mjeseca

Privredni vjesnik Broj 3779, 27. svibnja 2013.

( 401,6 mil KM

BiH izvoz u Hrvatsku u istom razdoblju

Bosna i Hercegovina

Neprihvatljiv EU ultimatum Bruxelles zatražio da se Hrvatskoj od 1. srpnja osigura bescarinski uvoz svih roba koje su se i do sada u okviru Cefte uvozile bez carina. U suprotnom će blokirati SSP Zdravko Latal latal@privredni.hr

porazum o stabilizaciji i pridruživanju Bosne i Hercegovine s Europskom unijom iz više je razloga, najčešće političkih, poodavno blokiran. Toj listi negativnih ocjena zbog nenapravljenih ili loše napravljenih domaćih zadaća koje je Bruxelles zadao bosanskohercegovačkim vlastima mogla bi se pridružiti još jedna, ovog puta iz čisto ekonomske sfere.

Ucjene ne zastrašuju Naime, Stefano Sannino, direktor Generalne direkcije EU-a za proširenje, uputio je u diplomatskim odnosima neobičajeno oštro pismo predsjedavajućem Vijeća ministara BiH u kojem ultimativno zahtijeva da se Hrvatskoj od 1. srpnja, nakon njena ulaska u punopravno članstvo EU-a, osigura bescarinski uvoz svih roba koje su se i do sada u okviru Cefte uvozile bez carina. Uz to, Sannino traži isti trgovinski status i za druge članice EU-a. Problem carina s Hrvatskom traje već neko-

liko mjeseci, a kako se primiče 1. srpnja, postaje sve aktualniji. Rješenje do sada nije pronađeno, a upitno je i hoće li se pronaći. Sanninove prijetnje su za bosanskohercegovačke vlasti - ali i ekonomske analitičare - neprihvatljive. U odgovoru iz Sarajeva se ističe kako vlasti BiH neće kapitulirati pred prijetnjama. Sanninu je ponuđen princip reciprociteta, a ucjene da će EU izbrisati postojeću mogućnost izvoza određenih kvota vina, šećera, ribe

Interes BiH je povećanje izvoznih kvota na šećer, ribu, vino... i meda ne zastrašuju jer BiH tako i tako već godinama bezuspješno traži od EU-a povećanje izvoznih kvota tih roba. Navodi se i da je zemlja pretrpjela velike gubitke u zadnjih nekoliko godina dok je Hrvatska još bila članica Cefte jer su dogovorene kvote i olakšice bile nepovoljne, posebice za prehram-

beno-poljoprivredni sektor. Ako BiH kapitulira pred Sanninovim zahtjevima, ionako ne bi mogla nastaviti s izvozom poljoprivrednih proizvoda animalnog porijekla u Hrvatsku i zemlje EU-a, a radi se, među ostalim, i o izvozu 40 milijuna litara mlijeka godišnje. Kao jedan od bitnih razloga da se odbaci zahtjev o oslobođenju Hrvatske od carina navodi se i da bosanskohercegovačko gospodarstvo na tržištu EU-a ne bi bilo konkurentno proizvodima iz Hrvatske koja, za razliku od BiH, već ne-

koliko godina koristi EU fondove za poljoprivredu. Neki ustupci da, ali ne svi Hitno je sazvan i sastanak članova Delegacije za pregovore o dopunskom protokolu na SSP. Zaključeno je da Sanninovo pismo ukazuje na činjenicu da BiH drukčije od EU-a shvaća proces tehničke adaptacije SSP-a kad je u pitanju ulazak Hrvatske u EU. Osnova za pregovore su konzultacije, a ne diktati, tvrde oni. Članovi Delegacije poručili su Bruxellesu da davanju daljnjih

koncesija predstoji pregovarački proces, a tradicionalna trgovina na koju se poziva Sannino nigdje se ne navodi u SSP-u. Iz EU-a se pozivaju na praksu drugih država, no BiH ima drukčiji sporazum. Kad je riječ o tradicionalnoj trgovini na koju se poziva Sannino, mi smo rekli u redu - ali ako je taj sporazum u zajedničkom interesu, kažu u pregovaračkom timu. Drugim riječima, interes BiH je povećanje izvoznih kvota na šećer, ribu, vino... Kad druga strana osigura veće kvote, onda će i bosanskoher-

cegovačka strana biti spremna razgovarati o nekim, ali ne svim ustupcima. Kao jedan od aduta spominje se i da je Hrvatska prihvatila tehničku adaptaciju svojeg SSP-a kada je Slovenija ulazila u EU. No tada su dvije zemlje između sebe imale dio osjetljivih roba potpuno izuzetih od liberalizacije, dok BiH nema takve robe. Pregovarački tim je zauzeo negativan stav, a hoće li ga prihvatiti i Vijeće ministara BiH, ili će kapitulirati pred prijetnjama EU-a, saznat će se uskoro. Tenzije u javnosti bit će dodatan pritisak da državna vlada dobro razmisli što joj je činiti, jer se iduće godine u listopadu održavaju opći izbori, a vladajućim strankama se dobro trese pod nogama. Bilo kako bilo, hrvatski izvoz u BiH je u konstantnom padu. Za četiri ovogodišnja mjeseca hrvatski izvoz je, prema podacima Agencije za statistiku BiH, bio manji za 12,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje i iznosio je 579,3 milijuna KM. S druge strane, BiH je u Hrvatsku izvezla roba u vrijednosti od 401,6 milijuna KM, što je povećanje od 16,8 posto.

Cefta nakon pristupanja Hrvatske EU-u

Srbija preuzima hrvatske niše na tržištu Cefte Ulaskom u Europsku uniju 1. srpnja ove godine Hrvatska će osjetiti sasvim opipljive koristi počevši od primamljivijeg položaja u odnosu na investitore i ulaska na tržište od pola milijarde ljudi do pristupa strukturnim europskim fon-

dovima mnogo izdašnijim od pretpristupnih. Srbija će pak dobiti mogućnost da zauzme hrvatske niše na tržištu Cefte

ukoliko poboljša kvalitetu i standarde svoje ponude, pokazala je rasprava održana prošloga tjedna u Privrednoj komori Srbi-

je u Beogradu. Na stručnom skupu Cefta poslije pristupanja Hrvatske EU-u, na kojem su sudjelovali predstavnici Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Crne Gore i Srbije, šef misije Europske komisije u Srbiji Vincent Degert ocijenio

je da su i plusevi i minusi - kako za novu članicu EU-a tako i za one koje su ostale u Cefti - samo trenutačni i da će se izbalansirati u narednom razdoblju, kao i da je izvjesno da će posljedice ulaska Hrvatske u EU najviše osjetiti Srbija kao zemlja s

najvećim tržištem u regionalnoj zoni slobodne trgovine. “Ulaskom Hrvatske u EU morat će biti postavljena pravila konkurencije i naša procjena je da time Srbija neće izgubiti”, ocijenila je pomoćnica ministra trgovine Srbije Bojana Todorović. (Lj. L.)

www.privredni.hr Broj 3779, 27. svibnja 2013.

( više od 2000 tvrtki ( 125.000 ljudi završilo u stečaju u 5 godina

ostalo bez posla u istom razdoblju

RAZDUŽIVANJE PODUZEĆA u Sloveniji

Dug bankama od 20 milijardi eura Na visoku zaduženost poduzeća posebno ukazuje odnos duga i slobodnog novčanog toka. Taj pokazatelj, prema podacima Banke Slovenije, najneugodniji je u financijskom poslovanju, u poslovima s nekretninama, zatim u građevinarstvu, prometu i skladištenju te u ugostiteljstvu Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

lovenska središnja banka dugo je izbjegavala preuzeti ulogu aktivnog posrednika između poslovnih banaka i prezaduženog gospodarstva. Predomislila se u petoj godini financijsko-gospodarske krize, nakon što je u stečaju završilo više od 2000 poduzeća, a bez posla ostalo 125.000 ljudi, te nakon što je uočila da banke posustaju u kreditiranju i relativno dobrih poduzeća. Dramatična zaduženost Zaduženost slovenskih poduzeća dramatično je visoka. Sveukupno imaju obveza prema bankama za 20 milijardi eura.

Petina svih obveza otpada na 16 najvećih poduzeća. Nije mnogo lakše ni manjim poduzećima koja zbog niza razloga nisu imala tako jednostavan pristup bankarskim izvorima. Bila su prinuđena zaduživati se tamo gdje ih bolje poznaju.

Banka Slovenije je obećala poslovnim bankama ublažiti pritisak na dodatni kapital Izvor dužničkog financiranja prešaltan je na poslovne obveze – 56.257 manjih poduzeća imalo je u 2011. godini čak 11,4 milijarde eura obveza prema poslovnim partnerima. Na visoku zaduženost poduzeća posebno

ukazuje odnos duga i slobodnog novčanog toka. Taj pokazatelj, prema podacima Banke Slovenije, najneugodniji je u financijskom poslovanju, u poslovima s nekretninama, zatim u građevinarstvu, prometu i skladištenju te u ugostiteljstvu. Banka Slovenije sada je odlučila okrenuti ploču. U sklopu širih mjera iz reformsko-konsolidacijskog programa što ga upravo pregledava ekspertna skupina Europske komisije, središnja banka obećala je poslovnim bankama ublažiti pritisak na dodatni kapital, prije svega uvođenjem moratorija na ispravljanje vrijednosti problematičnih potraživanja. Dakako, takva pogodnost dolazi u obzir samo za banke koje se aktivno uključe u pro-

grame restrukturiranja prezaduženih poduzeća. Prilagodba zakona Valja napomenuti da banke same ne bi mogle učiniti ništa značajnije da se na krizne okolnosti nije odgovorilo i prilagodbom važnih popratnih zakona. Parlament je već apsolvirao novelu zakona o državnim pomoćima, a prošli utorak dopunio je i insolventni zakon s težištem na to da se procedure učine bržima, a kompetencije vjerovnika većima. Ministarstvo pravosuđa obvezno je do kraja lipnja pripremiti zakon koji će sistemski urediti razduživanje poduzeća. I ovdje se radi o pojednostavljivanju i ubrzavanju postupka konverzije potraživanja u kapital i to prije uvođe-

nja stečajnog postupka ili postupka prinudnog poravnanja. Otpor neugodnim promjenama Banka Slovenije bitno je smanjila analitičkim prikazom posljedica koje bi nastale u slučaju da se propusti provesti naznačeno restrukturiranje s razduživanjem. Stečaj koparskog Cimosa, kojemu su nakon dugih pregovora konačno odlučile pomoći država i banke vjerovnice, imao bi negativne posljedice za gospodarstvo i proračun u visini od najmanje 500 milijuna eura. U Banci Slovenije izračunali su stečajne posljedice i za Mercator, Pivovarnu Laško, MLM, Polzelu, Unior te za desetke drugih poduzeća klasificiranih kao vrijedne akcije spašavanja.

S imovinom poduzeća kao s kumovom slamom Lansiranje Nacionalnog reformskog programa kojim se pokušava izbjeći intervencija zloglasne trojke (ECB, EK i MMF) pokrenulo je u Sloveniji burne rasprave u kojima se ne biraju riječi ni štede vinovnici krize. Proziva se i dojučerašnje uglednike koji su postupali s imovinom poduzeća kao da je kumova slama.

Uz ostale proziva se i Franca Krašovca koji je od devedesetih godina vodio Cimos. Za svoje vladavine Krašovec je izdašno pomagao istoimeni rukometni klub u Kopru. Cimosovih raznih pozajmica nakupilo se za 10,8 milijuna eura. Klub je sada u rasulu, njegov mecena na državnoj infuziji. Cimos je prevelik, pogotovo kao izvoznik koji okuplja velik dio

slovenske industrije automobilskih sklopova, da bi bio prepušten stečajnoj stihiji. Na žalost, Cimos je u svojoj skupini tolerirao mnogo stihije. U Ljevaonici u Kikindi, primjerice, 180 zaposlenika je nekoliko godina primalo plaću, a da nije uopće dolazilo na posao. Krašovec je opravdavao neobičnu praksu u Kikindi “potrebom da s lokalnom zajednicom ima dobre odnose”. Holding Slovenskih elektrarn ovih dana morao je posuditi Ugljenoko-

pu Velenje novac za isplatu rudarskih plaća. Jedini rudnik na čijem se lignitu temelji investicija u šesti blok TE Šoštanj, vrijedna 1,3 milijarde eura, financijski se nasukao na razgranatim sporednim djelatnostima. Ugljenokop tako financira gradnju stanova za tržište, turističke bungalove, a obavlja i niz drugih poslova koji nemaju veze s rudarima i ugljenom. Stjecajem okolnosti poslovi su krenuli naopako i sada nema novca za plaće rudara.

*vijesti Baterija budućnosti iz Kemijskog instituta? Japanska Honda potpisala je jednogodišnji ugovor s Kemijskim institutom u Ljubljani čiji je Laboratorij za kemiju materijala privukao pozornost ulagača dostignućima na području razvoja naprednih baterijskih sustava. Honda financira nastavak istraživanja koja trebaju pokazati je li zamisao ljubljanskih istraživača primjenjiva u automobilskoj industriji, a neće biti loše pokažu li se njihove baterije praktičnim i za primjenu u stacionarnim objektima. Ponudu za bazično istraživanje dr. Robert Dominko iz Kemijskog instituta komentirao je znakovitim riječima: “Slovenski gospodarstvenici nikad me nisu pitali za savjet što bismo mogli proizvoditi za desetak godina. Honda nas je pitala upravo to!” Zadrugari izašli iz vlasništva Ljubljanskih mlekarn

Vlasnici Mlekodela, društva koje okuplja 30 poljoprivrednih zadruga, izglasali su na skupštini izlazak iz vlasništva Ljubljanskih mlekarn. Najveća slovenska mljekara time je prešla u vlasništvo francuskog Lactalisa koji je cijelu transakciju izveo preko zagrebačkog Dukata. Prodajom 23,65 posto udjela zadrugari su postali bogatiji za 9,5 milijuna eura. Mercator počeo godinu s gubitkom Pad BDP-a, smanjena potrošnja te otežan pristup izvorima financiranja, ključni su razlozi zbog kojih je Skupina Mercator ostvarila u prvom tromjesečju 2,6 posto manji prihod od prodaje, što je popraćeno sa 8,6 milijuna eura gubitka. Predsjednik uprave Toni Balažič u osvrtu na rezultate prvog tromjesečja izrazio je uvjerenje da će Mercator do kraja godine ostvariti pozitivne poslovne rezultate.

24 STIL

Privredni vjesnik Broj 3779, 27. svibnja 2013.

( 180 sorti vina

*vijesti Turistička brošura o Elafitima Brošura Elafiti novo je izdanje Turističke zajednice Dubrovnika za ovu godinu. Elafitsko otočje vrlo je važno za ukupnu turističku ponudu Dubrovnika jer se na tim otocima nalazi 151 apartman sa 587 soba i ukupno 1790 postelja. To je šest posto od ukupnog kapaciteta turističkog smještaja Dubrovnika. U 2012. godini na Elafitskim otocima bilo je zabilježeno 16.624 dolazaka te 127.171 noćenje. Najbolje turističke rezultate imao je otok Lopud na kojem se nalazi najviše smještajnih objekata. Floraart u Zagrebu

U Zagrebu će se od 29. svibnja do 2. lipnja održati 48. međunarodna vrtna izložba Floraart. Pretpostavka je kako to zagrebačko hortikulturno i kulturno događanje datira još iz daleke 1891. ili 1906. godine jer su tih godina na starim razglednicama zabilježene prve zagrebačke cvjetne izložbe. U sklopu Floraarta održavaju se natjecanja za Hrvatski kup florista te Međunarodno natjecanje učenika srednjih škola u aranžiranju cvijeća. ITDE Forum u Dubrovniku ITDE Forum Društveni mediji, mobilne tehnologije i internet marketing u turizmu održat će se 31. svibnja u Dubrovniku. Na Forumu će biti riječi o utjecaju društvenih mreža, mobilnih tehnologija i internet marketinga na turističku djelatnost. Predviđena su javljanja stručnjaka na tom području putem Skypea iz Londona i Amsterdama. Osim toga, predavanja će održati Ilija Brajković iz Akcije Community Management, na temu korištenja društvenih mreža u turizmu, te Damir Podhorski iz Escape Studija na teme Mobilnim marketingom do popunjenih kapaciteta i Internet marketing u turizmu.

predstavljeno na sajmu Urbanovo u Štrigovi

Budućnost vinskog turizma

Vinski animatori: znalci, ali i zabavljači Osim što moraju odlično poznavati vina koja se nude u vinariji, vinski animatori turistima moraju prirediti svojevrsni show, primjerice, natjecanje u pjevanju o vinu, kaže Romana Lekić Sanja Plješa pljesa@privredni.hr U svibnju je u međimurskom mjestu Štrigova održano Urbanovo, međunarodni sajam vinogradarstva i vinarske opreme, na kojem je predstavljeno više od 180 sorti vina. Osim kušanja, posjetitelji su mogli obići i štrigovske vinske podrume i upoznati se s razvitkom vinarstva u tom kraju. Održan je i niz vinskih radionica, a jedna od najzanimljivijih svakako je bila Turistička animacija gosta u kušaonici koju je vodila Romana Lekić, predstojnica Katedre za turizam na veleučilištu Vern. Educirani za turizam Govoreći o animaciji gostiju, Romana Lekić je istaknula kako tzv. vinski animatori moraju biti educirani za taj oblik turizma. Nisu, kaže, svi “vinski turisti” jednako motivirani: jedni mogu biti pravi

znalci, a drugi pak motivirani sakupljanjem etiketa s butelja. Vinski animatori moraju moći prepoznati motivaciju gostiju, a uz to što moraju odlično poznavati ponudu u vinariji, oni turistima moraju prirediti

jer vinski turizam predstavlja potpuno osjetilno iskustvo. Iako se većina vinskog turizma odvija u ambijentu vinograda, upravo je Urbanovo primjer da su vinom motivirana putovanja usmjerena i na gradove.

Promocija i razne atrakcije vezane uz vino tržišna su prilika za vinarije, kaže Rudi Grula

Suradnja s vinarima “Kako bi se u nekoj destinaciji razvio vinski turizam, u tome moraju sudjelovati i vinari i turističke agencije kao destinacijske menadžment organizacije”, kaže Rudi Grula, voditelj Turističkog ureda Međimurske županije. Dodaje kako vinski turizam uključuje strategiju putem koje destinacije plasiraju vino na tržište. “Promocija i razne atrakcije vezane uz vino tržišna su prilika za vinarije. Naime, tako se educiraju potrošači, a vino i proizvodi od vina izravno prodaju u vinarijama i vinskim kućama”, zaključio je Rudi Grula.

i svojevrsni show koji će opravdati interes za ovu vrstu turizma. “Posjetitelji se u vinariji moraju ΄zagrijati΄. To znači da vinski animator treba organizirati primjerice natjecanje u asocijacijama ili pjevanju na temu vina. Često su to vrlo zabavna događanja u kojima posjetitelji zaista uživaju”, ilustrirala je Romana Lekić. Dodala je kako se to sve radi

Pušipel treba brendirati U novim načinima promocije vina i vinskog turizma u Međimurskoj županiji prednjače vinari Štampar, Dvanajščak, Jakopić, Goričanec, Novak, Posavec, Hažić i Tomšić. Njihova razna vina te čuvena tamošnja vinska sorta pušipel - koja se u Moslavini naziva šipon ili moslavac - već su poznata diljem Hrvatske, ali i u inozemstvu. No, prema riječima sommeliera Darka Baretića, ipak treba poboljšati kvalitetu pušipela, pretežito ga koristiti za izradu pjenušca te ga na kraju brendirati. Baretić smatra kako bi 30 posto ukupne proizvodnje vina u Međimurju trebala činiti upravo proizvodnja pušipela.

Preporuka UHPA-e za destinaciju godine

Split i okolica - odredišta 2013./2014. Grad Split i Splitskodalmatinska županija sa svojim znamenitostima i turističkom ponudom bit će označeni kao domaće turističke destinacije godine po izboru članova Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) za 2013./2014. To znači da će se turistička ponuda tih destinacija

naći na svim informativnim i promotivnim materijalima upućenim članovima UHPA-e i javnosti. Tim je povodom UHPA s Turističkom zajednicom Splitsko-dalmatinske županije i Turističkom zajednicom Splita sklopila ugovor o marketinškoj suradnji. Prema tom ugovoru, omogućit

će se kvalitetnija promocija odredišta, a Split i županija bit će naglašeni kao preporučene domaće destinacije u svim UHPA-inim publikacijama, elektroničkoj komunikaciji te na službenoj internetskoj stranici. “S ciljem produljenja sezone i bolje ponude u pred i posezoni, razvijamo kul-

turni, eko i ostale oblike selektivnog turizma. No, kako bismo uspješno plasirali nove turističke proizvode, potrebna je suradnja turističkih zajednica i agencija kroz sustav destinacijskog menadžmenta”, rekao je Joško Stella, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije. (S.P.)

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3779, 27. svibnja 2013.

( u 95 zemalja

*vijesti

provedeno istraživanje o legalnom softveru

BSA i INSEAD

Licencirani softver donosi veću korist Svaka dodatna kuna uložena u ispravno licenciranje softvera donosi procijenjeni povrat investicije (ROI) od 126 kuna, a korištenje piratskog tek 26 kuna Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ova studija Kompetitivna prednost: Gospodarski učinci ispravno licenciranog softvera, udruženja BSA The Software Alliance i jedne od vodećih svjetskih po-

Vlade i kompanije trebaju biti uzor u korištenju potpuno licenciranog softvera slovnih škola INSEAD, zaključuje kako bi porast uporabe ispravno licenciranog softvera imalo jači učinak na hrvatsko gospodarstvo od sličnog porasta uporabe piratskog. Naime, porast uporabe licenciranog softvera za jedan postotni bod generiralo bi procijenjenih 625 milijuna kuna vrijednosti lokalne proizvodnje. Naprotiv, po-

rast uporabe piratskog softvera istom stopom generirao bi 143 milijuna kuna. Dakle, ispravno licenciran softver donio bi 482 milijuna kuna dodatne gospodarske vrijednosti. “Korištenje ispravno licenciranog softvera smanjuje rizike i stvara operativnu učinkovitost koja izravno ulazi u bilancu tvrtke”, kaže Andrej Matijević, pravni zastupnik BSA u Hrvatskoj. “Ova studija potvrđuje kako licencirani softver ne koristi samo tvrtkama - on je važan generator i nacionalnog gospodarskog rasta. Vlada, nadležna tijela za provedbu zakona te

industrija u Hrvatskoj trebaju koristiti svaku prigodu koja se ukaže kako bi ostvarili potencijalnu korist smanjenjem stope piratstva i promocijom korištenja ispravno licenciranog softvera”, ističe on. Studija također zaključuje kako svaka dodatna kuna uložena u ispravno licenciranje softvera donosi procijenjeni povrat investicije (ROI) od 126 kuna. Usporedbe radi, korištenje piratskog softvera na

svaku dodatno uloženu kunu vraća 26 kuna. Snažni i moderni zakoni Nadalje, ističe se među zaključcima Studije koja se oslanja na podatke iz 95 zemalja, globalno povećanje korištenja licenciranog softvera za jedan postotni bod ubrizgalo bi u svjetsku ekonomiju procijenjenih 73 milijarde američkih dolara. A to u usporedbi sa 20 milijardi dolara od piratskog softvera čini razliku od 53 milijarde dolara, priopćeno je iz agencije za komunikacije Visicom. “Ranije provedene studije pokazale su kako su usluge dodane vrijednosti isporučivane s ispravno licenciranim softverom pomogle tvrtkama da smanje troškove i povećaju produktivnost. Ovo istraživanje ide korak dalje, kako bi ustanovilo utjecaj korištenja softvera na nacionalnu produktivnost”, napominje Eduardo Ro-

driguez-Montemayor, stariji INSEAD-ov eLab istraživač. “Razultati nedvojbeno pokazuju kako je licencirani softver koristan tvrtkama i nacionalnim ekonomijama - ali i da ima bolji gospodarski učinak od piratskoga, u svim zemljama koje studija uključuje”, naglašava. Stoga, vlade i kompanije koje žele iskoristiti gospodarske prilike koje omogućuju korištenje licenciranog softvera trebaju donijeti snažne i moderne zakone o intelektualnom vlasništvu koji štite softver i ostale materijale zaštićene autorskim pravom na računalima, mobilnim uređajima te u oblaku. Uz to trebaju namjenskim resursima intenzivirati aktivnosti u sferi prava na intelektualno vlasništvo, podizati javnu svijest o rizicima softverskog piratstva te biti uzor korištenjem isključivo potpuno licenciranog softvera i implementacijom programa o upravljanju softverom.

Više od 300.000 klijenata koristi Dynamics NAV 2013

Lokalizirano Microsoftovo poslovno rješenje Microsoft je u suradnji s tvrtkom ESKA predstavio lokaliziranu verziju poslovnog rješenja Dynamics NAV 2013. Tvrtka ESKA prevela je i prilagodila ovo rješenje na hrvatski jezik te je vlasnik lokalizirane inačice. Microsoft Dynamics NAV 2013 je ERP (Enterprise Resource Planning) rješenje za upravljanje poslovanjem, naročito kod uvođenja novih poslovnih

procesa i njihovog prilagođavanja uporedo s rastom tvrtke. Trenutačno, više od 300.000 klijenata globalno koristi ovo rješenje, koje je lokalizirano i prilagođeno na čak 42 jezika. “U današnjim uvjetima poslovanja postalo je iznimno važno imati na raspolaganju dostupne i pravovremene informacije relevantne za sve segmente upravljanja poduzećem. Danas kada je bitna svaka kuna i minu-

ta vremena zaposlenika, bitno je imati središnju podršku koja omogućava optimizaciju protoka informacija, automatizaciju unosa i obrade podataka”, naglašava Renata Pavletić Mužak, direktorica tvrtke ESKA. Ovaj Microsoftov ERP sustav osmišljen je s ciljem pojednostavljenja i ujednačenja poslovnih procesa u organizacijama kako bi se osigurala bolja kontrola, povećale pro-

fitne marže te potaknuo profitabilan rast organizacije. Osim toga, Microsoft Dynamics NAV 2013 omogućava uvid u ono što se događa u tvrtki te

osigurava pravovremeno donošenje odluka koje utječu na kvalitetnije prilagođavanje tvrtki uvjetima i promjenama na tržištu. Zoran Šegvić, voditelj poslovanja Dynamics segmenta u Microsoftu Hrvatska, napominje kako je rješenje kompatibilno s drugim poznatim Microsoftovim tehnologijama kao što su Office ili SharePoint. (B.O.)

Priznanje tvrtki IN2 Tvrtka IN2 osvojila je nagradu Microsoft Partner of the Year Award. To je prvi put da je neka hrvatska tvrtka pobijedila u jednoj od kategorija, za koje je ove godine zabilježeno više od 3000 prijava iz 106 država. IN2 osvojio ju je u kategoriji Javni sektor – zdravstvo za rješenja e-Naručivanje i e-Liste. Ovo je već druga međunarodna nagrada koju je IN2 dobio za ova dva rješenja. Naime, i u ožujku u Londonu na dodjeli European IT & Software Excellence Award bila su proglašena rješenjima godine za javni sektor. Komplet za male i velike Poslovni korisnici u istraživanju Best Buy Award Vipnetovu ponudu proglasili su najboljom vrijednošću za novac. Vip poslovni komplet korisnicima nudi sve usluge potrebne za poslovanje - fiksnu i mobilnu telefoniju i internet. Vip poslovni komplet namijenjen je ponajprije malim i srednjim poslovnim korisnicima te obrtima koji žele dodatno uštedjeti vrijeme i sniziti troškove poslovanja. Osim Vip poslovnog paketa, korisnicima su na raspolaganju Vip blagajna, rješenje za fiskalizaciju, Vip autonadzor te niz drugih usluga dostupnih na Vip cloud marketu. Nagrađena Tele2 kampanja Tele2 kampanja Gregor launch dobitnik je Grand Prixa i zlatne nagrade Effie na Danima komunikacija u Rovinju. Riječ je o nagradi koja se dodjeljuje za najučinkovitije marketinške kampanje. Kampanja Tele2 Hrvatske osvojila je Grand Prix u konkurenciji od 42 rada koje je prijavio 31 oglašivač i 48 marketinških agencija. Tele2 je do sada na natjecanju Croatia Effie osvojio zlatni i dva srebrna Effieja za kampanje Jaaavi se! i Smiley.

26 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Tvrtko Jakovina Trenuci katarze Fraktura

Knjiga daje kratak pregled političke povijesti prošloga stoljeća. Od Velikoga rata do pada Berlinskoga zida, iz onoga što se voli nazivati kratkim stoljećem Jakovina izdvaja upravo događaje i osobe koji su obilježili i krojili političku povijest. Autor opisuje ključne trenutke svjetskih događanja te ulogu Hrvatske i Jugoslavije u njima. Kao i uvijek ide dalje od poznatoga te iz mnoštva podataka slaže novu, drugačiju sliku, punu nijansi, ispisujući priručnik povijesti 20. stoljeća.

Teofil Pančić Aleja Viktora Bubnja Naklada Ljevak

Aleja Viktora Bubnja je prva potpuno autobiografska knjiga u kojoj Pančić između ostalog opisuje i godine svog odrastanja u Zagrebu. Kako je to biti čovjek koji se ne usteže ponašati posve normalno u nenormali - to je osnova iz koje nastaje intonacija Pančićevih tekstova. I to je i ključno mjesto njegova rizika: odbijanje pridruživanja plemenu, dječje (ali ne naivno) ostajanje na distanci, nastojanje da se o svemu promisli što je moguće hladnije glave, prebivajući na svojoj strani.

Boris Postnikov Nekoliko poruka naših sponzora V.B.Z.

Knjiga eseja i članaka Borisa Postnikova predstavlja odmak od traljavih ad hoc interpretacija i površnih kolumnističkih refleksija aktualnih političkih, društvenih i kulturnih fenomena. On piše teorijski potkovano, stilski suvereno i duhovito te udara u srž problema: šarenu medijsku nadgradnju, prokazivanjem i kritikom njezinih središnjih ideologema, svodi na ključna pitanja baze, upućuje na sveprisutne i imanentne mehanizme i paradokse kapitala te pripadajućih neoliberalnih politika.

VESNA ŠOŠTARIĆ ŽIVI BEZ KAJANJA

Naklada Jesenski i Turk

Lorena Hatz u jednoj je večeri od ugledne liječnice postala omražena zatvorenica osumnjičena za ubojstvo. U zatvoru se Lorena morala suočiti i sa samom sobom. Naposljetku morala je pronaći razlog da bude sama sebi potrebna. U tome će joj pomoći i odmoći zatvorski psihijatar koji se mora nositi s vlastitim demonima. Autorica je napisala svojevrsni medicinski krimić u kojem se zrcale kako nedostaci našeg zdravstvenog sustava, tako i površnost i šlamperaj pravosudnog.

Lodro Rinzler BUDDHA ULAZI U BAR Planetopija

Kako surfati na valovima života i svojem postojanju dati onaj željeni otisak autentičnosti? I kako to postići? Lakoćom majstora i entuzijazmom gorljivog ljubitelja životne radosti, Lodro Rinzler će vas korak po korak uvesti u svijet osvještenijeg življenja. Ovo je knjiga nove generacije, namijenjena prvenstveno mladim ljudima koji tragaju za odgovorima na osnovna životna pitanja. No svojom univerzalnom temom i odgovorima koje donosi, knjiga lako uspostavlja kontakt sa svim generacijama.

Privredni vjesnik Broj 3779, 27. svibnja 2013.

Nogomet, povijest svjetskih prvenstava, nakladnik Školska knjiga

Nogomet, biznis i osjećaji

vo sjajnog poklona za poslovne partnere oba spola. Knjiga o povijesti svjetskih nogometnih prvenstava, koja sigurno neće skupljati prašinu na polici. Povoda za čitanje u izobilju! Upravo traje kvalifikacijski ciklus za sljedeće Svjetsko prvenstvo u Brazilu 2014. godine. Odličan povod za informiranje da su prve kvalifikacije igrane za drugo prvenstvo, održano 1934. godine u Italiji. Pravo nastupa osvojilo je 16 reprezentacija, među njima i Egipat. Već je tada nogomet postao globalni fenomen koji će se do posljednjeg prvenstva, održanog 2010. u Južnoafričkoj Republici, razbuktati do neslućenih sportskih, estradnih i financijskih razmjera. I početak priče vezan je uz poslovne i profesionalne razloge. Do 1930. godine neformalnu titulu svjetskog nogometnog prvaka nosio je olimpijski pobjednik. Nogomet je početkom 20. stoljeća postao olimpijski sport, no kako je ta sportska igra veoma brzo počela privlačiti pažnju publike i medija, brzo su se pojavili prvi profesionalni nogometni klubovi i igrači. Olimpijska pravila dopuštala su nastup samo amaterima pa su neke reprezentacije dolazile osla-

bljene, bez svojih profesionalaca. Stoga se 1928. godine, na zasjedanju FIFA-e, svjetske nogometne organizacije, donosi zaključak o pokretanju zasebnog natjecanja za naslov svjetskog prvaka. Rekordi gledanosti Pojavom televizije u drugoj polovini stoljeća nogomet je postao globalni magnet. Svjetska prvenstva redovito probijaju rekorde gledanosti, uz zaradu na televizijskim pravima i priliku svjetskim i lokalnim kompanijama da reklamiraju svoje proizvode. I dok u klupskim nogometnim natjecanjima sve više prevladava financijska snaga vlasnika klubova, na svjetskim prvenstvima i dalje priliku dobivaju i siromašnije zemlje, iz Afrike, Južne Amerike, pa i europske, poput Hrvatske, da se ko-

liko-toliko ravnopravno suprotstave nogometnim divovima. Autori knjige tu su povijest ispisali pitkim novinsko-publicističkim stilom gdje statistika nije zagušila dinamičnu i romantičnu sportsku reportažu. Bez zazora je u ovu povjesnicu uključena i jugoslavenska reprezentacija koja je bila sudionikom još prvog natjecanja u Urugvaju 1930. Tako se poklonici nogometa u Hrvatskoj mogu prisjetiti uspjeha iz 1962. godine (polufinale i poraz za broncu), iznevjerenih očekivanja 1974. (Marić, Buljan, Katalinski, Jerković, Aćimović, Džajić...)

Pojavom televizije nogomet je postao globalni magnet ili četvrtfinala 1990. Tu je, naravno, i opširan prilog o Francuskoj 1998., i legendarnim utakmicama hrvatske reprezentacije koja je osvojila treće mjesto na svijetu. Poseban dodatak posvećen je svim dosadašnjim nastupima hrvatske reprezentacije u kvalifikacijama te povijesti Hrvatskog nogometnog saveza. Odlične fotografije, pojedinosti o junacima i zanimljivostima svakog prvenstva te odličan tisak dodatni su razlozi zbog kojih će se za ovom knjigom često posezati. (I.V.)

O autorima Ivica Buljan (1966.) i Vlado Vurušić (1960.), novinari i publicisti, više od 20 godina pišu u raznim hrvatskim novinama. Buljan je diplomirao povijest, surađivao u Hini, Feralu, Jutarnjem listu. Danas je urednik Školskih novina. Autor je prve hrvatske biografije pape Ivana Pavla II. i koautor knjige Duh stranaka i duše političara. Vurušić je slavist koji je prevodio knjige s ruskog jezika te pisao o politici u Poletu, Startu, Nedjeljnoj Dalmaciji i Globusu. Sada radi u Jutarnjem listu. Napisao je prvu biografiju bivšeg izbornika hrvatske nogometne reprezentacije Slaven Bilić, priča o nogometu i rokenrolu.

www.privredni.hr Broj 3779, 27. svibnja 2013.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Adhezivi

Prodaje se sušionica, silos, parkiralište... Kuća, dvor, voćnjak i oranica, ukupne površine 1731 četvorni metar, Mihanovićeva 53, Donji Miholjac, Osječko-baranjska županija, procijenjene vrijednosti 200.000 kuna. Dražba se održava 28. svibnja u 9 sati na Općinskom sudu u Valpovu, soba 5/I. Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje su najkasnije na dan ročišta dale jamčevinu od 10 posto vrijednosti nekretnine. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Depozit Općinskog suda u Valpovu, broj 23900011300000621, poziv na broj 05 78-1200-12. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati obvezan predočiti sucu prije nego što pristupi dražbi. Stan, ukupne površine 55 četvornih metara, Andrije Hebranga 24, Sisak, Sisačko-moslavačka županija, procijenjene vrijednosti 400.000 kuna. Dražba se održava 29. svibnja u 9 sati na Općinskom sudu u Sisku, soba broj 21. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti. Kuća, dvorište i gospodarska zgrada, ukupne površine 300 četvornih metara, Višnjan, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 371.616,05 kuna. Dražba se održava 29. svibnja u 10.30 sati na Općinskom sudu u Poreču, soba broj 7. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti, a uplaćuje se na račun Suda, broj 23900011300002432, pozivom na broj 06-687-10. Također,

potrebno ju je predočiti Sudu prije dražbe. Kuća i dvor, ukupne površine 906 četvornih metara, Bjelovar, Bjelovarsko-bilogorska županija, procijenjene vrijednosti 385.625 kuna. Dražba se održava 31. svibnja u 10 sati na Općinskom sudu u Daruvaru, Stalna služba u Pakracu, soba broj 8. Nekretnine se na drugom ročištu za javnu dražbu ne mogu prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi pet posto od procijenjene vrijednosti. Zgrada i dvor, ukupne površine 492 četvorna metra, Vladimira Nazora 384, Slatina, Virovitičko-podravska županija, procijenjene vrijednosti 309.792,17 kuna. Dražba se održava 29. svibnja u 8 sati na Općinskom sudu u Slatini. Nekretnine se na ovoj dražbi ne mogu prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine. Pašnjaci, ukupne površine 339 četvornih metara, Zadar, Zadarska županija, procijenjene vrijednosti 319.700 kuna. Dražba se održava 4. lipnja u 9 sati na Općinskom sudu u Zadru, soba broj 119/I. Nekretnine se ne mogu prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnina, a uplaćuje se na žiro-račun ovoga suda, broj 23900011300000793, poziv na broj 1-2066-2010. Stan, ukupne površine 62 četvorna metra, Dubrovnik, Dubrovačko-ne-

retvanska županija, procijenjene vrijednosti 1.099.375 kuna. Dražba se održava 3. lipnja u 13 sati na Općinskom sudu u Dubrovniku, soba broj 4/I. Nekretnine se na drugom ročištu za javnu dražbu ne mogu prodati ispod trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine uplaćuje se na račun sudskog depozita Općinskog suda u Dubrovniku, broj računa 2390001-1300000120, poziv na broj 09 976. Kuća, dvor i oranica, ukupne površine 807 četvornih metara, Petra Preradovića 28, Belišće, Osječko-baranjska županija, procijenjene vrijednosti 583.217,30 kuna. Dražba se održava 31. svibnja u 8 sati na Općinskom sudu u Valpovu, soba broj 5. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto ukupne vrijednosti nekretnine, a uplaćuje se na račun Suda u Valpovu, broj 239000113000000621, pozivom na broj 05 78-1230-12. Dvorište, ukupne površine 502 četvorna metra, Raša, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 92.368 kuna. Dražba se održava 3. lipnja u 9 sati na Općinskom sudu u Labinu, soba broj 3/I. Nekretnina se na ovom ročištu ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti, a uplaćuje se na račun Suda broj 23900011300002297, pozivom na broj 05 19-01203-12. Također, potrebno ju je predočiti Sudu prije dražbe.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Duayen Adhesive & Insulation Co., Istanbul, Turska, www.duayen.com.tr. Tvrtka je turski proizvođač adheziva. Proizvode razne vrste adheziva na bazi poliuretana i otapala, kao što su adhezivi za parket, ljepila za drvo, epoksidna smola, proizvodi za izolaciju od vode. Kontakt: duayen@ duayen.com.tr, +90 216 3658779.

Tvrtka proizvodi kiseli kupus, kiselu repu, bučino ulje, jabučni i vinski ocat. Traži trgovinsko posredovanje u prodaji vlastitih proizvoda na zapadnim i ostalim tržištima. Zemlje interesa: Švicarska, SAD, EU. Kontakt: Domagoj Koprek, direktor@prehranavarazdin.com, +385 42 241644. Riba i plodovi mora

Suradnja u distribuciji i tehnologiji

Stig Inženjering, Zagreb, www.stig.hr. Tvrtka proizvodi materijale za sanaciju i izolaciju građevinskih objekata. Traži distributere za plasman svojih proizvoda i proizvodnog programa. Nudi tehnološko rješenje sanacijskih radova kao i njihovo izvođenje. Kontakt: Aleksandra Čavić, sandra@stig.hr, +385 1 3456873. Prehrambeni proizvodi

United European Seafood Traders Ltd., Nizozemska, www.dutchfish.eu. Tvrtka nudi plodove mora iz cijelog svijeta. Asortiman proizvoda većinom obuhvaća bijelu ribu, kao što su aljaška kolja, bakalar, koljak, oslić i losos. Kontakt: Richard Bergonje, richard@dutchfish.eu.

Suradnja u prodaji

Tehnomont brodogradilište, Pula, www.tehnomont.hr. Tvrtka je jedna od sestrinskih tvrtki unutar Tehnomont grupacije s tradicijom u brodogradnji, remontu brodova i metalnoj industriji još od 1905. godine. Tvrtka traži: trgovinsko posredovanje u prodaji usluga, posredovanje u prodaji ribarskih i drugih radnih brodova do 50m dužine, posredovanje u prodaji solarnih termokolektora. Kontakt: Miljenko Brnić, mbrnic@tehnomont.hr, +385 52 386923. Kotlovi za plinofikaciju

AVKO JSC, Ruse, Rumunjska, www.avko.bg. Tvrtka je proizvođač industrijskih brtvila i izolacija. Tvrtka je članica ESA-e. Nudi svoje proizvode. Kontakt: Vanya Georgie-

EKO-VIMAR Orlanski, Otmuchow, Poljska, www.orlanski.pl. Tvrtka je proizvođač kotlova za plinofikaciju drvenog otpada Orlingo 200 i Orlingo 250. U ponudi se nalaze još i kotao na pelete Orlingo 500, solarni kolektori, akumulacijski spremnici, grijalice, dimnjaci... Zainteresirani su za ostvarivanje poslovne suradnje s tvrtkama koje se bave instalacijama i trgovcima koji djeluju u sektoru grijanja. Kontakt: lsk@orlanski.pl, +48 77 4005771, +48 505 193295.

Sanacija krovova

Alpinistička oprema

Brtvila i izolacije

Prehrana, Varaždin, www. prehrana-varazdin.com.

va, office@avko.bg, +359 82 884567.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Poštanske vreće

Hrvatska pošta nabavlja poštanske vreće. Rok dostave ponuda je 19. lipnja.

Grad Šibenik nabavlja radove na sanaciji krovova osnovnih škola. Rok dostave ponuda je 10. lipnja.

Državna agencija za istrage i zaštitu u Sarajevu nabavlja alpinističku opremu. Rok dostave ponuda je 3. lipnja.

Rasvjetna oprema

Zračna luka Split nabavlja rasvjetnu opremu izrađenu u LED tehnologiji. Rok dostave ponuda je 11. lipnja.

Održavanje zelenih površina

Grad Banja Luka nabavlja održavanje i izgradnju zelenih površina te suzbijanje ambrozije na području grada. Rok dostave ponuda je 2. srpnja.

Zubarske radne stanice

Dom zdravlja Splitskodalmatinske županije nabavlja osam zubarskih radnih stanica bez nasadnih instrumenata. Rok dostave ponuda je 11. lipnja. Klesarske usluge

Zagrebački holding nabavlja usluge klesarskih popravaka na grobovima. Rok dostave ponuda je 12. lipnja.

Aparati za gašenje požara

HŽ Putnički prijevoz nabavlja aparate za gašenje požara. Rok dostave ponuda je 11. lipnja. Regija Autobusi

Hidroelektrane na Vrbasu nabavljaju autobuse. Rok dostave ponuda je 17. lipnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

28 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3779, 27. svibnja 2013.

( 177,3 mlrd kn ( od toga 165,7 mlrd kn dug opće države potkraj 2012.

otpada na dug središnje države

Ministarstvo financija

Udio duga opće države u BDP-u 53,7 posto S obzirom na visoke potrebe za financiranjem u ovoj godini analitičari RBA očekuju nastavak rasta duga opće države za oko 10 posto

rema zadnjim podacima Ministarstva financija dug opće države, koji se sastoji od duga središnje države, lokalne države i izvanproračunskih fondova, potkraj prošle godine iznosio je 177,3 milijarde kuna. U odnosu na kraj 2011. godine dug opće države porastao je za 21,3 milijarde kuna ili za 13,7 posto. Najveći dio, 94 posto, duga opće države je dug središnje države koji je lani porastao za 19,7 milijardi kuna, na 165,7 milijardi kuna. Tom su rastu podjednako pridonijele i domaća i inozemna komponenta. Unutarnji

dug je na kraju 2012. godine dosegnuo 105,4 milijarde kuna, a njegovom rastu od 9,7 milijardi kuna

Ukupni javni dug potkraj prošle godine iznosio je 232,3 milijarde kuna pridonijelo je izdanje druge tranše četverogodišnjih kunskih i desetogodišnjih obveznica uz valutnu klauzulu u iznosu od dvije milijarde kuna i 400 milijuna eura u srpnju. Inozemna komponenta iznosila je 60,4 milijarde kuna,

a rastu od gotovo 10 milijardi kuna pridonijelo je izdanje euroobveznice u travnju. Udio duga opće države u BDP-u dosegnuo je 53,7 posto. Državna jamstva su se u prošloj godini smanjila za 7,8 milijardi kuna ili za 16,7 posto, na 38,7 milijardi kuna. Najveći dio smanjenja jamstava odnosi se na aktiviranje jamstava brodogradilištima koja su u procesu restrukturiranja postale dugom središnje države. Ukupni javni dug koji uz dug opće države uključuje i jamstva te dug HBOR-a potkraj prošle godine iznosio je 232,3 milijarde kuna. S obzirom

Državni zavod za statistiku

na to da je rast duga opće države djelomično neutraliziran smanjenjem jamstava, ukupni javni dug (dug opće države s jamstvima i HBOR-om) zabilježio je pad od 16,5 milijardi kuna godišnje. Kako do smanjenja javnog duga? S obzirom na visoke potrebe za financiranjem u ovoj godini analitičari RBA očekuju nastavak rasta duga opće države za oko 10 posto. “S obzirom na nepovoljno vanjsko okruženje i unutarnje strukturne slabosti koje ograničavaju rast BDP-a, u narednim godinama nam preostaje

da ostvarivanjem primarnih suficita stabiliziramo, a potom i smanjimo javni dug. Pritom treba uzeti u obzir da srednjoročno uštede odnosno rezanje rashoda neće donijeti koristi ako se istodobno ne provedu dubinske i korjenite reforme javnih sustava (obrazovni, mirovinski, zdravstveni, socijalni) i javnih poduzeća radi postizanja više učinkovitosti odnosno stavljanja u službu samog tržišta. Uz poboljšanje investicijske klime uklanjanjem administrativnih barijera te općenito poboljšanjem poslovnog okruženja uz smanjenje porezne presije stvorile bi se pret-

postavke za više stope gospodarskog rasta pa bi se nakon stabilizacije omjer javnog duga u BDP-u mogao početi smanjivati. U sadašnjim projekcijama, unatoč usporavanju dinamike rasta javnog duga, to se neće dogoditi ni do 2016. godine. Tad bi se prvi put nakon 2008. ostvario primarni suficit (iznad jedan posto) te uz nominalnu stopu rasta višu od četiri posto i prosječni trošak financiranja od 5,5 posto stabilizirao udio javnog duga s jamstvima u BDPu, nakon čega očekujemo njegovu laganu tendenciju pada”, ističu analitičari RBA.

Državni zavod za statistiku

I dalje pad izdanih Blagi rast odobrenja za građenje zaposlenosti Prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku, u ožujku je izdano 554 odobrenja za građenje. Za gradnju novih zgrada izdano je 437 odobrenja, od čega je 265 stambenih, što je za 33,6 posto manje nego prošlogodišnjeg ožujka. S izuzetkom tek ponekog mjeseca, broj izdanih odobrenja za građenje stambenih zgrada još od kraja 2009. godine bilježi negativne godišnje stope promjene. Ovakva kretanja potvrđuju nepovoljnu situaciju na tržištu nekretnina za koje analitičari RBA ne očekuju oporavak ni ove godine pa treba očekivati nasta-

vak korekcije cijena. U skladu sa sezonskim kretanjima, u odnosu na veljaču, ukupan broj izdanih odobrenja viši je za 60 novih odobrenja ili za 12 posto. U prvom ovogodišnjem tromjesečju izdana je ukupno 1531 dozvola za građenje, što je za 21,8 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Uzmemo li u obzir uzastopni višemjesečni pad tog pokazatelja čije izdavanje prethodi svakoj gradnji, jasno je da se može očekivati nastavak negativnih trendova u građevinskom sektoru. Podršku negativnim kretanjima dat će i viša

nezaposlenost nego prošle godine koja pridonosi rastu potrošačkog pesimizma i nesigurnosti kod potencijalnih kupaca nekretnina, što potvrđuje i stagnacija stambenih kredita, te izostanak većih investicija. I tijekom ožujka nastavak negativnih trendova u građevinarstvu utjecao je na smanjenje zaposlenosti u ovom sektoru. Prema podacima DZS-a broj zaposlenih u ožujku u građevinarstvu je iznosio 73.978, što je na godišnjoj razini za 7,4 posto manje. U odnosu na prvo tromjesečje 2012. godine broj zaposlenih niži je za 8,6 posto.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku ukupan broj zaposlenih osoba u ožujku ove godine iznosio je 1.340.173, što je za 1,7 posto manje nego prije godinu dana. Broj zaposlenih kod pravnih osoba bio je 1.115.422 osobe, što je godišnje smanjenje za 1,2 posto. Na mjesečnoj razini, u odnosu na veljaču, ukupan broj zaposlenih zabilježio je blagi rast od 0,25 posto, dok je broj zaposlenih u pravnim osobama porastao za 0,19 posto. Promatrajući kretanja broja zaposlenih u prvom tromjesečju, blagi rast zaposlenih

u pravnim osobama bilježe pojedine djelatnosti iz javnog sektora (obrazovanje, opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša), dok u privatnom sektoru broj zaposlenih i dalje pada. Međutim, u nekim djelatnostima iz javnog sektora bilježi se pad zaposlenosti u odnosu na isto tromjesečje u 2012. godini (opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija, stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, javna uprava i obrana, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi).

Snažan pad zaposlenih zabilježen je u sektoru građevinarstvo gdje je broj zaposlenih u ožujku iznosio 73.978. U odnosu na ožujak prošle godine broj zaposlenih u tom sektoru niži je za 7,4 posto, dok je u odnosu na ožujak 2008. godine zaposlenost u ovom sektoru smanjena za 26.222 osobe ili za 26,2 posto. Prerađivačka industrija, koja kao pojedinačni sektor zapošljava najviše ljudi, u ožujku je imala 199.143 zaposlena, što je za 5,2 posto manje nego u ožujku prošle godine, dok je u trgovini na veliko i malo zaposlenost smanjena za 3,1 posto.

www.privredni.hr Broj 3779, 27. svibnja 2013.

( oko 500 mil kn gubitak

*vijesti

banaka zbog izmjena Zakona o potrošačkim kreditima

Izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju

Linić: Banke su krive za prezaduženost građana Banke su svojom ekspanzivnom kreditnom politikom građanima odobravale kredite često bez kvalitetne procjene kreditne sposobnosti klijenta te bez uvažavanja svih rizika koji prate kreditni posao, tvrde u Ministarstvu financija Igor Vukić vukic@privredni.hr

rijedlog Ministarstva financija o ograničavanju minusa na tekućim računima i olakšavanju položaja stambenih dužnika u stranoj valuti privukao je najviše pažnje u procesu izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju. Nacrt izmjena objavljen je na internetskim stranicama Ministarstva financija, a javna rasprava traje još ovaj tjedan, do 31. svibnja. Manje rate za kredite u švicarcima Ograničavanje minusa na tekućem računu u visini prosječne plaće vlasnika računa ministar financija Slavko Linić najavio je još prije nekoliko mjeseci. Prođe li u konačnici to zakonsko rješenje, banke i građani morat će mu se prilagoditi do kraja 2014. godine. Predviđeno je da se veći minusi smanjuju putem novih kredita koji bi prezaduženi građani morali podignuti. Otplaćivali bi ih u roku od 24 mjeseca. Izmjenom Zakona o potrošačkom kreditiranju ograničila bi se i kamatna stopa na stambene kredite. Najviša stopa mogla bi biti najviše jedan postotni bod od prosječne kamatne stope na tržištu. Novost u prijedlogu zakona je pokušaj da se pomogne dužnicima koji su podignuli stambene kredite u stranoj valuti, čiji je tečaj u međuvre-

menu porastao više od 20 posto. Takav je slučaj sa stambenim kreditima podignutima u švicarskim francima. Prema prijedlogu, banke bi s dužnicima morale ugovoriti referentnu kamatnu stopu i fiksnu maržu. Ako je kuna u odnosu na stranu valutu oslabjela za više od 20 posto,

Veći minusi na tekućim računima smanjivali bi se novim kreditima koje bi građani morali podignuti onda bi se kamatna stopa i visina marže morale vratiti na iznose s početka otplate kredita. U konkretnom slučaju sa “švicarskim kreditima”, prosječne rate bi prema procjenama pale za dvadesetak posto, čime bi se smanjio prihod banaka. Prema dosadašnjim izračunima, hrvatske banke bi izmjenama Zakona o potrošačkim kreditima na godišnjoj razini

izgubile oko 500 milijuna kuna. Iz njihovih redova nema službenih komentara, ali se neslužbeno, putem medija, šalju očekivane poruke nezadovoljstva. Bankari ukazuju da su prinosi banaka na kapital niži nego u drugim dijelovima Europe pa bi nastavak smanjenja prihoda mogao utjecati na odluke vlasnika banaka o novim ulaganjima u Hrvatsku. Moguće je, neslužbeno se komentira, da će banke gubitak prihoda nadomjestiti većom cijenom kapitala za poduzeća i državu. Tako bi namjera zakonodavca da pomogne jednom manjem dijelu korisnika kredita mogla donijeli štetu cijelom društvu. Ministarstvo financija svoj prijedlog izmjena opravdava podatkom od 300.000 blokiranih računa građana i sve većim postotkom kredita koje građani više ne mogu otplaćivati. Linićev zamjenik Boris Lalovac kaže kako postoji potreba da se u takvim situacijama za-

konom regulira odnos između banaka i dužnika i spriječe neugodne scene kakve prate postupke iseljavanja iz nekretnina za koje se više ne plaćaju ugovorene rate kredita. Ako se pokaže da zakon donosi više štetnih posljedica, može se brzo izmijeniti, smatra Lalovac. Jasna pravila za utvrđivanje kamatne stope Ministar Linić i njegovi suradnici ocjenjuju da teret krivnje za velik broj prezaduženih građana snose i banke. Kažu kako su one u prethodnim razdobljima svojom ekspanzivnom kreditnom politikom građanima odobravale kredite često bez kvalitetne procjene kreditne sposobnosti klijenta te bez uvažavanja svih rizika koji prate kreditni posao. Banke su s građanima sklopile desetke tisuća ugovora o stambenom kreditu s promjenjivom kamatnom stopom, a da pri tome nisu ugovoreni parametri temeljem

kojih će se kamatna stopa mijenjati, ocjenjuju u Ministarstvu financija. Stoga se u prijedlogu izmjena određuju jasna pravila za utvrđivanje kamatne stope. Ako je zbog promjena na tržištu opravdano podići kamatu, banka o tome mora potrošaču poslati obavijest 15 dana prije. Korisnik kredita u tom slučaju ima pravo u roku od tri mjeseca vratiti cijeli kredit, bez plaćanja naknade za prijevremenu otplatu. Banke će morati obvezno, u pisanoj formi, prije potpisivanja ugovora o kreditu, upozoriti korisnika kredita o rizicima povezanim s promjenom tečaja, kamatne stope i gubitkom prihoda samog potrošača, te izraditi simulaciju za ta tri slučaja. Na sadržaj izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju mogao bi presudno utjecati i stav Hrvatske narodne banke. Prema neslužbenim informacijama, HNB bi možda mogao podržati model ograničavanja minusa na tekućim računima jer je njihovo prečesto korištenje nadišlo svrhu zbog kojeg minusi postoje: da posluže građanima za premošćivanje potreba za likvidnošću, u kratkom roku od nekoliko dana ili tjedana. Navodno su u HNB-u mnogo skeptičniji oko najstojanja da se čvršće reguliraju ili fiksiraju bankovne marže i kamatne stope. Završetak javne rasprave i uobličavanje prijedloga za sjednice Vlade i Sabora pokazat će tko je imao snažnije argumente.

HPB uveo eRačun Hrvatska poštanska banka uvela je u poslovanje uslugu eRačun. Usluga omogućava korisnicima HPB Internet bankarstva da svoje račune zaprimaju i plaćaju gdje god se nalazili. Primitak i plaćanje računa u elektronskom obliku brže je i jednostavnije u odnosu na korištenje papirnatih. Usluga, također, korisnicima omogućava bolju kontrolu računa uz visoku razinu sigurnosti, mogućnost registracije kod odabranog izdavatelja računa, arhiviranje računa na jednom mjestu te potpunu preglednost pri pretraživanju. Ulaganje u srebro Domaćim je ulagačima na Zagrebačkoj burzi (ZSE) prvi put omogućeno ulaganje u certifikate sa srebrom kao temeljnom imovinom. Riječ je o turbo-long i turbo-short certifikatu, a dodatno je uveden još jedan turboshort certifikat na indeks Frankfurtske burze DAX. Time je broj certifikata od rujna prošle godine, kada je trgovanje certifikatima

na ZSE uvedeno, povećan na ukupno 27. Sva tri nova certifikata kotiraju u kunama, a njihov je izdavatelj i ovog puta Erste Group Bank AG. Obljetnica poslovanja GRAWE Hrvatska obilježila je 20 godina svog djelovanja na hrvatskom tržištu osiguranja. Na proslavi su se okupili predstavnici zemalja članica GRAWE koncerna, članovi i predsjednici Uprava drugih osiguravateljskih društava iz Hrvatske, kao i predstavnici hrvatskih institucija za nadzor rada osiguravateljskih društava. GRAWE Hrvatska najuspješnija je tvrtka kći tog koncerna koja je svih 20 godina ostvarivala i pripisivala dobit svojim osiguranicima.

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3779, 27. svibnja 2013.

Tržište novca Zagreb

Očekuje se veća potražnja za novcem Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

isoka likvidnost sustava i obilni računi depozitnih institucija i dalje dominiraju na novčanom tržištu. Sudionici svakodnevno prijavljuju potražnju, ali su odlučni prihvatiti samo vrlo nisku kamatnu stopu. Visine kamatnih stopa bilježe minimalne razine, pogotovo na prekonoćne pozajmice. Unatoč višku ponude u sustavu, dio potražnje na Tržištu novca redovito ostaje nepodmiren zbog međusobnih ograničenja sudionika. Prosječna tjedna stopa iznosila je 0,72, dok je prosječna preko-

u mil. kn

Ponuda

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

Potražnja

Promet

400

300

200

100

20.5.2013.

21.5.2013.

22.5.2013.

noćna kamatna stopa bila 0,24 posto. U proteklom razdoblju nije održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija. Do sada je u svibnju održana samo jedna aukcija, pa sudionici s nestrpljenjem

23.5.2013.

24.5.2013.

očekuju sljedeću koja će biti 28. svibnja. Ukupno je u ovoj godini održano 14 aukcija trezorskih zapisa, a u istom razdoblju prošle godine održano ih je 15. Osim razlike u ukupnom iznosu upisanih zapisa, koji je

20. - 24.5.2013.

13. - 17.5.2013.

500

ponedjeljak

utorak

ove godine veći, struktura zapisa je također bila drukčija, pa je primjetno da je iznos zapisa u eurima gotovo prepolovljen. Planirani iznos sljedeće aukcije je 700 milijuna kuna, a zastupljeni su svi rokovi dospijeća. Za naj-

srijeda

četvrtak

petak

veći iznos od 400 milijuna kuna planirano je izdanje na rok od 364 dana. Osim trezorskih zapisa u kunama, na idućoj je aukciji planirano i izdanje trezorskih zapisa u eurima u iznosu od 15 milijuna eura. Kako su aukcije

trezorskih zapisa u eurima na posljednjim aukcijama imale skromnije rezultate, bit će zanimljivo pratiti sklonost sudionika na idućoj aukciji. Sličan odnos ponude i potražnje novca i vrlo niske kamatne stope zadržat će se i u sljedećem razdoblju. Stoga će sudionici, koji upravljanje likvidnošću naslanjaju na uzimanje kratkoročnih pozajmica, imati vrlo povoljne uvjete trgovanja. Pred nama je blagdanski tjedan koji će zasigurno potaknuti putovanja i pojačano trošenje gotovine pred kraj svibnja te bi i potražnja na novčanom tržištu mogla blago porasti.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Kuna oslabjela prema euru

Mirex i dalje nizbrdo

Tečaj kune na tjednoj razini oslabio je u odnosu na euro, a ojačao u odnosu na švicarski franak i američ-

U posljednja dva tjedna pada vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda. Tako je u petak Mirex dosegnuo razinu od 182,7961 boda. To je u odnosu na tjedan ranije, kada je Mirex bio na razini od 183,4372 boda, pad od 0,35 posto.

valuta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

7.576

nak te 0,68 posto u odnosu na američki dolar.

USD

5.89

CHF

6.08

7.572

5.88

6.07

7.568

5.87

6.06

7.564

5.86

6.05

7.560

5.85

6.04

7.556

5.84

6.03

5,643004

JPY

japanski jen (100)

5,749686

CHF

švicarski franak

6,059298

GBP

britanska funta

8,828294

USD

američki dolar

5,841493

EUR

euro

7,572911

Izvor: HNB

EUR

5,647633

kanadski dolar

euro oslabjela 0,12 posto. Vrijednost hrvatske valute ojačala je za 0,19 posto u odnosu na švicarski fra-

ki dolar. Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je u odnosu na jedinstvenu europsku valutu

21.5.

22.5.

23.5.

24.5.

20.5.

21.5.

22.5.

23.5.

24.5.

20.5.

21.5.

22.5.

23.5.

24.5.

Međunarodno tržište kapitala

Burzovni indeksi u padu

6900 6850

trgovalo se oprezno zbog iščekivanja izvješća Bena Bernankea, predsjednika Federalnih rezervi (Fed, američka središnja banka) o gospodarskoj situaci15450

FTSE 100

15400

ji. On je, naime, u srijedu zastupnicima u Kongresu kazao da će Fed zadržati poticajne mjere (američka središnja banka mjesečno kupuje državne i hipotekarne obveznice u vrijednosti 85 milijardi dolara kako bi potaknula gospo3550

Dow Jones

3520

6800

15350

3490

6750

15300

3460

6700

15250

3430

6650

15200

3400

20.5. 4100 4050

21.5.

22.5.

23.5.

24.5.

20.5. 8550

CAC40

8500

21.5.

22.5.

23.5.

24.5.

DAX

15450

8450

15200

3950

8400

14950

3900

8350

14700

3850

8300

14450

21.5.

22.5.

23.5.

24.5.

20.5.

21.5.

22.5.

23.5.

24.5.

NASDAQ

20.5. 15700

4000

20.5.

MIREX - tjedni

184

183

182

primjena od 25. svibnja 2013. 20.5.

Jačanje aktivnosti u SADu i nekoliko većih svjetskih gospodarstava početkom proteklog tjedna ohrabile su ulagače na tržištima kapitala. Međutim,

MIREX - mjesečni

21.5.

22.5.

23.5.

24.5.

22.5.

23.5.

24.5.

NIKKEI 225

20.5.

21.5.

darstvo) dok se situacija ne poboljša. Istovremeno, dodao je da će te poticajne programe smanjiti ako gospodarstvo krene jače prema naprijed. Ove izjave zbunile su ulagače te su na tjednoj razini svi promatrani burzovni indeksi izgubili vrijednost. Tako je indeks Pariške burze CAC40 bio manji za 1,7 posto, a indeks Londonske burze FTSE za 1,4 posto. Zatim, pad vrijednosti zabilježio je frankfurtski DAX, koji je u spomenutom razdoblju oslabio za 1,7 posto, a tehnološki indeks Nasdaq za 1,6 posto. Američki Dow Jones bio je manji za 0,7 posto, kao i indeks Tokijske burze Nikkei za 4,9 posto.

182 23.4.

3.5.

13.5.

23.5.

20.5.

21.5.

22.5.

23.5.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 23.5.2013. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

188,0918 188,8311 166,1824 181,9712 182,7961

197,4150 219,0239 134,8467 158,0641 160,2759 173,0149 107,7443 121,6621 209,8709 205,1803 221,2893 102,4760 160,8865 140,3141 118,4506 182,2098 124,5051 134,6210 196,2844 167,5078 137,4020 120,0312 156,2352

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3779, 27. svibnja 2013. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 365.460 milijuna kuna

Crobexi pali, a promet rastao Iztok Likar www.hrportfolio.hr

za 70 milijuna te je iznosio 118 milijuna kuna, što na tjednoj razini predstavlja rast od 144 posto. Indeks Crobex je tjedan završio s padom od 0,91 posto te se zadržao ispod 1.900 bodova, a njegova

roteklog tjedna redovni promet na ZSE - Zagrebačkoj burzi u odnosu na tjedan ranije porastao je Top 10 po prometu Končar - elektroindustrija d.d. Hrvatske telekomunikacije d.d. Valamar Adria Holding d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Institut IGH d.d. Petrokemija d.d. INA-industrija nafte d.d. AD Plastik d.d. Dalekovod d.d. Turbo certifikat nafta short

tjedna promjena +2,60% -1,32% -1,99% -1,22% -32,35% -1,06% -0,02% -1,15% -9,06% +15,48%

zadnja cijena 749,00 209,00 142,11 1.303,89 230,01 232,50 4.328,99 119,65 29,50 113,40

promet 76.833.299,66 6.071.260,31 3.673.213,59 3.418.258,60 1.682.099,98 1.580.758,58 1.105.989,17 1.077.250,68 1.035.405,76 956.370,26

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 117.696.168,52 kn

posljednja vrijednost bila je 1.881,08 bodova. Najveći promet ostvaren je dionicama Končar EI, s kojima je trgovano u vrijednosti od 76,833 milijuna kuna. Ova dionica trgovanje je završilla s 10 dionica s najvećim rastom cijene

cijenom od 749 kuna, što je tjedni rast od 2,6 posto. Među najlikvidnijima pad bilježi devet izdanja, a gubitnik tjedna je IGH (pad od 32,35 posto) čiji je promet bio 1,682 mi-

tjedna promjena

Hoteli Podgora d.d. Turbo certifikat Euro bund fut. short 1 Turbo certifikat nafta short Dioki d.d. Hoteli Cavtat d.d. ZIF Slavonski d.d. Industrogradnja Grupa d.d. Žitnjak d.d. Varteks d.d. Turbo certifikat zlato long 2

zadnja cijena

+31,61% +16,21% +15,48% +12,17% +9,55% +8,60% +8,33% +8,12% +7,46% +7,15%

17,53 55,20 113,40 18,62 120,51 24,50 130,00 184,88 13,97 109,98

promet 1.830,79 88.820,00 956.370,26 458.404,58 54.341,31 76.790,37 68.735,98 7.343,44 109.841,14 182.499,60

INVESTICIJSKI FONDOVI

Od ukupno 84 aktivnih fondova proteklog tjedna 29 fondova ostvarilo je rast vrijednosti, a 54 je zabilježilo pad. Od 40 dioničkih fondova, poraslo je njih sedam. Najviše za 1,7 posto rastao je NETA Rusija čime je postao i dobitnik tjedna. U grupi dioničkih

fondova pala su 33 fonda. Najviše je na vrijednosti izgubio KD Victoria s padom od 2,99 posto. Od 15 mješovitih fondova jedino je KD Balanced ostvario pozitivni rezultat, a porastao je za 0,06 posto. U grupi mješovitih, 14 fondova bilježi pad. Najviše je pao ZB global

za 2,33 posto. Tri su obveznička fonda u proteklom tjednu ostvarila pozitivne rezultate, najviše, za 0,15 posto, porastao je HI-conservative. Najveći pad zabilježio je ZB bond s tjednim minusom od 0,66 posto. Kod novčanih fondova pad bilježe OTP euro

novčani (za 0,02 posto) i Platinum Cash (-0,0007 posto), dok su ostali ostvarili pozitivne rezultate u rasponu od 0,01 do 0,07 posto. Najuspješniji je bio Agram Euro Cash, a slijede Locusta Cash i VB Cash, oba s rastom od 0,05 posto. (I.L.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

od 16.05. do 23.05.2013. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn € € $ kn kn € kn € kn kn kn € € € kn kn € € € €

13,2679 9,0177 122,8700 122,6600 135,2100 51,7998 12,2530 133,1486 47,0300 68,9913 87,2238 75,8300 96,7564 102,2000 46,7994 27,5841 21,1974 65,8197 48,8892 61,4842 70,9274 106,0371 12,7776 6,4895 38,3800 91,9853 501,7214 80,9481 82,4100 140,4761 107,0604 8,9599 115,7731 82,2557 97,7665 9,5364 86,5400 59,9348 113,6700 115,0626

-2,99 -0,99 -0,19 -0,98 -0,35 -1,93 -1,27 -1,59 -2,02 -2,41 -1,52 -2,53 -0,59 -2,15 -2,37 1,70 -0,95 -2,37 -2,80 -0,48 -1,24 -0,79 -0,61 0,30 -2,83 -1,06 0,11 -1,40 -2,44 0,53 -1,74 0,16 -0,89 -1,54 -2,08 0,04 -0,92 -0,27 0,04 -1,23

€ kn

140,5800 93,6018

-2,33 -1,96

Valuta

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NETA Global Developed ZB aktiv NETA Jugoistočna Europa NETA Rusija NETA BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NETA MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NETA US Algorithm NETA New Europe NETA GDEM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global PBZ Global fond

zadnja vrijednost 1.881,0800 1.072,5400 103,2523 124,1221

lijuna kuna. IGH je veliki pad zabilježio zbog pokretanja predstečajnog postupka. Valja dodati i

tjedna promjena -0,91% -0,21% -0,43% -0,32%

to da je devet od 10 najlikvidnijih izdanja ostvarilo promet veći od milijun kuna.

10 dionica s najvećim tjedna zadnja cijena padom cijene promjena Institut IGH d.d. 230,01 -32,35% Turbo certifikat DAX short 2 21,80 -24,83% Razvitak d.d. 33,50 -24,62% Badel 1862 d.d. 20,43 -24,61% ZIF Quaestus nekretnine d.d. (u likvidaciji) -15,97% 21,00 Turbo certifikat nafta long 105,20 -15,48% Kaštelanski staklenici d.d. 410,01 -15,46% Turbo certifikat nafta long 1 63,03 -14,20% Hoteli Maestral d.d. 110,00 -12,00% 105,00 Lavčević d.d. -11,09%

promet 1.682.099,98 540.448,70 737.000,00 481.506,90 2.079,00 10.520,00 90.514,18 328.792,74 26.748,64 6.560,00

*vijesti

Negativan tjedan, dobitnik NETA Rusija

Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Naziv(fond) HI-balanced Raiffeisen Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NETA Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust NETA GBEM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige VB SMART

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn kn kn kn kn kn kn € kn € €

10,6852 118,2000 100,9183 78,9256 95,2615 7,9227 75,8491 4,7389 57,0633 8,7187 122,5501 91,3400 99,3807

-0,58 -0,98 -1,36 -0,78 -0,70 0,06 -1,58 -1,82 -0,96 -0,08 -1,10 -1,38 -0,83

€ € € € € kn € €

175,4500 12,1158 153,1100 107,8606 126,7500 180,5070 134,4120 120,8061

-0,66 0,15 0,04 -0,29 -0,43 0,00 -0,15 -0,38

kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn kn €

140,3074 172,0387 146,9524 134,9416 153,5900 147,3000 146,9050 127,7734 140,0509 129,9150 124,0084 11,6474 115,8154 80,4967 112,6600 105,9759 103,6800 103,8462 1279,0657 103,3351 100,3293

0,02 0,01 0,02 0,04 0,02 0,03 0,03 0,01 0,03 0,01 0,05 0,07 0,02 -0,00 0,00 0,03 0,01 0,03 0,05 0,01 -0,02

Valuta

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NETA MultiCash OTP euro novčani

Novi help desk Predstavnici American Expressa posjetili su Zagreb kako bi obilježili osnivanje i rad help deska za pomoć roditeljima i djeci oboljeloj od malignih bolesti, smještenog u predvorju Klinike za dječje bolesti Zagreb. Osnivanje i rad help deska omogućen je zahvaljujući donaciji Zaklade American Expressa udruzi Ljubav na djelu u iznosu od 75.000 američkih dolara. Vrijednost ovog projekta udruge prepoznata je u suradnji s PBZ Cardom, izdavateljem American Express kartica u Hrvatskoj. Stjecanje vlastitih dionica Pulska Uljanik plovidba stekla je od 20. do 22. svibnja ukupno 400 vlastitih dionica, što predstavlja 0,069 posto temeljnog kapitala. Nakon ovog stjecanja dionica, objavljeno je na internetskim stranicama Zagrebačke burze, ukupni broj trezorskih dionica iznosi 33.984, što predstavlja 5,86 posto temeljnog kapitala društva čija je osnovna djelatnost pomorski prijevoz tereta. Dionice su stečene po cijeni od 194,39 kuna po komadu. Isplata dividende Isplata dividende za 2012. godinu iz Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (Fond HB) započinje u ponedjeljak, 27. svibnja. Ukupan iznos namijenjen za isplatu dividende je go-

tovo 42,9 milijuna kuna, što je po jednom udjelu u fondu 21,18 kuna. Isplata dividendi obavljat će se isključivo putem poslovnica Fine, a za to će biti potrebno predočiti osobnu iskaznicu i potvrdu o OIB-u vlasnika udjela. Pravo na isplatu dividende imat će oni branitelji koji posjeduju udjele u Fondu HB i oni koji su zahtjev za prodaju udjela podnijeli 24. ožujka ili kasnije, odnosno oni članovi Fonda kojima je dan za isplatu udjela 23. svibnja ili kasnije. Glavna skupština Jamnice

Redovita godišnja Glavna skupština Jamnice održava se 9. srpnja, objavljeno je na internetskim stranicama Zagrebačke burze. Na Glavnoj skupštini će se, među ostalim, odlučiti o isplati dividende dioničarima u iznosu od 1580 kuna po dionici. Za isplatu dividende za 22.126 dionica izdvojit će se nešto više od 34,9 milijuna kuna iz neto dobiti Jamnice koja je u 2012. godini iznosila 134,9 milijuna kuna. Ostatak, odnosno nešto manje od 100 milijuna kuna, raspodijelit će se u zadržanu dobit.

Tjedni gospodarski TV magazin

SPTV ponedjeljak 19:20 srijeda 12:30 (REPRIZA)

VTV Varaždin četvrtak 12:00 srijeda 13:30 (REPRIZA)

VKTV Vinkovci srijeda 22:00 četvrtak 17:00 (REPRIZA)

TV NOVA Pula srijeda 21:30 subota 16:00 (REPRIZA)

SBTV Slavonski Brod petak 21:15

VOX Zadar srijeda 21:30 četvrtak 15:30 (REPRIZA)

Poljoprivredna TV Požega ponedjeljak 16:35 SRCE TV Čakovec četvrtak 21:45 petak 14:45 (REPRIZA)

GTV ZADAR četvrtak 21:30 nedjelja 22:30 (REPRIZA) ponedjeljak 12:00 (REPRIZA) ponedjeljak 21:30 (REPRIZA)

TV ŠIBENIK

TV ŠIBENIK srijeda 21:00 nedjelja 22:30 (REPRIZA) TV JADRAN Split srijeda 00:00 ponedjeljak 23:45 (REPRIZA) DUTV Dubrovnik srijeda 20:15 subota 15:45 (REPRIZA)