Financijska agencija Lanjski poslovni rezultati poduzetnika pokazuju da im dobit pada iako rastu i prihodi i broj zaposlenih
Skuplje pivo Vodi se rasprava o zahtjevu malih pivovara da se za njih uvede niža trošarina, kao i u većini europskih zemalja
Dan poduzetnika HUP pozvao na društveni konsenzus o mjerama koje bi pokrenule ekonomiju i društvo u cjelini
Svijet financija Str. 20-21
AKTUALNO Str. 1o-11
aktualno Str. 8
2008 2009 2010 2010 2011 2012
3 7 8 0 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 3. lipnja 2013. Godina 60 / Broj 3780. www.privredni.hr
60
1953 2013
privredni vjesnik
Učenje uz pomoć računala / sve lošiji položaj Drvne industrije / Predstavljanja / stil / Hrwwwatska
SLOBODNE ZONE I POREZ NA DODANU VRIJEDNOST
Ne otežavajte nam uvjete poslovanja Je li oslobođenje od plaćanja PDV-a vezano isključivo na carinske postupke koji tretiraju samo strane robe ili ne? >>4-5
AN SEBOG POR L P I info EEN i
ork onos Što d rope Netw Eu e is r p Enter
INTERVJU: Anka mrak taritaš
PoštanskE uslugE
>> 6-7
>> 12
Ne tajimo da ne znamo koliko je u Hrvatskoj bespravno sagrađenih zgrada, priznaje ministrica graditeljstva
Priprema gospodarskih subjekata za potpunu liberalizaciju na tržištu otežana zbog kašnjenja zakonske regulative
Tjedni gospodarski razgovori sptv pet uto
TV Nova Pula
19:20 12:30 [R]
sub sri
VTV sri
18:00 14:50 [R]
VOX zadar
Poljoprivredna TV
Tv šibenik
VKTV Vinkovci
pet sub pon TV ŠIBENIK
pet
12:00
20:10 14:45 [R] 22:15 [R] 21:30
uto sri
17:10 18:05 [R]
pon uto
17:35 16:35 [R]
petak, 7. lipnja u 19.20 sati na gost Rajko Stilinović, vlasnik CROMING-a Pitomača
60 godina u službi gospodarstva privredni vjesnik Prvi hrvatski poslovnofinancijski tjednik
Englesko izdanje poslovnofinancijskog tjednika
18
GODINA 400 najvećih i najuspješnijih poduzetnika ik
FINANCIJSKA INDUSTRIJA
20
Rang-ljestvice banaka, GODINA osiguranja, leasinga i fondova d
POSLOVNA OCEKIVANJA Barometar gospodarstva B
pv+
pvTV
pvinternational
Poslovne televizijske emisije
z zeleni in mmagazin Zeleno je – IN
centar za istraživanja Izbor ekonomskog analitičara godine
Istraživanje poslovne klime u hrvatskim tvrtkama
Dobitnik nagrade Regionalni Media Biznis Partner 2012. Privredni vjesnik d.o.o.
A
Biblioteka Privrednog vjesnika
Kačićeva 9, 10000 Zagreb, Hrvatska
Magazin o poslovnom životnom stilu
pv multimedija Web, društvene mreže www.privredni.hr
utemeljeno 1953. W
www.privredni.hr
E
redakcija@privredni.hr
UVOD
www.privredni.hr Broj 3780, 3. lipnja 2013.
Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr
Ivo Josipović, predsjednik Republike:
Trebamo biti jeftiniji i efikasniji Hrvatsko gospodarstvo mora postati jeftinije i efikasnije, a to je puno veći posao od privlačenja novca iz EU fondova. Vlast, sindikati, HUP i znanost moraju postaviti strateške ciljeve i moramo raditi selektivne gospodarske politike. Nalazimo se na povijesnoj raskrsnici i vrijeme je da kroz dijalog otvorimo najvažnija pitanja, kako razvojna tako i općedruštvena.
Slavko Linić, ministar financija:
Smanjit ćemo nelikvidnost Hrvatska planira do kraja godine smanjiti nenaplaćena potraživanja, odnosno nelikvidnost s rekordnih 45 milijardi kuna na nešto više od 20 milijardi kuna, a od 1. lipnja država nikome neće dugovati dulje od 60 dana. U proteklih pet mjeseci, od početka primjene Zakona o financijskom poslovanju, nelikvidnost je smanjena sa 45 na 37 milijardi kuna, što je ogroman uspjeh. Najveći otpor Zakonu došao je od Hrvatske udruge poslodavaca i njezinih čelnika kojima rokovi plaćanja smetaju.
Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke:
Javna poduzeća moraju zaraditi plaću Ako imate iz godine u godinu u državnom proračunu 1,8 milijardi kuna subvencija za Hrvatske željeznice, onda nemate mehanizam kojim bi HŽ natjerali na restrukturiranje. U javnim poduzećima treba zaraditi plaću, to zahtijeva promjenu u glavama ljudi, jer dosad je uvijek postojala državna kasica-prasica u koju se moglo posegnuti kad bi se zapalo u probleme. U državnom proračunu sad se mora rezati deficit, nema više posezanja za novcem, pa se mora pristupiti restrukturiranju. Ustrajnost Vlade u štrajku Croatia Airlinesa je dobra poruka svim ostalim javnim poduzećima da prvo moraju zaraditi za plaću, a monopolisti moraju stvarati profit kako bi rasteretili proračun. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković
Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?
3
pvinfo
G(H)OST KOMENTATOR: LORAN HRABAR, IZVRŠNI DIREKTOR POSLOVANJA S MALIM I SREDNJIM PODUZETNICIMA HYPO ALPE-ADRIA-BANKA
Posao ne staje ni u dramatičnim vremenima Dio poduzetnika se prilagodio uvjetima na tržištu te s poslovnim planovima i odgovarajućim financijskim proizvodima održavaju likvidnost
Z
adnjih godina često čujemo kako je poduzetništvo, a posebice malo i srednje, kralježnica gospodarstva i gospodarskog oporavka. To stoji, ali činjenica je i da se upravo taj segment proteklih godina suočava s problemima likvidnosti i rasta loših kredita. Protekle se četiri godine za SME sektor mogu okarakterizirati kao prilično turbulentne, da ne kažem dramatične. Međutim, i u problematično vrijeme posao ne staje, on se djelomično usporava, pojedini poduzetnici suočavaju se s poslovnim izazovima, ali priroda prodaje i kupovine, investiranja i financiranja se nastavlja. Pri tome se dio poduzetnika uspješno prilagodio novonastalim uvjetima na tržištu pa s poslovnim planovima i odgovarajućim financijskim proizvodima održavaju likvidnost. Nažalost, takvih slučajeva je znatno manje od onih kojima je potrebno pomoći u vidu restrukturiranja, prolongata i kratkoročnih financiranja za premošćivanje pitanja likvidnosti ili ulaganja u obrtna sredstva. U skladu s tim u 2013. možemo očekivati nastavak povećanja broja zahtjeva za reprogramiranjem postojećih kredita, dok će se dugo-
ročno financiranje - zbog subvencioniranih kamata i duljeg razdoblja otplate - pretežno provoditi kroz programe HBOR-a, HAMAG Investa i ministarstava. Te su kreditne linije nedvojbeno pozitivna stvar. Međutim, ključno pitanje koje se nameće je ono kada se može očekivati pozitivni obrat. Nažalost jedinstvenog odgovora nema, no postoje putokazi što napraviti i kako početi. Primjerice, prije dvadesetak godina Njemač-
Protekle četiri godine za SME sektor mogu se okarakterizirati kao prilično turbulentne ka, današnja lokomotiva EU-a, bila je nazivana bolesnikom Europe, a pogledajte je danas. Provela je sustavnu reviziju regulative i potrebne reforme, pri čemu je važan zupčanik bilo stvaranje poslovnog okruženja koje promiče konkurentnost i poduzetništvo. I zato danas od ukupno 3,7 milijuna njemačkih kompanija njih 99,6 posto spada u SME sektor te zapošljava oko 70 posto svih zaposlenika u Njemačkoj. Ključni iskorak u naprav-
ljen je prilikom dubinske analize njemačkog “bolesničkog kartona”, kada je kao jedna od potrebnih inicijativa označeno i uvođenje poduzetništva u obrazovne programe škola i na fakultete. Spas je u povratku osnovama i postavljanju zdravih temelja, rekli bi neki. Činjenica je da usporedba Njemačke i Hrvatske u ovom trenutku nije moguća ni realna, a također i sama metodologija klasifikacije SME-a je ponešto drugačija. Međutim, Njemačka je u skladu sa svojom filozofijom domaću zadaću napravila mehanički efikasno, strateški strpljivo i sustavno predano, te ako se hrvatsko poduzetništvo želi razvijati i prosperira-
Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr
Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: marketing@privredni.hr
Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić
Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr
PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović
Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru
ti, mora negdje početi, a upravo je početak najteži. Njemačka je označena kao svjetska izvozna velesila, a velike zasluge za to otpadaju ne samo na globalne igrače poput Bayera, Daimlera, BASF-a, Volkswagena... nego i na kategoriju SME-a, a unutar nje i na one koje Theodore Levitt naziva “skrivenim šampionima”: neupadljive tvrtke koje svoj posao odrađuju potiho, ali prije svega odlično. A takvih SME tvrtki u Hrvatskoj ima (posebice u IT segmentu) što znači da se zna i može, te se od takvih tvrtki treba učiti. Kako bi se stvorile predispozicije da ih bude još više, istodobno se trebaju razmotriti opcije uvođenja stimulativnih mjera i poreznih olakšica za ulagače. Tim više jer su zadržavanje i reinvestiranje dobiti dva osnovna principa putem kojih su tvrtke iz njemačkog primjera osjetno unaprijedile svoju bilancu, uz stav kako oporezivanje na tom putu ne bi trebalo biti prepreka nego poticaj. U Hypo banci predviđamo da će se hrvatski gospodarski rast bazirati upravo na uzletu malog i srednjeg poduzetništva, koje je po svojoj prirodi fleksibilnije i inovativnije.
Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631
Direktor: Nikola Baučić Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr
4
TEMA TJEDNA
( 13 slobodnih zona
ApolitikA
Odmak od elitizma u arhitekturi
Arhitektonsku politiku Hrvatske od 2013. do 2020., pod nazivom ApolitikA, Vlada je usvojila krajem studenoga prošle godine. Od tada je osnovana i radna skupina za praćenje provedbe, čiji su članovi prošli tjedan u Komori Zagreb prezentirali Arhitektonsku politiku. Riječ je o dokumentu od 10 poglavlja koji bi trebao postati baza za stvaranje društvenog konteksta vrsnoće i kulture građenja, kao dijela ukupne državne politike, što znači da je trebaju provoditi svi dionici prostornog razvoja. Temeljni zadaci hrvatske arhitektonske politike su usklađivanje s EU regulativom, koordinacija i interakcija s drugim zemljama, uključivanje u
europsku platformu Baukultur te širenje u regiji. Baukultur je njemački naziv za kulturu građenja, koji se u međuvremenu proširio Europom, kao koncept koji obuhvaća nacionalni identitet građenja, uravnoteženi razvoj, poticanje poduzetništva, razvoj obitelji i turizma te identifikaciju povezanosti čovjeka s okolinom, istaknula je Helena Knifić-Schaps, članica radne skupine. ApolitikA je uklopljena u slične europske dokumente koji počivaju na ideji odmaka od elitizma i ideji svima dostupne arhitekture. Hrvatska je i članica Europskog foruma za arhitektonsku politiku, koji za glavni cilj svoga djelovanja ima stvaranje veza između javne uprave, profesije, obrazovanja i kulture. Hrvatska je jedna od 19 europskih zemalja koje su donijele arhitektonsku politiku, dok je u 13 zemalja proces njezine izrade još u tijeku. (D.Ž.)
*vijesti Pad BDP-a u prvom kvartalu za 1,5 posto Hrvatsko gospodarstvo u prvom je ovogodišnjem tromjesečju ostvarilo pad od 1,5 posto u usporedbi s istim lanjskim razdobljem, pokazuje prva procjena Državnog zavoda za statistiku. Iako podaci ukazuju na nastavak recesije, gospodarski je pad usporio u odnosu na posljednje lanjsko tromjesečje kada je iznosio 2,3 posto, što je bio najveći pad od drugog kvartala 2010. Makroekonomisti su očekivali prosječni pad od 1,2 posto. Nagrađena vina Feravina Feravino je tijekom svibnja osvojilo prestižne nagrade i vrijedna priznanja za svoja vina Frankovka Miraz 2009. i Syrah Miraz 2009., na međunarodnom ocjenjivanju vina Decanter 2013 kao i na međunarodnom natjecanju Syrah vina Syrah
du Monde 2013. Na Decanteru, najznačajnijem svjetskom vinskom ocjenjivačkom natjecanju, vina su dobila brončane metalje, a na 7. Syrah du Monde Syrah Miraz je dobio srebrnu medalju. Pala trgovina na malo Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, trgovina na malo u ožujku je imala realni pad od 2,1 posto u odnosu na ožujak prošle godine. U prvom tromjesečju promet od trgovine na malo bio je realno za 4,6 posto niži nego u istom tromjesečju prošle godine. Na mjesečnoj razini trgovina na malo bilježi mali realan rast.
Privredni vjesnik Broj 3780, 3. lipnja 2013.
postoji u Republici Hrvatskoj
SLOBODNE ZONE I POREZ NA DODANU VRIJEDNOST
Udruga slobodnih z uvjete poslovanja U Udruzi smatraju da je oslobođenje od plaćanja PDV-a, navedeno u izmjenama Za na domaću i robu iz Europske unije, kao ni na usluge Igor Vukić vukic@privredni.hr
P
rijedlogom izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost, koji bi u drugom čitanju uskoro trebao doći u Sabor, najavljeno je uključivanje slobodnih zona u područje Republike Hrvatske u fiskalnom smislu. U prvoj verziji zakona, u članku 51., navedeno je da će PDV-a biti oslobođene isporuke koje se u skladu s carinskim propisima unose i smještaju u slobodnu zonu ili slobodno skladište, kao i isporuke dobara namijenjene postupku unutarnje proizvodnje. Taj je zakonski članak prilično zbunio korisnike 13 hrvatskih slobodnih zona i njihovu udrugu. U Udruzi slobodnih zona smatraju da izmjene zakona o PDV-u otvaraju mnoge nepoznanice o njihovu poslovanju nakon 1. srpnja, kad Hrvatska ulazi u punopravno članstvo Europske unije. Traže se isti uvjeti poslovanja Dubravka Maras, predsjednica Udruge slobodnih zona, kaže da je Udruga pripremila i amandman na članak 51. i održala niz sastanaka s predstavnicima ministarstava poduzetništva i financija, Carine i Porezne uprave. Nejasnoće o budućem poslovanju zona ni nakon toga nisu otklonjene. U Udruzi smatraju da je oslobođenje od pla-
ćanja PDV-a, navedeno u izmjenama Zakona o PDV-u, vezano isključivo na carinske postupke, koji tretiraju samo strane robe te se ne odnose na domaću i robu iz EU-a, kao ni na usluge. Smatraju da će se to negativno odraziti na oporezivanje energenata i domaćeg repromaterijala koji čine veliki udio u cijeni gotovog pro-
Slobodne zone odigrale su veliku ulogu u privlačenju stranih investitora u Hrvatsku izvoda. Nejasan je i porezni tretman usluga koje se obavljaju u slobodnim zonama i na robi koja je u slobodnim zonama, što može utjecati na ekonomičnost usluga kooperanata. Pojednostavljeno rečeno, korisnici slobodnih zona žele da uvjeti njihova poslovanja ostanu kakvi su bili i do sada. Izvor iz Ministarstva financija potvrdio je Privrednom vjesniku da su u Ministarstvu svjesni mogućih problema koji bi se mogli pojaviti u poslovanju slobodnih zona i njihovih korisnika. Stoga će njihov model poslovanja nastojati regulirati pravilnicima koji će se donijeti nakon prihvaćanja Zakona o PDV-u. U slobodnoj zoni sada se može obavljati proizvodnja robe, oplemenjivanje robe, skladištenje robe i trgovina na veli-
ko, strateške aktivnosti poslovne podrške, aktivnosti osnivanja tehnoloških razvojno-inovacijskih centara te pružati usluge, osim bankarskih i drugih novčanih poslova i usluga osiguranja i reosiguranja imovine i osoba. Na korisnike slobodnih zona koji obavljaju početno ulaganje primjenjuju se poticajne mjere iz Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja. Za robu smještenu u zoni, koja nije namijenjena prometu na domaćem tržištu ili je u zoni uporabljena ili potrošena, ne plaća se carina i porez niti se primjenjuju druge mjere gospodarske politike. Strah od ugrožavanja radnih mjesta Korisnici koji obavljaju gospodarsku djelatnost u slobodnoj zoni prilikom isporuke dobara u zonu
te isporuke dobara unutar zone oslobođeni su plaćanja poreza na dodanu vrijednost. Ta odredba bi trebala prestati vrijediti danom prijema Hrvatske u EU. Tvrtke koje posluju u slobodnim zonama boje se da će pogoršanje uvjeta poslovanja, koji se naslućuju iza nejasnih zakonskih članaka i njihovih tumačenja, ugroziti mnoga radna mjesta i odgoditi planirane investicije. U zonama je trenutačno zaposleno oko 9000 radnika. U Udruzi slobodnih zona smatraju da Hrvatska ne mora mijenjati pravno uređenje zona ulaskom u EU. Objašnjavaju kako u Europskoj uniji nesmetano posluje stotinjak slobodnih zona, na sličan način kao i u Hrvatskoj. Neke od tih zona u Poljskoj i Češkoj su posjetili i dodatno se
5
www.privredni.hr Broj 3780, 3. lipnja 2013.
( oko 9000 radnika ( sporan je članak 51. trenutačno zaposleno u zonama
izmjena Zakona o PDV-u
ona: Ne otežavajte nam kona o PDV-u, vezano isključivo na carinske postupke, koji tretiraju samo strane robe te se ne odnose Umnožavanje pozitivnih efekata Udruga slobodnih zona smatra da bi u Zakon o PDV-u trebalo dodati odredbu kojom se “isporuke i/ili unos u slobodnu zonu s područja Rrepublike Hrvatske tretiraju kao izvozne (export like)”. S obzirom na to da su hrvatske slobodne zone prema carinskim propisima EU-a slobodne zone kontrolnog tipa I, u kojima se provodi carinski nadzor nad robom i uslugama, oporezivanje PDV-om roba namijenjenih domaćem tržištu može se obaviti u trenutku kada ta roba napušta područje slobodne zone. Predstavnici Udruge slažu se da bi se takvim tretmanom država u manjem dijelu odrekla trenutačnih prihoda od PDV-a, ali kažu kako je dokazano da te primitke višestruko vraćaju efekti gospodarske aktivnosti poduzetnika u zonama. Tu su i svi oni u proizvodnom lancu koji s korisnicima u zonama surađuju direktno ili indirektno. “Ako nema gospodarskih aktivnosti u slobodnim zonama, jasno je da neće biti ni tih efekata”, poručuju iz Udruge. upoznali s njihovim načinom rada. Doznali su da te zone, ulaskom njihovih država u punopravno članstvo u EU-u, nisu morale bitno mijenjati poslovanje. U Sloveniji su, primjerice, neke slobodne zone ipak ukinute nakon ulaska te zemlje u EU. No sada slovenski zakonodavci planiraju ponovno osnivanje novih zona i to po modelu koji već postoji u Hrvatskoj. “A mi taj model želimo ukinuti”, kaže Dubravka Maras. Slobodne zone odigrale su veliku ulogu u privlačenju stranih investitora u Hrvatsku. Njihov rad oglašavao se na stranicama ministarstava i državnih agencija zaduženih za privlačenje investitora. Proteklih godina stvoreno je golemo iskustvo u komuniciranju s potencijalnim investitorima koji su u zonama mogli dobiti
vjerodostojne i pravovremene informacije o uvjetima ulaganja. “Tvrtka Saint-Jean Industries vjerojatno 2004. godine ne bi otvorila pogon u Slavonskom Brodu da tamo ne postoji slobodna zona. A ne bi sada ni proširivali posao da nema podrške koju pruža poslovanje u zoni. To je bilo važnije za odluku nego političke deklaracije s pozivima investitorima”, smatra Dubravka Maras. Slobodne zone su ograđeni prostori s potrebnom poduzetničkom infrastrukturom, s upravama i stručnom radnom snagom koji mogu brzo i fleksibilno odgovoriti na zahtjeve korisnika. Mogu im pružiti cijelu paletu dodatnih usluga poput vođenja evidencija o robama, koordiniranja rada sa špediterima i carinskom službom te osiguravati stručnu pomoć u informi-
*vijesti
ranju o svemu što investitore može zanimati. Ulaganja odlaze u vjetar? Slobodna zona Zagreb ima i željeznički kolosijek, dostatne količine električne energije i plina, suvremeni videonadzor, vatrodojavni sustav, pretovarne rampe, ekološki pristup odlaganju i prikupljanju otpada u zoni... Posljedica je to kontinuiranih ulaganja na koja su se obvezali preuzimanjem koncesije za zonu. Promjenom pravila poslovanja ta bi ulaganja sad mogla otići u vjetar. Korisnici slobodnih zona redovito se nalaze u vrhovima lista najboljih poduzeća ili najboljih izvoznika u Hrvatskoj. Poslovanje u takvoj zoni nekima je pomoglo da lakše prebrode krizu. Zoran Legac, vlasnik Feroimpexa, smatra da je upra-
vo činjenica što posluje u slobodnoj zoni pripomogla da udvostruči godišnji prihod, nakon pada koji je prouzročio prvi udar krize 2008. i 2009. godine. Nagla promjena uvjeta poslovanja mogla bi ugroziti likvidnost mnogih
U Udruzi slobodnih zona smatraju da nadležna državna tijela nisu ozbiljno shvatila njihov problem korisnika zona. Promjena obračuna PDV-a, primjerice, mogla bi od poduzetnika tražiti da odjednom raspolaže s velikim svotama novca, a kredit za likvidnost nije lako dobiti, objašnjava Legac. U Udruzi slobodnih zona smatraju da nadležna državna tijela nisu oz-
biljno shvatila njihov problem. Iz Ministarstva poduzetništva i obrta stigao im je dopis po kojem će se nakon saborskog usvajanja izmjena Zakona o PDV-u organizirati radionica s predstavnicima Carine i Porezne uprave, “tijekom koje ćemo dati prijedloge za izradu pravilnika kojim se propisuju detaljne odredbe za provedbu članka 51. Zakona o PDV-u”. “Više informacija o poreznom aspektu poslovanja slobodnih zona moći ćemo proslijediti nakon usvajanja Zakona o PDV-u”, stoji u dopisu iz Ministarstva poduzetništva. No vremena do ulaska u Uniju je sve manje, pa bi 1. srpnja za korisnike slobodnih zona zaista mogao predstavljati šok, o kojem se nedavno govorilo na skupu Hrvatskih izvoznika. I to šok od kojeg će se teško oporaviti.
Raskinut ugovor o kreditu za Omblu Hrvatska elektroprivreda i Europska banka za obnovu i razvoj raskinule su ugovor o kreditu za Hidroelektranu Ombla. Kako kažu u HEP-u, ta je tvrtka spremna na dodatno usklađivanje projektne dokumentacije za HE Ombla s aktualnim domaćim i europskim propisima o zaštiti prirode. Budući da će taj postupak trajati, obje strane su se usuglasile da će se ugovor o kreditu raskinuti. Prihvaćeno restrukturiranje Vjesnika Većina vjerovnika tiskare Vjesnik u predstečajnoj nagodbi prihvatila je novi plan financijskog restrukturiranja tvrtke, čime su se stekli uvjeti za normalizaciju poslovanja. Vjesnik je, prema podacima Fine, u postupak predstečajne nagodbe ušao sa 139,8 milijuna kuna obveza. Plan financijskog restrukturiranja podržali su vjerovnici čije tražbine iznose 114,77 milijuna kuna, dok je ukupan iznos tražbina za koje vjerovnici imaju pravo glasa 150,45 milijuna kuna. Poskupjelo gorivo
Naftni su derivati u prošlom tjednu ponovno poskupjeli za 14 do 26 lipa po litri. S poskupljenjem za 24 lipe najprodavaniji motorni benzin, eurosuper 95, ponovno je premašio 10 kuna i prodaje se po 10,23 kune po litri. Dizelska goriva su poskupjela 14 odnosno 15 lipa po litri, a motorni benzini 24 do 26 lipa po litri.
6
INTERVJU
Privredni vjesnik Broj 3780, 3. lipnja 2013.
( oko 150.000 zahtjeva za legalizaciju podneseno do kraja travnja
*vijesti Nitko ne želi odmaralište Tvrtki Narodne novine propao je još jedan pokušaj prodaje bivšeg odmarališta u Selcu kraj Crikvenice. Na natječaj se javio samo jedan zainteresirani kupac, ali ni taj nije ponudio dobru cijenu za objekt. Objekt sa 12 apartmana, zajedničkim prostorijama i pripadajućim zemljištem u Selcu će još jednu turističku sezonu ostati prazan i zatvoren. Zgrada u Selcu ima 364 četvorna metra te zemljište od 705 četvornih metara, a njena procijenjena vrijednost je 600.000 eura. Uštede u energiji
Do travnja 2016. godine 87 zgrada u vlasništvu Grada Zagreba, među kojima su škole, vrtići, objekti gradske uprave, domovi za starije i domovi zdravlja, bit će energetski obnovljeno tako da će se na njima zamijeniti stolarija, sustav grijanja i hlađenja te obnavljati fasade. Tako će iz lošeg energetskog razreda F prijeći u razred B, a uštedjet će se otprilike 32.000 megavatsati godišnje. Završeno drugo istraživanje inovativnosti Tvrtka Sense Consulting, tjednik Lider i veleučilište VERN završili su drugo po redu istraživanje inovacijskog kapaciteta hrvatskih tvrtki pod nazivom Hrvatski kvocijent inovativnosti - HKI. Rezultati istraživanja bit će predstavljeni 4. lipnja, a tvrtkama s najvišim kvocijentom inovativnosti u kategorijama velika, srednja i mala poduzeća uručit će se priznanja.
( oko 10% bespravno neće se moći legalizirati
Anka Mrak Taritaš, ministrica graditeljstva i prostornog uređenja
Ne tajimo da ne znamo kolik bespravno sagrađenih zgra Prema našim procjenama iza toliko podnesenih zahtjeva skriva se tri puta više zgrada, uzimajući u obzir njih na jednoj parceli. S procesom legalizacije otvaramo niz projekata, poput uvođenja e-dozvole, kako Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr
S
ministricom graditeljstva i prostornog uređenja Ankom Mrak Taritaš razgovarali smo o procesu legalizacije bespravno sagrađenih objekata, o tri nova zakona koje, nakon javne rasprave, namjerava pustiti u proceduru, o projektu POS+ te ostalim projektima Ministarstva graditeljstva. Bliži se krajnji rok za prijavu bespravno sagrađenih objekata. Koliko će građana, prema vašoj procjeni, podnijeti zahtjev za legalizaciju? - Bliži se kraj lipnja i mogu sa zadovoljstvom ustvrditi da je kod građana sazrela svijest da nekretninu koju su bespravno sagradili trebaju legalizirati i srediti svu dokumentaciju. S obzirom na odziv, očito je da smo napravili dobar zakon. Prema podacima koje imamo, a odno-
se se na kraj travnja, podneseno je nešto manje od 150.000 zahtjeva, a s obzirom na priljev spisa i dobar običaj naših građana da sve rade u posljednji trenutak, procjenjujemo da će ta brojka premašiti 200.000. To svakako pokazuje da imamo velik broj bespravno sagrađenih zgrada. Prema našim procjenama iza toliko podnesenih zahtjeva skriva se tri puta više zgrada, uzimajući u obzir da se iza jednog zahtjeva ne skriva jedna zgrada nego često više njih na jednoj parceli. Mi čak ne tajimo da ne znamo koliko je u Hrvatskoj bespravno sagrađenih zgrada. Iz tog razloga s procesom legalizacije otvaramo niz projekata, poput uvođenja e-dozvole, kako bismo ubrzo imali evidenciju što je u Hrvatskoj legalno, a što nije. Hoće li se produžiti rok za podnošenje zahtjeva i što će biti s objektima za koje nisu podneseni zahtjevi?
Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije nije nam dostavljen Što je s prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije? - Možda se u javnosti ne zna dovoljno o tome, ali taj plan još uvijek nije dostavljen u Ministarstvo! Znači, mi u Ministarstvu nismo zaustavili taj plan jer ga nismo ni vidjeli u cijelosti. Sve što smo saznali, saznali smo iz medija, s javnih rasprava, te smo na njega dobili niz primjedbi građana. Imali smo realnu bojazan da je on u suprotnosti sa zakonom. Uočili smo niz nepravilnosti te održali nekoliko radnih sastanaka s čelnicima Splitsko-dalmatinske županije. Upozorili smo i njih i ravnatelja Županijskog zavoda za prostorno planiranje na moguće nepravilnosti.
- Ne, rok se neće produžiti. Građani koji ne podnesu zahtjev za legalizaciju do kraja lipnja neće moći iskoristiti tu mogućnost. Moja preporuka građanima je da podnesu zahtjev za legalizaciju, bez obzira na to imaju li potpunu dokumentaciju. Potpunu dokumentaciju imat će prilike pripremiti naknadno. Među onima koji ne podnesu zahtjev bit će grupa onih koji imaju be-
Kod građana je sazrela svijest da nekretninu koju su bespravno sagradili trebaju legalizirati spravne objekte na prostorima na kojima nije moguća gradnja i njihove zgrade ćemo uklanjati. Druga grupa su oni čiji se objekti nalaze na područjima gdje je moguća gradnja, ali iz nekog razloga nisu se odlučili konzumirati postojeći zakon. Oni će imati prigodu da, nakon što im inspekcija odmjeri kaznu i odredi rok za podnošenje zahtjeva i ishođenje dozvole, to i učine te dobiju najnormalniju dozvolu i podmire davanja bez popusta. U Splitu postoji oko 250 zgrada koje se nalaze na području gdje gradnja nije dozvoljena. Što biste preporučili njihovim vlasnicima?
Projekt energetske učinkovitosti zgrada je interdisciplinaran Zašto projekt energetske učinkovitosti zgrada nije polučio značajne rezultate? - Bilo je puno zakonskih prepreka i nedorečenosti, moralo se dosta toga mijenjati u formalno-pravnom okviru, a najvažnije je shvatiti da za takav veliki projekt morate imati interdisciplinarni pristup. Energetska učinkovitost zajednički je projekt ministarstava gospodarstva, zaštite okoliša i prirode te graditeljstva. Stalno ga razmatramo, tražimo kritične točke, tražimo sve koji u tome sudjeluju. Kada budemo potpuno spremni - a intenzivno radimo na tome - obavijestit ćemo građane gdje se mogu javiti kako bi se taj projekt realizirao u njihovu korist. - U Hrvatskoj se oko 10 posto bespravno sagrađenih zgrada neće moći legalizirati. U Splitu se dio tih zgrada nalazi na Marjanu, a dio na prometnom koridoru. Moj savjet tim građanima je da ipak podnesu zahtjev bez obzira na to što je njihove objekte nemoguće legalizirati. Ako bude volje kod lokalnih vlasti, može im se promijeniti prostorni plan na način da se ukinu koridori ili da se napravi nekakva sanacija na Marjanu. Od gradskih institucija se očekuje da se takvi problemi riješe, a ako ih je nemoguće riješiti, onda se zahtjevi odbijaju. Ta priča treba završiti tako da se ne troši vrijeme, energija i novac samo na odugovlačenje. Dakle, činjenica jest da vlasnici tih objekata ne mogu iskoristiti Zakon o legalizaciji zbog ograničenja. Ako im gradska tijela ukinu ta ograničenja, oni će to moći učiniti pod uvjetom da su podnijeli zahtjev.
Jeste li zadovoljni radom lokalnih ureda? Hoće li se ispoštovati planirani rokovi za izdavanje rješenja? - Mi smo ovome problemu pristupili ozbiljno. Svaki mjesec tražimo od ureda da nas izvijeste što su napravili, koliko su zaprimili i koliko predmeta obradili. Smisao zakona je da bude brz i operativan te da na što jednostavniji način i uz minimum sredstava bude učinkovit. Uredi provjeravaju je li zahtjev kompletan te odgovara li stvarnom stanju na terenu. Potom se donosi rješenje o naknadi, a nakon njega rješenje o izvedenom stanju ili tzv. rješenje o legalizaciji. Mogu reći da nisam zadovoljna radom nekih ureda. Kako se radi o dodatnom poslu za gradske urede, mi smo propisali da se 20 posto sredstava uprihodovanih od legalizacije izdvaja za stimuliranje ureda. Činjenica da Grad Dubrovnik i njegov ured imaju izuzetne rezultate, a neki baš i nemaju,
7
www.privredni.hr Broj 3780, 3. lipnja 2013.
sagrađenih zgrada
( oko 20.000 neprodanih stanova pokušava se riješiti preko projekta POS+
ko je u Hrvatskoj ada da se iza jednog zahtjeva ne skriva jedna zgrada nego često više bismo ubrzo imali evidenciju što je u Hrvatskoj legalno, a što nije govori o tome tko je problemu pristupio ozbiljno. Koliko predmeta je do sada riješeno? - Na razini Hrvatske riješeno je otprilike 20 posto predmeta. Naravno da je negdje taj postotak veći, a negdje manji. Mi ćemo u Ministarstvu sve učiniti da se taj problem riješi. Moguće je i da se mi sami organiziramo, što podrazumijeva da ćemo uzeti predmete od lokalnih ureda te angažirati ljude koji će ih riješiti. Neučinkovitim uredima uzet ćemo novac koji im je bio namijenjen za rješavanje tog problema. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja priprema tri nova zakona. Koji je cilj njihova donošenja? - Riječ je o tri nova zakona kojima će se urediti područje prostornog uređenja, gradnje i inspekcijskog postupanja, a u tijeku je javna rasprava o njima. Dok ne završimo javnu raspravu, nećemo ih uputiti u proceduru. Dakle, prezentiramo kostur zakona. Imamo viziju i nacrt, ali rasprava nam je isto tako važna. Činjenica je da će lokacijska dozvola biti potrebna za vrlo malo zahvata poput eksploatacijskih polja tamo gdje je izvlaštenje i gdje je fazna gradnja. Važno je omogućiti da svaki prostorni plan na bilo kojoj razini bude operativan. Mora se omogućiti da se za planirane zahvate
u prostoru dozvole izdaju direktno. Danas se na dozvole čeka predugo i investitori čitavo vrijeme nisu sigurni hoće li ih dobiti. Jednako tako, u cijelom sustavu postojat će odgovornost planera, odgovornost projektanata i odgovornost ureda. Uvodimo i mogućnost da Ministarstvo pokrene stegovni postupak protiv pročelnika ureda ili nekoga iz ureda ako ne rade kako treba. Hoće li biti potrebno manje dozvola? - Kad je riječ o zakonu o gradnji, postojat će jedna dozvola - a to je građevinska. Da bi je se dobilo, bit će potrebno ishoditi minimum dokumentacije, ali će investitor osam dana prije početka njenog izdavanja morati prijaviti početak radova te podmiriti sve svoje obveze. Na taj način će investi-
Pripremamo tri nova zakona kojima će se urediti područje prostornog uređenja, gradnje i inspekcijskog postupanja tor pokazati ozbiljnost imajući sve što je potrebno. Što se tiče građevinske inspekcije, ovlasti će se, više nego do sada,
prebaciti na lokalnu razinu pa će njihove komunalne službe imati puno veće ovlasti nego što su ih imale do sada. To će se odnositi na manji opseg gradnje i manje objekte, nadstrešnice, sjenice... za sve za što je na teren morao izlaziti građevinski inspektor. Uskoro će to moći rješavati komunalni reda-
ri, a građevinski inspektori će se baviti složenijim objektima. Komunalni redari sada imaju ovlasti samo na javnim površinama. Tako će se nepravilnosti brže i učinkovitije rješavati. Uvodimo dosta novina među kojima je vrlo važan sustav praćenja stanja u prostoru. Zakonskim izmjenama omogućuje se jednostavnije postupanje kad je riječ o prostoru. Hoće li biti uklanjanja objekata koji se ne mogu legalizirati? - Da, sigurno ćemo uklanjati i objekte koji su sagrađeni nakon 21. lipnja 2011. godine. U prvoj fazi to će biti kuće koje se ne koriste za stanovanje. Njih bismo trebali ukloniti do kraja ove godine, a sljedeće ćemo uklanjati nešto drugo.
Što želite riješiti novim projektom POS+? - Prema nekim procjenama imamo oko 20.000 neprodanih stanova i to pokušavamo riješiti preko projekta POS+. Cijenu četvornog metra limitirali smo na 1400 eura kako ne bi bilo špekulacija. Imamo potporu banaka i štedionica s kojima radimo. Država u taj projekt ulazi tako što će kupcima stanova pomoći sa 200 eura po četvornom metru te tako kreditirati naše građane da uz kamate od četiri posto imaju i dodatnu potporu. To je rezultiralo time da su se počele spuštati cijene stanova, doduše u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Većina građevinskih tvrtki je u predstečajnoj nagodbi. Zabrinjava li vas to stanje kao ministricu graditeljstva? - Neke projekte i osmišljavamo i radimo zato da im se olakša poslovanje, kao primjerice POS+ koji ima višestruke učinke. Njime olakšavamo građanima dolazak do stana. Druga korist je potpora građevinskim tvrtkama koje će na taj način doći do sredstava, a država ima koristi u povećanju prihoda proračuna.
*vijesti
Rast međunarodnih pričuva Prema podacima HNBa, aktiva središnje banke nastavila je s rastom već treći mjesec za redom na mjesečnoj razini pri čemu je u travnju zabilježen značajniji rast, pokazuju Raiffeisen analize. Na kraju travnja ukupna aktiva je iznosila 91,7 milijardi kuna, pri čemu je inozemna aktiva iznosila 91,7 milijardi kuna, odnosno 12,1 milijardu eura, što je za šest milijardi kuna ili 7,1 posto više nego na kraju ožujka. Rast trošarina na duhan Ukupne trošarine na cigarete u Hrvatskoj, ovisno o brendu, trenutačno iznose od 65 do 80 eura na 1000 komada. Od 1. siječnja 2014. godine minimalna trošarina iznosit će 77 eura na 1000 komada na sve vrste cigareta, dok će od 2018. to biti 90 eura. Do početka iduće godine, a nakon lipanjskog poskupljenja od najvjerojatnije jedne kune, cigarete će poskupjeti za još najmanje dvije do tri kune. Osnovana Grupacija proizvođača delikatesne hrane Na inicijativu tvrtki Stella Mediterranea, Zigante tartufi, Paprenjak i Paška sirana, pri Hrvatskoj gospodarskoj komori – Sektoru za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo osnovana je Grupacija proizvođača delikatesne hrane. Proizvođači u ovoj tržišnoj niši, većinom mali poduzetnici, žele kroz suradnju i podjelu iskustava osigurati lakši pristup svojih proizvoda tržištu. Na taj bi se način i potrošačima ponudilo sve najbolje čime Hrvatska raspolaže na području delikatesne hrane.
8
AKTUALNO
Privredni vjesnik Broj 3780, 3. lipnja 2013.
“ Ne postoji ni vizija niti suglasnost o tome
kakva zemlja u gospodarskom smislu želimo biti.” Ivica Mudrinić, predsjednik HUP-a
Dan poduzetnika 2013.
Konsenzus je ideal, ali Vlada odlučuje Hrvatskoj je potrebno, prema Ivici Mudriniću, da u premijeru i ministrima umjesto političara prepozna reformski tim kojem nije cilj samo dobiti sljedeće izbore, nego promijeniti zemlju na dobrobit sljedećih generacija Igor Vukić, Drago Živković
P
roslavljajući 20 godina rada, Hrvatska udruga poduzetnika pozvala je na društveni konsenzus o cjelovitim mjerama koje bi pokrenule ekonomiju i društvo u cjelini. “Ne postoji ni vizija niti suglasnost o tome kakva zemlja u gospodarskom smislu želimo biti. Vlada se usmjerila na rješavanje pojedinih barijera, ali ostaje dojam da nedostaje cjelina usklađenih mjera”, rekao je predsjednik HUP-a Ivica Mudrinić na prošlotjednom Danu poduzetnika. Mudrinić je ocijenio da je Vlada u prvoj godini mandata propustila povući najteže reformske poteze. Povećano je ukupno opterećenje poreza i doprinosa. Na pad kreditnog rejtinga također je utjecao nedostatak vjero-
dostojnosti nove politike. Pojedini reformski zahvati, poput restrukturiranja državnih poduzeća, iznuđeni su jasnim pravilima o potporama EU-a, smatra Mudrinić. “Politika nije matematika” Prema njegovim riječima, Hrvatskoj je potrebno da u premijeru i ministrima umjesto političara prepozna reformski tim kojem nije cilj samo dobiti sljedeće izbore, nego promi-
jeniti zemlju na dobrobit sljedećih generacija. “Konsenzus je plemenita ideja, ali se do konsenzusa svuda teško dolazi”, odgovorio je premijer Zoran Milanović. I zemlje s razvijenijom kulturom dijaloga, kao Švedska ili Njemačka, imale su problem postići suglasje glavnih društvenih snaga. “Na kraju je vlada ta koja odlučuje i koja ima odgovornost”, poručio je Milanović upitavši kako postići konsenzus sa sindikatima
koji prijete blokadom države zbog tri posto manje bruto plaće. “U Rumunjskoj su javni službenici danak krize platili sa 25 posto manjom neto plaćom. Radnici u privatnom sektoru kod nas također su podnijeli veliki teret. Spreman sam na razgovor o našim potezima i brojkama, ali politika nije matematika”, rekao je premijer. Podsjetio je na nekoliko odluka koje je njegova Vlada donijela, a koje su bile godinama odga-
Provodit će se privatizacijski postupci radi jačanja tržišta i smanjivanja prostora za politički klijentelizam đane, poput privatizacije brodogradnje. Rekao je da će Vlada nastaviti s dosadašnjim uvođenjem reda, podržavanjem rada i poboljšavanjem uvjeta za ulaganje.
Provodit će se privatizacijski postupci radi jačanja tržišta i smanjivanja prostora za politički klijentelizam. Milanović smatra da je bilo dovoljno vremena za prilagodbu pravilima Europske unije i da će hrvatske tvrtke to znati iskoristiti. Predsjednik Ivo Josipović ocijenio je da bi, uz državnu pomoć i strategiju, trebalo poticati proizvodnju i izvoz složenijih proizvoda, s većom dodanom vrijednosti. Paul Vandoren, šef Delegacije EU-a, kaže da poduzetnici trebaju trebaju udvostručiti napore za opstanak na tržištu od 500 milijuna potrošača. Ali to je i velika prilika. Markus Beyrer, glavni direktor Businesseurope, kaže da mnogi pitaju u čemu je tajna austrijskog uspjeha. “Tajna se zove Europska unija”, rekao je Beyrer.
panel: Jesmo li spremni za EU i gdje je naša prilika?
Kresati ili ne - pitanje je sad Reforma znači podizanje produktivnosti, a ne rezanje troškova, tvrdi Franjo Luković Jesmo li spremni za Europsku uniju i gdje je naša prilika? – pitanja su koja su sebi i poduzetnicima postavili sudionici panel rasprave u sklopu Dana poduzetnika. Predsjednik HUP-a Ivica Mudrinić siguran je da su se brojne hrvatske tvrtke dobro pozicionirale za tržište EU-a, ali neke će imati ozbiljnih poteškoća, stoga nam je u idućih pola godine potrebna aktivna politika Vlade. Potpredsjednik Vlade Branko
Grčić odmah je uzvratio da Vlada upravo to i radi na tri ključna pravca: javne investicije, EU fondovi i privatne investicije. Grčić je uvjeren da se 1. srpnja 2013. neće dogoditi ništa dramatično, jer je
hrvatsko tržište već integrirano u europsko. Ništa posebno, iz istog razloga, ne očekuje ni predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi iako vjeruje da će cijene hrane pasti, ali kompanije se tome moraju
prilagoditi. Agrokor je već odavno spreman za EU, kaže potpredsjednik Uprave Damir Kuštrak koji priželjkuje da glavnina novca iz EU fondova ipak ode u ruke privatnog sektora kako bi njime pokrio zaostajanje u konkurentnosti. Za Podravku je EU već sada drugo najznačajnije tržište, a na policama trgovina nadmeću se s najvećim globalnim igračima, pa predsjednik Uprave Zvonimir Mršić prostor za razvoj vidi u akvizicijama na području Istočne Euro-
pe i prodoru na halal tržišta. Za predsjednika Uprave Orbica Branka Roglića glavni cilj treba biti smanjenje troškova, dok predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković vidi ogroman prostor za popravljanje izvrsnosti u cijelom društvu. Između Lukovića i Grčića zaiskrilo je oko pitanja zašto u Hrvatskoj nema investicija. I dok Grčić ključni razlog vidi u investicijskom pesimizmu i manjku novca i ideja, Luković smatra da optimizma nema zato
što se država sve više zadužuje, što je Grčić ocijenio paušalnim kritiziranjem. Reforma, prema Lukoviću, znači podizanje produktivnosti, a ne rezanje troškova. Na Grčićevo pitanje kako bi reformirao mirovinski sustav bez kresanja, Luković je bio prisiljen priznati da bi tu ipak bila potrebna određena kresanja. Lukoviću je u pomoć priskočio Roglić, tvrdnjom da strani investitori odustaju kada shvate koliko je kod nas birokratskih prepreka.
S MARKOVA TRGA
www.privredni.hr Broj 3780, 3. lipnja 2013.
( PDV od 10% plaćat će se
na ulaznice za koncerte i smještaj u lukama nautičkog turizma
Sjednica hrvatske vlade
Manji PDV na novine s dugačkim tekstovima Da bi dnevne novine plaćale PDV od pet posto, moraju imati statut medija i svakog dana objavljivati u autorskim tekstovima najmanje 25.000 riječi Igor Vukić vukic@privredni.hr
P
orez na dodanu vrijednost po sniženoj stopi od 10 posto plaćat će se i na ulaznice za koncerte, odlučila je Vlada u Konačnom prijedlogu izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Tako je prihvaćen prijedlog iz javne rasprave da se očuva konkurentnost priređivanja koncerata u Hrvatskoj, jer i većina država Europske unije također primjenjuje snižene stope. Velike nedoumice izazvat će odredba o sniženoj stopi od pet posto na dnevne novine. Za oporezivanje tom stopom Vlada se odlučila jer želi pomoći izdavačima dnevnih novina koji su u teškoj situaciji zbog gospodarske kri-
Poduzetnici će morati godišnju prijavu obračuna PDV-a podnijeti do kraja veljače za prethodnu godinu ze, istaknuo je ministar financija Slavko Linić. No da bi dnevne novine dobile tu olakšicu, moraju imati statut medija i svakog dana objavljivati u autorskim tekstovima najmanje 25.000 riječi (oko 100 kartica ili 180.000 znakova novinskog teksta). Novine i časopisi koji ne udovoljavaju tom kriteriju plaćat će PDV po stopi od 10 posto, i također će morati imati interni statut. Smje-
štaj u lukama nautičkog turizma također će imati stopu od 10 posto, čime se ta djelatnost izjednačava s ostalom ugostiteljskom djelatnošću. Za obrtnike ostaje pravilo o plaćanju PDV-a po naplaćenom računu, a ne odmah po izdavanju računa. Na plaćanje PDV-a po izdavanju računa obrtnici će prijeći 1. siječnja 2015. Do tada će tržište biti uređeno, tvrde u Vladi, pa će svi sudionici na tržištu uredno ispunjavati svoje novčane tražbine. Povremenim poreznim obveznikom smatrat će se osobe koje stječu ili isporučuju nova prijevozna sredstva (automobili, plovila...). Ako netko kupi novi automobil u nekoj zemlji EU-a, morat će u roku od 10 dana to prijaviti poreznoj upravi. Auto može registrirati tek kad plati PDV. Privremene dozvole za usluge smještaja Svi poduzetnici morat će godišnju prijavu obračuna PDV-a podnijeti do kraja veljače za prethodnu godinu. Do sada su obveznici poreza na do-
Manji pad BDP-a, ali ipak - pad Pad BDP-a u prošlom kvartalu od 1,5 posto nešto je manji nego u prethodnom kvartalu, ali ipak riječ je o padu, prokomentirao je premijer Zoran Milanović informaciju o BDP-u koju je objavio Zavod za statistiku. Dodao je kako rezultatom nije zadovoljan, ali će Vlada i dalje nastaviti istom politikom, uz fiskalnu konsolidaciju i štednju te stvaranje uvjeta za nova ulaganja. Nećemo se dodatno zaduživati jer ne možemo trošiti više nego što proizvedemo, zaključio je premijer. bit godišnju prijavu PDVa podnosili do kraja travnja. Porezni obveznici iz Hrvatske moći će zatražiti povrat PDV-a za isporuke koje im služe za gospodarsku djelatnost, a koje su im zaračunali porezni obveznici iz drugih država Unije. Zahtjev će se podnositi preko elektroničkog portala Porezne uprave. Izmjenom Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti Vlada je omogućila obavljanje djelatnosti i u građevinama koje još nisu legalizirane. Građani koji primaju turiste mogu ishoditi privremenu dozvolu za usluge smještaja, ako su predali zahtjev za legalizaciju, rekao je ministar turizma Darko Lorencin. Isto vrijedi i za ugostitelje u manjim
objektima do 400 četvornih metara. Za njih će ta mogućnost vrijediti do 31. prosinca 2016. Iznajmljivači soba više neće morati dokazivati poslovnu sposobnost. Obavljanje ugostiteljske djelatnosti moći će se, uz privremeno rješenje, obavljati i u vlastitom stambenom prostoru. Najduže od kraja 2016., kada će prostor morati prenamijeniti iz stambenog u poslovni. Koristi za investitore i poduzetnike trebao bi donijeti i novi zakon o okolišu. Okolišne dozvole dodjeljivat će se fleksibilnijom i bržom procedurom, a ulagači će unaprijed znati kakvu okolišnu dozvolu trebaju. Uvodi se i registar ovlaštenika za izradu studija utjecaja na okoliš.
9
Sindikati vs. Mrsić
Štrajka (ne)će biti Sindikati državnih i javnih službi na prošlotjednoj konferenciji za novinare najavili su kako 5. lipnja kreću u koordinirani štrajk, ako im se ne vrate prava koja su im oduzeta prošle godine. Osim toga, oni se protive Vladinoj politici rezanja plaća i onemogućavanja nekih prava radnika. O najavi mogućeg općeg štrajka očitovao se i Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava, koji je također sazvao konferenciju za novinare na kojoj je sindikatima poručio kako blokade sustava neće biti jer se zna koji se poslovi u državi moraju odvijati. Dodao je kako Vlada neće pristati na sindikalne zahtjeve, pa se zato ne treba bojati da će Hrvatska biti blokirana. Mrsić je napomenuo i kako se štrajk prvo mora najaviti te da će svi oni koji namjeravaju ići u štrajk imati svoje zakonske obveze koje će morati obavljati i u vrijeme mogućeg štrajka. Ustvrdio je
i kako je nemoguć povratak svih prava koje traže sindikati državnih i javnih službi. Naime, prema Mrsićevim riječima za povrat božićnica, regresa i povećanje plaća od tri posto država bi trebala izdvojiti 1,6 milijardi kuna ili pak otpustiti 17.000 radnika što se ne može provesti te je istaknuo Vladinu spremnost na pregovore sa sindikatima. Nakon Mrsićevog očitovanja predstavnici 11 sindikata poslali su Vladi zahtjev za početak postupka mirenja koji se treba provesti u sljedećih nekoliko dana. Ovisno o tome kako će završiti mirenje između sindikata i Vlade, znat će se hoće li ili neće biti koordiniranog štrajka. (S.P.)
Zbog sumnje u zloporabu ovlasti
Linić razriješio voditelje u Poreznoj upravi
Ministar financija Slavko Linić razriješio je prošli tjedan devet rukovodećih službenika Porezne uprave, na temelju sumnje u zloporabu ovlasti u poslovanju tijekom 2012. godine. Razriješeni su te privremeno premješteni sljedeći službenici: zamjenik ravnateljice Zlatko Fabijančić, pomoćnica ravnateljice za strategiju i razvoj Anđa Redžić, pomoćnik ravnateljice za opće, pravne i računovodstvene poslove Željko Glavaš, pomoćnica ravnateljice za igre na sreću i lokalne poreze Anđela Toth Sesar, pomoćnik ravnateljice za ovršni postupak Miljenko Krželj, pomoćnik ravnateljice za
nadzor Damir Živković, pročelnik Područnog ureda Zagreb Marko Buljan, voditelj Službe za otkrivanje porezno kaznenih djela Karlo Orešković te voditelj Službe za javnu nabavu Antun Hopfinger. Na novim mjestima ostat će dok postoji sumnja na zloporabu položaja i ovlasti ili dok se ne pokrene odgovorajući postupak, a najduže do 1. siječnja 2014. godine. Dobivat će plaću i ostala materijalna prava radnog mjesta s kojega se privremeno premještaju, a daljnja postupanja Ministarstva financija ovisit će o rezultatima postupaka koje vode nadležna tijela, priopćeno je iz Ministarstva financija. Osumnjičeni službenici navodno su pojedinim obveznicima odavali informacije, dojavljivali kada će biti izvanredni nadzori i pomagali u prikrivanju prekršaja. (I.V.)
10 aktualno
Privredni vjesnik Broj 3780, 3. lipnja 2013.
( 631 mil kn
država ubrala od trošarine na pivo u 2012.
( oko 90% tržišta ( od toga v drže 3 najveće pivovare
drži Zagrebačka pi
Pivari na početku sezone
Skuplji energenti i sirovine, skuplje i pivo Među pivarima još se vodi rasprava o zahtjevu malih pivovara (a takvima se smatraju sve osim triju najvećih) da se za njih uvede niža trošarina, kako je to slučaj u većini europskih zemalja Drago Živković zivkovic@privredni.hr
P
ivo je izrazito sezonski proizvod koji se u ljetnim mjesecima prodaje u pet puta većim količinama nego zimi. Stoga pivovare sve svoje adute bacaju na udarnu pivsku sezonu koja upravo počinje. Hrvatsko pivsko tržište visoko je koncentrirano, jer tri najveće pivovare drže oko 90 posto tržišta. Kako su sve tri u vlasništvu međunarodnih korporacija, uoči svake sezone izlaze s nizom noviteta kojima pokušavaju sačuvati ili povećati udjel na tržištu. Bezalkoholne trošarine Zagrebačka pivovara, koja drži više od 40 posto tržišta, ove je sezone redizajnirala cijeli portfelj Ožujskog, lansirala dva nova okusa - Ožujsko crni ribizl limetu i Ožujsko gorku naranču. Uskoro će predstaviti i Carlin, najprodavanije britansko pivo, čiji je proizvođač novi vlasnik Zagrebačke pivovare, američko-kanadska grupacija Molson&Coors. Karlovačka pivovara - koja je nedavno najavila promjenu imena u Heineken Hrvatska - također je svoja piva počela prodavati u novoj boci, za čiju se proizvodnju, tvrde, troši manje energije.
Drugi njihov novitet je Sokol, sasvim novi proizvod u segmentu jeftinijih piva, koji dolazi i kao radler s okusom limuna. Predstavljena je i nova boca Heinekena od 0,4
Piva koja se proizvode u Hrvatskoj po svojim su sastojcima najvećim dijelom domaći proizvodi
litre. Treća najveća pivovara, Carlsberg Croatia, koja drži nešto manje od 20 posto tržišta, u ovoj je godini lansirala Hajdučko pivo i Somersby jabučno vino u limenkama. Zadnja verzija izmjena Zakona o trošarinama nije značajnije za-
hvatila pivare. Trošarina na pivo i dalje je 40 kuna po hektolitru i po volumnom postotku alkohola. U Carlsbergu su ipak zadovoljni novinama koje olakšavaju poslovanje u pogledu jednostavnijeg izvještavanja i pojednostavljenog kretanja trošarinskih proizvoda između trošarinskih skladišta ovlaštenog držatelja. Ono čime nisu zadovoljni je zakon o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića, koji je još u saborskoj proceduri i kojim se predviđa uvođenje trošarine na bezalkoholno pivo, također u iznosu od 40 kuna po hektolitru. Kad je o trošarinama riječ, unutar Grupacije proizvodnje piva, slada i hmelja pri HGK-u još se vodi rasprava o zahtjevu malih pivovara (a
takvima se smatraju sve osim tri najveće) da se za njih uvede niža trošarina, kako je to slučaj u većini europskih zemalja. I dok Zagrebačka i Karlovačka pivovara još nemaju čvrsto stajalište o tome, u Carlsbergu smatraju da je hrvatsko tržište piva drugačije od onih koja se navode kao primjer prakse uvođenja diferenciranih trošarina. To su uglavnom veća srednjoeuropska tržišta (Njemačka, Češka), gdje posluje veliki broj malih privatnih pivovara, pa se takvim diferenciranim stopama potiče mikroproizvodnja piva. Kod nas je takvih mikropivovara svega nekoliko. Tehnološka para Pivopije su u zadnjih nekoliko mjeseci uočili rast maloprodajnih cijena piva. Pivovare ga opravdavaju rastom cijena sirovina i troškova proi-
zvodnje. U Zagrebačkoj pivovari tako navode da je samo tehnološka para krajem prošle godine poskupjela za 95 posto, što će im na godišnjoj razini povećati troškove za 6,16 milijuna kuna. U Karlovačkoj navode povećanje cijena slada i kukuruzne krupice, a u Carlsbergu tome dodaju i rast cijena sirovina za ambalažu. Piva koja se proizvode u Hrvatskoj po svojim su sastojcima najvećim dijelom domaći proizvodi. U Zagrebačkoj pivovari kažu da 90 posto sirovina za proizvodnju njihovih proizvoda potječe iz Hrvatske. Od četiri osnovne sirovine za proizvodnju piva (ječam, kvasac, voda i hmelj), tri potječu iz Hrvatske, a uvozi se samo hmelj. Slično je i u Karlovačkoj pivovari, gdje ipak ističu da udjel domaćih sirovina ovisi o trenutačnoj ponudi na tržištu. Carlsberg
Croatia tvrdi da vodi brigu o domaćim dobavljačima te ih spremno podržava i preferira, što potvrđuju podatkom da su neki od njihovih dobavljača postali globalni Carlsbergovi partneri. To su Midren, Reprint, Stražaplastika, Kaplast i Vetropack Straža, Slavonijaslad, Strojarstvo Horvat i Centar Kovačić. Također, u Carlsbergu ističu da su bili jedina pivovara u Hrvatskoj koja je za dobavljača hmelja imala Hmeljarsku zadrugu Gregurovec, od kojih su kupovali hmelj za Zlatni Pan, sve do zatvaranja zadruge prošle godine. I dok su pivari u 2011. godini opći pad potrošnje piva uspjeli kompenzirati velikim uspjehom mješavina piva i sokova, tzv. radlera, u prošloj godini ni to im nije pomoglo. Iako Grupacija pivara još nema podatke o potrošnji u prošloj godi-
11
www.privredni.hr Broj 3780, 3. lipnja 2013.
iše od 40%
vovara
( oko 3 mil kn
dosadašnja ulaganja u proizvodnju
( 13 zaposlenika
brine o proizvodnji i plasmanu Vukovarskog piva
Stroga receptura Vukovarskog piva
Pivo bez lokalpatriotizma Osim u Zagrebu, koji mu je najjače tržište, ovo se pivo može naručiti u samo tri objekta u Vukovaru, u isto toliko u Osijeku, te na po jednom mjestu u Splitu i Rijeci Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr ni, iz financijskih izvješća najvećih pivovara da se zaključiti da je 2012. bila loša za pivare. Tako su Zagrebačka pivovara i Carlsberg zabilježili pad prihoda i dobiti, dok su Karlovačkoj prihodi blago porasli, ali je dobit pala. Lokalni proizvod Četvrta najveća pivovara, Osječka, zabilježila je vrlo blagi rast financijskih pokazatelja. Pad tržišta potvrđuju i podaci Ministarstva financija o naplaćenoj trošarini na pivo: u 2011. od piva je država ubrala gotovo 654 milijuna kuna, a u 2012. tek 631 milijun. U prva tri mjeseca ove godine ubrano je 95,4 milijuna kuna, što je na razini istog razdoblja 2011. godine. Hrvatsko tržište piva već je sada vrlo kompetitivno, velike međunarodne pivovare prisutne su dulje vrijeme, pa nitko ne očekuje znatnije promjene s ulaskom u EU. U ovom trenutku na hrvatskom se tržištu piva nalaze raznovrsni proizvodi, sva moguća pakiranja, cjenovni segmenti, a i tržište specijalnih piva raste. Valja imati na umu i da je pivo vrlo lokalni proizvod, čiji su potrošači lojalni domaćim brendovima. Stoga svi očekuju nastavak oštre tržišne utakmice, ali to im, kažu, nije nikakva novost.
N
akon ratnog progonstva u Virovitici i povratka u rodni Vukovar, Nenadu Blaževu odmah je bilo jasno kako ga u razorenom Vukovaru ne čeka nikakav posao, nego da se za egzistenciju obitelji valja boriti stvaranjem posla. Uz obnovljenu obiteljsku kuću, Blažev je prije desetak godina izgradio poslovni prostor i prilagodio ga novom poslu – proizvodnji gazirane soda-vode. “Posao se uhodao i još nije bilo krize. Imali smo slobodnog poslovnog prostora, a meni je zazvonilo kako dobro zvuči ‘Vukovarsko pivo’. Puno toga je Vukovar zaslužio pa, između ostalog, i svoje pivo. Tako je došlo do te ideje. K tome, imamo svoje arteške bunare, a znao sam da je kvalitetna voda temelj za dobro pivo”, objašnjava Blažev. Kompletno postrojenje za proizvodnju Vukovarskog piva napravio je po mjeri s kapacitetom do 3000 litara piva dnevno. Pored kvalitetne vode i odgovarajuće tehnologije, za proizvodnju dobrog piva potrebna je i provjerena receptura. Tragom dobrih informacija, Blažev je došao do Arpada Laurencija, u europskom pivarskom svijetu poznatog mađarskog stručnjaka, koji je nedavno svoje znanje kuhanja piva plasirao i u Kini.
“Laurenci je kod nas proveo više od mjesec dana i svoja znanja prenio našim ljudima koji danas rade Vukovarsko pivo i strogo se drže njegove recepture. Dosljedno poštujemo i primjenjujemo pravila poznatog Bavarskog zakona o čistoći piva iz davne 1516. godine. Vukovarsko pivo sadrži samo prirodnu višestruko filtriranu vodu iz arteških bunara, ječmeni slad, hmelj i pivski kvasac. Pivo je ukusnije jer sadrži više vitamina B i H i ne sadržava dodatne kemijske sastojke ni konzervanse”, kaže Blažev. Problemi s plasmanom Nedugo nakon pokretanja proizvodnje, sredinom 2008. godine, poslovni entuzijazam naglo je splasnuo zbog neočekivano
nudi imati i naše pivo. No, ugostitelji polako shvaćaju kako goste ne mogu pri-
Na osnovnu cijenu od 10 kuna po litri piva, moramo platiti dvije kune za trošarinu, a potom i PDV, kaže Blažev vući samo tendom, stolnjakom i stolcem, nego kvalitetnim pivom. Takvu situaciju sve više imamo u Zagrebu gdje je Vukovarsko pivo bitno prisutnije nego u vlastitom Vukovaru”, objašnjava Blažev. Osim u Za-
ci. A kako bi se što više približili kupcima, organiziraju i kućnu dostavu piva i soda-vode, saznajemo od Andrije Sebeledija, poslovođe u malom vukovarskom pogonu. Prevelika trošarina Ukupna ulaganja u stvaranje Vukovarskog piva do sada iznose oko tri milijuna kuna. Zahvaljujući činjenici da sada posluju bez kreditnih obveza vezanih uz početna investiranja, prošla je godina završila nulom. Međutim, Pivo kao živo
Budući da nemaju sredstva za velika ulaganja u marketing, malo kome je poznata činjenica da je Društvo prijatelja piva upravo Vukovarsko pivo proglasilo najboljim hrvatskim pivom u 2010. godini. O kvaliteti Vukovarskog piva u superlativima je pisano i u hrvatskom izdanju Playboya: “Gusto, mirisno, aromatično i kao živo, jednostavno vam ne dopušta da ga pijete brzo... Za uživanje, ne i napijanje, rijetko dobro pivo. Zasad još nema tamnog brata, kojeg jedva čekamo...”
Ne gledati nego piti Pivo je proizvod koji se ne gleda, nego pije. Pivo je kao pekarski proizvod - što je svježije, to je bolje. Zato mi u pivo ne stavljamo nikakve konzervanse niti ga pasteriziramo, jer bi time u pivu ubili sve što je u njemu vrijedno. Stoga Vukovarsko pivo valja konzumirati u roku od 30 dana, uz čuvanje na temperaturi do 12 stupnjeva. A, kako bi izbjegli bilo kakve probleme mogućeg lošeg čuvanja piva, ugostitelje opskrbljujemo na razini tjedne potrebe. Zato i nemamo skladište gotovih proizvoda, nego pivo proizvodimo tek kada se naruči, objašnjava Nenad Blažev. slabog plasmana Vukovarskog piva upravo – u Vukovaru. “Devet od 10 kafića ima ugovore s nekim drugim pivarskim kućama i stoga ne mogu u po-
grebu, koji mu je trenutačno najjače tržište, Vukovarsko pivo se može naručiti u samo tri objekta u Vukovaru, u isto toliko u Osijeku, te na po jednom mjestu u Splitu i Rije-
ma u poslovanju, Blažev nije smanjivao broj zaposlenih, tako da i danas o proizvodnji i plasmanu Vukovarskog piva brine ukupno 13 zaposlenika. Na pitanje kakvi su mu poslovni planovi, Blažev naglašava kako je u sadašnjim hrvatskim gospodarskim uvjetima teško planirati bilo što na dulji rok. “Sada nam je glavni plan – opstanak. Imamo velike ulazne troškove vezane uz ambalažu i održavanje voznog parka. K tome, veliki je pro-
zadnje dvije-tri godine ukupni financijski rezultat sve je manji. Usprkos teškoća-
blem trošarina, koja je nama malim proizvođačima prava omča oko vrata. Na osnovnu cijenu od 10 kuna po litri piva, moramo platiti dvije kune za trošarinu, a potom i PDV koji se obračunava na puni iznos, zajedno s trošarinom. O takvim nelogičnostima nedavno smo razgovarali na udruženju hrvatskih pivara i nadam se da ćemo sa zajedničkim zahtjevom izaći pred nadležna državna tijela kako bi nam ipak omogućili ravnopravniju tržišnu utakmicu s velikima”, kaže Blažev.
12 AKTUALNO
Privredni vjesnik Broj 3780, 3. lipnja 2013.
( 5000 poštanskih ( 1,45 mlrd kn sandučića dnevno prazni HP
lanjski promet tržišta poštanskih usluga
Liberalizacija tržišta poštanskih usluga
Za jedne obveza, a za druge monopol Zakon o poštanskim uslugama donesen je relativno kasno, što je otežalo pripremu gospodarskih subjekata, smatra Dražen Breglec, predsjednik Udruženja davatelja poštanskih usluga pri HGK-u Boris Odorčić odorcic@privredni.hr
P
otpuna liberalizacija tržišta poštanskih usluga u Hrvatskoj započela je 1. siječnja. Tada je stupio na snagu novi Zakon o poštanskim uslugama koji je usklađen s Trećom poštanskom direktivom koja je usmjerena k stvaranju jedinstvenog tržišta poštanskih usluga u Europskoj uniji. Dražen Breglec, predsjednik Udruženja davatelja poštanskih usluga pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, kaže kako je zakonodavni okvir donesen relativno kasno, što je otežalo pripremu gospodarskih subjekata. “To je uzrok mnogih problema jer su operatori imali tek nekoliko dana za pripre-
mu”, istaknuo je na okruglom stolu Liberalizacija tržišta poštanskih usluga s naglaskom na aspekt javne nabave, koji je prošloga tjedna organizirao Sektor za promet i veze HGK-a (Udruženje davatelja poštanskih usluga). Jedna od važnijih tema bila je pismo Europske komisije u kojem se izražava zabrinutost za hrvatsko tržište poštanskih usluga. Jer, EK smatra spornim tumačenje zakona čijom bi se primjenom osigurao ponovni monopol na neke usluge Hrvatskoj pošti (HP) idućih 15 godina. “Na očita kršenja direktiva i vlastitih zakona EK je reagirao potpuno očekivano. Za tridesetak dana postajemo punopravna članica Europske unije, a dopis EK-a je ozbiljno upozorenje da se pravila moraju poštivati i
da bilo kakvog popusta ni razdoblja prilagodbe neće biti”, naglasio je Breglec. U suprotnom, dodao je, odmah nakon ulaska u EU Hrvatska bi se mogla ponovno naći na udaru EK-a zbog nepoštivanja tržišnog natjecanja. Također, Breglec je ukazao na nedovoljnu jasnoću u procesu provedbe javnih nabava.
ostalih igrača u Europi, iako ima bolju startnu poziciju od ijednog davatelja u EU-u ikada! U takvoj nepovoljnoj poziciji
Borba za tržište HP, kao poštanski nacionalni operator, ima zakonsku obvezu dostaviti pismo u svaki kutak Hrvatske, dnevno prazniti 5000 poštanskih sandučića i imati mrežu od 700 ureda. “Konkurencija nema nijednu od tih obveza, a HP nema nikakvu naknadu ili privilegiju,
HP borit će se za tržište i za svoje korisnike”, ističe Jo Kempen iz Ureda za korporativne komunikacije HP-a. Marijan Bolarić, član Vijeća Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM), napomenuo je kako se na tržištu primje-
HP nema nikakvu naknadu ili privilegiju, već samo obvezu, ističe Jo Kempen iz HP-a
već samo obvezu. Sigurni smo da nitko ne može reći da je to fer tržišna utakmica. Sve to nije dovoljno i smeta jednom konkurentu koji se ne želi boriti za tržište poput svih
ćuje pad opsega poštanskih usluga. Tako je, primjerice, u 2010. obavljeno 364 milijuna poštanskih usluga, u 2011. godini 356 milijuna, a lani 343 milijuna. Tržišni udio Hrvatskih pošta u 2010. iznosio je 76 posto, a u 2011. godini 71, dok je prošle godine bio 67,5 posto, što ukazuje na trend smanjivanja. Na tržištu poštanskih usluga, naglasio je, u 2010. ostvaren je promet od gotovo 1,54 milijarde kuna, u 2011. od 1,52 milijarde kuna, a u 2012. realizirano je 1,45 milijardi kuna. Pritom je sve manji udio klasičnih pisama, a javljaju se novi oblici usluga. Postupak javne nabave, istaknuo je, mora osigurati kvalitetu uz maksimalno racionalno korištenje financijskih sredstava.
10. drvno-tehnološka konferencija
Javna nabava ne vodi računa o domaćoj industriji Iako drvni sektor ima važnu ulogu u zadržavanju zapošljavanja, posebno u ruralnim predjelima, a drvna industrija snažan razvojni potencijal, u poslovima javne nabave ne vodi se računa o domaćoj proizvodnji. I uz sve to, položaj drvne industrije, proizvodnje namještaja i proizvoda od drva na hrvatskom tržištu sve je lošiji. Istaknuto je to na 10. drvno-tehnološkoj konferenciji održanoj u Opatiji pod geslom Europska budućnost hrvatske drvne industrije. Na konferenciji, koja je okupila oko 200 sudionika, otvoreno se razgovaralo o aktualnim temama iz
područja zakonodavstva i prilagodbe EU regulativi, ulaganjima i klasterskim povezivanjima, kao i tren-
Položaj drvne industrije na hrvatskom tržištu sve je lošiji, istaknuto je na Konferenciji dovima u proizvodnji namještaja. Posebna pažnja bila je na sektorskim potporama i problematici opskrbe drvnom sirovinom u EU okruženju. A ulazak Hrvatske u EU u vremenu dok kriza i dalje trese hrvatsku drvnu
industriju, neće, po ocjeni sudionika, pomoći drvnoj industriji jer hrvatske kompanije u većem dijelu nisu dobro pripremljene za odnose koje nosi punopravno članstvo. Onima koji dobro posluju ti novi odnosi donijet će dobro, a onima koji
su poslovali loše bit će nakon 1. srpnja još gore, istaknuto je na Konferenciji. Potrebne velike investicije Darko Prodan, predsjednik Hrvatskog drvnog klastera te vlasnik i
predsjednik Uprave Cedra, koji u DIV u Vrbovskom ulaže 150 milijuna kuna, naglašava kako EU donosi velike mogućnosti, ali i da bez velikih investicija ne vidi svijetlu budućnost za hrvatsku drvnu industriju. Možda, kaže, u produžecima nadoknadimo zaostajanje jer su nam potrebne investicije i priprema robe u višoj fazi prerade. U proceduri je donošenja zakon o preradi i uporabi drva, proizvoda od drva i namještaja, a najveći prijepor izazvale su licence kod drvoprerađivača. Dobro je, istaknula je Aida Kopljar iz Ministarstva poljopri-
vrede, što drvna industrija ima zatvorenu sirovinsku bazu, 88 posto drvne zalihe je u vlasništvu države, a to daje mogućnost da se i u EU-u nacionalno intervenira u zakonodavstvo. Željko Ivančević, lobist u Bruxellesu, iznio je pak ocjenu kako cijelu industriju - pa tako i drvno-prerađivačku - očekuje velik šok nakon ulaska u EU. Hrvatski gospodarstvenici su sve svjesniji da EU piše 80 posto svih propisa koji će se primjenjivati, a razlika u odnosu na vrijeme prije ulaska u EU je ta što će se sada primjenjivati rigorozno. (D.B.)
enterprise europe
info
Broj 86, 3. lipnja 2013.
Zaštita hrvatskih brendova
Grantovi za medije
Hrvatski mediji imaju mogućnost apliciranja za grantove u 2014. iz višegodišnjeg programa za grantove za medije Europskog parlamenta. Sadašnji program grantova za medije je višegodišnji program na tri godine - od 2012. do 2014. - koji je usmjeren na podizanje svijesti o Europskom parlamentu, a obuhvaća projekte s četiriju područja - televizije, radija, online medija i događaja. Programi za 2012. i 2013. su već zatvoreni, ali postoji mogućnost apliciranja za programe u 2014. Kako bi se mogle prijaviti za sredstva, zainteresirane organizacije moraju aplicirati za partnerstvo i dokazati da imaju financijske i operativne kapacitete u jednom od gore navedenih područja do 30. rujna, a projektni prijedlog predati do 30. listopada. Više detalja može se naći na http://www.europarl. europa.eu/aboutparliament/ en/00beb2559e/Grants.html. Očekuje se i natječaj za dodjelu sredstava za projekte koji se odnose na mlade novinare.
Rizici i dobrobiti korištenja žiga Zajednice Žig i žig Zajednice osiguravaju hrvatskim poduzetnicima zaštitu proizvoda na tržištu Europske unije. No ulaskom Hrvatske u uniju žigovi europskih poduzetnika nositelja prava intelektualnog vlasništva važe i na teritoriju Hrvatske U organizaciji Poslovno-inovacijske agencije Republike Hrvatske BICRO održana je radionica Zaštitimo hrvatske brendove prije ulaska u EU. Radionicom se željelo upoznati sudionike s pravima koja proizlaze iz žiga, a naročito žiga Zajednice (Community Trademark - CTM žig) koja vrijede na teritoriju cijele Europske unije te pravovremeno prenijeti znanje o mogućnostima korištenja prava Europske unije, ali i o potencijalnim rizicima koji uslijed proširenja tih prava na Hrvatsku nakon ulaska u Europsku uniju mogu nastati prvenstveno za poduzetnike-nositelje ranijih prava u Republici Hrvatskoj koji nisu pravovremeno zaštitili svoje proizvode. Zaštita žiga osobito je bitna u trenutku kada Hrvatska postaje dijelom jedinstvenog europskog tržišta na kojem će hrvatski poduzetnici morati pronaći svoje mjesto među jakom konkurencijom i osigurati prepoznatljivost svojih proizvoda i usluga. Stručnjaci iz područja zaštite intelektualnog vlasništva s prisutnima su podijelili svoja znanja i iskustva, te ukazali na prilike i probleme s kojima se poduzetnici – nositelji prava na žig susreću prilikom ulaska u EU.
“Krajnje je vrijeme da poduzetnici koji nisu zaštitili svoj žig pokrenu postupak njegove zaštite kako bi nesmetano nastavili poslovanje koristeći svoj brend i nakon ulaska Hrvatske u EU”, istaknuo je Goran Zeković, voditelj projekta Europske poduzetničke mreže ispred BICRO-a. Način registracije žiga na radionici je prezentirala Katarina Kompari, zastupnica za žigove i patente iz tvrtke ZMP IP. “Svaka registracija prava intelektualnog vlasništva ne može i ne smije biti svrha sama sebi, već se mora osvijestiti kao korak prema zaštiti/sigurnosti vlastitih prava na tržištu prema drugim subjektima. Činjenica da će Hrvatska postati članicom EU-a nosi sa sobom praktične posljedice za nositelje prava intelektualnog vlasništva. Promišljanje o vlastitim pravima izvan teritorija Republike Hrvatske je i do sada bila nužnost, a sada postaje stvarnost s obzirom na to da će žig Zajednice neminovno
zahtijevati daleko složenije uključivanje nositelja prava u sagledavanju vlastite pozicije unutar zaštićenih prava trećih osoba”, smatra Katarina Kompari. Na radionici je predstavljen i Vodič za pretraživanje žigova o kojemu je govorio Vedran Đidara, hrvatski ambasador EU IPR Helpdeska. “Postoji više besplatnih baza za pretragu žigova koje smo na ovoj radionici nastojali približiti poduzetnicima koji možda nisu ni svjesni kako lako i brzo mogu doći do informacije o tome. Iz tog razloga smo dali prioritet prilagodbi Vodiča za pretraživanje žigova te se nadam kako će on biti poticaj poduzetnicima da uvrste zaštitu žiga u svoje poslovno-strateške planove”, naglasio je Đidara.
enterprise europe Najava petog kruga natječaja Programa PoC
Pomoć za ostvarenje dobrih ideja
U petom krugu natječaja Programa provjere inovativnih projekata osigurava se sufinanciranje demonstracije tehničke izvedivosti, provjera i zaštita intelektualnog vlasništva, te izrada funkcionalnog prototipa sa 90 posto sredstava za istraživačke institucije i 70 posto za tvrtke U pripremi je raspisivanje Petog poziva natječaja za sufinanciranje inicijalne faze inovativnih znanstveno-poduzetničkih projekata kroz Program provjere inovativnog koncepta. Novost u ovom krugu natječaja u Programu PoC (Proof of Concept) je sustav online prijava koji će biti dostupan nakon objave javnog poziva. Detaljne informacije o Programu PoC i uvjetima sufinanciranja nalaze se u “Priručniku za operativne postupke programa provjere
Novost u ovom krugu natječaja u Programu PoC (Proof of Concept) je sustav online prijava koji će biti dostupan nakon objave javnog poziva inovativnog koncepta za poduzetnike” i “Priručniku za operativne postupke programa provjere inovativnog koncepta za znanstvenike i istraživače”, koji će biti dostupni na webu Bicro.hr zajedno s objavom javnog poziva. Davatelj potpore je Poslovno-inovacijska agencija Republike Hrvatske BICRO. Financijska sredstva u ukupnom iznosu od 10 milijuna kuna raspoloživih
za odobrene projekte temeljem ovog javnog poziva osigurana su iz državnog proračuna kroz zajam Svjetske banke za Drugi projekt tehnologijskog razvoja (STP II) Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Program provjere inovativnog koncepta za znanstvenike i istraživače (PoC PUBLIC) Svrha ovog programa je omogućiti stvaranje novih, na znanju utemeljenih poduzeća sa sjedištem u Republici Hrvatskoj te s potencijalom i sposobnosti za rast i razvoj (tzv. spin-off sa sveučilišta i znanstvenih instituta). Program podupire pretkomercijalizaciju vodećih tehnologija u nastajanju s hrvatskih sveučilišta, istraživačkih instituta te drugih visokoškolskih i znanstveno-istraživačkih ustanova. Program pomaže znanstvenicima i istraživačima plasirati ideje i izume iz laboratorija na tržište. Projekti se obično definiraju nakon postignutog inicijalnog rezultata ili spoznaje u laboratoriju, do kojih je istraživač došao tijekom temeljnih i/ili strateških istraživanja. Program financira inovativne projekte s jasnim i jakim potencijalom komercijalizacije te nije izvor financiranja za znanstvene projekte.
Podnositelji prijedloga u okviru ovog programa mogu biti javne visokoškolske ustanove i javni istraživački instituti. Prepoznati centri imaju vrlo važnu ulogu u provedbi PoC programa budući da ostvaruju prvi kontakt s potencijalnim natjecateljima kojima pomažu u pripremi projekata i postupku prijave. Program pokriva do 90 posto prihvatljivih troškova projekta, pri čemu je minimalni iznos sufinanciranja 35.000, a maksimalni 350.000 kuna. Ostatak od 10 posto prihvatljivih troškova natjecatelj je dužan osigurati iz vlastitih sredstava ili drugih izvora financiranja. Sufinanciranje u Programu može trajati do 12 mjeseci. Od 2010. godine provedena su četiri kruga ovog natječaja i ugovoreno je 45 projekata ukupno vrijednih 8,4 milijuna kuna. Provjera inovativnog koncepta za poduzetnike (PoC Private) Ovim se programom inovativnim tvrtkama želi pružiti prilika da provjere i potvrde komercijalnu primjenu istraživačkih rezultata i uspostave odgovarajuću strategiju za nastavak komercijalizacije. BICRO, u suradnji s prepoznatim centrima, dodjeljuje bespovratna sredstva na konkurentnoj osnovi, najbolje ocijenjenim projektima, i to do 70 posto ukupnih troškova projekta.
PoC po projektu financira demonstracije tehničke izvedivosti, provjeru i zaštitu intelektualnog vlasništva, te izradu funkcionalnog prototipa. Projektom je moguća i analiza tržišta ili izrada studije isplativosti, kao i izrada koncepata i strategije za razvoj ili komercijalizaciju proizvoda (studija ili plan za komercijalizaciju). PoC za poduzetnike podupire pretkomercijalne aktivnosti u početnoj fazi razvoja novih proizvoda, usluga i tehnoloških procesa, kako bi se pružila potpora u ranoj fazi razvoja inovacija, kako bi se pomogao i usmjerio daljnji razvoj i smanjio rizik investicije u kasnijoj fazi. U PoC za poduzetnike mogu se prijaviti mikro, mala i srednja poduzeća, kao i fizičke osobe koje imaju ozbiljnu nakanu osnovati trgovačko društvo. Projekt mora biti postavljen tako da mu je u fokusu provjera ili dokazivanje inovativnog koncepta ili ideje za koju se ne zna i nema dokaza funkcionira li uopće. Dakle, mora postojati tehnološki rizik. Najveća moguća vrijednost financiranja pojedinog projekta je 350.000 kuna. Od 2010. godine provedena su četiri kruga natječaja PoC-a za poduzetnike. Ugovoreno je 67 projekata, ukupno vrijednih 14,5 milijuna kuna.
www.een.hr
3. lipnja 2013.
2 3
WE-EEN
Čarobnjaci
u zaštiti okoliša u Osijeku U Slavoniji je održana radionica u okviru projekta Čarobnjak iz okoliša Europske poduzetničke mreže. Razgovaralo se o zelenoj ekonomiji, a predstavljeni su sustavi za zaštitu okoliša te iskustva tvrtki u zelenoj ekonomiji Europska komisija kroz Okvirni program za konkurentnost i inovacije (CIP) financira projekt WE-EEN (Wizard of the Enviroment Enterprise Europe Network - Čarobnjak iz okoliša Europske poduzetničke mreže). TERA Tehnopolis je nacionalni koordinator ovog projekta za Hrvatsku i 22. svibnja je u Osijeku organizirao radionicu Zelena ekonomija: EMAS sustav, BIO otpad i sektor površinske obrade kroz prava, obveze i usklađivanje s EU regulativom.
i novosti koje će donijeti novi zakon o okolišu. Na radionici se govorilo i o učinkovitijem iskorištavanju energije u poslovanju i mogućnostima njenog korištenja iz
Više od 30 poduzetnika i konzultanata imalo je prilike raspraviti o problemima koji ih muče kada je riječ o pravima, obvezama i usklađivanju s EU regulativama
Radionica s temama iz područja gospodarenja otpadom, održivog upravljanja okolišem i korištenja biootpada kao obnovljivog izvora energije izazvala je veliku zainteresiranost poduzetnika Slavonije i Baranje koji su tražili mjesto više kako bi svoje poslovanje prilagodili nadolazećem strožem europskom zakonodavstvu na području zaštite okoliša. Više od 30 poduzetnika i konzultanata imalo je prilike raspraviti o problemima koji ih muče kada je riječ o pravima, obvezama i usklađivanju s EU regulativama. Stoga je zaključeno da postoji potreba i interes za njihovim većim informiranjem o aktualnim temama iz sektora gospodarenja otpadom i zelenog poslovanja. Tim odabranih predavača predstavio je načela uvođenja i organizacije sustava
obnovljivih izvora prilikom proizvodnog procesa. Svoja iskustva prenijeli su predstavnici osječke tvrtke Domino, a kao primjer dobre prakse predstavljena je tvrtka Hladni val iz Nove Gradiške, uspješni izvoznik ICEsonic uređaja i opreme za industrijsko čišćenje suhim ledom na svih pet kontinenata.
EMAS (Eco-Management and Auditing Sheme), njegovu ulogu i koristi. Istaknuto je kako sustav predstavlja dobrovoljnu normu primjenjivu na sve javne ili privatne organizacije čiji je glavni cilj stalno unapređivanje odnosa prema okolišu. Sudionici radionice su saznali i kako bio-
otpad danas postaje sve veći potencijal za dobivanje energije. Podršku ovom projektu pružio je i Grad Osijek čiji su predstavnici govorili o procedurama prilikom izdavanja dozvola za gospodarenje otpadom. Najavljene su
Sve tvrtke koje imaju pitanja ili trebaju usluge iz područja zaštite okoliša i zainteresirane su za uvođenje certifikata i privođenje poslovanja standardima Europske unije mogu se javiti na broj telefona 031/251 000, e-mailom na ured@tera.hr, osobno na adresu Trg Ljudevita Gaja 6 u Osijeku te posjetom web stranice www. tera.hr. Više informacija o projektu WEEEN, kao i popis konzultanata, dostupan je na www.we-een.eu.
Projekt Moj Zaba start
Za nove poduzetničke ideje 1,2 milijuna kuna Projektom Banka radi iskorak u društveno odgovornom poslovanju povezivanjem raznih grana gospodarstva Zagrebačka banka raspisuje četiri natječaja kroz koja će donirati održive projekte u području društvenog poduzetništva, inovativnih poduzetničkih koncepata, obrtništva i zelenog poduzetništva. Kroz projekt naziva Moj Zaba start Banka će dodijeliti najboljim poduzetničkim idejama ukupno 1,2 milijuna kuna poticaja u četiri natječaja te će sudionicima koji uđu u finalni izbor dodatno pružiti edukaciju kroz radionice veza-
ne uz jačanje kapaciteta organizacija, poslovno planiranje i pisanje poslovnih planova. Poslovno-inovacijska agencija Republike Hrvatske partner je u natječaju Moja prilika – potpora inovativnim poduzetničkim idejama i konceptima koji ima za cilj promociju i
unapređenje poduzetničke kulture te samozapošljavanja i zapošljavanja, posebice mladih. Ostali partneri natječaja su ZŠEM, HAMAG Invest, FER i Udruga inovatora Hrvatske, a natječaj će se raspisati 12. lip-
nja 2013. Projektom Moj Zaba start ova banka radi iskorak u društveno odgovornom poslovanju povezivanjem raznih grana gospodarstva te pružanjem stručne i financijske pomoći u realizaciji najboljih poduzetničkih projekata zaprimljenih na natječaje.
enterprise europe Katalog/Baza investicijskih projekata
Pripremljeni projek 5,9 milijardi eura
U bazi je 108 javnih i privatnih investicijskih projekata, a u pripremi još oko 250. Baza će se svakodnevno dopunjavati, a na jesen će se otvorit
Hrvatska gospodarska komore predstavila je Katalog/bazu investicijskih projekata. Radili smo je ponajprije radi naših članica, kako bi njihovi projekti bili vidljivi i sistematizirani na jednom mjestu i na taj način dostupniji i atraktivniji domaćim i stranim investitorima, kaže Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica HGK-a za gospodarstvo, europske integracije i pitanja Europske unije. “Nastojimo pratiti politiku Vlade na području investicija te ostvarujemo kontakte s in-
vestitorima i nositeljima projekata. Stoga smo željeli i dostupnost informacija o investicijskim projektima podići na višu razinu”, objasnila je Vesna Trnokop Tanta. Kroz sustav županijskih komora prikupljani su podaci o investicijskim projektima predstavljeni u ovoj bazi, koja se za sada može pretraživati na internetskim stranicama Komore. Riječ je o 108 javnih i privatnih investicijskih projekata procijenjenih na 5,9 milijardi eura. U pripremi je još oko 250 projekata koji bi uskoro mogli ući u ovu bazu podataka.
Centar za investicije HGK-a, koji je počeo s radom prije godinu dana, namjeravajući tako ujediniti sve usluge HGK-a u segmentu investicija, daje potporu domaćim i stranim investitorima te im pruža sve potrebne informacije i logističku podršku, dodala je direktorica Centra za investicije HGK-a Silva Stipić Kobali. “Centar za investicije djeluje kao spona između domaćih i stranih investitora te državne uprave, a predlaže i mjere za poboljšanje investicijskog okruženja, obavještava poduzetnike o zakonodavnom okviru za ulaganja, po-
Bazu je moguće pretraživati na hrvatskom i engleskom jeziku, po županijama, sektoru gospodarstva ili nazivu projekta sreduje u komunikaciji i surađuje s nadležnim državnim institucijama. Izrada Kataloga/baze investicijskih projekata pokrenuta je radi identificiranja i vođenja ujedinjenog pregleda investicijskih projekata koji su u fazi razvoja ili su već spremni za rea-
Gospodarski susreti – Napredne tehnologije Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci pod pokroviteljstvom Europske poduzetničke mreže (EEN), a u suradnji s Poslovno-inovacijskom agencijom Republike Hrvatske BICRO, AREA Science Parkom iz Trsta, Univerze na Primorskem Znanstveno-raziskovalnim središčem Koper (UP ZRS) i Tehnološkim parkom Varaždin, organizira 7. lipnja 2013. međunarodne gospodarske susrete pod nazivom Napred-
ne tehnologije i proizvodnja vina (Wine production and high tech). Gospodarski susreti, koji će se održati u prostorima Znanstveno-tehnologijskog parka, namijenjeni su malim i srednjim proizvođačima vina koji žele poboljšati kvalitetu vina, a istovremeno očuvati svoju posebnost, unaprijediti i bolje upravljati procesom proizvodnje te dokazati i promicati vrhunsku kvalitetu i jedinstvenost
svojeg vina uz korištenje najnovijih znanstvenih spoznaja i tehnologija. Gospodarski susreti su idealna prilika za razmjenu iskustava i za upoznavanje potencijalnih poslovnih partnera iz regije te ostvarivanje globalne konkurentnosti kroz regionalnu suradnju. Događanje će se odvijati u tri dijela. U prvom dijelu su predviđena predavanja renomiranih znanstvenika o novim tehnolo-
gijama za poboljšanje procesa proizvodnje i kontrole kvalitete vina. Nakon toga slijede prezentacije primjera najbolje prakse u korištenju novih tehnologija u proizvodnji vina te odvojeni unaprijed zakazani ili na licu mjesta dogovoreni B2B sastanci. Jezik događanja je engleski, a sudjelovanje je besplatno. Više informacija na Wine production and high tech (http://wine-andtech.talkb2b.net./home/index/Home).
3. lipnja 2013.
www.een.hr
kti vrijedni
4 5
Direktiva 2011/7/EU
ti i specijalizirana web stranica lizaciju, te predstavlja temelj za promociju dijela investicijskog potencijala Hrvatske, kao i povezivanje nositelja projekata s potencijalnim investitorima”, ističe Silva Stipić Kobali. Bazu je moguće pretraživati na hrvatskom i engleskom jeziku, po županijama, sektoru gospodarstva te nazivu projekta, a trenutačno sadrži informacije o 108 javnih i privatnih investicijskih projekata procijenjene vrijednosti 5,9 milijardi eura u 21 županiji. Projekti su iz različitih područja - turizma, infrastrukture, energetike, zaštite okoliša, industrije, graditeljstva, poljoprivrede i drugih djelatnosti. Oni imaju djelomično ili potpuno pripremljenu dokumentaciju, a neki od njih su već u određenoj izvedbenoj fazi. Katalog/baza dostupan je putem internetskih stranica www.hgk.hr, a na jesen se planira otvaranje nove dvojezične web stranice www.investincroatia.hr. Dio projekata već je predstavljen na stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu. Prema strukturi pojedinih sektora najviše je projekata u području turizma, 24 posto, u infrastrukturi je 20 posto, obnovljivim izvorima energije 12 posto. I po vrijednosti je najzastupljeniji turizam, turistička i prometna infrastruktura, graditeljstvo, komunalna infrastruktura. Županije s najvećim brojem prikupljenih projekata su Ličko-senjska i Primorsko-goranska, a slijede ih Grad Zagreb i Zagrebačka županija. Po vrijednosti projekata najzastupljenije su Zadarska županija, Primorsko-goranska i Dubrovačkoneretvanska.
U turizmu je najviše projekata namijenjeno izgradnji, obnovi i modernizaciji turističkih resursa, hotela, zdravstvenih i wellness centara, sportskih i rekreacijskih centara i drugih objekata. U području infrastrukture riječ je o turističkoj i prometnoj infrastrukturi, komunalnoj infrastrukturi, izgradnji poslovnih i logističkih centara. U energetici projekti solarnih i hidroelektrana, elektrana
Prema strukturi pojedinih sektora najviše je projekata u području turizma, 24 posto, u infrastrukturi je 20 posto, a u obnovljivim izvorima energije 12 posto na biomasu te kogeneracijskih postrojenja. U industriji su projekti razvojno-inovacijskih centara, proizvodnje i reciklaže građevinskog materijala, proizvodnje električnih modularnih prekidača, te izradi supersportskih električnih vozila. Tu su i projekti razvoja poslovne zone i druge poslovne lokacije, unapređenje poljoprivredne infrastrukture, sanacija odlagališta, poboljšanje sustava vodoopskrbe i odvodnje te izgradnja poslovnih tornjeva i slično. “Broj projekata varirat će kao i njihova vrijednost, a Katalog/baza također će se nadograđivati”, rekla je Silva Stipić Kobali. Dodala je kako se podaci ažuriraju svakodnevno pa su dostupne informacije i o statusu pripremljene dokumentacije, a na zahtjev je moguće doći i do detaljnijih informacija.
e i proizvodnja vina
EU gospodarstvo izgubilo 340 milijardi eura zbog kašnjenja u plaćanju Zbog nemogućnosti plaćanja zatvoreno je 450.000 radnih mjesta, a 57 posto tvrtki u Europi tvrdi da ima problema s likvidnošću zbog zakašnjelog plaćanja Sve je više europskih poduzeća pred propašću zbog neplaćenih računa, a kašnjenje u plaćanju doseglo je iznos od čak 340 milijardi eura, što je više nego dvostruko od proračuna Europske unije, koji u 2012. godini iznosi 147 milijardi eura. Zbog nemogućnosti plaćanja zatvoreno je 450.000 radnih mjesta, a 57 posto tvrtki u Europi tvrdi da ima problema s likvidnošću zbog zakašnjelog plaćanja, što je povećanje od 10 posto od prošle godine. Kako bi zaustavio kulturu kasnog plaćanja u Europi, potpredsjednik Europske komisije Antonio Tajani pokrenuo je u listopadu 2012. u Rimu informativnu kampanju za 27 zemalja članica EU-a i Hrvatsku radi bržeg uključivanja Direktive o borbi protiv kašnjenja s plaćanjem u komercijalnim transakcijama u nacionalna zakonodavstva. Direktiva 2011/7/EU je sredstvo Europske unije za borbu protiv nepodmirenih dugovanja. Kampanja koju financira Europska komisija naglašava važnost upoznavanja malih i srednjih poduzeća s novim pravima iz Direktive i kako da ostvare ta prava. Informativni seminari su prilika za podizanje svijesti među ključnim dionicima, posebno malim i srednjim poduzećima te tijelima javne vlasti da razumiju utjecaj kašnjenja u plaćanju na poslovanje u njihovoj zemlji. Kampanja je također prilika za razmjenu najboljih praksi za pomoć malim i srednjim poduzećima u ostvarivanju brze naplate. Svake godine tisuće malih i srednjih poduzeća bankrotiraju dok čekaju naplatu svojih
Svake godine tisuće malih i srednjih poduzeća bankrotiraju dok čekaju naplatu svojih računa, kaže potpredsjednik Europske komisije Antonio Tajani računa, kaže potpredsjednik Europske komisije Antonio Tajani, zadužen za industriju i poduzetništvo. “Zalažemo se za okončanje štetne navike zakašnjelog plaćanja diljem Europe, što je već jako dugo zabrinjavajuće pitanje u poslovnom svijetu te se Direktiva mora početi hitno primjenjivati u nacionalnim zakonodavstvima. Informativna kampanja i seminari u svim državama članicama i u Hrvatskoj prilika su za razmjenu najboljih praksi i pomoć poduzećima u borbi s problemom kasnog plaćanja. Iznimno je važno da tvrtke u Europi, posebno mala i srednja poduzeća, znaju svoja prava i kako ih najbolje iskoristiti”, zaključuje Tajani.
enterprise europe
EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI
Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted.europa.eu. Magneti
Paul Scherrer institut, Villigen, Švicarska, traži nabavu magneta. Natječaj je otvoren do 19. lipnja, a prijave na engleskom jeziku se predaju na Paul Scherrer Institut, Einkauf/Achat, WTO project 98421, For the attention of: Peter Fischer, 5232 Villigen PSI, Switzerland, pe.fischer@psi.ch. Više informacija na http://www.simap.ch/shabforms/ servlet/Search?NOTICE_NR=775301.
programa i opreme te uredskih računala za projekt aukcijske platforme. Natječaj je otvoren do 24. lipnja, a detaljnije podatke moguće je dobiti na Dijana Martinčić, Limited Liability Project Team Company in charge of establishing a Coordinated Auction Office in South East Europe, Moskovska 39, 81 000 Podgorica, Montenegro, dijana.martincic@ seecao.com.
Građevinske usluge IVAR IKS, Stavanger, Norveška, traži nabavu usluga izgradnje. Natječaj je otvoren do 17. lipnja, a prijave na norveškom jeziku se predaju na IVAR IKS, Postboks 8134 Forus, For the attention of: Homayoon Iranpour, 4069 Stavanger, Norway, homayoon.iranpour@ ivar.no. Više podataka o nadmetanju na
http://www.doffin.no//search/Search_ AuthProfile.aspx?ID=AA3377. Medicinska oprema i lijekovi
Sveučilišna kardiološka klinika u Skopju, Makedonija, traži nabavu medicinske opreme, lijekova i higijenskih potrepština. Natječaj je otvoren do 8. srpnja, a prijave na makedonskom jeziku se predaju na University Clinic of Cardiology, Vodnjanska 17, For the attention of: Meri Mandalova, 1000 Skopje, FYR Macedonia, ukkardiologija@gmail.com. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.
ku se predaju na Møre- og Romsdal Fylkeskommune, BYVE, Fylkeshuset, For the attention of: Rajah Selva, 6404 Molde, Norway, byve@mrfylke.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Popravci i održavanje željezničkih vozila SNTFC CFR Calatori, Bukurešt, Rumunjska, traži usluge održavanja i popravaka željezničkih vozila. Natječaj je otvoren do 20. lipnja, a prijave na rumunjskom jeziku se predaju na SNTFC “CFR Calatori” SA, B-dul Dinicu Golescu nr. 38, sector 1, Contact point(s): Georgeta Manole, For the attention of: Sef Serviciu Proceduri Achizitii Servicii, Produse si Lucrari, RO-010867 Bucuresti, Romania, dana. spis@cfrcalatori. ro. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.
arhitektonske usluge Møre- og Romsdal Fylkeskommune, Molde, Norveška, traži arhitektonske, inženjerske i usluge planiranja. Natječaj je otvoren do 1. srpnja, a prijave na norveškom jezi-
Računala i programi Europska banka za obnovu i razvitak raspisuje natječaj za nabavu računalnih
POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een.hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani. Tekstil (20130506004) Poljski insitut za istraživanje i razvoj (R&D) koji se bavi prirodnim vlaknima i ljekovitim biljem nudi usluge podugovaranja potencijalnim poslovnim partnerima. Institut nudi usluge kemijske prerade vlakana za europske tvrtke iz sektora tekstila. Rolete, sustavi za zamračivanje (20130503014) Mađarska tvrtka, proizvođač roleta i sustava za zamračivanje/zaštitu od sunca, traži inozemne poslovne partnere. S jedne strane tvrtka nudi usluge trgovačkog posredništva (zastupstvo, distribucija) i podugovaranje, a s druge traži trgovačkog posrednika i partnera za transport. Zajedničko ulaganje (joint venture) i franšiza također bi se mogli uzeti u obzir.
Trgovačko-posredničke usluge (20130501002) Britanska tvrtka koja pruža trgovačkoposredničke usluge (zastupstvo, distribucija) za nekoliko različitih industrijskih sektora (energetika, maloprodaja i veleprodaja, uslužni sektor, transport i logistika, proizvodnja i graditeljstvo) nudi svoje usluge tvrtkama koje traže zastupnika, distributera ili agenta za svoje proizvode. Zastupstvo na britanskom tržištu (20130426053) Britanska tvrtka specijalizirana za savjetodavne usluge nudi svoje usluge kao podizvođač tvrtkama koje traže zastupstvo na britanskom tržištu. Metalni proizvodi (20130502013) Mađarska tvrtka aktivna u proizvodnji metalnih proizvoda i obradi kovina nudi podugovaranje i logističke usluge u EU-u i šire.
Kemikalije (20130422001) Ruska tvrtka specijalizirana za opskrbljivanje kemikalijama traži distributera te nudi distribuciju stranim proizvođačima. Tvrtka također nudi svoje logističke usluge, a moguće je i zajedničko ulaganje. Štoviše, tvrtka može pomoći drugim tvrtkama za ulazak na iransko tržište.
proizvoda. Bežični nadzorni sustavi se mogu primijeniti u području energetike, okoliša, u muzejima...
Metalni namještaj i dizajniranje (20130419023) Poljska tvrtka specijalizirana za proizvodnju metalnog namještaja i obradu kovina traži poslovne partnere za međunarodnu suradnju. Tvrtka nudi svoje usluge kao proizvođač i podugovaratelj te traži strane dizajnere s kojima bi surađivala. Kozmetički proizvodi (20130419013) Ciparska tvrtka specijalizirana za proizvodnju visokokvalitetnih kozmetičkih proizvoda za njegu kože (za profesionalnu i kućnu uporabu) traži stručne veletrgovce i distributere kozmetičkih proizvoda. Tvrtka također nudi podugovaranje stranim proizvođačima. Bežični nadzorni sustavi (20130415020) Talijanska tvrtka specijalizirana za proizvodnju bežičnih nadzornih sustava traži agente/distributere za svoje linije
Distribucija proizvoda na češkom tržištu (20130412013) Češka tvrtka s vlastitom e-trgovinom i skladišnim prostorom traži proizvođače proizvoda vrhunske kvalitete (darove, kućne dekoracije, kuhinjska oprema, lifestyle proizvodi...) poznate marke na lokalnom/regionalnom tržištu. Tvrtka nudi trgovačko-posredničke usluge te želi postati ekskluzivni distributer tih proizvoda u Češkoj. Transport i logistika (20130411022) Britanska tvrtka za usluge transporta i logistike nudi globalne logističke usluge europskim tvrtkama. Proizvodnja uloška za ženske cipele brizganjem plastike (20130411015) Belgijska tvrtka koja je razvila novu vrstu uloška za ženske cipele s potpeticama traži tvrtke koje su u stanju proizvesti uložak brizganjem plastike. Četiri su različite veličine uloška, a svaka veličina treba biti proizvedena u 5 različitih boja. Tvrtka već ima kalupe, a dizajn uloška će potencijalnom poslovnom partneru dati nakon prvog kontakta.
www.een.hr
3. lipnja 2013.
6 7
RAPEX izvješće RAPEX izvješće
RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/consumers/dyna/rapex/rapex_archives_ en.cfm. Ljestve, brend Kanat, modeli M – 602, EM – 603, EM – 604, EM – 605, EM – 606 i EM – 607. Proizvodi predstavljaju rizik za korisnike jer zbog nekvalitetne izrade može doći do oštećenja ljestava i pada. Proizvod nije u skladu sa standardom EN 131. (slika 1) Dekorativne naljepnice za zid, brend Jm Diy Your Home Wall, modeli AMU-0089 i AMU-0097. Proizvod predstavlja rizik za
1
2
5
6
korisnike jer boja na naljepnicama sadrži previsoke razine kadmija. Proizvod nije u skladu s REACH direktivom. (slika 2) Produžni kabel, model Base Multiple 5 Tomas con Interruptor, brend KF, tip DY57645. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer su dijelovi proizvoda koji su pod naponom lako dostupni. Proizvod nije u standardu EN 20315. (slika 3) Pištolj na vodu, nepoznatog brenda, naziva Pistola de aqua, model Ref. 3977. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer se dijelovi igračke lako odvajaju i mogu biti progutani ili inhalirani. (slika 4)
3
7 Automobil, brend Nissan, model Micra, proizvedena od 1. lipnja 2012. do 15 ožujka 2013. godine i VIN brojeva MDHFBUK13U (0507009 – 0540019). Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer glavni kočioni cilindar ne zadovoljava kriterije čvrstoće pa korisnici mogu imati duži hod kočnice. (slika 5) Set igrački, brend Dream Country, model Angry Birds, tip ST 8714025. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer plastični materijal od kojeg je napravljen sadrži zabranjene ftalate. (slika 6)
4
8 Flomasteri, brend Zeeman, naziv Felttip pens, model C.18447 091100. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer bar četiri od 18 flomastera imaju previsoke razine benzena. Proizvod nije u skladu s REACH regulativom. (slika 7) Automobili brenda Mercedes Benz, modeli A180 CDI, A200 CDI, A220 CDI, A180, A200 i A250, proizvedeni od lipnja do prosinca 2012. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer laserska perforacija suvozačkog zračnog jastuka možda nije dobro izvedena pa se zračni jastuk neće pravilno napuhati u slučaju nesreće. (slika 8)
Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Za ove ponude uputite upit na een@ bicro.hr.
Informacijski i marketinški sustav za primjenu u multimodalnom transportu (Ref: 13 ES 22C4 3S6P) 03/2014 • Španjolska tvrtka koja se bavi redovitim prijevozom putnika i ima flotu od 305 vozila opremljenih sustavom za iskorištavanje i upravljanje transportom, traži dopunske funkcije za korisnike informacijskih sustava, uključujući i nove aplikacije kao što su vodič za kretanje, informacije o polascima i cijenama, naručivanje karata... Tvrtka je zainteresirana za ugovor o komercijalizaciji s tehničkom podrškom i sporazum o zajedničkom ulaganju i prilagodbi specifičnim potrebama. Integrirani sustav upravljanja teretom (Ref: 13 ES 22C4 3S7Z) 03/ 2014 • Španjolska tvrtka traži tehnološka rješenja koja bi mogla olakšati zajedničku logistiku, razmjenu, prijenos, skladištenje i zajedničku distribuciju tereta. Tvrtka traži organizaciju koja može analizirati problem, istražiti i razviti tehniku i aktivnosti kako bi se pronašlo odgovarajuće rješenje za specifične potrebe tvrtke.
Prilagođeni visokokvalitetni prozirni elementi (Ref: 13 FR 35k9 3RRU) 01/2014 • Mali proizvođač opreme za robotiku u pomorskom sektoru traži visokokvalitetnog dobavljača prozirne opeke, stakla ili lakih materijala. Prilagođeni jednodijelni element bit će integriran unutar daljinske konzole uređaja u podmornici u svrhu omogućavanja bolje vizualne kontrole. Visoka preciznost proizvodnje i mogućnost oblikovanja nužni su uvjeti za postizanje optimalne kvalitete vidljivosti. Kod proizvodne industrije očekuje se sporazum o podugovaranju.
Tehnologija, znanje i iskustvo za suho recikliranje baterija (Ref: 13 TR 99PB 3S2B) 12/2013 • Tvrtka iz Turske traži rješenje za suho recikliranje baterija. Rješenje se može temeljiti na potpuno novoj tehnologiji ili na poznatoj i već razvijenoj kemijskoj obradi ili drugim tehnologijama. Ovisno o pregovorima i fazi/razini tehnologije, turska tvrtka je otvorena za ugovor o licenciranju ili zajedničkom ulaganju, kao i za ugovor o proizvodnji i prijenosu znanja i iskustva. Traži se strateški partner za proizvodnju vrećice klase 2A za dvosmjerni ventil za raspršivanje (Ref: 13 FR 38n03RV2) 06/2013 • Francuska farmaceutska tvrtka, specijalizirana
za alternativnu medicinu i fitoterapiju, razvila je izotonično rješenje za oralnu i nazalnu njegu. Kako bi se proizvod odvojio od propulzivnog sredstva, sačuvao kvalitetu i omogućio korištenje raspršivača u bilo kojoj poziciji, tvrtka traži partnera koji je u mogućnosti proizvesti vrećicu za dvosmjerni ventil za raspršivanje za oralnu i nazalnu njegu. Traži se ugovor o proizvodnji ili ugovor o komercijalizaciji s tehničkom podrškom.
Izolacijski materijal visoke vrijednosti s temperaturom otpora 90C (Ref: 13 NL 60FI 3RRC) 01/2014 • Nizozemska tvrtka aktivna u projektiranju montažnih zgrada traži partnere za sudjelovanje u industrijskom proizvodnom procesu toplinske izolacije velikog spremnika za skladištenje solarne energije. Tvrtka traži proizvođača izolacijskog materijala visoke vrijednosti s otporom od 90C koji bi se primjenjivao u toplinskoj izolaciji vodenog spremnika. Tvrtka traži ugovor o licenciranju uz tehničku podršku. Tehnologija zagrijavanja vode u kombinaciji sa solarnom energijom i prirodnim plinom (Ref: 13 RO 78EE 3S1X) 12/2013 • Rumunjska tvrtka koja nudi inženjerska rješenja traži tehnologiju zagrijavanja vode. Tvrtka želi optimizaciju troškova za grijanje 70 kubika
vode na dan uvođenjem plina i solarnog sustava. Operativni princip tražene tehnologije je pokretanje plinskog bojlera u slučaju nedostatka solarne energije. U ovom trenutku postojeći bojler na prirodni plin je 645 kW. Nove tehnologije za brzu online inspekciju hrane, pića i pakiranja (Ref: 13 GB 4103 3S0R) 03/2013 • Britanska tvrtka s tehničkim resursima i potporom velike skupine traži novu tehnologiju za online inspekciju u proizvodnji hrane, pakiranju i srodnim tehnologijama u sektoru hrane i pića. Posebno su zainteresirani za tehnologiju inspekcije folijom zapečaćenih proizvoda. Tvrtka traži partnere za ugovor o komercijalizaciji s tehničkom podrškom, licencni sporazum, zajedničko ulaganje, ugovor o proizvodnji i tehničku podršku.
Tehnologija za podizanje hidroponskih staklenika za povrće (Ref: 12 MK 82EX 3OUY) 10/2013 • Makedonska tvrtka traži partnera koji može pružiti odgovarajuću tehnologiju za podizanje hidroponskog staklenika za povrće. Tehnologija bi već trebala biti uvedena na tržište ili u testnoj fazi, ali spremna za korištenje. Tvrtka traži partnera za tehnički ugovor i/ili ugovor o komercijalizaciji s tehničkom podrškom.
enterprise europe
3. lipnja 2013.
8
Bilateralni razgovori - TO Design Europska poduzetnička mreža poziva tvrtke na događanje TO Design koji će se održati 28. lipnja u Torinu, u organizaciji Trgovinske komore Torino i partnera u Italiji, Europske poduzetničke mreže. Događanjem se želi povezati europske proizvođače i dizajnere kako bi se podigla razina proizvodnje kroz inovacije, izvrsnost i ekologiju. Uz ovo događanje, 27. lipnja održat će se i seminar na temu eko inovacija, koji će biti usmjeren na prezentacije studija slučaja. Mogućnosti za dizajnere bit će predstavljanje alternativne i održive proi-
zvodnje s ciljem osnaživanja pojedinih tvrtki u pojedinim segmentima, razvijanje novih i održivih proizvodnih procesa s ciljem otvaranja prema novim tržištima ili uspostavljanja povezanosti s drugim sektorima, povezivanje proizvodnje s kulturnim i produktivnim svojstvima i vrijednostima proizvoda, predstavljanje eksperimentalnih i fleksibilnih proizvoda namijenjenih krajnjem korisniku.
prijed te se na osnovi prijava radi raspored sastanaka (oko 30 minuta po sastanku). Sudjelovanje na ovom događanju i poslovnim sastancima je besplatno.
Neovisno o sudjelovanju, Europska poduzetnička mreža u Italiji organizirat će bilateralne poslovne sastanke između europskih proizvođača i dizajnera. Partnere za razgovore birate sami una-
Registracija je moguća na http:// www.b2match.eu/todesign2013/ participants/new. Više informacija na http://www.b2match.eu/ todesign2013.
Rok za prijavu i slanje profila tvrtke/ dizajnera je 14. lipnja, a za prijavu sastanka s odgovarajućim partnerima 20. lipnja. Raspored sastanaka bit će objavljen 26. lipnja.
PROTOS Program razvoja inovativnih usluga na temelju postojećih proizvoda Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci – Step Ri poziva tvrtke na uključivanje u projekt PROTOS - from products to services.
prodaji proizvoda. PROTOS-u je namjera stvoriti nove usluge koje će biti ili dodatak postojećoj ponudi ili potpuni supstitut postojećim proizvodima.
Proizvodna poduzeća sve češće svoju ponudu proizvoda nadopunjavaju ili u potpunosti zamjenjuju ponudom usluga. Razlozi su vrlo praktični, dodatnim uslugama se povećava vrijednost za kupce, stvara razlika i prednost pred konkurencijom i ostvaruju novi prihodi. Koristi za poduzeća još su izraženije kada se radi o poslovanju na vrlo kompetitivnim tržištima gdje je cijena proizvoda važan čimbenik jer se kroz isporuku usluga kupcima može smanjiti trošak uz istovremeno povećanje vlastite zarade. Program PROTOS je šestomjesečni program razvoja inovativnih usluga na temelju postojećih proizvoda. Program je namijenjen svim tvrtkama čije se poslovanje temelji na
Program se sastoji od tri cjeline: 1. Trodnevna razvojna radionica od 26. do 28. lipnja. 2. Razvoj usluge i priprema poduzeća za komercijalizaciju usluge u periodu srpanj-rujan 2013. 3. Plasman usluge na tržište u periodu listopadprosinac 2013. Za razvoj usluga koristit će se vodeće svjetske metode inoviranja i komercijalizacije proizvoda i usluga. Cjeline 2. i 3. provode se uz mentorsku podršku i tjedno praćenje napretka, mjesečne sastanke svih poduzeća i razmjenu iskustava kod primjene.
Program PROTOS ograničen je na četiri mala ili srednja i dva velika poduzeća iz različitih djelatnosti (kako bi se osigurala povjerljivost i zaštita poslovne tajne). Kriteriji za odabir poduzeća koja će ući u program je ozbiljnost prijavitelja i sposobnost cjelovite provedbe projekta. Sudjelovanje malih i srednjih poduzeća financira Ministarstvo poduzetništva i obrta, dok je kotizacija za velika poduzeća 9600 kuna + PDV. Rok za prijave je 7. lipnja na step-ri@uniri.hr. Obavijest o odabiru poduzeća prihvaćenih u program bit će objavljena 16. lipnja.
Seminar: Kako do investicije za startup Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci poziva na seminar Kako dobiti investiciju za svoj startup - praktični savjeti, koraci i metode za dobivanje investicije, koji će se održati u utorak, 11. lipnja s početkom u 9 sati. Seminar je namijenjen svim fizičkim i pravnim osobama koje žele pokrenuti ili su pokrenuli startup i traže sred-
stva za financiranje. Polaznici seminara će saznati kako pronaći idealnog investitora, tko je on i kako ga osvojiti, koje su najčešće pogreške startupa i kako ispravno održavati kontakte s potencijalnim i postojećim investitorima. U okviru seminara će se održati prezentiranje/networking s investitorima, elevator pitch (predstavljanje u dizalu), izrada prezentacije, rad na startupu, financiranje startupa, bit će riječi i
o startup rječniku, startup ekosustavu, stadijima startupa, važnostima domene pregovaranjima i izradi dokumentacije. Seminar će se održati u Znanstveno-tehnologijskom parku Sveučilišta u Rijeci, Slavka Krautzeka 83/a, Rijeka (učionica na prvom katu). Predviđeno trajanje je od 9 do 14 sati. Seminar je besplatan, a prijavljuje se isključivo online preko obrasca na http://www.eventbrite.com/event/4387302540. Rok za pri-
Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 4. lipnja - Erasmus info dan, Zagreb 7. lipnja - Brokerage event vinara i poslovanja s vinom, Rijeka 11. lipnja - Seminar Kako pronaći investitora za startup, Rijeka 24.-28. lipnja - Online Green Economy & Sustainable Energy in Croatia Summit, Zagreb
26.-28. lipnja - PROTOS Program razvoja inovativnih usluga na temelju postojećih proizvoda, Rijeka 28. lipnja - Poslovni razgovori TO Design, Torino, Italija 3. srpnja - Konferencija Zastupanje interesa hrvatskog gospodarstva na europskoj razini, Zagreb
javu je 10. lipnja do 12 sati. Broj sudionika je ograničen, a prijave se prihvaćaju prema redoslijedu zaprimanja online obrasca. Prilikom zaprimanja prijava vodit će se računa o tome je li seminar namijenjen prijavitelju. Prijava drugog djelatnika iz iste tvrtke moguća je ako bude dovoljno mjesta. Dodatne informacije o seminaru mogu se dobiti telefonski na +385 (0)51/265 962 ili 099/2414 849.
Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA
Glavni urednik
Darko Buković
Urednik priloga
Krešimir Sočković
PREDSTAVLJAMO 13
www.privredni.hr Broj 3780, 3. lipnja 2013.
( 35 plovila
( 150.000 čitatelja
čini flotu BavAdrije
BavAdria, Kaštel Gomilica
prati portal Naturala.hr
CBO MEDIA GRUPA, ZAGREB
Idealno polazište i vrhunska usluga jamče uspjeh
Svojim klijentima daju velik popust na gorivo, besplatno parkirno mjesto u Marini Kaštela, mobilni telefon, dnevne prognoze putem SMS-a...
T
vrtka BavAdria osnovana je prije više od 15 godina, točnije 1997. Njena osnovna djelatnost je pružanje usluga najma plovila. U početku je baza njene flote bila ACI marina u Splitu. Međutim, nakon izgradnje Marine Kaštela koja je tvrtka istog vlasnika, sjedište BavAdrije i brodovi su prebačeni u ovu marinu. Smještena u srcu Dalmacije, samo sedam kilometara od aerodroma, 12 kilometara od trajektne luke, autobusnog i željezničkog terminala, flota BavAdrije ima idealno polazište. “To svakako korisnicima usluga naše tvrtke omogućava dodatne pogodnosti korištenja infrastrukture same marine. Od tih pogodnosti posebno ističemo popust od 50 posto na potrošenu količinu goriva, besplatno parkirno mjesto u Marini Kaštela, mobilni telefon na svakom plovilu, dobivanje dnevne prognoze putem SMS-a na materinjem jeziku gosta, Wi-Fi Internet Hotspot na svim plovilima, mogućnost korištenja reprezentativnog
prostora na prvom katu terminala za potrebe svečanog dočeka ili završne večere, organizaciju hra-
Među rijetkim smo tvrtkama čiji su brodovi u vlasništvu tvrtke, kaže Armano Zekan, voditelj baze BavAdrije ne, zabavnih i sličnih sadržaja za flotile i regate, službenu prijavu regata kod jedriličarskog saveza i pomoć kod organizacije smještaja osoblja... Imamo i 12 novoizgrađenih, moderno uređenih apartmana u neposrednoj blizini mora. Naše stručno osoblje tečno se služi njemačkim, engleskim i talijanskim jezikom”, ističe Armano Zekan, voditelj baze BavAdrije. Ususret tržištu U tvrtki je stalno zaposleno 14 radnika, dok se u sezoni angažira dodatnih 25 radnika. U Grazu BavAdria ima svoju agenciju u kojoj su zaposlene dvije osobe koje vode računa o dovođenju gostiju te
o promociji. Jedan BavAdrijin zaposlenik tijekom zime ide kao stručni informator na sajmove u sklopu štanda HGK-a i HTZ-a. “U našem dugogodišnjem poslovanju tvrtka BavAdria je zahvaljujući prihvatljivim cijenama, velikom izboru novih brodova te kvalificiranom osoblju osigurala istaknuto mjesto među vodećim čarter tvrtkama u Hrvatskoj. Našu flotu čine 35 plovila, odnosno jedrilica, tipa Bavaria. Veličina plovila se kreće od 33 do 50 stopa. Među rijetkim smo tvrtkama čiji su brodovi u vlasništvu tvrtke, što znači da nemamo brodove u menadžmentu. To samo po sebi znači da je održavanje plovila puno kvalitetnije, a flotu obnavljamo svake godine. Tvrtka radi stabilno i posluje s dobiti”, ističe Zekan. Prema riječima voditelja baze, gosti izvan sezone unajmljuju jedrilice na rok od tri do pet dana, dok u sezoni unajmljuju na najmanje sedam dana. Uglavnom ne koriste usluge skipera jer je velik dio gostiju svladao osnovne jedriličarske vještine. (J.V.)
Najbrža veza s prirodom Posebnost portala Naturala je to što na njemu ne rade novinari, već mladi stručni ljudi koji su završili fakultete prirodnog usmjerenja i razumiju tematiku
N
aturala.hr je lifestyle portal koji promiče zdrav pristup životu u skladu s prirodom. Dakle, zdravu prehranu, prirodne metode liječenja, prirodnu kozmetiku, ekologiju. Portal je prije dvije godine izdala CBO Media grupa (Čitaj besplatno) sa sjedištem u Zagrebu. Suvlasnici tvrtke su Andrea i Željko Šitum, a u njoj se ponajprije bave razvojem i primjenom složenih softverskih rješenja za velike klijente. “Do sada smo odradili šezdesetak velikih projekata, web stranica i trgovina, portala, raznih softverskih rješenja i mobilnih aplikacija. Osim Naturale, naša tvrtka vlasnik je još dva projekta: Unajmi.hr – portala za najam proizvoda i usluga, te Interijeri.hr – portala za opremanje interijera”, ističe Andrea Šitum, autorica i glavna urednica portala Naturala. Trenutačno ovaj portal, na kojem radi sedam osoba, prati 150.000 čitatelja i na Facebooku ima 12.000 fanova. “Poseb-
nost je Naturale što na njoj ne rade novinari, već mladi stručni ljudi koji su završili neki od fakulteta prirodnog usmjerenja i razumiju tematiku”, kaže Andrea Šitum. Najkvalitetniji opstaju Za razliku od većine portala na kojima se piše o sličnim temama, nastavlja ona, Naturala nije namijenjena isključivo ženama, već cijeloj obitelji. “Prilično sam zadovoljna podatkom o 30 posto muškaraca među čitateljima Naturale”, ističe.
Jedan od zadataka pred Naturalom je reprogramiranje i redizajn Premda uvijek ima prostora za rast i poboljšanje, ona smatra da su već sada postignuti značajni rezultati te da su portal, koji je zapravo privatna investicija, prepoznali čitatelji i oglašivači. “Situacija na tržištu je, kao i u većini djelatnosti,
komplicirana, i obilježena krizom u kojoj je Hrvatska već godinama. Budući da je jedini porast oglašavanja u medijima zabilježen u internetskom oglašavanju – nećemo se pretjerano buniti. Teško je, ali uz malo dobre volje možemo napraviti maksimalno za svog klijenta kao i za čitatelja – mislim da je ovo vrijeme u kojemu će najkvalitetniji i najotporniji opstati.” Jedan od važnijih zadataka pred Naturalom je reprogramiranje i redizajn, budući da je sadašnji ritam i broj članaka koji se dnevno “izbacuju” uvelike prekoračio njene vizualne i tehničke mogućnosti. “Osim što će ‘nova’ Naturala pružiti više svojim klijentima, buduća ulaganja ići će u smjeru još bolje i brže komunikacije i snažnije interakcije s čitateljima nego što je to bilo do sada. Postoje i drugi ulagački planovi, ali radije bih o njima nekom drugom prilikom, budući da nismo do kraja definirali sve detalje”, zaključuje Andrea Šitum. (B.O.)
14 poslovna izvješća
Privredni vjesnik Broj 3780, 3. lipnja 2013.
Na temelju Zakona o računovodstvu (NN 109/07), Pravilnika o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja društava osiguranje, odnosno društava za reosiguranje čl.10 (NN 132/10 i 32/12) Croatia Lloyd d.d. javno objavljuje skraćene godišnje financijske izvještaje za 2012. godinu Izvještaj o financijskom položaju (Bilanca) na dan 31. prosinca 2012. godine Opis pozicije AKTIVA NEMATERIJALNA IMOVINA MATERIJALNA IMOVINA ULAGANJA TEHNIČKE PRIČUVE - UDIO RE ODGOĐENA I TEKUĆA POREZNA IMOVINA POTRAŽIVANJA OSTALA IMOVINA PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA UKUPNO AKTIVA IZVANBILANČNI ZAPISI
Prethodno obračunsko razdoblje 835.686 47.756.469 604.572.076 215.566.261
PASIVA KAPITAL I REZERVE TEHNIČKE PRIČUVE - BRUTO OSTALE PRIČUVE ODGOĐENA I TEKUĆA POREZNA OBVEZA OSTALE OBVEZE PRIHOD BUDUĆEG RAZDOBLJA UKUPNA PASIVA IZVANBILANČNI ZAPISI U Zagrebu, svibanj 2013.
u kunama Tekuće obračunsko razdoblje
89.065.155 24.222.310 129.520 982.147.477 24.513.717
907.448 46.632.091 591.007.333 149.136.244 10.048.084 97.666.981 12.192.094 179.972 907.770.247 24.513.717
282.926.397 591.152.978 2.730.904 6.590.547 98.746.652 982.147.478 24.513.717
287.927.853 525.000.185 2.693.345 2.821.436 81.685.823 7.641.605 907.770.247 24.513.717
Tomislav Malenica
Uprava Društva
Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti (Račun dobiti i gubitka) za razdoblje 1. siječnja - 31. prosinca 2012. godine Opis pozicije ZARAĐENA PREMIJA PRIHODI OD ULAGANJA PRIHODI OD PROVIZIJA I NAKNADA OSTALI OSIGURATELJNO-TEHNIČKI PRIHODI OSTALI PRIHODI IZDACI ZA OSIGURANE SLUČAJEVE PROMJENA OSTALIH TEHNIČKIH PRIČUVA IZDACI ZA POVRATE PREMIJA (BONUSI I POPUSTI) POSLOVNI RASHODI TROŠKOVI ULAGANJA OSTALI TEHNIČKI TROŠKOVI OSTALI TROŠKOVI (uključujući vrijednosna usklađenja)
Prethodno obračunsko razdoblje 163.303.928 35.351.645 44.737.479 3.593.331 1.973.601 109.572.965 2.000.000 -93.612 55.995.244 5.910.269 262.963 32.613.148
Tekuće obračunsko razdoblje 141.214.149 33.921.184 39.332.020 3.286.544 22.759.151 114.609.127 1.000.000 62.539 56.588.518 3.308.275 369.170 27.718.695
248.959.984 206.260.977
240.513.048 203.656.324
42.699.008 13.847.978 28.851.030
36.856.724 10.187.393 26.669.331
UKUPNI PRIHODI UKUPNI RASHODI DOBIT RAZDOBLJA PRIJE OPOREZIVANJA POREZ NA DOBIT DOBIT RAZDOBLJA NAKON OPOREZIVANJA OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT Dobici/gubici proizišli iz revalorizacije finan.imovine rasp. za prodaju UKUPNO SVEOBUHVATNA DOBIT U Zagrebu, svibanj 2013.
Kitica Mioč
-1.025.275
93.525
27.825.755
26.762.856
Tomislav Malenica
Uprava Društva
Kitica Mioč
Izvještaj o novčanim tokovima (indirektna metoda) za razdoblje 1. siječnja - 31. prosinca 2012. godine Opis pozicije NOVČANI TOK IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI Novčani tok prije promjene poslovne imovine i obveza Dobit/gubitak prije poreza Usklađenja: Amortizacija nekretnina i opreme Amortizacija nematerijalne imovine Umanjenje vrijednosti i dobici/gubici od svođenja na fer vrijednost Ostala usklađenja Povećanje/smanjenje poslovne imovine i obveza Povećanje/smanjenje ulaganja raspoloživih za prodaju Povećanje/smanjenje ulaganja koja se vrednuju po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka Povećanje/smanjenje depozita, zajmova i potraživanja Povećanje/smanjenje udjela reosiguranja u tehničkim pričuvama Povećanje/smanjenje porezne imovine Povećanje/smanjenje potraživanja Povećanje/smanjenje ostale imovine Povećanje/smanjenje plaćenih troškova budućeg razdoblja i nedospjele naplate prihoda Povećanje/smanjenje tehničkih pričuva
2011 86.253.847 42.840.007 42.699.009 140.998 1.261.960 165.876 -1.025.275 -261.562 57.261.818 1.025.275 3.568.577 50.466.933 -112.701.174 0 -30.450.491
u kunama 2012 -25.092.131 37.819.458 36.856.725 962.734 1.251.033 168.548 93.525 -550.372 -52.724.197 -93.525 -40.330.093 19.348.453 66.430.016 -10.048.083 -8.601.826
-17.741 90.200.651
-50.453 -66.152.793
Opis pozicije Povećanje/smanjenje poreznih obveza Povećanje/smanjenje financijskih obveza Povećanje/smanjenje ostalih obveza Povećanje/smanjenje odgođenog plaćanja troškova i prihoda budućeg razdoblja Plaćeni porez na dobit NOVČANI TOK IZ ULAGAČKIH AKTIVNOSTI Primici od prodaje materijalne imovine Izdaci za nabavu materijalne imovine Izdaci za nabavu nematerijalne imovine Povećanje/smanjenje ulaganja u podr., pridr.društva i sudjelovanje u zajedn.ulaganjma Primici od ulaganja koji se drže do dospijeća Izdaci za ulaganja koja se drže do dospijeća Primici od dividendi i udjela u dobitku NOVČANI TOK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI Novčani izdaci za isplatu udjela u dobiti (dividendi) ČISTI NOVČANI TOK Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja
2011 5.301.857 49.867.932 -13.847.978 -53.872.889 57.715 -732.878 -378.094 -6.100.000 66.328.688 -113.212.683 164.363 -21.761.400 -21.761.400 10.619.557 13.602.753 24.222.310
u kunama 2012 -3.769.112 -17.098.386 7.641.605 -10.187.393 34.823.315 12.000 -133.524 -240.309 -87.948 84.145.827 -49.417.971 545.240 -21.761.400 -21.761.400 -12.030.216 24.222.310 12.192.094
Izvještaj o promjenama kapitala za razdoblje 1. siječnja - 31. prosinca 2012.godine Opis pozicije
Raspodjeljivo vlasnicima Društva
Stanje na dan 01.01.2011. Ispravak pogreški prethodnih razdoblja Stanje na dan 01.01.2011. (prepravljeno) Sveobuhvatna dobit ili gubitak tekuće godine Dobit ili gubitak razdoblja Ostala sveobuhvatna dobit ili gubitak 2011. Nerealizirani dobici ili gubici od materijalne imovine (zemljišta i građevinski objekti) Nerealizirani dobici ili gubici od financijske imovine raspoložive za prodaju Ostale nevlasničke promjene kapitala Transakcije s vlasnicima u 2011. Isplata udjela u dobiti / dividenda Raspodjela dobiti u rezerve i zadržanu dobit Stanje na dan 31.12.2011. Stanje na dan 01.01.2012. Ispravak pogreški prethodnih razdoblja Stanje na dan 01.01.2012. (prepravljeno) Sveobuhvatna dobit ili gubitak tekuće godine Dobit ili gubitak razdoblja Ostala sveobuhvatna dobit ili gubitak 2012. Nerealizirani dobici ili gubici od materijalne imovine (zemljišta i građevinski objekti) Nerealizirani dobici ili gubici od financijske imovine raspoložive za prodaju Ostale nevlasničke promjene kapitala Transakcije s vlasnicima u 2012. Isplata udjela u dobiti / dividenda Raspodjela dobiti u rezerve i zadržanu dobit Stanje na dan 31.12.2012.
Upisani (temeljni) kapital
Revalorizacijske rezerve
Rezerve (zakonske, statutarne, ostale)
Zadržana dobit
Dobit / gubitak tekuće godine
Ukupno kapital i rezerve
116.060.800
22.902.562
72.500.000
33.248.984
32.149.695
276.862.042
116.060.800
22.902.562 -1.083.954
72.500.000
33.248.984 58.679
32.149.695 28.851.030 28.851.030
276.862.042 27.825.755 28.851.030 -1.025.275
-32.149.695 -21.761.400 -10.388.295 28.851.030 28.851.030
-21.761.400 -21.761.400
-1.083.954 -58.679 -1.025.275
116.060.800 116.060.800
21.818.609 21.818.609
116.060.800
21.818.609 34.846
58.679 58.679
-1.025.275 7.500.000
2.888.295
7.500.000 80.000.000 80.000.000
2.888.295 36.195.958 36.195.958
80.000.000
36.195.958 58.679
34.846 -58.679 93.525
116.060.800
21.853.455
58.679 58.679
28.851.030 26.669.332 26.669.332
282.926.397 282.926.397 282.926.397 26.762.857 26.669.332 93.525 93.525
3.500.000
3.589.630
3.500.000 83.500.000
3.589.630 39.844.267
-28.851.030 -21.761.400 -7.089.630 26.669.332
-21.761.400 -21.761.400 287.927.853
IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA - Dioničarima društva CROATIA LLOYD d.d., Zagreb 1. Obavili smo reviziju priloženih godišnjih financijskih izvještaja društva CROATIA LLOYD d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 62 (“Društvo”) za godinu koja je završila 31. prosinca 2012., koji se sastoje od Bilance/Izvještaja o financijskom položaju na 31. prosinca 2012., Računa dobiti i gubitka/Izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti, Izvještaja o promjenama kapitala i Izvještaja o novčanom tijeku za tada završenu godinu, kao i pripadajućih Bilješki uz financijske izvještaje u kojima je iznijet sažetak značajnih računovodstvenih politika i ostalih objašnjenja. Odgovornost Uprave Društva 2. Uprava Društva je odgovorna za sastavljanje i fer prezentaciju priloženih financijskih izvještaja u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su na snazi u Republici Hrvatskoj i za one interne kontrole za koje Uprava Društva odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikazivanja uslijed prijevare ili pogreške.
Odgovornost revizora 3. Naša odgovornost je izraziti mišljenje o priloženim financijskim izvještajima na osnovi obavljene revizije. Reviziju smo obavili u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima. Ti standardi zahtijevaju da postupamo u skladu sa zahtjevima etike i reviziju planiramo i obavimo kako bismo stekli razumno uvjerenje o tome jesu li financijski izvještaji bez značajnih pogrešnih prikazivanja. Revizija uključuje obavljanje postupaka radi pribavljanja revizijskih dokaza o iznosima i objavama u financijskim izvještajima. Izbor odabranih postupaka ovisi o revizorovoj prosudbi, uključujući procjenu rizika značajnih pogrešnih iskaza u financijskim izvještajima uslijed prijevara ili pogrešaka. Pri tom procjenjivanju rizika, revizor razmatra interne kontrole, koje su važne Društvu za sastavljanje i fer prezentiranje financijskih izvještaja, kako bi obavio revizijske postupke prikladne u postojećim okolnostima, ali ne i u svrhu izražavanja mišljenja o uspješnosti internih kontrola. Revizija također obuhvaća procjenu prikladnosti primijenjenih računovodstvenih politika i razboritost računovodstvenih procjena Uprave
Društva, kao i ocjenu cjelokupnog prikaza financijskih izvještaja. Vjerujemo da revizijski dokazi koje smo prikupili jesu dostatni i prikladni kao osnova za izražavanje našeg mišljenja. Mišljenje 4. Prema našem mišljenju, priloženi financijski izvještaji, u svim materijalno značajnim aspektima, istinito i fer prikazuju financijski položaj društva CROATIA LLOYD d.d., Zagreb na 31. prosinca 2012., te rezultate poslovanja i novčane tijekove Društva za 2012. godinu sukladno Zakonu o računovodstvu i Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su na snazi u Republici Hrvatskoj. Ostali zakonski ili regulatorni zahtjevi 5. Uprava Društva odgovorna je za sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja Društva za godinu koja je završila 31. prosinca 2012. godine u propisanom obliku temeljem Pravilnika o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja društava za osiguranje odnosno društava za reosigura-
nje (NN 132/10) kojeg je na temelju Zakona o osiguranju i Zakona o računovodstvu donijela Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, te odgovara za informacije o usklađenju sa godišnjim financijskim izvještajima Društva u skladu sa Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja prikazanih na stranicama 4 do 44 na koje smo iskazali mišljenje kao što je iznijeto u odjeljku Mišljenje gore. Financijski izvještaji sastavljeni u skladu sa Pravilnikom i usklade prikazane su na stranicama 45 do 55. U Zagrebu, 18. veljače 2013. godine BDO Croatia d.o.o. Trg J.F. Kennedy 6b 10000 Zagreb
Ines Rožić, ovlašteni revizor
MIŠLJENJE NEZAVISNOG OVLAŠTENOG AKTUARA O OBRAČUNU I STANJU TEHNIČKIH PRIČUVA ZA Croatia Lloyd d.d. za reosiguranje NA DAN 31.12.2012. SAŽETAK MIŠLJENJA AKTUARA Na temelju podataka na dan 31.12.2012. za Croatia Lloyd d.d. za reosiguranje potvrđujem da • su pričuve prijenosnih premija obračunate u skladu s Pravilnikom o minimalnim standardima, načinu obračuna i mjerilima za izračun tehničkih pričuva osiguranja, važećim propisima, načelima struke osiguranja i aktuarskom strukom te dajem pozitivno mišljenje. • su pričuve šteta obračunate u skladu s Pravilnikom o minimalnim standardima, načinu obračuna i mjerilima za izračun tehničkih pričuva osiguranja, važećim propisima, načelima struke osiguranja i aktuarskom strukom te dajem pozitivno mišljenje. • su pričuve za kolebanje šteta obračunate u skladu s Pravilnikom o minimalnim standardima, načinu obračuna i mjerilima za izračun tehničkih pričuva osiguranja, važećim propisima, načelima struke osiguranja i aktuarskom strukom te dajem pozitivno mišljenje. • su pričuve za bonuse i popuste obračunate u skladu s Pravilnikom o minimalnim standardima, načinu obračuna i mjerilima za izračun tehničkih pričuva osiguranja, važećim propisima, načelima struke osiguranja i aktuarskom strukom te dajem pozitivno mišljenje. • su druge tehničke pričuve osiguranja neživotnih osiguranja obračunate u skladu s Pravilnikom o minimalnim standardima, načinu obračuna i mjerilima za izračun tehničkih pričuva osiguranja, važećim propisima, načelima struke osiguranja i aktuarskom strukom te dajem pozitivno mišljenje. Zagreb, veljača 2013. godine
Jeni Krstičević, predsjednica uprave
Emir Ždralović, dipl.ing.mat. Ovlašteni aktuar
15
www.privredni.hr Broj 3780, 3. lipnja 2013.
Konsolidirani izvještaj o financijskom položaju (Bilanca) na dan 31. prosinca 2012. godine Opis pozicije
u kunama
Prethodno obračunsko razdoblje
AKTIVA NEMATERIJALNA IMOVINA MATERIJALNA IMOVINA ULAGANJA TEHNIČKE PRIČUVE - UDIO RE ODGOĐENA I TEKUĆA POREZNA IMOVINA POTRAŽIVANJA OSTALA IMOVINA PLAĆ.TROŠ.BUD.RAZD. I NEDOS.NAPL.PRIHODA UKUPNO AKTIVA IZVANBILANČNI ZAPISI
Opis pozicije
Tekuće obračunsko razdoblje
2.119.525 88.431.784 584.910.376 215.566.261
2.191.287 87.573.224 571.345.633 149.136.244 10.048.083 103.972.684 13.088.111 179.973 937.535.240 24.513.717
94.033.911 25.476.626 129.520 1.010.668.004 24.513.717
PASIVA KAPITAL I REZERVE MANJINSKI INTERES TEHNIČKE PRIČUVE - BRUTO OSTALE PRIČUVE ODGOĐENA I TEKUĆA POREZNA OBVEZA FINANCIJSKE OBVEZE OSTALE OBVEZE PRIHOD BUDUĆEG RAZDOBLJA UKUPNA PASIVA IZVANBILANČNI ZAPISI
Konsolidirani izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti (Račun dobiti i gubitka) za razdoblje 1. siječnja - 31. prosinca 2012. godine
286.506.651 10.246.685 591.152.978 3.530.904 6.590.547 3.601.698 109.038.542
291.445.096 10.254.331 525.000.185 3.493.345 2.821.435 3.129.184 93.750.058 7.641.604 937.535.240 24.513.717
1.010.668.004 24.513.717 296.753.336
301.699.427
Pripisano imateljima kapitala Matice
286.506.651
291.445.096
10.246.685
10.254.331
Pripisano nekontrolirajućim interesima U Zagrebu, svibanj 2013.
Tomislav Malenica
Uprava Društva
Tekuće obračunsko razdoblje
163.303.928 35.345.355 44.737.479 3.593.331 4.464.497 109.572.965 2.000.000 -93.612 55.995.244 5.910.269 262.963 35.171.449
141.214.149 33.881.184 39.332.020 3.286.544 25.852.919 114.609.127 1.000.000 62.539 56.588.518 3.308.275 369.170 30.839.386
UKUPNI PRIHODI UKUPNI RASHODI
251.444.590 208.819.278
243.566.815 206.777.015
42.625.313 13.860.215 28.765.098 28.763.419 1.679
36.789.801 10.189.131 26.600.670 26.599.539 1.130
-1.025.275
93.525
27.739.823 27.738.144 1.679
26.694.195 26.693.064 1.130
BRUTO DOBIT POREZ NA DOBIT NETO DOBIT Pripisano imateljima kapitala Matice Pripisano nekontrolirajućim interesima OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT Dobici/gubici proizišli iz revalorizacije finan. imovine rasp. za prodaju Ostale promjene
DODATAK BILANCI KAPITAL I REZERVE
Prethodno obračunsko razdoblje
ZARAĐENA PREMIJA PRIHODI OD ULAGANJA PRIHODI OD PROVIZIJA I NAKNADA OSTALI OSIGURATELJNO-TEHNIČKI PRIHODI OSTALI PRIHODI IZDACI ZA OSIGURANE SLUČAJEVE PROMJENA OSTALIH TEHNIČKIH PRIČUVA IZDACI ZA POVRATE PREMIJA (BONUSI I POPUSTI) POSLOVNI RASHODI TROŠKOVI ULAGANJA OSTALI TEHNIČKI TROŠKOVI OSTALI TROŠKOVI (uključujući vrijednosna usklađenja)
Pripisano dioničarima Društva Pripisano vlasnicima manjinskih udjela U Zagrebu, svibanj 2013.
Kitica Mioč
Tomislav Malenica
Uprava Društva
Kitica Mioč
Konsolidirani izvještaj o novčanim tokovima (indirektna metoda) za razdoblje 1. siječnja - 31. prosinca 2012. godine Opis pozicije NOVČANI TOK IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI Novčani tok prije promjene poslovne imovine i obveza Dobit/gubitak prije poreza Usklađenja: Amortizacija nekretnina i opreme Amortizacija nematerijalne imovine Umanjenje vrijednosti i dobici/gubici od svođenja na fer vrijednost Ostala usklađenja Povećanje/smanjenje poslovne imovine i obveza Povećanje/smanjenje ulaganja raspoloživih za prodaju Povećanje/smanjenje ulaganja koja se vrednuju po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka Povećanje/smanjenje depozita, zajmova i potraživanja Povećanje/smanjenje udjela reosiguranja u tehničkim pričuvama Povećanje/smanjenje porezne imovine Povećanje/smanjenje potraživanja Povećanje/smanjenje ostale imovine Povećanje/smanjenje plaćenih troškova budućeg razdoblja i nedospjele naplate prihoda Povećanje/smanjenje tehničkih pričuva
2011 80.835.022 42.596.001 42.625.313 -29.312 1.261.960 165.875 -1.025.275 -431.872 52.099.236 1.025.275 3.568.577 46.146.932 -112.701.174 0 -30.800.778
u kunama 2012 -25.450.431 37.500.012 36.789.801 710.212 1.251.033 168.548 93.525 -802.894 -52.761.312 -93.525 -40.330.093 19.348.453 66.430.016 -10.048.083 -9.938.772
-17.741 90.200.651
-50.453 -66.152.793
Opis pozicije Povećanje/smanjenje poreznih obveza Povećanje/smanjenje financijskih obveza Povećanje/smanjenje ostalih obveza Povećanje/smanjenje odgođenog plaćanja troškova i prihoda budućeg razdoblja Plaćeni porez na dobit NOVČANI TOK IZ ULAGAČKIH AKTIVNOSTI Primici od prodaje materijalne imovine Izdaci za nabavu materijalne imovine Izdaci za nabavu nematerijalne imovine Povećanje/smanjenje ulaganja u pod., pridr,društva i sudjelovanje u zajedn.ulaganjima Primici od ulaganja koja se drže do dospijeća Izdaci za ulaganja koja se drže do dospijeća Primici od dividendi i udjela u dobitku NOVČANI TOK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI Novčani izdaci za isplatu udjela u dobiti (dividendi) ČISTI NOVČANI TOK Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja
u kunama 2012 -3.769.112 -472.514 -15.326.042 7.641.605 -10.189.131 34.823.316 12.000 -133.524 -240.309 -87.948 84.145.827 -49.417.970 545.240 -21.761.400 -21.761.400 -12.388.515 25.476.626 13.088.111
2011 5.287.187 -822.359 50.212.666 -13.860.215 -47.761.290 57.715 -694.362 -405.012 66.328.688 -113.212.683 164.364 -21.761.400 -21.761.400 11.312.332 14.164.294 25.476.626
Konsolidirani izvještaj o promjenama kapitala za razdoblje 1. siječnja - 31. prosinca 2012.godine Raspodjeljivo vlasnicima Društva (Matice)
Opis pozicije Stanje na dan 01.01.2011. Ispravak pogreški prethodnih razdoblja Stanje na dan 01.01.2011. (prepravljeno) Sveobuhvatna dobit ili gubitak tekuće godine Dobit ili gubitak razdoblja Ostala sveobuhvatna dobit ili gubitak 2011. Nerealizirani dobici ili gubici od materijalne imovine (zemljišta i građevinski objekti) Nerealizirani dobici ili gubici od financijske imovine raspoložive za prodaju Ostale nevlasničke promjene kapitala Transakcije s vlasnicima u 2011. Isplata udjela u dobiti / dividenda Raspodjela dobiti u rezerve i zadržanu dobit Stanje na dan 31.12.2011. Stanje na dan 01.01.2012. Ispravak pogreški prethodnih razdoblja Stanje na dan 01.01.2012. (prepravljeno) Sveobuhvatna dobit ili gubitak tekuće godine Dobit ili gubitak razdoblja Ostala sveobuhvatna dobit ili gubitak 2012. Nerealizirani dobici ili gubici od materijalne imovine (zemljišta i građevinski objekti) Nerealizirani dobici ili gubici od financijske imovine raspoložive za prodaju Ostale nevlasničke promjene kapitala Transakcije s vlasnicima u 2012. Isplata udjela u dobiti / dividenda Raspodjela dobiti u rezerve i zadržanu dobit Stanje na dan 31.12.2012.
Upisani (temeljni) kapital
Revalorizacijske rezerve
Rezerve (zakonske, statutarne, ostale)
Zadržana dobit
Dobit / gubitak tekuće godine
Ukupno kapital i rezerve
Rapodjeljivo vlasnicima manjinskih udjela
Ukupno kapital i rezerve
116.060.800
26.944.476
72.500.000
33.133.360
31.872.469
280.511.105
10.226.941
290.738.047
116.060.800
26.944.476 -1.065.152
72.500.000
33.133.360 58.679
31.872.469 28.763.419 28.763.419
280.511.105 27.756.945 28.763.419 -1.006.473
10.226.941 19.744 1.679 18.064
290.738.047 27.776.689 28.765.098 -988.409
-1.065.152 -58.679 -1.025.275 18.802
116.060.800 116.060.800
25.879.324 25.879.324
116.060.800
25.879.324 34.846
58.679 58.679 7.500.000
2.611.069
7.500.000 80.000.000 80.000.000
2.611.069 35.803.108 35.803.108
80.000.000
35.803.108 58.679
34.846 -58.679 93.525
116.060.800
25.914.170
58.679 58.679
-31.872.469 -21.761.400 -10.111.069 28.763.419 28.763.419
-1.025.275 18.802 -21.761.400 -21.761.400
10.246.685 10.246.685
296.753.336 296.753.336
28.763.419 26.599.539 26.599.539
286.506.651 26.693.064 26.599.539 93.525
10.246.685 1.130 1.130
296.753.336 26.694.195 26.600.670 93.525
-28.763.419 -21.761.400 -7.002.019 26.599.539
-21.754.619 -21.761.400 6.781 291.445.096
6.516
-21.748.103 -21.761.400 13.297 301.699.427
93.525 3.500.000
3.508.800
3.500.000 83.500.000
3.508.800 39.370.587
Odgovornost Uprave Društva 2. Uprava Društva je odgovorna za sastavljanje i fer prezentaciju priloženih konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su na snazi u Republici Hrvatskoj i za one interne kontrole za koje Uprava Društva odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja konsolidiranih financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikazivanja uslijed prijevare ili pogreške.
Odgovornost revizora 3. Naša odgovornost je izraziti mišljenje o priloženim konsolidiranim financijskim izvještajima na osnovi obavljene revizije. Reviziju smo obavili u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima. Ti standardi zahtijevaju da postupamo u skladu sa zahtjevima etike i reviziju planiramo i obavimo kako bismo stekli razumno uvjerenje o tome jesu li konsolidirani financijski izvještaji bez značajnih pogrešnih prikazivanja. Revizija uključuje obavljanje postupaka radi pribavljanja revizijskih dokaza o iznosima i objavama u konsolidiranim financijskim izvještajima. Izbor odabranih postupaka ovisi o revizorovoj prosudbi, uključujući procjenu rizika značajnih pogrešnih iskaza u konsolidiranim financijskim izvještajima uslijed prijevara ili pogrešaka. Pri tom procjenjivanju rizika, revizor razmatra interne kontrole, koje su važne Društvu za sastavljanje i fer prezentiranje konsolidiranih financijskih izvještaja, kako bi obavio revizijske postupke prikladne u postojećim okolnostima, ali ne i u svrhu izražavanja mišljenja o uspješnosti internih kontrola. Revizija također obuhvaća procjenu prikladnosti primijenjenih računovodstvenih politika i razboritost računovodstvenih procjena Uprave Društva, kao i ocjenu cjelokupnog prikaza konsolidiranih
-1.025.275 36.866 -21.761.400 -21.761.400
286.506.651 286.506.651
IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA Dioničarima društva CROATIA LLOYD d.d., Zagreb 1. Obavili smo reviziju priloženih godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja društva CROATIA LLOYD d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 62 (“Društvo”) za godinu koja je završila 31. prosinca 2012., koji se sastoje od konsolidirane bilance/konsolidiranog izvještaja o financijskom položaju na 31. prosinca 2012., konsolidiranog računa dobiti i gubitka / konsolidiranog izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti, konsolidiranog izvještaja o promjenama kapitala i konsolidiranog izvještaja o novčanom tijeku za tada završenu godinu, kao i pripadajućih Bilješki uz konsolidirane financijske izvještaje u kojima je iznijet sažetak značajnih računovodstvenih politika i ostalih objašnjenja.
18.064
93.525
6.516 10.254.331
BDO Croatia d.o.o. Trg J.F. Kennedy bb 10 000 Zagreb
financijskih izvještaja. Vjerujemo da revizijski dokazi koje smo prikupili jesu dostatni i prikladni kao osnova za izražavanje našeg mišljenja. Mišljenje 4. Prema našem mišljenju, priloženi konsolidirani financijski izvještaji, u svim materijalno značajnim aspektima, istinito i fer prikazuju konsolidirani financijski položaj društva CROATIA LLOYD d.d., Zagreb na 31. prosinca 2012., te konsolidirane rezultate poslovanja i konsolidirane novčane tijekove Društva za 2012. godinu sukladno Zakonu o računovodstvu i Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su na snazi u Republici Hrvatskoj. Ostali zakonski ili regulatorni zahtjevi 5. Uprava Društva odgovorna je za sastavljanje konsolidiranih godišnjih financijskih izvještaja Društva za godinu koja je završila 31. prosinca 2012. godine u propisanom obliku temeljem Pravilnika o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja društava za osiguranje odnosno društava za reosiguranje (NN 132/10) kojeg je na temelju Zakona o osiguranju i Zakona o računovodstvu
donijela Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, te odgovara za informacije o usklađenju sa konsolidiranim godišnjim financijskim izvještajima Društva u skladu sa Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja prikazanih na stranicama 4 do 44 na koje smo iskazali mišljenje kao što je iznijeto u odjeljku Mišljenje gore. Konsolidirani financijski izvještaji sastavljeni u skladu sa Pravilnikom i usklade prikazane su na stranicama 45 do 56. U Zagrebu, 18. veljače 2013. godine BDO Croatia d.o.o. Trg J.F. Kennedy 6b 10000 Zagreb
Ines Rožić, ovlašteni revizor
Jeni Krstičević, predsjednica uprave
16 STIL
Privredni vjesnik Broj 3780, 3. lipnja 2013.
( za 27% ino turista
*vijesti Priznanja Falkensteiner hotelima Luksuzni Falkensteiner Family Hotel Diadora u Punta Skali, Club Funimation Borik u Zadru i Falkensteiner Hotel Therapia u Crikvenici dobili su Certificate of Excellence 2013, veliko priznanje koje dodjeljuje najpoznatija web stranica za putovanja na svijetu TripAdvisor.com. TripAdvisor.com sadrži više od 60 milijuna ocjena i mišljenja o hotelima u 30 zemalja svijeta, a glasuje se u različitim kategorijama. Nacionalni dan kulturnog turizma u Zagrebu Šesti nacionalni dan kulturnog turizma održat će se 20. lipnja u zagrebačkom muzeju Mimara u suorganizaciji Hrvatske turističke zajednice, Ureda za kulturni turizam i zagrebačke Turističke zajednice. U sklopu te manifestacije održat će se stručni skup o kulturi i gradskom turizmu, a svim sudionicima bit će predstavljene četiri mogućnosti razgledavanja Zagreba. To su Zagrebački štikleci, Šetnja sa Zagorkom po Zagrebu, tematski Puteni put Zagreba te klasični razgled grada. Neobarokni Dani performansa u Varaždinu
U Varaždinu će se od 6. do 9. lipnja održati neobarokni Dani performansa. U sklopu toga održat će se sedam performansa koje je odabrao kustos hrvatskog paviljona na Venecijanskom bijenalu Branko Franceschi. “Barok se uobičajeno određuje kao razdoblje umjetničkog stila koji koristi pretjeran pokret i jasnoću detalja s ciljem postizanja drame, napetosti, pretjerivanja i raskoši u svim umjetničkim disciplinama. Upravo pretjerivanje u formi poveznica je ovogodišnje programske koncepcije festivala”, rekao je Franceschi.
koji dolaze u Hrvatsku internet je glavni izvor informacija
Okrugli stol eTurizam: Klikom do gosta
Online promocijom do TURISTA Razvijena tehnologija stavlja suvremenog potrošača na pijedestal moći jer on putem interneta može pojedini dio turističkog proizvoda prilagoditi svojim mogućnostima, ustvrdio je Damir Krešić sa zagrebačkog Instituta za turizam
U
koristi internet kao glavni izvor informacija. Riječ je uglavnom o turistima iz Velike Britanije i udaljenijih zemalja, zatim mladima do 29 godina te onima koji ljetuju u mjestima Dubrovačko-neretvanske županije.
Dug put od ideje do realizacije Također je naglašeno kako se kod prosječnog turista ciklus putovanja odvija u pet faza, a to su maštanje o putova-
Turisti vole plaćati gotovinom Na to kakve su promjene navika i ponašanja turista pri rezerviranju i plaćanju smještaja i ostalih usluga osvrnula se Aleksandra Babić iz tvrtke MasterCard Europe. Ta je tvrtka u travnju ove godine provela MasterIndex istraživanje korisnika Master kartice o njihovim stavovima prema plaćanju usluga te im je postavljeno pitanje namjeravaju li ove godine ići na ljetovanje. Istraživanjem je bilo obuhvaćeno 1011 ispitanika, a zaključeno je kako će 56 posto njih ove godine ići na odmor. Usporedbe radi, lani je potvrdan odgovor dalo 64 posto ispitanih korisnika Master kartice. “Ispitanici su odgovorili kako se primarno odlučuju za gotovinsko plaćanje, dok će debitne i kreditne kartice koristiti za plaćanje goriva, cestarine i svakodnevne kupovine namirnica”, rekla je Aleksandra Babić, ustvrdivši kako se sve više ljudi odlučuje na gotovinsko plaćanje. Kao razlog nekorištenja kreditnih kartica za plaćanje neke usluge, navela je navike plaćanja u vlastitoj zemlji.
Sanja Plješa pljesa@privredni.hr promociji turističkih destinacija u zadnje se vrijeme sve više koristi online promocija i internet marketing koji uključuje niz aktivnosti. Internet i mobilne tehnologije iz temelja su promijenile djelatnost turizma po načinu na koji turisti dolaze do saznanja o nekom turističkom odredištu, kako se informiraju, rezerviraju i kupuju aranžmane te kako dijele svoja iskustva s putovanja, rečeno je, među ostalim, na prošlotjednom okruglom stolu pod nazivom eTurizam: Klikom do gosta koji je organizirao časopis Banka.
Internet i mobilne tehnologije iz temelja su promijenile djelatnost turizma nju, rezervacija, dolazak na destinaciju, boravak te dijeljenje doživljaja s prijateljima nakon povratka s putovanja, ali se taj ciklus sve više odvija preko interneta i društvenih mreža.
“U turizmu je put od ideje do odlaska na putovanje dulji nego u bilo kojoj drugoj industriji što znači da neki putnik svoju odluku o putovanju može donositi nekoliko mjeseci, pa čak i godina. Na kraju se ponovno ne zna što je presudilo u toj odluci tj. je li ga na to putovanje nagnala neka lijepa brošura o destinaciji, informacije koje je dobio na web stranici ili pak preporuka prijatelja”, rekla je Iva Kutle iz turističke grupacije Valamar. Dodala je kako se od svih posjetitelja na Valamarove internet stranice samo od jedan do dva posto odlučuje na boravak u njihovim objektima, ali oni ostvaruju značajnih 25 posto ukupnih tvrtkinih prihoda. Prema nekim statističkim podacima, u Hrvatskoj se samo devet posto
Nijemcima nismo među top 10 Iako su naši najznačajniji gosti Nijemci, naša zemlja nije među top 10 turističkih odredišta u Njemačkoj. No, Hrvatska je najomiljenija turistička destinacija Slovencima, dok se u Češkoj i Slovačkoj nalazi na drugom mjestu najdražih odredišta. Talijanima je na četvrtom, Austrijancima na petom, a Mađarima na sedmom mjestu najturističkijih europskih odredišta. ukupne kupovine obavlja putem interneta, dok u zemljama Europske unije to iznosi 19 posto. Na online kupovinu turističkih aranžmana u našoj zemlji otpada 13 posto, a u EU-u 38 posto. Kao i druge zemlje, i Hrvatska prati trendove u turističkom e-marketingu o čemu je govorio Damir Krešić sa zagrebačkog Instituta za turizam. Prema njegovim riječima glavne prednosti takve vrste marketinga su globalni doseg i niži troškovi promocije, mogućnost pristupa malih i srednjih
poduzeća globalnom turističkom tržištu, potom lako mjerljivi rezultati emarketing aktivnosti, njihova personalizacija te veća fleksibilnost tj. mogućnost brze reakcije na nove tržišne trendove. “Upravo takva razvijena tehnologija stavlja suvremenog potrošača na pijedestal moći jer on putem interneta može pojedini dio turističkog proizvoda prilagoditi svojim mogućnostima”, istaknuo je Krešić. Napomenuo je kako 27 posto inozemnih turista koji dolaze u Hrvatsku
HRWWWATSKA 17
www.privredni.hr Broj 3780, 3. lipnja 2013.
da se danas, posebice u poslovnom svijetu, više ne treba “ Mislim pitati da ili ne e-učenje, već koji model pritom koristiti. ” Snježana Šlabek, voditeljica projekata za upravljanje znanjem u Podravki
Učenje uz pomoć računala
Znanje nadohvat miša Podravka je kompanija kojoj je ulaganje u znanje i razvoj kompetencija zaposlenika oduvijek bilo od strateške važnosti, a s pilot-projektom e-učenja počela je prije četiri godine Boris Odorčić odorcic@privredni.hr
I
mplementacijom sustava e-learninga, učenja uz pomoć računala i sve češće interneta, kompanije mogu brže i učinkovitije distribuirati znanje. Ne manje važna prednost korištenja takvih sustava obrazovanja je i smanjenje troškova edukacije.
Obrazovanje se mora prilagođavati zahtjevima gospodarskog i tehnološkog razvoja Jedna od kompanija koja je među prvima u Hrvatskoj prepoznala e-učenje je Podravka. Ona je tomu pristupila projektno na temelju višegodišnjih planova. Prve godine sustav je bio u fazi pilot-projekta jer uvođenje nove tehnologije u procese učenja zahtijeva prilagodbu, ne samo osoblja koje je uključeno u to, nego i zaposlenika. A za njih je u Podravki napravljen zaseban portal na intranetu i u početku je bio organiziran velik broj uvod-
nih radionica gdje su mogli saznati kako učiti uz pomoć tehnologije. Snježana Šlabek, voditeljica projekata za upravljanje znanjem u Podravki, ističe kako elearning za ovu kompaniju znači korištenje mnogo različitih naprednih ICT alata pomoću kojih se lakše i brže širi edukacija. Također, postiže se standardiziranost u obuci uz istovremeno smanjivanje troškova. Razvoj novih kompetencija “U tu svrhu koristimo različite e-tečajeve, e-testove, webinare i alate za videokonferenciju. Kako je Podravka međunarodna kompanija, važno nam je da možemo brzo i ujednačeno dostavljati edukacijske pake-
te svojim zaposlenicima, gdje god se oni nalazili. Svjesni smo da se obrazovanje mora prilagođavati zahtjevima gospodarskog i tehnološkog razvoja – brzo, ciljano, dostupno te uz najniže troškove i najveću moguću fleksibilnost. Podravka je kompanija kojoj je ulaganje u znanje i razvoj kompetencija zaposlenika oduvijek bilo od strateške važnosti. Znanjem zaposlenika potrebno je upravljati, a u tome je danas gotovo nemoguće ignorirati i zaobići prednosti koje nudi napredna tehnologija”, objašnjava nam. Osim standardiziranosti, smanjenja troškova i transparentnosti uvida u rezultate obuke, e-učenje pridonijelo je razvoju novih kompetencija kod zaposlenika. To su upravo one
kompetencije koje Europska unija ističe kao izuzetno važne u procesima cjeloživotnog učenja – digitalne i informacijske, kao i proaktivni pristup stjecanju novih znanja i vještina. “Ne samo da mladi ljudi koji počinju raditi kod nas očekuju dostupnost obrazovnih programa preko računala - za što su već pripremljeni na fakultetima - nego je doista nužno svim generacijama zaposlenika ukazati na prednosti i pružiti im uvjete za učenje i razvoj”, kaže Snježana Šlabek. Rezultati tog pilotprojekta od prije četiri godine ukazali su na spremnost zaposlenika Podravke za e-učenjem, ali i na organizacijsku spremnost za provođenjem sustavnog e-obrazovanja. E-learning donosi velike prednosti “Primjerice, učenje stranih jezika i MS Officea odvija se djelomično kroz e-tečajeve, a djelomično putem webinara. Za webinare koristimo tehnologiju videokonferencija, što znači da polaznici iz različitih dijelova Podravke održavaju nastavni sat s profesorom ili trenerom u određeno vrijeme sa svojih radnih mjesta. Kada se samo maknu logi-
stički troškovi, već ste u velikoj prednosti. No nama je bitno to da smo pokrenuli razvoj internih e-tečajeva te time u fokus stavili različite specijalizirane interne teme, edukacije o internim procesima, e-testiranja i teme iz područja korporativne kulture čime se dobilo na brzini, jednostavnosti i ujednačenosti obuke, što je u jednoj internacionalnoj kompaniji poput Podravke izuzetno važno”, napominje ona. E-learning i ostalim tvrtkama sasvim sigurno, smatra Snježana Šlabek, može donijeti mnoge prednosti. “E-learning je omogućio revolucionarnu dostupnost obrazovanja i to mu je najveća prednost. Mislim da se danas, posebice u poslovnom svijetu, više ne treba pitati da ili ne e-učenje, već koji model pritom koristiti. Trendovi ukazuju na m-learning, odnosno na modele koji podržavaju učenje preko mobitela, kao i na neke nove koncepte u izradi materijala za e-učenje”, naglašava ona. Podravka će i dalje raditi na različitim programima e-učenja. “Sve s ciljem razvijanja kompetencija svojih zaposlenika, u kojima leži naš najveći kapital”, zaključuje Snježana Šlabek.
*vijesti Naprednija inačica autonadzora Vip autonadzor od sada nudi brže i jednostavnije upravljanje troškovima voznog parka, kao i niz noviteta poput pet novih interaktivnih geografskih karata, jednostavniji pristup detaljima vozila i ruta te kalkulator puta. Vip autonadzor specijalizirana je usluga za praćenje vozila GPS tehnologijom namijenjena svim tvrtkama koje imaju vlastiti vozni park, bez obzira na veličinu. Aplikacija pomoću mobilne jedinice u vozilu vlasniku tvrtke ili osobi zaduženoj za upravljanje flotom omogućava primanje podataka o kretanju vozila. IBM-ova stručna konferencija
U jednom od najsuvremenijih tehnoloških centara u Europi, u IBM Innovation Centru u Ljubljani, 11. lipnja održava se jednodnevna stručna konferencija Pametnije računalstvo - više znanosti, manje informatike. Innovation Centar u Ljubljani jedan je od 42 IBM-ova centra u svijetu gdje će posjetitelji moći vidjeti najnovija tehnološka rješenja ove kompanije. Tijekom konferencije, uz stručna predavanja i predstavljanja korisničkih projekata, posjetitelji će moći obići Innovation Centar. Inovacije u fokusu U Zagrebu je prošli tjedan održana 9. poslovnotehnološka konferencija SAP Forum, koja je okupila više od 450 sudionika. Konferenciju su obilježile inovacije i trendovi tehnološkog razvoja tvrtke. “Inovacije su na ovogodišnjoj konferenciji bile u prvom planu. SAP je prepoznao svoje prilike na globalnom tržištu te stvorio portfelj rješenja koja u digitalnoj tranziciji i modernom poslovanju osiguravaju nesmetan poslovni tijek”, zaključila je Sonja Popović, direktorica SAP-a.
18 PST!
KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić
Vida Borš HUMOR, A NE TUMOR Algoritam
Ova knjiga je nastala iz zapisa Vide Borš kada je, po drugi put, oboljela od raka. Vida je vodila dnevnik o svojoj bolesti i životu prvo na blogu Lutka iz izloga, a poslije na blogu Humor, a ne tumor. U kratkom roku njezin blog je postao jedan od najposjećenijih, a Vida postala pravi fenomen i amblem hrabrosti i suočavanja s bolestima. Premda i sama u situaciji da objektivno treba pomoć, Vida je postala svojevrsni terapeut oboljelima i duhom klonulima. Iako je podlegla bolesti, svojim je djelom i ovom knjigom pobijedila smrt.
Fik Meijer CAREVI NE UMIRU U POSTELJI TIM press
Postoji tek nekoliko vladara u povijesti koji su vladali većim područjem od rimskih careva. Na temelju drevnih izvora Fik Meijer opisuje posljednje dane rimskih careva, od diktatora Cezara do posljednjeg cara Zapadnog Rimskog Carstva, Romula Augustula. Knjiga nam pokazuje ne samo načine na koje su ubijeni, već i što se događalo zadnjih nekoliko dana njihovih života. Upečatljivo je da je od 87 službenih careva i mnogih pretendenata na prijestolje samo njih nekoliko umrlo u postelji.
Mirjana Dugandžija Indijančeva noć V.B.Z.
U ovoj knjizi su skupljene autoričine kolumne objavljivane u tjedniku Globus i dosad neobjavljene kratke priče. Bilo da se ti tekstovi bave knjigama, društvenim, ekonomskim i lifestyle fenomenima, fragmentima osobne povijesti ili je riječ o čistoj fikciji, njihove teme uvijek su prelomljene kroz perspektivu autorice/junakinje: visokoobrazovane, urbane žene iz srednje klase kojoj nije stran glamur, no ni svakodnevica “poniženih i uvrijeđenih” kojima na neki način i sama pripada.
John C. Parkin J*** MI SE TERAPIJA Naklada Ljevak
Mnogi od nas nalaze se u zatvorima koje su sami izgradili, zabrinjavajući se zbog stvari koje zapravo nisu važne i zaboravljajući na svoje snove. Ova nam knjiga pomaže pobjeći, sagledati stvari, uskladiti se s onim što doista želimo i djelovati u skladu s time, bez obzira na ono što drugi misle. Parkin u ovoj knjizi prvi put otkriva pojedinosti o tome kako je metoda j*** mi se pomogla mnogima da se prepuste i pronađu slobodu, o tajnama koje nam, kroz ovu moćnu profanost, otvaraju put do najveće sreće.
Tess Gerritsen GRIJESI Mozaik knjiga
Unutar samostana pronađene su dvije redovnice, jedna mrtva, druga u kritičnom stanju – žrtve divljačkog napada, naizgled bez motiva. Kad obdukcija žrtve ubojstva, koju obavi mrtvozornica Maura Isles, otkrije šokantnu činjenicu, slučaj kreće u posve drugom smjeru. Pronađeno je tijelo još jedne žene kojoj je uklonjeno lice, ruke i noge. Kako se otkrivaju skrivane tajne, tako doktorica Isles i istražiteljica Jane Rizzoli postaju dijelom istrage koja vodi do užasne spoznaje o identitetu ubojice.
Privredni vjesnik Broj 3780, 3. lipnja 2013.
PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Laboratorijske i industrijske peći
Elektrosanitarij, Sveta Nedelja, www.elektrosanitarij.hr. Tvrtka proizvodi laboratorijske i industrijske peći i opremu te razvija i proizvodi specijalne termotehničke uređaje. Kontakt: Adnan Džendžo, adnan@ elektrosanitarij.hr, +385 1 3370099. Suradnja
Brest, Zadar, www.brest. hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom PVC ograda (u kojima se nalaze čelični pocinčani profili). Traži kooperante na području Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine (bravare, bravarske radnje). Kontakt: Ivana Šarinić, ivana@brest.hr, +385 23 312310.
letaka, mapa, blokovske robe, nudi izradu svog tiskanog materijala od manjih do većih naklada. Kontakt: Sabrina Novak, sabrina@mtg-topgraf.hr, +385 1 6222142, +385 98 9811596. Metalne konstrukcije
Begić bravarski obrt, Zagreb, www.bravarijabegic.hr. Tvrtka nudi uslugu proizvodnje metalnih konstrukcija i njihovih dijelova. Kontakt: Darko Begić, info@bravarijabegic.hr, +385 95 9005589. Podovi i premazi za beton
Ekip, Opatija. Tvrtka raspolaže slobodnim kapacitetima za brizganje plastike (sila zatvaranja: 300 kN - 8500 kN, masa brizganja 5g - 4000g). Zainteresirana je za daljnje širenje poslovanja. Kontakt: Mate Babić, mate.babic1@ri.tcom.hr, +385 98 443385.
ITS Kem podovi, Zagreb, www.its-kem.hr. Tvrtka prodaje epoksidne i poliuretanske podove i premaze za beton, epoksidne i poliuretanske mortove i mase za izravnavanje betona. Nudi dvokomponentna ljepila i mase za zalijevanje elektronike. Tvrtka nudi i ugradnju industrijskih i dekorativnih podova, kiselootpornu zaštitu betona, te ugradnju poliuretanskih i epoksidnih premaza vlastite proizvodnje. Kontakt: Silvije Štetić, silvijestetic@itskem.hr, +385 1 3498592, +385 98 278568.
Tisak
Plastični proizvodi
Brizganje plastike
MTG-Topgraf, Velika Gorica, www.mtg-topgraf.hr. Tvrtka s dugogodišnjim iskustvom u izradi knjiga tvrdog i mekog uveza, monografija, brošura,
nologijom brizganja, puhanja i ekstrudiranja. Nude svoje usluge. Kontakt: Mladen Javor, vmplast04@inet.hr, +385 91 3404963.
VM-Plast, Sveta Nedelja. Tvrtka se bavi proizvodnjom plastičnih proizvoda za široku potrošnju i specifičnih proizvoda za ostale velike kupce teh-
Proizvodi od Duran stakla
Duran, Pula, www.durangroup.com. Tvrtka proizvodi i dobavlja staklene proizvode. U tvornici se ručno proizvode stakleni artikli od Duran borosilikatnog stakla (vatrostalno staklo) 3.3 prema vašim tehničkim specifikacijama. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju staklenih artikala za industriju i medicinsko-laboratorijske svrhe. Kontakt: Marjan Vlahović, marjan. vlahovic@duran-group. Metalni proizvodi
CMC Sisak, Sisak, www. cmccroatia.com. Tvrtka nudi usluge na području crne metalurgije u strojogradnji, brodogradnji, graditeljstvu, naftnoj industriji, mostogradnji, kao i u ostalim granama gospodarstva. Imaju ISO 9001 standard i API standard, licencije API 5L i API 5 CT za čelične bešavne cijevi koje se primjenjuju u naftnoj industriji. Kontakt: Dragutin Bauman, dbauman@vcs. hr, +385 44 565450.
IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Čišćenje zgrada od grafita
Zagrebački holding nabavlja usluge čišćenja zgrada od grafita. Rok dostave ponuda je 18. lipnja. Mopedi
Hrvatska pošta nabavlja mopede. Rok dostave ponuda je 9. srpnja. Jastuci i deke
Ministarstvo pravosuđa nabavlja jastuke i deke. Rok dostave ponuda je 14. lipnja.
dostave ponuda je 13. lipnja. Najam opreme i ozvučenja
Javna ustanova u kulturi Dubrovačke ljetne igre nabavlja usluge najma opreme i ozvučenja za 64. Dubrovačke ljetne igre. Rok dostave ponuda je 14. lipnja. Regija Terenska vozila
Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja usluge spaljivanja narkotika. Rok
Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH u Sarajevu nabavlja TV uređaje i diktafone. Rok dostave ponuda je 7. lipnja. Usluge održavanja semafora
Grad Banja Luka nabavlja usluge održavanja semafora na području grada. Rok dostave ponuda je 24. lipnja.
Općina Tuzla nabavlja terenska vozila. Rok dostave ponuda je 2. srpnja Usluge videonadzora
Spaljivanje narkotika
TV uređaji i diktafon
Općina Konjic nabavlja usluge videonadzora grada. Rok dostave ponuda je 12. lipnja.
Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr
19
www.privredni.hr Broj 3780, 3. lipnja 2013.
Pogled u svijet
STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE
Na prodaji i motorni ribarski brod Poslovni prostori Adriachema u Kaštel Sućurcu, procijenjen na 45 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja tehnološku cjelinu - poslovni kompleks Adriachema d.d. u stečaju: proizvodne linije, strojevi i oprema, poslovne proizvodne zgrade i zemljište na kojem su objekti izgrađeni, porta, mlin za otpad, blagavaonica s garderobom, proizvodni pogon, novo štampanje, Adriaterm i Adriaflex, kompresorska stanica, rashladni uređaj, skladišta, kompresornica, agregati, trafostanice te pripadajući strojevi i oprema za proizvodnju. Prodaje se kao gospodarska cjelina sa svom opremom. Ukupna površina nekretnine iznosi 68.078 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se 4. lipnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, soba 22, podrum. Prodaja se obavlja u stečajnom postupku nad uvodno navedenim dužnikom, sukladno pravilima Stečajnog zakona i Ovršnog zakona, prema načelu viđeno-kupljeno, pa se isključuju svi naknadni prigovori kupaca. Prodaja će se obaviti usmenom javnom dražbom - javnim nadmetanjem prema načelu tko da više, uz prethodno prikupljanje pismenih ponuda za dražbu. Poslovni prostor u Zagrebu, procijenjen na 95 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja poslovni objekt u Sigetu ukupne površine 1522 četvorna metra. Dražba za ovu nekretninu će se održati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, 10. srpnja u 9 sati. Nekretnina se ne
može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Osobe zainteresirane za kupnju nekretnine mogu je razgledati 4. srpnja u 13 sati sa sudskim ovršiteljem. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan održavanja ročišta za dražbu dale osiguranje u iznosu od pet milijuna kuna. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj HR17 2390 0011 3000 0326 5, model HR05 poziv na broj 1163628-10. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti sudu prije nego što se pristupi dražbi.
Zgrada u Dubrovniku, procijenjena na 29,5 milijuna kuna. Nekretnina koju čine zgrada, vrt i potok nalazi se u Vukovarskoj ulici broj 3. Dražba za ovu nakretninu će se održati 20. lipnja na Općinskom sudu u Dubrovniku, u sobi 4/I. Nekretnine se ne mogu prodati ispod trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi desetinu utvrđene vrijednosti i treba je uplatiti na račun sudskog depozita Općinskog suda u Dubrovniku, broj 2390001-1300000120 poziv na broj 151310. Zgrade na Čibači u Dubrovniku, procijenjene na 16,1 milijun kuna. Nekretnina u naravi predstavlja zgrade, dvorište i okolno zemljište ukupne površine 7266 četvornih metara. Dražba za ovu ne-
kretninu će se održati 27. lipnja u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, stalna služba Dubrovnik, sudnica broj 2. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na broj 091/7854 372 svakog radnog dana od 9 do 13 sati. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti i potrebno ju je uplatiti najkasnije do 24. lipnja. Motorni ribarski brod, procijenjen na 13,5 milijuna kuna. Riječ je o Mingo motornom ribarskom brodu. Dužina: 39,16 metara, širina: 9,44 metra, gaz: 3,77 metara, materijal: čelik, bruto tonaža: 385 tona, pogonski stroj: Cummins, tip: KTA 50-M2, snaga 1268 kW, pomoćni motori tri - s generatorom Cummins tip 6 CTA8.3-M, i pomoćni motor Cummins MDDCF-7598866. Generalna rekonstrukcija broda je napravljena 2009. godine. Dražba za brod će se održati 20. lipnja u 8.30 sati u zgradi Trgovačkog suda u Zadru, Ul. Franje Tuđmana 35, sudnica broj 7/I. Brod se kupuje po načelu viđeno-kupljeno te se isključuju sve eventualne naknadne primjedbe. Sve obavijesti o brodu koji je predmet prodaje zainteresirani mogu dobiti od stečajnog upravitelja na telefon 091/5984 627, a potencijalni kupci brod mogu razgledati svakog radnog dana od 8 do 14 sati uz prethodnu najavu na navedeni telefon. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene broda za koji se podnosi prijava za nadmetanje. Početna cijena iznosi 3,9 milijuna kuna.
Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)
Euro pred ponorom? dr. Uroš Dujšin
P
rivreda eurozone je upravo prošla kroz šestu godinu opadanja bruto domaćeg proizvoda. Nevolja se širi i na ključne zemlje, uključujući i Finsku i Nizozemsku koje su u prvom tromjesečju pale u krizu. Promet u maloprodaji pada; nezaposlenost je sa 12 posto rekordna – pri čemu je više od četvrtine Španjolaca bez posla. A usprkos nemilosrdnom rezanju potrošnje proračunski su deficiti visoki i stalni. Dugovi države, kućanstava i poduzeća još su uvijek pretjerani. Banke su potkapitalizirane, a međunarodni financijeri zabrinuti zbog mogućih gubitaka. Usprkos tome što su službene kamatne stope niske, tvrtke u Južnoj Europi su pod pritiskom nestašice kredita. Sve to izaziva ekonomsku nuždu danas i nagrizanje šansi za budućnost. Vjerojatno je da eurozona neće kolabirati, ali je briselsko zatišje više znak obolijevanja nego izlječenja. Potreban raskid veze između banaka i vlada Zbog svega ovoga europski bi se čelnici morali trgnuti iz letargije. Moraju shvatiti da ako ne budu djelovali, euru prijeti stagnacija, raspad, a možda i oboje. Uostalom, nakon godina krize jasno je što treba učiniti. Najurgentniji je zadatak raskid veze između banaka i vlada koje su preslabe da bi im mogle pomoći, što je i bila svrha lanjskog forsiranja bankarske unije. No kada je pritisak popustio, projekt unije se zapetljao u tehničke detalje i ključno pitanje koliko ranijih dugova treba - ako uopće uključiti u njega. Drugim riječima, koliko bi Nijem-
ci, Finci i Nizozemci snosili posljedice tuđih grešaka. No to je oklijevanje veoma štetno. Europskim su bankama hitno potrebna sredstva po bilo koju cijenu. Eurozona nije koherentna Osim toga, eurozoni su nužne reforme. One bi trebale proširiti jedinstveno tržište i na usluge. Umjesto izmišljanja novih zapreka one bi trebale provesti ugovor o slobodi trgovine sa Sjedinjenim Državama, svojim najvećim trgovinskim partnerom. Trebala bi i ublažiti mjere štednje usporavanjem tempa rezanja državnih izdataka i korištenjem gotovine iz jezgre eurozone za plaćanje projekata kojima se potiče zapošljavanje mladih i investicije u mala i srednja poduzeća u perifernim zemljama. Sasvim je jasno da sadašnja neaktivnost nije prouzročena nedostatkom zadataka, nego nedostatkom volje da se oni provedu. Taj je raspon djelomično razlogom rujanskih izbora u Njemačkoj, najvažnijem igraču u bilo kojoj akciji u Europi. No tu je i jedan dublji razlog. Širom Europe su glasači postali nepovjerljivi prema svojim političarima, kao i prema Uniji. U Francuskoj je predsjednik François Hollande paraliziran skandalom i katastrofalnim rejtingom od svega 24 posto. Nedavna anketa istraživačkog centra PEW utvrdila je da je udio francuskih glasača koji povoljno ocjenju-
ju Uniju pao sa 60 posto u 2012. na sadašnjih 41 posto što je čak i manje no u euroskeptičnoj Velikoj Britaniji. Italija grca u recesiji, a k tome nije u stanju ni složiti jednu koherentnu platformu za reforme. Istodobno glasači žele zadržati jedinstvenu valutu; 70 posto Grka još uvijek podržava euro, usprkos tome što su trpjeli od krize više no drugi.
Eurozoni su nužne reforme koje bi trebale proširiti jedinstveno tržište i na usluge Optimisti kažu da će sve biti dobro nakon njemačkih izbora kada će tamošnji čelnici imati mandat za reformu. A što ako europski čelnici i dalje spavaju? Europa bi tada još godinama bila u krizi. Cijena toga će se iskazati u razočaranju, razorenim zajednicama i propalim životima. No za razliku od Japana, eurozona nije koherentna. A tako dugo dok stagnacija i kriza ugrožavaju demokraciju, eurozona riskira da je građani fatalno odbijaju. Ako političari doista brinu o svojoj valuti i građanima, trebali bi se probuditi.
20 SVIJET FINANCIJA
( 4,9 mlrd kn
Anketa Domosfere
Stagnacija stambenih kredita Tržište stambenih kredita u Hrvatskoj u prva je četiri mjeseca 2013. stagniralo, a bitno bolje trendove ne treba očekivati ni u ostatku godine, pokazala je anketa Domosfere provedena u četiri hrvatske banke. Zagrebačka banka u prva je četiri mjeseca 2013. odobrila oko 300 milijuna kuna stambenih kredita. Kako se očekuju negativni makroekonomski trendovi i produbljivanje krize, dinamika odobravanja stambenih kredita je nešto lošija nego lani. No izuzme li se iz rezultata za prva četiri mjeseca 2012. jednokratni efekt prodaje putem prošlogodišnjeg programa državnih subvencija, u istom je razdoblju ove godine odobren podjednak volumen stambenih kredita. Erste&Steiermärkische banka je u prva četiri mjeseca ove godine odobrila 530 stambenih kredita za
neto dobit poduzetnika u 2012.
Poslovni rezultati poduzetnika u 2012.
Dobit pada, iako rastu kupnju, izgradnju i adaptaciju u ukupnoj vrijednosti od 145 milijuna kuna. Broj kredita je manji za oko pet posto nego prošle godine, a iznos plasmana za devet posto u usporedbi s prva četiri mjeseca protekle godine. U toj banci su ipak zadovoljni jer je prema podacima Hrvatske narodne banke njihov tržišni udio u stambenom kreditiranju građana povećan sa 12 posto na kraju 2012. na 12,02 posto potkraj ožujka ove godine. Druge dvije anketirane banke - Raiffeisen i Hypo Alpe-Adria - kažu kako im je interes približno jednak kao prošle godine. (K.S.)
Agencija za promet nekretnina
Veliki interes za najam stanova
Agencija za promet nekretnina primila je čak 433 zahtjeva za 78 zagrebačkih stanova u okviru projekta najma stanova s mogućnošću otkupa. Kako je riječ o stanovima od 70 do 80 četvornih metara, mjesečna najamnina po ovom modelu za tako velike stanove je vrlo povoljna od 1400 do 1600 kuna. Prvih 28 stanova već je rezervirano pa se očekuje da će i prvi podstanari vrlo brzo potpisati ugovore s Agencijom, a kroz dva tjedna prvi će se podstanari useliti u svoje nove domove. Ovim projektom
Privredni vjesnik Broj 3780, 3. lipnja 2013.
najmoprimcima se nudi da im - ako odluče otkupiti stan u kojem žive - i najam ulazi u ratu za otkup stana. Nitko nema prednost dobiti stan za najam. Najmoprimac samo mora biti državljanin Hrvatske, ne smije posjedovati nekretninu u Zagrebu i mora imati slobodna primanja u visini jedne trećine prosječne hrvatske plaće. U Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja najavljuju da će stanova za najam na jesen biti još više. U proljeće 2009. na hrvatskom se tržištu pojavila mogućnost svojevrsnog leasinga, no taj model nije zaživio premda je nekoliko građevinskih tvrtki nudilo najam s mogućnošću kupnje. Cijene najma u takvim stanovima bile su relativno visoke, a prodavatelji su tražili fiksnu cijenu prodaje stana bez obzira na stanje na tržištu.
U usporedbi sa 2011. godinom poduzetnici su ostvarili povećanje broja zaposlenih za 7,8 posto i gubitka za 20,6 posto Drago Živković zivkovic@privredni.hr
H
rvatski poduzetnici u prošloj su godini, bez banaka, osiguravateljskih društava i drugih financijskih institucija, imali 829.874 zaposlena prema satima rada, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina). To je za 7459 radnika više nego godinu ranije. Ukupno 97.254 poduzetnika u Fininoj evidenciji ostvarila su prihod od 610,4 milijarde kuna i ukupne rashode od 601,2 milijarde kuna. Dobit razdoblja, u iznosu od 34,1 milijarde kuna, u 2012. godini ostvarila su 56.363 (58 posto) poduzetnika, dok je gubitke ukupne vrijednosti od 29,1 mili-
jarde kuna iskazao 40.891 poduzetnik. Neto dobit tako je na kraju iznosila 4,9 milijardi kuna, što je osjetan pad u usporedbi sa 7,5 milijardi kuna dobiti u 2011. godini. U usporedbi sa 2011. godinom ostvareno je povećanje broja zaposlenih za 0,9 posto, ukupnih prihoda za 0,4 posto, ukupnih rashoda za 1,1 posto, povećanje dobiti razdoblja za 7,8 posto i porast gubitka za 20,6 posto. Plaće u padu Od 610,4 milijarde kuna ukupnoga prihoda poduzetnika, 98,6 milijardi kuna ostvareno je prodajom robe na inozemnom tržištu, što je za 2,8 posto više nego 2011. godine. Svoje proizvode i usluge
na stranim tržištima plasiralo je 12.430 (12,8 posto) poduzetnika. Na stranim tržištima kupljeno je robe u vrijednosti od 91,8 milijardi kuna, te je trgovinski suficit bio 6,8 milijardi kuna. Zaposlenicima kod poduzetnika za njihov je rad u 2012. godini obračunata prosječna mjesečna neto plaća od 4769 kuna, što je nominalno 0,4 posto više nego 2011. godine. No, s obzirom na rast potrošačkih cijena od 3,4 posto, plaće su realno smanjene za 2,9 posto. Pojedinačno najveća tvrtka u Hrvatskoj i dalje je Ina, koja je u 2012. ostvarila prihod od 27,5 milijardi kuna, što je za dva posto manje nego u 2011., uz pad dobiti od
34,9 posto. Na drugom mjestu je Hrvatska elektroprivreda, koja je pretekla Konzum. HEP je lani
Najveći minus ima Prirodni plin, a slijede Konstruktor inženjering, Tankerska plovidba, Croatia Airlines... ostvario prihod od 13,7 milijardi kuna, uz rast od 5,2 posto, dok su prihodi Konzuma, porasli za 1,1 posto na 13,5 milijardi. Slijedi Prirodni plin, koji je sa 7,5 milijardi kuna pretekao Hrvatski telekom, čiji su prihodi lani iznosili nešto preko 7,2 milijarde. Nakon HT-a
Potpora kreditnih u
Krediti Kreditni program Novi po sredstava za pokretanje
H
rvatska udruga kreditnih unija potpisala je prošli tjedan ugovor s Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo o kreditiranju u programu Novi poduzetnici. Obrtnici, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, male tvrtke i fizičke osobe koje pokreću svoj prvi posao mogu računati na kredite od 20.000 do 250.000 kuna. Rok otplate kredita bit će 60 mjeseci, s počekom od šest mjeseci. Kamatna stopa je do 8,49 posto godišnje.
21
www.privredni.hr Broj 3780, 3. lipnja 2013.
( 610,4 mlrd kn
prihod poduzetnika u prošloj godini
prihodi i broj za 0,9 posto, ukupnih prihoda za 0,4 posto, ukupnih na ljestvici su dvije banke, Zagrebačka i Privredna, a popis 10 najvećih zaključuju OMV Hrvatska i HEP-Operator distribucijskog sustava. Kreativno knjigovodstvo Finina rang-ljestvica po dobiti zorno pokazuje čari kreativnog knjigovodstva: na vrhu je notorni gubitaš Brodosplit, koji je iskazao dobit od 2,7 milijardi kuna, koja je nastala otpisom dugova bankama i državi te prikazivanjem vrijednosti izvlaštene imovine na pomorskom dobru u kategoriji prihoda. Sličan je slučaj i s druga dva brodogradilišta, Brodotrogirom i 3. majem, pa je stvarno najveći dobitaš zapravo HT s ne-
što više od dvije milijarde kuna dobiti prije oporezivanja. Slijede Ina, pa tri banke: Zagrebačka, Privredna i Erste. Najveći minus ima Prirodni plin, čiji se gubitak od milijardu kuna tumači povećanjem uvoza plina i njegove cijene. Drugi najveći gubitaš je Konstruktor inženjering, što nije iznenađenje, kao ni sljedeća tri: Tankerska plovidba, Croatia Airlines i MercatorH. Najveću dobit u usporedbi s prihodima imao je Heineken Adria (98,8 posto), čiji su prihodi zapravo dividenda Karlovačke pivovare. Slijede Brodotrogir i Brodosplit, čije su dobiti fiktivne, te CIOS i Adris Grupa, čije su visoke dobiti također rezultat prelijevanja dividendi iz
( 98,6 mlrd kn prihodi od izvoza robe
zaposlenih rashoda za 1,1 posto, dobiti razdoblja Više od pola prihoda u Zagrebu
povezanih društava. Rekorder po neto plaći lani je bila tvrtka Agregat iz Škrljeva, s prosjekom od 72.394 kune, ali tu je, po svemu sudeći, riječ samo o plaći direktora. Druga je po plaćama Adris Grupa, s prosjekom od 60.408 kuna, slijede Oracle Hrvatska (36.945 kuna) i Procter&Gamble (28.037
Lavovski dio ukupnih rezultata poslovanja hrvatskih poduzetnika pripisuje se poduzetnicima Grada Zagreba. Razlog nije samo u koncentraciji kapitala i tvrtki u glavnom gradu, nego i u činjenici da Fina rezultate iskazuje po sjedištu tvrtke, a najveći dio velikih poduzetnika, iako posluju širom Hrvatske, sjedište imaju u Zagrebu. Tako su u 2012. godini poduzetnici grada Zagreba, njih 32.026, imali 334.228 zaposlenih koji su ostvarili ukupan prihod od 321,8 milijardi kuna, ukupne rashode od 318 milijardi kuna, dobit nakon oporezivanja od 15,6 milijardi kuna, gubitak nakon oporezivanja od 14,4 milijarde kuna i neto dobit od 1,2 milijarde kuna. Tako su poduzetnici grada Zagreba u 2012. činili 32,9 posto ukupnog broja hrvatskih poduzetnika, ali 40,3 posto broja zaposlenih, 52,7 posto ukupnog prihoda, 45,8 posto dobiti, 49,6 posto gubitka te 23,5 posto neto dobiti. U Zagrebu je od 32.026 poduzetnika u 2012. godini 19.131 (59,7 posto) poslovao s dobiti, dok je njih 12.895 poslovalo s gubitkom. Zaposleni su dobili prosječnu neto plaću od 5572 kune, što je za 1,1 posto manje nego za 2011. godinu, ali je i dalje iznad prosjeka poduzetnika Hrvatske za 16,8 posto. kuna), dok popis prvih pet zaključuje Mazda Motor
Croatia s prosječnom neto plaćom od 27.907 kuna.
nija novim poduzetnicima
od 20.000 do 250.000 kuna duzetnici pomoći će jačanju poslovne klime i dati šansu poduzetnicima koji su dosad teško dolazili do posla Uvjet za dobivanje kredita je članstvo u nekoj od kreditnih unija koje su potpisale ugovor. To su kreditne unije Dukat, Gama, Libertina, Konavle, Deponent, Marijan, BRA-MA, Noa, Jamstvo, ABC i Zagorska. Sve te unije imaju aktivu veću od 15 milijuna kuna. Za osiguranje potrebno je imati jamca ili sudužnika i dati zadužnicu
HAMAG će jamčiti do 80 posto vrijednosti kredita
za sve sudionike u kreditu. Ovisno o slučaju trebat će i drugi instrumenti osiguranja, ali je dogovoreno da se neće uzimati hipoteke ili fiducijarni prijenosi vlasništva na imovini. HAMAG će jamčiti za te kredite do 80 posto njihove vrijednosti. Darko Liović, predsjednik Uprave HAMAG-a, kaže da je riječ o najpovoljnijim uvjetima na tržištu za nove poduzetnike, startup tvrtke i obrtnike koji tek započinju posao. To su korisnici s većim rizikom, koji u bankama teško dobiva-
ju kredite. Kad ih dobiju, kamate i drugi uvjeti redovito su lošiji od onih koji se nude u ovom programu. Jačanje poslovne klime Krediti će se odobravati uz pismo namjere o odobravanju jamstva, koje će novi poduzetnici dobivati od HAMAG-a. S pismom će se obratiti odabranoj uniji i sklopiti ugovor o kreditu. Kreditne unije u Europskoj uniji imaju važno mjesto u podršci novim poduzetnicima i malim i srednjim tvrtkama, rekla je
*vijesti
Željka Pirija-Benaković, članica Uprave kreditne unije Gama i predsjednica HUKU-a. U Irskoj, primjerice, gotovo 70 posto stanovništva učlanjeno je u unije i tako se, na načelima uzajamnosti, prikuplja novac za nove poduzetničke projekte. Kreditne unije često imaju više razumijevanja i vremena za suradnju s malim poduzetnicima, nego velike etablirane banke. Za kreditiranje novih poduzetnika unije su u ovom programu ukupno namijenile oko pet milijuna kuna.
Dražen Pros, zamjenik ministra poduzetništva, rekao je kako je dobro i to što se radi o domaćem kapitalu. Ovaj će kreditni program pomoći jačanju poslovne klime i dati šansu poduzetnicima koji su dosad teško dolazili do sredstava za pokretanje posla. Pri kreiranju ovog programa, realiziranog u relativno kratkom roku, Ministarstvo poduzetništva koristilo je iskustva Velike Britanije, Irske i baltičkih zemalja. Programu bi se uskoro mogle pridružiti i druge kreditne unije. (I.V.)
Plava laguna isplaćuje dividendu Porečka Plava laguna ove će godine u dividende isplatiti ukupno 58,58 milijuna kuna, predloženo je na skupštini dioničara sazvanoj za 2. kolovoza. Redovnim dioničarima isplatit će se 91,06 kuna dividende po dionici, dok dividenda po povlaštenim dionicama (ima ih jedino većinski vlasnik Sutivan Investmen Anstalt) iznosi 92,06 kuna. Plava laguna prošlu je godinu završila sa 106,27 milijuna kuna dobiti, od koje će se 13,4 milijuna kuna rasporediti u zadržanu dobit, a 92,87 milijuna kuna reinvestirati, odnosno uplatiti u temeljni kapital, čime će se on povećati na iznos od 1,18 milijardi kuna. Preuzimanje DTR-a Zagrebački poduzetnik Milan Carić postao je većinski vlasnik zagrebačke Domaće tvornice rublja. Na javnoj dražbi u ovršnom postupku na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu kupio je 70.587 dionica DTR-a ili 65,45 posto tvrtke za 890.000 kuna ili 12,60 kuna po dionici. Najavio je da će u zakonski propisanim rokovima objaviti javnu ponudu za preostali dio dionica DTR-a. Tehnika gradi pročišćivač u Sisku
Zagrebačka građevinska tvrtka Tehnika izvijestila je o sklapanju ugovora o izvođenju radova na izgradnji Uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Grada Siska, ukupno vrijednih više od 10 milijuna eura. Ugovor je Tehnika potpisala u konzorciju s austrijskim Ginzler Stahlu Anlagenbau GmBH kao vodeći član konzorcija, a naručitelj radova su Hrvatske vode.
22 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik Broj 3780, 3. lipnja 2013.
Tržište novca Zagreb
Visoka likvidnost i visoka ponuda novca Kretanje na Tržištu novca Zagreb
Jelena Drinković
O
vih je dana novčano tržište dinamičnije zbog činjenice da smo u blagdanskom skraćenom radnom tjednu u kojem će potražnja za novcem zabilježiti blagi rast zbog pojačanog trošenja gotovine. Vrlo dobra likvidnost sustava i obilni računi depozitnih institucija podržavaju visoku ponudu novca. Sudionici prijavljuju potražnju za kratkoročnim pozajmicama, ali su spremni prihvatiti nižu kamatnu stopu. Kratkoročna kamatna stopa ovih dana bilje-
u mil. kn
Ponuda
Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb
Potražnja
Promet
27. - 29.5.2013.
20. - 24.5.2013.
u%
500
3
400 2 300 200 1 100 0
27.5.2013.
28.5.2013.
29.5.2013.
ži najniže razine, osobito ona na prekonoćne pozajmice. Unatoč višku ponude u sustavu, dio potražnje na Tržištu novca svakodnevno ostaje nepodmiren zbog međusobnih ograničenja sudionika. Prosječna tjedna
30.5.2013.
0
31.5.2013.
stopa iznosila je 1,44 posto, dok je prosječna prekonoćna kamatna stopa bila 0,24 posto. U utorak je održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija. Iako je izdanje kunskih zapisa bilo pla-
ponedjeljak
utorak
nirano po svim rokovima dospijeća, upisani su zapisi s rokom dospijeća od 182 i 364 dana. Iako je na dospijeću bilo 1088 milijuna trezorskih zapisa u kunama, planirani iznos izdanja bio je 700 milijuna
srijeda
četvrtak
petak
kuna, dok je ostvareni iznos emisije 874 milijuna kuna. Na rok od 182 dana upisano je 480 milijuna kuna, a na rok od 364 dana upisano je 394 milijuna kuna s nepromijenjenim prinosima. Kod trezorskih zapisa
u eurima od ukupno pristiglih 29,1 milijun prihvaćena je gotovo cijela ponuda, odnosno 29 milijuna eura, s time da je prinos pao sa 1,8 na 1,7 posto. Sljedeća aukcija najavljena je za 4. lipnja. Za sada na novčanom tržištu ne očekujemo nikakve značajnije promjene. Visoka ponuda novca uz niske kamatne stope i skromnije trgovanje zadržat će se zasigurno još neko vrijeme. Tek sredinom lipnja, kada započinje novo razdoblje održavanja obvezne pričuve, moguće je očekivati promjenu odnosa ponude i potražnje novca.
Hrvatsko devizno tržište
Mirovinski fondovi
Male promjene u kratkom tjednu
Mali tjedan u malom plusu
U prvom dijelu proteklog tjedna kuna nije bitno mijenjala svoju vrijednost prema vodećim svjetskim valuta
Srednji tečaj za devize
AUD
australski dolar
5,615927
CAD
kanadski dolar
5,643189
JPY
japanski jen (100)
5,761957
CHF
švicarski franak
6,039186
GBP
britanska funta
8,821188
USD
američki dolar
5,861177
EUR
euro
Izvor: HNB
valuta u srijedu vrijedila 7,56 kuna. Četiri lipe je dobila prema švicarskom franku koji je u srijedu
valutama. Prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke, kuna je prema euru dobila lipu pa je europska EUR
7.570
7,55623
primjena od 30. svibnja 2013. 27.5.
28.5.
USD
vrijedio 6,04 kune, a lipu je izgubila prema američkom dolaru koji je istog dana vrijedio 5,86 kuna.
5.865
CHF
6.09
MIREX - mjesečni
MIREX - tjedni
7.566
5.860
6.08
184
184
7.562
5.855
6.07
183
183
7.558
5.850
6.06
182
182
7.554
5.845
6.05
7.550
5.840
6.04
29.5.
27.5.
28.5.
29.5.
27.5.
28.5.
29.5.
Međunarodno tržište kapitala
Fed izazvao pad optimizma Američke dionice lagano su kliznule nakon što je američka središnja banka najavila kako će početi ograničavati svoj program 6900 6850
pokrivanja dugova. Američke banke predvodile su pad i već u ranom trgovanju u srijedu skliznule za jedan posto. Na stanje na 15450
FTSE 100
15400
tržištu značajno je utjecalo i plasiranje američkih petogodišnjih obveznica vrijednih 35 milijardi dolara, a negativni trendovi 3550
Dow Jones
3520
6800
15350
3490
6750
15300
3460
6700
15250
3430
6650
15200
3400
27.5. 4100 4050
28.5.
29.5.
27.5. 8550
CAC40
8500
28.5.
29.5.
14420
4000
8450
14340 14260
3950
8400
3900
8350
14180
3850
8300
14100
27.5.
28.5.
29.5.
27.5.
28.5.
29.5.
NASDAQ
27.5. 14500
DAX
U kratkom trodnevnom proteklom tjednu Mirex, obračunska jedinica prosječnog obveznog mirovinskog fonda, promijenio je smjer kretanja. Nakon tri tjedna u minusu porastao je za 0,0790 bodova.
28.5.
29.5.
28.5.
29.5.
NIKKEI 225
27.5.
odrazili su se i na europsko tržište. Pad su predvodili francuski PSA Peugeot Citroen koji je izgubio 2,3 posto s najavama da planira dokapitalizaciju na burzi. Švedski H&M pao je 2,2 posto nakon što je Goldman Sachs preporučio prodaju njihove dionice. U Aziji je slika drugačija. Potražnja kineskog tržišta za automobilima povukla je azijske dionice, posebice one kineskih autoproizvođača, prema gore.
181
181 28.4.
8.5.
18.5.
28.5.
27.5.
28.5.
VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 28.5.2013. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) 188,0667 AZ obvezni mirovinski fond 188,9566 Erste Plavi obvezni mirovinski fond 166,1619 PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond 182,2222 Raiffeisen obvezni mirovinski fond 182,8751 MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi 196,4640 AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond 218,4857 AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond 134,8444 CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond 158,1412 Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond 159,9661 Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond 173,2988 Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi 107,5869 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB 121,3505 Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 209,5285 AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 204,7178 AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 220,8421 AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 102,0277 AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 160,5649 AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 140,3902 Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond 118,4343 CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 182,4793 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla 124,5220 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe 134,4027 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta 196,2484 Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata 167,8379 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen 137,1673 120,0250 Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE 156,3013 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT (*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.
23
www.privredni.hr Broj 3780, 3. lipnja 2013. BURZA
UKUPAN TJEDNI PROMET: 125,073 milijuna kuna
Slab promet i Crobex u padu pao za 90 milijuna kuna te su dionice u tri dana protrgovane u iznosu od tek 28 milijuna kuna, što na tjednoj razini predstavlja pad od 77 posto. Indeks Crobex je tjedan završio s padom od
Iztok Likar www.hrportfolio.hr
P
roteklog skraćenog tjedna redovni je promet na ZSE - Zagrebačkoj burzi u odnosu na tjedan ranije Top 10 po prometu Valamar Adria Holding d.d. Hrvatske telekomunikacije d.d. Dioki d.d. Petrokemija d.d. AD Plastik d.d. Razvitak d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Institut IGH d.d. Ledo d.d. Belje d.d.
tjedna promjena +0,70% 0,00% +10,10% -7,57% -0,96% -2,24% -0,30% -19,57% +1,02% -3,11%
zadnja cijena 143,11 209,00 20,50 214,90 118,50 32,75 1.300,00 184,99 7.940,04 65,80
promet 7.675.606,57 3.822.075,30 1.737.368,27 1.692.047,99 1.230.419,46 1.146.250,00 666.978,56 553.859,89 537.879,01 518.226,47
TJEDNI DIONIČKI PROMET: 27.547.983,56 kn
1,41 posto te je sve dalje od 1.900 bodova - njegova je posljednja vrijednost bila 1.854,48 bodova. Indeks Crobex10 tjedan je završio na 1.057,89 bodova što predstavlja pad od 1,37 posto. Obveznički in10 dionica s najvećim rastom cijene ZIF Velebit d.d. u likvidaciji Hoteli Cavtat d.d. Turbo certifikat Euro bund fut. short 1 Varteks d.d. Hoteli Podgora d.d. Turbo certifikat nafta long 1 Turbo certifikat nafta long Lavčević d.d. Dioki d.d. Atlas turistička agencija d.d.
deksi su također zabilježili minuse, Crobis je pao za 0,30 posto, a Crobistr za 0,20 posto. U ovoj godini Crobex je u plusu 6,56 posto, Crobex10 u plusu 8,89 posto, dok je Crobis
tjedna promjena +42,26% +17,00% +15,04% +14,24% +14,09% +13,64% +13,15% +12,16% +10,10% +8,97%
zadnja cijena 4,41 141,00 63,50 15,96 20,00 71,63 119,03 117,77 20,50 7,90
promet 20.546,19 63.947,35 2.540,00 209.023,60 3.100,00 14.813,88 23.538,00 7.268,41 1.737.368,27 79,00
INVESTICIJSKI FONDOVI
Proteklog je tjedna od ukupno 84 aktivnih 25 fondova ostvarilo rast vrijednosti, a 59 ih je zabilježilo pad. Tjedne promjene svih fondova kreću se u rasponu od 0,49 do -2,92 posto. Među fondovima s rastom nalaze se četiri dionička, jedan obveznički, a ostalo su novčani fondovi. Od 40 dioničkih fondova, proteklog je tjedna njih četvero poraslo. Najviše, za 0,49
posto, rastao je HPB WAV DJE čime je postao i dobitnik tjedna. Najviše je na vrijednosti izgubio Ilirika Azijski tigar, 2,92 posto, te je postao i gubitnik tjedna. Od 15 mješovitih fondova nijedan nije tjedan završio u plusu. Najmanji pad od 0,23 posto bilježi KD Balanced, a najveći ZB global, za 1,54 posto. Kod obvezničkih fondova u proteklom tjednu je-
dino je HI-conservative ostvario pozitivan rezultat, rastao je minimalno, za 0,01 posto. Najveći pad je zabilježio ZB bond s tjednim minusom od 0,83 posto. Kod novčanih fondova pad bilježi jedino Platinum Cash (-0,002 posto), dok su ostali ostvarili pozitivne rezultate u rasponu od 0,01 do 0,07 posto. Najuspješniji je bio Agram Euro Cash.
OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Valuta
KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NETA Global Developed ZB aktiv NETA Jugoistočna Europa NETA Rusija NETA BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NETA MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NETA US Algorithm NETA New Europe NETA GDEM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity
Promatramo li prinose od početka godine, 24 dionička fonda bilježe rast veći od pet posto. Najveći prinos, 17,80 posto, ostvario je NETA US Algorithm. Kod obvezničkih fondova u ovoj godini najviše je porastao HI-conservative, za 1,53 posto, a kod novčanih najveći prinos ima Agram Euro Cash, 1,63 posto. (I.L.) od 21. do 28. svibnja 2013. godine
Vrijednost udjela
*Tjedna promjena [%]
DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn € € $ kn kn € kn € kn kn kn € € € kn kn € € € €
13,3620 9,0362 123,9900 124,1000 135,8100 51,9982 12,3595 132,2209 46,9800 68,8824 86,8491 76,3800 96,6711 103,0000 46,8585 27,6518 21,2051 66,4961 48,6422 61,1883 70,4269 108,1245 12,7412 6,4762 38,3531 92,7429 500,9941 81,0757 82,5100 141,7391 107,3634 8,8915 116,6717 81,8116 97,6037 9,5451 86,7200 59,7598 114,0700 115,0618
-0,97 -1,45 -0,90 -0,56 -1,26 -0,95 -0,95 -1,25 -1,34 -1,26 -1,19 -0,14 -1,55 -1,60 -0,57 -0,47 -1,97 0,44 -2,92 -2,21 -2,24 0,49 -1,30 -1,24 -1,04 -0,00 -0,63 -1,02 -0,64 -0,92 -0,14 -0,74 -0,63 -2,88 -0,75 -2,20 -2,36 0,34 0,20 -0,89
€ kn
141,3500 93,6055
-1,54 -0,56
MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global PBZ Global fond
zadnja vrijednost 1.854,4800 1.057,8900 102,9438 123,8698
u minusu 0,78 posto. Tjedne promjene najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od 10,10 posto do 10 dionica s najvećim padom cijene Istra - auto d.d. VABA d.d. banka Varaždin Institut IGH d.d. Magma d.d. Dalekovod d.d. Turbo certifikat nafta short Petrokemija d.d. Istraturist Umag d.d. Hidroelektra niskogradnja d.d. Turbo certifikat Euro bund fut. long 1
tjedna promjena -1,41% -1,37% -0,30% -0,20%
-19,57 posto. Tjedni dobitnik je Dioki, s rastom od 10,10 posto i zadnjom cijenom od 20,50 kuna.
tjedna promjena -30,62% -25,00% -19,57% -15,38% -9,83% -7,76% -7,57% -7,12% -6,34% -6,27%
zadnja cijena 26,35 10,50 184,99 0,55 26,60 104,60 214,90 130,03 106,73 103,10
promet 26,35 1.995,00 553.859,89 2.351,23 201.869,19 170.138,60 1.692.047,99 5.721,54 88.715,88 96.885,00
*vijesti
Većina fondova u minusu
Naziv(fond)
index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr
Naziv(fond) HI-balanced Raiffeisen Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NETA Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust NETA GBEM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige VB SMART
€ € kn kn kn kn kn kn kn € kn € €
10,6912 118,4000 100,8116 78,5143 95,2207 7,9545 75,9181 4,7247 57,0162 8,6635 122,3557 91,6700 99,5233
*Tjedna promjena [%] -1,00 -0,61 -1,20 -0,98 -0,59 -0,23 -1,04 -0,85 -0,36 -0,77 -0,83 -1,36 -0,84
€ € € € € kn € €
174,9500 12,1021 152,9000 107,6450 126,8400 180,2589 134,0680 120,9252
-0,83 0,01 -0,29 -0,57 -0,53 -0,18 -0,37 -0,28
kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn kn €
140,3274 172,0534 146,9691 134,9766 153,6000 147,3200 146,9341 127,7893 140,0764 129,9166 124,0481 11,6534 115,8312 80,4955 112,6800 106,0013 103,7000 103,8688 1279,4759 103,3428 100,3507
0,02 0,01 0,01 0,04 0,01 0,02 0,03 0,01 0,03 0,01 0,04 0,07 0,02 -0,00 0,02 0,03 0,02 0,03 0,05 0,01 0,02
Valuta
Vrijednost udjela
OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički
NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NETA MultiCash OTP euro novčani
Dokapitalizacija Centar banke Uprava Centar banke donijela je na prošlotjednoj sjednici odluku o dodatnoj dokapitalizaciji Centar banke u iznosu od 200 milijuna kuna. Glavna skupština Banke na kojoj se treba potvrditi ta odluka najavljena je za 2. kolovoza. Kako bi dokapitalizacija bila uspješna, potrebno je da se minimalno 75 posto ukupnog iznosa upiše kao kapital, što u slučaju navedene dokapitalizacije predstavlja raspon od 150 do 200 milijuna kuna koji će biti upisan kao dodatni kapital Centar banke.
SKDD se dijeli Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD) trebalo bi se iduće godine podijeliti. Tvrtka koja upravlja i nadgleda 336,42 milijarde kuna vrijedne dionice i dužničke vrijednosnice izdvojit će usluge poravnanja, odnosno poslovi vezani za isplatu prodanih dionica (utvrđivanje rokova isplate te izračuni tih isplata) izdvojit će se u posebnu tvrtku. Sve ostale usluge depozitorija, kao što su provođenje povećanja i smanjenja temeljnog kapitala tvrtke, isplata dividende i spajanje kompanija, ostaju SKDD-u.
Osiguranje od otkaza i bolovanja Zagrebačka banka i Allianz uvode novo osiguranje u Hrvatskoj - Standard Protekt - koje građanima pruža financijsku zaštitu kroz isplatu mjesečnih naknada u slučaju otkaza ili duljeg bolovanja. Uz ova nova pokrića, Standard Protekt uključuje i jednokratne isplate za slučaj smrti od nezgode te u jednom od modela i isplatu dvostrukog osiguranog iznosa u slučaju smrti od prometne nezgode. Raste aktiva HNB-a Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupna aktiva središnje banke nastavila je s rastom treći mjesec za redom na mjesečnoj razini pri čemu je u travnju zabilježen značajniji rast, pokazuju analize Raiffeisen banke. Na kraju travnja ukupna je aktiva iznosila 91,73 milijarde kuna, pri čemu je inozemna aktiva iznosila 91,66 milijardi kuna, odnosno 12,1 milijardu eura, što je za 6,1 milijardu kuna ili 7,1 posto više nego na kraju ožujka. Na godišnjoj je razini zabilježen blagi pad od 2,3 posto međunarodnih pričuva djelomično kao posljedica baznog učinka, odnosno velikog rasta pričuva u travnju 2012. godine zbog izdanja državne obveznice.
Tjedni gospodarski TV magazin
SPTV ponedjeljak 19:20 srijeda 12:30 (REPRIZA)
VTV Varaždin četvrtak 12:00 srijeda 13:30 (REPRIZA)
VKTV Vinkovci srijeda 22:00 četvrtak 17:00 (REPRIZA)
TV NOVA Pula srijeda 21:30 subota 16:00 (REPRIZA)
SBTV Slavonski Brod petak 21:15
VOX Zadar srijeda 21:30 četvrtak 15:30 (REPRIZA)
Poljoprivredna TV Požega ponedjeljak 16:35 SRCE TV Čakovec četvrtak 21:45 petak 14:45 (REPRIZA)
GTV ZADAR četvrtak 21:30 nedjelja 22:30 (REPRIZA) ponedjeljak 12:00 (REPRIZA) ponedjeljak 21:30 (REPRIZA)
TV ŠIBENIK
TV ŠIBENIK srijeda 21:00 nedjelja 22:30 (REPRIZA) TV JADRAN Split srijeda 00:00 ponedjeljak 23:45 (REPRIZA) DUTV Dubrovnik srijeda 20:15 subota 15:45 (REPRIZA)