Pv 3781

Tržište s apetitom za ribu Akvakultura je velika prilika za domaće proizvođače: golema je potražnja na EU tržištu za ribom iz uzgoja

Radni, a ne paradni konji Bez inovacija nema profita, no ipak manje od 40 posto domaćih tvrtki inovacije stavlja među svoje prioritete

Tko razumije EU fondove Prvi natječaji za novac iz strukturnih fondova EU-a trebali bi biti raspisani već za nekoliko mjeseci

aktualno Str. 6-7

aktualno Str. 16-17

aktualno Str. 6

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 7 8 1 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 10. lipnja 2013.

Godina LX / Broj 3781. www.privredni.hr

60

1953 2013

privredni vjesnik

što mogu počasni konzuli / 160 godina komore osijek / nord produkt / predstavljanja / svijet financija

Poljoprivreda i prehrambena industrija u EU-u

uzgajati hranu ili poticaje?

Hrvatska je lani uvezla hrane za 2,35 milijardi dolara, od toga najviše svinjetine. Zašto nismo sami proizveli barem luk i mrkvu, nego smo ih uvezli za 12,2 milijuna dolara? >>4-5

Intervju: VLADIMIR KOVAČEVIĆ

Od proizvođača za domaće tržište želimo postati 90-postotni izvoznik, kaže predsjednik Uprave Đuro Đaković Holdinga

>> 12-13

dolazimo kao prijatelji i partneri

Zainteresirani smo i za privatne projekte, prihvatit ćemo sve prijedloge za suradnju, poručuje veliki biznismen Wei Yan

>> 20

Tjedni gospodarski razgovori sptv pet uto

TV Nova Pula

19:20 12:30 [R]

sub sri

VTV sri

18:00 14:50 [R]

VOX zadar

Poljoprivredna TV

Tv šibenik

VKTV Vinkovci

pet sub pon TV ŠIBENIK

pet

12:00

20:10 14:45 [R] 22:15 [R] 21:30

uto sri

17:10 18:05 [R]

pon uto

17:35 16:35 [R]

petak, 14. lipnja u 19.20 sati na gost Zvonimir Viduka, vlasnik ALTPRO-a, Zagreb

60 godina u službi gospodarstva privredni vjesnik Prvi hrvatski poslovnofinancijski tjednik

Englesko izdanje poslovnofinancijskog tjednika

18

GODINA 400 najvećih i najuspješnijih poduzetnika ik

FINANCIJSKA INDUSTRIJA

20

Rang-ljestvice banaka, GODINA osiguranja, leasinga i fondova d

POSLOVNA OCEKIVANJA Barometar gospodarstva B

pv+

pvTV

pvinternational

Poslovne televizijske emisije

z zeleni in mmagazin Zeleno je – IN

centar za istraživanja Izbor ekonomskog analitičara godine

Istraživanje poslovne klime u hrvatskim tvrtkama

Dobitnik nagrade Regionalni Media Biznis Partner 2012.

Privredni vjesnik d.o.o.

A

Biblioteka Privrednog vjesnika

Kačićeva 9, 10000 Zagreb, Hrvatska

Magazin o poslovnom životnom stilu

pv multimedija Web, društvene mreže www.privredni.hr

utemeljeno 1953.

W

www.privredni.hr

E

redakcija@privredni.hr

UVOD

www.privredni.hr Broj 3781, 10. lipnja 2013.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Završilo je bez pobjednika Pregovori sa sindikatima o njihovim pravima i štrajku završili su bez pobjednika. Bili su to teški, ali korektni pregovori. Na kraju smo našli zajednički jezik i složili se da raspravu o vraćanju smanjenih prava otvorimo kad hrvatskom gospodarstvu bude bolje. Svima je zapravo jasno da ne možemo dijeliti ono čega nema, a istodobno svi želimo zadržati što više radnih mjesta.

Ovaj sporazum nije “odgođeni sindikalizam”, da se neka prava automatski kasnije primjenjuju, nego smo se dogovorili da ćemo sjesti za stol u skladu s rastom BDP-a i deficitom.

Tomislav Debeljak, vlasnik Brodosplita:

Elektrane na ledu su inovacija Na ideju da pravimo vjetroelektrane koje će plutati na ledenim pločama po Jadranu došao sam na putu, nakon pola sata intenzivnog razmišljanja.

Patentirao sam ideju i sada je razrađujemo. Platforme od dobro izoliranog slatkovodnog leda bile bi otporne na valove i oluje. Posebno tretirani led čvršći je od armiranog betona i platforme bi se lako usidrile na nekoj točki na pučini.

Sve je to jedna prava inovacija, a bez inovacija se ne možemo izvući. Kako će to netko komentirati sa strane, zapravo me ne zanima.

Đuro Njavro, ekonomist i dekan ZŠEM-a:

Nedostaje nam pogled naprijed Od 2000. do 2008. Hrvatska je 35 milijardi eura potrošila na građevinu i infrastrukturu. Građevinskim tvrtkama najlakše je bilo raditi za državu. Inženjeri su trebali misliti na budućnost. Trebalo je ljude slati u Azerbejdžan, Kazahstan ili Rusiju jer je bilo matematički vidljivo da ne možemo vječno ulagati u građevinske projekte. To se razdoblje više neće vratiti, a građevinske kompanije koje su napravile odlične autoceste sada su na koljenima jer nisu gledale naprijed. Više se u nas neće graditi veliki projekti, a u manjim tvrtkama i inženjeri će morati imati menadžerska znanja.

Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

pvinfo

G(H)ost komentator: Romana Lekić, predstojnica katedre turizma na Veleučilištu VERN

Mirando Mrsić, ministar rada:

IMPRESUM

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

3

Čovjek u središtu Svako iskustvo koje je dobro dizajnirano, vođeno, organizirano, marketirano i na kraju uspješno prodano dobra je poslovna prilika

T

ijekom više godina turizam je slijedio industrijski obrazac. Iako je masovni turizam i dalje dominantan, sadašnji porast alternativnih oblika turizma pokazuje da postoje i drukčiji zahtjevi potrošača te da se njihove po-

Gost uz svoju prtljagu donosi očekivanja, a odnosi sjećanja trebe mogu zadovoljiti. S toga stajališta turizam se ponovno treba pozabaviti ljudima i staviti čovjeka u središte.

Putnici su sada motivirani željom da upoznaju kulturu drukčiju od vlastite, u mjestu koje se ne može zamijeniti bilo kojom drugom destinacijom. Gostoljubivost u pravom smislu te riječi dopušta gostu određen stupanj bliskosti s domaćinom, prirodnom i kulturnom sredinom. Bit turizma jest da posjetitelj traži socijalne kontakte koji su iskreni, pa čak i prisni. Razmjena, jer i turist je prenositelj svog duha i kulture, omogućuje bolje međusobno razumijevanje. Prisnost stvorena na taj način zadovoljava potrebe koje se mogu nazvati “egzistencijalni turizam”.

Upravljanje doživljajima, odnosno raspolo-

ženjima turista izuzetno je važno. Gost uz svoju prtljagu donosi očekivanja, a odnosi sjećanja.

Neovisno o svojim estetskim vrijednostima, kreativnost danas uključuje i pokretanje drukčijih razmišljanja i vrijednosti, uspostavljajući emocionalnu vezanost uz neki proizvod.

Doživljaj i iskustvo u turizmu velikim dijelom kreira i animacija programima. Iskustvo zaista može biti poslovna prilika - a svako iskustvo koje je dobro dizajnirano, vođeno, organizirano, marketirano i na kraju uspješno prodano dobra je poslovna prilika. S turističkog motrišta održivog razvoja turizma animacija je element destinacijskog proizvoda jednak hrani i smještaju i dio je ukupne ponude. Štoviše, moglo bi se reći da je animacija oblik internog marketinga ili prodaje u hotelu i turističkoj destinaciji jer organizacija kulturnog događaja turistički proizvod čini složenijim, obogaćenim i konkurentnijim.

Turistička animacija odnosi se na slobodno vrijeme hotelskih gostiju i turista, održava ih aktivnima i oni su ili aktivni sudionici ili pasivno gledateljstvo programa. Uspješna destinacija izaziva snažne emocije tretirajući svoje turiste kao partnere, kreato-

stiju, što može stvarati otpor prema turistima. Za putnika-turista kontakt s domaćinom može imati potpuno različita značenja; to mogu biti turisti za koje su mještani samo dekor ili čak i “ne postoje” (“paket-turist” u velikim hotelima i turističkim naseljima) do turista koji u njima vidi samo uslužnu službu. Postoje i turisti koji se upuštaju u površne kontakte, informirajući se neposredno o pojedinim običajima ili karakteristikama kraja u kojem borave te, naposljetku, turisti koji nastoje uspostaviti što dublju vezu sa stanovnicima predjela kroz koji putuju, bilo zato što njihove turističke potrebe podrazure i sudionike, a ne kao potrošače. Animacija je upravo metoda stvaranja doživljaja koja turistu omogućava da aktivno djeluje u destinaciji.

Nedvojbeno je da susreti turista s lokalnim stanovništvom donose obostranu korist. Ti susreti važni su za gosta, jer mu pružaju željena znanja o kraju i ljudima. Domaćinima ti susreti omogućuju da nešto više saznaju o ostalom svijetu i događajima.

Novi su odnosi složeniji, domaćin se često osjeća u podređenom položaju, uvijek mora biti na usluzi, obavljati svoje redovite poslove i one koji su posljedica prisutnosti go-

Kreativnost danas uključuje i pokretanje drukčijih razmišljanja i vrijednosti mijevaju istraživanje navika i običaja, bilo zato što po prirodi svoju osobnost izražavaju u susretu s drugima. Animacija pomaže pri uspostavljanju istinskog kontakta turista i domaćina, a njen oblik ovisi o razvoju opće turističke kulture te duhovnog ustrojstva osobe. No, određenom turističkom politikom može se utjecati na što bolju kvalitetu tih odnosa.

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: marketing@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

Direktor: Nikola Baučić

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

4

TEMA TJEDNA

*vijesti

Privredni vjesnik Broj 3781, 10. lipnja 2013.

( za 2,35 mlrd USD

Hrvatska lani uvezla hrane (najviše svinjetinu)

( za 8,2 mil USD uvezeno samo luka

Poljoprivreda i prehrambena industrija u EU-u Skok legalnog prometa Nakon provedene fiskalizacije u trgovini, u toj se djelatnosti u prva četiri mjeseca promet povećao čak za 2,4 milijarde kuna u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U ugostiteljstvu je rast prometa, odnosno oporezivih isporuka, porastao za 431 milijun kuna. U travnju su ugostitelji prijavili 46 posto veći promet nego lani, a odvjetnici, koji su u sustav fiskalizacije ušli 1. travnja, u tom su mjesecu povećali promet 10 posto.

Otok znanja našao kupca Grupacija Karisma Hotels Adriatic u suvlasništvu Agrokora kupila je 88 posto dionica hotela Otok znanja na Koločepu, za 36,43 milijuna kuna. Iz KHA navode da njihova ukupna investicija u Hotel Koločep iznosi 18,6 milijuna eura, od čega se oko 4,6 milijuna eura odnosi na kupnju 88 posto dionica tvrtke, oko 4,7 milijuna eura odlazi na otplatu postojećih i preuzetih dugova tvrtke, dok će dodatnih oko devet milijuna eura uložiti u obnovu, menadžment i promociju hotela u idućih godinu dana.

Otok znanja trebao je biti neprofitni projekt za turizam i edukaciju, ali je u stečaju završio zbog lošeg upravljanja.

Rosnjeft želi u Hrvatsku Predsjednik Vlade Zoran Milanović sastao se prošli tjedan s predstavnicima ruske naftne kompanije Rosnjeft. Predsjednik kompanije Igor Sečin i premijer Milanović razgovarali su o mogućnosti suradnje u poslovima istraživanja, prerade, skladištenja i transporta nafte i plina, kao i suradnji na području elektroenergetike.

Bespovratnih 330 milijuna e velika je prilika za hrvatske p Hrvatsku prehrambenu industriju i poljoprivredu u Europskoj uniji čekaju visoki novčani poticaji, no i poljoprivrednih površina s velikim potencijalom sada se iskorištava za nisko radnointenzivne nasade, bave uzgojem poticaja Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

P

rošle godine Hrvatska je uvezla hrane za 2,35 milijardi američkih dolara, od čega najveći dio otpada na svinjetinu. Istovremeno smo izvezli hrane u vrijednosti 1,59 milijardi dolara. I dok je razumljivo što smo uvezli i pojeli nešto više od 46.000 tona banana vrijednih 38,9 milijuna dolara, pravo je pitanje zašto nismo sami proizveli luk nego smo ga uvezli za 8,2 milijuna dolara. Isto vrijedi i za mrkvu koja dobro uspijeva u svim hrvatskim krajevima, no očito je preskupa pa smo je u 2012. uvezli za četiri milijuna dolara.

Situacija s voćem također nije bajna jer smo

Prehrambena industrija ostvaruje gotovo četvrtinu prihoda ukupne domaće industrije u plusu robne razmjene samo s mandarinama.

Stoga se mnogi iz poljoprivrednog i prehrambeno prerađivačkog sektora s pravom pitaju hoće li nas ulazak u EU izvući iz recesije ili produljiti stagnacijsku agoniju i hoćemo li ugasiti 25 posto prehrambenih tvrtki. Postoji bojazan od prevelikog uvoza hrane i utjecaja toga na hrvatsku poljoprivredu. Mnogi se pitaju i hoće li naše prehrambe-

ne tvrtke preseliti svoje pogone u Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. Upravo tim temama bavila se poslovna konferencija o poljoprivredi i prehrambenoj industriji koju je organizirao business.hr.

Stručnjaci s tih područja i predstavnici vlasti raspravljali su o budućnosti perspektivnih grana nakon ulaska u Europsku uniju.

Sredstva za razvoj Hrvatska prehrambena industrija ostvaruje gotovo četvrtinu prihoda ukupne domaće industrije, no podaci o prihodima koji po zaposlenom iznose oko 55.000 eura tek su nešto viši od europskog

prosjeka. U taj sektor investiramo upola manje od Europe i on se sastoji od čak 90 posto malih tvrtki, s manje od 50 zaposlenika, a ukupno zapošljava nešto više od 40.000 hrvatskih radnika.

Iako postoji veliki potencijal zdrave hrane, kao i halal i košer proizvoda, za koje mnogi hrvatski proizvođači imaju certifikate, čini se da to još ne iskorištavamo dovoljno dobro.

Ulazak u Europsku uniju treba gledati kao jako dobru priliku za hrvatsku poljoprivredu i prehrambenu industriju, kaže savjetnica ministra poljoprivrede Zvjezdana Blažić. “U europskim

fondovima čeka nas oko 700 milijuna eura što su sredstva kakva dosad nismo imali, a potrebno ih je usmjeriti na edukaciju, navodnjavanje, poticanje nenaseljenih i ruralnih područja te razvoj nacionalnih proizvoda u koje je dosad bilo nedovoljno ulaganja”, ističe Zvjezdana Blažić.

Dodala je kako je hrvatska prehrambena industrija čvrsta i izdržljiva gospodarska grana koja je i usred krize bilježila rast izvoza, a velike domaće kompanije su spremne za ulazak u Europsku uniju jer rade na tome već niz godina. “Manje kompanije koje se nisu stigle pripremiti na vrije-

me dobit će pomoć države”, obećala je Zvjezdana Blažić.

Voditeljica službe Državnog ureda za trgovinsku politiku Nina Berić pojasnila je kakva pravila i propisi čekaju Hrvatsku nakon ulaska na zajedničko bescarinsko tržište od 500 milijuna stanovnika.

Direktor Udruge konditora Kondin Stipan Bilić smatra da hrvatska proizvodnja nije dobro pripremljena za ulazak u EU. “Druge zemlje koje su ranije ušle u EU prije samog ulaska su provele analizu perspektivnosti pojedinih svojih proizvodnih grana unutar EU-a te su pomogle one

5

www.privredni.hr Broj 3781, 10. lipnja 2013.

( 4 mil USD

( oko 600.000 t

vrijednost lani uvezene mrkve

mlijeka proizvedeno 2012.

Branko Bobetić, direktor Croatiastočara

ura iz EU-a Imamo potencijal roizvođače jaka konkurencija. Dobar dio pa prerađivači kažu kako se mnogi seljaci treba više optimizma.

“Nemojmo zaboraviti da sada za ovaj gospodarski sektor imamo samo

Najplodnija zemlja koja je u državnom vlasništvu u rukama je ljudi koji ne žele raditi, tvrdi Zvonko Popović

jake, a slabih se riješile. To je naš najveći propust”, smatra Bilić.

Treba nam optimizma Cijela priča oko prehrambenih proizvoda i ulaska u Europsku uniju previše je negativna, kaže Lovro Benčević, stručni suradnik Regionalne razvojne agencije Zagrebačke županije. “Treba istaknuti pozitivne strane te priče. Hrvatsku čeka 330 milijuna eura bespovratnih sredstava. Upravo to je ono što otvara veliku perspektivu za Hrvatsku i njene proizvođače.”

Josip Vrbanek, analitičar tvrtke Georg, također smatra da nam

27 milijuna eura, a ta će brojka ulaskom u Europsku uniju biti čak 12 puta veća”, zaključuje Vrbanek.

Hrvatski proizvođači upozoravaju kako naša poljoprivreda pada, no nitko ne traži uzroke toga pada. Direktor i vlasnik Kanaana, najvećeg regionalnog proizvođača čipsa, Zvonko Popović upozorava kako je najplodnija zemlja koja je u državnom vlasništvu u rukama ljudi koji ne žele raditi. “Mnogi na tom zemljištu samo uzgajaju poticaje. Mi koji želimo raditi i imamo kapacitete za preradu prehrambenih proizvoda intenzivnije proizvodnje ne možemo konkurirati za državno zemljište sadašnjim zakupcima koji na njih izlaze strojevima samo nekoliko puta godišnje i uzgajaju nisko radnointenzivne kulture poput pšenice ili kukuruza. Na žalost, novim zakonom kojim se uređuje to pitanje za nas se ništa neće poboljšati”, kaže Popović.

i kvalitetu

Negativni trendovi bilježe se u proizvodnji mlijeka, svinjskog i goveđeg mesa.

Peradarstvo je svijetli primjer toga kako treba raditi u stočarskoj proizvodnji Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

H

rvatska stočarska proizvodnja bilježi u posljednje vrijeme niz negativnih trendova. Jedine svijetle točke su peradarstvo i proizvodnja jaja.

O tome nam govori direktor Croatiastočara Branko Bobetić.

Kakve brige muče hrvatske stočare?

- Najveći problemi bilježe se u govedarstvu i svinjogojstvu. U govedarstvu, posebice u proizvodnji mlijeka, zabilježen je najveći pad proizvodnje. Od 2009. godine, kada smo proizveli i otkupili povijesno rekordnih 675.000 tona mlijeka, uslijedio je velik pad. Prošle godine je proizvodnja bila nešto viša od 600.000 tona.

Negativni trendovi se nastavljaju i u ovoj godini. U proizvodnji goveđeg mesa prošle godine bili smo iznad dostatnosti, i to oko četiri posto.

Proizvodnja je, doduše, i u toj godini pala, ali je izvoz žive junadi u zemlje Bliskog istoka popravio financijsku sliku.

Negativni se trendovi primjećuju i u broju teladi u tovu u prošloj i ovoj godini i zato očekujemo pad proizvodnje. To je velika šteta jer, primjerice, mlijeka zapravo nema dovoljno za domaće tržište.

Ako analiziramo uvoz proizvoda koji sadrže mlijeko, domaćem tržištu zapravo nedostaje 30

posto potrebnih količina.

Budući da cijela Europa ima viškove mlijeka, to će se teško promijeniti ulaskom u Europsku uniju. No oni koji proizvode goveđe meso imaju priliku jer europskom tržištu toga mesa nedostaje.

Kakva je situacija u peradarstvu i proizvodnji jaja?

- Peradarstvo je, moramo priznati, zaista stabilno, i to i u proizvodnji, i u potrošnji i u ukupnom poslovanju. Ranijih godina bilo je problema u tom sektoru, poput ptičje gripe ili velikog rasta cijena žitarica koje se koriste za ishranu peradi. Unatoč tome, tržišne cijene su bile stabilne i konkurentne. Taj sektor je sve ovo vrijeme neto izvo-

Hrvatski farmeri su zasigurno inferiorni onima u Europi i to ponajprije zbog malih posjeda znik i zanimljivo je da je udio mesa peradi u ukupnom izvozu mesa čak 50 posto. Važna je i činjenica da se ne izvozi samo

na tržišta okolnih zemalja nego, posebice proizvodi više faze obrade, i na etablirana tržišta zemalja poput Velike Britanije, Njemačke, Švedske ili Austrije.

Treba li Hrvatskoj strategija razvoja u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru?

- Svih ovih godina, već više od dva desetljeća, nema prave nacionalne strategije koja bi pokrila ovaj sektor. Nemamo ni bilance niti procjene što ćemo raditi u sljedećem fiskalnom razdoblju do 2020. godine, za razliku od drugih europskih zemalja. Procjene govore kako će uzgoj goveđeg mesa u Europi padati, a rast će proizvodnja svinjskog mesa te proizvodnja i potrošnja mesa peradi, i to u cijelom svijetu. Na žalost, mi nemamo strategiju kako bismo tu priliku iskoristili. S Ministarstvom poljoprivrede se, doduše, radi na operativnim programima razvoja stočarske proizvodnje koji bi trebali biti baza za korištenje europskih strukturnih fondova, no i tu se kasni jer je program ruralnog razvoja trebao biti davno napravljen. Ne smijemo napraviti greške s programima SAPARD i IPARD gdje je nedostajala komunikacija i dijeljenje informacija između poljoprivrednika, industrije i državnih institucija. Potražnja za hranom bit će sve veća i Hrvatska tu priliku treba iskoristiti.

Trebaju li se hrvatski farmeri bojati Europe?

- Hrvatski farmeri su zasigurno inferiorni onima u Europi i to ponajprije zbog malih posjeda, odnosno malog broja hektara kojima podržavaju svoju stočarsku proizvodnju i na njima zbrinjavaju gnoj proizveden na farmama.

Problem seljaka su i skupi troškovi financiranja proizvodnje. Prema Fininim izvješćima, troškovi financiranja stočarske proizvodnje su na razini od pet posto ukupnih troškova što je nemjerljivo više od troškova europskih kolega kod kojih oni mogu biti od prosječnih jedan-dva posto, pa sve do niskih 0,7 posto. Velika je i šteta što smo slabo iskoristili europske fondove namijenjene razvoju sela koji su nam u pretpristupnom razdoblju bili na raspolaganju. Stare članice su svoje investicijske cikluse već davno završile i dobro su iskoristile novac koji im je bio ponuđen. Potencijala ipak ima, kao i kvalitete, no nužan je bolji pristup organizaciji posla.

Dodatni problem svih europskih seljaka su i odnosi s trgovačkim lancima, što je izraženo i u nas. Mnogo je primjera nepoštenog trgovanja što će primarne proizvođače i prehrambenu industriju u prvim godinama ulaska u Europsku uniju sigurno koštati. Nadam se da ćemo to prebroditi i da ćemo iskoristiti svoje potencijale, ne samo u Europi nego i na svjetskom tržištu.

6

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3781, 10. lipnja 2013.

( 13,2 mil t

( 1,26 mil t

potrošnja ribe u Europskoj uniji

proizvede se ribe u Europskoj uniji

U Zadru održana dvodnevna nacionalna radionica o uzgoju ribe

Riba iz uzgoja zadovoljit će sve Prema procjenama FAO-vih stručnjaka, vrlo brzo će više od 50 posto svjetske potrošnje ribe potjecati iz akvakulture. Zahtj Iddya, mogu se zadovoljiti samo zahvaljujući činjenici da raste ponuda iz uzgoja, odnosno akvakultura. Predviđa se da će do Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

P

osljednja nacionalna radionica Proizvodi akvakulture na domaćem tržištu i tržištu EU-a, u Zadru je proteklog tjedna okupila uzgajivače slatkovodne i morske ribe. Prethodno su održane dvije radionice - jedna u Daruvaru 2011., kada su se okupili slatkovodni uzgajivači, a potkraj prošle i druga kad su se, također u Zadru, oku-

U Hrvatskoj se godišnje potroši oko osam kilograma ribe po stanovniku, a u Španjolskoj čak 40 pili uzgajivači morske ribe.

Radionice su održane u sklopu regionalnog projekta Održivi razvoj sektora akvakulture u fazi nakon izlova s naglaskom na kvalitetu, sljedivost i sigurnost, koji provodi Ministarstvo poljoprivrede u

suradnji s organizacijama FAO i Eurofish. U ovaj regionalni projekt uključene su Albanija, Crna Gora, Turska i Hrvatska.

Prigode za rast “Osnovni cilj ovog projekta je plasiranje zdravstveno ispravnih proizvoda iz akvakulture na tržište, što ponajviše ovisi o različitim zahtjevima potrošača. Bilo bi korisno usporediti sektor akvakulture iz ove četiri države s norveškim pristupom, koji je jedan od najuspješnijih u svijetu”, istaknuo je Karunasagar Iddya, voditelj projekta i viši ribarski savjetnik u organizaciji FAO. Prema procjenama FAO-vih stručnjaka, vrlo brzo će više od 50 posto svjetske potrošnje ribe potjecati iz akvakulture. Potrošnja ribe u Europskoj uniji iznosi 13,2 milijuna tona, a proizvodnja 1,26 milijuna tona. EU svoje potrebe za ribom oko 25 posto zadovoljava iz ulova, 10 posto iz uzgoja, a čak 65 posto uvozom.

U posljednjem desetljeću europska akvakultura u odnosu na svijet stagnira, a posebno se to odnosi na slatkovodni uzgoj i uzgoj školjki. U istom raz-

doblju raste proizvodnja u ostalim državama svijeta i to za čak jednu trećinu u Aziji i Južnoj Americi.

Iddya je istaknuo da posljednjih 20 godina ri-

barstvo iz ulova, kao posljedica restriktivne lovne politike, stagnira ili čak opada, a potražnja za ribom sve više raste. “Zahtjevi potrošača mogu se

zadovoljiti samo zahvaljujući činjenici da nam raste ponuda iz uzgoja, odnosno akvakultura. Prema našim predviđanjima do 2030. godine dodatno će pasti ulov, a potražnja za ribom još više porasti”, naglasio je.

Vlasta Franičević iz Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede istaknula je da su najvažniji uvjeti za povećanje potrošnje ribe cijena i kvaliteta proizvoda. No, kako je primijetila, kod naših potrošača prisutnost deklaracije i dodatna obrada nemaju veliku važnost, a čak 30 do 45 posto potrošača, prema istraživanju koje je predstavila, nije spremno povećati potrošnju ribe. Da bi se poveća-

Sve imamo, samo to trebamo znati prezentirati Broj hrvatskih uzgajivača ribe nije velik, iako smo jedni od pionira u uzgoju, a ideje naših uzgajivača primjenjuju se u svijetu. Velika prepreka u razvoju ove djelatnosti kod nas su bili prostorni planovi i lokacijske dozvole, čije je ishođenje ovisilo o politici pojedinih županija. Uzgajivači slatkovodne ribe

imali su pak problema s dobivanjem koncesija i statusom zemljišta.

“Hrvatski proizvođači, odnosno uzgajivači ribe i školjki, ne mogu konkurirati na europskom tržištu količinom, ali mogu kvalitetom jer imamo čisto more, tradiciju, odličnu tehnologiju uzgoja. Sve imamo, samo to trebamo

znati prezentirati”, kaže Mirta Novak.

“Naši proizvođači se moraju udružiti i zajednički nastupati. Imamo velike mogućnosti, a najveća je brendiranje kamenice koja bi lako mogla naći svoju nišu na europskom tržištu. Za njeno brendiranje i uzgoj mogla bi se povući i sredstva iz EU fondova”, dodaje.

U Bruxellesu popularni projekti iz područja obnovljivih energija, energetske učinkovitosti, zbrinjavanja otpada...

Dug je i vijugav put do 13 milijardi eura Prvi natječaji za projekte koji će se financirati novcem iz strukturnih fondova EU-a trebali bi biti raspisani već za nekoliko mjeseci, a još su u Hrvatskoj rijetki oni koji razumiju što se tu financira, odakle, koliko i zašto. Čak i brojke o ukupnim raspoloživim iznosima variraju. Tako je, primjerice, zamjenik ministra regionalnog razvoja i EU fondova Jakša Puljiz

na godišnjoj konferenciji o toj temi iznio podatak da će nam iz strukturnih i investicijskih fondova od 2014. do 2020. godine na raspolaganju biti 10,265 milijardi eura. Glavnina bi trebala doći iz tri najveća fonda: iz Fonda za regionalni razvoj (ERDF) i Socijalnog fonda (ESF) možemo povući ukupno 5,228 milijardi, iz Kohezijskog fonda (CF) 2,676 milijardi, a iz Fonda za poljoprivredu i ruralnu

politiku (EARDF) 2,066 milijardi. Tome treba dodati i najmanje 30 posto doprinosa nacionalnih sredstava, pa je ukupni raspoloživi investicijski potencijal veći od 13 milijardi eura. Kako će se taj novac dijeliti? Na 11 temeljnih ciljeva određenih strategijom Europe 2020.

Ruralni za urbano Na prvi pogled, podijeliti novac iz pet fondova na 11 ciljeva izgle-

da jednostavno. Ali zašto bi bilo jednostavno kad

Ukupno raspoloživa sredstva iz EU fondova iznose više od 10 milijardi eura može komplicirano? Stoga je EU uveo dodatna pravila: novac za jedan cilj može se povući iz dva fonda, novac iz jednog fonda može biti iz-

dvojen za više ciljeva (ali za neke ne smije), dok su za neke ciljeve određena minimalna izdvajanja iz pojedinog fonda. Popis iznimki i pravila podugačak je, a neka od njih su pomalo komična. Primjerice, iz Fonda za ruralnu politiku najmanje pet posto sredstava mora se izdvojiti za - urbani razvoj.

No, da bi se išta povuklo iz fondova, najprije treba

7

www.privredni.hr Broj 3781, 10. lipnja 2013.

( čak 65% potražnje za ribom u EU-u podmiruje se uvozom

Intervju: Goran Borčić, direktor tvrtke Riba iz Kaniške Ive

Tržište manji problem od opskrbe vodom

T veću potražnju evi potrošača, ističe stručnjak iz te organizacije Karunasagar 2030. dodatno pasti ulov, a potražnja još porasti la domaća potrošnja ribe iz uzgoja, nužno je educirati potrošače o prednostima takve ribe, ali i educirati uzgajivače o važnosti udruživanja, rekla je Vlasta Franičević. Na ruku hrvatskim proizvođačima ide to što raste svijest o kvaliteti ribe iz uzgoja, a s njom i potražnja u supermarketima. Franičević je napomenula da su rijetki hrvatski ugostitelji koji deklariraju ribu iz ulova i ribu iz uzgoja.

Vlasnici restorana i kuhari smatraju da postoje razlike u kvaliteti ribe ovisno o proizvođaču te da su prednosti ribe iz uzgoja stalna dostupnost, svježina, sigurnost i ujednačena veličina.

Prema mišljenju uzgajivača ribe, osnovni problemi njihovog sektora su nedostatak organizacije, razlika u kvaliteti proizvoda, slaba financijska sposobnost potrošača, niz predrasuda prema ribi iz uzgoja te nedovoljna podrška države.

U Hrvatskoj se godišnje po-

troši nešto više od osam kilograma ribe po stanovniku, znatno manje nego u drugim zemljama na Mediteranu. Primjerice, prosječan Španjolac potroši više od 40 kilograma ribe godišnje.

Pozitivna bilanca Hrvatski uzgajivači ribe uglavnom su usredotočeni na nekoliko vrsta. U slatkovodnom uzgoju u većini slučajeva uzgaja se pastrva, štuka i šaran, a u morskom tuna, lubin, komarča i školjke.

“Naši uzgajivači su kao poduzetnici u relativno dobrom stanju u odnosu na poduzetnike iz ostalih sektora. Imaju pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu ponajviše zahvaljujući izvozu tune, koja ostvaruje najveću dodatnu vrijednost i na nju otpada oko trećine cjelokupnog morskog uzgoja ribe. Najviše uvozimo haringu koja služi za prehranu tune, tako da nam je i struktura izvoza u odnosu na uvoz vrlo kvalitetna jer izvozimo proizvode

Uzgoj u Hrvatskoj • uzgaja se oko 11.000 tona ribe, što je vrijednost od oko 876 milijuna kuna • od toga na bijelu ribu (lubin, komarča) otpada oko 5000 tona godišnje • na mlađ (lubin, komarča) otpada oko 15 milijuna komada godišnje (nedovoljno za domaće potrebe) • plava riba (tuna) - od 2000 do 4000 tona godišnje • školjke (dagnje, kamenice) - oko 2000 tona (oko milijun komada) Slatkovodni uzgoj: • ukupna proizvodnja: oko 6200 tona • uzgoj hladnovodnih vrsta: 28 ribnjaka • uzgoj toplovodnih vrsta: 27 ribnjaka

s dodanom vrijednošću”, ističe Mirta Novak iz Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede. Tržište za naše visokokvalitetne proizvode iz uzgoja nije upitno, smatra ona, jer je naša riba iz uzgoja jedna od najkvalitetnijih u Europi.

vrtka Riba iz Kaniške Ive u vlasništvu je garešničke tvrtke Finag kojoj je osnovna djelatnost proizvodnja opekarskih proizvoda, prerada drva te proizvodnja drvenih proizvoda. Tvrtka Riba je trenutačno u predstečajnoj nagodbi, za koju odnedavni direktor Goran Borčić smatra da će uspješno završiti. Inače, Borčić je u tri mjeseca koliko vodi ovu tvrtku uspio smanjiti troškove poslovanja za trećinu, a da nije zadirao u prava 24 radnika. Tvrtka se bavi uzgojem slatkovodne ribe te ima i vlastiti uzgoj mlađi, a njezini ribnjaci se prostiru na gotovo 600 hektara površine.

U kakvom su stanju vaši ribnjaci? Je li se dovoljno ulagalo u razvoj?

- Tvrtka je stara tridesetak godina i u njene ribnjake se ulagalo koliko se moglo. Recimo, šaran ima trogodišnji ciklus za uzgoj, a s većim ulaganjem u modernu tehnologiju taj ciklus se može smanjiti na dvije godine. No, onda se otvara dilema jesu li ta ulaganja isplativa. Tehnologija nam nije najveći problem. Veći problem je opskrba vodom. Bilo je velikih problema sa sušom pa je došlo do pada proizvodnje i do određe-

ne štete. Iz tog razloga je tvrtka upala u probleme.

Vlasnik je ipak odlučio zadržati radnike i ponovno započeti proizvodnju.

Kakva je budućnost uzgoja slatkovodne ribe kod nas?

- Potražnje za slatkovodnom ribom ima. Mi za sada plasiramo živu ribu, a u dogledno vrijeme moguće je da radimo i filetiranu ribu. Tržište postoji i izvan Hrvatske, ali kako je transport ribe dosta kompliciran, mi smo za sada ograničeni na tržište sjevernozapadne Hrvatske i Slavonije te smo nazočni u nekim trgovačkim lancima.

Koliko godišnje proizvedete slatkovodne ribe?

- Maksimalni kapacitet nam je 800 tona ribe, a prošle godine smo proizveli 250 tona. Kako smo riješili problem s vodom,

planiramo za dvije godine dostići proizvodnju od 450 tona. Smatramo da je to granica koja bi uz određeno ulaganje u tehnologiju i kontrolu troškova omogućila tvrtki održivo i pozitivno poslovanje.

Kakva je situacija sa stručnjacima u ribarstvu?

- Mislim da ih nemamo dovoljno. Razlog vidim u tome što se radi o teškom i rizičnom poslu jer se vrlo lako može dogoditi nepogoda ili neka epidemija pa tvrtka može upasti u probleme. Tehnolozi su dosta bitni jer je stručno hranjenje i stručni nadzor ribnjaka neophodan. Mi imamo dva vrhunska stručnjaka jer imamo i mrijestilište i uzgoj riblje mlađi. Za sada mlađ uzgajamo samo za svoje potrebe. Inače, u našim ribnjacima uzgajamo šarana, soma, amura i tolstolobika. (J.V.)

Irski predsjednik Michael Higgins boravio u Zagrebu

Irski model: kreativno iz krize odrediti razvojne prioritete koji moraju biti usklađeni s prioritetima cijelog EU-a. U svim tim razvojnim prioritetima Hrvatska, očekivano, zaostaje za EU-om, osim u jednom: stopa preranog napuštanja školovanja u nas je upola manja od prosjeka Unije. Stoga projekti usmjereni na smanjivanje te stope nemaju velikih izgleda, ali imaju projekti u nekim drugim područji-

ma. U Bruxellesu su vrlo popularni projekti iz područja obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti, zbrinjavanja otpada i otpadnih voda, a dobro prolaze i projekti protupožarne zaštite i zaštite od poplava. Veliki su hit, doznao je Puljiz od kolega iz drugih zemalja članica, i potpore za samozapošljavanje, poput onih koje kod nas dodjeljuje Hrvatski zavod za zapošljavanje. (D.Ž.)

Kreativnim pristupom i poduzetnika i vlasti kriza se može prevladati, poručio je irski predsjednik Michael Higgins, nakon dvodnevnog boravka u Zagrebu. Irsko gospodarstvo pretrpjelo je snažan udarac krize, ali se počelo oporavljati. U tome im je pomogla i Europska unija. Higgins je stoga hrvatskim sugovornicima ponudio pomoć i razmjenu iskustava. Irska je mala, ali otvorena eko-

nomija, što se očituje i u odluci da hrvatskim radnicima otvori vrata odmah po ulasku Hrvatske u EU.

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović upozorio je da je robna razmjena dviju zemalja vrlo skromna: lani je iznosila 104 milijuna dolara, pri čemu je hrvatski izvoz dosegao tek 10 milijuna dolara. Najviše se izvoze umjetna gnojiva iz Petrokemije, a ostali veći izvoznici su Gumi-impex, Ina, Ferro-preis, Tim-kabel i drugi.

Higgins i Josipović sastali su se i s predstavnicima HGK-a i poduzetni-

cima. Predsjednik HGK-a Nadan Vidošević podsjetio je da su mnogi u Hrvatskoj nastojali u praksu prenijeti irska poslovna iskustva.

Od Irske se može mnogo učiti i u pogledu izlaska iz krize, dodao je, a suradnja će biti jednostavnija kad Hrvatska uđe u EU. Ivan Mišetić, tajnik Atlantic Grupe, istaknuo je da Hrvatska od Irske treba učiti o razvoju poduzetništva i smanjivanju utjecaja države u ekonomiji. (I.V.)

8

aktualno

Privredni vjesnik Broj 3781, 10. lipnja 2013.

( oko 50

predstavnika izvoznika družilo se s konzulima

( 92 počasna konzula ima Hrvatska

Konferencija o poticanju ulaganja

Počasni konzuli kao most prema ulagačima Počasni konzuli raspolažu konkretnim znanjima o specifičnostima zemlje i na temelju toga mogu stranim investitorima predložiti konkretna ulaganja u Hrvatsku, smatra Vrdoljak Igor Vukić vukic@privredni.hr

S

edamdesetak hrvatskih počasnih konzula okupilo se prošli tjedan u Zagrebu na konferenciji o poticanju ulaganja. S njima su bili i voditelji predstavništava Hrvatske gospodarske komore u inozemstvu.

Dvodnevni skup, prvi takve vrste do sada, orga-

Budite nam potpora prigodom privlačenja investicija, rekao je Vidošević konzulima niziralo je Ministarstvo vanjskih poslova.

Ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić predstavila je glavne smjernice hrvatske vanj-

ske politike u idućem razdoblju, koje predviđaju promjenu fokusa s dosadašnjih napora u približavanju Europskoj uniji na regiju Jugoistočne Europe te na južnomediteranske zemlje. U vrhu prioriteta je jačanje gospodarske suradnje u čemu mogu pomoći i počasni konzuli kojih Hrvatska im 92.

“Ima nekih za koje nikad nismo ni čuli niti vidje-

li ijedan rezultat. Važno je stoga vidjeti što ti ljudi mogu napraviti i gdje bi eventualno bilo dobro pronaći nekog novog.

To je potencijalno važna mreža koja Hrvatsku ništa ne košta”, rekla je ministrica Pusić.

Maksimalno olakšati ulaganje Predsjednik HGK-a Nadan Vidošević poručio je

konzulima da ukažu na interese koje njihove zemlje mogu imati u Hrvatskoj.

“Recite nam kako vi vidite Hrvatsku i budite nam potpora prigodom privlačenja investicija. Mi ćemo učiniti sve da investitorima maksimalno olakšamo ulaganje”, rekao je Vidošević. Najavio je da će Komora jačati regionalnu suradnju na novi način, povećavajući ulogu župa-

nijskih komora. Naime, ulaskom u EU Hrvatskoj se pruža prilika da postane zemlja nositeljica projekata prekogranične suradnje, u čemu može biti važna uloga županijskih komora. U zemljama koje su nam zanimljive kao tržišta i kao prostori privlačenja investicija razvijat će se predstavnička mreža HGK-a. Planira se i stvaranje mreže suradnika koji bi svojim djelovanjem privlačili investicije, osobito u području novih tehnologija.

Svi o svom trošku Prema riječima ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka značaj počasnih konzula je u tome što raspolažu konkretnim znanjima o specifičnostima pojedine zemlje, njene ekonomije ili nekih dijelova gospodarstva. Na

temelju toga mogu stranim investitorima predložiti konkretna ulaganja u Hrvatsku, a hrvatskim tvrtkama olakšati pristup novom tržištu. Ministar turizma Darko Lorencin od počasnih konzula očekuje i da budu promotori Hrvatske kao turističke destinacije, da pružaju logističku pomoć kod izdavanja viza, promoviraju Katalog investicijskih projekata u turizmu i sudjeluju u pronalaženju kvalitetnih partnera za dovršetak privatizacije u turističkom sektoru.

Svi konzuli dolaze u Hrvatsku o vlastitom trošku. Za njih je organiziran i prijem na kojem su bili i predstavnici pedesetak izvozno orijentiranih poduzeća. Primio ih je i predsjednik Ivo Josipović i zaželio uspjeh u privlačenju novih ulagača.

Do vize za odmor u Hrvatskoj za pet dana

Rusi nam ipak dolaze na ljetovanje Kako bi se ove godine olakšao dolazak turista iz Rusije u jadranska turistička odredišta, s radom će uskoro započeti vizni centri u 18 milijunskih gradova Ruske Federacije.

Prvi takav centar je proteklog tjedna otvoren u Moskvi. Naime, za dodatno olakšavanje dolazaka Rusa u Hrvatsku za vrijeme turističke sezone, hrvatska vlada donijela je Odluku o privremenom

olakšanom ulasku stranaca u našu zemlju. Prema toj odluci u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca ove godine stranci koji imaju valjanu schengensku vizu neće trebati vizu za Hrvatsku. Ta je odluka nastala na temelju toga što će ulaskom Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja za sve goste iz Ruske Federacije na snagu stupiti vizni režim. Zahvaljujući vrlo dobrim pripremama, svima onima koji

svoj odmor žele provesti u našoj zemlji vize će se izdati za najviše pet radnih dana. Za žurne po-

Turisti iz Rusije su lani ostvarili oko 200.000 dolazaka i gotovo 1,6 milijuna noćenja trebe vize će se dobiti za svega tri, a za ostale svrhe za najviše 10 radnih

dana. Turisti iz Rusije u Hrvatskoj su sve brojniji gosti koji su lani ostva-

rili oko 200.000 dolazaka i gotovo 1,6 milijuna noćenja. Iako u ukupnom

turističkom prometu Hrvatske to predstavlja tek nešto više od dva posto, rusko emitivno tržište u našoj je zemlji svrstano među 10 najvažnijih turističkih tržišta. Rusi se najviše odmaraju u Istri, Dubrovniku te na Makarskoj rivijeri. No, sve je više ruskih gostiju koji se odmaraju i na zadarskom, šibenskom i splitskom području. Otoci su posebice zanimljivi ruskim nautičkim turistima. (S.P.)

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3781, 10. lipnja 2013.

( 842 mil kn

Vlada povećala trošarine

Uljanik će uložiti u restrukturiranje do 2018.

Sjednica hrvatske vlade

Brodogradilište kupuje brodogradilište Vlada je prihvatila ponudu Uljanika kojom će ta kompanija preuzeti 1,05 milijuna dionica 3. maja, za jednu kunu. Uljanik se obvezuje i na program zbrinjavanja viška radnika Igor Vukić vukic@privredni.hr

P

ulsko brodogradilište Uljanik preuzet će riječki 3. maj, uz sudjelovanje Vlade i potvrdu Europske komisije. Na prošlotjednoj sjednici Vlada je prihvatila ponudu Uljanika kojom će ta kompanija preuzeti 1,05 milijuna dionica 3.

Ugovor o preuzimanju 3. maja podržala i Europska komisija maja, za jednu kunu. Kao osiguranje za provođenje programa restrukturiranja Uljanik daje 75 milijuna kuna korporativnih jamstava i 20 mjenica.

Do 2018. godina Uljanik će u restrukturiranje uložiti 842 milijuna kuna.

Država će, preuzimanjem jamstava za ranija kreditna zaduženja, preuzeti otplatu 847 milijuna kuna.

Uljanik se obvezuje i na program zbrinjavanja viška radnika. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak istaknuo je da je ugovor o preuzimanju 3. maja, što je poseban slučaj kojim, kako je rekao, “brodogra-

dilište kupuje brodogradilište”, podržala i Europska komisija.

No da bi bila sigurna da se u tom procesu novac neće prelijevati iz državnih izvora u državne tvrtke (jer je i Uljanik privatiziran uz državno sudjelovanje), Europska je komisija tražila od hrvatske vlade da se za nadzor financijskih tokova angažira neovisna revizorska tvrtka.

Vrdoljak je istaknuo da Vlada nema ništa protiv da se obavi takav nadzor. Nakon Vladinog prihvaćanja plana privatizacije ugovor bi trebao biti potpisan za nekoliko tjedana. “Zatim slijedi teži dio: treba proizvoditi brodove”, prokomentirao je premijer Zoran Milanović.

Financiranje neprofitnih portala Vlada izmjenom Zakona o elektroničkim medijima otvara mogućnost financiranja neprofitnih internetskih portala koji pridonose javnom informiranju i obrazovanju. Prema riječima Andree Zlatar Violić, ministrice kulture, novac za takve elektronske publikacije izdvojit će se iz Fonda za pluralizam medija. Iz tog fonda do sada su se sufinancira-

li programi lokalnih radija i televizija. Fond se puni izdvajanjem tri posto od pretplate za HRT. Za početak informativni portali mogu računati sa 960.000 kuna, rekla je ministrica Zlatar Violić.

Prihvaćen je izvještaj o radu Povjerenstva za osiguranje izvoza u prošloj godini. Povjerenstvo uz ostalo nadzire i rad Hrvatske banke za obnovu i razvitak u izvoznim poslovima. Ministar financija Slavko Linić izvijestio je da su u prošloj godini osiguravani izvozni poslovi vrijedni oko 2,5 milijardi kuna. Od ukupnog prošlogodišnjeg izvoza vrijednog 72 milijarde kuna, to nije veliki iznos (oko tri posto), ali je značajan za tvrtke koje izvoze na tržišta s relativno nesigurnom naplatom potraživanja.

Linić je istaknuo da je osiguravan izvoz hrvatske robe koju je kupilo 758 stranih poduzeća. To su bili većinom kupci iz Rusije, Bosne i Hercegovine, Velike Britanije i Turkmenistana.

Osiguravateljski fond isplatio je i odštete kad hrvatske tvrtke nisu uspjele naplatiti isporučene proizvode. Novac je, primjerice, ispla-

9

ćen Končaru (55 milijuna kuna) jer državno željezničko poduzeće iz Federacije BiH nije platilo isporučene vlakove. Dio novca isplaćen je i za potraživanja hrvatskih tvrtki u Libiji.

Zatvaranje NE Krško U prošloj godini Fond za financiranje razgradnje Nuklearne elektrane Krško povećao je svoju imovinu za milijun kuna, izvijestio je Vladu ministar Vrdoljak. Fond je ukupno povećan za samo 0,12 posto, zbog smanjenja vrijednosti dionica u koje je Fond ulagao. Do kraja 2012. u Fond je ukupno uplaćeno 943 milijuna kuna, a vrijednost njegove neto imovine iznosi 1,07 milijardi kuna.

Sredstvima Fonda financirat će se zatvaranje NE Krško i odlaganje nuklearnog otpada. U međuvremenu taj se novac ulaže u hrvatske obveznice, investicijske fondove, banke i dionice, objasnio je Vrdoljak. Prosječni neto prinos Fonda, u odnosu na prosječno stanje ulaganja, iznosi 4,9 posto, stoji u izvještaju o radu tog fonda koji je Vlada prihvatila na prošlotjednoj sjednici.

Cigarete skuplje 2 do 5 kuna Cigarete bi od 1. srpnja trebale poskupjeti od dvije do pet kuna po kutiji, nakon što je prošli tjedan Vlada povećala trošarine. Odluka je donesena u skladu s obvezom da danom pristupanja Europskoj uniji ukupna trošarina na sve cigarete mora iznositi najmanje 57 posto prosječne ponderirane maloprodajne cijene cigareta puštenih u potrošnju i minimalno 64 eura na 1000 komada cigareta, bez obzira na prosječnu maloprodajnu cijenu cigareta.

Vladinom uredbom specifična trošarina određena je na 197 kuna za 1000 komada cigareta uz proporcionalnu trošarinu od 37 posto maloprodajne cijene cigareta, a povećan je iznos minimal-

ne trošarine na cigarete sa 486 na 567 kuna za 1000 komada cigareta. Povećava se i trošarina na sitno rezani duhan na 450 kuna po kilogramu, te za ostali duhan za pušenje na 380 kuna po kilogramu.

Osim fiskalnih učinaka povećanjem trošarine postižu se i zdravstveni efekti u smislu smanjenja potrošnje cigareta, a u skladu s međunarodno preuzetim obvezama u okviru Svjetske zdravstvene organizacije, priopćeno je iz Vlade. (I.V.)

Jeftinija struja?

RWE preuzeo hrvatsku tvrtku

RWE Hrvatska, podružnica njemačke RWE Grupe, preuzeo je tvrtku Energija 2 Sustavi. Na taj način nastala je snažna platforma za ponudu električne energije na hrvatskom tržištu, u koju dosadašnji vlasnik unosi poznavanje tržišta, a RWE Grupa dugogodišnje iskustvo u europskom energetskom poslovanju.

Energija 2 Sustavi promijenit će ime u RWE Energija i električnu energiju nuditi kućanstvima i gospodarskim subjektima.

“RWE ovim potvrđuje uspješnu dugoročnu suradnju s Hrvatskom, a njenim građanima želi omogućiti iste pogodnosti u opskrbi električnom energijom kakve već ima

16 milijuna naših kupaca u drugim europskim zemljama”, izjavio je Karl Kraus, glavni izvršni direktor RWE Hrvatska.

Zoran Miliša, direktor Energije 2, kaže kako tvrtka sada ima oko 500 korisnika u Hrvatskoj, među kojima su tvrtke, škole, gradovi i fakulteti. Miroslav Kulla, glavni operativni direktor RWE Hrvatska, ističe kako će tvrtka nastojati potrošačima u Hrvatskoj ponuditi energiju po nižoj cijeni.

Inače, RWE je dugogodišnji partner hrvatske energetike. “Prvi smo došli ovamo odmah nakon rata i 1996. počeli s gradnjom i upravljanjem TE Plomin, kao jednim od temeljnih oslonaca hrvatskog energetskog sustava, a pouzdan smo partner u izgradnji i upravljanju pročistačem ZOV-Zagrebačkih otpadnih voda”, naglasio je Ralf Blomberg, glavni financijski direktor RWE Hrvatska.

(B.O.)

10 PREDSTAVLJAMO

( 5 puta bolji

odziv kupaca obećava H&P

HARMANDER I PARTNERI, ZAGREB

Privredni vjesnik Broj 3781, 10. lipnja 2013.

( 300 kn

godišnja članarina u Udruzi

Udruga G.E.T., Zagreb

Posao prema globalnom predlošku

Za promociju enogastronomije i turizma Tvrtka je osnovana kao izravan odgovor na nedostatak pomoći na hrvatskoj i regionalnoj startup sceni

Primarni zadatak Udruge G.E.T. je približiti ljudima enogastro scenu i kulturnu baštinu Hrvatske

Hrvatskoj je potkraj prošle godine pokrenuta tvrtka za upravljačko i razvojno savjetovanje Harmander i partneri (H&P). Tvrtka je osnovana kao izravan odgovor na nedostatak pomoći na hrvatskoj i regionalnoj startup sceni. Uz najčešći problem financiranja, odnosno pronalaska prikladnih i pouzdanih ulagača, lokalni i regionalni poduzetnici često se žale na nedostatak znanja, tj. iskustva potrebnog za pretvaranje vlastitih ideja u ostvarive proizvode i usluge.

H&P na jednak način radi sa startup tvrtkama i već postojećim poduzećima - tako da ih financijski i kulturološki povezuje s njihovim prirodnim međunarodnim partnerima.

Prema takvom se pristupu nove tvrtke već od prvog dana stavljaju u međunarodni kontekst.

John Harmander, generalni direktor i vlasnik H&P-a, kaže kako hrvatskoj startup sceni treba više međunarodnog utjecaja. “To znači da je potrebno potaknuti za-

druga za kulturu stola G.E.T. osnovana je početkom prošle godine, a nastala je kao produžena ruka televizijske emisije G.E.T. Report. Naime, u prve četiri godine emisije, njeni su autori mnogo putovali i naučili o gastronomiji, enologiji i turizmu, pa su željeli svoja saznanja i utiske približiti ljudima. Udruga G.E.T. organizira degustacije, radionice, studijska putovanja i ostale događaje vezane uz prezentaciju kulture stola. No, primarni joj je zadatak približiti ljudima eno-gastro scenu i kulturnu baštinu Hrvatske, ali i šire regije. “Član Udruge može postati svaka punoljetna osoba. Samo treba ispuniti prijavnicu i uplatiti članarinu od 300 kuna godišnje. Svaki član dobiva člansku iskaznicu koja donosi određene benefite. Trenutačno imamo nekoliko desetaka članova jer smo tek krenuli s okupljanjem članstva. Naime, naš je tim malen, pa nismo željeli izlaziti u javnost s podacima sve dok nismo osmislili programe i ra-

U

nimanje stranih ulagačkih tvrtki za lokalno tržište, kao i pružiti osjećaj sigurnosti međunarodnim klijentima pri poslovanju u ovom dijelu Europe. Surađujući s tvrtkama na skandinavskoj startup sceni naučio sam što je s aspekta razvoja potrebno takvim kompanijama da privuku pozornost globalnih investitora te prošire vlastitu bazu klijenata”, objašnjava on.

Digitalna inovacija Hrvatski poduzetnici, dodaje Harmander, trebaju od samog početka djelatnosti stvarati poslovne planove prema globalnom predlošku jer na taj način imaju najveću priliku za uspjeh. “Digitalna inovacija, kako volimo zvati H&P-ov koncept, najbolje se može opisati kao ulazak u tvrtke i pružanje pomoći u prepoznavanju i transferu određenih projekata na kojima rade u digitalni okvir”, ističe Harmander napomenuvši da takvi projekti uključuju razvoj i predstavljanje novih proizvoda, digitalizaciju komuniciranja tr-

žišnih marki ili stvaranje cjelokupne digitalne operativne strategije. Primjer pretvaranja takvog pristupa u praktičnu vrijednost je švedska telekomunikacijska kompanija Comviq, gdje je H&P povezao tvrtkinu web trgovinu s uličnim kioscima, omogućivši tako klijenti-

Hrvatskoj startup sceni treba više međunarodnog utjecaja, kaže John Harmander ma naručivanje mobitela putem interneta, a koje bi zatim preuzimali na najbližem kiosku u dogovoreno vrijeme.

“Sljedeća stvar na kojoj trenutačno radimo je izrada novog mehanizma za lansiranje proizvoda, koji bi bio pet puta povoljniji od uobičajenih. Istodobno ćemo osigurati pet puta bolji odziv kupaca.

H&P je razvio ovu formulu i voljan ju je podijeliti s obećavajućim startup tvrtkama i inovativnim poduzetnicima”, ističe Harmander. (B.O.)

U

zne pogodnosti za članove udruge”, rekla je Silvija Munda iz Udruge G.E.T. Televizijskom emisijom G.E.T. Report Udruga pomaže malim proizvođačima u promociji i predstavljanju široj publici. Upravo se dovršava uređenje prostora koji je Udruga dobila na korištenje od Hrvatske lutrije u Casinu International u sklopu istoimenog zagrebačkog hotela.

U tom će se prostoru održavati razne degustacije, radionice, seminari, ali i mini sajmovi.

Nagrada Bijeli grozd za najbolji vinski podrum Udruga G.E.T. organizira studijska putovanja za inozemne novinare te na taj način širi glas o Hrvatskoj, posebice o vinskom turizmu. Prošle je godine utemeljena nagrada Bijeli grozd - za najbolji vinski podrum, a tko će je dobiti odlučit će publika, novinari te stručni ocjenjivački sud. Ove će se godine ona dodijeliti u sklopu festivala Vino.com koji će se održati potkraj studenoga.

Govoreći o suradnji s ostalim sličnim udrugama, Silvija Munda je istaknula kako Udruga G.E.T. surađuje s udrugama Wow - žene i vino i E-vinarstvo, kao i mnogim udrugama vinara. Trenutačno preko hrvatskih iseljenika pokušavaju doprijeti do udruga izvan hrvatskih gra-

Udruga G.E.T. surađuje s udrugama Wow - žene i vino, te s mnogim udrugama vinara nica. Udruga surađuje i s turističkim zajednicama te Hrvatskom gospodarskom komorom. Nedavno je pokrenuta web stranica www.get4u.hr koja se još uvijek uređuje. “U planu nam je daljnji razvoj svih suradnji s poslovnim partnerima te širenje članstva. Trenutačno se intenzivno radi na plasmanu G.E.T Reporta na ostale televizije kako bismo omogućili i hrvatskom iseljeništvu praćenje te emisije”, rekla je Silvija Munda. (S.P.)

AKTUALNO 11

www.privredni.hr Broj 3781, 10. lipnja 2013.

“ Komora se, ponekad i nasuprot stajalištima službene politike, uspjela nametnuti

kao institucijska konstanta, kao središnje mjesto okupljanja hrvatskog gospodarstva i gospodarstvenika.

Zoran Kovačević, predsjednik HGK-ŽK-a Osijek

”

OBILJEŽENO 160 GODINA OD OSNIVANJA GOSPODARSKE KOMORE U OSIJEKU

Vidošević: Problemi se neće riješiti sami po sebi Ono što Hrvatska sama mora činiti, to su napori da promijeni izrazito negativnu društvenu strukturu kakvu sada imamo. Radi se o tome da imamo previše ljudi koji žive na račun države, a premalo onih koji stvaraju novu vrijednost, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

P

rije točno 160 godina – 6. lipnja 1853. – skupina osječkih i slavonskih trgovaca obrtnika osnovala je Trgovačko-obrtničku komoru za Slavoniju. Razvijanjem ekonomskih i političkih prilika u tadašnjoj Austro-Ugarskoj, razvijala se i osječka komora. No, taj odnos nije bio samo jednosmjeran, već je Komora bila značajan čimbenik razvoja cjelokupnog gospodarstva gotovo trećine Hrvatske. Naime, na prijelazu 19. u 20. stoljeće, osječka je komo-

Komora u Osijeku bila je značajan čimbenik razvoja cjelokupnog gospodarstva gotovo trećine Hrvatske ra pokrivala golemo područje od Zemuna na istoku do Daruvara na zapadu, te čitav prostor između Drave i Dunava na sjeveru i Save na jugu. To veliko slavonsko-srijemsko područje predstavljalo je simbol razvoja industrije, trgovine i obrtništva.

Korak ispred službene politike “Proteklih 160 godina obilježeno je industrijskom i informatičkom revolucijom, globalnim političkim i gospodarskim

krizama, opasnim ideologijama i svjetskim ratovima, međutim vjerojatno ni jedno razdoblje u povijesti Komore nije bilo tako složeno kao zadnjih dvadesetak godina. Stvaranje hrvatske države, njena obrana, a posebice tranzicija iz planske u tržišnu ekonomiju imala je značajan utjecaj na Hrvatsku gospodarsku komoru, njeno ustrojstvo i način rada. No treba istaknuti da se Komora, ponekad i nasuprot stajalištima službene politike, uspjela nametnuti kao institucijska konstanta, kao središnje mjesto okupljanja hrvatskog gospodarstva i gospodarstvenika. Isto tako, postignuta autonomnost i samostalnost u radu, neovisno o tome koja je politička opcija na vlasti i kakvu gospodarsku politiku namjerava voditi, najve-

ći je dobitak za privatno poduzetništvo i gospodarske subjekte koji su se vlasnički odvojili od države”, istaknuo je Zoran Kovačević, predsjednik HGK-ŽK-a Osijek. Dodao je kako je u osvajanju novih i povratku na tradicionalna tržišta bivše države odrađen vrlo zahtjevan posao gospodarske diplomacije i učinjen ko-

rak naprijed ispred službene politike.

Veliki izazovi Analizirajući pak aktualnu gospodarsku situaciju u Slavoniji, ali i čitavoj Hrvatskoj, predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević za Privredni vjesnik je rekao: “Postoji korelacija između razvoja Osijeka i Slavoni-

je sa situacijom u čitavoj Hrvatskoj. Nema oporavka i nema prosperitetne Hrvatske ako nema razvoja i u tom dijelu Hrvatske.

Dugogodišnja stagnacija, praćena deindustrijalizacijom, pa čak i s krizom u agrarnoj proizvodnji što je svojevrstan apsurd, dovelo je do toga da imamo krajnje negativnu ekonomsku sliku istočnog dijela Hrvatske”. “Pred nama je neizmjeran izazov jer ćemo za dvadesetak dana biti integrirani u ogromno tržište. U prvom valu će biti silan pritisak konkurencije, ali na dugi rok se otvaraju velike mogućnosti. I to ne samo na tržištu Europske unije nego i s velikim tržištima zemalja s kojima EU ima zonu slobodne trgovine. A ono što Hrvatska sama mora činiti, to su napori da promijeni izrazito negativnu društvenu strukturu kakvu sada imamo, a radi se o tome da imamo previše ljudi koji žive na račun države, a premalo onih koji stvaraju novu vrijednost. To je objektiv-

ni teret jer je puno korisnika zajedničkih sredstava.

Takva negativna struktura se ne može promijeniti preko noći, nego zahtijeva zajednički angažman politike, gospodarstva, akademske zajednice i civilnog društva. Moramo stvarati takav ekonomski model koji može ublažiti postojeće teškoće. No, unatoč takvim silnim izazovima ja sam optimist i uvjeren sam da su nekakva teška vremena iza nas, te da će upravo dugotrajna petogodišnja kriza biti dovoljno motivirajući element da u praksi počnemo promišljati drugačiju Hrvatsku. Stvari se neće rješavati same po sebi bez nekog vrlo konkretnog drukčijeg djelovanja svih u hrvatskom društvu”, naglasio je Vidošević.

U sklopu obilježavanja ovog jubileja, na svečanoj sjednici Gospodarskog vijeća HGK-ŽK-a Osijek, dodijeljene su i Zlatne kune za 2012. godinu najuspješnijim tvrtkama Osječko-baranjske županije.

Dobitnici Zlatne kune - Šećerana, Ricardo i Kaanan Plaketu Zlatna kuna u kategoriji velikih tvrtki dobila je Tvornica šećera Osijek, utemeljena još 1905. godine. Lani je Šećerana ostvarila dobit od 85 milijuna kuna. Važno obilježje poslovanja ove tvrtke su investicije u poboljšanje tehnologije i povećanje energetske učinkovitosti. U zadnje dvije godine u te svrhe uloženo je više od 103 milijuna kuna.

U kategoriji srednjih tvrtki Zlatna kuna je pripala tvrtki Ricardo. Okosnica poslovanja te tvrtke je skladi-

štenje, distribucija i transport. Ukupni prihod u 2012. godini premašio je 63 milijuna kuna, što je za devet posto više nego u 2011.

Vodeći proizvođač snack proizvoda u Hrvatskoj, Kanaan, dobitnik je Zlatne kune u kategoriji malih poduzeća.

U 2012. godini od prodaje svojih proizvoda Kanaan je ostvario 65 milijuna kuna prihoda. Lani je 21 posto, odnosno 14 mili-

juna kuna ostvareno na inozemnim tržištima: Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Mađarskoj, Srbiji i Slovačkoj.

12 Aktualno

Privredni vjesnik Broj 3781, 10. lipnja 2013.

Erasmus za poduzetnike početnike

( 46% vlasništva

Đure Đakovića je u rukama države

VLADIMIR KOVAČEVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ĐURO ĐAKOV

Poštujemo hrvat Poduzetnička studijska putovanja

Đuro Đaković je, kroz svojih pet glavnih područja djelovanja, us Namjera nam je dugoročno promijeniti strukturu svoje realizacije

Putem projekta koji sufinancira EU, mladim se poduzetnicima omogućuje stjecanje znanja tijekom studijskih posjeta tvrtkama iskusnih europskih kolega

jesec u kojem je obilježio godinu dana na čelu slavonskobrodskog Đure Đaković Holdinga, Vladimir Kovačević, predsjednik Uprave, “zacementirao” je dvama vrlo vrijednim poslovnim ugovorima. Naime, tijekom svibnja, Đuro Đaković je potpisao ugovor s francuskom tvrtkom Atir Rail S.A. o izradi i isporuci specijaliziranih vagona za prijevoz rasutih tereta vrijedan 46 milijuna kuna. Isporuke tih vagona počinju već u prosincu ove godine i nastavljaju se u 2014. Potom je s hrvatskim Ministarstvom obrane potpisan ugovor vrijedan 112 milijuna kuna.

S

projektom Erasmus za poduzetnike početnike upoznat je već veliki broj poduzetnika i gotovo su sva sredstava koja su namijenjena stipendiranju studijskih posjeta iskorištena, rečeno je na predstavljanju ovog projekta u Zagrebu.

Posljedica je to intenzivne informativne kampanje koju je provela Hrvatska gospodarska komora po hrvatskim županijama.

Kako je rekla voditeljica ovog projekta u HGK-u i savjetnica za EU Vesna Torbarina, Hrvatska kao korisnica CIP programa, počevši od ove godine, može po prvi put sudjelovati u programu Erasmus za poduzetnike početnike. “HGK kao posrednička institucija u programu Erasmus u sljedeće dvije godine omogućit će svim zainteresiranim hrvatskim poduzetnicima uključenje u program i mogućnost razmjene s poduzetnicima iz drugih europskih zemalja. Već prve godine provedbe projekta ostvarit će se desetak odlazaka u inozemstvo, što je natprosječan rezultat u usporedbi s ostalim europskim zemljama”, istaknula je Vesna Torbarina.

Umrežavanje u EU U sklopu projekta mladim poduzetnicima početnicima omogućeno je učenje, stjecanje umijeća, razmjena informaci-

ja i umrežavanje u nekoj od zemalja Europske unije uz stručnu potporu iskusnijih poduzetnika domaćina. Pri tome i iskusni poduzetnici domaćini dobivaju zanimlji-

U projektu mogu sudjelovati i fizičke osobe koje tek planiraju postati poduzetnici ve informacije o tržištu i pravnom sustavu zemlje iz koje je došao mladi poduzetnik. Mladim poduzetnikom početnikom smatra se osoba koja ne posjeduje poduzeće odnosno nije poduzetnik dulje od tri godine, premda u projektu mogu sudjelovati i fizičke osobe koje tek planiraju postati poduzetnici. U Hrvatskoj se projekt provodi tri mjeseca i trajat će sljedeće dvije godine, ali bit će trajnog karaktera jer će se slijediti praksa Europske unije u kojoj se realizira od 2009., s tim da se obnavlja svake dvije godine.

Iskusni poduzetnik domaćin mora biti uspješan te imati najmanje tri godine poduzetničkog iskustva, a ta uloga omogućena je i hrvatskim poduzetnicima. Mladi poduzetnici početnici najčešće za usavršavanje odabiru Veliku Britaniju, Njemačku, Francusku, Italiju, Španjolsku i Nizozemsku.

U razmjeni su do sada u sklopu Europske unije bile zastupljene gotovo sve djelatnosti pri čemu prednjače medijske i konzultantske usluge te informatički poslovi i poslovi u turizmu. S dosadašnjim ostvarenjem ovog projekta zadovoljni su i mladi poduzetnici početnici i iskusni poduzetnici domaćini.

Korisna poznanstva Kako je najavila Tajana Kesić Šapić, direktorica Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj HGK-a, koja je zadužena za operativne procese odnosno tehničku provedbu Erasmusa za poduzetnike početnike, realizacija projekta omogućuje, uz stjecanje znanja, korisna međunarodna poznanstva, upoznavanje s europskim tržišnim odnosno normativnim okruženjem te stjecanje financijske potpore.

Projekt za sudionike traje u četiri faze: online prijava odnosno apliciranje u bazu podataka, pri čemu je obvezno priložiti poslovni plan koji ne mora biti detaljan; povezivanje s partnerima izvana što omogućuje baza podataka; potpisivanje ugovora i priprema mladih poduzetnika za odlazak u inozemstvo te zadnja faza koja se sastoji od samog odlaska u inozemstvo, najčešće u razdoblju od tri mjeseca, u zemlju po vlastitom odabiru. (K.S.)

Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

M

Što konkretno znači ovaj ugovor s Ministarstvom obrane?

- Ugovor potvrđuje dugogodišnju uspješnu suradnju Đure Đakovića i Ministarstva obrane i drago nam je da Oružane snage Hrvatske nastavljaju opremanje i modernizaciju postojeće tehnike, oslanjajući se pri tom što je više moguće na domaće proizvođače. Dobra suradnja s domaćim obrambenim snagama i kvalitetne reference stečene na domaćem tržištu preduvjet su za uspjeh proizvođača obrambene tehnike na globalnom tržištu. Đuro Đaković je ranijim potpisivanjem ugovora s finskom Patrijom i norveškim Kongsbergom o integraciji njihovih oružnih stanica na oklopnoborbena vozila u pogonima u Slavonskom Brodu,

te zajedničkom nastupu na globalnom tržištu, ušao u malobrojno društvo proizvođača obrambene tehnike najviše svjetske razine. Ovaj ugovor će nam biti još jedna kvalitetna referenca na stranim tržištima, probijanje kojih je prioritet ove uprave.

Međutim, segment obrane nije jedino na čemu Đuro Đaković temelji svoje poslovanje u budućnosti?

- Naravno, Đuro je, kroz svojih pet glavnih područja djelovanja usmjeren na obranu, ali i na transport, industriju i energetiku, obnovljive izvore energije, te graditeljstvo i infrastrukturu. U svakom od tih područja, Đuro Đaković je napravio značajne korake da od kompanije koja je prijašnjih

Iza svake naše konkretne pojedine poslovne divizije je najmanje dvadesetak suradnih dijelova godina bila usmjerena uglavnom na hrvatsko tržište znatno snažnije zauzme pozicije na inozemnim tržištima. Namjera je dugoročno promijeniti strukturu svoje realizacije i da od 90-postotnog proizvođača za domaće tržište postanemo 90-postotni izvoznik. To, naravno, nije lako, niti se može ostvariti preko noći. Riječ je o procesu koji će potrajati koju godinu. Međutim, učinit ćemo sve što je potrebno da maksimalno skratimo potrebno vri-

jeme. Jedna od ključnih pretpostavki za takav poslovni zaokret je snažno investiranje u povećanje efikasnosti, u novu opremu i u otvaranje tržišta.

Iako u javnosti prevladava dojam da ste u segmentu obrane najviše oslonjeni na domaće tržište, zapravo ste prilično aktivni na stranim tržištima.

- O tome ne pričamo previše, ali upravo u tom području našeg djelovanja do sada smo učinili najviše u konkretnom okretanju prema izvoznim tržištima. Fokus u tom dijelu je na zemljama Bliskog istoka i Afrike gdje smo već odradili značajna ulaganja kako bismo bili najuspješniji ponuđač.

Najdalje smo otišli u otvaranju tržišta Kuvajta. Riječ je o svojevrsnom povratku na to tržište gdje smo 1991. godine izvezli zavidni broj tenkova, čak 149, koji su u svom segmentu tada predstavljali sam svjetski tehnološki vrh. Pri tome je važno napomenuti kako se Đuro Đaković tamo nije pojavio samo kao proizvođač i prodavač, nego smo s kuvajtskom vojskom ostali sve do njihove pobjede kao konkretna podrška i servis i time smo postali dio njihove pobjedničke ekipe. Tim smo činom, ali i kvalitetom svojih proizvoda, stekli

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3781, 10. lipnja 2013.

( 1100 osoba ( više od 80% zapošljava Đuro Đaković

proizvedenih vagona se izvozi

IĆ HOLDINGA

sko tržište, ali razvoj je u izvozu mjeren na obranu, ali i na transport, industriju i energetiku, obnovljive izvore energije, te graditeljstvo i infrastrukturu. i da od 90-postotnog proizvođača za domaće tržište, postanemo 90-postotni izvoznik veliku pozitivnu referencu. Na temelju toga realno očekujem da s novim programom – s oklopnoborbenim vozilom – tamo polučimo dobar poslovni uspjeh. To više što smo od 10 po-

nuđača, izabrani među četiri za finalno testiranje.

Nakon tenkova i borbenih vozila, prva asocijacija javnosti na Đuru Đakovića su vagoni. Pored stranih tržišta poput francuskog, ne odustajete ni od Hrvatskih željeznica.

- U proizvodnji vagona smo do sada učinili značajan pomak prema ino-

zemnim tržištima. Nešto više od 80 posto realizacije sada radimo za izvoz.

No sada nam je bitno sačuvati kontakt s domaćim tržištem, posebice jer je važno zadržati cjelokupan koncept proizvodnje vagona. U tom smislu očekujemo da aktualni proces privatizacije HŽ Carga neće usporiti dodatno ugovaranje za Cargo, te da će Đuro Đaković kao predvodnik sektora proizvodnje vagona biti netko tko će i tim kompanijama dugoročno osigurati i poslove u Hrvatskoj, ali i na inozemnim tržištima.

Pored obrane i transporta, sve ste “glasniji” i u energetskom sektoru?

- Đuro Đaković definitivno želi biti sastavnim dijelom energetskih projekata koji se najavljuju u Hrvatskoj.

Ono što nam je cilj u tom segmentu, osobito u dijelu izgradnje postrojenja za

procesnu industriju, jest ponuditi globalnom tržištu postrojenja po principu “ključ u ruke”’. I

kuje, a to je motor pokretač prerađivačke industrije ali i cijele regije, kao i značajnog dijela industrije Republike Hrvatske.

Krize preživljava i razvija se onaj tko se kvalitetno priprema, ali i specijalizira za pojedini segment

Veliki značaj pridajete i obnovljivim izvorima energije.

- Iako se tu radi o potpuno novim projektima, i oni su određeni logičan slijed znanstvenog i proizvodnog iskustva Đure Đakovića. Konkretno, u našoj Diviziji obnovljivih izvora energije ulazimo u područje vjetra, u područje kogeneracijskih postrojenja biomase, te u segment pročistača otpadnih voda i navodnjavanja. U takve projekte intenzivno ulažemo zadnjih godinu dana i očekujem kako ćemo vrlo brzo i u tom dijelu biti prisutni na domaćem i stranim tržištima.

to bez obzira radi li se o cementarama, uljarama, punionicama... Đuro Đaković već sada radi segmente takvih postrojenja, a u bliskoj budućnosti mnogo ćemo ulagati kako bismo tržištima ponudili konačan proizvod doslovno po načelu “ključ u ruke”.

Naravno, to ne radite sami?

- Upravo tako. Kada kažemo - Đuro Đaković uvijek treba imati na umu da se iza svake naše konkretne poslovne divizije nalazi najmanje dvadesetak suradnih dijelova. Od određenih fakulteta, instituta ili centara znanja do poslovnih kooperanata. Stoga će Đuro Đaković i u budućnosti biti ono što se od njega oče-

Iako je djelatnost graditeljstva posljednjih godina u Hrvatskoj u drastičnoj silaznoj putanji, vi prilično optimistično ulazite i u to područje.

- Naravno, jer krize dolaze, traju, ali i prolaze.

Preživljava ih i razvija se onaj tko se kvalitetno priprema, ali i specijalizira za pojedini segment. Stoga se Đuro Đaković u su-

radnji sa svojim partnerima priprema za posebne građevinske projekte fokusirane na pruge, mostove, naftne platforme i slično. Upravo u tom dijelu se želimo i znamo specijalizirati i konkretno ih realizirati. Ulaganje u znanje, u nove tehnologije, u izvozna tržišta, to je fokus i opredjeljenje nove Uprave Đure Đakovića u sljedećim godinama.

S obzirom na strukturu vlasništva Đure Đakovića, gdje država sudjeluje sa 46 posto, očekivala se veća sinergija kompanije i državnih javnih poduzeća osobito kada je riječ o željeznici i energetici.

- To su poslovi koji se događaju, koji traju i čija priprema jednostavno ne može ići brzo. Radi se o poslovima koji su od strateške važnosti i oni se ne mogu pripremiti u nekoliko mjeseci. Njihova priprema rijetko traje manje od godinu dana. No, to što mi o njima javno ne govorimo, ne znači da se to ne događa. Vrlo skoro će i široj javnosti biti poznato u kojoj mjeri postoji sinergija države i naše kompanije.

Idealan odnos koji jamči razvoj

Ponudit ćemo i nove proizvode

Kakva je vlasnička struktura?

- Grubo rečeno, 46 posto vlasništva Đure Đakovića je u rukama države, a 54 posto je u brojnoj lepezi privatnog vlasništva. Takva kombinacija gotovo je idealan odnos koji jamči razvoj. Naime, državni utjecaj je presudan za razvoj onoga što spada u obrambeni segment proizvodnje, dok privatni kapital Đure Đakovića pozitivno utječe na usmjeravanje kompanije prema tržišnim pravilima igre.

Kako ćete zadržati svoju poziciju na tržištu?

- Ključna snaga Đure Đakovića je upravo naših 1100 zaposlenih. Da je tome tako, najbolji je dokaz činjenica da iz naših pogona izlazi globalno jedno od najkonkurentnijih borbenih vozila, europski konkurentan vagon, ali i postrojenja za procesnu industriju, spremnici za naftu, plin i naftne derivate. To je ono što Đuru Đakovića i danas čini velikom kompanijom. Stoga ćemo činiti sve da ti naši proizvodi budu što konkurentniji na svjetskom tržištu, ali i da ponudimo nove proizvode kao svojevrsnu dodanu vrijednost temeljenu na višedesetljetnom iskustvu i znanju naših radnika i stručnjaka.

14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3781, 10. lipnja 2013.

HRVATSKI DRVOPRERAĐIVAČI NEZAINTERESIRANI ZA DRVO TOPOLE

( 2,6 mil USD razmjena

Virovitičko-podravske županije i Kine u 2012.

Izaslanstvo kineske pokrajine Fengtai posje

Sve više slavonske topole završava u Srbiji Hrvatski prerađivači sve se manje odlučuju za proizvodnju roba od topole, a oni u Srbiji nalaze svoj interes plasirajući iste takve proizvode na zapadnoeuropska tržišta Svetozar Sarkanjac Sarkanjac@privredni.hr

D

ok većina malih i velikih drvoprerađivača u Slavoniji vodi stalnu borbu oko željenih količina drvne mase, naročito kada se radi o kvalitetnijim vrstama drveta, osječki šumari sve su više prisiljeni drvnu masu – izvoziti. No, nije riječ o hrastu, nego o topoli, brzorastućem i jeftinom drvetu. Naime, Hrvatske šume - Uprava šuma Osijek najveći je uzgajivač topole u Hrvatskoj.

“Godišnji etat, odnosno sječivi prihod iznosi oko 80.000 kubika, a kada bi se povećala razminiranost šumskih površina uz obale Dunava i Drave, godišnja količina bi iznosila do 105.000 kubičnih metara. Naime, u redovitom godišnjem ritmu topola se sječe s prosječno 200 hektara, a isto tolika površina se svake godine pošumi novim sadnicama topole.

Sve što posječemo, moramo najkasnije za godinu dana pošumiti. Poštujući pri tome sve norme zaštite prirode, te svoje norme gospodarske osnove”, naglašava Boris Ljubojević, voditelj podružnice Hrvatskih šuma - Uprave šuma Osijek.

Recesija i plastika Iako je drvo topole, odnosno obrađena oblovi-

Novi ugovori Zainteresiranost drvoprerađivača za hrvatsku topolu nastavlja se i u aktualnoj sezoni. Naime, posredstvom HGK ŽK-a Osijek na nedavnom osječkom sajmu drvoprerađivači iz Vojvodine ugovorili su s osječkim šumarima kupnju dodatnih 30.000 kubika oblovine od topole. na, izrazito pogodna sirovina za drvoprerađivače u proizvodnji drvene ambalaže (gajbe, kutije, palete, suveniri i slični proizvodi), hrvatsko tržište sve je manje zainteresirano za takve proizvode. Uz recesiju koja je u velikoj mjeri pogodila hrvatske drvoprerađivače, na bitno smanjenu domaću potražnju za tom sirovinom utjecala je i neinventivnost u pronalaženju novih tržišta.

Stoga osječki šumari gotovo polovinu godišnje proizvodnje topole izvoze.

“Najviše se izvozi u Srbiju gdje postoje mnogi proizvođači drvenih gajbica za voće i povrće. Dio te proizvodnje ostaje na srbijanskom tržištu, ali se veći dio izvozi u europske zemlje jer se europski trgovci i proizvođači voća i povrća, za razliku od dijela hrvatskih trgovaca, sve više vraćaju ekološkoj, zdravijoj drvenoj amba-

laži, gajbicama i sličnim posudama. K tome, dio izvozimo i u Bosnu i Hercegovinu”, kaže Ljubojević.

Finalizacijom do veće dobiti Dakle, dok se drvoprerađivači u Hrvatskoj sve manje odlučuju za proizvodnju roba od drveta topole, oni u Srbiji nalaze svoj interes plasirajući iste takve proizvode za zapadnoeuropska tržišta.

Prema Ljubojevićevim riječima, to je logičan poslovni potez jer se

Kinezi znaju cijeni Prednost je čisti zrak, puno zelenila i jeftino zemljište za proizvod Goran Gazdek

I

zaslanstvo pokrajine Fengtai, inače pokrajine glavnog kineskog grada Pekinga, boravilo je dva dana u Virovitičko-podravskoj županiji. Zbog uspostavljanja suradnje i privlačenja potencijalnih investicija na Pustari Višnjica razgovarali su s predstavnicima lokalne uprave i samouprave te predstav-

Župan Tomislav Tolušić i guverner Ji Yan potpisali su Izjavu o namjeri suradnje nicima Razvojne agencije VIDRA. Župan virovitičko-podravski Tomislav Tolušić i guverner pokrajine Fengtai Ji Yan potpi-

sali su Izjavu o namjeri suradnje između Virovitičko-podravske županije i pokrajine Fengtai. “Potpisivanjem ugovora stvo-

reni su preduvjeti za razvijanje gospodarske suradnje i privlačenje investitora. Imamo puno poduzetničkih zona koje

Prvi PODUZETNIČKI INKUBATOR VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE

Finalizacijom obrade topole ostvaruje se dodana vrijednost i do pet puta veća od cijene U prvoj godini najam prostora se neće naplaćivati, u drugoj pod sirovine

Cilj: stvaranje uspj

finalizacijom obrade inače jeftinog drveta topole ostvaruje znatno veća dobit. Naime, vrijednost kubika oblovine je prosječno 300 kuna, a njezinom obradom se može ostvariti dodana vrijednost i do pet puta veća od cijene sirovine. Skoro potpuno otvaranje velikog europskog tržišta zato je odlična prilika za kreativne hrvatske drvoprerađivače koji bi europskom tržištu ponudili gotove proizvode, a ne samo jeftinu sirovinu.

Ovoga puta u obliku trupaca topole.

nakon čega izlaze iz prostora prepuštajući mjesto drugima, kaže Goran Gazdek

U

Virovitici je predstavljen prvi Poduzetnički inkubator Virovitičko-podravske županije čiju gradnju zajednički financiraju Europska unija, Virovitičko-podravska županija i Razvojna agencija VIDRA iz Virovitice.

Namijenjen je poduzetnicima početnicima koji se planiraju baviti proizvodnim djelatnostima i otvoriti nova radna mjesta. Inkubator čini zgrada površine

1515 četvornih metara s potpuno opremljenim prostorom za pet proizvodnih i 10 soft ureda, konferencijskom dvoranom, dvoranom za sastanke i svom potrebnom infrastrukturom. Osim toga, poduzetnicima su na raspolaganju usluge knjigovodstva, istraživanja tržišta, pomoć pri razvoju proizvoda, stalna poduzetnička edukacija, startup programi za poduzetnike početnike i stručne edukacije. U inkubatoru će biti zaposleno pet djelatnika educiranih

15

www.privredni.hr Broj 3781, 10. lipnja 2013.

( za 1.343.601 USD

Izaslanstvo NR Kine s ministrom Vrdoljakom

S Kinezima o agrotehnologiji

roba izvezeno u Kinu

tilo Virovitičko-podravsku županiju

ti čist zrak i niske cijene ne djelatnosti u poduzetničkim zonama, rekao je guverner pokrajine Fengtai Ji Yan ket, Keramika Modus i PP Orahovica te virovitičkopodravski turistički biser - Orahovačko jezero, a u Virovitici najveću tvrtku hrvatske drvne industrije - TVIN.

nisu potpuno iskorištene, a interes prije svega Kine kao države, ali i kineskih investitora, postoji”, ocijenio je virovitičko-po-

dravski župan Tomislav Tolušić.

Izaslanstvo je u pratnji domaćina u Orahovici posjetilo tvrtke Pan Par-

Sve krenulo od Viroexpa “Nakon slušanja prezentacije jako smo zainteresirani za ulaganja u Hrvatsku, posebno virovitički dio.

Prednost je čist zrak, puno zelenila i jeftino zemljište za proizvodne djelatnosti u poduzetničkim zonama.

Ulaganjem u neki projekt možemo ostvariti zajednički profit”, rekao je guverner Ji Yan. Posjet izaslanstva pokrajine Fengtai i potpisivanje Izjave o namjeri suradnje nastavak je aktivnosti na uspostavljanju gospodarskih mostova između Kine i Virovitičko-

podravske županije otpočetih 2004. godine kada su kineski gospodarstvenici prvi put nastupili na Međunarodnom sajmu gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede Viroexpo zbog čega je Viroviticu redovito posjećivalo izaslanstvo Kineske komore za međunarodnu promociju i trgovinu. Suradnju je inicirala HGK-Županijska komora Virovitica u čijim prostorima su se redovito sastajala izaslanstva i razgovarala o proširenju i uravnoteženju obujma međusobne vanjskotrgovinske razmjene.

Prošle godine Virovitičko-podravska županija i Kina ostvarile su 2,6 milijuna dolara vanjskotrgovinske razmjene. U Kinu je izvezeno robe u vrijednosti 1.343.601 dolara, a uvezeno je roba za 1.328.811 dolara.

Zajednički projekti u području poljoprivrede, znanosti i agrotehnologije bili su tema prošlotjednih razgovora ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine i izaslanstva NR Kine.

Razmatrala se moguća suradnja i partnerstvo dviju zemalja te ulaganja na području poljoprivrede, priopćeno je iz Ministarstva poljoprivrede.

Zamjenik kineskog ministra poljoprivrede Zhang Taolin i Li Shujun, predsjednik Kineske akademije znanosti i poljoprivredne mehanizacije, pokazali su velik interes za ulaganja u Hrvatsku pa ih je ministar Jakovina upoznao s provedenim reformama, propisima o raspolaganju poljoprivrednim

zemljištem te s novostima u operativnim programima i mogućnostima ulaganja u ekološku poljoprivredu.

Ministar ih je informirao i o katalogu investicija u poljoprivrednoprehrambenom sektoru.

Kinesko izaslanstvo posjetilo je i Agronomski fakultet u Zagrebu gdje je potpisan memorandum o suradnji Fakulteta i Kineske akademije znanosti poljoprivredne mehanizacije. Agronomski fakultet već dugo surađuje s Kinom. Od 2005. razmjenjuju se studenti i znanstvenici, a objavljeni su i brojni zajednički znanstveni radovi. Projekti su iz područja slatkovodnog ribarstva, voćarstva i stočarstva. (I.V.)

ešnih tvrtki uzetnici će plaćati 25 posto vrijednosti, u trećoj 50, u četvrtoj 75 posto, a u petoj godini poslovanja punu cijenu najma voditelj projekta Igor Andrović specifičnim znanjima za vođenje takvih poduzetničkih centara i za struč-

Poduzetnički inkubator jedan je od najvrednijih EU projekata u Virovitičkopodravskoj županiji nu pomoć startup poduzetnicima. Na javni poziv za iskaz interesa do sada se javilo 10 poduzetnika.

“Cilj nam je stvaranje uspješnih tvrtki koje pri izlasku iz inkubatora postaju financijski samoodržive i neovisne. Poduzetnicima početnicima zato nudimo niz pogodnosti.

Primjerice, u prvoj godini najam prostora se neće naplaćivati, u drugoj poduzetnici će plaćati 25 posto vrijednosti, u trećoj 50, u četvrtoj 75 posto, a u petoj godini poslovanja punu cijenu najma nakon čega izlaze iz prostora prepuštajući mjesto drugima. Za sve to vrijeme pratimo po-

slovanje poduzetnika koji mora pokazati perspektivu rasta”, kaže voditelj projekta Igor Andrović.

Useljenje do kraja godine Gradnja zgrade u Poduzetničkoj zoni II ide prema planu, useljenje se očekuje do kraja godine.

U Hrvatskoj već postoji 27 inkubatora s prosječno osam stanara, a u Virovitičko-podravskoj županiji do sada nije osnovan ni jedan. Pomoć u prenošenju iskustava i vještina

stečenih u dosadašnjem radu pružit će pridruženi partner na projektu, BIOS – poduzetnički inkubator Osijek.

Poduzetnički inkubator jedan je od najvrednijih EU projekata koji se provodi na području Virovitičko-podravske županije. Ukupna vrijednost je 960.215,89 eura ili 7.201.619 kuna. Iz Europske unije bespovratno je stiglo 719.777,83 eura, Virovitičko-podravska županija osigurala je 221.137,22 eura, a

VIDRA 19.300,34 eura.

U Razvojnoj agenciji VIDRA očekuju da bi poduzetnički inkubator mogao podići indeks razvijenosti koji je u Virovitičko-podravskoj županiji znatno ispod državnog prosjeka.

Osim službene promocije projekt nazvan Eincubator sa i bez zidova predstavljen je u Visokoj školi za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici i po srednjim školama Virovitičko-podravske županije.

16 AKTUALNO *vijesti

Privredni vjesnik Broj 3781, 10. lipnja 2013.

( 300 tvrtki

uključilo je istraživanje ove godine

( 43% hrvatskih tvrtki ( sa inovacije ne smatra prioritetom

za

Inovacije u poslovanju Odšteta javnim ovršiteljima koji nisu radili ni dana Iz proračunske pričuve isplatit će se 1,3 milijuna kuna za 71 imenovanog javnog ovršitelja. Oni nikada nisu započeli obavljati te poslove budući da je država u međuvremenu ukinula tu službu. Odluku o odobrenju sredstava na teret proračunske zalihe Vlada je donijela nakon rješenja Ustavnoga suda koji je odredio da svaki imenovani javni ovršitelj, odabran temeljem tada važećeg Zakona o javnim ovršiteljima, ima pravo na zadovoljštinu u paušalnom neto iznosu od 18.000 kuna. Udruga javnih izvršitelja smatra pak da je riječ o premalom iznosu.

Isplata poticaja do 30. lipnja Svi poticaji u poljoprivredi isplatit će se do 30. lipnja, izjavio je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. Do 15. svibnja isplaćeno je gotovo 2,2 milijarde kuna potpora od predviđenih 2,46 milijardi kuna, a rijetko su tako rano u godini isplaćeni toliki iznosi, kažu u Vladi.

Digitalni marketing

Trebaju nam radni, paradni konji

Da bi tvrtka bila inovativna, mora imati tri stvari: kulturu prihvaćanja rizika i pogreške, posebnu vrstu d inovacijama i slobodu od financijskih tržišta koja ih tjeraju na stalno dizanje profita Drago Živković zivkovic@privredni.hr

M

anje od 40 posto hrvatskih tvrtki inovacije stavlja među tri prioriteta u poslovanju, dok ih 43 posto ne smatra prioritetom. Ujedno samo 14 posto tvrtki koristi sredstva iz pristupnih i EU fondova kako bi unaprijedili svoj inovacijski potencijal, pokazalo je istraživanje Sense Consultinga predstavljeno na dodjeli nagrada najinovativnijim tvrtkama, održanoj na Veleučilištu VERN. Istraživanje je ove godine uključilo 300 tvrtki (2011. bilo ih je 119) i urodilo s tri ključne preporuke, kaže predsjednik Uprave Sense Consultinga Vedran

Ideja nije dovoljna, treba biti i dobro razrađena

Hrvatsko udruženje za Digital Signage - HUDiS, u suradnji s tvrtkama članicama, pod pokroviteljstvom HGK-a, organiziralo je 5. i 6. lipnja regionalnu konferenciju DiSiCon 2013 u Zagrebu. Na konferenciji je promoviran specifični model digitalnog reklamiranja i marketinga. Udruženje HUDiS nedavno je osnovano s ciljem poticanja daljnjeg razvijanja ovog segmenta tržišta i uspostavljanja stručnih standarda.

Antoljak. Prva je da treba stvarati tzv. intrapoduzetnike, zaposlene koji znaju i mogu koristiti resurse tvrtke za inovacije. Druga je preporuka poboljšati inovacijske sustave unutar tvrtki, a treća bolje iskorištavanje mnoštva potpora na različitim razinama. Što se uopće smatra inovacijom? Prema Goranu Vlašiću sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, inovacija je svaka promjena koja stvara novu vrijednost. No, da bismo do nje došli, najprije moramo

prihvatiti ograničenja ljudskog mozga, koji je prilagođen rutini svakodnevnog preživljavanja, pa su najinovativniji oni koji imaju neku grešku u mozgu.

Rizične inovacije Potom treba premostiti obrazovni sustav koji forsira šablonsko razmišljanje i destimulira rizik. Izlaz iz okova obrazovnog sustava nije u specijalizaciji, nego u individualnom pristupu. A onda, kada izađemo iz rutine škole, upadamo u rutinu svakodnevnog rada u tvrtkama, koja također destimulira razmišljanje izvan okvira. Stoga, da bi tvrtka bila inovativna, zaključuje Vlašić, mora imati tri stvari: kulturu prihvaćanja rizika i pogreške, posebnu vrstu direktora koji razumiju potrebu za inovacijama i slobodu od financijskih tržišta, koja ih tjeraju na stalno dizanje profita.

Inovacije se u svijetu financiraju na dva osnovna načina: vlastitim sredstvima u velikim kompanijama i rizičnim kapitalom u malim tvrtkama, kaže direktor Sektora za inovacije u BICRO-u Ivo Friganović. Nigdje se inovacije ne financiraju redovnim kreditima banaka, jer su to previše rizična ulaganja. S tim se slaže i Zoran Kureljušić, izvršni direktor za mala i srednja poduzeća u Privrednoj banci Zagreb.

Banke ne mogu financirati početnu fazu ideje jer se najveći dio ideja nikada

Dobitnici nagrada Hrvatskog kvocijenta inovativnosti Male tvrtke – Genos Srednje tvrtke – Alarm automatika Velike tvrtke – Hrvatski Telekom ne ostvari, zato su potrebni predbankarski financijeri, poput BICRO-a. “Ideja nije dovoljna, treba biti i dobro razrađena. Poduzetnike s takvim idejama lako je prepoznati, to su oni koji se žele natjecati na svjet-

skom tržištu, njima je Hrvatska premala”, kaže Kureljušić.

Projekti se lijepe Jedan od tih je Goran Lauc, predsjednik Uprave privatnog DNK labo-

ratorija Genos, koji potvrđuje da inovacija, kakva god bila, nema puno šansi ako je samo za hrvatsko tržište, ona mora biti za cijeli svijet. Genos je za svoje inovacije dobio čak 7,5 milijuna eura iz europskog Sedmog okvirnog programa (FP7) za istraživanje i razvoj, što je čak 40 posto ukupnog iznosa koji je Hrvatska povukla. Da nije bilo Genosa, Hrvatska bi na kraju više uplatila u FP7 nego iz njega povukla. Da bi se ušlo u FP7, kaže Lauc, ključna je stvar naći partne-

17

www.privredni.hr Broj 3781, 10. lipnja 2013.

amo 14% tvrtki

inoviranje koristi sredstva iz EU fondova

a ne

Samoborski Nord Produkt krenuo u novi segment proizvodnje

Hrvatske mobilne kućice: dvosobni stan u malom

direktora koji razumiju potrebu za

re koji su već bili uključeni u neki projekt, jer se “projekti lijepe jedan na drugi”.

Najnovije inovacije Genosa su DNK testovi za optimalnu prilagodbu prehrane i vježbanja, za otkrivanje rijetkog tipa dijabetesa i za testiranje sljedivosti mesa.

Previše sastanče U velikim kompanijama poput Hrvatskog Telekoma inovativnost je pitanje stava svih zaposlenika, a na tome se još mora raditi, smatra članica Uprave HT-a Irena Jolić Šimović.

Najveća prepreka inovativnosti u HT-u je, prema njezinom mišljenju, prevelika sklonost sastančenju i PowerPoint prezentacijama. Najuspješnijom inovacijom u HT-u smatraju TerraStream, globalno inovativni koncept telekomunikacijske mreže, za koji su zaslužni inženjeri u kompaniji i financijski nagrađeni kroz stimulativni dio plaće. Irena Jolić Šimović poziva na suradnju i sve male poduzetnike koji imaju aplikacije za pametne telefone i tablet računala, nudeći im komercijalizaciju kroz sustav T-Coma.

U tvrtki Alarm automatika najveća je inovacija restrukturiranje tvrtke, kojim je uveden sustav individualne odgovornosti i mjerenje profitabilnosti po zaposlenome. Direktor Boris Popović kaže da su tako stvorili sustav u kojem ne dobivaju najviše oni koji su najglasniji, nego oni koji su najproduktivniji. “Tražimo radne, a ne paradne konje, zato kod nas plaća za isto radno mjesto može varirati i do 100 posto”, kaže Popović. Cilj je institucionalizacija inovativnosti, stvaranje sustava koji sam proizvodi inovacije. Restrukturiranje Alarm automatike završeno je krajem prošle godine, a rezultati u prvom i drugom tromjesečju, zaključuje Popović, već su potvrdili opravdanost projekta.

H

rvatski proizvođač opreme za interijere Nord Produkt, koji odnedavno proizvodi krovne kutije za automobile, krenuo je u novi segment proizvodnje. Naime, ova tvrtka čije je sjedište u Samoboru predstavila je mobilne kućice Nord, koje su opremljene za odmor pojedinaca, parova ili čitave obitelji. Kućica je prikladna za kampove, ali i kao samostalni objekt na različitim površinama.

“Iskustvo u proizvodnji opreme za interijere, inovativne i kreativne ideje našeg tima i poduzetnička hrabrost koja nam je misao vodilja od samog početka poslovanja ponukali su nas da krenemo u proizvodnju nečeg novog na hrvatskom tržištu. Mobilne kućice izuzetno su prikladne za kampove i turistička naselja, a prve reakcije naših poslov-

nih partnera govore nam kako će ih tržište brzo prepoznati kao praktično, povoljno i inovativno rješenje koje je u inozemstvu već dulje poznato kao od-

Kućica je prikladna za kampove, ali i kao samostalni objekt na različitim površinama lična investicija za ugodan odmor”, ističe Stanko Birin, vlasnik tvrtke Nord Produkt.

Mobilne kućice ovog proizvođača namještaja, kada, umivaonika i slavina, dolaze u dvjema izvedbama. Jedna ima površinu od 24, a druga od 32 četvorna metra, priopćeno je iz agencije za komunikacijski menadžment Media Val. Površine kućica iskorištene su do posljednjeg milimetra. Tako na iznenađujuće malom prostoru udobno može boraviti četveročlana obitelj koja u goste može primiti još dvije osobe.

Kućice imaju kuhinju koja korisnicima

nudi sve što je potrebno za brzo spremanje obroka, poput električno-plinske ploče za kuhanje, sudopera, izvlačne nape i hladnjaka s ledenicom. U dnevnom boravku je stol sa stolcima, ali i kutna garnitura koja ima pretinac za posteljinu i mogućnost razvlačenja i pretvaranja u još jedan ležaj za dvije osobe.

Dnevna soba ima i LCD televizor i klima-uređaj. U kupaonici se uz tuš-kabinu, umivaonik i WC s vodokotlićem, nalazi i ogledalo sa strujnom utičnicom i rasvjetom. (B.O.)

18 EUROGLAS *vijesti U Sloveniju s dozvolom Slovensko tržište rada neće iduće dvije godine biti potpuno otvoreno za hrvatske radnike, odlučila je slovenska vlada. Zapošljavanje hrvatskih radnika i nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju bit će moguće pod jednakim uvjetima kao što je to bilo i dosad, s radnim dozvolama. U Sloveniji trenutno radi oko 5000 radnika iz Hrvatske. Potpuno otvaranje slovenskog tržišta rada odgođeno je zbog velike nezaposlenosti u toj zemlji.

Be CROative u Njemačkoj Izložba Be CROative održat će se povodom ulaska u EU u tri europska grada od 12. do 14. lipnja u Berlinu, od 24. do 28. lipnja u Bruxellesu te od 1. do 5. srpnja u Strasbourgu. U Berlinu će se izložba Be CROative održati na trgu Potsdamer Platz u samom središtu grada, dok će kod Brandenburških vrata biti postavljen info pult na kojem će se građanima dijeliti promotivni materijali te leci s pozivom na izložbu. Izložbi koju organizira HGK pridružila se i Turistička zajednica Grada Zagreba s informatorima koji će na zajedničkom info pultu promovirati hrvatsku ponudu.

U Münchenu o transportu Na sajmu Transport & Logistic održanom prošli tjedan u Münchenu, priređen je i poseban Hrvatski dan na kojem su tvrtke koje su izlagale predstavile prometno-logistički sustav Republike Hrvatske.

Tema Hrvatskog dana na sajmu u Münchenu bila je Hrvatska - prometna veza Europske unije sa svijetom. Zajednički nastup hrvatskih prometnih poduzeća na najvećem međunarodnom sajmu prijevoza, špedicije i logistike organizirala je Hrvatska gospodarska komora.

Privredni vjesnik Broj 3781, 10. lipnja 2013.

“ Kada to rade djeca, onda je to smiješno. No kada to čini država, nije uopće smiješno.”

Darko Parić, pomoćnik ministra uprave za e-Hrvatsku

EUforija - Informacijsko društvo

Uskoro bolja komunikacija s javnim sektorom Hrvatska prilično zaostaje kad je riječ o udjelu građana koji su u elektronskoj interakciji s državom, a u tome su najbolje Švedska, Island i Danska Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U

oči ulaska u Europsku uniju hrvatski ICT sektor nalazi se u zlatnoj sredini saveza zemalja na Starom kontinentu. Naime, između 50 i 60 posto kućanstava u nas ima pristup internetu, što je slično Italiji, bolje od, primjerice, Rumunjske i Bugarske, a lošije od Njemačke, Francuske ili skandinavskih zemalja.

Ante Babić, osnivač i direktor Centra za međunarodni razvoj i potpredsjednik Hrvatskih izvoznika, kaže kako je Hrvatska malo bolja od Bugarske i Rumunjske ako se promatraju njeni građani u dobi od 16 do 74 godine koji koriste internet za kupnju roba i usluga. “Od nas su u tome također bolje skandinavske zemlje, Portugal, Mađarska i Poljska, a lošije Bugarska i Rumunjska te Italija”, istaknuo je na EUforija konferenciji Informacijsko društvo.

Međutim, prilično zaostajemo po udjelu građana koji su u elektronskoj interakciji s državom. “U tome su najbolje Švedska, Island i Danska, a Hrvatska je u rangu s Bugarskom i Rumunjskom. Čak je i Grčka bolja od nas”, napominje Babić.

Mistifikacija elektronike Stoga Darko Parić, pomoćnik ministra uprave za e-Hrvatsku, već više od godinu dana intenzivno radi na tome da se državni aparat u većoj mje-

ri približi građanima. Pri tome ističe tri važne činjenice - širokopojasni pristup internetu, koordi-

Koordinacija u javnoj upravi često je nalikovala na dječji vrtić, kaže Darko Parić naciju te uvođenje novih elektroničkih javnih usluga. “Širokopojasni pristup internetu je kamilica, tj. stara ideja. Jer trenutačno je u vlasništvu države, dakle Hrvatskih autocesta, Hrvatske elektroprivede, Hrvatskih željeznica..., oko 8500 kilometara optičke infrastrukture, za što je bilo utrošeno oko 1,4 milijarde kuna. Međutim, problem je iskorištenost te infrastrukture koja je na razini ispod jednog postotka i mjeri se u promilima”, naglašava Parić dodajući kako je ta infrastruktura dijelom nu-

sprodukt velikih investicija poput izgradnje autocesta, tijekom koje je postavljena i distributivna telekomunikacijska kanalizacija (DTK, tj. mreža podzemnih cijevi za zaštitu i razvod kabela).

“Upravo očekujem sastanke kako bismo se dogovorili da tu infrastrukturu damo na upravljanje tvrtki Odašiljači i veze. A očekujem da će to biti riješeno do ljeta”, kaže.

Govoreći o koordinaciji u javnoj upravi, istaknuo je kako je ona često nalikovala na dječji vrtić, gdje svako dijete u svoj kut sprema razne stvari.

“Kada to rade djeca, onda je to smiješno. No, kada to čini država, nije uopće smiješno. K tome, u državi se još uvijek mistificira elektronika, za što je jedini pravi razlog nerazumijevanje službenika”, smatra on. e-Građani Parić je najavio i neke novitete što će Hrvatsku približiti državama u kojima elektroničke javne usluge spadaju u građansku svakodnevicu. “Intenzivno radimo na projektu e-Građani, za koji smo dobili novac. Riječ je o nečemu sličnom internet bankar-

stvu, dakle ništa revolucionarno. Međutim, zahvaljujući toj državnoj usluzi, građani će moći saznati informacije koje o njima ima Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

Zatim, imat će uvid u porezne kartice, radne knjižice, mirovinske stupove. Valja naglasiti kako će ova usluga uvelike pomoći i u borbi protiv korupcije”, otkriva on dodajući da će usluga puni zamah dobiti u idućoj godini. “Naime, još uvijek čekamo uvođenje e-osobne iskaznice što će olakšati daljnji razvoj usluge e-Građani”, kaže Parić.

Tržište za produkcije i TV sadržaje Osim primjene pravila za elektronske komunikacije i, među ostalim, telekomunkacije (niže cijene roaminga), Hrvatska će kao punopravna članica EU-a biti dio slobodnog tržišta za produkcije i televizijske sadržaje. Izvoz i razvoj softvera već bilježi dobre rezultate, a nakon 1. srpnja, očekuje predsjednik Udruge hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera CISeX i direktor Multicoma Zoran Vujčić, još snažnije će se otvoriti europska vrata za naše proizvode i usluge. Dobra prilika za hrvatske tvrtke, ističe Vujčić, može biti i regionalno tržište: one hrvatske tvrtke koje su bile podugovarači stranih kompanija na mnogim twinning projektima provedbe reformi, prilagodbe i jačanja javnih institucija kako bi usvojile pravnu stečevinu EU-a, sada imaju reference za takve projekte u susjedstvu, ponajprije u Srbiji.

19

www.privredni.hr Broj 3781, 10. lipnja 2013.

“ Što Europska unija čini za mene kao potrošača i pojedinca? ”

Neven Mimica, potpredsjednik Vlade europarlamentarcima

Europski parlament

Neven Mimica prošao test Zastupnici su Mimici postavljali pitanja o preprekama u e-trgovini, o zaštiti proizvoda i kontroli tržišta, o medicinskim uređajima i o politici potrošača u vremenu krize

N

even Mimica, potpredsjednik Vlade, bit će izabran za povjerenika Europske komisije za zaštitu prava potrošača. Prošli tjedan tri sata su ga ispitivali zastupnici Europskog parlamenta.

Iako će na neka zastupnič-

Neven Mimica bit će izabran za povjerenika EK-a za zaštitu prava potrošača

prekama u e-trgovini, o zaštiti proizvoda i kontroli tržišta, o medicinskim uređajima i o politici potrošača u vrijeme krize. U uvodnom govoru Mimica je naglasio da politika zaštite potrošača zadire u svakodnevni život građana i daje odgovor na pitanje: Što Europska unija čini za mene kao potrošača i pojedinca? Obećao je suradnju s Europskim parlamentom, naglasivši: “Politika potrošača je politika građana, a vi predstavljate građane.”

ka pitanja morati dostaviti pisane odgovore, nakon sjednice predstavnici velikih političkih grupacija, socijalista i pučana izjavili su da će mu dati podršku.

Zastupnici su Mimici postavljali pitanja o pre-

Kriza - podloga za pitanja Sigurnost proizvoda, krivotvoreni proizvodi, zaštita podataka i energetska pitanja, bile su samo neke od tema kojih su se zastupnici dotaknuli tijekom trosatnog ispitiva-

nja. Trenutačna ekonomska kriza bila je podloga mnogih pitanja. Zastupnici su zabrinuti cjepkanjem unutarnjeg tržišta koje se događa u vrijeme ekonomske krize koja smanjuje kupovnu moć u nekim zemlja-

ma članicama. Isto tako svjedoci smo smanjenja proračuna za zaštitu potrošača, naglasili su zastupnici Europskog parlamenta, dok je Mimica naglasio da su rast i ulaganje u inovacije dio njegove politike. Među ista-

knutim temama bilo je i pitanje “kolektivne naknade”. Evelyne Gebhardt (S&D, DE), njemačku zastupnicu iz frakcije socijalista, zanimalo je je li povjerenik za ili protiv takvih naknada. Mimica je odgovorio da ih po-

dupire ako takav sustav poštuje nacionalne pravne sustave i interese potrošača. Članovi Europskog parlamenta iz Odbora za zaštitu okoliša, javnog zdravstva i sigurnosti hrane pitali su ga što misli o testiranju na životinjama u kozmetičkoj industriji i bi li se složio s uspostavom drugačije procedure za autorizaciju i pristup tržištu za visokorizične medicinske uređaje. “Tamo gdje ostali zakonodavci budu predložili dobre amandmane i održive prijedloge u cilju jačanja sustava za pristup tržištu i sigurnost visokorizičnih medicinskih uređaja, bit ću spreman razgovarati bez obzira na postojeći prijedlog”, odgovorio je Mimica. (I.V.)

Na pragu ulaska u EU

Uskoro zapošljavanje u institutima JRC-a Zajednički istraživački centar Europske komisije (Joint Research Centre - JRC), u suradnji s hrvatskim Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta te Poslovno-inovacijskom agencijom Hrvatske BICRO, protekli je tjedan organizirao konferenciju o znanstvenoistraživačkoj suradnji JRC-a i Hrvatske.

JRC predstavlja znanstveno-stručnu komponentu Europske komisije čija je uloga osigurati znanstveno-stručnu potporu politikama država Europske unije. Kako je rečeno na konferenci-

se umrežiti, a države također mogu potpisati razne sporazume o suradnji u području zaštite okoliša, razvitku biomedicine i biotehnologije, informacijskih i komunikacijskih tehnologija te u drugim gospodarskim, medicinskim i znanstvenim sektorima.

ji, JRC obuhvaća sedam znanstveno-istraživačkih instituta iz Belgije, Nizozemske, Njemačke, Italije i Španjolske. Hrvoje Meštrić, direktor BICRO-a, istaknuo je kako je jedna od moguć-

nosti suradnje sudjelovanje hrvatskih znanstvenika u stručnim tečajevima i radionicama JRC-a, kao i u zajedničkim istraživačkim projektima. Osim toga, državne institucije raznih zemalja trebaju

Dunavska strategija Govoreći o raznim projektima tog centra, voditeljica JRC-a Ulla Engelmann je izdvojila Dunavsku strategiju, usvojenu na sastanku Europskog vijeća 2011. godine. Naime, JRC je potaknuo znanstvenu suradnju

kojom bi se podržala Dunavska strategija, a koja je usmjerena na četiri znanstvena prioriteta regije.

To su: zaštita okoliša, na-

Mladim hrvatskim istraživačima predstavljena je infrastruktura JRC-a vodnjavanje i razvoj poljoprivrede, plovnost i proizvodnja energije. U sklopu te inicijative izdvojeno je šest najvažnijih klastera – voda, zemlja i tlo, bioenergija, zrak, razmjena podataka i

harmonizacija te pametne specijalizacije. Na temelju znanstvenih rezultata ti će klasteri podržati Dunavsku strategiju te tako omogućiti donošenje kvalitetnih političkih odluka.

U sklopu konferencije o znanstveno-istraživačkoj suradnji između JRC-a i Hrvatske održane su i tematske radionice s naglaskom na hrani i zaštiti potrošača, mjeriteljstvu, energiji i okolišu.

Mladim hrvatskim istraživačima predstavljena je istraživačka infrastruktura JRC-a, a ujedno su predstavljene i mogućnosti zapošljavanja u institutima toga centra. (S.P.)

20 MERIDIJANI

( 90 mlrd $

*vijesti Isplativi šoping centri Ulaganje u trgovačke centre u Singapuru jamči odličan povrat, ocijenila je kompanija za nekretine Aviva. U azijsko-pacifičkoj regiji traje snažan ekonomski rast, a stanovnici sve više troše. U potrošačku utrku uključuju se i regije udaljenije od velikih gradova, a ondje su i veće zarade. U gradovima se novac uložen u trgovački centar vraća sa zaradom od oko osam posto, dok se u lokalnim sredinama zarada od iznajmljivanja prostora penje i iznad 10 posto.

Niže cijene hrane Cijene hrane stablizirale su se u svibnju na međunarodnim tržištima, izvijestila je Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO), prognozirajući ujedno rekordnu proizvodnju pšenice i snažan skok proizvodnje kukuruza u ovoj godini. FAO indeks cijena košarice prehrambenih proizvoda, koja obuhvaća žitarice, meso, mlijeko i mliječne proizvode, biljne i životinjske masnoće i šećer, spustio se u svibnju na prosječnih 215,2 boda, sa 215,8 bodova koliko je iznosio u travnju.

Kina uvodi carine na luksuz Kina razmatra mogućnost uvođenja uvoznih carina na luksuzne europske automobile. Taj potez mogao bi biti odgovor na pritužbe domaćih proizvođača kako europske kompanije

dobivaju poticaje koji im omogućuju prodaju njihovih proizvoda u Kini po cijenama nižim od troškova proizvodnje. Kina je pokrenula i antidampinšku istragu o uvozu europskih vina nakon što je Europska unija uvela antidampinške carine na kineske solarne ploče. Potez vezan uz luksuzne automobile mogao bi najviše naštetiti njemačkim kompanijama BMW i Mercedes, čija su vozila jako popularna u Kini.

Privredni vjesnik Broj 3781, 10. lipnja 2013.

prošlogodišnji prihod CSCEC-a

( 173 mlrd $

vrijednost novih ugovora

Wei Yan, potpredsjednik kompanije CSCEC - China State Construction Engineering Corporation

Kineske kompanije ne dolaze kao neprijatelji nego kao partneri Zainteresirani smo i za državne i za privatne projekte te za javno-privatno partnerstvo.

Prihvatit ćemo sve prijedloge za suradnju, uključujući i koncesije, kazao je Wei Yan. Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

loge za suradnju, uključujući i koncesije”, kazao je Wei Yan.

P

rije 10 godina kineske građevinske kompanije oslanjale su se na nisku cijenu rada, no danas ta prednost jeftine kineske radne snage više ne postoji, izjavio je za Privredni vjesnik Wei Yan, potpredsjednik China State Construction Engineering Corporationa - CSCEC. On je predvodio tročlano izaslanstvo rukovodećeg tima Državne kineske građevinsko inženjerske korporacije koja je boravila u Beogradu svega jedan dan, a potom i dan u Tirani, što je početak njihova obilaska regije Jugoistočne Europe.

Nakon susreta s državnim vrhom Srbije kineski gospodarstvenici sreli su se i sa srpskim gospodarstvenicima i predstavnicima javnog sektora u Privrednoj komori Beograda gdje su prikazali kratku (ali možda samo za Kineze) prezentaciju ove kompanije koja je ostavila bez daha sve prisutne. Takvi mostovi, neboderi i ostale bravure građevinarstva i arhitekture su valjda moguće samo za najveću građevinsku kompaniju u najvećoj zemlji na svijetu.

Na opasku da takvi potencijali mogu samo uplašiti konkurenciju na domaćem tržištu na koje žele ući - pa nije ni čudo što ih još nema u Europi jer sigurno nailaze na otpor - naš sugovornik je kazao da na druga tržišta kineske kompanije ne dolaze kao neprijatelji lokal-

Monopolisti na tržištu nebodera U kompaniji CSCEC 60 posto vlasništva ima kineska država. Osnovana je 1982. godine i od 2002. godine nalazi se na Šangajskoj burzi, na kojoj sada kotira kao najveća kineska kompanija. Reorganizirana je 2007. godine, a od 2012. godine nalazila se među 100 najvećih kompanija na svijetu.

Prošlogodišnji prihod bio je 90 milijardi dolara, a vrijednost novih ugovora je 173 milijarde dolara. Najveća kineska i svjetska građevinska kompanija zapošljava oko 200.000 radnika i radi širom svijeta.

Samo u Alžiru ima poslove vrijedne milijarnih tvrtki nego kao partneri u pronalaženju novih poslovnih mogućnosti.

Neto plaća 1000 eura “Male lokalne tvrtke imaju još jedan razlog manje da se boje kineske konkurencije u građevinarstvu, prije svega zato što smo izgubili komparativnu prednost u niskim troškovima i jeftinoj radnoj snazi. Sada neto zarada jednog kineskog radnika u inozemstvu iznosi 1000 eura, a inženjera 4000 eura, bez svih ostalih troškova”, kazao je Wei Yan. Plaća od 1000 eura mjesečno je neto zarada, to je čist profit koji kineski radnik vraća kući, bez

du dolara, a u Sjedinjenim Američkim Državama 2,5 milijardi dolara. Tri osnovne djelatnosti kompanije su: niskogradnja, infrastrukturni projekti i industrijski objekti. U nekretninama kompanija ima svoja dva brenda. Najveće poslove imaju u Singapuru, Alžiru, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a jedina su kineska građevinska kompanija koja je uspjela ući na američko tržište. Kuriozitet je svakako i to što je CSCEC u Kini izgradio trećinu zgrada viših od 300 metara, pa je priznat kao monopolist kineskih nebodera.

troškova avionskih karata, smještaja i hrane što također plaća kompanija. Tu nisu uračunati ni troškovi dobivanja boravišne vize niti porezi državi u kojoj se radi. Vrijeme nevjerojatno malih troškova kineskih poduzeća zauvijek je prošlo, naglasio je Wei Yan. “Naša korporacija je ogromna. Trošak radne snage, uključujući i menadžment, je ogroman.

Zato primjenjujemo različite modele u različitim zemljama. Surađujemo s lokalnim kompanijama i zapošljavamo lokalnu radnu snagu kako bismo smanjili troškove. To je suprotno jeftinoj kineskoj

robi koja preplavljuje tržište”, istaknuo je on.

“Na području Europe nemamo ni jedan projekt ako se ne računa Rusija i Kazahstan. Za Europu smo posebno zainteresirani, i to za zemlje Europske unije jer ulaskom u neku od zemalja članica i mi odmah dobivamo veće tržište, tržište od 28 zemalja. U svakom trenutku smo spremni ući na nova tržišta. Koristimo sredstva Kineske banke i Eksim banke, a naša kompanija je spremna ulagati i vlastita sredstva. Zainteresirani smo i za državne i za privatne projekte te za javno-privatno partnerstvo.

Prihvatit ćemo sve prijed-

Zajednički do novih poslova Napomenuo je kako ta tvrtka nikad nije sudjelovala u procesu privatizacije niti se bavila preuzimanjima, ali da će, ako se ukaže odgovarajuća poslovna prilika, kupiti neku tvrtku u inozemstvu ili kod kuće.

“Ne samo da nismo konkurencija lokalnim tvrtkama nego se trudimo zajedno pronalaziti nove poslovne mogućnosti. Možemo pronaći projekte za koje nedostaje financijskih sredstava i zato nismo konkurenti nego partneri i podrška. Istok i Zapad mogu međusobno učiti jedni od drugih. Nadamo se da će biti prilike da učimo jedni od drugih i u ovom dijelu Europe”, dodao je on.

“Kineska država je osigurala kreditnu liniju

Izgubili smo komparativnu prednost u niskim troškovima i jeftinoj radnoj snazi od 10 milijardi dolara za 16 zemalja Istočne i Jugoistočne Europe i naša tvrtka je jedna od onih državnih kompanija koje žele iskoristiti ovu mogućnost prije svega zahvaljujući velikom međunarodnom iskustvu u građevinarstvu kako bismo ušli na teritorij Europe”, kazao je Wei Yan.

21

www.privredni.hr Broj 3781, 10. lipnja 2013.

( 1,3 mlrd t hrane propadne svake godine u svijetu

Svjetski dan zaštite okoliša

Pogled u svijet

Kriza i u 2013. dr. Uroš Dujšin

I

Misli, jedi, očuvaj!

Europa je sve svjesnija problema otpada od hrane pa su mnoge zemlje članice EU-a počele raditi na boljem i kvalitetnijem prikupljanju podataka o tome Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U

svijetu svake godine propadne 1,3 milijarde tona hrane, što predstavlja trećinu proizvodnje. Istovremeno, jedna od sedam osoba odlazi na počinak gladna, a više od 20.000 djece mlađe od pet godina dnevno umire od gladi.

Stoga je naglasak ovogodišnjeg Svjetskog dana zaštite okoliša, koji se obilježava 5. lipnja, bio na otpadu od hrane (Food Waste). U toj kampanji Ujedinjenih naroda građane se poziva da razmisle prije nabave hrane odnosno jela i tako pomognu očuvati okoliš (ThinkEat-Save).

Valja naglasiti kako svjetska proizvodnja hrane značajno opterećuje okoliš jer koristi 25 posto cjelokupne naseljive površine Zemlje i 70 posto ukupne potrošnje pitke vode. K tomu, uzrokuje 30 posto emisija stakleničkih plinova i 80 posto ukupnoga krčenja šuma.

Svjetska proizvodnja hrane tako je jedan od najvećih uzročnika promjena u korištenju zemljišta i gubitka biološke raznolikosti.

Sprečavanje nastanka otpada od hrane započinje prilikom kupovine namir-

nica i nastavlja se u kućanstvu gdje se one čuvaju i koriste. A smanjenjem količina tog otpada, koji čini značajan udio u biorazgradivu otpadu, opadaju i emisije metana s odlagališta otpada, priopćeno je iz Agencije za zaštitu okoliša (AZO).

Više od 20.000 djece mlađe od pet godina dnevno umire od gladi Osim uštede koje bi svako kućanstvo ostvarilo pravilnom i dobro organiziranom kupnjom, čuvanjem i pripremom hrane, doniranjem namirnica dobrotvornim ustanovama i sudjelovanjem u sličnim akcijama, koje danas organiziraju i mnoge trgovine u Hrvatskoj, pomaže se i socijalno najugroženijim skupinama.

Planska kupovina namirnica Europa je sve svjesnija problema otpada od hrane pa su mnoge zemlje članice EU-a počele raditi na boljem i kvalitetnijem prikupljanju podataka o ovoj vrsti otpada. Kako bi i Hrvatska pružila pozitivan primjer, a time i pojačala kvalitetu podataka na tom području te si

olakšala dio budućih izvještajnih obveza, AZO se prijavila za projekt prikupljanja podataka o otpadu od hrane, koji provodi Eurostat, statistički ured Europske unije sa sjedištem u Luxembourgu.

Agencija je također pripremila vodič za sprečavanje nastanka otpada za kućanstva koji, osim što pozitivno utječe na očuvanje okoliša, značajno štedi i kućni budžet. U vodiču se nalaze korisne informacije o planskoj kupovini namirnica po danima u tjednu. Građanima se, među ostalim, savjetuje da ne idu u kupovinu gladni jer će pritom kupiti više hrane nego što im je uistinu potrebno.

Inače, Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se na godišnjicu održavanja Konferencije UN-a u Stockholmu (1972.) posvećene okolišu, na temelju koje je pokrenut Program zaštite okoliša (UNEP). U proteklih četrdesetak godina manifestacija je izrasla u jedan od najjačih mehanizama kojima UN podiže svijest ljudi o nužnosti uvrštavanja pitanja zaštite okoliša među goruće probleme današnjice i potiče ih da postanu aktivni dionici održivog razvitka te preuzmu odgovornost za očuvanje planeta.

zgledalo je da će, nakon što je izbila financijska kriza, recesija do sad već biti iza nas i da će se svjetska privreda oporaviti. Umjesto toga će i ove godine veliki dijelovi svjetske privrede krenuti u dugoročnu stagnaciju. Zato za ostatak godine Economist proriče - krizu. Za to je Europa prvorazredni primjer; BDP zemalja eurozone trebao bi porasti za manje od 0,5 posto. Njemačka i Francuska gotovo i neće napredovati. Grčkoj pri-

jeti recesija već šestu godinu zaredom, a privrede Španjolske i Portugala već treći put u pet godina zabilježit će pad. To znači da se nevolje gomilaju – kao i bijes na političke vođe, što će se odraziti u javnim prosvjedima.

Amerika u nevolji Istini za volju, za Europu nema povoljnih opcija. Šanse za rješenje problema su protraćene, a političari su suočeni s neugodnim izborom između propasti eurozone uz rizik da sve ode k vragu i tješnju uniju u kojoj bi ključne zemlje poput Njemačke postale odgovorne za probleme europske periferije. Usprkos tome što će Europska središnja banka intervenirati kako bi smanjila prekomjerne prinose, pomažući time vladama

da kupuju vrijeme, teško je vjerovati da će političari uspjeti ukloniti osnovne teškoće. Amerika je u nešto boljoj poziciji, što i nije neki kompliment.

Ta bi privreda trebala zabilježiti rast od nešto više od dva posto, što je prema povijesnim mjerilima itekako loše – iako predivno prema europskim standardima. Glavni izazov bit će ispregovarati fiskalni sporazum – četverostruki problem poreznih olakšica na izmaku, automatsko smanjenje državne potrošnje, program poticaja na izdisaju i pla-

fon na državno zaduživanje – što sve slijedi početkom godine. Teško da će Kongres ostaviti novim zastupnicima da sve ovo riješe. Možda će se slo-

Kineska će razvojna saga dobiti pukotine: to bi mogli biti smanjeni profiti, pogrešne investicije i tvornice koje proizvode robu koju ne mogu prodati žiti o smanjenju poreza i povećati plafon državnog duga. Malo će postojećih poticaja biti prošireno i na ovu godinu, uključujući i pripomoć nezaposlenima.

No glavni učinak svega toga bit će restriktivnija fiskalna politika, pa će

stoga glavni teret oporavka pasti na Fed. To znači da će se službene kamatne stope kretati oko ništice i da će se nastaviti tzv.

Operation Twist, tj. pokušaj da se skrešu dugoročne kamatne stope. To nadalje znači i dalju emisiju novca radi kupovanja imovine. No uz fiskalno stezanje u zemlji, a uz Europu pogođenu krizom, Americi treba sva pomoć koju može dobiti.

Previše nade na Kini Sva ova ograničenja koja dolaze iz Amerike i Europe otežat će siromašnijim zemljama da dobiju na brzini. Potrošači zemalja u usponu postaju rastrošni, te zemlje će 2013. rasti oko šest posto, što je četiri puta više nego u bogatim zemljama. Ipak, malo je zemalja koje će napredovati koliko bi htjele zbog stagnacije bogatih. Brazil bi mogao dostići četiri posto, no Indija, premda bi mogla imati rast od 6,5 posto, teško će moći ostvariti raniju dinamiku rasta. A to stavlja neugodno veliku količinu nade svijeta na Kinu.

Ta druga po veličini privreda u svijetu trebala bi nešto ubrzati, i možda dostići 8,6 posto. Ipak, to nije ni izdaleka ono na što su se Kinezi naučili – i bit će moguće samo zbog ekspanzivne vladine politike velikodušnih državnih izdataka u regiji. Bez te podrške Kina bi mogla zapasti u krizu – što bi novo rukovodstvo svakako željelo izbjeći. No čak i u tom slučaju kineska će razvojna saga dobiti pukotine. To bi mogli biti smanjeni profiti, pogrešne investicije i tvornice koje proizvode robu koju ne mogu prodati. Zapadne bi tvrtke stoga voljele relativno brz rast u Kini u odnosu prema vlastitoj stagnaciji, no poslovanje će tamo biti znatno teže no što je bilo prethodnih godina.

22 HRVATSKA & REGIJA *vijesti BiH tvrtke u Prištini Bosanskohercegovačke tvrtke iz područja tekstilne, drvne, grafičke i elektroindustrije, a posebice prehrambene proizvodnje, uspješno su zajednički nastupile na Međunarodnom općem sajmu u Prištini u organizaciji Gospodarske komore Federacije BiH. Prve izvozne poslove sklopile su prehrambene industrije Jami i Neimax, dok su probne isporuke dogovorile tvrtke iz Mostara, Visokog, Tešnja i Donjeg Vakufa.

Dioničarima BH Telecoma 110 milijuna KM Skupština dioničara BH Telecoma usvojila je financijski izvještaj društva za 2012. godinu kao i revizorske izvještaje. Tvrtka je lani ostvarila neto dobit od 131,7 milijuna KM. Dioničarima će se isplatiti 110 milijuna KM dividendi, 1,3 milijuna KM namijenjena su za donacije pravnim osobama, dok je za reinvestiranje i razvoj predviđeno više od 20 milijuna KM. Ukupni prihod BH Telecoma iznosio je 611,6 milijuna KM, a rashodi 461,1 milijun KM. Za plovni put Save 30 milijuna dolara

Tri ministra prometa, države BiH i dva entiteta usuglasili su stavove o financiranju uređenja plovnog puta rijeke Save.

Realizacija ponuđenog projekta stoji 30 milijuna dolara koji će se osigurati kreditom Svjetske banke uz kamatu od 0,75 posto, rokom otplate od 30 godina i grace periodom od 10 godina. Ministri su se dogovorili i da Vijeće ministara BiH odobri dva milijuna eura za proširenje i privremeno uređenje graničnog prijelaza u Bosanskoj Gradišci.

Privredni vjesnik Broj 3781, 10. lipnja 2013.

( 60.410 poslovnih subjekata bilo blokirano sredinom ožujka 2013.

Bosna i Hercegovina: rat i dalje traje, samo drugim sredstvima

Oteto - prokleto Na sudovima u BiH lani se vodilo više od 500 stečajnih postupaka, a tek desetak na kraju nije završilo likvidacijom. Na papiru da, ali u praksi interesi vjerovnika i zaposlenika nisu zaštićeni Zdravko Latal latal@privredni.hr

D

ayton je u Bosni i Hercegovini okončao vojna djelovanja, ali rat se nastavio i traje do današnjih dana, samo drugim sredstvima - političkim i ekonomskim blokadama i udarima u koje se umiješala i međunarodna zajednica. Konkretan primjer agresije na ekonomski sustav zemlje, na njen najsloženiji i najdelikatniji dio, na tranzicijski proces, je odluka međunarodne zajednice iz 2008. godine provedena kroz OHR, ured visokoplaćenih činovnika u Sarajevu, o pravcima i metodama privatizacije državne imovine. Wolfgang Petrich, tadašnji visoki predstavnik, smijenio je ekipu Direkcije za privatizaciju koju je predvodio u regiji eminentan znanstvenik iz područja financija i gospodarstva prof. dr. Stiepo Andrijić jer je odbio prihvatiti da stranci prodaju bosansku imovinu, odnosno da određuju kako to treba činiti.

Od velikog izvoznika do velikog dužnika U nedavno objavljenoj knjizi Globalizacija Andrijić, prvi guverner Narodne banke RBiH nakon višestranačkih izbora, između ostalog je napisao i jednu rečenicu, zapravo prepisao narodnu mudrost koje se malo tko pridržava – “Oteto - prokleto”. Misli se upravo na neuspjelu privatizaciju koja je, uz časne iznimke, sinonim i za kriminalnu otimačinu imovine na ovim prostorima.

Najdrastičniji primjer promašene privatizacije je prodaja Tvornice glinice Birač kod Zvornika Imovina, posebice ona privatna, ali i svaka druga, mijenjala je na Balkanu vlasnike poslije svakog rata i svake promjene vlasti, od turskih vremena do današnjih dana. U zadnje vrijeme u Federaciji BiH vode se polemike između vlasti s jedne i gospodarstvenika i znanstvenika s druge strane o tome treba li država prodati zlatne koke u svom vlasništvu, kao primjerice Elektroprivredu BiH, Bosnalijek, a napose BH Telecom. Vlastima su potrebne stotine milijuna konvertibilnih maraka da zakrpaju sve budžetske rupe još ove godine, a što će biti nakon općih izbora u listopadu iduće godine, o tome će razmišljati nova vlast. Za sada su pobijedila mudrija mišljenja. Prodaje neće biti. Iskustva

privatizacije su uglavnom negativna, pa se riječi dr.

Andrijića svakodnevno potvrđuju – oteto je stvarno prokleto. Najdrastičniji primjer promašene privatizacije je odluka vlade RS-a da Litvancima proda Tvornicu glinice Birač kod Zvornika. Od renomiranog kombinata, isključivo izvozno orijentiranog, ostala je zahrđala ljuštura s dugom većim od nekoliko stotina milijuna konvertibilnih maraka. Kolikim, još nije utvrđeno. Birač duguje svima, ponajprije svojim radnicima, njih 2000 koji će ostati bez plaća, bez uplata u mirovinske, zdravstvene i socijalne fondove, bez posla. Duguje bivšem vlasniku, vladi RS-a, i to po više osnova, duguje vladinoj EP RS-a, Željeznicama RS-a, poreznoj upravi. Samo BH Gasu Birač duguje 32 milijuna KM. Stotine tvrtki u stečaju No Birač nije jedini. Bolje nije ni u nekadašnjoj bogatoj kemijskoj kompaniji Dita u Tuzli. Rad-

nici štrajkaju jer su dva puta prevareni, prilikom prve, a zatim i druge privatizacije, kad je tvornicu preuzela beogradska Beohemija. Prije ulaska beogradske tvrtke u Ditu radnici su tri mjeseca spavali i od pljenidbe čuvali tvornicu i gotove proizvode čijom bi se prodajom mogle isplatiti sve zaostale plaće i uplatiti doprinosi mirovinskom i zdravstvenom fondu. Sad su u još težoj situaciji. Sarajevska tvornica čokolade već je šest godina u stečaju. Duguje radnicima po osnovi neisplaćenih plaća pet milijuna KM, mirovinskom fondu 1,7 milijuna KM, zatim bankama i dobavljačima. Pokretna je imovina prodana da se podmire troškovi stečajnog postupka, dok je 14 puta bezuspješno organizirana prodaja nekretnina. Za sve to vrijeme radnici čekaju da im se isplate potraživanja i uplate doprinosi kako bi mogli otići u mirovinu.

Slična je sudbina zadesila na stotine poduzeća u BiH koja su otišla u

stečaj. Koliko ih je točno, teško je provjeriti u 10 sudova u Federaciji BiH, šest u srpskom entitetu i jednom u Distriktu Brčko.

Prema nekim saznanjima analitičara, prošle godine vođeno je oko 500 stečajnih postupaka, a najčešća presude bila je likvidacija. U stručnoj javnosti procjenjuje se da je samo u 10 od tih 500 postupaka stečaj završio reorganizacijom i spašavanjem tvrtke. Po prirodi stvari i zakonima, sudovi bi morali hitno obaviti svoj posao kako bi sačuvali vrijednost stečajne mase, zaštititi interese vjerovnika i zaposlenika, ali praksa pokazuje da to nije tako.

Većina stečajnih postupaka nije pokrenuta u zakonskom roku od 60 dana od dana nastanka platne nesposobnosti ili prijeteće nelikvidnosti. Centralna banka BiH sredinom ožujka objavila je podatak da je u zemlji bilo blokirano 60.410 računa poslovnih subjekata. Taj broj stalno raste, u studenome prošle godine bilo je 58.038 blokiranih računa.

23

www.privredni.hr Broj 3781, 10. lipnja 2013.

( 10,2 mil €

čista dobit Danfoss Trate u 2012.

( 4,8%

*vijesti

kalirao BDP u prvom kvartalu

NAJBOLJA PODUZEĆA

Uspjeh i kako ga ostvariti u krizi Uspješna slovenska poduzeća s popisa Top 101 ostvarila su lani 755 milijuna eura dobiti, preostala poduzeća 423 milijuna eura – gubitka. Usprkos krizi uspješni su lani otvorili i 550 novih radnih mjesta Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

Dodana vrijednost po zaposlenom (u eurima) 101 najuspješnije poduzeće 101 najveće poduzeće velika poduzeća SLOVENIJA srednja poduzeća mala poduzeća mikro poduzeća

D

anfoss Trata, slovenska tvrtka sa 330 zaposlenika specijaliziranih za proizvodnju prijenosnika topline te odgovarajućih uređaja za klimatizaciju i regulaciju grijanja, predvodi upravo objavljenu top listu najboljih poduzeća u Sloveniji. Danfoss je atipična, ali i vrlo poučna priča, pogotovo za gospodarstvo u krizi kakvo je slovensko čiji je BDP kalirao u prošloj godini 2,5, a u prvom tromjesečju ove godine zabrinjavajućih 4,8 posto. Tvrtka na vrhu ljestvice najuspješnijih u Sloveniji sastavni je dio koncerna Danfoss iz Danske. Na 80 milijuna eura prihoda od prodaje (rast 16,8 posto) slovenski Danfoss imao je lani 17,3 milijuna EBITD-a i 10,2 milijuna eura čiste dobiti. Sa 43,2 milijuna eura kapitala tvrtka Danfoss Trata postigla je zavidan stupanj neovisnosti o bankama. Čista egzotika u prezaduženom slovenskom gospodarstvu koje svakodnevno na sve strane emitira zahtjeve za nove dokapitalizacije.

Tegobe “tesanja vitkosti” “Nema ništa neobično u našem slučaju”, objašnjava Aleksander Zalaznik, šef slovenskog Danfossa.

Cijeli koncern potresli su gubici u 2009. godini. Reagiralo se trenutačno i odlučno. Ključna vodilja u restrukturiranju glasila je:

napuštamo sve u čemu nismo najbolji! I slovenski dio Danfossa iskusio je tegobe “tesanja vitkosti”.

Bili su prinuđeni prodati tvornicu kompresora Secop u Črnomlju. Nije to bila loša tvornica, ali nije bila dovoljno dobra za ciljeve postavljene u restrukturiranju. Što je bilo presudno za unapređenje poslovanja Danfossa? Zalaznik

bez oklijevanja odgovara da je to bila usredotočenost cijelog kolektiva na nužne promjene.

“Usredotočili smo se na razvoj inovativnih proizvoda. Sustavno radimo s našim kupcima. Pospješujemo rast proizvodnosti uz krajnju skrb za optimizaciju troškova. Povrh toga aktivno razvijamo sposobnosti svih zaposlenika, a dvaput godišnje

mjerimo uspješnost ljudi na rukovodećim mjestima”, obješnjava Zalaznik. Takav njegov iskaz logično se uklapa u činjenicu da je Danfoss dočekao krizu spremniji od drugih i da danas predvodi kolonu najuspješnijih u Sloveniji.

Najuspješniji i najtiši Popis poduzeća što su ih analitičari gospodarskog lista Finance posložili u dvije kolone – u jednoj se nalazi 101 poduzeće rangirano po uspješnosti, u drugoj je isto toliko poduzeća po veličini – donio je cijeli niz zanimljivih i otrežnjavajućih spoznaja. Pokazalo se, naime, da male i

Bezrazložan strah od stranih vlasnika Na popisu najuspješnijih i najvećih u Sloveniji nalaze se i slovenska poduzeća u stranom vlasništvu. To je nedvojbeni znak da je Slovenija pretkrizno vrijeme proživjela u bezrazložnom strahu od stranih ulagača. Poznatoj tvrtki Iskrameco u Kranju prije prodaje egipatskom vlasniku opasno je dogorijevala svijeća. Prošle godine, nakon promjene vlasnika, u Iskramecu povećali su prodaju za 41 posto, a EBITD uspjeli su upeterostručiti. I prinos kapitala kranjske tvrtke spada među bolje u Sloveniji. Ljubljanski Lek u vlasništvu Novartisa također nema razloga strahovati za svoju budućnost. Njegovih 2616 zaposlenika ostvarilo je lani 76 milijuna eura dobiti. Lek ima 2,5 puta veću dodanu vrijednost od prosjeka za slovensko gospodarstvo. Već sada ljubljanski farmaceut slovi kao centar vrsnoće za cijeli Novartis u proizvodnji ampula. Vojmir Urlep, predsjednik uprave, najavio je preseljenje dijela proizvodnje ampula iz Švicarske u Ljubljanu. Nova proizvodnja čeka samo na završetak registracijskog postupka.

70.115 55.614 47.602 38.006 34.282 35.197 27.953

mikro tvrtke nisu ni približno tako uspješne kao što se smatra u javnosti.

U skupini najuspješnijih poduzeća udjel troškova u dodanoj vrijednosti ne prelazi 40 posto. Male i mikro tvrtke na troškove izdvajaju 71 posto dodane vrijednosti. Većinu onog što zarade troše na plaće. Uspješna poduzeća s ljestvice Top 101 ostvarila su lani 755 milijuna eura dobiti, preostala slovenska poduzeća 423

Male i mikro tvrtke nisu ni približno tako uspješne kao što se smatra u javnosti milijuna eura – gubitka.

Usprkos krizi uspješni su lani otvorili i 550 novih radnih mjesta.

I još jedan kuriozum: pronicljivi analitičari uočili su da se voditelje uspješnih poduzeća najmanje čuje među onima koji stalno kritiziraju vladu i koji su inovativni samo u iznalaženju razloga zašto njihova poduzeća nisu uspješna.

Samo Agrokor još želi Mercator Protivnicima prodaje Mercatora nepoželjnom kupcu iz Hrvatske ostala je još nada da Agrokor neće naći novac za dokapitalizaciju ili da će se prodaji usprotiviti Mercatorove vjerovnice banke.

Inače, pripreme za potpis kupoprodajnog ugovora provode se žurno na čemu naročito ustraje Pivovarna Laško. Za slučaj da propadne i sadašnja, deveta po redu prodaja Mercatora, financijski uzdrmani pivari kao dominantni prodavatelji došli bi u velike financijske poteškoće. Mercatorove dionice uopće ne privlače kupce. U zadnja dva postupka prodaje od 42 pozvana kupca (od toga 21 strateški) prijavio se samo Agrokor.

TEŠ 6: nova afera Sloveniju potresa nova afera koja bi mogla pokazati da se novac za gradnju šestog bloka Termoelektrane Šoštanj slijevao u

propalo građevinsko poduzeće Primorje. Novi direktor TEŠ-a Peter Dermol izjavio je u parlamentarnom odboru za financije da je Primorje dobilo između četiri i šest milijuna eura za građevinske radove na TEŠ-u 6 koje uopće nije obavilo.

Nova cijena gradnje tog bloka, viša 140 milijuna eura od prvobitno ugovorene (1,3 milijarde eura) iznenadila je vladu koja sada provodi istragu.

EK traži neovisnu ocjenu banaka Europska komisija naložila je Sloveniji da u lipnju zaključi ugovor s inozemnom ekspertnom tvrtkom koja će ocijeniti položaj slovenskog bankarstva. Sličnu vanjsku ocjenu trebala je pribaviti i Španjolska prije no što je dobila europski novac za spašavanje svojih banaka.

24 STIL *vijesti Istraturistovi hoteli dobili certifikat izvrsnosti Sol Umag Hotel, Sol Garden Istra Village Hotel, Sol Aurora i kamp Camping In Park Umag, sve objekti iz sastava umaške turističke tvrtke Istraturist, dobitnici su certifikata za izvrsnost za 2013. godinu, prestižnog priznanja internetskog portala TripAdvisor. Certifikat je priznanje za izvrsnost u hotelskoj industriji, a dodjeljuje se isključivo objektima koji neprekidno postižu izvanredne ocjene posjetitelja na portalu TripAdvisor. Samo 10 posto objekata koji se nalaze na popisu portala TripAdvisor dobivaju to priznanje.

Umaške plaže dobile Plavu zastavu

Privredni vjesnik Broj 3781, 10. lipnja 2013.

( oko 200

malih hotela planira se do 2020. godine

Susret naturista u Solarisu U naturističkom resortu Solaris koji se nalazi u neposrednoj blizini Poreča održani su 41. susreti Alpe Adria Treffen u organizaciji Međunarodne naturističke federacije (International Naturist Federation).

Na susretima su sudjelovali naturisti iz 11 zemalja, a u Solarisu je boravila i predsjednica Međunarodne naturističke federacije Sieglinde Ivo. Naturističko naselje Solaris dio je Camping on the Adriatic kampova koji su smješteni na turističkim lokacijama od Istre do Dubrovnika.

postelja tako bi bilo u malim hotelima

Konkurentnost malih obiteljskih hotela

Dodijeljeni prvi ECO certifikati U sklopu konferencije dodijeljene su dvije prve oznake ECO hotel OMH, a dobili su ih Hotel Vicko iz Starigrada Paklenice i Hotel Savus iz Slavonskog Broda Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

U

Umaška plaža Laguna u Stella Maris Resortu, plaža Kanova u Camping In Parku Umag te plaža Katoro u sklopu Katoro Resorta i ove su godine dobile Plave zastave. To je međunarodno priznanje za plaže s visokom kakvoćom mora koju u Hrvatskoj dodjeljuje udruga Lijepa naša, a prema kriterijima Zaklade za odgoj i obrazovanje za okoliš. Plava zastava signalizira izvrsnu čistoću mora te činjenicu da se morskim priobaljem upravlja po načelima održivog razvoja.

( oko 15.000

Splitu je u organizaciji Nacionalne udruge obiteljskih malih hotela održana međunarodna konferencija Konkurentnost malih obiteljskih hotela na današnjem međunarodnom turističkom tržištu. Konferencija je organizirana kao završetak projekta ACOST. Radi se o koordiniranoj akciji u turizmu čiji je osnovni cilj poboljšati turističku suradnju Italije i Hrvatske, koju financira talijanska vlada. Nositelji projekta su Nacionalna udruga obiteljskih i malih hotela, Informest - talijanska agencija za ekonomski razvoj i međunarodnu suradnju

i Trentino school of management ACOST. U radu konferencije sudjelovao je ministar turizma Darko Lorencin.

“Mali hoteli imaju veliku ulogu katalizatora za

Segment malih obiteljskih hotela vrlo je značajan u privlačenju sredstava iz europskih fondova produženje turističke sezone i proširenje ponude”, naglasio je ministar Lorencin na konferenciji. “Strategijom razvoja hrvatskog turizma koju je nedavno usvojio Sabor Republike Hrvatske velika pozornost je dana malim obiteljskim

hotelima. Između ostalog do 2020. godine predviđeno je i otvaranje dvjestotinjak novih malih hotela, čime bi mali hoteli mogli dostići brojku od 15.000 postelja. Mali hoteli otvaraju posebne turističke niše čime turistima omogućuju nove sadržaje.

Segment malih obiteljskih hotela vrlo je značajan i za privlačenje sredstava iz europskih fondova.

Ministarstvo turizma ima predviđeno oko četiri milijuna kuna kao potporu projektima koji imaju za cilj privlačenje sredstava iz različitih fondova. Početkom ovog tjedna otvorena je kreditna linija HBOR-a za unapređenje kvalitete smještaja, izgradnju novih smještajnih kapaciteta, za kreditira-

nje projekata zaštite okoliša...”, istaknuo je Darko Lorencin. Napomenuo je kako se u Ministarstvu radi na pripremi zakonodavnog okvira kojim bi se riješio niz zapreka kako bi se privatni iznajmljivači lakše pretvarali u male hotelijere.

Sve važniji u turističkoj slici države U sklopu konferencije dodijeljene su dvije prve oznake ECO hotel OMH, a dobili su ih Hotel Savus iz Slavonskog Broda i Hotel Vicko iz Starigrada Paklenice. “Za održivo poslovanje hotela potrebno je da sezona traje osam mjeseci, a u Hrvatskoj prevladava kupališna sezona. Za uspješnost destinacije potrebno je po-

stojanje dijaloga i konsenzus između svih dionika u nekoj destinaciji. Zajedničkim upravljanjem koje se temelji na kvalitetnim strateškim planovima i odgovornim korištenjem resursa možemo konkurirati svjetskom tržištu.

Obiteljski i mali hoteli su sve važniji proizvod u hrvatskoj turističkoj ponudi, a Nacionalna udruga obiteljskih i malih hotela i ovim projektom još jednom želi ukazati na važnost uključivanja lokalnih hotelskih poduzetnika u turistička vijeća i druga tijela kako bi se aktivno uključili i pridonijeli razvoju turizma u svojim regijama”, istaknuo je Šime Klarić, predsjednik Nacionalne udruge malih obiteljskih hotela.

Nagrada Udruge za zaštitu okoliša Lijepa naša

Plava zastava u 10 ACI marina Deset marina iz ACI sustava, najvećeg sustava marina na Mediteranu, i ove godine nagrađeno je prestižnom nagradom Udruge za zaštitu okoliša Lijepa naša.

U ACI marinama Umag, Opatija, Cres, Jezera, Vodice, Split, Milna, Vrboska, Korčula i Dubrovnik, laureatima projekta Plave zastave, podignuta je Plava zastava.

Ovom nagradom ACI ma-

rine se potvrđuju kao važan dio međunarodnog trajnog programa odgoja i obrazovanja za okoliš i održivi razvoj, koji u Hrvatskoj provodi udruga Lijepa naša, a koji je osmišljen s ciljem zaštite obalnog pojasa, plaža i marina.

Odgovornim ponašanjem i poštivanjem pravila i standarda Plave zastave ACI marine su dostigle ekološke standarde u skla-

du s međunarodnom regulativom u segmentu zaštite okoliša i održivog razvoja.

ACI kontinuirano provodi aktivnosti u smjeru očuvanja prirodnih resursa. Zasebno područje investicija odnosi se na ulaganja u tehnologije zaštite okoliša. Pored provođenja akcije Plava zastava u 10 marina, ACI značajna sredstva ulaže u projektiranje i implementa-

ciju pročišćivača otpadnih voda na suhim platoima svojih marina. Sve aktiv-

nosti provode se s ciljem istinskog očuvanja prirodnih resursa. (J.V.)

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3781, 10. lipnja 2013.

( 11 mlrd € do 2020. god

*vijesti

trebaju doseći javna ulaganja u ICT istraživanje i razvoj

Najbrža fiksna mreža

Svjetski rekord na FER-u U segmentu fiksnih mreža, točnije na hibridnoj optičko-kabelskoj mreži, postignute su brzine od čak pet gigabita po sekundi. Dostignute brzine rezultat su suradnje Vipneta i FER-a Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

S

obzirom na to da digitalno gospodarstvo bilježi sedmerostruko veći rast od drugih grana, na razini Europske unije ustanovljena je Digitalna agenda.

Riječ je, naime, o platformi za razvoj cjelokupnog gospodarstva EU-a, koja se temelji na postizanju

Hrvatskoj će trebati oko tri milijarde eura da dostigne ciljeve iz Digitalne agende nacionalne dostupnosti tehnologija superbrzog širokopojasnog pristupa.

Ostvarenje tog cilja snažno će ovisiti o naprednim inačicama mobilnih, hibridnih optičko-koaksijalnih i optičkih tehnologija. Među drugim ci-

ljevima ističe se taj da 50 posto stanovništva EU-a kupuje online do 2015. i da do tada nema razlike u cijeni roaminga i nacionalnih pristupnih tarifa.

Također, među ciljevima je isti onaj prema kojemu valja udvostručiti javna ulaganja u ICT istraživanje i razvoj na 11 milijardi eura do 2020. godine.

“Uspješna realizacija Digitalne agende rezultirat će povećanjem BDP-a u EU-u za pet posto, odnosno 1500 eura per capita”,

ističe predsjednik Uprave Vipneta Mladen Pejković.

Izazovi u EU proračunima Nadalje, prvi čovjek ovog telekom operatora na predavanju Tehnologije za ostvarenje ciljeva Digitalne agende u Hrvatskoj, analiza i demonstracija mogućnosti, koje je održano na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER), predstavio je mogućnosti i po-

tencijal hibridnih optičkokoaksijalnih te mobilnih mreža, kakve još nisu viđene u Hrvatskoj. Tako je predstavio 4.5G – LTE Advanced mobilnu mrežu čije se brzine penju do 300 Mbit/s (megabita po sekundi). A pritom je na FER-u srušen i jedan svjetski rekord u segmentu fiksnih mreža. Točnije, na hibridnoj optičko-kabelskoj mreži postignute su brzine od čak pet Gbit/s (gigabita po sekundi). Valja naglasiti kako je

prethodno ovaj rekord držao operator Kabel Deutschland s brzinom od četiri gigabita po sekundi.

Dostignute brzine rezultat su suradnje Vipneta i FER-a.

Pejković je tada naglasio kako će, prema nekim njegovim izračunima, Hrvatskoj trebati oko tri milijarde eura kako bi dostigla ciljeve iz Digitalne agende. Izgleda, kaže on, da će najveći dio tog financijskog tereta morati podnijeti komercijalni operatori i industrija jer država nema dovoljno sredstava. “Međutim, razni izazovi za moguća financiranja kriju se u proračunima Europske unije koja će sredstva dodijeliti pametnim projektima”, napominje on dodavši kako će, primjerice, Krk povući europska novčana sredstva kako bi izgradio optičku infrastrukturu koju će potom iznajmljivati operatorima.

Dan pametnijih rješenja

Manji troškovi uz veću konkurentnost IBM je na konferenciji predstavio Big Data sustave, mobilno računalstvo i istaknuo važnost analitike za uspješno poslovanje

N

a devetoj tradicionalnoj godišnjoj konferenciji o najnovijim softverskim rješenjima, nedavnim akvizicijama i trendovima Dan pametnijih rješenja - Pametnim podacima do pametnih odluka, IBM-ovi lokalni i međunarodni stručnjaci su pred više od 250 sudionika predstavili teme poput mobilnog računalstva, sigurnosnih rješenja, poslovne analitike, uloge društvenih mreža u poslo-

vanju, koncepta Big Data, računalstva u oblaku i rješenja za upravljanje marketinškim aktivnostima.

Zajednički predznak većine predstavljenih primjera iz prakse, znanja i alata bilo je smanjivanje troškova. Također, govorilo se o globalnim trendovima, inovacijama, novim tehnologijama i poslovnim rješenjima pomoću kojih organizacije mogu unaprijediti poslovanje te tako povećati konkurentnost na tržištu.

Ivo Brbić, voditelj IBM Softver Grupe za Jugoistočnu Europu, kaže kako su promjene oko nas, osjećamo ih i njihov smo dio. “Danas većina ljudi posjeduje pametne telefone putem kojih komunicira glasom, slikom, pisanom riječju, pretražuje informacije na internetu ili dostupnim bazama podataka. K tomu, snalazi se u prostoru i plaća dobra ili usluge.

A sve je to možda zvučalo nemoguće prije samo ne-

koliko godina. Međutim, danas je to realnost. Svijet zaista postaje pametniji. U isto vrijeme, postaje i složeniji, dinamičniji i izazovniji. Količina podataka koja se generira i koristi, brzina promjena u trendovima, poslovanju i tehnologiji pa i u kulturološkom smislu na najvećim je razinama u dosadašnjem razvoju naše civilizacije. Na pametnijem planetu mi smo u središtu zbivanja”, istaknuo je Brbić. (B.O.)

Besplatna mobilna fiskalna blagajna Iz radionice informatičke tvrtke Enel Split izašla je besplatna mobilna fiskalna blagajna enel POS. Aplikacija je namijenjena za korištenje na mobilnim telefonima i tablet uređajima s Android platformom i u potpunosti zadovoljava zakonsku regulativu. Veza između mobilnog i tablet uređaja s printerom ostvaruje se bežično, odnosno bluetooth komunikacijom. Tako ovu mobilnu fiskalnu blagajnu mogu koristiti svi obveznici fiskalizacije koji nemaju fiksni pristup internetu.

Zajedno smo jači Hrvatski Telekom nastavlja s humanitarnim natječajem Zajedno smo jači, putem kojega donira sredstva za projekte od posebne važnosti za zajednicu.

Ove se godine natječaj prvi put otvara javnosti s ciljem prikupljanja što većeg broja kvalitetnih projekata. Fundus donacija za 2013. je 540.000 kuna.

Kategorije natječaja su: Vrhunske mogućnosti komunikacije u privatnom

životu i radu, Integracija u digitalno društvo i društvo znanja te Stvaranje društva sa sniženim emisijama stakleničkih plinova. Projekti se mogu prijaviti do 30. lipnja.

Ekobit u prestižnu društvu Ekobit je šestu godinu za redom produljio svoj status Microsoftovog partnera u sklopu posebnog globalnog Visual Studio Industry Partner programa. Ovaj program omogućava partnerima blisku suradnju s Microsoftovim timovima, kako bi proizvode koje razvijaju maksimalno uskladili i integrirali s izvornim platformama te kompanije. Program uključuje oko 200 tvrtki u svijetu te im pruža značajnu tehničku i marketinšku podršku.

26 PST!

Privredni vjesnik Broj 3781, 10. lipnja 2013.

Robert O. Paxton, Anatomija fašizma, Tim press

KNJIGOMETAR Je li fašizam još Pripremila: Vesna Antonić

Jorge Mario Bergoglio/Papa Franjo Korupcija – Zlo našega vremena Verbum

Grijeh se oprašta, a korupcija se ne može oprostiti. Ona, prije svega, treba biti izliječena, tvrdi Papa koji u ovoj knjizi propituje korupciju. Tako ističe da korupcija ne predstavlja zbir grijeha, nego je kvalitativno drukčije zlo.

Ako je i prevladavalo mišljenje da se korupcija tiče prije svega onih što imaju moć i vlast, nakon čitanja ove knjige biva razvidno da je korupcija mnogo šire zlo, te da taj opasan virus može zahvatiti svakoga.

Sarah Lloyd-Hughes Govorništvo Veble commerce

Ne biste li željeli biti jedan od onih čudesnih govornika koji bez previše truda barataju publikom koju drže na dlanu?

Kako im to uspijeva? Svatko tko može voditi razgovor, može biti briljantan javni govornik. Bez obzira na to pripremate li se za prezentaciju na nadolazećoj konferenciji ili trebate održati govor pred svojim prijateljima i obitelji, ova će vam knjiga pokazati sve trikove, taktike, savjete i tehnike koje trebate kako biste postali uistinu briljantan javni govornik.

Jorge Amado GABRIELA, KLINČIĆ I CIMET Naklada Ljevak

Radnja romana odvija se u dva paralelna rukavca koji se povremeno isprepliću: jedan opisuje bitku između tradicionalista koji žele gradić Ilhéus zadržati onakvim kakav je oduvijek bio i ljudi koji žele da se njihov gradić prilagodi modernom životu. Drugi rukavac radnje prati priču krčmara Nasiba Saada koji u potrazi za kuharicom susreće mulatkinju Gabrielu koja svim muškarcima u gradiću zavrti glavom. Da bi je sačuvao samo za sebe, Nasib ju je spreman oženiti, no Gabriela jednostavno želi biti Gabriela.

Karmela Špoljarić NIJE OVO TWIN PEAKS AGM

Pripovjedačica dolazi u Gradić na Otoku gdje planira napisati roman. Kako joj pisanje ne ide, ona sve više traga za prošlošću Gradića gdje povremeno zapuše pulenat. Traje kratko i donosi kolektivni delirij i zaborav, no o tome se pred strancima šuti. Nakon ubojstva elegantnog starca koji se nedavno pojavio u Gradiću podgrijava se priča o plemićkoj lozi Bonetti koja je navodno izumrla. Na scenu stupa inspektor Žbirek, tragikomičan lik kojemu je ubojstvo u Gradiću prvi veći slučaj.

Scarlett Thomas Naš tragični svemir Fraktura

Meg Carpenter doista je u gabuli – njezina dugogodišnja ljubavna veza u terminalnoj je fazi, račun joj je u debelome minusu, pa preživljava pišući petparačke romane s banalnim zapletima, a usprkos nedvojbenom talentu san o pravom romanu odavno je napustila. Pišući recenzije bizarnih knjiga, nailazi na teoriju Kelseyja Newmana o smaku svijeta prema kojoj će svi ljudi živjeti vječno, što je zgrozi, ali i natjera na obračun sa žanrom koji nudi instant-odgovore na važna životna pitanja...

uvijek moguć?

F ašizam je najvažnija politička inovacija 20. stoljeća i izvor mnogih njegovih patnji, kaže na početku knjige američki politolog Robert Paxton. Anatomiju fašizma napisao je 2003. godine nastojeći opisati fašizam kao generički fenomen, uzimajući u obzir njegove različite pojavne oblike i složenost. U knji-

Paxton kaže da fašizam u svojim osnovnim sastojcima postoji u svim demokratskim društvima zi se pokušava spoznati kako je fašizam djelovao, stoga je više usmjerena na aktivnosti fašista nego na njihove riječi što se, ističe autor, razlikuje od uobičajene prakse.

Analizirajući povijesne okolnosti koje su pridonijele rađanju fašističkih pokreta, njihove strategije osvajanja vlasti, vladanja i upravljanja masama, Paxton zaključuje da je fašizam više vezan za niz “mobilizirajućih strasti” koje oblikuju fašističko djelovanje nego za dosljednu i posve artikuliranu filozofiju. Na dnu se nalazi ostrašćeni nacionalizam. S njim je povezano viđenje povijesti kao bitke dobra i zla, između čistog i pokvarenog, u kojoj je žrtva vlastita zajednica ili narod. U takvu darvinističkom izlaganju odabrani je narod oslabljen zbog političkih stranaka, društvenih klasa, nezasit-

nih manjina, pokvarenih rentijera i racionalističkih mislilaca kojima nedostaje nužan osjećaj zajedništva, ističe autor.

Filozofija “žrtvenog jarca” Takve ocjene mogu se i danas čuti na raznim krajevima svijeta. Paxton dodaje da je fašizam dobio zamah tridesetih godina na “osjećaju ogromne krize koja je izvan dosega bilo kojeg tradicionalnog rješenja”.

Prevladala je skupina u kojoj pojedinac ima obveze važnije od bilo kojih prava, bilo osobnih ili općih.

Zajedništvo se održavalo strahom od propasti skupine zbog “nagrizajućih učinaka individualističkog liberalizma, klasnih sukoba i utjecaja stranaca”. Ta filozofija “žrtvenog jarca”, odnosno pronalaženja krivca za nevolje oko kojeg će se mase homogenizirati, jedan je od glavnih elemenata fašizma, na što su upozoravali i drugi autori, poput Reinharda Kühnla.

S obzirom na to da svi ti elementi postoje i dalje, je li fašizam ponovno moguć? Paxton kaže da fašizam u svojim osnov-

nim sastojcima postoji u svim demokratskim društvima. Vjerske napetosti i razlike, imigranti, gospodarske krize, česti su motivi za mobilizaciju. Autor smatra da sve dok militantne grupacije ostaju isključene iz savezništva s političkim i društvenim elitama i ne uđu u najvažnije tokove političkog života, više predstavljaju problem za organe reda i mira nego što su ozbiljna politička prijetnja. Napredak fašizma prema vlasti djelomično ovisi o ozbiljnosti krize, ali jako mnogo i o ljudskom izboru, posebno onih koji imaju gospodarsku, društvenu i političku moć. Paxton zaključuje da je mnogo lakše pametno odgovoriti na pojavu fašizma ako se spozna na koji je način taj fenomen uspio u prošlosti. Knjiga je tome dobar prilog, osobito što na kraju sadrži i opširni bibliografski prilog s pregledom sadržaja mnogih knjiga i članaka koji se bave ovom temom. (I.V.)

O autoru Robert O. Paxton (r. 1932.) američki je politolog i povjesničar specijaliziran za višijevsku Francusku, fašizam i Europu tijekom Drugog svjetskog rata. Najpoznatiji je po svojoj knjizi iz 1972. Vichy France, 1940.-1944., u kojoj tvrdi da je suradnja s Njemačkom bila dobrovoljni program višijevske vlade, a ne nametnut njemačkim pritiskom.

Paxton se obrazovao na Sveučilištu Washington i Lee, prije magisterija na Oxfordu i doktorata na Harvardu. Profesor je emeritus društvenih znanosti na Odsjeku za povijest Sveučilišta Columbia u New Yorku. U travnju 2009. francuska vlada dodijelila mu je orden Legije časti.

27

www.privredni.hr Broj 3781, 10. lipnja 2013.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Suradnja

Od voćnjaka i livada do zgrada i kuglane Voćnjaci u Gornjem Vrapču u Gradu Zagrebu, procijenjeni na 21,8 milijuna. Ukupna površina je 4010 četvornih metara. Dražba će se održati 14. lipnja, u 9.30 sati, na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, u sobi 327/III. Nekretnina se ne može prodati za manje od dvije trećine vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto. Uplaćuje se na žiro-račun Suda broj HR­ 17239­0 0­0 11­3 0000­3 265, model: HR05 poziv na broj 116-842-12 kod HPB d.d. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što se pristupi dražbi.

Gospodarske zgrade, kuglana i igrališta u Kostreni kod Rijeke, procijenjeni na 17 milijuna kuna. Ukupna površina nekretnine iznosi 14.219 četvornih metara. Ročište za dražbu održat će se 18. lipnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci, Zadarska 1 i 3, u sobi broj 11 na prvom katu. Neretnine se ne mogu prodati is-

pod početne cijene. Jamčevina iznosi pet posto, a uplaćuje se na prolazni depozit Trgovačkog suda u Rijecu broj 23900011300002703, s pozivom na broj 60-00 (bez oznake modela), a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti sucu prije nego što sudac pristupi dražbi.

Gospodarska zgrada i dvorište u Bošnjacima, Vukovarsko-srijemska županija, procijenjeni na 4,5 milijuna kuna.

Prostiru se na 29.642 četvorna metra. Dražbeno ročište održat će se 13. lipnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, u sobi 22/I. Razgled nekretnine i dokumentacije zainteresirane osobe mogu dogovoriti sa stečajnim upraviteljem na broj 098/690-729. Jamčevina iznosi 10 posto.

Oranice, zgrade i ekonomsko dvorište u Slatini, Virovitičko-podravska županija, procijenjeni na pet milijuna kuna. Ukupna površina je 32.965 četvornih metara. Dražba će se održati 17. lipnja u 11 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, u sobi 40/2.

Sve dodatne informacije mogu se dobiti od stečajnog upravitelja na telefon 091/5372 757. Jamčevina iznosi 10 posto.

Poljoprivreno zemljište, oranice, livade i voćnjaci prodaju se u Velikom Grđevcu, procijenjeni na 25,1 milijun kuna. Ukupna površina je 388.418 četvornih metara. Dražba će se održati 18. lipnja u 13.30 sati, na Općinskom sudu u Daruvaru, stalna služba u Grubišnom Polju, u sobi broj 3. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto.

Poslovni prostor u Rijeci, procijenjen je na 1,6 milijuna kuna. Površine je 240 četvornih metara, a prodavat će se s početnom cijenom od 652.508 kuna. Dražba će se odr-

žati 18. lipnja u 11.15 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Amruševa 2, u sobi broj 91/II. (ulična zgrada). Riječ je o osmoj usmenoj dražbi. Dodatne informacije mogu se dobiti na broju 098/202 877.

Jamčevina iznosi pet posto.

Zgrada i gospodarsko dvorište u Svetoj Nedelji, procijenjeni na 5,7 milijuna kuna. Površina nekretnine je 6326 četvornih metara. Dražba će se održati na Općinskom sudu u Samoboru, Obrtnička 2, u sobi 14/2. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine procijenjene vrijednosti.

Jamčevina iznosi 10 posto. Uplaćuje se na sudski depozit Općinskog suda u Samoboru 23900011300000074, pozivom na broj 04 19-81212-1244, a kupac je potvrdu o uplati jamčevine obvezan predočiti sucu prije nego što sudac pristupi javnoj dražbi.

Poslovna zgrada s prostorom za proizvodnju i skladištem u Jalkovcu kod Varaždina, procijenjena na 3,5 milijuna kuna. Površina nekretnine iznosi 4557 četvornih metara. Dražba će se održati 17. lipnja u 14 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, Ulica braće Radića 2, u sobi 223/II. Jamčevina iznosi 10 posto.

Zgrada, dvorište i oranica u Koprivnici, procijenjeni na 8,2 milijuna kuna. Površina nekretnina iznosi 4949 četvornih metara. Dražba će se održati 18. lipnja u 13.20 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, u sobi 231/2.

Jamčevina iznosi 10 posto.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

MIAB, Šibenik, www. miab.hr. Tvrtka proizvodi opremu od inoksa za program čistih i otpadnih voda, te nudi usluge rezanja, izrade, obrade, konstrukcija i proizvoda od nehrđajućeg čelika (inoksa) i čelika, kao i površinsku zaštitu proizvoda od inoksa (bajcanje, pasivacija i elektropoliranje).

Traže poslovnog partnera za kojeg bi proizvodili cijeli ili dio proizvoda.

Također nudi izvođenje radova za izgradnju hidropostrojenja, osobito strojarskih i električnih te upravljanja. Kontakt: Antonio Burić,tkd@miab.hr, +385 98 418 746.

ciranja. Aktivnosti tvrtke obuhvaćaju sve segmente razvoja aplikacija - od idejnog koncepta, planiranja te cjelovitog dizajna, do razvoja, implementacije i lansiranja aplikacije. Kontakt: Gasper Sopi, gasper@thehyperactive. com, +385 1 6602574, +385 91 6005656.

Savjetovanje u ambalaži

GA Consulting, Koprivnica, www.gaconsulting.hr.

Tvrtka je specijalizirana za pružanje usluga iz područja ambalaže i tehnologije pakiranja u prehrambenoj industriji. Kontakt: Goran Andrilović, goran. andrilovic@gaconsulting. hr, +385 48 221300, +385 99 2175139.

Prototipovi

Protorapid, Barcelona, Španjolska, www.protorapid.com. Tvrtka se bavi izradom prototipova za različite sektore (autoindustrija, električna oprema, kozmetika, farmaceutski proizvodi, itd.).

Kontakt: Fran Querol, fquerol@pimec.org.

Kreativno komuniciranje

Hyperactive, Zagreb, w w w. h y p e r a c t i v e . h r.

Tvrtka je izvozno orijentirana full service digitalna agencija specijalizirana za razvoj mobilnih i web aplikacija i sustava, s naglaskom na suvremene načine kreativnog komuni-

Inovativna rješenja

Brodarski institut, Zagreb, www.hrbi.hr. Tvrtka je institut primijenjenih tehničkih znanosti i tehnologije u vlasništvu Republike Hrvatske. Znanstvena baza instituta je najvažnija konkurentska prednost zahvaljujući kojoj su znanja iz područja vojne industrije i tehnologije uspješno primijenjena na području gospodarstva. Među ukupno 180 radnika, Institut zapošljava brojne profesije koje omogućavaju rješavanje multidisciplinarnih projekata koji u pravilu predstavljaju razvojne pro-

jekte visoke složenosti sa značajnim udjelom inovativnih rješenja. Kontakt: Nina Subašić, nina. subasic@hrbi.hr, +385 1 6504269.

Sustavi za pročišćavanje i desalinizaciju

Astracia, Dubrovnik.

Tvrtka instalira i prodaje napredne tehnološke sustave za pročišćavanje vode za piće; desalinizacijom mora i drugih vodnih izvora proizvodimo vodu za piće. Kontakt: Inga Sindik, iksindik@inet.hr, +385 21 549275, +385 91 5600940.

Automatizacija

Intea, Zagreb, www.intea. hr. Tvrtka nudi sustave automatizacije u industriji i energetici. Sustavi nadzora i upravljanja: projektiranje, inženjering, programiranje i puštanje u rad. Kontakt: Aleksandar Mihalyi, aleksandar. mihalyi@intea.hr, +385 1 3436213.

Suradnja u prodaji

Pracownia Projektowa Archipelag, Wroclaw, Poljska. www.archipelag.pl. Tvrtka traži partnere iz arhitektonske branše za prodaju gotovih projekata obiteljskih kuća putem licence. Kontakt: Magdalena Szyndler, m.szyndler@archipelag. pl, +48 71 7983842.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Prsluci za spašavanje

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske nabavlja prsluke za spašavanje.

Rok dostave ponuda je 27. lipnja.

Potrošni forenzički materijal

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja potrošni forenzički materijal. Rok dostave ponuda je 12. srpnja.

Polo majice

Zračna luka Dubrovnik nabavlja polo majice. Rok dostave ponuda je 21. lipnja.

Fasadna vratašca i ormarići za plin

Gradska plinara Zagreb nabavlja fasadna vratašca i ormariće za plin. Rok dostave ponuda je 26. srpnja.

Promidžbeni materijal

Nacionalni park Krka nabavlja promidžbeni materijal. Rok dostave ponuda je 24. srpnja.

Regija Akumulatori

Policijske kućice

Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH u Sarajevu nabavlja policijske kućice. Rok dostave ponuda je 3. srpnja.

Aparati za vodu

Aerodromi Crne Gore u Podgorici nabavljaju aparate za vodu. Rok dostave ponuda je 20. lipnja.

Rudnik i termoelektrana Ugljevik nabavlja akumulatore. Rok dostave ponuda je 3. srpnja.

Ergonomski stolci

HŽ Infrastruktura nabavlja ergonomske stolce za prometnike. Rok dostave ponuda je 21. srpnja.

ka. Rok dostave ponuda je 5. srpnja.

Usluge prijevoza zaposlenika

Radiotelevizija Tuzlanskog kantona nabavlja usluge prijevoza zaposleni-

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

28 SVIJET FINANCIJA *vijesti

Privredni vjesnik Broj 3781, 10. lipnja 2013.

( 27,5 mlrd € ili 62,7% BDP-a iznos neto inozemnog duga na kraju 2012.

Izvješće Hrvatske narodne banke Natječaj OTP banke za donacije OTP banka je u okviru svog programa Zeleno svjetlo za… bolje društvo na javnom natječaju za dodjelu donacija odabrala 47 projekata kojim će se dodijeliti 400.000 kuna. OTP banka je i ove godine organizirala javni natječaj na koji su se mogli prijaviti projekti u četiri kategorije: mladi, obrazovanje i znanost, očuvanje kulturne, povijesne i tradicijske baštine te očuvanje okoliša, humanitarni projekti i sport. Na natječaj je pristiglo više od 600 prijava iz cijele Hrvatske.

Dobre zarade mirovinaca Društva koja upravljaju obveznim mirovinskim fondovima u prvom su tromjesečju ostvarila 38,34 milijuna dobiti, što je 42 posto više nego u isto vrijeme prošle godine. AZ fond imao je dobit od 18 milijuna, Raiffeisen mirovinsko 10,7 milijuna, fond PBZ Croatia osiguranje 4,83 milijuna kuna i Erste plavi 4,82 milijuna.

Visoka dobit ostvarena je zbog oporavka tržišta dionica u koje fondovi ulažu te prodaje dionica koje imaju u vlasništvu.

Usporavanje inflacije U travnju 2013. došlo je do daljnjeg usporavanja stope inflacije. U odnosu na isti mjesec prethodne godine Indeks potrošackih cijena (CPI) bio je viši za 3,3 posto, dok je u ožujku bio viši za 3,7 posto. CPI bez energije i hrane je u travnju bio viši za 1,1 posto. Stopa inflacije tako usporava treći mjesec za redom, što bi moglo imati pozitivan učinak na kupovnu moć i raspoloženje potrošača te pridonijeti blagom oporavku prometa u trgovini na malo, ocijenili su ekonomski analitičari Hrvatske udruge poslodavaca u publikaciji HUP Trend.

HNB: Samo reforme i in mogu okrenuti trend Pozitivan doprinos rastu u 2012. dao je jedino izvoz robe i usluga. Sve su ostale sastavnice negativno smanjenje osobne potrošnje i investicija u fiksni kapital Igor Vukić vukic@privredni.hr

D

a bi se preokrenuli nepovoljni trendovi u realnom sektoru, nužne su strukturne reforme za podizanje konkurentnosti domaćega gospodarstva i povećanje inozemnih izravnih ulaganja, a time i veći izvoz. Monetarna politika takve trendove poduprijet će održavanjem stabilnosti i primjerene likvidnosti financijskog sustava, stoji u godišnjem izvješću Hrvatske narodne banke za 2012. godinu. Izvješće donosi iscrpan pregled stanja u domaćem gospodarstvu i precizno uočava njegove slabosti i prednosti.

Hrvatsko gospodarstvo vrlo se teško oporavlja od posljedica globalne krize, konstatiraju stručnjaci HNB-a. Podsjećaju da se od 2008. i početka krize realni BDP smanjio za 10 posto, a domaća potrošnja i investicije za oko 15 posto.

Priljevi kapitala, uključujući inozemna izrav-

na ulaganja, pritom su sve slabiji. Tako je neto priljev kapitala iznosio tek 400 milijuna eura, odnosno četvrtinu ostvare-

Smanjenje kamatnih stopa na eurotržištima i pad globalne premije za rizik obilježili su glavninu 2012. nja iz prethodne godine.

Suzdržanost inozemnih ulagača ogleda se i u slabijem priljevu vlasničkih ulaganja, pri čemu su ulaganja u nove projekte iznosila samo 300 milijuna eura. Ona su uglavnom realizirana preko ulaganja u nekretnine, rekreacijske, kulturne i sportske djelatnosti te trgovinu.

Dužnička pozicija Pozitivan doprinos rastu u 2012. dao je jedino izvoz robe i usluga. Sve su ostale sastavnice negativno pridonijele rastu, pri čemu se ističe snažno smanjenje osobne potroš-

nje i investicija u fiksni kapital. Nastavilo se poboljšavanje neto dužničke pozicije. To je bilo ponajprije rezultat snažnog razduživanja poslovnih banaka te manjeg razduživanja javnih poduzeća i nebankarskih financijskih institucija, dok su središnja država i privatna poduzeća pogoršali svoju neto dužničku poziciju.

Neto inozemni dug (stanje bruto inozemnog duga umanjeno za potraživanja prema inozemstvu) smanjio se za 800 milijuna eura i na kraju 2012. iznosio je 27,5 milijardi eura odnosno 62,7 posto BDP-a. Smanjenje kamatnih stopa na eurotržištima i pad globalne premije za rizik obilježili su glavninu 2012. godine.

Pad dobiti i gubici banaka

Rast međunarodnih pričuva

Dobit banaka bila je manja za četvrtinu, dok su pokazatelji profitabilnosti dotaknuli najnižu razinu od 1999. godine. Profitabilnost prosječne imovine (ROAA) smanjila se na 0,9 posto, a profitabilnost prosječnoga kapitala (ROAE) na 4,8 posto. Smanjile su se marže, a ponajviše neto kamatna marža, a rasli su troškovi rezerviranja za gubitke. Ionako visoka stopa adekvatnosti jamstvenoga kapitala dodatno je porasla, na 20,55 posto, što upućuje na veliku sposobnost banaka da podnesu potencijalne gubitke. S gubicima je poslovalo više od trećine ukupnog broja banaka.

Ukupne međunarodne pričuve RH u 2012. porasle su za 0,4 posto na godišnjoj razini te su na kraju godine iznosile 11,2 milijarde eura. Pokazatelji dostatnosti međunarodnih pričuva poboljšali su se. Pritom se vrijednost obveza prema inozemstvu koje dospijevaju u idućih godinu dana približila iznosu međunarodnih pričuva (koje sada pokrivaju 88,7 posto tih obveza) te je njihov omjer na kraju 2012. bio najpovoljniji od početka izbijanja krize.

Percepcija rizičnosti Hrvatske u takvim se okolnostima poboljšala, prateći kretanja za zemlje iz regije, što je uz poboljšanje uvjeta financiranja banaka majki najvećih domaćih poslovnih banaka olakšalo pristup domaćih sektora inozemnom kapitalu u drugoj polovini godine.

Središnja je banka podupirala visoku primarnu likvidnost monetarnog sustava, čime se nastavila ekspanzivna usmjerenost monetarne politike.

Prosječni višak likvidnosti bankovnog sustava na godišnjoj razini iznosio je tri milijarde kuna, a prosječna prekonoćna međubankovna kamatna stopa samo 1,1 posto.

HNB je nakon privremenog podizanja stope ob-

29

www.privredni.hr Broj 3781, 10. lipnja 2013.

( 53,7% BDP-a

( oko 70 tvrtki

dosegnuo iznos javnoga duga

povuklo se sa Zagrebačke burze

Tržište kapitala

vesticije pridonijele rastu, pri čemu se ističe snažno karskom sektoru od 1,9 posto, dok su plasmani banaka središnjoj državi nastavili rasti (8,9 posto). S druge strane, domaći izvori financiranja povećali su se umjereno, i to najviše tijekom ljeta, što se gotovo u potpunosti odnosilo na rast depozita stanovništva.

vezne pričuve sa 14 posto na 15 posto u siječnju, od svibnja smanjio stopu obvezne pričuve na 13,5 posto, dok su depoziti primljeni od multilateralnih razvojnih banaka isključeni iz osnovice za obračun obvezne pričuve.

To je rezultiralo oslobađanjem likvidnosti u iznosu od 4,2 milijarde kuna i 118,7 milijuna eura. Ublažena je i odluka o minimalnoj deviznoj likvidnosti uključivanjem eurskih trezorskih zapisa MF-a u devizna potraživanja u iznosu od 764 milijuna eura. Nadalje, središnja je banka nastojala poduprijeti oporavak domaćega kreditiranja u dogovoru s HBOR-om. U 2012. godini zabilježen je pad plasmana banaka neban-

Razduživanje banaka U uvjetima smanjenja plasmana i rasta domaćih izvora u 2012. godini banke su se znatno razdužile prema inozemstvu. Takva kretanja ujedno pokazuju da su mogućnosti monetarne politike ograničene i da uzroci dugotrajne recesije nisu u monetarnoj sferi, nego su povezani s neprovođenjem strukturnih reformi.

Pojačani problemi u naplati povećali su razinu djelomično nadoknadivih i nenadoknadivih kredita (na 13,8 posto). Posebice se pogoršala kvaliteta kredita odobrenih poduzećima, pri čemu je jednako kao i prethodnih godina tome najviše pridonijelo pogoršanje u djelatnostima građevinarstva i poslovanja nekretninama.

Iako su potrebe za zaduživanjem bile manje, rast javnog duga ubrzao se u 2012. zbog preuzimanja dugova brodogradilišta (oko 2,8 posto BDP-a), te je na kraju 2012. dosegnuo 53,7 posto BDP-a, što je za 6,5 postotnih bodova BDP-a više nego u 2011., zaključuje se u godišnjem izvješću HNB-a.

Mirovinski fondovi spremni za veća ulaganja Dio državnih tvrtki od strateške važnosti, poput Janafa ili Hrvatskih autocesta, trebalo bi izlistati na burzi, smatra Tonči Korunić Drago Živković zivkovic@privredni.hr

H

rvatsko tržište kapitala moglo bi uskoro biti na putu oporavka jer je realno očekivati daljnji pad kamata na štednju, zbog čega bi trebao rasti interes za druge oblike ulaganja. U oživljavanju tržišta mogla bi pomoći i država, tako da olabavi ograničenja ulaganja za obvezne mirovinske fondove, zbog kojih oni sada više ulažu u Sloveniju nego u Hrvatsku. Također, dio državnih tvrtki od strateške važnosti, poput Janafa ili Hrvatskih autocesta, trebalo bi izlistati na burzi jer bi se time poboljšala i kvaliteta korporativnog upravljanja u njima. Ideje su to Tončija Korunića iz Intercapi-

tala, izrečene na okruglom stolu magazina Banka. Na Zagrebačkoj burzi sada je izlistano oko 250 tvrtki, a Korunić vjeruje da ih ne treba biti više od pedesetak, jer su ostale izlistane samo zato što je to do prije nekoliko godina bila zakonska obveza. Od ukidanja te obveze oko 70 tvrtki povuklo se s burze, a Korunić vjeruje da bi povlačenje trebalo potaknuti, kako bi na burzi ostale samo one tvrtke koje to doista žele i koje će poštovati najviše standarde korporativnog upravljanja. Širi prostor Mirovinski fondovi će po novom zakonu, koji bi prema najavi predsjednika Uprave Hanfe Petra-Pierrea Mateka trebao biti na snazi najkasnije

početkom sljedeće godine, doista dobiti širi prostor za ulaganja u hrvatske tvrtke. No, pritom treba ugraditi i dodatne mehanizme kontrole jer će predstavnici mirovinskih fondova sve češće sjediti u nadzornim odborima kompanija, a onda je pitanje jesu li u sukobu interesa i za koga zapravo rade. Uz to, mirovinci će se morati javno izjasniti kakvi su im planovi s tvrtkom koju preuzimaju, kako bi se raspršile sumnje da, primjerice, banka koja upravlja mirovinskim fondom preuzimanjem tvrtke želi brže naplatiti kredite. Što se mirovinskih fondova tiče, oni žele ulagati u hrvatske tvrtke, a dosadašnja takva iskustva, poput Podravke, pozitivna su, tvrdi predsjednik Uprave

Reiffeisen obveznog mirovinskog društva Damir Grbavac. Ulaganja u hrvatske tvrtke sigurno će se povećati izmjenama zakona koje je najavio Matek, no unatoč tome Grbavac ne isključuje daljnja ulaganja i u druge zemlje EU-a nakon 1. srpnja 2013., jer je hrvatsko tržište za hrvatske mirovinske fondove jednostavno premalo.

Ulagati više žele i privatni investicijski fondovi poput Nexusa, koji je u aktualnu predstečajnu nagodbu Dalekovoda ušao s jamstvom dokapitalizacije od 150 milijuna kuna. S tim iznosom Nexus želi postati većinski vlasnik, a zadnja prepreka na tom putu je Trgovački sud u Zagrebu, koji tek treba potvrditi postignutu nagodbu za Dalekovod.

Istraživanje CiV Vetturellija

Prosječno sponzorstvo 3,7 milijuna kuna

Prema istraživanju koje je provedeno na uzorku od 34 hrvatske kompanije, gotovo 88 posto njih ulaže značajna sredstva u sponzoriranja. Prosječna vrijednost sponzorstva

u 2012. godini iznosila je gotovo 3,7 milijuna kuna. Čak 44 posto sponzorstava odnosi se na sport, 22,3 posto na umjetnost i sport, 9,2 posto na znanost i obrazovanje, devet posto na ekologiju. Najveća ulaganja u sponzorstva ostvaruju se unutar bankarskog i telekomunikacijskog sektora, slijede farmaceutska industrija, industrija motornih vozila, prehrambena industrija i na kraju tr-

govina, stoji u istraživanju koje je provela analitička kuća CiV Vetturelli.

Voditelj projekta istraživanja Viktor Vetturelli naglasio je kako domaće kompanije još uvijek zaostaju za kompanijama razvijenog Zapada. “Nedovoljno se poznaje ovaj segment promocije. Nedostaje medijsko obrađivanje ove teme, realna procjena vrijednosti sponzorstva, a nedostaju i alati za vredno-

vanje pojedinog projekta”, kaže Vetturelli.

Sponzorstva su oblik promocije koji na međunarodnoj razini sve više raste, a takav trend se očekuje i kod nas. No hrvatske kompanije, bilo da je riječ o privatnom ili javnom sektoru, ne ostvaruju maksimum mogućnosti kroz sponzorstva, a na koja nerijetko troše velike iznose, zaključuje se u istraživanju CiV Vetturellija. (I.V.)

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3781, 10. lipnja 2013.

Tržište novca Zagreb

Sezona još nije donijela živahnije trgovanje Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

I

ako je razdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija na kraju, na novčanom tržištu nema nikakve napetosti u trgovanju sudionika. Razlog tome je visoka likvidnost koja već dulje podržava obilnu ponudu kratkoročnih viškova. U srijedu započinje novo razdoblje održavanje obvezne pričuve koje će utjecati na odnos ponude i potražnje novca. Stoga u idućem razdoblju očekujemo nešto veću potražnju za kunama uz suzdržanu ponudu. Istodobno ne očekujemo značajniju

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

3

600 2 400 1 200

0

3.6.2013.

4.6.2013.

5.6.2013.

promjenu kamatne stope.

Unatoč svakodnevnoj potražnji sudionika, potencijalni korisnici spremni su prihvatiti samo kratkoročnu pozajmicu uz iznimno nisku kamatnu stopu. Stoga, iako je u organiziranom trgova-

6.6.2013.

0

7.6.2013.

nju sudionika na Tržištu novca Zagreb veliki višak ponude, dio potražnje gotovo redovito ostaje nepodmiren zbog međusobnih ograničenja sudionika. Prosječna tjedna stopa iznosila je 0,54 posto, dok je prosječna prekonoćna

ponedjeljak

utorak

kamatna stopa bila 0,27 posto.

Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija koja je održana u utorak upisani su zapisi s rokom dospijeća od 182 i 364 dana. Prihvaćene su sve pristigle ponude, pa

Hrvatsko devizno tržište

valuta

Euro je tjedan završio na 7,519746 kuna. Na tjednoj je razini kuna najviše ojačala prema ame-

AUD

australski dolar

5,384709

CAD

kanadski dolar

5,530038

JPY

japanski jen (100)

5,920128

CHF

švicarski franak

6,117594

GBP

britanska funta

8,832213

USD

američki dolar

5,674423

EUR

euro

7,519746

carskom franku u odnosu na prošli petak oslabjela za 0,31 posto. Dolar je na kraju tjedna vrijedio 5,67 kuna, a švicarski franak 6,11 kuna.

ričkom dolaru, za 2,54 posto. Prema britanskoj funti ojačala je za 0,30 posto, dok je prema švi-

EUR

Srednji tečaj za devize

7.56

USD

5.82

CHF

6.13

6700

15300

183

183

7.53

5.70

6.07

182

182

7.52

5.66

6.05

181

4.6.

5.6.

6.6.

7.6.

5.62 3.6.

4.6.

5.6.

6.6.

7.6.

i na cijene dionica na europskim tržištima.

I trgovina na malo u eurozoni u travnju je pala više od očekivanja analitičara.

U odnosu na ožujak za3525

Dow Jones

3500 3475

15100

3450

6300

15000

3425

6200

14900

3400

3950

5.6.

6.6.

7.6.

3.6.

8400

CAC40

8300

4.6.

5.6.

6.6.

7.6.

DAX

13600

8200

3850

8100

13100

3800

8000

12850

4.6.

5.6.

6.6.

7.6.

4.6.

5.6.

6.6.

7.6.

5.6.

6.6.

7.6.

NIKKEI 225

13350

7900 3.6.

NASDAQ

3.6.

13850

3900

3750

184

6.09

15200

4.6.

MIREX - tjedni

184

5.74

6500

3.6.

MIREX - mjesečni

7.54

6400

4000

Mirex, obračunska jedinica prosječnog obveznog mirovinskog fonda, pao je na 181,2299 bodova, što je najniža razina još od travnja. U prošlom tjednu izgubio je 0,7822 boda.

6.11

7.51

stva od 1,1 posto, dok je u odnosu na zadnji kvartal 2012. BDP pao 0,2 posto, čemu je najviše pridonijelo smanjenje investicija i pad izvoza. To se odrazilo 15400

FTSE 100

Mirex pošao nizbrdo

5.78

Opet se traži sigurno utočište

6600

petak

7.55

181

12600 3.6.

4.6.

5.6.

6.6.

7.6.

3.6.

4.6.

16.5.

26.5.

6.6.

3.6.

4.6.

5.6.

6.6.

6.03 3.6.

4.6.

5.6.

6.6.

7.6.

Međunarodno tržište kapitala

Podaci o kretanju BDP-a u prvom tromjesečju u eurozoni pokazuju nastavak kontrakcije gospodarstva.

Na godišnjoj razini zabilježen je pad gospodar-

četvrtak

je upisano 1,337 milijardi kuna trezorskih zapisa.

Budući da je na dospijeću bilo 1,5 milijardi kuna, ukupan saldo upisanih trezorskih zapisa smanjen je za 186 milijuna kuna i iznosi 20,8 milijardi kuna.

Prinosi na trezorske zapi-

6.5.

primjena od 8. lipnja 2013. 3.6.

Izvor: HNB

srijeda

Mirovinski fondovi

Kuna prema euru ojačala 0,56 posto Kuna je na tjednoj razini, prema tečajnici od prošloga petka, ojačala prema euru za 0,56 posto.

3. - 7. 6. 2013.

27. - 29. 5. 2013.

u%

800

se u kunama ostali su nepromijenjeni. Kod aukcije trezorskih zapisa u eurima odaziv sudionika bio je skroman, a upisano je 2,15 milijuna eura. Iduća aukcija najavljena je za 11. lipnja, a planirani iznos aukcije je 600 milijuna kuna i 10 milijuna eura.

Ni u narednom razdoblju ne očekuje se značajnija promjena pokazatelja na novčanom tržištu. Iznimno visoka ponuda novca i dalje će podržavati vrlo nisku kamatnu stopu. Na rast potražnje još se ne odražava utjecaj sezone tijekom koje će trgovanje sudionika ipak biti malo napetije.

bilježen je pad od 0,5 posto. Njemačke obveznice zabilježile su rast nakon objave o kretanju BDP-a u prvom kvartalu koje je pokazalo produbljivanje recesije u eurozoni. Na tržištu SAD-a prinos na američku desetogodišnju obveznicu spustio se na najnižu razinu nakon što je pad na dioničkim tržištima potaknuo povećanu potražnju za sigurnim utočištima. I podaci o zaposlenosti u svibnju u SADu razočarali su tržište.

Objavljeno je da je u tom mjesecu u privatnom sektoru kreirano 135.000 novih radnih mjesta, a analitičari su očekivali da će ih biti barem 165.000.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 6. lipnja 2013.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) 186,0636 AZ obvezni mirovinski fond 186,7772 Erste Plavi obvezni mirovinski fond 165,0353 PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond 181,0530 Raiffeisen obvezni mirovinski fond 181,2299 MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi 194,0178 AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond 215,3150 AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond 133,0485 CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond 156,3341 Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond 158,6792 Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond 171,7223 Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi 106,4408 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB 119,8895 Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 206,3568 AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 201,8819 AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 217,6862 AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 100,5549 AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 158,1780 AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 139,2187 Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond 116,7813 CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 180,8507 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla 122,8040 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe 132,5453 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta 194,5649 Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata 166,2166 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen 136,7776 118,9796 Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE 156,0671 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT (*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

31

www.privredni.hr Broj 3781, 10. lipnja 2013.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 231,432 milijuna kuna

Tjedan u znaku Diokija porastao za 12 milijuna. Iznosio je 50 milijuna kuna što na tjednoj razini predstavlja rast od 32 posto. Indeks Crobex je tjedan završio s padom od 0,21 posto, a njegova je posljednja vrijednost bila

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

P

roteklog tjedna redovni je promet na Zagrebačkoj burzi, u odnosu na prethodni skraćeni tjedan, Top 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d.

Dioki d.d.

Valamar Adria Holding d.d.

Petrokemija d.d.

Adris grupa d.d.

Varteks d.d.

Ericsson Nikola Tesla d.d.

Končar - elektroindustrija d.d.

Atlantska plovidba d.d.

AD Plastik d.d.

tjedna promjena -1,90% +15,81% +2,53% -5,11% -0,23% -9,84% +1,28% +3,85% -2,23% +1,94%

zadnja cijena 207,50 24,32 146,69 204,01 289,50 17,40 1.344,90 749,77 305,04 119,48

promet 10.704.499,74 6.564.646,98 6.225.974,89 2.908.318,81 2.350.849,25 1.964.777,64 1.607.851,38 1.526.928,08 1.141.664,49 1.018.941,51

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 50.297.943,06 kn

1.850,14 bodova. Indeks Crobex10 tjedan je završio na 1.059,23 boda što predstavlja rast od 0,26 posto. Tjedne promjene najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od 15,81 posto do minusa od 10 dionica s najvećim rastom cijene Turbo certifikat DAX short 3 Elektroprojekt d.d.

Turbo certifikat nafta long 1 Hoteli Maestral d.d.

Imunološki zavod d.d.

Dioki d.d.

Excelsa nekretnine d.d.

Ingra d.d.

Turbo certifikat nafta long ZIF Slavonski d.d.

9,84 posto. Dobitnik tjedna je drugo najlikvidnije izdanje, Dioki, s tjednim rastom cijene od 15,58 posto, te prometom u vrijednosti od 6,565 milijuna kuna. Rast Diokija poslje-

tjedna promjena +23,42% +22,02% +20,10% +18,18% +17,65% +15,81% +14,68% +10,77% +10,66% +10,40%

zadnja cijena 89,60 450,00 72,41 130,00 100,00 24,32 55,00 3,60 116,71 27,60

promet 780.064,68 16.300,14 116.245,99 129.610,00 17.600,00 6.564.646,98 815.388,16 891.298,13 13.314,86 94.379,72

INVESTICIJSKI FONDOVI

Proteklog je tjedna od ukupno 83 aktivna fonda njih 26 ostvarilo rast vrijednosti, a 57 je fondova zabilježilo pad. Tjedne promjene svih fondova kreću se u rasponu od 0,73 do minusa od 7,61 posto. Među svim fondovima koji su porasli nalaze se po tri dionička i obveznička, a ostalo su novčani fondovi.

Od 40 dioničkih fon-

dova proteklog su tjedna tri porasla. Najviše za 0,73 posto rastao je Ilirika Gold čime je postao dobitnik tjedna. Fond Ilirika Gold je sektorski fond koji ulaže u kompanije kojima je osnovna djelatnost proizvodnja i prerada plemenitih metala ili trgovina metalima, te je sa 45 posto portfelja prisutan na tržištu Kanade, devet posto

je investirano u SAD-u, a osam posto u Velikoj Britaniji. Na ljestvici tjednih prinosa slijede indeksni fondovi VB Crobex 10 (0,39 posto) te OTP indeksni s rastom od 0,04 posto. U grupi dioničkih fondova palo je 37 fondova, za više od jedan posto pala su 33 fonda, a najviše je na vrijednosti izgubio Ilirika Azijski tigar s tjednim minusom od 7,61

Valuta

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NETA Global Developed ZB aktiv NETA Jugoistočna Europa NETA Rusija NETA BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NETA MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NETA US Algorithm NETA New Europe NETA GDEM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

posto te je postao gubitnik tjedna. Slijede NETA New Europe i KD Nova Europa s padom od 7,15 odnosno 6,61 posto.

Svih 15 mješovitih fondova u proteklom tjednu završilo je u minusu.

Najmanji pad od 0,37 posto bilježi C-Premium. Slijede ICF Balanced (-0,62 posto) te OTP uravnoteženi s minusom od 0,89 posto. (I.L.)

od 30. svibnja do 6. lipnja 2013. godine

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn € € $ kn kn € kn € kn kn kn € € € kn kn € € € €

13,2326 8,6772 117,5600 118,6500 130,2100 52,0757 11,5467 121,5482 45,8000 67,4578 85,5674 75,2500 93,5888 98,4100 44,1740 25,9742 19,7876 65,2628 44,5979 57,1539 68,7802 102,7677 12,4927 5,9182 38,5814 89,2118 492,8107 78,8201 82,0000 137,7570 97,7459 8,7955 111,9883 75,6868 98,7987 9,0895 81,6700 61,5148 112,6000 114,4138

-0,80 -3,43 -4,18 -2,64 -3,30 -0,08 -5,04 -6,54 -2,01 -1,82 -1,78 -1,31 -2,54 -3,74 -5,20 -4,44 -5,40 -1,30 -7,61 -4,23 -2,79 -3,34 -1,28 -6,61 0,04 -2,50 -1,65 -2,00 -0,62 -2,30 -7,15 -1,11 -2,82 -6,29 0,39 -4,24 -4,29 0,73 -1,18 -0,54

€ kn

137,3800 92,2895

-2,41 -1,48

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global PBZ Global fond

zadnja vrijednost 1.850,1400 1.059,2300 103,2028 124,3262

dica je razrješavanja predstečajne nagodbe i ulazak poduzetnika Ivana Čermaka, ZABA-e i HEP-a u 10 dionica s najvećim padom cijene Turbo certifikat DAX long 3 Centar banka d.d.

Turbo certifikat srebro long Turbo certifikat DAX long 2 Turbo certifikat zlato long Turbo certifikat DAX long 1 Tankerska plovidba d.d.

Uljanik d.d.

Pounje trikotaža d.d.

Varteks d.d.

tjedna promjena -0,21% +0,26% +0,22% +0,33%

vlasništvo Diokija. Najveći promet ostvaren je dionicama HT-a, od 10,704 milijuna kuna.

tjedna promjena -27,21% -22,62% -16,56% -14,49% -12,50% -12,31% -12,06% -11,11% -10,00% -9,84%

zadnja cijena 49,50 65,00 19,40 85,00 107,62 116,10 299,00 40,00 0,90 17,40

promet 770.178,83 5.460,00 158.293,20 39.162,50 225.197,34 64.911,70 171.328,15 1.600,00 38,70 1.964.777,64

*vijesti

Najbolje poslovao Ilirika Gold

Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Naziv(fond) HI-balanced Raiffeisen Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NETA Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust NETA GBEM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige VB SMART

€ € kn kn kn kn kn kn kn € kn € €

10,4487 117,4100 100,1205 77,6993 94,0980 7,7044 73,0266 4,7061 56,4734 8,5647 120,6398 89,3500 96,0427

*Tjedna promjena [%] -1,98 -1,33 -0,62 -0,99 -0,89 -2,51 -2,85 -0,37 -0,98 -1,08 -1,12 -2,11 -2,41

€ € € € € kn € €

170,9400 12,0916 151,4800 107,4402 123,5300 179,8785 133,8601 120,4356

-1,90 0,00 -0,71 -0,03 -2,19 0,05 0,07 -0,21

kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn € kn € € kn kn €

140,3639 172,0801 147,0137 135,0412 153,6300 147,3600 146,9902 127,7963 140,1119 129,9353 124,1212 11,6645 115,8608 112,7300 106,0581 103,7100 103,9217 1280,0122 103,3507 100,4478

0,02 0,01 0,02 0,04 0,02 0,02 0,03 0,00 0,02 0,01 0,05 0,08 0,02 0,04 0,05 0,01 0,04 0,03 0,01 0,08

Valuta

Vrijednost udjela

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NETA MultiCash OTP euro novčani

Manji pad potrošnje Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, trgovina na malo je u travnju zabilježila realan pad od 0,6 posto na godišnjoj razini, što je najniža godišnja realna stopa pada od kolovoza prošle godine. U nominalnom izrazu maloprodaja je ostvarila godišnji rast od 2,3 posto. Pad bi mogla ublažiti i turistička sezona, ali ne previše, zbog nastavka negativnih kretanja na tržištu rada.

CO povećao udjel Croatia osiguranje, jedan od najstarijih osiguravatelja u Europi, prošli je tjedan obilježilo 129. godišnjicu.

Kompanija je 2012. završila s bruto dobiti od 140,4 milijuna kuna, što je najviše u proteklih 12 godina. U prvom kvartalu 2013. godine ostvarena je bruto dobit od 35,6 milijuna kuna i viša je za 34,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Tržišni udio povećan je za 4,6 posto i iznosi 35,7 posto. U ovoj godini, prema najavi iz Vlade, Croatia osiguranje bi trebalo biti privatizirano.

Ponovno rast kredita Prema podacima HNB-a, ukupni krediti u Hrvatskoj rastu već treći mjesec za redom. Na kraju travnja ukupni su krediti iznosili 287,9 milijardi kuna, što je za 3,7 milijardi kuna, odnosno za 1,3 posto više nego na kraju prošle godine. Na godišnjoj razini obujam odobrenih kredita je manji. Tako su u travnju ukupni kredi-

ti za 6,2 milijarde kuna odnosno za 2,1 posto manji nego na kraju travnja prošle godine.

Ruđeru 4,8 milijuna eura Institut Ruđer Bošković dobio je 4,8 milijuna eura iz europskog Fonda za poticanje znanosti. Više od 300 znanstvenika iz sedam zavoda Instituta sljedeće tri godine radit će na najsofisticiranijoj infrastrukturi za razvoj inovacija i tehnologija u području molekularnih znanosti. Rezultati istraživanja u sklopu ovog projekta mogli bi u konačnici dovesti do razvoja inovativnih terapija i lijekova za liječenje teških bolesti, traženih na farmaceutskom tržištu.

HNB ograničio bonuse HNB je donio odluku kojom se ograničavaju bankarski bonusi. Iznos varijabilnog dijela plaće ne smije prijeći iznos fiksnog dijela ukupnih primitaka.

Iznimno, bonus može biti dvostruko veći od fiksnog dijela plaće, ali uz strogo propisane uvjete. Ako banka prima državnu pomoć, ne smije članovima uprave i nadzornog odbora isplaćivati bonuse, osim ako se dokaže da je njihova isplata opravdana.

Tjedni gospodarski TV magazin

SPTV ponedjeljak 19:20 srijeda 12:30 (REPRIZA)

VTV Varaždin četvrtak 12:00 srijeda 13:30 (REPRIZA)

VKTV Vinkovci srijeda 22:00 četvrtak 17:00 (REPRIZA)

TV NOVA Pula srijeda 21:30 subota 16:00 (REPRIZA)

SBTV Slavonski Brod petak 21:15

VOX Zadar srijeda 21:30 četvrtak 15:30 (REPRIZA)

Poljoprivredna TV Požega ponedjeljak 16:35 SRCE TV Čakovec četvrtak 21:45 petak 14:45 (REPRIZA)

GTV ZADAR četvrtak 21:30 nedjelja 22:30 (REPRIZA) ponedjeljak 12:00 (REPRIZA) ponedjeljak 21:30 (REPRIZA)

TV ŠIBENIK

TV ŠIBENIK srijeda 21:00 nedjelja 22:30 (REPRIZA) TV JADRAN Split srijeda 00:00 ponedjeljak 23:45 (REPRIZA) DUTV Dubrovnik srijeda 20:15 subota 15:45 (REPRIZA)