Pv 3782

Izvoz pao 5,4 posto Podbacile su i Cefta i Rusija, a izvoz u zemlje EU-a bio je manji 0,6 posto i ukupno iznosio 13 milijardi kuna

Vapaj iz Carinske uprave Carinite kod nas jer carinjenjem u drugim zemljama naši carinici gube posao, a proračun prihode

Podrška razvoju klastera Povezale su se drvna, auto i prehrambena industrija; na redu su brodogradnja i IT tehnologije

tema tjedna Str. 4

aktualno Str. 6

aktualno Str. 8

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 7 8 2 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 17. lipnja 2013.

Godina LX / Broj 3782. www.privredni.hr

60

1953 2013

privredni vjesnik

brodogradnja u krvi / priča s razlogom: obrt đanić / predstavljanja / stil / www / svijet financija

Poštanske usluge

Hrvatska na najvećem stupnju liberalizacije

Hrvatska ima najveći udio alternativnih pružatelja poštanskih usluga u usporedbi s drugim zemljama Europske unije >>10-11

BAN POSE LOG PRI info EENdonosi

ork Što rope Netw u E e is pr Enter

Intervju: Mladen Pejnović

Podsvijest je gospodar novčanika

>> 6-7

>> 5

“Kada bi Hrvatska imala prosječnu europsku dobit od imovine u svojem vlasništvu, deficit bi se mogao lako pokriti!”

Neuroekonomija i neuromarketing posve su novi koncepti u poslovnom svijetu, no već su ih oprobali veliki svjetski igrači

Tjedni gospodarski razgovori sptv pet uto

19:20 12:30 [R]

TV Nova Pula sub sri

VTV sri

18:00 14:50 [R]

VOX zadar

Poljoprivredna TV

Tv šibenik

VKTV Vinkovci

pet sub pon TV ŠIBENIK

12:00

pet

20:10 14:45 [R] 22:15 [R] 21:30

uto sri

pon uto

17:10 18:05 [R]

17:35 16:35 [R]

petak, 21. lipnja u 19.20 sati na gost Goran Kovač, suvlasnik i direktor Mesoprerade, Slatina SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: P-I-12/12 Zagreb, 3. rujna 2012.

Neka poslovne prilike dolaze k Vama.

*

PRESUDA Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u vijeću sastavljenom od Diane Preglej, predsjednice vijeća, te Olgice Mikinac i Marije Duljković, kao članova vijeća, odlučujući po prijavi prijaviteljice Mare Balov iz Splita, Papandulova 11, zastupane po punomoćnici Sinaji Kovačević iz Splita, protiv prijavljenog HRVATSKA POŠTANSKA BANKA d.d. Zagreb, Jurišićeva 4, zbog povrede morala, na glavnoj raspravi održanoj 03. rujna 2012. godine u prisutnosti prijaviteljice i njezine punomoćnice te punomoćnika prijavljenog,

presudio je Prijavljeni: HRVATSKA POŠTANSKA BANKA d.d. Zagreb, Jurišićeva 4 ODGOVORAN JE što je nakon smrti Ante Balova dana, 19. svibnja 2008. godine, vlasnika tekućeg računa broj 3208256450, s navedenog računa nastavio otplaćivati rate kredita iz Ugovora br. 5302097953, kamatu i troškove opomena, iako na isti nije bilo uplata nakon 31. kolovoza 2008., uslijed čega je nastao negativni saldo u iznosu od 20.975,36 kn na dan 31. svibnja 2012. godine, pri čemu je o činjenici smrti je bio uredno obaviješten čime je počinio povredu iz čl. 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori pa mu se temeljem čl. 36. t. 3. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori izriče mjera

JAVNA OPOMENA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU i NA WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE, a nakon pravomoćnosti ove presude.

privredni vjesnik

Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno. *Pretplatite se na Privredni vjesnik.

Nazovite +385 (0)1 5600 027 ili pošaljite zahtjev na broj faksa +385 (0)1 4923 168 ili e-mail pretplata@privredni.hr

Napomena: Temeljem žalbe prijavljenog drugostupanjsko vijeće Suda časti pri HGK je dana 15. ožujka 2013. godine donijelo presudu broj PŽ-II-31/12 kojom se žalba odbija.

UVOD

www.privredni.hr Broj 3782, 17. lipnja 2013.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Slavko Linić, ministar financija:

Spuštanje proračunskog deficita ispod tri posto tek 2016. godine Sigurno ćemo moći spustiti proračunski deficit ispod tri posto BDP-a u 2016. godini, no trebat će nam još nekoliko godina za rješavanje strukturnih problema, posebice mirovinskog sustava i javnog duga. Naši mirovinski fondovi mogu osigurati manje od 50 posto sredstava potrebnih za isplatu mirovina. To je naš najveći strukturni problem i ne može se riješiti preko noći. Prognoza rasta BDP-a za ovu godinu ostaje 0,7 posto. U sljedećoj godini trebamo rast od 1,5 do dva posto i mislim da je to ostvarivo.

Mladen Fogec, predsjednik Uprave Siemensa Hrvatska:

Prilog četvrtoj industrijskoj revoluciji U zadnje vrijeme sve se češće spominje 4. industrijska revolucija. Zato novim laboratorijem koji smo opremili za Fakultet elektrotehnike i računarstva želimo studentima i stručnjacima iz gospodarstva pokazati da je to stvarnost i da oni mogu sudjelovati u novoj reindustrijalizaciji. Dugogodišnja suradnja već je pomogla u obrazovanju nekoliko generacija iznimno kvalitetnih stručnjaka. I dalje ćemo nastojati surađivati s akademskom zajednicom jer ona stvara nove kadrove za gospodarstvo, s kojima možemo nastaviti rad na novim projektima u Hrvatskoj i svijetu.

Miroslav Poljak, član Uprave Končar Elektroindustrije:

Končar neprekidno ulaže u znanje Jedan od razloga uspješnosti Končara je stalno ulaganje u znanje. Poznato je da su naši tehnički i prirodoslovni fakulteti rasadnik vrhunskih kadrova. Činjenica da je u Končaru zaposleno oko 250 diplomiranih inženjera strojarstva dobra je osnova za suradnju s Fakultetom strojarstva i brodogradnje. Surađujemo niz godina na projektima, od kojih ističemo razvoj visokonaponskog prekidača te razvoj tehnologije, posebice na području transformatora. Tu suradnju ćemo nastaviti i proširiti.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

3

pvinfo

G(h)ost komentator: Maja Zelić, direktorica i suvlasnica tvrtke Vocalis, Klis

Unatoč svemu, oglašivača uvijek ima

Mislim da su cijene marketinških usluga pomalo visoke za naše uvjete.

Visoke su jer je takav svjetski trend, a da su povoljnije, naši mediji i oglašivački prostori bili bi zatrpani reklamama

K

onkurencija među marketinškim agencijama znatno je manja nego što je bila prije nekoliko godina, kada je nastupila globalna kriza. Iako nas je zatekla nespremne, dio nas je uspio opstati, dok pojedine kolege nisu na vrijeme prepoznali okolnosti te su prekasno odlučili reorganizirati svoje agencije.

Proteklih je godina o izboru agencije odlučivala cijena, visina popusta na usluge te odgoda plaćanja potraživanja.

Pristupanje novim klijentima bez pokrića na-

U porastu su oglašivači iz segmenta trgovine i turizma, dok se mala proizvodnja i obrti polako gube plate, neprepoznavanje neplatiša među postojećim klijentima, u situaciji kada klijenti često mijenjaju agencije, dovelo je mnoge marketinške tvrtke u tešku situaciju. Isto tako, na konkurenciju je utjecala vladavina velikih agencija koje su najbliže velikim klijentima i koje su usko surađivale, a nerijetko i osnivale male agencije da bi ih

u jednom trenutku uništile - pa su i takve agencije prestale s radom. Znamo, nažalost, i da je marketing neko vrijeme bio kanal za izvlačenje sredstava pojedinih tvrtki, pa je logično da su se agencije koje su u tom sudjelovale nakon nekog vremena ugasile.

Nakon tri godine velike krize, u situaciji kada mali klijenti režu sve nevidljive troškove (a tu spadaju i troškovi oglašavanja) te uslijed pročišćenja tržišta, dio agencija ali i klijenata ipak je otpao. No određeni broj klijenata i onih koji su se reorganizirali i opstali omogućio je da se neke agencije održavaju i da se opet lagano vraćaju, planiraju, nastupaju... Te su agencije sačuvale svoje kupce isključivo zahvaljujući lojalnosti. Četvrtu godinu od nastupanja krize obilježila je stagnacija, da bismo pri kraju ipak osjetili blagi porast aktivnosti u marketingu.

Ipak mislim da su cijene marketinških usluga pomalo visoke za naše uvjete. Visoke su jer je takav svjetski trend, a da su povoljnije, naši mediji i oglašivački prostori bili bi zatrpani reklamama. Za opstojnost manjih agencija jedno od rješenja je povezivanje u par-

tnerstva ili klastere. Zajednički bi mogli puno više pružiti postojećim ali i novim klijentima, koji će tek dolaziti na naše područje. Takav nastup popravio bi nekonkurentsko ozračje i pružio svima dodatne pogodnosti. Da bi se na našem tržištu lakše pozicionirali, novi klijenti moraju uvažiti lokalne specifičnosti.

Unatoč svemu oglašivača uvijek ima. Pogotovo su aktivne velike inozemne tvrtke, kakvih je kod nas sve više. Vocalis je usmjeren na lokalne oglašivače, tzv. male klijente koji nastupaju na lokalnom tržištu s ograničenim budžeti-

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: marketing@privredni.hr

Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

ma i očekuju brz povrat novca uloženog u marketing. Profesionalnost i uža specijalizacija te ekskluzivna suradnja s jednim utjecajnim medijem učinila nas je najboljom splitskom agencijom. To nam, uz strogu kontrolu troškova i unapređenje komunikacijskih kanala, pomaže da nadoknadimo drastičan pad tog tržišnog segmenta u odnosu na prije četiri godine. Pored toga, uspjeli smo osigurati optimalan broj tvrtki za normalno poslovanje, pri čemu svakom klijentu osiguravamo individualan i kvalitetan pristup. Mi smo uspjeli sačuvati dugogodišnje klijente zahvaljujući individualnom pristupu, kvalitetnom radu, otvorenom odnosu, povoljnim cijenama usluga te činjenicom da klijenta pratimo u svim fazama poslovanja.

To je jedini pristup kojim možemo stvoriti lojalnog klijenta.

Općenito, i dalje su u porastu oglašivači iz segmenta trgovine i turizma, dok se mala proizvodnja i obrti polako gube. Iako turistički sektor ima prostora za marketing, najviše aktivnosti na tom području ulažu ugostitelji, dok u trgovini primat drže veliki, uglavnom strani lanci.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

Direktor: Nikola Baučić Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

4

TEMA TJEDNA

Tribina AmChama

Brišu se carine između SAD-a i EU-a

Privredni vjesnik Broj 3782, 17. lipnja 2013.

( za 1,9%

porastao je izvoz u Njemačku

( za 9,9%

porastao izvoz u Sloveniju

Vanjskotrgovinski deficit 17,5 milijardi kuna

Novi sporazum SAD-a i Europske unije o slobodnoj trgovini i investicijama mogao bi EU-u donijeti korist vrijednu 120 milijardi eura. SAD bi mogao povećati prihode za 95 milijardi, a s obje strane Atlantika moglo bi se otvoriti milijun novih radnih mjesta, rečeno je na prošlotjednoj tribini AmChama, američke komore u Hrvatskoj.

Pregovore o sporazumu dogovorili su u veljači američki predsjednik Obama, predsjednik Europske komisije Barroso i predsjednik Europskog vijeća Van Rompuy. Predstavnici dvaju najvećih tržišta, koja međusobno stvaraju trećinu svjetske trgovi-

ne i proizvode polovinu svjetskog BDP-a, žele dodatno smanjiti međusobne carine (ili ih potpuno ukinuti) te olakšati kretanje kapitala, ulagača i trgovaca. Već sada su carine prosječno niske (oko četiri posto), no u nekim sektorima poput tekstila ili autoindustrije predstavljaju barijeru snažnijem prometu. Prema riječima Ivana Vidakovića, predsjednika AmChama, pozitivni efekti sporazuma pojavili bi se već 2015., a sporazum bi sa 0,5 posto godišnje pridonio rastu BDP-a u EU-u i SAD-u. Prva runda pregovora o sporazumu održava se u lipnju, a bit će prihvaćen kad ga potvrde Kongres SAD-a i Europsko vijeće. (I.V.)

AAA certifikati

Poslovna izvrsnost stanuje i u Hrvatskoj

U Hrvatskoj ima tvrtki koje posluju odgovorno, hrabro i održivo, tvrtki koje u praksi provode načela poslovne izvrsnosti. Najboljima od njih tvrtka Bisnode dodijelila je AAA certifikate bonitetne izvrsnosti, za koje direktor Benjamin Cerovac tvrdi da će ih učiniti prepoznatljivima na području cijele Europske unije. Bisnode je švedska kompanija, najveći europski ponuđač poslovnih i bonitetnih informacija, čija hrvatska podružnica već tri godine izdaje A, AA i AAA certifikate.

Za AAA certifikat potrebno je zadovoljiti pet

osnovnih uvjeta: barem tri godine aktivno poslovati, imati barem jednog zaposlenog, godišnje prihode iznad 350.000 kuna, kapital i rezerve veće od 100.000 kuna i neto profitnu maržu iznad tri posto. Primjenom još 13 dodatnih pokazatelja, Bisnode je došao do najužeg kruga od 10 tvrtki nositelja AAA certifikata kojima su dodijeljene nagrade za poslovnu izvrsnost.

To su Globaldizajn, Koios savjetovanje, Texel, Press clipping, Servier pharma, MKD biro, Asseco SEE, Autokuća Pavlinić-Sopić, Armatura servis i Otkupna stanica Metali vlasnika Zdenka Žnidarca i Marine Lončarević. Prema računici Bisnodea, vjerojatnost da će neka od tvrtki s njihovim AAA certifikatom postati insolventna u idućih godinu dana je 1,5 posto. (D.Ž.)

Izvoz pao 5,4 posto, podbacile Cefta i Rusija Izvoz u zemlje Europske unije još se nekako drži, bio je manji 0,6 posto, a ukupno je iznosio 13 milijardi kuna. Takva razina izvoza ostvarena je unatoč nastavku negativnih kretanja u eurozoni lijarde, s rastom od čak 32 posto). U minusu je izvoz prehrambenih proizvo-

Igor Vukić vukic@privredni.hr

H

rvatski robni izvoz u prva četiri mjeseca ove godine iznosio je 21,2 milijarde kuna, a bio je manji 5,4 posto nego u istom razdoblju prošle godine.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, smanjen je i uvoz (38,7 milijardi ili 3,7 posto manje) pa je vanjskotrgovinski deficit iznosio 17,5 milijardi kuna.

Izvoz u zemlje Europske unije još se nekako drži, bio je manji 0,6 posto, a ukupno je iznosio 13 milijardi kuna. Takva razina izvoza ostvarena je unatoč nastavku negativnih kretanja u eurozoni. Zbog toga je trpio, primjerice, izvoz u Italiju koji je smanjen za 12,4 posto ili u Austriju koji je manji za 16,3 posto. S druge strane, porastao je izvoz u Njemačku (1,9 posto) i Sloveniju (9,9 posto). Iako obujmom nije velik kao izvoz u tradicionalne hrvatske partnere (Njemačka, Slovenija, Austrija i Italija), znatno je porastao hrvatski izvoz u Grčku: sa 102 milijuna kuna u prošloj godini povećao se na 533 milijuna u ovoj godini.

Preseljenje pogona koštalo Veliki podbačaj zabilježen je na tržištima Cefte i Rusije. Prema Cefti se izvoz spustio za 500 milijuna kuna (ukupno je izvezeno četiri milijarde, što je manjak od 11,7 posto). Vjerojatno se ra-

Hrvatski izvoz u Grčku skočio je s lanjskih 102 milijuna kuna na 533 milijuna u ovoj godini

Manja potrošnja i izvoz srušili BDP Uz pad izvoza, padu BDP-a u prvom tromjesečju od 1,5 posto pridonio je i pad izdataka za potrošnju kućanstava od tri posto. Prema podacima DZS-a, pale su i investicije u fiksni kapital za 2,3 posto. Nasuprot tome porasla je državna potrošnja za 0,3 posto. I bruto dodana vrijednost (BDV) je bila realno manja za 0,8 posto u odnosu na prošlu godinu. Pozitivan doprinos BDV-u dali su među ostalim prerađivačka industrija i vađenje (jedan posto) te djelatnost informacija i komunikacija (1,2 posto). Negativan doprinos stigao je iz građevinarstva (4,3 posto), trgovine (3,9 posto), financijskih djelatnosti (1,8 posto) i poljoprivrede (2,1 posto). zlog može tražiti u odlukama nekolicine poduzeća da zbog EU-a presele dio proizvodnje u zemlje Cefte kako bi izbjegli carinske troškove. Izvoz u Srbiju smanjen je 15,4 posto, u BiH 3,4 posto, a u Crnu Goru čak 62,7 posto (sa 519 milijuna kuna na 193 milijuna kuna). Za 15 posto manji je izvoz u “ostale europske zemlje” u koje se ubrajaju Rusija, Ukrajina, Turska... Izvoz u Rusiju manji je 11,2 posto (iznosio je 490 milijuna kuna), ali blago je porastao izvoz u Tursku (1,2 posto, a dosegnuo je 226

milijuna kuna). S padom od 19,2 posto pridružio se i izvoz u američke zemlje.

Ukupno je iznosio 1,04 milijarde kuna.

Izvoz prerađivačke industrije bio je u prva četiri mjeseca manji za 5,2 posto. Izvezeno je robe za 18,8 milijardi kuna, oko milijardu manje nego u prva četiri mjeseca 2012. godine. Na pozitivnom teritoriju su bili izvoz rafiniranih naftnih proizvoda (2,6 milijardi kuna i rast od 11 posto), farmaceutski proizvodi (1,2 milijarde i rast od sedam posto), metalni proizvodi (1,4 mi-

da koji je smanjen 17 posto, na 1,4 milijarde kuna.

Odjevni proizvodi pali su ispod milijarde (875 milijuna kuna), s minusom od 14 posto. Izvoz kemikalija i kemijskih proizvoda se donekle drži (1,2 milijarde, manjak od 2,5 posto), a proizvodnja električne opreme zabilježila je izvozni minus od 7,8 posto, spustivši se na 1,5 milijardi kuna.

Brodovi na dnu Na najniže grane spao je izvoz “ostalih prijevoznih sredstava” u što se ubrajaju brodovi. Prošle godine još se nekako skupilo 1,7 milijardi izvoznih poslova.

U prva četiri mjeseca ove godine izvoz je vrijedan samo 587 milijuna kuna, što je pad od 67,3 posto.

Nastavak negativnih kretanja i smanjenje potrošnje stanovnika utjecali su i na pad uvoza. Unatoč tome, porastao je uvoz prehrambenih proizvoda za šest posto i dosegao tri milijarde kuna. Porastao je i uvoz kožnih proizvoda, papira, računala i drugih strojeva. Ostali uvozni odjeljci uglavnom su manji za pet do 15 posto, osim uvoza naftnih prerađevina koji je smanjen za 39 posto.

5

www.privredni.hr Broj 3782, 17. lipnja 2013.

( 2,6 sekundi

( više od 50% odluka

prosječno vrijeme odlučivanja o kupnji

donosimo podsvjesno

Neuroekonomija i neuromarketing

Podsvijest je gospodar novčanika Neuroekonomija koristi medicinske metode istraživanja procesa u mozgu na kojima bi se mogle temeljiti odluke, a neuromarketing pokušava rezultate tih istraživanja iskoristiti za bolju prodaju proizvoda i usluga Drago Živković zivkovic@privredni.hr

N

euroekonomija i neuromarketing sasvim su novi koncepti u poslovnom svijetu. Tek u zadnjih desetak godina umnožila su se znanstvena istraživanja u tim interdisciplinarnim područjima, potaknuta dodjelom Nobelove nagrade za ekonomiju 2002. godine izraelsko-američkom psihologu Danielu Kahnemanu. Zajedno s kolegama Amosom Tverskim i Richardom Thalerom, Kahneman je prije tridesetak godina utemeljio tzv. bihevioralnu ekonomiju koja kretanja u realnom gospodarstvu pokušava protumačiti socijalnim, kognitivnim i emocionalnim čimbenicima iz kojih izvire donošenje odluka. Neuroekonomija ide korak dalje, koristeći medicinske metode istraživanja procesa u mozgu na kojima bi se mogle temeljiti odluke s ekonomskim poslje-

dicama, a neuromarketing potom pokušava rezultate tih istraživanja iskoristiti za bolju prodaju proizvoda i usluga.

Laboratorij za neuromarketing Ideje i rezultate Kahnemana i ostalih u Hrvatskoj promiče nedavno osnovana udruga Institut za neuroekonomiju, čija predsjednica Irena Dajčar ističe kako, za razliku od klasične ekonomije, neuroekonomija koristi metodologiju i rezultate društvenih znanosti, ponajviše psihologije i neurologije potrošača i menadžmenta. Institut za neuroekonomiju namjerava izdavati publikacije, organizirati edukacije i izrađivati analize tržišta na zasadama neuroekonomije. Ciljna skupina su im agencije za istraživanje tržišta, a konačni ishod trebalo bi biti osnivanje prvog laboratorija za neuromarketinško istraživanje koji bi se osnovao u suradnji s Ekonomskim i Medicinskim

Metode neuromarketinga koriste Google i Disney, ali i američki republikanci u kampanjama fakultetom u Zagrebu.

Neuromarketinška istraživanja danas se najčešće obavljaju praćenjem i snimanjem rada mozga metodama funkcionalne magnetske rezonancije ili elektroencefalografije (EEG). U istraživanja

su uključene i neke velike svjetske kompanije, poput Googlea i Disneyja, a metode neuromarketinga koristili su i američki republikanci u predizbornoj kampanji 2010. godine.

Miris svježeg kruha Najpoznatije istraživanje objavljeno je 2004., a u njemu je sudjelovalo 67 ispitanika. Dok su im funkcionalnom magnetskom rezonancijom snimali mozak, ponuđene su im Coca Cola i Pepsi Cola, ali im nije rečeno

koja je koja. Svaki drugi ispitanik rekao je da Pepsi ima bolji okus, a magnetska rezonancija pokazala je pojačanu aktivnost u dijelu mozga koji regulira osjećaj ugode. No, kada su popili ista pića znajući koje je koje, tri četvrtine ih je reklo da Coca-Cola ima bolji okus, a magnetska rezonancija je pokazala pojačanu aktivnost u dijelovima mozga koji upravljaju višim kognitivnim funkcijama i pamćenjem. Zaključak je bio da potrošači više kupuju

Coca-Colu ne zato što im se više sviđa njezin okus, već zato što više vrednuju brend Coca-Cole.

Odluku o izboru brenda prilikom kupnje, pokazuju istraživanja, donosimo prosječno za samo 2,6 sekundi, a više od 50 posto odluka donosimo podsvjesno, ističe Irena Jurjević, predsjednica Stručnog odbora Instituta za neuroekonomiju. Miris i zvuk pokazali su se jačim poticajima za kupnju od vida, što se ponegdje na Zapadu koristi tako da se u trgovinama iz ventilacije pušta umjetni miris svježe pečenog kruha, koji kupce asocira na toplinu doma.

No, takve su metode već na granici etičnoga, pa i legalnog, jer bi se mogle smatrati zavaravanjem potrošača. Neuromarketing zbog toga ima i svoje kritičare koji pozivaju na izričitu zabranu svih metoda kojima se zaobilazi racionalni um i na potrošača utječe tako da on tog utjecaja nije svjestan.

Hrvatski i nizozemski poduzetnici

Od PDV-a i carine uplaćeno 303 milijuna kuna

Brodogradnja nam je u krvi

Milijuni od brodica

Hrvatski i nizozemski poduzetnici iz sektora brodogradnje sastali su se prošli tjedan u Zagrebu, kako bi uoči ulaska u EU razmotrili buduću suradnju. Susret je organiziralo Veleposlanstvo Nizozemske u Zagrebu u suradnji s Ministarstvom gospodarstva.

“Zahvaljujući zemljopisnom položaju, naše zemlje imaju dugogodišnju brodarsku tradiciju, moglo bi se reći da nam je to upisano u DNK”, rekla je

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture završilo je akciju preupisa stranih plovila po povoljnijim uvjetima, koja je trajala do 31. svibnja.

Carinski postupak obavljen je za 4130 stranih plovila, a od naplate PDV-a i carine u proračun je uplaćeno 303 milijuna kuna. Podsjećamo, temeljem izmjena i dopuna Zakona o PDV-u za sva plovila za sport i razonodu u privremenom uvozu do

Stella Ronner Grubačić, veleposlanica Nizozemske. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak podsjetio je na težak proces privatizacije brodogradilišta koja su proizvodila divne brodove, ali lošim su upravljanjem gubila

novac poreznih obveznika. S novim vlasnicima dobila su priliku za novi početak.

Ni u Nizozemskoj nije jednostavno proizvoditi brodove, osobito nakon izbijanje krize, rekao je Martin Bloem iz klastera Maritime. Često nedostaje kvalificiranog kadra jer djeca radije idu u sociologe, nego u tehničare. No posla ima, stvaraju ga inovacije koje smanjuju troškove i novi naručitelji poput LNG kompanija.

Suradnja s Hrvatskom postoji i od ranije. Kompanija Jumbo gradila je svoja dva broda nedavno u Brodosplitu, a grupacija Damen surađuje s NCP-om iz Šibenika. Nakon ovakvih susreta bit će i novih poslova. Na sastanku su bili predstavnici Brodosplita, Uljanika, Brodotrogira, Viktora Lenca, NCP-a i nizozemskih tvrtki Dagin, IHC Merwede, Jumbo, Navalis, Peters Shipjards i drugi. (I.V.)

kraja svibnja stopa PDVa bila je pet posto, a smanjena je i carinska stopa sa osam i 12 posto na 2,7 odnosno 1,7 posto. Za plovila koja se u promet puštaju od 1. lipnja 2013. obračunava se puna stopa PDV-a od 25 posto.

6

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3782, 17. lipnja 2013.

( pošiljke do 150 €

oslobođene su carine ako ih šalju pravne osobe

Novosti u carinskom sustavu nakon ulaska u EU

Poduzetnici, carinite robu u Hrvatskoj Carinjenjem u drugim zemljama naši carinici gube posao, a i naš proračun će gubiti prihode, kaže Zlatko Grabar, ravnatelj Carinske uprave

O

d 1. srpnja svaki hrvatski poduzetnik moći će cariniti robu u bilo kojoj carinarnici diljem Europske unije. Naravno, to vrijedi za uvoznike koji kupuju robu koja dolazi izvan granica EU-a, primjerice iz Kine.

Carinski prihod dijeli se na dva dijela: 25 posto ostaje zemlji na čijem se teritoriju carinarnica nalazi, a 75 posto ide u zajednički europski proračun.

Da ne bi došlo do velikog pada carinskih prihoda u Hrvatskoj, hrvatski su carinici već počeli obilaziti domaće poduzetnike. Nagovaraju ih da i dalje nastave cariniti uvoznu robu u Hrvatskoj.

Potvrdio je to i Zlatko Grabar, ravnatelj Carinske uprave pri Ministarstvu financija. “Carinjenjem u drugim zemljama naši carinici gube posao, a i naš proračun će gubiti prihode”, kazao je Grabar na prošlotjednom predstavljanju novosti u carinskom sustavu nakon ulaska u EU. No postoji i drugi ishod: europski uvoznici mogli bi svoju robu cariniti u hrvatskim ca-

rinskim upravama. Ako vide, primjerice, da se postupci obavljaju brzo i efikasno. Ili ako im roba stiže s istočne strane ili južne strane EU-a pa je jednostavnije da se carinski postupak obavi u Rijeci, Zagrebu, Osijeku, Varaždinu, Splitu, Zadru ili Pločama.

“Pokušali smo napraviti neke projekcije budućih prihoda, ali zasad je to teško jer ne znamo koliko će domaćih poduzetnika cariniti svoju robu u drugim dijelovima Unije.

Vjerojatno ćemo izgubiti dio dosadašnjih prihoda”, rekao je Grabar.

EORI broj Za pristupanje carinskom postupku, pravne i fizičke osobe moraju prvo ishoditi identifikacijski EORI broj, koji se dobiva u najbližoj carinarnici.

Carinjenje se obavlja bez papira, sustavom e-carine, elektronskom razmjenom podataka.

Za prijenos robe kupljene u drugim dijelovima Unije u Hrvatsku ne plaća se carina, ali postoji obveza statističkog izvještavanja (Intrastat).

Izvještaje moraju podno-

siti svi obveznici PDVa čija je vrijednost robne razmjene s ostatkom Unije veća od 1,7 milijuna kuna godišnje. Prema zemljama izvan Unije vrijede zajedničke carinske tarife (TARIC). Sve informacije o tarifama mogu se dobiti na www. carina.hr.

I europski uvoznici mogli bi svoju robu cariniti u hrvatskim carinskim upravama Od ulaska u EU povećava se i vrijednost robe koju je bez carina i PDV-a moguće naručiti poštom izvan Europske unije. Pošiljke vrijedne do 150 eura - ako ih šalju pravne osobe, a primatelj je pravna osoba ili fizička osoba – oslobođene su carine, a PDV se plaća na vrijednost iznad 22 eura.

Pošiljke koje šalju fizičke osobe drugim fizičkim osobama oslobođene su i PDV-a i carine, do vrijednosti od 45 eura, ali u njima ne smije biti alkohol, duhan i parfemi. (I.V.)

( oko 1,7 mil zemljišnih čestica u državnom je vlasništvu

Mladen Pejnović, predstojnik Državnog ure

Dobit od drž mora biti već Kada bi Hrvatska imala prosječnu europsku dobit od imovine u kada bismo došli na razinu Slovenije, u proračunu bi mogla biti Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

D

ržavna imovina je ponekad uteg oko vrata, a ponekad obiteljsko srebro. Pravo je pitanje koliko toga ima i kako se time upravlja. O tome razgovaramo s predstojnikom Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Mladenom Pejnovićem.

Znamo li čime raspolaže država?

- Odgovor na to pitanje nije jednostavan, no odgovoriti da znamo svakako ne bi bilo točno. Poznati su nam podaci vezani za trgovačka društva u kojima država ima svoj udio.

Tu je situacija dosta dobra, no kod nekretnina to nije tako. Oko 1,7 milijuna zemljišnih čestica država ima u svom vlasništvu, no samo njih 1,2 milijuna je tako i uknjiženo. Ima oko pola milijuna nekretnina za koje znamo da postoje i da država njima upravlja ili treba upravljati, no one nisu “čiste”. Tu ima različitih situacija, poput suvlasništva, nejasnih vlasnika ili je nekretnina predmet povrata i na tome će se sigurno još neko vrijeme trebati raditi. Treća je grupa imovine ona koja nam je dobro poznata, no pravo je pitanje zapravo kako njome upravljamo i kakve prihode donosi. U tu grupu svakako spadaju resursi poput pijeska, vode,

zraka, frekvencija, radiospektra, zračnih koridora. I oni bi trebali više dolaziti do izražaja i više doprinositi državnom proračunu.

Koliko prihoda proračunu donosi državna imovina?

- U našem izračunu uzeli smo podatke Eurostata i njihovu metodologiju kako bismo se mogli komparirati s drugim zemljama. Izračuni su pokazali da imamo prihode od oko 300 milijuna eura u proračunu na osnovi imovine, što je malo i iznosi oko 0,7 posto državnog proračuna. Ozbiljne europske zemlje poput Švedske ili Finske prihoduju oko četiri posto proračuna na temelju dobiti koju ostvaruju od imovine u svojem vlasništvu. U Europi ima i

Imovina će morati donositi dobit.

Mora se rasteretiti vrijednost rada koja se oporezuje u plaći i na plaći ekstremnih slučajeva poput Norveške koja čak 11 posto svojeg proračuna osigurava iz takvih izvora. No tu je, naravno, riječ o prihodima od energetskog sektora, ponajprije nafte koja znatno olakšava državne financije toj zemlji. Trebali bismo što prije doći na razinu na kojoj je danas

Slovenija koja na taj način osigurava dva posto svojih prihoda. Ako to ostvarimo, to znači da bismo u proračun od prihoda državne imovine slili oko milijardu eura. Ta bi brojka bitno olakšala situaciju u kojoj se nalazi državni proračun već niz godina. Da ministar financija Linić ta sredstva ima već danas, bilo bi mu bitno lakše u zatvaranju financijskih konstrukcija.

Kako je moguće osigurati bolje punjenje proračuna?

- Hrvatska je naznačila kako će se ići u pore-

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3782, 17. lipnja 2013.

( samo 1,2 mil

*vijesti

tih čestica je tako i uknjiženo

da za upravljanje državnom imovinom

avne imovine ća svojem vlasništvu, deficit bi se mogao lako pokriti. Godišnje se sada uprihodi oko 300 milijuna eura, a najmanje milijarda eura dobiti državne imovine ka je vezana za trgovačka društva. Potrebno je izdvojiti grupu društava koje ne želimo prodavati i koje su nam strateški važne zbog infrastrukture ili sličnih razloga. Sve ostale oblike vlasništva treba preoblikovati, restrukturirati, dokapitalizirati, a dio i prodati. Treća grupa zadataka vezana je

Građani su vlasnici svega što je državno i oni moraju znati što se radi. Sve transakcije državne i lokalne samouprave moraju biti javno dostupne, a sve ono što nije javno dostupno nema legalitet ze na imovinu. To pitanje je na žalost izbanalizirano pitanjima oko stanova u kojima građani žive ili vikendica koje koriste, a ne gledaju se ostali oblici vlasništva. U svakom slučaju, imovina će morati donositi dobit. Za to smo se opredijelili i jasni smo u tome da se mora rasteretiti vrijednost rada koja se oporezuje u plaći i na plaći. Ono što želimo može se ostvariti na više načina. Nije samo u pitanju podizanje stopa nego i širenje baze iz koje se porezni prihodi mogu ostvariti. Državna imovina, kao i druga imovi-

na uostalom, podložna je špekuliranju. Česte afere s pijeskom i šljunkom upravo to pokazuju, a to su još najbenignije stvari u kojima se ozbiljan novac slijeva u privatne džepove. Što donosi nova Strategija upravljanja državnom imovinom?

- Nova Strategija donosi bazično opredjeljenje za transparentnost i korisnost. Cijela Strategija je bazirana na nacionalnom i ekonomskom opredjeljenju. Nacionalno opredjeljenje znači kako želimo da se sve vrijednosti

kojima upravljamo očuvaju kako bi ih koristile i buduće generacije.

Ekonomsko opredjeljenje nas vodi prema tome da upravljamo svojim resursima tako da ostvarujemo dobit. Iako se ta dva kriterija ponekad čine proturječnima, upravo u njihovu balansu moramo pronaći način kako upravljati imovinom. Strategijom su određene i četiri velike grupe zadataka.

Prva je vezana uz posao s nekretninama. Potrebno ih je popisati, procijeniti i učiniti i njih i njihovo upravljanje transparentnima. Druga grupa zadata-

7

za one oblike vlasništva koji za sada nisu u fokusu a mogli bi donositi dobit, dok je četvrta grupa zadataka vezana za izgradnju registra u kojem bi sve to bilo dostupno i transparentno. Osigurat ćemo da informacije o svakom dijelu državnog vlasništva građanima budu dostupne preko interneta. Uz registar će biti napravljen i internetski portal na kojem će se sve transakcije oglašavati. Građani su vlasnici svega što je državno i oni moraju znati što se radi. Sve transakcije državne i lokalne samouprave moraju biti

javno dostupne, a sve ono što nije javno dostupno nema legalitet.

Može li državna imovina pomoći gospodarskom razvoju Hrvatske?

- Nemamo izbora - moramo raditi na tome. No moramo biti svjesni da je imovina koja miruje samo trošak. Ništa se neće dogoditi ako se s tom imovinom ne radi.

Moraju postojati ljudi, projekti i znanje pomoću kojeg možemo upravljati tom imovinom. Samo novostvorena vrijednost ima neki smisao. Naravno, mnogi to podcjenjuju, i to najčešće zbog osobnih teških situacija. U potrebi da riješimo svoje probleme prodajemo nekretnine. Ako imate četverosobni stan, prodate ga i preselite u trosobni, dobit ćete nekoliko tisuća eura. S tim sredstvima platit ćete stare račune, no sljedeće godine selit ćete u dvosobni. Bez stvaranja nove vrijednosti na imovini bit ćemo na ulici. Naši potencijali su ogromni. Dužina obalne linije i kopna nam je oko 6000 kilometara, no to je vrijednost koja je trenutno samo statistika i mrtvi kapital. Novu dobit moramo ostvariti radom. Špekulacije, prodaja i preprodaja početak su ekonomske silazne spirale u kojoj se neko vrijeme može preživljavati, no kraj joj je zajamčen.

Dodijeljene nagrade za najbolju ambalažu U sklopu festivala ambalaže FEST.A CROPAK 2013 održanom u Donjem Kraljevcu dodijeljene su nagrade za najbolju ambalažu na hrvatskom tržištu Cropak i za najbolju ambalažu na tržištu regije Regpak. Prijavljeno je bilo 23 proizvoda i 29 serija u devet kategorija, ukupno više od 130 proizvoda. Nagradu Cropak dobila je ambalaža Frankovka Rose Selected 2012, vlasnika tvrtke Iločki podrumi. Za Regpak nominirano je 25 proizvoda, a pobijedio je proizvod - povratna nosiljka za boce, vlasnika Pivovarne Laško iz Slovenije.

Podravki osam priznanja

Osam međunarodnih priznanja osvojili su Podravkini proizvodi na natjecanju Superior Taste Award 2013. u Bruxellesu za vrhunsku kvalitetu i okus.

Superior Taste Award dodjeljuje International Taste & Quality Institute, vodeća neovisna svjetska organizacija. Ocjenjuju se isključivo proizvodi koji se nalaze na policama trgovina, a u proces ocjenjivanja mogu ući samo proizvodi kompanija koje imaju certifikate kontrole kvalitete.

Zagorje-Tehnobeton posluje u Kragujevcu Varaždinska tvrtka Zagorje-Tehnobeton položila je peti kamen temeljac u Kragujevcu i to za izgradnju nove zgrade Hitne pomoći, koja se gradi u sklopu Bolničkog centra.

Investitor je Grad Kragujevac, a vrijednost radova dva milijuna eura. Objekt je ugovoren po sistemu ključ u ruke, a završetak planiran u veljači 2014.

Zagorje-Tehnobeton je u Kragujevcu već izgradio Plaza Centar-Shopping Mall, Data Centar-VIP Mobile Srbija, Upravni blok stadiona Čika Dača s pristupnim cestama te Zavod Male pčelice.

8

AKTUALNO

( 89 klastera

Privredni vjesnik Broj 3782, 17. lipnja 2013.

registrirano u Hrvatskoj, ali samo pola ih radi

( 2000 sudionika sudjeluje u razvoju klastera

Podrška razvoju klastera

Kad se udruže, i najmanji postaju veliki Projekt je povezao više od 1300 ljudi, a sljedeća dva sektora u kojima se planira klastersko povezivanje na državnoj razini su brodogradnja i informacijsko-komunikacijske tehnologije Drago Živković zivkovic@privredni.hr

P

rojekt pod nazivom Podrška razvoju održivih klastera pokrenut je u veljači 2011. godine, s dva milijuna eura iz IPA fonda i 400.000 eura iz državnog proračuna. Gotovo dvije i pol godine kasnije završen je osnivanjem triju klastera konkurentnosti

Klasterima se više neće iz državne blagajne pokrivati operativni troškovi, nego će se financirati njihovi projekti u granama gospodarstva koje su ocijenjene strateškima: drvnoj, automobilskoj i prehrambenoj industriji. Projekt je, prema ocjeni ministra poduzetništva i obrta Gordana Marasa, bio vrlo uspješan jer je povezao više od 1300 ljudi koji su u njemu sudjelovali na razne načine. Sljedeća dva sektora u

kojima se planira klastersko povezivanje na državnoj razini su brodogradnja i informacijsko-komunikacijske tehnologije. Brodogradnja je, prema Marasu, dosad “uvozila za 10, prodavala za osam, a ubuduće bi trebala uvoziti za četiri i prodavati za 12”. Za osnivanje klastera država je u zadnje četiri godine izdvojila 35 milijuna kuna, a već u srpnju bit će raspisan prvi natječaj za bespovratna sredstva iz strukturnih fondova EU-a, u kojem će klasteri za jedan projekt moći dobiti i do šest milijuna eura, više od svih domaćih poticaja dosad.

Nema članarine Tijekom provedbe projekta, rekao je njegov voditelj Barry Condron, identificirano je čak 89 klastera u Hrvatskoj, ali i utvrđeno da stvarno funkcionira tek svaki drugi.

U bazi projekta sada je oko 200 tvrtki uključenih u klastere, a prva tri klastera konkurentnosti već su izrodila neke konkretne inicijative. Tako se u

prehrambenom klasteru dogovara osnivanje kulinarske akademije, drvni klaster pokrenuo je zajedničke aktivnosti oko novog dizajna namještaja, dok se automobilski klaster posvetio jačem razvoju električnih automobila. Izrađena su i mjerila za praćenje rada klastera, a iskustva stečena tijekom

ustrojavanja prvih triju klastera konkurentnosti, uobličena u akcijske i komunikacijske planove, bit će iskorištena za osnivanje novih klastera, koji bi u budućnosti, smatra Condron, mogli značajno pridonijeti povlačenju novca iz EU fondova.

Pomoćnica ministra poduzetništva i obrta

Dijana Bezjak najvećim uspjehom projekta ipak smatra okupljanje cijele klasterske zajednice u Hrvatskoj, koja uključuje preko 2000 dionika iz gospodarstva, obrazovnog sustava i javne uprave. Jedna od pouka projekta je da se klasterima više neće iz državne blagajne pokrivati operativni troškovi, poput administracije i plaće klaster menadžera, nego će se financirati njihovi projekti, iz kojih će se onda pokrivati i troškovi poslovanja.

Tri novoosnovana klastera konkurentnosti nemaju nikakve operativne troškove niti klaster menadžere, jer administraciju za njih vodi Agencija za investicije i konkurentnost.

Zato klasteri, iako su organizirani kao udruge, nemaju ni članarine, što ih čini dodatno privlačnima za male poduzetnike. Članstvo u klasteru otvara niz novih poslovnih prilika, omogućuje sudjelovanje poduzetnika u razvoju strateških dokumenata za korištenje strukturnih fondova EU-a, pristup finan-

ciranju iz tih fondova, te uspostavljanje kontakata s klasterima iz EU-a s kojima se mogu razvijati međunarodni projekti.

Dunavska strategija Klasteri koji dobivaju poticaje o svom su radu dosad izvještavali podacima o održanim edukacijama i broju sudionika, a ubuduće će se od njih tražiti podaci o rastu prihoda nakon realizacije nekog projekta. Klasteri će se moći natjecati i za sredstva iz EUove Dunavske strategije, u koju je uključeno 14 zemalja, a projekti će morati biti prekogranični, uz suradnju barem osam sudionika u jednom projektu.

Do kraja srpnja, najavila je Marija Rajaković iz Ministarstva gospodarstva, bit će osnovano ukupno 12 klastera konkurentnosti, a potom slijedi osnivanje visokotehnoloških mreža za industriju u 12 prioritetnih sektora, primjenom šest ključnih tehnologija, poput nanotehnologije, mikroelektronike, biotehnologije i fotonike.

Klasterski prioriteti

Prioriteti klastera konkurentnosti prehrambeno-prerađivačkog sektora • Unapređenje poslovnog okruženja i jačanje konkurentnosti sektora • Diverzifikacija proizvodnje kroz istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije • Razvoj ljudskog kapitala kroz unapređenje znanja, sposobnosti i vještina • Brendiranje sektora i proizvoda te utvrđivanje oznaka i standarda kvalitete

Prioriteti klastera konkurentnosti automobilskog sektora: • Unapređenje poslovnog okruženja i osnaživanje internog tržišta kroz specijalizaciju • Promicanje rasta i izvrsnosti sektora kroz istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije • Daljnje uvođenje međunarodnih standarda kvalitete te podrška internacionalizaciji sektora

• Osnaživanje tržišta rada visokokvalitetnim kadrovima Prioriteti klastera drvoprerađivačkog sektora: • Povećavanje opskrbe sektora dovoljnom količinom kvalitetne sirovine • Intenziviranje ulaganja u aktivnosti finalne prerade kroz istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije • Razvoj ljudskog kapitala, znanja i sposobnosti • Ulaganje u razvoj dizajna i promociju brendova domaće industrije

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3782, 17. lipnja 2013.

( bespovratnih 210 mil €

Usvojene izmjene Zakona o radu

Nema više radnih knjižica

iz pretpristupnih fondova stići će tijekom 2013.

Sjednica hrvatske vlade

Štednja osigurana do 100.000 eura Ukida se mogućnost da se novac fonda za osiguranje depozita ulaže u kratkoročne i dugoročne državne vrijednosne papire, odnosno državne obveznice. Neće se moći zaduživati ni kod Hrvatske narodne banke Igor Vukić vukic@privredni.hr

O

d 1. srpnja štedni ulozi u bankama bit će osigurani do iznosa od 100.000 eura, odlučila je Vlada na prošlotjednoj sjednici. Odluka je u skladu s europskom direktivom, a do sada su štedni depoziti bili osigurani do svote od 400.000 kuna. Prema riječima ministra financija Slavka Linića, ovom se odlukom ujedno ukida ranija mogućnost da se novac fonda za osiguranje depozita (kojim upravlja Agencija za osiguranje depozita) ulaže u kratkoročne i dugoročne državne vrijednosne papire, odnosno državne obveznice. Neće se

Za sanaciju gubitaka HZZO-a Ministarstvo financija podignulo je kredit od 3,3 milijarde kuna moći zaduživati ni kod Hrvatske narodne banke. Sve se to smatra povredom “zabrane povlaštenog pristupa” prema europskim pravilima. Novac za isplatu štediša prikupljat će se i dalje naplatom premije za osiguranje depozita, ulaganjem u štedne depozite prvoklasnih banaka te, ako je potrebno, izravnim transferima iz proračuna.

Uskoro programi izravnih potpora Zakonom o potporama u poljoprivredi Vlada je

Milanović: Rješenje o 25.000 riječi potiče pisanje Promjenom Zakona o medijima omogućit će se i nakladnicima s područja Europske unije da rade u Hrvatskoj. Ako osnuju redakciju sa sjedištem u Hrvatskoj, morat će se upisati u sudske i druge registre, a ako posao budu obavljali povremeno, onda mogu poslovati i prema Zakonu o uslugama. Premijer Zoran Milanović osvrnuo se na raspravu o smanjivanju PDV-a na dnevni tisak na pet posto. Podržava rješenje o 25.000 riječi potrebnih za dobivanje prava na pet posto jer se time, kako kaže, potiče pisanje. Budu li pritisci i lobiranja da se odustane od tog mjerila prejaki, onda će sve tiskovine ostati na 10 posto PDVa, što je već znatno manje od osnovne stope od 25 posto, zaprijetio je Milanović. ovlastila Agenciju za plaćanja u poljoprivredi da bude središnje tijelo za provedbu sustava potpora u skladu sa zahtjevima Europske unije. U sklopu programa potpora izradit će se programi izravnih potpora, plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima i mjere ruralnog razvoja.

Uvodi se i sustav savjetovanja poljoprivrednika i mehanizmi nadzora trošenja dodijeljenog novca.

Ugovorom o pristupanju Europskoj uniji Hrvatska je dobila mogućnost isplaćivanja 373 milijuna eura u programu izravnih potpora. U desetogodišnjem razdoblju smanjivat će se udio novca iz domaćeg proračuna, a rast će udio iz europskog agrarnog fonda. U državnom proračunu za 2014. godi-

nu trebat će za tu namjenu osigurati dodatnih 573 milijuna kuna. Europski novac povlači se i iz pretpristupnih fondova. Prema riječima potpredsjednika Vlade Branka Grčića, u zadnjih godinu i pol razina ugovaranja za potencijalne isplate povećana je sa 37 na 70 posto. Nakon pojačanog angažmana na pripremi programa i ugovaranja, ove će godine iz pretpristupnih fondova u Hrvatsku stići 210 milijuna eura bespovratnog novca.

Sanacija HZZO-a Vlada je potvrdila i postupak sanacije gubitaka Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Nepodmirene obveze HZZO-a na dan 31. prosinca 2012. iznosile su 5,6 mili-

9

jardi kuna. Za potrebe sanacije Ministarstvo financija podignulo je kredit od 3,3 milijarde kuna. U ovoj tranši vjerovnici HZZOa bit će podmireni sa 2,5 milijardi kuna, kako bi se omogućilo nesmetano poslovanje Zavoda i isplata dobavljačima lijekova i medicinske opreme. Donesena je i odluka o prijeboju potraživanja između HŽ-Infrastrukture i Agencije za upravljanje državnom imovinom. Dug HŽ-a popeo se na 319 milijuna kuna, a od AUDIO-a potražuje 15 milijuna kuna.

Nakon prebijanja potraživanja, HŽ će za ostatak od 304 milijuna kuna AUDIO-u dati svoje nekretnine: hotele u Zagrebu i Osijeku, prenoćišta u Rijeci i Koprivnici te niz kuća i stanova.

Hrvatski sabor proteklog je tjedna usvojio izmjene Zakona o radu (ZOR). Prema tim prihvaćenim izmjenama, poslodavci će ubuduće s radnikom prvi ugovor o radu moći sklopiti bez vremenskog ograničenja. Drugi i svaki sljedeći ugovor na određeno s istim radnikom i za isto radno mjesto neće se moći sklopiti na razdoblje dulje od tri godine. Ako se prvi ugovor na određeno vrijeme sklopi na dulje od tri godine, drugi se neće moći sklopiti na određeno vrijeme.

Izmjenama Zakona utvrđeno je maksimalno trajanje prekovremenog rada od osam sati tjedno, umjesto dosadašnjih 32 sata mjesečno. Smanjeno je minimalno trajanje odmora radnika između smjena, i to sa 10 na osam sati.

Uz to, poslodavcima se olakšava otkazivanje ugo-

vora o radu tijekom probnog rada. Naime, do sada je poslodavac bio dužan otkaz ugovora o radu tijekom probnog rada obrazlagati jednim od razloga predviđenim Zakonom o radu, a ubuduće će se neuspjeh probnog rada smatrati posebno opravdanim razlogom za otkaz ugovora na koji se ne primjenjuju odredbe toga zakona. Osim svega navedenog, od 1. srpnja više neće biti radnih knjižica jer Europska unija ne poznaje radnu knjižicu kao institut. (S.P.)

Oglašavanje u hrvatskim medijima

Sve manje reklama u novinama Trend pada oglašavanja u medijima nastavlja se već petu godinu za redom, i to zbog neprekidnog pada bruto domaćeg proizvoda te izostanka gospodarskog oporavka koji se odrazio i na industriju oglašavanja, rekla je Rajna Cuculić, članica Uprave Hrvatskog udruženja društava za tržišno komuniciranje (HURA). Tako su investicije u medijski oglasni prostor prošle godine pale za više od 150 milijuna kuna što je 10 posto manje nego 2011. ili čak 40 posto manje nego zadnje pretkrizne, 2008. godine. U 2012. nastavljen je pad potrošnje u tiskanim medijima kao i u radijskom oglašavanju. Najmanji je pad zabilježen u vanjskom oglašavanju, i to četiri posto, objavila je HURA. Najveći dio medijskog proračuna u visini od 702 milijuna kuna ili 48 posto potrošen je

na oglašavanje na televizijama, no i to je također u padu. Rast je lani zabilježen samo u oglašavanju na internetu - za osam posto u odnosu na 2011. godinu. Inače, na internetu se najviše investira u display oglase i tzv. search, i to 87 posto. Prema podacima HURA-e, najveći pad ulaganja u oglašavanje prošle godine, i to u prosjeku 15 posto, zabilježili su telekomunikacijski i bankarski sektor. Pad bilježe oglašavanja robe široke potrošnje i trgovine. Investicija u oglašavanje farmaceutskog sektora lani je porasla približno 10 posto. (S.P.)

10 PV ANALIZA

( 22 davatelja

poštanskih usluga u Hrvatskoj

Privredni vjesnik Broj 3782, 17. lipnja 2013.

( više od 86,4 mil

poštanskih usluga ostvareno u 1. kvartalu 2013.

Poštanske usluge

Hrvatska na najvećem Hrvatska ima najveći udio alternativnih davatelja u usporedbi s drugim zemljama Europske unije. U njima je ukupan udjel nabave mogu javiti svi davatelji s ponudom univerzalne usluge, kao i zamjenskih i ostalih usluga Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

N

a tržištu poštanskih usluga nastavljen je negativan trend. Naime, prema podacima Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM), u prvom ovogodišnjem tromjesečju 22 davatelja poštan-

Neki operatori žale se na to da se umjesto liberalizacije na tržištu provodi remonopolizacija skih usluga u Hrvatskoj ukupno je ostvarilo nešto više od 86,4 milijuna poštanskih usluga, što je približno dva posto manje u odnosu na prethodno tromjesečje, kao i u odnosu na isto razdoblje lani. U sklopu univerzalne usluge (one koja mora biti dostupna svim krajnjim korisnicima po pristupačnoj cijeni na području cijele Hrvatske) ostvareno je 52,4 posto usluga. Druge poštanske usluge imale su udjel od 41,7 posto, a ostatak su bile one zamjenske.

Na tome tržištu u 2010. ostvaren je promet u vrijednosti od gotovo 1,54 milijarde kuna, u 2011. godini 1,52 milijardi kuna, a u 2012. realizirano je 1,45 milijardi kuna.

S obzirom na vrstu pošiljaka, najveći udjel imale su pismovne (87 posto), koje uključuju i izravnu poštu, te prepo-

ručene i pošiljke s označenom vrijednosti. Slijede tiskanice s udjelom od 9,9 posto. Najmanji pak udjel, 3,1 posto, imali su paketi.

Od ukupnog broja usluga oko 94 posto ostvareno je u unutarnjem, a ostatak u međunarodnom prometu.

Hrvatska pošta (HP) ukupno je ostvarila 59,5 milijuna poštanskih usluga te je s udjelom od 69 posto i dalje najveći davatelj u nas.

Pogled u ne tako davnu povijest otkriva kako je tržišni udio HP-a u 2010. iznosio 76 posto, a u 2011. godini 71 posto, dok je lani taj postotak bio sličan današnjem. Ove brojke ukazuju na to da nacionalni operator smanjuje tržišni udjel, za što je, među ostalim, zaslužna potpuna liberalizacija tog tržišta koja je započela 1. siječnja. Tada je, naime, stupio na snagu novi Zakon o poštanskim uslugama.

Bolja zaštita korisnika U HAKOM-u ističu kako liberalizacija tržišta poštanskih usluga predstavlja promjenu odnosa, od monopola i takvog načina poslovanja, odnosno ponude poštanskih usluga samo jednog davatelja (javnog operatora), na tržišno poslovanje i ponudu više njih. Osim toga, kažu u toj agenciji, korisnicima je liberalizacija donijela mogućnost odabira između različitih poštanskih usluga. Drugim riječima, paleta poštanskih usluga se razvila prema zahtjevima tržišta.

“Do nedavno smo znali jedino za klasične poštan-

U Hrvatskoj nije problem liberalizacija, već pitanje opstanka univerzalne usluge ske usluge poput prijema, usmjeravanja, prijenosa i uručenja pošiljaka. Potom su se pojavile usluge s dodanom vrijednosti, tj. izravna pošta bulk-mail.

Istovremeno je podignuta razina zaštite korisnika kroz jednostavan i pristupačan postupak rješavanja

sporova”, objašnjavaju u HAKOM-u dodavši kako su liberalizacijom korisnici dobili jeftinije usluge.

Doduše ne svi - oni koji otpremaju veće količine pošiljaka sigurno imaju manje troškove.

Unatoč tomu neki operatori žale se na to da se umjesto liberalizacije na tržištu provodi remonopolizacija te upozoravaju da je nejasna provedba javnih nabava.

Dražen Breglec, predsjednik Udruženja davatelja poštanskih

usluga pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, nedavno je napomenuo kako je Europska komisija (EK) poslala pismo u kojem se izražava zabrinutost za hrvatsko tržište poštanskih usluga.

Podsjećamo, EK smatra spornim tumačenje zakona čijom primjenom bi se osigurao ponovni monopol na univerzalnu uslugu (rezervirano područje) Hrvatskoj pošti u idućih nekoliko godina.

U HAKOM-u odgovaraju kako o tome pismu

EK-a nemaju saznanja jer ga nisu zaprimili. Navode o remonopolizaciji i nejasnoćama tijekom procesa javnih nabava, također, Agencija smatra neistinitima iz nekoliko razloga.

Ponajprije, razlog koji to nedvojbeno pobija su navedeni tržišni udjeli. Oni, naime, pokazuju kako HP u nekoliko zadnjih godina gubi tržišni udjel. “Hrvatska ima najveći udio alternativnih davatelja u usporedbi s drugim zemljama Europske unije. U njima je ukupan udjel osta-

11

www.privredni.hr Broj 3782, 17. lipnja 2013.

( 1,45 mlrd kn

( oko 94% usluga

vrijednost prometa u 2012.

ostvareno u unutarnjem prometu

stupnju liberalizacije ostalih davatelja između pet i 15 posto, a u Hrvatskoj 31 posto, ističu u HAKOM-u dodajući kako se u postupak javne lih davatelja između pet i 15 posto, a u Hrvatskoj 31 posto. Tako se s pravom može reći da imamo najveći stupanj liberalizacije unutar EU-a”, naglašavaju u HAKOM-u te dodaju kako se u postupak javne nabave mogu javiti svi davatelji s ponudom univerzalne, kao i zamjenskih te ostalih usluga.

Otimanje rezerviranog područja “Stoga, naručitelji u postupcima javne nabave trebaju predmet nabave definirati kao poštanske usluge. Opis predmeta nabave svakako treba biti jasan, potpun i nedvojben, dakle treba sadržavati sve elemente poštanske usluge koji utječu na formiranje cijene kao što su rokovi prijenosa, mjesto i vrijeme preuzimanja, način preuzimanja i uručenja... On mora biti usklađen s jednom od definicija iz Zakona o poštanskim uslugama kako bi ponuditelji jasno znali radi li se o univerzalnoj usluzi, koja se nudi na apsolutno

čitavom teritoriju Hrvatske, zamjenskim ili ostalim uslugama”, kažu u toj agenciji.

Jo Kempen iz Ureda za korporativne komunikacije HP-a ističe kako Hrvatska pošta kao nacionalni operator ima zakonsku obvezu dostaviti pismo u svaki kutak Lijepe naše - na najudaljeniji otok, baš kao i u centar velikog grada, dnevno prazniti 5000 poštanskih sandučića, imati mrežu od 700 ureda te poštovati popisanu kvalitetu usluge, a u što ulazi i rok dostave. Konkurencija nijednu od tih obveza nema. Stoga, HP nema nikakvu naknadu ili privilegiju, već samo obvezu. “Hrvatska pošta se već godinama prije liberalizacije suočava s neformalnom liberalizacijom. Zbog toga je u zadnjih gotovo šest godina oštećena za više od 800 milijuna kuna - to se odnosi na rezervirano područje koje je zakonski pripadalo HP-u. Dakle, već nekoliko godina na HP se ne može gledati kao na monopolista, a to se po-

najprije odnosi na nezakonitu konkurenciju koja je godinama otimala dio rezerviranog područja”, kaže Jo Kempen.

Liberalizacijom su korisnici dobili jeftinije usluge, objašnjavaju u HAKOM-u Iz tog je razloga HP u formalnu liberalizaciju ušao s otprilike 66 posto rezerviranog područja, umjesto sa 100 posto, koliko je s obzirom na prava i obveze trebao imati. “To je jedinstven primjer i danas smo u tom segmentu najliberaliziranije tržište u Europi. Jer se u ostalim zemljama, ni godinama nakon provedene liberalizacije, nijedan nacionalni poštanski operator nije susreo s tako niskim udjelom.

Da je stupanj liberalizacije tog tržišta u Hrvatskoj na najvišoj razini, potvrdio je i EK u svom mišljenju”, napominje Jo Kempen. Švedska pošta, nastavlja ona, nakon gotovo 20

godina liberaliziranog tržišta danas drži 89 posto tog područja. U zemljama poput Slovenije, Austrije i Portugala nacionalni poštanski operatori drže i danas, dvije godine nakon liberalizacije, između 97 i 99 posto tržišta. Prije liberalizacije svi oni imali su 100 posto tržišta. U Poljskoj je to tržište liberalizirano čak devet godina nakon ulaska u EU. “Dakle, jedino u Hrvatskoj je neformalna liberalizacija tolerirana godinama prije formalne, a sama liberalizacija nastupila je prije ulaska Hrvatske u EU, što je također jedinstven slučaj. Međutim, u nas nije problem liberalizacija, nego pitanje opstanka univerzalne usluge, ali i HP-a kao jedinog nacionalnog poštanskog operatora”, naglašava.

U postupku javne nabave, prema njezinim riječima, slobodno se mogu javiti svi davatelji. “HP nema nikakvo ekskluzivno pravo, već se natječe na liberaliziranom tržištu, s kvalitetom usluge koju pruža”, naglašava Jo Kempen.

trendovi na poštanskom tržištu

Očekuje se okrupnjavanje pojedinih poštanskih operatora A među trendovima na poštanskom tržištu, napominju u HAKOMUu, ističe se pad broja pismovnih usluga (više u razvijenim zemljama), otprilike oko tri do pet posto u zadnje tri godine. Razlog tomu ponajprije je pad broja pošiljaka izravne pošte, a što je pak rezultat ekonomske

krize. Razlog je dijelom i u elektroničkoj zamjeni.

No, dokazano je kako to nije presudno budući da elektronička pošta (e-mail) postoji već od ranije, a istraživanja pokazuju da ne postoji izravna korelacija između broja poslanih mailova i količine poslane pošte.

S druge strane, pri-

jenos paketa u tom razdoblju raste u svijetu po stopi od 10 posto u posljednjih tri do pet godina. Ali taj rast u Hrvatskoj još nije tako izražen.

U nas je trenutačno manji udjel one populacije koja koristi trgovinu preko interneta, a koja je glavni pokretač rasta broja prenesenih pake-

ta. “Sudeći prema pokazateljima koje redovno

pratimo, od početka liberalizacije u EU-u nije

bilo nikakvih ozbiljnijih poremećaja na nacionalnim poštanskim tržištima. Stoga ne očekujemo ni bitno drukčiji razvoj u Hrvatskoj. Međutim, očekuje se okrupnjavanje pojedinih poštanskih operatora, kako na razini Europske unije tako i u Hrvatskoj”, zaključuju u HAKOM-u.

12 PRIČA S RAZLOGOM *vijesti Starenje i društvena akcija U organizaciji Sindikata umirovljenika Hrvatske te pod pokroviteljstvom predsjednika Ive Josipovića u zagrebačkom Radničkom domu u utorak 18. lipnja održat će se konferencija pod nazivom Starenje i društvena akcija na temu Kakva mirovinska reforma? U sklopu konferencije održat će se radionice u dvije grupe na podteme: Siromaštvo i socijalna isključenost te Aktivno starenje.

Novi turistički kompleks u Hrvatskoj U uvali Žrnovnica u blizini Senja Grupa Zubak izgradila je poslovno-turistički kompleks s dva hotela i dvije vile s pripadajućim sportsko-rekreacijskim sadržajem i flotom brodova za najam. Vrijednost investicije iznosi 100 milijuna kuna. Kompleks nazvan Veladrion nalazi se na 300.000 četvornih metara zaštićene površine, a u njemu je otvoreno 30 novih radnih mjesta.

HKZP i SMATSA uvele prekogranične noćne direktne rute

( više od 20 vrsta

voćnih rakija i likera proizvodi Obrt Đanić

( čak 46%

proizvodnje se izvozi

OBRT ĐANIĆ

Od šljive do tartufa Pored uobičajenih vrsta rakija i likera, Đanićevi rade i liker od rogača i suhe smokve, od lavande, borovnice, a posebno zanimanje izazvala je rakija od bijelih i crnih tartufa. U završnoj fazi testiranja je liker od cvijeta bazge Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

liteti temeljnog proizvoda njihova obrta – slavonskoj šljivovici.

N

akon nepunih 10 godina postojanja, Obrt Đanić za proizvodnju voćnih rakija iz Podgorača kod Našica postao je prepoznatljiv i tražen brend, ne samo u Hrvatskoj nego i u inozemstvu.

Prema riječima vlasnice obrta Julije Đanić, koja je po struci diplomirani inženjer prehrambene tehnologije, u njihovoj paleti proizvoda je više od 20 vrsta voćnih rakija i likera. Pored uobičajenih vrsta, Đanićevi tržište zna-

Obrt Đanić je među prvima u Hrvatskoj dobio europski izvozni broj Hrvatska kontrola zračne plovidbe (HKZP) i Agencija za kontrolu letenja Srbije i Crne Gore (SMATSA) među prvima u Europi uspostavile su projekt zračnog prostora slobodnih ruta kojim se zrakoplovnim kompanijama omogućuje korištenje noćnih prekograničnih direktnih ruta između prostora nadležnosti područnih kontrola zračnog prometa Zagreb i Beograd. Te rute su pravci koji spajaju ulaznu točku prostora nadležnosti jedne područne kontrole s izlaznom točkom prostora nadležnosti druge područne kontrole zračnog prometa, a koji zrakoplovnim kompanijama omogućuju jednostavnije planiranje i učinkovitije letenje.

Privredni vjesnik Broj 3782, 17. lipnja 2013.

ju iznenaditi s rakijama i likerima prilično neobična okusa. Tako uz liker od dalmatinskog limuna rade i liker od rogača i suhe smokve, liker od lavande, borovnice, a posebno zanimanje tržišta (pogotovo skandinavskog) izazvala je rakija od bijelih i crnih tartufa. Iako su već potvrđeni na tržištu, svake godine nastoje izaći s nekoliko novih proizvoda. Tako je u završnoj fazi testiranja liker od cvijeta bazge.

Kvalitetni i originalno upakirani proizvodi prodaju se na više od 300 prodajnih mjesta po cijeloj Hrvatskoj, od čega i u nešto više od 200 suvenirnica duž jadranske obale.

Dostavu proizvoda obavljaju izravno putem svojih trgovačkih putnika u Ri-

jeci, Splitu, Istri i Zagrebu, a distribuciju uglavnom u restorane i kafiće.

Neposredna prodaja u trgovinama je najmanje zastupljena. Inače, pored sadašnje više nego solidne izvozne zastupljenosti, u Obrtu Đanić puno očekuju od skorog ulaska Hrvatske u Europsku uniju jer će im time europsko tržište biti još dostupnije.

Inače, čak 46 posto njihove proizvodnje završava u izvozu u Njemačku, Sloveniju, Crnu Goru, Švedsku i Kanadu. Uskoro će

se njihovi proizvodi naći i na tržištima Bosne i Hercegovine, Makedonije i Kosova.

Brojne sajamske nagrade Redovito izlažu na sajmovima u Berlinu, Parizu, Düsseldorfu, Novom Sadu, Cetinju, Tirani, Dublinu i Kölnu, a višestruko su nagrađivani zlatnim medaljama i drugim priznanjima, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. K tome, imaju sve potrebne certifikate, a među pr-

Ručno izrađene bočice Vrlo pomno se pristupa svakom detalju u proizvodnji, pa se tako pored visoke kvalitete samog proizvoda velika pažnja pridaje ambalaži. Uostalom, upravo za dizajn svojih proizvoda su i dobili vrijedno priznanje. Dio proizvoda pakiraju u industrijsku staklenu ambalažu, ali veći dio bočica je ručni rad. “Već pri stvaranju nekog novog proizvoda imamo viziju kakva bi mu ambalaža, odnosno bočica, pristajala. Stoga imamo vlastitog staklopuhača koji nam izrađuje boce kakve zamislimo. Naravno, troškovi takve posebne ambalaže znatno su veći nego kod industrijski izrađene bočice, ali tržište je i kod nas, a pogotovo u inozemstvu, odlično reagiralo na takvu ponudu”, kaže Julija Đanić.

vima u Hrvatskoj su dobili europski izvozni broj (EUR1) koji im omogućuje izvoz na tržište EU-a.

Prema riječima Julije Đanić, osobito su ponosni na činjenicu da su prepoznati kao tradicijski hrvatski nacionalni proizvod. Naime, nedavno su na opatijskoj izložbi Kvarner Expo osvojili drugo mjesto u kategoriji prehrambenog suvenira. Obrt Đanić uskoro će postati druga tvrtka po broju zaposlenih u Općini Podgorač. Naime, uz sadašnjih 20 zaposlenih, uskoro planiraju otvoriti još nekoliko radnih mjesta.

Do potrebnih sirovina za proizvodnju manjim dijelom dolaze iz vlastitih i unajmljenih voćnjaka, a veći dio otkupljuju od kooperanata iz Slavonije i Dalmacije. Voće se prerađuje u najmodernijoj minidestileriji u Hrvatskoj.

I dok Julija veću pozornost posvećuje dizajnu i likerima, njezin suprug ustraje na dodatnoj kva-

Šljivovica ekselencija “Šljivovica je naš osnovni brend i od nje je sve počelo. Iako ustrajno radimo na novim proizvodima, ne zaboravljamo šljivovicu i stalno pratim što se u tom dijelu događa i na tržištu, ali i u primjeni još boljih tehnologija koje rezultiraju maksimalnom kvalitetom. Stoga smo nabavili tehnologiju koja odvaja koštice, peteljku i kožu šljive te omogućuje da radimo šljivovicu isključivo od mesa šljive. Tako se dobiva rakija vrhunske kvalitete pa smo je i nazvali ‘Šljivovica ekselencija’”, objašnjava Goran Đanić.

Budući da su jedini proizvođači na području Općine Podgorač koji se bave temeljnom poljoprivrednom proizvodnjom, ali koji tržištu nude završni proizvod s velikim udjelom dodane vrijednosti, Đanić ima zanimljivo mišljenje o tome kako od poljoprivrede izvući maksimum: “Vrlo jednostavno. Slavonci se moraju okrenuti proizvodnji koja ne podrazumijeva samo uzgoj i prodaju sirovina poput pšenice ili kukuruza. Moramo početi prerađivati sirovine - raditi rakije, likere, kulene i druge mesne proizvode, moramo raditi pekmeze, marmelade, sokove, moramo početi saditi povrće i prerađivati ga... Ne možemo s nekoliko jutara zemlje biti veliki poljoprivrednici i očekivati da se samo od toga može dobro živjeti”, zaključuje Đanić.

enterprise europe

info

Broj 87, 17. lipnja 2013.

Be CROative u Berlinu

Predstavljanje hrvatskog gospodarstva Povodom ulaska Hrvatske u Europsku uniju Hrvatska gospodarska komora organizira izložbe u tri europska grada kojima promovira Hrvatsku i hrvatsko gospodarstvo Povodom ulaska Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Veleposlanostvom Republike Hrvatske u Njemačkoj i Turističkom zajednicom grada Zagreba predstavlja svjetski poznatu izložbu Be CROative na trgu Potsdamer u Berlinu.

“Velika mi je čast što vas imam priliku pozdraviti ovdje u Berlinu u ime Hrvatske gospodarske komore, osobito u svjetlu činjenice da je upravo Njemačka prošlotjednim ratificiranjem hrvatskog pristupnog sporazuma u potpunosti otvorila Hrvatskoj vrata u EU”, rekla je otvarajući izložbu potpredsjednica HGK-a Vesna Trnokop Tanta. “Nije slučajnost što smo odabrali ovaj trenutak za izložbu jer je Njemačka jedno od najvećih gospodarstava u Europi i svijetu, ali i jedan od najznačajnijih hrvatskih gospodarskih partnera. Već dugi niz godina na sigurnom je prvom mjestu po broju dolazaka stranih turista u Hrvatsku, s gotovo dva milijuna posjetitelja”, dodala je. Veleposlanik Republike Hrvatske u Njemačkoj Mirko Kovač pohvalio je uspješnu suradnju s Hrvatskom gospodarskom komorom na organizaciji ove izložbe. “Hrvatska ima samo 4,3 mi-

lijuna stanovnika i stoga moramo učiniti dodatne napore kako bismo, unatoč toj činjenici, bili prepoznati u Europi kao zemlja velikih gospodarskih potencijala, značajnih prirodnih resursa, ali i zemlja inventivnih i kreativnih ljudi. Čvrsto vjerujem da tradicionalno dobre veze Hrvatske i Njemačke mogu postati još jače kad postanemo dio zajedničkog tržišta”, rekao je veleposlanik Kovač.

Vizualni identitet izložbe temelji se na korištenju oblika kocke koja simbolično predstavlja Hrvatsku, a multimedijalna izložba po principu “gledaj, slušaj, osjeti” dočarava posjetiteljima Hrvatsku u njenom najboljem izdanju. U luksuznim staklenim vitrinama izloženi su brojni hrvatski proizvodi nosioci znakova Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta

te svjetski poznati izumi Hrvata, dok se na videozidu prikazuju slike hrvatskih proizvoda popraćene zvukovima mora, galebova, cvrčaka i dalmatinskih kampanela. Svi proizvodi prezentirani su u promotivnim videospotovima koji se na plazma ekranima izmjenjuju tijekom izložbe te na promotivnim CD-ovima i u katalozima koji se dijele posjetiteljima.

Osim izložbenog prostora na Potsdamer Platzu, Komora se u suradnji s HTGZ-om predstavlja i na zajedničkom info pultu na Pariser Platzu kod Brandenburških vrata, gdje se građanima dijele letci s pozivom na izložbu Be CROative kao i brojni promotivni materijali koji predstavljaju Hrvatsku, njene kvalitetne proizvode i turističku ponudu. Od 2007. godine do danas održano je 25 iznimno uspješnih izložbi u 17 zemalja na pet kontinena-

ta, a posjetilo ih je više od 100.000 posjetitelja. Originalnost promocije putem izložbe Be CROative prepoznali su Vlada RH i Ured Predsjednika RH koji su izložbu koristili u sklopu raznih akcija i događanja koja su bila od velike važnosti za našu zemlju (Zagreb Summit, lobiranje za nestalno članstvo u Vijeću sigurnosti UN-a, zajedničke promocije s HTZ-om, Godišnja skupština EBRD-a, Generalna skupština udruženja gospodarskih komora Mediterana ASCAME).

Druge dvije izložbe Be CROative održat će se u Bruxellesu od 24. do 28. lipnja povodom proslave Dana državnosti te u Strasbourgu od 1. do 5. srpnja povodom zasjedanja Europskog parlamenta u kojemu će Hrvatska prvi put imati svog punopravnog predstavnika.

enterprise europe Regionalna startup konferencija

Piše >> Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica HGK-a za gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU-a

Silicijski most prema svijetu Split okupio više od 50 međunarodnih predavača i mentora te 32 startupa u borbi za glavnu nagradu od 10.000 dolara

Donošenje odluka – najveći izazov Nema nikakve dvojbe o tome da je put oporavka Hrvatske u jačanju njezina gospodarstva, odnosno snaženju konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva. Tu ključnu i nadasve točnu konstataciju prepoznali su svi ključni akteri hrvatskoga društva, od ekonomskih analitičara i političara do gospodarstvenika. Nažalost, trendovi se ne kreću u dobrom smjeru.

Na ljestvici konkurentnosti, koja uključuje 60 vodećih svjetskih ekonomija, Hrvatska je ove godine zauzela 58. mjesto, što je u odnosu na lanjsku godinu pad za jedno mjesto. Što je, dakle, potrebno kako bismo promijenili trendove i na efikasan način postali zemlja čije će gospodarstvo postati konkurentno, a time se lakše i brže oporavljati od posljedica trenutačne krize?

Mi smo u Hrvatskoj gospodarskoj komori uvjereni kako su i za uspjeh na ovom području potrebni konsenzus i konkretni potezi svih onih koji sudjeluju u oblikovanju i provođenju gospodarskih politika. I to ne samo u “stating the obvious”, ustanovljavanju očitih činjenica, već i u konkretnim potezima svih onih koji sudjeluju u oblikovanju i provođenju gospodarskih politika. Pozdravljamo napore koja Vlada čini kako bi se na legislativnom planu poboljšala investicijska klima i osnažila konkurentnost. Svakako treba pozdraviti osnivanje Agencije za konkurentnost i investicije, kao i radnih skupina sastavljenih od najviših dužnosnika ministarstava i institucija koje utječu na stvaranje bržeg i učinkovitijeg sustava.

Očito je da rješenje problema zahtijeva otvaranje nove faze sustavnog otklanjanja prepreka s kojima se svakodnevno suočavamo. Stručnost i odgovornost potrebna je na svim razinama, jer nedonošenje odluka i gubitak vremena ima gotovo presudan utjecaj na poslovnu klimu. Hrvatska broji dane do ulaska u

punopravno članstvo Europske unije i istodobno napušta zastarjeli model funkcioniranja kojim su se služili svi – od predstavnika izvršne vlasti do samih gospodarstvenika. Europska unija dočekuje Hrvatsku s entuzijazmom, dok se istodobno kod nas javlja strah, ali i nevoljkost oko završnih provedaba strukturnih promjena. Problema ima na svim razinama: od sporosti administracije, ali i same strukture i navika hrvatskog gospodarstva koje se tek treba naviknuti na novi način poslovanja u izrazito konkurentnim uvjetima. Iskoristiti prednosti članstva na tržištu od pola milijarde ljudi uistinu je veliki izazov za hrvatsko gospodarstvo u cjelini. Hrvatska gospodarska komora cijelo je vrijeme podupirala inicijative koje su težile jačanju sposobnosti i konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva. Stoga smatramo vrijednom inicijativu sedam međunarodnih organizacija koje se zalažu za gospodarsku suradnju poduzetnika i ulagača iz matičnih zemalja i Republike Hrvatske, a kojoj je cilj poboljšanje uvjeta poslovanja i ulagačke klime (http://export.gov/croatia, http://zagreb.usembassy.gov/, http://www.facebook.com/zagreb. usembassy, http://www.youtube. com/usembassyzagreb).

Pet preporuka navedene inicijative dio su mjera za koje se desetljećima zalaže Hrvatska gospodarska komora. Riječ je o smanjenju rokova za izdavanje dozvola, unapređenju regulativnog okvira, uklanjanju administrativnih barijera, uspostavljanju načela predvidljivosti za porezne obveznike itd. Važno je prepoznati kako je nakon svih apela i sugestija sada važna efikasnost, odgovornost i prije svega stručnost. Analiza konkurentnosti jasno ukazuje na to kako će mala, dinamična, inovativna, stabilna i izvozno orijentirana gospodarstva prva izići iz krize i učiniti svoje građane zadovoljnima, a državu uspješnom.

Krajem svibnja u Splitu Europska poduzetnička mreža sudjelovala je u organizaciji startup konferencije Shift Split koja je tijekom tri dana okupila više od 500 entuzijasta iz raznih krajeva svijeta. Prezentacijski dio konferencije o novim trendovima i startup investicijama održali su govornici koji pripadaju u sam svjetski vrh, bilo da su poduzetnici, investitori ili IT novinari.

“Veoma je uzbudljivo sudjelovati na konferenciji kao što je Shift, prvenstveno zato što su ovakvi događaji obično prvi znakovi formiranja novih i uzbudljivih startup ekosustava. Najzanimljivije od svega bit će osvrnuti se za nekoliko

mjeseci i promatrati kako neki od startupova postižu globalni uspjeh!”, izjavio je predavač Shift konferencije i europski urednik svjetski poznatog portala za startupove TechCrunch - Mike Butcher.

Butcher je kazao kako sve više zemalja Europe počinje shvaćati da su tehnološke tvrtke poput startupa pokretači industrije i generatori rasta, ali da za uspjeh ne treba replicirati Silicijsku dolinu nego graditi silicijske mostove.

U “investitorskom” panelu sudjelovali su Werner Zahnt iz austrijskog Speedinvesta, Catalina Rusu iz rumunjskog Geekceleratora i Pietro Bezza iz britanskog Connect Venturesa. Dok se Geekcelera-

tor fokusira isključivo na startupove koji razvijaju proizvode za druge startupove, Speedinvest i Connect Ventures investiraju u projekte iz različitih područja uz uvjet da se radi o tehničkim proizvodima. Svi sudionici panela smatraju da je Hrvatska, kao i cijela regija, jako dobro tržište za testiranje i iteriranje proizvoda, ali bi novac uložili u startupove koji ciljaju na globalno tržište. Smještanje razvojnoga dijela tvrtke u Hrvatsku smatraju dobrom idejom, međutim, očekuju da se poslovni i prodajni dio presele. Prednost hrvatskih startupova u očima investitora je sposobnost brzoga širenja na susjedna, srodna tržišta Srednje i Istočne Europe. U okviru natjecateljskog dijela Shift Challenge odabrana 32 projekta imala su priliku pitchati svoje inovativne ideje i konkurirati za glavnu nagradu. Međunarodni mentorski tim, među kojima i Nikola Balić iz Ureda za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu, savjetovali su startup timove svojim stručnim znanjem i iskustvom. Pobjedu i glavnu nagradu osvojio je hrvatsko-slovenski startup BabyWatch s projektom koji omogućava trudnicama da u svakom trenutku prate otkucaje srca svog djeteta. Drugo mjesto osvojio je mađarski Vidzor, dok je treće mjesto zauzeo austrijski startup Sportly.

Konferenciju su organizirale tri splitske tvrtke - Procedo, Profico i Locastic te Ured za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu (UttSt) i Poslovno-inovacijska agencija Republike Hrvatske (BICRO) kao partneri u Europskoj poduzetničkoj mreži.

“Iznimno smo zadovoljni odazivom i feedbackom koji smo dobili od sudionika. Ovom prilikom i službeno objavljujemo da će se Shift tradicionalno održavati, te sljedeće godine pesimistično očekujemo barem dvostruko veći i bolji Shift”, istaknuo je jedan od organizatora konferencije Ivan Burazin. (I.Š.)

www.een.hr

17. lipnja 2013.

2 3

Kako do posla

Potraga za poslom diljem EU-a Po ulasku Hrvatske u Europsku uniju mnogi poslovi bit će otvoreni za hrvatske radnike. U potrazi za poslom može im pomoći portal EURES, no pitanje je jesmo li spremni odseliti se radi posla Tražite li posao u Europskoj uniji? Već sada možete baciti pogled na portal EURES (ec.europa.eu/eures/) na kojemu se nalazi više od 1.100.000 životopisa, registrirano je više od 31.000 tvrtki u potrazi za radnicima i oglašeno je više od 1.300.000 slobodnih radnih mjesta.

No pravo je pitanje jesmo li spremni otići raditi negdje izvan svojeg grada, države ili regije. Analize pokazuju kako je na svjetskom tržištu trenutačno oko 200 milijuna migranata - ljudi koji su trbuhom za kruhom otišli iz svoje države. Brojke pokazuju i kako, unatoč svim mogućnostima, vrlo malo ljudi migrira radi posla u druge države - u Europi je oko dva do tri posto takvih. Migriraju uglavnom mladi ljudi, i to oni bez kvalifikacija ili oni s visokim kvalifikacijama.

Od sredine ove godine svi postajemo građani Europske unije i na nas će se primjenjivati sva pravila vezana uz slobodu kretanja radnika koja su u temelj-

nim dokumentima te zajednice zemalja. Hrvatskim se građanima jamči ravnopravan tretman s domaćim radnicima zemalja članica, i to oko zapošljavanja, naknada, uvjeta rada, ali to će vrijediti i za obrazovanje i doškolovanje te prava na boravak i socijalne beneficije.

Hrvatskim se građanima jamči ravnopravan tretman s domaćim radnicima zemalja članica, i to oko zapošljavanja, naknada, uvjeta rada, ali to će vrijediti i za obrazovanje i doškolovanje te prava na boravak i socijalne beneficije Hrvatskim radnicima u kratkom će se roku otvoriti tržišta mnogih zemalja.

Oni koji se bave deficitarnim zanimanjima mogu računati na lako zapošljavanje, čak i u onim državama koje su

najavile višegodišnji moratorij na zapošljavanje hrvatskih građana po ulasku u Europsku uniju. Ova prava nisu jednostrana - istovremeno Hrvatska ih mora pružiti i drugim članicama Unije i njihovim žiteljima. Neke države članice nisu u potpunosti otvorile svoje tržište za hrvat-

Želimo ići van Istraživanje portala Moj Posao, provedeno prije nekoliko godina, pokazalo je kako su hrvatski građani najspremniji posao potražiti u Njemačkoj, Švicarskoj ili Velikoj Britaniji. Prema istom istraživanju provedenom 2011. godine više od dvije trećine ispitanika je izjavilo kako su spremni napustiti Hrvatsku zbog dobro plaćenog posla u inozemstvu. S obzirom na broj nezaposlenih koji je od tada porastao i gospodarsku situaciju koja je bilježila samo negativne trendove, ta brojka se u dvije posljednje godine sigurno nije smanjila nego povećala.

ske radnike. Najčešće je riječ o odgodama u dvogodišnjem trajanju i to prijelazno razdoblje može biti produljivano do sedam godina, ali uz blagoslov Europske komisije i ozbiljne poremećaje na tržištu rada zemlje koja traži moratorij. Države to prijelazno razdoblje ne moraju odmah aktivirati.

Primjer za to je uvođenje španjolskog moratorija za rumunjske radnike sredinom pretprošle godine. Mnogi se pitaju trebamo li strahovati od najezde jeftine radne snage na hrvatsko tržište. Straha od stranaca ne bi trebalo biti jer imamo svoje specifično tržište i mnogi stručnjaci smatraju da Hrvatska neće biti primateljica, već prvenstveno davateljica radne snage.

Mnogo je i poslova kod nas koje nitko ne želi raditi, posebice onih sezonskih, pogotovo u poljoprivredi. Veći izazov za Hrvatsku bit će zadržati i osigurati posao za hrvatske radnike s visokim potencijalom i visokom razinom obrazovanja.

enterprise europe John Harmander, Harmander i partneri, direktor

Hrvatska je izvrsn za pokretanje posla

Hrvatska ima mlade, obrazovane i sposobne ljude koji prate svjetske trendove. Takvima treba omogućiti brz dolazak na menadžerske pozicij Krešimir Sočković Iako mnogi smatraju kako hrvatsko gospodarstvo pod teretom krize i zadanih investicijskih okvira nema neke velike perspektive, ima onih koji misle drukčije. Hrvatska je savršena baza za međunarodni rad zbog svoje dobre geografske pozicije i talentiranih mladih ljudi, kaže John Harmander, Šveđanin koji je pokrenuo posao u Hrvatskoj.

jal nije dovoljno iskorišten, upozorava Harmander.

Upravo zato je u Hrvatskoj pokrenuo tvrtku specijaliziranu za upravljačko i razvojno savjetovanje, a koja lokalnim startup tvrtkama pruža inovacijske strategije i pristup

Ovog mladog poduzetnika javnost je upoznala kada je došao u Hrvatsku kao direktor marketinga u Tele2 Hrvatska, u kojemu je upravljao tržišnim markama, odnosima s javnošću i prodajom te je radio na razvoju oglašavačke platforme. Prije dolaska u Hrvatsku Harmander je živio i radio u SAD-u, Norveškoj, Rusiji i Švedskoj.

Uz najčešći problem financiranja, odnosno pronalaska prikladnih i pouzdanih ulagača, lokalni i regionalni poduzetnici često se žale na nedostatak znanja, odnosno iskustva potrebnog da bi vlastite ideje pretvorili u ostvarive proizvode i usluge

Kako sam kaže, Hrvatska je zemlja s izvrsnim poslovnim potencijalom, velikim brojem mladih talentiranih ljudi koji su i vrlo dobro obrazovani, a istovremeno prate svjetske trendove. No taj potenci-

međunarodnom tržištu i kapitalu. Tvrtka ima sjedište u Zagrebu te urede u Londonu i Stockholmu i do sada su odradili desetak velikih projekata, uglavnom u tehnologijama, proizvodnji i financijskoj industriji.

Regionalni certifikati povoljnog poslovnog okruženja

Certifikatom do do investit Certifikatom inv

Projektom kojim se certificiraju jedinice lokalne samouprave želi se podignuti konkurentnost i prepoznatljivost regije te standardizirati proc

Lov na investicije nije lak. Neki gradovi i općine u regiji traže ih certifikatima kojim se dokazuje da su povoljna mjesta ulaganja. Bjelovar i Ivanec prvi su hrvatski gradovi kojima je dodijeljen regionalni certifikat povoljnog poslovnog okruženja Jugoistočne Europe.

Projekt certificiranja općina i gradova provode Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj iz Srbije i Otvoreni regionalni fond za modernizaciju usluga općine njemačkog Društva za međunarodnu su-

radnju, u suradnji s institucijama u regiji.

Ovaj je projekt pokrenut 2011., na temelju dobrih iskustava u Srbiji sa sličnim projektom na kojem se radilo nekoliko godina ranije. U Srbiji je do sada certificirano 27 samouprava, a dodatnih 18 uključeno je u proces. Na drugom regionalnom kongresu Povoljno poslovno okruženje u Jugoistočnoj Europi, koji je održan u Zagrebu, dodijeljeni su prvi regionalni certifikati povoljnog poslovnog okruženja lokalnim samoupravama Bjelovara i Ivanca u Hrvatskoj, Sanskog Mosta i Prijedo-

ra u Bosni i Hercegovini, Rume i Pirota u Srbiji, te Velesa i Strumice u Makedoniji.

Kako kaže predsjednik Izvršnog odbora Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj Darko Vukobratović, pilot-fazom ovog projekta, u koji je bilo uključeno 18 lokalnih jedinica, željelo se podignuti konkurentnost i prepoznatljivost regije, te standardizirati procedure, davanje informacija i usluga koje općine i gradovi pružaju investitorima. Hrvatska vlada nastojat će raznim rasterećenjima osigurati prisutnost hrvatskih prehrambenih tvrtki

na regionalnom tržištu, koje nam ostaje jako važno i nakon 1. srpnja i pristupanja Europskoj uniji, rekao je na konferenciji ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras. “Ulaskom u EU Hrvatska izlazi iz Cefte, ali to ne znači da nećemo više surađivati. Tržište regije, na koje je dosad odlazilo 19 posto hrvatskog izvoza, i dalje nam je važno. U okviru hrvatskih zakona i poreznog sustava tražimo načine da naše tvrtke, posebno prehrambene, i nakon 1. srpnja ostanu prisutne na tom tržištu. Vjerujem da će hrvatske tvrtke u regiji zadr-

www.een.hr

17. lipnja 2013.

4 5

no mjesto a

je kako bi pomogli tvrtkama da brzo prihvate ono što se traži u svijetu i prilagode svoj rad tom velikom tržištu Odgovor na nedostatak pomoći Tvrtka je osnovana kao direktan odgovor na nedostatak pomoći na hrvatskoj i regionalnoj startup sceni. Uz najčešći problem financiranja, odnosno pronalaska prikladnih i pouzdanih ulagača, lokalni i regionalni poduzetnici često se žale na nedostatak zna-

Kada sam došao u Hrvatsku s Tele2, imao sam 26 ili 27 godina i već sam bio u upravi te tvrtke.

To se, nažalost, vjerojatno nikada ne bi dogodilo da sam Hrvat, kaže Harmander

presivne. “Mislim da velike tvrtke imaju veliku priliku za izvoz svojih proizvoda. Kako bi to ostvarile, moraju osigurati da se mladi talentirani ljudi penju do upravljačkih pozicija. Kada sam došao u Hrvatsku s tvrtkom Tele2 imao sam 26 ili 27 godina i već sam bio u upravi te tvrtke. To se, nažalost, vjerojatno nikada ne bi dogodilo da sam Hrvat.

Tele2 je globalno promovirala mlade ljude i mi smo onih 10 ljudi od 3000 koji su došli u tom valu zapošljavanja. Svi smo bili vrlo talentirani mladi Šveđani, a sada smo visokopozicionirani diljem svijeta u Tele2 i drugim kompanijama. Nešto slično bi lako moglo promijeniti hrvatski način vođenja poslova”, naglašava Harmander.

nja, odnosno iskustva potrebnog da bi vlastite ideje pretvorili u ostvarive proizvode i usluge. Osnivanjem H&P-a, specijalizirane razvojne kompanije, Harmanderov cilj je takvim poduzetnicima ponuditi neophodno znanje i stručnost, kako bi im pomogao u postizanju lokalnog i međunarodnog rasta.

Harmander smatra da su hrvatske kompanije u ovoj dugoj krizi postale pomalo de-

Raditi, raditi i raditi Hrvatsku muči to da nije in biti poduzetnik.

Nitko ne želi započeti posao, a riječ “poduzetnik” uglavnom ima negativne konotacije. “Slično je bilo prije petnaestak godina i u Švedskoj. Negdje oko 1999.-2000. godine to se promijenilo i nastalo je mnogo kompanija, poput Skypea ili Kazaa. Mnogi su mladi ljudi tada pomislili da i oni mogu postići

tora vestitora

cedure, davanje informacija i usluga koje općine i gradovi pružaju investitorima Uz certificirane gradove s područja Hrvatske u pilot-fazi regionalnog projekta sudjelovala su još tri grada – Rijeka, Crikvenica i Osijek, a koordinator je bio riječki Ekonomski fakultet žati prednost u odnosu na konkurenciju, s obzirom na prepoznatljivost brendova i jezično razumijevanje. U Hrvatskoj se i da-

lje dobro prodaje Eurocrem, a u Srbiji i BiH Vegeta i Cedevita”, istaknuo je Maras. Uz certificirane gradove s područja Hrvatske u pilot-fazi regionalnog projekta sudjelovala su još tri grada – Rijeka, Crikvenica i Osijek, a koordinator je bio riječki Ekonomski fakultet.

Kako je najavljeno, nakon ovih prvih certifikata projekt izlazi iz probne faze i uskoro će biti raspisan javni poziv svim zainteresiranim općinama i gradovima u regiji za sudjelovanje i dobivanje certifikata.

uspjeh. Nije bila rijetkost čuti nekoga kako govori da je ovaj ili onaj momak donedavna sjedio stol do njihovog, a sada je postao milijunaš”, kaže Harmander. Ti novi mladi poduzetnici postali su uzori za one u studentskim klupama. Bilo bi dobro da se to dogodi i u Hrvatskoj. “No prije toga potrebno je nešto učiniti. Ne možete samo hodati po seminarima, sudjelovati na konferencijama i slušati predavanja o tome kako postati poduzetnik. To se radi kad imaš 50 godina i kada si već bio poduzetnik. Kada poželiš postati poduzetnik, moraš raditi, raditi i raditi. Napraviti dobar proizvod i prodati ga. Nakon toga možeš o tome pričati”, zaključuje Harmander.

Da je u Hrvatskoj moguće napraviti dobar posao već su pokazali: Harmander je suvlasnik Bunch design studija. Nekolicina sjajnih grafičara radi u Zagrebu, ali isključivo za tržište u Londonu. Posao im traži ured u Londonu, a niže cijene usluga i vrhunska kvaliteta ovoj tvrtki već donose solidan profit. Ideja za poslove koji bi se u Hrvatskoj radili za cijeli svijet sigurno ima još. Uskoro ćemo zacijelo čuti za njih.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI

Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu.

Dijelovi i oprema za vozila Mini Maritsa-iztok, Radnevo, Bugarska, traži nabavu dijelova i opreme za vozila i njihove motore. Natječaj vrijedi do 5. kolovoza, a prijave na bugarskom jeziku se predaju na Mini Maritsa-iztok EAD, ul. Georgi Dimitrov 13, Contact point(s): otdel Targovski, etazh 6, For the attention of: Irena Videva - Ekspert targoviya 6260 Radnevo. Bulgaria. Više podataka o nadmetanju možete dobiti na istoj adresi.

Servis autobusa Kapos Volán, Kaposvar, Mađarska, traži usluge servisa autobusa. Natječaj je otvoren do 23. srpnja, a prijave na mađarskom jeziku predaju se na Deák Ügyvédi Iroda, Jókai u. 22. fszt. 1-2., 7100 Szekszárd, Hungary, chris.deak@t-online.hu. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Riba Reykjavik Procurement Department, Reykjavik, Island, traži nabavu ribe. Natječaj je otvoren do 4. srpnja, a prijave na islandskom jeziku predaju se na Reykjavik Procurement Department, Borgartún 1214, For the attention of: Guðbjörg Eggertsdóttir, 105 Reykjavík, Iceland, utbod@ reykjavik.is. Više podataka o nadmetanju na http://www.reykjavik.is/utbod.

Inženjerske usluge Office fédéral des routes OFROU, division infrastructure routière, Winterthour, Švicarska, traži nabavu inženjerskih usluga. Natječaj je otvoren do 16. srpnja, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Office fédéral des routes OFROU, division infrastructure routière, filiale de Winterthour, Grüzefeldstrasse 41, Contact point(s): Soutien tech-

nique en structuration des archives, 8404 Winterthour, Switzerland, beschaffung.winterthur@astra.admin.ch.

Više podataka o nadmetanju na http:// www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=776765.

Servis i popravak bojlera ENEA Wytwarzanie; Kozienice, Świerże Górne, Poljska, traži usluge servisiranja i popravka bojlera. Natječaj je otvoren do 18. srpnja, a prijave na poljskom jeziku predaju se na ENEA Wytwarzanie S.A., Kozienice, For the attention of: Jacek Laskowski 26-900 Świerże Górne, Poland,

jacek.laskowski@ewsa.pl. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Održavanje dizala Stortingets administrasjon, Oslo, Norveška, traži nabavu usluga održavanja dizala. Natječaj je otvoren do 7. kolovoza, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Stortingets administrasjon, Prinsens gate 26, For the attention of: Torstein Fjeldet Lunde, 0026 Oslo, Norway, torstein.lunde@stortinget.no. Više podataka o nadmetanju na http://www. doffin.no//search/Search_AuthProfile. aspx?ID=AA3344.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een.hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

Ekološki lijekovi na bazi meda i agroturizam (20130522002) Tvrtka s juga Poljske, specijalizirana za proizvodnju ekoloških lijekova baziranih na medu i pružanje usluga agroturizma, traži distributere svojih proizvoda i usluga. Tvrtka također nudi podugovaranje.

Podrška za istraživanje i razvoj (R&D) (20130521028) Izraelska tvrtka specijalizirana za pružanje analitičke podrške i usluga za široku paletu programa za istraživanje i razvoj proizvoda, traži poslovne partnere. Tvrtka posluje na području biotehnoloških, farmaceutskih i medicinskih uređaja i podržava ih svojim R&D uslugama. Tvrtka traži partnere za zajedničko ulaganje i suradnju na projektima te može osigurati usluge razvoja i proizvodnje u spomenutim područjima kao podizvođač.

đunarodni marketing (marketing proizvoda i usluga turskih tvrtki sudjelujući u izravnom marketingu, posjetu ciljanim zemljama zbog sastanaka s kupcima i prodavačima).

Obrazovanje (20130516013) Poljska tvrtka specijalizirana za usluge koje podupiru cjeloživotno obrazovanje, za obuku, stažiranje i zapošljavanje, kao i konzalting pri zapošljavanju, nudi recipročno predstavljanje i prijenos znanja (know-how). Tvrtka je spremna i na prodaju dijela tvrtke.

Uzgoj puževa (20130521032) Najveća talijanska tvrtka specijalizirana za uzgoj i prodaju puževa razvila je novu metodu uzgoja koja omogućuje proizvodnju od oko 15 tona puževa godišnje, osiguravajući visoku kvalitetu mesa i očuvajući estetske karakteristike puževa. Tvrtka traži trgovačko posredničke usluge, prvenstveno distributera.

Transport/logistika (20130515025) Britanska tvrtka specijalizirana za usluge špedicije, dostave i logistike, traži trgovačke posrednike za suradnju za logistiku, zajedničko ulaganje i podugovaranje. Britanska tvrtka također nudi zastupstvo/posredničke usluge iz Velike Britanije.

Uvoz/izvoz/istraživanje tržišta (20130521013) Turska tvrtka specijalizirana za koordinaciju poslovanja između uvoznika i proizvođača uz pomoć svog kvalitetnog tima i iskustva na području uvoza, izvoza i istraživanja tržišta, traži poslovne partnere i nudi trgovačko posredničke usluge. Tvrtka je specijalizirana za me-

Namještaj po mjeri (20130515020) Slovački proizvođač namještaja koji izrađuje proizvode po mjeri, stvarajući dizajn i vizualizaciju interijera na temelju zahtjeva svojih klijenata, s naglaskom na svaki detalj, traži agente, predstavnike, koji će promovirati njihove proizvode.

Prerada drva (20130510015) Srpska tvrtka specijalizirana za preradu drva traži partnere kojima su potrebne ili koji nude usluge trgovačkog predstavništva te nudi svoje kapacitete za podugovaranje.

Dobavljači tekstila (20130509002) Švedska dizajnerska tvrtka nudi jedinstvenu paletu proizvoda namijenjenih djeci i roditeljima. Tvrtka je specijalizirana za jedinstveni i inteligentni dizajn te traže tvornice i/ili dobavljače tekstila za proizvodnju tekstilnih proizvoda namijenjenih djeci.

Kupaonska oprema (20130507037) Britanski proizvođač i dobavljač inovativnih slavina, miješalica, termostatskih ventila, tuševa i dodataka za kupaonice traži partnere za usluge trgovačkog predstavljanja u kontinentalnoj Europi.

Distribucija hrane (20130507015) Međunarodi distributer hrane iz Škotske specijaliziran za globalni sourcing, uvoz i izvoz, traži nekoliko proizvođača s IFS i BRC certifikatima. Uz to, tvrtka nudi i usluge transporta i logistike, pronalazak partnera za transport i logistiku te sudjelovanje u joint venture aktivnostima.

www.een.hr

17. lipnja 2013.

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca.

Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/consumers/ dyna/rapex/rapex_archives_en.cfm.

Stolac za odmor, naziv CART, model art.

718-11-1004, barkod 6952573531969.

Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer nije dovoljno kvalitetno napravljen pa postoji opasnost od loma i ozljeđivanja.

Proizvod nije u skladu sa standardima EN 12520:2010 i EN 1022:2005. (slika 1) Proizvodi za tretman kose, brend BioNaza Cosmetics, naziv KeraVino – Premiere Brazilian Keratin System. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer sadrži previsoke razine formaldehida. Proizvodi nisu u

1

2

3

6 7

Električne meke loptice, brend Llinares, modeli Fluffy Ball i Flame ball. Proizvodi predstavljaju rizk za korisnika jer se lako trgaju i čine unutarnje dijelove igračke uključujući i baterije lako dostupnima, pa postoji opasnost od gutanja ili gušenja. (slika 5)

4

6

Automobil Nissan, model Micra, proizvedeni od prosinca 2012. do lipnja ove godine. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer upravljač može biti nedovoljno jako učvršćen što može dovesti do praznog hoda volana i labavljenja veze u upravljačkom mehanizmu. (slika 6)

skladu s Direktivom o kozmetičkim proizvodima. (slika 2)

du s Direktivom o proizvodima niskog napona i standardom EN 60950. (slika 3)

Automobil Opel, model Meriva, proizvedeni 2013. godine s VIN brojevima od D 4 066112 do D 4 112133, proizvedeni u tvornici u Zaragozi, Španjolska. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer upravljački mehanizam vozila nije dovoljno dobro termički tretiran pa može doći do pucanja pod opterećenjem. (slika 7)

Putni punjač, brend Celly, ime Energy Star, model CBRIPHONE, kod CELLY CBRV. 1.4, SDL5275. Izolacija između primarne i sekundarne zavojnice nije dovoljno dobro izvedena, pa postoji opasnost od električnog udara. Proizvod nije u skla-

Ventilator, brend Malber, naziv: 40cm Stand fan, model FD-40E, barkod 5290589090430. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer su rotirajuća krilca ventilatora lako dostupna pa može doći do ozljede. (slika 4)

Igračka, lutka s konjićem, naziv Lovely girl, model 2015. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer plastika od koje je napravljen sadrži previsoke razine ftalata.

Proizvod nije u skladu s REACH regulativom. (slika 8)

5

7

8

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Za ove ponude uputite upit na een@ bicro.hr.

Informacijski i marketinški sustav za primjenu u multimodalnom transportu (Ref: 13 ES 22C4 3S6P) 03/ 14 • Španjolska tvrtka koja se bavi redovitim prijevozom putnika i ima flotu od 305 vozila opremljenih sustavom za iskorištavanje i upravljanje transportom traži dopunske funkcije za korisnike informacijskih sustava, uključujući i nove aplikacije, kao što su vodič za kretanje, informacije o polascima i cijenama, naručivanje karata i slično. Tvrtka je zainteresirana za ugovor o komercijalizaciji s tehničkom podrškom i sporazum o zajedničkom ulaganju i prilagodbi specifičnim potrebama.

Nove tehnologije za brzu online inspekciju hrane, pića i pakiranja (Ref: 13 GB 4103 3S0R) 03/2013 • Britanska tvrtka s tehničkim resursima i potporom velike skupine traži novu tehnologiju za online inspekciju u proizvodnji hrane, pakiranju i srodnim tehnologijama u sektoru hrane i pića. Posebno su zainteresirani za tehnologiju inspekcije folijom zapečaćenih proizvoda. Tvrtka traži partnere za ugovor o komercijalizaciji s tehničkom podrškom, licencni sporazum, zajedničko ulaganje, ugovor o proizvodnji i tehničku podršku.

Tehnologija, znanje i iskustvo za suho recikliranje baterija (Ref: 13 TR 99PB 3S2B) 12/2013 • Tvrtka iz Turske traži rješenje za suho recikliranje baterija. Rješenje se može temeljiti na potpuno novoj tehnologiji ili na poznatoj i već razvijenoj kemijskoj obradi ili drugim tehnologijama. Ovisno o pregovorima i fazi/razini tehnologije, turska tvrtka otvorena je za ugovor o licenciranju ili ugovor o zajedničkom ulaganju, kao i za ugovor o proizvodnji i prijenosu znanja i iskustva.

Prilagođeni visokokvalitetni prozirni elementi (Ref: 13 FR 35k9 3RRU) 01/2014 • Mali proizvođač opreme za robotiku u pomorskom sektoru traži visokokvalitetnog dobavljača prozirne opeke, stakla ili lakih materijala. Prilagođeni jednodijelni element bit će integriran unutar daljinske konzole uređaja u podmornici u svrhu omogućavanja bolje vizualne kontrole. Visoka preciznost proizvodnje i mogućnost oblikovanja nužni su uvjeti za postizanje optimalne kvalitete vidljivosti. Kod proizvodne industrije očekuje se sporazum o podugovaranju.

Integrirani sustav upravljanja teretom (Ref: 13 ES 22C4 3S7Z) 03/ 2014 • Španjolska tvrtka traži tehnološka rješenja koja bi mogla olakšati zajedničku logistiku, razmjenu, prijenos, skla-

dištenje i zajedničku distribuciju tereta.

Za tehničku suradnju traže organizaciju koja može analizirati problem, istražiti i razviti tehniku i aktivnosti kako bi se pronašlo odgovarajuće rješenje za specifične potrebe tvrtke.

Traži se strateški partner za proizvodnju vrećice klase 2A za dvosmjerni ventil za raspršivanje (Ref: 13 FR 38n0 3RV2) 06/2013 • Francuska farmaceutska tvrtka, specijalizirana za alternativnu medicinu i fitoterapiju razvila je izotonično rješenje za oralnu i nazalnu njegu.

Kako bi se proizvod odvojio od propulzivnog sredstva, te kako bi sačuvao kvalitetu i omogućio korištenje raspršivača u bilo kojoj poziciji, tvrtka traži partnera koji je u mogućnosti proizvesti vrećicu za dvosmjerni ventil za raspršivanje za oralnu i nazalnu njegu. Traži se ugovor o proizvodnji ili ugovor o komercijalizaciji s tehničkom podrškom.

Izolacijski materijal visoke vrijednosti s temperaturom otpora 90C (Ref: 13 NL 60FI 3RRC) 01/2014 • Nizozemska tvrtka aktivna u projektiranju montažnih zgrada traži partnere za sudjelovanje u industrijskom proizvodnom procesu toplinske izolacije velikog spremnika za skladištenje solarne energije. Tvrtka traži proizvođača izolacijskog materijala visoke vrijednosti s otporom od 90C koji bi

se primjenjivao u toplinskoj izolaciji vodenog spremnika. Tvrtka traži ugovor o licenciranju uz tehničku podršku.

Tehnologija zagrijavanja vode u kombinaciji sa solarnom energijom i prirodnim plinom (Ref: 13 RO 78EE 3S1X) 12/2013 • Rumunjska tvrtka koja nudi inženjerska rješenja traži tehnologiju zagrijavanja vode. Tvrtka želi optimizaciju troškova za grijanje 70 m3 vode/ dan uvođenjem plina i solarnog sustava. Operativni princip tražene tehnologije je pokretanje plinskog bojlera u slučaju nedostatka solarne energije. U ovom trenutku postojeći bojler na prirodni plin je 645kw.

Tehnologija za podizanje hidroponskih staklenika za povrće (Ref: 12 MK 82EX 3OUY) 10/2013 • Makedonska tvrtka traži partnera koji može pružiti odgovarajuću tehnologiju za podizanje hidroponskog staklenika za povrće. Tehnologija bi već trebala biti uvedena na tržište ili u testnoj fazi, ali spremna za korištenje. Tvrtka traži partnera za tehnički ugovor i/ili ugovor o komercijalizaciji s tehničkom podrškom.

enterprise europe

17. lipnja 2013.

8

Program razvoja inovativnih usluga na temelju postojećih proizvoda - PROTOS Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci – Step Ri poziva na priključivanje projektu PROTOS Program razvoja inovativnih usluga na temelju postojećih proizvoda.

Proizvodna poduzeća sve češće svoju ponudu proizvoda nadopunjavaju ili u potpunosti zamjenjuju ponudom usluga. Razlozi su vrlo praktični, dodatnim uslugama se povećava vrijednost za kupce, stvara razlika i prednost pred konkurencijom i ostvaruju novi prihodi.

Koristi za poduzeća su još izraženije

kada se radi o poslovanju na vrlo kompetitivnim tržištima gdje je cijena proizvoda važan čimbenik jer se kroz isporuku usluga može kupcima smanjiti trošak uz istovremeno povećanje vlastite zarade.

Program PROTOS (from products to services) je šestomjesečni program razvoja inovativnih usluga na temelju postojećih proizvoda. Program je namijenjen svim tvrtkama čije se poslovanje temelji na prodaji proizvoda. Cilj programa je stvaranje novih usluga koje će biti ili

dodatak postojećoj ponudi ili potpuni supstitut postojećim proizvodima.

Program PROTOS sastoji se od tri cjeline: 1. Trodnevna razvojna radionica od 26. do 28. lipnja 2013.

2. Razvoj usluge i priprema poduzeća za komercijalizaciju usluge u periodu srpanj-rujan 2013.

3. Plasman usluge na tržište u periodu listopad-prosinac 2013.

Za razvoj usluga koristit će se vodeće svjetske metode inoviranja i komercijalizacije proizvoda i usluga. Cjeline 2. i 3.

provode se uz mentorsku podršku i tjedno praćenje napretka te mjesečne sastanke svih poduzeća i razmjenu iskustava kod primjene. Program PROTOS ograničen je na četiri mala ili srednja i dva velika poduzeća iz različitih djelatnosti (kako bi se osigurala povjerljivost i zaštita poslovne tajne). Kriteriji za odabir poduzeća koja će ući u program je ozbiljnost prijavitelja i sposobnost cjelovite provedbe projekta. Sudjelovanje malih i srednjih poduzeća financira Ministarstvo poduzetništva i obrta, dok je kotizacija za velika poduzeća 9600 kn + PDV.

Zastupanje interesa hrvatskog gospodarstva na europskoj razini Hrvatska gospodarska komora i Europska poduzetnička mreža pozivaju na konferenciju Zastupanje interesa hrvatskog gospodarstva na europskoj razini koja će se održati 2. srpnja 2013. u 9 sati, u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore, Rooseveltov trg 2, Zagreb.

Konferencijom se želi upoznati predstavnike državne uprave i članice Hrvatske gospodarske komore s praksom

lobiranja na EU razini kroz europska strukovna udruženja. Naime, pri Hrvatskoj gospodarskoj komori djeluje 55 strukovnih udruženja i 35 zajednica što omogućuje objedinjavanje i jasnu artikulaciju stvarnih potreba realnog sektora. Strukovna udruženja i zajednice HGK-a intenzivno se od 2002. godine učlanjuju u odgovarajuće asocijacije na europskoj razini i na taj način ostvaruju svoje interese i prije službenog ulaska RH u EU. Do danas su udruženja i za-

jednice pri HGK-u postale članice 33 EU udruženja, dok je HGK članica u četiri EU mreže. Konferencijom se želi naglasiti važnost i uloga u zaštiti i zastupanju interesa članica putem strukovnih udruženja pri HGK-u, kao i njihovog članstva u europskim udruženjima i mrežama.

Ulaskom RH u EU ova će suradnja biti još intenzivnija.

Na konferenciji će svoja iskustva i znanja prezentirati direktori europskih

Institucije trebaju pomagati gospodarstvu U Berlinu je u sklopu izložbe BeCroative održana konferencija o Hrvatskoj, uoči njena ulaska u EU, koju su organizirali njemački Gospodarski odbor za Jugoistočnu Europu (OA), Commerzbank AG i Veleposlanstvo RH u Berlinu.

U sklopu konferencije održana je i panel-rasprava na kojoj je, uz predstavnike njemačkih gospodarstvenika i bankara te pomoćnice ministra gospodarstva RH Sabine Škrtić, sudjelovala potpredsjedni-

ca HGK-a Vesna Trnokop Tanta. Njemački gospodarstvenici istaknuli su kako su - u nastojanju da tijekom 20 godina hrvatske samostalnosti posluju na hrvatskom tržištu i pronalaze kvalitetne partnere - HGK cijelo to razdoblje smatrali iznimno važnom institucijom, ali i mjestom koje kvalitetno informira zainteresirane o svim gospodarskim aspektima u Hrvatskoj.

Izrazili su nadu kako će se to nastaviti i ulaskom RH u EU. Na panelu se razgovaralo o potencijalima suradnje na jedinstvenim europskom tržištu, a njemački su gospo-

darstvenici pozvani da te potencijale još aktivnije istraže. Predstavnici njemačke financijske industrije potvrdili su stabilnost hrvatskog tržišta, istaknuvši kako su banke likvidne, bankarski sustav solidan i kako je samo potrebno razraditi kvalitetne projekte. Smatraju također kako će strukturni fondovi biti dodatni zamašnjak razvoju hrvatskog gospodarstva te pohvalili nastojanja da se poboljša investicijska klima.

Na konferenciji je bilo sedamdesetak najistaknutijih njemačkih gospodarstvenika i parlamentaraca.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 24.-28. lipnja - Online Green Economy & Sustainable Energy in Croatia Summit, Zagreb

3. srpnja - Konferencija Zastupanje interesa hrvatskog gospodarstva na europskoj razini, Zagreb

24.-28. lipnja - Be CROative, izložba, Bruxelles, Belgija

3. srpnja - Info dan “Mogućnosti za poduzetnike iz EU programa CIP, Eureka, Eurostars i Horizon 2020” ŽK Varaždin

26.-28. lipnja - PROTOS Program razvoja inovativnih usluga na temelju postojećih proizvoda, Rijeka 28. lipnja - Poslovni razgovori TO Design, Torino, Italija

4. srpnja - Info dan “Mogućnosti za poduzetnike iz EU programa CIP, Eureka, Eurostars i Horizon 2020” ŽK Rijeka

1. srpnja - Info dan “Mogućnosti za poduzetnike iz EU programa CIP, Eureka, Eurostars i Horizon 2020”, ŽK Split

5. srpnja - Info dan “Mogućnosti za poduzetnike iz EU programa CIP, Eureka, Eurostars i Horizon 2020” ŽK Pula

1.-5. srpnja - Be CROative, izložba, Strasbourg, Francuska 1.-5. srpnja - Poslovna misija hrvatskih uzgajivača lavande, Francuska

8. srpnja - Info dan “Mogućnosti za poduzetnike iz EU programa CIP, Eureka, Eurostars i Horizon 2020” ŽK Osijek

udruženja, EU lobisti s dugogodišnjim iskustvom i direktori tvrtki članica HGKa. Poseban gost konferencije je Marija Laptev, ugledna lobistica i izvršna direktorica Europskog centra za odnose s javnošću. Za potrebe konferencije osigurano je simultano prevođenje, a ulaz je slobodan. Molimo sve zainteresirane da svoje sudjelovanje potvrde dostavom ispunjene prijavnice najkasnije do 28. lipnja 2013. na e-mail: rpatarcic@hgk.hr.

GESEC - Green Economy & Sustainable Energy in Croatia Povodom skorog ulaska Hrvatske u članstvo Europske unije Savez za energetiku Zagreba pokrenuo je novi projekt pod nazivom GESEC - Green Economy & Sustainable Energy in Croatia. Tedan dana uoči ulaska u Europsku uniju, od 24. do 28. lipnja, održat će se Online Green Economy & Sustainable Energy in Croatia Summit, te će zainteresirane predstavnike javnog i privatnog sektora pozvati na potpisivanje deklaracije GESEC-a, s ciljem udruživanja i zajedničkog rada u jačanju pozicije Republike Hrvatske u Europskoj uniji u svim segmentima zelenog gospodarstva s posebnim naglaskom na održivost u energetskom sektoru.

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3782, 17. lipnja 2013.

( 6 mladih inženjera čini tim 4uHa

ČETIRI UHA (4uHa), ZAGREB

( 25 godina

traje poduzetnička priča obitelji Čočić

ČOČIĆ, OSIJEK

Čist papir, miran san

Kriza nagriza i autohtonost Primarna djelatnost tvrtke je arhitektonsko projektiranje Vrhunska vina samo su dio ponude Čočićevih, koji velik i razrada projekata, a trenutačno se bave i izradom dio prehrambenih suvenira u svojoj ponudi izrađuju iz dokumentacije za legalizaciju objekata vlastite proizvodnje voća

T

vrtka Četiri uha (4uHa) s poslovanjem je započela ove godine kao produžena ruka Ureda ovlaštenog arhitekta Mislava Bašića, a okuplja tim od šest mladih inženjera koji se bave projektiranjem i savjetovanjem u graditeljstvu.

“Primarna djelatnost nam je arhitektonsko projektiranje i razrada projekata. Trenutačno se bavimo izradom projektne dokumentacije za legalizaciju objekata. Sa suradnicima upisujemo objekte, usklađujemo zemljišne knjige s katastrom i pružamo ostale geodetske usluge. Započeli smo i s poslovima energetskog certificiranja, za koje postoji velik interes. Također se namjeravamo baviti poslovima sudskog vještačenja u graditeljstvu i procjenom nekretnina. Posjedujemo i licencu za projektiranje radova na spomenicima kulture”, objašnjava nam arhitekt Mislav Bašić.

Pokretanje ovog posla rezultat je jedne uobičajene hrvatske priče. “Tvrtka u kojoj sam bio zaposlen je otišla u stečaj, a ja sam završio na burzi. Go-

dine 2011. dobio sam priliku za projektiranje zgrade. Tako sam pokrenuo tvrtku, isprojektirao zgradu i nastavio poslovati”, ističe Bašić.

Izgubljeni dan Osnovna boljka hrvatskog tržišta, nastavlja, je složena administracija i silna opterećenja za poduzetništvo. “Čisto kao primjer, za prijavu radnika potrebno je izgubiti jedan radni dan. Porezna, mirovinsko, zdravstve-

Započeli smo s poslovima energetskog certificiranja, kaže Mislav Bašić no, računovodstvo... to su sve mjesta koje je potrebno obići. Stoga ne čudi da je toliko rada na crno. A to su stvari koje se u eri interneta moraju riješiti klikom miša”. ističe on.

Odnos s konkurencijom jednom riječju ocjenjuje lojalnim te se nada da će skori ulazak Hrvatske u EU otvoriti tržišta za projektiranje i razradu

projekata. “Ponajprije mislim na Njemačku i Austriju, jer smo cijenama izuzetno konkurentni na tim tržištima”, dodaje on.

Od budućih poslovnih koraka ističe ulaganja u edukaciju zaposlenika, kako bi se proširila ponuda inženjerskih usluga. “To se ponajprije odnosi na energetsko certificiranje zgrada, izrade projekata pasivnih kuća te osposobljavanje za poslove sudskog vještačenja. Također namjeravamo nuditi uslugu ‘ključ u ruke’ u pogledu rješavanja stanja nekretnine. Primjerice, investitoru koji namjerava kupiti zemljište s neriješenim imovinsko-pravnim odnosima i izgraditi objekt, mi organiziramo cjelokupnu uslugu. Dakle, od rješavanja imovinskog stanja, projektiranja objekta, nadzora izvedbe objekta te upisa u katastar i zemljišne knjige. To je multidisciplinarni proces koji uključuje pravne, geodetske i arhitektonsko-građevinske usluge. Smatram da ćemo u tom dijelu biti jedinstveni na tržištu”, zaključuje Bašić. (B.O.)

V

eć četvrt stoljeća traje poduzetnička priča osječke obitelji Čočić. Sve je započelo 1988. proizvodnjom i prodajom svijeća. Prve poratne godine su protekle u znaku trgovine odjevnim i ukrasnim predmetima iz Indije, da bi se vrlo brzo vratili ponudi traženih aranžmana od suhog cvijeća. Bilo je to prvo, a dugo i jedino mjesto u Osijeku gdje su se mogli pronaći prikladni autentični darovi.

Potpuno okretanje prema proizvodnji i ponudi autohtonih proizvoda temeljenih na tradiciji dogodio se nakon poslijeratnog aktiviranja imanja kod baranjskog Zmajevca. Naime, na oko tri hektara površine Čočićevi razvijaju vinogradarstvo i voćarstvo. Kao jedan od rijetkih Baranjaca, uz cabernet sauvignon, Đuro Čočić uzgaja staru crnu sortu portugisca, te suhu i polusuhu graševinu, ali i pomalo zaboravljeni bouvier. Čočić radi i crni cuvée Zmaj, te bijeli Đukina kapljica. Te prave vinske energetske bombe, o čemu govore i njiho-

vi nazivi, tržištu se nude u malim pakovanjima od 0,2 litre.

Zbog krize prisiljeni i na rinfuzu “Zbog ekonomske krize i bitno slabije kupovne moći stanovništva - umjesto ranije prodaje butelja u atraktivnoj ambalaži s ručno ispisanim detaljima na svakoj boci - sada smo prisiljeni vino prodavati i u rinfuzi. Zbog krize smo prisiljeni na takvu prodaju kojom ostvarujemo znatno manje prihode. Osim toga, nekoliko smo se puta opasno opekli s naplatom isporučene robe. Budući da ne proizvodimo velike količine vina, takav cjenovni udar ozbiljno se osjeti na ukupnom poslovanju”, objašnjava Nada Čočić koja je zapravo pokretač obiteljskog posla.

No ova vrhunska vina samo su dio ponude Čočićevih. Veliki dio autohtonih prehrambenih suvenira nastaje iz vlastite proizvodnje voća i sirovina. Plodovi s oko 250 stabala različitog voća – jabuke, kruške, oskoruše, trešnje, višnje, šljive,

dunje, breskve, marelice, orasi – završavaju kao razne rakije, džemovi, marmelade, voćni sirevi, kandirano voće... u ma-

Na oko tri hektara Čočićevi razvijaju vinogradarstvo i voćarstvo štovitim kombinacijama okusa, mirisa i boja. Sve se radi po staroj vlastitoj i provjernoj bakinoj recepturi.

No ovaj gotovo idiličan razvojni put obiteljskog poduzetništva, u što je uloženo puno znanja, ljubavi, ali i sredstava, ozbiljno je uzdrman krizom. Sve slabija kupovna moć stanovništva i drastičan pad velikih narudžbi poslovnih poklona dovodi u pitanje opstanak ovog obiteljskog posla. Čočićevi se uzdaju kako prokušana formula objedinjene djelatnosti vinograda, voćnjaka, podruma i izrade suvenira ipak neće završiti u predubokoj osječkoj ropotarnici proizvodnih i kreativnih djelatnosti. (S.S.)

14 HRVATSKA & REGIJA 7. REGIONALNI SAJAM PRIVREDE U SUBOTICI

Poslovni odnosi bit će drugačiji

Na 7. sajmu Od njive do trpeze u Subotici svoje proizvode predstavilo je 17 izlagača iz Hrvatske, među 208 izlagača iz devet zemalja - Bjelorusije, BiH, Crne Gore, Italije, Hrvatske, Mađarske, Njemačke, Slovenije i Srbije.

Predsjednik regionalne privredne komore Subotice Slobodan Vojinović smatra da jaki regionalni sajmovi mogu ponuditi odgovore o stanju i vitalnosti ekonomske moći tvrtki i zemalja Cefte i EUa. “U Subotici zajedno na-

stupaju tvrtke i zemlje organizirane u okviru jednog i drugog sporazuma. Promjenama Cefta nije ugrožena, ali će poslovni odnosi u regiji biti drukčiji nakon ulaska Hrvatske u EU”, istakao je Vojinović.

“Nova situacija će zahtijevati formiranje kćerki-tvrtki u Srbiji kako bi se otvorile druge forme suradnje. S druge strane, srpskim tvrtkama u Hrvatskoj otvara se mogućnost lakšeg proboja na europsko tržište, kao i mogućnost dobivanja sredstava iz EU fondova”, rekao je Dragan Đurić, generalni konzul Hrvatske u Subotici. Nastup hrvatskih izlagača organizirao je Sektor za trgovinu HGK-a u koordinaciji HGK-Županijske komore Virovitica, a na svečanom zatvaranju sajma upravo je HGKu dodijeljena nagrada za najljepše uređen izložbeni prostor. (G.G.)

*vijesti Završeni radovi na prijelazu Bijača Javno poduzeće Autoceste FBiH završilo je građevinske radove na graničnom prijelazu Bijača prije zadanog roka 1. lipnja.

Investiciju od 12 milijuna KM realizirale su domaće tvrtke Euroasfalt, ŽGP i Hidrogradnja. Sada bi Uprava za indirektno oporezivanje BiH do 1. srpnja trebala izgraditi i opremiti granične objekte. Bijača i prijelaz Gradiška, koji se također do 1. srpnja treba staviti u funkciju, jedini su granični prijelazi na kojima će se po ulasku Hrvatske u EU moći iz BiH izvoziti proizvodi animalnog porijekla.

Gradi se autocesta Banja Luka-Doboj Počela je izgradnja prve dionice autoceste Banja Luka-Doboj, od Prnjavora do Doboja u dužini od 36 kilometara. Na međunarodnom natječaju posao vrijedan 180 milijuna eura dobile su tvrtke Integral inženjering iz Lakta-

ša i Granit iz Skopja. Rok za završetak radova su tri godine, a sredstva su osigurana kreditom EBRD-a.

Za BiH zainteresirano 100 ruskih tvrtki

Više od 100 ruskih tvrtki i 27 poduzeća iz oba entiteta nazočilo je Privrednom forumu BiH-Ruska Federacija održanom u Moskvi. Gospodarstvenici iz BiH zatražili su bescarinski status kao i oni iz Srbije jer BiH najveći trgovinski debalans ima upravo s Rusijom. Lani je izvoz u Rusiju iznosio skromnih 75,7 milijuna KM, dok je uvoz premašio 1,5 milijardi KM. U četiri ovogodišnja mjeseca BiH je u Rusiju izvezla roba za 18 milijuna, a uvezla robe za 530,5 milijuna KM.

Privredni vjesnik Broj 3782, 17. lipnja 2013.

( više od 40.000 ljudi

živi (direktno ili indirektno) od mostarske tvrtke

Mostarski gigant u golemim problemima

Aluminiju isteklo vrijeme?

Od 17. lipnja počinje gašenje postrojenja jer tvornica ne može nastaviti s radom uz sadašnje cijene struje i primarnog aluminija Zdravko Latal latal@privredni.hr

M

ostarski Aluminij, najveći izvoznik iz Bosne i Hercegovine, od 17. lipnja počet će gasiti postrojenja, odlučilo je nadzorno vijeće kompanije, a na prijedlog direktora Ive Bradvice.

Aluminij ne može nastaviti s radom uz sadašnje cijene električne energije i primarnog aluminija: mostarska tvornica od 1. siječnja ostvaruje mjesečne gubitke od 9,7 milijuna konvertibilnih maraka (KM).

Erdal Trhulj, ministar u vladi FBiH, tvrdi kako je odluka nadzornog vijeća Aluminija neutemeljena “Proizvodnju po ovakvim uvjetima više nema smisla održavati. Naš je jedini izlaz u potpunom zaokretu u postojećim odnosima vlade Federacije BiH i hrvatske vlade prema Aluminiju, s obzirom da nisam uopće u mogućnosti ostvariti kontakte s vladom FBiH. Dogovor o konačnom utvrđivanju naše strukture kapitala s kojim bismo je-

dino mogli zatražiti dobivanje nužnih obrtnih sredstava, a koji je postignut 18. travnja, premijer FBiH Nermin Nikšić još nije potpisao. Osobno sam zatražio i od hrvatskog predsjednika Ive Josipovića da pokuša pitanje opstanka Aluminija dići na razinu dviju vlada”, istaknuo je direktor Aluminija Ivo Bradvica.

Galopirajući gubici Naglasio je i kako je “vrijeme Aluminija isteklo” te da je obustava rada jedina razumna odluka koju je mogao predložiti članovima nadzornog vijeća jer, kako je kazao, “nisam smio dozvoliti galopirajuće gubitke, što bi opet dovelo do nekontroliranog stečaja”.

Kolaps Aluminija bio bi katastrofalan udar koji Hercegovina ne bi mogla pretrpjeti, jer bi uz 900 radnika tvornice radna

mjesta izgubilo još više tisuća zaposlenika. Naime, direktno ili indirektno, od Aluminija živi više od 40.000 ljudi.

Na odluku o gašenju proizvodnje u mostarskoj kompaniji reagirala je i vlada FBiH. Erdal Trhulj, ministar za energiju, rudarstvo i industrijum je rekao kako je odluka nadzornog vijeća Aluminija neutemeljena te ustvrdio kako cijena električne energije za Aluminij od 49,3 eura za MWh vrijedi i za sve velike industrijske proizvođače u FBiH. Kako nam je rečeno u Elektroprivredi HZ HB-a, od 1. ožujka do kraja listopada prošle godine cijena struje kretala se od 49,5 do 48,5 eura, a u Aluminiju su tada tvrdili da i s cijenom struje od 51 do 52 eura mogu poslovati. Trhulj je naveo i da vlada FBiH nema svojih predstavnika u upravljačkim

strukturama tvornice zbog neriješenih vlasničkih odnosa, odnosno da Aluminij nikad nije upisan u Registar vrijednosnih papira.

Podržat ćemo Aluminij, rekao je Trhulj, ali moramo znati koga podržavamo, a prvi uvjet je reguliranje vlasničke strukture.

Tko je u pravu, a tko ne u cijeloj priči o Aluminiju, u trenutku kad se prijeti gašenjem proizvodnje, nije uopće bitno, kao ni tko govori istinu o cijeni struje - EP HZ HB-a koji tvrdi da ta cijena iznosi 49,3 eura ili direktor Bradvica koji spominje 54,5 eura. Bitno je da vlada FBiH i menadžment Aluminija sjednu što prije za stol te da se dogovore tko je i u kojem iznosu vlasnik, kao i koliko će iznositi cijena struje iz državnih elektrana za državni Aluminij. U suprotnom Hercegovini prijeti bunt 40.000 gladnih.

Vlada Federacije BiH: odluka o odšteti za godinu dana Federalna vlada je 13. lipnja na hitnoj sjednici dala suglasnost na Aneks broj 8. na Sporazum o rješavanju otvorenih pitanja između vlade Federacije BiH i Aluminija Mostar, a za njegovo potpisivanje ovlastila premijera FBiH Nermina Nikšića, stoji u priopćenju vlade FBiH. Aneksom se utvrđuje način rješavanja triju ključnih pitanja u odnosima vlade FBiH i Aluminija: to su struktura kapitala, obeštećenje bivših radnika, te podrška vlade održivoj proizvodnji mostarskog kombinata. Tako je Aneksom definirana struktura kapitala u Aluminiju: 44 posto je državno vlasništvo, 44 posto dionički kapital, a preostalih 12 posto u vlasništvu je Republike Hrvatske, odnosno šibenskog TLM-a. Kad je riječ o isplati odšteta za zaposlenike, vlada FBiH će imenovati komisiju koja će utvrditi iznose i rokove isplate najkasnije u roku od godine dana od potpisivanja Aneksa. Program subvencioniranja proizvodnje Aluminija bit će, navodi se, utvrđen odlukom vlade Federacije BiH.

15

www.privredni.hr Broj 3782, 17. lipnja 2013.

( 10,2% aktivnog stanovništva

*vijesti

nezaposleno u Sloveniji, a 18% u Hrvatskoj

Slovenija i ULAZAK HRVATSKE U Europsku uniju

Između ležernosti i pragme Slovenski mediji raspisali su se o svemu što se nakon 1. srpnja mijenja u režimu za nautičare, što će biti s vikendicama i porezima, o novoj shemi troškova telefoniranja, a najviše ih zanima gdje se otvaraju mogućnosti za pojačani izvozni pritisak na hrvatsko tržište Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

H

rvatska odbrojava dane do priključenja Europskoj uniji u svojevrsnoj prigodničarskoj ležernosti. Susjedna Slovenija također odbrojava dane do izlaska EU-a na graničnu crtu Save te na jugu do Privlake, ali u nešto drukčijem ozračju.

Slovenski mediji i dio institucija usredotočili su se na one sastavnice uključivanja Hrvatske kao 28. članice EU-a koje mogu imati dobre ili loše posljedice za slovenske građane i cijelo slovensko gospodarstvo.

Ništa ne prepustiti slučaju Slovenija s mnogo smisla za pragmatizam čeka 1. srpnja 2013. godine kao važan dan za Hrvatsku, ali i kao dan koji se ne smije prepustiti slučajnostima.

Slovenski mediji raspisali su se o svemu što se nakon 1. srpnja mijenja u režimu za nautičare, što će biti s vikendicama i po-

rezima, pišu o novoj shemi troškova telefoniranja, a najviše ih zanima gdje se otvaraju mogućnosti za pojačani izvozni pritisak na hrvatsko tržište. S time povezano uspoređuju se trenutačna stanja dvaju gospodarstava, upozorava na njihove prednosti i mane – sve to s popriličnom dozom “akcijaškog instruira-

Slovenski analitičari priznaju da se prilike u njihovom gospodarstvu pogoršavaju više nego u Hrvatskoj nja”. Treba li se stoga čuditi što Slovenija ima 50 posto veći bruto domaći proizvod po stanovniku nego što ga ima Hrvatska?!

Ne tako davno Slovenija nije bila ništa razvijenija od Hrvatske, a u bivšoj Jugoslaviji obje države prolazile su jednaka iskušenja.

U konkretnim procjenama slovenski analitičari priznaju da se prilike u njihovom gospodarstvu pogoršava-

ju više nego u Hrvatskoj.

Nisu mogli mimoići prognoze Europske komisije koja je za 2013. godinu najavila pad BDP-a u Sloveniji od 2,3 posto, a u Hrvatskoj od jedan posto. Domaća potražnja također se smanjuje brže u Sloveniji, ali zato je u njoj bolji poslovni okoliš, prije svega zbog naprednije infrastrukture, bolje logističke povezanosti, veće uključenosti u međuna-

Alarm “going concern” Sedam slovenskih banaka s izuzetkom Banke Celje na svoje godišnje izvještaje za prošlu godinu dobile su revizorsku etiketu s naznakom neugodnog rizika going concern. Poruka koju treba pročitati kao izraz revizorske sumnje u sposobnost normalnog poslovanja u budućem razdoblju, našla se na godišnjim izvještajima državnih banaka – NLB-a, NKBM-a, Abanke, Probanke, Factor banke, Deželne banke Slovenije i Gorenjske banke.

Banke pod revizorskim alarmom, mjereno bilančnom svotom, drže 47 posto slovenskog bankarskog tržišta. Direktor Slovenskog instituta za reviziju Marjan Odar smatra da poruku o riziku going concern moraju dobro proučiti vlasnici banaka te financijske institucije koje daju zajmove takvim bankama. Kotiraju li dionice takvih banaka na burzi, za očekivati je da će upozorenje ozbiljno shvatiti dioničari i možebitni kupci. Vlasnici će promisliti što sa svojim dionicama, a kupci je li vrijeme za kupnju. Razlog za bankarski alarm revizori su našli pretežito u precijenjenoj vrijednosti nekretnina i dionica kojima su banke osigurale svoje kredite.

rodnu razmjenu, donekle i zbog povoljnije regulacije u pojedinim područjima i djelatnostima. Slovenija izvozi dvije trećine BDPa, a njen najveći vanjskotrgovinski partner je Njemačka. Hrvatska je više okrenuta domaćem tržištu. Pitanje je kako će se nakon 1. srpnja snaći prehrambena industrija s obzirom na to da tada ostaje bez visoke zaštite.

Nema pravih mjera štednje Analitičari su usporedili i zaduženost Hrvatske i Slovenije. Stupanj zaduženosti čini im se nekako podjednak, ali će se uskoro pogoršati na štetu Slovenije i to zbog skorašnje sanacije banaka. Hrvatska je u tom pogledu u blagoj prednosti jer ima privatiziran bankarski sustav. Na žalost, njegovu sadašnju stabilnost počinju ugrožavati loši krediti.

U hrvatskom bankarskom sustavu potkraj prošle godine 14 posto svih kredita pretvorilo se u loše. U slovenskim bankama takvih kredita ima znatno više, pa je država prinuđena na drastično čišćenje bilanci banaka, posredstvom tzv. loše banke.

Obje države suočene su s problemom nezaposlenosti – Hrvatska više nego Slovenija. Prema podacima Eurostata, u Sloveniji je nezaposleno 10,2 posto aktivnog stanovništva, a u Hrvatskoj 18 posto. Obje države imaju prevelik javni sektor. Zbog političkih pritisaka ni jedna država ne provodi prave mjere štednje. Za posljedicu imaju teško breme deficita. Stoga je EK preporučio Hrvatskoj proširenje porezne osnovice uz istodobno smanjenje sive ekonomije, što je teško izvedivo bez modernizacije cijele javne uprave.

Liberalizacija obrta, turizma i građevinarstva Slovenska vlada objavila je da će posebnom uredbom skratiti popis obrtničkih djelatnosti koje je dopušteno obavljati samo uz obrtničku dozvolu. Trenutačno su na popisu 64 takve djelatnosti, a u novoj uredbi ostat će 22, i to pretežno one u kojima se može ugroziti zdravlje i život ljudi. Za obavljanje djelatnosti uvažit će se iskustvo stečeno neformalnom izobrazbom. Tko se izvještio u popravljanju automobila, nakon 1. srpnja moći će dobiti obrtnu dozvolu i bez završene mehaničarsko-servisne škole.

Mali dioničari protiv novog terminala Mali dioničari Aerodroma Ljubljana, s dominantnim glasačkim pravima, usprotivili su se gradnji novog terminala koju zagovara uprava uz suglasnost vlade. Oni sumnjaju u isplativost investicije izračunate na očekivanju da će se promet na Brniku za koju godinu povećati na tri milijuna putnika. Mali dioničari nude rješenje s prebacivanjem niskocjenovnih prijevoznika na bivši vojni aerodrom Cerklje nedaleko od Brežica.

Studenti razvili bolji mjerač zglobnog indeksa Studenti elektrotehnike Jakob Šušterič i Tomo Krivc, na poticaj kardiokirurga Matjaža Špana, razvili su automatski mjerač zglobnog indeksa kojim se brže i jeftinije mjeri periferne arterijske poremećaje. Krajem 2010. godine osnovali su startup Mesi, tvrtku preko koje u ovoj godini planiraju prodati 700 automatskih mjerača. Zasad posao dobro ide u Londonu, a namjeravaju ga proširiti u Austriju, Italiju, Hrvatsku, Nizozemsku, Rusiju, Maroko, u Emirate i Saudijsku Arabiju.

16 STIL

Privredni vjesnik Broj 3782, 17. lipnja 2013.

( 50.000 kn ( 700.000 kn

*vijesti Programi City Breaks Zagreb U povodu ulaska Hrvatske u Europsku uniju, a time i ulaska Zagreba u društvo europskih glavnih gradova, Turistička zajednica grada Zagreba objedinila je prigodne programe turističkih agencija. Tako je pod nazivom City Breaks Zagreb na poveznici http:// citybreak.zagreb-touristinfo.hr/ dostupno 35 posebno kreiranih programa raznovrsnog sadržaja, koji su većinom temeljeni na trodnevnim ili četverodnevnim boravcima u Zagrebu i njegovoj okolici.

Porast turističkog prometa u svibnju Prema prvim podacima sustava turističkih zajednica, u svibnju ove godine je na Jadranu i u Zagrebu ostvareno više od milijun turističkih dolazaka što je 14 posto više nego u istom lanjskom mjesecu. Istodobno je zabilježeno nešto više od četiri milijuna noćenja ili 18 posto više u odnosu na svibanj 2012. Strani su turisti ostvarili 896.300 dolazaka, što predstavlja rast od 17 posto. Domaći su gosti u svibnju zabilježili 118.059 dolazaka ili pet posto više nego lani.

Skermadura je novi riječki suvenir

dodjeljivat će se po projektu

najmanji iznos kredita za difuzne hotele

Podizanje konkurentnosti hrvatskog turizma

Za bazene 10 milijuna Projekt Tisuću bazena namijenjen je obrtnicima, trgovačkim društvima i zadrugama, ali i privatnim iznajmljivačima ukoliko se potom registriraju kao obrtnici, društva ili zadruge Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Krediti za difuzne hotele

K

ako bi privukli što više turista u našu zemlju te pronašli način za produljenje turističke sezone, Ministarstvo turizma u suradnji s Ministarstvom poduzetništva i obrta provodi projekt Tisuću bazena za hrvatski turizam.

Taj je projekt proteklog tjedna na konferenciji za novinare predstavio

Za izgradnju bazena do 100 četvornih metara neće trebati građevinska dozvola ministar turizma Darko Lorencin istaknuvši kako je nit vodilja pripreme projekta bila činjenica što objekti s bazenima u prosjeku imaju 30 posto veću popunjenost od osta-

lih objekata. Podsjetio je kako je izmjenom Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja povećana tlocrtna površina pomoćne građevine koja se gradi na građevinskoj čestici postojeće zgrade, što se odnosi i na bazene, s dosadašnjih 24 na 100 četvornih metara. Zato za izgradnju bazena od minimalno 30 za vanjske i 20 za unutarnje, a maksimalno 100 četvornih metara površine neće trebati građevinska dozvola.

Lorencin je rekao kako će se sredstva dodjeljivati za bazene izgrađene od 1. siječnja do

31. listopada ove godine, a ukupno je osigurano 10 milijuna kuna. Po projektu će se najviše dodjeljivati 50.000 kuna ili do 50 posto ukupne vrijednosti investicije.

Pripreme za fondove Projekt Tisuću bazena za hrvatski turizam namijenjen je obrtnicima, trgovačkim društvima i zadrugama. Privatni iznajmljivači također se mogu javiti na natječaj, ali se do predaje natječajne dokumentacije moraju registrirati kao obrt, trgovačko društvo ili zadruga.

Lorencin je predstavio i mogućnosti financiranja za male i srednje poduzet-

nike u turizmu nakon ulaska Hrvatske u EU. Ministarstvo poduzetništva i obrta će u rujnu raspisati natječaj za korištenje sredstava iz strukturnih fondova za segment malih i srednjih poduzetnika u ovoj godini. Iz tih će fondova za gospodarske i turističke projekte na raspolaganju biti 30 milijuna eura. “Važno je pripremiti se na vrijeme za ovogodišnji javni poziv koji će biti indikator razine spremnosti poduzetnika i dobra priprema za povlačenje sredstava iz EU-a u razdoblju do 2018. kada će nam na raspolaganju biti znatno veća sredstva”, istaknuo je Lorencin.

O izmjenama kreditnih programa za turistički sektor govorio je Anton Kovačev, predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR). On je naglasio kako je u pet mjeseci ove godine HBOR za turizam odobrio oko 500 milijuna kuna kreditnih sredstava od čega je 97 posto bilo namijenjeno investicijama u turizmu. “U izmjene kreditnih programa uključili smo sve prijedloge i primjedbe poduzetnika, pa će se tako prvi put kreditirati tzv. difuzni ili raspršeni hoteli.

Krediti se odobravaju u kunama uz valutnu klauzulu na rok do 17 godina, uključujući poček od četiri godine. Najmanji iznos kredita je 700.000 kuna, dok najviši iznos ovisi o kreditnoj sposobnosti njegova tražitelja”, rekao je Kovačev.

Nagrada zagrebačkom hotelu Palace

Novi riječki suvenir skermadura sa znakom “Fiumare”, koji ima uporabnu vrijednost - promoviran je na nedavno održanom Kvarnerskom festivalu mora - Fiumare 2013. Skeram služi kao stalak za kekse baškote (bakarske baškote), a na skermaduri su dvije staklene posudice za umake i namaze. Idejni tvorac ovog maritimno-gastronomskog suvenira je Petar Škarpa, direktor Turističke zajednice grada Rijeke.

Jedini hotel s dvije kategorije Zagrebački hotel Palace jedini je hotel u Hrvatskoj koji ima dvije službene kategorije: kategoriju hotela s četiri zvjezdice i kategoriju hotel-baština ili heritage hotel. Zahvaljujući proaktivnom pristupu, taj je hotel na nedavno održanom regionalnom sastanku lanca Worldhotels, u sklopu kojeg Palace posluje od 2010. godine, istaknut kao hotel s najvećim rastom prosječne dnevne cijene smještaja u posljed-

njih godinu dana. Kako kažu u Palaceu, to je pobudilo znatiželju kolega iz drugih hotela unutar hotelskog lanca, pa je odlučeno da će Zagreb biti domaćin

sljedećeg takvog regionalnog sastanka. Osim toga, već drugu godinu za redom, Palace hotel Zagreb dobitnik je TripAdvisor nagrade “2013 Certificate

of Excellence” jer spada u tek 10 posto hotela u svijetu koji neprekidno dobivaju visoke ocjene hotelskih gostiju. Zagrebački hotel najbolje ocjene gostiju dobiva za uslugu bogatog doručka, koji osim klasičnog bife doručka nudi i makrobiotički te tzv. baštinski zagrebački doručak.

U pet mjeseci ove godine hotel Palace zabilježio je povećanje bruto operativne dobiti za više od 30 posto u odnosu na isto lanjsko razdo-

blje. Tome je zasigurno pridonijela činjenica da su 90 posto gostiju hotela stranci. Od njih je 90 posto individualaca i manjih poslovnih grupa, dok samo 10 posto stranih turista koji odsjedaju u tom hotelu čine turističke grupe. Zagrebački hotel Palace najviše posjećuju Amerikanci, Nijemci, turisti iz Velike Britanije, Francuske, Italije, Austrije, Japana, Kanade, Rusije, Srbije te Bosne i Hercegovine. (S.P.)

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3782, 17. lipnja 2013.

se nova pravila igre, nošena na četiri trenda koja oblikuju telekom industriju: promjena mentaliteta, “Formiraju pritisak na tradicionalno poslovanje, ulazak na nova tržišta i promjena poslovnih modela. ” Marko Derča, direktor slovenskog A.T. Kearneya

Održana Regionalna konferencija Jugoistočne Europe o elektronskim komunikacijama

Hrvatska po regulativi ispred ostalih zemalja u regiji U regiji se tek trebaju pozabaviti onim što se uvelike radi u Hrvatskoj - telekomunikacijskom infrastrukturom koja bi po podjednakim uvjetima bila dostupna svim operatorima na tržištu, podsjetio je direktor Ratela Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

T

ržište telekomunikacija sve je jače regulirano zbog golemih implikacija te industrije na državnu administraciju, međunarodne odnose, gospodarstvo i ostale sfere javnog i privatnog života, rečeno je na 10. Telekom Areni, regionalnoj konferenciji Jugoistočne Europe o elektronskim komunikacijama. Konferencija je održana prošloga tjedna u beogradskom Metropolu u organizaciji Infoarene, a okupila je više od stotinu stručnjaka iz područja telekomunikacija u regiji.

Na njoj je ocijenjeno kako je stanje u ovom području, što se regulative tiče,

različito u pojedinim državama - prije svega u odnosu na blizinu ulaska u Europsku uniju. Kriza se različito odrazila na pojedina tržišta, ovisno o tome kada se startalo i koliko su razvijene elektronske telekomunikacije. Za uvođenje regulatornih mehanizama, naime, u prosjeku je potrebno 10 godina.

Regionalna inicijativa Tako je Hrvatska za korak ili nekoliko koraka ispred ostalih zemalja u regiji kad je riječ o regulativi jer upravo ulazi u EU, što znači da tu, kao i u Sloveniji, vrijedi Direktiva 10, dok je Srbija primjerice korak iza, objasnio je direktor srpske Republičke regulatorne agencije (Ratel) Milan Janković.

uvelike radi u Hrvatskoj telekomunikacijskom infrastrukturom koja bi po podjednakim uvjetima bila dostupna svim operatorima na tržištu, podsjetio je direktor Ratela. On je naglasio i kako članstvo u EU-u omogućava i jef-

Članstvo u EU-u omogućava i jeftinije elektronsko komuniciranje “Zemlje članice EU-a lakše provode inicijative, što se odnosi i na tržište elektronskih komunikacija, dok se sada možemo samo dogovarati i raditi regionalno”, rekao je Janković te dodao kako su regulatorne agencije i nad-

ležna ministarstva Srbije, Crne Gore i Makedonije pokrenuli inicijativu za povoljniju regulativu prema EU-u, a sada se očekuje odgovor od mjerodavnog tijela EU-a. Osim toga, u regiji se tek treba pozabaviti onim što se

tinije elektronsko komuniciranje, dok je ono za ostale izvan Unije mnogo skuplje. Na cijene i roaming, podsjetio je, odnosi se i najviše primjedbi i žalbi, za koje je prema zakonu u toj zemlji nadležan upravo Ratel.

Direktor slovenske kompanije A.T. Kearney Marko Derča pozabavio se situacijom na svjetskom tržištu elektronskih komunikacija koje se suočilo s krizom i upozorio da su globalno padajući prihodi i ugrožene margine natjerali telekomunikacijsku industriju na reakciju. “Formiraju se nova pravila igre, nošena na četiri ključna trenda koja oblikuju telekom industriju: promjena korisničkog mentaliteta, pritisak na tradicionalno telekom poslovanje, ulazak na nova tržišta i promjena poslovnih modela. U centru pažnje su ICT tržišta, mediji i financijske usluge, a fokus je na operativnoj uspješnosti”, rekao je Derča.

Week of Innovative Regions Europe Conference

Vijesti i teme s područja mobilnih uređaja

Nagrađen projekt Škole 2.0

Novi dizajn portala usporedi.hr

Tijekom konferencije Week of Innovative Regions Europe Conference, koja je održana u Corku u Irskoj, projekt Škole 2.0 Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNet proglašen je za jednu od tri najinovativnije inicijative u sklopu Europske nagrade za inovacije u javnoj upravi.

Cilj projekta, koji je nagrađen sa 100.000 eura,

je omogućiti kvalitetno i sveobuhvatno učenje na daljinu i e-obrazovanje za što širi broj korisnika – nastavnika i učenika. Vrijednu nagradu dodijelila je povjerenica Europske komisije za istraživanje, inovacije i znanost Máire Geoghegan-Quinn. “Inovacije nisu samo nešto za poslovanje. Javna uprava generira pola BDP-a Unije te i ona mora prigrliti promjene. Pobjednici su danas pokazali da spregom novih ideja i tehnologije možemo poboljšati život ljudi i pridonijeti modernizaciji naših gospodarstava”, istaknula je.

Sukladno odredbama natječaja nagrada treba osigurati daljnje razvijanje projekta Škole 2.0.

Tako će se, među ostalim, nastaviti ulagati u razvoj digitalne zrelosti uključenih škola te njihovo povezivanje. Naime, u sklopu projekta 26 lokacija škola (sedam matičnih s pripadajućim područnima) bit će spojeno na brzi internet optičkom vezom. U njima će se postaviti bežične mreže kako bi učenici i nastavnici putem tablet računala mogli pristupati online sadržajima i koristiti ih za videokonferencije ili, primjerice, nastavu na daljinu. (B.O.)

Internetski portal usporedi.hr, koji prati najnovije svjetske vijesti i teme s područja mobilnih uređaja, fotoaparata, aplikacija..., nakon pet godina rada dobio je novi dizajn. Portal ima novi algoritam uspoređivanja, brže i preglednije testove i mogućnost detaljnijeg ocjenjivanja uređaja prije kupnje.

Za jednostavniji prikaz svakom uređaju su dodijeljene ocjene, fotografije i videozapisi.

Na temelju ocjena generira se top lista uređaja i u samo par klikova korisnik može saznati koji su najkva-

litetniji fotoaparati ili pametni mobiteli na tržištu, te istodobno usporediti tri uređaja.

“Prateći svjetske trendove, ali i usvajajući zahtjeve naših stalnih posjetitelja i partnera, proveli smo kvalitetne izmjene na web portalu. Želja nam

je bila osuvremeniti pristup, ali ponajprije učiniti što jednostavnijim pregled gadgeta na domaćem tržištu”, izjavio je Matko Pecotić, direktor i vlasnik portala usporedi. hr. “Važno nam je uspostaviti kvalitetan odnos s našim prodajnim partnerima. Ali cilj je ponajprije omogućiti posjetiteljima portala pravodobne i provjerene informacije”, napomenuo je.

Inače, od 2007. je ovaj portal imao više od šest milijuna posjeta s više od 19 milijuna pregleda stranica. (B.O.)

18 PST!

KNJIGOMETAR

Privredni vjesnik Broj 3782, 17. lipnja 2013.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Brončana dekorativna rasvjeta

Pripremila: Vesna Antonić

Dubravka Oraić Tolić ČITANJA MATOŠA Naklada Ljevak

Riječ je o sintezi autoričinih znanja i spoznaja o Matošu.

Podijeljena je u dva teorijsko-metodološka bloka: “stara” i “nova” čitanja. “Stara” su čitanja pisana u znaku stilističke analize i strukturalne semiotike. Tu su uvršteni rani esej Matoš i avangarda, studija Matoševa proza i interpretacije pripovijetke Camao i putopisa Oko Lobora.

“Nova” čitanja, nastala nakon 2010., pisana su iz interdisciplinarne vizure na presjecištu kulturologije, antropologije i imagologije.

David Gemmell TROJA - gospodar srebrnog luka Mozaik knjiga

Gospodar srebrnoga luka je kralj Eneja, snažni, brzi, oštroumni i smjeli ratnik. Njegov zakleti neprijatelj Argurij također je borac bez premca, čovjek nepopustljivih načela i neslomljive volje. Andromaha je svećenica s Tere, protiv svoje volje zaručena za Hektora, trojanskoga kraljevića, no zarekla se da će voljeti po svojem izboru i živjeti kako sama bude htjela. Sudbina će spojiti to troje ljudi, a iskre strastvene ljubavi i mržnje zapalit će vatru koja će obuhvatiti cijeli svijet.

Alex Connor REMBRANDTOVA TAJNA Lumen

Napeti povijesni triler o zavjeri u umjetničkom svijetu, brojnim intrigama, tajnama i lažima koje otkrivaju potresnu istinu o jednome od najvećih slikara svih vremena. Nemilosrdni ubojica skriva najmračniju tajnu iz Rembrandtove prošlosti. Prva žrtva prisiljena je progutati kamenje. Druga je nasmrt išibana. Trećoj je probodeno srce. Diljem Londona i New Yorka događaju se strašna ubojstva. Što su to žrtve znale? Zašto su brutalno ubijene? Tko je još na ubojičinu popisu? I može li ga itko zaustaviti?

C. J. Sansom Otkrivenje Znanje

Kralj Henrik VIII. snubi lady Catherine Parr za svoju šestu ženu, no ona nije time oduševljena. Za to vrijeme, odvjetnik Matthew Shardlake radi na obrani mladog vjerskog fanatika zatočenog u duševnoj bolnici Bedlam. Ubojstvo njegova starog prijatelja i potraga za ubojicom odvest će Shardlakea od Bedlama do Catherine Parr i proročanstava Knjige Otkrivenja. I dok se biskup Bonner sprema očistiti London od protestanata, u gradu se zaredaju dijabolična ubojstva....

Borna Lulić POVRATAK VITEZOVA Planetopija

Roman prvijenac Borne Lulića obraća se mladima - komunicirajući im velike teme poput odrastanja, životnih vrijednosti, tipičnih mladenačkih nada, želja i strahova, svakodnevnih briga i uzbuđenja, jezikom koji im je blizak i kojim i sami govore. Nepretenciozno, ali mudro, začinjeno humorom kao i važnim i korisnim podacima, Lulić u romanu plete uzbudljivu priču o dječaku Arturu, njegovoj razrednoj kolegici Marijeti te velikom čarobnjaku Merlinu koji ih vodi kroz životne izazove i pustolovine.

Tisak

Kratis, Sveta Nedelja, www.kratis.hr.

Tvrtka nudi usluge tiskare: pripremu, offset kolorni tisak, strojnu i ručnu doradu, štancanje, slijepi tisak, foliotisak, boje specijalnih efekata, meki i tvrdi uvez knjiga, plastifikaciju, spiralu, lakiranje (offset, UV, Glitter, Braille, WD), pakiranje, transport i dostavu. Kontakt: Mirko Koren, mirko@ kratis.hr, +385 1 3378613, +385 91 2282322.

Metalko Buje, Buje. Tvrtka proizvodi brončanu dekorativnu rasvjetu i komunalnu opremu, strojne dijelove i ostalo, sve lijevano gravitacijskim lijevom u pijesku, pretapanje obojenih metala i legiranje. Kontakt: Mladen Fristacky, mladen.fristacky@ inet.hr, +385 52 731020.

Inker, Zaprešić, www.inker.hr. Tvrtka je proizvođač sanitarnog porculana i porculanskog posuđa, član Roca Grupe, najvećeg svjetskog proizvođača opreme za kupaonicu. Nude svoje proizvode.

Kontakt: Darko Kovač, darko.kovac@inker.hr, +385 1 3350831.

Ugostiteljska oprema

Transformatori i induktivne komponente

ITS Components, Ludbreg, www.its-components.hr. Tvrtka nudi usluge proizvodnje i razvoja transformatora i induktivnih komponenata. Kontakt: Saša Vincetić, sasa. vincetic@its-components.hr, +385 42 306770.

Euro Inox, Vrsar, www. euroinox.hr. Tvrtka proizvodi ugostiteljsku opremu i nudi svoje proizvode. Kontakt: Jelena Maras, poleksic@euroinox.hr, +385 52 429147.

Suradnja

Bukova i jelova građa Sanitarni porculan i posuđe

nju i zajedničko ulaganje u proizvodnji drvenog asortimana za izvoz. Kontakt: Stanko Dobrila, silva-umag@pu.t-com.hr, +385 52 725800.

Kula Promet, Krasno.

Tvrtka se bavi preradom bukove i jelove građe, te parenjem bukove građe i sušenjem. Nude svoje proizvode. Kontakt: Branko Samaržija, brsamarz@ inet.hr, +385 53 851077.

Suradnja

Silva, Umag. Tvrtka je zainteresirana za proizvod-

IPB Baier, Zagreb, www. ipb-baier.hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom rezervnih i potrošnih dijelova za industriju pakiranja i printanja. Spremna je za udruživanje s inozemnim i hrvatskim kooperantima za pristup na EU tržište.

Kontakt: Milivoj Kovaček, kovacek@ipb-baier. com, +385 1 3438360, +385 91 6000095.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Odlikovanja

Ured predsjednika Republike Hrvatske nabavlja odlikovanja. Rok dostave ponuda je 4. srpnja.

Potrošni materijal za tiskaru

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu nabavlja potrošni materijal za tiskaru. Rok dostave ponuda je 9. srpnja.

Izgradnja novog grobnog polja na Miroševcu

Grad Zagreb nabavlja radove izgradnje novog grobnog polja na groblju Miroševac. Rok dostave ponuda je 2. srpnja.

Posteljina za vagone

HŽ Putnički prijevoz nabavlja posteljinu za WL i Bc vagone. Rok dostave ponuda je 2. srpnja.

Namještaj

Pravni fakultet u Zagrebu nabavlja namještaj.

Rok dostave ponuda je 28. lipnja.

Radovi na unutarnjem uređenju odjela bolnice

Psihijatrijska bolnica Rab nabavlja radove na unutarnjem uređenju bolesničkih odjela. Rok dostave ponuda je 28. lipnja.

Regija Školski pribor

Kantonalni centar za socijalni rad u Sarajevu nabavlja školski pribor.

Rok dostave ponuda je 9. srpnja.

Obuća

Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH nabavlja obuću. Rok dostave ponuda je 8. srpnja.

Protupožarna sredstva i oprema

Ministarstvo obrane Crne Gore nabavlja protupožarna sredstva i opremu.

Rok dostave ponuda je 18. srpnja.

Kamere

Opština Mitrovica nabavlja usluge nabave i postavljanja kamera po gradu. Rok dostave ponuda je 1. srpnja.

Uniforme

Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo nabavlja muške i ženske uniforme. Rok dostave ponuda je 24. srpnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

19

www.privredni.hr Broj 3782, 17. lipnja 2013.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Prema kraju Na prodaji kuće, stanovi siromaštva i ekonomsko dvorište Kuća, ukupne površine 3298 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 109.500 kuna, nalazi se u mjestu Rasinja u Koprivničko-križevačkoj županiji, prodaje se na dražbi 20. lipnja u 8 sati na Općinskom sudu u Koprivnici, soba broj 18/I. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti.

Oranica, ukupne površine 2723 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 2723 kune, nalazi se u Sisku, prodaje se na dražbi 20. lipnja u 9 sati na Općinskom sudu u Sisku, Trg Ljudevita Posavskog 5, soba br. 28/I. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine.

Stan površine 62 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 300.000 kuna, nalazi se u Ulici S.H. Gutmanna 14d u Belišću u Osječko-baranjskoj županiji, a u njemu stanuje ovršenica s obitelji. Stan se prodaje na dražbi 20. lipnja u 8 sati na Općinskom sudu u Valpovu, K.P. Krešimira IV br. 3, soba broj 10/I. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Na ročištu za dražbu mogu sudjelovati samo osobe koje su prethodno dale jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine.

Kuća, ukupne površine 516 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 101.998 kuna, nalazi se na adresi Novo Selište 32a u Petrinji, u naravi predstavlja kuću s dvorištem i oranicom, prodaje se na dražbi 21. lipnja u 9 sati na Općinskom sudu u Sisku, Trg Ljudevita Posavskog 5, soba br. 28/I. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti.

Stanovi, ukupne površine 275 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 4,03 milijuna kuna, a koji se u naravi sastoje od stanova br. 5 i br. 9 na drugom katu, stana br. 40 na četvrtom katu, te stanauredskog prostora br. 2 na prvom katu, nalaze se u naselju Firule - Lazarica u Splitu, prodaju se na dražbi 20. lipnja u 8.30 sati na Općinskom sudu u Splitu, Dračevac, soba br.

51/II. Predmetna nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Ukupna jamčevina za sve stanove iznosi 403.000 kuna.

Poljoprivredne gospodarske zgrade, ukupne površine 2805 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 2,27 milijuna kuna, nalaze se na adresi Bana Jelačića 84 u naselju Pribislavec u Čakovcu, u naravi predstavljaju livadu, dvorište, peradarnik, kuću i dvorište, prodaju se na dražbi 21. lipnja u 9.15 sati na Općinskom sudu u Čakovcu, R. Boškovića br.

18, soba 38. Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje su dale jamčevinu u visini od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine.

Kuća, ukupne površine 98 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,7 milijuna kuna, nalazi se u

Biogradu na Moru, u naravi predstavlja kuću s dvorištem, prodaje se na dražbi 21. lipnja u 10.30 sati na Općinskom sudu u Zadru, Plemića Borelli 9, soba 121/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti.

Kuća, ukupne površine 629 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,11 milijuna kuna, nalazi se na adresi S. Vraza 99 u Slavonskom Brodu, u naravi predstavlja kuću s dvorištem, prodaje se na dražbi 22. lipnja u 9 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Trg pobjede bb, soba br. 49/II. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti.

Oranica, ukupne površine 468 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 13.775 kuna, nalazi se u Gornjoj Stubici u Krapinsko-zagorskoj županiji, prodaje se na dražbi 24. lipnja u 8.30 sati na Općinskom sudu u Zlataru, sudnica broj 3.

Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti.

Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti.

Ekonomsko dvorište, ukupne površine 1450 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 2,9 milijuna kuna, nalazi se u Osijeku, prodaje se na dražbi 24. lipnja u 10 sati na Općinskom sudu u Osijeku, Europske avenije 10, soba br. 6a. Na ročištu mogu sudjelovati samo osobe koje su prethodno dale jamčevinu u iznosu od 300.000 kuna.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

dr. Uroš Dujšin

U

razdoblju od 1990. do 2010. udio siromaha u ukupnom stanovništvu smanjio se sa 43 na 21 posto ili za gotovo milijardu ljudi. Od sedam milijardi

vi, nego i dovoljno hrane nužne za fizičko zdravlje.

Izdizanje tih ljudi iznad te razine krajnje bijede nije samo podobna ambicija nego i nužna ambicija za jedan imućni planet.

Prema bilo kojem mjerilu, dostignuća na

Povećanje dohodaka od jedan posto u zemljama s najvećom nejednakošću donosi njeno smanjenje od 4,3 posto.

U Kini je u razdoblju od 1981. do 2010. čak 680 milijuna ljudi prestalo biti siromašno, pa je udio najsiromašnijih u ukupnom stanovništvu smanjen sa 84 posto u 1980. na sadašnjih 10 posto.

Siromaštvo dio povijesnih anala?

To i jest jedan od razloga zbog kojeg će u sljedećih 20 godina biti znatno teže izvući dodatnu milijardu ljudi iz krajnjeg siromaštva no u proteklih 20. Lošije upravljanje pri-

danas živućih ljudi gotovo 1,1 milijarda životari s dohotkom manjim od međunarodnog mjerila krajnjeg siromaštva od 1,25 dolara na dan. Sada bi Ujedinjeni narodi te međunarodne agencije i vlade trebale sastaviti novi popis ciljeva koji bi zamijenio dosadašnje postavljene ujesen 2000. i kojima istječe rok 2015. godine. A vlade bi kao svoj novi cilj trebale postaviti izvlačenje još jedne milijarde ljudi do 2030. godine.

Ne samo podobna ambicija U razvijenom svijetu nitko nije ni blizu granice siromaštva od 1,25 dolara na dan. Američka je granica siromaštva za četveročlanu obitelj 63 dolara dnevno, a u bogatijim dijelovima zemalja u usponu ta je granica na razini od četiri dolara. No najgore je siromaštvo ono od 1,25 dolara u 15 najsiromašnijih zemalja mjerenih u dolarima iz 2005. Životi ljudi koji se nalaze ispod te granice kratak je, užasan i nevoljan. Njima ne nedostaju samo obrazovanje, zdravstvo, odgovarajuća odjeća i stano-

tom polju doista su impresivna. Usprkos tome što se mnogi postavljeni ciljevi - kao smanjenje smrtnosti rodilja za tri četvrtine i smrtnost djece za dvije trećine - neće postići, cilj smanjenja globalnog siromaštva u razdoblju od 1990. do 2015. dostignut je pet godina ranije. Tome je raniji plan pridonio tek u manjoj mjeri, a najviše time što je postavio mjerilo za mjerenje postignutog napretka i fokusiranjem na zlo siromaštva. No najveća zasluga pripada kapitalizmu i slobodi trgovine, jer su oni omogućili privredni rast, a upravo je rast onaj koji je olakšao bijedu.

Siromaštvo je počelo nestajati potkraj 20. stoljeća većinom zbog ubrzanja privrednog rasta siromašnijih zemalja. Od 4,3 posto u razdoblju od 1960. do 2000. na šest posto u razdoblju od 2000. do 2010. Pri tome dvije trećine smanjenja siromaštva unutar jedne zemlje potječu od privrednog rasta. Tome pridonosi i veća jednakost koja tome dodaje preostalu trećinu.

Cilj smanjenja globalnog siromaštva u razdoblju od 1990. do 2015. dostignut je pet godina ranije vredom u Indiji i Africi – a to su sljedeća dva krizna žarišta – znači da je glavno dostignuće u izvlačenju ljudi iznad granice od 1,25 dolara dnevno bilo relativno lako jer je tako mnogo ljudi bilo ispod nje. Uz manje ekstremno siromašnih ljudi bit će teže znatno smanjiti siromaštvo. Stoga je i oprez na mjestu, ali postavljeni je cilj ipak moguće ostvariti, uz spor rast stanovništva i brz tempo razvoja.

Ako tempo razvoja bude imalo brži, a dohoci ravnomjernije raspoređeni, krajnje bi siromaštvo trebalo pasti na tek 1,5 posto - što je realistično najbliže njenom totalnom uklanjanju. Broj preostalih nevoljnika trebao bi iznositi oko 100 milijuna, od čega najveći dio u loše vođenim afričkim zemljama.

Tako bi siromaštvo milijarde ljudi napokon postalo dijelom anala povijesti.

20 SVIJET FINANCIJA

( 0,8% pad BDP-a

prognoza Svjetske banke za Hrvatsku u 2013.

Privredni vjesnik Broj 3782, 17. lipnja 2013.

( 67,1 mlrd kn uloženo

u programe potpora gospodarstvu od 2003. do 2010.

Ipak oporavak kreditiranja?

Svjetska banka

Nema mjesta z Kreditni portfelj je i dalje opterećen prošlošću i dugotrajnom kri Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Prvi znaci odljepljivanja od dna Bitno je za Hrvatsku da nastavi s fiskalnom konsolidacijom, poboljšanjem poslovne klime i privlačenjem investicija Igor Vukić vukic@privredni.hr

P

rve znakove odmicanja od drugog dna krize u Hrvatskoj primijetili su u Svjetskoj banci. Ekonomistica Sanja Mađarević Šujster kaže da je među tim ranim signalima određena živost u građevinskom sektoru, koja pomalo postaje trend. Zatim, tu je broj zaposlenih u prvom dijelu godine koji raste brže nego u 2011. i 2012. Industrijska proizvodnja također pokazuje naznake buđenja. Turizam se po broju dolazaka

Povratak Hrvatske na zelenije rejtinške grane jedan je od prioriteta i noćenja vraća na pretkrizne brojke, iako to još ne prate i rezultati turističke potrošnje.

Svjetska banka ipak prognozira da će na kraju godine bruto domaći proizvod zabilježiti minus od 0,8 posto. No to je na neki način i dobar znak.

Da bi se postigao taj rezultat, hrvatska privreda u drugom polugodištu

mora rasti. U prvom dijelu imala je pad (1,5 posto u prvom tromjesečju), a Sanja Mađarević Šujster očekuje da će i rezultat drugog kvartala imati negativan predznak.

U 2014. oporavak bi trebao biti još vidljiviji pa bi ta godina mogla biti završena s rastom BDP-a od 1,5 posto.

Mnogo će toga ovisiti o rezultatima u eurozoni, osobito na glavnim hrvatskim izvoznim tržištima (Italija, Njemačka, Austrija, Slovenija). Svjetska banka prognozira da će Slovenija, primjerice, ovu godinu završiti s još jednim recesijskim BDPom i minusom od 2,3 posto. Plus neće dosegnuti ni iduće godine.

Stabilnost javnih investicija Bitno je za Hrvatsku da nastavi s fiskalnom konsolidacijom, poboljšanjem poslovne klime i privlačenjem investicija.

U Svjetskoj banci smatraju da regija Istočne Europe ima priliku i dalje biti atraktivna za ulagače. Hrvatska može biti na vrhu te liste, ali mora provesti strukturne reforme u mnogim sektorima: od radnog zakonodavstva

do rashodne strane proračuna.

Sanja Mađarević-Šujster kaže kako sada postoji velika ponuda novca na svjetskom tržištu pa se i Hrvatska može zadužiti relativno povoljno, iako je izgubila kreditni rejting.

Povratak na zelenije rejtinške grane stoga je jedan od prioriteta.

Stabilnosti javnih financija može pridonijeti i širenje porezne baze te moderno oporezivanje nekretnina. Svjetska banka pokazuje naklonost ideji ministra financija Slavka Linića da se naplata komunalne naknade zamijeni porezom na nekretnine.

Hrvatska privreda će sigurno pretrpjeti udarac zbog gubitka tržišta Cefte, ali može imati velike koristi od privlačenja novca iz europskih strukturnih fondova. Za to treba vremena, kao i za povratak povjerenja potrošača i rasta potrošnje, ugrožene gubitkom radnih mjesta. Uz rezultate predstečajnih nagodbi, turističku potrošnju i optimizam koji donosi ulazak u EU, i Hrvatska bi se mogla brže udaljiti iz drugog dna recesijske provalije, procjenjuje se u Svjetskoj banci.

N

akon duljeg razdoblja stagnacije i pada, u prvom kvartalu uočen je porast kredita poduzećima. Krediti državi i dalje najbrže rastu, dok se kod kredita stanovništvu nastavlja pad, ističe se u novoj analizi Mala i srednja poduzeća: ipak oporavak kreditiranja 2013.?, koju je za Hrvatsku udrugu banaka (HUB) pripremila Arhivanalitika.

Takva su kretanja u skladu s očekivanjima banaka za ovu godinu. One, naime, očekuju blagi oporavak kreditiranja sektora poduzeća, u čemu bi najveću važnost trebali imati upravo krediti malim i srednjim poduzećima.

Premda rezultat ove ankete, provedene među 10 banaka članica HUB-a, treba uzeti s oprezom, on ipak ohrabruje. Mogao bi značiti da je proces restrukturiranja odmakao dovolj-

Mikro i mala poduzeća u Hrvatskoj često imaju poteškoća u pregovorima s bankama, kaže Dražen Pros no (što nakon ovako dugotrajne krize i ne bi trebalo biti čudno) tako da vjerovnici mogu početi prepoznavati nove stabilne rastuće segmente koji bi trebali sudjelovati u novom razvojnom i kreditnom ciklusu.

I tu notu optimizima, ma

kako ona upitna bila, treba svesti u realne okvire. Naime, kreditni portfelj je i dalje opterećen prošlošću i dugotrajnom krizom čiji će se tragovi osjećati još neko vrijeme, najmanje godinu do dvije. Nedvojbeno je da je udjel loših plasmana u kreditima malom i srednjem poduzetništvu (SME) zabilježio najveći skok 2010. godine, ali je i nakon toga nastavio rasti sporijim tempom. S obzirom na odgođeno djelovanje krize, udjel je kod velikih poduzeća zabilježio najveći skok u prošloj godini. U tom dijelu svjedočimo tek početku raspleta koji će trajati još godinama.

U opisanim uvjetima bitno povećanih rizika logično je da banke nisu u stanju relaksirati kreditne politike. Oprez je maj-

Moja prilika

Financije (ni)su Afirmiranje inovacija može pomoći restrukturiranju gospodarst Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U

sklopu svoje nove platforme društvene odgovornosti pod nazivom Moj Zaba Start, Zagrebačka banka raspisala je natječaj Moja prilika. Cilj natječaja je pružiti potporu u realizaciji prijavljenih projekata koji podrazumijevaju pokretanje poslovanja (startup) ili primjenom inovativnih rješenja značajno utječu na razvoj postojećeg poslovanja i generiranje prihoda, širenje i nova zapošljavanja.

Tri najbolja projekta do-

bit će za financijsku potporu 100.000 kuna svaki (u bruto iznosu). Na natječaj se mogu prijaviti startup tvrtke, obrtnici i mali poduzetnici, kao i fizičke osobe, koje u slučaju dobivanja potpore imaju obvezu otvaranja poslovnog subjekta. Prilikom predstavljanja natječaja u zagrebačkom Hotelu Dubrovnik održan je okrugli stol Uloga banaka i države u poticanju inovativnog poslovanja na kojem su sudionici komentirali trendove u komercijalizaciji i financiranju inovacija. Na tom događanju, čija je glavna poruka bila

da afirmiranje inovacija može pomoći restrukturiranju gospodarstva te pridonijeti uspješnom startu Hrvatske na tržištu Europske unije, uspješ-

21

www.privredni.hr Broj 3782, 17. lipnja 2013.

( od toga 998,4 mil kn ( što je samo 1,5% dodijeljeno malom gospodarstvu

ukupnih potpora

a financijski avanturizam zom čiji će se tragovi osjećati još neko vrijeme, najmanje godinu do dvije ka mudrosti, banke su odgovorne za ušteđevinu i sredstva stanovništva te financijski krvotok zemlje, tako da je očito kako nitko nije spreman za financijski avanturizam.

Mali su najranjiviji S obzirom na intenzivno restrukturiranje i općenito nisku kapitaliziranost poduzeća, poticaji koji se oslanjanju samo na kreditne programe neće dati rezultata. Nužan je širi skup mjera koje će olakšati poslovanje u ovom segmentu, ubrzati restrukturiranje, brže istaknuti one stabilne i perspektivne među malima i srednjima, te smanjiti kreditne rizike.

Tek se nakon primjene takvih mjera može očekivati da će kreditne politike dati rezultata.

Prema podacima Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), od 2003. do 2010. država je uložila 67,1 milijardu kuna u različite programe potpora gospodarstvu.

Istovremeno, malom gospodarstvu dodijeljeno je

998,4 milijuna, što je svega oko 1,5 posto ukupnih potpora.

Zamjenik ministra poduzetništva i obrta Dražen Pros na okruglom stolu HUB-a i Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Kako pobolj-

šati položaj malih i srednjih poduzeća u uvjetima krize istaknuo je kako mikro i mala poduzeća u Hrvatskoj često imaju poteškoća i u pregovorima s bankama. “Ona bi u svome poslovanju bila uspješnija kada bi im banke omogućile lakši i jednostavniji pristup kreditnim sredstvima”, kazao je.

Stoga, uz nove potpore, država će tom segmentu nastojati ići na ruku i novom strategijom razvoja poduzetništva do 2020. godine, a koja je sada u saborskoj proceduri.

Milan Deskar-Škrbić iz Arhivanalitike napominje kako su mali najranjiviji, tj. najrizičniji gospodarstvenici. “Banke imaju različit pristup klijentima. Velika poduzeća imaju veću pregovaračku

moć s bankama u odnosu na male tvrtke. U tim pregovorima se na razne načine pokušava odgoditi prisilna naplata. K tomu, velike tvrtke uz sebe imaju snažan pravni tim što si mali često ne mogu priuštiti”, objašnjava on.

Darko Liović, predsjednik Uprave HAMAG Investa, naglašava kako odnedavno ta agencija daje jamstva koja se smatraju vrhunskim instrumentom osiguranja poduzetničke investicije. Također, kako bi pomogla u stvaranju što bolje klime za realizaciju novih ideja, Agencija educira i savjetuje poduzetnike početnike o manama i prednostima njihovih projekata. Potom izdaje obvezujuća pisma namjere s kojima takvi poduzetnici odlaze u banku.

problem va te pridonijeti uspješnom startu Hrvatske na tržištu Europske unije je 2005. godine otvorila slastičarnicu Torte i to. “U gradu prepunom slastičarnica mi smo uspjeli otvoriti još jednu. Prvi korak bio je izravan marketing, odnosno poklanjanje torti poznatim osobama, susjedima, novinarima... Imala sam mali kapital i nudila skupu tortu i uspjela sam.

Dakle, proizvod je sve pobijedio”, istaknula je. ni poduzetnici podijelili su svoje ideje i govorili o preprekama pri pokretanju posla. Tako je vlasnica tvrtke Competo Martina Bračić ispričala kako

Priprema tržišta Nenad Mećava, direktor Poduzetničkog bankarstva Zagrebačke banke, smatra kako je potrebno razbiti mit da je za razvoj uspješnog posla potrebno

*vijesti

mnogo kapitala. “Kvalitetni poslovi su u blizini, potrebno je to osvijestiti, pogotovo zato što nam se ulaskom u EU otvara veliko tržište i mnoge prilike. Međutim, smatram kako tržište nije najbolje pripremljeno za EU i želimo u što kraćem roku to promijeniti. Zagrebačka banka se kao aktivni sudionik uklapa u ideju razvijanja inovacijskog poduzetništava jer želimo potaknuti malo i srednje poduzetništvo, posebice jer smo detaljno upućeni u današnje probleme poduzetnika”, napomenuo je dodavši kako vrijednost

natječaja Moja prilika leži u angažmanu mnogih partnera koji svojim znanjem i iskustvom mogu pomoći početnicima u poslu, ali i onima koji žele aplicirati za novac fondova Europske unije.

Sonja Radas, znanstvena savjetnica Ekonomskog instituta Zagreb, kaže kako ankete koje je proveo ovaj javni znanstveni institut pokazuju da su najveći problem hrvatskih malih i srednjih tvrtki ipak financije i trošak inovacije, te nedostatak znanja i stručnosti ljudi unutar poduzeća. Dodala je kako bi

bilo dobro da se Hrvatska usredotoči na razvoj IT industrije jer su barijere za ulazak na tržište male, dok je izuzetno dobar omjer uloženog i postignutog. Točnije, nisu potrebna velika ulaganja, a rezultat može imati značajan utjecaj na gospodarstvo.

Hrvoje Meštrić, ravnatelj Poslovno-inovacijske agencije BICRO, naglašava kako ova državna agencija traži i financira inovativne poduzetnike. “Kada se banke ne mogu pouzdati u investiciju, BICRO može preuzeti taj rizik”, ističe Meštrić.

NCP Grupa gradi brodove za Ganu Šibenska tvrtka NCP Grupa gradi 20 ribarskih brodova za Ganu, a investicija je vrijedna 60 milijuna eura. Taj je ugovor rezultat pregovora tijekom kojih su predstavnici šibenskog brodogradilišta u dva navrata posjetili Ganu. Osim izgradnje brodova, ugovor obuhvaća i transfer znanja i tehnologije.

Agrokor preuzima Mercator Kupoprodajni ugovor između konzorcija, vlasnika 53 posto dionica trgovačkog lanca Mercator te koncerna Agrokor kao kupca, usuglašen je potkraj proteklog tjedna gotovo u potpunosti. Naime, ugovor je potpisalo 12 članova konzorcija, među kojima se nalazi i Nova Ljubljanska banka, čime je riješeno 95 posto pitanja iz ugovora (SPA - Sale and Purchase Agreement). Kako bi ugovor bio valjan, moraju ga potpisati svi članovi konzorcija prodavatelja. Po svemu sudeći, Agrokor će preuzeti većinski paket u Mercatoru.

Uskoro restrukturiranje Petrokemije Petrokemija je putem Zagrebačke burze objavila prezentaciju investitorima u kojima su pojašnjeni detalji tvrtkina restrukturiranja. Dubinska analiza konzultantske tvrtke AT Kearney utvrdila je potkraj prošle godine okvirne mogućnosti provođenja restrukturiranja, a ključni element za to je otvaranje i stvarna liberalizacija tržišta plina u Hrvatskoj. Cilj restrukturiranja je osiguranje dugoročno održivog, financijski profitabilnog poslovanja Petrokemije.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3782, 17. lipnja 2013.

Tržište novca Zagreb

Ne očekuju se promjene na novčanom tržištu Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

P

rotekli tjedan došlo je do smjene razdoblja održavanja obvezne pričuve. U srijedu je započelo novo razdoblje održavanja obvezne pričuve s povećanom potražnjom za kunama. Iako je potražnja za kunama porasla, početak razdoblja nije utjecao na visinu kamatne stope.

Visoka likvidnost sustava koja je prisutna već neko vrijeme omogućuje sudionicima koji imaju nedostatna sredstva mogućnost vrlo povoljnog zaduživanja. Ponuda kuna nešto je skromnija, međutim zbog ograničenja plasma-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

10-14.6.2013.

3-7.6.2013.

u% 4

500 400

3

300 2 200 1

100 0

10.6.2013.

11.6.2013.

12.6.2013.

na u ponudi svakodnevno ostaje neplasiranih viškova kuna. Prosječna tjedna stopa iznosila je 1,21 posto dok je prosječna prekonoćna kamatna stopa bila 0,55 posto.

U utorak je održana aukcija trezorskih zapi-

13.6.2013.

0

14.6.2013.

sa Ministarstva financija na kojoj su upisani zapisi po svim rokovima dospijeća. Nakon duljeg vremena ukupan iznos pristiglih ponuda bio je manji od planiranog izdanja. Prihvaćene su sve pristigle ponude, pa je

ponedjeljak

utorak

ostvareni iznos emisije bio 571 milijun kuna trezorskih zapisa. Budući da je na dospijeću bilo 794 milijuna kuna, ukupan saldo upisanih trezorskih zapisa smanjen je za 223 milijuna kuna i iznosi 20,58 milijar-

Hrvatsko devizno tržište

valuta

s početka tog tjedna, kuna je prema euru ojačala 0,69 posto. Srednji tečaj eura u petak je iznosio 7,472231

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

EUR

7.54

USD

5.70

CHF

6.10

7.52

5.68

6.09

7.50

5.66

6.08

7.48

5.64

6.07

7.46

5.62

6.06

7.44

5.60

6.05

5,516597

JPY

japanski jen (100)

5,907836

CHF

švicarski franak

6,067092

GBP

britanska funta

8,768166

USD

američki dolar

5,61189

EUR

euro

primjena od 15. lipnja 2013. 10.6.

11.6.

12.6.

13.6.

14.6.

10.6.

11.6.

12.6.

13.6.

14.6.

10.6.

11.6.

12.6.

13.6.

14.6.

Međunarodno tržište kapitala

Unatoč neizvjesnosti, ulagači manje strahuju Nakon prošlotjednog pada cijena dionica na svjetskim burzama, u petak su cijene dionica ipak porasle na europskim, 6700 6600

azijskim i američkim burzama jer su ulagače ohrabrili gospodarski podaci iz Sjedinjenih Američkih Država te rast cijena di15400

FTSE 100

15300

onica za oko jedan posto na Wall Streetu.

Lagano su splasnula strahovanja ulagača od smanjenja poticajnih mone3525

Dow Jones

3500

6500

15200

3475

6400

15100

3450

6300

15000

3425

6200

14900

3400

10.6.

4000 3950

11.6.

12.6.

13.6.

14.6.

10.6.

8400

CAC40

8300

11.6.

12.6.

13.6.

14.6.

DAX

13600

8200

3850

8100

13100

3800

8000

12850

11.6.

12.6.

13.6.

14.6.

11.6.

12.6.

13.6.

14.6.

12.6.

13.6.

14.6.

NIKKEI 225

13350

7900 10.6.

NASDAQ

10.6.

13850

3900

3750

petak

di kuna. Prinosi na trezorske zapise u kunama ovaj puta su porasli po svim ročnostima. Najveći rast, i to od 10 baznih bodova, zabilježen je kod zapisa koji su upisani na rok od 91 dan i na rok od 182 dana, dok

Mirex i dalje tone Obračunska jedinica prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirex kraj prošlog tjedna dočekala je sa 1,19 posto nižom vrijednosti nego tjedan ranije. Tako je Mirex proteklog tjedna iznosio 179,0573 boda. U tjednu prije toga Mirex je iznosio 181,2299 bodova.

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

184

182

183 181

182 181

180

180 179

179

7,472231

Izvor: HNB

franak oslabio 0,17 posto, na 6,067092 kune. Potkraj proteklog tjedna oslabio je i američki dolar, i to 1,37 posto, na 5,611890 kuna.

kunu. Kuna je ojačala i u odnosu prema ostalim valutama, pa je tako potkraj proteklog tjedna švicarski

5,386945

kanadski dolar

četvrtak

Mirovinski fondovi

Kuna ojačala prema euru Na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke potkraj proteklog tjedna, a u usporedbi sa stanjem tečajnice

srijeda

je na rok od 364 dana porast prinosa iznosio samo jedan bazni bod. Za aukciju trezorskih zapisa u eurima odaziv sudionika bio je ponovno mali, upisano je tek dva milijuna eura. O održavanju sljedeće aukcije Ministarstvo financija obavijestit će naknadno. Novo razdoblje održavanja obvezne pričuve nije utjecalo na visinu kamatne stope jer visoka likvidnost sustava, unatoč nešto većoj potražnji, ne dozvoljava porast kamatne stope. Prema sadašnjim pokazateljima, u sljedećem razdoblju ne očekujemo značajnije promjene na novčanom tržištu.

12600 10.6.

11.6.

12.6.

13.6.

14.6.

10.6.

11.6.

tarnih programa Feda koji će zasjedati sredinom tjedna. No, njih i dalje zanima hoće li Fed ukinuti svoj program otkupa državnih obveznica vrijedan 85 milijardi dolara mjesečno.

Ipak, ulagače je ohrabrila vijest kako su se smanjili zahtjevi za pomoć nezaposlenima u Americi i to za 12.000 na 334.000 zahtjeva.

To ukazuje na stabiliziranje situacije na tržištu rada. Ipak, tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta i dalje će oscilirati sve dok se ne stabilizira tržište dionica.

13.5.

23.5.

3.6.

13.6.

10.6.

11.6.

12.6.

13.6.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 13. lipnja 2013.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) 184,9589 AZ obvezni mirovinski fond 184,9266 Erste Plavi obvezni mirovinski fond 163,5781 PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond 176,8757 Raiffeisen obvezni mirovinski fond 179,0573 MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi 193,5227 AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond 214,1133 AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond 131,4429 CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond 154,9877 Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond 157,9798 Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond 168,2951 Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi 105,3735 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB 119,2446 Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 205,1793 AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 200,8005 AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 216,5349 AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 100,2331 AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 157,3827 AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 138,1192 Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond 115,3642 CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 178,2237 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla 121,3512 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe 131,2053 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta 191,5409 Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata 163,7619 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen 136,1411 118,1199 Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE 155,2600 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT (*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

23

www.privredni.hr Broj 3782, 17. lipnja 2013.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 1,084 milijuna kuna

HT srušio Crobex i iznosio 68 milijuna kuna što na tjednoj razini predstavlja rast od 34 posto. Indeks Crobex je tjedan završio s padom od 2,61 posto, a njegova je posljednja vrijednost bila 1.801,82 boda.

Obveznički indeksi su ta-

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

P

roteklog tjedna redovni je promet na Zagrebačkoj burzi u odnosu na prethodni tjedan porastao za 17 milijuna Top 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d.

Riviera Adria d.d.

Valamar Adria Holding d.d.

Petrokemija d.d.

Belje d.d.

Dioki d.d.

Adris grupa d.d.

Ericsson Nikola Tesla d.d.

Tisak d.d.

Vupik d.d.

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 1.084.263.227,10 kn

tjedna promjena -12,23% +7,76% +1,57% +0,58% +11,12% +12,21% -0,12% -1,85% -1,73% +5,38%

zadnja cijena 182,12 14,44 149,00 205,20 74,45 27,29 289,15 1.320,01 213,15 124,03

promet 18.283.984,09 11.989.133,26 4.325.422,43 2.887.832,49 2.404.540,32 1.966.146,26 1.866.600,39 1.678.868,38 1.522.368,90 1.443.253,62

kođer zabilježili negativne promjene, Crobis je pao za 1,02 posto, a Crobistr za 0,90 posto. Tjedne promjene najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od +12,21 posto do -12,23 posto. Najveći pro10 dionica s najvećim rastom cijene ZIF Velebit d.d. (u likv.)

Magma d.d.

Proficio d.d.

TEP-tvornice el. proizv. d.d.

Franck d.d.

Industrogradnja Grupa d.d.

Liburnia Riviera Hoteli d.d.

Zvečevo d.d.

Chromos agro d.d.

Dubrovnik - Babin kuk d.d.

met ostvaren je s dionicama Riviere Adrie, s kojima je trgovano u vrijednosti od 126 milijuna kuna. HT je s tjednim prometom u vrijednosti od 18,284 milijuna kuna ostvario je-

tjedna promjena +86,85% +44,23% +42,25% +24,76% +23,30% +17,24% +15,73% +15,00% +14,28% +13,77%

zadnja cijena 8,24 0,75 20,20 21,21 561,00 160,97 2.200,00 69,00 239,99 165,01

promet 9.116,08 428,90 245.187,22 296,94 69.201,28 9.759,23 20.786,12 8.106,00 4.799,80 40.757,47

INVESTICIJSKI FONDOVI

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

zadnja vrijednost 1.801,8200 1.021,3700 102,1515 123,2118

dan od većih tjednih prometa u godini. Na tjednoj razini je HT pao za 12,23 posto te postao gubitnik 10 dionica s najvećim padom cijene Centar banka d.d. (povl.)

Terra Firma d.d.

Atlas turistička agencija d.d.

Zagrebačko elektroteh. poduz. d.d.

Turbo certifikat nafta short Dalekovod d.d.

Lavčević d.d.

Hrvatske telekomunikacije d.d.

Zagrebačka banka d.d.

Ingra d.d.

zadnja cijena 32,10 100,00 5,05 38,11 83,50 22,72 103,33 182,12 31,44 3,39

promet 10.311,27 4.600,00 2.272,50 3.811,00 601.428,19 430.825,73 7.335,60 18.283.984,09 631.116,53 392.894,64

*vijesti

Proteklog je tjedna od ukupno 83 aktivna fonda njih 27 ostvarilo rast vrijednosti, a 56 je bilježilo pad. Tjedne promjene svih fondova kreću se u rasponu od +0,71 do -5,03 posto. Među svim fondovima koji su porasli nalazi se pet dioničkih i dva mješovita, a ostalo su novčani fondovi. Od 40 dioničkih fondova proteklog je tjedna najviše porastao

KD Victoria i to 0,71 posto. Ujedno je postao dobitnik tjedna. Na ljestvici tjednih prinosa slijede Allianz Equity s rastom od 0,21 posto i ZB euroaktiv (+0,18 posto). U grupi dioničkih fondova palo je 35 fondova, za više od jedan posto pala su 23 fonda, a najviše je na vrijednosti izgubio NETA BRIC s tjednim minusom od 5,03 posto te je postao gu-

bitnik tjedna. Slijede PBZ I-Stock i Ilirika BRIC s padom od 4,47 odnosno 4,35 posto. Od mješovitih fondova u proteklom tjednu samo su dva završila u zelenom. Najveći rast od 0,70 posto bilježi ICF Balanced. Slijedi C-Premium (+0,02 posto) te na negativnoj strani Raiffeisen Prestige s minusom od 0,11 posto. Svi obveznički fondovi u proteklom

tjednu završili su u minusu. Najmanji pad od 0,02 posto bilježi HI-conservative. Slijede Capital One (-0,15 posto) te Raiffeisen Bonds s minusom od 0,30 posto. Svi novčani fondovi ostvarili su pozitivne rezultate u rasponu od +0,002 do +0,07 posto. Najuspješniji bili su Agram Euro Cash i HPB Novčani fond, oba s rastom od 0,07 posto. (I.L.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Valuta

od 6. do 13. lipnja 2013. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NETA Global Developed ZB aktiv NETA Jugoistočna Europa NETA Rusija NETA BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NETA MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NETA US Algorithm NETA New Europe NETA GDEM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn € € $ kn kn € kn € kn kn kn € € € kn kn € € € €

13,3265 8,5112 116,0200 118,8600 128,1600 52,1380 11,2821 121,3893 45,7000 67,1098 84,8136 75,1300 92,2876 96,4100 43,5227 25,0557 18,7928 65,1013 42,7803 54,5964 67,5410 102,3383 12,5145 5,7974 37,4506 88,8824 480,0887 78,4128 81,3200 136,3738 95,7489 8,6776 111,5462 72,3929 95,0309 8,8551 78,2200 59,0925 111,5700 114,6591

0,71 -1,91 -1,31 0,18 -1,57 0,12 -2,29 -0,13 -0,22 -0,52 -0,88 -0,16 -1,39 -2,03 -1,47 -3,54 -5,03 -0,25 -4,08 -4,47 -1,80 -0,42 0,17 -2,04 -2,93 -0,37 -2,58 -0,52 -0,83 -1,00 -2,04 -1,34 -0,39 -4,35 -3,81 -2,58 -4,22 -3,94 -0,91 0,21

€ kn

135,5000 91,6023

-1,37 -0,74

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global PBZ Global fond

među najlikvidnijima. Inače dividenda koju će HT isplatiti 8. srpnja iznosi 20,51 kunu po dionici.

tjedna promjena -58,18% -39,39% -36,08% -23,98% -21,96% -15,85% -12,40% -12,23% -7,53% -5,83%

KD Victoria dobitnik tjedna

Naziv(fond)

tjedna promjena -2,61% -3,57% -1,02% -0,90%

Naziv(fond) HI-balanced Raiffeisen Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NETA Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust NETA GBEM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige VB SMART

€ € kn kn kn kn kn kn kn € kn € €

10,2942 116,8200 100,8185 76,7549 93,7125 7,6284 70,8668 4,7069 56,4095 8,4781 120,1878 89,2500 94,8283

*Tjedna promjena [%] -1,48 -0,50 0,70 -1,22 -0,41 -0,99 -2,96 0,02 -0,11 -1,01 -0,37 -0,11 -1,26

€ € € € € kn € €

169,5900 12,0896 151,0300 106,5684 121,7400 179,6097 133,2294 119,5510

-0,79 -0,02 -0,30 -0,81 -1,45 -0,15 -0,47 -0,73

kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn € kn € € kn kn €

140,3930 172,1013 147,0434 135,0926 153,6500 147,4000 147,0285 127,7988 140,2158 129,9480 124,1790 11,6732 115,8850 112,7700 106,1007 103,7200 103,9652 1280,4278 103,3610 100,5105

0,02 0,01 0,02 0,04 0,01 0,03 0,03 0,00 0,07 0,01 0,05 0,07 0,02 0,04 0,04 0,01 0,04 0,03 0,01 0,06

Valuta

Vrijednost udjela

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NETA MultiCash OTP euro novčani

a robni uvoz od 4,2 posto godišnje.

Agrokor želi preuzeti Tisak Agrokor, koji u ovoj akviziciji zajednički djeluje s Adrisom, objavio je ponudu za preuzimanje 477.465 dionica Tiska s pravom glasa serija AII te 0,04345 dijelova jedne dionice serije AI pojedinačne nominalne vrijednosti 120.000 kuna. Pritom se Agrokor i Adris obvezuju platiti cijenu od 215,97 kuna po svakoj dionici serije AII, a za dionicu serije AI 259.164 kune.

Rast deficita robne razmjene Vrijednost robnog izvoza u travnju iznosila je 719,5 milijuna eura, što je za minimalnih 0,1 posto manje nego u travnju prošle godine. Istodobno je robni uvoz blago porastao, i to za 1,8 posto godišnje, na 1,37 milijardi eura. Deficit robne razmjene povećao se tako za 4,1 posto godišnje, na 654,3 milijarde eura, a pokrivenost uvoza izvozom pala je na 52,4 posto. U prva četiri mjeseca izvoz i uvoz roba niži su nego u istom razdoblju prošle godine. Kumulativno robni je izvoz u promatranom razdoblju ostvario pad od 6,1 posto,

HBOR povećao iznos osiguranja novih izvoznih poslova Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) lani je značajno povećala aktivnosti u osiguranju izvoza, pa je ukupno odobrila 1,35 milijardi kuna osiguranja za nove izvozne poslove za 564 tvrtke. To je 158 posto više u odnosu na godinu ranije kada je gotovo jednakom broju tvrtki osigurala 544 milijuna kuna. Prošla godina bilježi rekord i po gubicima jer je HBOR-u stiglo devet odštetnih zahtjeva zbog neosigurane naplate u visini od 55 milijuna kuna.

U Osječko-baranjskoj županiji više od 35.000 nezaposlenih Potkraj svibnja u Osječko-baranjskoj županiji evidentirane su 35.322 nezaposlene osobe, što je šest posto manje nego u travnju. Istodobno je to 10,3 posto više nego u svibnju prošle godine, podaci su osječkog Područnog ureda Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ). Tijekom svibnja smanjenje nezaposlenosti zabilježeno je u svim ispostavama, a najviše u Belom Manastiru, Našicama i Đakovu.

Prema ugovorima o radu u svibnju je u toj županiji bilo zaposleno 3178 osoba, što je 76,7 posto više nego u travnju.

Tjedni gospodarski TV magazin

SPTV ponedjeljak 19:20 srijeda 12:30 (REPRIZA)

VTV Varaždin četvrtak 12:00 srijeda 13:30 (REPRIZA)

VKTV Vinkovci srijeda 22:00 četvrtak 17:00 (REPRIZA)

TV NOVA Pula srijeda 21:30 subota 16:00 (REPRIZA)

SBTV Slavonski Brod petak 21:15

VOX Zadar srijeda 21:30 četvrtak 15:30 (REPRIZA)

Poljoprivredna TV Požega ponedjeljak 16:35 SRCE TV Čakovec četvrtak 21:45 petak 14:45 (REPRIZA)

GTV ZADAR četvrtak 21:30 nedjelja 22:30 (REPRIZA) ponedjeljak 12:00 (REPRIZA) ponedjeljak 21:30 (REPRIZA)

TV ŠIBENIK

TV ŠIBENIK srijeda 21:00 nedjelja 22:30 (REPRIZA) TV JADRAN Split srijeda 00:00 ponedjeljak 23:45 (REPRIZA) DUTV Dubrovnik srijeda 20:15 subota 15:45 (REPRIZA)