Pv 3784 by NEstar

Gospodarenje otpadom Brojne promjene koje uvodi Zakon o otpadu trebale bi, u konačnici, poslovanje u tom sektoru učiniti lakšim

Cestovni prijevoznici Vrijeme za prilagodbu novim pravilima igre je isteklo. Bijela knjiga EU-a za naše bi prijevoznike mogla biti crna

Nepodmireno 36,7 milijardi Čak 77,5 posto pravnih osoba u dugotrajnoj blokadi nema zaposlenih, a duguje 16,1 milijardu kuna

tema tjedna Str. 4-5

aktualno Str. 8

svijet financija Str. 16-17

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 7 8 4 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 1. srpnja 2013. Godina LX / Broj 3784. www.privredni.hr

1953 2013

privredni vjesnik

u splitu dodijeljene zlatne kune / drniški festival sira / predstavljanja / regija / svijet financija

28.

hrvatska članica EU-a

Intervju: Neven Kulušić

100 milijuna kuna u zaštitu okoliša

>> 6-7

>> 4

Konkurencije se ne bojimo, znanje i iskustvo nam nitko ne može oduzeti, kaže vlasnik i direktor splitske tvrtke Pomak

Investicija Plive u Savskom Marofu vrijedna 200 milijuna dolara ulazi u završnu fazu; ulaganja u zaštitu okoliša već su završena

Natječaj za izradu trodimenzionalne nagrade

“Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku” Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Hrvatska radiotelevizija (HRT) objavljuju Natječaj za izradu trodimenzionalne nagrade “Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku”. Nagrada će se dodijeliti odabranim turističkim tvrtkama, udrugama i zaslužnim pojedincima u turizmu Hrvatske na završnici akcije “Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku 2013.”, u sklopu godišnje turističke manifestacije “Dani hrvatskog turizma 2013.“, 24. i 25.10.2013. u Zadru. U akciji se dodjeljuju nagrade za najuspješnije turističke destinacije, hotele, marine, kampove i plaže Hrvatske, kao i za pojedince i udruge koji pridonose očuvanju tradicije, razvoju i promociji hrvatskog turizma. Cilj je natječaja u suradnji s mladim hrvatskim dizajnerima dobiti inovativno i kreativno idejno rješenje imajući u vidu važnost i jedinstvenost ove turističke nagrade koja se dodjeljuje već 17. godinu za redom. OPIS NAGRADE Turistička nagrada ima nacionalni značaj i komunicira unutar struke iz turističkog sektora Hrvatske, također i prema van. Nagrada se svake godine dodjeljuje na završnoj svečanosti najveće, godišnje turističke manifestacije Hrvatske “Dani hrvatskog turizma” i medijski je široko popraćena, uz izravan TV prijenos na HRT-u. Dodjeljene nagrade vrlo su značajne i vrijedne poslovnim tvrtkama i pojedincima, kao priznanje za njihov kvalitetan cjelogodišnji rad, te se najčešće izlažu na vidiljivim mjestima u poslovnim prostorima (recepcije hotela, kampova, marina, info točke u destinacijama, turistički uredi i sl.). Nagrade se dodjeljuju u ukupno 10 kategorija, to su: 1. Najuspješnije male turističke destinacije na Jadranu 2. Najuspješnije srednje turističke destinacije na Jadranu 3. Najuspješnije velike turističke destinacije na Jadranu 4. Najuspješnije turističke destinacije kontinentalne Hrvatske Turistički prvak Hrvatske (bira se između najuspješnijih turističkih destinacija) 5. Hotel godine 6. Marina godine 7. Kamp godine 8. Plaža godine 9. Posebne nagrade ustanovama, institucijama, udrugama (za inovacije, obrazovanje, ekologiju, online i sl.) 10. Posebne nagrade pojedincima

TEHNIČKA SPECIFIKACIJA NATJEČAJA Trodimenzionalnu Nagradu “Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku 2013.” treba riješiti kao samostojeći objekt maksimalne dimenzije 30 cm. Treba imati u vidu da je glavna nagrada (“Turistički prvak Hrvatske”) većih dimenzija (maksimalne dimenzije 40 cm), no prati koncept idejnog rješenja Nagrade “Turistički cvijet”. • Nagrada mora biti laka za manipulaciju / rukovanje prilikom dodjele iste. • Cijena izvedene/ izrađene Nagrade ne smije iznositi više od 2.000 kn/ kom (brutto) • Nagrada i tehnologija izrade iste mora biti prilagođena proizvodnji u maloj seriji (godišnje 10 - 20 nagrada) • Na Nagradi se mora predvidjeti i mogućnost upisa naziva nagrade (poželjno je odrediti i prikazati tipografiju/ tipografsko rješenje naziva, poziciju na nagradi i tehnologiju izvedbe natpisa na istoj) : 1. Naziv akcije i godina dodjele Nagrade – “Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku 2013.” 2. Kategorija u kojoj se dodjeljuje Nagrada – varira u broju znakova ovisno o dužini naziva kategorije, maksimalno do 60 znakova s razmacima (vidljivo iz Opisa nagrade). 3. Naziv tvrtke/ Ime i prezime pojedinca dobitnika Nagrade – varira u broju znakova ovisno o dužini naziva tvrtke/ pojedinca, maksimalno do 60 znakova s razmacima. • Odabir Nagrade biti će izvršen u dva (2) kruga 1. U prvom će se krugu Ocjenjivački sud odlučiti za uži izbor natječajnih radova, te će s autorima provjeriti tehničke mogućnosti izrade Nagrade za ovu, ali i za iduće godine. 2. Za drugi će se krug obavezno predati prototip Nagrade u prirodnoj veličini u materijalu u kojem je predviđen u konačnoj izradi, nakon čega će Ocjenjivački sud odabrati i nagraditi najbolje radove.

• Prijedlog se predaje pod šifrom i sadrži: • Ispunjenu Prijavnicu koja je dostupna na web stranici HGK, pod NAJAVE uz tekst o Natječaju. • Prototip Nagrade u prirodnoj veličini (iznimno za 1. krug u elektronskom obliku ili model u prirodnoj veličini, ali ne nužno i s konačnim materijalima) • Prezentacijsku mapu (A3 format) s tekstualnim opisom koncepta rada, te 3D vizualizacijom idejnog rješenja za 1. krug natječaja, tehnički opis i opis tehnologije izrade idejnog rješenja, tlocrt, nacrt, bokocrt i karakteristične presjeke. • Sadržaj prezentacije predati u digitalnom obliku na CD-u zajedno s prezentacijskom mapom (A3 format). Prezentacija treba sadržavati 3D vizualizaciju ukoliko natjecatelj ne predaje model. Po želji, može sadržavati i animaciju. • Prezentacijska mapa i maketa predaju se anonimno u zatvorenoj omotnici (s istom šifrom) koja sadrži podatke o autoru ili autorima rješenja. Natječaj je otvoren za građane RH koji su rođeni nakon 01.07.1978. godine. Svaki natjecatelj može prijaviti najviše 2 rješenja. U slučaju da natjecatelj šalje više od jednog natječajnog rada, svaki je rad potrebno pripremiti prema pravilima natječaja i poslati/ predati odvojeno. Natječaj je otvoren od 01. srpnja 2013. do zaključno 01. kolovoza 2013. godine predajom rada u Centru za dizajn HGK do 16 sati ili slanjem rada putem Hrvatske pošte (vrijedi datum otisnut na omotnici). Ocjenjivački će sud odabrati uži izbor natječajnih radova (tjedan dana za ocjenjivanje), te s njihovim autorima provjeriti tehničke mogućnosti izrade Nagrade. Za 2. krug odabira izabrani autori idejnih rješenja, konačan prijedlog Nagrade u prirodnoj veličini trebaju poslati/ predati do 06. rujna 2013. godine u Centru za dizajn HGK.

OCJENJIVAČKI SUD Za ocjenu natječajnih radova te odabir nagrađenih rješenja zadužen je Ocjenjivački sud koji sačinjava: • Neven Kovačić >> dizajner • Ada Kezić >> dizajner • Ana Banić Göttlicher / Maša Vukmanović >> dizajner • predstavnik >> HGK • predstavnik >> HRT

NAGRADE Nakon završetka Natječaja Ocjenjivački će sud najboljim pristiglim radovima u skladu s uvjetima i kriterijima Natječaja dodijeliti sljedeće nagrade u brutto iznosu: 1. nagrada - 12.000 kn 2. nagrada - 7.000 kn 3. nagrada - 4.000 kn U slučaju da pristigli natječajni radovi svojom kvalitetom ne zadovoljavaju vrijednosne kriterije Ocjenjivačkog suda, Ocjenjivački sud ima pravo donijeti odluku o dodjeli manje od tri nagrade ili ne dodjeliti nagrade. Promocija nagrađenih radova i uručivanje novčanih nagrada bit će u Centru za dizajn HGK, Draškovićeva 45, Zagreb.

PRAVA Dodjelom nagrada, prvonagrađeni rad smatra se otkupljenim, čime HGK i HRT stječu vlasništvo nad komercijalnim korištenjem autorskog djela, koje podrazumijeva pravo na njegovo neograničeno daljnje korištenje, prilagodbu pojedinih dijelova autorskog djela (upis imena, godina i sl.), te pravo na reproduciranje bez naknadnih materijalnih obveza prema autoru. Dodjela nagrade ne podrazumijeva automatsko izvođenje nagrađenog rada. Realizacija rada predmet je ugovora između autora rada i Raspisivača.

PREDAJA NATJEČAJNIH RADOVA I PITANJA Hrvatska gospodarska komora Centar za dizajn Draškovićeva 45, 10 000 Zagreb Više informacija i prijavnica za natječaj na www.hgk.hr Za pitanja vezana za tehničku specifikaciju natječaja i pitanja iz područja turizma sudionici natječaja mogu se javiti postavljanjem pitanja do 15.07.2013. na e-mail: dizajn@hgk.hr i obavezno cc: maila na: turizam@hgk.hr. Odgovori na sva zaprimljena pitanja anonimno će se dostaviti svim sudionicima natječaja 17.07.2013.

UVOD

www.privredni.hr Broj 3784, 1. srpnja 2013.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

NADAN VIDOŠEVIĆ, PREDSJEDNIK HGK-a:

Predug put prema EU-u Dosta vremena prošlo je od početka pregovora do pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Ovo je četvrti put u povijesti da Hrvatska pristupa nekoj uniji, te se nadamo kako će ovaj put biti i najuspješniji. Put Hrvatske prema EU-u bio je predug iz hrvatske perspektive s obzirom na to da je Hrvatima Europska unija u srcu, svi dijelovi Hrvatske povezani su s EU-om na različite načine, a tu je i vjekovna pripadnost Europi u kojoj Hrvatska predstavlja centar Mediterana. Hrvatsko naslijeđe važno je zbog doprinosa naših inovatora razvoju Europe. Nadam se da ćemo biti važan dio ovog trajnog mirovnog procesa koji EU predstavlja.

OLGICA SPEVEC, PREDSJEDNICA VIJEĆA ZA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA:

A sada provesti preuzete obveze Nije bilo lako donijeti odluku vezanu za restrukturiranje Croatia Airlinesa, no Agencija je odobrila Program iz kojeg su sada uklonjeni nedostaci. Program za nas predstavlja minimum koji treba osigurati rentabilnost budućeg poslovanja i sada je najvažnije da se preuzete obveze provedu. Valja napomenuti da Europska komisija i konkurenti CA pozorno prate što se događa u ovoj kompaniji. Dobro je da su Uprava i Nadzorni odbor svjesni činjenice da je za CA restrukturiranje jedina šansa opstanka u ovome obliku. Ako se u tome ne uspije, slijedi privatizacija ili likvidacija.

EMIL TEDESCHI, PREDSJEDNIK UPRAVE ATLANTIC GRUPE:

Država mora motivirati ulagače Zakon o investicijama, bez ulaženja u detalje, korak je naprijed jer mi je drago da se govori o investicijama i više je nego dobrodošao jasan zakonski okvir koji bi to regulirao. Danas investicije treba tražiti, a dobri i stabilni zakoni, koji nisu podložni čestim izmjenama ovisno o trenutku, nulta su pretpostavka za to. To ipak nije dovoljno. Država kao poduzetnik, a ona to jest na specifičan način, mora naći način kako motivirati i privući one koji imaju sredstava za ulaganje. Potrebno je naći način da se angažiraju neaktivni resursi, a imamo ih, i stave u funkciju rasta. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

G(h)ost komentator: akademik Slavko Matić, predsjednik Znanstvenog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo HAZU-a

Šume su najbolje što unosimo u EU U proteklih je 20 godina u Hrvatskoj tom istom šumarstvu naneseno najviše štete. Pogotovo tijekom godina pregovaranja o članstvu u EU-u

ada govorimo o hrvatskom šumarstvu i ulasku u Europu, možda će se mnogi iznenaditi, ali jedino što bolje unosimo u Europu od onoga što današnja Europa ima – to je naše šumarstvo. A da apsurd bude veći, proteklih 20 godina u Hrvatskoj najviše je štete naneseno tom istom šumarstvu. Pogotovo tijekom godina pregovaranja o članstvu u Europskoj uniji. Naime, naši pregovarači su bili ljudi koji nemaju pojma o šumarstvu. Pregovarali su i prihvaćali sve što je Europa tražila. Najkraće rečeno – radilo se krivo i hrvatsko šumarstvo danas ide nizbrdo. Treba znati da je od 2,6 milijuna hektara, koliko Hrvatska ima pod šumama, čak 97 posto prirodnih šuma. To nema nitko u Europi. Svoje prirodne šume Europa je posjekla prije više od stotinu godina trčeći za zaradom, sjekući šume hrasta i bukve, sadeći smreku i ostale kulture radi novca. Istovremeno, naše šumarstvo je uvijek bilo na visokoj razini jer smo održali prirodne šume. Nažalost, otkad se počelo pregovarati s Europom, sve je krenulo nizbrdo jer što su god

naši tamo čuli, klimali su glavom i prihvaćali. Ti silni nacionalni parkovi, parkovi prirode, ekološka mreža, Natura... Ispada da će sa šumama gospodariti svatko, samo ne šumari koji jedini znaju gospodariti šumama. Nadalje, nakon što je ranije ukinuto ministarstvo šumarstva, sada nas nema ni u Ministarstvu poljoprivrede, imamo rukovodstvo koje nema veze sa šumarstvom... Onda ne treba čuditi što šumarstvo opasno ide nizbrdo.

Pregovarali su i prihvaćali sve što je Europa tražila. Najkraće rečeno – radilo se krivo i hrvatsko šumarstvo danas ide nizbrdo Mnogi me pitaju što učiniti i kako zaustaviti taj negativni trend. Najbolje bi rješenje bilo raditi onako kako se u hrvatskom šumarstvu radi 250 godina, odnosno od 1765. godine, kada su nastale prve šumarije u Hrvatskoj. O tome koliku je važnost šumarstvu pridavao taj davni sustav, dovoljno svjedoči podatak da je svaka regimenta i

pukovnija u svom sastavu imala ured za šumarstvo. Dakle, od tada se u hrvatskom šumarstvu radi na način najuređenijih europskih država. Nažalost, veći dio europskih država ubrzo je u šumarstvu sve podredio brzoj zaradi. Mislili su da će im smreka donijeti sve, a sada se recimo u Češkoj i Slovačkoj suši 1,2 milijuna hektara te iste smreke jer je došla na stanište koje joj ne pripada. Šumarstvo je stara i organizirana struka koja na Zagrebačkom sveučilištu postoji od 1898. godine - četvrti smo fakultet po starosti na Sveučilištu. No onima koji u Hrvatskoj odlučuju po-

sljednjih dvadesetak godina, to malo znači. A šume su izuzetno bitan čimbenik za cjelokupan život. Ne zbog trupaca! Trupci su sirovina koja je, kako kažu – treća stvar. Važne su općekorisne funkcije šuma, a to su klima, voda, erozije, kisik... Dakle, sve ono što je značajno za kvalitetniji i bolji život čovjeka. Šume postoje za sve nas, za svakog čovjeka u Hrvatskoj, one ne postoje zbog šumara i šumarija. U čitavoj toj priči drvo je potpuno sekundarno. To je sirovina koja je 40 puta jeftinija od vrijednosti općekorisnih funkcija koje šume donose čitavoj zajednici. A kada se u šumarstvu nešto pokvari, treba jako puno vremena da se vrati u ranije stanje. Najbolji je primjer u Dalmaciji: ako se opožarene površine brzo ne pošume, dolazi do erozije tla i trajnog gubitka šumskih površina. Dakle, da ponovim, šumama treba gospodariti, ali stručno i znalački. Ne smije ih se prepustiti samo djelovanju prirode, ali ni bezgranično iskorištavati zbog brzog profita jer ćemo onda trajno ostati i bez šuma, i bez svih onih općekorisnih funkcija koje šume daju čitavoj zajednici.

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: marketing@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

Direktor: Nikola Baučić

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

TEMA TJEDNA

Novi pogoni u Savskom Marofu

Pliva ulaže 100 milijuna kuna u zaštitu okoliša

Velika investicija Plive u Savskom Marofu, vrijedna 200 milijuna dolara, ulazi u završnu fazu, a dio ulaganja koji se odnosi na zaštitu okoliša već je završen. Izgrađen je pogon za obradu procesnih plinova, a u tijeku je izgradnja pogona za obradu otpadnih voda te proširenje kapaciteta višenamjenske sinteze, odnosno aktivnih farmaceutskih supstancija. Ulaganja u postrojenja i opremu namijenjenu

zaštiti okoliša premašuju 100 milijuna kuna, kažu u Plivi, jer će u sva postrojenja biti ugrađena najsuvremenija oprema. Nova postrojenja obišao je i ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović koji je izrazio nadu da će primjer Plive poslužiti kao dokaz da ulaganje u zeleniju proizvodnju nije samo obveza i trošak, već i pametna investicija u održivi razvoj. “Korist od ove investicije za lokalnu zajednicu bit će dvostruka - očuvan okoliš i otvara-

nje novih radnih mjesta”, rekao je Zmajlović. Predsjednik Uprave Plive Tihomir Orešković istaknuo je kako je Pliva trenutačno jedan od najvećih investitora u Hrvatskoj. “Osim u Savskom Marofu, Pliva dovršava u Zagrebu novi pogon za proizvodnju suhih oralnih oblika lijekova, čime će se dodatno povećati kapaciteti u kojima se i danas najveći dio proizvodnje odvija za izvoz na sva svjetska tržišta, od kojih su najveća SAD, Rusija i tržišta Europske unije”, pojasnio je Orešković. Nastavlja se i trend povećanog zapošljavanja, dodao je član Uprave Plive Zoran Bunčić, pri čemu, kad god je to moguće, Pliva daje prednost lokalnom stanovništvu jer time pridonosi razvoju lokalne zajednice. (D.Ž.)

U Bruxellesu predstavljene prednosti Hrvatske

Gospodarstvo orijentirano prema EU-u Povodom održavanja izložbe Be CROative u Bruxellesu su u predstavništvu Hrvatske gospodarske komore predstavljene mogućnosti poslovanja s Hrvatskom. Potpredsjednica HGK-a Vesna Trnokop Tanta istaknula je mnoge prednosti za tvrtke koje žele poslovati u Hrvatskoj. Među njima su i jednostavan pristup europskim tržištima, visokokvalificirana radna snaga, fiskalni poticaji te sigurno i stabilno poslovno okruženje. Naglasila je i brojne mjere koje je Hrvatska poduzela kako bi se poboljšala ulaganja. Dragica Martinović, direktorica Predstavništva HGK-a u Bruxellesu, istaknula je kako je hrvatsko gospodarstvo oduvijek orijentirano prema Europi s kojom ostvaruje oko 60 posto ukupnog izvoza. “Ulazak u EU nudi nove

mogućnosti, kako za Hrvatsku tako i za EU u cjelini”, kazala je dodavši kako će ulazak na zajedničko tržište potaknuti hrvatsko gospodarstvo i donijeti korist hrvatskim tvrtkama. “Od sada dijelimo zajedničku sudbinu Europe”, izjavila je. Sanja Szabo, predstavnica Veleposlanstva Hrvatske u Belgiji, rekla je kako su i Hrvatska i Belgija spremne poduzeti korake za suradnju na približavanju gospodarstava dviju zemalja te istaknula brojne mogućnosti koje Hrvatska nudi belgijskim

investitorima. “Tijekom posljednjih godina porasla je trgovina između ove dvije zemlje i to najviše u sektoru drvne industrije”, istaknula je Sanja Szabo. Silva Stipić Kobali, direktorica Centra za investicije HGK-a, detaljno je predstavila mogućnosti koje Hrvatska nudi stranim investitorima, poput lakšeg pristupa europskim i svjetskim tržištima, suvremene prometne infrastrukture, sigurnog poslovnog okruženja, poticajne investicijske klime, obrazovane radne snage te visoke kvalitete života. (B.O.)

Privredni vjesnik Broj 3784, 1. srpnja 2013.

( do kraja 2015.

trebao bi biti donesen novi plan gospodarenja otpadom

Gospodarenje otpadom

Brončani kipo Novi zakon će izmijeniti one dijelove administrativnih postupaka kategorija nusproizvoda. Zabranjuje se i skupljanje glomaznog Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ovi zakon o održivom gospodarenju otpadom, koji bi trebao biti donesen do konca ljetnog zasjedanja Sabora, trebao bi podići sustav gospodaranja otpadom na višu razinu. Mario Obrdalj, pomoćnik ministra za zaštitu okoliša i održivi razvoj, kaže kako će taj zakon, koji se usklađuje s propisima Europske unije, ograničiti individualnu prodaju otpada. “Naime, problem je dosad predstavljala prodaja otpada bez kontrole i pod krinkom osobnog otpada. Događalo se da netko izreže brončani kip i proda ga kao vlastiti otpad. Sada pak uvodimo mehanizme kontrole. Točnije, ograničenje prodaje tog otpada u novčanom iznosu, uz predočenje osobne iskaznice te uplatu na bankovni račun. Sve tokove u sivoj zoni na taj način ćemo smjestiti u sustav”, objašnjava. Zakon će izmijeniti i one dijelove administrativnih postupaka koji su otežavali poslovanje gospodarstvenicima u tome sektoru. Tako će tvrtke sada lakše dobivati dozvole za neke postupke unutar sustava gospodarenja otpadom. “K tomu, uvodi se važna stvar, koja do sada nije postojala, a to je ukidanje statusa otpada i uvođenje kategorije nusproizvoda. Naime, u procesu proizvodnje primjerice proizvoda od lima, ostane dio, takozvani otpiljci. Prema postojećem zakonu on se ne može prikazati ili prodati kao pro-

izvod, nego je taj ostatak ulazio u sustav gospodarenja otpadom iako je na tržištu zapravo bio vrijedna sirovina. Sada će taj otpad postati proizvodom s tržišnom vrijednošću, što će isto tako gospodarstvu olakšati poslovanje”, napominje Obrdalj. Slanje pogrešne poruke Nadalje, zabranjuje se skupljanje glomaznog otpada na javnim površinama, o čemu se već pisalo. Na taj način želi se izbjeći odlaganje onog glomaznog otpada što sadrži korisne komponente koje se na javnim površinama izdvajaju izvan sustava gospodarenja ili obrađuju izravno na zelenim površinama. Riječ je, primjerice, o paljenju žica i skidanju njihove izolacije kako bi se dobio bakar. “To će sada biti zabranjeno i novi zakon pruža tri mogućnosti odlaganja takvog otpada. Prva mogućnost je odlaganje na javnim površinama, ali u posebne spremnike koje će osigurati pravna osoba koja prikuplja takav otpad. Druga je ta da osobe mogu manju količinu tog otpada besplatno ostaviti u reciklažnim dvorištima. A treća mogućnost je pozivanje tvrtke koja se time bavi i plaćanje odvoza glomaznog otpada. Sadašnji sustav obezvređuje glomazni otpad kao sirovinu i građanima šalje pogrešnu poruku kako nije potrebno odvajati otpad. Također, jednako važna je i činjenica da su tvrtke koje posjeduju dozvolu uložile u mehanizaciju, tehnologije i ljude kako bi izdvajale vrijedne sirovine

iz te kategorije otpada, što se trenutnom praksom odlaganja obezvređuje”, naglašava Obrdalj. Usklađena odlagališta Jedinice lokalne samouprave će novim zakonom dobiti vrlo važnu obvezu uspostave reciklažnih dvorišta i to po mogućnosti u svakoj četvrti. “Tako će građani moći u tim objektima besplatno predati manje količine različitih kategorija otpada. Ukoliko se pak neće moći uspostaviti reciklažno dvorište u turističkim mjestima, primjerice na Stradunu, onda će jedinicama lokalne samouprave biti omogućeno da prema svojim planovima odrede gdje bi trebale biti te lokacije.”

www.privredni.hr Broj 3784, 1. srpnja 2013.

( do početka 2018.

*vijesti

odlagališta moraju biti usklađena s EU uredbama

vi mogu mirno spavati koji su otežavali poslovanje gospodarstvenicima u ovome sektoru. Ukida se status otpada i uvodi otpada na javnim površinama objekti od državne važnosti. Međutim, gdje će i koliko će ih biti izgrađeno, zasad ne mogu potvrditi”, pojašnjava on.

Također, značajno će biti izmijenjen plan gospodarenja otpadom. “Ovaj dokument je u pripremi, a trebao bi biti donesen do isteka sadašnjeg, dakle do kraja 2015. godine. Taj plan bit će temelj za financiranje svih objekata u sustavu gospodarenja otpadom, bilo da je riječ o financijskim sredstvima iz fondova Europske unije ili o novcu iz domaćih izvora”, ističe Obrdalj. Kako u Hrvatskoj do početka 2018. godine ne smije biti odlagališta otpada koja su neusklađena s uvjetima iz europskih uredbi, taj plan će urediti i to područje, ali i po potrebi redefinirati broj centara za gospodarenje otpadom. “Valja naglasiti kako će se, uz te nove

izgrađene centre, otpad moći odlagati i na usklađenim odlagalištima. Ovo napominjem jer se često u javnosti pogrešno interpretira da se na postojećim odlagalištima neće moći ostavljati otpad. Stoga, moramo uskladiti odlagališta i omogućiti odlaganje dok se ne us-

postavi centar”, kaže on te dodaje kako i spalionice imaju svoje mjesto u tom planu. “Spalionice također imaju svoje mjesto u sustavu, ali po redu prvenstva tek nakon sprečavanja nastanka otpada, pripreme za ponovnu uporabu i recikliranja, te su po novom zakonu

Sustav podložan manipulacijama Od ostalih noviteta svakako valja istaknuti još nekoliko stvari. Ponajprije, obvezu jedinica lokalne samouprave da uspostave do 2015. godine sustav primarne selekcije otpada kao što je papir, metal, staklo..., kako bi građanima omogućile da ga na licu mjesta odvajaju. Zatim, obračun naknade za prikupljanje otpada sada će se određivati isključivo po njegovoj težini ili zapremini kante. Promjene će zahvatiti i posebnu kategoriju otpada kao što je ambalaža, čije je prikupljanje zahtjevno i skupo, a u nekim dijelovima i netransparentno zato što Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ponekad ne može utvrditi stvarnu količinu tog otpada. “Ovaj sustav je donekle ispunio svoje ciljeve i ambalaže praktički više nema na ulici. To je važna činjenica, kao i to da je sustav u nekim dijelovima podložan manipulaci-

jama”, naglašava Obrdalj. Novi zakon predviđa dva načina gospodarenja tim posebnim kategorijama otpada. Prva je ta da proizvođač Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost plaća određenu naknadu. Potom Fond preuzima gospodarenje tom posebnom kategorijom i plaća naknadu

Gdje i koliko će biti izgrađeno spalionica, zasad Mario Obrdalj ne može reći sakupljačima ili oporabiteljima. Drugi način je osnivanje tzv. organizacija koje će kao pravne osobe imati obvezu sklopiti ugovor s onima koji stavljaju određene proizvode koji spadaju u posebnu kategoriju otpada na tržište. “Zakon dakle omogućava gospodarenje posebnim kategorijama otpada na ova dva načina, a koji će se za pojedinu kategoriju primijeniti, bit će propisano u podzakonskim aktima čije donošenje slijedi nakon stupanja na snagu novog zakona”, zaključuje Obrdalj.

Ambalažu prepustiti gospodarstvenicima Dragica Bagarić, direktorica tvrtke Eko-Ozra, također kaže kako je sustav gospodarenja ambalažnim otpadom u Hrvatskoj vrlo skup. “Praksa Europske unije ne poznaje sustav u kojem cjelokupnim zbrinjavanjem ambalažnog otpada gospodari državni fond. Takav je način nedovoljno transparentan, a gospodarstvo, trgovina i potrošači nemaju uvida ni mogućnosti kontrole”, ističe ona. Da bi sustav postao transparentan, dodaje, država treba i mora postati regulator na način da

donosi propise kojima promiče jednakost i pravednost za sve gospodarske subjekte. Stoga institucije kao što su Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), Gospodarsko interesno udruženje proizvođača pića (GIUPP) i njegovog sektora za pakiranje i zaštitu okoliša (GIUPAK) te, među ostalim, Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR) proteklih osam godina zagovaraju da se gospodarenje ambalažnim i svim drugim kategorijama otpada može prepustiti gospodarstvenicima

vrlo jednostavno i transparentno. “Potrebno je promijeniti dosadašnji model i omogućiti gospodarstvu, odnosno proizvođačima i uvoznicima koji plasiraju ambalažu na tržište da preko trećeg tijela, tzv. recovery organizacija zbrinjavaju svoj otpad”, naglašava ona. Dragica Bagarić kaže da je u području gospodarenja ambalažnim otpadom nastao deficit od 750 milijuna kuna. A to je, nažalost, rezultat niza malverzacija, uglavnom s PET ambalažom.

Milijunti putnik Milijunti putnik Zračne luke Zagreb (ZLZ) prijavljen je prošli tjedan na šalter za registraciju putnika na letu Croatia Airlinesa za Bruxelles, i to dan ranije u odnosu na 2012. godinu. Uzimajući u obzir daljnje recesijsko razdoblje koje se reflektira i na zračni promet, ZLZ je zadovoljan rezultatima koji su na tragu prošlogodišnjih. Naime, u prvih šest mjeseci ZLZ bilježi približno isti broj putnika u odnosu na isto razdoblje lani. Do kraja godine, procjenjuju u ZLZ-u, ukupni porast prometa putnika iznosit će dva posto. Medicinski turizam Nove prodajne web stranice i call centar Klastera medicinskog turizma predstavljeni su proteklog tjedna u Zagrebu u sklopu kampanje organiziranog razvoja zdravstvenog i medicinskog turizma u Hrvatskoj. Web stranice i call centar namijenjene su klijentima i partnerima ovog klastera kojima je primarni motiv dolaska u našu zemlju obavljanje medicinske usluge. Zaposlenici u call centru odgovarat će na pozive klijenata iz pet zemalja EU-a tj. Njemačke, Austrije, Italije, Švedske i Velike Britanije te Švicarske, Norveške, Rusije i SAD-a. Seminar o pomorskoj politici

U Zagrebu je prošli tjedan održan jednodnevni seminar o integriranoj pomorskoj politici Europske unije u Hrvatskoj. Na seminaru su predstavljeni mehanizmi potpora u EU-u i drugi europski instrumenti financiranja u kontekstu investiranja i razvoja pomorskih transportnih tehnologija u zaštiti okoliša. Seminar se osvrnuo i na nedavni kompromis oko sadržaja sumpora u pomorskim gorivima.

AKTUALNO

U Splitu dodijeljene plakete Zlatna kuna

Tvrtke su žilave i odupiru se krizi

Privredni vjesnik Broj 3784, 1. srpnja 2013.

( 23 mil kn

prošlogodišnji promet tvrtke Pomak

Neven Kulušić, vlasnik i direktor tvrtke Pom

Znanje i isku ne može odu Konkurencija u Hrvatskoj nam nije problem jer je malo tvrtki kao ugroziti konkurencija iz inozemstva jer upravljanje nekim objek

Mesna industrija Pivac iz Vrgorca, Promet Makarska i Spegra iz Splita dobitnici su Zlatnih kuna u kategoriji velikih, srednjih i malih tvrtki, a dobitnik plakete Zlatna kuna za inovaciju je tvrtka Maistas iz Kaštel Starog Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

ored dubrovačke Hrvatske gospodarske komore, HGK-Županijska komora Split je, sa svojih 205 godina, najstarija u Hrvatskoj. Prigodom njena osnutka 1808. godine osnovan je i Trgovački sud u Splitu. Na obilježavanju 205. obljetnice predsjednica HGK-ŽK-a Split Jadranka Radovanić naglasila je kako danas u Splitsko-dalmatinskoj županiji posluje 11.307 tvrtki, a u prošloj godini sveukupno su ostvarile dobit.

Priznanja su dobile i Udruga pravnika u gospodarstvu, Imota te Slobodna Dalmacija “Znači, naše gospodarstvo ne jede svoju supstancu. Hrvatska gospodarska komora je prije 205 godina i osnovana kako bi lobirala i bila potpora gospodarstvu. Takvu ulogu je održala sve do današnjeg dana. Kroz sve ove godine gospodarstvo je prolazilo kroz razne krize, a ova najnovija je otkrila da su mnoge

naše tvrtke vrlo žilave i da su se na kvalitetan način othrvale krizi. Za hrvatske tvrtke ulazak u Europsku uniju neće biti lak. Preporučujem da gledamo svoj interes i to na način da nikoga ne ugrožavamo, te da naše tvrtke vode računa o razvoju. Hrvatska ne smije postati trgovački centar stranih proizvoda!”, rekla je Jadranka Radovanić. Tom su prigodom u prostorijama HGK-ŽK-a Split dodijeljene i Zlatne kune, koje se posljednih 20 godina krajem lipnja dodjeljuju najuspješnijim tvrtkama po jasno definiranim gospodarskim kriterijima. Nagrade i za dugogodišnje poslovanje Najuspješnijom velikom tvrtkom proglašena je Mesna industrija Pivac iz Vrgorca koja je dobila Zlatnu kunu u kategoriji velikih trgovačkih društava. MI Pivac zapošljava više od 1000 zaposlenika u svojoj grupaciji te je jedna od najrespektabilnijih i najvećih obiteljskih mesnih industrija u ovom dijelu Europe. Svakodnevno izvozi tradicionalne dalmatinske proizvode, ponajviše u zemlje regije, ima više od 150

maloprodajnih objekata i svoje proizvode plasira u vodeće trgovačke lance u Hrvatskoj. Dobitnik plakete Zlatna kuna u kategoriji srednjih trgovačkih društava je tvrtka Promet Makarska koja zapošljava 230 radnika i ima tradiciju dugu 65 godina. Tvrtka ostvarenu dobit uvijek reinvestira. Tako je i dobit od devet milijuna kuna iz 2012. godine investirala u gradnju nove stanice za tehnički pregled u Sinju. Dobitnik Zlatne kune u kategoriji malih trgovačkih društava je tvrtka Spegra iz Splita. Spegra je osnovana 2010. godine s ciljem izvođenja građevinskih radova koji zahtijevaju korištenje specijalne opreme i tehnologija. Dobitnik plakete Zlatna kuna za inovaciju je tvrtka Maistas iz Kaštel Starog, koja je proizvela elektrobaterijski ražanj s pripadajućim priborom za pečenje raznih vrsta mesa. Dodijeljena su i posebna priznanja tvrtkama i udrugama koje obilježavaju značajne obljetnice. Tako je nagrađena Udruga pravnika u gospodarstvu za 50 godina poslovanja, Imota za 60 godina te Slobodna Dalmacija za 70 godina poslovanja.

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

lasnik i direktor splitske tvrtke Pomak Neven Kulušić jedan je od pionira poduzetništva u bivšoj državi. S nekoliko kolega sa studija početkom 1980-ih godina pronašao je rupu u tadašnjem zakonu te osnovao Omladinsku tvornicu, udruženje koje je tada imalo sve osobine tvrtke. U trenutku kada je zakonski bilo moguće osnovati tvrtku, Kulušić je osnovao Pomak. Od početka poslovanja ta je tvrtka svaku godinu završavala s dobiti, a Kulušić i u iduće dvije godine ne vidi prepreke ostvarenju takvog rezultata. Jedan je od najnagrađivanijih splitskih poduzetnika, dobitnik je svih značajnijih domaćih gospodarskih priznanja, ali i prestižnih europskih nagrada. S Nevenom Kulušićem razgovarali smo o planovima njegove tvrtke, stanju na tržištu, problemima upravljanja velikim sustavima te o problemima poduzetništva i poduzetnika općenito. Kako je poslovao Pomak u prošloj godini? - Pomak je tvrtka koja se bavi upravljanjem procesima. Pojednostavljeno to znači da se u sklopu, recimo, velikih elektropostrojenja ili drugih tehnički zahtjevnih sustava, primjerice vodoopskrbe, bavimo upravljanjem

procesa, vođenjem procesa, nadzorom nad radom postrojenja te s obzirom na troškove i tehnološki proces, procesom optimizacije rada. Pomak je prošlu godinu završio u očekivanim okvirima što znači da smo zadovoljni. Imali smo očekivani promet koji je bio čak nešto veći nego godinu prije, uz donekle manju do-

U Pomaku čak trećina zaposlenika radi na razvoju bit nego godinu prije. Imali smo promet od 23 milijuna kuna što je milijun kuna po zaposleniku. Važno je istaknuti da je Pomak povezan s nizom tvrtki koje isključivo ovise o našem poslovanju i našoj poslovnoj aktivnosti, tako da je broj zaposlenika na našim projektima višestruko veći. Skupa s tim samostalnim tvrtkama nastupamo kao konzorcij na natječajima i povezani smo na različite načine. Neke od tih tvrtki su nam podizvođači radova odnosno klasični dugoročni partneri u poslu.

iskustvo i znanje. Poznato je da jedan krivi potez u vrlo kratkom vremenu može dovesti u pitanje recimo vodoopskrbu jednog naselja ili, u slučaju hidroelektrane, prouzročiti velike štete. Više od 80 posto naših djelatnika su visokoobrazovane osobe tehničke struke, i stalno se educiraju.

Po čemu ste posebni? - Pomak je specifična tvrtka temeljena na znanju i iskustvu svojih zaposlenika. Upravo po tome smo posebni. Pomak je odgovoran za jedan segment u funkcioniranju postrojenja za koji je potrebno veliko

Kakva vam je konkurencija u Hrvatskoj? - Konkurencija u Hrvatskoj nam nije nekakav problem jer je malo tvrtki kao što je Pomak koje mogu riješiti probleme upravljanja procesima koji su dosta složeni i zahtjevni. Naime,

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3784, 1. srpnja 2013.

( oko 700 objekata ( sa 80% sustava vodoopskrbe opremili i standardizirali u Hrvatskoj i BiH

upravljao Pomak u Dalmaciji

ak, Split

stvo vam nitko zeti što je Pomak, koje mogu riješiti probleme upravljanja složenim i zahtjevnim procesima. S druge strane, teško nas može tom iziskuje i fizičku nazočnost te dostupnost bolje uvjete poslovanja. Očekujem ulazak većeg broja kvalitetnih tvrtki ali i bolje vrednovanje naših usluga. Mi smo upravljali sa 80 posto izgrađenih sustava vodoopskrbe u Dalmaciji. Radili smo puno i u Bosni i Hercegovini. Pomak je specijaliziran i opremljen za rješavanje svih problema koji mogu nastati u tih oko 700 objekata koje smo opremili i standardizirali.

Vrhunski inženjeri nerijetko postanu loši direktori Imaju li poduzetnici dovoljno podrške u Hrvatskoj? - Činjenica je da nemaju. Osnovni razlog je to što nemamo poduzetničku tradiciju, a samim tim ni naviku zajedničkog djelovanja. Primjera radi, kada iz jedne tvrtke ode 10 vrhunskih inženjera i osnuju svoje tvrtke, onda se gubi sve ono što oni u nekoj organizaciji mogu dati. U Splitu je nekoliko tvrtki nastalo tako da je u nju otišlo više inženjera ili stručnjaka koji su zajednički razvijali takve tvrtke i one su postale moćne i uspješne. Ovako, kada svi imaju svoje mini tvrtke, onda one ne mogu raditi velike i komplicirane projekte, pa čak ne mogu biti uspješne. Isto tako nerijetko vrhunski inženjeri postanu loši direktori, što je onda veliki gubitak i za struku i za poduzetništvo. takvim procesima može se kvalitetno upravljati samo ako imate veliko iskustvo i znanje te ako ste spremni reagirati odmah. S druge strane, teško nas može ugroziti konkurencija iz inozemstva zato što upravljanje nekim objektom iziskuje i fizičku nazočnost te

dostupnost. Svaki objekt ima svoje specifičnosti, a te specifičnosti su poznate našim djelatnicima. Što vam donosi ulazak u Europsku uniju? - Mi smo već prilagođeni tom tržištu jer dugo radimo za inozemne tvrtke, za Svjetsku banku...

To znači da, kad je riječ o prilagođavanju, nećemo imati problema. Moguće je čak da nam se otvori novo tržište, a još više očekujemo da se cijene naših usluga približe ili pak izjednače s cijenama usluga tvrtki koje su slične našoj. U svakom slučaju, očekujem puno

Kako se prilagođavate novim okolnostima i svjetskim trendovima? - U Pomaku čak trećina zaposlenika radi na razvoju i zahvaljujući toj činjenici idemo u korak s razvojem novih tehnologija i novih proizvoda. U objekte gdje izvodimo radove na postrojenjima ugrađujemo uvijek najnoviju opremu najboljih svjetskih proizvođača. U ovom trenutku pripremamo se za upravljanje najmodernijim sustavima, kakvi će biti aktualni za nekoliko godina. U trendu smo i idemo ukorak s ponajboljim svjetskim tvrtkama. Imamo najbolji zbroj individualnih sposobnosti naših zaposlenika. Osim tvrtke imate i sportsko-zabavno-rekreacijski centar Pomak. Kako on posluje? - Osim kao zabavno-rekreacijski, taj centar je zamišljen kao središte poduzetništva i to ne onako kako funkcionira-

ju postojeći poduzetnički centri, već kao istinsko mjesto u kojem se događaju poduzetničke inovacije i razmjenjuju poduzetničke ideje. Smatram da osobama koje imaju poduzetničke ideje možemo biti dobra podrška. Mladi čovjek može doći s poduzetničkom idejom i zasigurno će dobiti kvalitetnu potporu. To je cilj postojanja tog centra. Što je sa Sveučilištem? - U Splitu imamo i Sveučilište, ali nemamo primjenjive projekte. Imamo određene studije i snimke postojećeg stanja, ali sa Sveučilišta nemamo kvalitetnog doprinosa u gospodarstvu ili u drugim segmentima gradskog života, odnosno funkcioniranja zajednice. Nama je jedini izlaz iz ove situacije u organiziranom društvu gdje se radi smišljeno, a ne u neredu. Sveučilište bi trebalo biti izvor znanja i podrške zajednici, a bojim se da ono tu ulogu nema. Kod nas nisu dobro povezane najvažnije struke za poduzetništvo, a to su ekonomska, pravna i tehnička. Zašto je suradnja u ovom trenutku bitna? - U ovom trenutku nam je bitna za osmišljavanje projekata koji mogu biti financirani novcem iz EU fondova, a o njima slušamo svakodnevno. Ti projekti moraju biti pripremljeni preci-

zno i u pravilu nisu podložni naknadnim izmjenama. Međutim, kod nas gradnja običnog vrtića dobije niz preinaka i promjena. Tako ono što imate na kraju ni približno ne odgovara onome što je bilo na početku. Projekt treba dovesti do kraja da bi bio efikasan. Kod nas se problem javlja kad na određenim projektima surađuju poduzetnici i administracija - a to je često nužno. To samo znači da nemamo poduzetničke kulture. Svima je sumnjivo kada izvođači radova komuniciraju s lokalnom samoupravom ili državnim institucijama. Kada to bude normalno, onda će se i projekti brže realizirati. Jako je važno da se poduzetnike gleda kao nositelje dodatne vrijednosti i kao pokretače razvoja društva i raznih prigoda za građane. Tek kad tako bude i kod nas, situacija će biti bolja. Ulaskom Hrvatske u EU doći će i do ulaska određenog kapitala. Kakve poduzetnike očekujete s tog tržišta? - Naravno da očekujemo kvalitetne ulagače, a samim tim i kvalitetne poduzetnike. Pomak ima svoj ustaljen ritam i u naredne dvije-tri godine imamo jasnu situaciju. Ponavljam, ulazak u EU može donijeti samo dobro, a pogotovo u segmentu veće cijene naših usluga i boljih uvjeta poslovanja.

S MARKOVA TRGA

( 2,24 milijuna

Privredni vjesnik Broj 3784, 1. srpnja 2013.

( oko 2000 pravnih osoba

broj vozača u Hrvatskoj

bavi se kopnenim prijevozom (83% teretni prijevoznici)

Vrijeme za prilagodbu je isteklo

Bijela knjiga EU-a za naše bi prijevoznike mogla biti crna Dugoročni je cilj EU-a, radi smanjenja emisije ugljikova dioksida, sav cestovni prijevoz do 300 kilometara udaljenosti preusmjeriti na druge oblike prijevoza. Zbog toga tržište cestovnog prijevoza očekuju velike promjene upravo u vrijeme kada Hrvatska ulazi u Uniju ska ulazi u Uniju. Da bi se naši prijevoznici prilagodili tim promjenama, smatra Majić, potrebno je povisiti tehnološku razinu investiranjem u vozni park i informatizaciju te puno više raditi na marketinškom planiranju. Ne uspiju li se naši prijevoznici prilagoditi, upozorava Majić, Bijela knjiga EU-a za njih će biti crna knjiga.

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

rvatskim cestovnim prijevoznicima ulazak u EU otvara nove prilike, ali i povećava pritiske konkurencije i regulative. Kopneni prijevoz – koji uz cestovni uključuje i željeznički – u Hrvatskoj ostvaruje 6,3 posto BDP-a, a zapošljava 5,4 posto ukupnog broja zaposlenih, odnosno nešto preko 60.000 ljudi, prema podacima Darija Majića, voditelja Grupacije teretnog prometa HGK-a. Kopnenim prijevozom bavi se preko 2000 pravnih osoba, pri čemu veliku većinu od 83 posto čine teretni prijevoznici. Od oko osam milijardi kuna, koliko su kopneni prijevoznici zaradili u 2011. godini, na cestovni prijevoz otpada 5,9 milijardi. U istoj je godini u Hrvatskoj prevezeno oko 125 milijuna tona tereta, što je za 2,6 posto manje nego 2010. godine. Od toga je 60 posto prevezeno cestama, 24 posto pomorskim putem, 10 posto željeznicom, a ostalo drugim vrstama prijevoza. Hrvatskim cestama prometuje oko milijun i pol osobnih vozila, 157.000 teretnih vozila i nešto manje od 5000 autobusa, dok se broj registriranih traktora kreće oko 250.000. Prijevoznici od 2008. godine bilježe stalni pad, pa je tako 2011. bilo registrirano manje kamiona nego 2008. U isto vrijeme uku-

Ceste sve sigurnije Od početka ovog stoljeća do danas sigurnost prometa na cestama, mjerena brojem stradalih u nesrećama, bitno se poboljšala, govore podaci Milana Barišića, policijskog službenika MUP-a. Broj prometnih nesreća prepolovljen je sa 70.000 na 35.000, a broj poginulih u prometu smanjen je sa 655 na 393. Na cestama EU-a prometuje više od 100 milijuna vozila, godišnje se bilježi oko 1,5 milijuna prometnih nesreća, u kojima pogine oko 30.000 ljudi, a ozlijeđenih bude oko milijun. Cilj EU-a je do 2020. godine prepoloviti broj poginulih, što bi bio prosjek od 4,5 poginulih na 100.000 stanovnika. Cilj Hrvatske je u istom razdoblju smanjiti broj poginulih na 213, odnosno u prosjeku pet na 100.000 stanovnika. S obzirom na trend zadnjih godina i mjeseci, Barišić vjeruje da će cilj biti dostignut. Primjerice, u prvih pet mjeseci ove godine u prometu su poginule 104 osobe, devet manje nego lani u istom razdoblju. pni broj vozača povećao se na 2,24 milijuna, što je 20 posto više nego prije 10 godina. Manje od promila U EU-u je udjel prijevoza u ukupnom gospodarstvu nešto veći, iznosi oko 10 posto BDP-a, što znači da europski prijevoznici obrnu preko tisuću milijardi eura godiš-

nje i zapošljavaju više od 10 milijuna ljudi, pa hrvatski prijevoznici čine manje od jednog promila ukupnog europskog tržišta. Struktura prijevoza u EU-u je bitno drugačija nego u Hrvatskoj: 44 posto tereta ide cestama, 33 posto morem, 10 posto željeznicom, ali čak 13 posto riječnim putevima, koji kod nas imaju

zanemarljiv udjel. Dugoročni je cilj EU-a, proklamiran u tzv. Bijeloj knjizi o prometu, preusmjeriti sav cestovni prijevoz do 300 kilometara udaljenosti na druge oblike prijevoza radi smanjenja emisije ugljikova dioksida. Zbog toga tržište cestovnog prijevoza očekuju velike promjene upravo u vrijeme kada Hrvat-

Povrat trošarina Udruženje cestovnog prometa HGK-a posljednjih je nekoliko godina, kaže njegov predsjednik Davor Užbinec, u suradnji s resornim ministarstvom pokušalo nizom promjena olakšati položaj prijevoznika u uvjetima dugotrajne recesije. Najveći problem prijevoznicima je obvezno osiguranje, stoga smatraju da je potrebno ukinuti postojeće zone rizika, zbog kojih su razlike u cijeni osiguranja vrlo velike, pa sve više prijevoznika registrira kamione u Đakovu ili Daruvaru, gdje su police najjeftinije, iako uopće nisu iz tih gradova. Prijevoznici su tražili i ukidanje periodičnih tehničkih pregleda, ali je to Ministarstvo unutarnjih poslova odbilo, uz tvrdnju da je slična praksa i u ostalim zemljama EU-a. Udruženje traži da se uvede povrat dijela trošarina za prijevoznike kojima gorivo čini više od 30 posto ukupnih troškova te da se PDV na usluge prijevoza putnika i prtljage smanji na 10 posto.

Nova okolnost za cestovne prijevoznike je novi Zakon o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje, koji je stupio na snagu početkom lipnja. Kako pojašnjava Vjekoslav Bolanča, načelnik u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture, novi zakon ide u paketu zajedno sa šest EU uredbi i direktiva, koje

Drastično je povećana kazna za manipuliranje tahografom, može biti i do 50.000 kuna se izravno primjenjuju. Tekst je najvećim dijelom identičan prethodnoj verziji istoimenog zakona, a najvažnija je izmjena, koju su prijevoznici očekivano pozdravili, smanjenje kazni i do tri puta. Tako je, primjerice, raspon kazne za prekoračenje vremena vožnje za više od jednog sata smanjen sa 20.000 do 50.000 kuna na 6000 do 15.000 kuna. Drastično je, međutim, povećana kazna za manipuliranje tahografom, koja sada može iznositi i do 50.000 kuna. Manipuliranje tahografom se, naime, smatra jednim od najtežih prekršaja, za koji je u nekim zemljama EU-a predviđena čak i zatvorska kazna.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3784, 1. srpnja 2013.

( više od 500 mil kn

potrošeno za sanaciju odlagališta otpada od 2005.

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Restrukturiranje Croatia Airlinesa

Sjednica hrvatske vlade

U otpadu izgubljeno pet milijardi kuna Jedinice lokalne samouprave imaju zadatak organizirati razdvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike, tekstila te glomaznog otpada. Imat će godinu dana od donošenja zakona za izgradnju takvog sustava ze iz zemalja koje su davno uvele slične modele, prokomentirao je premijer Zoran Milanović.

Igor Vukić vukic@privredni.hr

d 2005. godine u Hrvatskoj je za sanaciju odlagališta otpada potrošeno više od 500 milijuna kuna. U tom je razdoblju odbačen i u zemlju zakopan otpad vrijedan pet milijardi kuna, a najveći dio mogao se ponovno iskoristiti, rekao je ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović. Na prošlotjednoj sjednici Vlade stoga je predložen zakon o održivom gospodarenju otpadom koji bi trebao omogućiti da se otpad učinkovito razvrstava

Glomazni otpad će se predavati, bez naknade, u reciklažna dvorišta i ponovno prerađuje. “Iz temelja ćemo promijeniti dosadašnje navike i odnos prema otpadu”, najavio je Zmajlović. Mreža reciklažnih dvorišta Zakon stvara uvjete za organiziranje tržišta prikupljanja, gospodarenja i ponovnog korištenja otpadnih materijala. Razvrstavanje otpada počinjat će u kućanstvima i poduzećima, a odvoz tzv. miješanog i biorazgradivog otpada plaćat će se prema prikupljenoj količini. Veliki teret za provođenje novog modela zakon je prevalio na jedinice lokalne samouprave. Zmajlo-

vić stoga očekuje mnoge negativne reakcije gradonačelnika i općinskih načelnika. Novi sustav će sigurno stajati nešto više, ali i sadašnji sustav je skup, a gube se mnoge koristi, ocijenio je Zmajlović. Jedinice lokalne samouprave imaju zadatak organizirati razdvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike, tekstila te glomaznog otpada. Imat će godinu dana od donošenja zakona za izgradnju takvog sustava. Uz ostalo, morat će izgraditi mrežu reciklažnih dvorišta. Prikupljanje, recikliranje i drugo zbrinjavanje otpada moći će obavljati i pravne i fizičke osobeobrtnici, nakon što dobiju odgovarajuću dozvolu. Trgovci otpadom bit će upisani u očevidnik, a u svojim reciklažnim dvorištima morat će osigura-

ti videonadzor prostora u kojem preuzimaju otpad. Morat će izdavati račune i registrirati prodavatelje otpadnog materijala nekim identifikacijskim dokumentom. Zakon donosi i nova pravila za glomazni otpad. Više se neće moći ostavljati na ulicama, već će se predavati, bez naknade, u reciklažna dvorišta. Gradovi i općine bit će dužne osigurati preuzimanje glomaznog otpada i po pozivu građana. Tvrtke s više od 50 zaposlenih morat će imenovati povjerenika za otpad. Za zbrinjavanje opasnog otpada osnovat će se poduzeće u državnom vlasništvu, a prikupljat će samo opasni otpad nastao na hrvatskom teritoriju. Novi i suvremeni pristup prikupljanja otpada Hrvatskoj je potreban i zbog ugleda među turistima koji dola-

Za vino 11 milijuna eura godišnje Vlada je prihvatila i nacionalni program pomoći sektoru vina za razdoblje od 2014. do 2018. godine. Iz europskih fondova očekuje se za tu namjenu oko 11 milijuna eura godišnje. Programom je predviđeno poticanje prodaje hrvatskih vina na tržištima izvan EU-a. Sufinancirat će se marketing, sudjelovanje na sajmovima, izrada promotivnih materijala i objava reklama u medijima. Podmirivat će se polovina stvarnih troškova u tim aktivnostima. Sada se iz Hrvatske izvan EU-a izvozi oko 15.400 hektolitara vina. U 2018. godini, prema procjeni Ministarstva poljoprivrede, taj bi izvoz trebao dosegnuti 19.300 hektolitara. Poticaji će se moći dobiti i za poboljšanje vinograda, za zamjenu sorte ili modernizaciju vinogradarskih tehnika, promjenu nagiba vinograda, navodnjavanje i slično. Treće područje poticaja odnosi se na vinske podrume i prostore za proizvodnju vina. Sufinancirat će se kupnja novih strojeva, opreme za filtraciju i sedimentaciju, gradnja prezentacijskih i prodajnih objekata... Korisnici mogu biti proizvođači upisani u Vinogradarski registar. Za mikro, mala i srednja poduzeća maksimalna potpora može iznositi do 1,5 milijuna eura.

Vijeće Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja prošlog je tjedna donijelo odluku o odobravanju triju programa restrukturiranja koji su bili na ocjenjivanju. Riječ je o programu Croatia Airlinesa (CA), Croatia banke i Imunološkog zavoda, a koje je Agencija ocijenila sukladnim Zakonu o državnim potporama i Odluci o objavljivanju pravila o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje. Agencija je tako odobrila državnu potporu za restrukturiranje Croatia Airlinesa u iznosu od gotovo 1,2 milijarde kuna. Sukladno pravilima o do-

djeli potpora, CA se obvezao da će u restrukturiranju sudjelovati sa 40 posto vlastitih sredstava, što je iznos od 761,6 milijuna kuna. Vlastiti doprinos sastoji se od komercijalnih kredita bez državnog jamstva te prodaje imovine koja im za poslovanje nije nužna. Tako će se prodati zrakoplov Airbus i rezervni motor, ali i neka ovisna društva, zemljišta, poslovni prostori te slotovi (prava slijetanja prema određenom rasporedu) na pojedinim zračnim lukama u Europi. CA se obvezao provesti kompenzacijske mjere ukidanjem određenih linija i smanjenjem broja letova. Odobrena državna potpora u programu restrukturiranja Croatia banke iznosi 270 milijuna kuna, a Imunološkog zavoda 68 milijuna kuna. (B.O.)

Potpisan ugovor o prijenosu i prodaji

Uljanik - vlasnik 3. maja Predsjednik Uprave Uljanika Gianni Rossanda i, u ime Vlade, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, potpisali su u petak ugovor o prodaji i prijenosu dionica Brodograđevne industrije 3. maj Rijeka brodogradilištu Uljanik iz Pule. Uljanik, koji je 1.051.118 dionica, odnosno 83,3 posto temeljnog kapitala riječkog 3. maja, platio jednu kunu, postao je vlasnikom tog državnog brodogradilišta. Država će u proces restrukturiranja riječkog brodogradilišta u idućih pet godina uložiti 847 milijuna kuna, a Uljanik 842 milijuna kuna. Rossanda ističe kako će prema Programu restrukturiranja u 3. maju ostati 1400 zaposlenika. Vrdoljak kaže kako je brodogradnja građane Hrvatske tijekom 20 godina stajala 28 milijardi kuna te da je u nju potrebno uložiti još tri milijarde.

Brodograđevna industrija 3. maj je treće i posljednje brodogradilište s kojim su dovršeni pregovori u vezi privatizacije i restrukturiranja hrvatskih brodogradilišta u poteškoćama. Potpisivanjem ovog ugovora stavljena je točka na i procesa restrukturiranja brodogradnje, koji je formalno počeo još 2009. godine. Obveza restrukturiranja brodogradnje, objavljeno je na internetskim stranicama Ministarstva gospodarstva, datira još od Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatska – EU, koji je potpisan 2001. godine. (B.O.)

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3784, 1. srpnja 2013.

( 40 izlagača

na ovogodišnjem Festivalu sira

U Drnišu održan 4. međunarodni festival sira

Mali proizvođači vrhunske kvalitete Radi se o proizvođačima koji ne ovise o supermarketima nego prodaju na kućnom pragu ili pak poznatim kupcima. Prednost im je što su uspjeli postići dobre cijene za svoje proizvode Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

eđunarodni festival sira koji se potkraj lipnja već četvrtu godinu za redom održava na središnjem drniškom trgu okupio je 40 izlagača - proizvođača sira, pršuta, vina, meda i rukotvorina. Festival u organizaciji HGK-Ureda za područje posebne državne skrbi iz Knina te Grada Drniša okuplja male proizvođače, a ove su godine nastupili pod sloganom “I mi sir za Europu imamo”. “Una-

toč krizi, festival je održao jednak broj izlagača. Uspjeli smo ostvariti cilj da mali proizvođači izlažu proizvode izuzetne kvali-

Važno je da od svog rada na našem OPG-u žive dvije obitelji, ističe Jasna Marić tete”, rekao je Josip Laća, voditelj Ureda HGK-a za područja posebne državne skrbi Knin. “Radi se o proizvođačima koji ne ovise o supermarketima nego

Zvijezda: sir iz mišine U ocjenjivanju stručne komisije Agronomskog fakulteta iz Zagreba šampion 4. međunarodnog festivala sira je sir iz mišine Mini sirane Mladenke Vukušić iz Mirlović Polja. Zlatne medalje dobili su OPG Ogradica iz Obrovca – kuhani kozji sir, OPG Ante Petrović iz Pakovog Sela – ovčji polutvrdi sir, OPG Krunoslav Vidas iz Novalje – paški sir te OPG Marić iz Knina – kravlji sir iz mišine. Dodijeljeno je šest srebrnih plaketa te tri brončane.

prodaju na kućnom pragu ili pak poznatim kupcima. Prednost im je što su uspjeli postići dobre cijene za svoje proizvode. Putem ovog festivala nastojimo povezati male proizvođače, a naš ured u Kninu ih promovira i izvan granica Hrvatske. Nastojimo im otvoriti kanale i potaći sve proizvođače s područja posebne državne skrbi na veću aktivnost. Ovaj festival im je vrlo važan jer na

njega organizirano dolaze turistički autobusi tako da proizvođači-izlagači imaju, uz komercijalni, i veliki promidžbeni učinak”, pojašnjava Laća. Slast domaćega OPG Marić iz Knina ima farmu krava i mini siranu. Proizvodi više vrsta sireva od kojih je najpoznatiji sir iz mišine te sirevi obogaćeni povrćem. “Dnevno dobijemo oko 150 lita-

ra mlijeka od kojih radimo sir. Plasiramo ga na ovakvim sajmovima gdje dobijemo veliki broj stalnih kupaca koji nam kasnije dolaze na kućni prag. Uvijek se odazivamo akcijama HGK-a jer nam preko svog ureda u Kninu pružaju podršku. Važno je da od svog rada na našem OPGu žive dvije obitelji”, ističe Jasna Marić, vlasnica OPG-a Marić. Treću godinu za redom na Festivalu sira u Drnišu izlaže i Božo Djak iz sela Donji Radljevac iz okolice Knina, koji ima više od 300 ovaca i tridesetak koza od čijeg mlijeka radi vrhunske sireve. “Zanimljivo je da sir uspijemo prodati bez problema, dok s janjcima i kozlićima imamo problema u plasmanu, iako su im cijene unazad desetak godina iste. Uspio sam investirati u kupnju nove opreme za siranu i za to dobiti poticaje jer bez

poticaja ne bih mogao isfinancirati projekt”, ističe Božo Djak, vlasnik istoimenog OPG-a. OPG Joso Stolić iz Skradina bavi se pčelarstvom, maslinarstvom i ugostiteljstvom. Iz svojih 80 košnica godišnje dobiju oko tonu meda. “Pravilnim pristupom uspjeli smo izbjeći sve pčelinje bolesti i dohranjivanje pčela u zimskim mjesecima. Proizvode plasiramo na ovakvim sajmovima, na kućnom pragu i kod poznatih kupaca. Na ovakvim festivalima nas ljudi sami potraže”, ističe njegova kći Marija Stolić. Nekoliko proizvođača koji izlažu na ovom festivalu predstavljali su Hrvatsku posredstvom HGK-a i u Beču, a svoje proizvode za potrebe našeg veleposlanstva već dva puta u zadnjih 20 dana izvezao je proizvođač pršuta Pletikosa te proizvođač sira Ivan Petrović.

Uspjesi i problemi proizvođača kulena

Sve bolji kulen, a sve manje mesa Uz autohtone hrvatske proizvode kakvi su virovitička paprika, dalmatinski, drniški i krčki pršut, lički krumpir, meso zagorskog purana, te poljički soparnik, i baranjski kulen nositelj je oznake zemljopisnog podrijetla pri Ministarstvu poljoprivrede. Tom uglednom društvu, prema riječima Jelene Đugun, voditeljice Službe za označavanje kvalitete prehrambenih proizvoda Ministarstva poljoprivrede, uskoro bi se mogao pridružiti i slavonski domaći kulen, i to na zahtjev udruge Slavon-

ski domaći kulen-kulin. Ova vrijedna nacionalna oznaka u sljedećih godinu dana bi, nakon procedure u Bruxellesu, trebala dobiti i svoj EU prefiks. Veliki značaj u konačnom dobivanju oznake

zemljopisnog podrijetla i uopće promocije kulena proteklih godina imale su brojne smotre ocjenjivanja kakvoće te mesne delicije, a osobito četiri najuglednije kulenijade – u Požegi, Jagodnjaku, Oto-

ku, te ona u Osijeku koju organizira HGK-ŽK Osijek. Iako proizvođači kulena mogu biti zadovoljni takvim razvojem događaja, sve više dolazi do izražaja drugi pro-

EU Coolin projektom do boljeg kulina Kulenijade sve više postaju edukativno-prezentacijske smotre, a u tome je najviše odmakla HGK-Županijska komora Osijek, koja u suradnji s osječkim Prehrambeno-tehnološkim fakultetom neposredno surađuje s proizvođačima kulena. Naime, nakon ocjenjivanja kakvoće kulena, svaki kulenar je u prilici dobiti detaljniju analizu svog proizvoda i savjete o budućoj proizvodnji. U tom su smjeru krenuli i organizatori Kulinijade u Jagodnjaku u čijem radu sudjeluju stručnjaci s osječkih i zagrebačkih fakulteta. “Od ove godine, naši kulinari i Općina Jagodnjak sudjeluju u IPA EU projektu s partnerima iz Mađarske, simboličnog naziva Coolin”, kaže Anđelko Balaban, načelnik Općine Jagodnjak, koja je uz Poljoprivrednu zadrugu Naše selo tradicionalni organizator ove manifestacije. Upravo ovaj IPA projekt, ističe on, pomaže aktivnostima na promociji proizvodnje i plasmana kulena.

blem - nedostatak sirovine za proizvodnju kulena. “Unatrag dvadesetak godina svinjogojstvo je u Hrvatskoj gotovo prepolovljeno”, kaže Ernest Nad iz HGK-ŽK-a Osijek. “Imamo između 30 i 40 posto svinja iz vlastitog uzgoja, sve ostalo uvozimo. Hrvatska je postala

velika destinacija za uvoz mesnih prerađevina i smrznutog svinjskog mesa, što se vrlo negativno odražava na vlastiti uzgoj”, upozorava. Dodaje kako u sadašnjoj strukturi svinjogojske proizvodnje prevladavaju veliki sustavi, dok mala gospodarstva značajno padaju u zastupljenosti. Pri tome prevladava tzv. hibridni uzgoj svinja čije meso nije pogodno za proizvodnju autohtonih proizvoda kao što su kuleni, kobasice ili šunke. (S.S.)

znakovi kvalitete poseban prilog privrednog vjesnika

o k s t a v rno hr

Hrvatska kvaliteta Izvo Istraživanje među građanima i tvrtkama

Potpora kupnji hrvatskih proizvoda ne slabi unatoč recesiji Gotovo 80 posto građana spremno je izdvojiti nešto više novca za kvalitetan hrvatski proizvod jednake kvalitete kao strani, njih 7,3 posto je neodlučno, a 13,8 posto nije za to spremno

kcija Kupujmo hrvatsko uživa snažnu potporu hrvatskih građana, potvrdilo je istraživanje provedeno u studenom 2012. godine na reprezentativnom uzorku od 1000 građana Hrvatske starijih od 15 godina. Gotovo svi ispitanici (njih 97,6 posto) potvrdili su da su čuli za akciju, a podržava je 93,7 posto. Samo dva posto ispitanika izjavilo je da akciju ne podržava, dok 4,3 posto prema njoj ima neutralan stav. U porastu je postotak građana koji bi preporučili svojim prijateljima i poznanicima kupnju hrvatskih proizvoda. U ovoj

anketi ih je više od 80 posto, a neutralni čine 14,3 posto. Još je veće suglasje oko tvrdnje da je potrebno kupovati hrvatske proizvode kako bi se pomoglo hrvatskom gospodarstvu: s tim se potpuno slaže više od 73 posto ispitanika, a slaže se preko 18 posto. Podrijetlo proizvoda i dalje je vrlo važno velikoj većini hrvatskih građana (72,8 posto). Oko 19 posto ih tek povremeno provjerava podrijetlo proizvoda, dok ih samo 8,3 posto za to nije zainteresirano. U jednom od ključnih pitanja za uspjeh cijele akcije odgovori anketiranih ponovno upućuju na

Jeste li čuli za akciju Kupujmo hrvatsko? 100 ......................................................................................

97,6%

50 ......................................................................................

2,4%

0 __________________________________________________________________________________________

zaključak da Kupujmo hrvatsko ima visok stupanj potpore. Naime, gotovo 80 posto građana spremno je izdvojiti nešto više novca za kvalitetan hrvatski proizvod jednake kvalitete kao strani, njih 7,3 posto je neodlučno, a 13,8 posto nije za to spremno.

To potvrđuje da je poruka akcije uhvatila duboko korijenje među hrvatskim potrošačima, unatoč padu kupovne moći zbog višegodišnje recesije. Povećana prepoznatljivost znakova Prepoznatljivost znakova kvalitete i izvornosti koje dodjeljuje Hrvatska gospodarska komora također se povećala. Tako 81 posto ispitanika kaže da stalno ili ponekad obraća pozornost na znak Hrvatska kvaliteta, dok na znak Izvorno hrvatsko pozornost obraća 52 posto, a ponekad to čini 25,3 posto. Udjel onih koji tvrdi da

uopće nisu čuli za znakove kvalitete i izvornosti vrlo je nizak, oko dva posto. Imajući u vidu dobivene rezultate, može se zaključiti kako je kampanja Kupujmo hrvatsko općenito izvrsno zamijećena u populaciji hrvatskih građana. Također, potpora ciJeste li spremni izdvojiti nešto više novca za kvalitetan hrvatski proizvod jednake kvalitete kao strani? 100 ......................................................................................

78,9% 50 ......................................................................................

13,8% NE

7,3%

0 __________________________________________________________________________________________

Ne znam

ljevima akcije među građanima je vrlo visoka, kao i spremnost da se akcija pretoči u djelo kupnjom kvalitetnih hrvatskih proizvoda, makar bili i nešto skuplji od stranih. Anketa provedena među tvrtkama koje su sudjelovale u akcijama Kupujmo hrvatsko i Vrijedne ruke pokazala je da ih čak 88 posto akciji daje ocjene odličan i vrlo dobar, a 93 posto ih je organizaciju HGK-a ocijenilo jednako visokim ocjenama. Za čak 82 posto tvrtki akcija je ispunila njihova očekivanja, a gotovo svi anketirani, njih 95 posto, ponovno bi sudjelovalo u akciji Kupujmo hrvatsko.

znakovi kvalitete

Privredni vjesnik Broj 3784, 1. srpnja 2013.

Znak Hrvatska kvaliteta nose natprosječno Znak Hrvatska kvaliteta do sada je dobilo 225 proizvoda i 2 usluge

kvalitetni proizvodi proizvedeni na području Republike Hrvatske. Znak Hrvatska kvaliteta priznanje je proizvodu i proizvođaču, a ujedno i jamstvo potrošaču da je riječ o proizvodu koji zadovoljava najviše zahtjeve kvalitete te predstavlja sam vrh svjetske ponude.

Čajna kobasica

Jetrena pašteta

Mesni doručak

Danica mesna industrija d.o.o., Koprivnica www.podravka.hr

Gavrilović d.o.o., Petrinja www.gavrilovic.hr

Bambina kuhana šunka

Mediteranska salama

Prešanica od svinjskih jezika

Tartufina

Improm d.o.o., Križevci www.improm.hr

Grof prava domaća šunka

Dalmatinska buđola Mataš

Dalmatinska panceta Mataš

Kudelić d.o.o., Bedenica www.kudelic-bedenica. hr

Pršutane Jasenice d.o.o., Zagreb www.matas.hr

Dalmatinska panceta

Kraški vrat

Barbi pašteta

Mesna industrija Braća Pivac d.o.o., Vrgorac www.pivac.hr

Mesnice Fiolić d.o.o., Zagreb www.mesnice-fiolic.hr

Domaći jeger

Fiolićeva salama

Kranjska kobasica

Kulen Fiolić

Mesnice Fiolić d.o.o., Zagreb www.mesnice-fiolic.hr

Mesnice Fiolić d.o.o., Hrašće, Zagreb www.mesnice-fiolic.hr

Mesnice Fiolić d.o.o., Zagreb www.mesnice-fiolic.hr

Kulenova seka

Obarene kobasice Fiolić: hrenovka, safalada, posebna

Srijemska kobasica

Šunka u ovitku

Mesnice Fiolić d.o.o., Zagreb www.mesnice-fiolic.hr

Mesnice Fiolić d.o.o., Hrašće, Zagreb www.mesnice-fiolic.hr

Slatinski kulen

Vrgorački pršut bez kosti

HRANA / meso, ribe i prerađevine

Mesna industrija Braća Pivac d.o.o., Vrgorac www.pivac.hr

Mesnice Fiolić d.o.o., Zagreb www.mesnice-fiolic.hr

Turist kobasica Mesnice Fiolić d.o.o., Zagreb www.mesnice-fiolic.hr

Dalmatinska panceta Mijukić-prom, Runovići www.mijukic-prom.com

Mesnice Fiolić d.o.o., Zagreb www.mesnice-fiolic.hr

Domaća slatinska kobasica Mesoprerada d.o.o., Slatina mesoprerada@vt.tcom.hr

Mesoprerada d.o.o., Slatina mesoprerada@vt.tcom.hr

Improm d.o.o., Križevci www.improm.hr

Alkarska salama i Alkarska salama Srma Mel-Jakov Lovrić t.p., Split www.melmesnicelovric.hr

Delikates šunka bez kosti Mesnice Fiolić d.o.o., Zagreb www.mesnice-fiolic.hr

Mesna industrija Braća Pivac d.o.o., Vrgorac www.pivac.hr

Jadranska sardina Mardešić - riblje konzerve

Jadranska skuša Mardešić - riblje konzerve

Mardešić frigana srdela u maslinovom ulju

Mardešić d.o.o., Sali, Dugi Otok www.mardesic.hr

Mardešić d.o.o., Sali, Dugi otok www.mardesic.hr

www.privredni.hr Broj 3784, 1. srpnja 2013.

Sardi riblje konzerve Sardina d.o.o., Postira www.sardina.biz

znakovi kvalitete Slani fileti jadranskih inćuna

Marinirani fileti srdele – Rolmopsi

Leko d.o.o., Zagreb www.leko-doo.hr

Bakalar bianco Trenton d.o.o., Stobreč www.trenton.hr

HRANA / mlijeko i mliječni proizvodi

Dukat svježe mlijeko

Ribanac

Dukat d.d., Zagreb www.dukat.hr

Meggle svježi sir s vrhnjem

Meggle tekući jogurt

Meggle Hrvatska d.o.o., Osijek www.meggle-hrvatska. hr

Vindija svježe mlijeko ‘z bregov

Topljeni sirevi za mazanje

Vindija d.d., Varaždin www.vindija.hr

Zdenka - mliječni proizvodi d.o.o., Veliki Zdenci www.zdenka.hr

Čipi čips

Jadro napolitanke

Franck d.d., Zagreb www.franck.hr

Karolina d.o.o., Osijek www.lorenzsnackworld.de

Griotte desert

Clementina desert

KRAŠ d.d., Zagreb www.kras.hr

Zvečevo d.d., Požega www.zvecevo.hr

Ogulinski kiseli kupus Madig - Mrežnica d.o.o., Ogulin www.madig-mreznica. hr

Anamaria - kava bez kofeina Anamarija Company d.o.o., Sesvete www.anamarija.hr

Arabesca kava Arabesca d.o.o., Sesvete www.arabesca.hr

abc svježi krem sir i abc svježi krem sirevi s dodacima šunke, povrća, pikant paprike i vlasca

Pašteta – namaz od dimljene gacke pastrve Leko d.o.o., Zagreb www.leko-doo.hr

ab kultura Dukat d.d., Zagreb www.dukat.hr

Belje d.d., Darda www.abcsir.hr

SenSia fermentirano mlijeko Dukat d.d., Zagreb www.dukat.hr

Trapist Dukat d.d., Zagreb www.dukat.hr

Bovidur - tvrdi sir od kravljeg mlijeka

Kozje mlijeko ‘z bregov

Vindija d.d., Varaždin www.vindija.hr

HRANA / konditorski proizvodi Paris punjeno čajno pecivo Koestlin d.d., Bjelovar www.koestlin.hr

Čajna peciva bez bijelog šećera Delicia d.o.o., Buzet www.delicia.hr

Piknik keks Koestlin d.d., Bjelovar www.koestlin.hr

Borovnica

HRANA / voće, povrće i prerađevine Caffeteria Brasil

HRANA / ostali prehrambeni proizvodi

ALBA M.S. d.o.o., Veliko Trgovišće www.alba-ms.hr

Hellea d.o.o., Zagreb www.borovnica.hr

Caffeteria instant proizvodi na bazi kave: Cappuccino classic, čokolada, vanilija, classic bez šećera ALBA M.S. d.o.o., Veliko Trgovišće www.alba-ms.hr

Anamaria

Santa Maria

Anamarija Company d.o.o., Sesvete www.anamarija.hr

Caffe Monte: Caffe Monte Brown, Brown Vendo, Red, Bourbon Supreme, Minas

Espresso kava

Jubilarna kava

Franck d.d., Zagreb www.franck.hr

C - M d.o.o., Rovinj www.caffemonte.hr

Arabesca cappuccino Arabesca d.o.o., Sesvete www.arabesca.hr

znakovi kvalitete Gloria - mješavina pržene mljevene kave

Zlatni dukat hladno prešano suncokretovo ulje

Franck d.d., Zagreb www.franck.hr

GEA - Tvornica ulja d.o.o., Hercegovac www.abn.hr

Čepinsko suncokretovo jestivo ulje

Frigal suncokretovo jestivo ulje za višestruko prženje

IPK Tvornica ulja Čepin d.d., Čepin www.uljara.hr

Privredni vjesnik Broj 3784, 1. srpnja 2013.

Zlatnik - jestivo suncokretovo ulje

Čepinsko biljno jestivo ulje

GEA - Tvornica ulja d.o.o., Hercegovac www.abn.hr

IPK Tvornica ulja Čepin d.d., Čepin www.uljara.hr

Margo margarini

Zvijezda majoneza

Zvijezda d.d., Zagreb www.zvijezda.hr

KISKO vinski ocat

IPK Tvornica ulja Čepin d.d., Čepin www.uljara.hr

Zvijezda stolni margarin

KISKO alkoholni ocat

KISKO jabučni voćni ocat

Zvijezda d.d., Zagreb www.zvijezda.hr

Badel d.o.o., Sesvete www.badel.hr www.kisko.hr

Ocat: jabučni, vinski, alkoholni

Clarum tjestenine

Pšenično brašno Farina

Prehrana d.o.o., Varaždin www.prehranavarazdin.com

Clarum d.o.o., Nova Gradiška www.clarum.hr

Aurelia – svježa tjestenina:Rezanci, Široki rezanci, Zeleni rezanci, Špageti

Aurelia – svježa punjena tjestenina: Ravioli ovčji sir, Ravioli istarski tartufi

Naše klasje d.o.o., Zagreb www.naseklasje.hr

Zlatno zrno žita Integralna tjestenina

Specijalne vrste kruha - Ražek i Zrnek

Prehrambeno industrijski kombinat d.d., Rijeka www.pikrijeka.hr

Rezanci:Rezanci, Zeleni rezanci, Crni rezanci

Cedevita d.o.o., Zagreb www.cedevita.hr

Aurelia – svježa punjena tjestenina: Tortelloni Naše klasje d.o.o., Zagreb www.naseklasje.hr

Njoki Marex-gel d.o.o., Zadar www.marex-gel.hr

Mariolina d.o.o., Krk www.mariolina.hr

Prirodni medovi PIP d.o.o., Zagreb www.pip.hr

Pekarnica Latica d.o.o., Varaždin www.vindija.hr

Cedevita

PIĆA / bezalkoholna pića

Granolio d.d., Zagreb www.granolio.hr

Badel d.o.o., Sesvete www.badel.hr www.kisko.hr

Kala - prirodna izvorska voda Cedevita d.o.o., Zagreb www.atlantic.hr www.cedevita.hr

Med:Cvjetni, Bagrem, Kesten Agro Favorit d.o.o., Slatina www.agrofavorit.hr

Bistra - gazirana izvorska voda i prirodna izvorska voda Coca-Cola HBC Hrvatska d.o.o., Zagreb www.coca-colahellenic. hr

Cetina – prirodna izvorska voda

Jamnica - prirodna mineralna voda

Aquaviva - stolna voda

Naturalis d.o.o., Civljane www.cetina.hr

Jamnica d.d., Zagreb www.jamnica.hr

Živa voda d.o.o., Zagreb www.aquaviva.hr

Korčulanka kvalitetno vino

Plavac Blato kvalitetno vino

Pelješac - kvalitetno vino

Plavac - kvalitetno vino

Blato 1902 d.d., Blato - Korčula www.blato1902.hr

Dingač Poljoprivredna zadruga i vinarija, Potomje www.advance.hr/ vinarija-dingac

Pošip Korčula kvalitetno vino

Traminac – vrhunsko vino

Plavac Hvar kvalitetno vino

Jedinstvo PZ, Smokvica, otok Korčula www.posip.hr

Kutjevo d.d., Kutjevo www.kutjevo.hr

Svirče Poljoprivredna zadruga i vinarija, Vrbanj, otok Hvar www.pz-svirce.hr

PIĆA / vino

PIĆA / pivo

www.privredni.hr Broj 3784, 1. srpnja 2013.

znakovi kvalitete

Favorit svijetlo pivo

Pan BEZ pivo

Pan pivo

BUP d.o.o., Buzet www.bup.hr

Carlsberg Croatia d.o.o., Koprivnica www.carlsberg.hr

Karlovačko svijetlo pivo

Karlovačko Rally bezalkoholno pivo

Osječko svijetlo pivo

Ožujsko Cool

Karlovačka pivovara d.o.o., Karlovac www.karlovacka.hr

Osječka pivovara d.d., Osijek www.pivovara.hr

Zagrebačka pivovara d.o.o., Zagreb www.ozujsko.com

Ožujsko pivo

Tomislav

Zagrebačka pivovara d.o.o., Zagreb www.ozujsko.com

Chocolate cocktail

Ovo liker (Ovo brandy)

Darna d.o.o., Rovinj www.darna.hr

Barun - gorki biljni liker Zvečevo d.d., Požega www.zvecevo.hr

Darna d.o.o., Rovinj www.darna.hr

LIJEKOVI, MEDICINSKI PROIZVODI I DODACI prehrani

Staročeško svijetlo pivo Pivovara Daruvar d.o.o., Daruvar www.pivovara-daruvar. hr

Votka Akvinta

PIĆA / jaka alkoholna pića Pelinkovac Darna d.o.o., Rovinj www.darna.hr

Adriatic Distillers d.o.o., Split www.akvinta.com

Ambrozije - gorki biljni liker i liker od meda PIP d.o.o., Zagreb www.pip.hr

Liquid Sun - mlada zelena pšenica B Plus d.o.o., Zagreb www.liquidsun.com.hr

Irumed

Iruzid

Apiterapija PIP

Belupo d.d., Koprivnica www.belupo.hr

PIP d.o.o., Zagreb www.pip.hr

Ginkgo Belupo d.d., Koprivnica www.belupo.hr

Bifidoverus, Bifidoverus S, Bifidoverus K Probiotika Viva d.o.o., Zagreb www.probiotikaviva.hr

Acidoverus i Acidoverus S Probiotika Viva d.o.o., Zagreb www.probiotikaviva.hr

drvo, drvni proizvodi i namještaj Kuhinjski namještaj Karla Ancona d.o.o., Đakovo www.ancona.hr

Kalodont

KOZMETIČKI I HIGIJENSKI PROIZVODI Kuhinjski namještaj Barbara

Kuhinjski namještaj Irena

Kuhinjski namještaj Ivona

Ancona d.o.o., Đakovo www.ancona.hr

Program sjedaćih ojastučenih garnitura od masivnog drveta

Klasični i medicinski ležaji - madraci

Zdravi ležaji madraci SALUS

Bernarda d.o.o., Nedelišće www.bernarda.hr

Oplemenjena troslojna ploča iverica za opću uporabu tip TP 20

Troslojna ploča iverica za opću uporabu TP 20

Spin Valis d.d., Požega www.spinvalis.hr

Drveni prozori i vrata Finag d.d., Garešnica www.finagdd.hr

Saponia d.d., Osijek www.saponia.hr

Zubne paste Plidenta: Superfresh, Extra White, Sinergal, Day&Night, Protective Propolis, Multi White, Beauty, ProSensitive, AntiNicotine, Herbal White, Family, Junior šumsko voće, Tweens Neva d.o.o., Rakitje www.atlanticgrupa.com, www. plidenta.com

Program IZOIND 2000 Izoind d.o.o., Zagreb www.izoind.hr

Kronospan CRO d.o.o., Bjelovar www.kronospan.hr

znakovi kvalitete Hrastov rezani furnir

Hrastov seljački pod

Furnir Otok d.o.o., Otok www.furnir-otok.hr

Drvna industrija Bohor d.o.o., Belovar www.bohor.hr

Pavone - kolekcija dvoslojnog gotovog parketa

Privredni vjesnik Broj 3784, 1. srpnja 2013.

Gotovi troslojni parket Pan Fix PAN PARKET d.o.o., Čačinci www.pan-parket.hr

Morello - kolekcija troslojnog gotovog parketa Parketi Požgaj d.o.o., Veliki Bukovec www.pozgaj.com

Vanjske drvene podne obloge THERMODECKING sistemi 1,2,3

Unutarnje drvene podne obloge: klasični parket Michelangelo, Van Gogh, Dali, daščani pod Picasso Drvoproizvod d.d., Jastrebarsko www.drvoproizvod.hr

Unutarnje drvene podne obloge DUX/THERMODUX DOMINUS/THERMODOMINUS REX/THERMOREX PPS Galeković, Mraclin www.pps-galekovic.hr

Lijesovi

Polusarkofazi

Sarkofazi

Palma d.o.o., Jastrebarsko www.palma.hr

Glineni crijep

NEXE Crijep – Cezar, Oktavijan, Glinex, Mediteran, Dioklecijan

Šuplja opeka i blokovi

Troslojni montažni dimnjak (TMD)

Finag d.d., Garešnica www.finagdd.hr

PGM d.o.o., Poznanovec www.pgm.hr

Keramičke pločice Rubi, Nina 21 T, Eva, Vis CRN3M3

Parketi Požgaj d.o.o., Veliki Bukovec www.pozgaj.com

Tondach Hrvatska d.d., Bedekovčina www.tondach.hr

Dilj d.o.o., Vinkovci www.nexe.hr

PPS Galeković, Mraclin www.pps-galekovic.hr

GRAĐEVNI proizvodi

Dimnjaci

Ventilacijski kanali

Kaljeve peći i kamini

Schiedel d.o.o., Golubovec www.schiedel.hr

Zagorka d.o.o., Bedekovčina www.zagorka.hr

Keramičke pločice

Drvolit

Okipor EPS

Fasadex

Keramika Modus d.o.o., Vojnić www.keramikamodus. com

Fragmat H d.o.o., Sveti Križ Začretje www.fragmat.hr

Chromos boje i lakovi d.d., Zagreb www.chromos-bil.hr

Poliflor

Holcim Cementi Ekspert®, Majstor®, Primus®, Primus®+, Protektor®

Holcim Majstor pijesak

Teratekt

Chromos boje i lakovi d.d., Zagreb www.chromos-bil.hr

Holcim (Hrvatska) d.o.o., Koromačno www.holcim.hr

Colafrez – Reciklirani asfalt Cesta Varaždin d.d., Varaždin www. cesta-varazdin. com

Colmix - Mješavina agregata za proizvodnju betona Cesta Mineral d.o.o., Varaždin www. cesta-varazdin. com

Holcim mineralni agregati d.o.o., Nedešćina www.holcim.hr

METALNA INDUSTRIJA I STROJOGRADNJA

Ventilatori: aksijalni i centrifugalni

Pločasti solarni kolektor SKT 100

Ventilator - TVUS d.o.o., Marija Bistrica www.ventilator.hr

Tehnomont Brodogradilište Pula d.o.o., Pula www.tehnomont.hr

Odvajači kondenzata

Kompresijske stezaljke i spojnice

Lagana čelična boca za propan butan

Dalekovod d.d., Zagreb www.dalekovod.hr

Đuro Đaković – Zavarene posude d.d., Slavonski Brod www.zavarene-posude. hr

OMV-Ventil d.o.o., Zagreb www.omv-ventil.hr

Kuglasti ventili OMV-Ventil d.o.o., Zagreb www.omv-ventil.hr

Keramika Modus d.o.o., Vojnić www.keramikamodus. com

Samoborka d.d., Samobor www.samoborka.hr

Radijatori model Solar Lipovica d.o.o., Popovača www.lipovica.hr

Kočni umetak: P-6, P-10, P-30 Đuro Đaković Trade d.o.o., Slavonski Brod www.dd-trade.com

Pribor za jelo Korana Kordun Lav d.o.o., Karlovac www.kordun.hr/lav

www.privredni.hr Broj 3784, 1. srpnja 2013.

Pribori za jelo Dubrovnik i Vinodol Kordun Lav d.o.o., Mali Erjavec www.kordun.hr/lav

znakovi kvalitete ELEKTROTEHNIČKI PROIZVODI

Digitalna brojila električne energije

Radiodifuzni odašiljači

RIZ Odašiljači d.d., Zagreb www.riz.hr

Dioptrijske leće

Dioptrijski okviri

GHETALDUS d.o.o., Samobor www.ghetaldus.hr

O-la-la salvete - papirnate i platnenopapirnate Delt papir d.o.o., Zagreb www.deltpapir.hr

Dominol i Dominol Plastik Iskra d.o.o., Sveti Ivan Zelina www.iskra-zelina.hr

INA SMK 70 Maziva Zagreb d.o.o., Zagreb www.maziva.hr

Elkalex - samonosivi kabelski snop Elka d.o.o., Zagreb www.elka.hr

Svjetlosni promjenljivi prometni znakovi SPZ - LED v.2 Telegra d.o.o., Sveta Nedelja www.telegra-europe. com

Igraće karte

grafički proizvodi

Gladis

Čarli

INA Autoglas

Iskra d.o.o., Sveti Ivan Zelina www.iskra-zelina.hr

Labud d.o.o., Zagreb www.labud.hr

Maziva Zagreb d.o.o., Zagreb www.maziva.hr

Arf cream original, citro i natural

Faks helizim superaktiv i aquamarine

Likvi

Saponia d.d., Osijek www.saponia.hr

Orljava d.o.o., Požega www.orljava.hr

Saponia d.d., Osijek www.saponia.hr

SIM – 80 Sintetičko mazivo – brtvilo IVASIM d.o.o., Ivanić Grad www.ivasim.hr

Orljava Luxury

Grafika - grafoprint d.o.o., Bestovje www.grafikagrafoprint.hr

Chromos boje i lakovi d.d., Zagreb www.chromos-bil.hr

Proizvodi kemijske industrije

Saponia d.d., Osijek www.saponia.hr

Agencija Sandra, Pazin www.agencija-sandra. hr

optika i optički proizvodi

MegaTop

Rubel

Vjenčanice - modeli A 161, A 162, A 196, A 197, A198, A199

Elka d.o.o., Zagreb www.elka.hr

Chromos boje i lakovi d.d., Zagreb www.chromos-bil.hr

Saponia d.d., Osijek www.saponia.hr

IVASIM d.o.o., Ivanić Grad www.ivasim.hr

Srednjenaponski energetski kabeli XHE 49 A

MegaTon

Ornel

IVASOL – CS Sredstvo za odmašćivanje i čišćenje

Holcim Inducal agregati raznih frakcija

Holcim mineralni agregati d.o.o., Lepoglava www.holcim.hr

Holcim mineralni agregati d.o.o., Nedešćina www.holcim.hr

Modna konfekcija od kože i krzna: Krzno Classic, Krzno Young, Krzno Exclusive

Muški odjevni proizvodi Classic Riječka industrija odjeće d.o.o., Rijeka www.rio-rijeka.hr

IVAREX – 300 Autošampon IVASIM d.o.o., Ivanić Grad www.ivasim.hr

tekstil, koža i ODJEĆA Muška odijela: Marty, Tedy, Bery, Ceremonia, Smoking Kotka d.d., Krapina www.kotka.hr

Krzno d.d., Zagreb www.krzno.hr

Pounje i Plavi cvijet - linija muških i ženskih odjevnih predmeta Pounje d.d., Hrvatska Kostajnica www.pounje-trikotaza.hr

Trikotažne linije proizvoda Arena i Arena IN Arena modna kuća d.o.o., Pula www.arena-moda.hr

Trikotažni odjevni predmeti Galeb Galeb d.d., Omiš www.galeb.hr

znakovi kvalitete Majica Polo Betex proizvodnja d.o.o., Belica www.betex.hr

Ambasador pokrivači: sintetički, pamučni i vuneni

Posteljina pokrivači, jastuci, nadlošci

Vuteks Feniks d.o.o., Vinkovci vuteks.feniks.d.o.o@ vk.htnet.hr

Tekstil Lio d.o.o., Osijek www.lio.hr

Natikače Siga d.o.o., Varaždin www.siga.hr

sjeme i sadni materijal

software

Programski sustav topXview Telegra d.o.o., Sveta Nedelja www.telegra-europe. com

Sjeme hibridnog kukuruza

Zlatko - sjeme hibridnog kukuruza

BC Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja d.d. Zagreb, Rugvica www.bc-institut.hr

Poljodar Tim d.o.o., Daruvar www.poljodar-tim.hr

Holcim Vivacal granule i mikrogranule

Holcim Agrocal granule i mikrogranule

Holcim mineralni agregati d.o.o., Nedešćina www.holcim.hr

Holcim mineralni agregati d.o.o., Nedešćina www.holcim.hr Standard čišćenja, dezinfekcije i redovitog održavanja klimatizacijskih uređaja - Degenia Velebitica Miloc d.o.o., Bjelovar www.miloc.hr

usluge

Privredni vjesnik Broj 3784, 1. srpnja 2013.

gnojiva i poboljšivači tla Usluga uvođenja poslovnih informatičkih rješenja zasnovanih na vlastitim platformama Omega software d.o.o., Zagreb www.omega-software.hr

Cipele zaštitne i sigurnosne Obuća Viko d.o.o., Varaždin www.viko.hr

Globaladmin CMS sustav - računalni program za samostalno ažuriranje web stranica Globaldizajn d.o.o., Zagreb www.globaldizajn.hr

stočna hrana

Holcim Agrocal granule i prah Holcim mineralni agregati d.o.o., Lepoglava www.holcim.hr

Usluga stalnog i privremenog smještaja osobama s intelektualnim teškoćama Centar za rehabilitaciju “MIR”, Kaštel Novi www. centar-mir.hr

Znak Izvorno hrvatsko nose natprosječno

Znak Izvorno hrvatsko do sada su dobila 123 proizvoda i 2 usluge

kvalitetni proizvodi proizvedeni na području Republike Hrvatske, koji su nastali kao rezultat hrvatske tradicije, razvojnoistraživačkog rada, inovacije i invencije. Znak Izvorno hrvatsko priznanje je proizvodu i proizvođaču, a ujedno i jamstvo potrošaču da je riječ o jedinstvenom proizvodu koji zadovoljava najviše zahtjeve kvalitete te predstavlja sam vrh svjetske ponude.

Baranjski kulen

Gavrilovićeva salama

Samoborska salama

Belje d.d., Mesna industrija, Darda www.belje.hr

Gavrilović d.o.o., Petrinja www.gavrilovic.hr

IGO-MAT d.o.o., Bregana www.igomat.hr

Sisačka salama

Studenački pršut

Obrt Promes – Cvanciger, Sisak www.promescvanciger.hr

Pršutana Gradina d.o.o., Studenci www.prsutanagradina. hr

Dalmatinska pečenica Mataš

Dalmatinski pršut Mataš

Pršutane Jasenice d.o.o., Zagreb www.matas.hr

HRANA / meso, ribe i prerađevine

www.privredni.hr Broj 3784, 1. srpnja 2013.

znakovi kvalitete

Dalmatinski pršut - Mel

Slavonski kulen Mesoprerada

Mel-Jakov Lovrić t.p., Split www.mel-lovric.com

Mesoprerada d.o.o., Slatina mesoprerada@vt.tcom.hr

Voštane dalmatinski pršut

Domaća tlačenica Fiolić

Pršut Voštane d.o.o., Trilj www.prsut-vostane.hr

Mesnice Fiolić d.o.o., Hrašće, Zagreb www.mesnice-fiolic.hr

Kavijar gacke pastrve

Hladno dimljeni filet gacke pastrve

Leko d.o.o., Zagreb www.leko-doo.hr

Smrznuti kvarnerski škamp RO-TRADE d.o.o., Skrbčići, otok Krk ro-trade@ri.t-com.hr

HRANA / mlijeko i mliječni proizvodi

Vrgorački pršut Mesna industrija Braća Pivac d.o.o., Vrgorac www.pivac.hr

Svježe svinjsko meso Mesnice Fiolić d.o.o., Zagreb www.mesnice-fiolic.hr

9 Dalmatinski pršut Premium Mijukić Prom, Runovići www.mijukic-prom.com

Podravkin goveđi gulaš Danica mesna industrija d.o.o., Koprivnica www.podravka.hr

Poljanski šaran

Šaran PP Orahovice

Ribnjačarstvo Poljana d.d., Kaniška Iva www.ribnjacarstvopoljana.hr

Poljoprivredno poduzeće Orahovica d.d., Orahovica www. pporahovica.hr

Dimsi

Mliječni namaz Dukatela

Dukat d.d., Zagreb www.dukat.hr

Podravec

Dukat Zagrebački sir

Lećevački sir

Paški sir

Dukat d.d., Zagreb www.dukat.hr

MILS Mljekara Split d.d., Split www.mils.hr

Sirana Gligora d.o.o., Kolan, otok Pag www.gligora.com

Caprilo - meki masni sir od kozjeg mlijeka s plemenitom plijesni

Capro Blue - meki masni sir od kozjeg mlijeka s plemenitom plijesni

Caprodur - tvrdi sir od kozjeg mlijeka

Capron - meki masni sir od kozjeg mlijeka

Vindija d.d., Varaždin www.vindija.hr

Ovidur - tvrdi sir od ovčjeg mlijeka

Varaždinski svježi sir u sirnoj marami

Skradinska torta

Vindija d.d., Varaždin www.vindija.hr

Imotska torta

Imotski rafioli

Bajadera

Dujmex d.o.o., Imotski dujmex@st.t-com.hr

KRAŠ d.d., Zagreb www.kras.hr

HRANA / konditorski proizvodi

Obrt Skradinske delicije, Skradin www.skradinskedelicije.hr

Paprenjak tradicionalni hrvatski kolač Paprenjak d.o.o., Zagreb www.paprenjak.hr

Zlatno zrno žita integralni medenjaci, integralni vanilija keksi Prehrambenoindustrijski kombinat d.d., Rijeka www.pikrijeka.hr

Pekmez od šljiva Podravka d.d., Koprivnica www.podravka.hr

Mikado - mliječna čokolada s rižom Zvečevo d.d., Požega www.zvecevo.hr

Orahovački lješnjak

HRANA / voće, povrće i prerađevine

Varaždinska kisela repa

Varaždinsko kiselo zelje

Prehrana d.o.o., Varaždin www.prehranavarazdin.com

Poljoprivredno poduzeće Orahovica d.d., Orahovica www. pporahovica.hr

HRANA / ostali prehrambeni proizvodi

znakovi kvalitete Marko Polo ekstra djevičansko maslinovo ulje

Torkul - ekstra djevičansko ulje

Blato 1902 d.d., BlatoKorčula www.blato1902.hr

Fanito - obrt za poljoprivrednu proizvodnju i trgovinu, Vela Luka www.fanito.hr

Varaždinsko bučino ulje

Jurek - domaći kukuruzni kruh

Prehrana d.o.o., Varaždin www.prehranavarazdin.com

Pekarnica Latica d.o.o., Varaždin www.vindija.hr

Krčke šurlice

Baškot

Mariolina d.o.o., Krk www.mariolina.hr

Pekarski obrt “Sv. Kuzam“, Škrljevo www.pekara-arbanas. com

PIĆA / bezalkoholna pića Dingač - vrhunsko vino, barrique i arhivsko vino

Amarena - voćni sirup Maraska d.d., Zadar www.maraska.hr

Privredni vjesnik Broj 3784, 1. srpnja 2013.

Ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje PZ Marina, Marina www.pz-marina.com

Zlatno zrno žita - Integralni kruh, Beskvasni kruh Prehrambenoindustrijski kombinat d.d., Rijeka www.pikrijeka.hr

Aurelia – kukuruzni koncetrat Naše klasje d.o.o., Zagreb www.naseklasje.hr

Kalnička - gazirana prirodna mineralna voda Cedevita d.o.o., Zagreb www.atlantic.hr www.cedevita.hr

Benedicta Terra Dalmatia – ekstra djevičansko maslinovo ulje Obrt “Bilaja”, Marina www.uljara-bilaja.com

Zlatno zrno žita miješani ječmeni kruh, miješani zobeni kruh, miješani heljdin kruh Prehrambenoindustrijski kombinat d.d., Rijeka www.pikrijeka.hr

Vegeta Podravka d.d., Koprivnica www.podravka.hr

PIĆA / vino

Postup - vrhunsko vino i arhivsko vino

Žlahtina Toljanić kvalitetno vino

Pošip Smokvica vrhunsko vino

Dingač Poljoprivredna zadruga i vinarija, Potomje www.advance.hr/ vinarija-dingac

Gospoja P.Z., Vrbnik www.gospoja.hr

Jedinstvo PZ, Smokvica, otok Korčula www.posip.hr

Bermet Filipec

Pošip - vrhunsko vino

Zlatna vrbnička žlahtina

Poljoprivredna zadruga Pošip, Čara posip.cara@du.htnet.hr

PZ Vrbnik, Vrbnik www.pz-vrbnik.hr

Škrlet - kvalitetno vino

Vinarija Mikša, Repušnica www.vinarija-miksa.hr

Vinarija Miklaužić, Popovača www.vinarija-miklauzic. hr

Vinarija Trdenić, Sisak www.vinarija-trdenic.hr

Traminac - vrhunsko vino

Graševina vrhunsko vino

Silvanac zelenivrhunsko vino

Iločki podrumi d.d., Ilok www.ilocki-podrumi.hr

Kutjevo d.d., Kutjevo www.kutjevo.hr

Poljoprivredno poduzeće Orahovica d.d., Orahovica www. pporahovica.hr

Badel Pelinkovac

Stara Badel šljivovica

Maraschino

Vinjak Trenk

Maraska d.d., Zadar www.maraska.hr

Zvečevo d.d., Požega www.zvecevo.hr

Viljamovka Šimić

Primus čaj

SUMAMED

Willijams, Požega www.willijams.hr

Fitofarmacija d.o.o., Zagreb nikola.kujundzic@ zg.hinet.hr

Pliva d.d., Zagreb www.pliva.hr

Dingač Poljoprivredna zadruga i vinarija, Potomje www.advance.hr/ vinarija-dingac

Rukatac Smokvica vrhunsko vino Jedinstvo PZ, Smokvica, otok Korčula www.posip.hr

Ivan Dolac vrhunsko vino, barrique i arhivsko vino Svirče Poljoprivredna zadruga i vinarija, Vrbanj, otok Hvar www.pz-svirce.hr

Badel 1862 d.d., Zagreb www.badel1862.hr

Obitelj Filipec - obrt za vinogradarstvo, proizvodnju i trgovinu, Samobor www.bermetfilipec.hr

Badel 1862 d.d., Zagreb www.badel1862.hr

LIJEKOVI, MEDICINSKI PROIZVODI I DODACI prehrani

PIĆA / jaka alkoholna pića

www.privredni.hr Broj 3784, 1. srpnja 2013.

KOZMETIČKI I HIGIJENSKI PROIZVODI drvo, drvni proizvodi i namještaj

znakovi kvalitete Brac fini sapuni

Melem

Brac fini sapuni, Postira, Brač www.bracfinisapuni.hr

Neva d.o.o., Rakitje www.atlanticgrupa. com www.melem.com

Tradicionalni kosokutni lijes rezbaren tropletom model 80 Palma d.o.o., Jastrebarsko www.palma.hr

GRAĐEVNI proizvodi

Teranil

Terapol

Samoborka d.d., Samobor www.samoborka.hr

Penkala kemijske olovke

Penkala nalivpera

TOZ Penkala d.d., Zagreb www.toz-penkala.hr

Vrša na sklapanje

Radiolink RL 2 GHz

Obrt za proizvodnju Trapula, Marina www.trapula.hr

Zagrel Rittmeyer d.o.o, Zagreb www.zagrel-rittmeyer. hr

Proizvodi kemijske industrije tekstil, koža i ODJEĆA Aplikativni softver GPS - gospodarenje proračunskim sredstvima Ver. 4.0 Infomare d.o.o., Zagreb www.infomare.hr

ELEKTROTEHNIČKI PROIZVODI Chromoden lak za parkete Chromos boje i lakovi d.d., Zagreb www.chromos-bil.hr

Hrvatsko svečano odijelo Modni atelier Gena, Trogir www.gena-trogir.com

BRAVO™ - poslovni informacijski sustav u prometu Euro-tera d.o.o., Zagreb www.euro-tera.hr

Miris - metodika za projektiranje informacijskih sustava, verzija 2.0

Sustav informatizacije poslovanja autoprijevoznika S.I.P.A.

Ris d.o.o., Kastav www.ris.hr

Digital Point d.o.o., Rijeka www.digital.hr

LogINFO – poslovno informacijski sustav Ver. 7

Dabar bankarska aplikacija

Dabar informatika d.o.o., Zagreb www.dabar.hr

Zubne paste Plidenta: Pro-taction, Herbal, Triple Active Neva d.o.o., Rakitje www.atlanticgrupa. com www.plidenta.com

Benkovački kamen

Samoterm

METALNA INDUSTRIJA I STROJOGRADNJA

Luxal Chromos boje i lakovi d.d., Zagreb www.chromos-bil.hr

Kamen Benkovac d.o.o., Benkovac www.kamen-benkovac. hr

Protupotresni blok Porotherm Wienerberger Ilovac d.d., Karlovac www.wienerberger.hr

Pištolj HS, XD, XDM i XDS HS Produkt d.o.o., Karlovac www.hs-produkt.hr

SECOSEC - kodirana sigurnosna plomba sa zaštitnom kapom Shacko d.o.o., Split www.shacko.hr

Shake - osvježivač zraka za automobile i ostale zatvorene prostore Prestige d.o.o., Pula www.prestige.com.hr

Petrine pletilje Petra Commerce d.o.o., Zagreb

Centrix Omega software d.o.o., Zagreb www.omega-software. hr

UBS21 N-Lab d.o.o., Zagreb www.n-lab.hr

software

Informacijski sustav održavanja MIMS ver. 3 Inin d.o.o., Slavonski Brod www.inin.hr

ICE BIS – poslovno informacijska rješenja Ver. 4.5. ICE d.o.o., Pazin www.ice.hr

As You Wish - Programski proizvod za digitalno oglašavanje, informiranje i upravljanje redovima korisnika Sagena informatički inženjering d.o.o., Zagreb www.sagena.hr

odgojno-obrazov ne publikacije i interaktivni sadržaji za učenje

znakovi kvalitete ECDLBOX King ICT d.o.o., Zagreb www.king-ict.hr

MODRA LASTA poučno-zabavni časopis za učenike osnovne škole Školska knjiga d.d., Zagreb www.školskaknjiga.hr

Upravljanje Voznim Parkom

usluge

AutoZubak d.o.o., Velika Gorica www.autozubak.hr

Kolekcija Dubrovački nakit

Privredni vjesnik Broj 3784, 1. srpnja 2013.

SMIB poučnozabavni list za djecu

Učilica - verzija D Markot.tel d.o.o., Zagreb www.markottel.hr

Školska knjiga d.d., Zagreb www.školskaknjiga.hr

Dokup mirovine izvorno hrvatska vrsta otpremnine Royal međugeneracijska solidarnost d.d., Zagreb www.royal-mirovina.hr

nakit i rukotvorine

Kolekcija Morčić

Slavonski nakit

Nakit s otoka Paga

Zlatarska radiona Križek d.o.o., Velika Gorica www.krizek.hr

Zlatarska radionica Vrančić, Zabok www.zlatarna-vrancic. hr

Lepoglavska čipka

Paška čipka Grad Pag - DPČ Frane Budak, otok Pag www.pag.hr

Vez Koprivničkog Ivanca

Bukovečka poculica

Zadruga lepoglavske čipke, Lepoglava www.lepoglavskacipka.hr

Zlatarska radiona Križek d.o.o., Velika Gorica www.krizek.hr

Baština, Koprivnički Ivanec www.bastina-suveniri. com

Udruga Poculica, Veliki Bukovec ksenijagajski@hotmail. com

Međimurska poculica Nada Mance – domaća radinost, Čakovec www.nada-lace.com

Be Croative!

R.br.

Hrvatski proizvodi na pet kontinenata

e CROative projekt je Hrvatske gospodarske komore kojim se u zemljama Europske unije i svijeta promoviraju kvalitetni hrvatski proizvodi, umjetnici, znanstvenici, inovatori i izumi podrijetlom iz Hrvatske a poznati u čitavome svijetu, te Hrvatska kao zemlja inovativnih i kreativnih ljudi. Proizvodi nositelji znakova Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta predstavljeni su potrošačima i poslovnim partnerima u Europi i svijetu serijom od zasad 28 izložbi postavljanih od veljače 2007. do srpnja 2012. godine. HGK tim projektom predstavlja Hrvatsku kao zemlju 21. stoljeća koja osim prekrasne prirode i vrhunskih sportaša ima i visokokvalitetne

proizvode što mogu konkurirati na svjetskom tržištu, kao zemlju koja se ponosi svjetski priznatim umjetnicima, znanstvenicima, inovatorima i inovacijama koje su pridonijele globalnom napretku. Od 2012. godine projekt Be CROative ima novu komponentu - Invest in Croatia - kojoj je cilj predstaviti Hrvatsku kao privlačnu ulagačku destinaciju, s vrijednim i kvalitetnim investicijskim potencijalom. Izložbeni prostor projekta Be CROative u obliku je dviju kocki koje simbolički predstavljaju Hrvatsku. Proizvodi su izloženi u luksuznim staklenim vitrinama, a prezentaciju Hrvatske upotpunjava multimedijalna izložba temeljena na principu “gledaj,

slušaj, osjeti”. Posjetiteljima se prikazuju kratki filmovi o hrvatskim prirodnim ljepotama, a mogu poslušati i tipične zvukove Hrvatske, poput zvukova mora i glasanja galebova i cvrčaka.

Također, do sad su imali priliku upoznati i brojne izume podrijetlom iz Hrvatske: Penkalinu prvu mehaničku olovku, Vučetićev daktiloskop za otkrivanje otiska prsta, Vrančićev padobran, Lupisov torpedo,

Teslinu izmjeničnu struju i brojne druge. Cilj izlaganja na sajmovima bio je približiti Hrvatsku stranim poslovnim ljudima i potrošačima te upoznati svakog posjetitelja s obilježjima po kojima će uvijek moći prepoznati njene kvalitetne proizvode. U povodu obilježavanja ulaska Hrvatske u EU, HGK je organizirao tri posebne izložbe Be CROative u europskim prijestolnicama. Prva se održavala od 11. do 14. lipnja u Berlinu, a druga od 24. lipnja do 1. srpnja u Bruxellesu, na središnjem trgu ispred zgrade Europskog parlamenta. Niz će biti zaključen izložbom ispred zgrade Europskog parlamenta u Strasbourgu od 1. do 4. srpnja, tijekom zasjedanja EP-a, prvog na kojem će sudjelovati i hrvatski zastupnici. Izložbu Be CROative dosad je razgledalo više od 100.000 posjetitelja u 17 zemalja na pet kontinenata.

Država i mjesto održavanja izložbe Be CROative Njemačka, München

Datum 22. - 26. veljače 2007.

Portugal, Lisabon

8. - 10. ožujka 2007.

Hrvatska, Zagreb

10. svibnja 2007.

Belgija, Bruxelles

18. - 20. lipnja 2007.

Francuska, La Rochelle

SAD, New York

8. - 11. listopada 2007. 21. - 24. veljače 2008.

Italija, Milano

Francuska, Pariz

Argentina, Buenos Aires

10. Čile, Santiago de Chile 11. BIH, Mostar 12. Australija, Sydney 13. Hrvatska, Split 14. Hrvatska, Zagreb

19. - 22. rujna 2007

13. - 17. ožujka 2008 1. - 4. studeni 2008. 11. - 13. studeni 2008. 31. ožujka - 4. travnja 2009. 16. - 19. travnja 2009. 21. - 25. listopada 2009. 13. - 15. svibnja 2010.

15. Ruska Federacija, Moskva

19. - 21. lipnja 2010.

16. Japan, Tokyo

24. - 26. rujna 2010.

17. Hrvatska, Opatija

28. - 29. listopada 2010.

18. Poljska, Varšava

1. - 3. travnja 2011.

19. Slovačka, Bratislava

5. - 9. svibnja 2011.

20. Švedska, Lindevad 21. Francuska, Pariz 22. Italija, Milano

10. - 14. svibnja 2011. 30. svibnja - 9. lipnja 2011. 5. - 7. lipnja 2012.

23. Hrvatska, Dubrovnik

14. rujna 2012.

24. Njemačka, München

8. - 10. listopada 2012.

25. Katar, Doha

23. - 25. travnja 2013.

26. Njemačka, Berlin

11. - 14. lipnja 2013.

27. Belgija, Bruxelles

24. lipnja - 1. srpnja 2013.

28. Francuska, Strasbourg

1. - 4. srpnja 2013.

PREDSTAVLJAMO

www.privredni.hr Broj 3784, 1. srpnja 2013.

( 18 tona trešanja

ubrali Kljakovići do srpnja ove godine

OPG Zlatan Kljaković Gašpić, Sveta Helena

( 1 mil kg grožđa preradio PZ Vrbnik 2012.

Poljoprivredna zadruga Vrbnik, Vrbnik

Učetverostručena proizvodnja

Kada zamirišu trešnje... OPG Zlatan Kljaković Gašpić član je udruge ZG Trešnja koja ima tridesetak hektara pod trešnjama, s kojih će se ove godine ubrati oko 100 tona tog voća

Danas se Poljoprivredna zadruga Vrbnik isključivo bavi vinarstvom i otkupom grožđa, a ima i nekoliko ugostiteljskih objekata koje je dala u podzakup

biteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) Zlatan Kljaković Gašpić osnovano je 1989. u Svetoj Heleni nedaleko od Zagreba. U početku su se bavili proizvodnjom jabuka na dva hektara te proizvodnjom sadnica voća na pola hektara. No, 2004. nasade jabuka počeli su mijenjati nasadima trešanja, pa tako sada proizvode visokokvalitetnu stolnu trešnju te sadnice trešanja, marelica i šljiva. Iako ovaj OPG nema stalno zaposlenih, u njemu rade svi članovi obitelji Kljaković Gašpić. Posebno su se specijalizirali za proizvodnju sadnica trešanja cijepljenih na raznim podlogama. “Stolne trešnje plasiramo u Zagrebu, Istri i Hrvatskom primorju, a u planu je i izvoz u Švedsku, Finsku i Rusiju. Ove smo godine proizveli već 18 tona vrhunske trešnje, a u punom bi rodu postojeći nasadi trebali davati oko 50 tona trešanja”, rekao je Zlatan Kljaković Gašpić. Njegov OPG dio je udruge ZG Trešnja koja broji 15 članova i u

oljoprivredna zadruga Vrbnik osnovana je 1904., tako da će dogodine obilježiti 110 godina postojanja. Zadruga je osnovana s ciljem rješavanja problema lokalnog stanovništva i uistinu je rješavala otkup stoke, grožđa, povrća, voća... Danas se isključivo bavi vinarstvom i otkupom grožđa, a u vlasništvu ima nekoliko ugostiteljskih objekata koje je dala u podzakup. Zanimljivo je i to da 1990-ih imovina PZ-a Vrbnik nije išla u pretvorbu, nego je osnovana zadruga po novom Zakonu o zadrugama. Toj je zadruzi pripala sva imovina stečena od 1904. godine. Podrum je zajednički, a poslovna praksa takva da zadrugari dovezu grožđe od kojeg PZ Vrbnik radi vino. Od prodanog vina državi se plati porez i sve obveze, isplate se obveze za devet zaposlenika i podmire režijski troškovi, a sve ostalo PZ Vrbnik vrati svojim zadrugarima kao naknadu za grožđe. U PZ Vrbnik udruženo je 130 zadrugara koji

proizvodnji ima tridesetak hektara nasada trešanja. Članovi Udruge ove će godine proizvesti oko 100 tona trešanja, dok se

Država bi hitno trebala dozvoliti radne vize strancima koji su voljni raditi sezonski u poljoprivredi, kaže vlasnik OPG-a očekuje da će za dvije do tri godine proizvodnja narasti na 500 do 600 tona. Uz to, sadit će se i novi nasadi. Cijena viša od cijene jagoda Govoreći o cijeni trešanja, Kljaković Gašpić je istaknuo kako je ona sada prilagođena kupovnoj moći domaćeg kupca, ali je ipak do 50 posto viša u odnosu na cijenu jagoda jer je berba trešanja mnogo skuplja. Jedan solidan radnik, kaže, za osam sati rada nabere dvostruko manje trešanja nego jagoda. Ulazak Hrvatske u Europsku uni-

ju znači da će cijena trešanja biti dvostruko viša nego sada jer će se izjednačiti s cijenama u Uniji. “Pitanje je hoće li to domaći kupac moći podnijeti”, napomenuo je Kljaković Gašpić. U proizvodnji trešanja problem su klimatski poremećaji te opasnost od elementarnih nepogoda. “Imamo akumulacijska jezera na potoku blizu plantaže i navodnjavanje je kap na kap. Na taj je način eliminirana opasnost od suše. Nasadi su zaštićeni protugradnim mrežama. Pred berbu, mrežama zatvaramo ulaze među redove i tako sprečavamo štete koje čine ptice”, kaže Kljaković Gašpić. Problem im je i sezonska radna snaga. “Država bi hitno trebala dozvoliti radne vize strancima koji su voljni raditi sezonski u poljoprivredi. Upravo taj nedostatak ograničava razvoj voćarstva, povrtlarstva, cvjećarstva i vinogradarstva u zemljama EU-a te uzrokuje pad proizvodnje voća i povrća”, zaključio je Zlatan Kljaković Gašpić. (S.P.)

obrađuju oko 80 hektara loze. To znači da u prosjeku svaki zadrugar obrađuje manje od hektara i da su čestice usitnjene. Ta usitnjenost posljedica je lokalnih običaja po kojima su djeca nasljeđivala jednaku imovinu. Kako su ti posjedi mali i pojedinačno bavljenje vinarstvom ne bi imalo smisla, izlaz je pronađen udruživanjem u zadrugu. Ovako vinogradari po kilogramu grožđa dobiju oko 10 kuna. Radi se i pjenušac Prošle godine je PZ Vrbnik preradio milijun kilograma grožđa od čega na autohtonu žlahtinu otpada oko 98 posto, dok dva posto čini nekoliko crnih sorti, također autohtonih. “Od žlahtine PZ Vrbnik proizvodi dva pjenušca - Valomet i Valomet morski, koji odležava u moru, proizvodi dva tipa žlahtine i Zlatnu vrbničku žlahtinu kao najzastupljenije vino te nekoliko crvenih sorti u ograničenim količinama. PZ Vrbnik oko 90 posto svoje proizvodnje plasira na domaće tržište, a ostatak izveze. Važno je da za-

druga stalno napreduje i u zadnjih 15 godina je učetverostručila svoju proizvodnju”, ističe Marinko Vladić, glavni enolog PZ-a Vrbnik. Zadruga je, osim po žlahtini, postala prepoznatljiva na tržištu zahvaljujući svojim pjenušcima kojih proizvede i do

PZ Vrbnik oko 90 posto svoje proizvodnje plasira na domaće tržište, a ostatak izveze 10.000 boca. “Hrvatsko tržište nije baš zahvalno što se tiče potrošnje pjenušca, a teško ga je plasirati i zbog uvoznih pjenušaca. Njegova potrošnja, kao i potrošnja vina, ovisi o standardu. Doduše, u posljednje vrijeme pojavio se određen broj ljudi koji vole pjenušce”, ističe Vladić. U skorijoj budućnosti PZ Vrbnik planira izgradnju novog pogona, dok bi postojeći podrum, koji im je postao premalen, koristili za degustaciju i prodaju vina. (J.V.)

HRVATSKA & REGIJA

( na 44 linije

Etihad i Jat razmijenili svoje kodove

Privredni vjesnik Broj 3784, 1. srpnja 2013.

( 77 aviona

ima Etihad u svojoj floti

Kompanija Etihad spremna za suvlasništvo u srpskoj aviokompaniji

Jat Airways ulijeće u novu flotu Hoće li ovo biti još jedno rođenje Jata, znat će se sredinom srpnja, kako je najavio prvi čovjek Etihada Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

ini se da je Jat Airways koji sada nema dovoljno aviona da pokrije ljetnu sezonu, u posljednjem trenutku dobio slamku spasa, pa i više od toga: ulazak u mega aviogrupu koju predvodi ugledna aviokompanija iz Abu Dhabija, Etihad Airways. “Ovo je ozbiljan početak jednog ozbiljnog posla”, izjavio je u Beogradu predsjednik i generalni direktor Etihad Airwaysa James Hogan nakon konferencije za novinare na kojoj je najavljen ulazak ove kompanije u strateško partnerstvo s Jat Airwaysom, dok je v.d. generalni direktor srpskog avioprijevoznika Velibor Vukašinović oci-

Etihad u svjetskom vrhu Osnovana 2003. kao nacionalna kompanija Ujedinjenih Arapskih Emirata, tvrtka Etihad neprekidno širi tržište i sada ima vlasničke udjele u aviokompanijama Air Berlin, Air Seychelles, Virgin Australia i Air Lingus, a u tijeku je preuzimanje indijske kompanije Jet Airways. U 2012. je prevezla 10,3 milijuna putnika. U prvom kvartalu ove godine od prijevoza putnika uprihodila je 900 milijuna dolara ostvarivši rast od 19 posto, a od prijevoza robe 193 milijuna dolara, 17 posto više nego u istom razdoblju lani. Etihad ima flotu od 77 zrakoplova, leti u 88 gradova, a za sedam godina planira kupiti još 90 aviona, kako je najavio predsjednik te kompanije. jenio da je “ponuda mnogo bolja no što se očekivalo”. Nije ni čudo kad bi, kako se saznaje, u toj kombinaciji država Srbija ostala većinski vlasnik i imala zlatnu dionicu odnosno 51 posto, ali i preuzela na sebe sve dugove koji se procjenjuju na 150 milijuna eura, a Etihad sa 49 posto preuzeo vođenje kompanije koja bi osim

dubioza bila oslobođena i viška radnika. Iako su se čelnici dviju aviokompanija ogradili riječima da je “još rano za konačnu objavu”, naveli su nekoliko stvari koje jasno govore u kojem pravcu stvari idu: osnova je Inicijalni memorandum o razumijevanju između Etihad Airwaysa i vlade Srbije koji je potpisan 17.

lipnja, na dan kad je Jat slavio 86. rođendan. Hoće li ovo biti još jedno rođenje Jata, znat će se sredinom srpnja, kako je najavio prvi čovjek Etihada. “Nastavljamo razgovore i u sljedećoj fazi pregovarat ćemo o reorganizaciji. Jer, kada investiramo u vlasnički kapital, mi integriramo sve operativne funkcije kao što je upravljanje prihodima, kupnja letjelica, osiguranje, gorivo, obuka i administracija, a ako Jat prijeđe na komercijalno poslovanje, pregovori bi mogli biti uspješni”, rekao je Hogan dodavši da, nastavi li Jat raditi kao komunalno poduzeće, od toga neće biti ništa. Srbija centar Balkana “Strateško-komercijalno partnerstvo omogućava Jatu da postigne efi-

Za Etihad, koji je ostvario najbrži rast i razvoj u povijesti aviokompanija, razmatranje Srbije kao destinacije za širenje poslovanja počelo je početkom godine razgovorima predstavnika vlada Abu Dhabija i Srbije, ali je Hogan odgovarajući na naše pitanje rekao kako “odluka o strateškom par-

tnerstvu nije politička nego isključivo ekonomska”. Etihad i Jat potpisali su 15. travnja ugovor o suradnji kroz zajedničke letove i prodaju karata i razmijenili kodove na 44 linije, a Etihad je 15. lipnja uveo svakodnevne letove Beograd-Abu Dhabi. Hogan je precizirao da će Etihad staviti Jatove kodove na linijama za Aziju, Australiju i SAD, dok će kod Etihada biti na 23 leta Jat Airwaysa u Europi. Hogan je rekao da u srpskom poslovnom svijetu, ali i dijaspori, već postoji snažan interes za nove letove, posebice prema Kini, Australiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. “Za nas je Srbija centar Balkana”, naglasio je, a na naše pitanje “zašto baš Srbija” odgovorio je “a zašto ne?”.

toliko i izazovan za osiguravateljske kuće. Kad je riječ o Bosni i Hercegovini, zaključeno je kako je to tržište entitetski podijeljeno, iako osiguravateljske kuće od 2008. godine mogu otvarati svoje podružnice u drugom entitetu. Naglašeno je i da je liberalizacija osiguranja u toj državi na samom početku. Na 24. SorS-u bilo je riječi i o privatizaciji. Tako je Midhat Terzić, direktor Sarajevo osiguranja, izjavio kako su za privatiza-

ciju državnog udjela tog osiguravatelja zainteresirana dva velika osiguravateljska društva, ne rekavši o kome je riječ. No, dodao je, vlada Federacije BiH još se nije odlučila prodati svoj vlasnički udio. Bez odgovora ostala su i pitanja novinara hoće li Triglav preuzeti Croatia osiguranje, iako je potvrđena poslovna politika ovog društva da se putem akvizicija proširi i na tržišta Hrvatske i Srbije, dok je u BiH već prisutno. (Z.L.)

kasnost, poveća prihode i smanji troškove te poboljša povezanost Srbije sa svijetom”, kazao je Hogan.

Ako Jat prijeđe na komercijalno poslovanje, pregovori bi mogli biti uspješni, rekao je Hogan

24. SorS

Bara puna krokodila Osiguravateljske kuće ne vole puno spominjati liberalizaciju jer se boje posljedica, odnosno pada svog tržišnog udjela Tradicionalni 24. međunarodni skup osiguravateljskih i reosiguravateljskih društava SorS održan u Sarajevu, kako je priopćeno novinarima, najviše pažnje posvetio je liberalizaciji sektora osiguranja u svjetlu članstva u Europskoj uniji i Cefti, a mogla su se čuti i različita mišljenja koja o tome postoje u regiji. Tako je predstavnik Lovćen osiguranja Radenko Purić ocijenio kako je crnogor-

sko tržište osiguranja mala bara s puno krokodila jer na svakih 50.000 građana dolazi po jedno osiguravateljsko društvo. Prema njegovu mišljenju, postoji vjerojatnost da će i regija nakon liberalizacije postati jedna takva bara. Osiguravateljske kuće ne vole puno spominjati liberalizaciju jer se boje posljedica, odnosno pada svog tržišnog udjela. Liberalizacija će značiti konkurentsku borbu koja će utjecati na smanjenje cijena i cjenov-

ni rat, a kad se to dogodi, ukupna premija osiguravatelja će biti niža od 20 do 30 posto. Član uprave Zavarovalnice Triglav iz Slovenije Benjamin Jošar nije se složio s mišljenjem crnogorskog kolege. Interes za Sarajevo osiguranje Slovenija je prošla proces liberalizacije bez većih problema zahvaljujući regulatoru koji je odradio dobar posao i nije dozvo-

lio sniženje cijena i cjenovni rat. Marko Ćulibrk iz beogradskog Dunav osiguranja istaknuo je kako

Proces liberalizacije koliko je opasan, toliko je i izazovan za osiguravateljske kuće je prva faza liberalizacije tržišta osiguranja u regiji okončana, dok je proces liberalizacije koliko opasan,

www.privredni.hr Broj 3784, 1. srpnja 2013.

( kumulativno 1635 mil €

*vijesti

uložila Slovenija u Hrvatsku zaključno sa 2012.

Hrvatska i Slovenija

Razmjena eurooptimizma Ulazak Hrvatske u Europsku uniju Slovenija je sve do ključnog dana častila nesvakidašnjom pozornošću uz izrazitu usredotočenost na mogućnosti za proširenje gospodarske suradnje Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

ema veće i poznatije tvrtke u Sloveniji čije se vodeće ljude, u tjednu prije ulaska Hrvatske u članstvo Europske unije, nije pozvalo da svjedoče što taj čin znači za nji-

Malo je slovenskih tvrtki kojima je 1. srpnja zamrznuo osmijeh na licima rukovodećih garnitura hovu tvrtku. Otvaraju li se nove mogućnosti za poslove u Hrvatskoj te može li se na europskom zavoju što ga je upravo apsolvirala Hrvatska naletjeti i na kakvu prepreku. Svi su pristali govoriti o novim okolnostima i svi su rekli da se vesele prelasku Hrvatske na europske standarde poslovanja. Mnogi su već ukalkulirali uštede na strani carinskih procedura. Vesele se nižim logističkim troškovima, poput Petrola koji crpke u Hrvatskoj sada može opskrbljivati izravno iz naj-

bližih skladišta u Sloveniji. U dosadašnjem režimu gorivo je trebalo prije distribucije najprije uskladištiti u Hrvatskoj. Malo je slovenskih tvrtki kojima je 1. srpnja zamrznuo osmijeh na licima rukovodećih garnitura. Pad zarade mobilnih operatora Mobilni operatori ne kriju da će im golomrazica novih europskih tarifa oguliti pozamašan dio dobiti. Troškovi mobilnih usluga, uz istu količinu razgovora, poruka i prenese-

nih podataka, od 1. srpnja osjetno su niži. U mreži Mobitela minuta poziva iz Hrvatske u Sloveniju dosad je stajala 1,15 eura. Brojni slovenski turisti koji ljetuju u Hrvatskoj istu uslugu dobit će sada za samo 28 centi. Slovenski operatori taje poslovne brojke. Samo je Simobil priznao koliko je Hrvatska važna za njegovo poslovanje. Od ukupnog gostujućeg prometa čak 60 posto u ljetnim mjesecima dolazi iz Hrvatske. Operatori se nadaju da će korisnici reagira-

ti na pojeftinjenja tako što će više koristiti njihove usluge. Dakle, pad zarade pokušat će kompenzirati povećanim prometom. S velikim ambicijama u Hrvatsku dolazi trgovac energentima GEN-I. Šef uprave, Robert Golob, pokušat će u Hrvatskoj ponoviti podvig kakav je već izveo u Sloveniji. Nudeći plin za 40 posto nižu cijenu tvrtka GEN-I u kratko vrijeme privukla je pod svoju opskrbnu kapu 11.000 potrošača u Sloveniji. Robert Golob nije učinio ništa posebno spektakularno. Iskoristio je samo inertnost paradržavnih opskrbljivača koji su u vrijeme visokih cijena energenata zaključivali dugoročne ugovore o nabavi. U međuvremenu recesija je stvorila višak energenata i tu se u niže cijene “uštekao” poduzetni Golob. Poruka HEP-u Sada to pokušava i u Hrvatskoj s elektroenergijom. Slovenskim državljanima s nekretninama u Hrvatskoj već je ponudio da ih od ovog ljeta opskrbljuje jeftinijom strujom. Najava da će na njegovu jeftiniju struju prijeći sva ministarstva u Hrvatskoj,

nije samo novost u sustavu objedinjene nabave, nego je to i važna poruka HEP-u. Veliki ponavljaju znanu priču. Hrvatska je važno tržište za Gorenje i Krku. Obje tvrtke u Hrvatskoj ostvaruju po tridesetak milijuna eura godišnjeg prometa. Za Perutninu Ptuj važno je brisanje carinskih opterećenja koja sežu i do 40 posto. Farma Ihan također se nada povećanju izvoza u Hrvatsku. Znaju da to neće ići lako i bez poteškoća. Vodstvo Farme priznaje da Hrvatska ima znatno bolje uvjete za poljoprivrednu proizvodnju. Također dokazuje da su očekivanja uzgajivača i zaposlenika u Hrvatskoj manja nego njihovih kolega u Sloveniji. U Farmi vide još jedan ograničavajući čimbenik. “Što ako nas u Hrvatskoj dočekaju naglašenom lojalnošću kupaca prema domaćoj robi što je osjećaj koji su u Hrvatskoj uporno razvijali posljednjih nekoliko godina”, pitaju se u toj tvrtki. U Farmi Ihan to ne ističu kao alibi, nego prije svega kao nespornu činjenicu.

Kako su razmijenjene investicije Koliko su gospodarstva Hrvatske i Slovenije međusobno prepletena pokazuje i podatak o “razmjeni” investicijske pogače. Od onoga što je Slovenija od osamostaljenja investirala u inozemstvo 27 posto završilo je u Hrvatskoj. Istodobno, 4,4 posto svega što je Hrvatska uložila izvan svojih granica završilo je u Sloveniji. Zaključno sa 2012. godinom Slovenija je uložila u

Hrvatsku kumulativno 1635 milijuna eura, a Hrvatska u Sloveniju – 519 milijuna eura. Od 2010. do 2012. godine najveća slovenska investicija u Hrvatsku bilo je otvaranje proizvodnog pogona kalcitnih punila u blizini Gospića (15 milijuna eura). Druga po veličini investicija u tom razdoblju je hotel s kongresnim centrom u sklopu Termi Tuhelj. Keter Air uložio je sedam milijuna eura

u razvoj telekomunikacijske mreže, a Perutnina Ptuj dva milijuna eura u logistički centar u Osijeku. Mercator je istodobno otvorio logistički i trgovački centar u Rovinju, Petrol proširio mrežu benzinskih servisa u Istri i Kvarneru, a Sportina proširila prodajnu mrežu u Zagrebu. Mlinotest je izgradio novi proizvodni pogon u Karlovcu.

Dan porezne slobode stiže sve kasnije Analitičari poslovnog dnevnika Finance odredili su da je dan porezne slobode u Sloveniji bio 21. lipnja. S tim danom država je teoretski pokupila sve poreze, takse, doprinose i druga davanja. Nakon 21. lipnja građani i poduzeća konačno rade za sebe. Porezna sloboda došla je ove godine dva dana kasnije. Uvede li vlada nove poreze na proizvode sa šećerom i na nekretnine, porezna sloboda sljedeće godine stići će oko Dana državnosti (25. lipnja). Kolpa opet zapošljava Preživjevši pad opsega proizvodnje sa 50 na 40 milijuna eura u 2012. godini, Kolpa iz Metlike ponovno raste zahvaljujući prije svega novim poslovima u inozemstvu. S partnerom u Velikoj Britaniji opremaju 2000 prodavaonica širom Europe, dok će u Rusiji opremiti bolnice s operacijskim dvoranama. U zadnja tri mjeseca imaju toliko posla da uz 25 novih zaposlenika svaki dan sele u proizvodnu halu po desetak ljudi iz regije. Oni u Hrvatskoj otvaraju vrata biznisu? Znajući da državni utjecaj na gospodarstvo u Hrvatskoj nije tako velik kao u Sloveniji, pojedini slovenski analitičari ipak su se potrudili složiti popis utjecajnih ljudi u Hrvatskoj koje je dobro poznavati radi širenja poslova. Popis predvode Ivica Todorić, Franjo Gregurić, Franjo Luković, Milan Bandić i Slavko Linić, a kao utjecajni ljudi pridodani su i Marijan Kostrenčić, Anto Nobilo, Marijan Hanžeković, Stjepan Mesić, Davor Štern i Jasminko Umićević.

PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Milan Pelc Theatrum humanum Naklada Ljevak

Valvasorova grafička zbirka Nadbiskupije zagrebačke ubraja se među najznačajnije hrvatske kulturnopovijesne fondove. Ilustrirani letci i druge grafike predočavaju širinu barokne radoznalosti koja uključuje otvorenost tadašnjih čitatelja svim fenomenima pojavnoga svijeta – od carskih insignija do kometa i malformiranih ljudi. Premda je u velikoj mjeri prožeta empirijskim promatranjem zbilje, ta je radoznalost još uvijek podložna impulsima iracionalnosti i fantastike koji u svijesti europskog čovjeka imaju duboke, arhetipske korijene.

Paulo Coelho Rukopis iz Akre V.B.Z.

Jeruzalem očekuje invaziju križara koji su ga okružili. Unutar zidina, muškarci i žene okupili su se kako bi čuli mudre riječi tajanstvena čovjeka poznatog po imenu Kopt. Razgovor koji je započeo s pitanjima o porazu, borbi, neprijateljima, pretvorio se u promišljanja o životu, promjenama, ljubavi, mudrosti, dostojanstvu... Rukopis iz Akre otkriva nam da ono tko smo, čega se bojimo i čemu se nadamo u budućnosti dolazi iz znanja i vjerovanja koje možemo pronaći u samima sebi, a ne u onome što nas okružuje.

Dražen Ilinčić POSLJEDNJI KORAK Oceanmore

Kroz roman nas vodi pomalo rezignirani pripovjedač, srednjih godina, koji se od pretjeranih izazova i opasnosti života skriva u hladovini osrednje akademske karijere. Njegove poslovne i osobne želje obilježene su neugodom i sramom, kako zbog (homo)seksualne orijentacije, tako i zbog nesigurnosti da u sebi razvije pisca. Osjećajući sve veću odbojnost prema licemjernoj književnoj zajednici, lomi se između otpora i pripadanja literarnim krugovima. Ipak, zaključuje da su uspjeh i sreća samo obmane za naivne...

Margot Berwin Devet cvjetova žudnje Lumen

Nakon što čuje legendu o devet tajanstvenih tropskih biljaka koje onome tko ih pronađe donose slavu, bogatstvo, besmrtnost i moć, rastavljena i uspješna poslovna žena Lila Nova kreće u najveću avanturu svog života. U dubokim prašumama Yucatána upoznaje sasvim nov svijet šamana, životinjskih duhova, vračeva i jednog neodoljivo privlačnog Indijanca. Riječ je o uzbudljivoj i senzualnoj priči o duhovnom putovanju na kakvo se svatko od nas želi otisnuti kako bi pronašao ono za čime istinski žudi.

Privredni vjesnik Broj 3784, 1. srpnja 2013.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Tekstilna roba

Kausar Processing Industries, Faisalabad, Pakistan, www.kausar.com. Tvrtka je proizvođač tekstila. Asortiman proizvoda uključuje: sivu i bijelu tkaninu, obojenu i štampanu tkaninu, tekstilnu konfekciju te ostale proizvode od tekstila. Tvrtka je zainteresirana za izvoz svojih proizvoda u Hrvatsku. Kontakt: Rana Tahir Nadeem, kausar17@kausar. com, +92 41 4361706, +92 300 6647898. Geotehnički istražni radovi

BMK, Velika Trnovitica, nudi usluge geotehničkih istražnih radova i izrade geotehničkih elaborata, te terenskih ispitivanja podloge kružnom pločom. Kontakt: Mihael Benković, mihael.benkovic@ bj.t-com.hr, +385 43 525232, +385 98 377213. Računovodstvene i savjetničke usluge

MKD Biro, Zagreb, www. mkd.hr. Tvrtka nudi knjigovodstveni servis, radi za tvrtke iz zemlje i inozemstva. Uz knjigovodstvo nudi porezno savjetovanje i sve usluge iz domene računovodstva. Kontakt: Dragica Krizmanić, krizmanic.d@mkd.hr,

Usluge vođenja knjiga

Provizija, Zagreb. Tvrtka vodi poslovne knjige za poduzeća i obrte, stručno, ažurno i kvalitetno. Uz knjigovodstvo nudi savjetovanje i sve ostale usluge iz domene računovodstva. Kontakt: 01/3843 186, marina@provizija.hr. Električni alati

Sparky Trading, Sofija, Bugarska, www. sparkygroup.com. Tvrtka je europski proizvođač i distributer visokokvalitetnih profesionalnih električnih alata pod brendom Sparky. Nude svoje proizvode. Kontakt: Kiril Dimitrov, kiril.dimitrov@ sparkygroup.com. CNC strojevi

Stiens Werkzeugmaschinen, Oelde, Njemačka, www.stiens.de. Tvrtka nudi CNC strojeve. Kontakt: info@stiens.de, +49 25 2283490.

bove i reprezentacije. Radi po narudžbi u klupskim i reprezentativnim bojama uz mogućnost tiska (sublimacija i termotisak). Tvrtka traži zainteresirane predstavnike i distributere u Hrvatskoj i izvan granica Hrvatske. Kontakt: Melanija Rusak, melanija. rusak@vz.t-com.hr. Pleteni i tkani proizvodi

Premier Hosiery Mills, Karachi, Pakistan, www. phmills.com. Tvrtka se bavi izvozom pletenih, tkanih i kućnih tekstilnih proizvoda. Zainteresirana je za poslovanje s hrvatskim tvrtkama. Kontakt: Raza Rashid, phml@cyber.net. pk, +92 21 2419006, +92 333 2311721. Strojevi

Prodent, Varaždin, www. prodent.hr. Tvrtka proizvodi sportske dresove pod sportskom markom M-pro sport od 2001. godine. Oprema mnoge klu-

Unitool Europe, Plzen, Češka, www.unitool.cz/ stroje. Tvrtka nudi različite vrste strojeva (strojeve za bušenje, tokarilice...). Kontakt: Alena Bilkova, stroje@unitool.cz, +420 377 444981.

Tapisoni

Streljivo

Osobna i dostavna vozila

Ambalaža za odlaganje medicinskog otpada

Sportska odjeća

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Autobusi

Autotrolej iz Rijeke nabavlja solo autobuse za prijevoz putnika. Rok dostave ponuda je 6. kolovoza. Praćenje gledanosti

Hrvatska radiotelevizija nabavlja usluge kontinuiranog praćenja gledanosti programa HRT-a. Rok dostave ponuda je 16. srpnja.

Jamie Oliver SVE ZA 15 MINUTA

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja tapisone. Rok dostave ponuda je 11. srpnja. Zagrebački holding nabavlja osobna i dostavna vozila za Gradsku plinaru Zagreb. Rok dostave ponuda je 2. kolovoza.

Ovlaživači-pročistači zraka

Moderna galerija u Zagrebu nabavlja ovlaživače-pročistače zraka. Rok dostave ponuda je 15. srpnja.

Sudska policija Federacije BiH nabavlja streljivo. Rok dostave ponuda je 8. srpnja.

Dom zdravlja Banja Luka nabavlja ambalažu za odlaganje medicinskog otpada. Rok dostave ponuda je 22. srpnja.

Kozmetika za hotele

NP Plitvička jezera nabavlja kozmetiku za hotele. Rok dostave ponuda je 11. srpnja. Regija Kontejneri i košare

Algoritam

Stvaranje ovih recepata za mene je bilo posve novo iskustvo i dao sam sve od sebe da se u njima odraze metodičnost, domišljatost, društvenost i zabava, uz predivne sastojke koji će vas oduševiti fantastičnim okusima! Po svoj prilici više nikada neću napisati ovakvu kuharicu, no budite uvjereni da je ovo klasična zbirka koja će vas oboružati vještinama potrebnima za to da pripremate čudesna jela i to nevjerojatno brzo, napisao je sam Oliver. Sasvim dovoljno da ova kuharica bude uvijek pri ruci.

+385 1 3770487, +385 1 98 540403.

Informatička oprema

Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u Podgorici nabavlja informatičku opremu. Rok dostave ponuda je 8. srpnja.

Vodokom Kakanj nabavlja kontejnere i košare za smeće. Rok dostave ponuda je 23. srpnja. Prijenosna računala

BH Telecom nabavlja prijenosna računala. Rok dostave ponuda je 22. srpnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3784, 1. srpnja 2013.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Doba pametnih strojeva

Prodaju se stanovi, poslovni prostori, ali i Jaguar D

dr. Uroš Dujšin

Stambena zgrada, dvorište, vrt i voćnjak, ukupne površine 1706 četvornih metara, Zagreb, procijenjene vrijednosti 2,2 milijuna kuna. Dražba se održava 3. srpnja u 9.15 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 403. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje su najkasnije na dan ročišta dale iznos od 10.000 kuna. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun Suda broj HR17 2390 0011 3000 0326 5, model HR05, poziv na broj 116-78012, kod Hrvatske poštanske banke (HPB). Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što se pristupi dražbi.

Stan, ukupne površine 36 četvornih metara, Pula, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 277.903,58 kuna. Dražba se održava 3. srpnja u 9.30 sati na Općinskom sudu u Puli, Kranjčevićeva 8, soba 4B. Nekretnina se na ovom ročištu ne može prodati za iznos manji od dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene cijene, a uplaćuje se na račun Suda broj 2390001-1300002176 s pozivom na broj 2-253408, a potrebno ju je predočiti sucu prije početka dražbe. Građevinsko zemljište u području zdravstvenog turističkog naselja Bratovići, ukupne površine

40.342 četvorna metra, Poreč, Istarska županija, procijenjene vrijednosti osam milijuna kuna. Dražba se održava 4. srpnja u 10 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 84/II. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 800.000 kuna i uplaćuje se na depozitni račun Trgovačkog suda u Zagrebu, Amruševa 2/ II. Detaljnije informacije o predmetu prodaje moguće je dobiti od stečajnog upravitelja Božidara Hižmana, čiji je broj telefona 099/3034 500.

Osobno vozilo Jaguar, 2006. godina, Varaždin, Varaždinska županija, procijenjene vrijednosti 95.000 kuna. Dražba se održava 5. srpnja u 12 sati u Varaždinu, Anina 2/IV. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno što isključuje naknadne prigovore kupca. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene i uplaćuje se do početka održavanja javne dražbe. Detaljnije obavijesti o predmetu prodaje kod stečajnog upravitelja na telefon 098/407 337, 048/621 838. Razgledavanje predmeta prodaje moguće je uz prethodan dogovor. Oranica, ukupne površine 8430 četvornih metara, Vrbovec, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti 229.921,02

kune. Dražba se održava 4. srpnja u 11 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, soba broj 94/II. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno što isključuje naknadne prigovore kupca. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene cijene, a uplaćuje se najkasnije dva dana prije održavanja ročišta. Pregled imovine stečajnog dužnika može se obaviti nakon poziva na telefon 051/6152 555.

Garaža, ukupne površine 15 četvornih metara, Zlatar, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti 15.421 kunu. Dražba se održava 8. srpnja u 10.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 90/II. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno što isključuje naknadne prigovore kupca, a osiguranje u iznosu od pet posto utvrđene vrijednosti nekretnine uplaćuje se najkasnije do 8. srpnja. Razgledavanje moguće, ali uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem i pozivom na broj telefona 098/614 129. Oranica, ukupne površine 1806 četvornih metara, Đakovo, Osječko-baranjska županija, procijenjene vrijednosti 72.760 kuna. Dražba se održava 9. srpnja u 10 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, soba broj 6, prizemlje. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti. Razgledavanje moguće, ali uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem i pozivom na broj telefona 098/1639 925.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

vije su stvari sigurne: prva je da se pametni strojevi razvijaju vrtoglavom brzinom. Mooreov zakon, prema kojem se računalni kapacitet po zadanoj cijeni udvostručuje svakih 18 mjeseci, vrijedi i dalje. Taj kapacitet prelazi iz laptopa u naše džepove: više od milijarde ljudi ima mobitele i tablete; proizvođači ugrađuju pametne senzore u sve veći broj proizvoda. Druga je da su pametni strojevi dosegli novu društvenu granicu, stručnjaci su sada u središtu pažnje, otprilike kao

Uspijemo li ih dobro posložiti, tada će nas pametni strojevi osloboditi, a ne porobiti što su to bili pletači čarapa u vrijeme izvornog ludita. Ned Ludd, bankovni službenici i putnički agenti već su naveliko otpisani; slijede učitelji, istraživači i pisci. Pitanje je hoće li stvaranje biti vrijedno razaranja. Dva profesora s MIT-a, Erik Brynjolfsson i Andrew McAfee gledaju na to s priličnim pesimizmom. To iznenađuje, jer su teoretičari menadžmenta obično na strani pobjednika i jer je MIT jedno od najsnažnijih uporišta tehnoutopizma.

U knjizi The Race Against the Machine iz 2011. predviđaju da mnoge intelektualne radnike čekaju teška vremena. K tome se povećavaju i izgledi da će se time povećavati nejednakost. Tehnologija stvara sve veći broj tržišta na kojima inovatori, investitori i potrošači, a ne radnici, dobivaju lavovski dio. Njihova teza objašnjava jedan od najzagonetnijih aspekata modernog gospodarstva – a to je kako toliko tehnološke kreativnosti može postojati uporedo sa stagnirajućim nadnicama i masovnom nezaposlenošću. Dramatična brzina napretka Jedna nova studija agencije McKinsey pod naslovom Disruptive technologies: Advances that will transform life, business, and the global economy, baca novo svjetlo na taj problem i nabraja mnoge primjere toga kako internet revolucionira intelektualni rad. Odvjetničke tvrtke koriste računala za traženje podataka i donose financijske odluke na temelju informacija koje prikupe. Čak i u bolnicama koriste robote za izvođenje operacija. Brzina napretka, smatraju autori studije, postaje dramatična zahvaljujući kombinaciji Mooreovog za-

kona i srastanja triju tehnologija: strojnog učenja, prepoznavanja glasa i nanotehnologije. Sićušna će računala moći izvršiti ono što se nekad smatralo rezerviranim za ljude: većina ljudi srednje klase će ubrzo imati pristup elektroničkim osobnim pomagačima (za rezervacije letova ili koordinaciju dnevnih obveza) kao i nosive liječnike koji će stalno kontrolirati njihove vitalne organe. Revolucija inovacije Ova studija svemu ovome daje pozitivnu notu. Oslobađanje od trivijalnih zadataka omogućit će intelektualcima obavljanje složenijih poslova, a time će postati i produktivniji. Inovatori će moći iskušavati svoje ideje na prototipovima i kasnije ih proizvoditi za specijalizirana tržišta. Potrošači su se uvelike okoristili tehnologijama opće namjene kao što su parni strojevi i elektrika jer su one poticale konkurenciju i usput povećavale efikasnost. Pretpostavlja se da su oni zahvatili dvije trećine koristi od interneta. Industrije zasnovane na znanju će također biti prisiljene revidirati dosadašnju praksu. Tako u vrijeme kada su informacije i mogućnosti njihove obrade sveprisutne, te će industrije biti prisiljene djelovati manje kao cehovi koji idu za time da reguliraju ponudu i ograničavaju konkurenciju, a više kao poduzeća na masovnim tržištima koja teže maksimirati potrošačku bazu. Inovacija će revolucionirati mnoga područja intelektualnog rada kojima je do sada sve bilo lako. No ako ih uspijemo dobro posložiti, tada će nas pametni strojevi osloboditi, a ne porobiti.

SVIJET FINANCIJA

*vijesti Jamstvo Svjetske banke Svjetska banka odobrila je djelomično kreditno jamstvo (PCG) u iznosu do 200 milijuna eura Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak za potrebe zajma do 250 milijuna eura u okviru Projekta financiranja izvoznika (CEFGP). “Globalna recesija, nakon koje je uslijedila kriza u eurozoni, pogodila je sva gospodarstva u regiji, uključujući i hrvatsko”, rekla je Mamta Murthi, regionalna direktorica Svjetske banke za Srednju Europu i baltičke zemlje. PCG će pomoći HBOR-u u pribavljanju sredstava po konkurentnijim uvjetima te uz dulje rokove dospijeća no što bi to bio slučaj bez jamstva. Stjecanje HT-ovih dionica

Raiffeisen mirovinsko društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom steklo je 4550 redovnih dionica Hrvatskog Telekoma. Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog društva za upravljanje OMF-om, a ujedno i član Nadzornog odbora HT-a, kupio ih je u ime i za račun Raiffeisen OMF-a po prosječnoj cijeni od 176,941971 kune po dionici. Realan pad neto plaće Prosječna isplaćena neto plaća u pravnim osobama u travnju iznosila je 5478 kuna što je nominalno za 38 kuna ili 0,7 posto manje nego u ožujku. Na godišnjoj razini ona je porasla nominalno za 75 kuna, odnosno za 1,4 posto, najnoviji su podaci Državnog zavoda za statistiku. Međutim, uz korekciju godišnje nominalne stope rasta prosječne neto plaće stopom inflacije, mjerene indeksom potrošačkih cijena, ona je u travnju imala realan pad od 1,9 posto godišnje. Na taj način je realni pad prosječne neto plaće na godišnjoj razini nastavljen 14. mjesec za redom.

Privredni vjesnik Broj 3784, 1. srpnja 2013.

( 66.074 poslovna subjekta bila blokirana na dan 31. svibnja 2013.

Financijska agencija

Nepodmireno 36,7 milij Čak 77,5 posto pravnih osoba, odnosno njih 17.284, koje su u dugotrajnoj blokadi, pravne su osobe bez osoba, njih 64,2 posto ili 17.551 su fizičke osobe bez zaposlenih radnika koje ukupno duguju 4,7 mili

rema podacima Financijske agencije, 31. svibnja ove godine bila su blokirana 66.074 poslovna subjekta koja su imala dospjeli a nepodmireni dug u iznosu od 36,7 milijardi kuna, što je za 1,8 posto manje u odnosu na travanj. S osnove otvaranja predstečajnih postupaka, iznos prijavljenih i nepodmirenih osnova za plaćanje u svibnju je smanjen za 536,43 milijuna kuna, a broj dužnika za 262. Kad je riječ o građanima, 31. svibnja bilo ih je blokirano 260.832 koji su ukupno dugovali 19,72 milijarde kuna, što je za 2,4 posto više nego u travnju. Dominiraju dugotrajno blokirani Promatra li se pojava insolventnosti prema trajanju blokade, u svibnju su i dalje dominirali poslovni subjekti u dugotrajnoj blokadi, kako po broju tako i po iznosu bloka-

de. Broj insolventnih poslovnih subjekata u blokadi dužoj od 360 dana, kao i iznos njihovih nepodmirenih obveza u odnosu na travanj nešto su manji, broj poslovnih subjekata za jedan posto, a iznos za 0,8 posto. Broj nelikvidnih poslovnih subjekata u kratkotrajnoj blokadi je za 32 posto manji nego potkraj travnja, dok je ukupan iznos duga manji za 11,7 posto. U blokadi do 60 dana bila su 4504 poslovna subjekta, što je za 2122 manje nego u travnju. Iznos njihovih nepodmirenih obveza je, pak, manji za 111,6 milijuna kuna. Više od tri četvrtine poslovnih subjekata u blokadi je više od 360 dana, a iznos njihove blokade čini 87 posto iznosa ukupnoga duga. Kod poslovnih subjekata u dugotrajnoj blokadi, više od godinu dana, dominiraju oni koji su blokirani pet i više godina, njih je 31,2 posto. Pro-

Broj blokiranih POSLOVNIH SUBJEKATA, broj zaposlenih i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 31. svibnja 2013. – prema ročnosti Trajanje blokade

Broj blokiranih poslovnih subjekata

Broj zaposlenih

do 30 dana 31 – 60 dana 61 – 180 dana 181 – 360 dana više od 360 dana UKUPNO

2.048 2.456 6.321 5.623 49.626 66.074

5.765 4.761 8.392 4.926 25.017 48.861

Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje 428.540 415.077 1.505.907 2.433.422 31.919.046 36.701.992

Pregled broja blokiranih PRAVNIH OSOBA, broj zaposlenih i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 31. svibnja 2013. Trajanje blokade

Broj blokiranih pravnih osoba

Broj zaposlenih

do 30 dana 31 – 60 dana 61 – 180 dana 181 – 360 dana više od 360 dana UKUPNO

1.056 1.045 3.172 3.157 22.293 30.723

4.355 2.780 5.120 2.960 10.757 25.972

Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje 370.517 336.317 1.278.716 2.008.554 24.117.883 28.111.987

Pregled broja blokiranih FIZIČKIH OSOBA, broj zaposlenih i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 31. svibnja 2013. Trajanje blokade

Broj blokiranih fizičkih osoba

Broj zaposlenih

do 30 dana 31 – 60 dana 61 – 180 dana 181 – 360 dana više od 360 dana UKUPNO

992 1.411 3.149 2.466 27.333 35.351

1.410 1.981 3.272 1.966 14.260 22.889

Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje 58.023 78.760 227.191 424.868 7.801.163 8.590.005

Nabava usluga osiguranja

Na osiguranje utrošeno 83,7 milijuna Croatia osiguranje je prekinulo trend rasta tržišnog udjela po ugovorima kroz javnu nabavu jer je ugovorilo vrij Vrijednost osiguranja koje su državne institucije ugovorile putem javne nabave pala je prošle godine novih 34 posto. Tržišni lider Croatia osiguranje ugovorio je 44 posto manju vrijednost nego godinu prije pa je osjetno smanjio udjel na ovom tržištu na kojem su se pojavili novi igrači poput Generalija, pokazala je najnovija analiza tvrtke Briefing e-servisi, spe-

cijalizirane za praćenje i analizu javne nabave. Prema dostupnim podacima objavljenim u Elektroničkom oglasniku javne nabave, obveznici javne nabave u 2012. su na osiguranje utrošili 83,7 milijuna kuna, naprama 127,7 milijuna u 2011. godini, kad je već zabilježen pad od 29 posto. Vrijednost javne nabave osiguranja u dvije godine je tako više nego prepolov-

ljena, s nešto iznad 180 milijuna kuna u 2010. na lanjskih manje od 84 milijuna kuna. Pad vrijednosti nije ublažio ni nastavak pozitivnog trenda sve veće transparentnosti javne nabave osiguranja koja je lani dosegnula 80 posto, koliki je udjel objavljenih rezultata u ukupno objavljenim pozivima na nadmetanje. Transparentnost je u odnosu na 64 posto iz

2009. povećana 16 postotnih bodova. Generali na drugom mjestu Croatia osiguranje prekinulo je lani stalan trend rasta tržišnog udjela po ugovorima kroz javnu nabavu, jer je ugovorilo vrijednost od 53,9 milijuna kuna, što je 64 posto ukupne vrijednosti tržišta i 44 posto manje nego što je ugovoreno u 2011. To

je istodobno i gotovo trostruko manje od 133,8 milijuna kuna koje je taj osiguravatelj ugovorio 2010. Croatia osiguranje je prošle godine držalo udjel od 75 posto ovog tržišta. Drugo mjesto po vrijednosti ugovora s obveznicima javne nabave u 2012. pripalo je Generaliju, koji dosad nije bio među vodećima. Generali je sklopio ugovore u vrijednosti od 7,4 miliju-

www.privredni.hr Broj 3784, 1. srpnja 2013.

( 28,11 mlrd kn ( 8,59 mlrd kn duguju blokirane pravne osobe

*vijesti

dug fizičkih osoba

ardi kuna zaposlenih radnika. Njihov ukupan dug iznosi 16,1 milijardu kuna. Kod dugotrajno blokiranih fizičkih jardi kuna 360 dana, koji iznosi 24,1 milijardu kuna. Prednjači sektor gospodarstva Od 30.723 blokirane pravne osobe, njih 29.141 ili 94,9 posto odnosi se na pravne osobe iz sektora gospodarstva (trgovačka društva, banke, društva za osiguranje, le-

U svibnju je bilo blokirano 260.832 građana koji su dugovali 19,72 milijarde kuna

matra li se insolventnost prema trajanju blokade i vrsti poslovnih subjekata, pravnih i fizičkih osoba, očito je da dominiraju pravne i fizičke osobe u dugotrajnoj blokadi, 360 i više dana. Gotovo dvije trećine svih poslovnih subjekata

ili njih 43.172 odnosi se na poslovne subjekte bez zaposlenih, dok je njihov dug 62,8 posto ukupnoga nepodmirenog duga. Od ukupno 66.074 blokirana poslovna subjekta, manje od polovine su pravne osobe, s tim da se na njih odnosi 76,6 po-

sto iznosa nepodmirenoga duga. Najmanji je iznos prijavljenih, dospjelih a nepodmirenih obveza nelikvidnih pravnih osoba u trajanju od 31 do 60 dana, koji iznosi 336,3 milijuna kuna, a najveći pravnih osoba u blokadi neprekidna trajanja više od

asing društva, zadruge, inozemni osnivači, investicijska društva, kreditne unije i zajedničke financijske institucije). Na pravne osobe iz sektora gospodarstva odnosi se 27,8 milijardi (98,8 posto) nepodmirenih obveza, dok na pravne osobe koje nisu svrstane u sektor gospodarstva (ustanove, neprofitne organizaci-

je, lokalna samouprava i političke stranke) otpada 325,8 milijuna kuna (1,2 posto). Čak 77,5 posto pravnih osoba, odnosno njih 17.284, koje su u dugotrajnoj blokadi, pravne su osobe bez zaposlenih radnika. Njihov ukupan dug iznosi 16,1 milijardu kuna. Na fizičke osobe u blokadi duže od jedne godine odnosi se 77,3 posto od ukupnoga broja blokiranih fizičkih osoba. Najmanji je iznos prijavljenog dospjelog, a nepodmirenog duga kod nelikvidnih fizičkih osoba u blokadi do 30 dana - 58 milijuna kuna, a najveći kod fizičkih osoba u blokadi neprekidna trajanja više od 360 dana - 7,8 milijardi kuna. Kod fizičkih osoba koje su dugotrajno blokirane njih 64,2 posto ili 17.551 su fizičke osobe bez zaposlenih radnika, a njihov ukupan dug iznosi 4,7 milijardi kuna.

kuna ednost od 53,9 milijuna kuna, što je 44 posto manje nego što je ugovoreno u 2011. Vrijednost ugovora o osiguranju koje su sklopili obveznici javne nabave po godinama 180.042.563,10 kn

142.970.363,78 kn

127.698.745,52 kn 83.713.091,86 kn

2009. na kuna, desetak puta više nego lani, ispred Euro-

2010.

2011.

herca s oko šest milijuna kuna (rast od 33 posto) i

2012. Triglava s blizu 4,5 milijuna kuna (bez objavlje-

nih ugovora u podacima za 2011.). North i Allianz Zagreb, koji su 2011. zauzeli drugo i treće mjesto, lani su prepolovili vrijednost sklopljenih ugovora, pa su pali na peto i šesto mjesto. Veliki pad bilježe i specijalizirani zdravstveni osiguravatelji, dok je u porastu Royal međugeneracijska solidarnost, specijalizirana za dokup mirovine.

Najveći naručitelj po vrijednosti u 2012. bio je Grad Pula koji je sklopio ugovore u vrijednosti 17,9 milijuna kuna, ispred Istarske županije sa 12,1 milijunom i Hrvatske pošte s nešto manje od 10 milijuna kuna. Među prvih sedam, uz tri prijevoznika (Jadrolinija, Autotrolej i Gradski prijevoz putnika), uvrstio se i HRT, koji je nabavio osiguranja u vrijednosti od 3,5 milijuna kuna.

Gubitak Imunološkog zavoda Imunološki zavod je 2012. poslovnu godinu završio s gubitkom od gotovo 13,3 milijuna kuna. Prihodi od prodaje iznosili su 60,15 milijuna kuna što je 26 milijuna kuna manje nego godinu dana ranije jer je raskinut ugovor o nabavi cjepiva protiv sezonske gripe za sezonu 2012./2013., što se neposredno odrazilo i na rezultat poslovanja, stoji u nerevidiranom i nekonsolidiranom izvješću Imunološkog zavoda za četvrti kvartal 2012. koje je objavljeno na Zagrebačkoj burzi. Bilanca plaćanja Deficit tekućeg računa bilance plaćanja u prvom tromjesečju iznosio je 1,41 milijardu eura te je bio za 16,3 posto manji nego u istom razdoblju lani, preliminarni su podaci Hrvatske narodne banke. Manji deficit, promatran prema pojedinačnim računima, rezultat je smanjenja deficita na računu roba i povećanja suficita na računu usluga. Deficit računa roba iznosio je 1,5 milijardi eura i bio je za 4,3 posto manji na godišnjoj razini, čemu je pridonio veći nominalni pad rashoda (uvoza) od prihoda (izvoza). Suficit na računu usluga iznosio je 203 milijuna eura, što je za 26,2 posto više nego u prvom tromjesečju lani. Gospodarski oporavak Zbog monetarnih poticaja i strukturnih reforma, kao i izostanka značajnijih opterećenja poput prošlogodišnjeg restrukturiranja Grčke, eurozona će u četvrtom tromjesečju postići rast. “Za cijelu 2014. može se očekivati prosječan rast BDP-a po stopi između jedan te jedan i pol posto, stoga i gospodarski oporavak”, kaže Valentin Hofstätter, voditelj istraživanja tržišta obveznica i valuta Raiffeisen Bank International AG-a (RBI), u posljednjem izdanju Strategija globalnih tržišta za treće tromjesečje.

SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3784, 1. srpnja 2013.

Tržište novca Zagreb

Blago zatišje u financijskom sektoru Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

raznični tjedan bio je iznimno miran na hrvatskom novčanom tržištu. Očito je da je neradni dan u zadnjem tjednu lipnja potaknuo intenzivniji početak korištenja godišnjih odmora, što se odrazilo na blago zatišje u financijskom sektoru. Stoga je i organizirano trgovanje sudionika na Tržištu novca Zagreb bilo skromnije, uz nepromijenjen odnos ponude i potražnje novca. Ponuda novca i dalje je neusporedivo viša od potražnje te je i kratkoročna kamatna stopa općenito niska, iako je prosječna

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

400

300

200

100

24.6.2013.

25.6.2013.

26.6.2013.

tjedna stopa za ovo razdoblje bila viša zbog strukture plasmana. Unatoč tome, zbog izuzetno dobre likvidnosti sudionika, kratkoročna kamatna stopa bi mogla i u narednom razdoblju zadržati vrlo nisku razinu.

27.6.2013.

28.6.2013.

Prosječna tjedna stopa iznosila je 2,67 posto, dok je prosječna prekonoćna kamatna stopa bila 2,9 posto. Ni u ovome razdoblju nije održana aukcija Ministarstva financija. Budući da su u lipnju

24. - 28. 6. 2013.

17. - 21. 6. 2013.

500

ponedjeljak

utorak

održane samo dvije aukcije trezorskih zapisa, a nije najavljen datum održavanja sljedeće aukcije, stječe se dojam da se stabiliziraju potrebe za kratkoročnim zaduživanjem državnog proračuna. Prošle su godine u svib-

srijeda

četvrtak

petak

nito, nakon tjedna u kojem je primjetno zatišje, iduće razdoblje će donijeti više živosti ne samo na novčanom tržištu nego u svim segmentima financijskog tržišta jer se očekuje izdanje nove državne obveznice koja će imati utjecaj na odnos ponude i potražnje novca, a osobito na krivulje kamatnih stopa.

nju i lipnju održane po tri aukcije trezorskih zapisa, a ove godine po dvije. Početak srpnja i ulazak Hrvatske u EU sigurno će prožeti financijsko tržište i potaknuti aktivnije trgovanje sudionika u idućem razdoblju. Opće-

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Kuna oslabjela u odnosu na dolar

Rast vrijednosti Mirexa

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke kuna je prošli tjedan u odnosu na američki dolar oslabje-

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je petka dosegnula razinu od 178,0191 boda. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim tjednom, primjećuje se rast od 0,3 posto.

valuta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

7.51

5,277903

kanadski dolar

na za nešto manje od 1,1 posto.

USD

5.74

CHF

6.12

7.50

5.72

6.10

7.49

5.70

6.08

7.48

5.68

6.06

7.47

5.66

6.04

7.46

5.64

6.02

5,447685

JPY

japanski jen (100)

5,761051

CHF

švicarski franak

6,035432

GBP

britanska funta

8,702808

USD

američki dolar

5,706344

EUR

euro

7,451344

Izvor: HNB

sto. Također, vrijednost kune je u odnosu na švicarski franak u promatranom razdoblju uveća-

la za 0,8 posto. S druge pak strane, domaće platno sredstvo je u odnosu na euro ojačalo za 0,4 po-

25.6.

26.6.

27.6.

28.6.

24.6.

25.6.

26.6.

27.6.

28.6.

24.6.

25.6.

26.6.

27.6.

28.6.

Međunarodno tržište kapitala

Burzovni indeksi u plusu

6500 6400

jima on nastoji poticati gospodarstvo, ali i određenih nestabilnosti u kineskom bankarskom sektoru. Djelomično su ih ohrabrili bolji od očekiva15400

FTSE 100

15240

nih gospodarski podaci iz SAD-a i poruke kineskih monetarnih vlasti koje su rezultirale većom stabilnošću tamošnjeg bankarskog sustava. Optimizam 3450

Dow Jones

3410

6300

15080

3370

6200

14920

3330

6100

14760

3290

6000

14600 24.6.

3850 3790

25.6.

26.6.

27.6.

28.6.

CAC40

8000

25.6.

26.6.

27.6.

28.6.

24.6. 13850

DAX

13600

3730

7900

3670

7800

13100

3610

7700

12850

3550 25.6.

26.6.

27.6.

28.6.

25.6.

26.6.

27.6.

28.6.

26.6.

27.6.

28.6.

NIKKEI 225

13350

7600 24.6.

NASDAQ

3250 24.6.

8100

MIREX - tjedni 179

181

178

179

177

primjena od 29. lipnja 2013. 24.6.

Ulagači na svjetskim burzama početkom proteklog tjedna bili su oprezni zbog mogućeg smanjenja monetarnih mjera Feda, američke središnje banke, ko-

MIREX - mjesečni 183

12600 24.6.

25.6.

26.6.

27.6.

28.6.

24.6.

25.6.

su im vratili i neki dužnosnici Feda izjavivši kako američka središnja banka neće ukinuti poticajne mjere sve dok gospodarstvo dovoljno ne ojača. Tako su konac tjedna promatrani burzovni indeksi dočekali u plusu. Pariški CAC40 bio je veći za 3,8 posto, a indeks Londonske burze FTSE za 3,2 posto. Rast vrijednosti zabilježio je frankfurtski DAX, koji je u spomenutom razdoblju ojačao za 2,9 posto, a tehnološki Nasdaq za 2,3 posto. Američki Dow Jones bio je veći za 1,9 posto, kao i indeks Tokijske burze Nikkei, za 4,7 posto.

176 27.5.

7.6.

17.6.

27.6.

24.6.

25.6.

26.6.

27.6.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 27. lipnja 2013. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

183,6853 183,6306 163,3501 175,8789 178,0191

191,4675 213,0686 130,6639 153,4935 156,9203 167,1598 104,5421 118,8704 204,2510 199,9162 215,6113 99,8215 156,8014 135,7402 114,5777 177,0030 120,5040 130,3681 189,9519 162,6595 135,2560 116,9137 154,7931

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3784, 1. srpnja 2013. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 534,198 milijuna kuna

Dobitnik je Ericsson Nikola Tesla na tjednoj razini predstavlja pad od 67 posto. Indeks Crobex je tjedan završio s rastom od 0,51 posto, a njegova je posljednja vrijednost bila 1.804,69 bodova. Indeks Crobex10 tjedan je završio na 1.019,39 bodova, što predstavlja rast

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

roteklog, skraćenog tjedna redovni promet na ZSE - Zagrebačkoj burzi u odnosu na tjedan ranije pao je za 66 milijuna i iznosio tek 32 milijuna kuna, što Top 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Adris grupa d.d. Riviera Adria d.d. INA-industrija nafte d.d. Turbo certifikat DAX long 2 Ericsson Nikola Tesla d.d. Petrokemija d.d. Ledo d.d. Magma d.d. Dioki d.d.

tjedna promjena +0,19% -0,88% 0,00% 0,00% +3,84% +6,69% -0,55% -0,14% +5,49% -2,91%

zadnja cijena 178,35 282,00 14,50 4.300,00 69,99 1.451,99 197,89 7.740,00 1,92 22,00

promet 7.183.254,87 3.132.515,30 2.606.187,45 1.754.771,89 1.295.366,60 1.259.011,29 1.140.948,40 1.095.475,00 982.727,59 931.499,24

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 32.389.492,59 kn

od 0,74 posto. Obveznički indeksi su također zabilježili pozitivne promjene. Crobis je rastao za 0,11 posto, a Crobistr za 0,20 posto. U ovoj godini Crobex je u plusu 3,69 posto, a Crobex10 bilježi rast od 4,92 posto, dok je obveznički Cro10 dionica s najvećim rastom cijene Istraturist Umag d.d. Elektropromet d.d. Turbo certifikat zlato short 2 Turbo certifikat € Bund Future short 1 ZIF Quaestus nekretnine d.d. (u likv.) Solaris d.d. Varteks d.d. Liburnia Riviera Hoteli d.d. Kaštelanski staklenici d.d. Turbo certifikat HT long

bis u minusu 2,84 posto. Najveći promet na ZSE ostvaren je s dionicama HT-a. S njima je trgovano u vrijednosti od 7,2 milijuna kuna, a završeno je na cijeni od 178,35 kuna, što je

tjedna promjena +35,99% +34,60% +24,82% +22,10% +20,79% +18,79% +13,01% +12,99% +10,84% +8,80%

zadnja cijena 169,99 6,73 254,50 79,00 28,99 469,23 17,29 2.297,00 401,25 2,72

promet 171.578,83 709,79 21.768,00 12.978,35 12.514,36 342.871,92 244.957,55 202.839,89 40.653,93 1.879,70

INVESTICIJSKI FONDOVI

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

zadnja vrijednost 1.804,6900 1.019,3900 100,8039 121,8709

tjedni rast od 0,19 posto. Ovotjedni dobitnik je Ericsson Nikola Tesla, čiji je rast iznosio 6,69 posto, a zadnja cijena trgovanja 10 dionica s najvećim padom cijene RIZ-odašiljači d.d. Turbo certifikat E-mini S&P 500 long IPK Osijek d.d. Pounje trikotaža d.d. Elektroprojekt d.d. Turbo certifikat € Bund Future long Turbo certifikat zlato short 1 Turbo certifikat nafta short Turbo certifikat DAX short 4 Lavčević d.d.

zadnja cijena 30,15 5,80 9,00 0,69 380,03 86,40 706,10 91,49 73,50 107,02

promet 6.020,00 84.783,00 2.629,00 306,44 1.520,12 10.362,00 7.061,00 226.266,25 357.877,60 3.960,04

*vijesti

Proteklog tjedna obavljeno je pripajanje fonda Ilirika Gold fondu Ilirika Azijski tigar, tako da su sada aktivna 82 fonda, od čega je njih 58 ostvarilo rast vrijednosti, a 24 je zabilježilo pad. Od 39 dioničkih proteklog je tjedna poraslo njih 28, a najveći rast bilježi NETA US

Algorithm, koji je uvećan za 4,74 posto. Kod mješovitih fondova njih devet bilježi rast, a vrijednost je najviše uvećao NETA EM Balanced (3,82 posto). Kod obvezničkih jedino ZB bond s rastom od 0,65 posto i Capital One (0,11 posto) bilježe pozitivan tjedni rezultat. Osim

PBZ Dollar fonda, koji je pao za 0,0016 posto, ostali novčani ostvarili su pozitivne rezultate. Najuspješniji je bio Agram Euro Cash. Promatramo li prinose od početka godine, pet fondova bilježi rast veći od pet posto. Najveći prinos, od 14,9 posto, ostva-

rio je NETA US Algorithm. Kod mješovitih na vrhu ljestvice je HI-balanced s prinosom od 0,48 posto. Kod obvezničkih najviše je porastao HIconservative, za 1,48 posto. Kod novčanih fondova najveći prinos ostvario je Agram Euro Cash (1,95 posto). (I.L.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

od 20. do 27. lipnja 2013. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn € € $ kn kn € kn € kn kn kn € € € kn kn € € €

13,3794 8,4978 115,6900 117,3300 128,4100 51,9629 10,9791 120,2209 45,3400 66,5021 84,3312 75,1700 92,4587 96,4200 42,9654 25,7315 18,4016 64,5207 44,2174 53,3995 65,9350 101,8936 12,3649 5,7591 37,7820 88,2570 478,8649 77,0956 81,9700 138,2530 92,8158 8,6071 110,5535 73,3046 96,3062 8,6946 78,2600 108,4600 114,7437

0,75 2,80 1,93 0,96 2,36 0,40 1,46 0,86 -1,18 -0,42 -0,47 0,31 2,86 0,65 -0,10 2,79 2,76 -0,01 1,22 1,51 -0,45 1,38 1,51 2,64 0,69 1,07 0,93 -1,23 -0,07 4,74 -0,32 -0,37 1,70 2,73 1,05 1,83 3,18 0,05 -0,01

€ kn

135,5900 90,3078

0,70 -0,36

Valuta

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NETA Global Developed ZB aktiv NETA Jugoistočna Europa NETA Rusija NETA BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NETA MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NETA US Algorithm NETA New Europe NETA GDEM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global PBZ Global fond

bila je 1.451,99 kuna. Gubitnik je, drugi tjedan zaredom, Dioki s padom od 2,91 posto i prometom od 932.000 kuna.

tjedna promjena -35,34% -30,12% -25,00% -23,33% -18,27% -16,03% -13,89% -10,49% -10,15% -10,07%

Većina ostvarila rast vrijednosti

Naziv(fond)

tjedna promjena +0,51% +0,74% +0,11% +0,20%

Naziv(fond) HI-balanced Raiffeisen Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NETA Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust NETA GBEM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige VB SMART

€ € kn kn kn kn kn kn kn € kn € €

10,2729 116,7300 100,0305 76,1227 92,2832 7,5684 69,8313 4,7052 57,5884 8,4661 120,1618 88,7700 94,7044

*Tjedna promjena [%] 1,43 0,10 -0,29 -0,40 -0,66 0,91 3,82 -0,12 1,08 -0,07 0,68 0,28 0,33

€ € € € € kn € €

169,3000 12,0963 150,1700 105,4100 121,0700 178,5255 132,7898 118,8105

0,65 -0,04 -0,20 -1,00 -0,44 0,11 -0,17 -0,35

kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn € kn € € kn kn €

140,4432 172,1331 147,0998 135,1869 153,7000 147,4600 147,1072 127,8133 140,2954 129,9615 124,2982 11,6903 115,9323 112,8100 106,1534 103,7500 104,0415 1281,5529 103,3818 100,5354

0,02 0,01 0,02 0,03 0,01 0,02 0,03 -0,00 0,03 0,01 0,05 0,07 0,02 0,01 0,02 0,01 0,03 0,05 0,01 0,01

Valuta

Vrijednost udjela

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NETA MultiCash OTP euro novčani

Strategija partnerstva s Hrvatskom Odbor izvršnih direktora Grupacije Svjetske banke raspravljao je prošli tjedan o novoj Strategiji partnerstva s Hrvatskom, koja obuhvaća razdoblje od srpnja 2013. do lipnja 2017. godine. Strategija će se prioritetno usredotočiti na različite aspekte “pametnog, održivog i inkluzivnog rasta” predviđenog strategijom Europa 2020 te na Vladin novi plan reformi koji naglasak stavlja na temeljne postavke gospodarskog upravljanja, državnih institucija, poslovnog okruženja i odgovornosti prema zajedničkim regionalnim dobrima. Uz to ide i pružanje podrške Hrvatskoj pri kvalitetnom iskorištavanju velikog iznosa bespovratnih sredstava EU-a koja će joj s članstvom stajati na raspolaganju. Otplata participativnog kapitala Erste Group Bank AG planira u trećem tromjesečju u potpunosti otplatiti participativni kapital u optjecaju u iznosu od 1,76 milijardi eura. Od toga udio Austrije je 1,2 milijarde eura, a ostatak od 559 milijuna eura drže

privatni investitori. Odluka se temelji na činjenici da će trošak participativnog kapitala od 2014. godine rasti na godišnjoj razini. S druge strane, prikladnost participativnog kapitala kao uobičajenog kapitalnog instrumenta pod novim regulatornim uvjetima tijekom vremena se smanjuje. Istovremeno, Erste Group planira povećati dionički kapital za oko 660 milijuna eura čime će dodatno pojačati kapitalnu bazu. Veći prihodi u turizmu Ukupni financijski prihodi u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane te putničkih agencija i organizatora putovanja u prva su četiri mjeseca 2013. godine iznosili 4,6 milijardi kuna što, u odnosu na isto razdoblje lani, predstavlja rast od 10,23 posto, podaci su Ministarstva financija, odnosno Porezne uprave. Gledajući po kategorijama, pravne i fizičke osobe ukupno su, primjerice, u djelatnosti pružanja smještaja u hotelima i sličnim objektima u prva četiri mjeseca ostvarile prihod od 1,47 milijardi kuna ili 2,4 posto više u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. U isto su vrijeme kampovi uprihodili 37,96 milijuna kuna, odnosno 5,4 posto više, a touroperatori 72 milijuna kuna, ili 19,2 posto više.

Tjedni gospodarski TV magazin

SPTV ponedjeljak 19:20 srijeda 12:30 (REPRIZA)

VTV Varaždin četvrtak 12:00 srijeda 13:30 (REPRIZA)

VKTV Vinkovci srijeda 22:00 četvrtak 17:00 (REPRIZA)

TV NOVA Pula srijeda 21:30 subota 16:00 (REPRIZA)

SBTV Slavonski Brod petak 21:15

VOX Zadar srijeda 21:30 četvrtak 15:30 (REPRIZA)

Poljoprivredna TV Požega ponedjeljak 16:35 SRCE TV Čakovec četvrtak 21:45 petak 14:45 (REPRIZA)

GTV ZADAR četvrtak 21:30 nedjelja 22:30 (REPRIZA) ponedjeljak 12:00 (REPRIZA) ponedjeljak 21:30 (REPRIZA)

TV ŠIBENIK

TV ŠIBENIK srijeda 21:00 nedjelja 22:30 (REPRIZA) TV JADRAN Split srijeda 00:00 ponedjeljak 23:45 (REPRIZA) DUTV Dubrovnik srijeda 20:15 subota 15:45 (REPRIZA)