Pv 3786

Reprogram poreznog duga Nižu kamatu Europska komisija može tretirati kao državnu potporu koja narušava tržišno natjecanje

Pišite ministru gospodarstva Vrdoljak pozvao izvoznike da mu se osobno jave ako imaju problema s natječajem ili s radom niže administracije

Krug Drave International Osječka tvrtka od otpada radi sintetički dizel, a višak energije koristi za staklenički uzgoj povrća

tema tjedna

aktualno

aktualno

Str. 4-5

Str. 6

Str. 14-15

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 7 8 6 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 15. srpnja 2013.

Godina LX / Broj 3786. www.privredni.hr

60

1953 2013

privredni vjesnik

ceste u koncesije: da ili ne / od ideje do projekta / prva žetva / poljoprivreda i eu / regija / svijet financija

Energetski trenutak

Hrvatska bi uskoro mogla izvoziti plin

Već proizvodimo čak 75 posto ukupne domaće potrošnje, a novi zakon o ugljikovodicima trebao bi dovesti do toga da Hrvatska za koju godinu postane i izvoznica plina >>16-17

Intervju: Josipa Cvelić Bonifačić

Dokle god raste broj kampista u Europi, budućnost naših kampova nije upitna, kaže direktorica kampova grupe Valamar

>> 12-13

Skupe nekretnine postaju još skuplje

Ulazak u EU neće odmah donijeti velike promjene na tržištu, ali dugoročno bi se ipak trebala poboljšati investicijska klima

>> 18

Natječaj za izradu trodimenzionalne nagrade

“Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku” Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Hrvatska radiotelevizija (HRT) objavljuju Natječaj za izradu trodimenzionalne nagrade “Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku”. Nagrada će se dodijeliti odabranim turističkim tvrtkama, udrugama i zaslužnim pojedincima u turizmu Hrvatske na završnici akcije “Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku 2013.”, u sklopu godišnje turističke manifestacije “Dani hrvatskog turizma 2013.“, 24. i 25.10.2013. u Zadru.

U akciji se dodjeljuju nagrade za najuspješnije turističke destinacije, hotele, marine, kampove i plaže Hrvatske, kao i za pojedince i udruge koji pridonose očuvanju tradicije, razvoju i promociji hrvatskog turizma.

Cilj je natječaja u suradnji s mladim hrvatskim dizajnerima dobiti inovativno i kreativno idejno rješenje imajući u vidu važnost i jedinstvenost ove turističke nagrade koja se dodjeljuje već 17. godinu za redom.

OPIS NAGRADE Turistička nagrada ima nacionalni značaj i komunicira unutar struke iz turističkog sektora Hrvatske, također i prema van. Nagrada se svake godine dodjeljuje na završnoj svečanosti najveće, godišnje turističke manifestacije Hrvatske “Dani hrvatskog turizma” i medijski je široko popraćena, uz izravan TV prijenos na HRT-u.

Dodjeljene nagrade vrlo su značajne i vrijedne poslovnim tvrtkama i pojedincima, kao priznanje za njihov kvalitetan cjelogodišnji rad, te se najčešće izlažu na vidiljivim mjestima u poslovnim prostorima (recepcije hotela, kampova, marina, info točke u destinacijama, turistički uredi i sl.).

Nagrade se dodjeljuju u ukupno 10 kategorija, to su: 1. Najuspješnije male turističke destinacije na Jadranu 2. Najuspješnije srednje turističke destinacije na Jadranu 3. Najuspješnije velike turističke destinacije na Jadranu 4. Najuspješnije turističke destinacije kontinentalne Hrvatske Turistički prvak Hrvatske (bira se između najuspješnijih turističkih destinacija) 5. Hotel godine 6. Marina godine 7. Kamp godine 8. Plaža godine 9. Posebne nagrade ustanovama, institucijama, udrugama (za inovacije, obrazovanje, ekologiju, online i sl.)

10. Posebne nagrade pojedincima

TEHNIČKA SPECIFIKACIJA NATJEČAJA Trodimenzionalnu Nagradu “Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku 2013.” treba riješiti kao samostojeći objekt maksimalne dimenzije 30 cm. Treba imati u vidu da je glavna nagrada (“Turistički prvak Hrvatske”) većih dimenzija (maksimalne dimenzije 40 cm), no prati koncept idejnog rješenja Nagrade “Turistički cvijet”.

• Nagrada mora biti laka za manipulaciju / rukovanje prilikom dodjele iste.

• Cijena izvedene/ izrađene Nagrade ne smije iznositi više od 2.000 kn/ kom (brutto) • Nagrada i tehnologija izrade iste mora biti prilagođena proizvodnji u maloj seriji (godišnje 10 - 20 nagrada) • Na Nagradi se mora predvidjeti i mogućnost upisa naziva nagrade (poželjno je odrediti i prikazati tipografiju/ tipografsko rješenje naziva, poziciju na nagradi i tehnologiju izvedbe natpisa na istoj) : 1. Naziv akcije i godina dodjele Nagrade – “Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku 2013.”

2. Kategorija u kojoj se dodjeljuje Nagrada – varira u broju znakova ovisno o dužini naziva kategorije, maksimalno do 60 znakova s razmacima (vidljivo iz Opisa nagrade).

3. Naziv tvrtke/ Ime i prezime pojedinca dobitnika Nagrade – varira u broju znakova ovisno o dužini naziva tvrtke/ pojedinca, maksimalno do 60 znakova s razmacima.

• Odabir Nagrade biti će izvršen u dva (2) kruga 1. U prvom će se krugu Ocjenjivački sud odlučiti za uži izbor natječajnih radova, te će s autorima provjeriti tehničke mogućnosti izrade Nagrade za ovu, ali i za iduće godine.

2. Za drugi će se krug obavezno predati prototip Nagrade u prirodnoj veličini u materijalu u kojem je predviđen u konačnoj izradi, nakon čega će Ocjenjivački sud odabrati i nagraditi najbolje radove.

• Prijedlog se predaje pod šifrom i sadrži: • Ispunjenu Prijavnicu koja je dostupna na web stranici HGK, pod NAJAVE uz tekst o Natječaju.

• Prototip Nagrade u prirodnoj veličini (iznimno za 1. krug u elektronskom obliku ili model u prirodnoj veličini, ali ne nužno i s konačnim materijalima) • Prezentacijsku mapu (A3 format) s tekstualnim opisom koncepta rada, te 3D vizualizacijom idejnog rješenja za 1. krug natječaja, tehnički opis i opis tehnologije izrade idejnog rješenja, tlocrt, nacrt, bokocrt i karakteristične presjeke.

• Sadržaj prezentacije predati u digitalnom obliku na CD-u zajedno s prezentacijskom mapom (A3 format). Prezentacija treba sadržavati 3D vizualizaciju ukoliko natjecatelj ne predaje model. Po želji, može sadržavati i animaciju.

• Prezentacijska mapa i maketa predaju se anonimno u zatvorenoj omotnici (s istom šifrom) koja sadrži podatke o autoru ili autorima rješenja.

Natječaj je otvoren za građane RH koji su rođeni nakon 01.07.1978. godine.

Svaki natjecatelj može prijaviti najviše 2 rješenja.

U slučaju da natjecatelj šalje više od jednog natječajnog rada, svaki je rad potrebno pripremiti prema pravilima natječaja i poslati/ predati odvojeno.

Natječaj je otvoren od 01. srpnja 2013. do zaključno 01. kolovoza 2013. godine predajom rada u Centru za dizajn HGK do 16 sati ili slanjem rada putem Hrvatske pošte (vrijedi datum otisnut na omotnici).

Ocjenjivački će sud odabrati uži izbor natječajnih radova (tjedan dana za ocjenjivanje), te s njihovim autorima provjeriti tehničke mogućnosti izrade Nagrade.

Za 2. krug odabira izabrani autori idejnih rješenja, konačan prijedlog Nagrade u prirodnoj veličini trebaju poslati/ predati do 06. rujna 2013. godine u Centru za dizajn HGK.

OCJENJIVAČKI SUD Za ocjenu natječajnih radova te odabir nagrađenih rješenja zadužen je Ocjenjivački sud koji sačinjava: • Neven Kovačić >> dizajner >> dizajner • Ada Kezić • Ana Banić Göttlicher / Maša Vukmanović >> dizajner • predstavnik >> HGK • predstavnik >> HRT

NAGRADE Nakon završetka Natječaja Ocjenjivački će sud najboljim pristiglim radovima u skladu s uvjetima i kriterijima Natječaja dodijeliti sljedeće nagrade u brutto iznosu: 1. nagrada - 12.000 kn 2. nagrada - 7.000 kn 3. nagrada - 4.000 kn U slučaju da pristigli natječajni radovi svojom kvalitetom ne zadovoljavaju vrijednosne kriterije Ocjenjivačkog suda, Ocjenjivački sud ima pravo donijeti odluku o dodjeli manje od tri nagrade ili ne dodjeliti nagrade.

Promocija nagrađenih radova i uručivanje novčanih nagrada bit će u Centru za dizajn HGK, Draškovićeva 45, Zagreb.

PRAVA Dodjelom nagrada, prvonagrađeni rad smatra se otkupljenim, čime HGK i HRT stječu vlasništvo nad komercijalnim korištenjem autorskog djela, koje podrazumijeva pravo na njegovo neograničeno daljnje korištenje, prilagodbu pojedinih dijelova autorskog djela (upis imena, godina i sl.), te pravo na reproduciranje bez naknadnih materijalnih obveza prema autoru. Dodjela nagrade ne podrazumijeva automatsko izvođenje nagrađenog rada. Realizacija rada predmet je ugovora između autora rada i Raspisivača.

PREDAJA NATJEČAJNIH RADOVA I PITANJA Hrvatska gospodarska komora Centar za dizajn Draškovićeva 45, 10 000 Zagreb Više informacija i prijavnica za natječaj na www.hgk.hr Za pitanja vezana za tehničku specifikaciju natječaja i pitanja iz područja turizma sudionici natječaja mogu se javiti postavljanjem pitanja do 15.07.2013. na e-mail: dizajn@hgk.hr i obavezno cc: maila na: turizam@hgk.hr. Odgovori na sva zaprimljena pitanja anonimno će se dostaviti svim sudionicima natječaja 17.07.2013.

UVOD

www.privredni.hr Broj 3786, 15. srpnja 2013.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

3

pvinfo

Slavko Linić, ministar financija:

gost komentator: DAMIR ZEC, POSLOVNI DIREKTOR IBM-a Hrvatska

Euro za tri do četiri godine

Čeka nas još puno posla

Očito je da zbog prevelikog duga i teške borbe da dovede svoj deficit ispod tri posto BDP-a, u sljedećih tri do četiri godine Hrvatska neće moći aplicirati za ulazak u eurozonu. Ostaje nam dug period konsolidacije financija i bitka za gospodarski rast, a gospodarski rast znači dosta ulagača, novih investitora i uspješnih privatizacija.

Spremamo se i na Postupak pretjeranog deficita (EDP).

Moramo zajednički raditi na tome i vidjeti kakve će biti preporuke Europske komisije kako bismo u što skorije vrijeme vratili deficit na prihvatljivu razinu.

Đuro Njavro, dekan ZŠEM-a:

Političari nisu biznismeni Naši obrtnici mogu u roku od tri mjeseca zaposliti 20.000 ljudi, samo im za to treba stvaran, opipljiv poticaj. Mediji pogrešno od političara traže pokretanje gospodarstva, a oni o tome malo znaju. Pa ni predsjednika SAD-a ne pitaju kako će pokrenuti gospodarstvo, nego kako namjerava pomoći poduzetnicima i obiteljskim tvrtkama u njihovu razvoju i ukloniti zapreke s kojima se susreću. Upravo to trebamo napraviti u Hrvatskoj – ukloniti zapreke. Slično je i s privlačenjem investicija. PR akcije ne pale kod ozbiljnih poslovnih ljudi, koji analiziraju realnost i isplativost svojih investicija.

Saša Lončar, HG Spot Informatika:

Povratak inovacijskim korijenima Proizvodnju pametnih telefona odlučili smo pokrenuti vidjevši da postoji segment tržišta koji nije interesantan svjetskim igračima. Pod brendom Forcebook nudimo širok izbor tableta i pametnih telefona koji imaju ili najdulji vijek trajanja baterije na tržištu ili su u samom vrhu po tom pokazatelju u odnosu na slične modele drugih proizvođača. Povratak inovacijama i vlastitim proizvodima za nas je povratak korijenima. U to smo uložili gotovo milijun kuna. Na kritike da je prvi hrvatski smartphone jeftin proizvod iz Kine se ne osvrćem. U svakoj branši ima i prljavog marketinga. To je samo potvrda da je proizvod pogodak.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Moji kolege iz IBM-a Hrvatska već godinama rade ne samo u EU-u već u svim zemljama svijeta, i vrlo su cijenjeni i priznati stručnjaci. Također velik broj naših kolega iz Hrvatske zauzima vodeće menadžerske pozicije u regionalnoj i svjetskoj strukturi IBM-a

H

rvatska je postala punopravna 28. članica Europske unije, a 1. srpnja ove godine ostat će zabilježen kao uistinu važan datum u našoj povije-

Uvjeren sam da naše tvrtke mogu konkurirati i bolje poslovati u novom proširenom okruženju sti, iz više aspekata. Ulazak na jedinstveno tržište Europske unije s BDPom od 12.268 trilijuna eura (prema podacima EU-a iz 2010. godine) koje broji 500 milijuna ljudi, podrazumijeva i nove okolnosti u kojima će se naći i naše tvrtke, proizvodi i znanje.

U ovom kontekstu, i privatni i javni sektor moraju se usmjeriti na stvarnu realizaciju projekata započetih u vremenu zadovoljavanja pretpristupnih uvjeta, i pronaći svoju stratešku poziciju u europskom okruženju.

Konkurentnost, učinkovitost i poslovna fleksibilnost preduvjeti su uspješnog poslovanja.

Stvaranje nove ili dodane vrijednosti, stvaranje proizvoda koji ima svog kupca u EU-u, a sve više i globalnih, imati uslugu

koja je bolja i konkurentnija od drugih, imperativ je za postizanje uspjeha u takvom poslovnom okruženju.

Tu dolazimo i do ključne uloge korištenja inovacija, znanstvenog istraživanja, znanja i tehnologije kao pokretača ekonomskog razvoja zemlje, a koja je ujedno i preduvjet za privlačenje kapitala u Hrvatsku čime se stvara okolina za ekonomski rast. Uspješne primjere transformacijskih projekata na području javne uprave te suradnje s brojnim tvrtkama u privatnom sektoru tijekom njihova širenja na novim tržištima, već danas vidimo u zemljama oko nas, a koje već jesu članice EU-a.

Neke od naših tvrtki već uspješno pokazuju da mogu vrlo kvalitetno raditi u EU okruženju i pri tome ne mislim samo na velike tvrtke, nego dapače na srednje i male koje su već pronašle svoje mjesto i prostor za ostvarivanje vrlo dobrih poslovnih rezultata.

Potrebno je postići kritičnu masu tvrtki koje će imati mogućnost konkurirati na značajno većem tržištu no što je trenutno naše. To je velika prilika i smatram da treba sustavno i maksimalno poticati i pomagati sve koji žele i mogu ponuditi EU tržištu

Hrvatskoj. IBM posjeduje bogato iskustvo rada u susjednim zemljama, znači upravo u zemljama koje su već u EU-u, aktivno sudjelujemo u radu brojnih komisija i tijela pri EU-u, te na brojnim projektima s korisnicima u različitim industrijskim granama. Takva znanja i iskustva možemo i želimo pružiti i na lokalnom tržištu, kao što do sad već jesmo, kako bi naše tvrtke postale što konkurentnije, sustavi učinkovitiji, a razina usluge za građane još kvalitetnija. Čeka nas još puno posla. Državna uprava suočava se sa sve većim izazovima, privatne tvrtke također, sredstva su sve manja, a potražnja naše proizvode, znanje i usluge.

Sa zadovoljstvom mogu ustvrditi da moji kolege iz IBM-a Hrvatska već godinama rade ne samo u EU-u već u svim zemljama svijeta, i vrlo su cijenjeni i priznati stručnjaci. Također velik broj naših kolega iz Hrvatske zauzima vodeće menadžerske pozicije u ukupnoj regionalnoj i svjetskoj strukturi IBMa. I ova činjenica samo potvrđuje da su naši ljudi vrlo sposobni i da znaju kako se nositi s poslovnim izazovima koji izlaze iz okvira poslovanja u

Treba sustavno poticati i pomagati sve koji žele i mogu ponuditi EU tržištu naše proizvode, znanje i usluge za uslugama je sve veća.

Zasigurno, trebat ćemo neko vrijeme za prilagođavanje novim uvjetima poslovanja, ali uvjeren sam da naše tvrtke mogu konkurirati i bolje poslovati u novom proširenom okruženju i da ćemo uspjeti iskoristiti mogućnosti koje će biti pred nama.

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: marketing@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

Direktor: Nikola Baučić

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

4

TEMA TJEDNA

nova tvornica u sesvetskom kraljevcu

Hrvatski autobusi idu u Irak

Privredni vjesnik Broj 3786, 15. srpnja 2013.

( 9643 zahtjeva vrijedna 4,6 mlrd kn odobrena u dva kruga reprograma

Utjerivanje dugova

Tvrtka AZ Crobus potpisala je prošloga tjedna desetogodišnji ugovor o isporuci autobusa za Irak u vrijednosti većoj od dvije milijarde kuna. U prvih pet godina ugovora ukupno će biti isporučeno 2000 autobusa. Tvrtka je zato otvorila i novu tvornicu u Sesvetskom Kraljevcu.

“Isporuka međugradskog autobusa visoke i više klase tek je početak suradnje. Posebno se radi na razvoju minibusa i razvoju gradskog autobusa, a u budućnosti će iračkom tržištu biti ponuđen i turistički autobus, kao i autobus za prijevoz osoba s invaliditetom koji su

stručnjaci u Crobusu već razvili za europsko tržište”, rekao je vlasnik tvornice Pavo Zubak.

Posao s Irakom sklopljen je u suradnji s Hrvatskom gospodarskom kućom koju u Iraku vodi Jasin Daher.

Do sada je u tvornicu Crobus i njezin razvoj investirano 180 milijuna kuna. Za početak će u njoj biti 60 radnika, a plan je da taj broj u sljedeće dvije godine naraste na 180.

Budući da se namjerava što više dijelova autobusa proizvoditi u suradnji s domaćim kooperantima, posao u ovom projektu naći će dodatnih 100 djelatnika. (I.V.)

Ciribis D&B

I u Europi se kasni s plaćanjem Nastojanja hrvatske vlade da zakonom natjera poduzetnike na plaćanja u roku od 30 i 60 dana, dio su borbe protiv trenda kašnjenja u plaćanju koji se proširio cijelom Europom.

Prema podacima talijanske agencije Ciribis D&B, u Europi je u 2012. godini svoje obveze u ugovorenom roku podmirilo samo 39,1 posto poduzeća, dok je 3,3 posto tvrtki podmirilo svoje obveze s kašnjenjem od 90 ili više dana.

Njemačka i Danska su države s najboljom platnom disciplinom. U prošloj godini čak 78,8 posto njemačkih poduzeća plaćalo je svoje račune na vrijeme, dok je u Danskoj taj postotak 83,3 posto.

Na trećem mjestu je

Turska sa 52,7 posto, a najlošije se plaća u Portugalu (samo 17,6 posto tvrtki plaća u ugovorenom roku).

U Nizozemskoj, Finskoj, Belgiji, Italiji, Mađarskoj, Španjolskoj i Sloveniji poduzeća svoje obveze podmiruju u rasponu od 39,8 do 52,7 posto. U Sloveniji na dan valute plaća 3,6 posto više poduzeća nego godinu ranije.

Na Tajvanu je čak 70,3 posto poduzeća podmirilo svoje obveze na vrijeme u prošloj godini, a u Meksiku 52,9 posto. I u Kini i SAD-u povećao se broj poduzeća koja svoje obveze podmiruju s većim zakašnjenjem. U Kini na vrijeme plaća 32,5 posto poduzeća, a s kašnjenjem od 30 dana plaća 50,8 posto tvrtki. (I.V.)

Niže kamate za repr poreznih dugova Dosad je kamatna stopa u reprogramima određivana prema visini prosječne kamat za pet postotnih bodova. No prema pravilima Europske komisije, takva bi se kamata narušavanjem tržišnog natjecanja Igor Vukić vukic@privredni.hr

A

mandmanima na konačni prijedlog Zakona o naplati poreznog duga, Vlada je prošli tjedan omogućila smanjivanje kamate za porezne dužnike koji odluče dug plaćati u ratama.

Promjena koju donosi novi, treći reprogram, za dugove nastale do 31. siječnja 2013., donijela je Europska unija. Prema riječima Borisa Lalovca, zamjenika ministra financija, dosad je kamatna stopa u reprogramima određivana prema visini prosječne kamatne stope na trezorske zapise Ministarstva financija, uvećanoj za pet postotnih bodova.

Od rujna kreću stečajevi No prema pravilima Europske komisije takva bi se kamata mogla smatrati državnom potporom. I to takvom koja narušava ili prijeti narušavanjem tržišnog natjecanja, dovodeći u prednost određene poduzetnike. Prema europskim pravilima, kad se radi o tzv. diskontnim poreznim stopama, kamata se mora određivati u skladu s rizikom pojedinog poduzetnika.

To bi moglo donijeti i korist dužnicima. Dosad je prosječna kamata u reprogramu bila oko 10 posto. Iako je i to bilo niže od zakonske zatezne kamate, u sljedećem repro-

gramu kamata bi trebala kretati od oko šest posto (koliko sada iznosi osnovna referentna kamatna stopa), na što bi se dodavala marža za rizik svakog pojedinog poduzetnika.

Lalovac objašnjava da će visina marže ovisiti o instrumentima osiguravanja redovite otplate duga, koje dostavi dužnik. Prema prijedlogu amandmana, instrumenti osiguranja mogu biti neopoziva garancija banke, hipoteka, odnosno založno pravo na nekretnini, bjanko zadužnica koju je potpisao solventni jamac ili jamstvo druge osobe, čija imovina odgovara visini poreznog duga.

Budući da treći reprogram stupa na snagu po hitnom postupku, dužnici će imati 60 ljetnih dana da iskoriste ponudu. Kad se u rujnu podvuče crta, krenut će oštra naplata i pokretanje stečajeva prema svim dužnicima koji nisu ušli u neki od modela za reguliranje dugova, najavio je ministar financija Slavko Linić.

Na rate ili u cijelosti Porezni dug, nastao do 31. siječnja ove godine, može se kao i ranije otplaćivati u 36 mjesečnih rata, i

Rate se redovito otplaćuju Ukupno je u dva kruga reprograma koje je dosad provela Vlada Zorana Milanovića odobreno 9643 zahtjeva vrijedna 4,6 milijardi kuna.

Ukupno je pristiglo 16.559 zahtjeva u iznosu od 9,4 milijarde kuna.

Prema riječima ministra financija Slavka Linića, porezni dužnici koji su dogovorili reprogram otplaćuju svoje mjesečne rate u visokih 88 posto slučajeva. to u cijelosti ili djelomično. U zahtjevu za reprogram dužnik mora navesti razloge zbog kojih je dug nastao. Porezna uprava može odbiti zahtjev ako je dužnik, unatoč postojanju duga, isplatio dividendu ili udjele u dobiti.

Reprogramiranje dugova omogućava nastavak redovnog poslovanja, primjerice javljanje na natječaje radi dobivanja novih poslova. Linić je re-

Reprogram i za fizičke osobe Vlada je ponudila reprogram poreznih obveza i fizičkim osobama, među kojima su mnogi bivši obrtnici i poljoprivrednici koji su zbog krize prestali raditi. U lipnju je bilo oko 6500 zahtjeva za reprogram duga vrijednih 473 milijuna. Građani mogu otplaćivati dugove od tri do pet godina uz kamatu od 4,5 posto. Zahtjevi se mogu podnijeti do 7. kolovoza.

kao da su neki zaduženi poduzetnici oklijevali ući u predstečajne nagodbe jer su se bojali da bi im to moglo narušiti ugled, osobito kod poslovnih partne-

U sljedećoj rundi reprograma kamata bi trebala kretati od šest posto ra u inozemstvu. Sada će i oni moći nastaviti poslove, uz otplatu duga.

Sljedeći reprogram bit će ustvari četvrti od početka izbijanja velike recesije. Prvi je uvela vlada Jadranke Kosor, no odziv nije bio velik. Ni za prvi Linićev reprogram, počet-

5

www.privredni.hr Broj 3786, 15. srpnja 2013.

( oko 6500 zahtjeva podnijeli bivši obrtnici i poljoprivrednici

STOP CESTARINA

( 1,73 mlrd kn

uprihodili HAC i ARZ 2011. od cestarina

Uskoro natječaj za koncesionara hrvatskih autocesta

rogram

Koncesionaru će biti bitan jedino izravni profit Prihod od davanja autocesta u koncesiju mogao bi iznositi od 2,4 do 3,2 milijarde eura, čime bi se jedino smanjio dug HAC-a i ARZ-a od oko četiri milijarde

ne stope na trezorske zapise Ministarstva financija, uvećanoj mogla smatrati državnom potporom koja narušava ili prijeti

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U

kom prošle godine, isprva nije pokazan osobit interes. “Valjda su poduzetnici mislili da će netko drugi platiti njihove dugove”, komentirao je Linić. Kad je krenula ozbiljnija kampanja naplata zaostalih dugova, praćena objavom porezne liste srama, potaknuo se i interes dužnika.

Prema podacima koje je početkom godine iznijela ravnateljica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec, u prvom reprogramu odobreno je 5125 zahtjeva ukupno vrijednih 2,074 milijarde kuna. U isto vrijeme 2812 obveznika odlučilo se odjednom uplatiti cijeli dug pa im je otpisana kamata. Tako je uplaćena glavnica duga od 249,5

milijuna kuna, a otpisane su kamate u iznosu od 124,5 milijuna.

Smanjuje se nelikvidnost Uplatama poreznog duga postupno se počela smanjivati i razina nelikvidnosti, odnosno iznos nenaplaćenih računa u državi. Na vrhuncu, u kolovozu prošle godine, nena-

Dosad je prosječna kamata u reprogramu bila oko 10 posto plaćeni računi dosegnuli su 44,5 milijardi kuna. Uz postupke predstečajnih nagodbi razina nelikvid-

nosti smanjila se na aktualnih 36,7 milijardi kuna.

Većina poduzetnika problem nelikvidnosti svrstava u glavne teškoće poslovanja na hrvatskom tržištu. Iako u svojoj posljednjoj anketi nisu izravno pitali financijske direktore o utjecaju reprograma poreznih dugova na uvjete poslovanja, u tvrtki Deloitte kažu da pitanje likvidnosti snažno zaokuplja menadžere u Hrvatskoj.

“Gotovo 40 posto financijskih direktora smatra da će se u idućim mjesecima usredotočiti na poboljšanje likvidnosti”, rekla je Sanja Petračić iz Odjela za reviziju Deloittea. To je daleko manje nego što su koncentrirani na nove investicije ili rast prihoda.

pravljanje i održavanje nešto više od 1000 kilometara autocesta kojima upravljaju Hrvatske autoceste i Autocesta RijekaZagreb, Vlada će, prema nedavno odobrenom planu, dati u koncesiju na rok od 30 do 50 godina.

Rok će ovisiti o ponudama zainteresiranih tvrtki, a natječaj za koncesionara, koji će morati preuzeti zaposlene sa svim njihovim pravima, bit će raspisan uskoro.

Davanjem autocesta u koncesiju, Hrvatska bi mogla ostvariti prihod od 2,4 do 3,2 milijarde eura čime bi se djelomično otplatio dug HAC-a i ARZ-a koji ukupno iznosi četiri milijarde eura. U ovom slučaju država, čini se, nema izbora, jer će se u protivnom dug morati podmirivati iz proračuna i javnog duga. Također, pronađe li se koncesionar, državi će ostajati po 60 lipa od svake prodane litre benzina, što se dosad koristilo za otplatu duga autocesta.

David Gabelica, predsjednik Hrvatske udruge koncesionara za autoceste s naplatom cestarine (HUKA), kaže kako se među prednostima davanja autocesta u koncesiju ističe činjenica da će se jasno razdvojiti politika od djelatnosti upravljanja tim prometnicama.

Zatim, ukoliko autocesta nije izgrađena, prenijet će se teret takve investicije na privatni sektor ili, ako je izgrađena, doći će se do gotovine. K tomu, putem natječaja doći će

se do koncesionara koji će omogućiti najbolji omjer kvalitete usluge i troškova održavanja. “Ukoliko je ugovor o koncesiji dobro sastavljen, takav model gotovo da nema mana”, ističe Gabelica.

Vinjete kao prijelazno rješenje Prometni stručnjak i profesor na Prometnom fakultetu Željko Marušić ističe dvije prednosti davanja autocesta u koncesiju. To su kratkoročno pu-

Uvođenje vinjeta donijelo bi veće prihode i bolje servisiranje duga, kaže prof. Dadić njenje proračunskih rupa i rješavanje prekobrojno zaposlenih u HAC-u.

Mana pak ima više, a one su gušenje gospodarstva i turizma te povećanje broja smrtno stradalih i teško ozlijeđenih na državnim i županijskim cestama.

“Jako je loše što se Vlada prema kompleksnim problemima, od vitalnog i dugoročnog interesa za Hrvatsku, odnosi površno i nestručno, gotovo amaterski, što je neodgovorno za

društvo i građane. Umjesto da autoceste postanu generator turizma i gospodarstva te da pridonesu poboljšanju sigurnosti na cestama, one će biti njihova kočnica. Koncesionaru će biti bitan jedino izravni profit, a ako to bude po cijenu neprocjenjive štete za Hrvatsku i njene građane, neća ga biti briga”, smatra Marušić.

Također, redoviti profesor na Zavodu za prometno planiranje Fakulteta prometnih znanosti Ivan Dadić napominje kako koncesionara zanima profit, a ne šira društvena korist. Kao jedno od prijelaznih rješenja, koje bi u početku moglo donijeti veće prihode te tako i bolje servisiranje nakupljenoga duga, predlaže uvođenje vinjeta, što su učinile gotovo sve zemlje oko nas - Slovenija, Austrija, Mađarska...

Inače, HAC i ARZ su u 2010. godini od naplate cestarina (laka i teška vozila) ukupno uprihodili nešto manje od 1,68 milijardi kuna. Godinu dana kasnije taj iznos bio je 1,73 milijarde kuna, a u 2012. nešto više od 1,76 milijardi kuna. Dakle, krizi unatoč, HAC i ARZ bilježe rast prihoda od cestarina.

6

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3786, 15. srpnja 2013.

( pad izvoza 6,1%

*vijesti Za Dugo Selo-Novska 90 milijuna eura HŽ Infrastruktura predstavila je projekte koje financira iz EU fondova.

Ukupna vrijednost projektiranja u ovom je trenutku 28,5 milijuna eura, a u tijeku je realizacija projekta obnove pruge Okučani-Novska, vrijedne 35,85 milijuna eura. Sljedeći veliki projekt je obnova 83 kilometra pruge Dugo Selo-Novska, čija je vrijednost 90 milijuna eura.

Projekt se radi već godinu i pol pod vodstvom njemačke tvrtke DB International, jer uključuje ishođenje čak 45 građevinskih dozvola, gradnju drugog kolosijeka i temeljitu rekonstrukciju kolodvora u Ivanić Gradu, Popovači, Kutini i Novskoj.

Novi pregovori s MOL-om U stručnim službama Vlade priprema se materijal za pregovore s MOL-om o promjeni dioničarskog ugovora o Ini, potvrdio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić. Vlada bi trebala imenovati novi pregovarački tim za Inu, a u njemu bi bili ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i predstojnik Državnog ureda za upravljanje imovinom Mladen Pejnović. Uz njih bi u timu radio i niz stručnih savjetnika. Potpredsjednik Grčić kaže da očekuje da će MOL prihvatiti nove pregovore.

Varteks se nagodio Varteks je na ročištu održanom prošli tjedan na Trgovačkom sudu u Varaždinu sklopio nagodbu s vjerovnicima u predstečajnom postupku. Prihvaćen je plan restrukturiranja i sporazum s vjerovnicima o uređenju međusobnih odnosa i dodatnom financiranju Varteksa. Ukupne tražbine vjerovnika iznose 371 milijun kuna, a plan je prihvatilo 78 posto vjerovnika čija potraživanja iznose 289 milijuna kuna.

u prva četiri mjeseca (manje za 181 mil eura)

Ministar gospodarstva u Klubu izvoznika

Za problem u natječaju, pišite ministru Vrdoljak je pozvao izvoznike da mu se jave i ako imaju problema na nižim razinama administracije u Hrvatskoj. Primjerice, pri izdavanju certifikata i drugih uvjerenja Igor Vukić vukic@privredni.hr

S

lobodno mi se obratite kad god imate problem na nekom natječaju u inozemstvu. Pošaljite mi email, i ja ću ga proslijediti veleposlanstvu ili stranom ministarstvu. Možda tim porukama nešto pokrenemo s mrtve točke, poručio je hrvatskim izvoznicima ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.

Na susretu u Klubu izvoznika koji je organizirao tjednik Lider, Vrdoljak je ispričao kako je na taj način već intervenirao za hrvatsku tvrtku koja ima teškoća na natječaju u Makedoniji. Dvaput je pobijedila, ali je natječaj poništen iz nejasnih razloga. Ministar kaže da na sličan način reagiraju i diplomati i političari iz drugih zemalja. “Često mi se obraćaju tražeći obrazloženja za probleme koje njihove tvrtke ima-

ju u Hrvatskoj. Sve nas to dovodi u defenzivnu situaciju. Htio bih da i mi aktivno pratimo naša poduzeća na drugim tržištima”, rekao je Vrdoljak.

Pozvao je izvoznike da mu se jave i ako imaju problema na nižim razinama administracije u Hrvatskoj.

Primjerice, pri izdavanju certifika-

Mi smo premalo tržište da se ne bismo bavili pojedinačnim slučajevima, kaže ministar ta i drugih uvjerenja. “Mi smo premalo tržište da se ne bismo bavili pojedinačnim slučajevima”, ustvrdio je ministar. Tako se i on angažirao u radnoj skupini za privatne investicije. Kad se ustanove slični problemi kod različitih ulagačkih projekata, lakše ih je zajednički rje-

Nestabilni izvozni rezultati Na skupu je rečeno da je u prva četiri mjeseca ukupni hrvatski izvoz pao 6,1 posto, za 181 milijun eura. Događaju se neobični slučajevi da raste izvoz u zemlje kojima ekonomija pada, poput Grčke ili Slovenije, a pada ondje gdje je BDP u plusu, kao u Srbiji ili Mađarskoj. “Tržišta su postala vrlo nestabilna i zato se događaju takve oscilacije. Teško je stvari procijeniti na temelju mjeseca ili kvartala. Za temeljitiju ocjenu treba pričekati kraj godine, a tada bi i izvozni rezultat trebao biti bolji”, rekao je ministar Vrdoljak. šavati i spriječiti ubuduće. Problemi investitora dovode i do pojednostavljenja zakonskih tekstova.

Vrdoljak je uvjeren da će zbog svega toga na jesen Svjetska banka dodijeliti Hrvatskoj bolje mjesto na svjetskoj ljestvici lakoće poslovanja.

Ništa bez provedbe plana Do kraja godine bit će dovršena i hrvatska industrijska strategija. U Ministarstvu su je htjeli sastaviti do ljeta, ali su shvatili da za to nemaju snage i znanja. Vrdo-

ljak kaže da su nailazili na nepredviđene teškoće: za kupnju statističkih podataka od Fine trebalo im je više od 20 dana. Zato su odlučili angažirati stručne konzultante i dobro razraditi strategiju. “Moramo se koncentrirati na manji broj sektora u kojima smo dobri”, rekao je Vrdoljak, spomenuvši farmaceutsku industriju i energetiku.

Snježana Bahtijari iz Ericsson Nikole Tesle upozorila je da strategija ne vrijedi mnogo bez provedbenog plana. Skrenula je pažnju na to da ministarstva i druga držav-

na tijela izrađuju vlastite strategije i planove, a u svemu nedostaje koordinacija. Ako već nema podrške, Ivan Topčić iz Tim kabela očekuje da država barem ne pravi probleme.

Topčić smatra da je izvoz posljedica snage i razvoja poduzeća. Tvrtkama kod nas nedostaje sposobnih menadžera i država bi trebala pomoći u njihovu obrazovanju, smatra Topčić.

Ivan Cerovečki iz Kotke upozorio je na probleme tekstilnih tvrtki koje jedva opstaju na zahtjevnom tržištu. Administrativno povećanje minimalne plaće ugrožava opstanak cijele branše, rekao je Cerovečki. Tomislav Thür iz Ine pozdravio je namjeru da se ojača gospodarska diplomacija.

Objasnio je da se izvori nafte i plina nalaze u regijama i državama u kojima je za sklapanje posla važna i pomoć diplomatskih tijela.

7

www.privredni.hr Broj 3786, 15. srpnja 2013.

( 417 bespravnih zgrada ( više od 54 mil kn srušeno od početka godine

ubrala država od podnesenih zahtjeva

Završena prva faza legalizacije

Probijanje kroz šumu od 773.198 zahtjeva S obzirom na to da se godišnje izdaje oko 40.000 rješenja, računica pokazuje da bi legalizacija mogla tim tempom trajati još 20 godina, ako ne i dulje. Ipak, ministrica Anka Mrak Taritaš se nada da bi se u iduće dvije godine mogli probiti kroz 70 do 80 posto zahtjeva, uz pomoć posebnih timova čije se osnivanje planira Drago Živković zivkovic@privredni.hr

N

a početku procesa legalizacije bespravne gradnje, optimističke procjene u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja govorile su o stotinjak tisuća zahtjeva kao poželjnom cilju.

Vremenom su se procjene udvostručile, potom utrostručile, da bi se na kraju tog procesa počelo govoriti i o pola milijuna zahtjeva. Stvarnost je nad-

Detaljniju raščlambu zahtjeva po vrstama građevina Ministarstvo će izraditi do jeseni mašila sve procjene: do 30. lipnja 2013. u ponoć zaprimljeno je 773.198 zahtjeva za legalizaciju, a ta bi se brojka nakon temeljitijeg prebrojavanja po županijskim uredima mogla povećati za još nekoliko stotina. Samo u lipnju podneseno je više od 570.000 zahtjeva, a koliko hrvatski građani vole sve raditi u zadnji čas, pokazuje podatak ministrice Mrak Taritaš da je 30. lipnja u 23.45 sati, dok se na Trgu bana Jelačića slavio ulazak u EU, još dvadesetak građana stajalo u redu u pisarnici zagrebačkog Gradskog ureda za prostorno uređenje.

I sama ministrica priznaje da je iznenađena tolikim brojem zahtjeva, iako ga smatra dokazom da je Ministarstvo bilo uvjerljivo u svojoj javnoj kampanji objašnjavanja svih prednosti legalizacije. Građani su prvu fazu legalizacije tako ispunili iznad svih očekivanja, a sada je na državi i jedinicama lokalne samouprave da riješe pristigle zahtjeve.

Karte iz Srbije A koliko će to trajati, to ni ministrica ne može procijeniti, no kako se godišnje izdaje oko 40.000 rješenja, računica pokazuje da bi legalizacija mogla tim tempom trajati još 20 godina, ako ne i dulje. Ipak, Anka Mrak Taritaš nada se da bi se u iduće dvije godine mogli probiti kroz 70 do 80 posto zahtjeva, uz pomoć posebnih timova čije se osnivanje planira.

U to je teško povjerovati, s obzirom na to da legalizacija i dalje ima status dodatnog posla, a redoviti postupci, poput izdavanja građevinskih dozvola, imaju prioritet. Prije toga se planiraju sastanci sa svim županima i pročelnicima županijskih ureda za prostorno uređenje, kako bi se procijenili kapaciteti državne i lokalne administracije. Ministrica procjenjuje da bi se oko 10 posto zahtjeva moglo odnositi na zgrade koje su izgrađene prije 1968. godine, a čiji vlasnici nisu bili sigurni oko datuma izgradnje, pa su za svaki slučaj

Broj podnesenih zahtjeva po županijama Županija

Rok za dopunu najmanje 60 dana Postupak legalizacije prepun je nejasnoća, a dio njih stvorili su i sami uredi za prostorno uređenje. Dio građana tako je već dobio dopise u kojima se od njih traži da u roku od 30 dana dopune svoje nepotpune zahtjeve dokumentacijom, inače će im zahtjevi biti odbijeni. Zato je iz Ministarstva graditeljstva poslana uputa da bi rok trebao biti najmanje 60 dana. Onima koji su već dobili dopise s rokom od 30 dana iz Ministarstva poručuju da mogu mirno spavati te da će im stići novi dopisi s produljenim rokom. podnijeli zahtjev. Njihove dileme trebale bi biti razriješene skorim dolaskom 5400 zračnih snimki iz 1968. godine, koje je obećala poslati vlada Srbije. Još 10 posto zahtjeva moglo bi biti odbijeno, jer se građevine nalaze u području gdje je legalizacija nemoguća.

Snimanje na jesen No, i dalje preostaje barem 600.000 zahtjeva za nepoznati broj građevina s obzirom na to da je moguće i više zahtjeva za jednu nekretninu i jedan zahtjev za više nekretnina. Detaljniju raščlambu zahtjeva po vrstama građevina Ministarstvo će

Broj zahtjeva

Grad Zagreb Splitsko-dalmatinska Zagrebačka Zadarska Osječko-baranjska Primorsko-goranska Istarska Sisačko-moslavačka Vukovarsko-srijemska Varaždinska Brodsko-posavska Krapinsko-zagorska Karlovačka Koprivničko-križevačka Šibensko-kninska Bjelovarsko-bilogorska Dubrovačko-neretvanska Međimurska Požeško-slavonska Ličko-senjska Virovitičko-podravska UKUPNO

88.000 76.782 65.201 62.445 57.510 48.090 40.017 37.007 34.450 33.965 30.725 27.428 24.644 23.152 23.087 22.197 20.575 19.378 15.733 13.351 9.461 773.198

Izvor: Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja

izraditi do jeseni, kada slijedi i novo snimanje cijele Hrvatske iz zraka, da se vidi kakvo je stvarno stanje na terenu i što je ostalo izvan ovog postupka legalizacije. Kad jednom legalizacija napokon završi, tu ne prestaje posao za građevinsku inspekciju, koja

Što s onima koji nisu podnijeli zahtjev?

Za one koji nisu podnijeli zahtjev za legalizaciju postoje dva moguća raspleta. Zgrade izgrađene izvan građevinske zone će se rušiti i za njih nema nikakve nade. Zgrade u građevinskoj zoni moći će se legalizirati, ali u redovnom postupku, uz plaćanje svih naknada i doprinosa u punom iznosu. Vlasnike tih zgrada najprije će posjetiti građevinski inspektor i uručiti im rješenje. Ako ne pokrenu legalizaciju, naplatit će im se novčana kazna. Ako je budu ignorirali, slijedi druga kazna, a ako i nju ignoriraju, slijedi rušenje. Od početka ove godine građevinska inspekcija je uklonila 417 zgrada, isključivo onih koje su bespravno izgrađene nakon 21. lipnja 2011. i stoga se nikako ne mogu legalizirati. Što se tiče balkona pretvorenih u lođe, koji sigurno čine značajan dio ukupnog broja zahtjeva za legalizaciju, oni koji nisu podnijeli zahtjev i dalje će ih moći legalizirati po redovnom postupku. To će, međutim, biti teško izvedivo, jer će im, između ostaloga, trebati i suglasnost svih stanara.

mora postati brža i efikasnija, jer u Ministarstvu nemaju iluzija da će stoljetna tradicija bespravne gradnje odjednom odumrijeti.

S obzirom na to da je zahtjevu za legalizaciju trebalo priložiti 70 kuna državnog biljega, lako je izračunati da je država već samim podnošenjem zahtjeva ubrala više od 54 milijuna kuna.

Korist od nastavka legalizacije kroz naplatu naknada i doprinosa za lokalne proračune teško je procijeniti, ali ministrica najvećom koristi ipak smatra činjenicu da smo na dobrom putu rješenja višegeneracijskog problema bespravne gradnje.

8

AKTUALNO

*vijesti U Rovinju 6. Weekend Media Festival Šesti Weekend Media Festival, jedan od najvećih regionalnih festivala komunikacija, održat će se od 19. do 22. rujna u Rovinju. Okupit će se oko 4000 medijskih, marketinških i PR profesionalaca. U Rovinj stiže i Tom Buday, voditelj marketinga švicarskog Nestlea.

Drugi put za redom u sklopu Weekend Media Festivala održat će se BalCannes, regionalna revija najboljih reklamnih agencija. U sklopu festivala bit će i natjecateljsko-revijalni dio, za koji su natječaji u tijeku. Na natjecanje se mogu prijaviti oni koji su napravili neku mobilnu aplikaciju, snimili YouTube hit ili osmislili Instagram profil.

Podravki nagrade QUDAL-a Najnovije QUDAL istraživanje pokazalo je kako je Podravka prema mišljenju hrvatskih potrošača i dalje na vrhu hrvatskih kompanija kad je riječ o kvaliteti ponuđača roba i usluga. Osim zlatne medalje za ukupnu djelatnost tvrtke, proizvodi Podravke najbolje ocjene dobili su u još 11 pojedinačnih kategorija.

Godišnji pad zaposlenosti Ukupan broj zaposlenih u svibnju iznosio je 1.369.070 što je za 1,5 posto manje nego u svibnju prošle godine, objavio je Državni zavod za statistiku. Broj zaposlenih u pravnim osobama iznosio je 1.131.065 što je godišnje smanjenje za 1,1 posto. Na mjesečnoj razini, u odnosu na travanj, ukupan broj zaposlenih zabilježio je blagi rast od 0,92 posto, što je ujedno i rast treći mjesec za redom.

Rast se pripisuje uobičajenim sezonskim kretanjima. Broj zaposlenih u pravnim osobama, u odnosu na travanj, porastao je za 1,42 posto.

Privredni vjesnik Broj 3786, 15. srpnja 2013.

( 44% manja

ukupna vrijednost ugovora s državom

( 77% pala

vrijednost ugovora ranijeg tržišnog lidera Medike

Analiza javne nabave

Pad potrošnje srezao prihode dobavljača Uvođenje objedinjene javne nabave dijela najvećih ustanova u rujnu dodatno je utjecalo na osjetan pad broja naručitelja. Pet najuspješnijih isporučitelja ugovorilo je čak 57 posto manju vrijednost nego u 2011.

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Z

a opremanje bolnica i laboratorija država je u 2012. sklopila ugovore u čak 44 posto manjoj vrijednosti nego u 2011. pa je nakon dvije godine prvi put zabilježen osjetniji učinak štednje u ovom segmentu zdravstva.

Manja potrošnja u zdravstvu, pokazuje najnovija analiza tvrtke Briefing e-servisi, odrazila se na ponuditelje, a posebice na one najveće. Tako je pet najuspješnijih is-

KBC Zagreb bio je najveći naručitelj s ugovorenom vrijednošću od 209,4 milijuna kuna poručitelja ugovorilo čak 57 posto manju vrijednost nego u 2011. Vrijednost ugovora ranijeg tržišnog lidera Medike pala je 77 posto.

Tatjana KorcebaHuić, direktorica Briefing e-servisa, kaže nam kako analize opremanja bolnica i laboratorija tvrtka radi od 2009. godine i ovo je prvi pad potrošnje. “Od 2009. godine potrošnja u zdravstvu je rasla iako smo i službeno bili u recesiji. Logično bi bilo da je već tad došlo do stagnacije, ili pada, što se nije dogodilo. Potrošnja je rasla sa 1,3 milijarde kuna u 2009. na 1,97 milijardi u 2010., dok je u 2011.

stagnirala i ostala na razini prethodne godine. U isto vrijeme su donesene neke nepopularne mjere štednje, kao što su tzv. harač i dizanje PDV-a na 25 posto, koje su zahvatile sve građane Hrvatske, ali isto se nije osjetilo u zdravstvu. U 2012. se potrošnja u zdravstvu kroz javnu nabavu sa 1,12 milijardi kuna spustila nešto ispod razine iz 2009. godine. Uglavnom, čini se da je smanjenje potrošnje posljedica racionalizacije nabave, kako je i najavljivano iz Ministarstva zdravlja”, objašnjava nam.

Veća transparentnost Obveznici javne nabave sklopili su u 2012., prema dostupnim podacima objavljenim u Elektroničkom oglasniku javne nabave, ugovore u vrijednosti od 1,119 milijardi kuna, uključivši i višegodišnje okvirne sporazume.

Uvođenje objedinjene javne nabave dijela najvećih ustanova u rujnu dodatno je utjecalo na osjetan pad broja naručitelja, prvi u tri godine, pa podaci o najvećim naručiteljima nisu sasvim usporedivi.

KBC Zagreb bio je najveći naručitelj s ugovorenom vrijednošću od 209,4 milijuna kuna, nominalno 16 posto manje nego u 2011., ispred Ministarstva zdravlja s ugovorima u vrijednosti od 123,3 milijuna kuna i KBC-a Sestre milosrdnice sa 75,7 milijuna kuna.

Transparentnost javne nabave u zdravstvu povećana je sa 84 na 87 posto, koliko je rezultata lanjskih nadmetanja objavljeno u zakonskom roku.

Transparentnost obje spomenute zagrebačke bolnice bila je na razini 75 posto. “Transparentnost javne nabave se povećava, kako u ovom sektoru tako i u ostalim, po-

malo svake godine, te je za 2012. poznato 87 posto rezultata nadmetanja.

To znači da od 100 provedenih nadmetanja za njih 87 znamo tko je dobio posao i po kojoj cijeni. Na žalost, za ostalih 13 posto nemamo nikakve podatke iako je Zakon o javnoj nabavi jasno propisao da se rezultati moraju objaviti, što znači da od 100 provedenih nadmetanja moramo znati i rezultate svih 100. Svakako je razlog povećanju transparentnosti pozornost javnosti koja je vrlo osjetljiva na svaku mogućnost manipulacije i zlouporabe javnog novca”, naglašava Tatjana Korceba-Huić.

Manje ponuditelja Među ponuditeljima najveću vrijednost ugovora ostvario je Medical Intertrade, 73,1 milijun kuna, što je 58 posto manje nego u 2011. kad je zauzeo drugo mjesto. Slijedi

Medicom, jedan od rijetkih koji su uspjeli znatno povećati ugovorenu vrijednost - sa 11 milijuna na 69 milijuna kuna. Phoenix Farmacija je treća, s padom vrijednosti od 52 posto, dok je tržišni lider u prethodne dvije godine Medika ostvarila vrijednost ugovora od 49,7 milijuna kuna, niti četvrtinu od 213,2 milijuna kuna ugovorenih u 2011. Medika je ipak bila najčešće birani ponuditelj, u 2012. sklopila je 243 ugovora, ispred Medical Intertradea sa 238 i Oktal Pharme sa 146 ugovora.

Na tržištu ponuditelja medicinske i laboratorijske opreme i materijala, lijekova i ostalog prošle je godine sudjelovalo 17 posto manje ponuditelja. Ukupno je na tržištu uspješno sudjelovalo 339 ponuditelja, prema 408 u prethodnoj godini. To je ujedno i najmanji broj ponuditelja u posljednje četiri godine. “S obzirom na to da je država veliki dužnik dobavljačima u ovom sektoru, pretpostavljam da mnogi zbog toga, ali i općenito loše gospodarske situacije, više nisu mogli konkurirati za poslove s državom. Jer ponuditelji moraju imati besprijekorno poslovanje, ponudi priložiti potvrdu o podmirenim obvezama prema državi, bankarsku garanciju... I jedna lipa dugovanja prema državi (PDV, mirovinsko, zdravstveno, porez na dobit...) vas eliminira iz procesa javne nabave”, zaključuje Tatjana Korceba-Huić.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3786, 15. srpnja 2013.

( 339.362

novih redovnih dionica CA

(

za 79 mil kn

*vijesti

povećat će se temeljni kapital CA

Sjednica hrvatske vlade

Vlada dokapitalizira Croatiju Airlines

Program restrukturiranja nacionalnog avioprijevoznika odobrio je AZTN, koji je ocijenio da program sadrži dokaze o dugoročnoj tržišnoj održivosti, što će kompaniji omogućiti da vlastitim sredstvima podmiruje financijske obveze. Uvjet je da se sve predložene mjere i provedu Igor Vukić vukic@privredni.hr

V

lada je na prošlotjednoj sjednici odobrila povećanje temeljnog kapitala Croatia Airlinesa za 79 milijuna kuna. Riječ je o pretvaranju potraživanja koja Vlada ima prema kompaniji nakon što je u njeno ime platila ranije dodijeljeno jamstvo za kredit.

Ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić objasnio je da se radi o dijelu dokapitalizacije koja je dio procesa restrukturiranja nacionalnog avioprijevoznika u velikim teškoćama. Program je odobrila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.

Izdavanje novih dionica Pretvaranje jamstva u kapital provest će se izdavanjem novih redovnih dionica, njih 339.362 po 200 kuna. Temeljni kapital će s tim povećanjem iznositi 1,9 milijardi kuna. Mi-

nistar financija ovlašten je u ime Republike Hrvatske sklopiti ugovor o ulaganju u Croatia Airlines. Skupština tvrtke koja će potvrditi ove promjene održat će se 16. srpnja.

Vlada je u 2012. počela s procesom dokapitalizacije ukupno vrijednim 862 milijuna kuna.

Program restrukturiranja,

Nakon 17 godina jedna će privatna kompanija sudjelovati u domaćem linijskom avioprometu

koji je odobrio AZTN, odnosi se na razdoblje od 2011. do 2015. godine, a napravljen je u skladu sa Zakonom o državnim potporama. AZTN je ocijenio da program sadrži uvjerljive dokaze o dugoročnoj tržišnoj održivosti, što će kompaniji omogućiti da vlastitim sredstvima ured-

no podmiruje financijske obveze. Uvjet je da se sve predložene mjere stvarno i provedu. Program predviđa primjenu kompenzacijskih mjera, odnosno smanjenje kapaciteta flote i zastupljenosti na tržištu (broj letova), kao i mjere štednje, odnosno vlastitog doprinosa tvrtke u financiranju restrukturiranja.

Vlada je ujedno dala i suglasnost da se sklope ugovori o obvezi obavljanja domaćeg linijskog zračnog prometa. Ministar Hajdaš Dončić objasnio je da Vlada i prema europskim pravilima može sufinancirati domaći promet jer je to u javnom interesu. Ugovor o domaćem prometu sklopit će se s Croatia Airlinesom te s poduzećem Trade Air. Tako će nakon 17 godina ponovo jedna privatna kompanija sudjelovati u domaćem linijskom prometu. Velikogorički Trade Air letjet će, prema najavama, na linijama ZagrebOsijek-Zagreb te RijekaSplit-Dubrovnik-Rijeka.

Prihvaćene su i izmjene Zakona o zadrugama.

Prema riječima ministra poduzetništva i obrta Gordana Marasa, u Hrvatskoj djeluje oko 1000 zadruga, koje okupljaju oko 18.600 zadrugara. Njima treba pribrojiti i oko 2600 zaposlenih u zadrugama.

Poticanje razvoja zadrugarstva Sve u svemu, to je jako malo, ocijenio je Maras, dodajući da zadrugarstvo može biti efikasan način djelovanja na tržištu, pogotovo u poljoprivredi i obrtničkim djelatnostima. Hrvatska ima tradiciju zadrugarstva dugu 140 godina, a izmjene zakona trebale bi stvoriti institucionalni okvir za bolji poduzetnički način poslovanja. Uz ostalo, planira se poticati izobrazba zadrugara i upravitelja zadruga, razvoj zadrugarstva u slabije naseljenim područjima i slično. Krovno tijelo je Hrvatski savez zadruga, koji se, prema prijedlogu

9

zakona, financira iz članarina, prihoda od imovine, naknada za usluge, donacija i drugih izvora. Potvrde, uvjerenja i druge isprave koje će HSZ izdavati u okviru javnih ovlasti imat će svojstvo javnih isprava.

Sudeći po suglasnosti za osnivanje Slobodne zone Luka Rijeka-Škrljevo, slobodne zone nastavit će živjeti u pravnom sustavu i nakon ulaska u Europsku uniju. Slobodna zona Škrljevo osnovat će se na površini od 337.000 četvornih metara. Koncesionar zone je Luka Rijeka, koja već upravlja slobodnom zonom i ovime dobiva novu površinu za takvu djelatnost. Nova zona služit će za prihvat pojačanog prometa koji se očekuje u riječkoj luci.

U zoni se može obavljati proizvodnja i oplemenjivanje robe, skladištenje na veliko, osnivanje tehnoloških razvojnih centara... Nije dopuštena trgovina na malo te bankarski i srodni poslovi.

Slobodno kretanje roba u EU-u Na tribini ISO forum Croaticum, u organizaciji HGK-a, govorilo se o slobodnom kretanju roba na unutarnjem tržištu Europske unije. Načelnica Sektora za koordinaciju unutarnjeg tržišta iz Ministarstva gospodarstva Ladislava Čelar predstavila je Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti, kao i Solvit – online mrežu za rješavanje problema nastalih zbog neprikladne primjene prava koje uređuje unutarnje tržište bez pokretanja sudskog postupka i bez naknade.

Manje poljoprivrednih proizvoda Fizički obujam poljoprivredne bruto proizvodnje u prošloj godini u odnosu na 2011. smanjen je za 9,9 posto, objavio je Državni zavod za statistiku.

Na smanjenje poljoprivredne proizvodnje utjecalo je smanjenje i biljne i stočne proizvodnje.

Biljna proizvodnja pala je za 12,3 posto, a stočna proizvodnja za 6,8 posto.

Uskoro otvorenje centra Point Krajem ljeta u zapadnom dijelu Zagreba vrata bi kupcima trebao otvoriti još jedan trgovački centar - Point Shopping Center u Vrbanima, kako navode investitori, prvi trgovački centar osmišljen za susjedstvo. Riječ je o 50 milijuna eura vrijednoj investiciji tvrtke Bluehouse Capital, private equity kompanije koja upravlja ulaganjima u nekretnine u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi, a u Hrvatskoj je od 2007. godine. Na površini od oko 40.000 četvornih metara, na četiri podzemne i dvije nadzemne etaže s garažom, nalazit će se više od 50 trgovina i 500 parkirnih mjesta.

10 PREDSTAVLJAMO

Privredni vjesnik Broj 3786, 15. srpnja 2013.

( 5 od 7

( 95%

zaposlenih u Projectumu su arhitekti

Projectum, Split

gostiju Mirnog kutka su stranci

Mirni kutak, Otočac

Rastu kao da ne znaju za krizu

Tvrtka se u 10 godina postojanja profilirala tako da su joj specijalnost projekti interijera luksuznih hotela, privatnih rezidencija i u novije vrijeme marina

S

plitska tvrtka Projectum osnovana je 2003. godine.

Tvrtka je doduše nastala nekoliko godina ranije, kada je njezina direktorica i dizajnerica interijera Lea Aviani osnovala Studio Raster, koji se isključivo bavio uređenjem interijera. Danas područje djelovanja obuhvaća arhitektonsko projektiranje, projektiranje interijera, vođenje projekata i konzalting. Tvrtka se u 10 godina postojanja profilirala tako da su projekti interijera luksuznih hotela, privatnih rezidencija i u novije vrijeme marina postali njihova specijalnost. Iskustvo Lee Aviani u uređenju interijera pozicioniralo je tvrtku u sam hrvatski vrh u segmentu projektiranja i uređenja interijera.

Tvrtka zapošljava sedam radnika od kojih je pet arhitekata. Sve projekte vodi i nadzire direktorica tvrtke. Nova tvornica Sardine u Postirama, hotel IN u Biogradu, hotel Luxe u Splitu, hotel Lemon Tree Garden, samo su neki od većih dovršenih projekata. Unatoč krizi tvrtka stalno raste - i kad je riječ o projektima, i kad je riječ o prihodima - pa trenutačno ima

u različitim fazama četiri veća projekta: Marina Seget, Marina Bol, hotel Trogir i hotel Super Dalmacija, te nekoliko projekata uređenja i proširenja kapaciteta hotela.

Dizajn namještaja Hotel Trogir je tipičan hotel baštine, smješten na trogirskoj rivi. “Radi se o prenamjeni kuće s oznakom kulturne baštine u hotel, što je najlakše napraviti jer je dugu povijest ove kuće posljednji oblikovao barok. Međutim, u ovom se slučaju nekoliko kuća spajalo u jednu zgradu.

Zato se pri projektiranju, a po želji konzervatora, naglasak stavljao na postizanje baroknog dojma, i to kroz samostojeći namještaj te kroz dekoraci-

Namještaj ne nabavljamo iz kataloga nego ga dizajniramo, kaže direktorica tvrtke Lea Aviani ju za postavljanje željenog ozračja. U svemu tome vodilo se računa da se poštuju svi konzervatorski i hotelijerski propisi u izradi

interijerskog rješenja hotela”, ističe Lea Aviani.

Hotel Super Dalmacija na Čiovu projektirao je jedan od najuglednijih hrvatskih arhitekata, Hrvoje Njirić, a uređenje interijera Lee Aviani nastavlja se na avangardni arhitektov projekt. Taj uistinu jedinstveno zamišljen hotel trebao bi biti dovršen krajem godine. Investitor u Marinu Seget u Segetu Donjem, tvrtka Baotić, postavio je visoke ciljeve uređenja, a uz novu zgradu radit će se i nova šetnica. U Marinu Bol pak investira Županijska lučka uprava, a projekt se temelji na korištenju izvornih građevinskih materijala u kojima dominira suhozid.

“Namještaj ne nabavljamo iz kataloga nego ga dizajniramo. Naši partneri nam se vraćaju jer su nas osim po kvaliteti prepoznali i po tome što nam nije cilj ugraditi skup kataloški namještaj. U stanju smo odgovoriti na sve izazove današnjih projekata. Profesionalnost u projektiranju interijera koja se ogleda u pravilnom odnosu funkcije i detalja čini svaki naš projekt interijera jedinstvenim”, ističe direktorica Lea Aviani. (J.V.)

Svatko mora naći svoj mirni kutak Hotel i restoran nalaze se uz rijeku Gacku, u čijoj se blizini ima što vidjeti: tu su Mlinice, nedaleko je svetište Krasno, pa utočište za medvjediće Kuterevo...

U

Gackoj dolini, netaknutoj prirodi uz rijeku Gacku, u gradu Otočcu nalazi se obiteljski hotel Mirni kutak s restoranom u kojem se nudi internacionalna i lička kuhinja.

Tvrtka Mirni kutak osnovana je još 1985. godine, a danas hotel Mirni kutak ima 31 suvremeno opremljenu sobu s ukupno 66 ležaja. “Restoran Mirni kutak svoju kvalitetu temelji na iskustvu dugom 21 godinu i nalazimo se među 100 vodećih restorana u Hrvatskoj. Hotel i restoran nalaze se u blizini više lovišta na ptice te srednju i krupnu divljač, pa je u tom kraju razvijen lovni turizam.

Među lovnim turistima najbrojniji su Talijani i Austrijanci. Tu je i rijeka Gacka, svjetski poznata po čistoći i sportskom ribolovu”, rekla je Josipa Marković, koja je uz supruga Franu vlasnica Mirnog kutka. Njezin suprug Frane je 1999. i 2003. godine proglašen najuspješnijim poduzetnikom prema izboru Zavoda za poslovna istraživanja.

U Otočcu posjetitelji mnogo toga mogu vidjeti, pa tako Josipa Marković turistima preporuča posjet izvoru Gacke, Mlinicama, muzejima i arheološkim nalazištima, utočištu za mlade medvjede u Kuterevu, posjet svetištu Majke Božje od Krasna, a zimi i skijalištu u Krasnu.

Osim toga, u neposrednoj blizini nalaze se tri nacionalna parka - Sjeverni Velebit, Plitvička jezera i Paklenica. Gacka dolina poznata je i po gljivama i sirevima pa posjetitelji mogu obići siranu Runolist i isprobati ličke sireve.

Uskoro izgradnja još 20 soba Govoreći o gastronomskim specijalitetima toga kraja koji se nude u Mirnom kutku, Josipa Marković je istaknula kako su specijaliteti kuće pašteta od pastrve pripremljena na starinski način, jela od divljači, svinjetine i janjetine.

Kao desert gostima preporuča primjerice štrudlu s jabukama, pitu sa sirom, kiflice s orasima, ali i masnicu, tj. kolač od vučenog tijesta na koji se stavlja svinjska mast i šećer.

“Turistička sezona nam počinje 1. ožujka kada na rijeci Gackoj zapravo počinje ribolovna sezona. Manji dio naših turista su domaći gosti, dok je 95 posto stranaca

Kako bi izgradili obiteljski hotel, Markovići su godinama uzimali kredite poslovnih banaka koji vole doći u Mirni kutak. Uglavnom su to Talijani, Austrijanci i Mađari koji ovdje odsjedaju na proputovanju za Međugorje”, rekla je Josipa Marković. Među planovima za budućnost, istaknula je izgradnju još 20 soba jer već postoji građevinska dozvola za novi objekt. Inače Markovići su svoj ugostiteljsko-turistički posao započeli prije 25 godina iz jedne male kuće, a kako bi izgradili obiteljski hotel, godinama su uzimali kredite poslovnih banaka. Uz to su dobili i poticajna sredstva Hrvatske banke za obnovu i razvitak. (S.P.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3786, 15. srpnja 2013.

( 3 od 100 ideja

prema svjetskim statistikama postanu posao

( oko 5 od 100

ideja u Hrvatskoj zaživi kao posao

Kako procijeniti je li poslovna ideja dobra

Upornošću i dobrim poslovnim planom do uspjeha Poduzetništvo je velika lutrija. Svaka nova ideja je srećka koja - ako se dobro postavi na noge, dobro istraži tržište i napravi dobar poslovni plan te krene u njegovo ostvarenje - može postati profitabilna, kaže Željko Kovač iz Centra za poduzetništvo Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

na ove ili one probleme.

Treba biti uporan. Kada kucate na mnoga vrata, neka se otvore”, ističe Gustin. Nakon godine dana pregovaranja s gradskim vlastima kako bi im ustupili javne površine za parkiranje bicikala, dobili su dozvolu za pilot-projekt.

Kako bi unajmio bicikl, korisnik se treba registrirati putem web stranice, mobilne aplikacije ili na terminalu na stajalištu Nextbikea. Aktivacija računa stoji devet kuna

U

krizi se poznaju junaci: na nove ideje u to doba najčešće kreću oni koji su ostali bez posla, tržišta ili dovoljnih prihoda.

No započeti novi posao nije lako. Željko Kovač iz Centra za poduzetništvo kaže kako poduzetnicima početnicima trebaju savjeti i upravo zato je dobro da se obrate onima koji im mogu dati prvu pomoć na tom putu. “Mi, poslovni savjetnici, možemo im pomoći u razradi ideje kroz razgovor i stavljanje ideje na papir. Naš je posao pokušati shvatiti bit njihove poduzetničke ideje i onda je preko financijskih institucija, onih u vlasništvu države ili banaka, pokušati realizirati”, ističe Kovač. No, naravno, ne smijemo zaboraviti da ta poslovna ideja mora svim sudionicima u projektu, pa tako i financijerima, biti dovoljno profitabilna, upozorava Kovač.

“Mnogi početnici imaju u startu velike ambicije i preveliki su optimisti.

Njihove ideje treba svesti u realne okvire. U nas tek oko pet posto ideja, kada se realiziraju kroz poslovni poduhvat, prežive petu godinu postojanja. Poduzetništvo je velika lutrija.

Svaka nova ideja je srećka koja - ako se dobro postavi na noge, dobro istraži tržište i napravi dobar poslovni plan te krene u njegovo ostvarenje - može postati profitabilna. No nikad ne znate kakav je utje-

caj vanjskih faktora na ostvarenje tog cilja. Često upravo oni upravljaju razvojem priče koju smo zamislili mi ili sam poduzetnik”, kaže Kovač.

Od studentske sobe do projekta na cesti Hrvatska je zemlja u kojoj je nešto teže od ideje doći do poslovnog plana jer je tržište relativno maleno i specifično, pa mnoge poslovne ideje sa zapada nisu izvedive. No upravo zato je uspješnost poslovnih ideja u Hrvatskoj iznad svjetskog prosjeka - prema kojem samo tri od 100 ideja postanu posao.

“Hrvatsko tržište je suženo, malo i nemamo dovoljno financijske snage, no tu ipak postoji solidan potencijal koji nije iskorišten”, smatra Kovač. Kovač upozorava da je za poduzetnika jako važno brzo doći u fazu kada se ideja stavi na papir i dobro razradi. “To je nama koji procjenjujemo ideje dokaz

da je priča kvalitetna pa je možemo i bolje procjenjivati”, ističe Kovač. Jedna od ideja koja je prošla kroz Centar za poduzetništvo, postala razrađena ideja, pa onda i poslovni plan, je priča o Nextbikeu.

Student Ante Gustin projekt je započeo razvijati na fakultetu u Varaždinu, a nastavio na diplomskom studiju informatike Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu.

“Ideja mi se rodila prije nešto više od godinu dana u mojoj studentskoj sobi. Koncept iznajmljivanja bicikala koji su ujedno i reklamni panoi, a koji je postojao u svijetu, do sada nije bio uveden u Hrvatskoj. Vidio sam da je moguće napraviti neku verziju za naše područje, unaprijeđenu novim teh-

Željko Kovač, Centar za poduzetništvo

nologijama. Stavio sam to na papir, istraživao po internetu, analizirao i sastavio poslovni plan koji sam izložio svojim kolegama, prijateljima i obitelji. Oni su tu ideju podržali i prihvatili mišljenje da je tako nešto potrebno Hrvatskoj”, kaže Gustin.

Investitor za drugu fazu Nextbikea Svoj poslovni plan su unapređivali i nastavljali se s njime natjecati na natječajima s etabliranim tvrtkama i njihovim planovima.

U startu je ideju najteže financijski pokriti, naglašava Gustin. “Na početku je bilo jako teško jer ste u svojem projektu sami.

Treba ustrajati. Većina ljudi, čak i poslovnih savjetnika, s kojima sam razgovarao govorila mi je da nećemo moći ostvariti taj projekt i da ćemo naići

Za projekt Nextbike su zainteresirani gradovi poput Koprivnice, Dubrovnika, Rijeke, Umaga, Novigrada... i unutar tog iznosa korisnik će moći svaki dan prvih sat vremena koristiti bicikl besplatno. Nakon isteka prvog sata plaća se osam kuna za svaki sljedeći sat, a bicikl se može iznajmiti najviše na još pet sati.

Za drugu fazu svog zagrebačkog projekta, kao i za dvadestak novih lokacija za najam bicikala, Gustin čeka pomoć jačeg investitora. Čini se da Nextbike neće ostati samo na zagrebačkim ulicama. “Razgovarali smo već s predstavnicima sedam gradova. Za njega su zainteresirani gradovi poput Koprivnice, Dubrovnika, Rijeke, Umaga, Novigrada... Vjerujem da će i oni uskoro krenuti u njegovo ostvarenje”, zaključuje Gustin.

*vijesti Europska komisija izlaže u Bjelovaru Bjelovarski sajam prošli su tjedan posjetili predstavnici Europske komisije, točnije predstavnice Generalne direkcije za poljoprivredu i ruralni razvoj Patricia Libert, koordinatorica za sajmove i događaje, i Nadine Verhoeven, asistentica za komunikacije.

Razgledale su izložbeni prostori na kojem će se u rujnu, na sajamskom prostoru u Gudovcu, predstaviti poljoprivredna politika i inicijative za ruralni razvoj Europske komisije. EK će na sajmu zauzeti stotinjak kvadrata izložbenog prostora.

Nova investicija Luke Ploče Luka Ploče izvijestila je Zagrebačku burzu da 15. srpnja počinju radovi na izgradnji prve faze terminala za tekuće terete, ukupnog kapaciteta 95.000 četvornih metara. Investicija je ukupno vrijedna 26 milijuna eura, od čega Luka Ploče ulaže 14,5 milijuna eura, a vanjski partneri 12 milijuna eura.

Operator cijelog terminala bit će Luka Ploče Trgovina, tvrtka u stopostotnom vlasništvu Luke Ploče.

Više prometa u riječnim lukama Prijevoz robe na unutarnjim vodnim putovima u svibnju ove godine u usporedbi sa svibnjem 2012. porastao je za 22,9 posto.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, unutarnji prijevoz robe bio je u padu za 14,1 posto, ali je porastao međunarodni prijevoz, i to za 29 posto. U svibnju je prevezeno 45.000 tona razne robe, a u prvih pet mjeseci ukupno 202.000 tona.

Najviše su se prevozile kemikalije (umjetno gnojivo), ugljen, metali, metalne rudače i poljoprivredni proizvodi.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3786, 15. srpnja 2013.

( 360 mil noćenja

Sloboda poduzetništva

Šonje: Prepreke biznisu neće ukloniti onaj tko ih je postavio

Velika produkcija zakonskih tekstova stvara zakonodavni kaos, smatra Sanja Mađarević-Šujster, ekonomistica Svjetske banke Igor Vukić vukic@privredni.hr

P

repreke ulaganjima ne mogu ukloniti oni koji su ih postavili, nego oni koji se s njima svakodnevno susreću, ustvrdio je ekonomski analitičar Velimir Šonje, gostujući na prošlotjednom okruglom stolu Centra za javne politike i ekonomske analize. Šonje smatra da bi trebalo oformiti mješoviti odbor od predstavnika privatnog sektora (ulagača koji se susreću s preprekama) i javnih vlasti koje na kraju rasprave mogu preporuke odbora pretvoriti u djelotvorne propise.

HGK je napravio odličan potez zatvarajući neka predstavništva, a otvarajući predstavništvo u SAD-u Okrugli stol bavio se prijedlozima za poticanje slobode poduzetništva. Šonje je istaknuo kako je u Hrvatskoj uočljiv nesklad između ideja i stvarnosti. O barijerama koje koče poduzetničku slobodu puno se govori, ali se malo radi na tome da se stvarno i uklone. Pokušaji za promjene često dolaze

s vrhova vlasti, ali se razvodne do adresa na kojima se odvijaju stvarni poduzetnički procesi. Teško je procijeniti je li birokracija tako jaka, nedostaje li političke volje da se stvari promijene ili nema dovoljno kadrovskog kapaciteta za promjene, rekao je Šonje.

Modeli iz AustroUgarske Sanja Mađarević-Šujster, ekonomistica Svjetske banke, ukazala je na veliku produkciju zakonskih tekstova koji stvaraju “zakonodavni kaos”. Uz procedure kojima se pokušava pojednostaviti poslovanje prema uzoru na Europsku uniju zadržavaju se i stari modeli, koji su preživjeli još od AustroUgarske. “U doba digitalizacije još se uvijek susrećemo s uplatnicama, biljezima, rodnim listovima i drugim dokumentima koje treba skupljati jer registri nisu povezani.

Prikupljanje tih dokumenata troši vrijeme i građana i poduzetnika”, rekla je Sanja Mađarević-Šujster.

Zbog toga Hrvatska stalno klizi na ljestvici konkurencije i na listi Svjetske banke pala je sa 81. na 84. mjesto. Zemlje s kojima bismo se mogli uspoređivati, i koje također žele privući investitore, na listi su oko 50. mjesta.

Podrška na površini Hrvatska bi željela biti turistički lider, a tek je nedavno postignut sporazum da se dnevni odmor turističkih radnika smanji sa 10 na osam sati, nadovezao se Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca.

Iako i radnici pristaju da u sezoni rade malo dulje, kako bi zaradili te omogućili i profit poslodavcu, sindikati su se dugo opirali, kao da se radi o ogromnom ustupku. Jakelić dodaje da opća klima u društvu nije sklona poduzetništvu i investicijama.

Na površini svi daju podršku, ali kad se krene u investicije poput Omble, Plomina ili Rockwoolla, prepreke se umnožavaju velikom brzinom.

Na lošem glasu je i lobiranje, iako je veliki biznis nezamisliv bez lobističkih aktivnosti, rekao je Natko Vlahović, potpredsjednik Društva lobista Hrvatske. Trebalo bi uložiti i mnogo lobističkih napora da se Hrvatska pozicionira na svjetskoj investicijskoj karti. Stoga smatra da je Hrvatska gospodarska komora napravila odličan potez zatvarajući neka predstavništva, a otvarajući predstavništvo u SAD-u, jednom od središta međunarodne investicijske zajednice.

u kampovima ostvari se godišnje u Europi

Josipa Cvelić Bonifačić, direktorica prodaje

Potrebna je d investiranja i Ne moraju svi kampovi imati bazen ili wellness, ali postoji niz mo kamp može biti idealan za ronioce, jedan za planinare, jedan za njih je sve više - budućnost kampova neće biti upitna Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

S

Josipom Cvelić Bonifačić, direktoricom prodaje, marketinga, upravljanja prihodima i razvoja kampova grupacije Valamar, razgovarali smo o kvaliteti ponude hrvatskih kampova, uspoređivali našu ponudu s europskom, razgovarali o podizanju kvalitete usluga kampova, nedostacima ponude te problemima investitora. Razgovarali smo i o perspektivi hrvatskog turizma. Josipa Cvelić Bonifačić je obranila magistarski rad te prva u Europi doktorsku disertaciju o razvoju kampova.

Dovoljno je reći da je već s navršene 23 godine postala direktorica kampa u Puntu.

Zaostaje li Hrvatska po kvaliteti svojih usluga u kampovima u odnosu na europske destinacije?

- Hrvatska ne zaostaje za ostalim kamping destinacijama. Naprotiv, prema nekim istraživanjima, mi smo na drugom mjestu po ukupnoj kvaliteti kampova. Zaostajemo u nekim elementima - u kvaliteti sanitarija i kvaliteti parcela. To je upravo prostor za podizanje kvalitete usluge naših kampova. Radi se o rješivim problemima za što je potrebna prije svega dobra

volja, malo investiranja i razumijevanje proizvoda.

Velika konkurencija našim kampovima su oni na sjeveru Italije i u odnosu na njih mi malo zaostajemo. Ipak, teško je napraviti usporedbu jer je ve-

U zadnjih petšest godina turistički promet u kampovima daleko najviše raste ćina kampova u Europi u vlasništvu jedne osobe, dok se većina naših kampova nalazi unutar turističkih grupacija koje imaju i hotele i ostatak turističke ponude. Uspoređivati te manje kampove koji su vlasnički vođeni i naše kampove koji posluju unutar grupacije, to je kao da uspoređujete male obiteljske hotele i velike hotelske grupacije.

Kakav je udjel kampova u brojkama? Možete li usporediti naše brojke s europskim i rezultate kampova u odnosu na druge turističke segmente?

- U Europi se ostvari oko 360 milijuna noćenja u kampovima, dok se u prošloj godini u Hrvatskoj ostvarilo oko 17 milijuna noćenja u kampovima, što znači da imamo udjel od četiri posto.

Kada promatramo zadnjih pet-šest godina vidimo da turistički promet u kampovima daleko najviše raste. Uzmemo li u obzir relativno mali udjel naših kampova u europskima, dolazimo do spoznaje da je razvoj kampova naša velika turistička prigoda. Moje mišljenje je da naš turizam, s obzirom na poziciju, najveće prigode za razvoj i napredak ima u nautici i kampovima. Ne vjerujem da na Mediteranu možemo imati najbolju hotelsku ponudu. Što ometa razvoj i što je potrebno napraviti kako bi se više investiralo u kampove?

- Mislim da bi se dosta napravilo kada bi se riješile sustavne stvari, poput urbanističkih problema i turističkog zemljišta. Činjenica je da unutar urbanističkih planova nije predviđeno definiranje kampa pa investitori imaju problema kada ulažu u dodatne sadržaje, poput bazena, wellnessa... To usporava investicije, a pogotovo manji investitori imaju problema u borbi s administracijom. To je šteta jer u Hrvatskoj postoji dobra investicijska klima u segmentu malih privatnih kampova u čije podizanje bi ulagale fizičke osobe.

Znači, nije problem volja, interes i novac, nego je

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3786, 15. srpnja 2013.

( oko 17 mil noćenja ostvareno lani u hrvatskim kampovima

( 4% udjel

hrvatskog kamping turizma u europskom

, marketinga, upravljanja prihodima i razvoja kampova grupacije Valamar, Poreč

dobra volja, malo razumijevanje proizvoda gućnosti za unapređenje ponude. Svaki vlasnik kampa može kreirati ponudu za koju misli da je za njega najbolja. Jedan kupače... Kampovi se moraju profilirati i postati prepoznatljivi. Dokle god budemo imali veliki broj kampista u Europi - a veći problem administrativna nedorečenost. Što je s turističkim zemljištem?

- Problem turističkog zemljišta je jedan od kamena spoticanja u ra-

zvoju kampova. Zakon je donesen, ali je sve slično kao i prije njegova donošenja, što znači da on ne funkcionira u praksi. Mi konkretno nemamo potpisan ugovor o koncesiji, a dobili smo račun - što znači da ta problematika nije definirana.

Kakva je kvaliteta usluge u kampovima kad je riječ o našim turističkim regijama?

- Pored Istre i Kvarnera, i Dalmacija je na-

pravila velik iskorak u kvaliteti ponude kampova. Dovoljno je vidjeti što se sve napravilo u kampovima Zaton, Ilirija, Solaris... To je čudo i dokaz da se ima znanja. Doduše, neki mali kampovi u Dalmaciji nisu podigli kvalitetu usluge na zavidnu razinu. Istra nije slučajno naša najrazvijenija turistička regija jer, kada pogledate strukturu noćenja, onda primijetite da je udjel noćenja u kampovima u ukupnom noćenju Istre 44 posto. To je daleko najveći udjel u Hrvatskoj i znači da su kampovi pokretač razvoja turizma te da generiraju uspješnost i dobit koja se reinvestira u druge segmente turizma. Kamp je odlična podloga za daljnji razvoj i investiranje. Kamp je resort koji omogućava daljnji razvoj i ovisi samo o tome u što investitor želi ulagati dobit. Konkretno, naš najnoviji obnovljeni kamp Krk pruža velike mogućnosti; recimo, ako nam se urbanistički dozvoli, možemo izgraditi mali hotel ili određeni broj luksuznih apartmana. Kamp nudi velike mogućnosti, a ulaganje ovisi o urbanizmu i administraciji.

Jesu li kampovi tzv. socijalna kategorija, odno-

sno način ljetovanja siromašnijih gostiju?

- Činjenica je da kampovi nisu više socijalna kategorija nego način života. Dovoljno je pogledati kakvu skupu opremu kampisti imaju da biste se uvjerili u to. To je jednostavno način života. Istina, trendovi su takvi da s jedne strane imate klasične kampiste koji putuju i dolaze s punom opremom i one kampiste koji gotovo ništa ne nose sa sobom nego unajmljuju luksuzne mobilne kućice. Za potrebe svoje doktorske disertacije istraživala sam te mobilne kućice i smatram da ih kod nas ima oko 6000. Investitori su otkrili i takvu mogućnost ulaganja i podizanja kvalitete ponude. Znači da u tih 6000 mobilnih kućica imamo oko 12.000 soba, što je adekvatno kapacitetu 120 hotela sa po 100 soba.

Je li Hrvatska isključivo kupališna destinacija?

- Hrvatska je definitivno ljetna destinacija i tako nas naši gosti percipiraju. Da bismo to promijenili, možemo se poslužiti modelima prokušanim u Europi - ali moramo biti svjesni da ni Talijani ni Francuzi niti Španjolci nisu uspjeli produžiti sezonu na moru na osam ili 10 mjeseci unatoč svim resursima koji su im bili na raspolaganju.

Kako onda produžiti sezonu?

- Bila bih donekle zadovoljna kada bi naša puna sezona, odnosno sezona u kojoj su nam popunjeni svi kapaciteti, trajala tri mjeseca. Istina, vide se napori Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice da se poboljša predsezona i posezona.

Konačno se sustavno radi na produženju sezone. Jer kad vi sami priznate da

Hrvatska ne zaostaje za ostalim kamping destinacijama.

Naprotiv, po ukupnoj kvaliteti kampova mi smo na drugom mjestu ste kupališna destinacija, onda će vas i drugi promatrati na taj način, ali ako im kažete da imate i vrhunskih stvari koje možete ponuditi osim kupanja, onda možete zainteresirati goste da vam dođu i izvan turističke sezone.

Taj model razvoja destinacije viđen je u južnom Tirolu kada su se odlučili napraviti iskorak i dokazati da nisu samo skijališna odnosno zimska destinacija, nego su počeli razvijati i ljetnu sezonu - i uspjeli su. Za sve to treba vremena, puno volje, zna-

nja i rada. Ako je naš resurs more i obala, priroda, kampovi, održivi razvoj, mi to moramo iskoristiti te vidjeti kako smijemo, ali i kako ne smijemo raditi da bismo bili još atraktivniji turistima. Turistima bi se morala omogućiti sloboda uživanja u prirodnim ljepotama. Najvažnije je da imamo resurs, a to su najčešće plaže i obala, a koja će vrsta smještajnog objekta biti uz taj resurs, najlakše će regulirati tržište.

Kakva je budućnost kampova u Hrvatskoj?

- Moje je mišljenje da je budućnost kampova sjajna. Dobitan model je onaj koji je postavio Valamar u svojim kampovima, a odnosi se na ulaganja u podizanje kvalitete i ponude. To svakako ne mora značiti da svi moraju imati takav model. Ne moraju svi kampovi imati bazen ili wellness, ali postoji niz mogućnosti za unapređenje ponude. Svaki vlasnik kampa može kreirati ponudu za koju misli da je za njega najbolja i to može raditi vrlo uspješno.

Jedan kamp može biti idealan za ronioce, jedan za planinare, jedan za kupače... Kampovi se moraju profilirati i postati prepoznatljivi. Dokle god budemo imali velik broj kampista u Europi - a njih je sve više - budućnost kampova neće biti upitna.

14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3786, 15. srpnja 2013.

( 10 do 20%

mogao bi biti niži prinos pšenice

( od oko 1000 t plastike proizvede se približno 20.000 litara dizela

Virovitičko-podravska županija

Tvrtka Drava international pokrenula novu

Loše, dobro, prosječno

Od plastičnog otp dizela i proizvodnj Uz osnovnu djelatnost – recikliranje plastičnog otpada, osječka proizvodi sintetički dizel, a kao dodatna djelatnost kreće i uzgoj

Iako je proljetna sjetva obavljena nakon optimalnih rokova, jare kulture su u dobrom stanju Goran Gazdek

Z

bog obilnih oborina i niskih temperatura, proljetna sjetva, osobito šećerne repe, obavljena je nakon optimalnih agrotehničkih rokova, ali zbog povoljnih vremenskih uvjeta nakon sjetve, jare kulture su u dobrom stanju. Ako vremenski uvjeti i dalje budu povoljni, mogu se očekivati prosječni prinosi. To je zaključak sjednice Strukovne grupe agrara Hrvatske gopodarske komore-Županijske komore Virovitica, na kojoj se raspravljalo o aktualnom stanju u agraru na području Virovitičko-podravske županije, s posebnim osvrtom na proljetnu sjetvu i žetvu ranih usjeva.

“Sjetva šećerne repe kasnila je 25 dana, ali je zbog povoljnih vremenskih uvjeta nakon nje gotovo 90 posto repe u dobrom vegetativnom stanju. Od ugovorenih 8600 zasijano je 8000 hektara, od čega 5600 u Hrvatskoj i 2400 u Mađarskoj.

Očekujemo da ćemo preraditi 400 do 450 tona šećerne repe iz čega bismo

mogli dobiti 58.000 tona šećera”, kaže Ivan Tot iz Tvornice šećera Viro. Žetva ječma je završena, a prinosi nisu zadovoljavajući. Zbog obilnih kiša, ta je kultura podbacila 20 posto. Prinosi uljane repice su zadovoljavajući unatoč nepovoljnim uvjetima u vrijeme sjetve, i tijekom razvoja oni iznose u prosjeku oko tri tone po hektaru.

Završena je i berba kamilice, ali obilne oborine - tijekom vegetacije i u vrijeme berbe - odrazile su se na kvalitetu cvijeta i uljnost, koje su ispod očekivanih.

Cijene pšenice ovisit će o tržišnim uvjetima “Skidanje pšenice presijecala su kišna razdoblja što će se loše odraziti na kvalitetu prve klase cvijeta”, kaže Marijan Mareković iz tvrtke DAM. Iako je sjetva pšenice obavljena u optimalnim agrotehničkim uvjetima, prinos bi zbog dugotrajnih

oborina mogao biti niži za 10 do 20 posto od očekivanog. Cijene će ovisiti o tržišnim uvjetima, koje određuju okolnosti i kretanja na regionalnoj i globalnoj razini. “Možda svi zajedno još nismo svjesni da nam se tržište merkantilnih roba proširilo i da će veliki utjecaj na bilance imati Mađarska i Srbija.

Cijena pšenice formirat će se u regiji, kod nas će možda biti za pet do šest lipa različita u odnosu na Mađarsku. Neki pokazatelji govore da je u Hrvatskoj zasijano od 180.000 do 200.000 hektara pšenice. Ako je prinos četiri do pet tona po hektaru, možemo zaključiti da će Hrvatska imati hiperprodukciju te da će se 300 do 400 tona morati izvesti.

Pripremili smo se za sve zavoje koji su mogući u tom poslu i pokušat ćemo odraditi žetvu na najbolji način, tako da naši kooperanti budu zadovoljni. Cijena će biti tržišna i tu ne možemo puno utjecati, a tamo gdje možemo, trudit ćemo se da to obavimo što kvalitetnije”, kaže Mirijan Vašarević iz tvrtke ZEA.

Optimizacija proizvodnje u Hrvatskim duhanima Duhan je u intenzivnom porastu, pobrani su prvi listovi, a od 15. srpnja započet će intenzivnije berbe. U cilju optimizacije dohodovnosti proizvodnje u Hrvatskim duhanima već treću godinu za redom provode dva projekta: sušenje duhana biomasom i navodnjavanje površina pod duhanom. “Do prošle godine imali smo 43 proizvođača duhana koji su plinske sušnice zamijenili sušnicama na biomasu, a sada ih imamo 90, što je u odnosu na ukupan broj sušnica povećanje od šest posto. Slično je i s navodnjavanjem: iako u odnosu na prošlu godinu imamo 100 hektara više površina pod navodnjavanjem, to je u odnosu na ukupne površine pod duhanom povećanje od tek četiri posto”, kaže Marijan Zahanek iz Hrvatskih duhana.

Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

O

sječka tvrtka Drava International najveći je hrvatski reciklažer plastike i jedini hrvatski oporabitelj PET ambalaže. Zapošljavaju 430 ljudi, a ove godine očekuju oko 350 milijuna kuna prometa od čega značajan dio (oko 30 milijuna eura) ostvaruju na zapadnoeuropskom tržištu.

U prostranim pogonima prijeratne OLT-ove tvornice lijevanih kada u prigradskom naselju Brijest, gotovo u potpunosti se zaokružuje proizvodni proces od otpada do novih upotrebljivih pro-

izvoda. Naime, reciklira se plastični otpad i proizvode plastične folije za omatanje robe u prijevozu i skladištenju, te plastične vrećice. Također, od otpada PET amabalaže izrađuju jednoslojne i višeslojne

Proizvedeni dizel odgovara svim karakteristikama eurodizela na benzinskim crpkama plitice za ugostiteljstvo te epruvete za puhanje i izradu nove PET ambalaže.

“No, usprkos velikoj iskoristivosti plastič-

ne ambalaže, jedan dio plastičnog otpada tehnološki se nikako ne može reciklirati, a njegovo se pravilno zbrinjavanje ili spaljivanje skupo plaća”, objašnjava Zvonko Bede, većinski vlasnik Drave International.

Korist umjesto troška To je bio motiv da se dođe do drukčijeg iskorištavanja onog otpada koji se ni na koji način ne može reciklirati - a to je proizvodnja vrlo kvalitetnog dizel goriva.

“Naime, mjesečno u svojim pogonima reciklaže prerađujemo 3000 do 4000 tona plastičnog otpada. Umjesto dodatnih troškova za ono što

Zasad 10 lijekova u hrvatskom porTfelju

AbbVie u Hrvatskoj Globalna biofarmaceutska tvrtka AbbVie, koja se bavi razvojem naprednih terapija za najsloženije bolesti, započela je s radom u Hrvatskoj.

AbbVie je nastao izdvajanjem iz farmaceutske kompanije Abbott Laboratories te spaja tradiciju dugu 125 godina s najsuvremenijim pristupima istraživanju i razvoju inovativnih lijekova. Tvrtka u portfelju u Hrvatskoj ima 10 lijekova, od koji su najpoznatiji oni za reumatske bolesti, upalne bolesti crijeva i psorijazu. Značajan dio portfelja zauzimaju i lije-

kovi za liječenje onkoloških bolesnika te oni koji pomažu u spašavanju vitalnih dišnih funkcija prijevremeno rođene djece.

AbbVie radi na više od 60 novih lijekova iz različitih područja medicine i biomedicine, a u završnoj fazi je desetak lijekova za liječenje hepatitisa C, neuroloških bolesti kao što su multipla skleroza, Alzheimerova i Par-

kinsonova bolest te bolesti iz područja onkologije, bolesti bubrega i ženskog zdravlja.

Generalni direktor AbbVieja za regiju Adria i Hrvatsku Ljubiša Mitof Višurski kaže kako će u 2013. AbbVie uložiti 14 posto svojih prihoda u klinička istraživanja novih lijekova. Dodao je kako je jedan od glavnih globalnih zdravstvenih izazova usmjeriti se na ljudske i ekonomske posljedice kroničnih bolesti, koje danas čine oko 75 posto medicinskih troškova te uzrokuju više od 86 posto smrtnih slučajeva u Europskoj uniji. (B.O.)

15

www.privredni.hr Broj 3786, 15. srpnja 2013.

( 20.000 l dizela

dovoljno za proizvodnju 10 MW električne energije

( 1 kg plastičnog otpada dovoljan za 0,9 kg dizelskog goriva

proizvodnju

ada do sintetičkog e povrća tvrtka Drava International od neiskorištenog otpada sada povrća u staklenicima ne možemo reciklirati, sada ćemo taj dosad neiskoristiv otpad upotrijebiti za proizvodnju dizela. Nadalje, to ćemo gorivo koristiti za proizvodnju električne energije, dijelom za naše vlastite proizvodne potrebe, a dijelom ćemo je isporučivati HEP-u. Tako ćemo ne samo riješiti probleme s brdima otpadne plastike nego ćemo proizvoditi i novu energiju”, zaključuje Bede, dodajući kako vrijednost ove investicije iznosi 2,2 milijuna eura.

Ali, ukupna investicija će rasti budući da planiraju nova ulaganja u još jedno takvo postrojenje kako bi se dnevnom preradom oko 1000 tona pla-

stike proizvodilo približno 20.000 litara dizela.

Ta je količina dovoljna za

Povrće će grijati toplinom iz vlastitih proizvodnih pogona proizvodnju 10 MW električne energije. Inače, od kilograma plastičnog otpada dobiva se 0,9 kilograma dizelskog goriva.

Nezamislivi ciklus: od plastike do hrane Pored tako zaokruženog tehnološkog procesa i maksimalnog iskorištavanja štetnog otpada, čitava priča ima i svo-

ju značajnu ekološku dimenziju. Postrojenje za preradu dizela iz plastičnog otpada izrađuje njemačka tvrtka Alphakat, koja i sama prerađuje gotovo sve vrste plastike primjenom katalističkog postupka depolimerizacije. Najvažnije je da se proces ostvaruje na temperaturi do 240 stupnjeva Celzijevih čime se ne pojavljuju plinovi štetni po okoliš.

Kako je to objasnio Christian Koch, izumitelj pogona i vlasnik patenta, proizvedeni dizel odgovara svim karakteristikama eurodizela na benzinskim crpkama, bez sumpora i drugih štetnih primjesa. Koch je to i do-

Uvozimo otpad jer ga nemamo dovoljno Iako vlada uvjerenje kako smo “zatrpani” velikim količinama različitog plastičnog otpada, ukupni kapaciteti za preradu Drave International daleko su veći od potencijala kazao natočivši dobiveni dizel u spremnik za gorivo svog BMW-a nakon čega se provozao krugom tvornice.

Stjecajem novih proizvodnih okolnosti, Zvon-

hrvatskog tržišta otpada. Stoga se PET ambalaža uvozi iz okolnih zemalja poput Srbije, Bosne i Hercegovine, Mađarske pa i Njemačke.

ko Bede već razmišlja i korak dalje. Naime, kako bi iskoristili toplinsku energiju koja se kao dodatni proizvod javlja u proizvodnji sintetičkog dizela, u suradnji s grč-

kim investitorima izgradit će u neposrednoj blizini tvornice staklenike na 10 hektara, u kojima će proizvoditi povrće i grijati ih toplinom iz vlastitih proizvodnih pogona.

ADRIAN 2013. GODINE

Mali hoteli moraju raditi osam mjeseci Ministar turizma Darko Lorencin podržao je akciju Adrian, u sklopu koje se bira najbolji mali i obiteljski hotel, a koju osmu godinu provodi Slobodna Dalmacija. Novost u ovogodišnjem izboru je to da će Adrian 2013. godine biti dodijeljen hotelu s minimalno četiri zvjezdice koji radi čitavu godinu.

Zbog toga su u Slobodnoj Dalmaciji u ovogodišnji izbor krenuli pod motom “Mali obiteljski hoteli hrvatska prepoznatljivost za EU”.

“Mali i obiteljski hoteli proizašli su iz segmenta privatnog smještaja koji čini 50 posto naših smještajnih kapaciteta i koji ima velike razlike u kvaliteti. Potrebno je uložiti sustavne napore kako bi mudrom i promišljenom razvojnom politikom došli do formiranja novih ponuda u turizmu. Strategija razvoja ide u dva smjera povećanje smještajnih kapaciteta, što je bitno za vrijeme glavne sezone, te stvaranje novih proizvoda kako bi se kapaciteti popunili izvan glavne sezo-

ne”, naglasio je Lorencin, napomenuvši da će privatni smještaj dobiti najviše mjera kako bi se podigla kvaliteta usluge u turizmu.

Predsjednik Nacionalne udruge malih i obiteljskih hotela Šime Klarić istaknuo je kako je malim hotelima neophodan rad od osam mjeseci godišnje jer hotelijerstvo nije smještaj nego sadržaj. Isto tako, napomenuo je kako su mali obiteljski hoteli konkurentni na globalnom tržištu, i to ponajviše zahvaljujući njihovim vlasnicima. “Radi

se o lokalnim poduzetnicima koji su, osim što su izgradili hotel u turistički nerazvijenim sredinama, morali izgraditi proizvode kako bi se nametnuli na tržištu i opstali”, ističe Klarić.

Predsjednik Uprave Slobodne Dalmacije Miroslav Ivić istaknuo je kako će te novine podržavati male hotele u njihovom razvoju, dodavši kako je tijekom osam godina koliko provode ovu akciju broj malih hotela narastao sa 50 na sadašnjih 300. (J.V.)

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3786, 15. srpnja 2013.

( 67,6 mil kn

prikupljeno 2007. od feed-in tarifa

( 76,6 mil kn

prikupljeno od tih tarifa lani

Energetska Arena

Plan: Hrvatska za nekolik postaje izvoznica plina

U Hrvatskoj se proizvodi oko 75 posto ukupne domaće potrošnje prirodnog plina i oko 20 posto nafte. Novi zakon o istraž Hrvatska za nekoliko godina trebala zadovoljavati vlastite potrebe za plinom i postati njegova izvoznica

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

H

rvatska je ulaskom u Europsku uniju postala dio golemog i promjenama sklonog energetskog tržišta. Kako bi se za to tržište što bolje pripremila, donijela je nove energetske zakone i podzakonske akte.

Svakako su među važnijima oni koji su omogućili potpunu liberalizaciju tržišta električne energije. No, iako je zakonski okvir potrošačima u nas omogućivao da još od 2008. godine biraju tko će ih opskrbljivati strujom, tek su nedavno dvije tvrtke ponudile građanima i poslovnim subjektima jeftinu električnu energiju - naravno, riječ je o slovenskoj GEN-I te hrvatskoj tvrtki RWE Energija, koju je na našem tržištu uspostavila europska RWE grupacija.

Dodatno su doneseni još neki zakoni (o učinko-

vitom korištenju energije, tržištu plina, proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom...), dok neki tek trebaju ugledati svjetlo dana. Tako bi Hrvat-

Nema više tzv. lake nafte: kompanije su prisiljene na rizičnija istraživanja, kaže Želimir Šikonja iz Ine ska vrlo brzo trebala dobiti novi zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika koji će potencijalnim ulagačima omogućiti stabilnije i pravednije investiranje u energetski sektor, ponajprije u naftna i plinska eksploatacijska polja. O tome je bilo riječi i na nedavno održanoj dvodnevnoj regionalnoj konferenciji o energiji, 5. energetskoj areni, koju je organizirala Infoarena Grupa pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva.

Pomoćnica ministra gospodarstva Jelena Zrinski Berger tamo je istaknula da će taj novi zakon potaknuti istraživanja i buduću eksploataciju te bi, prema planovima, Hrvatska za nekoliko godina trebala zadovoljavati vlastite potrebe za domaćim plinom i postati njegova izvoznica.

Partneri za istraživanja Želimir Šikonja, izvršni direktor SD Istraživanja i proizvodnje nafte i plina u Ini, također smatra da će zakon dati logičan pristup ulaganjima te, vjeruje, dovesti investitore.

“Ni stari zakon nije zabranjivao ulaganja, međutim novi će dati bolje okvire.

Primjerice, prema odrednicama iz sadašnjeg zakona vrlo je teško pustiti u pogon već izgrađena eksploatacijska polja, dok će novi zakon olakšati taj proces”, rekao je dodajući kako je donedavno još jedan za-

kon, onaj o rudarstvu, gotovo u potpunosti onemogućavao investicije. “On nije ništa zabranjivao, ali je bio pun nelogičnosti. Novi zakon o rudarstvu, koji je donesen u svibnju, promijenio je te nelogičnosti i omogućio pravedniji pristup investitorima”, napominje Šikonja.

Baš zato što, kako kaže, nema više tzv. lake nafte, možemo očekivati ulazak potencijalnih ulagača u istraživanje i eksploataciju energenata u Hrvatskoj. “Kompanije su prisiljene na rizičnija istraživanja u ekstremnijim zemljopisnim i klimatskim uvjetima. Stoga je očekivano njihovo zanimanje kad se pojavi relativno lako dostupan potencijal koji je još k tomu u Europi”, kaže Šikonja dodajući kako Ina nema ništa protiv dolaska konkurencije. “Dapače, godinama tražimo partnere i konkurenciju koja bi zajedno s nama ušla u nova

istraživanja. Pritom nudimo znanje i bogato iskustvo”, napominje on.

Ministarski potpisi Uz novi zakon o ugljikovodicima, veliku ulogu u privlačenju investitora i olakšavanju poslovanja domaćim tvrtkama imat će buduća državna agencija koja će regulirati komercijalne uvjete ulaganja. Važnost takve agencije potvrđuje i Augustin Krešić, direktor Sektora za nove poduhvate Upstream NIS – Gazprom nefta iz Srbije. On, međutim, upozorava da u drugim zemljama te agencije ne funkcioniraju baš najbolje. “Primjerice, u Rumunjskoj naše investicije stoje jer je za njihovu realizaciju potrebno prikupiti nekoliko ministarskih potpisa. Ako se pritom dogodi smjena vlade, proces se dodatno produljuje. Zbog takvih razloga proizvodnja u regiji pada i neke su se kompani-

je strateški odlučile povući iz nje. Primjerice, OMV se sada usmjerava na tržišta poput Libije, Novog Zelanda i Tunisa”, naglašava Krešić.

S druge strane, ima i dobrih primjera poput Mađarske u kojoj državna agencija dobro funkcionira i relativno brzo izdaje koncesije.

Krešić naglašava kako u Jadranu možda postoji veliki potencijal i rezerve, ali da je bitno hoće li kompanije pozitivno ocijeniti isplativost ulaganja.

Cijena bušenja kako bi se u nekim dijelovima Jadrana pronašao energent može narasti i do 70 milijuna dolara. “To je izazov za velike igrače koji imaju spreman kapital za ulaganje i koji mogu opravdati takve investicije”, dodao je.

Korekcija tarife Važno je napomenuti i to da bi do kraja godine Hrvatska trebala dobiti još

17

www.privredni.hr Broj 3786, 15. srpnja 2013.

( do 70 mil USD

može narasti cijena istražnih bušenja u Jadranu

( više od 1 mlrd kn

ulaže se u rehabilitaciju velikih hidroelektrana Tko će jeftinije

ko godina

živanju i eksploataciji ugljikovodika potaknut će potragu za energentima te bi

I HEP snižava cijenu struje?

Ukoliko HERA prihvati zahtjev HEP-a, krajnja cijena za kupce u kategoriji kućanstva bit će u prosjeku niža za šest do sedam posto

jedan važan zakon, a to je onaj o obnovljivim izvorima energije. Podsjećamo, Vlada je u ožujku 2007. donijela Uredbu o minimalnom udjelu električne energije i kogeneracije (istodobna proizvodnja struje i toplinske energije u jedinstvenom procesu) proizvedene iz obnovljivih izvora, a što se potiče iz sustava naknada za tzv. feed-in tarife koje od 1. srpnja iste godine plaćaju svi kupci električne energije u nas. Međutim, Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) već neko vrijeme traži povećanje naknade za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Ovaj prijedlog o korekciji visine naknade opravdava činjenicom da bi u fondu operatora uskoro moglo nedostajati financijskih sredstava za poticanje nekih projekata proizvodnje obnovljivih izvora energije i kogeneracije. Kada su uvedene

feed-in tarife 2007. godine, bilo je prikupljeno 67,6 milijuna kuna, a povlaštenim proizvođačima isplaćeno 310.000 kuna poticaja. Prošle godine pak bilo je prikupljeno 76,6 milijuna kuna od naknada, a isplaćeno je 331,7 milijuna kuna. Ivor Županić, direktor HROTE-a, kaže kako sada hrvatski građani prosječno izdvajaju tek oko 15 kuna godišnje za te poticaje.

Bolji energetski miks Gaetano Massara, glavni izvršni direktor globalnog razvoja i operacija General Electrica u Jugoistočnoj Europi, kaže kako Hrvatska ima najveći deficit energije u regiji što je čini najvećim energetskim uvoznikom per capita. Konkretno, u Hrvatskoj se proizvodi oko 75 posto od ukupne domaće potrošnje prirodnog plina i oko 20 posto nafte. “Kako bi smanjila ovi-

snost o uvozu, Hrvatska mora, među ostalim, imati bolji energetski miks i u njega uključiti i plin i obnovljive izvore energije.

To je ispravna energetska

Hrvatska ima najveći deficit energije u regiji, kaže Gaetano Massara paradigma jer se oni međusobno nadopunjuju”, smatra Massara.

Inače, kad se govori o trendovima na ovome tržištu, izvjesno je da će trošak energije porasti što će dovesti do racionalnijeg korištenja energenata.

“Na velikom energetskom tržištu EU-a, sposobnost predviđanja troškova i upravljanja promjenama je ključna za preživljavanje”, ističe mlađi partner A.T. Kearneya Tomislav Čorak. Zato veliki igrači, nastavlja, pokušavaju

predvidjeti što će se događati s troškovima energije 2020. godine i žele što više znati o faktorima koji na njih utječu. “Stoga nije dovoljno samo odraditi restrukturiranje, već treba kontinuirano transformirati i prilagoditi poslovanje energetskih tvrtki”, kaže Čorak.

Direktorica Sektora za međunarodne poslove i restrukturiranje HEP-a Ljubica Cvenić smatra da svaki novi energetski projekt nije samo ulaganje u energetiku već i dugoročno investiranje u gospodarstvo i domaću prateću industriju. “HEP ima fokus na maksimalnom iskorištavanju postojećih resursa, zamjeni starih tehnologija i dogradnji hidroenergetskih sustava. Tako se, primjerice, više od milijardu kuna ulaže u rehabilitaciju velikih hidroelektrana što će rezultirati povećenjem kapaciteta za 10 posto”, zaključuje Ljubica Cvenić.

Hrvatska elektroprivreda (HEP) je Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji (HERA) podnijela zahtjev za smanjenje proizvodne komponente cijene električne energije za kućanstva od 10,7 posto. Podsjećamo, ukupna cijena električne energije sastoji se od proizvodne komponente, ali i naknade za prijenosnu i distribucijsku mrežu, mjerne usluge, naknade za opskrbu i one za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije.

Ukoliko HERA prihvati zahtjev HEP-a, krajnja cijena za kupce u kategoriji kućanstva bit će u prosjeku niža za šest do sedam posto.

Povodom ove najave, slovenska tvrtka GENI priopćila je kako će njezina ponuda Jeftina struja i nakon eventualnog snižavanja cijena konkurencije i dalje ostati najpovoljnija na tržištu, u skladu s početnim obećanjima koja je dala prilikom ulaska na hrvatsko tržište.

Cijena struje koju nudi GEN-I trenutačno je za 12,5 posto niža od one koju sada nudi HEP te će i dalje, nakon mogućeg sniženja cijena HEP-a, ostati niža. Pritom naglašavamo

da HEP nije najavio sniženja cijena za male poduzetnike, tako da će u tom segmentu tržišta GEN-I sa svojom ponudom i dalje biti do 30 posto jeftiniji od ponude HEP-a.

Usto, GEN-I ostaje pri svojoj garanciji da se cijene neće mijenjati naviše do kraja 2015. godine te će svi korisnici koji se odluče za tu tvrtku do kraja srpnja moći iskoristiti i prvih mjesec dana električne energije besplatno. “Potez HEP-a nas nije iznenadio i raduje nas. Taj potez nas nije iznenadio jer iz prakse drugih država u EU-u znamo da dosadašnji monopolisti pri pojavi konkurencije nalaze unutrašnje rezerve i prostor za snižavanje cijene.

Koliko znam, ovo je prvo snižavanje cijena električne energije za kućanstva u Hrvatskoj u ovom tisućljeću. Povrh svega, potez HEP-a potvrda je izjava koje smo dali pri ulasku na hrvatsko tržište, o tome da su cijene električne energije za kućanstva previsoke”, kaže Robert Golob, predsjednik Uprave tvrtke GEN-I. Inače, do danas se za ponudu tvrtke GEN-I u Hrvatskoj odlučilo više od 4000 potrošača. (B.O.)

18 EUROGLAS

Privredni vjesnik Broj 3786, 15. srpnja 2013.

( razmjerno visokih 8,25%

*vijesti Gospodarski pojas za Hrvatsku Europska komisija ocijenila je prošli tjedan da je uspostava isključivih gospodarskih pojaseva u Sredozemlju dobar način upravljanja resursima.

U objavljenoj studiji procjenjuje se da bi Hrvatska gospodarskim pojasom ostvarivala prihod od 133 milijuna eura godišnje. Hrvatska je proglasila zaštićeni pojas (uži od gospodarskog), ali je tijekom pregovora o članstvu morala pristati na to da se pojas ne primjenjuje na članice EU-a. Sada EK ima drukčiji stav i naglašava da je gospodarski pojas pravo svake suverene države.

Italiji smanjen rejting Agencija Standard and Poor’s snizila je kreditni rejting Italije za jednu razinu, na rejting BBB. Sniženje rejtinga odražava procjenu o pogoršanju izgleda za talijansko gospodarstvo, koji bi mogli dovesti do desetljeća pada BDP-a za prosječnih 0,04 posto godišnje, navodi se u priopćenju S&P-a. Agencija je izmijenila prognozu za talijanski BDP u ovoj godini. Sada očekuje izrazitiji pad, od 1,9 posto, u odnosu na 1,4 posto prognoziranih u ožujku.

Poticanje tehnoloških sektora Europska komisija, države članice EU-a i privatni sektor uložit će zajedno 22 milijarde eura do 2020. kako bi se potaknula istraživanja, inovacije i zapošljavanje u pet tehnoloških sektora. Javno-privatna partnerstva osnažit će konkurentnost europske industrije u tim sektorima u kojima je već više od četiri milijuna radnih mjesta, ističe EK. Ciljani sektori su farmaceutika, istraživanje gorivih ćelija, razvoj ekoloških zrakoplova te biološka i elektronička industrija.

stopa prinosa na ulaganja u poslovne nekretnine

Tržište nekretnina nakon ulaska u EU

Skupo postaje još skuplje, jeftino ide u bescjenje Strani investitori u poslovne prostore mogli bi Hrvatsku smatrati manje rizičnom nakon ulaska u EU, ali još uvijek razmjerno visokoisplativom ulagačkom destinacijom Drago Živković zivkovic@privredni.hr

eura po četvornom metru.

Kako strani državljani već godinama po načelu reciprociteta mogu kupovati nekretnine u Hrvatskoj, Franolić ne očekuje nikakvu najezdu kupaca iz zemalja EU-a, iako se zadnjih godina, uz tradicionalno najzainteresiranije Slovence, Austrijance i Nijemce, uočava rast broja kupaca iz Češke, Slovačke i Poljske. Vidljiva je sve snažnija diverzifikacija nekretnina

U

lazak Hrvatske u EU neće odmah donijeti bitnije promjene na tržištu nekretnina, ali dugoročno bi se ipak trebala poboljšati investicijska klima, što bi moglo dovesti i do selektivnog rasta cijena najma poslovnih nekretnina. Kad je o stambenim nekretninama riječ, valja očekivati daljnju diverzifikaciju tržišta, pa će lošijim nekretninama cijena i dalje padati, a kvalitetnijima rasti. Predviđanja su to vodećih međunarodnih stručnjaka za nekretnine iz konzultantskih tvrtki Jones Long LaSalle i Spiller Farmer. Omar Choudhury, direktor Jones Long LaSallea za Hrvatsku, vjeruje da bi prednost Hrvatske mogla biti razmjerno visoka stopa prinosa na ulaganja u poslovne nekretnine od 8,25 posto, imajući na umu da je prosjek EU-a 5,21 posto. Strani investitori tako bi Hrvatsku mogli smatrati manje rizičnom nakon ulaska u EU, ali još uvijek razmjerno visokoisplativom ulagačkom destinacijom. Najvažnija tržišta u Srednjoj i Istočnoj Europi ipak ostaju Poljska i Češka, dok je udjel Hrvatske u regionalnim investicijama u poslovne nekretnine od 2008. do 2012. godine pao na ispod jedan posto. Šrot ostaje šrot Na razini cijele Europe udjel je još manji, goto-

vo beznačajan, jer je od 19,4 milijarde eura, koliko je lani uloženo u poslovne nekretnine u Europi, Hrvatska sudjelovala s tek 33 milijuna. Choudhury vjeruje da su cijene najma poslovnih prostora u Zagrebu dostigle dno i da slijedi njihov postupni rast. Procjena se temelji i na iskustvima Poljske, Rumunjske, Slovačke i Češke, koje su sve nakon ulaska u EU zabilježile rast interesa za poslovnim prostorima. Hrvatsko tržište je malo i nerazvijeno, stoga još ima puno potencijala, zaključuje Choudhury.

Na tržištu stambenih nekretnina neki stanovi koji sada stoje neprodani nikada neće ni naći kupca, procjenuje Patrick Franolić, direktor Spiller Farmera. Riječ je jednostavno o lošim stanovima, a “šrot ostaje šrot”, kaže Franolić. Od početka recesije prosječna tražena cijena stana u Hrvatskoj je pala sa 2072 eura po četvornom metru na 1687 eura, dok je prosječna postignuta smanjena sa 1772 na 1537 eura. Razlika između tražene i postignute cijene uglavnom je do 10 posto, ali na boljim lokacijama uz obalu, poput Dubrovnika, ta razli-

ka može biti i 20 posto.

U Hrvatskoj se u prosjeku grade oko 20 kvadrata manji stanovi nego u Austriji ili Njemačkoj, zato što se mali stanovi najbolje prodaju. Tako su od svih stanova prodanih lani 13 posto činili stanovi manji od 40 kvadrata, a 37 posto stanovi između 40 i 65 kvadrata.

Neće biti najezde Prema broju transakcija, tržište stambenih nekretnina prepolovilo se od 2007., ali neke lokacije se, kaže Franolić, još uvijek dobro drže, pa se u Dubrovniku i dalje postiže prosjek od oko 2500

Kretanja prosječnih traženih i transakcijskih cijena u RH od 1997. - 2012.

2500 2.015

2000 1.452

1500

500

850

890

795

844

900 882

973

1.024

1.040

950

987

960

1997 1998 1999 Izvor: Burza nekretnina, 2013.

2000

2001

2002

2003

1.772

1.720

1.200

2004

1.614

1.687

1.541

1.537

2011

2012

1.698

1.488

1.130 1.070

1.688 1.320

postignute 0

1.882 1.755

1.632

1000

2.072

1.860

2005

tražene 2006

2007

2008

2009

2010

Zadnjih godina se uočava rast broja kupaca iz Češke, Slovačke i Poljske po cijenama, pa tako, prema Franoliću, kvalitetnim nekretinama u primjerice Poreču i Rovinju cijena raste i u recesiji, dostižući i do 3000 eura po kvadratu, dok se loše nekretnine u neposrednoj blizini ne uspijevaju prodati niti za 1500 eura. U Beču je raspon cijena nekretnina između 1500 i 15.000 eura po kvadratu, a slično se raslojavanje cijena može očekivati i u Zagrebu, gdje Franolić ne predviđa značajniji rast prosječnih cijena nakon ulaska u EU. Štoviše, može se očekivati i daljnji pad cijena lošijih nekretnina, budući da bi se nakon legalizacije na tržištu moglo pojaviti desetak tisuća nekretnina, uglavnom lošije kvalitete, koje se dosad nisu mogle prodavati zbog nedostatka dokumentacije.

19

www.privredni.hr Broj 3786, 15. srpnja 2013.

( do 373 mil eura godišnje ( 76,1% gospodarstava može dobiti Hrvatska za izravna plaćanja u poljoprivredi

u Hrvatskoj obrađuje manje od 5 ha zemlje

Poljoprivreda u Europskoj uniji

Dobre perspektive uz financijsku pomoć Iako je hrvatska proizvodnja hrane u europskim okvirima zanemariva, postoji dobar potencijal za njen razvoj.

Tomu bi trebale pomoći i osigurane europske potpore za hrvatske poljoprivrednike Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

H

rvatska poljoprivreda, ako je promatramo zajedno s prehrambeno-prerađivačkom industrijom, čini znatan dio hrvatskog gospodarstva.

Zadnjih desetak godina taj sektor ostvaruje oko 9,1 posto ukupne bruto stvorene vrijednosti, a u izvozu posljednje tri godine sudjeluje sa 11 posto. Prehrambeni i poljoprivredni proizvodi čine 10 posto ukupnog hrvatskog uvoza robe, a zaposlenih je u poljoprivredi i prehrambenoj industriji više od 20 posto ukupnog broja radnika.

No ako ovaj sektor promatramo u okvi-

ru Europske unije, hrvatska proizvodnja hrane tek je neznatan dio europskog gospodarstva. U ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, bruto dodanoj vrijednosti, korištenom poljoprivrednom zemljištu i količini stoke manji smo od jedan posto tog tržišta. U broju poljoprivrednih gospodarstava i zaposlenima u tom sektoru sudjelujemo s negdje oko dva posto.

Prosječni OPG Hrvatska je u Europskoj uniji na 24. mjestu po prosječnoj veličini poljoprivrednog gospodarstva s obzirom na korišteno poljoprivredno zemljište.

Prosječni hrvatski OPG ima 5,6 hektara. Samo 12 zemalja članica ima pro-

sjek manji od europskih 14,1 hektar po gospodarstvu. U Hrvatskoj čak 76,1 posto gospodarstava obrađuje manje od pet hektara zemlje i svi oni

U Europskoj uniji ima 14 milijuna poljoprivrednih proizvođača zajedno koriste čak 21,1 posto svog poljoprivrednog zemljišta. U ostalim zemljama članicama je 69,2 posto gospodarstava u kategoriji do pet hektara, no oni koriste samo 6,9 posto ukupne poljoprivredne površine. Zabrinjava i činjenica da bruto dodana vrijednost hrvat-

ske poljoprivrede po godišnjoj jedinici rada iznosi samo 44 posto prosjeka ostalih zemalja članica, odnosno samo 6895 eura.

U EU-u je 14 milijuna poljoprivrednih proizvođača i četiri milijuna zaposlenih u prehrambenom sektoru. U njemu je zaposleno sedam posto radnika Unije i ta proizvodnja ostvaruje šest posto BDPa EU-a. U prošloj godini

EU je bio najveći svjetski uvoznik hrane sa 102 milijarde eura, ali i drugi najveći izvoznik sa 114 milijardi eura.

Politika kroz fondove Hrvatskim poljoprivrednicima, kao i njihovim kolegama na europskom tržištu, u lakšem poslovanju pomaže zajednička poljoprivredna politika EU-a. Ona se provodi

kroz dva poljoprivredna fonda - Europski poljoprivredni garancijski fond (EAGF) i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD). Oba fonda imaju svoja pravila funkcioniranja, no preduvjet za njihovo korištenje je akreditacija Agencije za plaćanja, kao i jamstva članica da provode plaćanja prema EU pravilima.

Osigurano 9,6 milijuna eura za razminirana zemljišta Ova je godina posljednja godina sedmogodišnjeg financijskog razdoblja, a od iduće kreće novo razdoblje koje će donijeti i reformu postojeće politike.

Hrvatsku za izravna plaćanja u poljoprivredi očekuje maksimalno 373 milijuna eura godišnje. U tome udio sredstava iz Unije godišnje raste od 25 posto u prvoj godini članstva do 100 posto u desetoj. Ostatak isplata treba osiguravati državni proračun. Dodatno je osigurano 9,6 milijuna eura za uvođenje razminiranog zemljišta u poljoprivrednu proizvodnju. Hrvatski poljoprivrednici na raspolaganju će imati i mogućnost korištenja sredstava europskog fonda za ruralni razvoj, primjenu potpora za krave dojilje, ovce i koze, te trogodišnju mogućnost dobivanja postojećih državnih potpora iz nacionalnog proračuna.

Hrvatski problemi: sitni i razjedinjeni proizvođači te slab prinos po hektaru

EU žetva na hrvatski način Već dvadesetak godina gotovo ni jedna žetva pšenice u Hrvatskoj nije prošla bez dizanja tenzija između seljaka – proizvođača pšenice, te otkupljivača, prerađivača i državnih organa. Iako se očekivalo da će ovogodišnja žetva – prva u punopravnom EU članstvu – proteći u relativno mirnom tržišnom okruženju, jasno je da se ništa ne događa preko noći. Seljačka očekivanja o barem proš-

logodišnjoj otkupnoj cijeni od 1,35 kuna po kilogramu, raspršena su otkupljivačkom ponudom od 1,05 kuna. Proizvođači, naravno, imaju svoje argumente u visokim ulaznim troškovima (cijene sjemena, goriva, gnojiva, zaštite...), ali i otkupljivači nisu bez argumenata.

Visoki urod ostvaren je u svim zemljama okruženja.

Tako su Mađarska, Srbija i Rumunjska umjesto lanjskih 11 milijuna tona, ove

godine požele gotovo 20 milijuna tona pšenice. Još će veći pritisak na europsko i svjetsko tržište izazvati visoki urod pšenice u Ukrajini i Rusiji, u kojoj je prošle godine požeto 38, a ove godine čak 57 milijuna tona pšenice.

Slični rezultati se očekuju i u velikim europskim “pšeničnim” državama poput Italije i Francuske.

Ni burzovni trendovi ne idu u prilog hrvatskim seljacima. Već treći tjedan

zaredom padaju cijene na pariškoj, budimpeštanskoj, ali i novosadskoj burzi. Prema pos ljednjim dostupnim podacima, cijene na novosadskoj burzi se kreću od 1,02 do 1,20 kuna po kilogramu, a na onoj u Budimpešti između 1,17 i 1,28 kuna. U odnosu na drugu polovinu svibnja, cijene pšenice pale su za oko 20 posto uz daljnji trend pada.

Kakva ulaganja, takvi prinosi Hrvatski ratari imaju još jedan problem, a to je slab prinos po hektaru. Prema nekim procjenama, riječ je o oko pet tona po hektaru. U Europi nema ozbiljnijeg proizvođača koji proizvede ispod 7,5 tona po hektaru, dok su to kod nas rijetki primjeri. Jed-

nostavno – kakva su ulaganja, takvi su i prinosi.

Međutim, zbog slabe financijske moći dobar dio naših ratara nije u prilici usjevima dati ne samo dovoljno gnojiva nego ni ono osnovno što im pripada. Nažalost, okrutnost otvorenog tržišta ne poznaje takve socijalne kriterije. (S.S.)

20 MERIDIJANI

bismo pružiti više mogućnosti vijetnamskim poljopri“ “Željeli vrednicima da dodatno saznaju o hrvatskoj poljoprivrednoj kulturi i životu, i obratno naravno.” ”

*vijesti Rekordna potrošnja nafte Gospodarstva u nastajanju, predvođena Kinom, bit će glavni motor rasta naftne potražnje na nove rekordne razine u 2013. i 2014. godini, procjena je Međunarodne agencije za energiju. Raniju prognozu rasta globalne potražnje agencija je podignula za 215.000 barela nafte dnevno. U ovoj se godini očekuje rast potražnje za 930.000 barela dnevno.

Ukupna bi potrošnja nafte u 2013. trebala tako dosegnuti rekordnih 90,8 milijuna barela dnevno, a u 2014. narasti i na 92 milijuna barela dnevno.

Japan se oporavlja Japansko gospodarstvo počinje se umjereno oporavljati, priopćio je Bank of Japan. U priopćenju banke ukazuje se na rast industrijske proizvodnje i izvoza. Zaustavljen je pad investicija i najavljen njihov rast. Povećali su se profiti kompanija, rastu i državne investicije. Poboljšana je i domaća potražnja potaknuta rastom povjerenja potrošača. Središnja japanska banka već šest mjeseci ukazuje na bolju situaciju u ekonomiji, a prošlotjedna objava je prva koja ukazuje na opći oporavak.

BMW osvaja Kinu Bavarska tvornica automobila u prvom je polugodištu ove godine u Kini prodala više automobila nego u SAD-u. Rast potražnje ostvaren je u manjim gradovima, a kupci se sve više pronalaze na zapadnom kraju zemlje. U Kini ima 100 gradova s više od milijun stanovnika, a u njima još nema znatne prodaje auta iz premium klase. Stoga je to potencijalno vrlo veliko tržište, ocijenio je Karsten Engel, šef prodaje BMW-a u Kini. Godine 1994. BMW je u Kini prodao 800 auta. Sada prodaje 900 svakog dana.

Privredni vjesnik Broj 3786, 15. srpnja 2013.

Loung Minh Duc, zamjenik direktora televizije 3NTV-VTC16

Suradnja televizija: poljoprivrednim programom od SAD-a preko Slavonije do Azije

Hrvatske poljoprivredne emisije na vijetnamskoj tel Vijetnamska televizija svoj program emitira u 50 milijuna domova, a kako se 70 posto stanovništva ba je pomoći poljoprivrednicima prilikom modernizacije i pripreme za nova tržišta. Poljoprivredna TV Pože preko kablovskih operatora, a očekuju da će uskoro koncesijom free to air signalom pokriti Slavoniju

P

redstavnici vijetnamske poljoprivredne televizije 3NTV-VTC16 i prve hrvatske poljoprivredne televizije - Poljoprivredne TV iz Požege, temeljem pošloga tjedna potpisanog Ugovora o suradnji razmjenjivat će sadržaje i istodobno otvarati partnersku suradnju s ciljem nastanka, ni manje ni više, nego mreže poljoprivrednih televizija u svijetu.

Tijekom posjeta Požegi, zamjenik direktora televizije 3NTV-

VTC16 Loung Minh Duc posebno je naglasio kako “medijska suradnja predstavlja najbolji način za prijenos informacija i kulture. Željeli bismo pružiti više mogućnosti vijetnamskim poljoprivrednicima da dodatno saznaju o hrvatskoj poljoprivrednoj kulturi i životu, i obrnuto naravno”, rekao je Loung Minh Duc. Uvjeren je, kaže, da će snimke hrvatskog ruralnog razvoja postati popularne u njihovoj zemlji.

Direktor prve hrvat-

ske poljoprivredne televizije Mihael Pandžić zahvalio je partnerima na

Poljoprivredna TV Požega partner je i Rural Media Groupu koji pokriva 61 milijun domova u SAD-u posjetu te je najavio pripreme za širenje programa Poljoprivredne TV i na Jugoistočnu Aziju.

Značaj potpisanog ugovora Pandžić vidi i u činjenici da će se emisije o hrvatskoj poljoprivredi, kulinarstvu i tradiciji moći vidjeti i u Vijetnamu, a vijetnamski poljoprivredni sadržaji putem Poljoprivredne TV će ekskluzivno biti dostupni u Hrvatskoj i na Balkanu.

Vijetnamska televizija svoj program emitira u 50 milijuna domova, a kako se 70 posto stanovništva bavi poljoprivredom, cilj joj je pomoći poljoprivrednicima prilikom

modernizacije i pripreme za nova tržišta. Televizija 3NTV-VTC16 je u vlasništvu vlade Vijetnama.

Iz Požege u veliki svijet Prilikom posjete Zlatnoj dolini, predstavnici televizije 3NTV-VTC16 snimili su i dokumentarni film o Parku prirode Papuk, o kutjevačkom vinogorju te o imanju Zlatni lug, jednom od vodećih agroturističkih imanja u Požegi.

“Normalno je da smo prvo željeli početi od nas

Proizvodi se više od 400 primjeraka tjedno

Rast proizvodnje automobila Tesla Proizvođači električnog automobila Tesla uspijevaju proizvesti više od 400 primjeraka tjedno svog novog modela S Electric Sedan kako bi zadovoljili povećanu potražnju. U tjednu u kojem se slavi 157 godišnjica rođenja izumitelja po kojem je tvornica dobila ime, najavljeno je da bi model S mogao ove godi-

ne naći oko 21.000 kupaca. Ove će se godine automobil koji u SAD-u stoji 69.900 dolara, početi prodavati u Europi i Aziji.

U prvom tromjesečju ove godine kompanija je ostvarila prvi profit, a uspjeli su vratiti i dio velikih kreditnih obve-

za preuzetih radi pokretanja proizvodnje. Analitičare osobito zanima hoće li tvornica uspjeti nastaviti najavljenim tempom sklapanja i isporuke novih automobila. Elon Musk, predsjednik uprave, uvjeren je da hoće i Bloombergu je izjavio da će u 2014. sklapati 800 automobila tjedno.

Tesla ima oko 3000

zaposlenih u kalifornijskom gradu Freemontu.

Od toga 2000 radi u dvije smjene u proizvodnim pogonima.

Planiraju se i novi modeli poput električnog SUV-a, a htjeli bi napraviti i novu verziju sportskog Roadstera, prvog automobila koji su napravili i koji im je donio svjetsku popularnost. (I.V.)

21

www.privredni.hr Broj 3786, 15. srpnja 2013.

( 70 - 80 mil ljudi gleda program 3NTV-VTC16

Pogled u svijet

Članstvo u EU-u donosi Hrvatima satisfakciju dr. Uroš Dujšin

N Fokus na Slavoniji

leviziji! vi poljoprivredom, cilj joj ga, pak, emitira program kao jednog turističkog brenda koji će biti, ja se nadam, naširoko prepoznatljiv. Uz naš doprinos i zalaganje vjerujem da će ova emisija, koju će vidjeti 70-80 milijuna ljudi, pridonijeti tome da ovdje doživimo i dolazak gostiju iz Vijetnama”, zaključio je Thomas Heinz Pandžić, vlasnik Zlatnog luga.

Poljoprivredna TV Požega partner je i Rural Media Groupu (RMG), mreži koja putem kanala RFD-TV, FamilyNe-

Poljoprivredna televizija Požega prva je hrvatska televizija specijalizirana za ono što zanima hrvatske seljake.

Kako kaže njen glavni urednik Ivan Ril, u njoj nema politike, nema žutila, samo teme koje zanimaju hrvatske poljoprivrednike.

“Okosnica našeg programa je suradnja sa stručnim institucijama i uglednim stručnjacima u poljoprivredi. Neizostavni su savjeti, prijedlozi i vijesti. Svakodnevni su sugovornici koji imaju problema u poljoprivrednoj proizvodnji ili, s druge strane, sugovornici koji nude razna rješenja”, ističe Ril. Za sada se emitiraju samo preko kablovskih televizija, no u planu je dobivanje slobodne televizijske koncesije za središnji dio Slavonije.

Kako kažu, svako selo i svaka osoba ima zapravo dobru ljudsku priču i upravo u tom smjeru uskoro će krenuti s produciranjem. Uz poljoprivredu, pažnju posvećuju prirodi, životinjama, običajima, kulturi, tradiciji, zdravom načinu života, prehrani i lokalnim događanjima. U sklopu programa mogu se pogledati poljoprivredne emisije iz ostalih regija Hrvatske, susjednih država i onih udaljenijih. No fokus je na Slavoniji, pa se u programu u velikom obujmu može pratiti priprema vrhunske hrane, radovi u poljima, briga o životinjama, kao i priče iz seoskog života. ta i RURAL TV-a svojim signalom pokriva 61 milijun domova u SAD-u.

Poljoprivredna TV Požega trenutačno se emi-

tira preko kablovskih operatora, a očekuju da će uskoro koncesijom free to air signalom pokriti Slavoniju.

Rast slabiji od očekivanog

Kinesko gospodarstvo usporava Kineski ministar financija Lu Jivei najavio je prošli tjedan da bi kineska ekonomija mogla ostvariti slabiji rast od očekivanog. Godišnje stope rasta od 6,5 posto mogle biti biti uobičajene u idućim godinama, rekao je Jivei na američko-kineskom strateškom dijalogu

održanom u Washingtonu.

Ove godine Kina bi mogla rasti oko sedam posto. Prošle je godine drugo po veličini svjetsko gospodarstvo raslo 7,8 posto, što je bio najsporiji rast u posljednjih 13 godina. U prva tri mjeseca ove godine aktivnosti su porasle 7,7 posto u odnosu na

isto razdoblje lani, no takav rast do kraja godine nije izvjestan. (I.V.)

apokon je došao veliki dan za Hrvatsku, komentira Economist. Hrvatska je postala članicom Europske unije, a taj bi se čas trebao približiti i ostatku zapadnog Balkana. Srbija i Kosovo su postigli sporazum o statusu srpske manjine na Kosovu, a Srbija je dobila čvrsto obećanje da će pristupni pregovori započeti u siječnju. S Kosovom će se otvoriti pregovori o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju kao prvom koraku ka članstvu. “Tko je vjerovao da će to biti moguće”, euforično je uskliknuo europski povjerenik za proširenje Štefan Füle. Četvrti sudbonosni “B” Njegovu euforiju u Hrvatskoj baš i ne dijele svi. Članstvo u Uniji donosi Hrvatima satisfakciju.

Na nju se sada gleda kao na dio Europe, dok s druge strane Dunava Srbija ostaje na Balkanu. No nakon što su izborili neovisnost, mnogi Hrvati još su sumnjičavi – čak i ustrašeni. Nakon što su teško mukom nakon više od devet stoljeća izborili neovisnost od Beča, Budimpešte i Beograda, sada eto ti i četvrti sudbonosni “B” – Bruxelles. K tome mnogi brinu o učincima članstva.

S obzirom na to da se u Hrvatskoj BDP jedva povećao nakon 2009., sada se gubi slobodni pristup tržištu Balkana, a otvara se konkurenciji jačih europskih zemalja. Znači li to da će Hrvati postati barmeni i sobarice na jadranskoj obali za njemačke turiste?

Europski je projekt sazdan na ideji o poratnom pomirenju između Francuske i Njemačke.

No ta je koncepcija pomirenja između Hrvatske i Srbije još itekako daleka. Tako je primjerice Vu-

kovar, grad u kojem žive ljudi dvadesetak narodnosti, još uvijek neispričana priča. Vukovar je mjesto u koje su se rođaci žrtava vratili, a rođaci zločinaca su ostali i dalje. Razgovori s Hrvatima koji su prošli užase opsade često su isprekidani plačem.

Govorite li sa Srbima o ratu, oni se prave kao da ne znaju tko je što učinio. Gradsko groblje krase redovi grobova žrtava.

Neki su obilježeni, drugi to nisu, a neki nisu ni iskopani – čekaju nestale koji su vjerojatno ubijeni.

Nedavno su Srbi pomogli u pronalaženju ma-

Korupcija je cvala nakon desetljeća komunizma, ratne privrede i procesa lopovske privatizacije.

Sada Hrvatska mora naučiti živjeti po europskim pravilima. To će morati i Srbija, čak i ako to bude trajalo desetljećima.

Od sada će proširivanje Unije postajati sve teže, no ne bi valjalo ostaviti Hrvatsku kao novu granicu Europe poput novog predziđa kršćanstva.

No ona bi trebala postati putokazom za ostali Balkan. Bez obzira na sve svoje teškoće, Unija je još uvijek tvorevina kojoj se drugi žele pridružiti.

sovnih grobnica u blizini.

Najvažniji pokazatelj stanja prije i poslije okupacije je vukovarska bolnica, gdje su pacijenti i osoblje bili zbijeni u podrumu kao skloništu od bombardiranja s nedovoljno hrane i lijekova. Nakon pada Vukovara u studenome 1991. od tamo je odvučeno 200 pacijenata i ubijeno. Danas to zdanje blista novim sjajem.

A izgledi za priključenje ostaju snažan poticaj ekonomskim i političkim reformama u susjednim zemljama, uključujući i neke zemlje bivšeg SSSR‑a.

Članstvo u Uniji nije povlastica, nego pravo koje nam je predugo uskraćivano

Živjeti po europskim pravilima Članstvo u Uniji nije povlastica, nego pravo koje nam je predugo uskraćivano. Uvjeti nametnuti Hrvatskoj bili su obeshrabrujući u usporedbi s blagim tretmanom Bugarske i Rumunjske, no na kraju otuda je i Hrvatima bolje.

Članstvom se ne može riješiti sve, a nije ni sigurno da će riješiti sve nevolje brdovitog Balkana.

Ipak, ono ostaje efikasno sredstvo za promicanje vladavine prava i političke stabilnosti. Izdavši narode Jugoslavije u 1991., Europa im zato sada ne smije zatvoriti vrata.

22 HRVATSKA & REGIJA BiH ne priznaje državu Kosovo ni kosovske dokumente i tablice

Kosovo prijeti bojkotom uvoza robe iz BiH

Flamur Gashi, veleposlanik Albanije u Sarajevu, upozorio je BiH vlasti i javnost da bi Kosovo moglo uskoro uvesti embargo na uvoz robe iz BiH. Prijetnja embargom je uslijedila nakon što bosanskohercegovačke vlasti nisu priznale državu Kosovo, a potom i kosovske dokumente i tablice. Srbija je, međutim, priznala sve dokumente Kosova vezane uz trgovinske odnose. Gashi tvrdi da je upozorio bosanskohercegovačke vlasti na mogući prekid trgovinskih odnosa, ali bez rezultata. Tržište Kosova je izuzetno važno za BiH jer godišnje ostvaruje sufi-

cit nešto veći od 60 milijuna konvertibilnih maraka. BiH je za pet mjeseci ove godine u zemlje Cefte izvezla roba za 1,23 milijarde uz rast od 4,6 posto, dok je uvoz iznosio 1,362 milijarde KM uz pad od 7,6 posto. Nakon izlaska Hrvatske iz Cefte, BiH će imati i pozitivniji trgovinski omjer jer će - s izuzetkom Srbije - u trgovanju s članicama imati suficit.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović kazao je novinarima kako nikakva službena upozorenja o embargu nisu stigla iz Prištine i da se s članicama Cefte trguje prema postignutim ugovorima i normama. BiH nije priznala Kosovo, ali to nije razlog da ne razvijamo privredne odnose, izjavio je Šarović. Svi problemi koji postoje u odnosima dviju zemalja proizlaze iz blokada što stižu iz srpskog entiteta koji podržava politiku Srbije. (Z.L.)

*vijesti Prekinut štrajk željezničara Radnici Željeznica Federacije BiH prekinuli su trodnevni štrajk i normalizirali promet nakon što su dobili obećanje vlade FBiH da će im za koji dan biti isplaćena plaća i topli obrok za travanj, a do kraja mjeseca i plaća za svibanj.

Vlada je prebacila sredstva za prvu isplatu, ali direktor kompanije u ostavci odbija potpisati naloge bankama za isplatu. Dogovoreno je da vlada na prvoj sjednici imenuje privremeni upravni odbor koji bi, pak, imenovao novo čelništvo Željeznica FBiH. Objavljena lista 100 najuspješnijih Sarajevske Poslovne novine su 26. put objavile listu 100 najvećih i najuspješnijih poduzeća po završnim računima u 2012. godini. Po ukupnom prihodu na prvom mjestu se našla

naftna kompanija Optima Grupa iz Banje Luke u ruskom vlasništvu, dok je po ostvarenom izvozu na čelu ljestvice mostarski Aluminij. Najveći izvoznik po konsolidiranim rezultatima poslovanja je Prevent BH iz Visokog. BH telecom iz Sarajeva je prvi po ostvarenoj neto dobiti, a JP Autoceste Federacije BiH su najveći investitor.

Stotinu najvećih kompanija ostvarilo je lani ukupan prihod od 19 milijardi KM, izvoz od gotovo četiri milijarde KM, što čini polovinu ukupnog prošlogodišnjeg izvoza, te su investirale oko dvije milijarde KM.

Privredni vjesnik Broj 3786, 15. srpnja 2013.

( više od 30 mlrd €

financijske institucije namijenile Srednjoj i Istočnoj Europi

Bosna i Hercegovina dobiva još 102 kilometra autoceste

Novi krediti za nove autoceste Federacija BiH je s Europskom bankom za obnovu i razvoj potpisala tri kredita od 25 milijuna eura za izgradnju dionica autoceste na koridoru V.c Zdravko Latal latal@privredni.hr

E

uropska banka za obnovu i razvoj najveći je investitor u Bosni i Hercegovini. Do sada je plasirano ukupno 1,5 milijardi eura, najvećim dijelom u infrastrukturu, izjavio je u Sarajevu predsjednik te financijske institucije Suma Chakrabarti nakon što je s domaćim vlastima usuglasio nove prioritete investiranja u restruktuiranje i proširenje privatnih poduzeća, razvoj čvršćih prekograničnih veza i promoviranje efikasnijeg i održivijeg korištenja resursa, energije, vode i drva. Većina dosad odobrenih kredita bila je usmjerena na izgradnju autoceste koridorom V.c. Direktor JP-a Autoceste FBiH Ensad Karić, koji je bio potpisnik triju novih kredita u ukupnom iznosu 25 milijuna eura, obećao je da će se do kraja naredne godine u prometu naći kompletna dionica od Zenice do Sarajeva i dalje na jug do Tarčina, te autocesta od graničnog prijelaza Bijača do Međugorja. Upravo su u iz-

gradnji građevinski veoma komplicirane i skupe dionice Suhodol-Tarčin, Lepenica-Suhodol i Vlakovo-Lepenica, zapravo 20 kilometara sarajevske zaobilaznice, te tunel Vijenac i dionica do Zenice, kao i Zvirovići-Kravice. Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić najavio je i skori početak radova dionice Odžak-Svilaj na sjeveru zemlje i mosta na Savi, veze s hrvatskom mrežom autocesta. U srpskom entitetu u tijeku je gradnja 20 kilometara autoceste Doboj-Banja Luka od Doboja do Prnjavora.

Ove godine 150 milijuna eura kredita Za razliku od prošlih godina, s iznimkom turske građevinske kompanije Cengiz Insaat koja je također kao podizvođače angažirala više domaćih tvrtki, na međunarodnim natječajima poslove su dobili domaći konzorciji.

Tako je nedavno otvorenu dionicu Bijače-Kravica gradio konzorcij domaćih kompanija Euro-asfalt, Hidrogradnja i ŽGP Sarajevo s oko 370 radnika, a na sarajevskoj zaobilaznici s njih čak 2000. U vri-

jeme kad u zemlji vlada velika nezaposlenost, kad broj zaposlenika stagnira, a broj umirovljenika i onih

Poslove u cestogradnji na međunarodnim natječajima ove godine su dobili uglavnom domaći konzorciji koji traže posao raste, ovaj podatak je veliko ohrabrenje. S EBRD-om je potpisan još jedan ugovor o zajmu za rekonstrukciju vodovodne i kanalizacijske mreže u općini Cazin u vrijednosti od pet milijuna eura. U razgovoru s novinarima predsjednik EBRD-a je naglasio da će do kraja godine ova banka investirati u BiH oko 150 milijuna eura, dok su prošle godine ta ulaganja iznosila 125 milijuna eura.

Milijardu Balkanu Suma Chakrabarti je u razgovoru s novinarima pažnju posvetio i suradnji sa zemljama u regiji.

Rekao je da zemlje u regiji mogu očekivati po-

dršku Europske banke za obnovu i razvoj kad je riječ o poticajima razvoja malih i srednjih privatnih poduzeća, podsjetivši da su prošle godine međunarodne financijske institucije, Svjetska banka, EBRD i Europska investicijska banka, zajednički pokrenule akcijski plan za ovu i iduću godinu s više od 30 milijardi eura investicija kao podršku ekonomskom oporavku i razvoju u zemljama Srednje i Istočne Europe. Realizacija projekata ide po planu, ustvrdio je Chakrabarti, a ove godine očekuje ulaganja od milijardu eura, samo u zemlje zapadnog Balkana s jasnim usmjerenjem na realnu ekonomiju i posebno u mala i srednja poduzeća. EBRD po uobičajenoj praksi s tim sredstvima kreditira lokalne banke isključivo za kreditiranje malih i srednjih poduzeća. Chakrabarti je najavio i održavanje regionalne investicijske konferencije početkom iduće godine na kojoj bi se trebalo utvrditi što je moguće učiniti i u koja područja treba investirati u regiji zapadnog Balkana.

23

www.privredni.hr Broj 3786, 15. srpnja 2013.

( na 1,44 mlrd € ( 550 mil € nabubrila gradnja TEŠ-6

*vijesti

EIB-u duguju HSE i TEŠ

Slovenija: sudbina TEŠ-6

Promašena investicija u struju iz ugljena Zagovornici šestog bloka TE Šoštanj pretpostavljali su da će ih megavat sat električne energije stajati 67 eura, a da će ga moći prodati za 75 eura. Trenutačno megavat sat na burzi može se kupiti za 40 eura Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

S

lučaj s interesnim lobijima koji su uspjeli zarobiti slovensku državu na sektoru bankarstva, vrlo je izvjesno da će se ponoviti i u energetici. Slično kao u bankarstvu, gdje na lošu banku treba preseliti oko pet milijardi eura kontaminiranih potraživanja, slovenski porezni obveznici mogli bi uskoro dobiti pozamašan račun i za isforsiranu gradnju šestog bloka termoelektrane u Šoštanju.

Ispucana kreditna sposobnost Holding slovenskih elektrarn (HSE) ispucao je svoju kreditnu sposobnost tako da ni od koga više ne može očekivati pozajmicu kojom bi dovršio trenutačno najveću investiciju u Sloveniji, koja je u međuvremenu nabubrila na 1,44 milijarde eura. Opet se ponavlja stara priča. Radimo kako radimo – krene li što loše, račun će ionako platiti dr-

Brzopleta gradnja nije mogla završiti drukčije nego prekoračenjima i upitnošću projekta žava! A ta država prošlog ponedjeljka, pod točkom “razno” našla se na kriznoj sjednici Europske komisije, i to u ulozi učenika s loše napravlje-

Kako i kome uvaliti rizik prošlih odluka Nadzorni odbor HSE-a dao je svojedobno nalog generalnom direktoru skupine Blažu Košoroku da istraži mogućnost ulaska strateškog partnera u TEŠ. Nakon svih financijskih bravura TEŠ-u i HSE-u nedostaje približno 140 milijuna eura za dovršenje problematične investicije. Govori se da je termoelektrana već ponuđena privatnom investicijskom fondu iz Češke, ali takvu informaciju nitko službeno još nije potvrdio. Pojedini analitičari iznenađeni su takvim poslovnim “inovacijama”. Za promašenu investiciju traži se netko treći, dovoljno lud i neoprezan da preuzme rizik za protekle odluke! Umjesto toga pojedini ekonomisti predlažu da se u vlasništvo TEŠ-6 pozove konkurentski energetski tabor, tvrtka GEN energija. Suvlasnica Nuklearke u Krškom, s ambicijom da gradi novi blok uz postojeću atomsku elektranu, svakako da nije previše zagrijana za struju iz ugljena. No, raspoloženje GEN energije moglo bi se preokrenuti davanjem u miraz hidroelektrana na donjoj Savi, inače u 85-postotnom vlasništvu HSE-a, nositelja promašene investicije u Šoštanju koji nema nikakvih izgleda naći još 140 milijuna eura za dovršenje šestog bloka termoelektrane. nom domaćom zadaćom na temu financijske konsolidacije. Europska komisija predbacila je Sloveniji “manjak fiskalne odlučnosti”. Većina slovenskih dešifranata čita poruku kao uvod u nova oporezivanja, i to nakon svih dosadašnjih nameta zbog kojih se premijerki Alenki Bratušek žestoko prigovara da je poreznom presijom sa-

sjekla svaku nadu u rast i razvoj. Trenutačne okolnosti u svijetu i u državi nikako ne idu u prilog “saleškom lobiju” (energetska mjesta Velenje i Šoštanj nalaze se u Saleškoj dolini). U višegodišnjem hrvanju s vladama i brojnim oponentima, saleški lobi ipak je uspio Sloveniji nametnuti gradnju novog bloka termoelektrane u Šoštanju. Iz ci-

jelog okršaja ugljenari su izašli kao pobjednici pri čemu su pokazali izraziti smisao za pragmu. I prije nego što se uspjelo uvezati kompletnu investicijsku mapu, pola elektrane bilo je već izgrađeno.

Gruba energetska zbilja Brzopleta gradnja kojoj su prethodile očito nesolidne pripreme nije mogla

završiti drukčije nego prekoračenjima i krajnjom upitnošću cijelog projekta. Investitori su ušli u ho-ruk ulaganje na pretpostavci da će ih megavat sat električne energije stajati 67 eura i da će ga moći prodati za 75 eura.

Njihove kalkulacije nokautirala je gruba energetska zbilja. Na energetskoj burzi, naime, cijena megavat sata kreće se oko 40 eura! Nesreća nikad ne dolazi sama – u međuvremenu, naime, prepravljene su i cijene kupona za emisiju štetnih plinova pa to ugljenarski projekt u Saleškoj dolini čini financijski još beznadnijim.

Holding slovenskih elektrarn zajedno s kćeri u Šoštanju duguje Europskoj investicijskoj banci 550 milijuna eura (država jamči za povrat 400 milijuna eura). Dodatnih 200 milijuna eura iznosi dug prema Europskoj banci za obnovu i razvoj. HSE i TEŠ uzimali su i kredite za pokrivanje zakašnjenja u pridobivanju zajma EIB-a. Alstom kao isporučitelj šestog bloka nekoliko puta prijetio je povlačenjem s gradilišta zbog kašnjenja s plaćanjima.

Umnožavanjem dodatnih izdataka tijekom gradnje za čije se porijeklo zanima i kriminalistička policija, došlo se do cijene struje neprihvatljive za potrošače. Obično se takve cijene popravlja začinima iz državne porezne vreće. U Sloveniji ta vreća, na žalost, već dugo ne stoji uspravno.

Upitna državna pomoć Revozu Europska komisija objavila je da otvara istragu u okviru koje će proučiti je li opravdana državna pomoć Revozu (bespovratnih 45,5 milijuna eura) za uvođenje u proizvodnju novih modela automobila – novog twinga i smarta s četiri mjesta za putnike.

Aleš Bratož, direktor Revoza, izjavio je da su novi modeli nužni za opstanak tvornice u Novom Mestu u kojoj je lanjska proizvodnja pala za četvrtinu.

Komisija provodi istragu jer se radi o automobilima iz razreda malih osobnih vozila čija je proizvodnja širom Europe u zatonu.

HBOR kao uzor Slovencima Anton Rop, bivši predsjednik vlade kojem u kolovozu prestaje i trogodišnji mandat na dužnosti potpredsjednika Europske investicijske banke, u prigodnom intervjuu za Delo kritizirao je aktualnu vlast zbog nedovoljnog korištenja jeftinih sredstava raspoloživih unutar EU-a za financiranje malih i srednje velikih poduzeća. “Kao primjer često navodim HBOR. Hrvatska razvojna banka lani je zatražila od EIB-a pola

milijarde eura i dobit će ih za financiranje malih i srednjih poduzeća posredstvom tamošnjih banaka”, potvrdio je Anton Rop. E-naručivanje pacijenata u izvedbi hrvatskog poduzeća Tomaž Gantar, ministar zdravlja, objavio je da će sistem e-naručivanja pacijenata u Sloveniji proraditi do proljeća 2014. godine, te da je na natječaju za uvedbu sustava pobijedilo hrvatsko poduzeće IN2. Tvrtke IN2 Zagreb i IN2 Koper za izvedbu posla dobit će 467.400 eura zajedno s PDV-om.

24 STIL *vijesti Inspekcije: velika većina radi po propisima Inspektori Državnog inspektorata u lipnju su proveli gotovo 2000 inspekcijskih nadzora nad subjektima u ugostiteljstvu i pružanju usluga u turizmu, pri čemu u velikoj većini nadzora nisu utvrđene nepravilnosti.

Ipak, prema podacima Državnog inspektorata, utvrđeno je nešto više od 500 raznih povreda propisa. U kontrolama legaliteta rada u području ugostiteljstva, pružanju usluga u turizmu i kontroli boravišne pristojbe, u 1263 nadzora ili 75 posto od ukupnog broja nadzora, nisu utvrđene povrede propisa.

Jačanje konkurentnosti ljudskih potencijala U Ministarstvu turizma pokrenuta je inicijativa za nacionalni projekt obrazovnih centara izvrsnosti s ciljem jačanja konkurentnosti ljudskih potencijala u turizmu kroz sve razine obrazovnih procesa.

Ljudski potencijal jedan je od ciljeva Strategije razvoja turizma Hrvatske do 2020. godine. Predviđeno je otvaranje jakih regionalnih centara obrazovanja za turizam unutar mreže srednjih strukovnih škola, a uspostavit će se i dva do tri referentna centra izvrsnosti.

Nagrađeni Falkensteinerovi hoteli

Putem HolidayChecka, mrežne platforme za ocjenu smještaja, posjetitelji su nagradili Falkensteiner Hotel & Spa Iadera, Falkensteiner Family Hotel Diadora, Falkensteiner Hotel Adriana, Falkensteiner Hotel Therapia i Falkensteiner Club Funimation Borik. Uz minimalnu ocjenu od pet sunaca, što je oznaka glasovanja tog portala za putovanja, ti su hoteli dobili priznanje HolidayCheck Quality Selection 2013.

Privredni vjesnik Broj 3786, 15. srpnja 2013.

( 3,62 mil dolazaka ( 15,2 mil noćenja ostvareno u šest mjeseci (rast od 5%)

ostvareno u istom razdoblju (rast od 4,6%)

Rezultati turističkog prometa Hrvatske u prvih šest mjeseci 2013.

Prvo polugodište uspješno Značajan porast noćenja ostvaren je iz Velike Britanije - za 24 posto, Nizozemske za 19 posto, Poljske 18 posto i Francuske pet posto Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

U

Splitu, koji u lipnju bilježi čak 17 posto više turista nego u istom mjesecu prošle godine, ministar turizma Darko Lorencin predstavio je turističke rezultate za razdoblje od siječnja do lipnja ove godine.

U Hrvatskoj je ostvareno 3,62 milijuna dolazaka i 15,2 milijuna noćenja, što u odnosu na isti peri-

Zabilježen je pad dolazaka iz Italije za sedam posto, Slovenije za dva posto i Rusije za 12 posto od 2012. predstavlja rast od pet posto u dolascima i 4,6 posto u noćenjima. U ukupnoj strukturi turističkog prometa, strani turisti su ostvarili tri milijuna dolazaka što je povećanje od šest posto, te 13,6 milijuna noćenja što je povećanje od pet posto. Porast noćenja od 5,6 posto zabi-

lježili su i domaći turisti, koji su u prvoj polovini turističke godine ostvarili 1,65 milijuna noćenja. Lipanj je također donio porast turističkog prometa, od tri posto u dolascima i 0,4 posto u noćenjima.

“S obzirom na okolnosti – gospodarsko stanje u Europi, nepovoljan razmještaj praznika i blagdana na glavnim emitivnim tržištima i loše vrijeme, rezultati predsezone izuzetno nas vesele i bude optimizam. Hrvatska ima konkurentan turistički proizvod, ali i dovoljno prostora za njegovo poboljšanje, pa će Ministarstvo turizma nastaviti komunikaciju s tržištem i privatnim sekto-

rom, kako bi u narednim godinama kroz suradnju i zajednički rad Hrvatska postala još konkurentnije turističko odredište svijeta”, rekao je Lorencin.

Dalmacija bilježi rast Splitsko-dalmatinska županija zabilježila je rast dolazaka od 9,5 posto te noćenja 8,5 posto, Dubrovačko-neretvanska povećanje od 11,3 posto u dolascima, a u noćenjima 9,5 posto, Zadarska županija rast dolazaka od 14 posto, a noćenja 15,4 posto. U Šibensko-kninskoj županiji bilježi se povećanje u dolascima od 11

posto i noćenjima 14 posto, a u Gradu Zagrebu broj dolazaka porastao je 14,5 posto i noćenja 10,7 posto. Trećina turističkog prometa ostvarena je u Istri, u kojoj je zabilježeno gotovo milijun dolazaka i gotovo pet milijuna noćenja, što u odnosu na isti period 2012. predstavlja blagi pad turističkog prometa. Nešto slabiji rezultat nego lani ostvaren je i na Kvarneru.

Rast turističkog prometa, u odnosu na 2012. godinu, ostvaren je i iz gotovo svih važnih emitivnih tržišta, pa su tako turisti iz Njemačke

ostvarili 536.000 dolazaka (povećanje od 1,4 posto) i 3,4 milijuna noćenja (pad za jedan posto).

Broj dolazaka austrijskih turista veći je za jedan posto, točnije za 338.000 dolazaka i 1,5 milijuna noćenja, dok je iz Češke bilo 154.000 dolazaka (isto jedan posto više) i 857.000 noćenja (tri posto više nego u prvih šest mjeseci prošle godine). Značajan porast noćenja ostvaren je iz Velike Britanije - za 24 posto, Nizozemske za 19 posto, Poljske za 18 posto i Francuske pet posto. Zabilježen je i pad dolazaka iz Italije za sedam posto, Slovenije za dva posto i Rusije za 12 posto.

Financijski pokazatelji Prema podacima Porezne uprave za prva četiri mjeseca 2013., ukupni prihodi u turističkim djelatnostima (pružanje smještaja, priprema i usluživanje hrane, putničke agencije i organizatori putovanja) iznosili su 4,6 milijardi kuna što, u odnosu na isto razdoblje lani, predstavlja rast od 10,23 posto. Prema podacima Hrvatske narodne banke, u prvom kvartalu 2013. ostvareno je 306,9 milijuna eura prihoda od putovanja, što je u odnosu na isti period lani rast od 12,4 milijuna eura ili 4,2 posto. Udio prihoda od turizma u ukupnom BDP-u iznosio je u istom razdoblju 3,1 posto, što u odnosu na 2012. godinu predstavlja blagi rast, potvrđuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

Ministar turizma u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Neprivatizirane tvrtke - turistički potencijal Nakon sastanka sa županom Zlatkom Ževrnjom i predstavnicima turističkog gospodarstva Splitsko-dalmatinske županije, ministar turizma Darko Lorencin je izjavio da su neprivatizirane turističke tvrtke veliki potencijal za buduće investicije u turistički sektor. Većina ta-

kvih tvrtki sada je, rekao je, u procesu predstečajnih nagodbi, a investitori za njih pokazuju veliki interes. Lorencin je naglasio i da je nedavno objavljeni javni poziv “1000 bazena za hrvatski turizam” jedan od alata za podizanje kvalitete smještajne ponude i okrupnjavanje u tzv. difuzne hotele.

Na sastanku su ministru predstavljene aktualnosti u razvoju turističkog sektora županije, s naglaskom na strateške turističke projekte. Posebno su istaknuti projekti eko-etno sela na Hvaru, turističke valorizacije Dalmatinske zagore, cikloturizma i tematskih staza, akvaparka u Dugopolju, razvoja

medicinskog turizma na Braču i izgradnje kongresnog centra u Splitu. Bilo je riječi i o dosadašnjim ulaganjima u razvoj nautičkog i kulturnog turizma za koje je izrađena i strategija razvoja.

Ministar Lorencin je, pak, ukratko predstavio glavne aktivnosti Ministarstva turizma kroz pet

ključnih segmenata - implementaciju Strategije razvoja hrvatskog turizma do 2020., povećanje investicija u turistički sektor, povlačenje sredstava iz strukturnih EU fondova, izradu strateškog marketing plana za razdoblje 2014.-2020. te izmjene i dopune zakonodavnog okvira. (J.V.)

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3786, 15. srpnja 2013.

( 10 do 12 mil kn ( više od 200 očekivani godišnji prihod Blinka

*vijesti

ugovorenih klijenata ima nova tvrtka

Konsolidacija na IT tržištu

Spajanjem do kvalitetnije usluge Informatičke tvrtke Blink i N-informatika spojile su se u novu koja preuzima ime Blink i postaje jedan od vodećih sistem integratora na tržištu malih i srednjih poduzetnika Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Z

agrebačke informatičke tvrtke Blink i N-informatika spojile su se u novu, koja će poslovati pod starim imenom Blink.

Spajanjem je nastala jedna od vodećih tvrtki na tržištu sistem integracije i informatičke podrške malim i srednjim poduzetnicima, s više od 20

Novom Blinku nije cilj gurati se među velike tvrtke i sistem integratore zaposlenih (certificiranih stručnjaka), očekivanih 10 do 12 milijuna kuna godišnjeg prihoda i više od 200 ugovorenih klijenata.

Cilj spajanja je povećanje kvalitete usluge, uz jačanje konkurentnosti na

domaćem, te od 1. srpnja na zajedničkom tržištu Europske unije. Radi se, prema dostupnim podacima, o prvom takvom potezu u IT sektoru otkako je Hrvatska postala članica EU-a.

Trenutačni sinergijski učinak, kažu u toj tvrtki, bit će smanjenje troškova od pet posto, uz očekivani rast prihoda od 20 do 30 posto. A dvoznamenkasti rast poslovanja trebao bi se protezati i u idućih četiri-pet godina.

“Obje tvrtke usmjerene su na tržište malih i srednjih poduzetnika kojima nude komplementarne usluge. Uz sistem integraciju Blink, na primjer, nudi računarstvo u oblaku i web shop, dok N-informatika ima rješenja u optimizaciji ispisa. Spajanje se stoga nametnulo kao logičan potez koji donosi mogućnost daljnjeg rasta, a korisniku cjelovitu, prilagođenu i ekonomičnu uslugu”,

kaže Roko Babić, direktor dosadašnjeg i jedan od dva ravnopravna člana Uprave novog Blinka. Dodaje i to da novom Blinku nije cilj gurati se među velike tvrtke i sistem integratore, već ojačati svoj položaj prema malim i srednjim poduzećima. Jer, procjenjuju u Blinku, upravo tržište malih i srednjih poduzetnika ima značajne potencijale rasta. “Mali poduzetnici i startup tvrtke se

stalno spominju kao jedna od glavnih poluga gospodarskog oporavka i rasta, kako u Hrvatskoj tako i u EU-u, a svima njima treba ekonomična, fleksibilna i prilagođena usluga, od clouda do internih rješenja”, naglašava Babić.

Prilike i izazovi Ivan Ante Nikolić, dosadašnji direktor N-informatike i drugi član Uprave novog Blinka, ističe kako je ovo korak u

pravom smjeru. “Konsolidacija je jedan od trendova u IT industriji i ovakvo okrupnjavanje nužno je za daljnji rast poslovanja”, napominje on dodavši kako se ulaskom u EU hrvatskim IT tvrtkama nude prilike, ali stižu i izazovi.

Valja naglasiti i to da će Blink, nakon konsolidacije kapaciteta, usluge sistem integratora moći nuditi većim tvrtkama i sustavima, a uskoro će pripremiti i paletu novih proizvoda i rješenja, poput paket rješenja za najmanje korisnike, tj. tvrtke koje imaju do pet zaposlenika.

Nikolić kaže kako se u ovome trenutku ne razmišlja o tome da novi Blink preuzme netko veći. Od budućih poslovnih poteza tek otkriva kako, nakon Hrvatske, Blink namjerava snažnije iskoračiti u regiju. “A rast poslovanja svakako će pratiti i povećanje broja zaposlenika”, zaključuje on.

Modernizacija Financijske agencije

Transparentno i na jednom mjestu Financijska agencija pokrenula je beta verziju novog internetskog servisa transparentno.hr.

Riječ je o jedinstvenom servisu u Hrvatskoj i regiji, koji svim građanima omogućava uvid u podatke o poslovanju obrta, dioničkih i društava s ograničenom odgovornošću, te ostalih subjekata obveznika poreza na dobit.

Građani koji su u procesu traženja posla, po-

moću ovog servisa mogu provjeriti kako posluju njihovi potencijalni poslodavci. Zatim, oni koji surađuju s drugim poslovnim subjektima mogu provjeriti radi li se o pouzdanim poslovnim partnerima, a znatiželjni pak mogu provjeriti kako posluju tvrtke njihovih prijatelja. Na raspolaganju su podaci poput prosječne plaće, broja zaposlenih, prihoda i rashoda, ostvarene

dobiti i podatak o blokadi računa. Pristup podacima, priopćeno je iz Ureda za korporativne komunikacije Fine, ostvaruje se putem Vingda, virtualne valute koja korištenje servisa omogućuje bez plaćanja novcem. Korisnici sami odlučuju kako će steći Vingd potreban za pristup. Naime, mogu ga kupiti ili zaraditi jednostavnim akcijama, kao što su informiranje o Fini

i njenim uslugama i proizvodima. Fina će, prema najavama, servis kontinuirano unapređivati novim podacima i funkcionalnostima. Također, ovaj servis svojevrsni je nastavak modernizacije usluga Fine, koja ulaže u edukaciju građanstva o prednostima primjene poslovnih informacija u svakodnevnom životu, kako bi im one pomogle u donošenju boljih odluka. (B.O.)

Startup konferencija u Rijeci Najveća europska ljetna startup konferencija RockPaperStartups održava se od 17. do 19. srpnja u kompleksu Rikard Benčić u Rijeci. Ivan Brezak Brkan, glavni urednik i osnivač Netokracije, koja je i organizator konferencije, kaže kako je ovo prvi put da se u Jugoistočnoj Europi nalaze predstavnici startup scena iz cijele regije, od Slovenije preko Srbije do Makedonije.

Novi SAP partner Tvrtka Poslovna inteligencija postala je SAPov partner u području rješenja SAP Business Analytics, fokusirajući se pritom na Strategy Management i GRC (Governance Risk and Compliance) te područje In-Memory Computinga.

Prema planu, korisnicima će se kroz ova rješenja omogućiti optimizacija i ubrzanje poslovnih procesa te povećanje broja poslovnih prilika uz učinkovitiju uporabu internih resursa.

Suradnja Della i ZIP-a Dell i Zagrebački inkubator poduzetništva potpisali su ugovor o suradnji kojim Dell postaje informatički partner ZIPa. Dell će osigurati informatička rješenja koja će pomoći radu ZIP-a i tako podržati razvoj malog poduzetništva. Poticanje poduzetništva u skladu je Dellovom inicijativom Powering the Possible, kojom tehnologiju i stručnost želi staviti u službu ljudi. “Iznimno smo zadovoljni što ulazimo u partnersku suradnju s tvrtkom Dell, koja će timovima u ZIP-u omogućiti rad na modernoj i snažnoj računalnoj opremi i osigurati vrhunsku tehnološku podršku”, ističe Saša Cvetojević, dopredsjednik ZIP-a.

26 PST!

Privredni vjesnik Broj 3786, 15. srpnja 2013.

Knjiga: Pet poduzetnika

KNJIGOMETAR Suradnjom do uspjeha Pripremila: Vesna Antonić

Dan Brown Inferno V.B.Z.

Traži, i naći ćeš - odjekivalo je u glavi Roberta Langdona kad se probudio u bolničkom krevetu ne znajući gdje je ni kako je tu dospio. Uz to, nije mogao objasniti podrijetlo zlokobnog predmeta u svom džepu. Po život opasne prijetnje natjerat će njega i liječnicu Siennu Brooks u vratoloman bijeg Firencom. Stihovi Danteova Pakla postaju Langdonov vodič i on pokušava dešifrirati niz kodova i simbola zakopanih u nekim od najslavnijih umjetničkih djela Firence, Venecije i Istanbula, ne bi li otkrio detalje paklenog plana…

Milana Vuković Runjić Proust u Veneciji, Matoš u Mlecima Vuković & Runjić

Godine 1900. u Veneciju stiže Marcel Proust, a 1911. Antun Gustav Matoš. Između tih dvaju posjeta protežu se usporedni životi dvojice pisaca. Premda se nikada nisu sreli, u ovoj se knjizi pronalaze odjeci i odbljesci njihovih snova, fantazija i spisateljskih ambicija te opsesije Venecijom. I koliko god se njihovi životi razlikovali, mogli bi se objediniti Matoševom rečenicom: “Nikada ne mogah naći točke gdje prestaje lijepo i počinje istinito”.

Janet Evanovich Sve za lovu Lumen

Stephanie Plum je žena čvrstih stavova i još čvršćeg minusa na računu. Lova joj treba odmah pa se zapošljava kod svog pokvarenog bratića Vinnieja u agenciji za lov na bjegunce pod jamčevinom. Nema nikakvog iskustva – no to nije bitno. A nije bitno ni to što je glavni bjegunac lokalni policajac Joe Morelli. Od trenutka kad joj je prvi put zavirio pod suknju pa do trenutka kad ga je u napadu ludila gotovo pregazila očevim Buickom, ime Morelli donosilo joj je samo nevolje. A sad tog istog Morellija traže zbog ubojstva...

Mireille Juchau Potamnjivanje Meandarmedia

Napustivši Sydney da bi u New Yorku ostvarila karijeru, fotografkinja Martine Hartmann ostavlja majku Lotte opterećenu gubitkom cijele obitelji u progonu Židova u nacističkoj Njemačkoj. Nakon što i sama izgubi kćer u Central Parku, za Martine počinje dugotrajno približavanje majci i otkrivanje mogućnosti oporavka nakon preživljavanja boli.

Istražujući složene obiteljske odnose, roman pripovijeda o tri naraštaja na tri kontinenta, o tri žene koje se pojavljuju i nestaju te ponovno izranjaju nošene sudbinom u tri grada.

Ratko Cvetnić Povijest instituta Mozaik knjiga

Institut će 2011. proslaviti stogodišnjicu osnutka i novinar Velimir Košnik sprema monografiju posvećenu ne samo akademskoj auri te obljetnice nego i činjenicama Institutova infamnog naličja. Iznenadna nesreća i Košnikova smrt, za mnoge i danas nerazjašnjena, daje priliku njegovom najboljem prijatelju, povjesničaru Buci Stuparu, da završi to briljantno djelo, ali da se i protiv svoje volje uhvati u koštac sa škrinjicama punim mračnih tajni i njihovim još živim čuvarima.

Opisujući vlastita iskustva, svih pet poduzetnika zna da su ekonomske veze neraskidive te da bez njihova produbljivanja nema ekonomske stabilnosti ni pouzdanog razvoja

N

akon promjene vlasti u Hrvatskoj 2000. godine, predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević odveo je u Beograd 200 hrvatskih poduzetnika kako bi s tamošnjim poduzetnicima raspravljali o mogućnostima suradnje. Taj je potez najavio novo gospodarsko doba. Kao pledoaje za ekonomske integracije u regiji, nastala je knjiga Pet poduzetnika u izdanju Novog libera.

Slavko Goldstein, član uredništva biblioteke “Sa zrnom soli”, opisao je životne priče i iskustva petorice poduzetnika - Ivice Todorića i Emila Tedeschija iz Hrvatske, Zorana Jankovića iz Slovenije, Fadila Novalića iz Bosne i Hercegovine te Miodraga Kostića iz Srbije. Njihove poslovne orijentacije prilično su različite, kao i poslovna iskustva, ali im je zajednička jedna misao, a ta je da za naše susjedne zemlje

Može se iščitati da su dugovječne one kompanije koje se prilagođavaju svom okruženju, smatra Ljubo Jurčić nema pouzdanog ekonomskog napretka bez bliske regionalne suradnje.

No, što zapravo znači biti istinski poduzetnik?

“Kao rasni poduzetnici, svih pet naših sugovornika su realisti i ni jedan od njih ne sanja o političkoj integraciji te o obnovi zajedničke države, što s iskustvom iz posljednjih 25 godina više nije moguće. Istodobno, naši sugovornici iz vlastitog iskustva osjećaju i znaju da su ekonomske veze neraski-

dive te da nam bez njihovog njegovanja i sustavnog produbljivanja nema ekonomske stabilnosti ni pouzdanog razvoja”, istaknuo je Slavko Goldstein na promociji knjige. Kao prvi u nizu poduzetnika, priču svog poslovnog uspjeha ispričao je Ivica Todorić. Njegov Agrokor obujmom poslovanja naj-

jača je kompanija u regiji, a on osobno ima najviše neposrednog iskustva u poduzetništvu. Pod pojmom “regija” Todorić ne podrazumijeva samo zemlje bivše Jugoslavije, jer je njegov aksiom uspjeha neprekidno širenje tržišta. Goldstein kaže kako Todorić “računa” i na Mađarsku, Rumunjsku, Bugarsku i Albaniju, a u daljnjoj budućnosti i Ukrajinu.

Kako bi se omogućio nesmetani razvoj ekonomske suradnje koja pruža zdravu osnovu politici, Todorić smatra da treba omogućiti višegodišnji moratorij za političke sporove.

Udžbenik za poduzetništvo Miodrag Kostić bavi se šećerom, a za taj mu posao ni regija nije bila dovoljno velika pa je 1992. godine svoje poslovanje proširio i na druge kontinente. Iako je sjedište njegove tvrtke u Novom Sadu, poslovanje mu je raspršeno po ci-

jelom svijetu. Fadil Novalić o poduzetništvu kaže kako je osim mira, sigurnosti i građanskih sloboda, primjereni životni standard glavna komponenta, a o tome bi se trebala brinuti suvremena država. Za poslovni uspjeh slovenskog Mercatora u razdoblju od

1997. do 2009. zaslužan je Zoran Janković, današnji gradonačelnik Ljubljane. Hrvatski poduzetnik Emil Tedeschi bio je najopširniji u svom izlaganju jer je ispričao cijelu životnu priču - od obiteljske tradicije, naslijeđa do početaka rada male samostalne tvrtke koja je kasnije postala velika kompanija i proširila se u regiju.

Komentirajući knjigu Pet poduzetnika, ekonomski analitičar Ljubo Jurčić je rekao kako je ona vrlo zanimljiva našim suvremenicima te može biti kvalitetan udžbenik za poduzetništvo. Pritom Jurčić ističe kako se iz knjige može iščitati da su dugovječne one kompanije koje se prilagođavaju svom okruženju. No, zapitao se gdje i kakva je uloga države u svemu tome i odmah odgovorio kako se mora povezati uloga države i kvalitete ljudskog faktora. To je jedan od načina opstanka tvrtki. (S.P.)

27

www.privredni.hr Broj 3786, 15. srpnja 2013.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Boje i lakovi

Na prodaju oranice, kuće i ribarski brod Oranica, pašnjak i vinograd u mjestu Filipana kod Pule, procijenjeni na 1,05 milijuna kuna.

Ukupna površina koja se prodaje iznosi 11.790 četvornih metara. Dražba će se održati 17. srpnja u 9 sati, na Općinskom sudu u Puli, Kranjčevićeva 8, u sobi broj 48. Nekretnina se na ovom ročištu ne može prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto, a treba je uplatiti na račun Suda broj HR­ 2923­900011300002176 s pozivom na broj 2-17008 te potvrdu o uplati predočiti Sudu prije početka dražbe.

Poslovni prostor u Rijeci, procijenjen na 1,3 milijuna kuna. Riječ je o prostoru na adresi Riva Boduli 1, ukupne površine 95 četvornih metara.

Dražba će se održati 18. srpnja u 11 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci, Zadarska 1, u sobi broj 11/I. Jamčevina iznosi pet posto utvrđene vrijednosti nekretnine.

Dvorište i zgrada društvenog doma, procijenjeni na tri milijuna kuna. Ukupna površina iznosi 4503 četvorna metra. Zgrada se nalazi u mjestu Pešćeno, u Općini Konjšćina. Dražba će se održati 18. srpnja u 8.45 sati na Općinskom sudu u Zlataru, Trg slobode 14, u sudnici broj 3. Nekretnine se ne mogu prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto.

Oranica u Zagrebu, procijenjena na 2,6 milijuna kuna. Nalazi se u naselju Granešina, a površine je 1079 četvornih

metara. Dražba će se održati 18. srpnja u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, u sobi 129/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto, uplaćuje se na žiro-račun Suda kod HPB na broj HR17 2390 0011 3000 0326 5, model HR05, poziv na broj 1162881-09, a kupac je potvrdu o uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego sudac pristupi dražbi.

Kuća, oranica, gospodarska zgrada i dvorište u Rakitju kod Zagreba, procijenjeni na 1,2 milijuna kuna. Ukupna površina koja se prodaje iznosi 1056 četvornih metara.

Dražba će se održati 19. srpnja u 10 sati na Općinskom sudu u Samoboru, Obrtnička 2, u sobi broj 12/II. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto, a treba je uplatiti na Posebni depozit Općinskog suda u Samoboru IBAN HR­ 38239­0 00­113­0 0000074, pozivom na broj 04 19Uplatnicu 23411-639. obavezno pokazati sucu prije početka dražbe.

Poslovno-proizvodna zgrada i skladište u Strahonincu u Međimurskoj županiji, procijenjeni na devet milijuna kuna.

Ukupna površina nekretnine iznosi 5875 četvornih metara. Dražba će se održati 24. srpnja u 8.30 sati na Općinskom sudu u Čakovcu, Ruđera Boškovića 18, u sudnici broj 36. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jam-

čevina iznosi 10 posto.

Uplaćuje se na račun Općinskog suda u Čakovcu br. 2390001-1300000701, poziv na broj 1866-1.

Poslovni prostor u Poreču, procijenjen na 1,8 milijuna kuna. Nalazi se na adresi Partizanska 4, ima ukupno 133 četvorna metra. Dodatni podaci dostupni su na internetskoj adresi www.citygreenporec.com. Dražba će se održati 19. srpnja u 9.30 na Općinskom sudu u Poreču, Turistička 2, u sudnici broj 7. Nekretnina se ne može prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto.

Ribarski brod tunolovac Mingo, procijenjen na 3,5 milijuna kuna, prodaje se u Zadru. Brod je dugačak 39,16 metara, širok 9,44 metra, proizveden 1997. godine, generalno rekonstruiran 2009. godine, bruto tonaže 385 tona s motorom CUMMINS snage 1268 kW i pomoćnim motorima.

Dražba će se održati 18. srpnja u 8.30 sati na Trgovačkom sudu u Zadru, Ulica Franje Tuđmana 35, u sudnici broj 78. Jamčevina iznosi 10 posto.

Oprema farme za uzgoj kokoši nesilica, procijenjena na 970.959 kuna.

Riječ je o peredarskoj instalaciji za 47.040 nesilica. Oprema se nalazi u mjestu Donja Bistra. Pisane ponude treba podnijeti do 19. srpnja, a javno otvaranje bit će 23. srpnja u 16 sati na adresi Jurišićeva 21/III., Zagreb. Dodatne informacije o razgledavanju te imovine mogu se dobiti radnim danom od 12 do 16 sati, na telefon 099/5050 000.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Alma-Color, Gniew, Poljska, www.almacolor.pl.

Tvrtka se bavi proizvodnjom boja i lakova na bazi poliesterske smole, akrila i alkida, namijenjenih antikorozijskim prevlakama, sintetičkim materijalima (pete, podstave, ručice na namještaju), drvu i MDF-u, automobilskoj branši odnosno specijalnoj upotrebi (boje koje provode struju). Osnovu proizvodnje čine sljedeći proizvodi: sistemi antikorozijskih prevlaka za zaštitu čeličnih, betonskih, aluminijskih i pocinčanih površina: proizvodi od poliestera, poliuretana, alkida, akrila odnosno vinila; podstave za povremenu zaštitu čeličnih konstrukcija, među njima vodena podstava za koju su dobili certifikat Germanischer Lloyd; lakovi za sintetičke materijale tipa ABS, PS, PVC, PU i TR svih boja; podstave za korekciju koje prikrivaju sitne nedostatke materijala koje nastaju tijekom njegove proizvodnje; sistem lakiranja kupaonskog namještaja - izolacija, akrilna podstava, akrilni lakovi u boji i bezbojni; visokospecijalizirane boje koje provode niskonaponsku struju. Tvrtka nudi svoje proizvode za hrvatsko tržište. Kontakt. Dariusz Okonski, almacolor @almacolor.pl, +48 58 5352285.

Suradnja

Mako, Osijek. Tvrtka traži trgovačkog predstavnika za prodaju ženske i muške vunene trikotaže. Kontakt: Mato Vidović, mako@os.t-com.hr, +385 31 571229, +385 91 2252617.

Suradnja

Zagrebački abrazivi, Dugo Selo, www.zgabrazivi.hr. Tvrtka traži partnere za dugoročnu suradnju u proizvodnji i prodaji fleksibilnih brusnih proizvoda. Kontakt: Anita Franjić, anita.franjic@zgabrazivi.hr, +385 1 6184896.

Platice od vinila

S i A Petrucha, Ksawerov, Poljska, www.grodzice. com. Tvrtka se bavi proizvodnjom platica od vinila. Platice se primjenjuju kao antikorozivni zaštitni sloj za kanalizacijske i vodene rezervoare, za jačanje sustava obrane kod poplava, kao zaštita za iskopine i odvodne jarke te zaštita od odrona, kao barijere koje ograničavaju filtracije podzemnih voda, kao konstrukcijski elementi za odvodne jarke, kao konstrukcijski elementi za zaštitu cesta od odrona, kao zaštita od erozija te kao elementi za oblikovanje zelenih površina. Kontakt: Gabriela Kazmierczak, export. ksawerow@pietrucha.pl, +48 42 2128484.

Potražnja za materijalima

Seal Tech, Zadar, www. sealtech.hr. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju i trgovinu industrijskih brtvila i sredstava za održavanje. Traži dobavljače brtvenih lica od sinteriranih metala za kompletiranje mehaničkih brtvi. Kontakt: Tomislav Vulić, seal-tech@zd. t-com.hr, +385 23 231333.

Prehrambeni proizvodi

Šulog, Donja Bistra, www.exotic-king.com.

Tvrtka nudi proizvode: butternut, hokaido i muškatnu tikvu, kiwano, pepino, maracuyu, tamarillo, passifloru, meksičku chilli papriku (habanero, jalapenjo), physalis, lubenicu (zelena izvanažuta iznutra, žuta izvana-crvena iznutra), mini lubenicu, jeju dinju, batat slatki krumpir, plavi krumpir, kumato rajčicu, mini rajčicu, ljubičastu i žutu mrkvu, suhe gljive vrganje, lisičarke, trubače, puze, bukovače, šampinjone. Traži se poslovni partner za preradu navedenih proizvoda u voćne pripravke/koncentrate za jogurte i ostale mliječne proizvode, sirupe i sokove, mermelade i džemove, alkoholne napitke, hranu za djecu i sportaše, brašno, čips... Kontakt: Martina Perešin Šulog, sulog@zg.t-com.hr, +385 1 3312582, +385 99 3312582.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Sanitarije

Sanacija krova

Zagrebački holding nabavlja sanitarije. Rok dostave ponuda je 7. kolovoza.

Grad Zagreb nabavlja radove sanacije krova ZeKaeMa. Rok dostave ponuda je 1. kolovoza.

Uredski namještaj

Zaštitna odjeća i obuća

Prijenosna računala

Regija Mopedi

dilačkog rata u Sarajevu nabavlja putnička vozila.

Rok dostave ponuda je 6. kolovoza.

Uniforme, obuća i torbe

Ministarstvo pravosuđa nabavlja uredski namještaj. Rok dostave ponuda je 29. srpnja.

Hrvatska lutrija nabavlja prijenosna računala. Rok dostave ponuda je 29. srpnja.

Hrvatska radiotelevizija nabavlja zaštitnu odjeću i obuću. Rok dostave ponuda je 23. srpnja.

Pošte Srpske u Banjoj Luci nabavljaju mopede.

Rok dostave ponuda je 5. kolovoza.

Ronilačka oprema

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja ronilačku opremu. Rok dostave ponuda je 26. srpnja.

Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka u Banjoj Luci nabavlja uniforme, obuću i torbe. Rok dostave ponuda je 24. srpnja.

Vozila

Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida obrambeno oslobo-

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

28 SVIJET FINANCIJA

( 668 poduzeća

Privredni vjesnik Broj 3786, 15. srpnja 2013.

iz 13 zemalja sudjelovalo u anketi

( od toga 38 tvrtki iz Hrvatske

Deloitteova anketa u Srednjoj i Istočnoj Europi te Baltiku

Menadžeri ne očekuju rast BDP-a Kod većine Hrvata prevladava pesimizam, u čemu dijele ocjene sa Slovencima, Česima i Mađarima. Samo 18 posto hrvatskih direktora kaže da će se ove godine upustiti u rizičnije poslovne pothvate, rekao je Juraj Moravek, analitičar Deloittea

N

i jedan financijski direktor u Hrvatskoj, u anketi koju je provela tvrtka Deloitte, ne očekuje rast BDP-a ove godine. Smatraju da će nezaposlenost i dalje rasti. Broj ispitanika koji očekuju poboljšanje poslovanja svoje tvrtke pao je sa 50 posto iz prošlog istraživanja, na samo 42 posto.

Deloitte je u proljeće anketirao najveće tvrtke u 13 zemalja Srednje i Istočne Europe te Baltika i to je četvrta takva anketa. U anonimnom ispitivanju sudjelovalo je 668 poduzeća, od toga 38 iz Hrvatske.

Kod većine Hrvata prevladava pesimizam, u čemu dijele ocjene sa Slovencima, Česima i Mađa-

Poboljšanje poslovanja svoje tvrtke očekuje samo 42 posto ispitanika rima. Samo 18 posto hrvatskih direktora kaže da će se ove godine upustiti u rizičnije poslovne pothvate, rekao je Juraj Moravek, analitičar Deloittea.

Oko 65 posto odgovara da će im prioritet biti fi-

nancijsko i operativno restrukturiranje i smanjenje troškova. Blago je narastao postotak menadžera koji ipak razmatraju nove investicije, i sada ih je 39 posto. Optimisti se pronalaze u sektorima farmaceutike i energetike, a ima ih i u potrošačkom sektoru pa čak i proizvodnim djelatnostima.

Iako su hrvatski financijski menadžeri općenito pesimistični u pogledu razvoja svojih poduzeća,

među njima je i skupina izrazito optimističnih. Takvih je među ispitanicima 16 posto. Više izrazito optimističnih može se naći samo u Latviji, rekla je Sanja Petračić, menadžerica u Deloitteovom Odjelu revizije.

Rast će trošak financiranja Oko polovine ispitanika smatra da su bankovni krediti uobičajeno dostupni. No u odnosu na ranije

istraživanje, zabilježen je negativan trend među ispitanicima koji smatraju da će rasti trošak financiranja. Oko osam posto ispitanika navelo je da očekuje značajno povećanje troškova, što nije bio slučaj potkraj 2012. godine.

Među elementima neizvjesnosti na tržištu, ispitanici su najčešće navodili slabu domaću potražnju, nelikvidnost, smanjivanje kupovne moći stanovništva, slabu ponudu kredita

Hrvatska narodna banka

Državni zavod za statistiku

Depoziti u svibnju 192 milijarde kuna

Izvoz do svibnja manji 5,5 posto

Prema posljednjim podacima HNB-a, depoziti kod poslovnih banaka (oročeni i štedni kunski i devizni) potkraj svibnja iznosili su 192 milijarde kuna, za 292 milijuna kuna manje nego na kraju travnja. Pad depozita zabilježen je kod stanovništva (za 907 milijuna kuna), lokalne države, pomoćnih financijskih institucija, društava za osiguranje i mirovinskih fondova, dok je jači pad ublažen rastom kod poduzeća (2,9 posto) i ostalih financijskih posrednika (2,2 posto). U odnosu na kraj prošle godine štedni i oročeni depoziti smanjili su se za 1,25 milijardi

kuna, unatoč deprecijaciji kune u odnosu na euro za 0,51 posto. Naime, više od 80 posto štednih i oročenih depozita čine devizni te depoziti uz valutnu klauzulu pa se tečajna kretanja odražavaju na njihov kunski izraz. Tako su tečajna kretanja ublažila pad valutnih depozita, dok su kunski zabilježili rast. Depoziti stanovništva, koji čine 84 posto ukupnih šted-

nih i oročenih depozita na kraju su svibnja iznosili 160,4 milijarde kuna, za 737 milijuna kuna više nego krajem prošle godine. Rast depozita stanovništva neutraliziran je padom depozita nefinancijskih trgovačkih društava koji su se u svibnju spustili na 23,5 milijardi kuna.

Ove godine analitičari RBA očekuju vrlo blagi rast depozita stanovništva, dok je potencijal za rast depozita poduzeća slab. Krizom iscrpljenom korporativnom sektoru u kratkom roku štednju otežava i primjena propisa o financijskom poslovanju.

Ukupan hrvatski izvoz u razdoblju od siječnja do svibnja 2013. iznosio je 27,3 milijarde kuna, a bio je 5,5 posto manji u odnosu na isto razdoblje prošle godine, objavio je prošli tjedan Državni zavod za statistiku.

Izvoz je također bio manji, za 3,1 posto, a iznosio je 49,6 milijardi kuna.

Vanjskotrgovinski deficit tako je iznosio 22,3 milijarde kuna, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 55,1 posto.

Rast izvoza ostvaren je u sektoru mineralnih goriva i maziva (5,5 posto), pića i duhana (4,5 posto) i kemijskih proizvoda (4,3 posto). Pad je zabi-

lježen kod izvoza hrane i živih životinja (15,2 posto), strojeva i prijevoznih sredstava (11,7 posto) te sirovina (8,2 posto). Ukupno je prerađivačka industrija smanjila izvoz za 5,4 posto, a poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo za 10,6 posto.

U prvih pet mjeseci ostvaren je blagi rast izvoza u zemlje Europske unije od 1,4 posto. Porasle su isporuke u Njemačku za tri posto i Sloveniju za 10,6 posto, no smanjile su se u Austriju (14,5 posto) i Italiju (za 12,8 posto).

Posustao je i izvoz u zemlje Cefte, za 4,9 posto, ali se još uvijek s tim zemljama ostvaruje sufi-

za financiranje poslovanja i relativno visoke kamatne stope. Postotak menadžera koji smatraju da su krediti sada teže dostupni porastao je sa 33 na 40 posto.

Među razlozima zbog kojih su banke pooštrile kreditnu politiku je i porast broja teško naplativih kredita, smatraju ispitanici.

Menadžere zabrinjava i slab kadrovski izbor za suočavanje s krizom.

Gotovo jedna trećina hrvatskih financijskih direktora ističe da im nedostaje stručnih kadrova za vođenje poslova u složenim okolnostima. Najveći nedostatak je na vodećim i višim financijskim pozicijama (po 23,7 posto u svakoj skupini), te na srednjim razinama (13,2 posto). (I.V.)

cit robne razmjene. U prvih pet mjeseci u Ceftu je izvezeno robe za 5,2 milijarde kuna, a uvezeno je za 2,8 milijardi kuna. Nastavljen je i trend smanjenja izvoza u Rusiju i okolne zemlje (vrijednost 1,07 milijardi kuna, što je 14,5 posto manje nego lani).

Uvoz iz ostatka Europske unije bio je manji za 8,2 posto. Uvoz hrane rastao je 3,7 posto, a povećan je i uvoz farmaceutskih proizvoda, za 3,1 posto. (I.V.)

29

www.privredni.hr Broj 3786, 15. srpnja 2013.

( 90 mil € za MSP projekte HBOR-u dao CEB

Zahvaljujući kreditima od međunarodnih razvojnih banaka

Jeftiniji krediti HBOR-a do kraja godine HBOR-ovi povoljni investicijski krediti dodjeljuju se u djelatnosti poljoprivrede i ribarstva, turizmu, industriji te energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije Igor Vukić vukic@privredni.hr

H

rvatska banka za obnovu i razvoj produljila je do kraja godine ponudu jeftinijih kredita za poduzetnike, objavio je prošli tjedan Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a.

Početkom godine HBOR je smanjio cijenu standardne kreditne ponude za jedan postotni bod.

Ta je mjera trebala trajati šest mjeseci, no zahvaljujući kreditima koje dobiva od međunarodnih razvojnih banaka, HBOR je u mogućnosti produljiti ovu poduzetničku priliku. Ovisno o namjeni i ročnosti, kamate na kredite kreću se od dva do pet posto. Krediti se otplaćuju na rok od 12 do 17 godina, s počekom od tri do pet godina.

Takvu ponudu, uz ostalo, omogućio je i prošlotjedni potpis ugovora o kreditnoj liniji s Razvojnom bankom Vijeća Europe (CEB). Ta je banka HBOR-u dala 90 milijuna eura za financiranje malih i srednjih poduzeća te projekata lokalne i regionalne samouprave. Riječ je o dosad najvećem iznosu. Prošlogodišnji kredit CEB-a iznosio je 50 milijuna eura. Novcem CEBa HBOR je financirao 442 projekta mikro, malih i srednjih poduzetnika i 25 projekata komunalne infrastrukture, u ukupnom iznosu od 158 milijuna eura. Nešto više od polovine dodijeljenih kredita privatnom sektoru utroše-

Početnici još lakše do kapitala Malim i početnim poduzetničkim projektima često nedostaje novac za razvoj proizvoda, patentiranje i licenciranje ili plaćanje koncesija, autorskih prava, franšiza...

HBOR je stoga izmjenama programa omogućio kreditiranje i takve, nematerijalne imovine, rekla je izvršna direktorica Ivanka Maričković Putrić. Povećava se i iznos kredita koji je moguće koristiti za obrtna sredstva (sa 15 na 30 posto). Kreditom do 700.000 kuna može se pokriti cijela vrijednost investicije. Za osiguranje kredita do 100.000 kuna, za koji postoji jamstvo HAMAG-a, bit će dovoljna samo mjenica i zadužnica korisnika kredita. no je na proizvodne djelatnosti. Turizam sudjeluje sa 20 posto, a ostalo otpada na ostale uslužne djelatnosti.

U javnom sektoru najviše se kreditiralo gradnju lokalnih prometnica, autobusnih kolodvora i gradskih trgova. Građeni su i dječji vrtići, društveni domovi i proširivane poslovne zone.

Kamate na kredite kreću se od dva do pet posto uz rok otplate od 12 do 17 godina

Pokretanjem investicija u suradnji CEBa i HBOR-a otvoreno je više od 1350 novih radnih mjesta i sačuvano još više postojećih, ističu u HBOR-u.

Socijalni pristup CEB je specifična banka jer u svom poslovanju ima naglašen socijalni pristup, rekao je Rolf Wenzel, guverner CEB-a, nakon potpisivanja ugovora o kreditu. Vijeće Europe, kao osnivač, odredilo

je banci zadatak da podupire ravnomjeran razvoj Europe te da osim klasičnih poslovnih projekata financira i programe u kulturi, obrazovanju, zapošljavanju mladih. Wenzel je razgovarao i s ministrom financija Slavkom Linićem o planovima Vlade za iduću godinu. Ministar Linić je nakon razgovora najavio da bi CEB za iduću godinu mogao i dodatno povećati iznos kredita za HBOR. Vlada želi da svi takvi poticaji realnom sektoru idu preko HBOR-a. Stoga je i povećala izdvajanje iz proračuna za temeljni kapital HBOR-a, što je pridonijelo kreditnoj ekspanziji. Pre-

ma riječima Antona Kovačeva, HBOR je u prvih šest mjeseci ove godine odobrio 11,5 posto više kredita nego u istom razdoblju prošle godine.

Ukupno je odobreno 3,9 milijardi kuna kredita, a unutar tog iznosa investicijski krediti rasli su za 93 posto.

HBOR-ovi povoljni investicijski krediti dodjeljuju se u djelatnosti poljoprivrede i ribarstva, turizmu, industriji te energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije. Izmjenom programa, među ostalim, uvedeno je i financiranje plovećih hotela (gradnja i rekonstrukcija obiteljskih turističkih brodova). Osim klasične ponude (hoteli, apartmani, kampovi), kreditirat će se i unapređenje turističke ponude, poput gradnje tematskih parkova, akvarija, golf vježbališta...

Europska investicijska banka

HBOR-u zajam od 250 milijuna eura Europska investicijska banka odobrila je zajam Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak u iznosu od 250 milijuna eura namijenjenih za financiranje malog i srednjeg poduzetništva i Mid-Cap poduzeća, malih i srednje velikih infrastrukturnih projekata u javnom sektoru, kao i investicija u sektoru industrije ograničene veličine u područjima ekonomije znanja, energetike, zaštite okoliša, zdravstva i obrazovanja u Hrvatskoj.

“Veliko je zadovoljstvo to što je prvi EIB-ov zajam potpisan nakon hrvatskog ulaska u EU namijenjen rješavanju ključnog EIB-ovog prioriteta u kreditiranju – unapređenju izuzetno otežanih uvjeta financiranja malog i srednjeg poduzetništva i srednje kapitaliziranih poduzeća. Bolja raspoloživost dugoročnih sredstava za financiranje presudna je za daljnji razvoj ovog sektora, koji je temelj hrvatskog gospodar-

stva i glavni pokretač rasta i razvoja”, istaknuo je Anton Rop, potpredsjednik EIB-a.

Prilikom potpisivanja ugovora predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev je istaknuo kako postoji velika potražnja za HBOR-ovim kreditima, pa su tako u prvih šest mjeseci ove godine odobreni krediti porasli za 11,5 posto u usporedbi s istim lanjskim razdobljem. “EIB-ova sredstva omogućit će nam nastavak povećane kreditne aktivnosti te zadržavanje povoljnih uvjeta kreditiranja za nove investicije”, dodao je Kovačev. Inače, ovaj zajam predstavlja nastavak vrlo uspješne suradnje EIB-a i HBOR-a.

EIB je, uključujući i ovaj zajam HBOR-u, odobrio ukupan iznos veći od milijarde eura. (J.V.)

*vijesti Gubitak Velebit osiguranja Velebit osiguranje lani je ostvarilo gubitak od 5,38 milijuna kuna, objavljeno je na internetskim stranicama Zagrebačke burze.

U 2011. gubitak društva iznosio je 1,9 milijuna eura. Gubitak je u prošloj godini zabilježilo i sestrinsko društvo, Velebit životno osiguranje od 6,81 milijun kuna, a u 2011. gubitak društva iznosio je 1,1 milijun eura.

Indeks EIZ-a u porastu Koincidentni ekonomski indikator koji objavljuje Ekonomski institut rastao je u svibnju drugi mjesec za redom. Stoga analitičari EIZ-a ne očekuju pad desezonirane vrijednosti BDP-a u drugom tromjesečju ove godine.

Analizom kretanja indek-

sa u ovoj godini, možemo zaključiti da je hrvatsko gospodarstvo zabilježilo ubrzavanje ekonomske aktivnosti u posljednja četiri mjeseca, kažu u EIZ-u.

Novo fiskalno pravilo Vlada će Saboru predložiti novo fiskalno pravilo, koje će u obzir uzimati ne samo rashodovnu nego i prihodovnu stranu proračuna, najavio je ministar financija Slavko Linić. Linić je u raspravi o izvršenju državnog proračuna za 2012. izvijestio da je udio rashoda u BDPu lani smanjen za 2,1 postotni bod, čime je zadovoljeno fiskalno pravilo koje govori da se taj udio svake godine mora smanjiti za jedan postotni bod.

To je pravilo ogromno ograničenje za Hrvatsku i zato smo ga u dogovoru s MMF-om odlučili promijeniti, rekao je Linić.

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3786, 15. srpnja 2013.

Tržište novca Zagreb

Kamate blago porasle, ali veći skok se ne očekuje Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

I

za nas je vrlo burno razdoblje na novčanom tržištu budući da je u ovome tjednu završilo razdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija i započelo novo, koje redovito utječe na odnos ponude i potražnje novca. U tom smislu je potražnja u porastu, a ponuda na početku razdoblja znatno skromnija.

Pored početka novog razdoblja održavanja, u prošlom je tjednu obavljeno veliko izdanje državnih obveznica, 750 milijuna eura i 2,75 milijardi kuna, sveukupno oko 8,3 milijarde kuna. Stoga je u

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

u%

500

5

400

4

300

3

200

2

100

1

0

8.7.2013.

9.7.2013.

10.7.2013.

organiziranom trgovanju sudionika na Tržištu novca Zagreb ovih dana potražnja za kratkoročnim pozajmicama bila iznad ponude, osobito za pozajmicama s duljim rokovima dospijeća.

U usporedbi s pret-

11.7.2013.

0

12.7.2013.

hodnim razdobljem kamatne stope bilježe porast.

Prosječna tjedna kamatna stopa porasla je sa 1,01 posto na 2,32 posto, a prosječna prekonoćna sa 0,46 posto na 1,17 posto. Iako je rast kamatnih stopa u ovome razdoblju znača-

1. - 5. 7. 2013.

24. - 28. 6. 2013.

ponedjeljak

utorak

jan u apsolutnom iznosu, kamatne stope i dalje su vrlo povoljne.

Očekivano, prošloga utorka nije održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija, budući da je obavljeno obilno izdanje državnih obveznica

srijeda

četvrtak

petak

koje će osigurati nesmetano izvršenje proračunskih rashoda u ovome razdoblju. U prošloj su godini održane samo dvije aukcije trezorskih zapisa u srpnju i jedna u kolovozu, dok su u rujnu bile redovite svaki tjedan. Sudioni-

cima s viškom kratkoročne likvidnosti zasigurno će biti zanimljivo pratiti učestalost aukcija tijekom ovoga ljeta.

U idućem razdoblju očekujemo zadržavanje potražnje za kratkoročnim pozajmicama na višoj razini i dinamičnije trgovanje sudionika barem u prvoj dekadi razdoblja održavanja obvezne pričuve. Likvidnost novčanog tržišta i dalje je vrlo dobra te se ne treba bojati rasta kamatne stope.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Raste vrijednost eura prema kuni

Mirex iznad 180 bodova

Nakon razdoblja nešto slabijeg eura, protekli tjedan ponovo je donio njegov rast. Sa 7,48 kuna

Mirex, obračunska jedinica prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošli je tjedan ostvario znatan rast i dosegnuo 180,2321 bod. Zadnji put iznad 180 bodova bio je sredinom lipnja.

valuta AUD

Švicarski franak spustio se blizu granice od šest kuna, pa je zatim opet porastao na 6,08 kuna.

na početku tjedna stigao je do 7,53 kune. Dolar je oslabio za pet lipa, završivši tjedan na 5,77 kuna.

EUR

Srednji tečaj za devize australski dolar

5,276029

CAD

kanadski dolar

5,570376

JPY

japanski jen (100)

5,824749

CHF

švicarski franak

6,082781

GBP

britanska funta

8,737123

USD

američki dolar

5,774332

EUR

euro

7.56

7,53839

primjena od 13.srpnja 2013. 8.7.

Izvor: HNB

9.7.

10.7.

11.7.

USD

5.90

CHF

6.10

6600 6560

15500

FTSE 100

15440

6.06

7.50

5.78

6.04

178

7.48

5.74

6.02

176

7.46

5.70

6.00

12.7.

8.7.

9.7.

10.7.

11.7.

12.7.

nosti gotovo jednako koliko su izgubile u proteklih nekoliko tjedana. Bernankeov poticaj pomogao je i da se prevladaju loše vijesti iz MMF-a, koji je sni3570

15380 15320

3510

6440

15260

3480

3900 3880

10.7.

11.7.

12.7.

CAC40

3450 8.7.

8300 8200

9.7.

10.7.

11.7.

12.7.

8.7.

14750

DAX

14600

3860

8100

14450

3840

8000

14300

3820

7900

14150

3800

7800

14000

8.7.

9.7.

10.7.

11.7.

12.7.

NASDAQ

3540

15200 9.7.

8.7.

9.7.

10.7.

11.7.

12.7.

179

5.82

6520

8.7.

180

7.52

6480

6400

180

6.08

3600

Dow Jones

181

5.86

8.7.

9.7.

10.7.

11.7.

12.7.

Bernanke ohrabrio tržišta kom tržišnih poticaja dok ne budu jasnije naznake ekonomskog oporavka. S takvim ohrabrenjem cijene dionica na američkom tržištu dobile su na vrijed-

MIREX - tjedni

182

7.54

Međunarodno tržište kapitala

Cijene američkih dionica ponovno su počele rasti nakon što je čelnik američke središnje banke Ben Bernanke izjavio da će banka nastaviti s politi-

MIREX - mjesečni

9.7.

10.7.

11.7.

12.7.

10.7.

11.7.

12.7.

NIKKEI 225

8.7.

9.7.

zio progoze rasta za globalno gospodarstvo na 3,1 posto u 2013. i na 3,8 posto u 2014. U travanjskim redovnim prognozama MMF je za svjetsko gospodarstvo prognozirao rast od 3,3 posto u ovoj godini i rast od četiri posto u 2014. Za skupinu razvijenih gospodarstava u 2013. očekuju rast od 1,2 posto, a u idućoj od 2,1 posto. Eurozona i u 2013. ostaje u recesiji, uz projicirani pad BDPa za 0,6 posto. Vijesti iz SAD-a ojačale su i dolar pa je posljedično pala cijena zlata, na 1278 dolara za uncu.

178 11.6.

21.6.

1.7.

11.7.

8.7.

9.7.

10.7.

11.7.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 11. SRPNJA 2013.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mir.fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

185,8480 185,7451 165,4994 178,2603 180,2321

193,5435 216,4592 132,7071 155,0489 158,2419 170,1159 105,9929 120,7155 207,6273 203,0168 218,9994 102,0301 159,3225 137,0686 116,4398 179,4947 122,3731 132,3814 192,8281 164,7860 135,2322 118,2931 155,7120

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

31

www.privredni.hr Broj 3786, 15. srpnja 2013.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 1,693 milijuna kuna

Rast prometa i Crobex u plusu Crobex je tjedan završio s plusom od 1,31 posto, a njegova je posljednja vrijednost bila 1.827,74 boda. Crobex10 tjedan je završio na 1.023,27 bodova, što predstavlja rast od 0,35 posto. Obveznički indeksi su također porasli, Crobis za 0,06 posto, a Crobistr za 0,15 posto.

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

P

roteklog tjedna redovni je dionički promet na Zagrebačkoj burzi porastao za 18,6 milijuna kuna i iznosio je 52 milijuna kuna. Na tjednoj razini bio je to rast od 55 posto.

Top 10 po prometu Ledo d.d.

Hrvatske telekomunikacije d.d.

Valamar Adria Holding d.d.

Adris grupa d.d.

Ericsson Nikola Tesla d.d.

Turbo certifikat DAX long 2 Končar - elektroindustrija d.d.

Belje d.d. Đuro Đaković Holding d.d.

AD Plastik d.d.

tjedna promjena +2,27% -3,86% +3,19% +0,71% +5,21% +37,31% 0,00% -2,85% -2,90% +0,85%

zadnja cijena 7.900,00 169,19 156,02 285,00 1.536,00 92,00 702,25 66,02 73,55 122,03

promet 64.645.128,00 9.803.938,59 2.283.274,79 2.007.475,42 1.539.210,60 1.162.250,44 1.067.346,19 1.050.840,05 976.293,38 868.705,62

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 52.068.163,13 kn

U ovoj godini Crobex je u plusu 5,02 posto, Crobex10 bilježi rast od 5,32 posto, dok je obveznički Crobis u minusu 3,24 posto.

Najveći promet ostvaren je dionicama Leda, kojima je trgovano u vrijednosti od 64,6 milijuna kuna. Od toga je 62 mi10 dionica s najvećim rastom cijene Turbo certifikat E-mini S&P 500 long HG Spot d.d.

Turbo certifikat DAX long 2 Lavčević d.d.

Proficio d.d.

Turbo certifikat E-mini S&P 500 long 1 Elektroprojekt d.d.

Turbo certifikat nafta long 1 Turbo certifikat € Bund future long 1 Hoteli Croatia d.d.

lijuna kuna ostvareno u blok transakciji. Ostvarena je cijena od 7900 kuna što je tjedni rast od 2,27 posto. HT je drugo najlikvidnije izdanje, a tjedan je završio na 169,16 kuna.

Pošlotjedni dobitnik je Turbo certifikat DAX

tjedna promjena +79,31% +55,24% +37,31% +27,17% +25,69% +23,73% +23,01% +22,46% +19,00% +15,02%

zadnja cijena 10,40 2,22 92,00 136,10 25,64 14,60 467,49 132,99 105,20 115,01

promet 43.954,80 5.124,60 1.162.250,44 6.681,50 159.771,04 5.110,00 24.346,93 60.683,38 94.369,92 11.201,30

INVESTICIJSKI FONDOVI

Proteklog je tjedna od 82 aktivna fonda njih 74 ostvarilo rast vrijednosti, a osam je fondova zabilježilo pad. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od 6,02 do -1,30 posto. Ukupno su 33 fonda porasla za više od jedan posto. Među 10 fondova s najvećim rastom nalaze se isključivo dionički.

Od 38 dioničkih fondova proteklog je tjedna

poraslo njih 35, a za više od jedan posto porasla su 24 fonda. Najveći tjedni rast bilježi NETA US Algorithm koji je rastao 6,02 posto te je postignutim rastom postao dobitnik tjedna. Slijede KD Energija s tjednim rastom od 5,21 posto te NETA Global Developed s rastom od 4,54 posto. Od ukupno 15 mješovitih fondova u proteklom tjednu njih

14 je poraslo, a najviše je vrijednost uvećao NETA Emerging Markets Balanced - rastao je za 2,82 posto. Slijede KD Balanced s rastom od 2,05 posto te ZB global (1,56 posto).

Kod obvezničkih fondova njih osam je poraslo. S rastom od 0,96 posto najuspješniji je bio najmlađi fond Erste Adriatic Bond, a slijedi ga HPB Obveznički čiji je tjedni rast

iznosio 0,47 posto. Jedini koji je pao bio je HI-conservative (-0,21 posto).

Na pozitivnoj strani s rastom od 0,01 posto slijedi Raiffeisen Bonds. Kod novčanih fondova su neuobičajeno čak tri zabilježila pad. Najviše, za 0,05 posto, pao je Raiffeisen Cash, dok HPB Euronovčani i PBZ Dollar fond bilježe minus manji od 0,01 posto. (I.L.) od 4. do 11. 7. 2013. godine

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn € € kn € kn € € $ kn kn € kn € kn kn kn € € € kn kn € € €

14,0062 8,7838 119,9300 120,7300 134,1600 54,4828 11,3434 119,9067 45,7800 67,3075 86,0535 76,1500 95,9690 99,6400 26,4109 18,5382 65,2549 44,5161 55,2781 67,8227 105,3432 12,7233 5,9563 38,5009 90,7762 491,3571 78,9852 83,0800 149,0006 92,6319 8,5526 114,2894 72,9333 97,5103 9,2165 81,5100 111,1800 116,6059

2,31 2,65 3,01 1,36 3,41 3,09 3,42 -1,30 0,70 0,86 0,58 0,04 4,54 2,69 0,64 2,19 1,00 0,02 3,03 1,94 2,07 2,64 2,55 1,34 2,18 0,80 1,04 0,59 6,02 -0,03 0,27 2,56 -0,86 0,75 5,21 3,05 2,46 0,40

€ kn €

139,0300 90,8781 10,4608

1,56 0,72 1,32

Valuta

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NETA Global Developed ZB aktiv NETA Rusija NETA BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NETA MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NETA US Algorithm NETA New Europe NETA GDEM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global PBZ Global fond HI-balanced

zadnja vrijednost 1.827,7400 1.023,2700 100,3950 121,6285

long, čija je cijena porasla za 37,31 posto, a zadnja cijena trgovanja bila je 92 kune. Slijedi Ericsson Nikola Tesla čija je cijena rasla 5,21 posto, a trgovana je u vrijednosti od 10 dionica s najvećim padom cijene Turbo certifikat nafta short Turbo certifikat E-mini S&P 500 short Turbo certifikat HT long Turbo certifikat DAX short 4 Turbo certifikat DAX short 3 Slobodna Dalmacija d.d.

Hoteli Podgora d.d.

Turbo certifikat E-mini S&P 500 short 1 Lošinjska plovidba - holding d.d.

Turbo certifikat zlato short

tjedna promjena +1,31% +0,35% +0,06% +0,15%

1,539 milijuna kuna. Ukupno je osam najlikvidnijih izdanja ostvarilo promet veći od milijun kuna, dok je 18 izdanja protrgovano u vrijednosti većoj od pola milijuna kuna.

tjedna promjena -33,89% -30,39% -28,31% -27,78% -26,64% -24,41% -23,42% -21,76% -17,67% -11,41%

zadnja cijena 43,30 7,10 1,95 58,50 84,00 23,44 20,60 13,30 37,05 220,50

promet 418.294,09 131.717,13 15.202,61 542.416,00 471.178,00 2.437,76 618,00 15.183,98 13.196,61 6.615,00

*vijesti

Slab tjedan za novčane fondove

Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Naziv(fond) Raiffeisen Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NETA Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust NETA GBEM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige VB SMART

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički Erste Adriatic Bond

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NETA MultiCash OTP euro novčani

€ kn kn kn kn kn kn kn € kn € €

118,1500 102,1477 77,7820 93,7812 7,7885 71,7100 4,7971 56,8909 8,3776 122,4916 90,6900 95,6730

*Tjedna promjena [%] 0,67 1,34 0,86 1,46 2,05 2,82 1,21 -0,03 0,17 1,51 1,31 0,42

€ € € € € kn € € €

170,2100 12,1034 150,7500 105,9570 121,6800 179,5130 133,9442 119,2802 100,9300

0,45 -0,21 0,01 0,08 0,11 0,40 0,47 0,35 0,96

kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn € kn € € kn kn €

140,4963 172,1660 147,2406 135,2759 153,7500 147,5300 147,1960 127,8222 140,3718 130,0486 124,4245 11,7106 115,9838 112,9900 106,2327 103,7300 104,0811 1283,0915 103,3977 100,6479

0,02 0,01 0,07 0,03 0,02 0,03 0,03 -0,00 0,04 0,05 0,05 0,07 0,02 0,04 0,05 -0,05 -0,00 0,09 0,01 0,06

Valuta

Vrijednost udjela

U Hrvatsku uloženo 460 milijuna eura Inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku u prvom tromjesečju ove godine iznosila su 460,2 milijuna eura, objavila je Hrvatska narodna banka. Vlasnička ulaganja iznosila su 76,3 milijuna eura, na zadržane se zarade odnosi 116,2 milijuna eura, a glavnina, 277,7 milijuna eura, odnosi se na obveze. Najviše ulaganja bilo je u bankarski sektor, 99,9 milijuna eura, a slijede pošta i telekomunikacije sa 50,1 milijunom eura. Najviše ulaganja stiglo je iz Austrije, i to 149,5 milijuna eura.

Stambeni krediti HPB-a U prvih šest mjeseci 2013. godine stambeni krediti Hrvatske poštanske banke porasli su za 7,4 posto. Kreditni portfelj stanovništvu HPB-a u istom razdoblju porastao je za 5,2 posto i krajem lipnja iznosio je 3,95 milijardi kuna. Stambeni krediti su u HPB-u prošle godine porasli 27,6 posto. HPB je prije dvije godine ponudio stambene kredite u kunama, a na kraju prvog polugodišta 2013. portfelj tih kredita izjednačen je s portfeljem stambenih kredita uz valutnu klauzulu.

Povlašteni tečaj u Kentbanci Kentbanka svojim klijentima omogućava povlašteni tečaj ako mije-

njaju iznos veći od 100 eura, priopćeno je iz banke. Do sada je povlašteni tečaj, povoljniji od redovnog tečaja, bio moguć pri promjeni iznosa većih od 5000 eura. Primjena povlaštenih tečajeva, kojima se banka želi pozicionirati kao lider u mjenjačkim poslovima, počinje 15. srpnja.

OTP kreditira izvozne poslove Mađarska banka za uvoz i izvoz Eximbank i OTP banka, najveća kreditna institucija u Mađarskoj, zajedno s podružnicama iz Hrvatske, Slovačke, Rumunjske, Rusije, Bugarske i Crne Gore, ugovorile su kreditnu liniju vrijednu 50 milijuna eura.

Novom kreditnom linijom poticat će se izvozni poslovi između mađarskih tvrtki koje već izvoze u ove zemlje ili žele proširiti svoje poslovanje na izvoz na ta tržišta. Korisnici kredita mogu biti i njihovi komercijalnih partneri. Eximbank će ponuditi fiksnu komercijalnu referentnu kamatnu stopu te kreditna sredstva kupcima mađarskih izvoznih proizvoda, a krediti će se odobravati u podružnicama OTP grupe.

Tjedni gospodarski TV magazin

SPTV ponedjeljak 19:20 srijeda 12:30 (REPRIZA)

VTV Varaždin četvrtak 12:00 srijeda 13:30 (REPRIZA)

VKTV Vinkovci srijeda 22:00 četvrtak 17:00 (REPRIZA)

TV NOVA Pula srijeda 21:30 subota 16:00 (REPRIZA)

SBTV Slavonski Brod petak 21:15

VOX Zadar srijeda 21:30 četvrtak 15:30 (REPRIZA)

Poljoprivredna TV Požega ponedjeljak 16:35 SRCE TV Čakovec četvrtak 21:45 petak 14:45 (REPRIZA)

GTV ZADAR četvrtak 21:30 nedjelja 22:30 (REPRIZA) ponedjeljak 12:00 (REPRIZA) ponedjeljak 21:30 (REPRIZA)

TV ŠIBENIK

TV ŠIBENIK srijeda 21:00 nedjelja 22:30 (REPRIZA) TV JADRAN Split srijeda 00:00 ponedjeljak 23:45 (REPRIZA) DUTV Dubrovnik srijeda 20:15 subota 15:45 (REPRIZA)