Pv 3787 by NEstar

Kriza je, ali nije sve crno U Hrvatskoj postoje i uspješni projekti i uspješni poduzetnici, ističe predsjednik Uprave HBOR-a

Novo doba za željeznicu Razvoj željeznice financirat će se i naknadom za ceste, a nerentabilne linije održavati na trošak općina koje ih žele

Strana ulaganja Vlasnička ulaganja iznosila su 76,3 milijuna eura, a na zadržanu zaradu odnosi se 116,2 milijuna

tema tjedna Str. 4-5

aktualno Str. 6

svijet financija Str. 21

3 7 8 7 3 7 8 8 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 22. srpnja 2012. Godina LX / Broj 3787/3788. www.privredni.hr

1953 2013

2008 2009 2010 2010 2011 2012

privredni vjesnik

novi prostori u biosu / nova sirana u čaporicama / predstavljanja / stil / hrwwwatska / svijet financija

KONJUNKTURNI TEST: DRUGO tromjesečje 2013.

Optimizam čeka jesen

Nepovoljno razdoblje za hrvatsko gospodarstvo potrajat će do kraja godine >>10-11

AN SEBOG POR P IL info EEN osi

ork on Što d rope Netw u E e pris Enter

intervju: Anton Rop

Ako nije dobro za EU, nije ni za BiH

>> 7

>> 8

Europska investicijska banka je i hrvatska banka, kaže bivši premijer Slovenije i sadašnji potpredsjednik EIB-a

Ni jednoj tvrtki iz Hrvatske koja ne ispunjava propisane europske standarde neće biti dopušten izvoz u BiH

Tradicionalno specijalno izdanje Privrednog vjesnika o poslovanju banaka, stambenih štedionica, osiguravateljskih i leasing društava, te fondova

financijska industrija

2012.

Tradicionalno specijalno izdanje Privrednog vjesnika o poslovnim rezultatima najvećih hrvatskih tvrtki 2012. godine

400 najvećih +

400 najvećih tvrtki po svim županijama RH

UVOD

www.privredni.hr Broj 3787/3788, 22. srpnja 2012.

pvinfo

Slijedeći broj Privrednog vjesnika izlazi 26. kolovoza 2013.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava:

G(h)ost komentator: Rašeljka Maras, predsjednica Udruge hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk

Priprema mladih za tržište rada

Industrija i farmeri moraju raditi zajedno

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava radi na proširenju sustava zapošljavanja. Zato su osnovani centri za informiranje i savjetovanje o karijeri (CISOK) koji predstavljaju novi oblik pružanja usluga profesionalnog usmjeravanja, prilagođen potrebama pojedinaca. Na taj način, uz pomoć sredstava EU-a, pridonijet ćemo uravnoteženju tržišta rada, te se povezati s takvim sustavima u zemljama EU-a. CISOK će biti i značajno mjesto programa Garancija za mlade kojim ćemo mladima pomoći u savladavanju vještina potrebnih za upravljanje karijerom, te ih pripremiti za tržište rada.

Božo Galić, predsjednik Hrvatske zajednice županija

Strateški i dobro pripremljeni projekti Strateški energetski projekt Republike Poljske izgradnje prvog LNG terminala u luci Swinoujscie odličan je primjer korištenja europskih fondova budući da je jedna trećina investicije vrijedna 3,3784 milijarde poljskih zlota ili oko 845 milijuna eura financirana sredstvima EU-a. Ujedno je to odličan primjer kako strateškim razmišljanjem možete osigurati i energetsku stabilnost vlastite zemlje. Vjerujem da ćemo iz ovog primjera izvući i neka praktična iskustva za naše energetske projekte u Hrvatskoj, prije svega LNG terminal na Krku.

Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke:

Pokazuju se učinci restrukturiranja Kao što smo i ranije najavljivali, učinci ukupnog procesa restrukturiranja Grupe Podravka već dolaze do izražaja. Svjesno smo ušli u aktivnosti ukidanja proizvoda s nezadovoljavajućom bruto maržom te neisporuku proizvoda rizičnim kupcima što je dovelo do određenog smanjenja ukupnih prihoda, no navedene aktivnosti donijele su nam pozitivne učinke te smo uspjeli podići profitabilnost na svim razinama poslovanja. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Projekti na kojima će CroMilk intenzivno raditi bit će usmjereni s jedne strane na podizanje konkurentnosti proizvođača farmera, a s druge strane na jačanje svijesti potrošača o važnosti konzumacije domaćih proizvoda

nate li odakle dolazi mlijeko koje svakodnevno pijete? Odgovor je jasan – s hrvatskih farmi. Najbolji dokaz tome je i akcija Hrvatske poljoprivredne agencije Mlijeko hrvatskih farmi čiji logotip možete naći na domaćim proizvodima koji su dostupni u našim trgovinama. Ovaj hvalevrijedan projekt od izuzetne je važnosti za domaći mljekarski sektor, jer osim što potrošačima jamči da je mlijeko u bočici ili tetrapaku došlo od hrvatskog proizvođača, on podržava i osnažuje domaći mljekarski sektor. No, je li to dovoljno i hoće li tako biti i ubuduće? Proizvodnja hrane je, uz još neke industrije u Hrvatskoj, sektor za koji smatram da treba biti naš nacionalni interes. Može li nacija biti zdrava i dugoročno neovisna ako nema vlastitu proizvodnju? Pitanje je to na koje se odgovor nameće sam. Ne može. Vođena tom mišlju, domaća mljekarska industrija je uz potporu Europskog udruženja mliječne industrije (EDA) odlučila pokrenuti CroMilk, udrugu hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka. Prije nekoliko mjeseci kada

se CroMilk pokretao, stanje je u domaćem mljekarskom sektoru bilo zabrinjavajuće, kao što je i danas. Domaći se mljekarski sektor svakodnevno suočava sa zabrinjavajućim padom domaće proizvodnje, a za konkurentni krajnji proizvod domaćoj je industriji od izuzetne važnosti da domaća proizvodnja bude stabilna i da količinski i kvalitetom zadovoljava potrebe. Tako je primjerice kraj 2012. godine “na životu” dočekao 13.081 proizvođač mlijeka, dok je krajem svibnja ta brojka bila

Može li nacija biti zdrava i dugoročno neovisna ako nema vlastitu proizvodnju? za 14 posto niža, odnosno 11.243 proizvođača. Proizvodnja domaćeg mlijeka na godišnjoj razini pada oko 20 posto, a najcrnji scenarij predviđa da ćemo kraj 2013. godine dočekati s proizvodnjom od oko 500 milijuna kilograma. Znamo li da nam je određena nacionalna kvota od 765 milijuna kilograma te da su potrebe tržišta značajne, ovaj podatak je doista zabrinjavajuć.

Ulaskom u Europsku uniju hrvatski mliječni sektor počinje se suočavati s nekim sasvim drugim izazovima. Domaće tvrtke, prerađivači i otkupljivači mlijeka u Hrvatskoj su to prepoznali na vrijeme i bili u stalnoj komunikaciji s Europskim udruženjem mliječne industrije. Praksa u zemljama EU-a je pokazala kako je vrlo važno imati u zemlji udrugu koja će predstavljati i zastupati interese isključivo mliječne industrije i biti usmjerena na rad na projektima sa svim dionicima mljekarskog sektora. Industrija i proizvođači trebaju biti partneri.

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju trebamo se svi zajedno okrenuti jednom, zajedničkom interesu – očuvanju i podizanju kvalitete domaće proizvodnje mlijeka. Projekti na kojima će CroMilk intenzivno raditi bit će usmjereni s jedne strane na podizanje konkurentnosti proizvođača farmera, a s druge strane na jačanje svijesti potrošača ne samo o važnosti konzumacije mlijeka u svakodnevnoj prehrani, već i važnosti konzumacije domaćih proizvoda. Kako EDA intenzivno surađuje i sudjeluje u donošenju akata EU tijela, svi članovi EDA-e pa tako i CroMilk, imaju priliku prije donošenja određenih odluka ili zakona dati svoje mišljenje i sudjelovati u raspravama. To je izuzetno važno jer ulaskom naše zemlje u Europsku uniju sve aktivnosti vezane uz zajedničku poljoprivrednu politiku EU-a postaju važeće i za domaće poljoprivrednike i cijeli sektor. Velika je stvar da ovim putem možemo sudjelovati u takvim procesima zajedno s institucijama Republike Hrvatske i prvi put biti u mogućnosti utjecati na izravne odluke EU tijela.

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: marketing@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

Direktor: Nikola Baučić

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

TEMA TJEDNA

HGK u Suradnji s udrugom Osvit

Poslovi za osobe s invaliditetom Predstavnici Hrvatske gospodarske komore i udruge Osvit, koja okuplja subjekte što zapošljavaju osobe s invaliditetom, sastali su se proteklog tjedna kako bi pronašli načine za rješavanje prepreka za zapošljavanje invalida. “HGK je institucija koja je u svojoj povijesti imala visoku razinu socijalne odgovornosti i humaniteta te shvaćanja gospodarstva kao najvažnije djelatnosti društvene dobrobiti zajednice i pojedinca”, rekao je Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje u HGK-u. Dodao je kako je u saborskoj proceduri prijedlog novog zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, o čemu se pozitivno očitovao i HGK. Taj je zakon pripreman i usklađen s Akcijskim planom Vijeća Eu-

( 122 kredita

odobrio HBOR u prošloj godini

( 10,2 mlrd kn ukupan iznos tih kredita

Anton Kovačev, predsjednik Uprave Hrvatske banke za ob

rope za promicanje prava i potpunog sudjelovanja u društvu osoba s invaliditetom u Europi u razdoblju od 2006. do 2015. Na sastanku je rečeno kako je u Hrvatskoj registrirano 12,5 posto osoba s invaliditetom. HGK može pomoći u informiranju, marketingu, zagovaranju interesa osoba s invaliditetom, povezivanju s poslovnim subjektima, upoznavanju članica Komora te lobiranju. Značajna bi bila mogućnost osnivanja poslovne zajednice koja bi okupljala poslovne subjekte osoba s invaliditetom, rečeno je na sastanku u HGK-u. (S.P.)

Gospodarsko vijeće HGK-ŽK-a Virovitica

Gospodarstvo sve brže usporava

Stanje u gospodarstvu na području Virovitičko-podravske županije je zabrinjavajuće jer stopa nezaposlenosti iznosi 35,6 posto i najveća je u Hrvatskoj, a nezaposlenost i dalje raste jer se gospodarske aktivnosti smanjuju, istaknuto je na sjednici Gospodarskog vijeća HGK-Županijske komore Virovitica na kojoj se raspravljalo o stanju u gospodarstvu na području te županije. Virovitičko-podravska županija je po vanjskotrgovinskoj razmjeni i ostvarenom suficitu u proteklih dvadesetak godina bila na drugom ili trećem mjestu u državi dok je u

Privredni vjesnik Broj 3787/3788, 22. srpnja 2012.

prvom tromjesečju ove godine pala na osmo mjesto. Izvoz je iznosio 21,4 milijuna dolara (46,64 posto manje), a uvoz 12,6 milijuna dolara (2,43 posto manje). Time je ostvaren suficit od 8,8 milijuna dolara ili 67,7 posto na godišnjoj razini. “Vanjskotrgovinska razmjena odraz je recesijskih kretanja”, kazao je Ivan Slamić, predsjednik HGKŽK-a Virovitica. Potrebna je strategija razvoja na minimalno pet godina koja će definirati proizvodnje s perspektivom i koje će biti okosnica gospodarskog razvoja, smatra Vijeće. “Kreatori mjera ekonomske politike trebaju naći rješenja kako bi se povećala proizvodnja, zadržala konkurentnost i očuvao tržni udio, te tako stvorili uvjeti za rast investicija, zapošljavanja i standarda”, zaključio je Slamić. (G.G.)

Kriza je, ali nije U Hrvatskoj postoje i uspješni projekti i uspješni poduzetnici koji su unatoč teškim poslovanje već ga proširiti i modernizirati, povećati broj zaposlenih, povećati izvoz Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Antonom Kovačevom, predsjednikom Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak, razgovarali smo o poslovanju te razvojne banke, kreditiranju poduzetništva i njenom doprinosu razvoju gospodarstva. Kako je poslovao HBOR u prošloj i u prvoj polovini ove godine? Koliko je plasirao sredstva u usporedbi s prethodnim razdobljima? - Prošla godina bila je za nas rekordna i po broju i po iznosu odobrenih kredita. Odobrili smo 122 kredita u iznosu od 10,2 milijarde kuna, što je za 56 posto više nego u 2011. godini. Rast kreditne aktivnosti bilježimo i u 2013. u odnosu na rekordnu 2012. U prvih šest mjeseci ove godine odobrili smo 3,9 milijardi kuna što je za 11,5 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Osim povećanja kreditne aktivnosti nastavljen je i trend povećanja udjela investicijskih kredita u odnosu na kredite namijenjene za financiranje obrtnih sredstava. Postoji li interes poduzetnika za kredite i koje zahtjeve najčešće imaju? - Postoji velika potražnja za našim kreditnim sredstvima što potvrđuju i brojke koje sam ranije spomenuo. U ovoj godini više se traže investicijski krediti i to za različite vrste investicija, od ulaganja

u turističku djelatnost, poljoprivredu, različite vrste proizvodnih djelatnosti, do projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora

Veliki i snažni izvoznici postaju oni koji su se prije toga dokazali domaćem tržištu energije. Veliki je interes i za naše kreditne programe Početnici i Žene poduzetnice, koji omogućavaju kreditiranje manjih, u većini slučajeva početničkih projekata. Tako smo u ovoj godini po tim programima već odobrili 100 kredita u iznosu većem od 55 milijuna kuna. Ove su godine potpisana dva ugovora odnosno HBOR je dobio kredit EIB-a u iznosu od 500 milijuna eura. Gdje će se plasirati ta sredstva? U koje projekte? - Sredstva novoodobrenog zajma namijenjena su financiranju projekata malog i srednjeg poduzetništva te srednje kapitaliziranih poduzeća do 3000 zaposlenih. Sredstva su namijenjena za investicije u industriji, za infrastrukturne projekte u javnom sektoru, za ulaganja u projekte energetike, zaštite okoliša, zdravstva i obrazovanja. Ističete da je ključ izlaska iz krize pokretanje investicija. Hoće li dobivena sredstva ići u pokretanje investicija? Postoje li, prema vašem saznanju, projekti koji

bi pokrenuli novi investicijski ciklus u Hrvatskoj? - Da, sredstva novog zajma bit će prvenstveno korištena za investicije, od čega će najmanje 70 posto biti korišteno za ulaganja u projekte malog i srednjeg poduzetništva i srednje kapitaliziranih poduzeća. Dosadašnja suradnja s EIB-om rezultirala je sa 1800 podržanih projekata i više od 7100 novootvorenih radnih mjesta, ali isto tako desetine tisuća sačuvanih radnih mjesta. U Hrvatskoj postoje i uspješni projekti i uspješni poduzetnici koji su unatoč teškim gospodarskim okolnostima uspjeli ne samo održati postojeće poslovanje već ga proširiti i modernizirati, poveća-

ti broj zaposlenih, povećati izvoz. Očito je da takvih poduzetnika i projekata treba puno više kako bi se promijenili dosadašnji negativni trendovi i upravo stoga mi u HBOR-u iznalazimo sredstva i načine da pomognemo poduzetnicima i pridonesemo provođenju strateških odluka Vlade Republike Hrvatske u pokretanju investicijskog ciklusa. Prošle godine ste privremeno spustili kamate za jedan posto i nakon istjecanja roka produžili ste tu mjeru do kraja godine. Je li ta mjera možda uvod u općenito sniženje kamatnih stopa? - Značajno povećanje kreditne aktivnosti koje smo imali u prošloj godini i pr-

www.privredni.hr Broj 3787/3788, 22. srpnja 2012.

( 3,9 mlrd kn

Novi kapaciteti poduzetničkog inkubatora BIOS

odobreno u prvih 6 mjeseci 2013.

novu i razvitak

sve crno gospodarskim okolnostima uspjeli ne samo održati postojeće ustanova te naše odricanje od ostvarenja veće dobiti. Odluka o sniženju kamatnih stopa je naša poslovna odluka koju je podržao i Nadzorni odbor, a koliko će ona utjecati na kamatnu politiku poslovnih banaka teško je procijeniti, osobito u svjetlu toga što je HNB najavio pooštravanje regulative.

vom polugodištu ove godine zasigurno je uvjetovano sniženjem kamatnih stopa. Snižene kamatne stope rezultat su značajnog povećanja uplate Republike Hrvatske u temeljni kapital HBORa, povoljna zaduženja kod posebnih financijskih

Kako komercijalne banke gledaju na tu mjeru? Je li možda ona razlog pada njihove kreditne aktivnosti? - HBOR kao državna razvojna banka želi biti dobar primjer koji će slijediti i drugi. No, HBOR nije profitno orijentiran za razliku od poslovnih banaka. Naš cilj je razvitak gospodarstva i to od nas zahtijeva naš vlasnik - Republika Hrvatska. Poslovne banke ostvaruju ciljeve svojih dioničara i vlasnika, a to je dobit. No, kada pogledamo u konačnici, i poslovnim bankama je u interesu poticanje razvitka hrvatskog gospodarstva jer snažno i razvijeno gospodarstvo ima i veće potrebe za uslugama poslovnih banaka i njihovim financijskim sredstvima.

Hoće li ta mjera ojačati konkurentnost hrvatskog gospodarstva? Pripremate li nešto što bi ojačalo konkurentnost naših tvrtki na tržištu EU-a? - Mjeru privremenog sniženja kamatnih stopa smo i uveli s ciljem povećanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Niže kamatne stope, niži troškovi ulaganja i duži rokovi otplate zasigurno u konačnici utječu i na cjenovnu i kvalitetnu konkurentnost hrvatskih proizvoda i usluga kako na domaćem tako i na stranom tržištu. Uvijek ponavljam jednu poznatu činjenicu – veliki i snažni izvoznici postaju oni koji su se prije toga dokazali domaćem tržištu. Vrlo rijetki su oni koji uspijevaju najprije na inozemnim tržištima. Zato HBOR uz direktno poticanje izvoza kroz svoje programe kreditiranja i osiguranja naplate izvoznih potraživanja, indirektno potiče izvoz kroz jačanje domaće proizvodnje i povećanje konkurentnosti poduzetnika na domaćem tržištu.

Nastojimo osigurati što kvalitetnije uvjete financiranja Pripremate li nove programe i očekujete li potpise još sličnih ugovora poput ovih s EIB-om? - Mi smo u svakodnevnom kontaktu s hrvatskim poduzetnicima i temeljem njihovih prijedloga i zahtjeva uvodimo nove i prilagođavamo postojeće programe. Nastojimo biti ukorak ili čak korak ispred njihovih potreba kako bismo im osigurali što kvalitetnije uvjete financiranja. Tako smo i ove godine uveli određene izmjene programa. U programima kreditiranja Početnici, Žene poduzetnice i Malo i srednje poduzetništvo omogućili smo kreditiranje nematerijalne imovine - financiranje ulaganja u faze razvoja proizvoda, patente, licence, koncesije, autorska prava, franšize. Za početnike smo dodatno povećali iznos kredita namijenjen ulaganju u obrtna sredstva sa 15 na 30 posto i za kredite do 700.000 kuna omogućili smo financiranje 100 posto investicije bez PDV-a. Zasigurno na ovome nećemo stati, već ćemo i dalje raditi na prilagodbi naših programa čemu će pridonijeti i nova planirana zaduženja i od EIB-a i drugih međunarodnih financijskih ustanova.

Poslovni prostori za 24 nove tvrtke Vrijednost nove zgrade je 1,4 milijuna eura, a financirana je sredstvima EU-a u sklopu programa IPA, pri čemu odobrena bespovratna sredstva EU-a iznose oko milijun eura Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

išegodišnji stalan razvoj osječkog P o d u zetn i čk o g inkubatora BIOS nastavljen je nedavnim otvaranjem nove poslovne zgrade u sklopu postojećeg kompleksa. Rezultat je to projekta Izgradnja modularne hale Poduzetničkog inkubatora BIOS, započetog 1. siječnja 2012., a završenog s 30. lipnjem 2013. Izgradnja je financirana u sklopu programa IPA, komponenta IIIC, shema bespovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu – operativni program regionalne konkurentnosti. Ukupna vrijednost projekta je 1,4 milijuna eura, od čega odobrena bespovratna sredstva EU-a iznose oko milijun eura, dok je Grad Osijek sudjelovao sa 348.000 eura. Osnovni cilj projekta je otvaranje 50 novih tvrtki s ukupno 228 radnih mjesta tijekom sljedećih 10 godina. “Otvorenjem ove nove zgrade kapacitet BIOS-a povećao se za 24 poslovna prostora namijenjena poduzetnicima. Stoga Poduzetnički inkubator sada raspolaže s tri objekta ukupne površine 4420 četvornih metara”, rekao je, Ivo Koški, donedavni

direktor BIOS-a. I dok je ovaj projekt tek završen, u BIOS-u odmah pokreću drugi. Naime, u pripremi je idejno rješenje za nadogradnju još dva kata, čime bi se dobila nova 24 poslovna prostora. Kao i u dosadašnjim investicijama, i u realizaciji novog proširenja očekuju uključivanje sredstava europskih

stavljamo da bi ondje moglo biti studenata koji su skloniji poduzetništvu”, objasnila je Tihana Pekanov iz BIOS-a. O tome koliki je praktični značaj ostvarenja ovakvog projekta, najbolje svjedoči činjenica da su odmah po otvaranju nove zgrade uselili i prvi korisnici koji su predstavili svoje aktivnosti. Tako

Potpore i subvencije Poduzetnički inkubator BIOS osnovan je s ciljem podupiranja razvoja malog i srednjeg poduzetništva. Pružanjem poslovnih, tehničkih i obrazovnih usluga, uz povoljan zakup poslovnog prostora, stvoreno je poslovno okruženje u kojem poduzetnici početnici imaju adekvatne uvjete za rast i razvoj. Vlasnik Poduzetničkog inkubatora BIOS je Grad Osijek. Svim stanarima BIOS-a pruža se organizacijska i savjetodavna pomoć, subvencionirani zakup poslovnog prostora, edukacija, izlaganje na sajmovima u zemlji i inozemstvu, administrativne usluge, marketing, pomoć pri pronalaženju financijskih sredstava… fondova i podršku lokalne zajednice. Uoči otvaranja nove zgrade, a u cilju promoviranja poduzetništva, stručnjaci BIOS-a organizirali su niz aktivnosti i seminara za poduzetnike, ali i za one koji bi to mogli postati – za studente. “Projekt i usluge inkubatora predstavljeni su i na osječkim fakultetima - Ekonomskom, Elektrotehničkom i Građevinskom - jer pretpo-

je tvrtka S link prezentirala razvoj svog informacijskog sustava u poljoprivredi Agroklub, tvrtka Deam lux manufakturnu proizvodnju luksuznih svijeća, a MC Osijek projekt digitalne olovke. Inače, dosadašnji raspoloživi poslovni prostori u Poduzetničkom inkubatoru potpuno su popunjeni. Tamo djeluje 21 tvrtka s ukupno 136 zaposlenih osoba. Nova zgrada znači i nova zapošljavanja.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3787/3788, 22. srpnja 2012.

( 18,4 mlrd kn

ukupne subvencije Željeznicama od 2005. do 2011.

( samo 3 željezničke tvrtke ostale su u vlasništvu države

Novo doba za željeznicu

Razvoj željeznice financirat će se i naknadom za ceste

Nerentabilne lokalne putničke linije više se neće financirati iz državnog proračuna, već će i općine i gradovi morati posegnuti u svoje blagajne ako ne žele da se te linije ukinu. Tamo gdje prijevoz vlakom nikako neće biti rentabilan, HŽ Putnički prijevoz moći će organizirati vlastiti autobusni prijevoz Drago Živković zivkovic@privredni.hr

Prema izvješću Svjetske banke, hrvatska je vlada od 2005. do 2011. Hrvatskim željeznicama isplatila potpore u ukupnom iznosu od 18,4 milijarde kuna.

rvatskih željeznica kakve smo poznavali za dvije do tri godine više neće biti, ali kako će točno izgledati željeznički prijevoz u Hrvatskoj, to nitko točno ne zna. Nakon gašenja bivšeg HŽ Holdinga, ostale su tri željezničke tvrtke u vlasništvu države: HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Cargo. Ono što je sigurno, to je da HŽ Cargo ide u privatizaciju, a odluku o tome Vlada bi, najavljuje resorni ministar Siniša Hajdaš Dončić, mogla donijeti prije kraja srpnja. HŽ Infrastruktura ostat će javno poduzeće koje mora osigurati sigurnost prometa na hrvatskim prugama za sve prijevoznike, uključujući i one iz drugih zema-

Željeznicama će godišnje trebati više od 130 milijuna eura za održavanje lja, koji će se pojaviti na domaćem tržištu nakon liberalizacije. Za to će trebati uložiti oko dvije milijarde eura u obnovu i izgradnju pruga samo na glavnim koridorima Mađarska-Ploče, Rijeka-Zagreb i Zagreb-Beograd. Sve što nije osnovno poslovanje HŽ Infrastrukture bit će prodano, odlučan je Hajdaš Dončić i u tome se slaže s preporukama

Svjetske banke, iznesenima u izvješću o politikama željezničkog sektora u Hrvatskoj. No, da bi izvukla te dvije milijarde eura iz EU fondova za projekte u željeznici, država mora osigurati svoj dio investicije, a izvor za to trebala bi biti naknada za Hrvatske ceste koja se sada plaća u iznosu od 60 lipa za svaku litru naftnih derivata. Od toga bi 20 do 30 lipa država izdvojila za investicije u željeznici, što bi donijelo, prema ministrovoj računici, oko 700 milijuna kuna. Može i autobusom Duboke promjene čekaju i HŽ Putnički prijevoz, a u tome središnja država očekuje i veliku pomoć jedinica lokalne samouprave. Nerentabilne lokalne putničke linije više se neće financirati iz državnog proračuna, već će

Pruge su ključne za intermodalni prijevoz Razvoj željeznice usko je vezan za razvoj luka, posebno Rijeke i Ploča, u kojima upravo traje veliki investicijski ciklus. Kada tome dodamo cestovni i zračni prijevoz, dobivamo intermodalni prijevoz koji stručnjaci smatraju najsavršenijim oblikom organizacije prometa. Sljedeći korak u razvoju intermodalnog prometa trebao bi biti integrirani model prijevoza putnika, posebno u prigradskim područjima. U tome ključnu ulogu igra željeznica, a na prijevoznicima je da se prilagode europskom tržištu, jer je to i općine i gradovi morati posegnuti u svoje blagajne ako ne žele da se te linije ukinu. Tamo gdje prijevoz vlakom ipak nikako neće biti rentabilan, HŽ Putnički prijevoz moći će organizirati vlastiti autobusni prijevoz, kao što to, tvrdi Hajdaš Dončić, čini i njemačko javno željezničko poduzeće. Prije godinu dana HŽ je imao oko 17.000 zaposlenih, sada

jedini put opstanka i razvoja, ističe Danijel Krakić, načelnik Sektora željezničkog prometa i žičara u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture. Sabor je upravo pred ljetnu stanku donio novi Zakon o željeznici, kojim se po prvi put definira mogućnost da trasu željezničke infrastrukture zakupe i pravne osobe koje nisu željeznički prijevoznici, što će omogućiti povećanje prijevoza. Isto tako, uvodi se regulacija pristupa za željezničke prijevoznike na terminale i morske i riječne luke.

ih ima nešto manje od 13.000. Na kraju procesa privatizacije i restrukturiranja, zaposlenih će biti oko 10.000, ali Hajdaš Dončić upozorava da tome broju treba dodati i one koji ostanu raditi u izdvojenim privatiziranim poduzećima koja su sada dio HŽ-a. “Neće se dogoditi da 2000 ili 3000 ljudi odjednom ostane bez posla”, obećava ministar i u

tome se, kako ističe, razlikuju planovi Vlade od preporuka Svjetske banke. Naime, Svjetska banka prigovara Vladi da je preambiciozna u planiranju investicija, a nedovoljno ambiciozna u smanjivanju troškova, no Hajdaš Dončić uzvraća da je za Vladu putnički prijevoz željeznicom ne samo ekonomsko, nego i socijalno pitanje.

Novac bačen u vjetar Iako je to u prve četiri godine pomoglo povećanju teretnog prijevoza za oko 25 posto, od početka recesije HŽ se vratio na iste pozicije na kojima je bio 2005., što znači da je sav novac uložen u Željeznice bačen u vjetar. U istom je razdoblju željeznički prijevoz na razini cijelog EU-a više nego udvostručen, a u nekim zemljama, poput Litve i Latvije, povećan je čak za više od pet puta. Prema kriteriju produktivnosti po zaposlenome, od EU-a smo upola lošiji, a iza nas je samo Slovačka. Željeznicama će, procjenjuje Svjetska banka, godišnje trebati više od 130 milijuna eura za održavanje postojećeg sustava, od čega 55 milijuna za infrastrukturu, 30 milijuna za teretni vozni park i 45 milijuna za putnički vozni park. “Hrvatskoj se otvara jedinstvena prilika da osnaži svoju ulogu vrata prema Srednjoj i Južnoj Europi, kroz razvoj prometno-logističkog sustava koji bi glatko povezao luke, željeznicu i drugu prometnu infrastrukturu. Ako se Željeznice tome prilagode, mogu biti lokomotiva rasta hrvatskog gospodarstva”, vjeruje direktor Svjetske banke za Hrvatsku Hongjoo Hahm.

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3787/3788, 22. srpnja 2012.

( 250 mil €

( 200 mil €

iznos novog zajma EIB-a HBOR-u

HBOR ima za financiranje OIE projekata u Hrvatskoj

Anton Rop, potpredsjednik Europske investicijske banke

EIB je i hrvatska banka Europska investicijska banka je ove godine dokapitalizirana sa 10 milijardi eura, što će povećati godišnji udio investicija te banke u Europskoj uniji na 20 do 25 milijardi eura Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Antonom Ropom, bivšim slovenskim premijerom i sadašnjim potpredsjednikom Europske investicijske banke (EIB) razgovarali smo u Splitu, nakon potpisivanja zajma od 250 milijuna eura HBOR-u. EIB je, kaže, ove godine odobrio HBOR-u zajmove vrijedne 500 milijuna eura,

a do kraja godine odobrit će još sredstava, što je rekordan iznos namijenjen oporavku hrvatskog gospodarstva. Uskoro istječe vaš mandat na funkciji potpredsjednika EIB-a. Jeste li zadovoljni učinjenim? - Trudio sam se i mislim da sam učinio koliko je bilo moguće. Kao potpredsjednik imao sam veliku odgovornost i dobio nova zaduženja, pogotovo u regiji. Bio sam odgovoran za Češku, Slovačku, Poljsku, Hrvatsku, Makedoniju, BiH, Rusiju, Bjelorusiju, Ukrajinu, a s talijanskim kolegom dijelio sam odgovornost za Srbiju.

Nedavno smo potpisali okvirni sporazum o djelovanju EIB-a na Kosovu. Imao sam vrlo interesantan posao i puno naučio. Mislim da sam u nekim državama, među koje ubrajam i Hrvatsku, uspio na pravi način povezati institucije, ali i struč-

liziranih poduzeća, malih i srednje velikih infrastrukturnih projekata u javnom sektoru kao i investicija u sektoru industrije ograničene veličine u područjima ekonomije znanja, energetike, zaštite okoliša, zdravstva i obrazovanja u Hrvatskoj.

Hoće li uskoro biti još ovakvih aranžmana? - Veliku mogućnost u drugoj polovini ove godine vidim u financiranju obnovljivih izvora energije gdje ćemo za različite konkretne projekte u Hrvatskoj izdvojiti oko 200 milijuna eura.

Europska investicijska banka je ove godine dokapitalizirana sa 10 milijardi eura, što će povećati godišnji udio investicija te banke u Europskoj uniji na 20 do 25 milijardi eura.

HBOR već sastavlja listu projekata koji bi se mogli financirati, a mi smo ih spremni financirati gotovo odmah. Projekt koji je ostao i koji će, nadam se, ići i dalje je poboljšanje energetske efikasnosti koji se provodi u svim članicama Europske unije. Što se tiče Hrvatske, za tu svrhu imamo spremno oko 150 milijuna eura. To je specifičan projekt zato što se novac vraća sam, jer se ostvaruju uštede energije. Zatim, planiramo financirati još niz manjih projekata kao što je, primjerice, jedan turistički projekt u Dubrovniku te bolnicu u Puli.

Unatoč svim problemima koje ima hrvatsko gospodarstvo, optimističan sam što se tiče budućnosti Hrvatske njake koji su se povezali i već ostvarili dobre rezultate. Napravljena je izvrsna baza za buduću suradnju. Pogotovo su se dobro povezali hrvatski stručnjaci iz HBOR-a i Ministarstva financija sa stručnjacima EIB-a. Ja sam, unatoč svim problemima koje ima hrvatsko gospodarstvo, optimističan što se tiče budućnosti Hrvatske. EIB je odobrio, već drugi put ove godine, zajam HBORu od 250 milijuna eura. U koju svrhu je on odobren? - Zajam je namijenjen financiranju malog i srednjeg poduzetništva i srednje kapita-

Koje probleme ovim zajmom namjerava riješiti Hrvatska? - Ovo je prvi EIB-ov zajam koji je potpisan nakon Hrvatskog pristupanja EU-u i namijenjen je rješavanju ključnog EIBovog prioriteta u kreditiranju, za unapređenje izuzetno otežanih uvjeta financiranja malih i srednjih poduzeća i srednje kapitaliziranih poduzeća u sadašnjoj produljenoj ekonomskoj krizi. Bolja raspoloživost dugoročnih sredstava za financiranje od presudne je važnosti za daljnji razvoj ovog sektora, koji je temelj hrvatskog gospodarstva i glavni pokretač rasta i razvoja. Morate znati da je EIB i hrvatska banka.

Ima li Split u kojem potpisujete ugovor neke ponuđene projekte koje možete financirati? Što se može učiniti za hrvatske gradove? - Konkretno nisam upućen u svaki pojedini projekt, ali za Split kao i za ostale hrvatske grado-

ve predložio sam da se osnuje fond Jessica koji može pomoći u rješavanju mnogih problema. Sredstva iz strukturnih europskih fondova preko ovog programa dobili su mnogi gradovi iz svih zemalja EU-a. To je inicijativa Europske komisije koju je razvila u suradnji s EIB-om i Razvojnom bankom Vijeća Europe. Njome se pruža potpora održivom urbanom razvoju i regeneraciji pomoću mehanizama financijskog inženjeringa. Jessica podrazumijeva zajedničku europsku potporu održivom ulaganju u gradska područja kojim države EU-a mogu dio njima dodijeljenih sredstava iz Europskog strukturnog fonda uložiti u obnovljive fondove kako bi pridonijele ponovnoj uporabi financijskih sredstava i ubrzale ulaganja u urbana područja Europe. Kriza potresa hrvatsko i slovensko gospodarstvo. Možete li ih usporediti? - To su dva vrlo slična gospodarstva sa sličnim problemima. Nakon osamostaljivanja obje države su imale visok razvoj i velik broj investicija. Nadolaskom krize te investicije su naglo pale i u Hrvatskoj i u Sloveniji. Zato je temeljno pitanje za obje države - kako podignuti razinu investicija te kako komercijalne banke staviti u funkciju da kreditiraju gospodarstvo. Ukoliko se to ne učini, nema razvoja pa neće doći ni do smanjenja deficita, a samim tim nema niti boljeg života.

AKTUALNO

( 3 puta veći uvoz

Privredni vjesnik Broj 3787/3788, 22. srpnja 2012.

od izvoza mesa i prerađevina lani u BiH

( za 109,8 mil €

BiH uvezla mesa 2012., najviše iz Hrvatske

Bosna i hercegovina zabranila uvoz mesa i prerađevina bez eu broja iz hrvatske

Ako nije za EU, nije ni za BiH Ni jednoj tvrtki iz Hrvatske koja ne ispunjava europske standarde neće biti dopušten izvoz u BiH, na isti način kako se to traži od bosanskohercegovačkih tvrtki koje izvoze u Hrvatsku, najavio je ministar Mirko Šarović Igor Vukić vukic@privredni.hr

eseci hrvatskih tvrtki koje se bave proizvodnjom i preradom mesa i hrane za životinje od 1. srpnja više ne mogu izvoziti svoje proizvode u Bosnu i Hercegovinu jer ne ispunjavaju standarde koje propisuje Europska unija, potvrdio je prošli tjedan ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović. “Konačni popis svih hrvatskih tvrtki koje više ne mogu izvoziti u BiH još nije završen pa ne može biti ni službeno objavljen”, kazao je Šarović pojašnjavajući kako je većinom riječ o klaonicama koje su ispunjavale standarde propisane za države članice Cefte, ali ne i one koji vrijede u EU-u. Mediji u BiH naveli su da se zabrana izvoza odnosi na 53 hrvatske tvrtke koje se bave pro-

izvodnjom i preradom mesa. Šarović je dodao da ni jednoj tvrtki iz Hrvatske koja ne ispunjava europske standarde neće biti dopušten izvoz u BiH, na isti način kako se to traži od bosanskohercegovačkih tvrtki koje izvoze u Hrvatsku. Hrvatski ministar poljoprivrede Tihomir Ja-

ma, zbog čega nemaju EU broj, pa u trenutnim uvjetima njihov uvoz mora biti zabranjen.

Zabrana izvoza zasad se odnosi na 53 hrvatske tvrtke kovina rekao je da je neugodno iznenađen odlukom BiH o zabrani dijela proizvoda animalnog porijekla. “Nadamo se da će kolege iz BiH još jednom preispitati svoju odluku i vidjeti zapravo da je Hrvatska zemlja partner i da smo do sada vrlo aktivno radili na tome da im pomognemo u njihovoj prilagodbi na putu u EU”, izjavio je Jakovina.

Dodao je da će se hrvatski interesi štititi kroz institucije Europske unije, odnosno preko Europske komisije, koja trenutačno pregovara o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s BiH. Jamstva ne vrijede Ministar vanjske trgovine BiH Mirko Šarović objasnio je da je odluka o novom uvoznom režimu nastupila kao slijed okol-

nosti nakon ulaska Hrvatske u EU. Nadležni u BiH su ocijenili da od hrvatskih tvrtki treba tražiti da ispune sve uvjete EU-a pri izvozu, baš kako se to traži i od BiH kada izvozi u Hrvatsku. Direktor Kancelarije za veterinarstvo BiH Ljubomir Kalaba pojasnio je da su do trenutka ulaska Hrvatske u EU izvoznouvozni odnosi između dvije zemlje funkcionira-

li na temelju međusobnih jamstava, koja sada više ne vrijede. Hrvatske tvrtke i proizvodi ne mogu imati stari tretman, niti za njih mogu važiti stara jamstva. Nakon ulaska u EU hrvatske tvrtke ne možemo tretirati ni kao treću zemlju, a više ni kao članicu Cefte, rekao je Kalaba. Dodao je da u Hrvatskoj postoji veliki broj proizvodnih objekata koji nisu na EU lista-

BiH važno tržište Ekonomski analitičar Zoran Pavlović iz BiH smatra da je odluka o zabrani uvoza iz 53 hrvatske tvrtke opravdana i pravno utemeljena. Prema njegovom mišljenju, BiH treba što više zaposliti vlastite proizvođače mesa, ali i iskoristiti mogućnost u kojoj će sve veći broj hrvatskih tvrtki, kako bi zadržale tržište u BiH, preseliti svoje pogone u BiH. Uvoz mesa i mesnih prerađevina u BiH prošle godine bio je 3,3 puta veći od izvoza. BiH je u 2012. godini uvezla mesa i prerađevina u vrijednosti od 109,8 milijuna eura, dok je izvoz u istom razdoblju iznosio 32,9 milijuna eura. Najveće količine mesa BiH je uvezla upravo iz Hrvatske.

Bivši premijeri kod Milanovića

Akademici sve aktivniji

Mateša: Treba se kloniti savjeta

HAZU ne želi biti društveni arbitar

Premijer Zoran Milanović razgovarao je prošli tjedan sa šestero svojih prethodnika u Banskim dvorima. Sastanak na kojem su bili bivši premijeri Josip Manolić, Stipe Mesić, Franjo Gregurić, Nikica Valentić, Zlatko Mateša

i Jadranka Kosor je trajao oko 45 minuta, a sudionici su rekli da se radilo o neformalnoj razmjeni iskustava. Zlatko Mateša rekao je da razmjena mišljenja može svima koristiti, no da se treba kloniti savjeta jer premijeri svaki dan

donose niz teških odluka. Nikica Valentić smatra da treba postići politički konsenzus o promjenama i imati realan ekonomski program. Stipe Mesić podsjeća da svi imaju vlastita iskustva i sjećanja, pa su o tome i razgovarali. Jadranka Kosor ocijenila je da sastanci imaju svrhu i da je dobro čuti tuđa mišljenja o aktualnim temama. Na neformalnom druženju nije bilo trojice bivših premijera: Ivica Račan preminuo je 2007., Ivo Sanader je u pritvoru, a Hrvoje Šarinić ispričao se bolešću. (I.V.)

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ove je godine bila aktivnija nego ikad, pohvalio se predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić. U organizaciji Akademije održana su čak 152 javna događanja, a u Noći muzeja 25. siječnja razne ustanove u sastavu HAZU-a posjetile su 8472 osobe. Iako bi voljeli da se u medijima više govori o njihovim stajalištima, akademici odolijevaju izazovu javnog arbitriranja u raznim društvenim ili svjetonazorskim pitanjima jer to, kaže Kusić, ne radi ni-

jedna akademija u svijetu. “Zadaća HAZU-a je osigurati stabilne stručne, znanstvene i etičke stavove, okupljati, a ne razdvajati. Politika teško može odmah prihvatiti sve prijedloge Akademije; tu smo ponekad nepravedni

jer HAZU razmišlja dugoročno, a političari moraju rješavati probleme koji su neposredno pred njima”, ističe Kusić. Pred HAZU-om je veliki izazov pomlađivanja budući da najmlađi redovni član, jezikoslovac Ranko Matasović, ima 45 godina. Prvi predsjednik Akademije Franjo Rački izabran je kad je imao tek 38 godina, dok je, primjerice, Nikola Tesla izabran sa 40. Prva akademkinja bila je Ivana Brlić Mažuranić, a danas je u HAZUu 14 žena od ukupno 143 člana. (D.Ž.)

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3787/3788, 22. srpnja 2012.

( oko 300.000 ( 12,5% blokiranih računa

nenaplativih kredita

Zračna luka Zagreb

Radovi počinju u listopadu

Sjednica hrvatske vlade

Banke dobivaju pravilnik o naknadama Kad jednom zaračunaju propisane naknade, banke neće moći kasnije uvoditi i naplaćivati nove naknade, kao što je dosad bio slučaj troaktivnost. Linić je odgovorio da mu na ranijim sastancima s bankarima o nacrtu zakona nije najavljivana takva mogućnost. Predstavljajući zakon rekao je naprotiv da su banke i predstavnici HNB-a dali suglasnost za dobar dio zakonskih rješenja.

Igor Vukić vukic@privredni.hr

inistarstvo financija posebnim će pravilnikom propisati koje sve naknade banke smiju naplaćivati svojim klijentima. Kad jednom zaračunaju te naknade, banke neće moći kasnije uvoditi i naplaćivati nove naknade, kao što je dosad bio slučaj. Nova pravila donosi Prijedlog izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju, prihvaćen na prošlotjednoj sjedinici Vlade. Uvođenjem raznih naknada banke su htjele povećati svoje prihode, naglasio je ministar Slavko Linić. Banke će morati pisanim putem obavijestiti korisnika o svim promjenama u vezi s kreditom te upozoriti na rizike povezane s promjenom tečaja ili kamatne stope. Dio zakona trebao bi vrijediti i retroaktivno. Riječ je

Tražimo fer odnos između banaka i korisnika, naglasio je premijer o odredbi po kojoj se visina kamata vraća na početni iznos ako se devizni tečaj promijenio u godini dana više od 20 posto. Takav je slučaj s kreditima u švicarskim francima. Banke će morati jasno utvrditi kako su formirale promjenjivu kamatnu stopu (jesu li je, primjerice, vezale uz euribor, libor ili referentnu nacionalnu stopu) te koliko iznosi marža

Prodaju se sve dionice HPB-a i dio CO-a U rujnu ili listopadu Vlada bi trebala odlučivati o novim vlasnicima Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja. U HPB-u će se prodati cijeli državni udjel od 99 posto, a cilj je postići što bolju cijenu te smanjiti državni dug. U Croatia osiguranju država će nakon privatizacije zadržati 25 do 30 posto dionica. Sada država posjeduje 80 posto. Prodat će se manjinski dio, a od kupca će se tražiti dokapitalizacija i plan širenja na nove djelatnosti (kao što su životna osiguranja) i na nova tržišta. Dokapitalizacijom će kupac steći većinski udjel u kompaniji. Natječaji za privatizaciju održat će se u dva kruga, javnim prikupljanjem ponuda. koja mora biti fiksna cijelo vrijeme otplate. Ograničene i kamate na stambene kredite Prijedlog ograničava i najvišu kamatu kod dugoročnih stambenih kredita. Ona će smjeti biti najviše za trećinu veća od nacionalnog kamatnog prosjeka u svim valutama. Kod ostalih kredita kamata će moći biti do 50 posto veća od prosjeka koji utvrđuje Hrvatska narodna banka. Definirana je i najveća moguća efektivna kamatna stopa. Maksimalna cijena novca (kamatna stopa plus naknade) smije

dosegnuti iznos zakonske kamatne stope, umanjene za jedan postotni bod. Sada bi to bilo 11 posto. Gubici banaka bit će značajni, priznao je Linić, koji prijedlog opravdava velikim brojem blokiranih računa (oko 300.000) i rastom nenaplativih kredita na 12,5 posto. Smatra da i banke snose dio odgovornosti za takvo stanje i objašnjava da su potrošači bili u nepovoljnijem položaju pri ugovaranju kreditnih ugovora. Iz banaka su stigle neslužbene vijesti da će uložiti ustavnu tužbu na dio zakona koji propisuje re-

Bankama se neće svidjeti U odnosu na prvu verziju objavljenu prije pet mjeseci, Linić je ipak odustao od snažnijeg rezanja minusa na tekućim računima. Propisano je tek da banka mora korisnika upozoriti 30 dana prije nego mu smanji veličinu minusa. Dosad su se najčešće minusi smanjivali automatski, čim bi se smanjili priljevi na račun. Prijedlogom je određeno i da banka za taj smanjeni dio treba ponuditi korisniku računa kredit na godinu dana. Na taj bi se način mogle izbjeći ovrhe koje često slijede nakon smanjenja minusa. I premijer Zoran Milanović je ustvrdio da cijeli prijedlog neće odgovarati bankama, ali smatra da im on ipak neće “ubiti poslovni interes”. Vlada želi pomoći prezaduženim građanima, a Milanović podsjeća i da nitko ne može pobjeći od osobne odgovornosti za dizanje kredita koji je teško vraćati. “Tražimo fer odnos između banaka i korisnika. I potrošači moraju svoje obveze preuzimati s oprezom i u skladu s financijskom snagom”, naglasio je premijer, koji je i sam imao kredit u “švicarcima”.

Radovi na izgradnji novog terminala Zračne luke Zagreb trebali bi početi u listopadu, rekao je ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić. Iako se prošli tjedan nagađalo da francuski koncesionar ZAIC ima problema s realizacijom prihvaćenih obveza, ministar je izjavio da je kraj rujna ili početak listopada realan rok za početak radova. Dodao je da su razgovori s koncesionarom uobičajen dio takvih aranžmana. Nastoje se precizirati svi elementi ugovora i zaštititi javni interes kako se ne bi ponovile greške iz ranijih

ugovora o koncesijama. U slučaju neopravdanog kašnjenja Hrvatska može koncesionaru naplatiti jamstvo od 900.000 eura. Ministar je potvrdio da se koncesijski ugovor neće mijenjati i da je financiranje u potpunosti obveza koncesionara. Christophe Petit je u ime koncesionara rekao da je zatvorena financijska konstrukcija za obnovu zračne luke, ali se s bankama još pregovara o detaljima ugovora. Osim kapitala koji je osiguran, interes za ulazak u projekt pokazuju i investitori iz Europske unije i Rusije, dodao je Petit. Na sastanku je ministar Hajdaš Dončić dao i konačnu suglasnost za glavni projekt novog terminala. Ministar je rekao da će do kolovoza biti izdana i građevinska dozvola za projekt. (I.V.)

Zaštita muzičkih prava autora

Autorima 71 milijun, ZAMP-u 25 milijuna kuna Najveća hrvatska udruga za zaštitu autorskih prava, HDS-ZAMP, u prošloj je godini uspio ubrati 103,2 milijuna kuna od 42.110 poslovnih subjekata. Više od jedne trećine (36 posto) tog iznosa dolazi od ugostiteljskih i trgovačkih lokala te prijevoznika, jedna četvrtina od televizijskih, a jedna šestina od radijskih postaja. ZAMP je u 2012. ubrao oko 800.000 kuna manje nego 2011. godine, ponajviše zbog smanjene naplate od klasične diskografije i tzv. privatnog kopiranja, odnosno naknade koje ZAMP dobiva od svakog prodanog uređaja ili medija za snimanje. Za svoje troškove rada ZAMP je zadržao 25 milijuna kuna, od čega se financiraju plaće za oko 100 zaposlenih, a većina ostalih troškova otpada na informatičke usluge i sudske sporove. Autorima je podijeljeno oko 71 milijun kuna, od čega oko 60 posto domaćim, a 40 po-

sto stranim. Oko 90 posto od 5311 autora dobilo je bruto honorar manji od 5000 kuna godišnje, dok je 59 autora dobilo više od 94.500 kuna, koliko iznosi prosječna godišnja bruto plaća. Deset autora koji su dobili najviše novca od ZAMP-a su, abecednim redom, Neno Belan, Miro Buljan, Boris Đurđević, Husein Hasanefendić, Tonči i Vjekoslava Huljić, Samir Kadribašić, Nenad Ninčević, Ante Pecotić i Zlatan Stipišić. Iako ZAMP ne želi otkriti koliko su novca dobili vodeći autori na toj listi, iznosi se mjere u stotinama tisuća kuna godišnje, priznao nam je Nenad Marčec, direktor ZAMP-a. (D.Ž.)

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3787/3788, 22. srpnja 2012.

KONJUNKTURNI TEST: DRUGO tromjesečje 2013.

Optimizam čeka jesen Iako su rezultati testa za prvo tromjesečje u nekim sektorima bili ohrabrujući i sramežljivo najavljivali oživljavanje sredinom godine, najnoviji upućuju na zaključak da će nepovoljno razdoblje za hrvatsko gospodarstvo potrajati do kraja godine dr. sc. Mirjana Čižmešija Ekonomski fakultet, Zagreb

rajem lipnja ove godine Privredni vjesnik je proveo konjunkturni test hrvatskog gospodarstva za drugo tromjesečje. U istraživanju su sudjelovale 353 tvrtke - 140 iz prerađivačke industrije, 42 iz građevinarstva, 63 iz trgovine i 108 tvrtki iz uslužnog sektora. Anketirane tvrtke ostvaruju 10,1 posto ukupnog prihoda i zapošljavaju 8,3 posto djelatnika u navedenim područjima hrvatskog gospodarstva. Iako su rezultati testa za prvo tromjesečje u nekim sektorima bili ohrabrujući i sramežljivo najavljivali oživljavanje sredinom godine, najnoviji upućuju

na zaključak da će nepovoljno razdoblje za hrvatsko gospodarstvo potrajati do kraja godine. Naime, gotovo svi pokazatelji konjunkture,

trećem, a dijelom i u četvrtom tromjesečju. Dok se optimizam na razini EU-a i europodručja u posljednja dva mjeseca osjeća u svim sektorima gospodarstva, naš očito čeka jesen. Prerađivačka industrija U drugom tromjesečju

kako po sektorima tako i na razini cjelokupnog gospodarstva, u drugom tromjesečju značajno su se smanjili. Uvažavajući njihova prediktivna svojstva, očekuje se stagnacija ili čak daljnje slabljenje gospodarske aktivnosti u

Građevinarstvo Zadovoljstvo porastom optimizma u građevinskom sektoru u prvom tromjesečju ove godine nije dugo potrajalo. Naime, pokazatelj konjunkturne klime u građevinarstvu (PKG) se prema posljednjim rezultatima smanjio i to za 32 boda i sada iznosi -36,01. Poznato je da je drugo tromjesečje, za razliku od prvog, uvažavajući sezonu, radno intenzivno razdoblje, ali unatoč tome 42 posto anketiranih je gradilo manje nego u prvom tromjesečju ove godine. Gotovo 80 posto je imalo poteško-

će u poslovanju koje se primarno vežu za nedostatna financijska sredstva. Također zabrinjava rezultat po kojem će gotovo 35 posto anketiranih u idućem tromjesečju graditi manje u odnosu na prethodno. Takvi su rezultati povezani s nepovoljnim ocjenama narudžbi. Sadašnje narudžbe preniskima ocjenjuje 80 posto anketiranih, dok je istovremeno 50 posto onih koji su krajem drugog tromjesečja gradili manje nego u prvom tromjesečju. Fizički obu-

jam građevinskih radova se prema podacima DZS-a (izvorni i sezonski prilagođeni podaci) u prvom tromjesečju konačno blago povećao. Bilo je to najavljivano snažnim porastom PKG-a u trećem i gotovo nepromijenjenom razinom pokazatelja u četvrtom tromjesečju. Ali ako je suditi po navedenim prediktivnim svojstvima PKG-a, hrvatsko građevinarstvo je još daleko od ozbiljnijeg oporavka ili barem zaustavljanja nepovoljnih kretanja.

PKT se i dalje smanjuje. Trenutno je na razini 44 boda što je u odnosu na prethodno tromjesečje manje za 7,4 boda. Očito je da se za trgovinski sektor, a posebno trgovinu na veliko i trgovinu motornim vozilima, nastavlja nestabilno razdoblje uz izraženu nesigurnost gospodarstvenika u ocjenama i očekivanjima kako cijena, zaliha, prometa tako i cjelokupnog vlastitog poslovnog položaja. Indeksi raspoloženja, pouzdanja i očekivanja kupaca, što ih objavljuje HNB, u prvih pet mjeseci 60

-20

-40

-20

-60

-40

PKG

2009. II III

ove godine pokazatelj k o n j u n k t u rne klime u industriji (PKI) ponovno se vraća na silaznu putanju. Iako je u prvom tromjesečju zabilježeno blago povećanje ovoga in-

7,14 bodova i sada iznosi 5,88. Smanjenje indeksa posljedica je nepovoljnih ocjena njegovih triju komponenti: narudžbi, očekivanog poslovnog položaja i zaliha. Ranija istraživanja pokazala su da promjena PKI-ja najavljuje smjer promjene industrijske proizvodnje s dva tromjesečja

ove godine su u blagom porastu. Također su i pojedini elementi u ocjenama i očekivanjima gospodarstvenika u trgovini na malo na prvi pogled zadovoljavajući, ali valja voditi računa da iz navedenih podatka nije uklonjen utjecaj sezone. To može dovesti do pogrešnog zaključka i prognoze. Kao i obično, sve ocjene i očekivanja u trgovini na veliko i trgovini motornim vozilima znatno su nepovoljnije u odnosu na ista u trgovini na malo. Dok u trgovini na malo 92 posto anketiranih očekuje pobolj-

šanje poslovanja u narednih šest mjeseci (sezonski neprilagođeni podaci), takvih optimista je u trgovini na veliko samo 12 posto, a u

PKT > Trgovina na malo

2008. III IV

Na razini EU-a u posljednja dva mjeseca optimizam se osjeća u svim sektorima gospodarstva

TRGOVINA

PKG > Građevinarstvo

-80

deksa (na temelju sezonski prilagođenih rezultata), PKI se prema najnovijim rezultatima smanjio za

2010. II III

2011. II III

2012. I II III

2013.

27,55 15,82 -51,20 -20,66 -45,54 -36,30 -55,31 -51,73 -52,87 -44,43 -54,31 -54,08 -52,71 -22,28 -22,57 -55,97 -32,21 -41,36 -3,94 -36,01

-60

PKT

2008. III IV

2009. II III

2010. II III

2011. II III

2012. II III

2013.

28,76 52,51 21,99 43,89 20,31 0,50 22,95 29,41 30,88 -50,60 27,88 34,42 31,17 38,01 14,78 39,41 22,81 49,44 43,94 36,59

www.privredni.hr Broj 3787/3788, 22. srpnja 2012. PKI i promjene PKI-ja po odjeljcima ODJELJCI NKD-a 2007. (PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA)

PKI

C23 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda C28 Proizvodnja strojeva i uređaja C27 Proizvodnja električne opreme C16 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta… C10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda C17 Proizvodnja papira i proizvoda od papira C18 Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa C15 Proizvodnja kože i srodnih proizvoda C31 Proizvodnja namještaja C22 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike C20 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda C PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

-4,37 24,10 -4,03 17,93 17,97 30,67 2,67 -9,37 -10,77 -18,00 2,50 5,88

Indeks ekonomskog raspoloženja (ESI)

promjena

30,0 26,7 25,7 3,6 2,9 2,3 -2,3 -5,5 -15,5 -27,4 -40,1 -7,14

Nakon dva uzastopna povećanja, ESI se ponovno smanjio i to za 12,2 indeksna boda. Tako je ponovno poprimio vrijednost manju od 100. Sada iznosi 91,53. U prvom tromjesečju je ovaj indeks bio u području vrijednosti većih od 100 što se tumači kao iznadprosječno raspoloženje gospodarstvenika, ali se na žalost taj trend nije nastavio. Vrijednost ESIja je ponovno ispod 100 gdje se nalazi već pune četiri godine. Ovaj kompozitni indeks kao pokazatelj

PKU i promjene PKU-a po odjeljcima ODJELJCI NKD-a 2007. (SEKTOR USLUGA)

PKU

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje E otpadom te djelatnost sanacije okoliša S Ostale uslužne djelatnosti M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti H Prijevoz i skladištenje Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti J Informacije i komunikacije USLUGE

unaprijed. U skladu s tim, za očekivati je do kraja godine nastavak nepovoljnog razdoblja za hrvatsku industrijsku proizvodnju. Tako je, prema podacima DZSa, prvo tromjesečje ove godine obilježio snažni pad industrijske proizvodnje, a upravo to je najavljivalo smanjenje PKI-ja (već)

83,80

promjena

47,10

2,47

40,73

15,20 -10,87 14,53 -30,23 -38,47 -27,03 10,40

24,00 19,10 -5,00 -29,77 -35,83 -66,03 2,20

u drugom i trećem tromjesečju prošle godine. Ocjene sadašnjeg stanja kao i planovi i očekivanja uglavnom su nepovoljni ili su na razini nepromijenjenoga u odnosu na prethodno tromjesečje. Najviše gospodarstvenika je ocijenilo potražnju za njihovim proizvodima, do-

O pokazatelju ESI, njegovom izračunavanju i tumačenju detaljnije u PV/3371 – 1. 11.2004. i PV/338431.1.2005.

Pokazatelj konjunkturne klime u industriji u drugom se tromjesečju ponovno vratio na silaznu putanju maće i inozemne narudžbe, konkurentski položaj i svoj

ekonomskog raspoloženja na razini cjelokupnog nacionalnog gospodarstva ima svojstvo pretho-

đenja BDP-u za jedno do dva tromjesečja. Ako se uvaže njegova prediktivna svojstva, do kraja godine

se očekuje nastavak nepovoljnih gospodarskih kretanja što znači očekivan daljnji pad BDP-a.

130 120 110 100 90 80 70

2008. III IV

ESI

2009. II III

2010. II III

2011. II III

2012. II III

2013.

105,52 101,99 69,39 91,56 82,34 79,19 83,95 96,40 97,05 73,51 101,90 98,99 92,23 97,05 92,13 90,31 86,13 99,2 103,74 91,53

trenutni poslovni položaj nepromijenjenim u odnosu na prethodno tromjesečje odnosno zadovoljavajućim. Jednako raspoloženje je i u ocjenama i očekivanjima za sljedeće tromjesečje odnosno polugodište. Samo 32 posto anketiranih očekuje porast proizvodnje u sljedećem tromjesečju.

Kao i obično, stanje zaposlenosti uglavnom ocjenjuju zadovoljavajućim, a likvidnost dobrom. I dalje su ocjene i očekivanja gospodarstvenika po pojedinim odjeljcima prerađivačke industrije podijeljeni. Optimizam je snažno prisutan u proizvodnji strojeva i uređaja,

električne opreme te ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda, a s druge strane jednako jak pesimizam je u proizvodnji namještaja, proizvoda od gume i plastike, te u kemijskoj industriji.1 1 U analizu nisu uključeni odjeljci u kojima je bilo 5 i manje anketiranih.

Sektor usluga govinski sektori imaju manje izražen ili uopće nemaju problema s likvidnosti. Kao što je nestabilnost PKT-a tijekom prošle godine najavljivala, u trgovinskom sektoru bilježi se stagnacija u zadnja tri tromjesečja. Prema podacima DZS-a, prosječna razina realnog prometa u trgovini na malo u prvom tromjesečju bila je na gotovo istoj razini kao i u četvrtom tromjesečju prethodne godine. Uvažavajući prediktivna svojstva PKT-a očito će optimizam morati pričekati jesen.

trgovini motornim vozilima čak manje od jedan posto. Pored toga, posebno se ističe problem nelikvidnosti u trgovini na veliko. Ostali tr-

PKU se prema posljednjem istraživanju1 ponovno povećao za 2,2 boda i sada iznosi 10,4. Drugo, iako blago, povećanje PKU-a jedini je znak optimizma u hrvatskom gospodarstvu. Blagi porast pokazatelja mogao bi značiti barem zaustavljanje nepovoljnih kretanja u ovom sektoru, što se velikim dijelom može protumačiti utjecajem sezone koji je najjači upravo u trećem tromjesečju. Promatrano po odjeljcima uslužnog sektora2, i dalje su prisutne razlike u percepcijama i očekivanji-

PKI > Prerađivačka industrija

ma, ali u skladu sa sezonskim kretanjima. Lako je razumjeti da je najveći porast pokazatelja zabilježen baš u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane, te u opskrbi vodom, i to za više od 40 bodova. Istovremeno je PKU znatno manji u odnosu na prethodno tromjesečje u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, administrativnim i pomoćnim djelatnostima, te u informacijama i komunikacijama. Gospodarstvenici u svim analiziranim segmentima pokazuju određe60

2 Nisu analizirani rezultati za odjeljke za koje je u istraživanju sudjelovalo 5 i manje ispitanika.

-20

-10

-40

-20

PKI

1 Zbog nedovoljnog broja opažanja u vremenskim nizovima rezultata istraživanja u sektoru usluga nije uklonjen utjecaj sezone, što može utjecati na formiranje zaključaka o ocjenama i očekivanjima gospodarstvenika.

PKU > Sektor usluga

-30

nu dozu optimizma. Nešto malo manje od 50 posto ih je ocijenilo da je došlo do poboljšanja njihovog poslovanja u odnosu na prethodno tromjesečje. Isto toliko ih očekuje poboljšanje poslovanja u sljedećih šest mjeseci. Uglavnom ne očekuju promjene broja zaposlenih kao ni promjene cijena svojih usluga, a likvidnost je dobra u tri četvrtine anketiranih tvrtki.

2008. III IV

2009. II III

2010. II III

2011. II III

2012. I II III

2013.

11,73 -5,55 -28,00 -9,90 -8,72 -2,85 -1,24 10,93 13,56 15,99 20,83 12,36 6,94 10,17 14,69 8,45 0,86 12,8 13,03 5,88

-60

PKU

2009. III IV

2010. II III

2011. II III

-26,92 1,07 -18,19 4,08 16,37 0,90 18,84 22,17 25,50 16,20 8,80

2012. II III

-1,13 28,10 12,73

IV 7,43

2013. I II 8,20

10,4

12 AKTUALNO

( 12 mil kn

uloženo u novi pogon

Privredni vjesnik Broj 3787/3788, 22. srpnja 2012.

( 10.000 l mlijeka dnevni kapacitet prerade mlijeka

Otvaranje novog pogona tvrtke Eko sir Puđa u Čaporicama kod Trilja

Novi pogon za konkurentnost na europskom tržištu Uz nova zapošljavanja u sirani Puđe namjeravaju potaknuti i kooperante, zbog čega će učinci njihove investicije biti vredniji za ovaj kraj nego sama izgradnja pogona Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

redsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović otvorio je novi pogon za proizvodnju sira u poslovnoj zoni Čaporice kod Trilja. Vlasnik pogona je obitelj Puđa koja se u susjednoj Bosni i Hercegovini bavi proizvodnjom čuvenog Livanjskog sira. U novi pogon uložili su 12 milijuna kuna, a sirana u ovom trenutku zapošljava 10 radnika. Ukupni kapacitet joj je prerada 10.000 litara mlijeka dnevno. Značaj tog projekta prepoznalo je Ministarstvo poljoprivrede koje je sufinanciralo projekt u sklopu sheme dodjele bespovratnih sredstava za poticanje razvoja prehrambeno-prerađivačke industrije u sklopu projekta Mjera-1. “U vremenima kada nedostaje radnih mjesta otvaranje svakog radnog

mjesta hvale je vrijedno. Obitelj Puđa pokazuje da se može uspjeti. Njihova investicija je tim vrednija što osim zapošljavanja novih ljudi namjeravaju potaknuti kooperante, što znači da su učinci njiho-

Zaposlenost će rasti jer ćemo ulagati u kooperante kako bismo povećali otkupne količine mlijeka, kaže Tomislav Puđa ve investicije puno veći i vredniji za ovaj kraj nego sama izgradnja pogona u ovoj zoni”, istaknuo je na otvaranju pogona predsjednik Ivo Josipović. Poticanje kooperanata Prema riječima Tomislava Puđe, vlasnika i direktora tvrtke Eko sir Puđa, razlog izgradnje

Čaporice će biti agroindustrijska zona Gradonačelnik Trilja Ivan Šipić otkrio je kako će zona u Čaporicama u budućnosti biti prenamijenjena u agroindustrijsku zonu. Naime, namjera je gradske uprave da u ovoj zoni izgradi agrocentar i na taj način potakne poljoprivrednike i stočare s ovog područja na veću proizvodnju i aktivnost. novog pogona je poslovanje u Europskoj uniji i ambicija njegove obitelji da sa svojim proizvodi-

ma budu što konkurentniji i zastupljeniji na europskom tržištu. “Tvrtka posluje po svim standardima

i ima sve potrebne certifikate za poslovanje na tržištu EU-a. Osnovni naš problem je sirovina jer u ovom trenutku imamo ugovoren otkup od oko 3000 litara mlijeka dnevno. Zaposlenost će rasti jer namjeravamo ulagati u kooperante kako bismo povećali otkupne količine mlijeka. Proizvodit ćemo tvrde sireve i namjerava-

Puštena u rad vjetroelektrana Voštane

Investicija od 64,5 milijuna eura

redsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović na planini Kamešnici, nedaleko od Trilja, pustio je u pogon vjetropark od 14 vjetrogeneratora ukupne snage 42 megavata i trafostanicu s priključnim 110-kilovoltnim dalekovodom Voštane-Kamensko što je, za sada, najveća investicija u obnovljive izvore energije na jedno-

me mjestu u Hrvatskoj. Naime, zagrebačka tvrtka Oštra Stina u taj vjetropark investirala je 64,5 milijuna eura bez PDV-a, od čega je 25 posto financirano vlastitim kapitalom, a 75 posto putem poslovne banke. “Ovo je značajan trenutak za Hrvatsku jer pokazuje da je ovaj model suradnje investitora i lokalne uprave učinkovit i

da ga treba primjenjivati i u ostalim dijelovima Hrvatske. Projekt je važan za Hrvatsku i stoga što se Hrvatska približava ispunjavanju međunarodne obveze o iskorištavanju 20 posto obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji električne energije do 2020. godine, što znači da se brinemo i o okolišu jer nakon realizacije ovakvih projekata Hrvatsku

činimo ekološki čišćom i efikasnijom”, naglasio je Josipović. Iljko Ćurić, direktor Oštre Stine, istaknuo je kako se radilo o vrlo zahtjevnom projektu, posebno podcrtavši kako su cjeloviti razvoj lokacije, projektiranje, financijska i pravna dokumentacija isključivo rad i znanje domaćih stručnjaka. Posebno nam je zadovoljstvo što ove vjetroelek-

trane uspješno pridonose naporima Hrvatske i EU-a za povećanje korištenja obnovljivih izvora energije, rekao je Ćurić, dodavši kako će Grad Trilj godišnje uprihoditi oko 1,2 milijuna kuna iz propisane naknade lokalnoj zajednici. Prema procjenama, ovaj će vjetropark godišnje proizvoditi 112 gigavatsati električne energije. (J.V.)

mo proizvesti vrhunski dalmatinski sir, od domaćeg mlijeka s okolnih pašnjaka”, rekao je Tomislav Puđa. Njegova obitelj ima dugu tradiciju proizvodnje sira, a receptura pripreme Livanjskog sira prenosila se s generacije na generaciju. Sve je počelo sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kada se sir proizvodio u skromnim uvjetima seoskog domaćinstva. Prekretnica u radu ove obitelji dogodila se 2003. godine kada su otvorili suvremeni pogon za preradu mlijeka i proizvodnju sira u Golinjevu kod Livna. Trenutačno godišnje proizvedu oko 400 tona sira. U okolici Livna imaju vrlo kvalitetne kooperante kojima pomažu i podupiru ih na sve načine. U planu obitelji Puđa je i izgradnja vlastite farme krava kako bi povećali sirovinsku bazu.

enterprise europe

info

Broj 89, 22. srpnja 2012.

EuroCommerce

Ženski business cafe U prostorima Udruženja obrtnika u Varaždinu, u suradnji s Varaždinskim obrtničkim portalom, Tehnološki park Varaždin je organizirao 2. ženski business cafe. Svrha je ovog događanja okupiti poduzetnice te im omogućiti razmjenu iskustava i umrežavanje. Glavna tema ovog okupljanja bila je Europska poduzetnička mreža - kako napisati profil za suradnju, što je to brokerage event, kako preko Mreže pronaći poslovnog partnera u Europskoj uniji... Okupilo se 40 sudionica koje su pokazale iznimno zanimanje za navedene teme, pa je druženje umjesto predviđenih sat vremena trajalo puna tri sata. Iduće događanje najavljeno je za rujan.

Dvadeset godina za razvoj trgovine u Europi EuroCommerce je u sklopu svoje 20. obljetnice postojanja na radnom ručku okupio hrvatske predstavnike u europskim institucijama. HGK je pridruženi član te asocijacije od 2003. godine Pristupanje Hrvatske EU-u povijesna je prekretnica i uspjeh koji je rezultat napornog rada te početak izazovne, ali i obećavajuće budućnosti za vašu zemlju, rekla je predsjednica EuroCommercea Lucy Neville Rolfe, na svečanom prijamu hrvatskih članova u punopravno članstvo EuroCommercea, najveće europske lobističke organizacije za trgovinu, čiji je Hrvatska gospodarska komora pridruženi član od 2003. godine. EuroCommerce je u sklopu svoje 20. obljetnice postojanja na radnom ručku okupio novoizabrane hrvatske zastupnike Europskog parlamenta, europskog povjerenika za zaštitu potrošača Nevena Mimicu, hrvatskog veleposlanika Hrvatske misije pri EU-u Vladimira Drobnjaka, predsjednicu Udruženja trgovine pri HGK-u Ljerku Puljić te predstavnike Komore. Lucy Neville Rolfe pohvalila je napore koje HGK putem svog Udruženja trgovine zajedno s EuroCommerceom već dugi niz godina ulaže u razvoj trgovinskog sektora. “Bez obzira na teška vremena koja su prethodila, Hrvati su ustrajali u svom cilju, a njihovo članstvo u EU-u je upravo tome dokaz”, naglasila je Lucy Neville Rolfe. Predsjednica Udruženja trgovine Ljer-

ka Puljić rekla je da se trgovinski sektor kao jedan od najrazvijenijih i najdinamičnijih sektora u Hrvatskoj ulaskom u EU pridružio tržištu od 500 milijuna potrošača s već postojećih 4,5 milijuna Hrvata koji svakodnevno kupuju, omogućujući im da uživaju u blagodatima jedinstvenog tržišta, surađujući i natječući se s poslovanjem čitavog EU-a. “Zahvaljujući Sektoru za trgovinu HGKa uspjeli smo ostvariti odličnu suradnju s EuroCommerceom, vodeći brigu o interesima trgovine u cjelini”, naglasila je Ljerka Puljić. “Otvaranje tržišta znatan je korak prema obećavajućoj budućnosti za Hrvat-

sku, no od posebne je važnosti otvaranje pitanja mogućeg trgovinskog sporazuma EU-a i Cefte s obzirom na važnost tog tržišta za hrvatsko gospodarstvo. HGK već neko vrijeme ulaže napore u rješavanju tog pitanja i izuzetno nam je drago što je ovo okupljanje još jedan korak prema tom cilju”, rekla je direktorica Sektora za trgovinu Milica Rakuša Martulaš. Hrvatska gospodarska komora svih ovih godina aktivno prati i sudjeluje u radu EuroCommercea u sklopu raznih odbora, posebice Odbora za proširenje, kroz predstavništvo HGK-a u Bruxellesu.

enterprise europe Studijsko putovanje uzgajiv

Piše >> Davorko Vidović, Savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje u HGK

Začudna lakoća pogrešnog brojanja nezaposlenih Podaci o visokoj stopi nezaposlenosti u nekoj zemlji, nedvojbeno, svrstavaju se u set najdepresivnijih činjenica o nekom društvu, koje ukazuju na duboke poremećaje ne samo u gospodarskoj sferi dotične zemlje, već i na duboke socijalne i političke posljedice koje iz tih podataka proizlaze. U neku su ruku ti podaci i glavni pokazatelj uspješnosti rada pojedinih vlada, tj. ubrajaju se u ključna pitanja na kojima vlade ili padaju ili opstaju. Ne čude stoga učestale političke kampanje povezane s mogućim rješenjima za problem nezaposlenosti i relativno česta agresivna retorika kojom se pojedine političke opcije žele prikazati kao nositelji inicijativa i rješenja za taj objektivno velik i važan društveni problem. Ovih se dana u Berlinu okupio sam europski politički vrh kako bi raspravio jedan aspekt problema nezaposlenosti, onaj vezan za nezaposlenost mladih u Europi. Tom su sastanku prethodili mnogi dogovori resornih ministara te donošenje mjera za ublažavanje i smanjivanje visoke stope nezaposlenosti mladih. Mjere su i konkretno poduprte odlukom o izdvajanju dodatnih sedam milijardi eura do 2020. za poticanje zapošljavanja mladih. Slijedom toga i je hrvatska vlada od 1. srpnja započela provođenje dodatnog paketa poticajnih mjera za zapošljavanje mladih, nastojeći tako barem donekle ublažiti krajnje zabrinjavajući podatak da se Hrvatska sa 51,8 posto nalazi na trećem mjestu po stopi nezaposlenosti mladih u Europi, odmah iza Španjolske i Grčke, te se uobičajilo govoriti kako je u Hrvatskoj (kao i u druge dvije spomenute zemlje) svaki drugi mladi čovjek nezaposlen. No, je li podatak o stopi nezaposlenosti mladih posve točan, je li svaki dru-

gi mladi čovjek u Hrvatskoj nezaposlen i kolika je zapravo nezaposlenost mladih i u Europi i kod nas? Stopu nezaposlenosti mladih nije sasvim korektno izračunavati na isti način kao i stopu nezaposlenosti uopće, ne uvažavajući i referentne skupine u odnosu na koje se izračunava stopa. Naime, izračuni stope iz kojih proizlazi da je svaki drugi mladi čovjek u Grčkoj, Španjolskoj ili Hrvatskoj nezaposlen izvode se iz dijeljenja broja evidentirano nezaposlenih te dobne skupine s ukupnim brojem radno aktivnih u toj skupini pomnoženo sa sto. Ta uobičajena formula za izračun stope nezaposlenosti općenito, primijenjena na Hrvatsku, daje sljedeće podatke: broj zaposlenih mladih do 25 godina (80.935) plus evidentirani nezaposleni (60.340) jednako je radno aktivni kontingent mladih (141.275). Nije teško izračunati da je po toj formuli stopa nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj 42,71 posto, što je nešto niže od Eurostatovog podatka, ali je doista i visoko i zabrinjavajuće te daje za pravo onima koji barataju s podatkom o polovini nezaposlenih mladih u Hrvatskoj. No, uvede li se u računicu i druge referentne skupine, dobivaju se sasvim drugačiji i srećom puno optimističniji rezultati o stopi nezaposlenosti mladih. Čak i u usporedbi s cjelokupnim kontingentom mladih, tek je svaki deveti mladi u Hrvatskoj nezaposlen. Naime, u Hrvatskoj je, prema popisu iz 2011., u dobnim skupinama mladih od 15 do 24 godine bilo 505.835 stanovnika, što bi kao referentna skupina za izračun stope nezaposlenosti mladih dalo broj od 11,92 posto nezaposlenih u mladoj populaciji. Istovremeno je skupina mladih u toj dobi činila 11,8 posto od ukupnog stanovništva. Dakle, ni po tome kriteriju se ne može govoriti da je svaki drugi mladi čovjek u Hrvatskoj nezaposlen.

Ni treća kriterijska grupa za procjenu nezaposlenosti mladih, grupa ukupno nezaposlenih, ne daje za pravo tvrditi da je svaki drugi mladi nezaposlen. Naime, od ukupnog broja evidentiranih 318.727 nezaposlenih, mladi čine 60.340 ili 18,93 posto, pa ni po tome kriteriju nije svaki drugi mladi nezaposlen već je među nezaposlenima svaki peti mladi, što valja razmatrati kada se traže rješenja za problem nezaposlenosti u cjelini. Naime, ukoliko se fokusiramo na ovu skupinu nezaposlenih, postavlja se pitanje što je s četiri petine ostalih nezaposlenih? Ohrabrujući su podaci i o duljini čekanja na posao koja je kod mladih znatno kraća nego kod starijih skupina. Možemo li naslutiti kakva je perspektiva za novo zaposlenje 50-godišnjaka koji se nađe na burzi nakon otpuštanja?! Jasno je da su visoke stope nezaposlenosti, posebno u skupinama mladih ljudi, dodatno zabrinjavajuće i politički krajnje neugodne, što nije potrebno posebno obrazlagati. Naime, riječ je o najvitalnijem i najobrazovanijem dijelu populacije, od čijega radnog angažmana uvelike ovise i budući trendovi cjelokupnog društvenog razvitka. Stoga ne čudi zabrinutost i alarm koji se upalio kada su objavljeni podaci o katastrofalno visokoj nezaposlenosti mladih, posebno na jugu Europe. Problem nezaposlenosti mladih ljudi, kako smo naznačili, osim svog financijskog aspekta ima i značajan psihološko-socijalni i politički aspekt i opravdano je uvoditi dodatne poticajne mjere za njihovo zapošljavanje, ali nije opravdano netočnim i nepreciznim podacima širiti dodatni pesimizam, rezignaciju i osjećaj besperspektivnosti i beznađa. [Cjelokupan tekst bloga moguće je pronaći na web stranici http://www. hgk.hr/blog/zacudna-lakoca-pogresnog-brojanja-nezaposlenih.]

Uzgo - fran

Desetak hrvatskih proizvođača medite je u nas moguće povećati broj nasada i jačanju poduzetništva Netom nakon ulaska Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, desetak proizvođača mediteranskog ljekovitog bilja s otoka Hvara s predstavnicima Općine Jelsa, udruge Dalmatica Viva i Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita, posjetili su glavne sudionike u lancu proizvodnje aromatičnog bilja u francuskoj Provansi. Studijski posjet hrvatske delegacije organiziran je uz pomoć Francuske i Hrvatske gospodarske komore, koje su ujedno i članice Europske poduzetničke mreže što je i bilo temelj za dogovaranje posje-

Polja lavande u Provansi

www.een.hr

22. srpnja 2012.

2 3

ača lavande

j lavande cuska iskustva

ranskog ljekovitog bilja s otoka Hvara posjetilo je svoje kolege u francuskoj Provansi. Iskustva pokazuju kako proizvodnju eteričnog bilja na otocima, ali i njegovu primjenu u prehrambenoj i kozmetičkoj industriji te ta. Ispred HGK-EEN-a Hrvatska delegaciju su predvodile Goranka Košta i Vesna Torbarina, a u ime EEN-a Francuske domaćin je bila Martine Liogier-Coudoux. S obzirom na geografske i klimatske sličnosti hrvatskih regija i Provanse, ovo

studijskog putovanja rezultirala je posjetima France Agrimer, nacionalnom institutu za poljoprivredu, kojemu je glavna zadaća provedba javnih politika za reguliranje tržišta, posredovanje između proizvođača i državnih tijela te upravljanje državnim potporama. Institut je smješten u gradiću Volx. U samoj Provansi ima 4800 malih proizvođača (Au service des filières...), koji na 38.000 hektara uzgajaju 120 vrsta aromatičnog bilja. Od toga je najzastupljenija proizvodnja lavandina, maka, lavande te kadulje. Našim proizvođačima će, sada kada smo dio EU-a, biti izuzetno važno formirati udruženja koja će zastupati interese malih proizvođača prema državi. Francuska država potiče proizvodnju, ali ne direktno, uglavnom su to sredstva EU fondova te se za sve traži dozvola od Bruxellesa.

studijsko putovanje ponudilo je sveobuhvatan pregled industrije, izglede za budućnost i strategije kojima bi se prevladali izazovi s kojima se suočavaju obje zemlje. Dobra umreženost unutar Europske poduzetničke mreže i kvalitetna priprema

Delegacija je posjetila i L’Occitane u Manosqueu, tvornicu u kojoj je, inspiriran svo-

juna eura došao na preko milijardu eura i postao je jedno od značajnih imena u kozmetičkoj industriji. Čak 10.000 ljudi radi na proizvodnji i preradi aromatičnog bilja, a 15.000 ih je izravno vezano za proizvodnju.

jim djetinjstvom u Provansi, Olivier Baussan odlučio oživjeti tradicije svoje regije. Nakon što je otkupio staromodni parni destilator, ubrao je divlji ružmarin i proizveo eterično ulje. Zatim je svoje eterično ulje počeo prodavati na lokalnoj tržnici. Lokalno stanovništvo ubrzo je to potpuno prirodno ulje odlično prihvatilo i rođen je L’Occitane. Danas je L’Occitane prisutan u cijelom svijetu, promet mu je u 13 godina sa 50 mili-

U Muzeju lavande (Musee de la Lavande), smještenom u gradiću Le Coustellet, delegacija se upoznala s destilacijom lavande i dobivanjem eteričnog ulja, ali i povijesnim činjenicama o uzgoju. Posjetili su i farme lavande te destileriju Distilleries & Domaines de Provence u Forcalquieru, te Lavandes de Angelvin u Valensoleu u kojoj se proizvode alkoholna pića od bilja uz nadasve poznati Absent. Dio delegacije sastao se i s Udruženjem SCA Parfums Provence Ventoux, koje okuplja 150 članova, malih proizvođača eteričnih ulja od lavande i drugog bilja. Studijsko putovanje je ukazalo na mogućnosti povećanja broja nasada, proizvodnje eteričnog bilja na našim otocima, ali i njegovu primjenu u prehrambenoj i kozmetičkoj industriji te jačanju poduzetništva, kao i na važnost udruživanja malih proizvođača, kako na otoku Hvaru tako i u cijeloj zemlji.

enterprise europe Originalan i važan dio pristupa Leader

Spona između malih proizvođača i EU fondova LAG-ovi potiču lokalni održivi razvoj jer okupljaju i kombiniraju postojeće ljudske i financijske resurse iz javnog, privatnog i civilnog sektora te volontere, a ujedno udružuju gospodarske i političke subjekte na zajedničkim projektima i međusektorskim akcijama Sanja Plješa U Europi već niz godina postoje lokalne akcijske grupe tzv. LAG-ovi koji su registrirani kao udruge. Oni su originalan i važan dio europskog pristupa Leader (inovativnog pristupa unutar politike ruralnog razvoja Europske unije), a zadaća im je izrada lokalnih razvojnih strategija, posebice na razvitku ruralnih područja, te usmjeravanje i praćenje provedbe tih strategija uključujući korištenje sredstava potpore. Ruralno područje na kojem djeluju LAGovi mora imati više od 5000, a manje od 150.000 stanovnika i to u manjim gradovima ili gradovima s manje od 25.000 stanovnika. LAG-ovi potiču lokalni održivi razvoj jer okupljaju i kombiniraju postojeće ljudske i financijske resurse iz javnog, privatnog i civilnog sektora te volontere, a ujedno udružuju gospodarske i političke subjekte na zajedničkim projektima i međusektorskim akcijama. Osim toga, LAGovi jačaju dijalog i suradnju raznih subjekata na ruralnom području koji često nemaju iskustvo zajedničkog rada te se na taj način smanjuju potencijalni konflikti i dogovaraju rješenja kroz konzultacije i razgovore. Kroz interakciju različitih partnera moderira se proces prilagođavanja i promjene uzimajući u obzir brigu za okoliš, obnovu ruralnog područja te kvalitetu života. S obzirom na činjenicu da LAG-ovi udružuju partnere iz javnog i privatnog sektora, pazeći na uravnoteženu zastupljenost predstavnika

Održivi razvoj ruralnih područja Hrvatska mreža za ruralni razvoj (HMRR) je udruga koja se zalaže za održivi razvoj ruralnih područja u Hrvatskoj. Osnovalo ju je 2006. godine sedam organizacija civilnog društva kako bi zajedničkim djelovanjem, umrežavanjem i partnerstvom pridonijeli poboljšanju uvjeta za cjeloviti razvoj i kvalitetan život u ruralnim područjima. HMRR ima 26 članova, među kojima se nalazi i 10 LAG-ova. Načela djelovanja HMRR-a zasnivaju se na dobroj europskoj praksi i pristupu Leader. postojećih lokalnih interesnih skupina, koji dolaze iz raznih socio-ekonomskih sektora, na razini odlučivanja barem 50 posto članova jednog LAG-a mora biti iz poslovnog te sektora civilnog društva. LAG se može iznenada osnovati ili izgraditi na već postojećim partnerstvima. Prvi LAG Summer festival U Hrvatskoj postoje 52 LAG-a koji okupljaju 370 jedinica ili 66,55 posto od ukupne lokalne samouprave. U te su LAG-ove uključena 76 manja grada, ruralno područje oko Siska i Petrinje te 297 općina. LAG-ovi se nalaze u svim županijama. Nedavno je u Biogradu na Moru održan LAG Summer festival u organizaciji tamošnjeg LAG-a Laura s ciljem spajanja “zelenog i plavog” tj. kontinentalne i jadranske Hrvatske. Na tom su festivalu jedinice lokalne samouprave, turi-

stičke zajednice, mali i srednji poduzetnici, obrtnici i obiteljsko-poljoprivredna gospodarstva (OPG) iz svih krajeva Hrvatske izložili svoje proizvode i usluge. Biograd na Moru član je LAG-a Laura te pravi primjer suradnje “plavog i zelenog”. Naime, biogradski gradonačelnik Ivan Knez i gradonačelnik Kutjeva Ivica Nikolić dogovorili su suradnju na prezentaciji proizvoda. Tako su kutjevački vinari predstavili svoja vina u Biogradu, a biogradski proizvođači, predvođeni tamošnjim ribarima, prezentirali svoje proizvode na kutjevačkim manifestacijama. Takva uzajamna promocija trebala bi utjecati na pojačanu prodaju proizvoda biogradskih i kutjevačkih proizvođača te razmjenu turista. “LAG Summer festival prvi je festival takvog tipa u Hrvatskoj, a inače se takve

manifestacije održavaju u sedam zemalja Europske unije. Hrvatski su LAG-ovi spona između malih proizvođača i EU fondova jer im pomažu pri izradi projekata za apliciranje na natječaje iz europskih fondova”, rekao je Ivan Čupić, voditelj LAG-a Laura. Dodao je kako je na biogradskom festivalu bilo 300 sudionika te 200 izlagača iz 37 LAG-ova iz osam europskih zemalja. LAG Laura bio je jedan od hrvatskih pilot-projekata. Čupić je istaknuo kako su se do sada LAG-ovi financirali iz donacija i članarina, a nedavno je donesena odluka da će Ministarstvo poljoprivrede financirati tzv. hladni pogon, primjerice plaće te pomoć pri izradi projekata za apliciranje za povlačenje sredstava iz EU fondova za 30 hrvatskih LAG-ova u visini od 900.000 kuna po svakom LAG-u u roku od sljedeće dvije godine.

www.een.hr

22. srpnja 2012.

4 5

Projekt RONNA - RObotic Neuro-NAvigation

Hrvatska inovacija u neurokirurgiji Projekt robotičke neuronavigacije predstavljen je u zagrebačkoj Kliničkoj bolnici Dubrava. Projekt je sufinanciran kroz BICRO program razvoja inovativnih tehnologijskih projekata u akademskoj zajednici U Kliničkoj bolnici Dubrava prvi put javnosti je predstavljeno kliničko ispitivanje projekta Primjena robota u neurokirurgiji – RONNA (RObotic Neuro-NAvigation) u realnom okruženju operacijske dvorane. Hrvatska inovacija - projekt RONNA financiran je kroz BICRO program TEST - razvoj inovativnih tehnologijskih projekata u akademskoj zajednici, u vrijednosti od tri milijuna kuna. Predlagatelji projekta Bojan Jerbić i Gojko Nikolić s fakulteta strojarstva i brodogradnje te Darko Chudy iz Kliničke bolnice Dubrava razvili su inteligentne upravljačke algoritme i softver za vizijske sustave te ih objedinili u robota koji će zahvaljujući svojoj preciznosti, neosjetljivosti na umor i inteligenciji obavljati neurokirurške operacije kao iskusan asistent kirurgu. Robot je predstavljen u realnom okruženju operacijske dvorane gdje je obavljena operacija na fantomu kako bi se javnosti predstavila ta inovacija. Precizno navođen vizijskim sustavima, robot je osigurao preciznije izvođenje zahvata bez zamora ili drhtanja ruke kirurga. Primjena robota rezultira kvalitetnijim operativnim zahvatom i manjom traumom te bržim oporavkom pacijenta, što u konačnici smanjuje troškove liječenja.

Ovaj projekt je jedan je od 31 projekta financiranog preko TEST programa (2007.2012). Do početka 2013. godine 17 projekata je uspješno završeno, dok su ostali u provedbenoj fazi s planom završetka do kraja godine, istaknuo je nakon prezen-

tacije kliničkog ispitivanja robotske primjene u neurokirurgiji Hrvoje Meštrić, ravnatelj Poslovno-inovacijske agencije Republike Hrvatske BICRO. “Unutar programa TEST ukupno je ugovoreno 47,44 milijuna kuna. Potičući upravo ovakve

projekte BICRO iz dana u dan opravdava status članice europskog udruženja vodećih nacionalnih inovacijskih agencija, dok hrvatsko gospodarstvo bilježi snažan napredak u razvoju inovacija”, zaključio je Meštrić.

Prilika za hrvatske evaluatore Poslovno-inovacijska agencija Republike Hrvatske BICRO poziva individualne tehničke stručnjake/evaluatore iz svih tehnoloških područja da se prijave na Natječaj za evaluatore Eurostars projekata. S obzirom na to da je Hrvatska punopravna članica EUREKA programa i Europske unije, hrvatski evaluatori mogu ravnopravno sudjelovati u recenzijama međunarodnih projekata. EUREKA je europska inicijativa za financiranje tržišno orijentiranih projekata različitih tehnologijskih područja koja pomaže izgradnji partnerstva kroz zajedničke multilateralne projekte u cilju jačanja europske konkurentnosti. Očekivani rezulta-

ti projekta su novi proizvodi, usluge ili procesi koji promiču napredne tehnologije i imaju svoje mjesto na tržištu. Eurostars je program za istraživanje i razvoj namijenjen malim i srednjim poduzećima koja se bave istraživanjem i razvojem (R&D performing SME) nastao kao zajednička inicijativa EUREKA-e i Europske komisije. Danas Eurostars okuplja i povezuje tvrtke i znanstveno-istraživačke institucije iz 31 zemlje članice inicijative. Države sudionice inicijative Eurostars usuglasile su se da Tajništvo EUREKA-e, kao tijelo zaduženo za provedbu, upravlja zajedničkim programom Eurostars, prati njegovu provedbu te prima, dodjeljuje

i prati financijski doprinos Zajednice zajedničkom programu Eurostars. Tajništvo EUREKA-e kontinuirano objavljuje pozive za podnošenje projektnih prijava uz jedan ili više rokova godišnje te uspostavlja centraliziranu evaluaciju prijedloga za Eurostars i proces odabira projekata za Eurostars. Tehničko-tehnološku evaluaciju organizira Tajništvo EUREKA-e, dok je BICRO zadužen za provedbu poslovno-financijske evaluacije i ugovaranje projekata. Više o programu Eurostars može se vidjeti na www.eurostars-eureka.eu. Za sve dodatne informacije obratite se nacionalnoj koordinatorici EUREKA i Eurostars projekata Ani Tomašek na adresu ana.tomasek@bicro.hr ili broj telefona +385 1 2352-624.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI

Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted. europa.eu.

Inženjerske usluge Empresa Metropolitana de Abastecimiento y Saneamiento de Aguas de Sevilla, Sevilla, Španjolska, traži inženjerske usluge. Natječaj je otvoren do 8. kolovoza, a prijave na španjolskom jeziku predaju se na Empresa Metropolitana de Abastecimiento y Saneamiento de Aguas de Sevilla, S.A. (EMASESA), Escuelas Pías, 1, Contact point(s): Secretaría, 41003 Sevilla, Spain, info@emasesa.com. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Računalni programi Office fédéral des routes OFROU Bern, Švicarska, traži usluge vezane uz računalne programe. Natječaj je otvoren do 8. kolovoza, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na Office fédéral des routes OFROU ne pas ouvrir – dossier d’offre Case postale, Contact point(s): WTO maintenance logicielle et support pour “autorisations spéciales online”, 3003 Berne, Switzerland, info.betrieb@ astra. admin.ch. Više podataka o nad-

metanju na http://www.simap.ch/ shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=781089. Dijelovi i oprema za vozila

Mini Maritsa-iztok, Radnevo, Bugarska, traži nabavu dijelova i opreme za vozila i njihove motore. Natječaj vrijedi do 5. kolovoza, a prijave na bugarskom jeziku se predaju na Mini Maritsa-iztok EAD, ul. Georgi Dimitrov 13, Contact point(s): otdel Targovski, etazh 6, For the attention of: Irena Videva - Ekspert targoviya 6260 Radnevo. Bulgaria. Više podataka o nadmetanju možete dobiti na istoj adresi. Održavanje dizala Stortingets administrasjon, Oslo, Norveška, traži nabavu usluga održavanja dizala. Natječaj je otvoren do 7. ko-

lovoza, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Stortingets administrasjon, Prinsens gate 26, For the attention of: Torstein Fjeldet Lunde,0026 Oslo, Norway, torstein.lunde@stortinget.no. Više podataka o nadmetanju na http://www.doffin.no//search/Search_ AuthProfile.aspx?ID=AA3344. Konzultantske usluge Department for International Development DFID, New Delhi, Indija, traži usuge na području međunarodne ekonomske pomoći. Natječaj je otvoren do 28. kolovoza, a prijave na engleskom jeziku predaju se na Department for International Development DFID, B-28 Tara Crescent, Qutab Insitutional Area, Contact point(s): For the attention of: Soma Misra, 110016 New Delhi India, s-misra@dfid.gov.uk. Više podataka o nadmetanju na www.dfid.gov.uk i https://supplierportal.dfid.gov.uk/selfservice/. Izgradnja škole Service de l’urbanisme et des travaux, Crissier, Švicarska, traži izvođača radova na izgradnji škole. Natječaj je otvoren do 27. kolovoza, a prijave na francuskom jeziku se predaju na Service de

l’urbanisme et des travaux, Ch. de Chisaz 1, For the attention of: Nicolas Le Goff, 1023 Crissier, Switzerland, service. technique@crissier.ch. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Računalni programi NSB AS, Oslo, Norveška, traži računalne programe i informacijske sustave. Natječaj je otvoren do 28. kolovoza, a prijave na norveškom jeziku se predaju na SB AS, Schweigaards gate 23, Contact point(s): NSB Fellestjenester innkjøp, For the attention of: Karina Stehl, 0048 Oslo, Norway, karinas@nsb.no. Više podataka o nadmetanju na www. doffin.no//search/Search_AuthProfile. aspx?ID=AA9988. Procjena usluga Norad (Direktoratet for utviklingssamarbeid), Oslo, Norveška, traži procjenu konzultantskih usluga. Natječaj je otvoren do 29. rujna, a prijave na norveškom jeziku se predaju na Norad (Direktoratet for utviklingssamarbeid), Ruseløkkvn. 26, Pb 8034 Contact point(s): Evalueringsavdelingen, For the attention of: Ida Lindkvist, Oslo 0030, Norway, www.norad.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani. Rasvjetna rješenja (20130523020) Njemačka tvrtka, specijalizirana za proizvodnju i distribuciju najučinkovitijih rasvjetnih rješenja, traži poslovne partnere za dugoročnu komercijalnu suradnju. Tvrtka traži trgovačke posrednike, partnere za franšizu, prijevoz/logistiku i partnere za zajedničko ulaganje u smislu trgovanja rasvjetnim rješenjima i/ili prodaje dijelova vlastitih proizvoda/rješenja. Za uličnu i parking rasvjetu tvrtka nudi posebne proizvode koji osiguravaju dodatnu sigurnost: videokameru kao nadzorni sustav, koja radi putem solarne baterije, te bežičnu litij-ionsku bateriju najviše kvalitete. Usluge prijevoza (20130524013) Poljska tvrtka, specijalizirana za međunarodni prijevoz/transport raznih pro-

izvoda traži proizvođače i distributere koji bi izvozili svoju robu u Poljsku, kao i primatelje/uvoznike poljskih proizvoda u drugim europskim zemljama. Tvrtka nudi usluge prijevoza - cestovni prijevoz u vlastitim automobilima i prikolicama te također zračni prijevoz temeljem suradnje s odabranim tvrtkama. Osim prijevoza tvrtka nudi i pomoć oko carinske dokumentacije. Solarne ploče (20130528018)

Španjolska tvrtka, proizvođač solarnih ploča, traži distributere ovih, ali i drugih proizvoda vezanih za solarnu energiju, a zainteresirani su i za partnera za zajedničko ulaganje. Distribucija orašastih plodova, sjemenki, suhog voća (20130528021) Poljski uvoznik i distributer orašastih plodova, sjemenki i suhog voća traži trgovačke posrednike, a zainteresiran je i za recipročnu proizvodnju. Tvrtka tako-

đer nudi distribuciju proizvoda i usluge prijevoza/logistike. Alarmni sustavi (20130529030) Češka tvrtka specijalizirana za razvoj, proizvodnju i prodaju električnih alarmnih sustava traži distributere/agente i nudi suradnju u obliku podugovaranja. Tkana i pletena odjeća (20130528036) Makedonska tvrtka specijalizirana za proizvodnju tkane i pletene odjeće nudi podugovaranje te traži trgovačke posrednike (agente, distributere) za uspostavu suradnje. Radna i sigurnosna odjeća (20130529024) Češka tvrtka specijalizirana za proizvodnju radne i sigurnosne odjeće i opreme za osobnu zaštitu traži distributere/agente za svoje proizvode. Tvrtka je ujedno i dobavljač tkanine za proizvodnju radnih odijela, tkanine visoke vidljivosti te antistatičke i tkanine otporne na vatru. Tvrtka se bavi proizvodnjom zaštitne odjeće koja se koristi u raznim industrijama – farmaceutskoj, prehrambenoj, turističkoj industriji (hoteli)... Proizvodnja poljoprivrednih i šumarskih strojeva (20130607040) Francuska tvrtka smještena na jugu Francuske vodeća je tvrtka u proizvod-

nji strojeva za rasipanje pijeska radi održavanja golf terena, sportskih igrališta i parkova. Također se bavi proizvodnjom strojeva za održavanje velikih zelenih površina. Tvrtka traži trgovačke posrednike (veletrgovce profesionalnih materijala i opreme za zelene površine). Proizvodnja kožnih torbi (20130610015)

Litvanska tvrtka specijalizirana za šivanje kožnih torbi za žene i muškarce traži distributere. Tvrtka u vlasništvu ima tvornicu za šivanje gdje proizvodi najnovije modele sportskih i putnih torbi. Proizvodnja pločica i opeka (20130606044) Poljska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju pločica i opeka koje se mogu koristiti za unutarnje i vanjske radove, traži agente i predstavnike za daljnju distribuciju.

www.een.hr

22. srpnja 2012.

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/consumers/ dyna/rapex/rapex_archives_en.cfm. Igračka truba, brend Franga toys, model Item no. 211. Igračka predstavlja opasnost za djecu jer usni dio lako može otpasti, biti progutan ili inhaliran. (slika 1) Igračka traktor, brend Motorama, model New Holland Agriculture, oznaka T7040. Proizvod predstavlja rizik za djecu jer plastika od koje je napravljen sadrži previsoke razine ftalata. (slika 2)

Plastične igračke za kupanje, brend New Toys, naziv Mini Series Toys, batch broj 101G436252. Proizvod predstavlja rizik za djecu jer sadrži previsoke razine ftalata i kloriranog parafina, koji nisu dozvoljeni REACH regulativom. (slika 5)

2 6

Magnetna igračka, brend Robetoy AB, naziv Rattlers - The Powerful Magnets, barkod: 7300009505531. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer magneti koji čine igračku imaju jači magnetni tok nego što je to dozvoljeno Direktivom o

6 7

sigurnosti igračaka. (slika 3) Dječja obuća, brend HYD-585, nekoliko modela bez oznaka. Proizvod predstavlja rizik za djecu jer njeni dijelovi lako mogu otpasti i biti progutani ili inhalirani. (slika 4)

Motocikl Triumph, modeli Speed Triple, Speed Triple R, Sprint ST, Sprint GT, Tiger 1050i ABS, Tiger Sport, proizvedeni 2012. i 2013. godine u Tajlandu. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer osigurači na motociklu mogu biti neispravni. (slika 6) LED svjetiljka, brend Synergy21, model 88222. Proizvod predstavlja rizik jer nije dovoljno izoliran dio pod naponom pa može prilikom zamjene izazvati kratki spoj ili strujni udar. (slika 7) Bicikl Cannondale, model Slice RS, modeli i okviri proizvedeni 2013. godine. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer prednja i stražnja strana okvira mogu biti nedovoljno kvalitetno spojene. (slika 8)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Za ove ponude uputite upit na een@ bicro.hr. Fleksibilna pjena i dezinfekcija tekstila (Ref: 13 BE 0213 3RWB) 02/2014 • Belgijska tvrtka traži razvijeni proces za dezinfekciju tekstila i fleksibilne pjene. Budući da je riječ o postpotrošačkim proizvodima (korišteni madraci, tapecirani namještaj ili sjedala automobila), cilj je očistiti i dezinficirati proizvod na prihvatljiv i ekonomičan način, uzimajući u obzir njihovo ponovno korištenje. U obzir dolaze različiti oblici suradnje.

Tehnologija za obradu čelika usmjerena na poboljšanje trajnosti radnih dijelova poljoprivrednih strojeva (Ref: 13 PL 61AK 3SGL) 05/2014 • Mala poljska tvrtka iz metaloprerađivačkog sektora namjerava uspostaviti proizvodni pogon za poljoprivrednu opremu i strojeve (drljače, noževi...). Budući da se radni dijelovi tih strojeva lako istroše, popucaju ili napuknu, tvrtka želi kupiti već licencirano tehničko rješenje za kaljenje tih dijelova. U obzir dolaze tehnologije termičke ili kemijske obra-

de površine materijala. Tražena tehnologija bi u potpunosti trebala biti razvijena i dostupna po razumnoj cijeni.

Razvoj prirodnih biocida za zaštitu drva (Ref: 13 ES 23D1 3S91) 10/2013 • Španjolski istraživački centar koji se bavi obradom drva, procesima izrade namještaja i pakiranja, traži istraživače, kemičare i proizvođače biocida. Cilj suradnje je razvoj i unapređenje prirodnog konzerviranja drva, analizirajući djelovanje procesa na različite ksilofagne organizme, kao i djelovanje biocida pri završnoj obradi drveta. Istraživački centar očekuje blisku i produktivnu suradnju partnera/znanstvenika. Projekt za poboljšanje energetske učinkovitosti za kampuse (Ref: 12 RO 662C 3RJ4) 12/2013 • Tehničko sveučilište iz Rumunjske traži partnere/znanstvenike za suradnju na projektu u području inteligentne energije. Projekt će analizirati i razvijati različite scenarije energetske učinkovitosti s ciljem da se identificiraju mogućnosti za smanjenje potrošnje energije na sveučilišnom kampusu. Traženi partneri su inovativna mala i srednja poduzeća za istraživanje i razvoj na području inteligentne energije, uključena u EU ili međunarodne programe za I&R. Elektrana na biomasu i otpadne vode od proizvodnje maslinovog ulja (Ref: 10 TR 97NA 3HHH) 04/2014

• Turska tvrtka koja se bavi proizvodnjom maslinovog ulja svake sezone u proizvodnji generira veliku količinu otpada u svojim mlinovima, tzv. Olive Mill Waste Water (OMWW), te također ima mogućnost prikupljati i mnogo veće količine OMWW-a iz svoje regije. S ciljem iskorištavanja spomenutih otpadnih voda, tvrtka planira izgraditi elektranu. Tvrtka traži partnere/tvrtke koji posjeduju tehnologiju potrebnu za izgradnju takve elektrane s ciljem sklapanja komercijalnog sporazuma s tehničkom pomoći, kao i tehničke te zajedničke suradnje. Tehnologija rezanja i zavarivanja plastičnih pruga (Ref: 12 PL 62AP 3R3A) 11/2013 • Poljski proizvođač namještaja i dodatne opreme od tehnoratana traži tehnologiju za rezanje i spajanje polietilen pruga te njihovo međusobno zavarivanje. Tehnologija treba omogućiti učinkovito zavarivanje pruga u kratkom vremenu. Tvrtka traži partnere s ciljem sklapanja komercijalnog ugovora s tehničkom pomoći.

Traži se tehnologija za zavarivanje različitih aluminijskih lamela za bakrene cijevi (Ref: 13 IL 80ER 3SF5) 04/2014 • Izraelska tvrtka, specijalizirana za korištenje solarne energije za grijanje vode, traži tehnologiju za zavarivanje aluminijskih lamela za bakrene cijevi. Tehnologija bi se koristila pri proizvodnji upijajućih panela za kolektore. U idealnom slučaju, tehnologija bi trebala biti primjenjiva na selektivne aluminijski obložene lamele (0,4-0,5 mm debljine) kojima se pridružuju bakrene cijevi (8 i 16 mm vanjski promjer). Traži se u potpunosti razvijena tehnologija.

Traži se pametna tehnologija za brojače/brojila (Ref: 12 BE 0315 3P4R) 04/2014 • Belgijska MSP tvrtka koja nudi IT usluge traži partnere koji razvijaju add-on tehnologiju za brojače/brojila, s ciljem da se dobiveni podaci mogu dalje koristiti u velikim podatkovnim mrežama. Traže se tehnologije koje su već na tržištu. Uz izmjenu tehnološkog knowhowa među partnerima, cilj je prilagoditi i integrirati ponuđenu tehnologiju za ciljane aplikacije.

enterprise europe

22. srpnja 2012.

Japan: prilika za hrvatske poduzetnike EU-Japan Centar za industrijsku suradnju slijedi prioritete koje je utvrdila Opća uprava za poduzetništvo i industriju Europske komisije i japansko Ministarstvo gospodarstva, trgovine i industrije (METI). Centar organizira aktivnosti poput menadžerskih treninga, klaster misija, informacijskih seminara, programa istraživanja, studentskih programa, poslovnih foruma kao i razne druge usluge s ciljem stvaranja partnerstva između europskih i japanskih tvrtki.

EU-Brazilian Cluster Matchmaking Event Pozivamo vas na poslovne susrete europskih i brazilskih tvrtki od 9. do 11. rujna 2013. Mjesto održavanja je Rio de Janeiro, Brazil. Ciljani sektor poslovnih susreta je biotehnologija, s naglaskom na zdravstvo i personaliziranu medicinu. Za sudjelovanje na susretima nužno je registrirati se na platformi European Cluster Collaboration Platform http://www.clustercollaboration. eu/. Više informacija na: http://www. clustercollaboration.eu/. Informacije o troškovima i sudjelovanju za klastere i poduzeća na http://een.hr/hr/kalendar/09-09-2013/eu-brazilian-clustermatchmaking-event/412/. Sudjelovanje europskih predstavnika ograničeno je na 14 mjesta.

EU-Japan Centar organizira sljedeće besplatne treninge/seminare: • HRTP - Uvid u japansku industriju (četiri tjedna program obuke + tjedan matchmaking misija, Japan)

Program podupire inovativne projekte na međunarodnim prometnim dionicama, što znači da projekte mogu prijavljivati konzorciji sastavljeni od najmanje dva ili više subjekta, osnovana u najmanje dvije različite države članice ili jednoj državi članici i jednoj bliskoj trećoj zemlji. Program podržava pet vrsta aktivnosti: Aktivnosti izmjene modaliteta transpor-

• Enterprise Europe Network (potpora malim i srednjim poduzećima) • Posao u Japanu (informativni portal) Za mala i srednja poduzeća EU-Japan Centar pokriva sve troškove izravno vezane za program (kotizacije za predavanja i seminare, grupna studijska putovanja...), dok se od sudionika očekuje plaćanje troškova puta i smještaja. Više informacija potražite na www.eujapan.eu.

Cluster mission Japan Sektori kojima je ova misija namijenjena su oni koje pokriva sajam BioJapan2013 Expo. Riječ je o lijekovima i istraživanjima u farmaceutici, lijekovima malih molekula, cjepivima, uslugama u istraživanjima u bioindustriji, farmaceutskim i medicinskim uređajima, funkcionalnoj hrani i agrokulturi, medicinskom liječenju, dijagnostici i opremi, istraživanjima medicinske opreme i drugim srodnim područjima. Troškove vezane za transfere za vrijeme grupnih posjeta, registraciju i pristup izložbi, pristup prostoru za poslovne razgovore, ručak za tri dana, koktele kao i troškove smještaja za šest noćenja pokriva EU-Japan centar.

Natječaj CIP Marco Polo II Glavni cilj programa Marco Polo II je smanjenje opterećenja cestovnog prometa te njegova negativnog učinka na okoliš kroz usmjeravanje prometa s cesta na priobalnu plovidbu, željeznicu i unutarnju plovidbu.

• World Class Manufacturing (jedan tjedan program obuke, Japan i EU organizacije) • Misija klaster podrške (jedan tjedan treninga i matchmaking misija, Japan) • Vulcanus u Japanu (jednogodišnje stažiranje u Japanu za EU studente) • Vulcanus u Europi (jednogodišnje stažiranje u EU-u za japanske studente) • FP7 - J-bilateral (suradnja EU-Japan Znanost i tehnologija) • Transfer tehnologije (EU-Japan partnerstvo/potpora malim i srednjim poduzećima)

ta (modal shift actions) podrazumijevaju svaku aktivnost koja direktno, mjerljivo i brzo preusmjerava teretni transport s ceste na željeznicu, unutarnje plovne putove, pomorski teretni prijevoz (shortsea shipping - SSS) ili kombinaciju transportnih modaliteta pri čemu su cestovna putovanja što kraća, pod uvjetom da ona nije katalizatorska aktivnost. Katalizatorske aktivnosti (catalyst actions) se odnose na svaku inovativnu aktivnost s ciljem savladavanja značajnih strukturalnih barijera u teretnom prijevozu EU-a koje opstruiraju efikasno funkcioniranje tržišta, kompetitivnost pomorskog teretnog prijevoza (SSS), željeznice, unutarnje plovidbe, i/ili efikasnosti transportnih lanaca koji ove transportne

Sudionici moraju pokriti troškove dolaska u i iz Japana, i transfere koje ne pokriva EU-Japan centar. Klasteri moraju platiti participaciju od 1475 eura. Mala i srednja poduzeća ne moraju platiti participaciju, no moraju osigurati povratni depozit od 500 eura za sudjelovanje na događanjima. Više podataka na: http://www.eu-japan.eu/global/business-training/bio-cluster-mission.html http://www.ics-expo.jp/biojapan/ http://een.hr/hr/kalendar/07-10-2013/ cluster-mission-japan/413/

modalitete koriste, uključujući i modifikaciju ili izgradnju sporedne infrastrukture. Morske autoceste (motorways of the sea action) se odnose na svaku inovativnu aktivnost koja preusmjerava teretni promet s ceste na pomorski teretni prijevoz (SSS), ili kombinaciju SSS-a s ostalim modalitetima transporta pri čemu se cesta minimalno koristi. Aktivnosti ove vrste mogu uključivati modifikaciju ili izgradnju sporedne infrastrukture neophodne za implementaciju intermodalnih pomorskih transportnih usluga visoke frekvencije i obujma. Pri tome se preferira korištenje ekološki prihvatljivih transportnih modela kao što su unutarnja plovidba i željeznica za prijevoz u unutrašnjosti i integrirane usluge od vrata do vrata. Aktivnosti izbjegavanja cestovnog preopterećenja (traffic avoidance action) uključuju inovativne aktivnosti koje

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 29. kolovoza - Agriculture and everything for it, brokerage događanje, Dobrich, Bugarska

9. rujna - EU - Brazil matchmaking događanje, Rio de Janeiro, Brazil

5. rujna - Radionica 1. Alps Adria ICT Research Days, Graz, Austrija

12. rujna - Međunarodni sajam MOS, poslovni susreti, Celje, Slovenija

5. rujna - Riga Food, brokarage događanje, Riga, Latvija

7. listopada - Cluster Mission Japan, Shinjuku, Japan

integriraju transport u proizvodnu logistiku kako bi se izbjegla velika količina cestovnog transporta, a da pri tome nema štetnog utjecaja na proizvodne kapacitete i radnu snagu. Aktivnosti ove vrste mogu uključivati modifikaciju ili izgradnju sporedne infrastrukture i opreme. Zajedničke obrazovne aktivnosti (common learning actions) imaju cilj unapređivanje znanja na području logistike teretnog prijevoza te poticanje suradnje. Natječaj je otvoren do 23. kolovoza 2013., a ukupan budžet iznosi 66,7 milijuna eura. Više informacija o programu kao i uvjete natječaja možete pogledati na http:// ec.europa.eu/transport/marcopolo. Dodatne informacije moguće je dobiti preko Ureda za tranfer tehnologija http://utt. unist.hr/hr/o-nama/kontakti.

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3787/3788, 22. srpnja 2012.

( u 170 zemalja

( 24 sata dnevno

prisutna tvrtka AbbVie

agencija je na raspolaganju turistima

Sunčana vura, Zagreb

ABBVIE, ZAGREB

Bolesnik u središtu sustava

Poslovanje tvrtke u Hrvatskoj uglavnom će biti usmjereno na komercijalizaciju inovativnih lijekova kako bi moderna terapija bila dostupnija bolesnicima oboljelima od teških bolesti

Hrvatskoj je započela s radom biofarmaceutska tvrtka AbbVie, usmjerena na razvoj naprednih terapija za najsloženije i najozbiljnije bolesti. AbbVie je osnovan početkom godine izdvajanjem iz globalne farmaceutske kompanije Abbott Laboratories kako bi spojio tradiciju dugu 125 godina s najsuvremenijim pristupima istraživanju i razvoju inovativnih lijekova. AbbVie je prisutan u 170 zemalja svijeta, ima 15 istraživačkih i proizvodnih pogona, a zapošljava više od 21.000 stručnjaka različitih profila. U Hrvatskoj pak trenutačno ima oko 30 zaposlenih i jedna je od rijetkih farmaceutskih kompanija koja i dalje investira i traži nove mlade stručnjake iz različitih područja. Poslovanje tvrtke u Hrvatskoj uglavnom će biti usmjereno na komercijalizaciju inovativnih lijekova kako bi moderna terapija bila dostupnija bolesnicima oboljelima od teških bolesti. Generalni direktor AbbVieja za regiju

Adria i Hrvatsku Ljubiša Mitof Višurski kaže kako je pritom ključna snaga tvrtke novi pristup inovacijama koji se temelji na dubokom razumijevanju potreba bolesnika i procesa kroz koje prolaze od trenutka dijagnoze. “A cilj svega toga je stvaranje sustava u kojem je pacijent u središtu svih aktivnosti”, ističe on.

AbbVie u svom portfelju u Hrvatskoj trenutačno ima 10 lijekova Valja naglasiti kako će AbbVie pritom neizostavno uključiti i elemente kao što su osiguravatelji, skrbnici, davatelji usluga i cijeli niz ostalih sudionika u sustavu zdravstvene skrbi. Globalni zdravstveni izazovi Tvrtka u svom portfelju u Hrvatskoj trenutačno ima 10 lijekova, od kojih su najpoznatiji biološki lijekovi koji pomažu paci-

jentima oboljelima od reumatskih bolesti, upalnih bolesti crijeva i psorijaze. Značajan dio portfelja čine i lijekovi za liječenje onkoloških bolesnika te oni koji pomažu u spašavanju vitalnih dišnih funkcija prijevremeno rođene djece. Višurski naglašava kako će AbbVie u ovoj godini uložiti 14 posto svojih prihoda u klinička istraživanja novih lijekova. Dodao je i kako su ljudske i ekonomske posljedice kroničnih bolesti jedan od glavnih globalnih zdravstvenih izazova. “One danas čine oko 75 posto medicinskih troškova te uzrokuju više od 86 posto smrtnih slučajeva u Europskoj uniji”, napominje. Trenutačno, AbbVie radi na više od 60 novih lijekova iz različitih područja medicine i biomedicine, a u završnoj fazi je desetak lijekova za liječenje hepatitisa C, neuroloških bolesti kao što su multipla skleroza, Alzheimerova i Parkinsonova bolest, te bolesti iz područja onkologije, bolesti bubrega i ženskog zdravlja. (B.O.)

Među vodećima u organizaciji poslovnih putovanja Cilj agencije je postati jednim od većih pružatelja usluga prodaje turističkih aranžmana na europskom tržištu te održati visoku kvalitetu poslovanja

uristička agencija Sunčana vura posluje od 2000. godine, a trenutno zapošljava više od 20 djelatnika. Specijalizirani su za prodaju zrakoplovnih karata i prateće putničke ponude. “Rad agencije primarno je temeljen na radu s poslovnim subjektima te na pronalaženju najboljih aviokonekcija za pomorce u čemu smo pokazali iznimnu sposobnost i kvalitetu, a tome svjedoči dugogodišnja suradnja s vodećim svjetskim brodskim kompanijama i mnogim uspješnim hrvatskim tvrtkama”, rekla je Ana Vrtulek iz agencije Sunčana vura. Niz godina ta agencija surađuje s eminentnim aviokompanijama, touroperatorima i putničkim agencijama diljem svijeta. Kao agencija za prodaju aviokarata, glavni su pružatelji usluge vodećim svjetskim kompanijama za krstarenja Carnival CL, Disney CL te Apollo Ship Chandlers. Govoreći o velikoj konkurenciji na tržištu Ana Vrtulek je rekla kako u agenciji Sunčana vura

čvrsto vjeruju da svojom kvalitetom i pružanjem usluge 24 sata dnevno mogu opstati na tržištu i profilirati se kao vodeća agencija u segmentu organizacije poslovnih putovanja. Individualni pristup svakom klijentu “Naša uspješnost i visoka razina poslovnog iskustva daje nam mogućnosti biti cijenom i kvalitetom među najkonkurentnijim agencijama na tržištu. Svakom klijentu pristupamo individualno i profesionalno vodeći računa o specifičnostima potreba te pouzdanom i učinkovitom pružanju usluga”, naglasila je Ana Vrtulek. Dodala je kako svojim klijentima osim avioprijevoza, transfera i hotelskog smještaja organiziraju i sve ostalo što im je potrebno kako bi im se omogućilo nesmetano prepuštanje poslovnim obvezama te turističkom i gastronomskom upoznavanju destinacija diljem svijeta. Putovanje kroz avanturu, iskustvo i doživljaj ono je na čemu se temelje

turistički programi agencije Sunčana vura, a djelatnici te agencije svojim su klijentima osigurali čitav niz aktivnosti - od boravka u prirodi, sporto-

Na putovanju kroz avanturu, iskustvo i doživljaj temelje se turistički programi agencije Sunčana vura va prilagođenih tjelesnoj spremi turista, eko i foto tura, do raznih vrsta edukacija i igara. Ujedno, to omogućuje upoznavanje Hrvatske na jedan poseban način. “Nadamo se da se ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvaraju nova tržišta, a spremni smo kvalitetom usluge konkurirati u zemljama regije i Europe. Cilj nam je postati jednim od većih pružatelja usluga prodaje turističkih aranžmana na europskom tržištu te održati visoku kvalitetu poslovanja”, zaključila je Ana Vrtulek. (S.P.)

14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti

Privredni vjesnik Broj 3787/3788, 22. srpnja 2012.

( 953,9 mil KM

hrvatski izvoz u BiH u prvom polugodištu 2013. (6,3 % manje)

Odnosi Hrvatske i Bosne i Hercegovine Javni dug 10,4 milijarde KM Javni dug Bosne i Hercegovine iznosio je posljednjeg dana prošle godine 10,4 milijarde KM od čega je na vanjski dug otpadala 7,1 milijarda KM, a na unutarnji 3,3 milijarde KM, priopćilo je Vijeće ministara BiH. U ukupnom iznosu javne zaduženosti Federacija BiH je participirala sa 57,7 posto, srpski entitet sa 41,50 posto, Distrikt Brčko sa 0,4 posto i državne institucije sa 0,27 posto. U ukupnom iznosu unutrašnje zaduženosti odnosi su izmijenjeni, Republika Srpska sudjeluje sa 51,9 posto, Federacija BiH sa 46,83 posto i Distrikt Brčko sa 1,20 posto. Kozarić: Profit Centralne banke BiH 26 milijuna KM U šest mjeseci ove godine Centralna banka BiH ostvarila je profit od 26 milijuna KM, što je 20 milijuna više od planiranog iznosa, izjavio je guverner CB-a BiH Kemal Kozarić. No to ne znači da će se profit do kraja godine udvostručiti jer je došlo do izvjesnih promjena na financijskom tržištu zemlje. Tako je došlo do pada prinosa na vrijednosne papire, blagog povećanja kamatnih stopa, te značajnog pada cijena zlata. Uz to, europska ekonomija je u složenijoj situaciji od američke i još ne pokazuje znake ozdravljenja, izjavio je Kozarić. Master-studij islamskog bankarstva Na sarajevskom Ekonomskom fakultetu napravljeno je vrednovanje novog dvogodišnjeg master-studija pod nazivom Islamsko bankarstvo+2, koji će se izvoditi u suradnji sa Sveučilištem u Boltonu i Bosna Bank Internationalom Sarajevo. Studij je organiziran u okviru aktivnosti Centra za islamsku ekonomiju, bankarstvo i financije Ekonomskog fakulteta.

Prijatelji s puno problema Hrvatskom predsjedniku Ivi Josipoviću jasno je rečeno da BiH neće prihvatiti zahtjeve iz Bruxellesa da Hrvatska zadrži bescarinski status iz Cefte te da taj status dobiju i druge članice EU-a jer bi to bilo samoubojstvo bosanskohercegovačke ekonomije Zdravko Latal latal@privredni.hr

rvatski predsjednik Ivo Josipović prilikom svog prvog službenog posjeta Bosni i Hercegovini nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju naglasio je u Sarajevu da je BiH za Hrvatsku značajan susjed, prijatelj i partner. Prijateljstvo dviju zemalja je nesporno, kao i brojni problemi i sporovi koji godinama čekaju da budu riješeni. Sam Josipović je govoreći o tim sporovima spomenuo pitanja granice, imovine, sukcesije, te sporove vezane za infrastrukturu i energetske kapacitete. S predstavnicima bosanskohercegovačke vlasti razgovaralo se, između ostalog, o gradnji mosta za

Na razini države doneseno je ili je u pripremi usvajanje paketa mjera za zaštitu domaće proizvodnje Pelješac. U Predsjedništvu BiH je rečeno da zbog toga neće raditi probleme Hrvatskoj ni EU-u, ali pod uvjetom da se prethodno riješi sporno pitanje granice i nesmetan pristup BiH otvorenom moru. Bilo je govora i o trenutačno najaktualnijem problemu izazvanim dolaskom EU-a na granicu s BiH te o novim uvjetima

trgovanja. Josipoviću je jasno rečeno da BiH neće prihvatiti zahtjeve iz Bruxellesa da Hrvatska zadrži bescarinski status iz Cefte te da taj status dobiju i druge članice EU-a jer bi to bilo samoubojstvo bosanskohercegovačke ekonomije. Nastavak pregovora s EK-om Valja naglasiti da su u tom stajalištu posvađane vlasti u BiH jedinstvene, a pregovori s Europskom komisijom o carinama se nastavljaju. Pregovori o dodatnom protokolu na Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima, odnosno Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju BiH EU-u, su obrana nacionalne ekonomije od - kako su zajednički ustvrdile vlasti, komorski sustav, gospodarstvenici, sindikati i cjelokupna javnost u BiH - nerealnih, neopravdanih i izrazito štetnih zahtjeva EK-a za ekonomski razvitak zemlje. Ministarstvo ekonomskih odnosa i vanjske trgovine BiH i Vanjskotrgovinska komora BiH u zajedničkoj su izjavi naglasili da argumenti EK-a o tzv. tradicionalnoj trgovini ne stoje jer takav termin ne postoji u Privremenom sporazumu o trgovini i trgovinskim pitanjima između EU-a i BiH. Bosanskohercegovački pregovarači djelomice su prihvatili rješenja o kvotama roba koje bi pri uvozu u zemlju bile

zemlje Cefte povećan je, pak, za 2,7 posto, a uvoz smanjen za 5,3 posto.

Smanjen promet roba na granici U prvih 10 dana nakon hrvatskog ulaska u EU na jedina dva granična prijelaza za animalne proizvode, Bosanskoj Gradišci i Bijači, znatno je smanjen promet roba. Tako je na prijelazu Gradiška prometovalo 2500 kamiona, što je za 15 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Novootvoreni granični prijelaz Bijača prešlo je samo 300 kamiona, 200 na ulasku u BiH, uglavnom cisterni s gorivom i 100 na izvozu, natovarenih većinom drvenom građom i namještajem. oslobođene carine, ali pod uvjetom da se povećaju i kvote roba koje mogu u EU, prije svega ribe, vina i meda. Na razini države doneseno je ili je u pripremi usvajanje paketa mjera za zaštitu domaće proizvodnje. Tako će Uprava za indirektno oporezivanje BiH uskoro predložiti izmjene zakona o trošarinama kojima će zaštititi domaće pivare i neke druge proizvodne grane. Neke mjere su, pak, već dale rezultate. U prvoj polovini godine od indirektnih poreza Uprava za indirektno oporezivanje BiH prikupila je 2,822 milijarde KM,

što je 70 milijuna više nego u istom lanjskom razdoblju. Hrvatski izvoz u BiH u prvom polugodištu ove godine iznosio je 953,9 milijuna KM ili 6,3 posto manje na godišnjoj razini, dok je izvoz iz BiH u Hrvatsku iznosio 652,5 milijuna KM što je povećanje od 11,6 posto. Od osamostaljenja dviju država BiH nikad do sad nije imala povoljniji trgovinski odnos sa svojim prvim vanjskotrgovinskim partnerom. No, dobri rezultati su ostvareni i u trgovanju s EU-om gdje je izvoz povećan za 9,6 posto, dok je uvoz ostao na lanjskoj razini. Izvoz u

Hrvatske tvrtke sele proizvodnju u BiH Inače, najveće probleme nakon ulaska Hrvatske u EU imat će mljekare i mesna industrija. Naime, na izvozu mlijeka u Hrvatsku BiH je godišnje inkasirala 40 milijuna KM, dok će mesna industrija zbog smanjenog izvoza izgubiti 70 milijuna KM. U BiH ima i stajališta da će ulazak Hrvatske u EU imati i pozitivnih efekata, posebice kad je riječ o transferu hrvatskih proizvodnih kapaciteta u BiH. Mediji prenose da su Gavrilović i Štark dio proizvodnje već prenijeli u BiH te da iste namjere ima i Podravka. Predsjednik Josipović, koji je u Tuzli boravio u društvu predsjednika Hrvatske gospodarske komore Nadana Vidoševića, izjavio je kako je dobio informacije da nekoliko velikih tvrtki namjeravaju prenijeti dijelove svoje proizvodnje u BiH. Zapravo, to je i jedina šansa da Hrvatska sačuva čelnu poziciju na bosanskohercegovačkom tržištu koju po njenom izlasku iz Cefte namjerava preuzeti srpska prehrambena industrija. A da je tomu tako, potvrđuju i podaci po kojima je BiH u pola godine izvezla roba u Srbiju u vrijednosti od 336 milijuna KM, a uvezla za 655,1 milijun KM.

www.privredni.hr Broj 3787/3788, 22. srpnja 2012.

( 5,6 mlrd € ( 427 mil € lanjski gubitak Panasonica

*vijesti

zajmovi Gorenje Grupe u ožujku

VELIKO STRATEŠKO POVEZIVANJE u SLOVENIJI

Panasonic i Gorenje našli zajednički jezik Dalekoistočni koncern dokapitalizirat će Gorenje sa 10 milijuna eura i time postati njegov značajan dioničar. Tim strateškim partnerstvom Gorenje dobiva kapital i tehnologiju, a Panasonic koridor za prodor na europsko tržište Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

odinu velikog preslagivanja Gorenje je ovih dana nadogradilo obećavajućim strateškim partnerstvom s japanskim Panasonicom. Dalekoistočni koncern koji je u prošloj poslovnoj godini ostvario 56 milijardi eura prihoda od prodaje kućanskih pomagala, zabavne elektronike, mobilnih telefona, medicinske opreme, automobilske navigacije i sunčanih kolektora dokapitalizirat će Gorenje sa 10 milijuna eura i time postati njegov značajan dioničar. Obje tvrtke potražit će sinergiju na dva područja – u razvoju te u distribuciji proizvoda. Prilike na tržištu s izrazitim poteš-

koćama u prodaji bile su ključni poticaj novom strateškom savezništvu. Panasonic je u zadnjih pet godina samo 2011. poslovao s dobiti. Lanjski gubitak iznosio je 5,6 milijardi eura. Posebno je uočljivo da u Europi uspije ostvariti samo devet posto svoje ukupne prodaje. Uz pomoć Gorenja i njegove prodajne mreže nada se popraviti loš prodajni rezultat na europskom tržištu. Gorenje prolazi slične nevolje. U prvom tromjesečju velenjska tvrtka imala je pad prihoda od prodaje od 3,3 posto. Gorenje sve teže nosi i breme visoke zaduženosti. Potkraj ožujka cijela skupina imala je 427 milijuna eura zajmova. Zaduženost je dosegla 35,6 posto vrijednosti ukupne imovine.

U tom pogledu Gorenje je dvostruko zaduženije od svojih izravnih konkurenata – Electroluxa, Whirpoola i Indesita. Još veća razlika nastaje sučeljavanjem na stavci ostvarenog novčanog tijeka iz poslovanja. Dug Gorenja približio se peterostrukom iznosu dobiti iz poslovanja prije amortizacije. Njegova tri konkurenta opterećena su znatno manjim dugovima – kreću se između 1,5 i 1,8 iznosa EBITDA. Veliko prestrojavanje Gorenja Gorenje je u završnoj fazi velikog prestrojavanja. Znatan dio proizvodnje kućanskih aparata već je preseljen u Srbiju. U Valjevu već tijekom srpnja počinju proizvodi-

ti hladnjake pod znakom Panasonica. Tamo će se pokrenuti i proizvodnja ugradbenih pećnica za japansko tržište. Najavljena je i gradnja novog pogona

Znatan dio proizvodnje kućanskih aparata Gorenje je već preselilo u Srbiju za proizvodnju strojeva za pranje, najvjerojatnije u Srbiji. U tijeku je i završna faza preseljenja premijske robne marke Asko iz Švedske. Proizvodnja kućanskih aparata najvišeg cjenovnog razreda, u koji se ušlo preuzimanjem švedske tvornice Asko, počet će u Velenju tijekom kolovoza.

Poslovi povezani s Panasonicom donijet će Gorenju po 80 milijuna eura veće prihode od prodaje u idućih pet godina. To nije jedina korist od započetog strateškog povezivanja. Gorenje, naime, postiže bolje korištenje kapaciteta, poboljšava sastav kapitala, jača polazište za pregovaranje s dobavljačima, dobiva novu tehnologiju, također i mogućnost prodora na azijsko tržište. Istodobno, Panasonic dobiva niže troškove proizvodnje, pristupačniju i racionalniju logistiku te uhodane prodajne kanale Gorenja u Europi. Panasonic smatra da to može učvrstiti njegov položaj na tržištu kuhinjskih aparata u Europi, gdje trenutačno nije u zavidnom položaju.

Kapitalski začin suradnje

S Japancima valja biti strpljiv

Strateški partneri dogovorili su se da Panasonic u idućih pet godina neće povećavati udjel u Gorenju bez suglasnosti njegove uprave i nadzornog odbora. Franjo Bobinac, predsjednik uprave Gorenja, smatra važnim takav moratorij. “Želimo ostati samostalno poduzeće s vlastitom filozofijom i strategijom te prepoznatljivim robnim markama. Naglašavam da se ne radi o preuzimateljskom pothvatu – suradnju smo samo kapitalski začinili”, objasnio je Bobinac realne gabarite strateškog povezivanja. Potvrda takvog usmjerenja može se naći i u pregovorima koji su počeli prošli tjedan o usporednoj kotaciji dionica Gorenja na Burzi u Varšavi. U Gorenju očekuju da će izlazak na propulzivnu europsku burzu privući strane ulagatelje te ojačati likvidnost njegovih dionica.

Kao idejni začetnik zanimljivog strateškog partnerstva slovi Miran Skender. U Panasonic je zakoračio prije četiri godine i to kao slovenski veleposlanik u Japanu. “Četiri godine pregovaranja i nije tako mnogo. S Japanicma treba biti krajnje strpljiv. I ne valja im dolaziti bez dobre zamisli”, izjavio je Skender, uvjeren kako će povezivanje Panasonica i Gorenja biti poticajno i za dolazak drugih japanskih poduzeća u Sloveniju. U ime Gorenja pregovore je vodio Peter Groznik, član uprave za financije. Stručne ekipe trebale su se naći na čak 60 sastanaka prije nego što su utvrđeni detalji dogovora o strateškom partnerstvu.

Novi guverner Banke Slovenije Od 17. srpnja vodstvo Banke Slovenije preuzeo je Boštjan Jazbec. On je naslijedio Marka Kranjeca koji je guvernerski mandat završio pod lavinom kritika na račun kvalitete kriznog testiranja slovenskih banaka. Njegovi krizni testovi, naime, ni približno nisu ukazali na veličinu problema u slovenskom bankarstvu. EK je pak podvrgnuo opsežnoj provjeri i procjene odlazećeg guvernera o iznosu potrebnom za sanaciju slovenskih banaka. Outplacement rješenje za višak zaposlenih

Veliki slovenski poslodavci pripremaju se znatno smanjiti zaposlenost. NLB planira otpustiti ove godine 250 ljudi, NKBM stotinjak, a Slovenske željeznice čak 400. U operaciji rasterećivanja većina tvrtki koristit će se metodom outplacementa. Prezapošljavanje viška radnika posredstvom kadrovskih agencija već su proveli u Črnomlju (Secop). Sličan projekt priprema i Raiffeisen banka u okviru programa povlačenja sa slovenskog tržišta. Ogorčeni zbog oporezivanja neprodanih stanova Slovenske građevinske tvrtke ogorčene su kriznim porezom kojim su oporezovani njihovi neprodani stanovi. Tvrtka Vegrad AM u stečaju na 140 milijuna eura procijenjene vrijednosti neprodanih stanova u Celovškim dvorima u Ljubljani mora platiti 700.000 eura poreza. Porezna uprava ponavlja da taj porez ima zadaću djelovati na sniženje cijena stanova te općenito na veću ponudu nekretnina. Tvrtke, pak, uzvraćaju da one nisu stvarne vlasnice neprodanih stanova, nego da su to banke koje im ne dopuštaju sniziti cijene. Građevinari su posebno uzrujani oporezivanjem stanova u najmu.

16 STIL *vijesti Veći turistički prihod Ukupni financijski prihodi u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane te u djelatnosti putničkih agencija i organizatora putovanja u pet mjeseci ove godine iznosili su 6,79 milijardi kuna što je 11,4 posto više nego u istom razdoblju 2012. Prihodi u turističkim djelatnostima rasli su i u svibnju, i to 14 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, podaci su Porezne uprave. Paleta događanja na Lošinju Grad Mali Lošinj, tamošnja Turistička zajednica, Lošinjski muzej, Pučko učilište i Osorske glazbene večeri za stanovnike i goste lošinjskog otočja i ove su godine organizirali manifestacije s različitim temama za različite ukuse. Tako se, među ostalim, do 25. kolovoza održavaju 38. Osorske glazbene večeri. Koncerti se održavaju u Osorskoj katedrali, a izvode se djela hrvatskih skladatelja. Kastav Blues Festival

Od 1. do 5. kolovoza u Čavlima, Kastvu, Matuljima, Viškovu i Kraljevici održat će se 6. Kastav Blues Festival. Na tom će festivalu, među ostalima, nastupiti eminentni blues glazbenici iz Hrvatske i inozemstva. Sve je započelo još 2007. kada je u Kastav došao američki blues glazbenik Jerry Ricks kojem se nova sredina toliko svidjela da se odlučio nastaniti u Kastvu odakle je odlazio na brojne nastupe u Hrvatskoj i inozemstvu. Nedugo nakon što mu je u ljeto iste godine dijagnosticirana teška bolest Jerry Ricks je umro i za posljednje počivalište odabrao upravo Kastav. Kao uspomena na njega, u tom se gradu svake godine organizira Kastav Blues Festival.

Privredni vjesnik Broj 3787/3788, 22. srpnja 2012.

( od 25.000 do 30.000 l vina godišnja proizvodnja Vinarije Šime Škaulja

Eko vina - novi trend u vinarstvu i vinogradarstvu

U suradnji s prirodom Cijena vrhunskog i kvalitetnog vina proizvedenog organskom tehnologijom je 30 posto viša od onog proizvedenog tzv. klasičnom metodom jer su toliko veća i ulaganja, kaže vinar Šime Škaulj onog proizvedenog klasičnom metodom jer su toliko veća i ulaganja. No, Škaulj je uvjeren kako će uskoro eko vina biti sve traženija na tržištu te dobiti mjesto koje im pripada, a pritom cijena neće biti upitna.

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

rganska proizvodnja u vinogradarstvu potječe iz sedamdesetih godina 20. stoljeća. Njene osnovne principe i standarde postavili su proizvođači vina iz Njemačke, Francuske i Švicarske. Riječ je o tome da se, za razliku od tzv. klasične proizvodnje, u organskoj za zaštitu vinove loze koriste proizvodi temeljeni na bakru i sumporu u prahu, dok se za prihranjivanje loze upotrebljava stajski gnoj ili kompost. Takva eko vina imaju čak i 17 do 18 posto viši postotak alkohola od “običnih”, a ne sadrže ni velike količine sumpora. Danas se eko vina proizvode u gotovo svim europskim, prije svega mediteranskim zemljama. Prema nekim podacima, najveće površine organskih vinograda su u Italiji gdje vinova loza koja se obrađuje na ekološki na-

Eko vina imaju veći postotak alkohola čak i 17 do 18 posto od “običnih” čin zauzima prostor od oko 54.000 hektara, a oko 45 posto takvih vinograda nalazi se na Siciliji. U Španjolskoj takvi nasadi zauzimaju 21.000 hektara, a u Francuskoj 10.200 hektara. U mnogim europskim zemljama takvu proizvodnju subvencionira država. Primjera radi, u Italiji i Njemačkoj eko vinogra-

di dio su programa EU-a i svaki proizvođač godišnje dobiva subvenciju od 500 do 750 eura po hektaru. No, kakva je situacija u Hrvatskoj? Vinarija Šime Škaulja iz Benkovca prva je ekološka vinarija u Hrvatskoj. Naime, Škaulj se vinogradarstvom bavi od djetinjstva, a prije šest godina započeo je s proizvodnjom vina na ekološki način. Prema njegovim riječima, cijena vrhunskog i kvalitetnog vina proizvedenog organskom tehnologijom je 30 posto viša od

Stižu i nagrade U proteklih šest godina Škaulj je napravio 12 vrhunskih vina za koja je dobio brojna priznanja i nagrade. Tako je prošle godine za cabernet sauvignon dobio srebrnu medalju na natjecanju Decanter u Londonu. Njegovi se vinogradi nalaze na šest hektara površine, a godišnje proizvede od 25.000 do 30.000 litara vina. Uglavnom su to crna vina sorte shiraz ili syrah, merlot, grenaž, cabernet sauvignon ili autohtona sorta maraština od bijelog vina. Kvalitetu svih eko vina kontrolira Prva ekološka stanica iz Zagreba. Eko vina proizvodi i obitelj Bože Bačića iz Benkovca čiji se vinogradi prostiru na 18 hek-

tara, od čega je 16 hektara uzeo u koncesiju na 40 godina. “Teren je bio krš koji je prije šest godina trebalo pripremiti za sadnju vinove loze. Važno je napomenuti kako eko nasadi vinograda iziskuju veća ulaganja nego nasadi vinograda na čistoj zemlji. Kako bi se teren pripremio za sadnju, dobili smo poticaje Ministarstva poljoprivrede, a jedan dio bila su i kreditna sredstva”, rekao je Božo Bačić. Vinarija Bačić danas proizvodi 27.000 litara shiraza, 23.000 litara cabernet sauvignona te 20.000 litara merlota. Htjeli su saditi maraštinu ili pošip, ali su zbog gospodarske krize odustali te, kako kaže Bačić, čekaju neka bolja vremena. Za sada se vina iz Vinarije Bačić prodaju u restoranima i trgovinama u Hrvatskoj, a kako im se ne bi gomilale zalihe, planiraju proboj na europsko tržište tj. prodaju vina u specijaliziranim eko prodavaonicama.

Servis za prijevoz biciklima

Umag dobio Park&Ride sustav Nakon Zagreba, Umag je prva turistička destinacija na Jadranu koja ima javni servis za prijevoz biciklima. Sustav Park&Ride omogućuje jednostavan najam bicikla koji se mogu koristiti na području Umaga, a namijenjen je turistima i lokalnom stanovništvu. Taj se sustav nalazi i u najvećem kampu turističke tvrtke Istraturist - CampingIN Park Umag čime se unapređuje turistička ponuda cijele destinacije te ujedno širi važ-

nost bavljenja sportom kao i ekološka osviještenost turista i stanovnika. Sustav Park&Ride trenutačno raspolaže s ukupno 93 bicikla koji se nalaze na pet punktova, tzv. Park&Ride stanica: Katoro, Stella Maris, Punta, Grad Umag i CampingIn Park Umag. Posebnost tog servisa je da se uz klasične mehaničke mogu unajmiti i električni bicikli. Na svim se biciklima nalaze već prepoznatljiva obilježja Umaga, a cijeli je projekt djelomično

financiran sredstvima iz Programa poticanja inovacija u turizmu - Inovativni turizam. Najam bicikla je vrlo jednostavan. Prijavom na Istria Experience info punktovima

ili na recepcijama turističkih objekata Istraturista dobiva se kod za korištenje javnog bicikla. Pomoću tog koda bicikl se preuzima na spomenutim stanicama, a tamo

se nakon isteka vremena najma i odlaže. Sustav Park&Ride može se koristiti svih sedam dana u tjednu u razdoblju od 6 ujutro do 24 sata. Maksimalno vrijeme vožnje iznosi 40 minuta, a bicikl se može unajmiti na razdoblje od 40 minuta, 24 sata, tri ili tjedan dana, o čemu ovisi i cijena. Sustav Park&Ride će u drugoj fazi koja je predviđena u 2014. godini dobiti još dvije dodatne stanice te će se u potpunosti automatizirati. (S.P.)

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3787/3788, 22. srpnja 2012.

( više od 150%

rast usluge Total TV u zadnje 2 godine

Total TV

Sve je više očiju uprto u satelit Korisnici žele sve veći broj tematskih programa, a satelit, odnosno usluga Total TV, predstavlja najbolju platformu za rast broja programa. Također, usluga sama po sebi nema lokacijska ili geografska ograničenja i to je njena velika prednost, kaže Krešimir Lovreček, direktor Total TV-a Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

akon uspješne suradnje s B.netom, Total TV, regionalna DTH (Direct to Home) kabelska televizija koja se emitira putem satelita Eutelsat, odnedavno posluje kao samostalna tvrtka na hrvatskom tržištu. Podsjetimo, B.net je potkraj 2010. godine preuzeo operacije Total TV-a u Hrvatskoj koji je tako postao satelitska platforma tog najvećeg pružatelja usluga kabelske distribucije u nas. Na taj način je onim građanima koji su u svojem domu htjeli gledati programe iz B.netovih paketa, ali to nisu mogli zbog određenih infrastrukturnih ili zemljopisnih ograničenja, omogućena kupnja opreme koja im je osiguravala emitiranje željenih kanala preko satelita, tj. Total TV-a. Krešimir Lovreček, direktor Total TV-a, kaže kako najnoviji podaci otkrivaju da se u zadnje dvije godine korisnici po-

novno okreću satelitskoj televiziji. “Tako broj kućanstava koja koriste satelitski prijem u Srednjoj i Istočnoj Europi raste gotovo 10 posto godišnje. Možemo se pohvaliti i podatkom da je usluga Total TV u Hrvatskoj u zadnje dvije godine rasla više od 150 posto”, ističe on dodavši kako je satelit trenutačno vodeća digitalna infrastruktura. “Općenito govoreći, prema izraženim trendovima, korisnici žele sve veći broj tematskih programa,

a satelit, odnosno usluga Total TV, predstavlja najbolju platformu za rast broja programa. Također, usluga sama po sebi nema lokacijska ili geografska ograničenja i to je njena velika prednost. Korisniku je jedino potrebno mjesto za antenu”, objašnjava Lovreček. Valja naglasiti kako se tijekom zadnjih nekoliko godina Total TV pozicionirao kao prepoznatljiv brend i regionalni operator. “Trenutačno, Total TV nudi više od 80 popularnih domaćih i stranih programa

te više od nekoliko stotina besplatnih (free to air) satelitskih programa. To-

U zadnje dvije godine korisnici se ponovno okreću satelitskoj televiziji tal TV, koji se tijekom višegodišnjeg rada dokazao kao pouzdan partner u više od 500.000 kućanstava, svoje usluge pruža i diljem Europske unije”, napominje. Programi na lokalnom jeziku Kako bi u korak pratio tržišne i poslovne trendove, Total TV uskoro namjerava korisnicima ponuditi cjeloviti spektar novih usluga kao što je brzi širokopojasni pristup internetu. “Time ćemo značajno osnažiti svoju poziciju na trži-

štu i korisnicima ponuditi mogućnost konvergentnih komunikacijskih rješenja poput televizije, interneta i telefonije. Cijenom same usluge sigurno ćemo biti konkurentni, dok ćemo i nadalje razvijati televizijski sadržaj u sklopu Total TV platforme”, najavljuje on. Ocjenjujući tržište uoči i nakon ulaska Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, Lovreček kaže kako je ono ponajprije izrazito konkurentno jer korisnici mogu birati između nekoliko operatora na tržištu. “Usprkos krizi mi snažno grabimo naprijed i plan nam je da i u 2013. godini nastavimo dosadašnji rast i ostanemo lider po pitanju satelitske pay televizijske usluge na hrvatskom tržištu. Ulažu se i veliki napori da svi programi budu na lokalnom jeziku. Smatram da će to biti generalna razlika između nas i konkurencije koja će pridonijeti daljnjem uspješnom razvoju poslovanja u Hrvatskoj”, zaključuje Lovreček.

Certifikati

FER ponovno “odobrio” Algebru Fakultet elektrotehnike i računarstva proveo je analizu rada informatičkog učilišta Algebra – Visoke škole za primijenjeno računarstvo, te mu produljio valjanost certifikata i prava korištenja oznake Odobreno od FER-a za sljedeće tri godine. Algebra je 2009. postala prva ustanova u visokom obrazovanju ko-

joj je zagrebački FER dodijelio taj certifikat i pravo korištenja spomenute oznake. Od tada pa do danas znatno je unaprijedila poslovne procese i kvalitetu edukacije u segmentu obrazovanja inženjera računarstva, što su i glavni razlozi zbog čega je stručno povjerenstvo FER-a tijekom novog postupka odobravanja certifikata

pohvalilo školu. Mislav Balković, dekan Visokog učilišta Algebra, kaže kako usporedba nalaza FER-ovog povjerenstva za certifikaciju iz 2009. i ovogodišnjeg pokazuje rezultate velikog truda i investicije u daljnje dizanje kvalitete studijskih programa i razvoj učilišta. “S Fakultetom elektrotehnike i računarstva od 2012.

imamo potpisan i poseban sporazum o suradnji dviju institucija koja uključuje ne samo zajedničko promicanje pitanja koja su važna za budućnost računarske struke u Hrvatskoj već i konkretne mjere za dobrobit studenata, poput suradnje knjižnica i korištenja FER-ovih laboratorija za naše studente”, ističe. Damir Kalpić, vo-

ditelj Povjerenstva FERa za certifikaciju učilišta, napominje kako su to dvije komplementarne ustanove. “Potrebe u gospodarstvu i društvu za kadrovima koje školuje Visoka škola velike su i ne mogu se, niti trebaju, popunjavati isključivo kadrovima s fakulteta poput FER-a”, zaključuje Kalpić. (B.O.)

*vijesti Proširena pokrivenost 3G mrežom Hrvatski Telekom je u brojnim gradovima i naseljima Zadarske, Primorsko-goranske i Ličkosenjske županije proširio pokrivenost 3G mrežom. Tako sada stanovnici tih županija mogu do 20 puta brže surfati mobilnim internetom, priopćeno je iz Odjela za odnose s javnošću HT-a. Inače, HT ovom mrežom pokriva veliki dio Hrvatske uključujući ruralna područja, obalu i otoke. Sporazum King ICT-a i Astriuma

King ICT je potpisao ugovor o suradnji s Astriumom, vodećom tvrtkom u primjeni satelitskih tehnologija. King ICT sada svima onima kojima su snimke Zemlje potrebne u poslovanju nudi kvalitetnije i suvremenije rješenje. U nas su se do sada najčešće koristile zrakoplovne snimke. Za razliku od njih, najveća prednost korištenja satelitskih tehnologija za prikupljanje prostornih podataka je praćenje promjena na velikom području, praktično u stvarnom vremenu. To može biti od velike važnosti prilikom otkrivanja požara ili nedozvoljenih aktivnosti na zaštićenim područjima. Državna ulaganja u IT Javna poduzeća i državne institucije lani su na nabavu IT opreme i usluga potrošile 16 posto više novca nego prethodne, ili 789,6 milijuna kuna, pokazala je analiza Briefing e-servisa. Riječ je o najvećem iznosu godišnje potrošnje u protekle četiri krizne godine, a za IT sektor je posebno značajno što pad poslovanja s državom od šest posto ostvaren 2011. nije prerastao u trend. Najveći naručitelj APIS IT utrošio je 99,6 milijuna kuna na IT opremu i usluge, ispred HEP-a, koji je usprkos rastu potrošnje sa 60,5 milijuna na 81 milijun, pao na drugo mjesto.

18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Papa Franjo Ne dajte da vam ukradu nadu! Verbum

Papa Franjo u svojim vrlo poticajnim obraćanjima i katehezama poziva čitatelja da upozna izbliza Božju svemoć, strpljivost i milosrđe te objašnjava kako Božja ljubav može preobraziti svačiji život. Također tumači kako radosno živjeti kršćanstvo u svakodnevici, usprkos križevima i poteškoćama, posebno ističući kako nikada ne trebamo gubiti nadu u Boga koji nas ljubi i koji nas nikada ne napušta. Inače, ovo je prvo hrvatsko izdanje govora i homilija pape Franje na hrvatskome jeziku.

Conrad Anker i David Roberts Izgubljeni istraživač V.B.Z.

Osmog lipnja 1924. George Leigh Mallory i Andrew Irvine nestali su nedaleko od vrha Mount Everesta. Do danas nije razriješeno jesu li oni tada dosegnuli vrh svijeta. Godine 1999. penjač Conrad Anker otkrio je Malloryjevo tijelo na Everestu čime je napravljen veliki korak u rasvjetljavanju jedne od najvećih tajni u povijesti pustolovina i istraživanja. U ovoj knjizi autori izlažu kroniku ekspedicija iz 1924. i 1999. te uspijevaju dočarati duh dvojice muškaraca koji su se suprotstavili snagama prirode.

Gillian Flynn Nestala Fraktura

Nick i Amy spremaju se proslaviti petogodišnjicu braka. U planu je večera, a Amy je kao i svake godine priredila igru traženja. No proslave nema, jer Amy je nestala. Amy je oduvijek bila savršena djevojka, a Nick oličenje američkog sna. Amyin dnevnik otkriva naličje njihova naizgled savršenog braka. Potraga za nestalom postaje nacionalna vijest broj jedan, a Nick, jedini pravi osumnjičenik, više nije onaj zlatni dečko provincijskoga gradića, već netko sasvim drugi. Ali ni Amy nije onakva kakvom se čini…

Gillian Flynn Oštri predmeti Fraktura

Nakon boravka u psihijatrijskoj ustanovi novinarka Camille Preaker dobiva zadatak istražiti ubojstva dviju djevojčica u svome rodnome Wind Gapu. Povratak u provinciju teško joj pada, ne samo zato što lokalna policija od nje pokušava sakriti detalje istrage, već i zbog ponovnog susreta s majkom. Dok otkriva istinu o ubojstvima, Camille se sve više poistovjećuje s umorenim djevojčicama, a ako želi preživjeti privremeni povratak u rodni gradić, mora se suočiti s onim što joj se dogodilo prije mnogo godina...

Catherine Fisher Safik Lumen

U zatvoru Kaznovaru zatvorenici pričaju priču o legendarnom Safiku. No, je li on uopće postojao? Finn je pobjegao iz Kaznovara, ali uspomene na njega i dalje ga progone jer je njegov brat Keiro još uvijek ondje. Vani, Claudia tvrdi da Finn mora biti kralj, no on sumnja u vlastiti identitet. U Kaznovaru ludi čarobnjak Rix pronalazi rukavicu koja je pripadala Safiku, jedinome čiji lik u tom zatvoru raspaljuje želju za bijegom od vlastite naravi. Ako Keiro ukrade tu rukavicu, hoće li time svijetu donijeti uništenje?

Privredni vjesnik Broj 3787/3788, 22. srpnja 2012.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Suradnja

Stig inženjering, Zagreb, www.stig.hr. Tvrtka proizvodi materijale za sanaciju i izolaciju građevinskih objekata. Traži distributere za plasman svojih proizvoda i proizvodnog programa. Nudi tehnološko rješenje sanacijskih radova kao i izvođenje istih. Kontakt: Aleksandra Čavić, sandra@stig.hr, +385 1 3456873. Sifoni krovni prozori i stepenice

Lož metalpres, Plešce, www.loz-metalpres. hr. Tvrtka traži kupce za svoj proizvodni program: sifone za sudopere i kupaonice, krovne prozore i tavanske stepenice. Traži poslovnog partnera, proizvođača sudopera radi zajedničkog razvoja i plasiranja sifona. Nudi slobodne kapacitete za strojnu obradu limova (štancanje, savijanje, varenje) te izradu raznih metalnih proizvoda. Kontakt: Zoran Kuzele, zoran. kuzele@loz-metalpres.hr, +385 51 825122, +385 98 568816.

Azija, Afrika. Kontakt: Tomislav Pordan, herbosdijagnostika@sk.htnet. hr, herbos-dijagnostika@ sk.htnet.hr.

ka, Rusija, Poljska, Češka, Slovačka, Ukrajina. Kontakt: Hrvoje Budišić, hrvoje.budisic@zg.htnet. hr, +385 1 3466864.

Metalni proizvodi

Egzotično voće i povrće

Consiglio International, Klecko, Poljska, www. consigliointernational.eu. Tvrtka je proizvođač širokog spektra proizvoda od metala poput namještaja, ormara, metalnih polica, poštanskih sandučića, dijelova strojeva, metalnih konstrukcija za automobile... Tvrtka djeluje na tržištu od 1989. godine i posjeduje veliko iskustvo u proizvodnji i izvozu metalnih proizvoda. Posljednjih nekoliko godina udio izvoza u ukupnoj prodaji tvrtke iznosio je 90-70 posto. Tvrtka posjeduje suvremeni tehnološki park koji obuhvaća CNC strojeve najnovije generacije za obradu limova, profila i tankostijenih cijevi. Bave se proizvodnjom po narudžbi. Kontakt: consi@consiglio.pl, +48 61 8873303. Biokozmetika, Zagreb, www.biokozmetika.hr. Tvrtka je proizvođač, distributer i izvoznik brendova Čupko, Alessandro, Be Yu, Maria Galland, Comfort Zone, Jean Klebert. Traži potencijalne distributere za najpoznatiiji hrvatski depilacijski brend ČUPKO na području zemalja Istočne Europe. Zemlje interesa: Bugarska, Rumunjska, Turska, Grč-

Šulog, Donja Bistra, www.exotic-king.com. Tvrtka nudi proizvode: butternut, hokaido i muškatna tikva, kiwano, pepino, maracuya, tamarillo, passiflora, meksička chilli paprika /habarnero, jalapenjo/, physalis, lubenica /zelena izvana-žuta unutra, žuta izvana-crvena unutra/, mini lubenica, jeju dinja, batat slatki krumpir, plavi krumpir, kumato rajčica, mini rajčica, ljubičasta i žuta mrkva, suhe gljive - vrganji, lisičarke, trubače, puze, bukovače, šampinjoni. Traži se poslovni partner za preradu navedenih proizvoda u voćne pripravke/koncentrate za jogurte i ostale mliječne proizvode, sirupe i sokove, marmelade i džemove, alkoholne napitke, hranu za djecu i sportaše, brašno, čips... Zemlje interesa: Nizozemska, Švedska, Njemačka, Austrija, Slovenija, Mađarska, Srbija. Kontakt: Martina Perešin Šulog, sulog@zg.t-com. hr, +385 1 3312582, +385 99 3312582.

zgradi fakulteta. Rok dostave ponuda je 20. kolovoza.

luge izrade promotivnog materijala. Rok dostave ponuda je 29. kolovoza.

Svečana odjeća

Paketi sa školskim priborom

Kozmetika Suradnja

Herbos dijagnostika, Sisak, www.herbos-dijagnostika.hr. Tvrtka je proizvođač reagensa za kliničku kemiju. Strategija rasta tvrtke uključuje internacionalnu ekspanziju. Tvrtka je posebno zainteresirana za pronalaženje odgovarajućeg poslovnog partnera kao distributera u Hrvatskoj. Zemlje interesa: Europa,

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Odvoz opasnog otpada

Agencija za lijekove i medicinske proizvode nabavlja usluge odvoza opasnog otpada. Rok dostave ponuda je 7. kolovoza. Sanitetska vozila

Zavod za hitnu medicinu Zadarske županije nabavlja četiri sanitetska vozila. Rok dostave ponuda je 6. kolovoza.

Grad Zagreb nabavlja svečanu odjeću za matičare. Rok dostave ponuda je 6. kolovoza. Regija Računala i monitori

PTT saobraćaja Srbija nabavlja računala i monitore. Rok dostave ponuda je 19. kolovoza.

Zamjena stolarije

Građevinski fakultet u Zagrebu nabavlja usluge zamjene stolarije na

Promotivni materijal

Direkcija za evropske integracije BiH nabavlja us-

Nacionalni savet Mađarske nacionalne manjine u Subotici nabavlja pakete sa školskim priborom. Rok dostave ponuda je 16. kolovoza.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3787/3788, 22. srpnja 2012.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Prodaju se zgrade, oranice, pa čak i put Oranica, ukupne površine 11.427 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 18.000 kuna, nalazi se u Velikim Šušnjarima 51 u Petrinji, prodaje se na dražbi 25. srpnja u 10.30 sati u zgradi Trgovačkog suda u Zagrebu, soba broj 91/II. (ulična zgrada). Prodaja se obavlja prema načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupaca. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene nekretnine.

Oranica, ukupne površine 11.275 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 4130 kuna, nalazi se u Ljupini u Novoj Gradiški, prodaje se na dražbi 26. srpnja u 8.15 sati na Općinskom sudu u Novoj Gradiški, Trg kralja Tomislava 6, sudnica broj 13. Na javnoj dražbi oranica se ne smije prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Kuća, oranica i livada, ukupne površine 32.941 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 296.380 kuna, nalazi se u naselju Magić Mala, općina Nova Kapela u Brodsko-posavskoj županiji, prodaje se na dražbi 26. srpnja u 8.45 sati na Općinskom sudu u Novoj Gradiški, Trg kralja Tomislava 6, sudnica broj 13. Na drugoj javnoj dražbi nekretnina se ne može prodati ispod trećine njene utvrđene vrijednosti.

Put, ukupne površine 538 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 53.800 kuna, nalazi se u naselju Rakalj, Općina Marčana u Istarskoj županiji, prodaje se na dražbi 26. srpnja u 9 sati na Općinskom sudu u Puli, Kranjčevićeva 8, soba broj 26. Nekretnina se na ovom ročištu ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Zgrada, ukupne površine 1529 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 2,26 milijuna kuna, a koja u naravi predstavlja obiteljsku stambenu zgradu i dvorište, nalazi se u naselju Rakalj, Općina Marčana u Istarskoj županiji, prodaje se na dražbi 26. srpnja u 9 sati na Općinskom sudu u Puli, Kranjčevićeva 8, soba broj 26. Nekretnina se na ovom ročištu ne može prodati ispod dvije trećine njene utvrđene vrijednosti.

Šuma, ukupne površine 7984 četvorna metra, ukupne vrijednosti 119.880 kuna, nalazi se u naselju Jakovlje u Zagrebačkoj županiji, prodaje se na dražbi 26. srpnja u 10 sati na Općinskom sudu u Zaprešiću, Trg žrtava fašizma 1, soba broj 31, II. kat. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Kuća, koja u naravi predstavlja dvije kuće i dvorište, ukupne površine 6067 četvornih metara, procije-

njene vrijednosti 728.631 kunu, nalazi se u naselju Nova Kapela u Brodsko-posavskoj županiji, prodaje se na dražbi 26. srpnja u 13.30 sati na Općinskom sudu u Novoj Gradiški, Trg kralja Tomislava 6, sudnica broj 13. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine njene utvrđene vrijednosti. Šuma, ukupne površine 6339 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 15.847 kuna, nalazi se u Novoj Gradiški, prodaje se na dražbi 29. srpnja u 9.15 sati na Općinskom sudu u Novoj Gradiški, Trg kralja Tomislava 6, sudnica broj 13. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Građevinsko zemljište, koje u naravi predstavlja gradilište s ruševnom kućom, ukupne površine 827 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 20.675 kuna, nalazi se u naselju Gornji Bogićevci, prodaje se na dražbi 29. srpnja u 12 sati na Općinskom sudu u Novoj Gradiški, Trg kralja Tomislava 6, sudnica broj 13. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine njene utvrđene vrijednosti. Kuća, ukupne površine 368 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 598.812 kuna, nalazi se u Novoj Gradiški, prodaje se na dražbi 29. srpnja u 12.45 sati na Općinskom sudu u Novoj Gradiški, Trg kralja Tomislava broj 6, sudnica broj 13. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine njene utvrđene vrijednosti.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Nove ekonomske ideje dr. Uroš Dujšin

očetkom travnja je u Hongkongu održano četvrto zasjedanje Instituta za novo ekonomsko razmišljanje čija je svrha reformirati ekonomsku znanost. Taj institut financira, uz ostale, i George Soros, poznati milijarder i investitor. Ovo je bilo prvo zasjedanje ovog instituta u Istočnoj Aziji. Je li ga bilo vrijedno posjetiti, pita se Economistov komentator. U svakom slučaju odabir trenutka je bio izuzetno povoljan. Zasjedanje je otvoreno upravo na dan kada je uz velika očekivanja javnosti Haruhiko Kuroda zasjeo na kormilo japanske središnje banke. Tako je Azija iznenada dobila svoju zvijezdu središnjeg bankarstva, što je svakako garancija za poticanje rasprava o ekonomskim problemima, čak ako mu i ne uspije oživjeti japansku privredu. Radikalno nove ideje Azija doista može nadahnuti ekonomiste da raskinu s konvencijama. Otkako je u 1997. zapala u privrednu krizu, gotovo svi su u regiji postali skeptični prema ortodoksnim ekonomskim idejama “koje su se širile s istočne obale Sjedinjenih Država”, ističe Rob Johnson, ravnatelj Instituta. Japanske inovacije u makroekonomiji također su potakle stvaranje radikalno novih ekonomskih ideja. U svom govoru iz 2003. Ben Bernanke tvrdio je da bi Japan mogao pobijediti deflaciju putem smanjenja poreza i tiskanja novca – točnije, tako da bi japanska središnja banka mogla emitirati novac u svrhu kupovine obveznica kako bi time kompenzirala smanjenje poreza. Ta bi kombinacija poreznim obveznicima stavila na ras-

polaganje svježe tiskani novac, a da time ne poveća inače zabrinjavajuću gomilu javnog duga u privatnim rukama. Bernankeovo je predavanje imalo utjecaja i na ovom zasjedanju. Spomenuo ga je Adair Turner, nekadašnji predsjednik britanskog nadzornog organa za financijske usluge. U reprizi Bernankeovog predavanja lord Turner je dodatno razradio Bernankeovu radikalnu ideju. Ako središnja banka hoće izdavati obveznice samo zato da bi ih ona i kupovala, zašto ih uopće i izdavati? Zašto se umjesto toga ne osloniti na “otvoreno monetarno financiranje” proračunskih deficita države putem središnje banke? Očiti razlog zašto to ne bi trebalo činiti je – opasnost od inflacije. No upravo je u Japanu suzbijanje deflacije bila svrha politike. K tome su čak i izvan Japana središnje banke otkrile da mogu emitirati velike količine

Azija doista može nadahnuti ekonomiste da raskinu s konvencijama novca bez velikog utjecaja na kreditno poslovanje banaka, ponudu novca u širem smislu (koja uključuje bankovne depozite kao i novac u optjecaju i rezerve središnje banke) kao ni na inflaciju. Potraga za novim lijekovima Taj raskid odnosa između emisije svježeg novca i ponude novca u širem smislu je jedan od razloga zbog kojih povećanje emisije novca radi kupovanja obveznica nije potpuno efikasno. To je isto tako i jedan od razlo-

ga zbog kojih “otvoreno monetarno financiranje” i nije tako ludo kako to na prvi pogled izgleda. Usprkos tome, tvrdi lord Turner, ta ideja ostaje tabu. To je, kako kaže, poput lijeka koji se ne može uzimati u bilo kojoj količini jer je u velikim dozama opasan. No i taj bi tabu mogao početi nestajati. Političari su sve otvoreniji za nove ideje ili bar sve očajniji u potrazi za novim lijekovima, koliko god bile velike njene potencijalne opasnosti. To pruža prilike jednom institutu posvećenom proučavanju novih ideja. Jedina je ironija u tome (a toga su svjesni i čelnici Instituta) da ekonomsko razmišljanje može biti radikalno a da nije novo. Tako je ideja neobična, ali je i veoma stara. Kao što je lord Turner primijetio sa zadovoljstvom, nešto je slično predložio i Milton Friedman 1948.

20 SVIJET FINANCIJA Državni zavod za statistiku

Potrošačke cijene više za dva posto

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, potrošačke su cijene na godišnjoj razini u lipnju porasle za dva posto, što je nešto snažniji rast nego u svibnju (1,6 posto), no inflatorni pritisci i dalje su slabi. Na mjesečnoj razini cijene su niže za 0,2 posto. Godišnji rast potrošačkih cijena bio je prije svega potaknut rastom cijena prehrambenih proizvoda koje su porasle za 6,6 posto. Pri tome je najviši rast ostvaren kod povrća (18,9 posto) i voća (12,6 posto). S druge strane, s obzirom na to da vanjskih pritisaka na cijene energije nema, a iščeznuo je i učinak pora-

sta domaćih cijena energije, cijene energije su u lipnju djelovale na ublažavanje inflatornih pritisaka na godišnjoj razini. Tako je rast potrošačkih cijena kada se isključe cijene energije iz indeksa iznosio 2,4 posto na godišnjoj razini. Vidljiv je i rast cijena ugostiteljskih usluga. Naime, cijene hrane i pića u ugostiteljskim objektima više su za 1,4, a usluga smještaja za 5,4 posto godišnje. S druge strane, cijene odjeće su smanjene za 2,7 posto na godišnjoj i 3,2 posto na mjesečnoj razini. “Godišnje stope rasta potrošačkih cijena od početka krize pokazuju da su snažniji inflatorni pritisci bili u najvećoj mjeri generirani rastom administrativno utvrđenih cijena, odnosno rastom troškova, dok poticaj rastu cijena zbog oporavka i rasta potražnje izostaje”, smatraju analitičari RBA.

Hrvatski zavod za zapošljavanje

U lipnju 318.110 nezaposlenih Prema zadnjim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u lipnju je registrirano 318.110 nezaposlenih, što je za 15.139 osoba manje nego u svibnju i to kao rezultat povećanja izlazaka iz evidencije, dok je istovremeno broj ulazaka u evidenciju smanjen. Pad broja nezaposlenih na mjesečnoj razini uobičajenog je sezonskog karaktera i odražava potražnju za sezonskim radnicima. Međutim, u prvoj polovini ove godine broj prijavljenih slobodnih radnih mjesta na sezonskim poslovima bio je za 16,8 posto manji nego u istom razdoblju prošle godine. U odnosu na lipanj prošle godine broj nezaposlenih viši je za 23.233 osobe ili za 7,9 posto.

Nastavak rasta broja nezaposlenih na godišnjoj razini odražava negativna kretanja na tržištu rada koja bi se trebala zadržati tijekom cijele godine. Ipak, broj izlazaka iz evidencije povećao se na godišnjoj razini za 9,6 posto. “S obzirom na to da u ovoj godini očekujemo pad gospodarstva, oporavak tržišta rada ne treba očekivati u ovoj godini. Stoga bi i broj nezaposlenih te stope nezaposlenosti trebali biti na višim razinama nego prošle godine”, procjenjuju analitičari RBA.

(

Privredni vjesnik Broj 3787/3788, 22. srpnja 2012.

za oko 1% smanjenje BDP-a u ovoj godini

Savjet HNB-a usvojio novu monetarnu projekciju

Rast BDP-a tek iduće godine Monetarna politika u 2013., kao i u sljedećoj godini, nastavit će s održavanjem stabilnog tečaja kune prema euru. Kod toga će HNB nastaviti podržavati visoku primarnu likvidnost bankovnog sustava kako bi povoljno utjecao na domaće uvjete financiranja

rema sadašnjim očekivanjima realni bruto domaći proizvod bi se u 2013. mogao smanjiti za oko jedan posto, pri čemu se očekuje pad osobne potrošnje i potrošnje države, te vrlo slabi rast izvoza i investicija. Prognoza rasta BDP-a je smanjena u odnosu na projekciju objavljenu potkraj 2012. godine, u prvom redu zbog većeg prognoziranog pada osobne potrošnje, a dijelom i zbog sporog oživljavanja investicijskog ciklusa, te izostanka oporavka gospodarske aktivnosti kod glavnih vanjskotrgovinskih partnera, zaključio je Savjet Hrvatske narodne banke na svojoj prošlotjednoj sjednici, prvoj održanoj u promijenjenom sastavu, prema odredbama Zakona o HNB-u koje su stupile na snagu ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Postupan oporavak realnog BDP-a Izraženiji pad osobne potrošnje, navodi se u priopćenju objavljenom na internetskim stranicama središnje banke, posljedica je nepovoljnih kretanja na tržištu rada, koja će rezultirati znatnim smanjenjem raspoloživog dohot-

ka. Nepovoljan utjecaj na osobnu potrošnju imat će i nastavak razduživanja stanovništva. No, smanjenje zaduženosti sektora kućanstava, odnosno poboljšanje neto financijske

Smanjenje zaduženosti sektora kućanstava omogućit će snažniji rast osobne potrošnje pozicije tog sektora, koja se od početka krize popravila za otprilike 25 posto, omogućit će snažniji rast osobne potrošnje nakon što se situacija na tržištu rada počne popravljati, za što je ključno snažnije pokretanje investicija. Blagi znakovi oporavka gospodarske aktivnosti predviđaju se od sredine 2013., te se u 2014. očekuje postupan oporavak realnog BDP-a (oko 0,7 posto) pod utjecajem rasta investicija i izvoza. Pritom je pretpostavljeno da će za Hrvatsku biti pokrenuta Procedura prekomjernog proračunskog manjka, u sklopu Pakta o stabilnosti i rastu EUa, što će zahtijevati razmjerno snažnu fiskalnu

konsolidaciju u sljedećim godinama. U 2014. očitovat će se i pozitivni kratkoročni učinci pristupanja Europskoj uniji zbog pojednostavljenja postupka trgovinske razmjene, korištenja strukturnih i kohezijskih fondova, te jačanja povjerenja zbog fiskalne konsolidacije koja će putanju državnog duga staviti u dugoročno održive okvire, naglašava se u priopćenju. Visoka stabilnost financijskog sustava Prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena u 2013. očekuje se na zamjetno nižoj razini (oko 2,6 posto) nego u 2012. godini, u prvom redu stoga što će prestati djelovati učinci ranije donesenih administrativnih odluka o promjenama cijena, dok se u narednim godinama očekuje još niža stopa inflacije. Monetarna politika u 2013., kao i u sljedećoj godini, nastavit će s održavanjem stabilnog tečaja kune prema euru. Kod toga će HNB nastaviti podržavati visoku primarnu likvidnost bankovnog sustava kako bi povoljno utjecao na domaće uvjete financiranja. Trend oporavka kreditnih agregata, posebno

kredita poduzećima, vidljiv od početka ove godine, trebao bi se postupno nastaviti. Međutim, na domaće kreditiranje i dalje će nepovoljno djelovati slaba potražnja za kreditima i povećana nesklonost banaka prema riziku, smatra Savjet HNB-a. Stabilnost financijskog sustava zadržana je na visokoj razini, na što je povoljno djelovalo smanjenje premije rizika i povijesno niske referentne kamatne stope na međunarodnom financijskom tržištu. No, istovremene slabosti u realnom sektoru u Hrvatskoj i glavnim trgovačkim partnerima djeluju na porast rizika. U uvjetima razduživanja stanovništva i blagog rasta zaduživanja nefinancijskih privatnih poduzeća, bankarski je sektor nastavio postupno smanjivanje inozemnih obveza. I uz bitno umanjenu profitabilnost bankovnog sustava, njegova kapitalna adekvatnost, koja je pravovremeno akumulirana u razdoblju prije krize, osigurava otpornost bankovnog sustava na moguće, ali malo vjerojatne snažne makroekonomske šokove, zaključio je Savjet središnje banke. (V.A.)

www.privredni.hr Broj 3787/3788, 22. srpnja 2012.

( 460 mil €

Hrvatska narodna banka

Ukupna aktiva 91,1 milijarda kuna

izravna ino ulaganja u prvom kvartalu 2013.

Inozemna ulaganja u Hrvatsku

Banke i dalje privlače najviše stranih ulaganja U prvom tromjesečju ove godine vlasnička su ulaganja iznosila 76,3 milijuna eura. Na zadržane zarade odnosi se 116,2 milijuna eura, a na ostale tipove ulaganja (obveze, sredstva...) otpada 267,7 milijuna eura Igor Vukić vukic@privredni.hr

zravna inozemna ulaganja u Hrvatsku u prvom tromjesečju ove godine iznosila su 460 milijuna eura, prema preliminarnim podacima koje je objavila Hrvatska narodna banka. Riječ je o značajnom rastu ulaganja u odnosu na prethodno razdoblje. U cijeloj 2012. izravna ulaganja iznosila su 973,3 milijuna eura. Suša u inozemnim ulaganjima osobito je vladala u posljednjem tromjesečju prošle godine. HNB u tom razdoblju nije zabilježio novih vlasničkih ulaganja, već samo pretvaranje duga od oko 100 milijuna eura u vlasnički kapital pojedinih poduzeća. U prvom tromjesečju ove godine vlasnička su ulaganja iznosila 76,3 milijuna eura. Na zadržane zarade odnosi se 116,2 milijuna eura, a na ostale tipove ulaganja (obveze, sredstva...) otpada 267,7 milijuna eura. Prema djelatnostima, najviše je bilo ulaganja u “financijsko posredovanje”, odnosno u bankarski sektor, 99,9 milijuna eura. Rast ulaganja u građevinarstvo Telekomunikacijski sektor privukao je 50,1 milijun eura. U poslovanje nekretninama slilo se 40,6 milijuna eura. Isti iznos, 40,6 milijuna eura, zabilježila je statistika ulaganja i u sektoru opskrbe električnom energijom, plinom, parom i toplom vodom.

Na petom mjestu nalazi se sektor građevinarstva u koji je u prvom ovogodišnjem kvartalu uloženo 36,2 milijuna eura. Za usporedbu, cijele prošle godine ovaj je sektor apsorbirao svega 47,8 milijuna eura inozemnih ulaganja. Ovogodišnji podatak tako na neki način potvrđuje ocjenu analitičara HNB-a o prvim pozitivnim pomacima na građevinskom tržištu. No još je rano govoriti da je negativni trend preokrenut, upozorili su analitičari. Na vlasnička ulaganja u nekretnine otpadalo je 17,1 milijun eura. U proizvodnju električnih strojeva i aparata uloženo je također 17,1 milijun eura. Sektor osiguravateljskih fondova (ali ne obveznih), privukao je 12,9 milijuna eura. U sektor prerade kože, izradu kožne galanterije i obuće uloženo je 12,7 milijuna eura. Više od 10 milijuna eura stiglo je i u sektor pratećih djelatnosti u prijevozu, gdje je uloženo 10,7 milijuna eura.

Izravna ulaganja u trgovinu, koja su od 1993. na drugom mjestu ukupne liste (u 20 godina uloženo 2,2 milijarde eura), u prvom su tromjesečju iznosila samo 9,5 milijuna eura.

Tvrtke sa sjedištem u Luksemburgu u prvom tromjesečju u Hrvatsku su uložile 34,2 milijuna eura. Iz Italije je stiglo 21,3 milijuna eura, a iz Švedske 18,3 milijuna.

Aktivni ulagači Među ulagačima i dalje prednjače Austrijanci. U prvom tromjesečju ove godine na ulaganja iz te zemlje otpada 149,5 milijuna eura. Ukupno su iz Austrije u 20 godina uložene 7,2 milijarde eura. Na početku godine aktivni su bili i ulagači iz Nizozemske, sa 67,4 milijuna eura. I na ukupnoj listi Nizozemci su na drugom mjestu s uloženom 4,1 milijardom eura. Iz Njemačke je u prvom tromjesečju uloženo 57,7 milijuna eura (ukupno 3,1 milijarda eura). Na četvrtom mjestu nalazi se Španjolska, sa 36 milijuna eura. Ulagači iz Španjolske su na 27. mjestu ukupne liste s dosad uloženih 97,5 milijuna eura.

Među ulagačima i dalje prednjače Austrijanci koji su u prvom kvartalu uložili 149,5 milijuna eura S Britanskih Djevičanskih Otoka u Hrvatsku je usmjereno 16,6 milijuna eura, a iz Švicarske 15,8 milijuna eura. Prema podacima HNB-a, u proteklih je 20 godina u Hrvatsku stiglo 27,3 milijarde eura izravnih inozemnih ulaganja. Rekord je ostvaren 2008. godine, kad su stigle čak 4,2 milijarde eura. Naslabiji priljev zabilježen je 2010., kad je iznosio 326,3 milijuna eura.

Nakon izraženijeg rasta u travnju, ukupna aktiva središnje banke u svibnju je zabilježila blagi pad na mjesečnoj razini, posljednji su podaci Hrvatske narodne banke (HNB). Tako je potkraj svibnja ukupna aktiva iznosila 91,1 milijardu kuna, pri čemu je inozemna aktiva iznosila 91,05 milijardi kuna tj. 12,1 milijardu eura, što je za 608 milijuna kuna ili 0,7 posto manje nego potkraj travnja ove godine. Blagi pad međunarodnih pričuva zabilježen je i na godišnjoj razini, i to u visini 469 milijuna kuna ili 0,5 posto. Međunarodne pričuve HNB-a u pet mjeseci porasle su za 6,27 milijardi kuna tj. 6,7 posto i to ponajviše kao posljedica priljeva kapitala zbog zaduživanja Hrvatske na inozemnom tržištu ka-

pital a . Posebi- ce se to odnosi na zaduživanje u SAD-u početkom travnja i kupoprodajne aktivnosti između središnje banke i središnje države nakon izdanja euroobveznice. Osim deviznih transakcija HNB-a, dio formiranja bruto pričuva ostvaren je priljevom deviznog depozita države kod središnje banke. S druge pak strane prodaja deviza poslovnim bankama utjecala je na smanjenje međunarodnih pričuva. Valja napomenuti da se iznos međunarodnih pričuva najčešće promatra u odnosu na vrijednost uvoza roba i usluga te u odnosu na dospjele kratkoročne obveze po osnovi inozemnog duga.

*vijesti

Bolji rezultati Zračne luke Dubrovnik Zračna luka Dubrovnik u šest mjeseci ove godine ostvarila je osam posto bolje rezultate nego u istom razdoblju 2012. U prvom polugodištu kroz Zračnu luku Dubrovnik prošlo je 546.696 putnika, a u istom razdoblju prošle godine 506.166. Veći turistički prihod Prihodi u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane te putničkih agencija i organizatora putovanja u pet mjeseci ove godine iznosili su 6,79 milijardi kuna što je 11,4 posto više nego u istom razdoblju 2012. Također, prihodi u turističkim djelatnostima ra-

sli su i u svibnju, i to za 14 posto, podaci su Ministarstva financija. Pravne i fizičke osobe u pet mjeseci ove godine ostvarile su 2,43 milijarde prihoda ili 5,4 posto više, a u djelatnosti pružanja smještaja 1,41 milijardu kuna ili 5,5 posto više. Rast trgovine na malo Konačni podaci trgovine na malo u svibnju su potvrdili godišnju stopu rasta od 1,1 posto. Prema izvornim neprilagođenim indeksima, godišnji rast u svibnju iznosio je 3,6 posto, pri čemu su u odnosu na prethodne mjesece kretanja bitno poboljšana u kategoriji motornih vozila, dijelova i pribora za motorna vozila i motocikle. Godišnji rast ostvaren je kod trgovine na malo u specijaliziranim prodavaonicama prehrambenih namirnica i to 13,7 posto te kod tekstila, odjevnih predmeta, obuće i kožnih proizvoda za 15,4 posto.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3787/3788, 22. srpnja 2012.

Tržište novca Zagreb

Bez napetosti na novčanom tržištu Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

akon napetog proteklog razdoblja na novčanom tržištu ponovno se trguje u opuštenijem okruženju. Novo razdoblje održavanja obvezne pričuve samo je na početku stvorilo napetost, međutim ona nije dugo potrajala. Osim početka novog razdoblja održavanja obvezne pričuve na povećanu potražnju utjecalo je i izdanje državnih obveznica. Kao što smo već pisali, Ministarstvo financija izdalo je 10. srpnja dvije državne obveznice. Kunska obveznica, koja dospijeva 2018. izda-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

400

300 2 200 1

100 0

15.7.2013.

16.7.2013.

17.7.2013.

na je s kamatom od 5,25 posto, cijena izdanja iznosila je 99,957 posto, a prinos pri izdanju 5,26 posto. Euroobveznica, koja na naplatu dospijeva 2024. izdana je s kamatnom stopom od 5,75 posto, cijena tog izdanja je 99,919

18.7.2013.

19.7.2013.

posto, a prinos 5,76 posto. Od ukupno 8,37 milijardi kuna obveznica koje je izdalo Ministarstvo financija, dvije trećine kupili su najveći institucionalni ulagači - mirovinski fondovi. Minstarstvo financija najavilo je da će

ponedjeljak

utorak

se glavnina sredstava prikupljenih ovim izdanjima državnih obveznica koristiti za refinanciranje ranije izdane državne obveznice, koja je dospjela na naplatu, kao i za financiranje drugih proračunskih rashoda.

Hrvatsko devizno tržište

valuta

australski dolar

CAD

EUR

7.54

5,250779

kanadski dolar

nji tečaj američkog dolara potkraj prošlog tjedna na tečajnici HNB-a iznosio je 5,729362 kune, a švicarskog franka 6,068454 kune.

USD

5.79

CHF

6.10

7.53

5.77

6.09

7.52

5.75

6.08

7.51

5.73

6.07

7.50

5.71

6.06

7.49

5.69

6.05

5,51629

JPY

japanski jen (100)

5,704107

CHF

švicarski franak

6,068454

GBP

britanska funta

8,729314

USD

američki dolar

5,729362

EUR

euro

7,505464

16.7.

17.7.

18.7.

19.7.

15.7.

16.7.

17.7.

18.7.

19.7.

15.7.

16.7.

17.7.

18.7.

19.7.

Međunarodno tržište kapitala

Razočarani ulagači na burzama Nakon što su cijene dionica na europskim burzama porasle sredinom proteklog tjedna, ipak su potkraj tjedna njihove vrijed6700 6660

FTSE 100

nosti bile u padu, jer su ulagače razočarali slabiji poslovni rezultati Microsofta i Googlea. Na tržišta su loše utjecali i sla-

bi poslovni rezultati nekih europskih tvrtki, primjerice nizozemske tvrtke Vopak čija je cijena dionice pala za više od četiri

15600

3630

15540

Dow Jones

3620

6620

15480

3610

6580

15420

3600

6540

15360

3590

6500

15300

3580

15.7. 4000 3960

16.7.

17.7.

18.7.

19.7.

15.7. 8400

CAC40

8340

16.7.

17.7.

18.7.

19.7.

DAX

14800

3920

8280

14700

8220

14600

3840

8160

14500

3800

8100

14400

16.7.

17.7.

18.7.

19.7.

15.7.

16.7.

17.7.

18.7.

19.7.

NASDAQ

15.7. 14900

3880

15.7.

četvrtak

petak

Iako je na Tržištu novca Zagreb potražnja za kunama povećana, a ponuda kuna skromnija, kamatne stope zadržavaju se na nižim razinama. Prosječna tjedna kamatna stopa iznosila je 0,84 posto, dok je prosječna pre-

I dalje porast Mirexa Obračunska jedinica prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirex potkraj prošlog tjedna došla je na vrijednost od 181,4168 bodova. To je skok za 0,66 posto u odnosu na tjedan ranije kada je Mirex iznosio 180,2321 bod. MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

182

180

181

178

180

176

primjena od 20. srpnja 2013. 15.7.

Izvor: HNB

ni ojačala i prema ostalim važnijim inozemnim valutama, i to prema američkom dolaru za 0,83 posto te prema švicarskom franku za 0,25 posto. Sred-

srednji tečaj eura potkraj proteklog tjedna iznosio je 7,505464 kune. Hrvatska je valuta na tjednoj razi-

Srednji tečaj za devize

AUD

srijeda

konoćna bila 0,56 posto. Ni proteklog utorka Ministarstvo financija nije održalo aukciju trezorskih zapisa što je bilo i za pretpostaviti, budući da će svoje potrebe neko vrijeme namirivati iz prihoda izdanih državnih obveznica. Za pretpostaviti je da će se na novčanom tržištu povećana potražnja za kunama još neko vrijeme zadržati, ali zbog dobre likvidnosti sustava kamatne stope ne bi se trebale značajnije mijenjati.

Mirovinski fondovi

Kuna ojačala prema euru Kuna je proteklog tjedna ojačala prema euru za 0,32 posto. Na tečajnici Hrvatske narodne banke (HNB)

8. - 12. 7. 2013.

24. - 28. 6. 2013.

500

16.7.

17.7.

18.7.

19.7.

17.7.

18.7.

19.7.

NIKKEI 225

15.7.

16.7.

posto. I na drugom kraju svijeta, na Tokijskoj burzi Nikkei indeks je u petak pao 1,5 posto. Razlog tome je to što ulagače zabrinjava usporavanje rasta kineskog gospodarstva. Osim toga, azijski se ulagači boje odljeva kapitala s azijskog na američko tržište. Na Wall Streetu su pak indeksi Dow Jones i S&P 500 dosegnuli nove rekordne razine, i to zahvaljujući boljim poslovnim rezultatima nekih kompanija.

179 18.6.

28.6.

8.7.

18.7.

15.7.

16.7.

17.7.

18.7.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 18. SRPNJA 2013. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) 186,7659 AZ obvezni mirovinski fond 187,0708 Erste Plavi obvezni mirovinski fond 166,8669 PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond 179,6704 Raiffeisen obvezni mirovinski fond 181,4168 MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi 195,7838 AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond 218,4851 AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond 133,7499 CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond 155,7948 Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond 159,2383 Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond 171,3480 Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi 106,8423 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB 122,3089 Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 209,4041 AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 204,9682 AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 221,0511 AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 103,9035 AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 161,0125 AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 137,9724 Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond 117,3193 CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 181,0413 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla 123,2607 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe 133,5277 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta 194,6323 Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata 166,1609 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen 135,8884 119,2634 Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE 156,5406 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT (*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3787/3788, 22. srpnja 2012. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 762 milijuna kuna

Ponovno svi indeksi zeleni kuna što na tjednoj razini predstavlja rast od 42 posto. Indeks Crobex je tjedan završio s rastom od 1,26 posto, a njegova je posljednja vrijednost bila 1.850,69 bodova. Indeks Crobex10 tjedan je završio na 1.041,66 bodova što predstavlja rast od

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

roteklog tjedna je redovni dionički promet na ZSE Zagrebačkoj burzi u odnosu na tjedan ranije porastao za 21,6 milijuna kuna i iznosio 74 milijuna Top 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatske telekomunikacije d.d. Ledo d.d. Valamar Adria Holding d.d. INA-industrija nafte d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena) Petrokemija d.d. Podravka d.d. Vupik d.d. AD Plastik d.d.

+8,48% +2,53% +1,20% +0,94% +0,23% -0,70% -1,79% +3,40% +3,38% +0,79%

zadnja cijena 183,54 8.100,00 157,90 4.300,00 1.539,48 283,00 213,11 243,00 137,50 123,00

promet 21.760.897,18 16.375.679,00 5.522.679,11 2.356.696,71 1.987.718,27 1.909.690,91 1.738.823,53 1.406.191,70 1.249.251,26 1.199.011,44

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 73.647.916,27 kn

1,80 posto. Obveznički indeksi su također porasli, Crobis za 1,25 posto, a Crobistr za 1,33 posto. U ovoj godini Crobex je u plusu 6,34 posto, a Crobex10 bilježi rast od 7,22 posto, dok je obveznički Crobis u minusu 2,02 posto. Tjedne 10 dionica s najvećim rastom cijene

promjene najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od +8,48 posto do -1,79 posto. Među najlikvidnijima, osam izdanja bilježi rast. Najveći promet ostvaren je s dionicama HT-a kojima je trgovano u vrijednosti od 21,8 miliju-

tjedna promjena

Lošinjska plovidba - holding d.d. Turbo certifikat HT long 2 ZIF Slavonski d.d. Viadukt d.d. Turbo certifikat nafta long 1 Mlinar d.d. Hrvatske telekomunikacije d.d. Turbo certifikat zlato long 3 Jamnica d.d. Arenaturist d.d.

+21,46% +18,20% +14,77% +11,21% +11,14% +11,11% +8,48% +7,87% +7,47% +7,29%

zadnja cijena 45,00 5,00 39,00 374,77 147,80 399,99 183,54 108,30 59.000,00 169,39

promet 108.456,91 50.348,90 124.235,99 193.153,29 79.320,69 19.599,51 21.760.897,18 9.747,00 290.999,97 144.902,04

INVESTICIJSKI FONDOVI

Proteklog tjedna je od 82 aktivna fonda, njih 66 ostvarilo rast vrijednosti, a 16 je fondova zabilježilo pad. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +3,60 do -3,15 posto. Ukupno je 13 fondova poraslo za više od jedan posto. Među 10 fondova s najvećim rastom nalaze se isključivo

dionički fondovi. Od 38 dioničkih fondova proteklog je tjedna poraslo njih 29, a za više od jedan posto poraslo je 12 dioničkih. Najveći tjedni rast bilježi Ilirika JIE koji je rastao 3,60 posto te je postignutim rastom postao dobitnik tjedna. Od ukupno 15 mješovitih fondova u proteklom tjednu

njih 11 je poraslo, a najviše je vrijednost uvećao Allianz Portfolio, za 1,14 posto. Kod novčanih fondova jedino je Raiffeisen euroCash pao, ostvario je minus od 0,06 posto. Ostalih 19 novčanih fondova ostvarilo je pozitivne rezultate u rasponu od +0,003 do +0,08 posto. (I.L.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Valuta

od 11. do 18. 07. 2013. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NETA Global Developed ZB aktiv NETA Rusija NETA BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NETA MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NETA US Algorithm NETA New Europe NETA GDEM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn € € kn € kn € € $ kn kn € kn € kn kn kn € € € kn kn € € €

14,0862 8,7764 119,5000 121,2300 132,8100 55,2415 11,3982 124,2276 46,3500 67,9090 86,2727 76,8700 95,2442 99,7500 26,6678 18,5879 65,8278 45,4208 55,3890 67,7936 106,2170 12,8228 6,0840 39,1901 90,6084 492,0298 80,1091 84,3200 147,2958 94,5787 8,6170 114,1539 74,4078 99,4144 9,2080 81,8200 111,5200 118,4319

0,57 -0,08 -0,36 0,41 -1,01 1,39 0,48 3,60 1,25 0,89 0,25 0,95 -0,76 0,11 0,97 0,27 0,88 2,03 0,20 -0,04 0,83 0,78 2,14 1,79 -0,18 0,14 1,42 1,49 -1,14 2,10 0,75 -0,12 2,02 1,95 -0,09 0,38 0,31 1,57

€ kn €

138,5800 91,4619 10,4623

-0,32 0,64 0,01

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global PBZ Global fond HI-balanced

zadnja vrijednost 1.850,6900 1.041,6600 101,6504 123,2454

na kuna. Među najlikvidnijima, u crvenom su tjedan završila dva izdanja, a gubitnik tjedna je Petrokemija s padom od 1,79 posto i prometom od 1,739 10 dionica s najvećim padom cijene TOZ penkala d.d. Centar banka d.d. (povlaštena) Turbo certifikat nafta short Turbo certifikat € Bund future short 2 Slatinska banka d.d. Jadranska banka d.d. Finvest Corp d.d. Hrvatski duhani d.d. Turbo certifikat DAX short 4 ZIF FIMA Proprius d.d.

tjedna promjena +1,26% +1,80% +1,25% +1,33%

milijuna kuna. Ukupno je 11 izdanja ostvarilo promet veći od milijun kuna, dok je 15 izdanja protrgovano u vrijednosti većoj od pola milijuna kuna.

tjedna promjena -49,98% -39,01% -38,80% -32,60% -24,06% -23,08% -18,57% -18,25% -15,38% -15,32%

zadnja cijena 50,00 20,12 26,50 36,60 41,00 1.000,00 57,00 105,10 49,50 11,00

promet 2.750,00 2.354,04 323.382,80 24.350,20 2.870,00 38.000,00 2.863,05 2.768,50 785.735,85 7.700,00

*vijesti

Četvrti pozitivan tjedan za redom

Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Naziv(fond) Raiffeisen Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NETA Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust NETA GBEM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige VB SMART

€ kn kn kn kn kn kn kn € kn € €

119,0000 102,5397 78,3179 94,6483 7,7871 70,9606 4,8265 55,0985 8,4354 123,8828 91,4200 96,2453

*Tjedna promjena [%] 0,72 0,38 0,69 0,92 -0,02 -1,05 0,61 -3,15 0,69 1,14 0,80 0,60

€ € € € € kn € € €

170,0500 12,1159 151,6300 106,5065 121,9100 180,8783 135,0699 120,0020 100,8700

-0,09 0,10 0,58 0,52 0,19 0,76 0,84 0,61 -0,06

kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn € kn € € kn kn €

140,5373 172,1868 147,2653 135,3179 153,7700 147,5700 147,2620 127,8266 140,4256 130,1584 124,4764 11,7190 116,0130 113,0000 106,3154 103,6700 104,1111 1283,8562 103,4072 100,7069

0,03 0,01 0,02 0,03 0,01 0,03 0,04 0,00 0,04 0,08 0,04 0,07 0,03 0,01 0,08 -0,06 0,03 0,06 0,01 0,06

Valuta

Vrijednost udjela

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički Erste Adriatic Bond

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NETA MultiCash OTP euro novčani

Đuro Đaković smanjuje temeljni kapital Dioničari Đuro Đaković Holdinga će na skupštini, koja je najavljena za 28. kolovoza, odlučivati o prijedlogu da se temeljni kapital te tvrtke smanji za 64,7 milijuna kuna. Temeljni kapital smanjit će se smanjenjem nominalnog iznosa dionica sa 100 na 80 kuna, a sve zbog pokrića gubitaka iz proteklih razdoblja koji iznose 57,8 milijuna kuna, dok bi se 6,9 milijuna kuna prenijelo u rezerve. Nove dionice i obveznice IGH Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga odobrila je institutu IGH prospekt uvrštenja 105.590 redovnih dionica na tržištu, objavljeno je na Zagrebačkoj burzi. Nominalna vrijednost pojedine dionice iznosi 400 kuna, a ukupna nominalna vrijednost novog paketa je 42,2 milijuna kuna. Servis e-Blokade Financijska agencija je proširila portfelj usluga elektroničkog poslovanja novim internetskim servisom e-Blokade. Taj servis dužnicima (ovršenicima) i ovrhovoditeljima omogućuje uvid u informacije iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje, i to na jednostavan način. Putem ovog internetskog servisa korisnicima su dostupne

informacije o redoslijedu osnove za plaćanje (iz Očevidnika) i ukupno evidentiranom iznosu blokade te osnove za plaćanje, informacije iz specifikacije izvršenja osnove za plaćanje, uvid u Očevidnik neizvršenih osnova za plaćanje te skenirane slike osnova za plaćanje. Dobri rezultati fiskalizacije Fiskalizacija u prometu gotovinom i dalje daje dobre rezultate. Usporedbom PDV obrazaca iz svibnja 2012. i istog mjeseca 2013. godine, fizičke osobe, uglavnom ugostitelji, prikazali su isporuke uvećane za čak 59,17 posto, dok su male pravne osobe prikazale promet veći za 35,81 posto. Ukupne isporuke kod svih djelatnosti obuhvaćenih s tri faze fiskalizacije povećane su za 18,32 posto. Osiguravateljska društva zabilježila porast premije Prema kumulativnim podacima Hrvatskog ureda za osiguranje u prvom polugodištu ove godine, 26 društava za osiguranje zaračunala su ukupnu bruto premiju u iznosu od 4.914.085.207 kuna, što je porast od 0,3 posto na godišnjoj razini.

Tjedni gospodarski TV magazin

SPTV ponedjeljak 19:20 srijeda 12:30 (REPRIZA)

VTV Varaždin četvrtak 12:00 srijeda 13:30 (REPRIZA)

VKTV Vinkovci srijeda 22:00 četvrtak 17:00 (REPRIZA)

TV NOVA Pula srijeda 21:30 subota 16:00 (REPRIZA)

SBTV Slavonski Brod petak 21:15

VOX Zadar srijeda 21:30 četvrtak 15:30 (REPRIZA)

Poljoprivredna TV Požega ponedjeljak 16:35 SRCE TV Čakovec četvrtak 21:45 petak 14:45 (REPRIZA)

GTV ZADAR četvrtak 21:30 nedjelja 22:30 (REPRIZA) ponedjeljak 12:00 (REPRIZA) ponedjeljak 21:30 (REPRIZA)

TV ŠIBENIK

TV ŠIBENIK srijeda 21:00 nedjelja 22:30 (REPRIZA) TV JADRAN Split srijeda 00:00 ponedjeljak 23:45 (REPRIZA) DUTV Dubrovnik srijeda 20:15 subota 15:45 (REPRIZA)