Pv 3791

Proizvodnja, a ne uvoz Osječka poduzetnica Branka Hitner pokrenula je vlastitu tvornicu za proizvodnju industrijskih vreća

Javna poduzeća Najveći pojedinačni gubitaš je Croatia Airlines. Tri tvrtke HŽ-a ostvarile su gubitak dva puta veći nego lani

Poduzetnički impuls Potpore će pomoći da se otvori više od 1000 radnih mjesta, a nagodinu one će biti 10 puta veće

tema tjedna

aktualno

aktualno

Str. 4

Str. 5

Str. 10-11

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 7 9 1 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 26. kolovoza 2013.

Godina LX / Broj 3791. www.privredni.hr

60

1953 2013

privredni vjesnik

prodaja automobila / eska: računovodstvo za sve / predstavljanja / stil / regija / svijet financija

Nova mirovinska reforma

U penziju sa 67 ili nakon 40 godina staža U štrajk će se moći ako plaća kasni jedan dan, a i zaposleni na određeno imat će pravo na otpremnine

>>8

POSE PRI BA EEN LOG N info Š

Ente rpris to donos e Eu rope i Netw ork

Intervju: Branko Đurinić

Mikrokrediti s kamatom od jedan posto

>> 6-7

>> 10-11

Naše plastenike traže u Austriji, Njemačkoj i Francuskoj, kaže vlasnik i direktor uspješne tvrtke Gis Impro iz Vrbovca

Prednost pri odobravanju kredita imat će žene, nezaposleni, mladi, osobe s invaliditetom, Romi te budući proizvođači

Tjedni gospodarski TV magazin

Prodajemo dionice poduzeća PEVEC d.d.

24.675 komada (PVCM-R-A).

Molimo sve ponude poslati najkasnije do 06.09.2013. na mail adresu: info.prodaja1@gmail.com.

UVOD

www.privredni.hr Broj 3791, 26. kolovoza 2013.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Vodimo glupe rasprave Hrvatska, zamislite, ne bi trebala vraćati svoje dugove, to vam govore znanstvenici. Građani Hrvatske, čuvajte se takvih ljudi! Dugove treba vraćati, nema države koja ne vraća dugove, i Hrvatska ih mora vraćati. Vraćat ćemo ih na način da privatiziramo i prodajemo imovinu, jer dugove iz poreza ne možemo vraćati, oni su visoki i građanima i privrednicima. O čemu mi to vodimo polemike?! Ja se sramim znanstvenika koji kažu da dugove ne treba vraćati. Vodimo glupe rasprave i polemike.

Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava:

ZOR ni dosad nije bio prepreka otkazima Novim Zakonom o radu nastojat će se maksimalno zaštititi radnike, ali i omogućiti poslodavcu lakše restrukturiranje poduzeća.

Pojednostavljuje se procedura otkaza, pa bi otkaz mogao dobiti i radnik koji ne prihvati nižu plaću. ZOR, međutim, ni do sada nije bio prepreka otkazima. Radnici bi mogli pokrenuti štrajk i u slučaju da im plaća kasni samo jedan dan. Osigurat ćemo novu inspekciju rada i novi sustav otpremnina, a ubrzat ćemo i postupke na radnim sudovima. Pokušat ćemo postići dogovor sa sindikatima i poslodavcima, ali ako dogovora ne bude, to neće biti prepreka slanju zakonskog prijedloga u proceduru.

Darko Prodan, predsjednik Hrvatskog drvnog klastera:

Ne ukidajte naknadu za šume!

Podržavamo funkciju naknade za općekorisne funkcije šuma, ona je dobrodošla i rješava mnoga pitanja poput zaštite od požara u priobalju, ali je potrebno postrožiti mjere nadzora njenog trošenja jer je zbog toga ova naknada već godinama na udaru politike i javnosti. Naknada za općekorisne funkcije šuma je zapravo vrsta zelenog poreza čije je uvođenje početkom devedesetih godina označilo jedan od prvih pokušaja u Europi da se pravično rasporedi teret upravljanja šumskim površinama na kršu, uključujući eroziju tla, razminiranje i druge neprofitabilne aktivnosti izvan tipičnih šumskih površina.

Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

pvinfo

G(h)ost komentator: Dražen Breglec, član Uprave tvrtke Cityex i predsjednik Udruženja davatelja poštanskih usluga pri HGK-u

Slavko Linić, ministar financija:

IMPRESUM

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

3

Pravila se ne mogu mijenjati tijekom utakmice!

Fleksibilnost alternativnih operatora i niže cijene omogućuju pružanje poštanskih usluga prilagođenih klijentima, ali i milijunske uštede

U

zemljama Europske unije liberalizacija poštanskih usluga započela je prije dvadesetak godina. U Hrvatskoj taj proces traje desetak godina tijekom kojih su se postupno smanjivala ekskluzivna prava nacionalnog operatora Hrvatske pošte i proširivao prostor za djelovanje alternativnih davatelja poštanskih usluga. Hrvatska je, kao sve ostale zemlje EU-a (ali za razliku od drugih prekasno), u prosincu prošle godine usvojila zakon kojim se implementiraju EU direktive i potpuno liberalizira tržište. Prvim danom ove godine taj proces je završen te je tržište poštanskih usluga, barem normativno, u potpunosti otvoreno za konkurenciju i tržišno natjecanje.

Zašto barem normativno? Hrvatska je postala članica EU-a, a liberalizacije nema ni u naznakama.

Nažalost, ponovila se naša stara boljka. Vlast vrlo lako pristaje i propisuje pravila, ali provedba - to je već drugo pitanje. Nesporno je da tržište, prije svega veliki korisnici (uprava, sudstvo, banke, telekomi, lokalna samouprava, javna poduzeća...), žele da poštanske usluge i servisi budu pristu-

pačni, pouzdani i kvalitetni te da zadovoljavaju specifične potrebe korisnika. Očekivanje velikih korisnika posebno je povezano s uštedama vezanim uz količinu poštanskih usluga, a one mogu biti i znatno veće od 50 posto! Fleksibilnost alternativnih operatora i niže cijene omogućuju pružanje poštanskih proizvoda i servisa prilagođenih korisnicima, ali i ostvarivanje milijunskih ušteda.

Dok privatne velike strane banke i telekomi obilno koriste mogućnosti tržišta i ostvaruju ogromne uštede, država,

Vlast vrlo lako pristaje i propisuje pravila, ali provedba - to je već drugo pitanje sudovi i javna poduzeća, a često i lokalna samouprava, očito namjerno i dalje plaćaju pune cijene poštanskih usluga i tako zapravo neodgovorno i protuzakonito troše novac poreznih obveznika.

Kod obveznika javne nabave situacija je posebno zanimljiva. U gospodarenju javnim sredstvima obveznici javne nabave imaju zakonsku, moralnu, gospodarsku i svaku drugu obvezu tra-

žiti najpovoljnije usluge i proizvode na tržištu. Mogućnosti značajnih ušteda i kvalitetnih rješenja postoje i nužno ih je iskoristiti, posebice u vrijeme kada se svaka ušteđena kuna ili euro mogu i moraju iskoristiti za investicije i gospodarski rast.

Ignoriranje novog zakona i odugovlačenje u raspisivanju natječaja, a samim time i financijska šteta za obveznike javne nabave očiti su, iako su stvari zapravo vrlo jednostavne: nastupila je liberalizacija i nema više ekskluzivnih prava za davatelje poštanskih usluga, a javna nabava poštanskih usluga mora se provoditi jednako kao i na-

bava bilo koje druge robe ili usluga. Izbjegavanje ili namještanje javnih natječaja, kako bi se koristile skupe i staromodne poštanske usluge - to je skupo i neodgovorno i treba biti sankcionirano.

Iluzija je da će nezakonito postupanje javnih naručitelja proći samo tako. Moramo provoditi ono na što smo se kao europska država obvezali, a posebice kad to građanima donosi korist!

Neprovođenje obveza sigurno neće više završavati na upozorenjima iz Bruxellesa. Najbolji primjer da se pravila igre ne mogu mijenjati za vrijeme utakmice je nedavna reakcija Europske komisije koja je uputila packe Hrvatskoj zbog krivog tumačenja i primjene liberalizacije (tj. novog Zakona o poštanskim uslugama), nekorištenja regulatornih instrumenata kojima HAKOM raspolaže, te ponovne monopolizacije.

Na nama samima, ili, da budem precizniji - na Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture i HAKOM-u, je odgovornost da se liberalizacija poštanskog tržišta primijeni hitno i u potpunosti, prije nego što nas na to, uz ogromne financijske posljedice i sramotu, prisili EU.

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: marketing@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

Direktor: Darko Buković

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

4

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3791, 26. kolovoza 2013.

( 150 vreća u minuti ( 2 mil vreća kapacitet linija u tvornici Carta

proizveli ovog ljeta samo za sjemensku robu

NOVA TVORNICA U OSIJEKU PROIZVODI INDUSTRIJSKE VREĆE

Proizvodnja, a ne uvoz Osječka poduzetnica Branka Hitner pokrenula je vlastitu tvornicu za proizvodnju industrijskih vreća. Od prvih razgovora do pokretanja proizvodnje prošlo je godinu dana, a čitava investicija vrijedna je 13 milijuna kuna Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

P

okretanje neke proizvodnje, otvaranje proizvodnog pogona, zapošljavanje dvadesetak ljudi, rad u dvije smjene, siguran plasman proizvedenog, solidna naplata, redovito isplaćivanje bruto plaća i servisiranje kreditnih obveza – sve su to pojmovi koji u našem hrvatskom gospodarskom okružju zvuče gotovo bajkovito. Osobito kada je riječ o politički i ekonomski devastiranom hrvatskom istoku.

Jednu takvu dobru poslovnu priču započela je Osječanka Branka Hitner, vlasnica i predsjednica Uprave tvrtke Carta, otvarajući prije nekoliko mjeseci tvornicu industrijskih vreća. Tvrtka Carta registrirana je 2009. godine i sve donedavno se bavila uvozom industrijskih vreća za domaće korisnike poput cementara, mlinova, proizvođača sjemena i stočne hrane. Upravo su je značajne potrebe domaćih proizvođača takvih roba motivirale na pokretanje vlastite proizvodnje industrijskih vreća, to više što je već dvadesetak godina

u toj djelatnosti. Počela je 1993. godine kada je u Valpovu osnovana tvornica eko vreća koja je kasnije postala dijelom kompanije Mondi, najvećeg svjetskog proizvođača industrijskih vreća i papira za proizvodnju vreća. Višegodišnja iskustva stjecala je kao menadžerica prodaje Mondija, a kada je 2009. Mondi zatvorio proizvodnju u Valpovu, Branka Hitner se nastavila baviti tim poslom kao uvoznik sa željom da zadrži ranije stečeno tržište.

Uskoro i rad u tri smjene Otvaranje vlastite proizvodnje stoga je bio logičan, ali za naše prilike prilično hrabar poslovni potez.

“Od prvih razgovora

Tvrtka Carta registrirana je 2009. i sve donedavno se bavila uvozom industrijskih vreća do pokretanja proizvodnje prošlo je godinu dana. Čitava investicija je vrijedna 13 milijuna kuna i

ostvarila sam je uz pomoć Splitske banke, HBOR-a i HAMAG-a. Zahvaljujući iskustvu, znala sam što je potrebno od proizvodne tehnologije. Naime, radi se o kvalitetno repariranim strojevima izravno od najvećeg njemačkog proizvođača tih vrsta proizvodnih linija. Kapacitet linija je 150 vreća u minuti što u potpunosti zadovoljava naše sadašnje potrebe”, objašnjava Branka Hitner dodajući kako su pogoni smješteni u iznajmljenim prostorima osječke Slobodne zone.

Tvrtka Carta trenutačno ima 17 trajno zaposlenih, a povremeno angažiraju dodatne zaposlenike.

Radi se u dvije smjene, a prosječna primanja su oko 5000 kuna.

“Poslovni cilj nam je postići rad pogona u tri smjene što bi značilo puno iskorištenje proizvodnih kapaciteta. Istovremeno, to bi značilo i dodatno zapošljavanje još desetak osoba. Smatram se realnom osobom i mislim kako je to kroz određeno vrijeme zaista ostvarivo. Naravno, pri tome se podrazumijeva zadržavanje izuzetno visoke razine kvalitete proizvoda po čemu smo već

Samo naizgled jednostavno Industrijska vreća je naoko jednostavan, ali zapravo prilično kompliciran proizvod. Mora biti proizveden od najbolje sirovine i na kvalitetan način jer industrijska vreća mora izdržati silan pritisak prilikom punjenja. Prije svega, vreća mora pobijediti ulazak željenog sadržaja u vreću i istovremeni izlazak zraka. Naime, gotovo sva punjenja se danas odvijaju na automatskim linijama i svaki propust, svaka greška ili pucanje vreće zaustavlja proces punjenja. To nitko ne želi i svaki kupac naših proizvoda cijeni pouzdanost i kvalitetu naših industrijskih vreća, kaže Branka Hitner. sada prepoznatljivi. Najveći dio naših kupaca je iz prehrambene industrije i djelatnosti vezanih uz nju. To su mlinovi, šećerane, tvornice i mješaonice stočne hrane i slično”, kaže vlasnica Carte.

Inače, značajni korisnici industrijskih vreća kapaciteta 10, 25 i 50 kilograma su i proizvođači sjemena za koje je ovoga ljeta u osječkoj tvornici prozvedeno nešto više

od dva milijuna različitih vreća za sjemensku robu.

Ciljani kupci Namjera je i značajnije širenje na građevinsku industriju koja je, u pravilu, najveći korisnik industrijskih vreća. Riječ je o cementu, raznim kombinacijama materijala za završne žbuke, vapno i niz drugih sličnih proizvoda. Stoga, pored postojećih kupaca iz Hr-

vatske i Bosne i Hercegovine, u Carti puno očekuju i od potencijalnih kupaca u Sloveniji i Mađarskoj.

Rade u pravilu za ciljanog kupca tako da ne raspolažu nekim osobitim prostorom skladišta gotove robe. Zato postoji skladište sirovina, s naglaskom na skladište papira.

“Uvijek moramo imati dovoljne zalihe više vrsta papira kako bismo promptno zadovoljili potrebe kupaca. Recimo, danas je stigla narudžba jedne šećerane za 100.000 vreća. To znači da moramo imati 80-gramski papir kao osnovni, plus vanjski bijeli papir. To je nešto što spada u domenu iskustva i predviđanja. Istovremeno, kao mladoj tvrtki, to nam stvara određenu poslovnu poteškoću jer nas dobavljači, odnosno proizvođači papira za sada traže avansno plaćanje. Dakle, moramo imati i dovoljno obrtnih sredstava na raspolaganju kako bismo neku narudžbu mogli brzo i odraditi”, objašnjava jedna od rijetkih osječkih poduzetnica koja se odlučila za ono što mnogi u Hrvatskoj već dugo izbjegavaju: za proizvodnju.

5

www.privredni.hr Broj 3791, 26. kolovoza 2013.

( 762,3 mil kn ( 36 mlrd kn dobit HEP-a u prvih šest mjeseci

ukupno zaduženje hrvatskih cestarskih tvrtki

Ukupne dugoročne obveze javnih poduzeća premašuju 50 milijardi kuna -tri puta više od prihoda

Dobit u plusu, zaduženje u porastu Najveći je pojedinačni gubitaš Croatia Airlines, koji je ipak uspio smanjiti gubitak sa 83,9 na 78,1 milijun kuna. Tri tvrtke Hrvatskih željeznica zajedno su ostvarile gubitak od 96,2 milijuna, dva puta veći nego lani Drago Živković zivkovic@privredni.hr

P

rva polovina 2013. za javna je poduzeća bila puno bolja nego isto razdoblje prošle godine, ponajprije zbog iznimno uspješnog poslovanja energetskih tvrtki.

Ukupni gubitak od 534 milijuna kuna pretvoren je u dobit od 870 milijuna, za što najveće zasluge pripadaju Hrvatskoj elektroprivredi. HEP je, naime, prošlogodišnji gubitak od 320 milijuna pretvorio u ovogodišnju dobit od čak 762,3 milijuna kuna, čime je više nego nadoknadio minuse javnih poduzeća koja se bave prijevozom. Najveći je pojedinačni gubitaš Cro-

atia Airlines, koji je ipak uspio smanjiti gubitak sa 83,9 na 78,1 milijun kuna.

Dobra vijest za nacionalnog avioprijevoznika je i znatno smanjenje dugo-

Financijska agencija je svoju dobit udvostručila sa 36,6 na 71,9 milijuna kuna ročne zaduženosti sa 850 na 228 milijuna kuna. Jadrolinija je, pak, povećala gubitak sa 61,8 na 73,9 milijuna, dok su tri tvrtke Hrvatskih željeznica zajedno ostvarile gubitak od 96,2 milijuna, dva puta veći nego lani. Pritom su Cargo i Putnički prijevoz

svoje gubitke prepolovili, dok je Infrastruktura s dobiti od 82 milijuna kuna lani otklizala u 26,4 milijuna kuna gubitka i time cijeli željeznički sektor gurnula u minus. Iz minusa u plus otišla je Hrvatska radiotelevizija, iskazavši dobit od 38 milijuna kuna, dok su Hrvatske vode otišle suprotnim putem, sa 42 milijuna kuna dobiti na 19,7 milijuna kuna gubitka.

Preokret pošte Narodne novine, Croatia osiguranje, Odašiljači i veze, Plovput i Janaf stabilno posluju, iako uz razmjerno nisku dobit, dok je Plinacro svoj plus gotovo udvostručio, sa 28,9 na 53,3 milijuna kuna. Vjesnik je, s druge strane, sta-

bilni gubitaš, ove godine s minusom od 11,3 milijuna kuna, dok se Hrvatska pošta nakon restrukturiranja i smanjenja broja zaposlenih preokrenula u pozitivnom smjeru, sa 10,5 milijuna gubitka lani na 44,4 milijuna kuna dobiti u pr-

vih šest mjeseci ove godine. Sličan trend bilježi i Financijska agencija koja je svoju dobit udvostručila sa 36,6 na 71,9 milijuna kuna.

Hrvatske autoceste i Hrvatske ceste ne iskazuju dobit niti gubitak,

ali HAC je uspio povećati prihod za 51,3 milijuna kuna, a HC za 17,6 milijuna. Autocesta Rijeka-Zagreb u prvom je polugodištu iskazala dobit od 20,2 milijuna kuna, što je veliki preokret imajući na umu lanjski gubitak od 150 milijuna.

Preokret se temelji na povećanju prihoda od čak 113,7 milijuna kuna i smanjenju financijskih rashoda za 37,3 milijuna kuna. Lošiji dio poslovanja cestara je zaduženje, koje se prošle godine povećalo za još 1,1 milijardu kuna dostigavši čak 36 milijardi. Ukupne dugoročne obveze javnih poduzeća premašuju 50 milijardi kuna, što je tri puta više od njihovih ukupnih prihoda.

Promocija Plus: rezultati tržišta automobila u prvom polugodištu

Osjetan pad prodaje novih vozila Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

P

rodaji novih automobila u Hrvatskoj i dalje ne cvjetaju ruže. Naime, prema podacima agencije Promocija Plus, u Hrvatskoj su od početka siječnja do konca lipnja registrirana 15.384 nova osobna automobila, što je 23,8 posto ili 4817 vozila manje u odnosu na isto razdoblje u 2012. godini.

Promatrajući prodaju na mjesečnoj razini, također se primjećuje pad.

Točnije, u lipnju je prodano 3190 novih osobnih automobila, što je bilo 4,6 posto ili 154 vozila manje nego u svibnju. Re-

zultati nisu dobri ni ako se uspoređuju isti mjeseci. Drugim riječima, u lipnju 2012. bilo je prodano 3365 novih vozila ili 5,2 posto manje nego u istom mjesecu ove godine.

Najprodavanija marka od početka siječnja do konca lipnja bio je Volkswagen. U Hrvat-

skoj je u tome razdoblju bilo registrirano 2567 primjeraka VW vozila, pa je tako ovaj njemački proizvođač na našem tržištu imao udjel od gotovo 16,7 posto. Na drugom mjestu je Opel, koji je u prvom polugodištu prodao 1904 osobna

automobila i imao udjel od 12,4 posto. Na trećem mjestu nalazi se francuski Peugeot s prodanih 1158 vozila i tržišnim udjelom od 7,5 posto. Korejski Hyundai se plasirao na četvrto mjesto, a prodao je 1075 automobila.

Slijede ga Citroen (946), Renault (892), Kia (876), Škoda (743), Ford (643), Chevrolet (635), Audi (573) i Toyota (427).

Zanimljiv je podatak da je u ovogodišnjih šest mjeseci novoregistrirano 420 BMW-a, 226 Mercedesa, 29

Porschea te 16 Lexusa.

Gledajući po modelima, građani Hrvatske u tom su razdoblju na re-

Iza Volkswagena, na drugom i trećem mjestu po prodaji su Opel i Peugeot gistraciju najčešće odlazili u Volkswagen Golfu (878). Zatim, u Opel Astri (748), VW Polu (726), Opel Corsi (588), Hyundaiju i30 (476), Peugeotu 208 (404) i Opel Insigniji (398).

Važno je dodati i to da se u Hrvatskoj registrira više automobila u koje je ugrađen dizelski pogonski

agregat (55,2 posto) nego onih koji troše benzinska goriva (44,8 posto).

Najviše metalnih ljubimaca tijekom prve polovine godine bilo je novoregistrirano u Zagrebu i okolici (4827). Nadalje, u Požeško-slavonskoj (1537), Primorsko-goranskoj (1317), Splitsko-dalmatinskoj (1313), Bjelovarsko-bilogorskoj (1101), Osječko-baranjskoj (774) te Istarskoj (726) županiji.

Najmanje posla oko registracije novih vozila imali su djelatnici u stanicama za tehnički pregled u Ličko-senjskoj (75), Krapinsko-zagorskoj (189) i Sisačko-moslavačkoj (200) županiji.

6

aktualno

Privredni vjesnik Broj 3791, 26. kolovoza 2013.

( prije 21 god

Privatizacija državnih poduzeća

Arapi neće Croatia Airlines, Slovenci hoće Croatia osiguranje

Najavljena privatizacija hrvatskih poduzeća u većinskom vlasništvu države izaziva različite reakcije među investitorima. Etihad Airways iz Abu Dhabija zanijekao je špekulacije hrvatskih medija da je zainteresiran za kupnju udjela u Croatia Airlinesu. Etihad Airways nedavno je preuzeo 49 posto udjela u Jatu, srpskom nacionalnom prijevozniku koji sada leti pod brendom Air Serbia. Prema medijskim napisima, za preuzimanje Croatia Airlinesa mogli bi biti zainteresirani China Southern Airlines i Garuda Indo-

nesia, zbog čega resorni ministar Siniša Hajdaš Dončić idući tjedan putuje u Indoneziju. Iako se još ne zna koliki udjel u Croatia Airlinesu Hrvatska želi prodati, propisi EU-a ograničavaju strano vlasništvo zrakoplovnih kompanija na 49 posto.

Croatia osiguranje izaziva znatno veći interes, pa tako slovenski mediji tvrde da je Triglav odlučio sudjelovati u postupku prodaje. Prijedlog uprave podržao je nadzorni odbor Triglava, a direktor tvrtke Andrej Slapar rekao je da je hrvatskoj vladi već najavio da će Triglav do 20.

rujna predati neobvezujuću ponudu. Prema slovenskim medijima, uprava Triglava mogla bi kupnju udjela u Croatia osiguranju financirati ili dokapitalizacijom ili kreditom, no pitanje je kako će na to reagirati slovenska vlada, s obzirom na to da oba scenarija vode u privatizaciju Triglava, čemu se službena Ljubljana dosad protivila. Triglav se navodno neće protiviti istovremenom ulasku poljskog PZU-a u vlasništvo Croatia osiguranja, a Poljaci su već najavili da pristaju i na manjinski udjel.

Hrvatska vlada prodat će dio od 80,2 posto svog vlasničkog udjela, tako da joj u vlasništvu ostane najmanje 25 posto plus jedna dionica. Interes za kupnju udjela navodno je iskazala i rovinjska Adris Grupa. (D.Ž.)

Počele pripreme za sljedeću turističku sezonu

Jednostavnije udruženo oglašavanje Hrvatska turistička zajednica definirala je modele udruženog oglašavanja s javnim i privatnim turističkim sektorom već u kolovozu, što je najranije u odnosu na sve protekle godine. Ovim potezom, kažu u HTZ-u, omogućit će se turističkom sektoru kvalitetnija priprema turističke sezone 2014. Broj modela udruženog oglašavanja smanjen je na pet, pojednostavljena je dokazna dokumentacija, a prilikom raspodjele sredstava uvažava se značaj pojedine županije mjeren brojem ostvarenih noćenja u 2012. godini.

Model I. se odnosi na oglašavanje nositelja smještajne ponude privatnog sektora uz sudjelovanje sustava turističkih zajednica, a model II. na opće oglašavanje ponude destinacije. Model III.

pokriva oglašavanje organiziranih programa putovanja touroperatora i turističkih agencija, model IV. posebne programe od interesa za pojedine destinacije, a model V. oglašavanje ponude kontinentalnog turizma, osim Grada Zagreba.

Hrvatska turistička zajednica će kontinuirano analizirati kvalitetu provedenih promotivnih kampanja po svim modelima oglašavanja s javnim i privatnim sektorom te mjeriti isplativost ulaganja u cijeli projekt, s ciljem ostvarivanja maksimalnog povrata na uložena sredstva. U skladu sa strateškim marketinškim ciljem HTZ-a, povećanjem dolazaka u pred i posezoni, 70 posto sredstava bit će uloženo u aktivnosti za pred i posezonu, dok će se 30 po-

sto odnositi na glavnu sezonu. Budući da je drugi strateški marketinški cilj HTZ-a povećanje broja dolazaka u kontinentalnoj Hrvatskoj, sredstva će se kontinuirano cijele godine raspoređivati u tu svrhu. Direktorica Glavnog ureda HTZ-a Meri Matešić ustvrdila je da su novi modeli rezultat uloženog truda svih uključenih u njihovu izradu te da je ovogodišnji pristup njihovoj izradi potpuno nov i sveobuhvatan. (D.Ž.)

osnovan Gis Impro

Branko Đurinić, vlasnik i direktor tvrtke Gis

Hrvatski p Nekad se o plastenicima govorilo kao o vrlo jedno za uzgoj biljaka, dakle grijanje, navodnjavanje, pri Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

V

rbovečka tvrtka Gis Impro osnovana je prije 21 godinu, a bavi se proizvodnjom i montažom plastenika, staklenika, opreme te instalacija potrebnih za odvijanje tehnoloških procesa u proizvodnji povrća, voća ili cvijeća. U poslovno-tehničkoj suradnji s inozemnim tvrtkama može izvesti kompletan projekt po sistemu inženjering poslova “ključ u ruke”.

O poslovanju i planovima za budućnost razgovarali smo s Brankom Đurinićem, vlasnikom i direktorom tvrtke Gis Impro.

U počecima ste se bavili proizvodnjom čeličnih konstrukcija, a danas proizvodite plastenike i svu potrebnu opremu.

- Plastenici su zaštićeni prostori što znači da je proizvodnja u njima uspješnija. No, mnogi često postavljaju pitanje zašto se uopće podižu plastenici. Ako se voće ili povrće sadi na otvorenom, vrlo je teško garantirati da će urod biti uspješan s obzirom na vremenske uv-

jete - kišu, snijeg, temperature, mraz, a na kraju i tuču. U zaštićenim prostorima sigurnost za kvalitetu i količinu uroda puno je veća. U plastenicima se može utjecati na vremenske uvjete jer se oni mogu zagrijati, a voće i povrće kontrolirano navodnjavati i prihranjivati.

Na taj način možemo biti sigurni da će proizvodnja uspjeti. U svijetu se danas gotovo sve što se proizvodi na veliko uzgaja u plastenicima. To se posebice odnosi na Nizozemsku koja možda ima više staklenika nego plastenika jer ta zemlja ima malo sunca i svjetla, pa jedino staklenici osiguravaju dovoljno svjetla za proizvodnju. Osim Nizozemske tu su Njemačka, Francuska, Španjolska, Italija, Turska, Grčka... To su sve zemlje u kojima se svježe povrće proizvodi u plastenicima.

Kakve vrste plastenika proizvodite?

- Postoji više tipova plastenika, pa naša tvrtka tako proizvodi hobi program za one koji se iz hobija bave proizvodnjom voća i povrća. To su mali tunel-

Vlasnici certifikata već pet godina Gis Impro zadovoljava normu i posjeduje certifikat ISO 9001:2008 koji je obnovljen prošle godine. Što vam donosi taj certifikat?

- Dobili smo ga prije pet godina, to je bio rezultat truda uloženog u organizaciju kontrole kvalitete u svim procesima poslovanja. S obzirom na to da nam je certifikat obnovljen, i dalje se nalazimo u društvu certificiranih. Time smo napravili iskorak, a sve kako bismo bili spremni za ulazak na nova tržišta.

ski objekti koji se nalaze u dvorištima, veličine od 50 do 60 četvornih metara. Ljudi žele imati nešto proizvedeno u vlastitom plasteniku bez posebnog prskanja, nekih zaštita i slično. Oni u takvim plastenicima proizvode zdravu hranu isključivo za vlastite potrebe. Osim toga, naša tvrtka proizvodi ravne plastenike s tzv. ravnim stupovima. To su uglavnom objekti u kojima se maksimalno mogu iskoristiti površine. Gradimo i tzv. multiple plastenike gdje se više ravnih lađa spaja kako bi se dobila željena površina. Oni imaju žljebove u kojima se prikupljaju oborinske vode koje se kasnije koriste za navodnjavanje. Današnji su plastenici prilagođeni suvremenim tehnologijama.

Nekad se o plastenicima govorilo kao o vrlo jednostavnim objektima, no oni su danas dosta komplicirani jer moraju biti opremljeni tako da se postignu svi potrebni uvjeti za uzgoj biljaka, dakle grijanje, navodnjavanje, prihrana, prikupljanje voda, ponovna filtracija...

U vašem izložbenom prostoru kupcima i posjetiteljima predstavljen je uzgoj i proizvodnja jagoda.

U čemu je posebnost tog uzgoja?

- Da, u dvorištu tvrtke u Vrbovcu imamo vrlo moderan plastenik koji koristimo kao showroom tj. objekt za prezentaciju gdje naše stranke mogu

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3791, 26. kolovoza 2013.

( 40 do 50 ha površina pod plastenicima u Hrvatskoj

7

( više od 70%

opreme za plastenike proizvodi sam Gis Impro

s Impro, Vrbovec

plastenici za Europu stavnim objektima, no oni danas moraju biti opremljeni tako da se postignu svi potrebni uvjeti hrana, prikupljanje voda, ponovna filtracija... vidjeti sve detalje konstrukcije, ali i opremu te na kraju i proizvodnju u plasteniku. Riječ je o hidroponskoj proizvodnji jagoda gdje se biljka uzgaja pomoću visećih kadica u kokosovim vlaknima ili nekoj drugoj vrsti supstrata. Jagode se uzgajaju na 1600 četvornih metara površine, a o njima se brine troje radnika. Zapravo nemamo u klasičnom smislu tlo nego koristimo supstrate.

U uzgoju koristimo stalno rađajuće sorte, najčešće američkog podrijetla novih selekcija ili određene talijanske sorte koje smo uvezli u Hrvatsku. U takvom kompjutorski

vođenom sustavu uzgoja jagoda dobiva svoj optimum što znači da ima optimalne uvjete klime i navodnjavanja te vlaženja u zoni korijenja. Jagode uzgajamo od Uskrsa do Božića, a berba je svakoga dana, posebice ljeti.

Osim u Hrvatskoj, imate tvrtku u Italiji gdje također rade hrvatski djelatnici. Kakva je suradnja dviju sestrinskih tvrtki?

- Još 1988. godine otišao sam u Italiju gdje sam najprije radio za jednu talijansku tvrtku, a četiri godine nakon toga sam osnovao vlastitu tvrtku Gis Impro Italia. Dakle, sjećam se dobro tih dana ranih devedesetih godina kada su u Italiji poticaji za izgradnju plastenika bili veći nego kod nas. Italija ima 40.000 hektara modernih plastenika, a u Hrvatskoj te površine iznose od 40 do 50 hektara. To su goleme razlike. U tvrtki u Vrbovcu više od 70 posto opreme i elemenata za plastenike proizvodimo sami. No, ipak jedan dio moramo nabavljati u inozemstvu, a to su folije i aluminijski profili.

Kakvi su poticaji u Hrvatskoj za izgradnju plastenika?

- Do prije tri godine Ministarstvo poljoprivrede davalo je poticaje vezane uz kapitalne objekte koji su iznosili od 40 do 50 posto ukupne investicije. Tu su bili programi SAPARD i IPARD kojima se poduzetniku vraća do 50 posto investicije.

Ipak, uglavnom su postojala ograničenja zbog površine objekta ili vrijednosti investicije. Program IPARD još je u tijeku i nadamo se da će još nekoliko objekata dobiti novac iz tog programa. Vjerujem da će kroz

Gotovo sve što se danas u svijetu proizvodi na veliko uzgaja se u plastenicima europske strukturne fondove sve skupa biti još povoljnije. Zahvaljujući našoj talijanskoj tvrtki već smo prisutni na tom tržištu, a nadamo se kako će nakon ulaska Hrvatske u EU poslovanje biti još jednostavnije.

Kakvi su planovi tvrtke za budućnost?

- Naše proizvode traže u Austriji, Njemačkoj i Francuskoj. S nekoliko talijanskih tvrtki surađujemo i na plasmanu proizvoda u Moldaviji, Ukrajini, Bjelorusiji i Rusiji. Nekoliko projekata je u fazi projektiranja, pa se nadamo kako će se dio toga i realizirati. Prije gospodarske krize zapošljavali smo više od 30 ljudi. No, i naše su tvrtke osjetile recesiju pa smo morali smanjiti broj ljudi. Nadam se kako ćemo za godinu dana vratiti vrijednost prometa na razinu od prije tri-četiri godine te eventualno zaposliti nove radnike.

8

AKTUALNO

*vijesti Nezaposlenost pada Stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj smanjena je u srpnju sa 18,6 na 18,5 posto, što je najniža razina od rujna prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Premda sporije nego prethodnih mjeseci, to je već peti mjesec zaredom kako stopa nezaposlenosti pada, ponajviše zahvaljujući sezonskom zapošljavanju u turizmu i poljoprivredi. Na godišnjoj razini stopa nezaposlenosti porasla je za jedan postotni bod. Prema podacima Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, krajem srpnja bilo je registrirano 316.246 nezaposlenih, 1864 manje nego mjesec prije.

Viaduktu posao na autocesti kod Ploča Viadukt je zajedno sa slovenskom tvrtkom Javna razsvetljava iz Ljubljane zaključio ugovor o izvođenju dodatnih građevinskih radova na autocesti Zagreb-Split-Dubrovnik, sektoru Ravča-Ploče i dijelu spojne ceste Čvor Ploče-Karamatići. Investitor su Hrvatske autoceste, a vrijednost radova 52,8 milijuna kuna. Rok izvršenja radova je 60 dana od uvođenja u posao.

Izvoz cjepiva u Indiju

Imunološki zavod i indijska tvrtka HLL Biotech Limited potpisali su ugovor o isporuci cjepiva i transferu tehnologije za proizvodnju cjepiva protiv ospica. HLL Biotech podružnica je tvrtke HLL Lifecare Limited, kojoj je osnivač indijska vlada, a svoje proizvode prodaje u više od 115 zemalja.

HLL Biotech će proizvoditi 80 milijuna doza cjepiva protiv ospica za indijsko tržište. U prvih pet godina Imunološki zavod očekuje prihod od pet milijuna dolara, a nakon toga pet do 10 milijuna dolara.

Privredni vjesnik Broj 3791, 26. kolovoza 2013.

( od 2020. do 2030. godine ( 40 godina prijelazni rok za provedbu mirovinske reforme

puni mirovinski staž

Nova mirovinska reforma

U penziju sa 67, ali može i ranije Rođeni nakon 1964. moći će u mirovinu i prije no što navrše 67 godina ako ostvare mirovinski staž od 40 godina. Radnici će moći u štrajk ako im plaća kasni samo jedan dan, a oni koji rade na određeno vrijeme imat će pravo i na otpremnine iz posebnog fonda Igor Vukić vukic@privredni.hr

O

dbije li radnik smanjivanje plaće, poslodavac će mu moći uručiti otkaz. Rođeni nakon 1964. radit će do 67 godine, ali će moći i ranije u mirovinu, ako ostvare puni mirovinski staž od 40 godina.

Radnici će moći u štrajk ako im plaća kasni samo

Izmjenama ZOR-a želi se uvesti i fleksibilno radno vrijeme jedan dan, a oni koji rade na određeno vrijeme, imat će pravo i na otpremnine iz posebnog fonda.

Neke su to od mogućih izmjena Zakona o radu, koje su prošli tjedan neslužbeno stigle do javnosti. Pojedine prijedloge potvrdio je i ministar rada Mirando Mrsić, otvarajući tako javnu raspravu o izmjenama koja će se intenzivno voditi u rujnu. Zakonske izmjene potom bi u listopadu trebale proći raspravu u Vladi i Saboru te stupiti na snagu prvog dana iduće godine.

Pristajanje ili otkaz Sindikati i poslodavci očekivano imaju oprečne stavove o prijedlozima.

Prema riječima Krešimira Severa, čelnika Nezavisnih hrvatskih sindikata, s promjenama ne

treba žuriti, jer one same po sebi neće donijeti nova radna mjesta i veću zaposlenost. Mladi koji napuštaju Hrvatsku u potrazi za poslom često odlaze u zemlje EU-a koje imaju još rigidnije radno zakonodavstvo i snažniju socijalnu državu pa svejedno uspijevaju kreirati nove poslove te primati zaposlenike i iz inozemstva.

Ministar Mrsić poručio je u nekoliko medijskih istupa da Vlada nastoji stvoriti ravnotežu između zaštite radničkih prava i mogućnosti da poslodavci lakše restrukturiraju poslovanje. Smatra da je logično da radnik dobije otkaz ako ne prihvati poslodavčevu ponudu niže plaće. Sindikalac Krešimir Sever ocjenjuje da bi se na taj način poslodavac mogao lakše rješavati radnika koji su im

se zamjerili iz bilo kojeg razloga. Osobito u tvrtkama koje nemaju kolektivni ugovor.

Poslodavci već duže vrijeme traže mogućnost lakšeg otpuštanja zaposlenih. Nedavnom izmjenom Zakona o radu nakon dugih pregovora dopušteno je da se radniku na probnom roku da otkaz ako nije zadovoljio. Ranije je čak i u takvom obliku rada bilo potrebno provesti cijelu otkaznu proceduru.

Damir Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca, rekao je da bi trebalo pojednostaviti model zapošljavanja i otpuštanja radnika, što bi omogućilo poslodavcima da brže odgovore na promjene na tržištu.

Rješenje da radnici pokrenu štrajk nakon samo jednog dana kašnjenja plaće poslodavcima se

čini pretjeranim. Bernard Jakelić, zamjenik direktora HUP-a, kaže da je to preradikalno, i da takvo rješenje ne postoji u drugim zemljama. Bolje bi bilo poticati arbitražu za postizanje dogovora u takvim situacijama.

HGK: radije arbitraža nego štrajk I u Hrvatskoj gospodarskoj komori ocjenjuju da bi moglo biti pretjerano inzistirati na jednom danu kašnjenja kao temelju za zakonit štrajk. Slažu se da bi trebao razvijati arbitražu, ali bi trebalo ostaviti i mogućnost za sudsko rješavanje radnih sporova. U HGK-u pozdravljaju najavu uvođenja otpremnine prilikom otkazivanja rada na određeno vrijeme.

Fond za otpremnine prikupljao bi se iz sadašnjih doprinosa poslodavaca na

plaće. Prema najavama, fond ne bi predstavljao dodatni trošak za poslodavce, čega se oni prilično boje, istaknuo je Bernard Jakelić.

Izmjenama ZOR-a želi se uvesti i fleksibilno radno vrijeme. U Ministarstvu rada smatraju da se prekovremeni sati radnika vrlo često ne evidentiraju i ne plaćaju.

Istodobno, prema podacima Državnog inspektorata, prekršaji poslodavca vezani uz prekovremeni rad zastupljeni su sa samo dva posto u ukupnom broju utvrđenih prekršaja.

Povećanje starosne dobi za umirovljenje trebalo bi biti provedeno u prijelaznom roku od 2020. do 2030. godine. Konačni model bit će odabran nakon konzultacija sa stručnjacima i niza okruglih stolova koje je najavio ministar Mrsić. Prema najavama, do 67 godine morala bi raditi generacija rođena nakon 1964. godine. Ministar je objasnio da bi istodobno mogla biti uvedena i mogućnost ranijeg odlaska u mirovinu, kad radnik napuni 40 godina mirovinskog staža.

“Ljudi koji su se rano zaposlili - u 20., 21. ili 22. godini života - moći će u mirovinu nakon što navrše 40 godina radnog staža, a to dosad nije bilo moguće. Zbog odlaska u mirovinu prije osnovne dobne granice od 67 godina, oni neće biti kažnjavani manjim mirovinama”, rekao je Mrsić.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3791, 26. kolovoza 2013.

( 2030 novih žalbi

Borba protiv bolovanja

Poslodavci podržavaju kontrole HZZO-a

stiglo pred Državnu komisiju lani

Sjednica hrvatske vlade

Žalbe na javnu nabavu porasle 40 posto Žalbeni postupci, koji u prosjeku traju gotovo 60 dana, lani su usporili ulaganja vrijedna gotovo 11,5 milijardi kuna turu rasle 43 posto i dosegnule 2,2 milijarde kuna.

Prema riječima ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Siniše Hajdaša Dončića, s investicijama od 70 eura po stanovniku Hrvatska se približila standardu EU-a.

Ove godine mogla bi se i dodatno pomaknuti na ljestvici, jer su investicije rasle i u prvih šest mjeseci.

Do kraja godine mogle bi iznositi 2,5 milijardi kuna.

Igor Vukić vukic@privredni

U

prvih sedam mjeseci ove godine broj žalbi na postupke javne nabave povećao se za čak 40 posto u odnosu na prošlu godinu, istaknuo je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Najavio je da će stoga na idućem saborskom zasjedanju biti povećan broj članova Državne komisije za javnu nabavu, kako bi se o žalbama moglo brže odlučivati.

S investicijama od 70 eura po stanovniku Hrvatska se približila standardu EU-a, misli ministar Hajdaš Dončić Vlada je raspravljala o godišnjem izvještaju DKOM-a za prošlu godinu i ministrima je pažnju privukao podatak da žalbeni postupak u prosjeku traje gotovo 60 dana. Za to vrijeme planirane investicije miruju. “Žalbeni postupci tako su lani usporili ulaganja vrijedna gotovo 11,5 milijardi kuna. Vrlo je važno ubrzati te postupke i omogućiti efikasniju realizaciju ulaganja”, naglasio je Vrdoljak. U prošloj godini pred DKOM je stiglo 2030 novih žalbi. Riješeno ih je 1887, a pri tom usvojeno 345 žalbi.

DKOM je poništavao odluke o odabiru ponuditelja na javnim natječajima, tražio izmjene dijelova odluka donesenih u jav-

nim nabavama, poništavao koncesije i slično.

Problemi s dokumentacijom Najčešće su se nepravilnosti odnosile na natječajnu dokumentaciju. U njoj bi predmet ponude bio nejasno opisan, što je pogodovalo pojedinim ponuđačima. Ili bi natječaj bio sročen tako da nije omogućavao uspoređivanje kvalitete pojedinih ponuda, što je opet otvaralo mogućnost “slobodnog sudačkog uvjerenja”. U nekim natječajima ponude su otvarane prije roka, a neki su natjecatelji neosnovano izbačeni iz utrke.

Na odluke DKOM-a uloženo je samo 87 tuž-

bi Upravnom sudu pa se u izvještaju komisije, kojom predsjeda Vesna Pavličević, zaključuje kako su sudionici javnih nabava zadovoljni “presudama” komisije. Sve odluke redovito se objavljuju na internetskim stranicama, a to je, prema mišljenju ministra Vrdoljaka, pridonijelo transparentnosti javne nabave i poslužilo kao dodatna antikorupcijska mjera.

Određeni pozitivni pomak Vlada je primijetila i na telekomunikacijskom tržištu. Prihvaćajući izvještaj Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije, naglašeno je da su investicije u pripadajuću infrastruk-

Po internetu u slabijem razredu EU-a Broj priključaka fiksnog širokopojasnog interneta iznosio je 890.324, ili 20 posto prema broju stanovnika. To Hrvatsku smješta u skupinu slabije razvijenih zemalja u Europskoj uniji. No prema broju korisnika brzog interneta u mobilnim mrežama (7,6 posto), mogli bismo se svrstati u bolje razvijenije. U HAKOM-u smatraju da bi razvoj trebao biti temeljen na novoj svjetlovodnoj mreži, kako se ne bi produbio digitalni jaz s ostatkom EU-a. Država će sa 50 milijuna kuna subvencionirati brzi internet u ruralnim krajevima, rekao je ministar Hajdaš Dončić.

9

HP-ov dio tržišta No prema izvještaju HAKOM-a, ukupni prihodi ostvareni na telekomunikacijskom tržištu lani su bili u padu za oko 7,5 posto, a iznosili su 12,3 milijarde kuna. Najveći rast ostvario je prihod od usluge pristupa internetu (udjel je povećan sa 16 na 18,5 posto), ali to nije bilo dovoljno da se nadoknadi pad u drugim sektorima.

Prihod u fiksnoj telefoniji pao je za 7,69 posto, a broj korisnika za 9,5 posto. Korisnici fiksne telefonije prelaze na mobilne mreže, ali su kriza i ponuda povoljnijih paketa tarifa i tu smanjile ukupne prihode za 11 posto. HT je ostao vodeći u maloprodajnoj mobilnoj mreži, dok je treći po broju korisnika, Tele2, znatno povećao svoj tržišni udjel, navodi HAKOM. Smanjilo se i tržište poštanskih usluga, za 3,5 posto. Ministar Hajdaš Dončić podsjetio je da je provedena liberalizacija poštanskih usluga i da sada na tržištu uz Hrvatsku poštu (sa 67 posto tržišnog udjela) djeluje još 20 samostalnih davatelja poštanskih usluga.

Hrvatska udruga poslodavaca pozdravila je inicijativu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje da se angažira na smanjivanju vrlo visoke stope bolovanja u Hrvatskoj. Podaci koje je prikupio HZZO govore da je svako četvrto bolovanje neopravdano dugo, da se godišnje plati 14 milijuna dana bolovanja, kao i da je godišnji trošak naknada za bolovanje, koji snose HZZO i poslodavci, dvije milijarde kuna što je značajno više nego u većini drugih zemalja Europske unije. Poslodavci su i ranije tražili da se sustavnijom kontrolom utječe na smanjivanje stope nepotrebnih ili neopravdano dugih bolovanja. Smatraju, međutim, da se odabiru instrumenata kojima će se raditi na smanjivanju visoke stope bolovanja kao i njihovoj primjeni u praksi mora pristupiti pažljivo i u dogovoru sa strukom.

“U situacijama postojanja

medicinskih razloga za bolovanje liječnici ga moraju biti u mogućnosti bez zadrške propisati te građanima to pravo ne smije biti uskraćeno”, ističe HUP. Uvjereni su da u dijalogu sa strukom HZZO može pronaći svima prihvatljivo i u praksi provedivo rješenje ovog problema. Rješavanje prevelikog broja neopravdanih ili predugih bolovanja te s njima povezanih visokih, a nepotrebnih troškova u interesu je cijelog društva kako bi svi oni kojima je potrebna zaista mogli dobiti adekvatnu zdravstvenu skrb unutar hrvatskog zdravstvenog sustava, zaključuju poslodavci. (D.Ž.)

Širenje u regiji

Vindija otvorila novi pogon u Srbiji Varaždinska prehrambena industrija Vindija otvorila je u vojvođanskom mjestu Plandište novi pogon za proizvodnju prerađevina od mesa peradi. Vrijednost investicije je 2,66 milijuna eura, a planirano je zapošljavanje pedesetak radnika, uglavnom lokalnog stanovništva. Vindija posluje u Srbiji od svibnja 2009. kada je upravo u Plandištu realizirala svoju prvu investiciju, otkupom devastirane tvornice koja je potom potpuno obnovljena ulaganjem 12 milijuna eura, uz zapošljavanje 160 radnika. Od lipnja 2010. Vindijina proizvodnja u Plandištu prva je u Srbiji usklađena s veterinarsko-sanitarnim propisima Europske unije te je dobila izvozni kontrolni broj za izvoz mesa peradi i prerađevina na tržišta

EU-a. Vindija je u Srbiji dosad ukupno investirala više od 34 milijuna eura u objedinjeni proizvodni lanac koji uključuje tvornicu proizvoda od mesa peradi u Plandištu, tvornicu stočne hrane u Valjevu, tri distribucijska centra u Lajkovcu, Beogradu i Nišu, te brojlerske farme u Plandištu, Velikoj Gredi i Rukladi. Posljednja otvorena farma, ona u Rukladi, ima kapacitet od 320.000 grla peradi u jednom turnusu i jedna je od najmodernijih u svijetu. Na lokacijama u Srbiji Vindija zapošljava ukupno 330 radnika. (D.Ž.)

10 AKTUALNO

(

Privredni vjesnik Broj 3791, 26. kolovoza 2013.

više od 6 novih okusa u proširenom programu za djecu

Karolina i Kraš znatno povećali slani asortiman

Nije vic – stigli 3D krekeri S petnaestak novih proizvoda iz slanog programa Karolina i Kraš žele ostvariti značajniji udjel na domaćem tržištu i anulirati dolazak EU konkurencije Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

P

ripremajući se za dolazak konkurencije nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, poslovodstvo osječke tvornice keksa Karolina i zagrebačke Kraš Grupe (u čijem je sastavu Karolina od ožujka 2011.) prije godinu dana započelo je aktivnosti s ciljem saniranja očekivanoga gubitka na tržištu Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije.

“Znali smo da je pred nama teška godina i zato smo s pripremama za tu situaciju započeli prošloga ljeta”, objašnjava Alen Varenina, direktor Karoline. “Kako svaka dobra strategija, uz obranu, podrazumijeva i planirane napade, tako smo i mi u Upravi Kraš Grupe pred-

Kad je riječ o novom slanom asortimanu, tržište EU-a za sada nije u prvom planu ložili proširenje asortimana proizvoda i jači nastup, prvenstveno na domaćem tržištu. Konkretno, predložili smo oživljavanje dotadašnjeg skromnog asortimana slanih proizvoda”, dodaje.

Igrači na slanoj polici Tako je u kolovozu prošle godine započela sveobuhvatna priča razvoja novih proizvoda od ideje preko stvaranja novog proizvoda i dizajniranja do konačnog plasmana na

( 414 tvrtki i obrta

natjecalo se za potpore Poduzetničkog impulsa ove godine

Poduzetnički impuls

Potpore za jač i rast izvoza

Zahvaljujući potporama očekuje se otvaranje više od 1000 rad n poduzetništva i obrta Gordan Maras smatra da će ti projekti idu milijuna kuna većim prihodima opravdati pomoć države i vratiti

Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

N

tržište. Prvi novi proizvodi pojavili su se u svibnju ove godine. “Iako smo svjesni da je jako puno igrača na tzv. slanoj polici, da je ona prilično zasićena i cjenovno iznimno konkurentna, procijenili smo da - s obzirom na znanje godinama kumulirano u ranijoj Slobodi, potom Lorenz Grupi i sada u Karolini - imamo dovoljno iskustva i kvalitete za nastup na tržištu. Odlučili smo se koristiti provjereni brend Vic, a kreirali smo široku paletu proizvoda iz kategorije flipsa i krekera. Dio tog novog asortimana namijenjen je djeci, uz ublaženu i pomno testiranu aromu. Važno je istaknuti kako je osnova svih proizvoda kukuruzna krupica uz dodatak začina, odnosno arome, i to bez prženja u vrelom ulju. Riječ je o lepezi okusa grilla, vrhnja, luka, kečapa, sezama, krumpirovih kre-

kera, pa čak i 3D krekera.

U Zagrebu se prozvode štapići i krekeri, a ostalo u Osijeku”, kaže Varenina.

Sinergija znanja Važno je istaknuti kako je kompletan novi asortiman od petnaestak proizvoda napravljen bez novih investicija te uz postojeće kapacitete osječke Karoline. Čitav proizvodni projekt rezultat je kreativnosti ljudi iz osječke Karoline i matičnog Kraša iz Zagreba.

“To je pravi rezultat sinergijskog djelovanja Karoline i Kraša. Počevši od tehnoloških iskustava u kreiranju proizvoda uz dugogodišnji know-how, preko marketinga, dizajna, brenda...”, naglašava Varenina dodajući kako im za taj slani asortiman tržište EU-a za sada nije u prvom planu, nego žele zauzeti što veći udjel na domaćem tržištu.

akon 20 godina odlazimo od sustava potpora gubitašima, koje su bile mjerene desecima milijardi kuna a nisu povećale konkurentnost niti otvarale radna mjesta, rekao je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras na predstavljanju potpora Poduzetnički impuls 2013, Mjere B1 namijenjene jačanju poslovne konkurentnosti. “Ovi poduzetnički projekti iduće će godine sa 300 milijuna kuna većim prihodima opravdati pomoć države i vratiti uloženo u proračun”, rekao je Maras. Najavio je kako će potpore u idućoj godini biti i 10 puta veće nego ove godine.

Neravnoteža među županijama Za potpore Poduzetničkog impulsa ove se godine natjecalo 414 tvrtki i obrta, a dodijeljeno

Samo su dva projekta dobila maksimalnu bespovratnu potporu za jačanje konkurentnosti od 1,4 milijuna kuna je 71,5 milijuna kuna za 103 projekta. Prosječna vrijednost pojedine potpore ove je godine povećana u odnosu na prethodne, i iznosi 701.000 kuna.

Najviše projekata, njih 19, kao i ukupnih sredstava - gotovo 13 miliju-

na kuna ili 18 posto - Ministarstvo je dalo za one u proizvodnji metala, a slijede proizvodnja elektronike, uređaja i opreme, te drvna industrija s po 16 posto ukupnog novca na raspolaganju. Četvrtina projekata koji su dobili potpore s područja je Grada Zagreba, a po broju projekata koji su dobili državnu potporu izdvajaju se Zagrebačka, Međimurska i Virovitičko-podravska županija. Tri županije Dubrovačka, Požeškoslavonska i Ličko-senjska - nisu pri-

HAMAG Invest

Mikrokrediti s kam Prednost pri odobravanju kredita imat će žene, mladi do 30 god Poduzetnici početnici i tvrtke s manje od 10 zaposlenih mogu svoje poslovanje proširiti novim kreditima od 10.000 do 70.000 kuna, s kamatom od jedan posto godišnje.

Rok povrata je pet godina. Kreditni program pod imenom Prvi korak u poduzetništvo pripremio je HAMAG Invest, a u kolovozu ga je potvr-

dila i hrvatska vlada.

Prijaviti se mogu tvrtke koje ne posluju dulje od dvije godine i imaju godišnji prihod manji od 15 milijuna kuna. Kredit mogu zatražiti i osobe koje još nisu osnovale poduzeće, obrt, OPG ili samostalnu djelatnost, no posao se mora registrirati do trenutka potpisa ugovora o kreditu. Dio odobrenog kredi-

ta može se iskoristiti i za uplatu temeljnog kapitala potrebnog za osnivanje poduzeća.

Kreditna linija namijenjena je za ulaganje u opremu i uređaje, poljoprivredna ulaganja poput proširenja povrtlarske proizvodnje, razvoj cvjećarstva i ratarstva. Dodjeljivat će se i za razvoj softverskih i drugih tehno-

11

www.privredni.hr Broj 3791, 26. kolovoza 2013.

( 71,5 mil kn

dodijeljeno je za 103 projekta

( 701.000 kn

*vijesti

prosječna vrijednost pojedine potpore ove godine

čanje konkurentnosti Najbolji projekti koji su dobili potpore

nih mjesta. Ministar će godine sa 300 uloženo u proračun javile niti jedan projekt koji bi dobio potporu.

Samo su dva projekta dobila maksimalnu bespovratnu potporu za jačanje konkurentnosti od 1,4 milijuna kuna iz programa Poduzetnički impuls za ovu godinu. To su projekti zagrebačke tvrtke Agroproteinka za obrad u i zbrinjavanje opasnog otpada, te

Uniweld strojevi, Kamanje, tvrtka koja se bavi proizvodnjom dijelova za vjetroelektrane, dobila je državnu potporu od 553.000 kuna za nabavu opreme i tehnologije. Tvrtka u projekt ulaže i svojih 1,1 milijun kuna. Planiraju otvaranje 32 radna mjesta, uz postojećih 91.

Mlinprom, Dubrava, tvrtka za preradu žitarica, dobila je potporu od 1,309 milijuna kuna za modernizaciju proizvodnje i ulaganje u marketing. U isti projekt sama tvrtka ulaže 3,6 milijuna kuna. Očekuju povećanje prihoda za 50 posto i povećanje zaposlenih sa 16 na 19.

Poslovna inteligencija, Zagreb, tvrtka za računalno programiranje i implementaciju analitičkih sustava, dobila je potporu od 544.000 kuna za projekt za razvoj programa, ulaganje u tehnološku infrastrukturu i uvođenje sustava upravljanja informacijskom sigurnošću. Tvrtka u projekt ulaže svojih 1,1 milijun kuna, a očekuju otvaranje još 39 novih radnih mjesta.

Zoma, proizvođač PVC stolarije, dobio je potporu za uvođenje tehnologije i povećanje proizvodnih kapaciteta od 859.000 kuna. Sami u taj projekt ulažu 1,7 milijuna kuna, a provedbom projekta očekuju povećanje zaposlenih sa 24 na 37.

Gorica staklo, Velika Gorica, proizvođač stakla, dobio je potporu od 573.000 kuna za marketinške aktivnosti i ulaganje u obradni centar. Sama tvrtka ulaže u projekt 1,1 milijun kuna. Očekuju otvaranje triju novih radnih mjesta i ukupno 50 zaposlenih.

Tvornica mreža i ambalaže iz Tkona na otoku Pašmanu.

1001 novo radno mjesto Prema najavama, zahvaljujući potporama države,

Zagrebpetrol, Zagreb, koji se bavi skupljanjem, skladištenjem i obradom otpada dobiva potporu za novu opremu i ulaganje u edukaciju zaposlenih. Potpora iznosi 1,370 milijuna kuna, a tvrtka pokriva 4,1 milijuna kuna ulaganja u projekt. Projektom će povećati broj zaposlenih sa 34 na 40.

Piramida, Sesvete, proizvođač staklene farmaceutske ambalaže, dobiva za opremanje linija za proizvodnju ampula potporu od 997.000 kuna. Tvrtka u projekt ulaže svojih 2,4 milijuna kuna. Tvrtka planira povećati broj radnika s postojećih 139 za još 19 radnih mjesta.

Sigmat, Slavonski Brod, koji se bavi preradom metala, dobiva potporu za nabavu CNC glodalica, strojne pile i drugih strojeva. Tvrtka ulaže 1,1 milijun kuna u kupovinu, a potpora države je dodatnih 562.000 kuna. Planiraju otvoriti tri nova radna mjesta na postojećih 36.

Metalac Sever, Vrbovec, proizvođač predmeta od stakla, dobio je potporu od 532.000 kuna za ulaganje u novu liniju obujmica. U projekt ulažu i svojih 1,3 milijuna kuna i planiraju otvaranje pet novih radnih mjesta uz sadašnjih 57.

Midi, Čakovec, koji se bavi proizvodnjom metalnih konstrukcija, dobio je potporu za nabavu CNC stroja i aparata za varenje, dizalice i kompresora. Tvrtka financira ovaj projekt sa svojih 2,1 milijun kuna, a državna potpora iznosi 737.000 kuna. Tvrtka ima 113 zaposlenih, a po realizaciji projekta očekuju otvaranje 11 novih radnih mjesta i povećanje prihoda. do kraja iduće godine u obrtima i tvrtkama primateljima pomoći trebalo bi se otvoriti 1001 novo radno mjesto, a prihodi korisnika potpora bi se trebali povećati za 13,8 posto. Uz veće prihode, potpore bi

korisnicima trebale sniziti i troškove za 3,5 posto.

Od 103 projekta njih 83 će stvoriti nove proizvodne usluge ili proizvodne procese, a 82 tvrtke zahvaljujući potporama očekuju povećanje izvoza.

matom od jedan posto ina, nezaposleni, osobe s invaliditetom, Romi i oni koji se žele baviti proizvodnjom loških rješenja i inovacija. Moguće je kupovati zemljište i poslovne prostore.

Važan primjeren poslovni plan S druge strane, ovi krediti se ne mogu koristiti za trgovačku djelatnost, nabavu vozila za cestovni prijevoz, opremanje i gradnju benzinskih postaja, prodaju i distribu-

ciju duhanskih proizvoda, otvaranje prodajnih autosalona, kladionica i kockarnica i slične djelatnosti.

Budući da poduzetnici početnici nemaju referen-

Korisnici za povrat kredita jamče izdavanjem zadužnica u visini odobrenog kredita

tnih poslovnih rezultata iza sebe, temelj za odobravanje kredita najčešće će biti primjeren poslovni plan. Iz HAMAG Investa stoga upozoravaju zainteresirane da planovima posvete najveću pažnju prilikom prijave za kredit.

Osnovni elementi koje poslovni plan treba sadržavati s uputama za izradu plana mogu se pronaći

na internetskim stranicama HAMAG Investa.

Prednost pri odobravanju kredita imat će žene, mladi do 30 godina, nezaposleni, osobe s invaliditetom, osobe romske nacionalnosti i oni koji se žele baviti proizvodnom djelatnošću. Dodatne bodove donosi i rad na slabije razvijenim područjima države.

Korisnici za povrat kredita jamče izdavanjem zadužnica u visini odobrenog kredita. HAMAG Investu morat će dostavljati kvartalna i godišnja financijska izvješća te, prema zahtjevu, i druge dokumente. Kredite iz ovog programa HAMAG Invest dodjeljivat će do kraja ove godine.

(I.V.)

Dalekovod u Ukrajini Otvorenjem rekonstruirane transformatorske stanice Bar, Dalekovod je završio još jedan projekt u Ukrajini. Transformatorska stanica Bar je krajnja točka dalekovoda Dniestrovskaya-Bar, koji je Dalekovod završio prošle godine. Projekt rekonstrukcije financirala je Međunarodna banka za obnovu i razvoj. Dalekovod već godinama posluje na ukrajinskom tržištu gdje ima tvrtku kćer i podružnicu.

Tankerska plovidba prodala tanker Tankerska plovidba izvijestila je Zagrebačku burzu da je 22. kolovoza tvrtka Riva G. Shipping Company, registrirana u glavnom gradu Liberije Monroviji, koja je u 100-postotnom vlasništvu Tankerske plovidbe, prodala brod Kornati tvrtki Morning Frost Shipping and Trading Corporation, registriranoj također u Monroviji. Tanker Kornati, nosivosti 103.368 tona, izgrađen je 1999. godine u poljskoj Gdyniji za norvešku kompaniju ITM. Početkom 2003. uvršten je u flotu Tankerske plovidbe.

HŽ gradi stajalište Buzin U sklopu modernizacije željezničke infrastrukture počeli su radovi na rekonstrukciji kolosijeka te na izgradnji pothodnika, perona i nadstrešnica u stajalištu Buzin na magistralnoj pruzi Novska-Sisak-Zagreb. Stajalište se nalazi u blizini američkoga veleposlanstva u Zagrebu, uz ugibalište za autobuse. Radovi se izvode radi povećanja kapaciteta prigradskog i gradskog prijevoza grada Zagreba te modernizacije stabilnih i mobilnih kapaciteta. Vrijednost projekta je 12,1 milijun kuna.

Rok za izvođenje radova je 10 mjeseci. Radove izvode Đuro Đaković holding i Subterra iz Praga. Projekt je izradilo Željezničko projektno društvo.

12 PRIČA S RAZLOGOM *vijesti

Privredni vjesnik Broj 3791, 26. kolovoza 2013.

( za više od 60 tvrtki

obračunavaju, isplaćuju i prijavljuju osobne dohotke

ESKA, ZAGREB U Hrvatskoj sve više poslovnih skupova Od travnja do lipnja 2013. u Hrvatskoj je održano gotovo 20 posto više poslovnih skupova u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Ukupan broj dana trajanja veći je za 4,8 posto, dok je broj sudionika povećan za 15,9 posto, na 171.827 sudionika. Dvije trećine poslovnih skupova organizirale su korporacije i tvrtke, a preostalu trećinu udruge i institucije. Polovinu svih poslovnih skupova čine sastanci, 42,6 posto kongresi i konferencije, a ostatak su putovanja i team building.

Tri četvrtine poslovnih skupova bili su nacionalni, a jedna četvrtina međunarodni, prema podacima Državnog zavoda za statistiku.

Manje tereta u prijevozu

Prijevoz tereta smanjen je u 2012. godini po svim vrstama, osim zračnog prijevoza i prijevoza unutarnjim vodnim putevima, pokazali su skupni podaci Državnog zavoda za statistiku. U željezničkom prijevozu ostvareno je 11,09 milijuna tona, što je za oko 700.000 tona manje nego 2011. Cestovni prijevoz robe smanjen je za oko 12 posto, na 65,4 milijuna tona, dok je cjevovodima transportirano 6,9 milijuna tona, oko 900.000 tona manje nego godinu ranije. Pomorski i obalni prijevoz tereta smanjen je za oko 15 posto, na 25,6 milijuna tona.

Za toliko je otprilike povećan prijevoz tereta rijekama, na ukupno 5,9 milijuna tona. Zrakoplovima je prevezeno 4000 tona tereta, 1000 tona više nego 2011.

Računovodstvo i za one male i za one velike ESKA savjetuje klijente prilikom izbora softvera za podršku poslovnim procesima i pruža računovodstvene usluge. Tvrtka je Microsoftov partner, a suradnja je produbljena lokalizacijom i prilagodbom njihovog poslovnog rješenja Dynamics NAV ERP na hrvatski jezik Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

S većinom tvrtki koje su joj izravna konkurencija ESKA ima korektan odnos, a s mnogima je ostvaren partnerski odnos.

P

rodaja, implementacija i održavanje poslovnog informacijskog rješenja Microsoft Dynamics NAV ERP (Enterprise Resource Planning) glavni je razlog pokretanja tvrtke ESKA 2007. godine. Tijekom vremena ESKA je postala Microsoftov partner, a suradnja s tom američkom softverskom kompanijom nedavno je produbljena lokalizacijom te prilagodbom spomenutog rješenja na hrvatski jezik.

Primarna namjena ESKA-inih usluga je podrška malim korisnicima koji nemaju vlastito računovodstvo Renata Pavletić Mužak, direktorica tvrtke ESKA, kaže nam kako od osnivanja nude usluge savjetovanja prilikom izbora softvera za podršku poslovnim procesima, a od prije dvije godine pružaju i računovodstvene usluge. Primarna namjena tih usluga je podrška malim korisnicima koji nemaju vlastito računovodstvo, ali žele koristiti NAV rješenje u svojemu poslovanju. “Bez obzira na to, i srednji i veliki korisnici mogu ugovoriti naše računovodstvene usluge, kao i oni koji ne ko-

riste NAV rješenje”, napominje.

ESKA je do sada odradila više od 30 projekata, dakle u prosjeku više od šest godišnje, od čega su neki trajali i više godina. Renata Pavletić Mužak procjenjuje kako se za zaposlene u više od 60 hrvatskih tvrtki obračunavaju, isplaćuju i prijavljuju osobni dohoci kroz ESKA-in proizvod za obračun plaća.

Uspješan poduzetnički pothvat Ideju o pokretanju tvrtke dobila je tijekom studija kada se počela baviti softverskim rješenjima za podršku poslovnim procesima u poduzećima.

“Osnovno školovanje za poslove IT konzultanta na implementacijama ERP rješenja obavila sam na projektima u Sjedinjenim Američkim Drža-

vama i Njemačkoj. Godinama sam intenzivno ulagala u daljnje školovanje na području IT konzaltinga, ali i na povezanim područjima kao što su financije, računovodstvo i kontroling. Nisam bila zadovoljna onim što mi je nudio tadašnji poslodavac niti onim što su mi mogli ponuditi drugi i stoga sam odlučila krenuti svojim putem. Odlučila sam sve stečeno znanje, snagu i novac uložiti u vlastitu tvrtku. Ubrzo je ESKA počela rasti, ostvarivati profit i postala je značajni član hrvatske IT zajednice”, objašnjava.

Renata Pavletić Mužak ističe kako je zadovoljna mjestom koje njezina tvrtka trenutačno zauzima na tržištu.

Ta činjenica, dodaje, ne umanjuje obvezu kontinuiranog usavršavanja i

stvaranja novih poslovnih mogućnosti. “Svojim rezultatima svjedočimo da je i uz tržišnu situaciju u kojoj se nalazimo, često nelojalnu konkurenciju i trenutačnu politiku, moguće stalno povećavati prihode, dobit i osobni dohodak zaposlenih. To je moguće uz puno znanja, odgovornosti, volje te stalnog rada i poboljšanja”, smatra ona.

Valja naglasiti kako je tvrtka vrlo konzervativna kad je riječ o obogaćivanju vlastite ponude novim uslugama i proizvodima jer smatraju da je u svakom segmentu poslovanja potrebno postići stabilnost prije negoli se otvara neki novi. Drugim riječima, naglo otvaranje većeg broja različitih segmenata poslovanja ili zapošljavanje velikog broja novih ljudi donosi rizik, smatra direktorica tvrtke.

Reorganizacija tvrtke “Smatramo da konkurencija mora biti poštena kako ne bi došlo do narušavanja tržišnih pravila te kako bi u određenim segmentima i konkurentske tvrtke mogle surađivati.

Pošten odnos ne znači da se neka tvrtka ponajprije mora pobrinuti za drugu pa tek onda za sebe, niti da se one nužno moraju udruživati ili stvarati nedopuštene zajednice, nego znači da drugu tvrtku treba doživljavati kao ravnopravnog sudionika na tržištu”, napominje.

Ulazak Hrvatske u EU-u, prema njezinim riječima, neće svima donijeti pozitivne rezultate.

No tvrtke su imale dovoljno vremena da učine sve potrebne prilagodbe za kompenzaciju potencijalnih negativnih utjecaja.

“U našem poslovanju pak neće biti nikakvih značajnih promjena. Posao kojim se bavimo je lokalnog karaktera i jedini utjecaj je povećanje zahtjeva korisnika radi usklađivanja NAV sustava sa zakonskim promjenama”, ističe ona dodajući kako tvrtka i dalje planira razvijati rješenja zanimljiva za hrvatsko tržište. “Također, planiramo dodatnu reorganizaciju tvrtke i povećanje broja zaposlenih”, zaključuje Renata Pavletić Mužak.

enterprise europe

info

Broj 90, 26. kolovoza 2013.

Upitnik za EU projekte

Pomoć u pronalaženju novca Studentski inkubator Tera Tehnopolis i Ministarstvo poduzetništva i obrta potpisali su ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za potporu projekta Studentskog poduzetničkog inkubatora StudOs. Potpora se daje iz programa poticanja poduzetništva i obrta Poduzetnički impuls 2013.

Projekt studentskog poduzetničkog inkubatora proizašao je iz dugogodišnjeg iskustva u radu sa studentima u okviru natjecanja u pisanju poslovnih planova Budi uzor. Osnovni mu je cilj uvesti studente i njihove neposredno diplomirane kolege u svijet poduzetništva, poticati mlade ljude da što bezbolnije obave taj korak, informirati ih o mogućnostima, a kroz mentorske usluge i edukaciju pomagati u kritičnim segmentima. Potpora Ministarstva iznosi 491.000 kuna.

Hrvatska gospodarska komora poziva tvrtke i institucije da popune upitnik koji će olakšati potragu za financijskim sredstvima iz europskih fondova. Onima koji upitnik popune pomoći će se u potrazi za novcem Ulaskom Hrvatske u EU poduzetnicima se otvaraju velike mogućnosti za sufinanciranje projekata, posebice iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Projekti iz poljoprivredno-prehrambenog sektora mogu se financirati i iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. No nisu samo poduzetnici potencijalni korisnici europskih fondova, već za ta sredstva mogu aplicirati i državna, regionalna i lokalna uprava, javne ustanove, obrazovne i znanstveno-istraživačke institucije, kao i nevladine organizacije i mnogi drugi.

U nadolazećim mjesecima možemo očekivati prvi natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava iz Operativnog programa Regionalna konkurentnost koji će objaviti Ministarstvo malog i srednjeg poduzetništva, a tiče se ulaganja u turizam i malo i srednje poduzetništvo, kaže Ružica Gelo, direktorica Centra za EU Hrvatske gospodarske komore. “Putem ovog natječaja korisnicima će biti na raspolaganju oko 30 milijuna eura.

Hrvatska gospodarska komora aktivno sudjeluje u pripremi natječaja i programskih dokumenata za financijsko razdoblje 2014.-2020., tijekom kojeg će Hrvatskoj na raspolaganju biti osam milijardi eura, čemu treba pridodati i više od dvije milijarde eura iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj”,

naglašava Ružica Gelo. Utrošak tako velikog iznosa sredstava predstavlja izazov za Hrvatsku, a HGK želi omogućiti protok informacija između tijela državne vlasti koja vode proces programiranja i provedbe EU fondova i hrvatskih poduzetnika, te pomoći svim svojim članicama kroz savjetodavno-informativne aktivnosti i usmjeravanje na raspoložive izvore financiranja.

“U tu svrhu izradili smo upitnik putem kojeg želimo prikupiti informacije o projektima te podatke o njima unijeti u našu bazu podataka, što će nam omogućiti izradu programskih dokumenata prilagođenih potrebama hrvatskog gospodarstva. S druge strane, svi koji su ispunili taj upitnik bit će redovi-

to, putem elektroničke pošte, informirani o natječajima putem kojih se njihovi projekti mogu financirati”, zaključuje Ružica Gelo. Uz osnovne podatke o tvrtki koja želi provesti projekt i lokaciji projekta, zainteresirani moraju ukratko opisati što žele postići projektom, navesti stupanj pripremljenosti projekta, njegovo trajanje, kao i procijenjenu vrijednost. Također je nužno navesti dosadašnje iskustvo s korištenjima sredstava EU fondova, te koristi li podnositelj zahtjeva usluge konzultanta i želi li to. Od Komore se može zatražiti da redovito emailom dostavlja informacije o novim EU natječajima ili zatražiti brošuru “Ususret fondovima kohezijske politike”.

Prikupljeni podaci su informativne prirode i služit će Komori za upućivanje podnositelja zahtjeva prema najprikladnijim izvorima financiranja. Svi podaci koji su sadržani u upitniku bit će čuvani kao poslovna tajna.

Upitnik se nalazi na web stranici Centra za EU HGK-a, http://www.hgk.hr/ fondovi-eu/postpristupni/upitnik-zaprikupljanje-informacija-o-projektimakoji-ce-se-financirati-iz-eu-fondova.

Dodatne informacije mogu se dobiti u HGK-Centar za EU, Nova cesta 3-7, Zagreb, 01/4606 817, a kontakt osoba je Igor Bobek, e-mail: ibobek@hgk.hr i hgk@hgk.hr.

enterprise europe

Konkurentnost javnog sekto

Piše >> Domagoj Juričić, v.d. direktor Sektora za međunarodne odnose HGK-a

New Deal našeg doba Podjednako značajan kao program gospodarskog oporavka američkog predsjednika Roosevelta pod nazivom New Deal, danas je na stolu ugovor o slobodnoj transatlantskoj trgovini. Želja je postići isto – pokrenuti kotače tržišne ekonomije u Sjedinjenim Američkim Državama i u Europskoj uniji, koje zaostaju u globalnoj tržišnoj utrci. Postizanje takvog ugovora još je jedan u nizu argumenata koji podcrtavaju važnost ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Gotovo polovina svjetske trgovinske razmjene teče između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Rasprava o transatlantskom ugovoru o slobodnoj trgovini traje u javnosti već dulje vrijeme u želji da se premoste i posljednje barijere između ta dva ekonomska prostora.

Sporazum takve vrste dosad nije zaživio jer su gospodarske barijere između SAD-a i EU-a relativno male, a i poduzete su određene mjere za slobodnije trgovanje, kao što je sporazum otvorenog neba te uspostava Transatlantskog gospodarskog vijeća. No bez obzira na to, Europska komisija je u svojim istraživanjima ukazivala na to kako bi postizanje određenog pakta, koji bi u potpunosti uklonio barijere ili smanjio i potpuno ukinuo tarife, dodatno povećao potencijale trgovanja i razmjene za čak 50 posto.

Naime, bez obzira na to što je trgovanje između SAD-a i EU-a intenzivno, istovremeno se bilježi najveći broj trgovinskih sporova između ta dva tržišta, od čega mnogi završe pred Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO).

Prije svega, najveći očekivani dobici ne nalaze se u redukciji tarifa, već u uklanjanju regulatornih barijera u

obliku skupih i dugotrajnih procesa certifikacije i značajnih razlika u tehničkim standardima, što bi uistinu donijelo značajne gospodarske dobiti i jednoj i drugoj strani. Naime, čak 80 posto očekivane dobiti europsko-američke slobodne trgovine upravo bi donijelo uklanjanje tih tzv. netarifnih barijera.

Također, istraživanja pokazuju da bi Sjedinjene Američke Države od toga mogle imati nešto veću korist za BDP po glavi stanovnika od EU-a, jer europske države već imaju niske trgovinske barijere.

Ovaj bi ugovor donio i važne pozitivne promjene za povećanje zaposlenosti u SAD-u, EU-u, ali i svim državama OECD-a.

Pored toga, ugovor bi trebao povećati trgovinsku razmjenu, ali time i osigurati povećanje razmjene s trećim državama, no s efektom veće ravnoteže, što sada nije slučaj.

Zaključno, i jednom i drugom gospodarstvu ovakav bi sporazum mogao donijeti ono što pojedinačno u krizi ne uspijevaju učiniti ili sporo čine, a to je osiguranje gospodarskog rasta i otvaranje novih radnih mjesta te osiguranje konkurentnosti na globalnom planu. Činjenica je da će poslovni subjekti s obje strane takav sporazum dočekati objeručke i uz veliko odobravanje.

No, ne zavaravajmo se, pregovori će biti teški. EU i SAD imaju potpuno drugačije pristupe i modele u mnogim područjima, posebice u regulatornom okviru, a i oboje su snažni pregovarači navikli na nametanje svojih stavova drugoj strani. U tom smislu, vremenski okvir postavljen za dovršetak pregovora (jesen 2014. godine) uistinu je preambiciozan i teško je očekivati da će se u tom roku zaključiti.

Ulazak Hrvatske na jedinstveno tržište EU-a nesporno će već u jednom srednjoročnom razdoblju dati rezultate, a povezivanje tržišta SAD-a i EU-a može tome samo dodatno pridonijeti. U tom kontekstu ponovno će na vidjelo izaći važnost našega geostrateškog položaja.

No, Hrvatska kao mala država na tako velikom tržištu mora ići za tim da bude otvorena i fleksibilna kako bi na najbolji način iskoristila prilike koje će se pred nju podastrijeti.

U takvom kontekstu naši gospodarstvenici moraju tražiti put uklapanja u globalne proizvodne, uslužne i dobavne vrijednosne lance. Moraju maksimalno internacionalizirati svoje poslovanje. Država pak mora raditi na okviru koji ne smije biti kompleksniji od onoga koji jamči sustav slobodne trgovine, mora pojednostavljivati procese, pomažući gospodarstvu da bude savitljivo no ne lako slomljivo, da bude okretno. Hrvatska gospodarska komora pomagat će u oba slučaja: gospodarstvenicima da se uklope, a državi da provede ključne strukturne reforme kao što smo to radili i dosad. Opet ćemo u pionirskom duhu, kao prethodnica gospodarstvu - kao što je to bio slučaj koncem 90-ih otvaranjem predstavništava u regiji - napraviti sličan korak prema američkom tržištu upravo zbog pregovora o slobodnoj trgovini između EU-a i SAD-a s ciljem istraživanja potencijala i otvaranja netradicionalnih tržišta našim izvoznicima. U cijeli proces uključili smo se i prije ulaska Hrvatske u EU jer naši stručnjaci u okviru Eurochambresa sudjeluju u potpori europskim pregovaračima oko transatlantskog slobodnog trgovanja.

[Cjelokupan tekst bloga moguće je pronaći na web stranici http://www. hgk.hr/blog/new-deal-naseg-doba]

Dublja konkur

Europski ekonomski i socijalni odbor po se omogućila reforma koja će im poveć Europski ekonomski i socijalni odbor zatražio je od Europske komisije i Europskog parlamenta pokretanje dublje analize rada poduzeća u državnom vlasništvu, njihove efikasnosti i konkurentnosti. Do sada su javna poduzeća ostajala uglavnom izvan okvira podrobnijih analiza.

Kako kažu u Odboru, gotovo svi se slažu da su javna poduzeća ključna u pokretanju ekonomskog oporavka. Upravo bi zato europski statut trebao omogućavati razvoj prekograničnih javnih usluga i omogućiti im da postanu bolje, ali i da ih se lakše ocjenjuje i utječe na njihovo poboljšanje. Mišljenje Europskog ekonomskog i socijalnog odbora, napravljeno na zahtjev trenutačno predsjedajuće zemlje Europske unije Litve, pokazuje kako nema dovoljno dobrih analiza utje-

Duhanska industrija

Zdravlje Čak milijun i pol Europljana radi u duha smatra Europski ekonomski i socijalni Europske tvrtke koje se bave duhanom zapošljavaju gotovo milijun i pol Europljana, a bavljenje poslom u tom sektoru mnogim ruralnim krajevima pomaže u ekonomskom razvoju. Duhanska industrija je i jedna od malobrojnih velikih industrija koja ostvaruje pozitivnu bilancu na europskoj razini, kao i na razinama zemalja članica.

Promjene koje predlaže Europska komisija imat će ozbiljne posljedice na zaposlenost, ekonomski rast i prihode od poreza, čime će se utjecati na druge temeljne ciljeve Europske unije poput pune zaposlenosti i nastavka gospodarskog rasta, izneseno je u mišljenju Europskog ekonomskog i socijalnog odbora na izmjene Direktive o duhanu.

Europska komisija izmjenama Direktive želi povećati cijene duhanskih proizvoda, smanjiti broj cigareta u jednoj kutiji, zabraniti slim pakovanja, kao i ona s

www.een.hr

26. kolovoza 2013.

2 3

sektora

analiza za jačanje entnosti

tiče pokretanje dublje analize poslovanja poduzeća u državnom vlasništvu kako bi ati konkurentnost. Ulaganja u javne usluge mogla bi potaknuti gospodarski rast caja javnih poduzeća na domaća tržišta unatoč tome što zemlje članice nastavljaju reforme svojih tržišta i činjenici da ta poduzeća znatno utječu na nacionalnu konkurentnost. Nastavak ekonomskog rasta na europskoj razini ovisi također i o investiranju u javne uslužne servise kao što su obrazovanje, transport i zdravstvo, koje omogućava državama da u tome sudjeluju kroz stvaranje novih javnih poduzeća. Iako se ponekad može čuti kako javna poduzeća nisu efikasna, ne postoje metode procjene te tvrdnje, kako na nacionalnoj tako i na europskoj razini, kaže član Odbora i europarlamentarac Raymond Hencks. “Potrebna nam je znanstvena metoda procjene, s normama na širokoj europskoj razini, koja će prije nego što se pozabavimo ekonomskim oporavkom pokazati kako te kompanije funkcioniraju “, doda-

je Hencks. Iako se europsko zakonodavstvo primjenjuje samo na neka područja aktivnosti poduzeća u državnom vlasništvu, Odbor predlaže da se ulože dodatni napori kako bi se pomoglo tim tvrtkama da dovrše potrebne reforme. Europska dimenzija zakona trebala bi se i dalje odnositi samo na mjere koje nisu na razini zakona, a ni jedna od novih mjera ne bi trebala biti stvaranje nove regulative. Moguća privatizacija državnih poduzeća također bi trebala biti isključivo pravo samih zemalja članica Unije, kao što je to već riješeno EU sporazumom.

Europska javna poduzeća Europski ekonomski i socijalni odbor smatra i da bi se trebao učiniti još jedan korak naprijed kako bi se uvela mogućnost stvaranja javnih poduzeća na razini Europske unije. Tako bi se omogućilo

stvaranje integriranog, prekograničnog davatelja usluga, posebice u plinskom ili elektroenergetskom sektoru. Odbor smatra kako bi europska energetska mreža davatelja usluga zajedničkom politikom cijena, kao i mogućnošću javnoprivatnih partnerstava, mogla integrirati različite izvore energije i jamčiti njihovu dostupnost. Pitanja poput upravljanja prirodnim resursima, nuklearne energije i promjene klime, na primjer, prelaze

nacionalne razine i trebala bi se uspješnije rješavati kroz koncept javnog interesa, ističe Hencks. “Zajednički europski servis bio bi vrlo koristan u rješavanju tih pitanja”, smatra Hencks. Odbor će se na svojoj sljedećoj plenarnoj sjednici, koja će se održati 18. i 19. rujna, baviti drugim temama koje je istaknulo litvansko predsjedanje Unijom. Jedna od njih bit će zapošljavanje žena u odnosu prema gospodarskom rastu. (K.S.)

i/ili posao - pitanje je sad nskom sektoru. Promjene u Direktivi Europske komisije o duhanu znatno će utjecati na zaposlenost u tom sektoru, ali i na gospodarski rast, odbor duhan ima na zdravlje europskih građana. Krucijalno je da zdravlje ima prednost pred svim ekonomskim razlozima, no skepsa ostaje u pogledu efikasnosti mjera koje predlaže Europska komisija.

okusima mentola ili čokolade. Direktivom se želi smanjiti broj pušača za dva posto u idućih pet godina, jer se čak 25 milijuna eura godišnje u EU-u potroši na liječenje bolesti uzrokovanih pušenjem. Odbor je svjestan štetnosti koju

U Odboru smatraju kako je važno raditi na obrazovanju u školama i na strategijama savjetovanja na europskoj razini, kako bi se osiguralo da svako dijete ili mlada osoba bude informirana o stvarnosti koje donosi pušenje kao i njenim negativnim posljedicama. Snažno podržavaju i promociju javnog obrazovanja i kampanja dizanja svijesti o ozbiljnim posljedicama već pasivnog izlaganja duhanskom dimu. Prevencija bolesti ne smije biti zanemarena, no kao igrač na međunarodnom tržištu, duhan uključuje i radna mjesta i industriju, kaže član Odbora i zastupnik u Europskom parlamentu José Isaías Rodríguez García-Caro. “Zdravlje i ekonomski odnosi također se moraju uzeti u obzir”, naglašava

García-Caro. Proizvodnja duhana pomaže zapošljavanju u ruralnim krajevima. Žetva duhanskog lista u Europskoj uniji procjenjuje se na 250.000 tona godišnje i osigurava zapošljavanje gotovo 400.000 ljudi. Europski ekonomski i socijalni odbor upozorava kako postoji opasnost za zaposlenost u krajevima koji se bave uzgojem duhana jer za sada nema alternativnih kultura koje bi ti poljoprivrednici mogli uzgajati. Kohezijski i strukturni fondovi, regionalni fondovi i fondovi razvoja i inovacija trebaju biti učinkovito korišteni kako bi se osigurala radna mjesta i proveli treninzi radnika, zajedno sa znanstvenicima, tehničarima i inovatorima da bi se osigurala budućnost za tvrtke i farme u tom sektoru.

Odbor upozorava i na zahtjev za ispisivanje upozorenja koja pokrivaju 75 posto lica i naličja pakiranja cigareta, kao i 50 posto bočnih stranica, jer ona nisu

utemeljena na znanstvenim dokazima.

Promjene na izgledu proizvoda mogu ugroziti i poslove u industriji pakiranja, što je važan gospodarski sektor za nekoliko europskih zemalja. Ta odluka poništava i legitimitet intelektualnog i industrijskog prava proizvođača da koriste svoje logotipe i registrirane oznake proizvoda. Prema procjenama Europskog ekonomskog i socijalnog odbora, dozvola za promjenama samo temeljne cijene smanjit će atraktivnost visokokvalitenog duhana jer će svi proizvodi završiti na istoj razini kvalitete. Standardizacijom formata i okusa dovest će, smatraju u Odboru, do porasta šverca duhana, koji će zadovoljavati interes korisnika kroz neregulirane kanale. Zemlje članice i njihove porezne uprave već su izgubile 10 milijardi eura na prihodima od poreznih markica. Odbor smatra da će u nedostupnosti kontrole kvalitete takvih proizvoda oni ozbiljno ugroziti sigurnost njihovih konzumenata. (K.S.)

enterprise europe

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije osigurava tehničku pomoć u pripremi i sufin

Četiri složena pr očekuju novac EU fon

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a osiguralo je 5,2 milijuna kuna za tehničku pomoć za 32 hrvatska projekta čija priprema je za Jozo Vrdoljak Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije u okviru Programa za pripremu i provedbu razvojnih projekata prihvatljivih za financiranje iz EU fondova u 2013. godini potpisalo je ugovore o sufinanciranju četiriju projektnih dokumentacija koje se odnose na složene projekte u Dalmaciji. Tim se projektima tako osigurava tehnička pomoć u pripremi i sufinanciranje projektne dokumentacije. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU-a osiguralo je 5,2 milijuna kuna za tehničku pomoć za 32 hrvatska projekta čija priprema je započela u prošloj godini, a ukupna im je vrijednost 700 milijuna eura.

Izgradnja i opremanje pomorskoinovacijskog centra iNavis U bivšem vojnom objektu koji je Grad Šibenik dobio na korištenje od države, a u kojem je smješten i pomorski-inovacijski centar iNavis, namjerava se u nedovršenom dijelu objekta urediti i opremiti prostor namijenjen aktivnostima vezanim za regionalni razvoj i poticanje poduzetništva u razvoju novih tehnologija i finalnih proizvoda, ponajprije od aluminija. Projektom Izgradnja i opremanje pomorsko-ino-

vacijskog centra iNavis oprema se prostor bruto površine 800 metara četvornih koji će između ostalog sadržavati laboratorij za ispitivanje kvalitete aluminijskih proizvoda, prototipnu radionicu, konstrukcijski biro te izložbeni prostor i edukacijsku dvoranu.

Projektom je, uz uređenje i opremanje Centra, predviđena i edukacija poduzetnika. Opći cilj projekta je pridonijeti razvoju i konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva kroz unapređenje kapaciteta za razvoj tehnoloških inovacija i transfer znanja, čime bi se šibensko područje pozicioniralo kao specijalističko područje za razvoj proizvoda od aluminija.

“Predali smo svu potrebnu dokumentaciju i očekujemo povlačenje maksimalnog iznosa sredstava. Važnost ovog projekta je u okupljanju inovatora i poticanju inovacija.

Isto tako, na jednom mjestu bismo okupili sve zainteresirane strane nužne za realizaciju projekata, odnosno one koji će omogućiti da ti projekti budu realizirani. Tako bismo u ovom centru okupili znanstvenike, poduzetnike te predstavnike lokalne i državne vlasti - dakle struku, one koji investiraju i one koji odlučuju”, istaknuo je Drago Matić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Šibensko-kninske županije. Matić je na-

pomenuo kako projekt posjeduje svu potrebnu dokumentaciju, a imovinsko-pravni odnosi na objektu su u potpunosti riješeni.

Vrijednost investicije procjenjuje se na 1,2 milijuna eura.

Izgradnja i opremanje inovacijskog centra politehnike Marko Marulić u Zvjerincu, Općina Biskupija Projektom izgradnje i opremanja planira se osnovati inovacijsko središte politehnike kao tehnološki park koji će biti zasebna cjelina Veleučilišta Marko Marulić u Kninu. U okviru inovacijskog središta provodit će se praktična nastava, razvijati nove tehnologije s raspoloživim stručno-znanstvenim kadrom te, uz pružanje drugih usluga, obavljati transfer tehnologija u gospodarstvo.

Inovacijsko središte bit će smješteno na prostoru bivše vojarne Zvjerinac u naselju Kosovo, Općina Biskupija, u neposrednoj blizini grada Knina. U inovacijskom će se središtu izgraditi pilot-postrojenja za preradu mesa, mlijeka i derivata, voća i povrća, za preradu vina s gaziranjem bijelih vina i izradu alkoholnih pića, kao i pilot-postrojenja za preradu žitarica, izradu kruha i pizze, preradu uljarica, aromatskog i ljekovitog bilja, meda, te pokretna klaonica. Odabir pilot-postrojenja koja će se izgraditi u inovacijskom središtu temelji se na kombinaciji

znanstveno-istraživačkih potencijala i interesa nositelja projekta - a to je Veleučilište Marko Marulić - kao i razvojnih potencijala gospodarstva uže i šire regije.

Predviđeni su troškovi od 75 milijuna kuna, dok očekivani udio EU sufinanciranja iznosi 63.750.000 kuna. Projekt posjeduje svu potrebnu tehničku dokumentaciju i dozvole za gradnju.

Dekan Veleučilišta Mirko Jelić otkrio je kako Veleučilište uporedo radi na raznim projektima te kako su predvidjeli 90 različitih projekata od kojih su neki već realizirani. “Recimo, zaštitili smo sir iz mišine kao kulturno blago, u suradnji s vinarom Duvančićem

Veleučilište Marko Marulić radi na raznim projektima, a od 90 predviđenih neki su već realizirani zaštitili smo sortu vinove loze latin, zaštitili smo kaštradinu, pečenicu, pancetu, neke vrste rakija... Ovaj centar će nam pomoći da budemo što efikasniji te da postanemo servis malim poduzetnicima na ovom području na kojem su veliki poduzetnici rijetkost”, istaknuo je Jelić.

www.een.hr

26. kolovoza 2013.

4 5

nanciranje projektne dokumentacije

rojekta u Dalmaciji ndova

apočela u prošloj godini, a ukupna im je vrijednost 700 milijuna eura Adaptacija prostora i opremanje inovacijsko-istraživačkog centra Maribic u Dubrovniku Inicijator i nositelj projekta Adaptacija prostora i opremanje inovacijsko-istraživačkog centra Maribic u Dubrovniku je Tehnološki i poslovno-inovacijski centar za marikulturu Maribic koji je u vlasništvu Sveučilišta u Dubrovniku. To je jedini centar u Hrvatskoj za proučavanje morskog i slatkovodnog ribarstva, a provodi tehnološko-inovacijske, istraživačke, poslovno-inkubacijske i edukativne aktivnosti. Projektom se želi pridonijeti razvoju sektora akvakulture u Hrvatskoj, i to stvaranjem nužnih preduvjeta za rad poput adaptacije i opremanja suvremenom opremom postojećih laboratorija i izgradnje suvremenog otpremno-purifikacijskog centra, čime će se unaprijediti uzgojne tehnologije, osigurati cjelogodišnja proizvodnja mlađi u kontroliranom mrijestu, unaprijediti kvaliteta proizvoda i olakšati plasman proizvoda na tržište. Time će se osigurati kontinuitet proizvodnje lokalnih uzgajivača školjaka i ribe, ali i proizvodnje samog centra uz mogućnost povećanja uzgoja i asortimana uzgojene ribe i školjkaša s međunarodno prepoznatljivom kvalitetom. U razdoblju od tri do pet godina nakon završetka projekta očekuje se povećanje proizvodnje akvakulturnih proizvoda u Hrvatskoj

za 15 posto te povećan broj poduzeća koja se bave akvakulturom - također za 15 posto u odnosu na 2012. godinu. Očekuje se da će se u istom razdoblju promotivnim i marketinškim aktivnostima podići prepoznatljivost akvatičnih proizvoda, prije svega malostonske kamenice kao svjetske delikatese, koja bi trebala biti dodatno valorizirana uvrštenjem na europsku gastronomsku kartu.

Predviđeno trajanje projekta je dvije godine, a njegova ukupna vrijednost procjenjuje se na 32,3 milijuna kuna, od čega će nositelj projekta zajedno s projektnim partnerima osigurati sufinanciranje projekta dijelom iz vlastitih, a dijelom iz drugih izvora.

Zdravstveno-turistički centar Biograd Projekt izgradnje zdravstveno-turističkog centra Biograd podrazumijeva izgradnju i pokretanje poslovanja zdravstveno-turističkog centra povezanog primarno sa zdravstvenom funkcijom Specijalne bolnice za ortopediju u Biogradu. Teren sjeveroistočno od bolnice je neizgrađen, a riječ je o vrlo atraktivnoj lokaciji nedaleko od samog centra Biograda, s pristupom obali. Obala je u koncesiji bolnice. Imovinsko-pravni odnosi su riješeni. Postojeća prostorno-planska regulativa omogućava realizaciju projekta u potpunosti i

bez ograničenja. Projekt je u početnoj fazi, a centar bi se trebao početi graditi 2015. ili 2016. godine. “Kako se radi o vrlo slože-

Projekt inovacijskoistraživačkog centra Maribic u Dubrovniku pridonijet će razvoju sektora akvakulture u Hrvatskoj nom projektu kakvih do sada nismo imali, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije nam je osiguralo savjetodavne usluge te odobrilo sredstva za izradu idejnog rješenja”, istaknuo je Šime Erlić, voditelj odjela za malo i srednje poduzetništvo Razvojne agencije Zadarske županije – ZADRA. Prema Erlićevim riječima, centar će omogućiti pružanje usluga liječnički nadgledanih terapija. Bit će uređen wellness trakt za različite tretmane usmjerene na zdravstvenu preventivu, odnosno na poboljšanje fizičkoga i mentalnog stanja posjetitelja, te rekreacijska zona s otvorenim i zatvorenim bazenima. Projekt izgradnje zdravstveno-turističkog centra uz Ortopedsku bolnicu Biograd na Moru uključuje izgradnju zdravstvenog trakta u što je uključena iz-

gradnja ambulante, prostorije za obavljanje fizikalne rehabilitacije, dijagnostike i terapijskog liječenja i vježbaonice. U wellness traktu će biti unutarnji i vanjski bazen s whirpoolom i masažnim ležištima, terapeutski bazen za osobe s poteškoćama u kretanju, saune, masažni studio, fitness prostorije. Projektom se predviđa izgradnja rekreacijske zone te adaptacija i uređenje okoliša. Centar će se prostirati na 6000 metara četvornih zatvorenog prostora, 6000 metara četvornih otvorenog prostora te 28.000 metara četvornih vanjskog prostora, a predviđa se da bi pružao usluge za 42.000 korisnika godišnje. Posjetiteljima centra na raspolaganju će biti usluge dijagnostičke djelatnosti, fizikalne terapije nakon operativnih zahvata, predoperativne terapije, saniranje sportskih ozljeda, bolnih stanja zglobova i kralježnice te mogućnost neuroloških rehabilitacija, kao i usluge medicinskog wellnessa te sportske medicine.

Uz to, u centru će se pružati i usluge osposobljavanja stotinjak studenata s područja fizijatrije, fizioterapije, rehabilitacije, motoričkih poremećaja i kroničnih bolesti, te isti broj studenata koji se bave specijaliziranim oblicima turizma. Organizirat će se različite edukacija i stručna savjetovanja iz područja zdravstvenog turizma. Ukupna vrijednost projekta je oko 20,2 milijuna eura.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI

Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted. europa.eu.

Procjena usluga Norad (Direktoratet for utviklingssamarbeid), Oslo, Norveška, traži procjenu konzultantskih usluga. Natječaj je otvoren do 29. rujna, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Norad (Direktoratet for utviklingssamarbeid), Ruseløkkvn.

26, Pb 8034 Contact point(s): Evalueringsavdelingen, For the attention of: Ida Lindkvist, Oslo 0030, Norway, www.norad.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Građevinski radovi Schweizerische Bundesbahnen SBB infrastruktur projekte, Zürich, Švicarska, traži izvođača radova na izgradnji. Natječaj je otvoren do 18. listopada, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na Schweizerische Bundesbahnen SBB infrastruktur projekte, région Ost, Kasernenstrasse 95/97, For the attention of: Jochen Graner, 8021 Zürich. Switzerland, jochen.graner@sbb.ch. Više podataka o natječaju na http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_NR=783417.

Laseri Eidgenössisch Technische Hochschule Zürich Institut für Quantenelektronik, Zürich, Švicarska, traži nabavu lasera. Natječaj je otvoren do 25. rujna, a prijave na engleskom jeziku se predaju na Eidgenössisch Technische Hochschule Zürich Institut für Quantenelektronik, Wolfgang-Pauli-Strasse 16, For the attention of: Prof. Steven Johnson, 8093 Zurich, Switzerland, johnson@phys.ethz. ch. Više podataka o natječaju na http:// www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=787337.

Rude i metali AD Elektrani na Makedonija, Skopje, Makedonija, traži rude i metale. Natječaj je otvoren do 10. rujna, a prijave na makedonskom jeziku se predaju na AD Elektrani na Makedonija - Skopje, str. 11 Oktomvri No.9, Skopje, For the attention of: Nikola Stojanovski, 1000 Skopje. FYER Macedonia, nikola.stojanovski@elem. com.mk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Računalni programi Go-Ahead Group plc, London, Velika Britanija, traži nabavu računalnih programa i baza podataka. Natječaj je otvoren

do 20. rujna, a prijave na engleskom jeziku se predaju na Go-Ahead Group plc, 4 Matthew Parker Street, Westminster, For the attention of: Antoinette Lourens, SW1H 9NP London, United Kingdom, antoinette.lourens@go-ahead.com. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Fizička i tehnička zaštita

Zračna luka Zagreb, Zagreb, Hrvatska, traži nabavu usluga fizičke i tehničke zaštite. Natječaj je otvoren do 18. rujna, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Zračna luka Zagreb d.o.o.

60482636839, Ulica Rudolfa Fizira 1, Contact point(s): Služba nabave, For the attention of: Tihomir Škugor, Suzana Štrljić, 10150 Zagreb; Croatia, javna-nabava@zagreb-airport.hr. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Geotehničke inženjerske usluge Grand port maritime de Marseille, Marseille, Francuska, traži geotehničke inženjerske usluge. Natječaj je otvoren do 24. rujna, a prijave na francuskom jeziku se predaju na Grand port maritime de Marseille, 23 place de la Joliette, CS 81965, Contact point(s): Direction des affaires juridiques – activité marchés publics, For the attention of: M. le directeur général du grand port maritime de Marseille, 13226 Marseille, France, marches-gpmm@marseille-port.fr.

Više podataka o nadmetanju na http:// marches.local-trust.com/marseilleport.

Svjetlosna oprema SNCF – direction des achats, traži nabavu svjetlosne opreme i rasvjetnih tijela.

Natječaj je otvoren do 25. rujna, a prijave na francuskom jeziku se predaju na: SNCF – direction des achats, 120 boulevard Vivier Merle, Contact point(s): A-DDSO-ASC-P – services centralisésprestations, For the attention of: Philippe Gusto, 69502 Lyon Cedex 03, France, philippe.gusto@sncf.fr. Više podataka o nadmetanju na http://www.sncf.com/ fournisseurs/achats-sncf.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een.hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

Konzultantske usluge nA području mehanike i elektronike (BOPT20130705001) Portugalska tvrtka, specijalizirana za konzultantske usluge na području mehanike i elektronike, traži poslovne partnere. Tvrtka obavlja računalne simulacije, razvija mehaničke projekte i proizvode.

Tvrtka se bavi i proizvodnjom elektromehaničkih uređaja prilagođenih specifikacijama kupca po principu “ključ u ruke” za industrijsko, ali i potrošačko tržište.

Fotonaponski moduli (BOPL20120412020) Poljski proizvođač fotonaponskih modula traži distributere za svoje proizvode. Tvrtka ima veliko iskustvo u ovom području na temelju vlastitih istraživačkih radova te suradnje s R&D institucijama. Osim distributera, tvrtka je zaintere-

sirana i za recipročnu proizvodnju, gdje bi oni djelovali kao proizvođač fotonaponskih modula, a potencijalni poslovni partner bi instalirao cjelovite solarne sustave. Osim toga, tvrtka također nudi podugovaranje.

Tjestenina (BOIT20130708003) Talijanska tvrtka, proizvođač kvalitetne svježe tjestenine raznih vrsta i oblika, traži partnere za internacionalizaciju svoje djelatnosti, odnosno distribuciju proizvoda. Proizvodnju tjestenine karakterizira korištenje isključivo prirodnih i hranjivih sastojaka proizvodnim metodama koje su inovativne, ali i tradicionalne.

cijske usluge te je posebno zainteresirana za konzultantske organizacije – certifikacijska tijela koja žele stvoriti sinergiju kako bi pružala usluge certificiranja krajnjim korisnicima.

Mineralna voda i bezalkoholna pića (BODE20130702004) Njemački proizvođač mineralnih voda i brendiranih bezalkoholnih pića traži uvoznike, distributere i/ili izravne klijente. U Njemačkoj tvrtka opskrbljuje markete, veleprodajne dućane...

Prirodna kozmetika (20130703002) Latvijski proizvođač prirodne kozmetike traži distributera i nudi franšizu. Tvrtka ima iskustva u proizvodnji prirodne kozmetike i razvili su više od 300 jedinstvenih proizvoda, 36 grupa proizvoda zanimljivog dizajna i izbora mirisa.

Aluminijska vrata i rolete (20130705001) Grčki proizvođač aluminijskih vrata i roleta, koji je zbog svog inovativnog dizajna i kvalitete aluminijskih okvira svrstan među najbolje proizvođače, traži distributera i/ili predstavnika. Proizvodi su eco-friendly, a koriste se u ekstremnim uvjetima, što dokazuje njihovu otpornost na sve vremenske uvjete, i potvrđuje da su kvalitetna zvučna izolacija.

Certificiranje (20130610034) Vodeća talijanska tvrtka akreditirana za pružanje usluga certificiranja poduzećima, traži partnere za međunarodnu suradnju s tvrtkama s kojima bi kroz podugovaranje mogli razviti tržište za svoje usluge. Tvrtka nudi globalne certifika-

Metaloprerađivačka industrija (20130705003) Latvijska metaloprerađivačka tvrtka traži suradnju na području elektrotehničke, automobilske i srodnih industrijskih grana kako bi ponudila podugovaranje i svoje usluge tokarenja i glodanja s ala-

tom/opremom visoke preciznosti i efikasnosti te fleksibilnim pristupom.

Energetski učinkovite zgrade (20130703001)

Latvijska građevinska tvrtka za proizvodnju drvenih ekoloških energetski učinkovitih zgrada, traži trgovačke posrednike i agente. Tvrtka također nudi podugovaranje potencijalnim poslovnim partnerima/klijentima. Tvrtka ima više od 10 godina iskustva u proizvodnji i izgradnji ekoloških energetski učinkovitih zgrada - vila, obiteljskih kuća, apartmana, ureda, škola, zdravstvenih ustanova, sportskih dvorana, hotela, turističkih naselja...

Konzultantska tvrtka za zaštitu okoliša (BOSI20130702001) Slovenska konzultantska tvrtka specijalizirana za usluge na području zaštite okoliša (ekologija, energetika, energetska učinkovitost, ekonomska procjena ekoloških troškova, ekološki dizajn i vodno gospodarstvo) nudi svoje usluge kao podizvođač potencijalnim klijentima.

www.een.hr

26. kolovoza 2013.

6 7

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske, medicinske proizvode.

Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa. eu/consumers/dyna/rapex/rapex_ archives_en.cfm.

sklapanje kolica nije dobro izveden pa se kolica mogu sklopiti dok je dijete u njima. (slika 2)

Igračka za pravljenje balona od sapunice, brend Pocoyo, model Bubble, barkodovi 8414778810945 i 8414778807488.

Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer sa­punica sadrži bakterije pa djeca mogu dobiti infekciju ako je popiju. (slika 3) USB punjač, nepoznatog brenda, model Alimentatore USB, barkod 8008225048250. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer nije kvalitetno napravljen pa dijelovi pod naponom mogu lako postati dostupni. Proizvod nije u skladu s Direktivom o proizvodima niskog napona. (slika 4)

Noćno svjetlo, brend Argos/Homebase, model Babystart (Argos) 910/4000; Homebase 126116. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer izvedba proizvoda bez unutarnjeg osigurača može izazvati preveliko grijanje svjetiljke, opekline te topljenje izolacije i strujni udar. (slika 1)

Automobil Toyota, model Yaris, proizveden 2013. godine. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer kočno ulje može iscuriti iz stražnjih kočnica (kod modela sa stražnjim kočnim diskovima, ali i onih s bubanj-kočnicama). (slika 5)

Dječja kolica, brend Dimples, model Mobi tandem - 5900, barkod 5390946043861. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer dio mehanizma za

Umjetni nokti, brend Hin er, model TOE Nails. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer sadrži zabranjeni dibutil ftalat. (slika 6)

1

5

2

3

6

9 Ženske cipele, brend 5th Avenue, model 1 241 454. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer koža od koje je napravljen sadrži previsoke razine kroma koje mogu izazvati alergijske reakcije. (slika 7)

8

Puzzle sat, igračka, brend MW, model Puzzle Uhr Clown, barkod 4 035682 900122. Proizvod predstavlja rizik za kori-

4

7

10 snike zbog puno malih dijelova koje djeca mogu progutati ili inhalirati. (slika 8) Automobili Jaguar, modeli XF i XJ, serijskih brojeva od SAJWA0ES7DPS55275 do SAJAA06­U0DPS92680 i od SAJAA­ 22M4DPV34128 do SAJAA20S­ 6DP­ V­53295. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer spojnica hladnjaka ispušnih plinova turbo punjača može pri dodavanju gasa lako otpasti. (slike 9 i 10)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Uputite upit na lada.benzon@bicro.hr

Ruby on Rails - programiranje za platformu namijenjenu društvenim medijima (Ref: 10 FR 38m9 3JHQ) 04/ 2014 • Francuska tvrtka specijalizirana za pametne društvene medije razvija online platformu koja omogućuje generiranje točnih profila kupaca (njihove navike, omiljene online trgovine, grupe...).

Francuska tvrtka traži dodatnu podršku u Ruby on Rails programiranju kako bi dovršila i okončala razvoj platforme. Traže sporazum o tehničkoj suradnji.

Fleksibilna pjena i dezinfekcija tekstila (Ref: 13 BE 0213 3RWB) 02/ 2014 • Belgijska tvrtka traži razvijeni proces za dezinfekciju tekstila i fleksibilne pjene. S obzirom na to da je riječ o postpotrošačkim proizvodima (korišteni madraci, tapecirani namještaj ili sjedala automobila), cilj je očistiti i dezinficirati proizvod na prihvatljiv i ekonomičan način, uzimajući u obzir njihovo ponovno korištenje. U obzir dolaze različiti oblici suradnje.

Bežična tehnologija za novu generaciju protuprovalnih alarmnih sustava (Ref: 13 IT 56Z6 3SCM) 04/2014 • Tvrtka za istraživanje i razvoj iz sjeveroistočne Italije, specijalizirana za dizajn i izradu bežičnih alarmnih sustava, traži nova rje-

šenja u bežičnim komunikacijama. Nova rješenja bi se koristila u središnjim jedinicama i perifernim senzorima alarmnih uređaja u svrhu zaštite objekata za stambene i poslovne namjene. Traži se tvrtka s iskustvom i ekspertizom u području bežične komunikacije, koja želi razvijati i testirati nove tehnologije u okviru tehničke suradnje/komercijalni ugovor.

Tehnologija za obradu čelika usmjerena na poboljšanje trajnosti radnih dijelova poljoprivrednih strojeva (Ref: 13 PL 61AK 3SGL) 05/2014 • Mala poljska tvrtka iz metaloprerađivačkog sektora namjerava uspostaviti proizvodni pogon za poljoprivrednu opremu i strojeve (drljače, noževi...). S obzirom na to da se radni di-

jelovi tih strojeva lako istroše, popucaju ili napuknu, tvrtka želi kupiti već licencirano tehničko rješenje za kaljenje tih dijelova.

U obzir dolazi tehnologija termičke ili kemijske obrade površine materijala. Tražena tehnologija bi u potpunosti trebala biti razvijena i dostupna po razumnoj cijeni.

ženi partneri su inovativna mala i srednja poduzeća za istraživanje i razvoj na području inteligentne energije uključena u EU-ove ili međunarodne programe za I&R.

Razvoj prirodnih biocida za zaštitu drva (Ref: 13 ES 23D1 3S91) 10/ 2013 • Španjolski istraživački centar koji se bavi obradom drva, procesima izrade namještaja i pakiranja, traži istraživače, kemičare i proizvođače biocida za suradnju. Cilj suradnje je razvoj i unapređenje načina prirodnog konzerviranja drva, analizirajući djelovanje procesa na različite ksilofagne organizme, kao i djelovanje biocida pri završnoj obradi drveta. Istraživački centar očekuje blisku i produktivnu suradnju između partnera/ znanstvenika.

Elektrana na biomasu i otpadne vode iz proizvodnje maslinovog ulja (Ref: 10 TR 97NA 3HHH) 04/ 2014 • Turska tvrtka koja se bavi proizvodnjom maslinovog ulja svake sezone u proizvodnji generira veliku količinu otpada u svojim mlinovima - tzv. olive mill waste water (OMWW) - a može prikupljati i mnogo veće količine OMWWa iz svoje regije. S ciljem iskorištavanja spomenutih otpadnih voda, tvrtka planira izgraditi elektranu. Tvrtka traži partnere/tvrtke koje posjeduju tehnologiju potrebnu za izgradnju takve elektrane s ciljem sklapanja komercijalnog sporazuma s tehničkom pomoći, kao i tehničke suradnje.

Projekt za poboljšanje energetske učinkovitosti za kampuse (Ref: 12 RO 662C 3RJ4) 12/2013 • Tehničko sveučilište iz Rumunjske traži partnere/znanstvenike za suradnju na projektu u području inteligentne energije. Projekt će analizirati i razvijati različite scenarije energetske učinkovitosti s ciljem da se identificiraju mogućnosti za smanjenje potrošnje energije na sveučilišnom kampusu. Tra-

Tehnologija rezanja i zavarivanja plastičnih pruga (Ref: 12 PL 62AP 3R3A) 11/2013 • Poljski proizvođač namještaja i dodatne opreme od tehnoratana traži tehnologiju za rezanje i spajanje polietilen pruga te njihovo zavarivanje. Tehnologija bi trebala učinkovito zavariti pruge u kratkom vremenu. Tvrtka traži partnere s ciljem sklapanja komercijalnog ugovora s tehničkom pomoći.

enterprise europe

26. kolovoza 2013.

8

Mission for Growth - posjet europskih tvrtki Izraelu Izrael je jedno od najkonkurentnijih gospodarstava u svijetu koje karakterizira vrlo visoki kapacitet za inovacije. Inovativnost izraelskog gospodarstva počiva na inovativnim tvrtkama koje znaju iskoristiti prisutnost nekih od najboljih svjetskih istraživačkih institucija usmjerenih prema potrebama poslovnog sektora.

Razina konkurentnosti i inovacijski kapacitet izraelskog gospodarstva idealna je prilika za europske tvrtke. Iz tog razloga Europska komisija (EK), točnije potpredsjednik EK-a i Povjerenik za poduzetništvo i industriju Antonio Tajani organizira posjet europskih tvrtki Izraelu, u sklopu kojeg će se održati i poslovni susreti (B2B).

Ova misija bit će usmjerena na brojne sektore industrije poput obrane, upravljanja vodnim gospodarstvom, ekološki prihvatljivim tehnologijama, informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, poljoprivrednim prerađevinama... Inovativne i ekološki prihvatljive tehnologije su

ključna tema na dnevnom redu budući da će misija biti organizirana u sklopu sajma Water Technology and Environment Control Exhibition and Conference (WATEC) u Tel Avivu od 22. do 24. listopada 2013.

Kontakt osoba za sva dodatna pitanja o planiranoj misiji je Eva Paparatti (tel.: +32 229 - 64521), eva.paparatti@ ec.europa.eu. Detaljne informacije o samom sajmu: http://www.watec-israel.com/ Prijava za sudjelovanje te informacije o svim zastupljenim sektorima misije: http://ec.europa.eu/enterprise/ initiatives/mission-growth/missions-for-growth/antoniotajani/middle-east/israel/index_en.htm Prijave se primaju do 30. kolovoza 2013. Broj mjesta je ograničen. Troškove putovanja i smještaja snosit će same tvrtke. Europska komisija će organizirati grupne rezervacije u hotelima te olakšati rezervaciju. Prijevoz do sajma za sudionike je organiziran.

Ljetna škola na temu transfera tehnologije i potpore inovacijama Cluster Mission Japan Cluster Mission Japan će se održati od 9. do 11. listopada u Yokohami u Japanu.

Sektori kojima je ova misija namijenjena su oni koje pokriva sajam BioJapan 2013 Expo. Riječ je o lijekovima i istraživanjima u farmaceutici, lijekovima malih molekula, cjepivima, uslugama u istraživanjima u bioindustriji, farmaceutskim i medicinskim uređajima, funkcionalnoj hrani i agrokulturi, medicinskom liječenju, dijagnostici i opremi, istraživanjima medicinske opreme i drugim srodnim područjima. Troškove vezane za transfere za vrijeme grupnih posjeta, registraciju i pristup izložbi, pristup prostoru za poslovne razgovore, ručak za tri dana, koktele, kao i troškove smještaja za šest noćenja pokriva EU-Japan centar.

Sudionici moraju pokriti troškove dolaska u i iz Japana, i transfere koje ne pokriva EU-Japan centar.

Klasteri moraju platiti participaciju od 1475 eura. Mala i srednja poduzeća ne moraju platiti participaciju, no moraju osigurati povratni depozit od 500 eura za sudjelovanje na događanjima. Više podataka na: http://www.eu-japan.eu/global/businesstraining/bio-cluster-mission.html http://www.ics-expo.jp/biojapan/ http://een.hr/hr/kalendar/07-10-2013/ cluster-mission-japan/413/

TII –Technology Innovation International i Ured za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu organiziraju ljetnu školu na temu transfera tehnologije i potpore inovacijama. Ovaj jedinstveni petodnevni tečaj pruža mogućnost stjecanja novih znanja i vještina u različitim područjima transfera tehnologije kroz praktične, na stvarnim slučajevima temeljene radionice predvođene međunarodnim timom iskusnih stručnjaka iz područja transfera tehnologije i potpore inovacijama.

Na ljetnu školu se mogu prijaviti početnici iz područja transfera tehnologije, kao i stručnjaci s iskustvom koji žele steći nova znanja i vještine. U prošlogodišnjim ljetnim školama sudjelovali su

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 29. kolovoza - Agriculture and everything for it,

9.-11. rujna - Ljetna škola na temu transfera tehnologije i potpore inovacijama, Split

5. rujna - Radionica 1. Alps Adria ICT Research Days, Graz, Austrija

12. rujna - Međunarodni sajam MOS, poslovni susreti, Celje, Slovenija

5. rujna - Riga Food, brokarage događanje, Riga,

18. rujna - B2B Matchmaking Event at 100% Design

brokerage događanje, Dobrich, Bugarska

Latvija

9. rujna - EU-Brazil matchmaking događanje, Rio de

Janeiro, Brazil

2013., London, Velika Britanija

7. listopada - Cluster Mission Japan, Yokohama, Japan 22.-24. listopada - Mission for Growth, Tel Aviv, Izrael

konzultanti za inovacije i tehnologiju, članovi Europske poduzetničke mreže, uredi za transfer tehnologije sveučilišta i istraživačkih centara, I&R odjeli tvrtki i istraživačkih centara.

Ljetna škola traje od 9. do 13. rujna, a detaljan program događanja možete preuzeti na http://utt.unist.hr/files/ dokumenti/Summer%20School%20 Programme%202013%201.pdf. Kotizacija za ljetnu školu iznosi 1000 eura za članove organizacije i 1390 eura za ostale koji žele sudjelovati, te uključuje sve potrebne materijale, pauze i ručkove za vrijeme tečaja. Registrirati se možete na stranici www.tii.org, a moguće je registrirati se za cijeli tjedan ili samo za određene dane.

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3791, 26. kolovoza 2013.

( 30.000 sadnica lavande raste u Poison Cityju

POISON CITY, OTROVANEC

( 10 radnika zaposleno na imanju

Ugostiteljski obrt Villa Rustika, Radošić kod Sinja

S cvijećem i ljekovitim biljem u Europu

Rustični raj za izletnike U sklopu svog novouređenog imanja Ivica Držak, Godišnje na tržište Hrvatske i Europske unije plasiraju 110 inače dugogodišnji štitonoša Sinjske alke, izgradio je i tona cvijeta kamilice u pakiranjima po želji kupaca, a bave bazen, malonogometni travnati teren, terene za boćanje i se i pakiranjem voćnih i biljnih čajeva te čajnih mješavina dječja igrališta

T

vrtka za proizvodnju, otkup i preradu ljekovitog bilja Poison city iz Otrovanca kod Pitomače u Virovitičko-podravskoj županiji ove će godine prvi put na tržište plasirati eterično ulje i sušeni cvijet od lavande uzgojene u Podravini. Polje lavande posađeno je prije tri godine, nedavno je završila prva berba, a rezultati su više nego zadovoljavajući – pješčano tlo pokazalo se jako dobrom podlogom za uzgoj. Odakle lavanda u Podravini? “Priča je krenula od prijatelja iz Dalmacije. Oni su nam predstavili biljku, upoznali smo je, zaljubili se u nju i prenijeli je na ova naša podravska polja, na ove naše pijeske. Trenutačno imamo 30.000 sadnica jednogodišnje, dvogodišnje i trogodišnje biljke i svakako planiramo proširenje”, kaže vlasnik tvrtke Mladen Dijaković.

Za sada lavandu uzgajaju na svojoj plantaži, a u planu je i kooperantska proizvodnja. Osim sušenog cvijeta i eteričnog ulja koje proizvedu u svojoj destileriji zainteresiranim uzgajivačima prodaju i sadnice.

Osnovna djelatnost tvrtke Poison city, osnovane 2002. godine, je pro-

Uz osnovnu djelatnost, proizvodnju kamilice, uspješno su započeli i s uzgojem lavande izvodnja kamilice. “Pod kamilicom imamo 30 do 40 hektara vlastite zemlje i još 200 hektara kod 22 kooperanta. Nismo nažalost dobili državno poljoprivredno zemljište jer ljekovito bilje nema prioritet premda nudimo po jedno radno mjesto na svakih 10 hektara zemlje”, kaže Dijaković.

Kamilica slabije rodila ove godine Godišnje na tržište Hrvatske i Europske unije plasiraju 110 tona cvijeta kamilice u pakiranjima po želji kupaca, a bave se i pakiranjem voćnih i biljnih čajeva te čajnih mješavina. “Ove su godine prinosi kamilice manji za 30 posto. Zima je dugo trajala, a proljeće je bilo kišno.

Kamilica je zato kasnila, a trave su došle na vrijeme

pa su je zagušile”, objašnjava Dijaković.

Velika pozornost daje se kvaliteti i čistoći proizvoda pa stručne službe redovito kontroliraju poljoprivredne površine na kojima se uzgaja ljekovito bilje, a ostvarena je i stalna suradnja sa Zavodom za javno zdravstvo.

“Kamilicu ne tretiramo pesticidima i nedopuštenim sredstvima, a polja su udaljena od površina pod duhanom tako da imamo proizvod iznimne čistoće i kvalitete, što su prepoznali kupci diljem Europske unije”, ističe Dijaković.

Osim ljekovitog bilja uzgojenog na podravskim poljima Poison city otkupljuje i samoniklo ljekovito bilje ubrano s bilogorskih brda i brežuljaka, a imaju i 1000 stabala šljiva (čačanska rana, čačanska ljepotica i stanley) koje na tržište plasiraju kao konzumnu ili je suše za čajne mješavine.

Tvrtka je 2011. godine, tada kao jedini proizvođač eteričnog ulja od kamilice, od Zaklade Izvorno hrvatsko HGKa dobila novčanu potporu za nadogradnju destilerije kako bi povećali proizvodnju. (G.G.)

D

a se u Dalmatinskoj zagori ozbiljno prepoznaje potencijal razvoja turizma potvrđuje i činjenica da poduzetnici sve više ulažu u agrodomaćinstva, sa svim pripadajućim sadržajima koji mogu biti zanimljivi izletnicima, ali i ljubiteljima gastronomije iz Srednje Dalmacije. I najnoviji iskorak poznatog ugostitelja Ivice Držaka - koji je ugostiteljske objekte imao u Sinju i Splitu, a prethodno stjecao iskustvo u njemačkim restoranima - hvale je vrijedna inicijativa u razvoju turizma u Dalmatinskoj zagori. Držak je uredio obiteljsko imanje, u sklopu kojeg je nekada bio restoran Rustika, i razvio dodatne sadržaje prilagođene izletnicima.

“Zadovoljan sam konačnim izgledom objekta, radovi na uređenju i rekonstrukciji obavljeni su iznad očekivanja. Gostima smo odlučili nuditi samo domaću hranu, eko proizvode poput domaćeg pršuta, cetinske pastrve, kruha pečenog na tradicionalan način od brašna dobivenog iz žitarica zasađenih na Sinj-

skom polju. Dakle, posebnu pozornost posvetit ćemo gastronomskoj ponudi domaće hrane pripremljene po tradicionalnim recepturama sinjskog kraja u kojem posebno mjesto, uz cetinsku pastrvu i žabe, zauzimaju sinjski arambaši, uštipci te jela ispod peke”, ističe Ivica Držak, vlasnik Ville Rustike.

Restoran s terasom ima oko 400 sjedećih mjesta od čega je pola u zatvorenom prostoru. Trenutačno je na imanju zaposleno 10 radnika, a nakon širenja moguće je zapošljavanje još nekoliko ljudi. U radu na imanju, naravno, sudjeluje čitava obitelj.

Ivica Držak je uz to i dugogodišnji štitonoša

Boćanje i nogomet U sklopu imanja izgrađen je bazen, malonogometni travnati teren, tereni za boćanje i dječja igrališta.

Uskoro će na imanju biti izgrađeni teniski tereni, a iznad restorana upravo se uređuju sobe za iznajmljivanje. U planu je izgradnja osam apartmana te pružanje usluge smještaja, što bi svakako zaokružilo ponudu imanja.

Isto tako, Držakovi gosti imaju prigodu uživati u jahanju jer na imanju drži jahaće konje, ponije, magarca i još nekoliko domaćih životinja spremnih za igru s gostima i posjetiteljima.

“Imat ćemo ponudu za sve uzraste, od najmlađih do najstarijih ljubitelja prirode, rekreacije i gastronomije”, otkriva.

Restoran ima oko 400 sjedećih mjesta, od čega je pola u zatvorenom prostoru Sinjske alke, član je vijeća Turističke zajednice Grada Sinja i član predsjedništva Hrvatske interesne udruge ugostitelja.

U svakom slučaju, Držakovo iskustvo u ugostiteljstvu te vrlo širok krug poznanika i prijatelja jamstvo su velikog broja posjetitelja, od čega bi korist trebali imati i lokalni proizvođači i mali dobavljači. “Svi moramo biti svjesni da jedino povezani možemo uspjeti. Gostima se nudi raznolika ponuda, a samo će se radi kvalitete negdje i vraćati”, kaže Držak. (J.V.)

14 HRVATSKA & REGIJA

( 8,5%

rast izvoza BiH u Hrvatsku u 7 mjeseci 2013.

Privredni vjesnik Broj 3791, 26. kolovoza 2013.

( 7,5%

pad uvoza iz Hrvatske u BiH u istom razdoblju

TRGOVINSKI ODNOSI HRVATSKE I BOSNE I HERCEGOVINE

Minusi na obje strane U srpnju, prvom mjesecu staža Hrvatske u EU-u, bosanskohercegovački izvoz pao je za 14 posto, a uvoz za 7,8 posto. Što će donijeti jesen u trgovanju i pregovaranju BiH s EU-om nakon ljetnog zatišja, još se ne zna Zdravko Latal latal@privredni.hr

N

ajave o minusima u trgovinskim odnosima Hrvatske i BiH nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju su se obistinile: u srpnju je, u odnosu na lipanj, bosanskohercegovački izvoz pao za velikih 14 posto, a uvoz za 7,8 posto. Najveći ceh, već je očito, platit će mljekarska i mesna industrija obiju zemalja. Istini za volju, u sedam mjeseci ove godine, prema podacima državne Agencije za statistiku, BiH i dalje bilježi rast izvoza u Hrvatsku od 8,5 posto i pad uvoza od 7,5 posto, ali taj pozitivni rezultat mogao bi se brzo otopiti. Trenutačno je, zbog godišnjih

odmora, zatišje u pregovorima BiH i EU-a o trgovinskom sporazumu i zahtjevu da Hrvatska zadrži uvozni status koji je

Vlasti BiH i Srbije dogovorile su suradnju, a dogovaraju i zajednički nastup u pregovorima s EU-om imala kao članica Cefte, pod uvjetom da taj bescarinski status dobiju i druge članice EU-a. Pregovaračke pozicije su još zamrznute, a vlasti u Sarajevu ostale su jedinstvene u stajalištu da se i po cijenu sankcija ne prihvati diktat iz Bruxellesa jer

bi to bilo ubojstvo nacionalne ekonomije. Interesi obiju strana moraju se poštivati, kažu bosanskohercegovački pregovarači.

Podsjetimo, BiH je iskazala spremnost da potpiše tzv. tehničku adaptaciju trgovinskog sporazuma s tim da se utvrde uvozne

kvote za iste vrste roba za koje i BiH traži povećanje izvoznih kvota.

Nije riječ o zabrani, nego o zakonu U međuvremenu je bosanska strana, na prijedlog Kancelarije za veterinarstvo BiH, donijela odluku

o zabrani uvoza proizvoda 45 hrvatskih tvrtki jer ne udovoljavaju standardima EU-a. Kako objašnjavaju u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, nije riječ o zabrani uvoza iz Hrvatske, nego o poštivanju Zakona o veterinarstvu. Po tom zakonu u BiH se mogu uvoziti proizvodi koji imaju odobrenje za izvoz u EU, dok je prije Hrvatskoj bilo dopušteno i trgovanje proizvodima koji ne ispunjavaju te uvjete. Nakon ulaska u EU, Hrvatska je taj protokol proglasila nevažećim, tako da je sad na snazi Zakon o veterinarstvu. Potaknuti tim problemima, vlasti BiH i Srbije dogovorile su suradnju, a dogovaraju i zajednički nastup u pregovorima s EU-om.

Odluka je na BiH Europska komisija je u vezi s problemima izvoza hrvatskih poljoprivrednih proizvoda u BiH utvrdila da gotovo svi hrvatski proizvodi životinjskog podrijetla ispunjavaju standarde EU-a o sigurnosti hrane, dok do 2015. traje prijelazno razdoblje do kad ostali proizvođači moraju ispuniti određene uvjete.

Do tada ti proizvođači ne mogu plasirati svoju robu u zemlje EU-a, ali mogu na hrvatsko tržište. Njihovi proizvodi mogu se plasirati i na treća tržišta, pa i u BiH, ako se zemlje odredišta s tim slažu, stoji u obrazloženju iz EU-a.

Jat Airways uz pomoć Etihada od 1. listopada postaje Air SErbia

Sindikati ljuljaju i novi Jat Problem se teško može svesti samo na sindikalna prava jer su u održavanju Jata na životu godinama sudjelovali svi građani Srbije. I sada bi porezni obveznici trebali pokriti 190 milijuna eura Jatovih gubitaka, plus 100 milijuna eura jamstava Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

I

ako je država Srbija uspjela nacionalnoj kompaniji Jat Airways, poslije višegodišnjeg propadanja i pet neuspješnih natječaja, pronaći strateškog partnera u aviokompaniji Ujedinjenih Arapskih Emirata Etihad Group, stare boljke ponovno se javljaju i nadvijaju kao sjenka nad tim uspješnim poslom.

Sindikati Jat Airwaysa zaprijetili su 22. kolovoza da će pozvati zapo-

slene na obustavu rada ili blokadu poslovne aktivnosti ako ne dobiju odgovore na, kako kažu, mnoga neriješena pitanja i nejasnoće u vezi s privatizacijom srpskog nacionalnog avioprijevoznika, a zamjeraju i to što nisu bili uključeni u izradu socijalnog programa. Prema nekim ocjenama, nisu u pitanju samo sindikalni prosvjedi nego pokušaj da se dovede u pitanje taj međudržavni aranžman za spašavanje tvrtke koju su, među ostalim, na rub opstanka doveli i neraščišćeni odnosi i ostaci sa-

moupravljanja i samovolje, nedisciplina i loša organizacija.

Jat ima 1250 zaposlenih, a prema najavama, iz tvrtke bi trebalo otići 300 do 500 zaposlenih Vlada Srbije potpisala je 1. kolovoza s kompanijom Etihad Airways sporazum o strateškom partnerstvu kojim će ta kompanija postati vlasnik 49 posto kapitala srpske aviokompanije i na teme-

lju kojeg će Jat Airways promijeniti ime u Air Serbia. Jat sada ima 1250 zaposlenih, a prema najavama, iz tvrtke bi trebalo otići između 300 i 500 zaposlenih.

Test na kojem su vlade već padale “Ako ne dobijemo odgovore na već duže vrijeme postavljana pitanja i ako se i dalje budu ignorirali naši zahtjevi, bit ćemo prinuđeni sindikalno odgovoriti, što podrazumijeva poziv zaposlenima na obustavu rada i blokade”, navodi se u priopćenju

sindikata. Kako se ističe, sindikati ne žele biti kočnica privatizacije Jata, ali žele aktivno sudjelovati u tome zbog zaštite prava zaposlenih.

Da je u pitanju ozbiljna stvar potvrđuje i najava kako će se u dijalog sa sindikatima uključiti i ministri odnosno predstavnici srpske vlade, koja je ovaj put odlučila spriječiti sve pokušaje da se ta veoma važna nacionalna transakcija u finalu dovede u pitanje. Nova aviokompanija koja niče iz stare, naime, teško se može svesti samo na sin-

dikalna prava jer su u održavanju Jata na životu već godinama sudjelovali svi građani Srbije. I sada bi srpski porezni obveznici trebali pokriti 190 milijuna eura nagomilanih Jatovih gubitaka i još najmanje 100 milijuna eura na ime učešća u jamstvima za nabavu novih aviona. Iz državnog proračuna namirit će se još neki veći troškovi koje zahtijeva početak nove aviokompanije. Bit će to i veliki test za aktualno državno rukovodstvo jer su prethodna na sličnim testovima obvezno padala.

15

www.privredni.hr Broj 3791, 26. kolovoza 2013.

( 1,2 mlrd €

sporni iznos za sanaciju bankarskog sustava

( 10 od 22 banke

bit će podvrgnute stresnom testiranju

SLOVENSKO SUOČAVANJE S KRIZOM

Tko kaže da je ljeto dosadno?

Najviše kontroverzi izazvao je pokušaj brzog prijenosa kontaminiranih potraživanja na tzv. lošu banku. Europska komisija dala je na znanje slovenskoj vladi da deponiranje loših potraživanja u predloženoj izvedbi nije prihvatljivo Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

L

jeto u Sloveniji nije bilo dosadno. Njegovoj dinamičnosti mnogi su dali svoj obol. Dvije vizitacije vatikanskog izaslanstva koje je u Sloveniji istraživalo ekonomski slom Nadbiskupije Maribor, imale su krajnje neugodne posljedice za slovensku Crkvu. Vatikan je smijenio dva nadbiskupa, dr. Antona Stresa i dr.

Marjana Turnšeka, našavši ih odgovornima jer su svojedobno kao pomoćnici tadašnjeg mariborskog nadbiskupa Franca Krambergera neposredno savjetovali svog prelata o ekonomskim poslovima Nadbiskupije čija su dva holdinga, Zvon I i Zvon II, završila u financijskom karambolu teškom više stotina milijuna eura.

Seljaci htjeli u Ljubljanu Seljaci su, jednako kao i njihovi kolege u Hrvatskoj, već tankirali gorivo za traktorski pohod na Ljubljanu. Ne zbog poticaja i otkupnih cijena, nego zbog neoprezne najave zakona kojim se pla-

niralo povećati porez na šumsko zemljište za 10 puta, a za poljoprivredno čak 15 puta. Na vijest o svojevrsnoj poreznoj odmazdi seljaci su poletjeli prema svojim traktorima, ali ih je od puta u Ljubljanu odvratila premijerka Alenka Bratušek tvrdnjom da sporni zakonski nacrt nije prošao proceduru u vladi te da će se o ključnim pitanjima u agraru vlada ubuduće konzultirati s predstavnicima poljoprivrednih proizvođača.

Najviše kontroverzi izazvao je pokušaj brzog prijenosa kontaminiranih potraživanja na tzv. lošu banku. Europska ko-

misija dala je na znanje slovenskoj vladi da deponiranje loših potraživanja u predloženoj izvedbi nije prihvatljivo. EK očito sumnja da će za sanaciju slovenskog bankarskog sustava biti dovoljno 1,2 milijarde eura, kako to tvrdi Banka Slovenije.

Radi utvrđivanja pravog stanja, slovenske banke po nalogu iz Bruxellesa idu na stresno testiranje.

Od 22 banke stresnom ispitivanju bit će podvrgnuto 10, i to pod neposrednim nadzorom stručnjaka iz EK-a.

I kisik i monoksid Građu za burne rasprave koje će tek uslijediti ovih

dana pripremili su slovenski gospodarstvenici. Vladi su uputili popis mjera za povećanje konkuren-

Građu za burne rasprave koje će tek uslijediti pripremili su slovenski gospodarstvenici tnosti te općenito za rast gospodarstva. Dokument su opremili izazovnim naslovom Kisik za gospodarstvo. Uočivši da se dokument temelji na logici golog troškovnog rasterećenja, Sindikati su uzvratili porukom – ono što se predlaže kao kisik za gos-

podarstvo bit će monoksid za zaposlenike! Izvršni sekretar Saveza slobodnih sindikata Goran Lukič izveo je zanimljivu računicu. Na temelju prosječne slovenske bruto plaće koja je u svibnju iznosila 1523 eura, Lukič je izračunao da bi poslodavci danas plaćali 125,3 eura više doprinosa da se obračunavaju po stopama koje su vrijedile 1993. godine. Socijalni doprinosi za mirovinsko i invalidsko osiguranje teretili su tada poslodavce sa 15,42 posto, a danas sa 8,85 posto.

Zdravstveno osiguranje – prije 7,2, a danas 6,56 posto. Doprinos za zapošljavanje poslodavci su 1993. godine plaćali po stopi 1,7 posto. Danas ih taj isti doprinos tereti sa 0,06 posto.

Sindikati tvrde – bilo je u međuvremenu rasterećenje, pa sada pitaju čime su ga poslodavci oplemenili. Za sindikate kvaka je u nesposobnosti poslodavaca da se uzdignu iznad kote golog troškovnog rasterećenja te da rješenje potraže u inovacijskim prostorima. Od 7200 proizvodnih poduzeća u Sloveniji samo 450 ima vlastiti istraživačko-razvojni odjel.

Tomaž Lovše - još jedan pali tajkun Slovenski kriminalisti su 7. kolovoza priveli Tomaža Lovšeta, poznatog vlasnika licencije za kartično poslovanje i jednog od najbogatijih Slovenaca s razvijenim poslovnim vezama u Hrvatskoj. Nekadašnji vlasnik Dinersove licencije ostao je dužan trgovačkim kućama 29 milijuna eura i to je bila kritična točka na kojoj se Banka Slovenije odlučila za drastičnu mjeru. Oduzimanjem dozvole prekinula je munjevitu karijeru čovjeka koji se sa studija u SAD-u vratio u Sloveniju s aureolom

“čuda od djeteta”. Svoje veze u svijetu s vodećim ljudima u Goldman Sachsu i JP Morganu Lovše je dobro koristio u poslovima na domaćem parketu. Živio je rastrošno i glamurozno. U Ljubljanu je svojedobno doveo Billa Clintona, a dvije godine vodio je Smučarsku zvezu Slovenije. Poslovna krila narasla su mu 2007. kada je djelatnost Diners Cluba u Hrvatskoj prodao Erste banci za 65 milijuna eura. Prešao se kada je tim utrškom kupio Diners Club Italija. Sve vrijeme talijan-

ski Diners nije uspio spasiti od pogubne erozije članstva. Poslovni dnevnik Finance proglašio je Lovšeta vodećim lobistom u prodaji Mercatora.

Kao pripadnici lobističke grupe još se spominju Dean Čendak iz Publikuma te Miloš Čirič, savjetnik Zavarovalnice Maribor, koji tvrdi da u privođenju Tomaža Lovšeta i njegovom jednomjesečnom zadržavanju u istražnom pritvoru treba gledati svojevrsni obračun sa svima “koji su sudjelovali u Agrokorovom preuzimanju Mercatora”.

*vijesti Zaštitili imovinu fiktivnim upisom duga Novinari Dnevnika dosad su dokumentirali slučajeve 40 slovenskih menadžera i političara koji su svoje nekretnine zaštitili od mogućih zapljena i blokada upisom zemljišnog duga na svoje vile, stanove, ljetnikovce i posjede.

Ministar pravosuđa Senko Pličanič zbog očitih zloporaba odlučio je urgentno promijeniti odgovarajuće zakonske odredbe.

Tako su, među ostalima, svoju imovinu zaštitili Ivan Zidar (SCT), Hilda Tovšak (Vegrad), Robert Časar (Luka Koper), Andrej Lovšin (Intereuropa), Dušan Črnigoj (Primorje), Romana Pajenk (Probanka) te Roman Glazer (Perutnina Ptuj).

Spora izgradnja sustava za navodnjavanje U zadnjih 40 godina suša je 30 puta uništila očekivane prinose slovenskim poljoprivrednicima. Suša je prirodno stanje, a ne elementarna nepogoda – stav je Računskog suda čiji su revizori ovih dana posebno upozorili na nedopustivu sporost u izgradnji sustava za navodnjavanje. Za sporost najviše okrivljuju važeće procedure. Uspostava sustava za navodnjavanje Ormož-Velika Nedelja na 449 hektara trajala je pet godina. Dvije godine trebale su za pribavljanje dozvola, još dvije za uvjeravanje seljaka, a sama gradnja trajala je godinu dana.

Nadriobrtnici na nišanu carinika Nakon ulaska Hrvatske u članstvo EU-a stotinjak suvišnih slovenskih carinika s južne granice preraspoređeno je u mobilne ekipe koje su od Inspektorata za rad već preuzele nadležnosti vezane za suzbijanje rada na crno. Za početak na nišanu carinika naći će se nadriobrtništvo i sve vrste protagonista takvog nelegalnog rada.

16 STIL *vijesti

Privredni vjesnik Broj 3791, 26. kolovoza 2013.

( 6416 Kineza ( 43.249 Kineza posjetilo Hrvatsku 2007.

posjetilo Hrvatsku 2012.

Turistička suradnja Hrvatske i Kine Više novozaposlenih u turizmu U sedam mjeseci ove godine broj novozaposlenih u turističkim zanimanjima iznosio je 30.328, što je 17,4 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) u tom su razdoblju novozaposlene osobe u turističkim djelatnostima činile 22,4 posto udjela u ukupnom broju novozaposlenih. Najviše osoba zaposleno je u zanimanjima konobar (21,5 posto više nego u sedam mjeseci 2012.), kuhar (18 posto više) i sobarica (2,5 posto više).

Zagrebačka županija sufinancira turističke projekte Zagrebačka županija je raspisala javni natječaj za sufinanciranje razvojnih turističkih projekata na svojem području. Sufinanciranje može iznositi do 50 posto prihvatljivih troškova, tj. do najviše 50.000 kuna. Na natječaj se do 15. rujna mogu javiti svi zainteresirani koji imaju razrađene idejne projekte. Zagrebačka županija će, među ostalim, sufinancirati izradu projektne dokumentacije za izgradnju i proširenje smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta, za proširenje turističke ponude te za izgradnju sportskih terena.

Mobilni vodič Rivijere Crikvenica Turistička zajednica Crikvenice je osmislila mobilni vodič Rivijere Crikvenica na engleskom i njemačkom jeziku. Time su informacije o kompletnoj turističkoj ponudi Crikvenice, Dramlja, Jadranova i Selca dostupnije posjetiteljima koji koriste pametne telefone. Aplikacija za mobilni vodič može se u potpunosti besplatno preuzeti sa stranica iPhone App Store i Google Play.

Valja nama u Kinu po turiste Kinezi sve više putuju, a na putovanju troše dvostruko više od europskih turista. Domaći turistički sektor ima razloga učiti o kineskoj kulturi i o tome kako privući goste s tog tržišta Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

latnicama predstavila turistička ponuda Hrvatske i Slovenije”, rekao je Slaven Reljić, pomoćnik direktorice Glavnog ureda HTZ-a za strateško planiranje i marketing.

P

olitička i gospodarska suradnja Hrvatske i Kine traje već 20 godina, a posljednjih nekoliko godina primjetan je povećan dolazak kineskih turista u našu zemlju. Tako je 2007. Hrvatsku posjetilo 6416 Kineza, tri godine kasnije 13.195, dok ih je lani bilo 43.249. No, potencijal toga tržišta je golem jer je Kina zemlja sa 1,3 milijarde stanovnika, a oko 70 milijuna Kineza putuje u inozemstvo uključujući i daleke destinacije.

“Hrvatska turistička zajednica i predstavnici domaćeg turizma sudjeluju na najvažnijim turističkim sajmovima u svijetu, pa i u Kini. Godišnje se organiziraju po dvije poslovne radionice u suradnji s kolegama iz Slovenije kako bi se kineskim touroperatorima i turističkim dje-

Milijuni građana Shenzhena putuju svijetom Proteklog je tjedna u Zagrebu predstavljena ponuda kineskog grada Shenzhena, prve kineske posebne gospodarske zone. Taj je grad u 30 godina iz malog ribarskog sela izrastao u velegrad s više od 10 milijuna stanovnika te postao simbolom kineskog gospodarskog čuda.

Prošle mu je godine BDP premašio 200 milijardi dolara.

“Shenzhen je jedini grad u Kini koji ima kopneni, pomorski i zračni granični prijelaz. Prošle je godine gotovo tri milijuna stanovnika toga grada putovalo u inozemstvo, a istodobno je u Shenzhenu ostvareno 12 milijuna noćenja i 9,1 milijun turističkih dolazaka”, rekla je Liu Pilato Liying, predsjednica Hrvatsko-kineskog kulturnog centra, predstavljajući taj “grad golfa, parkova i mode”.

Udružiti se sa susjedima Dodao je kako bi zbog profila kineskog tržišta čiji stanovnici žele vidjeti što više zemalja u što manje dana, i to uglavnom u vođenim kružnim turama, hrvatski turistički djelatnici trebali razmisliti na koji se način može ostvariti suradnja na promociji hrvatske i turističke ponude susjednih zemalja, primjerice Italije i Austrije. Naime, kineskim turistima je šira regija pravi motiv dolaska na odmor u ovaj dio Europe, pa bi se zato u strategiji razvoja tržišta i to trebalo uzeti u obzir, kaže Reljić. Važno je i da cijeli turistički sektor što više zna, ali i

neprekidno uči o kineskoj kulturi jer će se tako poboljšati ponuda te privući više turista s tog golemog, specifičnog tržišta.

Sve više Kineza posjećuje Hrvatsku, posebice Zagreb, a zbog veličine i mnogoljudnosti, svaki kineski grad treba gledati kao tržište, ističe Amelia Tomašević, direktorica zagrebačke Turističke zajednice. Kinezi, ističe ona, iznimno vole šoping i troše dvostruko više od prosječnog Europljanina.

“Budućnost hrvatskog, ali i europskog turizma upravo je u privlačenju gostiju s kineskog, indijskog te tržišta Dalekog istoka. Amerikanci su to već shvatili, pa su napravili analize njihove turističke potrošnje. Prema jednoj od njih, prosječan kineski turist potroši po 2500 američkih dolara na šoping i dodatnu turističku ponudu”, ilustrirala je Amelia Tomašević.

Inovativna promotivna turistička kampanja

Novi resort u 3D crtežu na cesti Projekt izgradnje novog turističkog resorta bit će prezentiran u Poreču kao 3D street art rad, površine 24 četvorna metra, a izradit će ga Tracy Lee Stum Umijeće trodimenzionalnog crtanja na ulici poznato je i priznato diljem svijeta. Zahvaljujući turističkoj tvrtki Valamar hoteli i ljetovališta, turisti i stanovnici Poreča mogu od 27. do 30. kolovoza vidjeti djela jedne od najpoznatijih 3D umjetnica iz Amerike, Tracy Lee Stum. Taj street art događaj dio je Valamarove inovativne promotivne kampanje u povodu njihovog novog projekta na oto-

ku Sveti Nikola koji se nalazi nasuprot porečke rive. Naime, na tom otoku površine 12,4 jutra ili 7,29 hektara, udaljenom samo pet minuta vožnje brodom od Poreča, Valamar gradi novi turistički resort kategorije četiri zvjezdice. Taj novi resort nosit će naziv Valamar Isabella Island Resort, a očekuje se kako će prve goste primiti u svibnju 2015. godine. Projekt izgradnje novog turističkog resorta bit će pred-

stavljen javnosti kao 3D street art uradak, površi-

ne 24 četvorna metra, a izradit će ga Tracy Lee

Stum, i to će ujedno biti prva vizualizacija tog velikog projekta za posjetitelje i stanovnike Poreča.

Inače, Tracy Lee Stum spada u svjetski vrh 3D umjetnosti te od 2006. godine drži Guinnessov rekord za najveći individualni street art rad. Njezine maštovite radove naručuju neki od najvećih svjetskih brendova, reklamne agencije, umjetničke organizacije i obrazovne ustanove diljem svijeta. (S.P.)

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3791, 26. kolovoza 2013.

( 570 mil kn

neto dobit T-HT-a u 6 mjeseci 2013.

( 3,4 mlrd kn

ostvareni prihod u istom razdoblju

Šestomjesečni rezultati poslovanja Hrvatskog Telekoma

Manja dobit i prihodi Usredotočeni smo na daljnje unapređenje svoje mreže i na niz projekata koje provodimo u poslovanju, ističe Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave T-HT-a Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

H

rvatski Telekom je od početka siječnja do konca lipnja ostvario 570 milijuna kuna neto dobiti ili 29,4 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani.

K tomu, ovaj vodeći pružatelj telekomunkacijskih usluga u nas u prvoj polovini godine ostvario je nešto više od 3,4 milijarde kuna prihoda što je također bilo za 5,9 posto manje nego tijekom tih šest mjeseci u 2012. godini.

Pad prihoda, ističe se u poslovnim rezultatima koje je objavio Odjel za odnose s javnošću T-HTa, posljedica je produljene gospodarske recesije, koja sada traje već petu godinu zaredom, intenzivnijeg konkurentskog pritiska zbog ponude paketa telekomunikacijskih usluga te pritiska na smanjenje cijena. Pad je ponajprije uzro-

kovan manjim prihodima od govornih usluga zbog manjeg broja maloprodajnih priključaka i manjeg prometa u nepokretnoj mreži. Uzrok pada u pokretnoj mreži je, među ostalim, manji broj pretplatnika.

Nadalje, broj privatnih korisnika usluga u pokretnoj mreži smanjio se za 0,6 posto, kao i broj širokopojasnih maloprodajnih

Pritisak konkurencije i strog regulatorni sustav i dalje utječu na poslovanje tvrtke pristupnih linija za 1,2 posto. Naprotiv, broj televizijskih pretplatnika T-HTa povećao se za 8,1 posto.

Broj poslovnih pretplatnika usluga u pokretnoj mreži je isto tako bio manji za 3,5 posto, dok se broj širokopojasnih malo-

prodajnih pristupnih linija povećao za 3,4 posto. Također, broj televizijskih poslovnih korisnika povećao se za 6,2 posto.

Povećana kapitalna ulaganja Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave T-HT-a, kaže kako su poslovni rezultati u prvom polugodištu pokazali određenu otpornost te da je kompanija zadržala vodeći položaj na tržištu usprkos stalnom

pritisku izazovnog operativnog okruženja. “Usredotočeni smo na daljnje unapređenje svoje mreže i na niz projekata koje provodimo u poslovanju”, ističe prvi čovjek T-HT-a.

S druge strane, Hrvatski Telekom je u prvom polugodištu uvećao kapitalna ulaganja za 64,9 posto te su ona iznosila 612 milijuna kuna. Njihov rast ponajviše je rezultat većih ulaganja u IT i preuređenja dviju zgrada (u jednu

je preseljen pozivni centar, a u drugu je smješten novi podatkovni centar).

Povećanje je također rezultat tekućih strateških projekata (uvođenja širokopojasnih usluga u pokretnu mrežu) koji su bili odgođeni u prvoj polovini 2012. godine.

U ovoj godini T-HT će usmjeriti ulaganja na nove koncepte usluga i, među ostalim, razvoj širokopojasnog pristupa u pokretnoj mreži sve dok je postojeći regulatorni okvir nepovoljan za planirana ulaganja u optičku mrežu. Valja naglasiti kako pritisak konkurencije i strog regulatorni sustav i dalje utječu na poslovanje tvrtke. Nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji očekuje se dodatni negativni učinak na prihode. K tomu, stoji u izvješću, u svjetlu teškog gospodarskog okruženja prihodi T-HT-a u 2013. padat će i dalje.

Više od pola ispitanika uopće ne obraća pažnju na oglase

Internetski oglasi nisu odviše popularni Premda više od 60 posto građana Hrvatske svakodnevno koristi internet, više od polovine njih uopće ne obraća pažnju na oglase koji se tamo prikazuju.

Istraživanje o korištenju interneta, koje je tijekom srpnja na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Hrvatske starijih od 15 godina proveo magazin Ja Trgovac i agencija Hendal, otkriva kako najmanje jednom tjedno internet koristi 6,5 posto anketiranih, a najmanje jednom mjesečno njih 2,2 posto. Da ne ko-

riste internet, pak, kaže 29,8 posto sudionika ankete. Internet se najčešće koristi kod kuće, što kao svoj odgovor navodi 71,2 posto sudionika ankete.

Na poslu internetu pristupa 16,2 posto, a u pokretu putem pametnog telefona ili tableta 12,6 posto građana.

Na pitanje o online kupovini jedna četvrtina ispitanika kaže kako kupuje proizvode preko interneta (26 posto), dok preostalih 74 posto ističe kako ne koristi internet kao mogućnost za nabavu proizvoda. Iako je

*vijesti

riječ o mediju koji se po konzumaciji može mjeriti s tradicionalnim medijima, oglasi na internetu nisu odviše popularni

Četvrtina ispitanika kupuje proizvode preko interneta kod korisnika. Tako više od pola ispitanika (50,7 posto) kaže kako ne klikaju oglase na internetu.

Da gledaju oglase samo kada im je nešto posebno zanimljivo ističe 32,5 posto anketiranih, a “samo slučajno” kao svoj od-

govor na ovo pitanje bira njih 9,5 posto. S druge strane, 7,3 posto ispitanika ističe kako često gledaju oglase na internetu te da su im oni vrlo zanimljivi.

Više od tri četvrtine sudionika ankete, njih 76,2 posto, smatra kako internetske reklame nemaju utjecaja na njihove potrošačke odluke. Da internetske reklame imaju utjecaja na njihovu odluku o kupnji proizvoda kaže pak 20,9 posto ispitanih, dok odgovor na ovo pitanje ne zna 2,9 posto anketiranih. (B.O.)

Prijave na Milijunski startup Globalno natjecanje Milijunski startup do sada je privuklo više od 500 tvrtki koje žele dobiti priliku za investiciju od milijun funti i paket podrške pri pokretanju poslovanja u Londonu. Do sada su zaprimljene prijave iz 59 zemalja i više od 200 gradova. Najveći broj prijava podnijele su tvrtke specijalizirane za visokotehnološke mobilne aplikacije, računalska umreživanja, izradu poslovnih softvera i telekomunikacija. Rok za prijavu radova 31. kolovoz. Šira pokrivenost 4G mrežom Hrvatski Telekom dodatno je proširio pokrivenost svojom 4G mrežom temeljenom na LTE (Long Term Evolution) tehnologiji. Tako sada stanovnici Pule, Umaga, Sinja, Imotskog, Dubrovnika, Virovitice, Vinkovaca, Bjelovara i Vukovara imaju pristup najbržem mobilnom internetu četvrte generacije. Pored ovih gradova surfanje na 4G mreži već je dostupno korisnicima u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku te na širem području Ozlja, Koprivnice, Drenovaca, Siska, Vrbovca, Petrinje, Otočca i Josipdola.

Pokrenut Vip Forum Vip Forum nova je online platforma na kojoj svi zainteresirani mogu raspravljati i učiti ili podijeliti svoja iskustva i znanja o telekomunikacijskim uslugama. Primjerice, mogu usporediti modele mobitela i tarifne opcije, saznati kako prebaciti fotografije sa svog smartphonea ili kako koristiti neku aplikaciju. Na temelju znanja, aktivnosti i angažmana na forumu, forumaši će biti rangirani sukladno svojim zaslugama te će na taj način moći napredovati i graditi svoj imidž relevantnih društvenih komentatora.

18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Frédéric Lenoir Bog

Privredni vjesnik Broj 3791, 26. kolovoza 2013.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Transformatori i induktivne komponente

ITS Components, Ludbreg, www.its-components. hr. Tvrtka nudi usluge proizvodnje i razvoja transformatora i induktivnih komponenata.

Kontakt: Saša Vincetić, sasa.vincetic@its-compo nents.hr, +385 42 306770.

TIM press

Kada su se bogovi pojavili u povijesti čovječanstva? Zašto je lik Boga gotovo uvijek muški, a religije često mizogine?

Tko je napisao Bibliju i Kuran? Od Platona do Nietzschea, preko Spinoze, Pascala ili Voltairea, što o Bogu kažu filozofi? Može li postojati vjera bez sumnje? Ovo su samo neka od pitanja na koja Lenoir pokušava odgovoriti. Putujući bespućima svijeta od prapovijesti do naših dana, autor vodi čitatelje na putovanja na kojima se susreće Bog kao neuhvatljiva, numinozna i metafizička stvarnost.

Naklada Ljevak

Svećenika i teologa, znanstvenika i književnika, povjesničara kulture Ivana Goluba podjednako uvažavaju crkveni i svjetovni krugovi. Ova knjiga nije samo njegova autobiografija nego i vrijedan faktografski portret pisca. Autor ne govori samo o sebi nego imenom i prezimenom spominje ljude koje susreće, s kojima hoda, s kojima razgovara, šećući gradovima važnima za kršćanstvo. Posebnu vrijednost knjizi daje kazalo imena, mjesta i važnih institucija te brojni likovni prilozi kao svjedočanstvo jednoga vremena.

S.J. Watson Prije nego što zaspim V.B.Z.

Christine se budi svako jutro kraj nepoznata muškarca koji je svaki dan mora uvjeravati da je njezin suprug te da je nesreća što joj se dogodila prije dva desetljeća uništila sposobnost njezina uma da stvara nova sjećanja. I svakog je dana dr. Nash, neurolog koji tvrdi da s njom tajno provodi terapiju, podsjeća da piše dnevnik u koji bilježi bljeskove svojih sjećanja i ono što joj o prošlosti govore drugi. Čitajući ga, Christine svaki dan ponovno rekonstruira svoj život, a pitanja je sve više...

Melanie Gideon Kvaka braka Algoritam

Alice je već odavno odustala od nekadašnjih snova. Njezin muž William joj sve više nalikuje na neznanca, a mora se pomiriti i s udaljavanjem svoje djece. Kada dobije poziv za sudjelovanje u anonimnoj anketi Brak u 21. stoljeću Alice oživljuje, promišljajući svoj život i vezu s mužem kroz odgovore na pitanja koja joj postavlja misteriozni ispitivač, uvijek spreman saslušati je. Alice se sada zove Supruga 22, a njezino anonimno dopisivanje s Istraživačem 101 postaje osobno.

Joel Hynes Do dna

Edicije Božičević

Keith Kavanagh bijeg od depresije i učmalosti svakodnevice pronalazi u seksu, alkoholu i drogi, a dosadu razbija tučnjavama, sitnim prijestupima, krađama. Djevojka Natasha pomaže mu da sredi svoj život, no Keithov divlji karakter i neprestano hodanje po rubu postaju sve veća prepreka u njihovom ljubavnom odnosu. Kada se Natasha preseli u drugi grad, Keith shvaća da se mora promijeniti. Borba za nju postaje borba na život i smrt s vlastitim demonima.

sivost, lagana montaža...

Kontakt: Jose Batlles, +34 950467648, +34 669365903.

Drvene kuće

Fureksa, Siauliai, Litva, www.fureksa.com. Tvrtka je proizvođač drvenih kuća prema norveškim standardima. Tvrtka nudi svoje osnovne proizvode, a radi i prema klijentovim idejama i željama.

Kontakt: Laura Stankute, info@fureksa.com, +370 841 440000.

Usluge vođenja knjiga

Provizija, Zagreb. Tvrtka vodi poslovne knjige za poduzeća i obrte, stručno, ažurno i kvalitetno. Uz knjigovodstvo nudi savjetovanje i sve ostale usluge iz domene računovodstva.

Kontakt: 01/3843 186, marina@provizija.hr.

Bukova i jelova građa

Geotehnički istražni radovi

Ivan Golub Običan čovjek

Kontakt: Lidija Bukić, domprojekt@zg.t-com.hr, +385 1 4810138.

BMK, Velika Trnovitica, nudi usluge geotehničkih istražnih radova i izrade geotehničkih elaborata, te terenskih ispitivanja podloge kružnom pločom.

Kontakt: Mihael Benković, mihael.benkovic @bj.t-com.hr, +385 43 525232, +385 98 377213.

Niskoenergetske montažne kuće

Domprojekt, Zagreb, w w w. d o m p r o j e k t . h r.

Tvrtka nudi niskoenergetske montažne kuće.

Kula Promet, Krasno.

Tvrtka se bavi preradom bukove i jelove građe, te parenjem bukove građe i sušenjem. Nude svoje proizvode. Kontakt: Branko Samaržija, brsamarz@ inet.hr, +385 53 851077.

Modularni arhitektonski sustavi

Indaperfil S.L., Almeria, Španjolska, www. indaperfil.com.

Tvrtka traži distributere za svoje modularne arhitektonske sustave. Glavne značajke proizvoda su ekologičnost, izvrsna izolacijska svojstva, ponovna upotrebljivost, preno-

Računovodstvene i savjetničke usluge

MKD Biro, Zagreb, www. mkd.hr. Tvrtka nudi knjigovodstveni servis, radi za tvrtke iz zemlje i inozemstva. Uz knjigovodstvo nudi porezno savjetovanje i sve usluge iz domene računovodstva.

Kontakt: Dragica Krizmanić, krizmanic.d@mkd.hr, +385 1 3770487, +385 1 98 540403.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska

Rok dostave ponuda je 11. rujna.

Pogrebna oprema

GKP Čakom nabavlja pogrebnu opremu. Rok dostave ponuda je 4. rujna.

Oprema za dječje vrtiće i jaslice

Vulkanizerske usluge

Grad Duga Resa nabavlja opremu za unutarnje i vanjsko opremanje dječjih vrtića i jaslica. Rok dostave ponuda je 6. rujna.

Hrvatske autoceste nabavljaju vulkanizerske usluge. Rok dostave ponuda je 29. kolovoza.

Teretna dostavna vozila

Regija Terenska vozila

Plin Konjščina nabavlja teretna dostavna vozila. Rok dostave ponuda je 24. rujna.

Rudnik i termoelektrana Ugljevik nabavlja terenska vozila s pogonom na sva četiri kotača. Rok dostave ponuda je 18. rujna.

Papir za restauraciju

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu nabavlja papir za restauraciju. Rok dostave ponuda je 11. rujna. Čišćenje i odvoženje snijega

Zračna luka Zagreb nabavlja usluge čišćenja i odvoženja snijega i leda.

Održavanje zelenih površina i suzbijanje ambrozije

Grad Banja Luka nabavlja usluge održavanja i iz-

gradnje zelenih površina te suzbijanja ambrozije na području grada. Rok dostave ponuda je 30. rujna.

Računala i računalna oprema

Ustavni sud BiH u Sarajevu nabavlja računala i računalnu opremu. Rok dostave ponuda je 17. rujna.

HTZ oprema

Unsko-sanske šume nabavljaju HTZ opremu.

Rok dostave ponuda je 17. rujna.

Taktičke čizme

Federalna uprava policije u Sarajevu nabavlja taktičke čizme. Rok dostave ponuda je 6. rujna.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

19

www.privredni.hr Broj 3791, 26. kolovoza 2013.

POGLED U SVIJET

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Sindrom napornih Farma nesilica, bloketara i vođa zemljište u Dubrovniku Poslovna prostorija u kući, koja se sastoji od prodavaonice, čitaonice i knjižnice, u Delnicama, površine 104 četvorna metra i procijenjene vrijednosti 484.762,50 kuna (64.635 eura). Prostor je oslobođen od osoba i stvari. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 091/7645 356. Ponude se dostavljaju do 27. kolovoza 2013., a javno otvaranje ponuda održat će se istoga dana s početkom u 11 sati u prostorijama trgovačkog društva Koser d.o.o., u Delnicama, Lujzinska 22, I. kat.

Zemljište površine 3617 četvornih metara u Lekeniku, Sisačko-moslavačka županija, procijenjene vrijednosti 131.743,80 kuna.

Jamčevina je 20.000 kuna, a razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 01/4647 218. Nekretnina se ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti.

Dražba se održava 27. kolovoza 2013. na Trgovačkom sudu Zagreb-Stalna služba u Sisku, F. Hefelea bb, soba 103/I. Poslovni prostor površine 45 četvornih metara u Zagrebu, Ksaver 197, procijenjene vrijednosti 170.147 kuna. Jamčevina je 20.000 kuna, a razgledavanje je moguće radnim danom od 10 do 14 sati, uz prethodni dogovor na telefon 091/3538 769 ili 098/773 793. Ponude se dostavljaju do 28. kolovoza 2013., a javno otvaranje pristiglih ponuda održat će se 30. kolovoza 2013. u 14.30 sati u uredu javnog bilježnika

Nikše Mozare u Dubrovniku, Vukovarska 17.

Bloketara, kranska dizalica, vozila, strojevi i oprema za kamenolome, rudnike i graditeljstvo, procijenjene vrijednosti 494.521 kunu. Vozila i oprema nalaze se u Ogulinu. Jamčevina je 10 posto, a ponude se primaju do 28. kolovoza 2013.

Stečajni dužnik nije u sustavu PDV-a. Razgledavanje je moguće uz najavu stečajnom upravitelju na telefon 091/5170 411.

Oprema farme za uzgoj kokoši nesilica u Donjoj Bistri, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti 970.959,54 kune.

Jamčevina je 10 posto, a plaća se do 29. kolovoza 2013. Pokretnine su opterećene razlučnim pravom.

Razgledavanje je moguće radnim danom od 12 do 16 sati uz prethodni dogovor na telefon 099/5050 000. Ponude se dostavljaju do 29. kolovoza 2013. izravno stečajnoj upraviteljici Anamariji Ivanković, na adresu Britanski trg 10, 10000 Zagreb. Javno otvaranje ponuda održat će se 3. rujna 2013. u 16 sati na adresi Jurišićeva 21/III., Zagreb.

Teretno vozilo Iveco Daily, bijele boje, proizveden 2004. godine, procijenjene vrijednosti 60.000 kuna s PDV-om.

Jamčevina je pet posto, a razgledavanje je moguće svakim radnim danom od 12 do 14 sati, uz dogovor na telefon 099/2294

488. Pokretnina ne može biti prodana za iznos manji od procijenjene vrijednosti. Ponude se dostavljaju do 30. kolovoza 2013., a javno otvaranje obavit će se istoga dana u 10 sati na adresi Ivanečka 1, Zagreb.

dr. Uroš Dujšin

S

asvim je prirodno da vodeći ljudi nastoje u što većoj mjeri iskoristiti svoje prednosti. Teorija komparativnih prednosti navodi ljude – kao i države i po-

lizirati strepnju. Nije teško naći primjere iz politike u kojima se prednosti pretvaraju u slabosti. Talent Baracka Obame za uzvišenu retoriku odvratio ga je od svakodnevnog rješavanja političkih problema.

Opsesija francuskog pred-

Namještaj i pozamanterija procijenjene vrijednosti 965.382 kune u Donjoj Lomnici, Zagrebačka županija. Jamčevina je pet posto, a razgledavanje se može dogovoriti svakim radnim danom u vremenu od 9 do 12 sati, uz prethodnu najavu na telefon 099/2294 488. Ponude se dostavljaju do 30. kolovoza 2013. stečajnom upravitelju AMITTO d.o.o. u stečaju, na adresu 10412 Donja Lomnica, II. odvojak, Deverićeva 5.

Volvo XC 90 proizveden 2004. godine, procijenjene vrijednosti 75.000 kuna s PDV-om, i Peugeot 206, proizveden 2001. godine, procijenjene vrijednosti 15.000 kuna s PDV-om. Na pokretnini je upisano razlučno pravo u korist Metalno d.d., Sarajevska 364, Zenica, BiH. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje pokretnina može se dogovoriti svakim radnim danom od 9 do 12 sati na telefon 01/4647 218. Ponude se dostavljaju do 30. kolovoza 2013. na adresu stečajnog dužnika Palmir d.o.o. u stečaju, Mladice 14/a, 10000 Zagreb.

Pokretnine ne mogu biti prodane za iznos manji od procijenjene vrijednosti.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

na sastancima prevrši mjeru. Oni su također konstruirali “indeks prilagodljivosti vodstva” koji pokazuje pretjeruju li čelnici u korištenju svojih vrlina. U knjizi From Smart to Wise P. Kaipa i N. Radjou tvrde da su neke od najgorih poslovnih skandala izazvali neki od najvisprenijih ljudi. Enronov J. Skilling je toliko naglašavao bistrinu da je previdio dobar karakter i zdrav razum.

A gdje je prosudba?

Sposobnosti rukovođenja zavise o kontekstu.

Margaret Thatcher je bez sumnje bila užasna šefica. Godine 1981. su njeni najbliži suradnici zbog nje bili tako očajni da su napisali podsjetnik kojim su je kritizirali zbog “kršenja svih pravila dobrog rukovođenja ljudi-

duzeća – da se usredotoče na ono u čemu su dobri.

S time se slažu i stručnjaci za menadžment. Jedan od najnovijih bestselera je knjiga Now Discover Your Strengths autora M. Buckinghama i D. Cliftona. Kada škole za menadžment (kao i kolumnisti poslovnih tiskovina) opisuju šefove, uvijek pretpostavljaju da je najbolje što više hvaliti njihove vrline. No je li to ispravno?

U nizu najnovijih knjiga u pogledu toga su skeptični. Tako R. Kaplan i R. Kaiser u knjizi Fear Your Strengths tvrde da je upravo ono u čemu ste najbolji ujedno i vaš problem.

Snažne ličnosti mogu postati tirani. Čekić i čavao Menadžeri koji se suviše oslanjaju na svoje prednosti mogu postati čekićem koji u svakom problemu vidi čavao. Suviše snažni šefovi mogu pretvoriti svoje podčinjene u šonje; čelnici opsjednuti konsenzusom mogu instituciona-

sjednika Hollandea da se prikazuje kao normalna osoba učinila ga je nedoraslim za njegovu vrlo važnu funkciju.

Penjući se na hijerarhijskoj ljestvici, ljudi se često suviše pouzdaju u vještine koje su im omogućile uspon, i ne pitaju se koliko su im korisne na višoj razini. T. DeLong s Harvard Business Schoola i njegova kći psihijatrica nazivaju tu pojavu u jednom članku iz 2011. “paradoksom izvrsnosti”. Jedna posljedica toga jest ta da šefovi počinju kontrolirati svoje podčinjene do najsitnijih detalja (a naročito one koji obavljaju poslove koje su obavljali oni) i pri tome gube osjećaj za globalno na dugi rok.

Kao rješenja Kaplan i Kaiser predlažu da šefovi stvore povratne mehanizme koji će im ukazati na to kada su prevršili mjeru.

Tako je jedan od direktora koji je bio sklon predugim govorancijama zadužio jednog člana odbora da podigne papirić kada baš

Suviše snažni šefovi mogu pretvoriti svoje podčinjene u šonje ma” – zlostavljanja svojih podčinjenih, kritiziranja kolega pred dužnosnicima i činjenice da nikada ne hvali nikoga. K tome je riječ koja prečesto izostaje iz studija o vodstvu - prosudba. Svatko tko je uključen u poslovni svijet želi izgledati znanstveno: znanstvenici koji žele dobiti istraživačke projekte i konzultanti koji žele dokazati da prodaju nešto više od pukog instinkta.

No prosudba je ono što je najvažnije, a teško se mjeri. Potrebna je prosudba da bismo se oduprli tome da nas ponese neka kvaliteta (primjerice odlučnost) ili mjerilo uspjeha (primjerice cijena dionice). Prosudba je potrebna da bismo znali kako koristiti svoje vrline. Prosudba je, nažalost, znatno rjeđa no indeksi prilagodljivosti.

20 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3791, 26. kolovoza 2013.

( 150 mil kn

( 75 mil kn

uložit će J&T banka

ulaganje u prvom koraku

Centar banku dokapitalizira J&T BankA

Česi ulaze Ulazak snažnog partnera dugoročno će stabilizirati poslovanje i omogućiti daljnju provedbu procesa konsolidacije malih banaka, rekao je Tomislav Marinac, predsjednik Uprave Centar banke

N

a Glavnoj skupštini Centar banke dioničari su prihvatili ponudu češke J&T banke za dokapitalizaciju u iznosu od 75 milijuna kuna. Iz J&T banke su poručili kako su spremni uložiti 150 milijuna kuna u dva koraka, a u prvom koraku ponudili su ulaganje od 75 milijuna kuna, priopćeno je iz Centar banke. Na Glavnoj skupštini je izglasovano povećanje kapitala do

113,5 milijuna kuna pri čemu će ostali dioničari i pojedinci također sudjelovati u dokapitalizaciji. Di-

Češka J&T banka dio je grupacije J&T koja je snažan srednjoeuropski financijski investitor oničarima je predstavljen plan dokapitalizacije, kao i budući plan razvoja Cen-

tar banke te im je također ponuđena mogućnost sudjelovanja u dokapitalizaciji po predloženoj cijeni od 10 kuna po dionici.

“Ulazak snažnog partnera dugoročno će stabilizirati poslovanje i omogućiti daljnju provedbu procesa konsolidacije malih banaka. Bogato znanje i iskustvo J&T banke dodatno će pomoći unapređenju poslovanja i pružanju što boljih usluga našim klijentima”, re-

kao je Tomislav Marinac, predsjednik Uprave Centar banke.

Dva tjedna za transakciju Ponuda češke J&T banke je prihvaćena sa 92,49 posto glasova prisutnih, a na Skupštini nije sudjelovao Alternative Private Equity zbog nedobivanja odobrenja povjereničkog odbora za sudjelovanje u dokapitalizaciji. Transakcija se planira oba-

viti unutar dva tjedna, a nakon ispunjenja ostalih pretpostavki koje su investitori postavili za upis kapitala. Češka J&T banka dio je grupacije J&T koja je snažan srednjoeuropski financijski investitor.

Fokus im je na pružanju usluga privatnog bankarstva, upravljanju imovinom za privatne klijente i institucije, investicijskom bankarstvu i financiranju projekata.

Osim J&T banke Prag i J&T banke Bratislava, J&T Grupa također u svom vlasništvu ima J&T banku ZAO Moskva te od 2008. godine J&T Bank and Trust Barbados. Od 1. srpnja 2013. J&T je također stekao 88 posto udjela u slovačkoj Poštova banci. J&T banka osvojila je nagradu za najbolju privatnu banku u Češkoj u 2011. i 2012. godini, a povijest razvoja J&T-a započela je još 1993. godine.

BRUTO INOZEMNI DUG

Raiffeisen Bank International

Blagi rast četiri mjeseca za redom

Konsolidirana dobit pala za 60,5 posto

U svibnju je četvrti uzastopni mjesec bruto inozemni dug porastao na mjesečnoj razini.

Prema podacima Hrvatske narodne banke, bruto inozemni dug je potkraj svibnja iznosio 46,3 milijarde eura, što je 455 milijuna eura ili jedan posto više nego na kraju travnja.

S obzirom na rast u razdoblju od veljače do svibnja, stanje vanjskog duga više je nego na kraju prošle godine za 1,4 milijarde eura ili za 3,2 posto. Tome je najviše pridonio rast duga države od 955,8 milijuna

eura čemu je velikim dijelom pridonijelo i izdanje euroobveznice u iznosu od 1,5 milijardi dolara (957 milijuna eura) u travnju.

Dug središnje države potkraj svibnja je iznosio 9,5 milijardi eura što je 20,5 posto ukupnog inozemnog duga. Javna nefinancijska trgovačka društva smanjila su inozemni dug u prvih pet mjeseci ove godine za 236 milijuna eura ili za 4,9 posto.

Dug privatnih nefinancijskih trgovačkih društava gotovo stagnira te je potkraj svibnja bio nešto manji od 11 milijardi eura, što je, pak, za 1,1 posto više nego krajem protekle godine.

Na godišnjoj razini ukupan inozemni dug manji je za 1,5 milijardi eura ili za 3,2 posto. Tome je najviše pridonijelo smanjenje duga kreditnih insti-

tucija za 2,3 milijarde eura (na 9,5 milijardi eura).

Ipak, u prva četiri mjeseca ove godine vidljivo je usporavanje razduživanja kreditnih institucija s obzirom na to da je stanje njihovog duga potkraj svibnja bilo za 83,9 milijuna eura ili 0,9 posto više nego na kraju prošle godine.

U ovoj godini analitičari RBA očekuju nastavak slabe dinamike rasta inozemnog duga. Pritom će država biti glavni generator rasta vanjskog duga uz izdanje euroobveznice u travnju i potencijalno još jedno izdanje do kraja godine. I velika bi poduzeća mogla iskoristiti razmjerno povoljnu situaciju na inozemnim tržištima za podmirenje domaćih obveza, dok bi se razduživanje bankarskog sektora trebalo usporiti, smatraju oni.

Unatoč teškim tržišnim uvjetima i slabim ekonomskim prognozama, Raiffeisen Bank International AG (RBI) ostvario je u prvih šest mjeseci 2013. dobit prije oporezivanja u iznosu od 467 milijuna eura.

Pad za 460 milijuna eura u odnosu na isto lanjsko razdoblje može se pripisati jednokratnim učincima iz prve polovine 2012. godine, kao što su prodaja obveznica i reotkup hibridnoga temeljnog kapitala u visini od 272 milijuna eura. Dobit nakon oporezivanja pala je za 57,6 posto na 311 milijuna eura, dok se konsolidirana dobit smanjila za 60,5 posto na 277 milijuna eura.

Dok je neto prihod od izvedenica i obveza u prvoj polovini 2013. za 167 milijuna eura niži, porast

neto prihoda od naknada i provizija te neto prihoda od kamata – osobito zahvaljujući povećanju neto kamatne marže – imao je pozitivan učinak na prihod od poslovanja te također na dobit prije oporezivanja. Neto kamatna marža (obračunata na kamatonosnu aktivu) povećala se za 42 bazna boda na 3,06 posto zbog promjena kamatnih stopa u depozitnomu poslovanju, kao i mjera optimalizacije likvidnosti.

Prihod od poslovanja povećao se za 2,7 posto ili

71 milijun eura u odnosu na isto lanjsko razdoblje te iznosi 2686 milijuna eura. Taj se porast uglavnom može pripisati povećanju neto prihoda od naknada i provizija u iznosu od 65 milijuna eura, postignutom putem prilagodbe cijena na nekim tržištima, ali i većim obujmom transakcija.

Ukupan operativni rezultat RBI-ja za prvo ovogodišnje polugodište iznosio je 1069 milijuna eura, što je pad za 2,6 posto na godišnjoj razini.

U odnosu na kraj 2012. ukupna aktiva RBIja smanjila se u prvoj polovini 2013. za četiri posto ili 5,8 milijardi eura, na 130,3 milijarde. Na godišnjoj razini taj pad iznosi 15 posto, na 22,4 milijarde eura, što se ponajprije može pripisati trajnoj optimalizaciji likvidnosti.

21

www.privredni.hr Broj 3791, 26. kolovoza 2013.

( 1,26 mlrd kn

Porezna uprava protiv sive ekonomije

Fiskalizacija izvukla na vidjelo 13 milijardi

dobit banaka prije oporezivanja

Banke pod pritiskom

Dobit sve manja, imovina blago raste Više od jedne trećine banaka, njih 11, ostvarilo je gubitak čiji ukupni iznos premašuje 200 milijuna kuna. U prvom polugodištu ove godine imovina je blago porasla i sada iznosi 400,1 milijardu kuna Drago Živković zivkovic@privredni.hr

V

išegodišnji pad gospodarske aktivnosti sve snažnije utječe i na hrvatski bankarski sektor, pa je nakon prošlogodišnjeg pada dobiti od 27 posto, u prvih šest mjeseci ove godine zabilježen pad od čak 40,6 posto. Tako su sve banke zajedno, a ima ih 31, u prvom polugodištu zaradile tek 1,26 milijardi kuna, za 880 milijuna kuna manje nego u istom razdoblju lani. Više od jedne trećine banaka, njih 11, ostvarilo je gubitak

čiji ukupni iznos premašuje 200 milijuna kuna.

Trećinu ukupnog gubitka zabilježila je Centar banka (66,42 milijuna), a slijedi SG Splitska banka sa 54,5 milijuna kuna.

Vaba je ostvarila gubitak od 24,2 milijuna, Karlovačka banka 21,5 milijuna, Banka Kovanica 12,8 milijuna, Sberbank 10,7 milijuna, Kentbank 9,59 milijuna, Croatia banka osam milijuna kuna, Nava banka 3,8 milijuna, a Primorska i Tesla štedna banka po 2,7 milijuna kuna. Kao i svake godine, veliku većinu ukupne dobiti ostvarilo je pet naj-

većih banaka, ali ovaj put popis predvodi Privredna banka sa 583,6 milijuna kuna dobiti. To je, međutim, dobrim dijelom rezultat jednokratnog učinka prodaje PBZ Investa, a odbijemo li njega, najveći dobitaš opet je Zagrebačka banka sa 476,1 milijunom kuna. Treća je Erste banka sa 152,9 milijuna kuna dobiti, a slijede druge dvije austrijske banke, Raiffeisenbank sa 71 milijunom i Hypo AlpeAdria banka sa 35,4 milijuna kuna.

Visoka diferencijacija U cijeloj prošloj godini ukupna dobit banaka iznosila je 3,39 milijardi kuna, što je bilo za 1,27 milijardi ili 27 posto manje u odnosu na kraj 2011. Najveći utjecaj na pad dobiti imalo je smanjenje neto kamatnog prihoda, koji je bio niži za jednu milijardu kuna ili 8,8 posto.

Rezultat je to, prema analizi HNBa, snažnog porasta kamatnih troškova, čiju su glavninu činili troškovi izvora stranih financijskih institucija. Više od trećine banaka u 2012. po-

Najrizičniji krediti u kunama Uz pad profitabilnosti, hrvatske banke muči i rast udjela djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita. U usporedbi sa stanjem prije godinu dana, loši krediti narasli su za gotovo pet milijardi kuna i sad su na iznosu od 43,3 milijarde od ukupno 286,4 milijarde kuna kredita. To daje udjel od 15,1 posto, naspram 13,9 posto, koliko je bilo krajem 2012. Na kraju predrecesijske 2008. godine loši krediti iznosili su samo 12 milijardi kuna od tadašnjih 250 milijardi kuna aktive, a njihov rast se u zadnja dva kvartala ubrzava. Glavninu loših kredita imaju poduzeća, kod kojih je udjel dostigao 26,9 posto, dok se građani još uvijek dosta dobro drže s udjelom od 10,3 posto od ukupno 123,7 milijardi kuna kredita. Najrizičniji su krediti u kunama bez valutne klauzule, kod kojih je udio loših kredita 17,35 posto od ukupno 75,9 milijardi kuna.

slovalo je s gubicima, čiji je ukupni iznos bio 546,9 milijuna kuna, a uz iznimku jedne srednje banke, sve su bile iz grupe malih banaka. U bankovnom su-

Čak 40,6 posto pala dobit banaka u prvih šest mjeseci ove godine

Ugostitelji i trgovci u Hrvatskoj u prvih šest ovogodišnjih mjeseci prijavili su sedam milijardi kuna više isporuka koje podliježu plaćanju PDV-a nego u istom razdoblju lani, dok je u svim djelatnostima iznos oporezivih isporuka porastao za 13 milijardi kuna, objavila je Porezna uprava Ministarstva financija. Temeljem usporedbe PDV obrazaca u prvom polugodištu ove i prošle godine, u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, iznos ukupno oporezivih isporuka u prvih šest mjeseci bio je 1,16 milijardi kuna veći u odnosu na isto razdoblje 2012. godine. Nadalje, temeljem usporedbe PDV obrazaca za isto razdoblje u djelatnosti trgovine na veliko i na malo, iznos ukupno opo-

rezivih isporuka u prvih šest mjeseci 2013. godine u odnosu na isto razdoblje 2012. godine povećao se za 5,9 milijardi kuna. Iznos ukupno oporezivih isporuka u svim djelatnostima u prvih šest mjeseci 2013. porastao je za 13,015 milijardi kuna.

Porezna uprava podsjetila je i da od 8. siječnja kontinuirano provodi nadzore primjene odredbi Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Do 12. kolovoza ukupno je obavila 25.394 nadzora, utvrdivši pritom 3055 nepravilnosti te je izrekla 596 privremenih zabrana obavljanja djelatnosti. (D.Ž.)

*vijesti stavu i dalje je prisutan visok stupanj diferencijacije, s vodećom ulogom malog broja zadovoljavajuće profitabilnih i dobro kapitaliziranih velikih banaka.

Ukupna imovina banaka na kraju prošle godine iznosila je 399,9 milijardi kuna, što je bio pad od 1,73 posto. Smanjenje imovine, prema tumačenju HNB-a, bilo je posljedica otplate čak 16 milijardi kuna stranim vlasnicima, čime je ukupna imovina smanjena za 7,4 milijarde kuna. U prvom polugodištu ove godine imovina je blago porasla i sada iznosi 400,1 milijardu kuna.

Ukupna imovina pet stambenih štedionica smanjena je u prvom polugodištu za 2,9 posto, na 7,24 milijarde kuna. Štedionice su ostvarile dobit prije oporezivanja od 20,1 milijuna kuna, a glavnina dobiti pripada Prvoj stambenoj štedionici sa 12,3 milijuna kuna. Dobit su ostvarile i PBZ i Raiffeisen stambene štedionice, dok su preostale dvije, HPB i Wüstenrot, zabilježile gubitke od 93.000, odnosno 1,4 milijuna kuna.

HBOR plasirao obveznice Hrvatska banka za obnovu i razvitak plasirala je 150 milijuna eura vrijedne obveznice na rok od sedam godina, koje dospijevaju 8. svibnja 2020. godine. Obveznice su izdane uz garanciju države, uz kupon od šest posto.

Izdanje su otkupili njegovi aranžeri Deutsche Bank i JPMorgan, a u sekundarnoj trgovini kotirat će na Bečkoj burzi. Iz HBOR-a poručuju da je cijena očekivana na tržištu kapitala. Novac od obveznica može se koristiti bez ograničenja za sve HBORove programe, odnosno za opću namjenu.

Hrvatska prednjači u ulaganjima Hrvatska je lani privukla 1,25 milijardi dolara direktnih stranih ulaganja, prema podacima Konfe-

rencije Ujedinjenih naroda o razvoju (UNCTAD).

Tako je po vrijednosti stranih ulaganja u 2012. godini Hrvatska ponovno pretekla Srbiju koja joj je proteklih godina ozbiljno konkurirala. Strani ulagači u Srbiju su lani investirali samo 352 milijuna dolara, po čemu je ta država na samom dnu među državama regije. Uz Hrvatsku, najviše direktnih stranih ulaganja imale su Albanija (957 milijuna dolara) i BiH (633 milijuna dolara).

Sberbank rebrandira poslovnice U Zagrebu je otvorena još jedna rebrandirana poslovnica Sberbanka koja u Hrvatskoj posluje nakon preuzimanja Volksbanka.

Proces rebrandinga nastavlja se u Čakovcu, a do prosinca trebao bi biti završen rebranding 31 poslovnice u 23 hrvatska grada. Sberbank je deveta banka po udjelu u ukupnoj aktivi na hrvatskom bankarskom tržištu, s bilancom od 8,2 milijarde kuna.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3791, 26. kolovoza 2013.

Tržište novca Zagreb

Zaduživanje po vrlo povoljnim uvjetima Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

L

jetno razdoblje bliži se kraju, a tijekom tih mjeseci prevelikih novina na novčanom tržištu nije bilo. U sustavu je prisutan višak kuna, a potražnja je vrlo suzdržana. Na Tržištu novca Zagreb potražnja za kunama postoji, međutim zbog ograničenja sudionika ona se ne može uvijek podmiriti. Osim toga, kamatne stope na kratkoročne pozajmice bilježe vrlo niske razine, pa dio sudionika ne želi ni plasirati svoje viškove po tako niskim stopama, zbog čega u ponudi ostaje neiskorištenih sredstava.

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

u%

300

12.-16.8. 2013.

24.-28.6. 2013.

5 4

200 3 2 100 1 0

19.8.2013.

20.8.2013.

21.8.2013.

Značajniji događaj u mjesecu kolovozu bila je aukcija trezorskih zapisa u eurima koju je Ministarstvo financija održalo 13. kolovoza. Na dospijeću je bilo 730,42 milijuna eura trezorskih zapisa, pa je raspisana aukcija

22.8.2013.

0

23.8.2013.

u kojoj je izdano 700 milijuna eura trezorskih zapisa po kamatnoj stopi od pet posto s dospijećem od 547 dana, odnosno na dan 12. veljače 2015. Udio nebankovnog sustava u ukupnom iznosu emisije bio je 16,75 posto. Interes za

ponedjeljak

utorak

upis bio je na razini 1,146 milijardi eura, međutim Ministarstvo nije prihvatilo sve ponude.

Zadnju aukciju kunskih trezorskih zapisa i zapisa izraženih u eurima Ministarstvo financija održalo je gotovo prije

srijeda

četvrtak

petak

dva mjeseca, odnosno 2. srpnja. Za utorak 27. ko-

lovoza najavljena je aukcija s planiranim izdanjem kunskih zapisa po svim rokovima dospijeća u iznosu od 800 milijuna kuna i 20 milijuna eurskih zapisa s rokom dospijaća na 91 dan i na rok od 364 dana. Za očekivati je značajan interes sudionika budući da je u sustavu svakodnevno prisutan višak sredstava.

Niska potražnja za kunama uz skromne kamatne stope najvjerojatnije će se zadržati još neko vrijeme. Ovakva situacija pogoduje sudionicima kojima su sredstva potrebna jer im omogućuje zaduživanje po vrlo povoljnim uvjetima.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Blago slabljenje kune

Blagi pad Mirexa

Hrvatska je valuta prošli tjedan blago oslabjela prema svim važnijim valutama, iako se do petka tevaluta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,077163

CAD

kanadski dolar

5,339384

JPY

japanski jen (100)

5,701294

CHF

švicarski franak

6,099993

GBP

britanska funta

8,812606

USD

američki dolar

5,640701

EUR

euro

7,536541

EUR

primjena od 24. kolovoza 2013. 19.8.

Izvor: HNB

kon tri dana rasta u zadnja dva dana opet spustio ispod 6,10 kuna. Kretanje dolara bilo je obratno: na-

čaj uglavnom stabilizirao.

Euro se čvrsto drži iznad 7,5 kuna, uz trend polaganog rasta. Franak se na-

7.542

20.8.

21.8.

22.8.

USD

kon slabljenja početkom tjedna, tečaj se do petka vratio na razinu na kojoj je bio u ponedjeljak.

5.66

CHF

6.125

6600 6550

15200

FTSE 100

15120

7.530

5.63

6.095

181

7.526

5.62

6.085

180

7.522

5.61

6.075

23.8.

19.8.

20.8.

21.8.

22.8.

23.8.

či nadaju da će novi čelni čovjek, koji tek treba biti odabran, uspjeti u onome što Ballmeru nije pošlo za rukom: prilagoditi Microsoft masovnom prelasku 3650 3625

14960

3600

6400

14880

3575

6350

14800

3550

4150

21.8.

22.8.

23.8.

19.8.

8450

CAC40

8400

20.8.

21.8.

22.8.

23.8.

19.8.

4100

8350 8300

13500

4000

8250

13400

20.8.

21.8.

22.8.

23.8.

21.8.

22.8.

23.8.

22.8.

23.8.

13600

8200 19.8.

20.8.

NIKKEI 225

13700

4050

3950

NASDAQ

13800

DAX

13300 19.8.

20.8.

21.8.

22.8.

23.8.

181

6.105

15040

20.8.

182

5.64

6450

19.8.

182

7.534

6500

4200

183

6.115

3675

Dow Jones

MIREX - tjedni

183

5.65

19.8.

20.8.

21.8.

22.8.

23.8.

Ballmerovo zbogom oživjelo burze sa, povući u sljedećih godinu dana potaknula je u petak optimizam na američkim burzama. Dionice Microsofta skočile su osam posto jer se ulaga-

MIREX - mjesečni

7.538

Međunarodno tržište kapitala

Iznenađujuća najava iz softverskog giganta Microsofta da će se čelni čovjek kompanije Steve Ballmer, koji je 2000. godine naslijedio Billa Gate-

Mirex, obračunska jedinica prosječnog obveznog mirovinskog fonda, potkraj prošlog tjedna došla je na vrijednost od 181,6187 bodova. To je pad za 0,25 posto u odnosu na tjedan ranije kada je Mirex iznosio 182,0753 boda.

19.8.

20.8.

21.8.

potrošača na mobilnu tehnologiju.

Tako je završetak tjedna na svjetskim burzama bio posve suprotan početku, jer su prva tri dana bila najlošija u zadnja dva mjeseca zbog rastuće zabrinutosti da će američke Federalne rezerve već u rujnu bitno skresati svoj program fiskalnih poticaja. Oporavak na europskim burzama bio je potaknut vijestima o rastu proizvodnje u Kini, ali ponajviše podatkom da je u kolovozu zabilježen najbrži rast gospodarske aktivnosti u eurozoni u zadnje dvije godine.

180 22.7.

2.8.

12.8.

22.8.

19.8.

20.8.

21.8.

22.8.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 22.8.2013.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) 186,6773 AZ obvezni mirovinski fond 186,9917 Erste Plavi obvezni mirovinski fond 167,2302 PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond 180,3343 Raiffeisen obvezni mirovinski fond 181,6187 MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi 194,7635 AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond 217,4390 AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond 134,1060 CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond 155,9786 Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond 158,8238 Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond 171,8774 Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi 107,5509 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB 121,9593 Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 209,0639 AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 204,1195 AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 220,2226 AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 102,9046 AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 160,4750 AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 138,9281 Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond 117,6089 CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 181,2101 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla 123,8448 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe 134,0056 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta 194,0489 Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata 166,2900 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen 136,6105 120,2319 Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE 157,4034 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT (*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

23

www.privredni.hr Broj 3791, 26. kolovoza 2013.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 222,770 milijuna kuna

Crobexi rasli, Dioki opet dobitnik skraćeni, porastao za 38,2 milijuna kuna i iznosio je 63,53 milijuna kuna, što je na tjednoj razini rast od 151 posto. Indeks Crobex je tjedan završio u plusu od 0,66 posto, a Crobex10 je porastao za 1,06 posto.

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

P

roteklog je tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi u odnosu na tjedan ranije, koji je bio Top 10 po prometu

tjedna promjena

Ledo d.d.

Hrvatske telekomunikacije d.d.

AD Plastik d.d.

Dioki d.d.

Adris grupa d.d. (povlaštena) Valamar Adria Holding d.d. Đuro Đaković Holding d.d.

Ericsson Nikola Tesla d.d.

INA-industrija nafte d.d.

Turbo certifikat DAX long 2

-1,78% +2,12% +1,02% +7,48% -0,90% -0,61% -3,87% +0,86% +0,23% +3,00%

zadnja cijena 8.000,00 177,70 123,90 28,75 278,50 163,00 67,48 1.519,99 4.260,00 106,30

promet 22.220.529,01 10.764.933,18 9.260.150,37 3.886.890,56 2.738.160,04 2.477.047,61 1.344.030,73 1.063.063,34 1.027.670,62 994.003,75

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 63.528.738,67 kn

Obveznički indeks Crobis pao je za 0,28 posto, a Crobistr za 0,17 posto.

Tjedne promjene najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od +7,48 posto do -3,87 posto.

Među najlikvidnijima, šest 10 dionica s najvećim rastom cijene

izdanja bilježi rast. Najveći promet ostvaren je s dionicama Leda, u vrijednosti od 22,221 milijun kuna.

Prošlotjedni dobitnik je drugi tjedan uzastopno Dioki s rastom od 7,48 posto

tjedna promjena

Turbo certifikat srebro long 4 Hoteli Živogošće d.d.

Turbo certifikat nafta short 3 Turbo certifikat € Bund future short 1, Elektroprojekt d.d.

Lošinjska plovidba - holding d.d.

Ingra d.d.

VABA d.d. banka Varaždin Medika Dioki d.d.

+48,51% +25,71% +21,08% +14,55% +10,66% +8,67% +8,00% +7,75% +7,69% +7,48%

zadnja cijena 30,00 22,00 82,70 87,40 497,99 61,93 3,24 8,90 7.000,00 28,75

promet 7.320,00 5.500,00 266.416,10 13.110,00 39.793,37 13.135,95 658.202,13 13.374,00 20.400,00 3.886.890,56

INVESTICIJSKI FONDOVI

rast bilježi VB Crobex10 koji je rastao 1,28 posto i tako postao dobitnik tjedna. U grupi dioničkih najveći tjedni pad bilježi Ilirika Azijski tigar, za 8,27 posto, a slijedi Ilirika BRIC s padom od 7,79 posto.

Od ukupno 15 mješovitih fondova tri su porasla, a najviše C-Premium, za 0,65 posto. U grupi mješovitih 12 je fondova palo, a najveći pad od

Proteklog je tjedna od aktivnih 78 fondova 31 fond ostvario rast vrijednosti, dok je 47 fondova palo. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +1,28 do -8,27 posto. Među 10 fondova s najvećim rastom nalazi se šest dioničkih te po dva mješovita i novčana fonda.

Od ukupno 35 dioničkih fondova, osam ih je poraslo. Najveći tjedni

3,15 posto bilježi NETA Emerging Markets Balanced.

Za razliku od tjedna ranije kad su svi obveznički fondovi ostvarili pozitivne tjedne promjene, proteklog su tjedna samo dva obveznička fonda porasla. S rastom od 0,02 posto najuspješniji je bio HI-conservative. Najveći pad kod obvezničkih fondova bilježe Erste Adriatic Bond i Erste

Bond s tjednim padom od 0,68 odnosno 0,66 posto.

Kod novčanih fondova OTP euro novčani (-0,05 posto) i PBZ Dollar (-0,01 posto) tjedan su završili u minusu, a ostalih 18 novčanih fondova ostvarilo je pozitivne rezultate u rasponu od +0,01 do +0,08 posto. Najuspješniji su bili Agram Euro Cash i Locusta Cash, oba s rastom od 0,08 odnosno 0,07 posto.

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

od 15.8. do 22.8. 2013. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn € kn € € $ kn kn € kn € kn kn kn € € kn kn € € €

14,9859 8,5062 115,9100 123,2100 131,3600 56,8309 11,3156 119,0639 47,9600 68,7325 86,0260 77,1300 92,9155 97,3800 65,4774 40,8238 54,3113 66,4291 108,7978 12,7157 5,8800 39,0736 89,4595 469,7625 81,8103 84,3500 144,7563 89,2115 8,5046 68,0253 99,2890 8,9146 81,2700 112,3000 119,3241

-0,53 -1,71 -2,65 -1,42 -1,17 -0,95 -2,73 -5,51 0,65 0,39 0,04 0,10 -1,64 -1,74 0,13 -8,27 -2,57 -1,59 -0,71 -1,50 -3,12 0,91 -1,39 -2,79 -1,32 -1,02 -1,35 -5,29 -1,09 -7,79 1,28 -1,84 -2,34 -0,97 0,07

€ kn € €

136,3500 93,2019 10,2700 119,4400

-1,38 0,17 -0,99 -0,47

Valuta

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NETA Global Developed ZB aktiv Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NETA MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NETA US Algorithm NETA New Europe NETA GDEM Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced

zadnja vrijednost 1.849,4700 1.045,1800 101,1844 123,3152

i prometom od 3,89 milijuna kuna. Gubitnik tjedna je Đuro Đaković Holding s minusom od 3,87 posto i 10 dionica s najvećim padom cijene Turbo certifikat zlato short 3 Hrvatski duhani d.d.

Centar banka d.d.

Centar banka d.d. (povlaštena) Magma d.d.

Hoteli Podgora d.d.

Turbo certifikat nafta long 2 Elektrometal d.d.

Turbo certifikat HT long 2 Turbo certifikat srebro short 1

tjedna promjena +0,66% +1,06% -0,28% -0,17%

prometom od 1,344 milijuna kuna. Ukupno je devet izdanja ostvarilo promet veći od milijun kuna.

tjedna promjena -35,94% -27,36% -25,01% -18,03% -16,78% -16,67% -16,65% -15,54% -15,40% -12,69%

zadnja cijena 41,00 90,00 22,49 20,55 1,24 20,00 84,10 25,00 4,23 45,40

promet 410,00 6.412,70 2.249,00 4.110,00 53.052,47 17.960,00 73.802,00 625,00 2.552,03 59.020,00

*vijesti

Dobitnik tjedna VB Crobex10

Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Naziv(fond) ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NETA Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust NETA GBEM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige VB SMART

kn kn kn kn kn kn kn € kn € €

101,2000 77,7259 96,3523 7,8756 67,9287 4,8432 55,1424 8,4241 123,1995 92,0500 93,7156

*Tjedna promjena [%] -0,02 0,01 -0,17 -0,92 -3,15 0,65 -0,25 -0,47 -0,32 -0,44 -1,99

€ € € € € kn € €

167,4300 12,1568 152,7400 110,3114 121,2600 181,3531 135,2208 100,2200

-0,58 0,02 -0,22 -0,28 -0,66 0,01 -0,09 -0,68

kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn € kn € € kn kn €

140,7293 172,3171 147,3973 135,5270 153,8800 147,8000 147,5094 127,8075 140,6580 130,1673 124,7393 11,7623 116,1571 113,0700 106,5312 103,7600 104,2486 1287,3274 103,5573 100,7305

0,03 0,02 0,02 0,03 0,02 0,04 0,03 -0,01 0,04 0,02 0,05 0,08 0,02 0,03 0,05 0,01 0,03 0,06 0,04 -0,05

Valuta

Vrijednost udjela

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički Erste Adriatic Bond

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NETA MultiCash OTP euro novčani

Manje poslovnica, više bankomata Banke su u Hrvatskoj prošle godine nastavile trend smanjivanja broja poslovnica i zaposlenika, dok su broj bankomata povećale, govore podaci Hrvatske narodne banke. Broj poslovnica smanjuje se već treću godinu zaredom, pa ih je na kraju 2012. bilo ukupno 1254, što je za 12 manje nego na kraju 2011.

U zadnje tri godine ukupno su zatvorene 43 poslovnice. Broj zaposlenika u hrvatskim bankama smanjen je za 226, pa ih je ukupno na kraju prošle godine bilo 21.639. Broj bankomata nastavlja se povećavati: na kraju 2012. bilo ih je 4083, što je u usporedbi s krajem 2011. povećanje za 108 ili 2,7 posto.

Dobit leasinga prepolovljena Iako je u prvih šest mjeseci zabilježeno gotovo pet posto više novozaključenih leasing ugovora nego lani, uz rast vrijednosti od jedan posto, ukupna dobit 24 leasing društva više je nego prepolovljena. Dok je u prvom lanjskom polugodištu dobit sektora iznosila 228,3 milijuna kuna, u prvih šest mjeseci 2013. iskazano je 110 milijuna, prema podacima Hanfe. Pad dobiti ponajviše je posljedica smanjenog portfelja financijskog leasinga i nižih prihoda od najma iz operativnog leasinga, odnosno smanjenja neto kamatnih i ostalih prihoda. Aktiva sektora u godinu je dana

smanjena za oko 3,2 milijarde kuna ili 13,5 posto.

Atlas zadržao gubitak Turistička agencija Atlas u prvih je šest mjeseci ove godine ostvarila prihod od 139,7 milijuna kuna, što je 8,2 milijuna kuna manje nego u istom razdoblju prošle godine. Rashodi su smanjeni za otprilike isti iznos, na 173,4 milijuna kuna, pa je ukupni gubitak 33,7 milijuna kuna, manji za oko pola milijuna kuna nego lani. Troškovi osoblja ostali su gotovo jednaki, dok su materijalni troškovi smanjeni za 7,7 milijuna.

Lavčević: dobit u pričuve Skupština dioničara splitskog Lavčevića usvojila je financijska izvješća prema kojima je ta graditeljska tvrtka u prošloj godini ostvarila neto dobit u iznosu od 1,56 milijuna kuna.

Sva dobit bit će, sukladno odluci skupštine, raspoređena u pričuve. U prvom polugodištu 2013. godine Lavčević je ostvario prihode od 123,2 milijuna kuna, što je povećanje od 34 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. No, zbog rasta rashoda ostvaren je gubitak prije oporezivanja od 372.000 kuna.

Broj zaposlenih smanjen je za pet posto.

Tradicionalno specijalno izdanje Privrednog vjesnika o poslovanju banaka, stambenih štedionica, osiguravateljskih i leasing društava, te fondova

financijska industrija

2012.

Tradicionalno specijalno izdanje Privrednog vjesnika o poslovnim rezultatima najvećih hrvatskih tvrtki 2012. godine

400 najvećih +

400 najvećih tvrtki po svim županijama RH