Pv 3796 by NEstar

Krpanje proračunske rupe Poskupjet će voda, šećer, ulje, dječja hrana... Vlada time namjerava bar malo smanjiti veliki proračunski deficit

WMF: uzbudljivo o ekonomiji Zašto Mršić ne želi spajanje Podravke sa srpskom tvrtkom i što fali sloganu o Mediteranu kakav (ni)je bio...

A pošto bakin dijamant...? Dragom kamenju vrijednost ne pada, ali se tek odnedavno može i u Hrvatskoj procijeniti kod stručnjaka

s markova trga Str. 6-7

pv analiza Str. 16-17

aktualno Str. 14-15

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 7 9 6 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 30. rujna 2013. Godina LX / Broj 3796. www.privredni.hr

1953 2013

privredni vjesnik

aztn o agrokoru i ht-u / dan velikih planova / obrtnici i promjena zakona / stil / regija / svijet financija

Hrvatska će sama Europskoj uniji predložiti način smanjivanja proračunskog deficita

Gospodari hrvatskog proračuna

Eurostat će 21. listopada objaviti službene podatke o hrvatskom proračunskom deficitu i javnom dugu. Svi se već slažu: deficit će biti veći od propisanih tri posto bruto domaćeg proizvoda >>4-5

Intervju: Darko Lorencin

Blokirani duguju 35,12 milijardi kuna

>> 12-13

>> 28-29

Investicije u turistički sektor ove su godine 124 posto više nego lani i 234 posto više nego 2011. godine, kaže ministar turizma

Zbog nepodmirenih dugovanja 31. kolovoza bila su blokirana 60.022 poslovna subjekta - a to je 18,2 posto manje nego lani

Energetska

konferencija 2. â&#x20AC;&#x201C; 3.10. 2013.

Energetska

konferencija

Energetska

konferencija

UVOD

www.privredni.hr Broj 3796, 30. rujna 2013.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Orsat Miljenić, ministar pravosuđa:

Ja tvrdim da naš ugled ničim nije narušen Ovo nije bila bitka, nema pobjednika i pobijeđenih. Ovo je jednostavno jedan dogovor dviju ravnopravnih strana. Ja tvrdim da naš ugled ničim nije narušen. Upravo suprotno, jer se cijeni onoga tko prepozna ono što hoće i tko se za to zna izboriti. Stvar se mogla riješiti drugačije, bez verbalnog zaoštravanja. Nije nas se trebalo prozivati i tretirati kao zemlju pristupnicu, a ne zemlju članicu. Europska unija je zajednica ravnopravnih članica i tako se moramo ponašati.

Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe:

Iz Nove Gradiške na svjetsko tržište Novi proizvodni pogoni projektirani su u skladu s najvišim standardima prehrambene proizvodnje i predstavljaju ulaganje u daljnji razvoj našeg segmenta sportske prehrane, ali i širi razvoj u srodnim područjima asortimana Atlantic Grupe u regiji Jugoistočne Europe. U Novoj Gradišci naišli smo na iznimno razumijevanje i susretljivost predstavnika lokalne zajednice. Ovim projektom prije svega stvaramo novu vrijednost na najizravniji način – izgradnjom, proizvodnjom, zapošljavanjem, a u konačnici izvozom vlastitih proizvoda visoke kvalitete na svjetsko, primarno europsko tržište.

Louisa Vinton, stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj:

Energija je sve skuplja Gospodarska kriza pojačala je problem pristupačnosti energije u Hrvatskoj, tako da je 2007. godine udio kućanstava s prevelikim izdacima za energente bio 42 posto, a sada je 63 posto. Moguća rješenja grupirali smo u četiri kategorije. Prva je povećanje prihoda kućanstava, što izravno ovisi o pokretanju gospodarskog rasta. Druga je smanjivanje cijena energenata kroz veću tržišnu konkurentnost, a treća je povećanje energetske učinkovitosti u kućanstvima. Četvrta skupina rješenja je povećanje učinkovitosti pomoći koju država osigurava za ugrožena kućanstva. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: DR.SC. PREDRAG ZIMA, DOCENT NA PRAVNOM FAKULTETU U OSIJEKU

Što se čeka s reformom lokalne samouprave Iako u Hrvatskoj postoji većinska potpora reformi lokalne samouprave, sve je već godinama samo na deklarativnoj razini

azmišljanja o pitanjima odnosa lokalnih zajednica, gradova i općina prema središnjoj državnoj vlasti trajne su prirode, a mijenja se samo kontekst i vizura. Upravljanje polisima u kojima se odvijao život antičkih građana odavno je analizirano i nema se tu puno što dodati, ali bi se moglo ponešto i naučiti. Drugo je pitanje to što su se u ta stara doba mišljenja o polisu kao javnoj i oikosu kao privatnoj sferi razlikovala. Danas se često, pogotovo ekonomisti, manje-više logično, upuštaju u miješanje ovih pojmova. Naime, ovisno o povijesnim okolnostima, pojedina su pitanja organizacije gradova iskakala kao bitna, značajnija od drugih, dok su neka trajno dvojbena, kao npr. okvir odlučivanja na lokalnoj razini: o čemu se može odlučivati referendumom u gradovima i/ ili županijama (Plomin). Ako pitamo ekonomiste odgovori će biti ekonomski racionalni, usmjereni na pitanja financiranja, isplativosti, profita. Ako pitamo pravnike - odgovori će biti, naravno, u sferi prava kao normativnog modela, pri čemu dominira hijerarhija pravnih akata. Ako se u analizu uključe druge znano-

sti (a trebaju), odgovori se usložnjavaju, da bi na kraju (zapravo na početku) političari - koje je, ne zaboravimo to nikad, birao narod - odlučivali o provedbi ili ne provedbi određenih promjena. Oko jednoga pitanja - odnosa lokalne samouprave i njezine organizacije - nema dvojbe i postoji konsenzus većine, kako stručnjaka raznih profila, tako i laika, a i političara: treba reformirati lokalnu samoupravu. Već kod narednog pitanja - kako? - odgovori nisu jednoznačni, ali i tu se ve-

Ne pitajmo se zašto država ne provodi reformu, nego se pitajmo želimo li reformirati sebe ćina slaže - smanjivanjem broja gradova, općina, županija. A po kojem kriteriju bi se to obavljalo? Često se ističe da je mreža lokalne samouprave, broj gradova i općina (555 jedinica ukupno), neracionalna pri čemu se zapravo pod pojmom neracionalnosti shvaća ekonomska neisplativost, što govori o prevlasti ekonomskog ili ekonomističkog gledišta nad ostalima. Za sve ozbiljne reforme unutar pojedinih držav-

nih podsustava (školstvo, zdravstvo, mirovinski sustav) treba više od jednog zastupničkog mandata. To znači da za takvu ozbiljnu rabotu treba minimalan konsenzus važnih političkih i uopće društvenih grupa kako bi se ona provela do kraja. Na žalost to je ono što nedostaje našem društvu. Profesor Ivan Koprić, s čime se slaže većina stručnjaka za pitanja lokalne samouprave, iznio je još prije tri godine prijedlog reforme lokalne samouprave pri čemu mora biti jasno da je riječ o strateškim pitanjima (ne brzim rješenjima), gdje se ističe: zadržavanje dvostupanjske strukture teritorijalne samouprave, ali različite od posto-

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: marketing@privredni.hr

Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

jeće. Konkretno, predlaže se formiranje pet regija (Središnja Hrvatska, Primorje i Istra, Dalmacija, Slavonija i Zagrebačka regija) umjesto sadašnjih 20 županija; spajanje preko 550 lokalnih jedinica u 150 velikih općina; zadržavanje i jačanje mjesne samouprave; preoblikovanje županija u desetak upravnih okruga s primjenom načela one-stopshop. Pri tome je važno jačanje financijskog kapaciteta lokalne samouprave tako da se dosegne udio lokalnih rashoda u rashodima opće države od 25 posto u narednih pet godina (umjesto sadašnjih desetak posto), kao i niz drugih sustavnih mjera. Pri tome je nužno formirati ekspertnu radnu skupinu za pripremu decentralizacije tako da se čitav program provede do lokalnih izbora 2017. godine. Dakle, stručni prijedlozi postoje. Nedostaje “samo” odluka i konkretan plan. Ili, da parafraziram poznatu izreku: ne pitajmo se zašto država ne provodi reformu, nego se pitajmo želimo li reformirati sebe. Želimo li sami ostati bez kuma načelnika i rođakinje tajnice u gradskom uredu, pristajemo li sami na nekoliko kilometara duži put do sjedišta županije, grada, matičnog ureda?

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

Direktor: Darko Buković Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

TEMA TJEDNA

*vijesti

Privredni vjesnik Broj 3796, 30. rujna 2013.

( veći od 3% BDP-a ( 3 godine bit će hrvatski proračunski deficit

traje procedura suzbijanja pretjeranog deficita

Hrvatska će sama Europskoj uniji predložiti način smanjivanja prorač Uštede u javnom sektoru Projekt poticanja energetske efikasnosti u javnom sektoru donio je od 2010. do kraja 2012. godine uštede veće od 113 milijuna kuna, odnosno oko 6,4 posto godišnje, rečeno je na završnom skupu projekta koji traje već osam godina. Uz pretpostavku istog trenda, uštede do rujna 2013. iznose gotovo 150 milijuna kuna, a ostvarene su uz vrlo mali broj rekonstrukcija zgrada. Uz provedbu konkretnijih projekata rekonstrukcije, dodatni potencijal ušteda se kreće od 30 do 50 posto. Novi slojevi u Hrvatskoj Fakultet strojarstva i brodogradnje iz Zagreba nositelj je projekta ARISE, vrijednog preko 4,9 milijuna kuna, koji financira EU. ARISE bi u dvije godine trebao razviti infrastrukturu za razvoj i primjenu površinskih slojeva novom tehnologijom. Cilj je stvaranje ekološki prihvatljivih naprednih površinskih slojeva, što osigurava dulji vijek trajanja i bolja mehanička svojstva proizvoda. Hrvatska će tako osigurati svoje mjesto vodeće zemlje u regiji u području inženjerstva površina. Svjetski telekomi u Zagrebu Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) bila je domaćin međunarodnog skupa Europske konferencije poštanskih i telekomunikacijskih uprava u Zagrebu od 23. do 26. rujna. Između ostaloga, dogovorena su zajednička stajališta europskih zemalja za svjetsku konferenciju koja će odlučivati o globalnoj i regionalnoj namjeni radiofrekvencijskog spektra. Raspravljalo se i o “drugoj digitalnoj dividendi” (694-790 MHz) te dodatnom spektru za širokopojasni pristup internetu, navode iz HAKOM-a.

Gospodari hrvatsko Onima koji ulaze u EDP Europska komisija daje preporuke koje se, uglavnom, odnose na brzinu prilag postignuti u ovlasti su zemlje članice. Države članice imaju šest mjeseci (ili tri mjeseca ako je minus izr Igor Vukić vukic@privredni.hr

urostat će 21. listopada objaviti službene podatke o hrvatskom proračunskom deficitu i javnom dugu. Svi se već slažu: deficit će biti veći od propisanih tri posto bruto domaćeg proizvoda, a i javni dug bi, pod određenim uvjetima, mogao preskočiti maastrichtsku granicu od 60 posto. Stoga će Hrvatska, netom po pristu-

Ako država ne provodi dogovorene mjere, moguća je suspenzija novca iz kohezijskih fondova panju Europskoj uniji, biti izložena proceduri pretjeranog deficita (Excessive Deficit Procedure, EDP), kojom EU nastoji držati pod kontrolom financije svojih članica. Hrvatska u tome neće biti veliki izuzetak. Do sada je 25 zemalja bilo u toj proceduri, a trenutačno ih se u EDP-u nalazi 16. Do prošle godine čak je i Njemačka bila pod tim mjerama i morala je otrpjeti kritiku eurokrata. Takav nadzor dosad su izbjegle samo Švedska i Estonija. Detaljno propisano postupanje Ulazak u proceduru pretjeranog deficita, koju je među prvima javno spomenuo potpredsjednik Vlade Branko Grčić, komentirajući u kolovozu podatke o padu BDP-a, potaknuo je zanimanje za

taj postupak. Osobito za mjere koje države moraju poduzeti i za mehanizme kažnjavanja ako ih se ne pridržavaju. O tome su zajednički rad nedavno objavili Anto Bajo s Instituta za javne financije i Davor Galinec iz HNB-a. Dio informacija koje smo koristili u ovom tekstu potječe i iz Ministarstva financija. Način postupanja u proceduri pretjeranog de-

ficita detaljno je propisan člankom 126. Ugovora o Europskoj uniji i pripadajućem protokolu 12 Pakta o stabilnosti i rastu. Nakon što u listopadu Eurostat potvrdi da je Hrvatska probila maastrichtski kriterij, Europska komisija i Hrvatska razgovarat će o načinu njegova smanjivanja. Prilikom otvaranja procedure uzimaju se u obzir svi relevantni ekonomski elementi. Raz-

matraju se objektivni razlozi koji su doveli do rasta deficita, među ostalim i postupci ranijih, kao i aktualnih vlasti. Postoji mogućnost da se procedura ni ne pokrene ako se procijeni da je ograničenje deficita probijeno radi izvanrednih situacija ili ako je privremeno. Onima koji ulaze u EDP Europska komisija daje preporuke koje se, uglavnom, odnose na br-

Prosječni deficit EU-a iznosi četiri posto Od 1997. do 2008. godine prosječni proračunski deficit zemalja EU-a iznosio je tri posto BDP-a. U vrijeme krize narastao je na šest posto, da bi se potom u 2011. i 2012. smanjio na četiri posto. Europska komisija očekuje i daljnja smanjenja na oko 3,2 posto BDP-a u 2014. godini. Prosječni dug Europske unije do 2008. držao se na oko 60 posto BDP-a, ali je do 2012. narastao na 87 posto. Zemlje članice nastavile su se zaduživati pa bi u 2014.,

prema procjenama Europske komisije, zaduženost EU-a mogla narasti na 91 posto BDP-a. Najzaduženija je, naravno, Grčka (157 posto BDP-a), pa Italija (127 posto) te Portugal (123 posto BDP-a). Iako su Bugarska i Rumunjska često na oštrici kritika EU-a, ovdje su među najboljima: bugarski dug je samo 18,5 posto, a rumunjski 37,8 posto BDP-a, što je daleko ispod maastrichtskih kriterija.

zinu prilagodbe i izražavaju brojčanim pokazateljima. Primjerice, zemlja treba smanjiti deficit za jedan posto BDP-a u godini dana. Moguće i sankcije No mjere kojima će ti zadaci biti postignuti u ovlasti su zemlje članice. EU, dakle, neće izravno postati “gospodar hrvatskog proračuna”, već će ocjenjivati načine smanjenja deficita koje će predložiti sama hrvatska vlada. U Ministarstvu financija moglo se čuti da će neke od tih mjera biti navedene već i u skorim smjernicama proračunske politike za iduće razdoblje te nacrtu državnog proračuna za 2014. godinu. Države članice imaju šest mjeseci (ili tri mjeseca ako je minus izrazito velik) da predlože plan

www.privredni.hr Broj 3796, 30. rujna 2013.

( 16 zemalja

Atlantic Grupa

Ulaganje od 120 milijuna kuna

trenutačno u EDP-u

unskog deficita

og proračuna odbe i izražavaju brojčanim pokazateljima. No mjere kojima će ti zadaci biti azito velik) da predlože plan smanjivanja Proračunski deficit i dug opće države u Hrvatskoj od 2005. do 2013. (u postotku BDP-a) Proračunski deficit opće države Dug opće države Jamstva Dug HBOR-a Dugo opće države + jamstva + HBOR

2008. -0,8 29,3 9,9 3,1 42,3

2009. -3,3 35,8 11,7 3,8 51,3

2010. -4,5 42,2 13,7 4,4 60,3

2011. -4,5 47,2 14,1 4 65,3

2012. -3,8 53,7 11,7 4,9 70,3

2013. -3,6 53,5 11,7 4,9 70,1

Izvor: HNB, Ministarstvo financija

smanjivanja. Procedura suzbijanja pretjeranog deficita traje tri godine. Europska komisija i Europsko vijeće procjenjuju je li država članica poduzela učinkovitu akciju koju je i obećala. Moguće je produljenje roka za proceduru ako se unatoč poduzetom deficit ne uspije smanjiti (to se dogodilo Belgiji). No moguće su i sankcije ako EU ustanovi da se država ne pridržava dogovora. Kazna može biti izrečena u obliku suspenzije novca iz europskih kohezijskih fondova. Članice eurozone mogu biti kažnjene i posebnim depozitom (od 0,2 do 0,5 posto BDP-a), koji im se ponovno isplaćuje kad se vrate na pravi proračunski put. Dosad je sankcija prijetila jedino Mađarskoj. EK je 2012. predložio suspenziju fondova, no odluka nikad

nije realizirana, iako se Mađarska nalazi u proceduri prekomjernog deficita neprekidno još od 2004. godine. Stoga se sa zanimanjem očekuju prijedlozi Vlade za uravnoteženje proračuna. Ministar financija Slavko Linić očekuje da će veći prilog punjenju proračuna, snažnijim investiranjem, dati i realni sektor. Linić kaže kako se drža-

Prilikom otvaranja procedure uzimaju se u obzir svi relevantni ekonomski elementi va odrekla velikih prihoda – doprinosa, poreza na dobit, otpisom dugova... – pa bi sad trebao početi djelovati i restrukturirani privatni sektor. U društvu se pruža poslovičan

otpor smanjivanju rashoda, ali na veliko protivljenje nailaze namjere za povećanje prihoda preko privatizacije (ili monetizacije imovine), žali se ministar. Slijedi fiskalna konsolidacija Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, ocijenio je da će Europska unija u razgovorima tražiti veće kresanje rashodovne strane proračuna. Težit će dugoročnijim uštedama, dok su dosad u Hrvatskoj provođene jednokratne mjere, koje su pridonosile smanjenju proračuna u jednoj godini. Analitičari upozoravaju da će fiskalna konsolidacija kratkoročno negativno utjecati i na razinu gospodarske aktivnosti. To može utjecati i na slabiji rezultat rasta BDP-a.

Ipak, taj mehanizam Hrvatskoj otvara priliku da se pod vanjskim pritiskom napokon pozabavi fiskalnom konsolidacijom, kad već nije u dosadašnjem dugoročnom razdoblju, mišljenja je Hrvoje Stojić iz Hypo banke. Mnogo će ovisiti o političkoj volji i Hrvatske i EU-a. Stojić kaže da se na primjeru nekih članica EU-a vidjelo da taj mehanizam i nije tako strog, na što je mogao djelovati zamor u EU-u zbog reformi te MMFove ocjene da se tempo fiskalne konsolidacije odvija prebrzo. Hrvatske mjere u reguliranju pretjeranog deficita očekuju i u agencijama za kreditni rejting. U Fitchu su fiskalnu neravnotežu svrstali među ključne razloge za posljednju odluku o snižavanju rejtinga. Ta je agencija procijenila da će deficit

I ZG holding može povećati državni dug EDP se temelji na drukčijoj metodologiji od one kojom je Hrvatsku dosad promatrao Međunarodni monetarni fond. Po europskoj metodologiji (ESA 95) proračunski deficit će biti veći jer se u sektor opće države uvrštavaju i poduzeća u vlasništvu države ili jedinica lokalne samouprave koja stvaraju gubitke i dugove. Prema toj metodologiji moglo bi se, primjerice, dogoditi da se u javni dug uvrste i obveze Zagrebačkog holdinga, ako bi te obveze podmirivao izravno gradski proračun. Deficit i dug mogu povećati i aktivacije jamstava koje je država davala za kredite javnih poduzeća (HAC), jamstva za kredite HBOR-a...

opće države ove godine porasti na 4,7 posto, a da će javni dug narasti do 66 posto u 2016. godini.

Atlantic Grupa je potpisivanjem predugovora u Industrijskom parku Nova Gradiška započela ulaganje u novu tvornicu za proizvodnju energetskih pločica iz asortimana sportske i aktivne prehrane. Riječ je o projektu ukupne vrijednosti 120 milijuna kuna, koji će u prvoj godini proizvodnje otvoriti 50, a uz planirani rast poslovanja u konačnici 160 novih radnih mjesta. Početak gradnje tvornice planira se u travnju 2014., a prvi proizvodi s novih linija na tržištu se očekuju u prvom kvartalu 2015. Najveći dio svog asortimana sportske i aktivne

prehrane Atlantic Grupa proizvodi u vlastitim pogonima u okolici Hamburga te u Rogaškoj Slatini, a energetske pločice dosad su se proizvodile ugovorno kod treće strane. “Novi proizvodni pogoni projektirani su u skladu s najvišim standardima prehrambene proizvodnje. U Novoj Gradišci naišli smo na iznimno razumijevanje i susretljivost lokalne zajednice i veliko nam je zadovoljstvo što možemo kroz razvoj vlastitog poslovanja pridonijeti razvoju ove poslovne zone”, rekao je Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe. Željko Bigović, gradonačelnik Nove Gradiške, izrazio je zadovoljstvo što je Atlantic Grupa odabrala Industrijski park Nova Gradiška kao najkvalitetniju od 93 analizirane poslovne zone. (D.Ž.)

Željeznica u usponu

AGIT organizira izvoz cementa Dva vlaka sa 26 vagona i ukupno 1258 tona cementa za Libiju otpremljeno je u organizaciji zagrebačke tvrtke AGIT iz Fabrike cementa Lukavac. Do kraja godine očekuje se prijevoz do 30.000 tona cementa za Libiju. Riječ je o jedinstvenom ekološko-izvoznom projektu ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u cijeloj regiji Jugoistočne Europe, tvrde iz AGIT-a. AGIT je prije tri mjeseca dobio od Europske unije subvenciju za opsežniju organizaciju željezničkog prometa u cilju smanjenja emisije stakleničkih plinova. U organizaciji izvoza cementa za Libiju uz AGIT sudjeluju Luka Ploče te Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine i Željeznice Republike Srpske kao partneri u kopnenom dijelu prijevoza.

Iznimnost ovog projekta leži i u činjenici da je Fabrika cementa Lukavac dala prednost željezničkom prijevozu kao ekološki najprihvatljivijem. Prednost željezničkog prijevoza je i u smanjenju zadržavanja tereta na graničnim prijelazima, manjim oštećenjima i rasterećenju cestovne infrastrukture, a u odnosu na cestovni, željeznički prijevoz je na dugi rok održiviji. Fabrika cementa Lukavac vodeći je proizvođač portland i zidarskog cementa u Bosni i Hercegovini, u 99-postotnom vlasništvu austrijske kompanije Asamer holding. (D.Ž.)

S MARKOVA TRGA

Prihodi državnog proračuna u 2014. • Porezni prihodi projicirani su u iznosu od 65,7 milijardi kuna međugodišnji pad od 0,7% • Prihodi od doprinosa projicirani su u iznosu od 38,3 milijarde kuna - međugodišnji rast od 1,8% • Prihodi od pomoći projicirani su u iznosu od 4,6 milijardi kuna međugodišnji rast od 67,8%

Najznačajnije kategorije rashoda u 2014. (1)

• Rashodi za zaposlene iznose 21,4 milijarde kuna - godišnje povećanje od 647 milijuna kuna • Subvencije - iznose 6,7 milijardi kuna - godišnje povećanje od 698 milijuna kuna - subvencije poljoprivredi - iznos nacionalnih sredstava za izravna plaćanja u poljoprivredi ostaje na razini 2013. dok se povećavaju sredstva iz EU proračuna za 732 milijuna kuna - subvencije HŽ-u održavanje željezničke infrastrukture i regulacije prometa te poticanje željezničkog putničkog prijevoza u iznosu od 1,2 milijarde kuna - subvencije brodogradnji u skladu s dogovorom s EK

Najznačajnije kategorije rashoda u 2014. (2) • Pomoći - iznose 9,5 milijardi kuna - 2,8 milijardi kuna više u odnosu na 2013. - doprinos RH proračunu EU - povećanje od 1,9 milijardi kuna - projekti EU - povećanje od 925 milijuna kuna • Naknade građanima i kućanstvima - iznose 64,4 milijarde kuna 446 milijuna kuna više u usporedbi s planom za 2013. - mirovine - usklađivanje mirovina iz radnog odnosa - izmjene u sustavu povlaštenih mirovina - zdravstvo - racionalizacija sustava i provedba programa sanacije - socijalna skrb objedinjavanje određenih socijalnih naknada i uvođenje zajamčene minimalne naknade

( 190 mlrd kn

dosegnut će javni dug u 2015.

Privredni vjesnik Broj 3796, 30. rujna 2013.

( prihod od 22 mlrd kn u Vladi očekuju od autocesta

Vlada obznanila svoje Smjernice ekonomske i fiskalne politike

Poskupljuju voda,šećer, Vlada još razmišlja hoće li PDV za smještajne turističke usluge, na koje je sada stopa 10 posto, spustiti će i najnižu stopu od pet posto morati podignuti na osam posto jer u sustavu mogu biti samo tri stope. Igor Vukić vukic@privredni.hr

eđustopa poreza na dodanu vrijednost od 1. siječnja povećat će se sa 10 na 13 posto, što znači da bi tim povećanjem poskupjeli voda, šećer, ulje, dječja hrana... No, Vlada time namjerava, barem dijelom, smanjiti veliki proračunski deficit. S tim povećanjem u državnu bi se blagajnu slilo 600 milijuna kuna godišnje više prihoda, rekao je ministar finan-

Povlaštene mirovine veće od 5000 kuna (s iznimkom invalida i djece poginulih branitelja) smanjit će se za 10 posto cija Slavko Linić, predstavljajući prošli tjedan mjere za smanjenje deficita u razdoblju od 2014. do 2016. godine. Vlada je mjere usvojila zajedno sa Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za isto razdoblje. Linić je otkrio da Vlada još razmišlja hoće li PDV za smještajne turističke usluge, na koje je sada stopa 10 posto, spustiti na osam posto, koliko ima i mediteranska konkurencija. Ako tako napravi, onda će i najnižu stopu od pet posto morati podignuti na osam posto jer u sustavu mogu biti samo tri stope. Najviša, od 25 posto, neće se mijenjati. U idućoj godini Vlada planira deficit smanjiti za dvije milijarde kuna.

Novac namjerava prikupiti povećanjem trošarina na dizelska i benzinska goriva te duhan i duhanske proizvode. Pojačanim inspekcijama pritisnut će se crno tržište najma stanova i tu se namjerava ubrati oko 300 milijuna kuna poreza za iznajmljivanje. Osim toga, porez na promet nekretnina plaćat će i oni kojima je to prva nekretnina, ali se stopa smanjuje sa pet na četiri posto. Infuzija privatizacije Državne financije popravit će prihodi od privatizacije HPB-a i Croatia osiguranja, a do kraja iduće godine trebao bi biti gotov i postupak davanja autocesta u koncesiju. Od autocesta u Vladi očekuju prihod od 22 milijarde kuna.

Ni to neće biti dovoljno da se smanji veliki javni dug koji će 2015. dosegnuti 190 milijardi kuna. Stoga su pripremljeni dodatni rezovi u rashodima. Prema najavi potpredsjednice Vlade Milanke Opačić, usluge održavanja, čišćenja i vođenja računa izdvojit će se iz ministarstava i drugih državnih institucija, a time će se otvoriti prilika privatnom poduzetništvu. “U mojem resoru ima institucija koje su smještene vrlo blizu. Ponegdje ih ima i po nekoliko u istoj ulici. I svaka ta ustanova ima svoje čistačice, svoju službu za pranje rublja, svoje računovodstvo, radnike za održavanje. Sve usluge mogu se dobiti jeftinije putem outsourcinga”, rekla je potpredsjednica Vlade. Sve povlaštene miro-

vine veće od 5000 kuna smanjit će se za 10 posto. Izostavit će se jedino stopostotni invalidi i djeca poginulih branitelja. Iz državnih tijela i javnih službi u mirovinu će odmah morati otići svi radnici koji imaju uvjete za starosnu imovinu. Procjenjuje se da ih je oko 12.000. Zamrznut će se napredovanje državnih službenika kako bi se smanjio rast mase njihovih bruto plaća. Nova racionalizacija čeka i mrežu sudova i drugih pravosudnih institucija. Uskoro bi trebao biti gotov i masterplan zdravstvenih ustanova. Smanjivat će se broj pomoćnog osoblja i bolje nadzirati poslovanje. Bolnice će se specijalizirati za pojedine djelatnosti radi koncentracije kvalitete li-

ječenja, a i uštede na troškovima. Na lijekovima bi se trebalo štedjeti oko 300 milijuna kuna godišnje. Smanjenje neporeznih obveza Uvodi se centralni obračun plaća za sve koji novac dobivaju iz proračuna, a u državnu riznicu objedinit će se i računi brojnih državnih agencija, fondova i zavoda. “Bit će to dobitak za proračun jer unatoč rastrošnosti ti fondovi i agencije ipak zarade nešto više no što potroše”, prokomentirao je ministar Linić. U namjeri da poduzetnicima smanji neporezne obveze, Vlada je odlučila dio vodnih naknada uključiti u cijenu vode. “Više nema socijalizacije plaćanja tih naknada. Tko troši

www.privredni.hr Broj 3796, 30. rujna 2013.

(

oko 300 mil kn godišnje

trebalo bi se uštedjeti na lijekovima

ulje,dječja hrana... na osam posto, koliko ima i mediteranska konkurencija. Ako tako napravi, onda Najviša, od 25 posto, neće se mijenjati Manjak proračuna opće države 2014. - 2016. (000 HRK) Izvršenje 2012. Novi plan 2013. Projekcija 2014. Projekcija 2015. Projekcija 2016. DRŽAVNI PRORAČUN -10.000.689 -10.246.926 -17.403.741 -16.252.894 -15.457.069 Ukupni manjak/višak -3,0 -3,0 -5,0 -4,5 -4,1 % BDP-a IZVANPRORAČUNSKI KORISNICI -1.549.170 -1.335.239 -1.788.958 -2.303.043 -1.519.376 Ukupni manjak/višak -0,5 -0,4 -0,5 -0,6 -0,4 % BDP-a LOKALNA DRŽAVA (576 lokalnih jedinica) 95.976 -97.868 -66.207 51.433 80.924 Ukupni manjak/višak 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 % BDP-a KONSOLIDIRANA OPĆA DRŽAVA -11.453.884 -11.680.032 -19.258.906 -18.504.504 -16.895.521 Ukupni manjak/višak -3,5 -3,5 -5,5 -5,1 -4,5 % BDP-a

Slijedi ekonomski rast

Iduće godine ubrzanje rasta BDP-a Smjernice ekonomske politike, kako stoji u obrazloženju, donose se u prijelomnom trenutku kad se nakon četverogodišnje recesije očekuje preokret u trendu ekonomskog rasta. Tako se nakon neznatnog rasta u 2013. očekuje njegovo postupno ubrzanje na 1,3 posto u idućoj godini. U 2015. BDP će rasti 2,2 posto, a u 2016. će se povećati za 2,6 posto. Istodobno će se inflacija zadržati na oko dva posto godišnje, procijenili su ekono-

reforme, reforme

Rezovima do maastrichtskog kriterija

Izvor: Ministarstvo financija

Makroekonomske projekcije BDP - realni rast (%) Potrošnja kućanstava Državna potrošnja Bruto investicije u fiksni kapital Izvoz roba i usluga Uvoz roba i usluga BDP - doprinosi rastu (postotni bodovi) Potrošnja kućanstava Državna potrošnja Bruto investicije u fiksni kapital Izvoz roba i usluga Uvoz roba i usluga

2012. -2,0 -2,9 -0,8 -4,6 0,4 -2,1

Projekcija 2013. 0,2 -0,3 0,3 3,3 -0,5 0,6

Projekcija 2014. 1,3 0,2 -1,5 7,6 2,3 2,5

Projekcija 2015. 2,2 1,5 -0,4 7,5 3,4 4,3

Projekcija 2016. 2,5 2,2 0,6 5,9 4,2 5,0

-1,8 -0,2 -0,9 0,2 0,9

-0,2 0,1 0,6 -0,2 -0,3

0,1 -0,3 1,4 1,0 -1,0

0,9 -0,1 1,5 1,5 -1,8

1,3 0,1 1,2 1,8 -2,2

Izvor: Ministarstvo financija

više vode, više će i plaćati”, istaknuo je Linić. Država se tako odrekla oko 75 milijuna kuna godišnje.

Zamrznut će se napredovanje državnih službenika kako bi se smanjio rast mase njihovih bruto plaća Uštede će se tražiti i u dijelu regionalnog ustroja. Po jedan ured državne uprave bit će nadležan za svaku od pet regija (Slavonija, Dalmacija, Sjeverna Hrvatska, Zagreb i

središnja Hrvatska te IstraPrimorje-Lika). U većim gradovima ostat će samo ispostave državne uprave. Tako će se urediti i ustroj većih javnih poduzeća. Ukinut će se i neke olakšice za slabije razvijena područja. Po zakonima koje je pregazilo vrijeme, status područja posebne skrbi uživa još i Dubrovnik, iako je riječ o jednom od bogatijih gradova, rekao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić. Smjernice ekonomske i fiskalne politike bile su u osnovi pripremljene još ljetos, ali je njihovo objavljivanje odgođeno dok se nisu utvrdile sve obveze i dugovi. U očekivanju pre-

poruka Europske unije za smanjenje deficita Vlada je pripremila i dodatne mjere za uravnoteženje javnih financija. Konačni popis državnih nekretnina Vlada je donijela i strategiju svog djelovanja do 2016. godine, u kojoj također ima dijelova koji se odnose na gospodarstvo. Uz ostalo, Vlada je najavila dovršenje popisa svih svojih nekretnina i njihovo aktiviranje. Povećat će se bespovratni novac tvrtkama koje ulažu u razvoj novih proizvoda. Gradit će se drugi kolosijek pruge na dionici Dugo Selo-Križevci i nova pruga

Sv. Ivan Žabno-Gradec. Uvest će se i novi sustav plaćanja posebne naknade za okoliš na motorni pogon, s ciljem smanjenja onečišćenja okoliša. Izdano je i jamstvo Hrvatskim cestama za novo zaduženje za gradnju i održavanje cesta te refinanciranje ranijih kredita. Kredit vrijedan 74,5 milijuna eura Hrvatske ceste podižu kod zajednice banaka (BKS, Croatia, Hypo, Istarska, OTP i Zagrebačka banka). Rok otplate je sedam godina, a efektivna kamatna stopa 6,28 posto godišnje, što također oslikava uvjete kakvi sada vladaju na kreditnom tržištu.

misti u Vladi. Pozitivni efekti ulaska u EU trebali bi nastupiti 2015. godine, kad se očekuje snažniji priljev novca iz kohezijskih fondova. Do tada će se rast temeljiti na domaćim javnim i privatnim investicijama.

Bez dodatnih reformskih mjera deficit bi u 2014. trebao narasti na 5,5 posto BDP-a, i to najviše zbog rasta izdatka za kamate (2,5 milijardi kuna) te obveza koje proračun ima pre-

ma Europskoj uniji (4,7 milijardi kuna). Uz rezove na rashodnoj strani i rast nekih prihoda, Vlada očekuje da će na kraju 2014. deficit središnje države biti 15,4 milijarde kuna, ili 4,4 posto BDP-a. U 2015. uštede bi smanjile deficit na 12,3 milijarde kuna (3,4 posto BDP-a). U maastrichtske kriterije deficit bi se uklopio 2016. Iznosio bi 2,8 posto BDPa, u što bi bile uključene obveze svih državnih razina.

Premijerova ocjena

Milanović: Deficit je mlinski kamen oko vrata Manjak državnog proračuna i visok javni dug koji neprekidno povećava trošak kamata mlinski su kamen oko vrata hrvatske države, istaknuo je premijer Zoran Milanović. Iako u Europi postoje razvijenije zemlje koje imaju razmjerno veći dug, hrvatskih 60 posto duga u odnosu na BDP teško je održivo dok se ne ubrza gospodarski rast, rekao je Milanović. Ministri su svjesni i da

će reformske mjere izazvati dosta otpora. Potpredsjednica Vlade Milanka Opačić poručila je da stvari moraju mijenjati, a reforme će se provesti “bez obzira na galamu u javnosti”.

AKTUALNO

( 4,5 mlrd kn

Privredni vjesnik Broj 3796, 30. rujna 2013.

investicije javnog sektora u prvih šest mjeseci

( 190 mlrd kn javni dug do kraja 2013.

Predsjednik vlade Zoran milanović o stanju nacije

U borbi za radna mjesta stradava gospodarski rast “Suočavanje s realnošću i s visokim računima zatečene neodgovornosti uvijek je bolan proces. Na ovoj vladi je da taj proces učini što manje traumatičnim za najšire slojeve našeg društva. To i činimo”, zaključio je premijer Drago Živković zivkovic@privredni.hr

U prvih šest mjeseci u javnom je sektoru realizirano 4,5 milijardi kuna investicija, što je porast za 30 posto u odnosu na prošlu godinu.

lada se do razumne granice bori za očuvanje svakog radnog mjesta, a predanost toj borbi u stanovitoj mjeri usporava rast pokazatelja u nekim ekonomskim segmentima. Ali statistički rast BDPa, nažalost, ne znači nužno da najširi slojevi građana žive bolje, ugodnije i sigurnije, poručio je premijer Zoran Milanović u svom prvom godišnjem izvješću o stanju nacije pred Hrvatskim saborom. Izvješće na koje se nije moglo replicirati već su o njemu mogli raspravljati samo predstavnici klubova zastupnika Milanović je započeo tezom da Hrvatska kao regionalni lider i punopravna članica EU-a nikome ništa ne duguje, stoga “tražimo da nas se poštuje, da se uvažavaju naši stavovi” i da se Hrvatsku doživljava ravnopravnim partnerom i sugovornikom.

Isplata radničkih mirovina neće doći u pitanje, kao ni invalidske mirovine i naknade Vlada ima četiri glavna pravca aktivnosti u izlasku iz krize. Prvi je uvođenje reda, drugi je konsolidacija državnih financija, treći restrukturiranje i racionalizacija državnog i javnog sektora, a četvrti izrada, donošenje i

provedba mjera za oporavak i novi rast gospodarstva. Državne financije su nam naprosto prenapregnute, ali poduzimamo sve razumne i odgovorne mjere da to promijenimo, rekao je premijer. Samokritični prema drugima Iako tvrdi da ova vlada nije nerealna niti joj nedostaje samokritičnosti, krivnju za tešku gospodarsku situaciju Milanović i dalje svaljuje na “neodgovornost koja je u jednom razdoblju prošlog desetljeća bila najvažnije svojstvo hrvatske državne politike”. Zatekli smo nelikvidnost od 41,7 milijardi kuna, u rujnu 2012. dosegla je čak 44,6 milijardi, a danas iznosi 35,5 milijardi s tendencijom smanjivanja, pohvalio se premijer. Dodao je da su dospjele a neizvršene obveze države na kraju

2011. iznosile više od 2,5 milijardi kuna, a od tada su u cijelosti plaćene ili regulirane sporazumima. Broj radnika kojima nisu isplaćivane plaće smanjen je sa 205.000 na 70.000, a neisplata plaće i neuplaćivanje doprinosa postali su kazneno djelo. Opisujući aktualno stanje, Milanović je priznao da će javni dug do kraja godine vjerojatno dosegnuti 190 milijardi kuna, a samo lani povećan je za 21,5 milijardi kuna, od čega se 9,2 milijarde odnosilo na preuzete kreditne obveze brodogradilišta. “Planirali smo da proračunski deficit ove godine zadržimo na razini prošlogodišnjeg, pri čemu se 10,2 milijarde odnose na servisiranje kreditnih obaveza koje su ugovorile prethodne vlade. Bit će teško, no borit ćemo se da budemo što bliže ostvarenju tog plana”, rekao je

premijer. Usporedbe radi, naveo je, 2011. deficit proračuna bio je 15,5 milijardi kuna, od čega je 7,6 milijardi otišlo na kamate. Naplata jedan posto Milanović ne vidi druge nego da Hrvatska uđe u EU-ovu proceduru prekomjernog deficita. U kratkom roku javni dug se planira smanjiti prodajom većinskih udjela u Croatia osiguranju i Hrvatskoj poštanskoj banci, privatizacijom HŽ-Carga i mogućom monetizacijom autocesta. Traži se i strateški partner za Croatia Airlines, a Vlada je zainteresirana i za ulazak strateškog partnera u ACI. “Ne vjerujte onima koji govore da rasprodajemo državu. Kompanija koja je dosad progutala milijarde proračunskih kuna nije nikakvo nacionalno bogatstvo”, rekao je Milanović. Podsjetivši da su zatekli 51

milijardu kuna poreznih dugovanja, premijer je otkrio da je od toga Porezna uprava dosad uspjela naplatiti oko pola milijarde, a reprogramirano je šest milijardi kuna. Najavio je do kraja godine donošenje zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, gdje je više od tri milijarde kuna izvan financijske kontrole. Zajamčio je da isplata radničkih mirovina neće doći u pitanje, kao ni invalidske mirovine i naknade. Zadržat će i visoku razinu zdravstvene zaštite, štititi sva održiva prava branitelja i stradalnika Domovinskog rata, a pravo na besplatno obrazovanje imat će oni koji žele učiti, socijalno ugroženi i zakinuti. Predložit će i smanjenje mirovina koje su više od prosječne plaće, a nisu stečene iz rada.

Za fondove spremni Investicije u vodno gospodarstvo u ovoj će godini dostići 1,5 milijardi. U prvoj polovini godine imali smo 460 milijuna eura izravnih investicija, naspram 80 milijuna eura u 2012. Koordinacija za privatne investicije otkočila je sedam investicijskih projekata vrijednih gotovo pola milijarde eura, a u postupku rješavanja je još 13 investicijskih projekata vrijednih 766 milijuna eura. Ove će investicije otvoriti više tisuća novih radnih mjesta. U mandatu ove vlade ugovoreno je 508 milijuna eura projekata u okviru EU programa IPA, što je 80 posto sredstava koja smo imali na raspolaganju. U okviru europskih strukturnih elemenata ugovoreno je 513 milijuna eura ili 63 posto raspoloživog novca. Već sada naša je administracija spremna za korištenje više od devet milijardi eura koliko su nam do 2020. namijenili europski fondovi. “Suočavanje s realnošću i s visokim računima zatečene neodgovornosti uvijek je bolan proces. Na ovoj vladi je da taj proces učini što manje traumatičnim za najšire slojeve našeg društva. To i činimo”, zaključio je premijer.

www.privredni.hr Broj 3796, 30. rujna 2013.

( 8,7 mlrd kn potpora ( za 2,6% manje ukupno dodijeljeno u 2012. godini

nego 2011.

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Agrokor će morati prodati mnogo prodavaonica Agrokor će, kako to zakon i nalaže, sam morati predložiti čega će se odreći kako bi bila sačuvana konkurencija i izbor potrošača

grokor će morati prodati dosta trgovina u Hrvatskoj da bi se odobrilo njegovo preuzimanje Mercatora, smatraju u Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja. To, primjerice, može biti prodaja svih Mercatorovih prodavaonica u Hrvatskoj, ili nekih svojih, Konzumovih, i nekih Mercatorovih, rekao je prošli tjedan Mladen Cerovac, zamjenik predsjednice Vijeća AZTN-a Olgice Spevec. Formalno, proces odlučivanja još nije započeo jer je AZTN od Agrokora tražio nadopunu prijave o koncentraciji. Agrokor će, kako to zakon i nalaže, sam morati predložiti čega će se odreći kako bi bila sačuvana konku-

rat će nas jako uvjeriti u opravdanost preuzimanja. Neće nas impresionirati činjenicom da bi Optima u protivnom morala u stečaj. I stečaj je uobičajeni dio tržišnog natjecanja

i time se ne može opravdavati negativni utjecaj na konkurenciju i potrošače”, rekla je Olgica Spevec. Predstavljeno je i godišnje izvješće o državnim potporama u 2012. Ukupno je dodijeljeno 8,7 milijardi kuna potpora ili 2,6

posto manje nego u 2011. Pozitivno je da se smanjuju sektorske potpore (poljoprivreda, ribarstvo, promet), a rastu horizontalne (za istraživanje i razvoj, male i srednje tvrtke...). Oko 69 posto potpora i dalje dobivaju posebni sektori, dok oko 30 posto ide za horizontalne ciljeve, dok je u EU-u obrnuto. U odnosu na Uniju Hrvatska ima i veći udjel potpora u ukupnom BDP-u, i to oko 2,7 posto. Tradicionalno visoke potpore brodogradnji prošle su godine smanjene na 500 milijuna kuna. No u iduće dvije godine država će morati dati još 2,8 milijardi kuna za programe restrukturiranja privatiziranih brodogradilišta, istaknula je Olgica Spevec. Programe su odobrili EU i AZTN. (I.V.)

vatnog sektora koji jedini pokreće društveni razvoj. Država ne može stvoriti društveno bogatstvo, ali zato može izmjenama propisa privatnicima pokvariti posao. Kao primjer spomenuo je nedavnu najavu ministra financija Slavka Linića o izmjeni Zakona o igrama na sreću. Najavljene promjene iznenadile su i zabrinule američke ulagače u dva hrvatska lanca kladionica. Nagle izmjene šalju lošu poruku i plaše potencijalne ulaga-

če, što može štetiti cijelom gospodarstvu, zaključio je Merten. Zdenka Pogarčić, ravnateljica Ureda za zakonodavstvo koji Vladi daje stručnu podlogu za izradu zakona, pozvala je gospodarstvenike da sa svojim kritikama sudjeluju u procesu ocjenjivanja učinaka propisa. U toj proceduri bit će uskoro 20 zakona pa je to prilika da se iz njih uklone i propisi na kojima zapinju poslovi. (I.V.)

AZTN će uskoro razmatrati i mogućnost da HT u predstečajnoj nagodbi preuzme Optimu telekom rencija i izbor potrošača. Najteže će biti donijeti odluku na području Zagreba i Zagrebačke županije, gdje bi Agrokor s Konzumom, Mercatorom i Getroom zauzimao i više od 60 posto tržišta. Agrokor je u prijavi napi-

sao da je akviziciju Mercatora poduzeo radi regionalnog iskoraka. Stoga u AZTN-u očekuju da će svoj prijedlog za reguliranje statusa u Hrvatskoj Agrokor dati u smjeru neutralnosti. Odnosno, da neće htjeti povećati udjel

koji je bio velik i prije preuzimanja. HT i Optima AZTN će uskoro razmatrati i mogućnost da Hrvatski Telekom u predstečajnoj nagodbi preuzme Optimu telekom. “Mo-

Hrvatska gospodarska komora kao lobist gospodarstva

Poslovi zapinju na propisima U Hrvatskoj je niska kultura poštivanja zakona, a propisi, pa čak i Ustav, mijenjaju se prečesto, naglasio je Nadan Vidošević, predsjednik HGK-a

oslovna zajednica u SAD-u snažno se angažira u zakonodavnim procesima, a njihovi predstavnici i lobisti redovito i uporno nastoje utjecati na kongresnike, rekao je Mark Tallarico, viši savjetnik pri Uredu za zakonodavstvo Ministarstva trgovine SAD-a. Tallarico je prošli tjedan gostovao u HGK-u, na seminaru Partnerstvo zakonodavne i poslovne zajednice u postupku donošenja zakona,

iskustva SAD-a, u organizaciji AmChama, Američ-

Nagle izmjene šalju lošu poruku i plaše potencijalne ulagače, istaknuo je veleposlanik SAD-a

osnovani odbori, javna saslušanja, rasprave i drugi oblici informiranja o promjenama zakona. Tallarico kaže da proces ima dva smjera pa političari često sami pozivaju predstavnike biznisa kako bi se bolje upoznali sa sektorom o kojem donose propis.

ke gospodarske komore u Hrvatskoj, Hrvatske gospodarske komore i Veleposlanstva SAD-a. U odlučivanju političarima pomažu brojni trajni i privremeno

Važna je suradnja U Hrvatskoj je niska kultura poštivanja zakona, a propisi, pa čak i Ustav, mijenjaju se prečesto, istaknuo je Nadan Vidošević,

predsjednik HGK-a. Nedostaje nam i spremnost za zajedničko djelovanje unatoč različitim mišljenjima. Velike tvrtke, primjerice, u Hrvatskoj mogu postići svoje ciljeve lakše nego male, ali ne uvijek. Stoga je važno da surađuju u okviru institucija kao što je HGK, koji djeluje i kao lobist gospodarstva, rekao je Vidošević. Veleposlanik SADa Kenneth Merten kaže da država treba napraviti jasan okvir za razvoj pri-

10 aktualno

Privredni vjesnik Broj 3796, 30. rujna 2013.

( više od 4000 ( od 250 neporeznih davanja obrta zatvoreno u nepune 2 godine

golema većina ide upravo državi

Novi zakon o obrtu

HOK: Obrtništvo se gura u sigurnu propast Kome je u interesu ukinuti jaku komoru koja ne egzistira na jaslama proračuna, koja štiti interese obrtnika i na ovaj način pretvoriti je u udrugu koja nema nikakvog utjecaja u dijalogu s vlašću, pita čelnik HOK-a Dragutin Ranogajec Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

brtništvo danas proživljava najtežu krizu u svojoj povijesti, a novi zakon o obrtu, koji Ministarstvo poduzetništva i obrta upućuje na drugo čitanje u saborsku proceduru, tu će krizu još više produbiti i gurnuti obrtništvo u sigurnu propast, smatraju u Hrvatskoj obrtničkoj komori. “U nepune dvije godine mandata Ministarstva poduzetništva i obrta, broj obrta smanjio se za više od 4000. Povećan je broj insolventnih obrtnika za više od 3000, a iznos njihovih potraživanja za 1,6 milijardi kuna. Sjetimo se ambiciozno najavljenih 13.000 novih obrta i 50.000 novih radnih mje-

sta, što nam je Ministarstvo poručivalo krajem siječnja 2012. godine”, rekao je prošlog tjedna predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec. Loša suradnja s ministarstvom U HOK-u ističu kako nisu zadovoljni suradnjom sa svojim resornim ministarstvom jer se novi zakon o obrtu upućuje na drugo čitanje u Sabor bez konzultacija s obrtnicima. “Ministarstvo bježi od stvarnih problema obrtništva jer za njih nema rješenja i ne želi poslušati glas obrtnika. Obrtnici su inicirali izmjene Zakona o obrtu, kako bi izjednačili prava obrtnika s drugim poduzetnicima u ovim kriznim vremenima kada se

obrtnicima blokira i otima cjelokupna imovina, a ne samo vrijednosti unesene u obrt i stvorene za vrijeme poslovanja. Obrtnici zbog blokada i ovrha ostaju bez djedovine”, naglasio je Ranogajec. U HOK-u upozoravaju da Ministarstvo odbija sve njihove prijedloge, nemaju vizije, rezultata i rješenja jer ne razgovaraju s obrtnicima o njiho-

vim stvarnim problemima, nego se bave pitanjem obveznog članstva. “Kome je u interesu ukinuti jaku komoru koja ne egzistira na jaslama proračuna, koja štiti interese obrtnika i na ovaj način pretvoriti je u udrugu koja nema nikakvog utjecaja u dijalogu s vlašću?”, pita se Ranogajec. U HOK-u upozoravaju kako doprinos Hr-

vatskoj obrtničkoj komori čini manje od jedan posto opterećenja gospodarstva neporeznim davanjima, kojih ima više od 250 s ukupnim iznosom većim od 12 milijardi kuna. Najveća davanja idu gradovima i općinama i državnim poduzećima. Primjerice, naknada za licenciju za mali obrt za obavljanje usluga u šumarstvu iznosi 8000 kuna godišnje.

Maras: Neka obrtnici odluče vrijedi li im članstvo u HOK-u članarine ili ne

Ukidanje obveznog članstva u Hrvatskoj obrtničkoj komori od 1. siječnja 2015. najvažnija je izmjena u zakonu u obrtu predložena između prvog i drugog čitanja u Saboru, kaže ministar Gordan Maras. “Ovim prijedlogom Ministarstvo prepušta obrtnicima da odluče vrijedi li im članstvo u HOK-u članarine koju plaćaju ili ne. Ako rad HOK-a pridonosi njihovu poslovanju, onda će velika većina odlučiti ostati u njegovu

članstvu. Ne trebamo ih zakonom siliti da budu članovi HOK-a”, kaže Maras. Ključne promjene predložene novim zakonom su te da obrtnici neće za poslovanje odgovarati cjelokupnom imovinom, kao do sada, nego će dio imovine u kojoj žive biti izuzet od ovrhe, te to što će moći vlasništvo obrta prenijeti na članove obitelji. Usto, članovi uže obitelji moći će im pomagati bez zasnivanja radnog odnosa.

Obrtnici sada plaćaju komorski doprinos do najviše 156 kuna mjesečno, a HOK-ovim prijedlogom doprinos bi se smanjio na 88 kuna mjesečno, jednako za sve obrtnike. U Komori dodaju kako se tim novcem financira HOK, 20 područnih komora i 116 udruženja obrtnika, bez ijedne kune troška za državni proračun, a oko 100 milijuna kuna od tog doprinosa najvećim dijelom se vraća obrtnicima kroz razne usluge. Oko 83.000 obrtnika ovakvim prijedlogom zakona gubi jaku komoru koja zastupa i štiti njihove interese. “Nas samofinanciraju obrtnici da ih štitimo i zastupamo, a ne politika. Zato nećemo odustati od naših prijedloga za promjenu zakona”, zaključio je Ranogajec.

Dani hrvatskog meda u Osijeku od 4. do 6. listopada

Tri specijalizirana sajma na Velesajmu

Med je prava izvozna prilika

Dolazi 156 izlagača iz 26 zemalja

Uoči Dana hrvatskog meda, koji se u Osijeku održavaju od 4. do 6. listopada, Hrvatska gospodarska komora je u suradnji s osječkim Prehrambeno-tehnološkim fakultetom i Pčelarskim savezom Hrvatske organizirala ocjenjivanje meda i niza drugih proizvoda i pakovina. “U Hrvatskoj je sada aktivno 11.000 pčelara, koji sa 550.000 pčelinjih zajednica

S prvim danima listopada, od utorka do petka, Zagrebački velesajam organizira tri specijalizirana sajma: Energetika, Ekotehno i Interprotex. Kako kažu na Velesajmu, spajanjem ovih triju sajmova nastoje se objediniti programi i projekti u području očuvanja, zaštite i unapređivanja okoliša, ljudi i imovine te energetske učinkovitosti. Na sajmovima izlaže 156 izlagača iz 26 zemalja na površini od 7400 četvornih metara.

godišnje proizvedu preko 7000 tona meda raznih vrsta. To je više nego ikada. Istovremeno, hrvatski med je dostigao razinu najkvalitetnijih i najcjenjenijih u Europi”, kaže Ernest Nad, voditelj Odsjeka za poljoprivredu u ŽK-u Osijek koji ističe kako se taj kvalitativni skok nipošto nije dogodio slučajno. Naime, HGK već dvadesetak godina, zajedno sa strukovnim skupinama, radi

na edukaciji i promociji meda i pčelinjih proizvoda. I prof. Nikola Kezić, predsjednik Povjerenstva za 18. ocjenjivanje meda, ističe kako hrvatski med izuzetno visoko kotira na europskom tržištu. “Na ovogodišnjem ocjenjivanju imamo lijepi broj od čak 137 uzoraka meda. Ulaskom Hrvatske u EU naši bi pčelari trebali iskoristiti priliku koja im se pruža, jer je EU jedan od najvećih uvoznika meda na svijetu”, napominje Kezić. (S.S.)

Sajam Energetike proširuje program izlaganja na konvencionalne izvore energije, objedinjujući tako cijeli energetski sektor, a prati ga Energetska konferencija koja će se održati 2. i 3. listopada u Kongresnoj dvorani Velesajma. Ekotehno je bijenalni sajam namijenjen proizvođačima i ponuđačima opreme za gospodarenje otpadom i vodama, zaštitu tla i zraka te komunalnih vozila i opreme. Interprotex, 11. međunarodni

sajam zaštite osoba i imovine, iznova će na jednom mjestu okupiti razne grupacije ove gospodarske grane, nastavljajući višegodišnju tradiciju bijenalnog sajma zaštite u našoj zemlji te regionalnog lidera u grupi safety-security sajmova. (K.S.)

www.privredni.hr Broj 3796, 30. rujna 2013.

“ Ne smijemo pasti u depresiju. Procjene ukazuju da hrvatsko

gospodarstvo, kada bismo imali pravu viziju i strategiju, može rasti stopama od četiri do šest posto. ” Ivica Mudrinić, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca

Dan velikih planova

Živimo u grijehu propusta Izvršna vlast mora pokazati hrabrost, a HUP će joj pomoći konkretnim prijedlogom mjera koje će uskoro predstaviti, najavio je Ivica Mudrinić, čelnik HUP-a Drago Živković zivkovic@privredni.hr

Foto: Lider / Dražen Lapić

akon pet godina recesije mnogima dođe da spakiraju kofere i odu iz Hrvatske, ali ne smijemo pasti u depresiju jer procjene ukazuju na to da hrvatsko gospodarstvo, kada bismo imali pravu viziju i strategiju, može rasti stopama od četiri do šest posto. Potencijala, dakle, imamo, zato je naša bol utoliko veća što živimo u grijehu propusta, poručio je predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Ivica Mudrinić s otvaranja 5. konferencije Dan velikih planova. Izvršna vlast mora pokazati hrabrost, a HUP će joj pomoći konkretnim prijedlogom mjera koje će uskoro predstaviti, na-

javio je Mudrinić. U ime izvršne vlasti potpredsjednik Vlade Branko Grčić rekao je da stanje uopće nije tako crno kako se čini, jer je planirani deficit proračuna od 17 milijardi kuna u 2014. zapravo rezultat svjesne odluke da se če-

tiri milijarde izdvoje za investicije. Bivši ministar financija i sadašnji suvlasnik investicijske tvrtke Quaestus Borislav Škegro vrlo je kritičan prema, kako kaže, nestručnim prognozama gospodarskog rasta, iako ne osporava da ih Vlada

mora imati zbog planiranja proračuna. Šok terapija Škegro je za šok terapiju, a Vladine smjernice fiskalne politike naziva “pimplanjem” iako bi, kaže, barem 25 predloženih mjera odmah potpi-

sao. Većina poduzetnika okupljenih na Danu velikih planova ne očekuje u sljedećoj godini nikakav rast BDP-a, pa tako ni predsjednik Uprave Euroherca Damir Zorić. Njega ne zabrinjava najnoviji iskorak konkurencije oko obveznog autoosiguranja, jer je to već viđeno. Predsjednik Uprave Đure Đakovića Vladimir Kovačević također ne očekuje nikakav rast u 2014., pa svoju kompaniju namjerava usmjeriti na izvoz, primarno u Aziju, Afriku i zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza. Potrošnja električne energije dobar je pokazatelj stanja u gospodarstvu, a ta potrošnja u industriji sada opada, otkrio je predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Tomislav

Šerić. Dosad HEP nije valjao ni kad je ostvarivao dobit, ni kad je bilježio gubitak, a ubuduće se mora orijentirati na tržišno poslovanje i početi širenje u regiji, s obzirom na to da u Hrvatskoj

Većina poduzetnika okupljenih na Danu velikih planova ne očekuje u sljedećoj godini nikakav rast BDP-a može samo gubiti potrošače, istaknuo je Šerić. Nije svima loše u recesiji: JGL raste 20 posto, a predsjednik Uprave Ivo Usmiani objašnjava da je to rezultat dugoročnog planiranja i rane odluke da se sve snage bace na izvoz.

Poticajne mjere zapošljavanja

Traže se dobri programi Tek kada ekonomija snažno poraste i bruto domaći proizvod bude veći od dva posto, moći ćemo govoriti o značajnom padu nezaposlenosti, naglasio je Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava

roteklih godina aktivnim mjerama politike zapošljavanja nije se posvećivalo dovoljno pažnje, već je sve bilo usmjereno na davanje naknada za nezaposlenost, rekao je Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava na prošlotjednom savjetovanju Poticajne mjere za zapošljavanje za poslodavce, održanom u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca i Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Dodao je kako se situacija promijenila u proteklih četiri-pet godina. “U mje-

re aktivne politike prvo se uložilo 280 milijuna proračunskih kuna, dok se sada

U devet mjeseci ove godine više od 43.000 osoba uključilo se u mjere aktivne politike zapošljavanja za njih troši oko 600 milijuna. Usporedbe radi, europske zemlje za te mjere iz svojih proračuna izdvajaju od jedan do 1,5 posto, a mi samo od 0,5 do 0,6 posto”, istaknuo je Mrsić.

Upozorio je i da se u Hrvatskoj otvara manje radnih mjesta nego što ih se gubi. Tek kada ekonomija snažno poraste i bruto domaći proizvod bude veći od dva posto, moći ćemo govoriti o značajnom padu nezaposlenosti, naglasio je Mrsić. Sufinanciranje određenih doprinosa Osvrnuvši se na učinke mjera aktivne politike zapošljavanja, ministar je rekao kako se u devet mjeseci ove godine više od 43.000 ljudi uključilo u njih. Od 1. srpnja ove

godine te su mjere posebice usmjerene prema mladima. Do 2020. godine EU će više od osam milijardi eura usmjeriti u zapošljavanje mladih osoba. “No, kako bismo i mi dobili dio tog kolača, moramo imati dobre programe za zapošljavanje. Od 1. siječnja 2014. uvest ćemo nove mjere za socijalno i ekonomsko osnaživanje žena. U slučaju zapošljavanja žena i ranjivih skupina, primjerice socijalno ugroženih, država će poslodavcima sufinancirati doprinose i troškove iz kolektivnog ugovora (re-

gres i božićnicu)”, kazao je ministar. Govoreći o sudbini tržišta rada za 30, 40 i 50 godina, Mrsić je naveo kako će tada doći do paradoksa. Naime, prema predviđanjima otvorit će

se oko 370.000 novih radnih mjesta, ali u Hrvatskoj neće biti dovoljno radno sposobnih mladih ljudi. “Cilj nam je do 2020. godine imati dva milijuna zaposlenih”, naglasio je Mrsić. (S.P.)

12 aktualno

Privredni vjesnik Broj 3796, 30. rujna 2013.

USKORO ENERGETSKA KONFERENCIJA

( 1 od 10

prioritetnih proizvoda je poslovni turizam

Darko Lorencin, ministar turizma

Najave su dobre i već

Hrvatsku očekuju velike investicije u energetski sektor. Jesmo li spremni? S

Investicije u turistički sektor ove godine su u vrijednosti 2,5 mili njih upravo je u hotele visoke kategorije Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Drugi sajam energetike, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije održat će se na Zagrebačkom velesajmu od 1. do 4. listopada, a Energetska konferencija 2. i 3. listopada

azvoj energetske politike u Hrvatskoj obilježen je procesom pristupanja EUu, pa su i ciljevi energetske strategije usklađeni s ciljevima definiranima na razini EU-a - sigurnost opskrbe energijom, konkurentnost energetskog sustava i održivost ekonomskog razvitka. Hrvatsku očekuju velike investicije u energetski sektor, što u današnjim vremenima gospodarske krize predstavlja velik izazov ali i priliku. Istodobno, Hrvatska nema dovoljno energije za svoje potrebe i velik dio energije uvozi te je zato energetska strategija okrenuta povećanju kapaciteta za proizvodnju energije i energetskoj učinkovitosti. Drugi sajam energetike, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije na Zagrebačkom velesajmu, koji će se održati od 1. do 4. listopada, nakon prošlogodišnjeg uspješnog prvog uprizorenja, ove godine nastavlja smjerom okupljanja na jednom mjestu svih struka zainteresiranih za obavljanje energetskih djelatnosti te korištenje energije, poticanje interesa domaćih poduzetnika za razvoj i proizvodnju opreme unutar energetskog sektora,

kao i razmjene stručnih i znanstvenih iskustava. Energetska konferencija 2013., koja se održava 2. i 3. listopada, nastavak je uspješne prošlogodišnje Konferencije

Na konferencija će biti riječi i o izvorima financiranja energetskih projekata za razdoblje 2014. 2020. o energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije 2012., koja se profilirala u jedinstveni događaj za CEE regiju. Teme u fokusu U fokusu ovogodišnje Energetske konferencije su teme hrvatskog energetskog sektora. Predstavnici Vlade, institucija gospodarstva i znanosti razgovarat će o konvencionalnim energetskim izvorima – sigurnosti opskrbe energijom, konkurentnosti energetskog sustava i održivosti ekonomskog razvitka, te o provedbi Drugog nacionalnog akcijskog plana za energetsku učinkovitost – Hrvatska energetika i obveze sukladno EU

zakonodavstvu/Nacionalni akcijski planovi energetske učinkovitosti. Posebna pozornost bit će usmjerena energetskoj učinkovitosti u praksi, toplinarstvu u zgradarstvu, energetskoj obnovi te gradnji niskoenergetskih zgrada i pasivnih kuća. Uvijek je pitanje kako sve potrebe financirati. Stoga će Konferencija pokušati dati odgovor na pitanje koji su to strukturni fondovi EU-a i drugi izvori financiranja energetskih projekata za razdoblje 2014. - 2020. te koji se izvori mogu koristiti za financiranje mjera energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Bit će predstavljen i zakonski okvir u području obnovljivih izvora energije, kao i pitanje integracije takvih izvora na elektroenergetski sustav. Raspravom o hrvatskom tržištu u novom geopolitičkom okruženju - mjerama za poticanje ulaganja, poboljšanje investicijske klime, efikasnije restrukturiranje gospodarstva te očuvanje i otvaranje što više radnih mjesta - zaključit će se ovogodišnja Energetska konferencija. Za sva pitanja i dodatne informacije kontaktirajte kongres@zv.hr.

ministrom turizma Darkom Lorencinom razgovarali smo o stanju u hrvatskom turizmu te o planovima za iduću godinu. Možete li ocijeniti ovogodišnju turističku sezonu? - Zadovoljan sam rezultatima glavnog dijela sezone, gdje za kolovoz bilježimo rast u dolascima od 10,1 posto, a u noćenjima 4,5 posto. Za prvih osam mjeseci rezultati su 5,4 posto više dolazaka i 3,3 posto više noćenja nego što je to bilo prošle godine. Još više veseli činjenica da je ova predsezona pokazala plus, a vrlo su dobre najave i za rujan, pa i listopad. Stoga, već možemo govoriti o produlje-

Ova predsezona pokazala je plus, a vrlo su dobre najave i za rujan, pa i listopad

nju sezone. Naravno da je to imalo i efekt na prihode koji su u ovom trenutku za prvih sedam mjeseci u porastu, za 8,5 posto viši u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Što se tiče strukture stranih gostiju, ona je ove godine nešto izmijenjena iako, naravno, turisti iz Njemačke i dalje zauzimaju sam vrh na ljestvici zemalja iz kojih nam dolazi najviše turista. Posebno bih istaknuo porast turista iz Velike Britanije, Poljske i Skandinavije.

Što očekujete do kraja godine? - Do kraja godine očekujem nastavak dobrog trenda porasta svih pokazatelja, uz ponavljanje rezultata fizičkog prometa od prošle godine te rast ukupnih prihoda od turizma između dva i tri posto. Što očekujete od privatizacije hotelskih tvrtki u državnom vlasništvu koje su u problemima ili u predstečajnom postupku?

- Postupak predstečajne nagodbe podrazumijeva to da ključnu riječ vode vjerovnici koji temeljem potraživanja mogu biti strateški partneri ili uvesti strateškog partnera koji će restrukturirati i konsolidirati društvo, nastaviti s operativnim poslovanjem te to predložiti u programu temeljem kojeg će stari vlasnik donijeti konačnu odluku. Postupci su još u tijeku pa do njihovog okončanja ne bih komentirao detalje. Važno je da se učini sve što je moguće kako bi se postupak uspješno okončao te provelo nužno restrukturiranje društava koje će omogućiti nastavak poslovanja i daljnji razvoj društava. Možete li prokomentirati činjenicu da unatoč

naporima odgovornih u turizmu, trend podizanja kvalitete ne ide baš prema željenim ciljevima? Kako promijeniti negativnu strukturu smještaja u Hrvatskoj? - Ove godine Hrvatski sabor usvojio je Strategiju razvoja turizma Hrvatske do 2020. godine s jasnim ciljevima, smjernicama i informacijama o tome kakav ćemo razvoj turizma podržavati. Jasno je navedeno da ćemo posebno podržavati

ulaganje u hotelski smještaj, i to onaj visoke kategorije, podizanje kvalitete u kampovima te uvezivanje obiteljskog smještaja. S HBOR-om smo i za ovu godinu dogovorili kreditnu liniju za turizam, u kojoj se po prvi puta ove godine nalazi i potpora za male i srednje poduzetnike u turizmu. Raspisali smo natječaje za bespovratne potpore u vrijednosti višoj od 35 milijuna kuna. Velika očekivanja imamo i od povlačenja sredstava iz EU fondova za javnu turističku infrastrukturu, edukaciju u turizmu te SME sektor. Upravo je u tijeku natječaj za bespovratna sredstva kojima će se financirati projektna dokumentacija. Investicije u turistički sektor ove godine su u vrijednosti 2,5 mi-

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3796, 30. rujna 2013.

( za 8,5% viši

prihodi od turizma u prvih 7 mjeseci ove godine

( 15 mil kn

bespovratne potpore za turistički nerazvijena područja

ć možemo govoriti o produljenju sezone juna kuna, što je 124 posto više u odnosu na 2012. godinu, odnosno 234 posto više u odnosu na 2011. godinu. Većina Članstvo u Izvršnom vijeću Glavne skupštine UNWTO-a omogućava utjecaj Nedavno je Hrvatska, odnosno Vi kao ministar, izabrana za novu članicu Izvršnog vijeća Glavne skupštine UNWTO-a za razdoblje od sljedeće četiri godine. Koliko je takvo priznanje važno za naš turizam? - Glavna skupština UNWTO-a predstavlja glavno okupljanje Svjetske turističke organizacije, a činjenica da smo odabrani kao članica Izvršnog vijeća zasigurno nam omogućava veći utjecaj na odabir tema o kojima će se razgovarati, a time i potaknuti promjene. Tako smo primjerice ove godine razgovarali dosta o pitanju viza koje su ulaskom u EU postale velik izazov i našem turizmu. Vjerujem kako će se o lijuna kuna, što je 124 posto više u odnosu na 2012. godinu, odnosno 234 posto više u odnosu na 2011. godinu. Većina njih upravo je u hotele visoke kategorije. Postoje li realni izgledi izgradnje kongresnih centara u nekoliko gradova u Hrvatskoj? - Poslovni turizam jedan je od 10 prioritetnih proizvoda koje navodi Strategija. Glavna barijera rastu proizvoda je nedostatak kongresne infrastrukture i još uvijek nekonkurentan sustav upravljanja i komercijalizacije proizvoda. Uklanjanjem ovih nedostataka mogao bi se, osobito na regionalnom tržištu i izabranim nišnim tržištima, naći veći prostor za kvalitetniji razvojni iskorak. U planu je izrada akcijskog plana upravo za ovaj segment razvoja turizma, a naša je želja do 2020. godine izgradnja najmanje jednog većeg multifunkcionalnog kongresno-izložbenog centra kapaciteta do 3000 sjedećih mjesta, izgradnja nekoliko manjih multifunkcionalnih kongresnih centara kapaciteta 1000 sjedećih mjesta te povećanje smještajnih kapaciteta zbog razvoja kongresa u Zagrebu, ali i

Dubrovniku, Splitu, Puli, Rijeci i Opatiji te Osijeku. Zakon o turističkom zemljištu već se dugo spominje kao zapreka investicijama u hrvatski turizam. Je li taj zakon zaživio i jesu li riješeni problemi s kampovima? - Zbog problema u provedbi i nedorečenosti pojedinih odredbi ovog zakona koji je stupio na snagu 1. kolovoza 2010. Ministarstvo turizma nije bilo u mogućnosti dovršiti postupak davanja kon-

Do kraja godine očekujem nastavak dobrog trenda i rast ukupnih prihoda od turizma između dva i tri posto cesije za zemljište u kampovima na način na koji je to određeno Zakonom, već se sukladno istom zakonu do odobravanja koncesija ispostavljaju računi za privremenu koncesijsku naknadu. Izmjene i dopune Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije među prioritetnim su ciljevima Mini-

ovom pitanju još dosta razgovarati te time potaknuti i neke promjene kako bi se olakšao protok turista između zemalja koje su trenutno dio Europske unije te onih koji su ostali izvan. To nam je vrlo važno i zbog tržišta Rusije, Ukrajine i Turske, ali i povećanja dolaska turista iz zemalja kao što su Brazil, Kina, Indija... Osim toga, navedena imenovanja predstavljaju iznimno međunarodno priznanje Hrvatskoj te sam uvjeren kako ćemo i na ovaj način pridonijeti pozitivnoj percepciji Hrvatske u svijetu kao turističke destinacije koja ima što reći i pokazati svijetu. starstva turizma budući da taj zakon predstavlja jednu od prepreka za daljnja ulaganja, posebno u kampovima. Nakon što Hrvatski sabor usvoji prijedlog novog zakona, bit će nastavljena procedura za odobravanje koncesija i sklapanje ugovora o koncesiji temeljem zahtjeva trgovačkih društava. Vjerujemo kako će izmjena tog zakona potaknuti novi investicijski ciklus, pogotovo u segmentu kampinga, a što će utjecati i na povećanje ukupne razine kvalitete i konkurentnosti hrvatskog turizma te na produženje sezone. Što poduzetnici u turizmu mogu očekivati od Ministarstva u smislu novih projekata, poput projekata za male hotele, gradnje novih bazena, podizanja kvalitete...? - Radimo na novom paketu potpora za sljedeću godinu. Nastavit ćemo poticanje poduzetničkih aktivnosti i s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak, HAM A G Investom t e drugim

ministarstvima. Naši će natječaji za bespovratne potpore biti još fokusiraniji, a bit će formirani tako da potiču realizaciju strateških ciljeva – povećanje smještajnih kapaciteta hotela, povećanje kvalitete u kampovima, povećanje kvalitete i uvezivanje obiteljskog smještaja, inovativnosti, razvoja turizma na

do sada turistički nerazvijenim područjima te razvoja prioritetnih proizvoda koji imaju funkciju stvaranja novih motiva dolazaka turista. Možete li otkriti koje mjere pripremate za narednu sezonu? - U procesu smo kreiranja paketa bespovratnih potpora za sljedeću godinu, gdje ćemo poticati razvoj turizma u skladu sa Strategijom. Natječaji će biti još fokusiraniji nego do sada, a posebno će se vrednovati inovativnost, s ciljem jačanja konkurentnosti hrvatskog turizma. Za vrijeme mandata prošle vlade dosta se govorilo o razvoju kontinentalnog turiz-

ma. Kakvi su rezultati u tom dijelu te očekujete li značajniji turistički razvoj tog dijela Hrvatske? - Činjenica je da kontinentalni turizam u Hrvatskoj, ako izuzmemo Grad Zagreb, čini svega tri posto ukupnog turističkog prometa. Nama je cilj razviti turizam diljem Hrvatske, stoga i mi, ali i Hrvatska turistička zajednica, provodimo natječaje za bespovratne potpore isključivo za turistički nerazvijena područja, za koje izdvajamo 15 milijuna kuna. Upravo na tim područjima puno je teže privući turiste te je potrebno višestruko više raditi nego što je to potrebno u priobalju. Na ovim je dijelovima nužno graditi razvoj turizma na bogatoj kulturi te dodatnim sadržajima, kao što su zdravstveni turizam, sportski turizam, eno i gastro, te svi ostali posebni oblici turizma koji su i navedeni u Strategiji, osim sunca i mora. U ovim dijelovima Hrvatske prevladavaju privatni, odnosno obiteljski smještaj i mali kampovi. Naš je cilj svakako potaknuti ulaganje u hotelske kapacitete, u povezivanje i standardizaciju obiteljskog smještaja te povećanje kvalitete u kampovima. Kontinentalni turizam nije zanemariv segment i ima svoje tržište.

14 AKTUALNO

( 0,2 grama ( oznaku D

*vijesti Novi pogon Mlinara Mlinar je predstavio svoj proizvodni pogon na Radničkoj cesti u Zagrebu, greenfield investiciju vrijednu 40 milijuna eura. Tvornica zauzima površinu od 20.000 četvornih metara, opremljena je prema najsuvremenijim standardima, a proizvodni kapacitet je više od 95 milijuna proizvoda godišnje. U zadnje četiri godine, paralelno s razvojem nove tvornice, Mlinar je razvijao maloprodajnu mrežu koja sada broji više od 170 prodavaonica u Hrvatskoj, Sloveniji i Mađarskoj. Manje vode za pivo Karlovačka pivovara predstavila je svoje četvrto izvješće o održivosti. U njemu stoji da su u 2012. smanjili ukupnu potrošnju energije za 2,6 posto, specifičnu potrošnju toplinske energije za pet posto, a emisiju CO2 za dva posto. Nova linija za punjenje otvorena lani pridonijet će smanjenju potrošnje vode jer troši 15-20 posto manje vode u usporedbi sa starom linijom. Promičući odgovornu konzumaciju, Karlovačka pivovara je prošle godine provela projekt edukacije budućih vozača u suradnji s udrugom Hrvatske autoškole i pod pokroviteljstvom MUP-a.

Privredni vjesnik Broj 3796, 30. rujna 2013.

iznosi jedan karat

nose najskuplji dijamanti, najčešće bezbojni

Dijamanti

Najbolji ženski prijate Dijamanti su vječni i dobra investicija jer im s godinama vrijednost ne pada. No i među njima ima onih kamena određuje se prema karatu, boji, čistoći i rezu nje. Dobivanje certifikata ujedno jamči i kvalitetniju uslugu našim klijentima”, kaže Dodić. Naravno, certifikat donosi povjerenje kupaca jer jamči da osoba koja taj certifikat ima zna doista mnogo o dragom kamenju.

Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

rijeme krize je vrijeme prodaje obiteljskog blaga. Zadnjih godina u našim gradovima ulične lokale sve češće napuštaju propali poduzetnici, a u njihove prostore useljavaju se otkupljivači zlata i plemenitih metala. Vrijednost zlatnine svaki od njih u stanju je procijeniti, no certificiranih stručnjaka za drago kamenje donedavno u nas nije bilo. Cijene zlata u posljednjih su nekoliko godina udvostručene. Prije početka krize 2008. godine njegova cijena po unci - što je nešto više od 31 grama - bila je nešto manje od 800 američkih dolara. U vrhuncima krize

u svijetu gotovo je dosegla 2000 dolara po unci, a sada se cijena unce zlata kreće oko 1400 dolara. Zahvaljujući tome procvala je i trgovina zlatom. No, tržišta za drago kamenje, iako je i njemu cijena prethodnih godina

znatno rasla, gotovo da i nije bilo. Najveći problem je u tome što nije bilo dovoljno dobrih i certificiranih procjenitelja. Ali u posljednje vrijeme, zahvaljujući interesu klijenata, školuju se novi procjenitelji.

Jedna od najboljih takvih škola u svijetu je Američki gemološki institut u Londonu na kojem se usavršio Frano Dodić. “Zahvaljujući tim znanjima sada naša obiteljska tvrtka može procjenjivati i otkupljivati drago kame-

Engleska četiri C Dijamanti su vječni i dobra investicija jer im s godinama vrijednost ne pada. No i među njima ima onih boljih i skupljih, te lošijih i jeftinijih. Vrijednost pojedinog kamena određuje se prema takozvana engleska četiri C - carat, color, clarity i cut ili, na hrvatskom, karat, boja, čistoća i rez. Karat je mjera za težinu dragog kamena i iznosi 0,2 grama. Najskuplji dijamanti su najčešće oni

Nova proizvodnja u sisačkom Applied Ceramicsu

Brodari u Rusiji U Sankt Petersburgu je od 24. do 27. rujna održan sajam brodogradnje NEVA 2013. u sklopu kojeg je na izložbenom prostoru Hrvatske gospodarske komore održan i Hrvatski dan. Hrvatska brodogradnja ima iznimno dobar status u Rusiji, što je rezultat pedesetogodišnje nazočnosti na tom tržištu. Na sajmu NEVA ove su godine na nacionalnom štandu u organizaciji HGKa izlagali brodogradilišta Uljanik, Brodosplit, Brodotrogir, Viktor Lenac, Radež, Montmontaža Greben te proizvođači brodske opreme KončarGim, ACM-JEK i Inelteh.

Bezbojni safiri za Silicijsku dolinu Probna proizvodnja krenula je prije nešto više od godine dana. A proizvodnja industrijskog safira, koji se koristi u poluvodičkoj industriji, spremnog za tržište započela je prije otprilike dva mjeseca Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

isak je prije sedam godina, može se reći, postao dio Silicijske doline. Tada je Matt Darko Sertić, vlasnik tvrtke Applied Ceramics iz kalifornijskoga Fremonta u Silicijskoj dolini, u gradu iz kojeg potječe - Sisku, pokrenuo proizvodnju materijala i komponenti za izradu mikročipova primjenjivih u prijenosnim računalima

i mobitelima. Vrijednost cjelokupne investicije u tada prvu takvu europsku tvornicu iznosila je 12 milijuna američkih dolara. Dio ulaganja osigurao je sam vlasnik, a preostala sredstva namaknuo je kreditom banke. Važno je naglasiti da su specifični proizvodi poluvodičke industrije koje izrađuju stručnjaci u Applied Ceramicsu pronašli svoje mjesto u svjetskim kompanijama kao što su Bosch, IBM,

Intel, NEC, Philips, Sony, Samsung, Toshiba...

Proizvodnja je namijenjena izvozu, i to na tržišta EU-a, SAD-a i Tajvana Posebice je pak zanimljivo kako se, osim kvarca, specijalne keramike i silicija, u Sisku odnedavno proizvodi industrijski safir koji se također

koristi u poluvodičkoj industriji. Taj štapićasti safir je bezbojan i nema privlačnu plavkastu boju poput istoimene skupine dragog kamenja. Milan Sladojević, direktor Applied Ceramicsa u Sisku, kaže kako se na tome projektu počelo raditi prije otprilike tri godine. “Probna proizvodnja krenula je prije nešto više od godine dana. A proizvodnja industrijskog safira koji je spreman za tržište započela je prije ot-

prilike dva mjeseca”, ističe on. Prilagodljivo poslovanje Do milijunske investicije u sisački Applied Ceramics zapravo je došlo uoči svjetske ekonomske krize. Tako je na početku svojega puta kompanija naišla na mnoge prepreke. Unatoč tomu, napominje, opstala je i to ponajprije zahvaljujući vlasniku, odnosno njegovom entuzijazmu i financijskim sred-

www.privredni.hr Broj 3796, 30. rujna 2013. Gradi se prvi od dva chemical tankera

U Brodotrogiru opet pokrenuta proizvodnja

lji boljih i skupljih, te lošijih i jeftinijih. Vrijednost pojedinog bez boje i imaju oznaku D, a oni najlošiji klasificiraju se oznakom Z. Zamućenosti, mrlje i nepravilnosti dijamantu ruše cijenu, a ujednačena i jasna boja u čistom kamenu može mu podići vrijednost. Čistoća kamena rangira se u 10 stupnjeva. Rezanje kamena jedini je ljudski dodatak i ponekad se kvalitetnim majstorskim radom može podići lošija kvaliteta kamena. No sama procjena kvalitete kamena nije laka. “Puno je teže i nepreciznije donijeti ocjenu vrijednosti nekog kamena ako je on postavljen na prsten. Može se lako ocijeniti boja, kvaliteta reza i slično, no dobri majstori neke nepravilnosti ili nečistoće jako dobro sakriju svojim umjetničkim

stvima. “K tomu, mi smo tvrtka izvoznica, tako da nam je naplata potraživanja izuzetno uredna što je također održalo tvrtku. A ne manje važna činjenica jest i ta da je tvrtka okretna u poslovanju koje jako dobro prilagođava tržišnim uvjetima”, naglašava Sladojević dodavši kako je u jednom trenutku tije-

radom na prstenu, tako da istaknu ljepotu a skriju nedostatke”, upozorava Dodić. Olovka s dijamantnim vrhom Provjera dijamanta uključuje i promatranje pod posebnim osvjetljenjem s lupom i povećanjem od 10 puta, zatim usporedbu s tabelama boja, oblika i veličina, te kemijsko testiranje. Ipak najčvršći dokaz je testiranje olovkom s dijamantnim vrhom. Kako dijamant na dijamantu ne ostavlja trag, to je najlakši način razlučivanja simulanata od pravih dijamanata. U draguljarnici Dodić moguće je kupiti, ali i prodati takvo kamenje. “Iako još mnogi ne znaju da pružamo takve usluge, ima ljudi koji nam

kom krize u njoj bilo zaposleno petnaestak osoba, a trenutačno ih ima oko 50. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju nije donio mnogo promjena u njenom poslovanju jer od početka izvozi na tržišta EU-a, Sjedinjenih Američkih Država i Tajvana. “Ono što nam sada ponešto olakšava poslova-

već dolaze. Najčešće nam donose manje kamenje prosječne veličine oko desetine karata. Najveći koji

I kod nas postoje certificirani stručnjaci koji mogu procijeniti stvarnu vrijednost pojedinog dragog kamena sam do sada otkupio imao je jedan karat”, kaže Dodić. Ako ste u krizi, a imate skupog kamenja - sada ga imate gdje prodati. No stručnjaci kažu kako je ovo zapravo idealno vrijeme za dugoročno investiranje u dijamante jer su vječni i ne gube na vrijednosti.

nje je to što nema više carinjenja proizvoda”, kaže on dodavši kako će, prema najavama, iduća godina biti propulzivna za poluvodičku industriju. “I tomu ćemo se prilagoditi te, ako treba, pojačati proizvodnju, kupiti strojeve i zapošljavati nove djelatnike”, zaključuje Sladojević.

U Brodotrogiru je simboličnim rezanjem limova dopremljenih za izgradnju novogradnje NOV 325 nakon dvije godine ponovno pokrenuta proizvodnja. Riječ je o prvom od dva chemical tankera koji će se u Brodotrogiru graditi za vlastitu tvrtku, Trogir maritime, koji su već unaprijed unajmljeni na pet plus tri godine. Ovi sofisticirani brodovi koji istodobno mogu prevoziti 20 različitih tereta, projektirani su u Brodotrogiru pod vodstvom Nenada Flescha. Glavna im je osobina značajna ušteda u potrošnji goriva, i to do 5000 dolara dnevno. Porinuće pr-

vog tankera planirano je u svibnju 2014., a drugog šest mjeseci kasnije. Nakon te svečanosti. u nazočnosti predstavnika Županije splitsko-dalmatinske, Grada Trogira i sindikalnih povjerenika potpisani su Program zbrinjavanja i Socijalni sporazum između vlasnika, Uprave te Sindikata metalaca i Nezavisnog sindikata, na kojima se radilo više od godinu dana, a posebno intenzivno u proteklih šest mjeseci. Odlučeno je da će od 1170 radnika ostati njih 830, dok su ostali tehnološki višak, a uglavnom se radi o režijskim radnicima koji nisu direktno uključeni u proi-

zvodnju. Također je definirano i da će nova uprava zadržati dosadašnji kolektivni ugovor sa svim pravima radnika te zadržati brodograđevnu djelatnost što su sindikati od početka prodaje brodogradilišta zagovarali. Član Uprave Mateo Tramontana ustvrdio je kako su u škveru započeli sa zapošljavanjem deficitarnih struka kao što su diplomirani inženjeri, te da ima onih koji su u postupku zapošljavanja. “Imali smo oko 1200 zaposlenih od kojih je u proizvodnji bilo tek 530 radnika. Od 830 radnika koji ostaju, njih 290 morat će proći program doškolovanja, prekvalifikacije ili dokvalifikacije što će zahtijevati vrijeme i značajna sredstva”, istaknuo je Tramontana. Predsjednik Uprave Brodotrogira Nenad Končar naglasio je, pak, da će se za nekoliko godina uvesti inovativni programi iz područja energetike i energetske učinkovitosti. (J.V.)

Poticana stanogradnja

POS u Splitu ide dalje U ponedjeljak 30. rujna istječe rok za predaju zahtjeva za kupnju 206 stanova koji se grade po modelu poticane stanogradnje na lokaciji Kila 3 u Splitu. Za nekoliko tjedana na web stranici Agencije za promet nekretninama bit će objavljena prva lista prvenstva, dok će nakon što protekne žalbeni rok biti objavljena i konačna lista. Prema riječima Slavka Čukelja, ravnatelja Agencije za promet nekretninama, očekuje se da će se zaprimiti petstotinjak zahtjeva. Stanovi su površine od 40 do 90 metara četvornih, a najviša cijena četvornog metra stambenog prostora je 1100 eura. Osigurana je i kreditna

linija s prosječnom kamatom od 3,9 posto. Investicija je vrijedna 156 milijuna kuna. Kila 3 obuhvaća površinu od 6816 metara četvornih, a grade se dva nebodera, dvije stambene zgrade, podzemna garaža koja povezuje sve nadzemne objekte te tri poslovna prostora od kojih je jedan velika samoposluga koja bi trebala biti dovoljna za opskrbu cijelog naselja. Zamjenik ministrice graditeljstva i prostornog uređenja Željko Uhlir istaknuo je kako se kroz projekt POS-a vidi direktna uloga države - one koja svojim stanovnicima omogućuje povoljno rješenje stambenog pitanja. Zamjenik gradonačelnika Splita Goran Kovačević

otkrio je da je Grad napravio kompletnu infrastrukturu za prvu zgradu što će tvrtki Elanija omogućiti da dobije sve potrebne dozvole. U tijeku je i gradnja centralne prometnice koja će povezivati objekte u cijelom projektu. (J.V.)

16 PV ANALIZA *vijesti Novac za poduzetničke centre i razvojne agencije U Ministarstvu poduzetništva i obrta dodijeljene su potpore za razvojne agencije i poduzetničke centre u okviru programa Poduzetnički impuls. Novac je namijenjen razvoju agencija i centara, podizanju razine poduzetničkih znanja i vještina, jačanju konkurentnosti, povezivanju znanosti i poduzetništva i privlačenju investitora. Bespovratne potpore dobilo je 29 projekata od 37 prijavljenih, ukupno vrijednih 3,2 milijuna kuna. Prosječan iznos potpore bio je 110.000 kuna. Badel 1862 u borbi protiv krivotvorina Badel 1862 osnovao je posebnu službu za zaštitu robnih marki, koja intenzivno surađuje s MUP-om, Carinskom upravom i Državnim inspektoratom na suzbijanju crnog tržišta alkoholnih pića. Badel procjenjuje da je na tržištu od ukupno prodanih količina između pet i 10 posto krivotvorina, što je više od milijun boca koje se prodaju na tržnicama, po manjim trgovinama i u nekim ugostiteljskim objektima. Najčešće se krivotvore Pelinkovac, Prima Brand, Lavov i Vigor vodka.

Protiv baznih stanica U Zagrebu je i službeno otvoren Point shopping centar u zagrebačkim Vrbanima. Izgradnja je trajala šest godina, a ukupno je uloženo 50 milijuna eura. Point je zamišljen kao kvartovski trgovački centar, sastavni dio svakodnevice stanovnika zapadnog dijela grada. Dio tih stanovnika prosvjedovao je tijekom programa otvaranja zbog baznih stanica telekom operatora postavljenih na krovu centra. Uprava centra uvažila je njihove zahtjeve i najavila da će bazne stanice ukloniti u najkraćem mogućem roku.

Privredni vjesnik Broj 3796, 30. rujna 2013.

(42% pad prihoda ( 15 mil € tiskanih medija od 2008.

proračun za promidžbu Hrvatske turističke zajednice

6. Weekend Media Festival

Telekomi žele biti ba a banke postaju virt

Umjesto da prvo smišljaju proizvode i onda za njih traže klijente, banke budućnosti trebale bi temeljem Velike prepreke telekomima su postojeća bankarska regulativa i oprez korisnika prema radikalnijim no Drago Živković zivkovic@privredni.hr

okrenut prije šest godina s ambicijom da postane najveće regionalno okupljalište komunikacijske industrije u regiji bivše Jugoslavije, Weekend Media Festival, uz snažnu sponzorsku potporu Adris Grupe, evoluirao je u skup koji sve više tematizira i šire gospodarske teme. Posebno je to bilo vidljivo u ovogodišnjem programu, koji je uključivao i tri izrazito poslovno orijentirane panelrasprave: o telekomima, financijskoj industriji i regionalnom okrupnjavanju. Bankari i osiguravatelji pokušali su predvidjeti što će im se dogoditi ako se ne prilagode tehnološkim promjenama i hoće li uopće više biti potrebe za njihovim uslugama. Slika koju je ocrtao predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković nije ružičasta: rizici su povećani,

vić predviđa kopernikanski obrat: umjesto da prvo smišljaju proizvode i onda za njih traže klijente, banke budućnosti trebale bi te-

Jezgru telekomunikacijske industrije čini komunikacija, a ne telefon

uz staru konkurenciju pojavljuje se i nova, klijenti su sve zahtjevniji, a dioničari nezadovoljni, jer uprave ne donose očekivane profite. Stoga Luko-

meljem baza podataka smišljati posebne proizvode za prepoznate, individualne klijente. Predsjednika Uprave Raiffeisen banke Zdenka Adrovića brine nešto drugo: krenu li u masovno otvaranje virtualnih poslovnica, što se čini

neizbježnim sa širenjem internet bankarstva, kako će vratiti ulaganje u fizičke poslovnice, jer će njih morati masovno zatvarati? Adroviću su vrlo zanimljive virtualne valute, poput bitcoina, iako je svjestan da iz njih “mnogi vrazi vire”, s obzirom na to da još nisu regulirane. U bliskoj budućnosti vidi i mogućnost spajanja baza podataka koje imaju banke s bazama podataka komunalnih poduzeća, no pritom bi ipak uveo mehanizme sprečavanja zloporaba. Osiguranje kaska Industrija osiguranja presudno ovisi o isplati štete, zbog čega klijenti imaju

potrebu razgovarati sa živim čovjekom, jer još nema strojeva koji bi procijenili štetu. Zato predsjednik Uprave Croatia osiguranja Krešimir Starčević vjeruje da će osiguranje uvijek kaskati za bankama u tehnološkim inovacijama, iako vidi prostora za nove tehnologije u boljem prikupljanju podataka o klijentima. Telekomi u svijetu naveliko proširuju djelatnost i u sektoru plaćanja i kreditiranja sve više postaju izravna konkurencija bankama. Iako se možda čini da telekomi nasumično i pomalo avanturistički biraju nove djelatnosti, predsjednik Uprave HT-a Ivi-

ca Mudrinić ističe da sve nove investicije moraju imati dugoročne i ostvarive ciljeve koji odražavaju poslovnu filozofiju kompanije. Predsjednik Uprave VIP-a Mladen Pejković ističe da jezgru telekomunikacijske industrije čini upravo komunikacija, a ne telefon kao komunikacijsko sredstvo. Razvoj digitalnih tehnologija primorao je sudionike tržišta da redefiniraju svoju industriju i odatle krenu na širenje u medije, a potom i energetiku i bankarstvo. Iako im razvoj cloud tehnologije daje realnu mogućnost za osvajanje tržišta plaćanja, zasad su im velike prepreke postojeća bankarska regulati-

www.privredni.hr Broj 3796, 30. rujna 2013.

( 17,5 sati

kako komunicirati vrijednost proizvoda

Mislite globalno, proizvodite lokalno

prosječno tjedno gledanje televizije u Hrvatskoj

anke, tualne

m baza podataka smišljati posebne proizvode za prepoznate, individualne klijente. ovitetima

va i oprez korisnika prema radikalnijim novitetima u bankarstvu za vrijeme krize. 1+1=3 Premda se o okrupnjavanju velikih regionalnih kompanija u prehrambenom sektoru govori već mjesecima, rasprava o tome u Rovinju je pokazala da su pozicije zapravo poprilično udaljene. Tako bi se Miodrag Kostić, vlasnik srbijanske MK Grupe, najradije odmah udružio s Podravkom, ali predsjednika Uprave Podravke Zvonimira Mršića spajanje ne zanima. Mršić bi radije neki oblik suradnje u iskoraku na treća tržišta, za što par-

tnera traži i u TDR-u, koji je nedavno otvorio tvornicu u Iranu. Podravka je za 20 posto smanjila broj zaposlenih u Hrvatskoj, a to joj je omogućilo da znatno podigne efikasnost, pohvalio se Mršić. Sada kreću u novi investicijski ciklus koji bi im trebao omogućiti da zadrže pozicije u regiji i osvoje nova tržišta u udaljenijim zemljama. Kostićeva je vizija da se udruži četiri-pet velikih kompanija s prihodima mjerenim u stotinama milijuna eura, i na srpskoj i na hrvatskoj strani, a njihova sinergija bi, uvjeren je, dala zbroj 1+1=3. Kostić je uvjeren da će se to i dogoditi, dok Mršić smatra da nema koristi od spajanja čiji bi motiv bio samo da ih netko veći ne preuzme, jer će i nakon toga biti premali. Stoga Podravka teži akvizicijama u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji, koje može financirati i kreditom, budući da je kompanija razmjerno nisko zadužena. No, i Kostić ima 120 milijuna eura gotovine, s kojom ne zna što bi, jer ne uspijeva u regiji naći profitabilnu kompaniju koju bi tim novcem preuzeo. Isti problem muči Podravku, pa Mršić zato traži sličnog kandidata za preuzimanje na rastućim tržištima Rusije i zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza. I Kostićevu ponudu da se okrupne zbog zajedničkog ulaganja u razvoj i istraživanje Mršić glatko odbija, jer Podravka ima 200 zaposlenih u tom odjelu, u koji ulaže oko 1,5 posto prihoda od prodaje.

Hrvatska na Superbowlu Raspravu o stanju hrvatskog turizma neočekivano je zaoštrio američki gost Peter Radovich, televizijski producent hrvatskog podrijetla, koji je u karijeri osvojio 27 nagrada Emmy.

Lorencin najavljuje novi ciklus investicija u ACI-ju, najprije u marine u Slanom i Komolcu Najprije je prigovorio što u SAD-u nije vidio reklame za hrvatski turizam, a onda predložio da se plati samo jedan 30-sekundni oglas u pauzama Superbowla, jer bi dan nakon toga pola Amerike pričalo o Hrvatskoj. Istina, takav oglas košta četiri milijuna dolara, ali Radovich vjeruje da bi to bilo dobro ulaganje. Upitan o svojim osobnim iskustvima, Radovich je rekao da je usluga u hrvatskom turizmu katastrofalna, a konobari uvijek ljuti. Ministar turizma Darko Lorencin odvratio je da nam unatoč takvoj usluzi svake godine ipak dođe 10 do 12 milijuna turista, a direktorica

Hrvatske turističke zajednice Meri Matešić dodala je da bi voljeli imati novca i za reklamu na Superbowlu, ali četiri milijuna dolara je previše, s obzirom na to da je ukupni godišnji proračun HTZ-a za oglašavanje 15 milijuna eura i dijeli se na 18 tržišta, od kojih su prioritet ipak ona bliža. No, Radovich se nije dao smesti pa se obrušio i na službeni turistički slogan Mediteran kakav je nekada bio. Misli da bi trebalo naglašavati Jadran, a ne Mediteran, a nije mu jasno ni što bi mladim gostima trebalo značiti kakav je Mediteran nekada bio. Lorencin je uzvratio da je slogan usmjeren gostima sklonijima romantici, dok je Meri Matešić podsjetila da je Mediteran kakav je nekada bio proglašen jednim od pet najboljih slogana u svijetu. Ipak, priznala je da se nakon 10 godina potrošio, pa će nakon istraživanja tržišta biti određen novi slogan. Na Radovichevu stranu stao je Tomislav Popović, predsjednik Uprave Maistre, riječima da je “od Kaštela do Makarske Mediteran kakav nikada nije bio”. Iako zna kakav turizam želimo – kvalitetan ali dovoljno masovan za postojeću infrastrukturu – Lorencin je svjestan da smo slabi u izvanpansionskoj ponudi, a u nautičkom turizmu nam nedostaje 10.000 vezova u moru i 5000 na suhom. Stoga najavljuje novi ciklus investicija u ACI-ju, najprije u marine u Slanom i Komolcu.

Poslovne zvijezde 6. Weekend Media Festivala bili su Tom Buday, globalni šef marketinga i komunikacija s potrošačima kompanije Nestlé, i Nir Korzack, voditelj izvoza u izraelskoj podružnici Googlea. Buday se pohvalio s više od 165 milijuna fanova na Facebook stranicama Nestlé brendova, što im je važno zato što su brojna istraživanja pokazala da preko 90 posto potrošača najviše vjeruje preporukama ljudi koje poznaju. Korzack je u svom predavanju pokušao objasniti zašto Izrael ima tako mnogo uspješnih visokotehnoloških tvrtki iako su stanovnici i sama država razmjerno neskloni implementaciji novih tehnologija. Tajna izraelskog uspjeha na digitalnom tržištu je u tome što se poduzetnici od samog početka fokusiraju na globalno tržište, a ne lokalno. Korzack isto savjetuje i hrvatskim startu-

povima: zaobiđite ograničenja lokalnog tržišta tako što ćete od samog početka razmišljati globalno. Savjete je startupovima dijelio i Viktor Marohnić, suosnivač i izvršni direktor američke tvrtke Five Minutes Studio. Marohnić tvrdi da fokusiranje poslovanja prema malim klijentima krije velike prilike, jer su tako počeli i današnji giganti poput Microsofta, Googlea i Facebooka. Najbitnije je stvoriti proizvod koji je jednostavan za korištenje, naći dovoljno veliku nišu i komunicirati vrijednosti proizvoda bez kontakta s korisnikom.

tržište regije

Pad prihoda u svim medijima Prošle godine prvi put je na Weekend Media Festivalu napravljen pregled medijske scene svih tržišta regije. Ove godine je ponovljen, a uvodne podatke ponudio je Mislav Slade-Šilović iz PricewaterhouseCoopersa Hrvatska. Do 2017. godine na globalnoj se razini očekuje rast medijske industrije od 24 posto, dok će tržišta knjiga rasti zbog širenja e-knjiga, koje će uskoro dostići 40 posto prodaje. Direktor Imago reklamne agencije Damir Ciglar naveo je rezultate istraživanja po kojima Hrvati tjedno gledaju 17,5 sati televizije, 15,1 sat provode surfajući internetom, 15,5 sati slušaju radio, a sveukupno medije konzumiraju 56 sati tjedno. Na televizijskom tržištu Nova TV drži 34 posto udjela u gledanosti, najčitanije novine su 24sata, najčitaniji magazin je Gloria, a najslušaniji radio je Narod-

ni radio. Najposjećeniji hrvatski portal je opet 24sata, koji ima i najviše sljedbenika na Facebooku, 616.000. No, investicije u medijima smanjene su za 50 posto. Istraživanje Presscuta i Medianeta pokazalo je da su prošle godine tiskani mediji imali u prosjeku 42 posto manje prihode nego 2008. godine. Televizijama je prihod smanjen za 12 posto, a radijima za tri posto. Broj nezaposlenih novinara u istom se razdoblju utrostručio, pa ih je sada na zavodu za zapošljavanje evidentirano 750.

18 predstavljamo

( od 1997. god

posluje Laboratorij, danas Poliklinika Breyer

POLIKLINIKA BREYER, ZAGREB

Privredni vjesnik Broj 3796, 30. rujna 2013.

( još od 2008.

tvrtka Krutak se bavi EU fondovima

KRUTAK, BISTRA

Posao kao način života

EU fondovi u prvom planu Poliklinika Breyer je jedan od svega šest akreditiranih Kako se tvrtka EU fondovima bavi još od 2008. godine, laboratorija u Hrvatskoj, a kvalitetu njegovog rada uspjela se etablirati kao jedan od relevantnijih sudionika kontrolira njemački referentni institut za bioanalitiku RfB na tom tržištu što potvrđuje velik broj klijenata i partnera

akon 10 godina poslovanja u zagrebačkom Prilazu Gjure Deželića, Laboratorij Breyer 2007. preselio se u novi prostor u Ilici. Pritom je, nabavivši nove laboratorijske uređaje, korisnicima osigurao višu razinu kvalitete rada i pouzdaniju organizaciju procesa te zaposlio dodatno stručno osoblje. U želji za zaokruživanjem laboratorijske dijagnostike, kaže nam osnivačica laboratorija dr. sc. Darija Breyer, odnedavno se započelo s obradom mikrobioloških uzoraka. “Budući da poslujemo od 1997. godine, kontinuirano rastemo i proširujemo usluge, kao i krug stalnih korisnika. Vjerujem kako smo pozitivan primjer uspješnog poslovanja. Tijekom 16 godina rada nailazili smo na povremene prepreke. No ljubav prema poslu, vrhunski stručni suradnici, neprestano ulaganje u znanje i organizaciju poslovanja, rezultirali su isključivo pozitivnim iskustvima”, ističe ova specijalistica medicin-

ske biokemije. Korisnici Breyerovih usluga su ljudi svih dobnih skupina. “Zdravlje je naše najveće bogatstvo, stoga nam povjerenje iskazuju poslovni ljudi, roditelji, umirovljenici…”, napominje ona dodavši kako je laboratorij formalnom promjenom od 2. travnja postao Poliklinika Breyer. Vlastiti imidž Ideja za osnivanje laboratorija rezultat je dugogodišnjeg rada njegovih osnivača i zaposlenih stručnjaka u javnom zdravstvu koji su uočili potrebu za takvom

Laboratorij je formalnom promjenom od 2. travnja postao Poliklinika Breyer ustanovom. “Cijeli život se obrazujemo, upoznajemo s novostima iz područja medicine i biokemije, pa smo svoje znanje i iskustvo željeli podijeliti s drugima. Otvaranje laboratorija bio je logičan slijed jer mi svoj posao ži-

vimo. Ima li išta ljepše od toga kada posao nije teret već način života”, ističe ona. Svaki laboratorij ili poliklinika, nastavlja, ima svoj način poslovanja i rada. “Mi smo tijekom godina rada izgradili vlastiti imidž i naši korisnici znaju što im možemo pružiti. Poliklinika Breyer je jedan od svega šest akreditiranih laboratorija u Hrvatskoj, a kvalitetu našeg rada kontrolira njemački referentni institut za bioanalitiku RfB. Ona je tako jednaka kvaliteti rada bilo kojeg akreditiranog laboratorija u Europi”, kaže Darija Breyer dodavši kako je i njihov odnos s konkurencijom više nego korektan. Budući da posluje prema visokim standardima i stoji uz bok vrhunskim laboratorijima u Europi, laboratorij ne očekuje bitne promjene nedavnim ulaskom Hrvatske u EU. “Tek možda dodatni priljev klijenata, što je svakako pozitivno. A planovi za daljnji razvoj postoje, no neka za sada ostanu naša mala tajna”, zaključuje ona. (B.O.)

onzultantska tvrtka Krutak od 1992. godine bavi se financijskim savjetovanjem. Međutim, od 2008. godine snažnije je usmjerena na fondove Europske unije. Stoga je proširila portfelj na savjetovanje i izradu proje-

Poslovanje tvrtke početkom 2013. obogaćeno je web portalom One stop shop for EU funds kata upravo iz područja europskih fondova, evaluaciju i provedbu odobrenih projekata te vođenje edukativnih seminara i radionica na tu temu. Direktorica Krutka Tea Kranjec kaže kako su poslovanje početkom 2013. obogatili web portalom One stop shop for EU funds koji se nalazi na domeni www. europski-fondovi.eu. “Portal korisnicima pruža na jednom mjestu sve informacije o fondovima Europske unije odnosno o natječajima, programima, edukaciji, primjeri-

ma projekata, strateškim dokumentima, ugovornim tijelima i ostalom. U timu nas je šestero, nedavno smo uspostavili područni odjel u Splitu, a trenutno smo u fazi osnivanja učilišta za cjeloživotno učenje”, ističe Tea Kranjec. Kontinuirano usavršavanje Segment hvatskog tržišta u kojem tvrtka posluje zadnjih nekoliko godina doživio je veliku ekspanziju. “Kako se bavimo EU fondovima još od 2008. godine, uspjeli smo se etablirati kao jedan od relevantnijih sudionika na tom tržištu što potvrđuje velik broj naših klijenata i partnera. Rast očekujemo u svim segmentima poslovanja - od savjetodavnih usluga za pripremu projektne dokumentacije, preko pripreme i aplikacije za strukturne fondove, do edukativnih aktivnosti poput seminara, radionica, verificiranih usavršavanja kao i daljnjeg razvoja online sustava One stop shop for EU funds”, kaže ona. Djelatnici tvrt-

ke kontinuirano se usavršavaju, pa su tako prošli stručna usavršavanja u Firenzi, Rigi i Bruxellesu. “Planiramo internacionalizirati edukativne programe i ponuditi ih dionicima diljem Europe kroz programe cjeloživotnog učenja”, naglašava. Među problemima s kojima se tvrtka susreće u redovnom poslovanju Tea Kranjec ističe nedovoljnu informiranost, koja se pak može riješiti dijalogom i uključivanjem različitih dionika u cjelokupni proces oko pripreme i provedbe EU fondova. No dodaje i kako je u zadnje vrijeme na tom području vidljiv pomak. Zbog nedavnog ulaska Hrvatske u EU očekuju veću zainteresiranost, a time i pripremljenost potencijalnih prijavitelja. “Također, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvaraju se dodatni programi i fondovi koji nam do sada nisu bili na raspolaganju, čime raste i naš doseg u poslovnom smislu”, zaključuje Tea Kranjec. (B.O.)

AKTUALNO 19

www.privredni.hr Broj 3796, 30. rujna 2013.

( za 9,5%

smanjilo se TV tržište od 2010. do 2012.

( za 27%

povećana proizvodnja vlastitog programa

Analiza TV tržišta

Lokalni mediji su važni, ali nekonkurentni U distribuciji televizijskog signala dominira digitalni zemaljski prijenos, udjel IPTV-a premašio je 20 posto, a digitalna kabelska drži oko jedne osmine tržišta Drago Živković zivkovic@privredni.hr

ri godine nakon okončanja procesa digitalizacije televizije, Vijeće za elektroničke medije naručilo je analizu TV tržišta, koja je trebala odgovoriti na pitanje kamo ide televizija u Hrvatskoj. Analiza koju su proveli Ipsos Puls, Media Hub i AGB Nielsen Media pokazala je da se od 2010. do 2012. televizijsko tržište smanjilo za 9,5 posto uz pad cijene oglašavanja od

7,4 posto. Istovremeno je zbog obveza po koncesijama za 27 posto povećana proizvodnja vlastitog programa (informativnog za čak 41 posto), što je

Televizija je i dalje glavni izvor informiranja za gotovo 60 posto građana rezultiralo porastom rashoda za 23 posto, ali je broj zaposlenih smanjen

za 20 posto. Autori analize predviđaju da će se ove godine nastaviti pad prihoda od oglašavanja, a potom će TV tržište pratiti kretanje BDP-a, što znači da bi do 2017. moglo narasti za desetak posto, sa sadašnjih 730 na oko 800 milijuna kuna. U distribuciji televizijskog signala dominira digitalni zemaljski prijenos, udjel IPTVa premašio je 20 posto, a digitalna kabelska drži oko jedne osmine tržišta. Istraživanje gledanosti pokazalo je da Nova TV čvrsto drži prvo mje-

sto, ispred prvog programa HTV-a i RTL televizije. Među lokalnima samo Jabuka TV ima udjel gledanosti (share) veći od 0,5 posto. Neprofitni mediji Ostali TV programi drže zajedno oko tri posto udjela u gledanosti, što je na razini samog RTL-a. U toj je skupini najgledaniji kanal crtanih filmova Nickleodeon, ispred Foxa i National Geographica. Kako ukupna gledanost televizije opada, najgledaniji događaj i dalje je

nogometna utakmica Hrvatska-Brazil sa Svjetskog prvenstva 2006. Najgledanija serija je Ljubav u zaleđu, ispred Larinog izbora i Običnih ljudi. Televizija je glavni izvor informiranja za gotovo 60 posto građana, no internet se približava s udjelom od 26,8 posto, dok radio i novine stagniraju na šest-sedam posto. Najčešći izvor lokalnih informacija su radiopostaje, a lokalne medije općenito dvije trećine građana smatra važnima. No, pritom im daju osrednju ocjenu

kvalitete, najviše zamjerajući zbog previše reklama i repriza, niske kvalitete i banalnosti sadržaja. Autori studije stoga predlažu lokalnim medijima da se prestanu nadmetati s nacionalnima u udarnim terminima, te da se repozicioniraju u neka druga vremenska razdoblja. Vijeću za elektroničke medije savjetuju da definira strože uvjete za koncesiju, ali i da na područjima gdje nema uvjeta za komercijalne nakladnike potakne osnivanje neprofitnih medija s potporom države.

Socioekonomski utjecaj američke kompanije

Od svake kune za Coca-Colu 90 lipa ostaje u Hrvatskoj

oca-Cola u Hrvatskoj, zajedno sa svojim poslovnim partnerima, ostvaruje oko 0,7 posto bruto domaćeg proizvoda i u državni proračun uplaćuje čak dva posto ukupnih poreznih prihoda, pokazala je studija o socioekonomskom utjecaju Coca-Cole u prošloj godini. Studiju je izradila konzultantska tvrtka Steward Redqueen pod vodstvom američkog profesora Ethana Kapsteina, a predstavljena je povodom 45. obljetnice po-

S hrvatskom vladom Coca-Cola će nastaviti razgovore o poboljšanju poslovnog okruženja s ciljem održavanja postojećeg poslovanja i pokretanja novih investicija slovanja Coca-Cole u Hrvatskoj. Autori studije su izračunali da Coca-Cola daje izravan doprinos hrvatskom gospodarstvu od 215 milijuna kuna, a neizravan od čak 2,16 milijardi kuna. U proračun je lani zajedno sa svojim partnerima uplatila 1,23 milijarde kuna, od čega izravno 125 milijuna. Sama Coca-Cola zapošljava 554 radnika, ali s tvrtkama partnerima čak 7400. Od svake kune potrošene na Coca-Coline proizvode, prema računi-

ci iz studije, čak 90 lipa ostaje u Hrvatskoj. Sličnu studiju Coca-Cola je napravila u još 12 europskih zemalja i sve su one, tvrdi Kapstein, pokazale da je Coca-Cola u visokom postotku lokalna kompanija. Skupa voda Nije tu samo riječ o izravnom doprinosu poput plaćanja poreza i otvaranja radnih mjesta, nego i mnogim neizravnima, među kojima Kapstein izdvaja jačanje lokalne industrije, prijenos znanja i

postavljanje viših standarda. “Političari bi, kada se odluče za uvođenje neke mjere, trebali imati na umu ne samo učinak na pojedine kompanije nego i na cijeli sektor, pa i na širu zajednicu”, kaže Kapstein, uvjeren da bi zbog širih koristi država trebala podržavati privatni sektor. Njegovu je poruku ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras shvatio kao povod da podsjeti Coca-Colu na ukidanje poreza na reinvestiranu dobit kao dobar razlog za

nove investicije. Najavio je i da će država rasteretiti privatni sektor za oko 700 milijuna kuna parafi-

Coca-Cola sigurno ostaje na hrvatskom tržištu, bez obzira na zatvaranje dviju punionica skalnih nameta u ovoj godini, a investitorima koji su mu se požalili na skupu vodu u Zagrebu poru-

čio je da ulažu u Lici, jer tamo je voda najjeftinija. Direktorica Coca-Cole za Jugoistočnu Europu Lana Popović istaknula je da sigurno ostaju na hrvatskom tržištu, bez obzira na zatvaranje punionica u Solinu i Gotalovcu i otpuštanje više od 100 radnika. S Vladom će CocaCola nastaviti razgovore o poboljšanju poslovnog okruženja s ciljem održavanja postojećeg poslovanja i pokretanja novih investicija, zaključila je Lana Popović. (D.Ž.)

20 EUROGLAS *vijesti Više novca iz IPARD-a Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je u rujnu 15 milijuna kuna za završene IPARD projekte. Nakon 18 natječaja provedenih u protekle tri i pol godine za šest IPARD mjera, Agencija je do sada ugovorila 330 projekata s ukupnim iznosom ulaganja od 1,2 milijarde kuna i iznosom potpore od 674,8 milijuna kuna. Izrađuje se strategija prometnog razvoja Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture predstavilo je projekt izrade strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske. Prema najavama ministra Siniše Hajdaša Dončića taj dokument bit će dovršen do veljače iduće godine. “Njena vizija je jasna - željeznica, infrastruktura morskih i riječnih luka, moguća investiranja u zračne luke koje nisu koncesionirane, kao i rješavanje cestovne infrastrukture u dijelovima uskih grla”, naglasio je Hajdaš Dončić. Financiranje obnove i razvitka većinom bi trebalo ići iz strukturnih fondova EUa, privlačenjem privatnih investitora, te uspostavom modela javno-privatnog partnerstva.

EK hoće još 3,9 milijardi eura Europski povjerenik za proračun Janusz Lewandowski zatražio je od Europskog parlamenta i zemalja članica još 3,9 milijardi eura kako bi EU do kraja godine mogao pokriti sve svoje troškove. Glavnina novca potrebna je za plaćanje EU udjela u infrastrukturnim projektima zemalja članica. U ožujku je Europska komisija zatražila dodatnih 11 milijardi, ali je Parlament odobrio samo 7,3 milijarde. Prihvati li ovaj novi zahtjev, revidirani proračun EU-a za 2013. dostići će 144,5 milijardi eura.

Privredni vjesnik Broj 3796, 30. rujna 2013.

( 44,3 mlrd €

prodaja tehničkih dobara u Zapadnoj Europi (2. kvartal)

( 3,8% manje

u odnosu na isto razdoblje lani

Istraživanje GfK-a

Nijemci i Šveđani traže skuplje proizvode U zemljama Zapadne Europe jedino je tržište telekomunikacija pokazalo značajan rast, a on je ponajprije uvjetovan aktualnim bumom pametnih telefona (smartphone). Sa značajnim padom, s druge strane, bori se foto tržište, a posebice tržište potrošačke elektronike Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ugradbeni aparati - zbog pada tržišta nekretnina iskazuju manju prodaju. Trendovi prema kupovini jeftinijih robnih marki zabilježeni su u Italiji, Španjolskoj, Francuskoj, Grčkoj i Portugalu, dok, suprotno tome, u Njemačkoj i Švedskoj kupci traže skuplje proizvode.

kupna prodaja tehničkih dobara u Zapadnoj Europi u drugom kvartalu iznosila je 44,3 milijarde eura, što je bilo 3,8 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani. Promatrajući prodaju na tome tržištu tijekom šest mjeseci, također se primjećuje pad. Naime, prema podacima iz istraživanja GfK TEMAX za Zapadnu Europu, ukupna prodaja tehničkih dobara od početka siječnja do konca lipnja iznosila je 92,5 milijardi eura i bila je za 2,2 posto manja u odnosu na prvu polovinu 2012. godine. Brojevi tako jasno pokazuju da financijska kriza još nije završila. Većina zemalja već je dotaknula dno recesije te se još uvijek bori s problemom visoke nezaposlenosti i loših ekonomskih uvjeta. Međutim, u nekim zemljama se ekonomska situacija ipak lagano popravlja. Na osnovi procjena Europske središnje banke i indikatora koji pokazuju znakove laganog oporavka ipak postoji nada da će se financijska kriza približiti kraju svog dugačkog puta. Ovo istraživanje, čiji se rezultati temelje na podacima koje GfK Retail panel prikuplja u više od 425.000 maloprodajnih dućana širom svijeta, pokazuje da je među zemljama Zapadne Europe jedino tržište telekomunikacija iskazalo znača-

jan rast. Taj rast ponajprije je uvjetovan aktualnim bumom pametnih telefona (smartphone). Tržišta informacijskih tehnologija (IT) i malih kućanskih aparata (SDA) u nekim zemljama su također rasla. S druge pak strane, foto tržište, a posebice ono potrošačke elektronike (CE), bori se sa značajnim padom u svim regijama. Taj pad je uvjetovan zasićenjem tržišta i padom cijena. Najzaslužniji su usisavači Drugim riječima, tržište telekomunikacija u prvih šest mjeseci ove godine pokazalo je značajan rast. Ukupna prodaja iznosila je 19,1 milijardu eura, odnosno bila je viša za 12,6 posto. Ovakav pozitivan trend na tom tržištu uzrokovan je rastom

u segmentu mobilnih telefona. Tržište malih kućanskih aparata u prvoj polovini godine u zemljama Zapadne Europe iznosi šest milijardi eura, što je porast od 2,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Najveći rast zabilježen je u Švedskoj, Njemačkoj i Italiji. Najzaslužniji za te rezultate su usisavači. Zabilježen je i pozitivni trend prodaje među tradicionalnim kućanskim aparatima, posebice onima za kavu. Prodaja na tržištu informacijskih tehnologija u drugom kvartalu pala je za 3,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani, iako se pokazao kumulativan rast od 0,1 posto u prvih šest mjeseci. Minimalnom rastu najviše su pridonijeli inovativni proizvodi poput media tableta ili tankih notebookova. Međutim,

njihov rast ipak nije uspio kompenzirati smanjenu potražnju za prijenosnim ili stolnim računalima.

Tržište malih kućanskih aparata u prvoj polovini godine iznosi šest milijardi eura, što je porast od 2,3 posto Prodaja na tržištu velikih kućanskih aparata u drugom kvartalu iznosila je 7,2 milijarde eura, odnosno 14,6 milijuna eura tijekom prvih šest mjeseci. To je pad od 0,7 posto u odnosu na drugi kvartal prošle godine, odnosno 1,1 posto na godišnjoj razini. Prodaja aparata poput perilica za rublje ili hladnjaka pokazala je pozitivan trend rasta, dok

Gotovo dvije milijarde na fotoopremu Prodaja pak uredske opreme u drugom kvartalu iznosi 7,7 milijardi eura, što je pad od 3,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Španjolska i Grčka su jedine zemlje u kojima je zabilježen trend rasta ove kategorije. Potrošači u Zapadnoj Europi izdvojili su u drugom kvartalu 1,8 milijardi eura na fotoopremu, što je 12,9 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani. Posebice je zanimljivo kako na tome tržištu postoje različiti trendovi. Naime, dok potražnja za kamerama sličnih onima koji su ugrađene u modele pametnih telefona pada, raste potražnja za visokokvalitetnim digitalnim kamerama. Na koncu, na tržištu potrošačke elektronike bilježi se prodaja od 6,5 milijardi eura u drugom kvartalu, što je bilo čak 24 posto manje nego u istom razdoblju 2012. Ove je godine, naime, izostala povećana prodaja kojoj je prošle godine, baš u promatranom razdoblju, pridonijelo održavanje Europskog prvenstva u nogometu.

www.privredni.hr Broj 3796, 30. rujna 2013.

( više od 2000 projekata

sufinancirao FZOEU iz područja energetske učinkovitosti i OIE

Završetak osmogodišnj eg projekta u Hrvatskoj

Više od 113 milijuna kuna ušteđeno zahvaljujući energetskoj učinkovitosti Projekt Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj za cilj je imao javnom sektoru pomoći postaviti temelje za sustavno i učinkovito gospodarenje energijom te ga opskrbiti sa za to potrebnim alatima, vještinama i znanjima Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

lakše dosegla zadane ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova”, najavljuje Vesna Bukarica. Slavko Čukelj, direktor Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama, ističe kako Sporazumom o prijenosu aktivnosti APN preuzima koordinacijsku ulogu u provedbi sustavnog gospodarenja energijom u javnom sektoru, kao i administraciju te razvoj Informacijskog sustava za gospodarenje energijom.

akon osam godina provedbe u državnoj, regionalnoj i lokalnoj upravi završen je projekt Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj. Cilj tog EE projekta bio je javnom sektoru pomoći postaviti temelje za sustavno i učinkovito gospodarenje energijom te ga opskrbiti potrebnim alatima, vještinama i znanjima. Tako je tijekom njegove provedbe, među ostalim, educirano više od 29.000 javnih službenika, a razvijen je i nacionalni Informacijski sustav za gospodarenje energijom (ISGE), ključan alat za praćenje i analizu potrošnje energenata u kojem je danas više od 75 posto javnih zgrada. Projekt su provodili UNDP, dva hrvatska ministarstva - gospodarstva te graditeljstva, uz podršku Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) te Globalnog fonda za okoliš (GEF). Goran Čačić, voditelj EE projekta, prilikom predstavljanja rezultata naveo je kako je zahvaljujući sustavnom gospodarenju energijom od 2010. do kraja 2012. godine ostvarena ušteda viša od 113 milijuna kuna, odnosno oko 6,4 posto godišnje. “Uz pretpostavku istog trenda kao u 2012. godini, uštede do rujna 2013. iznose gotovo 150 milijuna kuna, a ostvarene su uz vrlo mali broj provedenih projekata cjelovite rekonstrukcije zgrada. Uz provedbu konkretnijih projekata energetske rekonstrukcije, procjenjujemo

Istraživanje GfK-a Hrvatska: Energija - izazov za mnoga kućanstva Energetsko siromaštvo jedan je od ključnih i rastućih problema u Europskoj uniji. Energetski siromašnima smatraju se ona kućanstva koja troše više od 10 posto svojih prihoda na osnovne energetske potrebe, a takvih je, prema procjenama, na razini EU-a između 10 i 30 posto. Istraživanje o pristupačnosti energije, koje je proveo GfK Hrvatska - Centar za istraživanje tržišta u parterstvu s Programom Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), pokazuje kako čak dvikako je dodatni potencijal ušteda ogroman i kreće se od 30 do 50 posto. Upravo ta činjenica predstavlja osnovni motiv za nastavak i proširenje aktivnosti EE projekta”, istaknuo je. Manje stakleničkih plinova Louisa Vinton, koordinatorica UN-a i stalna predstavnica UNDPa u Hrvatskoj, kaže kako je ponosna na rezultate koji su postignuti tijekom osmogodišnje provedbe projekta. “Iako se projekt približio završetku, srećom priča tu ne prestaje. Sretni

je trećine hrvatskih kućanstava troši više od 10 posto svojih prihoda na osnovne energetske potrebe. Louisa Vinton, stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj, ističe da gotovo 10 posto kućanstava u Hrvatskoj ne može na odgovarajući način zagrijati svoje domove u najhladnijim mjesecima. “K tomu, više od 26 posto kućanstava kasni s plaćanjem računa za energente”, kaže ona. Tamara Kraus iz GfK-a Hrvatska napominje kako su hrvatska kućanstva u

smo što će alati i znanja razvijeni tijekom provedbe aktivnosti, kao i veliki dio stručnjaka koji su ga razvijali, pronaći svoje mjesto u nacionalnim institucijama koje će nastaviti težiti našim zajedničkim ciljevima”, napominje ona. Vesna Bukarica, načelnica Sektora za energetsku učinkovitost u FZOEU-u, naglašava kako je Fond od osnutka 2003. godine sufinancirao više od 2000 projekata iz područja energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, s gotovo 770 milijuna kuna. “Uku-

2012. prosječno ostvarivala oko 840 eura prihoda. “Istraživanje pokazuje kako im je za osnovne životne potrebe trebalo nešto manje od 1200 eura, tako da im je nedostajalo dodatnih 42 posto prihoda”, naglašava ona. Prosječni pak troškovi za energente (kao što su plin, drva, ugljen, električna energija, nafta i toplana) tih kućanstava iznosili su oko 102 eura ili 12,2 posto ostvarenih prihoda. “Ti su troškovi u 2003. godini iznosili 70 eura”, kaže Tamara Kraus. (B.O.)

pne investicije koje su na ovaj način pokrenute premašuju 2,9 milijardi kuna, a značajno mjesto u tom portfelju zauzima upravo EE projekt. Ukupno isplaćena sredstva od gotovo 87 milijuna kuna bila su namijenjena za aktivnosti projekata Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama te Dovesti svoju kuću u red, kao i za sveobuhvatnu informativno-edukativnu kampanju kojom je značajno podignuta svijest hrvatskih građana o potrebi racionalnog gospodarenja energijom”,

kaže. Sporazumom o prijenosu aktivnosti, dodaje, Fond preuzima značajan dio projektnih aktivnosti. Među njima su suradnja i stručna potpora državnim institucijama i jedinicama lokalne i regionalne samouprave u sustavnom gospodarenju energijom, potpore provedbi energetskih pregleda i energetskog certificiranja javnih zgrada i nastavak edukativnih aktivnosti. “U sljedećem razdoblju Fond će nastaviti podupirati projekte poboljšanja energetske učinkovitosti i povećanja korištenja OIE, kako bi Hrvatska što

Predstavljeni i partneri EE projekta Valja dodati i to da su na završnom skupu, priopćeno je iz UNDP-a, svoja iskustva u gospodarenju energijom i ostvarene uštede predstavili timovi za gospodarenje energijom ispred institucija regionalne, lokalne i državne uprave. Tijekom trajanja skupa, na zagrebačkom platou Gradec održan je Info dan energetske efikasnosti (EE info dan), koji je bio nami-

Educirano je više od 29.000 javnih službenika i razvijen Informacijski sustav za gospodarenje energijom jenjen građanima. Tamo su mogli razgledati štandove tvrtki-partnera EE projekta s izloženim energetski učinkovitim proizvodima i sustavima te dobiti besplatno stručno savjetovanje o EE mjerama kojima je moguće ostvariti uštede u kućanstvu.

22 HRVATSKA & REGIJA *vijesti BiH dužna 10,4 milijarde KM Bosna i Hercegovina je zadnjeg dana lanjskog prosinca bila zadužena 10,4 milijarde KM, od čega je vanjski dug iznosio 7,1 milijardu KM (oko 3,6 milijardi eura), a unutrašnji dug 3,3 milijarde KM, stoji u izvješću Komisije za financije i budžet Predstavničkog doma parlamenta BiH. Zastupnici su upozorili da od tog vanjskog zaduženja nije bilo povučeno oko 230 milijuna KM kredita za izgradnju dionica autoceste koridorom V.c. Novi poslovi Energonivesta u Libiji Libijska tvrtka AGOCO dodijelila je sarajevskom Energoinvestu novi posao na izgradnji trafostanice u Bedi. Vrijednost posla iznosi 2,6 milijuna eura. Na libijskom tržištu prije ratnih razaranja bilo je angažirano 17 poduzeća na realizaciji investicija vrijednih 659 milijuna eura. Planirana dobit od tih poslova procjenjivala se na 54,5 milijuna eura, a vrijednost opreme koja se nije mogla povući zbog ratnih zbivanja iznosila je 8,4 milijarde eura. Tvrtkama iz BiH Libija i libijske tvrtke duguju 97 milijuna eura. Turci žele terminale u Pločama

Turska kompanija Yes Energy Systems želi na 30 godina zakupiti državnu tvrtku Naftni terminali FBiH u Pločama, javljaju sarajevski mediji, ali pod uvjetom da sav uvoz sirove nafte i goriva u Federaciju BiH ide preko te kompanije. S vladom FBiH, koja je vlasnik Terminala, Turci od travnja pregovaraju o zakupu i izrazili su spremnost da u obnovu pretovarnih i skladišnih kapaciteta ulože od osam do 10 milijuna eura. Turska kompanija podmirila bi i sve obveze Terminala u Pločama u iznosu od 66,4 milijuna kuna.

( 17,6% pad

Privredni vjesnik Broj 3796, 30. rujna 2013.

izvoza iz BiH u Hrvatsku u kolovozu

( za 30,3% smanjen uvoz iz Hrvatske u BiH u istom mjesecu

Bosanskohercegovačka borba za domaću proizvodnju

Spas u Turskoj Tursko ministarstvo prehrane, poljoprivrede i stoke dalo je dozvole za uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda, te mesa i mesnih prerađevina Milkosu, Mlijekoproduktu, Meggleu i mesnoj industriji u Travniku, koji su ispunili sve uvjete za plasman u tu zemlju Zdravko Latal latal@privredni.hr

anjskotrgovinsku razmjenu Bosne i Hercegovine u osam mjeseci ove godine karakterizira rast izvoza, smanjenje uvoza i deficita i nikad bolja pokrivenost uvoza izvozom, ističe se, među ostalim, u analizi Vanjskotrgovinske komore BiH, čije mišljenje dijeli i Misija MMF-a u Sarajevu. Zahvaljujući dobrim hidrometeorološkim prilikama i spremnosti postrojenja, izvoz električne energije je izbio na prvo mjesto, a značajan rast izvoza zabilježili su industrija obuće i drvoprerađivači, posebice izvoz

vima u prvih šest mjeseci izvoz još zadržava pozitivan trend od 7,5 posto, dok je uvoz smanjen za osam posto. Hrvatska još uvijek glavni trgovinski partner Prema podacima carinskih i poreznih službi u BiH, znatno je povećan uvoz cigareta iz Hrvatske što je na tržištu stvorilo zalihe do kraja godine. S bosanskohercegovačke strane do lipnja je zabilježen povećan izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda, mesa i, posebice, krumpira. No, sve je to sad zaustavljeno. Iako je Hrvatska, uz Njemačku, još uvijek glavni trgovinski partner BiH,

Najavljena pooštrena kontrola uvoza piletine i mesnih proizvoda namještaja. No, u analizi Komore izražena je i ozbiljna zabrinutost zbog golemog pada trgovanja s Hrvatskom. Tako je, primjerice, u kolovozu izvoz iz BiH u Hrvatsku pao za 17,6 posto, a uvoz iz Hrvatske za 30,3 posto. Zahvaljujući uvoznim poslo-

prava slika bit će poznata potkraj godine. S obzirom na sadašnje stanje pregovora između BiH i EU-a za očekivati je da će uvoz iz Hrvatske biti dodatno otežan. Vlast u BiH ostala je čvrsto na stajalištu da neće prihvatiti ultimatum Europske komisije

koja inzistira na tome da se Hrvatskoj i drugim članicama EU-a odobri trgovinski status iz Cefte. Štoviše, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, pored zabrane uvoza mesa jednog broja hrvatskih tvrtki jer ne odgovaraju standardima EUa, najavilo je i pooštrenu kontrolu uvoza piletine i mesnih proizvoda. Uredu za veterinarstvo BiH naloženo je da u skladu sa svojim nadležnostima i ovlastima preuzme sve potrebne mjere u smislu sveobuhvatnih i pojačanih graničnih kontrola mesa peradi zbog sumnji u kvalitetu i higijensku ispravnost tih proizvoda. Valja napomenuti da se ova mjera ne odnosi samo na hrvatske, nego i sve druge uvoznike. Ipak zaštitom domaće proizvodnje neće se bitno riješiti problemi mljekarske i mesne industrije nakon zabrana izvoza u Hrvatsku. U Uredu za veterinarstvo BiH već mjesec dana očekuju dolazak inspektora Ureda za veterinarstvo i hranu EU-a koji bi trebali još jednom prekontrolirati proizvodnju u mljekarama Meggle, Mlijekoprodukt, Milkos i Livanjska mljekara, a

koje su prošle prethodne provjere za dobivanje izvoznih dozvola i brojeva. Podsjetimo, posjet inspektora otkazan je ljetos, navodno zbog godišnjih odmora, ali ni na početku jeseni nitko ne zna kad bi oni mogli doći i odobriti ponovni izvoz mlijeka iz BiH u zemlje članice EU-a i Hrvatsku gdje se zadnjih godina prodavalo mliječnih proizvoda u vrijednosti od oko 40 milijuna konvertibilnih maraka. Kako transportirati robu? Do dolaska supervizora mljekari trpe milijunske gubitke i traže nova tržišta. Neki spas vide u izvozu u Tursku. Tako je ministarstvo prehrane, poljoprivrede i stoke Republike Turske nakon obavljenih kontrola u 14 tvrtki dalo dozvole za uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda, te mesa i mesnih prerađevina Milkosu, Mlijekoproduktu, Meggleu i mesnoj industriji u Travniku, koji su ispunili sve uvjete za plasman u Tursku. Time, međutim, nisu riješeni problemi ovih kompanija pri izvozu. Najniža cijena za transport je preko Luke Ploče,

no iako je nakon ulaska Hrvatske u EU za BiH dozvoljen slobodan promet roba preko ove luke, to za sada nije moguće jer bosanskohercegovačke veterinarske službe nisu povezane s TRACES-om, sistemom za elektronsko praćenje pošiljki. Alternativna luka je Bar, ali je izvoz preko crnogorske luke tri puta skuplji od kamionskog prijevoza kopnenim putem. U najtežem položaju je Livanjska mljekara koja je na hrvatsko tržište, uglavnom u Dalmaciju, plasirala oko 80 posto svoje proizvodnje. Privremeno rješenje je nađeno u suradnji s lancem trgovina Mercator BiH u čijim bi se marketima u okviru akcije “100 posto domaće” po povoljnijim cijenama plasirali proizvodi ove mljekare. Analitičari Vanjskotrgovinske komore BiH nisu zadovoljni ni trgovanjem s članicama Cefte. U proteklih nekoliko mjeseci otkrili su 102 necarinske barijere koje su bile skrivene u mreži nacionalnih propisa koje opterećuju, poskupljuju i koče trgovinsku razmjenu. U okviru komorske suradnje VTK BiH otklonio je 48 tih barijera.

www.privredni.hr Broj 3796, 30. rujna 2013.

više od 600 mil € manje od 2 mil €

(

uložio KBC u NLB

*vijesti

kapitalske otpremnine uspio povući KBC na odlasku

Nova bankarska afera u Sloveniji: sada leti Janko Medja?

NLB mijenja direktore u stilu letećih izmjena u hokeju Zajedno s Medjom na klupi za rezervne igrače mogao bi završiti i dr. France Arhar, predsjednik Nadzornog odbora NLB-a u čije je društvo priveden temeljem anonimne prijave, odmah sutradan sastao se Nadzorni odbor NLBa. Medja je pred nadzornicima kategorički odbio postojanje bilo kakve osnove za sadašnje teške optužbe. Istodobno izuzeo se iz svih poslovnih odluka povezanih s prodajom Mercatora. Sada je teško povjerovati da će Medja takvim izuzećem zadržati vodeće mjesto u NLBu. Najvjerojatnije njega će se nagovoriti na samoinicijativni prelazak na neko manje izloženo rukovodno mjesto.

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

lovenija je sve bliže tome da dođe na glas kao zemlja koja troši nerazmjerno mnogo rukovodnog bankarskog kadra. Najnovija afera - detonirana anonimnom prijavom da Janko Medja, trenutačni šef najveće slovenske banke, pripada skupini ljudi koja je prodavala Mercator i zarađivala na unutarnjim informacijama najvjerojatnije će završiti rokadom u neki sporedni kabinet u upravnom traktu banke. U trenutku dok NLB prolazi stresno testiranje i dok se grozničavo izračunava kubatura duga što ga iz NLB-a treba pretovariti na deponij tzv. loše banke, nezgodno je da banku vodi čovjek pod lavinom javnih objeda da je za Judine škude bio spreman prodavati dionice tvrtke od nacionalnog značaja. Mjerila ugleda NLB, dakle, nastavlja mijenjati direktore u stilu letećih izmjena u hokeju. Zajedno s Medjom na klupi za rezervne igrače mogao bi završiti i dr. France Arhar, predsjednik Nadzornog odbora NLBa. Ljudi iz Nacionalnog istražnog ureda posjetili su dr. Arhara u njegovom uredu predsjednika Udruženja banaka Slovenije gdje su mu presnimili sadržaj kompjutora, pregledali dokumentaciju te oduzeli rokovnik. Karijere Medje i Arhara sada

Incest tajkunstva i politike Dr. France Arhar našao se u ponešto blesavom položaju pred voditeljicom središnje TV emisije Odjeci u kojoj se analiziraju i komentiraju ključni događaji dana. Nije znao kako odgovoriti na banalna pitanja što su doplavila na valu svojevrsnog javnog linča. “Jeste li trgovali internim informacijama i kako se možete opravdati da niste potajno prodavali dionice tvrtke od slovenskog nacionalnog interesa?”, upitala ga je voditeljica. Dr. Arhar, koji je više godina vodio središnju banku i bio kandidat na izborima za predsjednika Slovenije, rezignirano je uzvratio odgovorom koji je u osnovi upućivao na činjenicu da velika UniCredit banka ima u vlasništvu banke u Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji, da je podjednako involvirana u poslove Mercatora i Agrokora te da je realno očekivati da moćna banka gleda kako ukupnost svojih poslova učiniti isplativijom. Pozvao se na činjenicu da banka UniCredit Slovenija, dok je vodio njenu upravu, nikad vlastitim novcem nije kupovala ničije dionice. “Bili smo prinuđeni ući u vlasništvo Mercatora i to zapljenom dionica što ih je založio Istrabenz za kredite koje nije mogao vratiti”, podsjetio je Arhar uz napomenu da je to isto rekao i istražiteljima. Nije nepoznato da je Mercator svojedobno privatiziran u kabinetu Janeza Janše tako što je Pivovarna Laško postala njegov najveći vlasnik, istodobno i vlasnik Dela, ali uz prešutni dogovor da se uređivanje utjecajnih novina prebaci na daljinski upravljač Janšinog bloka. Kriza je srušila tajkunsko-političke kule u zraku, a Pivovarna Laško sada se spašava od stečaja prodajom dionica Mercatora. su u rukama regulatora, Banke Slovenije, koja je 30. kolovoza ove godine na temelju smjernica Europskog bankarskog organa (EBA) izmijenila i dopunila pet podzakonskih akata tako da je sada ovlaštena odlučiva-

ti jesu li čelni ljudi banaka i štedionica, pa tako i najveće banke, primjereni obavljati svoje dužnosti. Odluka o čelništvu NLBa bit će presedan za cijelo slovensko bankarstvo. Na primjeru najveće banke počinju se primjenjiva-

ti sasvim određena mjerila “ugleda, iskustva i upravljačkih sposobnosti”, što ih moraju ispunjavati kandidati za članove uprava i nadzornih odbora. Nakon što je Medja cijeli petak (20. rujna) proveo s istražiteljima

Prekomjerna potrošnja direktora NLB tako nastavlja trošiti nerazmjerno velik broj direktora i predsjednika uprava. Na žalost, silovit kadrovski propuh kojem je ta banka bila izložena sve vrijeme od osamostaljenja države, nije nimalo pridonio njenoj financijskoj stabilnosti. Uz asistenciju europskih nadzornika NLB upravo prolazi stresno ispitivanje kojemu je svrha dobiti odgovor koliko je teška kontaminacija koju se prenosi u bunkere “loše banke”. Da je riječ o milijardama eura, dokaz je iznos s kojim se belgijska banka KBC kao nesuđeni strateški partner povukla iz Slovenije. Banka KBC je, naime, uložila u NLB zajedno s dokapitalizacijama više od 600 milijuna eura. Otišla je iz Ljubljane s manje od dva milijuna eura kapitalske otpremnine.

Gostoprimstvo košarkašima i financijski uspješno Prihodi upravo završenog prvenstva Europe u košarci procijenjeni su na 40 milijuna eura, što znači da je Slovenija samo posredstvom PDV-a vratila šest milijuna eura uplaćene kotizacije FIBA-i. Zaključno s finalnom utakmicom prodano je ukupno 182.700 ulaznica. Ostvarena je zlatna sredina između 145.000 ulaznica s kojima se izbjegava gubitak i 250.000 priželjkivane prodaje. Svi prihodi ostvareni su u okvirima očekivanog – nešto su podbacili samo prihodi od sufinanciranja općina. Seljaci ogorčeni predloženim oporezivanjem nekretnina Slovenska premijerka Alenka Bratušek obećala je poljoprivrednicima da će se nastaviti usklađivanje spornih odredbi o oporezivanju nekretnina. Poljoprivrednici zahtijevaju da se oporezivanje izvede na temelju proizvodnog potencijala zemljišta, a ne prema univerzalnom vrednovanju što ga je provela Geodetska uprava. Posebno su ogorčeni prijedlogom da se vila s bazenom na selu oporezuje po stopi od 0,15 posto, a svinjac od 0,50 posto.

Menadžeri Trima najavili dokapitalizaciju Trimo Invest, posredstvom kojeg su menadžeri Trima donedavno držali većinski udjel poznate tvrtke u Trebnju, ide u dokapitalizaciju. Ne uspiju li menadžeri izvesti dokapitalizaciju u visini 11 milijuna eura (vlastitim novčanim ulozima u prvom, te ulogom vjerovnika u drugom krugu), cijela tvrtka prelazi u vlasništvo glavnih vjerovnika, a to su UniCredit, NLB i Probanka, koja je i sama prebačena na kolosijek kontrolirane likvidacije.

24 STIL *vijesti

Privredni vjesnik Broj 3796, 30. rujna 2013.

( 47.316 kampista sudjelovalo u ocjenjivanju kampova

U Portorožu dodijeljene nagrade “Naj kamp Adria 2013” Stranica Love Croatia Love Croatia, službena Facebook stranica Hrvatske turističke zajednice, ovih dana bilježi više od 900.000 posjetitelja. Oni svakodnevno putem nje razmjenjuju iskustva, objavljuju svoje doživljaje iz Hrvatske, komentare i fotografije. Na taj način stranica predstavlja interaktivni dvosmjerni komunikacijski kanal svih zaljubljenika u Hrvatsku. Inače, Love Croatia se nalazi među prvih pet najbrže rastućih travel stranica u svijetu. Turizmu sredstva ESF-a Hrvatski turistički sektor može koristiti sredstva Europskog socijalnog fonda u turizmu (ESF). Predviđena sredstva ESFa u razdoblju od 2014. do 2020. godine su 1,44 milijarde eura ili 206,4 milijuna eura godišnje, što je čak 25 posto od ukupno raspoloživih sredstava za operativni program Razvoj ljudskih potencijala, na koji Hrvatska ima pravo kao punopravna članica EU-a. Znak zaštite okoliša za hotele i kampove

Kamp Lanterna osvojio prvo mjesto u kategoriji većih kampova u Istri U velikoj konkurenciji od 53 kampa iz Slovenije i 153 kampa iz Hrvatske, nagrade su osvojila čak dva Valamarova kampa Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

sklopu međunarodnog sajma Bonaca - velikog sajma nautike, kampinga i zelene energije, dodijeljene su nagrade “Naj kamp Adria 2013” najboljim kampovima u Sloveniji i Hrvatskoj, a prema izboru kampista. U velikoj konkurenciji od 53 kampa iz Slovenije i 153 kampa iz Hrvatske, koji su bili podijeljeni u devet kategorija, nagrade su osvojila čak dva Valamarova kampa: višestruko nagrađivani kamp Lanterna iz Poreča osvojio je prvo mjesto u kategoriji većih kampova u Istri, dok je kamp Solaris osvojio treće mjesto u kategoriji nudističkih i “miješanih” kampova u Hrvatskoj.

Solaris je osvojio treće mjesto u kategoriji nudističkih i “miješanih” kampova U ocjenjivanju kampova koje je trajalo od 20. svibnja do 16. rujna sudjelovao je rekordan broj od 47.316 kampista - ve-

ćinom slovenskih, iako ih je bilo i iz Hrvatske, Češke, Austrije i Italije. Ovu akciju ocjenjivanja po treći put organizirali su kamping portal www. avtokamp.si i kamping revija Avtodom te turistički portal Dobro jutro Slovenija. Avtokampi.si je vodeći internetski portal za kampiranje u Sloveniji koji nudi informaci-

je o više od 400 kampova u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i BiH, a godišnje ga posjeti više od milijun kampista. Među korisnicima je omiljen zbog vrlo korisnih i ažurnih informacija kao i mogućnosti ocjene svakog kampa. “Ovo je veliko priznanje za Camping on the Adriatic kampove i raduje nas što su čak dva naša

kampa osvojila nagrade u jakoj konkurenciji. Valamarovi kampovi, objedinjeni u brend Camping on the Adritatic iz godine u godinu ulažu u razvoj ponude i kvalitete, a ovakva priznanja dodatna su nam motivacija”, istaknula je Josipa Cvelić Bonifačić, direktorica Prodaje, marketinga, upravljanja prihodima i razvoja kampova u Valamaru. Valamar upravlja s ukupno 10 kampova od Istre do Dubrovnika, a svi imaju barem tri zvjezdice. Porečki kamp Lanterna je inače među 144 Best - najboljim kampovima u Europi, prema ocjeni uglednog njemačkog udruženja ADAC, a ujedno je i član Leading Camping Europe - prestižnog europskog udruženja koje broji 32 najbolja kampa u Europi.

ERNEST TOLJ OSVOJIO ZLATO NA PENTAWARDS NATJECANJU

Najbolje dizajnirana boca ona za vino s položaja Dingač Završen je postupak provjere i revizije nedavno usvojenih mjerila za skupine usluga smještaja u hotelu i kampu. Skupine i odgovarajuća mjerila dobila su nove nazive - Smještaj u hotelu i Smještaj u kampu, a vrijedit će sljedećih pet godina. Mjerila su revidirana u suradnji sa stručnjacima iz Povjerenstva za znak zaštite okoliša te ostalih stručnjaka koji su do sada radili na uspostavi tih mjerila kao i samom certificiranju.

Ograničena serija Saints Hills vina nazvana Ernest Tolj osvojila je zlatnu medalju na Pentawardsu, vodećem međunarodnom natjecanju u dizajnu ambalaže. Održan prošlog vikenda u Barceloni, Pentawards je privukao niz prijava dizajnerskih kuća iz cijelog svijeta u šest kategorija. Ernest Tolj je nagradu osvojio u kategoriji luksuznih proizvoda. Rješenje londonske dizajnerske kuće Lewis Moberly odlikuje jedno-

stavnost i pažnja dana detaljima. Vino dobiveno od selektiranog grožđa s položaja Dingač bit će punjeno u ograničenoj seriji. Butelja neće biti puštena u komercijalnu prodaju, no njen dizajn će se moći razgledati u trgovini Bonkulović u zagrebačkom Kaptol Centru gdje će sljedećih dana biti izložena. Inspiracija za dizajn pakiranja bio je detalj prozora stare vinarije na Dingaču. Mary Lewis, voditeljica ureda Lewis

Moberly, fotografirala je rešetku u prozoru vinarije koja danas čini ključnu dekoraciju na grliću boce. “Za dobar dizajn potrebni su dobri klijenti. Ivana i Ernest Tolj jednako vole dobar dizajn kao što vole vino. S ovim su vinom postavili visoku ljestvicu jer je riječ o ekskluzivnom proizvodu za koji je trebalo izraditi odgovarajući identitet. Cilj nam je bio izraditi pakiranje koje u isto vrijeme odiše luksuzom i jednostavnošću”, izjavila je Mary Lewis. U

kontrastu s dizajnom rešetke je jednostavna etiketa zavezana kožom oko grlića boce. Potpis Ernesta Tolja na njoj je otisnut u srebrnoj foliji, a podrijetlo vina u crnom tekstu kraj njega. “Vjerujem da smo ovim sjajnim rješenjem napravili dvije stvari. Prije svega smo dobili dizajn koji na najbolji mogući način komunicira vrhunski proizvod. No vjerujem da smo postavili ljestvicu i za druga vina kada je ri-

ječ o pakiranju”, ocijenio je vlasnik Saints Hills vinarije Ernest Tolj. Vino je šesta etiketa u portfelju Saints Hillsa, uz postojeće Nevinu, Malu nevinu, St. Heels, Sv. Roko i Dingač. Sva rješenja vinarije potpisuje upravo ured Lewis Moberly, inače jedna od vodećih dizajnerskih kuća Europe i svijeta. (J.V.)

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3796, 30. rujna 2013.

“

Evoluirali smo, promijenili način ponašanja zbog utjecaja tehnologije, ali istovremeno se većina poslovnih sustava tome uopće nije prilagodila i potpuno zanemaruje tu virtualnu stranu današnje komunikacije.

”

Leonard Brody, poduzetnik

7. Combis konferencija

Izlazak iz zone komfora ICT tržište ove se godine održalo relativno stabilnim i za razvoj poslovanja svi imaju priliku potražiti druge, održive poslovne mogućnosti, rekao je predsjednik Uprave Combisa Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ako danas više ne postoje razlike u dostupnosti informacijsko komunikacijskih tehnologija između bogatih i siromašnih zemalja, za svaku je državu izuzetno važno da ih prepozna i primijeni na najbolji način. Sedma Combis konferencija, poslovno-informatičko događanje održano protekloga tjedna u Šibeniku u organizaciji Combisa, regionalne tvrtke koja se bavi sistemskom integracijom, pokazala je da u tome dijelu gospodarstva u Hrvatskoj ima uspješnih projekata koji ni po čemu ne zaostaju za svjetskim standardima. Jedan od njih je FSB Racing Team - prva hrvatska momčad Formule Student. Članovi tog tima osmislili su, konstruirali te samostalno proizveli

bolid jednosjed koji može sudjelovati u tom svjetskom inženjerskom natjecanju studenata. U tome su im pomogle informacijske tehnologije. Daria Arežina, voditeljica promocije i marketinga momčadi, ističe kako se bolid izrađuje po strogim pravilima, što zahtijeva mnoštvo inovacija. “Tako smo i mi, među

Na konferenciji su predstavljene mnoge studije slučajeva ostalim, izradili posebnu aplikaciju za rad sustava. A ona se, kao mobilna ili web aplikacija, može šire primijeniti u javnom prijevozu”, napominje ona. Tehnološki utjecaj Osim ovog projekta, na konferenciji čiji je partner bio Hrvatski Telekom,

predstavljene su mnoge studije slučajeva. Iz njih su sudionici - vodeći ljudi najuspješnijih tvrtki iz Hrvatske i regije, krajnji korisnici usluga i rješenja, ali i stručnjaci iz Combisa te partneri i sponzor mogli saznati koji je bio razlog zbog čega je izabrano određeno rješenje, potom s kojim izazovima su se susretali, koji su rezultati unapređenja poslovanja te, ono najvažnije, koja su ICT rješenja odgovor na poslovne prioritete. “Primjenu ICT-ja u poslovanju na ovoj konferenciji predstavljamo

ne samo zbog toga što su to naši korisnici, već zato što čvrsto vjerujemo da su to primjeri dobre prakse koji zorno pokazuju kako su pojedine tvrtke i institucije pomoću ICT-ja riješile neki od svojih problema i odgovorile na izazove”, naglasio je predsjednik Uprave Combisa Ivan Gabrić. “Dobra je vijest to što se ICT tržište ove godine održalo relativno stabilnim. Dobra je vijest, također, to što za razvoj poslo-

vanja svi imamo priliku potražiti druge, održive poslovne mogućnosti, ali da bismo to učinili morat ćemo izaći iz tzv. zone komfora. Combis već godinama uspješno to čini time što je prisutan u regiji”, dodao je Gabrić. Leonard Brody, poduzetnik, investitor i autor nekoliko knjiga, u plenarnom predavanju istaknuo je da danas živimo u vremenu praćenom s najviše promjena u ljudskoj povijesti. “U zadnjih 15 godina ljudska bića svih generacija promijenila su svoje ponašanje više nego u bilo kojem drugom razdoblju naše povijesti. Evoluirali smo, promijenili način ponašanja zbog utjecaja tehnologije, ali istovremeno se većina poslovnih sustava tome uopće nije prilagodila i potpuno zanemaruje tu virtualnu stranu današnje komunikacije”, ocijenio je Brody.

Zaštita intelektualnog vlasništva

Važno je usvojiti prava na softver

natoč tomu što je Hrvatska postala punopravna članica Europske unije te je zaštita intelektualnog vlasništva u nas usklađena s pravnom stečevinom EU-a, Lijepa naša po stopi softverskog piratstva još uvijek lošije stoji od većine članica tog saveza zemalja. Naime, stopa piratstva u nas iznosi 53 posto i po njoj još uvijek prilično zaostajemo za prosjekom Europske unije koji iznosi 33 posto. “Premda dobro stojimo ako se uspoređujemo s istočnim

susjedima, ovaj europski prosjek cilj je kojem moramo stremiti”, kaže Ivana Jurin Puhalo, nova pravna zastupnica i glasnogovornica udruženja BSA u Hrvatskoj. Pristupanjem Europskoj uniji, ističe, Hrvatska je ušla u društvo zemalja koje su vrlo napredne po pitanju razumijevanja dobrobiti i važnosti upravljanja nematerijalnom imovinom kao što je softver. “U budućem razdoblju, naša je misija pokazati ozbiljniji napredak i dokazati kako je Hrvatska zemlja s definiranim su-

stavom vrijednosti, koja razumije i prihvaća moderna tumačenja intelektualnog vlasništva i autorskog prava na softver”, naglašava.

BSA će raditi na jačanju pravnog okruženja u Hrvatskoj, kaže Ivana Jurin Puhalo Pravno sigurno te inovacijski poticajno okruženje, nastavlja Ivana Jurin Puhalo, važan je čimbenik rasta domaćih tvrtki, oso-

bito malog i srednjeg poduzetništva, a ujedno je i preduvjet novim investicijama. “BSA će stoga svojim djelovanjem raditi na jačanju pravnog okruženja koje će svim poslovnim subjektima koji djeluju u Hrvatskoj osigurati minimalne rizike poslovanja povezanog s korištenjem softvera te veću konkurentnost na tržištu. Također, naša je misija u Hrvatskoj naglasiti važnost pitanja zaštite prava na intelektualno vlasništvo u modernom društvu - samo takvo okruženje može biti osnovom

inovativnosti i kreativnosti te daljnjeg gospodarskog razvitka”, napominje. (B.O.)

*vijesti Dobar posao u Njemačkoj Učilište Algebra i tvrtka GFN iz Heidelberga organizirali su besplatno savjetovanje o zapošljavanju informatičkih profesionalaca u Njemačkoj. Kandidati su na savjetovanju mogli saznati sve o postupku selekcije i certifikacije koji ih očekuje u Hrvatskoj prije negoli mogu kandidirati za njemačka radna mjesta, kao i o pripremi dokumentacije te pronalaženju poslodavca. Fokus na energetski sektor Tvrtka King ICT, kao dio konzorcija, implementirala je rješenje SAP IS-U u slovenskoj tvrtki Energetika Ljubljana. Ovo rješenje podrška je tvrtki u nizu procesa - upravljanju odnosima s kupcima, ugovaranju, upravljanju uređajima i očitanjima te obračunu i fakturiranju troškova distribucije i potrošnje plina, toplinske energije i usluga održavanja toplinskih stanica.

Održan MobilityDay U zagrebačkom hotelu Antunović prošli je tjedan održana konferencija MobilityDay 2013, namijenjena IT stručnjacima i inženjerima koji u poslovanju upotrebljavaju mobilna rješenja ili se bave razvojem rješenja za mobilne uređaje i platforme. Središnje teme ovogodišnje konferencije bile su korištenje osobnih uređaja u poslovnom okruženju (BYOD), centralno upravljanje mobilnim uređajima (MDM) i mobilna rješenja za digitalne sadržaje povezana kroz računalstvo u oblaku. Na konferenciji je održano i finale natječaja Start-Up Pitch, gdje su se tražile najbolje ideje i rješenja koja se oslanjaju na mobilnu tehnologiju.

26 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Umberto Eco Konstruiranje neprijatelja i drugi prigodni tekstovi Mozaik knjiga

Pravi naslov zbirke trebao je biti “prigodni tekstovi”. Na konačni odabir ponukala je zabrinutost izdavača da takav naslov neće privući pozornost čitatelja, dok će onaj prvoga eseja pobuditi znatiželju. Vrlina je prigodnog teksta da se autor najčešće uopće nije mislio pozabaviti nekom određenom temom, ali ga je na to nagnao poziv na niz tematskih rasprava ili eseja, što ga je potaknulo da razmisli o nečemu što bi u protivnom zanemario.

Karin Slaughter Krhotine Znanje

U jednoj od vila Ansley Parka, elitnog naselja Atlante, brutalno je ubijena mlada djevojka. U krhotinama stakla u predvorju kuće policija zatiče prestravljenu majku koja je golim rukama usmrtila mladića kojega je tamo zatekla. Iako je za slučaj nadležna atlantska policija, na mjesto zločina stiže i detektiv državnog istražnog ureda Will Trent. Odmah zamjećuje da je policiji nešto promaknulo. Trent preuzima slučaj - siguran je da je ovdje riječ o nečemu mnogo većem od ubojstva...

Goce Smilevski Sestra Sigmunda Freuda Fraktura

Godina je 1938. i već bolesni Sigmund Freud pred nacistima odlazi iz Beča. Zahvaljujući ugledu i poznanstvima dobio je priliku sastaviti popis onih koje će povesti sa sobom: ali na njemu nema mjesta za neku od njegovih četiriju sestara. Nedugo zatim, dok Freud u Londonu bude živio svoje posljednje dane, sestre oca psihoanalize bit će odvedene u koncentracijski logor Terezin i pogubljene. Zasnovan na istinitoj priči, ovaj je roman djelo koje daje glas onim nečujnima, a među njima ponajviše Adolfini Freud...

Sergej Minaev Moskvo, ne volim te Edicije Božičević

Ovaj je roman priča o Moskvi, gradu koji magnetski privlači ljude, gdje neki od njih nešto postignu, drugi se razočaraju, treći rade za kopejke, ali svi i dalje sanjaju svoj moskovski san. Suvremeno rusko društvo zrcali se u nizu likova: mafijaša, sumnjivih poduzetnika, prostitutki, ilegalnih radnika, beskućnika, mladih bez posla..., a sve ih spaja kofer s milijun dolara koji prelazi iz ruke u ruku, donoseći barem na trenutak mogućnost ostvarenja sna o bijegu u inozemstvo gdje nema beznađa i korupcije.

Rujana Jeger BEZ DLAKE NA JEZIKU Naklada Ljevak

Svi već znamo da se kaže “Psi su veliko veselje” ili “Vjeran kao pas”, a tu je i popularan, ali ne manje točan marketinški slogan: “Psi su zakon”. Prema nekim novijim teorijama, psi su s nama otprilike 30.000 godina. Mogli bismo reći da je to ne samo najduža suradnja, partnerstvo i simbioza nego i uzajamni emotivni odnos između dvije vrste visokointeligentnih sisavaca na ovome planetu. Ova knjiga je vrlo osobno i autobiografsko viđenje tog odnosa.

Privredni vjesnik Broj 3796, 30. rujna 2013.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE plastičnih vrećica traži poslovne partnere u Hrvatskoj. Kontakt: akk@nurkapplastik.com.tr, +90 422 3114413.

Distribucija

Herbos Dijagnostika, Sisak, www.herbos-dijagnostika.hr. Tvrtka je proizvođač reagenasa za kliničku kemiju. Strategija rasta tvrtke uključuje internacionalnu ekspanziju. Tvrtka je posebno zainteresirana za pronalaženje odgovarajućeg poslovnog partnera kao distributera u Hrvatskoj. Zemlje interesa: Europa, Azija, Afrika. Kontakt: Tomislav Pordan, herbos-dijagnostika@sk.htnet.hr, +385 44 543314. Partnerstvo i distribucija

Lamel - Petrinja, Petrinja, www.lamel.hr. Tvrtka sa 30 godina radnog iskustva na području prerade drva i drvnih konstrukcija. Tvrtka traži poslovnog partnera ili distributera za svoje proizvode. Kontakt: Milan Žugaj, lamel@net.hr, +385 44 812131, +385 98 9045030.

Dizala i platforme

žište obuće. Zemlje interesa: EU, Rusija, BiH, Srbija, Crna Gora, Makedonija. Kontakt: Vesna Jarić, jaric@borovoko.hr, +385 32 492173. Zastupanje i prodaja

Lož Metalpres, Plešce, www.loz-metalpres. hr. Tvrtka traži kupce za svoj proizvodni program: sifone za sudopere i kupaonice, krovne prozore i tavanske stepenice. Traži poslovnog partnera, proizvođača sudopera radi zajedničkog razvoja i plasiranja sifona. Nudi slobodne kapacitete za strojnu obradu limova (štancanje, savijanje, varenje) te izradu raznih metalnih proizvoda. Kontakt: Zoran Kuzele, zoran.kuzele@loz-metalpres.hr, +385 51 825122, +385 98 568816.

Hedef Makina, Seyhan, Adana, Turska, www.hedefmakina.com.tr. Tvrtka je proizvođač i izvoznik sljedećih proizvoda: građevinska dizala (za teret i osobe), sistemi za vanjsko čišćenje zgrada, električne platforme, hidraulične škaraste platforme (teret i osobe). Kontakt: Yusuf Yildirim, yusuf@ hedefmakina.com.tr, +90 322 4282610. Suradnja

Nurkap Plastik, Malatya, Turska, www.nurkapplastik.com.tr. Tvrtka proizvođač biorazgradivih

Biokozmetika, Zagreb, www.biokozmetika.hr. Tvrtka je proizvođač, distributer i izvoznik brendova Čupko, Alessandro, Be Yu, Maria Galland, Comfort Zone, Jean Klebert. Traži potencijalne distributere za najpoznatiji hrvatski depilacijski brend Čupko na području zemalja Istočne Europe. Zemlje interesa: Bugarska, Rumunjska, Turska, Grčka, Rusija, Poljska, Češka, Slovačka, Ukrajina. Kontakt: Hrvoje Budišić, hrvoje.budisic@zg.htnet. hr, +385 1 3466864.

Hrvatska Zeleno operacijsko rublje

Pranje vozila

Putnička vozila

Opća bolnica Varaždin nabavlja zeleno operacijsko rublje. Rok dostave ponuda je 15. listopada.

Hrvatska pošta nabavlja usluge pranja vozila za područje grada Zagreba. Rok dostave ponuda je 16. listopada.

Sanacija jezera Bundek

Ergonomske stolice

Zastupanje

Borovo - kožna obuća, Borovo, www.borovo.hr. Tvrtka proizvođač obuće s dugogodišnjom tradicijom i kontinuiranim razvojem vlastitih proizvoda, traži zastupnike za promidžbu i prodaju obuće koji poznaju međunarodno tr-

Suradnja

IZBOR IZ NADMETANJA Rudnik i termoelektrana Ugljevik nabavlja putnička vozila. Rok dostave ponuda je 22. listopada. Uniforme, obuća i torbe

Zagrebački holding nabavlja usluge sanacije zagrebačkog jezera Bundek. Rok dostave ponuda je 15. listopada. Izmjena pročelja i ulaznih vrata

Hrvatsko narodno kazalište u Zadru nabavlja usluge izmjene staklenog pročelja i ulaznih vrata. Rok dostave ponuda je 15. listopada. Osobna računala i operativni sustavi

Sveučilište u Splitu nabavlja osobna računala s operativnim sustavima. Rok dostave ponuda je 15. listopada.

HŽ Infrastruktura nabavlja ergonomske stolice za prometnike. Rok dostave ponuda je 14. listopada. Regija Namještaj

Ministarstvo unutrašnjih poslova u Podgorici nabavlja namještaj. Rok dostave ponuda je 15. listopada.

Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka u Banjoj Luci nabavlja uniforme, obuću i torbe. Rok dostave ponuda je 8. listopada. Kamioni za odvoz otpada

JKP Čistoća iz Novog Sada nabavlja četiri kamiona za odvoz otpada. Rok dostave ponuda je 14. listopada.

Zimsko održavanje prometnica

Općina Mrkonjić-Grad nabavlja usluge zimskog održavanja gradskih prometnica i lokalnih putova. Rok dostave ponuda je 21. listopada.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3796, 30. rujna 2013.

Sajamski vodič

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Energetika

Turbo limač i postrojenje za eksploziv Poslovni udjel od 33,418 posto u društvu Gaj d.o.o iz Slunja, imovina stečajnog dužnika Slunjčica d.d. u stečaju, početna cijena 175.528,40 kuna. Ponuda se dostavlja do 1. listopada 2013. godine preporučenom poštom na adresu stečajnog upravitelja Vladimira Špehara, 47000 Karlovac, M.Vrhovca 5. Stečajni upravitelj će o odluci o pristiglim ponudama izvijestiti ponuđače u roku od 15 dana. Ponuđač čija ponuda bude prihvaćena dužan je izvršiti uplatu u roku od osam dana od dana potpisa ugovora o kupoprodaji. Dodatne informacije na broj telefona 047/423 288. Prava na 18 verbalnih i figurativnih žigova (Turbo limač, Coconut, Bearfoot, Bubu, Be my teddy bear, X-kid, Boyz, Girlz i ostali) po jedinstvenoj početnoj cijeni od 262.144 kuna + PDV. Ponude se dostavljaju do zaključno 1. listopada 2013. na adresu stečajnog upravitelja Tomislava Orehovca, Smičiklasova 18, 10000 Zagreb. Jamčevina je 50.000 kuna i plaća se najkasnije do 1. listopada 2013. Javno otvaranje ponuda održat će se 4. listopada 2013. u 13 sati u prostorijama javne bilježnice Sanje Barbarić, Ivana Šibla 13, Zagreb. Dodatne informacije radnim danom od 9 do 13 sati, na telefon 01/2442 454. Trgovačka roba i prodajni inventar iz poslovnice Turbo limač u Arena centru Zagreb, procijenjene vrijednosti 107.371 kunu + PDV. Jamčevina je pet posto početne cijene, a plaća se najkasnije do 1. listopada 2013. Javno otvaranje ponuda održat

će se 4. listopada 2013. u 15.15 sati u prostorijama stečajnog upravitelja na adresi Smičiklasova 18, Zagreb. Dodatne informacije radnim danom od 9 do 13 sati na broju telefona 01/2442 454.

Rezervni dijelovi za vozila vjerovnika Velas d.o.o. iz Velike Gorice, procijenjene vrijednosti 3.379.237,45 kuna. Na pokretninama je upisano lebdeće razlučno pravo u korist Erste banke, a ne mogu biti prodane za manje od procijenjene vrijednosti. Minimalni iznos po ponudi je 1000 kuna s PDV-om. Jamčevina je 10 posto i plaća se do roka za dostavu ponuda 3. listopada 2013. godine. Razgledavanje pokretnina uz dogovor svakim radnim danom od 9 do 12 sati na telefon 01/4647 218. Ponude se dostavljaju stečajnom upravitelju Velas d.o.o. u stečaju, ured stečajnog upravitelja, Ivanečka 1, 10000 Zagreb. Rezervni autodijelovi, rabljena računala i printeri procijenjene vrijednosti 53.411 kuna + PDV. Ponude se dostavljaju do zaključno 2. listopada 2013., a javno otvaranje održat će se 4. listopada 2013. u 14.30 sati na adresi Smičiklasova 18, Zagreb. Dodatne informacije radnim danom od 9 do 13 sati, na broju telefona 091/4222 547. Stambeno naselje u izgradnji u Sutivanu na

otoku Braču, koje se sastoji od 24 stambene zgrade, raspoređene u četiri bloka, s ukupno 86 apartmana. Nekretnine su smještene kod južnog ulaza u mjesto, ispod prometnice koja povezuje Sutivan s Milnom, oko 500 metara od mora. Ukupna površina je 13.567 četvornih metara, a procijenjena vrijednost 20.000.000 kuna. Jamčevina je pet posto i plaća se najkasnije do 1. listopada 2013. Razgledavanje je moguće radnim danom od 8 do 15 sati u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na telefon 098/653 339. Dražba se održava 3. listopada 2013. u 9 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, soba broj 121/I., sudnica 5. Postrojenje za proizvodnju gospodarskog eksploziva, usipni i prihvatni bunker, pužni transporter, dozator za uvrećavanje, dozator i spremnik mineralnog ulja, sve u Glini, procijenjene vrijednosti 337.950 kuna. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće po dogovoru sa stečajnim upraviteljem na telefon 091/2512 772. Rok za ponude je 3. listopada 2013. Šest kuća, sedam zgrada, trafostanica, dvor i oranice ukupne površine 77.960 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 2.064.690 kuna u Donjem Miholjcu, Osječko-baranjska županija. Jamčevina je 10 posto, a dodatne informacije mogu se dobiti od stečajnog upravitelja na broj telefona 091/372 757. Dražba se održava 2. listopada 2013. u 12 sati na Trgovačkom sudu Osijek, Zagrebačka 2, soba broj 40/II.

Sajam energetike, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije 1. do 4. listopada; Zagrebački velesajam Cilj sajma su prezentacije novih tehnologija za proizvodnju, prijenos i korištenje energije, okupljanje svih struka zainteresiranih za obavljanje energetskih djelatnosti te korištenje energije.

Ekotehno

Međunarodni sajam zaštite okoliša, ekotehnologija i komunalne opreme 1. do 4. listopada; Zagrebački velesajam Specijalizirani poslovni bijenalni sajam na temu zaštite okoliša namijenjen proizvođačima i ponuđačima opreme za gospodarenje otpadom i vodama, zaštitu tla i zraka te komunalnih vozila i opreme.

Interprotex

Međunarodni sajam zaštite osoba i imovine 1. do 4. listopada; Zagrebački velesajam Specijalizirani bijenalni sajam zaštite, regionalni lider u grupi safety-security sajmova na jednom mjestu će predstaviti razne grupacije ove gospodarske grane.

Trogirska Intrada Sajam plodova jeseni

4. do 6. listopada; Trogir Trogirska intrada je sljednik sajma autohtonih proizvoda i tradicijskih obrta “Vridne ruke obale, Zagore i škoja” koje Grad Trogir organizira četvrtu godinu.

Tuberfest

Sajam tartufa i poljoprivrednih proizvoda 4. do 6.listopada; Oprtalj Sajam tartufa i poljoprivrednih proizvoda svake godine, osim lokalnog stanovništva, izletnika i turista iz Slovenije i Italije, okupi veliki broj ugostitelja, hotelijera i trgovaca.

Osječki jesenski sajam 4. do 6. listopada; Osijek Najnovija dostignuća nacionalnog gospodarstva u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i ekološki zdravoj hrani, grijanju, štednji energije i opremanju doma, proizvodnji i prezentaciji autohtonih proizvoda i usluga.

Dani voća Koprivničko-križevačke županije 4. i 5. listopada; Đurđevac Na Trgu svetog Jurja u Đurđevcu izlagači predstavljaju svoje voće i proizvode od voća i agro tehniku. Poseban naglasak je na proizvodnji i prodaji voća u Europskoj uniji te na potrebi udruživanja proizvođača voća.

Bela nedeja

Tradicionalni sajam 5. do 7. listopada; Kastav Tradicionalni sajam u čast mladog vina uz raznovrsnu sajamsku ponudu i zabavu. Prema pisanim zapisima riječ je o sajmu starom čak 600 godina jer se spominje već u Zakonu Grada Kastva iz 1400. godine.

Jesen u Lici

Izložba tradicijskih i poljoprivrednih proizvoda 5. i 6. listopada; Gospić Izložba proizvodnih potencijala malih poljoprivrednih gospodarstava, malih poduzetnika i svih onih koji proizvode različite proizvode čuvajući tradiciju ličkog kraja. Organiziraju se i demonstracijske aktivnosti izrade proizvoda.

Podatke sakupili:

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

www.sajmovi.eu

www.privredni.hr

28 SVIJET FINANCIJA

( 26,7 mlrd kn dug

*vijesti Allianz: Hrvati sve bogatiji Hrvatska je prošle godine zabilježila snažan porast imovine, prema globalnom istraživanju Allianza. Bruto financijska imovina porasla je za 5,7 posto, uglavnom zbog snažnog rasta imovine u osiguranju i mirovinama za 16,4 posto. Privatne obveze su u 2012. pale za 1,3 posto, pa je neto financijska imovina porasla za 10,6 posto. U globalnim razmjerima Hrvatska je ostala na 31. mjestu na ljestvici najbogatijih zemalja s neto financijskom imovinom po stanovniku u iznosu od 6790 eura na kraju 2012. Erste: za mikrokredite 5,4 milijuna kuna Erste banka je pokrenula drugi ovogodišnji val mikrofinanciranja kroz koji planira podržati poduzetničke projekte s preko 5,4 milijuna kuna. Riječ je o kreditima namijenjenim postojećim i novim poduzetnicima s kvalitetnom poduzetničkom idejom, a koji se ne uklapaju u standardne modele bankarskog kreditiranja. Početnici mogu dobiti do 10.000 eura kredita, a postojeći poduzetnici do 15.000 eura. Nexe na burzi

Nexe Grupa odlučila je uvrstiti svoje dionice na Zagrebačku burzu, što je Uprava Burze i prihvatila, pa će se dionicama moći trgovati već od ovog tjedna. Dionice su uvrštene na platformu MTP Fortis, jer zbog predstečajne nagodbe Nexe nema uvjeta za uvrštenje na uređeno tržište. Nakon stabilizacije kompanije, dionice će biti uvrštene na višu kotaciju, ističu iz Nexe Grupe. Dosadašnji jedini dioničar Ivan Ergović nedavno je otpustio nešto više od 10 posto udjela, prenijevši ih na članove svoje obitelji.

Privredni vjesnik Broj 3796, 30. rujna 2013.

pravnih osoba iz sektora gospodarstva

Financijska agencija

Blokirani u kolovozu du 35,12 milijardi kuna Gotovo dvije trećine svih poslovnih subjekata, njih 39.730, odnosi se na poslovne subjekte bez zaposlenih, duga. Kod fizičkih osoba koje su dugotrajno blokirane njih 64,7 posto ili 15.847 su fizičke osobe bez zapos

bog nepodmirenih dugovanja 31. kolovoza ove godine bila su blokirana 60.022 poslovna subjekta, što je za 2,4 posto manje u odnosu na srpanj, dok je njihov dug iznosio 35,12 milijardi kuna što je 1,2 posto manje nego u srpnju. U odnosu na stanje godinu dana ranije, riječ je o smanjenju od 18,2 posto (13.371 poslovni subjekt) i dugu manjem za 8,9 milijardi kuna (20,3 posto), objavila je Financijska agencija. S osnove otvaranja predstečajnih postupaka, iznos prijavljenih, a nepodmirenih obveza tijekom kolovoza je smanjen za 601,8 milijuna kuna, a broj dužnika za 130. Kad je riječ o građanima, posljednjeg dana kolovoza bilo ih je blokirano 271.884, koji su dugovali 21,26 milijardi kuna, što je za 2,1 posto više u odnosu na srpanj. Dominiraju dugotrajno blokirani Promatra li se pojava insolventnosti prema trajanju blokade, i u kolovozu su dominirali poslovni subjekti u dugotrajnoj blokadi, kako po broju tako i po iznosu blokade. Broj insolventnih poslovnih subjekata u blokadi duljoj od 360 dana u odnosu na srpanj manji je za 2,9 posto, dok je iznos njihovih nepodmirenih obveza neznatno veći (0,4 posto). Iznos dugovanja nelikvidnih poslovnih subjekata u kratkotrajnoj blokadi je za 971,8 mili-

juna kuna manji nego potkraj srpnja. U blokadi do 60 dana bilo je 3679 poslovnih subjekata, čije su evidentirane prijavljene dospjele, a nepodmirene obveze iznosile 558 milijuna kuna.

Posljednjeg dana kolovoza bilo je blokirano 271.884 građana koji su dugovali 21,26 milijardi kuna Gotovo tri četvrtine poslovnih subjekata u blokadi je više od 360 dana, a iznos njihove blokade čini 87 posto iznosa ukupnoga duga. Kod poslovnih subjekata u dugotrajnoj blokadi, više od godinu dana,

dominiraju oni koji su blokirani pet i više godina, njih je 30,1 posto. Promatramo li pojavu insolventnosti prema trajanju blokade i vrsti poslovnih subjekata, pravnih i fizičkih osoba, očito je da dominiraju pravne i fizičke osobe u dugotrajnoj blokadi, 360 i više dana. Gotovo dvije trećine svih poslovnih subjekata, ili njih 39.730, odnosi se na poslovne subjekte bez zaposlenih, dok njihov dug čini 65,2 posto iznosa ukupnog nepodmirenog duga. Od ukupno 60.022 blokirana poslovna subjekta, manje od polovine su pravne osobe, s time da se na njih odnosi najveći dio iznosa ukupnih nepodmirenih obveza ili 76,9 posto.

Najmanji je iznos prijavljenog dospjelog, a nepodmirenog duga kod nelikvidnih pravnih osoba blokiranih do 30 dana - 241,2 milijuna kuna, a najveći kod pravnih osoba u blokadi neprekidna trajanja više od 360 dana - 22,9 milijardi kuna. Od 28.519 blokiranih pravnih osoba, njih 27.004 ili 94,7 posto odnosi se na pravne osobe iz sektora gospodarstva (trgovačka društva, banke, društva za osiguranje, leasing društva, zadruge, inozemni osnivači, investicijska društva, kreditne unije i zajedničke financijske institucije). Na pravne osobe iz sektora gospodarstva odnosi se 26,7 milijardi (98,8 posto) nepodmirenih dugovanja, dok na pravne osobe

koje nisu svrstane u sektor gospodarstva (ustanove, neprofitne organizacije, lokalna samouprava i političke stranke), otpada 326,1 milijun kuna (1,2 posto). Više od tri četvrtine pravnih osoba (77,8 posto), odnosno njih 15.874, koje su u dugotrajnoj blokadi, pravne su osobe bez zaposlenih radnika. Njihov ukupan dug iznosi 15,6 milijardi kuna. U odnosu na stanje u srpnju broj insolventnih pravnih osoba u dugotrajnoj blokadi smanjen je za 2,3 posto, dok je iznos duga povećan za 0,4 posto. Prema stanju godinu dana ranije, broj pravnih osoba u blokadi duljoj od 360 dana smanjen je za 31,6 posto, a iznos za 21,1 posto. I kod fizičkih osoba prednjače dugotrajno blokirani Zbog nepodmirenih obveza u razdoblju do 60 dana bile su blokirane 2053 pravne osobe, što je za 241 pravnu osobu više nego krajem srpnja i 12 pravnih osoba manje nego krajem kolovoza prethodne godine. Istovremeno je njihov dug iznosio 513,1 milijun kuna ili 969,5 milijuna manje nego krajem srpnja i 276 milijuna kuna manje nego prije godinu dana. Na fizičke osobe blokirane dulje od jedne godine odnosi se 77,8 posto od ukupnoga broja blokiranih fizičkih osoba. Najmanji je iznos prijavljenih dospjelih i nepodmire-

www.privredni.hr Broj 3796, 30. rujna 2013.

( 326,1 mil kn

Privatizacija državnih tvrtki

Pred Vladom odluka o ponudama za HPB i CO

dug pravnih osoba izvan sektora gospodarstva

govali

Tek će obvezujuće ponude, kažu u Ministarstvu, pokazati koliko su te kompanije privlačne ulagačima

dok njihov dug čini 65,2 posto iznosa ukupnog nepodmirenog lenih radnika, a njihov ukupan dug iznosi 4,8 milijardi kuna Broj blokiranih POSLOVNIH SUBJEKATA, broj zaposlenih i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 31. kolovoza 2013. – prema ročnosti Iznosi u tisućama kuna Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje 266.770

Broj blokiranih poslovnih subjekata 2.228

Broj zaposlenih 7.339

31 – 60 dana

1.451

2.374

291.184

61 – 180 dana

5.662

6.822

1.984.569

181 – 360 dana

5.783

4.768

2.024.897

Trajanje blokade do 30 dana

više od 360 dana

44.898

22.621

30.551.922

UKUPNO

60.022

43.924

35.119.342

Pregled broja blokiranih PRAVNIH OSOBA, broj zaposlenih i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 31. kolovoza 2013. Trajanje blokade do 30 dana

Broj blokiranih pravnih osoba 1.220

31 – 60 dana 61 – 180 dana

Broj zaposlenih 6.083

Iznosi u tisućama kuna Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje 241.172

833

1.761

271.909

2.780

3.767

1.775.512

181 – 360 dana

3.288

2.810

1.752.886

više od 360 dana

20.398

9.249

22.949.964

UKUPNO

28.519

23.670

26.991.443

Pregled broja blokiranih FIZIČKIH OSOBA, broj zaposlenih i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 31. kolovoza 2013. Trajanje blokade do 30 dana

Iznosi u tisućama kuna Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje 25.598

Broj blokiranih fizičkih osoba 1.008

Broj zaposlenih 1.256

618

613

19.275

2.882

3.055

209.057

31 – 60 dana 61 – 180 dana 181 – 360 dana

2.495

1.958

272.011

više od 360 dana

24.500

13.372

7.601.958

UKUPNO

31.503

20.254

8.127.899

inistar financija Slavko Linić na jednoj od sljedećih sjednica izvijestit će Vladu o pristiglim neobvezujućim ponudama za privatizaciju Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke. Rok za predaju ponuda istekao je 20. rujna. Vlada će potom odlučiti koji ponuđači ulaze u drugi krug i pozvati ih da podnesu obvezujuće ponude. U Ministarstvu financija do sjednice u Vladi ne žele ocjenjivati interes za privatizaciju ni otkrivati imena natjecatelja, zbog ograničenja iz Zakona o tržištu kapitala. A tek će obvezujuće ponude, ocjenjuju u Ministarstvu, dati pravi odgovor koliko su te dvije kompanije privlačne ulagačima. U medijima se spekuliralo da su za HPB stigle tri ponude, dok CO navodno želi 12 kupaca. Tako se navodi da su za HBP zainteresirani OTP, Erste banka i Societe Generale-Splitska banka, a i belgijski KBC, dok se među potencijalnim novim suvlasnicima Croatia osiguranja spominju AIG,

bez zaposlenih radnika, a njihov ukupan dug iznosi 4,8 milijardi kuna. Prema stanju krajem srpnja broj fizičkih osoba u blokadi duljoj od godinu dana smanjen je za 3,3 posto, dok je iznos nepodmirenig duga povećan za 0,5 posto. Broj fizičkih osoba u kratkotrajnoj bloka-

di, do 60 dana, u odnosu na srpanj, veći je za četiri posto, ali je iznos njihovih nepodmirenih obveza manji za 4,9 posto. Prema stanju na dan 31. kolovoza zbog nepodmirenog duga u razdoblju do 60 dana bilo je blokirano 1626 fizičkih osoba koje su dugovale 44,9 milijuna kuna.

Prodaja najboljem ponuđaču Privatizacija državnih kompanija trebala bi biti dovršena do kraja godine. Sredinom srpnja Vlada je odlučila prodati 99,13 posto dionica HPB-a, a procjenjuje se da bi za banku mogla dobiti cijenu od oko 100 milijuna eura. U Croatia osiguranju država posjeduje 80,2 posto udjela, ali neće prodati sve svoje dionice. Nakon privatizacije u vlasništvu države ostalo bi najmanje 25 posto plus jedna dionica, odnosno najviše do 30 posto dionica. Croatia zapravo treba dokapitalizaciju kako bi ojačala za širenje u regiji i u Hrvatskoj, rekao je ministar Linić prilikom donošenja odluke o pokre-

tanju privatizacijskog postupka. Vlada je odlučna u prodaji jer želi prikupiti novac za smanjivanje javnog duga, a i poboljšati upravljanje kompanijama. Premijer Zoran Milanović ponovio je nedavno da će se HPB i CO prodati najboljem ponuđaču. Croatia osiguranje ostvarilo je u prvih šest mjeseci ove godine bruto dobit od 71,1 milijun kuna, što je 9,7 posto više u odnosu na isto razdoblje u 2012. godini. HPB je u prvom polugodištu ostvario neto dobit od 61,4 milijuna kuna, što predstavlja blagi porast u odnosu na prošlu godinu kad je zabilježena dobit od 61 milijuna kuna. Aktiva banke u lipnju ove godine iznosila je 17,8 milijardi kuna i time je HPB sedma po veličini banka u Hrvatskoj. (I.V.)

Promjene u svijetu osiguranja

Nova prodaja, stara regulativa

Izvor: Fina

nih obveza za plaćanje nelikvidnih fizičkih osoba blokiranih od 31 do 60 dana - 19,3 milijuna kuna, a najveći iznos fizičkih osoba u blokadi neprekidna trajanja više od 360 dana - 7,6 milijardi kuna. Kod fizičkih osoba koje su dugotrajno blokirane njih 64,7 posto ili 15.847 su fizičke osobe

GRAWE, Adris, Triglav, Europska banka za obnovu i razvoj i drugi.

Prodaja i marketing u osiguranju prolaze kroz velike i dalekosežne promjene zbog tehnoloških inovacija i širenja interneta. Te promjene, međutim, ne prate u dovoljnoj mjeri i dovoljno brzo promjene u regulativi koja bi trebala biti fleksibilnija prema novim metoda-

ma prodaje i marketinga, rečeno je, između ostaloga, na regionalnoj konferenciji koju su u Zagrebu organizirali Svijet osiguranja i Institut za osiguranje. Cilj konferencije bio je obraditi aktualne teme iz područja prodaje i marketinga, što će pridonijeti kreiranju kvalitetnije strategije osiguravateljskih društava u Hrvatskoj i regiji te potaknuti na korekciju dosadašnje prakse. Strani predavači iz Njemačke, Slovenije i Turske govorili su o utjecaju regulative Europske unije na strukturu distri-

bucije osiguranja, novim kanalima prodaje i novim paradigmama marketinga osiguravateljskih društava, posebno na polju komunikacije s potrošačima. Agencije za zastupanje u osiguranju očekuju novi prodajni zamah, pri čemu se ponajviše uzdaju u digitalni marketing i promociju na društvenim mrežama. Na konferenciji su kao posebni gosti o počecima i razvoju prodaje osiguranja u Hrvatskoj govorili doajeni domaćeg tržišta osiguranja Jako Andabak i Gojko Ostojić. (D.Ž.)

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3796, 30. rujna 2013.

Tržište novca Zagreb

Unatoč obilnoj ponudi kuna dio potražnje ostaje nepodmiren Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

a samom smo kraju mjeseca rujna koji je obilježila vrlo visoka likvidnost financijskog sustava. Na novčanom tržištu kamatne stope bilježe minimalne razine, a potražnje za pozajmicama gotovo da i nema. Sudionici kojima su potrebna financijska sredstva mogu se zadužiti po vrlo povoljnim uvjetima, iako zbog međusobnih ograničenja sudionika to nije uvijek moguće, pa unatoč obilnoj ponudi kuna dio potražnje ostaje nepodmiren. Zbog

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

23. - 27. 9. 2013.

9. - 13. 9. 2013.

300

5 4

200 3 2 100 1 0

23.9.2013.

24.9.2013.

25.9.2013.

visoke likvidnosti i viška kuna u sustavu sudionici kojima su potrebna kratkoročna sredstva spremni su ih platiti samo po vrlo niskoj kamatnoj stopi po kojoj dio sudionika ni ne

26.9.2013.

27.9.2013.

želi plasirati svoje viškove. Prošli tjedan Ministarstvo financija nije održalo aukciju trezorskih zapisa, međutim sljedeća aukcija najavljena je za utorak 1.

ponedjeljak

utorak

listopada. Planirani iznos izdanja za kunske trezorske zapise iznosi 700 milijuna kuna, i to na rok od 91 dan planirani iznos izdanja je 150 milijuna kuna zapisa, na 182 dana

srijeda

četvrtak

petak

isto 150 milijuna kuna, dok se na rok od 364 dana planira izdati najviše zapisa i to 400 milijuna kuna. Planirani iznos izdanja za eurske trezorske zapise je 15 milijuna

eura. Realno je pretpostaviti da će interes sudionika za upis trezorskih zapisa biti velik budući da je u sustavu prisutan višak kuna već duže vrijeme. Višak kuna u sustavu uvjetuje niske kamatne stope uz skromno trgovanje. Za sada nema naznaka nikakvih značajnijih promjena na novčanom tržištu.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Euro ponovno ispod 7,60

Mirex u blagom padu

Hrvatska je valuta prošli tjedan blago ojačala prema euru i američkom dolaru, a podjednako blago valuta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

čaj najvažnije valute lagano spustio ispod 7,59. Dolar je cijeli tjedan bio vrlo stabilan i vrtio se između

oslabjela prema švicarskom franku. Iako je euro sredinom tjedna premašio 7,61 kunu, u petak se teEUR

7.62

5,2376

kanadski dolar

5.650

CHF

6.195

7.61

5.645

6.190

5.640

6.185

5.635

6.180

5,450128

JPY

japanski jen (100)

5,70798

7.60

CHF

švicarski franak

6,191871

7.59

GBP

britanska funta

9,047161

USD

američki dolar

5,62547

EUR

euro

7.58

5.630

6.175

7.57

5.625

6.170

24.9.

25.9.

26.9.

27.9.

23.9.

24.9.

25.9.

26.9.

27.9.

23.9.

24.9.

25.9.

26.9.

27.9.

Međunarodno tržište kapitala

Politički strahovi muče ulagače

6700 6650

FTSE 100

ričkog kongresa moraju dogovoriti o proračunu i u nedostatku tog dogovora, ulagači su na američkim burzama počeli iz opreza rasprodavati

dionice. Lošoj atmosferi pridonio je i proizvođač mobitela BlackBerry, čiji su se objavljeni rezultati pokazali još gorima nego što je najavljivano.

15700

3850

15600

Dow Jones

3820

6600

15500

3790

6550

15400

3760

6500

15300

3730

6450

15200

3700

23.9. 4250 4220

24.9.

25.9.

26.9.

27.9.

23.9. 8750

CAC40

8700

24.9.

25.9.

26.9.

27.9.

DAX

14820

8650

14740

4160

8600

14660

4130

8550

14580

4100

8500

14500

24.9.

25.9.

26.9.

27.9.

23.9.

24.9.

25.9.

26.9.

27.9.

NASDAQ

23.9. 14900

4190

23.9.

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

1,2%

0,8% -0,1%

-0,2%

-0,4% -0,8%

primjena od 28. rujna 2013. 23.9.

Politička neizvjesnost ključni je razlog razmjerno lošeg tjedna na svjetskim burzama. S približavanjem krajnjeg roka u kojem se čelnici ame-

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice koja označava prosječan prinos obveznih mirovinskih fondova, proteklog je tjedna smanjena za 0,27 posto. Tako je Mirex potkraj prošlog tjedna iznosio 183,3703 boda, dok je tjedan ranije bio na 183,8638 bodova.

0,4%

7,588758

Izvor: HNB

USD

5,62 i 5,64 kune. Franak se čvrsto drži ispod 6,20 kuna, uz blagi porast prema kraju tjedna.

24.9.

25.9.

26.9.

27.9.

26.9.

27.9.

NIKKEI 225

23.9.

24.9.

25.9.

Na tromjesečnom prihodu od 1,6 milijardi dolara, BlackBerry je ostvario gubitak od 965 milijuna, a dionica mu je pala na osam dolara, ispod ponude koju je za njegovo preuzimanje dao investicijski fond Fairfax. Stoga je i preuzimanje po toj cijeni sve neizvjesnije. Europske ulagače u depresiju je bacila Italija, gdje rastu bojazni da će stranka Silvija Berlusconija srušiti vladu. Zbog tih je bojazni očekivani prinos na talijanske desetgodišnje državne obveznice skočio na 4,3 posto, najviše od lipnja.

26.8.

-0,3% 6.9.

16.9.

26.9.

23.9.

24.9.

25.9.

26.9.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 26. 9. 2013. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) 188,4813 AZ obvezni mirovinski fond 188,8516 Erste Plavi obvezni mirovinski fond 168,3956 PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond 182,2740 Raiffeisen obvezni mirovinski fond 183,3703 MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi 197,1672 AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond 218,6204 AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond 134,9874 CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond 157,2921 Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond 160,6096 Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond 173,1894 Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi 108,1468 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB 122,7737 Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 210,0700 AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 205,2842 AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 221,4428 AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 104,0959 AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 161,4279 AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 140,4247 Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond 118,4277 CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 183,1650 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla 124,6581 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe 134,9092 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta 196,8137 Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata 168,1164 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen 137,5600 120,8267 Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE 159,2676 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT (*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3796, 30. rujna 2013. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 293,992 milijuna kuna

Atlantska opet dobitnik, HT gubitnik na tjednoj razini pad od pet posto. Indeks Crobex je tjedan završio s padom od 0,25 posto, a njegova posljednja vrijednost bila je 1.819,42 boda. Indeks Crobex10 završio je na 1.027,02 boda, uz tjed-

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

roteklog je tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio 62,3 milijuna kuna, što je Top 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatske telekomunikacije d.d. Atlantska plovidba d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. AD Plastik d.d. Končar - elektroindustrija d.d. Valamar Adria Holding d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena) Hoteli Cavtat d.d. Ledo d.d. Atlantic Grupa d.d.

-1,76% +1,80% -0,20% +0,77% +0,23% +0,43% -0,76% +0,33% -0,51% +1,23%

zadnja cijena 174,15 374,61 1.495,00 124,50 705,10 160,00 269,90 304,00 7.860,00 658,00

promet 10.355.621,27 3.946.783,12 3.328.646,25 5.578.028,37 2.381.883,71 1.912.057,92 1.866.043,76 1.665.751,35 1.425.137,58 1.269.077,51

ni pad od 0,4 posto. Obveznički indeks Crobis pao je za 0,18 posto, a Crobistr za 0,07 posto. Tjedne promjene najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od +1,80 posto do -1,76 posto. Naj10 dionica s najvećim rastom cijene Hotel Medena d.d. Turbo certifikat € BUND fut long 4 Turbo certifikat HT short 1 Turbo certifikat srebro short 4 Turbo certifikat nafta short 3 Elektrometal d.d. Jadranska banka d.d. Turbo certifikat € BUND fut long 3 Turbo certifikat nafta short 4 Siemens d.d.

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 65.910.495,98 kn

veći promet ostvaren je s dionicama HT-a, u vrijednosti od 10,4 milijuna kuna. HT je trgovanje završio na cijeni od 174,15 kuna, što je pad od 1,76 posto, te je postao i gu-

tjedna promjena +66,52% +29,61% +22,12% +21,24% +20,50% +20,00% +19,99% +18,06% +17,38% +12,91%

zadnja cijena 100,06 46,40 5,41 31,40 92,30 30,00 1.199,91 69,30 131,00 621,00

promet 22.002,10 67.149,30 3.246,00 5.626,80 257.449,90 90,00 4.784,73 16.324,60 1.303,00 267.867,60

INVESTICIJSKI FONDOVI

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

zadnja vrijednost 1.819,4200 1.027,0200 100,3190 122,9063

bitnik među najlikvidnijima. Ovotjedni dobitnik je treće najlikvidnije izdanje, Atlantska plovid10 dionica s najvećim padom cijene Centar banka d.d. (povlastena) Turbo certifikat € BUND fut short 3 Turbo certifikat nafta long 3 Turbo certifikat € BUND fut short 2 Apartmani Medena Turbo certifikat nafta long 2 Imunološki zavod d.d. Turbo certifikat srebro long 4 Lošinjska plovidba - holding d.d. Elektroprojekt d.d.

-66,42% -61,17% -20,48% -20,16% -20,01% -18,09% -17,65% -16,50% -14,07% -12,22%

zadnja cijena 0,91 7,65 49,70 49,90 62,39 76,50 70,00 21,21 48,02 789,90

promet 382,20 17.961,00 155.737,80 16.673,90 1.247,80 81.448,70 14.000,00 32.589,13 2.401,22 789,90

*vijesti

Proteklog su tjedna 24 od 78 aktivnih fondova zabilježila rast, dok su 53 fonda pala. Tjedne promjene kretale su se u rasponu od +2,72 do -2,54 posto. Dva fonda porasla su preko jedan posto, dok ih 18 bilježi pad veći od jedan posto. Od 35 dioničkih fondova njih četiri su porasla, ali nijedan preko jedan posto. Najveći tjedni rast bilježi Fima Equity čija je vrijed-

nost uvećana za 0,91 posto. U grupi dioničkih Ilirika BRIC bilježi najveći tjedni pad, izgubio je 2,54 posto vrijednosti i tako postao gubitnik tjedna. Slijede NETA New Europe i NETA MENA s padom od 2,29 odnosno 2,27 posto. Kod mješovitih fondova su od njih ukupno 15 u proteklom tjednu dva porasla. Najviše je vrijednost uvećao Agram Trust,

za 2,72 posto, te je tako postao dobitnik tjedna. Slijedi OTP uravnoteženi s rastom od 0,07 posto. Trinaest mješovitih fondova je palo, a najveći minus od 2,52 posto bilježi NETA Emerging Markets Balanced. Među obvezničkim fondovima jedino je HI-conservative porastao i to za čak 2,72 posto. Tjedni pad vrijednosti bilježi sedam obveznič-

kih fondova, a najviše, za 0,56 posto, ZB bond. Kod novčanih fondova su OTP novčani (-0,02 posto) i PBZ Dollar (-0,01 posto) tjedan završili u minusu, Raiffeisen euroCash je tjedan završio bez promjene vrijednosti, a ostalih 17 novčanih je poraslo. Najuspješniji su bili Agram Euro Cash (+0,07 posto) i Locusta Cash s rastom od 0,06 posto.

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

od 19. do 26. 9. 2013. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn € kn € € $ kn kn € kn € kn kn kn € € kn kn € € €

14,6126 8,6120 119,6200 125,9000 130,5500 57,1928 11,9050 123,5158 47,5400 67,9863 85,6607 75,1100 94,8072 100,5000 64,6447 42,5778 57,9503 66,7460 108,4859 13,1255 6,5001 38,4133 90,7079 491,5007 83,3458 81,4700 146,8991 90,3961 8,6183 73,0735 97,1811 9,3467 86,1900 112,8000 116,4762

-0,90 -1,44 -0,94 -0,55 -1,52 0,91 -1,09 -1,75 0,13 -0,36 -0,39 -0,70 -1,78 -0,81 -1,20 -1,72 -2,18 -1,31 -0,96 -0,66 -1,16 -0,50 -0,68 -2,27 0,34 -0,55 -0,66 -2,29 -0,68 -2,54 -0,64 -1,89 -1,55 -1,00 0,03

€ kn € €

137,8600 91,8741 10,3294 118,4400

-0,63 -0,35 -0,93 -0,58

Valuta

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NETA Global Developed ZB aktiv Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NETA MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NETA US Algorithm NETA New Europe NETA GDEM Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced

ba, s rastom od 1,8 posto i prometom od 3,9 milijuna kuna. Zadnja cijena iznosila je 374,61 kunu.

tjedna promjena

Fondovi u crvenom, dobitnik Agram Trust

Naziv(fond)

tjedna promjena -0,25% -0,40% -0,18% -0,07%

Naziv(fond) ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NETA Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust NETA GBEM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige VB SMART

kn kn kn kn kn kn kn € kn € €

99,7408 77,1980 98,1575 7,9034 71,5295 4,5983 57,2769 8,4002 122,8233 91,3400 95,2874

*Tjedna promjena [%] -0,51 -0,55 0,07 -1,86 -2,52 -0,37 2,72 -0,12 -0,15 -0,71 -0,64

€ € € € € kn € €

168,4700 12,4749 153,0500 110,4362 122,4400 182,4130 136,1216 100,9300

-0,56 2,53 -0,31 -0,15 -0,15 -0,01 -0,10 -0,22

kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn € kn € € kn kn €

140,8837 172,4736 147,6088 135,7203 154,0000 147,9700 147,7205 127,7606 140,8196 130,2297 124,9861 11,8034 116,2917 113,1700 106,7683 103,8300 104,3781 1291,3069 103,7129 100,6182

0,02 0,01 0,03 0,03 0,02 0,02 0,03 -0,01 0,02 -0,02 0,04 0,07 0,02 0,02 0,04 0,00 0,03 0,06 0,04 0,00

Valuta

Vrijednost udjela

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički Erste Adriatic Bond

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NETA MultiCash OTP euro novčani

nju likvidnosti dionica. U konačnici utječe i na smanjivanje nestabilnosti cijene dionica, te tako povećava atraktivnost dionice kod investitora. HZZO u debelom minusu Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje u prvih je šest mjeseci ove godine poslovao s minusom od 610,7 milijuna kuna, prema izvješću o poslovanju koje prenosi Poslovni dnevnik. Ukupni prihodi Zavoda iznosili su 13,37 milijardi kuna, dok su rashodi dosegnuli 13,98 milijardi kuna. U istom razdoblju 2012. manjak prihoda iznosio je 259,1 milijun kuna. Stopa bolovanja je smanjena sa 3,32 posto na 3,07 posto, od čega stopa bolovanja na teret poslodavca iznosi 1,47 posto, a stopa na teret Zavoda 1,6 posto. Zaba market maker Atlanticu Predstavnici Zagrebačke banke i Zagrebačke burze potpisali su ugovor o obavljanju poslova specijalista (market makera) za dionicu Atlantic Grupe. Ugovor stupa na snagu 1. listopada 2013. godine, priopćeno je iz Zagrebačke banke. Ovo je prvi put da Zagrebačka banka postaje specijalist za neku dionicu. Usluga specijalističke trgovine, koja uključuje istovremeno izlaganje naloga na kupnju i naloga na prodaju dionice, sukladno pravilima burze, važan je alat u poboljša-

HS Produkt preuzima Karlovačku banku Karlovačka tvrtka HS Produkt uložit će 10 milijuna eura u Karlovačku banku, a postojećim dioničarima uputila je ponudu za dokapitalizaciju po 10 kuna za dionicu. Dosadašnji dioničari pristali su na ponudu, iako je to tek desetina nominalne vrijednosti dionice. Nakon čišćenja portfelja i povećanja rezervacija Karlovačka banka je pala ispod zakonskog minimuma jamstvenog kapitala od 12 posto, uz gubitak od 21,5 milijuna kuna u prvih šest mjeseci. Zbog toga im je HNB naredio hitnu dokapitalizaciju. Pesimizam glede štednje U sljedećih godinu dana više od polovine hrvatskih građana (53 posto) neće moći štedjeti, pokazalo je istraživanje agencije GfK. To je najviši postotak “neštediša” u odnosu na početak krize. Samo je njih 13 posto izjavilo da će u narednih godinu dana moći štedjeti, što je pad od sedam posto u odnosu na prethodne tri godine. Pesimizam među hrvatskim građanima potvrđuje i podatak da dvije trećine građana očekuje još lošije gospodarsko stanje u zemlji u sljedećih godinu dana.

Tjedni gospodarski TV magazin

Ä?etvrtak u 19.30 sati na