Pv 3797

Jesmo li spremni za Kinu?

EU SME centar u Pekingu nudi pomoć hrvatskim tvrtkama koje se odvaže pokušati na tom tržištu

Novi alat: HUP Skor Projekcije proračuna su alarmantne, a daljnji rast proračunskog deficita je neodrživ, smatra Mudrinić

Recesija polako jenjava Macroeconomic Outlook Hypo Banke donio je i neke optimistične projekcije analitičara

tema tjedna Str. 4-5

aktualno Str. 8

svijet financija Str. 21

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 7 9 7 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 7. listopada 2013.

Godina LX / Broj 3797. www.privredni.hr

60

1953 2013

privredni vjesnik

gospodarska diplomacija / kako su autoceste izašle iz mode / predstavljanja tvrtki / stil / svijet financija

Energetska konferencija

Ispred nas je još jedno stoljeće fosila Zakleli smo se na obnovljive izvore energije, ali za ulaganja nemamo novca... >>10-11

BAN POSELOG PRI info EEN

osi Što don pe Network Euro e s ri Enterp

intervju: Adrijan Vazdar, Toshiba

konoplja - neshvaćeno čudo od biljke

>> 17

>> 12

Naša je prednost što smo i inovator i proizvođač uređaja, kaže direktor prodaje za Jugoistočnu Europu i Izrael

Proizvođači industrijske konoplje u Hrvatskoj moraju uništavati stabljike, vrijednu sirovinu od koje se radi 20.000 proizvoda

Zašto doći na Magros?

2013

Zagreb, 10. 10. 2013. u 9:30 sati Poslovna zgrada Kraša, Ravnice 48

Hrvatska nakon ulaska u EU

SUSRET SVJETSKE I HRVATSKE PROIZVODNJE I TRGOVINE

• Danas TRGOVINA DIK TIR A NJU. Tu nastaju nepotrebni(I UGROŽ AVA) PROIZVOD otežavaju položaj domaćih nesporazumi koji ozbiljno da bi veće zajedništvo pro proizvođača. Zaboravlja se izvođača i trgovaca i čvrsta zajednička plat forma suradn nijeti promjeni načina pon je mogli konačno pridoašanja.

• Koncentracija trgovačkih lanaca uvjetuje i koncentraciju ponude, pa sudbina mn izvođača, uvelike ovisi o pripogih, posebno malih pro ca da stave njihove proizvo ravnosti trgovačkih lananih mjesta. To, međutim, de na police svojih prodajdo kupovine kondicija, dokpočesto dovodi ponajprije gom planu. Veliki trgovački su sami proizvodi u drumaju (što je i logično) sve lanci jednostavno preuziveći dio potrošačkog kola ča i njihov udio u ukupno oba vljenom prometu stalno raste.

• Trgovina sve više diktira plas izvodnji. Danas se sve češće mane i odnos prema pro da su trgovački lanci krca upire prstom u činjenicu ti robom stranog porijekla, a sve je manje proizvoda dom aćih proizvođača. Taj će se odnos sve više mijenjati porijekla. Ulazak Hrvatske u korist proizvoda stranoga njoj liberalizaciji tržišta. To u Europsku uniju vodi daljće svakako pojačati pritiske uvoznih proizvoda i želju ino govinskih lanaca da ih se u zemnih proizvođača i trhrvatskom tržištu. Prije svešto većoj mjeri plasira i na ga valja shvatiti da je globalna maloprodaja u uvjetim balne strukture potrošnje a globalnog tržišta i glopostala realnost. Jesmo li to dočekali dovoljno spremni?

To su teme o kojima će rasp ravljati najveći skup proizvo đača hrane i pića te najvećih trgovačkih lanaca u nas, ačut ćemo i neka iskustva o tom e i u Europskoj uniji. Sami ocijenite isplati li se doći i saslušati ih.

Glavni pokrovitelj: Organizator: Predsjednik Republike Hrvatske prof.dr.sc. Ivo Josipović

Ministarstvo poljoprivrede Ministry of Agriculture

REPUBLIKA HRVATSKA

Sponzori:

više na: http://www.suvremena.hr/25985.aspx

Tjedni gospodarski TV magazin

četvrtak u 19.30 sati na

Ulaz slobodan

Pokrovitelji: MINISTARSTVO GOSPODARSTVA

Prijave i informacije: tel./fax: +385 1 3499 034, 099 213 6540; email: info@suvremena.hr

Strateški partner:

2.

Medijski pokrovitelji:

Logotip

HRVATSKI (POLOŽENI)

www.cacumen.hr

UVOD

www.privredni.hr Broj 3797, 7. listopada 2013.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Sezonci će dulje imati posla Porast broja novozaposlenih u turističkim zanimanjima pokazuje da se glavni dio turističke godine vrlo dobro odvijao te da je i u kolovozu rasla potreba za novim kadrovima. S obzirom na dobru najavu posezone, vjerujemo kako će se sezoncima produljiti ugovori te da će zaposleni u turističkim djelatnostima na određeno vrijeme dulje ostati na svojim radnim mjestima. Ministarstvo turizma poduzima brojne aktivnosti kako bi se produljila sezona, čime bi se povećao i broj stalno zaposlenih u turističkim djelatnostima te povećala potrošnja.

TINA JAKAŠA, DIREKTORICA HEP OPSKRBE:

Partnerski odnosi s kompanijama Svakodnevno nam 35.000 kompanija ukazuje povjerenje jer jamčimo najbolju ponudu tarifnih modela.

Vodeći smo opskrbljivač kupaca s najvećom potrošnjom, koji su ujedno i najosjetljiviji po pitanju sigurnosti opskrbe i cijene. Vodstvo Agrokora nam je dalo povjerenje na čak dvije godine jer je prepoznalo našu ponudu kao najbolju i nas kao ozbiljnog i sigurnog partnera. Ugovor s najvećim kupcem električne energije u Hrvatskoj još je jedan dokaz da smo prvi izbor najvećih industrijskih kupaca. Nastavit ćemo s domaćim kompanijama graditi partnerske odnose i pomagati im da budu konkurentne.

DANIELA ROGULJIĆ NOVAK, ČLANICA UPRAVE ZAGREBAČKE BANKE:

U Hrvatskoj ima puno dobrih ideja Iznimno nas veseli veliko zanimanje građana, obrtnika i malih poduzetnika za sudjelovanje u natječajima projekta Moj Zaba Start. To je pravi pokazatelj da u Hrvatskoj ima puno dobrih ideja i poduzetničkog duha. Upravo kvalitetni i održivi projekti nužni su za jačanje hrvatskoga gospodarstva te stvaranje poticajne poduzetničke klime. Zato, premda će nešto više od 10 projekata na kraju dobiti financijsku potporu u okviru tih četiriju natječaja, kao banka smo spremni poduprijeti i sve druge projekte koji pokazuju potencijal za uspjeh na tržištu.

Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

pvinfo

G(h)ost komentator: Damir Jugo, dekan Visoke škole za komunikacijski menadžment Edward Bernays

DARKO LORENCIN, MINISTAR TURIZMA:

IMPRESUM

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

3

Ono što se vidi i ono što se ne vidi

Iz kriznih komunikacijskih situacija koje mogu dovesti do “brodoloma” moguće je izvući se uz pomoć stručnjaka za komuniciranje, menadžera koji znaju svoj posao

K

riza nije samo ono što se stvarno događa, već ona obuhvaća i ono što javnost misli da se događa. Stoga, kako bi se ona uspješno prevladala, potrebno je ovladati načinima komuniciranja u krizi. Izvlačenje osoba ili tvrtki iz kriznih situacija, najzahtjevnijeg segmenta odnosa s javnošću, može se usporediti s izvlačenjem olupine kruzera Costa Concordia s dna mora. Kada nastupi krizna situacija, već je kasno, brod se nasukao, a voda nadire kroz pukotine. Vodeni val negativnih informacija prodire u javnost i uništava pozitivan imidž. Korozija koja se javlja nakon udarnog vala polako, ali sigurno nagriza ugled pojedinca ili tvrtke što može uzrokovati još veću štetu – pad poslovanja, propast projekta, uvrede ili prinuđene ostavke. U takvim situacijama mnogi traže pomoć kad je već kasno vodeći se mišlju “haj’mo spasiti što se spasiti da”.

No potonuće i sve njegove posljedice mogu se spriječiti ili, još bolje rečeno, brod se može skrenuti s kursa sudara kako bi se iz neugodne situacije izvukao s kojom ogrebotinom ili čak bez nje.

Iz kriznih komunikacijskih situacija koje mogu dovesti do “brodoloma” moguće je izvući se uz pomoć stručnjaka za komuniciranje, menadžera koji znaju svoj posao. Mnoštvo je slučajeva u kojima su umjetnici komunikacije izvukli svoje klijente ili poslodavce iz neugodnih situacija. No, brojniji su primjeri tvrtki i pojedinaca koji su se nasukali na opasne hridi, a neki i potpuno potonuli. Do pogrešaka u ionako problematičnim situacijama najčešće dolazi zbog nedostatka iskustva i znanja o tome kako komunicirati i ponašati se u kriznim situacijama. I

Odnosi s javnošću postaju struka koja traži znatno više od marketinškog ili novinarskog iskustva ne samo kriznim situacijama, već i onim svakodnevnim, koje zahtijevaju istančan osjećaj za komunikaciju i poznavanje svih strategija, tehnika i alata komuniciranja.

Većina sličnih scenarija može se izbjeći na teži ili lakši način, ako

se upravljanje kriznim situacijama povjeri profesionalcima. Kvalitetnog stručnjaka za komuniciranje nije lako pronaći, a još teže ga je stvoriti.

Profesionalci koji komunikaciju imaju u malom prstu vrlo su rijetki i njihove usluge nerijetko se plaćaju suhim zlatom. U Hrvatskoj su ponajbolji stručnjaci stasali iz redova stručnjaka za marketing ili novinara. Tako je bilo u vrijeme dok su odnosi s javnošću bili u povojima, no danas je situacija drukči-

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: marketing@privredni.hr

Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

ja jer odnosi s javnošću postaju struka koja traži znatno više od marketinškog ili novinarskog iskustva. Današnji stručnjaci za komunikacije žive u vremenu kada i sami moraju biti menadžeri te se oslanjati na znatno više znanja.

Upravo je stvaranje obrazovanog i stručnog kadra glavni razlog osnivanja Visoke škole za komunikacijski menadžment Edward Bernays, koja želi omogućiti školovanje stručnjaka koji će kroz teorijski i praktični dio nastave steći ključna znanja.

Poznati teoretičar Sam Black usporedio je odnose s javnošću s ledenim brijegom čijih se čak 90 posto površine nalazi ispod mora. Odnosi s javnošću nisu samo ono što se vidi u medijima, nego i ono što se ne vidi odmah, ali se dugoročno osjeti kao rezultat upravljanja ili djelovanja svih vrsta organizacija. Da bismo vodili računa o onome što se na prvi mah ne vidi, da bismo mogli predviđati komunikacijske trendove i tako se kvalitetnije pripremiti za izazove koji slijede, moramo imati iskustva i znanja. Bez toga ćemo teško napredovati.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

Direktor: Darko Buković Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

4

TEMA TJEDNA

ZAPOČEO DNEVNI ZRAČNI PROMET NA LINIJI OSIJEK-ZAGREB

Konačno zračna linija iz Osijeka

Zrakoplovom Embraer 120 tvrtke Trade Air prošloga ponedjeljka uspostavljena je redovna linija između Osijeka i Zagreba, i to nakon punih 26 godina.

Sadašnja linija uspostavljena je zahvaljujući sufinanciranju iz državnog proračuna u iznosu od devet milijuna kuna godišnje, rekao je na dočeku aviona u Zagrebu ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić. “Očekujemo da će kontinuirana zračna linija između Osijeka i Zagreba pozitivno utjecati na ekonomski, gospodarski i socijalni razvoj Osijeka, Slavonije i šire regije”, izjavio je ministar.

Posao održavanja re-

dovne zračne linije između Osijeka i Zagreba dobila je tvrtka Trade Air na natječaju raspisanom u travnju 2013. Zrakoplovi tvrtke Budapest Aircraft Service letjet će ljeti pet puta i zimi tri puta tjedno, s jutarnjim polaskom iz Osijeka i poslijepodnevnim povratkom iz Zagreba.

“Kao jedan od suvlasnika Zračne luke Osijek, Grad Osijek je zainteresiran za razvoj ovog oblika prometovanja”, izjavio je osječki gradonačelnik Ivan Vrkić koji je bio među putnicima koji su 30. rujna stigli u Zagreb prvim letom iz Osijeka.

Direktor Zračne luke Osijek Domagoj Marinić naglasio je veliki značaj ovakve redovne linije koja Osječanima i Slavoncima omogućava najbržu i najsigurniju vezu ne samo s hrvatskom metropolom, nego i s brojnim europskim destinacijama.

(S.S.)

Predstavništvo Neofytona u Zagrebu

Vrhunski strojevi za obradu plastike Tvrtka Neofyton iz Novog Sada otvorila je prošli tjedan predstavništvo u Zagrebu. Riječ je o poduzeću koje prodaje opremu i proizvode za proizvodnju plastike, a u Srbiji drži 70 posto tržišta.

Generalni je zastupnik austrijske tvrtke Engel, a u ponudi ima strojeve i opremu i drugih vrhunskih proizvođača.

Izlazak na hrvatsko tržište obilježen je prigodnom svečanošću na kojoj su uz Zorana Tadića, generalnog direktora Neofyton Grupe, bili i austrijski trgovački ataše Roman Rauch, zatim Drenislav Žekić, direktor predstavništva Privredne komore Srbije u Hrvatskoj te drugi uzvanici i poslovni partneri. Direktor Neofytonove filijale u Hrvatskoj bit će Domagoj Amančić.

Privredni vjesnik Broj 3797, 7. listopada 2013.

je da dođete u Peking i smjestite se u hotel. “ Vaše možete početi s poslom! ” Kina postaje sve veći uvoznik zapadnih proizvoda

Jesmo li spremni za EU SME centar nalazi se u Pekingu i u njemu se mogu dobiti brze i pouzdane infor besplatne su za tvrtke iz Europske unije Igor Vukić vukic@privredni.hr

N

akon godina kad su robe putovale samo iz Kine u Europu, trendovi se pomalo mijenjaju. Kina postaje sve veći uvoznik zapadnih proizvoda. Standard kineskih potrošača postupno raste, a europske kompanije koje posluju u Kini ondje odmah i prodaju dio proizvedenih zaliha.

Mogu li se u te trendove uklopiti male i srednje tvrtke iz Hrvatske?

Zolt Takacz, predstavnik EU SME centra, ima pozitivan odgovor. EU SME, centar za male i srednje tvrtke, nalazi se u Pekingu i u njemu se mogu dobiti brze i pouzdane informacije o ulasku na kinesko tržište. Na prošlotjednom seminaru održanom u Hrvatskoj gospodarskoj ko-

mori, uz sudjelovanje predstavnika pedesetak hrvatskih tvrtki, Takacz je objasnio da su sve usluge EU SME centra besplatne za tvrtke iz Europske unije.

Prvi korak treba biti analiza vlastitih mogućnosti. Je li moja tvrtka uopće

spremna za Kinu? Najbrži odgovor dat će interaktivni kviz koji se može riješiti na internetskoj stranici EU SME centra (www.eusmecentre.ort.cn/quiz/). Rješavajući pitanja o kineskom ekonomskom i političkom sustavu, poznavanju po-

slovne kulture i običaja, poreznog i carinskog sustava, svatko može otkriti svoje slabe strane. Ako i dalje ima volju za radom u Kini, EU SME centar pomoći će mu da dopuni znanje i napravi sljedeće korake.

Zolt Takacz, EU SME centar, Peking

Gostima je demonstriran rad pojedinih strojeva, a u izložbenom prostoru tvrtke moći će se testirati alati. “S kupcima nastojimo održavati partnerski odnos. Svakome možemo osigurati i uslugu po sistemu ‘ključ u ruke’”, rekao je Zoran Tadić.

Svi sistemi su energetski učinkoviti i omogućavaju uštede u potrošnji struje i materijala. Uz kompaniju Engel, Neofyton zastupa i tvrtke Piovan, Eurochiller, Tria i druga poznata imena iz svijeta proizvodnje plastike. (I.V.)

Budite strpljivi i ozbilj Što najčešće savjetujete tvrtkama koje žele poslovati u Kini?

- Budite strpljivi i ozbiljni. Ulazak na kinesko tržište nije jednostavan, ali na duži rok otvara mogućnost za dobru zaradu.

Ali poslu se ne smije pristupiti neozbiljno. Treba biti uporan, prikupiti sve moguće informacije, uložiti napor u pronalaženje pouzdanog partnera.

U tome vam može pomoći Hrvatska gospodarska komora i organizaci-

je poput našeg EU centra za male i srednje tvrtke.

Kako prevladati razlike u načinu poslovanja u EU-u i Kini?

- Odvojite dovoljno vremena za stvaranje povjerenja s kineskim pregovaračima. Oni će vam često predložiti da odete na ručak u trenutku kad vi očekujete da počnu pregovori o financijskim elementima posla.

Tek poslije ručka i druženja uz piće oni će se vra-

titi toj temi. Stoga morate upoznati način njihova

Najbolje je angažirati kineski odvjetnički ured koji će po povoljnim cijenama obaviti sve pravne poslove života i rada, prilagoditi se i važan dio prepreka ste prešli. No to je samo početak puta.

Koje greške tvrtke najčešće čine?

- Prije svega, krivo čine jer promatraju Kinu kao jedinstveno tržište od 1,3 milijarde potrošača. Treba učiti o Kini, vidjeti kako je podijeljena na provincije i gradove. Bolje je dobro analizirati 12 gradova-klastera, odnosno, velikih gradova s okolicom i manjim satelitskim naseljima, i tražiti povoljne niše. Svaki od tih gradova s okolicom ima oko 64 milijuna

5

www.privredni.hr Broj 3797, 7. listopada 2013.

Zatim odmah kod nas

Savjeti poslovnog konzultanta u Hrvatskoj gospodarskoj komori

Nijemcu prvo šaljite pismo, a zatim mail

Zolt Takacz, predstavnik EU SME

Uz prilike na tržištu hrane i pića, hrvatske tvrtke mogu pružiti i usluge njemačkim partnerima na području logistike, biotehnologije i farmaceutike

Kinu? macije o ulasku na kinesko tržište. Sve usluge EU SME centra tel. Zatim odmah kod nas možete početi s poslom”, rekao je Takacz.

Hrvatske tvrtke sada godišnje izvoze u Kinu robe za 50 milijuna dolara

Kroz vrata kluba Na raspolaganju su stručnjaci iz svih potrebnih struka. EU SME centar osigurava čak i poslovni prostor za prve sastanke s poslovnim partnerima. “Vaše je da dođete u Peking i smjestite se u ho-

Stručnjaci EU SME centra u roku od sedam dana odgovorit će na kompliciranija, stručna pitanja. Uslugu je lani koristilo 90.000 malih i srednjih poduzeća iz EU-a. A njih 250.000 već u Kini razvija svoje poslove.

“Da smo takve informacije imali ranije, vjero-

jatno bismo lakše ostvarili naše ulaganje”, rekao je Dragan Milutinović, menadžer iz Badela 1862. Ta je tvrtka još 2008. započela s prvim pokušajem ulaska u Kinu. Nakon što su pronašli partnera, kompaniju Tadee, Badel je u gradu Hangzhouu otvorio Hrvatski vinski klub.

Uskoro otvara novi klub, u Xiamenu. Ulazak Badela s vinima na kinesko tržište mogao bi otvoriti vrata i drugim proizvođačima prehrambenih proizvoda, smatra Milutinović.

Hrvatske tvrtke sada godišnje izvoze u Kinu robe za 50 milijuna dolara, dok uvoz iz Kine vrijedi oko 1,5 milijardi dolara.

ni stanovnika. Sasvim dovoljno tržište za svako od malih i srednjih poduzeća.

Kako najbrže pronaći pouzdane poslovne partnere?

- Treba biti oprezan, ali u Kini prosječno nema više opasnosti nego na drugim tržištima. Tko želi poslovati, mora tamo i otići te vidjeti s kim dogovara posao. Osobito u početku. Treba otići u tvornice, vidjeti mogu

li one isporučivati robu u dogovorenim količinama i kvaliteti. Kinezi nikad na vaše zahtjeve neće reći “ne”, nego “vidjet ćemo što možemo”, ili “naći ćemo nekoga tko će to napraviti”.

To na kraju može rezultirati nesporazumom.

Jesu li komplicirani propisi po kojima se posluje u Kini?

- Vrlo su složeni. I pritom se uglavnom objavljuju samo na kineskom

jeziku. Stoga je najbolje angažirati kineski odvjetnički ured koji će po povoljnim cijenama obaviti sve pravne poslove.

Naziv kineske tvrtke na engleskom samo je neslužbena oznaka. Za razliku od Europe, potpis direktora na dokumentu nema nikakvu službenu vrijednost, nego tek ako ima chop, odnosno pečat.

Ali uz dobru pripremu, bez žurbe, u Kini je moguće ostvariti lijepe prihode. (I.V.)

P

otencijalom poslovnom partneru u Njemačkoj ili stručnoj udruzi od koje želite tehničku pomoć, prvo pošaljite obično poštansko pismo. E-mail bi mogao vrlo lako neprimijećen završiti u sandučiću “neželjene pošte”. Pravilno koncipirano pismo privući će pozornost, a to je u prvom kontaktu najvažnije.

Taj je savjet prošloga tjedna slušateljima u Hrvatskoj gospodarskoj komori dao Hatto Brenner, konzultant iz tvrtke AWI International Business Services iz Nürnberga.

Informacije i upute za poslovanje s Njemačkom redovito u HGK-u privuku mnogo zainteresiranih pa se tako i za Brennerovo predavanje prijavilo gotovo 60 hrvatskih tvrtki.

Brenner, iskusni 70-godišnji konzultant, rado je s njihovim predstavnicima podijelio tajne zanata. Pismo njemačkim kolegama treba biti naslovljeno na ime. Ne “poštovane dame i gospodo”, nego je najbolje dopis nasloviti izravno na direktora. I navesti da je preporuku dala, primjerice, Hrvatska gospodarska komora, s imenom osobe koja je dala preporuku.

“Kad otvori pismo, čovjek u Njemačkoj će zastati i upitati se - odakle ja znam tu osobu. Pročitat će pismo, da se podsjeti. I tu ste već uspjeli, probudili ste njegovo zanimanje”, objasnio je Brenner.

Još ako je u nastavku pi-

sma u nekoliko rečenica jasno predstavljeno poslovanje tvtke i opisana usluga koja se traži, put je otvoren.

Mogućnosti za suradnju su velike, osobito nakon ulaska u Europsku uniju. Do sada su se njemačke tvrtke, čulo se na seminaru, radije odlučivale za kupnju softvera od rumunjskih informatičara nego od hrvatskih.

Ulagati u brend Made in Croatia “Još uvijek se Hrvatsku u Njemačkoj gleda kroz prizmu bivše Jugoslavije, rata, Balkana... Ulazak u EU dat će vam pozitivni impuls, ali treba vremena i truda da se razbiju negativne predrasude”, ocijenio je Brenner. Prema njegovu mišljenju važno je ulagati u brend Made in Croatia. Za njemačkog kupca, uz primjerenu cijenu, presudna je kvaliteta i postojanost proizvoda. Pouzdanost je možda i važnija od cijene, dodao je Brenner.

Za njegovanje poslovnog ugleda bitna je i dobra internetska stranica, s prijevodom na njemački jezik.

U Njemačkoj se održava prosječno najviše sajmova na svijetu i to je sjajna prilika za upoznavanje poslovnih partnera i dogovaranje poslova. Brenner podsjeća da se od 10 auto-

mobila proizvedenih u Njemačkoj, čak osam izvozi diljem svijeta.

Zašto ne bi hrvatske tvrtke za njih proizvodile dijelove? Njemačke tvrtke mogu biti most za dostavu hrvatskih proizvoda na

Treba vremena i truda da se razbiju negativne predrasude, ocijenio je Brenner treća tržišta. Jer polako i u Kini rastu troškovi rada pa kad se uzmu u obzir cijena transporta i ukupne logistike – proizvodnja postaje ponovo rentabilna i u Europi.

Brenner kaže da ne treba zaboraviti ni potencijal “etničkog tržišta”. U Njemačkoj živi 280.000 ljudi s hrvatskim putovnicama, a tu su i drugi njemački državljani hrvatskog podrijetla. Uz prilike koje se pružaju na tržištu hrane i pića, hrvatske tvrtke mogu pružiti usluge njemačkim partnerima na području logistike, biotehnologije i farmaceutike, zaključio je Brenner. (I.V.)

HGK vodi poduzetnike u Njemačku Predavanje što ga je održao Hatto Brenner bio je već treći ovogodišnji seminar u HGK-u o poslovanju s Njemačkom. U ožujku je održan i veliki hrvatsko-njemački gospodarski forum, na kojem se razgovaralo o otvaranju njemačkog maloprodajnog tržišta za hrvatske proizvode. HGK planira organizaciju poslovnog izaslanstva u Njemačku, i to u veljači iduće godine. Išlo bi se najvjerojatnije u Mainz, a razgovara se i o mogućnosti posjeta drugim njemačkim gradovima i pokrajinama, rekla je Anita Stipić, viša stručna suradnica u Sektoru za međunarodne odnose HGK-a. Izvoz Hrvatske u Njemačku u 2012. godini iznosio je 980 milijuna eura, a postoji dosta prostora za njegovo daljnje unapređenje, kazala je Anita Stipić.

6

AKTUALNO

*vijesti

Privredni vjesnik Broj 3797, 7. listopada 2013.

( više od 50

diplomatsko-konzularnih predstavništava ima Hrvatska

novi koncept gospodarske diplomacije Dan Hrvatske u Grazu Poslovna manifestacija Dan Hrvatske 2013. održala se prošli tjedan u Grazu. Tijekom panel diskusije, održane u sklopu manifestacije, poduzetnici su govorili o svojim iskustvima izvoza proizvoda hrvatskih tvrtki u Austriju, investicijama austrijskih tvrtki u Hrvatsku te suradnji na nekim projektima. Tajana Kesić Šapić, direktorica Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj HGK-a, pozvala je sve tvrtke koje posluju u Hrvatskoj da se obrate za informacije i pomoć u centre HGK-a, bilo da je riječ o investicijama ili EU fondovima.

Diplomati u službi izvoznika Zadaće gospodarske diplomacije su privlačenje stranih ulaganja, promicanje izvoza i zaštita interesa hrvatskih kompanija u inozemstvu, istaknuo je Joško Klisović Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

zavisnih država, Daleki istok i Sjedinjene Američke Države. No ako se pojavi neki dobar posao za hrvatske izvoznike u zemlji koja nije obuhvaćena prioritetnim tržištima, taj će posao automatski doći među prioritete”, zaključuje Klisović.

G

Održana 11. ARCA U Zagrebu je prošli tjedan održana 11. međunarodna izložba inovacija ARCA 2013. Ova izložba pokrenuta je s ciljem predstavljanja primjenjivih i korisnih inovacija iz Hrvatske i svijeta. Promocija inovacija i inovatorstva bitno pridonosi razvoju inovacijske kulture kako u tvrtkama tako i u društvu općenito. Izložbu je organizirala Udruga inovatora Hrvatske sa suradnicima. Jedan od suorganizatora je bio i HGK.

ospodarska diplomacija nam je potrebna, tu nema spora, no bez gospodarstva koje je dovoljno jako i sposobno nastupati na stranim tržištima ona nema smisla, rekla je prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić predstavljajući prošli tjedan novi koncept gospodarske diplomacije. “Hrvatskoj je isto tako potrebna i investicijska klima koja je privlačna ili bar prihvatljiva stranim investitorima”, naglasila je Vesna Pusić.

Novi koncept koji predlaže njeno ministarstvo trebao bi objediniti napore svih nadležnih institucija na promociji hrvatskog gospodarstva u inozemstvu, od koje se očekuje da će potaknuti investicije u Hrvatskoj.

Sajam i Dan poslova Hrvatski zavod za zapošljavanje, u organizaciji Područnog ureda Zagreb i Europske mreže javnih službi za zapošljavanje (EURES) u Hrvatskoj, organizirao je 4. listopada na Pučkom otvorenom učilištu 7. sajam poslova i 1. europski dan poslova. Ova događanja organizirana su s ciljem povećanja mogućnosti zapošljavanja, dostupnosti i razmjene informacija, usklađivanja ponude i potražnje te stvaranja partnerskih odnosa među dionicima na tržištu rada.

Prijelomni trenutak Hrvatska, s obzirom na svoju veličinu i položaj, ima desetak veleposlanstava kojima je politička reprezentacija na prvom mjestu, dok je ostalima primarna promocija hrvatskog gospodarstva.

Novi koncept gospodarske diplomacije polazi od te pretpostavke, jer Hrvatska ima više od 50 diplomatsko-konzularnih predstavništava i niz počasnih konzula po svijetu. “U ovom trenutku procjenjujemo da imamo što pokazati i prodati u smislu hrvatske pameti i proizvoda,

da je investicijska klima daleko od idealne, ali je bolja nego što je bila i popravlja se. Ovo je za Hrvatsku prijelomni trenutak

U MVEP-u su najavili i sinergiju s predstavništvima Hrvatske gospodarske komore u kojem se može sa stvarnim rezultatima krenuti u promociju našeg gospodarstva u svijetu koristeći diplomatsko-konzularnu mrežu, koristeći naše znanje i kombinirajući to s lokalnim znanjem u pojedinim zemljama za koje je Hrvatska posebno zainteresirana. Ovaj projekt može biti temelj za gospodarsku diplomaciju Hrvatske koji će se moći kontinuirano dograđivati”, pojasnila je Vesna Pusić.

No ovaj projekt nije ča-

robni štapić koji će riješiti sve, upozorava zamjenik ministrice Joško Klisović. Ovim problemom bavila se gotovo svaka vlada - od 2005. kada je osnovan novi studij gospodarske diplomacije, preko vraćanja središta operative na Zrinjevac gdje se svaki 13. djelatnik trebao baviti gospodarskom diplomacijom, do premještanja u Ministarstvo gospodarstva gdje je osnovana nova uprava te imenovanja prvih trgovinskih atašea, petero ugovornih djelatnika Ministarstva vanjskih poslova. “Zadaće gospodarske diplomacije su privlačenje stranih ulaganja, promicanje izvoza i zaštita interesa hrvatskih kompanija u inozemstvu. To je samo jedan doprinos Ministarstva ostvarivanju temeljnog nacionalnog cilja - revitalizaciji hrvatskog gospodarstva. Cilj je pomoći izlasku zemlje iz krize, pridonijeti održivom rastu i afirmirati hrvatsko

gospodarstvo na međunarodnoj sceni”, ističe Klisović.

Kako kažu u Ministarstvu, priključivanjem Državnog ureda za trgovinsku politiku MVEPu postignuta je sinergija vanjskopolitičkog utjecaja i stručnog znanja o izvozu. Konceptom se uvodi povjerenstvo za internacionalizaciju hrvatskog gospodarstva koje će voditi Ministarstvo. Na čelu mu je Savjet koji će voditi šest ključnih Vladinih ljudi zaduženih za gospodarstvo: dvoje potpredsjednika, ministri poljoprivrede, financija, malog poduzetništva i gospodarstva. Zadaci povjerenstva su osmisliti smjernice politike izvoza, osigurati integraciju politike izvoza i politike ulaganja i definirati nastup prema inozemstvu.

“Hrvatskoj su prioritetna tržišta Europske unije i Cefte te širi Bliski istok, Zajednica ne-

Definirane usluge za izvoznike Prvi su put definirane usluge za hrvatske izvoznike, a to su dojave izvoznih prilika koje će se moći naći na web stranici Ministarstva i podrška na terenu. Inzistirat će se na meritokraciji jer se želi podići standard rada u Ministarstvu. Uvest će se jasni kriteriji po kojima će se sustavno pratiti i ocjenjivati rad veleposlanika i drugog osoblja u veleposlanstvima u gospodarskoj diplomaciji, i to dva puta godišnje.

Također je novost da se uvodi tracking sustav svakog pojedinog zahtjeva neke tvrtke koji će doći u sustav MVEP-a. Na internetskoj stranici Ministarstva postojat će obrazac koji će moći ispuniti tvrtke kojima je primjerice potrebna neka informacija hrvatske diplomacije. Kada zahtjev uđe u sustav, pratit će se kako se on obrađuje, kada je uzet u obradu i stoji li možda predugo.

U Ministarstvu su najavili i sinergiju s predstavništvima Hrvatske gospodarske komore u Moskvi i Bruxellesu, te budućim predstavništvom u Washingtonu.

7

www.privredni.hr Broj 3797, 7. listopada 2013.

( 220 mil €

vrijednost investicije u prugu Dugo Selo-Križevci

( 3 mlrd €

očekuje Vlada od monetizacije autocesta

Nova strategija prometnog razvitka

Autoceste ispale iz mode, pruge su novi hit Hrvatska ima previše zračnih luka, kaže ministar Hajdaš Dončić, stoga će se one manje također morati specijalizirati: Dubrovnik za putnički promet, a Osijek za teretni lila HŽ Infrastrukturi.

Hrvatska je već preizgrađena autocestama, pa se na tom području ne planiraju nove investicije, već će se obnavljati i graditi državne ceste sredstvima iz naknade koju iz litre goriva dobivaju Hrvatske ceste.

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

D

o veljače sljedeće godine bit će završena strategija prometnog razvitka Hrvatske, koja definira neke sasvim nove prioritete, najavio je resorni ministar Siniša Hajdaš Dončić na Liderovom Klubu izvoznika održanom u Vetropack Straži u Humu na Sutli. Željeznica dobiva na važnosti, a poseban je prioritet riječki prometni pravac, koji uključuje specijalizaciju Luke Rijeka za kontejnerski prijevoz te izgradnju nove pruge Rijeka-Botovo. Radove na

dionici Skradnik-Botovo nije realno očekivati prije 2016. godine, no već sljedeće godine počinje izgradnja pruge Dugo Selo-Križevci, vrijedna 220 milijuna eura. Izgradnja pruga financirat će se pr-

venstveno iz EU fondova, a novac za domaći udjel u financiranju ministar namjerava namaknuti iz naknade od 60 lipa po litri goriva koja sada ide Hrvatskim autocestama, a ubuduće bi se pre-

Monetizacija poslovne klime Hajdaš Dončić snažno se zalaže za monetizaciju autocesta, ne samo zbog tri milijarde eura svježeg novca koje Vlada planira tako pribaviti. Za monetizaciju su, tvrdi, zainteresirani najveći svjetski investicijski fondovi, a njihov dolazak donio bi

veliku sekundarnu korist u smislu poboljšanja poslovne klime. Luka Ploče bit će specijalizirana za krute terete i prijevoz

Za monetizaciju hrvatskih autocesta, tvrdi Hajdaš Dončić, zainteresirani su najveći svjetski investicijski fondovi prema Bosni i Hercegovini, za zadarsku luku Gaženica raspisat će se natječaj za koncesionara koji će graditi infrastrukturu, uključujući i zgrade, a riječne luke Vukovar i Slavonski Brod

morat će se povezati. Šire područje Zagreba prema novoj bi strategiji postalo međunarodni intermodalni logistički centar. Hrvatska ima previše zračnih luka, kaže ministar, stoga će se one manje također morati specijalizirati: Dubrovnik za putnički promet, a Osijek za teretni. Prognoze o padu BDP-a u sljedećoj godini Hajdaš Dončić ne smatra realnima, jer računa da bi već tri velike investicije koje su pred realizacijom – Ikea, Zračna luka Zagreb i pruga Dugo Selo-Križevci – mogle sadašnji negativni trend BDP-a preokrenuti u pozitivni.

Velika reforma u regionalnom razvitku Hrvatske

Zakon o regionalnom razvoju u novom ruhu Uvode se urbana područja te se izdvajaju tzv. urbane aglomeracije koje će moći koristiti pet posto alociranih sredstava Hrvatska uskoro kreće u veliku reformu u svom regionalnom razvitku, rekao je Branko Grčić, ministar regionalnog razvoja na prošlotjednoj konferenciji za novinare. Pojasnio je kako će započeti primjena tzv. indeksa razvijenosti jedinica lokalnih samouprava u novoj kategorizaciji potpomognutih područja u našoj zemlji. Taj je kompozitni indeks sastavljen od pet kategorija: visine osobnih dohodaka, stope nezaposlenosti, visine izvornih prihoda lokalnog stanovništva mjerenih po glavi stanovnika, stopi obrazovanosti te međupo-

pisnog kretanja stanovništva u lokalnoj jedinici koja se promatra. Očekuje se kako će novi zakon o regionalnom razvoju Hrvatske biti donesen u prvom kvartalu 2014. godine, a njegova puna primjena započet će 1. siječnja 2015.

Prema novoj reformi uvode se urbana područja te se izdvajaju tzv. urbane aglomeracije koje će moći koristiti pet posto alociranih sredstava za Hrvatsku.

Kako je istaknuo Grčić, one jedinice koje su ispod 75 posto razvijenosti hrvatskog gospodarstva uživat će poticaje, a one koje su iznad tog postotka izaći će iz tog sustava. Jedi-

nice lokalne samouprave koje izgube status u sustavu mogu računati na kompenzacijske mjere, najavio je ministar. “Ove je godine za jedinice lokalne samouprave iz proračuna bilo izdvojeno oko 80 milijuna kuna, a predviđa se da će se takav iznos izdvajati i dalje”, istaknuo je Grčić.

Reforma mora biti pravedna Izmjene Zakona o regionalnom razvoju idu u smjeru pravednosti sustava, tvrdi on, pojašnjavajući kako su neka mjesta na 30 posto gospodarske razvijenosti Hrvatske, a do

sada nisu dobivala potpore, dok su neka druga na razini od 110 ili čak 120 posto, a i dalje dobivaju te potpore. No, tamo gdje nema novca, napomenuo je, posao načelnika ili gradonačelnika radit će se na volonterskoj osnovi. Grčić je naglasio i da su se žu-

pani pozitivno očitovali na prijedlog izmjene Zakona o regionalnom razvoju.

Taj stav ne dijeli Tomislav Tolušić, predsjednik Hrvatske zajednice županija, koji je rekao kako “Vlada i resorna ministarstva opet donose nove zakone bez

konzultacija sa županijama, razvojnim agencijama, sveučilištima i nevladinim organizacijama. To je apsolutno neprihvatljiv i podcjenjujući odnos resornog ministarstva prema onima koji trebaju najviše pridonijeti na ovom području. Upravo kohezijska odnosno regionalna politika predstavlja politiku ujednačenog regionalnog razvoja za koju je odvojeno oko 376 milijardi eura novog sedmogodišnjeg proračuna EU-a, za koju županije mogu prijaviti projekte vrijedne više desetaka milijuna eura”, istaknuo je u priopćenju Tolušić. (S.P.)

8

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3797, 7. listopada 2013.

HUP Skor, novi sustav mjerenja i vrednovanja učinaka Vladinih mjera

Dolazak kapitala je jedini odgovor Projekcije proračuna su alarmantne, a najavljeni daljnji rast proračunskog deficita je neodrživ, smatra Mudrinić. Poslodavci stoga od političara traže drugačiji pristup upravljanju, strategijama i planiranju Drago Živković zivkovic@privredni.hr

“

N

e bi bilo u redu reći da je stanje hrvatskog gospodarstva alarmantno jer bi to značilo zazivanje izvanrednih mjera, ali nismo ni daleko od toga”, procjena je Hrvatske udruge poslodavaca, koju je iznio njezin predsjednik Ivica Mudrinić na predstavljanju projekta HUP Skor. Projekcije proračuna su alarmantne, a najavljeni daljnji rast proračunskog deficita je neodrživ, smatra Mudrinić. Poslodavci stoga od političara traže drugačiji pristup upravljanju, strategijama i planiranju. Pritom priznaju da ni privatni sektor nije savršen, ali on ne može stvarati uvjete za investiranje.

“Kapital nam ne dolazi, to znači da uvjeti za investiranje nisu povoljni. Dolazak kapitala je jedini od-

govor”, jednostavna je Mudrinićeva logika. HUP stoga želi potaknuti sustavni pristup i Vlade i jedinica lokalne samouprave ozbiljnim reformama.

Iako od njihovih poticaja dosad nije bilo konkret-

Skor, novi sustav mjerenja i vrednovanja učinaka Vladinih mjera, koji je prije tri mjeseca predstavljen i članovima Vlade.

Od predstavljanja poslodavci očito nisu imali velike koristi, s obzirom na

bio HUP Skor za pojedini cilj te na kraju ukupni skor, pojasnio je Velimir Šonje iz Arhivanalitike. Prema podacima do 30. lipnja, taj skor iznosi 34,6, a stanje je sada vjerojatno još gore, pro-

Velimir Šonje

Zdenko Adrović

Branko Roglić

nih rezultata, poslodavci ne odustaju, a Mudrinić to tumači uvjerenjem da Hrvatska itekako ima potencijala za snažniji gospodarski rast po stopama od četiri do šest posto godišnje.

to da su nedavne Vladine smjernice fiskalne politike gotovo posve suprotne prijedlozima HUP-a. A ti su prijedlozi podijeljeni u 13 ciljeva, od kojih svaki još ima dodatne preporuke, ukupno njih više od 70. Realizacija 13 ciljeva boduje se sa 20 do 80 bodova, sve se to ponderira kako bi se do-

cjenuje Šonje, navodeći da Hrvatska trenutačno ima viši kreditni rizik čak i od Mađarske, od koje smo u zadnjih šestsedam godina uvijek bili bar malo bolji.

Na rast cijene hrvatskog duga upozorava i Zdenko Adrović, predsjednik Uprave Raiffeisen banke. Ta cijena stal-

Stanje još gore Dio napora u poticanju države na reforme je i HUP

no raste, jeftinije od nas zadužuju se i Rumunjska i Bugarska i Mađarska, pa sada u svijetu gotovo da nema rizičnije zemlje od Hrvatske, tvrdi Adrović pozivajući Vladu da okrene hrvatski brod prema zoni manjeg rizika.

Država loš investitor Hrvatskoj treba predstečajna nagodba, kratak je i jasan Branko Roglić, vlasnik Orbica. On ne vjeruje u oporavak na valu javnih investicija jer država može biti samo loš investitor, zato je, kaže, i socijalizam propao. “Moramo naći političare koji su se spremni žrtvovati i prihvatiti poraz na izborima da bi spasili domovinu”, smatra Roglić. Njegova je percepcija gospodarskog trenutka vrlo crna: troškovi poslovanja su ogromni, zakoni su nefleksibilni, administracija katastrofalna, stoga nam

je konkurentnost tako niska. Državna poduzeća uglavnom služe za stranačke sinekure, stoga bi Roglić raspisao međunarodni natječaj za vodeće ljude tih poduzeća. Sma-

Vladine smjernice fiskalne politike gotovo su posve suprotne prijedlozima HUP-a njio bi i broj županija na šest, a drastično skresao i broj općina i gradova.

Poslodavci namjeravaju svoj HUP Skor objavljivati svakih šest mjeseci, u proljeće i jesen, najavio je direktor HUP-a Davor Majetić. Iako im smjernice fiskalne politike ne daju ohrabrenje, nadaju se da će preciznijim mjerenjem učinka Vladinih poteza uspjeti prenijeti svoju poruku jasnije nego dosad.

Preporuke HUP-a - 13 ciljeva Produktivnost i konkurentnost:

• izrada industrijske politike, poticanje izvoza uz podršku gospodarske diplomacije, ulaganje u istraživanje i razvoj od tri posto BDP-a, povećanje energetske učinkovitosti

Fiskalna konsolidacija:

• odustajanje od novih poreza ili nameta, ujednačavanje plaća u javnom i privatnom sektoru, smanjenje izdataka opće države za oko jedan postotni bod BDP-a godišnje

Reforma javne administracije:

• pojednostavljivanje poslovnih procesa, ukidanje nepotrebnih propisa, ureda i agencija,

smanjenje broja općina na oko 200, informatizacija

Uklanjanje barijera:

• donošenje zakona o strateškim investicijama, široko uvođenje dodjele automatskih dozvola zbog šutnje administracije, provedba e-građevinske dozvole i e-uporabne dozvole

Reforma pravosuđa:

• skraćivanje sudskih postupaka, osobito prisilne naplate, stečajeva i likvidacija, informatizacija sudova, uvođenje e-registra presuda viših sudova i postupaka stečajeva

Tržište rada:

• jednostavniji otkazi, kraći otkazni rokovi, otpremnine samo

za poslovno uvjetovan otkaz, manje prekršaja u Zakonu o radu, lakše zapošljavanje stranaca

Smanjenje opterećenja gospodarstva:

• smanjenje udjela prihoda države u BDP-u, smanjenje neporeznih nameta na polovinu, podizanje granica poreznih razreda i smanjenje stopa poreza na dohodak

i prireza na isplatu dobiti, olakšavanje poreznog tretmana malih poduzeća, poticanje fondova rizičnog kapitala i poslovnih anđela, čišćenje portfelja loših kredita kroz specijalizirane fondove

Poticanje investicija:

• globalna prezentacija hrvatskih investicijskih potencijala, učinkoviti sustav za privlačenje, prihvat i pomoć investitorima, Efikasnost javnih poduzeća: ažurni e-registar kvalificiranih projekata • redefiniranje poduzeća i poslovnih funkcija koje se mogu smatrati Obrazovni, javnim ili komunalnim, biranje zdravstveni i uprava na natječajima, jačanje tržišnog natjecanja u javnoj nabavi mirovinski sustav: • povećanje atraktivnosti Ponuda kapitala: strukovnih zanimanja, veća stopa izdvajanja za drugi • uvođenje zaštitne kamate i/ ili ukidanje posebnog poreza mirovinski stup, porezno

poticanje dobrovoljnog privatnog zdravstvenog osiguranja, poticanje ulaganja u privatne zdravstvene ustanove i skrb za osobe treće dobi

Socijalni dijalog:

• postizanje sporazuma o bitnim razvojnim pitanjima između socijalnih partnera, uključivanje u rad Gospodarsko-socijalnog vijeća širih tema relevantnih za socijalne partnere

Poduzetnička klima:

• izrada i ažuriranje objedinjenog e-registra potpora, ugrađivanje afirmativnog odnosa prema poduzetništvu i radu u sve segmente političkog i društvenog djelovanja

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3797, 7. listopada 2013.

( 75 mil kn donja granica ulaganja ako se projekt sufinancira iz fondova i programa EU-a

Sjednica Turističkog vijeća HTZ-a

Za rusko tržište presudna 2014.

Sjednica hrvatske vlade

Za turističko naselje dozvola stiže za šest mjeseci Strateškom investicijom proglašavat će se projekti s kapitalnim ulaganjima vrednijim od 150 milijuna kuna. Na otocima i područjima posebne državne skrbi bit će dovoljno uložiti i 20 milijuna kuna Igor Vukić vukic@privredni.hr

I

nvestitori u turističko naselje, ovisno o njegovoj veličini, dosad su na dozvole za gradnju čekali od osam pa do čak 27 mjeseci. Vlada najavljuje da će po novom zakonu o strateškim investicijama sve dozvole ulagači u turistička naselja dobivati za šest mjeseci. Prema riječima ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, sve dozvole će i dalje biti u skladu s postojećim zakonima i prostorno-planskim dokumentima. “Neće se dirati u postojeće propise, ali će se za projekte koji dobiju oznaku strateških procedura znatno ubrzati”, rekao je Vrdoljak.

Konačni prijedlog zakona, predstavljen na prošlotjednoj sjednici Vlade, ima i nekoliko izmjena u odnosu na prvu verziju. Ulagači neće morati za svoj projekt donositi dokumente BON 1 i BON 2, ni potvrdu da nisu kažnjavani za gospodarski kriminal. “U takvim se projektima redovito osnivaju posebne projektne tvrtke. Budući da one nisu postojale ranije, ne mogu ni imati poslovnu povijest”, rekao je Vrdoljak.

Strateškom investicijom proglašavat će se projekti s kapitalnim ulaganjima vrednijim od 150 milijuna kuna. Na otocima i područjima posebne državne skrbi bit će dovoljno uložiti i 20 milijuna kuna. Oznaku “strateški” dodjeljivat će povjerenstvo Vlade, u ko-

9

U prvom polugodištu ove godine u svijetu su ostvarena 494 milijuna turističkih dolazaka što je pet posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Prema podacima Svjetske turističke organizacije (UNWTO), u tom se razdoblju generira 45 posto godišnjeg turističkog prometa. Europa je i nadalje najuspješnija turistička regija. Statistički podaci o ostvarenom turističkom prometu za devet mjeseci ove godine u Hrvatskoj bit će poznati za nekoliko dana, rečeno je na prošlotjednoj sjednici Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice. Istaknuto

je i kako je Istra i dalje najznačajnija turistička regija u našoj zemlji. U osam mjeseci Zagreb je zabilježio snažan rast ukupnog turističkog prometa. Naše najznačajnije turističko tržište i dalje je Njemačka koja ima udjel od 20 posto u ukupnom broju turista.

Rast turističkog prometa ove je godine zabilježen iz skandinavskih zemalja te Poljske, Velike Britanije, SAD-a i Kanade, a pad iz Italije, Japana i Rusije.

Upravo će 2014. biti presudna godina za rusko tržište, istaknuto je na sjednici Turističkog vijeća. Naime, za potrebe toga tržišta trebamo osigurati 50.000 kreveta što je za našu zemlju itekako velik problem, naglašeno je. Isto tako, na sjednici je rečeno kako će se samo za udruženo oglašavanje sljedeće godine utrošiti 71 milijun kuna.

(S.P.)

Luke i plovni putovi

jem će uz šest stalnih biti i tri promjenjiva člana. Vlada, naime, nastoji izbjeći prigovore da će se projekti provoditi protiv volje lokalne samouprave pa će ta tri promjenjiva člana predlagati gradonačelnici i župani na čijem se području provodi strateški projekt.

Dodatne bodove projekt će dobiti ako se sufinancira iz fondova i programa Europske unije.

Tada i donja granica ulaganja može biti 75 milijuna kuna. Vrdoljak je objasnio kako je zakon isprva bio i planiran samo za javne projekte i ulaganja sufinancirana europskim novcem, a kasnije je odlučeno da se uključe i privatni projekti.

Projekt Trga pravde ide dalje Ministarstvo gospodarstva provjerit će prvo odgovaraju li prijavljeni projekti pravilima iz zakona. Zatim će ih uputiti povjerenstvu na odluku

i uvrštavanje na listu strateških projekata. Podrška državnih tijela tu neće stati. Svaki projekt dobit će svoju operativnu skupinu koja će intervenirati ako negdje u sustavu zapne proces ishođenja potrebnih dozvola. Vrdoljak dodaje da će sve odluke odmah biti objavljivane kako bi javnost imala jasan uvid u cijeli proces ostvarivanja strateških projekata.

Vlada je ovlastila Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) da jednog dana podmiruje otplatne rate u javno privatnom projektu gradnje Trga pravde u Zagrebu. Podsjetimo, u tom projektu Vlada želi na jednom mjestu, u zagrebačkoj Ilici, izgraditi veliki pravosudni kompleks s nizom sudova, pravosudnom akademijom, kongresnim prostorima, hotelom i garažom. Projekt je zastao jer je Ministarstvo pravosuđa oklijevalo pristati na obvezu pla-

ćanja najma kad privatni partner izgradi kompleks.

Pronađen je kompromis.

Projekt Trga pravde ići će dalje, a rate najma plaćat će DUUDI. Novac će na-

Iznajmljivat će se državne vile i stanovi koji su dosad uglavnom zjapili prazni maknuti prodajom zgrada u kojima se sada nalaze sudovi, dok će Ministarstvo pravosuđa plaćati tek dio režijskih troškova.

Vlada je osnovala i tvrtku koja će se baviti iznajmljivanjem državnih nekretnina. Riječ je o davanju u zakup niza vrijednih vila i stanova koji su dosad uglavnom zjapili prazni, a nalaze se na atraktivnim lokacijama.

No u mnoge od tih objekata trebat će uložiti novac kako bi se mogli komercijalno iskorištavati.

Razmjenom ideja do unapređenja transporta U sklopu 8. međunarodnog znanstvenog savjetovanja Luke i plovni putovi (POWA 2013) u Hrvatskoj gospodarskoj komori, održana je regionalna radionica Platforma za diskusiju o intermodalnom transportu. Cilj radionice, istaknula je Ljubica Herceg, direktorica Sektora za promet i veze HGK-a, je analiza problema s kojima se susreću sudionici prometnog sektora te poticanje diskusije koja će rezultirati konkretnim prijedlozima poboljšanja prometnog sustava i osiguranja učinkovitijeg, ekonomski i ekološki prihvatljivijeg prijevoza tereta. Hrvoje Gold, prodekan Fakulteta prometnih znanosti, rekao je kako zagrebački FPZ od početka podržava održavanje konferencije, napomenuvši kako je u pripremi nova strategija razvoja prometa

u Hrvatskoj. Predstavljajući projekt GIFT (Green Intermodal Freight Transport), Zvonko Kavran, njegov voditelj, dodao je kako su mapiranje, analiza i ocjena stanja prometnog sektora u regijama Jugoistočne Europe te prijedlozi novih politika i strategija s posebnim osvrtom na zeleni transport ciljevi tog međunarodnog projekta.

GIFT je započeo u ožujku 2012. i trajat će do kolovoza 2014. godine. Radionicu su organizirali Fakultet prometnih znanosti, Klaster intermodalnog prijevoza, a suorganizator je Sektor za promet i veze HGK-a. (B.O.)

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3797, 7. listopada 2013.

smo skloni deklarativno prihvaćati sve. Tako smo se svim bićem “ Mi zakleli u OIE, ali nemamo sredstava za investiranje u njih. ”

Igor Dekanić, profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu

Energetska konferencija

Ispred nas je još jedno Budući da se Hrvatska obvezala u energetski sektor do 2020. godine uložiti oko 15 milijardi eura, očito je da realizacija bi mogla potaknuti razvoj zamrlog domaćeg gospodarstva, od brodogradnje, preko različitih konzultantskih usluga, do gra Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

E

nergetika kao gospodarska grana jedan je od glavnih pokretača razvoja. Budući da se Hrvatska tijekom pretpristupnog procesa obvezala u taj sektor do 2020. godine uložiti oko 15 milijardi eura, očito je da realizacija energetskih projekata u našoj zemlji - pa i zbog legislative Europske unije - mora što prije započeti. Među velikim i važnim energetskim projektima svakako se ističe izgradnja novih i modernizacija postojećih elektrana. Također, Hrvatska treba diverzificirati energetske dobavne pravce, izgraditi nove skladišne kapacitete za naftu i plin te povećati energetsku učinkovitost.

A nije naodmet spomenuti i povećanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji.

Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore, kaže kako Hrvatska ima povoljan geostrateški položaj koji godinama ne iskorištava onako kako bi trebala. Osim toga, neki energetski projekti dva desetljeća čekaju na realizaciju. “Stoga je potrebno intenzivirati aktivnosti na obnovi i izgradnji novih

energetskih objekata što je, među ostalim, šansa za hrvatske tvrtke - proizvođače opreme, ali i prateću industriju”, istaknula je Vesna Trnokop Tanta na Energetskoj konferenciji

Perspektivna područja rezervi ugljikovodika u nas su ležišta u Panonskom bazenu, Dinaridi i Jadran koja se tijekom dva dana proteklog tjedna održavala na Zagrebačkom velesajmu. Konferencija je okupila predstavnike ministarstava, agencija te stručnjake i poduzetnike iz energetskog sektora.

Osnovati agenciju za ugljikovodike Vrata stranim investitorima snažnije je otvorio novi Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika. Zakon je donesen u srpnju, a trebao bi potaknuti nova istraživanja i eksploataciju nafte i plina kojih, prema procjenama, ima za još 46, odnosno 68 godina. Međutim, upravo ta mogućnost podijelila je stručnu i zainteresiranu javnost čiji dio smatra kako ne treba ići u nova istraživanja nafte i

plina, bez obzira radi li se o kopnenom ili morskom dijelu Hrvatske.

Mirko Zelić, član Predsjedništva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te predsjednik Znanstvenog vijeća za naftu i plin, kaže kako će do 2030. godine u svijetu živjeti oko devet milijardi ljudi, uz dvije milijarde automobila. Godišnji porast ekvivalentne nafte (jedinična količina nafte u usporedbi s količinama drugih energenata jednake energetske vrijed-

nosti) povećat će se s trenutačnih 12 na 18 milijardi tona. Tako će, usprkos

Hrvatska još uvijek spada u rijetke zemlje u Europi koje same proizvode većinu plina i donekle dosta nafte tomu što se u prvi plan guraju neki novi izvori, i u ovom stoljeću dominirati fosilni energenti kao što su nafta, ugljen i plin.

Dugoročno gledajući, nakon 2050. godine značajnije će se koristiti nuklearna energija i plin iz metanskih hidrata s dna mora i polarnih krajeva.

A do tada Hrvatska, koja je podmirivala značajni dio energenata iz vlastitih izvora, treba utvrditi koliko još ima potencijala. Prema riječima akademika Zelića, perspektivna područja rezervi ugljikovodika u Hrvatskoj su ležišta u Panonskom bazenu. Tu su zatim Dinaridi i Jadran. “Zbog toga valja

što prije osnovati agenciju za ugljikovodike, ekipirati je iskusnim stručnjacima iz tog područja kao što su geolozi, geofizičari, inženjeri naftnog rudarstva i slično. Na temelju postojećih podataka ekipa stručnjaka u agenciji tako može pripremiti cjelokupne materijale za koncesijske blokove, kako na kopnu tako i na moru. Zatim, raspisati međunarodni natječaj te predložiti najpovoljniju kompaniju, ili više njih, s obzirom na njihovu repu-

11

www.privredni.hr Broj 3797, 7. listopada 2013.

2050. značajnije će se koristiti nuklearna energija i plin iz metanskih hidrata s “ Nakon dna mora i polarnih krajeva. A do tad Hrvatska treba utvrditi koliko još ima potencijala. ” Mirko Zelić, predsjednik Znanstvenog vijeća za naftu i plin

zagrebački velesajam

Tri sajma na jednom mjestu Energetika, Ekotehna i Interprotex objedinili su programe i projekte u zaštiti okoliša, ljudi i imovine

stoljeće fosila energetskih projekata u našoj zemlji mora što prije započeti. Ulaganja u energetici đevinarstva

taciju, tehničku opremljenost, cijenu i druge uvjete.

S odabranim kompanijama stručnjaci u agenciji trebaju utvrditi optimalan model koncesijskog ugovora, tj. onaj koji je najpovoljniji za Hrvatsku”, objašnjava Zelić.

Maksimalno uključiti Inu Među ostalim preporukama za istraživanje ugljikovodika u nas, Zelić napominje kako stručnjaci u toj agenciji moraju trajno voditi i nadzirati istraži-

vanja i inzistirati na snimanju 3D seizmike (geofizička metoda kartiranja strukturnih odnosa u podzemlju) i obveznom bušenju bušotina.

“U slučaju otkrića stručnjaci u agenciji moraju sudjelovati u pripremi modela razrade ležišta i u pripremi optimalnog proizvodnog sustava. Režim iskorištavanja ležišta mora se trajno nadzirati, kako bi se u konačnici postigao maksimum i isrcpilo što više ugljikovodika.

Oni, također, trebaju razmotriti maksimalno uključenje Ine kao nacionalne kompanije, bilo kao koncesionara, bilo kao partnera drugim kompanijama, s obzirom na njene kadrovske i tehničko-tehnološke kapacitete”, ističe on.

Dragan Krasić, načelnik Sektora za rudarstvo u Ministarstvu gospodarstva, naglasio je kako je upravo u pripremi zakon o takvoj agenciji koja bi trebala biti osnovana do kraja godine.

Igor Dekanić, redoviti profesor na Zavodu za naftno inženjerstvo na Rudarsko-geološkonaftnom fakultetu u Zagrebu, kaže kako je suvremena energetika puna paradoksa. “Ponajprije, svijet se nalazi u relativno paradoksalnoj situaciji. Svi znaju kako treba

više koristiti obnovljive izvore energije (OIE).

Istovremeno u dijelu svijeta koji nije osjetio gospodarsku krizu, tj. zemljama u razvoju, bjesomučno spaljuju svoj ugljen da bi prodavali jeftinu robu u razvijenom dijelu svijeta.

Drugi, europski paradoks, je taj da se EU kroz poznate ciljeve 3X20 također obvezao na veće učešće OIE. No, u njih treba mnogo investirati, a recesija utječe na smanjenje tih ulaganja. Treći pak paradoks je onaj hrvatski.

Mi smo skloni deklarativ-

Suvremena energetika puna je paradoksa, istaknuo je prof. Dekanić no prihvaćati sve. Tako smo se svim bićem zakleli u OIE, ali nemamo sredstava za investiranje u njih. Stoga jedino što nam još uvijek može dati stabilnost gospodarskom sustavu su konvencionalni izvori koje imamo. Jer, Hrvatska još uvijek spada u rijetke zemlje u Europi koje same proizvode većinu plina i donekle dosta nafte. Točnije, Hrvatska, Danska i Nizozemska jedine su zemlje koje proizvode dosta vlastite energije i tu ne smijemo

zapustiti ono što imamo”, smatra on.

Početak revitalizacije domaće industrije Dekanić također smatra da Hrvatska treba ići u nova istraživanja nafte i plina, ali i provjeriti što ima u starim nalazištima.

“Danas je u najrazvijenijem dijelu naftne industrije, dakle u Sjedinjenim Američkim Državama, veliki trend ulaganja u tehnologiju starih ležišta. Pritom se valja pridržavati svih najviših standarda ekološkog zakonodavstva”, ističe on.

Energetika je, nastavlja, infrastrukturna kapitalno intenzivna djelatnost koja sama po sebi ne zapošljava puno ljudi. Međutim, svaki energetski projekt zahtijeva puno dodatnih investiranja i predstavlja razvojnu šansu za veći dio naše ekonomije.

“Ulaganja u energetici bi na neki način mogla potaknuti razvoj zamrlog domaćeg gospodarstva, od brodogradnje, preko različitih konzultantskih usluga, do građevinarstva.

Svi energetski projekti su vrlo složeni i svaki od njih je tržište za veći dio naše industrije. Tako bi početak revitalizacije domaće industrije mogli biti upravo energetski projekti”, zaključuje Dekanić.

Z

agrebački velesajam je od 1. do 4. listopada bio domaćin tri sajma – Energetike, Ekotehne i Interprotexa. Spajanjem sajmova nastojali su se objediniti programi i projekti u području očuvanja, zaštite i unapređivanja okoliša, ljudi i imovine te energetska učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije.

Energetika, 2. međunarodni sajam energetike, energetske učinkovitosti i OIE, proširila je program na konvencionalne izvore energije te je tako tematski obuhvatila cjelokupni energetski sektor.

Važno je naglasiti kako je sajam pratila Energetska konferencija, koja se održavala 2. i 3. listopada. U fokusu konferencije bile su najvažnije teme hrvatskog energetskog sektora i na njoj se promovirala regionalna tržišna suradnja na području proizvodnje električne energije, povezivanje elektroenergetskih tržišta te šire korištenje obnovljivih izvora energije.

Glavne teme konferencije bile su konvencionalni izvori energije, energetska učinkovitost u praksi, integracija OIE u elektroenergetski sustav te hrvatsko tržište u novom geopolitičkom okruženju.

Ekotehno, 7. međunarodni

sajam ekotehnologija, zaštite okoliša i komunalne opreme, bijenalni je događaj namijenjen proizvođačima i ponuđačima opreme za gospodarenje otpadom

Sajam Energetika proširio je svoj program i na konvencionalne izvore energije i vodama te proizvodima za zaštitu tla i zraka, kao i proizvođačima i ponuđačima komunalnih vozila i opreme. U sklopu Ekotehna održan je stručni skup Otpad je sirovina, a ne smeće, na kojem se, među ostalim, razgovaralo o mehaničko-biološkoj obradi, odvojenom prikupljanju i mogućnosti proizvodnje energije iz otpada.

Nastavljajući dugogodišnju tradiciju specijaliziranog bijenalnog sajma zaštite u Hrvatskoj, Interprotex, 11. međunarodni sajam zaštite osoba i imovine, objedinio je razne grupacije koje djeluju u toj gospodarskoj grani. U sklopu sajma održana je 3. regionalna konferencija o sigurnosti banaka i ostalih novčarskih institucija Sigbank. Najvažniji dio konferencije bilo je predstavljanje novog Zakona o zaštiti novčarskih institucija.

12 PRIČA S RAZLOGOM *vijesti Posebni RWE model RWE Energija je ponudila posebni tarifni model za malo i srednje poduzetništvo, s potrošnjom do 200.000 kilovat sati godišnje. Riječ je o standardiziranoj ponudi po kojoj potrošači ostvaruju dodatne uštede, ovisno o tarifnom modelu i strukturi potrošnje. “RWE Energija će svakom poduzetniku pristupiti individualno te će mu ponuditi model ugovora sukladno njegovom profilu potrošnje. Poduzetnici mogu očekivati da će prelazak na RWE Energiju proći jednostavno, besplatno i bez tehničkih komplikacija”, izjavio je predsjednik Uprave RWE Energije Zoran Miliša.

Neprihvatljiv prijedlog o PDV-u Vodeće strukovne udruge u turizmu u Hrvatskoj smatraju neprihvatljivim prijedlog o povećanju stope PDV-a na usluge u turizmu. Uvođenje smanjene stope PDV-a je jedna od ključnih mjera donesenih u kontekstu rasta i razvoja turističkog sektora.

Udruge se nadaju kako će se prije donošenja daljnjih odluka napraviti analiza te da će sektor biti uključen u aktivnosti s ciljem stvaranja kvalitetnijeg okruženja u turizmu.

Potpore turističkoj infrastrukturi

Ministarstvo turizma raspisalo je javni poziv za sudjelovanje u natječaju za program Fond za razvoj turizma u 2013. godini.

Bespovratne potpore dodjeljivat će se za izgradnju objekata sportsko-planinskih odredišta, javnih golf igrališta i za očuvanje kulturne, povijesne i prirodne baštine. Ministarstvo sufinancira do 80 posto opravdanih, tj. prihvatljivih troškova. Ukupna vrijednost projekta koji se kandidira za korištenje sredstava iz fondova EU-a ne smije biti manja od 7,5 milijuna kuna. Javni poziv otvoren je do 4. studenoga.

Privredni vjesnik Broj 3797, 7. listopada 2013.

( polje od 41 ha

pod industrijskom konopljom ima Herbioplus

( 20.000 €

gube zbog zabrane prerade stabljike

Herbioplus, Velika Gorica

Konoplja: čudo od biljke Pravilnik o uzgoju industrijske konoplje u Hrvatskoj dopušta uzgoj za proizvodnju sjemenki i zabranjuje iskorištavanje stabljike. A od stabljike konoplje se izrađuje oko 20.000 proizvoda – od peleta za grijanje do papira, biogoriva, tekstila, sve do biorazgradive plastike Andrea Marić maric@privredni.hr

T

vrtka Herbioplus iz Velike Gorice mlada je, mala tvrtka s definitivno velikom perspektivom. Bave se proizvodnjom hladno prešanih, nerafiniranih ulja i brašna iz sjemen-

Prerađevine stabljike u Hrvatsku se uvoze, a hrvatski proizvođači tu sirovinu moraju svake godine zaorati ki industrijske konoplje.

Imaju vlastitu proizvodnju, a kako ističe direktor tvrtke Josip Plavec, njihova je misija da u skladu s prirodom i svim ekološkim stajalištima uzgajaju i šire svijest o eko uzgoju industrijske konoplje.

To im, zasad, sjajno polazi za rukom. Njihov brend Herbio, pod kojim prodaju hladno prešano ulje konoplje, ali i konopljin proteinski prah te brašno konoplje, nije nepoznat u Hrvatskoj. Dapače, Herbio proizvodi dostupni su u gotovo svakom većem mjestu, točnije svugdje gdje postoje veće Konzumove trgovine. Mogu se kupiti i putem web shopova i u trgovinama zdrave hrane.

Sto posto domaći proizvod, sto posto zdrav i sto posto ekološki: u tim se postocima mogu opisati Herbiovi proizvodi. Ne manje bombastično zvuče i problemi s kojima se suočava ne samo Herbioplus, nego i svi domaći

Ljekovita i nutricionistički dragocjena biljka Od svih hladno prešanih ulja, konopljino ulje je najbolji čistač organizma i jedino ulje koje sadrži idealan omjer omega 3 i omega 6 nezasićenih masnih kiselina bitnih za rad krvožilnog sustava, srca i mozga.

Ulje konoplje pomaže kod reguliranja tjelesne težine, snižava loš kolesterol, ima jaka antioksidacijska, antimikrobna i protuupalna svojstva, izbacije suvišnu vodu iz organizma, regulira probavu i metabolizam masti, čisti i jača arterije, regulira rad proizvođači industrijske konoplje: sto posto apsurdni hrvatski zakoni itekako utječu na njihovo poslovanje.

“Mi smo u ovu djelatnost krenuli preko mog obrta koji posluje od 2002. godine. Deset godina kasnije, 2012., proširili smo djelatnost na proizvodnju ulja i masti, te sam 2013. otvorio tvrtku baš za proizvodnju i preradu ulja i brašna od konoplje”, govori Josip Plavec. U prvoj je godini poslovanja još rano govoriti o rezultatima, no Pla-

jetre i gušterače. Pomaže kod raznih problema i oboljenja, pridonosi ljepoti kože i kose, a jača koncentraciju i pamćenje.

Konopljino brašno je prirodni izvor ulja, proteina i dijetalnih vlakana. Bogato je kalijem, kalcijem, magnezijem, cinkom i željezom, a ne sadrži gluten. Konopljin proteinski prah dodatak je prehrani za sve koji paze na zdravlje. Ovisno o doziranju, može se koristiti i kao proteinski dodatak za oporavak mišića nakon treninga, za povećanje mišićne mase, te kao zdravi obrok.

vec ipak ne skriva zadovoljstvo.

Najveće polje u Hrvatskoj “Zadovoljni smo”, kaže, “jer smo posadili najveće polje industrijske konoplje u Hrvatskoj ove godine”. Polje se proteže na 41 hektaru površine, a budući da se konoplja ne tretira ni herbicidima niti pesticidima, riječ je o pravoj zelenoj oazi zdrave prirode.

U planu im je već sljedeće godine prodavati certificirano sjeme za sadnju i davati savjete o pro-

izvodnji sjemena, od pripreme do žetve i sušenja.

Važno je istaknuti da je industrijska konoplja, za razliku od indijske, legalna za sadnju u Hrvatskoj i mnogim drugim zemljama. Zbog razvitka svijesti o zdravoj prehrani, konoplja se u sve više zemalja vraća na velika vrata. “Naš je cilj edukacija hrvatskih poljoprivrednika”, kaže Plavec ističući kako je riječ o nezahtjevnoj biljci, u konačnici puno isplativijoj od ostalih kultura koje se u nas uzgajaju. No, ko-

liko je s tom čudesnom biljkom lako, toliko je teško s legislativom koja regulira njezino iskorištavanje.

“Najveći problem je u Pravilniku o uzgoju industrijske konoplje”, objašnjava direktor Herbioplusa. “On dopušta uzgoj konoplje samo za proizvodnju sjemenki, a zabranjuje iskorištavanje stabljike. A od stabljike konoplje se izrađuje oko 20.000 proizvoda – od peleta za grijanje do papira, biogoriva, tekstila, sve do biorazgradive plastike.

Konoplja je čudo od biljke. No, kod nas se iskorištavanje stabljike, iz ne znam kojeg razloga, zabranjuje. Mi ćemo zato morati ove godine zaorati oko 200 tona stabljike, koja vrijedi oko 20.000 eura”, naglašava Plavec.

U korist stranih proizvođača Apsurd je, dodaje, da se u našoj zemlji dozvoljava prodaja proizvoda izrađenih od stabljike konoplje.

“To su različiti tekstilni proizvodi, majice, kape i slično – ali ih mi u Hrvatskoj ne smijemo proizvoditi, nego ih uvozimo iz Slovenije, Mađarske, Francuske...”, objašnjava.

Ili, kako je to na nedavnom okruglom stolu o uzgoju industrijske konoplje, održanom na Zagrebačkom velesajmu, ironično poentirao predsjednik udruge Zelena sinergija Jure Zubak: najbolje je, dakle, da mi u Hrvatskoj proizvodimo jeftinu sirovinu i izvozimo je u EU, a potom od njihovih prerađivača u Hrvatsku uvozimo višestruko skuplje proizvode.

enterprise europe

info

Broj 93, 7. listopada 2013.

Kreativna Europa

Poslovni projekti u kulturi Prema istraživanjima, kultura ima važnu ulogu u ekonomiji Europske unije - udio kulturne i kreativne industrije u europskom BDP-u iznosi 4,5 posto i čini 3,8 posto zaposlenih na europskoj razini uz rast zaposlenosti od 3,5 posto godišnje. Unija projektom Kreativna Europa želi poduprijeti taj sektor Europska unija donijela je novi program Kreativna Europa za razdoblje 2014.-2020., kojim se želi poduprijeti europsku kinematografiju, kulturni i kreativni sektor s ciljem doprinosa održivom rastu i zapošljavanju u skladu sa Strategijom Europa 2020 koja promiče pametni, održivi i inkluzivni razvoj. Za program je predložen proračun od 1,8 milijardi eura.

Prema istraživanjima, kultura čini važnu ulogu u ekonomiji Europske unije.

Naime, udio kulturne i kreativne industrije u europskom BDP-u iznosi 4,5 posto i čini 3,8 posto zaposlenih na europskoj razini uz rast zaposlenosti od 3,5 posto godišnje. Kreativna Europa je odgovor na takve trendove - predviđa se da će u razdoblju od 2014. do 2020. godine u programu sudjelovati najmanje 8000 kulturnih organizacija, 300.000 umjetnika, kulturnih profesionalaca i njihovih proizvoda koji će primiti potporu za prekograničnu suradnju, što će im pomoći u stjecanju iskustva i stvaranju međunarodne karijere. Potpora će uključiti umjetnike, profesionalce u kulturi i organizacije u izvedbenim i ostalim umjetnostima, oglašavanju, filmu, TV-u, glazbi, interdisciplinarnim umjetnostima, baštini i industriji videoigara. Dosadašnji pro-

grami Kultura, MEDIA i MEDIA Mundus bit će obuhvaćeni zajedničkim okvirnim programom u Kreativnoj Europi, ali će različiti sektori biti u različitim programskim aktivnostima.

Program će udružiti do sada razdvojene mehanizme potpore kulturnom i audiovizualnom sektoru u zajednički “one stop-shop”, otvoren svim kulturnim i kreativnim industrijama, ali će uz to odgovarati na zasebne potrebe kulturnog i kreativnog sektora preko posebnih programskih aktivnosti Kultura i MEDIA. Program će, kao i dosadašnje programe u kulturi, provoditi Izvršna agencija za obrazovanje, kulturu i audiovizualnu djelatnost. Na natječaje će se

moći prijavljivati pravne osobe, odnosno kulturne organizacije i institucije iz svih država članica EU28, država članica EFTA-e (Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska), Turske, Makedonije, Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine te susjednih država. Ostale države moći će sudjelovati u programu u posebnim aktivnostima. Europska komisija iznijela je neslužbeni plan početka implementacije programa Kreativna Europa nakon što je ovoga mjeseca odobrila program rada za 2014. godinu (Annual Work Programme 2014) – ciljeve, prioritete, opis aktivnosti i očekivane rezultate, nacrt ukupnog financijskog plana, indikativan iznos alociran za svaku aktivnost, selekciju i sufinanciranje, provizorni vre-

menski okvir. Ova radnja uključivala je stručnjake iz zemalja članica, kao i zajedničke susrete s predstavnicima članova odbora programa Kultura i MEDIA. Krajem 2013. godine očekuje se objava programskog vodiča, odnosno smjernica za prijavitelje kako bi imali vremena za pripremu prijava te objava prvih rokova za prijave. Na stranicama Europskog parlamenta objavljena je studija Instituta za međunarodne odnose, koja je sveobuhvatna analiza programa Kreativna Europa.

Više o projektu može se pronaći na njegovoj službenoj stranici http:// ec.europa.eu/culture/creative-europe/ index_en.htm.

enterprise europe

Piše >> Nadan Vidošević, predsjednik HGK-a

Izvoz ostaje jedini put za stabilan rast i razvoj Nakon nešto više od dva desetljeća državne samostalnosti i suverenosti, Hrvatska je punopravna članica Europske unije i NATO-a. Već to govori da nismo “nevidljivi”, da smo dio globalizacijskih procesa i interesa. To kažem zato što se sami često podcjenjujemo, ne vjerujući u svoje mogućnosti i sposobnosti.

A imamo ih, samo ih nismo znali ili možda čak, kao društvo u cjelini, htjeli koristiti, iz neobjašnjivih ili neprihvatljivih razloga.

Možda je tomu najbolji primjer naša makroekonomska politika u cijelom tom razdoblju, kako volimo kazati, tranzicije iz planske u tržišnu ekonomiju koja nije bila dovoljno aktivna - rekao bih, bila je reaktivna. Što se da objasniti temeljnim problemom suvremenog hrvatskog društva: definiranje strateškog cilja, konsenzualno prihvaćanje tako definiranog cilja, na toj podlozi izrada razvojne strategije, iz nje izvedenih politika i na kraju jačanje, a ne razaranje institucija preko kojih se ostvaruju politike.

Kao da nismo imali dobar uspješan primjer strateškog odlučivanja za nezavisnost i civilizacijsku pripadnost euroatlantskim integracijama.

Posljedica je promijenjena gospodarska struktura u kojoj poduzeće, a poglavito izvozno poduzeće, nestaje iz fokusa. Ne podređuju se monetarna, fiskalna, politika kredita, tečajna politika, politika socijalnih fondova, njegovom uspjehu, već svaka za sebe, nekoordinirana, opstruira razvoj poduzeća i njegovu internacionalizaciju. To je ono što sintetizirano iskazujemo kao nisku razinu druš-

tvene konkurentnosti uspoređujući se kao društvo na globalnom tržištu. Ovdje bih, ako mi je dopuštena sloboda kao autora ovog teksta, podsjetio da sam uz salve kritika potkraj 2008. godine upozorio da će ova kriza trajati sljedećih desetak godina, a Hrvatska gospodarska komora je predlagala vrlo konkretne mjere za ublaža-

Svaki građanin mora imati jasnu i nedvosmislenu sliku kakvu Hrvatsku želimo vanje recesije početkom 2009. godine. Komora je još krajem 90-ih godina kroz svoj dokument Izvoz – imperativ razvoja otvorila temeljno pitanje vođenja ekonomske politike u Hrvatskoj, te ustvrdila kako rast zasnovan na domaćoj potražnji nije održiv na dugi rok i da ćemo cijenu toga kad-tad platiti. Taj rast koji je u nekim boljim godinama prošlog desetljeća iznosio i do 5,4 posto na godišnjoj razini podlogu je imao u tuđoj akumulaciji (privatizacijski prihodi kao korištenje akumulacije prethodnih generacija, a ne naše, eksternim zaduženjem i doznakama iz inozemstva).

Alternativa ovom konceptu - a to je pokazala i globalna praksa djelovanja malih otvorenih ekonomija koje su uspjele - jest rast zasnovan na međunarodnoj potražnji, dakle izvozu. To je jedini put stabilnom i održivom rastu i razvoju.

Uspjeh na tom putu znak je da je jedno društvo u svakom svom segmentu racionalno i podređeno ekonomskom uspjehu na međunarodnom tržištu. Tu posebnu ulogu ima država u najširem smislu rije-

či jer je ona najsnažniji i najsveobuhvatniji instrument kojim društvo ostvaruje svoje ciljeve, uređuje unutarnje odnose i svoje odnose s drugima.

Ovo razdoblje “odlučnog kretanja u pogrešnom pravcu” traje više od tri i pol desetljeća, započelo je 80-ih godina prošlog stoljeća i praktički traje do danas, kada otriježnjeni prihvaćamo potrebu za promjenom, ali ne nalazeći općeprihvaćen put. Globalna kriza koju su mnogi nazivali u početku financijskom, daleko je od toga, ona je duboka strukturna kriza. Iz koje i najveći i najsnažniji teško pronalaze izlaz.

To naravno ne olakšava ni naš položaj. Hrvatska je, moglo bi se kazati, imala veliki peh: raspadanje jugoslavenske federacije koje je kulminiralo bestijalnim ratom u središtu suvremene, civilizirane Europe, poraz koncepta liberalne ekonomije na globalnoj razini uz već spomenuto neuspješno traženje novog koncepta na globalnoj razini, Hrvatskoj je onemogućilo da poput drugih iskoristi kao vjetar u leđa ulazak u NATO i Europsku uniju. U NATO smo ušli na početku globalne krize, a u EU u trenutku kad naši najbliži susjedi na Mediteranu i u Srednjoj Europi bilježe negativne stope ekonomskog rasta ili tek blage, sramežljive, nesigurne znakove oporavka.

Ovdje naglašavam kako se radi o većini naših glavnih ekonomskih partnera.

Hrvatska ima neosporne potencijale, geoekonomski položaj, jedina je zemlja Mediterana u Podunavlju, plodno tlo s izobiljem vode na cijelom teritoriju, civili-

zacijske i kulturološke vrijednosti od kojih je neodvojivo samo biće hrvatskog čovjeka spremnog prihvaćati izazove novog na osobnoj razini. Ali ovdje treba naglasiti da ove mogućnosti nećemo moći iskoristiti ako već spomenute vrijednosti našeg građanina ne pretvorimo u sposobnost zajedničkog djelovanja kao društvo u cjelini.

Ovo će biti poseban izazov hrvatskoj društvenoj eliti koja ima obvezu na političkoj, socijalnoj i svakoj drugoj razini predvoditi već spomenuto traženje konsenzualnih ciljeva koji neće biti dovođeni u pitanje bilo kakvim kratkoročnim interesima pojedinaca ili skupina pa bile one ma kako brojne. Kratko kazano, svaki građanin mora imati jasnu i nedvosmislenu sliku kakvu Hrvatsku želimo u svijetu društvenih vrijednosti koje smo odabrali. Demokracija bi nam trebala omogućiti natjecanje koje će ubrzati put do dogovorenih ciljeva, a ne biti samo utilitarna, bez težnje ka razvoju i time općem dobru društva na dugi rok.

Dakle, biti spreman za Europsku uniju znači biti spreman svakim danom, i to trajno, u vremenu koje dolazi, biti bolji i organiziraniji kao pojedinci i kao društvo u cjelini. Spreman znači prihvatiti realnost da nam nitko neće rješavati naše probleme, a ako smo spremni sami ih rješavati, pojavit će se oni koji će nam pružiti ruku.

Takvi se nećemo nikada umoriti graditi državu koja će imati puni smisao braniteljice i podupirateljice svakog našeg osobnog i zajedničkog interesa u svijetu kojem nikada neće nedostajati izazova.

www.een.hr

7. listopada 2013.

2 3

Razgovor s Elizabeth Johnston, izvršnom direktoricom Europskog foruma za urbanu sigurnost (EFUS), Pariz

Činjenica je da turizam donosi i određene rizike Ništa se ne može postići u smislu sigurnosti turista ukoliko ne postoje djelotvorna raznovrsna partnerstva javnog i privatnog sektora, a pogotovo je važno partnerstvo s turističkim sektorom. Problem može nastati ako privatni poduzetnici ne pridaju pozornost sigurnosti turista jer su navikli raditi individualno Jozo Vrdoljak S Elizabeth Johnston, izvršnom direktoricom Europskog foruma za urbanu sigurnost (EFUS) koji okuplja 250 gradova iz 18 europskih zemalja, razgovarali smo o raznim oblicima urbane sigurnosti te o sigurnosti turista.

Europski forum za urbanu sigurnost je nevladina organizacija osnovana 1987. godine u Barceloni, pod pokroviteljstvom Vijeća Europe. Njegova mreža okuplja više od 250 tijela europskih lokalnih vlasti i ima za cilj jačanje politike smanjenja kriminala i promicanje uloge lokalnih vlasti u nacionalnim i europskim politikama. U Hrvatskoj je član ovog udruženja jedino Grad Solin.

Zašto je neophodno udruživati gradove u smislu njihove sigurnosti?

- Mnogi europski gradovi su turističke destinacije ili se namjeravaju pozicionirati kao turističke destinacije, odnosno željeli bi to postati. Njihovi su čelnici shvatili da turizam pruža iznimne mogućnosti za razvoj grada, a u takvom je pozicioniranju sigurnost građana i turista jedan od ključnih čimbenika.

Koji su sigurnosni rizici turističkog razvoja?

- Činjenica je da turizam donosi i određene rizike. Dolazak različitih ljudi iz različitih krajeva može stvoriti i određene konflikte.

Recimo, ukoliko imate veću skupinu mladih koja dolazi u neku destinaciju, morate biti svjesni da to sa sobom nosi i neke rizike. Njihove potrebe ne podudaraju se s potrebama turista koji žele miran godišnji odmor. Gradonačelnici i lokalni čelnici moraju se truditi spriječiti kriminalne pojave koje mogu doći u njihovu sredinu pod krinkom turizma. Građani bi morali nametnuti pitanje sigurnosti u sve pre-

dizborne programe kandidata za čelnike njihovih gradova. Uloga lokalnih vlasti značajna je u prevenciji raznih konflikata i svega onog što ugrožava sigurnost, kao i u prihvatu i zbrinjavanju stradalih.

Kako prevenirati takve pojave?

- Lokalne vlasti moraju educirati svoje stanovnike. Ništa se ne može postići u smislu sigurnosti turista ukoliko ne postoje djelotvorna raznovrsna partnerstva javnog i privatnog sektora, a pogotovo je važno partnerstvo s turističkim sektorom.

Problem može nastati ako privatni poduzetnici ne pridaju pozornost sigurnosti turista jer su navikli raditi individualno, odnosno oni po prirodi stvari nisu skloni partnerstvima.

Kako stvarati ta partnerstva u slučaju različitih interesnih skupina?

- Kada radimo na strategijama, u prvom redu vodimo računa o provjeri i procjeni sigurnosti na lokalnoj razini. Svjesni smo da će trebati dosta vremena da se izmire interesi recimo hotelijera, touroperatora, agencija, lokalnih vlasti s različitim skupinama građana. Lokalno stanovništvo ima veliku ulogu u razvoju turističke destinacije. Ako je ono dobro usmjereno, od toga svi mogu imati koristi. Mi smo u Forumu uspjeli okupiti različite vrste gradova, koji imaju različite interese, i dobiti ih da rade jedinstveno. Što trebaju napraviti lokalne vlasti?

- Potrebno je izraditi lokalne strategije kako bi se ojačao rad lokalnih timova.

Dugoročni razvoj zajedničkih pokazatelja omogućio bi da gradovi koji puno ulažu u edukaciju i sigurnost svojih građana i turista dobiju oznaku sigurnog grada. Mi imamo čitavu lepezu projekata namijenjenih podizanju sigurnosti u gradovima. Te

Najjednostavniji oblik partnerstva Što EFUS pruža svojim članovima?

- EFUS pruža pristup širokoj mreži različitih lokalnih uprava od kojih se može mnogo naučiti te razmjenjivati iskustva. To je najjednostavniji oblik uspostavljanja partnerstva članica ovog udruženja. Otvorena je mogućnost sudjelovanja u europskim projektima, rade se tematski seminari,

treninzi... Članovi mogu sudjelovati na sjednicama i međunarodnim konferencijama na temu sigurnosti gradova. Pružaju im se rješenja za obrazovanje, savjetovanje i tehnička pomoć za pitanja sigurnosti.

projekte nadzire naš stručni tim i daje im smjernice. Pojedine projekte mogu pokrenuti šire grupe gradova.

Jeste li svoje djelovanje ograničili samo na Europu?

- Gradovi s drugih kontinenata pokazali su interes, žele se priključiti našoj inicijativi i sudjelovati u našim projektima. Sigurnost turista je veliki izazov za lokalne vlasti tako da je i interes velik. Nudimo pomoć predstavnicima gradova koji nisu naši članovi i spremni smo im približiti svoje projekte te s njima razmijeniti iskustva. Nije nam cilj biti zatvorena grupa iako su nam financijska

sredstva ograničena. EFUS je pravo mjesto za dijalog i raspravu o sigurnosti gradova. Na temelju suradnje gradova

Europski forum za urbanu sigurnost (EFUS) okuplja 250 gradova iz 18 europskih zemalja usmjeravamo lokalnu, nacionalnu i globalnu politiku na prevenciju urbane nesigurnosti i kriminala, te usmjeravamo upravljanje s ciljem postupnog razvoja sustava zaštite.

Pridaje li se prevenciji dovoljno pozornosti?

- U Europi se još ne shvaća u dovoljnoj mjeri važnost prevencije u sigurnosnoj zaštiti.

U mladoj europskoj populaciji pojavljuju se i ekstremne skupine koje mogu biti sigurnosna prijetnja. Mi smo okupili gradove kojima je prevencija temeljni princip sigurnosnih politika.

Uvjeravamo ih da ako vode računa o troškovima, ulaganje u sigurnost i prevenciju će se - unatoč krizi - pokazati kao isplativo ulaganje.

enterprise europe Kriminal i posao

Novac nestaje kroz korupciju, kriminal i pranje novca Na području Europske unije djeluje više od 3600 kriminalnih organizacija. Njihove aktivnosti odnesu nam više od 15 milijardi eura, i znatno djeluju na nacionalna gospodarstva Oko 3600 međunarodnih kriminalnih organizacija djeluje na teritoriju Europske unije. Kako bi se riješio problem, Odbor za organizirani kriminal, korupciju i pranje novca Europskog parlamenta u posljednjih je 18 mjeseci razgovarao s više od 200 onih koji su se susretali s tim pojavama, te objavio izvještaj s preporukama za borbu protiv kriminalnih organizacija na europskoj i svjetskoj razini.

U pranje novca spadaju sve aktivnosti kojima se želi prikriti imovina stečena na nezakonit način raznim metodama ulaganja takvog prljavog novca u regularne financijske tokove i konačnim prikrivanjem njegovog stvarnog porijekla. Odbor za organizirani kriminal, korupciju i pranje novca Europskog parlamenta izvlači iz istraživanja jasan zaključak – prljavog je novca strahovito puno i imatelji takve “valute” svakodnevno pronalaze načine da sakriju porijeklo takvog novca i infiltriraju ga u legalne gospodarske tokove, gušeći nacionalnu ekonomiju i lojalno tržišno natjecanje.

Prema istraživanju, organizirani kriminal nije samo nacionalni problem jer ulaganjem u nove tehnologije kriminalci sve lakše djeluju transnacionalno. Većina kriminalnih grupa, njih 70 posto, među svojim članovima ima ljude s različitim državljanstvima.

Vrijednost tržišta opijata na godišnjoj razini procijenjuje se na 12 milijardi eura, a statistike pokazuju da se na europskom tlu pošmrče 124 tone kokaina, popuši 1200 tona marihuane i 1300 tona hašiša, a količina sintetičkih droga ne može se točno izmjeriti. Godišnje se poveća broj sintetičkih droga za 70 novih spojeva.

U prošloj godini zaplijenjeno je i više od 575.000 krivotvorenih novčanica, i više od

118.000 komada kovanica. Dobar dio kriminalaca koji se bave krijumčarenjem ljudi, njih 45 posto, državljani su EU-a, a čak 61 posto njihovih žrtava dolazi iz zemalja članica Unije. Čak osam posto korisnika interneta postaje žrtvama krađe identiteta, njih 12 posto neke od prevara na mreži, a s platnim karticama iznos prevara veći je od 1,5 milijardi eura godišnje.

Možda najteži posao za borce protiv kriminala je problem pranja novca. Ono nije specifično samo za Europu, nego je globalni kriminalni fenomen. Pranje novca ne pogađa samo gospodarstvo jer se u njega pranjem novca ubacuje nelegalan novac zarađen počinjenjem raznih kaznenih djela, nego je i snažan razvojni potencijal za sve oblike teškog kriminaliteta ili globalnog terorizma. Njime se sprečava razvoj zdravih demokratskih društava i vladavine prava.

Budući da je sprečavanje pranja novca zapravo globalni rat sa svjetskim kriminalom na svim razinama, kako kažu u Europskom parlamentu, efikasno ga mogu provoditi samo države usklađenim djelovanjem pod kapom nadnacionalnih tijela poput UNODC-a, Odbora Europskog parlamenta za organizirani kriminal, korupciju i pranje novca, Posebnog odbora Vijeća Europe za procjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma (Moneyval) i FATFa - nezavisne međunarodne organizacije za financijsku akciju protiv pranja novca.

O izvještaju Odbora parlamentarni će zastupnici glasati na plenarnoj sjednici ovog mjeseca.

ZIP masterclass

Iskustva uspješnih za početnike

U ZIP.Events prostoru u zgradi Sveučilišta u Zagrebu održan je drugi po redu ZIP MasterClass, jedan od najnovijih projekata Zagrebačkog inkubatora poduzetništva kojemu je Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država u Zagrebu osiguralo podršku.

Kako je jedan od osnovnih ciljeva ZIP-a školovanje startup pokretača, ovim programom ZIP je omogućio poduzetničkoj zajednici predavanja iskusnih poduzetnika iz cijelog svijeta, osnivača uspješnih poduzeća i startupova.

Događaj je otvorio i sudionike pozdravio veleposlanik američke ambasade u Zagrebu Kenneth Merten koji je izrazio zadovoljstvo što pruža potporu mladim ljudima koji su pokretači novih vrijednosti.

Drugi ZIP MasterClass ugostio je Micha-

ela Backesa i Paula Jozefaka, suosnivače tvrtke Liquid Labs GmbH u Hamburgu, iskusne poduzetnike s dugogodišnjim iskustvom u avanturističkom investiranju ili venture capitalu. Nakon njihova predstavljanja i zanimljivih životnih pri-

ča, započela je interakcija i sudionici ZIP MasterClassa uključili su se u panel. Publika je imala pitanja većinom vezana uz njihov način rada u Liquid Labsu, te su iz prve ruke doznali kako Backes i Jozefak surađuju s mladim poduzetnicima. Joze-

fak je prenio svoje zanimljivo iskustvo prema kojemu u dijelu poduzetničke zajednice postoji stav da je novac neophodan za početak, međutim, susreo se s ljudima koji su dobili priliku i novac, ali ih nisu znali iskoristiti.

www.een.hr

7. listopada 2013.

4 5

Natječaj IPA 3 - Potpora jačanju konkurentnosti hrvatskog malog i srednjeg poduzetništva

Zadarskim tvrtkama bespovratna EU sredstva Tvrtka Marex gel je za Projekt IQ FOOD - Increase quality of food dobila 141.996 eura, a Marex elektrostroj je za Projekt EE MAREX Energy Efficiency manufacture in Marex elektrostroj dobio 151.759 eura Jozo Vrdoljak Zadarske tvrtke Marex gel i Marex elektrostroj posredstvom Razvojne agencije Zadarske županije, koja je za njih pripremila projekte s cjelokupnom natječajnom dokumentacijom i prijavila ih na natječaj IPA 3 - Potpora jačanju konkurentnosti hrvatskog malog i srednjeg poduzetništva dobile su bespovratna EU sredstva. Riječ je o jedine dvije tvrtke s područja Zadarske županije, odnosno dvije od 49 tvrtki u Republici Hrvatskoj koje su postale korisnici sheme bespovratnih sredstava u okviru IPA programa Europske unije za Hrvatsku - Regionalna konkurentnost. Inače za ta sredstva natjecalo se oko 1000 potencijalnih korisnika.

Tvrtka Marex gel je za Projekt IQ FOOD Increase quality of food dobila 141.996,10 eura za nabavu tunela za duboko smrzavanje koji će povećati iskorištenje kapaciteta za 50 posto i smanjiti sadašnje vrijeme smrzavanja sa 12 na tri sata. Sredstva su namijenjena ugradnji solarnih panela i adaptera jalove energije čime će se smanjiti potrošnja električne energije. Dobivena sredstva također će se iskoristiti za

certificiranje sustava upravljanja prema zahtjevima norme ISO 14001 sustava upravljanja okolišem, te edukaciju djelatnika za održavanje sustava kojim će se povećati kvaliteta, konkurentnost, ali i obujam poslovanja stjecanjem novih klijenata koji uvjetuju rad s partnerima koji posjeduju ovaj certifikat.

Marex elektrostroj je, pak, za Projekt EE MAREX - Energy Efficiency manufacture in Marex elektrostroj dobio 151.759,92 eura za nabavu i instaliranje solarnih panela pomoću kojih bi se povećala energetska učinkovitost proizvodnje. Te dvije tvrtke su ugovor o dodijeljenim bespovratnim sredstvima potpisale 19. lipnja ove godine u Zagrebu.

Novi investicijski ciklus Marex gel osnovan je 1991. godine, a s intenzivnijom proizvodnjom i plasmanom sladoleda za ugostiteljstvo započeo je u vrijeme povratka turista u Dalmaciju te otvaranja hotelskih kuća nakon rata 1996. godine. Kako bi izbjegli sezonalnost u poslovanju, godinu kasnije započelo se s novim programom - prozvodnjom njoka. Poduzeće je modernizirano 1999. kada je proizvodni program proširen i na dio asor-

timana smrznutog tijesta. Kvaliteta i razvoj proizvoda praćeni stalnim tehnološkim napretkom omogućili su Marex gelu da postane poslovni partner više od 650 tvrtki u Hrvatskoj. Osim vlastitog smrznutog proizvodnog programa, tvrtka distribuira i tjesteninu, slastice, povrće, voće...

“Novi investicijski ciklus i novi tehnološki procesi preduvjeti su za širenje asortimana, a ovim projektom riješit ćemo uska grla koja smo imali u dosadašnjem radu”, istaknula je Sandra Lordanić-Lukavac, suvlasnica i direktorica Marex gela. Dodala je da će nove investicije rezultirati “dugoročnim temeljima za nastavak strategi-

je rasta tvrtke uz preferenciju zadržavanja kvalitete finalnih proizvoda prehrambenih namirnica i odgovorno participiranje u društvenoj zajednici prema zaštiti okoliša i korištenju obnovljivih izvora energije”.

Marex elektrostroj, društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju opreme za distribuciju i kontrolu električne energije, utemeljeno je 1990. godine. Osnovna djelatnost tvrtke je proizvodnja priključnih energetskih ormara za marine i autokampove, a nude i tehničko savjetovanje, projektiranje, izradu elaborata i troškovnika, stručni nadzor, tehnička ispitivanja i mjerenja, montažu i održavanje.

Ecofunding

Projekt za povezivanje poduzetnika s investitorima

Povezati investitore s poduzetnicima kroz cjelovitu platformu cilj je projekta Ecofunding koji se provodi u osam mediteranskih država i ima 11 partnera.

Projekt će uključiti 900 malih i srednjih poduzetnika iz svih zemalja i omogućiti im da poboljšaju učinkovitost i pristup financijama. Ali i više od toga.

Za 90 tvrtki koje djeluju na području uštede energije, eko inovacija te zelenog i plavog poslovanja izradit će se poslovni planovi. Sporazum s ključnim subjektima u financijskom sektoru omogućit će pregledavanje i eventualno financiranje 10 specifičnih investicijskih projekata. Ključne projektne aktivnosti su izrada jedinstve-

nog kataloga financijskih usluga i proizvoda te stvaranje međunarodne online platforme za financiranje malih i srednjih poduzeća, rekla je voditeljica projekta Milica Projić na predstavljanju u Razvojnoj agenciji Zagreb TPZ. “Online platforma omogućit će analizu rejtinga, samodijagnostiku i RSS sistem za savjetovanje poduzeća sukladno njihovom zanimanju, a tijekom projekta organizirat će se ecofunding labovi na kojima će se uz pomoć platforme testirati usluge i proizvodi”, istaknula je Milica Projić.

Prema najavama, organizirat će se i panel za male i srednje tvrtke na kojem će poduzetnici koristeći B2B metodologiju

predstaviti aktivnosti tvrtke financijskim institucijama i privatnim investitorima.

Na predstavljanju projekta Ecofunding bilo je 12 dionika: predstavnici iz Instituta za energetiku i zaštitu okoliša EKONERG, Energetskog instituta Hrvoje Požar, Energo Media Servisa, Obrtničke komore Zagreb i Obrtničkog učilišta, Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske REGEA, HEP-a ESCO, Hrvatske gospodarske komore, Europske poduzetničke mreže Hrvatske EEN, HGK-Komore Zagreb, Grada Zagreba-Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo, Poduzetničkog centra Prvi korak i ACE Adriatica. Sufinanciranje za ovaj projekt osigurano je kroz MED Programme.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI

Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu.

Testno bušenje Katowicki Holding Węglowy S.A., Katowice, Poljska, traži usluge testnog bušenja.

Natječaj je otvoren do 25. listopada, a prijave na poljskom jeziku se predaju na Katowicki Holding Węglowy S.A., ul. Damrota 16-18, For the attention of: Sylwia Nizio, 40-022 Katowice, Poland.s.nizio@ khw.pl. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Žičani proizvodi Lubelski Węgiel, Puchaczów, Poljska, traži žičane proizvode. Natječaj je otvoren do 25. listopada, a prijave na poljskom jeziku se predaju na Lubelski Węgiel Bog-

danka S.A. w Bogdance, Bogdanka, For the attention of: Dariusz Stawowy 21-013 Puchaczów, Poland, dstawowy@lw.com. pl. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Autobusi Kujawsko-Pomorski Transport Samochodowy Spółka Akcyjna, Włocławek, Poljska, traži nabavu gradskih autobusa.

Natječaj je otvoren do 25. listopada, a prijave na poljskom jeziku se predaju na Kujawsko-Pomorski Transport Samochodowy Spółka Akcyjna, ul. Wieniecka 39, Contact point(s): Kujawsko-Pomorski Transport Samochodowy S.A. Włocławek Oddział w Brodnicy, ul. Podgórna 66a, 87300 Brodnica, For the attention of: Stanisław Jastrzębski, 87-800 Włocławek, Poland, jastrzebski@pkscbr.strefa.pl. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Inženjerske usluge Communauté d’agglomération du Sud, Le Tampon Cedex, Francuska traži nabavu inženjerskih usluga. Natječaj je otvoren do 7. studenoga, a prijave na francuskom jeziku se predaju na Communauté d’agglomération du Sud, 379 rue Hubert Delisle –BP 437, Contact point(s): Direction des affaires juridiques et de la

commande publique, For the attention of: M. le président, 97838 Le Tampon Cedex, France. Više podataka o nadmetanju na https://casud.achatpublic.com.

Smart kartice Rail Settlement Plan Limited, London, Ujedinjeno Kraljevstvo, traži nabavu smart kartica. Natječaj je otvoren do 30. listopada, a prijave na engleskom jeziku se predaju na Rail Settlement Plan Limited, 2nd Floor, 200 Aldersgate For the attention of: Roger Petty, EC1A 4HD London, United Kingdom, seft.tenders@atoc.org.

Više podataka o nadmetanju i natječajna dokumentacija na istoj adresi.

Arhitektonske, inženjerske i usluge planiranja DB ProjektBau GmbH, Nünberg, Njemačka, traži arhitektonske, inženjerske i usluge planiranja. Natječaj je otvoren do 28. listopada, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na DB ProjektBau GmbH, Äußere Cramer-Klett-Str. 3, Contact point(s): Deutsche Bahn AG, Beschaffung Infrastruktur, Region Süd, Sandstraße 38-40, 90443 Nürnberg, For the attention of: Janine Schmitt, 90489 Nürnberg, Germany, janine.schmitt@deutschebahn.com. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Lijekovi Klinički bolnički centar Zagreb traži nabavu lijekova. Natječaj je otvoren do 14. studenoga, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Klinički bolnički centar Zagreb, 46377257342, Šalata 2, Contact point(s): Sektor za provođenje postupaka javne nabave, For the attention of: Vesna Žiger, oec. Renata Szabo, upr. pravnik, 10000 Zagreb; Croatia, vziger@kbc-zagreb.hr, rszabo@kbc-zagreb.hr. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Servis i održavanje mjernih aparata Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar traži uslugu održavanja i servisiranja mjernih i testnih aparata. Natječaj je otvoren do 6. studenoga, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar 33392005961, Mirogojska cesta 16, Contact point(s): Služba za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju, For the attention of: Jasenka Šabarić, dipl.san.ing., 10000 Zagreb, Croatia, jasenka.sabaric@stampar.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2013 %2fS+002-0080575

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu.

Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

nala koristeći najnovije tehnologije poput m-trgovine. Tvrtka traži tvrtke koje nude potrošačke proizvode u kategoriji alkohol (vino, šampanjac, rakije, likeri).

Distribucija sportske opreme na području Slovačke (BRSK20130920001) Slovačka tvrtka koja se bavi prodajom i distribucijom sportske opreme, kao i opreme za aktivnosti na otvorenom i turističke aktivnosti, traži proizvođače takve opreme. Tvrtka je zainteresirana za uspostavu zastupstva ili ekskluzivnu distribuciju robe u Slovačkoj i/ili Češkoj.

Proizvodnja namještaja (BOBA20130913001) Bosanska tvrtka koja se bavi proizvodnjom kuhinjskog i uredskog namještaja, školskog namještaja, parketa, bukovih furnira... traži distributere za svoje proizvode. Tvrtka traži partnere koji će osigurati višu razinu prodaje na međunarodnom tržištu.

Distribucija alkoholnih proizvoda na području Francuske (BRFR20130829003) Francuska tvrtka, specijalizirana za međunarodnu trgovinu, nudi usluge distribucije te traži partnere koji žele proširiti svoju distribucijsku mrežu. Osnovna djelatnost je prodaja raznih proizvoda široke potrošnje kroz više prodajnih ka-

Energetski učinkovita gradnja (BOIT20130917002) Talijanska tvrtka traži partnere za zajedničko ulaganje, recipročnu proizvodnju i podugovaranje na području integriranih sustava, obnovljivih izvora energije i energetski učinkovitih sustava u graditeljstvu.

Certificiranje (20130610034) Vodeća talijanska tvrtka akreditirana za pružanje usluga certificiranja poduzećima traži partnere za međunarodnu suradnju s tvrtkama s kojima bi kroz podugovaranje mogla razviti tržište za svoje usluge. Tvrtka nudi globalne certifikacijske usluge te je posebno zainteresirana za konzultantske organizacije – certifikacijska tijela koja žele stvoriti sinergiju

kako bi pružala usluge certificiranja krajnjim korisnicima.

Mineralna voda i bezalkoholna pića (BODE20130702004) Njemački proizvođač mineralnih voda i bezalkoholnih pića traži uvoznike, distributere i/ili izravne klijente. Glavne prednosti tvrtke su brendirana bezalkoholna pića i rješenja za mineralnu vodu. U Njemačkoj tvrtka opskrbljuje markete, veleprodajne dućane...

Aluminijska vrata i rolete (20130705001) Grčki proizvođač aluminijskih vrata i roleta, koji je zbog svog inovativnog dizajna i kvalitete aluminijskih okvira rangiran među najbolje proizvođače, traži distributera i/ili predstavnika. Proizvodi su eco-friendly, a koriste se u ekstremnim uvjetima, što dokazuje da su otporni na sve vremenske utjecaje, ali i da su kvalitetna zvučna izolacija.

Metaloprerađivačka industrija (20130705003) Latvijska metaloprerađivačka tvrtka traži suradnju na području elektrotehničke, automobilske i srodnih industrijskih grana kako bi ponudila podugovaranje i svoje usluge tokarenja i glodanja s alatom/opremom visoke preciznosti i efikasnosti te fleksibilnim pristupom.

Energetski učinkovite zgrade (20130703001) Latvijska građevinska tvrtka za proizvodnju drvenih ekoloških energetski učinkovitih zgrada traži trgovačke posrednike i agente. Tvrtka također nudi podugovaranje potencijalnim poslovnim partnerima/klijentima. Tvrtka ima više od 10 godina iskustva u proizvodnji i izgradnji ekoloških energetski učinkovitih zgrada: vila, obiteljskih kuća, apartmana, ureda, škola, zdravstvenih ustanova, sportskih dvorana, hotela, turističkih naselja...

Konzultantska tvrtka za zaštitu okoliša (BOSI20130702001) Slovenska konzultantska tvrtka specijalizirana za usluge na području zaštite okoliša (ekologija, energetika, energetska učinkovitost, ekonomska procjena ekoloških troškova, ekološki dizajn i vodno gospodarstvo) nudi svoje usluge kao podizvođač potencijalnim klijentima.

www.een.hr

7. listopada 2013.

6 7

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske, medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca.

Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/consumers/dyna/rapex/rapex_archives_ en.cfm.

Meka igračka brend Liliputiens, modeli 6262, 86263, 86264, 86265, 86216, 86217, 86274, oznaka POG 91-0115, POG 91-0144, POG 91-0135, POG 920015, POG 92-0002. Proizvod predstavlja rizik za djecu jer sadrži male dijelove koji lako mogu otpasti, biti progutani ili inhalirani. (slika 1) Boja za tetovaže, brend Intenze, model Zuper Black, oznake BK72IMX40. Proi-

zvod predstavlja rizik za korisnike jer sadrži previsoke razine benzoatpirena i policikličkih aromatičnih hidrokarbonata. (slika2)

litetno izvedena izloacija dijelova pod naponom i kućišta pa može doći do električnog udara (slika 4)

Dječja sjedalica, brend BabySam, model Venus Baby Seat, barkod 5700000181239. Proizvod predstavlja rizik za djecu jer nije dovoljno kvalitetno izveden i može ozlijediti dijete. (Slika 3)

Led svjetiljka s punjivim baterijama, brend Energo Team, model 74990-028.

Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer punjač baterija nije dovoljno kvalitetno izoliran pa postoji opasnost od električnog udara. (slika 5)

Brusilica, brend GERN, model DAN0741/ Serial No. 251777. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer nije dovoljno kva-

Fen za kosu, brend Scarlett, model SC1072. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer izolacija na proizvodu nije do-

bro izvedena pa postoji opasnost od električnog udara. (slika 6) Skuter, brend Honda, modeli SH125/150, proizvedeni 2013. godine od 7. do 30. srpnja. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer deformacija u pumpi za benzin može blokirati protok goriva. (slika 7) Motocikl, brend Triumph, modeli Street Triple ABS, Street Triple R ABS, Daytona 675 ABS i Daytona 675 R ABS. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer sustav protiv blokiranja kotača može zakazati. (slika 8)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Za tehnologije uputite upit na lada. benzon@bicro.hr.

Metalna industrijska vrata za logistička skladišta (Ref: 10 FR 38m9 3GWI) • Francuska tvrtka specijalizirana za metalna vrata te vrata za logistička skladišta, platforme i industrijska postrojenja traži nove tehnologije u ovom području (aluminij, nehrđajući čelik). Tvrtka je zainteresirana za ugovor o licenciji i komercijalni ugovor s tehničkom podrškom s ciljem distribucije tehnologije.

Povećanje sadržaja mononezasićenih masnih kiselina (MUFA) u svinjskom mesu koristeći genetski marker (Ref: 13 ES 252K 3SRG) • Istraživačka grupa iz Katalonije identificirala je genetski marker koji ukazuje na povećanje sadržaja mononezasićenih masnih kiselina (MUFA) u svinjetini. Korištenje predložene tehnologije u svinjskoj industriji omogućuje brzo i precizno određivanje životinja s povećanim MUFA sadržajem koristeći neinvazivnu metodu te provođenje učinkovitijih uzgojnih programa. Istraživači traže industrijske partnere kako bi postigli ugovor o licenciji i/ili tehničku suradnju.

Određivanje otpornosti na trošenje alata za rezanje u poljoprivrednim strojevima (Ref: 13 DE 0855 3SAM) • Istraživački institut njemačkog Sveučili-

šta za primijenjene znanosti dizajnirao je metodu za mjerenje i procjenu otpornosti na trošenje različitih alata za rezanje u poljoprivrednim strojevima. Metoda uključuje utvrđivanje otpornosti na trošenje u različitim uvjetima s ciljem usporedbe i optimizacije geometrije noža, materijala i premaza, radi veće učinkovitosti i profitabilnosti. Istraživači traže industrijske/akademske partnere za razne vrste suradnje.

Tehnologija za kompozitne proizvode u proizvodnji stolarije (Ref: 13 PL 64BH 3SQO) • Mikrotvrtka s jugoistoka Poljske traži tehnologiju za proizvodnju kompozitnih proizvoda u obliku kompozitnih profila od staklenih vlakana. Dokazana i testirana tražena tehnologija koristit će se u proizvodnji stolarije, primjerice za vrata i prozore.

Automatsko sortiranje parketa koristeći sustav kvalitete pomoću strojnog vida (Ref: 09 PL 63AX 3FXE) • Poljska tvrtka traži tehnološke partnere za razvoj i implementaciju sustava za sortiranje parketnih drvenih blokova koristeći strojni vid kao sustav kvalitete. Tvrtka je proizvođač drvenih podova te nudi parkete i podne daske uz isporuku i postavljanje poda te usluge oslikavanja. Zainteresirana je za sklapanje komercijalnog ugovora s tehničkom podrškom i ugovora o licenciranju.

Mobilne informacijske usluge za urbana područja (multimodalni javni prijevoz i parking) - podrška za veću mobilnost (Ref: 12 RO 662C 3R9S) • Tehničko sveučilište iz Rumunjske traži partnere u području logistike, prometa i sustava za kontrolu. Cilj istraživanja je integracija različitih tehnologija s uključnim alatima za analizu i bežičnu komunikaciju za prijenos i prijem podataka u cilju poboljšanog upravljanja parkirnim mjestima. Traženi partneri za tehničku suradnju, zajedničko istraživanje ili europske/međunarodne programe za istraživanje i razvoj uključuju mala i srednja poduzeća te odjele za istraživanje i razvoj.

SCI-Cloud: smart cloud infrastruktura za e-znanost (Ref: 12 RO 662C 3RIL) • Tehničko sveučilište iz Rumunjske traži partnere u području ICT-ja. Istraživanje ima za cilj ponuditi učinkovitu podršku za e-znanost (pouzdanost, mali uvjeti kašnjenja) i budućnost interneta (sve je povezano, učinkovita komunikacija).

Traženi partneri uključuju mala i srednja poduzeća i odjele za istraživanja i razvoj u području ICT-ja u EU/međunarodnim programima za istraživanja i razvoj.

Poboljšani dizajn senzora za detekciju opterećenja na petu prilikom hoda • Tvrtka za transfer tehnologije povezana s Nizozemskom akademskom bolnicom

traži tehnologiju koja poboljšava prototip medicinskog uređaja razvijenog za mjerenje maksimalnog opterećenja na petu prilikom hodanja. Trenutni dizajn ne ispunjava nužne kliničke uvjete. Tvrtka traži partnere s iskustvom koji bi pružili potporu u poboljšanju trenutnog dizajna ili dostupne i provjerene tehnologije koje se koriste za mjerenje opterećenja.

Traži se strateški partner za proizvodnju vrećica klase 2A sa sprejem na ventilu i dva nastavka (Ref: 13 FR 38n0 3RV2) • Francuska farmaceutska tvrtka specijalizirana za alternativne lijekove i fitoterapiju razvila je izotonično rješenje za oralnu i nazalnu primjenu. Tvrtka traži partnera koji će biti u stanju proizvesti vrećicu sa sprejem na ventilu i dva nastavka, za nazalnu i oralnu primjenu, za istiskivanje sadržaja iz proizvoda i očuvanje kvalitete te pružanje korisniku mogućnosti korištenja spreja u bilo kojem položaju. Tvrtka je zainteresirana za ugovor o proizvodnji ili komercijalni ugovor s tehničkom podrškom.

enterprise europe

7. listopada 2013.

8

Međunarodni gospodarski susreti na sajmu SASO u Splitu Četvrti međunarodni gospodarski susreti B2B@SASO fair 2013 održat će se u petak, 25. listopada u Splitu.

cijskom agencijom Hrvatske BICRO te stranim partnerima u okviru Europske poduzetničke mreže. Prošlogodišnji susreti su okupili 126 tvrtki i institucija iz Hrvatske i inozemstva, kad se održalo preko 180 poslovnih sastanaka. Zanimljiv format susreta idealna je prilika za promociju vlastitih proizvoda

Tradicionalni događaj organizira Ured za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, Poslovno-inova-

i usluga, širenje poslovanja na nova tržišta i pronalazak novih poslovnih partnera. Sudjelovanje na gospodarskim susretima je besplatno te za registraciju i više informacija posjetite: http:// saso.talkb2b.net.

Pitanja i prijedlozi na: een@utt.unist.hr.

Mission for Growth - Izrael Izrael je jedno od najkonkurentnijih gospodarstava u svijetu koje karakterizira vrlo visoki kapacitet za inovacije. Inovativnost izraelskog gospodarstva počiva na inovativnim tvrtkama koje znaju iskoristiti prisutnost nekih od najboljih svjetskih istraživačkih institucija usmjerenih na potrebe poslovnog sektora.

Razina konkurentnosti i inovacijskog kapaciteta izraelskog gospodarstva ide-

alna je prilika za europske tvrtke. Iz tog razloga Europska komisija, točnije potpredsjednik EK-a i povjerenik za poduzetništvo i industriju Antonio Tajani, organizira posjet europskih tvrtki Izraelu u sklopu kojeg će se održati i poslovni susreti (B2B). Ova misija bit će usmjerena na brojne sektore industrije, poput obrane, upravljanja vodnim gospodarstvom, ekološki prihvatljivim tehnologijama, informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, poljoprivrednim prera-

đevinama... Međutim, inovativne i ekološki prihvatljive tehnologije će biti ključne teme na dnevnom redu budući da će misija biti organizirana u sklopu sajma Water Technology and Environment Control Exhibition and Conference (WATEC) u Tel Avivu, Izrael, od 22. do 24. listopada 2013.

Više podataka na eva.paparatti@ ec.europa.eu. Detaljne informacije o sajmu: http://www.watec-israel.com/

Greenvest - otvoren za sve Prvi hrvatski green tech i green lifestyle sajam otvorenog tipa Greenvest: Home edition održat će se u trgovačko-zabavnom centru Arena Centar od 17. do 19. listopada 2013. godine na raspoloživoj unutarnjoj izložbenoj površini od 1000 četvornih metara i vanjskoj izložbenoj površini od 2500 četvornih metara.

Riječ je o sajmu na kojem će se domaće i strane tvrtke sa svojim green uslugama, proizvodima i tehnologijama predstavljati krajnjim potrošačima. Područja sajma su eko inovacije, eko poljoprivreda, energetska učinkovitost, financijske usluge, informatičke tehnologije, inteligentna energija, inteligentni sustavi i procesi, inženjerske usluge, konzultantske usluge, obnovljivi izvori energije, proizvodi od reci-

dinamičan program i govornike, organizatori će poslovnom sektoru i zainteresiranoj javnosti pružiti sveobuhvatne informacije o Nacionalnom akcijskom planu za obnovljive izvore energije, Zakonu o obnovljivim izvorima energije i drugim povezanim podzakonskim aktima, informacije o planovima i mjerama vezanim uz daljnji razvoj projekata obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti te zelene gradnje, a poseban naglasak stavljen je na buduće izvore financiranja takvih projekata iz domaćih i europskih izvora. kliranih materijala, tehnologije reciklaže, zaštita okoliša, zelena gradnja, zelene uslužne djelatnosti, zeleni lifestyle proizvodi, zeleni prijevoz i zeleni turizam.

Za vrijeme sajma u petak, 18. listopada, od 10 do 17 sati u kinodvorani u Arena Centru održat će se jednodnevna konferencija Greenvest: Hrvatsko zeleno gospodarstvo u 2014. godini. Uz iznimno

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 7. listopada - Cluster Mission Japan, Yokohama, Japan

21. listopada - EU-China Business & Technology Cooperation Fair VIII; Chengdu, Kina 15-16. listopada - Godišnja konferencija EEN, Vilnius, 22.-24. listopada - Mission for Growth, Tel Aviv, Izrael 25. listopada - Međunarodni poslovni susreti na Litva sajmu SASO, Split 17. listopada - Greenvest sajam, Zagreb 14. i 15. studenog - Danube Region Business Forum 18. listopada - brokerage event, Inovativne - ICT- New Developments in Information and tehnologije, Bukurešt, Rumunjska Communication Technologies Beč, Austrija

Više informacija možete dobiti pomoću poveznice: http://www.croenergo. eu/Saznajte-sto-nas-ceka-u-2014-OIEenergetska-ucinkovitost-zelena-gradnjate-domaci-i-europski-izvori-financiranja-16557.aspx.

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3797, 7. listopada 2013.

( 3,5 mil €

( 300.000 m

2

investirano u hotel Bevanda

površina kompleksa Škopljanci

Bevanda, Opatija

Etno-eko selo Škopljanci, Radošić

Mjesto elegancije i užitka

Zajamčena potpuna privatnost Prvi boutique hotel s pet zvjezdica na sjevernom Jadranu nastao je na temeljima restorana istog imena, koji je 1971. godine osnovao pokojni Branko Bevanda

Osim obnovljenog kamenog sela, kompleks obuhvaća šumu hrasta medunca, koja je zaštićeni spomenik prirodne baštine, i etnografski zavičajni muzej

edavno otvoreni hotel Bevanda je prvi boutique hotel s pet zvjezdica na sjevernom Jadranu i mjesto koje svojim gostima nudi personaliziranu uslugu. Hotel je nastao na temeljima poznatog restorana istog imena, koji je 1971. osnovao pokojni Branko Bevanda.

Taj restoran godinama je bio simbol kvalitetne i pouzdane gastronomije na Kvarneru, a njegovi su se jelovnici temeljili na lokalnim namirnicama.

tno-eko kompleks Škopljanci, čiji je vlasnik obitelj istog prezimena u zaseoku Škopljanci sela Radošić pokraj Splita, prostire se na površini od 300.000 četvornih metara.

U središtu tog kompleksa nalazi se obnovljeno dalmatinsko selo sa 20 kuća.

“To je najveći turistički kompleks takve vrste u Hrvatskoj. Tu se održava borba bikova, seoska olimpijada, manifestacija Ivanjske noći i izbor najljepše djevojke Dalmatinske zagore.

Osim obnovljenog kamenog sela, kompleks obuhvaća šumu hrasta medunca koja se prostire na 30 hektara površine i zaštićeni je spomenik prirodne baštine, zatim etnografski zavičajni muzej s pedesetak izvornih narodnih nošnji Dalmatinske zagore i 800 originalnih uporabnih seoskih predmeta”, rekao je Marko Škopljanac, vlasnik etno-eko kompleksa Škopljanac. Dodao je kako sve to zajedno s konobama, pušnicama i kućama s kominom u kojima ugošćuju posjetitelje

N

Gosti mogu u svako doba dana ili noći popiti čašu vina na enomatic uređajima Ovaj legendarni objekt nedavno je potpuno preuređen i obogaćen sa 10 elegantno opremljenih soba, nazvanih po slavim osobama koje su tijekom opatijske povijesti boravile u tom gradu. Među njima su svoje mjesto našli i plesačica Isadora Duncan, književnici Vladimir Nabokov, Sergej Jesenjin i James Joyce, kao i kompozitor Gustav Mahler.

Sobe u hotelu, veličine od 32 do 60 četvornih metara, opremljene su kadom ili jacuzzijem, vrhunskim audio i TV sustavima Loewe, cafe aparatima Illy i bogatim minibarom, kupaonskom kozmetikom Lanvin te najboljim tkaninama. Svaka od soba ima pogled na Rijeku ili Opatiju, Kvarner te Istru.

Prvi u regiji i među prvima u Europi, u ovom hotelu gostima nude i mogućnost da u svako doba popiju čašu vina na enomatic uređajima u hotelskom baru. U pet mjeseci renoviranja i nakon ulaganja u visini od tri i pol milijuna eura, izveden je koncept prema zamislima investitora Zorana Maržića koji je vlasništvo i upravljanje Bevandom 2007. preuzeo od pokojnog Branka Bevande.

Gosti - ljudi koji uživaju u životu “Opatija je napokon dobila mjesto elegancije i visokog turizma kakvo zaslužuje”, kaže vlasnik.

“Nova Bevanda je napravljena u korak sa svjetskim trendovima i podigla je razinu turističke ponu-

de čitavog Kvarnera. Od samog neformalnog otvorenja sredinom srpnja bilježimo stalan interes i visoku popunjenost u hotelu, restoranu i u baru.

Naši su gosti hedonisti, ljudi koji vole uživati u životu, a dolaze sa svih strana svijeta, ponajviše iz Rusije, Skandinavije i drugih dijelova Europe”, izjavio je Zoran Maržić.

Uz standardne usluge, gostima su na raspolaganju shuttle službe s aerodroma Zagreb, Rijeka, Pula, Ljubljana i Trst, izlet do Istre ili obližnjih otoka vlastitim gliserom, organizacija kopnenih izleta u Hrvatskoj, Sloveniji ili Italiji te organizacija wellness programa u Opatiji.

Koncept kuhinje restorana Bevande ostao je isti, tek donekle osvježen modernim detaljima. Kuhinju vodi Andrej Barbieri, jedan od vodećih hrvatskih kuhara te vrstan poznavatelj kvarnerskih i istarskih namirnica. Bevanda bar je smješten uz more i s pogledom na Kvarner, te je idealno mjesto za jutarnju kavu, dnevno druženje i noćni život. (J.V.)

E

tvori jednu cjelinu koja se već sada može prezentirati kao autohtoni hrvatski proizvod.

I ganga i diple Gostima se nudi veliki izbor jela spravljenih prema tradicionalnim recepturama. Dvije dalmatinske konobe uređene su u rustikalnom stilu, a u njima se

U dvjema konobama nalazi se zbirka starih stvari s više od 700 eksponata nalazi zbirka starih stvari s više od 700 eksponata.

Turisti odsjedaju u starim kamenim kućama, a mogu se rekreirati na sportskim terenima

koji su kompletno infrastrukturno opremljeni za boravak u prirodi. “Redovito se za turiste organiziraju prezentacije starih napjeva, primjerice rera, ganga i ojkavica koja je i pod UNESCOvom zaštitom, a prezentira se i sviranje na starim glazbalima - guslama, diplama i sviralama”, istaknuo je Škopljanac. Važno je napomenuti kako gosti koji dolaze u etnoeko kompleks Škopljanci imaju potpunu privatnost. To znači, pojasnio je, da kada se grupa naruči za određeni dan, dogovori se jelovnik i nikoga od drugih gostiju toga dana nema u konobi.

Govoreći o planovima za budućnost, Škopljanac je istaknuo kako ih ima mnogo, no ograničena financijska sredstva diktiraju prioritete i brzinu realizacije investicije. Ipak, u planu je dovršetak uređenja izgrađene dvorane sa 250 sjedećih mjesta, uređenje dvaju apartmana, proširenje etnografskog muzeja te izgradnja bazena i zoološkog vrta u kojem će boraviti domaće životinje. (S.P.)

14 HRVATSKA & REGIJA

Privredni vjesnik Broj 3797, 7. listopada 2013.

( 58 tvrtki

*vijesti

u BiH dobilo halal certifikat

I rast i pad industrijske proizvodnje Ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u Federaciji BiH u kolovozu u odnosu na srpanj bila je veća za 4,8 posto. Energija je imala rast od 12,3 posto, kapitalni proizvodi 6,3 posto, a netrajni proizvodi za široku potrošnju 5,6 posto. Intermedijarni proizvodi, pak, zabilježili su pad od 3,5 posto, a trajni proizvodi od 2,8 posto. Industrijska proizvodnja u Republici Srpskoj u istom razdoblju smanjena je za pet posto. Proizvodnja intermedijarnih proizvoda smanjena je za 5,9 posto, netrajnih proizvoda 2,9 posto, energije sedam posto, a proizvoda za široku potrošnju 9,2 posto.

Poslovni savez Bosnalijeka i ImperiaPharma Iz sarajevske farmaceutske industrije Bosnalijek najavili su stvaranje poslovnog saveza u smislu vertikalno integriranog koncepta s novim Bosnalijekovim distributerom ruskom tvrtkom ImperiaPharma i investicijskom kompanijom Haden SA iz Luksemburga, inače najvećim pojedinačnim dioničarem Bosnalijeka.

Za sarajevske farmaceute koji značajni udio prihoda od prodaje lijekova ostvaruju upravo na ruskom tržištu ovo poslovno povezivanje predstavlja novu šansu za daljnji rast i učvršćivanje tržišne pozicije na ruskom tržištu. Na ovaj način prvi put jedna bosanskohercegovačka kompanija dobiva ekskluzivan pristup maloprodaji na rastućem i zahtjevnom tržištu Ruske Federacije, priopćeno je iz Bosnalijeka.

Potvrđen kreditni rejting BiH A g e n c i j a Standard&Poor’s potvrdila je kreditni rejting Bosni i Hercegovini koji ostaje B, sa stabilnim izgledima, priopćeno je iz Centralne banke BiH. Analitičari agencije Standard&Poor’s ocijenili su kako je standby aranžman s MMF-om iz rujna prošle godine osigurao stabilnost BiH. Prema njihovim procjenama, gospodarski rast manji od očekivanog, predizborna potrošnja, te prevelika potrošnja nižih razina vlasti mogli bi predstavljati rizik u dostizanju planiranih fiskalnih ciljeva.

Stoga bi uvjeti stand-by aranžmana trebali pridonijeti nastavku konsolidacije financija, stabiliziranju javnih financija te povećanju sposobnosti podmirivanja rastućih obveza u otplati vanjskog duga.

Održan kongres o željeznicama Jugoistočne Europe Više od 250 sudionika iz 11 zemalja na 2. bosanskohercegovačkom kongresu o željeznicama Jugoistočne Europe dogovorilo se da se poduzmu koraci na zajedničkom sistemu željeznica u regiji, da se tereti s cestovnog prometa u što većoj mjeri prebace na željeznicu, te da se razvije prateća infrastruktura, terminali, ojačaju lanci logistike i uzajamno djelovanje kad je riječ o kvaliteti prometnih usluga.

Zaključeno je da razvoj željezničkog prometa treba promatrati u kontekstu ekonomskih politika zemalja uvažavajući društvenu i regionalnu jednakost i zaštitu životne sredine.

( više od 100

poduzeća u regiji ima taj certifikat

U Sarajevu sve više poslovnih skupova s ciljem proboja na islamska tržišta

Islamsko bankarstvo pomaže halal industriji BiH je najveće halal tržište u ovom dijelu Europe, a bosanskohercegovačke kompanije shvatile su da će im halal certifikat olakšati izvoz na tržišta s većinskim muslimanskim stanovništvom vije tržište. Izvoz Vispaka iz godine u godinu raste u Saudijskoj Arabiji, koja je trenutačno i najznačajnije tržište, a sve više se izvozi u Albaniju i Makedoniju.

No, više je onih tvrtki koje su tek na početku poslovnih aranžmana, kakve su primjerice bihaćki Meggle ili Perutnina iz BiH.

Zdravko Latal Iatal@privredni.hr

N

a Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu nedavno je otvoren Centar za islamsku ekonomiju, bankarstvo i financije koji će biti centar za istraživanja tog područja poslovne djelatnosti u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi.

Sveučilište u Boltonu prihvatilo je master studij islamskog bankarstva čime je, kao jedan od partnera u realizaciji studija, postalo jamac njegove međunarodne prepoznatljivosti i britanskog standarda kvalitete. Na otvaranju Centra ocijenjeno je da je riječ o značajnom projektu Velike Britanije i Bosne i Hercegovine.

Zapravo, nakon 4. Sarajevo Business Foruma, u glavnom gradu BiH održano je više međunarodnih skupova poslovnih ljudi posvećenih unapređenju halal industrije, te ulozi bankarstva, posebice onog islamskog.

Unaprijediti halal koncept poslovanja Tako je u Sajamskom centru Skenderija održan SAHAF forum i Međunarodni sajam halal proizvoda, te zasjedanje Europskog vijeća za fetve. Cilj ove manifestacije bilo je dodatno unaprijediti i promovirati halal koncept poslovanja, upoznati vlasnike i menadžment dvjestotinjak tvrtki u regiji sa svjetskim dostignućima i

trendovima, te započeti s osnivanjem balkanske potrošačke halal grupacije.

Na svim dosadašnjim skupovima posebna pozornost bila je usmjerena prema jednom, za ovdašnja

Usitnjena proizvodnja otežava agresivniji izlazak na halal tržišta iskustva, novom modalitetu - učešću islamskog bankarstva u razvoju halal industrije. Stoga je i ovom prilikom predstavljen i novi program BBI banke, inače organizatora SBF-a, o povoljnijim uvjetima financiranja halal biznisa u BiH, ali i regiji. Također su predstavljene i brojne informacije o ekonomiji u islamskim zemljama koja, između ostalog, počiva na islamskim financijama i halal industriji.

Na Sajmu je proizvode, ali i iskustva ponudilo tridesetak tvrtki iz BiH,

Hrvatske, Makedonije, Malezije i Irana. Predstavnici makedonskog poduzeća Mam’s, koje je lani dobilo halal cerifikat, izjavili su da je od dobivanja certifikata povećan njihov izvoz. Halal certifikati mogu samo pomoći na tržištu, smatraju u požeškoj tvrtki Grbić koja se bavi proizvodnjom buče i bučinog ulja. Inače, u BiH je do sada halal certifikat dobilo 58 tvrtki, a u regiji više od stotinu.

BiH je najveće halal tržište u ovom dijelu Europe, a bosanskohercegovačke kompanije shvatile su da će im halal certifikat olakšati izvoz na tržišta s većinskim muslimanskim stanovništvom, odnosno u zemlje Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. U tome za sada najveća iskustva ima Vispak, prehrambena industrija iz Visokog koja je prisutna na halal tržištima Bliskog istoka, SADa i Zapadne Europe koja zbog rastućeg broja muslimana postaje sve zanimlji-

Traže se poticaji Jedan od problema je i nepostojanje poticajnih mjera države, istaknuo je Amir Salkić, direktor Agencije za certificiranje halal kvalitete Islamske zajednice BiH. Međutim, analizirajući trendove razvoja u ovom području i zanimanje koje je iskazano, ocijenjeno je da bi i u sadašnjim teškim financijskim prilikama ta podrška, ali i podrška okrupnjavanju ili udruživanju usitnjene proizvodnje, uvelike koristile proizvođačima za izlazak iz krize i pronalaženje novih tržišta. Posebno je istaknuto da usitnjenost i razjedinjenost proizvođača piletine i nekih drugih mesnih i prehrambenih proizvoda, te prirodnih i mineralnih voda i sokova, onemogućuju ozbiljnije pregovore s velikim kupcima.

Sarajevskim dosadašnjim i budućim okupljanjima cilj je utjecati na vlast da postojećim i novim poticajima u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i tvrtkama s halal certifikatima pomognu pri izlasku na inozemna tržišta, te da ubrzaju integracijske procese.

15

www.privredni.hr Broj 3797, 7. listopada 2013.

( 1269 mil €

trebalo za otplatu državnog duga Sloveniji 2012.

( 1871 mil €

*vijesti

narastao taj izdatak ove godine

Slovenija: uravnoteženje proračuna

Bolje i EU trojka nego nastavak agonije Mjerila o dopuštenom proračunskom manjku slovenska vlada, blokirana u reformama, pokušava ispuniti kreiranjem novih i većih poreza ma ukine rekreacijski dodatak, nekadašnji regres za godišnji odmor. Morala je ustuknuti pred ucjenom koalicijskog partnera. Karl Erjavec, ministar vanjskih poslova i šef umirovljeničke stranke, zaprijetio je izlaskom iz vlade dirne li se u prava umirovljenika.

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

L

oše politike petljaju samo po prihodnoj strani kada se nađu pred zadaćom uravnoteženja javnih financija. I slovenska vlada podlegla je poreznom iskušenju.

Povećanjem poreza, a ne rezanjem rashoda, pokušat će dovesti proračunski manjak na manje od tri posto BDP-a.

Europska komisija dala je

Na svaki euro kapitala slovenska poduzeća imaju 1,35 eura duga Sloveniji nešto dulji rok za izlazak iz nedopuštenog deficita, ali je teško povjerovati vladi koja taj cilj namjerava ispuniti do zadanog roka u 2015. godini. Višestruki su razlozi za sumnju u realnost vladinih obećanja. Među najvećima je manjak spremnosti na reforme i rezove te vrtoglavi rast otplatnih obveza s kojima je Slovenija pritisnuta jednako teško

kao i Hrvatska. U 2012. godini za otplatu državnog duga bilo je Sloveniji dovoljno 1269 milijuna eura. Ove godine taj izdatak narastao je na 1871 milijun eura. Da bi održala status kredibilnog dužnika, Slovenija za otplatu državnog duga u sljedećoj godini treba staviti na stranu tri milijarde i 272 milijuna eura.

Prezadužene tvrtke Dužna je država, a još je gore što su prezadužena i poduzeća. Na svaki euro kapitala slovenska poduzeća imaju 1,35 eura duga.

Vlada Alenke Bratušek uz

najveće napore uspjela je propustiti kroz flajš mašinu koalicijskog usklađivanja prepravljeni proračun za 2014. godinu. Na žalost, taj proračun teško da će držati vodu jer se ključna obveza prema EU-u glede kroćenja proračunskog manjka temelji na postavci da će slovenski poreznici ubrati u sljedećoj godini 561 milijun eura više poreza nego u 2013. godini. Ekonomski analitičari s nevjericom dočekuju poreznu akrobatiku Alenke Bratušek i njezinog financ-majstora Aleša Čufera. Dokazuju da se više poreza može na-

platiti samo od zdravog i konkurentnog poduzetništva koje djeluje u normalnom poslovnom i društvenom okruženju. Svega toga u Sloveniji nema, tvrde ekonomski analitičari, navodeći i brojne druge rezerve prema iskazanoj namjeri da se “domaću zadaću” koja ide na čitanje briselskim mentorima sastavi na nerealnim poreznim očekivanjima.

Treba reći da je Alenka Bratušek hrabro najavila poteze i na rashodnoj strani proračuna, ali su njezini prijedlozi dočekani na nož, posebno onaj da se umirovljenici-

Paljba sa svih strana Premijerka je izbjegla najgori scenarij, ali se zato izložila neugodnim reakcijama s raznih strana.

Europska komisija već je dala znati preko dežurnog glasnogovornika da je iznenađena predloženim rebalansom proračuna – da je očekivala dominantno rezove na rashodnoj strani, a ne bildanje lijeve prihodne strane proračuna. Čula je Alenka Bratušek i oštra neslaganja iz gospodarskih krugova.

Mnogi u gospodarstvu misle jednako kao i Friderik Kager koji se nije ustručavao javno reći da Slovenija nije sposobna sama naći rješenja za krizu. “Neka onda dođe EU trojka – vrijeme je da se okonča agonija”!

Kako režu slovenski, a kako hrvatski poreznici

Oni koji u Sloveniji daju i oni koji troše, najviše se spore oko postavke da slovenski poreznici nisu dovoljno odlučni u ubiranju poreza. Oni

koji troše sve češće pozivaju se na hrvatskog ministra financija kao odlučnog i nemilosrdnog ubirača poreza koji je uznemirio impozantan broj utajivača. Pojednostavljeno ključni prigovor s potrošne strane proračuna glasi: prije nego što počnete rezati prava, nastojte utjerati porez od onih koji kriju prihode.

Fama o uspješnosti Slavka Linića ponukala je dnevnik Finance na nešto temeljitiju usporedbu poreznih politika i porezne prakse u dvije susjedne zemlje. Temeljni je zaključak

da Hrvatska ima više sive ekonomije nego Slovenija te da su stoga rezultati poreznika u Hrvatskoj trenutno spektakularniji. Kako inače režu poreznici na jednoj strani Kupe i Sutle a kako na drugoj, zorno pokazuje udjel poreznih prihoda u BDP-u.

Slovenija je lani ubrala 13,1 milijardu eura svih poreznih prihoda što vrijednosno čini 37,1 posto slovenskog BDP-a. Hrvatski poreznici istodobno su uspjeli uprihoditi 31,1 posto BDP-a. Hrvatska je lani skupila 5,4 milijarde eura PDV-a, Slovenija

samo 2,9 milijardi eura. Razlika se obrazlaže ne samo većim stopama PDV-a u Hrvatskoj, nego i većim opsegom sive ekonomije. Hrvatski porez na dohodak stanovništva napunio je porezne blagajne s manje od pola posto BDP-a. Istodobno su Slovenci kroz taj oblik oporezivanja apsorbirali 5,9 posto BDP-a. Slovenija i Hrvatska razlikuju se i u ubranim socijalnim doprinosima. Slovenski poreznici naplatili su tih doprinosa u vrijednosti 16 posto BDP-a, a hrvatski – 11,5 posto BDP-a.

Statističari najavili još jednu recesijsku godinu Prošlog utorka, u danu kada su eksperti EU-a počeli u Ljubljani češljati mjere i politike kojima vlada pokušava ispuniti preporuke što ih je dobila od EK-a, Statistički ured Slovenije najavio je još jednu recesijsku godinu.

U 2013. godini slovenski BDP kalirat će 2,4 posto, a u 2014. za još 0,8 posto.

Minimalni rast od 0,4 posto može se očekivati tek u 2015. godini, pod uvjetom da se ne rasteže s programom sanacije banaka, posebno prenošenjem kontaminiranih potraživanja sa slovenskih banaka na tzv. lošu banku.

Slovenska roba prevozi se uglavnom cestama Slovenija kao i većina drugih članica EU-a bitno odstupa od postavki iz Bijele knjige o razvoju prometa do 2050. godine, gdje je razvoj željezničkog prometa uvršten u najveći prioritet. Roba iz Slovenije prevozi se kamionima cijelom Europom te u Rusiju i druge zemlje azijskog kontinenta, svakako na mnogo veće udaljenosti od preporučenih. Robert Sever, direktor Udruženja za promet, potvrdio je da se 79 posto prijevoza roba obavlja cestovnim vozilima, 14 posto željeznicom i sedam posto brodovima preko Luke Koper.

Pipo Čakovec: novi tehnološki centar Perutnina Ptuj ovih dana otvorila je tehnološki centar za obradu mesa peradi u Čakovcu. Investicija vrijedna 2,6 milijuna eura ostvarena je u Pipu, prvoj članici Skupine Perutnina Ptuj izvan Slovenije. Perutnina Ptuj - Pipo zapošljava 850 ljudi, a 90 posto ukupne proizvodnje prodaje se unutar Hrvatske.

16 STIL *vijesti Europski putevi Projekt Europski pješački putevi predstavljen je na 7. sjednici Vijeća DMO (destinacijske menadžment organizacije) za kontinentalnu Hrvatsku.

Projekt je usmjeren na povezivanje s europskom mrežom pješačkih puteva, kroz uključivanje naše zemlje u Europsku pješačku asocijaciju (ERA) koja ima tri milijuna članova iz više od 50 zemalja.

Više novozaposlenih u turizmu U Hrvatskoj je u osam mjeseci ove godine broj novozaposlenih osoba u turističkim zanimanjima iznosio 31.799, što je 18,1 posto više nego u istom razdoblju 2012. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u promatranom su razdoblju novozaposlene osobe u turističkim djelatnostima činile 21,7 posto udjela u ukupnom broju novozaposlenih. Najviše osoba zaposleno je u zanimanjima: konobar, i to 21,8 posto više nego lani, kuhar - 18,2 posto više te sobarica - 2,3 posto više nego 2012. godine.

Ciklo G.E.T. Tour utrke

U organizaciji G.E.T. Udruge za kulturu stola održane su biciklističke utrke u Međimurju i Hrvatskom zagorju. Riječ je o kviz-utrkama zabavnog karaktera koje spajaju biciklistički i eno-gastro turizam na vrlo zanimljiv način. Prilika je to i za upoznavanje s eno-gastronomskom i turističkom ponudom kraja kojim se vozi. Ciklo G.E.T. Tour organizira se ponajprije s ciljem širenja i popularizacije cikloturizma. Za 2014. godinu organizatori predviđaju od osam do 12 ciklo biciklističkih utrka po određenim hrvatskim regijama. Privredni vjesnik je jedan od medijskih pokrovitelja tih utrka.

Privredni vjesnik Broj 3797, 7. listopada 2013.

( oko 800.000 l vina godišnja proizvodnja Vinarije Daruvar

( 8 punktova

ima Daruvarska vinska cesta

Daruvarske vinske ceste

Savršeni brak vina i sira Kako bi posjetiteljima dočarale Daruvar kao oazu mira i dobre eno-gastro ponude, enologinja i vlasnica sirane organiziraju zanimljive degustacije u vinskom salonu dvorca Janković Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

G

otovo sve hrvatske regije održavaju kulturu vina i dobre gastronomske ponude, a Bjelovarsko-bilogorska županija otišla je i korak dalje. U toj županiji već pet godina djeluje udruga Vinske ceste, osnovana s ciljem okupljanja vinarskih obitelji, tvrtki i ugostitelja ali i svih ostalih koji pomažu u promociji vina. U okviru udruge djeluje i Daruvarska vinska cesta koja

Vrijedno je kušati i aromatični kozji sir s vinom sorte sauvignon zasad ima osam punktova, a to su OPG Kovačević, Dvorac Janković, Vinarija Lotada, OPG Voborski, Badel, Kavana Queen, Vinski salon u sklopu dvorca Janković te sirana Biogal. U sljedećem razdoblju očekuje se proglašenje novih vinskih cesta koje će se ucrtati na vinsku kartu te županije.

Kako bi doživjeli Daruvar kao oazu mira i dobre eno-gastro ponude, za turiste i sve ostale koji vole dobru kapljicu otvoren je prvi vinski salon u Hrvatskoj. Nalazi se u prizemlju baroknog dvorca grofa Antuna Jankovića, koji je još u 18. stoljeću promovirao vinogradarstvo i vinarstvo ovog kraja. Danas tu vinske i gastro priče, kroz degustacije njihovih proizvoda, pripovijedaju dvije stručnjakinje.

“Priča o vinu i siru nastala je kad smo Melita

Pokorni, vlasnica sirane Biogal, i ja poželjele sljubiti određenu vrstu sira s određenim vinom. Posjetiteljima se svidio način na koji to radimo, pa smo odlučile i dalje organizirati zajedničke degustacije”, rekla je Suzana Jurišić, enologinja tvrtke Vinarije Daruvar. Ona ističe kako je to što čine vrijedan iskorak u unapređenju turističke ponude daruvarskog kraja, a Melita Pokorni njihov pristup degustacijama objašnjava govoreći kako njih dvije nastoje sklopiti “savršeni

brak” vina i sira.

Vinogradi Vinarije Daruvar nalaze se na dvije lokacije – Đulovcu i Donjem Daruvaru, a godišnja proizvodnja iznosi 800.000 litara, i to kvalitetnih, vrhunskih i predikatnih vina.

Mlijeko uz vino da, ali samo u obliku - sira Tamošnji vinari smatraju kako se crne sorte ipak više vezuju uz Dalmaciju pa se paleta vina temelji uglavnom na bijelim sortama. “Kvalitetna vina zaslužuju da se uz njih

kušaju posebni sirevi.

Pritom se osobito ističu naši kozji, kravlji i miješani sirevi te sirevi s raznim dodacima, primjerice tartufima. Radimo i sir koji ostavljamo da dozri te ga potom stavljamo u bučino ili maslinovo ulje sa začinskim biljem”, rekla je Melita Pokorni.

Dodala je kako 2014. planiraju proizvesti ovčji sir.

U sljubljivanju sira i vina ističe se spoj kravljeg sira s tartufima i vina predikatne graševine. Vrijedno je kušati i aromatični kozji sir s vinom sorte sauvignon.

Posebnost sirane Biogal je u tome što se svi sirevi ručno obrađuju, a mlijeko stiže isključivo iz daruvarskog kraja. Melita Pokorni ističe kako i dalje žele ostati sirana obrtničkog tipa jer, kako kaže, stroj ne može napraviti sir kakav izrađuje ljudska ruka.

Sirana Biogal postoji od 1995., njeni su proizvodi više puta nagrađeni na natjecanjima sira, a danas svojim proizvodima opskrbljuje škole, vrtiće i umirovljeničke domove u Daruvaru.

Statua i idejna rješenja za nagrađene u akciji HGK-a i HRT-a

Kameni cvijet kao simbol života Na natječaju za izbor najbolje statue pobijedio je rad od trogirskog kamena dizajnerice Drage Komparak Hrvatska gospodarska komora zajedno s Hrvatskom radiotelevizijom već 17 godina provodi akciju Turistički cvijet - Kvaliteta za Hrvatsku. Nedavno je raspisan natječaj za izradu statue te idejnih vizualnih rješenja za nagrađene u toj akciji.

Nagrade, statue i priznanja ovogodišnji nagrađeni pojedinci, tvrtke i institucije dobit će na Danima hrvatskog turizma koji se potkraj ovog mjeseca održavaju u Zadru. Na natječaju za izbor najbolje statue pobijedio je rad od trogirskog kamena dizajnerice

Drage Komparak. Autorica je diplomirala 2010. godine na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu - Studio dizajna/ Industrijski dizajn. Nedugo nakon diplome, s nekolicinom prijatelja

iznajmila je stan i pokrenula “Kancelariju” - mjesto za

rad i druženje. Nakon toga počinje se intenzivnije baviti grafičkim dizajnom.

Novo idejno i vizualno rješenje za nagrađene u akciji Turistički cvijet - Kvaliteta za Hrvatsku izradila je tvrtka Imago. (S.P.)

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3797, 7. listopada 2013.

( 730 tvrtki

čini globalnu mrežu Toshiba

( 75 mlrd USD godišnja prodaja grupacije

Adrijan Vazdar, Toshiba, direktor prodaje za Jugoistočnu Europu i Izrael

Naplata je najveći problem Otvaranje Toshibinog ureda u Hrvatskoj uslijedilo je nakon niza ozbiljnih analiza i predviđanja na dugoročnoj bazi. Jedan od važnih faktora pri procjeni svakako je bio i ulazak Hrvatske u Europsku uniju, što će, uvjereni smo, dodatno učvrstiti našu lokalnu i regionalnu poziciju Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

K

ompanija Toshiba, proizvođač elektroničkih i električnih uređaja, osnovana je 1875. godine. Njenu globalnu mrežu trenutačno čini više od 730 združenih poduzeća, ima 210.000 zaposlenika širom svijeta, a godišnja prodaja joj premašuje 75 milijardi dolara. Tvrtka na globalnoj razini svoje proizvode i usluge dijeli u četiri poslovne domene. To su digitalni i elektronički proizvodi te infrastrukturni sustavi i kućanski uređaji.

Predstavništvo za Adriatic regiju sa sjedištem u Zagrebu osnovano je 2008. godine. Nakon nešto više od pet godina poslovanja u Hrvatskoj, predstavništvo u Zagrebu je preraslo u središte za regiju Jugoistočne Europe i Izraela.

Adrijan Vazdar, direktor prodaje Toshibe za Jugoistočnu Europu i Izrael, kaže nam kako je na početku poslovanja naglasak bio na prijenosnim računalima, po kojima je tvrtka najpoznatija kao premium brend. U međuvremenu je raspon proširen na cjelokupni asortiman, odnosno televizijske i tablet uređaje te audiovideo opremu.

Jeste li zadovoljni mjestom koje Toshiba zauzima na hrvatskom tržištu?

- Toshiba zauzima jednu od vodećih pozicija na tržištu prijenosnih računala. U posljednje dvije godine značajno je povećan udio i na tržištu televizo-

ra. Naša je prednost što smo i inovator i proizvođač uređaja, pa u budućem razdoblju očekujemo zadržavanje čvrste pozicije na tržištu, dok ćemo u nekim segmentima i dodatno ojačati svoj položaj.

čine tvrtke partneri, distribucijski kanali i slično.

Taj eko sustav je u konstantnom porastu i s ponosom mogu ustvrditi da smo i po organizacijskoj strukturi jedna od najboljih lokalnih organizacija u Europi.

Hrvatski obrazovni sustav trebao bi “proizvoditi” mlade ljude spremne za konkretan posao, što nije uvijek slučaj

S kojim se problemima susrećete tijekom poslovanja?

- S obzirom na gospodarsku krizu, koju krivimo za brojne poteškoće u poslovanju, jedan od najvećih problema koji dijelimo sa svim ostalim tvrtkama u Hrvatskoj su problemi naplate. Ipak smo dosta optimistični po pitanju budućnosti te ovaj problem smatramo privremenim.

Vjerujemo kako će se u narednom vremenu poboljšati likvidnost kompanija u okruženju, što je zajednički strateški interes i države i poduzetnika.

Očekujemo veći fokus, a time i rast, na tržištu tablet računala. Za nas je upravo taj proizvodni segment u narednom vremenu strateški vrlo važan te očekujemo kako ćemo upravo u tom dijelu najviše napredovati.

Koliko ste do sada uložili u poslovanje u Hrvatsku i u što najviše?

- Naš ured u Zagrebu centrala je poslovanja za sve zemlje regije Jugoistočne Europe (SEE) te Izrael. U proteklim godinama oformili smo tim od pet zaposlenika.

Radi se o visokoobrazovanom kadru menadžera koji je u Toshibu došao s izvrsnim referencama i sjajnim poslovnim iskustvom. U narednom razdoblju, u skladu s dugoročnom strategijom poslovanja i dodatnim proširenjem prodajnog programa koje planiramo već ove godine, svakako ćemo pojačati tim novim ljudima. Nadalje, treba reći i kako Toshiba značajno ulaže u razvoj lokalnog, ali i regionalnog eko sustava koji

situaciji i specifičnostima pojedinog tržišta.

U posljednje vrijeme sve više tvrtki seli poslovanje iz Hrvatske u neke druge zemlje u regiji, zašto?

- Teško je komentirati poslovnu politiku drugih kompanija, no treba reći kako je otvara-

nje Toshibinog ureda u Hrvatskoj uslijedilo nakon niza ozbiljnih analiza i predviđanja na dugoročnoj bazi. Jedan od važnih faktora pri procjeni svakako je bio i

Posluju li velike multinacionalne kompanije poput Toshibe jednako na svim tržištima?

- Toshibu, kao jednu od vodećih svjetskih kompanija, odlikuju visoki standardi poslovanja. Princip našeg poslovanja prati uglavnom ista organizacija i poslovna politika na svim tržištima poslovanja, iako se uvijek nastojimo prilagoditi lokalnoj S ekonomskim oporavkom zemlje očekujemo i oporavak ICT sektora

Kako ocjenjujete hrvatsko ICT tržište, idemo li u dobrom smjeru?

- Trenutačno stanje na tržištu ističe se relativno slabom potražnjom proizvoda iz sfere korporativnog i kućanskog sektora, zbog financijske i ekonomske krize koja je u Hrvatskoj, nažalost, i dalje vrlo prisutna. Glavni uzrok je neperspektivna situacija u zemlji i nedostatak financijske stabilnosti. Ipak, to nipošto ne znači da prilike ne postoje. Hrvatsko tržište također slijedi svjetske trendove pojačane potražnje tableta i stagnacije u potražnji prijenosnih (notebook) računala. S ekonomskim oporavkom zemlje očekujemo i oporavak ICT sektora.

ulazak Hrvatske u Europsku uniju, što će, uvjereni smo, dodatno učvrstiti našu lokalnu i regionalnu poziciju.

Isporučuje li hrvatski obrazovni sustav ICT stučnjake odgovarajuće kvalitete ili ne?

- Generalno gledajući, hrvatski obrazovni sustav treba hitno modernizirati. Obrazovni sustav pruža dobre temelje, ali je neophodan individualni trud i zalaganje u područjima interesa. Hrvatski obrazovni sustav, kako na srednjoj tako i na višoj razini, trebao bi “proizvoditi” mlade ljude koji trebaju biti spremni za konkretan posao, što nije uvijek slučaj. Unatoč tome, naše je iskustvo pozitivno. Lokalne zaposlenike zapošljavamo u suradnji sa svjetskim agencijama za odabir kadrova, koje u Hrvatskoj profiliraju vrlo kvalitetan kadar. Što očekujete sada, nakon ulaska Hrvatske u EU? - U poslovanju ureda Toshibe u Hrvatskoj ne očekujem značajnije promjene, posebice ne u operativnom smislu. No, ono što očekujemo i vjerujemo da će se dogoditi, to su promjene načelnog karaktera, konkretni pozitivni pomaci u smjeru poboljšanja hrvatske konkurentnosti, bolje mogućnosti plasmana hrvatskih proizvoda na globalna tržišta te dinamičnije i učinkovitije tržište radne snage.

18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Gerard Hanberry Više od jednog života Naklada Ljevak

Priča o sedam naraštaja obitelji Wilde epska je saga o uspjesima i tragedijama. Povezivanjem naraštajâ otkriva se potpunija slika Oscara Wildea, briljantnog Irca, čija djela i danas očaravaju čitatelja. U knjizi se istražuju Oscarovi skriveni korijeni u Irskoj i drugdje, kao i životi njegovih roditelja, brata, supruge, sinova te današnjih potomaka. Ova priča uključuje nove uvide o Oscarovu životu, književnom djelovanju i boravku u zatvoru u kontekstu zemlje rastrgane pobunama i glađu.

Matej Šurc, Blaž Zgaga U IME DRŽAVE - PRODAJA Naklada Jesenski i Turk

Kad se izraz “trilogija” poveže s naznakom kako je ona rezultat trogodišnjeg istraživačkog novinarstva, svaki radoznali čitatelj, posebno onaj koji voli kriminalističke i detektivske romane, poželi pročitati slovensku sagu o trgovcima i trgovini oružjem, državnom kriminalu, zavjerama i ratnom kaosu prepunom novca i krvi. Troknjižje U ime države zaslužuje pažnju hrvatskih čitatelja jer donosi “veliku naraciju” o manje znanim stranama ratova i mira na ovim prostorima.

Rolf Dobelli Umijeće jasnog mišljenja Edicije Božičević

Naš mozak optimiran je za život lovca i sakupljača. Danas živimo u drukčijem svijetu što vodi do sustavnih misaonih pogrešaka, koje mogu biti pogubne za naš novac, karijeru, sreću. Dobelli detaljno istražuje najpodmuklije misaone stupice u koje neprestance upadamo. Tako saznajemo zašto sustavno precjenjujemo vlastito znanje, zašto nešto neće postati točnije samo zato što milijuni ljudi to smatraju točnim ili zašto se slijepo držimo teorija, čak i ako su dokazano pogrešne.

Claudio Magris Dunav Fraktura

Objavljen prije više od četvrt stoljeća Magrisov Dunav je obilježio europsku književnost kraja 20. stoljeća. Od izvora do ušća Magris s neviđenom lakoćom prati rijeku, bavi se poviješću, prirodom, ljudima – svime što ljudski život čini zanimljivim. Dunav je nesumnjivi klasik talijanske i svjetske književnosti, knjiga koja živi i meandrira, u kojoj se zrcale rijetko viđena erudicija Claudija Magrisa kao i besprijekoran poetični stil najboljeg esejista današnjice.

Joe Dunthorne PODMORNICA Mozaik knjiga

Oliver Tate pokušava nezamjetno ploviti vodama adolescencije. Njegovi ciljevi? Otkriti tajne braka svojih roditelja – koji je na klimavim nogama, razriješiti misterij privlačne i podjednako čudne razredne kolegice Jordane Bevan, te shvatiti kako se i gdje on sam uklapa među ta bića. Dok se trudi, slomljena srca, spriječiti potonuće bračnog broda svojih roditelja, izgubiti nevinost i ploviti tjesnacima sreće, Oliver želi ostati normalno ljudsko biće. Što mu je činiti?

Privredni vjesnik Broj 3797, 7. listopada 2013.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Dekorativni profili

Eldeco, Istanbul, Turska, www.eldeco.com. tr. Tvrtka je proizvođač dekorativnih profila od aluminija i PVC-a: keramičkih profila (unutarnjih i vanjskih), fasadnih profila, profila za kupaonice, MDF i PVC profila, aluminijskih i PVC zavjesa. Tvrtka traži prodajnog agenta. Kontakt: Hilmi Yilmaz, export@eldeco. com.tr, +90 216 6118822, Modularni arhitektonski sustavi

Indaperfil S.L., Almeria, Španjolska, www. indaperfil.com.

Tvrtka traži distributere za svoje modularne arhitektonske sustave. Glavne značajke proizvoda su ekologičnost, izvrsna izolacijska svojstva, ponovna upotrebljivost, prenosivost, lagana montaža... Kontakt: Jose Batlles, +34 950467648, +34 669365903.

Električni alati

Sparky Trading, Sofija, Bugarska, www. sparkygroup.com. Tvrtka je europski proizvođač i distributer visokokvalitetnih profesionalnih električnih alata pod brendom Sparky. Nude svoje proizvode. Kontakt: Kiril Dimitrov, kiril.dimitrov@ sparkygroup.com. CNC

strojevi Stiens Werkzeugmaschinen, Oelde, Njemačka, www.stiens.de.

Tvrtka nudi CNC strojeve. Kontakt: info@stiens. de, +49 25 2283490.

Sportska odjeća

info@fureksa.com, +370 841 440000.

Bukova i jelova građa

Kula Promet, Krasno.

Tvrtka se bavi preradom bukove i jelove građe, te parenjem bukove građe i sušenjem. Nude svoje proizvode. Kontakt: Branko Samaržija, brsamarz@ inet.hr, +385 53 851077.

Oprema za građevinsku industriju

Prodent, Varaždin, www. prodent.hr. Tvrtka proizvodi sportske dresove pod sportskom markom M-pro sport. Oprema mnoge klubove i reprezentacije. Radi po narudžbi u klupskim i reprezentativnim bojama uz mogućnost tiska (sublimacija i termotisak).

Tvrtka traži zainteresirane predstavnike i distributere u Hrvatskoj i inozemstvu. Kontakt: Melanija Rusak, melanija. rusak@ vz.t-com.hr.

Radius, Zagreb, www. radius. hr. Tvrtka nudi sljedeće proizvode: oplate zidova system PERI (TRIO) 5000m2; oplate zidova vlastite proizvodnje, 100 posto kompatibilno s PERI TRIO 2700m2; oplate stropova system ISCHEBECK 5000m2; drvene nosače 6000m; podupirače 20.000 kom; fasadne skele 25.000m2; fasadne skele 8000m2; oplate (kružni stupovi, zidovi, jednostrani zidovi, pravokutni stupovi) 1000m2. Kontakt: Alojzije Bilić, radius@ zg.htnet.hr.

Drvene kuće

Fureksa, Siauliai, Litva, www.fureksa.com. Tvrtka je proizvođač drvenih kuća prema norveškim standardima. Tvrtka nudi svoje osnovne proizvode, a radi i prema klijentovim idejama i željama.

Kontakt: Laura Stankute,

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Antivirusni softver

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nabavlja antivirusno rješenje za poslužitelje i radne stanice. Rok dostave ponuda je 23. listopada.

Oprema za rasvjetu

Zagrebački holding nabavlja opremu za rasvjetu i električne svjetiljke. Rok dostave ponuda je 22. listopada.

Osobna vozila

Grad Karlovac nabavlja osobna vozila za službene potrebe. Rok dostave ponuda je 22. listopada.

Silosi za sol

Hrvatske ceste nabavljaju usluge montaže i izgrad-

nje drvenih silosa za sol.

Rok dostave ponuda je 21. listopada.

Olovne plombe i žice za plombiranje

Ministarstvo financija, Državna riznica nabavlja olovne plombe i žice za plombiranje. Rok dostave ponuda je 17. listopada.

Regija Održavanje vozila

Okružno tužilaštvo Banja Luka nabavlja usluge održavanja službenih motornih vozila. Rok dostave ponuda je 29. listopada.

Seizmološka oprema

Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju u Podgorici nabavlja seizmološku opremu. Rok dostave ponuda je 14. listopada.

HTZ oprema

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Makedonije nabavlja HTZ opremu. Rok dostave ponuda je 14. listopada.

Traktori i bacači snijega

Komunalno Brčko nabavlja dva nova mala traktora i bacača snijega. Rok dostave ponuda je 29. listopada.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

19

www.privredni.hr Broj 3797, 7. listopada 2013.

Sajamski vodič

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Interstas

Prodaje se skladišni prostor, ali i pogon pilane Oranice i livade, ukupne površine 17.087 četvornih metara, Galovac, Bjelovar, Bjelovarsko-bilogorska županija, procijenjene vrijednosti 12.154 kune. Dražba se održava 9. listopada u 9 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine.

Kuća, dvorište i oranica, ukupne površine 989 četvornih metara, Potok, Popovača, Sisačko-moslavačka županija, procijenjene vrijednosti 435.000 kuna. Dražba se održava 9. listopada u 9 sati na Općinskom sudu u Kutini. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine procijenjene vrijednosti, tj. 145.000 kuna. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine.

Dvorište i nedovršena kuća, ukupne površine 432 četvorna metra, Adžamovci, Rešetari, Brodsko-posavska županija, procijenjene vrijednosti 150.000 kuna. Dražba se održava 10. listopada u 8.15 sati na Općinskom sudu u Novoj Gradiški. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine.

Poslovni prostor, ukupne površine 43 četvorna metra, Pula, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 321.993 kune. Dražba se održava 11. listopada u 9 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci. Jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretni-

ne uplaćuje se najkasnije do 9. listopada. Razgledavanje je moguće, ali uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem i pozivom na broj telefona 095/9146 409.

Pogon pilane, ukupne površine 3575 četvornih metara, Ogulin, Karlovačka županija, procijenjene vrijednosti 1.213.754,29 kuna. Javna dražba održava se 11. listopada u 10 sati u zgradi Trgovačkog suda u Zagrebu, Stalna služba u Karlovcu. Jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine potrebno je uplatiti najkasnije dva dana prije održavanja javne dražbe. Zainteresirane osobe mogu razgledati nekretnine i dokumentaciju u vrijeme dogovoreno sa stečajnim upraviteljem čiji je broj telefona 047/423 288 i mobitela 091/2026 292.

Građevinsko zemljište, ukupne površine 10.182 četvorna metra, Demerje, Grad Zagreb, procijenjene vrijednosti 3.445.588,80 kuna. Dražba se održava 14. listopada u 11 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 89/II. Jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine potrebno je uplatiti najkasnije tri dana prije održavanja ročišta za javnu dražbu.

Razgledavanje je moguće uz dogovor sa stečajnom upraviteljicom Davorkom Huljev na

01/6152 555 i prethodnu uplatu naknade u iznosu od 500 kuna.

Kuća, ukupne površine 328 četvornih metara, Rab, Primorsko-goranska županija, procijenjene vrijednosti 4.015.000,74 kune. Dražba se održava 14. listopada u 11.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 90/II. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje naknadne prigovore kupca. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 01/6328 520.

Skladišni prostor i dvorište, ukupne površine 1144 četvorna metra, Komin, Ploče, Dubrovačko-neretvanska županija, procijenjene vrijednosti 570.000 kuna. Javno otvaranje ponuda održava se 15. listopada u 11.30 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Stalna služba u Dubrovniku. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje naknadne prigovore kupca. Jamčevinu u iznosu od 50.000 kuna potrebno je uplatiti do 11. listopada. Dodatne informacije oko razgledavanja navedene imovine mogu se dobiti radnim danom od 9 do 15 sati na broj 098/485 067.

Stan i garažno mjesto, ukupne površine 72 četvorna metra, Sveta Nedelja, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti 462.148,24 kune. Dražba se održava 16. listopada.

Jamčevina iznosi 10 posto. Više informacija na telefone 091/1232 177 ili 098/384 574.

Međunarodna smotra turizma, krajobraza i filma 9. do 12. listopada; Solin Sajam je u funkciji turizma, kulture, ekologije i održivog razvoja, doprinosi poticanju međunarodnih integracijskih procesa suvremenog turizma, poticanju razvoja putovanja, zadovoljenju ponude visoko zahtjevnog turizma novog vremena u svim njegovim segmentima.

Obrtnički sajam Istre Izložba obrtništva 10. do 13. listopada; Pula Sajam je namijenjen obrtnicima i poduzetnicima-proizvođačima, trgovcima opremom, materijalom i sirovinom za daljnju proizvodnju koji žele biti konkurentniji, održati postojeće poslovne kontakte i privući nove poslovne partnere. Jedna je od najznačajnijih sajamskih manifestacija u Istarskoj županiji.

Hrvatski festival pekmeza, džema i marmelade 11. do 13. listopada; Dubrovnik Održava se na Stradunu, ispred crkve Sv. Vlaha već sedmu godinu za redom. Predstavljaju se proizvođači iz cijele Hrvatske, a posjetitelji su, uz građane Dubrovnika, brojni gosti iz Hrvatske i inozemstva. Ocjenjivačkog je karaktera, a preko stotinu džemova, pekmeza i marmelada ocjenjuju stručnjaci s prehrambenih fakulteta iz Osijeka i Zagreba te profesori kuharstva.

Međunarodni sajam lova, ribolova, prirode i turizma 11. do 13. listopada; Varaždin Najveći hrvatski sajam lova i ribolova organizira se u gradskoj sportskoj dvorani Arena okruženoj šumom na obalama Drave. Izlagačima i posjetiteljima na raspolaganju su brojna događanja stručnog i zabavnoedukativnog karaktera. Predstavlja se oko 200 izlagača, a obično ga obiđe oko 12.000 posjetitelja.

Sajam gospodarstva u Zaprešiću 11. do 13. listopada; Zaprešić Međunarodni karakter sajmu osiguravaju izlagači iz Območne obrtne zbornice Brežice i izlagači iz Opšteg udruženja preduzetnika opštine Kanjiža iz Vojvodine. Sajam je popraćen raznovrsnim aktivnostima poput modnih revija, revija frizura, nastupa kulturno-umjetničkih društava, predstavljanja pojedinih obrta i zanimanja.

Slavonski Banovac Sajam ruralnog turizma 12. i 13. listopada; Pakrac Cilj sajma je promovirati turističku ponudu kontinentalne Hrvatske kao što su autohtoni proizvodi, stari zanati i obrti, kako bi se osnažio i razvio ruralni turizam i poljoprivreda. Poseban je naglasak na sportskom i izletničkom turizmu. Banovac je naziv za prvi hrvatski novac kovan u Pakracu i Zagrebu (koristio se u razdoblju od 1235. do 1384. godine).

Podatke sakupili:

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

20 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3797, 7. listopada 2013.

Nacrt izmjena i dopuna Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje

Stambena štednja ostaje bez državnih poticaja?

U Ministarstvu financija ocjenjuju da sustav stambene štednje nije potaknuo veću kreditnu aktivnost pri rješavanju stambenog pitanja građana te predlažu ukidanje poticaja za sve uplate nakon 1. siječnja 2014. malog broja štediša koje ga uistinu koriste”, kažu u Katančićevoj. “Imajući u vidu sve navedeno, zaključak je da je daljnje poticanje stambene štednje u Hrvatskoj neopravdano te da je ista sredstva koja se iz državnog proračuna godišnje isplaćuju u iznosu od oko 200 milijuna kuna potrebno svrsishodnije upotrijebiti”, naglašavaju u Ministarstvu.

Vesna Antonić antonic@privredni.hr

P

o svemu sudeći, od prvoga dana iduće godine država više neće poticati stambenu štednju.

Naime, Ministarstvo financija smatra da sustav stambene štednje u Hrvatskoj nije ispunio svoj temeljni cilj - riješio stambeno pitanje građana – te je pokrenulo javnu raspravu o Nacrtu izmjena i dopuna Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje kojima se ti poticaji ukidaju za sve uplate nakon 1. siječnja 2014. godine. Javna rasprava otvorena je do 14. listopada, dok bi zakonske izmjene stupile na snagu početkom iduće godine. Valja napomenuti da bi te izmjene zakona u saborsku proceduru trebale ući po hitnom postupku. Štedionice izravno ovisne o poticajima Iako je Hrvatska do sada isplatila više od dvije milijarde kuna državnih poticaja, kreditna aktivnost stambenih štedionica ostala je na vrlo niskoj razini, tvrde u Ministarstvu financija ističući da su stambene štedionice do sada plasirale oko 3,5 milijardi kuna, dok udio tih

IJF: Jedna isplaćena kuna vraća dvije u proračun Na svaku kunu isplaćenih državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju u proračun se vrate dvije kune pa bi ukidanje poticaja imalo višestruke negativne učinke kako na sustav stambene štednje tako i na proračun, istaknuto je među ostalim na nedavno održnom okruglom stolu 15 godina stambene štednje u Hrvatskoj, a na kojem je predstavljena i analiza Instituta za javne financije o sustavu poticanja stambene štednje napravljena za Ministarstvo financija. U IJF-u su zaključili da bi ukidanje državnih poticajnih sredstava dovelo u pitanje sustav stambene štednje jer su poticaji među glavnim motivima za tu štednju koja se pokazala stabilnijom, jeftinijom i manje rizičnom od klasičnog bankarskog kreditiranja. Inače, stambeni štediša godišnje od države dobije 500 kuna poticajnih sredstava. kredita u ukupnim stambenim kreditima u državni iznosi tek 5,5 posto. “Iz tih podataka je vidljivo da ovaj sustav nije ispunio svoju prvotnu svrhu, odnosno nije potaknuo i omogućio značajniju kreditnu aktivnost pri rješavanju stambenog pitanja građana”, naglašavaju u Ministarstvu financija.

Također navode da prosječni omjer kredita i depozita u sustavu stam-

bene štednje iznosi 54,1 posto, prema podacima s kraja prošle godine, što upućuje na činjenicu da štediše koriste ovaj sustav prvenstveno za štednju, povoljniju nego u komercijalnim bankama radi dobivanja državnih poticajnih sredstava, a po isteku roka od pet godina podižu ušteđeni novac zajedno s pripadajućom kamatom i državnim poticajnim sredstvima te ga ne kori-

ste za rješavanje svojega stambenog pitanja. “Ovakav način funkcioniranja sustava stambene štednje upućuje na činjenicu da su stambene štedionice izravno ovisne o državnim poticajnim sredstvima, jer privlačenjem velikog broja štediša koji dobivaju državna poticajna sredstva a koji nemaju interes podići stambeni kredit, omogućuju financiranje stambenih kredita

HUB: Neutemeljene ocjene Ministarstva Na predloženi nacrt reagirao je Odbor za stambenu štednju Hrvatske udruge banaka ističući kako je “iz obrazloženja vidljivo apsurdno nerazumijevanje sustava, jer Ministarstvo spominje isključivo kupovinu stanova, višak stambenog prostora, ali istovremeno zaboravlja na činjenicu da je postojeći stambeni fond neadekvatan, neodržavan, energetski neučinkovit i da sustav stambene štednje u svim zemljama koje ga imaju služi da pojedinac uz vlastitu štednju i manje zaduženje po fiksnim uvjetima pokuša riješiti stambeni problem”.

Prema njihovu mišljenju, predloženim se izmjenama otvaraju dva suštinska problema - u potpunosti se ukidaju dr-

žavna poticajna sredstva, iako stambene štedionice ne mogu i nigdje ne funkcioniraju bez poticaja, a

HUB opovrgava ocjene Ministarstva te tvrdi da stambene štedionice ne mogu i nigdje ne funkcioniraju bez poticaja istodobno ostaju sva ograničenja postojećeg zakona, vezana uz namjene kredita, spread, ulaganja viška neutrošenih sredstava...

U HUB-u smatraju neutemeljenom ocjenu Ministarstva da sustav stambene štednje nije ispunio svoju svrhu. “S obzirom na to da je osobitost sustava da tek nakon prvog ciklusa petogodišnje štednje započinje ciklus kreditiranja (štednja je izvor financiranja), zapravo tek sada sustav ulazi u zrelu fazu”, navode u HUB-u, ističući kako su stambene štedionice odobrile ukupno 5,6 milijardi, a ne 3,5 milijardi kuna stambenih kredita. Također netočnim ocjenjuju i podatak Ministarstva o godišnjem rashodu od 200 milijuna kuna.

Wüstenrot: 15 godina u Hrvatskoj

Ukidanje poticaja - u suprotnosti s interesom 750.000 građana Wüstenrot stambena štedionica obilježila je 15. obljetnicu rada u Hrvatskoj. U tom razdoblju ukupna vrijednost njenih investicija iznosila je više od 312 milijuna kuna, a vrijednost imovine premašila je 1,6 milijardi kuna. Imaju 150.000 klijenata, a sklopili su s njima više od 365.000 ugovo-

ra. Prikupljeno je više od 1,4 milijarde kuna depozita, a više od 20.000 štediša je već dobilo stambene kredite vrijedne ukupno 1,7 milijardi kuna. Štedionica se može pohvaliti i svojim fiksnim kamatama koja se kreću od 2,99 do 5,5 posto ovisno o duljini i veličini štednje, a bilježe i niskih 1,04 posto lo-

ših kreditnih plasmana što je znatno manje od bankarskog prosjeka stambenih kredita od čak 7,07 posto.

U Wüstenrotu upozoravaju i na novosti koje donosi Nacrt izmjena Zakona o štednji i državnom poticanju stambene štednje kojim se ukidaju poticaji. Prema njihovim procjenama baziranim na

analizama Instituta za javne financije, takva odluka će biti protivna interesu 750.000 građana, a istodobno se unosi nemir i nepovjerenje među građane i u financijski sustav.

Prema njihovim procjenama primjenom ove odluke BDP će se dodatno smanjiti za 0,17 posto, povećat će se nezaposlenost

u građevinskom sektoru, past će promet nekretninama, a državni

proračun će izgubiti trostruko više nego što će uštedjeti. Kako kažu u toj štedionici, priličan broj građana sa srednjim i nižim primanjima nikada neće biti u prilici poboljšati svoj stambeni status, a stambene štedionice će nestati s tržišta.

21

www.privredni.hr Broj 3797, 7. listopada 2013.

Makroekonomske prognoze

Guverner HNB-a Boris Vujčić

Recesija jenjava, ali oporavak će biti spor

Hrvatska je za bankarsku uniju

Relativni optimizam Hrvoje Stojić temelji na rastu izvoza, posebno u Njemačku, jer oni koji izvoze oni će i investirati da bi zadržali konkurentnost.

Zbog toga već nekoliko mjeseci bilježimo i rast uvoza kapitalnih dobara Drago Živković zivkovic@privredni.hr

li, ali uz jaz u stopama rasta, koji je rezultat razlike u konkurentnosti.

E

konomija nije egzaktna znanost.

Potvrdili su to još jednom Hrvoje Stojić i Sanja Madžarević Šujster, ponudivši na Macroeconomic Outlooku Hypo banke svoje makroekonomske prognoze za ovu i sljedeće dvije godine. I dok direktor Odjela ekonomskih istraživanja predviđa za sljedeću godinu blagi pad BDP-a od 0,7 posto, viša ekonomistica Svjetske banke u Hrvatskoj prognozira blagi rast od 0,8 posto. Pažljiviji pogled na njihove argumente ukazuje da je razlika zapravo više po-

Možemo napokon reći da ova recesija s dvostrukim dnom polako jenjava sljedica razlike u dojmovima nego u čvrstim brojkama.

Hrvoje Stojić među analitičarima ima reputaciju pesimista, uglavnom zasluženu. Ovaj put je ipak nije posve opravdao jer smatra da recesija napokon slabi, pa u sljedeće dvije godine očekuje postupnu sanaciju gospodarstva, uglavnom kroz investicije. Za slabljenje recesije prvenstveno su zaslužni jednokratni utjecaji fiskalizacije, potrošački optimizam i investicije oko lokalnih izbora te snažna proizvodnja električne energije. Zbog toga je Stojić poboljšao i svoju prognozu BDP-a za 2013. godinu na -1,3 posto u odnosu na lanjsku procjenu od -1,5 posto. Relativni optimizam Stojić temelji

na rastu izvoza, posebno u Njemačku, jer oni koji izvoze oni će i investirati da bi zadržali konkurentnost. Zbog toga već nekoliko mjeseci bilježimo i rast uvoza kapitalnih dobara, što je dobar pokazatelj investicijske dinamike. Živjeti od rente Negativne rizike koji bi ipak mogli gurnuti BDP u veći minus Stojić vidi u nepovoljnom utjecaju izlaska iz Cefte na robni izvoz, jačanju konkurentskih uvoznih pritisaka po ulasku u EU, slabijem bankovnom kreditiranju i neizvjesnom ishodu predstečajnih nagodbi. Uvjeren je da će biti potrebne korekcije nedavno objavljenih Vladinih Smjernica fiskalne politike, ako ni zbog čega a ono zbog ulaska u EU-ovu proceduru prekomjernog deficita. Planiranim rastom proračunskog deficita nije previše iznenađen jer je sve što je dosad ušteđe-

no u državnom proračunu smanjenjem subvencija izgubljeno rastom kamata. Nesklonost Vlade oštrijim rezovima tumači procjenom da Hrvatska može još dugo živjeti od rente, što utječe i na motivaciju da se reforme provode postupno, a ne šok terapijom. Zbog toga još uvijek imamo i kupce za nove obveznice jer kreditori uzimaju u obzir i tu rentu zbog koje Hrvatska uspijeva prolaziti kroz već petu godinu recesije bez većih potresa.

Glavna ekonomistica Svjetske banke Sanja Madžarević Šujster svoj nešto izraženiji optimizam također temelji na vanjskim faktorima, ponajprije oporavku eurozone i većine naših glavnih trgovinskih partnera.

Stoga smatra kako možemo napokon reći da ova recesija s dvostrukim dnom polako jenjava.

Ekonomski ciklusi Hrvatske i eurozone i dosad su se uglavnom poklapa-

Utrka za EU fondove Prognoza Svjetske banke od 0,8 posto rasta u sljedećoj godini iz današnje perspektive ne izgleda loše, ali Sanja Madžarević Šujster upozorava da treba imati na umu da će ostale novije članice EU-a rasti u prosjeku za dva posto. Dobrom viješću smatra izvjestan ulazak u proceduru prekomjernog deficita jer bi nam to moglo biti vanjsko sidro koje će poboljšati stanje javnog duga.

“Javni rashodi mogu se racionalizirati u niz različitih područja, poput subvencija, mase plaća i kroz efikasniju javnu nabavu”, poručuje glavna ekonomistica Svjetske banke. Za razliku od Stojića, ona je znatno optimističnija i ima dojam da bismo mogli iskoristiti veći dio od ponuđenih sredstava vrijednih 2,5 posto BDP-a, koliko bi Hrvatska mogla povući iz EU fondova u sljedećih nekoliko godina.

No, i tu postoji zamka: da bismo izvukli tih 2,5 posto, moramo uložiti svojih 1,5 posto BDPa za članarinu u EU-u te za predfinanciranje i sufinanciranje projekata iz EU fondova. Ako se to ulaganje bude financiralo iz proračuna, dovest će do daljnje ekspanzije duga. Na tom polju Sanja Madžarević Šujster vidi važnu ulogu banaka koje bi predfinanciranjem i sufinanciranjem projekata iz EU fondova mogle u mnogo većoj mjeri nego dosad pridonijeti stvarnom gospodarskom rastu.

Hrvatska snažno podupire osnivanje europske bankarske unije, rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić.

Uvođenje tog mehanizma stvorilo bi bolji regulatorni okvir i omogućilo snažniji nadzor poslovanja banaka. Time bi se smanjila vjerojatnost izbijanja financijskih kriza i troškovi njihovih sanacija, ocijenio je Vujčić u govoru što ga je prošli tjedan održao na tradicionalnom predavanju u čast prvog guvernera HNB-a Ante Čičin-Šaina.

Vujčić je istaknuo da bi koristi imale i zemlje koje još nisu ušle u eurozonu. Povjerenje koje bi stekle kroz sudjelovanje u bankarskoj uniji pomoglo bi im u pristupu fondovima za likvidnost i drugim oblicima financijske pomoći. Troškovi borbe s aktualnom krizom neke su zemlje jako iscrpili. Velika Britanija, Njemačka, Danska i Irska odobrile su više od 500 milijardi eura pomoći bankama. Irska je dala trostruku vrijednost svog BDP-a, Danska dva i pol puta više od

BDP-a, a Belgija i Nizozemska odobrile su pomoć u vrijednosti većoj od polovine svojih BDPova. Samo Hrvatska, Bugarska, Češka, Estonija, Malta i Rumunjska nisu morale u krizi pomagati svojim bankama!

Stabilnost hrvatskog bankarskog sustava sačuvana je zahvaljujući mjerama HNB-a, koji je banke natjerao na stvaranje rezervi u dobrim vremenima. Preventiva i bolji nadzor stoga su važan argument za bankarsku uniju koja se stvara sporo, zbog složenosti i političkih zapreka. Konačni oblik unije još nije poznat, a Vujčić je procijenio da je napravljena tek trećina potrebnog posla u njezinu kreiranju.

(I.V.)

*vijesti nalaze u sustavu PDV-a.

Po isteku financiranja rabljena vozila smiju biti maksimalne starosti 10 godina. Prodavatelj osobnog vozila mora biti pravna osoba.

Leasing izvan sustava PDV-a VB Leasing je razvio novi proizvod, tj. financijski leasing, za kupnju rabljenih vozila koja više nisu u sustavu PDV-a. Naime, u ožujku prošle godine došlo je do promjena u poreznom tretmanu osobnih vozila. Od tada do danas velik broj osobnih vozila je izašao iz sustava PDV-a te ih se nije moglo financirati putem leasinga.

Novi proizvod iz VB Leasinga sada omogućava financiranje na razdoblje od 48 ili 60 mjeseci za sva rabljena vozila koja se ne

Petnaest godina PSŠ-a Prva stambena štedionica obilježila je 15. obljetnicu poslovanja. Od početka poslovanja u njoj je sklopljeno više od 550.000 ugovora o štednji i odobreno dvije milijarde kuna kredita za različite stambene namjene, uglavnom za kupnju te adaptaciju stambenog prostora. Godišnjicu poslovanja PSŠ obilježava posebnom ponudom - do 31. prosinca ugovaranje štednje je bez naknade te uz 15 posto kamatnog bonusa za prvu godinu štednje.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3797, 7. listopada 2013.

Tržište novca Zagreb

Skromna potražnja za kratkoročnim pozajmicama Jelena Drinković

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

I

ako je razdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija pri kraju, odnos ponude i potražnje novca je nepromijenjen budući da zbog izrazito visoke likvidnosti sustava nema uobičajenog rasta potražnje za novcem. Novčano tržište nije značajnije osjetilo ni odljev oko dvije milijarde kuna koji se dogodio krajem mjeseca. Potražnja za kratkoročnim pozajmicama i dalje je skromna, a kamatne stope bilježe niske ra-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

30.9.’13. - 4.10.’13.

23.9.’13. - 27.9.’13.

u%

800

4

700 600

3

500 400

2

300 200

1

100 0

30.9.2013.

1.10.2013.

2.10.2013.

zine. Sudionici trguju uz vrlo povoljne uvjete, iako zbog međusobnih ograničenja dio potražnje redovito ostaje nepodmiren unatoč visokoj ponudi

3.10.2013.

0

4.10.2013.

kuna.

U protekli utorak je Ministarstvo financija održalo aukciju trezorskih zapisa. Planirani iznos izdanja zapisa u ku-

ponedjeljak

utorak

nama bio je 700 milijuna, a upisano je 1127 milijuna kuna. Prihvaćene su gotovo sve pristigle ponude, a najviše zapisa upisano je s rokom dospijeća od 364

srijeda

četvrtak

petak

dana, odnosno 632 milijuna kuna, uz nepromijenjenu kamatnu stopu od 2,55 posto. Na zapise s kraćim rokovima dospijeća kamatne stope blago su sma-

njene, i to na 91 dan za jedan bazni bod, a na 182 dana za 10 baznih bodova.

Iako je planirani iznos izdanja za trezorske zapise u eurima bio 15 milijuna, zbog skromnijeg interesa sudionika upisano je sedam milijuna trezorskih zapisa u eurima, a upisivali su ih isključivo sudionici iz bankarskog sektora.

U ovom prazničnom tjednu dospijeva redovita mjesečna isplata mirovina. U tom smislu moguće je privremeno očekivati blagi rast potražnje za novcem, ali uz stabilnu povoljnu kratkoročnu kamatnu stopu.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Kuna oslabjela u odnosu na euro

Pad vrijednosti Mirexa

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke kuna je prošli tjedan u odnosu na američki dolar oja-

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je petka dosegnula razinu od 182,7790 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim tjednom, primjećuje se pad od gotovo 0,4 posto.

valuta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

7.63

umanjena za nešto više od 0,1 posto.

USD

5.64

CHF

6.24

7.62

5.63

6.23

7.61

5.62

6.22

5,421358

japanski jen (100)

5,771203

CHF

švicarski franak

6,215105

GBP

britanska funta

9,009955

USD

američki dolar

5,603559

EUR

euro

Izvor: HNB

EUR

5,287066

kanadski dolar

JPY

bila uvećana za 0,2 posto. S druge strane, kuna je u usporedbi s eurom u promatranom razdoblju

čala za 0,6 posto. Vrijednost domaćeg platnog sredstva je u odnosu na švicarski franak također

7.60

5.61

7.59

6.21

5.60

6.20

7,619719

7.58

primjena od 5. listopada 2013. 30.9.

1.10.

2.10.

3.10.

4.10.

5.59 30.9.

1.10.

2.10.

3.10.

4.10.

6.19 30.9.

1.10.

2.10.

3.10.

4.10.

Pola u plusu, pola u minusu Ulagači na svjetskim burzama početkom proteklog tjedna bili su oprezni zato što se republikanci i demokrati u američkom Kongre-

su nisu mogli dogovoriti oko proračuna, ali i zbog političke krize u Italiji.

Kako se nije nazirao kraj tim pregovorima, prvi put u 17 godina nisu ra-

dile neke državne službe u Sjedinjenim Američkim Državama. Ulagače je pak djelomično ohrabrio rast aktivnosti tvornica u eurozoni i smanje-

6500

15300

3850

FTSE 100

15200

Dow Jones

3820

6464

15100

3790

6446

15000

3760

6428

14900

3730

6410

14800

3700

30.9.

4250 4220

1.10.

2.10.

3.10.

4.10.

30.9.

8750

CAC40

8700

1.10.

2.10.

3.10.

4.10.

DAX

14540

8650

14380

4160

8600

14220

4130

8550

14060

4100

8500 1.10.

2.10.

3.10.

4.10.

NASDAQ

30.9.

14700

4190

30.9.

MIREX - tjedni

0,8%

0,1

0,6%

0%

0,4%

-0,1%

0,2%

-0,2%

0,0%

-0,3%

-0,2%

Međunarodno tržište kapitala

6482

MIREX - mjesečni

1.10.

2.10.

3.10.

4.10.

3.10.

4.10.

NIKKEI 225

13900 30.9.

1.10.

2.10.

3.10.

4.10.

30.9.

1.10.

2.10.

nje političke napetosti u Italiji.

Na tjednoj razini, polovini promatranih burzovnih indeksa vrijednost je uvećana, a drugoj polovini umanjena. Tako je tehnološki indeks Nasdaq uvećao vrijednost za gotovo 0,5 posto, indeks Pariške burze CAC40 bio je veći za 0,6 posto, a frankfurtski DAX za 0,1 posto. S druge strane, indeks Londonske burze FTSE je od prošlog ponedjeljka do petka umanjen za 0,1 posto, američki Dow Jones za 0,7 posto, a indeks Tokijske burze Nikkei za tri posto.

3.9.

-0,4% 13.9.

23.9.

3.10.

28.9.

29.9.

30.9.

1.10.

2.10.

3.10.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 3. 10. 2013.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

187,9336 188,4629 167,8238 181,9773 182,9164

196,6828 217,6217 134,7218 156,9398 160,4037 172,6408 108,0022 122,0492 209,0370 204,2600 220,3497 103,2233 160,5756 140,3380 118,1821 183,0912 124,4773 134,6399 196,5282 168,0462 137,8785 120,5397 159,0231

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

23

www.privredni.hr Broj 3797, 7. listopada 2013.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 237,252 milijuna kuna

Atlantska plovidba je dobitnik tjedna je na tjednoj razini pad od 27 posto. Indeks Crobex je treći tjedan završio u padu, a ovaj put pad je iznosio 0,80 posto. Njegova posljednja vrijednost bila je 1.804,94 boda. Indeks Crobex10 je tjedan

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

P

roteklog je tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio 45,6 milijuna kuna što Top 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d.

Atlantska plovidba d.d.

Ericsson Nikola Tesla d.d.

Atlantic Grupa d.d.

Belje d.d.

INA-industrija nafte d.d.

Podravka Ledo d.d.

Kraš d.d.

Adris grupa d.d. (povlaštena)

tjedna promjena -0,81% +6,78% -1,67% -5,47% -0,15% -9,69% +0,16% +1,02% 0,00% -0,33%

zadnja cijena 172,74 400,00 1.470,00 622,02 58,20 3.820,28 252,50 7.940,00 399,00 269,00

promet 9.703.460,90 2.825.359,87 2.270.193,68 1.889.033,72 1.847.711,06 1.736.026,65 1.574.177,77 1.520.165,00 1.333.735,00 1.013.023,15

završio na 1.005,58 bodova, što predstavlja tjedni pad od 2,09 posto. Najveći promet ostvaren je dionicama HT-a, kojima je trgovano u vrijednosti od 9,7 milijuna kuna. HT je trgovanje završio na cijeni od 10 dionica s najvećim rastom cijene TOZ penkala d.d.

HG Spot d.d.

Zvečevo d.d.

VABA d.d. banka Varaždin Auto Hrvatska d.d.

OT-Optima telekom d.d.

Turbo certifikat nafta long 2 Jadroplov d.d.

Turbo certifikat € BUND fut short 2 Đuro Đaković Holding d.d.

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 45.582.981,02 kn

172,74 kune što predstavlja pad od 0,81 posto. Dionice Atlantske plovidbe su s tjednim prometom od 2,8 milijuna kuna drugo najlikvidnije izdanje, a cijena im je rasla za 6,78 posto,

tjedna promjena +20,00% +17,65% +14,50% +13,46% +12,28% +11,42% +10,98% +10,45% +8,02% +7,09%

zadnja cijena 42,00 1,20 67,99 5,90 320,00 6,83 84,90 82,84 53,90 68,39

promet 5.502,00 403,20 2.936,70 6.490,00 168.770,95 3.220,10 50.590,20 268.692,92 19.229,00 972.307,97

INVESTICIJSKI FONDOVI

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

zadnja vrijednost 1.804,9400 1.005,5800 100,2598 122,9796

na 400 kuna. Spomenutim rastom postala je i dobitnik tjedna. Među najlikvidnijima tjedan je u crvenom za10 dionica s najvećim padom cijene Nexe grupa d.d.

Hotel Medena Hoteli Živogošće Karlovačka banka Hoteli Brela Jadranska banka Turbo certifikat zlato long 3 Turbo certifikat DAX long 5 Varteks d.d.

INA-industrija nafte d.d.

zadnja cijena 50,00 80,33 36,00 16,11 6,00 1.023,00 118,40 102,20 15,59 3.820,28

promet 29.750,00 2.652,61 7.560,00 18.476,65 9.521,16 16.721,82 36.612,30 30.660,00 28.650,38 1.736.026,65

*vijesti

no je od 35 dioničkih fondova pet poraslo. Najveći tjedni rast bilježi NETA New Europe, čija je vrijednost uvećana za 1,07 posto.

U grupi dioničkih fondova Ilirika BRIC bilježi najveći tjedni pad od 1,85.

Kod mješovitih fondova od ukupno njih 15 jedino je OTP uravnoteženi porastao, a vrijednost mu je uvećana za 0,41 posto. Najviše je na vrijed-

Proteklog je tjedna 31 fond, od aktivnih 78, porastao, dok je 47 palo. Istovreme-

nosti izgubio prošlotjedni dobitnik Agram Trust, koji je pao za 2,4 posto te je tako postao gubitnik tjedna.

Među obvezničkim fondovima poraslo je njih pet. Dobitnik je Raiffeisen Bonds s rastom od 1,21 posto. On je stoga i dobitnik tjedna među svim fondovima. Tjedni pad vrijednosti bilježe tri obveznička fonda. Najviše,

za 0,25 posto, pao je ZB bond.

Svih 20 novčanih fondova je poraslo, a najuspješniji su bili Agram Euro Cash (0,1 posto) i Locusta Cash s rastom od 0,04 posto.

Promatramo li prinose od početka godine, 12 fondova je ostvarilo prinos veći od pet posto, dok četiri bilježe prinos veći od 10 posto. (I.L.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

od 26.9. do 3.10. 2013. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn € kn € € $ kn kn € kn € kn kn kn € € kn kn € € €

14,5227 8,4949 117,7300 124,4000 129,3000 56,7323 11,8285 123,7909 47,6300 8,9194 85,6507 74,8700 93,5965 99,3800 64,4864 42,1079 57,5248 66,3777 108,4850 13,0327 6,4076 38,4335 89,7424 488,4392 83,5586 80,8100 145,7828 91,3663 8,5894 71,7201 96,5568 9,2195 85,7300 111,8800 116,1198

-0,62 -1,36 -1,58 -1,19 -0,96 -0,81 -0,64 0,22 0,19 -0,12 -0,01 -0,32 -1,28 -1,11 -0,24 -1,10 -0,73 -0,55 0,00 -0,71 -1,42 0,05 -1,06 -0,62 0,26 -0,81 -0,76 1,07 -0,34 -1,85 -0,64 -1,36 -0,53 -0,82 -0,31

€ kn € €

136,6400 91,7549 10,2280 118,1900

-0,88 -0,13 -0,98 -0,21

Valuta

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NETA Global Developed ZB aktiv Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NETA MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NETA US Algorithm NETA New Europe NETA GDEM Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced

vršilo šest izdanja. Gubitnik tjedna je Ina s padom od 9,69 posto, uz promet od 1,7 milijuna kuna.

tjedna promjena -98,57% -19,72% -19,54% -19,33% -15,49% -14,74% -13,39% -11,90% -10,56% -9,69%

Fondovi drugi tjedan u crvenom

Naziv(fond)

tjedna promjena -0,80% -2,09% -0,06% +0,06%

Naziv(fond) ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NETA Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust NETA GBEM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige VB SMART

kn kn kn kn kn kn kn € kn € €

98,9010 76,8436 98,5554 7,8540 70,8593 4,4955 55,9015 8,3531 121,9865 91,2800 94,7677

*Tjedna promjena [%] -0,84 -0,46 0,41 -0,63 -0,94 -2,12 -2,40 -0,56 -0,68 -0,07 -0,55

€ € € € € kn € €

168,0500 12,4721 154,9000 110,5016 122,5800 182,5624 136,0589 100,9800

-0,25 -0,02 1,21 0,06 0,11 0,08 -0,05 0,05

kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn € kn € € kn kn €

140,9079 172,5061 147,6393 135,7598 154,0600 147,9900 147,7675 127,7629 140,8477 130,2411 125,0324 11,8147 116,3180 113,1900 106,8071 103,8500 104,4090 1291,8577 103,7569 100,6500

0,02 0,02 0,02 0,03 0,04 0,01 0,03 0,00 0,02 0,01 0,04 0,10 0,02 0,02 0,04 0,02 0,03 0,04 0,04 0,03

Valuta

Vrijednost udjela

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički Erste Adriatic Bond

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NETA MultiCash OTP euro novčani

dolazećem razdoblju namjeravamo postati jedna od vodećih banaka u CEE regiji”, izjavio je Mark Arnold, predsjednik Uprave Sberbank Europe AG-a.

Zeleni kredit HPB-a Hrvatska poštanska banka od 1. listopada poduzetnicima nudi kredit za poboljšanje energetske učinkovitosti i obnovljive izvore energije. Kredit je moguće realizirati u kunama sa ili bez valutne klauzule te u eurima, uz kamatnu stopu od 6,45 posto. Novi kredit namijenjen je financiranju solarnih sustava za proizvodnju električne i toplinske energije za vlastite potrebe, financiranju solarnih sustava za proizvodnju električne energije, kupnji, izgradnji ili opremanju niskoenergetske nekretnine, a može se iskoristiti i za financiranje svih aktivnosti u svrhu poboljšanja energetske učinkovitosti poslovne nekretnine ili cijelog proizvodnog procesa.

Fitch ocijenio Sberbank Agencija Fitch ocijenila je kreditnu sposobnost Sberbank Europe AG-a dodijelivši mu ocjenu BBB- sa stabilnim izgledima. Ovo je prvi put da je za Sberbank Europe izrađen kreditni rejting. “Zadovoljni smo što je Fitch na ovaj način podržao našu strategiju poslovanja i planove za daljnji rast. U proteklih smo godinu dana napravili značajan iskorak, a u na-

Natjecanje za 1,2 milijuna kuna Posljednjim danom rujna završila su sva četiri natječaja projekta Moj Zaba Start - Moj motiv za kreativno obrtništvo, Moja zajednica za društvena poduzeća, Moja zelena zona za zelene projekte i Moja prilika za poticanje poduzetništva. Na njih je ukupno pristiglo više od 420 prijava koje se natječu za 1,2 milijuna kuna. Najviše projekata je iz područja proizvodnje (poput izrade dizajnerskog namještaja, ekološkog uzgoja hrane, proizvodnje i prodaje suvenira) i informatike (razne aplikacije).

Zbrinjavanje viška radnika Uprava Podravke donijela je odluku o zbrinjavanju viška radnika, čime se nastavlja proces restrukturiranja, u cilju povećanja učinkovitosti poslovanja i osiguranja održivosti radnih mjesta. Zbrinjavanjem će biti obuhvaćeno oko 150 radnika Grupe Podravka u Hrvatskoj, kojima će biti isplaćena otpremnina u iznosu od 4000 kuna po svakoj godini radnog staža. Ukupni iznos otpremnina koje će se isplatiti radnicima je oko 15 milijuna kuna, objavljeno je na Zagrebačkoj burzi.

A

W

E