Pv 3799 by NEstar

Svjetska banka nudi prilike Čak 70 posto ugovora u sustavu javne nabave Svjetske banke dodijeli se lokalnim tvrtkama

Rad na crno Ministar Mrsić najavljuje nove mjere: reformu inspekcije i obvezu prijave radnika u roku od 24 sata

HNB i HUB kontra Linića Burne reakcije triju strana na nedavno najavljene izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju

tema tjedna

een

svijet financija

Str. 4-5

Str. 20-21

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 7 9 9 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 21. listopada 2013. Godina LX / Broj 3799. www.privredni.hr

1953 2013

privredni vjesnik

reforma otpremnina / upravljanje tvrtkama / mršava sjetva / predstavljanja / turizam / regija / svijet financija

ambienta i drvna industrija

drvo je još uvijek neiskorišten potencijal Dobra sirovina nije dosta, niti je neiscrpna. Pozitivni trendovi iz ranijih godina polako se opet preokreću...

SEBAN PORI OG P L info EEN onosi

ork Što d rope Netw Eu e is r p Enter

>>10-11

Intervju: Patrick Blain

Ususret skupu OICA u Dubrovniku

>> 6-7

>> 6

Dobavljači dijelova uvijek mogu računati na nove poslove, kaže predsjednik OICA-e, organizacije proizvođača motornih vozila

Dovođenje bilo kojeg svjetskog brenda i finalna proizvodnja značili bi kvantni skok za razvoj hrvatske autoindustrije

SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: P-I-35/12 Zagreb, 18. prosinca 2012.

Tjedni gospodarski TV magazin

PRESUDA Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u vijeću sastavljenom od Diane Preglej, predsjednice vijeća, te Olgice Mikinac i Vladimira Njegovana, kao članova vijeća, odlučujući po prijavi prijavitelja Željka Radića iz Petrinje, Mala Gorica 240, zastupanog po punomoćnici Aniti Radić, protiv prijavljenog HEP–Operator distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Ulica grada Vukovara 37, zastupanog po Josipu Baleti, direktoru distribucijskog područja Elektra Sisak, Kralja Tomislava 42, Sisak, kojeg zastupa punomoćnica Romana Herceg-Sekulić, dipl. pravnik, radi povrede morala, na glavnoj raspravi održanoj 18. prosinca 2012. godine u prisutnosti prijavitelja i punomoćnice prijavljenog,

presudio je Prijavljeni HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Ulica grada Vukovara 37 ODGOVORAN JE time što je prijavitelju obustavio isporuku električne energije bez prethodne obavijesti, što o svom trošku nije izmjestio obračunsko mjerno mjesto prijavitelja na dostupno mjesto, što je, protivno Cjeniku nestandardnih usluga u djelatnosti opskrbe električnom energijom tarifnih kupaca od 21.02.2012.g, izdao račun prijavitelju s datumom dospjeća 08.06.2012.g. za uslugu pod nazivom „Javnobilježnička usluga ovrhe“ u iznosu od 387,50 kn, te nije u zakonskom roku uspostavio praćenje kvalitete usluga kupcima i analizu kvalitete usluga ne objavljuje na svojim internetskim stranicama, čime je počinio povredu iz čl. 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, pa mu se temeljem čl. 36. t. 3. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori izriče mjera

četvrtak u 19.30 sati na gledajte nas i na slijedećim regionalnim i lokalnim televizijama:

VKTV Vinkovci

SBTV Slavonski POLJOPRIVREDNA SRCE TV Čakovec Brod TV Požega

JAVNA OPOMENA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU I NA WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE, a nakon pravomoćnosti ove presude. VTV Varaždin

TV TREND Karlovac

Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno.

TV ŠIBENIK

TV NOVA Pula

RI TV Rijeka

VOX Zadar

TV ŠIBENIK

TV JADRAN Split

DUTV Dubrovnik

Napomena: Temeljem žalbe prijavljenog drugostupanjsko vijeće Suda časti pri HGK je dana 24. Svibnja 2013. godine donijelo presudu broj PŽ-II-8/13 kojom se žalba odbija.

VISOKI POKROVITELJ

23. Međunarodni susret vinogradara i vinara

SaI atina 2013

Predsjednik RH prof. dr. sc. Ivo Josipović

POKROVITELJI

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije

Hrvatski savez zadruga

24.-27. listopada 2013. HVAR, Hoteli Sunčani Hvar - HOTEL AMFORA

Grad Hvar

Poljoprivredno-obiteljska revija

BEZ KOTIZACIJE sudjelujte na svim skupovima, degustacijama i radionicama Sabatine, a iz programa izdvajamo:

apstudio.hr

ZLATNI SPONZOR

GENERALNI SPONZOR

DONATORI

U društvu najboljih Distributer strojeva i opreme za poljoprivredu i komunalna poduzeća

TRAŽITE MIŠLJENJE O SVOM MLADOM VINU? Za kušanje i davanje mišljenja o Vašem mladom vinu, potrebno je dostaviti uzorak na Sabatinu najkasnije 25. listopada 2013. do 12 sati! Kontakt osoba za dostavu uzoraka mladih vina i prijavu sudjelovanja: Božo Novaković - 098/662-366

SUORGANIZATORI Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo

Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Institut za poljoprivredu i turizam Poreč

Dalmatinski vinski klub

POLJOPRIVREDNA-ZADRUGA

Sve informacije na www.zsd.hr tel: 021/348-388 ili e-mail: info@zsd.hr

Splitsko dalmatinska županija

MEDIJSKI POKROVITELJI

Zadružni savez Dalmacije i Hrvatska udruga vinarskih gradova organiziraju 23. Međunarodni susret vinogradara i vinara SABATINA 2013. koji se održava od 24. do 27. listopada 2013. u HVARU, Hotel AMFORA.

...Sajam opreme, alata i repromaterijala ...Burzu i izložbu vina i proizvoda od grožđa i vina ...Znanstveno-stručni skup ...Sabor vinogradara i vinara ...Vinogradarsko-vinarske radionice ...Vođene degustacije vina ...Okrugli stol o zadrugarstvu ...Praktične demonstracije strojeva u vinogradima ...Proglašenje ŠAMPIONA Sabatine 2013.

Hrvatska gospodarska komora

Ministarstvo turizma

Ministarstvo poduzetništva i obrta

Ministarstvo poljoprivrede

SVIRCE

Poljoprivredna savjetodavna služba

Pjenušci Peršurić Misal d.o.o. Poljoprivredna, prehrambena i veterinarska škola Stanka Ožanića

UVOD

www.privredni.hr Broj 3799, 21. listopada 2013.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Goran Šaravanja, glavni ekonomist Ine:

Manji deficit, veća potrošnja Želimo li da privatni sektor poveća investicije ili kućanstva povećaju potrošnju, proračunski se deficit mora smanjiti. Zato mnogi ekonomisti predlažu provedbu strukturnih reformi kako bi država stvorila dodatni prostor u kojem bi privatni sektor potaknuo rast. Razumljiva je zabrinutost ministra Linića što još uvijek nije evidentan znatniji doprinos privatnog sektora gospodarskom rastu. Nije da vladine mjere nisu pomogle, već su neravnoteže u ekonomiji tolike da one same po sebi nisu dovoljne – oporavak od posljedica financijskih kriza je dugotrajan, a privatni sektor još se uvijek nije dovoljno razdužio da bi mogao opet rasti.

Vedran Devčić, predsjednik Uprave Luke Rijeka:

A gdje ste bili dosad? S lukama u Trstu i Kopru surađujemo u Udruženju sjevernojadranskih luka (NAPA), a u posljednje vrijeme učestalo nam se predlaže suradnja Trsta, Kopra i Rijeke. Ti prijedlozi posljedica su nove potencijalno snažne pozicije riječke luke nakon ulaska u Europsku uniju te nakon završenih i najavljenih velikih investicija u lučku i željezničku infrastrukturu. Na prijedloge takve suradnje obično odgovorim protupitanjem: Zašto nam s tim prijedlogom niste došli prije pet godina nego danas? I najčešće sam odgovorim da ćemo o suradnji možda razgovarati za pet godina…

Hank Paulson, bivši ministar financija SAD-a:

Teško je gledati umiranje tvrtke Bio sam jedan od samo nekoliko ljudi koji su razgovarali s Dickom Fuldom, glavnim direktorom Lehman Brothersa. On je mislio da vlada ipak može nešto napraviti i pomoći. Kako to da nitko ne želi kupiti njegovu banku? Rekao sam mu da bez kupca vlada ne može spasiti Lehman Brothers. Bio je uništen. Morate biti glavni direktor da doista razumijete što je prolazio. Očito je volio tvrtku i vidio ju je kao svoju. Nema ničeg strašnijeg nego gledati tvrtku kako tone dok ste vi za kormilom. A stečaj Lehman Brothersa prije pet godina nije bio kraj krize. Prije je bio početak... IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

G(h)ost komentator: ANDREJ KOPILAŠ, DIREKTOR UPRAVLJANJA DISTRIBUCIJSKIM KANALIMA I ODNOSIMA S KLIJENTIMA, HYPO ALPE-ADRIA-BANK

Šalter, desktop, smartphone, tablet… što slijedi? Ukoliko se iskoristi prava strategija m-bankinga, banke mogu dobiti moćan alat u privlačenju i zadržavanju klijenata te razlikovanju od konkurencije

ljučna poruka konferencije najveće svjetske kartičarske kuće održane u Dubrovniku prije devet godina glasila je “Card business will become payment business”, a predstavljena je i contactless tehnologija plaćanja mobitelom koja je dosta tradicionalnih retailera ostavila u priličnoj nevjerici. Glavni govornik tada je postavio zanimljivo pitanje: Odlazite ujutro na posao i izlazite iz kuće. Koja je prva stvar koju pokušavate napipati u džepovima: a) ključevi stana, b) novčanik, c) mobitel? Osmijeh publike odao je kako većina prisutnih na odlasku iz kuće prvo poseže za mobitelom. Što se promijenilo u zadnjih devet godina? U korist prva dva odgovora ništa. U korist mobitela samo činjenica da mnogi danas posežu za njim odmah nakon buđenja. U međuvremenu je mobitel evoluirao u smartphone s kojim u svakom trenutku i na bilo kojem mjestu korisnici mogu surfati, provjeriti najnovije vijesti ili vremensku prognozu, fotografirati, čitati knjigu, pronaći najbržu rutu do željene destinacije ili najbliži restoran, slušati glazbu ili jednostavno ignorirati dosadno druš-

tvo skokom na Facebook. U skladu s takvim tehnološkim iskorakom i bankarstvo je suočeno s potrebom za preispitivanjem svoje poslovne prakse i prilagodbom, te je prihvatilo činjenicu da su mobilni uređaji transformirali svijet, kako u privatnoj tako i u poslovnoj dimenziji. Stoga je jasna i želja banaka za integracijom svih distributivnih kanala u real-timeu i njihovim strateškim kanaliziranjem prema jasno definiranim ciljanim javnostima. Po-

U Hrvatskoj m-banking unazad dvije godine bilježi rast važnosti od 10 posto anta pritom nije nesegmentirano bombardirati klijente uslugama koje im objektivno nisu potrebne, već im ciljano ponuditi one usluge koje odgovaraju njihovim individualnim zahtjevima. Takav pristup za rezultat ima i pomak s proizvodnocentričnog ka klijentocentričnom sustavu, čime se poboljšava kvaliteta usluge i izgrađuje čvršći odnos s klijentom. U kontekstu izravnog bankarstva pojednostavljeno se može reći kako u praksi postoje tri osnov-

na modela. U prvom je temelj poslovne strategije sama poslovnica te takve banke funkcioniraju kao svojevrsne banke lokalnih zajednica, a nude i osnovne online proizvode. Drugi model pak njeguje balans među raznim distributivnim kanalima, a online nude sve proizvode koji su dostupni u poslovnici. Treći model je usmjeren primarno na “nefizičke” kanale i virtualne poslovnice. Velika diferencijacija proizvoda gotovo je nemoguća u današnjem konkurentskom bankarskom okruženju u Hrvatskoj, gdje većina banaka nudi slične kreditne ili štedne proizvode. Stoga i ovdašnje banke sve veću pažnju posvećuju distribucijskim kanalima, pogotovo mobilnima, koje kli-

jenti sve više percipiraju kao ključne kod odabira banke. Po broju korisnika usluga mobilnog bankarstva Hrvatska je vodeće tržište u regiji, u kojoj mbanking unazad dvije godine bilježi rast važnosti od 10 posto. Uzimajući u obzir da se ljudi danas (srećom ili nažalost?) tijekom dana jedva odvajaju od svojih mobitela, logično je zaključiti kako će za upravljanje financijama češće koristiti svoj mobitel nego ijedan drugi tradicionalni kanal. Iz tog razloga mobitel se nameće kao ključni kanal za učinkovitiju komunikaciju s klijentima. Ukoliko se iskoristi prava strategija m-bankinga - koji operativno ima niže troškove za servisiranje raznih potreba klijenata, šire mogućnosti komunikacije, te analize ponašanja klijenta - banke mogu dobiti moćan alat u privlačenju i zadržavanju klijenata te razlikovanju od konkurencije. Internet je inicirao transformaciju s fizičkog (šalteraškog) bankarstva prema elektroničkom (desktop) bankarstvu, a smartphonei i tableti su otvorili jednu posve novu dimenziju – mobilnu, koja danas možda ne apelira svim generacijama, ali za par godina će sigurno prebroditi generacijski jaz.

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: marketing@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

Direktor: Darko Buković

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3799, 21. listopada 2013.

( 80%

( 148 poslovnih organizacija

Reforma otpremnina

Prilike u sustavu javne nabave koju financi

udjel otpremnina koje na kraju plati država

čini mrežu Private Sector Liason Officer (PSLO)

I privatne tvrtke preko Svjetske b Nitko nije protiv, ali nitko ne bi ni platio Mrsić želi austrijski model, prema kojemu svi poslodavci plaćaju doprinos za otpremnine u poseban fond, kojim bi upravljalo Hrvatsko mirovinsko investicijsko društvo Drago Živković zivkovic@privredni.hr

eforma sustava otpremnina, bude li po planovima ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića, stupila bi na snagu 1. srpnja 2014., uz prijelazni rok od 10 godina. No, bude li po Hrvatskoj udruzi poslodavaca, reforme neće ni biti. Ni sindikati nisu osobito zagrijani, a i stručnjaci upozoravaju da predloženi model Fonda otpremnina skriva i opasnosti. Stoga je Mrsić na okruglom stolu u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti pozvao na konsenzus jer inače, ne bude li dogovora socijalnih partnera, od reforme otpremnina Vlada je spremna i odustati. Motiv države za reformu je jasan: Agencija za osiguranje radničkih potraživanja isplaćuje otpremnine radnicima tvrtki koje odu u stečaj. Taj novac bi trebala vratiti kroz stečajni postupak, no u praksi uspijeva izvući tek 20 posto, što znači da se 80 posto svih otpremnina na kraju plaća iz proračuna. Mrsić bi stoga želio uvesti austrijski model, prema kojemu svi poslodavci plaćaju dopri-

nos za otpremnine u poseban fond, kojim bi upravljalo Hrvatsko mirovinsko investicijsko društvo. Nakon otkaza ili po odlasku u mirovinu, radnik bi mogao raspolagati uplaćenim doprinosima. Sličan su sustav uveli Italija i Portugal, dok ostale zemlje članice EU-a imaju slična rješenja kao Hrvatska: jednokratnu isplatu do maksimalno šest plaća neoporezivo radnicima koji su kod istog poslodavca zaposleni na neodređeno vrijeme dulje od tri godine. Ni u Austriji nije savršeno Iako ne osporava da postojeći sustav treba unaprijediti, moguće i po austrijskom modelu, Viktor Gotovac sa zagrebačkog Pravnog fakulteta upozorava da ni taj model ne funkcionira savršeno. Ako je cilj reforme rasteretiti proračun, dodao je, možda bi najlakše bilo oporezivati otpremnine. Za Predraga Bejakovića iz Instituta za javne financije nije dvojbeno da je postojeći model nepravedan prema zaposlenima na određeno vrijeme, no predložena reforma skriva opasnost da će se u fond otpremnina upla-

ćivati znatno manje nego što bi se iz njega potraživalo. Ministar Mrsić prednost novog modela vidi ne samo u proširenju prava na otpremnine nego i u rasterećenju poslodavaca od visokih jednokratnih isplata, što bi trebalo olakšati i ubrzati restrukturiranje. Poslodavci načelno nisu protiv reforme, ali samo ako to neće dovesti do povećanja troškova rada, istaknula je Nataša Novaković iz HUP-a. Prvotna je ideja bila da se postojeći doprinos za zaštitu na radu zamijeni doprinosom za otpremnine, no Ministarstvo je, izgle-

Uplaćenim doprinosima radnik bi raspolagao nakon otkaza ili po odlasku u mirovinu da, od toga odustalo, pa bi novi doprinos bio dodatno opterećenje. Bude li tako, poslodavci će biti protiv reforme, dok sindikalci, sudeći po riječima Tomislava Kiša iz Novog sindikata, nisu neskloni Mrsićevom modelu, ali bi voljeli da se Zakonom o radu ipak propiše najniža otpremnina.

Godišnje se kroz javne nabave putem sustava Svjetske banke fi dolara. Od toga čak 70 posto bude dodijeljeno lokalnim tvrtkama, Igor Vukić vukic@privredni.hr

rvatske tvrtke nedovoljno prate poslovne prilike što se ukazuju u sustavu javne nabave koju financira Svjetska banka. Stoga su Hrvatska gospodarska komora i hrvatski ured Svjetske banke prošli tjedan u HGK-u održali seminar o načinima iskorištavanja tih mogućnosti. Godišnje se kroz javne nabave putem sustava Svjetske banke financira gotovo 100.000 ugovora u ukupnoj vrijednosti od 25 milijardi američkih dolara. Od toga čak 70 posto bude dodijeljeno lokalnim tvrtkama, pri čemu ponajviše malim i srednjim poduzećima. “Riječ je o izuzetnom kanalu putem kojega hrvatske tvrtke mogu izvoziti svoje robe i usluge, a neke od njih, kao Dalekovod, Končar i Tehnix, to su već uspješno iskoristile u razdoblju od 2008. do 2013. godine”, rekao je Gilles Garcia, menadžer Sektora za pružanje usluga tvrtkama Svjetske banke. “U očima javnosti Svjetska banka se uglav-

nom promatra kao kreditor vlada pojedinih država, a ne kao kanal za poslovanje. To želimo promijeniti jer je uistinu mnoštvo prilika koje se otvaraju tvrtkama, posebice u ekonomijama zahvaćenima krizom”, dodao je Garcia. Mogućnost sudjelovanja Prema njegovim riječima u grupaciji Svjetske banke akumulirano je golemo znanje i iskustvo. Savjeti za sudjelovanje u natječajima mogu se dobiti u nacionalnim uredima i preko internetskih stranica pojedinih članica grupacije.

Savjeti za sudjelovanje u natječajima mogu se dobiti i preko internetskih stranica Mogućnost sudjelovanja otvara se najčešće prilikom financiranja razvojnih projekata. To onda može biti posredni kanal za plasiranje roba i usluga na međunarodno tržište. Garcia je pozdravio i prošlotjedno pridruživa-

nje HGK-a sustavu Private Sector Liason Officer (PSLO), mreže sastavljene od 148 poslovnih organizacija (trgovačkih i industrijskih komora, poslovnih i trgovačkih udruženja, agencija za promicanje ulaganja) u 99 država svijeta, koja djeluje s ciljem promicanja međunarodne trgovine i investicija. Više podataka o tom sustavu može se pronaći na adresi: http:// goo.gl/gD7A4s. Svjetska banka sada u Hrvatskoj prati 13 pro-

Potpora gospodarskom oporavku Novi zajam Svjetske banke Hrvatskoj za potporu gospodarskom oporavku trebao bi potaknuti i druge investitore na ulaganje, rekla je Sanja Madžarević Šujster. Zajam bi trebao biti vrijedan 150 milijuna eura. Takav zajam odobrava se ovisno o reformskom programu Vlade i daje na neki način poruku da se kritična masa reformi odradila tijekom jedne godine. Stoga zajam pokazuje da Svjetska banka vjeruje u dugoročne koristi od takvih reformi, dodala je šefica hrvatskog ureda. Napomenula je kako je taj zajam drugi u nizu, a prvi je odobren za mandata prethodne vlade. Na novom se zajmu radi, o njemu se pregovara i pretpostavljam da će se početkom sljedeće godine moći odobriti, istaknula je Sanja Madžarević Šujster.

www.privredni.hr Broj 3799, 21. listopada 2013.

( 13 projekata

*vijesti

HGK potpuno surađuje s tijelima istrage

u Hrvatskoj sada prati Svjetska banka

ra Svjetska banka

mogu do novca anke nancira gotovo 100.000 ugovora u ukupnoj vrijednosti od 25 milijardi američkih pri čemu ponajviše malim i srednjim poduzećima IFC također želi poticati energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije, čistiju proizvodnju i recikliranje.

jekata vrijednih oko 774 milijuna dolara, istaknula je Sanja Madžarević Šujster, viša ekonomistica u Uredu Svjetske banke za Hrvatsku. No privatne tvrtke iz Hrvatske mogle bi se uključiti i u neke od regionalnih i globalnih projekata u kojima sudjeluje Svjetska banka. Njezina institucija dat će hrvatskim tvrtkama svu moguću pomoć. “Svjetska banka aktivna je u svim granama gospodarstva i za hrvatski privatni sektor postoji široka lepeza mogućnosti”, rekla je Sanja Madžarević Šujster. U okviru seminara održana je i praktična radionica o sustavu javne nabave u Svjetskoj banci. Predstavnicima hrvatskih tvrtki bili su omogućeni i individualni razgovori s predstavnicima IFC-a (Međunarodne

Zajmovi Svjetske banke Hrvatskoj od 2007. do 2013.

Tvrtke u projektima Svjetske banke u Hrvatskoj

(u milijunima dolara)

(u milijunima dolara) Konstruktor inženjering Viadukt Končar Dalekovod KIV inženjering Swietelsky Croatia Tehnix Vodovod Osijek

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

80 90 120 140 130 80 40

48 34 23 14 10 4 2 1

Izvor: Svjetska banka

financijske korporacije) i MIGA-e (Multilateralne agencije za osiguranje investicija), koji su govorili o uslugama koje te institucije pružaju poslovnim subjektima. Hrvatski ured IFC-a vodi Magdalena Šoljakova, a Hrvatska i IFC već dugo surađuju na području potpore ulaganjima privatnog sektora i javno-privatnog partnerstva,

posebno u području razvoja infrastrukture. Ranijim sporazumima o partnerstvu Hrvatska i IFC dogovorili su se da će se poticati suradnja u sektorima kao što su informatizacijska i komunikacijska tehnologija, građevinski materijal i agrobiznis. U projektima se nastoji povećati konkurentnost i učinkovitost domaćih kompanija.

Ulagački projekti u Hrvatskoj Primjerice, financirao je novu opremu u Agrokorovoj tvrtki Frikom u Srbiji (bilo je to 2009. godine, a uloženo je oko 40 milijuna eura). IFC je također svojedobno pomogao i modernizaciju pogona u Željezari Sisak. Prema riječima Olivera Lamberta, menadžera u Regionalnom uredu MIGA-e za Europu, ta je agencija dosad svojim osiguranjem i drugim uslugama sudjelovala u Hrvatskoj u 15 projekata, od kojih je sedam još aktivno. Bili su to uglavnom ulagački projekti u financijskom i uslužnom sektoru. MIGA ima poseban program namijenjen ulaganjima u male i srednje tvrtke. Potencijalni sektori ulaganja su poljoprivreda, financije, različite vrste proizvodnje i slično. Usluge agencije MIGA mogu koristiti male i srednje tvrtke koje nemaju više od 300 zaposlenih, imovina im je manja od 15 milijuna dolara, a toliko im iznose i prihodi od prodaje. MIGA osigurava investicije, posreduje u investicijskim sporovima i tako smanjuje ulagački rizik. Europski ured agencije MIGA nalazi se u Parizu, a dodatne informacije se mogu potražiti i na adresi www.miga.org.

Hrvatska gospodarska komora u potpunosti je do sada i u potpunosti će od sada surađivati s nadležnim tijelima. Potpuno smo otvoreni. Sve što se traži od nas je maksimalno dostupno i bit ćemo kooperativni, izjavio je u petak predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević, komentirajući istražni postupak koji je pokrenut protiv potpredsjednice HGK-a Zdenke Peternel. “Svi smo iznenađeni zbivanjima i ovo je vrlo neugodna stvar za HGK”,

rekao je. Na novinarsko pitanje je li moguće da nije znao za navodne postupke svoje suradnice, Vidošević je odgovorio da je to moguće, kao i da ne treba zaboraviti da nitko nije kriv dok mu se krivnja pravomoćno ne dokaže. Vidošević je pozvao zaposlene u Komori da nastave raditi punim angažmanom, čak i više i bolje nego do sada, “jer je HGK prevažna institucija za Hrvatsku i hrvatsko gospodarstvo i to nam je u ovom trenutku prioritet”.

Počeli radovi na novom terminalu ZLZ-a

Arheološkim i drugim pripremnim radovima započeo je projekt gradnje novog putničkog terminala u Zračnoj luci Zagreb. Prema priopćenju koncesionara, konzorcija ZAIC, slijedit će prvi građevinski radovi, poput probijanja pristupnih cesti i radova na tlu. Puni obujam građevinskih radova započet će u prvom kvartalu iduće godine, čim to dopuste vremenske prilike. ZAIC je dobio građevinsku i lokacijsku dozvolu, a u priopćenju se naglašava da nema nikakvih značajnih izmjena u odnosu na početni plan i Ugovor o koncesiji. Najavljuju brojna unapređenja i moder-

nizaciju postojećeg putničkog terminala. ZAIC treba od sadašnje Zračne luke Zagreb preuzeti i zaposlene te im jamčiti stečena prava najmanje pet godina. ZAIC je stoga poručio da su svi radnici dobrodošli, i da će biti zaposleni u tvrtki MZLZ (koja će upravljati terminalom) na istim ili čak boljim radnim mjestima. Bit će im u potpunosti prenesen i stečeni radni staž. Koncesionar naglašava da će svi radnici imati jednaka prava u tvrtki MZLZ kao i u svakoj od šest tvrtki-kćeri koje je MZLZ osnovao. Tako smo najavili na početku i toga ćemo se držati, poručeno je iz ZAIC-a.

Poticaji za opremu

Ministarstvo gospodarstva raspisalo je novi natječaj za potpore poduze-

ćima koja ulažu u opremu. Ukupno je ove godine na raspolaganju 120 milijuna kuna, a potpore mogu najviše iznositi tri milijuna kuna. Rok za prijavu istječe 5. studenoga, a uvjeti natječaja mogu se naći na internetskim stranicama Ministarstva.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3799, 21. listopada 2013.

( 90% prihoda

( 94 godine

Hrvatska autoindustrija

Patrick Blain, predsjednik OICA-e, međunaro

hrvatske autoindustrije generira se izvozom

postoji OICA (od 1919.)

Dobavljači dije računati na no Stupanj motorizacije je vrlo visok na tzv. zrelim tržištima, koja klasom i rastućim potrebama za automobilima. Jasno je da će

Šansa na valu globalnog optimizma Dovođenje bilo kojeg svjetskog brenda i finalna proizvodnja sklapanja vozila ili pogonsko-prijenosnog sustava donijeli bi kvantni skok za razvoj industrije Drago Živković zivkovic@privredni.hr

odišnja skupština OICA-e u Dubrovniku prilika je i za predstavljanje hrvatske autoindustrije na globalnoj pozornici. Prema podacima Sektora za industriju HGK-a, stotinjak hrvatskih proizvođača autodijelova zapošljava, izravno ili neizravno,

Stotinjak proizvođača autodijelova zapošljava, izravno ili neizravno, više od 15.000 radnika više od 15.000 radnika, a oko 90 posto prihoda generira se izvozom, koji čini 1,8 posto ukupnog izvoza. Prosječna bruto plaća isplaćena u 2012. u automobilskoj industriji bila je 1011 eura. Više od tri četvrtine dodane vrijednosti ostvaruje se u proizvodnji dijelova za prvu ugradnju te djelatnostima vezanima uz razvoj vozila. Hrvatske tvrtke proizvode dijelove koji se ugrađuju u pozna-

te svjetske brendove poput PSA-e, GM-a, Fiata, BMW-a, Audija, Forda, Renaulta, Toyote i Volva. Možemo se pohvaliti i proizvodnjom električnih automobila (DOK-ING te Concept One Rimac Automobila). Uz pomoć državne Agencije za investicije i konkurentnost, osnovan je i Klaster konkurentnosti automobilske industrije, koji bi trebao dati novi zamah toj djelatnosti. Dovođenje bilo kojeg svjetskog brenda i finalna proizvodnja sklapanja vozila ili pogonsko-prijenosnog sustava donijeli bi kvantni skok za razvoj industrije. Primjeri iz okruženja Primjere imamo i u okruženju: Srbija je prvo privukla Fiat, a daljnja ulaganja su krenula prema Mercedesu, koji je odlučio u Srbiji graditi svoj autobusni pogon. Slovačka vlada čak je dovela i željezničku prugu u krug tvornice Kia, a južnokorejskim ulagačima je dala 225 milijuna eura poreznih olakšica, te još 135 milijuna eura kako bi zaposlili 700 radnika više. Mercedes je u tvornicu u Mađarskoj uložio 800 mi-

lijuna eura, posao je dobilo 2500 radnika i 10.000 dobavljača dijelova. Audi je u Mađarsku uložio više od četiri milijarde eura otkako je 1993. otvoren pogon u Gyoru. Hrvatske tvrtke uglavnom rade lohn poslove prema zadanoj dokumentaciji, boreći se s jakom konkurencijom iz Turske ili Kine. Ipak, ima i svijetlih primjera, poput tvrtke Yazaki, koja u Hrvatskoj razvija kablovske konektore. Hrvatska bi se mogla i trebala brendirati kao zemlja razvojno-istraživačke industrije, i to ne samo automobilskih komponenata, smatraju u Sektoru industrije HGK-a. Preduvjet za to je bolja suradnja s akademskom zajednicom, koja, međutim, ne daje odgovarajuće kadrove, a školovani inženjeri su u velikom broju već otišli iz Hrvatske trbuhom za kruhom. Premda se čini da su karte u ovoj branši već podijeljene, Hrvatska ima šansu, prije svega učeći na iskustvima drugih. Tome će sigurno pridonijeti novi val optimizma i rastući trendovi u europskoj i svjetskoj autoindustriji, ističu u Sektoru industrije HGK-a.

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

ICA je svjetska organizacija proizvođača motornih vozila. Osnovana je 1919. u Parizu, a članice su joj nacionalna udruženja proizvođača, zastupnika i distributera vozila. Trenutačno ima 35 članica, a dvadesetak od njih predstavlja države koje okupljaju najjače proizvođače automobila iz Europe, Amerike i Azije. Hrvatska je pridruže-

Da je država, autoindustrija bi bila šesta sila na svijetu na članica OICA-e još od 2000. godine, zahvaljujući Udruženju trgovine motornim vozilima i dijelovima (Croatian Association of Car Importers and Distributers, CACID) koje djeluje pri Sektoru za trgovinu Hrvatske gospodarske komore. Upravo je posredstvom tog udruženja Zagrebački Autoshow, primjerice, ušao na kalendar autosajmova pod pokroviteljstvom OICA-e, što se u svijetu automobila smatra najvažnijim statusom za proizvođače. OICA-om upravlja Glavna skupština, a uoči njenog zasjedanja u Dubrovniku od 24. do 26. listopada, koje organizira HGK, razgovarali smo s predsjednikom OICA-e, Patrickom Blainom.

Automobilska industrija jedan je od zamašnjaka razvoja u svijetu. No, i ona je osjetila učinke opće ekonomske krize. Kako je i u kojoj mjeri prevladala tu situaciju? Bi li konsolidirana proizvodnja mogla značiti korak naprijed? Što pokazuju zadnje brojke? - Na automobilsku industriju, kao i na mnoge druge, utječe ekonomska situacija na nacionalnoj, regionalnoj, pa i na globalnoj razini. Međutim, mislim da ne možemo i dalje govoriti o globalnoj krizi budući da se situacija po-

prilično razlikuje od zemlje do zemlje, pa čak i regije. Podaci dostupni na internetskoj stranici OICA-e jasno pokazuju širok raspon razlika u stupnju motorizacije. Taj je stupanj vrlo visok na tzv. zrelim tržištima, koja stoga za ovu industriju više postaju sekundarna. S druge strane, pojavljuje se priličan broj novih tržišta, s rastućom srednjom klasom i rastućim potrebama za automobilima. Stupanj motorizacije u tim zemljama danas je još vrlo nizak i jasno je da će upravo te zemlje i regije biti pokretači

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3799, 21. listopada 2013.

( 35 država članica ( više od 84 mlrd € u sastavu tog svjetskog udruženja

ulaganja autoindustrije u istraživanje, razvoj i proizvodnju

dne organizacije proizvođača motornih vozila

lova uvijek mogu ve poslove stoga za autoindustriju postaju sekundarna. S druge strane, pojavljuje se priličan broj novih tržišta, s rastućom srednjom upravo te zemlje i regije biti pokretači svjetskog rasta u prodaji vozila Proizvodnja motornih vozila u svijetu Sva vozila EUROPA - Europska unija 27 zemalja - Europska unija 15 zemalja Austrija Belgija Finska Francuska Njemačka Italija Nizozemska Portugal Španjolska Švedska Velika Britanija - Europska unija - nove članice Češka Republika Mađarska Poljska Rumunjska Slovačka Slovenija - ostala Europa Srbija CIS (zemlje bivšeg SSSR-a) AMERIKA JUŽNA AMERIKA AZIJA-OCEANIJA AFRIKA UKUPNO

2011. 21.118.311 17.686.495 14.285.872 152.505 595.084 2.631 2.242.928 6.311.103 790.348 73.151 192.242 2.373.329 188.969 1.463.999 3.400.623 1.199.845 213.531 838.133 335.232 639.763 174.119 2.242.685 11.023 2.231.662 17.793.809 4.316.103 40.576.318 556.637 80.045.075

2012. 19.814.472 16.233.478 12.820.183 142.662 541.874 2.900 1.967.765 5.649.269 671.768 50.862 163.561 1.979.179 162.814 1.576.945 3.413.295 1.178.938 217.840 647.803 337.765 900.000 130.949 2.508.655 11.032 2.497.623 20.023.353 4.228.763 43.675.946 586.396 84.100.167

% promjene -6,2% -8,2% -10,3% -6,5% -8,9% +10,2% -12,3% -10,5% -15,0% -30,5% -14,9% -16,6% -13,8% +7,7% +0,4% -1,7% +2,0% -22,7% +0,8% +40,7% -24,8% +11,9% +0,1% +11,9% +12,5% -2,0% +7,6% +5,3% +5,1%

Izvor: OICA

svjetskog rasta u prodaji vozila. Konsolidacija će, vrlo vjerojatno, zbog velikih troškova biti neizbježna, kako u području istraživanja i razvoja tako i u proizvodnji. Nužno je postići kritičnu masu kako bi se isplatila takva ulaganja i više je no vjerojatno da će se razina suradnje među proizvođačima i dalje povećavati. To, dakako, ne znači u svakom slučaju spajanja ili preuzimanja, nego se ta suradnja može temeljiti na specifičnim zajedničkim poduzetničkim pothvatima ili projektima.

Automobilska industrija u društvu pridonosi zaposlenosti, rastu BDP-a i razvoju povezanih djelatnosti. Koliko dosežu, gledano globalno i na godišnjoj razini, ulaganja te industrije u istraživanja i razvoj? - Još nemamo dostupne novije podatke, ali uvijek se trudimo pribaviti što točniju informaciju. Ipak, studija koju smo proveli 2006./2007. ukazuje na to da je automobilska industrija vodeći inovator, s ulaganjima koja dobrano premašuju 84 milijarde eura u istraživanje, razvoj i

proizvodnju. Studija je pokazala i kako bi ova industrija, da je država, bila šesta po gospodarskoj snazi na svijetu! Ne dvojim da će se u novijim istraživanjima te brojke potvrditi ili čak biti nadmašene. Koliko ima outsourcinga u automobilskoj industriji u svijetu? - To nije pitanje na koje bismo mogli konkretno odgovoriti jer proizvodnja automobila uvijek odlazi tamo gdje je tržište. Tu ne postoji onaj tip outsourcinga kakav imamo u drugim industrijama; imamo glo-

balne kompanije i regionalne proizvodne jedinice. Mnoge države, pa tako i u našoj regiji, nastoje privući izravna strana ulaganja u autoindustriju kako bi potaknule svoj gospodarski rast. Na što bi, prema vašem sudu, pritom trebale obratiti posebnu pozornost? - Upravo to je tema OICAinog okruglog stola koji će se održati 25. listopada u Dubrovniku. Cilj nam je tijekom tog skupa sagledati iskustva nekoliko različitih proizvođača prikupljenja u više država. Nakon toga namjeravamo publicirati zaključke koji proizlaze iz tih iskustava, stvarajući tako svojevrsne smjernice prema kojima se pojedine države potom mogu rukovoditi. Jasno je, naravno, da za privlačenje ulaganja države moraju stvoriti stabilno i predvidljivo porezno i društveno okruženje. Nijedna industrija ne može si dopustiti prilagođavanje neprestanim promjenama “pravila igre” jer takve promjene potkopavaju svaku srednjoročnu i dugoročnu viziju i plan. Kod ulaganja je često riječ - a to posebice vrijedi kod ulaganja u automobilsku industriju - o ekstremno velikim iznosima, a o takvim se iznosima ne mogu donositi odluke u suviše promjenjivom gospodarskom okružju. Snažno podržavate homologaciju, odnosno globalnu harmonizaciju propisa iz

tehničke ispravnosti vozila. Na koji se način ona provodi? - Harmonizacija se provodi u okviru Ujedinjenih naroda, posebice putem Svjetskog foruma za usklađivanje propisa iz tehničke ispravnosti vozila, u kojemu OICA igra vrlo važnu ulogu kao jedini službeno ovlašteni predstavnik globalne autoindustrije. Harmonizacija se već sada prilično uspješno provodi na regionalnim razinama, pri čemu Europska unija predstavlja dobar primjer, a sada je potreban dodatni trud na daljnjem približavanju različitih regija svijeta. Naš temeljni cilj je dosegnuti koncept “negdje razvijeno, a svugdje prihvaćeno”; to znači da bi svako vozilo razvijeno u skladu sa skupom prihvaćenih pravila trebalo biti u najmanju ruku prihvatljivo u svim osta-

Kad je o homologaciji riječ, naš temeljni cilj je dosegnuti koncept “negdje razvijeno, a svugdje prihvaćeno” lim državama. To ipak ne znači da će sada sva vozila svugdje izgledati posve jednako, budući da moramo uvažavati različite lokalne uvjete, nego da će bar osnovna arhitektura biti svugdje jednako prihvaćena.

Hrvatske tvrtke imaju bogatu povijest proizvodnje za svjetsku autoindustriju. Što mislite, koliko tu još ima prostora za unapređenje suradnje? - U autoindustriji uvijek ima prostora za napredak, dokle god postoji tržište koje će opravdati nove tvornice i nove narudžbe. U ovom trenutku, u proizvodnom smislu europsko tržište je veoma zasićeno i brojne tvornice ionako rade na rubu isplativosti. Ne vidimo u skoroj budućnosti potrebu za novim proizvodnim jedinicama. Naravno, dobavljači dijelova uvijek mogu računati na nove ugovore i nove poslove. Opća skupština OICA-e održat će se u Dubrovniku od 24. do 26. listopada. Kojim će se temama baviti i kakva su Vaša očekivanja? - U prvom redu, od Okruglog stola očekujemo otvorenu diskusiju o očekivanim trendovima u autoindustriji, i to iz gledišta aktualnih ili očekivanih politika, o tržištu i trendovima, i na kraju o samim proizvodima u smislu održive mobilnosti. Te će se teme potom dodatno razraditi na samoj Skupštini. I ovim putem zahvaljujem našim prijateljima iz hrvatskih autoudruga što su nam omogućili da se naš najvažniji skup održi u Dubrovniku, tom veličanstvenom gradu koji je prava poveznica historijske i moderne Europe.

AKTUALNO

( 2 mlrd kn

lanjski prihod PIK-a Vrbovec

Privredni vjesnik Broj 3799, 21. listopada 2013.

( 135 mil €

uloženo u modernizaciju te tvrtke

Okrugli stol: Kako se upravlja domaćim tvrtkama?

Planovi restrukturiranja mimo stvarnog života Ključni elementi uspješnosti restrukturiranja su brzina i kvaliteta odluka nakon otvaranja procesa nagodbe. Negiranje problema ili propuštanje da se uoče na vrijeme smanjit će broj opcija za restrukturiranje Igor Vukić vukic@privredni.hr

lanovi restrukturiranja u predstečajnim nagodbama najčešće sliče na skup praznih fraza iz nekog ekonomskog priručnika, ocijenila je ekonomska analitičarka Suzana Košćak. Ona je za časopis Banka analizirala nekoliko predstečajnih planova i zaključila da umjesto ozbiljnih prijedloga za usklađivanje stanja u tvrtki sa stanjem na tržištu, planovi izgledaju “malo socijalistički”: daj da to proguramo, otpišemo što više duga, a poslije tko živ-tko mrtav. Postojeće uprave nemaju pojma kako će njihovo poduzeće izgledati za pet godina, a sve je to odraz ionako slabe kvalitete upravljanja u poduzećima koja su upala u krizu, zaključila je Suzana

Košćak na prošlotjednom okruglom stolu pod naslovom Kako se upravlja domaćim tvrtkama?, koji su organizirali Hrvatska udruga banaka, časopis Banka, Deloitte i Hrvatska udruga poslodavaca. Marina Tonžetić iz Deloittea ocijenila je kako proces restrukturiranja treba biti usmjeren ponovnoj uspostavi povjerenja, osobito prema vjerovnicima, financij-

U Hrvatskoj je čest problem nedostatak prikladnih kadrova za upravljačke pozicije skim institucijama, ali i kupcima i zaposlenicima. Ključni elementi uspješnosti restrukturiranja su brzina i kvaliteta odluka nakon otvaranja procesa

nagodbe. Negiranje problema ili propuštanje da se uoče na vrijeme smanjit će broj opcija za restrukturiranje, zaključila je. U Hrvatskoj je pri tome čest problem nedostatak prikladnih kadrova za upravljačke pozicije, smatra Jasmina Sočković iz tvrtke Pilgrim, dodajući kako je veća vjerojatnost da će se uspješni menadžeri pronaći u privatnim tvrtkama. “U pri-

vatnom sektoru, ako niste dobri, propadate”, rekla je. I jedna uspješna priča Predstečajne nagodbe Dalekovoda, Diokija i Dine obavljene su u zakonom predviđenom roku, ali zatim je proces zastao na trgovačkom sudu, pojasnio je Mladen Janiška, predstečajni povjerenik tih triju kompanija. Prema njegovim riječima, provođenje procesa nagodbi

nije bilo usporeno činjenicom da su tvrtke vodile iste uprave pod čijim ravnanjem su i došle u predstečajno stanje. Uprave su korektno surađivale u provođenju nagodbi, istaknuo je Janiška. Prema njegovu mišljenju, banke nerado sudjeluju u predstečajnim postupcima i ne žele ulaziti u kapital posrnulih tvrtki. Radije aktiviraju hipoteke nad imovinom.

Mate Štetić, predsjednik Uprave PIK-a Vrbovec, predstavio je model restrukturiranja, proveden u njegovu poduzeću. Od gubitaša iz 2004. s prihodom od 200 milijuna kuna, PIK je postao moderna prehrambena tvornica koja je 2012. stigla do prihoda od dvije milijarde kuna. Ali u modernizaciju je uloženo 135 milijuna eura. Novi vlasnik, Agrokor, zatražio je izradu preciznih planova za svaki sektor i provedba se strogo nadzire. Izvoze oko 15 posto proizvodnje, a nove prilike otvorene su ulaskom u EU. Na vrijeme su se pripremili, i više se ne uspoređuju s domaćim konkurentima, nego s tvrtkama iz branše iz Francuske, Njemačke, Nizozemske... Pritom je oko 85 posto sirovina hrvatskog podrijetla, ustvrdio je Štetić.

Proračunski deficit je velik, ali više nema skrivenih dugova

Grčić: Europska komisija tražit će radikalne mjere U pregovorima s EK-om o mjerama koje treba poduzeti, Vlada će nastojati pomiriti potrebu za štednjom i istodobnim rastom investicija Preporuke Europske komisije za smanjenje deficita mogle bi biti radikalne, najavio je prošli tjedan Branko Grčić, potpredsjednik Vlade. Nastupajući pred tristotinjak sudionika konferencije Zagrebačke burze i fondovske industrije u Rovinju, Grčić je rekao da su promjene u vođenju državnih financija neizbježne “jer smo predugo

hodali po rubu”. U pregovorima s Europskom komisijom o mjerama koje treba poduzeti, Vlada će nastojati pomiriti potrebu za štednjom i istodobnim rastom investicija, rekao je Grčić. Imamo ljude koji govore kako se treba ostaviti štednje i sve uložiti u potrošnju. Međutim nitko od njih ne zna reći kako ćemo financirati tu po-

trošnju. Druga skupina, pak, zagovara strogu štednju i velika rezanja, ocijenio je potpredsjednik Vlade. Dodao je da bi rezanja u javnom sektoru, kada bi primjerice otpustili 25 posto zaposlenika, dovela do oštrog pada osobne potrošnje što vodi u daljnji pad BDP-a od tri do četiri posto. Na Vladi je da pronađe model koji će pomiriti te

dvije strane, rekao je Grčić. Deficit je velik, ali je pozitivna stvar što u proračunu više nema skrivenih dugova i što je polako svima jasno da je daljnje zaduživanje neodrživo. Uz široke reforme, Vlada će pokušati potaknuti i gospodarski rast. Grčić je istaknuo da je Vlada puno uložila u javne investicije kako bi nadoknadila gu-

bitak privatnih. Već iduće godine možda neće moći uložiti ništa, upravo zbog ulaska u proceduru prekomjernog deficita. Ipak, i dalje je umjereni optimist. Sada kad znamo sve skrivene troškove u zdravstvu i javnim tvrtkama, možemo krenuti u smanjivanje minusa, a u tome ćemo trebati i potporu fondova i tržišta kapitala, zaključio je Grčić. (I.V.)

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3799, 21. listopada 2013.

( 49%

dionica CA ide u prodaju

( sa 1,1 mlrd kn

država nedavno dokapitalizirala CA

Plivin novi pogon

Investicija od 100 milijuna dolara

Sjednica hrvatske vlade

Croatia Airlines dobiva strateškog partnera Nakon objave javnog poziva potencijalnim investitorima, oni će imati 30 dana za podnošenje izjave o zanimanju za kupnju dionica. Prikupljeni novac bit će prihod Croatia Airlinesa, a ne državnog proračuna Igor Vukić vukic@privredni.hr

lada je odlučila prodati 49 posto dionica Croatia Airlinesa. Strateški partner državi u toj kompaniji postat će kupac koji bude jamčio pozicioniranje Croatia Airlinesa kao vodeće kompanije u regiji, osigurao ulaganje u kupnju novih zrakoplova te ponudio najveću cijenu dionica. Dovođenje strateškog partnera jedini je mogući i razuman korak u osiguranju daljnje opstojnosti Croatia Airlinesa, istaknuo je na prošlotjednoj sjednici Vlade ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić. Objasio je da je država nedavno dokapitalizirala CA s iznosom od 1,1 milijarde kuna. U daljnjem procesu restrukturiranja sa 40 posto mora sudjelovati i sama kompanija pa se očekuje da će taj novac ponuditi budući strateški partner. Hajdaš Dončić je naglasio da će prikupljeni novac biti prihod Croatia Airlinesa, a ne državnog proračuna. Postupak prodaje trebao bi trajati oko 10 mjeseci, procijenio je ministar. Ponude će prikupljati Državni ured za upravljanje imovinom, a Centar za restrukturiranje i prodaju će procijeniti vrijednost kompanije. Nakon objave javnog poziva potencijalnim investitorima, oni će imati 30

dana za podnošenje izjave o zanimanju za kupnju dionica. Proteklih mjeseci Hrvatsku je posjetilo nekoliko potencijalnih ulagača iz Kine i Indonezije koji su u razgovoru s predstavnicima Vlade iskazali zanimanje za hrvatskog avioprijevoznika. Da Vlada računa upravo na ulagače s istoka, sugerira i odabrani model prodaje. Hajdaš Dončić ranije je izjavio da će Vlada ponuditi 49 posto dionica ako kupac bude izvan Europske unije, dok bi kupac iz EU-a mogao dobiti i cijelu kompaniju. Veća naknada za poticanje OIE Vlada je povećala naknadu za poticanje obnovljivih izvora energije za čak sedam puta: sa 0,5 lipa po kilovatsatu, na 3,5 lipa. U sustavu je instaliran velik broj novih elektrana

na obnovljive izvore, koje proizvode sve više energije pa je Hrvatski operator tržišta energije (koji proizvođačima isplaćuje poticaje) postupno ostao bez novca.

HŽ Infrastruktura zadužit će se za milijardu kuna kod Erste i Sberbanka U ovom sektoru Vlada će ubuduće snažnije poticati gradnju postrojenja na biomasu i bioplin te male hidrocentrale, najavio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Takva postrojenja zapošljavaju više ljudi, a i veći se dio opreme može nabaviti na domaćem tržištu. Nasuprot tome vjetroelektrane zapošljavaju malo ljudi, a

većina opreme se kupuje izvan hrvatskih granica. Vrdoljak je istaknuo da Hrvatska sada dobiva 15,8 posto energije iz obnovljivih izvora, a do 2020. će ispuniti cilj od 20 posto. To područje treba stalno analizirati: u ranijim planovima predviđen je rast neposredne potrošnje energije u Hrvatskoj od 2,7 posto godišnje, a od 2006. do ove godine bilježio se godišnji pad od 1,3 posto. Vlada je stoga prihvatila novi Nacionalni akcijski plan poticaja za OIE, kojim će ukupni poticaji do 2020. biti smanjeni s planiranih 21 milijardu kuna na 14 milijardi kuna. Time će se potrošači djelomično rasteretiti plaćanja naknada, ocijenili su u Vladi. Investicijsku aktivnost Vlada nastoji potaknuti i u obnovi željezničke mreže. HŽ Infrastruktura zadužit će se za milijardu kuna kod Erste i Sberbanka, dok će Vlada jamčiti da će u idućih osam godina rate kredita biti redovito podmirivane. Cijena kredita je šestomjesečni Euribor plus fiksna marža od 5,75 posto godišnje. Ukupna ulaganja u ovoj godini u željezničku infrastrukturu trebala bi iznositi 2,1 milijardu kuna. Obnavljat će se sve vrste pruga, od lokalnih do međunarodnih. Gradit će se i novi kolosijeci te modernizirati zagrebačko željezničko čvorište.

Pliva je na zagrebačkom Črnomercu otvorila novi pogon za proizvodnju suhih oralnih oblika lijekova. Investicija je vrijedna 100 milijuna dolara, a novi pogon na toj proizvodnoj lokaciji u Zagrebu omogućit će bitno povećanje kapaciteta Plive i njenog vlasnika, izraelske farmaceutske kompanije Teva, za dvije milijarde tableta ili više od 25 posto godišnje. Tako će se povećati izvoz budući da je najveći dio tih proizvoda namijenjen međunarodnim tržištima, odnosno Sjedinjenim Američkim Državama, Rusiji i Europskoj uniji. “Ova je godina za nas posebno važna, jer privodimo kraju jedan od najvećih investicijskih ciklusa u povijesti kompanije. Za-

dovoljan sam što je Teva danas među najvećim privatnim investitorima u Hrvatskoj i što ukupna ulaganja u proizvodne pogone u Zagrebu i Savskom Marofu iznose više od 200 milijuna dolara. Osim rasta proizvodnje i izvoza, važnost ove investicije je u otvaranju novih radnih mjesta, pri čemu treba imati na umu da svako radno mjesto u Plivi značajno multiplicira broj radnih mjesta kod dobavljača koji sudjeluju u proizvodnom lancu”, istaknuo je Tihomir Orešković, predsjednik Uprave Plive dodavši kako je, uz već spomenuta ulaganja, upravo odobrena dodatna investicija od 20 milijuna dolara u proizvodnju sterilnih oblika lijekova. (B.O.)

Gospodarsko vijeće HGK-ŽK-a Split

Plinofikacija Dalmacije Na 11. sjednici Gospodarskog vijeća HGK-Županijske komore Split 16. listopada raspravljalo se o tijeku realizacije projekta plinofikacije Splitskodalmatinske županije. Prema riječima Zdravka Budrovčana, prodajnog predstavnika tvrtke EVN AG, do kraja godine na plin će biti priključeno 17 objekata u Dugopolju, a do kraja 2014. i sva kućanstva. Iduće bi godine trebali biti nastavljeni radovi za Solin i Kaštela. S austrijskom tvrtkom EVN AG Splitsko-dalmatinska županija potpisala je ugovor o koncesiji na 30 godina za izgradnju distribucijskog sustava i na distribuciju plina za gradove Split, Solin, Kaštela i Trogir te dijelove općina Dugopolje, Klis i Seget. Ukupno ulaganje iznosi oko 750 milijuna kuna i predstavlja

jednu od najvećih investicija u regiji. Predviđa se da bi kućanstva u Splitu trebala dobiti plin 2015. godine. Troškovi priključenja s ugradnjom brojila za kućanstva iznosili bi oko 7000 kuna. “Moram reći kako smo iznenađeni interesom za uvođenje plina i on je iznad našeg očekivanja”, istaknuo je Budrovčan. Projekt plinofikacije zbog svoje je važnosti uvršten u Strategiju razvitka Splitsko-dalmatinske županije i njegova realizacija započela je 1994. godine. HGK-Županijska komora Split jedan je od pokretača Projekta plinofikacije Dalmacije. (J.V.)

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3799, 21. listopada 2013.

Plinsko tržište

Sigurna opskrba tijekom zime Zbog ulaska Hrvatske u EU više nema problema oko carinjenja plina, ali je uveden novi Zakon o trošarinama

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

bog duge gospodarske krize u Hrvatskoj imamo godišnje tek 3000 do 4000 novih priključenja na plin, dok ih je prije krize bilo oko 40.000 godišnje. Miljenko Šunić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP), kaže kako je plin u energetskoj strategiji bio primjereno zastupljen što je bila dobra podloga za proširenje transportnog sustava u neplinoficiranim područjima Hrvatske. “No plinofikacija priobalnog područja u opadajućem je trendu. Jedan od razloga je i cijena priključenja, koja se kreće od 15.000 do 20.000 kuna”, istaknuo je na Danima plina koje organizira HSUP. Ocjenjujući plinsko tržište u zadnje četiri godine, Šunić je napomenuo kako je tijekom zimskih mjeseci, kada se najviše koristi taj energent, bilo problema s nepotpunom i nepouzdanom opskrbom poput onih koje su uzrokovali zategnuti rusko-ukrajinski odnosi. Nadalje, cijene plina su u najvećem dijelu obračunskog razdoblja bile administrativno određene i s nelogičnim utjecajem na visinu tarifa za kućanstva. Drugim riječima, bile su veće za industriju nego za kućanstva.

Bez obzira na to, dodao je, što se uočava prepuštanje prvog mjesta na energetskoj ljestvici popularnosti i potpora obnovljivim izvorima energije, suvremene plinske tehnologije utrle su put novim načinima primjene kao što su korištenje plina za hlađenje, pogon automobila ili kogeneraciju. “Nastupilo je, dakle, vrijeme brzih energetskih promjena, načina rada i razmišljanja, koje je teško pratiti i još teže regulirati”, naglasio je Šunić koji je dobio novi mandat za predsjednika HSUP-a do 2017. godine. Veća sigurnost Za ovu sezonu grijanja, pak, plinsko tržište je, prema izjavama glavnih sudionika na njemu, spremno. Tako da tvrtke i građani mogu računati na sigurnu opskrbu tim energentom tijekom zime. Željko Konopek, direktor sektora za transport plina u Plinacru, kaže kako su ulazni kapaciteti u hrvatski plinski sustav spremni za prihvat potrebnih količina. “Kapitalnim radovima povećali smo pouzdanost i sigurnost transportnog sustava, tako da problema oko uvoza i potrošnje na izlazima iz njega ne bi trebalo biti”, naglašava. Ivana Ivančić iz tvrtke Plinsko skladište Okoli napominje kako je protekla ogrjevna sezo-

na trajala dugo i da je sigurnost opskrbe ponovno glavna tema u Europi. Kod nas je situacija ipak nešto bolja, ističe ona, a Plinsko skladište Okoli je spremno za sezonu i napunjeno do ugovorenog radnog obujma. “K tomu, zahvaljujući radovima uspjeli smo povećati izdašnost nekih bušotina te dobiti odobrenje za eksploataciju tri nove”, kaže. Davorka Tancer, direktorica Prirodnog plina, napomenula je da zbog ulaska Hrvatske u EU više nema problema oko carinjenja plina i da je uveden novi Zakon o tro-

Novih priključenja godišnje bude do 4000, a prije krize ih je bilo 40.000 šarinama. Ona se, primjerice, ne plaća na prirodni plin koji se koristi u kućanstvima i za pogon motornih vozila. No, jedna od glavnih prepreka poslovanju u ovom dijelu plinskog tržišta su predstečajne nagodbe za energetske subjekte, tj. trgovce. “Tako da se gubitak Prirodnog plina u postupku predstečajnih nagodbi zbog kontinuirane isporuke plina u ogrjevnoj sezoni mjeri u milijunima kuna”, ističe Davorka Tancer apelirajući da se problem riješi i da se redefinira tko je opskrbljivač odnosno trgovac plinom u poteškoćama. Inače, na ovu tvrtku koja se nalazi u sastavu Ina Grupe trenutačno otpada gotovo 80 posto plinskog tržišta. Prema podacima Hrvatskog operatora tržišta energije, na Prvo plinarsko društvo otpada 12,8 posto, Crodux plin 3,3 posto, Vetropack nešto manje od dva posto, a Gradsku plinaru Zagreb 0,96 posto.

( 243 mil USD

izvoz drvne industrije u prvih šest mjeseci 2013.

Drvna industrija

Ambienta pok uvijek neiskori Proizvodnja drva i namještaja ima komparativne prednosti pred ne iskorištava dovoljno. Sektor je zabilježio pad zaposlenih ispod Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

rvatska drvna industrija ima niz prednosti pred drugim gospodarskim granama u Hrvatskoj. Hrvatske šume, koje upravljaju sa 75 posto šuma u Hrvatskoj, od 2002. godine nosititelj su FSC certifikata - certifikata o održivom upravljanju, a njega posjeduje i 150 drvoprerađivačkih tvrtki, što je najviše u regiji. Hrvatska drvoprerađivačka industrija sa 1480 tvrtki ostvaruje 976 milijardi kuna prihoda te izvozi uglavnom na zapadna tržišta, pretežno u zemlje Europske uni-

S drvoprerađivačkom industrijom značajnijih problema nema, smatra ministar Jakovina je. Najvrednija je sirovina slavonski hrast, koji se najviše koristi u proizvodnji namještaja i parketa. No ako je suditi po izložbi Ambienta, koja se proteklog tjedna održala na Zagrebačkom velesajmu, hrvatska drvna industrija i dalje stagnira. Na otvaranju 40. međunarodnog sajma namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije, direktor Velesajma Milan Trboje-

vić istaknuo je kako je ovaj sajam, za razliku od mnogih drugih u regiji i šire, ipak održan. I brojke govore da situacija nikako nije dobra: na ovogodišnjoj Ambienti izlagalo je 257 izlagača iz 28 zemalja svijeta. Ta brojka je značajno manja nego ranijih godina. Prisjetimo li se duge povijesti te izložbe, koja baš ove godine ima svoje 40. izdanje i koja je u najboljim godinama bila perjanica novozagrebačkog sajmišnog prostora, vidljivo je da Ambienta danas dijeli sudbinu drvne branše u kojoj je ove godine broj zaposlenih prvi put pao ispod 20.000. Izvoz ipak malo raste Otvarajući izložbu ministar poljoprivrede Ti-

homir Jakovina rekao je međutim kako, za razliku od ostalih grana koje pokriva njegovo ministarstvo, s drvoprerađivačkom industrijom značajnijih problema nema. “Već devet godina ta grana gospodarstva bilježi pozitivne rezultate. U prvih šest mjeseci ove godine izvoz iznosi oko 243 milijuna američkih dolara što je za tri postotka više nego u istom razdoblju prošle godine, dok je uvoz oko 187 milijuna američkih dolara i bilježi pad od 15 posto. Pozitivni trendovi se nastavljaju i u drugoj polovini godine”, kaže Jakovina. U okviru Ambiente Ministarstvo poljoprivrede je potpisalo ugovore s tvrtkama za čije se projekte osiguralo 50 miliju-

www.privredni.hr Broj 3799, 21. listopada 2013.

( rast od 3%

u odnosu na isto razdoblje lani

( 187 mil USD

uvoz u isto vrijeme (pad od 15%)

još jedna mogućnost za izvoz

Ikea želi hrvatske dobavljače

azala: drvo je još šten potencijal drugim gospodarskim granama zbog domaće kvalitetne sirovine, no ta se činjenica 20.000, no i dalje ostvaruju devet posto ukupnog hrvatskog izvoza nisu i neće uspjeti pripremiti za novo tržište. Domaću situaciju pojačava gospodarska kriza koja u nas traje još dulje. Zabrinjava i činjenica da je broj zaposlenih u ovom sektoru pao na 19.700 radnika. Nekada je tu radilo 55.000 ljudi i nemamo naznaka da bi neki industrijski sustavi mogli zaposliti te radnike. Ovaj je sektor podcijenjen prema drugim industrijskim sektorima, posebice prema drugim gospodarskim granama, a ostvaruje devet posto ukupnog izvoza, ima pozitivnu bilancu i bilježi velika ulaganja”, upozorava Kavran.

na kuna potpora. Novac će dobiti 120 projekata drvoprerađivača, a ukupna vrijednost tih projekata premašit će 200 milijuna kuna. Ministar nije želio kalkulirati, ali je obećao da će u proračunu za 2014. godinu financijska potpora ovoj branši biti i znatno veća. U svibnju je raspisan natječaj za dodjelu nepovratnih namjenskih sredstava kapitalne pomoći u tekućoj godini, kojim će se poticati razvoj i održivost prerade drva i proizvodnje namještaja u Hrvatskoj. Na natječaj je ukupno primljeno 185 prijava, od čega je njih 121 pozitivno ocijenjeno, dok 63 ne zadovoljava uvjete za dodjelu nepovratnih namjenskih

sredstava. Jedan poslovni subjekt je odustao od moguće potpore. Nakon provedenog cjelokupnog natječajnog postupka novac su dobili Cedar iz Kastva, Drvni centar Glina, Drvna industrija Klana, Drvoproizvod iz Jastrebarskog, Pergament iz Korenice, Slavonija DI iz Slavonskog Broda, Spin Valis, Požega, Tehnohit HR iz Pitomače, te Zlatko commerce iz Jezerana. Izdvajanja iz proračuna U proteklih šest godina drvnom sektoru je iz državnog proračuna dodijeljeno 347,9 milijuna kuna nepovratnih namjenskih sredstava čime su sufinancirana 1004 ulaganja.

“Gospodarske djelatnosti Prerada drva, Proizvodnja proizvoda od drva i pluta i Proizvodnja namještaja imaju komparativne prednosti koje treba kvalitetno i usmjereno iskoristiti za stjecanje konkurentske sposobnosti nužne za održivost na tržištu”, zaključuje ministar Jakovina. No u samom sektoru poduzetnici stanje vide nešto drugačije. “Prošle godine zabilježili smo naznake uzlaznog trenda, no ove godine je potvrđena strukturna kriza”, kaže Marijan Kavran, direktor Drvnoga klastera. “Ulaskom u EU krenula je konsolidacija industrije što je uključilo i drvni sektor. Oko četvrtine tvrtki osuđeno je na propast i zbog toga što se

Potpora je potrebna Pitanje svih pitanja za poduzetnike je kako napraviti konkurentan proizvod, kaže predsjednik Uprave Spin Valisa Zdravko Jelčić. “Drvna industrija je oslabjela i očekuje potporu izvana. Potpore su više simboličan vid s obzirom na stvarne potrebe investiranja u ovaj sektor. Mi moramo biti okrenuti inozemnom tržištu jer je ovo naše za nas premalo. Korisne su nam horizontalne potpore preko Hrvatskih šuma, koje prihvaća i Europska unija. Ono na čemu inzistiramo je da finalni proizvođači, koji nose veću dodanu vrijednost i mogu više zapošljavati, dobiju dovoljno kvalitetne sirovine, a da što manje sirove građe ide u izvoz”, zaključuje Jelčić.

Ikea ostvaruje 27 milijardi eura prihoda na svim tržištima te su i ove godine zabilježili rast prodaje od 9,5 posto. Ostvarili su 3,2 milijarde eura dobiti, a lani su otvorili 11 novih robnih kuća u devet zemalja sa 8000 novozaposlenih. Ukupno imaju 140.000 zaposlenih te 700 milijuna posjetitelja. Svojim dobavljačima plaćaju u roku od 30 dana. Ključno je pitanje mogu li se hrvatski proizvođači uklopiti u cijenu proizvoda s kojom Ikea izlazi na tržište. Hrvatski proizvođači kažu kako se obje strane trebaju potruditi da bi se na tržište plasiralo ono najbolje od hrvatske drvne industrije te da se iskoriste njezine komparativne prednosti. Proteklog tjedna održan je stoga sastanak predstavnika Ikee s pedesetak hrvatskih proizvođača, koji je organiziran u Hrvatskog gospodarskoj komori “Od svog dolaska u Hrvatsku Ikea je iskazala interes za suradnju s hrvatskim proizvođačima namještaja, ali i s ostalim proizvođačima drvoprerađivačke industrije”, rekla je Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK-a. “Ikea već 30 godina surađuje s virovitičkim Tvinom u nabavi kvalitetih finalnih drvnih proizvoda. Očekujem da će sljedeće godine među 9500 proizvoda u prvoj Ikeinoj robnoj kući u Hrvatskoj biti i proizvodi hrvatskih tvrtki”, dodala je Božica Marković.

Sastanak s hrvatskim proizvođačima predsjednik Ikee Hrvatska Dragan Skalušević nazvao je jednim od najvažnijih sastanaka koje su održali u Hrvatskoj. “Strategija razvoja Ikee do 2020. godine je rast na već postojećim tržištima, ali i ulazak na nova tržišta. U procesu je izgradnja i otvaranje robne kuće Ikea u Zagrebu, na 38.000 četvornih metara, koja će zapošlja-

Svojim dobavljačima Ikea plaća u roku od 30 dana vati 300 radnika. U planu je i otvaranje robnih kuća u Splitu i Rijeci. Želimo dobavljače koji su konkurentni i koji će dobiti mogućnost da svoje proizvode izvoze širom svijeta. Suradnju s hrvatskim dobavljačima planiramo od samog početka te ju namjeravamo proširiti na cijelu regiju”, kazao je Skalušević dodavši kako im je namjera ostvarivati dugoročne partnerske odnose. Ikea s pozitivnom energijom prilazi svom dobavljaču te osim brige o krajnjem kupcu koji očekuje kvalitetan proizvod, vodi brigu i o zaštiti okoliša i radnicima dobavljačkih tvrtki, kaže predsjednik Uprave Tvina Ivan Špoljarić. “Tvin, koji surađuje s Ikeom već 30 godina, kroz tu je suradnju poboljšao svoju organizaciju i kontrolu proizvoda”, naglasio je Špoljarić. (K.S.)

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3799, 21. listopada 2013.

( blizu 2 mil tona ( to je 53% više očekivani urod kukuruza

od prošlogodišnjih 1,3 milijuna tona

JESENSKA SJETVA I BERBA

Mršava jesenska sjetva Jesenska sjetva će biti obavljena na manjim površinama uz smanjenu predsjetvenu gnojidbu, te uz primjenu tzv. farmerskog sjemena, tvrde osječko-baranjski mali proizvođači Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

rema najavama poljoprivrednih proizvođača, ovogodišnja jesenska sjetva na području Osječkobaranjske županije (ali i ostalih ratarskih županija) bit će obavljena u smanjenom obujmu u odnosu na prošlu godinu. Pored razočaranosti i loših iskustava s ovogodišnjim niskim otkupnim cijenama većine ratarskih kultura, razlozi za smanjenu sjetvu su i u financijskim problemima poljoprivrednih proizvođača, kao i nepoznavanju otkupnih cijena poljoprivrednih proizvo-

da. Posebno se to odražava na sjetvu pšenice, koja ne samo da će biti posijana na manje površina nego i u reduciranom obliku. To znači smanje-

Nezadovoljni cijenom u Hrvatskoj, baranjski proizvođači suncokreta prodali su tisuću tona u Mađarskoj nu predsjetvenu gnojidbu, ali i, što je za proizvodnju pogubnije, sjetvu farmerskog sjemena. Predstavnici Petrokemije tvrde da svih vrsta gnojiva ima do-

voljno, no interes poljoprivrednih proizvođača je vrlo mali unatoč činjenici da je cijena gnojiva snižena od 10 do 18 posto. Ove godine proizvođači pokazuju povećan interes za sjetvu uljane repice za što Tvornica ulja Čepin ima ugovorenu sjetvu na 5000 hektara. Berba u tijeku U ovogodišnjoj proljetnoj sjetvi pak zasijano je 126.200 hektara jarih kultura čija je berba u tijeku ili se vrlo brzo očekuje. Najzastupljeniji je bio kukuruz koji je zasijan na 75.000 hektara i dao je dobre prinose. Prema podacima Državnog zavoda

Predstavljen Zakon o poljoprivrednom zemljištu Poljoprivrednicima je u HGK-ŽK-u Osijek predstavljen Zakon o poljoprivrednom zemljištu, odnosno njegova primjena i provedba. “Koncepcija raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem je bitno različita u odnosu na ranija zakonska rješenja. Razlika je u tome da više nema prodaje, osnovni je oblik raspolaganja zakup, i to na rok od 50 godina. Također sve zakupe za raspolaganje zemljištem provodi Agencija za poljoprivredno zemljište”, ustvrdila je Snježana Kraml, predstavnica Agencije. Prijedlog provedbe toga zakona dao je Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, koji je rekao da prvo treba funkcioniranje tog zakona isprobati na manjim površinama, a pokaže li se dobrim, možemo ga primijeniti i na sve ostale poljoprivredne površine. za statistiku, ove se godine očekuje urod od blizu dva milijuna tona kukuruza što je za 53 posto više od prošlogodišnjih 1,3 milijuna tona. Ono što nije dobro je najava smanjenja cijene merkantilnog kukuruza na tek kunu po kilogramu. Pri kraju je i žetva

suncokreta, a osječko Žito - u čijem se sklopu nalazi i Tvornica ulja Čepin - ponudilo je otkupnu cijenu od dvije kune po kilogramu standardne kvalitete, te je spremno otkupiti sve ponuđene količine i isplatiti ih u roku od dva tjedna. Međutim, baranjski proizvođači suncokreta

okupljeni u klaster, nezadovoljni ponuđenom cijenom Žita, prodali su 1000 tona suncokreta u Mađarsku po cijeni od 2,20 kuna uz naknadno dobivanje boniteta za uljnost. Njihov otkupljivač čak im nudi ugovor i za iduću godinu uz 30 posto jeftiniji repromaterijal.

Zaštita i očuvanje vodnih resursa

ISO Forum Croaticum

Ugovori za financiranje aglomeracija

Mjerenjem kvalitete do uspješnog upravljanja

Ugovore za izradu studijsko-projektne dokumentacije u vrijednosti 18,9 milijuna kuna dobilo je šest komunalnih poduzeća iz Zagrebačke, Varaždinske, Međimurske i Sisačkomoslavačke županije. Svečanost uručenja ugovora održana je proteklog tjedna u zgradi Hrvatskih voda u Zagrebu, a ugovore su dobili predstavnici Ivakopa, Ivkoma, Komunalnog centra

Ivanić Grad, Međimurskih voda, Novokoma te Voda Jastrebarsko. Ugovori su dobiveni za aglomeracije Donja Dubrava, Ivanec, Ivanić Grad, Jastrebarsko, Mursko Središće i Novska, a odobreni su u sklopu projekta “Priprema projekata za sufinanciranje sredstvima strukturnih fondova EU-a u svrhu zaštite vodnih resursa Hrvatske kroz poboljšanje sustava vodoopskrbe i integriranog sustava upravljanja otpadnim vodama”. Studijsko-projektnu dokumentaciju izradit će konzorcij predvođen danskom tvrtkom Grontmij A/S. U konzorciju su i hrvatske tvrtke Proning DHI i Hidroprojekt-Con-

sult. Na svečanosti uručenja ugovora Zijah Mahmutspahić, zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda rekao je da je procijenjena vrijednost investicija za svih šest aglomeracija unutar tih ugovora oko 820 milijuna kuna. Dodao je da će se ti projekti prijaviti za fondove EU-a. Zajednički cilj pripreme i provedbe tih projekata je prilagodba s pravnom stečevinom EU-a u sektoru vodnoga gospodarstva. Danski veleposlanik Poul Erik Dam Kristensen na svečanom je uručenju ugovora rekao kako je Hrvatska u zaštiti i očuvanju vodnih resursa u samom europskom i svjetskom vrhu. (S.P.)

Ključ uspješnog upravljanja je kontinuirano mjerenje kvalitete, a kako bi se ispitala kvaliteta usluga u visokom obrazovanju, na Osječkom sveučilištu razvijen je model za upravljanje tom kvalitetom. Mjereni su stavovi i percepcija svih zainteresiranih subjekata u obrazovnom procesu, tj. bivših i sadašnjih studenata te profesora, rekla je Jelena Legčević, profesorica s osječkog Pravnog fakulteta na prošlotjednom predavanju Razvoj modela za upravljanje kvalitetom u visokom obrazovanju. Predavanje je održano u sklopu tribine ISO Forum Croaticum u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Jelena Legčević

pritom je istaknula kako se kvaliteta mora osigurati kroz razne obrazovne programe. U tome treba slijediti, napomenula je, europske standarde i smjernice za osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju. Ti standardi obuhvaćaju: strategiju razvoja i postupke za osiguranje kvalitete, odobrenje, nadziranje i periodični pregled programa i kvalifikacija, osiguranje

kvalitete nastavničkog kadra, ocjenjivanje studenata, izvore učenja i pomoć studentima, sustav informiranja te javno informiranje. Nakon provedenog istraživanja zaključeno je kako su kvalitetu visokog obrazovanja višim ocjenama ocijenili studenti viših godina studija, oni koji redovito pohađaju nastavu te studenti s boljim prosjekom ocjena. (S.P.)

enterprise europe

info

Broj 94, 21. listopada 2013.

Projekt IMAGEEN

Novac za čistiji transport Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sa 9,7 milijuna kuna sufinancira tvrtkama i obrtnicima nabavu novih ekološki prihvatljivijih vozila kategorije M1 (osobna vozila), M2 i M3 (autobusi), nabavu eko guma, pregradnju postojećih vozila na ukapljeni naftni i stlačeni prirodni plin, te izgradnju punionice za vozila na stlačeni prirodni plin. Korisnici su sredstva dobili putem zajmova i subvencija. Zajmovi do 1,4 milijuna kuna dani su na rok od pet godina s mogućnošću odgode povrata sredstava do dvije godine, dok sredstva subvencije iznose do 200.000 kuna po projektu. Do 800.000 kuna subvencionirat će se i kamate na već odobrene namjenske kredite. Fond je poticao ulaganje u ovo područje te se autoprijevoznicima pomoglo kupiti 1159 cestovnih teretnih vozila standarda EURO 5. Cilj Europske unije je da se do 2020. godine emisija ugljičnog dioksida smanji na 95 grama po prijeđenom kilometru, pa će tako Fond uskoro početi i s financiranjem programa edukacije za profesionalne vozače što predstavlja inovativni temelj dobrog, ekonomičnog i ekološkog upravljanja vozilom.

Eko dizajn za male i srednje poduzetnike Prvim treningom započeo je projekt kojim će se predstaviti i promovirati eko dizajn u sektoru hrane i pića. Projekt vodi Gospodarska zbornica Slovenije te šest partnera iz Italije, Bugarske, Srbije, Njemačke i Hrvatske Prvim međunarodnim treningom organiziranim za sve partnere projekta, koji se održao u Padovi početkom listopada, započeo je operativni dio projekta IMAGEEN. Njime se želi predstaviti i promovirati eko dizajn u sektoru hrane i pića. Predavači/stručnjaci iz navedenih područja obradili su glavne značajke koje će partneri na lokalnim radionicama prenijeti malim i srednjim poduzetnicima. Aktivnosti projekta usmjerene su na područja u kojima eko dizajn još nije razvijen, ali za njega postoji potencijal. Uključuje sektor prehrambene industrije i proizvodnje pića, oboje u kontekstu pakiranja (ambalaže). Eko dizajn omogućuje proizvođačima da već od ranih faza dizajna proizvoda uzmu u obzir okolišna pitanja. On pridonosi jačanju konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva kroz poticanje inovacija (redizajniranje proizvoda, stvaranje novih “zelenih” proizvoda ili asortimana), smanjenje troškova kroz smanjenje ulaznih sirovina, povećanje kvalitete, povećanje prodaje kroz nove tržišne prilike

(uključujući i javnu nabavu), usklađivanje s ekološkim standardima, te olakšavanje usklađenosti s ekološkim procedurama (što u konačnici dovodi do smanjenja troškova poslovanja). Projektom će se učiniti sve kako bi se podigla svijest o eko dizajnu kod malog i srednjeg poduzetništva, kao i o mogućnostima koje pruža standardizacija. Malim i srednjim poduzetnicima pružit će se i savjetodavne usluge na temu eko dizajna, a moći će dobiti i naprednu podršku u razvoju proizvo-

da. Proizvođačima će se pomoći i u redizajniranju njihovih proizvoda. Projektni konzorcij IMAGEEN vodi Gospodarska zbornica Slovenije i čini ga šest partnera iz Italije, Bugarske, Srbije, Njemačke i Hrvatske, a sve su članice Europske poduzetničke mreže. IMAGEEN financira Europska komisija u sklopu Programa za poduzetništvo i inovacije. S obzirom na to da je umrežavanje stručnjaka iz sektora eko dizajna s malim i srednjim poduzetnicima iz Europe kroz Europsku poduzetničku mrežu jedna od osnovnih aktivnosti, i hrvatski poduzetnici - posebice oni iz sektora pakiranja i dizajna u industriji hrane i pića - pozvani su na suradnju i edukaciju koja će se odvijati kroz treninge i nacionalne radionice. Više informacija moguće je dobiti na telefon 031/251 000, a sva pitanja mogu se slati putem elektroničke pošte na adresu: ured@tera.hr.

enterprise europe Nova koncepcija ECDL-a

Vještine valja bolje sljubiti s potrebama tržišta Prema nekim procjenama, do 2015. godine čak 90 posto poslova zahtijevat će osnovna računalna znanja Boris Odorčić

oka, Twittera ili gledanje filmova i slušanje glazbe na internetu, već na ona znanja koja traži tržište rada, tj. poslodavci. “A oni se slažu upravo u tome da mladi danas nemaju dovoljno vještina za kojima vapi suvremeno poslovanje. Stoga novim ECDL-om nastojimo na naj-

U Hrvatskoj će se od 1. siječnja 2014. godine početi primjenjivati nova koncepcija Europske računalne diplome (ECDL - European Computer Driving Licence). Ova diploma zapravo je potvrda o stečenim vještinama informatičke pismenosti, kojom neka osoba dokazuje poznavanje rada na računalu prema ECDL normama. S više od osam milijuna korisnika, ECDL je jedan od najvećih svjetskih edukacijskih sustava certifikacije koji je trenutačno dostupan u 144 zemlje i preveden na 36 jezika.

Čak 49 posto Europljana nema ICT vještine na zadovoljavajućoj razini

Nositelj licence u svijetu je ECDL fondacija iz Dublina koja razvija sustav, dodjeljuje pravo korištenja ovlaštenim organizacijama u pojedinim zemljama te provjerava kvalitetu rada sustava sukladno ECDL normama. Nositelj te licence u nas je Hrvatski informatički zbor (HIZ), krovna udruga domaćih informatičara. Damien O’Sullivan, glavni izvršni direktor ECDL fondacije, kaže kako je danas tehnologija mnogo prisutnija u svakodnevici nego što je bila prije 10 godina. “Jedan od razloga je pojava smartphonea i tableta zahvaljujući kojima je moguće češće koristiti internet. Nekada se on koristio samo ujutro ili uvečer, a sada je naš virtualni život isprepleten sa stvarnim. Stoga je tu promjenu ljudske svakodnevi-

ce važno na odgovarajući način pratiti ICT znanjima i vještinama”, istaknuo je O’Sullivan na 7. regionalnom forumu - ECDL u provedbi Digitalne agende za Europu 2020. Važno je, međutim, naglasiti kako su znanja i vještine koje se koriste u svakodnevnom životu često nedovoljne za posao. “Tako osoba koja se osjeća ugodno koristeći tablet kod kuće kako bi, primjerice, provjerila što ima novo na društvenim mrežama

ili poslala e-mail, nije nužno zadovoljna na poslu kada njime barata u neke druge svrhe”, objasnio je on dodavši kako će osobno računalo i dalje biti “radni konj” u poslovanju. Milijun radnih mjesta Nadalje, prema nekim procjenama, do 2015. godine čak 90 posto poslova zahtijevat će osnovna računalna znanja. Pritom se ne misli na korištenje Facebo-

bolji mogući način pripremiti mlade za modernu poslovnu svakodnevicu”, naglasio je. Osim nedostatka odgovarajućih vještina, Europa bi do tada mogla postati svojevrsna crna rupa za ICT poslove uopće. “Jer, pokazuju neka istraživanja, do 2015. godine u Europi će biti nepopunjeno čak milijun poslova u ICT sektoru”, napomenuo je. Kada se govori o ICT-u i poslovanju, ne manje važno je i sigurnosno pitanje. “Mnogi koriste privatne uređaje kako bi od kuće odradili dio posla. Na taj način povećava se rizik od napada cyber kriminalaca jer takvi uređaji često nemaju ugrađen sigurnosni softver kao oni u tvrtki”, upozorio je O’Sullivan. Hrvoje Balen, član Uprave Učilišta Algebra, ističe kako ICT vještine čak 49 posto Europljana nisu na zadovoljavajućoj razini. Stoga cijela priča o ECDL-u mora biti usko povezana s tržištem rada jer u protivnom ona nema smisla.

Algebri dodijeljeno priznanje za promociju informatičke pismenosti Povodom desetogodišnjice ECDL obrazovanja u Hrvatskoj, Hrvatska informatička zajednica, kao nositelj programa ECDL edukacije na području Hrvatske, i ECDL fondacija dodijelili su Učilištu Algebra priznanje za poseban doprinos uvođenju, provođenju i razvoju ECDL školovanja u Hrvatskoj. Od 2003. godine kada je potpisala ugovor o provođenju ECDL programa, Algebra je, kao najveći trening i ispitni centar

za ECDL u regiji, u program upisala više od 9200 polaznika, certificirala je 98 predavača za provođenje ovih programa te je razvila vlastiti sustav za automatsko testiranje polaznika na kojemu je dosad položeno više od 150.000 ispita u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji te Bosni i Hercegovini. Besplatnom ispitnom sustavu za polaganje ECDL ispita dosad je pristupilo 950.000 zainteresiranih polaznika, a Algebrine knjige vezane uz ECDL tematiku prodane su u više od 100.000 primjera-

ka. Tijekom ovih 10 godina koliko provodi ECDL edukaciju, Algebra je također mnogo napravila na promoviranju vrijednosti informatičke pismenosti prema skupinama kojima ovaj vid društvene uključenosti naročito puno donosi, poput nezaposlenih osoba, osoba s invaliditetom, organizacija civilnog društva i drugih. ECDL edukacija bila je, u realizaciji Algebre, i dijelom mnogih projekata koji su u Hrvatskoj financirani iz fondova EU-a.

www.een.hr

21. listopada 2013.

2 3

EPA 2013. Awards

Nagrađeni najbolji IPA projekti

U Europskom parlamentu održana je konferencija Europskog udruženja projekata EPA i dodijeljene nagrade za najbolje projekte financirane iz programa IPA U Europskom parlamentu održana je godišnja konferencija organizacije European Projects Association (EPA) pod nazivom Perspektive za teritorijalnu suradnju 2014-2020 – očekivanja nakon pristupa Republike Hrvatske Europskoj uniji. Dodijeljena su i priznanja za projekte financirane putem Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA), kao i priznanja ad personam za doprinos lokalnom i regionalnom razvoju. Konferencija je organizirana pod pokroviteljstvom Marina Baldinija, člana Europskog parlamenta za ekonomske i monetarne politike, predstavnika Europske socijaldemokratske stranke te u suradnji s Europskom akademijom za obrazovanje i društveno istraživanje. Na skupu se govorilo o promjenama koje je donio ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju i o planovima za teritorijalnu suradnju u razdoblju 2014.-2020.:

Direktorica predstavništva Hrvatske gospodarske komore u Bruxellesu i članica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora Dragica Martinović uručila je nagrade EPA-e za osobni doprinos razvoju Europske unije na regionalnoj i lokalnoj razini o prekograničnoj, transnacionalnoj i međuregionalnoj suradnji, sudjelovanju u makroregionalnim strategijama gdje su za Republiku Hrvatsku značajne Dunavska i Jadransko-jonska strategija, te o sudjelovanju u europskim grupacijama za teritorijalnu suradnju (EGTC). Na skupu je istaknuto kako je oživljavanje malog i srednjeg poduzetništva vrlo važno za regionalni razvoj te da će u novom programskom razdoblju prekogranična suradnja s bliskim i susjednim regijama predstavljati jedan od prioriteta i izazova za županije i regije. Projekti teri-

torijalne suradnje bit će također usmjereni na razvoj infrastrukture, zaštitu okoliša, istraživanje i razvoj te inovacije, povezivanje među regijama te smanjenje nezaposlenosti i socijalnu inkluziju, a gradit će se na primjerima dobre prakse i u okvirima do sada sklopljenih partnerstava.

gospodarskog i socijalnog odbora Dragica Martinović uručila je nagrade EPA-e za osobni doprinos razvoju Europske unije na regionalnoj i lokalnoj razini.

EPA je nagradila priznanjima primjere dobre projektne prakse u sklopu kampanje ostvarene u suradnji s Europskim ekonomskim i socijalnim odborom 2012. godine pod imenom “Čime ti pridonosiš... boljem društvu” (What are you doing... for a better society). Jedan od ciljeva kampanje je što efikasnija diseminacija primjera dobre prakse unutar Europske unije i šire.

Priznanje za najbolji projekt u tijeku uručeno je voditelju Odjela za međunarodnu suradnju austrijskog Agrarmarkta Franzu Patschki za projekt “Podrška ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i regionalnog razvoja u Kosovu pri razvoju zakonodavstva i politika te implementaciji programa za razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj” (Support to the Ministry of Agriculture, Forestry and Rural Development in Kosovo in legislative and policy development and in implementing the Agricultural and Rural Development Program - Agrarmarkt Austria).

Potaknuta ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju i ujedno završetkom financijskog i programskog razdoblja u kojem je za novu državu članicu Instrument za pretpristupnu pomoć igrao značajnu ulogu, EPA je nagradila upravo projekte financirane iz IPA-e. Direktorica predstavništva Hrvatske gospodarske komore u Bruxellesu i članica Europskog

Druga nagrada uručena je ravnateljici Centra za poduzetničko obrazovanje za Jugoistočnu Europu (SEECEL Croatia) Efki Heder za projekt “Razvoj poduzetničkog društva na zapadnom Balkanu i u Turskoj” (Developing the entrepreneurial society in Western Balkans and Turkey - support to the South East European Centre for Entrepreneurial Learning (SEECEL)).

Treća nagrada uručena je Jasenki Kapuralin, voditeljici razvojnih programa Agencije za ruralni razvoj Istre za “Ključ za kvalitetu u razvoju te odgovornu izgradnju vrijednosti u izvorima prehrane u poljoprivredi s obje strane jadranske obale” (KEY Q - A Key for the Quality in the development and responsible value build up of agro-food resources from both Adriatic coasts). Priznanje za najbolje zaključene projekte dodijeljeno je redom: voditelju programa Organisation for Economic Cooperation and Development - OECD France Alanu Paicu za Regionalnu inicijativu za kompetitivnost zapadnog Balkana (Western Balkans Regional Competitiveness Initiative), povjerenici za zaštitu osobnih podataka u Albaniji Flori Çabej (Pogaçe) za projekt “Jačanje zaštite podataka i prilagođavanje s europskim standardima” (Strengthening of the Data Protection Commissioner Office in Albania for Alignment with European Standards); voditelju Vojvodina Metal klastera Zoranu Pekezu, za projekt Vojvodina Metal Cluster – VMC.

enterprise europe Rad na crno

Svaki peti radnik u je ilegalac

U Hrvatskoj rad na crno čini oko jedne trećine tržišta rada, uz blagi porast od početka krize. Prošle godine inspekcija rada zatekla je 1699 nep Rad na crno više nije problem pojedinih zemalja, već problem cijele Europe. Stoga je nužno jačati bilateralnu suradnju zemalja, ali i donijeti zajedničku platformu za borbu protiv sive ekonomije, zaključili su ministri rada 14 europskih zemalja na konferenciji u Zagrebu.

jačati prekogranična suradnja inspekcija, kako bi se ne samo suzbila nelojalna konkurencija nego i poboljšali uvjeti rada za radnike. Na razini cijelog EU-a procjenjuje se da se radom na crno ostvaruje 18,4 posto BDP-a, dok je, primjerice, u Sloveniji taj udjel 24,7 posto.

Domaćin skupa, hrvatski ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, rekao je da u Hrvatskoj rad na crno čini oko jedne trećine tržišta rada, uz blagi porast od početka krize. Prošle godine inspekcija rada zatekla je 1699 neprijavljenih radnika, od čega 374 stranca bez radne dozvole. U borbi protiv rada na crno Mrsić najavljuje nove mjere: obvezu prijavljivanja radnika u roku od 24 sata, reformu inspekcije te proširenje ovlasti carinske i porezne inspekcije na prekršaje iz radnog zakonodavstva. Europski povjerenik za zapošljavanje Laszlo Andor najavio je da će zajednička platforma za borbu protiv rada na crno biti objavljena početkom 2014. godine, te da će se njome

Krivi savjeti MMF-a U Bosni i Hercegovini na crno radi oko 200.000 radnika, nezaposlenih je službeno 555.000, a legalno zaposlenih 686.000. Stoga Damir Dizdarević, pomoćnik ministra civilnih poslova BiH, procjenjuje da stvarna stopa nezaposlenosti nije 44,6 posto, kako to iskazuje statistika, nego oko 28 posto. U Austriji vrijednost ilegalnog tržišta rada procjenjuju na 2,5 milijardi eura godišnje, a najviše radnika na crno otkrivaju u graditeljstvu. Austrija na tom području već ima prekograničnu suradnju s Njemačkom, kao što je Bugarska ima s Grčkom i Rumunjskom. U Moldaviji je ukupno 850.000 legalno zaposlenih, a broj radnika na crno

je čak 340.000, zbog čega je tamošnja vlada za četiri puta povećala kazne za takve prekršaje. U Crnoj Gori neformalno tržište rada procjenjuju na 29 posto, zbog čega država gubi i do 10 posto prihoda proračuna, a deficit joj je upola manji. Crnogorski ministar rada Mladen Bošković požalio se da ih je u tom pitanju MMF posve krivo savjetovao da povećaju poreze i doprinose na plaće, a oni su ubrzo shvatili da se sav taj višak prihoda prelio u sivu ekonomiju, umjesto u proračun. Slično kao Bošković, njegov srbijanski kolega Zoran Martinović zalaže se za kombinaciju kaznenih mjera i smanjenja troškova rada kao najbolju metodu borbe protiv rada na crno. U Srbiji procjenjuju broj ilegalnih radnika na između 320.000 i 350.000, a prošle godine su ih u 30.000 kontrola otkrili 6000. Kazne su do 10.000 eura, mnogo niže nego u Njemačkoj, gdje mogu biti i do 500.000 eura. Najoštrije kazne ipak ima Rumunjska, gdje poslodavac kod kojega se zatekne više od pet ilegalnih radnika može dobiti i do dvije godine zatvora.

Alternativno rješavanje sporova u EU-u

Mirenjem do kompromisn Manje važne sporove trebale bi rješavati osobe ovlaštene za medijaciju, tj. mirenje. Tako bi se izbjeglo dugogodišnje povlačenje predmeta Kvalitetna suradnja uprave i pravosuđa s gospodarstvom nužan je preduvjet za razvoj konkurentnog gospodarstva u kojem alternativno rješavanje sporova poput medijacije ili mirenja ima značajnu ulogu, rečeno je na 4. međunarodnoj konferenciji pod nazivom Alternativno rješavanje sporova - suradnja uprave i pravosuđa s gospodarstvom održanoj proteklog tjedna u Hrvatskoj obrtničkoj komori. Tom je prigodom Dragutin Ranogajec, predsjednik HOK-a, istaknuo kako je na području alternativnog rješavanja sporova Komora uhvatila korak s načinom rješavanja sporova u ostalim članicama EU-a. Prema podacima Ministarstva pravosuđa, na sudovima u Hrvatskoj prošle je godine zabilježeno 2,5 milijuna predmeta. Nezadovoljstvo ko-

ličinom neriješenih sudskih sporova iskazao je Damir Kontrec, predsjednik Suda časti i Centra za mirenje HOK-a, koji je naglasio kako bi manje važne sporove trebale rješavati osobe ovlaštene za medijaciju, tj. mirenje. Tako bi se izbjeglo dugogodišnje povlačenje predmeta po sudovima od kojih neki završe u zastarama. Treba naglasiti kako su medijatori osobe raznih zvanja, ali svi oni moraju završiti posebne tečajeve za medijatore koje uglavnom organizira Hrvatska udruga za mirenje. Medijatori s posebnim pravima Kako se mirenjem rješavaju sporovi u EU-u istaknuto je na primjerima Belgije, Finske i Austrije. Tako je Stefaan Voet sa Sveučilišta u Ghentu u Belgiji rekao kako primjerice Belgija i Nizozemska imaju nekoliko

www.een.hr

21. listopada 2013.

u Europi

4 5

Četvrti regionalni okrugli stol o socijalnom dijalogu u Jugoistočnoj Europi

prijavljenih radnika, od čega 374 stranca bez radne dozvole

Socijalnim dijalogom do izlaska iz krize Socijalni dijalog dovodi do ekonomske konkurentnosti i balansirane političke situacije te mora odražavati interese radnika i poslodavaca

nih rješenja po sudovima od kojih neki završe u zastarama sustava medijacije. “U Direktivi medijacije u EU-u kaže se kako se tijekom procesa medijacije treba poštivati sudski postupak. Troškovi mirenja ovise o vrsti slučaja, a medijatori u Belgiji i Nizozemskoj mogu zaraditi između 80 i 250 eura na sat”, istaknuo je Voet. No, on je ipak nezadovoljan uspjehom procesa mirenja u Belgiji jer smatra da tamošnji odvjetnici ne žele promicati takvo alternativno rješavanje sporova nego misle samo na vlastite interese. U Finskoj i nordijskim zemljama također postoji niz oblika alternativnog rješavanja sporova, ali ne postoji zakon o općoj medijaciji. Govoreći o sudskoj medijaciji, Kaijus Ervasti, predsjednik uprave Nacionalnog istraživačkog instituta pravosudne politike iz Finske, je rekao kako je

ta vrsta medijacije dobrovoljni proces kojim upravlja sudac. Pritom same stranke u sporu moraju pronaći rješenje svoga problema, a medijator im samo pomaže u tome. U Finskoj je u razdoblju od 2006. do 2010. godine mirenjem bilo riješeno samo od jedan do tri posto raznih slučajeva dok se 2011. i 2012. godine povećalo na pet do šest posto. U sudskoj medijaciji 68 posto slučajeva rješava se nagodbom. U Austriji je medijacija započela još 1990. godine, a trenutno u toj zemlji postoji 2300 ovlaštenih medijatora. Marianus Mautner, medijator iz Austrije, rekao je kako u toj zemlji svatko može biti medijator jer to nije uređeno zanimanje, no ipak postoje posebni medijatori registrirani kod Ministarstva pravosuđa koji imaju posebna prava. (S.P.)

U zemljama članicama Europske unije socijalni dijalog se odvija između ministarstava, udruga poslodavaca i sindikata. Upravo je socijalni dijalog bitan u rješavanju krize, a to je i dodana vrijednost u političkom i ekonomskom odlučivanju, rekao je Laszlo Andor, povjerenik EU-a za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje na prošlotjednom 4. regionalnom okruglom stolu na temu Socijalni dijalog u Jugoistočnoj Europi održanom u Zagrebu. Na okruglom stolu su sudjelovali predstavnici ministarstava rada, udruga poslodavaca i sindikata iz Hrvatske, Rumunjske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Republike Srpske, Moldavije, Crne Gore, Albanije, Njemačke i Austrije. Među ostalim, bilo je riječi o promjenama u radnom zakonodavstvu u zemljama Jugoistočne Europe te o razvoju socijalnog dijaloga u regiji u usporedbi s prethodnom godinom. Socijalni dijalog dovodi do ekonomske konkurentnosti i balansirane političke situacije te mora odražavati interese radnika i poslodavaca. “Socijalni partneri u svakoj regiji EU-a trebaju biti sustavno angažirani, a isto tako je potrebno pojačati socijalni dijalog na europskoj razini. Unija je na pragu izlaska iz krize, a njeno gospodarstvo u fazi oporavka. Pohvalno je i to što je prije nekoliko mjeseci zaustavljen daljnji rast nezaposlenosti”,

istaknuo je Andor. Dodao je kako će se iz proračuna EU-a državama članicama pružiti dodatna financijska potpora za određene projekte za mlade pod nazivom Garancija za mlade. U uvodnom dijelu okruglog stola govorio je Roland Feicht, direktor Zaklade Friedrich Ebert, koji je rekao kako je cilj okruglog stola razmjena iskustva u oblikovanju radnih pitanja te upravo poticanje socijalnog dijaloga jer to osnažuje i izjednačava prava radnika. Govoreći o socijalnom dijalogu u Hrvatskoj, Mirando

Područje radnih odnosa treba osigurati na način da se osigura dostojanstvo radnika, rekao je Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava, rekao je kako su stabilni radni odnosi preduvjet produktivnosti radne snage, ali ih nije moguće ostvariti bez socijalnog dijaloga. “U Hrvatskoj se trenutno izrađuje novi zakon o radu kojim se želi postići ravnoteža u zaštiti radničkih prava. Područje radnih odnosa treba osigurati na način da se osigura dostojanstvo radnika”, istaknuo je Mrsić. (S.P.)

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI

Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted.europa.eu.

Testno bušenje Katowicki Holding Węglowy S.A., Katowice, Poljska, traži usluge testnog bušenja. Natječaj je otvoren do 25. listopada, a prijave na poljskom jeziku se predaju na Katowicki Holding Węglowy S.A., ul. Damrota 16-18, For the attention of: Sylwia Nizio, 40022 Katowice, Poland s.nizio@khw.pl. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Žičani proizvodi Lubelski Węgiel, Puchaczów, Poljska, traži žičane proizvode. Natječaj je otvoren do 25. listopada, a prijave na poljskom jeziku se predaju na Lubelski Węgiel Bogdanka S.A. w Bogdance, Bogdanka, For the attention of: Dariusz Stawowy 21-013 Puchaczów, Poland, dstawowy@lw.com.pl. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Inženjerske usluge Communauté d’agglomération du Sud, Le Tampon Cedex, Francuska, tra-

ži nabavu inženjerskih usluga. Natječaj je otvoren do 7. studenoga, a prijave na francuskom jeziku se predaju na Communauté d’agglomération du Sud, 379 rue Hubert Delisle –BP 437, Contact point(s): Direction des affaires juridiques et de la commande publique, For the attention of: M. le président, 97838 Le Tampon Cedex, France. Više podataka o nadmetanju na https://casud.achatpublic.com.

njemačkom jeziku se predaju na DB ProjektBau GmbH, Äußere CramerKlett-Str. 3, Contact point(s): Deutsche Bahn AG, Beschaffung Infrastruktur, Region Süd, Sandstraße 38-40, 90443 Nürnberg, For the attention of: Janine Schmitt, 90489 Nürnberg, Germany, janine.schmitt@deutschebahn.com. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Smart kartice Rail Settlement Plan Limited, London, Ujedinjeno Kraljevstvo, traži nabavu smart kartica. Natječaj je otvoren do 30. listopada, a prijave na engleskom jeziku se predaju na Rail Settlement Plan Limited, 2nd Floor, 200 Aldersgate For the attention of: Roger Petty, EC1A 4HD London, United Kingdom, seft.tenders@atoc.org. Više podataka o nadmetanju i natječajna dokumentacija na istoj adresi.

Lijekovi Klinički bolnički centar Zagreb traži nabavu lijekova. Natječaj je otvoren do 14. studenoga, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Klinički bolnički centar Zagreb, 46377257342, Šalata 2, Contact point(s): Sektor za provođenje postupaka javne nabave, For the attention of: Vesna Žiger, oec. Renata Szabo, upr. pravnik, 10000 Zagreb; Croatia, vziger@kbc-zagreb. hr, rszabo@kbc-zagreb.hr. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Arhitektonske, inženjerske i usluge planiranja DB ProjektBau GmbH, Nürnberg, Njemačka, traži arhitektonske, inženjerske i usluge planiranja. Natječaj je otvoren do 28. listopada, a prijave na

Servis i održavanje mjernih aparata Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar traži uslugu održavanja i servisiranja mjernih i testnih aparata. Na-

tječaj je otvoren do 6. studenoga, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar 33392005961, Mirogojska cesta 16, Contact point(s): Služba za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju, For the attention of: Jasenka Šabarić, dipl.san.ing., 10000 Zagreb, Croatia, jasenka.sabaric@stampar.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2013 %2fS+002-0080575. Autobusi Kujawsko-Pomorski Transport Samochodowy Spółka Akcyjna, Włocławek, Poljska, traži nabavu gradskih autobusa. Natječaj je otvoren do 25. listopada, a prijave na poljskom jeziku se predaju na Kujawsko-Pomorski Transport Samochodowy Spółka Akcyjna, ul. Wieniecka 39, Contact point(s): Kujawsko-Pomorski Transport Samochodowy S.A. Włocławek Oddział w Brodnicy, ul. Podgórna 66a, 87- 300 Brodnica, For the attention of: Stanisław Jastrzębski, 87-800 Włocławek, Poland, jastrzebski@pkscbr.strefa.pl. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani. Pribor za kulinarstvo i profesionalnu pripremu hrane (BRFR20130801002) Francuska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju pribora za kulinarstvo i uređaja koji se koriste u svrhe cateringa i profesionalnog pripremanja hrane, traži dobavljače proizvoda od drva i onih od nehrđajućeg čelika i aluminija, kako bi poboljšali kvalitetu i dizajn proizvoda. Mliječni proizvodi (BORO20130902002) Rumunjska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju mliječnih proizvoda, sladoleda i drugih smrznutih deserta po posebnoj recepturi koja ih čini jedinstvenim na rumunjskom tržištu, traži distributere i zastupnike za svoje proizvode.

Namještaj (BOHU20130723001) Mađarska tvrtka specijalizirana za izradu posebnog, kvalitetnog i tradicionalnog namještaja za kuhinju, dnevni boravak, sobe, namještaja za hotele, urede i trgovačke prostore, traži trgovačko-posredničke usluge: distributere, agente, predstavnike. Mađarska tvrtka nudi podugovaranje, a nudi i kompletnu tvrtku ili njen dio na prodaju, kao i suradnju u obliku joint venturea.

Sustavi za dojavu požara (BOSE20130826001) Švedska tvrtka, koja razvija i prodaje sustave za otkrivanje vatre/dojavu požara i dima, traži distributere. Tvrtka radi sa sustavima za hotele, vjetroelektrane, industriju, bolnice... Tvrtka ima veliko znanje i iskustvo u radu sa sustavima za dojavu požara, svi sustavi su razvijeni i testirani za ekstremno teške uvjete. Obrada metala (BOIT20130828002) Tvrtka iz sjeverne Italije specijalizirana za obradu metala traži distributere i nudi podugovaranje.Tvrtka proizvodi predmete izrađene od aluminija, mesinga, nehrđajućeg čelika, teflona... Tvrtka radi na CNC ili tradicionalnim tokarskim strojevima. Osim spomenutih usluga, tvrtka nudi i druge, kao što su logistika, kontrola kvalitete i tehničke podrške.

Joint venture u graditeljstvu (BOTR20130729004) Turska tvrtka s dugogodišnjim iskustvom u izgradnji industrijskih objekata traži partnere kako bi uspostavili suradnju u obliku joint venturea. Tvrtka gradi industrijske objekte, trgovačke centre, autosalone. Potencijalni partner bi trebao biti zainteresiran za uključivanje u joint venture u području izgradnje ili drugih industrijskih sektora. Poželjno je da se potencijalni partner bavi graditeljstvom. Turistička agencija (BRPL20130822003) Poljska turistička agencija iz Krakova, specijalizirana za dolazni turizam, nudi suradnju turističkim agencijama zainteresiranim za dolaske u južnu Poljsku, pogotovo u Krakov i Zakopane. Agencija surađuje s brojnim hotelima, restoranima i turističkim vodičima. Distribucija stomatoloških proizvoda (BRRO20130909001) Rumunjska tvrtka, koja se bavi veleprodajom i maloprodajom stomatoloških pomagala, nudi usluge distribucije proizvođačima stomatoloških proizvoda, materijala i sredstava za dezinfekciju. Tvrtka stoga traži proizvođače ovih proizvoda, koji su zainteresirani da svoje proizvode prezentiraju na rumunjskom tržištu.

PVC i aluminijska stolarija (BOPT20130906001) Portugalska tvrtka specijalizirana u građevinskom sektoru, točnije u proizvodnji aluminijskih i PVC okvira za prozore i vrata, traži distributera. Tvrtka proizvodi različite vrste prozora i vrata (klizni prozori, PVC prozori, rustikalna ulazna vrata, grilje...). Savjetodavne usluge za ulazak na rumunjsko tržište (BORO20130805001) Rumunjska konzultantska tvrtka nudi podugovaranje stranim tvrtkama koje žele ulagati ili proširiti svoje poslovanje u Rumunjsku, odnosno žele plasirati svoje proizvode na rumunjskom tržištu. Tvrtka pruža stručne usluge savjetovanja u upravljanju projektima, prodaji i marketingu, istraživanju tržišta, računovodstvu, ljudskim resursima. Organski proizvodi za njegu kože (BOUK20130910002) Britanska tvrtka traži zastupnike i distributere za svoj asortiman organskih proizvoda za njegu kože. Proizvodi su napravljeni od sastojaka prirodnog podrijetla – bilja, biljnih ekstrakata i prirodnih vitamina, bez konzervansa, umjetnih boja i mirisa. Pakiranja su biorazgradiva, reciklirana ili namijenjena za reciklažu.

www.een.hr

21. listopada 2013.

6 7

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske, medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/consumers/dyna/rapex/rapex_archives_ en.cfm. Dječja kolica, brend Jumbo, modeli E220HLG-1, i E-220HLО-2. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer je sustav učvršćivanja kolica nekvalitetno izveden pa može doći do ozljeđivanja djeteta. (slika 1) Igračka plastični dinosauri, brend Toys4us, model 028. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer sadrži ftalate zabranjene REACH regulativom. (slika 2)

Stolna lampa, brend Globo Lighting, model 2833. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer su dijelovi pod naponom lako dostupni pa može doći do električnog udara. (slika 3)

ce, štitnik lančanika nije izveden tako da obuhvaća cijeli lančanik, sjedalica nije dovoljno dobro učvršćena, a pomoćni kotači se mogu izviti pod pritiskom. (slika 5)

Električna bušilica i udarni čekić, brend Black Stone, model Poravasara 620W. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer se plastični okvir proizvoda može lako slomiti i izložiti dodiru dijelove pod naponom. (slika 4)

Pirotehnički proizvodi nepoznatog brenda, model Red Six VI, CR5080. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer nije u skladu s direktivom o pirotehničkim proizvodima i nije siguran jer može izazvati opekline i ozljede. (slika 6)

Dječji bicikl, brend GIZMOO, model A001T111121031003. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer je kućište zvona nebrušeno pa se na njega može lako porezati, prevelik je hod zadnje kočni-

Električna brusilica, brend Selekta, model 95205. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer plastični poklopac brusilice može lako puknuti i otvoriti pristup dijelovima pod naponom. (slika 7)

Autosjedalice i košare za dječja kolica, brend Peg Perego, modeli Primo Viaggio Tri-fix K, Culla Auto, Young Auto, Martinelli Auto, Universal Kit Auto, proizvodi s oznakama Primo Viaggio Tri-fix K (Individual): IMKA0000IMKA0100., Primo Viaggio Tri-Fix K (Modular set): IPMS9400-IPMS94ISIPMS9600-IPMS96IS-IPMS9700IPMS97IS., Culla, Young and Martinelli: INCL7700-INYG7700-INYN7700-INCR77MA, Universal Kit Auto: IKUNIAU00IPMS90MA-IKNAVXL00-IKNAUVI00. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer kopča na pojasu nije dobro izvedena pa može puknuti kod većeg pritiska. (slika 8, 9, 10)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Upite vezane za tehnološke ponude pošaljite na lada.benzon@bicro.hr.

Traži se strateški partner za proizvodnju vrećica klase 2A sa sprejem na ventilu i dva nastavka (Ref: 13 FR 38n0 3RV2) • Francuska farmaceutska tvrtka specijalizirana za alternativne lijekove i fitoterapiju razvila je izotonično rješenje za oralnu i nazalnu primjenu. Tvrtka traži partnera koji će biti u stanju proizvesti vrećicu sa sprejem na ventilu i dva nastavka, za nazalnu i oralnu primjenu, za istiskivanje sadržaja iz proizvoda i očuvanje kvalitete te pružanje mogućnosti korištenja spreja u bilo kojem položaju tijela. Tvrtka je zainteresirana za ugovor o proizvodnji ili komercijalni ugovor s tehničkom podrškom. Poboljšani dizajn senzora za detekciju opterećenja na petu prilikom hoda • Tvrtka za transfer tehnologije povezana s Nizozemskom akademskom bolnicom traži tehnologiju koja poboljšava prototip medicinskog uređaja razvijenog za mjerenje maksimalnog opterećenja na petu prilikom hodanja. Trenutni dizajn ne ispunjava nužne kliničke uvjete. Tvrtka traži partnere s iskustvom koji bi pružili potporu u poboljšanju trenutnog dizajna ili dostupne i provjerene tehnologije koje se koriste za mjerenje opterećenja.

Nova tehnologija prebrojavanja u prometu (Ref:TRCZ20130701001) • Mala češka tvrtka traži novu tehnologiju prebrojavanja u prometu koja se bazira na praćenju signala mobitela korisnika u prometu (vozači i putnici). Tražena tehnologija koristit će se za analizu prometnih situacija i definiranje čvorišta. Tvrtka je zainteresirana za komercijalni ugovor s tehničkom podrškom.

nologija s uključenim alatima za analizu i bežičnu komunikaciju za prijenos i prijem podataka u cilju poboljšanog upravljanja parkirnim mjestima. Traženi partneri za tehničku suradnju, zajedničko istraživanje ili europske/međunarodne programe za istraživanje i razvoj uključuju mala i srednja poduzeća te odjele za istraživanje i razvoj.

SCI-Cloud: Smart Cloud infrastruktura za e-Znanost (Ref: 12 RO 662C 3RIL) • Tehničko sveučilište iz Rumunjske traži partnere u području ICT-a. Istraživanje ima za cilj ponuditi učinkovitu podršku za e-Znanost (pouzdanost, mali uvjeti kašnjenja) i budućnost interneta (sve je povezano, učinkovita komunikacija). Traženi partneri uključuju mala i srednja poduzeća i odjele za istraživanja i razvoj u području ICTa u EU/međunarodnim programima za istraživanja i razvoj.

Određivanje otpornosti na trošenje alata za rezanje u poljoprivrednim strojevima (Ref: 13 DE 0855 3SAM) • Istraživački institut njemačkog Sveučilišta za primjenjene znanosti osmislio je metodu za mjerenje i procjenu otpornosti na trošenje različitih alata za rezanje u poljoprivrednim strojevima. Metoda uključuje utvrđivanje otpornosti na trošenje u različitim uvjetima s ciljem usporedbe i optimizacije geometrije noža, materijala i premaza, radi veće učinkovitosti i profitabilnosti. Istraživači traže industrijske/akademske partnere za razne vrste suradnje.

Mobilne informacijske usluge za urbana područja (multimodalni javni prijevoz i parking) - podrška za veću mobilnost (Ref: 12 RO 662C 3R9S) • Tehničko sveučilište iz Rumunjske traži partnere u području logistike, prometa i sustava za kontrolu. Cilj istraživanja je integracija različitih teh-

Automatsko sortiranje parketa uz korištenje sustava kvalitete pomoću strojnog vida (Ref: 09 PL 63AX 3FXE) • Poljska tvrtka traži tehnološke partnere za razvoj i implementaciju sustava za sortiranje parketnih drvenih blokova koristeći strojni vid kao sustav kvalitete. Tvrtka je proizvođač drvenih

podova te nudi parkete i podne daske uz isporuku i postavljanje poda te usluge oslikavanja. Zainteresirana je za sklapanje komercijalnog ugovora s tehničkom podrškom i ugovora o licenciranju. Tehnologija za kompozitne proizvode u proizvodnji stolarije (Ref: 13 PL 64BH 3SQO) • Mikrotvrtka s jugoistoka Poljske traži tehnologiju za proizvodnju kompozitnih proizvoda u obliku kompozitnih profila od staklenih vlakana. Dokazana i testirana tražena tehnologija će se koristiti u proizvodnji stolarije, primjerice za vrata i prozore.

Povećanje sadržaja mononezasićenih masnih kiselina (MUFA) u svinjskom mesu uz korištenje genetskog markera (Ref: 13 ES 252K 3SRG) • Istraživačka grupa iz Katalonije identificirala je genetski marker koji ukazuje na povećanje sadržaja mononezasićenih masnih kiselina (MUFA) u svinjetini. Korištenje predložene tehnologije u mesnoj industriji omogućuje brzo i precizno određivanje životinja s povećanim MUFA sadržajem koristeći neinvazivnu metodu te provođenje učinkovitijih uzgojnih programa. Istraživači traže industrijske partnere kako bi postigli ugovor o licenci i/ili tehničku suradnju.

enterprise europe

21. listopada 2013.

Inovacijska misija - London Centar za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj Hrvatske gospodarske komore priprema drugu Inovacijsku misiju koja će se održati 22. listopada u Londonu, u Velikoj Britaniji. Tom će prilikom hrvatske tvrtke i inovatori predstaviti svoja vlastita inovativna rješenja i proizvode na britanskom tržištu.

žištima predstavljaju uspješne hrvatske inovacije. Navedeni termin Inovacijske misije odabran je ciljano s obzirom na to da se od 23. do 25. listopada u Londonu održava i sajam inovacija BIS (Britanski sajam inovacija). Kako bi se omogućili što kvalitetniji poslovni razgovori hrvatskih i britanskih tvrtki i partnera, zainteresirane su tvrtke trebale Centru za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj HGK-a dostaviti profile svojih tvrtki i podatke o inovativnim proizvodima/ uslugama koje žele ponuditi britanskom tržištu.

S ciljem komercijalizacije i pronalaska potencijalnih investitora i/ili kupaca domaćih inovacija, Centar za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj HGK-a osmislio je projekt Inovacijska misija u okviru kojeg se na stranim tr-

Poslovni forum dunavske regije i B2B razgovori u Beču Gospodarska komora Austrije u okviru Europske poduzetničke mreže i u suradnji s HGK-Županijskom komorom Varaždin organizira Poslovni forum dunavske regije s temom IKT - Novi trendovi razvoja informacijskokomunikacijskih tehnologija. U okviru dvodnevnog programa (u prilogu) koji će se 14. i 15. studenoga održati u Gospodarskoj komori Austrije (Wiedner Hauptstrasse 63, 1045 Beč) organizirat će se niz specijaliziranih radionica i predavanja, te pojedinačni poslovni razgovori po-

Jezik susreta je engleski, a kotizacije za sudjelovanje na njemu nema. B2B sastanci ugovaraju se između 21. listopada i 11. studenog temeljem odabira sugovornika i prvog slobodnog termina (firstcome, first-serve). Registracija se može napraviti na linku: http://www.b2match. eu/danuberegionbusinessforum2013. duzetnika, predstavnika akademske zajednice, institucija za razvoj i istraživanje i ostalih zainteresiranih osoba. Teme u fokusu ovogodišnjeg foruma su:

1. IKT - Novi trendovi razvoja informacijsko-komunikacijskih tehnologija 2. Radionice - e-zdravlje - elektronsko fakturiranje

Za dodatne upite možete se obratiti u HGK-Županijsku komoru Varaždin, telefonom na broj 042/405 480 ili elektronskom poštom rpapec@hgk.hr, osoba za kontakt Renata Papec.

Poslovni susreti na sajmu SASO u Splitu Četvrti međunarodni gospodarski susreti B2B@SASO fair 2013 održat će se u petak, 25. listopada u Splitu. Tradicionalni događaj organizira Ured za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, Poslovno-inovacijskom agencijom Hrvatske BICRO te stranim partnerima u okviru Europske poduzetničke mreže. Prošlogodišnji susreti su okupili 126 tvrtki i

institucija iz Hrvatske i inozemstva, kad se održalo preko 180 poslovnih sastanaka. Zanimljiv format susreta idealna je prilika za promociju vlastitih proizvoda i usluga, širenje poslovanja na nova tržišta i pronalazak novih poslovnih partnera. Sudjelovanje na gospodarskim susretima je besplatno te za registraciju i više informacija posjetite: http://saso.talkb2b.net. Pitanja i prijedlozi na: een@utt.unist.hr.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 21. listopada - EU-China Business & Technology Cooperation Fair VIII, Chengdu, Kina

7. studenoga - European Space Solutions, brokerage event, München, Njemačka

22.-24. listopada - Mission for Growth, Tel Aviv, Izrael

14. studenoga - G Star, Brokerage s korejskim tvrtkama, Busan, Južna Koreja

24.- 25. listopada - Company mission, hrvatske tvrtke, London, Velika Britanija 25. listopada - Međunarodni poslovni susreti na sajmu SASO, Split

14. i 15. studenoga - Danube Region Business Forum - ICT- New Developments in Information and Communication Technologies, Beč, Austrija

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3799, 21. listopada 2013.

( više od 4000

( 7 godina

artikala ima Brodometalurgija

posluje BB natura vera

Brodometalurgija, Split

BB natura vera, Zagreb

Unatoč krizi stalni rast

Eko proizvodi kao inspiracija Kao i sve tvrtke koje ovise o plaćanju, i Brodometalurgija ima Oslanjamo se na razvoj vlastite proizvodnje, ali i na zastupanje novih robnih marki iz segmenta bio proizvoda, problema s naplatom potraživanja, ali nikada nije kasnila s obvezama prema državi, dobavljačima i zaposlenicima kaže Barbara Bolf

vrtku Brodometalurgija, koja je započela s radom 2009. godine, osnovali su nekadašnji radnici splitskog Brodomerkura. Tvrtka se bavi inženjeringom i trgovinom, a od osnivanja pa sve do ove godine, unatoč krizi u graditeljskom sektoru, na godišnjoj razini udvostručivala je prihode. No ove će godine taj rast biti manji - oko 30 posto. Lani je Brodometalurgija ostva-

Prioritet je selidba na novu lokaciju površine desetak tisuća četvornih metara u Splitu rila promet od 105 milijuna kuna plus porez na dodanu vrijednost. “U ponudi imamo više od 4000 artikala: građevinski materijal, crnu metalurgiju, vijčanu robu, alate, HTZ opremu... Naši partneri su velike i srednje tvrtke iz cijele Hrvatske koje se bave primarno građevinskom djelatnošću, tvrtke čija je osnovna djelat-

nost proizvodnja opreme i postrojenja za proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije. U svoje tržište ubrajamo i tvrtke koje izvode manje složene radove na građevinama, poput zidarskih, vodoinstalaterskih, elektroinstalaterskih i telekomunikacijskih radova. Na splitskom području kupci su nam gotovo sve građevinske tvrtke, a u Zagrebu osim građevinskih tvrtki značajni veći kupci su nam HEP, HŽ Infrastruktura, Končar...”, kaže direktor Brodometalurgije Krešimir Mešin. “Naši su proizvodi zastupljeni u svim velikim projektima tvrtke Elanija te niza graditeljskih tvrtki u Splitu, a isporučivali smo im čelične i proizvode od željeza te građevinski materijal”, dodaje Mešin. Planovi čekaju bolja vremena Unatoč stalnom rastu, u Upravi ne mogu ustvrditi da ih kriza graditeljskog sektora ne pogađa. Imaju velike planove kad je riječ o Brodometalurgi-

jinom širenju i rastu, no dio njih čeka bolja vremena zbog krize u graditeljskom sektoru. Prioritet je selidba na novu lokaciju površine desetak tisuća četvornih metara u Splitu, na kojoj će objediniti svoje poslovanje. Pozitivno poslovanje Mešin pripisuje tome što tvrtku vode iskusni menadžeri koji poznaju tajne ovog posla. Brodometalurgija trenutačno zapošljava 38 radnika, a ima skladište i podružnicu u Zagrebu gdje radi troje ljudi. “Kao i sve tvrtke koje ovise o plaćanju, i mi imamo problema s naplatom potraživanja, ali nikada nismo bili u blokadi niti kasnili s obvezama prema državi, dobavljačima i zaposlenicima. Tvrtka je likvidna i nema većih problema s dobavljačima”, pojašnjava. “Počeli smo raditi s četiri radnika, a već za četiri godine poslovanja njihov je broj narastao na 38. Da je bila bolja situacija, ostvarili bismo svoju viziju te sada imali više od 70 radnika”, zaključuje Mešin. (J.V.)

jerujući da snaga tijela leži u sokovima biljaka, Barbara Bolf se prije sedam godina odlučila na pokretanje vlastite tvrtke BB natura vera, s ciljem distribucije organskih proizvoda. S višegodišnjim iskustvom u poslovima distribucije i međunarodne trgovine, Barbara Bolf i njezina obitelj vrlo brzo su na stranim tržištima izabrali zanimljive proizvode koje su željeli zastupati na hrvatskom tržištu. “Inozemni partneri su prepoznali potencijal hrvatskog tržišta kroz naše poslovne planove, pa smo relativno brzo krenuli sa svojim prvim ekskluzivnim zastupanjima. No, imamo i neke proizvode u razvoju za koje sirovinu nabavljamo u Europskoj uniji. Proizvodi koje zastupamo distribuiraju se kroz specijalizirane trgovine Bio&bio, Garden i biljne ljekarne, a namijenjeni su kupcima s osviještenim stavom o važnosti zdravlja. Nadamo se i skorom početku proizvodnje vlastitih proi-

zvoda od domaćih organskih sirovina”, rekla je Barbara Bolf. “S obzirom na krizu bilježimo stagnaciju prodaje organske kozmetike i oprez tržišta. S druge strane, veliki rast vidljiv je u potrošnji proizvoda Aronia Original. To su najsnažniji antioksidansi s blagotvornim utjecajem na ljudsko zdravlje”, istaknula je. Govoreći o planovima za budućnost, naglasila je kako se oslanjaju na razvoj vlastite proizvodnje, ali i na zastupanje novih robnih marki iz segmenta bio proizvoda. “Istinski vjerujemo u razvitak hrvatskih organskih proizvoda i njihovu konkurentnost na zapadnim tržištima”, dodala je ona. Organsko je IN Tvrtka BB natura vera distribuira proizvode linija JohnMastersOrganics - vrhunske organske kozmetike iz New Yorka, Aronia Original - 100 posto prirodnih proizvoda od aronije iz Njemačke, te Natulique - prve prirodne boje za kosu na

svijetu iz Danske. Osim u Hrvatskoj, neki od tih proizvoda distribuiraju se i u zemljama regije. “Daljnji razvoj BB natura vere i dalje je inspiriran eko proizvodima i zelenom ekonomijom jer je to jedna od najbr-

U planu je i razvitak vlastitih proizvoda organskog podrijetla že rastućih grana svjetske ekonomije na koju je kriza vrlo malo utjecala”, zaključila je Barbara Bolf. Dodala je kako je zanimljivo da joj se zbog brzog rasta svjetske ponude organskih proizvoda i prepoznatljivosti njene tvrtke neprekidno nude novi proizvodni asortimani koji žele ući na hrvatsko tržište. U svim razgovorima s potencijalnim poslovnim partnerima glavni kriterij BB nature vere je da novi proizvodi moraju imati iznimnu kvalitetu i organsko porijeklo. Zato je tvrtkin slogan - Uspjeh sa svrhom. (S.P.)

14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti

( 40 milijuna KM

Privredni vjesnik Broj 3799, 21. listopada 2013.

Aluminij priznaje da je dužan EP HZ HB-u

( više od 42 mil KM

u EP HZ HB-u tvrde da im duguje Aluminij

BiH: mostarski aluminij zbog duga drugoj državnoj tvrtki gasi proizvodnju

BiH, Srbija i Turska idu u Libiju Na sastanku tvrtki koje su ranije imale poslove u Libiji, kao i onih koje su se vratile, a koji su organizirali Ministarstvo vanjskih poslova BiH i Vanjskotrgovinska komora BiH, rečeno je kako je s libijskim dužnosnicima dogovoreno da državno-gospodarsko izaslanstvo iz BiH u Tripoliju razmotri mogućnosti povratka bosanskohercegovačkih tvrtki na gradilišta, ali i iznađu rješenje za naplatu dugovanja za obavljene poslove. O tome će biti riječi i na trilateralnom sastanku BiH, Srbije i Turske, te zajedničkom sastanku s libijskim dužnosnicima jer sve tri zemlje imaju značajna potraživanja od Libije. Projektira se autocesta PočiteljZvirovići Institut IPSA i tvrtka Divel dobili su posao na izradi glavnog projekta autoceste na koridoru V.c od Počitelja do Zvirovića. Ugovor je vrijedan 1,7 milijuna eura, a sredstva su osigurana iz granta Europske investicijske banke uz rok dovršetka od 14 mjeseci. Ovim ugovorom razriješen je sedmogodišnji spor s lokalnim vlastima o trasi autoceste kod Počitelja. Blokirano 63.455 računa Centralna banka BiH objavila je popis blokiranih računa poslovnih subjekata u BiH. Na dan 1. listopada bilo je blokirano 63.455 računa, a 38.786 tvrtki ima blokiran bar jedan račun. Najviše blokiranih računa je u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru s obzirom na to da je u tim gradovima registrirano najviše pravnih subjekata.

Aluminij nema obveza prema HEP-u i TLM-u Proces gašenja proizvodnje mostarskog kombinata već je započeo, i to zbog višegodišnjeg duga prema javnom poduzeću Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Prema Hrvatskoj elektroprivredi i Tvornici lakih metala u Šibeniku, tvrde u Aluminiju, nema dugova Zdravko Latal latal@privredni.hr

ske tvrtke, HEP je dao najnepovoljniju ponudu. Privredni vjesnik je već ranije pisao da je najpovoljnija ponuda Aluminiju stigla iz slovenske tvrtke GEN-I.

z mostarskog Aluminija prošlog je tjedna stigla dramatična vijest: započeo je proces gašenja proizvodnje. Direktor Društva Ivo Bradvica na izvanrednoj konferenciji za novinare izjavio je kako su računi Aluminija blokirani zbog

I da nas sutra odblokiraju, šteta je nesaglediva, rekao je direktor Aluminija Ivo Bradvica duga od 40 milijuna konvertibilnih maraka prema Elektroprivredi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (EP HZ HB). “Taj dug nikad nije bio sporan, ali smo tražili modele za njegovo rješenje. Gotovo je. Moramo pristupiti planskom gašenju proizvodnje u kombinatu da ne bismo prouzročili štetu s većim posljedicama”, izjavio je Bradvica. Na izvanrednoj sjednici Nadzorno vijeće Aluminija donijelo je Odluku o sazivanju hitne izvanredne Skupštine Društva. Nikola Krešić, generalni direktor EP HZ HB-a, priopćio je da su morali blokirati račune Aluminija kako bi naplatili više od 42 milijuna KM duga. Zapravo država sama sebi pravi probleme - Elektroprivreda je gotovo u stopostotnom vlasništvu Federacije BiH, a Aluminij je po zadnjem i definitivnom dogovoru u 44-postotnom vlasništvu

Zbog dugova tvrtki Sarajevo u kolapsu Tri elektroprivredne kompanije u BiH potražuju samo od velikih potrošača desetine milijuna maraka i sve su odlučnije da im ta sredstva što prije legnu na račune. U tome je za sada najrigorozniji EP Bosne i Hercegovine u Sarajevu koji je nedavno ukinuo struju tvrtki Sarajevski gradski saobraćaj pa su građani na jedan dan bili bez tramvajskog i trolejbusnog prometa. Isključenje struje prijeti i gradskom vodovodu. Struja je zbog dugovanja isključena i tvrtki JP ZOI-84 i to u vrijeme ozbiljnih priprema za skijašku sezonu. BH Gas je najavio zatvaranje ventila Sarajevo gasu zbog duga od 40 milijuna KM. Ako se ova prijetnja ostvari, jer Sarajevo gas tih milijuna nema, grad će ostati bez centralnog grijanja koje je zbog niskih temperatura već trebalo raditi. Grad je u kolapsu i Sarajevo sve više podsjeća na godine rata i blokade. države. Gašenjem proizvodnje gasi se više stotina radnih mjesta u BiH, ali i u Hrvatskoj. EU i stari ugovori Samo tjedan dana ranije, mostarski kombinat uputio je javnosti priopćenje u kojem se spominju i obveze prema hrvatskim tvrkama - Hrvatskoj elektroprivredi te Tvornici lakih metala u Šibeniku. “Počevši od 1. kolovoza Aluminij d.d. Mostar nema nikakvih ob-

veza prema Hrvatskoj elektroprivredi, kao ni prema kojoj od organizacijskih cjelina Tvornice lakih metala u Šibeniku jer je naš trostrani ugovor istekao i time su prestali vrijediti okviri naših ranije dogovorenih odnosa. Sada nas, osim tradicionalne dobre i dugogodišnje suradnje, obvezuju isključivo važeći zakonski propisi tržišnog poslovanja”, stajalo je u priopćenju menadžmenta mostarske kompanije. HEP

je Aluminiju, sukladno ugovoru, godinama isporučivao 100 MWh električne energije mjesečno na osnovi čega je ova kompanija TLM-u osiguravala pripadajuću količinu metala. Od ulaska Hrvatske u članstvo EU-a raniji ugovori više ne vrijede, pa je Aluminij bio primoran raspisati javni poziv za kupnju 100 MWh električne energije. Ta ponuda dostavljena je i HEP-u, a po tvrdnjama menadžmenta mostar-

Duga povijest duga Spor s javnim poduzećem EP HZ HB traje više godina, a dvije su strane imale i drugačije vizije o iznosu tog duga. Direktor Aluminija Ivo Bradvica višekratno je u izjavama za medije tvrdio kako ulaže velike napore u postizanje razumnog dogovora s EP HZ HB-om o načinu otplate zaostalog dugovanja te da ga uvelike žalosti niska razina spremnosti na kompromise s druge strane. Aluminij jednostavno nije bio u mogućnosti podmiriti dug odmah, ali ni za nekoliko mjeseci kako je to tražila uprava EP HZ HB-a. Aluminij je nudio dva rješenja, kako tvrde, u potpunosti u skladu s pozitivnim zakonskim propisima: otplatu reprogramiranjem s grace periodom do kraja prosinca 2014. ili pak, preinačenjem duga u kredit na duže razdoblje, s jednogodišnjim počekom uz uobičajenu kamatu. Spor je, nažalost, riješen presijecanjem gordijeva čvora. “Sve i da nas sutra odblokiraju, nama je pričinjena nesaglediva šteta, jer više ni jedna banka neće imati povjerenja u nas kao ranije, a propast Aluminija će uzdrmati cijelu Federaciju BiH i Republiku Hrvatsku”, kaže Bradvica.

www.privredni.hr Broj 3799, 21. listopada 2013.

( 3,3 mlrd €

lanjski prihod automobilskog grozda od prodaje

( 10% BDP-a

*vijesti

Slovenije ostvaruje automobilski grozd

ZNANJE I NOVE TEHNOLOGIJE

Dobra berba automobilskog grozda Slovenska automobilska industrija postala otporna na šokove iz Europe jer se pravodobno uključila u projekte proizvođača vozila koja se dobro prodaju zbog inovativnosti i novih tehnologija Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

ka automobilskog grozda koji forsira stjecanje novih znanja i brži prodor u rastuća automobilska tržišta. Nije teško uočiti da je slovenska automobilska industrija postala otporna na šokove u Europi time što se pravodobno uključila u globalne lance automobilske industrije. U Europi proizvodnja je pala u manje od pet godina na 16 milijuna automobila. Istodobno zemlje BRIK-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina) povećale su prodaju za 84 posto. Najnoviji potez Cimosa, CPV-a i SEP-a iz Mokronoga koji su s

ako se prodaja automobila u Europi od 2009. godine do danas smanjila gotovo za četvrtinu, slovenski isporučitelji automobilskih dijelova, opreme i alata ipak uspijevaju održati razinu prodaje iz boljih vremena nego što su danas. Štoviše, slovenski automobilski grozd ACS čak očekuje za dva do tri posto bolji rezultat od prošlogodišnjeg, a taj je bio impresivan opsegom i dodanom vrijednošću, barem za današnje prilike u Sloveniji koja prema službenim najavama ima završiti 2013. godinu s padom bruto domaćeg proizvoda za daljnjih 2,5 posto. Slovenski automobilski grozd, koji trenutačno okuplja 64 člana, ostvario je lani 3,3 milijarde eura prihoda od prodaje, uglavnom na strana tržišta, što ga čini najvećim izvoznikom, ujedno i tvorcem 10 posto ukupnog slovenskog BDP-a. Dogovori s vladom Važnost slovenske industrije dijelova i sklopova ponukala je premijerku Alenku Bratušek da se

s nadležnim ministrima pojavi na skupu grupacije ACS gdje se prošli ponedjeljak dogovaralo prioritete u stvaranju odgovarajućeg ambijenta za dalji razvoj ovog važnog dijela slovenske industrije. Nimalo slučajno, vlada je s predstavnicima automobilske industrije konkretno dogovorila, uz ostalo i zajedničku izradu kataloga potrebnih znanja za ovu izrazito izvoznu djelatnost koja se uspjela etablirati na svjetskom tržištu upravo na solidnom znanju, nudeći globalnoj automobilskoj industri-

ji uvijek nova i inovativna rješenja, stalno pazeći da bude korak ispred konkurencije. Ono gdje je automobilska industrija najjača sada nadograđuje katalogom potrebnih znanja za budućnost u čemu, s pravom, očekuje odgovarajuću asistenciju obrazovnog sustava. “Zahvaljujući našem znanju uspjeli smo izboriti ulazak u projekte proizvođača vozila koja se danas dobro prodaju prije svega zbog svoje inovativnosti i novih tehnologija”, rekao je Dušan Bušen, direktor automo-

bilskog grozda. Ne krijući zadovoljstvo ostvarenim razvojem i mjestom na svjetskom tržištu, direktor grozda tvrdi da u Europi nema automobila u koji nije ugrađen i dio proizveden na temelju slovenskog znanja. Nema počivanja na lovorikama “Slovenska automobilska industrija vitalni je dio visokotehnološke priče o razvoju i inovacijama u kojoj se ne smije zastati, a najmanje počivati na lovorikama”, jednostavno je objašnjenje čelnog čovje-

Ono gdje je automobilska industrija najjača sada nadograđuje katalogom potrebnih znanja za budućnost ruskim partnerima osnovali zajednička poduzeća, ulažući znanje, a domaćin proizvodne lokacije i radnu snagu, poprilično dobro naznačuje smjer budućih poslovnih prodora slovenskog automobilskog grozda.

Nakon sanacije Cimos ide na prodaju Cimos spada među najveće članove slovenskog automobilskog grozda. Svakako je najstariji među njima, na žalost trenutačno i najproblematičniji. Bivša rukovodstva, naime, na krilima stare slave upuštala su se u nepromišljene poslovne poteze i razna sportska sponzorstva čija cijena stiže na naplatu. Nakon što je država intervenirala sa 35 milijuna eura izravne pomoći i nakon dokapitalizacijske injekcije od 40 milijuna

eura, sve je izvjesnije da će i banke biti prinuđene konvertirati 100 milijuna eura kredita u temeljni kapital društva. Tek uz takve zahvate zaduženost Cimosa postat će podnošljiva. Potkraj studenoga Cimos treba posredovati Europskoj komisiji program restrukturiranja što ga upravo priprema s američkom tvrtkom Alvarez&Marsal. Zbog poboljšanja likvidnosti Cimos je odlučio prodati više kćerinskih tvrtki – Litostroj Power, Cimos Titan te

Labinprogres TPS u Hrvatskoj, proizvođača poljoprivredne mehanizacije. Matična tvrtka i 30 tvrtki kćeri zapošljavaju ukupno 7000 ljudi, od toga 3000 u Sloveniji. Trenutačno namjeravaju otpustiti 900 zaposlenika, najviše u režijskim službama. Nakon sanacije država i banke spremaju se prodati Cimos, najvjerojatnije ulagačima iz Azije i SAD-a koji u svojim preuzimateljskim pothvatima ciljaju pretežno na europska poduzeća.

Nova (obrtnička) stranka u Sloveniji Alojz Kovšca, nekadašnji predsjednik Obrtne zbornice Slovenije izabran je za predsjednika Liberalno gospodarske stranke. Novu političku stranku osnovali su obrtnici i mali poduzetnici, nezadovoljni “nemarom postojećih stranaka” prema problemima u malom gospodarstvu. Nova stranka na slovenskoj političkoj sceni najavila je da će se zauzimati za izlazak države iz gospodarstva, niže poreze te paušalno oporezivanje obrtnika. Prodaje se dio portfelja Pivovarne Laško UniCredit CALB potkraj rujna otvorila je postupak za prodaju Radenske, a ovih dana poslala je i prodajni prospekt potencijalnim partnerima kojim se otvara postupak prodaje novinske kuće Delo. Prodaja u ime Pivovarne Laško neće biti nimalo jednostavna. Prodaju Radenske kompliciraju sporovi s denacionalizacijskim vlasnicima, a prodaju Dela neriješeni vlasnički odnosi s mariborskim dnevnikom Večer, te njegov dug od 13 milijuna eura. Neizvjesna sudbina Istrabenza Inspektori Dursa, Porezne uprave Slovenije, u izvanrednom poreznom nadzoru provedenom u Istrabenzu za godine 2007. i 2008. otkrili su 860.000 eura premalo plaćenog poreza. Nalaz je odmah popraćen privremenom zabranom upisa terećenja i prodaje za sve tvrtke kćeri. Inače, upućeniji sumnjaju u uspješno okončanje prinudnog poravnanja koje se provodi u Istrabenzu. Skupina Istrabenz, naime, imala je krajem lipnja 270 milijuna eura imovine i čak 300 milijuna eura financijskih obveza.

16 turizam *vijesti

Privredni vjesnik Broj 3799, 21. listopada 2013.

( 30% manje

dolazaka s ruskog, ukrajinskog i turskog tržišta

Turističko poslovno vijeće HGK-a Stipendiranje turističkih kadrova Ministarstvo turizma raspisalo je javni poziv za program bespovratnih potpora kojim će se sufinancirati stipendije učenicima ugostiteljsko-turističkih škola i studentima za zanimanja u turizmu. Sufinancirat će se tako da 50 posto pokriva Ministarstvo turizma, a 50 posto partner, primjerice hoteli, kampovi, turističke agencije ili županijske obrtničke komore. Po završetku redovnog školovanja partner ima obvezu sklopiti sa stipendistom ugovor o radu na određeno vrijeme ili ugovor o radu pripravnika. Obrtnički i gospodarski sajam U Križevcima će se od 8. do 10. studenoga održati Obrtnički i gospodarski sajam čiji počeci sežu u 1996. godinu kada je tamošnje Udruženje obrtnika organiziralo prvu izložbu, na kojoj je sudjelovalo 30 izlagača proizvođača iz Križevaca. Od tada pa do danas taj je sajam rastao prostorno i brojem izlagača, te se trudom svih organizatora profilirao kao najznačajnija županijska gospodarska manifestacija. Putevi pandura u Kutjevu U Kutjevu će se 9. i 10. studenoga održati manifestacija Putevi pandura, posvećena posjetu Marije Terezije koja je u Kutjevu boravila davne 1741. godine. Čast koju je time odala Kutjevu, Kutjevčani nisu zaboravili i obilježavaju je velikom predstavom. Gradom prolazi svečani mimohod povijesnih postrojbi, puhačke glazbe i raznih udruga, a pred dvorcem Kutjevo priprema se kazališna predstava koja dočarava prilike iz vremena caričinog posjeta.

I opet borba za svakog gosta Prijedlozi turističkih mjera za 2014. godinu uskoro će se uputiti na razmatranje Vladi, a o tim će mjerama biti riječi i na skorašnjim Danima hrvatskog turizma u Zadru Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

emijenjanje međustope PDVa od 10 posto za smještaj u turizmu i ugostiteljske usluge, implementacija i moguća izmjena Zakona o turističkom zemljištu te ulaganje u edukaciju i usavršavanje ugostiteljskih i turističkih kadrova, neke su od mjera za 2014. godinu koje zajednički predlažu turističke udruge, članice Turističkog poslovnog vijeća pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. O tim su prijedlozima raspravljali predstavnici Udruge nezavisnih putničkih agencija (UNPAH), Hrvatske obrtničke

Kako spriječiti tendenciju zatvaranja malih hotela izvan sezone, pitaju se u Udruzi malih i obiteljskih hotela komore-Ceha ugostiteljskih i turističkih djelatnika, Kamping udruge Hrvatske i Udruge hrvatskih restoratera na prošlotjednoj sjednici Turističkog poslovnog vijeća. Svi će se ti prijedlozi uskoro uputiti na razmatranje hrvatskoj vladi, a o njima će biti riječi na Susretu turističkih djelatnika s predstavnicima Vlade na Danima hrvatskog turizma

koji će se 24. i 25. listopada održati u Zadru. Agencijama ostaje PDV od 25 posto “Zbog europske direktive putničkim se agencijama obračunava PDV po stopi od 25 posto. To je iznimno visoka stopa, ali se nažalost ne može mijenjati. U Udruzi hrvatskih putničkih agencija su predložili da se uvedu posebni poticaji receptivnim agencijama, što je nekada provodilo Ministarstvo turizma. I mi u UNPAH-u se slažemo s time. No, predlažemo da se u takav sustav poticaja uključe i ostale agencije koje u svojim programima imaju aranžmane za Hrvatsku”, rekao je Zlat-

ko Kukec, predsjednik UNPAH-a. Dodao je kako bi se te mjere trebale odnositi na razdoblje predsezone. U UNPAH-u predlažu i temeljito reformiranje sustava udruženog oglašavanja Hrvatske turističke zajednice. U Kamping udruzi Hrvatske pak kažu kako bi Zakon o turističkom zemljištu trebao doživjeti neke promjene. Osim toga, u toj udruzi predlažu poticanje razvitka malih kampova na kontinentalnim i turistički nerazvijenim područjima u Hrvatskoj. Potrebni poticaji za male obiteljske hotele Kako spriječiti tendenciju zatvaranja malih hotela izvan sezone, pitaju se

u Udruzi malih i obiteljskih hotela (OMH). U toj udruzi kažu kako je “sukladno ciljevima Europske unije i hrvatskim strateškim smjernicama, za osnaživanje malog poduzetništva u turizmu, posebno u turistički slabije razvijenim područjima, potrebno osmisliti poticaje za male obiteljske hotele usmjerene na razdoblje izvan sezone, posebice u razdoblju od studenog do ožujka, te potaknuti razvoj dodatnih hotelskih proizvoda”. Govoreći o novom zakonu o pomorskom dobru, Leila Krešić Jurić, direktorica Sektora za turizam HGK-a, isaknula je kako još nije objavljen njegov službeni na-

crt. Napomenula je kako je struka, objedinjena u Turističkom poslovnom vijeću HGK-a, zatražila definiranje luka nautičkog turizma kao i ostalih luka, rješavanje obračuna koncesijskih naknada, kao i mogućnost izdavanja koncesija na zahtjev. Govoreći o ovogodišnjoj turističkoj sezoni, Franco Palma, predsjednik Turističkog poslovnog vijeća HGK-a, pohvalio je neke poteze Vlade koji su pomogli turizmu. To je, prije svega, smanjenje stope PDV-a na 10 posto, konačno donošenje Strategije razvitka hrvatskog turizma do 2020. godine te lansiranje kreditne linije Hrvatske banke za obnovu i razvitak namijenjene turističkoj djelatnosti. Palma je istaknuo kako se ovogodišnja sezona može ocijeniti uspješnom jer su hoteli ostvarili lanjske turističke rezultate, dok su kampovi zabilježili povećanje od jedan posto u odnosu na 2012. Najveće povećanje fizičkih rezultata je u privatnom smještaju. “Iako je ove godine izgubljeno 30 posto dolazaka turista s ruskog, ukrajinskog i turskog tržišta, što se ponajviše osjetilo u Istri i Dubrovniku, sezona je ipak bila dobra. No, ne želimo govoriti o rekordima jer svaki rekord za sebe radi nešto loše. Naime, svaka je godina teška te se iznova treba boriti za svakog gosta”, zaključio je Palma.

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3799, 21. listopada 2013.

( o 26 mil poslovnih korisnika ( u 16 zemalja dostupni podaci putem AccessPointa

koristi se nova aplikacija

Nesmetan pristup provjerenim podacima

Informacija servirana u pravom trenutku Upravljanje bazama podataka unutar poduzeća zahtjevna je aktivnost, a procjenjuje se kako je više od 40 posto informacija u njima zastarjelo ili pak nekorisno Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

onuđač poslovnih informacija Bisnode je putem EuroContactPoola, jedinstvene i najveće europske poslovne tražilice, nedavno tržištu ponudio softversku aplikaciju. Ona Bisnodeovu bazu informacija integrira u Microsoft Dynamics CRM (Customer Relationship Management) softver za upravljanje poslovanjem i odnosom s klijentima. Tako je zahvaljujući usluzi AccessPoint, koju

Poslovne odluke ne mogu se donositi samo na temelju podataka s interneta je razvio EuroContactPool, korisnicima omogućen nesmetan pristup provjerenim podacima o 26 milijuna poslovnih korisnika te 22 milijuna izvršnih menadžera u 16 zemalja. Višeslav Majić, direktor marketinga u tvrtki Bisnode Hrvatska, kaže kako je ovakva vrsta suradnje uobičajena. “Naime, jedna od usluga koju Bisnode nudi je sinergija s platformama svojih klijenata. Na taj način oni u svakodnevnom radu, a koristeći specifične i njima prihvatljive poslovne procese, imaju na raspolaganju poslovne informacije koje su im potrebne. Takvim integracijama u sustave klijenata posti-

že se optimizacija njihova rada, ne mijenjaju se postojeći poslovni procesi niti se uvode novi. Jedina novost unutar njihovih poslovnih procesa su filtrirane i prilagođene informacije, a koje se ‘serviraju’ u pravom trenutku kako bi se na temelju njih mogle donijeti kvalitetne - mi volimo naglasiti mudre - poslovne odluke”, objašnjava nam Majić. Automatiziranje odluka No poznato je da je upravljanje bazama podataka unutar poduzeća izuzetno zahtjevna aktivnost. “Procjenjuje se kako je više od 40 posto podataka u bazama zastarjelo ili pak nekorisno. Bisnode ovakvom sinergijom poslovnih procesa svojim klijentima omogućava da poslovne odluke donose na temelju točnih i pouzdanih informacija, kao i korisnicima da upravljaju podacima učinkovitije i brže”, kaže.

Iz našeg iskustva, nastavlja Majić, možemo kazati kako je sinergija moguća u brojnim segmentima poslovanja neke tvrtke. “Neovisno je li riječ o prodaji i bazama sadašnjih ili potencijalnih klijenata ili odjelima računovodstva, financija i naplate, gdje su informacije koje pruža Bisnode doista krucijalne, ili pak za marketing, razvoj i promociju, koji na temelju tih informacija mogu ne samo planirati već i jasno targetirati svoje aktivnosti”, naglašava Majić. Baze koje se sinergijski povezuju prilagođavaju se specifičnim potrebama korisnika. “Ovakve usluge u nekim segmentima, posebice u računovodstvu i prodaji, možemo definirati i kao model automatiziranja donošenja odluka. Jer naša rješenja omogućavaju određivanje krajnjih parametara slijedom kojih će se poslovni procesi automat-

ski usmjeravati na daljnje unaprijed određene korake. Kao primjer ćemo navesti kreditni limit kupca i mogućnost izdavanja neke robe”, ističe. Potrebno je, međutim, vrlo jasno postaviti razliku između poslovnih podataka i poslovnih informacija. “Naime, svi smo svjesni činjenice da podatke, neovisno koje su vrste, više nije teško nabaviti. Već pukim korištenjem interneta možemo u vrlo kratkom roku prikupiti značajnu količinu podataka o gotovo svakom segmentu poslovanja ili života. No, osim upitne vjerodostojnosti, samo na temelju tih podataka ne možemo donijeti poslovne odluke, u njih se ne možemo, ali i ne smijemo pouzdati. Stoga se ponajprije postavlja pitanje točnosti, pouzdanosti, ali i svrsishodnosti. Nadalje, vrlo je važno kvalitetno odrediti one podatke, odnosno one vrste podataka

koje moramo koristiti prilikom donošenja zaključaka”, objašnjava Majić. Samo bitno Stoga je Bisnode Hrvatska kroz svoje brendove, ali i osobnim pristupom svakom klijentu, razvio alate kojima velike količine prikupljenih podataka obrađuje, analizira, filtrira. Tako da u konačnici klijenti dobivaju samo relevantne i potrebne informacije. Inače, zahvaljujući kontinuiranom razvoju proizvoda, stalnom praćenju potreba klijenata, Bisnode Hrvatska je lider na tržištu poslovnih informacija u nas. On svojim klijentima nudi najpotpunije alate - od povijesnih poveznica pravnih i fizičkih osoba, preko podataka o subjektima koji nisu trgovačka društva ili obrti, analitičkih izračuna, do svakodnevnih provjera i obnavljanja objavljenih podataka.

*vijesti Turizam na digitalnim platformama U Zadru se od 14. do 15. studenog pod pokroviteljstvom Hrvatske gospodarske komore održava konferencija Zadar DigIT o digitalnom turizmu. Cilj konferencije je okupiti stručnu javnost i poduzetnike, udružiti akademski i realni sektor, unaprijediti znanje kroz radionice, te istražiti i uvesti novitete u područje digitalnog turizma. Konferencija je namijenjena svim djelatnicima u turizmu. INsig2 educira forenzičare Konzorcij koji predvodi hrvatska tvrtka INsig2 pobijedio je na natječaju Europske komisije i dobio četverogodišnji posao obuke europskih inspektora s područja digitalne forenzike. Uz tu članicu IN2 Grupe, konzorcij čine još varaždinski Fakultet organizacije i informatike, zagrebačka tvrtka TMD Travel, riječki Ventex i američka tvrtka AccessData. Naručitelj ovog posla je ured Europske komisije za borbu protiv prijevara (OLAF). Predviđa se da će kroz razdoblje od četiri godine edukaciju proći više od 800 istražitelja, pretežno iz država EU-a. Održana cloud konferencija

U organizaciji analitičke kuće IDC Adriatics i partnera u zagrebačkom hotelu Antunović prošli tjedan održana je 5. konferencija o računalstvu u oblaku IDC Cloud Leadership, Enterprise Mobility and Social Media Forum 2013. Na konferenciji su detaljno obrađene teme poput računalstvu u oblaku i povrata uloženih sredstava (ROI), mobilnog poslovanja te povezanih novih aplikacija i platformi te društvenih mreža.

18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Ronald H. Fritze IZMIŠLJENO ZNANJE Tim press

Je li kineska flota doista otkrila Ameriku 1421. godine? Kada su u pretpovijesti izvanzemaljci došli na Zemlju i ljude naučili kako se grade piramide? Te i još mnoge druge kontroverzne tvrdnje predmet su istraživanja ove knjige. Fritze pokazuje kako su se, unatoč čvrstim povijesnim dokazima koji govore suprotno, pojavile mnoge neobične ideje koje zbunjuju i koje su se pokazale vrlo otpornima, stječući veliku popularnost, od legende o Atlantidi do one o američkim Indijancima koji govore velškim jezikom.

Audur Ava Ólafsdóttir ROSA CANDIDA Naklada Ljevak

Arnljotur se sprema napustiti svoj dom. Njegova majka, ležeći na samrti u skršenom automobilu, nekako je smogla snage da telefonira svojim najmilijima i da posljednji savjet Arnljoturu, koji ju je slušao ne vjerujući da su to posljednje riječi koje će čuti od najbliskije osobe u životu. Jer između njega i majke postojala je posebna, čvrsta spona: vrt i staklenik u kojem su zajedno njegovali rijetku vrstu ruže s osam latica – rosu candidu...

Lars Kepler SVJEDOK VATRE Fraktura

U Birgittagårdenu, domu za problematične tinejdžerice, ubijene su Elisabet Grim, medicinska sestra zaposlena u domu, i Miranda Ericsdotter, jedna od štićenica. Vicky Bennet, koja je nedavno stigla u Birgittagården, iste noći nestaje, a u bijegu krade auto u kojem se nalazi četverogodišnji dječak. U rješavanje slučaja uključuje se policijski inspektor Joona Linna. I dok pokušava pronaći Vicky i spriječiti još veću tragediju, ne prestaju ga proganjati duhovi i crne sjene iz njegove prošlosti.

Will Hill ODJEL 19 – POČETAK Znanje

Nakon što mu je otac ubijen, te cijeli slučaj zataškan, a majku mu otme nepoznato stvorenje, Jamie Carpenter se nađe unutar najtajnovitije vladine agencije, Odjela 19, koji je prije više od stoljeća utemeljio Abraham Van Helsing, zajedno s četvoricom muškaraca koji su preživjeli susret s Drakulom. Uz pomoć neobičnog prijatelja i vampirice, Jamie kreće u borbu protiv krvoločnog neprijatelja. No, iz drevne prošlosti se budi nešto puno snažnije, nešto s čime se ni on, ni itko u Odjelu, ne može boriti…

Gemma Elwin Harris VELIKA PITANJA MALIH LJUDI Planetopija

Kako nastaju snovi? Postoje li izvanzemaljci? Zašto ne mogu sam sebe poškakljati? Tko je dao ime svim gradovima? Zašto su kolači tako fini? Zašto lavovi riču? Tko je Bog? Dječja pitanja često nas ostave bez teksta. Ako ste ikada i znali odgovore, vrlo je vjerojatno da ste ih zaboravili. Gemma Elwin Harris prikupila je na tisuće pitanja djece u vrtićima i školama u Velikoj Britaniji i zamolila stotinjak poznatih stručnjaka da jednostavnim jezikom odgovore na njih.

Privredni vjesnik Broj 3799, 21. listopada 2013.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Zastupanje - Španjolska

Gluck Von K, Madrid, Španjolska, www.gluckvonk.com. Tvrtka je zainteresirana stupiti u kontakt s hrvatskim tvrtkama zainteresiranima za plasman proizvoda na tržište Kraljevine Španjolske. Tvrtka je specijalizirana za upravljanje procesom plasmana i prodaje proizvoda i robnih marki partnerskih tvrtki iz inozemstva u svim tržišnim nišama, optimiziranje fiksnih i varijabilnih troškova vezanih uz prodaju i maksimiziranje stupnja prisutnosti na španjolskom tržištu stranih robnih marki koje tvrtka zastupa. Kontakt: Jesus Gimeno, comercial@ gluckvonk.com, +34 69 642 70 54. Razvoj projekta

Šanac, Zagreb. Projektantska tvrtka nudi potpuni paket razvoja projekta, uključujući i financijsku potporu investicije. Kontakt: Goran Jelić, sanac@ vip.hr. Metalni proizvodi

CMC Sisak, Sisak, www. cmccroatia.com. Tvrtka nudi usluge na području crne metalurgije u strojogradnji, brodogradnji, graditeljstvu, naftnoj in-

dustriji, mostogradnji, kao i u ostalim granama gospodarstva. Imaju ISO 9001 standard i API standard, licencije API 5L i API 5 CT za čelične bešavne cijevi koje se primjenjuju u naftnoj industriji. Kontakt: Dragutin Bauman, dbauman@vcs. hr, +385 44 565450.

Brizganje plastike

Ekip, Opatija. Tvrtka raspolaže slobodnim kapacitetima za brizganje plastike (sila zatvaranja: 300 kN - 8500 kN, masa brizganja 5g - 4000g). Zainteresirana je za daljnje širenje poslovanja. Kontakt: Mate Babić, mate.babic1 @ri.tcom.hr, +385 98 443385.

nje i analizu tržišta, razvoj i ostvarivanje strategije, procjenu regulatornih i političkih rizika, informiranje o konkurenciji, prepoznavanje i ostvarivanje mogućnosti (uključujući sourcing, outsourcing), due diligence (dubinsko snimanje), izradu studija izvedivosti, nalaženje poslovnih partnera, rješavanje problema, predlaganje i implementaciju rješenja, pregovaračke savjete za FDI (inozemne direktne investicije), spajanje poduzeća, kupovinu poduzeća, restrukturiranje, preuzimanje poduzeća i participativne menadžerske savjete. Kontakt: Sophia Wang, business@ ucc-beijing.com, +86 10 85769651. Zastupanje - Velika Britanija

United China Consultants, Peking, Kina, www. uccbeijing.com. Tvrtka je specijalizirana za marketinške, sourcing, investicijske i menadžerske konzalting usluge, koje su potrebne za uspješno poslovanje na kineskom tržištu. Tvrtka nudi istraživa-

Fimasy Holdings, Liverpool, Velika Britanija, www.businessadviser. com/petkovic.htm. Tvrtka nudi savjete ili povremenu pomoć te predstavništvo u Velikoj Britaniji. Preko mreže suradnika, poslovnih savjetnika, moguća pomoć na svim svjetskim tržištima, u svim aspektima gospodarstva. Kontakt: Ivan Petković, fimasy@btconnect.com, +44 151 4942551, +44 791 8699208.

Zaštitne hlače

Slušni aparati

Zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba nabavlja zaštitne hlače. Rok dostave ponuda je 5. studenoga.

Zavod zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog Kantona nabavlja slušne aparate. Rok dostave ponuda je 12. studenoga.

Regija Autogume

Održavanje i servisiranje fontana i opreme

Poslovno savjetovanje - Kina

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Kombinezoni

Državna uprava za zaštitu i spašavanje nabavlja kombinezone i vatrogasno odijelo. Rok dostave ponuda je 5. studenoga. Strojni i ručni utovar snijega

Grad Zagreb nabavlja usluge strojnog i ručnog utovara snijega na području grada. Rok dostave ponuda je 26. studenoga.

Rudnik i termoelektrana Gacko nabavlja autogume za dizalice, kamione, rudarske mašine i terenska vozila. Rok dostave ponuda je 11. studenoga.

Mrežna oprema

Agencija za lijekove i medicinske proizvode nabavlja mrežnu opremu. Rok dostave ponuda je 4. studenoga. Dijelovi i pribor za uredske strojeve

Zračna luka Zagreb nabavlja dijelove i pribor za uredske strojeve. Rok dostave ponuda je 5. studenoga.

Uprava za zajedničke poslove republičkih organa u Beogradu nabavlja usluge održavanja i servisiranja fontana i opreme. Rok dostave ponuda je 7. studenoga.

Održavanje rasvjete

Grad Doboj nabavlja usluge redovnog održavanja gradske rasvjete. Rok dostave ponuda je 12. studenoga. Boje i lakovi

Unsko-sanske šume, Bosanska Krupa, nabavljaju boje i lakove. Rok dostave ponuda je 29. listopada.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3799, 21. listopada 2013.

Sajamski vodič

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

SAFIR

Dražba za limarsku radionicu, šumu i vinograd prodaje mogu se razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj mobitela 091/2026 292 ili 047/423 288. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti. Vinograd i pašnjaci u Milni na Braču, procijenjeni na 12,7 milijuna kuna. Ukupna površina nekretnine iznosi 14.319 četvornih metara. Dražba će se održati 30. listopada u 12 sati na Općinskom sudu u Supetru, Hrvatskih velikana 6, u sobi 26/ II. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevinu od 10 posto treba uplatiti na račun Suda HR83 2 3 9 0 0 01 1300 002465, model HR00, šifra ADVA, poziv na broj: 102-264-10. Šuma u mjestu Brijesta u Općini Ston, procijenjena na 1,2 milijuna kuna. Površina iznosi 52.548 četvornih metara. Dražba će se održati 24. listopada u 10.15 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Stalna služba u Dubrovniku, Ante Starčevića 23, u sudnici 2. Dodatne informacije moguće je dobiti kod stečajnog upravitelja na broj 091/5164 792, od 9 do 13 sati, svaki radni dan. Jamčevina iznosi 10 posto. Limarska radionica, zgrada i dvorište u Ogulinu, procijenjeni na 1,1 milijun kuna. Nekretnine se nalaze na adresi Žegar 7, Ogulin, a ukupna im je površina 3575 četvornih metara. Dražba će se održati 29. listopada u 13 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Stalna služba u Karlovcu, Trg hrvatskih branitelja 1/III. Nekretnine koje su predmetom

Poslovni prostor u Zagrebu, procijenjen na 3,7 milijuna kuna. Površina je 116 četvornih metara, nalazi se u Tratinskoj 38, u podrumskim prostorijama. Dražba će se održati 29. listopada u 9.10 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Vukovarska ulica 84, u sobi 308. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto, a treba je uplatiti na žiro-račun Suda kod HPB-a na broj HR17 23900011-3000-0326 5, model HR05, poziv na broj 116-2680-12. Zgrada u poslovnoj zoni Dicmo-Prisoje, procijenjena na 4,5 milijuna kuna, i dva automobila (citroen od 14.000 kuna i opel vectra od 20.000 kuna). Zemljište se prostire na 3064 četvorna metra. Ročište za dražbu održat će se 29. listopada u 9 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, u sobi broj 121/I. Jamčevina iznosi 200.000 kuna. Kuća i dvorište u Ražancu, procijenjeni na 4,3 milijuna kuna. Prostiru se na 662 četvorna metra. Dražba će se održati 30. listopada u 10 sati na Općinskom sudu u Zadru, Plemića Borelli 9, u sobi 121/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti odnosno ispod 2.870.850 kuna. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti nekret-

nine i plaća se na IBAN ovog suda HR25239 00 0113 0 0 000793 poziv na broj 123042010. Poslovni prostor u Splitu, procijenjen na 4,2 milijuna kuna. Ukupne površine 374 četvorna metra, na adresi Lovretska 27. Usmena javna dražba održat će se 28. listopada 2013. u 9 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, u sudnici 116/1. Jamčevina iznosi pet posto procijenjene vrijednosti. Stambeno-poslovna zgrada u Nedelišću, procijenjena na 1,9 milijuna kuna. Ukupna površina nekretnine je 1049 četvornih metara. Adresa je Trg Republike 24. Dražba će se održati 29. listopada u 11 sati na Općinskom sudu u Čakovcu, R. Boškovića 18, u sobi 18. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto, a treba je uplatiti na račun Općinskog suda u Čakovcu IBAN br. HR84 23900011300000701, poziv na br. 1643/12.

Sajam financija, investicija i razvoja od 23. do 27. listopada, Split Sajam financija, investicija i razvoja je vodeći financijski događaj u Hrvatskoj, centralno je mjesto okupljanja lidera iz bankarskog, investicijskog i razvojnog sektora. Sudjelovanje na sajmu SAFIR omogućuje Vam brojne poslovne prednosti: plasiranje svojih usluga prema više od 87 000 posjetitelja, plasiranje svojih usluga prema više od 2000 izlagača sajma SASO i SAFI, izvrstan marketinški alat (prema posjetiteljima, izlagačima i medijima), mogućnost ostvarivanja novih poslovnih kontakata, a omogućuje Vam i da budete u centru gospodarskih zbivanja na nacionalnoj razini.

SASO Međunarodni specijalizirani sajam od 23. do 27. listopada, Split SASO je najznačajniji sajam za graditeljstvo, drvnu i metalnu industriju, alate i opremu, elektrotehniku, energetiku i telekomunikacije, te obrtništvo i malu privredu. Sajam SASO izvrsna je prilika za susret poslovnih posjetitelja, malih i srednjih poduzeća, arhitekata, inženjera i investitora: čak 73 posto posjetitelja sajma vlasnici su poduzeća, donositelji poslovnih odluka ili imaju veliki utjecaj pri njihovom donošenju.

Biograd Boat Show Nautički sajam od 24. do 27. listopada, Biograd Biogradski jesenski nautički sajam mjesto je gdje možete prikupiti velik broj značajnih informacija vezanih uz plovidbu, sklopiti dobar i unosan poslovni dogovor, ali se i dobro zabaviti. Naime, događanja na Sajmu raspoređena su tako da postoji vrijeme za posao, ali i zabavu. Preko dana Sajam je orijentiran na stručne skupove i sastanke nautičkih udruženja. No, kada izlagači zatvore svoje šatore, po svim iskoristivim prostorima u gradu započinju koncerti i slični događaji koji osiguravaju da se na kraju ozbiljnog poslovnog dana posjetitelji opuste.

Dani jabuka i voćnih prerađevina Izložba jabuka i voćnih prerađevina od 25. do 26. listopada, Požega Manifestacija Dani jabuka organizira brojna predavanja sa zanimljivim temama na temu voćarstva, te se želi ukazati na važnost uzgoja voća u poljoprivredi, ali i gospodarstva uopće, te na bogatstvo raznovrsnih sorti jabuka i voćnih prerađevina. U sklopu manifestacije bit će organizirana prodaja i izložba starih sorti voća i voćnih proizvoda, meda, kolača od jabuka, opreme za preradu voća, ručnih radova...

Dani beba, djece i trudnica u Splitu Kuća i dvorište u Puli, procijenjena na 1,4 milijuna kuna, na adresi Kastavska 20. Dražba će se održati 29. listopada u 12 sati u uredu javnog bilježnika Marka Jurline u Velikoj Gorici, Zvonimirova 10. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto.

Specijalizirani sajam beba, djece i trudnica od 26. do 27. listopada, Split Na sajmu će vas dočekati mnogi specijalizirani izlagači s raznolikom ponudom za bebe, djecu i roditelje. Najmlađe očekuju crtaonice, igraonice, a za bebe i mame tu je i kutak za prematanje te miran kutak za dojenje, dok će na velikoj pozornici sajma posjetitelje uveseljavati razne nagradne igre uz ples i dječju muziku. Sve na jednom mjestu za bebe i djecu nudi samo sajam „Dani beba, djece i trudnica“, a uz to su tu i atraktivni sajamski popusti koji nikoga neće ostaviti ravnodušnim, pa će se i vaš novčanik radovati ovom sajmu.

Podatke sakupili:

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

20 SVIJET FINANCIJA

( gotovo 760 mil kn

Privredni vjesnik Broj 3799, 21. listopada 2013.

financijski učinak predloženih izmjena na bankarski sektor

( to je oko 2/5

procijenjene neto dobiti banaka za 2013.

Izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju

HNB i HUB kontra Linića

Izmjene zakona bi, ističu u Hrvatskoj narodnoj banci, mogle imati višegodišnji negativan učinak na prihode banaka, pa bi Zakona mogao biti mnogostruko veći. Izvršni odbor Hrvatske udruge banaka ocjenjuje predložene zakonske izmjene pro Vesna Antonić antonic@privredni.hr

a namjeru Ministarstva financija da izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju ograniči rast kamata na stambene kredite i da smanji kamate na kredite u švicarskim francima u slučajevima gdje je ta valuta porasla za 20 posto od trenutka podizanja kredita, prošloga su se tjedna obrušili i Hrvatska narodna banka i Hrvatska udruga banaka. Ukupan godišnji financijski učinak predloženih izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju na bankarski sektor doseže gotovo 760 milijuna kuna, odnosno oko dvije petine procijenjene neto dobiti banaka za 2013. godinu, a najveći učinak, od 645,2 milijuna kuna, imalo bi smanjenje kamatne stope na kredite u švicarskim francima, procjenjuje HNB.

Raznoliki učinci primjene LIBOR-a Pritom najveći učinak na prihode banaka ima primjena povijesnog LIBOR-a na kredite u švicarskim francima, dok je učinak uvođenja ograničenja visine kamatnih stopa na stambene kredite te ostale potrošačke kredite znatno blaži. Ove bi izmjene, ističu u središnjoj banci, mogle imati višegodišnji negativan učinak na prihode banaka, pa bi ukupan kumulativ-

Zakonske izmjene mogle bi potaknuti i snažnije razduživanje banaka, smatraju u HNB-u ni učinak izmjena Zakona mogao biti mnogostruko veći. To bi moglo utjecati i na mogućnost i potencijal banaka da odobravaju

nove kredite, kao i njihovu sposobnost apsorpcije nepovoljnih šokova iz okružja, a moglo bi potaknuti i snažnije razduživanje banaka. U svojoj Informaciji o gopodarskim kretanjima, središnja banka upozorava da se izbor parametra, ili referentne kamatne stope koja određuje moguće varijacije promjenjive kamatne stope, u slučaju

portfelja prije odobrenih kredita u švicarskim francima svodi na uporabu LIBOR-a za švicarski franak. S obzirom na to da LIBOR ne odražava trošak financiranja banaka, primjena LIBOR-a kao parametra rezultirala bi vrlo raznolikim učincima na teret otplate kredita u švicarskim francima, koji bi ovisili gotovo isključivo o trenutku odobra-

Ministarstvo financija HUB-u: Neprihvatljivi prijedlozi Ministarstvo financija priopćilo je da je pripremilo Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, koji će, nakon što ga usvoji Vlada, biti upućen Hrvatskom saboru na usvajanje. U priopćenju se ističe da nisu prihvaćeni HUBovi prijedlozi za poboljšanje položaja najugroženije kategorije dužnika te da je Ministarstvo ostalo pri svom prijedlogu kao povoljnijem i pravednijem za dužnike s obzirom na to da će koristi biti pro-

porcionalne pretrpljenoj šteti. U pogledu iznesenih tvrdnji HUB-a o pozitivnoj diskriminaciji potrošača zaduženih u jednoj od valuta (CHF), dovoljno je reći da većina dužnika iz ove kategorije nakon više od šest godina otplate kredita ima preostale kunske glavnice veće nego na

početku otplate kredita, kažu u Ministarstvu. Također ističu da su zakonskim izmjenama spriječena daljnja nepoštivanja Zakona o obveznim odnosima “u smislu odredivosti činidbe što banke u prethodnom razdoblju nisu poštivale te će u svim ugovorima o kreditu promjenjivi parametri morati biti striktno definirani, a potencijalna promjena kamatne stope ovisiti isključivo o promjenjivosti parametra neovisnog o volji bilo koje strane. Pri tome kod onih ugovora o kreditu kod ko-

vanja kredita. Tako bi se nekim dužnicima (s kreditima odobrenima u 2007. i 2008. godini) kamatne stope smanjile otprilike na jedan posto što bi im značajno smanjilo i iznose mjesečnih otplata. Kamatne stope i otplate tek bi se neznatno smanjile ostalim dužnicima sa stambenim kreditima u švicarskim francima, tako da bi ostale u rasponu između četi-

ri i pet posto ili čak i iznad njega. Predloženi model regulatorne intervencije stoga bi rezultirao vrlo visokom, arbitrarno generiranom disperzijom kamatnih stopa na postojeće stambene kredite u švicarskim francima. Isto tako, u slučaju postupnog slabljenja švicarskog franka u odnosu na kunu, trajanje učinaka ovako izmijenjenog Zakona razlikovalo bi se od dužnika do dužnika. Primjerice, uz aktualnu razinu tečaja švicarskog franka prema kuni, te se odredbe ne bi odnosile na klijente koji su podigli kredite na samom početku 2003., dok bi se odnosile na one koji su ih podigli sredinom iste godine, pri čemu je razlika u tečaju po kojemu su podizali kredite minimalna. Osim toga, takvo bi se stanje moglo kontinuirano mijenjati zbog uobičajenih fluktuacija tečaja pa bi se dužnici mogli naći u situaciji da se

Ministarstvo financija H tržišnog rizika bit će pra jih je tečaj strane valute u odnosu na domaću aprecirao više od 20 posto, fiksna marža neće smjeti biti veća od razlike početne kamatne stope i početnog promjenjivog parametra”. Na taj način predložene izmjene pridonose pravednoj i ravnomjernoj podjeli tržišnog rizika između dužnika i vjerovnika, dok je u dosadašnjim ugovornim odnosima, zbog “neodredivosti činidbe i netransparentnog povećanja kamatne stope, teret rizika snosila samo jedna ugovorna strana, odnosno dužnik”.

Ministarstvo financija svjesno je činjenice da će izmjene i dopune Zakona o potrošačkom kreditiranju rezultirati manjom budućom zaradom banaka, međutim, želimo istaknuti da ne znači da će banke zbog toga trpjeti gubitke, nego će raspodjela tereta tržišnog rizika biti pravednija i održivija. U Katančićevoj ističu da su banke svjesno i namjerno, unatoč upozorenjima koja je davao i HNB, masovno nudile i odobravale građanima kredite u CHF, dok je teret

tržišnog rizika u takvim kreditnim poslovima do sada snosio samo dužnik. Stoga će ove izmjene Zakona postaviti temelj za zakonit i pravedan obračun kamatne stope, utemeljen na parametrima koji su jasni i poznati potrošaču pri čemu će promjena kamatne stope smjeti ovisiti isključivo o promjeni parametra koji je neovisan o bilo kojoj strani. Time činidba postaje odrediva, što je u skladu sa Zakonom o obveznim odnosima. Nadalje, radi zaštite najugroženije kategorije potrošača - koju nisu po-

www.privredni.hr Broj 3799, 21. listopada 2013. Perspektiva državno poticane stambene štednje

Model treba uštimati, a ne ukinuti

ukupan kumulativni učinak izmjena otuustavnima u jednom mjesecu na njih primjenjuju novi uvjeti otplate kredita, a već bi se idućeg mjeseca mogli vratiti prethodno važeći, upozoravaju u HNB-u. Eskalacija pravne nesigurnosti Oglasio se i Izvršni odbor Hrvatske udruge banaka koji ocjenjuje predložene zakonske izmjene protuustavnima te tvrdi da bi “prihvaćanje ovako formuliranog prijedloga dovelo do daljnje eskalacije pravne nesigurnosti, kršenjem načela zabrane retroaktivnosti i ignoriranjem obveze poštivanja sklopljenih ugovora”. U HUBu, među ostalim, tvrde i da se zakonskim odredbama stavlja u nejednak položaj štediše (kreditore) i dužnike te da predložene izmjene ne samo što diskriminiraju zajmoprimce u jednoj valuti u odnosu na zajmoprimce u drugim valutama, nego stavljaju u ne-

jednak položaj i dužnike u istoj valuti, ovisno o okolnostima u vrijeme sklapanja ugovora o kreditu. Prijedlog je neprovediv, navode dalje, “i to na način da teret neprovedivosti pod prijetnjom prekršajnih sankcija stavlja samo jednoj ugovornoj strani, kreditoru, što je samo najzornija ilustracija višestruke neustavnosti, dok je ograničavanje kamatnih stopa suprotno praksi EU-a i preporukama EK-a te vodi do nestanka određenih kreditnih proizvoda i posljedično – dio populacije potiskuje na sivo tržište”. Također naglašavaju da se u obrazloženju izmjena Zakona spominje potreba zaštite najugroženije skupine građana, ali se pri tome “ne navodi analiza na temelju koje se takva nakana može utemeljiti, niti pokazuje da predložene izmjene tu svrhu mogu postići”.

NB-u: Raspodjela tereta vednija i održivija

godile samo netransparentne i jednostrane promjene kamatne stope, nego i rast tečaja strane valute u odnosu na domaću veći od 20 posto, pored definiranja promjenjivog parametra - propisuje se da buduća marža mora biti fiksna i ne smije biti veća od razlike između početne kamat-

ne stope i početnog promjenjivog parametra. Takvo rješenje smatramo pravednim, kažu u Ministarstvu, jer će ovakvim izračunom koristi za dužnika biti proporcionalne šteti koju je pretrpio, a teret rizika ravnomjernije će se raspodijeliti između dužnika i vjerovnika (banke). S obzirom na izostanak regulacije za ugovore o kreditu sklopljene prije 1. siječnja 2010., obveza države je intervenirati i uspostaviti jednakopravnost građana i kod takvih, ranije sklopljenih ugovora o kreditu.

Česti argument za ukidanje državno poticane štednje prema kojemu se velik dio štednje ne pretvara u kredite nije svojstven stambenim štedionicama. Premda su manje i mlađe od banaka, one osjećaju blagi porast stambenih kredita Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

avna rasprava o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje završena je prošli tjedan. Predloženim izmjenama i dopunama, objavljeno je na internetskim stranicama Ministarstva financija, cilj je otkloniti poremećaje u gospodarstvu i spriječiti korištenje poticajnih sredstava iz državnog proračuna za stambenu štednju koja nije ispunila temeljnju svrhu, odnosno značajniju kreditnu aktivnost pri rješavanju stambenog pitanja građana Hrvatske. Stoga se predlaže ukidanje poticanja stambene štednje za sve uplate nakon 1. siječnja 2014. godine. No, na predavanju Perspektiva državno poticane stambene štednje u Hrvatskoj – izazovi i mogućnosti, koje je održano u Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM), istaknuto je kako nije dobro ukinuti taj sustav. Dekan ZŠEM-a Đuro Njavro kazao je kako sustav koji potiče stambenu štednju traži relativno malo sredstava iz državnog proračuna, dok s druge strane donosi mnoge koristi. “Ukidanje sustava stambene štednje obeshrabrit će onaj dio stanovništva koji štedi. A bez štednje nema ekonomskog napretka”, napomenuo je. Osim kupnje stanova, kojih je u Hrvatskoj trenutačno neprodano oko 20.000, sustav može biti pokretač novih poslova u graditeljstvu, pa tako i zapošljavanja. “Hrvatski stambeni fond je prilično zapušten.

Linić: Ne odustajemo od ukidanja poticaja Ministar financija Slavko Linić istaknuo je protekloga tjedna u Luxembourgu da neće odustati od ukidanja poticaja za stambenu štednju. “Štednja je dobrodošla, ali u vrijeme krize kad se smanjuje svim mogućim korisnicima, neopravdano je davati poticaje ljudima koji imaju nekretnine i koji štede za svoju djecu”, rekao je Linić čije je riječi prenio Večernji list. Stoga valja razviti načine financiranja energetske učinkovitosti u zgradarstvu, što je prilika za mnoge obrtnike i male tvrtke koje se time bave”, naglasio je. Valja istaknuti kako je iznos od oko 200 milijuna kuna, koji se izdvaja za poticaje iz proračuna, relativno mali u odnosu na financijske probleme koje ima država. Velimir Šonje, ekonomski analitičar, ističe kako je prijedlog o ukidanju državnih poticajnih sredstava izvan aktualnih financijskih problema. “Za ukidanje stambene štednje mora postojati tržišni neuspjeh modela. Međutim, ovdje ga nema. Stoga, valja uštimati model, doraditi ga, jer dosad nisam čuo ozbiljniju kritiku upućenu tom modelu štednje. Osim toga, tehnički je relativno lako osmisliti mjere za bolje funkcioniranje sustava

stambene štednje”, smatra Šonje. Sustav, a ne anomalija Česti argument za ukidanje državno poticane štednje prema kojemu se velik dio štednje ne pretvara u kredite nije svojstven stambenim štedionicama. Premda su manje i mlađe od banaka, one osjećaju blagi porast stambenih kredita. “Na taj način one pokazuju sposobnost protucikličkog djelovanja jer lagano podižu potražnju”, kaže Šonje. Vladimir Krtalić, stalni sudski vještak za graditeljstvo, također tvrdi kako ukidanje poticaja nema ekonomskog opravdanja. U nas je oko 73 posto stanova starije od 30 godina, napominje, i bilo bi dobro razraditi modele za njihovu rekonstrukciju. A to se može učiniti kreditnim linijama u sklo-

pu stambenih štedionica. Osim toga, dodaje, od 1998. do 2006. godine na jednu uloženu kunu u obliku poticajnog sredstva u državni proračun vraćeno je 1,56 kuna. “Osim stvaranja te dodane vrijednosti, ulaganjem državnih sredstava u stambene štedionice država, kao dobra gospodarica, otvara nova radna mjesta, izravno potiče razvoj graditeljstva – grane koja kao lokomotiva vuče razvoj svekolikog gospodarstva, te povećava vrijednost neprimjereno održavanih zgrada, energetsku učinkovitost i standard stanovanja”, napominje on. Zdravko Anđel, predsjednik Uprave Wüstenrot stambene štedionice, kaže kako se sustav bazira na principu velikog broja štediša s malim ulozima, kojima se financira manji broj štediša koji realiziraju kredit. Dakle, to je sustav, a ne anomalija, ističe on.

Sustav stambene štednje bazira se na principu velikog broja štediša s malim ulozima, kaže Zdravko Anđel U Hrvatskoj trenutačno posluje pet stambenih štedionica. U njima oko 750.000 građana ima štedne ugovore, a kredit je odobren za 93.340 štediša. Među ostalim obilježjima sustava ističe se kako je do sada isplaćeno nešto više od 2,1 milijarda kuna državnih poticajnih sredstava, oko 5,5 milijardi kuna isplaćenih stambenih kredita te je prikupljeno 6,9 milijardi kuna depozita.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3799, 21. listopada 2013.

Tržište novca Zagreb

Privatizacija HPB-a i CO-a mogla bi oživiti financijsko tržište Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

ako je novo razdoblje održavanja obvezne pričuve na početku, iznimno obilna ponuda novca na novčanom tržištu neutralizira promjenu odnosa ponude i potražnje. Potražnja za pozajmicama je krajnje skromna, a trgovanje sudionika odvija se uz izuzetno niske kamatne stope. Zbog međusobnih ograničenja dio potražnje redovito ostaje nenamiren unatoč visokoj ponudi. Ni prošloga tjedna Ministarstvo financija nije održalo aukciju trezorskih zapisa. Za sada

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

14. - 18. 10. 2013.

7. - 11. 10. 2013.

u% 4

500 400

300 2 200 1

100 0

14.10.2013.

15.10.2013.

16.10.2013.

je u listopadu održana samo jedna aukcija početkom mjeseca. Budući da u ovom tjednu nema dospijeća trezorskih zapisa, za sada nema naznaka da će Ministarstvo financija u utorak raspisati aukciju trezorskih zapisa. Kamat-

17.10.2013.

18.10.2013.

ne stope na domaćem financijskom tržištu vrlo su niske te kratkoročno zaduživanje ima zaista vrlo povoljne uvjete. Stoga je sasvim izvjesno da će iduća aukcija trezorskih zapisa imati veliki odaziv i omogućiti još povoljnije

ponedjeljak

utorak

kamatne stope na trezorske zapise. Općenito je novčano tržište već duže vrijeme zasićeno viškovima likvidnosti koja bi se neutralizirala značajnijim rastom potražnje i većom dinamikom finan-

srijeda

četvrtak

petak

Iako do kraja godine ne treba očekivati značajniju promjenu odnosa ponude i potražnje novca, tradicionalno je posljednji kvartal godine življi kada je u pitanju trgovanje sudionika na novčanom tržištu. Stoga, unatoč dugotrajnoj tromosti, u narednim mjesecima očekujemo obilnije trgovanje sudionika.

cijskog tržišta, osobito tržišta kapitala. Iščekivanje najavljenih privatizacija državnih tvrtki, odnosno njihova realizacija u što kraćem roku, svakako bi mogla potaknuti makar blagi uzlet ukupnog financijskog tržišta.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Porasla vrijednost eura, dolar oslabio

Mirex dobio gotovo bod

Na tečajnici Hrvatske narodne banke vrijednost eura u proteklom tjednu porasla je jednu

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošli je tjedan dosegnula 183,8063 boda. U tjednu je dobio gotovo cijeli jedan bod.

valuta AUD CAD

Srednji tečaj za devize australski dolar kanadski dolar

JPY

japanski jen (100)

CHF

švicarski franak

EUR

5,378763

7.625

šio gotovo na istoj razini od 6,168566 kuna.

USD

5.64

CHF

6.19

7.620

5.62

6.18

7.615

5.60

6.17

7.610

5.58

6.16

7.605

5.56

6.15

7.600

5.54

6.14

5,409708 5,69658 6,168566

GBP

britanska funta

9,018742

USD

američki dolar

5,563424

EUR

euro

7,616328

Izvor: HNB

ri lipe i tjedan završio na 5,563424 kune. Švicarski franak je uz oscilacije tjedan započeo i zavr-

lipu. Za euro je na kraju tjedna trebalo dati točno 7,616328 kuna. Dolar je oslabio za oko četi-

14.10. 15.10. 16.10. 17.10. 18.10.

Međunarodno tržište kapitala

Washingtonski dogovor razigrao tržišta

6700 6650

FTSE 100

burzama. Na Wall Streetu je indeks S&P 500 dosegnuo rekordnu razinu, no Dow Jones je blago pao zbog slabijih poslovnih rezultata nekoliko ve-

ćih kompanija. Ujedno je zabilježen i značajan pad prinosa američkih dužničkih izdanja. Prinos na desetogodišnju obveznicu spustio se na razine oko

15600

4000

15500

Dow Jones

3950

6600

15400

6550

15300

3850

6500

15200

3800

14.10. 15.10. 16.10. 17.10. 18.10. 4300 4280

CAC40

3750 14.10. 15.10. 16.10. 17.10. 18.10.

8950 8900

DAX

14.10. 15.10. 16.10. 17.10. 18.10. 14650 14600

4260

8850

14550

4240

8800

14500

4220

8750

14450

4200

8700

14400

14.10. 15.10. 16.10. 17.10. 18.10.

NASDAQ

3900

15100

6450

MIREX - tjedni 0,6%

0,3%

0,4%

0,2%

-0,3%

primjena od 19. listopada 2013. 14.10. 15.10. 16.10. 17.10. 18.10.

Nakon dogovora u Washingtonu o prekidu blokade financiranja vlade i podizanju granice zaduživanja, naglo su skočile cijene dionica na svjetskim

MIREX - mjesečni 0,6%

14.10. 15.10. 16.10. 17.10. 18.10.

NIKKEI 225

14.10. 15.10. 16.10. 17.10. 18.10.

2,59 posto potaknut i spekulacijama da će središnja banka produljiti program monetarnog popuštanja i u 2014. godini. I na europskim su burzama cijene dionica porasle pa su indeksi krenuli prema najvišim razina od sredine 2008. godine. Optimizam je narastao i zbog vijesti da je suficit robne razmjene eurozone u kolovozu porastao na 12,3 milijarde eura, u usporedbi sa 11 milijardi eura u srpnju. To signalizira nastavak rasta najvećeg europskog gospodarstva i budi nade u održivost globalnog oporavka.

17.9.

0% 24.9.

1.10.

8.10.

15.10.

14.10.

15.10.

16.10.

17.10.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 17. 10. 2013. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

189,0089 189,2074 168,2827 182,9032 183,8063

197,8648 218,7747 134,8058 157,3141 161,1341 173,4293 107,9678 122,9888 210,4774 205,5936 221,8533 104,3208 161,6790 140,7898 118,3083 183,5888 124,5756 134,7058 197,2079 168,3937 137,7894 120,5669 159,4294

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3799, 21. listopada 2013. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 136,140 milijuna kuna

Crobex pao ispod 1.800 bodova tjednoj razini rast od 34 posto, odnosno za 13 milijuna kuna. Indeks Crobex je peti tjedan završio s padom, ovaj put pad je iznosio 1,45 posto, a njegova posljednja vrijednost bila je 1.768,11 bo-

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

roteklog je tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio 50,4 milijuna kuna što je na Top 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Plava laguna d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Atlantic Grupa d.d. Slatinska banka d.d. AD Plastik d.d. Europlantaže d.d. Atlantska plovidba d.d. Dioki d.d. Valamar Adria Holding d.d.

tjedna promjena +0,43% -1,67% -1,47% +1,27% +12,36% -0,52% 0,00% -3,19% -23,88% -0,67%

zadnja cijena 173,25 2.360,01 1.443,50 636,00 44,99 124,95 769,99 352,09 3,92 157,56

promet 12.849.983,82 3.904.890,02 3.598.442,32 2.362.212,93 2.219.889,35 1.662.336,45 1.539.980,00 1.417.443,00 1.373.270,48 1.146.862,99

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 50.436.844,48 kn

dova. Crobex10 je tjedan završio na 1.001,03 boda što predstavlja tjedni pad od 1,06 posto. Obveznički indeks Crobis rastao je za 0,10 posto, a Crobistr je porastao za 0,20 posto. U ovoj godini Crobex je u 10 dionica s najvećim rastom cijene HG Spot d.d. Turbo certifikat srebro long 4 Turbo certifikat DAX long 5 Turbo certifikat E-mini S&P 500 long 4 Turbo certifikat srebro long 4 Turbo certifikat DAX long 7 Slatinska banka d.d. Saponia d.d. Istarska kreditna banka Umag d.d. BC institut d.d.

plusu 1,59 posto, a Crobex10 bilježi rast od 3,03 posto, dok je obveznički Crobis u minusu 3,31 posto. Najveći promet ostvaren je dionicama HT-a, kojima je trgovano u vri-

tjedna promjena +50,00% +24,24% +18,79% +17,78% +15,44% +14,86% +12,36% +10,55% +10,00% +9,26%

zadnja cijena 1,80 21,99 121,40 15,90 32,90 85,00 44,99 187,94 1.100,00 295,00

promet 2.044,80 16.532,10 30.350,00 84.080,10 29.034,70 405.188,42 2.219.889,35 28.017,00 44.000,00 19.021,31

INVESTICIJSKI FONDOVI

Proteklog je tjedna 66 od aktivnih 78 fondova poraslo, dok je svega 12 fondova palo. Tjedne promjene kretale su se u rasponu od -1,29 do 2,48 posto. Sedamnaest fondova je poraslo više od jedan posto, dok dva bilježe pad veći od jedan posto. Od 35 dioničkih fondova 26 ih je poraslo, i to njih 13 više od jedan posto. Najveći tjedni rast bilje-

ži fond KD Energija čija je vrijednost uvećana za 2,48 posto, te je time postao i dobitnik tjedna. Platinum Global Opportunity je s tjednim rastom od 2,44 posto drugi na ljestvici, a slijedi NETA US Algorithm s rastom od 2,25 posto. U grupi dioničkih fondova najveći pad ostvario je OTP indeksni fond koji odražava indeks Crobex. Pao je za

1,29 posto te postao gubitnik tjedna. Slijede Alternative A1 i NETA New Europe s padom od 1,05 odnosno 0,73 posto. Kod mješovitih fondova je od ukupno 15 fondova u proteklom tjednu njih 12 poraslo. Predvodi ih HI-balanced čija je vrijednost uvećana za 1,95 posto. Najviše je na vrijednosti izgubio PBZ Global, pao je za 0,64 posto.

Drugi tjedan uzastopno su svi obveznički fondovi porasli. Dobitnici su Raiffeisen Bonds i HI-conservative s rastom od 0,29 posto. Najmanji rast kod obvezničkih bilježi Capital One, 0,07 posto. Svih 20 novčanih fondova je poraslo u rasponu od 0,0015 do 0,05 posto. Najuspješniji bili su Agram Euro Cash i NETA MultiCash s rastom od 0,05 posto.

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

jednosti od 12,9 milijuna kuna. Zadnja cijena HT-a je bila 173,25 kuna, što je tjedni rast od 0,43 posto. 10 dionica s najvećim padom cijene Turbo certifikat E-mini S&P 500 short 4 Dioki d.d. Zvečevo d.d. Sunčani Hvar d.d. Turbo certifikat DAX short 3 Hoteli Cavtat d.d. Elektrometal d.d. HTP Korčula d.d. Industrogradnja Grupa d.d. Hoteli Brela d.d.

tjedna promjena -1,45% -1,06% +0,10% +0,20%

Slijedi Plava laguna s tjednim prometom od 3,9 milijuna kuna i padom cijene od 1,67 posto.

tjedna promjena -28,57% -23,88% -23,53% -20,74% -18,22% -17,76% -16,67% -15,40% -13,32% -11,17%

KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NETA Global Developed ZB aktiv Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NETA MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NETA US Algorithm NETA New Europe NETA GDEM Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

Novo radno vrijeme Burze Od prošlog tjedna Zagrebačka burza po novome radi od 9 do 16.30 sati. Predotvaranje će trajati od 9 do 9.15 sati, a zatim traje kontinuirana trgovina do 16.30. sati. Dražbe će se odvijati od 11 do 13 sati, blok transakcije od 9 do 16.30 sati, a OTC transakcije prijavljivat će se od 8.30 do 16.30 sati.

od 10. do 17. 10. 2013. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

kn € € € € kn kn € € € kn € kn kn kn € kn € € $ kn kn € kn € kn kn kn € € kn kn € € €

14,5559 8,6267 121,2800 125,8000 131,6000 56,8381 12,0941 126,6612 47,2400 8,7952 85,2188 73,8300 95,4588 99,7600 64,1045 42,8090 59,6539 66,7364 110,5755 13,3801 6,6386 37,4062 89,9230 500,0340 84,2950 79,5100 150,0499 91,1901 8,6594 74,4401 94,8256 9,5237 86,7500 113,5800 114,7715

0,83 1,58 1,82 1,17 1,42 0,52 1,14 0,56 0,30 -0,58 -0,27 -0,54 1,34 -0,13 0,03 1,07 1,13 0,72 2,05 2,44 0,21 -1,29 0,05 1,19 0,45 -1,05 2,25 -0,73 0,98 0,90 -0,27 2,48 0,30 0,55 -0,27

€ kn € €

137,2900 90,8564 10,4231 118,8500

0,19 -0,64 1,95 0,52

Valuta

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced

zadnja vrijednost 1.768,1100 1.001,0300 100,3117 123,2767

zadnja cijena 6,50 3,92 51,99 15,90 38,10 250,00 25,00 50,00 65,00 6,20

promet 209.431,60 1.373.270,48 6.687,15 6.120,19 974.723,59 56.748,42 875,00 42.096,91 9.296,50 6.129,97

*vijesti

Dobitnik tjedna rastao dobrih 2,48 posto

Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Naziv(fond) ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NETA Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust NETA GBEM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige VB SMART

kn kn kn kn kn kn kn € kn € €

99,5304 76,2902 99,0630 7,9713 73,0499 4,4398 56,0107 8,3966 121,5829 92,3800 95,4889

*Tjedna promjena [%] 0,35 -0,19 0,35 1,17 1,92 0,57 0,08 0,76 -0,17 1,27 0,54

€ € € € € kn € €

168,6800 12,4864 155,7000 110,6504 123,2400 182,6801 135,9083 101,3500

0,11 0,29 0,29 0,13 0,22 0,07 0,13 0,13

kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn € kn € € kn kn €

140,9537 172,5770 147,7071 135,8379 154,1300 148,0400 147,8607 127,7673 140,9010 130,3007 125,1204 11,8236 116,3706 113,2200 106,8814 103,8800 104,4719 1292,8765 103,8539 100,7255

0,02 0,02 0,02 0,03 0,03 0,01 0,03 0,00 0,02 0,03 0,04 0,05 0,02 0,01 0,03 0,01 0,03 0,04 0,05 0,04

Valuta

Vrijednost udjela

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički Erste Adriatic Bond

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NETA MultiCash OTP euro novčani

Veći temeljni kapital Janafa Trgovački sud u Zagrebu prošli je tjedan donio rješenje o upisu povećanja temeljnog kapitala Janafa na iznos od 2,79 milijardi kuna. Dioničari su 30. kolovoza odlučili povećati temeljni kapital za 70,5 milijuna kuna. Sada je temeljni kapital Janafa podijeljen na dionice koje pojedinačno nominalno vrijede 2770. Na burzi je cijena dionice Janafa prošli tjedan bila oko 2290 kuna. McDonalds ulaže 100 milijuna kuna Tvrtka McDonald’s Hrvatska će do kraja ove godine na domaćem tržištu sveukupno investirati više od 100 milijuna kuna. Investicijski ciklus započeo je projektima obnove McDonald’sa u Puli koji je završio u veljači, slijedila je obnova McDonald’sa

na Kvaternikovom trgu u Zagrebu. Ulagačke aktivnosti nastavljene su projektom otvaranja novog McDonald’sa pored trgovačkog centra City Center one East u Zagrebu, koje je najavljeno do kraja godine. Rast depozita u HPB-u U devet mjeseci ove godine ukupni depoziti stanovništva u Hrvatskoj poštanskoj banci porasli su 5,3 posto i premašili iznos od osam milijardi kuna. U tom je razdoblju najviše porasla dugoročna štednja građana koji su oročili 420 milijuna kuna na rokove dulje od godinu dana. Od početka 2010. do rujna 2013. ukupni depoziti stanovništva u Hrvatskoj poštanskoj banci porasli su za 2,5 milijardi kuna, odnosno 45 posto, priopćeno je iz banke.

Veća dobit Hotela Cavtat Hoteli Cavtat u devet mjeseci ove godine ostvarili su prihod od 74,6 milijuna kuna i dobit od 20 milijuna kuna. Broj noćenja bio je dva posto manji nego prošle godine jer su izostali mnogi gosti iz Rusije zbog poznatih problema s vizama. Dobit je ipak veća nego lani jer su ostvarene mnoge uštede, stoji u izvještaju tvrtke dostavljenom Zagrebačkoj burzi.