Pv 3800

Deficit i nastavak štednje Vlada može aktivnom ekonomskom politikom pokrenuti gospodarstvo i početi dizati BDP

Dani turizma u Petrčanima Turistički djelatnici traže zadržavanje stope od 10 posto kako bi zadržali konkurentnost i investicije

Banke će tužiti državu... ... a tužbu će Vlada platiti iz proračuna. Tako će trošak kredita u švicarcima podmiriti porezni obveznici

aktualno Str. 6-7

aktualno Str. 18-19

svijet financija Str. 28

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 0 0 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 28. listopada 2013.

Godina LX / Broj 3800. www.privredni.hr

60

1953 2013

privredni vjesnik

što nudi interamerička banka / istarsko gospodarstvo / klaster pršuta / burza agro / svijet financija

KONJUNKTURNI TEST ZA TREĆE tromjesečje 2013.

Optimizam ponovno izostao

Naše gospodarstvo u području nepovoljnih kretanja, bez naznaka za oporavak, ostaje do kraja ove i na početku iduće godine >>16-17

Intervju: MARKO CVIJIN

i što sad s vjetroelektranama?

>> 12-13

>> 4-5

Nije mala stvar biti jedini redoviti linijski avioprijevoznik uz Croatia Airlines, kaže direktor zrakoplovne tvrtke Trade Air

Vlada je prihvatila Nacionalni akcijski plan o obnovljivim izvorima energije koji proturječi ranije donesenoj Strategiji

Do PV izdanja u samo 3 koraka...

1 Pošaljite* na naš e-mail adresar@privredni.hr poruku DA - želim besplatno primati elektronska izdanja PV-a

2 Dobit ćete povratni e-mail s

porukom da ste uključeni na našu mailing listu

3 Čitajte Privredni vjesnik i

njegova izdanja na računalu, tabletu, smartphoneu

* vrijedi i za kolege, poslovne partnere, prijatelje...

privredni vjesnik

Privredni vjesnik – uvijek uz gospodarstvo! www.privredni.hr

U organizaciji mjesečnika OTKRIJTE KAKO EFIKASNO PRODAVATI

Hotel Antunović Z AG R E B 28. i 29.11.2013. od 9 do 16 sati

U cijenu kotizacije uračunata su predavanja prema dvodnevnom programu organizatora te radni materijal (blok, kemijska olovka) i potvrda o sudjelovanju.

Gotovinske uplate na samom seminaru nisu moguće.

KAKO SE PRIJAVITI?

Svoje sudjelovanje možete prijaviti na e mail info@poslovni-savjetnik.com ili na fax. 01/49 21 743, tel. 01/49 21 742

SPONZORI:

1 iskustva iz prve ruke provjerenih stručnjaka i praktičara 2 pristup prodajnim strategijama i tehnikama koje danas daju rezultate 3 razmjena iskustva s drugim poduzetnicima 4 novi kontakti i novi potencijalni klijenti

PRIJAVNICA ZA KONFERENCIJU „SUPERPRODAVAČ“

Dvodnevna edukativna poslovna konferencija Osnovna cijena jedne kotizacije iznosi 1.737,50 kn (1.390,00 + PDV 25%)

4

razloga zbog kojih je mudro sudjelovati na Superprodavač konferenciji:

Naziv tvrtke: ________________________________________________________

POPUST ZA VEĆI BROJ POLAZNIKA (IZ JEDNE TVRTKE):

___________________________________________ OIB: __________________

5%

• Od 3 do 5 polaznika (na osnovnu cijenu kotizacije) • Od 6 i više polaznika (na osnovnu cijenu kotizacije)

Ime i prezime osobe/osoba: _______________________________________________ ______________________________________________ __________________

10%

Adresa: ___________________________________________________________ ________________________________________________________________ Telefon: _________________________________ Fax: ______________________

Kotizacije možete kupiti i online: http://bit.ly/ superprodavac

E-mail: ___________________________________________________________ Potpisi i pečat:

MEDIJSKI POKROVITELJI: ®

Molimo da ispunjenu prijavnicu pošaljete na fax. 01/49 21 743 ili na e mail: info@poslovni-savjetnik.com

UVOD

www.privredni.hr Broj 3800, 28. listopada 2013.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Milan Bandić, gradonačelnik Zagreba:

Neće svako selo graditi spalionicu Problem gospodarenja otpadom može se riješiti samo u suradnji s Ministarstvom i okolnim županijama te treba pronaći lokaciju za gradnju spalionice otpada, koja je pitanje svih pitanja. Spalionica se neće graditi u Zagrebu, mora se graditi u regiji, jer neće svako selo graditi spalionicu. Kad već imamo pročistač otpadnih voda u Resniku, pa su se ljudi solidarno složili da to bude tamo, zašto ne bi tamo bila kompostana i reciklaža otpada? Dobrodošao je svatko tko ima bolje rješenje.

Alan Šišinački, predsjednik Uprave Holcima:

Potrošnja cementa prepolovljena Situacija u građevinskom sektoru u Hrvatskoj izuzetno je teška, o čemu svjedoči i podatak da je potrošnja cementa u Hrvatskoj pala za 50 posto u odnosu na 2008. godinu. Kriza nije zaobišla ni Holcim koji već četvrtu godinu zaredom posluje s gubitkom. Mi ne slijedimo praksu već uobičajenu na hrvatskom tržištu, a to je otpis često i milijunskih dugova. Nikome nismo ostali dužni ni kune, stoga očekujemo da će investitori, i javni i privatni, prepoznati one koji posluju pošteno i transparentno te da će upravo takve tvrtke birati za svoje partnere.

Nadežda Bilić, vlasnica poliklinike Bilić Vision:

Privatno zdravstvo u usponu Privatno zdravstvo u Hrvatskoj ima velik potencijal daljnjeg rasta jer je postotak pacijenata koji se liječe u privatnom zdravstvu kod nas manji nego u ostatku EU-a. Pojavom više privatnih osiguravatelja u Hrvatskoj povećat će se i broj pacijenata koji će se odlučivati potražiti zdravstvenu skrb u privatnim ustanovama. U tome vidimo veliku priliku za razvoj naše poliklinike i ostalih vrhunski stručno i tehnološki opremljenih ustanova.

Radimo i na privlačenju stranih pacijenata kroz medicinski turizam.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

3

pvinfo

G(h)ost komentator: Željko Kovač, direktor Centra za poduzetništvo

Samozapošljavanje – avantura ili prilika?

Sudeći prema statistikama, gotovo svaki drugi samozaposleni opet će ostati bez posla u roku od četiri godine. No vjerujući u inventivnost naših ljudi, nadam se da će se u onoj drugoj polovini naći poduzetnika koji će zaposliti daleko više od prosjeka

P

rošle nedjelje sjedim u kafiću s prijateljem koji je prije par dana, nakon 20 godina rada, ostao bez posla. Ništa novo za sadašnju situaciju u gospodarstvu. No za mog prijatelja teška i stresna situacija. On je sada jedan od gotovo 337.000 nezaposlenih koliko ih je

Moramo imati na umu da prosječni mikropoduzetnik, prema podacima Fine, zaposli 2,1 novog djelatnika ovih dana na listi Zavoda.

U razgovoru pokušavam ukazati na mnoge mogućnosti zapošljavanja, no jasno je da ne uspijevam razvedriti svog prijatelja. Deprimiran je jer ne vidi izlaz iz situacije i svaki moj prijedlog mu se čini kao znanstvena fantastika. No u jednom trenutku pita me što mislim o samozapošljavanju i o poticajima koje bi mogao dobiti od Zavoda ako sam pokrene posao. Ima ideju, nešto malo novca i volju.

Tim pitanjem dotaknuo je temu s kojom se susrećem gotovo svaki dan.

Temu ulaska u poduzet-

ništvo, odnosno pokušaja pokretanja vlastite tvrtke.

Mnogi nezaposleni ali i oni zaposleni - možda su na dobrom tragu kad počnu razmišljati o samozapošljavanju. Zašto kažem da su možda na dobrom tragu? Pogledajmo činjenice. Statistike govore da je samo tri posto osoba sposobno biti poduzetnik. To je neumoljiv podatak iz kojeg se može iščitati da vrlo mali broj ljudi ima hrabrosti preuzeti rizik samozapošljavanja i krenuti u svijet poduzetništva.

Ako taj postotak primijenimo na sadašnji broj nezaposlenih u Hrvatskoj, onda u ovom trenutku imamo oko 10.000 osoba koje imaju potencijala postati poduzetnici. Netko bi mogao reći da je to premali broj ljudi da bi pridonio oporavku gospodarstva. Ali prije takve tvrdnje moramo imati na umu da prosječni mikropoduzetnik, prema podacima Fine, zaposli 2,1 novog djelatnika.

To znači da bi se na ovaj način moglo zaposliti oko 21.000 ljudi. To je već respektabilna brojka. Za ilustraciju treba znati da je Končar Elektroindustrija za vrijeme bivše države zapošljavala 25.000

radnika. Bila je respektabilna tvrtka u svjetskim razmjerima. Ove podatke uočili su i u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje te su svima koji pokreću posao ponudili bespovratna sredstva u iznosu od 50 do 75 posto prosječne bruto plaće. Tu vrstu potpore sada koristi otprilike 5000 osoba što ukazuje na to da je polovica potencijalnih budućih poduzetnika prepoznala mogućnosti koje im se pružaju te su se odvažili zakoračiti u svijet poduzetništva. Analizirajući s ovakvih pozicija, samozapošljavanje je prili-

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: marketing@privredni.hr

Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

ka za veliki broj nezaposlenih.

Kad poduzetništvo postaje avantura? Kad u samozapošljavanje kreću oni koji su nesigurni, koji nisu napravili poslovni plan, ne poznaju tržište prodaje i nabave, načine i izvore financiranja, koji su nerealnih očekivanja. Zato prije prihvaćanja sredstava koja vam se nude za samozapošljavanje razmislite imate li spoznaje o osnovama vašeg budućeg posla. Da vam približim o čemu je riječ - evo opet jedne statistike. Od svih novootvorenih tvrtki, prema statistikama objavljenim u Sjedinjenim Američkim Državama, preživi ih, nakon četiri godine, 49 posto, a u Hrvatskoj, prema Fini, 59 posto. Dakle, tu smo negdje. Zato slobodno tvrdim da će gotovo svaki drugi samozaposleni opet ostati bez posla u roku od četiri godine. No vjerujući u inventivnost naših ljudi, nadam se da će se u onoj drugoj polovici naći poduzetnika koji će zaposliti daleko više od prosjeka.

Odgovor na pitanje je li samozapošljavanje avantura ili prilika prepuštam vama.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

Direktor: Darko Buković Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

4

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3800, 28. listopada 2013.

( više od 500 mil € ( 50 mil € dosad uloženo u sektor OIE u Hrvatskoj

investirala je samo španjolska Acciona Energia

Prihvaćen Nacionalni akcijski plan za OIE

Obnovljivi izvori energije: nov naknada, mnoštvo problema Strategija energetskog razvoja poslužila je kao osnova za razvoj akcijskog plana za OIE, međutim, taj plan pobija neke od Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

H

rvatska vlada prihvatila je Nacionalni akcijski plan (NAP) za obnovljive izvore energije (OIE) do 2020. godine. On nije obvezujuć već definira ciljeve, tj. smjernice za tri sektora - elektroenergetski, sektor prijevoza te onaj grijanja i hlađenja.

Posebice je zanimljivo da se njime naglasak razvoja novih projekata, pa tako i poticaja, seli s vjetroelektrana i sunčevih elektrana na proizvodnju energije iz malih hidroelektrana, biomase i kogeneracije, jer takvi projekti, smatra ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, imaju bolji učinak na društvo i gospodarstvo. Drugim riječima, angažiraju više

Zajednica OIE Hrvatske gospodarske komore ističe kako je u NAP-u mnogo nelogičnih i netočnih podataka domaćih tvrtki i inženjera tijekom razvoja projekata što u konačnici dovodi do otvaranja novih radnih mjesta. Investitori u sunčeve elektrane i vjetroelektrane takve tvrdnje odbacuju i smatraju netočnima. Akcijskim planom se predviđa i da udio energije iz OIE u bruto potrošnji do 2020. godine iznosi 20 posto (u skla-

du s EU Direktivom za OIE). Krajem prošle godine u nas je njihov udio u potrošnji bio 15,1 posto.

Prema procjenama taj bi udio koncem 2013. trebao iznositi 15,8 posto.

U sektor OIE u Hrvatskoj, prema istraživanju Savjeta za Energetiku Zagreba i Energo Media Servisa, dosad je uloženo više od pola milijarde eura. Mirko Tunjić, direktor Vjetroparka Jelinak, kaže da je samo u obnovljive izvore vjetra uloženo više od dvije milijarde kuna - i to bez ikakve državne pomoći. Šteta za Hrvatsku U izgradnju Vjetroparka Jelinak, ukupne snage 30 megavata, 50 milijuna eura investirala je španjolska kompanija Acciona Energia. Tunjić naglašava kako valja promovirati korištenje svih obnovljivih izvora energije, a ne samo nekih. “No, od 2009. u energetskoj strategiji stoji da najveći dio od ukupne realizacije takvih projekata otpada na vjetar. Tako su u Hrvatskoj tijekom pet godina izgrađeni projekti u ener-

giji vjetra čija snaga iznosi gotovo 250 megavata, godišnje oko 50 MW. A prema projektima koji su danas na stolu, jedino vjetroenergija može takav ritam nastaviti u nadolazećem razdoblju”, ističe on dodajući kako će upravo donesen akcijski plan nanijeti štetu Hrvatskoj.

“Nije nam jasno zašto su Vlada i Ministarstvo tako postupili te donijeli ovaj plan. Argument da vjetroenergija ne zapošljava dovoljno domaćih resursa i tehnologije jednostavno ne stoji. Naime, u domaću industriju i gospodarstvo tijekom izgradnje Vjetroparka Jelinak izravno smo uložili oko milijun eura po megavatu. U splitskom

brodogradilištu Brodosplit je samo na proizvodnji stupova za naše vjetroelektrane u 2012. bilo zaposleno 250 ljudi. Dakle, rijetko koja tehnologija može se pohvaliti time”, naglašava Tunjić.

Ljubomir Majdandžić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za sunčevu energiju, također naglašava kako NAP ograničava i zanemaruje ulaganja u projekte korištenja sunčeve energije. Dodaje i to da će zbog mogućeg pada poticaja za fotonaponske sustave do 10 kilovata biti dulji rok povrata investicije u njih, pa takvi projekti mogu postati gotovo neisplativi. Problem nastaje

i u hrvatskim tvornicama koje proizvode opremu za te projekte. Točnije, tvrtka Solaris u Novigradu već je zaustavila proizvodnju, a ovakav akcijski plan ne ide na ruku ni varaždinskom Solvisu. “Stoga je zaista žalosno što nas uoči donošenja plana nitko nije kontaktirao”, naglašava Majdandžić.

Obezvrijeđene kompetencije Zajednica obnovljivih izvora energije Hrvatske gospodarske komore također ističe kako je u NAP-u mnogo nelogičnih i netočnih podataka.

Naime, Strategija energetskog razvoja poslužila je kao osnova za razvoj

NAP-a, ali on pobija neke od ciljeva koji su jasno definirani u Strategiji. I favoriziranje samo nekih tehnologija, kako je predviđeno NAP-om, suprotno je tehničkim i tržišnim pretpostavkama. Cijene energije iz OIE koje su navedene u NAP-u predstavljaju ukupni trošak u kojem je poticaj tek manji dio. Tehnologije biomase i bioplina iziskuju poticajna sredstva veća od onih koja se isplaćuju za neintegrirane sunčeve elektrane (one koje su samostalne građevine, a ne u sklopu njih) i znatno veća sredstva od onih koja se isplaćuju za energiju vjetra. Poticaji isplaćeni za ener-

Procjena troškova mjere poticanja primjene OIE u proizvodnji električne energije (kn) Tehnologija

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

2018.

2019.

2020.

338.664.480

448.620.480

653.704.128

666.778.211

680.113.775

693.716.050

707.590.371

721.742.179

Elektrane na biomasu

25.777.440

26.292.989

422.148.542

540.012.415

633.486.234

729.428.913

828.955.904

932.172.204

Elektrane na bioplin

69.276.870

70.662.407

135.253.082

183.339.112

232.368.710

284.230.444

337.110.526

392.974.556

Sunčane elektrane

19.143.360

31.730.119

107.882.405

110.040.053

112.240.854

114.485.672

116.775.385

119.110.893

134.150.400

166.464.000

200.356.070

232.766.212

266.392.616

301.270.970

337.437.902

374.931.002

-

-

50.937.984

62.348.092

74.194.230

86.489.274

99.246.442

112.479.301

587.012.550

743.769.995

1.570.282.212

1.795.284.095

1.998.796.420

2.209.621.323

2.427.116.530

2.653.410.134

Vjetroelektrane

Hidroelektrane Geotermalne elektrane UKUPNO: UKUPNO OD 2013.-2020.: Izvor: Ministarstvo gospodarstva

13.985.293.259

5

www.privredni.hr Broj 3800, 28. listopada 2013.

( 13,9 mlrd kn

iznosit će troškovi za poticaje od 2013. do 2020.

vi plan, veća ciljeva koji su jasno definirani u njoj Projekti u tijeku – sklopljeni ugovori s HROTE-om, ali još nisu priključeni na mrežu, ukupno 740 projekata, planirane snage 247 MW (stanje na dan 30.09.2013. godine) Nositelj projekta

Broj elektrana

Planirana snaga (kW)

Ukupno potrebno sredstava godišnje za isplatu povlaštenim proizvođačima (kn)

Vjetroelektrane

4

150.000,00

265.379.880,00

Elektrane na biomasu

9

51.659,00

497.673.120,00

Elektrane na bioplin

4

3.299,00

36.999.436,50

720

37.420,86

81.188.692,29

Sunčane elektrane Hidroelektrane

2

142,00

900.000,00

Geotermalne elektrane

1

4.710,00

60.188.713,20

740

247.230,86

942.329.841,99

UKUPNO Izvor: Ministarstvo gospodarstva

giju vjetra vrlo su niski.

Tako da je cijena energije vjetra u Hrvatskoj vrlo blizu tzv. referentne cijene, koja predstavlja prosječnu proizvodnu cijenu struje i koja se u nedostatku domaćih izvora nabavlja iz uvoza. “Proizvodnja električne energije za vlastite potrebe integriranim sunčevim elektranama nije vrednovana na odgovarajući način. Sredinom 2012. usvojena je regulativa prema kojoj su za insta-

laciju navedenih sustava potrebne odgovarajuće licence instalatera, što je potaknulo poduzetnike na dodatno obrazovanje da bi se nakon godine dana usvajanjem NAP-a njihove nove kompetencije obezvrijedile jer na tržištu neće imati posla.

Vjetroelektrane pak tehnološki donose energetske kapacitete u sustav jer se objekti obično grade za snage od nekoliko desetaka do stotinu megavata.

Bioelektrane i bioplinske

elektrane zbog ograničenog resursa i isplativosti dobave ograničavaju se na nekoliko megavata”, stoji u priopćenju koje potpisuje Tonći Panza, predsjednik Zajednice OIE. Zatvaranje ulaska vjetroelektrana i sunčevih elektrana u sustav na način na koji je predvidio NAP nije opravdano, ističe se u priopćenju koje Zajednica zaključuje zabrinutošću i pitanjem - hoće li provedba ovog NAP-a za OIE zadovoljiti ciljeve koje je

zadala EU, a Hrvatska ih prihvatila kao svoju obavezu.

Industriji stara cijena Vlada je odredila i novu naknadu za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (istodobna proizvodnja struje i toplinske energije u jedinstvenom procesu). Ona sada iznosi 3,5 lipa bez PDV-a po kilovatsatu i veća je od dosadašnje za sedam puta.

Međutim, neće je plaćati svi, već samo građani, dok za industriju ona ostaje na 0,5 lipa po kilovatsatu. Razlog izuzeća industrije, pojašnjavaju u Vladi, jest činjenica da je ona opterećena drugim davanjima, kao što su ona za emisiju ugljičnog dioksida. A hrvatskim građanima, koji su izdvajali tek oko 15 kuna godišnje za te poticaje, zbog korek-

cije iznosa naknade odsad će računi koje plaćaju za utrošenu električnu energiju biti veći za otprilike 130 kuna.

Ministar Ivan Vrdoljak kaže kako građani za tzv. zelenu rentu sada plaćaju jedan posto od ukupne cijene za struju. “Talijani, primjerice, plaćaju 12 posto, a Nijemci 20 posto. Kako bismo zaustavili moguću situaciju da u per-

spektivi moramo poskupiti električnu energiju za 10 ili 20 posto, mijenjali smo akcijski plan iz 2009. godine”, ističe dodajući kako su te godine preuzete ob-

veze nastale zbog potpisivanja ugovora s ulagačima u obnovljive izvore, a nisu bila osigurana sredstva za isplaćivanje naknada. “Stoga smo povećanjem naknada na 3,5 lipa osigurali isplatu tih obveza koje je država na sebe preuzela još 2009. godine”, napominje.

Na pitanje hoće li zbog povećanja naknade i opskrbljivači uvećati cijenu električne energije, Vrdoljak odgovara kako Ministarstvo ne odlučuje o tome. “Svi opskrbljivači imaju pravo formirati cijenu. Dakle, ne pitaju nas hoće li je poskupiti ili pojeftiniti. No rekao sam im da - zbog toga što je ovo za njih dobra godina i struja je na europskom tržištu jeftina - barem pokušaju smanjiti svoju dobit te tako izađu u susret građanima i kompenziraju obvezu koju im je netko nametnuo još 2009. godine”, rekao je Vrdoljak.

na na biomasu, 0,9 posto od geotermalnih elektrana i 0,7 posto od sunčanih elektrana. Očekuje se da će novi kapaciteti vezani za hidroelektrane dosegnuti 400 MW (300 MW u velikim hidroelektranama i 100 MW u malim) do 2020., što označava porast od 16,3 posto. Vjetar će služiti kao važan obnovljivi izvor s kapacitetom od 400 MW. Oko 125 MW novog kapaciteta bit

će sadržano u elektranama na biomasu. U sunčevim elektranama bit će instalirano 52 MW. Za navedene nove kapacitete nema tehničkih prepreka u smislu priključenja na mrežu.

Novi kapaciteti uključuju postrojenja za koja su osigurani poticaji te ona koja će se sufinancirati kroz Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, odnosno putem EU fondova.

Argument da vjetroenergija ne zapošljava dovoljno domaćih resursa i tehnologije jednostavno ne stoji, kaže Tunjić

potkraj rujna u hrvatskoj je bilo 458 elektrana na OIE

Najsnažnije su vjetroelektrane U Hrvatskoj je koncem rujna u sustavu poticaja i u pogonu bilo 458 elektrana na OIE, ukupno instalirane snage 294,19 megavata. Po instaliranoj snazi, na prvom su mjestu vjetroelektrane s ukupno 254,25 MW. Slijede elektrane na biomasu s ukupno 14,825 megavata te kogeneracij-

ska postrojenja s ukupno 11,49 MW. Sunčanih elektrana je 423, ukupno instalirane snage 9,78 MW. U sljedećih godinu-dvije, stoji u Nacionalnom akcijskom planu za OIE, očekuje se realizacija 740 projekata ukupne snage 247 MW. Naime, Hrvatski

operator tržišta energije (HROTE) je sklopio ugovore o otkupu električne energije iz OIE sa 740 proizvodnih postrojenja koja još uvijek nisu priključena na elektroenergetsku mrežu. Po planiranoj snazi, na prvom su mjestu također vjetroelektrane s ukupno 150 MW. Slijede elektrane na biomasu s ukupno 54,96 megavata te sunčane elektrane sa 37,42 MW. Od navedenih 740 pro-

jekata čak 720 su sunčeve elektrane ukupne snage 37,42 MW. Uglavnom se radi o malim elektranama do 30 kilovata (kW) uz poneku veću, s tim da nema elektrane snage veće od 300 kW. U 2020. godini u proizvodnji električne energije očekuje se sljedeći udio u OIE: 79,6 posto od velikih i malih hidroelektrana, 10,5 posto od vjetroelektrana, 8,3 posto od elektra-

6

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3800, 28. listopada 2013.

36 mlrd kn ( Skupština OICA-e u Predstavljene mogućnosti hrvatske autoindustrije

godišnji izdaci za mirovine

Dubrovniku

U Dubrovniku je održana Generalna skupština Međunarodne organizacije proizvođača automobila (OICA), čiji je domaćin bila Hrvatska gospodarska komora.

Budući da OICA okuplja gotovo sve najveće proizvođače motornih vozila u svijetu, sjednica Generalne skupštine u Dubrovniku iskorištena je i za predstavljanje Hrvatske kao ulagačke destinacije.

Predsjednik HGK-a Nadan Vidošević naglasio je da stotinjak hrvatskih proizvođača koji su vezani uz proizvodnju automobilskih dijelova ili komponenti zapošljava više od 15.000 ljudi i izvozi oko 90 posto proizvodnje, što upućuje na to da Hrvatska ima potencijal za razvijanje gotovog proizvoda.

Predsjednik OICA-e Patrick Blain izrazio je zadovoljstvo zbog održavanja godišnje skupštine upravo u zemlji čije tvrtke proizvode dijelove za najpoznatije marke automobila na svijetu.

“Vjerujem da se ulaskom u EU Hrvatskoj širom otvaraju vrata europskih i svjetskih tržišta automobila”, rekao je Blain. Na mjestu održavanja skupa održana je i izložba hrvatskih proizvođača autodijelova, kao i naprednih električnih automobila. Na izložbi su predstavljeni proizvodi tvrtki DIV, TUP, INA maziva-Zagreb, Alatnica Mihalec, Elset, Munja, Kostel promet, Monaris, ESCO-Fofonjka, Eloda, Lipik glas, AD Plastik, Boxmark Leather, P.P.C. Buzet, Selk i Rimac automobili. Posebnu pažnju plijenili su atraktivni električni automobil The Concept One tvrtke Rimac, te MUVO, malo komunalno vozilo tvrtke RASCO. (D.Ž.)

Izvoz vojne opreme

Hrvatsko-ukrajinska suradnja za NATO Hrvatski proizvođači vojne opreme predstavili su u HGK-u svoje proizvode ukrajinskom ministru obrane Pavlu Lebedevu, tijekom njegova službenog posjeta Hrvatskoj. Dok-Ing je predstavio svoje strojeve za razminiranje i za gašenje požara, Đuro Đaković je ponudio suradnju u modernizaciji tenkova, a HS Product prezentirao svoje u svijetu vrlo cijenjene pištolje i jurišnu pušku prema NATO standardima. Inkop obuća Ukrajincima je pokazala svoju vojnu obuću, također sukladnu NATO standardima, Kroko international ponudio je prijenos svoje tehnologije i stručnih znanja u proizvodnji vojne i policijske odjeće, dok

Nakon objave visine ‘europskog’ deficita Linić nastavlja sa šte

Mirovine stečene rad mijenjati, sve drugo je Hrvatski javni dug po briselskoj metodologiji je 55 posto, dok je prosjek zaduženosti još prostora da bi se aktivirale mjere suzbijanja prekomjernog manjka. Vlada može je jedino pravo i jedino moguće rješenje deficita i financijske stabilizacije u Hrvatskoj, Igor Vukić vukic@privredni.hr

D

eficit opće države za prošlu godinu, mjeren prema kriterijima Europske unije, očekivano se pokazao veći nego deficit prema dosadašnjoj metodologiji koju je koristila hrvatska vlada.

Prema izvještaju Eurostata, koji je domaćoj javnosti objavio Državni zavod za statistiku, deficit opće države iznosio je pet posto BDP-a za 2012. godinu. To je za 1,5 postotnih bodova više od izvještaja Vlade, pripremljenog prema metodologiji MMF-a.

I jedan i drugi rezultat izlaze iz maastrichtskog okvira po kojem država

Vlada je predvidjela da će i iduće godine biti zabilježen deficit veći od 15 miljardi kuna je Šestan-Busch predstavio balističke kacige, kojih imaju više od 20 tipova za sve rodove vojske. Ministar Lebedev istaknuo je kako Ukrajina ima snažan vojno-industrijski kompleks, a Hrvatska je članica NATO saveza te ima mogućnost izlaska na to tržište.

Stoga je u tom području moguća suradnja na zajedničkim projektima, pogotovo u proizvodnji vojne tehnike, remontu te zajedničkom pružanju logističke podrške. (D.Ž.)

mora deficit držati ispod tri posto. Zbog toga će i na Hrvatsku biti primijenjena procedura prekomjernog deficita kojom Europska komisija traži od zemlje članice da u roku od tri godine deficit dovede u traženi omjer. Konkretne poteze kojima će se smanjivati deficit Vijeću Europske unije predložit će hrvatska vlada.

Ministar financija Slavko Linić kaže da će se morati mijenjati i prihodna i rashodna stra-

na proračuna. Na području prihoda nije isključeno ni povećanje opće stope PDV-a. Linić prošli tjedan nije htio komentirati znači li to da bi stopa bila povećana na 27 posto, kao u Mađarskoj.

Sve veći otpori rezovima Podsjetio je da je deficit u 2012. smanjen na pet (europskih) posto sa 7,8 posto koliko je bio u godini ranije. Novi najavljeni rezovi nailaze na sve veće otpore, istaknuo je Linić.

Prema njegovim riječima, najveći problem je deficit mirovinskog sustava. Zbog izostanka gospodarskog rasta i slabije zaposlenosti, mirovinski se sustav slabo puni iz mirovinskih doprinosa. Stoga država mora mirovine isplaćivati transferima iz proračuna. Doprinosima se pokrije tek polovina izdataka za mirovine koji godišnje ukupno iznose 36 milijardi kuna. Istodobno 80 posto umirovljenika ima mirovinu manju od prosječne pa je tu teško naći prostor za smanjenje.

Stoga je Linić prošli tjedan u izjavama više puta ponovio da se mirovine stečene radnim stažem neće smanjivati.

Ministar je podsjetio da je Vlada već predstavila plan reformi koji će biti temelj za razgovore s Europskom unijom. Ni te reforme neće odmah donijeti uštede, a istodobno će Hrvatska imati dodatni trošak od 4,5 milijardi kuna zbog obveza koje dono-

si članstvo u Europskoj uniji. Vlada je predvidjela da će i iduće godine biti zabilježen deficit veći od 15 miljardi kuna. “To je odgovor kritičarima koji misle da ne bismo trebali monetizirati autoceste ili privatizirati državnu imovinu”, rekao je Linić koji smatra da je hrvatsko društvo nespremno na reforme. U cestogradnji, primjerice, u idućim godinama dolazi na naplatu četiri milijarde eura, a novo refinanciranje tih obveza donijet će daleko veću kamatu. To državni proračun više ne može izdržati. “Pred nama je niz nimalo laganih trenutaka i sve su opcije otvorene”, rekao je Linić. Elegantni-

ji izlaz iz situacije bio bi gospodarski rast od tri posto. No bez obzira na blagi trend oporavka koji Hrvatskoj predviđaju i međunarodne gospodarske institucije, takve stope rasta teško je ostvariti u kraćem roku.

Ne vrijede jednokratne mjere Anto Bajo s Instituta za javne financije kaže da zemlja članica mora dokazati da su reforme koje provodi usmjerene na smanjenje proračunskog deficita dugotrajne, a ne jednokratne poput prodaje državne imovine i privatizacije trgovačkih društava

7

www.privredni.hr Broj 3800, 28. listopada 2013.

( tek 50%

Investicijski forum u Londonu

Britancima ponuđeni LNG terminal i autoceste

od toga pokrije se doprinosima

dnjom, a moguće je i podizanje stope PDV-a

nim stažem neće se na stolu Europe 85 posto, a najrazvijenijih zemalja Europe 90 posto. Dakle, Hrvatska ima aktivnom ekonomskom politikom pokrenuti gospodarstvo i početi dizati BDP i to smatra Ljubo Jurčić

u vlasništvu države. “I više je nego jasno da Vlada mora provesti u javnosti nepopularne mjere na rashodnoj strani proračuna, a koje su provodile i druge zemlje članice u takvoj situaciji. To znači još najmanje dvije do četiri godine ušteda kojima bi se državne financije dovele

do održivog stanja. Na žalost, za hrvatske građane to će biti cijena propuštenih reformi vlada iz prethodnih godina”, ocijenio je Bajo.

Bivši guverner HNB-a Marko Škreb smatra da bi Vlada u pomoć trebala pozvati Međunarodni monetarni fond. Škreb, sada glavni ekonomist Privredne banke, kaže da MMF više ne traži rigidne mjere štednje, već primjenjuje puno fleksibilniji pristup javnim financijama. Dolazak MMF-a donio bi ugled na financijskim tržištima pa bi se smanjila i cijena eventualnih refinanciranja dugova. Neophodne reforme ipak bi se lakše provele s MMF-om jer političari zbog straha za izborni rezultat uvijek na kraju popuste interesnim skupinama, smatra Škreb.

Ekonomist Ljubo Jurčić ima drukčiji stav i od Linića i od kritičara koji misle da ministar nije dovoljno rezao. “Svako daljnje rezanje guralo bi Hrvatsku u veću katastrofu”, rekao je Jurčić. “Rezovi su nas i doveli ovamo.

Zapravo, povećanje poreza smanjilo je i potrošnju i proizvodnju i prihodnu

stranu proračuna. Rješenje je u poticanju domaće proizvodnje. Rješenje nije u Ministarstvu financija, nego u Ministarstvu gospodarstva”, kazao je Jurčić. Prema njegovu mišljenju panika je potpuno nepotrebna, jer Hrvatska nije jako zadužena država.

Problem je brzina rasta duga “Hrvatski javni dug po briselskoj metodologiji je 55 posto, dok je prosjek zaduženosti Europe 85 posto, a najrazvijenijih zemalja Europe 90 posto. Dakle, Hrvatska ima još prostora da bi se aktivirale mjere suzbijanja prekomjernog manjka. Vlada može aktivnom ekonomskom politikom pokrenuti gospodarstvo i početi dizati BDP i to je jedino pravo i jedino moguće rješenje deficita i financijske stabilizacije u Hrvatskoj”, rekao je Jurčić.

Ekonomski analitičar Velimir Šonje također ukazuje na statističku činjenicu da se Hrvatska nalazi u sredini među zemljama EU-a po visini javnog duga. Ali ima drukčiju interpretaciju. “Dio naših ekonomista smatra da jav-

ni dug nije problem. No prvi je problem što javni dug u Hrvatskoj brzo raste, dok se u Njemačkoj i Mađarskoj smanjuje. Drugi je problem što su hrvatske vlade izdavale izdašna jamstva koja će većinom dospjeti na naplatu. Dug će se po toj osnovi automatski povećavati i ako ne bude deficita (a bit će ga još dugo). Treći je problem što hrvatski javni dug nije isto što i njemački javni dug. Kamata koju plaćamo više je nego dva puta veća od one koju plaćaju Nijemci”, ističe Šonje te dodaje da je statistika varljiva, ali nas ruši dinamika.

“Ako ništa ne napravimo, za dvije-tri godine mogli bismo se naći s javnim dugom u top 10 EU-a.

Ako se to dogodi, plaćat ćemo kamatarske stope veće od bilo koga drugoga u top 10. Malim i slabije razvijenim zemljama EU-a nije mjesto u klubu s Njemačkom, Belgijom i Velikom Britanijom. Oni imaju širi manevarski prostor jer se tržišnom ekonomijom bave nekoliko stoljeća dulje nego mi, pa je puno više onih koji ih žele financirati”, zaključio je Šonje.

U 2011. deficit dosegnuo 7,8 posto Deficit od pet posto rezultat je europske metodologije u kojoj se obveze računaju u godini kad su ugovorene, a ne kada su plaćene. Također, u proračun se uvode i obveze koje dosad nisu bile uključene, poput jamstava brodogradnji, zdravstvu ili povrata duga umirovljenicima. U deficit su, prema europskim pravilima, uključeni i iznosi kojima država sub-

vencionira željeznicu i jamči za njene kredite. Najveće razlike između dviju metoda izračunavanja deficita bile su 2011. Tada je po europskim pravilima deficit bio 7,8 posto, a po metodi MMF-a iznosio je 4,5 posto.

Prema deficitu po europskim pravilima Hrvatska u 2012. godini zauzima sedmo mjesto u Europskoj uniji. Na prvom mjestu je Španjolska (10,9

posto), pa Grčka (devet posto). Najurednije svoje financije vode Njemačka, koja ima suficit od 0,1 posto BDP-a, te Švedska i Estonija, s deficitom od 0,2 posto. No za razliku od Njemačke, Švedska i Estonija nikad nisu bile u proceduri prekomjernog deficita. Po visini deficita lošije od Hrvatske sada stoje Irska, Cipar, Portugal i Velika Britanija.

LNG terminal na Krku, koncesija za autoceste i kutinska Petrokemija, neki su od ulagačkih projekata predstavljenih prošli tjedan na velikom Britansko-hrvatskom trgovinskom i investicijskom forumu održanom u Londonu.

Pred dvjestotinjak poslovnih ljudi, predstavnika financijskih i investicijskih institucija iz britanske i svjetske financijske prijestolnice, hrvatske ulagačke prilike predstavili su potpredsjednik Vlade Branko Grčić te ministri Ivan Vrdoljak i Siniša Hajdaš Dončić.

Govorio je i britanski ministar trgovine i ulaganja Stephan Green istaknuvši da zbog zemljopisnog položaja postoji veliki potencijal Hrvatske kao logističke polazišne točke i čvorišta za širu regiju. Spomenuo je i IT sektor te izrazio zadovoljstvo činjenicom da su neke hrvatske start-up kompanije uspješno pokrenule poslovanje u Velikoj Britaniji. Dodao je i da su mnoge britanske tvrtke zainteresirane za razvoj veza s Hrvatskom, a posebice na području istraživanja plina i nafte u Jadranu, telekomunikacija i trgovinskih usluga. Među 15 projekata predstavljenih u Londonu našli su se rekonstrukcija zračnih luka u Osijeku i Rijeci, gradnja elektrane u Osijeku, turistički kompleks Kupari, gradnja nove luke u Vukovaru... (I. V.)

Prvi hrvatski investicijski forum u Dublinu

Irce zanima hrvatski ICT sektor Na prvi hrvatski investicijski forum u Dublinu odazvalo se tridesetak predstavnika irskih i međunarodnih kompanija sa sjedištem u Irskoj, većinom iz ICT sektora, prerađivačke industrije i turizma.

U sjedištu Irske udruge poslodavaca forum su prošli tjedan organizirali Agencija za investicije i konkurentnost i Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Irskoj, uz podršku Ministarstva gospodarstva. “Cilj nam je bio da Hrvatsku predstavimo i nekim novim tržištima i investitorima koji možda do sada nisu gledali Hrvatsku kao potencijalnu destinaciju. Ulaskom u EU i s novim mjerama Vlade u privlačenju investicija Hrvatska je postala vrlo atraktivna stranim investitorima”, rekao je Damir Novinić, ravnatelj AIK-a.

“Sve to smo htjeli predstaviti irskim kompanijama, ali i multinacionalnim kompanijama u Irskoj, koje uzimaju u obzir našu regiju za širenje svog poslovanja. Po reakcijama prisutnih, mislim da smo u tome i uspjeli”, rekao je Novinić.

Sabina Škrtić, pomoćnica ministra gospodarstva, irskim je investitorima predstavila zakonski okvir za investiranje s naglaskom na Zakon o poticanju investicija te najavljeni zakon o strateškim investicijskim projektima.

(I.V.)

8

AKTUALNO

*vijesti McDonald’s investira McDonald’s Hrvatska završio je radove na obnovi svog restorana na Kvaternikovom trgu u Zagrebu, a do kraja godine planira i otvaranje novog restorana pored trgovačkog centra City Center one East u Zagrebu. Obnova McDonald’sa na Kvaternikovom trgu vrijedna je 300.000 eura, a restoran uz City Center uključuje i otvaranje novog McDrivea, prvog u Zagrebu nakon više od 10 godina. Investicijskim ciklusom započetim 2010.

McDonald’s Hrvatska će do kraja ove godine na domaćem tržištu sveukupno investirati više od 100 milijuna kuna.

Iz IPARD-a 5,5 milijuna kuna Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je Agroproteinki 5,5 milijuna kuna iz IPARD programa za ulaganje u izgradnju i opremanje centara (sabirališta) za skuplja-

nje otpada i nusproizvoda životinjskog podrijetla.

Agroproteinka je izgradila tri sabirališta i to na području Pazina, Garčina i Grubišnog Polja.

Sjednica NO-a i UO-a HGK-a Nadzorni odbor Hrvatske gospodarske komore, koji se sastao prošli tjedan, zaključio je da je poslovanje HGK-a bilo u skladu s procedurama. Predsjednik Nadzornog odbora o zaključcima sastanka izvijestio je Upravni odbor, čija se sjednica održala istoga dana. Upravni odbor izvješće je primio na znanje.

Temeljem toga, UO nalaže pored već poduzetih mjera kontrole, osnivanje posebne ustrojbene jedinice za sukladnost. Ujedno Upravni odbor poziva sve zaposlenike HGK-a da, unatoč teškim trenucima, još intenzivnije nastave rad na ostvarivanju temeljnih zadaća Komore.

Privredni vjesnik Broj 3800, 28. listopada 2013.

( 12 mlrd $

godišnja vrijednost projekata IDB-a

( 170 mlrd $ kapital IDB-a

Interamerička banka otvara vrata Latinske Amerike

Prilika za izvoz na nova tržišta Aktualnih natječaja ima pedesetak, rok za prijave najčešće je pet tjedana, a traži se sve, od laptopa i printera preko medicinske i strojarske opreme do usluga nadzora građevinskih radova i turističkog konzaltinga Drago Živković zivkovic@privredni.hr

I

nteramerička razvojna banka (Inter-American Development Bank, IDB) osnovana je 1959. kao zajedničko vlasništvo 48 država, od kojih je 26 latinskoameričkih. Danas je to najveća regionalna razvojna banka na svijetu, sa 170 milijardi dolara kapitala i 12 milijardi dolara godišnjih ulaganja u projekte diljem Latinske Amerike. Među osnivačima je bila i tadašnja Jugoslavija, pa je tijekom procesa sukcesije Hrvatska kao zemlja sljednica stekla 0,05 posto vlasničkog kapitala. Od toga dosad nismo imali nikakve koristi, iako hrvatske tvrtke imaju pravo sudjelova-

Svake godine sklapa se između 20.000 i 30.000 ugovora, a 70 posto natječaja je međunarodno ti na javnim natječajima za projekte koje financira IDB. Hrvatska je u IDB-u članica konstituence koju predvodi Japan, a u kojoj su još i Slovenija, Portugal, Velika Britanija i Južna Koreja. Iako je naš udjel samo 0,05 posto, cijela konstituenca zajedno raspolaže sa 6,4 posto, pa njezin utjecaj nije zanemariv.

Prema računici zamjenika izvršnog direktora naše konstituence Geralda Duffyja, da smo od IDBa imali koristi razmjerno svom dioničkom udjelu, to bi značilo ugovore o isporuci roba i radova u vrijednosti od dva milijuna dola-

ra, te još 500.000 dolara u konzultantskim uslugama.

Tisuće ugovora Hrvatsku u IDB-u predstavlja Ministarstvo financija, a pomoćnik ministra Maroje Lang priznaje da su dosad zanemarivali suradnju s takvim financijskim institucijama i prilike koje to donosi hrvatskim tvrtkama. Iako Hrvatska ne može povlačiti novac iz IDB-a, sudjelovanje u projektima te institucije može našim tvrtkama otvoriti vrata latinskoameričkih tržišta, posebno na području infrastrukture, zaštite okoliša i obnovljivih izvora energije. Hrvatska je kao članica IDB-a istovremeno i članica Multilateral Investment fonda (MIF) koji raspolaže s oko 100 milijuna dolara godišnje. Iz MIF-a se financiraju bes-

povratne potpore za tehničku pomoć, koje mogu biti do iznosa od dva milijuna dolara. Upravo je taj fond i projekti koje on financira idealna startna pozicija za naše tvrtke i za stjecanje referenci za veće projekte. Latinska Amerika je, ističe Duffy, brzorastuće tržište na kojem je još oko 160 milijuna stanovnika na rubu siromaštva. No, to je i najbrže rastuća globalna regija, a smanjivanjem stope siromaštva množe se prilike za gospodarsku suradnju i izvoz. Klijenti IDB-a u velikoj su većini državne institucije, koje su u prošloj godini realizirale projekte vrijedne ukupno 10 milijardi dolara, od ukupno 11,4 milijarde koliko je ugovoreno u 169 projekata IDB-a. Korisnici sredstava IDB-a svake godine

sklapaju između 20.000 i 30.000 ugovora o isporuci roba, obavljanju radova ili usluga.

Usklađeno sa Svjetskom bankom Velika većina tih ugovora – u prošloj godini oko 26.000 – odnosi se na konzultantske usluge, pri čemu davatelj tih usluga ne mora nužno biti fizički u Latinskoj Americi, pojašnjava Esther Rodriguez iz madridskog ureda IDB-a. Konzultacije se mogu obavljati i putem elektroničke pošte ili Skypea. Za isporuke roba ili obavljanje radova sklopi se oko 4000 ugovora godišnje. Oko 70 posto natječaja je međunarodno, otvoreno i za hrvatske tvrtke, ali treba imati na umu da ih raspisuju korisnici sredstava, dakle uglavnom

ministarstva i druge državne institucije iz zemalja Latinske Amerike. Stoga su korisnici i prva točka kontakta, kao i prva postaja za pritužbe. Tek ako se od institucije koja je raspisala natječaj ne mogu dobiti informacije, treba intervenirati izravno kod IDB-a, premda Esther Rodriguez savjetuje da se kopije sve elektroničke pošte koja se šalje korisnicima zajmova pošalju i IDB-u.

Politika javne nabave IDB-a usklađena je s politikom Svjetske banke, što znači da naše tvrtke koje su radile na projektima Svjetske banke već imaju potrebno iskustvo. Iako natječaje raspisuju korisnici sredstava, IDB ih prikuplja na svojim web stranicama (www.iadb.org) u rubrici Procurement Notices, tako da nije nužno obilaziti ministarstva po Latinskoj Americi. Aktualnih natječaja ima pedesetak, rok za prijave najčešće je pet tjedana, a traži se sve od laptopa i printera, preko medicinske i strojarske opreme do usluga nadzora građevinskih radova i turističkog konzaltinga. Većina natječaja je na španjolskom jeziku, ali ima ih i na engleskom. Tvrtke zainteresirane za natječaje moraju prethodno ispuniti obrazac koji se također nalazi na web stranicama IDB-a.

Članice IDB-a koje dobivaju novac za projekte:

Članice IDB-a koje ne dobivaju novac, ali mogu sudjelovati u javnim natječajima:

Argentina, Bahami, Barbados, Belize, Bolivija, Brazil, Čile, Kolumbija, Kostarika, Dominikanska Republika, Ekvador, El Salvador, Gvatemala,

SAD, Kanada, Japan, Izrael, Republika Koreja, Kina, Austrija, Belgija, Hrvatska, Danska, Finska, Francuska, Njemačka,

Gvajana, Haiti, Honduras, Jamajka, Meksiko, Nikaragva, Panama, Paragvaj, Peru, Surinam, Trinidad i Tobago, Urugvaj, Venezuela.

Italija, Nizozemska, Norveška, Portugal, Slovenija, Španjolska, Švedska, Švicarska, Velika Britanija.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3800, 28. listopada 2013.

( oko 200 mil kn

*vijesti

proračunska ušteda od ukidanja poticaja na stambenu štednju

Sjednica hrvatske vlade

Stambeni poticaji ukidaju se na godinu dana Od 1998. godine država je isplatila oko dvije milijarde kuna stambenih poticaja, dok su stambene štedionice do sada ugovorile 5,5 milijardi kuna vrijedne stambene kredite Igor Vukić vukic@privredni.hr

N

akon javne rasprave o poticajima za stambenu štednju, stambene štedionice ipak su od Vlade dobile određeni ustupak. Državni poticaji za stambenu štednju ukinut će se privremeno, na godinu dana. Državni proračun uštedjet će oko 200 milijuna kuna, a poticaji će se vratiti ovisno o gospodarskoj situaciji. “Sada je stanje takvo da mora-

Analize su pokazale, tvrdi Linić, da 87 posto stambenih štediša ima jednu nekretninu, a 17 posto dvije mo korigirati svaki trošak.

Ali naglašavam, poticaje ne ukidamo trajno”, rekao je premijer Zoran Milanović.

Od 1998. godine kad su osnovane prve stambene štedionice, država je isplatila oko dvije milijarde kuna stambenih poticaja. Stambene štedionice su do sada ugovorile 5,5 milijardi kuna vrijedne stambene kredite, uglavnom uz fiksnu kamatu.

Krediti stambenih štedionica čine pet posto ukupnih stambenih kredita u Hrvatskoj.

Posljednjih godina poticaji za stambenu štednju su se smanjivali i sada iznose 10 posto. Budući da je poticana svota ograničena na 5000 kuna godišnje po štediši, pojedi-

načni poticaj iznosi 500 kuna godišnje.

Ministar financija Slavko Linić rekao je da u Hrvatskoj ima dosta neprodanih stanova pa poticanje većeg broja stambenih kredita možda bilo poželjno. No kupaca nema dovoljno i zato što mnogi stambeni štediše nakon pet godina štednje podižu novac i poticaje, a ne kupuju nekretnine.

Analize su pokazale, tvrdi Linić, da 87 posto stambenih štediša ima jednu nekretninu, a 17 posto dvije. “Oni zapravo štede za

9

svoju djecu”, rekao je Linić.

Vlada je prošli tjedan izmijenila Zakon o javnoj nabavi i podignula vrijednost nabave do koje ne treba raspisivati javni natječaj. Do sada je taj prag bio 70.000 kuna, a ubuduće će biti 200.000 kuna za robe i usluge te 500.000 za radove.

Ubrzava se prodaja državne imovine Od primjene zakona izuzimaju se ugovori za gradnju objekata namijenjenih kulturnim djelatno-

stima, ako javni naručitelj podmiruje više od 50 posto troška objekta. Vlada objašnjava da je tako prema europskim direktivama. Također, predloženim izmjenama se omogućava da u javnim natječajima sudjeluju i tvrtke koje su ušle u predstečajne nagodbe. U obrazloženju zakonskog teksta Vlada podsjeća kako su nagodbe i uvedene da bi se pomoglo tvrtkama u krizi da ozdrave. Stoga nema zapreke da to pokušaju i sudjelovanjem u javnim nabavama.

HUB: Dogodit će se kolaps sustava stambene štednje Novi prijedlog zakona koji podrazumijeva ukidanje državnih poticaja na razdoblje od godine dana, proizvodi jednake posljedice kao i trajno ukidanje poticaja, poručeno je iz Odbora za stambenu štednju koji djeluje pri Hrvatskoj udruzi banaka. Štediše će u tom razdoblju izgubiti povjerenje u sigurnost stambene štednje i prinosa koje očekuju. To će za posljedicu imati smanjenje novih ugovora o stambenoj štednji, značajan broj raskida ugovora i odljeva postojećih sredstava stambene štednje te obustavljanje kreditne aktivnosti sustava, odnosno potpuni kolaps sustava stambene štednju u vrlo kratkom roku, smatraju članovi odbora.

Sustav pridonosi proračunu sa 300 milijuna kuna godišnje, dok se ušteda na poticajima, od oko 100 milijuna kuna, može očekivati tek 2016. Predloženi jednogodišnji prekid isplate poticaja do donošenja konačne odluke o budućnosti sustava stambene štednje stoga predstavlja grub i neopravdan prekid zakonskog kontinuiteta, koji je protivan ustavnim načelima, stoji u priopćenju Odbora za stambenu štednju HUB-a.

Prema riječima Alena Leverića, zamjenika ministra gospodarstva, izmjenama Zakona o javnoj nabavi nastoji se smanjiti i broj žalbi na provedene postupke. Stoga su uvedene i veće naknade za žalbe, koje će se kretati od 10.000 do 100.000 kuna, ovisno o vrijednosti nabave. Već ranije je povećan broj članova žalbenih vijeća kako bi se žalbe rješavale u kraćim rokovima. Ukupna vrijednost ugovora u javnim nabavama godišnje iznosi oko 40 milijardi kuna, ili oko 12 posto BDP-a. Javna nabava ima značajan utjecaj na gospodarstvo države, stoga posebice u vrijeme recesije treba ubrzati postupke, ističu u Vladi.

Ubrzat će se i postupci prodaje državne imovine. Prihvaćena je Uredba o prodaji dionica i poslovnih udjela u državnim tvrtkama. Uredbom je za procjenu i prodaju ovlašten Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP).

Odluku o načinima prodaje direktor CERP-a može donijeti do vrijednosti od milijun kuna, a za veće iznose odluku donosi Upravno vijeće. Dionice i udjeli mogu se prodavati javnom ponudom, javnim nadmetanjem, ponudama dionica na burzi, neposrednom prodajom, javnim pozivima za dokapitalizacijom i slično.

Svaki od načina precizno je opisan u Uredbi. Vlada tako želi provesti jasne, brze i nadzirane postupke, kako bi se u što kraćem roku riješila nepotrebne imovine i popunila proračun.

Postaja za Talijane HAKOM je pustio u rad prvu pokretnu kontrolnomjernu postaju za nadzor radiofrekvencijskog spektra. Postaja je trenutačno smještena u priobalju Istre, odakle mjeri signale iz Italije. Njezinim uključivanjem povećana je zaštita radiofrekvencijskog spektra, a bit će moguće i neprekidno pratiti sve promjene te lakše identificirati talijanske odašiljače koji rade na međunarodno neusklađenim frekvencijama i tako ometaju prijem hrvatskih radijskih i televizijskih programa.

Mudrinić ostaje na čelu HT-a Nadzorni odbor Hrvatskog Telekoma ponovno je imenovao Ivicu Mudrinića predsjednikom Uprave s mandatom od tri godine, počevši od 1. siječnja 2014.

Mudriniću je ovo peti mandat na čelnoj poziciji HTa. Generalnim direktorom Hrvatske pošte i telekomunikacija (HPT) postao je 15. listopada 1998. godine, a nakon odvajanja pošte od telekomunikacija 1. siječnja 1999. imenovan je predsjednikom Uprave Hrvatskog Telekoma.

U virtualnom lovu na posao 115.000 ljudi

Četvrte regionalne Virtualne dane karijera i znanja u organizaciji portala MojPosao.net, Posao.ba i Infostud.com posjetilo je više od 115.000 tražitelja posla koji su imali priliku aplicirati na više od 50 natječaja. Ove godine na sajmu predstavilo se ukupno 45 izlagača (30 tvrtki iz sve tri zemlje i 15 edukativnih ustanova), a prema mjestu stanovanja najviše posjeta je zabilježeno iz Zagreba, Beograda i Novog Sada. Na štandovima hrvatskih izlagača prikupljeno je više od 10.000 životopisa, a najposjećeniji su bili Hrvatski Telekom, Metro Cash&Carry, Pliva, VIPnet, Ina i Nestlé.

10 PREDSTAVLJAMO

( najviše 2 dana

rok u kojem zalagaonica otkupljuje predmete

ALTERA ELEMENTA, ZABOK

Privredni vjesnik Broj 3800, 28. listopada 2013.

( oko 2 mil kn

Šušnjara ulaže u novi projekt

Đovani montaža, Trilj

Zagorska zalagaonica antikviteta

Iz graditeljstva u turizam Tvrtka poslovanje gradi na otkupu raznih predmeta, manje-više onih koji imaju određenu retro vrijednost

Na triljskom i sinjskom području sve se više objekata i imanja prilagođava turističkoj ponudi

rvatsko zagorje nedavno je dobilo prvu zalagaonicu antikviteta.

Naime, tvrtka Altera Elementa, u kojoj su zaposlene tri osobe, u Zaboku je otvorila dućan Zalagaonica-antikviteti. U njemu kupci mogu pronaći stare umjetnine, namještaj, kožu...

Osnivač i vlasnik Altera Elemente Emil Kušan kaže kako ga od svega ipak najviše zanimaju starine Zagorja. “Dakle, od starih kolovrata koje restauriramo pa sve do narodnih nošnji toga kraja”, ističe. Ideja za pokretanje ovog posla nastala je prije 25 godina, na poslovnom putu u Sjedinjenim Američkim Državama. “Jedna prijateljica trebala je registrirati automobil, ali nije imala dovoljno novca.

Otišla je u grad i za manje od sat vremena vratila se s novcem koji joj je bio potreban. Na pitanje odakle joj novac tako brzo, odgovorila je - iz zalagaonice. I tako se rodila moja ideja”, objašnjava on.

U SAD-u je takav način poslovanja odavno prihvaćen i ljudi se njime ko-

riljski poduzetnik Ivan Šušnjara već se dvadesetak godina bavi uređenjem interijera, adaptacijom i preuređenjem stanova i poslovnih prostora. Njegov obrt Đovani montaža osnovan je 1999. godine, a trenutačno zapošljava šest radnika. Iako je njegova tvrtka stekla kapital i poznatija je po izvođenju unutarnjih radova u graditeljstvu, Šušnjara je u zadnje vrijeme odlučio ulagati u turizam u Dalmatinskoj zagori.

U Trilju je izgradio Villu Trilj s bazenom i sedam smještajnih jedinica sa 15 ležajeva, sobom za odmor, sobom za fitness, wellness... Villa Trilj kategorizirana je s četiri zvjezdice i iznajmljuje se u cijelosti. Turizmom se bavi čitava obitelj, u čemu jednu od ključnih uloga ima Ivanova supruga Ljiljana.

“Kriza u graditeljstvu i velika konkurencija primorale su niz poduzetnika da investiraju u druge djelatnosti, uglavnom u turističku ponudu te poljoprivredu. Stoga smo svjedoci

H

riste kako bi prebrodili kratko vrijeme u kojem im nedostaje novca. “U Hrvatsku želimo uvesti takvo poslovanje jer postoji potreba za njime. Nema nepotrebne papirologije i otkupljujemo najčešće odmah ili u roku od dva dana ukoliko ne možemo odmah procijeniti predmet koji je ponuđen na otkup”, napominje on.

Za dobar proizvod ima mjesta Hrvatsko tržište je vrlo malo, ali Kušan smatra kako za dobar proizvod ima mjesta. “Poslovanje gradimo na otkupu raznih predmeta, manje-više onih

Jedna od stvari koje se moraju riješiti je smanjenje porezne presije, kaže Emil Kušan koji imaju određenu retro vrijednost. Mnogima su ti predmeti nepotrebni ili neiskorišteni, pa dolazi do njihove prodaje u ime vlasnika jer se oni time jednostavno ne žele ili nemaju vremena baviti. U našem

se zakonu to naziva komisiona prodaja. Tako smo mi na neki način posrednici i to radimo uz proviziju koja nam služi za pokrivanje troškova. A da bismo ljude naviknuli na takvu vrstu trgovine, treba nam barem godinu dana”, naglašava Kušan.

Problemi s kojima se susreće Altera Elementa isti su kao i u većini drugih djelatnosti. “Kao domaći investitori nemamo nikakva oslobođenja od komunalnih naknada, a administraciji je najvažnija naplata poreza. Stoga, prema našem mišljenju, jedna od najvažnijih stvari koja se mora riješiti upravo je smanjenje porezne presije”, kaže.

Od nedavnog ulaska Hrvatske u EU očekuje lakše plasiranje predmeta koji su porijeklom iz Njemačke (ima ih mnogo), Austrije i drugih europskih zemalja na njihovo tržište antikviteta i umjetnina. Daljnji poslovni planovi tvrtke uključuju otvaranje zalagaonice u Krapini, a onda širenje mreže i na druge, ponajprije susjedne županije.

(B.O.)

T

niza turistički vrlo dobro osmišljenih projekata u Dalmatinskoj zagori. Na triljskom i sinjskom području sve se više objekata i imanja prilagođava turističkoj ponudi. Imamo niz kuća s bazenima koje se iznajmljuju i koje nude turistima jedinstven doživljaj. Iz tog razloga vjerujem u razvoj turizma u Dalmatinskoj zagori kojoj predviđam turistički procvat u narednih 10 godina”, istaknuo je Šušnjara.

Gosti - uglavnom Danci Triljsku vilu Šušnjara iznajmljuje preko agencije Novasol, i to gostima iz Skandinavije, uglavnom Dancima. Danski gosti iznajmljuju čitavu vilu, najčešće na 15 dana.

Za razliku od objekata uz more koji imaju popunjenost od 90 dana, Šušnjara je uspio ostvariti šestomjesečnu popunjenost.

Osim smještaja i najma vile, moguće je organizirati niz aktivnosti poput jahanja, raftinga, iznajmljivanja bicikla, pješačenja, lova te niz drugih sadržaja koje nudi Cetinska krajina.

Šušnjara je prošle godine započeo s investicijom u jedan zanimljiv vid turističke ponude. Naime, na oko 1200 metara nadmorske visine na planini Kamešnici uređuje kom-

Šušnjara je uspio ostvariti šestomjesečnu popunjenost svoje vile pleks koji bi iznajmljivao grupama željnim aktivnog odmora. “Projekt je zamišljen tako da grupa od 15 do 25 osoba iznajmi prostor za smještaj, i koliko je god to moguće, sama se brine o svojoj prehrani, pa tako obrađuju zemlju, bave se lovom, čuvaju stoku, pripremaju sir i mlijeko, beru ljekovito bilje, gljive...”, kaže Šušnjara dodajući kako je taj prostor zamišljen kao izletničko mjesto te da najviše računa na goste s britanskog tržišta. U ovaj projekt ulaže oko dva milijuna kuna, a njegov dovršetak očekuje početkom iduće godine. (J. V.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3800, 28. listopada 2013.

( 72 tvrtke

zastupljene u anketi HGK-ŽK-a Pula

( 79% njih

nije povećalo konkurentnost

Istarsko gospodarstvo nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju

Bez velikih promjena Istarski gospodarstvenici najpozitivnijim ocjenjuju ukidanje uvoznih ograničenja, prvenstveno carina, pri ulasku roba u Hrvatsku, slijedi ukidanje raznih izvoznih ograničenja, poput carina, kvota, dozvola, certifikata...

Barbara Marjanović

Tinjana, suočeni s inozemnom konkurencijom, razjedinjeni i bez ikakvih potpora.

T

očno 83 posto istarskih gospodarstvenika tvrdi da u protekla tri mjeseca od ulaska Hrvatske u Europsku uniju nije porasla potražnja za njihovim proizvodima i uslugama u zemljama EU-a, dok njih 79 posto nije povećalo konkurentnost. Dolazak inozemnih proizvoda i usluga na hrvatsko tržište osjetilo je 33 posto tvrtki, pokazala je anketa koju je provela HGKŽupanijska komora Pula među poduzećima Istarske županije kako bi se stekao uvid u promjene koje su se dogodile u njihovom poslovanju nakon ulaska Hrvatske u EU. Rezultati ankete, provedene u 72 tvrtke, od kojih je 86 posto malih te po sedam posto srednjih i velikih, predstavljeni su na nedavnoj sjednici Gospodarskog vijeća HGK-ŽKa Pula.

U anketi su najzastupljeniji bili poduzetnici registrirani u djelatnosti trgovine (24 posto), a slijede oni iz prerađivačke industrije (17 posto). Djelatnost informacija i komunikacija zastupljena je sa 14 posto, na djelatnost pružanja usluga smještaja i prehrane otpada 11, dok je građevinarstvo zastupljeno s osam posto anketiranih.

Otvaraju se nove tvrtke Više od tri četvrtine tvrtki nije uočilo nikakve promjene u pogledu dugoročnog financiranja investicija (86 posto), radne snage (81 posto), tekućeg financiranja

Dolazak inozemnih proizvoda i usluga na hrvatsko tržište osjetilo je 33 posto tvrtki i likvidnosti (78 posto), dostupnosti i cijene kapitala (72 posto) te u javnoj nabavi (72 posto).

Istarski gospodarstvenici, njih 57 posto, najpozitivnijim ocjenjuju ukidanje uvoznih ograničenja, prvenstveno carina, pri ulasku roba u Hrvatsku. Ukidanje raznih izvoznih ograničenja, poput carina, kvota, dozvola, certifikata... na drugom je mjestu po pozitivnim učincima. Pozitivni pomaci uočeni su i u zaštiti okoliša (28 posto) te u poreznom sustavu (21 posto) i tehničkim standardima (21 posto). Kad je riječ o negativnim učincima poslovanja, oni su najizraženiji u području admini-

strativne učinkovitosti (40 posto), poreznog sustava (39 posto) i cijeni energenata (35 posto). Negativni učinci značajni su i u sustavu državnih potpora, dostupnosti i cijeni kapitala - 22 posto.

Problemi su globalni Za predsjednicu ŽK-a Pula Jasnu Jaklin Majetić dobar je i podatak da su u Istarskoj županiji u prvih devet mjeseci ove godine registrirane 683 nove tvrtke, što, među ostalim, tumači jednostavnijom procedurom osnivanja tvrtki, premošćivanjem problema predstečajnih procesa, ali i posljedicom odredbi Zakona o legalizaciji kojim je omogućeno ozakonjenje djelatnosti.

Za Miru Mirkovića, direktora pulske Ceste i čelnika Strukovne grupe graditeljstva te nemetala i građevnog materijala, trendovi u 2013. još su gori nego godinu pri-

je, dok Božo Lerga, član Uprave Drvoplasta iz Buzeta i predsjednik Strukovne grupe prerađivača plastike, ističe da su problemi s kojima se suočava ta grupacija tehnološka zaostalost, nelikvidnost, nekonkurentnost, nedostatak svježeg kapitala koji je uz to skup. Poseban problem imaju metaloprerađivači, koje predstavlja Slobodan Buršić, direktor AB_projekt iz Ližnjana, koji ovise o poslovanju velikih sustava kao što su primjerice Uljanik i Tehnomont, jer oni uz sebe vezuju mnogo malih i srednjih tvrtki.

Za Livija Bolkovića, predsjednika Strukovne grupe proizvođača brodske opreme i direktora pulskog Motortech Consultinga, ta djelatnost bilježi puno više pozitivnih efekata od ulaska u EU, a isto smatraju i proizvođači malih i srednjih brodova s kojima kontaktiraju.

Male tvrtke, poput njegove, nemaju kadar koji bi mogao izrađivati kvalitetne projekte pa poziva Županiju na jači angažman u tom poslu.

U Istarskoj županiji djeluju 162 posrednika nekretnina koji posluju dosta dobro s obzirom na veliki pad prodaje, ističe Vlatko Mrvoš, predsjednik Strukovne grupe posrednika u prometu nekretnina i direktor buzetskog Proagenta. Ocijenivši administrativni aparat tromim, sporim i dosta neučinkovitim, Mrvoš je naveo primjer investitora koji planira investiciju od sedam milijuna kuna putem IPARD-a, a ne može dobiti pečat o pravomoćnosti dozvole jer je odgovorna osoba na bolovanju.

Težak je i položaj prijevoznika koji su, kako kaže Darko Banko, predsjednik Strukovne grupe cestovnog prometa i direktor Banko Transporta iz

Problemi u turizmu Boris Žgomba, predsjednik UHPA-e i direktor Unilinea, dobrim stranama ulaska u EU smatra brži protok ljudi, otvorenost granica, manje birokratske prepreke ulasku ljudi, dok je loša strana to što zemlje EU-a moraju zaračunavati PDV na ulaske svojih građana u Hrvatsku, što znači četiri do pet posto veći trošak, odnosno više cijene.

Problem turističkog zemljišta i nakon više od 20 godina nije riješen. Zakon je donesen, ali se ne provodi, dok si Državno odvjetništvo uzima pravo njegova tumačenja kako želi, kaže Edi Černjul, predsjednik Uprave rovinjske Riviera Adrije. Za poduzetnike je bitno znati uvjete poslovanja u budućem razdoblju. Najavljene promjene PDV-a mogle bi u slučaju Riviera Adrije utjecati na investicije, a radi se, kaže, o nekoliko stotina milijuna kuna.

Franco Palma, predsjednik Turističko poslovnog vijeća pri HGK-u, napominje da je privatni sektor izvukao turističku godinu jer su ministarstva turizma i vanjskih poslova glavni krivci za gubitak 30 posto ruskog tržišta. Turistički sektor mora investirati u kvalitetniji proizvod, hotele i ljude. Što se tiče budućeg razvoja, spoj javnog i privatnog je nužnost. Turizam mora biti planiran, koordiniran i mora biti organiziraniji, smatra Palma.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3800, 28. listopada 2013.

Radni ručak Hrvatske udruge poslodavaca

Grčić: Kombiniramo pristup vatre i vode Igor Vukić vukic@privredni.hr

U

javnim natječajima uskoro se više neće odabirati samo najjeftinija ponuda, već će posao dobiti “ekonomski najpovoljnija ponuda”, najavio je Branko Grčić, potpredsjednik Vlade za gospodarstvo. To znači da će se ponude vrednovati prema većem broju kriterija kako bi što realnije odgovarale poslu za koji se ugovaraju. Tako je u većini slučajeva i drugdje u Europskoj uniji.

Grčić kaže kako se često događalo da se posao ugovarao po najnižoj cijeni, a zatim je preko dodatnih aneksa država platila mnogo više od planiranog. U takvim je ugovorima i veća mogućnost za korupciju.

Gostujući prošli tjedan na radnom ručku Hrvatske udruge poslodavaca, Grčić je poručio da će uskoro biti gotov i model izdvajanja servisnih usluga (čišćenje, održavanje...) iz javnih institucija i ministarstava.

Projekt koji treba smanjiti trošak države i omogućiti razvoj tržišta tih usluga provodit će se po uzoru na Austriju. Prema Grčićevim riječima u Austriji se već pet

godina postupno izdvajaju servisne službe iz javne uprave. Izdvojene tvrtke su isprva u državnom vlasništvu, a kad se restrukturiraju i ojačaju na tržištu, idu u privatizaciju.

Poslodavci ljuti na Linića Grčić je ocijenio da se ulazak Hrvatske u Europsku uniju već pozitivno odrazio na neke gospodarske sektore. Godinama je država uzalud tražila ulagače u 12 zapuštenih hotelskih poduzeća. Ta su poduzeća ušla i u predstečajne nagodbe, a sada se za njih pojavio niz ozbiljnih ulagača. Ugovori za preuzimanje i dokapitalizaciju uskoro bi trebali biti potpisani, najavio je Grčić.

Primjer ulaganja povezanog s otvaranjem eu-

ropskog tržišta je i Pliva, istaknuo je potpredsjednik Vlade. Kad je kompanija Teva preuzela Plivu, krenula je u restrukturiranje i otpuštanje radnika.

Sad je došlo drugo vrijeme i pokrenut je novi investicijski ciklus. Nakon 100 milijuna dolara uloženih u nove pogone, slijedit će u Plivi još dva projekta vrijedna nešto manje od 100 milijuna dolara. Ulazak na zajedničko tržište donio je i Plivi jasnu perspektivu, naglasio je Grčić, dodajući da za hrvatske poduzetnike veliku priliku predstavlja i uključivanje u projekte koji se financiraju bespovratnim novcem iz europskih fondova.

Poslodavci su pohvalili Grčićevu spremnost na komuniciranje s poslovnom zajednicom. No ljute se na optužbe ministra Linića da nedovoljno investiraju. Petar Lovrić, predsjednik HUP-ove sekcije za mala i srednja poduzeća, kaže da namjeravaju podnijeti i ustavnu tužbu protiv zatvaranja lokala kojima se pronađe višak u blagajni.

“Možda se može reći da mi u Vladi kombiniramo pristup vatre i vode, ali kroz razgovor ćemo doći do najboljih rješenja”, odgovorio je Grčić.

Prijedlog zakona o regionalnom razvoju

Nema ukidanja županija

P

rijedlogom zakona o regionalnom razvoju želi se povezati županije koje jedna drugoj gravitiraju, kako bi se dogovarale o zajedničkim razvojnim prioritetima, ali i projektima koji imaju regionalni značaj, rekao je ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić na-

kon sastanka s hrvatskim županima o mogućnostima uključenja županija kao ravnopravnih partnera u kreiranje zakona o lokalnoj samoupravi. “To ni na koji način ne dovodi u pitanje opstojnost administrativnih jedinica koje se zovu županije. I NUTS2 regije i nova planska područja su zapravo neadministrativne jedi-

nice koje služe u planske svrhe i u velikoj mjeri u svrhu povlačenja sredstava iz EU fondova”, naglašava Grčić.

“Smatramo da mi funkcioniramo dobro kao županije, apsolutno se povezujemo na neformalnoj razini. Uvažavamo prijedlog Ministarstva, no očekujemo da se uvaže i naši prijedlozi”, istaknuo je predsjednik Hrvatske zajednice županija i župan Virovitičko-podravske županije Tomislav Tolušić.

(K.S.)

( više od 300

zrakoplovnih pista kao pilot je upoznao Cvijin

MARKO CVIJIN, DIREKTOR ZRAKOPLOVNE TVRTKE

Ne možete ni za Moj je tim danonoćno radio na ovom projektu i zahvalan sam im tvrtku s kojom godinama uspješno surađujemo na više razina Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

U

svijetu avioprijevoznika, kada je o putničkom prijevozu riječ, tvrtka Trade Air iz Velike Gorice poznata je ponajprije po čarter letovima. Za svoje putničke letove ova kompanija raspolaže flotom od tri Fokkera 100, koji lete pod imenom Sun Adria što je brend Trade Aira. Odnedavno je, uz Croatia Airlines, Trade Air jedini domaći redoviti linijski avioprijevoznik.

Pet puta tjedno u ljetnom te tri puta tjedno u zimskom redu letenja održava liniju Osijek-Zagreb-Osijek, te jednom tjedno liniju Zagreb-Rijeka-SplitDubrovnik i natrag. Što za Trade Air znači taj poslovni, ali i organizacijski pomak, za Privredni vjesnik ispričao je direktor Trade Aira Marko Cvijin.

- To je definitivno novi segment poslovanja i strateški zaokret naše tvrtke. Organizacijski smo spremni, moj tim je doslovno danonoćno radio na ovom projektu i zahvalan sam im kako su to izveli. Ne možete ni zamisliti koliko smo ponosni na uspostavljene relacije.

Nije mala stvar biti jedini domaći redoviti linijski avioprijevoznik uz Croatia Airlines.

Neki ističu kako ste time postali konkurencija Croatia Airlinesu. Ali bolji poznavatelji strukture putničkog zračnog prijevoza znaju da to baš i nije tako.

- Croatia Airlines je državna tvrtka od velike važnosti za cjelokupno regionalno zrakoplovstvo, s kojom Trade Air godinama uspješno surađuje na

Dugogodišnjim radom stvorili smo ime. Na listi klijenata imamo niz svjetskih zračnih prijevoznika više razina. Naša uspješna suradnja će se i dalje nastaviti s obzirom na to da se karte za linije OsijekZagreb-Osijek te ZagrebRijeka-Split-Dubrovnik-Rijeka prodaju preko globalnog distribucijskog sustava koji omogućuje dostupnost karata u cijelom svijetu. Naravno da uvodimo i samostalnu prodaju karata, ali uz Croatia Airlines lakše ćemo odgovoriti na izazov razvijanja

Pilot i direktor - Odgajan sam tako da ne bježim od odgovornosti i rada. U pitanju je samo organizacija. Ako sve posložite i znate što hoćete, ništa nije teško. Naravno, zahvaljujući sposobnosti, stručnosti i dinamičnosti pedesetak profesionalaca zaposlenih u Trade Airu, mogu odrađivati sve svoje pilotske i direktorske obveze. Imamo zajedničku viziju i vrijednosti, te svatko zna koja je njegova uloga. Kao direktor naglašavam bit timskog rada jer samo takav rad stimulira da se razmišlja drukčije te da se ostvari prijeko potrebna pozitivna atmosfera.

vlastitog marketinga. Dakle, puno više smo partneri nego konkurenti.

Na ovim putničkim linijama ne letite svojim zrakoplovima. Zašto?

- Razlog je jednostavan.

Naime, naši zrakoplovi tipa Fokker 100 nisu kompatibilni u ovom trenutku za takvo tržište. Pod kompatibilnošću mislim na veličinu zrakoplova koja trenutno nadilazi potražnju tog tržišta. Kao i svugdje, tržište diktira tempo, što u ovom slučaju vodi do toga da su potrebni avioni s manje putničkih mjesta. Na prvi pogled, linija Zagreb-Rijeka-Split-Dubrovnik izgleda prilično neobično.

Kakva su očekivanja od takve linije?

- Vjerujemo da će se uspostavom te linije pove-

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3800, 28. listopada 2013.

( oko 50

*vijesti

profesionalaca zaposlenih u Trade Airu

TRADE AIR

misliti koliko smo ponosni kako su to izveli. Nije mala stvar biti jedini domaći redoviti linijski avioprijevoznik uz Croatia Airlines, Više od 300 različitih destinacija Iza vas je gotovo 20 godina pilotskog staža. S koliko pista ste uzlijetali i slijetali?

- Teško je sjetiti se točnog broja, ali zasigurno premašuje 300 različitih aerodromskih destinacija na gotovo svim kontinentima. Bilo je trenutaka kada je stvarno bilo teško, ali ne mogu izdvojiti nijedan. Ono što je najbitnije spomenuti jest to da smo imali uspješno poslovanje te da smo odgovorili najvećim izazovima. Počevši od prijevoza opasnih tereta, preko evakuacije naših ljudi iz Libije, do brojnih turističkih čarter prijevoza po mnogim europskim, afričkim, azijskim, ali i australskim destinacijama. je samo pokazatelj koliko smo uspješni.

ćati svijest o potencijalima zračne povezanosti.

Ona će svoj potencijal svakako pokazati za ljetnih mjeseci, u jeku turističke sezone. Naravno, mi smo u Trade Airu zasukali rukave i prionuli na posao kako bismo putovanje zrakoplovom približili svim građanima.

Zašto i Osijek nije uključen u tu liniju? Time bi se, barem jednom tjedno, dobila zaista cjelovita povezanost hrvatske “kifle”?

- Osijek nije isključen.

Osijek je prva relacija koju smo pokrenuli jer znamo koliko je to važno za Slavoniju i Osijek. Stanovnici Osijeka i Slavonije uvijek će moći preko Zagreba do Rijeke, Splita i naposljetku do Dubrovnika; doduše Osijek je ljeti povezan i direktnom li-

nijom s hrvatskim jugom, čime je ova linija komplementarna cjelokupnom konceptu povezivanja regija. U ovaj poslovni izazov smo i ušli jer nam je cilj bio povezati veće hrvatske gradove.

Vaša putnička čarter djelatnost ostaje i dalje aktualna?

- Naravno! Kako kažu u narodu - ne grizi ruku koja te hrani! Šalu na stranu, na tržištu čarter letova postoji velika potražnja. S obzirom na to da smo svojom profesionalnošću i odgovornošću dobili dosta poslovnih partnera, na nama je da i dalje odrađujemo ovaj posao na vrhunskoj razini kao i do sada.

Tko u tom smislu koristi usluge Trade Aira?

- Potražnja za uslugama je velika, a klijenti doi-

sta raznoliki: multinacionalne tvrtke, diplomatska predstavništva, sportski klubovi, glazbenici, glumci, turističke agencije... Stvarno je širok spektar poslovnih partnera kojima je avioprijevoz najprihvatljiviji način prijevoza.

Vaši avioni s oznakom Sun Adria mogu se vidjeti i na redovitim linijama Croatia Airlinesa, bivšeg JAT-a, a sadašnje Air Serbije, ali i drugih kompanija. O čemu se radi?

- Riječ je o međunarodnoj suradnji tipičnoj za sva tržišta. Jednostavno, ako postoji potreba, ustupamo svoje zrakoplove.

Dugogodišnjim radom stvorili smo ime stoga ne čudi što na listi klijenata imamo niz svjetskih zračnih prijevoznika. To

Bavite se i kargo prijevozom. Kakva je situacija u tom segmentu zračnog prijevoza na hrvatskom i uopće svjetskom tržištu?

- Potražnja za kargo uslugama je trenutačno sekundarna djelatnost Trade Aira. Osluškujemo tržište pa dajemo prednost našem primarnom cilju, organizaciji putničkih čarter letova. S obzirom na to da su tu sada i relacije Osijek-ZagrebOsijek te Rijeka-SplitDubrovnik-Zagreb, naš se fokus s kargo tržišta preusmjerio.

Registrirani ste i za prijevoz opasnih tereta. Što to znači i kakva su vam iskustva?

- Trade Air ima status ovlaštenog zračnog prijevoznika opasnih tvari.

Pod opasnim tvarima prije svega mislimo na eksplozivne tvari, plinove, zapaljive tekućine, zapaljive krute tvari..., kao što je i propisano u Zakonu o prijevozu opasnih tvari. Trade Air je izveo čitav niz iznimno zanimljivih operacija za brojne domaće i inozemne klijente.

Svakom izazovu smo pri-

stupili nadasve odgovorno i profesionalno te ispunili sve zahtjeve prilikom obavljanja tih usluga.

Sljedeće godine obilježavate 20 godina rada.

Kakva je budućnost Trade Aira?

- Kao direktor tvrtke jako sam ponosan na tih 20 godina rada na izazovnom tržištu. Prije svega tu moram zahvaliti svojem ocu, Mihajlu Cvijinu, koji mi je povjerio ovakav odgovoran posao, ali i svojem timu bez kojeg ne bi bilo ovakvog

Prvenstveno ćemo raditi na povećanju flote i ljudstva kako bismo bili što konkurentniji uspjeha. Danonoćno su uz mene što se i vidi na uspjehu tvrtke, kao i na činjenici da smo zajedno prebrodili stresne situacije. Naš razvoj će ići u skladu s tržišnim očekivanjima, ali ćemo i dalje svoj posao odrađivati na visokoj profesionalnoj razini i nadasve odgovorno. Prvenstveno ćemo raditi na povećanju flote i ljudstva kako bismo bili što konkurentniji.

Više od 340.000 nezaposlenih Stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj za rujan ove godine iznosila je 19,1 posto, što je za 0,7 postotnih bodova više u odnosu na kolovoz, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku.

U odnosu na rujan prošle godine, stopa registrirane nezaposlenosti viša je za 0,8 postotnih bodova. Potkraj rujna u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje bile su 323.783 nezaposlene osobe, što je 12.683 osoba više nego potkraj rujna prošle godine. Od tada je broj premašio 340.000.

Povjerenstvo za podršku izvozu Povjerenstvo Vlade za internacionalizaciju hrvatskoga gospodarstva, čiji su članovi predstavnici tijela državne uprave, poslovnih udruženja i Ekonomskog instituta, održalo je prvu sjednicu. Usvojen je hodogram izrade akcijskog plana podrške izvozu, dogovoren način praćenja izrade strateških dokumenata, usklađene su aktivnosti promocije do kraja godine te se pristupilo izradi plana zajedničkih aktivnosti za 2014. Koordinator Povjerenstva je zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova Joško Klisović.

Zlatne medalje za crne sorte Belja Vina Belje osvojila su dvije zlatne medalje na ocjenjivanju vina Emozioni dal mondo u Bergamu, za Cabernet sauvignon iz 2009. i Cabernet sauvignon merlot iz 2011. Hrvatsko podunavlje, koje su brojni svjetski vinski stručnjaci proglasili idealnom lokacijom za uzgoj i proizvodnju graševine, potvrdilo je ovim nagradama i ogroman potencijal za uzgoj crnih sorti. U Bergamu se ove godine ocjenjivalo 209 uzoraka iz 17 zemalja.

14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3800, 28. listopada 2013.

( 1,2 mil komada pršuta ( oko 250.000 komada proizvodnja u SFRJ, većinom iz Hrvatske

današnja proizvodnja hrvatskih proizvođača

Osnovana udruga Klaster hrvatskog pršuta

Proizvođači pršuta se udružili u klaster Mali proizvođači teško dolaze do sirovine i teško plasiraju svoje proizvode na veća tržišta. A udruženi u klaster lakše će doći i do financijskih sredstava Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

U

Dugopolju je 15. listopada na inicijativu udruge Dalmatinski pršut osnovana udruga Klaster hrvatskog pršuta, kojoj su pristupili članovi sve četiri postojeće udruge proizvođača pršuta u Hrvatskoj.

Osnivačkoj skupštini nazočilo je 25 proizvođača predvođenih čelnicima udruge Dalmatinski pršut, udruge Drniški pršut, udruge Krčki pršut te udruge Istarski pršut, čije članice ukupno proizvode oko 250.000 komada pršuta.

Razlozi osnivanja Klastera su brojni: mali proizvođači teško dolaze do sirovine, teško mogu plasirati svoje proizvode na veća tržišta, a udruženi će lakše doći do financijskih sredstava, odnosno osigurati jeftinije financiranje.

“Ministarstvo poljoprivrede je objeručke prihvatilo ovu inicijativu

proizvođača pršuta jer je udruživanje nužnost malih proizvođača kako bi postali konkurentni. Poljoprivreda i prehrambena industrija u najstarijim članicama Europske unije zasnivaju se na udruživanju. Vrhunski proizvodi poput pršuta trebaju imati osiguran plasman na tržište EU-a”, istaknuo je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina koji je pozvao proizvođače pršuta te njihove udruge da pripreme projekte za dobivanje sredstava iz fondova Europske unije.

Nismo si konkurencija Predsjednik Klastera hrvatskog pršuta Darko Markotić, inače tehnolog u Mesnoj industriji Pivac, objasnio je kako je uvoz pršuta osjetno veći od proizvodnje i iznosi oko 350.000 komada, što je veliki izazov za domaće proizvođače. Naglasio je kako udruživanje poput ovog može pomoći da proizvodnja pršuta u Hr-

Kako povećati proizvodnju mlijeka

Zbog ulaganja raste proizvodnja U bivšoj državi se proizvodilo oko 1,2 milijuna komada pršuta, a unatoč činjenici da je većina tog pršuta bila iz Hrvatske, danas je ta brojka nedostižna. Čelnik udruge Dalmatinski pršut Ivica Babić, vlasnik Pršutane Voštane, procjenjuje da bi se, s obzirom na ulaganja nekolicine proizvođača u povećanje kapaciteta, za godinu do dvije moglo godišnje proizvoditi oko 500.000 komada dalmatinskog pršuta. Kada se tome pridoda oko 60.000 komada, koliki su kapaciteti drniških proizvođača, te po nekoliko tisuća krčkih i 25.000 istarskih pršuta, za očekivati je da će realna proizvodnja pršuta kroz neko vrijeme u Hrvatskoj iznositi oko 600.000 komada.

vatskoj u narednih pet godina dosegne milijun komada godišnje.

“Glavni cilj našeg udruživanja je da svi proizvođači zajednički nastupe prema dobavljačima čime će se smanjiti trošak proizvodnje, a samim tim ćemo postati konkurentniji. Zajedničkim nastupom možemo se lakše pozicionirati na tržištu Europske unije, tako da sami sebi međusobno nećemo biti konkurencija. Isto tako, samo udruženi možemo kvalitetno nastupiti prema fondovima Europske unije te ostalim izvorima financiranja”, istaknuo je Markotić, te ukazao na nužnost snažnije promocije i brendiranja pršuta. Četiri zaštićene vrste U planu čelnika i osnivača udruge Klaster hrvatskog pršuta je da ovo udruženje okupi ne samo proizvođače pršuta nego i uzgajivače svinja, vlasnike klaonica, znanstvenike i znanstvene institucije, razvojne agencije te

ostale subjekte izravno i neizravno povezane s proizvodnjom pršuta. Tako je Hrvatska gospodarska komora postala potporni član i njezini stručnjaci su pomogli osnivanju Klastera hrvatskog pršuta.

Zajedničkim nastupom možemo se lakše pozicionirati na tržištu Europske unije, kaže Darko Markotić Uzimajući u obzir specifičnosti svakog pojedinog područja te pristup obradi pršuta, na različite načine su zaštićene četiri vrste pršuta: istarski je ishodio zaštitu izvornosti, dok su dalmatinski i drniški zaštitili zemljopisno porijeklo. U procesu zaštite zemljopisnog porijekla je i krčki. Proizvođači pršuta smatraju da će zaštita biti još jedan korak prema sređivanju stanja na tržištu.

Hrvatska vina izvoze se u Kinu

Mljekarima treba zemlja Kinezi vole europska vina Od 2003. do 2010. broj proizvođača mlijeka u EU-u pao je za 47 posto.

I u Hrvatskoj je proizvodnja mlijeka u padu, a jedan od najvećih problema je pad količina po isporučitelju, rečeno je na sjednici Stručnog savjeta za praćenje stanja u proizvodnji i preradi mlijeka, koji djeluje pri Mi-

nistarstvu poljoprivrede.

Savjet je prihvatio mjere za zaustavljanje negativnih trendova: kratkoročne mjere su hitna obrada zahtjeva proizvođača mlijeka za dodjelom zemljišta, organizirana nabava junica, veće korištenje HBOR-a za kreditiranje govedarstva te osiguranje povoljnih uvjeta nabave gnojiva i sjemena. Cilj je podizanje proizvodnje mlijeka kratkoročno na 600.000, a dugoročno na 800.000 tona. (D.Ž.)

Tvrtka PP Orahovica već više od dvije godine izvozi svoja vina u Kinu. Nova pošiljka u tu daleku zemlju otišla je 21. listopada, a vino je poslano kontejnerom do Rijeke, potom brodom do Kine. Ovoga je puta izvezeno 13.000 butelja Frankovke, berba 2012., s alkoholom od 12,9 posto.

“Nakon godinu dana odležavanja, jedno od najboljih crnih kontinentalnih vina spremno je za kinesko tržište. Frankov-

ka iz berbe 2011. dobila je brončanu medalju na natjecanju pod nazivom Decanter Asia wine award 2012., što je ujedno bila jedna od ulaznica na vinsko tržište Kine”, rekao je Josip Tokić, voditelj proizvodnje PP-a Orahovica. Prošle je godine i orahovački Silvanac zeleni, berba 2009., dobio nagradu za najbolje bijelo suho vino na sajmu Interwine u gradu Guangzhouu. Tokić je dodao kako se uz Frankovku u

Kinu izvozi još Silvanac zeleni i Sauvignon tvrtke PP Orahovica. Naglasio je i kako se tamo sve više konzumiraju kvalitetna i vrhunska vina, a Kinezi najviše traže vina proizvedena u Europi. “Kina je najbrže rastuće vinsko tržište na svijetu, s godišnjim porastom potrošnje od 15 posto. Danas tamo postoji oko 20 milijuna potrošača, a procjenjuje se kako će taj broj porasti na 80 milijuna do 2020. godine”, rekao je

Tokić. Dodao je da Kinezi troše tri posto svjetske proizvodnje vina, a najviše konzumiraju crne sorte te bijela polusuha i slatka vina. (S.P.)

15

www.privredni.hr Broj 3800, 28. listopada 2013.

( 1,05 kn po kilogramu ( 1,30 kn sadašnja otkupna cijena pšenice u Hrvatskoj

cijena kilograma pšenice na Burzi

BURZA AGRO OSIJEK počinje s radom od 15. prosinca

Već pri ugovaranju Burza će davati predujam od 20 do 30 posto ugovorene cijene Tim se sredstvima može organizirati sjetva, kupiti gnojivo ili sjeme, objasnio je prilikom osnivanja Burze Agro njezin idejni začetnik Ivan Novak, koji kaže da više neće biti problema s cijenom pšenice. Na Burzi će se u prvo vrijeme trgovati pšenicom i kukuruzom, kasnije i drugim proizvodima Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

P

remda je Ivan Novak, idejni začetnik i inicijator osnivanja prve hrvatske poljoprivredne burze, službeno nazvane Burza Agro Osijek, očekivao više od 1000 poljoprivredenih proizvođača iz cijele Hrvatske, na osnivačkoj skupštini u Osijeku okupilo se tek njih 150. Sportska dvorana rezervirana da primi puno veći broj malih i srednjih poljoprivrednka te vlasnika obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava zjapila je prazna. No, svi oni koji su došli, izrazili su potrebu za pokretanjem takve burze koja će za njih, prije svega, biti konkurencija dosadašnjim otkupljivačima žitarica i proizvođačima osigurati pravedniju cijenu.

“Ovo je veliki dan za hrvatskog seljaka i povijesna prekretnica za hrvatsku poljoprivredu.

Više neće biti problema s cijenom pšenice, a svoju budućnost gradimo sami.

U prvo će se vrijeme trgovati pšenicom i kuku-

ruzom, kasnije i drugim proizvodima”, najavio je Novak pozvavši seljake koji imaju viškove pšenice da je od 15. prosinca, kada će burza početi s radom, prodaju njoj po cijeni od 1,30 kuna po kilogramu.

Objašnjavajući na temelju čega planira toliki rast cijene pšenice sljedeće godine - budući da sadašnja otkupna cijena u Hrvatskoj iznosi 1,05 kuna po kilogramu, odnosno 170 eura po toni Ivan Novak ističe kako to za hrvatske prilike jest rast, ali za europske nije.

Konkretno, cijena tone pšenice u Francuskoj sada iznosi 210 eura, u Mađarskoj 190, a u Sloveniji 200 eura.

Malima – upravljački paket Iako burze nisu institucije koje se bave kooperacijom ili organizacijom proizvodnje, okupljene ratare je zanimalo kako im buduća burza može pomoći već u vrijeme sjetve. “Pri rezervaciji, odnosno pri ugovaranju, proizvođač će dobiti između 20 ili 30 posto novca od

gumenti za takve investitore”, kaže Novak.

ukupno ugovorene akontacijske cijene, a tim se sredstvima može organizirati sjetva, kupiti gnojivo ili sjeme”, objasnio je Novak.

Hrvatsko tržište pšenice i kukuruza dostiže godišnju vrijednost od oko 2,5 milijardi kuna, kaže Novak Inače, upravljačka piramida burze će se sastojati od malih dioničara-osnivača. Za njih je

planirano najmanje 25 posto plus jedna dionica od ukupnog kapitala, tako da imaju tzv. upravljački paket. Na temelju toga, oni će ostvarivati pravo na godišnje dividende ovisno o udjelu i poslovanju burze. Drugu grupu će činiti poljoprivrednici-dioničari koji će ostvarivati udjel na temelju količine rezervacije za pšenicu. Knjiga dioničara bi trebala biti zatvorena 31. prosinca ove godine. Nakon toga će se od 1. siječnja preostali slobodni udjeli prodavati zainteresiranim privatnim inve-

stitorima koji su zapravo nositelji projekta. “Riječ je o investitorima iz Rusije, Njemačke, Izraela i Južne Amerike. To su ljudi koji i sada rade na burzama kao i za Euro Broker Service Luxembourg, a njima je poljoprivredno tržište poput hrvatskog jako zanimljivo. Naime, prema analizama koje su radile stručne tvrtke iz Europe, hrvatska pšenica je u vrhu po kvaliteti. Osim toga, hrvatsko tržište pšenice i kukuruza dostiže godišnju vrijednost od oko 2,5 milijardi kuna. Sve su to snažni ar-

Žele raditi i s državom Pokretači osnivanja burze, kako kažu, za sada nisu kontaktirali državne organe, pa tako ni Ministarstvo poljoprivrede.

“Kontaktirat ćemo Ministarstvo poljoprivrede kada osnujemo burzu. Dapače, i državi ćemo ponuditi posao. Želimo i vladine državne robne pričuve privući na burzu i s njima raditi. Tako država neće morati plaćati čuvanje, niti će takva pšenica zagonetno nestati iz silosa. Država će imati stalnu količinu određene robe na burzi koja će se prodavati tek po njenoj naredbi.

Mi ćemo tom pšenicom manipulirati i raditi, a država će imati priliku i zaraditi i uštedjeti na troškovima čuvanja. K tome će imati sigurnost. Jer, ako se radi o 100.000 tona, onda to znači da država ima na raspolaganju 100.000 tona u gram, a ne da u silosima kontrola zatekne pola metra pšenice”, objasnio je za Privredni vjesnik Ivan Novak.

Jakovina: To je dobra priča!

Hrvoje Pacek: Stati na rep velikima

Svaki mogući novi kanal prodaje poljoprivrednih proizvoda, a pogotovo kada je riječ o proizvodima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, definitivno je dobra priča. Osim toga, sigurnost otkupne cijene koja se nudi i koja se zna već u vrijeme sjetve, dobar je način planiranja i praćenja projekcija kretanja na tržištu. Uostalom, tako rade i sve pametne razvijene poljoprivredne zemlje. Prateći kretanja na burzama, proizvođači imaju dobar orijentir s kojim će kulturama ići u narednoj sezoni. Na to se moramo naučiti i zaboraviti dosadašnje arhaične načine poljoprivredne proizvodnje kakve smo imali proteklih dvadesetak godina, kazao je za Privredni vjesnik ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina komentirajući osnivanje poljoprivredne burze.

Unatoč mnogim pitanjima i dvojbama o radu buduće poljoprivredne burze, stotinjak sudionika osnivačke skupštine spremno je uplatilo kotizaciju i članstvo u Burzi Agro Osijek. Među njima su i javnosti dobro poznati čelnici seljačkih udruga: Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, Tomislav Pokrovac, predsjednik Sindikata hrvatskih seljaka, i Zvonko Pipić, predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača Virovitičko-podravske županije. Hrvoje Pacek, poljoprivrednik iz Višnjevca koji obrađuje 50 hektara površina, očekuje da će se pokretanjem burze stati na rep velikim otkupljivačima kao što su Agrokor i Žito.

“Proizvodnja na pamet ne vodi ničemu i zato neka pravila moraju biti poznata na vrijeme”, tvrdi Pacek ističući da su mu samo od ovogodišnjeg uroda pšenice u razlici cijena uzeli 50.000 kuna. Stotinu kuna kotizacije nije međutim želio platiti Antun Laslo, predsjednik ZUSSB-a, izražavajući tako skepsu prema projektu. On smatra da je burza potrebna, kao i udruživanje seljaka. “Da su hrvatski seljaci jedinstveni, bili bismo najveća korporacija u državi. Burza mora biti ekonomska institucija i vrijeme je da se što prije pokrene jer nas uskoro neće biti”, naglasio je Laslo. Od sredine prosinca, kada se očekuje njen početak rada, u Burzi Agro bit će zaposleno dvadesetak mladih menadžera, diplomiranih ekonomista, pravnika i agronoma.

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3800, 28. listopada 2013.

KONJUNKTURNI TEST III. tromjesečje 2013.

Optimizam ponovno izos

Pokazatelji konjunkturne klime u prerađivačkoj industriji i trgovini na malo ponovno su se smanjili, dok su se u građevinarstvu i u ekonomskog raspoloženja je ponovno zabilježio smanjenje. Naše gospodarstvo će se zadržati u području nepovoljnih kretanja, b godine prof. dr. sc.

Mirjana Čižmešija

U

konjunkturnom testu što ga je za treće tromjesečje ove godine proveo Privredni vjesnik sudjelovalo je 389 tvrtki - 151 iz prerađivačke industrije, 60 iz građevinarstva, 74 iz trgovine i 113 iz uslužnog sektora.

Tvrtke iz uzorka ostvaruju 10,5 posto ukupnog prihoda i zapošljavaju 10 posto djelatnika u navedenim područjima hrvatskog gospodarstva.

Pokazatelji konjunkturne klime u prerađivačkoj industriji i trgovini na malo ponovno su se smanjili, dok su se u građevinarstvu i uslužnom sektoru blago povećali. Slijedom toga

i pokazatelj ekonomskog raspoloženja je ponovno zabilježio smanjenje.

I dok su svi navedeni pokazatelji konjunkturne klime u EU-u i europodručju i dalje u porastu najavljujući gospodarski oporavak, prema ocjenama i očekivanjima hrvatskih gospodarstvenika naše gospodarstvo će se zadržati u području nepovoljnih kre-

PKI i promjene PKI-ja po odjeljcima

Pokazatelji konjunkturne klime u EU-u i europodručju i dalje su u porastu najavljujući gospodarski oporavak

tanja, bez naznaka za oporavak, do kraja ove i na početku iduće godine.

ODJELJCI NKD-A 2007 (PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA)

PKI

C22 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike C31 Proizvodnja namještaja C15 Proizvodnja kože i srodnih proizvoda C10 Proizvodnja prehrabmenih proizvoda C27 Proizvodnja električne opreme C18 Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa C23 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda C16 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta…

C20 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda C17 Proizvodnja papira i proizvoda od papira C25 Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme C28 Proizvodnja strojeva i uređaja PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

Prerađivačka industrija Pokazatelj konjunkturne klime u prerađivačkoj industriji (PKI) smanjio se za šest bodova u odnosu na drugo tromjesečje i

uzorku je izjavila da su u trećem tromjesečju gradili približno isto kao i u prethodnom, da se u poslovanju susreću s poteškoćama koje su i dalje najsnažnije izražene kroz nedovolj-

na financijska sredstva, a manje kroz nepovoljne vremenske uvjete ili pomanjkanje radne snage. Prema posljednjim ocjenama, 59 posto anketiranih imalo je manju razinu vrijednosti narudžbi u odnosu na prethodno tromjesečje, a gotovo 70 posto ih ima poteškoće vezane uz likvidnost.

Unatoč porastu PKG-a, uvažavajući i ostale ocjene i očekivanja, ipak nije za očekivati značajnije promjene u hrvatskom građevinskom sektoru do kraja godine.

Pokazatelj konjunkturne klime u trgovini na malo (PKT) bilježi treće uzastopno smanjenje. Posljednje smanjenje za 7,4 boda spustilo je pokazatelj na razinu 29,2 boda.

Iako za trgovinu slijedi radno intenzivno predblagdansko i blagdansko tromjesečje, izuzme li se utjecaj sezone, u trgovinskom sektoru nije za očekivati pozitivne pomake do kraja ove i početkom iduće godine.

Također, indeks pouzdanja i indeks očekivanja kupaca, što ih objavljuje HNB, prema posljednjim dostu-

60

20

40

0

20

-20

0

-40

-20

-60

-40

PKG

IV

I

2009.

II III

IV

I

pnim podacima, a nakon sedam mjeseci blagog porasta, u kolovozu su zabilježili smanjenje. Jedino je indeks raspoloženja i dalje u blagom porastu.

I dok su gospodarstvenici u trgovini na malo još uvijek relativno zadovoljni, sve ocjene i očekivanja u trgovini na veliko i trgovini motornim vozilima znatno su nepovoljnije u odnosu na ista u trgovini na malo.

Dok u trgovini na malo gotovo tri četvrtine anketiranih (sezonski neprilagođeni podaci) očekuje poboljša-

nje poslovanja u narednih šest mjeseci, takvih je u trgovini motornim vozilima manje od 45 posto, a u trgovini na veliko svega 15

PKT > Trgovina na malo

40

2008.

36,7 16,4 15,8 13,4 5,2 1,0 -0,8 -2,4 -6,0 -14,4 -32,8 -40,8 -6,0

TRGOVINA

PKG > Građevinarstvo

-80

18,73 5,60 6,47 31,40 1,17 3,70 -5,20 15,57 -3,47 16,30 11,33 -16,73 -0,14

uočava tendencija njegova smanjenja, što u skladu s njegovim prognostičkim svojstvima najavljuje nastavak

sada iznosi -0,14. Potvrda je to već najavljenog razdoblja nepovoljnih kretanja u ovom sektoru. PKI je nakon gotovo tri godine bilježenja pozitivnih vrijednosti ponovno u negativnom području. Taj negativni predznak pokazatelja

Građevinarstvo Pokazatelj konjunkturne klime u građevinarstvu (PKG), unatoč posljednjem porastu za 11,7 bodova, i dalje je u području negativnih vrijednosti u koje je ušao 2009. godine. Prema sezonski prilagođenim podacima, došlo je do značajnog smanjenja predviđene razine građevinske aktivnosti u sljedećem tromjesečju uz porast ocjene sadašnjeg stanja narudžbi, što je imalo za rezultat povećanje vrijednosti PKG-a koji je sada na razini -32 boda.

Većina gospodarstvenika u

PROMJENA, BODOVI

dodatna je prijetnja jer to znači da u strukturi pokazatelja dominiraju izrazito pesimistične ocjene i očekivanja. Ako se izuzme nekoliko blagih porasta pokazatelja tijekom posljednje tri godine, ipak se

2010.

II III

IV

I

2011.

II III

IV

2012.

I II III

-60

2013.

IV

I

II

III

15,82 -51,20 -20,66 -45,54 -36,30 -55,31 -51,73 -52,87 -44,43 -54,31 -54,08 -52,71 -22,28 -22,57 -55,97 -32,21 -41,36 -3,94 -36,01 -24,30

PKT

2008.

IV

I

2009.

II III

IV

I

2010.

II III

IV

I

2011.

II III

IV

I

2012.

II III

2013.

IV

I

II

III

52,51 21,99 43,89 20,31 0,50 22,95 29,41 30,88 -50,60 27,88 34,42 31,17 38,01 14,78 39,41 22,81 49,44 43,94 36,59 29,24

17

www.privredni.hr Broj 3800, 28. listopada 2013.

Indeks ekonomskog raspoloženja (ESI)

stao

uslužnom sektoru blago povećali. Slijedom toga i pokazatelj bez naznaka za oporavak, do kraja ove i na početku iduće PKU i promjene PKU-a po odjeljcima ODJELJCI NKD-A 2007 (SEKTOR USLUGA)

PKU

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane S Ostale uslužne djelatnosti M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje E otpadom te djelatnost sanacije okoliša H Prijevoz i skladištenje J Informacije i komunikacije Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti USLUGE

nepovoljnih k r e tanja u području prerađivačke industrije do kraja ove i početkom iduće godine.

Prema ocjenama gospodarstvenika, potražnja za industrijskim proizvodima je u odnosu na prethodno tromjesečje pogoršana

30,50 2,23 15,87

promjena

-53,30 -12,97 -5,00

1,47 32,67 17,47 15,73 41,57 19,87

18,13 44,50 45,97 80,03 9,47

ili ostala nepromijenjena, narudžbe su se uglavnom smanjile, a narudžbe iz inozemstva su premale. Iako je većina njih svoj konkurentski položaj ocijenila nepromijenjenim u odnosu na prethodno tromjesečje, 16 posto ih je izjavilo da je njihov konkurentski položaj pogoršan, a 24 posto očekuje pad proizvodnje i pad izvoza u sljedećem

tromjesečju. Navedeni rezultati dodatno upućuju na porast pesimizma jer je po prethodnom istraživanju takvih bilo sedam odnosno četiri posto u ukupnom broju anketiranih.

Smanjenje PKI-ja bilježi šest odjeljaka prerađivačke industrije. Smanjenje je najizraženije u proizvodnji strojeva i uređaja (-40,8), te u proizvodnji gotovih metalnih proizvoda (-32,8). Optimizam se vratio u proizvodnji proizvoda od gume i plastike, proizvodnji namještaja, kože i srodnih proizvoda, te u prehrambenoj industriji. Ostali sektori bilježe blagi porast ili blago smanjenje pokazatelja što ne bi trebalo značiti neke značajnije promjene u narednom periodu.

Indeks ekonomskog raspoloženja (ESI) koji povezuje ocjene i očekivanja gospodarstvenika iz područja prerađivačke industrije, građevinarstva i trgovine na malo, zbog smanjenja pokazatelja konjunkturne klime dvaju najviše ponderiranih sektora, također bilježi smanjenje. Prema posljednjim istraživanjima ESI se smanjio za 2,8 bodova i sada iznosi 88,7.

Njegovo drugo uzastopno smanjenje i zadržavanje u području ispod vrijednosti 100, u kojem se nalazi već više od četiri godine, najavljuje nastavak nepovoljnog razdoblja za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo tijekom sljedeća dva tromjesečja.

Za razliku od hrvatskog indeksa raspoloženja, ESI je u rujnu ove godine, na razini EU-a i europodručja, a prema podacima koje

objavljuje Europska komisija, ponovno porastao.

ESI se na razini EU-a povećao za 2,4, a na razini europodručja 1,6 bodova i tako nastavio kontinuitet porasta tijekom gotovo cijele ove godine. Najveće povećanje indeksa zabilježile su Španjolska, Italija i Francuska.

O pokazatelju ESI, njegovom izračunavanju i tumačenju detaljnije u PV/3371 – 1. 11.2004. i PV/338431.1.2005.

130 120 110 100 90 80 70 2008.

IV

I

ESI 101,99 69,39

2009.

II III

IV

I

2010.

II III

IV

I

2011.

II III

IV

I

2012.

II III

2013.

IV

I

II

III

91,56 82,34 79,19 83,95 96,40 97,05 73,51 101,90 98,99 92,23 97,05 92,13 90,31 86,13 99,2 103,74 91,53 88,70

Sektor usluga posto. I dalje je problem nelikvidnosti najsnažnije izražen u trgovini na veliko, a najmanje u trgovini motornim vozilima.

Jedino uslužni sektor već treće tromjesečje uzastopno bilježi porast pokazatelja konjunkturne klime (PKU). Posljednjim povećanjem za 9,5 bodova PKU je na razini vrijednosti 19,9.

Iako je u prvom tromjesečju prošle godine bio u području negativnih vrijednosti, od četvrtog tromjesečja 2012. godine je u kontinuiranom porastu. Iako su povećanja pokazatelja relativno mala, za očekivati je stabilno razdoblje u ovom sektoru do kraja ove i početkom iduće godine.

Porast PKU-a rezultat je porasta svih triju njegovih komponenti: ocjene poslovanja i ocjene potražnje za njihovim uslugama u prethodna tri mjeseca, kao i očekivane potražnje u naredna tri mjeseca.

Ocjene i očekivanja gospodarstvenika vezana uz cijene, zaposlenost, likvidnost i poslovni položaj također su ohrabrujuće. Više od polovine njih očekuje poboljšanje u poslovanju u narednih šest mjeseci, ne očekuju promjenu cijena svojih usluga, a 63 posto ih nema

PKI > Prerađivačka industrija

problema s likvidnosti.

Promatrano po odjeljcima uslužnog sektora, i dalje su prisutne razlike u percepcijama i očekivanjima, ali u skladu sa sezonskim kretanjima. I dok je u drugom tro-

60

30

40

20

20

10

0

0

-20

-10

-40

-20

PKI

mjesečju u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane zabilježen relativno veliki porast PKUa zbog utjecaja sezone, zbog istog tog utjecaja ovaj odjeljak u trećem tromjesečju

PKU > Sektor usluga

40

-30

bilježi najveće smanjenje pokazatelja, što se tumači kao značajno smanjenje optimizma u očekivanjima za naredna dva tromjesečja.

Smanjenje PKU-a bilježe odjeljci: ostale uslužne djelatnosti, stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti te opskrba vodom. S druge strane, porast PKU-a bilježi se u prijevozu i skladištenju, informacijama i komunikacijama, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, a najveći porast je u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima.

2008.

IV

I

2009.

II III

IV

I

2010.

II III

IV

I

2011.

II III

IV

2012.

I II III

-60

2013.

IV

I

II

III

-5,55 -28,00 -9,90 -8,72 -2,85 -1,24 10,93 13,56 15,99 20,83 12,36 6,94 10,17 14,69 8,45 0,86 12,8 13,03 5,88 -0,14

PKU

II

2009.

III IV

I

2010.

II III

IV

I

2011.

II III

IV

I

2012.

II III

IV

-26,92 1,07 -18,19 4,08 16,37 0,90 18,84 22,17 25,50 16,20 8,80 -1,13 28,10 12,73 7,43

I 8,20

2013.

II III 10,4 19,87

18 AKTUALNO Turistički prvak godine

+

( oko 2000 sudionika okupilo se na Danima hrvatskog turizma

Najbolja velika destinacija na Jadranu

Dubrovnik Najbolja srednja destinacija na Jadranu

Privredni vjesnik Broj 3800, 28. listopada 2013.

Najbolja mala destinacija na Jadranu

Dani hrvatskog turizma

Svaka sezona mo uspješnija od pre Strateški dokumenti koji su doneseni i koji su u pripremi neće ostati u ladici nego će je da Hrvatska do 2020. godine bude jedna od 20 najkonkurentnijih zemalja svijeta

Split Najbolja destinacija na kontinentu

Zagreb

marina godine

Marina Frapa, Rogoznica priznanje za najbolju resort plažu na jadranu

Plaža Solaris Beach Resort, Šibenik posebno priznanje za promociju hrvatske u svijetu

Mario Mandžukić

Cavtat

hotel godine

Hotel Excelsior Dubrovnik kamp godine

Kamp Bi-Village posebno priznanje za uspješno provođenje sezone

ETH 93. zrakoplovne baze HRZ i PZO

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

O

vogodišnji Dani hrvatskog turizma koji su se održali u organizaciji Ministarstva turizma i uz suorganizaciju Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske turističke zajednice i Hrvatske radiotelevizije, okupili su u Petrčanima oko 2000 sudionika. U sklopu te manifestacije održan je i 13. hrvatski turistički forum pod nazivom Turizam i globalna ekonomska kriza.

Na Forumu je ministar turizma Darko Lorencin ocijenio kako je iza nas turistička sezona

Za turizam je bitna inovativnost i zaštita okoliša, rekao je Luigi Cabrini iz UNWTO-a u kojoj smo ostvarili iznimne rezultate. “Unatoč nizu nepovoljnih okolnosti nastalih kao posljedica gospodarske krize, naš turizam bilježi rast.

To znači da imamo resurse i prostor za napredak koji trebamo još bolje iskoristiti. Naš je osnovni cilj sagledati sve aspekte kako bi iduća sezona bila još uspješnija te kako bismo sektor turizma još bolje ukomponirali u cjelokupno hrvatsko gospodarstvo. Trebamo sustavno prilagođavati

turistički sektor izazovima u kojima je neophodna suradnja javnog i privatnog sektora. Strateški dokumenti koji su doneseni i koji su u pripremi neće ostati u ladici nego će pridonijeti ostvarenju osnovnog cilja, a to je da Hrvatska do 2020. godine bude jedna od 20 najkonkurentnijih zemalja svijeta u turizmu”, istaknuo je Lorencin.

Sve veća konkurencija Meri Matešić, direktorica Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, naglasila je kako se, s obzirom na važnost turizma te njegov udjel u hrvatskom BDP-u od 15 posto, podrazumijeva da u narednim godi-

nama svaka sezona bude uspješnija od prethodne.

“To neće biti lako ostvariti jer je konkurencija na globalnom svjetskom tržištu sve veća”, dodala je Meri Matešić.

“Privodimo kraju ovu uspješnu turističku sezonu koja je bila puna izazova zbog sve oštrije konkurencije na svjetskom turističkom tržištu, uvođenja viza, preslagivanja touroperatora na nekim tržištima i gospodarske krize kod nas ali i na našim emitivnim tržištima.

No, turizam je još jednom dokazao svoju veliku važnost za Hrvatsku, kako u gospodarskom smislu tako i svojim izravnim i neizravnim utjecajem na druge gospodarske grane. On je pridonio boljem

standardu i većoj zaposlenosti naših građana. U konačnici, kroz turizam se stvara i promiče pozitivna slika o Hrvatskoj kao atraktivnoj, modernoj, gostoljubivoj i sigurnoj zemlji. U narednom razdoblju definirat ćemo marketinške ciljeve, tržišta, proizvode, strategiju komunikacije i brendiranja, a sve to s ciljem ostvarenja cjelokupnog napretka i rasta hrvatskog gospodarstva”, zaljučila je ona.

Leila Krešić Jurić, direktorica Sektora za turizam Hrvatske gospodarske komore, smatra da u Hrvatskoj, kad je riječ o turizmu, vlada poticajna atmosfera te da se u narednom razdoblju treba usmjeriti pove-

19

www.privredni.hr Broj 3800, 28. listopada 2013.

( 15%

Susret turističkih djelatnika s predstavnicima Vlade

udio turizma u hrvatskom BDP-u

ora biti thodne pridonijeti ostvarenju osnovnog cilja, a to u turizmu, istaknuo je ministar Lorencin

ćanju njegove konkurentnosti. To znači, rekla je, da treba promisliti o međustopi PDV-a, nastaviti poticati investicije putem HBOR-a i drugih institucija, te pojednostaviti vizni režim i druge regulative kako bi poslovanje bilo lakše.

Turizam je brzorastući sektor Prema podacima koje je iznio predstavnik Svjetske turističke organizacije (UNWTO) Luigi Cabrini, Europa čini 50 posto svjetskog turizma te kao top turistička destinacija nastavlja i dalje rasti, ali u manjem postotku nego druge turističke destinacije.

“Turizam je najbrže rastući segment svjet-

skog gospodarstva. On je jedan od najznačajnijih izvoznih proizvoda za zemlje u razvoju, u kojima je i generator većeg zaposlenja. Ekonomska kriza nije još završena, ali se turizam najbrže oporavio. U zadnjih 20 godina on je samo tri puta imao negativne rezultate i brzo se oporavio, za razliku od automobilskog sektora koji je pao za čak 20 posto. Turizam je brzorastući sektor koji kreira radna mjesta brže od drugih sektora i smanjuje siromaštvo, a uz to zapošljava mnogo više mladih ljudi i žena nego drugi sektori.

Za turizam je bitna inovativnost i zaštita okoliša.

Istovremeno treba razmišljati o smanjenju troškova i tako se bolje pozicionirati”, ocijenio je Luigi Cabrini. Naglasio je kako je Hrvatska u posljednjem desetljeću imala 12-postotni rast u turizmu što je iznad svjetskog prosjeka, a pogotovo iznad prosjeka Mediterana čiji rast iznosi pet posto. “Mogućnosti hrvatskog turizma su velike - on ima potencijala u različitosti proizvoda, u obradi novih tržišta te prepoznatljivosti Hrvatske kao zemlje prirodnih bogatstava”, dodao je Cabrini.

Na Danima hrvatskog turizma uručene su i nagrade Turistički cvijet - kvaliteta za Hrvatsku koje zajednički dodjeljuju Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska radiotelevizija.

Turizam spašava hrvatsko gospodarstvo Na izravan upit turističkih djelatnika o tome kakva će biti stopa PDV-a za turizam u 2014., zamjenik ministra financija Boris Lalovac nije odgovorio nog proračuna za sljedeću godinu. Turistički radnici, naime, traže zadržavanje 10-postotne stope kako bi zadržali konkurentnost i investicijski ciklus.

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

P

oznato je da je svaka kriza prilika za neki početak, a upravo se takav novi početak događa u hrvatskom turizmu. Turizam je horizontalna djelatnost koja se u dosta točaka presijeca s ostalim gospodarskim granama. To je multidisciplinarna djelatnost koja posebno štiti prostor u kojem se odvija, i na neki način spašava domaće gospodarstvo, rekao je Darko Loren-

Svake će godine mali i srednji poduzetnici u turizmu putem EU fondova za svoje projekte dobivati od 150 do 200 milijuna eura cin, ministar turizma, na tradicionalnim Susretima turističkih djelatnika s predstavnicima Vlade, održanim u sklopu Dana hrvatskog turizma. S njim se složio i Gordan Ma-

ras, ministar obrta i poduzetništva, koji je izrazio nadu da će Hrvatska tijekom 2014. početi izlaziti iz recesije. Istaknuo je kako njegovo ministarstvo vodi računa o malim i srednjim poduzetnicima, posebice onima u turizmu, pa je tako ove godine putem kreditnih linija HBOR-a i HAMAG Investa plasirano 118 milijuna kuna kreditnih sredstava za 200 projekata. Dodao je kako će se za mjesec dana objaviti natječaj za novi kredit od 30 milijuna eura, financiran iz europskih sredstava, a moći će ga koristiti poduzetnici koji žele izgraditi neki novi smještajni objekt.

“Financijska sredstva iz fondova EU-a možemo koristiti, ali treba napravi-

ti dobar projekt i s njime aplicirati na natječaj. Svake će godine mali i srednji poduzetnici u turizmu putem tih fondova za svoje projekte koje im EU odobri dobivati od 150 do 200 milijuna eura”, istaknuo je Maras. Zamjenik ministra financija Boris Lalovac naglasio je, pak, kako mnogi to ministarstvo kritiziraju zbog spuštanja stope PDV-a za turizam na 10 posto “jer su prema mišljenju nekih ta sredstva trebala ostati za krpanje rupa u proračunu, a ne za vraćanje oko jedne milijarde kuna u turizam”. Na izravan upit turističkih djelatnika o tome kakva će biti stopa PDV-a za turizam u 2014., Lalovac nije odgovorio, samo je kazao kako se čeka donošenje držav-

Uskoro građevinska e-dozvola Prema riječima Željka Uhlira, pomoćnika ministrice graditeljstva, turizam mora optimalno i održivo iskorištavati prostor. “Ministarstvo graditeljstva je lani izradilo Izvješće o stanju u prostoru, prema kojem je 25 posto obalnog prostora u građevinskoj zoni. Od toga su na 65 posto izgrađeni objekti, pa je preostalo još 35 posto za izgradnju”, rekao je Uhlir, najavivši kako će se iduće godine uvesti e-dozvola kojom će se za 15-ak minuta riješiti dobivanje dozvole za gradnju.

Tatjana Dalić, pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava, je istaknula da je u prvih devet mjeseci ove godine u turizmu zaposleno 40.000 osoba evidentiranih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, što je 4,4 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.

Turističke zajednice

Okrugli stol OMH-a

Preustroj prema modelu DMO

Malim hotelima potrebni poticaji i novi proizvodi

Preliminarni rezultati istraživanja stavova gostiju o Hrvatskoj kao poželjnoj destinaciji, provedenih na devet inozemnih tržišta, pokazuju da je naša zemlja prije svega doživljena kao odredište sunca i mora, rečeno je na predstavljanju strateškog marketinškog plana Hrvatske od 2014. do 2020. Prvi pravi rezultati bit će poznati za dva do tri tjedna, a očekuje se da će se taj plan usvojiti do kraja ove godine. Kako

Kako bi mali i obiteljski hoteli mogli nesmetano raditi cijele godine, turistička destinacija treba ponuditi zanimljive proizvode. Stoga Udruga obiteljskih i malih hotela predlaže poticaje kako bi se što više gostiju dovelo u te hotele tijekom zimskog razdoblja, rečeno je na okruglom stolu OMHa održanom u organizaciji Slobodne Dalmacije. Tom je prigodom istaknuto kako u OMH-u traže i poticaje za promociju svih sudionika u sustavu turi-

je rečeno na predstavljanju preliminarnih rezultata strateškog marketinškog plana, tijekom 2014. godine treba se promijeniti ustroj turističkih zajednica koje će uglavnom postati destinacijske menadžment organizacije.

(S.P.)

stičkih zajednica za koje su mali i obiteljski hoteli stvorili proizvode. Nakon okruglog stola održana je dodjela nagrada Adrian za izbor najboljeg malog i obiteljskog hotela za ovu godinu. Najboljim je proglašen Hotel Park s Hvara. (S.P.)

20 AKTUALNO

( 5,5% pad

Privredni vjesnik Broj 3800, 28. listopada 2013.

hrvatske industrije danas u odnosu na 2011.

( za 16%

pad industrijske proizvodnje u odnosu na 2008.

Sajam ideja

Ideje za pokretanje novih poslova Hrvatska industrija u proteklih dvadesetak godina smanjena je za četvrtinu i u njoj je izgubljeno više od 360.000 radnih mjesta. Sajmom ideja želi se ojačati suradnja inovatora, znanstvene zajednice i poduzetnika promijenili odnosi na fakultetima. Njime bi se definirao rad kompetentne osobe koja bi vodila svaku inovaciju od ideje do realizacije i isplate nagrade inovatorima. Studenti

Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

I

straživanja domaćih znanstvenika ne koriste se dovoljno u hrvatskoj industriji. Sajmom Ideja željeli smo povezati ljude iz industrije i znanosti, kaže profesorica na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije i jedna od glavnih organizatorica Sajma ideja Zlata Hrnjak Murgić. “Ovakav sajam je mjesto za inicijalne susrete na kojima će znanstvenici predstaviti svoje mogućnosti, inovatori svoje ideje, a poduzetnici pronaći svoj interes u suradnji s njima”, dodala je Zlata Hrnjak Murgić.

Sajam ideja 2013. održan je pod geslom Pokrenimo industriju i poduzetništvo - novim projektima do novih proizvoda i inovacija i prvi je u nizu planiranih zajedničkih aktivnosti Hrvatske gospo-

Znanstvena zajednica objavljuje radove, no ne može stvoriti patente, proizvode ni otvarati nova radna mjesta darske komore i Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije. U organizaciji sajma surađivali su i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kao i Udruga inovatora. Na prvom Sajmu ideja bili su izloženi uglavnom radovi studenata tog fakulteta, koji su prezentirali svoje projekte te mogućnosti za suradnju s industrijom, a na nekoliko

štandova predstavile su se i hrvatske industrijske tvrtke.

Pad od 25 posto u 23 godine Moramo raditi zajedno, cijeniti rad i proizvodnju, te izvoz i razvoj, a potrebno je i više ulagati u znanje, kaže direktorica Sektora za industriju HGK-a Zoja Crnečki.

“Hrvatska je industrija u

Treća Produkteka

odnosu na 2011. godinu smanjena za 5,5 posto, na 2008. godinu za 16 posto, a u odnosu na 1990. godinu manja je za 25 posto.

U posljednjih 20 godina je izgubljeno i 360.000 radnih mjesta u industriji. Svima je jasno da je potrebno razvijati nove i konkurentne proizvode s kojima se može izaći na međunarodno tržište”, zaključuje Zoja Crnečki.

Marko Bubaš iz Udruge inovatora istaknuo je kako znanstvena zajednica objavljuje svoje radove, no problem je što se od njih ne mogu stvoriti patenti, proizvodi, niti otvarati nova radna mjesta. “Znanstvena zajednica ima veliki neiskorišteni potencijal za razvoj novih proizvoda. Potrebno je i donošenje zakona o inovacijama, kojim bi se

bi pri tome imali autorska prava, a fakulteti vlasnička prava na patent, i time bi mogli prodati licencu za taj proizvod”, smatra Bubaš.

Na sajmu su predstavljene mjere Ministarstva poduzetništva i obrta za poticanje inovacija, kao i mogućnosti financiranja suradnje industrije i znanosti putem fondova EU-a.

Predstavljeni hrvatski inovatori

I Hrvatska nove tehnologije ima Inovacijska misija u Londonu U Centru za dizajn HGK-a održana je treća Produkteka, platforma za stvaranje novih proizvoda, koju organizira Scuderia Zagreb u suradnji s Centrom za dizajn HGK-a i udrugom Boonika. Hrvatski dizajneri i proizvođači koji se bave novim tehnologijama predstavili su svoje projekte i pokazali proizvode nastale primjenom najnovijih tehnoloških dostignuća, u čemu, uvjereni su organizatori, hrvatsko gospodarstvo

može mnogo ponuditi.

U sklopu Produkteke posjetitelji su mogli saznati više o nanotehnologiji, grafenu, karbonskim vlaknima te upoznati tvrtke koje ih primjenjuju: Motoplastika MAC, Klex, Kompozit kemija, Nanokarbon, PES, Burza.hr,

3D grupa - klaster 3D tehnologija, Evolve, 3D lab i Hrvatski centar za napredne materijale i nanotehnologiju pri Institutu Ruđer Bošković.

Cilj Produkteke je uspostava komunikacije između dizajnera, proizvođača i distributera.

Održava se kvartalno u obliku jednodnevnog druženja kroz radionice, predavanja, prezentacije i panel-diskusije za vrijeme kojih se mogu vidjeti i novi proizvodi ili prototipovi. (D.Ž.)

Hrvatski inovatori boravili su prošli tjedan u Inovacijskoj misiji u Londonu. Ondje se u četvrtak i petak održavao Britanski sajam inovacija (The British Invention Show) pa je to bila prilika za predstavljanje hrvatskih inovacijskih potencijala. Inovacijsku misiju organizirao je Centar za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj Hrvatske gospodarske komore.

Predstavnici hrvatskih tvrtki imali su prili-

ku izravno razgovarati sa svojim kolegama iz međunarodnih tvrtki, predstaviti svoja rješenja i razmotriti mogućnosti njihove komercijalizacije.

Britanski sajam inovacija jedan je od najpoznatijih skupova te vrste u svijetu. Na njemu se dodjeljuju i nagrade za izume i inovacije u različitim kategorijama. Ocjenjivački sud od 25 stručnjaka procjenjuje originalnost inovacija, njihov dizajn i doprinos očuvanju okoliša. Hrvatski inovatori ra-

nijih su godina već osvajali nagrade na BIS-u.

Prva Inovacijska misija u kojoj je sudjelovalo sedam hrvatskih tvtki bila je održana u travnju ove godine u Moskvi. Slijedi misija u Bruxellesu, koja će se održati u studenome.

(I.V.)

21

www.privredni.hr Broj 3800, 28. listopada 2013.

( oko 700 izlagača

iz osam zemalja na ovogodišnjem SASO-u

( više od 100 poduzetnika iz 10 zemalja na B2B@SASOfairu

18. sajam SASO

Dokaz žilavosti gospodarstva Unatoč teškoj gospodarskoj krizi koja je najviše pogodila graditeljski sektor i pripadajuće industrije, SASO je potvrdio prilagodljivost tog dijela hrvatskog gospodarstva Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

O

vogodišnji, 18. sajam SASO u Splitu je protekloga tjedna okupio oko 700 izlagača i suizlagača iz osam zemalja. SASO obuhvaća niz specijaliziranih međunarodnih sajmova: 18. sajam graditeljstva, 18. sajam drvne industrije, 18. sajam metalne industrije, 18. sajam alata i opreme, 15. sajam obrtništva i male privrede, 14. sajam elektronike, energetike i telekomunikacija, 8. sajam financija – SAFIR i 6. sajam ekologije – SEKO. “Unatoč teškoj gospodarskoj krizi koja je najviše pogodila graditeljski sektor i pripadajuće industrije, SASO je potvrdio žilavost i prilagodljivost tog dijela hrvatskog gospodarstva. Zahvaljujući velikim naporima uspjeli smo okupiti značajan broj izlagača, a zadovoljni smo što smo ove

godine ugostili B2B@SASOfair, u organizaciji Europske poduzetničke mreže i partnera HGK-ŽK-a Split, UTT–a i BICROa, na kojem sudjeluje više od 100 poduzetnika iz 10 zemalja”, istaknula je Sanja Vuković Vejić, direktorica tvrtke Sajam Split koja organizira SASO. Energija preduvjet razvoja Navodeći kako je SASO postao nezaobilazno mjesto sajamske ponude i potražnje te kako prati aktu-

Sajam prati procese koji se odvijaju u europskoj energetskoj i klimatskoj politici alne i dinamičke procese koji se odvijaju u europskoj energetskoj i klimatskoj politici, pomoćnik ministra gospodarstva Ivo Milatić naglasio je

kako upravo energija postaje osnovni preduvjet rasta i razvoja gospodarstva. “Vlada je postavila osnovu da energija bude dostupna, jeftina i ekološki prihvatljiva. Mogućnosti koje pruža energija za rast i zapošljavanje moramo iskoristiti u najvećoj mjeri. Usklađivanjem zakonodavstva koje se odnosi na hrvatski energetski sektor sa zakono-

davstvom Europske unije stvorena je podloga za osiguranje uvjeta za sigurnu, kvalitetnu i jeftinu opskrbu energijom. Aktivnosti Ministarstva gospodarstva usmjerene su na izradu podzakonskih akata koji reguliraju ovaj sektor”, istaknuo je Ivo Milatić te podsjetio da se uskoro očekuje i donošenje zakona o obnovljivim izvorima energije.

Veliki planovi Splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja rekao je kako su konačno usvojene izmjene i dopune prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije. “To omogućava realizaciju brojnih gospodarskih projekata. Na području Splitsko-dalmatinske županije planirano je stotinjak turističkih zona te oko 60 lokacija za so-

larne i vjetroelektrane.

Izmjenama i dopunama prostornog plana prevladat će se poteškoće u vezi tunela Kozjak, a pomoći će se i u rješavanju poteškoća u vezi s izgradnjom infrastrukture potrebne za veliku investiciju izgradnje plinske elektrane u Perući snage 400 megavata”, istaknuo je Ževrnja.

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec iskazao je zadovoljstvo što na sajmu SASO izlaže velik broj obrtnika, bilo posredstvom Hrvatske obrtničke komore, bilo kao samostalni izlagači.

“Nelikvidnost, nedostatak kapitala, predugo trajanje sudskih sporova rezultiralo je time da su obrtnici na kraju hranidbenog lanca jer vrlo teško naplaćuju svoja potraživanja”, rekao je Ranogajec koji je ukazao i na brojne nelogičnosti nacrta novog zakona o obrtu.

Kombiniranje JPP-a i EU fondova

Biograd Boat Show

Rizike identificirati i alocirati

Pun procvat sajma plovila

U zadnjih godinu dana pripremljeni su projekti javno-privatnog partnerstva (JPP) vrijedni više od 300 milijuna kuna, rekao je pomoćnik ministra gospodarstva Vedran Kružić na konferenciji o kombiniranju JPP projekata i EU fondova.

Najvažniji među njima su već poznati Trg pravde i novi terminal Zračne luke u Zagrebu, potom bolnice u Popovači i Varaždinu te novo spremište Hrvatskog državnog arhiva u Kerestincu. Po-

Biograd Boat Show (BBS) već 15 godina polako i ustrajno raste, da bi dosegnuo 250 izlagača koliko ih ove godine izlaže u Biogradu, istaknuo je u ime organizatora Goran Ražnjević, direktor Ilirija Resorta. Jubilarni sajam, koji se održao prošli tjedan privukavši 20.000 posjetitelja, prelazi iz najvećeg u Hrvatskoj u najveći nautički sajam u ovom dijelu Europe.

Organizatori ističu kako je ovogodišnji BBS obilježilo povećanje bro-

tencijale projekata JPP-a u Hrvatskoj Kružić procjenjuje na čak četiri milijarde eura, a ostvarenje tog potencijala moguće je i u suradnji s EU fondovima. Prednost takvih projekata, uvjeren je ravnatelj Agencije za JPP Damir Juričić, je i u tome što

ne povećavaju javni dug, uključuju samo jedan postupak javne nabave, a izgrađeni objekt postaje trošak tek nakon stavljanja u uporabu. No, svaki je projekt “vreća rizika”, a kod JPP-a je najvažnije da ukupni trošak mora biti manji od troška tradicionalnih modela (kredita ili proračuna). Da bi se to izračunalo, nužno je uzeti u obzir između 150 i 200 različitih rizika koje treba, kako kaže Juričić, identificirati, kvantificirati i alocirati. (D.Ž.)

ja izlagača iz EU zemalja te velik broj renomiranih svjetskih brodogradilišta.

Sajam je otvorio ministar turizma Darko Lorencin, te najavio da će nautika uskoro dobiti i svoj akcijski program koji će odrediti u kojem se pravcu ova grana treba dalje razvijati.

Na BBS-u izloženo je više od 300 plovila dugačkih od pet do 18 metara te 15 plovi-

la predstavljenih prvi put.

Uz premijerne nastupe velikih i poznatih svjetskih tvrtki, svakako vrijedi spomenuti i svjetsku premijeru jahte Elan 30 Power, proizvedene u Obrovcu, te jahte sportske jedrilice Enavigo 38 Racer, proizvedene u Virovitici. (D.B.)

22 HRVATSKA & REGIJA

Privredni vjesnik Broj 3800, 28. listopada 2013.

za 240 vrsta ptica ( još 50.000 ( Poletio Air Serbia Prvi let Beograd-Abu Dhabi

Hutovo blato je stanište

Aviokompanija Air Serbia počela je službeno poslovati 26. listopada promotivnim letom Beograd-Abu Dhabi. Ovim letom u Ujedinjene Arapske Emirate otputovao je i prvi potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić, a na aerodromu ga je dočekao šeik Muhamed.

Upravo njih dvojica zaslužna su za ovo državno partnerstvo od kojeg se očekuje da će posrnulu srpsku kompaniju postaviti na zdrave noge.

Vlada Srbije i nacionalna aviokompanija Ujedinjenih Arapskih Emirata Etihad Airways 1. kolovoza potpisale su sporazum o strateškom partnerstvu kojim je Eti-

had postao vlasnik 49 posto Jat Airwaysa koji je promijenio ime u Air Serbia. Srpska aviokompanija s Etihadom kao strateškim partnerom imat će flotu od 10 novih Airbusa i vlastito linijsko održavanje zrakoplova.

Trodnevni svečani start nove kompanije počeo je otvaranjem prve poslovnice u centru Beograda i promotivnim cijenama karata, a nastavljen je velikom feštom na beogradskom aerodromu Nikola Tesla gdje je u hangaru predstavljen novi avion, nova ponuda, kabinsko osoblje, boje i znak kompanije - stilizirani dvoglavi orao.

Etihad, najbrže rastuća aviokompanija u svijetu, osnovan je 2003. godine, a suvlasnik je kompanija Air Berlin, Air Seychelles, Virgin Australia i Aer Lingus. U tijeku je preuzimanje i manjinskog udela u indijskom Jet Airwaysu. (Lj.L.)

*vijesti Deblokiran Aluminij Uprave Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i Aluminija postigle su dogovor o deblokadi računa mostarskog kombinata i isplati duga od 42 milijuna maraka. Aluminij će dug početi otplaćivati od 1. veljače 2014. u 10 mjesečnih rata. Direktor Aluminija Ivo Bradvica je izjavio da je problem dugovanja riješen, ali ne i problemi ovog društva jer će nastavak proizvodnje uz postojeće tržišne uvjete, skupu struju i sve nižu cijenu aluminija uzrokovati slične i nove probleme.

Pao uvoz iz Hrvatske U devet mjeseci uvoz iz Hrvatske u BiH iznosio je 1,4 milijarde konvertibilnih maraka, te u odnosu na isto razdoblje prošle godine pao za 9,5 posto, dok je izvoz iz BiH u Hrvatsku rastao 6,2 posto i iznosio 942,9 milijuna KM. Od siječnja do kraja srpnja uvoz iz Hrvatske pao je 7,8 posto. U

Vanjskotrgovinskoj komori BiH izračunali su da će zbog smanjenja rasta izvoza u Hrvatsku na kraju godine tvrtke iz BiH biti u minusu od oko 100 milijuna KM. Dug Končaru 22 milijuna maraka Željeznicama FBiH prijeti blokada računa jer već nekoliko godina ne podmiruju dug prema partnerima od oko 50 milijuna KM. Najviše se duguje Končaru, oko 22 milijuna

KM. Za niskopodni elektromotorni vlak duguje se 5,3 milijuna eura, dok je preostali dug napravljen za popravke i modernizaciju elektrolokomotiva.

Dug Željeznicama Srbije izosi dva milijuna KM, a austrijskim tvrtkama oko 11 milijuna KM.

ptica selica tu zimuje

BiH: Uništava li projekt Gornji horizonti Hutovo blato?

Umjesto plodnih polja slana pustinja Izgradnja HE Dubrovnik II ugozila bi jedno od najvećih prirodnih staništa u ovom dijelu Europe, Hutovo blato. Preusmjeravanjem voda ne bi bio ugrožen samo ovaj rezervat nego i poljoprivredna zemljišta u južnoj Hercegovini i Hrvatskoj Zdravko Latal latal@privredni.hr

B

orba zelenih za opstanak jednog od najvećih sačuvanih prirodnih staništa na jugu Europe, Hutova blata, u donjem toku Neretve traje više od 50 godina. Ako bi se realizirala druga faza tzv. Gornjih horizonata, odnosno dogovor Hrvatske elektroprivrede i Elektroprivrede Republike Srpske o iz-

Sredinom 20. stoljeća Hutovo blato je već izgubilo polovinu prirodnih vodotoka gradnji HE Dubrovnik II snage 152 megavata, smanjila bi se vodoopskrba u dolini Neretve što bi izazvalo prodor slane morske vode duboko uzvodno uz katastrofalne posljedice ne samo za Hutovo blato nego i plodna zemljišta u donjem toku rijeke sve do njenog ušća. Ovom izuzetno plodnom području čovjek je zaprijetio da će postati slana pustinja, istaknuto je na nedavnom znanstvenom skupu posvećenom primjeni su-

stava kvalitete i promocije Parka prirode Hutovo blato.

Ptice, ribe, konji...

Zoran Mateljak, stručnjak Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF), ukazao je na činjenicu da je sredinom 20. stoljeća, preusmjeravanjem dijela podzemnih voda u sistemu Dabarskog i Popovog polja te rijeka Trebišnjice i Bregave, Hutovo blato već izgubilo polovinu prirodnih vodotoka, a sada, planiranom realizacijom Gornjih horizonata, ugrozile bi se i preostale vode koje napajaju ovu močvaru.

Ravnatelj Javnog poduzeća Park prirode Hutovo blato Nikola Zovko već godinama tvrdi kako su vrijednosti ove močvare ogromne jer se radi o jednom od najraznovrsnijih i najbogatijih ekosustava u široj regiji. To je stanište 240 vrsta ptica od kojih su 80 gnjezdarice, a tu zimuje još 50.000 ptica selica. Močvara je stanište i 22 vrste riba od kojih su neke migratorne, dolaze iz mora, kao što su jegulja, list i cipal. U močvari se nastanilo i krdo od dvadesetak konja koji su tijekom rata ostali nezbrinuti

te su se prilagodili životu u divljini. “Zbog već vidljivog manjka vode dolazi do ljetnih požara, a novim redukcijama bio bi u cijelosti ugrožen biljni i životinjski svijet”, istaknuo je Zovko zatraživši veću potporu države, Federacije BiH i lokalnih vlasti.

Preusmjeravanjem voda ne bi bio ugrožen samo ovaj rezervat i turizam. Zapravo, štete bi bile nenadoknadive, jer bi bila ugrožena plodna poljoprivredna zemljišta, ne samo u južnoj Hercegovini nego i u Hrvatskoj. Živko Budimir, predsjednik Federacije BiH, na skupu je rekao da Hutovo blato, jedan od bisera prirode, nije dovoljno iskorišteno, da projekt Gornji horizonti predstavlja ozbiljnu prijetnju prirodi i ljudima te je pozvao njegove nositelje da se konzultiraju sa znanstvenicima i znanstvenim studijama o utjecaju čovjeka na okoliš.

Ugrožena egzistencija Još početkom ove godine na posljedice izgradnje HE Dubrovnik II ukazao je zastupnik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Stjepan Krešić i zatražio hitno reagira-

nje Vijeća ministara BiH jer projekt Gornji horizonti i gradnja HE Dubrovnik II nije samo stvar dviju elektroprivreda, Republike Srpske i HEP-a, nego i građana dviju država, BiH i Hrvatske, čija egzistencija može biti ugrožena.

Izgradnjom HE Dubrovnik II predviđena je i gradnja 16 kilometara dugog tunela od kojih će pet kilometara prolaziti kroz Federaciju BiH, odnosno kroz Općinu Ravno, što će smanjiti godišnji pritok voda za dvije milijarde četvornih metara. Da bi izgradnja HE Dubrovnik II bila pogubna, znalo se još 60-ih godina prošlog stoljeća kad se od tog projekta odustalo kako ne bi došlo do prirodne katastrofe u donjem toku Neretve, ustvrdio je Krešić.

Tada su, 1971. godine, kao kompromisno rješenje, izgrađene HE Čapljina i HE Trebinje II, a kružni sistem koji je uspostavljen osigurao je da se dio voda s područja Gornji horizonti rijeke Trebišnjice vrate kroz Popovo polje u Neretvu, čime je spriječen nastanak slane pustinje, uništenje plodnih zemljišnih površina u BiH i Hrvatskoj te nestanak Hutova blata.

23

www.privredni.hr Broj 3800, 28. listopada 2013.

( 200 mil €

očekivani utržak od zakona na nekretnine

( 6 milijuna nekretnina popisala Geodetska uprava Slovenije

Oporezivanje nekretnina na slovenski način

Plati porez na sve što se ne kreće Nakon 15 godina priprema vlada Alenke Bratušek dovršava zakon o oporezivanju nekretnina, no na najavu njegova donošenja uzavrela je cijela Slovenija oporezuje stopom od 0,4 posto, a sve skuplje stanove od te granice oderat će stopom od 7,5 posto.

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

N

ajkompliciraniji među svim porezima, na nekretnine, slovenska premijerka Alenka Bratušek pokušava provesti kroz parlamentarnu proceduru u najkraćem roku, na žalost i uz najveći rizik da pobuni pola Slovenije već na početku 2014. godine kada poreznim obveznicima počnu stizati prva

Pod naletom nezadovoljstva vlada je panično po nekoliko puta mijenjala određene porezne stope rješenja o oporezivanju “baš svega u Sloveniji što se ne kreće”, a u vlasništvu je građana i gospodarstva, općina i države.

Premijerka nema izlaza – žuri s donošenjem problematičnog zakona jer bez njegova utrška od 200 milijuna eura ne može završiti domaću zadaću kojom Slovenija dokazuje Europskoj komisiji spo-

sobnost kontroliranja proračunskog manjka i javnog duga.

Nezadovoljstvo na sve strane Čim se pročulo kako je ministarstvo financija razrezalo 200 milijuna eura očekivanog prihoda u konkretne porezne stope, uzavrela je cijela Slovenija. Moćni poljoprivredni lobi, koji je Ljubljani zaprijetio traktorskim desantom, uspio je izboriti sniženje najavljenih stopa. Koalicijski partner Karl Erjavec u grčevitom nastojanju da spasi siromašne umirovljenike od preteškog poreznog tere-

ta zaprijetio je čak i prijetnjom izlaska iz koalicije.

Nezadovoljstvo umirovljenika vlada je pokušala ublažiti pristankom na obročnu otplatu poreznog duga ili na zbrajanje duga kojeg bi platili nasljednici nakon ostavinske rasprave. Načelnik seoske općine Rogaševci u Prekmurju odmah je osporio uporabivost takvog rješenja. Njegova općina, naime, već ima mnogo zemlje dobivene kompenzacijom za plaćeni smještaj u domovima starijim osobama koje su ostale same. Na žalost, općina ne zna što danas s takvom zemljom.

Ne može je prodati ni uz

simboličnu cijenu. Umjesto da zemlju pretvori u novac, sada će općina biti obvezna plaćati na nju i nekretninski porez.

Pod naletom nezadovoljstva šire javnosti vlada je panično mijenjala i to po nekoliko puta određene porezne stope, pazeći da ne ugrozi njihov zbirni kapacitet projektiran na nužnih 200 milijuna eura prihoda. Za ilustraciju, prazne stanove htjelo se najprije oporezovati stopom od 0,45 posto. Zatim se reteriralo na 0,15 posto.

Konačna verzija koja ide u Državni zbor na izglasavanje, prazne stanove vrijednosti do 500.000 eura

Problematična evidencija Ključni je problem što se drastična promjena u oporezivanju nekretnina izvodi na problematičnoj evidenciji. Porezi se značajno povećavaju, a neki će greškom biti još drastičnije oporezovani. Za poslovni prostor površine 130 kvadratnih metara u staroj gradskoj jezgri Celja vlasnik je dosad plaćao 140 eura godišnje naknade. Novi porez vlasniku će uzeti 1140 eura.

Prof. dr. Ivo Lavrač javno se izjasnio da nikako ne bi bilo dobro zbog loših evidencija odustati od uvođenja poreza na nekretnine.

“Tako nećemo nikad dobiti valjanu evidenciju. Pustimo neka porez popravi evidencije. Tko nađe da je zakinut, reagirat će prigovorom i žalbom, a to je najbolji put da se konačno srede evidencije koje već desetljećima zagorčavaju život svakom investitoru”, bio je rezolutan ljubljanski profesor.

Oporezovali bi i Sjevernu triglavsku stijenu Pripreme za oporezivanje nekretnina traju u Sloveniji petnaestak godina. To bi mogla biti korisna informacija i hrvatskom ministru financija Slavku Liniću. Nakon objave podatka o proračunskom manjku na razini pet posto BDP-a koji Hrvatsku sasvim izvjesno vodi u rehabilitacijske odaje Pakta o stabilnosti i rastu, ministar Linić potvrdio je kao mogućnost i povećanje stope PDV-a i uvođenje poreza na nekretnine. S ovim porezom neće sve ići

glatko. Sve slovenske vlade izvlačile su na stol početne konture zakona, ali su sve to brzo vraćale natrag u ladice čim bi spoznale težinu implementacijskih nepoznanica. U

međuvremenu Geodetska uprava Slovenije, određena da obavi uvodni posao, potrošila je četiri godine i silan novac da bi popisala šest milijuna slovenskih nekretnina te potom i odredila njihovu vrijednost metodom općeg vrednovanja na osnovi standardizirane tržišne vrijednosti. Usprkos temeljitim i dugotrajnim pripremama sada je kao manjak iskrsnulo nepostojanje katastra podzemnih vodova, pa će vlasnici zemljišta tek u žalbenom

postupku dokazivati da njihova parcela ne vrijedi kao i susjedova. Slovenija ima i 600 kilometara prvorazrednog vodozaštitnog zemljišta u privatnom vlasništvu. I to zemljište bit će oporezovano kao i svako drugo. Nakon zgražanja javnosti u posljednji trenutak odustalo se od oporezivanja Sjeverne triglavske stijene i drugog alpinističkog “poljoprivrednog zemljišta”. Nekretninski porez zavređuje doista temeljite pripreme. Bez toga nije provediv.

*vijesti Helios prodan austrijskom Ringu Tvrtka Helios - koja je u 90 godina dugoj prošlosti doživjela intenzivni rast između 2001. i 2004. godine kada je preuzela Chromos Zagreb, trgovačko poduzeće Mavrica, češku tvrtku Chedo, srpsku Zvezdu te Belinku i Color u Sloveniji, a do 2007. preuzela i Odilak u Rusiji te Avroru u Ukrajini - prodana je mnogo manjem austrijskom holdingu Ring International. Jedna od najvećih proizvodnih skupina u Sloveniji prodana je za 140 milijuna eura u korist vjerovnika propalog crkvenog holdinga Nadbiskupije Maribor. Izvršni direktor Ringa Gerald Martins nakon potpisivanja ugovora nije htio reći novinarima tko je vlasnik Ringa ni koliko će austrijski holding zadržati Heliosovih zaposlenika.

Za Litostroj zainteresirana dva koncerna

Na natječaj za prodaju tvrtke Litostroj Power (u vlasništvu financijski posrnulog Cimosa) prijavila su se dva konzorcija – Kolektor u suradnji s Končarom te holding Slovenske elektrarne-Gen energija u zajedništvu s Gorenjem.

Neuspjeli pokušaj prodaje u proljeće ove godine zapamćen je po ne baš privlačnim ponudama. Poljski financijski fond Innova Capital ponudio je najviše – 40 milijuna eura. Na žalost, kasnije u pregovorima snizio je početnu ponudu.

Poreznici rešetaju cvjećare i svjećare Porezna uprava Slovenije provodi pojačani nadzor nad cvjećarima, svjećarima i vrtlarima, a nakon dana Svih svetih posvetit će se vulkanizerima. Nadzoru su se pridružile i mobilne carinske ekipe. U slučajevima težih prekršaja Porezna uprava izriče mjeru zabrane obavljanja djelatnosti.

24 STIL *vijesti Rast turističkih dolazaka u svijetu U osam mjeseci ove godine u svijetu je zabilježeno 747 milijuna stranih turističkih dolazaka što je pet posto više nego u istom razdoblju prošle godine, podaci su iz najnovijeg izdanja barometra Svjetske turističke organizacije (UNWTO). Najveći porast turističkih dolazaka u tom je razdoblju bio zabilježen u Europi, Aziji, na Pacifiku te na Bliskom istoku. Komentirajući te rezultate, glavni tajnik UNWTO-a Taleb Rifai istaknuo je kako će se do kraja godine u svjetskom turizmu zadržati pozitivan trend jer su rezultati za osam mjeseci nadmašili njihove prognoze i očekivanja.

Ponovno povećanje novozaposlenih u turizmu U Hrvatskoj je u devet mjeseci ove godine broj novozaposlenih u turističkim zanimanjima iznosio 32.870 što je 18,2 posto više nego u istom razdoblju 2012., podaci su Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Zaposleni u turističkim djelatnostima činili su 20,5 posto udjela u ukupnom broju novozaposlenih. Najviše ih je bilo u zanimanjima: konobar 21,9 posto više, kuhar 17,6 posto više te sobarica 2,4 posto više nego u devet mjeseci prošle godine.

Međunarodni kongres tjesteničarstva u Umagu Međunarodni kongres modernog tjesteničarstva održat će se od 14. do 16. studenoga u Umagu pod sloganom Tjestenina - srce gastronomije.

U sklopu kongresa održat će se osam predavanja s gastro degustacijama, a pripremit će se 80 vrsta jela od tjestenine.

Sudionici će među ostalim razgovarati o tome kako tjesteninu kvalitetno proizvoditi za što šire tržište.

Privredni vjesnik Broj 3800, 28. listopada 2013.

( oko 150.000 € uloženo u obnovu Hotela Kutina

Unapređenje kontinentalnog turizma

Kutina s mirisom dunje U Moslavini se sve više razvijaju razni oblici turizma, primjerice sportski, gastronomski i enološki, a Kutina i mjesta oko toga grada zbog označenih biciklističkih staza zanimljiva su cikloturistima Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

V

eć nekoliko godina u javnosti se govori o unapređenju turističke ponude kontinentalnog dijela Hrvatske. Raznolika kulturna ponuda, bogata gastronomija, vrhunska vina, blizina najvažnijih prometnica te grada Zagreba, sve više privlače turiste u Moslavinu. Središte tog odredišta kojeg turisti tek otkrivaju je Kutina. “To je grad prijatelj djece, okupljalište mladih i bogatog sportskog života, a u sportskim centrima Kutine održavaju se razna državna natjecanja i međunarodne kvalifikacijske utakmice hrvatskih reprezentacija”, rekao je Andrija Rudić, gradonačelnik Kutine. Osim sportskih natjecanja, u Kutini, ali i cijeloj Moslavini sve se više razvija cikloturizam, sve popularniji oblik turizma

u Hrvatskoj i Europi. U Moslavini postoje brojne označene i ucrtane biciklističke staze za rekreativce te one koji se žele biciklom voziti na zahtjevnijim rutama. Kako bi se unaprijedio taj poseban oblik sportskog turizma, Grad Kutina priprema projekt Kutina - grad sportskih priprema s kojim će aplicirati za sredstva EU fondova.

U sklopu tog projekta, obnovit će se gradski bazen te proširiti sportski sadržaji kako bi u skoroj budućnosti sve više rekreativaca, ali i profesionalnih sportaša dolazilo na pripreme u taj grad.

Kulinarsko natjecanje Zlatna dunja Osim sportskih sadržaja, Kutina je poznata po gastronomskoj i enološkoj ponudi. U Moslavini se proizvode vina od autohtonih sorti grožđa poput škrleta, dišeće ranine i moslavca, koja se dobro slažu s domaćim ga-

stronomskim specijalitetima. Kako bi još više unaprijedili gastro ponudu toga kraja, u organizaciji Udruge kuhara Sisačko-moslavačke županije u Hotelu Kutina devetu godinu zaredom održano je natjecanje kuhara pod nazivom Zlatna dunja. Bilo je to natjecanje 1. kola Hrvatskog kuharskog kupa u sezoni 2013./2014. Kuhari iz cijele Hrvatske natjecali su se u spravljanju predjela, glavnog jela i deserta na temu dunje.

“Tema i zadane propozicije tog natjecanja prilagođeni su Kutini. Taj se grad povezuje s dunjom, a čak se u nekim dijelovima Hrvatske te u Sloveniji koristi naziv kutina za dunju. U moslavačkom kraju dunja se tradicionalno koristi uglavnom u slatkim jelima”, rekao je Marijan Bošnjak, predsjednik Udruge kuhara Sisačko-moslavačke županije. Između osam natjecatelja, ukupni pobjednik Zlatne dunje bio je

Denis Zec, kuhar u zadarskom Falkensteiner hotelu Iadera.

Ušteda sa separacijskim grijanjem Govoreći o unapređenju ponude u Hotelu Kutina, Vesna Glavica Svoboda, direktorica tog hotela je rekla kako mu je upravo kulinarsko natjecanje Zlatna dunja u posljednjih nekoliko godina dodatno poboljšalo ponudu.

“Iako uglavnom primamo tranzitne goste koji dolaze preko Mađarske, prije dvije godine okrenuli smo se slovenskom tržištu, a sve više gostiju nam dolazi iz Italije. Kako bi što spremnije dočekali goste, ove smo godine obnovili ulaz u hotel i sanirali izolaciju ravnog krova te uredili četvrti kat koji do sada nije bio uređen”, istaknula je Vesna Glavica Svoboda.

U te zahvate kao i u rekonstrukciju grijanja uložili su oko 150.000 eura, a hotel nakon svega sad ima do 60

posto niže račune za grijanje. Hotel Kutina član je Udruge malih i obiteljskih hotela te Bike&Bed smještaja. Kako bi privukli što više cikloturista, u pripremi je projekt za podizanje kvalitete hotelske ponude upravo za te turiste. “Osim Hotela Kutina, u našem obiteljskom vlasništvu je

Grad Kutina priprema projekt “Kutina - grad sportskih priprema” s kojim će aplicirati za sredstva EU fondova i odmorište Stari Hrastovi koje se nalazi na autocesti prema Zagrebu. Uz financijsku potporu Ministarstva turizma sada se tamo mijenja krovište i uređuje dio soba. U Svetom Filipu i Jakovu imamo Vilu Karolinu u kojoj odsjedaju gosti, najviše u ljetnim mjesecima”, istaknula je Vesna Glavica Svoboda.

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3800, 28. listopada 2013.

( u studenome 2012. počeo razvoj aplikacije

Aplikacija cQuest

Zabavna igra, ali i turistički vodič Ideja je proizašla iz računalnih igara u kojima je cilj igrača unaprijediti virtualni lik rješavanjem određenih zadataka, te se boriti i natjecati protiv drugih Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

N

a nedavnoj konferenciji MobilityDay, u sklopu koje su održana natjecanja Start-Up Pitch, odabrani su najperspektivniji startup timovi koji svoja rješenja temelje na mobilnim tehnologijama.

Prema odabiru žirija, najbolju je upotrebu mobilne tehnologije pokazao tim iz Zagreba sa svojim rješenjem cQuest.

Ozren Krpan, koji je u ovome projektu zadužen za odnose s javnošću, kaže nam kako je cQuest zapravo platforma koja na interaktivan način spaja mobilne i web tehnologije s vanjskim svijetom. “Istodobno, cQuest je geolokacijska aplikacija koja korisniku omogućava razvoj virtualnog lika, a on rješava zadatke u realnom svijetu i natječe se protiv drugih igrača. No cQuest se ne mora koristiti samo kao zabavna igra, već može biti i turistički vodič ili za-

nimljiv marketinški alat za promociju lokacije ili nekog događaja”, objašnjava on.

Aplikacija je još u razvoju, a njena beta verzija bit će objavljena potkraj godine Ideja je proizašla iz računalnih igara u kojima je cilj igrača unaprijediti virtualni lik rješavanjem određenih zadataka, te se boriti i natjecati protiv drugih. “Shvatili smo da ne postoji takva aplikacija koja se fokusira na korisnika, već su sve strogo usmjerene na lokaciju, primjerice Foursquare ili Ingress”, kaže Krpan dodajući kako je aplikacija još u razvoju, te će njena beta verzija biti objavljena potkraj godine. “Aplikaciju smo počeli razvijati u studenome prošle go-

dine. Nažalost, studentske obveze nas malo usporavaju”, naglašava.

Veliki pomak softverskog tržišta Projekt je već do sada dobio ponude od nekoliko inkubatora, ali ekipa koja stoji iza njega nije pristala na uvjete jer oni jednostavno zahtijevaju prevelik udio u njemu. “Time automatski stavljamo cijenu na našu aplikaciju, a to nam nije još u interesu. Trenutačno tražimo manje bespovratne investicije i men-

torstva kako bismo završili jedan dio razvojne faze te aplikaciju pustili u beta testiranje”, ističe.

Ocjenjujući hrvatsko softversko tržište, kaže kako je ono u zadnjih godinu dana doživjelo priličan pomak. “Softver je 11. najznačajniji hrvatski izvozni proizvod, imamo oko 650 izvoznika čija zarada iznosi oko 1,1 milijarde kuna.

Također smatram kako imamo puno veći potencijal nego što trenutačno pokazujemo. Mladima nedostaje poticaja da se bace u takve projekte”, kaže Krpan dodajući kako u tom području imamo kvalitetne ljude, ali je pitanje kako ih zadržati u Hrvatskoj.

“Obrazovni sustav nije dovoljan da bi oni bili konkurencija svjetskim kolegama te se na kraju ipak sve

svodi na upornost individualaca. Ne kažem nužno da je obrazovni sustav loš, ali definitivno treba nešto promijeniti. Postoje fakulteti s jako dobrim programom koji se loše realizira ili jednostavno nema novca za pravilnu provedbu programa. Stoga se često radi na prastarim programima još iz 1990-ih godina zbog nedostataka licenci i slično, no najavljuju se i neke promjene na bolje, poput većih proračuna”, dodaje.

Kako bi ostvario svoje potencijale, cQuestovi tvorci kažu da na njemu treba još puno raditi.

U budućnosti korisnici mogu očekivati mnogo zabavnih funkcionalnosti, dok će u beta inačici biti samo dio zamišljenog. “Stalno nam padaju na pamet nove ideje kako aplikaciju učiniti još zabavnijom i zanimljivijom”, zaključuje Krpan.

2. Hospital Days konferencija

Rascjepkana informatizacija zdravstva Za brzu i kvalitetnu sanaciju bolnica potrebno je imati brojne informacije o stanju u zdravstvu što je nemoguće bez završetka procesa informatizacije bolnica. “Kako bi se osigurao nekakav bazični sustav koji će Ministarstvu zdravlja i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje osigurati brojne informacije nužne za donošenje odluka, potrebno je što prije informatizi-

rati tri neinformatizirana kliničko-bolnička centra i preostalih nekoliko bol-

nica”, rekao je predsjednik Uprave IN2 Ante Mandić na drugoj Hospital Days konferenciji o poslovnim i tehnološkim rješenjima za bolnice, koja se u organizaciji te hrvatske softverske tvrtke održala prošli tjedan u Opatiji. Govoreći o vrijednosti tog posla, istaknuo je kako bi samo implementacija koja obuhvaća prilagodbu, edukaciju, testiranje i prijenos podataka mogla

iznositi 25 do 30 milijuna kuna, ne računajući hardver i licence. Direktorica Sektora zdravstva IN2 Branka Lasić napomenula je da informatika donosi uštede te navela primjer cloud rješenja zahvaljujući kojima bolnice ne moraju raditi svaka svoju infrastrukturu.

Dio konferencije bio je posvećen trenutačnom stanju u eZdravlju. Okupljenima je prikazan niz sadašnjih i budućih pro-

jekata eZdravlja. Tako je prvi put prikazan upravo završeni elektronički zdravstveni zapis (eKarton), a najavljeni su eRecept unutar bolničkog sustava, informatizacija kućne njege, fizikalne njege u kući, medicine rada, palijative...

Savjetnik ravnatelja za informatiku KBC-a Zagreb Miroslav Mađarić rekao je kako u skladu sa strategijom razvoja zdravstva od 2012. do

2020. treba osnovati instituciju koja će uspostavljati i voditi informatizaciju zdravstva, s obzirom na to da je ona trenutačno i rascjepkana i ne razvija se jednako.

Fokus konferencije bio je na poslovanju bolnica, a informatika se provlačila kroz sve ključne teme kao što su smanjenje troškova zdravstvenog sustava, kvaliteta skrbi, poboljšanje zadovoljstva i njege pacijenata. (B.O.)

26 PST!

KNJIGOMETAR

Privredni vjesnik Broj 3800, 28. listopada 2013.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Eko sokovi

Pripremila: Vesna Antonić

te proizvodnje od ručno brušenog kristala. Traži zastupnike za svoje proizvode. Kontakt: Petra Štih, saki@zg.htnet.hr, +385 1 3366110.

ciljem širenja poslovanja u Europu te traži potencijalne distributere za svoje proizvode. Kontakt: Yani Ellul, yani@emoceanmarine.com, +971 2 6658424.

Zastupanje

Ece Temelkuran Planina boli Naklada Ljevak

Od posjećivanja pripadnika armenske zajednice u kalifornijskom Venice Beachu i Parizu do razgovora sa stanovnicima Turske i Armenije, autorica istražuje aktualnu povijest i nastavak poricanja genocida nad Armencima 1915. U susretima s piscima, misliocima i aktivistima s obiju strana, ona plete dojmljivu priču o ulozi nacionalnih mitova i priča te o načinu na koji se kroz vrijeme održavaju i iskrivljuju, i u Turskoj i u Armeniji, kao i među pripadnicima brojne armenske dijaspore u Francuskoj i SAD-u.

Marko Alerić, Tamara Gazdić Alerić Hrvatski u upotrebi Profil

Riječ je o prvom radnom priručniku u potpunosti usklađenom s novim hrvatskim pravopisom te donosi potpunu novinu u pristupu standardnomu hrvatskom jeziku. Gramatičku i pravopisnu normu predstavlja jasnim i sažetim obrazloženjima, uz velik broj potvrda iz stvarne svakodnevne govorene i pisane komunikacije u obliku praktičnih pojašnjenja i zadataka. S osobitom su pozornošću obrađeni oni dijelovi jezične norme u kojima se u govoru i pismu javljaju češća odstupanja i pogreške.

Ivan Lovrenović Nestali u stoljeću Fraktura

Počevši od osobne povijesti, od svoje obitelji i užega obiteljskog zavičaja, Lovrenović plete mrežu kojom obuhvaća cijelu jednu zemlju i čitav kontinent, stvarajući sveobuhvatnu sliku koja seže u prošlost, opisuje sadašnjost i ocrtava budućnost. I sasvim je svejedno pripovijeda li Lovrenović o bosanskim franjevcima, o Bosni Srebrenoj, o nedavnom ratu, ili pak onome u čijem je vrtlogu nestao i njegov otac, jer sve se sklapa u cjelinu u kojoj se svaki dio savršeno nadopunjuje s drugima ocrtavajući veliku priču.

Vojo Šiljak Doručak s autorom Disput

Knjiga sadrži 20 Šiljkovih razgovora koje je na svojoj istoimenoj književnoj tribini u sklopu Pulskog sajma knjiga vodio s književnicima, ali i stvaraocima iz područja filma, kazališta, likovne i glazbene umjetnosti. Svaki od njih pred iskusnim moderatorom upućuje u tajne svog umjetničkog ili znanstvenog “zanata”, opisuje polje svog intelektualnog interesa, razotkriva detalje iz vlastitog života i iznosi krhotine osobnih sjećanja, evocira ono svakodnevno u čemu nastaje njegov dijalog s vremenom koje živi.

Vikas Swarup Šestero osumnjičenih Algoritam

Vicky Rai, sin ministra unutarnjih poslova Uttar Pradesha, ubio je šankericu Ruby Gill jer ga je odbila poslužiti pićem.

Slučaj se godinama potezao po sudovima, usprkos nizu svjedoka, sve dok Rai nije bio oslobođen. I smjesta je poginuo na velikoj proslavi svog stjecanja slobode. Policija je pronašla šestero uzvanika koji su kod sebe imali oružje: korumpiranog birokrata, američkog turista, urođenika s Andamanskog otočja, bollywoodsku seks-bombu, kradljivca mobitela te ambicioznog političara...

Eko voće zadruga, Koška. Tvrtka nudi veće količine prirodnog soka od višnje, certificiranog eko soka od jabuke bez konzervansa i šećera te certificiranog eko voćnog octa od jabuke. Sokovi se pakiraju u trolitarska bag-in-box pakiranja. Kontakt: Marica Jug, marica.jug@os.t-com.hr, marica.jug@os.t-com.hr, +385 91 5970062.

Spojnice

Specialinsert, Milano, Italija, www.specialinsert. it. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju i prodaju spojnica. Tvrtka ima široki asortiman proizvoda, od cjevastih umetaka s navojem do umetaka za plastične materijale. Prodaje i umetke s navojem i spojnice za drvo. Kontakt: Federico Sarti, federico.sarti@specialinsert. it, +39 02 6468476.

Brušeni kristal

Saki, Samobor. Tvrtka nudi visokokvalitetne proizvode iz vlasti-

MPD tvornica pumpi, Daruvar, www.mpd.hr.

Tvrtka proizvodi pumpe za teško gorivo (mazut), dizel gorivo, ulje... Traži trgovinske posrednike za prodaju svojih proizvoda.

Zemlje interesa: Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Makedonija, Crna Gora, Mađarska, Rusija. Kontakt: Dobrivoj Lukić, mpd-pumpe@inet. hr, +385 43 331787.

Vreće

Livingjumbo Industry, Burzau, Rumunjska. www.livingjumbo. bg. Tvrtka je proizvođač i izvoznik polipropilenskih (PP) velikih vreća (FIBCs) te nudi svoje proizvode. Kontakt: office@livingjumbo.ro, +40 338 101120.

Radijatori

Lipovica, Popovača, www.lipovica.hr. Tvrtka traži partnere-distributere za distribuciju radijatora u svim europskim zemljama, osim zemalja bivše Jugoslavije, te u države bivšeg SSSR-a.

Također traži proizvođače proizvoda koji mogu dopuniti njihov program grijanja zbog plasmana na tržišta na kojima je već prisutna. Kontakt: Ratko Sokolić, ratko@lipovica.hr, +385 44 569124.

Zastupanje

Emocean Marine, Abu Dhabi, Ujedinjeni Arapski Emirati, www.emoceanmarine.com. Tvrtka se bavi proizvodnjom motornih čamaca. Tvrtka je nedavno otvorila i svoj europski ured na Malti s

Borovo - kožna obuća, Vukovar, www.borovo. hr. Tvrtka je proizvođač obuće s dugogodišnjom tradicijom i kontinuiranim razvojem vlastitih proizvoda, traži zastupnike za promidžbu i prodaju obuće koji dobro poznaju međunarodno tržište obuće. Zemlje interesa: EU, Rusija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija. Kontakt: Vesna Jarić, jaric@borovoko.hr, +385 32 492173.

Sustav za satelitsko praćenje vozila

pošiljke. Rok dostave ponuda je 19. studenoga.

Distribucija motornih čamaca

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Vozila za sanitetski prijevoz

Klinika za psihijatriju Vrapče nabavlja vozila za sanitetski prijevoz. Rok dostave ponuda je 11. studenoga.

Oprema i opremanje ureda

Hrvatska pošta nabavlja opremu i usluge opremanja pokretnih ureda. Rok dostave ponuda je 12. studenoga.

Pokloni za djecu

Grad Poreč nabavlja poklone za djecu (igračke).

Rok dostave ponuda je 12. studenoga.

Ministarstvo pravosuđa nabavlja sustav za satelitsko praćenje vozila. Rok dostave ponuda je 11. studenoga.

Pokretni regali

Muzej Mimara nabavlja pokretne regale za knjižnicu muzeja. Rok dostave ponuda je 7. studenoga.

Regija Prehrambeni proizvodi

Kazneno-popravni zavod Banja Luka nabavlja prehrambene proizvode za kantinu. Rok dostave ponuda je 19. studenoga.

Fotoaparati

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja fotoaparate. Rok dostave ponuda je 28. studenoga.

Sigurnosne vezice

Hrvatska pošta u Mostaru nabavlja plastične sigurnosne vezice za poštanske

Uredske stolice

Hrvatske telekomunikacije u Mostaru nabavljaju uredske stolice. Rok dostave ponuda je 8. studenoga.

Pištolji

Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo nabavlja pištolje. Rok dostave ponuda je 2. prosinca.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

27

www.privredni.hr Broj 3800, 28. listopada 2013.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Tvornica kemikalija, farma nesilica i pješčara bez koncesije Postrojenje za proizvodnju kemikalija, skladišta i prateći objekti u Ozlju, Karlovačka županija, ukupne površine 23.264 četvorna metra i procijenjene vrijednosti 5.029.920 kuna. Na nekretninama je upisano razlučno pravo u korist Zagrebačke banke i Porezne uprave. Jamčevina je 500.000 kuna, a dodatne informacije moguće je dobiti na brojeve telefona 099/5050 000, 01/4923 592 ili 098/868 223 od 9 do 16 sati svaki radni dan.

Dražba se održava 29. listopada 2013. u 13 sati na Trgovačkom sudu Zagreb, Stalna služba u Karlovcu.

Oprema farme za uzgoj kokoši nesilica u Donjoj Bistri, Zagrebačka županija, imovina Geno d.o.o. u stečaju, procijenjene vrijednosti 497.131 kuna. Pokretnine su opterećene razlučnim pravom.

Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće radnim danom uz prethodni dogovor na mobitel 099/5050 000 ili 098/868 223. Javno otvaranje ponuda održat će se 30. listopada 2013. u 13 sati na adresi Jurišićeva 21/1/ III., Zagreb.

Zgrada, industrijsko dvorište, asfaltna baza i mosne vage u Preložničkom Bereku, Općina Đurđevac, Koprivničko-križevačka županija, procijenjene vrijednosti 2.603.469 kuna. Nekretnine i pokretnine prodaju se isključivo kao cjelina. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje i uvid u procjene vrijednosti mogu se obaviti uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj

098/342 558. Usmena javna dražba održat će se 29. listopada 2013. u 8.30 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, Braće Radića 2, soba br. 222/II. Pješčara za iskop pijeska (bez koncesije), u Terezinom Polju, Općina Lukač, Virovitičko-podravska županija, procijenjene vrijednosti 69.418 kuna. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na mobitel 098/311 312. Na nekretnini je upisano razlučno pravo u korist Hypo banke. Dražba se održava 29. listopada 2013. u 10 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 85/II. (ulična zgrada).

Dvoetažni peterosobni stan u potkrovlju te parkirno mjesto unutar zgrade u Zagrebu, ukupne površine 205 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 2.310.637,50 kuna. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće radnim danom od 9 do 13 sati uz prethodni dogovor na broj 091/7854 372. Dražba se održava 30. listopada 2013. u 9.30 sati na Trgovačkom sudu Split, Stalna služba Dubrovnik, Dr. Ante Starčevića 23, sudnica 2.

Poslovni prostor na prvom katu zgrade, ukupne površine 253 četvorna metra i parkirno mjesto u dvorištu, procijenjene vrijednosti 2.175.292 kune, u Zagrebu na adresi Utinjska ulica 19/C. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće radnim danom od 9 do 13 sati

uz prethodni dogovor na broj 091/7854 372. Dražba se održava 30. listopada 2013. u 10.15 sati na Trgovačkom sudu Split, Stalna služba Dubrovnik, Dr. A. Starčevića 23, sudnica 2.

Dva poslovna prostora ukupne površine 102 četvorna metra u Osijeku, procijenjene vrijednosti 780.583 kuna. Jamčevina je 10 posto, a dodatne obavijesti mogu se dobiti od stečajnog upravitelja na broj 099/3795 335 svakim radnim danom od 9 do 14 sati. Usmena javna dražba održat će se 31. listopada 2013. u 11 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Zagrebačka 2, soba broj 6.

Kuća, dvorište, vrt i zemljište ukupne površine 47.335 četvornih metara u Šeovici, Općina Lipik, Požeško-slavonska županija, procijenjene vrijednosti 50.000 kuna. Jamčevina je pet posto, a razgledavanje je moguće po dogovoru sa stečajnim upraviteljem na telefon 01/4555 094 ili mobitel 098/479 303. Ponude se dostavljaju zaključno sa 31. listopada 2013. godine.

Zemljište površine 3158 četvornih metara u Skenderovcima, Općina Lipik, Požeško-slavonska županija, procijenjene vrijednosti 2700 kuna. Jamčevina je pet posto, a razgledavanje je moguće po dogovoru sa stečajnim upraviteljem na telefon 01/4555 094 ili 098/479 303. Ponude se dostavljaju zaključno sa 31. listopada 2013. godine.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Državne tvrtke nitko ne voli dr. Uroš Dujšin

T

ablice u kojima se rangiraju poduzeća po veličini veoma su zanimljive. One pokazuju uspone i padove pojedinih tvrtki koje investitori povećavaju kupnjom ili prodajom dionica. No one su i testovi ekonomske muževnosti.

U 2009. njihova je poruka glasila: američki je kapitalizam izgubio primat.

Tek su tri od 10 najvrednijih tvrtki bile američke: Exxon Mobil, Walmart i Microsoft. To je bio najlošiji rezultat nakon japanskog uspona potkraj 1980-ih. Tada se pojavila nova vrsta zvijeri - veliki oligopoli pod državnom kontrolom iz zemalja u usponu.

“Ukrašavanje” državne birokracije Petro China (energetika), China Mobile (telekomunikacije) i dvije kineske banke - ICBC i CCB - bili su među 10 najvećih. Brazil je imao svoju zvijezdu, naftnu kompaniju Petrobras. Godinu dana ranije je i Gazprom,

Staro pravilo da je investiranje u državna poduzeća samoubojstvo opet se pokazalo točnim ruska državna kompanija za promet plinom, također krasila taj popis. Odjednom je izgledalo kao da je najbolji način za osnivanje velikog poduzeća uresiti državnu birokraciju nekim obilježjima privatne tvrtke kao što je uvrštenje na burzi. Dakle - ništa od inovacija ili proizvoda kojima bi se privuklo kupce.

Danas je, međutim, slika bitno drugačija. Devet od 10 najvrednijih tvrtki na svijetu su ame-

ričke. Raste i američki udio u 50 najvećih. Tome je djelomično uzrok i živahna burza; kriza eura je dokrajčila svaku nadu da bi više tvrtki iz eurozone moglo poremetiti ovaj popis. No u igri su i dva dodatna faktora. Prvi među njima je američka mješavina otpornosti i oporavka. Tri od devet najvećih američkih tvrtki datira iz

Exxona koji ih vrijedi 11.

Pa makar je rast zemalja u usponu sporiji, vješte privatne tvrtke stoje dobro.

šesnaestogodišnjeg razdoblja s kraja 19. stoljeća: Exxon, General Electric i Johnson&Johnson. Njihovu trajnost krasi snažna korporativna kultura. No tu ima i kreativne destrukcije: IBM i Intel su ispali s liste, a zamijenili su ih Apple i Google te energetski div Chevron. No za njihov uspjeh nije zaslužno samo domaće tržište. Naime, šest od devet najvećih tvrtki prodaju u inozemstvu više nego doma.

Kao drugo, staro pravilo da je investiranje u državna poduzeća samoubojstvo opet se pokazalo točnim. Deset najvećih državnih firmi izgubilo je na vrijednosti u 2009. godini 2,2 bilijuna dolara ili 60 posto od njihove najveće vrijednosti. Dijelom za to treba okriviti pad cijena sirovina; sada investitori mogu cijeniti državne tvrtke slabije nego njihove privatne suparnike. Gazprom vrijedi trostruki iznos svojih profita, za razliku od

je bila vrednija od jednog bilijuna dolara. Sada je najinteresantnija privatna kineska tvrtka Alibaba (internet) koja priprema veliku emisiju dionica.

Državne tvrtke opet nitko ne voli. Tako i treba biti.

Manjkavosti uspavanog državnog kapitalizma nikada nisu nestale.

Sigurno je da te goleme organizacije neće nestati; mnoge još uvijek ostvaruju goleme profite.

No vlade moraju shvatiti da je pad njihove vrijednosti pouzdan znak da je njihov kapital loše uložen, a to nije u ničijem interesu. Hibridni model poduzeća koje istodobno odgovara privatnicima i vladi pun je kontradikcija. Najbolji način za njihovo razrješenje je - privatizacija.

Poduzećima je potrebna kultura inovacija financijske discipline i sve više globalnog poslovanja. To su stvari koje tek nekoliko menadžera može ostvariti, no ni jedna vlada.

Privatizacija kao najbolje rješenje U 2007. su investitori navalili na dionice Petro Chine kada je uvrštena na burzovnu listu u Šangaju, pri čemu je nakratko postala jedinom tvrtkom koja

28 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3800, 28. listopada 2013.

( najmanje 750 mil kn ( 3,5% izgubit će banke, procjenjuje HNB

povrat na kapital hrvatskih banaka

Izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju

Holjevac: Nije dobro mijenjati pravila u poluvremenu Izmjene zakona su nepotrebne, protuustavne i diskriminatorne prema korisnicima kredita, ocijenio je Igor Tepšić, pravni savjetnik Zagrebačke banke, dok pravni stručnjak Mihajlo Dika upozorava da veliki rizik za državu i građane nastaje i zato što predložene izmjene bitno mijenjaju uvjete poslovanja do sada banke izračunavale kamatu, Tepšić je pokazao da je marža banke bila 2,3 postotna boda i onda kad je kamata za korisnika bila 4,5 posto i kad je porasla na 6,3 posto.

Saborska zastupnica, ekonomistica Martina Dalić, smatra da Vlada najbolje može pomoći štedišama tako da vodi dobru ekonomsku politiku i poboljša kreditni rejting zemlje, koji utječe i na visinu kamate. Prema njezinoj prognozi, završetkom krize u Europi će porasti kamate. Budući da izmjene zakona vežu

Igor Vukić vukic@privredni.hr

I

zglasa li Sabor predložene izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju, trošak kredita u švicarskim francima podmirit će na kraju svi hrvatski porezni obveznici, zaključili su sudionici prošlotjednog okruglog stola koji je organizirao časopis Banka.

Provođenjem izmjena banke će izgubiti dio svojih prihoda, odnosno vlasničkih prava, objasnio je pravni stručnjak Mihajlo Dika. Prema Ustavu privatno vlasništvo može se oduzeti samo uz tržišnu naknadu. Vrlo je vjerojatno da će nakon tužbi tu naknadu bankama morati isplatiti Vlada iz proračuna. “Ne znam jesu li u Vladi svjesni da preuzimaju takav rizik?”, upitao je Dika.

Veliki rizik za državu i građane nastaje i zato što predložene izmjene bitno mijenjaju uvjete poslovanja. Hrvatska je ulaskom u Europsku uniju, a i ranijim ugovorima, preuzela obvezu zaštite investitora. Ulagači iz drugih zemalja, vlasnici banaka,

mogli bi pokrenuti arbitražu pred Centrom za investicije Svjetske banke u Washingtonu. To će sigurno narušiti ugled zemlje kao investicijskog odredišta. Kapital će početi odlaziti iz Hrvatske, a cijelo će društvo pretrpjeti veliki gubitak, istaknuo je Dika.

Kamate su tržišna kategorija Prema procjenama Hrvatske narodne banke, zbog zakonskih promjena banke će izgubiti najmanje 750 milijuna kuna, a iznos bi u nekim okolnostima

mogao biti i znatno veći.

Savjetnik guvernera Davor Holjevac ocijenio je, kako je istaknuo - u osobno ime, da nije dobro mijenjati pravila utakmice u poluvremenu. Podsjetio je na ocjenu HNB-a da bi ove izmjene zakona mogle dovesti do manje dostupnosti kredita, s negativnim posljedicama na cijelu ekonomiju.

Kamate su tržišna kategorija, istaknuo je Boris Cota, voditelj Savjeta za gospodarstvo predsjednika Republike. Stoga ih ne treba određivati admi-

strativno, kao što se predlaže. Kamate su velike zbog kreditnog rizika Hrvatske, a ne zbog navodnog bankarskog monopola i oligopola, rekao je Cota.

Izmjene zakona su nepotrebne, protuustavne i diskriminatorne prema korisnicima kredita, ocijenio je Igor Tepšić, pravni savjetnik Zagrebačke banke. Vlada na taj način tjera banke da svoj proizvod prodaju ispod nabavne cijene. Pritom će taj proizvod imati stotine različitih cijena, ovisno o

trenutku kad su korisnici dizali kredit. Nekome će kamata pasti na jedan posto, drugome će narasti iznad pet posto. Pokušava se pomoći potrošačima kad tečaj poraste više od 20 posto, no izmjene uopće ne predviđaju što će se dogoditi ako tečaj strane valute padne više od 20 posto.

Izazivanje strateške nepravde “Sudionici na tržištu trebali bi biti ravnopravni”, istaknuo je Tepšić. Opisujući model po kojem su

HUB: Bolje dogovor nego promjena zakona

Vlada: Kamatu vratiti na početak

Hrvatska udruga banaka obratit će se zastupnicima u Hrvatskom saboru kako bi pokušala spriječiti donošenje Vladinog prijedloga izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju. “Ignorirani su i odbijeni naši argumenti o štetnosti predloženih mjera. Vjerujemo da će saborski zastupnici razumjeti da određena pitanja treba riješiti kroz druge propise ili dogovorom”, poručeno je iz HUB-a.

“Naglašavamo da u Hrvatskoj banke ne ostvaruju ekstraprofite, a njihov povrat na kapital daleko je ispod prosjeka banaka Srednje i Jugoistočne Europe. Trenutačni povrat od 3,5 posto daleko je ispod cijene po kojoj se zadužuje država što je dugoročno neodrživo i ne pomaže oporavku gospodarstva ni oporavku državnih financija”, stoji u priopćenju HUB-a.

Vlada je prošli tjedan prihvatila Konačni prijedlog izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju. U prijedlogu stoji da se promjenjive kamate moraju vezati za parametre poput libora ili euribora, a marža mora biti fiksna cijelo vrijeme otplate. Kod valuta čiji je tečaj u vrijeme otplate porastao više od 20 posto, banke moraju vratiti iznos kamata na početnu visinu. “Naš je zadatak da štitimo potrošače, a da istovremeno ni bankama ne radimo gubitke. Postavljamo određena pravila igre kako bi ljudi mogli sigurnije ulaziti u kreditne aranžmane”, rekao je premijer Zoran Milanović.

Izglasa li Sabor predložene izmjene, trošak kredita u švicarcima podmirit će svi porezni obveznici kamate u Hrvatskoj s kamatama u Europi (korištenjem libora i euribora), doći će do rasta kamata i korisnicima kredita kojima se zakonskim izmjenama nastoji pomoći.

Ugroženim korisnicima kredita treba pomoći na drugi način, složio se i Dragan Kovačević, koji je nastupio kao ekonomski stručnjak Hrvatske narodne stranke. Izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju ugrozit će investicijsku klimu. U želji da se ispravi navodna nepravda, izazvat će se strateška nepravda, a cijenu će platiti cijeli narod, zaključio je Kovačević.

29

www.privredni.hr Broj 3800, 28. listopada 2013.

( 1%

PBZ-ova prognoza rasta BDP-a u 2014.

( manje od 60% BDP-a visina javnog duga Hrvatske

Makroekonomske prognoze PBZ-a

Kad se okruženje popravi, valjda će i nama biti bolje Za Škreba ova kriza nije uobičajena ciklička, već strukturna kriza kakvu je malo tko predvidio.

Stari je model rasta potrošen, a novi model još se traži i u svijetu i kod nas. Stoga ne treba očekivati brzi izlazak iz krize, a nema ni čarobnog štapića koji bi preko noći riješio naše probleme mjernog deficita. Tek nakon što uđemo u tu proceduru Europske komisije, doznat ćemo u kojim rokovima i kojom brzinom će Vlada morati smanjivati očito previsoki deficit proračuna. Ako rokovi

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

P

rognozirati je uvijek teško, ali od ekonomista se stalno očekuju predviđanja, posebno rasta ili pada bruto domaćeg proizvoda. Valja, međutim, imati na umu složenost tog zadatka, jer je bruto domaći proizvod zbroj tržišne vrijednosti svih dobara i usluga proizvedenih unutar jedne zemlje. Kako u nastanku tih dobara i usluga u slučaju Hrvatske sudjeluju deseci tisuća poduzetnika i milijuni potrošača, preciznu je prognozu njihova ponašanja zapravo nemoguće dati. Ipak, pod pritiskom javnosti i medija, ekonomisti se u prognoze upuštaju, ali su one zbog mnoštva nepoznatih faktora u razmjerno velikom raskoraku. Tako je, primjerice, raspon prognoze kretanja hrvatskog BDP-a za sljedeću godinu između +1,5 posto i -1 posto.

Iako ima reputaciju pesimista, glavni ekonomist Privredne banke Zagreb Marko Škreb bliži je gornjoj granici, pa je njegova prognoza rast od jedan posto u 2014., nakon pada od 0,9 posto u ovoj godini.

Globalni rast Za Škreba ova kriza nije uobičajena ciklička, već strukturna kriza kakvu je malo tko predvidio. “Stari je model rasta potrošen, a novi model još se traži i u svijetu i kod nas. Stoga ne treba očekivati brzi

Nije realno da imamo socijalna prava kao Norveška, a sedam puta manji BDP po glavi stanovnika izlazak iz krize, a nema ni čarobnog štapića koji bi preko noći riješio naše probleme”, kaže bivši guverner HNB-a.

Dobra je vijest da se u okruženju posvuda najavljuje rast, pa je tako procjena Međunarodnog mo-

netarnog fonda 3,6 posto rasta za svjetsko gospodarstvo, 1,3 posto za EU te 1,5 posto za Hrvatsku.

No, u slučaju Hrvatske postoji barem jedna velika neizvjesnost, a to je sada već izvjesnost da ćemo ući u proceduru preko-

budu kratki, to će značiti znatno kresanje proračunske potrošnje, onda i pad potrošnje u sljedećoj godini, što bi kretanje BDP-a moglo gurnuti u minus.

Kresanja će sigurno biti, jer nije realno, smatra Škreb, da imamo socijal-

Osnovni makroekonomski pokazatelji 2013. o

2014. p

BDP, tekuće cijene (HRK mln)

335.769

346.926

BDP, tekuće cijene (EUR mln)

44.502

46.011

zaključno s podacima do 10. rujna 2013.

BDP, realno (godišnja stopa promjene, %)

-0,9

1,0

BDP, nominalno (godišnja stopa promjene,%)

1,7

3,3

Inflacija (godišnji prosjek, %)

2,6

2,3

HRK / EUR (godišnji prosjek)

7,55

7,54

HRK / USD* (godišnji prosjek)

5,75

5,90

HRK / CHF* (godišnji prosjek)

6,15

5,96

Izvor: PBZ

MMF iz opreza Škreb je jedan od rijetkih ekonomista koji se otvoreno i jasno zalaže za prihvaćanje suradnje s Međunarodnim monetarnim fondom. To ne znači da moramo uzimati kredite od MMF-a, jer bi nam već samo sklapanje aranžmana s tom institucijom, uvjeren je Škreb, povećalo kreditni rejting, snizilo cijenu zaduživanja i poboljšalo krvnu sliku javnih financija.

Dobar je primjer Poljska, koja ima sličan “aranžman iz opreza”, bez povlačenja sredstava.

Alternativno rješenje za smanjenje javnog duga, koje katkad spominju neki ekonomisti, bile bi narodne obveznice, ali Škreb im nije sklon, jer bi se time dug opet povećao, a eventualne tako generirane javne investicije neće izvući gospodarstvo iz gliba. Škreb puno više vjeruje u potencijale privatnog sektora, koliko god on dosad bio pogođen recesijom.

na prava kao, primjerice, Norveška, a BDP po glavi stanovnika nam je gotovo sedam puta manji.

Cijena zaduživanja Po visini javnog duga Hrvatska stoji razmjerno dobro, jer smo još uvijek ispod 60 posto BDP-a, dok je prosjek eurozone 90 posto. No, Škreb upozorava da takvom usporedbom zapravo brkamo babe i žabe. Trebali bismo se uspoređivati s ostalim novim članicama EU-a, a tu onda vidimo da samo Slovenija i Mađarska imaju veći javni dug od Hrvatske, svi ostali manji, pa tako Bugarska ima dug manji od 20 posto BDP-a, Rumunjska manji od 40 posto.

Stoga nije ni čudno da te dvije zemlje danas plaćaju znatno nižu cijenu zaduživanja, iako smo prije samo tri godine bili na istoj razini. Cijena zaduživanja negativno se odražava na ukupni javni dug, a njegovo gomilanje povećava i troškove banaka, što onda dovodi i do pada potražnje za kreditima. U padu je i stopa profitabilnosti banaka, koja je danas gotovo tri puta niža nego 2004. godine. Aktivne kamatne stope (koje banke naplaćuju svojim dužnicima) stagniraju, a pasivne (koje banke plaćaju svojim štedišama) od 2010. su se gotovo prepolovile. Škreb očekuje nastavak tih trendova i u 2014., jer će banke kroz veću razliku u kamatama pokušati održati kakvu-takvu profitabilnost u uvjetima slabe potražnje za kreditima.

*vijesti Končar-D&ST: izvoz 79 posto Končar-Distributivni i specijalni transformatori u prvih je devet mjeseci ove godine ostvario neto dobit od 18,5 milijuna kuna, što je 5,8 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, prema financijskom izvješću objavljenom na Zagrebačkoj burzi. Ukupni prihodi iznosili su 481,2 milijuna kuna i veći su za jedan posto. Prihodi od prodaje u Hrvatskoj smanjeni su za tri posto, dok je izvoz povećan za tri posto, na 371,5 milijuna kuna, te čini 79 posto prihoda od prodaje. Na dan 30. rujna vrijednost ugovorenih poslova iznosila je 569 milijuna kuna, što je rast od 10 posto.

Uniqa kupuje Basler Austrijska Uniqa kupila je od švicarske Baloise Grupe tvrtke kćeri koje u Hrvatskoj i Srbiji posluju pod imenom Basler osiguranje.

Vrijednost transakcije je 75 milijuna eura, a nakon odobrenja regulatornih tijela cjelokupna transakcija trebala bi biti završena u prvom tromjesečju 2014.

Uniqa u Hrvatskoj posluje od 1999., ima 409 zaposlenih i 177.000 klijenata, a u 2012. je ostvarila 30 milijuna eura premijskog prihoda. Zajedno s Baslerom, izbit će na četvrto mjesto na hrvatskom tržištu osiguranja s udjelom od sedam posto.

Franck otišao s burze

Prehrambena industrija Franck povukla je svoje dionice iz kotacije Redovnog tržišta na Zagrebačkoj burzi. Odluku su donijeli dioničari na Glavnoj skupštini 30. kolovoza, a burza ju je provela prošli tjedan. Dionica Francka završila je svoj vijek na burzi s cijenom od 510 kuna. U zadnjih godinu dana raspon cijene bio je između 425 i 562 kune, a ukupni promet iznosio je 207,75 milijuna kuna. Većinski vlasnik Francka je Ivero trgovina d.o.o.

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3800, 28. listopada 2013.

Tržište novca Zagreb

Visoka likvidnost, skroman promet Jelena Drinković

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

N

eusporedivo viša ponuda od potražnje novca osnovno je obilježje organiziranog trgovanja sudionika na Tržištu novca Zagreb u ovome razdoblju. Zbog iznimno dobre likvidnosti, potražnja za kratkoročnim pozajmicama je vrlo skromna.

Budući da je uobičajeno potražnja osnovni pokretač življeg međusobnog trgovanja sudionika, tjedni opseg prometa bio je također skroman. Iako je redovito dio potražnje nenamiren, u trgovanju nema nikakve napetosti, jer potencijalni korisni-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

21.10.’13. - 25.10.’13.

14.10.’13. - 18.10.’13.

u%

400

3

300 2 200 1 100

0

21.10.2013.

22.10.2013.

23.10.2013.

ci kratkoročnih pozajmica najčešće ne prihvaćaju ponuđenu kamatnu stopu iščekujući još povoljnije uvjete trgovanja, koje im ovako visoka ponuda novca može pružiti.

Kratkoročna kamatna stopa na najnižoj je ra-

24.10.2013.

0

25.10.2013.

zini, uglavnom ispod 0,5 posto, osobito ako se radi o prekonoćnim pozajmicama ili onima na kratke rokove. Samo pozajmice na nešto dulje rokove imaju višu kamatnu stopu koja je također vrlo povoljna.

ponedjeljak

utorak

U uvjetima ovako obilne likvidnosti, upravljanje viškovima likvidnosti vrlo je zahtjevna zadaća. Zato je dobra vijest sudionicima da će idući tjedan biti održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija. Iako je

srijeda

četvrtak

petak

najavljena aukcija u iznosu od 750 milijuna kuna i 10 milijuna eura, realno je očekivati da će odaziv sudionika biti znatno veći.

Stoga je izvjesno da bi i kamatne stope na zapise mogle nastaviti trend opadanja.

U ovom tjednu očekujemo intenzivnije trgovanje sudionika i nešto višu potražnju za kratkoročnim pozajmicama. Pored činjenice da je kraj listopada i produženi vikend, razdoblje održavanja obvezne pričuve ulazi u završnicu te bi potražnja i zbog toga mogla porasti.

Kratkoročna kamatna stopa i dalje će se držati na ovako niskoj razini.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Euro ne posustaje

Mirex stabilan

Hrvatska je valuta prošli tjedan blago oslabjela prema euru i švicarskom franku, a podjednako blavaluta AUD CAD

Srednji tečaj za devize australski dolar kanadski dolar

EUR

5,302851

7.621

USD

se zasad zaustavio na 5,52 kune. Franak se uz male oscilacije čvrsto drži ispod 6,20 kuna.

5.58

CHF

6.1 9

7.619

5.56

6.18

7.617

5.54

6.17

5,287399

JPY

japanski jen (100)

5,682416

CHF

švicarski franak

6,179064

GBP

britanska funta

8,948288

USD

američki dolar

5,523451

EUR

euro

7,621257

Izvor: HNB

petak se tečaj najvažnije valute opet vratio iznad 7,62. Dolar je cijeli tjedan u blagom padu koji

go ojačala prema američkom dolaru. Iako je euro potkraj tjedna nakratko izgubio na vrijednosti, u

7.615

5.52

6.16

7.613

5.50

6.15

7.611

5.49

6.14

21.10. 22.10. 23.10. 24.10. 25.10.

21.10. 22.10. 23.10. 24.10. 25.10.

Međunarodno tržište kapitala

Američkim burzama hara optimizam

6800 6750

FTSE 100

nja u Njemačkoj, prvom u zadnjih šest mjeseci, indeks DAX nastavio je rasti, približavajući se granici od 9000 bodova.

Londonski FTSE održao 15700 15600

Dow Jones

se u plusu nakon objave da je britansko gospodarstvo u trećem tromjesečju raslo 0,8 posto, što je sasvim u skladu s očekivanjima analitičara.

4050 4000

6700

15500

3950

6650

15400

3900

6600

15300

3850

6550

15200

3800

21.10. 22.10. 23.10. 24.10. 25.10.

4340 4320

CAC40

21.10. 22.10. 23.10. 24.10. 25.10.

9050 9000

DAX

14800

8950

14600

4280

8900

14400

4260

8850

14200

4240

8800

14000 21.10. 22.10. 23.10. 24.10. 25.10.

NASDAQ

21.10. 22.10. 23.10. 24.10. 25.10.

15000

4300

21.10. 22.10. 23.10. 24.10. 25.10.

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

0,3%

0,4%

0,1%

0,0%

0%

-0,4%

-0,1%

-0,8%

-0,3%

-0,12%

-0,5%

primjena od 26. listopada 2013. 21.10. 22.10. 23.10. 24.10. 25.10.

Za europske burze prošli je tjedan bio vrlo šarolik, kako po danima tako i po burzama. Unatoč lošim podacima o padu indeksa poslovnog povjere-

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je petka dosegnula razinu od 183,7156 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim tjednom, kada je iznosio 183,8063, primjećuje se minimalan pad.

NIKKEI 225

21.10. 22.10. 23.10. 24.10. 25.10.

Neke od velikih europskih kompanija tjedan su završile loše: Electrolux je pao za 7,8 posto zbog slabijih prihoda u trećem tromjesečju, a iz istih su razloga i dionice Volva otklizile za 6,8 posto te Renaulta za 2,4 posto.

Azijske burze su u oštrom padu zbog visoke inflacije u Japanu te odluke kineske središnje banke da smanji količinu novca u optjecaju. Američki ulagači zasad ignoriraju zabrinutost ostatka svijeta, njihov je optimizam još uvijek jak, a Nasdaq je na najvišoj razini u zadnjih 13 godina.

24.9.

4.10.

14.10.

24.10.

20.10.

21.10.

22.10.

23.10.

24.10.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 24. 10. 2013.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

188,9689 189,1122 168,0184 182,8304 183,7156

198,0532 218,2810 134,7390 157,2515 161,1668 173,5978 107,9741 122,7984 209,9824 205,2076 221,4324 104,1673 161,3871 141,0281 118,1923 183,8488 124,5246 134,6184 197,0738 168,6906 137,9616 120,6121 159,6004

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

31

www.privredni.hr Broj 3800, 28. listopada 2013.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 134,942 milijuna kuna

Najlikvidniji rasli, Crobexi tek blaže pali je na tjednoj razini rast od 14 posto, odnosno za sedam milijuna kuna. Tjedne promjene najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od 86,22 posto do -2,75 posto. Među najlikvidnijima osam izdanja

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

P

roteklog je tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio 57,6 milijuna kuna, što Top 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d.

Adris grupa d.d. (povl.)

AD Plastik d.d.

Valamar Adria Holding d.d.

Atlantic Grupa d.d.

Dioki d.d.

Tehnika d.d.

Turisthotel d.d.

Petrokemija d.d.

Ledo d.d.

tjedna promjena -1,90% +0,57% +6,04% -2,75% +0,55% +86,22% +3,57% +7,41% +3,56% +0,76%

zadnja cijena 169,95 264,50 132,50 153,23 639,50 7,30 580,00 1.450,00 183,30 7.960,00

promet 12.570.730,04 6.249.184,00 2.881.126,13 2.861.966,77 2.721.330,64 2.371.589,15 2.450.477,83 1.429.820,25 1.368.358,38 1.298.118,69

je poraslo. Najveći promet ostvaren je dionicama HT-a, kojima je trgovano u vrijednosti od 12,6 milijuna kuna. Zadnja cijena HT-a bila je 169,95 kuna, što je tjedni pad od 1,9 posto. Dobitnik tjedna je Di10 dionica s najvećim rastom cijene Pounje trikotaža d.d.

Dioki d.d.

Turbo certifikat € Bund fut. long 4 Euroherc osiguranje d.d.

Turbo certifikat nafta short 3 Turbo certifikat DAX long 6 Turbo certifikat HT short Turbo certifikat srebro long 4 Turbo certifikat DAX long 7 Turbo certifikat zlato long 3

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 57.587.105,63 kn

oki, čija je cijena rasla za 86,22 posto, na 7,30 kuna, a ostvaren je promet od 2,4 milijuna kuna. Među najlikvidnijima tjedan su u crvenom završila samo dva izdanja, a gubitnik je Valamar Adria Holding s pa-

tjedna promjena

zadnja cijena

+86,54% +86,22% +26,43% +24,99% +24,82% +22,21% +16,08% +14,51% +12,71% +9,58%

0,97 7,30 53,10 2.500,00 123,20 112,80 6,28 25,18 95,80 135,00

promet 2.906,75 2.371.589,15 20.750,00 1.150.000,00 217.195,60 14.100,00 12.560,00 151,08 174.280,20 32.575,00

INVESTICIJSKI FONDOVI

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

zadnja vrijednost 1.764,1000 999,5800 100,3651 123,4690

dom od 2,75 posto i prometom od 2,9 milijuna kuna. Ukupno je 14 izdanja ostvarilo promet veći 10 dionica s najvećim padom cijene Turbo certifikat nafta long 2 Elektroprojekt d.d.

Hoteli Živogošće d.d.

VABA d.d. banka Varaždin Hoteli Podgora d.d.

Turbo certifikat DAX short 3 Hotel Medena d.d.

Turbo certifikat € Bund fut. Short 2 Lavčević d.d.

Lošinjska plovidba - holding d.d.

-38,20% -36,69% -35,50% -31,97% -29,07% -28,08% -24,97% -21,27% -14,49% -14,12%

zadnja cijena 44,90 500,05 23,22 5,00 20,01 27,40 60,27 45,90 104,03 40,40

promet 173.737,20 2.000,20 8.625,40 6.357,40 580,29 656.071,56 1.386,21 14.020,00 7.281,48 6.340,96

*vijesti

Proteklog je tjedna 41 od aktivnih 78 fondova porastao, dok je 37 fondova palo. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od 1,68 do -1,64 posto. Četiri fonda su porasla više od jedan posto, dok ih devet zabilježilo pad veći od jedan posto.

Od 35 dioničkih fondova 12 ih je poraslo, a tri su ostvarili rast veći od jedan posto. Najveći tjedni rast bilježi fond Ilirika JIE čija je vrijednost

uvećana za 1,68 posto, te je time postao i dobitnik tjedna. Najveći pad zabilježio je PBZ I-Stock, za

2,27 posto, te postao gubitnik tjedna.

Kod mješovitih su fondova od ukupno 15 njih u proteklom tjednu porasla samo tri. Predvodi ih OTP uravnoteženi čija je vrijednost uvećana za 1,13 posto. Najviše je na vrijednosti izgubio Agram Trust, pao je za 2,26 posto, a slijedi C-Premium s padom od 1,46 posto. Šest obvezničkih fondova je poraslo. Dobitnik je Erste Bond s rastom od

0,15 posto, a slijedi HIconservative (+0,15%).

Negativni rezultat kod obvezničkih bilježe ZB bond (-0,20 posto) i HPB Obveznički s tjednim padom od 0,02 posto.

Svih 20 novčanih fondova je poraslo u rasponu od 0,001 do 0,05 posto. Najuspješniji bili su NETA MultiCash s rastom od 0,05 posto i Agram Euro Cash, Locusta Cash te VB Cash, svi s rastom od 0,04 posto.

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

od 17. do 24. 10. 2013. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

kn € € € € kn kn € € € kn € kn kn kn € kn € € $ kn kn € kn € kn kn kn € € kn kn € € €

14,4868 8,6456 121,4600 127,3900 131,7100 56,9090 12,0013 128,7829 47,0000 8,7827 85,1284 73,7300 95,1086 99,5700 64,0389 42,5777 58,2996 66,4806 111,7563 13,3396 6,5930 37,4227 90,7172 491,2947 84,8225 78,6300 149,5666 91,1468 8,6929 73,2181 94,6873 9,4526 85,3600 112,2000 114,8055

-0,47 0,22 0,15 1,26 0,08 0,12 -0,77 1,68 -0,51 -0,14 -0,11 -0,14 -0,37 -0,19 -0,10 -0,54 -2,27 -0,38 1,07 -0,30 -0,69 0,04 0,88 -1,75 0,63 -1,11 -0,32 -0,05 0,39 -1,64 -0,15 -0,75 -1,60 -1,22 0,03

€ kn € €

136,8900 90,7854 10,4377 118,3300

-0,29 -0,08 0,14 -0,44

Valuta

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NETA Global Developed ZB aktiv Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NETA MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NETA US Algorithm NETA New Europe NETA GDEM Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced

od milijun kuna, dok je 21 izdanje protrgovano u vrijednosti većoj od pola milijuna kuna.

tjedna promjena

Fondovi ponovno zeleni, dobitnik Ilirika JIE

Naziv(fond)

tjedna promjena -0,23% -0,14% +0,05% +0,16%

Naziv(fond) ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NETA Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust NETA GBEM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige VB SMART

kn kn kn kn kn kn kn € kn € €

99,2267 75,9690 100,1807 7,9662 72,0092 4,3749 54,7461 8,3496 121,0670 92,0600 95,6881

*Tjedna promjena [%] -0,31 -0,42 1,13 -0,06 -1,42 -1,46 -2,26 -0,56 -0,42 -0,35 0,21

€ € € € € kn € €

168,3500 12,5046 155,8700 110,6855 123,4300 182,7170 135,8830 101,4400

-0,20 0,15 0,11 0,03 0,15 0,02 -0,02 0,09

kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn € kn € € kn kn €

140,9773 172,6115 147,7435 135,8762 154,1600 148,0700 147,9117 127,7684 140,9297 130,3330 125,1656 11,8285 116,3969 113,2400 106,9142 103,8900 104,5042 1293,3468 103,9043 100,7583

0,02 0,02 0,02 0,03 0,02 0,02 0,03 0,00 0,02 0,02 0,04 0,04 0,02 0,02 0,03 0,01 0,03 0,04 0,05 0,03

Valuta

Vrijednost udjela

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički Erste Adriatic Bond

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NETA MultiCash OTP euro novčani

dva posto, na ukupno 7,53 milijarde švedskih kruna (6,55 milijardi kuna)

Dm na gotovo dvije milijarde Trgovački lanac dm u protekloj je poslovnoj godini ostvario ukupni promet od 1,96 milijardi kuna, a na hrvatskom tržištu drogerijskih proizvoda drži udjel veći od 25 posto.

U Hrvatskoj dm ima 152 prodavaonice u 60 gradova, a u devet prodavaonica dm-a djeluju i odjeli bezreceptnih lijekova i medicinskih proizvoda.

U prošloj poslovnoj godini investirali su više od 43 milijuna kuna i otvorili 42 nova radna mjesta. Svaki dan dm prima 120 molbi za posao, a na svaku odgovara.

Tele2 povećao dobit Tele2 Hrvatska je zaključio treće tromjesečje povećanjem baze korisnika za 50.000, a poslovni prihodi su porasli na 324 milijuna kuna, što je za tri posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Dobit prije oporezivanja iznosila je 43 milijuna kuna, u odnosu na 30 milijuna prethodne godine. Tele2 Hrvatska proveo je i očekivano vrijednosno usklađenje u svojim računovodstvenim knjigama u iznosu od 400 milijuna kuna. Cijeli Tele2 zabilježio je pad prihoda od

Medo Štedo porastao za 21 posto Ukupno stanje Medo Štedo dječje štednje u Erste banci na kraju rujna 2013. godine iznosilo je više od 164 milijuna kuna, što je porast od preko 21 posto u odnosu na kraj prošle godine. Istovremeno je broj štediša iznosio više od 21.700, što je gotovo 11 posto više u odnosu na kraj 2012. Više od 52 posto Medo Štedo dječje štednje je u kunama, a u deviznim depozitima dominiraju euri. Prosječan rok dječje štednje je 36 mjeseci, a najčešće se oročava na rok do tri godine, gdje je i najveća stopa premije od 25 posto na kamatu.

Zeleni krediti EBRD-a EBRD je pokrenuo novi program financijske podrške projektima obnovljive energije za zapadni Balkan. Kreditna linija od 75 milijuna eura osmišljena je kako bi lokalne banke u Albaniji, BiH, Hrvatskoj, Makedoniji, Kosovu, Crnoj Gori i Srbiji mogle dalje kreditirati investicije u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore. Prvi potpisani kreditni ugovor između banke iz Hrvatske (Zagrebačke banke) i EBRD-a iznosi 20 milijuna eura. U pripremi su još dva ugovora s dvije banke, vrijedna 25 milijuna eura.

Tjedni gospodarski TV magazin

četvrtak u 19.30 sati na gledajte nas i na slijedećim regionalnim i lokalnim televizijama:

VKTV Vinkovci

SBTV Slavonski Brod

POLJOPRIVREDNA TV Požega

SRCE TV Čakovec

VTV Varaždin

TV TREND Karlovac

TV JADRAN Split

DUTV Dubrovnik

TV ŠIBENIK

TV NOVA Pula

RI TV Rijeka

VOX Zadar

TV ŠIBENIK