Pv 3801 by NEstar

Kartele može istraživati i EU AZTN sada ima ovlast upadati u prostorije poduzeća za koje se sumnja da pripadaju kartelu

Dogodine rast BDP-a 1% Investicije i izvoz trebali bi biti glavni nositelji oporavka u 2014., dok će osobna potrošnja stagnirati

Izvoz počinje kod kuće Poduzeća traže bolje uvjete poslovanja da bi se mogla nositi s međunarodnom konkurencijom

tema tjedna

aktualno

Str. 4-5

Str. 8

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 0 1 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 4. studenoga 2013. Godina LX / Broj 3801. www.privredni.hr

1953 2013

privredni vjesnik

wb hvali predstečajne nagodbe / predstavljanja / slovenske banke na stres testu / svijet financija

POSE PRI B EEN L AN OG En ter Št pri o d info se on E o

kožarsko-prerađivačka industrijA

Klasterizacija je ključ za tržište

uro si pe Ne two rk

U branši rade 122 male tvrtke, sedam srednjih i tek jedna velika. Prevagu u profitu, jasno, imaju one koje ne rade doradu, nego vlastite brendirane proizvode >>10-11

Intervju: Dražen Marković, neos

jpp: Milijardu kuna već ugovoreno

>> 6-7

>> 12

Često je veći izazov usporiti, a ne odigrati na prvu loptu, kaže komercijalni direktor u Europi i regiji etablirane IT tvrtke

Najviše JPP projekata dosad je provela Varaždinska županija koja je od 2005. do 2009. tako izgradila 22 škole i 10 dvorana

Do PV izdanja u samo 3 koraka... 1 Pošaljite* na naš e-mail adresar@privredni.hr poruku DA - želim besplatno primati elektronska izdanja PV-a

2 Dobit ćete povratni e-mail s

porukom da ste uključeni na našu mailing listu

3 Čitajte Privredni vjesnik i

njegova izdanja na računalu, tabletu, smartphoneu

* vrijedi i za kolege, poslovne partnere, prijatelje...

privredni vjesnik

Privredni vjesnik – uvijek uz gospodarstvo! www.privredni.hr

U organizaciji mjesečnika OTKRIJTE KAKO EFIKASNO PRODAVATI

Hotel Antunović Z AG R E B 28. i 29.11.2013. od 9 do 16 sati

U cijenu kotizacije uračunata su predavanja prema dvodnevnom programu organizatora te radni materijal (blok, kemijska olovka) i potvrda o sudjelovanju. Gotovinske uplate na samom seminaru nisu moguće.

KAKO SE PRIJAVITI?

Svoje sudjelovanje možete prijaviti na e mail info@poslovni-savjetnik.com ili na fax. 01/49 21 743, tel. 01/49 21 742

SPONZORI:

1 iskustva iz prve ruke provjerenih stručnjaka i praktičara 2 pristup prodajnim strategijama i tehnikama koje danas daju rezultate 3 razmjena iskustva s drugim poduzetnicima 4 novi kontakti i novi potencijalni klijenti

PRIJAVNICA ZA KONFERENCIJU „SUPERPRODAVAČ“

Dvodnevna edukativna poslovna konferencija Osnovna cijena jedne kotizacije iznosi 1.737,50 kn (1.390,00 + PDV 25%)

razloga zbog kojih je mudro sudjelovati na Superprodavač konferenciji:

Naziv tvrtke: ________________________________________________________

POPUST ZA VEĆI BROJ POLAZNIKA (IZ JEDNE TVRTKE):

___________________________________________ OIB: __________________

• Od 3 do 5 polaznika (na osnovnu cijenu kotizacije) • Od 6 i više polaznika (na osnovnu cijenu kotizacije)

Ime i prezime osobe/osoba: _______________________________________________ ______________________________________________ __________________

10%

Adresa: ___________________________________________________________ ________________________________________________________________ Telefon: _________________________________ Fax: ______________________

Kotizacije možete kupiti i online: http://bit.ly/ superprodavac

E-mail: ___________________________________________________________ Potpisi i pečat:

MEDIJSKI POKROVITELJI: ®

Molimo da ispunjenu prijavnicu pošaljete na fax. 01/49 21 743 ili na e mail: info@poslovni-savjetnik.com

UVOD

www.privredni.hr Broj 3801, 4. studenoga 2013.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Darko Lorencin, ministar turizma:

Kulinarske kreacije kao turistički proizvod Hrvatska treba njegovati i promovirati svoju eno-gastro ponudu koja predstavlja jednu od komparativnih prednosti naše turističke ponude. Kreacije koje se stvaraju u kulinarstvu proizlaze iz kreacije podneblja, a upravo takve priče sve više dobivaju na značaju u stvaranju turističkih proizvoda. Hrvatsku godišnje posjeti više od 12 milijuna ljudi, a osim prirodnih ljepota, moramo im pružiti i dodatni doživljaj, pa je stoga autohtoni okus ulje na vatru svemu što hrvatski turizam pruža.

Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica HGK-a:

Kožarsko-prerađivačka industrija ima perspektivu Kožarsko-prerađivačka industrija grana je industrije s dugom tradicijom, kvalitetnim proizvođačima te europskim naručiteljima, stoga itekako zaslužuje svoje mjesto u hrvatskom gospodarstvu. Prvi regionalni skup pod nazivom Stanje i perspektive kožarsko-prerađivačke industrije, održan u HGK-u, bio je dobar početak, a HGK će i dalje podržavati regionalne skupove iz te industrije. Hrvatska kožarsko-prerađivačka industrija ima perspektivu osobito zato što više od 80 posto prihoda ostvaruje u izvozu na europska i ostala tržišta.

Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe:

Atlantic Grupa poboljšala profitabilnost Provedbom zacrtane strategije Atlantic Grupa je u devet mjeseci ove godine nastavila s organskim rastom prihoda od prodaje uz poboljšanje profitabilnosti. Osobito smo zadovoljni pokretanjem novih investicija te činjenicom da rezultati potvrđuju stabilnost našeg poslovnog modela u teškom gospodarskom okruženju. Uz to, rezultatima na tržištima Rusije i ostalih zemalja ZND-a te ključnim europskim tržištima potvrđujemo internacionalizaciju kao naše strateško usmjerenje. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: Stipan Majić, vlasnik Pivac poljoprivrede, Potravlje

Na kraju ćemo uvoziti i jaja Trošak investicije u nove kaveze iznosio bi za našu farmu oko 60.000 eura, što je nama golem novac. Jednako skup nam je prelazak na bio uzgoj. Uostalom, tko će kupovati eko jaja koja koštaju tri kune po komadu?

rvatski proizvođači jaja zbog zahtjeva Europske unije od 1. srpnja ne smiju više useljavati nove koke nesilice u postojeće kaveze, nego moraju investirati u nove standardizirane kaveze kako bi mogli nastaviti poslovati. Krajnji rok je 1. srpnja 2014. godine, kada se svi moramo prilagoditi zahtjevima i standardima koje je pred naše proizvođače jaja postavila Europska unija. Dok naši veliki proizvođači mogu odgovoriti tim zahtjevima jer na raspolaganju imaju niz kreditnih linija i potpora, mi mali ne možemo jer za takve investicije nismo kreditno sposobni. Uzgojem koka nesilica bavim se od 1996. godine. Kapacitet moje farme je 4000 komada i to mi stvara problem jer spadam u male uzgajivače. Ni sam ne znam kome bih se obratio za potporu i kako bih mogao riješiti taj problem jer se želim nastaviti baviti proizvodnjom jaja. Investirali smo i u HACCP sustav. S druge strane, podizanjem kredita koji možda neću moći vraćati ne bih htio dovesti obitelj u bezizlaznu situaciju. Ovo je problem koji jednostavno ne mogu riješiti sam, premda sam izdržao puno teških situacija u ovih 17 godina poslovanja, tije-

kom kojih smo čak šest puta uspjeli bez ičije pomoći premostiti bolest jata. Doduše, malim dijelom nam je pomogla Općina Hrvace, ali drugi nitko - jer mi mali proizvođači koji poslujemo na područjima posebne državne skrbi nismo očito zanimljivi nikome. Mi nismo osposobljeni ni pratiti europske zakone. Trošak investicije u nove kaveze iznosio bi za našu farmu oko 60.000 eura, što je s obzirom na njezinu veličinu golem novac. Pomoć smo, imajući u vidu da se bavimo specifičnim poslom na

Mi ne možemo, poput velikih proizvođača, trpjeti duge odgode plaćanja podučju posebne državne skrbi, potražili od raznih institucija, ali bezuspješno. Iz nekih ministarstava koja su nadležna za ovo područje nam nisu ni odgovorili na dopis. Iz Ministarstva poljoprivrede su nas usmjerili da se javimo na IPARD program, mada i sami znaju da se za sredstva IPARDa mogu natjecati obrtnici koji imaju više od 10.000 koka nesilica, što je prema njima granica isplativosti poslovanja farme. Iz Općine Hrvace su se

čudili našem zahtjevu i tvrde da nemaju predviđena sredstva za pomoć malim uzgajivačima peradi, a iz Ministarstva branitelja, budući da sam bio branitelj, poručili su nam da nemaju novca za tu namjenu. Znam da njihova dužnost nije pomagati obiteljski i privatni posao, ali meni doista nije jasno kako mogu odvajati velika sredstva za reprezentaciju, a ne mogu za potporu malim proizvođačima, koji između ostalog i odvajaju sredstva iz kojih se puni proračun na svim razinama. A potpora takve vrste omogućila bi opstanak i zadržala jednu vitalnu obitelj u kraju iz kojeg velika većina radno aktivnog stanovništva iseljava.

Nama ostaje još najviše pet mjeseci da riješimo taj problem jer je naše jato nužno pomladiti. Ako ne riješim taj problem, doći će u pitanje egzistencija moje obitelji. Pa ću morati potražiti drugi posao. Neizvjesnost mi dodatno ugrožava tržišnu poziciju jer mi ne možemo, poput velikih proizvođača, trpjeti duge odgode plaćanja i nismo u stanju opskrbljivati supermarkete. Isto tako ne možemo pratiti ni cijene koje na tržištu jaja padaju. Nas su, doduše, prepoznali mali pekari i ugostitelji koji traže kvalitetna i svježa jaja. Jedini izlaz iz ove situacije je skupi bio uzgoj jaja ali se odmah nameće pitanje jesu li hrvatski građani sposobni plaćati jaje po tri kune. Moje mišljenje je da u ovoj regiji nisu, jer je trend kupovanja jeftinijih proizvoda vrlo izražen. Mislim da mi takve kupce nemamo na splitskom području. Pored toga, prilagođavanje bio uzgoju zahtijeva investiciju ništa manju od kupnje novih kaveza. Zbog ovakvih zahtjeva mojim kolegama nije nimalo lako. Jedan kolega mi se požalio da smanjuje proizvodnju jaja za čak 50.000. Bojim se da će sve ovo rezultirati time da ćemo u konačnici uvoziti jaja.

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: marketing@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

Direktor: Darko Buković

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3801, 4. studenoga 2013.

( sa 1,2 mil kn

Drugi međunarodni Invest forum

Dolazi li do investicijskog preokreta? Temeljne pretpostavke za uspjeh investicija su tržište, predvidljivost propisa i kvaliteta radne snage. Svakom potencijalnom investitoru treba pristupiti individualno i međuresorski, rekao je Nadan Vidošević, predsjednik HGK-a na prošlotjednom Drugom međunarodnom investicijskom forumu u Opatiji. Forum je organiziran na temu Mi nudimo mogućnost u organizaciji Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke. Na upit može li se očekivati preokret u investicijskom ciklusu u 2014., Vidošević je istaknuo kako je to najteže pitanje te da “kao građanin želi vjerovati da postoji mogućnost preokreta”. Dodao je

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Kartele u Hrvatskoj sad m AZTN sada ima ovlast i iznenadno upadati u prostorije poduzeća za koje se sumnja Agencija vodila i niz postupaka radi utvrđivanja zloporabe vladajućeg položaja pod

kako postoje dvije razine - naše unutarnje slabosti i slaba ponuda investitora te da ni naše okruženje ne stoji dobro. Na Forumu kojem su nazočili i brojni ministri, istaknuto je kako su ulaskom Hrvatske u EU otvorene nove mogućnosti zainteresiranim investitorima. Naime, članstvo u Uniji investitorima daje dodatnu pravnu sigurnost i otvara mogućnost da svoje investicijske projekte realiziraju dijelom i sredstvima EU-a. (S.P.)

Simpozij o energetici Vrijeme je za...

LNG terminal kao Apollo

Izgradnja terminala na ukapljeni prirodni plin (LNG) i prateći projekti mogu imati potencijalni domet i gospodarski značaj za Hrvatsku kao što je to svojedobno imao svemirski program Apollo za ekonomiju Sjedinjenih Američkih Država, istaknuto je na simpoziju posvećenom energetici Vrijeme je za... koji je organizirala udruga Ponos domovine. George Juraj Puhalovich, predsjednik tvrtke Intercontinental Technology&Commerce iz Los Angelesa, kaže kako se među tim pratećim projektima mora naći

kažnjeni međimurski prijevoznici

brodogradnja. Ona je u lošem stanju i nije konkurentna na svjetskom tržištu, ističe on, a kada bi se okrenula izgradnji složenijih te specijaliziranih brodova, poput plovila za prijenos ukapljenog prirodnog plina, ta bi grana zarađivala mnogo više nego sada. Dodao je kako bi Hrvatska mogla uprihoditi značajna redstva od razvoja i korištenja tehnologije niskih temperatura. Riječ je o tehnologiji hlađenja i dobivanja tekućeg vodika i kisika koju je razvila NASA tijekom svemirskih operacija, sličnoj procesima koji se koriste prilikom ukapljivanja prirodnog plina. “Međutim, važno je da u svim energetskim projektima Hrvatska ima većinski udjel”, smatra on dodavši kako cjelovita provedba LNG projekta i programa može dovesti do otvaranja čak 10.000 radnih mjesta. (B.O.)

Igor Vukić vukic@privredni.hr

rvatski sabor trebao bi uskoro imenovati nasljednicu ili nasljednika Olgice Spevec na mjestu predsjednice Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja. Dosadašnja predsjednica objavila je da napušta državnu službu pa je nadležno Ministarstvo gospodarstva započelo s konzultacijama o izboru novog čelnika. Gotovo istodobno u Hrvatski sa-

bor na raspravu je stiglo izvješće o prošlogodišnjem radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, koje može signalizirati što se očekuje od nove osobe na čelu te institucije. Podsjetimo, AZTN je osnovan odlukom Hrvatskog sabora 1995., a započeo je s radom 1997. Agencija treba samostalno i neovisno obavljati poslove utvrđene Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja i Zakonom o državnim potporama. Za svoj rad odgovara Hrvat-

Javni poziv za ocjenu Agrokora i Mercatora AZTN je prošli tjedan pozvao sudionike na tržištu da ocijene učinke koje će u Hrvatskoj donijeti Agrokorovo preuzimanje Mercatora. Pozvani su konkurenti, strukovne udruge, udruge poslodavaca i potrošača... Nakon prikupljanja mišljenja AZTN će donijeti odluku i, vrlo vjerojatno, naložiti Agrokoru da proda dio trgovina kako ne bi narušio tržišnu ravnotežu. Agrokor će moći definitivno preuzeti Mercator i integrirati ga u svoj poslovni sustav tek kad dobije pozitivnu ocjenu tržišnih regulatora u državama u kojima posluje.

skom saboru koji potvrđuje njena godišnja izvješća. Kazne za kartele U izvještaju za 2012. godinu AZTN ističe da je otkrio i kaznio zabranjene sporazume, kartele, na tržištima autobusnog prijevoza učenika u Međimurskoj županiji i pekarskih proizvoda u Osječko-baranjskoj županiji. Kartel je najteži prekršaj Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, u kojem se sudionici tajno dogovaraju o cijenama, dijele tržište, istiskuju konkurente i nanose štetu potrošačima. Karteli su najčešće neformalni ili usmeni sporazumi pa ih je vrlo teško otkriti, ističe se i u izvještaju AZTN-a. No u slučaju međimurskih prijevoznika i osječkih pekara postojali su opipljivi dokazi (cjenici) pa i priznanja sudionika. Neki od njih nisu

bili ni svjesni da dogovaranjem cijene krše zakon, jer su tako godinama nesmetano radili. U Međimurju je AZTN poduzetnicima izrekao kaznu od 1,2 milijuna kuna, dok su osječki pekari zaradili preventivnu globu od samo 50.000 kuna. Ovlast AZTN-a da izravno izri-

Ekonomski institut, Zagreb

Iduće godine rast BDP-a Investicije i izvoz trebali bi biti glavni nositelji oporavka u 2014., dok će osobna pot

ealni bruto domaći proizvod u ovoj godini će se smanjiti za 0,7 posto, dok bi u idućoj godini trebalo doći do njegova blagog oporavka uz rast od jedan posto, procjenjuju analitičari Ekonomskog instituta, Zagreb. Također smatraju mogućim da će se već u trećem tromjesečju ove godine zabilježiti pozitivna stopa rasta, no postoje i značajni rizici pogoršanja situacije u četvrtom tromjesečju koji će se prenijeti i na kretanja u

idućoj godini. Zbog toga se očekuje da će oporavak biti slab i nestabilan. Investicije i izvoz trebali bi biti glavni nositelji oporavka u 2014., dok će osobna potrošnja stagnirati zbog zadržavanja visoke nezaposlenosti. Nakon pada realnog izvoza roba i usluga većeg od dva posto u ovoj godini, očekivano ubrzavanje rasta u eurozoni u idućoj će godini stvoriti povoljnije prilike za izvoz koji bi trebao porasti za oko 1,5 posto. Investicije javnog sektora

trebale bi uzrokovati zaokret u ukupnim investicijama, uz rast od 1,5 posto u ovoj i pet posto u idućoj godini, smatraju u EIZ-u. Prema njihovim očekivanjima, fokus ekonomske politike ostat će na fiskalnoj konsolidaciji. Očekuje se skoro dono-

Fokus ekonomske politike ostat će na fiskalnoj konsolidaciji, smatraju u EIZ-u

šenje rebalansa proračuna za ovu godinu. Proračun za 2014. godinu mogao bi donijeti dodatne pritiske na smanjivanje rashoda i povećanje poreza. Nužan srednjoročni plan reformi “Smatra se da Vladini planovi i projekcija izraženi u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike nisu dovoljno ambiciozni u smislu smanjenja deficita i javnog duga. Hrvatsku očekuje pokretanje procedure pri prekomjernom

www.privredni.hr Broj 3801, 4. studenoga 2013.

( 50.000 kn

preventivna globa za osječke pekare

( 89. mjesto

među 189 zemalja zauzima Hrvatska

Hrvatska u pregledu Doing business 2014.

može istraživati i EU da pripadaju kartelu, no dosad još nije bilo takvih racija. Lani je uzetnika na tržištu skom Hrvatske u Europsku uniju prekršaje tržišnog natjecanja mogu izravno istraživati Europska komisija kao i druga nacionalna tijela za zaštitu tržišnog natjecanja.

če kazne također je novijeg datuma. Do pretprošle godine kazne je, nakon nalaza AZTN-a, određivao Prekršajni sud. AZTN sada ima ovlast i iznenadno upadati u prostorije poduzeća za koje se sumnja da pripadaju kartelu. Dosad još nije bilo takvih racija, ali ula-

Prihvaćene i “pokajničke” mjere U prošloj godini AZTN je vodio i niz postupaka radi utvrđivanja zloporabe vladajućeg položaja poduzetnika na tržištu. Prvi je put Agencija prihvatila provedbu “pokajničkih” mjera poduzeća protiv kojeg je pokrenut postupak. I to je jedna od novih ovlasti: poduzeće kojem prijeti kazna može svoju situaciju olakšati ako sam AZTN-u predloži mjere kojima će hitno ispraviti negativne tržišne učinke. AZTN je proveo i detaljna istraživanja u pojedinim gospodarskim sektorima kako bi ustanovio postoje li neravnoteže u

poziciji sudionika na tržištu. Takvo je bilo, primjerice, istraživanje maloprodaje, kako bi se dobio detaljan uvid u uvjete i međusobne odnose sudionika u lancu distribucije: proizvođača, prerađivača, trgovaca na veliko i trgovaca na malo. Nastavljeno je i praćenje procesa liberalizacije tržišta slobodnih profesija te propisa interesnih udruženja (primjerice, komora arhitekata) koji ograničavaju ili sprečavaju pristup tržištu. AZTN je davao i mišljenja na zakonska i regulatorna rješenja u području energetike ili telekomunikacija, a nadzirao je i zakonitost dodjeljivanja državnih potpora. Ministarstvo, zapravo, nema lak zadatak pronaći osobu koja ima znanje za rad u ovom području, a istodobno je neovisna o sudionicima na malom, hrvatskom tržištu.

od jedan posto rošnja stagnirati zbog zadržavanja visoke nezaposlenosti deficitu u sklopu Pakta o stabilnosti i rastu EU-a, u okviru koje je i donošenje znatno strožeg plana rješavanja neravnoteža. Iako bi vjerodostojan srednjo-

ročni plan ekonomskih i fiskalnih reformi mogao imati kratkoročno negativne učinke na domaću potražnju, mogao bi i značajno smanjiti neizvjesnost o budućoj ekonomskoj politici te time pozitivno djelovati na uvjete poslovanja u Hrvatskoj. Izgradnja povjerenja u poduzete mjere mogla bi se pokazati ključnom pretpostavkom za održivi oporavak”, ističu u EIZ-u. Analitičari EIZ-a kao ključne rizike kod prognoza prepoznaju upra-

vo fiskalne neravnoteže i način njihova rješavanja. Navode da su neizvjesnosti o stvarnom stanju gospodarstva i dalje velike jer je moguće da se kod nedavno opaženih povoljnijih kretanja u pojedinim sektorima gospodarstva radilo o prebacivanju dijela aktivnosti iz neformalnog u formalni sektor, bez stvarnog rasta aktivnosti i poboljšanja temeljnih kretanja. U tom bi slučaju do stvarnog oporavka gospodarstva moglo doći nešto kasnije od predviđenog.

Svjetska banka pohvalila predstečajne nagodbe Hrvatska je prema ukupnoj ocjeni lakoće poslovanja ostala u sredini, uz značajna poboljšanja u pojedinim sektorima

rvatska je u prošloj godini rješavanje nesolventnosti olakšala uvođenjem ubrzanog izvansudskog postupka restrukturiranja, uz strogo utvrđene rokove, ocijenjeno je u izvještaju Doing business 2014 Svjetske banke. Hrvatska je prema ukupnoj ocjeni lakoće po-

Hrvatska se po rezultatu smjestila u donjem dijelu tablice u svojoj zemljopisnoj regiji slovanja ostala u sredini (89. mjesto od 189 zemalja), uz značajna poboljšanja u pojedinim sektorima. Osim pohvale za uvođenje predstečajnih nagodbi, Hrvatska je u izvještaju objavljenom prošlog tjedna dobila pozitivne ocjene i za ubrzanje procesa otvaranja tvrtki te za bolju naplatu poreza. Napredak je primijećen i kod prekogranične trgovine i ostvarivanja prava iz ugovornih odnosa. Omogućavanje otvaranja jednostavnog trgovačkog društva (j.d.o.o.) s temeljnim kapitalom od 10 kuna, jedan je od elemenata na kojima Svjet-

ska banka temelji ocjenu o lakšem otvaranju tvrtki i ulasku u posao. U izvješću, koje često predstavlja putokaz međunarodnim ulagačima, navodi se i da je prekogranična trgovina olakšana jačanjem lučkih kapaciteta i pojednostavljenjem carinskih postupaka prilikom izvoza. U regiji prva Njemačka, zadnja BiH Hrvatska se po rezultatu smjestila u donjem dijelu tablice u svojoj zemljopisnoj regiji. Svjetska banka na prvo mjesto u regiji stavlja Njemačku (21. mjesto na ukupnoj listi), Mađarska i Italija su na 54. i 65. mjestu, a prosjek regije je 71. mjesto. Češka je na 75. poziciji, a iza Hrvatske su Albanija (90.) i Bosna i Hercegovina (131.). Svjetska banka ocjenjuje da su zemlje iz Srednje Europe prednjačile u reformama u prošloj godini. “Isplatili su im se napori uloženi u jačanje institucija, smanjivanje složenosti i troškova regulatornih postupaka. Regija je pretekla Istočnu Aziju i zemlje Pacifika te zauzela drugo mjesto u pogledu pristupačnosti za poslovanje, odmah na-

kon najrazvijenijih država OECD‑a”, navodi se u izvještaju. “Osim što je ljetos postala 28. članicom Europske unije, Hrvatska nastavlja s gospodarskim reformama”, izjavila je Rita Ramalho, predstavnica Grupacije Svjetske banke i glavna autorica Doing Businessa. “Val regulatornih reformi što smo ga u Hrvatskoj vidjeli u zadnjih godinu dana svjedoči o opredijeljenosti te zemlje za podupiranje poslovnog okruženja za domaće poduzetnike”, dodala je Rita Ramalho. Zadovoljni ministri Zadovoljstvo ocjenama Svjetske banke izrazili su ministri Slavko Linić i Branko Grčić, najavljujući da će i u drugim sektorima nastojati olakšati poslovanje. Hrvatska je, primjerice, i dalje dosta nisko na ljestvici po brzini izdavanja građevinskih dozvola i općoj zaštiti investitora. Prema izvještaju, Singapur zauzima prvo mjesto na svjetskoj ljestvici lakoće poslovanja. Za njim slijede Hong Kong, Novi Zeland, SAD, Danska, Malezija, Južna Koreja, Gruzija, Norveška i Velika Britanija. (I.V.)

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3801, 4. studenoga 2013.

( 91% hrvatskih poduzetnika

“ Neki jednostavan recept za New

rješenje, moraju se pronaći prove

očekuje intenzivne mjere restrukturiranja

DRAŽEN MARKOVIĆ, KOMERCIJALNI DIREKTOR NEOSA

Istraživanje Roland Bergera

Često je veći iz na prvu loptu Mislim da će ulazak u EU dugoročno imati vrlo pozitivan uči promijeniti naš mentalitet: iz onoga da će netko riješiti naše upregnuti pamet koja ne nedostaje

Poduzetnici skeptični, rast očekuju tek 2015. Od svih europskih regija, hrvatski poduzetnici jedini su iskazali veći pesimizam u odnosu na prošlogodišnje istraživanje

Reforme su povećale razinu gospodarskih sloboda u Hrvatskoj

Od svih europskih regija, hrvatski poduzetnici jedini su iskazali veći pesimizam u odnosu na prošlogodišnje istraživanje. Dok u regiji rast prodaje očekuje 60 posto tvrtki, a u Zapadnoj Europi njih preko 80 posto, u Hrvatskoj takva očekivanja ima tek 21 posto poduzetnika. Čak 91 posto hrvatskih poduzetnika, najviše od svih europskih regija, očekuje provođenje intenzivnih mjera restrukturiranja, no vidljiv je pozitivan pomak u razmišljanju, pa njih čak 61 posto ističe važnost holističkog pristupa restrukturiranju.

ske. Dok direktori u najrazvijenijim zemljama Europe već sljedeće godine očekuju rast, naši očekuju stagnaciju, a većina ih ne vjeruje u bolje poslovanje prije 2015. Još prošle godine velika većina poduzetnika strahovala je od nove kreditne krize, no nedostatak kapitala više ne ističu kao problem. Tvrtke su sada uglavnom zadovoljne vlastitom likvidnošću, a sljedeće godine očekuju i njeno dodatno poboljšanje.

Vrijeme je za promjenu Razloge za skepsu domaćih poduzetnika možemo naći i u tome što, pokazalo je istraživanje, još ne prepoznaju potencijal zajedničkog europskog tržišta, pa rast i dalje traže na domaćem ili regionalnom gospodarskom prostoru. Hrvatske tvrtke očito se boje ambicioznijih iskoraka, no Vladimir Preveden, izvršni partner u Roland Bergeru, upozorava da je vrijeme za pro-

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

rvatski poduzetnici i dalje su među najmanje optimističnima u Europi, pokazalo je osmo godišnje istraživanje konzultantske kuće Roland Berger, u kojem je sudjelovalo više od 500 direktora i članova uprava iz cijele Europe od čega njih 75 iz Hrvat-

mjenu načina razmišljanja jer poslovnih prilika ima i izvan domaćeg i regionalnog tržišta. “Na tržišta u nastajanju može se ući, primjerice, kroz atraktivne tržišne niše u najmnogoljudnijim svjetskim gradovima. Od poslovnih turbulencija možemo se braniti fleksibilnijom i jednostavnijom operativnom strukturom, dok za rast na tržištu treba ponuditi neku novu, jedinstvenu vrijednost, najbolje na temelju inovativnih proizvoda i usluga”, ističe Preveden. Dobra je vijest iz istraživanja Roland Bergera da su reforme provedene u procesu pridruživanja EU-u povećale razinu gospodarskih sloboda u Hrvatskoj, pa su one danas iznad svjetskog prosjeka, a zaostatak za najrazvijenijim europskim zemljama je manji. Gotovo polovina anketiranih poduzetnika ipak smatra da će se konkurentnost Hrvatske u europskom kontekstu u sljedeće tri godine pogoršati, po čemu su znatno pesimističniji od kolega u Srednjoj i Istočnoj Europi.

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

očevši 2002. godine, Neos nije nastao u prvom valu hrvatskih IT tvrtki. Ali, od tada pa do danas proveo je zavidnu količinu projekata kod srednjih i velikih korisnika u Hrvatskoj, široj regiji i Europi. Time se etablirao kao jedan od ozbiljnih IT igrača. Dražen Marković, komercijalni direktor Neosa, kaže nam kako od svojega osnutka tvrtka kontinuirano raste po broju zaposlenih, prometu, dobiti. Trenutačno je u njoj zaposleno tride-

Ne znam koliko su udruživanja realno provediva u praksi, svi vlasnici su ljudi sa svojim vizijama setak osoba, uglavnom mladih, kvalitetnih kadrova, s iskustvom, ali ima i onih koji su u Neos došli izravno s fakulteta. Glavna područja djelatnosti Neosa su poslovna inteligencija (BI), razvoj specifičnih rješenja (Custom development – Enterprise Java stack) i konzultantske usluge iz tih područja na poslovnoj i tehnološkoj razini. Svi zaposleni posjeduju osobne stručne certifikate raznih profila, što je i jedan od uvjeta za napredovanje u Neosu.

S kojim se problemima susrećete u poslovanju? - Teško je to ukratko reći a da ne ispadne kao standardna jadikovka o poslovanju u Hrvatskoj. Država je okvir koji bi poduzetnicima trebao omogućiti kvalitetno poslovanje i rast, i za to naplatiti svoj trošak. Znači prilagoditi zakonske okvire, ponašanje, dnevnu praksu na način koji omogućava što efikasnije i lakše poslovanje. Riječ ‘država’ koristim kolokvijalno za cijelu razinu državne i lokalne uprave, javnih službi... To znači da bi i država trebala biti efikasna. Na žalost, to nije tako. Naša država uglavnom smatra da smo mi tu zbog nje, da zadovoljimo njene potrebe, a ne da je ona tu zbog nas. Dok se taj stav ne promijeni na svim razinama državnih službenika, čast iznimkama, bit će teško napraviti kvalitetnije pomake. Što bi po vašem mišljenju trebalo učiniti? - Mislim da bi država trebala prestati gledati na IT kao usluge. Na žalost, država kao da uopće ne razumije postojanje nematerijalne proizvodnje. Hrvatski IT je u stvari vrlo konkurentan izvozni proizvod, bilo da izvozimo IT proizvode ili usluge. Pri tome zapošljavamo mlade visokoobrazovane stručnjake koji su često kvalitetniji od strane konkurencije. Umjesto da se sa stranim

tvrtkama natječemo za poslove i tržište, u praksi se puno više borimo s domaćom državnom administracijom, šumom propisa i drugim preprekama koje nam troše vrijeme i energiju. Neki jednostavan recept za New Deal nemam – mislim da su neizbježni ozbiljni rezovi, ali isto tako štednja sama nije rješenje, moraju se pronaći provedivi i uspješni modeli poticanja poduzetničke klime. Država mora pokrenuti proizvodnju i izvoz, male i srednje tvrtke koje tradicionalno

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3801, 4. studenoga 2013.

Deal nemam – mislim da su neizbježni ozbiljni rezovi, ali isto tako štednja sama nije divi i uspješni modeli poticanja poduzetničke klime. ” Dražen Marković, komercijalni direktor Neosa

azov usporiti, a ne odigrati nak na domaću IT industriju koju smatram jednom od najspremnijih industrijskih grana za EU. Samo će trebati probleme (i zahtijevati to od politike) prema onome da trebamo uzeti sami stvari u svoje ruke, zasukati rukave i

nose široki val zapošljavanja i napretka. Država bi trebala pomoći, primjerice, našoj IT industriji da bude jedan od pokretača promjena, zapošljava-

nja, izvoza... Nije li bolje potaknuti izvoz znanja i pameti, umjesto izvoza stručnjaka? Čak možemo ići u smjeru izvoza školova-

nja, tj. možemo biti akademski centar Europe. I to može biti izvozni proizvod, samo treba biti inovativan i nametnuti se na tržištu.

Dosta rano smo shvatili da moramo izaći iz hrvatskih okvira Možete li ocijeniti hrvatsko tržište? - Vrlo smo zadovoljni postignutim u ovih desetak godina poslovanja, no uvijek se teži boljem i većem. Tako radimo na jačanju kvalitete usluga i proizvoda, te širenju prisutnosti na tržištu. Bez lažne skromnosti, mogu reći da smo jedna od najkvalitetnijih tvrtki u našem području poslovanja na Oracle tehnološkoj platformi. Naravno, postoje druge vodeće tvrtke sličnih djelatnosti, no one uglavnom pokrivaju druge tehnološke platforme. Kad je riječ o rastu, dosta rano smo shvatili da moramo izaći iz hrvatskih okvira. Koliko god nam je draže (i lakše) poslovati u Hrvatskoj, svjesni smo da organski možemo rasti širenjem na stranim tržištima. Ne znam kako zvuči ako kažem da domaće IT tržište još nije dovoljno zrelo – vrijeme za IT podršku operativnom i strateškom upravljanju tek dolazi. Naravno, tu postoje ogromne razlike, ne generaliziram situaciju.

Otkud ideja i odluka za pokretanje baš ovog posla? - Nas trojica – Mario Mrljić, direktor razvoja, Davorin Capan, izvršni direktor i ja - nekako smo skupa kliknuli u viđenju budućnosti, i 2002. godine izašli iz etablirane hrvatske IT tvrtke. Nije bilo lako napustiti sigurnu plaću i krenuti u nesigurne vode poduzetništva, ali to nam se činilo kao mogućnost da radimo ono što volimo na način za koji smo smatrali da je ispravan. Sva trojica smo različite i specifične osobe, što uglavnom pridonosi kvaliteti i dinamici poslovnih aktivnosti i odluka. Naravno, kada smo počinjali, nije bilo ni nagovještaja krize, ili bolje rečeno novih uvjeta poslovanja kakvi su sada, no i to smo iskoristili kao poticaj i proboj u nove tehnologije, tržišta... Mogućnosti se stalno otvaraju, često je veći izazov usporiti, sagledati situaciju i onda trijezno odlučiti, a ne odigrati na prvu loptu. Posla ima puno, treba ostati oprezan i rasti na temelju realnih procjena. Kakav vam je odnos s konkurencijom? - S nekim IT tvrtkama imamo prijateljski odnos, s ostalima mislim da je dosta korektan. Kao tvrtka se bavimo određenim segmentima i ne ulazimo u druga IT područja, pa smo do-

sta komplementarni i često surađujemo s drugim IT tvrtkama. Mislim da slovimo kao tvrtka koja vrlo profesionalno i uvijek uspješno završava preuzete poslove. Tako da će se taj trend sigurno nasta-

Hrvatski IT je vrlo konkurentan izvozni proizvod, bilo da izvozimo IT proizvode ili usluge viti. Smatramo da se moramo tako postaviti i zbog konkurencije koja nam je došla na vrata ulaskom Hrvatske na jedinstveno europsko tržište. Posebice se to odnosi na naše velike tvrtke, kao i tvrtke sa stranim principalima koje imaju uhodane dobavljače u matičnim kompanijama. Što očekujete od nedavnog ulaska Hrvatske u EU? - Naše poslovanje je vrlo dinamično, i vjerojatno će postati još dinamičnije otvaranjem novih mogućnosti nakon ulaska u EU. I klijenti će biti sigurniji u poslovanje s nama, tako da nedavni ulazak u EU vidim dosta pozitivnim za nas i većinu hrvatskih IT tvrtki. Ne znam hoće li doći do većeg okrupnjivanja hrvatskih IT tvrtki, bilo stranim akvizicijama ili vlastitim udruživanjem. Bilo je takvih nagovještaja, no problem je to što je naše

tržište premalo i tvrtke realno nisu dovoljno velike za dokapitalizaciju, čast iznimkama. Ne znam koliko su udruživanja realno provediva u praksi, svi vlasnici su ljudi sa svojim vizijama, koje je u takvom slučaju potrebno pomiriti. Negativna posljedica je sigurno trend odlaska hrvatskih IT stručnjaka u Zapadnu Europu. To zahvaća i druge struke, uz IT su trenutno aktualni liječnici i medicinsko osoblje. Ako se taj trend nastavi, a nažalost postoje naznake za to, Hrvatska će morati pronaći način kako riješiti probleme koji iz toga proizlaze. S obzirom na demografske trendove, svi bismo se morali zabrinuti ako se počnemo pretvarati u pokretnu traku za proizvodnju i izvoz stručnjaka. No, mislim da će ulazak u EU dugoročno imati vrlo pozitivan učinak na domaću IT industriju koju smatram jednom od najspremnijih industrijskih grana za EU. Većina nas je bila prisiljena raditi vani, i već se susrela i uspješno prilagodila uvjetima takvog poslovanja. Samo će trebati promijeniti naš mentalitet: iz onoga da će netko riješiti naše probleme (i zahtijevati to od politike) prema onome da trebamo uzeti sami stvari u svoje ruke, zasukati rukave i upregnuti pamet koja ne nedostaje, kako bismo kao zajednica imali benefite od takvog poduzetničkog duha.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3801, 4. studenoga 2013.

“ U svim mjerama jako je važan kontinuitet i stabilnost. Znači, ne tražimo to samo od ove vlade, već od svih vlada koje vode ekonomiju. ” Darinko Bago, predsjednik udruge Hrvatski izvoznici

Hrvatski izvoznici

Izvoz počinje kod kuće Poduzeća traže bolje uvjete poslovanja da bi se mogla ravnopravnije nositi s međunarodnom konkurencijom. Promjena tečaja kune i jeftiniji izvori financiranja također su u vrhu izvozničkih prioriteta. Izvoznici traže i jaču ulogu države u identificiranju i potpori proizvodima koji imaju veći potencijal na međunarodnim tržištima Igor Vukić vukic@privredni.hr

amo će nas izvoz izvesti iz krize, kaže Darinko Bago, predsjednik udruge Hrvatski izvoznici. Ovaj put se s njim slaže i ministar financija Slavko Linić. “Nisu u pravu ekonomisti koji misle da će rast doći od povećanja osobne potrošnje. Investicije i izvoz glavni su put do gospodarskog rasta”, rekao je Linić na prošlotjednom skupu Hrvatskih izvoznika posvećenom ekonomskoj politici Republike Hrvatske i očekivanjima u 2014. godini. Iako se roba prodaje u drugim zemljama, izvoz zapravo počinje kod kuće, poručili su Hrvatski izvoznici. Proveli su anketu u kojoj su pitali velike i male izvozne tvrtke kako popraviti izvozne rezultate. Na pr-

Stabilnija situacija bit će tek kad ostvarimo gospodarski rast veći od dva posto, ističe ministar Linić vom mjestu u gotovo 25 posto odgovora je – konkurentnost. Poduzeća traže bolje uvjete poslovanja da bi se mogla ravnopravnije nositi s međunarodnom konkurencijom. Darinko Bago je pohvalio Vladu da je napravila veliku stvar dokapitalizacijom Hrvatske banke za obnovu i razvitak sa 1,2 milijarde kuna. HBOR je tako postao snažniji oslo-

nac u poslovima osiguranja izvoza i financiranja izvoznih projekata. Oprezno s državnim jamstvima Promjena tečaja kune i jeftiniji izvori financiranja također su u vrhu izvozničkih prioriteta. Izvoznici traže i jaču ulogu države u identificiranju i potpori proizvodima koji imaju veći potencijal na međunarodnim tržištima. “U svim mjerama jako je važan kontinuitet i stabilnost. Znači, ne tražimo to samo od ove vlade, već od svih vlada koje vode ekonomiju”, naglašava Bago. Izvoznici žele pomoć u afirmaciji kvalitete proizvodnje, žele zaštitu od uvoza robe loše kvalitete te provedbu javnih investicija u kojima bi domaće kompanije mogle steći iskustvo i izvozne reference. Na kraju, izvoznici smatraju da treba provesti i reformu sustava znanosti i obrazovanja jer na posao dolaze sve slabije školovani mladi stručnjaci i radnici. Ministar Linić kaže da će Vlada nastaviti s mjerama rasterećenja

Bago: HGK nam i dalje treba Darinko Bago je u ime Hrvatskih izvoznika izjavio da je HGK potreban tvrtkama koje prodaju svoju robu u inozemstvu. “Komora treba restrukturiranje, ali ne treba zaboraviti da smo se opredijelili za tzv. germanski model komore i zato treba ostati način financiranja kakav je sada”, rekao je Bago, dodajući da ulogu i mjesto HGK-a u sustavu ne treba “prebijati preko koljena”. I ministar Linić je ocijenio da za jači izvoz treba i bolja gospodarska diplomacija. U podršci izvoznim naporima značajno mjesto treba imati i Komora, rekao je Linić. gospodarstva i opterećenja potrošnje. Da nije odbijeno uvođenje poreza za nekretnine, doprinos za zdravstvo već bi bio smanjen za dodatna četiri postotna boda. Bilo bi to i novo olakšanje za poslodavce jer bi smanjilo cijenu rada. Linić objašnjava da mnoge promjene nailaze na velike otpore. “Uzmite samo za primjer poduzeće Dalekovod. Svi su se vjerovnici nagodili oko potraživanja, a onda je sud zaustavio tu nagodbu”, naglasio je Linić, rekavši kako je zbog toga Dalekovod izgubio četiri već dogovorena posla. U jeku pregovora o potra-

živanjima, komercijalne banke povukle su svoja jamstva za druge poslove koje je obavljao Dalekovod. “Morali smo brzo uvesti jamstvo HBOR-a i time spasiti te poslove. Srećom da je Dalekovod uspio odraditi svoje obveze pa jamstvo nije trebalo aktivirati. Ali to nije normalna situacija, ne treba državna banka davati takva jamstva”, kaže Linić. No državi istodobno ne treba vlasništvo nad komercijalnom bankom kakva je Hrvatska poštanska banka. Njena privatizacija, prodaja Croatia osiguranja i koncesija za autoceste samo

će ublažiti problem javnog duga. “Stabilnija situacija bit će tek kad ostvarimo gospodarski rast veći od dva posto”, ističe Linić. Još dvije godine, smatra ministar, Hrvatska neće moći popraviti ni kreditni rejting. Poboljšati ulagačku klimu O stabilizaciji javnih finacija u siječnju će se voditi razgovori s predstavnicima Europske komisije. Ako ne budu zadovoljni predloženim mjerama za smanjenje deficita, morat ćemo još rezati, najavljuje Linić. Iako mnogi kritiziraju skupu državu, javna

potrošnja ublažila je pad BDP-a, ocjenjuje Boris Cota, predsjednik Savjeta za gospodarstvo predsjednika Republike. S obzirom na mali manevarski prostor monetarne i fiskalne politike, prilagodba stanju na tržištu mogla bi se voditi tzv. internom devalvacijom. To bi u okviru rezanja troškova značilo i smanjenje plaća. Taj je postupak, međutim, teško provesti zbog političkih ograničenja, a Cota kaže da ni ekonomski učinci nisu previše veliki. Pokazao je to na primjeru drugih zemalja EU-a, poput Španjolske. Bolji smjer bio bi razvoj proizvoda veće složenosti, koje je lakše prodati na međunarodnom tržištu. Uvjet za to je privlačenje investicija, a radi toga treba značajno poboljšati ulagačku klimu. Ante Babić, ekonomski savjetnik Hrvatskih izvoznika, smatra da će izvoznim rezultatima u srednjem roku pomoći oporavak zemalja koje su glavni hrvatski izvozni partner. “Španjolska je objavila da je izašla iz krize i sada očekujemo objavu iz Italije”, kaže Babić, podsjećajući da hrvatske tvrtke dvije trećine robe izvoze u ostatak EU-a, a najviše u Italiju, Njemačku, Austriju, Sloveniju... Nove prilike mogle bi se otvoriti i u Rusiji te posebice u Turskoj koja se sve više približava Europskoj uniji. Zbog veličine i stupnja razvoja, Turska bi u idućim godinama mogla biti značajno tržište za hrvatske tvrtke, ocijenio je Babić.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3801, 4. studenoga 2013.

( već 100 zgrada

Južna Koreja želi ulagati u Hrvatsku

Luke kao korejski ulaz na EU tržište

određeno za energetsku obnovu

Sjednica hrvatske vlade

Za energetsku obnovu zgrada 400 milijuna kuna APN će raspisivati natječaje za izvođače radova, koji će morati osigurati smanjenje potrošnje energije od 150 kilovatsati godišnje po četvornom metru zgrade koju obnavljaju elektrane bit će 1,91 kuna (za elektranu snage do 10 kW). Za integrirane sunčane elektrane od 10 do 30 kW bit će 1,70 kuna, a za one od 30 do 300 kilovata, plaćat će se 1,54 kune. Za hidroelektrane u rasponu od 300 kW do dva megavata poticajna cijena je od 1,07 do 0,88 kuna. Elektrane na biomasu dobivat će 1,3 kune (do 300 kilovata), a većim od dva megavata i geotermalnim elektranama pripadat će 1,2 kune. Prihvaćen je i Konačni prijedlog zakona o lea-

Igor Vukić vukic@privredni.hr

iduće dvije godine energetski će se obnoviti oko 200 javnih zgrada, a ukupno će se u tom procesu uložiti oko 400 milijuna kuna, objavljeno je na prošlotjednoj sjednici Vlade. Program će voditi Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), uz podršku Fonda za okoliš i energetsku učinkovitost, najavila je ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš. APN će raspisivati natječaje za izvođače radova, koji će morati osigurati smanjenje potrošnje energije od 150 kilovatsati godišnje po četvornom metru zgrade koju obnavljaju. Nakon što obave posao, radove poput obnove fasade, ugradnje novog sustava grijanja i hlađenja i slične intervencije, zgradu će pregledati neovisno poduzeće za energetsko certificiranje. Fond za zaštitu okoliša dat će za taj program 40 posto potrebnog novca ili oko 160 milijuna kuna. Zgrada koja se obnavlja, odnosno, institucije koje je koriste, moraju sudjelovati sa 10 posto potrebnog novca, dok će se ostatak od 50 posto namaknuti kreditima poslovnih banaka. Ministrica graditeljstva kaže da je već pregledano i određeno prvih 100 zgrada koje će ući u projekt energetske obnove. Smanjivanjem njihovih troškova

za energiju, smanjit će se i ukupna hrvatska emisija ugljičnog dioksida za 20.500 tona, dok će građevinske tvrtke dobiti novo tržište. Proširenje tržišta u idućoj godini mogu očekivati i investitori u elektrane na sunčevu energiju. Prema riječima ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka kvota za sunčane elektrane proširuje se za 12 megavata. Ali oni ulagači koji ne ispune potpisani ugovor u godinu dana izgubit će pravo na investiciju i morat će svoje mjesto prepusti-

ti sljedećima s liste čekanja. Vrdoljak je rekao da je za ovu godinu bila planirana gradnja sunčanih elektrana od ukupno 25 megavata, no do kraja listopada na elektroenergetsku mrežu priključeno je samo osam megavata. “Nismo zadovoljni s ukupnim tempom realizacije ovih investicija”, ocijenio je Vrdoljak. Dobit leasinga 140 milijuna kuna Prema novom tarifnom sustavu, poticajna cijena za kilovatsat električne energije iz sunčane

Novi direktori ARZ-a i HŽ Carga Na zatvorenoj sjednici Vlada je odlučila predložiti razrješenje dosadašnjih članova uprava Autoceste Rijeka Zagreb i HŽ Carga. Umjesto dosadašnjeg predsjednika Uprave ARZ-a Željka Denone predloženo je imenovanje Josipa Šale. Predložen je opoziv predsjednika Uprave HŽ Carga Ivana Leškovića i članova Uprave Vlade Hanžeka i Zlatka Martića. Za novog predsjednika Uprave Vlada je skupštini HŽ Carga predložila Danijela Krakića. Ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić poručio je da od nove uprave HŽ Carga očekuje da brže otpusti 1500 radnika i provede druge rezove, kako tvrtka ne bi otišla u stečaj.

Leasing društva će moći ponovo iznajmljivati brodove i automobile koji su im vraćeni singu. U Hrvatskoj djeluje 25 društava za leasing, s imovinom vrijednom 22 milijarde kuna. Riječ je o značajnoj djelatnost koja godišnje ostvaruje 140 milijuna kuna dobiti, naglasio je ministar financija Slavko Linić. Novi zakon omogućit će, između ostalog, leasing društvima da ponovo iznajmljuju brodove i automobile koji su im vraćeni jer korisnici zbog krize nisu mogli podmirivati ugovorene rate. Vlada je dala negativno mišljenje na godišnji izvještaj o radu Hrvatskog olimpijskog odbora i zatražila provođenje snažnijeg nadzora nad financijskim poslovima te institucije.

Južna Koreja, sedmi najveći svjetski izvoznik, zainteresirana je za ulaganja u Hrvatsku. Međutim, kako bi veliki hrvatski deficit robne razmjene, koja iznosi 137 milijuna dolara, s tom zemljom bio manji, moraju se riješiti određene prepreke. Jedna od njih je Ugovor o slobodnoj trgovini (Free Trade Agreement - FTA) koji Koreja ima s Europskom unijom. Joško Klisović, zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova, kaže kako Hrvatska mora biti uključena u taj ugovor. “Kada je Koreja potpisivala ugovor s državama Europske unije, Hrvatska još nije bila punopravna članica EU-a”, istaknuo je na 2. korejskohrvatskom poslovnom forumu dodavši kako tome prethodi određeni postupak pa se tek onda može FTA proširiti i na Hrvatsku. Na ovom forumu, koji su organizirali Veleposlanstvo Republike Ko-

reje i Korean Business Center u Zagrebu u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova, Hrvatska je tamošnjoj poslovnoj zajednici predstavljena na više načina. Ponajprije, naglašeno je kako ona Koreji može biti ulazna točka na EU tržište. Pritom veliku važnost mogu imati hrvatske luke, ali i poslovne zone u njihovoj blizini. Korejskim tvrtkama predstavljeni su energetski, infrastrukturni i prometni projekti, novi uvjeti poslovanja u Hrvatskoj, kao i napori koje ulaže Vlada u poboljšanje ulagačke klime. I korejski turisti pokazuju rast zanimanja za Hrvatsku: 2012. posjetilo nas je njih gotovo 47.000 ili 41 posto više nego u 2011. godini. (B.O.)

Jačanje suradnje s NSPA agencijom

Doznajte koji su NSPA NATO natječaji otvoreni

Na inicijativu Stalnog predstavništva Hrvatske pri NATO-u generalni direktor NATO Support Agency (NSPA) Mike Lyden odlučio je 12. studenoga održati seminar u hrvatskom ministarstvu gospodarstva, kako bi se hrvatske gospodarske subjekte potaknulo na jačanje poslovne suradnje s NSPA agencijom. Na seminaru će biti riječi o tome na koji način gospodarski subjekti

mogu saznati koji su otvoreni NSPA - NATO natječaji. Seminar će se održati na teme: registracija tvrtki u NSPA bazi podataka o dobavljačima, objašnjenje postupka NSPA nabave, priprema ponude dobavljača te informacija o vrstama i području NSPA nabava. NSPA je otvorena i za ostale teme iz područja njene djelatnosti za koje su zainteresirani hrvatski gospodarstvenici. Namjera seminara je postići interakciju između predavača i sudionika seminara, pa se tako nakon seminara otvara mogućnost održavanja kratkih bilateralnih sastanaka sa zainteresiranim tvrtkama. (S.P.)

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3801, 4. studenoga 2013.

( 130 tvrtki posluje

( 8547 zaposlenih

u hrvatskoj kožarsko-prerađivačkoj industriji

čini 3,88% ukupno zaposlenih u prerađivačkoj industriji

Stanje i perspektive kožarsko-prerađivačke industrije

Klasterizacija i nova strategija: pozicioniranje na europskom Od ukupnog broja tvrtki u ovoj branši, 122 su male, sedam ih je srednjih i tek jedna velika. No, samo one koje su prepoznale brendirane proizvode. Na njih otpada veći dio od ukupnih 251,77 milijuna eura ostvarenih izvozom Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

rvatska kožarsko-prerađivačka industrija ima dugu tradiciju, a u svijetu kožarstva i obućarstva priznata je kao tradicionalno kvalitetan proizvođač. Pritom su značajniji naručitelji poslova klijenti s tržišta Europske unije. Iako joj trenutačno ne cvjetaju ruže, ta industrija zaslužuje dobro mjesto u gospodarstvu. Osim toga, upravo kožarsko-obućarska industrija ima dobru perspektivu jer se 80 posto prihoda ostvaruje izvozom na europska i svjetska trži-

Kroz male privatne tvrtke oživljava proizvodnja kožne konfekcije i galanterijskih proizvoda šta. Posebice su perspektivne tehnološke tvrtke s proizvodnjom za specijalnu namjenu, rekla je Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore na prošlotjednom prvom regionalnom skupu pod nazivom Stanje i perspektive kožarsko-prerađivačke industrije. Komunikacija unutar HGK-a, povezivanje s ostalim gospodarskim granama i stvaranje klastera kožarsko-prerađivačke industrije može pridonijeti konkurentnosti te industrije. Važno je i obrazovanje te stručno

osposobljavanje radnika, pri čemu značajnu ulogu ima zagrebački Tekstilno-tehnološki fakultet, dok se kožarski i obućarski moduli obrazovanja prema bolonjskom procesu održavaju u Varaždinu. “HGK također radi na obrazovanju poduzetnika što otvara nove mogućnosti, a perspektivnim tvrtkama možemo nazvati one tvrtke koje ulažu u nove tehnologije. Zato je od važnosti iskoristiti natječaje kojima se potiče razvitak tvrtki. Te natječaje objavljuju resorna ministarstva”, istaknula je potpredsjednica HGKa. Ujedno je pozvala gospodarstvenike da u što većoj mjeri koriste komorski Centar za Europsku uniju te Centar za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj kako bi im stručnjaci iz tih centara pomogli u spajanju s poslovnim partnerima i plasiranju proizvoda na inozemna tržišta. EU ipak dočekali nepripremljeni O važnosti klasterizacije govorio je Božidar Ledinko, predsjednik Hrvatskog društva kožara i obućara, koji je rekao kako prilikom spajanja u klastere treba sagledati ukupno stanje u kožarsko-obućarskoj industriji te kakve su mogućnosti njenog razvitka. Ulaskom Hrvatske u EU, veliki dio gospodarstva ostao je nepripremljen za mnoge izazove i pritisak europske konkurencije, pa su zato potrebni napori za

pozicioniranje na europskom tržištu, istaknuo je Ledinko. Dodao je kako je nužno redefinirati strategiju razvoja kožarskoobućarske industrije u novim tržišnim uvjetima te se povezati s ostalim tvrtkama u regiji. Zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić te pomoćnik ministra poduzetništva i obrta Vjekoslav Rakamarić također su potvrdili važnost klasterizacije jer ona znači napredak u razvi-

tku kožarsko-obućarske industrije. Osim toga, dodali su kako bez realnog sektora i novog proizvoda neće biti rasta BDPa. “Tržište EU-a otvoreno nam je sa 500 milijuna korisnika, a Hrvatska ima znanja i iskustva i može biti konkurentna. No, potrebno je smanjiti vrijeme za rješavanje pitanja vezanih uz javnu nabavu čiji je prosjek sada 56 dana, a često traje i do 140 dana. Valja naglasiti i da je pokrenut operativni program

financiranja opreme vrijedan 120 milijuna kuna”, istaknuo je Leverić. U hrvatskoj kožarskoprerađivačkoj industriji posluje 130 tvrtki sa 8547 zaposlenih, što je 3,88 posto ukupno zaposlenih u prerađivačkoj industriji. Zanimljivo je kako u toj industriji radi pretežito ženska radna snaga koja čini 80 posto zaposlenih. Od ukupnog broja tvrtki u toj branši, njih 122 su male, sedam ih je srednjih i jedna velika.

Uvoz/izvoz u 2012. IZVOZ Zemlja

UVOZ

Vrijednost (USD) Udio (ukupno)

Zemlja

Vrijednost (USD)

Udio (Ukupno)

120.485.824

33,34%

ITALIJA

59.229.711

16,39%

AUSTRIJA

26.672.697

7,38%

VIJETNAM

22.029.160

6,09%

NJEMAČKA

17.888.056

4,95%

NJEMAČKA

69.189.634

19,41%

KINA

AUSTRIJA

54.744.016

15,36%

SLOVENIJA

50.213.710

14,09%

ITALIJA

38.994.196

10,94%

BiH

28.051.373

7,87%

Izvor: Sektor za industriju HGK

Najznačajniji proizvodi kožarsko-prerađivačke industrije u Hrvatskoj su štavljena i obrađena koža, obuća i njeni dijelovi, torbe i ručne torbice. Štavljenjem i obradom kože bavi se 48, a proizvodnjom obuće 82 tvrtke. U protekloj je godini kožarsko-obućarska industrija činila 1,84 posto ukupnih prihoda prerađivačke industrije, podaci su Sektora za industriju HGK-a. Lani tri milijarde kuna prihoda Promatrajući statističke podatke, vidljivo je kako je 2012. ostvareno tri milijarde kuna prihoda u kožarsko-prerađivačkoj industriji. Izvoz je iznosio 251,77 milijuna eura što je 2,92 posto od ukupnog udjela u prerađivačkoj industriji. Udio izvoza u ukupnom prihodu tog

www.privredni.hr Broj 3801, 4. studenoga 2013.

( 80% radne snage

Kožarsko-prerađivačka industrija u svijetu

čine žene s najnižim plaćama u industriji

ključ za tržištu svjetske trendove uspjele su napraviti iskorak i imaju vlastite

Deset najvećih u 2012. 1. 2.

BOXMARK LEATHER d.o.o. Trnovec HAIX OBUĆA d.o.o. Mala Subotica

IVANČICA d.d. Ivanec

INKOP OBUĆA d.o.o Poznanovec

PSUNJ d.d. Rešetari

KROKO INTERNACIONAL d.o.o. Zagreb

PAUL GREEN d.o.o. Prelog

BOROVO - kožna obuća d.o.o. Vukovar

MIDAL d.o.o. Varaždin

10.

GALKO d.o.o. Mali Bukovec

Izvor: Sektor za industriju HGK

sektora lani je iznosio 81 posto. Upravo je kožarsko-obućarska industrija radno intenzivna i izvozno orijentirana, i to prema tržištu EU-a. No, za izvoz se rade uglavnom doradni poslovi. S obzirom na to da i kožarsko-prerađivačka industrija prolazi kri-

zu, prošle i 2011. godine bilježile su se niže stope proizvodnje. Indeks volumena proizvodnje u osam mjeseci ove godine iznosio je 92,8. Govoreći o broju zaposlenih u kožarsko-prerađivačkoj industriji prema županijama, Augustin Torbarina, zamjenik direktorice Sektora za industriju HGK-a, rekao je kako je najveći broj zaposlenih u Varaždinskih županiji, i to 5459, a potom u Međimurskoj, 1137. Postoje i određene negativnosti u toj industrijskoj grani, a jedna od njih je i to što radnice imaju najniže plaće u cijeloj prerađivačkoj industriji. Otegotna je okolnost i to što u toj grani vlada nepovoljna kvalifikacijska i demografska struktura što znači da je 82 posto nisko kvalificirane ženske radne snage s prosjekom godina iznad 45. Poslodavci traže interventne mjere Kako bi se pomoglo razvitku kožarsko-prerađivačke industrije, predstavnici poslodavaca traže interventne mjere za očuvanje zaposlenosti i stabilizacije likvidnosti sektora, mobilizaciju proizvodnih resursa te poticanje izvoza. U drugoj fazi u planu je dugoročno usmjeravanje tržišnog repozicioniranja tj. usmjeravanje prema tržišnim nišama veće dodane vrijednosti. Torbarina je rekao kako je u tijeku izrada Industrijske strategije od 2014. do 2020. čiji je glavni strateški cilj po-

ticanje gospodarskog rasta i konkurentnosti sektora tekstila, kože i obuće kroz istraživanje, tehnološki razvoj, primjenu inovacija i novih tehnologija te povećanje priljeva investicija. Unatoč teškoćama koje prate kožarsko-obućarsku

Lani je kožarskoobućarska industrija ostvarila 1,84 posto ukupnih prihoda prerađivačke industrije industriju u prelasku na tržišno gospodarstvo, ipak su uočeni neki pozitivni pomaci i promjene u proizvodnji. Posebice se to odnosi na one tvrtke koje s proizvodima s vlastitom markom pronalaze svoje mjesto na tržištu. Kako je rečeno na regionalnom skupu kožara i obućara, tvrtke koje su prepoznale svjetske trendove u toj djelatnosti, napravile su iskorak, podignule konkurentnost te proizvode vlastite brendirane proizvode. U Europi postoji potražnja za specijaliziranom obućom, primjerice za sport i rekreaciju, što je, zbog blizine tog tržišta i mogućnosti brže isporuke, prednost za naše proizvođače. Kroz male privatne tvrtke oživljava proizvodnja kožne konfekcije i galanterijskih proizvoda, uglavnom po narudžbi za poznate kupce. Pritom se radi na razvoju i prepoznatljivosti vlastitog modnog brenda.

Potrošači traže nove varijacije i stilove Kina je najveći svjetski proizvođač obuće, a u toj se zemlji proizvode 13,3 milijarde pari obuće ili 63 posto od ukupne proizvodnje obuće. Azijske zemlje zauzimaju šest od sedam prvih mjesta u proizvodnji obuće

svijetu je kožarsko-obućarska industrija vrlo značajna, pa tako vrijednost svjetskog tržišta obuće iznosi 185,2 milijarde eura. Proizvodnja obuće u svijetu prvi put je 2010. premašila brojku od 20 milijardi pari, da bi se u 2012. stabilizirala na 21 milijardi pari. Proizvodnja obuće pretežito je koncentrirana u Aziji gdje se proizvodi 87 posto ukupne svjetske proizvodnje, dok se u EU-u proizvodi samo četiri posto. Kina je najveći proizvođač obuće u svijetu. U njoj se, naime, proizvode 13,3 milijarde pari obuće što je 63 posto ukupne proizvodnje. Slijedi Indija gdje se proizvodi 2,19 milijardi pari obuće (udio od 10,4 posto), dok je treći Brazil sa 864 milijuna pari obuće (udio od 4,1 posto). Azijske zemlje zauzimaju šest od sedam prvih mjesta u proizvodnji obuće. Zanimljivo je kako se među top 10 prošle godine uvrstila Turska. Ekološki prihvatljiva obuća U zadnje dvije godine došlo je do značajnije promjene u potrošnji obuće. Tako je primjerice potrošnja obuće u SAD-u i u ze-

mljama EU-a znatno pala, a kao razlog mnogi stručnjaci navode financijsku i gospodarsku krizu. Osim toga, troškovi proizvodnje kožne obuće značajno su porasli. U EU-u oni iznose 42 američka dolara po paru obuće, a u Aziji 30 dolara. Stručnjaci predviđaju daljnji rast cijene kožne obuće koja se svrstava u luksuzne proizvode.

Stručnjaci predviđaju daljnji rast cijene kožne obuće koja se svrstava u luksuzne proizvode Prema podacima Eurostata, europska kožarsko-prerađivačka industrija okuplja 24.000 poduzeća s oko 400.000 zaposlenika, dok ukupna vrijednost proizvodnje obuće od kože premašuje 31 milijardu eura. Prioritet kod kupnje obuće ima vrijednost za novac, a potrošači sve više traže obuću i kožne predmete u novim varijacijama i stilovima. Traži se i eko moda, a povećana je i internetska prodaja. Zato treba povećati

ponudu obuće od prirodnih i eko materijala. Potrebna je i prikladna obuća za starije osobe koje traže udobnost, ali prate i modu. Ako se sve to bude ispoštovalo, stručnjaci predviđaju kako će proizvodnja obuće 2018. dosegnuti 211,5 milijardi dolara. I susjedne zemlje u problemima I kožarsko-prerađivačka industrija u Sloveniji ima problema, a Boštjan Novak iz zavoda IRCUO ističe kako svakih pet godina s tržišta nestane stotinjak malih i velikih poduzeća iz te industrije. Kao neke od razloga Novak navodi preskupu radnu snagu i nedostatno ulaganje u vlastiti razvoj te promociju. U Srbiji je, pak, proizvodnja obuće sa 13,7 milijuna pari od prije desetak godina lani smanjena na 3,5 milijuna pari, istaknula je Vesna Vasiljević, tajnica Udruženja industrije, tekstila, odjeće, kože i obuće Privredne komore Srbije. Dodala je kako je u sedam mjeseci ove godine iz te zemlje izvezeno obuće u vrijednosti od 150 milijuna dolara, a uvezeno u vrijednosti od 116 milijuna dolara. (S.P.)

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3801, 4. studenoga 2013.

( 1,1 mlrd kn

vrijednost 13 ugovorenih projekata

( 1,03 mlrd kn

vrijednost šest prijavljenih projekata

Kako ide javno-privatno partnerstvo?

Milijardu kuna ugovoreno, još milijardu prijavljeno JPP ima niz prednosti. Nema kašnjenja u izgradnji, niža je cijena, manji rizik od nekvalitetne gradnje i naknadnih radova, svi troškovi investicijskog i tekućeg održavanja uključeni su u cijenu najma, a o održavanju zgrade brine se privatni partner koji je za to stručan izgradnja hitnog prijama Opće bolnice Varaždin te izgradnja ili dogradnja još nekoliko školskih i sportskih objekata. U Varaždinskoj županiji smatraju da nema boljeg modela od JPP-a za izgradnju škola, bez obzira na financijsku situaciju. Jedina mrlja u varaždinskoj priči o JPP-u je privatni partner, Meteor Grupa, koja je otišla u stečaj, a njezinom vlasniku Dušku Paripoviću sudi se zbog malverzacija s POS stanovima.

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

ako se o javnom-privatnom partnerstvu govori već godinama, u registru ugovora koji vodi Agencija za javno-privatno partnerstvo nalazi se samo 13 projekata, od čega je 12 uvedeno u registar tijekom 2011. godine, a samo jedan 2012. Ukupna vrijednost 13 projekata je 1,1 milijardu kuna, od čega gotovo polovinu čini najveći projekt, sportsko-rekreacijski kompleks Lora u Splitu. Riječ je zapravo o Spaladium Areni, projektu teškom 504 milijuna kuna, za koji privatni

Spaladium Arena nesumnjivo je loš primjer JPP-a, iz kojega se može puno naučiti partner, tvrtka Sportski grad TPN (konzorcij Konstruktora, IGH i Dalekovoda) od Grada Splita naplaćuje zakupninu od 3,07 milijuna kuna mjesečno. Ugovor je sklopljen 2007. na 30 godina, ali je ubrzo pokazao kakve zamke može skrivati model JPP-a. Dvorana kapaciteta 12.000 mjesta pokazala se prevelikom za stvarne potrebe Splita, uglavnom je zjapila prazna, tvrtke članice konzorcija zapale su u financijske teškoće, potom i u predstečajnu nagodbu, pa je sada nejasno

kome Grad Split treba što plaćati. Spaladium Arena nesumnjivo je loš primjer JPP-a, iz kojega se može puno naučiti. Ali ima i dobrih. Stabilni troškovi Najviše JPP projekata dosad je provela Varaždinska županija koja je od 2005. do 2009. godine po tom modelu izgradila 22 školske zgrade i 10 sport-

skih dvorana te obnovila Županijsku palaču. U JPP su ušli, ističu u Varaždinskoj županiji, tek nakon analize ovlaštenih vještaka kojom je utvrđeno da bi tijekom 30 godina, u slučaju klasične izgradnje, bilo utrošeno znatno više novca nego ovim modelom. Kroz JPP je u školstvo Varaždinske županije uloženo 300 milijuna kuna te je osigu-

rano dodatnih 41.000 četvornih metara korisnog prostora u osnovnim i srednjim školama. Stabilizirani su troškovi poslovanja, omogućen je razvoj dvoranskih sportova, a općine i gradovi dobili su dvorane za manifestacije i rekreaciju. Zbog toga Varaždinska županija ide u nove JPP projekte, a prvi bi trebali biti dogradnja zgrade kirurgije i

Niz prednosti Na JPP izrazito pozitivno gledaju i u Koprivnici, koja je zajedno s Koprivničko-križevačkom županijom provela projekt gimnazije i sportske dvorane, vrijedan 75 milijuna kuna, s tvrtkom Tehnika kao privatnim partnerom. Gimnazija se koristi od 2007. godine, a ugovor je zaključen na 25 godina, uz mjesečni najam od 700.000 kuna bez PDVa. Za pročelnicu gradskog Odjela za izgradnju grada i upravljanje imovinom Jasnu Golu-

Zagreb gradi garažu, ostali škole Sukladno Zakonu o javno-privatnom partnerstvu, Agencija je odobrila još četiri projekta JPP-a: rekonstrukciju i dogradnju psihijatrijske bolnice u Popovači, izgradnju novog terminala Zračne luke Zagreb, Trga pravde u Zagrebu te Doma za starije i nemoćne osobe u Čabru. Za još šest projekata vrijednih ukupno 1,03 milijarde kuna prijavljena je namjera provedbe JPP projekta. Grad Zagreb planira

podzemnu garažu Savska-KačićevaKlaićeva, vrijednu 350 milijuna kuna, a Dubrovnik dogradnju dviju škola za 102 milijuna kuna. Varaždinska županija će dograditi devet škola za ukupno 170 milijuna kuna, a Istarska županija i Grad Poreč četiri škole za 145 milijuna kuna. Hrvatski državni arhiv traži privatnog partnera za izgradnju spremišta i radnih prostora u Kerestincu, vrijednih 138 milijuna kuna, a

Hrvatski povijesni muzej za pretvaranje stare tvornice duhana u Zagrebu u muzejski prostor, procijenjene vrijednosti 126 milijuna kuna.

bić, JPP ima niz prednosti. Nema kašnjenja u izgradnji jer javni sektor plaća tek od početka korištenja objekta, pa je izvođač radova stimuliran da gradi brzo i efikasno. Manji je rizik od nekvalitetne gradnje i naknadnih radova, jer sve takve troškove snosi privatni partner, što ga motivira da koristi kvalitetne materijale. Rizik raspoloživosti prostora također snosi privatni partner, a svi troškovi investicijskog i tekućeg održavanja uključeni su u cijenu najma. JPP omogućuje i nižu cijenu izgradnje, jer privatni partner ne ostvaruje prihod samo u izgradnji, već i kroz održavanje. O održavanju zgrade brine privatni partner koji je za to stručan, što je daleko učinkovitije od tradicionalnog modela gdje o održavanju brine, na primjer, ravnatelj škole. Zbog svih tih prednosti, Grad Koprivnica je 23. listopada 2013. pokrenuo novi projekt izgradnje prema modelu JPP-a, zajedno s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta. Projekt Koprivnica - škole obuhvaća rekonstrukciju i dogradnju umjetničke škole i zgrade sinagoge, rekonstrukciju osnovne škole Đuro Ester s izgradnjom dvorane te izgradnju nove osnovne škole za 560 učenika. Grad Koprivnica će svakako, zaključuje Jasna Golubić, primjenu JPP modela razmatrati i u sljedećim gradskim projektima.

enterprise europe

info

Broj 95, 4. studenoga 2013.

B2B@SASOfair 2013

Nove potpore za vinare Nacionalni program pomoći sektoru vina u razdoblju od 2014. do 2018. godine predviđa tri mjere korištenja tzv. vinske omotnice koje će služiti vinarima i vinogradarima za financiranje njihovih djelatnosti. Vinska omotnica iznosi 11,8 milijuna eura godišnje, a vinari i vinogradari će je moći koristiti kroz mjere restrukturiranja i konverzije vinograda koje podrazumijevaju ulaganja u obnovu postojećih površina zasađenih vinogradima. Potpore su namijenjene i investiranju vinarije i marketingu vina te unapređenju postojećih imanja, podruma i opreme. Moguće je zatražiti i potpore za promociju na tržištima trećih zemalja. Svi korisnici mjera moraju biti upisani u Vinogradarski registar te ispunjavati ostale uvjete propisane pravilnicima o njihovoj provedbi. Iznosi potpora su različiti, od minimalno 3000 eura do maksimalnog iznosa od 1,5 milijuna eura po projektu. Prema planu provedbe mjera iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina, natječaji za sve tri navedne mjere raspisat će se tijekom 2014. godine.

Poslovni susreti za regiju i svijet

Tijekom sajma SASO u Splitu održano je više od 150 bilateralnih sastanaka 125 tvrtki iz Kameruna, Švedske, Slovačke, Njemačke, Mađarske i zemalja regije Velik interes tvrtki za internacionalizaciju poslovanja vladao je u Splitu na 4. međunarodnim gospodarskim susretima B2B@SASOfair 2013 - Doing business in the new EU member state u okviru sajma SASO. Program je započeo riječima dobrodošlice za predstavnike 125 domaćih i stranih tvrtki koje je uputio Roko Andričević ispred Sveučilišta u Splitu, Goran Zeković iz Poslovno-inovacijske agencije Republike Hrvatske – BICRO, Katja Buličić ispred Hrvatske gospodarske komoreŽK Split, potom Vicencije Biuk ispred Splitsko-dalmatinske županije te Nikola Balić iz Ureda za transfer tehnologije

Sveučilišta u Splitu. U Split su ove godine došli predstavnici tvrtki iz Kameruna, Švedske, Slovačke, Njemačke, Mađarske te naše regije koji su s hrvatskim tvrtkama ostvarili više od 150 bilateralnih sastanaka. Uvidjeli su prednosti unaprijed organiziranih sastanaka koji omogućuju poduzetnicima i istraživačkim grupama da u 15-minutnim sastancima jedanna-jedan razmijene iskustva s tvrtkama, predstave svoje proizvode i usluge te saznaju je li moguća i kakva je suradnja potrebna. Za ovaj način povezivanja poduzetnika zaslužna je Europska poduzetnička mreža koja broji više od 600 partnerskih organizacija iz 54 zemlje. Od 2008. godine, kada je Mreža počela

s radom, do danas ostvareno je više od 14.000 partnerskih suradnji kroz komercijalnu suradnju, transfer tehnologije i suradnju na istraživačkim projektima. Uspjeh ovogodišnjih susreta potvrdile su brojne pokrenute poslovne suradnje, novi poduzetnički projekti ali i partnerstva u prijavama EU projekata, stoga ne čudi činjenica da ovo događanje raste, pobuđuje interes tvrtki i pretvara se u svojevrsnu tradiciju. Sudjelovao je i velik broj znanstvenika i istraživačkih grupa koje su prepoznale važnost i korisnost B2B susreta za promociju ekspertiza i vještina koje se mogu ponuditi tvrtkama.

enterprise europe 20 godina Maastrichtskog ugovora

Traži se nova velika ideja

Dvadeset godina nakon potpisivanja Maastrichtskog ugovora koji je doveo do eura, Europska unija traži načine kako bi približila svoje članice i pomogla svojim žiteljima u izlasku iz krize. Još uvijek nema velike ideje oko koje bi se okupile sve zemlje članice Maastrichtski ugovor stupio je na snagu 1. studenoga 1993. godine i obvezao zemlje članice na ambiciozan program tješnje političke i ekonomske suradnje, koordinirane u Bruxellesu, a njen najveći rezultat je uvođenje zajedničke valute - eura 1999. godine. Taj veliki korak naprijed prema monetarnoj uniji bio je puno veći od svih događanja prije toga, no analitičari upozoravaju kako taj korak nije dovršen jer nije osiguran mehanizam koji bi omogućio da svi prate pravila ponašanja u njoj. Prema kriterijima iz tog ugovora postavljeni su limiti za nacionalne deficite proračuna - razlika između prihoda i rashoda državne potrošnje - na razinu od tri posto domaćeg bruto proizvoda, a ukupan

Antieuropski stavovi jačaju i u zemljama pokretačima Unije poput Francuske dug države ne bi smio biti veći od 60 posto BDP-a. No nažalost, pravila nisu shvaćena dovoljno ozbiljno jer su ih i najveće zemlje - Francuska i Njemačka - prekršile. U vrijeme razbuktavanja svjetske financijske krize krajem 2007. godine mnoge zemlje članice nakupile su velike dugove, a njihova isplata je nekoliko godina kasnije dovela do toga da čak 25 od 27 zemalja članica nije zadovoljavalo kriterije koje su si same nametnule potpisom tog ugovora. Europski lideri sada pokušavaju popraviti štetu, pa će 17 - a uskoro i 18 - zemalja članica eurozone prihvatiti okvir ponašanja s kaznama i nagradama kako bi se ovaj put pravila poštovala. Analitičar Daniel Gros iz Centra za Europske političke studije, gledajući unatrag pregovore o Maastrichtskom ugovoru, procjenjuje kako tada nije bilo dovoljno volje vlada da se donesu teške odluke koje su se kasnije pokazale nužnima. Uspoređujući tu generaciju lidera s generalima koji se bave prošlim ratovima umjesto mirovnim pregovorima, Gros kaže kako se ugovor pisao u strahu od borbe s

inflacijom, a nije predvidio sistemske probleme s bankama. “Maastrichtski ugovor nije pripremio Europu za velike izazove financijske stabilnosti na vrhuncu krize”, kaže Gros. Nicolas Veron iz Think tanka iz Instituta Bruegel smatra kako su u to vrijeme mnogi promatrači upozoravali na ludi plan jedinstvene valute bez potpune ekonomske, političke i bankarske unije koja je nužna da bi sve funkcioniralo. Nedostatak te temeljne potpore svakoj valuti doveo je do toga da kada su banke kolabirale, zaprijetile su padu cijelog sustava i odvođenju cijele eurozone u duboku recesiju. Vlade su bile prisiljene prihvatiti teške rezove vlastitih proračuna. Kao odgovor na to stanje europski lideri su se pokušali boriti s krizom u trku, improvizirajući reforme kako bi Europu vratili na pravi put, ističe Jean-Dominique Giuliani iz Fonda Schuman. Unatoč neuspjesima, Giuliani smatra da je ovaj ugovor još uvijek jedina velika stvar koju si je Europska unija postavila kao zadatak. “Od tada se ništa veliko nije dogodilo”, ocjenjuje Giuliani. No činenice govore kako Europska unija ipak ne stoji na mjestu. Prihvatila je u svoje okrilje mnoge bivše komunističke države istočnog bloka i traži svoju ulogu i glas na globalnoj sceni, no to nije dovoljno jako da osnaži vjeru u EU kao zajednički projekt. Kriza nas je koštala više od novca kojim smo je platili - oštra rezanja troškova dovela su do toga da su

mnogi prestali vjerovati u zajedničku europsku ideju. Pad je doveo do toga da su mnogi javno uskratili svoju podršku Bruxellesu i mnoge zemlje se sve više protive prenošenju nacionalnih odluka u ime koordinacije pravila na europskoj razini.

Neki oblik europskog poreza i reforme zdravstva uz centraliziranu upravu koja bi je učinila funkcionalnom čini se dalekom mogućnošću za koju je potreban legitimitet koji bi dali svi članovi ovog demokratskog društva. Za bivšeg prvog čovjeka Središnje europske banke Jean-

Neke od članica, poput Velike Britanije, pričaju čak i o uskraćivanju ovlasti danih Europskoj uniji, a antieuropski stavovi jačaju i u zemljama pokretačima Unije poput Francuske, pokazuju ankete pred europske izbore iduće godine. Sadašnji lideri se suočavaju sa strahovima da će se vlade i europske institucije naći pred još većim pritiskom euroskeptika, procjenjuje analitičar Centra za europske politike Janis Emmanouilidis. “Niz je stranaka protivnika Unije kojima raste potpora u najmanje devet europskih država. Danas ne postoje transnacionalne poruke zašto bi europski problemi, čije će rješavanje poduprijeti konkretni prijedlozi uredbi, bili dobro prihvaćeni među svim dionicima društva”, ističe Emmanouilidis. Bivši francuski predsjednik i jedna od ključnih figura u stvaranju eura Valery Giscard d’Estaing dodaje kako nema više neke velike ideje koja bi pokretala Europsku uniju. “Predlažem da to bude izgradnja Europe kao ekonomske sile ravnopravne Sjedinjenim Američkim Državama i Kini”, kaže Giscard d’Estaing.

Maastrichtski ugovor nije pripremio Europu za velike izazove financijske stabilnosti na vrhuncu krize Claude Tricheta to znači integraciju koja zahtijeva jačanje za sada limitirane snage Europskog parlamenta. Veća demokratska podrška jedini je način da popusti pat pozicija u kojoj eurokritičari trenutno drže Uniju. Za ostvarenje toga potreban nam je novi i snažniji europski ugovor.

www.een.hr

4. studenoga 2013.

2 3

Godišnja konferencija EEN-a

Instrument za poticanje rasta i razvoja Europska poduzetnička mreža je jedan od ključnih instrumenata strategije Europske unije kojim se potiče rast i razvoj malih i srednjih poduzeća, rečeno je na godišnjoj konferenciji održanoj u Litvi Godišnja konferencija Enterprisea Europe Network (Europske poduzetničke mreže) je najveći događaj u Mreži jer predstavlja platformu za sve partnere, dužnosnike EU-a, kao i za male i srednje poduzetnike da razmijene svoja iskustva i znanja o politikama, novim metodama i tehnologijama te načinu rada u Mreži.

najviše zaslužan privatni sektor, odnosno mali i srednji poduzetnici. “Naši su poduzetnici potaknuli izvoz i povezali se s drugim partnerima u zemljama EU-a i to zahvaljujući Europskoj poduzetničkoj mreži koja im je olakšala put na nova tržišta”, istaknuo je Trečiokas. Joanna Drake, direktorica Opće uprave za poduzetništvo i industriju u Europskoj komisiji, kaže kako je EEN jedan od ključnih instrumenta strategije EU-a za poticanje rasta malih tvrtki i otvaranje novih radnih mjesta, što je i razlog za daljnje financiranje Mreže kroz novi program Unije - COSME, u razdoblju 2015.-2020.

Ovo događanje svake godine okupi oko 800 sudionika, a održava se krajem godine u zemlji koja predsjedava Europskom unijom. Tako je ove godine domaćin konferencije bio Vilnius, glavni i najveći grad Litve. Grad vrlo bogate arhitekture raznih stilova i s nešto više od 500.000 stanovnika ugostio je članove Mreže iz četrdesetak zemalja, a konferenciju su organizirali Europska komisija i Komora Vilnius za trgovinu, industriju i obrt. Konferenciju je otvorio Vaclovas Kontrauskas, predsjednik Komore Vilnius, koji je u svom govoru ukazao na važnost EEN-a za jačanje i razvitak poduzetničke klime u Europi koja je posljednjih godina na klimavim nogama.

“Unatoč jakim udarcima krize poduzetnici pronalaze partnere za daljnje poslovanje zahvaljujući EEN-u koji je uspio povezati mnoge tvrtke iz raznih dijelova Europe”, kaže Kontrauskas. Na kraju obraćanja zaključio je kako još mnogo truda

treba uložiti u promociju Mreže kako bi se uključila u sve dijelove poduzetništva. Prisutnima se obratio i zamjenik ministra gospodarstva Republike Litve Kęstutis Trečiokas koji se osvrnuo na dobar gospodarski oporavak zemlje za koji je po-

Na skupu je obrađeno niz ključnih tema u segmentu rada i djelovanja Europske poduzetničke mreže, a naglasak je stavljen na networking odnosno bolje upoznavanje i povezivanje članova ali i korisnika Mreže. U okviru konferencije razrađene su teme kao što su internacionalizacija, partnerstva izvan EU-a, suradnja s institucijama na lokalnoj razini kroz bilateralne poslovne razgovore, okrugle stolove, viking tables i panele za sučeljavanje. (V.T.)

U finalu Moje prilike 24 projekta Natječaj Moja prilika, koji je Zagrebačka banka raspisala s ciljem potpore projektima koji nude inovativni pristup poslovanju, danas ulazi u drugu fazu objavom najuspješnijih inovativnih i kreativnih projekata. Ovaj natječaj, u sklopu krovnog projekta Moj Zaba Start, privukao je velik broj startup tvrtki, obrtnika, inovatora i malih poduzetnika te su do kraja roka prijava, 15. rujna, zaprimljene 194 prijave. Najbrojniji su projekti iz novih tehnologija i proizvodnje, no mnogi vrijedni koncepti stigli su iz područja obrazovanja, zdravstva i poljoprivrede. Natječaj Moja prilika Zagrebačka banka provodi zajedno s partnerima BICROom, Bruketom i Žinićem, FER-om, Gingernetom, HAMAG Investom, In-

stitutom za inovacije, Sense Consultingom, Udrugom inovatora Hrvatske i ZŠEM-om čiji su predstavnici članovi povjerenstva koje je odabralo finaliste rukovodeći se kriterijima inovativnosti predloženog projekta, kreativnosti, njegove opravdanosti, tržišnog potencijala te održivosti. Finalisti se nalaze u konkurenciji za tri potpore od kojih svaka iznosi 100.000 kuna (u bruto iznosu). U drugom krugu natječaja Moja prilika 24 projektna tima proći će edukacije u organizaciji ZŠEM-a i Zagrebačke banke, dok će posebno predavanje o inovativnom marketingu održati Goran Vlašić s Instituta za inovacije. Bit će organizirana interaktivna radionica s uspješnim hrvatskim tvrtkama i podu-

zetnicima: Aliger Ars – Aleksandra Dojčinović, Biovitalis – Ivana Zagorec Kolednjak, Business Media Group - Sandra Mihelčić, Cerovski – Siniša Cerovski, Competo (Torte i to) – Martina Bračić, Make-up studio Simona - Simona Antonović, Mobilna informatika – Marko Kovač, Nenad Sovilj, Ops Vallum Klub (restoran Rougemarin) – Marin Medak, Pet minuta – Luka Abrus, Pontus Campus (Chillout hostel) – Goran Osredečki, Systemcom – Damir Vuk i Ulola – Andrea Maceljski. Finalistima će biti omogućeno sudjelovanje na Startup Weekendu u organizaciji ZŠEM-a. Nakon završenih priprema, finalisti će svoje projekte prezentirati pred povjerenstvom koje će odlučiti o dobitnicima potpora. Dobitnici potpora bit će objavljeni 5. prosinca.

enterprise europe CIP-EIP Eko inovacije

Greenvest: Home Edition

Zagreb dobio prvi ugljično neutralni sajam Tijekom trodnevnog događanja posjetitelji su se mogli pobliže upoznati s uslugama, proizvodima i tehnologijama iz područja energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora, reciklaže, zelene gradnje i prijevoza U zagrebačkom Arena centru sredinom listopada održan je prvi hrvatski green-tech i green-lifestyle sajam Greenvest: Home Edition. Na tome prvome “ugljično neutralnome” sajmu u nas i regiji, koji je obišao i Mihael Zmajlović, ministar zaštite okoliša i prirode, izlagalo je oko 50 tvrtki iz sektora zelenog gospodarstva. Tako su se tijekom trodnevnog događanja, čiji su generalni organizatori Savez za energetiku Zagreba i tvrtka Energo Media Servis, posjetitelji mogli pobliže upoznati s uslugama, proizvodima i tehnologijama iz područja eko poljoprivrede, energetske učinkovitosti, inteligentne energije, obnovljivih izvora, reciklaže, zaštite okoliša, zelene gradnje i prijevoza. Prigodom otvorenja sajma tvrtki Energo Media Servis uručen je certifikat ISO 9001:2008. Ova hrvatska tvrtka prva je na razini Europske unije uspostavila i primjenjuje sustav upravljanja kvalitete za Pružanje usluge integriranih rješenja i platformi za popularizaciju, rast, razvoj i konkurentnost zelenog gospodarstva te konzaltinga na području financiranja zelenih investicijskih projekata na domaćoj i međunarodnoj razini. K tomu, nalazi se na drugom mjestu Hrvatskog kvocijenata inovativnosti (HKI) za 2012. u kategoriji malih tvrtki. Drugog dana sajma održana je jednodnevna konferencija Greenvest: Hrvatsko

zeleno gospodarstvo u 2014. godini, na kojoj su organizatori poslovnom sektoru i drugoj zainteresiranoj javnosti pružili informacije o Nacionalnom akcijskom planu za obnovljive izvore energije, Zako-

Zeleni razvoj temelj je novih gospodarskih kretanja Europske unije, kaže Tomislav Marjanović nu o obnovljivim izvorima energije i drugim povezanim podzakonskim aktima. Također, doznali su informacije o planovima i mjerama za daljnji razvoj projekata OIE i energetske učinkovitosti te održive gradnje. A poseban naglasak pak stavljen je na buduće izvore financiranja takvih projekata iz domaćih i europskih izvora. Povećanje konkurentnosti “Zeleni razvoj temelj je novih gospodarskih kretanja Europske unije i drugih ra-

zvijenih zemalja svijeta. Sve veći broj gospodarskih subjekata svoje poslovanje preusmjerava ili ustrojava prema nekim od navedenih djelatnosti kako bi postali održiviji te povećali svoju konkurentnost na domaćem i međunarodnom tržištu. Takav pristup istraživanjima, razvoju i proizvodnji postaje sve traženiji i među krajnjim potrošačima. Upravo zato je nastupilo vrijeme da i u Hrvatskoj predstavimo zelene usluge, proizvode i tehnologije krajnjim potrošačima”, istaknuo je Tomislav Marjanović, direktor Greenvesta. Valja naglasiti kako će tvrtka Energo Media Servis tijekom 2014. godine održati ukupno tri sajma. Tako će se u proljeće održati Greenvest: Build - sajam održive arhitekture, gradnje i uređenja, te u jesen Greenvest: Home Edition. Osim toga, u ljeto iduće godine po prvi put će se održati All Energy Expo - specijalizirani sajam energetike, tržišta energije, elektrostrojarstva, industrijske automatizacije, elektronike, računalnih i inteligentnih sustava. Inače, uz generalne organizatore, ovo događanje suorganizirala je Hrvatska gospodarska komora - Europska poduzetnička mreža u Hrvatskoj, a pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatske Ive Josipovića, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva zaštite okoliša i prirode te generalnim supokroviteljstvom gradonačelnika Zagreba Milana Bandića i Gradskog ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj. (B.O.)

Uvođen samo za rasut

Projektom Self Prop Rail priprem željezničkih vozila Čakovec i konz Krajem kolovoza započela je provedba projekta Self Prop Rail – Market introduction of a self-propelled bulk carriage (Uvođenje na tržište samohodnog vagona za rasute terete). Projekt je osmišljen u suradnji Radionice željezničkih vozila Čakovec (vlasnika eko inovativnog rješenja) i Superne (konzultantskog poduzeća koje je pripremilo kompletan projektni prijedlog) kako bi ubrzao i olakšao proces komercijalizacije inovativnog rješenja. Projekt je 2012. godine prijavljen na natječaj CIP-EIP Eco Innovation 2012 te mu je Izvršna agencija za konkurentnost i inovacije iz Bruxellesa odobrila financiranje u konkurenciji od ukupno 284 prijavljenih projekta. Konzorcij se sastoji od pet partnera iz Hrvatske, Srbije i Slovenije. Uz Radionicu željezničkih vozila Čakovec (nositelja projekta) i Supernu, kao partneri na projektu sudjeluju Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Istraživačko-razvojni institut Kirilo Savić iz Beograda, te Altius iz Ptuja. Projekt

Natječaj za b Natječajem se dodjeljuju sredstva potpore po Operativnom programu regionalnih potpora za ulaganje u opremu za 2013. godinu. Korisnici državne potpore po ovom natječaju mogu biti mali, srednji i veliki poduzetnici čije je osnivanje i ustroj propisan Zakonom o trgovačkim društvima te koji su 31. ožujka 2013. ili 30. lipnja 2013. zapošljavali najmanje 20 radnika na poslovima pretežite djelatnosti. Potpore ne mogu dobiti poduzetnici u proizvodnji čelika, brodogradnji, primarnoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda i proizvodnji sintetičkih vlakana. Za ovu namjenu u proračunu je osigurano 120 milijuna kuna. Namjena potpore je osnivanje nove proizvodne djelatnosti, razvoj novih

www.een.hr

4. studenoga 2013.

nje na tržište ohodnog vagona te terete

ma se uvođenje na tržište samohodnog vagona za rasute terete koji su napravile Radionica zultantska tvrtka Superne i rekonstrukciju željezničke infrastrukture. Specifični ciljevi ovog projekta su i smanjiti trošenje resursa (korištenje lokomotiva) u izgradnji i rekonstrukciji željeznica do 20 posto na području implementacije projekta u sljedećih pet godina. Prema procjenama, projektom će se smanjiti i emisija ugljičnog dioksida i emisije drugih zagađivača prilikom izgradnje i rekonstrukcije željeznica do 20 posto u istom razdoblju. Dobiveni podaci o tehničkim i ekološkim performansama samohodnog vagona za rasuti teret koji su temeljeni na testiranjima i analizi životnog ciklusa (LCA) bit će iskorišteni za komercijalizaciju samohodnog vagona za rasuti teret: dva TSI certifikata i pet nacionalnih dozvola (u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Austriji i Mađarskoj), EPD (Environmental product declaration) i patent.

će trajati do kraja kolovoza 2015. godine, a vrijednost mu je 889.386 eura. Od toga polovinu novca sufinancira Europska unija.

Projektom se žele ukloniti prepreke ulasku na tržište samohodnog teretnog vagona kreiranog za resursno učinkovitu izgradnju

Projektom će se izraditi i poslovni i marketinški plan za komercijalizaciju samohodnog vagona za rasuti teret. Projektni tim očekuje da će se za vrijeme trajanja projekta 10 samohodnih vagona prodati na tržištu Jugoistočne Europe.

4 5

Biznis baza 2013

Nacionalna agencija za regionalni razvoj u suradnji s Beogradskim sajmom organizira 12. međunarodni sajam poduzetništva Biznis baza 2013 koji će se održati od 27. do 29. studenoga 2013. godine u hali I. Beogradskog sajma u Beogradu. Nacionalna agencija za regionalni razvoj, Europska poduzetnička mreža i Privredna komora Srbije organiziraju međunarodne poslovne susrete u okviru sajma u srijedu, 27. studenoga u hali I. Beogradskog sajma. Sektori koji će biti zastupljeni na međunarodnim poslovnim susretima su: • građevinska industrija i materijali • drvna industrija • elektroindustrija i materijali • metalna industrija • strojarska industrija • obnovljivi izvori energije • reciklaža. Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno. Prijaviti se može na internet stranici http://bb2013.talkb2b.net. Više informacija za potencijalne izlagače na međunarodnom sajmu Biznis baza 2013 možete pronaći na web stranici događaja: http://biznisbaza.narr.gov.rs. Više podataka na Srđan Milivojević, Nacionalna agencija za regionalni razvoj, +381 11 2060826, srdjan.milivojevic@narr.gov.rs i Marko Kovačević, Privredna komora Srbije, +381 11 3300 928, marko.kovacevic@pks.rs.

bespovratna sredstva za opremu proizvoda i materijala, proizvodnih procesa, temeljne promjene sveukupnog proizvodnog procesa postojeće poslovne djelatnosti, značajnog poboljšanja i modernizacije već postojećeg proizvoda, proizvodnog procesa ili usluge s višom dodanom vrijednosti te proširenje već postojeće poslovne djelatnosti. Prihvatljiva ulaganja su u strojeve i opremu za proizvodnju koji se moraju koristiti isključivo u poslovnoj djelatnosti koja prima regionalnu potporu i na lokaciji primatelja potpore, moraju se smatrati imovinom s mogućnošću otpisa (amortizirajuća imovina), moraju biti kupljeni od trećih strana po tržišnim uvjetima, te moraju biti uključeni u imovinu poduzetnika odnosno iskazati se u bilanci stanja poslovne djelatno-

sti primatelja regionalne potpore najmanje pet godina (odnosno tri godine u slučaju malih i srednjih poduzetnika). U slučaju velikih poduzetnika troškovi ulaganja smatraju se opravdanim do gornje granice od 40 posto ukupnih opravdanih troškova ulaganja za projekt ulaganja, srednjih poduzetnika do 50 posto, a malih poduzetnika do 60 posto.

podnositeljem prijave za dodjelu sredstava potpore. Poduzetnik mora dokazati da ima dostatne izvore financiranja za provođenje prijavljenog projekta.

Potporu će dobiti oni koji budu imali održiv model projekta te sposobnost investitora da provede investiciju.

Potpore se dodjeljuju za projekte koji će započeti nakon odobrenja potpore s rokom završetka najkasnije do 30. lipnja iduće godine. Opravdani troškovi priznavat će se samo za buduća ulaganja na temelju priloženih kopija ponuda/predračuna s datumom ne starijim od datuma objave natječaja.

Potpora po pojedinom poduzetniku ne može biti veća od tri milijuna kuna, bez obzira na visinu opravdanih troškova, a ponude, predračuni ili ugovori ne smiju biti od dobavljača ili izvođača koji je povezan s

Na natječaj se može prijaviti isključivo putem online aplikacije dostupne na stranici Ministarstva gospodarstva: www.mingo.hr. Rok za podnošenje prijava na natječaj istječe 5. studenoga.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI

Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu.

Inženjerske usluge Communauté d’agglomération du Sud, Le Tampon Cedex, Francuska, traži nabavu inženjerskih usluga. Natječaj je otvoren do 7. studenoga, a prijave na francuskom jeziku se predaju na Communauté d’agglomération du Sud, 379 rue Hubert Delisle –BP 437, Contact point(s): Direction des affaires juridiques et de la commande publique, For the attention of: M. le président, 97838 Le Tampon Cedex, France. Više podataka o nadmetanju na https:// casud.achatpublic.com. Servis i održavanje mjernih aparata Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar traži uslugu održavanja i servisiranja mjernih i testnih aparata. Natječaj je otvoren do 6. studenoga, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar 33392005961, Mirogojska cesta 16, Contact point(s): Služba za zaštitu okoliša i zdravstve-

nu ekologiju, For the attention of: Jasenka Šabarić, dipl.san.ing., 10000 Zagreb, jasenka.sabaric@stampar.hr. Više podataka o nadmetanju na https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/Dokument PodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2 013%2fS+002-0080575.

Električna energija KD Vodovod i kanalizacija Rijeka traži nabavu električne energije. Natječaj je otvoren do 2. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na KD Vodovod i kanalizacija Rijeka, 80805858278, Dolac 14, Contact point(s): Odjel postupaka javne nabave, For the attention of: Željka Bobić, oec., 51000 Rijeka, javna.nabava@kdvik-rijeka.hr. Više podataka o nadmetanju na https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/Dokument PodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2 013%2fS+005-0088252. Vatrogasna vozila Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine traži nabavu vatrogasnih vozila. Natječaj je otvoren do 6. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Hrvatske autoceste održavanje

i naplata cestarine d.o.o., 62942134377, Širolina 4, Contact point(s): Odjel za nabavu, For the attention of: Ivica Križanić, 10000 Zagreb, Croatia, ivica.krizanic@ hac-onc.hr. Više podataka na https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/Dokument PodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2 013%2fS+002-0088865. Usluge prijevoza Brodsko-posavska županija traži nabavu usluga prijevoza cestom. Natječaj je otvoren do 4. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Brodskoposavska županija, 27400987949, Petra Krešimira IV. br.1, Contact point(s): Ured za javne nabave, For the attention of: Dubravka Knežević, 35000 Slavonski Brod, dknezevic@bpz.hr. Više podataka o nadmetanju na https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/Dokument PodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2 013%2fS+002-0089005. Gorivo Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije traži nabavu goriva. Natječaj je otvoren do 4. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na

Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije, 62349405673, Mirka Crkvenca 1, Contact point(s): Odsjek nabave, For the attention of: Fikret Bolić, 49000 Krapina, fikret.bolic-dzkzz@hi.tcom.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDok umenta=2013%2fS+002-0089029. Lijekovi

Klinički bolnički centar Zagreb traži nabavu lijekova. Natječaj je otvoren do 14. studenoga, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Klinički bolnički centar Zagreb, 46377257342, Šalata 2, Contact point(s): Sektor za provođenje postupaka javne nabave, For the attention of: Vesna Žiger, oec. Renata Szabo, upr. pravnik, 10000 Zagreb; Croatia, vziger@ kbc-zagreb. hr, rszabo@kbc-zagreb.hr. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

Solarne elektrane, fotonaponski moduli (20110823011) Njemačka tvrtka koja pruža portfelj servisnih usluga za solarne elektrane, fotonaponske module i komponente nudi usluge prijevoza i logistike, kao i usluge podugovaranja potencijalnim partnerima. Poseban fokus je na testnom centru tvrtke s modernim modulima za dijagnoze velikog kapaciteta. Halal prehrambeni proizvodi (BOIT20130924001) Talijanski veletrgovac prehrambenim proizvodima, uglavnom certificiranih halal certifikatom, traži uvoznike, veletrgovce i distributere, kupce i trgovačke posrednike za prodaju visokokvalitetnih prehrambenih proizvoda proizvedenih

na Sardiniji. Tvrtka uglavnom prodaje halal proizvode, ali može iste te proizvode prodati i bez halal certifikata.

Konzultantske usluge (BOHU20130827001) Mađarska konzultantska tvrtka specijalizirana za računovodstvene usluge, zastupanje stranih tvrtki u Mađarskoj, savjetovanje u poslovnom upravljanju i upravljanju u odnosima s kupcima nudi svoje usluge, a otvorena je za zajedničko ulaganje s tvrtkama koje žele proizvoditi u Mađarskoj. Sportska odjeća (BOES20130920002) Španjolski dizajner, proizvođač i distributer sportske odjeće traži strane agente i distributere. Proizvodi su napravljeni od posebnih tkanina i dobro se prilagođavaju tijelu, brzo se suše i ne zadržavaju znoj. Sva odjeća je jedinstvenog dizajna. Tvrtka se bavi proizvodnjom majica, kratkih/ dugih hlača, suknji, jakni, kapa, rukavica, kupaćih kostima i tajica. Reciklažni centar (20130227038 BR) Francuska tvrtka specijalizirana za rasklapanje motornih olupina i obnovu recikliranog materijala traži investitore i/ili partnere za zajedničko ulaganje. Tvrtka uvozi/izvozi korištene rezervne dijelove,

te trguje korištenim/polovnim vozilima. Planiraju izgraditi reciklažni centar specijaliziran za obnovu materijala iz olupina i rabljenih vozila poštujući EU-ove ekološke standarde.

Posebna oprema za osobe s invaliditetom (20121120048 BR) Britanska tvrtka koja prodaje opremu za njegu osoba s invaliditetom, uključujući dizalice za uspon stepenicama/za sjedenje, traži proizvođače koji mogu proizvesti proizvode prema njihovim specifikacijama. Tvrtka također nudi distribuciju opreme za uspon stepenicama za osobe s invaliditetom u inozemnim tvrtkama koje se bave proizvodnjom u ovom sektoru. Distribucija sportske opreme na području Slovačke (BRSK20130920001) Slovačka tvrtka, koja se bavi prodajom i distribucijom sportske opreme, kao i opreme za aktivnosti na otvorenom i turističke aktivnosti, traži proizvođače spomenute opreme. Tvrtka je zainteresirana za uspostavu zastupstva ili ekskluzivnu distribuciju robe u Slovačkoj i/ili Češkoj. Distribucija alkoholnih proizvoda na području Francuske (BRFR20130829003) Francuska tvrtka, specijalizirana za međunarodnu trgovinu, nudi usluge distri-

bucije te traži partnere koji žele proširiti svoju distribucijsku mrežu. Osnovna djelatnost je prodaja raznih proizvoda široke potrošnje kroz više prodajnih kanala koristeći najnovije tehnologije, kao što je mtrgovina. Tvrtka traži tvrtke koje nude potrošačke proizvode u kategoriji alkohol (vino, šampanjac, rakija, liker).

Energetski učinkovita gradnja (BOIT20130917002) Talijanska tvrtka traži partnere za zajedničko ulaganje, recipročnu proizvodnju i podugovaranje na području integriranih sustava, obnovljivih izvora energije i energetski učinkovitih sustava u graditeljstvu. Proizvodnja namještaja (BOBA20130913001) Bosanska tvrtka koja se bavi proizvodnjom kuhinjskog, uredskog i školskog namještaja, parketa, bukovih furnira... traži distributere za svoje proizvode. Tvrtka traži partnere koji će osigurati višu razinu prodaje na međunarodnom tržištu. Sustavi za zaštitu od poplave (BOUK20130923002) Britanska tvrtka, proizvođač i trgovac jedinstvenim sustavom za zaštitu od poplava traži distributere u Europi. Tvrtka je također zainteresirana za recipročnu proizvodnju, kao i licenciranje.

www.een.hr

4. studenoga 2013.

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske, medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http:// ec.europa.eu/consumers/dyna/ rapex/rapex_archives_en.cfm.

Dječja kolica, brend Cangaroo, model Hanna, G608. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer sustav zaključavanja preklopnog dijela kolica nije dobro izveden pa postoji mogućnost ozljede djeteta. (slika 4) Ručna lampa, nepoznatog brenda, naziva Auto working lamp, model WJO56. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer nije kvalitetno izrađen, pa lako može doći do električnog udara. (slika 5)

Vatromet, brend Next Generation Fireworks, model Kill Bill, 294, 43F555/105/12. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer nije dovoljno siguran, pa postoji rizik od ozljeda. (Slika 6)

Pištolj za ljepilo, nepoznatog brenda, naziva Hot Melt Glue Gun, model WN-A02. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer je napravljen s loše izoliranim električnim kabelom i nedovoljno čvrstom utičnicom. (slika 7)

Plastična lutka, brend Happy Star, model N°: MPI54678. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer sadrži dietil ftalate koji su zabranjeni REACH regulativom o sigurnosti igračaka. (slika 1) Plastična igračka, brend Gazelo toys, model Z0850-Z0850-12. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer ima male dijelove koji lako mogu otpasti i biti inhalirani ili progutani. (slika 2)

6 7

Staklena boca i čaša, brend Magazin, naziv Flasche Glasbidon - Karaffe Glasdekant, Glass bottle - Serial No: 41806, Glass carafe - Serial No: 41807.

8 Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer može eksplodirati kada se napuni tekućinama koje imaju mjehuriće. (slika 3)

Automobil, VIN brojeva JN1KESY61U0 - od147393 do 147634. Zbog neispravnog senzora ubrzanja moguć je prekid dovoda zraka u motor i njegovo gašenje. (slika 8)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Upite vezane za tehnološke ponude pošaljite na lada.benzon@bicro.hr.

Traži se strateški partner za proizvodnju vrećica klase 2A sa sprejom na ventilu i dva nastavka (Ref: 13 FR 38n0 3RV2) • Francuska farmaceutska tvrtka specijalizirana za alternativne lijekove i fitoterapije razvila je izotonično rješenje za oralnu i nazalnu primjenu. Tvrtka traži partnera koji će biti u stanju proizvesti vrećicu sa sprejom na ventilu i dva nastavka, za nazalnu i oralnu primjenu, za istiskivanje sadržaja iz proizvoda i očuvanje kvalitete te pružanje korisniku mogućnosti korištenja spreja u bilo kojem položaju. Tvrtka je zainteresirana za ugovor o proizvodnji ili komercijalni ugovor s tehničkom podrškom. Poboljšani dizajn senzora za detekciju opterećenja na petu prilikom hoda • Tvrtka za transfer tehnologije povezana s Nizozemskom akademskom bolnicom u potrazi je za tehnologijom koja poboljšava prototip medicinskog uređaja razvijenog za mjerenje maksimalnog opterećenja na petu prilikom hodanja. Trenutni dizajn ne ispunjava nužne kliničke uvjete. Tvrtka traži partnere s iskustvom koji bi pružili potporu za poboljšanje trenutnog dizajna ili dostupne i provjerene tehnologije koje se koriste za mjerenje opterećenja.

Nova tehnologija prebrojavanja u prometu (Ref:TRCZ20130701001) • Mala češka tvrtka je u potrazi za novom tehnologijom prebrojavanja u prometu koja se bazira na praćenju signala mobitela korisnika u prometu (vozači i putnici). Tražena tehnologija koristit će se za analizu prometnih situacija i definiranja čvorišta. Tvrtka je zainteresirana za komercijalni ugovor s tehničkom podrškom. SCI-Cloud: Smart Cloud infrastruktura za e-Znanost (Ref: 12 RO 662C 3RIL) • Tehničko sveučilište iz Rumunjske u potrazi je za partnerima u području ICT-ja. Istraživanje ima za cilj ponuditi učinkovitu podršku za e-Znanost (pouzdanost, mali uvjeti kašnjenja) i budućnost interneta (sve je povezano, učinkovita komunikacija). Traženi partneri uključuju mala i srednja poduzeća te odjele za istraživanja i razvoj u području ICT-ja u EU/međunarodnim programima za istraživanja i razvoj.

Mobilne informacijske usluge za urbana područja (multimodalni javni prijevoz i parking) - podrška za veću mobilnost (Ref: 12 RO 662C 3R9S) • Tehničko sveučilište iz Rumunjske u potrazi je za partnerima u području logistike, prometa i sustava za kontrolu. Cilj istraživanja je integracija različitih teh-

nologija s uključnim alatima za analizu i bežičnu komunikaciju za prijenos i prijem podataka u cilju poboljšanog upravljanja parkirnim mjestima. Traženi partneri za tehničku suradnju, zajedničko istraživanje ili europske/međunarodne programe za istraživanje i razvoj uključuju mala i srednja poduzeća te odjele za istraživanje i razvoj.

Tehnologija za kompozitne proizvode u proizvodnji stolarije, poput vrata i prozora (Ref: 13 PL 64BH 3SQO) • Mikro tvrtka s jugoistoka Poljske u potrazi je za tehnologijom za proizvodnju kompozitnih proizvoda u obliku kompozitnih profila od staklenih vlakana. Dokazana i testirana tražena tehnologija će se koristiti u proizvodnji stolarije, primjerice za vrata i prozore. Određivanje otpornosti na trošenje alata za rezanje u poljoprivrednim strojevima (Ref: 13 DE 0855 3SAM) • Istraživački institut njemačkog Sveučilišta za primijenjene znanosti je dizajnirao metodu za mjerenje i procjenu otpornosti na trošenje različitih alata za rezanje u poljoprivrednim strojevima. Metoda uključuje utvrđivanje otpornosti na trošenje u različitim uvjetima s ciljem usporedbe i optimizacije geometrije noža, materijala i premaza, radi veće učinkovitosti i profitabilnosti.

Istraživači traže industrijske/akademske partnere za razne vrste suradnje. Automatsko sortiranje parketa korištenjem sustava kvalitete pomoću strojnog vida (Ref: 09 PL 63AX 3FXE) • Poljska tvrtka traži tehnološke partnere za razvoj i implementaciju sustava za sortiranje parketnih drvenih blokova koristeći strojni vid kao sustav kvalitete. Tvrtka je proizvođač drvenih podova te nudi parkete i podne daske uz isporuku i postavljanje poda te usluge oslikavanja. Zainteresirana je za sklapanje komercijalnog ugovora s tehničkom podrškom i ugovora o licenciranju.

Povećanje sadržaja mononezasićenih masnih kiselina (MUFA) u svinjskom mesu korištenjem genetskog markera (Ref: 13 ES 252K 3SRG) • Istraživačka grupa iz Katalonije identificirala je genetski marker koji ukazuje na povećanje sadržaja mononezasićenih masnih kiselina (MUFA) u svinjetini. Korištenje predložene tehnologije u svinjskoj industriji omogućuje brzo i precizno određivanje životinja s povećanim MUFA sadržajem koristeći neinvazivnu metodu te provođenje učinkovitijih uzgojnih programa. Istraživači traže industrijske partnere kako bi postigli ugovor o licenciji i/ili tehničku suradnju.

enterprise europe

4. studenoga 2013.

Mission for Growth - Portugal Portugalski konzorcij Europske poduzetničke mreže Portugalinova Net organizator je poslovnih susreta u sklopu posjeta europskog povjerenika za industriju i poduzetništvo Antonija Tajanija Lisabonu 28. i 29. studenoga 2013.

partnerstava na području inovacija između portugalskih i europskih tvrtki (MSP), ali i tvrtki iz drugih zemalja. Poslovni susreti su predviđeni za 29. studenoga, dok je 28. studenoga konferencija koja ima za cilj upoznati europske tvrtke s poslovnim mogućnostima u Portugalu. Na poslovne susrete mogu se prijaviti tvrtke iz sljedećih industrijskih grana: - gospodarenje pomorskim dobrima - zdravstvo

Posjet Portugalu je još jedna u nizu Tajanijevih misija pod nazivom Mission for Growth, a cilj je promocija poslovnih i

- turizam - automobilski dijelovi - dijelovi za aeronautiku - ICT - poljoprivreda i prehrambena industrija - papir i ljepila. Tvrtke se mogu prijaviti putem online prijave na linku www.b2match.eu/ m4g-portugal. Kontakt osoba za sva pitanja je Helena Moura: helena.moura@ iapmei.pt.

WhoHack 2013 Dana 23. i 24. studenoga u prostorima Znanstveno-tehnologijskog parka Sveučilišta u Rijeci – Step Ri održat će se prvi međunarodni WhoHack 2013 organiziran pod pokroviteljstvom Veleposlanstva SAD-a Zagreb i zahvaljujući suradnji s WhoAPI-jem, Netokracijom i drugim partnerima.

WhoHack Hackathon je natjecanje u razvoju mobilnih aplikacija koje traje 20 sati i na koje se mogu prijaviti programeri, dizajneri i kreativci, bez obzira na svoje profesionalne kvalifikacije. Sudjelovanje na događaju je besplatno i sudionici koji dolaze izdaleka imaju pravo na dvije besplatne noći u hostelu.

Svaki tim imat će priliku za predstavljanje rješenja i osvajanje zanimljivih nagrada: 3x iPad mini Wi-Fi 16GB 3x Tablet Samsung Galaxy Tab 3 3x Tablet Vivax TPC-7151 3x Mobile speakers Sonorous Mini speaker 3x USB Memory Stick 8GB Robot Rok za prijavu je 16. studeni 2013. godine.

Natječaj za edukaciju Osobe do 35 godina starosti imaju priliku besplatno se usavršavati u Italiji. Institut za razvoj i međunarodne odnose dodjeljuje 17 stipendija za edukaciju u poslovima planiranja i upravljanja projektima koji se financiraju iz fondova Europske unije. Sredstva su osigurana u sklopu projekta ICroME u Programu za cjeloživotno učenje Leonardo da Vinci. Prilikom prijave polaznici mogu birati između 15 institucija u Italiji gdje, ovisno o svojim interesima, žele stjecati znanja tijekom tri mjeseca, točnije 13 tjedana. Termini usavršavanja u Italiji su od 1. veljače do 26. travnja 2014. i 10. svibnja do 9. kolovoza 2014. godine. Prije odlaska odabrani kandidati proći će pripremu u Zagrebu, a po povratku dobiti potvrdu o programu koji su prošli. Stipendija od 25.105,46 kuna uključuje: putne troškove, troškove smještaja i hrane za 13 tjedana mobilnosti.

Kandidat treba zadovoljavati sljedeće kriterije: • hrvatsko državljanstvo ili državljanstvo neke od država članica EU-a s odobrenim boravištem u RH, • nezaposlenost, • manje od 35 godina starosti, • diploma diplomskog/dodiplomskog studija (uz uvjet da nije nastavljeno daljnje sveučilišno školovanje), • dobro poznavanje engleskog jezika (minimalna razina B2 europskog jezičnog okvira), • poznavanje funkcioniranja Europske unije, • poznavanje osnova PCM (Upravljanje projektnim ciklusom), • da nije sudjelovao/la u mobilnosti u sklopu programa Leonardo da Vinci, potprogram Akcija Mobilnost – PLM Ljudi na tržištu rada, • poznavanje talijanskog jezika (je prednost).

Prijavi se prilaže životopis u europass formatu (na hrvatskom i engleskom jeziku), preslika diplome, potvrda ili izjava o poznavanju stranih jezika, potvrda o nezaposlenosti i motivacijsko pismo. Motivacijsko pismo treba istaknuti motivaciju za poboljšanje vještina i znanja o upravljanju projektima EU-a, motivaciju i spremnost za rad u međunarodnom okruženju, viziju doprinosa tržištu rada nakon zaključenja razdoblja mobilnosti, ranija iskustva u timskom radu, organizacijske vještine, te zanimanje za jedno ili više područja djelovanja partnera primatelja:

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 7. studenoga - European Space Solutions, brokerage event, München, Njemačka

23. i 24. studeni - WhoHack, natjecanje u razvoju mobilnih aplikacija, Rijeka

14. studenoga - G Star, Brokerage s korejskim tvrtkama, Busan, Južna Koreja

27. studenoga - Poslovni razgovori, Beograd

14. i 15. studenoga - Danube Region Business Forum - ICTNew Developments in Information and Communication Technologies, Beč, Austrija

28. i 29. studenoga - Mission for Growth - Portugal, Lisabon, Portugal 28. studenoga - Mission for Growth - Tunis, Gammarth, Tunis 5. prosinca - Tech Industry 2013 Brokerage event, Riga, Latvija

a. prijevoz; logistika; održiva mobilnost; b. klima; priroda; okoliš i održiva energija; c. razvoj poduzetništva; malo i srednje poduzetništvo; d. zaštita civilnog društva; zapošljavanje i socijalna politika; e. prekogranična suradnja; međunarodni odnosi; f. kultura; kulturno naslijeđe; turizam; g. visoko obrazovanje; stručno obrazovanje; h. znanost i tehnologija; transfer tehnologije; inovacije; istraživanja; i. poljoprivreda; zdravlje; prehrambena industrija; Prijave su do 15. studenoga na adresu: Institut za razvoj i međunarodne odnose, Lj. F. Vukotinovića 2, 10000 Zagreb, s naznakom “Za projekt ICroME”. Odluka o dodjeli stipendija bit će objavljena na web stranici www.irmo.hr gdje možete dobiti više informacija o natječaju i projektu ICroME.

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3801, 4. studenoga 2013.

( 2 zaposlena

plus honoraci po potrebi rade u Promoprintu

Promoprint, Zagreb

( od 7 dijelova

sastavlja se montažni objekt - Piramida

Adut, Donji Andrijevci

Slika kakvu poželjeti možeš

I Donji Andrijevci imaju svoju piramidu Novi Promoprintov projekt je webshop www.plakati. Montira se za dva sata, a demontira za jedan. Za takvu com.hr putem kojega svojim korisnicima žele omogućiti piramidu nisu potrebni temelji, a nije potrebna ni uživanje u umjetničkim djelima po popularnim cijenama dozvola, objašnjava direktor tvrtke Stjepan Hanuljak

agrebačka tvrtka Promoprint osnovana je u siječnju 2008., a bavi se grafičkim i web dizajnom, te digitalnim tiskom, offset i sitotiskom. “Promoprint je obiteljska tvrtka i trenutačno ima dvoje ljudi u stalnom radnom odnosu, a po potrebi zapošljava i honorarne djelatnike. Unatoč kriznim vremenima odlučili smo pokrenuti novi projekt, webshop na adresi www.plakati.com. hr. Kroz taj projekt želimo javnosti omogućiti uživanje u autorskim umjetničkim djelima po popularnim cijenama”, rekao je Tomislav Zgombić, direktor Promoprinta. Tvrtkin projekt Plakati.com.hr suvremen je način prezentiranja i trgovine umjetničkim djelima i reprodukcijama. Usklađen je s razvojem tehnologije i društva, te njegovih potreba za konzumacijom vizualnih umjetnosti. Kako je rekao, prema potrebi i želji na taj se način nešto daruje sebi i drugima te osvježavaju interijeri kojima se daje osobni pečat. “Takvi webshopovi poznati su na svjetskom

tržištu više od desetljeća. Kod nas su tek pokušaji te smo stoga ponosni na kvalitetu ponude i jednostavnost navigacije koji su temelj našeg webshopa. Treba napomenuti da je ponuda na plakati. com.hr usklađena s važećim zakonskim odredbama o autorskim pravima, te ugovornim odnosima s autorima koji su takav način suradnje od nas zahtijevali”, istaknuo je Zgombić. Razvoj s napretkom tehnologije Tvrtka Promoprint dnevno se reklamira na društvenim mrežama te tako sklapa nova poznanstva s autorima, kupcima pa i medijima. Zgombić je naglasio kako je temeljni dio projekta iziskivao mnoštvo truda, volje, rada, vještina i sredstava, no napori su se počeli višestruko vraćati. Zato je misija tvrtke biti važnim dijelom na tom tržištu, ne samo u reprodukciji umjetničkih radova, već i u bilo kojoj vrsti usluga i trgovine. U Promoprintu neprekidno prate tržište, razvijaju se i uče para-

lelno s razvojem tehnologije u virtualnom i analognom poslovanju. Ispisi

Svi naši suradnici zaljubljenici su u plakat i njegovu umjetničku vrijednost, kaže Zgombić koje nude na webu plakati.com.hr visokokvalitetni su otisci u čak osam boja, na antirefleksnom mat 180-gramskom papiru, koji jamče dugotrajnu svježinu i zapunjenost boje te UV stabilnost. “Svi naši suradnici zaljubljenici su u plakat i njegovu umjetničku vrijednost pa široj javnosti, ali i likovnim kritičarima, nastojimo podastrijeti dokaz o vrijednosti digitalnog slikarstva. Otvoreni smo za sve oblike suradnje, a vizija nam je okupiti najbolje hrvatske umjetnike iz područja modernog slikarstva, digitalne grafike, fotografije i dizajna, kako bismo hrvatskoj javnosti ponudili ono najbolje”, zaključio je Zgombić. (S.P.)

vrtka Adut iz Donjih Andrijevaca predstavila je na Međunarodnom sajmu namještaja Ambienta u Zagrebu Piramidu, svoj novi proizvod izrađen od hrasta lužnjaka. Može poslužiti kao funkcionalna vikendica (4x4 metra, visina 4,8 metara) smještena u vinogradu, voćnjaku ili lovištima. “Sastavljena je od sedam dijelova. Montira se za dva sata, a demontira za jedan. Nisu potrebni temelji, može se postaviti na svaku ravnu podlogu, a što je najvažnije, za takvu piramidu ne treba dozvola”, objašnjava direktor tvrtke Stjepan Hanuljak. Piramida ima ugrađen mali solarni kolektor za rasvjetu, otporna je na kišu i snijeg, a moguće su razne vrste grijanja. Cijena joj je 35.000 kuna. Tvrtka Adut osnovana je 1995. godine specijalizirajući se za antikoroziju i pjeskarenje drveta. Utemeljena je na dvjestogodišnjoj stolarskoj tradiciji izrade rustikalnog namještaja. “Mi smo treća generacija stolara. Pod

motom ‘ono što smo naslijedili od svojih predaka oplemenimo i ostavimo svojoj djeci’, bavimo se isključivo ekološkom proizvodnjom, koristimo staru hrastovu građu i sav ostali iskoristivi materijal što znači da ne siječemo šumu. Sve proizvode

Piramida ima ugrađen mali solarni kolektor za rasvjetu, a otporna je na kišu i snijeg zaštićujemo vodorazgradivim sredstvima i na taj način čuvamo prirodu koliko možemo”, ističe Hanuljak. Zdrav život i seksi krevet Adut proizvodi stolove, stolice, komode i krevete, kompletan namještaj za ugostiteljske objekte, lovačke domove i vrtne garniture te noćne ormariće, ormare, škrinje i okvire za slike. Posebni program su vrata i prozori te sjenice i kućice u stilu Like, Turopolja, Moslavine, Banije i Korduna. “Kućice su de-

montažne i u slučaju potrebe ili želje možemo ih vrlo jednostavno rastaviti i preseliti na drugu lokaciju u tijeku jednog radnog tjedna”, kaže Hanuljak naglašavajući prednost zdravijeg života u kući od drveta u odnosu na kuće izgrađene od drugih materijala. Adutov hit je i program seksi namještaja drveni hrastov krevet krase željezne alke, veliko pokretno ogledalo, mašnice, baldahini i drvene klade za glavu i ruke koje se spuštaju i podižu te drugi zanimljivi elementi. Tvrtka ima dvadesetak stalno zaposlenih radnika i nekoliko kooperanata. Tržište im je cijela Hrvatska, najviše narudžbi dolazi iz Istre i Dalmacije, a sve je više posla i u inozemstvu. “Zahvaljujući trajnosti i ljepoti slavonskog hrasta te kvaliteti i ljubavi za posao broj narudžbi nije smanjivan ni u doba krize. Nismo otpustili ni jednog radnika, nikada nismo bili u blokadi niti smo ikome ostali dužni”, pohvalio se dobrim poslovanjem direktor Aduta. (G.G.)

14 HRVATSKA & REGIJA

( 3,5 mlrd KM

PRVA AKVIZICIJA JGL-a U SRBIJI

JGL preuzima srpski BG Pharm Preuzimanjem proizvodnih pogona, intelektualnog vlasništva i opreme srpske kompanije u stečaju BG Pharm, riječka farmaceutska tvrtka JGL ovoga je tjedna nastavila s ciklusom razvoja i širenja poslovanja, te ulaganja u nove proizvodne pogone. Na srpskom tržištu JGL posluje već 12 godina kroz tvrtku kćer, a ova akvizicija dogodila se paralelno sa 50 milijuna eura vrijednim investicijskim projektom izgradnje Pharme Valley u Rijeci s kojim JGL namjerava udvostručiti kapacitete i konkurirati etabliranim brendovima na globalnom tržištu zdravlja. Vrijednost najnovije investicije u Srbiji, uz planirana ulaganja i tehnološko opremanje, u JGL-u procjenjuju na dva milijuna eura. Tvrtka BG Pharm osnovana je 1989. u Beogradu kao privatno poduzeće, a na domaćem

Na evidencijama zavoda i službi za zapošljavanje u BiH u kolovozu je bilo 555.937 osoba, što je više za 1,9 indeksnih bodova nego u istom mjesecu lani. Najveći broj nezaposlenih, njih 194.774, visokokvalificirani su i kvalificirani ljudi. Nekvalificiranih osoba u kolovozu je na Zavodu bilo 156.406, a sa srednjom stručnom spremom 143.432, priopćeno je iz Agencije za statistiku BiH. Najmanje nezaposlenih na evidencijama je s višom stručnom spremom - 8124, dok je s visokom školskom spremom 40.680 osoba. Od ukupnog broja nezapo-

iseljenici godišnje pošalju svojim obiteljima

Bosna i Hercegovina: kako privući novac dijaspore?

i stranom tržištu tvrtka je postala prepoznatljiva u područjima distribucije lijekova i proizvodnje kozmetike, dijetetskih proizvoda i lijekova. Stečajni postupak pokrenut je 2012. godine. Riječki JGL kupnjom je preuzeo proizvodni i skladišni prostor BG Pharma u Sopotu kraj Beograda, dio opreme, kao i dvadesetak registriranih licenci. Srpsko tržište lijekova samo u prošloj godini vrijedilo je 650 milijuna eura i bilježi konstantan rast. Uz znatno manje porezne pritiske nego što su u Hrvatskoj, ima i jeftiniju a izrazito educiranu radnu snagu u području razvoja i proizvodnje lijekova. (A.M.)

*vijesti BiH: Broj nezaposlenih sve bliži broju zaposlenih

Privredni vjesnik Broj 3801, 4. studenoga 2013.

slenih 50,7 posto čine žene. U kolovozu je broj zaposlenih u BiH iznosio 683.339, što je manje za 0,4 posto u odnosu na srpanj. RS: Lex specialis povučen s dnevnog reda Vlada Republike Srpske povukla je u srijedu s dnevnog reda sjednice entitetskog parlamenta Nacrt zakona o utvrđivanju općeg interesa i posebnim postupcima eksproprijacije radi izgradnje sustava za transport prirodnog plina Južni tok - krak u RS-u. Ovaj je zakon bio je pripremljen kao “lex specialis”. Naime, da bi skratila rokove, ubrzala eksproprijaciju zemljišta i pribavljanje dokumentacije za izgradnju kraka međunarodnog plinovoda kroz RS, izvršna vlast ovim zakonom bila je propisala posebna pravila upravnog postupanja, primjenljiva isključivo na ovaj projekt.

U iseljeništvu živi čak 1,3 milijuna potencijalnih investitora Mnogi iseljenici su ugledni i uspješni biznismeni ili utjecajni u strukturama komorskih i državnih vlasti, no u rodnom je kraju samo nekoliko njih investiralo u infrastrukturu i manje proizvodne kapacitete Zdravko Latal latal@privredni.hr

rvi, maksimalno ispolitiziran, popis stanovništva u Bosni i Hercegovini nakon rata, koji je uz mnogobrojne prigovore okončan, pokazat će bar približno koliko zemlja ima stanovnika. Prema procjenama statističara riječ je o oko 3,5 milijuna stanovnika, dok je prema popisu iz 1991. godine u BiH živjelo 4.364.649 ljudi. Prema nekim saznanjima u svijetu sada živi oko 1,3 milijuna bosanskohercegovačkih iseljenika koji godišnje obiteljima u zemlji pošalju putem doznaka, u gotovini te mirovina oko 3,5 milijardi konvertibilnih maraka, potvrdio je guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić. Mrtvi kapital Taj golemi novac troši se uglavnom za poboljšanje standarda, odnosno u potrošnju, ali veoma malo za razvoj gospodarstva. Polazeći od one kineske poslovice da čovjeku ne treba poklanjati ribu nego udicu, u BiH je ove godine održano više sastanaka na kojima se razmatralo kako ekonomsku moć dijaspore implementirati u razvojne planove zemlje. Tri takva skupa pod nazivom Bhdial For 2013, s ciljem stimuliranja dijaspore da investira u razvoj gospodarstva, održana su u Mostaru, Pri-

jedoru i Sarajevu. Na zadnjem, 2. Seed forumu BiH u Sarajevu, bilo je riječi o pokretanju specifičnog ulagačkog procesa umjesto klasičnih transakcija. Uz to, koristeći platformu Seed foruma, tvrtke iz BiH su se predstavile u zemljama u kojima živi bosanskohercegovačka dijaspora. Najviše Bosanaca i Hercegovaca otišlo je trbuhom za kruhom u SAD, oko 390.000, u Njemačku ih otišlo 160.000, u Austriju 130.000, u Sloveniju 100.000... Mnogi od tih iseljenika su danas ugledni i uspješni biznismeni ili utjecajni u strukturama komorskih i državnih vlasti. Za BiH, osim nekoliko iseljenika koji su investirali u infrastrukturu i manje proizvodne kapacitete u rodnom kraju, sve ostalo je mrtav kapital. Te pojedinačne investicije išle su u razvoj agrara, izgradnju hladnjača, tvornice za preradu voća i povrća, kao

i u manje kapacitete u drvnoj industriji. Blag oporavak Razvoju gospodarstva u zemlji je itekako potreban kapital dijaspore, ali isto toliko trebaju im i njihovo poslovno iskustvo i veze. Analitičari Svjetske banke i MMF-a predstavili su gotovo identična izvješća o stanju bosanskohercegovačke ekonomije u ovoj i prognoze za nekoliko idućih godina. Prema njihovu mišljenju, najteži je problem velika nezaposlenost. Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, u kolovozu je bilo registrirano 555.620 osoba na burzama rada, dok je stopa nezaposlenosti od 44,6 posto najveća u Europi. Stručnjaci Svjetske banke raspolažu podacima da stvarna stopa nezaposlenosti nije veća od 20 posto. Po njenim i MMF-ovim pokazateljima ta stopa je 18 posto, ali

Razvoju gospodarstva je potreban kapital ljudi iz dijaspore, ali i njihovo poslovno iskustvo i veze uključujući među zaposlene i one koji rade na crno, u sivoj ekonomiji, pa i u nekim državnim tvrtkama. Prema ocjenama MMF-a i Svjetske banke u prvom polugodištu u BiH zabilježen je blagi oporavak zahvaljujući rastu industrijske proizvodnje i izvoza, te padu uvoza, ali i padu zaposlenosti. Potvrđene su prošlogodišnje prognoze tih dviju financijskih institucija da će BiH u ovoj godini imati blagi oporavak ekonomije od 0,5 posto, nakon što je u 2012. zabilježen pad od 0,7 posto. Daljnji rast od dva posto očekuje se u idućoj godini, dok bi 2018. on iznosio četiri posto.

www.privredni.hr Broj 3801, 4. studenoga 2013.

( čak za 49%

*vijesti

porastao broj komitenata austrijskog BKS Banka u Sloveniji

Sanacija banaka u Sloveniji

Banke na testu, komintenti u stresu Je li provalija u bankarskom sustavu duboka tri, četiri, pet ili možda čak sedam milijardi eura kako to tvrde zloguki proroci? Strani revizori sada doslovno svlače slovenske banke. Postupak se nešto i oduljio, pa se mnogi pitaju što će se ugledati na kraju općeg bankarskog striptiza lik je strah da se Sloveniji ne dogodi ciparski scenarij, zloglasan po razvlašćivanju vlasnika banaka te imatelja bankarskog podređenog duga. U spašavanje banaka na Cipru bili su uključeni i vlasnici uloga većih od 100.000 eura. Strah nije bezrazložan. Slovenija živi u očekivanju što će pokazati stresno testiranje banaka. Je li provalija u bankarskom sustavu duboka tri, četiri, pet ili možda čak sedam milijardi eura kako to tvrde zloguki proroci? Strani revizori sada doslovno svlače slovenske banke. Postupak se nešto i oduljio, pa se mnogi pitaju što će se ugledati na kraju općeg bankarskog striptiza.

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

trani vlasnici poduzeća u Sloveniji sve učestalije instruiraju svoja lokalna rukovodstva da transakcijske račune otvaraju u stranim bankama s podružnicama u Sloveniji. Da su transakcijski računi u Sloveniji doista na velikom propuhu potvrdilo je vodstvo austrijskog BKS Banka pohvalom da je u godinu dana uspjelo povećati broj komitenata u Sloveniji čak za 49 posto. Porezni savjetnik iz Celovca Johann Picej uvjeren je da se trenutno u Sloveniji vodi cijeli niz sastanaka i savjetovanja o tome koja bi banka, s obzirom na neizvjesno stanje u slovenskom bankarstvu, bila odgovarajuća da se na nju prenese poslovanje. Strah od ciparskog scenarija Višestruki su razlozi za rošade s transakcijskim računima. Marija Ribernik, šefica kemijskog poduzeća Asotech, rekla je

ovih dana da se ne treba čuditi oprezu stranih vlasnika. Njoj je strani vlasnik, znatno prije no što se Abanku okrenulo na kolosijek kontrolirane likvidacije, rekao da ta banka za njih nije više pouzdana. Asotech je odmah promijenio banku i sada poslu-

je preko podružnice čija je centrala u Italiji. Prijenos transakcijskih računa na podružnice stranih banaka opravdava se kao mjeru opreza pred mogućim posljedicama predstojeće sanacije urušenog slovenskog bankarskog sustava. Preve-

Središte sveg zla Nedvojbeno je da su se najveća zla političkog korporacijskog upravljanja i sve loše financijske odluke dogodile u bankarskim odajama. “Banke su sada središte svega zla”, tvrdi u svom komentaru Peter Frankl, glavni urednik gospodarskog dnevni-

ka Finance. Za opći karambol Frankl okrivljuje političare koji slovenske banke nisu prodali odmah nakon provedene sanacije, nego su ih pod egidom nacionalnog interesa pretvorili u sustav za navodnjavanje privilegiranih te interesno snažno povezanih elita.

Prijenos transakcijskih računa na podružnice stranih banaka opravdava se kao mjeru opreza Neizvjesnost je povećao i nedavni posjet Ljubljani Jeroena Dijsselbloema, predsjednika Eurogrupe. Iz prigodnih izjava nije se moglo naslutiti bilo što o dubini slovenske bankarske krize. Posjet je, barem za javnost, prošao u znaku iskazivanja potpore vladi te u objašnjavanju razloga zašto stresnim ekipama treba nešto više vremena za pregled bankarskih kuća.

Kako će Slovenija opet postati normalnom zemljom

Pao još jedan tabu

Peter Frankl, poznat po liberalističkim stavovima, gotovo je siguran da će državno vlasništvo u procesu stresnog testiranja banaka vrednovati razmjerno nisko. Loša banka, institucija u kojoj će završiti tako vrednovana državna imovina, prodat će se uglavnom stranim ulagačima po tržnim cijenama koje su blizu dna. Nakon što sve bude prodano od elektrana, autocesta, telekoma, do osiguravatelja i banaka - Slovenija će dobiti normalno upravljanje. Tek s novim upravljačima stvari će krenuti na bolje. Ljudi će raditi i za to dobivati plaću. Slovenija za nekoliko godina opet može postati normalnom zemljom, dakako uz određene žrtve. Neizbježno je otpustiti nešto javnih službenika, također i zaposlenika u sektoru državne energetike. Ljudi će potražiti nove izvore za preživljavanje, uglavnom u poljoprivredi, obrtništvu i obiteljskom turizmu. Svatko će nešto “štraufati” prema svom nahođenju ili će izlaz potražiti u poduzećima koja će se s novim vlasnicima opet dizati. Tako rasplet slovenske krize vidi urednik Peter Frankl.

U anketi Dela čak 68 posto ispitanika izjasnilo se da podupire prodaju državnih udjela u poduzećima. Očigledno je u ovim kriznim okolnostima pao još jedan tabu. Prodaja državnih poduzeća nije više nešto nezamislivo. Trećina protivnika prodaje sada ima protiv sebe dvije trećine građana koji nakon svih loših iskustava nemaju ništa protiv razvlašćivanja države. Prodaja državnog vlasništva također je najprihvatljiviji način za popunu državnog proračuna. Porez na nekretnine bolje je rješenje samo za 21 posto ispitanika.

Mercator razapet sve težim obvezama Poslovanje Mercatora pogoršava se iz mjeseca u mjesec, tvrde bolje upućeni u prilike vodećeg slovenskog trgovca čija je uprava razapeta između više istodobnih obveza. Uključena je u postupak prodaje većinskog udjela Agrokoru, mora pregovarati i sa 50 banaka o dugoročnom reprogramiranju gotovo milijardu eura kredita. Zauzetost s ta dva postupka ima posljedice na poslovanje. Promet u rujnu pao je za šest posto. U prethodnom, nešto boljem dijelu godine, Mercator je na 100 eura prometa imao 0,8 eura dobiti iz poslovanja. Nedovoljno samo za podmirenje kamata. Prazne se rentni mirovinski fondovi

Slovenski mirovinski fondovi s raznim oblicima dodatnog rentnog osiguranja sve teže održavaju vrijednost imovine na upravljanju. Ove godine novih 20.000 osiguranika odlučilo se za jednokratno podizanje sredstava s osobnih računa, za što su fondovi morali isplatiti 110 milijuna eura. Istodobno upravljači fondova nisu uspjeli pridobiti više od 3000 novih osiguranika. Time se nastavlja trend pražnjenja fondova koji traje sve od 2011. Ukupna vrijednost kojom upravlja 13 fondova pala je na 2,269 milijardi eura. Raste nezaposlenost među mladima U prva tri tjedna listopada slovenskom Zavodu za zapošljavanje prijavilo se 4800 mladih ljudi koji su prije toga upravo završili školovanje. Pridošlice su se pridružile 25.000 isto tako mladih ljudi koji su u rujnu tražili posao preko Zavoda. Tolikom nezaposlenošću među ljudima mlađim od 29 godina Slovenija je izbila na neslavni vrh među članicama EU-a.

16 STIL *vijesti Veći turistički prihod U osam mjeseci ove godine u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane te u djelatnosti putničkih agencija i organizatora putovanja zabilježeno je 17,9 milijardi kuna prihoda što je 10,9 posto više nego u istom razdoblju 2012. godine, podaci su Porezne uprave. Pritom je najviše prihoda ostvareno u hotelima i sličnim objektima, i to 7,881 milijarda kuna ili 5,3 posto više, a potom u kategoriji kampova i prostora za kampiranje 272,031 milijun kuna tj. 12,8 posto više nego u osam mjeseci 2012. godine. Kruzeri i dalje stižu u Dubrovnik

Posljednje nedjelje u listopadu Dubrovnik je posjetilo šest brodova na kružnim putovanjima kojima je doputovalo 9000 putnika. Do kraja godine taj će grad posjetiti 711 brodova na kružnim putovanjima, a posljednji će kruzer u ovoj godini uploviti 24. prosinca. Rekordan dan ove godine bio je 25. kolovoza, kada su kruzeri u Dubrovnik doveli 16.000 putnika, podaci su dubrovačke Lučke uprave. Dubrovnik je prošle godine posjetilo 648 brodova na kružnim putovanjima s više od milijun putnika. Veljko Ostojić novi predsjednik Uprave Karisma Hotels Adriatic Temeljem odluke osnivača Društva Karisma Hotels Adriatic, bivši ministar turizma Veljko Ostojić imenovan je predsjednikom Uprave te turističke tvrtke. Osnivači Karisma Hotels Adriatic kažu kako su uvjereni da će Ostojić svojim dugogodišnjim iskustvom i znanjem dodatno osnažiti menadžment kompanije te pridonijeti uspješnoj provedbi strategije te tvrtke u sljedećem razdoblju.

Privredni vjesnik Broj 3801, 4. studenoga 2013.

( oko 1200 ( 250 tvrtki sudionika na Sabatini 2013.

predalo 304 uzorka na ocjenjivanje

Na Hvaru od 24. do 27. listopada održana 23. Sabatina

Uspjeh Sabatine otvara pitanje licenciranja vinskih manifestacija Ovogodišnja Sabatina okupila je rekordan broj sudionika i uzoraka pića za stručno ocjenjivanje Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

vogodišnja, 23. međunarodna manifestacija vinogradara i vinara Sabatina okupila je rekordan broj sudionika - oko 1200. I na njeno ocjenjivanje, inače najstarije stručno ocjenjivanje vina u Hrvatskoj, dostavljen je rekordan broj uzoraka, čak 304. Sabatina je opet dokazala da je najpostojanija vinska manifestacija u zemlji. Ona bilježi stalan rast jer su je vinari, vinogradari, proizvođači opreme te stručnjaci, i to ne samo dalmatinski, prepoznali kao mjesto na kojem moraju sudjelovati. Značaj Sabatine u pozitivnom smislu pokreće i pitanje o tome tko sve može organizirati vinske festivale i manifestacije. Razlog je vrlo jasan. U Hrvatskoj se periodično pojavljuju organizatori vinskih manifestacija koji svoje tzv. projekte

Učinit ćemo sve da u Europi budemo prepoznati kao zemlja vrhunskih vina, rekao je ministar Jakovina temelje na brzoj zaradi, a samim time kratko traju. Takvi, uz podršku dijela javnog sektora, organiziraju manifestacije na kojima vinari plaćaju izlagačko mjesto, imaju obvezu besplatno točiti vino, a organizator naplaćuje i ulaznice za publiku. Nakon što poslije nekoliko održanih manifestacija vinari shvate o čemu se tu

Šampioni Sabatine 2013. Ovogodišnji šampion Sabatine, ujedno i pobjednik u kategoriji crnih vina, je Zlatan plavac grand cru berba 2010. tvrtke Zlatan otok iz Svete Nedjelje na Hvaru. Šampion bijelih vina je Pošip Marko Polo berba 2012. koji je proizvela PZ Čara iz Čare na Korčuli. Šampion slatkih, predikatnih i specijalnih vina je Traminac mirisavi, kasna berba, izbor svih bobica berba 2011. tvrtke Erdutski vinogradi, dok je šampion u kategoriji jakih alkoholnih pića biljni liker Jaguar tvrtke Maraska iz Zadra. “Dalmacija ima vinski potencijal kakav ima malo tko u svijetu. U tom smislu već smo puno učinili, ali moramo učiniti još više da bismo zauzeli mjesto koje zaslužuju naša vina”, istaknuo je Zlatan Plenković, vlasnik tvrtke Zlatan otok. radi - takve manifestacije prestaju. Propisati kriterije Upućeniji stoga sve češće govore kako bi trebalo licencirati vinske manifestacije te propisati minimalne kriterije o tome tko ih može organizirati. Na Sabatini smo također saznali i da će Društvo enologa Hrvatske reagirati na nestručno i neovlašteno ocjenjivanje vina, koje je čak i protuzakonito. Jednako kao što se burzovnim savjetima mogu baviti samo kvalificirane osobe, tako i vina legalno mogu ocjenjivati samo stručni ocjenjivači vina. “Sabatina ima najdu-

žu tradiciju ocjenjivanja vina i proizvoda od grožđa u Hrvatskoj, koja traje 20 godina, jer tri prve Sabatine nisu imale natjecateljsku komponentu. Ove godine smo imali više od 250 tvrtki koje su predale 304 uzorka na ocjenjivanje. Najviše je rastao broj uzoraka jakih alkoholnih pića, bilo ih je čak 42, dok smo do sada imali po tridesetak uzoraka. Tu je riječ o originalnim proizvodima poput rogačuše, smokovače, višnjevača, travarica, a ne kopijama nekih poznatih jakih alkoholnih pića”, istaknuo je Lordan Ljubenkov, predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije, orga-

nizatora Sabatine. Temeljem razgovora i predavanja održanih tijekom trodnevne vinske manifestacije jasno je da je ova Sabatina imala dvije glavne poruke - pojačati izvoz i brendirati hrvatska vina u svijetu. Konkretni rezultati Na Saboru dalmatinskih vinara, koji je dio ove manifestacije, i na sastanku Udruge vinskih gradova izrečeno je jedinstveno mišljenje da treba podupirati brendiranje hrvatskih vina i izvoz, ali je rečeno i kako to napraviti: kroz udruživanje u klastere i zadruge te kroz lokalne projekte.

“Kroz proizvođačke organizacije i druge oblike udruživanja možemo ostvariti izvoz i brendirati hrvatska vina. Imamo rezultate i u privlačenju novca iz fondova Europske unije. Općina Jelsa je povukla nekoliko stotina tisuća eura za projekte vezane uz vino i u tom smislu će savjetovati druge vinarske gradove. Mi radimo na lokalnoj razini i imamo opipljive projekte. Osim toga naša zadruga je uspjela izvesti značajne količine vina i ostalih zadružnih proizvoda u razvijene europske zemlje. Otvorili smo dva prodajna kanala kojima plasiramo 50 zadružnih proizvoda”, naglasio je Ljubenkov. U sklopu ove Sabatine održan je sastanak vinara s ministrom poljoprivrede Tihomirom Jakovinom. Na sastanku koji je trajao dva i pol sata razgovaralo se o stanju u vinarskim zadrugama u Dalmaciji. Dvije od 20 tih zadruga, PZ Jedinstvo Smokvica i PZ Dingač, u teškom su stanju. Kako se čini, PZ Dingač mogao bi se izvući za godinu-dvije, a za PZ Jedinstvo pak pronašao se model koji, bude li ga njezina uprava provodila, može rezultirati rješavanjem problema. Ministar poljoprivrede poručio je vinarima da što više koriste sredstva iz EU fondova kojih imamo oko 12 milijuna eura. “Hrvatska ne proizvodi velike količine vina, ali ćemo sve učiniti da među poznavateljima vina u Europi budemo prepoznati kao zemlja koja ima vrhunska vina”, istaknuo je ministar Jakovina.

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3801, 4. studenoga 2013.

( 2,52 mlrd € prihod

*vijesti

100 najvećih IT poduzeća u Adriatic regiji u 2012.

Tko je tko u regionalnoj informatičkoj industriji

Manji prihod najvećih IT tvrtki Najveća kompanija po prihodu u Adriatic regiji ostala je M San Grupa, regionalni distributer sa sjedištem u Zagrebu, koja je uprihodila 214 milijuna eura telja IT usluga i proizvođača softvera, vodeće tri kompanije su redom kao i godinu ranije - ComTrade Group, S&T Group, Asse-

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

prošloj godini 100 najvećih IT poduzeća po prihodu u Adriatic regiji (Hrvatska, Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Crna Gora, Kosovo i Albanija) ostvarilo je ukupno 2,52 milijarde eura i zapošljavalo nešto više od 14.000 radnika. Međutim, njihov ukupni prihod bio je manji za 1,8 posto u odnosu na 2011., dok je broj zaposlenih povećan za četiri posto, pokazuje nedavno objavljeno istraživanje IDC Adriaticsa. Najveća kompanija po prihodu ostala je M San Grupa, regionalni distributer sa sjedištem u Zagrebu, koja je ostvarila 214 milijuna eura. “Nakon umjerenog rasta zabilježenog u 2011., vodeće kompanije u regiji ostvarile su pad prihoda u prošloj godini”, ističe Bo-

Razlike između postignuća pojedinih tvrtki variraju od snažnog rasta do oštrog pada njihovih prihoda, kaže Boris Žitnik ris Žitnik, glavni analitičar i direktor tvrtke IDC Adriatics koja prati, analizira i predviđa trendove na IT tržištu. “Međutim, kretanja između zemalja i pojedinih kategorija poduzeća snažno variraju odražavajući konjunkturu u pojedinim zemljama te sposobnosti pojedinog poduzeća da se prilagodi izazovima zaoštrenih uvjeta poslovanja. Prihod najvećih IT tvrtki u Slo-

veniji i Hrvatskoj se smanjio, u Srbiji te Bosni i Hercegovini je porastao, a u Makedoniji stagnirao. Razlike između postignuća pojedinih tvrtki variraju od snažnog rasta do oštrog pada njihovih prihoda”, kaže Žitnik. Lista potencijalnih partnera U kategoriji regionalnih i lokalnih šampiona, informatičkih poduzeća pruža-

co SEE, dok je na četvrtoj poziciji Combis. Među tvrtkama koje gotovo da ne bilježe prodaju hardvera prednjače srpski Nordeus i regionalna kompanija IN2 Grupa. Od globalnih tehnoloških kompanija koje imaju podružnice u Adriatic regiji listu predvodi IBM, kao i u 2011. godini, a drugu poziciju zadržao je Oracle. Međutim, kad su međunarodni igra-

či u pitanju, prihod njihovih podružnica u pravilu ne odražava i ukupan promet koji ostvaruju u regiji. Među distributerima IT opreme vodeća tvrtka je M San Grupa, a slijede je Avtera iz Ljubljane i PiN Computers iz Novog Sada. Ljestvicu u maloprodaji informatičkih proizvoda ponovno predvodi iStyle. “Ovakav pregled daje odgovor na pitanje tko je tko u informatičkoj ponudi u Adriatic regiji. Krajnjim korisnicima, voditeljima informatike i nabavi omogućava uvid u ulogu i značaj pojedinih igrača na tržištu, a samim IT poduzećima daje mogućnost usporedbe vlastitih postignuća s konkurencijom. Jednostavno, ovo može poslužiti kao vodič za sastavljanje liste potencijalnih partnera kod procjene kod koga potrošiti sredstva namijenjena IT investicijama u sljedećoj godini”, zaključuje Žitnik.

Poslovanje Hrvatskog Telekoma u prvih devet mjeseci

Pad dobiti za čak 30,6 posto Najveći pružatelj telekomunikacijskih usluga u nas Hrvatski Telekom od početka siječnja do kraja rujna ostvario je 964 milijuna kuna neto dobiti koja je bila za čak 30,6 posto manja u odnosu na isto razdoblje lani. K tomu, ostvario je nešto više od 5,2 milijarde kuna ukupnih prihoda što je također bilo za osam posto manje nego tijekom tih devet mjeseci u 2012. godini. Potkraj rujna tvrtka je imala gotovo 1,3 miliju-

na korisnika u nepokretnoj, 2,4 milijuna pretplatnika u pokretnoj mreži i 630.898 širokopojasnih pristupnih linija na maloprodajnoj razini te je pružala televizijske usluge za 383.314 korisnika. Broj privatnih korisnika usluga u pokretnoj

mreži smanjio se za 2,1 posto, kao i broj širokopojasnih maloprodajnih pristupnih linija za 0,4 posto. Naprotiv, broj televizijskih pretplatnika povećao se za 9,9 posto. Broj poslovnih pretplatnika usluga u pokretnoj mreži je isto tako bio manji za dva posto, dok se broj širokopojasnih maloprodajnih pristupnih linija povećao za 4,3 posto. Također, broj televizijskih poslovnih korisnika bio je veći za 7,9 posto, ističe se u poslovnim rezulta-

tima koje je objavio Odjel za odnose s javnošću THT-a. Pristupanjem Hrvatske u EU stupila je na snagu nova regulacija roaminga. Usklađivanje s EU regulacijom dovelo je do nižih cijena, pa tako i smanjenja prihoda od roaminga. Nadalje, kaže Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave, u trećem tromjesečju ponovno nije došlo do poboljšanja hrvatskog gospodarstva. “Usprkos postojećim gospodarskim

izazovima Grupa je zadržala vodeći položaj na tržištu. I dalje smo usredotočeni na razvoj novih proizvoda i inovativnih usluga u skladu sa strategijom poslovne transformacije koja je trenutačno u tijeku”, kaže prvi čovjek T-HT-a. Među budućim trendovima, tvrtka očekuje daljnju konsolidaciju telekomunikacijskog tržišta, posebice zbog financijskih poteškoća s kojima se suočavaju mali alternativni operatori. (B.O.)

Optimizacijom do bržeg poslovanja U Zagrebu je prošli tjedan održana konferencija Optimizacijom sustava do ubrzanja poslovanja u organizaciji tvrtki Sedam IT i IBM Hrvatska. Konferenciju su tvrtke inicirale kako bi predstavile iskoristivost resursa potrebnih za optimizaciju infrastrukture za pohranu podataka korištenjem IBM PureFlex, Flex System i FlashSystem rješenja. “U današnjem dinamičnom poslovnom okruženju, maksimalna iskoristivost resursa sustava za pohranu podataka ključna je osobina pri njihovom odabiru”, ističe Dario Sekula, direktor sektora ICT Management u tvrtki Sedam IT. Novi koncept Vip centara U Dubrovniku je otvoren prvi Vip centar uređen prema novom konceptu. Poseban dio uređenja interijera je Home zona, dnevni boravak gdje korisnik može isprobati sve mogućnosti Vip televizije. Dubrovački centar prvi je u nizu uređenih prema tom konceptu. Ponude za digitalnu dividendu

Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije otvorila je dvije zaprimljene ponude za preostalu digitalnu dividendu (oslobođeni radiofrekvencijski spektar nastao nakon prelaska s analogne na digitalnu televiziju) koje su predali Vipnet i Hrvatski Telekom. Na javnoj dražbi nudila su se dva frekvencijska bloka za pružanje komunikacijskih usluga temeljenih na tehnologiji dugoročnog razvoja (LTE), uz jednokratnu naknadu po bloku od minimalno 105 milijuna kuna. Konačna odluka HAKOM-a o dodjeli dozvola uslijedit će nakon analize i provjere dokumentacije.

18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Marc Girard BAJKE BRAĆE GRIMM Psihoanalitičko čitanje TIM press

Bajke braće Grimm nikad nas nisu prestale očaravati, vjerojatno stoga što začuđujuće relevantno opisuju poteškoće i sve ono što možemo dobiti ili izgubiti kada je riječ o našim obiteljskim i ljubavnim odnosima. Kroz čitanje njihovih priča, Girard otkriva učinke roditeljskog nanošenja zla i inkompetentnosti. Potom analizira stvaralačku moć ljubavi koja podržava, popravlja, oblikuje junaka i daje mu snagu da nadvlada muke koje trpi, baš kao i vlastite nedostatke.

Papa Franjo o životu i vjeri Razgovor Sergia Rubina i Francesce Ambrogetti s Jorgeom Bergogliom Verbum

U ovim razgovorima papa Franjo – tada kardinal Jorge Bergoglio – pripovijeda o obitelji, prvom zaposlenju, upali pluća koja mu je ugrozila zdravlje, ali i iznijela na vidjelo prve znakove njegova svećeničkoga zvanja. Prisjeća se vremena provedenoga u sjemeništu, iskustva kao profesora, diktature u Argentini, pastoralnoga rada... Papa progovara i o svojim pogreškama i slabostima, filmovima i knjigama koje su mu drage, glazbi koju sluša...

Miloš Urban LORD MORD

Naklada Ljevak

Ovo je priča o Pragu s kraja 19. stoljeća kada je taj grad bio poprište socijalnih i političkih nemira. Austrijske vlasti kao odgovor uvode prijeki sud i infiltriraju pripadnike austrijske tajne policije u redove čeških domoljuba. Uz to, centar Praga trebao bi se preurediti što znači i rušenje židovskog kvarta s njegovim boemskim noćnim životom i opuštenom hedonističkom atmosferom koju narušava serija ubojstava. Grof Arko u politička zbivanja biva uvučen protiv svoje volje...

Carlos Ruiz Zafón Rujanska svjetla Fraktura

Irene i Ismaela zauvijek je spojilo čarobno ljeto, koje im je u živote donijelo svjetlo, i jedna jesen, s kojom su prvi put saznali što sve u sebi može kriti tama. Kad njezina majka dobije posao domaćice kod tajanstvenog gospodina Lazarusa, čini se da za Irene počinje bolji život. Obala Normandije, čarobna Plava uvala, idilično seoce, a ponajviše tihi Ismael - sve to obećava ljeto iz snova. Ali tajna koju će Irene otkriti, nju i njezine najmilije odvest će na putovanje po labirintu punom sjena i opasnosti.

Kristina Bulešić 10 DANA ...putovanje koje mijenja život... V.B.Z.

U ovoj knjizi autorica čitatelja vodi do vlastitih spoznaja. U njezinim iskustvima svatko se može pronaći, a njezine spoznaje mnogima će otvoriti oči. Suočavanje s izazovima koje je život stavljao pred nju, otkrivanje svog unutarnjeg ja i slušanje svog unutarnjeg glasa, dovelo je do ozdravljenja Kristinina duha i tijela. Knjiga je svojevrsna ispovijest protkana životnom filozofijom Heal Your Life programa Luise L. Hay za koji je Kristina Bulešić danas licencirana trenerica.

Privredni vjesnik Broj 3801, 4. studenoga 2013.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Oprema za interijere

Petković-inženjering, Zagreb, www.petkovic. com.hr. Tvrtka proizvodi opremu od metala, stakla i drveta za interijere i eksterijere. Nude svoje proizvode. Kontakt: Ivo Petković, info@petkovic. com.hr, +385 1 2990014, +385 91 4343330. Cijevni grijači

KGV Šutalo, Jakšić, www. kgv-sutalo.hr. Tvrtka proizvodi električne cijevne grijače za kućanstva, prehrambenu industriju, ugostiteljsku opremu, industriju i ostalo. Grijači za alate, burad, patron-grijači, silikon-grijači i drugo. Nude svoje proizvode. Kontakt: Krešo Šutalo, kreso@kgvsutalo.hr, +385 34 257734, +385 99 2142410.

galijice, viški cviti, korčulanski cukarini, lošinjski keksi), od isključivo hrvatskih namirnica iz pripadajućeg podneblja. Također rade i hand made svježu tjesteninu, npr. pljukance, fuže. Koriste brašno iz ekološkog uzgoja, mljeveno na starinski način. Kontakt: Luciana Šlogar, info@pastacroatica. hr, +385 1 6291004, +385 98 1912900.

ražna vrata, klizne i krilne motore, aluminijske i čelične rolete, sobna vrata, škrinjo vrata, vatrootporna vrata /t-30, t-60, t-90, t-120/, vrata za ostave. Kontakt: pichler1@zg.tcom.hr, +385 1 6040202. Drvo i građa

Otkup vrijeska

Syntal Italia srl; Borgo Priolo, Italija, www.syntal.it. Tvrtka želi otkupiti vrijesak (Calluna vulgaris) koji im služi za biofiltere u njihovim postrojenjima. Potrebna im je velika količina vrijeska - 150 do 200 kamiona. Kontakt: Martina Bonadei, bonadei@syntal.it, +39 0383 805842.

Pichler, Zagreb, www.pichler.hr. Tvrtka je specijalizirana za protuprovalnu mehaničku zaštitu. Nudi sljedeće proizvode: protuprovalna vrata, protuprovalno-protupožarna vrata, zaštitne/harmo/rešetke, zaštitne roloe, protuprovalne-nadgradne brave, protuprovalne grilje, haste, sefove i ormare za oružje, hotelske sefove, sekcijska garažna vrata, rolo ga-

KWAL - Zaklad Produkcji Wyrobow z Drewna KWAL Krzysztof Walaszczyk, Olesnica, Poljska, www.kwal.pl. Tvrtka je u početnoj fazi svoje djelatnosti radila rezbarene elemente za namještaj od tvrdog drveta. Odnedavna radi konstrukcijske elemenate za izgradnju i završne radove te uređuje stanove i objekte javne namjene. Ponuda tvrtke obuhvaća: drvene krovne konstrukcije, drvene grede, klade, lamperije, letvice, pragove, lajsne, drvene profile; usluge: blanjanje i profiliranje, sušenje drvene građe, oštrenje alata. Zainteresirani su za ostvarivanje poslovne suradnje s partnerima na hrvatskom tržištu. Kontakt: Kwalaszczyk@kwal.pl, +48 71 3143325.

Hrvatska Sredstva za zaštitu bilja

Uređaji za daljinsko očitavanje brojila

Nautička i prateća oprema za čamce

Namještaj za knjižnicu

Gradska plinara Zagreb nabavlja uređaje za daljinsko očitavanje brojila. Rok dostave ponuda je 14. studenoga.

Kartonska ambalaža

Grafokarton, Zagreb, www.grafokarton.com. Tvrtka proizvodi komercijalnu kartonsku ambalažu za sve industrije. Kontakt: Danijel Benco, danijel. benco@grafokarton.com, +385 1 3776766, +385 99 2518901. Kolači

Pasta Croatica, Pisarovina, www.pastacroatica.hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom autohtonih kolača s maslinovim uljem (istarski cukerančići, hvarske

Propuprovalna mehanička zaštita

IZBOR IZ NADMETANJA

Zagrebački holding nabavlja sredstva za zaštitu bilja. Rok dostave ponuda je 19. studenoga. Sveučilište u Dubrovniku nabavlja namještaj za knjižnicu. Rok dostave ponuda je 19. studenoga. Kreveti, noćni ormarići i madraci

Psihijatrijska bolnica Rab nabavlja bolesničke krevete, noćne ormariće i madrace. Rok dostave ponuda je 18. studenoga. Zimske jakne

Tvrtka Promet iz Splita nabavlja zimske jakne. Rok dostave ponuda je 18. studenoga.

Osobna vozila

Zagrebačka županija nabavlja osobna vozila. Rok dostave ponuda je 14. studenoga.

Institut za biologiju mora u Kotoru nabavlja nautičku i prateću opremu za istraživačke čamce Instituta. Rok dostave ponuda je 14. studenoga. Oprema za sakupljanje komunalnog otpada

Općina Zenica nabavlja opremu za sakupljanje komunalnog otpada. Rok dostave ponuda je 26. studenoga.

Regija Zimske policijske čizme

Ministarstvo unutrašnjih poslova SBK u Travniku nabavlja zimske policijske čizme. Rok dostave ponuda je 27. studenoga.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3801, 4. studenoga 2013.

Sajamski vodič

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Lorimes

Kuće na dražbi - ostaju li ljudi bez krova nad glavom? Oranica, ukupne površine 2419 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 141.318 kuna, nalazi se u naselju Vrsi, Općina Nin u Zadarskoj županiji, prodaje se na dražbi 7. studenoga u 9 sati na Općinskom sudu u Zadru, Plemića Borelli 9, soba 116/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine. Kuća, ukupne površine 1816 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 224.118 kuna, nalazi se u naselju Stari Grabovac, Općina Novska u Sisačko-moslavačkoj županiji. U naravi nekretnina predstavlja kuću s dvorištem i voćnjakom. Kuća se prodaje na dražbi, 7. studenoga u 9 sati na Općinskom sudu u Kutini, Hrvatskih branitelja 1, soba broj 8. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti nekretnine. Stan, ukupne površine 40 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 305.145 kuna, nalazi se u Osijeku, prodaje se na dražbi 7. studenoga u 9 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Zagrebačka 2, soba broj 22/I. Nekretnina se može razgledati u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj 091/1419 240, a jamčevina iznosi 10 posto od njene utvrđene vrijednosti. Stan, ukupne površine 54 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 675.375 kuna, nalazi se u Barčićevoj 10 u Zagrebu, prodaje se na dražbi 7. studenoga u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vu-

kovara 84, soba 320/III. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan održavanja ročišta za dražbu uplatile jamčevinu u iznosu od 50.000 kuna. Kuća, ukupne površine 1607 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 3,75 milijuna kuna, nalazi se u naselju Jurdani, Općina Matulji u Primorsko-goranskoj županiji. U naravi predstavlja kuću i dvorište, a suvlasništvo je svakog ovršenika u 1/2 dijela. Nekretnina se prodaje na dražbi 7. studenoga u 9 sati na Općinskom sudu u Opatiji. Ne može se prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od njene utvrđene vrijednosti. Kuća, ukupne površine 626 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 556.252 kune, nalazi se u naselju Hrašćica u Varaždinskoj županiji, prodaje se na dražbi 7. studenoga u 9.30 sati na Općinskom sudu u Varaždinu, soba broj 150/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od njene utvrđene vrijednosti. Kuća, ukupne površine 8519 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,99 milijuna kuna nalazi se u Zagrebu, prodaje se na dražbi 7. studenoga u 9.30 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba 327/III. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine.

Tvornica s četiri zgrade i dvorištem, ukupne površine 53.282 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 3,39 milijuna kuna, nalazi se u naselju Vladislavci u Osječko-baranjskoj županiji, prodaje se na dražbi 7. studenoga u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, soba broj 22/I. Nekretnina se može razgledati svakoga radnog dana od 9 do 14 sati, a jamčevina iznosi 10 posto od njene utvrđene vrijednosti. Stambeno-poslovni prostor, ukupne površine 719 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 363.859 kuna, nalazi se u Loboru u Krapinsko-zagorskoj županiji, prodaje se na dražbi 8. studenoga u 8.30 sati na Općinskom sudu u Zlataru, sudnica broj 3. Nekretnina u naravi predstavlja jednokatni stambeno-poslovni objekt s dvorištem. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od njene utvrđene vrijednosti. Industrijska nekretnina, ukupne površine 4113 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 899.000 kuna, nalazi se u Ulici hrvatskih pavlina 41 u Lepoglavi, prodaje se na dražbi 8. studenoga u 12 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, soba broj 223/II. Nekretnina u naravi predstavlja poslovnu zgradu s dvorištem i parkiralištem. Na nekretnini je upisano razlučno pravo u korist Croatia osiguranja Zagreb, Kuhn Hrvatska Zagreb i Ministarstva financija, Područni ured Varaždin. Imovina koja je predmet prodaje prodavat će se na 16. ročištu za dražbu po početnoj cijeni od 899.000 kuna.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Međunarodni sajam lova, ribolova, ekologije i sporta od 7. do 10. studenoga, Banja Luka Sajam se održava na 8000 m zatvorenog i 6000 m otvorenog prostora, a posjetitelji će imati priliku vidjeti najmoderniju lovačku i ribolovačku opremu, oružje različitog kalibra, vozila, a bit će izloženi i eksponati i trofeji lovačkih društava iz Bosne i Hercegovine.

Dugoselski sajam obrtništva i poduzetništva Sajam ideja, proizvoda i usluga od 8. do 10. studenoga, Dugo Selo Dugoselski sajam pruža mogućnost obrtnicima i poduzetnicama iz svih oblika djelatnosti da se predstave i promoviraju svoje ideje, proizvode i usluge. I u sadašnjoj složenoj gospodarskoj situaciji poduzetnici i obrtnici mogu vidjeti priliku za proboj na tržište i iskoristiti priliku za nove poslovne kontakte na sajmu. Sajam je izložbenog i prodajnog karaktera. Ulaz za posjetitelje je besplatan.

Obrtnički i gospodarski sajam Koprivničko-križevačke županije Obrtnički i gospodarski sajam od 8. do 10. studenoga, Križevci Ovogodišnji sajam priprema za posjetitelje mnogobrojne zanimljivosti. Uz brojne izlagače, manifestacija će i ove godine imati poučni i zabavni karakter: okrugle stolove o aktualnim temama iz gospodarstva i poljoprivrede, te pristupu Europskoj uniji, prezentacije, kulturnoumjetničke nastupe, prezentacije radova učenika strukovnih zanimanja, Veliku martinjsku špelanciju po Križevačkim štatutima, tradicionalnu Modnu reviju i reviju frizura, te vrijednu nagradnu igru za posjetitelje.

IFONT Međunarodni sajam novih tehnologija od 7. do 10. studenoga, Split Cilj sajma je prezentacija i popularizacija korištenja modernih tehnologija te ukazivanje na razvoj novih gospodarskih mogućnosti. Sajam osim izložbi nudi i predavanja, okrugle stolove i konferencije namijenjene različitim temama te ugošćuje mnoge strane i domaće stručnjake, kao i uspješne gospodarstvenike.

Podatke sakupili:

20 SVIJET FINANCIJA *vijesti Porasla dobit Grupe Podravka Grupa Podravka u devet mjeseci ove godine ostvarila je 136,6 milijuna kuna neto dobiti, bez jednokratnih stavki, što je 17 posto više nego u istom razdoblju 2012. Bruto dobit Grupe Podravka u devet mjeseci ove godine iznosila je 1,07 milijardi kuna i viša je četiri posto nego lani. EBITDA je porasla za 11 posto i iznosi 271,8 milijuna kuna. Veći prihodi Grupe Končar

U devet ovogodišnjih mjeseci konsolidirani prihodi od prodaje proizvoda i usluga Grupe Končar iznosili su 1,75 milijardi kuna od čega je 51,5 posto ostvareno na inozemnim tržištima. Društva Grupe Končar u razdoblju od siječnja do rujna ostvarila su ukupne prihode od 1,99 milijardi kuna što je 4,1 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Rast imovine Vaba banke

Na kraju trećeg kvartala ove godine aktiva Vaba banke Varaždin iznosila je 1,3 milijarde kuna. Ukupni krediti pritom su dosegli 720,3 milijuna kuna, dok su ukupni depoziti te banke na dan 30. rujna iznosili 938,1 milijun kuna, što je za 10,45 posto više od depozita na dan 31. prosinca 2012. godine. Depoziti građana su također nastavili s rastom, te su u devet mjeseci ove godine porasli za 120 milijuna kuna, što je 16,8 posto više nego potkraj 2012.

Privredni vjesnik Broj 3801, 4. studenoga 2013.

( 26,6 mlrd kn dug

( 7,79 mlrd kn

pravnih osoba iz sektora gospodarstva

nisu podmirile fizičke osobe

Financijska agencija

Blokirani dugovali 34,74 Na dan 30. rujna ove godine bilo je blokirano 57.513 poslovnih subjekata, od kojih su njih 37.845 bez zaposlenih i na koje je otpadalo 65,6 posto ukupnoga duga

rema podacima Financijske agencije na dan 30. rujna ove godine bilo je blokirano 57.513 poslovnih subjekata, što je za 4,2 posto manje u odnosu na kolovoz, a koji su dugovali 34,74 milijarde kuna ili 1,1 posto manje nego mjesec dana ranije. Na godišnjoj razini, riječ je o smanjenju za 16.340 poslovnih subjekata (22,1 posto) i smanjenju prijavljenih a nepodmirenih obveza u iznosu od 9,8 milijardi kuna (22,1 posto). Zbog nepodmirenih dugovanja zadnjeg dana ovogodišnjeg rujna u blokadi je bila 281.571 osoba koja je ukupno dugovala 21,93 milijarde kuna, što je za 3,2 posto više u odnosu na kolovoz. Dominiraju oni u dugotrajnoj blokadi I tijekom rujna su dominirali poslovni subjekti u dugotrajnoj blokadi, kako po broju tako i po iznosu blokade. Broj insolventnih poslovnih subjekata u blokadi dužoj od 360 dana, kao i iznos njihovih nepodmirenih obveza, manji je u odnosu na kolovoz, broj poslovnih subjekata za 7,6, a iznos za 1,8 posto. Iznos dugovanja nelikvidnih poslovnih subjekata u kratkotrajnoj blokadi je pak bio za 177,3 milijuna kuna veći nego potkraj kolovoza. U blokadi do 60 dana bio je 4921 poslovni subjekt, čije su evidentirane prijavljene dospjele nepodmirene obveze iznosile 735,2 milijuna kuna. Gotovo tri četvrtine poslovnih subjekata blokirano je dulje od 360 dana, a iznos njihove blokade čini

Pregled broja blokiranih PRAVNIH OSOBA u SEKTORU GOSPODARSTVA, broj zaposlenih i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 30. rujna 2013. (iznosi u tisućama kuna) Trajanje blokade

Broj blokiranih pravnih osoba

do 30 dana 31 – 60 dana

Struktura u%

Broj zaposlenih

1.757

6,7

6.619

731

2,8

1.676

Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje 29,2 437.494

Struktura u% 7,4

Struktura u% 1,7

208.837

0,8

61 – 180 dana

2.222

8,4

2.922

12,9

1.707.944

6,4

181 – 360 dana

3.402

12,9

3.056

13,5

1.795.007

6,7

više od 360 dana

18.250

69,2

8.385

37,0

22.494.004

84,4

UKUPNO

26.362

100,0

22.658

100,0

26.643.286

100,0

Pregled broja blokiranih PRAVNIH OSOBA izvan sektora gospodarstva, broj zaposlenih i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 30. rujna 2013. (iznosi u tisućama kuna) Trajanje blokade

Broj blokiranih pravnih osoba

Struktura u%

Broj zaposlenih

do 30 dana

6,2

249

31 – 60 dana

3,3

Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje 34,9 8.113

Struktura u%

Struktura u% 2,7

5,2

2.277

0,8

61 – 180 dana

163

11,1

105

14,7

33.384

11,3

181 – 360 dana

179

12,2

12,1

12.028

4,1

više od 360 dana

984

67,2

236

33,1

239.438

81,1

1.465

100,0

713

100,0

295.240

100,0

UKUPNO

Pregled broja blokiranih FIZIČKIH OSOBA, broj zaposlenih i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 30. rujna 2013. (iznosi u tisućama kuna) Trajanje blokade

Broj blokiranih fizičkih osoba

Struktura u%

Broj zaposlenih

1.745

5,9

2.262

do 30 dana 31 – 60 dana 61 – 180 dana

Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje 12,1 56.821

Struktura u%

Struktura u% 0,7

549

1,8

587

3,1

21.682

0,3

2.031

6,8

1.867

10,0

127.594

1,6

181 – 360 dana

3.103

10,5

2.561

13,7

327.812

4,2

više od 360 dana

22.258

75,0

11.412

61,1

7.265.686

93,2

UKUPNO

29.686

100,0

18.689

100,0

7.799.595

100,0

Izvor: Fina

86,4 posto iznosa ukupnoga duga. Kod poslovnih subjekata u dugotrajnoj blokadi, dakle duljoj od godinu dana, dominiraju oni koji su blokirani pet i više godina, njih je 29,9 posto. Promatra li se insolventnost prema trajanju blokade i vrsti poslovnih subjekata, pravnih i fizičkih osoba, vidljivo je da dominiraju pravne i fi-

zičke osobe u dugotrajnoj blokadi, onoj od 360 i više dana. Gotovo dvije trećine svih poslovnih subjekata, njih 37.845, odnosi se na poslovne subjekte bez zaposlenih čiji dug iznosi 65,6 posto ukupnoga duga. Od ukupno 57.513 blokiranih poslovnih subjekata, manje od polovine su pravne osobe, s time

da se na njih odnosi najveći dio ukupnoga duga 77,5 posto. Najmanji je iznos prijavljenih dospjelih a nepodmirenih osnova za plaćanje nelikvidnih pravnih osoba u trajanju od 31 do 60 dana i to 211,1 milijun kuna, a najveći pravnih osoba u blokadi neprekidna trajanja više od 360 dana - 22,7 milijardi kuna.

Od 27.827 blokiranih pravnih osoba, njih 26.362 ili 94,7 posto odnosi se na pravne osobe iz sektora gospodarstva (trgovačka društva, banke, društva za osiguranje, leasing društva, zadruge, inozemni osnivači, investicijska društva, kreditne unije i zajedničke financijske institucije). Na pravne osobe iz sektora gospodarstva odnosi se

www.privredni.hr Broj 3801, 4. studenoga 2013.

( 295,2 mil kn dug

pravnih osoba koje nisu svrstane u sektor gospodarstva

( 52,4 mlrd kn

neto štednja građana potkraj kolovoza 2013.

Uz Svjetski dan štednje

milijarde kuna Važno je štedjeti

Ukupni depoziti građana od kraja 2008. do kraja kolovoza ove godine povećani su za nešto više od 35 milijardi kuna, dosegavši tako iznos od 180,5 milijardi kuna

vječitoj dvojbi štedjeti ili ne tezulja uvijek prevaguje na onu stranu na kojoj blinka štedjeti. Na bilo koji način. I koji god iznos, makar i onaj najminimalniji. Pa čak i u ovim kriznim, recesijskim ili kakvim već olovnim vremenima u kojima mjesec većina građana, kad je riječ o njihovim plaćama i mirovinama, ne uspijeva spojiti s idućim uvijek se nađe nakakvog “sitniša” da se ostavi po strani. A da je tomu tako pokazuje podatak da su ukupni depoziti građana od kraja 2008. do kraja kolovoza ove godine povećani za nešto više od 35 mili26,6 milijardi (98,9 posto) nepodmirenog duga, dok na pravne osobe koje nisu svrstane u sektor gospodarstva (ustanove, neprofitne organizacije, lokalna samouprava i političke stranke) otpada

U rujnu je bila blokirana 281.571 osoba koja je ukupno dugovala 21,93 milijarde kuna 295,2 milijuna kuna (1,1 posto). Više od tri četvrtine pravnih osoba, točnije njih 77,7 posto ili njih 14.939, koje su u dugotrajnoj blokadi, pravne su osobe bez zaposlenih radnika. One ukupno duguju 15,6 milijardi kuna. U odnosu na stanje u kolovozu, broj insolventnih pravnih osoba u dugotrajnoj blokadi smanjen je za 5,7, a

iznos nepodmirenog duga za 0,9 posto. Na godišnjoj razini, broj pravnih osoba u blokadi dužoj od 360 dana smanjen je za 36 posto, a iznos duga za 22,8 posto. Duguju 4,6 milijardi kuna, a nemaju zaposlenih Zbog nepodmirenog duga u razdoblju do 60 dana, bilo je blokirano 2627 pravnih osoba, što je za oko 500 pravnih osoba više nego potkraj kolovoza ove godine i krajem lanjskoga rujna. Njihov dug je pak iznosio 656,7 milijuna kuna ili 143,6 milijuna više nego krajem kolovoza i 227 milijuna kuna manje nego prije godinu dana. Na fizičke osobe u blokadi duljoj od godinu dana odnosi se 75 posto od ukupnoga broja blokiranih fizičkih osoba. Kao i kod pravnih, najmanji je iznos prijavljenih dospjelih nepodmire-

nih dugova kod fizičkih osoba čija se blokada kreće u rasponu od 31 do 60 dana, koji iznosi 21,7 milijuna kuna, a najveći iznos fizičkih osoba u blokadi neprekidna trajanja više od 360 dana je 7,3 milijarde kuna. Kod fizičkih osoba koje su dugotrajno blokirane njih 65,4 posto ili 14.566 su fizičke osobe bez zaposlenih radnika koje ukupno duguju 4,6 milijardi kuna. Prema stanju krajem ovogodišnjeg kolovoza, broj fizičkih osoba u blokadi dužoj od godinu dana smanjen je za 9,2 posto, a iznos dugovanja za 4,4 posto. Prema stanju na dan 30. rujna prošle godine zbog nepodmirenog duga u razdoblju do 60 dana, bile su blokirane 2294 fizičke osobe, čije su evidentirane prijavljene dospjele nepodmirene obveze iznosile 78,5 milijuna kuna.

Štedi nešto više od 65 posto hrvatskih građana, za što mjesečno u prosjeku izdvajaju 432 kune jardi kuna, dosegavši tako iznos od 180,5 milijardi kuna. Prema rezultatima istraživanja o navikama štednje, koje je za potrebe Erste Grupe provela agencija IMAS, nešto više od 65 posto hrvatskih građana štedi, za što mjesečno u prosjeku izdvajaju 432 kune. Štednju smatra važnom, pokazalo je to istraživanje, 78 posto građana neovisno o njihovoj

dobi, dok samo tri posto uopće ne vidi njenu važnost. Najveći broj ljudi, njih 40 posto, odlučuje se na klasičnu štednju, a slijede životna osiguranja, stambene štedionice, investicijski fondovi i dobrovoljna mirovinska štednja. Dominiraju oročeni depoziti Pretkriznu, ponekad i neumjerenu, sklonost zaduživanju i potrošnji zamijenila je povećana opreznost pri odlučivanju o ulasku u nove investicije i nesklonost potrošnji, osobito trajnijih potrošnih dobara, utemeljenoj na zaduživanju. Na taj je način došlo do dodatnog usporavanja aktivnosti u cijelom gospodarstvu, ali je povećana sklonost štednji istodobno rezultirala značajnim porastom neto štednje građana, ističu analitičari Zagrebačke banke. Ta je štednja s približno 16 milijardi kuna koliko je iznosila potkraj 2008. povećana na 52,4 milijarde kuna

potkraj ovogodišnjeg kolovoza. Ukupni depoziti građana u bankama i štedionicama od prosinca 2010. porasli su za 19,4 milijarde kuna ili prosječno 4,4 posto godišnje. Pritom je oročena štednja rasla zanemarivo sporijim prosječnim godišnjim tempom (+4,3 posto) od neoročenih depozita (+4,5 posto), te je tako ročna struktura depozita građana neznatno promijenjena. U toj strukturi dominiraju oročeni depoziti sa 78,9 posto udjela, no većinom se štediše odlučuju na kratke rokove oročenja. I dalje se najviše špara u stranoj valuti, a u depozitima u stranim valutama i s deviznom klauzulom oni u eurima čine gotovo 91 posto svih deviznih depozita. Ako se štednji u ino valutama pribroje i depoziti u kunama s valutnom klauzulom, udio devizne štednje je ovogodišnjeg kolovoza dosegao 77,2 posto. Dakle, bez obzira na višedesetljetnu starost uzrečice “štedi novac za crne dane”, očito je da je ona još više nego aktualna. Nije bitno kako. Važno je štedjeti. (V.A.)

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3801, 4. studenoga 2013.

Tržište novca Zagreb

Niske kamate, slaba potražnja Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

rotekli mjesec je obilježila visoka ponuda kuna uz nisku potražnju. Trgovanje kunama bilo je skromno, a ugovarale su se pozajmice uz vrlo niske kamatne stope. Potražnja za pozajmicama bila je cijelo vrijeme slaba, a tražitelji kratkoročnih pozajmica bili su spremni platiti samo vrlo nisku kamatnu stopu. Dio sudionika nije bio spreman plasirati viškove po tako niskim cijenama, pa je stalno dio potražnje ostajao nepodmiren. Vrlo često potražnju nije moguće podmiriti i zbog

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

400

300

200

100

28.10.2013.

29.10.2013.

30.10.2013.

31.10.2013.

prošlotjedna prekonoćna kamatna stopa iznosila je 0,26 posto. Prošlog utorka je Ministarstvo financija održalo dugo očekivanu aukciju trezorskih zapisa, drugu u mjesecu listopadu. Planirani iznos izdanja kunskih trezorskih zapisa bio je 750

međusobnih ograničenja sudionika. Prosječna

ponedjeljak

utorak

milijuna kuna, međutim interes sudionika bio je dvostruko veći, a Ministarstvo je prihvatilo gotovo sve pristigle ponude. Upisano je 1,409 milijardi kuna trezorskih zapisa i to najviše na rok od 364 dana po nepromijenjenoj kamatnoj stopi od 2,55 posto. Visina

Hrvatsko devizno tržište

valuta AUD

EUR

7.64

5,299662

CAD

kanadski dolar

5,330827

JPY

japanski jen (100)

5,676149

CHF

švicarski franak

6,17413

GBP

britanska funta

8,933076

USD

američki dolar

5,573528

EUR

euro

7,614554

USD

ci HNB-a iznosio je 6,174130 kuna. Prema kuni ojačao je američki dolar i to 0,97 posto te dosegnuo 5,573528 kuna. 5.58

CHF

6.20

7.63

5.56

6.19

7.62

5.54

6.18

7.61

5.52

6.17

7.60

5.50

6.16

7.59

5.48

6.15

29.10.

30.10.

31.10.

28.10.

29.10.

30.10.

31.10.

28.10.

29.10.

30.10.

31.10.

Međunarodno tržište kapitala

Poslovna izvješća razvedrila burze Iako su europske burze sredinom proteklog tjedna bilježile pad cijena dionica, ipak su poslovna izvješća automobilskih i financijskih kompanija ohrabrila ulagače. Tako

je većina europskih burzovnih indeksa porasla potkraj prošlog tjedna. Primjera radi, europski indeks automobilskog sektora porastao je 1,5 posto, a najviše su porasle cijene

dionica finskog proizvođača guma Nokian Renkaat. Porasli su burzovni indeksi i u bankarskom sektoru, pa je tako cijena dionice španjolske banke Banco Popular skoči-

6800

15800

4000

6780

FTSE 100

15740

Dow Jones

3980

6760

15680

3960

6740

15620

3940

6720

15560

3920

6700

15500

3900

28.10. 4340 4320

29.10.

30.10.

31.10.

28.10. 9050

CAC40

9030

29.10.

30.10.

31.10.

DAX

14800

9010

14600

4280

8990

14400

4260

8970

14200

4240

8950

14000

29.10.

30.10.

31.10.

28.10.

29.10.

30.10.

31.10.

NASDAQ

28.10. 15000

4300

28.10.

četvrtak

petak

kamatne stope na kraće rokove nešto je niža nego što je bila na prethodnoj aukciji. Aukcija eurskih trezorskih zapisa isto je prošla iznad planiranih iznosa. Od 10 milijuna eura planiranog iznosa trezorskih zapisa upisano je 13 milijuna eura i prihvaćene su

Mirex pao 0,06 posto Nakon minimalnog pada u proteklom razdoblju, vrijednost Mirexa je prošlog tjedna ponovno pala za 0,06 posto. Tako je MIREX - mjesečni

29.10.

30.10.

31.10.

30.10.

31.10.

NIKKEI 225

28.10.

29.10.

la za 6,9 posto. Ulagači na europskim burzama nisu se osvrtali ni na izvješće američke središnje banke u kojem je signalizirana manja popustljivost monetarne politike od očekivane. Na drugoj strani svijeta, na azijskim burzama, cijene dionica potkraj proteklog tjedna su pale jer je ulagače obeshrabrio pad cijena dionica na Wall Streetu koji se dogodio sredinom tog tjedna. Japanska središnja banka također će nastaviti voditi vrlo labavu monetarnu politiku jer se već neko vrijeme pokušava potaknuti rast gospodarstva i suzbiti deflacija u toj zemlji.

prosječan prinos obveznih mirovinskih fondova, izražen kroz Mirex, pao sa 183,8063 boda na 183,6859 bodova. MIREX - tjedni

0,6%

0,10%

0,4%

0,06%

0,2%

0,02%

0,0%

-0,2%

-0,04%

-0,4%

primjena od 1. listopada 2013. 28.10.

Izvor: HNB

noj razini ojačala i prema švicarskom franku za 0,03 posto. Srednji tečaj švicarskog franka potkraj prošlog tjedna na tečajni-

(HNB) srednji tečaj eura potkraj proteklog tjedna iznosio je 7,614554 kune. Hrvatska je valuta na tjed-

Srednji tečaj za devize australski dolar

srijeda

sve ponude sudionika. Kamatna stopa na rok od 364 dana zabilježila je pad. Datum sljedeće aukcije Ministarstvo financija objavit će naknadno. Bili smo u razdoblju koje je zbog blagdana bilo kraće za jedan radni dan. Visoka likvidnost sustava traje i dalje i trgovanje se odvija uz nepromijenjene okolnosti. Hoće li se potkraj godine dogoditi neke promjene, tek ćemo vidjeti.

Mirovinski fondovi

Kuna ojačala prema euru Kuna je proteklog tjedna ojačala prema euru za 0,09 posto. Na tečajnici Hrvatske narodne banke

28.10.’13. - 31.10.’13.

21.10.’13. - 25.10.’13.

500

30.9.

10.10.

20.10.

30.10.

27.10.

28.10.

29.10.

30.10.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 30.10.2013. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

188,8389 189,0760 168,3178 182,7777 183,6859

197,9278 217,6562 134,9060 157,3864 161,2001 174,2056 108,1364 122,7093 209,6619 204,5058 220,7241 104,1142 160,9644 141,1154 118,4054 184,4976 124,7480 134,8271 197,5295 169,3404 138,0118 120,8519 159,6821

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3801, 4. studenoga 2013. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 89.574 milijuna kuna

Crobex nakon šest tjedana u plusu Iztok Likar www.hrportfolio.hr

35,8 milijuna kuna što je na tjednoj razini smanjenje od 38 posto ili pad za 21,7 milijuna kuna. Indeks Crobex je nakon šest negativnih tjedana protekli tjedan završio u plusu, porastao je za 0,02 po-

roteklog, skraćenog tjedna redovni je dionički promet na ZSE - Zagrebačkoj burzi iznosio skromnih Top 10 po prometu Ledo d.d. Hrvatske telekomunikacije d.d. Valamar Adria Holding d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena) Atlantska plovidba d.d. Turisthotel d.d. Dalekovod d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. AD Plastik d.d. Viro tvornica šećera d.d.

tjedna promjena +0,50% -1,74% +0,78% +0,19% +2,84% 0,00% +5,20% -0,28% -0,91% -0,66%

zadnja cijena 8.000,00 167,00 154,43 265,00 352,78 1.450,00 26,30 1.430,10 131,30 600,01

promet 17.268.553,30 11.203.662,77 3.073.588,60 1.825.976,04 1.281.862,96 1.149.340,13 1.002.602,43 956.670,49 906.268,81 781.947,72

sto, a njegova posljednja vrijednost bila je 1.764,41 bod. Crobex10 je tjedan završio na 990,73 boda što predstavlja tjedni pad od 0,89 posto. Obveznički indeks Crobis pao je za 0,15 posto, a Crobistr je 10 dionica s najvećim rastom cijene Finvest Corp d.d. Kaštelanski staklenici d.d. Sunčani Hvar d.d. OT-Optima telekom d.d. Turbo certifikat € Bund fut. long 4 Varteks varaždinska tekstilna ind. d.d. Lavčević d.d. Istarska kreditna banka Umag d.d. Tankerska plovidba d.d. Croatia osiguranje d.d

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 35.831.102,52 kn

pao za 0,05 posto. Najveći promet ostvaren je s dionicama Leda, s kojima je trgovano u vrijednosti od 17,3 milijuna kuna. Ledo je tjedan završio s rastom od 0,50 posto na 8000

tjedna promjena +33,77% +18,23% +16,42% +15,83% +15,07% +13,93% +13,43% +13,33% +8,64% +7,68%

zadnja cijena 61,00 336,95 18,51 6,95 61,10 13,99 118,00 1.190,00 277,50 7.000,00

promet 42.531,59 19.211,51 4.460,91 130.080,63 34.770,00 24.881,21 4.720,00 180.880,00 133.909,11 412.001,00

INVESTICIJSKI FONDOVI

rastom većim od jedan posto. Četiri obveznička fonda su porasla. Dobitnik je bio HI-conservative s rastom od 0,29 posto, a slijedi Capital One (+0,15 posto). Negativni rezultat kod obvezničkih bilježe četiri fonda, a najviše su pali ZB bond (-0,31 posto) i Raiffeisen Bonds (-0,11 posto). Svih 20 novčanih fondova je poraslo u rasponu od +0,003 do +0,05

Proteklog tjedna je 57 od aktivnih 78 fondova poraslo, dok je 21 fond tjedan završio u minusu. Tjedne promjene fondova kretale su se u rasponu od +1,21 do -1,29 posto. Od 35 dioničkih fondova, 23 su porasla, a NETA New Europe ostvario je rast veći od jedan posto tj. vrijednost mu je porasla 1,21 posto. Time je postao dobitnik tjedna, a ujedno je bio jedini fond s tjednim

posto. Najuspješniji bili su NETA MultiCash i Locusta Cash s rastom od 0,05 posto, a slijedi VB Cash s rastom od 0,04 posto. Promatraju li se prinosi od početka godine, 13 fondova ostvarilo je prinos veći od pet posto, dok sedam fondova bilježi prinos veći od 10 posto. Na vrhu ljestvice je s prinosom od 23,73 posto fond NETA US Algorithm. (I.L.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Valuta

od 24. do 30. listopada 2013. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NETA Global Developed ZB aktiv Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NETA MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NETA US Algorithm NETA New Europe NETA GDEM Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

kn € € € € kn kn € € € kn € kn kn kn € kn € € $ kn kn € kn € kn kn kn € € kn kn € € €

14,3278 8,6682 121,8500 127,6900 131,2200 56,9506 12,1130 127,7451 47,1700 8,8198 85,3569 73,4900 95,4025 100,1800 64,2654 42,7854 59,1485 67,3332 111,7766 13,3919 6,5838 37,2795 91,5189 492,4260 85,2035 78,6100 148,8726 92,2447 8,6832 73,5072 93,4041 9,5275 85,9900 112,4100 115,1937

-1,29 0,06 0,49 0,36 -0,35 0,18 0,70 -0,36 -0,04 0,52 0,19 -0,27 0,18 0,57 0,57 0,42 0,76 0,94 -0,06 0,47 0,03 0,12 0,89 -0,77 0,80 -0,11 -0,40 1,21 -0,13 -0,12 -0,96 0,41 0,07 0,20 0,61

€ kn € €

137,2500 90,9057 10,4652 118,2200

0,27 0,24 0,13 -0,08

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced

zadnja vrijednost 1.764,4100 990,7300 100,2121 123,4102

kuna. Slijedi HT s prometom od 11,2 milijuna. Zadnja cijena HT-a bila 10 dionica s najvećim padom cijene Dioki d.d. HG Spot d.d. Apartmani Medena d.d. VABA d.d. Hrvatska poštanska banka d.d. Turbo certifikat € Bund fut. Short 2 Badel 1862 d.d. Turbo certifikat nafta long 2 Žitnjak d.d. Slatinska banka d.d.

tjedna promjena +0,02% -0,89% -0,15% -0,05%

je 167 kuna, što je tjedni pad od 1,74 posto, a time je HT i gubitnik tjedna.

tjedna promjena -31,51% -27,78% -22,78% -20,20% -17,10% -15,90% -12,75% -11,36% -10,98% -10,85%

zadnja cijena 5,00 1,30 50,00 3,99 1.159,00 38,60 15,05 39,80 160,23 40,11

promet 394.897,30 1.300,00 3.400,00 4.090,00 11.590,00 42.348,30 19.339,23 200.164,99 7.530,81 35.818,23

*vijesti

Dobitnik NETA New Europe fond

Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Naziv(fond) ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NETA Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust NETA GBEM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige VB SMART

kn kn kn kn kn kn kn € kn € €

98,8372 76,4350 100,2741 7,9053 72,7522 4,3681 54,7317 8,3504 121,2113 91,8600 95,9948

*Tjedna promjena [%] -0,47 0,65 0,08 -0,68 0,63 -0,81 0,21 -0,17 0,04 0,01 0,28

€ € € € € kn € €

168,1000 12,5464 155,7700 110,6157 123,5000 182,8724 135,8815 101,4300

-0,31 0,29 -0,11 -0,02 0,01 0,15 0,06 -0,03

kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn € kn € € kn kn €

140,9982 172,6433 147,7746 135,9097 154,1900 148,1000 147,9529 127,7721 140,9545 130,3519 125,2039 11,8306 116,4205 113,2500 106,9474 103,9200 104,5305 1293,8724 103,9479 100,7447

0,02 0,02 0,02 0,03 0,03 0,02 0,03 0,00 0,02 0,02 0,04 0,03 0,02 0,02 0,03 0,03 0,03 0,05 0,05 0,01

Valuta

Vrijednost udjela

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički Erste Adriatic Bond

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NETA MultiCash OTP euro novčani

HPB ostvario 73,8 milijuna kuna neto dobiti Neto dobit Hrvatske poštanske banke (HPB) u devet mjeseci ove godine iznosila je 73,8 milijuna kuna što je 2,2 posto više nego u istom razdoblju 2012. Imovina HPB-a porasla je tijekom tog razdoblja 940,7 milijuna kuna ili 5,5 posto te je potkraj rujna iznosila 18 milijardi kuna. Rast aktive ostvaren je najvećim dijelom zahvaljujući rastu kreditne aktivnosti čime HPB nastavlja povećavati tržišni udjel koji je potkraj kolovoza iznosio 4,5 posto. Pad zaliha gotovih industrijskih proizvoda Posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazali su nastavak pada zaliha gotovih industrijskih proizvoda i u ovogodišnjem kolovozu. Nakon što je u ožujku kratkotrajno zabilježena pozitivna godišnja stopa rasta zaliha gotovih industrijskih proizvoda od 1,4 posto, u nastavku godine zabilježen je nastavak negativnih godišnjih stopa rasta koji traje neprekidno od prosinca 2011. godine. Veća dobit Ericsson Nikole Tesle Tvrtka Ericsson Nikola Tesla u devet mjeseci ove godine povećala je neto dobit za 14,8 posto na 106,8 milijuna kuna u odnosu na prethodnu godinu. Operativna dobit bilježi porast od 20,4

posto te iznosi 94,1 milijun kuna. To je, prije svega, rezultat asortimana prodanih proizvoda i usluga, porasta učinkovitosti te solidnog financijskog upravljanja, kažu u toj tvrtki. Rast prihoda od prodaje Atlantic Grupe

Atlantic Grupa je u devet mjeseci ove godine ostvarila prihod od prodaje u iznosu od 3,72 milijarde kuna, što je 2,6 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Dobit prije kamata i poreza (EBIT) porasla je 13 posto, na 375,9 milijuna kuna, dok neto dobit nakon manjinskih interesa u tom razdoblju iznosi 193,3 milijuna kuna. Solidni rezultati Optima Telekoma Ukupni konsolidirani prihodi Optima Telekoma na kraju trećeg tromjesečja ove godine iznose 399 milijuna kuna što je 10,8 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Smanjenje ukupnih prihoda najvećim je dijelom uzrokovano padom interkonekcijskih prihoda. To je posljedica regulatorne promjene u dijelu korekcije cijena terminacije međunarodnih poziva u pokretne mreže.

Tjedni gospodarski TV magazin

četvrtak u 19.30 sati na gledajte nas i na slijedećim regionalnim i lokalnim televizijama:

VKTV Vinkovci

SBTV Slavonski Brod

POLJOPRIVREDNA TV Požega

SRCE TV Čakovec

VTV Varaždin

TV TREND Karlovac

TV JADRAN Split

DUTV Dubrovnik

TV ŠIBENIK

TV NOVA Pula

RI TV Rijeka

VOX Zadar

TV ŠIBENIK