Tržište nekretnina Zbog krize je ugašeno mnogo agencija i sada ih je aktivno samo između 10 i 15 posto. Oporavak se još ne nazire
Promjene u HGK-u Do izbora novog predsjednika Komoru vodi Sabina Škrtić, pomoćnica ministra gospodarstva
Visoko rizičan oporavak Hrvatska će ostvariti rast samo ako snažno pojača izvoz i privuče ulaganja, kažu u Misiji MMF-a
tema tjedna
aktualno
svijet financija
Str. 5
Str. 8
Str. 20
2008 2009 2010 2010 2011 2012
3 8 0 3 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 18. studenoga 2013. Godina LX / Broj 3803. www.privredni.hr
60
1953 2013
privredni vjesnik
kako surađivati s nato-m / nova sunčeva elektrana / predstavljanja / turizam / regija / svijet financija
11. dani hrvatskog osiguranja
Zlatna koka autoosiguranja nosi jaje razdora Ukupna premija autoosiguranja od 2008. u stalnom je porastu, a isplata šteta u stalnom padu >>10-11
AN POSEBOG PRIL fo EEN in
i Što donos Network pe ro u E e s Enterpri
Intervju: Ilija Tokić
Prošle godine smo rasli više od 20 posto. Sličan je trend i ove godine, kaže vlasnik i direktor velike obiteljske tvrtke Tokić
>> 7
Robna razmjena u prvih osam mjeseci
Ukupni izvoz prerađivačke industrije vrijedio je 39,2 milijarde kuna; pao je za 7,1 posto, a pad je zabilježen u većini sektora
>> 21
60 godina u službi gospodarstva privredni vjesnik Prvi hrvatski poslovnofinancijski tjednik
Englesko izdanje poslovnofinancijskog tjednika
Poslovne televizijske emisije
FINANCIJSKA INDUSTRIJA
18
godina Rang-ljestvice banaka, osiguranja, leasinga i fondova
Zeleno je – IN
POSLOVNA OCEKIVANJA
Magazin o poslovnom životnom stilu
centar za istraživanja
Barometar gospodarstva
Izbor ekonomskog analitičara godine
Istraživanje poslovne klime u hrvatskim tvrtkama
Dobitnik nagrade Regionalni Media Biznis Partner 2012. Privredni vjesnik d.o.o.
A
U organizaciji mjesečnika OTKRIJTE KAKO EFIKASNO PRODAVATI
KAKO SE PRIJAVITI?
Svoje sudjelovanje možete prijaviti na e mail info@poslovni-savjetnik.com ili na fax. 01/49 21 743, tel. 01/49 21 742
SPONZORI:
W
Web, društvene mreže www.privredni.hr
www.privredni.hr
Hotel Antunović Z AG R E B 28. i 29.11.2013. od 9 do 16 sati
E
redakcija@privredni.hr
4
razloga zbog kojih je mudro sudjelovati na Superprodavač konferenciji:
1 iskustva iz prve ruke provjerenih stručnjaka i praktičara 2 pristup prodajnim strategijama i tehnikama koje danas daju rezultate 3 razmjena iskustva s drugim poduzetnicima 4 novi kontakti i novi potencijalni klijenti
PRIJAVNICA ZA KONFERENCIJU „SUPERPRODAVAČ“
Dvodnevna edukativna poslovna konferencija
U cijenu kotizacije uračunata su predavanja prema dvodnevnom programu organizatora te radni materijal (blok, kemijska olovka) i potvrda o sudjelovanju. Gotovinske uplate na samom seminaru nisu moguće.
pv multimedija
utemeljeno 1953.
Kačićeva 9, 10000 Zagreb, Hrvatska
Osnovna cijena jedne kotizacije iznosi 1.737,50 kn (1.390,00 + PDV 25%)
Biblioteka Privrednog vjesnika
zeleni in magazin
20
godina 400 najvećih i najuspješnijih poduzetnika
pv+
pvtv
pvinternational
Naziv tvrtke: ________________________________________________________
POPUST ZA VEĆI BROJ POLAZNIKA (IZ JEDNE TVRTKE):
___________________________________________ OIB: __________________
5%
• Od 3 do 5 polaznika (na osnovnu cijenu kotizacije) • Od 6 i više polaznika (na osnovnu cijenu kotizacije)
Ime i prezime osobe/osoba: _______________________________________________ ______________________________________________ __________________
10%
Adresa: ___________________________________________________________ ________________________________________________________________ Telefon: _________________________________ Fax: ______________________
Kotizacije možete kupiti i online: http://bit.ly/ superprodavac
E-mail: ___________________________________________________________ Potpisi i pečat:
MEDIJSKI POKROVITELJI: ®
Molimo da ispunjenu prijavnicu pošaljete na fax. 01/49 21 743 ili na e mail: info@poslovni-savjetnik.com
SUPERPRODAVAČ za Privredni vjesnik 230x160 mm.indd 1
22.10.2013. 12:25:17
UVOD
www.privredni.hr Broj 3803, 18. studenoga 2013.
Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr
Zoran Milanović, predsjednik Vlade:
Nećemo otkupiti sve dionice Ine Sigurno ne planiramo otkupiti 49 posto dionica Ine, ako ih MOL definitivno odluči prodati. Nešto tako neodgovorno i neozbiljno kao što je savjet da otkupimo te dionice u zadnje vrijeme nisam čuo, iako je konkurencija žestoka. Zar da se zadužimo jedno tri milijarde eura za dionice i onda još nekoliko milijardi da firma bude likvidna i da se može ulagati u ono u što se dosad nije? Isto tako odbacujem mogućnost da mirovinski fondovi daju zadnju lipu za otkup tih dionica.
Slavko Linić, ministar financija:
Uočene razlike u strogosti postupanja Vlada želi učinkovitiju i transparentniju Poreznu upravu zbog čega je neophodna jača koncentracija ljudstva i znanja. Reforma Porezne uprave je jedna od pretpostavki stabilizacije rashodne strane proračuna i postizanja niže razine troškova rada same Uprave. Predlažemo organizaciju Porezne uprave po regionalnom principu u pet područnih ureda koji će obuhvaćati svih 20 županija i Grad Zagreb. Takva porezna uprava će raspolagati sposobnijim službenicima te će se tako postići ujednačenost rada poreznika, jer su uočene razlike u strogosti postupanja prema istoj poreznoj materiji u raznim krajevima Hrvatske.
Biljana Borzan, zastupnica u EP-u:
GMO sjeme ugrožava domaće sorte Evenutalno odobrenje za slobodno korištenje GMO sjemena kukuruza u svim članicama EU-a može imati negativnog utjecaja na proizvodnju i korištenje autohtonih vrsta sjemena kukuruza, proizvedenih i desetljećima korištenih u Hrvatskoj i Europi. Tko će preuzeti odgovornost za moguće negativne posljedice dugoročnog korištenja GMO sjemena na štetu autohtonih sorti kukuruza, kao i za mnoge druge biljne vrste na području gdje se uzgaja GMO kukuruz? Želimo saznati kakav je stav Europske komisije o mogućim dugoročno negativnim posljedicama na ukupni okoliš, na ljude, biljke i životinje. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković
Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?
3
pvinfo
G(h)ost komentator: Vlade Prančić, vlasnik pršutane Smjeli, Dugopolje
Veliki iskorak proizvođača dalmatinskog pršuta Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju proizvođači dalmatinskog pršuta su postali konkurentni jer su im izjednačeni uvjeti nabave sirovine s uvjetima kakve imaju španjolski i talijanski proizvođači
N
akon osnivanja Klastera hrvatskog pršuta, koje je inicirala udruga Dalmatinski pršut, hrvatskim proizvođačima pršuta trebalo bi krenuti nabolje. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju stvari su se počele konkretno mijenjati. Moja je tvrtka već uspjela plasirati određene količine, doduše za sada simbolične, u Nizozemsku, a dio mojih kolega proizvođača ostvario je određene rezultate u Mađarskoj. Čini se da su za dalmatinski pršut stvari konačno krenule u pozitivnom smjeru, čemu je prethodilo definiranje što se zapravo smije nazivati dalmatinskim pršutom. Znači, radi se o pršutu sušenom s kosti, starom najmanje godinu dana, dobivenom od svježeg buta teškog najmanje 11,5 kilograma, odnosno nakon sušenja teškog najmanje sedam kilograma. Neki od nas su inzistirali da ta minimalna težina bude još veća, ali zbog činjenice da je teško dobiti sirovinu iz produženog tova, usuglasili smo se da to bude od 11,5 kilograma naviše. Iz tog razloga, ali i zbog činjenice da naši uzgajivači svinja nerado prodaju same butove, velika većina sirovine za
naše pršute nabavlja se u Austriji i Mađarskoj. Pored toga, za proizvodnju dalmatinskog pršuta biraju se butovi koji nisu posve crveni nego imaju jedan sloj bijelog mesa, debelog najmanje dva centimetra. Austrijski proizvođači svinja dozvoljavaju biranje butova, dok naši to nerado čine. To je činjenica. No, ulaskom Hrvatske u EU naši su proizvođači postali konkurentni jer su im izjednačeni uvjeti nabave sirovine s uvjetima kakve imaju španjolski i talijanski proizvođači pršuta. Sirovinu ćemo, kada
Danas se lako može utvrditi sljedivost i porijeklo dalmatinskog pršuta profunkcionira naš klaster, nabavljati udruženi, i samim time, zbog količine, povoljnije. Do sada smo zbog nabave malih količina gotovo smetali velikim klaonicama koje su nas, nakon što smo se udružili, počeli prepoznavati kao poželjne partnere. Ako direktor Klastera hrvatskog pršuta uspije za nas smanjiti cijenu sirovine samo za pet cen-
ti, već time će opravdati svoju funkciju s obzirom na to da se u Hrvatskoj godišnje proizvede oko 250.000 komada pršuta. S obzirom na trenutačne investicije pojedinih mojih kolega, ali i naše tvrtke, te količine će se uskoro povećati. Kada govorimo o sirovini iz Austrije, nije naodmet napomenuti i jednu činjenicu: njihove klaonice, i to direktno na proizvodnoj liniji, nadzire neovisan veterinar, kojega plaća država i koji se doista neovisno i ponaša. Uglavnom, mnogo su viši standardi i mnogo je jednostavnije doći do kvalitetne sirovine nego kod
nas. Nisam nikada imao ni najmanji problem s austrijskim klaonicama, dok to ne bih mogao reći za domaće proizvođače. Nabava naše sirovine bila bi moguća kada bi naše velike klaonice pronašle interes u proizvodnji svježih butova za potrebe pršutara. Ako se one ne uključe, bojim se da će biti kao i dosad. Hrvatski proizvođači pršuta postali su angažiraniji u posljednje vrijeme na drugim tržištima. Isto tako, primijetio sam da se neki proizvodi od svinjskog buta iz Italije i Španjolske po našim trgovačkim lancima više ne prodaju pod imenom pršut, već kao šunka ili sušeni svinjski but, za što smo se i borili. To je vjerojatno i stoga što smo preko naše udruge upozorili nadležne institucije koji se sve proizvodi mogu nazivati pršutom. Danas se lako može utvrditi sljedivost i porijeklo dalmatinskog pršuta, čije će se prve zaštićene količine uskoro pojaviti na tržištu. Nove okolnosti opravdat će ulaganja u modernizaciju naše pršutane Smjeli, a zahvaljujući toj investiciji proizvodit ćemo pršute u strogo kontroliranim klimatiziranim uvjetima.
Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr
Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: marketing@privredni.hr
Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631
Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić
Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr
Direktor: Darko Buković
PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović
Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru
Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr
4
TEMA TJEDNA
*vijesti Raste nezaposlenost Krajem listopada u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje registrirane su 344.444 nezaposlene osobe, što je za 6,4 posto ili 20.661 osobu više nego krajem rujna. Na godišnjoj razini, u odnosu na listopad prošle godine, broj nezaposlenih je veći za 3,3 posto. Listopad je drugi mjesec u nizu u kojem nezaposlenost raste. U evidenciju HZZa najviše je osoba došlo izravno iz radnog odnosa, njih 31.456, što je 67,5 posto od ukupnog broja novoprijavljenih. Slobodno formiranje cijena goriva Cijene naftnih derivata u Hrvatskoj bi se uskoro mogle slobodno formirati jer su se otvaranjem tržišta i pojavom više tvrtki na tržištu naftnih derivata stekli uvjeti za ukidanje Pravilnika o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, smatraju u Ministarstvu gospodarstva. Ministarstvo je otvorilo savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o prijedlogu novog zakona o tržištu naftnih derivata. Novi davatelji poštanskih usluga
Potpuna liberalizacija tržišta poštanskih usluga, koja se dogodila početkom godine, privukla je nove tvrtke na tržište. Tijekom trećeg tromjesečja ove godine pojavilo se nekoliko novih davatelja poštanskih usluga. Time je ukupan broj onih koje se bave poštanskim uslugama na našem tržištu povećan na 23 tvrtke. U trećem tromjesečju ostvareno je ukupno 80,8 milijuna usluga, od kojih je najveći dio ostvarila HP-Hrvatska pošta, koja je i dalje vodeći davatelj na tržištu poštanskih usluga, s tržišnim udjelom od približno 72 posto.
Privredni vjesnik Broj 3803, 18. studenoga 2013.
( oko 3 mlrd €
iznosi burzovna kapitalizacija 49 posto dionica Ine
Vlada u Ini ima 44,84 posto dionica, mađarski MOL 49,1 posto, a oko šest drže mali dio
Vlada traži jasan odgovor U Vladi su brzo zaključili da bi upuštanje u preuzimanje Ine državnim novcem bilo previše rizično. Odg Zoran Milanović izjavio je da su ideje o otkupu MOL-ovog udjela neodgovorne i neozbiljne Igor Vukić vukic@privredni.hr
H
rvatska vlada zatražila je od MOL-a da što prije nedvosmisleno iskaže ima li bezuvjetnu namjeru prodati dionice Ine. U priopćenju poslanom prošli tjedan stoji da Vlada ne osporava pravo MOLu da odlučuje o raspolaganju dionicama koje ima. No dodaje se kako je jasno stajalište MOL-a kao dioničara Ine bitno da bi Vlada mogla “poduzeti odgovarajuće korake u skladu s propisima”. Na priopćenje iz Vlade, MOL je preko medija poručio da je prodaja tek jedna od opcija. Time je zapravo ponovio sadržaj svojih ranijih izjava. Primjerice, u priopćenju od 8. studenog MOL je izjavio kako je ovlastio Odbor izvršnih direktora za postizanje dogovora s hrvatskom vladom o razvojnoj strategiji i potezima kojima bi zajednički povećali Ininu vrijednost. Ali MOL
je istodobno u izjavi naveo i kako je ovlastio Odbor izvršnih direktora da započne pripremu za prodaju Ininih dionica. Priopćenje Vlade upravo se odnosi na to MOLovo priopćenje. Vlada pozdravlja želju MOL-a da se postigne dogovor koji bi vodio zajedničkom radu na razvoju Ine. Ponovljeno je kako je Vlada u dobroj mjeri započela pregovore upravo radi boljeg tržišnog pozicioniranja najveće naftne kompanije u Hrvatskoj. I dalje bez pomaka No s obzirom na to da je Uprava MOL-a najavila početak pripreme za prodaju svog udjela, Vlada je zatražila da MOL što prije nedvosmisleno iskaže ima li bezuvjetnu namjeru prodati svoj udjel. Hrvatska vlada u Ini ima 44,84 posto dionica, dok mađarski MOL ima 49,1 posto. Oko šest posto u rukama je malih dioničara. MOL-ova poruka koja sadrži najavu da će pri-
stupiti pripremi za prodaju poslana je samo nekoliko sati nakon zadnjeg sastanka pregovaračkih timova MOL-a i Vlade. Na sastanku nije bilo nikakva pomaka: hrvatski predstavnici na čelu s ministrom Ivanom Vrdoljakom tražili su raspravu o promjeni upravljačkog modela, dok su MOL-ovi pregovarači ustrajavali na stavu da je model u skladu s hr-
vatskim i europskim zakonima. Nakon najave da bi MOL mogao prodati dionice, u javnosti se pojavilo nekoliko neslužbenih najava o odgovoru hrvatske vlade. Ministar Vrdoljak spominjao je kako se može razmotriti mogućnost da u preuzimanju dionica od MOL-a sudjeluju hrvatski mirovinski fondovi. U Vladi su brzo zaključili da bi upuštanje u
preuzimanje Ine državnim novcem bilo previše rizično. Odgovarajući na pitanje u Aktualnom satu u Saboru, premijer Zoran Milanović izjavio je da su ideje o otkupu MOL-ovog udjela neodgovorne i neozbiljne. Pri tome je premijer ocijenio da bi za preuzimanje trebalo oko tri milijarde eura, koliko otprilike iznosi burzovna kapitalizacija 49 posto dioni-
Preko agencije NSPA svake godine NATO nabavi robe i usluga za oko 2,2 milijarde eura
NATO treba puške, ali i sve ost Michael Lyden, direktor NSPA (NATO Support Agency), institucije koja za NATO provodi natječaje i osi opremu, pokazao je predstavnicima 45 hrvatskih tvrtki kako izgledaju natječaji koje provodi NSPA Zagrebačka tvrtka INsig2 pobijedila je početkom travnja na natječaju za izradu sofisticiranog sustava sigurnosti koji je raspisalo sjedište NATO-a u Bruxellesu. Kako bi potaknuo i druge hrvatske tvrtke da budu dobavljači saveza, u Zagrebu je prošli tjedan boravio Michael Lyden, direktor
NSPA (NATO Support Agency), institucije koja
Hrvatske tvrtke koje žele raditi za NATO moraju se registrirati kod NSPA za NATO provodi natječaje i osigurava potrebnu
opremu. Ministarstvo gospodarstva i HGK organizirali su seminar na kojem je Lyden predstavnicima 45 hrvatskih tvrtki pokazao kako izgledaju natječaji koje provodi NSPA. Preko te agencije NATO godišnje nabavi robe i usluga za oko 2,2 milijarde eura. Osim vojne opreme nabavlja se i
sve ostalo: hrana, IT usluge, kemikalije, logističke usluge... “Hrvatske tvrtke koje žele raditi za NATO moraju se registrirati kod NSPA. Važno je biti u registru agencije s ponudom kvalitetnih i konkurentnih proizvoda i usluga. Time tvrtke dobivaju šansu da budu pozvane na suradnju”, rekao je ministar
gospodarstva Ivan Vrdoljak. Zasad se u bazi agencije nalaze 83 hrvatske tvrtke. “Suradnja NSPA i hrvatske industrije do sada nije bila velika pa je ovakvim seminarima želimo povećati. Hrvatske tvrtke trebale bi se povezivati i s drugim, većim tvrtkama iz Europske unije i drugih
5
www.privredni.hr Broj 3803, 18. studenoga 2013.
( 20 do 30 mil $
( oko 25% niža
godišnji gubici Ininih rafinerija
sadašnja cijena nekretnina od one uoči krize
ničari
20. forum poslovanja nekretninama
od MOL-a ovarajući na pitanje u Aktualnom satu u Saboru, premijer alnim novim partnerima, Vlada je raspisala natječaj za pravne savjetnike pregovaračkog tima. Prema neslužbenim informacijama, ponudu su predale konzultantske kuće AT Kearney i AlixPartners.
ca Ine. Zatim bi trebalo još nekoliko milijardi da Ina bude likvidna i da može ulagati u ono u što do sada nije dovoljno ulagano, dodao je Milanović. Stoga se u javnosti počelo govoriti da bi MOLov udio mogle preuzeti kompanije iz Rusije ili Azerbejdžana. U nastojanju da se što bolje pripremi za pregovore s MOL-om, ili eventu-
Sporne rafinerije Osim o načinu upravljanja, Vlada je pregovore s MOL-om započela i zbog nezadovoljstva tempom ulaganja u Inine rafinerije. U materijalima za pregovore tvrdi se da modernizacija rafinerije Sisak nije ni započela, a u Rijeci je završena samo prva faza modernizacije. Ocjenjuje se da su rafinerije i dalje zastarjele, imaju manju prodaju derivata pa se slabi i ukupna nacionalna energetska stabilnost. Na takve ocjene odgovorio je Ferenc Horvath, MOL-ov direktor za proizvodnju. Prema njegovim riječima, izrečenima u intervjuu Jutarnjem listu, u Europi pada prodaja derivata, pa europska rafinerijska industrija više ne
ostvaruje profit već uglavnom minimalizira gubitke. Velika ulaganja u obnovu malih i zastarjelih rafinerija vrlo su nerentabilna. Horvath je rekao da je Ina prošlih godina podizala učinkovitost svojih rafinerija. One još uvijek gube novac, ali ne više 200, nego 20 do 30 milijuna dolara godišnje. Dodao
Potrebno je još nekoliko milijardi da Ina bude likvidna, kaže premijer Milanović je i da je obnovu rafinerija trebalo započeti 90-ih godina, mnogo ranije no što je MOL došao u Inu. Hrvatska vlada nezadovoljna je i opsegom ulaganja u nova plinska polja u Jadranu i na kopnu. Stoga je i napisan novi zakon o ugljikovodicima koji bi u Hrvatsku trebao dovesti nove velike plinske i naftne kompanije i pojačati konkurenciju.
alo gurava potrebnu zemalja članica NATOa, kako bi povećale šanse za uspjeh na natječajima”, rekao je Lyden. Godišnja konferencija NSPA trebala bi se iduće godine održati u Hrvatskoj što bi moglo i dodatno povećati prilike hrvatskim tvrtkama da postanu dobavljači Sjevernoatlantskog saveza. Proljetni uspjeh tvrtki INsig2
nije bio njihov prvi u suradnji s NATO-m. Još nekoliko drugih IT tvrtki već je sklopilo slične poslove, a jedan od najpoznatijih suradnika NATO saveza je tvrtka Šestan-Busch koja ga opskrbljuje vrhunskim kacigama. Suradnja s
NSPA i drugim agencijama saveza odlična je referenca i za dobivanja drugih izvoznih ugovora. Dodatne informacije o poslovanju s NATO-m mogu se pronaći na internetskoj stranici www.natonatjecaji. hr. (I.V.)
Ne nazire se oporavak Zbog krize je ugašen velik broj agencija te ih je sada aktivno svega između 10 i 15 posto, kazala je Jasminka Biliškov, vlasnica agencije Biliškov nekretnine Boris Odorčić odorcic@privredni.hr
N
a tržištu nekretnina već dulje vrijeme ne cvjetaju ruže i na njegov oporavak valja pričekati još neko vrijeme. Jasminka Biliškov, vlasnica agencije Biliškov nekretnine, kaže kako je poslovnim subjektima izuzetno teško poslovati u tome sektoru. “Kriza traje već nekoliko godina i očekujemo da će se produljiti na još nekoliko. Zbog toga je ugašen velik broj agencija za nekretnine te ih je trenutačno aktivno svega između 10 i 15 posto. To, na žalost, znači da se ugasilo i mnogo radnih mjesta”, istaknula je ona dodavši kako su se cijene nekretnina snizile i ove godine. Uspoređujući pak sadašnje cijene nekretnina s onima uoči krize, primjećuje se pad od oko 25 posto. “I dalje možemo očekivati negativna kretanja jer onaj tko želi prodati nekretninu često mora dodatno spustiti cijenu”, napomenula je Jasminka Biliškov na 20. forumu poslovanja nekretninama održanom proteklog tjedna u organi-
zaciji Udruženja poslovanja nekretninama Hrvatske gospodarske komore. Svrha ovog foruma je edukacija članica HGKa koje se bave poslovanjem nekretninama te informiranje o novinama u važećoj zakonskoj regu-
Treba napraviti strategiju da bi se utvrdili smjerovi u kojima treba ići tržište nekretnina, kaže Ranilović lativi. Tako je kroz ovogodišnji program Foruma struka upoznata s novinama u propisima o prostornom uređenju i gradnji, energetskom certifikacijom zgrada i kako ovrhom naplatiti posredničku naknadu, s novitetima u raspolaganju nekretninama u vlasništvu Hrvatske i izmjenama propisa o zemljišnim knjigama. Novi zakoni Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama Hrvatske gospodarske komore, naglasio je kako se ne nazire oporavak tržišta. “Klima je
vrlo loša i tržište nekretnina proživljava ono što i cijelo hrvatsko gospodarstvo. K tomu, više ne možemo očekivati ni one razine iz 2007. ili 2008. godine jer su one bile nerealne. Međutim, treba naći optimum koji bi tržištu davao zraka kako bi ono moglo funkcionirati i bilo bez prevelikih potresa”, naglasio je Ranilović napomenuvši kako treba napraviti strategiju da bi se utvrdili smjerovi u kojima treba ići tržište nekretnina. S druge strane, naglasio je neke pozitivne trendove. A jedan od njih je energetsko certificiranje. “Ono teče dobro i građani ga postupno prihvaćaju i vade energetski certifikat. Međutim, veći interes od toga jest kako potaknuti ljude da obnavljaju zgrade i pritom štede energiju. To je zapravo zamisao cijele te priče”, kazao je Ranilović. Tržište bi dodatno trebali urediti i novi zakon i propisi. Anka Mrak Taritaš, ministrica graditeljstva i prostornog uređenja, istaknula je kako se radi na izradi novih zakona o prostornom uređenju, gradnji te građevinskoj inspekciji.
6
AKTUALNO
PV TJEDNI REPORT U tjednu od 4. do 10. studenoga 2013. u Hrvatskoj je osnovano 96 novih poslovnih subjekata, od čega 53 jednostavna d.o.o.-a, a 43 klasična d.o.o.-a. Time je zadržan trend od početka godine snažnijeg otvaranja jednostavnih d.o.o.-a kao i trend otvaranja više tvrtki negoli ih se u isto vrijeme ugasilo – brisano je 99 poslovnih subjekta, a likvidiranih je još 16. Najviše je tvrtki osnovano u Zagrebu, 44, slijede Varaždin sa 13 i Split sa 11 novoosnovanih tvrtki. Prvi tjedan studenoga bit će zabilježen i po podatku da su u tom razdoblju u raznim oblicima i fazama stečajnih postupaka - klasični stečajni postupak, skraćeni stečajni i brzi stečajni postupak - bile 63 hrvatske kompanije, dok je u predstečajnim nagodbama – u raznim fazama procesa – bilo 144 poduzeća, pri čemu je za 35 poduzeća zaključen postupak predstečajne nagodbe.
STEČAJEVI Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka
19 11 5 3 22 7 15 22 22 144 35 11 20 43 35
BRISANI SUBJEKTI Brisani subjekti Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka
99 99 16 0 16
OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA Poslovni subjekti d.o.o. j.d.o.o. d.d. Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar 1 Slavonski Brod Dubrovnik 3 Split Karlovac 1 Šibenik Osijek 6 Varaždin Pazin 9 Zadar Rijeka 6 Zagreb Sisak 0
96 43 53 0 4 11 1 13 1 44
BLOKADE Subjekti u blokadi na dan: 4.11.2013. 5635 Blokirano 0-30 dana 4424 Blokirano 31-60 dana 1334 Blokirano 61-90 dana 1151 Blokirano 91-120 dana 1886 Blokirano 121-180 dana 8806 Blokirano 180 do 365 dana 21124 Blokirano 1-2 godine 10198 Blokirano 3-5 godina 253578 Neblokirani subjekti
Privredni vjesnik Broj 3803, 18. studenoga 2013.
( 14 međunarodnih kompanija odabralo Varaždinsku županiju za osnivanje novih pogona
Kako se to radi u uređenoj državi
Švicarskim stopama do ulagača O privlačenju stranih ulaganja govorio je Hans Marti, švicarski konzultant Igor Vukić vukic@privredni.hr
H
ans Marti je švicarski poslovni konzultant. Jednog dana zvao ga je klijent iz Njemačke koji je uložio dosta novca u Švicarsku. “Upravo su me zvali iz švicarske porezne uprave!”, započeo je uzbuđeno njemački investitor... Da, i? “Službenik mi je rekao da sam platio preveliki iznos. Savjetovao me kako da zakonito ispravim prijavu i platim manje poreza!”, uskliknuo je oduševljeni Nijemac i ponavljao da mu se takvo što nikad u životu nije dogodilo. Eto, u tome vam je tajna švicarskog modela privlačenja stranih ulaganja, rekao je Marti na prošlotjednom seminaru u Hrvatskoj narodnoj banci. Administracija treba tvrtke tretirati kao klijente. Kad je uprava na usluzi poduzetnicima, reklama ni ne treba: tvrtke iz cijelog svijeta stizat će u taj ulagač-
ki raj. Možda se švicarski model ne može odmah svuda primijeniti, ali isplatit će se rad na predvidljivom zakonskom okviru. Kao i na ekonomskoj i financijskoj stabilnosti, fleksibilnom radnom zakonodavstvu i obrazovanju radne snage, dodala je Marie-Gabrielle Ineichen-Fleisch, švicarska državna tajnica za ekonomske poslove. U Švicarskoj ne guraju
Pozitivni efekti očekuju se od Zakona o strateškim investicijama ljude na fakultete, ali ih temeljito obrazuju za stručna zanimanja. Zato imaju samo 3,5 posto nezaposlenih među mladima. Varaždin kao primjer Švicarskim stopama već idu u Varaždinu i okolici. Župan Predrag Štromar
izvijestio je da ulagači ondje dozvole dobivaju za nekoliko dana, zemljišta su pravno uređena, radna snaga se stalno obrazuje... Zato je 14 međunarodnih kompanija odabralo Varaždinsku županiju za osnivanje novih pogona. Unatoč krizi, u županiji raste zaposlenost, prihodi i dobit poduzetnika. Pri tome je plaća 22 posto manja od prosjeka, a kvaliteta rada iznadprosječna. “Mi puno radimo i izvozimo”, zaključio je Štromar. I Damir Novinić, čelnik Agencije za promociju ulaganja, potvrđuje da u Hrvatskoj ima dobrih i loših investicijskih područja. Općenito lakše je ulagati nego prije godinu dana, a uskoro će biti još lakše. Pozitivni efekti očekuju se od Zakona o strateškim investicijama koji je prošli tjedan stupio na snagu. Povjerenstvo za investicije pomoglo je 10 investicija koje su stajale zamrznute pa će se i njihovo iskustvo koristiti u poboljšanju ulagačke klime, zaključio je Novinić.
Održana 3. inovacijska misija u Bruxellesu, Belgija
Spoj domaćih inovatora s belgijskim tvrtkama U organizaciji Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj te Predstavništva HGK-a u Bruxellesu prošle je srijede održana 3. inovacijska misija na kojoj su sudjelovale hrvatske tvrtke PIP, Corbrevis, Čista zona i Bernarda. Mogućnosti sudjelovanja u programu Horizon 2020 tom je prilikom
predstavio Iker Ayerbe, predstavnik Opće uprave za istraživanje i inovacije Europske komisije, a mogućnosti sudjelovanja u kreiranju EU politika za inovacije predstavila je Bettine Gola. U sklopu Inovacijske misije za hrvatske su tvrtke organizirani i susreti s belgijskim tvrtkama, na kojima je uspostav-
ljena poslovna suradnja. Kako je naglasila direktorica Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj Tajana Kesić Ša-
pić, glavna zadaća Centra i jest pomoći inovativnim tvrtkama u komercijalizaciji njihovih proizvoda na stranim tržištima. Dan nakon Inovacijske misije u Bruxellesu je otvoren sajam inovacija Innova na kojem izlažu hrvatske tvrtke. Organizator sajma je Udruga inovatora Hrvatske uz supokroviteljstvo HGK-a.
INTERVJU
www.privredni.hr Broj 3803, 18. studenoga 2013.
( 1 mil €
vrijednost ulaganja u školski centar Tokić
7
( 850 radnika
zaposleno u grupaciji Tokić
Ilija Tokić, vlasnik i direktor tvrtke Tokić
Spremni smo za širenje u regiju, ali i u Zapadnu Europu Prošle godine smo rasli više od 20 posto. Sličan je trend i ove godine, a isto očekujemo i iduće godine. Jako puno ulažemo u ljude, u edukaciju i za sada još uvijek držimo vodeću poziciju, kaže direktor uspješne obiteljske tvrtke koja je poznata i po svom humanitarnom radu Drago Živković zivkovic@privredni.hr
I
lija Tokić osnovao je privatnu tvrtku za trgovinu autodijelovima 1990. godine. Prvu malu prodavaonicu od 35 četvornih metara otvorio je u Kranjčevićevoj ulici u Zagrebu. Posao se širio, u tvrtku su se uključili i članovi obitelji, a potom su počeli i zapošljavati. Koliko danas Tokić ima prodavaonica i zaposlenih? - U Zagrebu imamo 15 prodajnih mjesta, a po cijeloj Hrvatskoj još 80 dućana po modelu franšize. U ove 23 godine uspjeli smo zauzeti vodeću poziciju na tržištu autodijelova. U Zagrebu zapošljavamo 225 radnika, prošle godine zaposlili smo 30 radnika, ove godine već 20 novih. U cijeloj grupaciji Tokić, s našim franšiznim partnerima, ima nas oko 850. Još ćemo širiti mrežu po Hrvatskoj, a planiramo krenuti i dalje u Zapadnu Europu. Već smo počeli s izvozom prema tim zemljama. Naravno, planiramo i poslovnice u zemljama bivše Jugoslavije. Već imamo u Hercegovini dva-tri mala dućana, suradnju nam nude i partneri iz Srbije, BiH, Makedonije, Crne Gore. Najvjerojatnije ćemo i tamo primijeniti isti model franšize koji se pokazao uspješnim u Hrvatskoj.
Što se događa na hrvatskom tržištu autodijelova? Kakva je konkurencija, koji su trendovi? - Konkurencija u autodijelovima je bila i ostala velika. Međutim, mnogi su propali zato što nisu vodili dobru poslovnu politiku, nisu ulagali u ljude, u prostore, u razvoj. Mi smo od njih preuzeli dio trži-
šta. Prema najnovijim pokazateljima, prošle godine smo rasli više od 20 posto. Sličan je trend i ove godine, a isto očekujemo i iduće godine. Jako puno ulažemo u ljude, u edukaciju i za sada još uvijek držimo vodeću poziciju. Dolazi nam konkurencija iz europskih zemalja, tu je već iz Poljske Intercars,
Pomozi čovjeku i vratit će ti se Tokić je tvrtka koja puno ulaže u sponzorstva, a sudjelujete i u humanitarnim akcijama. Zašto taj dio poslovanja smatrate tako važnim? - Otac mi je govorio: “Pomozi čovjeku i to će ti se vratiti”. I vraća se. Mi stipendiramo sve đake i studente, djecu naših radnika. Ako naš radnik ima bilo kakav problem u obitelji, ako mu treba kredit, stan, liječnik, bilo što, spremni smo pomoći. Pomažemo Crkvi, braniteljima, djeci branitelja, dijelimo puno poklona siromašnim obiteljima za Božić, Uskrs i Novu godinu. Osobno sam kum stotini siromašne djece u Beninu, kojima je dovoljno dvije kune dnevno za život. U mojoj rodnoj Hercegovini imamo zakladu putem koje stipendiramo 15 studenata slabijeg imovinskog stanja. Puno pomažemo školama, a desetak sportskih klubova nosi naše dresove. Tko se god javi, ako i ne možemo puno, sigurno ćemo pomoći koliko možemo.
iz Njemačke Stahlgruber, Anet iz Slovenije, Regnemer iz Austrije, Szakal Metal iz Mađarske. Doći će i drugi, međutim, hrvatsko tržište je malo, specifično, treba poznavati ljude. Mi smo tvrtku izgradili najviše na povjerenju, kao obiteljsku tvrtku, u tome i jest tajna našeg uspjeha. Puno ulažete u edukaciju zaposlenika, a planirate i otvaranje vlastitog školskog centra. - Pri završetku smo školskog centra u Slavonskoj aveniji u Zagrebu. Tu smo kupili prostore prije godinu dana, uredili ih i preselili se. Angažirali smo nekoliko naših mladih ljudi koji su takve poslove radili u Njemačkoj i koji su u takvim tvrtkama proveli 10 do 15 godina. Uložit ćemo u taj školski centar oko milijun eura i otvorit ćemo ga početkom sljedeće godine. U njemu ćemo
Planiramo uz pomoć udruge ATR otvoriti i stotinjak autocheck centara održavati edukacije za naše mehaničare, trgovce i distribucijske partnere. Uspostavljamo i suradnju s našim strukovnim školama i fakultetima, a povezali smo se i sa sličnim ustanovama iz Zapadne Europe. Planiramo uz pomoć međunarodne udruge ATR, čiji smo član već šest godina, otvoriti i stotinjak autocheck centara, servisa koje će pratiti naša roba i naša edukacija. Peta je godina recesije. Kakva su vaša iskustva, gdje vidite izlaz? - Mi smo na recesiju odgovorili edukacijom, ulaganjima u ljude, jačanjem povjerenja i korektnim odnosom prema svojim dobavljačima. Sve plaća-
mo na vrijeme, nikad nismo kasnili ni dana, ni prema državi ni prema bankama. Sve svoje obveze uspijevamo ispunjavati zato što sebi postavljamo realne i ostvarive ciljeve. Moram zahvaliti i svojim radnicima na njihovu doprinosu tvrtki jer na prvom su mi jmjestu obveze prema njima, a tek onda što ostane za mene i moju obitelj. Sve što smo dosad stvorili ulagali smo u tvrtku, nismo izvlačili novac, nemam nikakve brodove, skromno živimo u kući koju smo napravili prije 40 godina. Iako tržište u Hrvatskoj pada, mi još zadržavamo vodeću poziciju pružajući sve bolju uslugu i prateći potrebe naših kupaca. Jeste li uočili neke promjene u poslovnom okruženju nakon ulaska Hrvatske u EU? - Za nas se promijenilo dosta toga, utoliko što nam je sad lakše izvoziti i uvoziti robu, ne gubimo vrijeme na carini. Dotok robe nam je ubrzan, što je vrlo važno jer imamo više od 100 dobavljača iz cijelog svijeta. Tko ima dobru logistiku koja mu omogućava da roba od proizvođača što prije dođe do krajnjeg kupca, taj će i pobijediti. Zato planiramo još ulagati u velika centralna skladišta iz kojih bismo u budućnosti pokrivali ne samo zemlje bivše Jugoslavije, nego i cijeli ovaj dio Europe.
8
AKTUALNO
Privredni vjesnik Broj 3803, 18. studenoga 2013.
“ Komora je potrebna gospodarstvu, ali su potrebne promjene jer mora biti jeftinija i efikasnija. ”
Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva
Promjene u HGK-u
Sabina Škrtić vodi Komoru do izbora novog predsjednika Nova v.d. predsjednice pozvala je sve u Komori da joj pomognu u ostvarenju četiri cilja: donošenju financijskog plana, pripremanju sljedeće skupštine, izboru novog predsjednika i osiguranju mira za nastavak djelovanja HGK-a Drago Živković zivkovic@privredni.hr
P
omoćnica ministra gospodarstva Sabina Škrtić izabrana je za vršiteljicu dužnosti predsjednice Hrvatske gospodarske komore. Na izvanrednoj skupštini HGK-a jednoglasno je razriješen dosadašnji predsjednik Nadan Vidošević, a uz samo jedan suzdržani glas prihvaćena je i neopoziva ostavka predsjednika Upravnog odbora Zdenka Adrovića. Skupštinu je otvorio ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, pojasnivši da Ministarstvo zadnjih dana izravno komunicira s Komorom, koja je u vrlo teškom stanju nakon pokretanja kaznene istrage protiv Vidoševića. Namjera je zaustaviti, kako je rekao, gafove i javno
komuniciranje koje šteti Komori. “Vlada i Ministarstvo nisu imali izbora, morali smo se uključiti na jasan i transparentan način kako bismo zaustavili urušavanje ugleda Komore, koja je izgrađena novcem gospodarstva”, rekao je Vrdoljak. Njegova pomoćnica kao v.d. predsjednice, naglasio je Vrdoljak, ima zadaću do sljedeće skupštine,
Imenovanje Sabine Škrtić je isključivo privremeno rješenje koja bi se trebala održati u prosincu, pripremiti javni natječaj za izbor novog predsjednika te izraditi financijski plan za sljedeću godinu. Pri izradi tog plana, poručio je ministar,
46 za, dva suzdržana Na izvanrednoj sjednici skupštine HGK-a bilo je prisutno 48 članova skupštine, a 16 ih je imalo punomoć. Za razrješenje dosadašnjeg predsjednika HGK-a glasovalo je 46 članova skupštine, a za izbor v.d. predsjednice HGK-a bilo je 46 članova skupštine i dva suzdržana glasa. treba ozbiljno razmotriti ukidanje članarine HGKa i smanjivanje doprinosa. Jeftinija i efikasnija “Komora je potrebna gospodarstvu, ali su potrebne promjene jer mora biti jeftinija i efikasnija. Ako ne bude tako funkcionirala, bojim se da će u perspektivi prestati njezino financiranje”, jasan je bio Vrdoljak. Pozvao je sve
zaposlenike HGK-a da pruže punu potporu istražnim organima, kako bi završili svoj posao i “očistili Komoru”. “Ako se zaista u Komori dogodio kriminal ovih razmjera, to je strašno“, zaključio je Vrdoljak. Nova v.d. predsjednica Sabina Škrtić u kratkom je govoru zahvalila članovima skupštine na povjerenju te istaknu-
la da je njezino imenovanje isključivo privremeno rješenje. Pozvala je sve u HGK-u da joj pomognu u ostvarenju četiri cilja: donošenju financijskog plana, pripremanju sljedeće skupštine, izboru novog predsjednika i osiguranju mira za nastavak djelovanja Komore. Skupština HGK-a prošla je u gotovo potpunom suglasju, a jedinu je
opasku imao Vedran Devčić, direktor Luke Rijeka, kojega je dan ranije riječka komora izabrala za člana skupštine. Devčić je prigovorio zbog toga što nije bilo rasprave ni o jednoj točki dnevnog reda, koji je potpuno izmijenjen neposredno prije skupštine. Vrdoljak je priznao da je to pogreška i obećao da će na sljedećoj skupštini biti otvorena rasprava.
Čelnik HBOR-a izabran za potpredsjednika Europske udruge dugoročnih investitora (ELTI)
Kovačev u vrhu udruge s aktivom od 2000 milijardi eura ELTI će se u 2014. fokusirati na razvoj povoljnijih uvjeta za dugoročno financiranje i jače potpore gospodarstvima Na prvoj Generalnoj skupštini Europske udruge dugoročnih investitora (European Association of Long-Term Investors – ELTI) koja je održana prošlog tjedna u Bruxellesu predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak Anton Kovačev izabran je za potpredsjednika, i to na razdoblje od tri godine. Među članovima Upravnog odbora ELTI-ja je i Branimir Berković, izvršni direktor HBOR-a. Predsjednikom Uprave
proglašen je dr. Werner Hoyer, inače predsjednik Europske investicijske banke (EIB), a za potpredsjednika je uz Antona Kovačevaimenovan i Franco Bassanini, predsjednik talijanske Cassa Deposite e Prestiti(CDP). “ M o j e imeno-
vanje za potpredsjednika Europske udruge dugoročnih investitora još je jedna potvrda velikom međunarodnom ugledu HBOR-a”, izjavio je tom prilikom Anton Kovačev. “Iako je to neprofitna udruga, njen utjecaj i snaga su izuzetno značajni jer se radi o bankama i specijaliziranim financijskim ustanovama čija je ukupna aktiva 2000 mili-
jardi eura”, naglasio je. ELTI je u srpnju ove godine osnovalo 16 europskih financijskih ustano-
Udrugu ELTI je u srpnju ove godine osnovalo 16 europskih financijskih ustanova va, među kojima i HBOR. Cilj je ove udruge promicati i braniti interese svo-
jih članica te jačati suradnju na operativnoj razini s europskim financijskim institucijama. Na skupštini je usvojen i akcijski plan ELTI-ja za 2014. u kojemu je naglasak na razvoju povoljnijih uvjeta za dugoročno financiranje i suradnju među članicama Udruge s ciljem pružanja snažnije potpore nacionalnim gospodarstvima kroz poticanje održivog rasta i razvoja. Članice ELTI-ja su banke koje odobravaju poticajne kredite i dvije instituci-
je u ulozi promatrača (EU i EIB), a njihova ukupna aktiva, kako je istaknuo i Kovačev, iznosi 2000 milijardi eura. Među prioritetima udruge je i zastupanje interesa njenih članica pred tijelima i ustanovama EU-a, pri čemu će se osobita pažnja posvetiti novim financijskim instrumentima osmišljenim za usmjeravanje kapitala u ulaganja u infrastrukturne projekte, mala i srednja poduzeća, inovacije i energetske projekte. (A.M.)
S MARKOVA TRGA
www.privredni.hr Broj 3803, 18. studenoga 2013.
( 113,1 mlrd kn
*vijesti
očekivani proračunski prihodi iduće godine
Sjednica hrvatske vlade
Proračun skrojen prema rastu od 1,3 posto Vlada i ministar financija očekuju da će i ova, 2013. godina završiti s malim plusom od 0,2 posto rasta BDP-a. EU je prognozirao pad od 0,7 posto Igor Vukić vukic@privredni.hr
O
ptimističniji smo nego Europska komisija, poručio je ministar financija Slavko Linić predstavljajući državni proračun na prošlotjednoj sjednici Vlade. Linić je proračun skrojio prema prognozi da će hrvatsko gospodarstvo u idućoj godini rasti 1,3 posto, pa zatim 2,2 posto u 2015. te 2,5 posto u 2016. godini. Vlada i ministar financija očekuju da će i ova, 2013. godina završiti s malim plusom od 0,2 posto rasta BDP-a. EU je prognozirao pad od 0,7 posto. Linić kaže da treba pričekati rezultate u posljednjem kvartalu. U idućoj godini Linić očekuje proračunski prihod od 113,1 milijarde kuna. Proračun temelji na očekivanom oporavku i jačanju gospodarske aktivnosti. Još uvijek slabiji tempo privatnih ulaganja trebale bi popraviti javne investicije, rekao je Linić. Nastavit će se jačanje porezne discipline i naplata starih dugova. Nove prihode treba donijeti i povećanje međustope PDV-a sa 10 na 13 posto. Na dnevne novine ostavljena je stopa od pet posto, a više ne treba biti zadovoljen uvjet da dnevni list ima više od 25.000 riječi. Linić očekuje da će u 2014. fiskalizacija još snažnije utjecati na prihode. Porezni prihodi iznosit će 63,9 milijardi kuna, prihodi proračuna od doprinosa 38,1 milijardu kuna, a europski fondovi trebali bi donijeti oko
Lakše otpisivanje kredita Vlada je predložila izmjenu Zakona o porezu na dobit prema kojoj bi banke mogle lakše otpisivati kredite dužnicima koji su upali u poslovne teškoće. Otpis kredita priznavao bi se bankama kao porezna olakšica (porezno priznati rashod). Olakšicom bi se smatrao i otpis stambenog kredita dužnicima koji su egzistencijalno ugroženi ili kako bi se spriječila ovrha nad jedinom stambenom nekretninom. Ministar financija smatra da bi ova mjera mogla potaknuti banke da se brže odlučuju na otpise teško naplativih kredita. 4,5 milijardi kuna. Rashodi proračuna u idućoj godini planirani su u iznosu od 130,5 milijardi kuna, što predstavlja povećanje od 3,7 milijardi kuna. Rast je posljedica velikog javnog duga i članarine koju Hrvatska mora platiti Europskoj uniji. Javni sektor i štednja U javnom sektoru i dalje se nastavlja sa štednjom, tako da ni u 2014. neće biti isplate božićnica i regresa. Rashodi za zaposlene iznosit će 21,4 milijarde kuna. Subvencije će ukupno vrijediti 6,3 milijarde kuna. Poljoprivreda će dobiti 413 mili-
9
juna kuna više nego lani jer će se u sustav poticaja uključiti i novac iz eu-
Prihvaćen je i rebalans, a ukupni prihodi proračuna smanjeni su za 2,9 milijardi kuna ropskih fondova. Transfer Hrvatskim željeznicama smanjit će se za 235 milijuna kuna. Privatizirana brodogradnja će dobiti 672 milijuna kuna, u skladu s prihvaćenim planovima restrukturiranja. Za tekuća i kapitalna ulaganja u prometnoj strukturi, te za
rashode povezane s provođenjem EU projekata predviđeno je u proračunu šest milijardi kuna. Vlada je prihvatila i rebalans ovogodišnjeg proračuna. Ukupni prihodi proračuna smanjeni su za 2,9 milijardi kuna u odnosu na raniji plan. Prihod od PDV-a manji je zbog drukčijeg obračuna radi ulaska u EU. Manji je i prihod od poreza na dobit za 890 milijuna kuna, zbog neoporezivanja ponovno uložene dobiti. Budući da je država uložila 3,3 milijarde kuna u sanaciju zdravstva, deficit proračuna je narastao na 4,8 posto BDP-a. Linić protiv bonusa Dio novca za proračunske potrebe Ministarstvo financija želi namaknuti i drukčijim obračunom viših zaposleničkih primanja. Radi zakonitog izbjegavanja najviših poreznih stopa, poslodavci su menadžerima i sličnim zaposlenicima isplaćivali dodatke u obliku bonusa ili autorskih ugovora. Pri tome se plaćala stopa poreza od 25 posto. Sada Linić predlaže da se svi takvi prihodi objedine i plaćaju po poreznim stopama, sve do 40 posto. Ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak nisu se pridružili tom stavu, jer smatraju da bi time bili pogođeni mnogi pripadnici srednjeg sloja, i pojedinci od kojih se očekuje radni i kreativni doprinos izlasku iz krize. O prijedlogu će se dodatno raspravljati u nastavku zakonodavne procedure.
Krediti za energetsku učinkovitost Suradnjom Zagrebačke banke i Europske banke za obnovu i razvoj osigurani su povoljniji krediti investicijama tvrtki i jedinica lokalne samouprave u energetsku učinkovitost i projekte vezane uz obnovljive izvore energije. Iznos bespovratnih sredstava za projekte koji će zadovoljavati kriterij uštede energije i/ili smanjenja emisije ugljičnog dioksida bit će do 10 posto iznosa kredita za poslovne subjekte, a do 15 posto za jedinice lokalne uprave i samouprave. Ova kreditna linija dio je EBRD-ova projekta u suradnji s Europskom unijom pod nazivom Western Balkans Sustainable Energy Financing Facility II, a njome uz poduzetnike priliku za investiranje u ovom području dobiva i javni sektor. Kreće procedura zbog deficita
Europska komisija je službeno odlučila preporučiti Vijeću pokretanje procedure prekomjernog deficita za Hrvatsku. Izvještaj koji je napravila Komisija utvrdio je kako niti kriterij deficita niti javnog duga nisu u skladu s pravilima iz Maastrichta. Hrvatski deficit ostaje iznad tri posto, a dug će u idućoj godini rasti preko 60 posto BDP-a. Orbico širi poslove Branko Roglić, vlasnik regionalne distributerske kompanije Orbico Grupe, ugovorio je sa šeikom Tariqom Al Qassimijem, osnivačem korporacije Union International Holdings Group, suradnju na distribuciji francuske kozmetike Bocassy za svih 18 zemalja u kojima posluje Orbico. Orbico planira otvaranje zajedničkih tvrtki u Hrvatskoj i Ujedinjenim Arapskim Emiratima preko kojih će distribui-
rati kozmetičke proizvode Bocassy na tržištima Srednje i Jugoistočne Europe. Forum ugostitelja
Forum zagrebačkih ugostitelja 2013. i Gastro prezentacija održat će se 21. studenoga u zagrebačkom Hotelu Esplanade pod pokroviteljstvom zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića. Kako je najavljeno, slogan foruma je “Ugostitelji nisu guske u magli!”, a na njemu će sudjelovati i predstavnici lokalne uprave i samouprave te relevantnih državnih institucija. Razgovarat će se o mnogim temama i problemima koji muče zagrebačke, ali i hrvatske ugostitelje. Na forum će se nadovezati Festival ljubavi prema hrani koji će trajati od 22. studenoga do 1. prosinca. Na festivalu će biti predstavljena gastro ponuda zagrebačkih tradicionalnih i modernih restorana te slastičarnica. Erste banka smanjila dobit
Neto dobit Erste banke u prvih devet mjeseci 2013. iznosila je 157,4 milijuna kuna, što predstavlja 59,8 posto manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine kada je iznosila 391,3 milijuna kuna. Ukupna aktiva krajem rujna iznosila je 60,7 milijardi kuna, što je 3,7 posto više u odnosu na kraj prošle godine, kada je iznosila 58,5 milijardi kuna. Ukupni krediti krajem rujna iznosili su 39,9 milijardi kuna, što je 2,6 posto više u odnosu na kraj 2012., a ukupni depoziti krajem rujna 2013. iznosili su 34,2 milijarde kuna, što je za 8,1 posto više u odnosu na kraj 2012. godine.
10 PV ANALIZA
Na Zagrebačkom velesajmu proteklog su tjedna održana tri sajma 36. međunarodni sajam knjiga i učila Interliber, 38. hrvatski salon inovacija Inova te Info - sajam informacijskih tehnologija. Gotovo svi najznačajniji domaći nakladnici predstavili su na Interliberu bogati program novih izdanja iz raznih područja, a održani su i susreti s autorima - Sibilom Petlevski, Julijanom Matanović, Mirom Gavranom, Sanjom Pilić, Sinišom Cmrkom i Željkom Mezić... U sklopu Interlibera piscu i novinaru Predragu Luciću uručena je nagrada Kočićevo pero za knjigu “Gusle u magli”. Ministri-
ca kulture Andrea Zlatar Violić istaknula je kako je sajam namijenjen čitateljima i kupcima knjiga. “Bila bih sretna kada bi Interliber imao svoje putujuće izdanje, pa bi tako svi hrvatski građani mogli doći do knjiga koje žele, i to po prigodnim cijenama. U doba gospodarske krize cijene knjiga su sve niže, no kupnja knjiga zapravo je još uvijek nedostupna velikom dijelu naših građana”, istaknula je ministrica. Sajam Inova pokretač je i simbol inovatorstva u Hrvatskoj, a u proteklim je godinama na tom sajmu predstavljeno više tisuća hrvatskih i stotine inovacija iz inozemstva. Na sajmu Info predstavljena su, među ostalim, i glazbala, akustika i rasvjeta, a održan je i jedan od najznačajnijih gamerskih događaja u Hrvatskoj i regiji, Reboot infoGamer. (S.P.)
11. međunarodna konferencija Educa Plus
Učenjem do uspjeha
Zlatna koka auto jaje razdora Ukupna premija autoosiguranja od 2008. u stalnom je, iako polaganom porastu, a su 2008. štete u prometu činile 50 posto ukupno isplaćenih šteta, a 2012. tek 36 Drago Živković zivkovic@privredni.hr
Z
a hrvatska osiguravateljska društva ova je godina u potpunosti obojena europskim bojama, no pitanje je koliko su naši osiguravatelji shvatili da su na golemom tržištu Europske unije 1. srpnja prestali biti objekti i postali subjekti stvaranja zajedničkog tržišta. Broj subjekata i na hrvatskom tržištu od tada se,
U pregovorima s Europskom komisijom Vlada će tražiti tri godine za smanjenje prekomjernog deficita
Nema dogovaranja cijena U Hrvatskoj se još uvijek nitko od stranih konkurenata nije prijavio za prodaju obveznog autoosiguranja, oko kojega trenutačno traje najžešća bitka na tržištu. Žestina bitke nije slučajna, jer obvezno autoosiguranje s premijom od gotovo tri milijarde kuna čini nešto manje od trećine ukupnog tržišta. Doajen hrvatskog osiguranja Marijan Ćurković i u Rovinju je pozvao osiguravatelje da se sada, bez pritiska hitnog usklađivanja s propisima EU-a, napokon dogovore oko novog zakona koji bi donio stvarnu liberalizaciju tržišta, a nje nema, ističe Ćurković, bez komercijalnih tarifa. S takvom komercijalnom tarifom i dvadesetak posto nižom cijenom po-
Struktura premije osiguranja po vrstama osiguranja za listopad 2013. Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila
26
,7%
9,7% % 3,3
%
3 33,
Osiguranje cestovnih vozila - kasko Ostala osiguranja imovine Osiguranje od požara i elementarnih šteta
4%
barem statistički, znatno povećao. Prema podacima koje je na 11. danima hrvatskog osiguranja u Rovinju iznijela Gordana Letica iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, za poslovanje u Hrvatskoj već se prijavilo 25 osiguravateljskih društava iz EU-a te gotovo 90 tvrtki koje se bave zastupanjem u osiguranju. Konkurencija je, dakle, stigla, iako zasad nije osobito aktivna. Istovremeno su se i neka naša osiguravateljska društva prijavila na drugim tržištima EU-a, pa je tako Croatia osiguranje formalno ušlo na tržišta Slovenije, Španjolske, Švedske,
Grčke i Velike Britanije. Tamo su naišli na niz regulatornih prepreka i komplikacija, pa Časlav Žaja iz Croatia osiguranja upozorava da treba dobro promisliti i informirati se prije ulaska na tržišta drugih članica EU-a. Koliko su velike te prepreke svjedoči podatak da se samo 0,6 posto obveznih autoosiguranja sklapa prekograničnom prodajom, zbog čega je Europska komisija osnovala posebno povjerenstvo koje će ispitati zašto u tom dijelu osiguranja zajedničkog tržišta zapravo nema.
7,
luje u nekom od programa obrazovanja odraslih. Ljudima koji imaju znanja mora biti omogućen put ka uspjehu, a u tome je ključni segment gospodarstvo, zaključila je. O globalizaciji i promjenama govorio je akademik Ivo Šlaus. Napomenuo je kako i indeks klimatskih promjena ukazuje na sve izraženije ekološke probleme, a gotovo tri milijuna ljudi umire zbog automobilskog i industrijskog zagađenja. U sklopu Educe Plus bilo je riječi i o analizi tržišta s obzirom na zapošljavanje, mogućnostima ženskog poduzetništva te razvitku ljudskih potencijala. (S.P.)
11. dani hrvatskog osiguranja
7,8%
Razmjena znanja i iskustva, upoznavanje s dobrim poslovnim praksama i umrežavanje sudionika u poslovanju bili su neki od ciljeva 11. međunarodne konferencije o cjeloživotnom učenju i razvoju ljudskih potencijala Educa Plus, održane proteklog tjedna u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Ta institucija već niz godina sustavno radi na povezivanju obrazovnog i znanstvenog sustava s gospodarstvom, istaknula je Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica HGK-a. “No, potrebe gospodarstva za radnom snagom određenog profila treba povezati s procesima u obrazovnom sustavu, ali za sada u tome nisu ostvareni zadovoljavajući rezultati”, rekla je dodavši da tek oko dva posto hrvatskih građana u dobi od 25 do 64 godine sudje-
iz EU-a prijavilo se za poslovanje u Hrvatskoj
% 6,7%
Interliber treba i putujuće izdanje
( 25 osiguravatelja
5,2
Interliber, Inova i Info na Zagrebačkom velesajmu
Privredni vjesnik Broj 3803, 18. studenoga 2013.
Izvor: HUO
lice prvo je izišlo Generali osiguranje, no onda ih je konkurencija poklopila oduzimanjem prava na izdavanje zelene karte, što je naposljetku ipak povučeno. Slučaj Generali po-
Osiguranje od nezgode Ostala osiguranja od odgovornosti Ostala neživotna osiguranja
kazuje da naši osiguravatelji još nisu shvatili da nema dogovaranja cijena, rekao je Ćurković, koji nije poštedio kritike ni Hanfu, pokazujući oglase za osiguranje iz Njemač-
11
www.privredni.hr Broj 3803, 18. studenoga 2013.
( 3,7 mlrd kn
trošak članarine za EU u 2014. godini
( 0,6 % polica autoosiguranja sklapa se prekograničnom kupnjom u EU-u
teška godina za državni proračun
osiguranja nosi isplata šteta u stalnom je padu, zbog sve manjeg broja prometnih nesreća. Tako posto žavajući naše specifičnosti i uz razvijanje zajedničke baze statističkih podataka. S tim se načelno slaže i Ćurković, koji međutim smatra malo vjerojatnim da bi liberalizacija unijela nered na tržište, kako je to bilo u Grčkoj, jer naši osiguravatelji imaju veći garantni fond i bolji nadzor. Ćurković je upozorio i na velike razlike u iznosu premija i isplati šteta u druga dva obvezna osiguranja u prometu.
ke, koji nisu bitno drugačiji od oglasa Generalija koji je Hanfa zabranila. Nered liberalizacije Zašto se oko autoosiguranja vodi tako ogorčena bitka još je jasnije kad se promotre podaci koje je iznijela Irena Ročan, predsjednica Hrvatskog aktuarskog društva. Ukupna premija autoosiguranja od 2008. u stalnom je, iako polaganom porastu, a isplata šteta u stalnom je padu, zbog sve manjeg broja prometnih nesreća. Tako su 2008. štete u prometu činile 50 posto ukupno isplaćenih šteta, a 2012. tek 36 po-
sto. Zbroj šteta i troškova 2008. je bio 102 posto, pa je autoosiguranje tada donosilo gubitak, a 2012. taj je zbroj pao na 84 posto, što znači da je to sada profitabilan biznis. Sadašnji omjer premija i šteta omogućuje pad cijena polica do maksimalno petnaestak posto, pa ako bi svi osiguravatelji krenuli putem Generalija, taj dio osiguranja opet bi otklizio u gubitke. Irena Ročan ne smatra spornim liberalizaciju tržišta autoosiguranja, no upozorava, kao i Gordana Letica iz Hanfe, da se premije moraju izračunavati u skladu s pravilima aktuarske struke, uva-
Dopunsko zdravstveno čeka rast U osiguranju putnika u javnom prijevozu prošle je godine naplaćeno pet milijuna kuna premije, a isplaćeno samo 225.000 kuna šteta, dok je u obveznom osiguranju jahti naplaćena premija od 11,37 milijuna, a plaćene štete od samo 911.000 kuna. Tržište dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja u sljedećoj godini očekuju velike promjene, nakon najave ministra zdravlja Rajka Ostojića da će povećati participaciju svima koji nemaju dopunsko osiguranje. Mario Bagat iz Croatia zdravstvenog osiguranja očekuje da će zbog te mjere još 500.000 građana ući u sustav dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, u kojemu je sada 2,5 milijuna osiguranika, odnosno 65 posto odraslog stanovništva. Tržište dopunskog osiguranja – koje pokriva 20 posto troškova obveznog
osiguranja i 10 kuna participacije - otvoreno je od 2004. godine, ali do ove godine nije bilo znatnijeg rasta broja osiguranika, pa
Stvarne liberalizacije tržišta autoosiguranja nema bez komercijalnih tarifa državni HZZO još uvijek drži preko 97 posto tržišta. Jačanje konkurencije, pojašnjava Bagat, otežano je nemogućnošću pristupa Centralnom zdravstvenom informacijskom sustavu (CEZIH), koji je sada otvoren samo HZZO-u. No, to bi se uskoro trebalo promijeniti, jer je Ministarstvo zdravlja najavilo da će CEZIH biti otvoren svim osiguravateljima, nakon što se riješi pitanje njegovog financiranja. Susjedna Slovenija vodila je oko dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja ljutu bitku s Europskom komisijom. Slovenci su, kako je pojasnio Šime Ivanjko iz tamošnjeg Instituta za osiguranje, proglasili dobrovoljno zdravstveno osiguranje javnim interesom i time praktično onemogućili njegovu liberalizaciju. Nakon poraza na Europskom sudu, Slovenija je lani izmijenila svoje zakone, a pouka je cijele priče, prema Ivanjku, da politika nije najbolji partner u traženju modela zdravstvenog osiguranja.
Milijarde cure iz proračuna Sljedeća godina bit će iznimno teška za državni proračun, jer za financiranje države treba naći dodatnih osam milijardi eura, s obzirom da nam na naplatu dolaze i neke obveznice iz ranijih godina, poručio je s govornice u Rovinju zamjenik ministra financija Boris Lalovac. Uz to, morat ćemo platiti 3,7 milijardi kuna EU članarine, uz još pet milijardi kuna nacionalne participacije za EU projekte. U 2012. kamate su iznosile između šest i sedam milijardi kuna, a u 2014. dostići će 12 milijardi. Iako će deficit proračuna ove godine biti veći nego lani, Lalovac je uvjeren da je do toga došlo zbog rasterećenja gospodarstva, te da je sadašnja politika Vlade jedini put izlaska iz krize. Rast deficita rezultat je smanjenja prihoda od poreza na dobit, potom smanjenja doprinosa za zdravstvo, plaćanja 3,3 milijarde kuna za sanaciju zdravstva i gubit-
ka 1,5 milijardi kuna zbog povećanja praga za ulazak u sustav PDV-a, što je 26.000 obrtnika iskoristilo za izlazak iz tog sustava. “Jednostavno rezanje plaća u javnom sektoru gurnulo bi nas u spiralu rezanja, što ne vodi u gospodarski rast. On je dugoročno ostvariv samo kroz rasterećenje gospodarstva i strukturne reforme u zdravstvenom i mirovinskom sustavu”, kazao je Lalovac. Najavio je i da će se u pregovorima s Europskom komisijom tražiti tri godine za smanjenje prekomjernog deficita, a u tom razdoblju očekuje oporavak gospodarstva.
Dobra volja postoji, ali...
Bez financiranja nema financijskog opismenjavanja
O financijskom opismenjavanju stanovništva osiguravatelji govore već godinama, a i Vlada se prije dvije godine obvezala na donošenje nacionalnog strateškog okvira. Iako Maja Vehovec s Ekonomskog instituta ističe da u Ministarstvu financija postoji dobra vo-
lja za taj projekt, nema financiranja, jer su prioriteti sasvim drugi. Stoga je predložila da se sami osiguravatelji angažiraju i ulože maksimalno dvadesetak tisuća kuna po tvrtki kako bi se završila barem prva faza, a to je testiranje financijske pismenosti. Njezin je prijedlog naišao na pozitivnu reakciju okupljenih osiguravatelja, pa su se čuli i prijedlozi da se u tu svrhu upotrijebi dio novca kojim već raspolaže Udruženje osiguravatelja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.
12 PRIČA S RAZLOGOM *vijesti
Privredni vjesnik Broj 3803, 18. studenoga 2013.
( 90 do 120 dana ( 415.000 kg godišnje trajat će instaliranje ploča
smanjenje emisije CO2 zbog ovakve elektrane
Započela gradnja najveće sunčane elektrane s tankoslojnom tehnologijom ENT dobio posao u BiH Ericsson Nikola Tesla i BH Telecom potpisali su ugovor o modernizaciji dijela jezgrene mreže BH Telecoma. Posao je vrijedan 20 milijuna kuna. U okviru ugovora planirana je nadogradnja i povećanje kapaciteta postojećeg MSS komutacijskog podsustava, a realizacijom ovog projekta stvorit će se osnova za unapređenje postojećih i uvođenje novih komunikacijskih usluga, kao i veći stupanj pouzdanosti mreže. Podravka kreće u akvizicije U prvih devet mjeseci Podravka Grupa je iskazala poboljšanu efikasnost u svim segmentima, povećavši EBITDA za 11 posto i neto dobit za 55 posto unatoč smanjenim prihodima od prodaje uzrokovanima ukidanjem određenih programa, nižim cijenama lijekova, stečajevima i predstečajnim nagodbama te generalnim nedostatkom potrošnje u regiji. Podravka je povećala troškove marketinga šest posto kako bi zauzela dobru poziciju po oporavku gospodarstva. Izvan regije, kompanija vidi najviše potencijala na tržištima CIS-a, predvođenih Rusijom, te analizira nekoliko akvizicijskih mogućnosti na različitim tržištima. Produžen rok za monetizaciju Natječaj za monetizaciju autocesta koji je trebao završiti 15. studenoga bit će produljen za 21 dan. Prema ministru prometa Siniši Hajdašu Dončiću rok se zbog ogromnog interesa produžuje. Monetizacija je privukla velik interes najjačih svjetskih ulagača, a kako je dokumentacija opsežna, Vlada je pomaknula rok za prijave. Nakon tog roka sve će teći predviđenom dinamikom.
Gradi se sunčana elektrana Kozjak Buduća elektrana snage 300 kWp proizvodit će 460 MWh električne energije godišnje, što je dovoljno za zadovoljavanje energetskih potreba 150 kućanstava Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr
U
s obzirom na to da je korištenje obnovljivih izvora energije važan segment naše politike održivosti, nismo dugo razmišljali o ulasku u ovaj projekt”, dodao je Trpimir Renić.
Puštanje u rad početkom iduće godine Fotonapon je jedna od najuspješnijih tvrtki u Hrvatskoj koja se bavi solarnim sustavima, a zajedno s par-
Najmodernija tehnologija S obzirom na položaj i nagib krova od 33,7 stupnjeva, koji se pokazao idealnim za ovu namjenu, na jednu trećinu površine krovišta postavit će se namoderniji tankoslojni fotonaponski moduli. “Izuzetno mi je zadovoljstvo da se u našoj županiji, uz male i srednje, počinje i s izgradnjom velikih integriranih fotonaponskih sustava reda veličine nekoliko stotina kW. Upravo takvi sustavi su, osim neupitnih ekoloških doprinosa, na dugi rok optimalni u smislu tehno-ekonomskih značajki u odnosu na ostale tehnologije za proizvodnju električne energije”, rekao je dr.sc. Ranko Goić sa Zavoda za elektroenergetiku Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu.
Kaštel Sućurcu započeli su radovi na izgradnji sunčane elektrane Kozjak u CEMEX-ovu rudniku Sveti Juraj, točnije na južnoj strani krova hale sirovine u tom rudniku. CEMEX ovaj projekt realizira u suradnji s tvrtkom Fotonapon. Riječ je o najvećoj sunčanoj elektrani s tankoslojnom tehnologijom u Hrvatskoj, koja će značajno pridonijeti proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora u Dalmaciji. Buduća elektrana snage 300 kWp, proizvodit će 460 MWh električne energije godišnje, što je dovoljno za zadovoljavanje energetskih potreba 150 kućanstava. Instaliranje ploča trajat će 90 do 120 dana.
tnerima nudi usluge savjetovanja, tehničke usluge i realizaciju projekata za cijelu lepezu klijenata, od
CEMEX Hrvatska je u desetak godina uložio više od 900 milijuna kuna u modernizaciju kućanstava do velikih fotonaponskih sustava. “Kao nositelj ovog projekta ponosni smo na ostvarenu suradnju s CEMEX-om na polju obnovljivih izvora
energije i vjerujem da postoji još puno prostora u kojem dalmatinski i hrvatski poduzetnici mogu pridonijeti širenju energetski efikasnih praksi. Vjerujem da je ovo samo jedan od mnogih budućih projekata ovakvog opsega. Puštanje u rad elektrane očekuje se početkom iduće godine, a predviđa se da će elektrana pridonijeti smanjenju emisija ugljičnog dioksida za otprilike 415.000 kilograma godišnje”, izjavio je Tonći Božić, predsjednik Uprave tvrtke Fotonapon. CEMEX Hr-
vatska je u posljednjih desetak godina uložio više od 900 milijuna kuna u modernizaciju svojih postrojenja, kao i različite projekte osiguravanja energetske učinkovitosti te održive niskoenergetske gradnje. Predsjednik Uprave CEMEX-a Hrvatska Trpimir Renić naveo je da su poznati kao tvrtka koja neprestano traži mogućnosti da vlastito poslovanje učini što efikasnijim. “Pokazalo se kako je ova pozicija idealna za iskorištavanje sunčeve svjetlosti za proizvodnju električne energije, a
Dodijeljene potpore za konzultantske usluge
Iz HAMAG-a 1,36 milijuna kuna za 25 projekata Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije dodijelila je potpore za 25 konzultantskih projekata u ukupnom iznosu od 1,36 milijuna kuna iz područja energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije te zaštite okoliša u sklopu pro-
jekta Poticanje energetske učinkovitosti. Projekti su provedeni u suradnji s EBRD BASom (Business Advisory Services) Hrvatska, a potpora koja je ostvarena po projektima iznosila je tri četvrtine ukupno prihvatljivih troškova, odnosno maksimalno 70.000 kuna.
Najzastupljeniji sektor, koji je na ovaj način bio subvencioniran, potječe iz prerađivačke industrije i to iz sljedećih djelatnosti: metaloprerađivačke i drvoprerađivačke djelatnosti te proizvodnje biorazgradive ambalaže, niskogradnje, eksploatacije kamena, sa-
kupljanja opasnog otpada te drugih. Potpore su uložene u usluge poslovnog savjetovanja koje će u proizvodnim procesima rezultirati smanjenjem troškova
energije, uvođenjem sustava upravljanja zaštitom okoliša, korištenjem toplinske energije iz kogeneracijskog pogona, smanjenjem emisije otapala i povećanjem energetske učinkovitosti. Projekti koji su subvencionirani trebali bi se realizirati do kraja ove godine. (K.S.)
enterprise europe
info
Broj 96, 18. studenoga 2013.
Partnerstvo s najvećim svjetskim poslovnim akceleratorom
Gospodarski susreti ICT sektora Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci i Gospodarska komora Austrija – WKÖ pozivaju na gospodarske susrete na temu ICT – nova dostignuća u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji u okviru Strategije Europske unije za dunavsku regiju. Gospodarski susreti su organizirani pod pokroviteljstvom Europske poduzetničke mreže.
Područja interesa su: • ICT – nova dostignuća u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji (ICT) • e-Zdravstvo • e-Invoicing • e-Government Gospodarski susreti će se održati 14. i 15. studenoga istovremeno u Beču i Linzu. Više informacija o samom događaju i načinu prijave na http:// www.b2match.eu/danuberegion businessforum2013. Sudjelovanje na gospodarskim susretima je besplatno.
Ubrzano do tehnološke tvrtke
BICRO kroz partnerstvo s Founder Instituteom, najvećim svjetskim startup akceleratorom, programom edukacije i treninga pomaže osnivačima izgraditi tehnološku tvrtku Poslovno-inovacijska agencija Hrvatske BICRO ostvarila je partnerstvo s Founder Instituteom, najvećim svjetskim startup akceleratorom koji programom edukacije i treninga pomaže osnivačima izgraditi tehnološku tvrtku. Founder Institute je globalni program poduzetničke obuke namijenjen svima onima koji žele pokrenuti svoju tehnološku tvrtku, a ne znaju kako započeti posao. Četveromjesečni program edukacije osmišljen je prema stvarnim uvjetima pokretanja poduzeća kroz predavanja, praktične zadatke i interakciju s mrežom mentora iz Hrvatske i Silicijske doline. Program se održava jednom tjedno u večernjim satima te je tako prilagođen i trenutačno zaposlenima koji program mogu pohađati, a da pritom ne moraju napustiti svoj posao. Polaznici uz svaku radionicu dobiju zadatke koje trebaju primijeniti na svojoj poslovnoj ideji te na taj način nakon završetka programa imaju razrađenu poslovnu ideju, istražen poslovni model, financijske projekcije, osnovanu kompaniju, marketinški plan... Drugim riječima, sve sastojke potrebne za pristup tržištu. Statistike ovog programa u svijetu pokazuju da 90 posto kom-
ke ekosustave na novim tržištima. Institut je izgradio mrežu od 2500 mentora diljem svijeta, koji pomažu tvrtkama i poduzetnicima. Polaznici, mentori, direktori - svi oni čine veliku globalnu poduzetničku mrežu koja je možda i najveća trajna vrijednost za polaznike programa Founder Institutea. Prijave za program Founder Institutea nalaze se na web stranici http://fi.co/apply/ zagreb/blog. Rok za prijave je 24. studenog 2013. panija koje su prošle program uspješno nastavljaju poslovanje. Posebnost programa je metodologija suradnje s kolegama u programu te rad s mentorima koji pružaju stručne savjete i potporu. Mentori su iskusni startup tehnološki poduzetnici iz Hrvatske i SAD-a. Founder Institute pokrenut je prije četiri godine u Palo Altu. Danas je to najveći svjetski startup akcelerator koji je pomogao osnivanju više od 1000 kompanija u svijetu, ali taj broj stalno raste jer se edukacija istovremeno odvija u 55 gradova na pet kontinenata. Model Founder Institutea funkcionira jer umjesto da pokušavaju dovesti poduzetnike iz drugih tržišta u Silicijsku dolinu, oni globaliziraju Silicijsku dolinu te stvaraju lokalne održive poduzetnič-
Više informacija o programu Founder Institutea Zagreb možete saznati na besplatnim startup radionicama: • Founder Institute Information Session (http://fi.co/e/4371) 21. studenog u 18.30 sati • Founder Night Out (http://fi.co/e/3591) 21. studenog u 9.30 sati ili na web stranici Founder Institutea: http://fi.co BICRO omogućuje svim zainteresiranim korisnicima, koji su ostvarili financiranje projekata iz BICRO programa, besplatnu prijavu u program i polaganje testa predvidljivih poduzetničkih sposobnosti. Kontakt adresa je doris.boras@bicro.hr.
enterprise europe Drugi ZIP Demo Day
Korak prema tržištu Zagrebački inkubator poduzetništva održao je drugi Demo Day, na kojem su se predstavili uspješni projekti druge i treće generacije njihovih korisnika
Zagrebački inkubator poduzetništva - ZIP održao je drugi Demo Day u ZIP. Events prostoru, u zgradi Sveučilišta u Zagrebu. Demo Day je poseban dan za ZIP, svojevrsna promocija timova koji su proteklih pola godine uložili puno truda u svoje projekte i naporno radili u ZIP-u, kazao je suosnivač ZIP-a Ivo Špigel.
iz treće generacije, koji su brzo napredovali od ulaska u ZIP, a to su Greenpie i Ljiljana Nieder. AgroNode je predstavio svoj inteligentni sustav navodnjavanja koji na osnovi izmjerenih vrijednosti zemlje i zraka na optimalan način navodnjava poljo-
“Projekti koje smo prezentirali imaju potencijal prerastanja u uspješna poduzeća, u kojima će njihovi pokretači zapošljavati najtalentiranije i najkreativnije inženjere, dizajnere i stručnjake drugih profila. Iako su vrlo različiti po područjima djelatnosti, u svakome od ovih projekata krije se zametak nečega što bi jednog dana mogla biti hrvatska priča o globalnom uspjehu”, istaknuo je Špigel. Događanje je nastavljeno pitchevima startup timova koji su uspješno završili ZIP-ov program. Predstavili su svoj razvoj i napredak kroz šest mjeseci koliko je trajao predinkubacijski program. Od sedam timova koji su primljeni u drugu generaciju njih pet je uspješno predstavilo svoj startup. Kao i na prvom Demo Dayu, i ovaj put vrijeme se odvojilo za novu ZIP generaciju. Direktno uz rame druge generacije stala su i dva projekta
privredne kulture. Korisnik putem web aplikacije ima potpunu kontrolu nad sustavom, kao i bilješke trenutnih i prošlih stanja na polju. Appointment Labs je poslovni projekt koji omogućava rezervacije putem interneta svim uslužnim djelatnostima kao što su kozmetički i frizerski saloni, poliklinike, stomatološke ordinacije i
druge. Ako koristite Appointment Labs, nije vam potreban telefon kako biste rezervirali termin. Dovoljno je klikom miša odabrati uslugu i vrijeme kada želite rezervirati. Predstavio se i MadBarz - vodeća globalna stranica za street workout, jedan od najbrže rastućih sportova današnjice. Prepoznali su ga korisnici diljem svijeta, što dokazuje činjenica da projekt ima 150.000 jedinstvenih posjeta mjesečno i 86.000 Facebook fanova. Svojim predefiniranim treninzima, statistikama i društvenom komponentom, MadBarz pomaže korisnicima u svakodnevnom treniranju. Vrlo jednostavna platforma za praćenje sportskih događaja SportInTime medijskim će kompanijama umjesto troška omogućiti dodatni izvor prihoda, zahvaljujući inovativnim promotivnim kampanjama. Jedan od uspješnih projekata je i Sizem – izvedenica od size them (izmjeri ih). Sustav podučava žene kako se točno mogu izmjeriti, te procijeniti odgovara li im veličina odjeće ili ne. K tome, pomaže im u pronalasku grudnjaka, kupaćih kostima i ostale odjeće koju mogu naručiti online.
Treću generaciju korisnika ZIP-a predstavio je tim koji radi Greenpie web aplikaciju koja omogućava nutricionistima automatizaciju procesa savjetovanja u prehrani. Taj projekt je jedino rješenje na tržištu koje omogućava nutricionistima automatsko praćenje i komuniciranje sa svojim klijentima u stvarnom vremenu putem interaktivnog dnevnika prehrane. Svoje mogućnosti predstavio je i tim koji radi projekt Ljiljana Nieder – kuharica novog doba, koja komunicira putem digitalnih platformi. Kroz provjerene i detaljno opisane recepte ta gospođa već komunicira s više od 170.000 jedinstvenih korisnika mjesečno. Po završetku pitcheva dodijeljeni su certifikati startupima koje je uručila ZIP koordinatorica Tihana Marelja. Prije završetka Mihovil Barančić, jedan od osnivača ZIP-a, najavio je novi korak u suradnji s Erste bankom koja potiče mlade i kreativne IT projekte. Natječajem će se dodijeliti novčana nagrada timu iz treće ZIP generacije koji u prvom dijelu programa - prva tri mjeseca - ostvari najveći napredak u radu. Nagrada od 1001 eura bit će uručena u prosincu na Mentor Showcaseu u ZIP-u, na kojem će timovi treće generacije prezentirati svoj napredak.
Javni poziv za dostavu projektnih prijedloga MED - Pomorski pristup Posljednji poziv pokrenut u transnacionalnom programu Mediteran 2007.2013. usmjeren je na pomorski integrirani pristup i nadahnut Strategijom plavog rasta Europske komisije. Indikativni proračun poziva je pet milijuna eura ERDF sredstava i 250.000 eura IPA sredstava. Poziv je otvoren do 10. siječnja 2014. U opisu posla nalazi se detaljan sadržaj ovog ograničenog poziva.
Od partnera se traži rad na ograničenom broju tema kako bi se utvrdile najvažnije transnacionalne aktivnosti za projekte koji će se financirati u sljedećem programskom razdoblju. Prioritet poziva su pomorske inovacije i gospodarski razvoj unutar kojeg su teme obalni i pomorski turizam i inovacija u novim gospodarskim sektorima, zaštita i okoliš, transport i dostupnost, upravljanje i politički odgovor.
Za sve prijavitelje 19. studenog će biti organiziran info dan u Marseilleu. Više informacija o samom pozivu, opis posla i ostale dijelove natječajne dokumentacije možete pronaći na web stranici http://www.programmemed.eu/en/ the-projects/open-call.html. Više informacija moguće je dobiti na http://utt. unist.hr/hr/o-nama/kontakti.
www.een.hr
18. studenoga 2013.
2 3
11. dan kvalitete
Inovacijama do kvalitete Kvaliteta postaje nikad važniji element poslovanja i osiguranja konkurentnosti na europskom i svjetskom tržištu. Osvajanje novih tržišta trajna je orijentacija koju treba kontinuirano poticati Kvaliteta i inovacije međusobno se prožimaju jer u pravilu nema značajnijeg poboljšavanja proizvoda, usluge i procesa bez inovacijskog angažmana, rekla je potpredsjednica HGK-a za gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU-a Vesna Trnokop Tanta na obilježavanju 11. hrvatskog dana kvalitete. Ovogodišnja manifestacija se održavala pod sloganom ‘’Proizvedeno u kvaliteti, stvoreno za uspjeh’’. Obilježavanje Hrvatskog dana kvalitete održalo se 11.
Hrvatski pioniri u primjeni sustavnog poboljšavanja kvalitete su brodograđevna i metaloprerađivačka industrija, a općenito govoreći hrvatski proizvodi su kvalitetni i za njima postoji potražnja na međunarodnom tržištu studenoga u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore. Suorganizatori skupa bili su Hrvatska gospodarska komora i Hrvatsko društvo za kvalitetu, a pokrovitelji Hrvatska akreditacijska agencija, Držav-
ni zavod za mjeriteljstvo, Hrvatski mjeriteljski institut i Hrvatski zavod za norme. Hrvatski dan kvalitete održava se između ostalog i povodom 19. europskog tjedna kvalitete (11.-17. studenoga) te 18. svjetskog dana kvalitete (14. studenoga). Ove je godine prvi put obilježen Dan kvalitete otkako je Hrvatska postala članicom Europske unije, a tim događajem kvaliteta postaje nikad važniji element poslovanja i osiguranja konkurentnosti na europskom i svjetskom tržištu. Hrvatsko društvo za kvalitetu slavi 20 godina postojanja, treba biti središnja točka okupljanja svih hrvatskih tvrtki, pojedinaca i institucija povezanih s kvalitetom, s ciljem sinkroniziranog utjecaja na razvoj hrvatskog društva u smjeru prepoznavanja kvalitete kao strateškog opredjeljenja Hrvatske. “Sva potrebna institucionalna infrastruktura unapređenja kvalitete je izgrađena pri čemu educiranje i u tom poslovnom segmentu mora postati trajan i planski proces koji provode kompetentni i iskusni stručnjaci. Hrvatski pioniri u primjeni sustavnog poboljšavanja kvalitete su brodograđevna i metaloprerađivačka industrija, a općenito govoreći hrvatski proizvodi su kvalitetni i za njima postoji potražnja na međunarodnom tržištu.
Uz poboljšavanje produktivnosti odnosno konkurentnosti nužno je povećavati tržišni udjel na stranim tržištima, ali i osvajati nova, u čemu će naši gospodarstvenici imati stručnu pomoć odnosno podršku HGK-a. Osvajanje novih tržišta trajna je orijentacija koju ćemo kontinuirano poticati”, istaknula je na otvorenju Vesna Trnokop Tanta. Pripreme za ulazak Hrvatske u EU obavljene su na visokoj razini, a u narednom razdoblju treba maksimalno ojačati edukacijske napore u privlačenju financijskih sredstava iz strukturnih fondova EU-a. Od 1. srpnja ove godine stekli smo novu poziciju jer nam tržište EU-a nudi veliki prostor daljnjeg napredovanja, ali moramo pravovremeno uočavati i tržišne izazove, u čemu je hrvatskim gospodarstvenicima na raspolaganju komorska infrastruktura. Naša zemlja ima brojne prirodne ljepote te je u ekološkom pogledu relativno čista, ustvrdio je Božidar Ljubić, predsjednik Hrvatskog društva za kvalitetu. “Poslovna se uspješnost ostvaruje brojnim instrumentima, a jedan od njih je kvaliteta. Unapređivanje kvalitete u poduzeću mora proizlaziti iz vizije, misije i strategije, a u tim je procesima neophodna fleksibilnost koja omogućava pravovre-
menu prilagodbu na novonastalu situaciju. Istovremeno, cjeloživotno učenje pretpostavka je ostvarivanja održive
U narednom razdoblju treba maksimalno ojačati edukacijske napore u privlačenju financijskih sredstava iz strukturnih fondova EU-a konkurentnosti odnosno profitabilnog poslovanja na suvremenom tržištu”, kaže Ljubić. Na skupu su dodijeljene Povelje HDK-a. Ove su godine dobitnici Povelje HDK-a u kategoriji Povelja za poticanje i primjenu kvalitete u hrvatskom gospodarstvu: Atlantic Grupa, Zagreb (velika tvrtka), Vivera, Glina (srednja tvrtka), Dok-Ing, Zagreb (srednja tvrtka) te Swing Informatika, Split (mala tvrtka). U kategoriji Povelja za poseban doprinos u edukaciji i promociji kvalitete dobitnici Povelje HDK-a su: Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Osijek - (obrazovna ustanova) i Jospeh A. De Feo, SAD - (pojedinac). Dobitnici Povelje HDK-a u kategoriji Povelja za životno djelo su: Antun Benčić, Zagreb i Marko Bešker, Zagreb.
enterprise europe 8. međunarodna konferencija “Odlagališta bez otpada od plastike i gume”
Kako od troška stvoriti
Europska unija želi da se do 2020. godine reciklažom i oporabom plastike uštedi godišnje 50 milijardi eura. U istom razdoblju i na isti način H Europska unija želi do 2020. godine uspostaviti takav sustav da na odlagališta otpada više ne odlazi plastični otpad. Ako se taj cilj ostvari i 80 milijuna tona plastičnog otpada ne završi na odlagalištima, uštedjet će se ekvivalent od 500 milijuna barela nafte ili vrijednost od 50 milijardi eura. Upravo tim temama bavila se 8. međunarodna konferencija Odlagališta bez otpada od plastike i gume koja je održana u Zagrebu u organizaciji HGK-ovog Udruženja industrije plastike i gume, Gospodarske zbornice Slovenije, GIZ Grozd Plasttehnike Slovenija te Europskog udruženja proizvođača polimernih materijala PlasticsEurope. Pokrovitelji konferencije bili su Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Republike Hrvatske te Ministarstvo gospodarstva Republike Slovenije. Konferencija se održava svake godine naizmjenično u Ljubljani i Zagrebu s aktualnim temama koje pronalaze podršku gospodarstvenika i koje mogu biti iskorak, pogotovo u davanju prijedloga u kojem smjeru krenuti, istaknula je na otvaranju konferencije potpredsjednica HGK-a za gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU-a Vesna Trnokop Tanta. “Trošak moramo pretvoriti u korist, a Hrvatska gospodarska komora će nastojati pridonijeti promjeni svijesti u ovom području, što može pomoći u otvaranju novih radnih mjesta i pristupu fondovima EU-a. Uredbom o odlaganju otpada Ministarstvo zaštite oko-
liša i prirode želi velike količine korisnog otpada vratiti na tržište te ostvariti ciljeve EUa, kao i omogućiti da se ovaj otpad iskoristi i oporabi. U traženju novih rješenja i poslovnih partnera gospodarstvenicima može pomoći Europska poduzetnička mreža EEN,
Ukupna količina plastike koja se oporablja u EU-u iznosi 25,2 milijuna tona odnosno 61,9 posto Centar za EU može pomoći u pripremi projekata za EU, a Centar za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj HGK-a u izradi baze za pronalaženje rješenja”, naglasila je Vesna Trnokop Tanta. Europska unija trenutačno radi na reviziji EU direktiva o otpadu, o odlagalištima te ambalažnom otpadu, kaže Giuseppe Riva iz PlasticsEurope za mediteransku regiju. “Od 45,9 milijuna tona plastike u Uniji više od 40 posto se odnosi na ambalažu. Ukupna količina plastike koja se oporablja u EU-u iznosi 25,2 milijuna tona odnosno 61,9 posto, od čega se 6,7 milijuna tona reciklira, 8,9 milijuna tona ide za energiju, a ostatak se odlaže. Godišnje povećanje oporabe plastičnog otpada iznosi devet posto te se time smanjuje količina plastičnog otpada na odlagalištima. Potrebno je potaknuti zakonodavstvo kako bi se donijela rješenja za uklanjanje plastike s odlagališta, jer tamo gdje postoji zabrana i visoki porezi za odlaganje plastike, ona nestaje s odlaga-
lišta. Odlaganje je sada smanjeno u EU-u, ali još uvijek nije dovoljno”, smatra Riva.
dustrije, ali nikad na štetu okoliša”, naglašava Gordana Pehnec Pavlović.
Hrvatska industrija polimera zalaže se za to da se plastični otpad ne odlaže na odlagalištima, već da se oporablja jer je to važan materijal, kaže poslovna tajnica Udruženja industrije plastike i gume HGK-a Gordana Pehnec Pavlović. “Industrija plastike i gume želi biti dio rješenja, a ne problema te nudi suradnju. Europsko udruženje proizvođača polimera PlasticsEurope brani interese in-
U Sloveniji nastoje pronaći najbolje načine kako bi se otpad zbrinuo te oporabio, ističe direktorica Udruženja kemije, farmacije, gume i plastike Gospodarske zbornice Slovenije Darja Boštjančič. “Potrebne su inovacije i prilagodbe tehnološkog procesa. Industrija plastike i u Hrvatskoj i u Sloveniji ima veliki razvojni potencijal te se moraju pomagati međusobno i kroz PlasticsEurope”, zaklju-
Konkurentnost malih i srednjih poduzeća Proizvodnja i turizam Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a najavilo je raspisivanje natječaja do kraja 2013. godine u okviru Operativnog programa Regionalna konkurentnost, koji se financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR): Prihvatljive aktivnosti: 1. Modernizacija proizvodnje • Proširenje postojeće proizvodnje, proširenje proizvodnog programa na nove proizvode ili temeljitu promjenu u sveukupnom proizvodnom procesu postojeće proizvodnje • Kupnja novih tehnologija i opreme radi uvođenja novih procesa/metodo-
logije proizvodnje, uvođenja rezultata istraživanja i razvoja u proizvodnju koje će dovesti do poboljšanja u proizvodnji i/ili preradi te samim time i do kvalitetnijih proizvoda i više produktivnosti • Modernizacija, izgradnja ili dogradnja poslovnih zgrada (izravno povezano s proizvodnjom dobara ili usluga) • Ulaganja u inovativne tehnologije čijom primjenom se povećava produktivnost, energetska učinkovitost te smanjuje utjecaj na okoliš • Uklanjanje ili sprečavanje šteta fizičkom okolišu ili prirodnim resursima kao posljedica proizvodnog procesa, smanjenje opasnosti od takvih šteta ili ak-
tivnosti koje će voditi do učinkovitijeg korištenja prirodnih resursa uključujući mjere uštede energije i korištenje obnovljivih izvora energije • Postizanje energetske učinkovitosti kroz aktivnosti koje omogućavaju smanjenje količine energije u proizvodnom ciklusu 2. Održivi turizam • Povećanje učinkovitosti malih i srednjih poduzeća u sektoru turizma kroz poboljšanje strukture smještajnih kapaciteta i prateće komplementarne infrastrukture • Izgradnja novih te osuvremenjivanje i unapređenje kvalitete postojećih ugo-
stiteljskih smještajnih objekata (hotel i aparthotel s tri i više zvjezdica, hotel baština, pansion standard i comfort), te njihovih pripadajućih pomoćnih objekata namijenjenih pružanju dodatnih usluga (npr. sastanci, kongresi, konferencije i izložbe /MICE/, slobodno vrijeme i rekreacija, sport i zdravlje, medicinske usluge, spa, wellness usluge), a sve u svrhu povećanja posjećenosti i konkurentnosti objekata Modernizacija, izgradnja, dogradnja • smještajnih kapaciteta u svrhu povećanja popunjenosti i konkurentnosti objekata • Ulaganja vezana za postizanje EU standarda u zaštiti okoliša
www.een.hr
18. studenoga 2013.
4 5
nove vrijednosti
Hrvatska planira prepoloviti količine otpada koje odlaže na odlagališta sa 1,6 milijuna na 800.000 tona razvrstavanje otpada na mjestu nastanka, nedovoljno spremnika, odbacivanje miješanog komunalnog otpada, odbacivanje u okoliš, ilegalno spaljivanje te kvalitativni sastav ostale plastike i gume. Kako bi se poboljšao sustav, potrebno je poštivanje zakonskih obveza, pojačan inspekcijski nadzor, informiranje javnosti, a osobito je važna edukacija na svim razinama radi formiranja svijesti o odvojenom skupljanju otpada na mjestu nastanka”, ističe Horvat.
čuje Darja Boštjančič. O domaćoj legislativi u ovom području te tome kako je regulirano gospodarenje otpadom plastike i gume, na skupu je govorio voditelj Odjela za posebne kategorije otpada u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode Darko Horvat. Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, koji je usklađen s EU Direktivom 208/98/EZ, istaknuta je potreba odvojenog skupljanja, skladištenja te oporabe u vrijednu sirovinu i novi proizvod. Otpad se
dijeli na proizvodni i komunalni. Kod proizvodnog otpada koji nastaje kod registriranih osoba, važno je određivanje ključnog osobnog broja otpada, vođenje očevidnika te predaja pratećeg lista osobi koja ima dozvolu. Kod komunalnog otpada iz kućanstava važno je odvojeno skupljanje otpada te odbacivanje u odgovarajuće spremnike ili predaja u reciklažna dvorišta. “Problemi u sustavu su nepostojanje precizne legislative, a na čemu se sada radi, ne-
O europskoj legislativi za otpad od plastike i gume govorio je Ingo Sartorius iz PlasticsEurope, istaknuvši kako se od ove godine radi na revidiranju zakonodavnih pravila EU-a u ovom području. Kod industrije plastike treba razumjeti ulogu potrošača i proizvoda te prepoznati probleme i područja u kojima su potrebna poboljšanja, kazao je Sartorius istaknuvši kako su protiv nezakonitog slanja otpada te postupanja s otpadom. O nacionalnim obvezama i planu njihove provedbe na skupu je govorio Danko Fundurulja iz IPZ Uniprojekt MCF-a. Prema Planu gospodarenja otpadom 2007.-2015. očekuje se pisanje izvješća o provedbi do 13. prosinca ove godine, a novi plan bi trebao biti pripremljen do kraja 2014. godine. U izradi su i novi pravilnici o gospodarenju ambalažnim otpadom te otpadnim gumama. “Hrvatska želi smanjiti količinu otpada sa 1,645 milijuna tona iz 2011. godine na 800.000 tona do 2017. godine. Bez razvijanja reciklaže to neće biti moguće provesti”, smatra Fundurulja.
U Hrvatskoj se smanjuje broj stanovnika, no u isto vrijeme raste količina otpada. Hrvatski je problem i stanje s odlagalištima od kojih su mnoga neusklađena, a problem je i s naknadama koje će se plaćati u tom području. To će posebno pogoditi jedinice lokalne samouprave. Hrvatska je ipak postigla vrlo dobre rezultate u nekim područjima, posebice u zbrinjavanju elektroničkog i automobilskog otpada s četiri kilograma po stanovniku. No ipak nam je potreban cjelovit sustav gospodarenja otpadom te izgradnja infrastrukture.
Kako bi se poboljšao sustav potrebno je poštivanje zakonskih obveza, pojačan inspekcijski nadzor, informiranje javnosti i edukacija o odvojenom skupljanu otpada U izgradnji su dva centra za gospodarenje otpadom, u Puli i Rijeci. Još je u planu i izgradnja četiriju energana na otpad. Do 2020. godine potrebno je za 50 posto od mase otpada povećati oporabu i recikliranje. Po strukturi otpada, 20 posto se odnosi na papir, 20 posto na plastiku, 20 posto je organski otpad, a po četiri posto su staklo i metal. Zanimljiv je i podatak da čak pet posto ukupnog otpada čine pelene.
Upravljanje intelektualnim vlasništvom na Sveučilištu Prihvatljivi korisnici: Poduzetnik, pravna ili fizička osoba, subjekt malog gospodarstva koji ima sjedište na području Hrvatske, pozitivno je poslovao u 2012. godini, ima podmirene obveze prema državi i zaposlenicima, nije koristio IPARD program ili drugu vrstu državne potpore za isti projekt, registran je po NKD-u u jednom od prihvatljivih sektora industrije i usluga ili turizmu. Maksimalna stopa sufinanciranja je 50 posto za srednja te 60 posto za mala i mikropoduzeća. Maksimalan iznos dodijeljenih sredstava po projektu je od 500.000 do 3.500.000 eura. Budžet projekta je 30 milijuna eura.
U auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu, u organizaciji Centra za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije (CIRTT), održao se okrugli stol Upravljanje intelektualnim vlasništvom na Sveučilištu, koji je okupio brojne sudionike s gotovo svih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu i drugih znanstveno-istraživačkih institucija. Veliko zanimanje znanstvenika upućuje na sve veću važnost i potrebu za kvalitetnijim upravljanjem intelektualnim vlasništvom u akademskoj zajednici. Nakon uvodnoga govora Srđana Novaka, koji je pozdravio okupljene, prorektorica za istraživanje i tehnologiju Melita Kovačević je istaknula ulogu i viziju modernog sveučilišta koje
mora omogućiti transfer tehnologije na komercijalni sektor, stvarajući time dobrobit za istraživače, Sveučilište i hrvatsko gospodarstvo. Igor Gliha s Pravnog fakulteta otvorio je temu o autorskom djelu nastalom u vezi s radom na Sveučilištu, s naglaskom na odnos između autorskog prava i prava vlasništva te mentorstva kao temelja za autorstvo, a Romana Matanovac Vučković predstavila je prijedloge za unapređenje pravnog okvira i moguće modele za uređenje pripadanja intelektualnih tvorevina nastalih na Sveučilištu. Osvrnula se i na probleme u znanstvenom radu i istraživanju u kojem sudjeluju vanjski suradnici i studenti.
Na okruglom je stolu istaknuta važnost adekvatnog upravljanja intelektualnim vlasništvom te su ponuđene smjernice i prijedlozi o pripadanju intelektualnih tvorevina nastalih u radnom odnosu na Sveučilištu. Ovo je prvi od četiri okrugla stola koji će se u iduće dvije godine održati u sklopu europskoga projekta BISTEC – Building Innovation Support Through Efficient Cooperation Network, koji provodi Centar za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu u suradnji sa Sveučilištem u Rijeci i 15 fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te s devet organizacija iz Hrvatske, Slovenije i Srbije koje predstavljaju pružatelje podrške u inovacijskom sustavu, industriju i investitore.
enterprise europe
EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI
Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted.europa.eu.
Električna energija KD Vodovod i kanalizacija Rijeka traži nabavu električne energije. Natječaj je otvoren do 2. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na KD Vodovod i kanalizacija Rijeka, 80805858278, Dolac 14, Contact point(s): Odjel postupaka javne nabave, For the attention of: Željka Bobić, oec., 51000 Rijeka, javna.nabava@kdvik-rijeka.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/Document Management/DokumentPodaciFrm. aspx? O zn a k a D o k um e nt a =2 0 1 3 % 2fS+005-0088252. Vatrogasna vozila Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine traži nabavu vatrogasnih vozila. Natječaj je otvoren do 6. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine d.o.o., 62942134377, Širolina 4, Contact point(s): Odjel za nabavu, For the attention of: Ivica Križanić, 10000 Zagreb, Croatia, ivica.krizanic@hac-onc.
hr. Više podataka na https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/Document Management/DokumentPodaciFrm. aspx?Oznak aD ok umenta=2013% 2fS+002-0088865.
Usluge prijevoza Brodsko-posavska županija traži nabavu usluga prijevoza cestom. Natječaj je otvoren do 4. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Brodskoposavska županija, 27400987949, Petra Krešimira IV. br.1, Contact point(s): Ured za javne nabave, For the attention of: Dubravka Knežević, 35000 Slavonski Brod, dknezevic@bpz.hr. Više podataka o nadmetanju na https:// eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/Document Management/DokumentPodaciFrm. aspx?Oznak aD ok umenta=2013% 2fS+002-0089005. Gorivo Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije traži nabavu goriva. Natječaj je otvoren do 4. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije, 62349405673, Mirka Crkvenca 1, Contact point(s): Odsjek nabave, For the attention of: Fikret Bolić,
49000 Krapina, fikret.bolic-dzkzz@hi. tcom.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?Oznaka Dok umenta=2013%2fS+002-0089029.
Popravak i održavanje računala Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje traži popravak i održavanje računalne opreme. Natječaj je otvoren do 19. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, 02958272670, Margaretska 3; Contact point(s): Služba za nabavu i investicije, For the attention of: Srđan Bogdanović, dipl. iur.; Gordana Blažina, dipl. ing., 10000 Zagreb, nabava@hzzo.hr. Više podataka o natječaju na https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/Dokument PodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta= 2013%2fS+002-0092852. Šumarske usluge Hrvatske šume traže šumarske usluge. Natječaj je otvoren do 19. prosinca. Prijave na hrvatskom jeziku predaju se na Hrvatske šume, 69693144506, Lj.
F. Vukotinovića 2, Contact point(s): Služba za javnu nabavu, For the attention of: Borna Petek, Željko Smojver, 10000 Zagreb, borna. petek@hrsume. hr, zeljko.smojver@hrsume.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/Document Management/DokumentPodaciFrm. a s px ? O z n a k a D o k u m e n t a = 2 0 1 3 % 2fS+002-0092920. Popravak i održavanje opreme Hrvatska radiotelevizija traži nabavu popravka i održavanja televizijske opreme. Natječaj je otvoren do 23. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Hrvatska radiotelevizija, javna ustanova, 68419124305, Prisavlje 3, Contact point(s): Odjel javne nabave, For the attention of: Melita Hrženjak, 10000 Zagreb, melita.hrzenjak@hrt.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/Document Management/DokumentPodaciFrm. a s px ? O z n a k a D o k u m e n t a = 2 0 1 3 % 2fS+002-0093243.
POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani. Prodaja automobilskih dijelova u Velikoj Britaniji (RUK20130926003) Britanska tvrtka, koja se bavi prodajom i marketingom automobilskih dijelova, nudi usluge trgovačkog posredništva proizvođačima dijelova za automobile koji žele uspostaviti održivu prodajnu i distribucijsku mrežu u Velikoj Britaniji. Prijevoz tereta i otpada (BOIT20130821001) Talijanska tvrtka specijalizirana za usluge posebnog prijevoza (tereta i otpada) traži prijevozničke tvrtke koje su zastupljene na tržištu utovara tereta ili otpada i tvrtke koje su zainteresirane za prijevoz tereta ili otpadnih materijala iz Italije ili u Italiju, kako bi uspostavila suradnju.
Sustavi toplinskih instalacija (BORO20130715001) Rumunjska tvrtka specijalizirana za područje toplinskih instalacija, sanitarija i klima-uređaja te za energetski učinkovitu gradnju (pasivne kuće) traži trgovačke posrednike kao što su distributeri sustava podnog grijanja i opreme. Trgovačko-posredničke usluge (BRUK20130926002) Britanska tvrtka specijalizirana za prodaju i marketing IT i hi-tech proizvoda i usluga u Velikoj Britaniji nudi trgovačkoposredničke usluge hrvatskim tvrtkama koje žele poslovati u Velikoj Britaniji. Potencijalni partneri moraju biti IT tvrtke koje mogu ponuditi odgovarajuće informatičke proizvode (hardver i softver) ili usluge dostupne na engleskom. Njihov proizvod i/ili usluga bi trebali biti konkurentni u Velikoj Britaniji.
Proizvodnja paste za zube (BRFI20130903001) Finska tvrtka specijalizirana za prodaju medicinskih uređaja i proizvoda za oralnu higijenu ljekarnama i zdravstve-
nim djelatnicima traži proizvođače koje bi mogli ugovoriti za proizvodnju paste za zube pod njihovom privatnom oznakom (label). Potencijalni partner bi trebao imati proizvodni kapacitet od 20.000 do 50.000 tuba (od 75 ml) godišnje. Tehničke specifikacije kao što su formula/sastojci su povjerljivi i bit će dogovoreni tijekom pregovora o suradnji.
Rasvjetna tijela (BRAT20130902001) Austrijska tvrtka specijalizirana za projektiranje i proizvodnju rasvjetnih tijela traži dobavljača/proizvođača rasvjetnih tijela i njihovih komponenti u Istočnoj Europi i Hrvatskoj, kako bi implementirali svoje aktivnosti u proizvodnju rasvjetnih tijela po narudžbi klijenata austrijske tvrtke. Potencijalni partneri trebaju biti iskusni u lijevanju mesinga i aluminija ili laserskom rezanju nehrđajućeg čelika i drugih dekorativnih dijelova za izradu rasvjetnih tijela. Prodaja proizvoda u Aziji (BRUK20130903001) Britanski distributer čije područje pružanja usluga obuhvaća proizvodnju i uslužne djelatnosti traži proizvođače s konkurentnim potrošačkim proizvodima ili uslugama u području financija, medija i tehnologije, prirodnih resursa i drugih industrijskih grana, kako bi na-
dopunio svoj raspon proizvoda i usluga. Tvrtka koristi svoje kontakte i izvore za prodaju proizvoda i usluga poduzećima, trgovcima i javnoj upravi, uglavnom u Aziji. Britanska tvrtka stoga traži tvrtke s tržišno jakim i kvalitetnim proizvodima ili uslugama koje bi prodavali u Aziji. Mesni proizvodi i konzervirana hrana (BORS20130918001) Srpski proizvođač mesnih proizvoda i konzervirane hrane nudi svoje usluge kao podizvođač potencijalnim stranim klijentima. Sigurnosni stolci za djecu (20120309046 BO) Britanska tvrtka specijalizirana za projektiranje, proizvodnju i distribuciju dječjih proizvoda, uključujući sigurnosne stolce i visoke stolce za upotrebu u kuhinji, traži agente i/ili distributere za svoje proizvode u ostatku Europe. PVC prozori i vrata (20100816030) Turska tvrtka, proizvođač PVC prozora i vrata koji su ekološki prihvatljivi, otporni na toplinu, zvuk i zagađenost zraka, traži distributere ili partnera za franšizno partnerstvo koji će biti u mogućnosti distribuirati robu i zastupati tursku tvrtku na svom tržištu.
www.een.hr
18. studenoga 2013.
RAPEX izvješće RAPEX izvješće
RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske, medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/consumers/ dyna/rapex/rapex_archives_en.cf
1
2
Odjeća za maškare, brend Carnevalito, model Superman. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer sadrži vezice u području vrata koje mogu izazvati gušenje djece pri igri. (slika 4)
3
Boja za lice, nepoznatog brenda, model Face Paint Set X-92104. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer boja sadrži olovo. (slika 5) Igračka, nepoznatog brenda, model Space Doggy, oznake 44088. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer se dijelovi lako mogu otrgnuti s tijela igračke, pa mogu biti progutani ili inhalirani. (slika 6)
4
5
6
Vatromet, brend Vulcan, model Star Gazer, oznake 43F287/044/12. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer je nedovoljno stabilan i siguran te može izazvati opekline ili požar. (slika 1) Krevet na kat, brend Dona Lux, oznake Dona Lux 2088x1005x1500mm. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer gornji krevet nema dovoljno čvrste upornike kako ne bi propao, a konstrukcija je nedovoljno stabilna. (slika 2)
6 7
7
8
Elastična vezica, brend DEL, model Cuerda Pulpo, oznake 8435221016738. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer
9 se metalne kuke koje služe za vezivanje lako mogu odvojiti od rastezljivog konopa. (slika3)
Tricikl Harley Davidson, model FL3, proizveden od srpnja do rujna ove godine. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer zadnji kočioni spoj može biti oštećen ako se previše zakrene upravljač tricikla. (slika 7) Automobili Audi, modeli S6, RS6 i S7, proizvedeni od 2011. do 2013. godine. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer u nekoliko izoliranih slučajeva zbog problema prilikom proizvodnje crijevo goriva može puštati i izazvati zapaljenje i požar vozila. (slike 8,9)
Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Potražnje tehnologije uputite na lada.benzon@bicro.hr.
Traži se tehnologija za oblaganje radi proizvodnje netoksične, nezapaljive i samočisteće umjetne kože (referentni broj POD: TRTR20130628001) • Turska tvrtka proizvodi obložene tkanine i specijalizirana je za proizvodnju umjetne kože na bazi poliuretana ili PVC-a. Proizvodi ove turske tvrtke imaju široku primjenu. Tvrtku zanima tehnologija za dobivanje nezapaljive, netoksične i samočisteće umjetne kože koja se dobiva nanošenjem jednog sloja. Zainteresirana je za potpisivanje komercijalnog ugovora uz pružanje tehničke pomoći. Također dolazi u obzir mogućnost tehničke suradnje uz dodatno istraživanje i razvoj. Traže se novi materijali i inovativna oprema za dizajn nove serije prikolica (referentni broj POD: TRFR20130719001) • Francuska tvrtka koja proizvodi prikolice za prijevoz niza proizvoda (do 3500 kg) u potrazi je za novim materijalima i inovativnom opremom za dizajn nove serije prikolica. Zanima ih tehnička suradnja i ugovor o proizvodnji. Traži se polutvrdi površinski laminat (referentni broj POD: TRUK20130703001) • Afirmiranu škotsku
tvrtku za opskrbu građevinskog sektora materijalom zanima polutvrdi površinski laminat. Traženi laminat polagat će se kao površinski sloj u kućama i trebao bi biti otporan na svakodnevno habanje u kućanstvima. Tvrtka želi potpisati ugovor o tehničkoj suradnji s dobavljačem materijala, čija će se mogućnost primjene ispitati.
Tvrtka iz Velike Britanije zanima se za ekološke tehnologije za stambene objekte i primjenu u kućanstvu (referentni broj POD: TRUK20130801001) • Britanski MSP u potrazi je za ekološkim tehnologijama za primjenu u kući i oko nje. Tehnologije moraju zadovoljavati jedan ili više zahtjeva: smanjenje korištenja energije, smanjenje korištenja resursa, korištenje održivih izvora energije i kompatibilnost s većinom stambenih objekata. Tvrtka je zainteresirana za licenciranje, zajedničko ulaganje i druge vidove financijske suradnje. Nova tehnologija za kotlove na drvene pelete (referetni broj POD: 13 MK 82EX 3S99) • Makedonska organizacija u potrazi je za partnerima koji mogu ponuditi nove, inovativne tehnologije za grijanje pomoću kotlova na drvene pelete. Tvrtka je u potrazi za dobavljačima održive tehnologije za postavljanje tehnologije u javne zgrade. Tehnologija bi
trebala već biti prisutna na tržištu ili u testnoj fazi, ali spremna za ugradnju. Organizacija je u potrazi za partnerima s kojima će potpisati licencni sporazum i/ ili komercijalni ugovor uz pružanje tehničke pomoći.
Traži se mlinarska oprema za prosijavanje sa srednjim prinosom (referentni broj POD: TRFR20130705001)
Tkanina koja sadržava gel za poboljšanje toplinskih svojstava proizvoda (referentni broj POD: TRTR20130624001) • Turski ogranak vodeće tekstilne tvrtke u svijetu s iskustvom u tkanju, pletenju i obradi kvalitetnih i funkcionalnih tkanina u potrazi je za tkaninom koja sadržava gel za poboljšanje toplinskih svojstava proizvoda. Tvrtka je otvorena za tehničku suradnju sa sveučilištima i organizacijama za istraživanje i razvoj te licenciranje postojećih tehnologija.
• Francuska tvrtka specijalizirana za mlinarski sektor traži dobavljača opreme za prosijavanje brašna. Tražena oprema trebala bi biti tipa plansko sito, s prinosom od 500 do 800 kg/h. Tvrtka je zainteresirana za prilagodbu opreme za specifične potrebe mljevenja uz potpisivanje komercijalnog ugovora s tehničkom suradnjom.
Fleksibilna masa na bazi gline za dječje proizvode (referentni broj POD: 13 PL 64BD 3RWP) • Ova poljska tvrtka bavi se proizvodnjom dječjih proizvoda od gline i pigmenata. Svi dijelovi koji se koriste za proizvodnju sigurni su i prikladni za djecu. Tvrtka je u potrazi za dobavljačem fleksibilne mase na bazi gline koja će se automatski stvrdnuti na svježem zraku. Tvrtka je zainteresirana za tehničku suradnju. Tehnologija može biti u testnoj fazi ili u potpunosti razvijena.
Modeli i tehnike za održivi javni prijevoz (referentni broj POD: 12 RO 662C 3RIN) • Rumunjsko tehničko sveučilište u potrazi je za partnerima među istraživačima u području ICT-ja. Istraživanje je usmjereno na razvoj izvornih modela, metoda i tehnika za pametno upravljanje održivim javnim prijevozom. Rješenje će biti usmjereno na mreže Inteligentnih transportnih sustava (ITS) i VANET-a. Za partnere se pozivaju inovativne tvrtke i organizacije za istraživanje i razvoj na području ICT-ja.
enterprise europe
18. studenoga 2013.
8
WhoHack 2013 Dana 23. i 24. studenoga u prostorima Znanstveno-tehnologijskog parka Sveučilišta u Rijeci – Step Ri održat će se prvi međunarodni WhoHack 2013 organiziran pod pokroviteljstvom Veleposlanstva SAD-a Zagreb i zahvaljujući suradnji s WhoAPI-jem, Netokracijom i drugim partnerima. WhoHack Hackathon je natjecanje u razvoju mobilnih aplikacija koje traje 20
sati i na koje se mogu prijaviti programeri, dizajneri i kreativci, bez obzira na svoje profesionalne kvalifikacije. Sudjelovanje na događaju je besplatno i sudionici koji dolaze izdaleka imaju pravo na dvije besplatne noći u hostelu. Svaki tim imat će priliku za predstavljanje rješenja i osvajanje zanimljivih nagrada: 3x iPad mini Wi-Fi 16GB, 3x Tablet Samsung Galaxy Tab3, 3x Tablet Vivax
TPC-7151, 3x Mobile speakers Sonorous Mini speaker, 3x USB Memory Stick 8GB Robot.
Rok za prijavu je 16. studenog 2013. godine.
Mission for Growth Portugal Portugalski konzorcij Europske poduzetničke mreže Portugalinova Net organizator je poslovnih susreta u sklopu posjeta europskog povjerenika za industriju i poduzetništvo Antonija Tajanija Lisabonu 28. i 29. studenoga 2013.
nim mogućnostima u Portugalu. Na poslovne susrete mogu se prijaviti tvrtke iz sljedećih industrijskih grana: • gospodarenje pomorskim dobrima • zdravstvo • turizam • automobilski dijelovi • dijelovi za aeronautiku • ICT • poljoprivreda i prehrambena industrija • papir i ljepila.
Posjet Portugalu je još jedna u nizu Tajanijevih misija pod nazivom Mission forGrowth, a cilj je promocija poslovnih i partnerstava na području inovacija između portugalskih i europskih tvrtki (MSP), ali i tvrtki iz drugih zemalja. Poslovni susreti su predviđeni za 29. studenoga, dok je 28. studenoga konferencija koja ima za cilj upoznati europske tvrtke s poslov-
Tvrtke se mogu prijaviti putem online prijave na linku www.b2match.eu/ m4g-portugal. Kontakt osoba za sva pitanja je Helena Moura: helena.moura@ iapmei.pt.
Biznis Baza 2013 Nacionalna agencija za regionalni razvoj u suradnji s Beogradskim sajmom, organizira 12. međunarodni sajam poduzetništva Biznis Baza 2013 koji će se održati od 27. do 29. studenog 2013. godine u hali I Beogradskog sajma u Beogradu.
Nacionalna agencija za regionalni razvoj, Europska poduzetnička mreža i Gospodarska komora Srbije tradicionalno organiziraju međunarodne poslovne susrete u okviru međunarodnog sajma Biznis Baza u Beogradu, u srijedu, 27. studenoga 2013. u hali I Beogradskog sajma.
Sektori koji će biti zastupljeni na međunarodnim poslovnim susretima: • građevinska industrija i materijali • drvna industrija • elektroindustrija i materijali • metalska industrija • strojarska industrija • obnovljivi izvori energije • recikliranje.
Europska poduzetnička mreža Srbije pruža mogućnost da se u okviru poslovnih susreta upoznaju potencijalni međunarodni poslovni partneri, ostvari izravan kontakt s predstavnicima stranih poduzeća, razmijene iskustva, pri-
mjeri dobre prakse i uspostavi poslovna suradnja. Više informacija za potencijalne izlagače na međunarodnom sajmu poduzetništva Biznis Baza 2013 možete pronaći na web stranici događanja: http://biznisbaza.narr.gov.rs. Kontakt osoba: Srđan Milivojević Nacionalna agencija za regionalni razvoj +381 11 2060 826 srdjan.milivojevic@narr.gov.rs Kontakt osoba: Marko Kovačević Gospodarska komora Srbije +381 11 3300 928 marko.kovacevic@pks.rs.
Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 23. i 24. studenoga - WhoHack, natjecanje u razvoju mobilnih aplikacija, Rijeka
29. studenoga - Micro Enterprise Showroom, Brokerage mikro poduzeća, Venecija, Italija
27. studenoga - Biznis Baza Poslovni razgovori, Beograd, Srbija
5. prosinca - Tech Industry 2013 Brokerage event, Riga, Latvija
28. i 29. studenoga - Mission for Growth - Portugal, Lisabon, Portugal
14. siječnja - Italian furniture virtual 3D Fair, Monza, Italija (virtualni sajam)
28. studenoga - Mission for Growth - Tunis, Gammarth, Tunis
16. siječnja - EEC 2014 - energetski učinkovita gradnja, brokerage, Graz, Austrija
Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA
Glavni urednik
Darko Buković
Urednik priloga
Krešimir Sočković
PREDSTAVLJAMO 13
www.privredni.hr Broj 3803, 18. studenoga 2013.
( 6 mil €
uloženo u ovaj energetski učinkovit hotel
Hotel Split, Podstrana
( od 1997.
radi ova američka visoka škola u Dubrovniku
RIT Croatia, Dubrovnik
Zeleni hotel uz plavo more
Američka diploma? Može i u Hrvatskoj! Osim spoja poslovnog i obiteljskog, ovaj hotel od drugih izdvaja i posve ekološki pristup: od energetske učinkovitosti klase A do domaće eko hrane u ponudi
H
otel Split otvoren je prošle godine i ovo mu je prva puna turistička i fiskalna godina. Investicija obitelji Tomić vrijedna je šest milijuna eura, hotel je kategoriziran s četiri zvjezdice, ali se boraveći u njemu ne možete oteti dojmu da gosti dobivaju i više od toga. Prema riječima direktora hotela Mladena Tomića, to im je i bila namjera. Hotel Split nalazi se u Podstrani, devet kilome-
Radimo čitavu godinu jer je turizam naše opredjeljenje, kaže vlasnik hotela Tomić tara od središta Splita, a smješten je uz prekrasnu plažu i iz svake sobe puca pogled na more i otoke. Ima 40 soba i vrhunski restoran te sve sadržaje za poslovne goste i najzahtjevnije turiste. Dodana vrijednost je svakako individualan pristup gostu. Osim spoja modernog poslovnog i ugodnog obiteljskog, hotel
Split od konkurencije izdvaja i činjenica da je riječ o zelenom hotelu s certifikatom energetske učinkovitosti razreda A. “Arhitekt je od idejnog rješenja imao zadatak voditi računa o uštedi energije, od odabira materijala preko instalacija pa sve do upravljanja objektom. No najvažnije je vjerovati i savladati upravljanje objektom tako da u najvećoj mogućoj mjeri iskorištavate energiju”, ističe Mladen Tomić. Istinska ekologija Voda se grije sunčevom energijom, rasvjeta je u LED tehnologiji, objekt ima rekuperaciju zraka i instaliranu solarnu elektranu kapaciteta 9,9 kW. Tu je i rezervoar za sakupljanje kišnice koja se koristi za zalijevanje zelenih površina, pranje parkinga, ceste i šetnice. “Svi zaposlenici hotela su educirani o energetski efikasnom ponašanju. Kante za recikliranje su u hodnicima. Sva sredstva za čišćenje su biorazgradiva. Šamponi i sapuni u sobama imaju eko certifikate. Gostima se nudi op-
cija ponovnog korištenja ručnika i posteljine kako bi se manje trošila voda. U restoranu nudimo hranu kontroliranog podrijetla iz domaćeg uzgoja”, nabraja Mladen Tomić. Sve kupaonice u hotelu imaju prirodno svjetlo jer su staklenom stijenom odvojene od sobe. Na krovnoj terasi, na koju se dolazi panoramskim liftom, gosti mogu uživati u pogledu ali i bazenu, pogotovo u noćnim satima zahvaljujući šarenoj led rasvjeti koja troši malo struje. Hotelijerstvo je težak posao, pogotovo u prvoj godini poslovanja, no Tomić je zadovoljan učinjenim, a najviše potencijalom i perspektivom hotela. “Hotel sam po sebi ne bi značio ništa da nije suradnje unutar destinacije. Čak nam i neposredna blizina hotela Le Meridien Lav puno pomaže jer je po njemu destinacija prepoznata. Imamo kvalitetnu suradnju s kolegama hotelijerima. Radimo čitavu godinu jer je to naše opredjeljenje - mi se bavimo turizmom!”, zaključuje Tomić. (J.V.)
Američka visoka škola za menadžment i tehnologiju ove je godine promijenila naziv u RIT Croatia. Promjena naziva posljednja je faza u razvoju njezina brenda
A
merička visoka škola za menadžment i tehnologiju (RIT/ACMT) osnovana je 1997. godine u Dubrovniku kao plod suradnje uglednog američkog sveučilišta Rochester Institute of Technology (ROT) u Rochesteru, New York, i hrvatskog Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta koje je u to doba iniciralo osnivanje privatnih institucija visokog obrazovanja. Ove je godine službeni naziv - Američka visoka škola za menadžment i tehnologiju promijenjen u RIT Croatia. Promjena naziva te visokoobrazovne institucije posljednja je faza u razvoju njezina brenda. “Naziv Rochester Institute of Technology Croatia u potpunosti odražava sve ono što smo oduvijek bili - podružnica uglednog američkog sveučilišta Rochester Institute of Technology, a ne samo privatna institucija koja samostalno egzistira u Hrvatskoj”, rekao je Don Hudspeth, dekan i predsjednik Rochester Institute of Technology Croatia. Dodao je kako je
vizija RIT-a Croatia postati jednom od vodećih visokoobrazovnih ustanova u Hrvatskoj, potencijalno i u Europskoj uniji, prepoznatljiva po kvalitetnoj pripremi studenata za uspješnu integraciju na međunarodno tržište rada. Središnji europski kampus U sljedećih nekoliko godina cilj je pozicionirati RIT Croatia kao središnji europski kampus sveučilišta RIT, te povećati broj upisanih studenata iz zemalja EU-a u kampusima u Zagrebu i Dubrovniku. Trenutno se na RIT-u Croatia izvode preddiplomski stručni studiji: Menadžment u turizmu, hotelijerstvu i uslužnim djelatnostima, Međunarodno poslovanje, Informacijske tehnologije te Master of Science in Service Leadership and Innovation. Nastava se izvodi na engleskom jeziku, a mnogi predavači su američki profesori s iskustvom života i rada u SAD-u. Kao podružnica američkog sveučilišta jedina su visokoobrazovna institucija u Hrvatskoj
koja za preddiplomske studije izdaje dvije diplome, američku diplomu koju studentima dodjeljuje Rochester Institute of Technology te hrvatsku diplomu RIT-a Croatia. “Od naših studenata zahtijeva se svakodnevni rad i
Nastava se izvodi na engleskom jeziku, a mnogi predavači su američki profesori obvezno sudjelovanje na nastavi te je zato nemoguće proći kampanjskim principom učenja. Kvaliteta obrazovanja za nas je imperativ. RIT je neprofitno privatno sveučilište, a svi se prihodi ulažu u operativno poslovanje, kvalitetu studija, kampuse i suvremenu informatičku opremu”, istaknuo je Hudspeth. Dodao je kako je to sveučilište međunarodnu prepoznatljivost steklo zbog inovativnosti i obrazovanja orijentiranog prema stručnoj praksi i profesionalnoj pripremi studenata. (S.P.)
14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Novo nadzorno vijeće Aluminija Konstituirano je novo nadzorno vijeće mostarskog Aluminija u kojem su prvi put i zastupnici državnog kapitala. Po tri vijećnika zastupaju male dioničare i vladu FBiH, koji su vlasnici po 44 posto kapitala, dok jedan vijećnik štiti interese Vlade Hrvatske koja raspolaže sa 12 posto imovine. Predsjednik vijeća dr. Mirko Puljić izjavio je da je država spremna i financijski kroz cijenu struje podržati proizvodni proces u Aluminiju, ali da se može očekivati i rasprava o dokapitalizaciji Društva. Končar traži 22 milijuna KM Delegacija Končara, predstavnici veleposlanstva Hrvatske, HŽ-a i HBORa zatražili su od Ministarstva prometa i komunikacija FBiH u Sarajevu angažman u rješavanju i isplati višegodišnjeg duga Željeznica BiH tvrtki Končar. Riječ je o dugu od 22 milijuna KM za niskopodni električni vlak i popravak devet električnih lokomotiva. Ministar prometa i komunikacija Enver Bijedić izjavio je za medije da Končar s pravom traži svoj novac i da su dali rok od 15 dana za pronalaženje rješenja. Od MMF-a 47,5 milijuna eura
Izvršni odbor MMF-a zaključio je četvrti pregled provedbe ekonomskog programa BiH u okviru dvogodišnjeg standby aranžmana i odobrio isplatu 47,5 milijuna eura. Ukupni iznos doznačenih sredstava u okviru ovog programa sada iznosi 237,3 milijuna eura. Guverner središnje banke BiH Kemal Kozarić potvrdio je da su sredstva doznačena i raspoređena po utvrđenom principu dvije trećine Federaciji BiH, a trećina RS-u.
Privredni vjesnik Broj 3803, 18. studenoga 2013.
( više od 100 mil KM
negativan trgovinski saldo potkraj godine s Hrvatskom
Bosanskohercegovačko “primirje” s Europskom unijom
Inspektori iz Dublina stižu u siječnju
Inspektori će obići pet mljekara koje zadovoljavaju stroge uvjete EU-a te će ponovo provjeriti cjelokupan sistem rada, kao i funkcioniranje nadležnih institucija. Ako ocjene budu pozitivne, mlijeko i sirevi bi opet mogli preko granice Zdravko Latal latal@privredni.hr
S
ve do proteklog tjedna mljekari u Bosni i Hercegovini, podržani komorskim sustavom, tvrdili su da Europska unija odugovlačeći s dolaskom inspektora za hranu i veterinarstvo FVO-a (Food and Veterinary Office) iz Dublina zapravo uvjetuje davanje dozvola za izvoz mlijeka kako bi bosanskohercegovačke vlasti prihvatile njihov ultimatum o oslobađanju hrvatske robe, ali i roba ostalih članica EU-a, od carina pri njihovu uvozu u BiH. Do sada je BiH sve te ultimatume odbijala uz tvrdnju da bi njihovo prihvaćanje značilo samoubojstvo za nacionalnu ekonomiju, te da se BiH ni jednim do sad potpisanim ugovorom na tako što nije obvezala. Te i slične optužbe je uporno opovrgavao direktor Ureda za veterinarstvo BiH Ljubomir Kalaba. Za razliku od ranijih sastava Vijeća ministara BiH, posebno aktivan u zaštiti domaće proizvodnje bio je ministar za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH Mir-
ko Šarović, inače kandidat SDS-a koji je smijenjen nakon raspada koalicije između vladajućeg SNSD-a Milorada Dodika i SDS-a. Za Šarovićev rad nitko nije imao loših riječi, ali balkanska politička praksa bila je jača od ocjena rada. Privrednici u strahu Tko će naslijediti Šarovića 11 mjeseci prije općih izbora i kakvo će stajalište zauzeti novi ministar prema prijetnjama iz Bruxellesa, još se ne zna. No vrlo su poznata i neskrivena strahovanja privrednika, posebice iz područja mljekarske proizvodnje, potom pivarstva te proizvođača mineralnih i prirodnih voda i sokova da im se crno piše. Što će biti s prehrambenom industrijom poslije Šarovića, pokazat će vrijeme, ali se već sad može zaključiti da se Uprava za veterinarstvo BiH mudro ogradila od žestokih kritika upućenih na adresu EU-a. Naime, proteklog tjedna u Sarajevu je održana videokonferencija čelnih ljudi Uprave za veterinarstvo BiH, Europske komisije i inspektora FVO-a,
na kojoj je utvrđeno da su stvoreni svi preduvjeti za dolazak u BiH inspektora FVO-a u drugoj polovini siječnja. Uspješno su obavljeni i razgovori o svim bitnim elementima za izvoz mlijeka u zemlje članice EU-a. Inspektori će obići mljekare koje zadovoljavaju stroge uvjete EU-a, a to su Mlijekoprodukt iz Kozarske Dubice, Meggle iz Bihaća, sarajevski Milkos, mljekara Zott iz Gradačca, te Livanjska mljekara koja je aplicirala za izvoz sireva. Tijekom posjeta ovim mljekarama inspektori FVO-a će ponovo provjeriti cjelokupan sistem rada proizvodnih objekata, farmi, te funkcioniranje nadležnih institucija i ako ocjene budu pozitivne - a pet mljekara vjeruje da će nalazi biti dobri njihovo mlijeko i sirevi bi ponovo mogli krenuti preko granice. Proteklih godina BiH je u Hrvatsku godišnje izvozila mlijeka u vrijednosti od oko 40 milijuna konvertibilnih maraka, a zajedno s mesnom industrijom, pivovarama, proizvođačima mineralnih i prirodnih voda te sokova,
negativan trgovinski saldo potkraj godine sa zapadnim susjedom premašivat će 100 milijuna KM, ocijenili su u Vanjskotrgovinskoj komori BiH. Ako pet mljekara i dobije zeleno svjetlo za izvoz u EU, to će biti samo skromno ublažavanje problema proizvođača s plasmanom mlijeka i njihovim ukupnim poslovanjem. U Vanjskotrgovinskoj komori BiH su, međutim, ustvrdili da bi već ovog i idućih mjeseci hrvatsko mlijeko moglo poskupjeti oko 30 posto zbog carinskih opterećenja jer su potrošene nemale zalihe uvezene zadnjih dana lipnja. To je, kažu analitičari Komore, šansa za domaće mljekare da kvalitetnim proizvodima pridobiju potrošače. Veliki uvoznici piva Trenutačno se u BiH vodi i “rat” između pivovara i vlasti jer je u parlamentarnoj proceduri odluka o visini trošarina na pivo. Prvobitan prijedlog bio je da se pivovarama s godišnjom proizvodnjom većom od 400.000 hektolitara utvrdi trošarina od 0,35 KM. Valja na-
pomenuti da se tu radi isključivo o inozemnim pivovarama. Za domaće pivovare, one koje proizvode do 400.000 hektolitara piva, trošarina je
Uprava za veterinarstvo BiH mudro se ogradila od žestokih kritika upućenih na adresu EU-a trebala iznositi 0,20 KM. No, u proceduri je trošarina za velike proizvođače smanjena na 0,25 KM, dok je za male pivovare ostala 0,20 KM pa je zaključeno da to nije nikakva zaštita domaćih pivovara koje rade sa 30 posto kapaciteta, što znači da se u BiH godišnje popije 70 posto uvoznog piva. U prvih osam mjeseci ove godine u BiH je uvezeno piva u vrijednosti od 100 milijuna KM, a izvezeno za samo 1,2 milijuna KM. Isti problemi muče i proizvođače prirodnih i mineralnih voda. Za osam mjeseci izvezeno je flaširanih voda u vrijednosti od 2,59 milijuna KM, a uvezeno za 14,48 milijuna KM.
15
www.privredni.hr Broj 3803, 18. studenoga 2013.
( još 4,8 mlrd €
*vijesti
posudba koju spominje slovenski ministar financija
Slovenske dužničke nevolje
S tutorima ili bez njih reda mora biti Alenka Bratušek je i u izlaganju zastupnicima prošli ponedjeljak ponovila staru tvrdnju da će njezina vlada učiniti sve da se Slovenija izvuče iz krize bez pomoći sa strane. Kritičari ne razumiju takvo rezoniranje Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr
U
gled Slavka Linića među Slovencima u takvom je porastu da nije pretjerano tvrditi kako bi aktualni hrvatski financijski ministar za slučaj demisije lako našao posao u susjednoj zemlji. Linić je simpatije među Slovencima stekao najprije uvođenjem fiskalnih blagajni, a sada je imidž fajtera dodatno potvrdio bogohulnom izjavom da Hrvatska u trenutačnim okolnostima, kada joj je potrebna baš svaka vrsta pomoći, ima razloga pomišljati i na pomoć MMF-a. Za njegove kredite treba platiti tek nešto više od jedan posto kamata, a sve ostale kreditne aranžmane prati kamatni trošak između pet i sedam posto. Tvrdoglavo odbijanje ino pomoći Linićevi simpatizeri u Sloveniji prigovaraju premijerki Alenki Bratušek da previše oklijeva u borbi s poreznim evazijama. Umjesto da lanac utaja presiječe fiskalnim blagajnama, kao što je to učinila Hrvatska, slovenska vlada usudila se tek
ozakoniti strože kazne za one koji nakon svršetka radnog dana prepravljaju izlazne račune. Kritičari isto tako ne razumiju ni tvrdoglavo odbijanje svake pomisli da bi Slovenija mogla zatražiti međunarodnu pomoć. Hrvatska i Slovenija nalaze se u približno sličnoj dužničkoj nevo-
Linićevi simpatizeri prigovaraju premijerki da previše oklijeva u borbi s poreznim evazijama lji. Slavko Linić najavio je da se Hrvatska u sljedećoj godini mora zadužiti za 44 milijarde kuna (5,7 milijardi eura). Njegov slovenski kolega, Uroš Čufer, sve donedavno govorio je da Slovenija mora dodatno posuditi 4,8 milijardi eura. Na žalost, kako je sve izvjesnije da se financijska rupa u slovenskom bankarstvu neće moći zakrpati s rezerviranih 1,2 milijarde eura, posve je razumljivo da Čufer sada razmišlja i o većem zaduženju od najavljenog. Neki već sada najavljuju da je bankarski
uteg težak između pet i sedam milijardi eura. Drastični u procjenama idu tako daleko da u bankama vide provaliju od čak 10 milijardi eura. Svi sada s nestrpljenjem čekaju objavu prvih nalaza stresnog testiranja slovenskih banaka. Velika objava što se testiralo, kakvom metodom i koliki je konačni ceh uslijedit će potkraj studenoga. Poreze treba smanjivati Vodeći slovenski ekonomisti ne prestaju razmišljati o tome zašto vla-
da odbija svaku pomisao o međunarodnoj pomoći. Alenka Bratušek i u izlaganju zastupnicima prošli ponedjeljak, kada je otvorena četverodnevna parlamentarna rasprava o novom državnom proračunu, ponovila je staru tvrdnju da će njezina vlada učiniti sve da se Slovenija izvuče iz krize bez pomoći sa strane. Kritičari ne razumiju takvo rezoniranje. Mehanizmi međunarodne pomoći postoje i ta je pomoć neusporedivo jeftinija od klasičnih oblika zaduživanja.
Umjesto preusmjerenja u jeftinije zaduživanje vlada se pokušava nositi s financijskim dubiozama stalnim povećanjem ionako (pre)visokih poreza. “Slovenija bi morala poreze snižavati, a ne povećavati”, tvrdi Egon Zakrajšek, ekonomist slovenskih korijena koji zauzima visoko mjesto u hijerarhiji američke središnje banke. Njemu je jasno da vlada zbog visine deficita ne može radikalno smanjiti poreze. Zato je još uvjereniji da bi za Sloveniju bilo razumno zatražiti bilo koji oblik međunarodne pomoći. Janez Howat (Capital Economics) također smatra da bi Sloveniji bilo jeftinije koristiti za dokapitalizaciju banaka sredstva iz fonda ESM što ih je dobro iskoristila Španjolska. Dakako, kreditne linije ESM-a za članice euroskupine i kreditne linije MMF-a za zemlje izvan euroskupine, uvijek prate određeni uvjeti. “To nije ništa loše”, kaže Zakrajšek. Uvijek su u pitanju određene strukturne reforme. Njih Slovenija ne može izbjeći. Na bilo koji način, s “tutorima” ili bez njih, Slovenija svoje financije mora dovesti u red.
Bankarski sustav ulazi u fazu skraćivanja Među raznim nagađanjima o mogućim razlozima zašto se odužilo stresno testiranje slovenskih banaka, sve učestalije spominje se i stanje u slovenskom bankarstvu. Tvrdi se da je tako porazno da bi uz dvije manje banke (Probanka i Abanka) trebalo poslati u stečaj i kakvu
veću banku. Lars Nyberg, stručnjak za krizno upravljanje koji je u karijeri bio 12 godina zamjenik guvernera švedske središnje banke, a sada je drugi u hijerarhiji DUTB-a, slovenskog društva za upravljanje imovinom (tzv. loša banka), uvjeren je da je slovenski bankarski sustav doi-
sta prevelik i da mu slijedi faza restrukturiranja. I Švedska je imala previše banaka, pa je 1990-ih godina cijeli sustav skratila za trećinu. Potreba za redizajnom bankarskih sustava povećat će se primjenom standarda Basel III. Kapital i likvidnost, naime, postat će skuplji pa
će se sve više kreditiranja obavljati izvan banaka. Većina poduzeća koja će se baviti kreditiranjem (shadow banking) preglednija su od banaka. U svakom slučaju bankarski sustav svuda u Europi treba se pripremiti na skraćivanje, tvrdi švedski stručnjak za krizno upravljanje.
Iskoristili 2,7, a mogli 4,8 milijardi eura Izvještaj Ministarstva gospodarstva potvrdio je slutnje da se Slovenija nije naročito iskazala u povlačenju kohezijskih sredstava u razdoblju od 2007. do 2013. godine. Zaključno s ovogodišnjim rujnom Slovenija je imala pravo koristiti ukupno 4,8 milijardi eura, a iskoristila je 2,7 milijardi. Kao razlozi za takvu diskrepanciju navode se stečaj građevinskih tvrtki, komplicirani revizijski postupci te manjak skrbništva resornih ministarstava. Sve manje kandidata za kupnju Litostroja Cimos je izlučio nekoliko kandidata koji su predali neobvezujuće ponude za kupnju tvrtke Litostroj Power, između ostalih i dva češka investicijska fonda. U trci za Litostroj tako ostaju domaći energetski konzorcij (HSE, GEN energija i Gorenje) te domaći Kolektor u suradnji s Končarom. Preraspršeni vinogradarski poticaji Zračne snimke otkrile su da Slovenija ima 21.000 hektara vinograda. Poreznici, međutim, znaju samo za 13.000 hektara. Nije to jedini nes-
porazum kojim je dočekano ovogodišnje Martinje u Sloveniji. Uz mlado vino opet se počelo govoriti o starom brkanju ekonomskih zakonitosti s hobističkim težnjama. U vinogradarstvo i vinarstvo, naime, slijeva se pozamašan poticajni novac. Dobiva ga i vinogradar s pola hektara vinograda. Protivnici razdrobljenih poticaja prigovaraju da taj vinogradar ide prijepodne u službu, a poslijepodne ako stigne ode i u vinograd. Rezultat svega toga vidi se u činjenici da od ukupno pet milijuna litara vina koliko Slovenija izvozi godišnje, 90 posto otpada na vino iz tri vinska podruma.
16 turizam
( na 670 ha
*vijesti Obljetnica NP-a Mljet Nacionalni park Mljet ove godine slavi 53. obljetnicu. Prvi put u povijesti samostalne Hrvatske upravo je tijekom ovogodišnje sezone taj nacionalni park posjetilo više od 100.000 posjetitelja. U Ministarstvu zaštite okoliša i prirode ističu kako više od 90 posto površine toga parka prekrivaju autohtone šume hrasta crnike i alepskog bora dajući mu posebnu biološku i estetsku vrijednost, zbog čega ga često nazivaju Zelenim otokom. Britanski turisti vole Hrvatsku
U britanskim novinama The Guardian objavljen je dio rezultata Travel Awards 2013. Riječ je o godišnjoj dodjeli nagrada za koju čitatelji dviju renomiranih publikacija, The Guardian i The Observer, tijekom čitave godine glasuju te odlučuju o najboljoj destinaciji, gradu, atrakciji i hotelu. Britanci su tako u 2013. godini odabrali Hrvatsku kao jednu od tri najdraže europske zemlje, odmah nakon Austrije i Švedske. Slijedom toga očekuje se dodatno povećanje broja gostiju s britanskog tržišta u 2014. godini. U Hrvatskoj turističkoj zajednici predviđaju dolazak oko 500.000 Britanaca. Nin kandidat za Zlatni cvijet Europe Nin je hrvatski kandidat za Zlatni cvijet Europe, odlučila je komisija na 20. međunarodnoj smotri turizma, filma i krajobraza – Interstas, nedavno održanoj u Solinu. Gradonačelnik Grada Nina Emil Ćurko rekao je kako ta kandidatura pred sve stanovnike grada postavlja obvezu da se na najbolji mogući način spreme za dolazak komisije te da očekuju kako će Nin dobiti tu europsku nagradu.
Privredni vjesnik Broj 3803, 18. studenoga 2013.
prostiru se ostaci Viminaciuma
Turistička suradnja Hrvatske i Srbije
I carevi su voljeli vino Put rimskih careva jedan je od prvih zajedničkih kulturno-turističkih projekata Hrvatske, Srbije, Rumunjske i Bugarske
H
rvatskim novinarima nedavno je Turistička organizacija Srbije organizirala studijsko putovanje u Beograd, Novi Sad i Topolu, gdje im je predstavljen i tijek realizacije kulturno-turističkih projekata na kojima surađuju Hrvatska i Srbija. Tako je predstavljen i projekt Kulturna turistička ruta Put rimskih careva na ko-
S hrvatske strane u projektu sudjeluju Sisak, Zadar, Split i Pula jem od lani surađuju Hrvatska, Srbija, Rumunjska i Bugarska. Taj se projekt financira iz fondova Europske unije. Prema ranije potpisanom Memorandumu o suradnji na tom projektu, države potpisni-
ce obvezale su se raditi na razvoju te rute i kulturno-turističkih proizvoda. “Ujedno je to jedan od prvih zajedničkih projekata zasnovan na smjernicama EU strategije za dunavsku regiju s ciljem dugoročnog održivog razvoja Podunavlja. Projekt obuhvaća obnovu nekadašnjih rimskih cesta i amfiteatara u gradovima u Rumunjskoj i Bugarskoj, ali i Srijemskoj Mitrovici,
Nišu i Gamzigradu u Srbiji, gdje je rođen rimski car Galerije. S hrvatske strane u tom projektu sudjeluju Sisak, Zadar, Split i Pula”, rekla je Gordana Plamenac, direktorica Turističke organizacije Srbije. Dodala je kako će se za turiste koji će prolaziti tom turom pripremiti posebni programi utemeljeni na povijesti i kulturi, ali i gastronomiji i enolo-
giji, pa će gosti uz obilazak kulturno-povijesnih spomenika posjećivati i restorane s autohtonom gastro ponudom, obiteljska gospodarstva i kušaonice vina. Jedno od velikih arheoloških nalazišta iz doba Rimskog Carstva, a koje će se također naći na tom putu, je Viminacium nedaleko od Požarevca. Ostaci tog rimskog grada s vojnim logorom nalaze
se ispod obradivih površina, na više od 450 hektara šire i 220 hektara uže gradske površine. Zbog svoje veličine i mističnosti, Viminacium već sada plijeni pažnju mnogih turista. Osim na projektu Kulturna turistička ruta Put rimskih careva, Hrvatska i Srbija surađuju i na projektu Dunavski put vina koji promovira mnoge vinogradare i proizvođače vina u obje zemlje. Gordana Plamenac je istaknula kako se Put rimskih careva i Dunavski put vina isprepliću, jer će turisti na ruti posjećivati i mnoge vinske podrume i kušaonice vina u Hrvatskoj i Srbiji. Tim se projektima uvode međunarodni standardi u turističku ponudu, a istodobno se podiže kvaliteta prezentacije kulturne baštine. (S.P.)
Burna povijest velike turističke agencije
Punih 90 godina Atlasa Turistička agencija Atlas ove godine slavi svoju 90. obljetnicu, a taj dugogodišnji neprekidni rad čini je jednom od najdugovječnijih tvrtki u Hrvatskoj. Njeni poslovni planovi su kreiranje kvalitetnih turističkih proizvoda kombiniranjem bogatog iskustva i uvođenja najnovijih tehnoloških rješenja te sustavnog praćenja svjetskih trendova. “Pružiti najbolju uslugu klijentima i biti pouzdan partner u svakom trenutku ključni je imperativ za daljnje pozicioniranje Atlasa na domaćem
i stranim tržištima”, rekao je Ivan Gadže, predsjednik Uprave Atlasa. Podsjetio je kako je ta agencija pravni sljednik tvrtke Put-
Atlas je pravni slijednik tvrtke Putnik, osnovane 1923. godine nik, osnovane 1923. u Beogradu s podružnicama u nekoliko hrvatskih gradova te poslovnicom u Dubrovniku. Putnik je sve do početka Drugog svjetskog rata, kada je prestao s ra-
dom, poslovao kao državna putnička agencija, zadužena i za promociju u inozemstvu. Nakon rata Putnik je obnovljen i bavio se organizacijom putovanja po Hrvatskoj i u inozem-
stvo. Od 1950. u organizaciji Putnika u Hrvatsku ponovno počinju dolaziti prve grupe turista iz Austrije, Velike Britanije i Francuske, a kasnije i Njemačke. Dubrovačka podružnica
Putnika 1964. godine mijenja naziv u Atlas. Ta tvrtka 1968. u Zagrebu osniva Atlas Airtours koji postaje prvi domaći touroperator. Kao društveno poduzeće Atlas je konstituiran 1989., a tijekom Domovinskog rata bilježio je goleme gubitke i velike materijalne štete, no ni u jednom trenutku nije prestajao s radom. Nakon rata uslijedila je konsolidacija, restrukturiranje i rast, a 1995. Atlas postaje dioničko društvo. Potkraj devedesetih postaje dio grupacije Lukšić, a 2006. ulazi u Adriatica.net Grupu. (S.P.)
HRWWWATSKA 17
www.privredni.hr Broj 3803, 18. studenoga 2013.
“ U sadržajima koje smo sami izradili koristili smo se uspješnim
primjerima iz Europe, posebice praksama u Skandinaviji gdje su digitalni udžbenici iznimno dobro prihvaćeni.” Maja Brkljačić, izvršna direktorica Profila
Softversko rješenje za jednostavnije učenje
Školsko gradivo na računalu Korisnici digitalnog udžbenika kroz videozapise i animacije mogu vidjeti, primjerice, kako su tektonske ploče kroz vrijeme stvorile kontinente ili kako nastaju i djeluju vulkani Boris Odorčić odorcic@privredni.hr
P
rofil klik-digitalni udžbenici naziv je prvog sveobuhvatnog softverskog rješenja za multimedijske digitalne udžbenike u Hrvatskoj. Rješenje učenicima osnovnih i srednjih škola omogućava napredniju i temeljitiju komunikaciju s nastavnim gradivom te interaktivno istraživanje i upoznavanje teorije svih predmeta. Profilova multimedijska digitalna izdanja nadogradnja su tiskanim udžbenicima, a predstavljaju značajan iskorak u usporedbi s dosadašnjim rješenjima donoseći nove mogućnosti svojim korisnicima. Lako snalaženje Pristup Profil klik naslovima omogućen je s bilo kojeg PC ili Mac računala te iPad ili Android tableta, za koje su razvijene posebne aplikacije. Jednom kada je korisnik odabrao svoje naslove, može im pristupiti u svakom trenutku putem svoje virtualne police s knjigama. A cjelokupan sadržaj ili bilješke koje napravi automatski se usklađuju putem cloud sustava sa svim uređajima na kojima je udžbenik instaliran. Sadržaji udžbenika utemeljeni su na preglednom i metodički osmišljenom obliku tiskanih izdanja, a snalaženje u njima je vrlo jednostavno i lako. Jer, korisnik se digitalnim udžbenikom može
služiti paralelno s tiskanim izdanjem. Interaktivno upoznavanje nastavne materije obuhvaća 3D
Pristup Profil klik naslovima omogućen je s bilo kojeg PC ili Mac računala te iPad ili Android tableta animaciju i videozapis, zvukovne zapise, interaktivne objekte i kvizove, slikovne priloge i fotogalerije, prezentacije, tablice te naposljetku poveznice na web i sadržaj unutar udžbenika. Korisnici kroz videozapise i animacije mogu vidjeti, primjerice, kako su tektonske ploče kroz vrijeme stvorile kontinente, kako nastaju i dje-
luju vulkani, kako funkcionira ljudsko srce ili kako se ponašaju krvna zrnca. Maja Brkljačić, izvršna direktorica Profila, kaže kako je ideja softverske platforme učenicima ponuditi rješenje koje će im obogatiti, ali i pojednostaviti dosadašnje nastavne procese te metode učenja i razumijevanja nastavne materije. “Od samih začetaka ideje i inicijalnih planova pa sve do predstavljenog rješenja prošlo je tri godine. Strateški smo pristupili realizaciji ideje, istraživali smo slične primjere u Europi, konzultirali se i skupljali korisne informacije. Dobra i temeljita priprema osnova je svakog uspjeha, stoga smo si uzeli vremena i mogu reći da smo danas iznimno zadovoljni i ponosni onim što
smo napravili. Aplikacija je još uvijek u demo fazi, a u upotrebi će biti u školama od rujna 2014. godine. Tek nakon toga moći ćemo govoriti o konkretnim brojkama korisnika”, objašnjava ona. Platforma je kupljena od svjetskih softverskih kuća te je zatim prilagođena potrebama hrvatskog tržišta. Profil je jedini investitor, nastavlja Maja Brkljačić, a podaci o tome koliko je stajala prilagodba hrvatskom tržištu poslovna su tajna. Uspješni europski primjeri Multimedijski pak sadržaj pomno je i planski odabran, a stvoren je u Profilovoj vlastitoj produkciji, dok je ponešto otkupljeno od najpoznatijih europskih produkcij-
skih kuća, između ostalog i od BBC-ja. “U sadržajima koje smo sami izradili koristili smo se uspješnim primjerima iz Europe, posebice praksama u Skandinaviji gdje su digitalni udžbenici iznimno dobro prihvaćeni, hvaljeni i prepoznati. Osim Skandinavaca, koji su pioniri i lideri digitalnog izdavaštva u Europi, slična rješenja koriste se u Njemačkoj, Bugarskoj, Estoniji, a također su sveprisutna praksa u Aziji te SAD-u, otkuda su prvo i krenuli”, napominje naša sugovornica. Stoga je o mogućoj izvoznoj komponenti rješenja teško govoriti jer je Profilova platforma prilagođena hrvatskom školstvu i udžbenicima koje je prihvatilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. “Ali kao što smo mi proučavali primjere u drugim zemljama i savjetovali se s nakladnicima u onim državama gdje su digitalni udžbenici naišli na odobravanje i uspjeh, tako ćemo moći biti primjer i savjetodavac zemljama u kojima ova tehnologija još nije zaživjela”, naglašava. Iako već postoje naznake za neke nove projekte u budućnosti, trenutačno je Profil usredotočen na digitalno izdavaštvo i planira iduće godine multimedijalnim sadržajima pokriti sve ili većinu osnovnih škola u Hrvatskoj. “A do školske godine 2015./16. vjerujemo kako ćemo ući i u sve srednje škole”, zaključuje Maja Brkljačić.
*vijesti Doprinos konkurentnijem gospodarstvu HUP-ova Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti predstavila je novu organizaciju, vodstvo i smjernice rada za iduću godinu. Za predsjednika udruge izabran je Adrian Ježina. “Kao odgovorne tvrtke i pojedinci, radom u udruzi dat ćemo svoj doprinos u izgradnji konkurentnijeg gospodarstva i društva. Jedina smo strukovna udruga sa statusom socijalnog partnera Vlade, okupljamo najznačajnije predstavnike ICT sektora u Hrvatskoj, dok naši članovi zapošljavaju više od 16.000 djelatnika”, istaknuo je Ježina. Nadmetanje za izradu aplikacija HAKOM je raspisao novo javno nadmetanje za izradu dviju aplikacija u sklopu Programa razvoja interneta i širokopojasnog pristupa internetu na područjima posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i otocima. Natječaj za realizaciju ideja četvrti je od početka godine. Ideje koje se namjeravaju realizirati u ovom krugu natječaja su Plodored (evidencija biljne proizvodnje) i aplikacija za ECDL online tečajeve za samostalno učenje. Rok za dostavu ponuda je 3. prosinca. Satelitske i mobilne tehnologije
Udruga NetCro u suradnji s tvrtkom Astra održala je treću konferenciju Satelitska & LTE tehnologija, na kojoj su sudjelovali pružatelji usluga digitalne i satelitske televizije, predstavnici Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije, Odašiljača i veza te instalateri-tehničari. Jedna od ključnih tema bio je satelitski prijem TV i radijskog programa, koji u Hrvatskoj postaje sve popularnija opcija prijema signala.
18 PST!
KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić
Tim Harford PRILAGODI SE Jesenski i Turk
Harford nas upoznaje s time što se o procesima prilagodbe, pokušajima i pogreškama u rješavanju problema može naučiti iz psihologije, evolucijske biologije, antropologije, fizike, matematike, političkih znanosti i ekonomije, te iz razgovora s vođama, misliocima i stratezima, ili primjera njihova rada. Poticanje inovacija, klimatske promjene, financijska kriza neke su od tema, a vojni sukobi, pozitivni crni labudovi, korporativne strategije neke od epizoda ovog vodiča za svakodnevno preživljavanje i prosperitet.
John Pridmore i Greg Watts Ispovijest londonskoga gangstera Verbum
Pridmore je već sa 11 godina počeo krasti, a zbog kriminala je završio u zatvoru za maloljetnike. Radio je kao izbacivač u noćnim klubovima u West Endu što ga je povezalo s najopakijim bandama i uvelo ga u mračan svijet trgovine drogom, reketarenja i nasilničkog kriminala. U jednom od obračuna je toliko pretukao čovjeka, da je bježeći s mjesta događaja mislio da je počinio ubojstvo. Uslijedio je nadnaravni obrat i mukotrpan put traženja samoga sebe i Boga…
Eva Stachniak Zimski dvorac Profil
Barbara dolazi na ruski dvor kako bi služila carici Elizabeti, no postaje učenicom ruskog kancelara koji će je poučiti različitim vještinama, a više od svega kako šutjeti, gledati i slušati. Uskoro, Barbara postaje Varvara, ali i uhoda carice. Nedugo potom na ruski dvor dolazi pruska princeza kako bi se po želji carice udala za Petra, njezina nasljednika. Iako joj je dužnost nalagala uhoditi je, Varvara postaje njezina prijateljica. No, jesu li Katarinine ambicije znatno veće nego što je itko mogao pretpostaviti?
María Dueñas Vrijeme između krojenja Fraktura
U osvit Španjolskoga građanskog rata mlada krojačica Sira Quiroga zbog ljubavi prema muškarcu kojega gotovo i ne poznaje napustit će sve: Madrid, majku, zaručnika i sudbinu koja ju je čekala. No nedugo potom ista ta ljubav ostavit će je slomljenu i samu bez novca i poznanstava, s pregršt dugova i samo s umijećem šivanja i neuništivom željom da preživi. S ta će dva talenta Sira Quiroga promijeniti svijet i vrijeme u kojima je živjela.
Privredni vjesnik Broj 3803, 18. studenoga 2013.
PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Lokal u Beogradu
Najam hostela
Almax Pet, Beograd, Srbija, nudi lokal 255 m2 u centru Beograda, Vranjska 2, (kod restorana Lipov Lad). Kompletno opremljen, novogradnja. Kontakt: Aca Alil, aca@starpet.rs, +381 11 3076027, +381 631 080651.
Ecay Gida, Istanbul, Turska, www.efemtuz.com. Tvrtka iznajmljuje svoj hostel sa 80 kreveta. Kontakt: efemtuz@efemtuz. com, +90-216-3701473.
Nekretnine u Španjolskoj
Luaterra S.L., O Grove, Pontevedra, Španjolska. Tvrtka koja se bavi poslovanjem nekretninama. Tvrtka nudi svoje usluge svima zainteresiranima za kupnju nekretnina u Španjolskoj. Kontakt: Francisco Luna, paco-luna@ telefonica.net, +34 627 306236. Nekretnine u Albaniji
Tirana Property Company, Tirana, Albanija, www.tiranaproperty.com. Tvrtka pruža integrirane i specijalizirane usluge pri kupovini, prodaji i iznajmljivanju nekretnina na cijelom području Albanije. Kontakt: Leonidas Comino, info@tiranaproperty.com, +355 4222112. Najam prostora
Adria Mar Brodogradnja, Zagreb, www.adria-mar. hr. Tvrtka traži prostor za pokretanje brodogradnje u širem smislu. Vjeruje da može biti respektabilan i pouzdan nositelj dijela napretka regije. Kontakt: Ana Mack, office@adriamar.hr, +385 1 4886560.
Naklada Ljevak
Slavni pijanist Ryder posjećuje bezimeni ali tipičan srednjoeuropski velegrad, u kojem susreće čitav spektar likova koji ga uvlače u seriju intriga, prijetnji i događaja. Ryder spoznaje da je sa svakim od tih likova nekako povezan i da se njegovi postupci odražavaju na njihove sudbine. Ryder je tipično ishigurovski nepouzdani pripovjedač, njegove su reminiscencije eliptične i fragmentarne, on sam se sakriva iza hladne proračunate maske profesionalnog umjetnika, koji se svojevoljno otuđio i izdvojio od stvarnosti...
Fering Fit, Zagreb, www. fering-fit.hr. Tvrtka iznajmljuje skladišni prostor u Bregani, Slovenija, odmah u blizini graničnog prijelaza za Zagreb. Zemlje interesa: EU, Bosna i Hercegovina, Srbija. Kontakt: Mara Martinović, fering-fit@fering-fit. hr, +385 1 2325175. Hale i zemljišta
Jedinstvo, Krapina, www. jedinstvo.com. Tvrtka iznajmljuje hale za skladištenje, trgovačke centre, proizvodnju, pakiranje... i zemljišta. Rijeka - Ulica Milutina Barača, tri hale ukupno 32.000 m2, neposredna blizina mora, izgrađena infrastruktura, za različite namjene; Zagreb - Ulica Dragutina Golika i Zagrebačka cesta, 23.000 m2, za trgovački centar, zemljište za poslovni objekt; Krapina Žutnica 4-6, 130.000 m2, hale za proizvodnju, skladištenje, izgrađena infrastruktura, rezervoar nafte, rezervoar vode, željeznički kolosijek, direktan prilaz na autocestu; Krapina - Slobodna carinska zona i Bobovje, ukupno 110.000 m2, hale i zemljišta, za trgovački centar, proizvod-
Elektronska baza investicija
Maršalat Velikopoljskog vojvodstva, Poznanj, Poljska, obavještava vas o mogućnosti korištenja Elektronske baze investicijskih ponuda Velikopoljskog vojvodstva, koja predstavlja specijaliziranu bazu podataka za poduzetnike i ulagače. Baza sadrži aktualne informacije o investicijskim zemljištima koja su dostupna na području spomenutog vojvodstva. Svaka pojedinačna ponuda sadrži najvažnije podatke o zemljištu, uključujući informacije o opremljenosti/ infrastrukturi, fotografije zemljišta, kontakt podatke osobe koja je nadležna za pojedino zemljište, a dostupna je na poljskom i engleskom jeziku. Podaci u bazi podataka neprestano se ažuriraju. Cjelokupna ponuda dostupna je na internetskoj stranici www.eboi.umww.pl uz prethodnu prijavu: www. eboi.umww.pl/index.php? module=site&controller= site&command=registrati on&lang=pl.
IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Uredski namještaj
Hrvatska banka za obnovu i razvitak nabavlja uredski namještaj. Rok dostave ponuda je 3. prosinca. Poslovna odjeća
Kazuo Ishiguro Bez utjehe
Skladišni prostor
nju, skladište; Ivanec pješčara, 200.000 m2 za gospodarske namjene + 200.000 m2 poljoprivrednog zemljišta Jastrebarsko, 58.000 m2 zemljišta za logistički centar; Samobor 8000 m2 zemljište, Dugo Selo 4000 m2 zemljište. Kontakt: Mirjana Hršak, info@jedinstvo. com, +385 49 374100.
Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo nabavlja poslovnu odjeću. Rok dostave ponuda je 6. prosinca. Reklamni panoi, stalci i oprema za šaltere
FINA Financijska agencija nabavlja reklamne panoe, stalke i opremu za šaltere. Rok dostave ponuda je 2. prosinca.
Vozila
Hrvatska kontrola zračne plovidbe nabavlja vozila. Rok dostave ponuda je 28. prosinca. Regija Automobili
Parlamentarna skupština BiH u Sarajevu nabavlja automobile. Rok dostave ponuda je 10. prosinca.
Luci nabavlja gorivo za vozila. Rok dostave ponuda je 10. prosinca. Ukrasi za kićenje grada
Komunalno stambeno javno poduzeće Budva nabavlja ukrasne elemente za kićenje grada. Rok dostave ponuda je 25. prosinca.
Sigurnosni panciri
Ministarstvo pravde BiH u Sarajevu nabavlja sigurnosne pancire. Rok dostave ponuda je 10. prosinca. Gorivo za vozila
Narodna skupština Republike Srpske u Banjoj
Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr
19
www.privredni.hr Broj 3803, 18. studenoga 2013.
Sajamski vodič
STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE
Dječji sajam
Tiskarski stroj, alati ili možda brod? stečajnom upraviteljicom na broj mobitela 098/270 335. Jamčevina je 10 posto od početne cijene.
Tiskarski stroj procijenjen na 2,6 milijuna kuna. Pokretnina u naravi predstavlja tiskarski stroj - proizvođač Gietz AG, Mooswiesstrase 20, CH9200 Gossau, serijskog broja 12289, marka Gietz FSA 870 Compact. Ročište za javnu dražbu određuje se za 10. prosinca u 11 sati na Trgovačkom sudu Zagreb, Petrinjska 8, soba 90/II. Razgledavanje stroja je moguće u vrijeme dogovoreno sa stečajnim upraviteljem na broj mobitela 091/7997 449. Jamčevina iznosi 10 posto početne cijene, a dokaz o prethodno uplaćenoj jamčevini potrebno je dostaviti najkasnije na ročištu za javnu dražbu. Alatni strojevi procijenjeni na 2,4 milijuna kuna. Pokretnina u naravi predstavlja industrijske alatne strojeve za obradu metala s pratećom opremom i alatom prema procjeni i prodaje se kao tehnološka cjelina sve zajedno. Otvaranje ponuda kod javnog bilježnika Tatjane Kovačev u Osijeku, Europske avenije 4, 19. studenog 2013. godine u 11 sati. Početna cijena 3.591.180 kuna, uključen PDV - ne može se prodati ispod početne cijene. Razgledavanje je moguće u dogovoru sa
Autodijelovi procijenjeni na 1,9 milijuna kuna. Pokretnine u naravi predstavljaju pločice, ventile, filtere, nosače motora, termostate, disk pločice, ležajeve kotača, hladnjake i ostale autodijelove velikogoričke tvrtke Grgurek. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, pa prodavatelj ne odgovara kupcu za materijalne i pravne nedostatke kupljenih pokretnina. Razgledavanje je moguće po dogovoru sa stečajnom upraviteljicom na broj 091/4222 547 radnim danom od 9 do 13 sati. Jamčevina iznosi 50.000 kuna. Zadnji dan za uplatu jamčevine je 26. studenog. Brod procijenjen na 1,6 milijuna kuna. Pokretnina u naravi predstavlja brod Galeon 390 Fly, registracijske oznake 2181 ZD, proizveden u Poljskoj i registriran u luci upisa Zadar. Dražba će se održati u Marini Dalmacija - Sukošan, 28. studenog u 12 sati. Razgledavanje je moguće 25. studenog u vremenu od 10 do 12 sati. Ne može se prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti odnosno ispod iznosa od 1.050.000 kuna. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti pokretnine, a plaća se na žiro-račun ovoga suda broj HR23900011300000793 poziv na broj 113472012. Tvrtke u Bosni i Hercegovini i Srbiji procijenjene na 3,6 milijuna kuna. Predmet prodaje je prodaja udjela koji čini
100 posto vlasništva društva Velas, Dunavska 1C, Banja Luka, Bosna i Hercegovina, čija je početna prodajna cijena udjela 1.588.705,50 kuna, i Velas d.o.o., Ugrinovečki put 48, Zemun, Republika Srbija, čija je početna prodajna cijena udjela 1.981.458 kuna. Ponude se dostavljaju stečajnom upravitelju na adresu: Ured stečajnog upravitelja, Ivanečka 1, 10000 Zagreb, na broj St-1251/12, s naznakom “Ponuda za udjele - ne otvarati”, do 20. studenog. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno te se naknadni prigovori i reklamacije neće uvažiti. Uvid u poslovnu dokumentaciju zainteresirane osobe mogu dogovoriti svakim radnim danom, od ponedjeljka do petka, u vremenu od 9 do 12 sati, na telefon broj: 01/4647 218. Tvrtke se bave uvozom i prodajom autodijelova. Kuća i dvorište u Osijeku procijenjeni na 7,3 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja dvorište u Banovoj ulici ukupne površine 862 četvorna metra, nedovršena zgrada sa 28 stanova, dvije garaže i više parkirnih mjesta. Početna cijena za ovu nekretninu iznosi 7.362.103,11 kuna. Dražba za ovu nekretninu održat će se 3. prosinca u 10 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku. Razgledavanje je moguće svakog radnog dana od 9 do 14 sati u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na mobitel 091/1419 240. Jamčevina od 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine uplaćuje se najkasnije do 29. studenog na račun ovog suda.
od 22. do 24. studenoga, Osijek Na Osječkom dječjem sajmu predstavit će se izlagači koji će ponuditi nova saznanja o hrani, zdravlju, pravilnom rastu i razvoju djece, opremu, odjeću i obuću za buduće majke i njihovu djecu. U ugodnoj atmosferi, u obilju maštovito uređenih izložbenih prostora, sajam će posjetiteljima prikazati modne revije, nagradne igre i sadržaje zabavnog karaktera. Sajam je i mjesto edukacije te raznih stručnih predavanja i savjetovanja.
Sajam vjenčanja od 22. do 24. studenoga, Osijek Sajam vjenčanja obuhvaća sve detalje nužne za organiziranje vjenčanja: od uljepšavanja mladenaca, vjenčanih haljina i odijela, nakita, novih modnih trendova i ideja za izgled u ovoj posebnoj prilici, do brojnih detalja koji samoj svečanosti daju posebnu notu - to su pozivnice, zahvalnice, konfeti, izbor i uređenje svečane dvorane cvijećem, svijećama i dekoracijom, fotografije i videosnimke, glazba i zabavni sadržaj, izbor jela, pića, posuđa, torti i slastica, vozila, kao i izbor mjesta na kojem će mladenci uživati u prvim danima svog zajedničkog života.
Dani beba, djece i trudnica od 22. do 24. studenoga, Zagreb (Westgate) Na sajmu će vas u božićnom raspoloženju dočekati mnogi specijalizirani izlagači s raznolikom ponudom za bebe, djecu i roditelje. Najmlađe očekuju crtaonice i igraonice, nagradne igre, pokloni i degustacije, dok će se na velikoj pozornici sajma odvijati program sva tri sajamska dana. Sve na jednom mjestu za bebe, djecu i roditelje nudi samo sajam Dani beba, djece i trudnica, i to uz atraktivne sajamske popuste.
Katarinski sajam Sajam obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva od 21. do 24. studenoga, Slavonski Brod Program za posjetitelje uključuje razgledavanje spomenika-tvrđave Brod te sudjelovanje u programu Živuća povijest koji dočarava kako je nekoć izgledao život u baroknoj brodskoj tvrđavi. U dvorani Vijuš predviđeni su nastupi kulturno-umjetničkih društava. U sklopu sajma 23. studenog na vanjskoj terasi Restorana Robi održat će se 1. festival slanine i čvaraka. Festival počinje u 11 sati, a program će voditi Davor Dretar Drele.
Podatke sakupili:
Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)
20 SVIJET FINANCIJA Hrvatska narodna banka
Krediti u rujnu 290 milijardi kuna
Prema posljednjim podacima HNB-a, na kraju rujna ukupni krediti banaka iznosili su 290 milijardi kuna što je rast na mjesečnoj i na godišnjoj razini. Na mjesečnoj razini bilježi se rast od 0,3 posto ili 874 milijuna kuna, a na godišnjoj za 2,4 milijarde kuna ili 0,8 posto. Rastu kreditne aktivnosti banaka na godišnjoj razini pridonio je prvenstveno rast kredita središnjoj državi od 19,1 posto, dok su krediti nefinancijskim trgovačkim društvima i stanovništvu i dalje u padu. U prvih devet mjeseci nastavlja se rast kredita središnjoj državi, dok sektor stanovništva nakon prvih sedam mjeseci razduživanja bilježi tek blag mjesečni rast, a krediti nefinancijskim trgovačkim
društvima u posljednjih šest mjeseci stagniraju na razinama od oko 111,2 milijarde kuna. Krediti stanovništvu, koji u ukupnoj strukturi kredita čine više od 44 posto, potkraj rujna iznosili su 128,6 milijardi kuna što na mjesečnoj razini predstavlja rast od 0,5 posto, dok na godišnjoj razini i dalje bilježe pad (-0,4 posto). Tome pridonosi i nastavak pada stambenih kredita na godišnjoj razini koji su smanjeni za oko 330 milijuna kuna. Krediti nefinancijskim trgovačkim društvima iznosili su na kraju rujna 111,2 milijarde kuna što je smanjenje za 3,5 milijardi kuna u odnosu na lanjski rujan (pad od 3,1 posto). Iako na mjesečnoj razini bilježe pad (-0,7 posto), krediti središnjoj državi su na godišnjoj razini narasli za 6,1 milijardu kuna što povećava njihov udio u ukupnim kreditima sa 11,1 posto u lanjskom rujnu na 13,1 posto u rujnu ove godine.
Ugovor o suradnji
HBOR i Sberbanka financiraju izvoz
Hrvatska banka za obnovu i razvitak potpisala je Ugovor o suradnji sa Sberbankom Rusije u sklopu kojeg će raditi na zajedničkim projektima, a ponajviše na onima koji pomažu financiranje izvoznih poslova. “Ovim sporazumom HBOR otvara nove mogućnosti hrvatskim izvoznicima. Uvjeren sam kako će ovaj vid suradnje pridonijeti boljim izvoznim rezultatima te hrvatske proizvode i usluge učiniti prepoznatiljivijim
i traženijim na velikom i brzo rastućem ruskom tržištu“, istaknuo je Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a. “Za nas je suradnja s HBOR-om važan korak, ne samo za poslovanje s Rusijom, nego i s dvadesetak zemalja u kojima poslujemo”, rekao je zamjenik predsjednika uprave Sberbanka Rusije Sergej Gorkov. Prema najavama iz HBOR-a, trenutačno se dogovaraju angažmani o tri izvozna projekta u Rusiju ukupno vrijedna 190 milijuna eura. (K.S.)
Privredni vjesnik Broj 3803, 18. studenoga 2013.
( 5,5% BDP-a
manjak proračuna opće države u 2013.
Izjava Misije
MMF-a nakon posjeta Hrvatskoj
Visoki rizici vezani uz oporavak Hrvatska će svoj rast ostvariti u cijelosti samo ako snažno pojača izvoz i postane atraktivnije odredište za investicije. Strukturne su reforme potrebne da bi se poboljšala konkurentnost, ocjenjuje MMF
H
rvatska je ušla u petu godinu recesije koja se prvenstveno ogleda u naporima privatnog sektora da obuzda razine duga nakon zamaha potaknutog kreditima sredinom proteklog desetljeća, ocjenjuju, među ostalim, u svojoj Izjavi članovi Misije MMF-a, koji ove godine očekuju pad realnog BDP-a od oko tri četvrtine posto. Skroman oporavak se očekuje u 2014. na temelju poboljšanih eksternih izgleda i većih investicija iz javnih izvora. No, rizici vezani uz oporavak i dalje su visoki. Izgledi za rast u srednjoročnom razdoblju, smatraju u MMF-u, ovise o poboljšanju konkuren-
Hrvatske su vlasti ostvarile napredak na području strukturnih reformi, ali te napore treba intenzivirati tnosti. Hrvatska će svoj rast ostvariti ako snažno pojača izvoz i postane atraktivnije odredište za investicije. Strukturne su reforme potrebne da bi se poboljšala konkurentnost, stoji u Izjavi objavljenoj
na internetskim stranicama HNB-a. Podbačaj prihoda Suočena s dugotrajnom kontrakcijom gospodarskog rasta, Vlada poduzima napore za obuzdavanje proračunskog manjka u 2013. nastavljajući djelovati u smjeru dobrih konsolidacijskih koraka poduzetih u 2012. U ovoj fazi manjak proračuna opće države u 2013. prema projekciji iznosi 5,5 posto BDP-a (na gotovinskom načelu) u usporedbi s planiranim manjkom od 3,6 posto. U skladu s time, očekuje se da će javni dug do kraja godine premašiti 60 posto BDPa. Rast manjka rezultat je podbačaja prihoda, većih rashoda za kamate zbog preuzimanja dugova restrukturiranih i/ili privatiziranih tvrtki u državnom vlasništvu te podmirivanja dospjelih obveza u sektoru zdravstva. Podjednako velik manjak predviđa se i u Vladinim Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2014.-2016. iako u sklopu proračuna može doći do njegove promjene. Predstojećom procedurom pri prekomjernom manjku (EDP) Europske komisije moglo bi se osigurati vrlo po-
trebno fiskalno sidro, pod uvjetom da tu proceduru podupire ispunjavanje obveza utvrđenih politikom. Pri definiranju dinamike prilagodbe u okviru EDP-a treba ostvariti razumnu ravnotežu između uspostavljanja kredibiliteta politike s jedne strane i izbjegavanja pretjerano brzog pooštravanja u okružju smanjivanja duga privatnog sektora s druge strane. Bolje usmjeravanje subvencija i socijalne pomoći, mirovinska reforma, povećanje efikasnosti PDV-a i jačanje oporezivanja imovine mogli bi se iskoristititi kao elementi prilagodbe, ističe Misija MMF-a. Intenzivirati napore Uslijed visoke eurizacije i s njom povezanih kontrakcijskih efekta koje bi devalvacija mogla prouzročiti sidro monetarne politike je tečaj vezan uz euro. U sklopu ograničenja zadanih tim monetarnim okvirom središnja je banka primjereno nastojala održati uvjete povišene kunske likvidnosti na domaćem tržištu. U bankarskom sektoru se i dalje bilježe visoke rezerve kapitala i likvidnosti iako krediti privatnom sektoru stagniraju, dok su loši krediti porasli na oko
15 posto. Središnja banka upotrebljava makrobonitetne instrumente zajedno s programima kreditiranja pod pokroviteljstvom državne razvojne banke kako bi potaknula rast kredita. Ovi su napori dobrodošli pod uvjetom da se povezanim potencijalnim fiskalnim i bankovnim kreditnim rizicima pažljivo upravlja, ocjenjuje MMF. Hrvatske su vlasti ostvarile dobrodošao napredak na području strukturnih reformi, ali je potrebno osigurati intenziviranje tih napora. Posebno, Vlada je ublažila ograničenja vezana uz zapošljavanje, smanjila poticaje za prijevremeno umirovljenje, uvela popstupak izvansudske nagodbe za insolventna društva i restrukturirala nekoliko poduzeća u državnom vlasništvu. Hvalevrijedni pomaci su također ostvareni u privatizaciji. Međutim, daljnji su koraci potrebni kako bi se povećala sposobnost prilagodbe tržišta rada, poboljšala participacija tržišta rada - uključujući ubrzavanje mirovinske reforme - zaštitilo predvidljivo regulatorno okružje i osnažila poslovna klima, zaključe u svojoj Izjavi Misija MMF-a.
21
www.privredni.hr Broj 3803, 18. studenoga 2013.
( 44,2 mlrd kn ( 81,5 mlrd kn vrijednost izvoza u 8 mjesci
*vijesti
iznos uvoza u istom razdoblju
Vanjskotrgovinska razmjena
Izvoz manji 6,2 posto, danak uzeli brodovi, EU i Cefta Ukupni izvoz prerađivačke industrije u prvih je osam mjeseci vrijedio 39,2 milijarde kuna, što je 7,1 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Pad je zabilježen u većini sektora Igor Vukić vukic@privredni.hr
H
rvatski robni izvoz u prvih osam mjeseci ove godine pao je za 6,2 posto. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku ukupan izvoz bio je vrijedan 44,2 milijarde kuna, dok je uvoz iznosio 81,5 milijardi kuna. I uvoz je bio nešto manji, za 1,1 posto. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 37,2 milijarde kuna, pri čemu je pokrivenost uvoza izvozom bila 54,3 posto. Najveći doprinos padu izvoza dala je brodogradnja, s gotovo upola manjim rezultatom u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Za nešto više od 700 milijuna kuna smanjio se i izvoz u zemlje Cefte, zbog ulaska Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije. Smanjio se i obujam robe izvezene u ostale dijelove EU-a. Pozitivan saldo s Ceftom Pri tome su domaći izvoznici, u drugom tromjesečju, a pogotovo u lipnju, pojačano isporučivali prehrambene proizvode na tržišta zemalja Cefte, kako bi ublažili učinak carinskih ograničenja koja su stupila na snagu početkom srpnja. Izvoz u ostale dijelove Europske unije još se donekle i drži. U prvih osam mjeseci zabilježen je pad od 2,5 posto, odnosno za 700 milijuna kuna. Izvoz u Sloveniju veći je za 15 posto, ali je na ostalim većim tržištima zabilježen pad. U
Italiju je izvezeno 12,3 posto manje roba, u Austriju 12,9 posto. Jedino je izvoz u Njemačku bio gotovo jednak kao lani (uz pad od samo 0,01 posto).
Nakon visokoga lipanjskog rasta u srpnju je uslijedilo snažno smanjenje uvoza Izvoz u zemlje Cefte bio je manji za sedam posto, no i dalje je s tom grupacijom zemalja zadržan pozitivni saldo robne razmjene. U Ceftu se izvezlo robe za devet milijardi kuna, a uvezlo za 4,9 milijardi. Prema analizi Hrvatske narodne banke, u prvom dijelu godine, osim izvoza prehrambenih proizvoda, znatnim rastom istaknuo se izvoz električne energije i određenih industrijskih sirovina, poput kože. Nasuprot tome, izvoz kapitalnih proizvo-
da zamjetno je oslabio, a ni kod većine drugih proizvoda i dalje se ne nazire značajniji oporavak izvoza. Ukupni izvoz prerađivačke industrije u prvih je osam mjeseci vrijedio 39,2 milijarde kuna, što je 7,1 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Pad je zabilježen u većini sektora. Bolji su bili jedino izvoznici farmaceutskih proizvoda (rast od osam posto), prerađivači drveta (četiri posto), proizvođači duhanskih proizvoda (sedam posto) i tekstila (7,9 posto). Na uvoznoj je strani ulazak u Europsku uniju potaknuo uvoznike na neke neuobičajene poteze. Prema analizi Hrvatske narodne banke, u lipnju se aktualizirao trgovinski spor između Europske unije i Kine u pogledu uvoza fotonaponskih proizvoda (poglavito solarnih panela). To je potaknulo uvoznike registrirane u Hrvatskoj da prije ulaska u Uniju bescarinski uvezu tu
robu u vrijednosti od čak 1,5 milijardi kuna. Riječ je o iznosu koji višestruko premašuje uobičajene vrijednosti uvoza tih panela. Ukupni uvoz iz Kine tako je povećan za 64 posto: sa 2,1 milijarde kuna skočio je na 3,5 milijardi kuna. Promjene sustava trošarina u drugom su tromjesečju potaknule uvoz cestovnih vozila, koji je ostvaren u gotovo dvostruko većem iznosu nego u prethodnih nekoliko tromjesečja. Nakon visokoga lipanjskog rasta u srpnju je uslijedilo snažno smanjenje uvoza (prema rezultatima DZS-a uvoz je smanjen čak za 27,3 posto u odnosu na prosjek drugog tromjesečja). Povećanje uvoza iz zemalja EU-a Kod većine ostale robe bilježila se stagnacija uvoza, a kod energenata, osobito sirove nafte i električne energije, značajan pad. Analitičari HGK-a u publikaciji Gospodarska kretanja ukazuju i na to
da je u dosadašnjem dijelu godine znatno smanjena vrijednost izvoza metala, što je jednim dijelom posljedica visoke vrijednosti izvezenog zlata u 2012. godini. Na uvoz ostalih prijevoznih sredstava utjecao je znatan prošlogodišnji privremeni uvoz brodova i zrakoplova radi remonta. Veliki rast uvoza zabilježen je i kod uvoza računala i ostalih elektroničkih proizvoda, plina, strojeva i uređaja, odjeće te prehrambenih proizvoda. U HGK-u ukazuju i na podatak da je ulazak Hrvatske u EU doveo do drukčijeg obračuna uvoza po zemljama. Dio uvoza koji dolazi iz EU-a, a porijeklom je iz drugih zemalja, vodi se prema zemlji otpreme, a ne porijekla. Stoga je u podacima za prvih sedam mjeseci došlo do značajnog povećanja udjela uvoza iz članica EU-a u ukupnom uvozu, odnosno pada vrijednosti uvoza iz dijela ostalih zemalja. Tako je udio uvoza iz članica EU-a povećan sa 60 posto u prvih šest mjeseci na 73,8 posto u prvih sedam mjeseci. Zbog velike vrijednosti zanimljiv je i uvoz iz Kine i Rusije koji je zbog nove metodologije obračuna sa 771 odnosno 716 milijuna eura u prvoj polovini godine smanjen na 433 te na 444 milijuna eura u prvih sedam mjeseci. No kako god računali, kretanja hrvatskog izvoza i uvoza rezultirala su povećanjem vanjskotrgovinskog deficita u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.
Veća dobit Partner banke Krajem trećeg tromjesečja Partner banka je ostvarila dobit nakon rezervacija u iznosu od 9,2 milijuna kuna, što je 8,6 milijuna kuna više nego u istom razdoblju 2012. godine. Ukupna aktiva Banke porasla je za 62,9 milijuna kuna i sada iznosi 1,36 milijardi kuna. HNB: bez trajnijeg zaokreta U prvoj polovini godine došlo je do stabilizacije domaće gospodarske aktivnosti nakon višegodišnjeg trenda smanjivanja. Blagom oporavku u drugom tromjesečju pogodovala su nešto povoljnija kretanja u eurozoni i oporavak na međunarodnim financijskim tržištima, povoljni jednokratni učinci povezani s ulaskom Hrvatske u EU te primjena fiskalnih blagajni. No, prema pokazateljima za treće tromjesečje, nije došlo do trajnijeg zaokreta u kretanjima, ocjenjuje Savjet HNB-a. U trećem kvartalu smanjen je fizički obujam proizvodnje, a snažan pad bilježi i građevinarstvo. Turizam iskazuje porast broja gostiju i noćenja, ali samo stranih turista. Smanjen je i realni promet u trgovini na malo, a potrošački i poslovni optimizam opada. Niža dobit i veći depoziti
Domaće banke u prvih devet mjeseci ove godine zaradile su 1,49 milijardi kuna, od čega više od 80 posto otpada na Zagrebačku banku i PBZ. Prošle godine u istom razdoblju dobit je bila 2,6 milijardi kuna. Na kraju rujna domaće su banke imale ukupno 290,71 milijardu kuna depozita, što je u odnosu na lani 2,9 milijardi više. Građani su u bankama krajem tog mjeseca držali ukupno 178,98 milijardi kuna.
22 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik Broj 3803, 18. studenoga 2013.
Tržište novca Zagreb
Visoka likvidnost i višak ponude Kretanje na Tržištu novca Zagreb
Jelena Drinković
P
rošle je srijede započelo novo razdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija, što nije gotovo nimalo utjecalo na promjenu odnosa ponude i potražnje na novčanom tržištu. Zbog izuzetno visoke likvidnosti sudionika i viška ponude, potrebe za uzimanjem kratkoročnih pozajmica su skromne iako se radi o prvim danima novog razdoblja održavanja obvezne pričuve. Stoga je tjedni opseg trgovanja također skromniji, a kratkoročna kamatna stopa izuzetno niska. Unatoč značajnim viš-
u mil. kn
Ponuda
Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb
Potražnja
Promet
11. - 15. 11. 2013.
4. - 8. 11. 2013.
u% 4
500 400
3
300 2 200 1
100 0
11.11.2013.
12.11.2013.
13.11.2013.
kovima i obilnoj ponudi novca, u organiziranom trgovanju sudionika na Tržištu novca Zagreb gotovo svakodnevno dio potražnje ostaje nepodmiren zbog međusobnih ograničenja sudionika. Prosječna tjedna kamatna sto-
14.11.2013.
0
15.11.2013.
pa iznosila je 1,33 posto, dok je prosječna tjedna prekonoćna kamatna stopa iznosila 0,03 posto. Ni u ovome razdoblju nije održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija i za sada nije najavljen datum odr-
ponedjeljak
utorak
žavanja sljedeće aukcije. Najvjerojatnije će se aukcija održati krajem mjeseca studenoga kada su na dospijeću veći iznosi trezorskih zapisa. Do tada će upravljanje viškovima kratkoročne likvidnosti biti lišeno ove moguć-
srijeda
četvrtak
petak
nosti koja sudionicima uvelike pomaže, a državi omogućuje vrlo povoljno kratkoročno zaduživanje. Izgledno je da će se visoka likvidnost sustava i visoka ponuda kratkoročnih pozajmica zadržati do kraja godine. U
tom smislu će novčano tržište i dalje biti tromo, a kamatne stope bilježit će minimalne razine. Za sada nema naznaka bilo kakvih promjena na novčanom tržištu u skorije vrijeme. Sveukupno gospodarsko okruženje kao i financijsko tržište strepi za promjenom trenda koji će dugoročno krenuti u smjeru oporavka i uzleta. Bilo bi dobro da nam se početak takve promjene dogodi što prije.
Hrvatsko devizno tržište
Mirovinski fondovi
Euro stabilan, dolar i franak lagano pali
Mirexov lagani rast
Prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke, euro u prošlom tjednu nije bitno mijenjao svoj odnos
Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je petka dosegnula 183,9982 boda, što je za 0,0251 bod više nego u tjednu prije. Od početka godine Mirex je porastao 4,05 posto, a u posljednja tri mjeseca njegov rast iznosi 1,09 posto.
valuta AUD
Srednji tečaj za devize australski dolar
EUR
5,285299
CAD
kanadski dolar
5,409478
JPY
japanski jen (100)
5,644673
CHF
švicarski franak
6,171747
GBP
britanska funta
9,113696
USD
američki dolar
5,667762
EUR
euro
7,620873
Izvor: HNB
klizili prema dolje i prema kuni izgubili u tjednu po dvije lipe. Dolar je tjedan zaključio na 5,67 kuna, a
prema kuni. Tijekom cijelog tjedna bio je na stabilne 7,62 kune. Američki dolar i franak lagano su
7.6220
USD
švicarac na 6,17 kuna.
5.690
CHF
6.190
7.6215
5.685
6.185
7.6210
5.680
6.180
7.6205
5.675
6.175
7.6200
5.670
6.170
7.6195
5.665
6.165
11.11. 12.11. 13.11. 14.11. 15.11.
11.11. 12.11. 13.11. 14.11. 15.11.
Međunarodno tržište kapitala
Pozitivan kraj tjedna na svim burzama Nakon početka prošlog tjedna koji je bio u minusu indeksi na svim tržištima vratili su se na početnu razinu u očekivanju pozitivnih vjetrova koje dono-
se podaci o američkoj industrijskoj aktivnosti Rast su predvodili naftaši poput korporacije Exxon Mobil. Terminski ugovori koji istječu u prosincu su
porasli, a indeksi su krajem tjedna donijeli zelene oznake. Američki indeksi su na povijesno visokim razinama i zbog toga što se očekuje nastavak poli-
6850
16100
4050
6800
16000
Dow Jones
4000
6750
15900
3950
6700
15800
3900
6650
15700
3850
6600
15600
3800
11.11. 12.11. 13.11. 14.11. 15.11. 4340 4320
CAC40
11.11. 12.11. 13.11. 14.11. 15.11. 9250 9200
DAX
15000
9150
4280
9100
14600
4260
9050
14400
NIKKEI 225
14800
9000 11.11. 12.11. 13.11. 14.11. 15.11.
NASDAQ
11.11. 12.11. 13.11. 14.11. 15.11. 15200
4300
4240
MIREX - tjedni
1,0%
0,16%
0,8%
0,12%
0,6%
0,08%
0,4%
0,04%
0,2%
0,00%
0,0%
primjena od 16. studenoga 2013. 11.11. 12.11. 13.11. 14.11. 15.11.
FTSE 100
MIREX - mjesečni
14200 11.11. 12.11. 13.11. 14.11. 15.11.
11.11. 12.11. 13.11. 14.11. 15.11.
tike američkih federalnih rezervi da podupire rast gospodarstva. Dalekoistočno tržište je pod utjecajem pada japanskog jena prema ostalim valutama. Najveće ekonomije EU-a su u međuvremenu pod lupom Europske unije kako bi ograničile planove potrošnje i tako pomogle drugim državama da izađu iz najduže recesije u povijesti ove ekonomske zajednice. Nijemci i dalje odbijaju poslušati preporuke da pojačaju potrošnju, dok Španjolci i Talijani pokazuju namjeru da prekrše pravila o ograničavanju zaduživanja.
14.10.
24.10.
4.11.
14.11.
11.11.
12.11.
13.11.
14.11.
VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 14.11.2013. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) 188,9808 AZ obvezni mirovinski fond 189,5478 Erste Plavi obvezni mirovinski fond 168,8749 PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond 183,1336 Raiffeisen obvezni mirovinski fond 183,9982 MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi 197,7480 AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond 217,2637 AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond 135,1750 CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond 157,4830 Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond 161,4988 Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond 174,9953 Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi 108,2805 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB 122,6987 Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 209,6149 AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 204,0482 AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 220,3276 AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 103,9105 AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 160,7693 AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 141,6172 Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond 118,6832 CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 185,7650 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla 125,0685 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe 135,1188 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta 197,7190 Zatvoreni dibr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata 170,2984 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen 138,2570 121,0755 Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE 160,2958 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT (*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.
23
www.privredni.hr Broj 3803, 18. studenoga 2013. BURZA
UKUPAN TJEDNI PROMET: 178,838 milijuna kuna
Indeksi pali uz manji promet na tjednoj razini pad od 40 posto odnosno smanjenje za 20,6 milijuna kuna. Indeks Crobex je nakon dva pozitivna tjedna pao, ovaj put za 1,21 posto, a njegova posljednja vrijednost bila su 1.745,62 boda.
Iztok Likar www.hrportfolio.hr
P
rotekli tjedan je redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio 30,5 milijuna kuna što je Top 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Đuro Đaković Holding d.d. Valamar Adria Holding d.d. Atlantic Grupa d.d. Ledo d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena) Dioki d.d. Atlantska plovidba d.d. AD Plastik d.d. Belje d.d.
tjedna promjena +0,47% +14,25% -2,68% +5,09% -0,74% -0,74% +40,54% +2,60% +0,08% -5,11%
zadnja cijena 170,65 63,99 145,00 707,00 8.040,00 266,00 7,80 341,99 127,10 49,99
promet 7.836.463,18 2.899.311,89 2.222.389,20 1.632.863,93 1.415.866,00 1.371.540,53 920.172,48 624.279,47 597.819,91 574.125,94
TJEDNI DIONIČKI PROMET: 30.525.515,10 kn
Crobex10 je tjedan ponovno završio ispod 1.000 bodova na 986,17 bodova što predstavlja tjedni pad od 1,72 posto. Obveznički indeks Crobis pao je za 0,14 posto, a Crobistr je pao za 0,04 posto. Tjedne promje10 dionica s najvećim rastom cijene Dioki d.d. Elektropromet d.d. Finvest Corp d.d. Karlovačka banka d.d. Turbo certifikat srebro short 4 Varteks d.d. Turbo certifikat zlato short 4 Đuro Đaković Holding d.d. Turbo certifikat srebro short 1 Croatia osiguranje d.d.
ne najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od +40,54 posto do -5,11 posto. Dobitnik tjedna među najlikvidnijima je Dioki, čija je cijena rasla za 40,54 posto na 7,80 kuna.
tjedna promjena +40,54% +33,00% +26,08% +23,76% +22,12% +17,33% +16,81% +14,25% +12,88% +11,11%
zadnja cijena 7,80 19,95 89,52 20,00 38,10 15,37 148,00 63,99 58,70 7.000,00
promet 920.172,48 99,75 91.550,01 66.600,00 419,10 89.604,14 5.180,00 2.899.311,89 410,90 215.600,00
INVESTICIJSKI FONDOVI
index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr
zadnja vrijednost 1.745,6200 986,1700 100,0225 123,4352
Gubitnik tjedna je Belje čiji je pad iznosio 5,11 posto. Ukupno je tek šest izdanja skupilo promet veći 10 dionica s najvećim padom cijene Centar banka d.d. Turbo certifikat E-mini S&P 500 short 4 OT-Optima telekom d.d. TOZ penkala d.d. Turbo certifikat srebro long 4 ZIF FIMA Proprius d.d. Hrvatski duhani d.d. Lavčević d.d. Turbo certifikat srebro long 3 Podravska banka d.d.
zadnja cijena 2,41 3,30 5,51 32,00 15,10 10,00 80,65 101,02 27,00 210,01
promet 322,94 366.397,10 19.237,90 3.360,00 29.595,51 5.200,00 1.613,00 4.817,12 2.398,10 14.620,13
*vijesti
Proteklog tjedna je 46 od aktivnih 77 fondova poraslo, dok je 31 fond tjedan završio u minusu. Tjedne promjene fondova kretale su se u rasponu od +2,92 do -2,48 posto. Sedam je fondova poraslo preko jedan posto, a četiri bilježe pad veći od jedan posto. Od 35 dioničkih fondova, 19 ih je poraslo, a naviše je vrijed-
nost porasla fondu NETA US Algorithm za 2,92 posto, te je time postao dobitnik tjedna. Kod mješovitih fondova je od ukupno njih 14, u proteklom tjednu šest fondova poraslo. OTP uravnoteženi je među mješovitim fondovima drugi tjedan uzastopno ostvario najveći tjedni rast. Rastao je za 2,38 posto.
Samo su dva obveznička fonda porasla, a najviše HI-conservative za 0,13 posto, a slijedi Capital One sa +0,05 posto. Negativni rezultat kod obvezničkih bilježi osam fondova, a najviše su pali Erste Bond fond i Erste Adriatic Bond za 0,18 odnosno za 0,17 posto. Kod novčanih fon-
dova jedino je OTP euro novčani ostvario pad i to minimalni od 0,001 posto. Promatramo li prinose od početka godine, 15 fondova je ostvarilo prinos veći od pet posto, dok šest fondova bilježi prinos veći od 10 posto. Na vrhu ljestvice je s prinosom od 26,61 posto fond NETA US Algorithm. (I.L.)
OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI
od 7. do 14. 11. 2013. godine Vrijednost udjela
*Tjedna promjena [%]
kn € € € € kn kn € € € kn € kn kn kn € kn € € $ kn kn € kn € kn kn kn € € kn kn € € €
14,2369 8,8308 122,9500 128,3100 134,4500 56,8094 12,1007 126,3990 47,2800 8,8889 84,9000 73,2800 97,1350 101,8800 63,7818 42,2331 59,0214 68,2928 113,2240 13,4341 6,4667 37,1083 92,2719 496,2110 85,0256 78,1000 152,3349 87,7266 8,6460 72,4329 93,1603 9,7262 86,3500 112,4800 115,1049
-0,06 0,82 0,89 -0,12 2,21 0,01 0,25 -0,78 -0,78 0,33 -0,38 -0,62 1,41 0,85 -0,56 -0,93 0,01 1,15 0,52 2,19 -1,23 -0,60 0,70 0,01 -0,73 -1,41 2,92 -2,48 -0,21 0,26 -0,73 1,00 0,82 0,50 -0,43
€ kn € €
138,2100 90,7746 10,5926 118,1100
0,52 -0,16 0,52 -0,14
Valuta
DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NETA Global Developed ZB aktiv Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NETA MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NETA US Algorithm NETA New Europe NETA GDEM Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity
MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced
od milijun kuna, dok je samo 11 izdanja protrgovano u vrijednosti većoj od pola milijuna kuna.
tjedna promjena -54,53% -40,00% -24,42% -23,81% -22,16% -16,67% -15,49% -14,39% -13,46% -12,50%
Većina fondova u plusu, dobitnik NETA US Algorithm
Naziv(fond)
tjedna promjena -1,21% -1,72% -0,14% -0,04%
ICF Balanced
kn
97,5559
*Tjedna promjena [%] -0,64
HPB Global
kn
76,4156
-0,11
OTP uravnoteženi
kn
102,4939
2,38
KD Balanced
kn
7,9790
0,46 -1,03
Naziv(fond)
Valuta
Vrijednost udjela
NETA Emerging Markets Balanced
kn
70,9700
Agram Trust
kn
54,9343
0,27
NETA GBEM
€
8,2971
-0,45 -0,20
Allianz Portfolio
kn
121,3846
Raiffeisen Prestige
€
91,9800
0,10
VB SMART
€
95,8606
-0,29
ZB bond
€
168,9300
-0,02
HI-conservative
€
12,5915
0,13
Raiffeisen Bonds
€
155,8900
-0,03
PBZ Bond fond
€
110,4727
-0,16
Erste Bond
€
123,5300
-0,18
OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS
Capital One
kn
182,9653
0,05
HPB Obveznički
€
136,3477
-0,06
Erste Adriatic Bond
€
101,3800
-0,17
NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond
kn
141,0557
0,02
ZB plus
kn
172,7137
0,02
ZB europlus
€
147,8545
0,03
PBZ Euro Novčani
€
135,9911
0,03
Raiffeisen Cash
kn
154,2700
0,03
Erste Money
kn
148,1600
0,02
HI-cash
kn
148,0425
0,03
PBZ Dollar fond
$
127,8016
0,00
HPB Novčani
kn
141,0124
0,02
OTP novčani fond
kn
130,4200
0,02
VB Cash
kn
125,3141
0,04
Agram Euro Cash
€
11,8410
0,04
Allianz Cash
kn
116,4779
0,02
Erste Euro-Money
€
113,2800
0,01
Auctor Cash
kn
107,0142
0,03
Raiffeisen euroCash
€
103,9600
0,02
HPB Euronovčani
€
104,5991
0,03 0,04
Locusta Cash
kn
1295,0069
NETA MultiCash
kn
104,0531
0,05
OTP euro novčani
€
100,7886
-0,00
Croatia Airlines u plusu Kako kažu u hrvatskom nacionalnom avioprijevozniku, zahvaljujući uspješnom provođenju mjera restrukturiranja Croatia Airlines je u prva tri kvartala ove godine ostvario 20,3 milijuna kuna neto dobiti te ukupan pozitivan pomak od 30,2 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Croatia Airlines je objavio da je ostvario operativnu dobit u iznosu od 28,8 milijuna kuna, što je višestruko bolji rezultat u odnosu na isto razdoblje lani, kad je operativna dobit iznosila 2,7 milijuna kuna. U kompaniji također ističu da neto dobit nakon trećeg kvartala 2013. bilježe prvi put nakon 2007., kad je potkraj godine ostvarena neto dobit od milijun kuna. Krediti EBRD-a kroz RBA Europska banka za obnovu i razvoj zaključila je kreditnu liniju za Raiffeisen Factoring, objavio je RBA. Kreditna linija u iznosu od 10 milijuna eura predstavlja prvo EBRD-ovo financiranje poduzeća za faktoring na
hrvatskomu tržištu. Krediti su namijenjeni financiranju prvenstveno malih i srednjih poduzetnika koji su podnijeli najveći teret krize. U bankama procjenjuju kako će ugovorena kreditna linija potaknuti intenzivnije korištenje usluga faktoringa čime se može poboljšati likvidnost poduzeća, zatim upravljanje obrtnim sredstvima te u konačnici likvidnost svih sudionika na tržištu. Niži prihodi Vipneta Telekom kompanija Vipnet u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila je 293,7 milijuna eura ukupnih prihoda ili 6,4 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Konsolidirana operativna dobit smanjena je za 26,6 posto i iznosila je 46,8 milijuna. Kako kažu u tvrtki, manji prihodi i dobit su posljedica nove roaming regulacije. Promjenom regulatornog okvira povodom ulaska Hrvatske u EU zabilježili su manje roaming prihode od stranih gostiju tijekom turističke sezone i manje prihode od interkonekcije. Petrokemijine nove dionice Trgovanje sa 1.095.330 novoizdanih dionica Petrokemije počelo je u petak 15. studenoga, objavila je Zagrebačka burza. Najava samog događaja potaknula je lagani pad ove dionice, no prometi njome bili su niski.
Prva međunarodna znanstveno-stručna konferencija Fedor Rocco na temu Hrvatske perspektive u Europskoj uniji održati će se 6. prosinca 2013. u Kongresnom centru hotela International u Zagrebu, pod pokroviteljstvom Gradonačelnika grada Zagreba gospodina Milana Bandića. Organizator konferencije je Visoka poslovna škola Zagreb s pravom javnosti. Konferencija je pokrenuta s namjerom da postane tradicija, a nosi ime dr. sc. Fedora Rocca, profesora emeritusa (1924. – 2011.g.), dugogodišnjeg profesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, te jednog od utemeljitelja marketinške teorije i prakse u Hrvatskoj, koji je aktivno sudjelovao u osnivanju škole te je bio njen prvi dekan. Tematski će radovi konferencije bit će podijeljeni u 3 modula: marketing, komunikacije, ekonomija i politika. Posebni gosti konferencije bit će Rocci Luppicini (Kanada), izvanredni profesor na Odsjeku za komunikacije Sveučilišta u Ottawi, Diane Whitehouse (Velika Britanija), znanstvenica čiji je rad usmjeren na društvene, političke i etičke aspekte informacijsko-komunikacijske tehnologije, te Dušan Radonjič (Slovenija), redovni profesor na Katedri za marketing Poslovno-ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mariboru i gostujući profesor na više europskih i američkih sveučilišta, te predsjednik udruge European Council of Business Education. Posebno ističemo radionica komunikacija i marketinga za studente koje će voditi stručnjaci naših vodećih agencija: Millenium promocija i Bruketa&Žinić. (više informacija: www.vpsz.hr / konferencija@vpsz.hr)
Do PV izdanja u samo 3 koraka... 1 Pošaljite* na naš e-mail adresar@privredni.hr poruku DA - želim besplatno primati elektronska izdanja PV-a
2 Dobit ćete povratni e-mail s
porukom da ste uključeni na našu mailing listu
3 Čitajte Privredni vjesnik i
njegova izdanja na računalu, tabletu, smartphoneu
* vrijedi i za kolege, poslovne partnere, prijatelje...
privredni vjesnik
Privredni vjesnik – uvijek uz gospodarstvo! www.privredni.hr
Gledajte nas na slijedećim televizijama:
tjedni gospodarski TV magazin
Sportska televizija
VKTV Vinkovci
SBTV Slavonski Brod
POLJOPRIVREDNA TV Požega
TV NOVA Pula
TV TREND Karlovac
TV NOVA Pula
SRCE TV Čakovec
VTV Varaždin
TV ŠIBENIK
RI TV Rijeka
VOX Zadar
TV ŠIBENIK
TV JADRAN Split
DUTV Dubrovnik