Pv 3807/3808 by NEstar

Predstečajne nagodbe Bez pomoći banaka iz nagodbe se upada u novi ciklus neplaćanja i pokreće lančana reakcija

Skupština HGK-a Smanjene članarine, ukinuti doprinosi, novi ustroj i predsjednik u veljači 2014.

Vanjskotrgovinska razmjena U prvih devet mjeseci uvezeno prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 8,1 milijardu kuna

aktualno

svijet financija

Str. 10-11

Str. 6-7

Str. 29

3 8 0 7 3 8 0 8 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 16./23. prosinca 2013. Godina LX / Broj 3807/3808 www.privredni.hr

1953 2013

2008 2009 2010 2010 2011 2012

privredni vjesnik

hpb nije našao kupca / Croatia osiguranje adrisu / Županijske komore nagradile Najuspješnije / REGIJA

Javno-privatno partnerstvo

Iduće godine projekti vrijedni 4,5 milijardi kuna U tijeku su natječaji za odabir privatnog partnera za gradnju Trga pravde u Zagrebu, i Neuropsihijatrijske bolnice Ivan Barbot u Popovači

BAN POSELOG PRI info EEN si

o Što don e Network p se Euro ri rp te n E

>>4-5

intervju: stjepan VArGA

100. obljetnica TVIN-a

>> 13

>> 6

Strani igrači su došli da u dvije godine potanjuraju što se da potanjurati, kaže predsjednk Udruge pekara i slastičara

Tvornica ostvaruje prihode od 140 milijuna kuna, a više od 90 posto svoje proizvodnje namještaja izvozi na tržište EU-a

60 godina u službi gospodarstva

utemeljeno 1953.

Do PV izdanja u samo 3 koraka... 1 Pošaljite* na naš e-mail adresar@privredni.hr poruku DA - želim besplatno primati elektronska izdanja PV-a

2 Dobit ćete povratni e-mail s

porukom da ste uključeni na našu mailing listu

3 Čitajte Privredni vjesnik i

njegova izdanja na računalu, tabletu, smartphoneu

* vrijedi i za kolege, poslovne partnere, prijatelje...

privredni vjesnik

Privredni vjesnik – uvijek uz gospodarstvo! www.privredni.hr

UVOD

www.privredni.hr Broj 3807/3808, 16./23. prosinca 2013.

Sretan Božić i poslovnu 2014. želi vam Privredni vjesnik

Sljedeći broj izlazi 13. siječnja 2014.

Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a:

Kriza je poduzetnike učinila opreznima HBOR je do kraja studenoga plasirao 6,3 milijarde kuna kredita, što je 20 posto manje nego u istom razdoblju lani. Izuzetno je pozitivno to što je rastao udio kredita za investicije, s lanjskih 48 posto na 61 posto u prvih 11 mjeseci 2013. Od ukupno odobrenih kredita više od tri milijarde kuna odnosi se na male i srednje poduzetnike koji su se većinom odlučivali za manje investicije. Kriza je učinila svoje, oprezni su u investiranju, uglavnom su ulagali u strojeve, opremu i tehnologiju, rijetko u nove pogone.

Darko Lorencin, ministar turizma:

Udvostručiti turističku potrošnju Program rada HTZ-a za 2014. predstavlja veliki zaokret s usmjerenijim načinom rada te dugoročnim ciljem udvostručenja turističke potrošnje. U Hrvatskoj želimo imati turizam s rokom povrata od 10 godina, a do 2020. postići učinkovitiji sustav upravljanja destinacijama, za što nam je potrebno integriranje svih razina. Generalni zaokret mora se napraviti i u alociranju novca jer je 70 posto aktivnosti predviđeno u pred i posezoni, a svega 30 posto za glavni dio turističke sezone. To su veliki izazovi i za Glavni ured HTZ-a te za cijelo turističko vijeće koje treba imati funkciju kontrole. Svi subjekti u turizmu moraju raditi za naš turizam te će nam se zato suditi prema našim rezultatima.

Franjo Luković, predsjednik Uprave Zagrebačke banke:

Priprema za tržište Bez poduzetništva nema novog zapošljavanja, nema razvoja. Zato nam je iznimno drago što se na natječaje projekta Moj Zaba Start javilo 420 novih projekata, među kojima 200-tinjak onih koji su prijavili i svoje inovativno rješenje. Naravno, kroz natječaj smo finalistima i dobitnicima, uz financijsku potporu, pružili i stručnu podršku organiziravši za njih različite poslovne edukacije s našim partnerima i poduzetničkim bankarima - sve kako bismo ih pripremili za ulazak na tržište. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

G(h)ost komentator: Ivana Matković-Mikulić, voditeljica EU Deska, Hypo Alpe-Adria-Bank

Jačanje poduzetništva Investicije, inovacije i konkurentnost malih i srednjih poduzetnika pri samom su vrhu prioriteta za iduće financijsko razdoblje Europske unije od 2014. do 2020. godine

poravak europskog gospodarstva ide sporo i neujednačeno. Stoga ne čudi što su upravo gospodarski rast i zapošljavanje središnji ciljevi Europske unije u razdoblju do 2020. godine. Pritom je sektor malog i srednjeg poduzetništva značajan pokretač gospodarskog rasta i zapošljavanja. Investicije, inovacije i konkurentnost malih i srednjih poduzetnika pri samom su vrhu prioriteta za iduće financijsko razdoblje EU-a od 2014. do 2020. godine. Najznačajnija ograničenja rasta i razvoja malih i srednjih poduzeća su otežana mogućnost financiranja projekata te nedostatak odgovarajućih instrumenata financiranja koji bi pratili poduzetnike i njihove projekte u ranim fazama i fazama rasta. Europski poduzetnici se kod financiranja svojih potreba djelomično oslanjaju na banke, odnosno bankovne kredite (80 posto) čija dostupnost je posebice za male i srednje limitirana. Iz toga proizlazi kako je europsko gospodarstvo u uvjetima ograničenog pristupa drugim izvorima financiranja prilično ovisno o kvalitetnim alternativama. Europska komisija upravo je stoga u narednoj sedmogodišnjoj

financijskoj perspektivi značajan naglasak stavila na razvoj financijskih instrumenata i olakšan pristup tržištu kapitala za poduzetnike. EK je predložio niz novih financijskih instrumenata kako bi se poboljšalo i olakšalo financiranje poduzetnika kroz zajmove, jamstva i vlasnički/poduzetnički kapital (equity), a programi EU-a koji će osigurati sredstva za financijske instrumente za poduzetnike u narednom sedmogodišnjem razdoblju su COSME (Program za konkurentnost malih i srednjih poduzeća), Horizon 2020 i Creative Europe. Kroz COSME poduzetnicima je na raspolaganju 2,3 milijarde eura

Hrvatska dosad nije imala previše iskustva u korištenju financijskih instrumenata namijenjenih jačanju konkurentnosti i održivosti europskih poduzeća, promociji poduzetništva, poboljšanju pristupa tržištu unutar EU-a i šire te poboljšanju pristupa izvorima financiranja za male i srednje poduzetnike. EK je u okviru

COSME programa osigurao 1,4 milijarde eura za provedbu mjera koje će omogućiti olakšan pristup financiranju kroz korištenje financijskih instrumenata. Tako da očekuje kako će do 2020. korist od mjera unutar programa COSME imati 330.000 poduzetnika te da će provedba programa godišnje generirati 30.000 radnih mjesta što bi u konačnici pridonijelo povećanju europskog BDP-a za gotovo 1,1 milijardu eura na godišnjoj razini. U sklopu Okvirnog programa za istraživanje i inovacije Horizon 2020 osigurano je 80 milijardi

eura za financiranje istraživanja, razvoja i inovacija od čega je 17,9 milijardi eura izdvojeno za potporu inovativnim malim i srednjim poduzetnicima. Poduzetnicima koji posluju u kulturnoj i kreativnoj industriji na raspolaganju će biti i jamstveni fond u okviru programa Creative Europe. Osim njih, EK je uveo i posebne programe potpore namijenjene malim i srednjim poduzetnicima, kao što je JEREMIE (Zajednički europski resursi za mikro do srednje poduzetništvo). Također, EU u razdoblju 2014.-2020. želi sve više poticati korištenje financijskih inicijativa kao alternative ili dodatka tradicionalnim grantovima - bespovratnim financijskim potporama. Treba spomenuti kako Hrvatska dosad nije imala previše iskustva u korištenju financijskih instrumenata. Upravo zato treba detaljno objasniti mogućnosti i prednosti sudjelovanja u implementaciji novih programa i inicijativa namijenjenih poduzetnicima kako bi što spremnije ušli u igru s europskim poduzetnicima te kako se ne bi oslanjali isključivo na strukturne fondove.

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: marketing@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

Direktor: Darko Buković

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

TEMA TJEDNA

Seminar o poslovanju u Njemačkoj u HGK-u

Poduzetnici idu u veljači u Mainz U veljači će se u Mainzu održati veliki gospodarski susret hrvatskih i njemačkih poslovnih ljudi u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Njemačke industrijsko-trgovinske komore. Kao priprema za susret prošli je tjedan u HGK-u održan seminar o poslovanju u Njemačkoj, osnivanju tvrtki i podružnica, pribavljanju radnih dozvola i drugim elementima poslovne suradnje. Domaćin hrvatskim tvrtkama u Mainzu bit će komora Rheinhessen, koja je u ime centralne njemačke komore zadužena za razvijanje suradnje s Hrvatskom. Günter Jertz, direktor međunarodnih odnosa komore Rheinhessen, rekao je da je nakon ulaska u EU znatno porastao interes njemačkih tvrtki za poslovanje s Hrvatskom. Regija u kojoj komora djeluje

( 126 mil kn

vrijednost obnove Hrvatskog povijesnog muzeja

Javno-privatno partnerstvo

Iduće godine projekti vrijed ima pet milijuna stanovnika i značajno je financijsko sjedište. U blizini je frankfurtska zračna luka, a komora Rheinhessen objedinjava 43.000 članica, većinom malog i srednjeg poduzetništva. Uz ostalo, najveće su vinogradarsko područje u Njemačkoj i samo od izvoza vina u SAD ostvaruju godišnje 80 milijuna eura. Svaki drugi euro prihoda poduzetnika regije dolazi iz izvoza i u tome mogu dati mnogo dobrih savjeta hrvatskim kolegama. Inače, ove je godine odobreno 5300 radnih dozvola za hrvatske radnike u Njemačkoj. (I.V.)

Grupa Končar

Prihod od 2,6 milijardi kuna

Grupa Končar u ovoj je godini ostvarila konsolidirani prihod, prema prvim procjenama, od 2,6 milijardi kuna, što je za šest posto više nego u 2012. Dobit nakon oporezivanja procijenjena je na 156,5 milijuna kuna. Prihodi od prodaje podijeljeni su ravnopravno na domaće i strano tržište, pri čemu više od polovine izvoza (700 milijuna kuna) Končar ostvaruje na tržištima EU-a. Procijenjena vrijednost novih poslova ugovorenih u 2013. je 2,7 milijardi kuna, a stanje ugovorenih poslova na kraju godine 2,4

Privredni vjesnik Broj 3807/3808, 16./23. prosinca 2013.

milijarde, što je za osam posto više nego krajem 2012. U 2013. investirano je 116 milijuna kuna, a za 2014. planirano je 140 milijuna kuna, od čega će se preko 90 posto financirati iz vlastitih sredstava. Najznačajniji poslovi koje je Končar odradio u 2013. su prva faza obnove HE Zakučac, završetak radova na HE Ozalj 1, izmjena električne vuče na pruzi Moravice-RijekaŠapjane te izgradnja male hidroelektrane Pleternica. U Finskoj je Končar isporučio tri revitalizirana generatora za hidroelektrane, a u Indiji opremu za još jednu hidroelektranu. U Kuvajtu je prodano 549 distributivnih transformatora, u Norveškoj oprema za 11 malih hidroelektrana, a Filipinima je zrakoplovom Antonov isporučen transformator težak više od 200 tona. (D.Ž.)

U tijeku su natječaji za odabir privatnog partnera za gradnju Trga pravde u Zagrebu, Neuropsihijatrijske bolnice Ivan Barbot u Popovači vrijedne 125 milijuna kuna Igor Vukić vukic@privredni.hr

duće godine u realizaciji bi trebali biti projekti javno-privatnog partnerstva vrijedni 4,5 milijardi kuna, najavio je Branko Grčić, potpredsjednik Vlade. Kako je navedeno u investicijskom programu Vlade za 2014., u tijeku su natječaji za odabir privatnog partnera za gradnju Trga pravde u Zagrebu (kapitalne vrijednosti 1,3 milijarde kuna bez PDV-a) i Neuropsihijatrijske bolnice Ivan Barbot u Popovači (125 milijuna kuna). Potpisi ugovora s privatnim partnerima koji bi gradili i upravljali nekretninama u tim projektima očekuju se u drugom (Popovača) odnosno četvrtom tromjesečju (Trg pravde) iduće godine. U prvoj polovini iduće godine provest će se javni natječaji za izbor privatnog partnera u projektu Hrvatskog povijesnog muzeja (kapitalna vrijednost 126 milijuna kuna) te natječaji za Opću bolnicu Varaždin (300 milijuna kuna) i škole u Varaždinskoj županiji (šest škola ukupne kapitalne vrijednosti 136 milijuna kuna). U istom razdoblju plani-

ra se i provedba javnog natječaja za četiri škole u Istarskoj županiji i Gradu Poreču (145 milijuna kuna) te za tri škole u Koprivnici (100 milijuna kuna). Vrijeme provedbe natječaja za gradnju novih objekata u KBC-u Rijeka još nije definirano, doznaje se u Vladi. Riječ je o potencijalno najvećem projektu u idućoj godini, kapitalno vrijednom više od 2,2 milijarde kuna. Ove godine napravljeni su bitni koraci u projektu gradnje škola u Koprivnici. Potpisom ugovora u listopadu rea-

Više od 2,2 milijarde kuna koštat će gradnja novih objekata u KBC-u Rijeka lizaciju projekta potvrdili su ministar obrazovanja Željko Jovanović i gradonačelnica Vesna Želježnjak. Uz njih je ugovor potpisao i Josip Borak, predsjednik Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI). CEI, naime, uz Agenciju za JPP ima važnu ulogu u procesu odabira i realizacije javno-privatnih projekata.

Trg pravde na 50.000 kvadrata Ugovor u javno-privatnom projektu Trga pravde sklapao bi se na 30 godina. Privatni partner izgradio bi objekte od 50.000 četvornih metara, za smještaj četiriju sudova i Pravosudne akademije. Postojećim urbanističkim idejnim rješenjem predviđa se gradnja četiriju glavnih zgrada koje bi izravno bile povezane s velikom podzemnom garažom koja privatnom partneru pruža mogućnost i dodatne komercijalizacije prostora. Prema informacijama iz CEI-ja, za Trg pravde postoji veliki interes međunarodnih investitora. Stoga je bio produžen rok za uključenje u trku “za jedan od najvećih projekata u Hrvatskoj”.

Pohvale za brzinu Koprivnički projekt obuhvaća dogradnju umjetničke škole, s rekonstrukcijom i obnovom zgrade sinagoge u obrazovne svrhe. Tu je zatim i rekonstrukcija zgrade postojeće osnovne škole, te gradnja nove škole za 560 učenika sa sportskom dvoranom i vanjskim terenima. Konačna vrijednost izgradnje i održavanja za 27 godina bit će utvrđena nakon odabira privatnog partnera. Programom je predviđeno da će najam objekta plaćati Ministarstvo znanosti i Grad Koprivnica u omjeru 55 prema 45 posto. Ministar Jovanović pohvalio je nadležne u Koprivnici za brzinu i kvalitetu pripreme projekta. Model iz Koprivnice trebao bi se proširiti na cijelu Hrvatsku. Gradonačelnica Želježnjak odgo-

vorila je da se Koprivnica već dokazala u provođenju projekata koji su realizirani prema programu JPP-a, jer je tako 2006. godine sagrađena zgrada gimnazije. Ranije su najavljeni i drugi projekti u sektoru obrazovanja koji se pripremaju po JPP modelu. Potencijalna vrijednost investicija u osnovnom i srednjem školstvu procjenjuje se na 6,2 milijarde kuna. U katalogu mogućih projekata nalazi se 338 projekata izgradnje, dogradnje, rekonstrukcije i opremanja škola. Projekte su prijavile županije, Grad Zagreb i 33 veća grada. Ministarstvo na taj način želi osigurati uvođenje jednosmjenskog rada u osnovnim i srednjim školama. Projekti su ujedno i prilika za posao u krizom pogođenom

www.privredni.hr Broj 3807/3808, 16./23. prosinca 2013.

( 300 mil kn

JPP projekt za Opću bolnicu Varaždin

( 40 mil €

ulagački fond za startup tvrtke u 2014.

Ministarstvo poduzetništva i obrta

ni 4,5 milijardi kuna kapitalne vrijednosti 1,3 milijarde kuna bez PDV-a, i ide dalje, a najam sudskih prostora, kad cijeli projekt bude dovršen, podmirivat će Državni ured za upravljanje državnom imovinom.

Kako pronaći pravog partnera U nekim natječajima ni nakon početnog velikog interesa stvari nisu išle glatko. Natječaj za izbor privatnog partnera za izgradnju novih objekata u Neuropsihijatrijskoj bolnici u Popovači pokrenut je u prvom dijelu ove godine. Do prvog kruga u srpnju stigle su četiri ponude. U drugi krug, koji je trajao do sredine listopada, pozvane su tri tvrtke (Zagorje Tehnobeton, Tehnika i Kamgrad), ali na kraju ni jedna nije podnijela završnu ponudu. Natječaj je poništen i odmah je raspisan novi, koji još traje. građevinskom sektoru. No za provođenje tog investicijskog vala potrebno je donijeti niz odluka o financiranju budućeg najma izgrađenih nekretnina. Potrebno je prikupiti odluke predstavničkih tijela lokalnih jedinica koje su vlasnici škola, riješiti često zamršene odnose između gradova, općina i županija... Različitih mišljenja o projektima javno-privatnog partnerstva ima i u samoj Vladi. Tako je ne-

davno Ministarstvo pravosuđa odbijalo dati suglasnost za realiziranje projekta Trga pravde. Postavljalo se pitanje hoće li biti novca za plaćanje najma u novim sudskim zgradama. Zagovornici javno-privatnog partnerstva objašnjavali su da će Ministarstvo pravosuđa uštedjeti jer više neće morati plaćati skupo održavanje sadašnjih starih zgrada u kojima se nalaze sudovi. Na kraju je pronađen kompromis: Trg pravde

Javna rasvjeta čeka JPP Agencija za javno-privatno partnerstvo nizom seminara nastojala je potaknuti predstavnike lokalnih zajednica na kreiranje projekata kojima bi se zadovoljili neki javni interesi. Uz ostalo, potiče ih na obnovu javne rasvjete korištenjem JPP modela. Projekti nisu velike vrijednosti, ali omogućavaju ostvarivanje znatnih ušteda za lokalne proračune. Privatni partneri bi snosili rizike ugradnje, odnosno, zamjene svjetiljki i održavanja ugovorenih standarda štednje energije. Agencija stoga nastoji standardizirati ukupnu dokumentaciju (kao što su ugovor o usluzi energetske uštede, dokumentacija za nadmetanje, energetski pregled, financijski model i slično) kako bi se ubrzala priprema takvih projekata. U njima bi interes mogli pronaći i domaći proizvo-

Planira se natječaj i za četiri škole u Istri (145 milijuna kuna) te za tri škole u Koprivnici (100 milijuna kuna) đači pripadajuće opreme. Za jedinice lokalne uprave Agencija za JPP pripremila je i niz priručnika kojima se objašnjavaju prednosti JPP-modela za ostvarivanje različitih javnih usluga.

Malim tvrtkama prednost u javnim natječajima Fondovi za gospodarsku suradnju u iduće dvije godine moći će uložiti oko 850 milijuna kuna i uz novac iz EU-a malo i srednje poduzetništvo imat će priliku za iskorak

duće godine startup tvrtkama bit će na raspolaganju ulagački fond od 40 milijuna eura, najavio je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras. Fondovi za gospodarsku suradnju u iduće dvije godine moći će uložiti oko 850 milijuna kuna pa će uz novac iz europskih izvora sektor

U protekle dvije godine sektor malog gospodarstva rastao je po stopi od 1,5 do dva posto malog i srednjeg poduzetništva imati priliku za novi razvojni iskorak. Veća prilika za male tvrtke otvorit će se i u javnim nabavama. Prema Marasovim riječima, plan je da se jedan posto iznosa koji će se dodjeljivati na javnim natječajima rezervira za male tvrtke. Riječ je o potencijalnom tržištu vrijednom 500 milijuna kuna. I u protekle dvije godine, unatoč krizi, sektor malog gospodarstva rastao je po stopi od 1,5 do

dva posto, rekao je Maras, predstavljajući dvogodišnje rezultate svog ministarstva. Programi poticaja, jamstvene sheme i promjene zakona rezultirali su rastom zaposlenosti i povećanjem broja malih poduzetnika. Izmjenom Zakona o obrtništvu obrtnici više ne moraju strahovati da će zbog gubitaka ostati bez stana u kojem žive. Malim poduzetnicima pomoglo je i podizanje praga za upis u registar PDV-a na 230.000 kuna, istaknuo je ministar. Prosječna potpora 78.000 kuna Lakše se u svijet poduzetništva sada može ući i osnivanjem jednostavnog društva (j.d.o.o.), s troškom osnivanja od oko 800 kuna. Osnovano je oko 8100 takvih tvrtki, a više ih je ostalo na životu nego što ih je ugašeno, rekao je ministar. Prosječni iznos potpora bio je ove godine 78.000 kuna. Potpore su dodjeljivane u skladu s idejom da ih bude manje ali većeg pojedinačnog iznosa. Prije dvije godine

prosječna potpora bila je samo 36.000 kuna. U ovogodišnjem Poduzetničkom impulsu više od 80 posto odobrenih potpora odnosilo se na ulaganja u strojeve, opremu i nove tehnologije. Sufinancirano je 11 inovativnih proizvoda, a 83 nova proizvoda puštena su na tržište. U zadnje dvije godine uz programe potpora otvoreno je oko 10.000 novih i sačuvano 5300 postojećih radnih mjesta. Ove godine promijenjen je i raniji pristup poduzetničkim zonama. Potpore mogu dobiti samo aktivne zone koje su uložile napor za privlačenje poduzetnika. Ministar Maras istaknuo je da su u njegovu resoru natprosječno uspješni u privlačenju novca iz europskih fondova. To je prepoznala i Europska unija, dodao je Maras, pa će u Zagrebu uz europsku pomoć biti sagrađen i regionalni centar za poduzetničko učenje. Centar će biti izgrađen na Kajzerici, ove godine je odabrano urbanističko-arhitektonsko rješenje te izdana lokacijska dozvola. (I.V.)

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3807/3808, 16./23. prosinca 2013.

( 4 mil €

( 224,5 mil kn

uložit će se u novu pilanu za doradu

prihodi HGK-a u 2013.

4. sjednica Skupštine Hrvatske gospodarske

100 godina TVIN-a

Manja članarina, rasterećeno za 5 Novim ulaganjima protiv recesije Usprkos krizi u TVIN-u kontinuirano rade na smanjenju troškova proizvodnje, ulažući i u nove tehnologije kako bi se uspješno nosili s konkurencijom Goran Gazdek

irovitička tvrtka TVIN, najveće i najuspješnije poduzeće u hrvatskoj drvnoj industriji, 100. obljetnicu rada obilježila je polaganjem kamena temeljca za gradnju novog pogona. Ulažući četiri milijuna eura u novu pilanu za doradu, TVIN će u tom novom pogonu površine 3000 četvornih metara izrađivati elemente namještaja dužinskim i širinskim spajanjem. Izgradnja pogona povjerena je Jedinstvu iz Krapine, a pri njegovu opremanju koristit će se uglavnom domaći strojevi. Pogon u tvorničkom krugu, koji bi s radom trebao početi sredinom iduće godine, otvorio je dugogodišnji direktor TVIN-a i sadašnji predsjednik Nadzornog odbora Ivan Slamić. “Prvih 100 godina završilo je uspješno u korist zajednice i radnika. Za drugih 100 godina treba biti vrlo oprezan i pažljiv pa ulagati u investicije koje će nam kroz veću profitabilnost i zaposlenost povećati tržiš-

ni udio. To je prvi korak u izradi novih programa i boljoj finalizaciji kojom stvaramo stabilnost i sigurnost poslovanja kroz smanjenje cijene proizvodnje. Rad i odgovornost te prilagođavanje stanju na stranom tržištu kao i činjenica da svi mi ovdje TVIN doživljavamo kao svoj dom, glavni su zalozi naše budućnosti”, rekao je Slamić. Više od 90 posto proizvodnje se izvozi Glavni direktor TVINa Ivan Špoljarić ističe da usprkos krizi koja smanjuje proizvodne kapacitete u TVIN-u kontinuirano rade na smanjenju troškova proizvodnje, ulažući i u nove tehnologije kako bi se uspješno nosili s konkurencijom iz Kine, Rumunjske, Poljske, Letonije i drugih zemalja. Ponosan je, kaže, na činjenicu da su vlasnici TVIN-a mali dioničari te da su otprilike četvrta generacija koja živi i radi u TVIN-u. TVIN u svojih devet tvornica u Virovitici, Pitomači, Grubišnom Polju i Županji zapošljava 900 radnika, ima prihode od oko 140 milijuna kuna,

posluje s dobiti i nema poreznog duga. Zahvaljujući tridesetogodišnjoj suradnji sa švedskom Ikeom više od 90 posto svoje proizvodnje namještaja TVIN izvozi na tržište EU-a. Priča o TVIN-u kreće 1913. kada je s radom počela pilana koju je, uporedo s gradnjom pruge, izgradilo društvo za izradu lijesova čiji su vlasnici bili Mađari i Francuzi.

Svoju 100. obljetnicu rada TVIN je obilježio polaganjem kamena temeljca za gradnju novog pogona Godine 1952. u proizvodnju je uveden program uredskog namještaja, što je ostala temeljna odrednica tvrtke. Pod motom “100 godina tradicije, umijeća i ponosa” prigodnom svečanosti u radničkom restoranu TVIN-a obilježena je 100. obljetnica najvećeg virovitičkog poduzeća kojoj su nazočili brojni uzvanici iz Hrvatske i poslovni partneri iz Europe.

Financijski plan za 2014. uključuje smanjenje članarine za 15 bi na dnevnom redu Skupštine HGK-a trebale biti sredinom sije predsjednik HGK-a biti izabran sredinom veljače 2014. Igor Vukić, Drago Živković

kupština Hrvatske gospodarske komore na svojoj je 4. sjednici donijela plan rada i dokumente financijskog poslovanja za 2014.

Najavljeno je uvođenje kontrolinga, interne revizije i sustava upravljanja troškovima godinu. Najavljene izmjene Statuta i Poslovnika odgođene su do sredine siječnja, do kada će privremeno vodstvo HGK-a, na čelu s vršiteljicom dužnosti predsjednice Sabinom Škrtić, prikupiti sve prijedloge za poboljšanja. Nakon toga bi 13. siječnja Upravni i Nadzorni odbor donijeli konačni prijedlog, o kojemu bi 15. siječnja 2014. Skupština odlučivala na svojoj novoj sjednici. Izmjene Statuta

i Poslovnika idu za time da se ojača uloga Upravnog odbora, uvede nova funkcija izvršnog direktora, čime bi bile smanjene i sadašnje ovlasti predsjednika Komore. Također, za izbor predsjednika bili bi

uvedeni oštriji kriteriji, što znači barem 15 godina radnog staža u gospodarstvu, barem 10 godina na vodećim pozicijama i znanje barem jednog stranog jezika. Predsjednik bi trebao biti volonter, a me-

U dubokoj smo strukturnoj krizi Hrvatsko gospodarstvo u vrlo je nezavidnom položaju, unatoč svim naporima Vlade. Stoga ćemo i ove godine ostvariti pad BDP-a od oko 0,9 posto, procjena je Jasne Belošević Matić, direktorice Centra za makroekonomske analize HGK-a, koja je na Skupštini govorila o trendovima u gospodarstvu. Nastavak negativnih trendova, po njezinu mišljenju, sugerira da se recesija pretvorila u depresiju i da je sadašnje stanje posljedica pogrešne makroekonomske politike koja nije bila kontraciklička, nego je dovela gospodarstvo u duboku strukturnu krizu. Inflacija se kreće prema deflaciji, a u realnom sektoru jedino turizam bilježi uzlazne trendove, iako ni tamo financijski rezultati ne prate fizičke pokazatelje. Robni izvoz je ove godine opet u padu, nezaposlenost raste, a deficit proračuna se akumulira, pa se čini da se vrtimo u začaranom krugu, smatra Jasna Belošević Matić. U 2014. godini stoga ne treba očekivati nikakva čuda, restrukturiranje poduzeća će se nastaviti, domaća potražnja ostat će slaba, a neće biti ni većih promjena na tržištu rada niti u kretanju plaća. Bit će to godina iznuđenih fiskalnih promjena, zaključila je Jasna Belošević Matić.

www.privredni.hr Broj 3807/3808, 16./23. prosinca 2013.

( 176,85 mil kn ( 0,9 posto planirani prihodi HGK-a u 2014.

procjena pada BDP-a u 2013. godini

e komore

doprinosi ukinuti, gospodarstvo 5,6 milijuna kuna posto, ukidanje doprinosa u cijelosti te porast vlastitih prihoda za osam milijuna kuna. Izmjene Statuta i Poslovnika, koje čnja, predviđaju jačanje uloge Upravnog odbora, uvođenje nove funkcije izvršnog direktora, pa se očekuje da će novi

Definirana platforma za strateške promjene

Goran Stanzl/PIXSELL

Sabina Škrtić, v.d. predsjednice HGK-a: “Ključno je da smo u vrlo kratkom roku uspjeli stvoriti uvjete da se smanji ukupno opterećenje za gospodarstvo po osnovi davanja za Hrvatsku gospodarsku komoru za 55,6 milijuna kuna godišnje. To možda nije puno, ali je važno u ovim vremenima. Definirali smo platformu i ucrtali put prema strukturnim, operativnim, financijskim i strateškim promjenama koje Komora mora doživjeti u idućih jednu do tri godine. Vrlo je važna poruka i uspostavljanje strateškog okvira do najmanje 2018. godine i definiranje preduvjeta za razvoj usluga, aktivnosti i kompetencija koje bi osigurale povećanje prihoda iz vlastitih aktivnosti HGK-a. Željeli bismo na čelu Komore vidjeti predsjednika ili predsjednicu koji neće na Komori graditi karijeru, nego već izgrađenu ličnost koja je spremna svoje ime i znanje uložiti u promicanje interesa ukupnog hrvatskog gospodarstva.”

nadžmentom bi se bavio izvršni direktor, koji bi bio zaposlen u Komori. Ojačati Skupštinu Plan rada za 2014. rađen je sukladno primjedbama koje je privremeno vodstvo dobilo od članova Upravnog i Nadzornog odbora, predsjednika Udruženja i Zajednica te članova Skupštine. Među njima je Sabina Škrtić izdvojila primjedbe prema kojima se Komorom do sada loše upravljalo i nije bilo prave kontrole, potom da bi trebalo ojačati ulogu Skupštine, da ne treba ništa prelomiti preko koljena te da je Komora potrebna gospodarstvu, ali s jasnije postavljenim

ciljevima. Stoga plan rada počiva na četiri osnovna stupa. Prvi je da HGK mora davati izravni doprinos hrvatskom gospodarstvu, drugi je da se u srednjoročnom razdoblju mora promijeniti način financiranja, treći je da se HGK mora mijenjati iznutra i četvrti da treba ojačati operativno povezivanje s gospodarskom diplomacijom. Iako će odluka o izmjenama Statuta biti donesena u siječnju, v.d. predsjednice vjeruje da se neće bitnije mijenjati sadašnji prijedlog koji predviđa ograničenja prava odlučivanja tako da sve troškove veće od 300.000 kuna i manje od pet milijuna mora odobri-

ti Upravni odbor, a veće od pet milijuna Skupština. Potpuni preustroj ostaje zadaća novog stalnog vodstva, koje bi, po sadašnjim planovima, trebalo biti izabrano do sredine veljače. Vlastiti prihodi Ukupni prihodi HGK-a u 2013. godini bit će 224,5 milijuna kuna, od čega iz članarina 171 milijun, iz doprinosa 30 milijuna, a iz ostalih prihoda 23,5 milijuna. Rashodi su, prema planu, 219,4 milijuna kuna, a višak od oko šest milijuna kuna trebao bi do kraja lipnja 2014. biti vraćen članicama kroz umanjenje članarine. U 2014. godini planiran je prihod

u iznosu od 176,85 milijuna kuna, od čega od članarine 145,3 milijuna, a iz vlastitih izvora 31,5 milijuna. Članarina koju plaćaju tvrtke članice smanjena je za 15 posto, što je ukupno 25,6 milijuna kuna, dok je doprinos

Predsjednik bi trebao biti volonter, a menadžmentom bi se bavio izvršni direktor posve ukinut, što je smanjenje od još 30 milijuna kuna. Tako je gospodarstvo ovim promjenama u HGK-u rasterećeno za ukupno 55,6 milijuna kuna, istaknula je Sabina Škrtić. Planirani rashodi su 165,5 milijuna kuna, a najviše su smanjeni u području materijalnih troškova, sa 121,3 na 75 milijuna kuna ili za 38 posto. Financijski rashodi smanjeni su za 30 posto, sa 10,5 na 7,3 mi-

lijuna kuna, rashodi za zaposlene za tri posto, na 81,7 milijuna, dok su donacije i potpore, za koje je HGK ove godine izdvojio 1,7 milijuna kuna, potpuno ukinute. Financijski plan za 2014. uključuje i porast vlastitih prihoda za osam milijuna kuna, a v.d. predsjednice smatra da se izvori za to povećanje nalaze u postojećim javnim ovlastima Komore, ali i u dodatnim uslugama poput priprema projekata za EU fondove. U srednjoročnom razdoblju, koje Sabina Škrtić procjenuje na tri godine, HGK bi trebao ukinuti članarine i u potpunosti se financirati iz vlastitih izvora. Viška realno ima S obzirom na to da se u medijima pisalo o smanjenju broja zaposlenih u HGK-u, v.d. predsjednica je istaknula da privremeno vodstvo nije zadiralo u sistematizaciju radnih mjesta, već je samo napravilo analizu strukture oso-

blja kao platformu za promjene koje bi trebale biti provedene u sljedećih godinu dana. Ne postoji popis viška zaposlenih, dodala je, napravljena je samo procjena potencijala i prihoda po zaposlenome, a iako viška realno ima, Komori će sigurno trebati i novih ljudi s novim znanjima. Prvi val smanjenja broja zaposlenih neminovno će se dogoditi zbog ranije odluke o ukidanju nekih predstavništava u inozemstvu, dio zaposlenih će otići u mirovinu, a neke djelatnosti Komore će se izdvojiti kroz outsourcing. Najavljeno je i uvođenje odjela kontrolinga, interne revizije i sustava upravljanja troškovima. Moguća je i prodaja dijela imovine koju HGK ima u regiji. Unatoč planiranom smanjenju prihoda, nijedna bitna aktivnost HGK-a nije ukinuta, osim BeCroative, serije izložbi kojima se u inozemstvu promiču hrvatski proizvodi.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3807/3808, 16./23. prosinca 2013.

( 2 mil kn

maksimalni iznos potpore po projektu

( 387,6 mil kn

ukupna vrijednost svih projekata

Potpore za ulaganja u opremu

Za 120 milijuna kuna 967 novih radnih mjesta Na natječaj za potpore prijavilo se čak 475 tvrtki, a njihovi projekti procjenjivani su po načelima koja se koriste u sličnim programima EU-a. Čak 120 prijava odmah je odbačeno jer su ih podnijele tvrtke koje imaju dugovanja ili ne plaćaju radnike Drago Živković zivkovic@privredni.hr

perativni program regionalnih potpora za ulaganja u opremu ove je godine urodio sa 110 projekata u čiju je realizaciju država uložila 120 milijuna kuna. To je nešto više od trećine ukupne vrijednosti svih projekata, koja je iznosila 387,6 milijuna kuna. Budu li svi ti projekti realizirani sukladno planovima, izravno će otvoriti 967 novih radnih mjesta, a pomoćnica ministra gospodarstva Sabina Škrtić očekuje da će taj broj s multiplikativnim učincima biti i znatno veći.

Na natječaj za potpore prijavilo se čak 475 tvrtki, a njihovi projekti procjenjivani su po načelima koja se inače koriste u sličnim programima Europske unije. Ocjena samog projekta donosila je četvrtinu bodova, ocjena rizika također četvrtinu, dok se polovina ukupne ocjene dobivala ovisno o kvaliteti poslovanja tvrtke. To stoga što ideja ovoga programa nije, kako ističe ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, krpati rupe u problematičnim tvrtkama radi kupovanja socijalnog mira, već pomoć najboljim tvrtkama koje najviše izvoze i zapošljavaju, a već su pomalo iscrpljene dugotrajnom krizom. Zato

je od 475 prijava čak 120 odmah odbačeno jer su ih podnijele tvrtke koje imaju dugovanja ili ne plaćaju radnike. Kontrola provedbe Očekivano, po broju i vrijednosti projekata prednjače Zagreb i Zagrebačka županija, no po uspješnosti prva je Vukovarskosrijemska županija gdje je

56 posto prijavljenih dobilo potpore. Najviše potpora dobile su tvrtke iz drvne (17) i metalske industrije (16) koje zajedno s prehrambenom industrijom prednjače i po ukupnom iznosu dobivenih potpora. Svaka druga potpora dodijeljena je srednjim poduzećima, dok su drugu polovinu ravnopravno podijelile male i

velike tvrtke. Maksimalno je po projektu dodijeljeno dva milijuna kuna, odnosno 40 posto vrijednosti investicije. Svih 110 dobitnika potpora zajedno čine 16 posto ukupnog prihoda hrvatskog gospodarstva, 18 posto ukupnog izvoza i 14 posto ukupnog broja zaposlenih.

Ideja ovoga programa je pomoć najboljim tvrtkama, ističe ministar Ivan Vrdoljak Nakon potpisivanja ugovora o potporama Ministarstvo će objaviti i popis tvrtki koje su ih dobile.

Kakvi su stvarni rezultati ovog programa, znat ćemo sredinom 2015. godine kada će Ministarstvo krenuti u kontrolu provedbe. Utvrde li se nepravilnosti, zatražit će se povrat potpora zbog čega će tvrtke koje su ih dobile prije potpisivanja morati predati bankovno jamstvo. Već u prvom tromjesečju sljedeće godine, najavio je Vrdoljak, Ministarstvo gospodarstva raspisat će novi natječaj za regionalne potpore, a na raspolaganju će biti 150 milijuna kuna. Iz dosadašnjih natječaja može se naslutiti i u kojem smjeru ide najavljena industrijska strategija, čiji je završetak Vrdoljak najavio do kraja godine.

Od 1. siječnja 2014. jedinstveni JOPPD obrazac

Svi primici na jednom mjestu Plaća za prosinac bit će iskazana na novom obrascu JOPPD prilikom isplate u siječnju Izvješća o isplaćenim plaćama te o svim oporezivim i neoporezivim primicima podnosit će se od 1. siječnja 2014. na jedinstvenom obrascu poreza, prireza i doprinosa - JOPPD, u elektronskom obrascu putem e-pošte. Riječ je o zajedničkom projektu Porezne uprave i Regosa, a novim će obrascem biti obuhvaćeni svi podaci o isplaćenim primicima i plaćenom porezu i prirezu na dohodak koji su dosad iskazivani u obrascima ID, IDD, IP, IDD-1, ID-1 i R-sm. Dakle, plaća za

prosinac, koja se isplaćuje u siječnju, bit će iskazana na novom obrascu. Obrazac JOPPD, navode iz Porezne uprave, podnosi se za primitke od: • nesamostalnog rada • imovinskih prava • kapitala • osiguranja • drugog dohotka • za primitke koji se ne smatraju dohotkom • primitke na koje se ne plaća porez • primitke koji bi bili oporezivi da ugovorima nije uređeno drukčije • primitke na koje se ne plaća predujam poreza –

inozemni dohodak • primitke po osnovi izravnih plaćanja u poljoprivredi prema posebnim propisima po čijoj se osnovi ne utvrđuje dohodak. Tko podnosi JOPPD obrazac? JOPPD obrazac podnose isplatitelji primitaka i/ ili sami porezni obveznici. Obveznici obračunavanja doprinosa koji prema Zakonu o doprinosima (ZODO) imaju obvezu Poreznoj upravi dostavljati izvješća o vrsti, iznosu obveze doprinosa, osnovici, osiguranicima koji

koriste određena prava iz osiguranja prema posebnim propisima, kao i tuzemni isplatitelji navedenih primitaka koje isplaćuju nerezidentima i/ili izaslanim radnicima, bez obzira na to tko prema ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (ugovor) ima pravo oporezivanja tog primitka. Rokovi podnošenja

1. Na dan isplate

primitka/nastanka obveze doprinosa ako nema isplate ili sljedeći radni dan, i za neoporezive isplate dividendi

2. Z adnji dan u mjesecu

ili sljedeći dan, primici u naravi po osnovi nesamostalnog rada i drugog dohotka, mirovine od HZMO, drugi dohodak sezoncima u poljoprivredi 3. D o 15. za protekli mjesec – zbirno po osiguraniku i istoj osnovi – bilo koji dan od dana isplate, a najkasnije do 15. za protekli mjesec, za neoporezive primitke, za radnike koji koriste prava iz osiguranja 4. U roku od osam dana, izravno iz

inozemstva, zaposleni u diplomatskim i konzularnim predstavništvima, međunarodnim organizacijama ili predstavništvu, ili organizaciji koja u RH ima diplomatski imunitet 5. Zbirno godišnje izvješće za sve isplate tijekom godine – na zahtjev Porezne uprave, kamate od banaka i sl. i po vrijednosnim papirima, od osiguranja stvari, odgovornosti, života i imovine.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3807/3808, 16./23. prosinca 2013.

( oko 52,2 mlrd kn

Privatizacija najvećeg hrvatskog osiguravatelja

Adris preuzima Croatia osiguranje

trebao bi uložiti privatni sektor u 2014.

Sjednica hrvatske vlade

Plan investicija težak 73,1 milijardu kuna Želimo bitno ojačati i ukupne investicijske aktivnosti, kako u javnom tako i u privatnom sektoru. To je ključni preduvjet gospodarskog oporavka i rasta, istaknuo je potpredsjednik Vlade Branko Grčić Igor Vukić vukic@privredni.hr

idućoj godini u Hrvatskoj bi trebale biti realizirane investicije vrijedne 73,1 milijardu kuna. Prema najavi potpredsjednika Vlade Branka Grčića, veliki oslonac tog investicijskog plana bit će državni proračun. Izravno iz proračuna u razne projekte uložit će se 7,2 milijarde kuna, što je povećanje od čak 40 posto u odnosu na 2013. godinu. Investicije javnih poduzeća trebale bi iznositi 13,7 milijardi kuna. Privatni sektor bi prema Grčićevu očekivanju, iduće godine trebao uložiti oko 52,2 milijarde kuna. Stiže novac iz EU fondova “Strateški cilj Vlade i dalje ostaje fiskalna konsolidacija i strukturne reforme, ali želimo bitno ojačati i ukupne investicijske aktivnosti, kako u javnom tako i u privatnom sektoru. To je ključni preduvjet gospodarskog oporavka i rasta”, istaknuo je Grčić. U idućoj godini trebao bi se osjetiti i efekt priljeva europskih fondova. “U travnju bi u provedbi trebali biti projekti vrijedni 700 milijuna eura sufinancirani iz europskih izvora”, ističe potpredsjednik Vlade. Najveća ulaganja iz javnih izvora očekuju se u prometnom sektoru. Za novu željezničku infrastrukturu namijenjeno

Rovinjski Adris u svoje će poslovno carstvo uvrstiti i dionice Croatia osiguranja. S ponuđenih 970,45 eura po dionici za 39,6 posto dioničkog udjela, Adris je nadmašio ponudu poljske osiguravateljske kompanije PZU koja je htjela platiti 800 eura po dionici. “Po svim natječajnim elementima Adrisova ponuda je bolja”, rekao je ministar financija Slavko Linić obrazlažući odluku na sjednici Vlade. Za dionice će Adris državi platiti ukupno 119 milijuna eura, a s još 110 milijuna eura će dokapitalizirati CO i omogućiti snažniji iskorak na tržišta osiguranja u Jugoistočnoj Europi. PZU je i kod dokapitalizacije bio slabiji, ponudivši 51 milijun eura. Adris je u drugom krugu ponudio 23 posto veću ponudu nego u prvom. Konačna ponuda

pokazuje da Croatia osiguranje vrijedi na tržištu oko 307 milijuna eura. “Procjenjivalo se da Croatia osiguranje vrijedi oko 180 do 200 milijuna eura, tako da se vidi da smo dobili zaista dobru ponudu”, naglasio je Linić. Država će zadržati 28,6 posto dionica Croatia osiguranja u svojem vlasništvu da može nadzirati i suodlučivati u strateškim odlukama. Prema natječajnim uvjetima, Croatia osiguranje mora zadržati ime i sjedište, a dionice moraju barem dvije godine ostati u kotaciji Zagrebačke burze. Adris je predložio da to bude najmanje 10 godina. (I.V.)

Novi kredit nacionalnom avioprijevozniku je 2,6 milijardi kuna. Uz ostalo, obnavljat će se željezničke pruge i pripadajuća oprema na pruzi Zagreb-Sisak-Novska (550 milijuna kuna), ZagrebSavski Marof (380 milijuna kuna), dionice na pruzi Zagreb-Rijeka (380 mili-

kojima će se također koristiti znatna sredstva europskih fondova, vrijedni su 1,5 milijardi kuna. Oko pola milijarde kuna utrošit će se na izgradnju centara za gospodarenje otpadom. Energetski projekti vrijedni su ukupno 2,9 milijardi kuna.

Država će se postupno povlačiti iz vlasništva i upravljanja pojedinim kompanijama

Rast investicija privatnog sektora Vlada očekuje i rast investicija privatnog sektora. Grčić je izvijestio o mjerama koje je poduzela Agencija za investicije u poticanju privatnih projekata. Prati se 86 investicija, u različitim stupnjevima pripreme, vrijednih ukupno sedam milijardi eura. Među ostalim, na popisu su investicije tvrtki kao što su Aluflex, JGL, Paul Green, ABS Sisak, Liburnija Rivijera, AD Plastik, Westgate Split, Belupo, Pliva, Olympia Vodice, Sardina, Atlantic i Golf park

juna kuna) te pravac Dugo Selo-Križevci (190 milijuna kuna). Nabavit će se i nove lokomotive za 500 milijuna kuna u poduzeću HŽ putnički prijevoz. Hrvatske ceste potrošit će na ulaganja oko 2,4 milijarde kuna, a Hrvatske autoceste 1,2 milijarde kuna. Projekti vodoopskrbe i odvodnje, u

Dubrovnik. Neki od njih već su ove godine pokrenuli nove poslove, drugi će to učiniti početkom 2014. Grčić očekuje da će se tu otvoriti najmanje 3000 radnih mjesta. Državna ulaganja usmjerena su uglavnom u infrastrukturne projekte, a država će se postupno povlačiti iz vlasništva i upravljanja pojedinim kompanijama, najavljeno je u Vladi. U pripremi je prodaja udjela u Narodnim novinama te hotela kojima upravlja Club Adriatic. Centar za restrukturiranje i prodaju priprema prodaju državnih udjela u još tridesetak manjih ili većih tvrtki. Investicijski ciklus podupirat će se i jamstvenim programima HAMAG Investa. Prema Grčićevim podacima, ove godine izdano je gotovo četiri puta više jamstava, kojima su ostvarene investicije veće od 1,3 milijarde kuna.

Croatia Airlines otpušta i zapošljava

Iz Croatia Airlinesa otići će dio radnika zbog restrukturiranja, ali će se zaposliti i 44 nova radnika na novim poslovima održavanja zrakoplova, najavio je ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić. Vlada je tom javnom poduzeću odobrila i novi kredit od 10 milijuna kuna namijenjen financiranju troškova restrukturiranja. Uz ostalo, iz tog će se kredita isplaćivati otpremnine otpuštenim i

umirovljenim radnicima. Croatia Airlines će za povrat kredita jamčiti mjenicama i založnim pravom na dva svoja zrakoplova. Prema ministrovim riječima, to pokazuje da će se poslovanje aviokompanije popraviti i da ona vjeruje da će vlastitim sredstvima moći vratiti posuđeni novac. Kredit je podignut na tri godine, s kamatom od 7,5 posto. Vlada je odlučila i da će jamstva koja je ranije dala poduzećima Croatia Airlines i HŽ Infrastruktura pretvoriti u udjel u kapitalu tih poduzeća. Temeljni kapital avioprijevoznika bit će tako povećan na 277,8 milijuna kuna, a željezničke kompanije na 847 milijuna kuna. (I.V.)

10 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3807/3808, 16./23. prosinca 2013.

( 21.483

broj radnih mjesta u tvrtkama koje su prošle nagodbu

( više od 50 mlrd kn

prijavljeno potraživanja u predstečajnim nagodbama

Predstečajne nagodbe: potrebne, ali ne ovako

Svaka sedma tvrtka iz na Bez pomoći banaka iz nagodbe se upada u novi ciklus neplaćanja i pokreće lančana reakcija. Posebno je to izraženo u gra Drago Živković zivkovic@privredni.hr

redstečajne nagodbe su potrebne hrvatskom gospodarstvu, ali zakon kojim su prije više od godinu dana pokrenute u praksi je donio niz nejasnoća i problema, zaključeno je na okruglom stolu magazina Banka, koji je svojim sadržajem opravdao naslov Od velikih očekivanja do velikih razočaranja. Ukupna vrijednost prijavljenih potraživanja u predstečajnim nagodbama premašila je 50 milijardi kuna, broj predmeta već je debelo preko 5000, a sklopljenih nagodbi gotovo 10 puta manje. U posljednje vrijeme, prema podacima koje je iznijela Suzana Košćak, struč-

Otpisi potraživanja države mogli bi postati predmet sudskih tužbi na suradnica magazina Banka, dnevno se podnosi desetak novih prijedloga za predstečajne nagodbe, iako ih je više od 3000 već odbijeno. Nakon 14 mjeseci provedbe zakona, likvidnost sustava nije povećana, tvrdi Suzana Košćak, a otpisi potraživanja države u predstečajnim nagodbama tek bi mogli postati predmet sudskih tužbi. Naime, selektivni otpisi mogli bi se prema propisima EU-a čak smatrati državnim potporama, pa bi poduzetnici koji su uredno plaćali svoje obveze mogli tužiti državu zbog pogodovanja jednima na štetu drugih. Upit-

no je i koliko će sklapanje predstečajne nagodbe dugoročno pomoći tvrtkama, s obzirom na to da će ih nakon toga banke i dalje smatrati visokorizičnima, što će im otežati financiranje. Nepoznavanje zakona Da se to već događa, potvrđuju i podaci koje je iznio Dragutin Kovačić iz Fine: od 518 tvrtki koje su do 3. prosinca sklopile nagodbe, njih 78, ili svaka sedma, već se našlo u novoj blokadi, što znači da su stvorile nove dugove prema novim vjerovnicima. Ipak, Kovačić ističe da je ukupna insolventnost smanjena od kraja 2012. za 8,5 milijardi kuna, sa 42,6 na 34,1 milijardu kuna. Veliki broj odbijenih prijava Kovačić tumači željom poduzetnika da što jeftinije prođu u stečaju, što im predstečajne nagodbe omogućuju, pa ulaze u postupak posve svjesni da će biti odbijeni. Računica Fine kaže da su predstečajnim nagodbama dosad spašena 21.483 radna mjesta, ali upitno je koliko je to trajno, s obzirom na probleme u koje spašene tvrtke vrlo brzo ponovno zapadaju. Za Finu su, prema Kovačiću, najveći problemi u provedbi nepoznavanje zakona, zbog čega mnogi poduzetnici još uvijek ne znaju da pismena u postupku ne dobivaju poštom, nego se ona objavljuju na web stranicama. Također, iako zakon to predviđa, Ministarstvo financija još uvijek nije pokrenulo nijedan prekršajni postupak protiv poduzetnika koji ignoriraju obvezu pokre-

tanja predstečajne nagodbe, pa nije izrečena još nijedna kazna. Lančana reakcija Banke su zbog predstečajnih nagodbi i regulative Hrvatske narodne banke morale znatno povećati rezervacije, a uz to su i izgubile redovne prihode od tvrtki koje su u postupku, požalio se član Uprave Hypo banke Brane Golubić. Ako su potraživanja klijenta u rezervaciji, on nakon predstečajne nagodbe mora barem šest mjeseci redovito plaćati svoje obveze da bi ga se smatralo pogodnim za daljnje financiranje. To je razdoblje teško premosti-

ti, pa se bez pomoći banaka upada u novi ciklus neplaćanja i pokreće lančana reakcija novih predstečajnih nagodbi. Posebno je to izraženo u graditeljstvu, gdje ima tvrtki kojima je čak 80 posto poslovnih partnera u predstečajnoj nagodbi, pa im je gotovo nemoguće izbjeći istu sudbinu. Zaštita od lančane reakcije moglo bi biti osiguranje potraživanja kod osiguravateljskih kuća u inozemstvu, što radi AWT International, čiji direktor Miho Glavić kaže da su uspjeli naplatiti 80 posto potraživanja iz predstečajnih nagodbi. Nagodbe su potrebne, dodaje, ali

zakon bi trebao biti dugačiji. Blagi kaos Na primjedbu iz Fine da poduzetnici ne razumiju zakon, Glavić uzvraća da ge je teško razumjeti, s obzirom na to da se već četiri puta mijenjao. Veliki problem vidi u zakonskom rješenju po kojem dužnici sami prijavljuju potraživanja, a još veći u planovima restrukturiranja, jer ih izrađuje sam dužnik i često sadrže neuvjerljive stope planiranog rasta prodaje, pa vjerovnici teško mogu povjerovati da će se plan ostvariti. “Ako je netko u blokadi godinu dana, za njega više

nema mjesta, jer tržište se brzo pokrije. Nerealno je očekivati da će se oni koji sklope predstečajnu nagodbu moći vratiti na stare pozicije, a još je manje vjerojatno da će moći s istim povjerenjem nastaviti surađivati s istim partnerima”, smatra Glavić.

Ako je netko u blokadi godinu dana, za njega više nema mjesta, smatra Miho Glavić Na probleme koje bi mogle izazvati ovako zamišljene predstečajne nagodbe suci su upozora-

www.privredni.hr Broj 3807/3808, 16./23. prosinca 2013.

( sa 42,6 na 34,1 mrd kn smanjenje ukupne insolventosti od kraja 2012.

godbe u novu blokadu diteljstvu, gdje ima tvrtki kojima je čak 80 posto poslovnih partnera u predstečajnoj nagodbi Pregled zbirnih podataka iz sustava predstečajnih nagodbi za razdoblje od 1.10.2012. do 16.12.2013. godine Zbirni pregled predmeta prema iznosu prijavljenih obveza Predmeti prema iznosu prijavljenih obveza

Iznos prijavljenih obveza

Broj zaposlenih

Broj predmeta

Postotak od ukupno prijavljenih obveza

Postotak od ukupnog broja predmeta

Prijavljene obveze manje od 10.000.000 kn

4.729.426.251,69

13.596

5.112

9,25%

89,56%

Prijavljene obveze veće od 10.000.000 kn

46.389.285.655,39

30.457

596

90,75%

10,44%

UKUPNO

51.118.711.907,08

44.053

5.708

100,00%

Broj predmeta

Postotak od ukupno prijavljenih obveza

Postotak od ukupnog broja predmeta

Zbirni pregled predmeta za koje je prihvaćen plan financijskog restrukturiranja ili sklopljena nagodba Iznos prijavljenih obveza

Broj zaposlenih

Prihvaćen plan

13.947.306.740,77

11.524

747

27,28%

13,09%

Sklopljena nagodba

9.096.185.549,47

10.274

551

17,79%

9,65%

23.043.492.290,24

21.798

1.298

45,07%

22,74%

Status predmeta

UKUPNO

Zbirni pregled riješenih predmeta i predmeta u radu s postotnim udjelima Status predmeta Riješeno

Iznos prijavljenih obveza

Broj zaposlenih

Broj predmeta

Postotak prijavljenih obveza

Postotak broja predmeta

35.280.814.484,42

30.083

4.698

69,02%

82,31%

U radu

15.837.897.422,66

13.970

1.010

30,98%

17,69%

UKUPNO

51.118.711.907,08

44.053

5.708

100,00%

Iznos prijavljenih obveza

Broj zaposlenih

Broj predmeta

12.664.848.685,23 11.040.117.395,49 7.505.342.121,16 5.585.411.145,34 5.477.800.455,32 2.876.198.250,04 1.609.288.081,34 1.029.311.144,46 861.873.435,49 776.289.054,87 560.858.963,50 460.014.001,37

8.965 17.145 4.672 1.766 3.356 1.370 118 1.198 1.947 288 1.403 278

985 863 1.358 458 679 141 117 187 331 56 132 30

369.775.613,95

654

88.497.117,20 86.482.538,23 64.924.062,50 25.174.903,17 23.054.036,23 13.360.902,19 90.000,00 51.118.711.907,08

429 8 117 136 143 60 0 44.053

213 17 5 22 29 58 1 5.708

Zbirni pregled broja predmeta prema području djelatnosti Područje djelatnosti

vali još prije donošenja zakona, podsjeća Nevenka Marković, sutkinja Trgovačkog suda u Zagrebu. Bolji od ovoga, prema njezinu mišljenju, bio je i sličan zakon koji je bio donesen 1929. godine u Kraljevini Jugoslaviji. U sadašnjem postupku nitko zapravo ne zna koliko stvarno iznose potraživanja, jer ih dužnik može izmišljati bez ikakvih kontrola ili sankcija, a potraživanja koja nije naveo vjerovnici moraju sami prijaviti. Zaključna je ocjena sutkinje Marković da je ovakav zakon o predstečajnim nagodbama proizveo blagi kaos.

GRAĐEVINARSTVO PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE POSLOVANJE NEKRETNINAMA POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI RUDARSTVO I VAĐENJE OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE OKOLIŠA OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI OBRAZOVANJE NEPOZNATA DJELATNOST JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE UKUPNO Izvor: FINA – informacijski sustav predstečajnih nagodbi

12 AKTUALNO

( 450 mil €

Privredni vjesnik Broj 3807/3808, 16./23. prosinca 2013.

godišnja proizvodnja pekarstva i slastičarstva

( između 1400 i 1500

poslovnih subjekata bavi se pekarstvom i slastičarstvom

Proizvodnja pekarskih i slastičarskih proizvoda

Od onoga što požanjemo, pola bacimo Oko 100 tona kruha dnevno se baci! Iako država pekarima priznaje samo sedam posto neoporezivog povrata kruha, stvarni povrat je često i 25-30 posto. Godišnji gubitak pekara na povratu je oko 400 milijuna kuna, što je polovina vrijednosti ukupnog otkupa žitarica Drago Živković zivkovic@privredni.hr

ako država pekarima priznaje samo sedam posto neoporezivog povrata kruha, stvarni povrat je često i 25-30 posto. Godišnji gubitak pekara na povratu je oko 400 milijuna kuna, što je polovina vrijednosti ukupnog otkupa žitarica. Iako ga mnogi nutricionisti danas ne stavljaju među zdravstveno najpoželjniju hranu, kruh je još uvijek svagdašnja namirnica za veliku većinu ljudi. U Europskoj uniji prosječna potrošnja kruha je oko 60 kilograma po glavi stanovnika, a u Hrvatskoj, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 68,5 kilograma, što daje godišnju proizvodnju od oko 300.000 tona. Vrijednost te proizvodnje procjenjuje se na oko 450 milijuna eura godišnje, što pekarstvo i slastičarstvo svrstava među velike gospodarske grane. Ipak, dosad se poslovne subjekte iz te grane nije puno čulo u javnosti, ponajprije zbog njihove brojnosti i razjedinjenosti. To bi se trebalo promijeniti n akon

osnivanja Hrvatske udruge proizvođača pekarskih i slastičarskih proizvoda, koja okuplja dvadesetak uglavnom velikih proizvođača. Iako se to ne čini velikim brojem, težinu udruzi daje činjenica da su među članicama dvije od tri najveće pekarske industrije u Zagrebu - Klara i Pan Pek, dvije najveće u Istri - Radnik Opatija i Puljanka, potom Pekara Babić iz Zadra i Pogača iz Dubrovnika te Čakovečki mlinovi, čiji je suvlasnik i predsjednik Uprave Stjepan Varga izabran za predsjednika Udruge. Pritisci na cijenu Spojili su ih problemi komunikacije, kaže Vladimir Bulić, predsjednik Uprave Tim Zipa, proizvođača opreme za pekarstvo. Iako nitko ne zna koliko se točno poslovnih subjekata bavi pekarstvom i slastičarstvom, Bulić procjenjuje da ih je između 1400 i 1500 te da u njima radi oko 30.000 zaposlenih. Više je proble-

ma koji muče pekare i slastičare, a neki od njih pogoršali su se nakon ulaska Hrvatske u EU. Prvi je razlika u cijeni kruha, koji je u Hrvatskoj gotovo 50 posto jeftiniji nego u Austriji, Njemačkoj ili Sloveniji. S tako niskom cijenom naši pekari ne uspijevaju ostvariti prihode koji im omogućuju investicije, što ih čini preslabima za otpor nadolazećoj europskoj konkurenciji. Pritisci na cijenu kruha nisu samo tržišni, nego i politički i medijski. “Kad god su izbori, svatko si dopušta reći da kruh ne smije poskupjeti, iako poslujemo u slobodnoj tržišnoj utakmici. Ako hoćete jesti dobar kruh, morate ga i platiti”, poručuje Bulić. Kad poskupe energija, rad ili transport, pekarima se prigovara što podižu cijenu kruha, a kad se uvede PDV na kruh,

opet se od pekara očekuje da progutaju taj trošak, iako im je prosječna stopa profitabilnosti samo 1,2 posto, a 60 posto ih je u gubitku, kaže Bulić. Muka s deklaracijama Drugi je veliki problem pekarstva kronični manjak stručne radne snage, jer školu za pekara i slastičara

kara i slastičara inspekcija. Nije rijetkost da inspektori zbog razmjerno malih prekršaja zatvaraju pekaru na 30 dana. Nije isto, upozorava Varga, zatvoriti pekaru i zatvoriti, na primjer, ciglanu, koja može mjesec dana izdržati da svoj proizvod ne daje na tržište. Česte su kazne i zbog nepotpune deklaracije proizvoda, jer

Prosječna stopa profitabilnosti pekara je samo 1,2 posto uglavnom upisuju učenici koji se nisu uspjeli upisati ni u jednu drugu školu. Nije ni čudo, jer kako kaže Bulić, “tko je lud raditi 363 noći u godini?” Zato je u pekarstvu i najveća fluktuacija radne snage, pekari brzo i lako mijenjaju radnu sredinu, čim im netko ponudi barem 500 kuna veću plaću. Treći je veliki problem pe-

su kod nas zahtjevi za deklariranje previše detaljni, smatraju pekari. “U Austriji, Njemačkoj ili Švicarskoj jednostavno piše bijeli ili crni kruh, a kod nas deklaracija mora imati sedam redaka sa svim sastojcima u točnim postocima”, objašnjava Bulić, dok Varga vjeruje da se može naći kompromis s inspekcijom o minimalnom sadržaju deklaracije da bi potrošač bio obaviješten, a da pekarima to ne bude preopterećenje. Bogata smo zemlja Istovremeno, tvrdi Mile Turkalj, direktor Korduna Slunj, u slabije naseljenim područjima i dalje nije rijetkost prodaja kruha iz kamiona i kutija po selima, a česta je i praksa pečenja kruha po kućama. Turkalj se pita i zašto su još obvezni ručno evidentirati sve ulaze brašna odmah po zaprimanju u

tzv. KEUB knjigu, kad im je evidencija ulaza i izlaza robe već odavno elektronička. Tek je zadnjim izmjenama Pravilnika o proizvodnji brašna i pekarskih proizvoda uvedeno elektroničko vođenje KEUB-a, ali samo za tvrtke kojima je ukupni godišnji promet od proizvodnje pekarskih proizvoda iznad pet milijuna kuna. Ipak, najveći problem pekarstva i slastičarstva je povrat kruha. Država im, naime, priznaje samo sedam posto neoporezivog povrata, a sve preko toga smatra se prihodom na koji moraju platiti PDV i na kraju godine porez na dobit. Neprodani kruh, pa i njegovo zbrinjavanje, odgovornost je pekara, pa trgovci mogu bez ikakvog rizika zahtijevati da pekari cijeli dan isporučuju kruh i peciva. Tako je stvarni povrat kruha često i 25-30 posto. Iako dio vraćenog kruha završi kao stočna hrana, velike se količine bacaju kao komunalni otpad. Godišnji gubitak pekara na povratu iznosi i preko 50 milijuna eura, odnosno oko 400 milijuna kuna, što je preračunato oko 100 tona kruha dnevno ili više od 10 posto ukupne vrijednosti proizvodnje. Godišnji otkup žitarica je oko 800 milijuna kuna, pa ispada da na kraju bacamo pola vrijednosti žitarica koje požanjemo. “I tko onda može reći da Hrvatska nije bogata zemlja?”, pita se Stjepan Varga.

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3807/3808, 16./23. prosinca 2013.

( 22-25%

udjel cijene brašna u cijeni kruha

( 7%

neoporezivi povrat kruha

Stjepan Varga, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača pekarskih i slastičarskih proizvoda

Ne budemo li jedinstveni, osuđeni smo na polagano propadanje Mlinska branša već se prorijedila, pekarska se polako prorjeđuje. Strani igrači su došli da u dvije godine, da budem slikovit, potanjuraju što se da potanjurati odrekli čim smo potpisali da ulazimo u EU. Mislim da imamo maksimalno zaštićene radnike. Zakonodavac nam mora omogućiti da za povremene poslove i izvanredne situacije možemo na brzinu nekoga zaposliti i da ako se gospodarska situacija pogorša, možemo dio zaposlenih otpustiti da bismo spasili tvrtku. Zakonodavstvo mora biti elastično, a radnička prava time neće biti ugrožena, jer dobar radnik je dobrodošao svakom poslodavcu.

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

uvlasnik i dugogodišnji predsjednik Uprave Čakovečkih mlinova Stjepan Varga jedan je od vodećih mlinara i pekara na hrvatskom tržištu. S pozicije predsjednika novoosnovane udruge, Varga namjerava ojačati utjecaj branše na promjene koje su ih zadesile ili ih tek očekuju. Zašto ste krenuli u osnivanje ove udruge? - Zato što Europa u koju smo ušli funkcionira na takav način. Kad sam bio na skupštini Europskog udruženja mlinara, vidio sam da udruge poput naše vode politiku branše, nastojeći se lobiranjem iz-

Izloženi smo svim promjenama cijena, a onda nas napadaju da cijena kruha treba ići dolje boriti kod Europske komisije za što povoljnije propise koji se odnose na branšu. Tako funkcioniraju i pekarska i ostale udruge u Uniji. EU i inače funkcionira na lobiranju. Koliko ste jaki, toliko vrijedite, jer broj glasova ovisi o broju stanovnika zemlje. Ako se mali ne udruže, veliki ih uvijek nadjačaju. Razgovarali smo o tome s Poljacima, Česima, Slovencima, Mađarima, svi nam kažu da ćemo si pomoći onoliko koliko budemo aktivni.

Nitko nas neće gurati i voditi brigu o nama, to moramo sami. Članice nove udruge uglavnom su bile i članice Žitozajednice. Zašto Žitozajednica nije uspjela obraniti vaše interese u novim tržišnim uvjetima? - Zato što smo bili previše heterogeni. U Žitozajednici su bili i proi-

zvođači žitarica, mlinari, pekari i slastičari. U tržišnim uvjetima to su suprotstavljene strane. Proizvođači žele što višu cijenu svoje sirovine, mlinari traže nižu cijenu žitarica, pekari nižu cijenu brašna, a na kraju potrošači traže što nižu cijenu konačnog proizvoda, kruha, koji je još uvijek u našem društvu socijalna kategorija.

Kakvo je stanje na hrvatskom tržištu pekarskih i slastičarskih proizvoda nakon ulaska u EU? - Od 1. srpnja više ništa nije isto. Tržišni pritisak se povećava, sve je više kvadrata u vlasništvu velikih trgovačkih centara, od kojih su neki i multinacionalni europski igrači. Zabraniti uvoz više ne možemo, toga smo se

Prepolovit će nas Sada je u vašoj djelatnosti aktivno oko 1400 poslovnih subjekata. Koliko predviđate da će ih biti za dvije godine? - Mislim da će se taj broj prepoloviti. Prvo će država morati prikupiti sve poreze i doprinose, da bi popunila proračun. Tako će nestati samostalne trgovačke radnje kroz koje se odvijala siva ekonomija u proizvodnji kruha, peciva i slastica. Ostat će oni koji imaju brend, zaposlenike i stabilno poslovanje. Veliki će samo takve prihvaćati za partnere u poslu. Što može država učiniti da bi vam pomogla? Trebate li uopće pomoć države? - Ne. Samo neka ne smeta. Neka regulativa bude ispravna, točna, da je unutar okvira sve dozvoljeno, a izvan okvira sve kažnjivo.

Kakva je neposredna budućnost pekarsko-slastičarske djelatnosti? - Trgovački lanci su nas natjerali na velike rabate koji su možda uobičajeni na Zapadu, ali koji nama ovdje isprva nisu bili razumljivi. Cijena brašna je svega 22 do 25 posto prosječne cijene kruha. Najveći dio su rabati i cijena rada, slijedi povrat kruha, koji nam je propisan na samo sedam posto, te cijena kompenzacije, a energenti su na petom mjestu. Izloženi smo svim promjenama cijena, a onda nas razne udruge i političari napadaju da cijena kruha treba ići dolje. Još nismo ni upali u prave škare trgovačkih lanaca, a upast ćemo kad oni budu počeli otvarati vlastite pekare za profitabilni dio proizvodnje, a nama će ostaviti samo dnevnu proizvodnju s velikim povratom neprodanog kruha. Onda smo osuđeni na polagano propadanje, što prije desetak godina nit-

ko nije vjerovao da će se dogoditi. Mlinska branša već se prorijedila, pekarska se polako prorjeđuje, s nestajanjem sive zone u malim trgovačkim obrtima gdje se plaćalo i ispod i iznad stola, a kod velikih taj način rada ne prolazi. Strani igrači su došli da u dvije godine, da budem slikovit, potanjuraju što se da potanjurati. Tko ne bude dovoljno žilav, taj će otpasti. Ako si budemo sami podmetali nogu, neće nas puno ostati. Kako se obraniti od takve crne budućnosti? - Moramo biti jedinstveni kao branša. To ne znači da budemo kartel koji se dogovara oko cijena, jer je to najstrože zabranjeno. Ali to znači da moramo osigurati stručnu radnu snagu, a ne da dobivamo ljude koji nigdje ne mogu naći posao pa zalutaju u pekarstvo. To znači da uvažavamo poduzeća koja imaju strpljenja odgajati kadrove, a ne da si međusobno preotimamo kadrove. Mi smo na natjecanju Zlatne ruke imali dva pobjednika koji su odmah dobili ponude za prelazak u druga poduzeća. Na sreću, ti ljudi su procijenili da su Čakovečki mlinovi tvrtka koju se ne isplati napuštati za 500 ili 1000 kuna veću plaću. Moramo utjecati i na promjene u zakonodavstvu, jer ako mi to ne budemo odradili, odradit će neki službenik u ministarstvu, a mi ćemo za to doznati tek kad se počne primjenjivati.

14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3807/3808, 16./23. prosinca 2013.

Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Virovitica

Do tržišta razvojem, investicijama i konkurentnošću Naša županija je malena, ali ostvaruje značajne izvozne rezultate i suficit u vanjskotrgovinskom poslovanju, rekao je predsjednik HGK-ŽK-a Virovitica Goran Gazdek

a svečanoj sjednici Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Virovitica promovirana je publikacija Karakteristike gospodarstva Virovitičko-podravske županije u 2012. godini koju je izradio Odsjek za makroekonomske analize HGKŽupanijske komore Virovitica. “Analizom prezentiranih pokazatelja o gospodarstvu Virovitičko-podravske županije koncizno se daje analitički osvrt na gospodarska kretanja u Županiji čija je pozicija determinirana, ali ne i limitirana gabaritima i parametrima, participiranjem temeljnih veličina i pokazatelja, na razni Republike Hrvatske”, napisao je u uvodu urednik publikacije Milan Vanđura, direktor HGK-Županijske komore Virovitica. Uz njega publikaciju su pripremile više stručne suradnice Suzana Kolesarić, Andrea Poslek i Renata Vondra. Slično kao i u cijeloj Hrvatskoj “Mala i iznimno vrijedna ekipa Županijske komore Virovitica već 17 godina radi vrijednu publikaciju s podacima do kojih nije lagano doći. Prikupljeni podaci pokazuju stanje i tendenciju kreta-

( 500 mil kn manje u blokadi i oko 400 tvrtki manje u problemima

Osječko-baranjska županija

Jedan korak naprijed Povoljno je to što je zadržana dobra gospodarska struktura, što Cefte, dok i dalje zabrinjava stalni pad ukupnog prihoda i stalni Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

ao i većina hrvatskog, i gospodarstvo Osječko-baranjske županije već petu godinu posluje s ozbiljnim teškoćama. Naime, prema riječima Zorana Kovačevića, predsjednika Gospodarskog vijeća

nja gospodarstva te kapacitete i mogućnosti razvoja Virovitičko-podravske županije”, kazala je na promociji publikacije recenzentica Jasna Belošević Matić, direktorica Centra za makroekonomske analize HGK-a, naglasivši kako se iz podataka iščitava da se stanje u gospodarstvu Virovitičko-podravske županije ne razlikuje mnogo od stanja u cijeloj Hrvatskoj. Participacija Virovitičko-podravske županije u općim i temeljnim pokazateljima Republike Hrvatske kreće se na razini od oko tri posto, a jedino znatnije učešće su obradive površine sa 6,33 posto, dok udio poljoprivrednih površina iznosi 4,04 posto. U Virovitičko-podravskoj županiji u 2012. godini bila su aktivna 793 gospodarska subjekta što je u odnosu na godinu dana ranije manje za 49,

odnosno za 5,8 posto. Oni su ostvarili ukupan prihod od 4,360 milijardi kuna što je činilo 0,7 posto ukupnog prihoda u Hrvatskoj i Virovitičko-podravsku županiju svrstalo na 19. mjesto.

Po ukupnom prihodu Virovitičkopodravska županija je na 19. mjestu u Hrvatskoj “Kroz investicije, razvoj i konkurentnost trebamo tražiti svoj put ponovnog osvajanja hrvatskog tržišta, a onda izaći na svjetsku poslovnu scenu. Naša županija je malena, ali ostvaruje značajne izvozne rezultate i suficit u vanjskotrgovinskom poslovanju od 63,5 milijuna dolara”, rekao je predsjednik HGK-Županijske komore Virovitica Ivan Slamić.

Zlatne kune najuspješnijima Na svečanoj sjednici Gospodarskog vijeća HGK-a dodijeljena su priznanja – Zlatna kuna Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Virovitica, za najuspješnije tvrtke na području Virovitičko-podravske županije u 2012. godini. U kategoriji banaka Zlatnu kunu je dobila Slatinska banka iz Slatine, u kategoriji srednjih trgovačkih društava tvrtke Hrvatski duhani iz Virovitice i Radlovac iz Orahovice, u kategoriji malih trgovačkih društava dobitnici Zlatne kune su tvrtke Herbarium iz Pitomače i Jošavac iz Slatine. Zlatnu kunu za doprinos razvoju gospodarstva, u prigodi 100. obljetnice poslovanja dobio je TVIN iz Virovitice, a dobitnici Kristalne kune su Viro tvornica šećera iz Virovitice i Jan-spider iz Pitomače.

Prerađivačka industrija je i dalje vodeća sa 28 posto udjela HGK-Županijske komore Osijek, gotovo svi pokazatelji u prvih šest mjeseci ove godine, osim insolventnosti gdje se bilježe određena poboljšanja, su u padu. “Još prije nekoliko godina nismo bili zadovoljni ostvarenim ukupnim godišnjim priho-

dom od oko 24 milijarde kuna. To se smatralo lošim i stagnirajućim pokazateljem. No, kada bi ovu godinu završili s takvim rezultatom, to bi bio lijep uspjeh”, kazao je Kovačević na sjednici HGK-ŽKa Osijek. Zadržana povoljna gospodarska struktura Ono što je pozitivno jest činjenica da je zadržana gospodarska struktura Županije. Konkretno, prerađivačka industrija je i dalje vodeća sa 28 posto udjela, a slijede je poljoprivreda s oko 25 i trgovina s oko 20 posto udjela, dok su građevinarstvo i industrija građevinskih materijala na razini od oko 11 posto. Negativno je pak to što samo poljoprivreda ima rast ukupnog prihoda uz ostvarenu dobit, dok sve ostale grane prati pad prihoda i gubi-

tak u poslovanju. “Jedino bi prave državne investicije, i to one koje bi išle u već gotove projekte, mogle dati željeni efekt na kraći rok, a dio novca iz tih investicija sigurno bi se vratio i u državni proračun. To je jedini način da se nešto pokrene. Pri tome ne inzistiram na dodatnom državnom zaduživanju, ali

Vukovarsko-srijemska županija

Županjci kolo vode Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

nima koji rade ozbiljno i poslovanju pristupaju dugoročno ne smeta nikakva kriza ni recesija. Oni veliku većinu svojih proizvoda izvoze, uredno ih naplaćuju, zapošljavaju, tehnološki se moderniziraju, ulažu u daljnji razvoj i u tome ih čak ne ometaju ni stroge kvote Europske unije s kakvim se od 1. srpnja susrela županjska Sladorana, čulo se na prošlotjednoj svečanoj

sjednici Gospodarskog vijeća HGK-Županijske komore Vukovar na kojoj su uručena priznanja najuspješnijoj maloj, srednjoj i velikoj tvrtki iz Vukovarsko-srijemske županije za 2012. godinu. Prema zabilježenim poslovnim i financijskim rezultatima kroz čak 18 parametara prestižne titule najuspješnijih županijskih tvrtki dobile su županjska Sladorana, županjska tvornica kombajna Same Deutz Fahre, te Multinorm iz Cerne, nedaleko od Županje. Kako

je to netko na samoj sjednici primijetio – ove je godine zabilježena apsolutna dominacija tvrtki s područja Županje. Iznimke po uspjehu Upravo te tri tvrtke nevjerojatno odudaraju od ukupne gospodarske slike Vukovarsko-srijemske županije u kojoj je čak 22.000 nezaposlenih. Istodobno, udio ove županije u broju nezaposlenih u Hrvatskoj iznosi čak šest posto, a u zaposlenosti samo dva posto. “Nažalost, trendovi nisu

www.privredni.hr Broj 3807/3808, 16./23. prosinca 2013.

( oko 40.000

nezaposlenih u Osječko-baranjskoj županiji

( 0,9% pad

zagrebačkog gospodarstva u prvih 9 mjeseci 2013.

Komora Zagreb dodijelila plakete Zlatna kuna

– dva koraka natrag je smanjena insolventnost i amortiziran udar na izvoz u zemlje rast nezaposlenosti

i korištenje EU fondova je jedan od oblika državnih investicija. To je ono što može dati toliko željenu pozitivnu injekciju ovdašnjem gospodarstvu”, istaknuo je Kovačević. Pad izvoza, ali Cefta zadržana Vanjsko-trgovinski pokazatelji, barem na razi-

ni polugodišnjih rezultata, također ne zadovoljavaju. Najviše je podbacila proizvodnja papira i prehrambena industrija, te njihov pad izvoza dostiže vrijednost od oko 50 milijuna američkih dolara što je i uzrokovalo pad u deficitu platne bilance. “Utješno je da smo poslovanje s državama Cefte zadržali jer nije došlo do značajnijih oscilacija nakon našeg ulaska u Europsku uniju od 1. srpnja ove godine. Čak mogu istaknuti kako nam upravo poslovanje s Bosnom i Hercegovinom te Srbi-

jom održava pozitivan dio vanjskotrgovinske bilance”, naglasio je predsjednik HGK-ŽK-a Osijek. Također, kako se moglo čuti, dobra je vijest da je poboljšana insolventnost. To se tumači mjerama Vlade jer se za gotovo trećinu smanjio broj tvrtki u financijskoj blokadi. Stoga je danas oko 400 tvrtki manje u problemima s blizu 500 milijuna kuna manje u blokadi. Takvi pokazatelji ohrabruju jer ta silazna putanja se nastavlja, te se u tome očekuje još dobrih rezultata.

Prijeti nezaposlenost od 30 posto U proteklih pet godina na području Osječko-baranjske županije broj nezaposlenih povećan je za čak 15.000 ljudi. Trenutačno, do prve sezonske oscilacije broja nezaposlenih kada na proljeće kreću poslovi u turizmu i poljoprivredi, moguće je očekivati i oko 40.000 nezaposlenih. Time bi ova županija mogla ući u red onih koje bilježe stopu nezaposlenosti veću od 30 posto.

Svijetle iznimke u sivilu gospodarskog pada Najveće vrline nagrađenih su znanje, izvrsnost i etičke vrijednosti, a upravo to su vrijednosti čiji promicatelj može biti i Hrvatska gospodarska komora, istaknula je v.d. predsjednice HGK-a Sabina Škrtić Drago Živković zivkovic@privredni.hr

rvatska gospodarska komora-Komora Zagreb dodijelila je svoje tradicionalno priznanje Plakete Zlatna kuna najuspješnijim tvrtkama Grada Zagreba i Zagrebačke županije u 2013. godini. U kategoriji velikih trgovačkih društava najuspješniji je KončarEnergetski transformatori, zajednička tvrtka Končar elektroindustrije i Siemensa, koja gotovo 90 posto svog prihoda većeg od milijardu kuna ostvaruje u izvozu. Najbolja velika tvrtka Zagrebačke županije je PIK Vrbovec,

Dobra vijest je povećanje izvoza zagrebačkih tvrtki za 1,5 posto u prvih šest mjeseci 2013.

dobri. Bilježimo pad proizvodnje i prihoda, a dosta tvrtki je u predstečajnoj nagodbi tako da ne možemo doći ni do prave analize”, kazala je za Privredni vjesnik Vinka Ivanković, predsjednica HGK-ŽKa Vukovar. “No, unatoč tome, oni koji su dobri - dobri su kontinuirano, usprkos lošim trendovima u županijskom ili držav-

nom okruženju. Dakle, bez obzira je li to prerađivačko-prehrambena industrija kao što je županjska Sladorana, ili klasična industrija poput Same Deutz Fahre koji proizvodi kombajne, ili pak mala tvrtka iz Cerne koja proizvodi komponente za BMW ili Volkswagen – dakle oni i u tako teškim gospodarskim uvjetima ostvaruju

sjajne poslovne rezultate. Upravo su to primjeri koji bude nadu da se ipak može poslovati dobro. Jasno je da bez proizvodnje i izvoza, bez pravih kontinuiranih pristupa poslu, nema ni dobrih rezultata. Od danas do sutra se ništa dobro u ozbiljnom poslovanju ne može napraviti”, rekla je predsjednica HGK-ŽK-a Vukovar.

mesna industrija koja zapošljava više od 1600 radnika, ostvaruje prihod od oko dvije milijarde kuna i neto dobit od gotovo 100 milijuna. Plaketu Zlatna kuna za najbolju srednju tvrtku u Zagrebu dobio je Altpro, koji proizvodnjom opreme za željeznicu ostvaruje prihod veći od 40 milijuna, od čega više od 60 posto u inozemstvu, zapošljavajući preko 60 radnika. U Zagrebačkoj županiji najbolja srednja tvrtka je KFK Tehnika iz Rugvice koja

se bavi proizvodnjom metalnih konstrukcija, zapošljava 48 radnika i ostvaruje prihod od gotovo 200 milijuna kuna, uz dobit od 44 milijuna. Rast broja turista U kategoriji malih tvrtki u Zagrebu najboljom je proglašen Ekobit, informatička tvrtka koja kao jedan od prvih partnera Microsofta zapošljava 30 ljudi, s prihodom od 13,7 milijuna kuna u 2012. godini. Plaketu Zlatna kuna za Zagrebačku županiju dobila je tvrtka OMVINDOIL iz Gornjeg Stupnika, proizvođač cijevi i armatura za industrijska postrojenja, koji sa 58,3 milijuna kuna prihoda u 2012. zapošljava 33 radnika. Nagrađene tvrtke ipak su pozitivne iznimke u zagrebačkom gospodarstvu koje je, prema podacima predsjednika Komore Zagreb Zlatana

Fröhlicha, u prvih devet mjeseci zabilježilo pad BDP-a od 0,9 posto i porast nezaposlenosti za 17 posto u usporedbi s prosjekom zadnjih pet godina. Dobra vijest je povećanje izvoza zagrebačkih tvrtki za 1,5 posto u prvih šest mjeseci 2013., a još bolja snažan rast broja turista u prvih devet mjeseci za 14,7 posto, uz povećanje broja noćenja za 17 posto. Plakete Zlatna kuna uručila je v.d. predsjednice HGK-a Sabina Škrtić koja se, čestitajući dobitnicima, prisjetila izreke jednog od svojih mentora s početka karijere: “Neuspjeh vrišti, uspjeh šuti”. Najveće vrline nagrađenih su znanje, izvrsnost i etičke vrijednosti, a upravo to su vrijednosti čiji promicatelj može biti i Hrvatska gospodarska komora, istaknula je Sabina Škrtić.

16 PRIČA S RAZLOGOM *vijesti Zajam za HŽ HŽ Infrastruktura dobila je zajam vrijedan 40 milijuna eura od EBRD-a. Novac je namijenjen nabavi strojeva za održavanje kolosijeka i pruža podršku provedbi programa restrukturiranja. Kako kažu u Željeznicama, ovim zajmom, uz osigurano državno jamstvo, omogućava se daljnja implementacija programa restrukturiranja, modernizacije i ulaganja HŽ Infrastrukture koji je u tijeku. Blagi rast inflacije Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u studenome je zabilježeno blago jačanje inflacije. Godišnja je stopa mjerena indeksom potrošačkih cijena u studenom iznosila 0,4 posto (u listopadu 0,2 posto godišnje). U odnosu na listopad potrošačke su cijene bile niže za 0,1 posto. Rastu indeksa potrošačkih cijena na godišnjoj razini prvenstveno pridonosi rast cijena prehrambenih proizvoda, koji su ostvarili rast od 0,7 posto, a u strukturi potrošačkih cijena čine udio od 26,9 posto. Novi časopis Udruga.hr Hrvatsko tržište bogatije je za novi poslovni časopis - Udruga.hr. koji je prvenstveno namijenjen predsjednicima udruga i ostalim odgovornim osobama u udrugama. Izdavač je tvrtka Centar za management i savjetovanje, članica medijske grupe Business Media Group. Nakon nekoliko naših poslovnih medija od kojih neki redovno izlaze gotovo 12 godina, odlučili smo se na pokretanje još jednog. Smatramo kako na tržištu nedostaje kvalitetan časopis koji se bavi konkretnim izazovima bitnim isključivo predsjednicima udruga i ostalim odgovornim osobama u udrugama, istaknula je Sandra Mihelčić, predsjednica Uprave tvrtke izdavača.

Privredni vjesnik Broj 3807/3808, 16./23. prosinca 2013.

( na 33 tržišta ( 8% svjetskog tržišta prodaje se JGL-ov Aqua Maris

fizioloških otopina za nos drži taj hrvatski brend

“Naše more - izvor zdravlja u kontekstu globalnog onečišćenja”

More je izvor zdravlja I kad je riječ o moru i kad je riječ o zdravlju čovjeka, nesumnjivo je bolje djelovati preventivno. Nezagađeni Jadran još uvijek je strateški resurs Hrvatske, a stručni skup o Jadranu i organiziran je sa željom da se na očuvanju našega mora radi kontinuirano i proaktivno

ezagađeni Jadran strateški je resurs Hrvatske, zaključeno je na stručnom skupu koji je u Zagrebu 6. prosinca okupio brojne sudionike. Taj strateški resurs već je urodio tržišno prepoznatim proizvodima - i plodovima mora i plodovima otoka, kao što su vrhunska maslinova ulja, no na njemu se temelji i čitava obećavajuća niša zdravstvenog turizma. Na skupu nazvanom Naše more - izvor zdravlja u kontekstu globalnog onečišćenja o moru se govorilo upravo u kontekstu javnoga zdravlja. U svijetu danas sve više ljudi pati od bolesti uzrokovanih onečišćenjem zraka, kao što su bolesti dišnih puteva. A naša zemlja kao rijetko koja ima čisto more, čiji je učinak na organizam ljekovit i blagotvoran. O utjecaju mora i morskoga zraka na zdravlje govorili su još antički liječnici, pa je i Hipokrat zapisao da more zacjeljuje rane na rukama ribara. I slavni je Galen preporučivao starim Rimljanima “da udišu zrak u blizini morskih valova koji se lome o stijene”. Ljekovita svojstva mora danas su poznata i dokazana, i smatra se da more posjeduje 25 ljekovitih učinaka na ljudski organizam. Rehabilitacija uz more Dr. Silvije Šegulja iz Thalassotherapije Crikvenica na skupu je istaknuo kako je moderna medicina upravo boravljenje “uz stijene o koje se razbijaju valovi” svrstala u po-

dručje plućne rehabilitacije. Hrvatski Jadran ima mnoštvo lokacija koje svojim prstenom mikroklime te specifičnom vegetacijom djeluju ljekovi-

U moru su sadržani i svi kemijski elementi od kojih je građeno ljudsko tijelo to. Na takvim su mjestima i nicala lječilišta kao što su Specijalna bolnica Biokovka Makarska, Thalassotherapia Crikvenica, Opatija, Lječilište Veli lošinj, Rovinj, Biograd, Nin... I boravak u sterilnim prostorima pomaže pojavi alergija, pokazala je specijalistkinja alergologije Asja Stipić Marković predstavljajući rezultate višegodišnjih međunarodnih istraživanja. Broj oboljelih od alergija je na Jadranu, spomenula je,

daleko manji nego u drugim hrvatskim krajevima, primjerice Slavoniji. More je kompleksni medij koji u svakoj litri sadrži cjelovit periodni sustav, pa tako i sve kemijske elemente od kojih je građeno ljudsko tijelo, rekla je Anna Maria Donadić, direktorica Programa Aqua Maris riječke farmaceutske tvrtke JGL. Ispiranje nosa Aqua Marisom, koji sadrži sterilizirano jadransko more, idealna je preventiva jer uklanjanja štetne organizame iz nosa i dišnih putova. JGL je tim proizvodom osvojio 33 tržišta diljem svijeta, među njima i rusko. Direktorica Donadić predstavila je i podatke istraživanja koje je obuhvatilo 650 djece: djeca koja su koristila Aqua Maris značajno su manje obolijevala od alergija, viroza, gripa i ostalih bolesti dišnih putova u usporedbi s djecom koja ga nisu koristila. Aqua Ma-

ris kao originalni hrvatski brend drži osam posto svjetskog tržišta fizioloških otopina za nos, i najprodavaniji je proizvod s morskom vodom za nos. Stomilijunti Aqua Maris proizvod, najavila je, izaći će početkom 2014. iz pogona JGL-a. Bolje spriječiti nego liječiti Optimalna kiselost ljudske stanice jednaka je kiselosti mora (pH 7,2), naglasio je Davor Pavuna koji je ukazao na nove fizikalne spoznaje o molekuli vode i njenom regenerirajućem učinku. Naše more je živo, istaknula je Maja Novosel iz udruge Paks, i vrlo aktivno u čak 95 posto svog volumena. Edukacija djece i mladih ključna je u nastojanju da to more očuvamo čistim i živim. Edukativnu knjižicu i CD za djecu i profesore biologije koja je podijeljena u 1100 hrvatskih škola financijski joj je po-

mogla pripremiti upravo tvrtka JGL. U očuvanju mora valja zauzeti proaktivan pristup, zaključio je Vjeran Piršić iz Udruge Eko Kvarner koji je bio i voditelj skupa. Posebnu dimenziju procesu osvješćivanja u tom smislu, naglasio je, dala je pojava javnozdravstvenih službi razvijenih i financiranih novcem poreznih obveznika. Ljudsko zdravlje, zaključili su na ovom skupu stručnjaci i ekolozi, nije prihvatljiva kolateralna žrtva zagađenja, i to ne samo iz razumljivih etičkih, nego i zbog financijskih javnozdravstvenih razloga. I ovaj je skup organiziran s ciljem da se kao društvo ponašamo više proaktivno, a ne reaktivno - jer cijena onečišćenja bit će daleko skuplja od cijene preventivnog djelovanja. I kad je riječ o moru, i kad je riječ o zdravlju svakog pojedinog čovjeka. (D.A.)

enterprise europe

info

Broj 98, 16./23. prosinca 2013.

WE-EEN

Radionica mreže Demola U organizaciji Sveučilišta u Zagrebu i Poslovno-inovacijske agencije Republike Hrvatske BICRO održana je radionica na kojoj je predstavljena Demola mreža u sklopu projekta SEETechnology koji se financira iz programa South East Europe (SEE) transnacionalne suradnje. Demola nudi nove načine i praksu za suradnju studenata, sveučilišta i poslovnih partnera za tvrtke ili druge organizacije te početni pristup mladim i talentiranim studentima za sudjelovanje u projektima. U sklopu Demole sveučilišni studenti razvijaju proizvode i usluge zajedno s tvrtkama te na taj način pridonose rješavanju stvarnih problema. Za sveučilišta Demola nudi koristan projektni tok kao i način za izgradnju održivih poslovnih odnosa, gdje studenti u suradnji s tvrtkama razvijaju nove proizvode i usluge. U mrežu se mogu uključiti svi studenti koji su zainteresirani za izgradnju radnog iskustva i vještina. Demola projekte čine multidisciplinarni i međunarodni timovi s potrebnim stručnim znanjima. Ukoliko timovi ostvare projektne rezultate, oni su vlasnici rezultata koji se mogu i dalje razvijati, a projektni partneri ih mogu licencirati.

Projekt za zaštitu okoliša

U Osijeku je održana međunarodna konferencija na kojoj je promoviran projekt Čarobnjak iz okoliša Europske poduzetničke mreže i usluge zaštite okoliša za male i srednje poduzetnike Tera Tehnopolis i Unioncamere del Veneto-Eurosportello Veneto iz Italije organizirali su Međunarodnu konferenciju WE-EEN: Čarobnjak iz okoliša Europske poduzetničke mreže i usluge zaštite okoliša za male i srednje poduzetnike koja se održala u Osijeku. Na konferenciji se govorilo o prezentaciji projekta na međunarodnoj i nacionalnoj razini, energetskoj efikasnosti i auditu, aktivnostima malih i srednjih poduzetnika u sklopu projekta, EMAS sustavu gospodarenja otpadom, programima poticanja malog i srednjeg poduzetništva i projekata zaštite okoliša, a predstavljen je i projekt eko-dizajna IMAGEEN. Zaštita okoliša je područje posebnog interesa za Tera Tehnopolis. Ta članica Europske poduzetničke mreže trenutno administrira dva europska projekta zaštite okoliša. Projekt WE-EEN obuhvaća tri sektora: gospodarenje otpadom, površinsku obradu materijala te elektronski i elektronički otpad. Ovim projektima se želi smanjiti utjecaj na okoliš, dati podrška malim i srednjim poduzetnicima u pretvaranju izazova u eko-

nomske prilike, te osigurati da pružatelji ekoloških usluga povećaju podršku poduzetnicima kroz Europsku poduzetničku mrežu. Prednosti koje pruža projekt WE-EEN za male i srednje poduzetnike su povećanje znanja o europskoj i nacionalnoj ekološkoj legislativi, pristup okolišnim uslugama, kontakt s pružateljima usluga i poboljšane okolišne performanse. Davatelji okolišnih usluga kroz ovaj projekt osiguravaju edukaciju unutar projekata, kontakte s poduzećima korisnicima usluga, umrežavanje

na europskoj i nacionalnoj razini, te dobivanje novih kompetencija. Članovi Europske poduzetničke mreže kroz ovaj projekt dobivaju pristup svim dokumentima/analizama/bazama podataka unutar projekta, a dobivaju i mogućnosti zajedničke edukacije i razvijanja metodologija, kao i suradnju u pružanju usluga. Ostali partneri na projektu su gospodarske komore iz Njemačke, Rumunjske, Grčke, Bugarske, Slovenije i Crne Gore, kao i Fondacija MIR iz Makedonije i Institut Mihajla Pupina iz Srbije.

enterprise europe Erasmus

Osigurano novih 60.000 eura Centar za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj HGK-a osigurao je poduzetnicima početnicima sredstva iz projekta Erasmus za stjecanje potrebnih znanja i vještina za konkurentnost na međunarodnom tržištu Hrvatska gospodarska komora se u srpnju ove godine prijavila za novi krug natječaja s partnerima Columbus 6, i početkom prosinca je prihvaćena aplikacija u kojoj su za provedbu odobrena znatno veća sredstva nego 2013. godine.

ta 22.000 eura te je organiziran odlazak šest hrvatskih poduzetnika početnika u zemlje Europske unije kako bi stekli znanja i iskustva pomoću kojih će u budućnosti uspješno upravljati vlastitim po-

Erasmus je prekogranični program razmjene koji pruža novim ili potencijalnim poduzetnicima priliku da usavrše svoja znanja za vlastito poslovanje kod iskusnijih poduzetnika u zemljama EU-a u razdoblju od 1-6 mjeseci, a u kojem su im pokriveni troškovi boravka u inozemstvu

U idućoj godini na raspolaganju će biti 60.000 eura za projektne aktivnosti programa koje su usmjerene na poticanje mobilnosti mladih poduzetnika te suradnju malih i srednjih europskih poduzetnika. Na ovaj način Hrvatska gospodarska komora omogućava poduzetnicima početnicima stjecanje potrebnih znanja, vještina i iskustava kojima će u budućnosti uspješnije konkurirati na međunarodnom tržištu, a iskusnim poduzetnicima pružiti mogućnost internacionalizacije vlastitog poslovanja, ističe direktorica Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj Hrvatske gospodarske komore Tajana Kesić Šapić. Hrvatska gospodarska komora se s međunarodnim partnerima početkom 2013. uključila u projekt Erasmus za poduzetnike početnike koji je namijenjen novim/mladim poduzetnicima i onima koji to žele postati. Erasmus je zapravo prekogranični program razmjene koji

pruža novim ili potencijalnim poduzetnicima priliku da usavrše svoja znanja za vlastito poslovanje kod iskusnijih poduzetnika u zemljama EU-a u razdoblju od jednog do šest mjeseci, a u kojem su im pokriveni troškovi boravka u inozemstvu. Mladi poduzetnik ima priliku razviti svoje vještine i skupiti dovoljno iskustva kako bi počeo voditi vlastiti posao, a što mu omogućuje iskusniji poduzetnik koji

pak dobiva priliku za pronalazak novih partnera i otkrivanje novih tržišta. U programu Erasmus za poduzetnike početnike HGK ima ulogu posredničke organizacije (Intermediary organisations) odnosno organizacije koju je odabrala Europska komisija, nadležna za potporu i provođenje programa. U 2013. godini HGK-u je odobreno za provedbu projek-

duzećem te konkurirati na globalnom tržištu. Poduzetnicima početnicima je organizirana razmjena u sljedećim zemljama EU-a: Austrija, Nizozemska, Španjolska, Mađarska i Slovačka. Organizirane su i dvije razmjene u sklopu kojih su mladi poduzetnici početnici iz Europske unije, točnije Španjolske i Slovenije, došli u Hrvatsku kako bi s hrvatskim iskusnim poduzetnicima surađivali te na taj način stekli potrebna predznanja da u budućnosti budu što uspješniji poduzetnici.

Izazov za web poduzetnike Otvoren je novi natječaj pod nazivom Izazov za web poduzetnike. Cilj natječaja je stvoriti okruženje u Europi koje potiče poslovanje web poduzetnika. U fokusu su poduzetnici koji koriste web i mobilne tehnologije kao glavne komponente u svojoj inovativnosti s pozitivnim učincima preko kontinuuma aktera u poduzetništvu. Proračun projekta bit će usmjeren na projekte za ubrzavanje poduzetništva u Europi pomoću novih prekograničnih usluga koje je razvilo nekoliko lokal-

nih web sustava poduzetništva i čvorišta koji rade zajedno.

Proračun za ovaj natječaj iznosi 10 milijuna eura.

Financirat će se koordinacijske aktivnosti za jačanje okoliša za web poduzetništvo u Europi kojima se stvaraju sinergijski učinci u interesu zajednice.

Ključne aktivnosti: • ubrzavanje web poduzetništva u Europi - online platforme s novim uslugama • koordinacijske aktivnosti u području web poduzetništva. Rok za prijavu je 23. travnja 2014. godine. Izvor: http://ec.europa.eu/enterprise/ newsroom/cf/itemdetail.cfm?item_id= 7079&lang=en&title=WP2014-15-Web -Entrepreneurs-Challenge.

Očekivani učinak projekta je podržavanje pojave dinamičkih europskih ekosustava za web poduzetnike, tako da pridonose oblikovanju budućih politika koje su usmjerene na web poduzetništvo, a posebice za provedbu startup Europe EU inicijative.

www.een.hr

16./23. prosinca 2013.

2 3

Europska budućnost hrvatskog poljoprivrednika

Hrvatska informativna kampanja proglašena drugom najboljom u EU-u Informativnu kampanju Agencije za plaćanja u poljoprivredi Europska komisija je proglasila drugom najboljom u kategoriji komuniciranja s javnošću između 118 prijavljenih kampanja ove vrste iz zemalja članica EU-a Europska budućnost hrvatskog poljoprivrednika naziv je informativne kampanje kojom su se hrvatski poljoprivrednici upoznali s pravima i obvezama kod korištenja različitih fondova zajedničke poljoprivredne politike EU-a koja obuhvaća 40 posto ukupnog godišnjeg proračuna Europske unije, a provela ju je tijekom 2012. i početkom 2013. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

vrednoj politici prihvaćanjem zajedničke europske poljoprivredne politike. Kampanja je provedena kroz reklame u me-

Ovu informativnu kampanju odabrala je Europska komisija kao drugu najbolju u kategoriji komuniciranja s javnošću između 118 prijavljenih kampanja ove vrste iz zemalja članica EU-a. Nagradu je na finalu natjecanja prezentirala i primila glasnogovornica Agencije Leticija Hrenković. Kampanja je pokrenuta kako bi se smanjila zabrinutost hrvatskih farmera zbog reformi potpora za njihov rad prilikom ulaska Hrvatske u Europsku uniju i dobio pozitivan pogled na promjene u poljopri-

dijima, materijale, konferencije, posebna izdanja, odnose s medijima i pripremu informacijskog internetskog portala.

Kampanja je pokrenuta kako bi se smanjila zabrinutost hrvatskih farmera zbog reformi potpora za njihov rad prilikom ulaska Hrvatske u Europsku uniju

U obrazloženju žirija za ovu nagradu rečeno je kako je riječ o “izvrsnoj kampanji iz Hrvatske, i to u kratkom roku nakon njena ulaska u Europsku uniju. Kampanja je pomogla da se smanji zabrinutost farmera prema zajedničkoj poljoprivrednoj politici s kojom se Hrvatska tek treba upoznati”.

Trgovinsko i investicijsko partnerstvo EU-a i SAD-a

S Amerikancima jasno i čisto

Europske trgovinske i gospodarske komore traže ugovor o trgovini između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država koji ide u korist malih i srednjih poduzeća koja su temelj tih dviju velikih ekonomija Udruženje europskih gospodarskih i trgovinskih komora Eurochambres traži duboko i jasno partnerstvo u trgovini i investiranju sa Sjedinjenim Američkim Državama. Dogovor koji će se postići mora imati jasan cilj da ojača međunarodna trgovinska pravila, priopćeno je iz Eurochambresa. Mala i srednja poduzeća su temelj transatlantske ekonomije i Trgovinsko i investicijsko partnerstvo (Trade and Investment Partnership - TTIP) mora postaviti globalne standarde na razini 21. stoljeća i ići u korist malih i srednjih poduzeća. Zbog toga ono mora pojasniti i smanjiti administrativne poteškoće vezane uz carinske procedure, harmonizirati standar-

de, dogovoriti međusobno priznavanje certifikata, krenuti ka olakšavanju mobilnosti ljudi, te ponuditi prilagođenu pomoć za mala i srednja poduzeća u stvaranju regulatornog ujednačavanja koje mora biti prioritet ovog sporazuma.

U svjetlu ovoga TTIP mora otići puno dalje od tradicionalnog ugovora o slobodnoj trgovini. On, smatraju u komorama, mora ostvariti nulte tarife u svim sektorima nakon stupanja na snagu dogovora s minimalnim periodima tranzicije za osjetljive proizvode. Pravila porijekla moraju biti jednostavna i lako shvatljiva, usluge se moraju liberalizirati, olakšati mobilnost ljudi kroz uvođenje, širenje ili stvaranje novih kategorija viznog režima, posebice za radnike na privremenom i kratkotrajnom radu. Olakšati treba i tijek informacija o uvjetima i pravnoj zaštiti pojedinih proizvoda i osigurati jednostavno investiranje s jedne i druge strane Atlantika.

Isto treba vrijediti i za javne nabave s obje strane oceana na kojima jednak status moraju imati sva poduzeća. Potrebno je ojačati i vodoravnu suradnju u stvaranju uredbi i zakona kako bi se spriječila iznenađenja u poslovanju, osigurati visoka pravila ponašanja prema javnim poduzećima i energetici, te osigurati kompatibilnost u području intelektualnog vlasništva. Prema nezavisnim analizama, potpisivanje ovog ugovora bi moglo ojačati europsku ekonomiju za 120 milijardi eura godišnje, dati doprinos američkom gospodarstvu od oko 90 milijardi eura, a poslovanje ostatka svijeta ojačati za dodatnih 100 milijardi eura.

enterprise europe Internacionalizacija inovacija i poduzetništva

Inovacijama i tehnologijom do konkuretnosti Na međunarodnoj konferenciji željelo se potaknuti hrvatska poduzeća na aktivno djelovanje u pravcu internacionalizacije poslovanja te usmjeravanja prema inovativnom razmišljanju i poslovanju. EU sredstvima možemo stići Europsku uniju u sektorima u kojima smo tehnološki zaostali Poslovno-inovacijska agencija Republike Hrvatske BICRO kao glavni partner za transfer tehnologije, inovacije i istraživačko-razvojne projekte u Europskoj poduzetničkoj mreži EEN organizirala je međunarodnu konferenciju Internacionalizacija inovacija i poduzetništva koja se održala u Zagrebu.

unapređenje suradnje, razmjenu znanja u poticanju inovacija i rasta konkurentnosti, te aktualnim trendovima i iskustvima u internacionalizaciji poslovanja i jačanju inovativnog poduzetništva. Charles Wessner, jedan od najvećih svjetskih stručnjaka u području tehnologije, inovacija i poduzetništva, s okupljenima je podijelio iskustva kreiranja inovacijske politike u SAD-u stavljajući naglasak na javno-privatna partnerstva, poduzetništvo, financiranje ranih faza za nove tvrtke te potrebe i koristi visokotehnološke industrije. Wessner trenutno koordinira niz programa usmjerenih na vladine mjere za poticanje poduzetništva i razvoja novih tehnologija kroz suradnju vlade, sveučilišta i industrije kako bi se kapitalizirala nacionalna ulaganja u istraživanja.

Konferencijom se željelo približiti postojeće nacionalne i europske sustave, strukture, programe, fondove... koji potiču i pridonose razvoju inovativnih i međunarodno aktivnih tvrtki te na taj način potaknuti hrvatska poduzeća na aktivno djelovanje u pravcu internacionalizacije poslovanja te usmjeravanja prema inovativnom razmišljanju i poslovanju. Inovacije, razvoj novih tehnologija i transfer znanja ključni su za hvatanje priključka Hrvatske s jedinstvenim europskim tržištem i razvijenim zemljama Europe, rekao je na otvaranju konferencije potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić. “U tome na žalost ne stojimo dobro i toga moramo biti svjesni. Danas je hrvatsko gospodarstvo na relativno niskoj tehnološkoj razini, no postoje i izuzeci, nekoliko sektora u kojima to nije tako - telekomunikacije, energetika, financijski sektor, farmaceutska i prehrambena industrija. Svi drugi sektori tavore na niskoj i srednjoj tehnološkoj razini i potreban je ogroman napor da se ta struktura

industrije i usluga digne na višu tehnološku razinu kako bi se mogli nositi s konkurencijom”, ističe Grčić. U Ministarstvu ističu da se u narednom razdoblju moramo usmjeriti na podizanje tehnološke razine i jačanje inovativnosti, pri čemu nam mogu pomoći EU fondovi, u kojima ćemo u sljedećim godinama imati na raspolaganju više od 100 milijuna eura. Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras i ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović pozvali su poduzetnike da se javljaju na natječaje.

inovacije, a gotovo milijarda eura za poticanje malog i srednjeg poduzetništva”, naglašava Maras.

“U idućih šest godina više od 100 milijuna eura iz EU fondova bit će namijenjeno za

Na predavanjima, panel-raspravama i radionicama bilo je riječi i o smjernicama za

Ministar Jovanović je dodao kako je ključ hrvatskog razvoja i hrvatske budućnosti, otvaranja novih radnih mjesta te rasta BDPa upravo u obrazovanju i znanosti. “Dovršava se strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije, povijesni dokument hrvatskog obrazovnog sustava, gdje će prvi put na jednom mjestu biti riješeno sve, od vrtića do studija”, najavljuje Jovanović.

U sklopu konferencije dodijeljene su i 15 milijuna kuna vrijedne ponude za sufinanciranje 50 projekata koji su zadovoljili uvjete petog kruga natječaja BICRO programa provjere inovativnog koncepta (PoC). Program provjere inovativnog koncepta podupire pretkomercijalne aktivnosti istraživača i poduzetnika na putu razvoja novih proizvoda, usluga i tehnoloških procesa, s ciljem pružanja potpore u ranoj fazi razvoja inovacije, kako bi se pomogao i usmjerio daljnji razvoj i smanjio rizik investicije u kasnijoj fazi. Financijska sredstva petog kruga natječaja PoC osigurana su iz zajma Svjetske banke za Drugi projekt tehnologijskog razvoja (STP II).

Nacionalni program pomoći sektoru vina 2014.-2018.

Kako povući novac iz fondov Kroz tri mjere pomoći vinarijama osigurat će se investiranje u vinarije, restrukturiranje vinograda i promocija na inozemnim tržištima Jozo Vrdoljak U organizaciji Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske gospodarske komore u sklopu serije jednodnevnih radionica sudionicima iz vinarskog sektora predstavlja se Nacionalni program pomoći sektoru vina 2014.-2018. godine. U ovom sektoru osigurana je Nacionalna omotnica, u periodu od 2014. do 2016.

godine, od 11,8 milijuna eura godišnje, a od 2017. do 2020. godine predviđen je iznos od 10,8 milijuna eura po godini. Nacionalni program pomoći sektoru vina povezan je s tri pravilnika odnosno tri mjere, a to su investicije u vinarije, restrukturiranje vinograda i promidžba u trećim zemljama. Unutar Nacionalnog programa korisnici će moći biti proizvođači vina upisani u Vinogradarski registar, jav-

na tijela utemeljena zakonom koja predstavljaju proizvođače vina, osim korisnika državnog proračuna, te udruge proizvođača vina i zadružni savezi čije su članice barem tri zadruge koje se bave proizvodnjom vina. Vinarski sektor će jedini u Hrvatskoj imati posebnu financijsku odnosno vinarsku markicu koja je i dio pristupnog ugovora Hrvatske s Europskom unijom. Očekuje se da će mjere Nacionalnog pro-

grama u narednom petogodišnjem razdoblju koristiti oko 1000 vinara i vinogradara koji imaju pripremljene projekte. Predviđeno je restrukturiranje oko 3000 hektara vinograda. Za sredstva će moći konkurirati proizvođači vina koji godišnje proizvode više od 10.000 litara vina i koji su upisani u Vinogradarski registar. Uzeli smo one mjere koje omogućuju sektoru vinarstva najveće unapređenje u onim segmentima koji ima-

www.een.hr

16./23. prosinca 2013.

4 5

Lista odobrenih projekata Traženi iznos

Naziv projekta

Natjecatelj

Aktivni litij-ionski integrirani baterijski paket - ABP Alarm astmatičnog napada Analiza sljedivosti mesa Aplikativni okvir za razvoj web aplikacija u oblaku Automatsko snimanje i verifikacija uzoraka u mehanici stijena BDF: Inovativni sintetski biorazgradivi materijal za regeneraciju kosti u ljudi C@N eMotion - Modul za čitanje izraza lica i prepoznavanje emocija CoatPro - Prevlaka s naprednim svojstvima Digitalni 3d UV fiksirajuči tiskač u punoj boji Ekspander organskih fluida Elektro-optički detektor za mjerenje šir opojasnih strujnih izboja na čipovima Element za ugađanje akustičkih značajki prostorija Galvanska kompozitna legura otporna na trošenje Glikani kao mjera općeg zdravstvenog stanja i starenja. Hiperspektralni detektor nametnika Anisakis spp. u ribljim filetima IgY tehnologija - novi i jeftiniji dijagnostički postupak za detekciju neoplazmi u pasa Interaktivni sustav za povećanje sigurnosti vožnje (DSI) Kaotični PLC modem Kapacitivni pasivni sustav identifikacije - capsID Konstrukcija genetičkih alata za sigurnu integraciju strane DNA u genom čovjeka Medicinska slikovna dijagnostika u pokretu MemoAngel (web&mobilna aplikacija za uspomene) - razvoj modula za pretragu i povlačenje on-line informacija Multifunkcionalna naprava za uporabu na brodu Multifunkcionalni bežični sustav kontrole pristupa - mWAC nagibno-sklopivi hibridni osobni transporter Nova metoda i tehnologija rekonstrukcije prednje ukrižene sveze koljenskog zgloba Određivanje patogenih organizama iz niza sekvenciranih RNA podataka Potvrda koncepta upravljanja generatorom vjetroagregata otpornog na elektromehaničke kvarove Prilagodljiv spoj za korugirane cijevi Primjena bioloških metoda konzerviranja proizvoda akvakulture - ekološki način povećanja sigurnosti i održivosti računalni pokretački sistem destrukcije 2d terena u simuliranom fizikalnom okruženju Razvoj bez-otopinske sinteze farmaceutski djelatne tvari Razvoj bežične mjerne opreme za rotacijske strojeve Razvoj i konstrukcija potenciometrijskog mikrosenzora za tenzide Razvoj inovativnog integralnog sustava maceracije i fermentacije u proizvodnji crnih vina REMIXER Graph Search RotoLog - prototip uređaja za terapiju poremećaja izgovora na pricipu mehaničke rezonantne povratne veze SSLNAC - sigurnosni mrežni pristupni uređaj za platne transakcije Sustav za analizu satelitske telemetrije Sustav za bežičnu komunikaciju putem ljudskog tijela Sustav za elektroničku transmisiju s ljudskim pogonom Sustav za energetski učinkovit bežični prijenos podataka Sustav za radiofrekvencijsku identifikaciju metalnih kolica Sustav za telemetrijsko mjerenje temperature rotacijskih pogonskih elemenata Svjetlovodni senzor za mjerenje vibracija za daljinski nadzor električnih strojeva velike snage TiMg legura za dentalne implantate Tkivni inženjering koštanih presadaka upotrebom matičnih stanica i bioaktivnog nosača Visoko-temperaturna ćelija za optička mjerenja u agresivnim atmosferama Zaštita intelektualnog vlasništva vezanog za usrednjavanje svjetlosne modulacije, komponenti i arhitekturu pristupnih mreža koje koriste usrednjavanje modulacije ZICeR - prepoznavanje teksta na mobilnim uređajima uz paralelno korištenje centralnog i grafičkog procesora

Rimac automobili d.o.o. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split Genos d.o.o. Mono d.o.o. Sveučilište u Splitu, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Mr.sc. Ivo Matković dr.dent.med. Citius d.o.o. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Azonprinter d.o.o. Terra energija d.o.o. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva Titan Sisak d.o.o Genos d.o.o. Sveučilišni odjel za studije mora, Sveučilište u Splitu Prirodoslovno-matematički fakultet Amodo d.o.o. Elektrotehnički fakultet Osijek Elektrotehnički fakultet Osijek Institut Ruđer Bošković Sveučilište u Zagrebu, Fakultet Nebeski d.o.o. Petar Pavic Elektrotehnički fakultet Osijek Viking d.o.o. Klinički bolnički centar Sestre Milosrdnice Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva Motio d.o.o. Sveučilište u Dubrovniku Saturn media d.o.o. Institut Ruđer Bošković KONČAR - Institut za elektrotehniku d.d. (Institut) Odjel za kemiju, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu Projektura j.d.o.o. NanoTeh d.o.o. IKI d.o.o. Amphinicy d.o.o. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva SD Informatika d.o.o. Artronic d.o.o. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva Fakultet strojarstva i brodogradnje Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu Institut Ruđer Bošković, Zagreb

346.393 kn 323.156 kn 201.978 kn 350.000 kn 149.250 kn 343.707 kn 350.000 kn 142.000 kn 345.435 kn 350.000 kn 309.865 kn 329.524 kn 138.442 kn 339.656 kn 282.120 kn 129.312 kn 337.702 kn 264.138 kn 294.162 kn 348.909 kn 173.409 kn 339.576 kn 297.987 kn 113.935 kn 348.691 kn 350.000 kn 264.579 kn 349.726 kn 230.177 kn 349.850 kn 84.200 kn 243.673 kn 232.681 kn 313.587 kn 315.000 kn 232.000 kn 116.608 kn 245.416 kn 153.447 kn 249.473 kn 349.979 kn 320.696 kn 344.300 kn 290.299 kn 257.933 kn 157.163 kn 315.000 kn 180.000 kn

Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva

123.300 kn

SlikoPlat d.o.o. (PhotoPay Ltd)

265.122 kn

va ju najveće nedostatke, a to su restrukturiranje vinograda kroz poboljšanje vinogradarskih tehnika, kao i upravljanje u vinarijama, te promociju kroz distribucijska i logistička skladišta u Europi i Hrvatskoj, kaže načelnik Sektora prehrambene industrije u Ministarstvu poljoprivrede Juraj Orenda. “Nadam se da će naši vinari pokazati interes i izraditi projekte te ih prijavljivati na natječaje kako bi iskoristili ta sredstva”, rekao je

Orenda. Početkom 2014. godine bit će rasapisan prvi natječaj za sredstva iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina i to je razlog zašto su na radionicama i predstavnici razvojnih agencija, banaka i konzultanata, istaknula je direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore Božica Marković. Na radionicama su predstavljeni i planovi promotivnih aktiv-

nosti za sektor vina Hrvatske gospodarske komore u 2014. godini na kojima se od vinara tražilo da objedine svoje nastupe na svjetskim sajmovima. Ukoliko se realiziraju predviđanja da se izvoz u treće zemlje poveća za 25 posto u idućih pet godina, Hrvatska će po isteku ovog petogodišnjeg plana, nakon 2018. godine, tražiti od Europske komisije da joj udvostruči sredstva za pomoć razvoju vinarske industrije.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI

Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted.europa.eu.

Rasvjetna tijela Grad Zagreb raspisuje natječaj za nabavu rasvjetnih tijela. Rok za ovaj natječaj je 20. siječnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Grad Zagreb 61817894937, Trg Stjepana Radića 1, Ured za javnu nabavu, 10000 Zagreb, javna.nabava@zagreb.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/Document Management/DokumentPodaciFrm. aspx?Oznak aDokumenta=2013%2 fS+002-0100311. Financijski leasing Hrvatska radiotelevizija nabavlja uslugu financijskog leasinga. Natječaj je otvoren do 20. siječnja, a prijave na hrvatskom jeziku predaju se na Hrvatska radiotelevizija, Javna ustanova, 68419124305, Prisavlje 3, Odjel javna nabava, For the attention of: Barbara Vlašić, 10000 Zagreb, barbara.vlasic@hrt.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/Documen tManagement/DokumentPodaciFrm.

aspx?Oznak aDokumenta=2013%2 fS+002-0100382.

Prehrambeni proizvodi Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu traži nabavu različitih p rehramb e nih proizvoda. Natječaj je otvoren do 21. siječnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Sveučilište u Zagrebu - Studentski centar u Zagrebu, 22597784145, Savska cesta 25, Odjel nabave, Renato Kramarić, 10000 Zagreb, nabava@sczg.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/Document Management/DokumentPodaciFrm. aspx?Oznak aDokumenta=2013%2 fS+002-0100500. Elektrotehnička oprema Hrvatski operator prijenosnog sustava traži nabavu elektroničke opreme. Natječaj je otvoren do 10. siječnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o., 13148821633, Kupska 4, Contact point(s): Prijenosno područje Split; Odjel:

Zamjena i rekonstrukcije, For the attention of: Filip Plećaš, dipl.ing.el., 10000 Zagreb, Croatia, filip.plecas@hops.hr. Više podataka o nadmetanju na https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/Dokument PodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2 013%2fS+005-0096687. Održavanje sustava Ministarstvo pravosuđa traži uslugu održavanja sustava. Natječaj je otvoren do 7. siječnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: Ministarstvo pravosuđa, 26635293339, Ulica grada Vukovara 49, Contact point(s): Služba za javnu nabavu i materijalno poslovanje, For the attention of: Odjel javne nabave, 10000 Zagreb; Croatia, nabava@pravosudje.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/Document Management/DokumentPodaci-Frm. aspx?Oznak aDokumenta=2013%2 fS+002-0096675. Razminiranje Hrvatski centar za razminiranje traži uslugu razminiranja. Natječaj je otvoren do 10. siječnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Hrvatski centar za razminiranje, 78591911697, Ante

Kovačića 10, Contact point(s): Odjel za javnu nabavu, pravne i opće poslove, For the attention of: Kristina Dorusulić, dipl. iur, 44010 Sisak Caprag. Više podataka o nadmetanju na https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/Document Management/DokumentPodaci-Frm. aspx?Oznak aDokumenta=2013%2 fS+002-0096720. Zaštita od zračenja Nuklearna elektrana Krško traži nabavu usluga zaštite od zračenja. Prijave na ovaj otvoreni natječaj se predaju na NEK d.o.o., Vrbina 12, For the attention of: Zoran Heruc, Janja Švajger, SI-8270 Krško, Slovenia, janja.svajger@nek.si. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Usluge održavanja ČEZ Distribuce, a. s., Děčín, Češka, traži nabavu usluge održavanja. Prijave na ovaj otvoreni natječaj se predaju na ČEZ Distribuce, a. s., 24729035, Teplická 874/8, For the attention of: Ing. Jiří Zelenay, 405 02 Děčín IV-Podmokly, Czech republic, jiri.zelenay@cez.cz. Više podataka o nadmetanju na http://www.softender. cz/home/profil/cezdistribuce;jse ssioni d=766254F73FA6CB7DF0F5ED338FA5 8F60.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

kožnih papuča za djecu, žene i muškarce (veličina 16 – 45).

Prirodni zdravstveni proizvodi (BRUK20131021001) Škotski distributer prirodnih zdravstvenih proizvoda traži inovativne i zanimljive proizvode koje bi dodao svom trenutnom portfelju proizvoda. Tvrtka nudi distribuciju diljem Velike Britanije (online i offline) proizvođačima i opskrbljivačima u sektoru zdravstva i proizvodnje zdravstvenih proizvoda. Proizvodi od interesa su tehnologije za obradu vode, specijalizirani dodaci prehrani...

Veterinarska oprema (BORU20131028002) Ruska tvrtka specijalizirana za proizvodnju veterinarske opreme traži trgovačke posrednike. Tvrtka proizvodi opremu za čipiranje životinja (elektronska identifikacija životinja).

Proizvodnja kožnih papuča (BRBE20131104001) Belgijska tvrtka traži proizvođače cipela, papuča ili kožnih predmeta za proizvodnju kožnih papuča. Belgijska tvrtka traži proizvođača s kojim bi mogla uspostaviti proizvodni sporazum za proizvodnju

Ljekovito, aromatično i začinsko bilje (BOBA20131029001) Bosanska tvrtka, koja se bavi preradom i sađenjem ljekovitog, aromatičnog i začinskog bilja traži distributere i partnere za joint venture suradnju. Proizvodi tvrtke su: kupnja i prva obrada ljekovitog, aromatičnog i začinskog bilja; proizvodnja sjemena ljekovitog bilja; proizvodnja eteričnih ulja...

Plastične komponente (BOPL20131024001) Poljska tvrtka za preradu plastike, koja se bavi složenim procesima proizvodnje od dizajna, razvoja injekcijskih kalupa do pokretanja serijske proizvodnje i montaže plastičnih komponenti - traži partnere za proizvodnju. Tvrtka također nudi da postane podizvođač partnerima koji žele podugovoriti dio svoje proizvodnje plastičnih dijelova ili podugovoriti sklapanje plastičnih dijelova.

Laserska rješenja (BOBE20131010001) Belgijska tvrtka, bivši spin-off iz belgijskog sveučilišta, nudi pouzdana, učinkovita i inovativna laserska rješenja za industriju.Tvrtka je aktivna u svim fazama - od preliminarnih testova na uzorcima do ugradnje kompletnih proizvodnih linija s laserskim rješenjem. Glavni proizvodi i usluge tvrtke su: lasersko označavanje i sljedivost, lasersko zavarivanje plastike, laserska mikroobrada... Kako bi proširila svoje aktivnosti u stranim zemljama, belgijska tvrtka traži distributere. Proizvodnja pipa (BRSE20131024001) Švedska maloprodajna tvrtka traži proizvođača pipa od lijevanog mesinga. Zahtjev uključuje i lijevanje te poliranje proizvoda, savijanje i oblikovanje cijevi te tokarenje. Tvrtka traži proizvođače koji su iskusni u lijevanju složenih dijelova i poliranju, a želi proizvoditi 100-200 kuhinjskih pipa. Inhalator (BOHU20131024002) Mađarska tvrtka nudi inhalator koji poboljšava disanje za odrasle i djecu. Preporuča se za kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) i kronični kašalj. Tvrtka traži distributere za ovaj uređaj koji je jednostavan za korištenje, povećava kapacitet pluća i olakšava dišne probleme.

Mješavine začina (BOES20131011002) Španjolska tvrtka specijalizirana za proizvodnju funkcionalnih mješavina začina i dodataka za prehrambenu industriju, traži distributere i uvoznike. Tvrtka nudi sveobuhvatna rješenja za mesnoprerađivačku industriju. Tvrtka proizvodi: funkcionalne mješavine, začinske mješavine, arome i bojila, konzervanse, aditive, začine, papriku... Sustav za dezinfekciju vode (BOHU20130913001)

Mađarska tvrtka specijalizirana za proizvodnju sustava za dezinfekciju vode, traži trgovačko-posredničke usluge za promoviranje svog proizvoda. Tvrtka traži i nudi high-tech tehnologiju za recipročnu proizvodnju i nudi svoje tehničke, proizvodne i instalacijske usluge, kao i usluge održavanja u obliku podugovoranja. Zbog dugogodišnje prisutnosti na tržištu i visokog znanja svog osoblja, tvrtka je u mogućnosti riješiti sve vrste zadataka koji se mogu pojaviti u vezi s pitkom i otpadnim vodama.

www.een.hr

16./23. prosinca 2013.

6 7

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske, medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http:// ec.europa.eu/consumers/dyna/ rapex/rapex_archives_en.cf.

Boja za trajnu šminku, brend Ri-soft, naziv Colors Profi Deep Black Eyeliner and Colors Sensitive Deep Black, oznaka 1205038711421 i 1208038711421. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer sadrži previsoke razine nikla u boji. (slika 1)

Airsoft puška, brend Huanghe, model No.M605-2. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer sadrži laser kategorije 3B, koji može oštetiti rožnicu oka. (slika 3)

Top za konfete, brend YOUPY, model SIM9647. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer je kinetička energija plastičnih dijelova koji izlijeću iz topa prevelika da bi bila prihvatljiva Direktivi o igračkama Europske unije. (slika 2)

Set zvečki za bebe, brend KB, model Baby Learn, NO.1430 A388418-2W. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer ima male dijelove koji lako mogu otpasti i biti inhalirani ili progutani. (slika 4)

9 Laserski mjerač, brend MBI, model Télémètre à Ultrason à Viser Laser, oznake 62000000. Proizvod prestavlja rizik za korisnike jer iako nosi oznaku lasera 2 zapravo u sebi ima ugrađen laser 3R oznake kojim se može ozlijediti rožnica oka. (slika 5) Električni ventilator, brend Laco, model Model KLT-10KR. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer se može lako pregrijati i izazvati opekline ili požar. (slika 6)

Plastična lutka, brend Best all, model Angelic, oznake NO. 8811, ITEM NO. 909027. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer sadrži ftalate. (slika 7) Automobil Mitsubishi, modeli L200 i Pajero, oznaka L200, KB0T i Pajero Sport, KH0W, proizvedeni 2011. i 2012. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer elementi prednjeg ovjesa koji drže amortizer mogu biti nekvalitetno zavareni. (slike 8 i 9)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Tehnološke upite pošaljite na lada. benzon@bicro.hr.

Traži se tehnologija za oblaganje radi proizvodnje netoksične, nezapaljive i samočisteće umjetne kože (referentni broj POD: TRTR20130628001) • Turska tvrtka proizvodi obložene tkanine i specijalizirana je za proizvodnju umjetne kože na bazi poliuretana ili PVC-a. Proizvodi ove turske tvrtke imaju široku primjenu. Tvrtku zanima tehnologija za dobivanje nezapaljive, netoksične i samočisteće umjetne kože koja se dobiva nanošenjem jednog sloja. Zainteresirana je za potpisivanje komercijalnog ugovora uz pružanje tehničke pomoći. Također dolazi u obzir mogućnost tehničke suradnje uz dodatno istraživanje i razvoj. Traže se novi materijali i inovativna oprema za dizajn nove serije prikolica (referentni broj POD:TRFR2013071 9001) • Francuska tvrtka koja proizvodi prikolice za prijevoz niza proizvoda (do 3500 kg) traži nove materijale i inovativnu opremu za dizajn nove serije prikolica. Zanima ih tehnička suradnja i ugovor o proizvodnji. Traži se polutvrdi površinski laminat (referentni broj POD: TRUK20130703001) • Afirmiranu škotsku tvrtku za opskrbu građevinskog sektora materijalom zanima

polutvrdi površinski laminat. Traženi laminat polagat će se kao površinski sloj u kućama i trebao bi biti otporan na svakodnevno habanje u kućanstvu. Tvrtka želi potpisati ugovor o tehničkoj suradnji s dobavljačem materijala, čija će se mogućnost primjene ispitati. Tvrtka iz Velike Britanije zanima se za ekološku tehnologiju za stambene objekte i primjenu u kućanstvu (referentni broj POD: TRUK2013080 1001) • Britanski MSP u potrazi je za ekološkom tehnologijom za primjenu u kući i oko nje. Tehnologija mora zadovoljavati jedan ili više zahtjeva: smanjenje korištenja energije, smanjenje korištenja resursa, korištenje održivih izvora energije i kompatibilnost s većinom stambenih objekata. Tvrtka je zainteresirana za licenciranje, zajedničko ulaganje i druge vidove financijske suradnje. Nova tehnologija za kotlove na drvene pelete (referetni broj POD: 13 MK82EX 3S99) • Makedonska organizacija traži partnere koji mogu ponuditi nove, inovativne tehnologije za grijanje pomoću kotlova na drvene pelete. Tvrtka traži dobavljače održive tehnologije za postavljanje u javne zgrade. Tehnologija bi trebala već biti prisutna na tržištu ili u testnoj fazi, ali spremna za ugradnju. Organizacija traži partnere s kojima će pot-

pisati licencni sporazum i/ili komercijalni ugovor uz pružanje tehničke pomoći.

Tkanina koja sadržava gel za poboljšanje toplinskih svojstava proizvoda (referentni broj POD: TRTR20130624 001) • Turski ogranak vodeće tekstilne tvrtke u svijetu s iskustvom u tkanju, pletenju i obradi kvalitetnih i funkcionalnih tkanina u potrazi je za tkaninom koja sadržava gel za poboljšanje toplinskih svojstava proizvoda. Tvrtka je otvorena za tehničku suradnju sa sveučilištima i organizacijama za istraživanje i razvoj te licenciranje postojećih tehnologija. Fleksibilna masa na bazi gline za dječje proizvode (referentni broj POD: 13 PL 64BD 3RWP) • Ova poljska tvrtka bavi se proizvodnjom dječjih proizvoda od gline i pigmenata. Svi dijelovi koji se ko-

riste za proizvodnju sigurni su i prikladni za djecu. Tvrtka je u potrazi za dobavljačem fleksibilne mase na bazi gline koja će se automatski stvrdnuti na svježem zraku. Tvrtka je zainteresirana za tehničku suradnju. Tehnologija može biti u testnoj fazi ili u potpunosti razvijena. Traži se mlinarska oprema za prosijavanje sa srednjim prinosom (referentni broj POD: TRFR20130705 001) • Francuska tvrtka specijalizirana za mlinarski sektor traži dobavljača opreme za prosijavanje brašna. Tražena oprema trebala bi biti tipa plansko sito, s prinosom od 500 do 800 kg/h. Tvrtka je zainteresirana za prilagodbu opreme za specifične potrebe mljevenja uz potpisivanje komercijalnog ugovora s tehničkom suradnjom.

Modeli i tehnike za održivi javni prijevoz (referentni broj POD: 12 RO 662C 3RIN) • Rumunjsko tehničko sveučilište u potrazi je za partnerima među istraživačima u području ICT-ja. Istraživanje je usmjereno na razvoj izvornih modela, metoda i tehnika za pametno upravljanje održivim javnim prijevozom. Rješenje će biti usmjereno na mreže inteligentnih transportnih sustava (ITS) i VANET-a. Za partnere se pozivaju inovativne tvrtke i organizacije za istraživanje i razvoj na području ICT-ja.

enterprise europe

16./23. prosinca 2013.

Besplatne HPC usluge i rješenja Slovenska tvrtka Arctur (http://www. arctur.si/eng/) nudi HPC usluge i rješenja, a ujedno i usluge programiranja pa je postala jedan od najvažnijih dobavljača HPC usluga na području malog i srednjeg poduzetništva u Europi. Implementacijom naprednih računalnih simulacija, matematičkih modela i drugih HPC usluga dokazano je da se povećava količina integriranog znanja, a isto tako i dodana vrijednost proizvoda. Takav rad priznali su davatelji usluga na području razvoja čime su podržali razvojne grupe pod inicijativom I4MS projekta. Neki od ovih projekata će izdavati dodatne pozive za financiranje drugih partnera u razvoju visoke tehnologije malog i srednjeg poduzetništva. Project Fortissimo (FP7 ugovor 609029) sufinancira skupinu pokusa (potprojekata) korištenjem simulacijskih alata i HPC cloud infrastrukture. Ukupna vrijednost projekta je pet milijuna eura, a sufinanciranje pojedinih projekata ne smije prelazi-

ti 250.000 eura. Glavna svrha projekta je omogućiti europskim proizvodnim tvrtkama, osobito malim i srednjim poduzećima, da iskoriste učinkovitost i konkurentske prednosti računalnih simulacija. Moraju se ispuniti tri uvjeta za sudjelovanje u projektu: 1. Potvrda statusa malog i srednjeg poduzetništva Registrirani PIC broj (http://cordis. 2. europa.eu/fp7/pp-pic_en.html) 3. Iskaz interesa za suradnju do 15. prosinca 2013. na mail: ist@arctur.si, nejc. bat@arctur.si. Cilj je uspostaviti dugoročno partnerstvo s tvrtkama kako bi se olakšala provedba prvih koraka HPC-a i zato bi svi zainteresirani trebali ispuniti mali upitnik (http://goo.gl/EQnBAP) kako bi se ocjenila sposobnost tvrtki za sudjelovanje. Kontakt: ist@arctur.si, nejc.bat@arctur.si ili +386 5 30 29 070 (Nejc Bat).

Tourism@GAST 2014 Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Split, uz potporu partnera iz Europske poduzetničke mreže, organizira 7. međunarodne gospodarske susrete pod nazivom Tourism@GAST 2014, koji će se održati u petak 7. ožujka s početkom u 9.30 sati u sklopu međunarodnog sajma

GAST, koji se održava od 5. do 9. ožujka iduće godine u Splitu. Prednosti sudjelovanja na ovakvim brokerage eventima su prethodno ugovoreni sastanci s više potencijalnih partnera na jednom mjestu, na njih dolaze tvrtke iz različitih zemalja, dobiva se besplatna podrška Europske poduzetničke mreže tije-

kom organizacije i sastanaka, a ulaz na sajam na dan susreta je besplatan. Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno. Prijavnice za susrete mogu se naći na web stranici http://www.een.hr/ hr/kalendar/05-03-2014/7-medjunarodne-gospodarski-susreti-pod-nazivomtourism-gast-2014/460/.

Poslovni susreti Energy Days Hrvatska gospodarska komora-Europska poduzetnička mreža Hrvatske poziva Vas na sudjelovanje na poslovnim susretima u sklopu Energy Days 2014 u Grazu, na teme Biomasa i Energetski učinkovita gradnja, koji će se održati 15. i 16. siječnja 2014. Prijaviti se možete online putem linka www.b2match.eu/energydaysgraz2014.

Za sudjelovanje na poslovnim susretima u sklopu Biomase zainteresirane tvrtke se najprije moraju prijaviti na Srednjoeuropsku konferenciju o biomasi putem linka www.cebc.at/en/ home/, ali ne kao sudionici na konferenciji (jer se za sudjelovanje na konferenciji plaća kotizacija), već samo kako bi dobili mogućnost prijave na poslovne susrete za biomasu. Rok za prijavu na poslovne susrete i upisivanje online

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 14. siječnja - Italian furniture virtual 3D Fair, Monza, Italija (virtualni sajam) 15. siječnja - Biomass Business Talks 2014, Graz, Austrija 16. siječnja - EEC 2014 - energetski učinkovita gradnja, brokerage, Graz, Austrija 26.-27. siječnja - Fashionmatch @ Modefabriek & Amsterdam Fashion Week, Amsterdam, Nizozemska

4. veljače - International WIND Matchmaking Event EWEA 2013 Annual Event, Beč, Austrija 26.-27. veljače - GENERA 2013 Brokerage Event, Madrid, Španjolska 7. ožujka - Tourism@GAST, poslovni susreti u okviru sajma GAST, Split

profila vaše tvrtke je 8. siječnja, a poslovne partnere za b2b-sastanke možete birati od 16. prosinca do 13. siječnja. Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno. Suradnja na području sofisticiranih programskih rješenja (HPC). Nudi se besplatna pomoć do 250.000 eura u okviru projekta Fortissimo (rok 15. prosinca 2013.)

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO 17

www.privredni.hr Broj 3807/3808, 16./23. prosinca 2013.

( 35 mil kn

( oko 5000

vrijednost nove investicije

registriranih korisnika do sad

Baranjski voćnjaci, Kneževi vinogradi

YOOMLOO, ZAGREB

Modernom tehnologijom do rekordnih prinosa

Reklama po želji i odabiru potrošača Od 2007. godine Baranjski voćnjaci su investirali ukupno 75 milijuna kuna i danas su izrasli u jednog od lidera rasadničarske i voćarske proizvodnje u regiji

Ovo rješenje jedini je komunikacijski kanal koji brendu može jamčiti najmanje 60 sekundi svjesne, fokusirane i svojevoljne pažnje potrošača bez drugih ometanja

vrtka Baranjski voćnjaci, koja djeluje u sastavu osječke Werkos Grupe, nedavno je u Kneževim Vinogradima pustila u rad objekt za preradu i skladištenje voća. Riječ je o jednoj od najvećih ovogodišnjih poljoprivrednih investicija u Slavoni-

U voćnjacima se postižu prinosi od 70 tona jabuka po hektaru ji i Baranji, vrijednoj 35 milijuna kuna od čega je 11,2 milijuna financirano sredstvima iz IPARD programa. Novootvoreni objekt za preradu i skladištenje voća s kapacitetom dugotrajnog skladištenja voća od 2700 tona najnapredniji je objekt ove vrste u Hrvatskoj. Sadrži tehnologiju ULO-DCA (ultra

low oxygen-dinamic controlled atmosphere), mogućnost čuvanja jabuka i do 12 mjeseci, a opremljen je najsuvremenijom opremom za sortiranje i pakiranje voća, ali i suvremenom opremom za preradu voća u voćni sok. Inače, Baranjski voćnjaci raspolažu sa 110 hektara najsuvremenijih voćnih nasada (jabuke, breskve i nektarine) i 30 hektara rasadnika. Pri tome koriste moderne sustave zaštite kako bi se smanjio rizik od nepovoljnih vremenskih uvjeta te maksimalno iskoristio potencijal voćnjaka. Riječ je o sustavu za obranu od tuče (na svih 110 hektara voćnjaka), sustavu za obranu od mraza (90 hektara voćnjaka) i sustavu za navodnjavanje (110 hektara voćnjaka i 30 hektara rasadnika). Pola milijuna sadnica jabuka godišnje Od 2007. godine, kada su se počeli baviti ovom djelatnošću, Baranjski voćnjaci su investirali ukupno 75 milijuna kuna i danas su izrasli u jednog od lidera rasadničarske i voćarske proizvod-

nje u regiji. Budući da je u voćnjacima primijenjen gusti sklop sadnje gdje se na jednom hektaru nalazi od 4000 do 5000 stabala, postižu se prinosi od 70 tona jabuka po hektaru. Na 30 hektara rasadnika godišnje proizvedu oko pola milijuna sadnica najtraženijih licenciranih europskih sorti jabuka. Zapošljavaju osamdesetak radnika, dok u sezoni u voćnjacima broj zaposlenih raste i do 180. Kako se moglo čuti na otvaranju novog objekta, Werkos Grupa ovom je investicijom pomaknula granice vlastitog poslovanja te unaprijedila poljoprivredno-ekonomsku sliku Baranje. “Otvaranje novih radnih mjesta, podizanje tehnološkog standarda u poljoprivredi Baranje, višak skladišnog kapaciteta ustupljen lokalnim voćarima za podizanje njihove konkurentnosti, okrupnjavanje i dovođenje u funkciju zapuštenih poljoprivrednih površina, samo su neke od prednosti ove investicije”, istaknuo je tom prigodom Nikola Velicki, direktor Baranjskih voćnjaka. (S.S.)

vjetlo dana nedavno je ugledala prva društvena mreža za potrošače Yoomloo. Ovo online rješenje temelji se na jasnim i konkretnim prednostima za proizvođače i njihove robne marke, ali i za potrošače. “Naime, potrošaču je cilj doći što povoljnije do proizvoda i usluga, a brendovima prodati svoje proizvode i usluge, pridobiti i zadržati potrošače. U moru različitih reklama, poruka i marketinških napada, Yoomloo je kreirao potpuno novi, u svijetu jedinstveni način oglašavanja i reklamiranja. Tako se na Yoomloou sve događa po želji i odluci potrošača. Nema nijednog elementa koji je invazivan ili koji bi se potrošačima nametao na bilo koji način”, objašnjava nam Marijana Mešić, direktorica ove društvene mreže. Drugim riječima, promocije proizvoda su suptilne i nenametljive, a potrošači mogu dobrovoljno odabrati i pratiti promidžbene poruke. “Yoomloo je jedini komunikacijski kanal koji brendu može jamčiti najmanje 60 sekundi svjesne, fokusirane i svo-

jevoljne pažnje potrošača bez apsolutno ikakvih drugih ometanja. Dakle, Yoomloo promocija je reklama po odabiru potrošača”, kaže. Osim promocija, ostale komponente mreže su Moj izlog, Top član i Cool or Not. Tako, primjerice, u Cool or Not komponenti potrošači stvaraju upitnike kako bi pronašli odgovarajuće preporuke, ocjene i mišljenja drugih korisnika o brendovima, proizvodima ili uslugama. Plod hrvatske pameti Ako se izuzmu predradnje, intenzivan razvoj društvene mreže trajao je cijelu 2013. godinu. “Mreža je u prva četiri mjeseca funkcionirala u zatvorenom okruženju i u tom razdoblju bavili smo se razvojem i finalizacijom inačice koja je lansirana 15. listopada”, naglašava Marijana Mešić dodavši kako se od tada bilježi rast registriranih korisnika čiji se broj trenutačno kreće oko 5000. Važno je naglasiti kako su sva rješenja na Yoomloou plod hrvatske pameti. “K tomu, njegova ogromna prednost jest ta da su ga stvarali ljudi

različitih profesionalnih, iskustvenih i karakternih osobina”, kaže ona. U Hrvatskoj, nastavlja, ima dobrih ideja i projekata. Ali

Ako se izuzmu predradnje, intenzivan razvoj društvene mreže trajao je cijelu 2013. problem je to što se zbog velike indiferencije tržišta ili razvijaju u inozemstvu ili vrlo brzo odlaze tamo. “Jer obično projekte u kojima većina svijeta vidi priliku, šanse i nova rješenja, u Hrvatskoj malo tko prepoznaje”, ističe ona napomenuvši kako u nas nitko ne prepoznaje potencijal ni u ovakvom projektu. “Prije ćete dobiti poticaje i kredite za izgradnju još jedne hale ili skladišta nego za razvoj društvene mreže s globalnim potencijalom”, naglašava. Među budućim poslovnim koracima pak Marijana Mešić ističe pokretanje Yoomloo mreže na inozemnim tržištima. (B.O.)

18 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3807/3808, 16./23. prosinca 2013.

HUKA

Financijski doručak Societe Generale-Splitske banke

Veći promet, ali i prihodi

Reformama do rasta

Društva koja gospodare s oko 1250 kilometara autocesta u Hrvatskoj, Autocesta Rijeka-Zagreb (ARZ), Autocesta Zagreb-Macelj (AZM), Bina-Istra te Hrvatske autoceste (HAC), do konca rujna ukupno su ostvarila nešto više od 1,8 milijardi kuna prihoda bez PDV-a od naplate cestarina, što je bilo za 10,3 posto više nego u istom razdoblju lani. Pritom je važno naglasiti kako svako od tih društava bilježi rast prihoda. Tako je HAC od početka siječnja do kraja rujna ostvario oko 1,1 milijarde kuna prihoda od naplate cestarina ili za 9,4 posto više. Zatim, ARZ je uprihodio 400,6 milijuna kuna od cestarina, što je bilo za 5,6 posto više nego u istom razdoblju 2012. godine. Bina-Istra je nama-

knula nešto manje od 161 milijun kuna ili oko 18,2 posto više, a AZM 163,1 milijun kuna ili čak 22,3 posto više. Dok je istovremeno promet autocestama u Hrvatskoj bio veći za 1,7 posto (oko 52,7 milijuna vozila), ARZ ipak bilježi manji broj prometala na kilometrima pod svojom kapom. Prema podacima Hrvatske udruge koncesionara za autoceste s naplatom cestarine (HUKA), čiji su članovi ova četiri društva, na autocestama je u tome razdoblju bilo ukupno 1835 prometnih nezgoda,što je povećanje od 6,13 posto. (B.O.)

Zračna luka Zagreb

iljevi Europske komisije su bili očekivani. Naime, kada smo uskladili metodologiju javnih financija s europskom, postalo je vidljivo da je manjak u proračunu među najvećima u Europskoj uniji. Tolika razina deficita neće se moći tolerirati dugi niz godina. Problematično je da su naše projekcije rađene na temelju očekivanog. No, moramo nažalost reći da posljednji trendovi u gospodarstvu te financijska prilagodba koju moramo provesti u vrlo kratkom vremenu sugeriraju da bi iduće godine trebali zabilježiti pad BDP-a. U svemu tome bit će značajne projekcije Europske komisije u proljeće 2014. godine, gdje će vjerojatno prognoze rasta biti manje

nego što su sada, a samim time će se morati ostvariti i veće uštede, istaknuo je glavni analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić na prošlotjednom tradicionalnom Financijskom doručku Splitske banke. Šantić, za kojega je procedura prekomjernog deficita očekivana, ističe kako je hrvatski problem to što nisu provedene reforme koje mogu osigurati dugoročno održiv rast, što bi rezultiralo otvara-

njem radnih mjesta, dakle preokrenulo negativni trend na tržištu rada te, što je još važnije, učinilo javni dug održivim. “Naš cilj treba biti ostvarivanje rasta od tri posto u narednom periodu od tri do pet godina, a ne rast iduće godine od 0,5 posto”, smatra Šantić. Nužan aranžman s MMF-om Šantić i makroekonomist Ante Babić jedinstveni su u mišljenju da

je aranžaman s MMF-om nužnost.“Iako su zahtjevi EK-a identični zahtjevima MMF-a, prednost aranžmana MMF-a je u tome što on ima velika operativna iskustva, a Europska unija tek od grčkog problema počinje operativno provoditi zahtjeve i sređivanje javnih financija. Osim toga, MMF u novije vrijeme nastupa zajednički sa Svjetskom bankom. S MMF-om se može pregovarati i prilagođavati njegov aranžman specifičnosti krize, tako da nije opravdan strah od njegova angažmana. Doduše, s MMF-om se ne može manipulirati pa se možda zato stječe dojam o njegovoj rigidnosti”, kaže Babić koji u idućoj godini očekuje rast BDP-a od 0,5 posto, a 2015. od dva posto. (J.V.)

U anketi o poslovnim očekivanjima u idućoj godini sudjelovalo 320 poslodavaca

Počinje dogradnja

Financijska konstrukcija za Zračnu luku Zagreb je zatvorena. Aéroports de Paris Management, Bouygues Bâtiment International, TAV Airports, hrvatski Viadukt, Marguerite Fund i IFC, koji zajednički nastupaju kao konzorcij pod nazivom ZAIC-A, potpisali su financijske ugovore sa zajmodavcima i hrvatskim Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture za koncesiju Zračne luke Zagreb. Koncesionar će u idućih 30 godina platiti ukupno 205 milijuna eura fiksne naknade za korištenje i upravljanje novim terminalom zagrebačkog aerodroma. Uz to će isplatiti promjenjivu koncesijsku

Naš cilj treba biti ostvarivanje rasta od tri posto u narednom periodu od tri do pet godina, ističe glavni analitičar Splitske banke

naknadu koja ovisi o godišnjem bruto prihodu. Gradnja prve faze aerodoma kapaciteta 3,5 milijuna putnika treba trajati 1095 dana od dana primopredaje aerodroma koncesionaru. Radovi kreću najkasnije 5. siječnja. Koncesijski ugovor uključuje financiranje, projektiranje i gradnju terminala zračne luke površine 65.000 četvornih metara i upravljanje cjelokupnom zračnom lukom na rok od 30 godina. U projekt će biti uložen 331 milijun eura. Ako bude kašnjenja u završetku radova i puštanju novog terminala u promet krivnjom koncesionara, on će za prvih 180 dana kašnjenja morati platiti penale u visini od 30.000 eura, a nakon toga za svaki daljnji dan kašnjenja 50.000 eura. Druga faza gradnje, koja ima svoje četiri potfaze, počet će kada aerodrom bude imao promet od pet milijuna putnika. (K.S.)

HUP ekonomiji dao jed Istraživanje i ove godine potvrđuje da su glavne prepreke u poslovanju visoki porezi nejasna strategija razvoja zemlje, kruto radno zakonodavstvo i nelikvidnost, izjavio Igor Vukić vukic@privredni.hr

a čak četiri petine članova Hrvatske udruge poslodavaca stanje u gospodarstvu ove je godine bilo lošije nego u 2012. U anketi o poslovnim očekivanjima u idućoj godini, u kojoj je sudjelovalo 320 poslodavaca, opće stanje u ekonomiji u 2013. ocijenili su ocjenom 1,39, dok je prošle godine zabilježena “mršava dvojka” (2,06). “Istraživanje i ove godine potvrđuje da su glavne prepreke u poslovanju visoki porezi i doprinosi, neučinkovita javna uprava, nejasna strategija razvoja zemlje, kruto radno zakonodavstvo i nelikvidnost”, izjavio je

Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora HUP-a. Prema njegovim riječima, upravo su to područja u kojima HUP zagovara hitne i snažne reforme.

Najlošiju ocjenu općeg stanja gospodarstva dali su predstavnici malih poduzeća Hrvatski poslodavci očekuju da će 2014. biti još jedna u nizu teških godina. Pri tome njih 37,5 posto smatra da će biti malo lošije, a šest posto da će biti još mnogo lošije. “Sve zajedno jasno pokazuje potrebu za dubokim promjenama i zaokretom u ekonomskoj

politici. Jedino takvim mjerama, i odlučnošću Vlade, možemo zaustaviti negativne trendove u hrvatskom gospodarstvu”, dodao je Jakelić. Najlošiju ocjenu općeg stanja gospodarstva, kao i prošle godine, dali su predstavnici malih po-

duzeća (1,29), dok je po sektorima najlošija ocjena zabilježena među poduzećima iz usluga prijevoza. Nešto je bolja percepcija gospodarskog stanja među srednjim tvrtkama (1,41) te poslodavcima i poduzetnicima iz velikih tvrtki (1,47).

www.privredni.hr Broj 3807/3808, 16./23. prosinca 2013.

HUP skor

Rezati za tri milijarde kuna

Nastavak negativne spirale

Rebalans proračuna zbog zahtjeva EU-a

Najkritičnija područja su produktivnost i konkurentnost, poduzetnička klima, pravosuđe, fiskalna konsolidacija, tržište rada te poticanje investicija

Možemo rezati proračunske izdatke, a da ne diramo plaće javnih službenika i mirovine, poručio je ministar financija Slavko Linić odgovarajući na preporuke Europske komisije o smanjivanju deficita. Analizirajući ekonomske podatke za Hrvatsku, EK je ocijenio da bi deficit u 2014. trebalo smanjiti za tri milijarde kuna, više nego što je to predvidjela Vlada. “Rebalans ćemo morati raditi, ali postoje razlike između naših procjena o gospodarskom rastu. Mi očekujemo 1,3 posto, a EK 0,5 posto. Sada ćemo uputiti naš novi plan investicija Komisiji pa ćemo nakon analize vidjeti što možemo učiniti”, rekao je Linić. Ocjenjujući mogućnost dodatnih proračunskih ušteda, Linić je rekao da bi smanjenje plaća ili mirovi-

rvatska prema skoru, sustavu pokazatelja koji je Hrvatska udruga poslodavaca razvila s Arhivanalitikom, stagnira. Njegova vrijednost za prosinac 2013. iznosi 31, dok je lani taj alat, koji je razvijen kako bi pratio uspješnost u provedbi ključnih reformi za izlazak iz krize, bio 30 bodova. U 2011. je skor, koji se kreće od nule do 100 (najlošija i najbolja vrijednost), iznosio 32 boda.

Rezultati jasno pokazuju da se reforme provode presporo, da zaostajemo za zemljama u okruženju te da su reformski napori nedovoljno učinkoviti. Tako čak 11 od 12 promatranih područja, koje je HUP predstavio u rujnu (bez 13. područja - socijalni dijalog), može se smatrati kritičnim. Naime, najmanje vrijednosti (15) zabilježene su za područja produktivnosti i konkurentnosti te za poduzetnič-

ku klimu. Sljedeću kritičnu vrijednost bilježi pravosuđe (19), fiskalna konsolidacija i tržište rada (22) te poticanje investicija (29). Ponuda kapitala (53) jedino je područje s “prolaznom ocjenom” - iznad 50. Međutim, čak i područja s ponajboljim ocjenama (poput javne administracije) i dalje bilježe niske vrijednosti. Predsjednik HUP-a Ivica Mudrinić istaknuo je kako je Vlada naslijedila niz problema koji se godinama nisu rješavali. “Nakon desetljeća promašene ekonomske politike, zaduživanja i promašenih prilika za provođenje reformi nismo se uspjeli iščupati iz negativne spirale, koja nije započeta s prošlim izborima jer i ovaj HUP skor pokazuje da ni prije njih nismo stajali bolje. Kriza

kod nas traje već pet godina i bez široke spremnosti na promjene iz nje nećemo skoro izaći”, naglasio je. Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, dodao je kako se nada da će Vlada iskoristiti ove pokazatelje za učinkovitije usmjeravanje svojih napora te da će u narednom razdoblju konačno pokrenuti snažnije i sveobuhvatnije reforme. Inače, pri kreiranju HUP skora, Hrvatska se uspoređivala s drugim tranzicijskim i zemljama u okruženju, a ne onim najnaprednijima. HUP skor kombinira postojeće, već objavljene pokazatelje. Dio tih pokazatelja su standardni statistički podaci (DZS, HNB, Eurostat...), a druga vrsta su posebna i statistička istraživanja koja objavljuju međunarodne institucije. (B.O.)

na dovelo do pada kupovne moći i potrošnje što bi negativno utjecalo na gospodarski rast i posredno na proračunske prihode. No, on smatra da ima još dosta mogućnosti racionalizacije u državnoj upravi i postizanja ušteda bez diranja plaća koje se isplaćuju iz proračuna. “Još vodimo bitku s agencijama i zavodima. Tu još ima stotinjak nepotrebnih institucija. Dio tih mjera racionalizacije Vlada aktivno provodi i kad ih privedemo kraju, možemo s EK-om razmotriti u čemu se razlikujemo”, istaknuo je Linić. (I.V.)

Ponuda Erste banke preniska

inicu

HPB nije našao kupca

i doprinosi, neučinkovita javna uprava, je Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora HUP-a Graditelji najkritičniji

Izgubljena godina

Graditeljstvo je i ove godine sektor s najpesimističnijim pogledom na poslovne okolnosti u Hrvatskoj. Prošle godine svaki je drugi sugovornik iz ovog sektora smatrao da će stanje biti lošije, a sada je ta ocjena još nepovoljnija (60 posto prema lanjskih 50 posto). Najmanje loša očekivanja imaju poslodavci iz industrije i turizma. Prošle godine je 16,7 posto sugovornika iz sektora turizma izrazilo očekivanje da će iduća godina biti djelomično bolja, dok je ove godine taj udio povećan i iznosi 33 posto.

Sudeći prema usporedbi s prethodnom godinom, poslodavci 2013. u gospodarskom smislu smatraju izgubljenom. Samo 2,5 posto poslodavaca i poduzetnika je ocijenilo da je ova godina u općem gospodarskom smislu bila donekle bolja od prethodne, dok 16,3 posto smatra da je stanje približno isto. Ni jedan sudionik istraživanja nije ocijenio da je stanje sada znatno bolje.

Najviše pesimizma u malim tvrtkama Poduzetnici iz turističkog sektora bili su najblaži u ocjeni gospodarskog stanja ocjenjujući ga s prosječnom dvojkom, što je ujedno i najviša ocjena u istraživanju. Najkritičniji su dalmatinski poslodavci koji su stanje u gospodarstvu najčešće ocjenjivali iznimno lošim (1,22), dok su

poduzetnici iz sjevernojadranske regije bili najmanje kritični, iako je i u toj regiji ocjena i dalje jedinica (1,45). Poduzetnici smatraju kako su najveće prepreke poslovanju previsoka davanja (porezi, doprinosi), neučinkovita javna uprava, nejasna strategija razvoja zemlje, kruto radno zakonodavstvo te nelikvidnost. Poslov-

ni pesimizam u vezi je s veličinom tvrtke. Među vlasnicima malih tvrtki zabilježeno je 63 posto pesimista, među srednjim poduzećima ih je 50 posto, a baš kao i lani najmanji je udio pesimista zabilježen među velikim poslodavcima 20,7 posto. Ipak, 36,3 posto poduzetnika očekuje povećanje prihoda u idućoj godini. To je i najoptimističniji

podatak iz cijelog istraživanja. Prihodi će se ostvariti uz smanjenje broja zaposlenih (60 posto ispitanih). Oko polovine ispitanika očekuje da će uvjeti za investiranje u idućoj godini biti približno isti kao i ove godine. Najveći investicijski potencijal zabilježen je u turizmu, među velikim poduzetnicima i u sjevernojadranskoj regiji.

Vlada nije prihvatila ponudu Erste banke za preuzimanje Hrvatske poštanske banke. Obvezujuća ponuda Erste banke bila je preniska, čak i niža nego u prvom, neobvezujućem krugu. Drugi potencijalni kupac, OTP banka, nije ni podnio obvezujuću ponudu. Erste je ponudio 905 kuna po dionici, 232 kune manje nego u prvom krugu. “Potencijalni kupci vjerojatno su zaključili da HPB banka ima previše tužbi i potencijalno rizičnih plasmana koje bi možda morali sami podmiriti”, rekao je ministar financija Slavko Linić. Prema njegovim riječima, HPB se može dalje razvijati i bez no-

vog vlasnika. Nova uprava koja je stigla nakon afere Bankomat uspjela je stabilizirati poslovanje pa banci raste i broj klijenata. U tome je pomogla i odluka Vlade da većinu naknada građanima isplaćuje upravo preko HPBa, rekao je Linić. Cijena koju je ponudila Erste banka dosezala je jedva 54 posto temeljnog kapitala HPB-a. A cijena iz prvog kruga, od 1138 kuna po dionici, bila je niža i od cijene dionice HPB-a na Zagrebačkoj burzi. U posljednje vrijeme na burzi se trgovalo po prosječnoj cijeni od 1200 kuna. Stoga je Linić istaknuo da HPB ne treba prodavati u bescjenje. Zasad su tako ostali netaknuti i udjeli na domaćem bankarskom tržištu. Da je Erste banka preuzela HPB, po tržišnom bi udjelu pretekla PBZ i postala druga najveća banka u Hrvatskoj. (I.V.)

20 PV REPORT

Privredni vjesnik Broj 3807/3808, 16./23. prosinca 2013.

Europski prosjek plaćanja u roku 39,1 posto ku podmirivalo svoje obveze s kašnjenjem od 90 ili više dana, pokazala je Analiza plaćanja europskih zemalja za razdoblje 2008.-2012. koju je pripremila bonitetna kuća Dun&Bradstreet zajedno sa svojom partnerskom hrvatskom tvrtkom Bonline.

Veljko Drakulić, BonLine

Europi je svoje obveze u dogovorenom roku u 2012. godini u prosjeku podmirilo 39,1 posto poduzeća, a 3,3 posto poduzeća je u istoj godini u prosje-

U Europi je, pokazuje analiza, svoje obveze sa zakašnjenjem većim od 120 dana plaćalo 1,8 posto poduzeća. Najviše poduzeća nalazi se u razredu plaćanja sa zakašnjenjem do 30 dana (51,3 posto). Njemačka i Danska su države s najboljom

platnom disciplinom. U 2012. godini čak 78,8 posto njemačkih poduzeća plaćalo je svoje račune na vrijeme, dok je u Danskoj taj postotak 83,3 posto. Na trećem mjestu je Turska sa 52,7 posto, a najlošije se plaća u Portugalu samo 17,6 posto. Najveća koncentracija poduzeća

koja su u razredu “do 30 dana zakašnjenja” nalazi se u Češkoj, Francuskoj te Velikoj Britaniji. Najveći udio neurednih platiša (više od osam posto) nalazi se u Španjolskoj, Portugalu te Poljskoj. U Poljskoj čak 10 posto poduzeća kasni s plaćanjem više od 120 dana.

100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0%

 Platne navike u 2012.

Europa

Belgija

Nizozemska Francuska

Velika Britanija

Njemačka

Španjolska

Portugal

Poljska

Slovenija

Danska

Češka Republika

Finska

Turska

Mađarska

Italija

prema datumu dospijeća

39,1%

44,9%

50,3%

31,9%

78,8%

30,2%

41,6%

17,6%

23,7%

39,8%

83,3%

45,5%

30,9%

52,7%

43,5%

44,3%

do 30 dana

51,3%

48,9%

45,8%

62,3%

20,1%

60,4%

44,2%

58,5%

57,8%

52,1%

16,3%

53,6%

64,2%

30,4%

49,2%

45,2%

od 30 do 60 dana

3,9%

3,3%

2,0%

3,0%

0,5%

4,2%

3,6%

7,7%

3,6%

4,6%

0,1%

0,4%

2,7%

7,9%

3,5%

4,9%

od 60 do 90 dana

2,4%

1,8%

1,0%

1,3%

0,2%

3,2%

2,3%

5,0%

2,4%

1,5%

0,1%

0,2%

1,0%

2,9%

1,5%

2,9%

od 90 do 120 dana

1,5%

0,9%

0,7%

0,1%

1,2%

2,2%

4,4%

2,4%

2,0%

0,1%

0,7%

5,8%

1,2%

1,7%

više od 120 dana

1,8%

0,3%

0,2%

0,8%

0,3%

0,8%

6,1%

6,8%

10,1%

0,0%

0,1%

0,2%

0,5%

0,2%

1,1%

1,0%

Čak 10 od 15 zemalja uzeto u analizu ima promptna plaćanja bolja od europskog prosjeka (39,1%).

100%

90%

80%

0% Europa

2008.

Belgija

Nizozemska Francuska

Njemačka

Velika Britanija

Španjolska

Poljska

20%

40,8% 43,5%

45,7% 44,3%

29,4% 30,9%

36,2% 39,8%

34,5% 23,7%

41,1% 41,6%

26,3% 30,2%

33,4% 31,9%

46,7% 50,3%

41,6% 44,9%

30%

38,3% 45,5%

74,7% 78,8%

2012.

21,8% 17,6%

Portugal

40%

37,8% 39,1%

50%

49,6% 44,3%

47,0% 23,7%

10%

23,4% 17,6%

54,4%

60%

28,4% 30,2%

20%

33,4% 31,9%

30%

40,0% 39,1%

40%

35,1% 44,9%

50%

39,1% 50,3%

60%

2011.

70%

50,9% 41,5%

70%

70,2% 83,3%

Plaćanja u roku 2011. - 2012.

100%

78,8%

Plaćanja u roku 2008. - 2012.

10% 0% Italija

lgij

rop

oze

2012.

Niz

čka

cus

n Fra

Nje

ika Vel

ija

tan

Bri

ols

anj

Šp

t Por

js Pol

ija

nsk

ven

Slo

a ska blik Fin pu Re a šk Če

ija

Ital

rsk

đa

U mnogim zemljama trend plaćanja na vrijeme je uzlazan. Agregirano imamo 1,3% bolje plaćanje u 2012. u odnosu na četiri godine ranije. Najveći pomak zabilježile su Finska (7,2%) i Danska (13,1%). Značajno poboljšanje ostvarile su Njemačka, Velika Britanija, Nizozemska, Slovenija te Belgija. Situacija se pogoršala u Francuskoj i Italiji, a najveći negativni pomak zabilježili su Portugal (-4,7%) i Poljska (-10,8%).

11,2%

10%

7,2%

2008.

Belgija

Nizozemska Francuska

Njemačka

Velika Britanija

Španjolska

Portugal

Poljska

Italija

rop

2012.

lgij

oze

Niz

cus

n Fra

čka

Nje

ika Vel

ols

anj

Šp

t Por

js Pol

ija

ven

Slo

nsk

a ska blik Fin pu Re a šk Če

2,4% 2,4%

2,7% 0,8%

1,4% 1,2%

0,1% 0,3%

2,2% 2,0%

ija

tan

Bri

0,1% 0,2%

0,7% 0,4%

1,5% 1,5%

3,0%

0,7% 0,9%

1,2% 1,2%

3,1% 3,3%

0% Europa

6% 2,7%

8,3%

2012.

4,4%

0,4%

2,5%

1,5%

2,7%

0,9%

4,4%

1,2%

3,3%

6,0%

6,4% 2,0%

8,9%

10%

2011.

11,2%

12%

9,2%

14%

12%

12,5%

16%

14%

10,8% 12,5%

Kašnjenje u plaćanju 90 dana ili više 2011. - 2012.

16%

9,4% 8,3%

Kašnjenje u plaćanju 90 dana ili više 2008. - 2012.

ija

Ital

rsk

đa

Loša plaćanja (zakašnjenje više od 90 dana) generalno su se smanjila u Europi za 2,7%. Najveće pozitivne promjene (više od 4%) dogodile su se u Velikoj Britaniji i Njemačkoj, dok su najveći negativni pomaci u Portugalu (2,3%) te Španjolskoj (3,9%). Poljska je najgora od analiziranih zemalja, s rastom od 5,3%.

Platne navike po sektorima prema datumu dospijeća do 30 dana od 30 do 60 dana od 60 do 90 dana od 90 do 120 dana više od 120 dana

Poljoprivreda, šumarstvo, lov i ribolov 49,0% 44,6% 2,8% 1,5% 1,0% 1,1%

Rudarstvo

Graditeljstvo

Proizvodnja

Transport i distribucija

Prodaja na veliko

Maloprodaja

Financijske usluge

Uslužne djelatnosti

30,8% 59,6% 3,8% 2,0% 1,5% 2,3%

40,8% 50,8% 3,3% 1,9% 1,3% 1,9%

35,7% 55,5% 3,4% 2,1% 1,4% 1,9%

33,0% 57,8% 3,9% 2,3% 1,3% 1,7%

38,3% 53,2% 3,4% 1,9% 1,3% 1,9%

37,0% 47,7% 5,8% 4,1% 2,6% 2,8%

38,8% 51,5% 4,4% 2,8% 1,3% 1,2%

41,5% 50,6% 3,5% 2,1% 1,1% 1,2%

Najbolji platiše nalaze se u sektoru poljoprivrede, šumarstva, lova i ribolova te u sektoru usluga. Najproblematičniji je sektor rudarstva koji plaća u roku samo 30,8%. Generalno je u svim sektorima trend da poduzeća plaćaju do 30 dana zakašnjenja (najviše u sektoru rudarstva te trensporta i distribucije). U razredu zakašnjenja 30-60 i 60-90 dana dominiraju maloprodaja i financijske usluge. Ozbiljna zakašnjenja bilježe se u sektoru maloprodaje (5,8%).

www.privredni.hr Broj 3807/3808, 16./23. prosinca 2013.

U Nizozemskoj, Finskoj, Belgiji, Italiji, Mađarskoj, Španjolskoj i Sloveniji u protekloj godini svoje obveze na vrijeme i u roku podmirilo je 39,8 do 52,7 posto poslovnih subjekata. U Sloveniji na dan valute plaća 3,6 posto više poduzeća nego godinu ranije. Čak 10 od 15 zemalja čija su plaćanja obuhvaćena analizom ima promptna plaćanja bolja od europskog prosjeka (39,1 posto). Uzlazan trend plaćanja na vrijeme U mnogim zemljama trend plaćanja na vrijeme je uzlazan. Agregirano je razvidno da je plaćanje u 2012. poboljšano 1,3 posto u odnosu na četiri godine ranije. Najveći pomak zabilježile su Finska (13,1 posto) i Danska (7,2 posto). Značajno poboljšanje ostvarile su Njemačka, Velika Britanija, Nizozemska, Slovenija te Belgija. Situacija se pogoršala u Francuskoj i Italiji, a najveći negativni pomak zabilježili su Portugal (-4,7 posto) i Poljska (-10,8 posto). Loša plaćanja, koja podrazumijevaju zakašnjenje u plaćanju duže od 90 dana, u Europi u 2012. godini generalno su se smanjila za 2,7 posto. Najveće pozitivne promjene (više od četiri posto) dogodile su se u Velikoj Britaniji i Njemačkoj, dok su najveći negativni pomaci u Portugalu (2,3 posto) te Španjolskoj (3,9 posto). Poljska je najgora od analiziranih zemalja, s rastom neplaćanja od 5,3 posto. Najuredniji platiše nalaze se u sektoru poljoprivrede, šumarstva, lova i ribolova te usluga. Najproblematičniji je sektor rudarstva u kojem tek 30,8 posto poslovnih subjekata plaća u roku. Generalno je u svim sektorima trend da poduzeća plaćaju do 30 dana zakašnjenja (najviše u sektoru rudarstva te transporta i distribucije). U razredu zakašnjenja 3060 i 60-90 dana najviše dominiraju maloprodaja i financijske usluge. Ozbiljna zakašnjenja bilježe se u sektoru maloprodaje (5,4 posto).

Na svaku brisanu, otvoreno 1,65 novih tvrtki nova, četiri javna trgovačka društva, tri dionička društva i jedno komanditno društvo. Samo u studenom brisano je iz sudskog registra 445 poslovnih subjekata, a ukupno u 11 mjeseci za njih 385 zaključen je postupak likvidacije. Najviše osnovanih tvrtki, 4167 ili 41 posto bilo je u Zagrebu, slijede Split sa 1034 osnovana poslovna subjekt, Rijeka sa 933 te Varaždin s osnovanih 856 poslovnih subjekata. U razdoblju od siječnja do kraja studenoga ukupno su ugašena 66.003 poslovna računa poslovnih subjekata.

Veljko Drakulić BonLine d.o.o.

11 mjeseci 2013. godine na svaki brisani poslovni subjekt otvoreno je 1,65 novih poslovnih subjekata, odnosno od početka godine do kraja studenoga u Hrvatskoj je osnovano 10.220 poslovnih subjekata, a brisano njih 6282. I dalje dvije trećine novootvorenih poduzeća, 6450, čine jednostavni d.o.o.-i, 3747 je klasičnih d.o.o.-a, a u promatranom razdoblju osnovano je i 10 podružnica, pet usta-

Stečajevi Broj započetih stečajnih postupaka Broj zaključenih stečajnih postupaka

an iječ

jač vel

ak žuj

an rav

an vib

Promatra li se trend trajanja blokada računa kroz devet mjeseci, vidljivo je da se broj blokada po računima povećao u rujnu, na 11.811, kao i da se broj ugašenih računa popeo na 9954, što je za trećinu više nego u kolovozu. Od početka godine do kraja studenoga ukupno je započeto 1926 postupaka predstečajne nagodbe, za 510 je zaključen postupak, dok je za 298 obustavljen postupak predstečajne nagodbe. Istodobno je broj stečajnih postupaka dosegnuo brojku 668, pri čemu je zaključeno 196 stečajnih postupaka. oz

nj rpa

nj lipa

ov kol

pa isto

n ruja

en tud

Broj obustavljenih stečajnih postupaka

Predstečajne nagodbe Broj započetih postupaka predstečajne nagodbe

279

297

231

150

136

140

221

253

152

Broj zaključenih postupaka predstečajne nagodbe

142

127

Broj obustavljenih postupaka predstečajne nagodbe

Brisani i likvidirani subjekti u 2013. po mjesecima

Broj blokiranih/odblokiranih i ugašenih računa tvrtki u 2013. 14000

2500

12000 2000 10000

Brisani subjekti Započela likvidacija Zaključena likvidacija

1500

4000

Broj blokiranih računa Broj odblokiranih računa Broj ugašenih računa

500 2000 0

siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj

srpanj kolovoz rujan

lisopad studeni

Tvrtke osnovane u 2013. po mjesecima 2000

siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj

srpanj kolovoz rujan

lisopad studeni

Osnovane tvrtke od početka 2013. d.o.o. j.d.o.o. ostali subjekti

10220 osnovanih subjekata

d.o.o.

1500

36,66% 63,11%

ostali oblici siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj

srpanj kolovoz rujan

lisopad studeni

STEČAJEVI

Stečajni postupak 16 Početak postupka 8 Obustava i zaključak 5 Zaključak postupka 3 Skraćeni stečajni postupak 32 Početak postupka 2 Početak i zaključak postupka 30 Brzi stečajni postupak 23 Početak i zaključak postupka 23 Predstečajne nagodbe 139 Uložen prijedlog 48 Obustava postupka 9 Odbijanje prijedloga 25 Početak postupka 40 Zaključak postupka 17

Brisani subjekti Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka

162 162 21 14 7

OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Poslovni subjekti d.o.o. j.d.o.o. d.d.

98 37 61 0

Osnovani subjekti po gradovima

1000

500

U tjednu od 2. do 8. prosinca u Hrvatskoj je osnovano 98 novih poslovnih subjekata, od čega 61 jednostavni d.o.o., a 37 klasičnih d.o.o.-a. Time je zadržan trend razvidan od početka godine o snažnijem otvaranju jednostavnih d.o.o.-a. No trend otvaranja više tvrtki negoli ih se u isto vrijeme ugasilo u ovom tjednu je prekinut i preokrenut - brisana su 162 poslovna subjekta, a likvidirano još 7. Najviše je tvrtki osnovano u Zagrebu, 51, slijede Split i Varaždin sa 13 odnosno, 9 novoosnovanih tvrtki. Tjedan od 2. do 8. prosinca bit će zabilježen i po podatku da je na početku mjeseca bilo 6506 tvrtki s blokadama do 30 dana, što je nešto manje nego tjedan prije. U istom razdoblju u raznim oblicima i fazama stečajnih postupaka - klasični stečajni postupak, skraćeni stečajni i brzi stečajni postupak - bila je 71 hrvatska kompanija, dok je u predstečajnim nagodbama – u raznim fazama procesa 139 poduzeća, pri čemu je za 17 poduzeća zaključen postupak predstečajne nagodbe.

BRISANI SUBJEKTI

8000 6000

1000

PV TJEDNI REPORT

j.d.o.o.

0,2%

PV REPORT - sve na jednom mjestu, svaki tjedan u Privrednom vjesniku Privredni vjesnik, najstariji hrvatski poslovno-financijski tjednik, i BonLine, zastupnik najveće svjetske bonitetne kuće Dun & Bradstreet, polazeći od činjenice da je najbolja uvijek pravodobna informacija, odlučili su - prateći podatke - utvrditi PV REPORT. Tjedni i mjesečni prikazi kretanja u hrvatskom gospodarstvu – osnovane tvrtke, brisane i likvidirane tvrtke, stečajevi i predstečajni postupci, blokade...

Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

1 3 2 6 4 9 0

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

REJTING TJEDNA VETROPACK STRAŽA d.d.

0 13 1 9 1 51

22 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Elektroprivreda BiH tužila Hrvatsku Elektroprivreda BiH podnijela je šest predstavki Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu kojima je zatražila zaštitu prava vlasništva na nekretninama u Hrvatskoj. Tužbe se odnose na objekte i zemljišta koje je EP BiH kupio prije više od 30 godina u Makarskoj, Gradcu, Sutivanu, Biogradu na Moru, Lukoranu i Baškoj Vodi. U tužbama se ne nalaze cijene objekata i zemljišta, ali kako se nekadašnja odmarališta nalaze na atraktivnim lokacijama, može se pretpostaviti da je riječ o imovini višemilijunske vrijednosti. Novih 46 kilometara autoceste Od ukupno 338 kilometara duge autoceste na koridoru V.c na sjeveru od Svilaja na Savi do Bijače na jugu na granici s Hrvatskom u prometu će biti 102 kilometra. Naime, trenutačno se gradi šest dionica ukupne dužine od oko 46 kilometara. Vrijednost ovih radova iznosi 1,2 milijarde KM, dok je prosječna cijena po kilometru 20,4 milijuna KM. Energoinvest ugovorio 280 milijuna KM novih poslova

Na tradicionalnom prednovogodišnjem savjetovanju predstavnika sarajevskog Energoinvesta od Meksika do Iraka priopćeno je da je u ovoj godini uz sve teškoće ta kompanija ugovorila poslove vrijedne 280 milijuna KM. Posebne probleme tvrtka je imala pri povratku na libijsko tržište, a sad su se problemi pojavili i u Egiptu gdje Energoinvest ima tvornicu, zatim u Siriji gdje ima velikih potraživanja, a gradilišta još imaju u Etiopiji i Zambiji. Tijekom godine otvorena su gradilišta u Makedoniji, Kosovu, Srbiji, Slovačkoj i u Albaniji.

Privredni vjesnik Broj 3807/3808, 16./23. prosinca 2013.

( oko 70 mil €

ili 140 milijuna KM ulaže EP BiH u vjetroelektranu Podveležje

BiH: Jača suradnja dviju elektroprivreda

Sarajevo prodaje struju Mostaru Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne kupila je za 21,2 milijuna konvertibilnih maraka 290.000 MWh struje od Elektroprivrede BiH koja će biti isporučena u srpnju, kolovozu i rujnu iduće godine Zdravko Latal latal@privredni.hr

vije elektroprivrede koje su do rata bile jedna kompanija, sad kad već ne mogu biti zajedno, unaprijedit će svoju suradnju, najavili su prvi ljudi Elektroprivrede Hrvatske zajednice HercegBosne iz Mostara Nikola Krešić i Elektroprivrede BiH Elvedin Grabovica. Obojica su pritom izrazili zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom, a vrhunac te suradnje potvrdili su nedavno potpisivanjem ugovora o kupoprodaji struje. Naime, Elektroprivreda BiH će u srpnju, kolovozu i rujnu 2014. godine isporučiti Elektroprivredi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne 290.000 MWh struje za 21,2 milijuna konvertibilnih maraka. Struja će se isporučiti mostarskoj kompaniji u ljetnim mjesecima kad njene hidrocentrale rade smanjenim kapacitetima. Krešić je zahvaljujući izuzetno povoljnim hidrološkim prilikama najavio i odlične rezultate poslovanja očekujući do konca godine dobit od 50 milijuna KM. Iako je EP BiH po kapacitetima znatno jači, njegov profit na kraju godine bit će manji i iznosit će 30 milijuna KM, kazao je Grabovica. Naime, dobit ovisi o strukturi udjela hidrocentrala u odnosu na termokapacitete u kojima je proizvodnja struje skuplja za dva do tri puta od struje iz hidroelektrana. EP BiH godišnje iz hidrocentrala dobiva, ovisno o vremenskim prilikama, od 10 do 30 posto struje, a ostatak iz termoelektrane, za razliku od EP HZ HB-a

Niču solarne elektrane U blizini Goražda izgrađena je prva solarna elektrana u ovom dijelu BiH, a trebala bi početi s radom u siječnju 2014. Investitor, sarajevska Bahen Gradnja, u elektranu kapaciteta 150 kilovata s godišnjom proizvodnjom od oko 224.000 kilovat sati investirala je 560.000 KM. U ožujku iduće godine ova sarajevska tvrtka planira izgradnju nove, dva puta veće solarne elektrane u Bosansko-podrinjskoj županiji, čija će gradnja stajati 2,5 milijuna KM. Bugojanska kompanija Solar Star izgradila je u Rostovu fotonaponsku elektranu nakon čega je instaliran veliki broj malih solarnih elektrana. Trenutačno ova tvrtka radi na projektu solarne elektrane u Hodovu kod Stoca vrijednom dva milijuna KM. koji 100 posto struje osigurava iz hidroelektrane. Obje kompanije očekuju da će poslovanje u 2014. godini biti znatno otežano, posebno za EP BiH, jer je cijena struje na europskim burzama u silaznoj putanji i sve analize upozoravaju da će se taj trend nastaviti. Nema odustajanja No bez obzira na očekivane teškoće u poslovanju, dvije kompanije neće odustati od realizacije projekata najavljenih za narednu godinu. Posebno su odlučni kada je riječ o objektima za pro-

izvodnju čiste energije - hidrocentralama i vjetroelektranama, čijim se korištenjem zapravo ispunjavaju i zahtjevi iz ugovora o uspostavi Energetske zajednice Jugoistočne Europe, kojim su se zemlje potpisnice obvezale implementirati regulative EU-a u energetskom sektoru te povećati proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Elektroprivreda BiH je po toj osnovi dobila kredit od Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) od 35 milijuna eura za izgradnju HE Vranduk, prve elektrane na rijeci Bosni kod

Zenice i za proširenje kapaciteta HE Una Kostela kod Bihaća. Prvi put je EBRD odobrio kredit jednoj kompaniji iz BiH bez posredovanja države, s rokom otplate od 12 godina i grace periodom od dvije godine koji je uključen u rok otplate. Time je, tvrdi Grabovica, značajno ojačan kredibilitet i ugled EP-a BiH. Za HE Vranduk, snage 20 MW, za koju su pripremni radovi već otpočeli, utrošit će se 26 milijuna eura, a za HE Kostela ostatak kredita. Vlada FBiH podržala je kod Kreditanstalta für Wiederaufbau (KfW) iz Frankfurta dobivanje kredita od 30 milijuna eura za izgradnju HE Janjići, druge hidroelektrane na rijeci Bosni, također kod Zenice, snage 13,3 MW i godišnje proizvodnje od 68,25 GWh. Vjetar u modi Energija vjetra sve je prisutnija u EU-u. Vrijednost dosadašnjih investicija iznosi oko 17 milijardi eura, a najviše novca u vjetroelektrane uložila je

Njemačka, zatim Italija, Španjolska, Rumunjska i Švedska. U EP-u Hrvatske zajednice Herceg-Bosne završili su izradu jednog broja projekata nužnih za izgradnju vjetroelektrane Poklečani u Općini Posušje koja se smatra, na osnovi dosadašnjih mjerenja, jednom od najboljih lokacija u BiH za izgradnju vjetroelektrana. Na osnovi Odluke vlade FBiH, EP BiH je pokrenula aktivnosti na izgradnji vjetroelektrane Podveležje. Projektom je predviđena instalacija 16 vjetroturbina instalirane snage s godišnjom proizvodnjom od 93 GWh. Vrijednost investicije iznosi 140 milijuna KM, oko 70 milijuna eura, a njemački KfW je odobrio kredit od 65 milijuna eura. Ostatak sredstava osigurat će EP BiH. Na osnovi koncesije na 30 godina koncesijska naknada za proizvedenu energiju će Mostaru i Hercegovačkoneretvanskoj županiji donositi godišnje 2,5 posto od ukupno proizvedene i prodane struje. U izgrad-

Dvije elektroprivrede najavile su izgradnju novih hidroelektrana i vjetroelektrana nju vjetroparkova uključilo se i više privatnih tvrtki u BiH, a za područje Vlašića Srednjobosanska županija je do sada odobrila četiri koncesije. Posljednja koncesija je dana društvu Lahor iz Travnika za izgradnju 20 stupova instalirane snage 50 megavata. Investicija je vrijedna 65 milijuna eura.

www.privredni.hr Broj 3807/3808, 16./23. prosinca 2013.

( 5%

( 0,6%

rast izvoza u 3. kvartalu

*vijesti

pad BDP-a u istom razdoblju

Slovenija U OČEKIVANJU OPORAVKA

Kočenje slobodnog pada Erozija bruto domaćeg proizvoda sve je manja zahvaljujući izvozu, ali su aktivni drugi čimbenici koji Sloveniji nagovještavaju još jednu recesijsku godinu Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

kazati najavljenu objavu poslovnih rezultata. Kada je konačno razgrnula poslovne knjige, to je učinila zajedno s objavljivanjem prospekta za izdavanje dokapitalizacijskih dionica.

Zahuktavanje izvoza Od sredine prošle godine slovenski izvoz, u okrilju jačanja gospodarstava unutar europskog područja, zahuktava se u kontinuitetu. Izvoz je počeo rasti (0,1 posto) u trećem i nastavio u četvrtom kvartalu 2012. godine (0,8 posto). U 2013. izvoz uzima novi zalet (1,6 posto u prvom, 2,2 u drugom i gotovo pet posto u trećem kvartalu). Na žalost, izvoz je jedina svijetla točka, ali bez dovoljno snage da ra-

Tri ključna čimbenika Sve što se događa u slovenskom gospodarstvu na svoj način vidi se u rezultatima NLB-a. Najveća slovenska banka u devet mjeseci ostvarila je 290 milijuna eura gubitka, što njena uprava opravdava velikim rezervacijama i nužnim korekcijama. Na žalost, podaci pokazuju da to nije jedini i pravi razlog za loše rezultate. Devetomjesečna operativna dobit, bez uključivanja korekcija i rezervacija, iznosila je svega 50 milijuna eura. To je triput manja dobit nego u istom lanjskom razdoblju. U devet mjeseci najvećoj banci dogodio se i bijeg kapitala. Depoziti stanovništva smanjili su se za 341 milijun eura. Svaki radni dan iz banke pobjeglo je više od 1,5 milijuna eura. Slovenija je lani imala 161.636 poduzeća – 4,6 posto manje nego 2011. godine. Poduzeća su zapošljavala 817.800 ljudi. Cijeli taj korpus ostvario je 90,7 milijardi eura prihoda od prodaje. Na godišnjoj razini to je bio pad od 0,1 posto. Kada će Sloveniji krenuti bolje nitko se ne usudi prognozirati. Svemu će presuditi tri ključna čimbenika – kako će Slovenija izvesti čišćenje banaka koje počinje ovaj tjedan, zatim kako će konsolidirati prezadužena poduzeća te s koliko će izvozne potražnje slovensko gospodarstvo podgrijati EU tržište.

lovenija nije više u slobodnom padu. Još pada, ali ne kao na početku godine kada je s 4,6 posto minusa u bruto domaćem proizvodu ostvarila zabrinjavajuće loš rezultat unutar cijele Europske unije. Od Slovenije samo je Cipar bio lošiji. U trećem tromjesečju Slovenija nije bila u slobodnom padu. Njen BDP kalirao je samo 0,6 posto. Tragovi kočenja vrlo su upečatljivi. U prvom tromjesečju izgubilo se 4,6 posto BDPa, u drugom 1,5 posto i u trećem samo 0,6 posto. Ohrabrujući trend, međutim, ne daje velike izglede očekivanju da bi Slovenija već u sljedećoj godini mogla svoj BDP obilježiti trajnim pozitivnim predznakom. Analitičari domaćeg UMAR-a (Ured za makroekonomske analize i razvoj) te relevantne europske institucije najavljuju Sloveniji još jednu recesijsku godinu. To što je BDP manje erodirao pri kraju godine treba zahvaliti isključivo pojačanom izvozu.

svijetli sva tamna mjesta slovenskog gospodarstva. Domaća potrošnja i bruto investicije toliko kaskaju za izvozom da ne izgledaju pretjerane tvrdnje službenih prognostičara kako Sloveniju čeka još jedna, a zbog sanacije banaka možda i dvije recesijske godine. Niz ograničenja daje povoda za takvu skepsu. Masakr investicija iz prošle nastavio se i ove godine. U tom pogledu prvo tromjesečje bilo je dramatično loše. Investi-

Od sredine prošle godine slovenski izvoz se zahuktava u kontinuitetu cije su početkom godine skresane čak za 21,5 posto. I domaća potrošnja bila je 7,8 posto manja. U devetomjesečnom razdoblju ta dva pokazatelja

Kako se zaduživala Slovenija Datum zaduženja 2. 4. 2009. 9. 9. 2009. 26. 1. 2010. 17. 3. 2010. 18. 1. 2011. 30. 3. 2011. 26. 10. 2012. 10. 5. 2013. 10. 5. 2013. 15. 11. 2013.

Iznos u mld eurima 1,5 1,5 1,5 1 1,5 1,5 2,25 USD 2,5 USD 1 1,5

manje su loša nego na početku godine, ali ni blizu onim vrijednostima koje bi dale jači vjetar u leđa gospodarstvu. Već letimičan pregled poslovnih rezultata za devetomjesečno razdoblje što su ih objavile slovenske tvrtke pokazuju da nikome nije lako i da za isti rezultat treba raditi više i bolje. Pivovarna Laško kao skupina imala je u devet mjeseci ove godine 209 milijuna eura prihoda i 26,4 milijuna eura čiste

Godine zaduženja 5 15 10 5 10 15 10 5 10 3

Kamatno opterećenje 4,38 4,63 4,13 2,75 4,38 5,13 5,50 5,85 4,75 4,84

dobiti. Međutim, Pivovarni Union s kosovskom pivovarom Birra Peja ostalo je ispod crte 2,7 milijuna eura gubitka. Veliki proizvođač premaza Helios imao je 9,6 milijuna eura dobiti, otprilike kao i lani. Istrabenz je uspio smanjiti gubitak na manje od milijun eura. I Unior se izvukao iz gubitaka. U devet mjeseci čak je imao dva milijuna eura dobiti. Toliko dobiti ostvarile su i Terme Čatež. Uprava Gorenja bila je prinuđena ot-

Ipak bez novog terminala Mali dioničari Aerodroma Ljubljana onemogućili su direktora Zmagu Skobira u namjeri da ušteđena sredstva iz poslovanja prošlih godina iskoristi za gradnju novog putničkog terminala. Dioničari smatraju da investicija od 57 milijuna eura ne bi bila ekonomski opravdana, a mogla bi ugroziti i planove o skorašnjoj privatizaciji. Usporen finski dio procesa Patria Zbog smrti glavnog suca tročlanog vijeća Okružnog suda u finskom gradu Hämeenlinnu koji presuđuje o spornoj prodaji oklopnjaka Patria vojskama Slovenije i Hrvatske, najvjerojatnije bit će produženi postupovni rokovi. Sudska rasprava u slovenskom dijelu procesa završena je 11. listopada, a u hrvatskom slučaju još nije počela. Sud će obje presude objaviti istodobno, nakon što završi pretres u hrvatskom dijelu korupcijske priče. Pretpostavlja se da će presude biti objavljene krajem proljeća ili početkom ljeta 2014. Novih 40 diplomanata MBA

Diplome međunarodnog poslijediplomskog studija menadžmenta MBA, predsjedničkog studija menadžmenta MBA i programa LSMP, na IEDC-Poslovnoj školi Bled primilo je 40 novih menadžera iz 10 država. Za profesora godine studenti su izabrali Jamesa C. Ellerta, profesora za financije i strategiju koji je ujedno i zaslužni profesor na IMD Lausanne u Švicarskoj. Na istoj svečanosti Poslovna škola Bled šesti put za redom podijelila je počasnu doktorsku titulu (Doctor Honoris Causa) za postignuća u unapređenju liderstva za bolji svijet. Ove godine dobitnik je dr. Peter Kraljič.

24 TURIZAM *vijesti

Privredni vjesnik Broj 3807/3808, 16./23. prosinca 2013.

( 431.591 francuski turist posjetio Hrvatsku u 10 mjeseci ove godine

Promocija Hrvatske u Francuskoj Valamar je vodeći poslodavac u turizmu Turistička tvrtka Valamar i ove je godine dobila certifikat Poslodavac Partner, za izvrsnost u upravljanju ljudskim resursima. U toj se tvrtki neprekidno radi na unapređenju procesa upravljanja zaposlenicima. Ove je godine pokrenut projekt Uplifting service s ciljem poticanja zaposlenika da su u svakom trenu na usluzi gostima, ali i jedni drugima. Voditelji imaju povjerenja u svoje kolege i potiču njihovu samostalnost u obavljanju tih zadataka. Osim toga, kako kažu u Valamaru, u toj se tvrtki ulaže u razvoj znanja i unapređenje vještina sezonskih radnika. I u posezoni dobri turistički rezultati U Zagrebu i na Jadranu u studenome je zabilježeno 160.945 turističkih dolazaka što je 4,19 posto više nego u istom mjesecu 2012. Prema službenim podacima sustava turističkih zajednica, u tom je mjesecu registrirano 453.433 noćenja ili 5,48 posto više nego lani. Od ukupnog broja dolazaka, stranci su ostvarili 104.915 ili 5,28 posto više te 311.074 noćenja, što je 12,88 posto više nego u studenome prošle godine. Natječaji za bespovratna sredstva iz EU fondova U sklopu Operativnog programa Regionalna konkurentnost u razdoblju od 2007. do 2013. otvorena su tri nova poziva za dodjelu bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije, vrijedna ukupno više od 56 milijuna eura. Najmanje milijun eura, a najviše 10,5 milijuna eura bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj namijenjeno je za projekte prijavljene na natječaj za Shemu dodjele bespovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu.

Francuzi vole boraviti u Hrvatskoj Prema istraživanju Top desetinacija ljeta 2013. na Google France, Hrvatska je na francuskom tržištu vrlo dobro pozicionirana u kategoriji Top of Mind destinacija Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

uristička suradnja Hrvatske i Francuske tijekom prošle godine konkretizirala se i kroz projekt Croatie, la voici. Radeći na njegovoj pripremi i realizaciji (kod nas pod nazivom Kulturna sezona Hrvatske u Francuskoj) Hrvatska turistička zajednica ostvarila je niz promotivnih aktivnosti kako bi se stvorila sinergija kulture i turizma. “Francuska je publika bila posebno zainteresirana za kulturne sadržaje koji su oduvijek predstavljali jednu od osovina komunikacije dviju zemalja, a bila je to i dobra prilika da se kroz promociju hrvatske kulture pojača imidž i atraktivnost naše destinacije”, kažu u HTZ-u. Ove je godine provedeno istraživanje Top destinacije ljeta 2013 na Googleu Franceu o atraktivnosti pojedinih destinacija, pa je tako Hrvatska na francuskom tržištu vrlo dobro pozicionirana u kategoriji Top of Mind

destinacija. U kategoriji “boravak” gdje se mjerilo zadovoljstvo gostiju boravkom u određenim destinacijama, naša je zemlja - po popularnosti među konkurentnim odredištima - ostvarila najveći porast tijekom ovoga ljeta te se popela na visoko treće mjesto, odmah iza Korzike i Špa-

njolske, a ispred Maroka, Francuske, Tunisa, Turske i Grčke. Francuzi traže kvalitetu Francuzi su zahtjevni gosti koji se sve više odlučuju za kvalitetu, ali za to traže odgovarajuću cijenu. Vole dati smisao svojim putovanjima i pomno

Povećan dolazak Francuza Prema podacima sustava turističkih zajednica, Hrvatsku je u 10 mjeseci ove godine posjetio 431.591 francuski turist što je 7,71 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je dobar rezultat, ako se uzme u obzir činjenica da su Francuzi uglavnom manje putovali. Osim toga, postignuta je i desezonalizacija, jer je ove godine zabilježen porast turističkih dolazaka francuskih turista u svim mjesecima, a posebice u onima izvan glavne turističke sezone. Tako je ove godine za 11 posto povećan dolazak Francuza u svibnju, devet posto u lipnju te 5,44 posto u listopadu.

ih pripremaju, uspoređuju informacije i osmišljavaju sadržaje. Oni traže raznovrsne programe vezane uz specifične teme, primjerice kulturu i rekreaciju. Zato se Hrvatska na francuskom tržištu pozicionirala kao destinacija s prepoznatljivim i kvalitetnim imidžem te postala nezaobilazna za široku publiku i touroperatore, ističu u HTZ-u. Francuzima je najatraktivniji Dubrovnik, a potom Split i Dalmacija. Posebno mjesto zauzima i Zagreb koji je posljednjih godina osmislio ponudu koja privlači Francuze. I hrvatski turisti vole putovati u Francusku, a ta je država prošle godine po drugi put uzastopno bila prva skijaška destinacija na svijetu,

Francuzima su najatraktivniji Dubrovnik, a potom Split i Dalmacija i to ispred Amerike i Austrije, podaci su organizacije Skijaški tereni Francuske. Deset milijuna turista posjetilo je lani francuska skijališta, od čega je skijaša bilo sedam milijuna, rekla je Gordana Malić, menadžerica za promociju Francuske nacionalne organizacije Atout France. No, na upit o tome koliko skijaša-turista iz Hrvatske odlazi na skijanje u francuska skijališta, ni jedna ni druga turistička organizacija nisu imale podatke.

Vijeće Udruženja putničkih agencija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori

Osnivati klastere u turizmu Unutar Europske unije sustavno se promovira tržišno natjecanje što se uklapa u svjetske trendove koje karakterizira i neprekidno unapređivanje konkurentnosti. Turizam je jedna od najvećih svjetskih industrija koju karakterizira žestoka konkurencija. Zato u Hrvatskoj treba poticati osni-

vanje klastera u turizmu, ali istodobno i u ostalim dijelovima gospodarstva kako bismo što lakše i brže unaprijedili konkurentnost i profitabilnost poslovanja, rekao je Že-

limir Kramarić, pomoćnik ministra turizma na prošlotjednoj proširenoj sjednici Vijeća Udruženja putničkih agencija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Napomenuo je kako za povlačenje sredstava iz strukturnih fondova EU-a ključnu ulogu ima

Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2020. u kojoj se, među ostalim, utvrđuje i trenutačno stanje hrvatskog turizma. U razdoblju od 2014. do 2020. godine imat ćemo na raspolaganju 11,7 milijardi eura za realizaciju naših ekonomskih priroriteta, pri čemu je jedan od najvažnijih - turizam. Na sjednici je istaknuta važnost medicinskog turizma za koji je veza-

no oko 15 posto putovanja u svijetu. Hrvatska ima velike mogućnosti za razvitak takvog oblika turizma, ali za sada ti potencijali još uvijek nisu dovoljno iskorišteni. Marcel Medak, ravnatelj Daruvarskih toplica, istaknuo je kako je najavljena kategorizacija smještaja u objektima zdravstvenog turizma, što će olakšati poslovanje tih objekata. (S.P.)

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3807/3808, 16./23. prosinca 2013.

( za početak 2014.

*vijesti

planiran završetak testiranja i izrada komercijalne verzije AgroNodea

AgroNode

Aplikacijom do boljeg uroda Sustav je namijenjen svim korisnicima koji žele postići povećanje produktivnosti i smanjenje troškova kroz nadzor stanja na svojim poljoprivrednim kulturama, a nudi se u dvije verzije - za nadzor poljoprivredne kulture te za nadzor i navodnjavanje Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

deja za razvoj aplikacije AgroNode nastala je 2011. godine jer je tada suša u Hrvatskoj izazvala velike štete na usjevima. Andrija Puškaš, idejni začetnik i voditelj projekta, kaže nam da je razmišljajući o načinima kako izbjeći ili ublažiti posljedice te elementarne nepogode došao na ideju o pokretanju AgroNode sustava. “AgroNode je namijenjen svim korisnicima koji žele postići povećanje produktivnosti i smanjenje troškova kroz nadzor stanja na svojim poljoprivrednim kulturama. Sustav se nudi u dvije verzije - za nadzor poljoprivredne kulture te za nadzor i navodnjavanje”, ističe on. Samoučeći algoritam Ono pak što ga razlikuje od većine konkurentnih sustava je samoučeći algoritam (programske računalne naredbe kojima se učinkovito rješavaju zadaci) koji se sam

Država bi se trebala aktivnije uključiti u razvoj IT sektora kao izvozno orijentirane grane, kaže Puškaš podešava s obzirom na trenutačno stanje usjeva, čime se postiže optimalna potrošnja vode ili, primjerice, doziranje tekućih gnojiva. Samoučeći algoritam razvija se za svaku pojedinu poljoprivrednu kulturu. “Ovakvi sustavi

isplativi su za većinu visokoprofitabilnih kultura poput vinograda, voćnjaka, plastenika, dok se za žitarice isplate kao sustav nadzora bez navodnjavanja. A trenutačno aktivno uključujemo nekoliko agronomskih stručnjaka za izradu modela za pojedine poljoprivredne kulture”, napominje Puškaš. Razvoj sustava traje oko godinu dana. Završetak testiranja i izrada komercijalne verzije pak planirana je za početak 2014. godine. “Prvim korisnicima sustav će se instalirati u proljeće 2014. godine u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. U prvoj godini nastojat ćemo zajedno s korisnicima unaprijediti sustav prema njihovim potrebama”, objašnjava on. U svijetu postoji nekoliko sličnih web aplikacija, ali Puškaš vjeruje da njihov pristup može

ponuditi ipak nešto više od konkurencije. “Hrvatska trenutačno navodnjava manje od jedan posto ukupne poljoprivredne površine, dok je prosjek Europske unije 13 posto. Svjetsko tržište navodnjavanja godišnje raste 17 posto i vjerujemo da ima prostora za više kvalitetnih rješenja. Kako je samo tržište veliko i zahtjevno, za sada ćemo nastojati razviti se u voćnjacima kako bismo tu postigli bolje rezultate od konkurencije, kako cijenom i kvalitetom usluge, tako i povećanjem prinosa na tim voćnjacima”, naglašava on dodavši kako je već u kontaktu s mogućim ulagačima u AgroNode. “Međutim, za sada je sve u fazi ranih pregovora. U svakom slučaju, projekt će se nastaviti prema planu, premda bi se proboj na tržište, posebice ono europsko, nešto

ubrzao kada bi se sklopio dogovor s kvalitetnim investitorom. Mislim da su nam najzanimljiviji ulagači upravo sami poljoprivrednici koji nam znanjem i povratnom informacijom o radu AgroNodea mogu dati mnogo više od samih financija. K tomu, vjerujemo kako je pravi razvojni put onaj kroz lokalno tržište, i nakon što se AgroNode dokaže u Hrvatskoj, onda sa sustavom možemo izaći na europsko”, kaže. Velik potencijal softverskog tržišta Sofversko tržište u Hrvatskoj, smatra Puškaš, ima ogroman potencijal za razvoj te se iskreno nada kako će to biti jedna od glavnih djelatnosti koje će pokrenuti gospodarstvo. “Za sada taj rast ide jako sporo. Ali upoznao sam mnogo mladih poslovnih ljudi koji bi to

mogli ubrzati. Većina razvoja softvera, koliko sam primijetio, usmjerena je na zabavnu industriju i mobilne aplikacije, i to većinom za vanjsko tržište jer je hrvatsko samo po sebi relativno malo. Mislim da se veći potencijal nalazi u razvoju poslovnih rješenja i inovativnih aplikacija za industriju, gospodarstvo i znanost koji su važniji za lokalni razvoj”, ističe on dodavši kako, na žalost, još uvijek u nas nema dovoljno stručnjaka iako se njihov broj u zadnje vrijeme povećava. “Obrazovni sustav, unatoč krizi, kvalitetan je i konkurentan. A kako bi obrazovne ustanove pokrenule kvalitetne programe, potrebne su im financije i ulaganja u obrazovanje”, napominje. Nadalje, smatra, država bi se trebala aktivnije uključiti u razvoj IT sektora kao izvozno orijentirane grane, posebice zato što razvoj softvera ne zahtijeva velika početna ulaganja. Također, banke bi trebale imati više razumijevanja za poduzetnike u ovome sektoru. Jer s bankama je lako pregovarati u onoj fazi kada određeni projekt već ima korisnike i tržište, a nešto teže kada je on u fazi razvoja i nesigurnosti oko toga hoće li opstati ili ne. Među budućim poslovnim koracima ističe intenzivan rad na razvoju AgroNodea. “Planovi za nove projekte većinom su vezani uz tehnološke inovacije u poljoprivredi. Jer, tržište proizvodnje hrane je potentno, s prostorom za tehnološki razvoj”, zaključuje Puškaš.

Više od milijun računala Hrvatski građani imaju više od milijun računala, a HP je najomiljeniji proizvođač. Nadalje, pokazuju podaci Tvornice istraživanja, neovisne agencije za istraživanje i analiziranje tržišta i javnih mišljenja, više im se sviđaju prijenosna računala pa ih posjeduju u većem omjeru u odnosu na stolna, dok gotovo četvrtina kućanstava posjeduje obje vrste. Prema anketi u kojoj je sudjelovalo 1700 građana, njih 37 posto koji već imaju računalo planira u 2014. kupiti novo. Društveno korisne aplikacije Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije objavila je peto javno nadmetanje za izradu društveno korisnih aplikacija u 2013. Izrada aplikacija dio je Programa razvoja interneta i širokopojasnog pristupa internetu na područjima posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i otocima. Njihovom realizacijom želi se potaknuti razvoj širokopojasnog ekosustava u ruralnim područjima. Rok za dostavu ponuda na natječaj je 8. siječnja. Tomašković nakon Mudrinića

Na sjednici Nadzornog odbora Hrvatskog Telekoma Ivica Mudrinić dao je ostavku na mjesto predsjednika Uprave kako bi prihvatio poziciju višeg potpredsjednika u Deutsche Telekomu zaduženog za stratešku potporu članu Uprave DT Europe i tehnologije i Upravi DT-a u Bonnu. Na njegovo mjesto imenovan je Davor Tomašković, koji dužnosti predsjednika Uprave HT-a preuzima 1. siječnja s mandatom od četiri godine. Tomašković u HT dolazi s čelne pozicije Tvornice duhana Rovinj gdje je proveo posljednjih sedam godina.

26 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Kristina Ercegović Sam svoj gazda V.B.Z.

U prvom dijelu knjige, autorica daje savjete o stvaranju i održavanju uspješnog posla. Jednostavnim jezikom objašnjava kako osnažiti motivaciju za pokretanje posla i kako se pozicionirati na tržištu. Kako imati dobar PR, kako se gradi dobar odnos s kupcima, kako delegirati posao, kako ovladati financijama i stvoriti dobar odnos sa svojim zaposlenicima. Drugi dio knjige sadrži intervjue s nekim od najuspješnijih hrvatskih malih i srednjih poduzetnika.

Teofil Antiohijski Autoliku Verbum

Koncipirano u formi razgovora s poganinom Autolikom, djelo Teofila Antiohijskog, antiohijskog patrijarha iz 2. stoljeća, vrijedan je primjerak misli ondašnjeg vremena u kojoj se bistri apologija kršćana u vremenu u kojem je njihova prisutnost u helenističkom svijetu bila uvelike neprihvaćena. Ovo djelo zahvaća u bitna pitanja ljudskog postojanja, početka i kraja života, smisla, cilja života, ali i polemizira s nasljeđem helenističkog svijeta koji je u sukobu s kršćanskom filozofskom mišlju i naukom.

Diana Eck Indija: sveta geografija Dvostruka duga

Diana Eck vodi čitatelja na duhovno putovanje živim krajolikom čarobne Indije – njenim planinama, rijekama i obalama, njenim starim i zanimljivim hramovima i svetištima. Da bi posve razumjela sveta mjesta hodočašća zajedno s njihovim pričama i međusobnim vezama, ona detaljno istražuje hinduističke religijske ideje i priče i otkriva nam kako su one upisane u sam krajolik. Diane Eck nam pokazuje da je iz te mreže mjesta hodočašća nastao i osjećaj za indijsku naciju.

Zdenko Bašić MJESEČEVE SJENE Planetopija

Vjetar sa sjeverozapada ponovno je progovorio. Ovaj puta o mjestima na koja mjesečeva svjetlost noću ne dopire, koja istodobno bude nostalgiju i strahopoštovanje i na kojima glavnu riječ vode vještice, copernice, vragovi, mure, jankići, nevidinčići, baukači i druga bića tame. Zdenka Bašića vjetar je podsjetio na sve takve priče koje je čuo od svojih baka i maestralnim je ilustracijama još jednom oživio obiteljsku usmenu predaju vezanu za sjeverozapadni dio Medvednice i samoborski kraj.

˝ Ahmet Umit Magla i noć

Naklada Ljevak

Ovaj psihološko-politički triler priča je o razočaranom obavještajcu Sedatu i njegovoj potrazi za nestalom ljubavnicom Mine. Osim toga, izjeda ga krivnja jer ne uspijeva riješiti slučaj ubojstva svoga šefa i bliskog prijatelja Jildirima. Njegovo je povjerenje u obavještajnu službu uzdrmano nakon što svjedoči makinacijama unutar obavještajne službe i u odnosima između obavještajne službe i države. U međuvremenu, dok pokušava pronaći svoju ljubavnicu, ne ustručava se koristiti najprljavijim metodama svoje struke.

Privredni vjesnik Broj 3807/3808, 16./23. prosinca 2013.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Nekretnine u Poljskoj

Agencja Nieruchomosci Rolnych, Varšava, Poljska, www.anr.gov. pl. Agencija za zemljišne nekretnine nudi nekretnine za ulaganje, u sklopu kojih se nalaze zemljišta namijenjena za izgradnju stambenih zgrada, trgovačkih, uslužnih i rekreativnih centara, te industrije. Pozitivna strana tih nekretnina je njihov položaj. To su u većini zemljišta koja se nalaze u neposrednom susjedstvu i nevelikoj udaljenosti od glavnih prometnih čvorova, u administrativnim granicama grada, odnosno u atraktivnim turističkim gradovima. U ANR-ove nekretnine uspješno su investirale međunarodne korporacije, primjerice Opel, Toyota, Sharp, LG, Michelin, Electrolux, Viessmann. ANR također surađuje sa specijalnim ekonomskim zonama, a posjeduje i oko 800 kompleksa dvoraca i dvoraca s parkovima. Zainteresirani ulagači mogu pogledati ponudu ANR-ovih nekretnina kod Odjela za promociju trgovine i ulaganja u Zagrebu. Kontakt: Sylwia Krajewska, skrajewska@anr.gov.pl, +48 22 6358009. Nekretnine u Poljskoj

Delta, Elblag, Poljska, w w w. d e l t a . e l b l a g . p l . Tvrtka se bavi profesio-

nalnim iznajmljivanjem proizvodnih, trgovačkih, uslužnih, uredskih i skladišnih prostora. Ukupna površina kojom raspolažu je 50.000 m2. U centru Elblaga tvrtka posjeduje dvije nekretnine koje su sa svim pogodnostima među najatraktivnijim zgradama u toj regiji. Kontakt: Mariusz Hejnowicz, delta@delta.elblag.pl, +48 55 2361361. Skladište u Bregani

Fering Fit, Zagreb, www. fering-fit.hr. Tvrtka iznajmljuje skladišni prostor u Bregani, Slovenija, odmah u blizini graničnog prijelaza za Zagreb. Zemlje interesa: EU, Bosna i Hercegovina, Srbija. Kontakt: Mara Martinović, fering-fit@fering-fit. hr, +385 1 2325175. Najam hostela

Ecay Gida, Istanbul, Turska, www.efemtuz.com. Tvrtka iznajmljuje svoj hostel sa 80 kreveta. Kontakt: efemtuz@efemtuz. com, +90-216 -3701473.

info@histria-apart.com, +385 52 535259, +385 98 9046254. Prodaja butika

Bellezza Fashion, Split, www.bellezza.at. Tvrtka prodaje modni butik s ekskluzivnom odjećom u Splitu. Vrhunska lokacija u Hotelu Radisson Blu Split, 100-postotno preuzimanje poslovnih udjela. Kontakt: Günther Hartinger, vorenberg@aon.at, +43 664 4023718. Nekretnine u Albaniji

Tirana Property Company, Tirana, Albanija, www.tiranaproperty.com. Albanska agencija za nekretnine pruža integrirane i specijalizirane usluge pri kupovini, prodaji i iznajmljivanju nekretnina na cijelom području Albanije. Kontakt: Leonidas Comino, info@tiranaproperty.com, +355 4222112. Najam hladnjače

Histria Apart, Pula, www. histria-apart.com. Tvrtka je licencirana agencija za posredovanje u prometu nekretnina. Uz prodaju i najam nekretnine pružaju sve usluge upravljanja i održavanja kao i odgovarajuće usluge konzaltinga u Istri i širom Hrvatske. Kontakt: Marina Kajic,

Kali Tuna, Kali, www.kali-tuna.hr. Tvrtka iznajmljuje objekt u Zadru, Gaženica. Namijenjen skladištenju prehrambenih proizvoda do maksimalno -18 stupnjeva Celzija. Objekt ima utovarno-istovarnu rampu, pretkomoru (-5°C) i tri komore kapaciteta 1000 europaleta, suho skladište, ured i garderobu. Kontakt: Dino Vidov, dino@ kali-tuna.hr, 023282800, 098273235.

stave ponuda je 9. siječnja.

Oprema za pjeskarenje i lakiranje

Upravljanje nekretninama

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Ulja i sredstva za podmazivanje

Zračna luka Dubrovnik nabavlja ulja i sredstva za podmazivanje. Rok dostave ponuda je 30. prosinca. Računalni poslužitelji

Hrvatska radiotelevizija nabavlja računalne poslužitelje. Rok dostave ponuda je 30. prosinca. Održavanje vozila

KBC Zagreb nabavlja usluge jednogodišnjeg održavanja vozila. Rok dostave ponuda je 9. siječnja. Kartonske kutije

Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu nabavlja kartonske kutije. Rok do-

Izgradnja rasvjete

Grad Zagreb nabavlja radove na izgradnji rasvjete u Stojarskoj ulici. Rok dostave ponuda je 24. prosinca. Regija Putnička vozila

Elektrokrajina Banja Luka nabavlja nova službena putnička vozila. Rok dostave ponuda je 16. siječnja.

Željeznice Federacije BiH nabavljaju opremu za pjeskarenje i lakiranje željezničkih vozila. Rok dostave ponuda je 26. prosinca.

Gume za kamione i ostala vozila

JKP Komunalno Nikšić nabavlja gume za kamione i vozila. Rok dostave ponuda je 17. siječnja.

Hrana za pse

Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo nabavlja hranu za pse. Rok dostave ponuda je 7. siječnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3807/3808, 16./23. prosinca 2013.

Sajamski vodič

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Božićni sajam kreativnosti

Prodaju se kuće, poslovni prostori, vinograd... Vinograd, ukupne površine 1539 četvornih metara, Subotica Podravska, Koprivničko-križevačka županija, procijenjene vrijednosti 4000 kuna. Dražba se održava 27. prosinca u 9 sati na Općinskom sudu u Koprivnici. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Oranica, ukupne površine 18.852 četvorna metra, Nova Gradiška, Brodskoposavska županija, procijenjene vrijednosti 20.720 kuna. Dražba se održava 30. prosinca u 10 sati na Općinskom sudu u Novoj Gradišci. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Zainteresirani kupac dužan je prije razgledavanja pristupiti Sudu kako bi mu se osigurala nazočnost sudskog ovršitelja pri razgledavanju nekretnine. Stan, ukupne površine 107 četvornih metara, Pula, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 959.040 kuna. Dražba se održava 30. prosinca u 8.30 sati na Općinskom sudu u Puli. Nekretnine se na prvom ročištu za javnu dražbu ne mogu prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje su najkasnije na dan ročišta za javnu dražbu položile jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine. Oranica, ukupne površine 18.852 četvorna metra, Nova Gradiška, Brodskoposavska županija, procijenjene vrijednosti 20.720 kuna. Dražba se održava

30. prosinca u 10 sati na Općinskom sudu u Novoj Gradišci. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Kuća, dvorište i oranica, ukupne površine 5085 četvornih metara, Nijemci, Vukovarsko-srijemska županija, procijenjene vrijednosti 390.832,92 kune. Dražba se održava 7. siječnja u 11.30 sati na Općinskom sudu u Vinkovcima. Nekretnine se ne mogu prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Kuća, dvor i oranica, ukupne površine 883 četvorna metra, Donji Miholjac, Osječko-baranjska županija, procijenjene vrijednosti 172.388,06 kuna. Dražba se održava 7. siječnja u 14 sati na Općinskom sudu u Valpovu. Nekretnine se ne mogu prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Gospodarska zgrada, dvorište i šuma, ukupne površine 2087 četvornih metara, Jagnjedovec, Koprivnica, Koprivničko-križevačka županija, procijenjene vrijednosti 37.462 kune. Dražba se održava 8. siječnja u 8 sati na Općinskom sudu u Koprivnici. Nekretnine se ne mogu prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Poslovni prostor, ukupne površine 10 četvornih

metara, Palmotićeva 52, Grad Zagreb, procijenjene vrijednosti 15.000 kuna. Dražba se održava 8. siječnja u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu uplatile jamčevinu u iznosu od 10.000 kuna.

Sajam darovnih artikala, proizvoda ručne izrade i ekoproizvoda od 16. do 24. prosinca, Pula

Sajam se održava u središtu grada na Korzu/Giardinima gdje će izlagači imati lijepe unificirane drvene štandove, a tu će biti i pozornica s događanjima za velike i male. Korzo će se lijepo okititi i biti centralno mjesto događanja u sklopu programa “Prosinac u gradu”. Kreativnost izlagača upotpunit će doživljaj šarenila boja i okusa što će, nadamo se, razveseliti posjetitelje, izlagače i medije.

FISTT ART FEST Festival kreativnosti i DIY kulture od 20. do 22. prosinca, Zagreb

Stan, ukupne površine 43 četvorna metra, Karlovac, Karlovačka županija, procijenjene vrijednosti 262.808,14 kuna. Dražba se održava 9. siječnja u 8 sati na Općinskom sudu u Karlovcu. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine.

I ove godine originalne i zanimljive kreativne dizajnere i “hendmejdere” iz čitave zemlje možete sresti tijekom predbožićnog vikenda u zagrebačkom SC-u, u prizemlju (predvorje SC-a i atrij Kina SC) i na licu mjesta riješiti blagdansku kupovinu bez stresa, strke i frke!

Industrijska zgrada, dvorište i oranica, ukupne površine 817 četvornih metara, Petrinja, Sisačko-moslavačka županija, procijenjene vrijednosti 794.134,32 kune. Dražba se održava 10. siječnja u 9 sati na Općinskom sudu u Sisku. Nekretnine se ne mogu prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine.

od 21. do 22. prosinca, Zmajevac

Oranica, ukupne površine 1532 četvorna metra, Strmec Stubički, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti 24.000 kuna. Dražba se održava 13. siječnja u 8.30 sati na Općinskom sudu u Zlataru. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Kristkindl Markt u Zmajevcu Tradicionalna manifestacija Neka vas ne zbuni njemački naziv. Stanovnici vinarskog sela Zmajevca pozivaju vas da im se pridružite na tradicionalnoj manifestaciji “Kristkindl” i pratite ih dok odjeveni u božićne anđele – kristkindle (male Isuse) obilaze selo. Vinske ulice, tzv. surduke, za ovu prigodu pretvorene su u simpatični božićni sajam Kristkindl Markt s brojnim štandovima i tradicionalnim proizvodima poput baranjskih licitara, meda, prirodnih sokova, rakije, zimnice, drvenih igračka, suvenira…

artBazaar Božićni sajam rukotvorina i kreativnih predmeta od 21. do 23. prosinca, Rijeka

Organizatori su pripremili trodnevni handmade sajam prepun dobrih osjećaja, zabave i božićne kupovine lijepih rukotvorina brojnih izlagača. Organiziraju ga Grad Rijeka i Udruga art-Bazaar kako bi svatko od izlagača predstavio svoje ručno izrađene proizvode kakve ne možemo pronaći u uobičajenim dućanima. U ponudi će se naći nakit, proizvodi od tekstila, ukrasi za kosu, bedževi...

Podatke sakupili:

28 SVIJET FINANCIJA

( 0,6%

pad BDP-a u 3. kvartalu 2013.

Privredni vjesnik Broj 3807/3808, 16./23. prosinca 2013.

( 1%

prognoza pada BDP-a za cijelu godinu

Državni zavod za statistiku

Nastavak krize Promatrajući prema sastavnicama BDP-a, pad u trećem tromjesečju rezultat je negativnog doprinosa neto izvoza i državne potrošnje, dok su ostale sastavnice potrošnje zabilježile godišnje stope rasta

onačni podaci Državnog zavoda za statistiku potvrdili su prvu procjenu realnog godišnjeg pada bruto domaćeg proizvoda u trećem ovogodišnjem tromjesečju od 0,6 posto. To je osmo uzastopno tromjesečje godišnjih stopa pada, no intenzitet je nešto blaži nego u drugom tromjesečju (-0,7 posto). Promatrajući prema sastavnicama BDP-a, pad u trećem tromjesečju rezultat je negativnog doprinosa neto izvoza i državne potrošnje, dok su ostale sastavnice potroš-

nje zabilježile godišnje stope rasta, što je u skladu s našim očekivanjima, ističu analitičari RBA. Izvoz roba i usluga pao

Riječ je o osmom uzastopnom tromjesečju godišnjih stopa pada BDP-a je za 1,3 posto. Negativan utjecaj izlaska iz Cefte na neto izvoz roba i usluga te pad robnog izvoza za 3,9 posto godišnje djelomič-

no je ublažen izvozom usluga (turizam) i padom uvoza roba i usluga (-1,6 posto godišnje).

Smanjenje rashoda opće države u trećem tromjesečju upućivalo je na negativan doprinos državne potrošnje što je i potvrđeno godišnjim padom od 0,9

posto. Međutim, značajnije strukturne promjene nismo vidjeli iako su reforme u javnom sektoru neophodne za privlačenje privatnih investicija i niže premije rizika. Blagi rast investicija S druge strane, i drugo tromjesečje za redom investicije su u pozitivnom teritoriju uz blagi rast od 0,3 posto godišnje. Tome je vjerojatno pridonijela investicijska aktivnost države s obzirom na to da podaci iz privatnog sektora upućuju na nastavak

negativnih kretanja (pad obujma industrijske proizvodnje i obujma građevinskih radova). S obzirom na rast prometa od trgovine na malo u trećem tromjesečju (prvenstveno podržan uspješnom turističkom sezonom odnosno rastom ukupnog broja noćenja stranih turista i većim prihodima od turizma na godišnjoj razini) očekivan je bio i rast konačne potrošnje kućanstava (0,2 posto godišnje). Međutim, pozitivan doprinos domaće potražnje vjerojatno je izostao

s obzirom na rast nezaposlenosti te pad zaposlenosti i raspoloživog dohotka kućanstva. Prema prvim pokazateljima, i u posljednjem ovogodišnjem tromjesečju očekujemo nastavak pada gospodarstva. Pad BDP-a za cijelu godinu očekujemo na razini od jedan posto što predstavlja nastavak krize i petu godinu za redom. S obzirom na to da zamjetnije strukturne reforme i dalje nedostaju, značajniji oporavak ne treba očekivati ni u godini pred nama, ocijenili su analitičari RBA.

Državni zavod za statistiku

Fond Green for Growth za Jugoistočnu Europu

Proizvođačke cijene i dalje padaju

Zabi kredit od 20 milijuna eura

Zadnji podaci Državnog zavoda za statistiku ukazuju na godišnji pad proizvođačkih cijena ukupne industrije sedmi mjesec za redom. Tako su u studenom cijene ukupne industrije bile niže za 2,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Pri tome je ukupnom padu pridonio pad na domaćem i na nedomaćem tržištu (-2,6 posto odnosno -2,4 posto godišnje). U prvih sedam mjeseci ove godine proizvođačke cijene na domaćem tržištu bilježe snažnije usporavanje godišnjeg rasta, dok su od kolovoza stope rasta prešle u negativan teritorij. Zadnjih nekoliko mjese-

Fond Green for Growth za Jugoistočnu Europu (GGF) odobrio je kredit od 20 milijuna eura Zagrebačkoj banci, koji će se koristiti za financiranje projekata obnovljive energije i energetske učinkovitosti, pružajući podršku zemlji u ostvarivanju ciljeva EU-a glede smanjenja emisija CO2 za 20 posto i uštede energije od 20 posto do 2020. godine. Cilj je kredita osigurati srednjoročno i dugoročno financiranje malih i srednjih poduzeća i korporativnih klijenata u područjima energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Projekti povećanja energetske učinkovitosti odnose se na niz aktivnosti, od poboljšanja izolacije (zidovi, prozori) do remonta stro-

ci cijene energije negativno pridonose kretanju proizvođačkih cijena industrije na domaćem tržištu, a u studenome je tako, ako isključimo energiju, zabilježen godišnji pad proizvođačkih cijena na domaćem tržištu od 0,8 posto. Prema kategorijama GIG-a intenziviran je godišnji pad proizvođačkih cijena na domaćem tržištu koji je kod intermedijarnih proizvoda iznosio 2,6 posto, u ka-

tegoriji kapitalni proizvodi 1,9 posto, dok je kod energije ublažena stopa pada (-6,4 posto). Nakon što su u 2011. i 2012. godini bilježene uglavnom dvoznamenkaste stope rasta, trendovi su se u ovoj godini promijenili pa cijene energije od lipnja ove godine bilježe negativne stope rasta. S druge strane, u kategoriji trajni proizvodi za široku potrošnju nije bilo promjena, dok je u kategoriji netrajni proizvodi za široku potrošnju zabilježen blagi godišnji rast proizvođačkih cijena od 0,5 posto. Prema kategorijama NKDa najveći pad zabilježen je kod rudarstva i vađenja (10,3 posto), dok je u prerađivačkoj industriji godišnji pad iznosio 1,6 posto.

jeva i procesa u proizvodnim kompanijama. Mjere za obnovljive izvore energije sastoje se od projekata kao što su male vjetroelektrane, elektrane na biomasu ili hidroelektrane. Zagrebačka banka je inače jedan od pionira energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj. Proizvod za energetsku učinkovitost Zeleni krediti, koji je ZABA predstavila 2010. godine, bio je temelj za strateško opredjeljenje banke da ponudi finan-

cijska rješenja za projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije te da poveća sudjelovanje na ovom rastućem tržištu energije. Kreditna linija GGF-a za tehničku potporu (TAF) će pomoći Zagrebačkoj banci kroz organiziranje edukacije i radionica za daljnje poboljšanje ponuda i stručnosti banke u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, kako bi se maksimalno iskoristio učinak ulaganja GGF-a.

www.privredni.hr Broj 3807/3808, 16./23. prosinca 2013.

( 41,2 mlrd kn

vanjskotrgovinski deficit u prvih 9 mjeseci

( 8,1 mlrd kn

*vijesti

vrijednost uvoza prehrambenih proizvoda

Vanjskotrgovinska razmjena u prvih devet mjeseci

Prerađivačka industrija smanjila izvoz 6,1 posto Prema podacima Državnog zavoda za statistiku ukupan izvoz u prvih devet mjeseci bio je 5,3 posto manji nego u istom razdoblju prošle godine. Izvezeno je robe u vrijednosti od 50,2 milijarde kuna. Uvoz je vrijedio 91,4 milijarde kuna, a bio je manji za 0,6 posto Igor Vukić vukic@privredni.hr

a n j s k o t rg o v i n ska razmjena Hrvatske s inozemstvom u zadnja je dva mjeseca malo ublažila pad ostvaren u prvom dijelu godine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupan izvoz u prvih devet mjeseci bio je 5,3 posto manji nego u istom razdoblju prošle godine. Izvezeno je robe u vrijednosti od 50,2 milijarde kuna. Uvoz je vrijedio 91,4 milijarde kuna, a bio je manji za 0,6 posto. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 41,2 milijarde kuna pa je, prema tome, pokrivenost izvoza uvozom iznosila 54,9 posto. Izvoz u zemlje Europske unije još se nekako drži, bio je manji za 1,7 posto posto, a ukupno je iznosio 30,2 milijarde kuna. Takva razina izvoza ostvarena je unatoč nastavku relativno negativnih kretanja u eurozoni. Zbog toga i dalje trpi, primjerice, izvoz u Italiju, koji je smanjen za 13,2 posto ili u Austriju, koji je manji za 12,3 posto. S druge strane, porastao je izvoz u Njemačku

(0,4 posto) i Sloveniju (za solidnih 13,7 posto). Smanjen podbačaj na tržištima Cefte i Rusije Iako obujmom nije velik kao izvoz na tržišta tradicionalnih hrvatskih partnera (Njemačka, Slovenija, Austrija i Italija), znatno je porastao hrvatski izvoz u Grčku: sa 497 milijuna kuna u prošloj godini, po-

Nakon ulaska na zajedničko tržište EU-a znatno je porastao uvoz prehrambenih proizvoda većao se na 593 milijuna u ovoj godini, ili 29,7 posto. Nakon devet mjeseci smanjen je veliki podbačaj koji je zabilježen u prvoj polovini godine na tržištima Cefte i Rusije. Prema Cefti se izvoz spustio za 600 milijuna kuna, što je manjak od šest posto, dok je u prvoj polovini godine bio 11,7 posto. Ukupno su u Ceftu izvezene robe vrijedne 10,3 milijarde kuna. Izvoz u Srbiju smanjen je 8,2 posto, u BiH 2,6 posto, u Crnu Goru čak 35,8 posto (sa 906 milijuna kuna,

na 581 milijun kuna). Za 19,5 posto manji je izvoz u “ostale europske zemlje”, gdje spadaju Rusija, Ukrajina, Turska... Izvoz u Rusiju manji je čak 32,2 posto. S lanjskih 1,8 milijardi kuna pao je na 1,2 milijarde kuna. Taj gubitak ni izdaleka nije nadomjestio rast izvoza u Tursku od 10,3 posto (sa 651 na 718 milijuna kuna). S padom od 30,1 posto pridružio se i izvoz u američke zemlje. Ukupno je iznosio 2,02 milijarde kuna. Izvoz prerađivačke industrije bio je u devet mjeseci manji za 6,1 posto. Izvezeno je robe za 44,5 milijardi kuna, oko dvije milijarde kuna manje nego u prvih devet mjeseci 2012. godine. Na negativni teritorij stigao je i izvoz rafiniranih naftnih proizvoda koji je u prvom dijelu godine bio u plusu. Izvoz u ovom odjeljku bio je vrijedan 5,9 milijardi kuna, dok je u istom razdoblju prošle godine dosegnuo 6,5 milijardi kuna. Dobro se još drže farmaceutski proizvodi (2,4 milijarde i rast od sedam posto), metalni proizvodi (3,3 milijarde, s rastom od čak 19 posto) i proizvodi od gume i plastike (1,04 milijarde, s rastom od 11

posto). U minusu je izvoz prehrambenih proizvoda, koji je smanjen 2,9 posto, na 3,5 milijardi kuna. Odjevni proizvodi u devet mjeseci nisu uspjeli dosegnuti dvije milijarde (1,9 milijardi kuna, s minusom od 15,7 posto). Izvoz kemikalija i kemijskih proizvoda se donekle drži (3,1 milijardu kuna, uz mali plus od 1,1 posto). Izvoz drva je rastao četiri posto i dosegnuo 2,1 milijardu kuna, dok je proizvodnja električne opreme zabilježila izvozni minus od 5,5 posto (izvoz vrijedan 3,7 milijardi kuna). Izvozni poslovi samo dvije milijarde kuna Oporavio se izvoz gotovih metalnih proizvoda (3,3 milijarde kuna, s rastom od 19 posto), a donekle i izvoz kože i kožnih proizvoda (1,4 milijarde kuna, 1,5 posto više). Na najniže grane spao je izvoz “ostalih prijevoznih sredstava” u što se ubrajaju brodovi. Prošle godine još se nekako skupilo 3,6 milijardi izvoznih poslova, dok je u prvih devet mjeseci ove godine taj izvoz vrijedan samo dvije milijarde kuna, ili 45 posto manje. Na uvoznoj strani, nakon ulaska na zajedničko tržište Europske uni-

je, znatno je rastao uvoz prehrambenih proizvoda. Povećao se za sedam posto i dosegnuo 8,1 milijardu kuna. Porastao je i uvoz kožnih proizvoda, papira, računala i drugih strojeva. Ostali uvozni odjeljci uglavnom su manji za pet do 15 posto, osim uvoza naftnih prerađevina koji je smanjen za 35,5 posto. Ukupno je uvoz proizvoda prerađivačke industrije manji za 9,9 posto. Analitičari Hrvatske narodne banke ukazuju na to da je uvoz u srpnju i kolovozu bio znatno niži od iznimno visokih vrijednosti zabilježenih u drugom tromjesečju. Nakon snažnog povećanja obujma robne razmjene u drugom tromjesečju, posebice u lipnju, povezanog s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, u srpnju je došlo do pada razmjene. To se najviše primjećuje na strani robnog uvoza, koji je u srpnju bio za 17,6 posto niži nego u prethodnom tromjesečju. Dinamika na strani robnog izvoza mnogo je prigušenija pa se tako nakon laganog rasta u drugom tromjesečju izvoz u srpnju smanjio za 1,2 posto u odnosu na prosjek prethodnog tromjesečja, ističu u HNB-u.

Valamar dionica godine Zagrebačka burza po drugi put je dodijelila svoje nagrade u sedam kategorija. Glavnu nagradu za dionicu godine dobio je Valamar Adria Holding, a za dionicu s najvećim prometom Hrvatski Telekom. Dionica s najvećim porastom cijene je Atlantska plovidba, dok je najveći porast prometa u 2013. ostvarila dionica Leda. Nagradu za člana godine podijelili su Interkapital vrijednosni papiri i Erste banka. Nagradu za izuzetan doprinos edukaciji o tržištu kapitala primio je Financijski klub Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, dok je nagrada za izuzetan doprinos razvoju tržišta kapitala dodijeljena profesoru istog fakulteta Silviju Orsagu. Dalekovodu posao na Kosovu

Dalekovod je s naručiteljem, kosovskom tvrtkom KOSTT-Operator sistemi, Transmisioni Dhe Tregu iz Prištine, operatorom prijenosnog sustava Republike Kosovo, potpisao ugovor o izgradnji dionice 400-kilovoltnog dalekovoda Priština-Tirana. Ugovorena vrijednost radova iznosi 30,7 milijuna eura, a projekt je financiran sredstvima njemačke razvojne banke KfW Frankfurt. Rast prodaje Agrokora Agrokor je u devet mjeseci ove godine zabilježio skroman rast prodaje od 1,3 posto, no snažno je poboljšana operativna profitabilnost uslijed nižih troškova usluga i ostalih rashoda. Istovremeno je došlo do nešto bržeg rasta troškova materijala, ali i pada troška usluga te ostalih rashoda, čime je operativna profitabilnost snažno poboljšana (EBIT marža od 6,2 posto). EBITDA marža je istovremeno porasla na 9,7 posto.

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3807/3808, 16./23. prosinca 2013.

Tržište novca Zagreb

Višak likvidnosti srušio kamate Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

oš nas dijeli malo vremena od kraja godine koju je na novčanom tržištu obilježila visoka likvidnost novčanog tržišta i skromno trgovanje sudionika. Potražnja za pozajmicama bila je znatno ispod raspoložive ponude, a trgovalo se uz izuzetno niske kamatne stope. Obilni viškovi likvidnosti depozitnih institucija u prvom dijelu godine usmjeravani su u Hrvatsku narodnu banku kao prekonoćni depozit uz kamatnu stopu od 0,25 posto. Kako je u travnju donesena odluka da se stopa remuneraci-

u mil. kn

Ponuda

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

Potražnja

Promet

9. - 18.12. 2013.

28.11. - 6.12. 2013.

500

400 2 300 200 1 100 0

9.12.

10.12.

11.12.

12.12.

je koju je središnja banka obračunavala na prekonoćne depozite smanji na nulu, izostala je mogućnost deponiranja viška likvidnosti u središnju banku. Razlog je u tome, kako su objasnili iz središnje banke, što su u uvjetima visoke likvidno-

13.12.

16.12.

1712.

18.12.

sti u bankovnom sustavu i slabog kreditiranja privatnog sektora, banke deponirale sve veće iznose slobodnih sredstava u središnjoj banci i da bi odluka o smanjenju kamata trebala biti dodatni poticaj za usmjeravanje takvih sredstava u plasmane. Ta-

pon

uto

sri

čet

kva odluka dobrodošla je za zaduživanje države koja se uspijeva zadužiti kroz trezorske zapise po vrlo povoljnim uvjetima. Tako je u utorak 10. prosinca Ministarstvo financija na aukciji trezorskih zapisa izdalo veći iznos zapisa od planira-

pet

pon

uto

sri

nog. Planirani iznos izdanja bio je 1,1 milijardu kuna, a ostvareni iznos emisije bio je 1,451 milijardu kuna. Visoka potražnja za trezorskim zapisima utjecala je na daljnje smanjenje prinosa. Najviše je upisano zapisa s rokom dospijeća od 364

dana, i to 1,20 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 2,45 posto. Kod trezorskih zapisa izraženih u eurima upisan je iznos gotovo identičan planiranom budući da je planirani iznos izdanja bio 15 milijuna eura, a upisano je 15,4 milijuna eura. Novčano tržište će i na početku iduće godine imati dosadašnja obilježja, a to su visoka ponuda novca i niska kratkoročna kamatna stopa. Svaka promjena trenda u hrvatskom gospodarstvu izravno će utjecati na promjenu odnosa ponude i potražnje novca. Bilo bi dobro da rast gospodarstva potakne rast kreditne aktivnosti poslovnih banaka, čime će i potražnja na novčanom tržištu zasigurno porasti.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Bez velikih promjena

Mirex nastavlja padati

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke velikih promjena vrijednosti stranih valuta prema kuni nije bilo. valuta AUD

Euro je u srijedu zaključno vrijedio 7,62 kune, a u posljednjih 10 dana kretao se samo lipu više. Švicar-

Srednji tečaj za devize australski dolar

4,943179

CAD

kanadski dolar

5,224119

JPY

japanski jen (100)

5,389448

CHF

švicarski franak

6,243803

GBP

britanska funta

9,078181

USD

američki dolar

5,548584

EUR

euro

7,629303

Izvor: HNB

EUR

primjena od 19. prosinca 2013.

ski franak je sredinu tjedna dočekao na razini od 6,24 kune, a kretao se lipu više ili manje. Američki 7.645

USD

dolar je u 10 dana skliznuo za dvije lipe i u srijedu se njime među bankama trgovalo za 5,55 kuna. 5.58

CHF

6.255

7.640

5.57

6.250

7.635

5.56

7.630

6650

FTSE 100

6.245

0,2%

5.55

6.240

-0,1%

7.625

5.54

6.235

-0,2%

7.620

5.53

6.230

-0,4%

9. 10. 11. 12. 13. 16. 17. 18.12.

obveznica koje bi mogle biti niže od uobičajenih 45 milijardi američkih dolara. Britanska funta zabilježila je porast prema ostalim valutama na kri16200 16100

9. 10. 11. 12. 13. 16. 17. 18.12.

Dow Jones

lima vijesti o najnižoj nezaposlenosti od travnja 2009. godine. Porast je u Europi predvodio Electrolux, i to sa skokom od čak pet posto na4100 4080

6550

16000

4060

6500

15900

4040

6450

15800

4020

6400

15700

4000

9.12. 10.12. 11.12. 12.12. 13.12. 16.12. 17.12. 18.12.

4250 4200

CAC40

9.12. 10.12. 11.12. 12.12. 13.12. 16.12. 17.12. 18.12.

9500 9400

DAX

15750

4150

9300 9200

15450

4050

9100

15300

NIKKEI 225

15600

9000 9.12. 10.12. 11.12. 12.12. 13.12. 16.12. 17.12. 18.12.

NASDAQ

9.12. 10.12. 11.12. 12.12. 13.12. 16.12. 17.12. 18.12.

15900

4100

4000

MIREX - tjedni 0,1%

9. 10. 11. 12. 13. 16. 17. 18.12.

Rast dionica na svim burzama

6600

MIREX - mjesečni 0,4%

Međunarodno tržište kapitala

Od sredine prošlog tjedna dionice su počele rasti u očekivanju mjesečne objave američkih Federalnih rezervi o namjerama za mjesečnu kupovinu

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, u tjednu i pol nastavila je lagano opadati. U srijedu mu je vrijednost iznosila 183,5338 bodova, što je za 0,5446 bodova manje nego tjedan i pol ranije.

15150 9.12. 10.12. 11.12. 12.12. 13.12. 16.12. 17.12. 18.12.

9.12. 10.12. 11.12. 12.12. 13.12. 16.12. 17.12. 18.12.

kon informacija o dobroj prodaji na američkom tržištu, a bolji od njega bio je samo finski proizvođač elektronike za automobile Elektrobit, koji je porastao za 13 posto nakon objave boljih rezultata od očekivanih. Na azijskom tržištu jen je nastavio slabjeti nakon objave podataka o višem deficitu trgovinske razmjene od očekivanog. U ovoj godini jen je pao prema drugim valutama za 14 posto.

-0,3% 17.11.

27.11.

7.12.

17.12

9.12. 10.12. 11.12. 12.12. 13.12 14.12. 15.12. 16.12. 17.12.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 17.12.2013. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) 187,8722 AZ obvezni mirovinski fond 189,8644 Erste Plavi obvezni mirovinski fond 169,0831 PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond 182,8577 Raiffeisen obvezni mirovinski fond 183,5338 MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi 196,9197 AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond 215,5683 AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond 134,4564 CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond 157,3095 Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond 161,8220 Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond 174,6882 Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi 107,9438 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB 121,9769 Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 208,0422 AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 202,4398 AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 218,5500 AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 103,8770 AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 159,3276 AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 141,0975 Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond 117,9687 CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 184,2160 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla 124,5462 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe 134,5808 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta 196,4408 Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata 168,9529 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen 137,7982 120,7386 Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE 160,2406 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT (*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3807/3808, 16./23. prosinca 2013. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 923,301 milijuna kuna

Rast prometa na burzi povećanje likvidnosti. Naime, zadnjih tjedan dana dnevni promet je oko 10 milijuna kuna, a zadnja tri trgovinska dana redovni se promet vrti oko 15 milijuna kuna. Inače je bio gotovo konstantno manji od

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

edovni dionički promet na ZSE - Zagrebačkoj burzi iznosio je 97 milijuna kuna, što je primjetno Top 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. AD plastik d.d. Lošinjska plovidba - holding d.d. Zagrebačka banka d.d. Luka Ploče d.d. Adris grupa d.d. (povlaštene) Atlantska plovidba d.d. Arenaturist d.d. Valamar Adria Holding d.d. Dalekovod d.d.

tjedna promjena +0,64% -1,45% +4,50% +3,81% +5,39% +3,00% -0,67% +16,86% +1,79% +23,29%

zadnja cijena 175,25 125,90 116,00 27,00 459,48 277,06 365,00 192,99 147,25 36,00

promet 26.439.074,78 6.258.911,46 5.644.962,54 4.539.218,55 4.016.982,33 3.915.519,23 3.336.152,58 3.149.389,15 2.640.467,24 2.534.531,82

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 97.485.631,22 kn

10 milijuna kuna dnevno. Promjene cijena najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od 23,29 posto do -1,45 posto. Među najlikvidnijima je osam izdanja poraslo. Indeks Crobex je porastao za 0,72 10 dionica s najvećim rastom cijene RIZ-odašiljači d.d. Centar banka d.d. (povlaštene) Turbo certifikat WTI nafta long 4 Magma d.d. TOZ penkala d.d. Industrogradnja Grupa d.d. Dalekovod d.d. OT-Optima telekom d.d. Arenaturist d.d. Turbo certifikat srebro long 4

posto, na 1.777,99 bodova. Crobex10 je rastao za 0,47 posto, na 995,40 bodova. Obveznički indeksi su pali, Crobis za 0,79 posto, a Crobistr za 0,59 posto. U ovoj godini Cro-

tjedna promjena

zadnja cijena

+288,12% +62,11% +51,47% +29,69% +25,00% +24,42% +23,29% +18,44% +16,86% +15,73%

65,98 2,61 72,10 0,83 40,00 105,76 36,00 7,00 192,99 11,11

promet 414.611,63 52,20 5.309,30 3.314,30 8.473,76 68.343,65 2.534.531,82 185.137,97 3.149.389,15 1.333,77

INVESTICIJSKI FONDOVI

zadnja vrijednost 1.777,9900 995,4000 99,0656 122,8747

bex je u plusu 2,16 posto, Crobex10 bilježi rast od 2,45 posto, dok je obveznički Crobis u minusu 10 dionica s najvećim padom cijene Centar banka d.d. (redovne) KentBank d.d. Dikoi d.d. Turbo certifikat € bund fut. long 4 HTP Korčula d.d. Istarska kreditna banka Umag d.d. Hotel Medena d.d. Turbo certifikat € bund fut. Short 2 Turbos E-mini S&P 500 short 6 Dukat d.d.

tjedna promjena +0,72% +0,47% -0,79% -0,59%

4,51 posto. Dobitnik tjedna među najlikvidnijima je Dalekovod čija je cijena uvećana za 23,29 posto.

tjedna promjena -24,51% -20,00% -17,68% -14,59% -12,27% -9,52% -9,09% -8,04% -7,75% -7,69%

zadnja cijena 0,77 2.800,02 4,19 47,40 42,55 950,00 50,00 51,50 13,10 300,00

promet 173,25 8.400,06 263.996,28 1.868,00 116.069,17 1.900,00 9.800,40 38.084,50 694,30 31.181,49

*vijesti

Većina u plusu, dobitnik Alternative A1 jentirani na strana tržišta, gdje je vladala nesigurnost zbog iščekivanja odluke Feda o mogućem smanjenju kupnje državnih obveznica. Od 35 dioničkih fondova 13 ih je poraslo, a najviše Alternative A1, za 1,32 posto. Najveći pad zabilježio je

Proteklog je tjedna 40 od aktivnih 77 fondova poraslo. Promjene vrijednosti svih fondova kretale su se u rasponu od 1,32 do -3,18 posto, četiri su fonda rasla preko jedan posto. Kod dioničkih i mješovitih fondova najviše su pali fondovi ori-

fond KD Energija (-3,18 posto) te je postao gubitnik tjedna. Kod mješovitih fondova su od ukupno njih 14 u proteklom tjednu četiri fonda porasla. Allianz Portfolio je među mješovitima ostvario najveći tjedni rast od 0,42 posto. Četiri su ob-

veznička fonda porasla, a najviše HI-conservative za 0,53 posto. Kod novčanih je jedino OTP euro novčani (-0,01 posto) pao, ostalih 19 novčanih fondova je završilo u zelenom, a rasli su u rasponu od 0,004 do 0,06 posto. (I.L.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

od 06. do 17. 12. 2013. godine ICF Balanced

98,2708

Tjedna promjena [%] -0,22

KD Victoria

14,9823

0,50

HPB Global

75,8391

-0,70

HI-growth

€

8,5047

-1,79

OTP uravnoteženi

101,2170

-0,19

Raiffeisen World

€

118,0000

-1,75

KD Balanced

8,0564

-0,89

Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Valuta

Vrijednost udjela

Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

ZB euroaktiv

€

124,1100

-1,70

NETA Emerging Markets Balanced

69,7479

-1,57

ZB trend

€

128,8600

-2,25

Agram Trust

54,7050

-0,16 -0,66

FIMA Equity

55,8706

0,20

NETA GBEM

€

8,1925

KD Prvi izbor

11,7763

-2,39

Allianz Portfolio

120,4274

0,42

Ilirika JIE

€

123,4924

-2,27

Raiffeisen Prestige

€

92,7800

0,05

Raiffeisen Central Europe

€

47,5500

0,53

VB SMART

€

94,3407

-0,51

PBZ Equity fond

€

8,9777

1,11

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS

HPB Dionički

85,7902

1,18

€

ZB bond

€

168,2100

-0,08

Erste Adriatic Equity

74,2200

0,90

€

12,6502

0,53

NETA Global Developed

HI-conservative

93,6093

-2,30

ZB aktiv

Raiffeisen Bonds

€

156,4300

0,32

100,1500

0,26

PBZ Bond fond

€

110,0239

-0,43

Capital Two

65,5208

1,06

Ilirika Azijski tigar

€

40,3779

-2,69

PBZ I-Stock

56,8038

-2,21

HPB Titan

€

66,1669

-1,27

HPB WAV DJE

€

110,9134

-1,96

Platinum Global Opportunity

13,3270

-1,32

KD Nova Europa

6,2211

-0,95

OTP indeksni

37,5854

0,22

Platinum Blue Chip

€

89,5893

-1,15

NETA MENA

486,9240

0,74

OTP MERIDIAN 20

€

83,2916

-0,94

78,1300

1,32

NETA US Algorithm

151,2198

-2,39

NETA New Europe

85,2230

-1,64

NETA GDEM

€

8,5762

-0,40

Ilirika BRIC

€

69,2273

-2,43

VB CROBEX10

93,4764

0,01

Erste Bond

€

123,9100

0,49

Capital One

183,4620

-0,12

HPB Obveznički

€

136,0320

-0,23

Erste Adriatic Bond

€

101,4800

0,33

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond

141,1589

0,03

ZB plus

172,8777

0,03

ZB europlus

€

148,0239

0,03

PBZ Euro Novčani

€

136,1703

0,04 0,04

Raiffeisen Cash

154,4200

Erste Money

148,2800

0,03

HI-cash

148,2417

0,05

PBZ Dollar fond

127,8602

0,02

HPB Novčani

141,1099

0,02

OTP novčani fond

130,5451

0,00

VB Cash

125,5524

0,06 0,06

KD Energija

9,2348

-3,18

Agram Euro Cash

€

11,8590

ZB BRIC+

€

84,6000

-2,22

Allianz Cash

116,6009

0,03

Raiffeisen Prestige Equity

€

109,7800

-0,85

Erste Euro-Money

€

113,3600

0,04

Allianz Equity

€

114,9722

0,64

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global

€

135,4600

0,01

Auctor Cash

107,1864

0,06

Raiffeisen euroCash

€

104,0700

0,04

HPB Euronovčani

€

104,7409

0,05

PBZ Global fond

91,4445

0,17

Locusta Cash

1297,7197

0,06

HI-balanced

€

10,3683

-0,74

NETA MultiCash

104,3170

0,06

Raiffeisen Balanced

€

118,5800

-0,12

OTP euro novčani

€

100,8373

-0,01

Orco nastavlja arbitražu Orco Property Group nastavio je postupak međunarodne arbitraže, nakon neuspjelih pregovora s Hrvatskom o rješavanju spora oko hotelske grupe Sunčani Hvar. Krajem prošle godine grupacija je podnijela zahtjev za pokretanje postupka međunarodne arbitraže protiv Hrvatske, tvrdeći da nije ispunila obveze iz ugovora o javno-privatnom partnerstvu, zbog čega su prema tadašnjim preliminarnim procjenama pretrpjeli štetu veću od 32 milijuna eura. U srpnju su dvije strane odlučile obustaviti arbitražni postupak kako bi pronašle rješenje za stabilizaciju Sunčanog Hvara i definirale novi dioničarski ugovor. Dogovor nije postignut pa Orco ponovno pokreće arbitražu. Dokapitalizacija Banke Kovanica Banka Kovanica okreće novu stranicu u svom poslovanju i priprema redizajn poslovnih procesa, najavljuje prokurist banke Nicola Ceccaroli. Vlasnik - Cassa di Risparmio della Repubblica di San Marino - dokapitalizirat će Kovanicu s iznosom od četiri milijuna eura, navodi se iz Banke. Končar želi Litostroj Power Končar je potvrdio da je predao obvezujuću ponudu za preuzimanje slo-

venske tvrtke Litostroj Power. Slovenska tvrtka je dio grupacije Cimos koja ima ukupno 28 ovisnih tvrtki, između ostalih i PPC Buzet u Hrvatskoj. Ponuda se odnosi na 49 posto udjela u slovenskoj tvrtki. Končar je u ovaj projekt išao sa slovenskim partnerom Kolektorom. Dubinsku analizu Litostroja napravilo je još pet mogućih investitora, konzorcij HSE, Gen Energija, Gorenje te dva strateška ulagača iz Češke i Velike Britanije. Ponuda za Karlovačku banku Karlovački poduzetnici Ivan Žabčić i Marko Vuković, suvlasnici HS-Produkta, podnijeli su pismo namjere s obvezujućom ponudom dokapitalizacije za stjecanje 75 posto plus jedne dionice Karlovačke banke. Ponuda je obvezujuća s planiranim rokom realizacije do 10. veljače 2014. U pismu namjere naglašavaju da u ovom zajedničkom poslovnom ulaganju nastupaju u ravnopravnim udjelima i to isključivo kao privatne, fizičke osobe. Odluka o ponudi donesena je nakon višekratnih poziva da investiraju u dokapitalizaciju Karlovačke banke. Nakon dubinske analize portfelja i adekvatnosti kapitala, odlučili su dati obvezujuću ponudu samo uz uvjet da steknu potpunu kontrolu nad Nadzornim odborom i Upravom.

Poslovna očekivanja 2014.

SIJEČANJ

2014.