Privredni vjesnik - Poslovna ocekivanja 2014 by NEstar

INTERVJU: IVAN VRDOLJAK U iduće dvije godine Vlada će se fokusirati na ubrzanje reformi i poboljšanje investicijske klime

3 8 0 9 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Siječanj 2014. Godina LX / Broj 3809. www.privredni.hr

1953 2013

Cjelokupna analiza odgovora 423 tvrtke i stavovi stotinu čelnika hrvatskih kompanija – samo u Privrednom vjesniku

2008 2009 2010 2010 2011 2012

privredni vjesnik

Poslovna očekivanja 2014. Stisak krize ne popušta, ipak se od 2014. očekuje da bude bolja

60 godina u službi gospodarstva

utemeljeno 1953.

Do PV izdanja u samo 3 koraka... 1 Pošaljite* na naš e-mail adresar@privredni.hr poruku DA - želim besplatno primati elektronska izdanja PV-a

2 Dobit ćete povratni e-mail s

porukom da ste uključeni na našu mailing listu

3 Čitajte Privredni vjesnik i

njegova izdanja na računalu, tabletu, smartphoneu

* vrijedi i za kolege, poslovne partnere, prijatelje...

privredni vjesnik

Privredni vjesnik – uvijek uz gospodarstvo! www.privredni.hr

poslovna očekivanja 2014.

www.privredni.hr Broj 3809, siječanj 2014.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Analize

4-11 Stisak krize ne popušta, ipak se od 2014. očekuje da bude bolja 12-13 Ivan Vrdoljak: Za nas je svaka investicija važna 14-17 Kako poslovati u Hrvatskoj? 17 Čitatelji Privrednog vjesnika: Poslovati je već teško, zašto se dodatno otežava?

Poslovna očekivanja gospodarstvenika

18 Saponia 19 Raiffeisenbank Austria, Spin Valis 20 Sardina, Cemex Hrvatska 21 Ericsson Nikola Tesla, Eurocable grupa 22 Kraš, Hypo Alpe-Adria-Banka 23 Zagrebačka burza 24 Grupa Končar, OTP banka 25 Udruga hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk 26 Pliva, Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske 27 Brodosplit (Grupacija DIV), Grupacija Orbico 28 ZIMO Digital, Hittner, Erste banka 30 Zračna luka Osijek, Uniline (UHPA) 31 BonLine, Bečka kavana 32 Same Deutz-Fahr, Tim Zip, HolosOne 33 Societe Generale-Splitska banka, Biliškov nekretnine 34 Hotel Waldinger 35 Kamen Benkovac, Matuško vina 36 Vina Krauthaker, Smjeli 37 UHY HB Ekonom, Hotel Mozart 38 Hotel Luxe, Trenton 39 Etno butik Mara, Hotel Palace, Holcim 40 Pevec, Hermes International 41 Vodice, Combis 42 Zlatan otok, STP 43 Valamar Adria holding 44 Forenzika Prima, Adriacink transport 45 Medi TV, Karolina 46 Dental centar Marušić, PZ Potomje 47 Harmander & partneri, Olival 48 Mandarinko, Eko sir Puđa 49 Karlo promet, Blink 50 Qatar Airwaysa za Hrvatsku, Zdravi i vitki 51 Poliklinika Bilić Vision, Mediterra Natura 52 HŽ Infrastruktura, IBM Hrvatska 53 Optima Telekom, LG Hrvatska 54 Marina Kaštela, Sense Consulting 55 Grupa IN2, RWE Energija 56 Troha-Dil, Apis 57 Terme Tuhelj, Glazir 58 Centar za poduzetništvo, Carta 59 Hotel Esplanade 60 Medicalconsultants GmbH, Sladorana Županja 61 Elanija, Zetović 62 Insako 63 Kamping udruga Hrvatske, Poison city 64 Ricardo, Solana Nin 65 Business Media Group, DAM 66 Grupa GEN-I, Henkel 67 Ilirija Biograd

Poslovna očekivanja akademske javnosti i ekonomskih stručnjaka 68 Zvonko Kusić 69 Hrvoje Stojić 69 Velimir Šonje 70 dr. Dubravko Radošević 70 Zdeslav Šantić 71 Luka Brkić IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

Riječ glavnog urednika

Te tri riječi: konsenzus, strategija, konkurentnost Godina 2014. bit će vrlo izazovna, ali godina u koju smo ušli s dozom optimizma nudi prostor za konkretnije, pa i drastičnije gospodarske mjere

a ne želimo se ni trenutka osvrnuti na 2013., gospodarski neiskorištenu, neki će reći izgubljenu godinu, koju mnogi žele što prije zaboraviti, kažu poslovni ljudi. Hajmo razmišljati pozitivno o 2014., o svemu što možemo napraviti na gospodarskom planu, bez lijevih i desnih, optužbi i protuoptužbi, upiranja prsta i reakcija, hajmo razmišljati o tome što kao članica EU-a možemo na razini zemlje strateški gospodarski definirati. Za novi iskorak. Jesmo li to u stanju? Vjerujem da jesmo. Čitajući 101 odgovor uglednih vlasnika, predsjednika i članova hrvatskih poduzeća, ne mogu se oteti dojmu da su odgovori tu, da konsenzus poslovne strane postoji oko nekoliko bitnih stvari u gospodarstvu. Pitanje je samo jesmo li spremni i želimo li razumjeti napisano. Gospodarstvenici koji su svaki dan u borbi za svaku fakturu osjećaju sve frustracije društva na najizravniji način i preko njih se prelama puno toga. Ali imaju i konkretne prijedloge i znaju, predlažu što bi trebalo napraviti. A taj instinkt preživljavanja u gospodarskom rašomonu svakodnevnice treba cijeniti.

Makroekonomska očekivanja za 2014. ne idu u prilog realnom sektoru - moramo naći rješenja za pitanja rejtinga, nezaposlenosti, investija, snaženja BDP-a. Po još nečem 2014. neće biti ista kao ostale godine. Zbog izlaska eurozone iz recesije vidljivo je da će doći i do određenog oporavka hrvatskih glavnih vanjskotrgovinskih partnera, što bi se moglo preliti na nas. Istodobno će godinu obilježiti ulazak Hrvatske u proceduru prekomjernog deficita, zapravo

Ne mogu se oteti dojmu da su odgovori tu, da konsenzus poslovne strane postoji oko nekoliko bitnih stvari u gospodarstvu

početka ozbilje fiskalne konsolidacije. Svi smo svjesni da nijedna mjera ne može zaživjeti preko noći. No, s pravim, konkretnijim, čvrstim, odmjerenim i jasnim potezima zakonodavna, monetarna i izvršna vlast moraju posegnuti za mjerama usmjerenim k jačanju gospodarstva.

Upravo zato za 2014. i naredne godine potrebno je postaviti jasne nacionalne gospodarske ciljeve kroz razvojnu i industrijsku politiku te kroz sektorske strategije. Ključ gospodarskog oporavka je u provođenju strukturnih reformi. Trebaju nam reorganizacija javne uprave i radikalno jednostavniji propisi. Prenormiranost svega i svačega, uz promjene koje se događaju filmskom brzinom pa ih ne stignete ni pratiti dok vam netko ne zakuca na vrata, kako kaže jedan vlasnik poduzeća, moraju biti prošlost. Administrativne reforme su spore i, najčešće, koče sva ulaganja, onemogućuju postojeći rad i odmažu razvoju.

Za jako gospodarstvo potrebna je fleksibilna i jeftinija uprava, a sve to trebaju pratiti mjere za konkurentnost u okruženju, za privlačenje investicija i unapređenje poslovanja. Ako svoje kreativne potencijale usmjerimo na pobošljanje gospodarske situacije umjesto što se iscrpljujemo perifernim temama, ako shvatimo da je potrebna suradnja javnog i privatnog sektora, koji će spremno ustrajati na tome da samo zajedničkim snagama možemo pridonijeti dinamičnosti gospodarske aktivnosti, ako podržimo mlade i inventivne i ako šaljemo poruke da recesija nudi i prilike, možemo govoriti o stvarnoj želji za izlaskom iz stagancije i depresije u kojoj se nalazimo. Sve navedeno sažeta su promišljanja čelnika hrvatskih kompanija. Konsenzus, strategija, konkurentnost. Te tri riječi su zapravo izronile. Kojim god redoslijedom ih promatrali - s lijeva nadesno, s desna nalijevo, iz sredine na lijevo ili na desno. Sve tri skupa čine - budućnost. Sretna nam Bolja! Darko Buković

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: marketing@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

Direktor: Darko Buković

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

poslovna očekivanja 2014.

Privredni vjesnik Broj 3809, siječanj 2014.

Poslovna očekivanja gospodarstva od 2014.

Stisak krize ne popušta, ipak se od 2014. očekuje da bude bolja Prioritete su poduzetnici složili ovim redom: prvo riješiti nelikvidnost, potom smanjiti poreze i doprinose na radnu snagu, a onda i državnu administraciju. Na četvrtom mjestu je osiguravanje jeftinijih poduzetničkih kredita. Listu prioriteta zaključuju privlačenje stranih investicija i ograničenje trajanja sudskih postupaka kod stečaja Vlado Smud Darko Buković

ocjenom dovoljan, kakvom su gospodarstvenici ocijenili stanje u gospodarstvu, većih pomaka u 2014. u gospodarskom segmentu ne može biti. Potreban je konsenzus o mjerama s kojima se može pomoći gospodarstvu, kao i stabilnost uvjeta poslovanja i prestanak s politikom stalnih izmje-

na propisa. Zbog toga su predviđanja sudionika ankete gotovo jednoglasna da će poduzetnička klima u 2014. godini ostati otprilike ista, ipak s otvorenom mogućnošću malog poboljšanja. Poslovna očekivanja Privrednog vjesnika već godinama hrvatskoj poslovnoj javnosti nude prognozu razvoja hrvatskog gospodarstva zasnovanu na ocjenama njegovih protagonista, te su

stoga svojevrstan barometar poslovne klime u našoj državi. Čelnici tvrtki obuhvaćenih istraživanjem, na koje se odnosi više od polovine prihoda gospodarstva, to zasigurno jesu. Na naše istraživanje koje je imalo dva upitnika - Poslovna očekivanja te Kako poslovati u Hrvatskoj? - odgovorile su 423 tvrtke. Te tvrtke u ukupnom prihodu sudjeluju sa 9,5 posto, ostvarile su oko 5,3 posto dobi-

ti i zapošljavaju oko 9,3 posto svih domaćih djelatnika. Njihova poslovna snaga i reprezentativnost očituje se u činjenici da zajedno zapošljavaju više od 76.000 radnika, ostvaruju gotovo 57 milijardi kuna ukupnog prihoda uz neto dobit od oko 1,7 milijardi kuna. Mi imamo pitanja, vi imate odgovore Kako ćemo se nositi s krizom? Koje aktivnosti bi

trebalo poduzeti i kojim redoslijedom? Kakve poslovne razultate planiramo postići? Što možemo očekivati u 2014. godini? To su bila samo neka od pitanja na koja smo tražili odgovore. U usporedbi s istraživanjem provedenim godinu dana ranije, prošlogodišnji pokazatelji su malo viši jer je u istraživanju sudjelovalo oko sedam posto više srednjih i oko dva posto više velikih

tvrtki. Odgovori svake tvrtke koja je sudjelovala u istraživanju vrednovani su proporcionalno njenim financijskim pokazateljima. Radi postizanja što boljeg uvida u stavove gospodarstvenika, tvrtke su grupirane i obrađene prema veličini ili prema pretežitoj djelatnosti kojom se bave, a posebnu skupinu predstavljale su tvrtke iz nama dobro poznate grupe 400 najboljih. Po-

www.privredni.hr Broj 3809, siječanj 2014.

Kojom biste ocjenom od 1 do 5 ocijenili U 2014. ukupni gospodarski rast će u opće stanje gospodarstva u 2013. godini: odnosu na 2013. biti: 55,80%

Učinke krize vaša tvrtka će u 2014.:

44,58%

50,21%

38,64% 34,22%

prosječna ocjena

32,46%

2,24

14,39%

13,93%

9,95% 0% 1

sebno su obrađene i tvrtke s područja Zagreba. S obzirom na činjenicu da je od 1. siječnja 2013. godine u primjeni statistički standard koji se koristi za prikupljanje, upisivanje, obradu, analizu i diseminaciju podataka regionalne statistike prema razinama prostorne podjele Republike Hrvatske, obradu smo napra-

0,03%

0,07%

puno veći

sastavu su: Grad Zagreb, Zagrebačka županija, Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Koprivničkokriževačka, Međimurska, Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječkobaranjska, Vukovarskosrijemska, Karlovačka i Sisačko-moslavačka županija.

Podjela tvrtki prema veličini

malo veći

malo manji

puno manji

sto glasova ocjeni dobar. Većina pripadnika grupe 400 s oko 53 posto glasova dodijelila je gospodarstvu prosječnu ocjenu dovoljan, a istovremeno oko 40 posto ponderiranih glasova skupljeno od nekoliko najvećih u grupi smatra da se stanje gospodarstva može ocijeniti općom ocjenom dobar. U trgovačkoj branši oko

Podjela tvrtki teritorijalno jadranska hrvatska

128

237

141

423 ukupno

vili i grupirajući tvrtke u dvije grupe tj. dvije prostorne jedinice na drugoj razini prostorne podjele. Prva prostorna jedinica je Jadranska Hrvatska koju čine: Primorskogoranska županija, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Istarska i Dubrovačko-neretvanska županija, a druga prostorna jedinica je Kontinentalna Hrvatska u čijem

približno jednak

li stavovi velikih tvrtki, pogotovo iz djelatnosti trgovine, a tome su pridonijele i ocjene pripadnika grupe 400 kao i onih s područja Grada Zagreba. Najslabijom ocjenom od 1,75 gospodarstvo su ocijenile male tvrtke, a slijede ih građevinari s ocjenom 1,83. Analiza velikih gospodarstvenika pokazuje da

MALE

VELIKE SREDNJE

2,33%

Stanju u gospodarstvu dvojka Dvojka. Unatoč spoznaji o problemima s kojima se ukupno gospodarstvo mora nositi, gospodarstvenici su prošle godine opće stanje gospodarstva ocijenili prosječnom ocjenom 2,24 što je povećanje u odnosu na preklanjskih 2,09. Uvidom u pojedine grupe vidi se da su presudan utjecaj na visinu ukupne prosječne ocjene ima-

Očekujete da će se uvjeti za investiranje i poslovanje u 2014.:

295 KONTINENTALNA hrvatska

Reprezentativnost “423” populacija vratili u % Broj subjekata Ukupni prihod Broj zaposlenih Neto dobit

97.219 610,201 milijardi kn 829.729 34,044 milijardi kn

se ponderska većina od oko 55 posto odlučila za ocjenu dovoljan, a mali broj ponajvećih među velikima svojim ponderom dodijelio je oko 40 po-

0,44 9,56 9,26 5,32

55 posto glasova dobila je ocjena dobar, a glasovi potječu od malog broja najvećih među njima, dok je istovremeno veći broj trgovaca sakupio tek oko

Vaša tvrtka će se u 2014. krizi oduprijeti:

73,31%

spremno i uspješno savladati

uglavnom prevladati

pokušati prevladati

36 posto glasova za prolaznu ocjenu stanja gospodarstva. Tvrtke s područja Grada Zagreba također su se većinom od oko 51 posto opredijelile za ocjenu dobar, a oko četiri puta više ponderski slabijih kompanija sakupilo je tek nešto preko 40 posto glasova za ocjenu dovoljan. Zanimljivo su svoje ocjene raspodijelile tvrtke s područja Kontinentalne Hrvatske. Oko 60 posto tvrtki s ponderom od oko 51 posto dalo je stanju gospodarstva ocjenu dovoljan, dok je oko 10 posto kompanija putem svojih pondera skupilo oko 40 posto glasova za ocjenu dobar. Naravno, među grupama je bilo i prosječnih ocjena koje nisu dosegle ni prolaznu brojku. Među malim tvrtkama trećina ih se priklonila neprolaznoj ocjeni i skupila oko 36 posto glasova, dok je oko 60 posto ponderski slabijih tvrtki dalo dvojku stanju gospodarstva u 2013. godini i time oblikovalo prosječnu ocjenu 1,75. Svoje nezadovoljstvo stanjem u gospodarstvu izrazili su građevinari koji su oko 17 posto pondera skupili oko ocjene ne-

2,26%

1,15%

teško prevladati

vrlo teško prevladati

dovoljan, a oko 60 posto ih je sa svojih osamdesetak posto ponderske težine glasovalo za prolaznu ocjenu. Njihova konačna prosječna ocjena je 1,83.

Tvrtke iz našeg istraživanja zapošljavaju više od 76.000 radnika i ostvaruju oko 57 milijardi kuna ukupnog prihoda Možemo zaključiti da su na ocjenu stanja gospodarstva u 2013. godini presudan utjecaj imale velike tvrtke preko svojih pondera koji su, da ponovimo, proporcionalni njihovim poslovnim rezultatima. Njihovo je uvjerenje da 2013. godina i nije bila tako poslovno loša, kao što je bila malima i građevinarima. Gospodarski rast malo manji Prema iskazanim stavovima, gospodarstvenici u 2014. godini, njih 45 posto, očekuju malo smanjenje gospodarskog rasta i to očekivanje je zastupljeno kako među malim tako

Negativan utjecaj krize na vašu tvrtku 2014. godine bit će:

39,79%

53,44% 29,98% 33,50% 12,97%

11,67%

11,26%

2,25% puno poboljšati

3,04%

1,50% malo poboljšati

ostati isti

malo pogoršati

puno pogoršati

14,22%

povećanjem plasmana

promjenom proizvodnog programa

5,08% reorganizacijom poslovanja

smanjenjem troškova proizvodnje

smanjenjem troškova rada

vrlo velik

osjetan

prihvatljiv

3,10%

4,88%

malen

zanemariv

poslovna očekivanja 2014.

Grana djelatnosti vaše tvrtke u 2014. kotirat će:

Očekujete da će se porezi i doprinosi u 2014.:

72,78%

Privredni vjesnik Broj 3809, siječanj 2014.

Likvidnost vaše tvrtke u 2014. godini bit će:

51,81%

39,42%

43,52%

39,48%

15,64% 17,42% 2,19%

3,59%

puno bolje

malo bolje

približno isto

i među srednjim i velikim tvrtkama. To malo smanjenje očekuju i tvrtke s područja Kontinentalne Hrvatske, a pogotovo one iz trgovačke djelatnosti. Jadranska Hrvatska i tvrtke prerađivačke industrije predviđaju nastavak prošlogodišnjih trendova, a blagi optimizam ponovno iskazuju tvrtke iz uslužnih djelatnosti, koje kao i i u 2012. godini predviđaju mali pozitivan pomak. Da će sve ostati isto smatra 38,7 anketiranih gospodarstvenika, a njih 14,4 posto da će ipak doći do malo većeg gospodarskog rasta. Mali poduzetnici smatraju gotovo u istom postotku (12 posto) da će gospodarski rast biti malo bolji, odnosno malo lošiji, a većinom su suglasni da će sve ostati isto. Jedan od boljih podataka može se iščitati iz analize odgovora tvrtki s područja prerađivačke industrije. Njih više od 21 posto spremno će i uspješno svladati probleme uzrokovane krizom, dok će ih 42 posto uglavnom prevladati, a ostalih više od trećine (34 posto) pokušat će prevladati sve učinke kri-

malo lošije

4,01%

1,76%

puno lošije

znatno povećati

ze na poslovanje svog poduzeća. Krizu ćemo prevladati Ove godine, kao i nekoliko proteklih godina, tvrtke su uvjerene da će se i dalje nastaviti uspješno nositi s krizom i prevladati njene učinke na poslovanje. Najoptimističniji su pružatelji usluga koji su većinom izrazili odlučnost i spremnost na uspješno prevladavanje učinaka krize. Malo umjereniji optimizam izraža-

6,66% malo povećati

ostati isti

će učinke krize uglavnom prevladati, njih 32,46 posto da će ih pokušati prevladati, a ohrabruje podatak da je bar 14 posto gospodarstva spremno i da će krizu uspješno svladati. Pogledaju li se rezultati ankete malih poduzetnika, razvidno je da će njih 74 posto - jer su se spremni brže prilagođavati i donositi brže odluke - učinke krize uglavnom prevladati odnosno pokušati prevladati.

malo smanjiti

0,28%

0,24%

znatno smanjiti

puno bolja

Uvjeti poslovanja najvjerojatnije isti Za razliku od prošlogodišnje ankete, kada očekivanja vezana uz uvjete za investiranje i poslovanje nisu najavljivala osjetne promjene ili su bila u rasponu od malog pogoršanja do malog poboljšanja, a stavovi među grupama su se vrlo malo razlikovali, ovogodišnja anketa pokazuje nešto posve drugo. U većini grupa prevladava čvrsti stav, izražen u rasponu od 70 do 80 po-

1,17% malo bolja

ostat će ista

sto, da će i 2014. godine uvjeti za investiranje i poslovanje ostati isti kakvi su bili i do sada i da bitnijih promjena vjerojatno neće biti. U podršci tom stavu prednjače zagrebačke tvrtke, trgovci i velike tvrtke. Jedino u gospodarstvu Jadranske Hrvatske i među malim tvrtkama postoji zamjetan broj onih koji, pored nastavka dosadašnjih trendova, očekuju i malo poboljšanje investicijske klime.

malo lošija

puno lošija

Više od 73 posto gospodarstvenika smatra da će uvjeti za investiranje i poslovanje ostati isti, dok gotovo identičan postotak je onih (nešto više od po 11 posto) koji smatraju da će se uvjeti malo poboljšati odnosno malo pogoršati. Zanimljivo je da gotovo 20 posto tvrtki prerađivačke industrije smatra da će se uvjeti za investiranje ipak malo poboljšati, dok ih je tek pet posto koji drže da će uslijediti ipak malo pogorša-

Indikativno je da će oko 15 posto gospodarstvenika izlaz ponovno potražiti u smanjenju troškova proizvodnje i rada

vaju članovi grupe 400, zagrebački poduzetnici, trgovci i izvoznici. Ostale grupe pri tome ne očekuju probleme, s iznimkom građevinara koji su svjesni da pritisak krize na njih još uvijek ne popušta. Više od 50 posto gospodarstvenika smatra da

Vaša tvrtka je 2013. u odnosu na 2012. ostvarila: UVOZ IZVOZ 49,34%

Pokrivenost Uvoza izvozom 40,31%

54,95%

26,28% 26,37%

28,82%

20,08% 17,22% 5,96%

1,11% puno veći

malo veći

približno jednak

malo manji

puno manji

7,53%

puno veći

5,80% malo veći

približno jednak

malo manji

puno manji

9,43%

4,09% puno veću

2,71% malo veću

približno jednaku

malo manju puno manju

www.privredni.hr Broj 3809, siječanj 2014.

U 2014. u odnosu na 2013. planirate ostvariti: UKUPNI PRIHOD 53,27%

25,81% 15,82% 4,35% puno veći

nje uvjeta za investiranje i poslovanje. Tvrtke će povećati plasmane, uz reorganizaciju Premda je većina sudionika ankete odlučila nositi se s krizom povećavajući plasman svojih proizvoda ili usluga, velik dio gospodarstvenika nastavit će s reorganizacijom poslovanja. Tako će gotovo 40 posto gospodarstva povećati plasmane svojih proizvoda i usluga, uz 30 posto onih koji će dodatno reorganizirati poslovanje. Indikativno je da će oko 15 posto gospodarstvenika izlaz ponovno potražiti u smanjenu troškova proizvodnje i smanjenju troškova rada. Imperativno povećanje plasmana i smanjenje svih vrsta troškova prvenstveno zagovara Jadranska Hrvatska, a sličan smjer podržavaju i rukovodstva malih tvrtki. Očito je da smanjenje svih vrsta troškova prethodnih godina nije iscrpilo sve rezerve u tom dijelu, jer je i ovo istraživanje iskazalo povećanu namjeru smanjenja troškova rada u skoro svim grupama. Iznimka je sektor

usluga gdje će težište biti na reorganizaciji poslovanja, dok zamjetnijih otpuštanja ne bi trebalo biti, jer su rezerve u smanjenju broja zaposlenih očito iscrpljene prethodnih godina. Tek tri posto je onih koji će se krizi oduprijeti mijenjanjem proizvodnog programa. Naučeni na poslovanje u krizi Usprkos svemu, prevladava uvjerenje da stisak krize ne popušta i da će se to nastaviti i tijekom 2014. godine. No, ipak 53,4 posto poduzetnika smatra da će negativan utjecaj krize biti prihvatljiv jer su naučeni na poslovanje u dugogodišnjem kriznom i teškom razdoblju. Za trećinu poduzetnika taj će utjecaj biti osjetan, a za pet posto gospodarstva negativan utjecaj će biti vrlo velik. Tvrtke Jadranske Hrvatske očekuju prihvatljiv do osjetno negativan nastavak utjecaja krize na njihovo poslovanje, a sličan stav imaju i tvrtke iz uslužnih djelatnosti. Da ih očekuje teška godina svjesni su i u upravama malih i srednje velikih

Prihod ostvaren izvozom 36,46%

35,50%

14,92% 7,04%

puno veći

6,08% malo veći

približno jednak

malo manji

puno manji

tvrtki. Grupa 400 i dalje predviđa za većinu tvrtki sposobnost podnošenja utjecaja krize na njihovo poslovanje, a istraživanje pokazuje da će ove godine biti manji broj tvrtki u grupi 400 najboljih na koje će kriza osjetno negativno utjecati. Građevinari su svjesni da pad građevinske aktivnosti ne pruža osnovu za optimizam u 2014. godini, što su izrazili s preko 70 posto svojih stavova.

Gotovo 40 posto tvrtki, uglavnom velikih, očekuje da će likvidnost u 2014. godini rasti Kod prerađivačke industrije prevladava stav, kod svake četvrte tvrtke, da će se krizi u 2014. morati oduprijeti daljnjim smanjivanjem troškova proizvodnje, što za dodatnih 15 posto znači - smanjivanjem troškova rada. Povećanje plasmana kao odgovor na krizu vidi 37 posto prerađivača, a 16,5 posto njih će uz sve to reorganizirati poslovanje. Porezi i doprinosi će rasti?! Za razliku od protekle godine, kad su poduzetnici vjerovali da do promjene poreznih opterećenja neće doći, ovogodišnji stavovi većine nagoviještaju malo povećanje poreza i doprinosa s čim se slažu tvrtke iz grupe 400, Kontinentalna Hrvatska, velike tvrtke i izvoznici. Više od polovine anketiranih smatra da će se porezi i doprinosi malo povećati, dok ih 39,5 smatra da će ostati isti.

Djelatnost trgovine, a pogotovo veći predstavnici ove grupe, uvjereni su da će doći do povećanja poreznog opterećenja, a njihovi istomišljenici su i tvrtke izvoznici. Male i srednje tvrtke dijele stav prerađivačke industrije i Jadranske Hrvatske o tome da je vjerojatnost da se to dogodi relativno mala, dok su građevinari uvjereni da će po tom pitanju stanje ostati nepromijenjeno te da se porezi i doprinosi u 2014. godini neće mijenjati. Prerađivačka industrija, gotovo trećina tvrtki, drži otvorenom mogućnost malog povećanja poreza i doprinosa. Likvidnost malo bolja Svojevrsni optimizam po pitanju likvidnosti bio je iskazan i u predviđanjima za 2013. godinu, a istraživanje za 2014. pokazuje da je uvjerenost u pozitivan trend i dalje prisutna među poduzetnicima. Optimizma ne manjka jer 43,5 posto poduzeća očekuje istu likvidnost kakva je bila u 2013., a dobro zvuči podatak kako ih je gotovo 40 posto koji očekuju da će u 2014. godini likvidnost - dalje rasti. U to su uvjerene većinom velike tvrtke, poglavito trgovci i izvoznici, a njihovo mišljenje dijele pripadnici grupe 400, Kontinentalna Hrvatska i tvrtke s područja Grada Zagreba. Male i srednje tvrtke ne očekuju bitne promjene, a ako bi ih i bilo, očekivanja se kreću u smjeru smanjenja likvidnosti. Istovremeno prerađivačka industrija i pružatelji usluga vjeruju da će 2014. godina biti godina blagog porasta likvidnosti. Opće-

0,74% malo veći

približno jednak

malo manji

puno manji

NETO DOBIT 51,30% 35,79%

11,51% 0,53% puno veću

0,87% malo veću

približno jednaku

malo manju puno manju

BROJ ZAPOSLENIH 32,58%

31,02%

33,73%

2,38%

0,28% puno veći

malo veći

približno jednak

malo manji

puno manji

UVOZ 56,25%

24,99% 14,74% 2,48%

1,54% puno veći

malo veći

približno jednak

malo manji

puno manji

IZVOZ 59,01%

28,24% 7,57% 5,01% puno veći

malo veći

približno jednak

malo manji

0,16% puno manji

poslovna očekivanja 2014.

Privredni vjesnik Broj 3809, siječanj 2014.

Vaša tvrtka je 2013. u odnosu na 2012. ostvarila: UKUPNI PRIHOD

NETO DOBIT

48,39%

BROJ ZAPOSLENIH 39,03%

33,12%

3,94%

2,88% malo veći

približno jednak

20,70% 13,21%

12,77%

puno veći

26,57%

28,16%

32,01%

malo manji puno manji

3,87% puno veću

16,76%

15,72% 2,86%

malo veću

približno jednaku

malo manju puno manju

puno veći

malo veći

približno jednak

malo manji puno manji

Procijenite koliko će vaša tvrtka ulagati 2014. u odnosu na 2013. godinu: U modernizaciju kapaciteta 42,15%

36,48%

9,01%

7,44% puno više

malo više

približno jednako

4,91%

malo manje puno manje

U istraživanje i razvoj 69,65%

16,98% 5,00%

2,25% puno više

malo više

približno jednako

6,12%

malo manje puno manje

U obrazovanje i edukaciju 52,42% 36,59%

6,00%

0,51% puno više

malo više

približno jednako

4,48%

malo manje puno manje

U preuzimanja i akvizicije 63,55%

21,50% 1,65% puno više

7,97% malo više

5,34% približno jednako

malo manje puno manje

nito se može zaključiti da među gospodarstvenicima većeg pondera prevladava umjereni optimizam i uvjerenje da će im u ovoj godini ipak likvidnost biti malo bolja. Ipak, 15,6 posto ih smatra da će likvidnost tvrtke biti malo lošija. Ako gledamo odgovore tvrtki prerađivačke industrije, razvidno je da će za njih likvidnost biti u najvećoj mjeri jednaka onoj iz 2013., dok bi za 25 posto tvrtki trebala biti i nešto bolja. U sektorima i djelatnostima bez većih promjena U ocjenu kotizacije djelatnosti kojom se tvrtka bavi upustilo se 326 tvrtki od 423 koje su sudjelovale u istraživanju. Izraženi većinski stav identičan je prošlogodišnjem: sve će biti kao i do sada ili možda i malo lošije. S više od sedamdesetak prevladavajućih stavova, u to su uvjereni pripadnici većine grupa po kojima je napravljena obrada uključujući prerađivačku industriju i trgovinu. Tako gotovo 73 posto poduzetnika vjeruje da će grana djelatnosti u kojoj posluje njihova tvrtka kotirati približno isto, a njih 17,4 posto da će biti malo lošije. Nastavak negativnog trenda za svoju granu djelatnosti i dalje najavljuju građevinari. Velike građevinske tvrtke su uvjerene da će se stanje njihove djelatnosti u 2014. godini osjetno pogoršati u odnosu na 2013. godinu. Ni prerađivačka industrija ne očekuje veće promjene

u svojoj djelatnosti, njih 69 posto smatra da će sve ostati gotovo isto. Ipak, 22 posto tih tvrtki smatra da će prerađivačka industrija kotirati nešto lošije nego u 2013. Istovremeno pružatelji usluga nastavljaju izražavati optimizam i u odgovorima na trend kotizacije djelatnosti kojom se bave očekuju puno bolje stanje, pogotovo velike uslužne tvrtke.

izvozom, dok je istovremeno otprilike podjednak broj također velikih tvrtki ostvario malo manji izvozni rezultat. Ovakva uzvozna aktivnost bila je karakteristična za tvrtke iz grupe 400, područje Kontinentalne Hrvatske i prerađivačku industriju.

Uvoz – izvoz bez većih promjena Tijekom 2013. godine većina tvrtki, koje su odgovorile na ovo pitanje, ostvarile su uvoz približno jednak kao godinu ranije. Pri tome su manje tvrtke u većini slučajeva zadržale isti uvozni volu-

ostvarilo je svega 15 posto tvrtki koje su odgovorile na ovo pitanje. Od uslužnih tvrtki, a riječ je o pretežno velikim kompanijama, oko 42 posto je ostvarilo veći uvoz, a istovremeno ih je oko 45 posto imalo manji uvoz nego godinu dana ranije. Mali uslugaši ostali su s uvozom u pretprošlogodišnjim okvirima. Većina zagrebačkih velikih tvrtki ostvarila je malo veći uvoz, dok je Jadranska Hrvatska uvozila podjednako kao i 2012. godine. Građevinarstvo se po pitanju uvoza prepolovilo tako da je mali broj malih tvrtki i s ponderom od 42 posto uvezao podjednaku količinu kao i 2012. godine, a velike kompanije

men, a distribucija uvoznih aktivnosti kod srednjih tvrtki je podjednaka, tj. otprilike četvrtina njih je ostvarila malo veći uvoz, trećina je imala podjednake uvozne razultate, a četvrtina ih je uvezla malo manje nego 2012. godine. Puno manji uvoz

s ponderom od 55 posto istovremeno su ostvarile puno manji uvoz. Slična distribucija aktivnosti manifestirala se i u izvoznoj sferi. Većina je ostala u okvirima iz 2012. godine, a tek nekoliko velikih kompanija može se pohvaliti malo većim

ili čak i malo bolji izvozni rezultat, trgovci nisu bili podjednako uspješni. Premda se radi o velikim kompanijama, nisu sve bile jednako uspješne u pogledu izvoza. Njih 38 posto realiziralo je malo veći izvoz nego 2012., ali je istovremeno 27 po-

Većina ispitanih tvrtki lani je ostvarila uvoz približno jednak kao godinu ranije Oko 81 posto građevinara prošle je godine ostvarilo puno manji izvoz. Za razliku od malih i srednje velikih tvrtki i uslugaša koji su imali podjednak

www.privredni.hr Broj 3809, siječanj 2014.

Prerađivačka industrija Grana djelatnosti vaše tvrtke u 2014. kotirat će: 68,87%

21,89% 5,69%

3,55%

0,00% puno bolje

malo bolje

približno isto

malo lošije

puno lošije

Planirate u 2014. u odnosu na 2013. ostvariti izvoz: 47,60% 37,53% sto ostvarilo puno manji izvoz. Pokrivenost uvoza izvozom u usporedbi s preklanjskom godinom, lani je bila podjednaka ili malo pozitivnija, pa je i prihod ostvaren izvozom tijekom 2013. godine bio nešto veći. Općenito, malo veći prihod od izvoza u usporedbi s onom godinu dana ranije ostvarit će prvenstveno sektor usluga i općenito tvrtke Kontinentalne Hrvatske te one s područja Grada Zagreba. Zbog podjednakog udjela malo više ili malo manje uspješnih tvrtki, otprilike podjednak rezultat kao i godinu prije realizirat će trgovina i male do srednje kompanije. Prerađivačka industrija u odnosu na 2012. nije bitno oscilirala u uvozno-izvoznim aktivnostima, pa će im i prihod s tog naslova biti otprilike isti kao i te godine. Građevinarska grupa je i u ovom pogledu lani ostvarila najlošije rezultate. U toj su grani u usporedbi s 2012. godinom ostvareni bitno lošiji rezultati, a u padu prihoda ostvarenog izvozom najviše su sudjelovale velike građevinske kompanije. Plan za 2014.: rast izvoza U planovima za sljedeću godinu većina anketiranih pokazuje optimizam te očekuju podjednak uvoz, malo veći izvoz i blagi porast prihoda s tog naslova. Tako će čak 53,3 posto gospodarstvenika očekivati veće ukupne prihode, njih 25,8 posto približno jednake ukupne prihode. Te podatke, što je također zanimljivo, prate i

podaci o gotovo jednakim očekivanjima od povećanja neto dobiti. Tako 51,3 posto gospodarstvenika smatra da će im neto dobit u 2014. biti malo veća u odnosu na 2013., za njih 36 posto da će ostati približno jednaka. To su zapravo optmistične najave, koje upotpunjene podatkom da 59 posto poduzetnika - onih koji su i do sada bili izvoznici - očekuje malo veći izvoz, a njih 28,24 posto očekuje približno jednak izvoz. Tu prednjače velike zagrebačke tvrtke i tvrtke pružatelji usluga koje s rasponom pondera između 80 i 90 posto najavljuju povećanje prihoda ostvarenog izvozom. Umjereno pozitivna očekivanja za 2014. godinu najavljuje grupa 400, veli-

Umjereno pozitivna očekivanja najavljuje grupa koju čine 400 najboljih, velike tvrtke i prerađivači ki i prerađivačka industrija. Zanimljivo je da i ostale grupe najavljuju malo povećanje izvoznih prihoda u 2014. godini. Među njima su male i srednje tvrtke kao i Kontinentalna Hrvatska, s iznimkom trgovine: ona se podijelila na srednje kompanije koje vide mogućnost malo boljih izvoznih rezultata i na velike tvrtke koje predviđaju osjetno manji prihod od izvoza u 2014. godini. Naravno, građevinarstvo, svjesno svoje nezavidne pozicije, ne očekuje

nikakve promjene vezane uz uvozno-izvoznu aktivnost. Očekivani rezultati poslovanja 2013. Poslovni rezultati za 2013. godinu trebali bi biti, po procjeni sudionika ankete, približno jednaki onima iz 2012. Očekivani ukupni prihod trebao bi biti malo veći nego te godine. Međutim, taj će se pozitivni pomak pojaviti jednostavno zbog toga što će tvrtke koje su djelovale pozitivnije ostvariti veći udjel na tržištu od onih tvrtki čiji će se prihod malo smanjiti. Pozitivnijim ukupnim prihodom u odnosu na 2012. godinu prednjačit će zagrebačke tvrtke i trgovina, dok je očekivani ukupni prihod Jadranske Hrvatske, prerađivačke industrije i pružatelja usluga otprilike u granicama 2012. godine. Male i srednje tvrtke zastupljene su s relativno visokim učešćem u svim opcijama rasta i pada ukupnog prihoda, pa će u konačnici njihov ostvareni prihod biti približno jednak preklanjskom. Očekivana neto dobit trebala bi biti u korelaciji s ukupnim prihodom, pa povećanje najavljuju izvoznici i velike tvrtke. Premda navedena očekivanja najavljuju pozitivne rezultate za 2013. godinu, u apsolutnim iznosima ne treba očekivati prevelike pomake. Primjerice, prerađivačka industrija se, prema iskazanim stavovima, nada ostvariti rezultate slične onima u 2012. godini, ali ni mali pad prihoda ne bi trebao biti izne-

nađujuć. Slična situacija, ali uz veću vjerojatnost malo lošijih poslovnih rezultata vlada u grupi malih i srednje velikih poduzeća. Građevinarstvo će i prošlu poslovnu godinu vjerojatno završiti s nešto lošijim poslovnim rezultatima nego 2012. godine. Unatoč tome što su pojedine tvrtke povećale broj zaposlenih, više je bilo onih koje su bile prisiljene reducirati broj ljudi, tako da će proteklu poslovnu godinu većina poduzeća dočekati s manje zaposlenih nego što su ih imali na početku godine. Jadranska Hrvatska i prerađivačka industrija, kao i male i srednje kompanije, najavljuju da su u poslovnoj 2013. godini malo otpuštali, ali i nešto malo zapošljavali te da će po rezultirajućem broju zaposlenih vjerojatno biti u granicama iz 2012. Istovremeno su građevinari i pružatelji usluga i 2013. godine osjetno smanjili broj zaposlenih u svojim tvrtkama, pa će njihov saldo glede broja zaposlenih biti manji u odnosu na 2012. godinu. Unatoč poteškoćama, valja naglasiti da će u pojedinim grupama biti i pozitivnih rezultata pa tako blagi porast broja zaposlenih na kraju protekle godine očekuju iskazati izvoznici, a s još pozitivnijim saldom broja zaposlenih poslovnu godinu će završiti trgovci. ”Pa moralo bi konačno krenuti” Planovi i očekivanja za 2014. godinu unatoč problemima odišu optimizmom. Opravdanim ili ne, to će se tek vidjeti, ali

11,33% 3,46% puno veći

malo veći

približno jednak

malo manji

0,08% puno manji

Trgovina Planirate u 2014. u odnosu na 2013. ostvariti ukupni prihod: 63,59%

22,61% 12,44% 0,73% puno veći

0,64% malo veći

približno jednak

malo manji

puno manji

Građevinarstvo Učinke krize, vaša tvrtka će u 2014.: 63,34%

15,38% 8,66%

7,31% spremno i uspješno savladati

uglavnom prevladati

pokušati prevladati

teško prevladati

5,31% vrlo teško prevladati

Negativan utjecaj krize na vašu tvrtku 2014. bit će: 72,24%

15,58%

9,45% vrlo velik

2,73% osjetan

prihvatljiv

malen

0% zanemariv

10 poslovna očekivanja 2014. Struktura financiranja 2013. (u odnosu na 2012.) VLASTITA SREDSTVA puno više 5,15%

puno manje 0,62% malo manje 11,66%

malo više 11,92%

70,65%

približno jednako

FONDOVI EU-a puno više 0,56%

puno manje 22,33%

malo više 15,49%

malo manje 1,80% približno jednako

59,82%

KREDITI BANAKA puno manje 9,24%

puno više 9,44%

malo manje 8,38%

malo više

Privredni vjesnik Broj 3809, siječanj 2014.

Puno je prioriteta Pitanje prioriteta kojim bi se trebale provoditi ponuđene odluke za izlazak iz krize iznjedrilo je paletu stavova. Većina poduzetnika slaže se u procjeni da je glavni prioritet riješiti nelikvidnost, što je procijenjeno najvažnijom odlukom i u prošlogodišnjoj anketi, a ovu opciju najvećim postotkom podržali su predstavnici trgovačkih kompanija. Na drugom mjestu po važnosti za gospodarstvenike je smanjivanje poreza i doprinosa na radnu snagu što je također i prošlogodišnje istraživanje pozicioniralo na drugo mjesto, a ovoj opciji najveći postotak glasova dodijelile su male tvrtke. Ove godine treća pozicija je dodijeljena potrebi znatnog smanjenja državne administracije, što su u najvećem postotku podržali građevinari. Četvrta pozicija dodijeljena je potrebi osiguravanja jeftinijih poduzetničkih kredita i ova opcija je s najvećim postotkom podržana od strane trgovaca. Privlačenje inozemnih investicija je s prošlogodišnjeg trećeg mjesta u ovogodišnjoj

prerađivačka industrija ostale djelatnosti

31,63%

24,47% prijevoz i skladištenje

5,65%

građevinarstvo

28,12%

10,13%

trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila

anketi skliznulo na petu poziciju na listi prioriteta, a najveći postotak glasova ovaj prioritet dobio je od tvrtki iz uslužnog sektora. Ograničenje trajanja sudskih postupaka kod stečaja zauzelo je posljednje mjesto na listi prioriteta kao i prošle godine, a ovoj opciji su najveći postotak glasova dodijelile također tvrtke uslužnog sektora. Prioriteti su ove godine, pogledaju li se ukupni podaci ankete, bilo da se promatraju regionalno, po veličini tvrtki ili grani djelatnosti. Negdje

više, negdje manje, ali su svi prioriteti - hrvatski gospodarski prioriteti koji iziskuju akciju. Ne samo redoslijed rješavanja, već po svih šest prioriteta aktivnosti i mjere koje će gospodarstvenicima pružiti dodatnu sigurnost za poslovanje. Malo gospodarstvo sa 20,8 posto i prerađivačka industrija sa 20,28 posto izdvojili su na prvo mjesto prioriteta znatno smanjivanje državne administracije. Slijede naravno rješavanje nelikvidnosti, pa smanjivanje poreza i doprinosa na radnu snagu.

Koje odluke po prioritetima treba donijeti za izlazak iz krize u 2014. godini ? 20,72% 18,57% 17,92% 17,63%

24,13%

13,87% 11,28%

približno jednako

48,81%

OBVEZNICE, DIONICE

puno manje malo manje 1,58%

puno više 0%

jeftiniji poduzetnički krediti

malo više 9,31%

21,72% 67,39%

približno jednako

IZ DRUGIH IZVORA

puno manje 10,77%

puno više 4%

malo više 4,45%

malo manje 9,84%

70,95%

približno jednako

znatno smanjivanje državne administracije

svi očekuju porast ukupnog prihoda i neto dobiti te istovremeno i vrlo blage korekcije broja zaposlenih. U grupi 400 prevladava stav da će po ukupnom prihodu 2014. biti bolja nego 2013. godina, neto dobit će biti veća, dok će broj zaposlenih oscilirati oko sadašnjeg. Kontinentalna Hrvatska, Grad Zagreb, prerađivačka industrija, velike tvrtke i trgovina očekuju sličan rezultat, jedino što bi u industriji, a posebno u trgovini moglo doći i do porasta zapošljavanja. Ponovo

smanjivanje poreza i doprinosa na radnu snagu

treba napomenuti da to ne znači kako u navedenim granama ili grupama neće biti i otpuštanja, nego da se očekuje pozitivan saldo zapošljavanja na kraju 2014. godine. Jadranska Hrvatska očekuje pozitivne financijske rezultate, ali i smanjenje broja zaposlenih u svojim tvrtkama. Uslugaši također očekuju pozitivne rezultate, ali već najavljuju otpuštanja, pogotovo u velikim tvrtkama. Među malim i srednje velikim tvrtkama predviđa se najviše promjena pa će među njima biti uspješni-

rješavanje nelikvidnosti

ograničenje trajanja sudskih postupaka kod stečaja

jih i manje uspješnih, ali uvjereni su da će na kraju poslovne 2014. godine imati pozitivan financijski saldo, no broj zaposlenih vjerojatno će biti manji nego lani. U građevinarstvu očekuju još težu godinu nego što je bila prošla, uz dodatno smanjenje dobiti i broja zaposlenih. Trgovačka branša ne najavljuje posebno velika poboljšanja tijekom poslovne 2014. godine, ali su u visokom postotku suglasni u zajedničkoj procjeni da će ostvariti veći ukupni prohod, veću neto dobit i pri tome zaposliti

privlačenje inozemnih investicija

i malo više ljudi nego što su ih zapošljavali 2013. godine. Ulagačka atmosfera Po procjenama sudionika ankete ulagačka klima će 2014. godine biti otprilike slična prošlogodišnjoj. Ipak, usporede li se očekivanja o ulaganjima u 2014. s onima iz 2013., vidi se da će doći do manjeg povećanja opsega ulaganja, i to kod 42,15 posto tvrtki, a približno jednako nastavit će ulagati 36,48 posto gospodarstva. Tek pet posto njih će puno manje ulagati nego

www.privredni.hr Broj 3809, siječanj 2014.

su to radili u 2013. Najviše će se ulagati u modernizaciju kapaciteta i tu će prednjačiti Kontinentalna Hrvatska, tvrtke s područja Zagreba, prerađivačka industrija i velike tvrtke. Ostale grupe pretežno će držati investicije u modernizaciju kapaciteta na uobičajenoj razini, tj. otprilike kao i do sada uz eventualno malo povećanje, onako kako to rade iz godine u godinu.

Velika većina tvrtki nastavila se financirati pretežno vlastitim sredstvima kao i nekoliko prethodnih godina Istraživanje i razvoj će u ovoj godini biti bolje financirani u Jadranskoj Hrvatskoj i prerađivačkoj industriji, dok će ostale grupe zadržati prošlogodišnju razinu uz moguće otklone prema malom povećanju ili malom smanjenju sredstava za ovu namjenu. U obrazovanje i edukaciju u 2014. godini najviše će ulagati velike tvrtke, izvoznici i trgovačke kompanije, na što ih potiče potreba za unapređenjem poslovanja, proširenje tržišta te mogućnost korištenja modernijih načina trgovanja i funkcioniranja na tržištu. Ostali će ulagati samo onoliko koliko procijene da je dovoljno za nastavak funkcioniranja u dosadašnjim gabaritima, pa će u obrazovanje i edukaciju investirati otprilike kao i do sada ili malo manje. Zanimljivo je da su i male tvrtke također prepoznale potrebu investiranja u ovaj segment, pa će u 2014. godini za te potrebe odvojiti malo više sredstava nego 2013. godine. Sredstva za preuzimanja i akvizicije u ovoj godini bit će mahom reducirana. Rijetki će ih održati na prošlogodišnjoj razini, a kandidati za to bi mogle biti prvenstveno tvrtke iz grupe 400. Moguće je da će se u ovakve investicije uključiti i snažnije kompanije s područja Jadranske Hrvatske. Čak petina gospodarstva smatra da će

puno manje ulagati u preuzimanja i akvizicije. Svojevrsna živost u ovom segmentu investiranja očekuje se u građevinarstvu gdje će uglavnom veće kompanije osjetno više uložiti u preuzimanja i akvizicije. Financiranje u 2013. godini Usporedba strukture financiranja anketiranih tvrtki tijekom 2013. godine u odnosu na 2012. pokazuje da se velika većina tvrtki nastavila financirati pretežno vlastitim sredstvima kao i nekoliko prethodnih godina. Više nego u 2012. godini vlastitim sredstvima su se financirale tvrtke Jadranske Hrvatske, građevinari i prerađivačka industrija. Premda su fondovi EU-a i lani korišteni, sredstva iz ovih izvora alocirana su nešto manje nego prethodne godine, a za smanjenje financiranja iz ovih izvora odlučilo se puno promatranih grupa među kojima prednjače trgovačka društva s područja Jadranske Hrvatske, trgovci i tvrtke uslužnog sektora. Volumen financiranja iz fondova EU-a iz 2012. zadržale su velike tvrtke, uslužna djelatnost i tvrtke s područja Zagreba. Za kreditima banaka lani je posegnulo nešto više tvrtki nego prošle godine što se manifestiralo u odgovorima svih grupa osim pripadnika kompanija srednje veličine koji su tijekom 2013. godine smanjili korištenje bankarskih kredita. Najveće povećanje korištenja kredita imala su poduzeća Jadranske Hrvatske, pri-

padnici grupe 400 i velike tvrtke, a za njima slijede tvrtke zagrebačkog područja i uslugaši. Obveznice i dionice su, u usporedbi sa 2012. godinom, podjednako korištene kao izvor financiranja i 2013. godine, ali s tendencijom smanjenja. Odustajanje od korištenja ovih izvora najviše se manifestiralo u gospodarstvu Jadranske Hrvatske, kod malih tvrtki i kod poduzeća iz prerađivačke industrije. Sličan trend zabilježen je i u segmentu financiranja iz drugih izvora. Tvrtke svih grupa su se i protekle godine podjednako nastavile koristiti ovim sredstvima kao i godinu dana ranije, s tim da je u većini grupa zamijećeno povećanje korištenja drugih izvora što se u prvom redu odnosi na manji broj velikih tvrtki, a za napuštanje ovog izvora financiranja odlučio se prvenstveno veći broj manjih tvrtki. Na razini cjelokupnog gospo-

Fondovima EU-a gospodarstvo će se koristiti malo više nego prošle godine, pogotovo u sektoru usluga darstva to je rezultiralo blagim smanjenjem korištenja ovih izvora financiranja tijekom 2013. u odnosu na 2012. godinu. Plan financiranja za 2014. godinu Financijski plan za 2014. godinu, prema rezultatima istraživanja, podrazu-

mijeva i dalje podjednako korištenje vlastitih sredstava s tendencijom povećanja. Najveće povećanje korištenja vlastitih sredstava kao izvora financiranja u 2014. godini najavljuju prvenstveno tvrtke Jadranske Hrvatske, uslugaši i mala poduzeća. Građevinari i trgovci planiraju koristiti ova sredstva otprilike u prošlogodišnjoj količini. Fondovima EU-a gospodarstvo će se koristiti malo više nego prošle godine, i to pogotovo u sektoru usluga gdje je više od 80 posto anketiranih iskazalo namjeru povećanog korištenja ovih sredstava. Sličan plan ima i oko 30 posto malih i srednjih kompanija. Građevinari će u pogledu ovih sredstava ostati u ranijim okvirima, a malo smanjenje ovih sredstava u vlastitom financiranju namjeravaju provesti trgovci i tvrtke srednje veličine. Bankarski krediti i dalje će biti nezaobilazan izvor financiranja za većinu gospodarstva, i to u malo povećanom volumenu u odnosu na 2013. godinu, čemu će najviše pridonijeti velike tvrtke, članovi grupe 400 i kompanije s područja Jadranske Hrvatske alocirajući više kreditnih sredstava u 2014. godini nego što su to činile 2013. Premda će male i srednje kompanije malo smanjiti potražnju za bankarskim kreditima, to neće imati bitnog utjecaja na cjelokupnu potražnju za tim sredstvima. Obveznice i dionice će i dalje kod većine poduzetnika biti zastupljene u financijskoj konstrukciji kao i u 2013. godini, ali će se volumen tih sredstava malo smanjiti uglavnom pod utjecajem srednjih kompanija i prerađivačke industrije gdje tvrtke planiraju osjetno reducirati ovaj izvor financiranja u svom poslovanju. Financiranje iz drugih izvora u 2014. godini trebalo bi biti otprilike u istim okvirima kao i ove godine s iznimkom prerađivačke industrije, malih kompanija i onih srednje veličine koje najavljuju da će ova sredstva biti malo manje korištena.

Struktura financiranja 2014. (plan u odnosu na 2013.) VLASTITA SREDSTVA

malo manje 7,88%

puno manje 0,76%

puno više 5,31%

malo više

13,48% 72,56%

približno jednako

FONDOVI EU-a

puno manje 11,41%

puno više 3,55%

malo više

31,11%

malo manje 1,77%

52,16%

približno jednako

KREDITI BANAKA malo više

puno više 7,90%

28,27%

puno manje 7,87%

51,89%

približno jednako

malo manje 4,06%

OBVEZNICE, DIONICE puno više 5,58%

malo više 0,56%

puno manje

20,74%

71,32% približno jednako

malo manje 1,80%

IZ DRUGIH IZVORA puno više 7,51% malo manje 1,01%

puno manje

9,77%

malo više

15,53% 66,18%

približno jednako

12 POSLOVNA OČEKIVANJA 2014.

Privredni vjesnik Broj 3809, siječanj 2014.

Intervju: Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva

Za nas je svaka investicija važna Temelj gospodarskog rasta je poduzetnička inicijativa, a temelj svake takve inicijative jest optimistično vjerovanje da ćemo kroz sinergiju rada, znanja i kapitala stvoriti dodane vrijednosti. U osnovi svih uspješnih priča je ista podloga – nove ideje i znanja, kvaliteta uloženog rada, vjera u sebe i usredotočenost na krajnjeg korisnika i, naravno, optimizam Svetozar Sarkanjac

ministrom gospodarstva Ivanom Vrdoljakom razgovarali smo o tome kako pokrenuti gospodarski zamašnjak, što možemo očekivati od našeg ulaska u EU te kakvom vidi budućnost hrvatskoga gospodarstva. Kakvi su planovi Vlade vezano uz gospodarski razvoj do kraja njena mandata? - Iskreno, u ova teška vremena nije lako biti ministar gospodarstva, nositi križ velikih očekivanja i brzih rezultata. No, najvažnije je da smo zaustavili negativne trendove. Pozitivne pokazatelje koje smo očekivali u 2013. imat ćemo u 2014. godini. Ministarstvo gospodarstva radi na više područja kako bi dosadašnje negativne trendove preokrenulo u gospodarski rast. U suradnji s brojnim partnerskim institucijama u ovom trenutku Ministarstvo radi na nekoliko iznimno važnih strateških dokumenata koji će biti temelj za gospodarski rast i razvoj u sljedećih desetak godina. Osim strateških dokumenata radimo i na konkretnim politikama razvoja. Izdvojio bih nekoliko područja iz domene Ministarstva gospodarstva gdje smo do sada polučili rezultate i gdje u budućnosti očekujemo još veće uspjehe.

Tako smo promjenama u energetici stvorili preduvjete da Hrvatska postane energetsko čvorište šire regije. Stvorili smo uvjete za velika ulaganja u istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, omogućili realizaciju projekata koji će osigurati da Hrvatska ima stabilnu opskrbu energentima i najjeftinije moguće energente za industriju, što će potaknuti industrijski razvoj, zapošljavanje i ukupno gospodarstvo. U području OIE postavili smo cilj da kroz poticanje posebnih segmenata OIE što više novca od poticaja ostane

U iduće dvije godine fokusirat ćemo se na ubrzanje reformi, popravljanje investicijske klime i smanjenje javne potrošnje u državi te da se u što većoj mjeri koriste domaće komponente. Što je još učinjeno? - Uspješno smo priveli kraju proces privatizacije svih triju velikih državnih brodogradilišta u problemima, te time znatno smanjili opterećenje za državni proračun. Procesom restrukturiranja zadržana je brodograđevna industrija kao jedna od izuzetno važnih gospo-

darskih grana, te spašeno više tisuća radnih mjesta. Osim toga povećali smo izdvajanja za poticanje industrije putem sektorskih i regionalnih potpora. Posebno je posvećena pažnja realizaciji programa potpora projektima u industriji s najvećim utjecajem na gospodarstvo - prerađivačkoj industriji. Primjerice, Operativni program za poticaje u prerađivačkoj industriji donosi oko 1000 novih radnih mjesta godišnje. Čuju se prigovori da nam nedostaje gopodarska strategija. - Gospodarska razvojna strategija, kao krovni strateški dokument, kompleksna je strategija koju čine brojne “podstrategije”: Industrijska, Inovacijska, Strategija razvoja turizma, Strategija razvo-

ja poduzetništva, Strategija poticanja investicija, Strategija pametne specijalizacije, Strategija razvoja ljudskih potencijala... Naša očekivanja od ovog dokumenta su velika jer će Hrvatska prvi put dobiti jedan sveobuhvatan strateški dokument koji će dati jasan okvir i smjernice te definirati politike za daljnji razvoj gospodarstva. U svakom slučaju, u 2014. godini očekujemo i planiramo rast gospodarstva. To je realan scenarij, s kojim se slažu i sve stručne domaće i inozemne institucije. Hrvatskoj nedostaje puno optimizma u društvenom, političkom i gospodarskom životu, a mislim da Vlada i, posebno, Ministarstvo gospodarstva treba biti optimistično i ambiciozno. Sa svim mjerama i poli-

tikama za koje vidimo da daju rezultate nastavljamo i dalje, a premda su nam sredstva i resursi na žalost ograničeni, činimo sve što je u našoj moći kako bismo ih iskoristili na najučinkovitiji mogući način. U kojoj mjeri su planovi mijenjani u odnosu na postavljeno prilikom preuzimanja vlasti 2011. godine? - Dvadesetak obećanja iz Plana 21 u nadležnosti su Ministarstva gospodarstva. U ovom trenutku, na polovini mandata, uspjeli smo djelomično ili u potpunosti ostvariti 12 obećanja. Preostalih osam nije u isključivoj nadležnosti Ministarstva gospodarstva i u suradnji s drugim tijelima državne uprave i javnim institucijama radimo na njihovu ostvarivanju. Naravno da

je bilo promjena planova jer nismo bili u potpunosti informirani kakva nas situacija očekuje kod preuzimanja vlasti. Na žalost, kosture u ormarima nalazimo i danas te sukladno novim spoznajama mijenjamo dinamiku ili način realizacije naših planova. Od planova i obećanja danih Planom 21 ne odustajemo i nemamo namjeru bitno ih mijenjati. U iduće dvije godine fokusirat ćemo se na ubrzanje reformi, popravljanje investicijske klime i smanjenje javne potrošnje. Kako u tom kontekstu vidite dugoročnu viziju razvoja hrvatskog gospodarstva? Primjerice, do završetka novog proračunskog razdoblja EU-a, dakle do 2020.? - Do tada, naše gospodarstvo mora postati konku-

www.privredni.hr Broj 3809, siječanj 2014.

rentno i dinamično, utemeljeno na znanju uz osiguranje jednakih uvjeta poslovanja u svim dijelovima Republike Hrvatske. Također, ono mora biti gospodarstvo razvijeno kroz unapređenje industrijske proizvodnje i reindustrijalizaciju zemlje, s visokotehnološkom proizvodnjom konkurentnom u cijelom EU-u. Imat

Zadaća Vlade, na kojoj predano radimo, jest stvaranje zakona i propisa koji potiču poduzetništvo

ćemo još sigurniji i stabilniji energetski sustav, dostupnu i dostatnu opskrbu energijom, do tada ćemo imati najjeftiniju moguću energiju za građane i gospodarstvo, učinkovito ćemo gospodariti mineralnim sirovinama i dodatno se povezati s ostalim europskim energetskim sustavima. Već sad to postaje, ali tad će sigurno biti energetsko čvorište Srednje i Istočne Europe. Tada, a ovo nije demagogija, očekujem stabilan održiv rast i razvoj gospodarstva i BDP-a prema stopama višim od tri posto, temeljen na konkurentnom realnom sektoru i investicijama i ulaganjima. Što se, realno, od važnijih investicija može očekivati u 2014. godini? - Za nas je svaka investicija važna, bez obzira na to otvara li pet, 50 ili 500 radnih mjesta. U ovom trenutku Ministarstvo gospodarstva i Agencija za investicije i konkurentnost u pripremi imaju stotinjak investicija čija je ukupna vrijednost veća od sedam milijardi eura, čijom će se realizacijom otvoriti više od 10.000 radnih mjesta. Te su investicije u različitim fazama realizacije, od inicijalnog upita, kontakta i interesa pa do završne realizacije i početka proizvodnje, odnosno obavljanja djelatnosti. O konkretnim imenima investitora, na žalost, ne

mogu u ovom trenutku govoriti, ali mogu reći da će samo neki od značajnijih investicijskih projekata koji se trenutačno realiziraju u Republici Hrvatskoj i koji će započeti s realizacijom u 2014. godini rezultirati ukupnim investicijama od 1,5 milijardi eura, a procjenjuje se da će ukupno zaposliti oko 2000 ljudi. Riječ je o investicijskim projektima uglavnom iz sektora turizma i proizvodno-prerađivačkog sektora. Osim na privlačenju investicija radimo i na uklanjanju administrativnih prepreka postojećim investitorima, a koji su u realizaciji projekata naišli na određene prepreke. Kroz Radnu skupinu za poslovnu klimu i privatne investicije, osnovanu u siječnju 2013. godine, rješavali smo 23 investicijska projekta ukupne vrijednosti 1,25 milijardi eura koji bi omogućili zapošljavanje oko 3000 ljudi, a uklonili smo prepreke za 11 investicijskih projekata u ukupnom iznosu od 474,93 milijuna eura, koji će omogućiti zapošljavanje gotovo 2000 ljudi. Priču o tome kako smo mala zemlja velikih potencijala slušamo već dvadesetak godina bez konkretnijih rezultata. Što učiniti da se riješimo osjećaja depresije, ne samo kod građana, nego i među poduzetnicima i menadžerima? - Ne postoji jedna mjera kojom možemo ukloniti taj osjećaj o kojem govorite. Mislim da je on posljedica nesnalaženja dijela našeg društva u globalnom poslovnom okruženju. Dio javnosti kao da i dalje misli da država otvara radna mjesta. Zadaća nas kao Vlade, na kojoj predano radimo, jest stvaranje zakona i propisa koji potiču poduzetništvo. Kad kažem da na tome predano radimo, potkrijepit ću to činjenicom da smo samo na području gospodarstva osmislili i usvojili 22 zakona, 63 podzakonska akta i propisa, te 21 strateški dokument s ciljem stvaranja pogodne poduzetničke klime i zakonskih preduvjeta za

uspješno poslovanje. To je ono što je naša zadaća, ali smo svjesni da to, bez podrške javnosti, neće biti dovoljno za promjenu raspoloženja u Hrvatskoj. Stječe se dojam da u pojedinim sredinama investitori nisu dobrodošli... - U dijelu javnosti postoji otpor prema poduzetnicima i investitorima, kao da su oni kolektivni krivci za sve greške i anomalije iz privatizacije i pretvorbe 90-ih godina. Bez današnjih poduzetnika i investitora nema gospodarske budućnosti, a među njima su vlasnici i velikih i srednjih i malih poduzeća. Uzalud su nam svi poticajni zakoni i propisi ako se poduzetnik i investitor ne osjeća dobrodošlim u sredini u koju namjerava investirati. S druge strane, poduzetnici svojim odnosom prema zaposlenima i zajednici u kojoj djeluju moraju nedvojbeno dati do znanja da su radnici sa svojim vještinama i znanjima najveći unutarnji kapital svakog poduzetničkog pothvata. Istinski vjerujem da je partnerstvo rada i kapitala i dalje dobitna formula tržišne ekonomije. Na koncu, prilagodba globalnom poslovnom okruženju koju sam spomenuo nužna je na svim razinama, od državnih tijela i javne uprave, preko tržišta radne snage do sustava obrazovanja budućih radnika i poduzetnika.

Vjerujem da je partnerstvo rada i kapitala i dalje dobitna formula tržišne ekonomije Iako smo formalno u EU-u tek nešto više od pola godine, nema naznaka da smo pozitivno iskoristili taj vjetar u leđa. - Ne bih se složio s vama. Kao što sam napomenuo, postoji povećan interes investitora kojima postajemo interesantni kao mjesto ulaska njihove robe na tržište EU-a, ali i investitora koji iz Hrvatske pokrivaju širu regiju JI Europe. Svim našim kon-

kurentskim investicijskim prednostima sada smo dodali stabilnost i transparentnost koju donosi članstvo u EU-u te će vrlo brzo biti vidljivi i konkretni rezultati ulaska u EU. Smatram da je bitno na-

glasiti da je Hrvatska trenutačno u procesu planiranja i programiranja europskih strukturnih i investicijskih fondova u okviru Kohezijske politike za financijsko razdoblje Europske unije 2014.-2020. godine. Ukupna alokacija za Kohezijsku politiku za Republiku Hrvatsku iznosi više od osam milijardi eura. Europski parlament prihvatio je zakonodavni paket za Kohezijsku politiku u studenome 2013. godine te time potvrdio nova pravila koja bi trebala preusmjeriti ulaganja u realni sektor i područja koja su ključna za rast i zapošljavanje u financijskom razdoblju EU-a od 2014. do 2020. Možemo li govoriti o konkretnim projektima? - Od konkretnih projekata i iznosa u Hrvatskoj je trenutačno u provedbi devet velikih projekata vrijednih 222 milijuna eura i 26 grant shema u vrijednosti 80 milijuna eura, ukupno više od 300 milijuna eura. Do kraja 2013. objavit će se natječaji za projekte vrijedne 161 milijun eura i grant sheme vrijedne 100 milijuna eura, a do kraja prvog kvartala 2014. bit će objavljeni natječaji za projekte vrijedne 207 milijuna eura i 15 milijuna eura grant shema, ukupno 483 milijuna eura.

Na snagu je stupio i Zakon o strateškim investicijskim projektima. Koje njegove konkretne rezultate očekujete? - Zakon o strateškim investicijskim projektima se treba promatrati kao

instrument kojim će se ubrzati procesi ishođenja ukupne dokumentacije za ostvarivanje javnih i privatnih projekata koji su

Pokrenuti optimizam praćen gospodarskim rastom je naša misija na kojoj svakodnevno radimo i u tome ćemo uspjeti

od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku, što bi trebao biti i jedan od temelja brzog pokretanja investicijskog ciklusa te rasta i razvoja hrvatskog gospodarstva. Prvi korak prema ostvarivanju rezultata tog zakona je Povjerenstvo za procjenu i utvrđivanje prijedloga strateških projekata. Povjerenstvo, koje je osnovala Vlada, između ostalog ima zadaću ocijeniti prijedloge pojedinih strateških projekata te dati pozitivno ili negativno mišljenje o tome je li pojedini projekt strateški. U Vladino povjerenstvo koje odlučuje o strateškim projektima uz stalne članove ulaze i dva predstavnika lokalne zajednice u kojoj se projekt planira, te je tako lokalna samouprava u potpunosti uključena u proces donošenja odluka. Također, pojedi-

ni projekt se uopće neće razmatrati ako nije u prostornom planu te se neće stavljati na listu strateških investicija, a kamoli ozbiljnije razmotriti, ako nije suglasan s valjanim prostornim planom županije, općine ili grada. Kakvo je raspoloženje u Vladi kad je riječ o pokretanju toliko željenog optimizma praćenog gospodarskim rastom? - Nije problem raspoloženja samo u Vladi, jer smo svjesni težine zadatka s kojim smo suočeni. Bojim se da je ključ problema u raspoloženju u cjelokupnom društvu – od politike, preko gospodarstva i najšire javnosti, pa sve do medija. Pokrenuti optimizam praćen gospodarskim rastom je naša misija na kojoj svakodnevno radimo i u tome ćemo uspjeti – danas, za mjesec dana ili za pola godine. U svakom slučaju bit će to nešto kasnije nego što smo očekivali, ali ćemo sigurno u tome uspjeti. Međutim, uspjeh bi bio i brži i lakši kada bismo kao društvo vjerovali u njega. Imam osjećaj da svi čekamo gospodarski rast kao preduvjet za optimizam iako je činjenica da nema gospodarskog rasta bez optimizma. Temelj gospodarskog rasta je poduzetnička inicijativa, a temelj svake takve inicijative jest optimistično vjerovanje da ćemo kroz sinergiju rada, znanja i kapitala stvoriti dodane vrijednosti. Ako nema tog optimističnog vjerovanja u startu, bojim se da ćemo puno težim putem ostvariti gospodarski rast. U poslovnom okruženju ima cijeli niz pozitivnih i uspješnih priča kojima se nažalost u medijima ne daje dovoljno prostora. Ne zazivam taj medijski prostor jer bi priča o uspjehu naših poduzetnika dala bolju ocjenu Vladi ili Ministarstvu gospodarstva, nego zato da svi zajedno iz tih primjera naučimo ono što je danas bitno za uspjeh na tržištu. A vidjeli bismo da je u osnovi svih uspješnih priča ista podloga – nove ideje i znanja, kvaliteta uloženog rada, vjera u sebe i usredotočenost na krajnjeg korisnika i, naravno, optimizam.

14 poslovna očekivanja 2014.

Privredni vjesnik Broj 3809, siječanj 2014.

kako poslovati u hrvatskoj?

Uvjeti za poslovanje i ulaganje nisu poticajni - mijenjajmo ih! U istraživanju su sudjelovale 423 male, srednje i velike tvrtke čija se poslovna snaga i reprezentativnost očituje u činjenici da zapošljavaju više od 76.000 radnika, ostvaruju gotovo 57 milijardi kuna ukupnog prihoda uz neto dobit od oko 1,7 milijardi kuna

straživanje Kako poslovati u Hrvatskoj pripremio je Centar za istraživanje Privrednog vjesnika kako bismo prikupili podatke o uvjetima poslovanja i djelovanja u poslovnom okruženju Hrvatske. U istraživanju koje se krajem prošle godine provodilo istodobno s Poslovnim očekivanjima za 2014., sudjelovale su 423 male, srednje i velike tvrtke čija se poslovna snaga i reprezentativnost očituje u činjeni-

ci da zapošljavaju više od 76.000 radnika, ostvaruju gotovo 57 milijardi kuna ukupnog prihoda uz neto dobit od oko 1,7 milijardi kuna. Istraživanje je koncipirano tako da je na pitanja ponuđena mogućnost izbora odgovora: vrlo pozitivne opcije [ ++ ], pozitivne opcije [ + ], srednje ili neutralne opcije [ = ], negativne opcije [ - ] i vrlo negativne opcije [ - - ]. Pri obradi svaki odgovor ponderiran je ukupnim

prihodom svake pojedine tvrtke. Osim zajedničke obrade odgovora svih tvrtki koje su sudjelovale u istraživanju, želja za što slojevitijim uvidom u mišljenja poduzetnika ponukala nas je i na nekoliko posebnih obrada u kojima smo u nekoliko grupa svrstali tvrtke s obzirom na njihovu veličinu, djelatnost i teritorijalnu pripadnost. Naravno, jedna od posebnih grupa bila je ona koju tvori 400 najboljih kompanija.

Uvjeti za poslovanje Rezultati ankete pokazuju da su uvjeti za investicije i poslovanje za gotovo 42 posto gospodarstvenika prosječni, za njih 40,26 posto su nepoticajni, a za dodatnih 13 posto neprihvatljivi. Kad je riječ o onima koji su zaokružili vrlo negativnu opciju i ocjenjuju uvjete za investiranje vrlo nepoticajnima, analiza po grupama otkriva da se unutar pojedine grupe prosječnoj ocjeni pri-

klanjao manji broj većih tvrtki, dok je ocjena bila tim negativnija što je tvrtka unutar promatrane grupe bila manja po gospodarskoj snazi. Primjerice, unatoč prevladavajućem

Uvjeti za investicije i poslovanje za 42 posto ispitanih su prosječni, za 40,26 posto nepoticajni, a za 13 posto neprihvatljivi

stavu velikih trgovaca da su uvjeti za investiranje prosječni, konačan stav trgovačke branše je da su oni neprihvatljivi, jer su ponderirane ocjene oko 80 posto srednjih i malih trgovaca prevagnule na tu stranu. Sličan rezultat pokazala je i analiza Jadranske Hrvatske ili kompanija s područja Grada Zagreba. Kod građevinara prevladava stav da su uvjeti za investiranje i poslovanje ne samo neprihvatljivi nego čak i

www.privredni.hr Broj 3809, siječanj 2014.

Uvjeti za investicije i poslovanje su: 41,69%

40,26%

12,96% 0,04% poticajni

5,05% prihvatljivi

prosječni

neprihvatljivi

nepoticajni

Administrativni aparat ulaganjima i poslovanju: 45,19%

33,15% 21,36%

usmjereni protiv investiranja. U uslužnom sektoru po ponderiranim odgovorima može se zaključiti da velika većina, oko dvije trećine anketiranih, također smatra da su uvjeti nepoticajni. I kod izvoznika je, također, slična situacija. Unatoč tome što su se stavovima opredijelili skoro podjednako za prosječnost i nepoticajnost, njihova je konačna ocjena da su uvjeti za investicije i poslovanje neprihvatljivi. Administrativni aparat smeta i odmaže Prevladavajući stav anketiranih poduzetnika jest da administrativni aparat ne samo da ne pomaže ili ne pogoduje investicijama nego da uvelike smeta i odmaže ulaganjima i poslovanju. Mogućnost da izaberu odgovor prema kojem administrativni aparat služi svojoj svrsi izabralo je 45 posto anketiranih, a u ukupnom zbroju njih gotovo 55 posto smatra da samo smeta i odmaže. Velike su se kompanije, njih oko 50 posto, odlučile za opciju “služi”, oko 18 posto za opciju “smeta” i oko 31 posto za opciju “odmaže”. Slična distribucija stavova zabilježena je i kod izvozni-

ka, dok su uslužne tvrtke većinom od oko 57 posto ustvrdile da im administracija odmaže u poslovanju i ulaganjima. Umjesto analize pojedinih grupa možda bi bilo dovoljno spomenuti da ni u

Više od 95 posto tvrtki smatra da je uvođenje EU normi i prilagodba njima nužna, prihvatljiva i uobičajena jednoj od obrađenih grupa ocjena da administrativni aparat ulaganjima i poslovanju pomaže nije dosegla niti dva posto glasova. Kad bi administracija pogodovala i pomagala, poslovni rezultati bi svakako morali biti bolji od ovih sadašnjih. Za trećinu tvrtki regulativa prihvatljiva Po pitanju gospodarske regulative također je došlo do svojevrsne podvojenosti. Visok ponder glasova ocjenjuje regulativu prihvatljivom (35,4 posto), dok istovremeno podjednako visok ponder tvrdi da je ona nestabilna i netransparentna (36,6 posto). Tek relativno mali postotak glasova smatra

je neprihvatljivom. Slična distribucija glasova prisutna je i kod grupe 400, u Kontinentalnoj Hrvatskoj, Gradu Zagrebu, među velikim tvrtkama i kod izvoznika. Ovdje također treba napomenuti da je opciji “prihvatljiva” u navedenim grupama većinu ponderske težine dao manji broj velikih kompanija, dok je opcija “nestabilna/ netransparentna” većinu pondera skupila od malih tvrtki i tvrtki srednje veličine. Gospodarsku regulativu neprihvatljivom ocjenjuju male i srednje tvrtke, prerađivačka industrija, pružatelji usluga i tvrtke Jadranske Hrvatske, a najlošiju ocjenu dali su građevinari. Poduzetnička klima se ne mijenja Predviđanja sudionika ankete su da će poduzetnička klima u 2014. godini ostati otprilike ista s mogućnošću malog poboljšanja. U poboljšanje vjeruje 32 posto tvrtki. Najveći optimizam u procjenama pokazali su pripadnici grupe 400, trgovačke kompanije i tvrtke s područja Grada Zagreba koje u visokom postotku očekuju poboljšanje. Pozitivna očekivanja zastupljena su u Kontinentalnoj Hrvatskoj, među

uslugašima, velikim kompanijama i izvoznicima. Podjednaku poduzetničku aktivnost s mogućnošću otklona prema lošijem stanju u 2014. godini očekuju male i srednje tvrtke, dok prerađivačka industrija, a pogotovo građevinari, najavljuju pogoršanje poduzetničke klime u ovoj godini. Porezi i doprinosi na rad su visoki Odgovori poduzetnika vezani uz poreze i doprinose na radnu snagu u ovoj anketi su skoro podudarni i, uz vrlo mala odstupanja među obrađenim grupama, upućuju na jedinstveni stav sudionika ankete. Gotovo 70 posto smatra da su porezi i doprinosi visoki, a dodatnih 15,5 posto da su demotivirajuće visoki. Bez obzira na teritorij, financijsku snagu ili djelatnost kojom se bave, svi ocjenjuju da su porezi i doprinosi na radnu snagu visoki i demotivirajuće visoki. Sudstvo je nedovoljno učinkovito Sa sličnom je jedinstvenošću ocijenjeno i sudstvo promatrano u gospodarskom segmentu. Naime, cjelokupna obrada svih sudionika ankete, ali i pojedinačne obrade odgovo-

0,11%

0,18%

pomaže

pogoduje

služi

smeta

odmaže

Gospodarska regulativa je: 36,60%

35,46%

18,95% 8,91% 0,07% stabilna/ prihvatljiva transparentna

funkcionalna

neprihvatljiva

nestabilna/ netransparentna

Poduzetnička klima će se u 2014.: 46,09% 31,85% 20,75%

1,23%

0,07% znatno poboljšati

poboljšati

ostat će ista

pogoršati

znatno pogoršati

Porezi i doprinosi na radnu snagu su: 69,53%

15,44%

13,44% 0,06%

1,54%

motivirajuće niski

prihvatljivi

uobičajeni

visoki

demotivirajuće visoki

16 poslovna očekivanja 2014. U gospodarskom segmentu sudstvo je:

Poduzetnički krediti su:

Privredni vjesnik Broj 3809, siječanj 2014.

Izvozna klima je: 63,49%

78,47%

50,90%

28,53% 27,62% 16,12% 18,85% 0,04%

0,71%

1,94%

neovisno i učinkovito

prihvatljivo i učinkovito

funkcionalno

ra grupiranih po veličinama kompanija, pretežnoj djelatnosti ili teritorijalnoj pripadnosti, pokazuju isti stav: najveći broj poduzetnika ocjenjuje da je u gospodarskom segmentu sudstvo nedovoljno učinkovito, a pozamašan postotak gospodarstvenika tvrdi da je ono ovisno i neučinkovito. Najlošiju ocjenu sudstvu uputili su građevinari od kojih većina upozorava da je ono, u gospodarskom segmentu, ovisno i neučinkovito. Poduzetnički krediti ipak nedovoljno dostupni Dvije trećine anketiranih procjenjuje da su im poduzetnički krediti nedovoljno dostupni, dok svega oko četvrtine poduzetnika smatra da su krediti gospodarstvu sasvim primjereno dostupni. Sličnu procjenu daju i tvrtke iz grupe 400, Kontinentalna Hrvatska, zagrebačke tvrtke, velike tvrtke i izvoznici. Trgovačka branša iskazuje čvrsti stav da su krediti nedovoljno dostupni. Među građevinarima većinu predstav-

nedovoljno učinkovito

ovisno i neučinkovito

ljaju poduzeća kojima su krediti nedovoljno dostupni, a uz njih stoji podjednak broj onih kojima su krediti primjereno dostupni i onih koji smatraju da su nedostupni. Ukupno gledano prevladava ocjena da su poduzetnički krediti nedovoljno dostupni. Izvozna klima je prosječna Izvoznu klimu pola anketiranih poduzeća ocijenilo je prosječnom, oko 15 posto procijenilo je da je ona neprihvatljiva, a oko trećine poduzetnika smatra da je nepoticajna. Sličan omjer stavova pro-

Izvoznu klimu pola anketiranih poduzeća ocijenilo je prosječnom, oko 15 posto neprihvatljivom

vlači se i kroz većinu obrađenih grupa uključujući i izvoznike. Ipak, ima i nekoliko iznimaka. U Jadranskoj Hrvatskoj i

Mobilnost i fleksibilnost radne snage ocjenjujemo: 62,73%

0,81%

3,04%

lako dostupni

dosta dostupni

primjereno dostupni

prihvatljivom

poticajna

prihvatljiva

neprihvatljiva

nepoticajna

Bitno je uvoditi EU norme Gledano skupno, više od 95 posto tvrtki smatra da je uvođenje EU normi i prilagodba njima nužna, prihvatljiva i uobičajena. Za razliku od istraživanja provedenog 2012., kad je četrdesetak posto kompanija uvođenje normi ocijenilo nužnim, u zadnjem je istraživanju više od 50 posto anketiranih imalo takav stav. Vrijedi istaknuti kako čak oko 90 posto tvrtki pozitivnim usmjerenjem smatra uvođenje EU normi i prilagodbu tim normama. Unatoč tome što je svijest o potrebi poslovanja prema EU normama prepoznata i većinom podržana u svim promatranim grupama, ipak ima onih koji-

ulaze u utakmicu s konkurencijom među malim i srednjim tvrtkama. Među njima još je uvijek oko 30 posto poduzeća koja još nemaju i traže konkurentni proizvod ili uslugu. Fleksibilnost radne snage uobičajena Sudionici ovogodišnje

Uvođenje EU normi i prilagodba njima je:

ankete mobilnost i fleksibilnost radne snage ocijenili su uobičajenom, pri čemu je takav odgovor dalo više od 63 posto tvrtki. Zanimljivo je da je u svim promatranim grupama tek nekoliko postotaka tvrtki koje smatraju da je mobilnost radne snage pozitivna. Više od 40

Strana ulaganja za naše gospodarstvo su: 74,96%

20,55%

10,31%

neuobičaje- negativnom nom

prosječna

Imamo konkurentne proizvode Prema odgovorima anketiranih tvrtki može se zaključiti da velika većina gospodarstva ima, razvija i uvodi nove proizvode ili usluge koje su konkurentne onima iz našeg poslovnog okruženja. Takvih je gotovo 50 posto, a dodatnih 37 posto ih razvija. Taj udio je kod velikih kompanija i pripadnika grupe 400 preko 90 posto. Sličnu situaciju pokazuje i analiza po djelatnostima gdje je uvjerenje u svoju konkurentnost izrazila većina promatranih grupa, s tim da su njihovi postotni udjeli u rasponu od 75 do 90 posto, a predvode ih izvoznici. Nešto je niža postotna većina tvrtki koje spremno

50,20%

13,32%

uobičajenom

nedostupni

4,30%

posto građevinara ocjenjuju je neuobičajenom, a najlošiju ocjenu mobilnosti radne snage dodijelili su gospodarstvenici iz uslužnih kompanija među kojima više od jedne četvrtine anketiranih ocjenjuje mobilnost i fleksibilnost radne snage negativnom.

3,18% pozitivnom

nedovoljno dostupni

0,16%

uslužnom sektoru prevladava stav da je izvozna klima nepoticajna, dok je za većinu trgovaca prosječna s naginjanjem prema neprihvatljivoj. Građevinari definitivno nisu zadovoljni izvoznom klimom koju oko 80 posto poduzetnika iz tog sektora ocjenjuje nepoticajnom.

24,18% 10,46%

5,05%

nužna

prihvatljiva

uobičajena

2,83%

2,25%

neprihvatljiva

nepotrebna

8,85%

6,07%

vrlo poticajna

dosta poticajna

7,01% dobrodošla

3,11%

dosta vrlo nepoticajna nepoticajna

www.privredni.hr Broj 3809, siječanj 2014.

Proizvod(e) ili uslugu(e) kojima možemo konkurirati onima iz okruženja: 48,43% 36,84%

2,61% imamo, a uvodimo i novi(e)

razvijamo

namjeravamo osmisliti

ma nije do prepoznatljivih pravila igre. Među malim tvrtkama oko 16 posto, a u građevinarstvu oko jedna četvrtina tvrtki ocjenjuje uvođenje EU normi i adekvatne poslovne prilagodbe neprihvatljivim i nepotrebnim. Strana su ulaganja dobrodošla Većina, oko tri četvrtine anketiranih poduzetnika, procjenjuje strana ulaganja u naše gospodarstvo dobrodošlima. Sličan stav zastupljen je u većini analiziranih grupa s iznimkom građevinarskog sektora u kojem su stavovi

Prevladavajući stav je da administrativni aparat ne samo da ne pomaže investicijama nego uvelike smeta i odmaže podijeljeni, pa nešto manje od pola anketiranih građevinara doživljava strana ulaganja dobrodoš-

5,41%

6,71%

tražimo

nemamo

Javne nabave osrednje Sudionici ankete ocijenili su postupak i Zakon o javnim nabavama osrednjim do općenito prihvatljivim, dok petnaestak posto glasova postupak i Zakon smatra općenito neprihvatljivim ili vrlo negativnim. Distribucija stavova uz ovo pitanje općenito je takva da se postupak i Zakon o javnim nabavama većinom smatra osrednjim, a manjina se podijelila tako da u nekim grupama pomiču težište prosječne ocjene na pozitivniju, a u nekim grupama na negativniju stranu. Među grupe koje uz središnju većinu pretežu u prilog općeprihvatljive razine postupka i Zakona, prvenstveno su se svrstale tvrtke prerađivačke industrije i poduzeća s područja Kontinentalne Hrvatske. Prema ocjeni “općenito neprihvatljiv” tendiraju stavovi srednje velikih i malih tvrtki te pružatelja usluga.

59,62%

24,69% 11,16% 4,24%

0,29% općenito prihvatljivim

Poslovati je već teško, zašto se dodatno otežava?

lima, dok sličan udio smatra da su strana ulaganja nepoticajna.

Postupak i zakon o javnim nabavama ocjenjujem:

vrlo pozitivnim

Čitatelji Privrednog vjesnika

osrednjim

općenito neprihvatljivim

vrlo negativnim

Krizi će se tvrtke uspjeti oduprijeti reorganizacijom poslovanja i smanjenjem troškova rada, povećanjem plasmana, smanjenjem troškova proizvodnje te promjenom proizvodnog programa

etina čitatelja Privrednog vjesnika koja je odgovorila elektronski na obje ankete - Poslovna očekivanja i Kako poslovati u Hrvatskoj - smatra da će poduzetnička klima u poslovnoj 2014. ostati ista, ali čak njih 50 posto smatra da će se pogoršati. Pritom će gospodarski rast u odnosu na 2013. ostati isti - smatra 36 posto anketiranih, dok trećina ili 32 posto smatra da će rast biti malo, a 21 posto puno manji nego u 2013. Istodobno tek 13 posto čitatelja koji su odgovorili na ankete elektronskim putem smatra da su uvjeti za investicije i poslovanje u Hrvatskoj prosječni, dok ih 39 posto smatra da su neprihvatljivi, a 43 posto da su nepoticajni. Porezi i doprinosi za 10 posto anketiranih su uobičajeni, dok njih 46 posto smatra da su visoki, a 38 posto demotivirajuće visoki. Čak 43 posto isto-

dobno očekuje i da će se porezi i doprinosi u 2014. malo povećati, a njih 14 posto da će se znatno povećati. Optimista koji misle da će se malo smanjiti je šest posto. Stoga za anketirane prioriteti za gospodarski oporavak u 2014. morali bi biti znatno smanjenje državne administracije, potom smanjenje poreza i doprinosa na radnu snagu, rješavanje nelikvidnosti, ograničavanje trajanja sudskih postupaka, a sve to trebaju pratiti jeftiniji poduzetnički krediti i odluke koje privlače strane investicije. Za gospodarsku regulativu može se ustvrditi da je prihvatljiva tek za četiri posto anketiranih, dok za ukupno 85 posto ona je neprihvatljiva, odnosno nestabilna i netransparentna. Na to se nadovezuje i odgovor po kojem proizlazi da tek za 10 posto anketiranih administrativni aparat u postupcima ulaganja

služi, za 38 posto smeta, a za njih 50 posto odmaže pri ulaganjima u poslovanju. Jedan od zanimljivih odgovora je da nitko,

Za gospodarsku regulativu može se ustvrditi da je prihvatljiva tek za četiri posto anketiranih baš nitko ne misli da administrativni aparat pogoduje ulaganjima. Polovina anketiranih smatra da su strana ulaganja dobrodošla, 18 posto da su dosta i vrlo poticajna, dok je i dalje četvrtina anketiranih stava da su strana ulaganja vrlo nepoticajna. Gotovo puna suglasnost je u pogledu nužnosti i prihvaćanja uvođenja EU normi i prilagodbe - gotovo 85 posto anketiranih. Opće stanje gospodarstva u 2013. čitatelji elek-

tronskog izdanja PV-a ocijenili su prosječnom ocjenom 1,59, a 50 posto njih dalo je gospodarskom stanju čistu jedinicu. Upitani o utjecaju krize na tvrtku u kojoj rade, više od trećine je odgovorilo da će utjecaj krize i u 2014. biti osjetan, za 24 posto vrlo velik, dok trećina, 32 posto, smatra da će ipak taj utjecaj zbog prethodnih priprema biti prihvatljiv. Stoga i očekuju da će se krizi uspjeti oduprijeti i to reorganizacijom poslovanja i smanjenjem troškova rada (po 24 posto), povećanjem plasmana (22 posto), smanjenjem troškova proizvodnje (15 posto) te promjenom proizvodnog programa (13 posto). Grana djelatnosti tvrtke u kojoj su anketirani, po odgovorima, kotirat će približno isto kao i u 2013., a podjednako (13 posto) ih smatra da će stanje u djelatnosti biti malo bolje, odnosno malo lošije.

18 POSLOVNA OČEKIVANJA 2014.

Privredni vjesnik Broj 3809, siječanj 2014.

DAMIR SKENDER, PREDSJEDNIK UPRAVE SAPONIJE, OSIJEK

Gospodarstvenicima tek potkraj smo postavili pitanja: Poboljšanje godine Ako se nastavi trend povećanja nezaposlenosti, doći će do daljnjeg pada potrošnje, a time i potražnje, naročito u vrijednosnom smislu. S obzirom na stanje BDP-a ni izvori financiranja neće biti ništa bolji nego do sada, iako bi se nadležne institucije trebale maksimalno angažirati u povlačenju sredstava iz eurofondova Protekla godina bila je, kao i nekoliko prethodnih, obilježena kriznim uvjetima poslovanja. Saponia, kao najveći hrvatski proizvođač deterdženata, ostala je u krugu malobrojnih hrvatskih tvrtki koje će prošlu godinu završiti s rastom prihoda unatoč iznimno jakoj konkurenciji, daljnjem padu potrošnje u maloprodaji te pritisku na cijene.

Vaša ocjena poslovne 2013. i stanja u gospodarstvu? Što očekujete u 2014. godini od ekonomske politike, porezne politike, politike zapošljavanja, rasta izvoza, uklanjanja barijera ulaganjima - riječju, od mjera države usmjerenih na oporavak hrvatskog gospodarstva? Koje mjere zakonodavne, izvršne, monetarne i fiskalne vlasti bi, prema Vašem mišljenju, bile nužne za ublažavanje posljedica krize? Što konkretno očekujete od 2014. za svoju tvrtku?

EVO ŠTO SU ODGOVORILI...

Makroekonomska očekivanja za ovu godinu ne idu u prilog realnom sektoru Fokusiranjem na razvojne projekte i snažnim marketinško-prodajnim aktivnostima uspjeli smo zadržati svoje tržišne pozicije što je imperativ opstanka u sadašnjim uvjetima. Značajni pomaci učinjeni su i u tehnološkom smislu te je lani nastavljen investicijski ciklus vrijedan 2,6 milijuna eura. Makroekonomska očekivanja za ovu godinu ne idu u prilog realnom sektoru. Ako se nastavi trend povećanja nezaposlenosti, doći će do daljnjeg pada potrošnje, a time i potražnje, naročito u vrijednosnom smislu. S obzirom na stanje

BDP-a ni izvori financiranja neće biti ništa bolji nego do sada iako bi se nadležne institucije trebale maksimalno angažirati u povlačenju sredstava iz eurofondova. Nadalje, recesija u eurozoni i dalje će imati negativni utjecaj na hrvatsko gospodarstvo tako da oživljavanje i rast ekonomskih pokazatelja očekujemo tek potkraj godine, uz uvjet izraženijeg oporavka svjetske ekonomije. U takvom ekonomskom okruženju Saponia nastavlja provoditi jasno definiranu poslovnu strategiju, prije svega na smanjenju troškova inputa, optimizaciji zaliha te povećanju troškovne učinkovitosti. U ovoj 2014., koja je za Saponiju značajna i zbog obilježavanja 120 godina postojanja, naša strateška opredjeljenja ostaju ista. Poslovanje bi trebalo ostati u okvirima dosadašnjih kretanja, znači stabilno s tendencijom rasta. Fokusiranjem n a program k o j i je tržišno konkurentan, u

prvom redu razvijanjem proizvoda iz economy segmenta te daljnjim jačanjem premium brendova, planiramo još intenzivniji istup na nova tržišta u regiji te povećanje prodaje na tržištima na kojima još postoji prostor za rast. Saponija je izvozno orijentirana kompanija i polovinu prihoda ostvaruje u izvozu, stoga upravo u izvozu vidimo prostor za rast. Isticanje tehnološke konkurentnosti za Saponiju je preduvjet uspješnog pariranja konkurenciji, te je investicijski program za ovu godinu usvojen, a sredstva će biti usmjerena u daljnju automatizaciju proizvodnje i povećanje kapaciteta.

www.privredni.hr Broj 3809, siječanj 2014.

Zdenko Adrović, predsjednik Uprave Raiffeisenbank Austria, zagreb

Povećanje konkurentnosti kao nužnost Iako ne osporavamo važnost pripreme administracije za ostvarivanje što više stope korištenja sredstava iz raspoloživih fondova, izostaje skup mjera za dugoročno povećanje konkurentnosti poduzeća na zajedničkomu tržištu Prošlu godinu u kojoj je Hrvatska konačno pristupila Europskoj uniji obilježio je nastavak negativnih kretanja u gospodarstvu. Osobito zabrinjava daljnje smanjenje zaposlenosti u privatnomu sektoru uz pad industrijske proizvodnje. Načelno opredjeljenje nositelja gospodarske politike za oživljavanje privatnih investicija suočeno je s prosudbama investitora da na tržištu s prečestim promjenama poreznoga sustava, pravnog okvira i troškova usluga javnoga sektora nije uputno ulagati kapital u dugoročne projekte. Stoga je poput prethodne četiri i 2013. godina završila s premalim ostvarenjima u reformskim procesima i s nastavkom pada u gospodarstvu. U okružju pada gospodar-

skih aktivnosti pojačana je negativna senzibilizacija javnosti prema poslovanju banaka. Pojedina zakonska rješenja i sudski procesi koji nastoje dodatno umanjiti rezultate poslovanja banaka nailaze

Fiskalna politika u najbržem bi roku trebala uravnotežiti proračun na široku podršku unatoč pogubnom utjecaju na ponudu i cijene kapitala na domaćemu financijskom tržištu. I pokušaji sanacije nelikvidnih poduzeća putem postupka predstečajne nagodbe dodatno su opteretili poslovanje banaka gubicima na vrijednosti plasmana pa očekujemo da ćemo u prošloj godini

ostvariti najlošiji rezultat u zadnjih 10 godina. Prema proračunu za 2014. godinu i prethodno objavljenim smjernicama fiskalne politike za naredno trogodišnje razdoblje zaključujemo da neće biti promjene u politici prema gospodarstvu. Najveći naglasak stavljen je na iskorištavanje sredstava iz europskih fondova, a nade za oporavak gospodarstva vežu se uz povećanje investicija javnoga sektora. Iako ne osporavamo važnost pripreme administracije za ostvarivanje što više stope korištenja sredstava iz raspoloživih fondova, izostaje skup mjera za dugoročno povećanje konkurentnosti poduzeća na zajedničkomu tržištu. A upravo je povećanje konkurentnosti uvjet za ostvarivanje održivoga rasta gospodarstva.

Poticajne mjere monetarne politike ograničene su visokom razinom euroizacije financijskoga sustava i niskom razinom domaćih fondova dugoročnoga kapitala. U uvjetima ovisnosti o priljevima investicijskoga kapitala iz inozemstva monetarna politika se usredotočuje na održanje financijske stabilnosti, što uz pad investicijskoga rejtinga države postaje sve teži zadatak. Fiskalna politika bi u najbržem roku trebala uravnotežiti proračun. Pritom

bi se fiskalno opterećenje dohodaka od rada trebalo smanjiti na razinu koja je konkurentna unutar EUa, a isto vrijedi i za opterećenje dobiti od kapitala. To se ne može postići bez značajnih smanjenja rashoda javnog sektora odnosno bez strukturnih reformi. Zakonodavna vlast trebala bi podržati reformski proces uz prethodni konsenzus o neophodnim promjenama postojećega sustava s previsokom razinom preraspodjele dodane vrijednosti. A takav sustav onemogućuje razvoj konkurentnih tržišnih aktera neophodnih za postizanje održivoga rasta. Parlamentarne stranke ne bi trebale koristiti proces donošenja mjera za povećanje motivacije ulaganja privatnoga kapitala za svoja populistička istupanja.

Poslovanje banke usklađuje se s potražnjom na financijskomu tržištu. U uvjetima produljene recesije gospodarstva i povećane nesigurnosti poduzetnika potražnja za investicijskim kreditima slabi, a potražnja za kreditiranjem obrtnog kapitala u segmentu poduzeća stagnira. I kod stanovništva se nastavlja proces razduživanja, što onemogućava rast plasmana banke. Stoga će i u ovoj godini osnovne aktivnosti biti usmjerene na unapređenje poslovnih procesa, upravljanje troškovima poslovanja i rizicima. Putem optimizacije troškova i smanjenja gubitaka na vrijednosti plasmana nastojat ćemo ostvariti pozitivan rezultat poslovanja.

Zdravko Jelčić, direktor tvrtke Spin Valis, Požega

Spin Valis planira velike investicije Očekujemo stabilnost i blagi rast te unatoč svim poteškoćama i izazovima vjerujemo u svoj uspjeh i pozitivno poslovanje u 2014. Budući da je Hrvatska u dubokoj krizi, recesiji i depresiji, nužno je za 2014. i naredne godine

postaviti jasne nacionalne gospodarske ciljeve kroz industrijsku politiku i sektorske strategije koje mo-

raju biti usklađene sa strategijom EU 2020 i integriranom

industrijskom politikom EU-a. Očekujemo i tražimo brzu finalnu verziju strateških dokumenata Republike Hrvatske, koji uvelike kasne, i veći angažman države i javne uprave u pripremi projekata za fondove EU-a. Odgovorni poslovni ljudi, ljudi s praktičnim znanjem, predlažu donošenje brzih operativnih mjera, usklađene gospodarske i razvojne politike za dizanje konkurentnosti - posebno niske društvene konkurentnosti - te očekuju bržu reformu javne uprave. Država treba poticati izvoz svim dopuštenim i “nedopuštenim” sredstvima, proizvodnju dobara za izvoz te time veću zaposlenost, osobito mladih. Potrebno je dati veći prostor gospodarskim temama u javnim medijima,

osobito dobrim primjerima kojih ima, te time afirmativno poticati na ulaganja bez kojih neće biti pomaka na bolje. Potrebno je povećati horizontalne potpore iz nacionalnih sredstava, odnosno proračuna, koje trebaju biti ciljano usmjerene u one sektore i grane gdje je povrat brz i učinkovit. Jedna od takvih grana je drvna industrija.

Država treba poticati izvoz svim dopuštenim i “nedopuštenim” sredstvima Nama je neophodna promjena monetarne politike i stavljanje državnih deviznih rezervi u funkciju razvoja i rasta gospodarstva

te korekcija tečaja eura u 2014. godini, barem u visini delta inflacije (razlika inflacije u eurozoni i inflacije u RH). To su samo neke od nužnih mjera koje primjenjuju pametne države poput Poljske i drugih gdje su efekti i rezultati jasno vidljivi. U 2014. godini Spin Valis planira velike investicije. Očekujemo stabilnost i blagi rast te unatoč svim poteškoćama i izazovima vjerujemo u svoj uspjeh i pozitivno poslovanje u 2014.

20 POSLOVNA OČEKIVANJA 2014.

Privredni vjesnik Broj 3809, siječanj 2014.

“Ulaskom Hrvatske u EU izazovi su postali još i veći, pogotovo u borbi s konkurencijom izvan EU-a.” Trpimir Renić, Cemex Mislav Bezmalinović, predsjednik Uprave Sardine, Postira

Očekujemo osjetan rast prihoda Na dobrom smo putu postizanja svog idućeg cilja, a to je porast prihoda sa 25 milijuna eura na 35 milijuna eura godišnje Krajem kolovoza 2013. otvorena je naša nova tvornica za preradu ribe, koja se prostire na 12.136 metara četvornih, i jedna je od najmodernijih takvog tipa u Europi. Zanimljivo je da smo do useljenja bez prekida radili. Pribojavali smo se da ne ostanemo bez proizvoda i ne uskratimo naše stalne dobavljače. Međutim, uspjeli smo ispoštovati sve isporuke, a na neka tržišta čak smo plasirali i veće količine. Uspjeli smo se i kadrovski ekipirati i u vrlo kratkom roku uhodati 50 novih radnika, a namjeravamo zaposliti još njih 40. Čitava proizvodnja je podignuta na najvišu razinu, od postizanja maksimalne kvalitete

gradnju i puštanje u rad najsuvremenije opreme za preradu ribe u regiji. Proizvodnja tvornice zasniva se na ulovu srdele i drugih vrsta sitne i krupne plave ribe (posebno skuše i tune) vlastitom riboproizvoda do energetske učinkovitosti. Superiornu kvalitetu proizvoda omogućuju najmodernije tehnologije smrzavanja i prerade ribe. Postupkom smrzavanja svake ribe pojedinačno, uz zaštitu ribe glaziranjem, izbjegava se proces oksidacije čime se dobiva znatno zdraviji i kvalitetniji proizvod. Nova tvornica sada radi punim kapacitetom čime je opravdano ulaganje od 250 milijuna kuna u iz-

Sardinu od konkurencije dodatno izdvaja diverzifikacija proizvodnje lovnom flotom. Kapacitet smrzavanja ribe u novoj tvornici iznosi impresivnih 150 tona ribe dnevno, a kapacitet čuvanja smrznute ribe čak 4000 tona. Vrijedi istaknuti kako

tvrtka Sardina čak 70 posto svojih proizvoda plasira na tržišta 18 država. Jasno je da je naziv brenda Adriatic Queen rezultat strateškog promišljanja; njime se komunicira porijeklo proizvoda, a istovremeno je zvučan i na stranim tržištima. Ono što dodatno izdvaja Sardinu od konkurencije je diverzifikacija proizvodnje, koja obuhvaća čitav niz proizvoda konzervirane ribe, riblju paštetu, marinirane proizvode, soljene proizvode, smrznutu ribu, svježe proizvode marikulture te riblje brašno i riblje ulje. Od ekonomske politike u ovoj godini ne očekujemo značajne pomake. Pratimo situaciju s fondovima

Europske unije i situaciju u politici vezanu za ribarstvo, pa ćemo se javiti sa svojim programima. Što se tiče suradnje s javnim sektorom, mogu reći da smo mi iskoristili sve pogodnosti koje nam on pruža. Konkretno, naša tvornica sada radi punim kapacitetom, a to nam omogućuje povećanje opsega dosadašnje proizvodnje, modernizaciju poslovanja, a na dobrom smo putu postizanja našeg idućeg cilja, a to je porast prihoda sa 25 milijuna eura na 35 milijuna eura godišnje. Sardinini proizvodi iskušane i nadaleko priznate recepture se ne mijenjaju, no nova tehnologija ipak pospješuje njihovu

kvalitetu. Novim izgledom i nazivom namjera je postići veću atraktivnost proizvoda na domaćem i stranom tržištu. Trenutno brend Adriatic Queen obuhvaća čak 14 proizvoda od tune, srdele, oslića i skuše, a u planu je razvoj čitave palete proizvoda pod ovim brendom. Sardinini proizvodi posjeduju i košer certifikat, a također su u procesu stjecanja BRC certifikata koji potvrđuje zadovoljavanje svjetskog standarda u proizvodnji hrane te IFS certifikata, međunarodnog certifikata koji jamči kvalitetu i sigurnost hrane.

Trpimir Renić, predsjednik Uprave CEMEX Hrvatska, Kaštel Sućurac

Prespora reforma administracije Očekujemo da Vlada počne aktivnije raditi na osiguravanju boljih uvjeta proizvodnje za industriju koja sve teže posluje i opstaje na tržištu te da pomogne u svim aspektima u kojima je to moguće kako bi osigurala njenu konkurentnost Prošla je godina bila peta zaredom krizna, kako za cjelokupno gospodarstvo, tako i za nas, stoga smo i dalje osjećali sve teškoće poslovanja koje nas prate već godinama. Ulaskom Hrvatske u EU izazovi su postali još i veći, pogotovo u borbi s konkurencijom izvan EU-a.

Stoga očekujemo da u budućnosti Vlada aktivnije podrži domaće proizvođače. Čitav građevinski sektor ostaje i dalje posebno teško opterećen smanjenjem ulaganja, ali i padom optimizma. Konkretnije vezano uz cementnu industriju, potrebno je bolje razumijevanje i usklađivanje s potrebama naše industrije vezanim uz ulazak u EU: pitanje europskih kriterija za alokaciju CO2 i mogućnost korištenja zamjenskih goriva. S obzirom na to da je cementna industrija jedan od vodećih hrvat-

skih izvoznika, to su izuzetno važne teme koje su ključne za našu izvoznu konkurentnost. Očekujemo da Vlada počne aktivnije raditi na osiguravanju boljih uvjeta proizvodnje za industriju koja sve teže posluje i opstaje na tržištu te da pomogne u svim aspektima u kojima je to moguće kako bi osigurala njenu konkurentnost. Administrativne reforme u svim su segmentima spore. One koče nova ulaganja, onemogućavaju neometan rad postojećim gospodarstvenicima, odmažu razvoju konkurentnosti tržišta, obeshrabruju izvoz i razvojne projekte. Porezna opterećenja, a vjerujem da primjera ima i u drugim in-

dustrijama, zajedno s davanjima koja nas sve opterećuju, čine nas slabije konkurentnima, opreznijima i nesklonijima rizicima, a time i inovacijama, razvoju i napretku. Primjerice, porezna opterećenja rada kakva su

Porezna opterećenja rada kakva su danas odmažu gospodarskom razvoju danas odmažu gospodarskom razvoju jer odnos neto plaće i ukupni trošak rada za poslodavca jednostavno nisu održivi. Još je mnogo prostora u ko-

jem država može utjecati na to da naši poduzetnici mogu ravnopravno konkurirati drugim poslovnim subjektima na europskom tržištu. Nadam se da će iskoristiti taj prostor za pozitivne promjene. Vjerujem da se naš prošlogodišnji iznimni trud u razvoju proizvoda i traženju izvoznih destinacija isplatio te da ćemo godinu završiti s pozitivnim rezultatom. U 2014. godini

usredotočit ćemo snage na osiguravanje konkurentnosti na izvoznim tržištima, promociju i prodaju naših brojnih građevinskih rješenja te osiguranje cjelokupne održivosti poslovanja. Bez obzira na to što se očekuje pad tržišta šestu godinu za redom, u ovoj godini planiramo povećati prodaju cementa i to uglavnom na izvoznom tržištu. Također, naše aktivnosti u gradnji niskoenergetskih kuća, betonskih kolnika, ali i paleti dekorativnih betona trebale bi rezultirati većim količinama prodanog betona. Očekujemo konkretniju podršku Vlade gospodarstvu jer bez toga će biti izuzetno teško svima.

www.privredni.hr Broj 3809, siječanj 2014.

“Da bismo s drugim članicama EU-a ostvarili strateške ciljeve, moramo definirati i operativne programe koji su okrenuti budućnosti, ali i realni.” Gordana Kovačević, ENT Gordana Kovačević, predsjednica Ericsson Nikole Tesle, zagreb

Trebaju nam pozitivne priče koje otvaraju perspektivu Za Ericsson Nikolu Teslu 2013. će ostati zabilježena kao godina u kojoj smo realizirali svoje strateške planove te nastavili uspješan poslovni niz. Štoviše, u toj smo godini zaposlili čak 150 novih visokoobrazovanih zaposlenika Mislim da su hrvatski građani, kao i gotovo cijela poslovna javnost, prošlu 2013. godinu doživjeli kao još jednu u nizu kriznih godina koju žele brzo zaboraviti. O recesijskim problemima i crnim scenarijima stalno

Naša zemlja mora prepoznati potencijal ICT sektora i strateški ga potaknuti se govori i piše, tako da to ovdje neću ponavljati. Ono što nam svakako treba su pozitivne priče, kada takvih ima, koje otvaraju perspektivu i ljudima vraćaju osmijeh na lice. Upravo zato važno je naglasiti da će za Ericsson Nikolu Teslu 2013. ostati zabilježena kao godina u kojoj smo realizirali svoje strateške planove

te nastavili uspješan poslovni niz. Štoviše, u toj smo godini zaposlili čak 150 novih visokoobrazovanih zaposlenika uglavnom za rad u području istraživanja i razvoja, te obilježili 60 godina kvalitetne suradnje sa švedskim Ericssonom započete 1953. potpisivanjem prvog licencnog ugovora. Na temelju ovih informacija gotovo da bi netko mogao zaključiti da naša kompanija djeluje u drugačijim uvjetima od ostatka hrvatskog gospodarstva, no to, naravno, nije točno. Uvjeti poslovanja svima su isti, kao i barijere s kojima se susrećemo u poslovanju i na tržištima. Kako onda objasniti da u istim uvjetima ipak postoje oni koji uspješno posluju i ostvaruju i bolje rezultate nego prijašnjih godina? Mislim da je odgovor u globalnoj umreženosti, tehnološkom liderstvu,

inovativnosti, ogromnom zalaganju i radu te motiviranim zaposlenicima. Treba proširiti horizonte i iskoristiti naše članstvo u EU-u. EU strategija za mudar, održiv i uključiv rast do 2020. godine adresira probleme s kojima se i naša zemlja suočava kao što su: zaostajanje u razvoju zbog strukturnih

problema, nedovoljnog ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije, trgovinskih barijera i nedovoljnog korištenja ICT tehnologija; nezaposlenost te demografsko starenje. Strategija EU 2020 izlaz za probleme i šansu za hvatanje koraka s brzorastućim ekonomijama vidi kroz implementaciju sedam inicijativa koje imaju direktne i indirektne veze s ICT tehnologijama i njihovim korištenjem za dobrobit ljudi, poslovanja i okoliša. Zato smatram da se i naša zemlja strateški mora okrenuti upravo tim inicijativama - ne “otkrivati toplu vodu”, nego prepoznati potencijal ICT sektora i strateški ga potaknuti kroz jačanje R&D&I aktivnosti, tehnološki razvoj i jačanje ICT infrastrukture, kao i povezivanje ICT sektora s ostalim sektorima.

U tom kontekstu važne su strateške smjernice za razvoj ICT sektora do 2020. koje konkretiziraju upravo prioritetna područja kroz koja bi se postigao ekonomski i društveni oporavak, otvorila nova radna mjesta te ojačala pozicija našeg gospodarstva na jedinstvenom EU tržištu. No da bismo zajedno s drugim članicama EU-a ostvarili zacrtane strateške ciljeve za naredno razdoblje, moramo na razini zemlje uz strateške podloge definirati i operativne programe koji su okrenuti budućnosti, ali realni. Ti dokumenti

ujedno su temelj i osnovni preduvjet za korištenje sredstava iz strukturnih i investicijskih fondova EU-a koji nam stoje na raspolaganju kao izvor financiranja zahtjevnih i složenih projekata vezanih uz implementaciju strategije Hrvatska 2020. Dakle, pred nama su ogromni zadaci, a ova 2014. godina bit će onoliko uspješna koliko zajedno, ne kao jedna, dvije ili nekoliko kompanija, nego kao javni, civilni i poslovni sektor odnosno kao građani i lideri ove zemlje uspijemo postići konsenzus o pravcu razvoja, prioritetnim područjima i timovima koji su u stanju strategiju pretočiti u praksu. Mislim da moramo iskoristiti sav potencijal koji Hrvatska ima u inovativnim i motiviranim pojedincima i timovima u svim područjima rada i života.

slenost, pa tako i fiskalni kapacitet, to ćemo tek vidjeti, ali da je pred nama još jedna teška godina - to je svakako činjenica. Za ublažavanje posljedica krize mislim da je nužno promoviranje mjera koje bi unaprijedile konkurentsko okruženje za privlačenje stranih investitora i povećanje zapo-

slenosti, te unapređenje pravne sigurnosti i zaštite vjerovnika. Pokretanjem projekata koji su dulje vrijeme u pripremi potaknula bi se aktivnost u kojoj vidimo prostor i priliku za sudjelovanje i naše kompanije, te u tom segmentu očekujemo unapređenje tržišne pozicije u regiji.

Ernest Tolj, predsjednik Uprave Eurocable grupe, Jakovlje

Očekivanja su vidljiva iz proračuna Za ublažavanje posljedica krize nužno je promoviranje mjera koje bi unaprijedile okruženje za privlačenje stranih investitora Prošla godina bila je još jedna teška i izazovna poslovna godina. Pad poslovne aktivnosti i BDP-a u Republici Hrvatskoj te nedostatak investicija koje bi promijenile te trendove izostali su i u toj godini. Ipak, možemo istaknuti da su uvođenje fiskalne discipline te ulazak Hrvatske u EU događaji koji su obilježili proteklu godinu u pozitivnom smislu. Od ova

ske i porezne politike, politike zapošljavanja, rasta

Da je pred nama još jedna teška godina - to je svakako činjenica dva događaja daljnji se pozitivni efekti očekuju i u narednim godinama. Kad je riječ o očekivanjima u 2014. od ekonom-

izvoza, uklanjanja barijera ulaganjima - ta su očekivanja najviše vidljiva u prijedlogu proračuna koji je predstavljen, a u kojem

su sažete sve ekonomske politike koje će provoditi Vlada RH. Očekuje se značajniji utjecaj od mogućih priljeva raspoloživih sredstava iz fondova EU-a i pokretanje projekata koji su pripremani u prethodnom razdoblju. Koliko ćemo biti uspješni u tome, kao i u sposobnosti privlačenja stranih investicija kojima bi se pokrenula ekonomska aktivnost i povećala zapo-

22 POSLOVNA OČEKIVANJA 2014.

Privredni vjesnik Broj 3809, siječanj 2014.

“Pomak na bolje vidimo u drugoj polovini godine, a trebao bi biti potaknut oporavkom investicija.” Markus Ferstl, Hypo Alpe-Adria Bank Damir Bulić, predsjednik Uprave Kraša, zagreb

Očekivanje kraja negativnih trendova Očekujemo da će se konačno zaustaviti petogodišnji pad gospodarskih aktivnosti i BDP-a, te stvoriti uvjeti za stabilniji razvoj poslovanja u nar investicijskih aktivnosti kroz veća strana ulaganja i potpuno korištenje svih raspoloživih fondova EU-a Nastavak ekonomske krize i recesije u Hrvatskoj, kao i široj regiji, protekle godine ograničili su poslovne aktivnosti i daljnji rast i razvoj. Većina glavnih makroekonomskih pokazatelja Republike Hrvatske zabilježi-

Očekujemo mjere monetarne politike koje će biti stimulativne za izvoznike koji su zadržali svoju poziciju na tržištu la je negativne trendove što se odrazilo na daljnje smanjenje bruto domaćeg proizvoda, povećanje zaduženosti, smanjenje po-

trošnje i zaposlenosti, te na rast nelikvidnosti. Uz smanjenje potrošnje, konditorska industrija bila je izložena visokoj razini uvoza što je, uz nepostojanje stimulativnih izvoznih uvjeta te povećanje troškova dijela repromaterijala i energije, dodatno pogoršalo ekonomski položaj konditorskih proizvođača. To najbolje ilustriraju podaci o kretanjima opsega proizvodnje i prodaje na

domaćem tržištu i izvozu u 2013. godini. Prema podacima Kondina, proizvodnja konditorske industrije (članice Kondina) u prvih devet mjeseci prošle godine smanjena je za skoro 500 tona. To je nastavak smanjivanja proizvodnje koja je već i godinu dana ranije pala za tri posto. Za isti postotak smanjena je i ukupna razina prodaje konditorske industrije. Ako tome dodamo da je u prošloj godini nastavljen rast uvoza konditorskih proizvoda za oko 10 posto, dolazimo do zaključka da domaća industrija drži svega jednu trećinu domaćeg konditorskog tržišta. U takvoj situaciji jedino je pozitivno bila naglašena izvozna

orijentacija domaće industrije koja na strana tržišta plasira polovinu svoje proizvodnje i na taj način zapošljava kapacitete i nastoji održati kontinuitet i stabilnost poslovanja. Tako je u prvih osam prošlogodišnjih mjeseci izvoz realiziran u vrijednosti od 70 milijuna dolara, što je za šest posto više u odnosu na 2012. godinu.

U takvoj situaciji, uz održavanje stabilnosti i prilagodbu poslovanja tekućim tržišnim kretanjima, u Krašu smo glavni fokus poslovnih aktivnosti u protekloj godini usmjerili na što kvalitetniju pripremu poslovanja nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Pristupanjem u članstvo nastupila je potpuna libe-

ralizacija uvoza konditorskih proizvoda iz EU-a, čime se dodatno povećavala njihova konkurentnost. Istovremeno, naš ulazak u EU promijenio je uvjete izvoza konditorskih proizvoda na tržišta Cefte. Da bi održao postojeće udjele, kako na domaćem tako i na tržištima Cefte u uvjetima jačanja inozemne konkurencije, Kraš je kontinuirano prilagođavao poslovanje novim uvjetima. Poslovni planovi bili su usmjereni na razvoj novih i unapređenje postojećih proizvoda, te na suradnju s partnerima u trgovini kako bi kroz marketinške aktivnosti i cjenovnu prilagodbu zadržali tržišne pozicije i zadovoljstvo krajnjeg

Markus Ferstl, predsjednik Uprave Hypo Alpe-Adria-Banka, zagreb

Ulagače je potrebno dočekati s crvenim tepihom Neke su mjere polučile određene rezultate, no na kraju dana gospodarstvo i poslovna zajednica ipak još čekaju značajnije pomake na bolje Ulazeći u 2013. godinu gospodarstvenici su znali kako će ona biti sve samo ne lagana. S nastavkom negativnih trendova u vidu makroekonomskog okruženja, rejtinga, pada BDP-a te kupovne moći te su se prognoze nažalost i obistinile. U takvim uvjetima, neovisno o kojoj se grani industrije radi, definitivno nije lako poslovati, a peta godina uzastopne recesije je najvjerodostojnija ocjena stanja u gospodarstvu. Činjenica je da se Vlada angažirala kako bi popravila gospodarsku situaciju, a treba reći i da su neke mjere polučile određene rezultate, no na kra-

ju dana gospodarstvo i poslovna zajednica ipak još čekaju značajnije pomake na bolje, a nastavak i hvatanje u koštac s provedbom strukturnih reformi je neminovnost bez čega će i najskromnije srednjoročne stope rasta ostati nedostižne. Nažalost, trenutačni gospodarski pokazatelji ukazuju na to da će hrvatsko gospodarstvo u 2014. godini stagnirati, te da ponovno moramo pronaći rješenja za pitanja rejtinga, nezaposlenosti i investicija, a i u kontekstu BDP-a za očekivati je ponovni blagi pad. Ipak, pomak na bolje vidimo u drugoj polovini godine,

a trebao bi biti potaknut oporavkom investicija. Vlasti stoga ne bi trebale odgađati potrebne strukturne reforme budući da ulagače zabrinjava kako ćemo trend javnog duga, koji bi u 2014. mogao dosegnuti 80 posto BDP-a, dovesti na održivu putanju. Ulazak u proceduru prekomjernog deficita je prilika za Hrvatsku

da kroz naredne godine uz smjernice Europske komisije obuzda rast javnog duga i poboljša gospodarske izglede. U kontekstu strukturnih reformi poželjne mjere bile bi porezne olakšice za ulagače, privatizacija državnih tvrtki, povećanje fleksibilnosti tržišta rada, uklanjanje dosadašnjih ograničavajućih faktora poput nepovoljnog poslovnog i regulatornog okruženja te pretjerane birokracije i predugih procedura. Fiskalne mjere bi se pak mogle koncentrirati na reformu poreznog sustava, poticaje za zapošljavanje, stimulaciju privatnih ulaganja,

te ulaganja kroz koncesije, participaciju i sindikaciju. Figurativno govoreći, ulagače je potrebno dočekati s “crvenim tepihom”, jer njihov dolazak stvara nova radna mjesta, poboljšava konkuren-

tnost i za sobom povlači nova ulaganja te kreira pozitivan impuls za lokalno gospodarstvo.

www.privredni.hr Broj 3809, siječanj 2014.

“Čini se da je kriza u našoj ekonomiji dugotrajnija nego u ostatku svijeta i da ćemo iz nje izaći među posljednjima.” Ivana Gažić, Zagrebačka burza Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze

ednim godinama. Tu prije svega mislimo na značajnije povećanje potrošača. Ulazak u EU ne donosi ozbiljnije promjene u operativnom poslovanju, već prilagodbu pravilima poslovanja na jedinstvenom tržištu, poput promjene u porezu na dodanu vrijednost u robnoj razmjeni sa zemljama članicama EU-a. Promjena će biti naglašena kod izvoza u pojedine članice Cefte (BiH, Makedonija i Kosovo), u kojima se primjenjuju carine na uvoz konditorskih proizvoda iznad definiranih kvota. Kraš trenutačno na tržište EU-a plasira oko četvrtine svog ukupnog izvoza. Osim na tržišta Slovenije, Češke i Slovačke, gdje imamo vlastite podružnice, planiramo povećanje izvoza na tržišta Njemačke i Velike Britanije, na

kojima smo također prisutni, te na tržišta skandinavskih i ostalih zemlja EU-a. Provedbom predloženog proračuna za 2014. godinu i mjera za njegovu realizaciju očekujemo da će se konačno zaustaviti petogodišnji pad gospodarskih aktivnosti i BDP-a, te stvoriti uvjeti za stabilniji razvoj poslovanja u narednim godinama. Tu prije svega mislimo na značajnije povećanje investicijskih aktivnosti kroz veća strana ulaganja i potpuno korištenje svih raspoloživih fondova EU-a. Očekujemo, nadalje, takve mjere monetarne politike koje će biti stimulativne za one izvoznike koji su zadržali svoju po-

ziciju na tržištu, kao što su to dokazani proizvođači poljoprivredne i prehrambene industrije i konditori. Očekujemo i konačno zaustavljanje svih negativnih trendova na domaćem tržištu što će omogućiti povećanje poslovnih aktivnosti domaće industrije pa tako i Kraša. Mi nastavljamo s investicijama u modernizaciju proizvodnje što je bilo vidljivo u zadnjem kvartalu prošle godine, u kojem je Kraš ponudio niz noviteta na tržištu. I u ovoj 2014. naglasak ćemo staviti na izvoz, ne samo u regiju već i na tržišta zemalja EU-a kroz suradnju s velikim trgovačkim kućama i poslovnim partnerima.

Također, jedan od alata za pokretanje zupčanika gospodarskog motora nedvojbeno su i fondovi Europske unije te unapređenje njihova korištenja. U 2014. godini za Hypo banku očekujemo nastavak ulaganja i daljnji razvoj modernih proizvoda i usluga, posebno “e” i “m” banking usluga koje izravno odgovaraju sva-

kodnevnim potrebama naših klijenata uz istodobnu realizaciju procesa reprivatizacije banke.

skih grupacija da nastave svoja ulaganja u Hrvatsku. Sukladno tome, fokus u ovoj godini bit će na optimizaciji poslovanja. Međutim, potpora Hypo banke kvalitetnim projektima nikad nije bila sporna, dapače, gdje i kad god je to bilo moguće i ekonomski opravdano klijentima smo izlazili u susret i ponosan sam na značajan broj velikih tvrtki, poduzetnika, obrtnika i malih klijenata čijem smo razvoju pomogli, kao i lokalnih i nacionalnih projekata u čijoj smo realizaciji sudjelovali, te ćemo s takvom poslovnom politikom nastaviti i u ovoj 2014. godini.

Ponovno moramo pronaći rješenja za pitanja rejtinga, nezaposlenosti i investicija Potkraj 2013. godine povrat na kapital hrvatskog bankarskog sektora bio je oko dva posto ili čak niži, što nas svrstava u slabo profitabilne zemlje, a novi regulatorni i zakonski zahtjevi za sobom povlače i pitanje spremnosti međunarodnih bankar-

Tržištu kapitala pomogle bi ubrzane privatizacije Neke države provode programe sponzoriranja kompanija za izlazak na burzu, a ako se financiraju putem tržišta kapitala, uživaju porezne olakšice budući da time umanjuju ovisnost ekonomije o bankarskom sustavu Godina 2013. nije donijela toliko očekivano olakšanje stanja u gospodarstvu. Čini se da je kriza u našoj ekonomiji mnogo dugotrajnija nego u ostatku svijeta i da ćemo iz nje izaći među posljednjima.

Očekujemo da će i ova 2014. biti vrlo izazovna, ali u nju smo ušli s dozom optimizma Unatoč kontinuirano nezahvalnim okolnostima, u 2013. napravili smo značajne korake na daljnjem unapređenju poslovanja. Burza je regulatorno u potpunosti usklađena s regulativom EU-a, napravljena je opsežna rekonstrukcija teksta Pravila i drugih akata Burze radi usklađivanja sa Zakonom o tržištu kapitala i uvođenja novih usluga u cilju transparentnijeg, efikasnijeg i učinkovitijeg funkcioniranja tržišta kapitala. Produljeno je trgovinsko vrijeme, uvedeni novi indeksi, izmijenjen format i proširen sadržaj trgovinskih izvještaja, uspostavljen elektronički su-

stav za nadzor izdavatelja, a velika je pozornost posvećena povećanju razine transparentnosti uvrštenih društava i edukaciji. Upravo je prošle 2013. godine domaće tržište kapitala dobilo prve certificirane menadžere za odnose s investitorima. Taj u Hrvatskoj, pa i užoj regiji jedinstven program u cijelosti je inovacija Zagrebačke burze i usmjeren je promicanju kulture korporativnog upravljanja i profesionalnog odnosa s investitorima. Akademija Zagrebačke burze već četvrtu godinu prati edukativne potrebe financijske zajednice, a lani je brojne tečajeve i seminare pohađalo više od 600 polaznika. Bio je organiziran i niz skupova, okruglih stolova, konferencija i drugih događanja kako bi se sudionici tržišta bolje povezali, razmijenili znanja i iskustva te otvorili dijalog o potrebnim koracima za daljnji razvoj. Optimisti smo i očekujemo preokret negativnog trenda, ali također očekujemo i veći angažman svih dionika tržišta kapitala: izdavatelja, članova, investi-

tora, ali i političkih činitelja, osobito u svjetlu već dugo najavljivanih privatizacija. Tržištu kapitala pomogle bi ubrzane privatizacije, i to uz aktivno korištenje mogućnosti samog tržišta. Također, neke države provode programe sponzoriranja kompanija za izlazak na burzu, a ako se financiraju putem tržišta kapitala, uživaju porezne olakšice, budući da time umanjuju ovisnost ekonomije o bankarskom sustavu. Očekujemo da će i ova 2014. godina biti vrlo izazovna, ali u nju smo ušli s dozom optimizma, jer smo na vrijeme restrukturirali svoje poslovanje te kontinuirano radimo na inovacijama koje nam trebaju donijeti nove prihode, ali i pridonijeti efikasnosti i konkurentnosti tržišta kapitala u cjelini.

24 POSLOVNA OČEKIVANJA 2014.

Privredni vjesnik Broj 3809, siječanj 2014.

“U tome je tajna naše otpornosti: visoka specijalizacija za određene proizvode koje pokušavamo prodati po cijelom svijetu.” Darinko Bago, Končar Darinko Bago, predsjednik Uprave Grupe Končar, zagreb

Planiramo srednjoročni rast od osam posto U izvozu smo prisutni u cijelom svijetu. Vrijednost poslova koje rade naši kooperanti kreće se između 350 i 400 milijuna kuna godišnje, a više od polovine ide u izvoz U okruženju u kojem poslujemo možemo reći da je Končar u izvrsnom stanju. Naši prihodi u 2013. bit će oko šest posto veći nego u 2012. godini. Na domaćem tržištu ostvarili smo rast od sedam posto, ponajviše zahvaljujući poslovima s HŽ Infrastrukturom i Hrvatskim vodama. Nismo ostvarili plan s HŽ Putničkim prijevozom i Hrvatskom elektroprivredom, ali smo to nadoknadili ostalim poslovima. U inozemstvu imamo rast od pet posto. U 2013. smo ugovorili za 14 posto više poslova nego u prethodnoj godini. Imamo 111 radnika manje, najviše zbog tvrtke Kućanski aparati, gdje provodimo restrukturiranje i osnivamo tvrtku sa 70 do 80 radnika, koja će s naše strane dobiti ugovore za nekoliko godina. Nakon restrukturiranja Kućanskih aparata, u sljedećoj godini krećemo i u restrukturiranje Ugostiteljske opreme.

Ukupni pad broja zaposlenih je relativno mali i većinom su to ljudi koji su otišli u mirovinu. Zaposlili smo novih 170 radnika, a kao tehnološka kompanija težimo zapošljavanju ljudi s visokom stručnom spremom i specijalističkim znanjima. Imamo preko 900 fakultetski obrazovanih ljudi, 27 doktora znanosti i 62 magistra, a naši zavarivači se svake druge godine recertificiraju. Veliki smo pogon u kojem s e kontinuira-

no uči, jer želimo imati što veću novostvorenu vrijednost po zaposlenome. Također smo najveći poduzetnički centar za male i srednje poduzetnike, jer kad uspijemo ugovoriti poslove s visokom dodanom vrijednošću, tada i mnogo naših kooperanata dobiva poslove. Vrijednost poslova koje rade naši kooperanti kreće se između 350 i 400 milijuna kuna godišnje, a više od polovine ide u izvoz, iako mnogi od njih nisu toga ni svjesni. Mi im namećemo standarde, kriterije i jednom kada uspiju plasirati svoje proizvode u izvozu, ti standardi i kriteriji ostaju im kao reference i za samostalni izvoz. Imamo niz primjera, a jedan od naj-

potreban napon. Vlastitim snagama razvili smo i 123 kV prekidač, kao jedna od rijetkih kompani-

U inozemstvu imamo rast od pet posto boljih su tankovi za transformatore, koje su kooperanti najprije radili za naše potrebe, a danas 7080 posto tih tankova samostalno izvoze. Nama je drago da se naši poslovni partneri osamostale, jer i oni kad odu u inozemstvu nešto novo nauče i s nama to podijele. Takva uzajamnost je vrlo bitna. Najznačanija investicija u 2013. bila nam je u visokonaponski laboratorij Končar-Distributivni i specijalni transformatori. U razvoju smo napravili cijeli niz iskoraka, među kojima izdvajam energetski naponski transformator, inovativno rješenje koje u područjima bez trafostanica, a kojim prolaze dalekovodi, omogućuje selu ili farmi da obavi transformaciju i dobije

ja u svijetu, a sljedeće godine razvit ćemo i 145 kV metalom oklopljeno, plinom izolirano postrojenje. U izvozu smo prisutni u cijelom svijetu: Indiji, Finskoj, Kuvajtu, Bosni i Hercegovini, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Filipinima, Norveškoj, Kanadi, Švedskoj, Albaniji, Kostariki, Turskoj, Makedoniji i Iraku. U tome je tajna naše otpornosti: vrlo visoka specijalizacija za određene proizvode koje pokušavamo prodati po cijelom svijetu. U 2014. planiramo prihod veći za četiri posto, izvoz za šest posto, a očekujem i da ćemo ugovoriti nešto više poslova na domaćem tržištu. Ne vidim neki snažniji investicijski iskorak u području energetike, ali svakako očekujemo inve-

sticije u HŽ Infrastrukturi i Hrvatskim vodama, gdje bi rast mogao biti dvoznamenkasti. Ako se dogode i najavljene investicije u području putničkog prijevoza, naši će rezultati biti još bolji. Planiramo daljnja restrukturiranja i podizanje efikasnosti, kao i snažan razvoj temeljen na vlastitom znanju i iskustvu. Imamo dvadesetak poduzeća, a u onima koja se nađu u poteškoćama primjenjujemo cijeli niz mjera. Dosad su se te mjere pokazale uspješnima, a da nije tako - rezultati ne bi bili ovako dobri. Naš srednjoročni plan od 2014. do 2018. godine, koji je odobrio i

Planiramo daljnja restrukturiranja i podizanje efikasnosti Nadzorni odbor, predviđa godišnji rast prodaje od oko osam posto. To je vrlo ambiciozno, ali nadam se da neće biti ozbiljnijih zapreka da taj plan i ostvarimo.

Balázs Békeffy, predsjednik Uprave OTP banke, ZADAR

Naš fokus ostaje na podršci malom poduzetništvu Vjerujem da je strateški smjer banke do sada bio dobar i da ga nema razloga mijenjati U 2014. ne očekujemo značajne promjene makroekonomske putanje Hrvatske, a nažalost nema ni naznaka od vlasti i gospodarstvenika da će velike pozitivne promjene protresti gospodarstvo, potaknuti ulaganja i promijeniti poduzetničku atmosferu. Ono što svi očekujemo, a do sada je izostalo, je dobro osmi-

šljen koherentan skup gospodarskih mjera. On bi uz potporu razvojnih institucija i blagu monetarnu relaksaciju mogao srednjoročno dovesti do željenog početka oporavka nacionalne ekonomije, što bi definitivno, pored očekivane konsolidacije financijskog sustava, dovelo i do značajno drugačijeg profiliranja

pojedinih banaka i cijelog financijskog sektora. Vjerujem da je strateški smjer banke do sada bio dobar i da ga nema razloga mijenjati. U ovakvom okruženju naš će fokus ostati na kreditiranju stanovništva te podršci malom poduzetništvu, dok ćemo u korporativnom segmentu nastaviti ujednačen pristup. Možemo

biti ponosni što je banka ostala gotovo nepoljuljana učincima nove regula-

tive koja je donijela značajan porast izdvajanja u bankarskom sektoru što je neke banke učinilo gotovo neprofitabilnima. Mi smo zadovoljni ostvarenim rezultatima. U razdoblju prvih devet mjeseci ove godine ukupna bilanca OTP banke rasla je 5,1 posto, a bilanca ukupnog sustava 1,2 posto, tako da je tržišni udjel mjeren po

ukupnoj aktivi porastao sa 3,28 na 3,41 posto. U segmentima depozita i kredita rasli smo brže od sustava te smo u svim segmentima zabilježili rast tržišnih udjela. Naši rezultati i činjenica da nadmašujemo rezultate bankarskog sektora počivaju na izvrsnom timskom radu i zalaganju svih zaposlenika OTP Grupe u

www.privredni.hr Broj 3809, siječanj 2014.

“Ono što svi očekujemo, a do sada je izostalo, je dobro osmišljen koherentan skup gospodarskih mjera.” Balasz Bekeffy Rašeljka Maras, predsjednica Udruge hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk, zagreb

U 2014. očekujemo oporavak mljekarskog sektora Ne dođe li do oporavka, mljekarskom se sektoru ne piše dobro. To ne znači samo da će biti dodatno ugrožena primarna proizvodnja, već i industrija koja zapošljava oko 10.000 ljudi Već peti kvartal za redom proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj je u padu. Da govorimo ekonomskim rječnikom, mogli bismo reći kako je domaća mljekarska industrija u ozbiljnoj recesiji. Protekla godina je stoga za mljekarski sektor - i farmere i industriju - bila izuzetno teška. Počela je padom proizvodnje mlijeka, a na žalost, taj trend se nastavio tijekom čitave godine. U prvih šest mjeseci 2013. proizvodnja svježeg sirovog mlijeka pala je za 19,4 posto, što Hrvatsku čini jedinom zemljom u Europi koja bilježi pad veći od 10 posto. Prva sljedeća je bila Rumunjska sa oko šest posto. Možemo li očekivati oporavak u 2014. godini? Odgovor je vrlo jednostran - ne dođe li do oporavka, mljekarskom se sektoru ne piše dobro. To ne znači samo da će biti dodatno ugrožena primarna proizvodnja, već i industrija koja zapošljava oko 10.000 ljudi u Hrvatskoj.

Svako, pa i najmanje poboljšanje djelovalo bi multiplikativno u pravcu jačanja poslovnog optimizma Hrvatskoj. Usto, svake smo godine dosad pružali i nastavljamo pružati tržištu nove proizvode i usluge. Neki su od njih postali pozitivni primjeri, a time smo i mi postali tržišni

Mljekarska industrija može poslovati isključivo s vlastitom otkupnom bazom, koja je danas ozbiljno ugrožena. Očuvanje radnih mjesta u našoj zemlji treba biti prioritet i danas je to zaista umješnost. Mljekarska industrija

još uvijek uspijeva, no ne bude li bilo dovoljno domaće sirovine i nastavi li se negativan trend u proizvodnji, i najveći optimisti će izgubiti nadu u bolje sutra. Ovaj sektor zapošljava oko 30.000 ljudi, od čega

igrač kojeg treba pratiti. Ovi se pozitivni rezultati također temelje na stalnom i stabilnom portfelju klijenata naše banke, a činjenica da iz godine u godinu uspijevamo dobiti sve više građana da koriste tekuće račune i druge naše usluge najbolji je pokazatelj da smo na pravom putu. U 2014. ćemo i dalje biti značajno usredotočeni na razvoj novih i unapređenje postojećih proizvoda i procesa. U segmentu poslovnih klijenata OTP banka će

je njih oko 20.000 na selu – poljoprivrednici i farmeri koji imaju farme mliječnih krava i od toga prehranjuju svoju obitelj. Oni također proizvode ukupno 95 posto mlijeka najviše EU kvalitete, što je podatak na koji zaista možemo i trebamo biti ponosni. No, stavimo li na stranu taj segment, želi li Hrvatska biti zemlja koja je u

potpunosti ovisna o uvozu hrane? Danas je taj omjer oko 50 posto, što nas čini jedinom EU zemljom koja je ovisna o uvozu za prehranu vlastitih građana. Pogledate li police trgovina u Hrvatskoj, mo-

nastaviti svoj uravnoteženi pristup i umjereno konzervativnu politiku kreditiranja. U očekivanju jačanja pravne sigur-

žete vrlo lako zaključiti kako je uvoz mliječnih proizvoda u dramatičnom porastu, a vratimo li se konkretnim brojkama, on je porastao više nego dvostruko u prvih šest mjeseci ove godine. Dok smo u tom razdoblju 2012. uvezli oko 41 milijun kilograma mliječnih proizvoda, u prvih šest mjeseci ove godine uvezeno ih je 84 milijuna kilograma. Cijeli mljekarski sektor mora zasukati rukave i raditi na povećanju proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj. Farmeri i industrija bez podrške resornog ministarstva i održive poljoprivredne strategije nemaju šanse to učiniti sami. Ulazak Hrvatske u EU donio je i neke nove izazove. Za početak, izašli smo iz Cefte, što je dakako promijenilo i uvjete poslovanja mljekarske industrije na trećim tržištima, no otvorile su se prilike za bescarinski izvoz u neke EU zemlje. Naravno, snažniji su negativni efekti smanjenog izvoza na tržišta Cefte od tek ponekog, simboličnog izvoza

Pozitivno je to da postoje razne inicijative za oporavak sektora, poput organizirane nabave junica za proizvođače mlijeka, a veći broj krava znači i povećanu proizvodnju. U posljednjih pet godina u Hrvatskoj je nestalo 27 na EU tržišta. U 2014. godini očekujemo početak provedbe natječaja EAFRD i prijave projekata u mljekarstvu i poljoprivrednoj proizvodnji, a ovaj svojevrsni nastavak programa IPARD svakako je nešto što naš poljoprivredni sektor treba maksimalno iskoristiti. Sredstva se mogu koristiti kroz osam mjera, a projekti mogu biti infrastrukturni, edukativni, ekološka poljoprivreda i energetska učinkovitost te vezani uz razvoj ruralnih područja i poljoprivrednih gospodarstava. Mljekarska industrija već dulje vrijeme upozorava na alarmantno stanje u proizvodnji zajedno s farmerima, no čini se kako će do ozbiljnog oporavka proći još neko vrijeme.

posto mliječnih krava. A ovakav projekt zasigurno je pozitivna vijest za sve u sektoru, jer sasvim je jasno da bez krave nema ni mlijeka. Industrija već godinama ulaže u svoje kooperante kroz subvencioniranu nabavu junica i primjerom pokazuje što je potrebno činiti za oporavak mljekarskog sektora. Dobra je vijest da je Ministarstvo prepoznalo nužnost intervencije u mljekarskom sektoru, te je u pripremi projekt nabave junica na nacionalnoj razini.

nosti ta politika bi se hipotetički jednim dijelom mogla i blago “relaksirati”, ali upravo taj pravni segment je još uvijek najtvrđi orah i prepreka. Značajne

promjene u tom segmentu nisu izgledne u kratkom roku, ali svako, pa i najmanje poboljšanje djelovalo bi multiplikativno u pravcu jačanja poslovnog optimizma.

Nastavi li se negativan trend u proizvodnji, i najveći optimisti izgubit će nadu u bolje sutra

26 POSLOVNA OČEKIVANJA 2014.

Privredni vjesnik Broj 3809, siječanj 2014.

“Prema predviđanjima, u 2014. turizam će globalno rasti iznad pet posto što predstavlja najveću stopu rasta nakon 2010.” Kristian Šustar, Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Tihomir Orešković, predsjednik Uprave Plive, zagreb

Ulažemo u istraživanje i razvoj Fokus našeg istraživanja bit će i novi terapeutski entiteti, nova generacija proizvoda kojima se smanjuje ukupni broj lijekova za pacijente s višestrukim zdravstvenim teškoćama, povećava efikasnost liječenja i smanjuje broj nuspojava Prošla 2013. godina bit će obilježena otvorenjem novog pogona za proizvodnju suhih oralnih oblika lijekova u Zagrebu, vrijednog 100 milijuna dolara. Uz to ulaganje, Teva Grupa u čijem sastavu posluje i Pliva odobrila je i dodatnu investiciju od 20 milijuna dolara u proizvodnju sterilnih oblika lijekova. Uskoro otvaramo u Zagrebu i financijski centar za cijelu Europu. Vjerujem da će ta investicija Teve biti primjer za druge globalne

kompanije kako se može investirati u Hrvatsku. U prvom tromjesečju 2014. godine planiramo daljnje jačanje istraživanja i razvoja. Već smo osigurali dodatnih 1500 četvornih metara u našoj

Nadam se da će se najavljene reforme provoditi imajući na umu cjelinu zdravstvenog sustava

zgradi na Črnomercu. Fokus našeg istraživanja bit će između ostalog i novi terapeutski entiteti, nova generacija proizvoda kojima se smanjuje ukupni broj lijekova za pacijente s višestrukim zdravstvenim teškoćama, povećava efikasnost liječenja i smanjuje broj nuspojava. U Zagrebu već radimo dio istraživanja za nove generičke molekule za mnogobrojna tržišta, između ostalog za kanadsko, čak i za japansko tržište koje

ima vrlo visoke standarde i gdje generički lijek, da bi bio odobren za tržište, po ukupnim karakteristikama proizvoda mora biti čak i bolji od originalnog. Vjerujemo da ćemo

time pridonijeti da Hrvatska što prije dostigne cilj koji je svima nama postavio EU, a to je da ulaganje u istraživanje i razvoj dostigne tri posto BDP-a. Za izazove u našem poslovanju zaslužne su brojne promjene u hrvatskom zdravstvenom sustavu i najavljeno restrukturiranje. Zbog toga smo osjetili pad cijena i dodatni pritisak na našu industriju. Nadam se da će se najavljene reforme provoditi imajući na umu cjelinu

zdravstvenog sustava. Pliva je danas strateška kompanija koja investira, razvija se, uredno plaća poreze i vjerujem da će se to imati na umu prilikom izrade dugoročnih rješenja za hrvatski zdravstveni sustav. Nama je u interesu povećavati broj zaposlenih kroz dugoročni plasman naših proizvoda. Smatramo se strateškim partnerima hrvatskog zdravstvenog sustava u izradi kvalitetnih i dugoročno održivih rješenja.

Kristian Šustar, predsjednik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske, zagreb

Turistička zemlja investitorima daje poticajne mjere Svaka zemlja koja je usmjerena na razvoj turizma donosi poticajne mjere za investitore jer su svi izravni i neizravni učinci turizma u funkciji rasta investicija, prihoda i zaposlenosti Što se turizma tiče, 2013. godina je bila uspješna, točnije rekordna, iako ovu činjenicu moramo promatrati kroz nekoliko razina. Ono što smo i ove godine dokazali je da nismo spremni na sve izazove, odnosno da još uvijek na adekvatan način ne kontroliramo kretanja u turizmu niti dovoljno razumijemo tržište. U 2013. godinu ušli smo s izvanrednim najavama, da bi u lipnju i početkom srpnja ove godine najavljivali radikalan pad odnosno turistički fijasko, dok smo manje od dva mjeseca nakon toga slavili najuspješniju sezonu do sada. U godinu smo također ušli s očekivanjem da će se na kontinuitet pozitivnih rezultata iz prošlih godina nadograditi nekoliko novih činjenica. Prije svega ulazak Hrvatske u EU koji nam je trebao dati pozitivnu vizibilnost u europskim medijima, na na-

šim ključnim tržištima. A moramo biti iskreni prema sebi - nismo dovoljno prepoznatljivi kao tržište, posebno ne kod određenih tržišnih grupa. Očekivali smo dobivanje dodatnog legitimiteta, potvrdu razine opće sigurnosti na našim tržištima, jamstvo da će kroz strukturalnu sigurnost koju jamči EU i naše institucije dodatno evoluirati i biti stabilnije. Koncem godine smo ponovno poslali vrlo jake poruke, međutim negativne.

Prema predviđanjima, u 2014. godini turizam će globalno rasti iznad pet posto što predstavlja najveću stopu rasta nakon 2010. godine. U 2014. godini očekuju nas kontrasti.

Neovisno o rastu fizičkih pokazatelja koje bilježimo, još uvijek nismo postavili ukupnu infrastrukturu kako bismo napravili ozbiljnije pomake prema dugoročnom rastu i razvoju sektora. Naime, još uvijek nismo sigurni što je adekvatan rast. I sljedeću godinu će iznad svega obilježiti nastavak negativnih ekonomskih trendova kako u zemlji tako i, naravno manjeg intenziteta, na glavnim emitivnim tržištima. Ukoliko Vlada provede mjere iz akcijskog plana strategije razvoja turizma i to one mjere koje su označene razinom visokog ili višeg prioriteta, stvorit ćemo preduvjete za daljnji rast i razvoj. Prema podacima Ministarstva turizma, ove godine su planirane investicije od minimalno 2,6 milijardi kuna što je rast viši od 100 posto u odnosu na 2012. go-

dinu i više od 200 posto u odnosu na 2011. godinu. Ovim podacima je iznad svega pridonijela snižena stopa PDV-a, strategija razvoja turizma i njen akcijski plan, te sve ostale

Učinci povećanja međustope PDV-a na 13 posto na smještaj i ugostiteljstvo su izrazito negativni mjere koje su ulagačima dale siguran i dugoročan okvir za stvaranje novih vrijednosti. Učinci povećanja međustope PDVa na 13 posto na smještaj i ugostiteljstvo su izrazito negativni za razvoj turizma, ulaganja, zaposlenost i proračun. Izrađene su brojne procjene koje dokazuju da provedba odluke o povećanju neće dovesti do povećanja prihoda proračuna (isto će biti

kraktoročno) već upravo suprotno, do gubitka od više od dvije milijarde kuna u razdoblju provedbe usvojene Strategije razvoja turizma do 2020. godine. Upravo zbog ovoga su odluke Vlade još više neshvatljive. Kao primjer navodimo Francusku koja je 2009., u godini najjačeg utjecaja krize, smanjila stopu PDV-a na ugostiteljstvo sa 19 na 5,5 posto. Kao posljedica te odluke, unutar tri godine je otvoreno više od 60.000 novih radnih mjesta, a stopa stečajeva u sektoru je smanjena za više od 20 posto. Svaka zemlja koja je usmjerena na razvoj turizma donosi poticajne mjere za investitore jer su svi izravni i neizravni učinci turizma u funkciji rasta investicija, prihoda i zaposlenosti. Upravo su stabilni uvjeti poslovanja i razina poreznih davanja osnova za privlačenje i zadržavanje investitora.

www.privredni.hr Broj 3809, siječanj 2014.

“Najveća barijera je preveliko opterećenje realnog sektora, koji jedva preživljava, ako uopće preživljava.” Branko Roglić, Orbico Darko Pappo, predsjednik Uprave Brodosplit, Split (grupacija DIV)

Kreatori gospodarske politike moraju preuzeti odgovornost i pokazati hrabrost u provedbi mjera Zadovoljni smo postignutim rastom prihoda od 20 posto, realiziranom investicijom najveće tvornice standardnih spojnih elemenata u Europi i, naravno, najprije akvizicijom, a potom i provedbom restrukturiranja u Brodosplitu Tijekom prošle godine članice DIV Grupe su nastavile kontinuitet rasta i pozitivnog poslovanja kao i u svim godinama gospodarske krize koja je zahvatila najprije svjetski gospodarski prostor, a zatim i našu regiju, gdje je

Željeti promjene, a da se ništa ne mijenja je apsurd koji nas guši već godinama još uvijek prisutna. U takvim okolnostima svakako smo zadovoljni postignutim rastom prihoda od 20 posto, realiziranom investicijom najveće tvornice standardnih spojnih elemenata u Europi i, naravno, najprije akvizicijom, a potom i provedbom restrukturiranja u Brodosplitu, najvećem hrvatskom brodogradilištu

i metaloprerađivačkom kompleksu. Time smo ojačali ne samo kao regionalni lider nego smo postali i značajan europski subjekt u metaloprerađivačkoj branši. Unatoč zadovoljstvu vlastitim postignutim korporacijskim rezultatima, općim stanjem u hrvatskom gospodarstvu ne možemo biti zadovoljni. Statistički pokazatelji gospodarskog pada, smanjenje kreditnog rejtinga zemlje, a time i veći troškovi kreditiranja gospodarstvenika te prognoze daljnjeg pada ili stagnacije ne ukazuju ni na što dobro. Sto-

ga nema dileme da je potrebno provesti značajne promjene u gospodarskoj politici, na način da se uspješne kompanije, kao i one koje imaju realnu pozitivnu tržišnu perspektivu, stimuliraju kako bi povukle za sobom i druge, a ne da se stalno traži način za održavanje “mira u kući” potezima koji nisu učinkoviti. Tako se samo odgađaju rješenja koja će se ionako morati staviti na stol, te će ga još teže i skuplje biti provesti jer će početne pozicije biti još lošije. Željeti promjene, a da se ništa ne mijenja apsurd je koji nas guši već godinama. Kreatori gospodarske politike na državnoj razini trebaju preuzeti odgovornost i osim optimizma pokazati i hrabrost i upornost u provedbi mjera oporavka.

Snaga svakog gospodarstva na razini države mjeri se konkurentnošću i dobrobiti koja iz toga proizlazi za ukupno stanovništvo. Jedan od parametara po kojem se mje-

da je stimuliranje izvoza i time jačanja tržišnog pozicionirana hrvatskih proizvođača i pružatelja usluga u izvozu predsudno za pokretanje kotačića razvoja u dobrom

ri gospodarski rast, po nama ključan, jest izvoz. Kao mala zemlja i malo interno tržište smatram

smjeru. Proizvodnja, odnosno stvaranje nove vrijednosti i izvoz tih proizvoda i usluga je ključ rješenja. Od vlasti očekujemo poticanje pro-

izvodnje i izvoza u trajnom neprekinutom nizu kroz više fiskalnih godina, smanjenja troškova države i parafiskalnih nameta, te smanjivanje razine općeg poreznog opterećenja. Za DIV Grupu u 2014. očekujem nastavak dugogodišnjeg trenda rasta, jer smatram da smo osigurali pretpostavke za to. Također očekujem da će se u sljedećoj godini pojaviti i efekti provedenih mjera koji će opet postati temelj za kasnije faze i dostizanje konačnog stupnja održivosti. Naš cilj je uvijek isti, a to je pozicioniranje DIV Grupe kao jakog europskog poslovnog subjekta i razvoj u svim područjima poslovanja - ljudskim resursima, korporativnom, financijskom, tehničko-tehnološkom i inovativnom.

Branko Roglić, predsjednik grupacije Orbico, zagreb

Uravnotežiti potrošnju s mogućnostima realnog sektora Moramo hitno svesti javnu potrošnju na onu koju realna ekonomija može financirati, a to znači reducirati broj županija i općina, restrukturirati državna i javna poduzeća, privatizirati sve osim energije, šuma, voda... Od ekonomske politike ne očekujem ništa što već nismo vidjeli. To su vrlo blage, rekao bih, plašljive mjere koje ne mogu donijeti rezultat. Najveća barijera je preveliko opterećenje realnog sektora, koji jedva preživljava, ako uopće preživljava. Pogledajte samo koliko je tvrtki u blokadi, kakva je nelikvidnost, koliko je predstečajnih nagodbi. One će uglavnom završi-

ti u stečaju, samo će on biti odgođen. Zakonodavna, monetarna i izvršna vlast moraju posegnuti za mnogo konkretnijim, da ne kažem drastičnim mjerama. Ako već ne želimo pozvati MMF, onda moramo hitno svesti javnu potrošnju na onu koju realna ekonomija može financirati, a to znači reducirati broj županija i općina, restrukturirati državna i

javna poduzeća, privatizirati sve osim energije, šuma, voda... Nastaviti

Pogledajte samo koliko je tvrtki u blokadi, kakva je nelikvidnost, koliko je predstečajnih nagodbi borbu protiv sive ekonomije i naplatu poreza jer

porez mora platiti svatko. Fleksibilizirati radno zakonodavstvo, te poticati razvoj privatnog sektora kroz srednje i visoko školstvo. Paralelno srediti administraciju i ubrzati rješenja potrebna za gradnje. Jednom riječju, treba osigurati konkurentnost gospodarstva i države, te omogućiti oplodnju kapitala. Svaki investitor prije ulaganja napravi kalkulaciju i onda odlu-

či gdje i koliko će uložiti. Ako nema povrata, onda nema ulaganja. Kad je riječ o našoj grupaciji, u 2014. godini ulazimo u novu investiciju u Poljskoj, te razvijamo naše već osnovane tvrtke u Mađarskoj, Češkoj i Slovačkoj. Također, pregovaramo s nekoliko tvrtki o uvođenju njihovih brendova u naš portfolio. Ove godine očekujemo rast od oko 10 posto.

28 POSLOVNA OČEKIVANJA 2014.

Privredni vjesnik Broj 3809, siječanj 2014.

“Izvezemo hrane za 1,3 milijarde eura, a uvezemo za dvije milijarde eura. I pritom imamo gdje proizvesti kvalitetnu hranu.” Stjepan Hittner Saša Fišter, direktor ZIMO Digitala, varaždin

Stjepan Hittner, vlasnik i direktor tvrtke Hittner, Bjelovar

Ne zamaramo se krizom

Zar ne vide da treba poticati do

Smatram da je najvažnije osigurati izlazak na strana tržišta jer nam je cilj djelovati globalno, a raditi iz Hrvatske. Vjerujem da je to cilj i svakog poduzetnika u današnje vrijeme

Svake godine ulažemo nekoliko milijuna kuna u razvoj i nove tehnologije, inženjera, nastao u našoj tvornici bez ikakvih poticaja države

Prošla je godina bila teška za sve poslovne subjekte u Hrvatskoj, pa tako i za nas. Iako i dalje bilježimo pad BDP-a, naša industrija nije toliko opterećena granicama kao ostale industrije, pa nam je utoliko lakše pronalaziti poslove te sklapati nova partnerstva. Koliko god nam je 2013. bila teška, zahvaljujući svojoj poslovnoj strategiji i stručnosti uspjeli smo povećati prihode, zaposliti nove ljude te očekujemo daljnji rast u ovoj godini. Posla uvijek ima, a bit će ga još i više za sve koji žele napredovati, prilagođavati se i za one koji žele učiti i stjecati nova iskustva. Nismo opterećeni politikom, odnosno ne oslanjamo se na politiku kako bismo i dalje razvijali svoje poslovanje, već se u potpunosti

oslanjamo na vlastite mogućnosti, resurse i znanja koja smo stekli upornim i kontinuiranim usavršavanjem. Primarni cilj nam je omogućiti daljnji razvoj ZIMO Digitala. Smatram da je najvažnije osigurati izlazak na strana trži-

Imamo puno odličnih i kvalitetnih ljudi koje bi poduzetnici, ali i država, trebali iskoristiti šta jer nam je cilj djelovati globalno, a raditi iz Hrvatske. Vjerujem da je to cilj i svakog poduzetnika u današnje vrijeme. Kada govorimo o porezima, njih će uvijek biti, kao i ostalih nepredvidivih troškova, stoga je bolje fokusirati se na prihode jer bez njih je sve ostalo uzalud. Ne zamaramo se krizom jer ako budemo fokusirani na

to, onda nećemo bilježiti napredak. Treba gledati u budućnost, kvalitetno raditi jer je to jedini način kako se možemo svi zajedno pomaknuti s mrtve točke u kojoj se trenutačno kao zemlja nalazimo. Imamo puno odličnih i kvalitetnih ljudi koje bi poduzetnici, ali i država, trebali iskoristiti. Za ZIMO Digital očekujemo u 2014. godini rast prihoda i nova zapošljavanja. Isto tako, eksperimentirat ćemo i dalje s novim projektima koliko god nam to situacija i mogućnosti dopuštaju. Bez rizika i želje za uspjehom teško je očekivati korak unaprijed i promjenu trenutačnog stanja.

Bila je ovo teška godina za sve nas, godina u kojoj je Hrvatska postala članica EU-a, ali i godina u kojoj su se vidjele sve manjkavosti i nedorečenosti naših strategija razvoja. Bez strategije koja im daje cilj i smisao, većina gospodarskih grana u Hrvatskoj može tek preživljavati. Kao proizvođača traktora i poljoprivredne mehanizacije posebno me boli odnos države prema poljoprivrednicima i proizvodnji hrane. Izvezemo hrane za 1,3 milijarde eura, a uvezemo za dvije milijarde eura. I pritom imamo gdje proizvesti kvalitetnu hranu. Nije li logičnije poticati svo-

ju proizvodnju - a bogatiji poljoprivrednik će kupovati novu mehanizaciju; nije li logično da ga se nekako potakne da kupi onu koja je proizvedena u Hrvatskoj? Zašto poljoprivreda i turizam nisu već sad tijesno povezani? Nema strategije koja bi to povezala. Tek radimo na tome. Sve europske zemlje su našle način da zaštite ono do čega im je stalo i u čemu su dobre. Naši nacionalni ciljevi moraju biti ispred politike koja pogoduje pojedincima – mi moramo svoju strategiju razvoja osmisliti tako da svima pruži šansu za rast i razvoj, a ne da stvara novi sloj stanovništva koji jedva preživljava.

Definitivno trebamo raditi na prilagodbi sustava. Više se povezivati, ne dozvoliti da nam politiku razvoja gospodarstva vode strane banke. Da bismo izašli iz krize, država bi trebala pomoći da se specijaliziramo u onome u čemu smo dobri – vlastite nedostatke pretvoriti u prednost. Primjerice, zbog slabe industrijaliziranosti i slabe proizvodnje, naša je zemlja ostala nezagađena, naši voda i zrak su nezagađeni – pretvorimo to u prednost – treba se specijalizirati u proizvodnji zdrave hrane. Novac iz EU fondova nema smisla koristiti samo za razne projek-

Petar Radaković, predsjednik Uprave Erste & Steiermärkische bankE

Jačati gospodarsku konkurentn Stabilan zakonodavni okvir uvjet je stabilne investicijske klime koja domać ekonomskih politika u ovoj godini biti fiskalna sfera, gdje se tek očekuje ko Poslovanje banaka bilo je pod značajnim utjecajem nastavka nepovoljnih gospodarskih kretanja. U uvjetima takvog, vrlo zahtjevnog tržišnog okruženja, zadovoljni smo ostvarenim rezultatom banke, iako je iz njega jasno vidljivo da snosimo značajan teret trenutačne gospodarske situacije. Međutim, operativno poslovanje banke i pokazatelji rasta ukupnih kredita i depozita ukazuju na ispravnost našeg poslovnog modela i njegovu dugoročnu održivost, unatoč turbulentnom okruženju. Nadamo se da će buduće razdoblje donijeti potrebne reforme koje će omogućiti jačanje realnog sektora i njegove konkurentnosti, čime

će se otvoriti put otvaranju novih radnih mjesta i stvaranju nove vrijednosti. Bankarski sektor dovoljno je kapacitiran za praćenje svih zdravih, održivih i isplativih projekata. Makroekonomsko okru-

Razina deficita iznad pet posto BDP-a za Hrvatsku je neodrživo visoka ženje u Hrvatskoj ostat će vrlo zahtjevno i u velikom dijelu determinirati bankarsko poslovanje i u ovoj godini. Trend investicija ostaje spor. Jednim dijelom je iza toga spora dinamika realizacije javnih

investicija od kojih se u prvom dijelu ciklusa dosta očekivalo. S druge strane privatni sektor i dalje ostaje oprezan, što zbog općih ekonomskih trendova, što zbog problema u svojim bilancama, ali i zbog sporosti u provođenju strukturnih reformi i osiguravanja konzistentnog okvira za poslovanje. Jasno je da u nedostatku gore spomenutog teško možemo govoriti o sta-

www.privredni.hr Broj 3809, siječanj 2014.

“Osnovni preduvjet oporavka hrvatskog gospodarstva je rad na jačanju njegove konkurentnosti.” Petar Radaković, Erste banka

maću proizvodnju? a ove godine predstavit ćemo traktor kakav nitko u svijetu nije napravio - šumski zglobni traktor s vatrogasnim priključkom. To je djelo naših viti našu vlastitu prerađivačku industriju. Potrebno je naučiti poduzetnike da ne čekaju pomoć Europe, nego da razvijaju vlastite ideje, a novac iz EU fondova koriste za pomak na bolje u poslovanju, u smislu većeg korištenja te lokalnih samouprava jer lokalni političari nerijetko razmišljaju samo u granicama svog mandata, nego dati šansu i poduzetništvu, čemu se sada svi nadamo kroz Strukturne fondove. Ne sumnjam u važnost jačanja ljudskih kapaciteta, ali ljudi prođu razne edukacije i onda opet sjede na Zavodu za zapošljavanje. Nikako ne treba zaposta-

Posebno me boli odnos države prema poljoprivrednicima i proizvodnji hrane obnovljivih izvora energije ili kvalitetne pripreme izlaska na inozemna tržišta. U Europi su se čitava sela energetski odvojila od sustava koristeći solarnu energiju ili ener-

giju vjetra, a kod nas je još teško izdvojiti poduzetničku zonu iz energetskog sustava. U 2014. očekujem promjene u smislu donošenja sektorskih planova, strateških i operativnih planova tamo gdje ih nema (županije, općine), zato što će to biti preduvjet da se može uopće aplicirati i tražiti sredstva od EUa. Očekujem promjene u stavu, kako javnih službi, državnih institucija, tako i mojih kolega poduzetnika – svi će morati shvatiti da se način poslovanja promijenio, da se mora više raditi na inovacijama, više surađivati sa znanstvenim i akademskim ustanovama, što je moguće više

“zeleno” poslovati, poštovati trendove razvoja moderne Europe ako želimo biti njen dio. Tvrtka Hittner svake godine ulaže nekoliko milijuna kuna u razvoj i nove tehnologije, zaposlenost raste po prosječnoj stopi od 10 posto godišnje, tržište se širi, a desetak godina unatrag plaće nisu kasnile ni dana. Naši planovi pokazuju da će se taj trend nastaviti i naredne godine. U 2014. planiramo investirati u nove tehnologije

i povećanje zaposlenih, a već sada imamo potvrđene neke n a -

rudžbe traktora. Paralelno se pregovara s tržištima EU-a, kao i tržištima “trećih zemalja”. Imamo planove za nove proizvode koji će u sljedećoj godini biti udarni. Jedan od njih je apsolutna inovacija - šumski zglobni traktor s vatrogasnim priključkom, koji će moći brzo reagirati i gasiti šumske požare na mjestu nastanka. Nitko prije nas u svijetu nije proizveo takav traktor, to je djelo naših inženjera i naše tvrtke, nastao u našoj tvornici bez ikakvih poticaja države. Iako je projekt ocijenjen pozitivno, nije bilo sredstava za njegov razvoj niti u jednoj instituciji.

ost em i stranom investitoru osigurava odrediv okvir poslovanja i na tome treba sustavno raditi i u budućnosti. Izgledno je da će ključni aspekt nsolidacijski napor bilizaciji na tržištu rada, oporavku osobne potrošnje i iskorištavanju povoljnijih perspektiva rasta u EU-u za oporavak izvoza. U takvom

okruženju, naravno, teško je provoditi i fiskalnu konsolidaciju, a što dalje naglašava makroekonomske ranjivosti.

Osnovni preduvjet oporavka hrvatskog gospodarstva je rad na jačanju njegove konkurentnosti, što se prvenstveno odnosi na prilagodbu svih faktora na tržišne okvire, odnosno uvjete. Osim toga, stabilan zakonodavni okvir uvjet je stabilne investicijske klime koja domaćem i stranom investitoru osigurava odrediv okvir poslovanja i na tome treba sustavno raditi i u budućnosti. Izgledno je da će

ključni aspekt ekonomskih politika u ovoj godini biti fiskalna sfera, gdje se tek očekuje konsolidacijski napor. Razina deficita iznad pet posto BDP-a za Hrvatsku je neodrživo visoka, a posebice ako se uzme u obzir trenutačna gospodarska dinamika, rast razine javnog duga, ali i tereta plaćanja kamatnih stopa. Politike Vlade i dalje ne pokazuju adekvatan smjer po tom pitanju, stoga treba vidjeti što će donijeti procedura prekomjernog deficita, odnosno implementacija predloženih mjera fiskalne konsolidacije. Smatramo da bi upravo održiv i kredibilan okvir fiskalne politike, a time i stabilizacija premije na rizik, dali poticaj

očekivanjima i rastu. Praćenje financijskih potreba građana, intenzivno fokusiranje na segment malog i srednjeg poduzetništva te praćenje kvalitetnih projekata koji potiču razvoj realnog sektora i rast zaposlenosti, bit će i nadalje temeljne strateške smjernice poslovanja Erste banke. Perspektivu za novo kreditiranje banka i dalje vidi u obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti, poljoprivredi i infrastrukturnim projektima u vezi s EU fondovima, u turizmu i proizvodnji namijenjenoj izvozu. Dugoročne politike poslovanja banke uvijek su usmjerene na ostvarivanje rasta iznad prosjeka rasta tržišta, po-

većanje interne efikasnosti i racionalno upravljanje troškovnom stranom. Dinamika kreditiranja ostat će sporija, posebice u segmentu stanovništva zbog nepovoljnih trendova na tržištu rada. Kod poduzeća ona može biti nešto naglašenija, ali također i ovisna o realizaciji investicijskih projekata iz sfere javnog sektora. Unatoč općoj slici hrvatskog gospodarstva, koja se odražava i u porastu tzv. loših kredita, razina kapitaliziranosti hrvatskog bankarskog sektora, i dalje jednog od najzdravijih u EU-u, i njegova stabilnost ukazuju na visoku sposobnost financijskog praćenja pozitivnih inicijativa i projekata.

30 POSLOVNA OČEKIVANJA 2014.

Privredni vjesnik Broj 3809, siječanj 2014.

“Većina problema koji sada eskaliraju nisu od jučer i trebat će puno vremena, znanja i odlučnosti u provođenju brojnih reformi.” Domagoj Marinić, Zračna luka Osijek Domagoj Marinić, direktor Zračne luke Osijek

Doći do pozicije samoodrživog poslovanja Bez temeljitog pospremanja ove naše zajedničke kuće koja se zove Hrvatska samo ćemo još dublje padati u krizu

Iako mnogi proteklu 2013. godinu neće u poslovnom smislu pamtiti kao dobru godinu, ona je za Zračnu luku Osijek ipak godina poslovne stabilizacije. Naime, prošlu godinu je za našu trvtku obilježilo restrukturiranje koje ide uspješnim koracima. Osobito jer nam ostvareni poslovni potezi i postignuti ugovori za sljedeću godinu daju za pravo povjerovati kako će u idućoj godini konačno sva nastojanja uroditi plodom. Međutim, općenito stanje u hrvatskom gospodarstvu bih ocijenio alarmantnim. Uzroci takvog stanja se kriju u mnogo širem spektru čimbenika i okolnosti koje imaju duboko korijenje. Većina problema koji sada eskaliraju nisu od jučer i trebat će puno vremena, znanja i odlučnosti u provođenju brojnih reformi. Treba započeti reforme i ostvariti poboljšanja posebno u područjima fiskalne konsolidacije, javne administracije i lokalne uprave, poreza i neporeznih opterećenja i uklanjanja investicijskih barijera. Nužno je oblikovati aktivnu politiku privlačenja investicija i kvalitetan socijalan dijalog. Osim toga, za ublažavanje posljedica ove dugotrajne

krize nužno je reformirati obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav kao i teritorijalni ustroj, tržište rada i javna poduzeća. Također je bitno poboljšati dostupnost kapitala. Ili, još jednostavnije – bez temeljitog pospremanja ove naše zajedničke kuće koja se zove Hrvatska samo ćemo još dublje padati u krizu. U takvom kontekstu i takvom poslovnom i socijalnom okruženju nije nimalo lako voditi poslovnu politiku tvrtke čije poslovanje izravno ovisi o bližem i daljem okruženju. Za Zračnu luku Osijek 2014. godina je prijelomna u smislu povećanja prometa putnika što je primarna djelatnost naše tvrtke. U tom smislu, već ugovoreni poslovi daju nam pravo na mnogo op-

Stanje u hrvatskom gospodarstvu bih ocijenio alarmantnim timizma, no neophodno je nastojati i dalje doći do pozicije samoodrživog poslovanja, odnosno ostvariti ciljeve iz studije koju nam je pripremila konzultantska kuća Intervistas, a podrazumijevaju povećanje frekvencije letova prema Zagrebu, nekoliko europskih destinacija, u prvom redu velikim čvorištima visokog potencijala, te pojačanje aktivnosti za uspostavu logističkog centra u Zračnoj luci Osijek.

Boris Žgomba, vlasnik turističke agencije Uniline, pula, te predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA)

Čekaju nas teške i zahtjevne godine Potrebno je provesti mjere kojima bismo privukli strane investitore koji nam mogu osigurati toliko željeni rast zapošljavanja. Na žalost, trenutačna administrativna pravila ne samo da ne privlače, već tjeraju potencijalne ulagače. Nadalje, naš Zakon o radu je izrazito nefleksibilan te predstavlja još jednu veliku prepreku

Iza nas je uistinu teška i nestabilna godina. Gospodarske prilike su bile izuzetno nepovoljne i kao takve su se odrazile na opće stanje u društvu. Uvjeti na tržištu, ali i nekonzistentna politika doveli su do stanja u kojem se domaće gospodarstvo trenutačno nalazi. Rast nezaposlenosti, pad bruto domaćeg proizvoda i ostale negativne bilance samo su neke od posljedica s kojima se naše društvo suočava. Kao i prijašnjih godina, izostale su jasne mjere kojima bi se osigurao rast gospodarstva u skorijoj budućnosti. Određeni potezi donošeni su ishitreno i bez konzultacija s pojedinim društvenim i gospodarskim razinama na koje su negativno utjecale. Sve u svemu, situacija nije laka i pred nama su teške i zahtjevne godine. Ove se godine, kao građanin i gospodarstvenik prije svega nadam jasnim ekonomskim mjerama nadležnih institucija te odlučnom stavu da se one uspješno provedu. Nužne su strukturne promjene unutar administrativnog aparata i učinkovita politika provedbe aktivnosti s ciljem jačanja gospodarstva. Vrijeme je da se donese jasan plan te da se kvalitetno sprovede. Trenutačno sam doj-

ma da se stvari rješavaju ad hoc, da smo ostavljeni u poziciji da se rješavaju same od sebe što se zasigurno neće dogoditi. Također je bitno shvatiti da porezi i nameti neće spasiti gospodarstvo, štoviše guraju ga u sve nepovoljniju poziciju. Potrebno je poticati potrošnju manjim porezima, a ne je gušiti kao što to trenutačno činimo. Pravi primjer toga je situacija s porezom u turizmu. Primjer dizanja stope PDV-a jedinstven je i nezabilježen u europskim okvirima. U uspješnim turističkim zemljama se takve stvari ne događaju. Rješenje vidim u volji mjerodavnih institucija da uvaže mišljenja i sugestije vodećih stručnjaka iz sfere pojedinih grana gospodarstva. Siguran sam da bismo zajedničkim i usuglašenim stavovima došli do rješenja kako brzo i kvalitetno izvesti domaće gospodarstvo na pravi put. Ponovit ću, bitno je da se mjere usuglase i donesu u suradnji s pojedinim sektorima. Nadalje, pri-

jeko je potrebno smanjenje stope PDV-a. Također je potrebno provesti mjere kojima bismo privukli strane investitore koji nam mogu osigurati toliko željeni rast zapošljavanja. Na žalost, trenutačna administrativna pravila ne samo da ne privlače, već tjeraju potencijalne ulagače. Nadalje, naš Zakon o radu je izrazito

Bitno je shvatiti da porezi i nameti neće spasiti gospodarstvo nefleksibilan te predstavlja još jednu veliku prepreku. Nužno je pojednostaviti administraciju, te adekvatnim mjerama potaknuti rast ulaganja. Uspijemo li u tome, već smo napravili mnogo. Kao i cjelokupnom domaćem gospodarstvu, tako i Unilineu predstoji vrlo izazovna godina. Na naše veliko zadovoljstvo, prošlu 2013. godinu završili smo u skladu s planiranim, što nipošto

nije bilo lako. Rezultat je to sustavnog planiranja i predviđanja pojedinih kretanja koja imaju utjecaj na naš sektor. Na vrijeme smo preusmjerili poslovanje s pojedinih tržišta i iz sektora za koje smo pretpostavili da će padati, na ona gdje smo pretpostavljali da slijedi rast. Takav pristup godinama daje rezultate i sustavno omogućava rast naše kompanije. Osim toga, orijentirali smo se i na nova emitivna izvaneuropska tržišta te nove proizvode i usluge za tržišta posebnih interesa. Naglasak bih stavio i na dosadašnja velika ulaganja u informatizaciju i nove tehnologije, a taj ćemo trend i nastaviti. Slijedom toga u ovoj godini očekujemo daljni rast poslovanja. Možda djeluje ambiciozno , no upravo ta ambicija i entuzijazam naših kadrova čine Uniline vodećom domaćom turističkom agencijom. I zato sam uvjeren da ćemo i u 2014. godini, bez obzira na teško stanje na tržištu, taj cilj i ostvariti.

www.privredni.hr Broj 3809, siječanj 2014.

“Važno je poticati nove projekte, a to je moguće samo ako se svježim idejama dozvoli da postanu konkretni planovi.” Damir Sevlić, Bečka kavana Veljko Drakulić, izvršni direktor tvrtke BonLine (zastupnika svjetske bonitetne kuće Dun & Bradstreet), zagreb

Lanjski minimalni korak naprijed Za rast gospodarstva Vlada mora snažnije i odlučnije donositi mjere kojima se smanjuju razni nameti i osloboditi poduzetnicima sredstva kako bi bili likvidniji Prošlu 2013. godinu nazvao bih godinom sitnih ekonomskih pomaka prema boljem, no općenito ekonomsko stanje u zemlji i dalje je bilo veoma teško. BDP koji tone već godinama, nelikvidnost, visoka stopa nezaposlenosti, visoki javni dug samo su neki od negativnih faktora koji pridonose ekonomskoj nestabilnosti. Ipak, bilo je i pozitivnih strana, a jedna je svakako ulazak u EU te otvaranje vrata i smanjivanje birokracije u poslovanju s tvrtkama iz tih zemalja. Samim time Hrvatske je skočila na globalnoj ljestvici konkurentnosti za šest mjesta i sada je na 75. poziciji, ali još uvijek ima visoku stopu korupci-

je, nestabilnu politiku te neučinkovitu vladinu birokraciju. Pozitivne stvari su svakako i niska stopa inflacije, stabilan tečaj kune, te sve bolja infrastruktura. Dakle kao što sam na početku rekao minimalni korak naprijed opisna je ocjena stanja u gospodarstvu u protekloj godini. U 2014. godini očekujem da Hrvatska napokon poč-

ne ubirati plodove članstva u Europskoj uniji do kojeg smo tako mukotr-

Sklapanje posla “uz janjetinu i bez provjere partnera” je stvar prošlosti pno stigli. Ne očekujem veliku navalu europskih tvrtki zbog ionako teškog

stanja u zemljama EU-a (zemlje eurozone imaju pretprošle i prošle godine pad BDP-a od 0,6 posto, dok će ove godine Njemačka rasti oko 1,7 posto, a Italija samo 0,3 posto), ali možemo očekivati određeni broj novoosnovanih poduzeća čiji je vlasnik izvan Republike Hrvatske. Ako ništa, barem će doći one tvrtke čija je company policy da mogu poslovati samo unutar EU-a, pa do sada nisu bile na našem tržištu upravo zbog te činjenice. Očekujem i veći izlazak hrvatskih tvrtki na tržište EU-a u odnosu na prijašnje godine. Također, očekujem benefite i veću kreditnu aktivnost banaka nakon što je HNB oslobodio 3,9

milijardi kuna obvezne rezerve za poticanje investicija. Kada se podvuče crta, moja prognoza je da će BDP u ovoj godini rasti negdje oko 0,9 posto. Za rast gospodarstva Vlada mora snažnije i odlučnije donositi mjere kojima se smanjuju razni nameti i osloboditi poduzetnicima sredstva kako bi bili likvidniji. Također je nužna privatizacija neprofitabilnih državnih poduzeća

koja godinama posluju s gubicima i nisu od strateškog interesa države. Što je veći izvoz, te što više poduzeća izvana dolazi u Hrvatsku, to je za našu branšu bolje jer će sve više poduzeća provjeravati svoje poslovne partnere, a time će rasti i potražnja za našim uslugama. Zbog toga svakako pozdravljam ulazak Hrvatske u EU jer smo već u prvom mjesecu ulaska osjetili povećanje provjera domaćih tvrtki od europskih zemalja, a taj se trend i nastavlja. Iznimno mi je drago da su poduzetnici uvidjeli značaj informacija koje mi pružamo pa je tako sklapanje posla “uz janjetinu i bez provjere partnera” stvar prošlosti.

Damir Sevlić, direktor tvrtke Bečka kavana, zagreb

Važno je zadržati vjerne potrošače U 2014. godini očekujemo mjere usmjerene oporavku hrvatskoga gospodarstva, a to dolazi samo s relevantnim mjerama ekonomske, porezne i ostalih politika Naša je tvrtka ponosni vlasnik tzv. master franšize Aide za Hrvatsku i 2013. godinu pamtit ćemo po otvorenju prve kavane tog ekskluzivnog austrijskog proizvođača slastica i brend kava, u srcu Zagreba, na Trgu bana Jelačića. Kako smo Aidu otvorili u lipnju, ne možemo ocijeniti prošlu poslovnu godinu u cijelosti. No iznimno uspješan start kavane Aida u Hrvatskoj daje nam razloga za optimizam. Unatoč činjenici da je stanje u gospodarstvu vezano uz prekomjerni deficit i zaduženost, u 2014. godini očekujemo pozitivne pomake i za cjelokupno gos-

Uklanjanje barijera investicijama može samo pozitivno utjecati na gospodarske cikluse podarstvo i za financijske rezultate poslovnih subjekata. U 2014. godini očekujemo mjere usmjerene opo-

ravku hrvatskoga gospodarstva, a to dolazi samo s relevantnim mjerama ekonomske, porezne i ostalih politika. Ulaganja su integralni dio ekonomije i naravno da uklanjanje barijera investicijama može samo pozitivno utjecati na gospodarske cikluse. Također, vjerujem da će ulazak u Europsku uniju i otvorenje brojnih tržišta na kojima hrvatski poduzetnici mogu plasirati svoje proizvode i usluge pospješiti povećanje izvoza te, u konačnici, i oporavak hrvatskog gospodarstva. Nemoguće je govoriti o jednoj mjeri koja bi ublažila posljedice kri-

ze – potrebno je razvijati i implementirati niz mjera usmjerenih prema zajedničkom cilju. Prije svega mislim na poticanje novih ideja, osnivanje novih poduzeća i privlačenje ulagača, kao i potporu poduzetnicima na svim razinama – monetarnoj, izvršnoj, zakonodavnoj ili fiskalnoj. Važno je poticati nove projekte, a to je moguće samo ako se svježim idejama dozvoli da postanu konkretni planovi. U ovoj godini očekujemo stabiliziranje na tržištu, a intenzivno radimo i na planovima za daljnje širenje lanca čime ćemo još većem broju građa-

na omogućiti da uživaju u kvaliteti i šarmu bečke kave i slastica. Da bismo se što bolje prilagodili posebnostima lokalnih tržišta, svakako ćemo nastaviti s provedbom istraživanja među kupcima i potrošačima. Svjesni smo da nas očekuje velik posao koji iziskuje puno rada i truda. Međutim, Aida je već sad prepoznata kao vrhunsko mjesto za uživanje u kvalitetnim proizvodima pa vjerujemo da će nam i novi posjetitelji brzo pokloniti svoje povjerenje. Naravno, važno je zadržati vjerne potrošače, a to ćemo postići daljnjim ulaganjima u prepoznatlji-

vost brenda, neprestano podizanje razine kvalitete i unapređenje usluge i ponude.

32 POSLOVNA OČEKIVANJA 2014.

Privredni vjesnik Broj 3809, siječanj 2014.

“Država je mogla puno učiniti, a učinila je vrlo malo. Nešto od onoga što je učinila, učinila je loše, pa bi bilo bolje da to nije ni činila.” Vladimir Bulić, TIM ZIP DAMIR KOBAŠ, DIREKTOR SAME DEUTZ-FAHRA, ŽUPANJA

Vladimir Bulić, direktor Tim Zipa

Manji nameti i veće subvencije Trebaju nam ulaganja Država treba smanjiti parafiskalne namete i cijenu energenata, a poticati kupce da kupuju hrvatske proizvode re zakonodavne, izvršne, monetarne i fiskalne vlasti bile nužne za ublažavanje posljedica krize, moj je odgovor izuzetno kratak i jasan: smanjenje parafiskalnih nameta, smanjenje cijene energenata i subvencioniranje domaće U sektoru poljoprivredne mehanizacije prošla je godina bila vrlo teška i tržište se još uvijek sporo oporavlja od krize. Uz teške uvjete na tržištu proizvođači poljoprivredne opreme morali su se boriti i s jakom konkurencijom, a paralelno stalno ulagati u inovacije u proizvodnji. Naravno, uz kontinuirano smanjenje troškova proizvodnje, a sve zbog postizanja bolje konkurentosti proizvoda. Na pitanje koje bi mje-

Za svoje kombajne smo u Hannoveru dobili izrazito pozitivne ocjene i na tome temeljimo svoja očekivanja povećanja proizvodnje

nje u odnosu na 2013. godinu. Očekivano povećanje proizvodnje, logično, možemo ostvariti jedino tako da zahtjevnom tržištu ponudimo novu seriju svojih proizvoda. U skladu s tim, početkom lanjskog studenoga na sajmu u Hannoveru prezentirali smo nove kombajne iz serije 9000 te smo dobili izrazito pozitivne ocjene. Na tome temeljimo svoja očekivanja povećanja proizvodnje i svih pratećih poslovnih rezultata u 2014. godini.

proizvodnje kroz poticanje kupaca da kupuju hrvatske proizvode. U ovoj godini očekujemo povećanje proizvod-

I prije smo radili s Europom. Radimo i sad, ali vrlo je teško u ovim neravnopravnim uvjetima biti konkurentan Naša je tvrtka oslonjena na pekarstvo. Šest godina nije bilo velikih investicija u pekarstvu, osim Mlinara. Zato su nam tijekom ove recesije prihodi pali za 50 posto. Svi su čekali da prođe kriza, a iako još nije prošla, neke optimističke najave imamo, pa se osjeća znatna potreba za ulaganjima. U međuvremenu smo radili dosta u inozemstvu, u Bosni i Hercegovini, Srbiji, na Kosovu, zato nam je 2013. bila znatno bolja nego prethodna godina, a od 2014. očekujemo da će biti još bolja. Recesija je, vjerujem, pri kraju. Što će se ove godine događati u gospodarstvu općenito, teško je procijeniti. Država je mogla puno učiniti, a učinila je vrlo malo. Nešto od onoga što

je učinila, učinila je loše, pa bi bilo bolje da to nije ni činila. Neke druge stvari, primjerice, sređivanje poreznih obveza - tu je trebalo uvesti reda i to je Ministarstvo financija dobro odradilo. Međutim, Zakon o predstečajnim nagodbama pokazao se katastrofalnim. To je ozakonjeni kriminal. Mi koji nismo ništa dužni sada moramo plaćati tuđu nesposobnost. Već u najavama predstečajnih nagodbi izgubio sam nekoliko mi-

lijuna kuna, a još nekoliko milijuna kuna ću dobiti tek za četiri-pet godina, i to beskamatno. Ministar Slavko Linić tako dopušta da ja dobijem svoj novac beskamatno, a kad ja tražim odgodu poreznih obveza, on uzima kamatu. Previše smo opterećeni i parafiskalnim nametima, tu država ništa nije napravila. Ministarstvo rada nam je malo pomoglo sa subvencijama za zapošljavanje, ali i dalje grcamo u problemima. Vlada je napravila vrlo malo - od onoga što su obećali možda dva posto. Ulaskom u EU ništa nam se bitno nije promijenilo, jer smo i prije radili s Europom. Radimo i sad, ali vrlo je teško u ovim neravnopravnim uvjetima biti konkurentan. Ipak, ja sam optimist.

Jerko Latković, direktor tvrtke HolosOne, Split

Želimo porezno rasterećenje građana i tvrtki Jedini sustav koji postaje konzistentan je represivni porezni sustav, s ogromnim brojem parafiskalnih nameta koji guše i ubijaju mnoge izvrsne poslovne inicijative Poslovna godina 2013. bila je godina poslovne nesigurnosti u Hrvatskoj, kao i mnoge do sada. Najveći problem je nedostatak jasne strategije razvoja i pogrešne porezne politike. Jedini sustav koji postaje konzistentan je represivni porezni sustav, s ogromnim brojem parafiskalnih nameta koji guše i ubijaju mnoge izvrsne poslovne inicijative. Itekako je poželjno da uredimo našu državu i njen sustav i smatram da bi poduzetnici, posebno oni nove generacije, morali imati izrazito aktivnu i čak presudnu ulogu u tome. Sve u svemu, dug je put pred

nama u ostvarenju ozbiljnog sustava koji potiče poduzetnički duh, inicijative i investicije. Što se tiče 2014., činjenica da smo postali dio EU-a definitivno ima dobar utjecaj, prije svega zbog tržišta koje se otvorilo. Određena pravila postavit će standard, što je dobro. Kada govorimo o mjerama države, jednostavno ne znam što očekivati s obzirom na, kako sam naveo, nedostatak razvojne strategije i evidentno pogrešne porezne politike. Ukloniti barijere za ulaganja je veoma lako, posebno onima koji znaju kako

posao funkcionira, a to su jedino i isključivo poduzetnici, nikako ekonomski teoretičari. Izlazak iz krize ne mjeri se pukom statistikom već životnim standardom ljudi. Da bi se on podigao, potrebno je stvarati novu

Ukloniti barijere za ulaganja je veoma lako, posebno onima koji znaju kako posao funkcionira vrijednost, imati pametan obrazovni sustav koji

školuje radnu snagu ciljano za industrije i nove tehnologije koje bi trebale biti integralni dio razvojne strategije. Dakle, imamo još puno posla i jedino u što sam siguran je to da je ispred nas jako dug put s obzirom na smjer kretanja kojim idemo. Kad je riječ o mjerama zakonodavne, izvršne, mo-

netarne i fiskalne vlasti koje bi bile nužne za ublažavanje posljedica krize vjerujem u konzervativnu ekonomsku politiku, fiskalni konzervativizam. Odnosno porezno rasterećenje građana i tvrtki, mali državni aparat, manju državnu potrošnju i balansiranje državnog budžeta, dereguliranje ekonomije i ukidanje administrativnih barijera. Na takav način bi država zapravo mnogo više dobila u svoj budžet jer bi više ljudi pokretalo poslovne inicijative, bilo bi više investicija, veći broj ljudi bi plaćao poreze, mladi stručnjaci ne bi bježali u inozemstvo, gra-

đani bi imali veću kupovnu moć i da ne nabrajam. Mi trenutno idemo u potpuno suprotnom smjeru, cijedimo naranče koje zapravo više nemaju soka u sebi, da se izrazim metaforički. Iznimno je važna obrazovna politika i sustav koji stvara ljude za ekonomiju budućnosti. Od ove godine za svoju tvrtku očekujem prije svega proširenje tima i zapošljavanje mladih stručnjaka, uspostavljanje novih kontakata u zemlji i inozemstvu te uspješnu realizaciju projekata koje imamo u planu, dakle novih mobilnih aplikacija i ostalih inicijativa.

www.privredni.hr Broj 3809, siječanj 2014.

“Zbog obveze osnivanja tvrtke kako bi kupili nekretninu u Hrvatskoj, stranci se radije odlučuju za druge zemlje.” Jasminka Biliškov, Biliškov Nektretnine Zvonimir Akrap, član Uprave Societe Generale-Splitske banke, zadužen za poslovanje s pravnim osobama i tržišta

Izazovi se nastavljaju i u idućoj godini Ono što možda i najviše zabrinjava je povećanje pravne nesigurnosti te neizvjesnosti glede uvjeta poslovanja na domaćem financijskom tržištu, što ima negativan utjecaj na dugoročni razvoj banaka te njihov kreditni potencijal Prošla je godina značila nastavak izazovnog razdoblja za domaće gospodarstvo. Nastavak pada gospodarske aktivnosti, zaposlenosti te daljnje pogoršanje trendova u javnim financijama ponajviše su odredili ukupna gospodarska kretanja u 2013. Većina sektora domaćeg gospodarstva zabilježila je daljnje pogoršanje uvjeta poslovanja, a financijski sektor u svakom slučaju nije izuzetak. Na razini domaćeg bankovnog sustava nastavljena je kontrakcija potražnje za kreditima od strane privatnog sektora, dok kod javnog sektora i dalje imamo rast kreditne aktivnosti. Također, zadržani su pritisci na pogoršanje kvalitete kreditnog portfelja uslijed dugotrajne krize u domaćem gospodarstvu i na tržištu rada.

Naravno, ovakva situacija se nepovoljno odrazila i na financijske rezultate domaćih banaka. No, ono što možda i najviše zabrinjava je povećanje pravne nesigurnosti te neizvjesnosti glede uvjeta poslovanja na domaćem financijskom tržištu, što ima negativan utjecaj na dugoročni razvoj banaka te njihov kreditni potencijal. Po prirodi sam optimist, no ako gledamo koliko je nužnih reformi tek ispred nas ili se još ne odvijaju potrebnom brzinom, onda za sljedeću godinu moram

ipak biti umjereni optimist. Kad je riječ o kretanjima u realnom sektoru, ne treba očekivati značajnije promjene trendova. U našem osnovnom scenariju za 2014. vidimo stagnaciju gospodarske aktivnosti, no ne smijemo podcijeniti ni rizike za domaće gospodarstvo koji bi mogli uslijediti. To se prije svega odnosi na fiskalne rizike, odnosno mogućnost da Hrvatska ove godine bude prisiljena provesti značajniju fiskalnu konsolidaciju, što bi s obzirom na strukturu domaćeg gospodarstva moglo negativno utjecati na razinu gospodarske aktivnosti i zaposlenosti. Bez obzira na značajnije poboljšanje situacije u međunarodnom okruženju u odnosu na prijašnje godine, i dalje su izraženi rizici. Ponajviše se to odnosi

na to kako će financijska tržišta brzorastućih gospodarstava, pa i onih u regiji, reagirati na povlačenje dijela monetarnih stimulansa u najrazvijenijim zemljama svijeta, prvenstveno u SAD-u. Kad je riječ o nezaposlenosti, očekujem da bi se ona mogla zadržati na trenutnim visokim razinama, uz

Ključ gospodarskog oporavka ipak ostaje u provođenju strukturnih reformi malo perspektive za poboljšanje kretanja na domaćem tržištu rada u srednjem roku. Najveći izazov i dalje ostaje na fiskalnim vlastima, pogotovo zato što su potrebe za refinanciranjem države u nadolaze-

ćem razdoblju relativno visoke, a premija rizika na zaduživanje također. Uz rizik pada gospodarske aktivnosti, naravno postoji i rizik potrebe za rebalansom proračuna u 2014. godini. Ukoliko trendovi u javnim financijama već sada, na samom početku godine, ne budu pokazivali znakove vidljivijeg poboljšanja, očekuje se i puno konkretnija reakcija fiskalnih vlasti, pogotovo s obzirom na to da je Hrvatska ušla u proceduru prekomjernog deficita. Također, ulaskom u EU očekujem da se fokus u vođenju javnih financija pomakne s kratkoročnih ciljeva na postizanje fiskalne održivosti na srednji i dugi rok. Naravno, ključ gospodarskog oporavka ipak ostaje u provođenju strukturnih reformi. Nažalost, nužne reforme

za završetak tranzicijskog procesa nismo proveli u “dobrim vremenima”, pa je sada njihovo provođenje puno teže, a njihov negativni učinak u kratkom razdoblju puno izraženiji. Godina pred nama bit će zahtjevna i za SG-Splitsku banku. Naime, moramo nastaviti s trendom rasta tržišnog udjela, no uz istovremeno zadržavanje visoke kvalitete kreditnog portfelja. Kako bi se prilagodili “novom dobu” bankarstva, naš fokus će i dalje biti usmjeren na povećanje interne efikasnosti te na konstantno unapređenje proizvoda i usluga. Godina 2014. bit će izazovna i po pitanju prilagodbe novoj regulativi na međunarodnoj i nacionalnoj razini, pogotovo po pitanju novih kapitalnih i likvidnosnih zahtjeva.

Jasminka Biliškov, vlasnica i direktorica tvrtke Biliškov nekretnine, Kaštel Stari

Stranci odustaju od kupnje u Hrvatskoj Vidljivo je da se banke u inozemnom vlasništvu ne odlučuju davati kredite za veće projekte kao što su hoteli, tako da potencijalni ozbiljni kupci odustaju od kupnje i investiranja Poslovnu 2013. godinu ocijenila bih kao jednu od najtežih za gospodarstvo, ali i za djelatnost kojom se bavimo, a to je trgovanje nekretninama. Činjenica je da cijene nekretnina padaju, a masovne kupnje i prometovanja nekretninama nema. Sve što se događa je individualnog karaktera. Očekujem da će i 2014. biti veoma teška i krizna godina za gospodarstvo, pa tako i za djelatnost koja je vezana uz nekretnine. Činjenica je da i dalje nema investicija niti ulaganja, a sve što se napra-

vi ostaje na pojedinačnim slučajevima. Isto tako, vidljivo je da se banke koje su u inozemnom vlasništvu ne odlučuju davati kredite za veće projekte kao što su hoteli, tako da potencijalni ozbiljni kupci odustaju od kupnje

Treba ozbiljno razmisliti o dozvoli strogo kontrolirane gradnje na malim otocima i investiranja. Jedini izlaz koji vidim i koji bi pokre-

nuo tržište nekretnina u ovom momentu je otvaranje tržišta prema zemljama trećeg svijeta, kao što je Rusija, Ukrajina, ostale zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza, Kina te arapske zemlje, čiji stanovnici pokazuju interes za naše nekretnine, ali zbog zakona

koji im onemogućuje da te nekretnine kupuju kao fizičke osobe odustaju od kupnje, a time i od drugih ulaganja u Hrvatsku. Zbog obveza osnivanja tvrtke kako bi kupili nekretninu u Hrvatskoj, što zahtijeva određene troškove kako osnivanja tako i poslovanja, oni se radije odlučuju za druge zemlje i kupuju nekretnine u drugim članicama Europske unije. Kako bi se stanje popravilo i kako bi se pokrenulo zamrlo tržište nekretnina, treba ozbiljno razmisliti o dozvoli strogo kontro-

lirane gradnje na malim otocima koji su ionako većinom u državnom vlasništvu, a manjim dijelom u privatnom. Ima interesa za njihovu kupnju, ali svi kupci odustaju zbog zabrane svake gradnje na njima. Jedna vila u mediteranskom stilu okružena mediteranskim raslinjem samo bi ih oplemenila, te bi se privukli elitni klijenti, a na taj način bi se unaprijedilo turističku ponudu i općenito gospodarstvo. Kad je riječ o očekivanjima za

moju tvrtku, mogu reći samo to da moja agencija dijeli sudbinu gospodarstva i prilagođavat će se uvjetima koje diktira tržište.

34 POSLOVNA OČEKIVANJA 2014.

Privredni vjesnik Broj 3809, siječanj 2014.

“Često se dogodi da slušamo ministre i čujemo plan koji bi mogao zaživjeti i onda sve zapne na nižim, provedbenim razinama.” Berislav Mlinarević, Waldinger BERISLAV MLINAREVIĆ, DIREKTOR HOTELA WALDINGER, OSIJEK

Država ne smije biti sama sebi svrha Mislim da se kod nas dešavaju ekstremi u svakom pogledu, ili nikoga nije briga ni za što te se dozvoljava da se radi sve i svašta, ili, kao što je sada slučaj, ljudi se boje svoje sjene i već s vrata govore “ne može”, a da im pitanje niste ni postavili Gledajući s aspekta prihoda, u 2013. godini kao i u prethodnima ostvarili smo zacrtane planove, a kad je riječ o ukupnim prihodima, svake godine čak bilježimo i lagani rast. Nažalost, profit se značajno smanjuje zbog izuzetno velikog porasta troškova, prije svega fiksnih, pod čime podrazumijevam režije (struja, voda, plin), ali i zbog rasta troškova namirnica i osnovnih hotelskih potrepština. Stanje gospodarstva je više nego zabrinjavajuće, kaotično, bez naznaka smirivanja i stabilizacije. Nema pravih investicija, poduzetnici se sve rjeđe, čak i oni koji bi mogli, odlučuju na značajnija

hrvatskoga gospodarstva, loše ekonomske politike koja je trajala godinama i koja nas je dovela ovdje gdje jesmo, i objektivno, nerealno je očekivati da stvari koje su se gomilale dvadesetak godina budu ispravljene u dvije. Svaka ulaganja i proširenje poslovanja jer ne znaju što ih čeka sutra. Zbog nestabilne porezne politike vrlo je teško napraviti prave i ozbiljne procjene budućeg poslovanja. Mišljenja sam da Vlada ima neke kvalitetne ideje, no nisam siguran da ima dovoljno snage i političke moći da te ideje i realizira. Svjedoci smo, nažalost, brojnih afera i devastacije

Država na prvo mjesto mora staviti potrebe realnog sektora promjena boli, svaki rez je problematičan, i da su neki potezi povučeni prije 10 godina, sigurno bi svima bilo puno lakše. Očekivanja za ovu godinu su prije svega stabilizaci-

ja porezne politike, koja stjecajem okolnosti opet prvo pogađa djelatnosti u ugostiteljstvu i turizmu. Dakle, očekujem zadržavanje postojeće stope PDV-a od 10 posto u ugostiteljstvu. Stabilizacija prije svega porezne politike omogućit će potencijalnim investitorima dugoročnije planiranje i sigurnost. Očekujem nastavak porezne kontrole i discipline, očekujem više sluha državnih institucija za mišljenja poduzetnika i realnog sektora koji mora biti i jest nositelj hrvatskog gospodarstva. Tu ne mislim na zaobilaženje zakona, već na zajedničko nastojanje u rješavanju i realizaciji zdravih i kva-

litetnih projekata. Kada je riječ o mjerama za ublažavanje krize, prije svega je nužna stabilizacija porezne politike i to govorim prije svega za sektor koji najbolje poznajem, a to je turizam i ugostiteljstvo, ali isto se može primijeniti na sve sektore gospodarstva. Početkom prošle godine PDV u ugostiteljstvu je smanjen sa 25 na 10 posto, a sada, nakon godinu dana, ponovo ga mijenjaju i podižu na 13 posto. To je neozbiljno. Kako možete raditi svoje procjene i proračune uz takve promjene? Možda se nekome tri posto ne čini puno, ali vjerujte, razlika je velika. Osim toga, kako se nositi s konkuren-

cijom u okruženju gdje je stopa PDV-a u turizmu i ugostiteljstvu pet ili šest posto? Teško je reći što bi ublažilo posljedice krize kada ona još uvijek traje, ali svakako, država na prvo mjesto mora staviti potrebe realnog sektora, mora mu omogućiti da se razvija, a budite sigurni da ima nas koji to još uvijek želimo i možemo. Mora nam se omogućiti da prvo proizvedemo i naplatimo svoj proizvod te potom ispunjavamo svoje obveze prema državi. Ne mislim izbjegavati plaćanje poreza, doprinosa i svega ostalog što je potrebno da bi jedna država funkcionirala, ali država ne može biti sama sebi svrha, jer ponekad imam osjećaj da radim kako bih državi platio namete, a tvrtki i mojim djelatnicima što i ako dotekne. Često se dogodi da slušamo ministre i čujemo plan koji bi mogao zaživjeti i onda sve zapne na nižim, provedbenim razinama jer ljudi nisu dovoljno educirani ili informirani. Mislim da se kod nas dešavaju ekstremi u svakom pogledu, ili nikoga nije briga ni za što te se dozvoljava da se radi sve i svašta ili, kao što je sada slučaj, ljudi se boje svoje sjene i već s vrata govore “ne može”’, a da im pitanje niste ni postavili. Od 2014. godine konkretno očekujem nastavak postojećih trendova, a to je lagani rast, kao i svih ovih godina. Bit će teško, svjestan sam toga, ali mislim da još uvijek imamo dovoljno volje i snage da to postignemo. Svakako će tu biti i nekih ulaganja u postojeće objekte jer bez toga nema napretka.

www.privredni.hr Broj 3809, siječanj 2014.

“Nažalost, uvozni lobi u Hrvatskoj je toliko jak da nema mjesta za izvoz.” Marina Šunić, Kamen Benkovac Marina Šunić, direktorica tvrtke Kamen Benkovac, Benkovac

Maćehinski odnos spram poduzetnika Dok s jedne strane imate golemi državni aparat s velikim brojem zaposlenih na nepostojećim poslovima, s druge strane imate realni sektor koji se iscrpljuje raznoraznim davanjima Ocjena poslovne 2013. i općeg stanja u gospodarstvu je nažalost, školskim rječnikom rečeno, jedva navučena dvojka. Cjelokupni promet i projekte koje smo ostvarili 2013. možemo zahvaliti isključivo svojim djelatnicima, koji iz sebe izvlače maksimum znanja i umijeća da bismo opstali na tržištu unatoč legalnoj i manje legalnoj konkurenciji. Mišljenja sam da država, državne institucije i gospodarski lideri imaju maćehinski odnos spram poduzetnika, a pogotovo privatnih poduzetnika. Dok s jedne strane imate golemi državni aparat s velikim brojem zaposlenih na nepostojećim poslovima, s druge stra-

ne imate realni sektor koji se iscrpljuje raznoraznim davanjima, trošarinama, globama, porezima. Ukoliko se nešto drastično ne promijeni u dosadašnjem radu i pristupu države i njenog vodstva, bojim se da će hrvatsko gospodarstvo pasti još niže, i to prije prve polovine 2014. godine. Ključno je, zapravo nužno posložiti prioritete ekonomskih ulaganja i smjer u kojem ova država želi ići. Dakle, ako smatramo da nam je turizam primarna djelatnost, u redu, ali onda se istom tom turizmu treba posvetiti i u njega uložiti napore, istovremeno izvlačeći najveću korist od njega. Nažalost, dosa-

slim da državljanima Hrvatske ne bi bio problem plaćati ni veće poreze, kad bi vidjeli da se ti porezi koriste za opću dobit, napredak i prosperitet cijele države. No dokle god ti isti državljani vide nerazmjer u plaćama i benedašnja praksa je pokazala da sve radimo polovično i bez jasnih ciljeva i to se vidi u trenutnom stanju Hrvatske. Porezna uprava u ovom trenutku zaista radi nezahvalan posao i zapravo su jedini koji se drže svojih programa i regulativa. No, konstantno povećanje poreza ne donosi niti će donijeti dobit kakvoj se nadaju, sve dok se ne promijene načini na koje se troše ti porezi. Mi-

Ako je moj dobavljač, kupac ili partner propao, mogu li ja očekivati boljitak? fitima radnika i političara, između liječnika i saborskog zastupnika, između profesora/učitelja i direktora bilo koje državne firme, bit će im previše plaćati i jedan posto poreza,

a kamoli 25 posto ili najavljenih 27 ili 28 posto. Nažalost, velika barijera poduzetnicima je obveza plaćanja poreza po izdanoj fakturi, bez obzira je li ona naplaćena ili ne, naime, država ne priznaje valutu plaćanja od 60 ili 90 dana koja je normalna u ostalim partnerskim odnosima. O politici zapošljavanja treba misliti već pri upisima u srednje škole i fakultete, te shodno tome usmjeriti mlade ljude u obrazovanje u kojem će bez problema po završetku školovanja pronaći i zaposlenje. Nažalost, uvozni lobi u Hrvatskoj je toliko jak da nema mjesta za izvoz. Istina je neumoljiva, bez uspješne proizvodnje

nema ni rasta BDP-a. Kad je riječ o mjerama zakonodavne, izvršne, monetarne i fiskalne vlasti - nažalost, nijedna mjera neće donijeti rezultate preko noći, ali najlakše je sjesti i žaliti se na sve redom. Zaboravili smo staru istinu - bez rada nema ni kruha. Što možemo dakle i od 2014. očekivati za svoju tvrtku? Naša tvrtka nije individua, već dio jedne cjeline koja je trenutno u nezavidnoj situaciji, a izlaz se ne uočava. Dokle god naši poslovni partneri imaju probleme, imat ćemo ih i mi, i obratno. Ako je moj dobavljač, kupac ili partner propao u svom poslu, mogu li ja očekivati boljitak?

Mato Violić, vlasnik tvrtke Matuško vina, Potomje

Okrenimo se sami sebi Nije teško primijetiti da vinarskim sektorom upravljaju veliki lobisti koji po svaku cijenu žele zadržati svoj status. Mi se moramo uskladiti s europskim zakonodavstvom i na tome treba završiti ta priča što se tiče države Što se tiče ovogodišnje berbe u našim vinogradima, ocijenio bih je kao jako dobru. Imali smo nešto manje prinose, ali je kvaliteta bila iznadprosječna. U sklopu ovogodišnjeg 8. VINOcom festivala u Esplanadi, obznanjene su i nagrade za vinski turizam Bijeli grozd, gdje je naš podrum proglašen najboljim u vinskom turizmu u kategoriji većih podruma. U 2013. godini nastavili smo smjer razvoja naših maloprodajnih i ugostiteljskih objekata, kako bismo imali stalan izvor prihoda te da ne bismo ovisili o plaćanju ili neplaćanju. Osim Dubrovnika gdje smo prezadovoljni rezul-

tatima naša dva objekta i naše konobe u Dingaču, otvorili smo i opremili prostor u Splitu koji polako uhodavamo. Naravno da nismo zanemarili posjete turističkih grupa našem podrumu gdje imamo stalan rast, kao ni rad na tržištu. Pripremili smo proboj i na neka vrlo zanimljiva tržišta gdje vlada interes za našim premium vinima poput Royala, Re-

serve, Superiora te Dingača i Postupa. Nedavno sam se vratio sa sajma u Šangaju i uvjerio da interes Kineza vlada samo za već poznatim brendovima i da se za hrvatska vina odnosno njihovo prepoznavanje trebati još puno, puno naraditi. Ove godine na tržište izbacili smo dva nova vina - Kristina, bijelo vino koje je kupaža chardonnaya i pošipa, te Kristina rose. Kad je riječ o očekivanjima od države, možda zvuči presmjelo - ali mi vinari nemamo što očekivati. Što prije shvatimo da oni koji vode vinarski sektor nisu kompetentni, prije ćemo nešto napraviti. U ovakvoj situaciji treba-

mo se okrenuti sami sebi. Od njih ne treba očekivati ništa jer naprosto nemaju sluha za probleme vinarskog sektora. Isto tako nije mi jasno zašto naše zakonodavstvo ne prilagođavaju europskom što se tiče vinarskog sekto-

ra. Nije teško primijetiti da vinarskim sektorom upravljaju veliki lobisti koji po svaku cijenu žele zadržati svoj status. Mi se moramo uskladiti s europskim zakonodavstvom i na tome treba završiti ta priča što se tiče države, jer

Što prije shvatimo da oni koji vode vinarski sektor nisu kompetentni, prije ćemo nešto napraviti nas, što se tiče vina, bez obzira na dojam koji se ostavlja, gotovo da i nema u svijetu. Zbog velike konkurencije na tržištu,

izlaz iz ovakve situacije za hrvatske vinare je proboj na iznozemna tržišta. Ove godine planiramo nove investicije u podrum i daljnje prilagođavanje primanju turističkih grupa, ali i organizaciju raznih događanja. Na tržište ćemo izbaciti novi jednostavniji pjenušac jer hrvatsko i okolna trržišta imaju još uvijek prostora za takav proizvod. Naš pjenušac Don Mateo u ovih nekoliko godina koliko postoji vrlo lako nalazi put do potrošača. Ista je stvar i s našim premium vinima koja unatoč relativno visokoj cijeni lako nalaze put do potrošača. Nastavit ćemo i sadnju novih vinograda.

36 POSLOVNA OČEKIVANJA 2014.

Privredni vjesnik Broj 3809, siječanj 2014.

“Smatram i da bi se državne institucije mogle malo više angažirati u provođenju zakona.” Vlade Prančić, Smjeli Vlado Krauthaker, vlasnik i direktor Vina Krauthaker, Kutjevo

Vrijeme nerealno skupih vina je prošlost Dosadašnji način označavanja i razvrstavanja na vrhunsko, kvalitetno i stolno vino polako postaje upitan i pomalo štetan na hrvatskom tržištu. Stranci taj način označavanja vina ne razumiju Berba 2013. godine je bila vrlo zahtjevna, ali unatoč tome očekujemo vrhunske rezultate. Na tržištu je trend da je sve teže prodavati buteljirana vina, i to ne samo kod nas nego kod većine hrvatskih vinara. Doduše, nekoliko najsnažnije brendiranih vinara još uvijek nemaju direktne pokazatelje, ali i oni osjećaju taj poremećaj. Vinari koji uporedo s vrhunskim linijama razvijaju linije jednostavnijih vina i imaju cjenovno prihvatljiviji asortiman, vjerojatno će i opstati. Oni koji tvrdoglavo budu ustrajali na tome da će skupo prodavati vina, vjerojatno će zbog ovih trendova imati i više problema. Mislim da je vrijeme skupih vina prošlost, pogotovo ako imamo ambiciju izlaska na svjetsko tržište gdje je hiperprodukcija vina visoke kva-

litete i prihvatljive cijene. Mislim da je lutanje s cijenama završeno tako da se mora voditi računa o odnosu cijene i kvalitete, no kod nas to još uvijek nije toliko izraženo koliko u svijetu. Čak i u državama koje nisu imale zavidnu kulturu pijenja vina, poput Češke, Poljske, Rusije, primjetan je trend ubrzanog školovanja vinskih znalaca te podizanja kulture pijenja i prepoznavanja kvali-

tete vina. U svijetu više nema nepoznanica tako da se mora dobro voditi računa o svemu. Pogotovo oni koji se bave poslom vezanim uz vinarstvo ništa ne prepuštaju slučaju. Jako je bitno da vinari osjete i uvjere se što sve mogu tražiti na tržištu. Jako sam nezadovoljan prijedlogom novog zakona o vinu. Imamo zakon o vinu koji

je vezan uz bivšu državu i situaciju koja je tada vladala. Činjenica jest da se od tada dogodilo puno toga i da je na tržište došlo stotine malih obiteljskih vinara koji nameću neka nova pravila. U stvari, okolnosti su se u potpunosti promijenile. Mi bi htjeli isticati izvornost i terroir i to je realnost i nešto što nas može učiniti prepoznatljivima. Dosadašnji zakon nam ništa od toga nije regulirao. Nezadovoljan sam što se Ministarstvo poljoprivrede i Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo dosta kruto postavljaju po tom pitanju. Boje se poremećaja u pristupu jer dosadašnji način ozna-

Moramo pripremiti projekte koji nam mogu unaprijediti vinogradarstvo i vinarstvo čavanja i razvrstavanja na vrhunsko, kvalitetno i stolno vino polako postaje upitan i pomalo štetan na hrvatskom tržištu. Stranci taj način označavanja vina ne razumiju, pa ne znam čemu tvrdoglavo ustrajanje na tome umjesto da ga promijenimo. Činjenica je da se velikim i dugotrajnim sastančenjem stvari ne pomiču s mjesta. Isto tako, ni mi vinari nismo baš bez odgovornosti. Tu

ponajprije mislim na našu nedovoljnu povezanost i suradnju. U ovoj godini ne mislim da će se nešto posebno dogoditi na globalnoj razini. Mi vinari, kao i odgovorni u državi, trebali bismo se orijentirati na to kako povući 10,8 milijuna eura iz fondova koji su nam na raspolaganju u ovoj godini. Moramo pripremiti projekte koji nam mogu unaprijediti vinogradarstvo i vinarstvo. Pozitivne promjene očekujem u jačem regionalnom povezivanju vinara te zajedničkim akcijama u smislu predstavljanja na inozemnom tržištu. Iz tog je pomaka moguće pokretanje i drugih reformi. Kad je riječ o našoj tvrtki, za sada smo zaokružili i realizirali veća ulaganja. Moguća su daljnja ulaganja u modernizaciju i podizanje kvalitete te, jasno, u obrađivanje i pozicioniranje na tržištu.

Vlade Prančić, vlasnik i direktor tvrtke Smjeli

Poboljšati naplatu potraživanja Bojim se da se od Vlade u ovakvoj kriznoj situaciji teško može očekivati da ide na ruku proizvođačima i poduzetnicima kada i sama ima problema u podmirenju svojih osnovnih obveza Poslovna 2013. godina bila nam je, zahvaljujući odličnoj turističkoj sezoni, zadovoljavajuća i sasvim solidna. Kada ne bi bilo ta četiri ljetna mjeseca, mislim da bi velik dio proizvođača pršuta zapao u velike teškoće. Ovako, dok je turizma, moći ćemo održivo poslovati. Mi proizvođači dalmatinskog pršuta očekujemo pozitivne efekte od toga što je prošle godine dalmatinski pršut zaštićen. Ono što za-

brinjava je činjenica da je lani bila otežanija naplata potraživanja nego u 2012. godini, što dovodi proizvođače u vrlo težak položaj. Bojim se da se od Vlade

u ovakvoj kriznoj situaciji teško može očekivati da ide na ruku proizvođačima i poduzetnicima kada i sama ima problema u podmirenju svojih osnovnih obveza. Država bi mogla iskorijeniti crno tržište i jače se angažirati kako bi spriječila da mnogi ugostitelji prodaju sušeni but bez kosti kao pršut. Smatram i da bi se državne institucije mogle malo više angažirati u provođenju zakona. U tome vidim prigodu

da se situacija poboljša. Ove pak godine očeku-

jem uspješnu turističku sezonu jer se tada proda-

ja pršuta poveća najmanje pet puta. Očekujem potvrdu kvalitete i efekte od zaštite dalmatinskog pršuta. Bio bih zadovoljan kada bismo ponovili rezultate 2013. godine kad je riječ o plasmanu i pozitivnom poslovanju. Također očekujem i da se poboljša naplata potraživanja. Naime, proizvođači pršuta imaju proizvodni ciklus koji traje dvije godine pa nije lako premostiti tako veliko razdoblje.

www.privredni.hr Broj 3809, siječanj 2014.

“Vlada je već izjavama da su poduzetnici krivi za krizu pokazala da ne priznaje odgovornost za promašene dvije godine.” Helena Budiša, UHY HB Ekonom Helena Budiša, vlasnica i direktorica tvrtke UHY HB EKONOM, Split

Lutanja s porezom ili kako otjerati investitore Posebna priča je zamaskirani porez na dobit, gdje poduzetnik, investitor koji želi preuzeti zarađenu dobit nakon investicije, treba platiti do 34,4 posto poreza na dobit i dividende, što nas stavlja među najmanje konkurentne države u Europi Poslovna 2013. godina je još jedna izgubljena godina, gledano iz poduzetničke perspektive. Radilo se o godini lutanja, konstantnog mijenjanja zakona, propisa, visine poreza, najava i prijetnji novim porezima, represije i sličnih događaja. Godina je bila uspješna vjerojatno samo onima orijentiranima na vanjska tržišta, posebno Europske unije, i društvima u ugostiteljskom sektoru, koja su na krilima smanjenja PDVa povećali svoje prihode, popravili bilance i prikupili nešto novca za dodatne investicije za bolju konkurentnost sljedeće godine. Sad su ponovno doživjeli razočaranje, jer se porez opet podiže, a veliki dio bukinga, katalozi i cjenici kalkulirani su s porezom od 10 posto, što znači da se 30-postototno povećanje poreza mora nadoknaditi iz marže koja bi se trebala ostavljati za poboljšanje konkurentnosti. S druge strane, definitivno je pozitivna činjenica smanjenje porezne evazije i učinkovitija naplata svih poreza putem uvođenja fiskalizacije u promet gotovinom. Istodobno sam mišljenja da se u tome po-

često i pretjeralo, uvodeći istu praksu i na ne-uvjetne tržnice i ribarnice. Posebna priča koja je uvedena je zamaskirani porez na dobit, gdje poduzetnik, investitor koji želi preuzeti zarađenu dobit nakon investicije, treba platiti do 34,4 posto poreza na dobit i dividende, što nas stavlja među najmanje konkurentne države u Europi. Uz unaprijed poznatu činjenicu da smo po davanjima za plaće zapravo najnekonkurentniji u Europi, moramo priznati da će u Hrvatskoj biti poduzetnik samo onaj koji je limitiran nekim drugim ograničenjima tako da ne može svoje poslovanje izmjestiti negdje drugdje. U novoj godini prvi put ne očekujem ništa, jer je Vlada već izjavama da su poduzetnici krivi za krizu pokazala da ne priznaje svoju odgovornost za promašene dvije godine od dolaska na vlast. Naime, ako su hrvatski poduzetnici krivi za krizu, a vlast je tako uspješnim i velikim beneficijama olakšala život poduzetništvu, zašto se u Hrvatsku nije slila rijeka inozemnih investitora koji su prepoznali iznimno dobre pogodnosti

koje nudi hrvatska vlada? Ova vlada je šansu nažalost nepovratno izgubila, ali ne samo za sebe već i za poduzetnike, zaposlenike, mlade, jer je propuštanjem prilike da napravi korak naprijed napravila dva koraka unazad. Razočarana sam što ulazak u EU Vlada nije iskoristila za privlačenje stranih investicija. Sve se radi sa zakašnjenjem i nedovoljno za privlačenje investitora. Ako želi dugoročna ulaganja, Vlada ne smije svakih nekoliko mjeseci mijenjati porezne stope najosnovnijih poreza, ovisno o trenutačnom stanju u državnoj blagajni. Tako u normalnom svijetu ne ide. Investitor neće ulagati u zemlju gdje ne može napraviti kalkulaciju nakon koliko se godina njegova investicija isplati i koliki je povrat na uloženi kapital.

Politika poticanja zapošljavanja čak i ide u pozitivnom smjeru, ali što se tu može napraviti kada ukupna porezna represija ne pokazuje znakove posustajanja? Ono što pak očekujem od poduzetništva je da se pokuša svim naporima usmjeriti u izvoz na tržišta EU-a, a za to će trebati mnogo mudrosti, pa i međusobne sektorske suradnje u svrhu zajedničke konkurentnosti na tržištu EU-a. Primjer toga mogu naći u klasteru Dalmatinski pršut, koji tek mora pokazati da dobra ideja i povezivanje može donijeti koristi za mnoge subjekte, pojedince i zajednicu. Mjere koje bi vlasti hitno trebale napraviti su poprilično jednostavne, a zapravo ih svi

Ova vlada je šansu nažalost nepovratno izgubila, ali ne samo za sebe već i za poduzetnike, zaposlenike, mlade...

izriču, samo što Vlada ne sluša, ili ne želi čuti. Prvo je povećanje konkurentnosti države za nova ulaganja. Jednostavna mjera može biti smanjenje stope poreza na dobit za izvoznu industriju i do nulte stope, a za sve ostale na iznos od 10 posto na rok od najmanje 10 godina. Navedeni porez iznosi najmanji udio ukupnog prihoda od poreza, a pitanje povrata investicije i visine poreza na dobit je prvo pitanje investitora kod odlučivanja gdje će investirati. Posebno je važno prihvaćanje dogovora da tako mora ostati najmanje 10 godina, kako bi ozbiljan investitor znao s čime može računati. Vlada je u ovom dijelu napravila pomake oslobađanjem reinvestirane dobiti od

poreza na dobit. To je u početnoj fazi investicije dobra mjera, ali dugoročno nije privlačna za investitore, te sam mišljenja da je manja opća stopa primjerenija mjera za privlačenje stranih investicija. Za svoju tvrtku u ovoj godini ipak očekujem nešto svjetliju sliku, budući da svake godine proširujemo portfelj usluga. Primjerice, naša tvrtka trenutačno jedina u županiji može ponuditi cijeli paket usluga jednom investitoru i poduzetniku, od samog početka uvođenja u sustav Republike Hrvatske, realizacije financiranja investicije pomoću EU fondova, nacionalnih ili kreditnih sredstava, izrada planova, studija, do podrške kroz organizaciju računovodstva, porezno i poslovno savjetovanje te reviziju. Očekujem možda i novo zapošljavanje i rast naših osnovnih usluga, budući da će dio poduzetnika prepoznati činjenicu da našim angažiranjem može dobiti pravovremenu, brzu i točnu informaciju o poslovanju, ulaganju, financijama i porezima u skladu sa svim regulatornim okvirima.

Janko Đebro, vlasnik i direktor Hotela Mozart, Špišić Bukovica

Povećati poreznu disciplinu Velik napredak u našem gospodarstvu donijelo bi i smanjenje broja nezaposlenih te dovođenje stranih ulagača Sagledavajući 2013. godinu koju su obilježile mnogo, katkad i prečesto, spominjane riječi “kriza i recesija”, jasno nam je da smo radili napornije no ikada kako bismo zadržali financijske rezultate i ugled tvrtke. Svakako

valja naglasiti kako se iza svega postignutog u 2013. godini zapravo krije ogroman trud i puno uloženog vremena pa iako odnosi prihoda i ulaganja nisu proporcionalni, čvrsto vjerujemo kako ćemo i prošlu poslovnu godinu

uspješno privesti kraju. U 2014. godini od Vlade očekujemo povećanje porezne discipline, smanjenje poreznog opterećenja, povećanje potrošnje te restrukturiranje gospodarstva. Velik napredak u našem gospodarstvu do-

nijelo bi i smanjenje broja nezaposlenih te dovođenje stranih ulagača. Kad je o nama riječ, u ovoj godini očekuje nas ogroman napor u stvaranju naših novih ponuda, što bi rezultiralo stvaranjem novih poslovnih od-

nosa te pridonijelo povećanju rezultata poslovanja naše tvrtke. U 2014. godini očekujem da ćemo uvesti lovni turizam u našu ponudu. Upravo sklapamo sve potrebne ugovore koji to reguliraju tako da već početkom ove godine očekujemo prve goste. U lovnom turizmu, ispitivanjem tržišta što domaćeg što stranog, našli smo velik potencijal na našem području.

38 POSLOVNA OČEKIVANJA 2014.

Privredni vjesnik Broj 3809, siječanj 2014.

“Ozbiljne teme kao što su ekonomska politika i državne mjere, na margini su priča o braku, homoseksualcima, ćirilici...” Josip Čulić, Hotel Luxe Josip Čulić, direktor tvrtke Hotel Luxe, Split

Loši trendovi su već dostigli novo dno Hrvatska ima stručnjake koji mogu odrediti strategiju razvoja i državu pokrenuti relativno brzo. Nažalost, približavamo se novom političkom ciklusu, gdje će ponovo u središtu pažnje i interesa vladajućih struktura biti borba za sljedeće četiri godine vlasti Što se tiče poslovanja hotela u gradu Splitu, situacija je jako dobra. Pretenciozno bi bilo reći izvanredna jer postoji niz poteškoća u poslovanju, ali uspoređujući se s drugim destinacijama, možemo reći da je kod nas jako dobro. Naš hotel je pozitivno poslovao i lani smo zabilježili rast prihoda, prvenstveno kroz rast cijena usluga. Naše tržište se dosta promijenilo i sada imamo oko 50 posto gostiju iz Europe, te 50 posto iz ostatka svijeta. Inozemnih gostiju imamo preko 90 posto, a domaćih manje od 10 posto. To ukazuje na jačanje “dalekih” tržišta s posebnim naglaskom na Južnu Koreju, Novi Zeland, Brazil, Tajvan kao ovogodišnje zvijezde, te SAD, Japan i Australiju kao stalne zvjezde u zadnje tri godine. S druge strane, iz EU-a imamo stabilne dolaske s tržišta Velike Britanije, Francuske, Njemačke i Skandinavije; smanjenje dolazaka bilježimo iz Španjolske,NizozemskeiItalije.

Ipak, bitno smanjenje domaćih gostiju je ono što nas zabrinjava i odražava stanje u državi i gospodarstvu naše zemlje. Evidentan je pad dolazaka kako individualnih gostiju iz Hrvatske, tako i korporativnih gostiju, i to najviše u segmentima incentiva i meetinga. Smatram da je to direktna posljedica teškog stanja u gospodarstvu, gdje tvrtke više ne mogu poticati svoje zaposlenike na kreativne radionice izvan vlastitih ureda, davati nagradna putovanja i stimulirati rad na način na koji se to moglo prijašnjih godina. Taj trend je počeo još 2009., ali u 2013. je dostigao novo dno. Nažalost, ni najave za ovu godinu nisu ništa bolje. Kao nova članica Unije, Hrvatska ne može očekivati da će se naši problemi riješiti sami po sebi ili magičnim štapićem EUa. Neminovno se moramo okrenuti sami sebi i svojim snagama. Hrvatska ima stručnjake koji mogu odrediti strategiju razvoja i državu pokrenuti relativno brzo. Nažalost,

približavamo se novom političkom ciklusu, gdje će ponovo u središtu pažnje i interesa vladajućih struktura biti borba za sljedeće četiri godine vlasti. Unatoč neuspjehu aktualne politike da promijeni trend događanja u gospodarstvu, ni oporba ne daje optimizam ili bar vjeru da bi oni mogli bolje. Političke opcije zaokupljene su same sobom, sitnim interesima i prebrojavanjem glasova te nam nude samo razdor i svađe; teme o kojima dnevno slušamo u novostima odmiču nas od gorućeg i dugoročnog problema koji će opteretiti buduće naraštaje. Ozbiljne teme kao što su ekonomska politika i državne mjere - prije svega fiskalna politika i reforme, na margini su priča o braku, homoseksualcima, ćirilici... Umjesto da se uklanjaju barijere, smanjuju sva parafiskalna opterećenja poslovanju, mi svakodnevno dobivamo nove najave novih poreza, dodatnih barijera, povećanja troškova poslovanja... Poticaji postoje samo na

papiru, dok je u stvarnom svijetu do njih gotovo nemoguće doći. Umjesto da imamo dugoročno stabilnu i nepromjenjivu politiku koja će dovesti ozbiljne investitore, naša vlada mijenja pravila igre svakih par mjeseci. Početkom ove godine smo konačno dobili smanjenje PDV-a na ugostiteljstvo, sada već dobivamo najavu povećanja istog, iako je i sadašnji iznos PDV-a među najvećima u odnosu na direktne konkurente. S novim povećanjem ćemo opet zasjesti na čelo najskupljih, a to će naravno naši konkurenti znati iskoristiti. Kvote za obnovljivu energiju se mijenjaju, iako su donesene prije samo dvije godine. Kad je riječ o mjerama zakonodavne, izvršne, mo-

netarne i fiskalne politike, mislim da moramo iskoristiti svoje potencijale, stvoriti zakonski okvir koji maksimalno daje slobodu poduzetnicima da rade i zarađuju. Ako se ne omogući zarada poduzetnika, neće biti ni investicija, a time ni napretka. Gorući problem Hrvatske je izuzetno nepovoljan

Političke opcije zaokupljene su same sobom i nude nam samo razdor i svađe omjer zaposlenih u realnom sektoru i onih u javnom, te umirovljenika. Vlada mora maknuti sve barijere; sva parafiskalna davanja, namete i ostale oblike “reketarenja”, te dati brojne olakšice u skladu sa strategijom razvoja ključnih djelatnosti. Izuzetno je bitno uključiti sve sudionike gospodarstva, fakutete, vanjske savjetnike i ostale koji mogu pomoći u izradi strateš-

kog, dugoročnog plana razvoja gospodarstva. Time bi se stvorili uvjeti sigurnog dugoročnog poslovanja, što će privući investicije. Kod monetarne politike, potrebno je ojačati vlastiti financijski stup, kako bi se vlastitim novcem došlo do povoljnog kapitala. Nemoguće je imati razvoj uz kamate od pet, šest i više posto. Gospodarsvo mora imati konkurentne uvjete kako bi moglo konkurentno poslovati, a to su kamate od jedan, dva ili tri posto. Nužno je da se usklade ciljevi monetarne i fiskalne politike kako bi se postigli maksimalni učinci - a za to je potrebna dugoročna strategija. Naša tvrtka posluje u sektoru koji za sada bilježi rast i možemo se nadati još jednoj uspješnoj godini. Koliko uspješnoj - ovisi najviše o odlukama Vlade. Za sada strepimo što će biti odlučeno po pitanju PDV-a za turizam, i ako se najave obistine, poslovat ćemo manje uspješno nego što smo planirali.

Davor Karninčić, suvlasnik i direktor tvrtke Trenton, Split

Slijedi kolaps gospodarstva Očekujem da će se gospodarstvo i fiskalna politika urušiti te da će biti uspostavljene specijalne mjere. Te specijalne mjere uspostavit će ili Europska unija ili MMF Mogu sa sigurnošću reći da je 2013. godina za gospodarstvo bila lošija nego 2012. Ukratko, stanje u gospodarstvu je očajno. Što očekujem od mjera države usmjerenih na oporavak? U 2014. očekujem da će se gospodarstvo i fiskalna politika urušiti te da će biti uspo-

uspostavit će ili Europska unija ili MMF. Mjere ekonomske politike,

izvoza, uklanjanja barijera ulaganjima - riječju, mjere države usmjerene

Mjere države usmjerene na oporavak hrvatskog gospodarstva u stvarnosti ne postoje. Postoji samo kozmetika za javnost stavljene specijalne mjere. Te specijalne mjere

porezne politike, politike zapošljavanja, rasta

na oporavak hrvatskog gospodarstva u stvarno-

sti ne postoje. Postoji samo kozmetika za javnost. A što bi bilo nužnu za ublažavanje posljedica krize? Obnašatelji zakonodavne, izvršne, monetarne i fiskalne vlasti trebali bi smanjiti rashode države kroz ukidanja poticaja, smanjenje zaposlenih u javnom sektoru, pro-

dati sve državne tvrtke, dati u koncesiju i poslove kao što je javni prijevoz, čistoća, vodovod i kanalizacija koje sada obavljaju gradske tvrtke. Ovo je samo dio jer ima toga još puno. Ipak, u 2014. očekujem da će moja tvrtka ostati stabilna - ako nas drugi ne unište.

www.privredni.hr Broj 3809, siječanj 2014.

“Državne, županijske, općinske i gradske tvrtke imaju značajne budžete koji bi se (...) mogli usmjeriti prema lokalnim resursima.” Alan Šišinački, Holcim Vesna Milković, vlasnica Etno butika Mara

Josipa Jutt Ferlan, direktorica Hotela Palace Zagreb

Šansa je u izvozu

Iskoristimo ovu godinu za dobro tržišno pozicioniranje

Za Etno butik Mara poslovna 2013. nije bila mnogo lošija od prethodne godine. U ovoj, 2014. godini, očekujemo po-

većanje izvoza, dok drugi izlaz iz krize ne vidim. Naši su klijenti uglavnom Hrvati koji žive u inozemstvu. Već smo protekle godine napravili određene korake u predstavljanju našeg etno butika, pa smo tako organizirali modne revije u Njemačkoj i Švicarskoj. Kad je riječ o izlasku iz gospodarske krize na nacionalnoj razini, ne vjerujem da će se to dogoditi u

sljedećih šest mjeseci, ali svima bih preporučila da se bave izvozom. Smatram da bi hrvatska vlada trebala hitno poraditi na spoju znanosti i poduzetništva. Svi se moramo preispitati, svatko u svom resoru i djelatnosti. Šanse nam se pružaju, ali moramo biti brži, pametniji i učinkovitiji.

Prošla je godina za poslovanje hotela bila uspješna zbog rasta prihoda i granične obvezne pričuve (GOP). Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju turizmu su se otvorile nove mogućnosti, ali i jača konkurencija. Upravo zbog te činjenice, unutarnja porezna politika, zakonska regulativa i

poticaji za razvoj moraju pratiti trendove ostalih

zemalja, kako bi turizam Hrvatske bio ravnopravno konkurentan ostalim zemljama EU-a. Ovu 2014. godinu treba iskoristiti za pravilno tržišno pozicioniranje u kojem bi Hrvatska postala jedan od glavnih turističkih aduta Europe, u odnosu na jaka tržišta ostatka svijeta.

Alan Šišinački, predsjednik Uprave Holcima u Hrvatskoj

Trebamo nove investicije Već četvrtu godinu u Hrvatskoj poslujemo s gubitkom. Dodatni problem predstavljali su nam predstečajevi koji su mnoge kompanije doveli u neravnopravan položaj jednostavnim otpisom velikog dijela dugovanja i nastavkom poslovanja po istim uvjetima na istom tržištu, konkurirajući kompanijama koje uredno plaćaju svoje obveze prema zaposlenicima, dobavljačima i državi Holcim u Hrvatskoj već četvrtu godinu zaredom posluje s gubitkom, a negativan nas poslovni rezultat po svoj prilici očekuje i u ovoj 2014. godini. U 2013. prihod od prodaje pao nam je za 15 posto u odnosu na 2012. godinu. Dodatni problem 2013. godine predstavljali su nam predstečajevi koji su nažalost mnoge kompanije doveli u neravnopravni položaj jednostavnim otpisom velikog dijela dugovanja i nastavkom poslovanja po istim uvjetima na istom tržištu, konkurirajući kompanijama koje uredno plaćaju sve svoje obveze prema zaposlenicima, dobavljačima i državi. Država je ispravno usmjerena na projekte otvaranja novih radnih mjesta jer jedino stvaranje novih vrijednosti može oporaviti hrvatsko gospodarstvo. Međutim, mi smo uvjereni da se još više truda treba usmjeriti na očuvanje postojećih radnih mjesta, pokrenuti lokalne i regionalne inicijative koje

mogu angažirati postojeće proizvodne kapacitete te kroz redovnu isplatu plaća, umjesto naknada za nezaposlene, pokrenuti lokalni i regionalni ekonomski ciklus. Stoga, za uspostavu zdravog, pozitivnog poslovanja i očuvanja više od 300 radnih mjesta trebamo nove investicije. Rješenje vidimo u pokretanju projekata u kojima bi se koristili lokalni resursi, lokalni proizvodi i lokalna radna snaga. To primjerice može biti plan izgradnje 300 kilometara novih biciklističkih staza kojima bi se angažirali lokalni izvođači, gdje bi se upotrijebio lokalno proizveden materijal te u isto vrijeme omogućilo značajno povećanje vrijednosti koje

nudimo u našoj turističkoj ponudi, i to prvenstveno u svrhu produljenja turističke sezone. Isti princip se može primijeniti i za izgradnju novih luka i lučica, ali i primjenom nekih lokalnih i inovativnih proizvoda u izgradnji autobusnih stajališta, kružnih tokova i raskrižja, za kojima u Istri itekako postoji potreba. Pritom valja spomenuti i da bi ti projekti bili važni i korisni i našim partnerima: proizvođačima betona i lokalnim građevinskim tvrtkama. Dodatna prilika je naravno korištenje EU fondova

Priliku za poticanje cjelokupnog lokalnog gospodarstva vidimo u promjeni prakse objave javnih natječaja za financiranje spomenutih inicijativa. Priliku za poticanje cjelokupnog lokalnog gospodarstva vidimo u promje-

ni prakse objave javnih natječaja. Kada bi oni na transparentan način davali prednost korištenju lokalnih resursa (radne snage, materijala, infrastrukture), bio bi to sjajan zamašnjak za domaće poslovne subjekte. Naime, državne, županijske, općinske i gradske tvrtke imaju značajne budžete koji bi se na transparentan način, kroz javne natječaje i jasne kriterije, mogli usmjeriti prema lokalnim resursima. Na taj se način može potaknuti daljnja konkurentnost tvrtki, te dobrobit cijele županije.

Mojim dolaskom na mjesto predsjednika Uprave osmišljen je i pokrenut Plan 2015 Plus, plan oporavka tvrtke čiji je cilj ostvarenje pozitivnog rezultata u 2015. godini. Plan obuhvaća brojne inicijative i akcije, među kojima i osnivanje tima za naplatu potraživanja, optimiziranje procesa podrške, prodaju neoperativne imovine te optimizaciju neprofitnih centara. Međutim, isključivo uštedama neće biti moguće postići zadani cilj i toga smo itekako svjesni. Veliki interes je na tržištu pobudio

naš valjani beton kao inovativni proizvod koji pruža znatne prednosti i veliku širinu primjene. Iz tog interesa jasno je da inovativan proizvod koji stvara vrijednost za krajnjeg korisnika omogućuje dodatne prihode bez obzira na sitiuaciju na tržištu. Stoga smo okupili naše najbolje stručnjake koji sudjeluju u kreiranju novog razvojnog centra u Koromačnu, kako bismo nastavili razvijati nove proizvode i usluge s jasnim ciljem stvaranja nove dodane vrijednosti za naše kupce.

40 POSLOVNA OČEKIVANJA 2014.

Privredni vjesnik Broj 3809, siječanj 2014.

“Bogati smo obradivom zemljom, a ipak velik dio zemljišta stoji neobrađen, što je u ostatku Europe rijetkost, a nama može biti prednost.” Neb Chupin, Hermes Int. Darko Šket, predsjednik Uprave Peveca, bjelovar

Sve podrediti poticanju poduzetništva Potrebno je u većoj mjeri uvažavati stavove i mišljenja poduzetnika iz svih područja gospodarstva, poljoprivrede, turizma, kao nositelja zapošljavanja i samozapošljavanja Hrvatska se lani nalazila u petoj godini recesije po svim relevantnim pokazateljima. U svim granama gospodarstva bilježila je negativne ili granične stope rasta (turizam), uz rastuću nezaposlenost. Takvo stanje posljedica je, prije svega, višegodišnjeg zanemarivanja konzistentne industrijske politike usmjerene na izvoz, kao i neprovođenja strukturnih reformi u javnom sektoru. Rezultat je taj da je gospodarstvo, posebno proizvodni, odnosno realni sektor, iscrpljen i u očekivanju većine da će netko ili nešto izvan njega pomoći u zau-

bi biti u skladu odnosno u funkciji toga i ništa drugo ne bi smjelo biti važnije. Sve bi trebalo biti podređeno poticanju poduzetništva. Uz to, potrebno je u većoj mjeri uvažavati stavove i mišljenja poduzetnika iz svih postavljanju negativnih kretanja. Pretpostavka rasta i razvoja gospodarstva je hitan konsenzus ekonomskih stručnjaka pa nakon toga i nositelja vlasti o bitnim pitanjima strategije, odnosno razvoja gospodarstva (do sada se pokazalo da je to najteže). Sve ostale politike trebale

Ako iskoristimo EU fondove, možemo u potpunosti promijeniti trendove dručja gospodarstva, poljoprivrede, turizma, kao nositelja zapošljavanja i samozapošljavanja, a upravo to bi trebao biti je-

dan od najvažnijih ciljeva, a ujedno i pokretačkih pozitivnih kretanja u svim sferama društva. Započete aktivnosti, koje su zasigurno rezultirale pozitivnim pomacima u nekim segmentima strukturnih reformi, potrebno je dosljednije provoditi, s tim da pri tome treba naglasak staviti na poticajne mjere, sa sinergijskim učinkom na stvaranje povoljnog poslovnog okruženja. Međutim, još važnije, ulaskom u EU integracije, otvorilo nam se područje koje bi trebalo imati poseban prioritet. To je učinkovito apliciranje na europske fondove

i to je jedna od najvećih prilika za Republiku Hrvatsku. Ako iskoristimo fondove, možemo u potpunosti promijeniti trendove. Potrebno je stoga proaktivno motivirati i koristiti educirane stručnjake na izradi i provedbi odgovarajućih programa za sve sektore javnog i gospodarskog područja, čime bi se postigao, između ostalog, i pozitivan efekt uplata u proračun EU-a. U ovoj godini očekujemo nastavak rasta svoga udjela na tržištu, koje će i dalje nažalost biti u kontrakciji. S obzirom na to da smo hrvatska tvrtka s pretež-

no hrvatskim kapitalom, nastojat ćemo kupcima i dalje nuditi proizvode iz našeg asortimana po najprihvatljivijim cijenama na tržištu. Na taj način nastojat ćemo hrvatskim građanima olakšati teret krize koji će osjetiti i tijekom 2014.

Neb Chupin, direktor tvrtke Hermes International, turčin

Nastavit ćemo s lansiranjem novih proizvoda Očekujemo nastavak rasta oko 20 posto i veću profitabilnost zahvaljujući modernizaciji i širenju proizvodnog pogona I u 2013. godini osjetili smo posljedice globalne krize, što je neizbježno s obzirom na to da smo s proizvodima

prisutni na tržištima čak triju kontinenata – Amerike, Azije i Europe. No, unatoč teškom općem stanju gospodarstva,

i u 2013. godini ostvarili smo rast. Tu godinu pamtit ćemo i po novim proizvodima, goji bobicama i suhim smokvama s kojima smo izašli na tržište sa sasvim novim proizvodnim segmentima. Kako bismo pokrenuli gospodarstvo i što prije krenuli prema izlasku iz krize, smatram da država mora odigrati ključnu ulogu u ovoj i narednim godinama kroz snažnije iniciranje potpora domaćim projektima. Iskustvo na američkom tržištu pokazuje mi koliko poduzetnicima pojednostavljenje birokratskih procedura može olakšati poslovanje, stoga se nadam da će i naša vlada to prepoznati kao jedan od prioriteta za pomoć poduzetništvu.

Nužno je uložiti dodatne napore i kako bi se povećala zapošljivost mladih ljudi, za koje vjerujem da imaju volje i želje raditi, ali im nedostaje perspektive. Potrebna nam je i kvalitetna nacionalna strategija upravljanja poljoprivrednim posjedima. Bogati smo obradivom zemljom, a ipak velik dio

Dugogodišnje djelovanje na američkom tržištu naučilo nas je da je bitno nastupati inovativno zemljišta stoji neobrađen, što je u ostatku Europe rijetkost, a nama može biti velika prednost kojom možemo potaknuti proizvodnju, povećati izvoz i

otvoriti nova radna mjesta. Najveću ćemo pažnju u 2014. godini posvetiti povećanju izvoza, a u planu nam je nastaviti i s nastupima na velikim prehrambenim sajmovima koji nam koriste u sklapanju novih kontakata i otvaranju novih tržišnih niša. Očekujemo nastavak rasta oko 20 posto i veću profitabilnost zahvaljujući modernizaciji i širenju proizvodnog pogona te nabavi novih strojeva. Kvaliteta će nam i dalje biti prioritet u proizvodnji, a nasta-

vit ćemo i s lansiranjem novih proizvoda, među kojima već možemo najaviti ekološke sokove od aronije i nara te suhe smokve i goji bobice prelivene čokoladom, čiji ulazak na police trgovina uskoro očekujemo. Dugogodišnje uspješno djelovanje na zahtjevnom američkom tržištu naučilo nas je kako je bitno nastupati inovativno, dinamično i u skladu s potrebama tržišta, stoga ulazak u nove kategorije proizvoda vidimo kao priliku da privučemo nove kupce i opravdamo povjerenje stalnih potrošača. Naravno, njihove želje i potrebe i dalje su nam u fokusu jer su one najbolji pokazatelj smjera u kojem trebamo ići kako bismo nastavili bilježiti dobre poslovne rezultate.

www.privredni.hr Broj 3809, siječanj 2014.

“Iskreno vjerujem da je ova 2014. prekretnica, godina pozitivnog BDP-a, što prepoznajem kao nešto dobro.” Ivan Gabrić, Combis Ante Duvnjak, direktor tvrtke Vodice

Nema svjetla u ovom tunelu Sumnjamo da će u ovoj godini biti bolje. Pokazatelja koji bi na to ukazivali nema. Moguć je i daljnji pad prometa Poslovna 2013. godina bila je toliko loša da se s pravom postavlja pitanje kako se izvući iz negativnog poslovanja. U građevinarstvu je bilo vrlo teško naći bilo kakav posao. U trgovini građevinskog materijala promet je lani pao 35 posto u odnosu na prethodnu godinu, a te godine u odnosu na godinu ranije pao je za 15 posto. Ukupni promet u protekle dvije godine u odnosu na 2011. doslovno se prepolovio. Po tome se vidi realno stanje u građevinarstvu na našem području, što je zabrinjavajuće. Sumnjamo da će u ovoj 2014. biti bo-

ka ne obećava ništa bolje, već samo još gore. Moguće povećanje PDV-a, uvođenje poreza na imovinu i drugi parafiskalni nameti ne ohrabruju nikoga pa se zato ni ne vidi “svjetlo u tunelu”. Ne vidimo uklanjanje barijera za ulagače, lje. Pokazatelja koji bi na to ukazivali nema. Moguć je, naprotiv, i daljnji pad prometa. Iz svega navedenog može se zaključiti da je klima za ulaganja više nego nepovoljna. Je li razlog ekonomska i porezna politika ili su investitori oprezni zbog neizvjesnosti, ne znamo. Porezna politi-

Ukupni promet u protekle dvije godine u odnosu na 2011. doslovno se prepolovio a država ništa ne radi po pitanju povećanja zaposlenosti. Jedino pozitivno su europski fondovi koje

pak ne koristimo u dovoljnoj mjeri, vjerojatno zbog toga što ih državne strukture nedovoljne promiču kao i zbog nedovoljne educiranosti korisnika. Mjere koje bi bile nužne za poboljšanje situacije u gospodarstvu su smanjenje proračunskog deficita, povećanje likvidnosti gospodarskih subjekata, smanjenje fiskalnih i parafiskalnih davanja, pronalaženje i dovođenje vanjskih investitora te stvaranje takvih uvjeta da za njih bude privlačno ulaganje u Hrvatsku. Valja

ulagati i u promidžbu i u veću prezentaciju europskih fondova kao i u osiguranje stručne pomoći gospodarstvu u njihovom korištenju. Na pitanje o tome što konkretno očekujemo u ovoj godini, za svoju tvrtku ne mogu odgovoriti drugačije nego: na žalost, ne očekujemo ništa bolju situaciju.

Ivan Gabrić, predsjednik Uprave tvrtke Combis, zagreb

Prepoznajemo signale stabilizacije tržišta Mi smo se prilagodili, gledamo tržišne prilike i uvjereni smo da će se one pronaći, ali ne treba očekivati nešto na brzinu, već treba dugo i strpljivo raditi. Tek nakon toga slijedi i rast Kao i za ostatak gospodarstva, istina je da je IT tržište i u godini koja je dobrim dijelom iza nas u negativnom trendu. Combis se i tijekom protekle godine orijentirao na projekte bolje kontrole troškova te projekte učinkovite upotrebe novih IT tehnologija. Iz razloga što je IT uvijek bio snažan pogonski kotač bolje kontrole poslovnih procesa i općenito projekata sa smanjenim troškovima. Treba primijetiti kako tržište lagano dolazi do razine za koju vjerujem da će se zadržati u narednom periodu, i u tom kontekstu prepoznajemo signale stabilizacije tržišta, a to je svakako pozitivan nalaz. Velika je pomoć kada možemo konkretno planirati nadolazeću poslovnu godinu neovisno o činjeni-

ci da su sadašnji budžeti niži od onih prije pet godina. Konačna predvidljivost tržišta bila bi olakšanje. Iskreno vjerujem da je ova 2014. prekretnica, godina pozitivnog BDPa, što prepoznajem kao nešto dobro. Svima nam je prije svega potrebna stabilizacija uvjeta u kojima radimo, pa bih u drugoj polovini 2014. zaista želio vidjeti neke nove pozitivne poslovne vjetrove. Mislim da se za to svakako polagano stvara potreban prostor i pretpostavke. U tom kontekstu će i ICT industrija u ovoj godini ostati u istom volumenu te zadržati lanjsku poziciju. Očekujem stabilizaciju uvjeta jer ono što nam nedostaje kao društvu i gospodarstvu jest stabilna si-

tuacija kako bismo mogli koliko-toliko realno planirati budućnost. Upravo na taj način bi se osigurao i dugoročni rast i razvoj tržišta. Što se Combisa tiče, mi

Svima nam je prije svega potrebna stabilizacija uvjeta u kojima radimo smo se prilagodili posljednjih godina, gledamo tržišne prilike i uvjereni smo da će se one pronaći, ali ne treba očekivati nešto na brzinu, već je potrebno dugo i strpljivo raditi. Tek nakon toga slijedi i rast. Nadalje, ne očekujem porezne olakšice, kao ni poticaj pri zapošljavanju i širenju tvrtke. Combis će

se nastaviti organski razvijati onoliko koliko si sam omogući. Naime, jedino je organski razvoj realna opcija, a sve ostalo je iluzorno i kratkog daha. Ako tako možemo reći, dobra stvar višegodišnjeg rada u uvjetima krize jest da smo već svi naviknuti raditi u otežanim uvjetima. Tako, ono što je prošle godine bio novi pritisak, već ove godine postaje normalan način funkcioniranja. Vezano uz ublažavanje posljedica krize,

iskreno ne vidim neke velike alate i mogućnosti kojima državna uprava fundamentalno može poboljšati uvjete u kojima radimo. Realno gledajući, bio bih zadovoljan ako situacija ostane na sadašnjoj razini. Pozitivno je to što nam Vlada konačno komunicira istinu, ma koliko ona neugodna bila, i to je ogroman napredak u odnosu na standard posljednjih desetak godina. Ono što bi nam svakako dobro došlo jest da Vlada stabilizira situaciju te time stvori povjerenje i kontinuitet gospodarskih okvira koji se neće mijenjati na lošije sljedećih barem pet godina. Za Combis 2014. je godina konsolidacije ključnih znanja i kompetencija. S tim u vezi, naš fokus će biti na konsolidaci-

ji resursa, učinkovitom upravljanju proizvodnim portfeljem i ekonomičnom pružanju usluga nove generacije. Combisov je cilj ključne poslovne alate pridružiti tehnološki prihvatljivijim platformama. Kao i do sada, mi ćemo dati sve od sebe da rastemo koliko god je to u okolnostima u kojima radimo moguće, jer uvijek vjerujemo da napornim i kontinuiranim radom možemo osigurati rast. Naravno, ne zanosimo se dvoznamenkastim rastom, ali vjerujemo da napornim i kontinuiranim radom možemo osigurati jednoznamenkasti rast. Ne dvojim da će u svakom razvojnom scenariju ICT zadržati ključnu ulogu te da će Combis to znati iskoristiti za svoj budući razvoj.

42 POSLOVNA OČEKIVANJA 2014.

Privredni vjesnik Broj 3809, siječanj 2014.

“Očekujem da će se i dalje sve odvijati u smjeru u kojem se odvijalo i do sad.” Marko Brnčić, STP Zlatan Plenković, direktor tvrtke Zlatan otok, Sveta Nedilja (Hvar)

Nadu polažemo u turizam Sami smo si zakomplicirali dosta toga u proizvodnji i danas u Europi nema, kad je riječ o vinarstvu, strožih uvjeta od ovih u Hrvatskoj Svi vezani uz hrvatsko vinogradarstvo pamtit će prošlu 2013. kao godinu u kojoj su vinogradi pretrpjeli velike štete. Bila je to teška vinogradarska godina. Doduše, naši vinogradi nisu puno stradali i donekle smo imali sreće.

S obzirom na to da su naši vinogradi u sušnim područjima koja imaju velike količine sunca, nama su dvije kiše koje smo imali dobro došle, tako da smo na Hvaru i u šibenskom vinogradu imali dobru berbu. Imali smo

doduše jednu tuču na makarskom području, koja je oštetila i smanjila prinose. Značajan podbačaj uroda imaju bijele sorte grožđa u našim vinogradima. Lani smo preradili nešto manje grožđa nego godinu prije jer nam je urod

bijelog grožđa bio gotovo prepolovljen. Kad je riječ o crvenim sortama, imali smo standardan urod. Na tržištu se događaju pozitivni pomaci i naslućuje oporavak. Pogotovo to vrijedi za turistička područja. Na Hvaru smo

imali porast dolazaka turista, a naša tvrtka je plasirala oko 20 posto više vina nego godinu prije. U marini i restoranu također smo zabilježili porast gostiju. Uglavnom, u zadnje tri godine proizvodimo u prosjeku iz-

među 600.000 i 700.000 litara vina. Moram priznati da teško uspijevamo prodati sve što proizvedemo što neće još dugo potrajati jer smo pred potpisivanjem ugovora za izvoz većih količina. Naša prednost je to

što naša vina mogu odležavati godinama i što im tada raste kvaliteta. U svom vlasništvu imamo oko 1,1 milijun loza na tri lokacije na makarskom i šibenskom području te na južnoj strani Hvara. Obrađujemo 150 svojih hektara vinograda i imamo kooperante koji obrađuju oko 100 hektara. S obzirom na način na koji se gospodari u Hrvatskoj u ovoj godini ne očekujem značajne promjene. Nadu polažemo u turizam koji je perjanica našeg gospodarstva. Nedavno smo mi vinari imali sasatanak s ministrom poljoprivrede kako bismo pokrenuli neke stvari. Moje je mišljenje da se

trebamo uskladiti sa zakonodavstvom i prilagoditi uvjetima poslovanja u Europskoj uniji kojoj smo pristupili. Činjenica je da smo mi mala zemlja koja se mora prilagoditi jer se nama neće nitko prilagođavati. Doduše, sami smo si zakomplicirali dosta toga u proizvodnji i danas u Europi nema, kad je riječ o vinarstvu, strožih uvjeta od ovih u Hrvatskoj. Također, očekujem pojednostavljenje propisa i iskorjenjivanje sive ekonomije. Ne sumnjam da ljudi koji vode vinarstvo znaju što je potrebno napraviti kako bi olakšali poslovanje hrvatskih vinara. Skupili su dosta iskustva tako da zna-

Činjenica je da smo mi mala zemlja koja se mora prilagoditi jer se nama neće nitko prilagođavati ju gdje su problemi i koje poteze trebaju povući.

Kako sada nije vrijeme za ulaganja i kako smo dosta uložili u podizanje vinograda, ugostiteljstvo i nautiku, malo ćemo pričekati s ulaganjima. Planiramo gradnju vinarije na obali, ali ćemo se u tom dijelu osloniti na projekte koji podrazumijevaju povlačenje novca iz fondova Europske unije. Ako bude sve u redu, namjeravamo i kod Makarske, koja je turistički razvijena, gradnju objekta. Naš konačni cilj je prodaja 30 posto proizvodnje na kućnom pragu. Zato ne mogu shvatiti političare koji izjavljuju da će dozvoliti gradnju vinarija u vinogradima, ali da se treba zaboraviti gradnja smještajnih kapaciteta. To mi nije nikako jasno! Svugdje u svijetu svaki vinograd veći od pet hektara ima objekt u kojem je restoran, podrum i smještaj. Nas ne zanima gradnja apartmana u vinogradu jer to nema ekonomsku opravdanost, ali moramo ići u korak sa svijetom.

Marko Brnčić, direktor tvrtke STP, zagreb

Naša tvrtka očekuje rapidno povećanje posla Usprkos teškom stanju u gospodarstvu, zabilježili smo čitav niz uspješnih realizacija namijenjenih zaštiti okoliša Poslovnu 2013. godinu zaključili smo uspješno. Veliki broj projekata ostvaren je zahvaljujući ulasku u EU. Trajnim ulaganjem u edukaciju, neprestanim poboljšavanjem kvalitete te stalnim plasmanom novog knowhowa zadržali smo vodeću poziciju po pitanju kvalitete na tržištu. Za neke od svojih projekata smo čak i nagrađeni, što nam je potvrda i poticaj da tako nastavimo i dalje.

Nakon 20 godina korištenja naših proizvoda i usluga, sve je veći broj partnera koji nam se obraćaju s povjerenjem isključivo temeljem dobrih preporuka. Usprkos teškom stanju u gospodarstvu, zabilježili smo čitav niz uspješnih realizacija namijenjenih zaštiti okoliša. Vjetar u leđa dao nam je i novi Zakon o održivom gospodarenju otpadom, koji smo u stvari i čekali sve ovo vrijeme, jer je za veliku veći-

nu opreme iz naše ponude upravo to bilo nužno. Ove ćemo godine premašiti brojku od 200 implementiranih polupodzemnih sustava Molok za privre-

menu pohranu i odvajanje otpada u nastanku, što je iznad svih očekivanja. Ovaj je sustav u inozemstvu itekako priznat, dok je na domaćem tržištu još uvijek velika nepoznanica. Kvaliteta će biti jedan od glavnih faktora pri odabiru buduće komunalne opreme koja će se moći nabaviti putem sredstava iz fondova EU-a. Ukoliko nabavljena roba neće doživjeti uporabni vijek (što je do sada bilo više pra-

vilo nego iznimka), dotok novca će biti onemogućen, pa tako već danas mnogi mijenjaju svoje loše navike i ulažu novac u kvalitetnije i provjerene proizvode, koji su neznatno skuplji od onih po dosadašnjem kriteriju odabira – najnižoj cijeni. Očekujem da će se i dalje sve odvijati u smjeru u kojem se odvijalo i do sad. Od svog osnutka pa do danas nismo dizali kredite, očekivali poticaje i mislili

kako će netko drugi za nas odraditi naš posao. Uvijek su nam želje bili razmjerne mogućnostima i nikada se nismo oslanjali na druge. Sav ostvareni kapital ulagali smo u nove poslove te svojim partnerima izlazili u susret kada im je to najviše trebalo. Držimo kako uplitanjem trećih strana u posao jednostavno svi gubimo. Kao i u svakoj obiteljskoj tvrtki, kod nas ne postoji radno vrijeme i radi se uvijek.

www.privredni.hr Broj 3809, siječanj 2014.

“Od posebnog utjecaja na ulaganja u turizmu bilo bi donošenje kvalitetnih izmjena Zakona o turističkom zemljištu.” Ivana Budin Arhanić, Valamar Ivana Budin Arhanić, članica Uprave Valamar Adria holdinga, Poreč

Turizam je rijetka zdrava grana Svi dugogodišnji napori da stvorimo uvjete za značajan rast ulaganja dovedeni su u pitanje predloženim povećanjem međustope PDV-a na usluge smještaja sa 10 posto na 13 posto Prošla je godina za hrvatski turizam, uz složeno stanje u gospodarstvu, predstavljala i dodatan izazov zbog loših vremenskih prilika u predsezoni i ranih uskršnjih praznika, povratka Grčke na scenu, te uvođenja viznog režima povezanog s ulaskom Hrvatske u EU. Usprkos svim ovim izazovima, za Valamar je ovo bila godina u kojoj smo uspjeli ostvariti rast, ali uz velike napore koji su rezultirali stagnacijom u profitabilnosti. Uložili smo više od 170 milijuna kuna u svoje objekte te se fokusirali na jače marketinško komuniciranje prema ciljanim tržištima, što se pokazalo ispravnom odlukom. U ovoj godini očekujemo da će Vlada nastaviti nužne reforme kroz unapređenje zakonodavnih okvira koji reguliraju graditeljstvo, rad, turističko zemljište, općenito birokratske i administrativne procedure, i mnoge druge mjere kao što su razvoj-

Tu našu predanost prepoznali su mnogi, a ponajviše strane kompanije koje takav pristup iznimno cijene. Za razliku od velikih i tromih sustava, u našoj tvrtki je svaki problem moguće riješiti gotovo odmah. Bez obzira na to je li

ne kreditne linije HBOR-a ili poticaji za zapošljavanje koje potiču kvalitetno poslovanje i omogućuju kvalitetna ulaganja. Od posebnog utjecaja na ulaganja u turizmu bilo bi donošenje kvalitetnih iz-

Jasno je da investicije koje danas izostanu imaju višestruki negativan efekt na budućnost mjena Zakona o turističkom zemljištu kako bi se konačno riješile koncesije i omogućio daljnji razvoj turističkih proizvoda na tom zemljištu. Ključan pokretač rasta u turizmu su investicije, a svi dugogodišnji napori da stvorimo uvjete za značajan rast ulaganja dovedeni su u pitanje predloženim povećanjem međustope PDV-a na usluge smještaja sa 10 posto na 13 posto. Ovakva odluka

riječ o robi ili uslugama, velika većina stvari krajnjem korisniku bude isporučena unutar jednog dana, bez obzira na lokaciju na kojoj se nalazi. Svi su djelatnici školovani i obučeni te mogu samostalno djelovati i širiti svoje znanje vezano za zaštitu okoliša, kao i savjetovati ljude kako svakodnevne probleme s kojima se susreću ispravno riješiti.

uzrokovat će veliku štetu turističkom sektoru u Hrvatskoj te imati poguban utjecaj kako na konkurentnost tako i na investicije u turizmu te posljedično na stvaranje radnih mjesta što će sve zajedno dovesti do dugoročnog smanjenja prihoda u proračunu. Na to jednoglasno upozorava struka iznoseći procjenu izravnog negativnog učinka povećanja stope PDV-a u iznosu smanjenih ulaganja od preko šest milijardi kuna u periodu do 2020. godine, što će rezultirati i negativnim učinkom na proračun u iznosu od preko milijarde kuna u istom periodu. Investicije danas donose novu vrijednost i podlogu za novi val

Neke je programe prekopiralo i Ministarstvo, na što smo osobito ponosni. U 2014. očekujemo rapidno povećanje posla i planiramo zaposliti nove

Sav ostvareni kapital ulagali smo u nove poslove ljude kako bismo mogli zadovoljiti potrebe tržišta. Nakon 20 godina čeka-

ulaganja sutra. Jasno je da investicije koje danas izostanu imaju višestruki negativan efekt na budućnost. Turizam je jedna od rijetkih zdravih grana hrvatskog gospodarstva te ima jasan potencijal za daljnji rast i velika ulaganja - stoga je kratkovidnost ove odluke Vlade posebno u današnjoj ekonomskoj situaciji zaista zapanjujuća. U godini koja je pred nama Valamar planira nastaviti dosadašnju ulagačku politikusfo-

kusom na povećanje konkurentnosti turističkih proizvoda na strateškim tržištima. U tijeku su projekti ulaganja za sljedeću investicijsku sezonu u vrijednosti od oko 350 milijuna kuna. Me-

đutim, predloženo povećanje međustope PDV-a na smještaj moglo bi imati negativan utjecaj na buduću razinu ulaganja s osnove umanjenja dobiti i raspoloživosti kapitala, kao i otežanog ostvarivanja povrata na pojedinačna ulaganja. Jedna od naših najvećih investicija u 2014. godini odnosi se na hotel Valamar Dubrovnik President koji će nakon preuređenja postati prvi hotel s pet zvjezdica u portfelju Valamara, dok će hoteli Valamar Argosy u Dubrovniku te Valamar Zagreb u Poreču nakon preuređenja dobiti četiri zvjezdice. Kontinuirana ulaganja u unapređenje kvalitete naših proizvoda i usluga, u razvoj naših zaposlenika, ali i u lokalnu zajednicu u kojoj poslujemo među našim su prioritetima, kao i usmjerenost na najviše ekološke standarde prilikom ulaganja u naše poslovne objekte.

nja, dolazi vrijeme u kojemu ćemo konačno moći raditi punom parom jer se kvaliteta proizvoda koje imamo u portfelju nameće sama po sebi. Imamo izvanredne proizvode, projekte i rezultate te čitav niz zadovoljnih korisnika od kojih mnogi i danas koriste ono što su kupili prije 20 godina. Upravo nas te činjenice pune energijom i tjeraju naprijed. Zaposlili smo i nekoliko domaćih proizvodnih

poduzeća, s kojima ćemo u sinergiji proizvodima dati novu dimenziju, prilagođenu našem mentalitetu, kraju i tržištu. Jedan od takvih proizvoda je i prvi plutajući zeleni otok koji je našim otocima, uvalama i obalnim gradovima ponudio rješenje kakvo im do sada nitko nije pružio. Pronašli smo najjeftiniji način privremenog odlaganja otpada i njegovog sortiranja u nastanku za otoke i mjesta

bez ikakve komunalne infrastrukture, u kojima se do danas otpad palio, zakapao ili jednostavno bacao u more. Nadamo se da će naš primjer slijediti i druge zemlje u regiji, te da će se sredstva za akcije čišćenja podmorja moći upotrebljavati za korisnije stvari. I ovaj smo put eliminirali uzrok i nadamo se da će u skorije vrijeme i drugi krenuti tim putem jer sanacija posljedica ne vodi nikamo.

44 POSLOVNA OČEKIVANJA 2014.

Privredni vjesnik Broj 3809, siječanj 2014.

“Od 2014. ne očekujem nikakve pomake zato što nema na vidiku nikakvih ulaganja ni projekata koji bi probudili gospodarstvo.” Edi Bralić, Adriacink Transport Dijana Antičić, Forenzika Prima, zagreb

Gospodarstvo je ozbiljno bolesno Kao što je svima jasno da je stanje u hrvatskom gospodarstvu katastrofalno, jednako tako su svima jasni i uzroci tog stanja te mjere potrebne za rješavanje nagomilanih problema u gospodarstvu Biti originalan pri analiziranju stanja u hrvatskom gospodarstvu nije nimalo jednostavan zadatak. Mijenjaju se jedino brojke, pa smo tako lani ušli u jubilarnu petu godinu recesije, broj nezaposlenih građana se vrtio oko 350.000, a brojka koji označava javni dug bila je nepojmljiva prosječnom stanovniku. Dodatno je zabrinjavalo to da se nisu nazirali pozitivni trendovi, što nije promijenilo čak ni konačno dočekano punopravno članstvo u Europskoj uniji. Medicinskim rječnikom rečeno, hrvatskom je gospodarstvu potreban oporavak, no treba biti svjestan da je svaki oporavak težak i po-

maju nikakav utjecaj na gospodarsku politiku. Potrebno je smanjenje javne potrošnje radikalnim rezovima, stvaranje pozitivne investicijske i poduzetničke klime, smanjenje parafiskalnih nameta, ulaganje napora u jačanje restupan te da svako odstupanje od pravilne terapije može biti štetno, ako ne i pogubno. Kao što je svima jasno da je stanje u hrvatskom gospodarstvu katastrofalno, jednako tako su svima jasni i uzroci tog stanja te mjere potrebne za rješavanje nagomilanih problema u gospodarstvu. Barem je jasno svim građanima Hrvatske koji ne-

Pobijedit ćemo recesiju kada vlast osvoji politička opcija koja će biti sposobna ispuniti svoja predizborna obećanja alnog sektora, osmišljavanje projekata kojima će se privući sredstva iz

EU fondova u svrhu gospodarskog rasta i otvaranja novih radnih mjesta, te ulaganje u znanost i obrazovanje kako bismo stvarali što kvalitetnije kadrove. Članstvo u Europskoj uniji neće nam samo po sebi riješiti ni jedan od tih problema. Oni se mogu riješiti samo sustavnim i metodičnim radom te je potrebno izbjegavati kratkoročne mjere gašenja požara, a naročito skupocjene populističke mjere u svrhu očuvanja vlasti. Predizborne kampanje u Hrvatskoj pokazale su nam da političke stranke vrlo dobro znaju što treba učiniti s hrvatskim gospodarstvom, ali nikako da svoje ideje pri-

mijene u praksi. Iz toga zaključujem da ćemo pobijediti recesiju u trenutku kada vlast osvoji politička opcija koja će biti sposobna ispuniti svoja predizborna obećanja, što jasno ukazuje na ozbiljnost situacije. Budući da je moja tvrtka prva na hrvatskom tržištu koja se bavi forenzičnom revizijom, naši prošlogodišnji rezultati su i više nego zadovoljavajući. U ovoj poslovnoj godini očekujem nastavak organskog rasta uz daljnji rad na pozicioniranju Društva kao jednog od lidera na tržištu. U forenzičnoj reviziji je naglasak na otkrivanju prijevara i krađa u sustavima, što bi malo

cinične čitatelje navelo na zaključak da je Hrvatska obećana zemlja za tu djelatnost, međutim situacija je daleko od idealne. Naša je velika zadaća nastaviti raditi na podizanju svijesti profesionalne, ali i šire javnosti o opasnostima i posljedicama računovodstvenih prijevara, kao i raspoloživih načina za njihovo otkrivanje i prevenciju.

Edi Bralić, direktor i vlasnik Adriacink transporta, Split

Predstečajna nagodba koristi prevarantima Prihod nam je bio otprilike 60 posto manji nego prethodne godine, jer se baš ništa nije napravilo za oživljavanje građevinske i sličnih djelatnosti. Nažalost, rashod je ostao isti, tako da je svima jasno da je stanje katastrofalno Poslovna godina 2013., s mog aspekta i aspekta poduzetnika kojima sam okružen, nije bila nimalo ohrabrujuća. Naime, kod moje tvrtke i ostalih tvrtki s kojima imamo dugoročnu suradnju, prihod u toj godini je otprilike za 60 posto manji nego je bio prethodne godine, jer se nakon početka krize baš ništa nije napravilo za oživljavanje građevinske i sličnih djelatnosti. Nažalost, rashod je ostao isti, tako da je svima jasno da je stanje katastrofalno. Na ovakve bilance tvrtke se zadužuju da bi imale nekakvu likvidnost, prisiljene su plaćati visoke kamate na zaduživanja i stavljati na rizik svoju privatnu imo-

vinu kao hipoteku umjesto da ulažu u nabavu novih strojeva, zapošljavaju nove djelatnike i razvijaju se. Komu se ovdje pogoduje s predstečajnim nagodbama? Korektnim tvrtkama ne, nego prevarantima kojima je donošenjem ovakvih odluka omogućeno da još dobiju vremena kako bi i ono malo vrijednoga što je ostalo isisali i odnijeli u sestrinske tvrtke koje su na vrijeme registrirali u zemlji i inozemstvu. Od 2014. ne očekujem nikakve pomake zato što nema na vidiku nikakvih ulaganja, nema velikih projekata koji bi uspjeli probuditi naše gospodarstvo.

Što se tiče povećanja izvoza, pravo je pitanje što možemo izvoziti i što smo napravili u posljednjim godinama na unapređenju u poslovnom smislu. Odgovor je malo ili ništa. Ukoliko omogućimo investicije, samim tim automatski dolazimo do zapošljavanja. Za sada u našoj državi nitko neće ulagati i to stoga što se u nas zakoni preko noći mijenjaju. U sektoru obnovljivih izvora energije, što se tiče vjetroparkova, naša vlast je smanjila kvotu sa 1200 MW na 400 MW te na taj način istjerala strane investitore. A oni su automatski i svoju radnu snagu poslali na zavod za zapošljavanje. Izlazak iz krize? Da bi se

nešto napravilo, potrebno je pokrenuti kotač koji stoji, planski se zadužiti za nove projekte kao što su nastavak gradnje autoceste prema Dubrovniku i most Pelješac. S obzirom na to koliko bi se radnika time direktno i indirektno zaposlilo, uvjeren sam da bi se tom investicijom stvoreno zaduženje mo-

Ne očekujem nikakve pomake zato što nema na vidiku nikakvih ulaganja glo vraćati kroz razne poreze i povećanje kupovne moći. Moram napomenuti da bi za tu akciju treba-

lo postaviti aparat za praćenje i nadzor kako ne bi došlo, kao do sada, do raznih malverzacija prilikom gradnje autocesta. Kad je riječ o mjerama zakonodavne, monetarne i fiskalne vlasti, predlažem da se mjere ovrhe izjednače po sistemu kakav mi imamo kod javnih poduzeća, kada na primjer ne platimo vodu, poreze, parkirna mjesta i slično. Kada ja predam ovrhu, a

pri tome su svi zahtjevi da se putem ovrhe naplatim ispunjeni, a dužnik uloži prigovor na moju javnobilježničku ovrhu, predmet ide na sud. Do prve rasprave treba otprilike jedna kalendarska godina. Kad sud presudi da se mora izvršiti plaćanje prema svim priloženim dokumentima, tada tuženik dobiva novu priliku i predmet ide na viši trgovački sud - što otprilike traje tri godine. U međuvremenu je ta tvrtka već u stečaju ili predstečaju i sva sredstva su propala. Ovakvu proceduru koju sam naveo koriste sve prevarantske tvrtke koje nama koji se borimo na tržištu onemogućuju kvalitetan rad.

www.privredni.hr Broj 3809, siječanj 2014.

“Korijeni ove krize su duboki i u suštini sežu dvadesetak godina unazad, tako da se ni rješenje ne može stvoriti preko noći.” Alen Varenina, Karolina Krešimir Švigir, direktor Medi TV-a, zagreb

Obveza države je da prepozna i zadrži mlade i inovativne osobe koje krizi mogu pokazati zube Naš prvi susret s medicinskom digitalnom platformom desio se u Engleskoj gdje smo sudjelovali u pokretanju tamošnje digitalne medicinske televizije Life Channel Već dugi niz godina jedina smo hrvatska tvrtka koja nudi digitalne platforme za sve sektore tržišta, pa smo tako radili projekte za razne eminentne hrvatske kompanije, od banaka preko sveučilišnih servisa do trgovačkih lanaca. No, naš prvi susret s medicinskom digitalnom platformom dogodio se u Engleskoj, gdje smo sudjelovali u pokretanju tamošnje digitalne medicinske televizije Life Channel. Uvidjevši sve njene prednosti i mogućnosti, po povratku u Hrvatsku odlučili smo pokrenuti sličan projekt Medi TV. Bila je to, kako su je svi nazvali, gospodarski teška 2012. No, nakon što smo proveli iscrpno istraživanje tržišta, u inat krizi Medi TV u siječnju 2013. hrabro započinje s emiti-

ranjem. Dugotrajna istraživanja koja su prethodila pokretanju projekta jasno su pokazala da ovakav projekt donosi jasne benefite cijelom hrvatskom medicinskom sustavu, kao i svima nama, njihovim korisnicima. Kvalitetna i pravovremena zdravstvena informacija spašava živote, te je kao takva i prepoznata. A upravo mi je pružamo. Tako je u KB-u Merkur uslijedila prva instalacija naših televizora. Širenje se nastavilo, počevši od manjih općih bolnica u Karlovcu, Koprivnici, Čakovcu, Zadru, Gospiću, sve do velikih kliničkih bolničkih centara poput onih u Rijeci, Osijeku, Splitu... Sada kada smo pokrili veće zdravstvene ustanove svih hrvatskih regija, slobodno možemo reći kako smo uspješno

odradili zadane ciljeve za 2013. godinu. Iskreno se nadamo i vjerujemo da će država uvidjeti važnost malog i srednjeg poduzetništva koje može pridonijeti rastu za-

Smatram da je potrebno osigurati lakši ulazak i protok inozemnog kapitala, no ne u smislu prodaje vlastitih resursa poslenosti i poboljšanju gospodarske situacije u Hrvatskoj. Država mora naći načina da pomogne i podrži tvrtke s idejom. Upravo takve tvrtke najbolja su promocija hrvatske konkurentnosti u regiji i šire. Ujedno, očekujemo da se

reguliraju i adiministrativne barijere koje sprečavaju ulazak stranih ulagača na hrvatsko tržište. Inozemni kapital moramo zadržati i iskoristiti za ulaganje u vlastitu proizvodnju i dodatno zapošljavanje. Smatram da je potrebno osigurati lakši ulazak i protok inozemnog kapitala, no ne u smislu prodaje vlastitih resursa, nego ulaganja u postojeće. Na taj način stvorio bi se poticaj za prijeko nam potrebna zapošljavanja, kao i za ulaganja u vlastiti razvoj i proizvodnju. Također, obveza države je da prepozna i zadrži, pa onda i podrži mlade, uspješne i inovativne osobe koje krizi sigurno mogu pokazati zube. Neki od programa koje država već provodi su pohvalni, pa tako mogu

istaknuti poticaje za samozapošljavanje i poticaje za ulaganje u pokretanje poslovanja. Ipak, trebalo bi ih učiniti dostupnijima. Istovremeno bi se morali umanjiti i troškovi poslovanja (porezi, prirezi, osiguranje...) koji su u usporedbi s ostalim europskim državama iznad svakog prosjeka. Uključivanje novih poticaja i adekvatno i maksimalno korištenje sredstava europskih fondova pridonijelo bi razvoju i sigurnosti poslovanja. Nadalje, 2013.

je bila godina ulaganja u razvoj i širenje našeg digitalnog kanala. Sada kada smo to postigli, te kada smo prisutni u bolničkim čekaonicama svih hrvatskih regija, okrećemo se novim ciljevima za ovu, 2014. godinu. Istraživanja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pokazala su da kroz čekaonice hitnih prijema u kojima su upravo i pozicionirani naši televizori, mjesečno procirkulira oko 200.000 ljudi što nas stavlja u najgledanije televizijske nacionalne programe u Hrvatskoj. Stoga, da bismo zadržali visoku kvalitetu programa, naš glavni cilj za ovu godinu odnosi se na ulaganje u dodatno zapošljavanje i stručni kadar. Ujedno, više ćemo se posvetiti i razvoju prodajnog segmenta kanala.

Alen Varenina, direktor Karoline, Osijek

Karolina raste, ali to nije dovoljno za ukupno zadovoljstvo Zbog dizanja gospodarstva u okruženju, u 2014. očekujem nešto veći hrvatski izvoz i bolju zaposlenost, ali bržeg rasta nema bez investicija Godina 2013. pokazala se kao još jedna krizna godina, i to već peta zaredom. Godina u kojoj nažalost nije bilo rasta u gospodarstvu. Takva situacija, logično, odražava se na opće stanje u društvu. Korijeni ove krize su duboki i u suštini sežu dvadesetak godina unazad tako da se ni rješenje ne može stvoriti preko noći. Što se tiče 2014. godine, neki su uvjereni u gospodarski uzlet. Volio bih da tako i bude, ali se bo-

jim da za to nema temelja. Ozbiljniji uzlet je moguć jedino u situaciji da se negativni trendovi zaustave, te da se nakon stabilizacije krene ka gospodarskom rastu.

Kada je riječ o 2013. godini i Karolini, bila je to dobra poslovna godina, čak jedna od boljih u zadnje vrijeme. Uspjeli smo zadržati zaposlenost, količine proizvedenog su stabilne, a ukupni rezultat je bolji nego godinu ranije. Slične pozitivne poslovne pokazatelje očekujem i od 2014. godine. Pozicije na postojećim tržištima su dobre, a pri tome kontinuirano otvaramo nova tržišta gdje god možemo. Uz to, postoje ozbiljne

šanse za dodatnu sinergiju tamo gdje je Kraš prisutan, a Karolina nije. U tom smislu nam je to još jedna dodatna garancija kako će

Od ekonomske politike je teško očekivati nešto značajno 2014. biti još jedna dobra godina za Karolinu. Od ekonomske politike je teško očekivati nešto

značajno. Osobnog sam stajališta kako činjenica da se nalazimo na minus 0,5 BDP-a ili na plus 0,5 BDP-a – ne čini veliku razliku kada je riječ o utjecaju na gospodarstvo. Jedino ako se uspostavi pozitivan trend, možemo ozbiljnije govoriti o gospodarskom rastu. Ono što izgleda pozitivno i što može imati dobar učinak na hrvatsko gospodarstvo je pokazatelj da su se zemlje u našem okruženju digle i počele uvoziti.

To je podatak koji naši potencijalni izvoznici trebaju iskoristiti. Tako bi se pojačana gospodarska aktivnost u okruženju mogla pozitivno prenijeti i na naše gospodarstvo. Povećani izvoz donosi veću proizvodnju i bolju zaposlenost. No, ako se to i ostvari, to još uvijek nisu dovoljni elementi za ozbiljniji rast hrvatskog gospodarstva i razvoja. Toga neće biti bez novih investicija i nove proizvodnje.

46 POSLOVNA OČEKIVANJA 2014.

Privredni vjesnik Broj 3809, siječanj 2014.

“Dobili smo povećanje PDV-a, drastično povećanje nezaposlenih i veliko beznađe hrvatskih poduzetnika i obrtnika.” Hrvoje Marušić, Dental centar Marušić Hrvoje Marušić, vlasnik Dental centra Marušić, Split

Bilo bi najbolje da poduzetnika i nema Od ove vlade ne očekujem ništa. Imam osjećaj da nije u stanju sagledati činjenice u tržišnom gospodarstvu, ne razumije poduzetništvo i ne shvaća da u poreznoj politici postoje stimulativne mjere, a ne samo represivne Prošla 2013. godina, ako se zadržimo samo na gospodarskoj temi, a mogli bi je slobodno proširiti i na druge segmente društva, posebice usko vezane za gospodarstvo, bila je poražavajuća. Prije nešto više od dvije godine dobili smo novu vladu, nove gospodarske stratege, velika obećanja i planove, dobili novu nadu. U stvarnosti od dolaska na vlast nove garniture imamo konstantan pad BDP-a, pad industrijske proizvodnje, pad svih gospodarskih aktivnosti… S druge, pak, strane dobili smo povećanje PDV-a, drastično povećanje nezaposlenih i veliko beznađe hrvatskih poduzetnika i obrtnika. S obzirom na ono sada pokazano i izrečena pu-

darska politika doživjela je definitivni poraz i ako je vlada na pola mandata ne promijeni - morat će otići. Većina hrvatskih poduzetnika, naročito građevinski sektor je u totalnom komatoznom stanju, sta obećanja i strategije razvoja, temeljene ni na čemu osim praznoj demagogiji, gdje se poduzetništvo i poduzetnici ponovno smatraju klasnim neprijateljima po starom komunističkom nauku, bilo bi najbolje da tih poduzetnika nema. Ministar financija vodi politiku u kojoj je samo bitno “danas” napuniti državnu blagajnu, a koliko tvrtki će zbog toga propasti nije bitno. Ova gospo-

Očekujem otvaranje Hrvatske prema stranim investitorima a Vlada nam priča i zaziva boljitak. Od ove vlade ne očekujem ništa. Imam osjećaj da nije u stanju sagledati činjenice u tržišnom gospodarstvu, ne razumije poduzetništvo i ne shvaća da u poreznoj politici postoje stimulativne mjere, a ne samo repre-

sivne. Stoga u ovoj godini očekujem drastično smanjivanje broja jedinica lokalne samouprave, ukidanje županija, podjelu Hrvatske na pet regija, poseban status i skrb o otocima te posebnu poreznu politiku za njih, drastično smanjivanje broja državnih agencija koje služe, po onoj iz Alana Forda, za istraživanje ruda i gubljenje vremena, pravno stabilnu državu s konkretnom gospodarskom i socijalnom vizijom socijalnog društva. Očekujem otvaranje Hrvatske prema stranim investitorima, te potpunu promjenu sustava glede

ishođenja potvrda suglasnosti i hrpe drugih nepotrebnih akata prilikom investicija i ulaganja. Činjenica jest da je u Hrvatskoj danas praktički nemoguće ishoditi potrebne dokumente i dozvole za imalo ozbiljniji projekt, a to dovoljno govori o stanju u kojem se nalazimo. Kad je riječ o mojim tvrtkama, u ovoj godi-

ni očekujem nastavak vegetiranja, te pokušaj zadržavanja postojećih poslova i neotpuštanje ljudi. Buduća hrvatska vlada mora shvatiti da je hrvatski poduzetnik u miru ono što je bio hrvatski vojnik u ratu, a to je jamac sigurnosti, mira i stabilnosti Republike Hrvatske i svih njenih građana.

Ivica Radović, PZ Potomje, Orebić

Predstečajne nagodbe ugrožavaju male proizvođače Nitko nema ništa protiv da se pokušaju spasiti tvrtke koje su zbog nekih okolnosti upale u probleme i da se spase radna mjesta, ali se pri tome ne smije ugrožavati one koji nisu ništa krivi Prošla 2013. godina bila je za Vina Radović na razini prethodne godine što se tiče prometa i ostalih pokazatelja. Međutim, unatoč tim pokazateljima javlja se bojazan što će biti u ovoj godini jer je na tržištu sve teže poslovati. Lanjsku berbu mogu ocijeniti vrlo kvalitetnom kad je riječ o kvaliteti grožđa, ali smo zbog nevremena i tuče imali donekle manji urod. Uz to, stanje na tržištu bilo je sve teže jer je smanjena kupovna moć građana. U ovoj godini očekujem niz poremećaja na tržištu koji se mogu odraziti i na poslovanje naše tvrtke. Činjenica je da se kroz

predstečajne nagodbe pokušavaju spasiti neke tvrtke i to tako da se pogoduje bankarskom sektoru na račun ostalih vjerovnika, u prvom redu dobavljača. Primjera radi, za tvrtku koja nam je ostala dužna i koja je u procesu predstečajne nagodbe donesena je odluka da nam nadoknadi 20 posto iznosa. Znači, izgubili smo 80 posto novca, praktički nam nije nadoknađen ni PDV koji smo platili. Nisu nam nadoknađeni ni troškovi boce, čepa, etikete, a da ne govorimo o vinu. S druge strane tvrtka kojoj je država više puta otpisivala ogromna potraživanja u procesu predstečaj-

ne nagodbe plasira zalihe vina po smiješnim cijenama i na taj način ugrožava poslovanje urednih tvrtki na tržištu. Ne samo da plasiraju proizvode po netržišnim cijenama nego čak i kada je jedna od takvih tvrtki saznala da ćemo mi izvesti određenu količinu vina, nazvala je izvoznika i ponudila svoje proizvode po netržišnim cijenama. Takve tvrtke stvaraju poremećaj na tržištu, a zabrinjavajuće je što za to imaju potporu u propisima koje je donijela Vlada. Znači, predstečajne nagodbe ugrožavaju male proizvođače. Da se u potpunosti razumijemo, nitko nema ništa pro-

tiv da se pokušaju spasiti tvrtke koje su, zbog nekih okolnosti, upale u probleme i da se spase radna mjesta, ali se pri tome ne smije ugrožavati one koji nisu ništa krivi. Naravno da uprave tih tvrtki nisu nikada odgovarale za to što su te tvrtke dovele u lošu situaciju, niti su

Dulje vrijeme sam namjeravao graditi novu vinariju, ali sam uvijek čekao dozvole odgovarali trgovci koji su ostali dužni proizvođačima, a svi vidimo da oni i

dalje luksuzno žive. Isto tako, unatoč tome što je donesen zakon da se potraživanja plaćaju u roku od 60 dana, svjedoci smo da se tog roka nitko ne pridržava. Bih bio zadovoljan kada bi me država zaštitila i osigurala mi rok od 150 dana da namirim svoja potraživanja jer pravosuđe u tom segmentu apsolutno ne funkcioni-

ra. Ja ne mogu ni sudski namiriti potraživanje od milijun kuna, a vlasnicima tvrtki koje su mi dužne omogućeno je gašenje postojećih tvrtki bez ikakvih posljedica i otvaranje novih. To je za mene najobičnija prevara koja ima uporište u zakonima. Dulje vrijeme sam namjeravao graditi novu vinariju, ali sam uvijek čekao dozvole. Da sam je napravio na crno prije pet godina, danas bih je legalizirao. Ovako će gradnja zbog teške situacije na tržištu pričekati bolja vremena, a do tada ćemo raditi na izbacivanju novih proizvoda, poput jednog desertnog dingača.

www.privredni.hr Broj 3809, siječanj 2014.

“Biti mali kotačić u velikom društvu EU globalizma bila je nepoznanica koja se lani pretvorila u događaj s pozitivnim predznakom.” Vlasta Pojatina, Olival John Harmander, vlasnik tvrtke Harmander & partneri, zagreb

Vlasta Pojatina, vlasnica i direktorica tvrtke Olival, zagreb

Recesija nudi prilike hrabrima

Nastavak tržišne utakmice

Ono što Hrvatskoj treba kako bi se situacija poboljšala jest osnivanje poslovnog foruma povezanog s Vladom na kojem bi investitori i mladi poduzetnici dijelili vlastita iskustva i savjete onima koji žele pokrenuti vlastiti posao Suprotno uvriježenom mišljenju, smatram da recesija nudi mnoge prilike za poslovni napredak, naročito ljudima koji imaju dovoljno hrabrosti i znanja da nešto pokrenu. Zašto? Zato što tvrtke i dalje moraju obavljati svoje zadatke, ali s manje ljudi nego prije. Na tržištu se i dalje traže dobri proizvodi, ali za upola manju cijenu. Snaga tvrtke Harmander i partneri leži u tome da druge činimo boljima omogućujući im napredovanje i isticanje na temelju učinkovitosti. Za mene je prošla 2013. godina bila sjajna, budući da nam je donijela najviše projekata do sada uz ostvarene odlične rezultate. Američki gigant Hewlett-Packard angažirao je Fogg Mobile na temelju marketinške i proizvodne strategije koju smo mi osmislili te implementirali. Kad je riječ o jednom od mojih novijih projekata na području igara na sreću, utrostručili smo promet samo obavljajući stvari bolje, brže i učinkovitije. Također sam se uključio u rad nekoliko vrlo zanimljivih internet trgovina i online kompanija koje su trenutačno u fazi startupa, ali imaju veliki potencijal. Sve u svemu, budući da tržište u recesiji vapi za stručnjacima, mogu biti optimističan. Hrvatska se prije svega treba preoblikovati te olakšati situaciju poduzetnicima i investitorima u startupe te male i srednje tvrtke. Konstantno povećavanje poreza jednostavno nije pravo rje-

šenje. Potrebna je drugačija porezna politika koja će omogućiti većem broju ljudi da pokrenu vlastiti posao, primjerice uvođenje fiksne porezne stope od 18 posto koja će se odnositi na PDV, porez na dobit... Iskustvo drugih zemalja pokazuje da smanjenje poreznog opterećenja povećava volju građana da plate porez. Osim toga, ja kao investitor teško nalazim pogodne projekte budući da nailazim na brojne administrativne prepreke pri pokretanju posla. Ono što Hrvatskoj treba kako bi se situacija poboljšala jest osnivanje poslovnog foruma povezanog s Vladom, na kojem bi investitori i mladi poduzetnici dijelili vlastita iskustva i savjete onima koji žele pokrenuti vlastiti posao. Naravno da bi u njemu trebali sudjelovati relevantni ljudi s međunarodnim poslovnim iskustvom. Također je potrebno donijeti reforme kako bi se ostvario gospodarski rast. Strateškim djelovanjem treba omogućiti da Hrvatska postane uspješna na području internet trgovine budući da ima sve preduvjete za to. Vrlo je važno olakšati velikim stranim kompanijama otvaranje predstavništava u Hrvat-

skoj, da se ne ponovi priča s Ikeom. Potrebno je uložiti napore u poticanje mladih ljudi za rad u turizmu kako bi zavladale ideje iz 2014., a ne 1999. godine. Na taj način Hrvatska može privući drugačije goste, što će svakako povećati prihode od turizma, što je za Hrvatsku neizmjerno važno. Kao poduzetnik osjećam da će nam ova 2014. donijeti mnogo velikih stva-

Recesija nudi mnoge prilike za poslovni napredak, naročito ljudima koji imaju hrabrosti i znanja da nešto pokrenu ri. Očekujem da će u ovoj godini Hrvatska maksimalno iskoristiti svoje članstvo u EU-u. Očekujem da ću udvostručiti tržišni udio tvrtkama za koje radim. Sanjam godinu u kojoj ću vidjeti rađanje novih poduzetnika u Hrvatskoj. Očekujem sjajno turističko ljeto i zlatnu medalju Hrvatske na Svjetskom prvenstvu u Brazilu.

Prva iskustva EU tržišta za sada su dobra i pružaju šansu nama “malima” podjednako kao i naizgled velikim i moćnim igračima Prošla je godina bila za sve nas koji radimo u proizvodnji dugo iščekivana i nepredvidiva. Biti mali kotačić u velikom društvu EU globalizma bila je nepoznanica koja se lani pretvorila u događaj s pozitivnim predznakom.

Od državne politike očekujemo podršku i bolje poticaje za poslovni uspjeh Unatoč teškoj gospodarskoj krizi, padu kupovne moći i pogoršanoj poreznoj politici koja nas na svakom koraku sputava, uspjeli smo i tu tešku 2013. godinu dočekati s pozitivnim rezultatima. Opće stanje društva bilo je jednom riječju loše, dok bi stanje u gospodarstvu mogli ocijeniti sintagmom “tako je kako vam se čini”! Poslovni subjekti prepušteni su vlastitoj inicijativi i izdržljivosti, a oprez u poslovanju i širenju proizvodnje ove godine bio nam je potrebniji nego ikada. Prva iskustva EU tržišta za sada su do-

bra i pružaju šansu nama “malima” podjednako kao i naizgled velikim i moćnim igračima. U ovoj godini očekujemo nastavak tržišne utakmice! Očekujemo pozitivne pomake u poimanju i prepoznavanju domaće kvalitete od strane kupaca te bolju poziciju domaćih proizvoda u trgovačkoj mreži. Nastojat ćemo kao i do sada graditi vlastiti identitet s kreativnim, mladim ljudima koji su uvijek bili i bit će nositelji svakog napretka. U poslovanju očekujemo nastavak teškoća glede likvidnosti poslovnih partnera i trgovačke mreže. Mijenjati opću klimu Od državne politike ne očekujemo ništa posebno, nego podršku i bolje poticaje za poslovni uspjeh. Poreznu politiku treba prilagoditi i individualizirati prema onima koji stvaraju dobit i ulažu u vlastiti razvoj. Za izlazak iz krize u Hrvatskoj treba mijenjati opću klimu koja veliča moć (nemoć) države i očekivanja koja imamo od državne politike i ekono-

mije. Samozapošljavanje, edukacija i vlastita inicijativa trebale bi pružiti malu slamku spasa brdu nezadovoljnih i nezaposlenih. Naša tvrtka će ove godine proslaviti 20. obljetnicu svojega osnutka te smo stoga posebno motivirani i pripremamo niz pogodnosti za naše vjerne kupce. Isto tako predviđamo širenje i izlazak Olivala na strana tržišta koja su nam i lani donijela značajan rast i dobra iskustva. Budući da smo u Hrvatskoj uspjeli proći sve promjene zakonodavstva, sve teškoće i krize, danas se ne predajemo i idemo dalje. Nadamo se da će nam optimizam i pozitivna energija udruženi sa znanjem i profesionalizmom u ovoj 2014. godini donijeti stabilnost i bolju poziciju koju uspješno gradimo već 20 godina.

48 POSLOVNA OČEKIVANJA 2014.

Privredni vjesnik Broj 3809, siječanj 2014.

“Da bismo kao nacionalna i politička zajednica dosegli veći stupanj samostalnosti, političke elite trebaju promijeniti svoje ponašanje.” Strahimir Filipović, Mandarinko Strahimir Filipović, vlasnik i direktor tvrtke Mandarinko, Opuzen

Usmjerenje na Srednju Europu Lani smo zbog trajnog zatvaranja veletržnica u Moskvi za dulje razdoblje izgubili ogromno i važno rusko tržište Poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj prošle je godine bila obilježena padom cijena voća i povrća na tržištu uslijed smanjenja kupovne moći stanovnika Hrvatske, ali i šireg europskog prostora. Potrošači su prisiljeni odvagnuti namjenu svakog svog novčića koji im ostane nakon podmirenja režija i kreditnih obveza. Vremenske nepogode dodatno su ugrozile naše prihode u proizvodnji svežeg voća i povrća na jugu Hrvatske. Prošla godina bila je najizazovnija u posljednjem desetljeću našeg poslovanja, iako ćemo ostvariti isti uspjeh kao 2012. - uz manje prihode. Nužnost nas je natjerala na inovacije i prilagodbe. Tragajući za novim mogućnostima probijanja tržišta, imao sam zanimljiva putovanja po istočnom obodu Europe. Danas sam uvjereniji nego prije da naše primarno usmjerenje mora biti na Srednju Europu, Sloveni-

ju, sjever Italije, Bavarsku, Švicarsku, Austriju, Češku, Slovačku, pa sve do Poljske i dijela Mađarske. Ni ove godine od države ne možemo očekivati pomoć, iako bi nam koristila podrška za promidžbene

Nadamo se da će tijekom 2014. naš mukotrpni trud biti nagrađen bar izostankom meteoroloških neprilika aktivnosti na novim tržištima. Da bismo kao nacionalna i politička zajednica dosegli veći stupanj samostalnosti, političke elite trebaju promijeniti svoje ponašanje, prestati se dodvoravati glasačima i poduzeti potrebne mjere. Nerazumno je planirati izdatke veće od prihoda, posebno u situaciji kada su manji izgledi za

zaduživanje vani. Uštede su nužne i u segmentu civilnih udruga, koje kod nas niču kao gljive poslije kiše. Središnja država nije poduzetnik da bi otvarala pogone i nova radna mjesta, iako se nemali broj političara upravo bori za konstantno uhljebljenje vlastitih članova. Država mora nastaviti s uvođenjem porezne stege, ali istovremeno i stege vlastite potrošnje. Reforma lokalne samouprave jedan je od projekata uštede. Obrazovanje i vježbanje za korisne djelatnosti mora pod hitno postati naš glavni izvozni proizvod. Ne smijemo ograničavati kvotama upise na

visoka učilišta, već poticati natjecanje na svim razinama, i uvoditi mjerljive standarde uspjeha gdje god je to moguće. Skretanje s teme gospodarskog uspjeha i napretka na manje bitne političke i manjinske teme, kupovanje je vremena nesposobnih rukovodećih struktura, cijenu čega ćemo ubrzo svi platiti još većim odricanjima i negativnom selekcijom koja će nastati iseljavanjem hrabrijih i sposobnijih. Nastavak postojećeg

usmjerenja državne politike vodi nas u gubitak suvereniteta, urušavanje tržišta i neizbježan sveopći stečaj imovinskih i duhovnih vrijednosti. Ako tijekom 2014. godine vidimo daljnju politiku državne štednje i veću efikasnost lokalne samouprave, te bar začetke razvojnih projekata, bit će to godina zaokreta prema dovršetku krize koji bi mogao nastupiti koncem 2016. godine. Nadamo se da će tijekom 2014. naš mukotrpni trud biti

nagrađen bar izostankom meteoroloških neprilika koje su nas pratile posljednje četiri godine. Poseban napor ćemo uložiti u prezentiranje i plasiranje naših proizvoda na tržište Srednje Europe. Ukoliko podbacimo u otvaranju novih mogućnosti na tom prostoru, imat ćemo porazne razultate u plasmanu mandarine roda 2014. godine, jer smo 2013. zbog trajnog zatvaranja veletržnica u Moskvi za dulje razdoblje izgubili ogromno i važno rusko tržište. Naime, poslovanje s njihovim robnim lancima, kao i svugdje u svijetu, mač je s dvije oštrice jer tu prodaja svježeg voća ne završava predajom robe na skladište kupca, nego kasni i po nekoliko mjeseci - toliko dugo dok kupac ne zbroji sve gubitke na svojim policama i naknadno tereti nas kao dobavljača, uz penale i kašnjenje plaćanja.

Tomislav Puđa, direktor tvrtke Eko sir Puđa, Čaporice, Trilj

Nastavljamo ulagati u razvoj svojih kooperanata Trenutačno otkupljujemo oko 2000 litara mlijeka dnevno i stalno napredujemo. Naš puni kapacitet je prerada 10.000 litara dnevno Do ulaska Hrvatske u Europsku uniju mi smo gotovo polovinu svoje proizvodnje iz naše sirane, smještene u selu Miši na području Livna u Bosni i Hercegovini, plasirali u Hrvatsku. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju naš plasman je postao otežan. Stoga smo uložili 15 milijuna kuna u gradnju novog pogona. Da nismo izgradili ovaj pogon, izgubili bismo dobar dio hrvatskog tržišta. Svaki početak je težak, a nas, kao i ostale proizvođače sira, najviše

muči nedostatak sirovine. Zadovoljan sam što smo u vrlo kratkom roku uspjeli postići dobre rezultate u razvoju kooperanata. Trenutačno otkupljujemo oko 2000 litara mlijeka dnevno i stalno napredujemo. Naš puni kapacitet je prerada 10.000 litara dnevno i naš cilj je doći do toga da radimo upravo tim, punim kapacitetom. Zbog niza neusklađenosti i zbog trenutačnih propisa mi ne možemo uvoziti sir iz naše sirane. Iz tog razloga teško zadovolja-

vamo narudžbe naših partnera. Očekujem da će se taj problem uskoro riješiti. Prema informacijama kojima raspolažemo, to bi se moglo dogoditi već početkom godine. Nama bi to svakako olakšalo poslovanje i opskrbu dobavljača. Inače, osnovni problem je to što Europska

Osim u Hrvatskoj i BiH, svoje proizvode plasiramo u Crnoj Gori, a uskoro ćemo i u Turskoj

unija traži od Bosne i Hercegovine da malo ujednači proizvodnju i prilagodi proizvodnju sira i mlijeka standardima koji vladaju na tržištu EU-a. To se mora regulirati i zato što je izvoz miljeka i mliječ-

nih proizvoda iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu tri puta veći nego obrnuto. Znači, rješenje tog problema je i hrvatski interes. Činjenica je da se u Hrvatskoj proizvodnja mlijeka u posljednje tri godine značajno smanjila. Na to su utjecale razne okolnosti, a država bi trebala otkloniti bar dio razloga koji su doveli do toga. Mi ćemo u ovoj godini nastaviti ulagati u razvoj svojih kooperanata. Nadam se da ćemo značajno povećati količine otkupljenog

mlijeka i povećati proizvodne kapacitete. U travnju očekujemo povećanje otkupa mlijeka za oko 30 posto. Rast proizvodnje podrazumijeva i novo zapošljavanje. Trudit ćemo se održati kvalitetu te je po mogućnosti podignuti na višu razinu. Zadovoljni smo što je Livanjski sir prepoznat na hrvatskom tržištu i što su ga potrošači prihvatili. Osim u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, svoje proizvode plasiramo u Crnoj Gori, a uskoro ćemo izvoziti i u Tursku.

www.privredni.hr Broj 3809, siječanj 2014.

“Hitno nam treba novi ZOR koji treba omogućiti fleksibilnije tržište rada i staviti naglasak na male i srednje poduzetnike.” Ivan Ante Nikolić, Blink Perica Palinić, vlasnik Karlo prometa, metković

Mali poduzetnici teže podnose krizu Država potiče i čuva velike korporacije zbog kojih propadaju mali proizvođači, a koji bi, da nije te pristranosti, možda preživjeli dugove i izvukli se iz krize. Ovako su mali poduzetnici doslovno gurnuti u propast Prošla 2013. je generalno bila loša godina za većinu hrvatskih poduzetnika. Ipak, mi u Karlo prometu smo zadovoljni iako naravno uvijek može bolje. No nemamo nikakvih dugova prema dobavljačima i zaposlenicima što nam je uvijek i bio cilj. Zbog takve situacije, visokih doprinosa, niskih plaća i velikih kredita te izuzetno male pomoći države, u smislu poticaja, velika većina poduzetnika našla se u problemima, a neki su tvrtke i zatvorili. Država potiče i čuva velike korporacije zbog kojih propadaju mali proizvođači, a koji bi, da nije te pristranosti, možda preživjeli dugove i izvukli se iz krize. Ovako su mali po-

duzetnici doslovno gurnuti u propast. Primjer toga je provođenje sankcija kod neplaćanja obveza poreznoj upravi, dok istovremeno mali poduzetnici ne mogu naplatiti dug od velikih i time podmiriti svoj prema državi. Rješenje za taj problem je jednostavan - izaći u susret jednako i malima u naplati poreznih obveza. Naša tvrtka nije bila u takvim problemima, ali bili smo okruženi poslovnim partnerima koji su se našli u takvoj situaciji, pa je i naše poslovanje zbog toga osjetilo posljedice. Kao tvrtki koja se bavi proizvodnjom i trgovinom hrane ulazak u EU otvorio nam je velike mogućnosti i omogućio daleko jed-

nostavnije povezivanje s potencijalnim poslovnim partnerima. Očekujemo da će ulazak u EU donijeti znatnije proširenje tržišta i samim time porast izvoza. Pozitivni efekti se već

Smatramo da je za povećanje proizvodnje i zaposlenosti bitno smanjenje stope PDV-a, ali najave su suprotne osjete jer su se strane tvrtke otvorile prema nama i prve nas kontaktiraju što prije nije bio čest slučaj. Mi konkretno već pregovaramo s nekoliko partne-

ra u EU-u i izuzetno smo zadovoljni prvim povratnim informacijama. Kad je riječ o politici zapošljavanja, očekujemo veću mobilnost radne snage unutar EU-a što može uvelike smanjiti broj nezaposlenih u Hrvatskoj. Osim toga, time se šire znanja i poznanstva što može biti samo pozitivno. Smatramo da je za povećanje proizvodnje i zaposlenosti bitno smanjenje

stope PDV-a, ali najave su, nažalost, suprotne. Država mora nastaviti poticati zapošljavanje jer s ovakvim doprinosima koje poslodavac mora plaćati za radnika sasvim je jasno zašto privatnici ne zapošljavaju ljude. Radna snaga u Hrvatskoj je skupa i to je pokrenulo cijelu ovu lavinu. Zadržavanje starijeg kadra i nezapošljavanje mladih i ambicioznih tome nije ni malo pripomoglo. Svaki je poticaj, upravo zbog toga, dobrodošao i može samo biti motivacija. Teško je reći što očekujemo u ovoj godini jer se uvjeti na tržištu stalno mijenjaju i zaista se nikad ne zna što te čeka, ali možemo reći čemu se nadamo,

a to je da 2014. bude poslovno barem na razini prošle s tendencijom širenja. Lani smo ušli u velik poslovni rizik prihvaćajući, u suradnji sa stranim partnerom, posao proizvodnje visokokvalitetne kartonske ambalaže, ali se nadamo kako će se on u ovoj godini isplatiti. Jasno je da je početak bilo kojeg posla gubitak upravo zbog početnih ulaganja, ali ako u 2014. uspijemo podmiriti ta ulaganja, a možda nešto i zaraditi, bit ćemo i više nego zadovoljni. Iza sebe imamo stabilan posao veleprodaje voća i povrća koji može izdržati jedan takav pothvat pa se nadamo da će sve ili barem većina toga biti kako je i planirano.

Ivan Ante Nikolić, član Uprave informatičke tvrtke Blink, zagreb

Stagnacija je, nažalost, najbolje čemu se možemo nadati Uočili smo pozitivne pomake – tvrtke su shvatile da nema više smisla čekati bolja vremena, pa su pokrenule interne investicijske cikluse i prilagođavaju se situaciji takvoj kakva jest Za nas je 2013. bila jako važna godina jer su se dvije tvrtke koje sad čine Blink u srpnju spojile, nakon što smo zaključili da su komplementarne po programima. Tu smo sinergiju uspješno iskoristili, dobro segmentirali tržište pa smo na putu da ostvarimo tada najavljeni rast prihoda od dvadesetak posto. Stanje u gospodarstvu je i dalje teško, ali smo uočili pozitivne pomake – tvrtke su shvatile da nema više smisla čekati bolja vremena, pa su pokrenule interne investicijske cikluse i prilagođavaju se situaciji takvoj kakva jest. Ne poslujemo izravno s državom, no imamo preko 200

klijenata od kojih mnogi rade s javnim sektorom i kod njih primjećujemo povećane probleme s likvidnošću koje generira država, iako su najave bile suprotne. Porezna politika i barijere ulaganjima su povezane teme, ulagačima se mora omogućiti stabilno porezno okruženje jer je bez toga nemoguće planirati. Voljeli bismo tako-

đer da se napokon definira industrijska politika pa prema njoj naprave strategije, odrede se prioritetna područja, a onda uklone konkretne barijere tim područjima. Hitno nam treba novi ZOR koji treba omogućiti fleksibilnije tržište rada, smanjiti troškove otpremnina i staviti

Voljeli bismo također da se napokon definira industrijska politika naglasak na male i srednje poduzetnike. Od fiskalne vlasti bismo željeli vidje-

ti da osigura opće poštivanje Zakona o fiskalnoj odgovornosti, tako da se ne blokiraju subjekti koji duguju za jedan mjesec PDV-a, dok neki njima ne plaćaju po godinu dana, što se često događa, recimo s dužnicima iz državnog sektora. Za gospodarstvo će dosta značiti

i povećanje limita za bagatelnu javnu nabavu na 200.000 kuna, jer javna nabava inače dugo traje, a sad se projekti mogu brže pokrenuti i izvesti. Smanjenjem na rashodovnoj strani otvorila bi se mogućnost za realniju poreznu politiku, primjerice, sadašnja visoka stopa po-

reza na dobit destimulira i dolazak stranih ulagača i isplatu dobiti, pa država ionako ne zahvati ta sredstva, kad su porezi preveliki, raste njihovo izbjegavanje pa proračun ništa ne dobiva. Za našu tvrtku u 2014. predviđamo nastavak dvoznamenkastog rasta prihoda jer smo se usmjerili na tržište malih i srednjih poduzetnika, što se pokazalo dobrom odlukom. Kroz strategiju EU-a koja će se provoditi i kod nas ti poduzetnici bit će u fokusu gospodarskih politika. U gospodarstvu općenito, mislimo kako je stagnacija, ili nulti rast, najbolje čemu se možemo nadati.

50 POSLOVNA OČEKIVANJA 2014.

Privredni vjesnik Broj 3809, siječanj 2014.

“Ja mislim da je naša situacija teška više zbog naših slabosti nego zbog nepovoljnog vanjskog okruženja.” Boris Močinić, Zdravi i vitki Barbara Iva Šelendić, komercijalni menadžer Qatar Airwaysa za Hrvatsku

S nama možete letjeti i prema kineskom Hanghzou Svi zaposlenici Qatar Aiwaysa u Hrvatskoj su hrvatski građani i dijele sudbinu hrvatskog gospodarstva pa se i naša kompanija nada nastavku Vladinih napora na stvaranju stabilnog poreznog okvira i lakših stranih ulaganja Godina iza nas za Qatar Airways u Hrvatskoj bila je vrlo uspješna i važna, naša prva puna godina na ovom tržištu, nakon što smo u svibnju 2012. uveli redovan, svakodnevni let Zagreb-Doha te Hrvatsku i regiju po prvi put izravno povezali s drugim kontinentom te uz samo jedan transfer u Dohi dodatno približili odredišta u Australiji i Aziji. Usprkos nastavku gospodarske krize, uspješno smo surađivali s našim hrvatskim partnerima te možemo reći kako su rezultati iznad očekivanja. To se ogleda u planovima za 2014. godinu u kojoj ćemo dodatno ulagati u Hrvatsku i uvesti nove usluge. Stanje u gospodarstvu nije lako, izazovi s kojima se suočavaju naši poslovni partneri su naravno i naši

izazovi. Nama je nešto lakše jer nudimo vrhunski svjetski proizvod, Qatar Airways je prethodne dvije godine proglašen najboljom aviokompanijom na svijetu, a lani zračnim prijevoznikom s najboljim poslovnim razredom na svijetu, tako da je naš izazov kako u trenutnim gospodarskim okolnostima taj proizvod približiti hrvatskim građanima. Rezultati pokazuju da smo u tome uspjeli. Svi zaposlenici Qatar Airwaysa u Hrvatskoj su

hrvatski građani i dijele sudbinu hrvatskog gospodarstva pa se i naša kompanija nada nastavku Vladinih napora na stvaranju stabilnog poreznog okvira i lakših stranih ulaganja. Na globalnoj razini Qatar Airways se drži liderom u prilagođavanju zahtjevima nacionalnih tržišta, od pravnih zahtjeva do financijske regulative i poreznog okvira. Bez toga ne bismo mogli biti jedan od najbrže rastućih svjet-

Gospodarstvenici će uvijek reći za poslovanje: što jednostavnije, to bolje skih zračnih prijevoznika, jer se rast u našoj grani ostvaruje otvaranjem

novih linija. Tako je bilo i u Hrvatskoj gdje smo se razmjerno brzo prilagodili lokalnim potrebama i odlično surađivali s vlastima i raznim institucijama, no gospodarstvenici će uvijek reći za poslovanje: što jednostavnije, to bolje. Za Qatar Airways su, između ostalog, važne dvije gospodarske grane, promet i turizam, a to su ujedno i područja gdje Hrvatska ima velike potencijale rasta. Sve mjere koje bi izravno poticale razvoj ovih sektora sigurno bi znatno utjecale na ublažavanje posljedica krize. Qatar Airways u Hrvatskoj očekuje daljnji rast i razvoj, uskoro ćemo u najužem središtu Zagre-

ba otvoriti nove, brendirane prostorije gdje ćemo izravno primati kupce pa će građani lakše moći dobiti sve informacije o letovima i pogodnostima, što smo dosad nudili samo u zračnoj luci. Na

globalnoj razini očekujemo nastavak brzog rasta i niz novih linija, našim građanima bit će možda najzanimljivija ona prema kineskom Hanghzou, koja se uvodi na prijelazu godine.

BORIS MOČINIĆ, vlasnik tvrtke Zdravi i vitki, zagreb

Očekujem konsenzus oko neophodnih reformi Iz začaranog kruga postoji izlaz - ako svoje kreativne potencijale usmjerimo na to kako poboljšati gospodarsku situaciju umjesto što se iscrpljujemo temama kao što su koliko djeca trebaju znati o seksu i tko ima pravo zasnovati bračnu zajednicu Godina 2013. bila je godina u kojoj su gotovo sve djelatnosti u Hrvatskoj dodatno usporile aktivnosti, s časnim i obećavajućim izuzetkom turizma. Obećavajućim doživljavam turistički pozitivan iskorak iz općeg sivila jer nisam uočio nikakve specifične aktivnosti koje su mu pridonijele osim ulaska Hrvatske u EU, čime je olakšan dolazak velike većine turista s nama najzanimljivijih emitivnih tržišta. Osnovni zadatak ekonomske politike u 2014. bi po meni trebao biti završetak usklađivanja zako-

na s onima u Europskoj uniji i uklanjanje barijera za strana ulaganja bez kojih neće biti značajnijeg novog zapošljavanja, bez kojeg pak ne može doći ni do poreznog rasterećenja. Osnovni razlog za preveliko porezno opterećenje leži u činjenici nedovoljnog iskorištavanja radnog potencijala, odnosno prevelikog

Bez novog zapošljavanja ne može doći ni do poreznog rasterećenja

broja nezaposlenih i prerano umirovljenih. Teško je očekivati da bi znatniji broj umirovljenika mogao ponovno participirati u radnom procesu iako mi ideja s vaučerima za zapošljavanje djeluje idealno za povremeno angažiranje osoba s velikim radnim iskustvom u specifičnim područjima. EU će zasigurno dugoročno pozitivno utjecati na rast izvoza premda će se veliki proizvođači, koji su dosad bili zaštićeni carinskim barijerama, teško snaći. Kako smo mala zemlja s kvalitetnom i skupom proizvodnjom, svo-

je prigode moramo tražiti u malim fleksibilnim pogonima koji će tržištu isporučivati originalne proizvode visoke kvalitete i vrhunskog dizajna. Pri tome posebno mislim na recimo simbiozu turizma i poljoprivrede, gdje turistima treba nuditi vrhunske domaće proizvode

koji izvornošću i kvalitetom mogu opravdati veću cijenu od sličnih uvoznih. Najučinkovitija mjera za pomoć gospodarstvu bila bi smanjivanje poreza, ali da bismo do toga došli moramo imati sigurne pokazatelje o povećanju produktivnosti i zapošljavanja. Iako ovo zvuči kao začarani krug, mislim da iz njega postoji izlaz ako sve svoje kreativne potencijale usmjerimo na to kako poboljšati gospodarsku situaciju umjesto što se iscrpljujemo temama kao što su koliko djeca trebaju znati o seksu, tko ima pravo zasnovati brač-

nu zajednicu, jesu li gori bili ustaše ili partizani... Ja mislim da je naša situacija teška više zbog naših slabosti nego zbog nepovoljnog vanjskog okruženja. Kao mikropoduzetnik koji se bavi uslugama, u 2014. očekujem postizanje konsenzusa oko reformi koje su neophodne za pretvaranje negativnih trendova u pozitivne. Ako to izostane, očekujem daljnju borbu u uvjeravanju sadašnjih i budućih klijenata kako smo u stanju ponuditi vrhunsku kvalitetu usluga za cijene prilagođene recesijskim uvjetima.

www.privredni.hr Broj 3809, siječanj 2014.

“Bez rasta realnog sektora u smislu proizvodnje i izvoza neće biti moguće stabilizirati nacionalnu ekonomiju.” Domagoj Nobilo, Mediterra Natura Nadežda Bilić, vlasnica poliklinike Bilić Vision, zagreb

Potrebna je kvalitetna gospodarska strategija Hrvatskoj je potrebna suradnja javnog i privatnog sektora kako bi se zajedničkim naporima pridonijelo dinamičnosti gospodarske aktivnosti. Nužno je prepoznati važnost privatnog poduzetništva te otvoriti put investitorima Situacija za male poduzetnike u 2013. godini bila je teška kao i za gospodarstvo u cjelini. No, unatoč i dalje lošoj financijskoj situaciji, Bilić Vision se uspješno nosi s krizom, uspijeva i dalje ulagati u poslovanje te polako, ali sigurno rasti. Tako smo u prošloj godini uložili tri milijuna kuna u razvoj i proširenje poslovanja Bilić Visiona, što je bila jedna od najvećih investicija u 2013. u privat-

nom zdravstvu. Investicija je bila posebno važna s obzirom na to da je do nje došlo u vrijeme ekonomske recesije i krize u financiranju javnog zdravstva. Mjere za gospodarski oporavak su nužne i potrebna je kvalitetna gospodarska strategija kako bi oporavak imao dugoročni učinak. Iz naše perspektive malog poduzeća koje već dugi niz godina raste, očekujemo da će

država prepoznati kako je važno dodatno poticati mala i srednja poduzeća koja imaju perspektivu postati jedan od ključnih pokretača gospodarstva.

Hrvatskoj je potrebna suradnja javnog i privatnog sektora kako bi se zajedničkim naporima pridonijelo dinamičnosti gospodarske aktivnosti. Nužno je prepoznati važnost privatnog poduzetništva te otvoriti put investitorima. Možemo reći i da je jedan pozitivan primjer odluka Hrvatske narodne banke da na tržištu oslobodi 3,9 milijardi kuna za poticaj gospodarstvu. No, da bi se gospodarstvo uistinu

krenulo oporavljati, potrebno je nekoliko takvih inicijativa.

Država treba prepoznati važnost dodatnog poticanja malih i srednjih poduzeća Poliklinika Bilić Vision je u 2013. godini proširila svoju djelatnost i na or-

topediju. Nadamo se da će pacijenti u ovoj godini prepoznati stručnost našeg tima ortopeda na čelu s Rankom Bilićem te da ćemo postati prepoznati kao vodeća privatna poliklinika u području ortopedije. Također, očekujemo daljnji rast broja pacijenata i realizaciju planova izlaska na vanjska tržišta, a za ostvarenje tog cilja planiramo zaposliti nekoliko novih stručnjaka.

Domagoj Nobilo, direktor tvrtke Mediterra Natura, zagreb

Zbog punjenja državnog proračuna porezna presija bit će još veća Mi smo ostvarili rast prihoda te iskazali dobit, no to na žalost nije slučaj s većinom hrvatskih poduzeća koja su orijentirana domaćoj potrošnji rasta realnog sektora u smislu proizvodnje i izvoza neće biti moguće stabilizirati nacionalnu ekonomiju. Sama trgovinska djelatnost nije dostatna za rast gospodarstva jer se velikim dijelom temelji na uvozu jeftinih i neU 2013. u mojoj tvrtki Mediterra Natura ostvarili smo rast prihoda te iskazali dobit (izvoz), no to na žalost nije slučaj s većinom hrvatskih poduzeća koja su orijentirana domaćoj potrošnji. Unutarnja nelikvidnost i pad potrošnje zbog slabe kupovne moći građana i nezaposlenosti i nadalje stanje u domaćem gospodarstvu čine slabim i nespremnim za normalnu tržišnu funkciju. Kad je riječ o očekivanjima, u 2014. godini bit će prisutna veća porezna presija zbog namicanja prihoda državnog proračuna. Bez obzira na državne poticaje u zapošljavanju, bez

Treba ukloniti barijere domaćim izvoznicima i proizvođačima, a onda raditi na olakšavanju ino ulaganja kvalitetnih stranih proizvoda široke potrošnje, dok je trgovina domaćim proizvodima opet vezana na proizvodnju kao bazu ekonom-

skog rasta. Rast izvoza također je vezan na proizvodnju konkurentnog i kvalitetnog domaćeg proizvoda te organizirane državne potpore izvoznim djelatnostima. Treba ukloniti barijere domaćim izvoznicima i proizvođačima, a tek onda promišljeno raditi na olakšavanju inozemnih ulaganja jer treba prije svega vidjeti kakva su to ulaganja po strukturi i koja vrsta inozemnih ulaganja Hrvatskoj treba.

Kada pitate koje mjere zakonodavne, izvršne, monetarne i fiskalne vlasti bi bile nužne za ublažavanje posljedica krize, smatram da je nužno sljedeće: onemogućavanje čestih promjena zakona i podzakonskih akata radi postizanja pravne i komercijalne sigurnosti poduzetnika, smanjenje birokracije i nagrađivanje službenika prema učinku i

rezultatima, poticanje privatne proizvodnje i izvoza subvencijama i jeftinim kreditima, neoporezivanje poduzetnika porezima i parafiskalnim nametima u razdoblju od najmanje pet godina, izravna uloga države u okrupnjivanju poljoprivredne i industrijske proizvodnje radi postizanja jeftinog i kvalitetnog

izvoznog proizvoda. Kad je pak riječ o konkretnim očekivanjima za našu tvrtku, u ovoj godini nadamo se daljnjem rastu izvoza te rastu prihoda naših joint venture tvrtki u inozemstvu.

52 POSLOVNA OČEKIVANJA 2014.

Privredni vjesnik Broj 3809, siječanj 2014.

“Investiraju oni koji su na to prisiljeni zbog tržišta, odnosno oni koji to moraju napraviti da bi uopće opstali.” Damir Zec, IBM Hrvatska Darko Peričić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, zagreb

Planiramo uložiti četiri milijarde kuna Posljedice krize mogu se ublažiti samo povećanjem industrijske proizvodnje, privatnim investicijama, investicijama u infrastrukturu, energetiku, obnovljive izvore i turizam te povećanjem zaposlenosti mladih stručnjaka HŽ Infrastruktura je u specifičnom položaju unutar hrvatskog gospodarstva, jer je u državnom vlasništvu, pa je poslovanje uvjetovano stanjem u državi. Zbog ograničenih sredstava iz državnog proračuna za investicije u željezničku infrastrukturu Uprava je sama raspisivala natječaj za osiguranje kreditnih sredstva uz državno jamstvo i osigurala preko milijardu kuna, u čemu nije bilo osobitih problema, jer banke još uvijek imaju dovoljno novca koji žele plasirati na tržište i povjerenja u našu tvrtku. Prošle se godine u željezničku infrastrukturu investiralo oko 1,5 milijardi kuna, što je 3,5 puta više nego godinu dana ranije. Sukladno tome, mogu reći

da je poslovna 2013. godina za HŽ Infrastrukturu bila jako dobra, a pridonijeli smo i domaćem gospodarstvu jer je oko 70 posto radova i usluga obavila domaća industrija. U domeni državnih mjera očekujem da će se nastaviti daljnje reforme koje će hrvatsko gospodarstvo učiniti konkurentnijim i učinkovitijim. Očekujem i da će se promijeniti svijest domaćih gospodarstvenika koji bi se trebali više angažirati na dobiva-

nju poslova na našim investicijskim projektima. Samo tako mogu ojačati svoju konkurentsku sposobnost i pripremiti se za međunarodne natječaje za radove koji se financiraju sredstvima EU fondova, jer sa sadašnjim razjedinjenim statusom neće uspjeti na liberaliziranom europskom tržištu. Posljedice krize mogu se ublažiti samo povećanjem industrijske proizvodnje, privatnim investicijama, investicijama u infrastrukturu, energetiku, obnovljive izvore i turizam te povećanjem za-

poslenosti mladih stručnjaka sa specifičnim znanjima. I naravno, bez obzira na koju se gospodarsku granu misli, trebaju nam jasne strategije s jasnim ciljevima, više zajedništva i puno više učinkovitosti na poslu. U ovoj godini HŽ Infrastruktura planira uložiti oko četiri milijarde kuna u obnovu i modernizaciju željezničke infrastrukture, aplici-

Trebaju nam jasne strategije s jasnim ciljevima, više zajedništva i puno više učinkovitosti rati s novim projektima za novac EU fondova, smanjiti trošak radnika, ali i zaposliti nove mlade inženjere kako bi uz postojeće stekli iskustvo na zahtjevnom poslu realizacije planiranih pro-

jekata. Također, planira se i završiti s restrukturiranjem tvrtki kćeri. Ako se usporedi s 2013. godinom, planirana su dvostruko veća ulaganja nego lani, što će zahtijevati izuzetan napor svih zaposlenih.

Damir Zec, poslovni direktor IBM-a Hrvatska

Hrvatska više nije otok Jedan od ključnih čimbenika za razvoj i konkurentnost su svakako investicije i nastavak ulaganja u već započete i nove projekte te nove tehnologije i standarde Ponajprije, za prošlu, 2013. godinu možemo reći da je bila izazovna. No, unatoč izazovnim vremenima, ipak su ostvareni brojni značajni projekti u različitim industrijskim granama, a svjedočili smo i ulasku Hrvatske u Europsku uniju što za sve nas svakako predstavlja novi moment, a ujedno i priliku. Hrvatska više nije otok i naše “granice” su sada puno šire, a to svakako može pridonijeti razvoju nas samih. Naše tvrtke sada posluju na puno otvorenijem tržištu, ali u isto vrijeme i hrvatsko tržište pod sve je većim pritiskom drugih kompanija.

Jedan od ključnih čimbenika za razvoj i konkurentnost su svakako investicije i nastavak ulaganja u već započete i nove projekte te nove tehnologije i standarde koji pridonose podizanju učinkovitosti i kvaliteti javnog i privatnog sektora. Također, vidljivo je da su se, bez obzira na funkcioniranje investicijskog segmenta gledajući dolazak novca izvana, korisnici u svim sektorima i industrijama prilagodili situaciji u kojoj se nalaze. Danas su korisnici, s aspekta potražnje za tehnologijom, uglavnom fokusirani na održavanje postojećih usluga i servisa koje

imaju, s time da investiraju oni koji su na to prisiljeni zbog tržišta, odnosno oni koji to moraju napraviti da bi uopće opstali. Kad je riječ o ovoj 2014. godini, za očekivati je da će pozitivne mjere koje se provode uroditi plodom i da će se ekonomski trend

IBM u Hrvatskoj uspješno posluje već dugi niz godina te planira nastaviti s takvim trendom početi mijenjati. Treba računati i na to da će dostupna sredstva iz EU-a

također pripomoći u promjeni trenda. U svakom slučaju treba vjerovati da će one grane industrije koje već sada u svojim izvoznim rezultatima i kapacitetima pokazuju da je moguće biti konkurentan i vrlo uspješan u poslovanju u EU okruženju biti dodatno ojačane novim granama koje tek dostižu konkurentnost.

S obzirom na vlastita iskustva, gdje naši kolege iz IBM-a vrlo uspješno koriste svoje znanje i sposobnosti u najkompleksnijim projektima diljem svijeta, svakodnevno dokazujemo da smo izrazito sposobni i konkurentni i ja sam optimist. Što se IBM-a Hrvatska tiče, tvrtka je poslovala u skladu s očekivanjima. IBM u Hrvatskoj uspješno posluje već dugi niz godina te planira nastaviti s takvim trendom. U suradnji sa svojim partnerima nudimo rješenja usklađena s lokalnim potrebama stvarajući pritom

novu vrijednost u ujedinjavanju tehnologije i poslovanja. Ono na što smo mi usmjereni jest isporučiti projekte dodane vrijednosti, biti potpora našim korisnicima te stvarati pametnije sustave koji će nam pomoći u svakodnevnom životu. Slijedom toga, nastavit ćemo s dosadašnjim aktivnostima, a posebnu pažnju poklonit ćemo upravo onim tehnologijama koje imaju izrazit utjecaj na današnji svijet: mobilne tehnologije, računalstvo u oblaku (cloud), društvene mreže, instrumenti/senzori i pojava sve veće količine podataka (big data).

www.privredni.hr Broj 3809, siječanj 2014.

“Smatram da su u 2013. godini napravljeni određeni pomaci u uspostavljanju zakona vezanih za poticanje ulaganja.” Mario Medved, LG Hrvatska Matija Martić, predsjednik Uprave Optima Telekoma, zagreb

Situacija u zemlji sve je teža Teško je očekivati brz oporavak nakon de facto dvadesetak godina uglavnom pogrešne gospodarske politike, počevši od privatizacije 90-ih godina. Bitno je pitanje hoće li se tijekom godine konačno početi formirati zdravi temelji za budući rast i razvoj Uvjeti na tržištu u 2013. godini bili su daleko od povoljnih. Gospodarska situacija u zemlji sve je teža i prilično je problematična. Niz je uzroka tome, no hrvatsko je gospodarstvo nekonkurentno ponajprije zbog vrlo neatraktivnog poslovnog okruženja koje više koči nego potiče poduzetničku aktivnost, odnosno investicije. Premala proizvodnja, nedovoljan izvoz, nezaposlenost, prezaduženost, neefikasno strukturirani mirovinski i zdravstveni sustav, problemi su na koje ukazujemo iz godine u godinu, međutim, problem je to što se njima nit-

ko do sada nije bavio na pravi način. Moramo priznati da je današnja Vlada u mnogim stvarima puno korektnija od one prošle, njihova želja da nešto naprave je očigledna no, očito nemaju puno izbora. Našli su se u vrlo nezavidnoj poziciji. U ovoj godini ne očekujemo značajnije promjene. Teško je i očekivati brz oporavak nakon de facto dvadesetak godina uglavnom pogrešne gospodarske politike, počevši od privatizacije 90-ih godina. No, bitno je pitanje hoće li se tijekom godine konačno početi formirati zdravi temelji za budući rast i razvoj.

Ključni elementi za oporavak su rast privatnog sektora, povećanje udjela hrvatskog izvoza na međunarodnim tržištima te privlačenje stranih izravnih ulaganja, ali isto tako

Potrebno je odrediti jasne ciljeve i donijeti kvalitetnu industrijsku i izvoznu strategiju i domaćih. Osvrnimo se samo na konstantan rast depozita hrvatskih građana u bankama koji je u kolovozu dosegao rekordnih 180 milijardi kuna.

Pokazatelj je to da na domaćem tržištu postoji dovoljno slobodnog kapitala za nove investicije koje je moguće potaknuti kroz različite motivacijske mjere koje će probuditi poslovnu zajednicu. Potrebno je odrediti jasne ciljeve i donijeti kvalitetnu industrijsku i izvoznu strategiju razvoja te akcijski plan provedbe mjera

razvoja za koje Hrvatska ima vrlo povoljne uvjete. Krajnje je vrijeme i da iskoristimo prednosti članstva u Europskoj uniji i šanse koje nam se otvaraju kroz europske fondove, kako bismo se vratili na putanju rasta i kreiranja novih radnih mjesta. Kad je riječ o fiskalnoj politici, nužno je usmjeravanje Vlade na rashodnu, umjesto prihodnu stranu proračuna što će, nažalost, dovesti do smanjenja broja radnih mjesta u javnom sektoru, no taj potez je neizbježan. Posebice ako uzmemo u obzir činjenicu da je posljednjih pet godina u javnom

sektoru novozaposleno 25.000 ljudi. Što se tiče Optima Telekoma, veliki sam optimist. Tijekom ove godine očekujemo uspješno zaključenje postupka predstečajne nagodbe što će nam omogućiti stabilizaciju poslovanja i stvoriti nove temelje za daljnji rast. Stoga su nam očekivanja u 2014. godini i dalje pozitivna, prije svega zahvaljujući našim vjerovnicima koji su nas podržali u postupku predstečajne nagodbe, korisnicima koji su nam dali povjerenje, ali i uloženom trudu zaposlenika i strateškom promišljanju menadžmenta.

Mario Medved, direktor tvrtke LG Hrvatska

Ideje i projekte trebaju iznjedriti gospodarstvenici Od vlasti očekujem puno jači fokus na privlačenju stranih investicija kako bi otvorili put lakšem i fleksibilnijem poslovanju te većem zapošljavanju Smatram kako nije realno očekivati da se, nakon nekoliko kriznih godina, ukupni poslovni rezultati u hrvatskom gospodarstvu odjednom promjene nabolje – da većina sudionika zaustavi stagnaciju te da bilježi vidno bolje rezultate. No, uspješnih ima, pogotovo u tehnologiziranim djelatnostima, pa tako i u potrošačkoj elektronici. Veseli me što LG Electronics mogu svrstati u ovu skupinu. Tako smo, iako vlada percepcija nepovoljne gospodarske klime, ostvarili respektabilne prodajne rezultate i rastuće tržišne udjele na globalnom, ali i krizom još uvijek pogođenom hrvatskom tržištu. I to upravo zahvaljujući tome što smo u prošloj

godini uložili puno truda kako bismo se jasno pozicionirali kao predvodnik u dizajnu, inovacijama i primjeni novih tehnologija u ovom segmentu. Usprkos tome što nepovoljan omjer javnog duga i BDP-a u Hrvatskoj nastavlja rasti te se za sada ne nazire njegovo stabiliziranje, smatram da su u 2013. godini napravljeni određeni pomaci u uspostavljanju zakona vezanih za poticanje ulaganja

i kvalitetnog investicijskog okruženja, a očekujem oporavak izvozne potražnje. Također, radi se na rješavanju nelikvidnosti, a radno je zakonodavstvo na putu da postane još primjerenije trendovima u gospodarstvu i tehnološkom napretku. Isto tako, vjerujem da je osnovna prepreka ulaganjima pomanjkanje ideja i dobrih projekata te da ideje i projekte kroz čije bi se ostvarenje osjetio boljitak trebaju iznjedriti gospodarstvenici – a ne država. Kako recesija u eurozoni još uvijek ima ograničavajući učinak na izvoz kao glavni generator održivog rasta gospodarstva, a deficit državnog prora-

čuna, snižavanje kreditnog rejtinga i kretanja na tržištu rada ukazuju na alarmantnost situacije, uz smanjenje nelikvidnosti u gospodarstvu poticajnim mjerama i stvaranje uvje-

Uspješnih ima, pogotovo u tehnologiziranim djelatnostima, pa tako i u potrošačkoj elektronici ta za poduzetnički rad, od vlasti očekujem puno jači fokus na privlačenju stranih investicija kako bi otvorili put lakšem i fleksibilnijem poslovanju te većem zapošljavanju. Lani smo predstavili broj-

ne hrabre inovacije koje su promijenile industriju, ali i način razmišljanja o formi i funkcionalnosti elektronskih uređaja. Riječ je, primjerice, o mobilnim uređajima LG G2, LG G Flex te zakrivlje-

nom OLED televizoru. U ovoj godini kompanija će svakako nastaviti stvarati proizvode koji utjelovljuju brigu, kreativnost i optimizam, što su ujedno i ključne vrijednosti našeg brenda.

54 POSLOVNA OČEKIVANJA 2014.

Privredni vjesnik Broj 3809, siječanj 2014.

“Kada bi se netko vodio trenutačnom situacijom, onda sigurno ne bi bilo ulaganja.” Josip Berket, Marina Kaštela Josip Berket, vlasnik Marine Kaštela, Kaštel Gomilica

Sve što radimo, radimo vođeni osjećajem da će uskoro biti bo Od Vlade se očekuje pravedan dovršetak ove trakavice oko sindikata, poslodavaca i Zakona o radu. I da izjednači uvjete ulaganja sa zemljama Sve što radimo, i ulaganja koja pripremamo i sve ono što smo radili u protekloj godini, radimo vođeni osjećajem da će biti bolje. Kada bi se netko vodio trenutačnom situacijom, onda sigurno ne bi bilo ulaganja. Znamo da je ulagati u ovoj situaciji rizik, ali imam osjećaj kako će ubrzo biti bolje i lakše poslovati. Turizam i nadalje nema pad, a uvjet da on i ubuduće ostvaruje rast je mir i stabilnost. Marina Kaštela je imala uspješnu sezonu, a pokazatelji su nam na razini prošlogodišnjih, čime smo zadovoljni. Inače, ove godine je ukupna na-

utička sezona po fizičkim pokazateljima slična prošlogodišnjoj. Adriachem smo preuzeli zajednički s tvrtkom Nird na desetom dražbenom ročištu koje se održalo na Trgovačkom sudu u Splitu uplativši 30,5 milijuna

Bilo bi dobro da poslodavci, država i sindikati naprave konsenzus oko zajedničkih interesa kuna. Radi se više o našoj namjeri da se bolje strateški pozicioniramo te da se počnemo ozbiljnije ba-

viti servisiranjem brodova, vođeni onime što smo vidjeli da rade ostale mediteranske nautički razvijene zemlje. Mi tamo namjeravamo napraviti novu servisnu zonu uključujući i hangar te suhu marinu. Dio prostora koristit će i srodne tvrtke, poput nekoliko tvrtki koje se bave izradom jedara, poprav-

kom motora, obnavljanjem starih drvenih brodova i sličnim poslovima. U Hrvatskoj nije, prema mojem mišljenju, porezno opterećenje najveća zapreka ulaganjima, jer je ono u Austriji veće nego kod nas. Najizrazitiji problem koji odbija kvalitetne ulagače je pravna nesigurnost i pravna nereguliranost. Bilo bi dobro da poslodavci, država i sindikati naprave konsezus oko zajedničkih interesa. Sindikati trebaju znati do koje granice mogu ići sa zahtjevima oko svojih prava, a poslodavci moraju shvatiti da je zadovoljan i učin-

kovit radnik njima koristan čak i više nego profit. Isto tako, i država mora naći mjeru kako ne bi dovodila radnike i poslodavce u bezizlazan položaj. Svi moraju biti svjesni da su ovisni jedni o drugima. Treba nastaviti i podržati sređivanje države. Poslodavci moraju shvatiti da svojim porezom plaćaju školstvo, zdravstvo, policiju... Naravno da država mora time odgovorno gospodariti. Od Vlade se očekuje pravedan dovršetak ove trakavice oko sindikata, poslodavaca i Zakona o radu. Očekuje se da izjednači uvjete ulaganja sa ze-

mljama iz našeg okruženja. Pogotovo kad je riječ o poticanju ulaganja. Isto tako poslodavcima ne treba popušatati u izvršavanju njihovih obveza. Ozbiljna i sređena država je idealni partner poduzetnicima. Marina Kaštela do sada je realizirala oko 120 milijuna kuna izravnih ulaganja u sadržaje kojima luka danas raspolaže, te se, sukladno Studiji gospodarske opravdanosti završetka Marine Kaštela, planiraju daljnje investicije u iznosu od 90 miljuna kuna. Planira se uložiti u poslovni centar s bazenom, jedriličar-

Vedran Antoljak, predsjednik Uprave Sense Consultinga, zagreb

Osamostaliti gospodarstvo od politike Vlada nije pronašla hrabrosti za modernizaciju javne uprave i ozbiljne strukturne reforme. Izostale su promjene na području uklanjanja admin upravo te prepreke investitori, poslodavci i gospodarstvo istaknuli kao ključni problem razvoja Godina 2013. bit će zapamćena po tri ključna događaja – ulasku Hrvatske u EU, nastavku pada bruto nacionalnog dohotka te skandalu u komori. Poduzetnici će 2013. zapamtiti kao godinu u kojoj je poslovanje u Hrvatskoj postalo još skuplje i nepredvidivije, što se manifestiralo daljnjim padom investicijskog i poslovnog rejtinga Hrvatske. Međutim, možda je najviše frustracija za uzorne gospodarstvenike i građane donijelo vladino pogodovanje raznim grupama –

neplatišama poreza, tvrtkama u postupku predstečajnih nagodbi te zaštita manjine koja je uzimala kredite u švicarskim francima. Tijekom 2013. Vlada nije pronašla hrabrosti za modernizaciju javne uprave i za ozbiljne strukturne reforme, a pritom posebno treba istaknuti izostanak nužnih promjena na području uklanjan j a admin i strativnih prepreka iako su upravo te prepreke investitori, poslodavci i gospodarska javnost istaknuli kao ključni problem razvoja.

U 2014. godini očekujem još značajnije “osamostaljivanje” gospodarstva od politike, daljnje smanjivanje korupcije uz sankcioniranje krivaca te nužno odumiranje godinama nesolventnih tvrtki na koje se troši novac poreznih obveznika. Iako nisam uvjeren da možemo napraviti ozbiljniji zaokret prema rastu hrvatskog gospodarstva, teško mi je zamisliti da Hrvatska može pasti niže na ljestvicama konkurentnosti i poslovanja, pa stoga i na tom području vjerujem u poboljšanja. Također se nadam da će se Vlada tijekom 2014. godine “otrijezniti” i stvoriti inspirativno društveno-gospodarsko okruženje koje će poštivati napore privatnog sektora, značajno presložiti javni sektor

u učinkovit i uslužan mehanizam podrške gospodarstvu i građanima, te na taj način stvoriti temelje za daljnji razvoj Hrvatske. Inicijative s kraja 2013. ukazuju na to da bi i bankarski sektor tijekom 2014. mogao intenzivirati

Vlada treba ozbiljnije i brže poraditi na stvaranju boljeg poslovnog okruženja svoju podršku gospodarstvu kroz povećanje investicija u perspektivne projekte hrvatskih investitora. Čvrsto se nadam da će Vlada uspjeti izraditi sve što je potrebno kako bi maksimizirali buduće korištenje EU fon-

dova za investicije malih i srednjih tvrtki, ali i pronaći dovoljno mudrosti kako bi stvorila okvir za sufinanciranje iz EU fondova investicijama većih korporacija. Vlada treba ozbiljnije i brže poraditi na stvaranju boljeg poslovnog okruženja. Jedna od ključnih aktivnosti u tom smjeru je uklanjanje što više od 600 parafiskalnih nameta koji se do sada nisu smanjivali premda ih je fiskalna vlast identificirala prije više od dvije godine. U tom smislu bi suradnja gospodarstva i Vlade bila nužna za ciljano uklanjanje prepreka i jačanje privatnog sektora, smanjenje pravne i porezne nepredvidivosti, a time i privlačenje domaćih i stranih investicija. Hrvatska narodna banka bi mogla

postati ključan čimbenik oporavka ako nastavi trend pronalazaka mehanizama potpore gospodarstvu otpuštanjem kapitala za financiranje investicija privatnog sektora. Sense Consulting završio je poslovnu 2013. godinu kao vodeća konzultantska tvrtka u Hrvatskoj. Sukladno planu ostvarili smo godišnji rast od 20 do 25 posto te smo značajno povećali broj zaposlenih u tvrtki. U 2014. Sense Consulting očekuje daljnji rast poslo-

www.privredni.hr Broj 3809, siječanj 2014.

“Čak je i Vlada odustala od uobičajenog optimizma te rast predviđa tek za dvije godine.” Ante Mandić, IN2 Ante Mandić, predsjednik Uprave grupe IN2, zagreb

lje

Iz godine u godinu stanje je lošije

iz našeg okruženja

Osim prodaje onog što je preostalo i neutemeljenih obećanja ne vidim niti jednu mjeru ekonomske politike naše vlade koja bi promijenila stanje

ski klub, obalni zid u servisnoj zoni odnosno novu rivu, hangar, 200-tonski travel lift i ugostiteljstvo. U servisnoj zoni moramo dovršiti sve započeto kako bismo poboljšali uslugu servisa. Moramo skupa s Hrvatskim vodama izgraditi kanal za oborinske vode na devastiranom području. Ugradnjom novog travel lifta omogućit ćemo servisiranje brodova do 200 tona na način da ćemo one iznad 60 tona servisirati u sklopu postojeće servisne baze, a ispod 60 tona na prostoru Adriachema koji smo nedavno skupa s tvrtkom Ribola preuzeli.

Stanje u gospodarstvu je iz godine u godinu lošije tako da je prošla godina bila samo nastavak trenda. IT sektor je donekle izuzetak jer usprkos padu tržišta pokazuje rast. Taj rast, iako znatno manji od svjetskog, pokazuje otpornost ove gospodarske gra-

ne na sveprisutnu recesiju i donekle pokazuje mogući smjer nove ekonomske strategije. Osim prodaje onog što je preostalo i neutemeljenih obećanja ne vidim ni jednu mjeru ekonomske politike naše vlade koja bi promijenila stanje.

Svi čekamo neke investicije koje nikako da dođu, a ako i dođu, ne vjerujem u njihovo čarobno djelovanje. Koliko vidim, porezna politika će biti još restriktivnija, a na rashodovnoj strane neće biti promjena. Čak je i Vlada odustala od uobičajenog optimizma te rast predviđa tek za dvije godine. Nama u IT industriji pomoglo bi smanjenje poreznog i ostalog opterećenja jer nam je cijena rada nekonkurentna u odnosu na ostale zemlje SEE. Također mislim da bi se zastarjeli Zakon o radu trebao prilagoditi novim trendovima u svjetskom gospodarstvu. Čini mi se da on, ovakav kakav jest, trenut-

nja nastavi, da više radimo na EU a manje regionalnom tržištu jer s ovim cijenama rada jedino tamo možemo biti konkurentni. Želimo postati prava EU tvrtka jer smatram da nam to jamči daljnji rast i stabilno poslovanje. Za osno štiti samo zaposlene u državnoj upravi i javnom sektoru. Tvrtke iz IN2 Grupe lani su dobile su nekoliko velikih EU projekata, dvije prestižne svjetske nagrade i, što je najvažnije, zaposlile 60 novih radnika, većinom mladih i visokoobrazovanih, kojima je to prvi posao. U 2014. godini očekujem da se trend rasta i novog zapošljava-

Nama u IT industriji pomoglo bi smanjenje poreznog i ostalog opterećenja tvarenje takvog plana dobro bi nam došla pomoć države i dodatni kapital. Za ovo prvo nisam siguran, ali za drugo imamo dosta interesenata.

Zoran Miliša, predsjednik Uprave RWE Energije, zagreb

istrativnih prepreka iako su vanja, što namjeravamo postići stalnim poboljšanjima poslovnog sustava, usredotočenošću na potrebe pojedinog klijenta, razvojem novih usluga te ulaskom u nove tržišne segmente. U ovoj godini planiramo rast u segmentu financijskog savjetovanja, EU projekata i menadžment konzaltinga. Namjeravamo započeti dva projekta regulatorne reforme u svijetu, predstaviti nove oblike pružanja konzultantskih usluga, daljnjeg razvoja i implementacije te nastaviti razvoj poslova na području energetske učinkovitosti. U 2014. godini namjeravamo ostvariti daljnja zapošljavanja, razvoj talentiranih ljudi, te započeti širenje poslovanja na regiju Jugoistočne Europe.

Hrvatsko tržište u prijelaznoj fazi Na tržištu električne energije dogodit će se isto što se dogodilo i na telekomunikacijskom tržištu prije desetak godina. Past će udio dominantnog opskrbljivača, dok će rasti udjeli ostalih RWE Energija od ulaska na hrvatsko tržište ponudila je kvalitetnu uslugu i povoljnije cijene svim segmentima korisnika, od kućanstava i malih poduzeća, pa sve do velikih kompanija i javnih institucija. Do sad smo već sklopili znatan broj ugovora s privatnim i poslovnim korisnicima. Najbolje rezultate ostvarujemo u većim gradovima, poput Osijeka, Varaždina, Čakovca, Zagreba... RWE Energija već je sklopila niz ugovora s velikim poslovnim subjektima od kojih izdvajamo: City Centar One, Narodne novine, Alca, Badel, Labud, Grad Varaždin, Grad Pula, Grad Opatija, HAZU, Ministarstvo unutarnjih poslova....

Hrvatsko tržište električne energije trenutačno je u prijelaznoj fazi između reguliranog tržišta s jednim opskrbljivačem i slobodnog tržišta na kojem postoje brojni natjecatelji koji potrošačima nude različite modele i pakete usluga. Hrvatski potrošači se još uvijek privikavaju na činjenicu da je promjena opskrbljivača moguća, ako nisu zadovoljni kvalitetom usluge ili računom

za struju da postoji i druga opcija te da je za promjenu dovoljan tek potpis ili dva. No mi smo tek na početku procesa liberalizacije i očekuje nas još puno posla. Na tržištu električne energije dogodit će se isto što se dogodilo i na telekomunikacijskom tržištu prije desetak godina. Past će udio dominantnog opskrbljivača, dok će rasti udjeli ostalih. Niže cijene Također, bitno će se poboljšati usluga i briga za potrošače, pojavit će se brojne kombinacije usluga prilagođenih svakom tržišnom segmentu korisnika. To za potrošače znači niže ci-

jene, mogućnost odabira najpovoljnijeg paketa usluga, jednostavnu promjenu opskrbljivača. Slobodan izbor opskrbljivača električne energije, odnosno liberalizacija tržišta i za građane i gospodarstvo

Slobodan izbor opskrbljivača električne energije jedna je od najboljih vijesti prošle godine jedna je od najboljih vijesti prošle godine. Naš cilj je pozicionirati se kao ozbiljan i pouzdan opskrbljivač koji hrvatskim potrošačima nudi najpovoljniju uslugu, te da u iduće tri godine za-

uzmemo oko 10 posto tržišta električne energije u Hrvatskoj. To je moguće, jer možemo ponuditi električnu energiju iz svojih proizvodnih kapaciteta, ali bez posrednika. Naime, RWE polaže jako puno pažnje poslovnoj efikasnosti u svim segmentima svog poslovanja, od samih proizvodnih procesa do opskrbe i odnosa s kupcima, što uvijek kao rezultat ima niže cijene prema krajnjem korisniku. U ovoj godini očekujemo da ćemo hrvatskim potrošačima ponuditi opskrbu plinom za koju trenutačno zadovoljavamo niz tehničkih i kadrovskih preduvjeta kako bi se opskrba mogla odvijati na najvišoj razini.

56 POSLOVNA OČEKIVANJA 2014.

Privredni vjesnik Broj 3809, siječanj 2014.

“Ako je istina da svaku krizu rješava proizvodnja i izvoz, onda je pčelarstvo idealna djelatnost za ogledni primjer.” Željko Vrbos, Apis Dinko Klasan, predsjednik Uprave tvrtke Troha-Dil, Bjelovar

Ne vidim koji od poteza Vlade bi mogao pokrenuti gospodarstvo Treba nam pod hitno vlada ekonomskih stručnjaka oslobođenih političkog utjecaja neznalica Na žalost, za tvrtke koje su vezane za građevinarstvo svaka godina je lošija od prethodne. Naša je sreća što smo u krizu ušli snažni i stabilni pa se još uvijek nosimo s nezavidnom situacijom. Očekivanja od ulaska u EU već su se pomalo počela ostvarivati, bar što se tiče naše tvrtke. Puno je lakše i jednostavnije radi-

njenica da naši proizvodi nose oznaku Made in EU dodatno olakšati prodaju na europskom tržištu. Ipak je tu bilo barijera od

ti. Proizvodi se brže kreću i prije stignu na cilj. S vremenom će i sama či-

Vlada se bavi svjetonazorskim pitanjima, a pojedini njeni članovi su svađalice

strane kupaca. U pogledu ekonomske politike Vlade vidljivo je jedno veliko nesnalaženje. Iskreno, ne vidim koji od poteza Vlade bi mogao pokrenuti gospodarstvo. Vlada se bavi svjetonazorskim pitanjima, a pojedini njeni članovi su svađalice koji nisu dorasli zadatku. Izgledaju tako jadno i beznadno. Treba nam

pod hitno vlada ekonomskih stručnjaka oslobođenih političkog utjecaja neznalica. Svaka vlada koja dođe kopira onu prethodnu, a svaka kopija je lošija od orginala. Cijelu državu bi trebalo rekonstruirati. Svi naši problemi su već odavno locirani, samo da se politika primi posla i odrekne stečenih pozicija.

Očekujem i ubuduće od svih nas zaposlenih da i dalje održavamo stabilnost tvrtke i da svoju priliku tražimo u povećanju tržišnog udjela na domaćem tržištu i, naravno, EU tržištu. Tu će nam svakako pomoći vrhunska kvaliteta naših proizvoda i mnogobrojni atesti europskih instituta koji tu kvalitetu dokazuju.

Željko Vrbos, direktor tvrtke Apis, Cabuna

Pčelarstvo je enigma za većinu u državnom resoru Dok su sve druge zemlje, pristupajući EU-u, povukle znatna sredstva iz pretpristupnih fondova i opremile svoje pčelare za tržišnu utakmicu prije ulaska u EU, mi smo jedina zemlja koja za tu namjenu nije dobila ni kune U odnosu na protekle tri godine, koje su bile loše zbog obilnih padalina, izrazito sušnog razdoblja te zakašnjelog mraza u proljeće, u 2013. je zabilježena izvjesna ravnoteža klimatskih prilika što je rezultiralo i prosječnim prinosima u pčelarskoj proizvodnji. To očito nije bilo dovoljno da se izvezu značajnije količine meda što je za posljedicu imalo povećanje ponude i smanjenje otkupnih cijena. Na stanje je utjecala i činjenica da je naša zemlja, iako smo suficitarni u proizvodnji meda, u prvih pet mjeseci 2013. godine uvezla 111.000 kilograma meda što je dodatno narušilo uobičajen odnos ponude i potražnje. Dodamo li tome i trend smanjenja kupovne moći naših građana, možemo očekivati i smanjenje ionako male potrošnje meda po stanovniku, pa je jasno da komercijalni sektor pčelarstva neće

biti zadovoljan ovom poslovnom godinom. Za dobro poslovanje u mednom sektoru potrebno je preklapanje nekoliko čimbenika, a najznačajniji su povoljne klimatske prilike, povoljno poslovno okruženje te opremljenost i stručnost pčelara. Dok na klimatske prilike nemamo utjecaja, druga dva čimbenika u velikoj mjeri određuju uspješnost po-

slovanja ne samo u našoj već i u drugim gospodarskim djelatnostima. Pod povoljnim poslovnim

okruženjem podrazumijevam ekonomsku politiku države, odnosno mjere resornih ministarstava i upravo tu vidim najviše prostora za poboljšanje jer je tu i najviše manjkavosti. Najveći korak bio bi učinjen prepoznavanjem potencijala mednog sektora i stvaranjem uvjeta za razvoj komercijalnog pčelarstva podrazumijevajući prilagodbu mjera posebno

za komercijalno – profesionalno, a posebno za amatersko – hobi pčelarstvo. Dok su sve druge zemlje,

kulture u cjelini, imamo proizvod koji je na domaćem tržištu suficitaran, a na europskom deficitaran. Istina je da smo članica EU-a i da nam se otvorilo tržište na kojem ima mjesta za naše proizvode, ali moramo biti svjesni da pristupajući EU-u, povukle znatna sredstva iz pretpristupnih fondova i tako opremile svoje pčelare za tržišnu utakmicu prije ulaska u EU, mi smo, zahvaljujući Hrvatskom pčelarskom savezu, jedina zemlja EU-a koja za tu namjenu nije dobila ni kune. Ako je istina da svaku krizu rješava proizvodnja i izvoz, onda je pčelarstvo idealna djelatnost za ogledni primjer. U našoj proizvodnji nije potrebno ulagati u sirovinu, koristimo samo oko 25 posto prirodnih resursa, naša proizvodnja ne troši energiju i nema zagađivača ni otpada, naša proizvodnja pospješuje rodnost agri-

Komercijalni sektor pčelarstva neće biti zadovoljan ovom poslovnom godinom se tržište otvorilo i u obrnutom smjeru. Kako smo dobili mogućnost izvoza, tako se ulaskom u EU u izvjesnoj mjeri liberalizirao uvoz, pa će rezultat poslovanja ovisiti o konkurentnosti kako naših proizvoda tako i proizvoda u okruženju. Naš obrt će ovu godinu završiti na pozitivnoj nuli. Plaće i državne obveze podmirujemo na vrijeme, obveze prema dobavljačima su u valuti pa vjeruje-

mo da neće biti duga, ali ni dobiti – znači nula. Pozitivna je zbog nenaplaćenih potraživanja za koja se nadamo da će biti realizirana sljedeće godine. Očekivanja za poslovnu 2014. godinu su ipak optimističnija. Do sada smo radili isključivo za domaće tržište, ali sada ima stidljivih naznaka za izvoz gdje ćemo pokušati zadovoljiti tražene uvjete i isporučiti prve količine proizvoda izvan granice. Nadamo se povoljnim klimatskim prilikama, opremljeni smo za povećanje proizvodnje i još kad bi se popravilo poslovno okruženje, vjerujemo da bi i završni račun bio vedriji. Iskreno, ne nadam se promjeni percepcije komercijalnog pčelarstva koja je za sada velika enigma za većinu u državnom resoru - ali i ovom prilikom možda nekome zapne za oko pokoja rečenica što će svakako predstavljati napredak u prezentiranju naših problema.

www.privredni.hr Broj 3809, siječanj 2014.

“Vjerujem da svaki poslodavac želi dobrog radnika i da ga je spreman platiti, no postojeći zakon destimulira bilo kakvo razlikovanje.” Ivana Kolar, Terme Tuhelj Ivana Kolar, direktorica Termi Tuhelj

Trebamo biti drukčiji i prepoznatljivi Protekla je godina bila i naporna, jer je za isti ili čak slabiji rezultat nego ranije bilo potrebno odraditi neproporcionalno više. A to prekomjerno troši sve ulazne resurse, zamara sustav i vodi prema području gdje nedostaje vremena za kreativnost i razvoj Prošla je godina bila izrazito zahtjevna i, vjerujem, teška za svakog gospodarstvenika. Pad kupovne moći i standarda ima preko niza svih uključenih u gospodarstvo za posljedicu i slabljenje gospodarske snage, a svi znamo što slijedi nakon toga - ništa dobro bez jakog impulsa koji bi sve zarotirao u suprotnom smjeru. A on se, nažalost, ne nazire. Sve dodatno opterećuje već poznati problem nemogućnosti naplate prodanog, a što se odražava na stanje likvidnosti i uzrokuje dodatne probleme. Protekla je godina bila i naporna, jer je za isti ili čak slabiji rezultat nego ranije bilo potrebno odraditi neproporcionalno više. A to prekomjerno

ni duh i dalje ostao, i kod mene i u mojem timu. Teško je definirati što očekujem u 2014. godini jer je jasno da je država opterećena gomilom naslijeđenih problema iz ranijih razdoblja, a koji se ne daju tako lako riješiti. troši sve ulazne resurse, zamara sustav i vodi prema području gdje nedostaje vremena za kreativnost i razvoj, a što onda dodatno usporava cijelu priču i vodi prema nedovoljnoj konkurentnosti. Bila sam na početku ove krize, iako je to preopćeniti naziv za ovo stanje, veliki optimist i vjerovala čvrsto da ćemo to svi mi savladati, no nažalost, u borbi za golo poslovanje malo sam tu pozitivu potrošila, iako je borbe-

Jako malo prostora ostaje za moguće pogreške Za sve je potrebno određeno vrijeme. Nužno bi bilo smanjiti državni aparat i višku ljudi omogućiti drugi posao u sklopu niza projekata koje bi država trebala pokrenuti ili omogućiti onim gospodarstvenicima koji su spremni na određeni rizik i razvoj da svoje pro-

jekte i realiziraju. Kako? Apsolutno nižim porezima i nametima, poticanjem investicija, lakšim i bržim dobivanjem kreditnih sredstava po prihvatljivijim uvjetima. Nužna je liberalizacija Zakona o radu, vjerujem da svaki poslodavac želi dobrog radnika i da ga je spreman platiti, no postojeći zakon destimulira bilo kakvo razlikovanje, bez obzira na poslovnu učinkovitost. Očekujem i da se porezna politika ustabili. Teško je planirati poslovne poteze, prodavati svoje proizvode i usluge i biti aktivan na tržištu te poslovati uspješno ako se u godinu dana promijeni porez na dodanu vrijednost čak tri puta, što se dogodilo u turizmu. To destimulira i nove ulagače.

Za ublažavanje posljedica krize, među ostalim, potrebna su dostupna kreditna sredstva za investiranje i pokretanje novog poslovanja, stabilnost porezne politike, omogućavanje naplate, no ne samo u smislu pravodobne naplate od poslovnih subjekata koji rade i funkcioniraju, već prije svega od subjekata koji se pojavljuju i nestaju na tržištu te imaju iza sebe nekoliko tvrtki u bankrotu. U 2014. očekujem napredak i ostvarenje viših poslovnih rezultata, jer smo za to pripremili teren u prošlom razdoblju kad smo izgradili novi hotel namijenjen

gostima više platne moći i stranim tržištima te podigli cjelokupnu kvalitetu naše usluge i poslovanja na viši nivo. No, to znači puno, puno rada, još više nego do sada, puno odricanja i donošenje pravih odluka. Jako malo prostora ostaje za moguće pogreške. Morat ćemo biti drukčiji i prepoznatljivi.

Darko Glad, direktor i vlasnik tvrtke Glazir, Zagreb

Već razmišljamo o novim ulaganjima Iz vlastitog primjera možemo istaknuti kako su fondovi izvrsna mogućnost poduzetnicima da poboljšaju uvjete i osuvremene proizvodnju, ali sve to svojim politikama treba pratiti i država Glazir je vodeća hrvatska tvrtka specijalizirana za preradu voća i sirovina za pekarstvo koja od svoje ukupne proizvodnje čak polovinu izvozi, a vjerujemo kako će se taj postotak u budućnosti i povećati. Naime, ulaskom u EU poslovanje je postalo jednostavnije, ne samo zbog promjene u percepciji hrvatskih tvrtki, nego i zbog niza regulativa koje olakšavaju prisutnost na europskom tržištu te lakši proboj na inozemna tržišta, što nam je izuzetno važno. Uz to, početkom prošle godine završen je

četverogodišnji ciklus investicijskog ulaganja u opremanje našeg proizvodnog pogona, najmodernijeg u Hrvatskoj. Naime, uz potporu programa SAPARD i IPARD izgradili smo novi poslovno-proizvodni pogon te ul ož i l i

u unapređenje proizvodnje, tehnologiju i opremu. Ti su projekti omogućili iskorak u smislu povećanja produktivnosti i poboljšanja kvalitete Glazirovih proizvoda te otvaranje novih kategorija asortimana proizvoda.

I u ovoj godini nastavit ćemo intenzivno raditi na povećanju izvoza i otvaranju novih tržišta Uz to, povećali smo konkurentnost na domaćem i inozemnom trži-

štu te pojačali svoje proizvodne kapacitete za čak 300 posto. Naše je poslovanje jako stabilno i razvojno smo orijentirani pa smo tako trenutno u procesu preuzimanja velikog proizvodnog pogona jedne europske tvrtke koja ima program kompatibilan s našom linijom proizvoda, što nam omo-

gućuje povećanje kapaciteta i plasman na nova ciljana tržišta. Već razmišljamo i o novim ulaganjima koje djelomično planiramo realizirati uz potporu iz europskih fondova. Uvjerili smo se kako uz financijsku pomoć ovakav način financiranja donosi i značajnu korist za imidž tvrtke i gradi povjerenje europske pekarske industrije. Vjerujemo kako je politika orijentirana izvozu i prednostima koje nam donosi Europska unija - uz kontinuitet predstavljanja na vodećim sajmovima s kojih se svaki put vraćamo s nekim novim dogo-

vorenim poslom - glavni razlog našeg uspjeha. I u ovoj godini nastavit ćemo intenzivno raditi na povećanju izvoza i otvaranju novih tržišta, zadržavanju vodeće pozicije pred konkurencijom te inovacijama u proizvodnom asortimanu. Iz vlastitog primjera možemo istaknuti kako su fondovi izvrsna mogućnost poduzetnicima da poboljšaju uvjete i osuvremene proizvodnju, ali sve to svojim politikama treba pratiti i država u smislu postizanja bolje pozicije i konkurentnosti hrvatskog proizvoda na tržištu EU-a.

58 POSLOVNA OČEKIVANJA 2014.

Privredni vjesnik Broj 3809, siječanj 2014.

“Treba iznaći i mogućnost naplate PDV-a na naplaćenu realizaciju, a ne na fakturiranu kao sada.” Branka Hitner, Carta Željko Kovač, direktor Centra za poduzetništvo Zagreb

2014., godina oporavka ili daljnjeg pada? Gubitak standarda od početka mandata ove vlade nećemo uspjeti nadoknaditi sve do 2015. S obzirom na to da su porezi veći nego na početk poduzetnike Evo završila je i ta 2013. godina. Kriza i dalje vlada hrvatskim gospodarstvom. Koliko je duboka, pokazuju podaci o BDP-u. U stalnim cijenama lanjski je BDP gotovo jednak onom iz 2005. Struktura BDP-a pokazuje da je 2005. investicija bilo više nego danas jer su tada iznosile 27 posto BDP-a, dok su lani u BDP-u sudjelovale sa 20 posto. S druge strane državna potrošnja nije posustala. Udio državne potrošnje u BDP-u povećan je tijekom krize sa 18,5 posto na 20 posto. To i nije drastična razlika, ali je indikacija daljnjih problema jer se država nije prilagodila trendovima u gospodarstvu. Po svim podacima gospodarstvo se u

ove vlade nećemo uspjeti nadoknaditi sve do 2015. S obzirom na to da su porezi veći nego na početku krize, građani žive znatno lošije, a to obeshrabruje investitore i poduzetnike. Isto tako povećanje poreza dovodi do pada i podrugoj polovini 2013. vratilo na razinu iz 2004., što znači da smo u pet godina krize izgubili cijelo desetljeće rasta. Država u tom istom razdoblju nije smanjivala, nego je, štoviše, povećavala svoje troškove. Zbog takvog pristupa Hrvatska će se u standard iz 2008. vratiti tek 2020., a i to jedino ako već sada počnemo provoditi reforme. Isto tako valja istaknuti da gubitak standarda od početka mandata

Najvažnije je donošenje industrijske politike temeljem koje će se razvijati gospodarstvo trošnje i investicija. Nezaposlenost raste. Reforme se ne provode. Fokus državne politike je i dalje na prihodovnoj strani i planovima za uvođenje poreznih mjera kojima će se

dodatno opteretiti građane što će rezultirati novim padom potrošnje, a time i prihoda tvrtki. Izravni negativni utjecaj na gospodarstvo ima i daljnji rast državnog duga te rast kamatnih stopa po kojima se država zadužuje jer to poskupljuje cijenu kapitala i financiranja za tvrtke, ali i za građane. Pristup izmjenama ZOR-a, koji je jedna od kočnica povećanja konkurentnosti i stvaranja poticajnijeg okruženja za poslovanje, govori o tome da odlučnosti za prave promjene još uvijek nema. Opet se propušta prilika da se naprave značajnije i hrabrije izmjene koje bi konačno otvorile put lakšem i fleksibilnijem poslovanju te većem zapošljavanju.

Predviđene stope rasta na kojima se temelji proračun za sljedeću godinu, s obzirom na realno stanje i način na koji se upravlja izlaskom iz krize, ne držim realnim, a opet nema ni nužnih ozbiljnih zahvata na rashodovnoj strani proračuna. Promjene na rashodnoj strani proračuna morale bi biti imperativ za Vladu. Promjene na rashodnoj strani moguće su ako se provedu reforme u javnoj administraciji ukidanjem nepotrebnih ureda i agencija, smanjenjem broja općina, informatizacijom sustava javne administracije te reorganizacijom zdravstvenog, obrazovnog i mirovinskog sustava. Hitno je potrebno izvršiti korekciju plaća u javnom sekto-

ru, i to tako da prosječna plaća ne bude veća nego u privatnom sektoru. Sve ovo s ciljem smanjenja

Branka Hitner, predsjednica Uprave Carta, Osijek

Zakon ne štiti one koji stvaraju novu vrijednost Očekujem bolju zaštitu vjerovnika u smislu povećanja odgovornosti osoba ovlaštenih za zastupanje i vlasnika koji bi tre U protekloj, 2013. godini bilo je premalo pokrenutih novih investicija za koje realno nemamo strateški gospodarski program koji bi pokazivao što to Hrvatska može

i treba proizvoditi. Broj nezaposlenih se nije bitno smanjio unatoč poticajnim mjerama zapošljavanja, za koje smo na vlastitim primjerima vidjeli da su teško primjenjive i gospodarstvenici ih ne

mogu koristiti. Nadalje, pravni sustav nije napravio nikakav pozitivan pomak, tromost sudova je i dalje prisutna što smo i sami osjetili, a to je ujedno glavni razlog nezainteresiranosti stranih inve-

stitora jer im je ulaganje nesigurno. Bez strateških ulaganja u sektore kao što su brodogradnja, automobilska ili građevinska industrija a koji su zamašnjak gospodarstva svake zemlje -

nema generatora velikog i brzog oporavka. Kako od svega navedenog teško možemo očekivati značajnije rezultate, razvoj treba tražiti u sektoru turizma i poljoprivrede te stimulativnim mjerama potaknuti proizvodnju hrane. Nadalje je nužno pojednostaviti proceduru korištenja poticajnih mjera zapošljavanja, a za rad na crno mora se naći model učinkovite kontrole i uvesti drastične mjere kažnjavanja prekršitelja. Treba iznaći i mogućnost naplate poreza na dodanu vrijednost na naplaćenu realizaciju, a ne na fakturiranu kao sada. Ilustracije radi: fakturirali smo ukupno milijun kuna i od toga smo državi u ob-

www.privredni.hr Broj 3809, siječanj 2014.

“Stalne izmjene u zakonima daju signal ulagačima da još nije vrijeme i da nema sigurnosti u ulaganja.”

Ivica Max Krizmanić, Esplanade

Ivica Max Krizmanić, generalni direktor hotela Esplanade

u krize, građani žive znatno lošije, a to obeshrabruje investitore i

troškova države. Ono što je najvažnije za investitore, koje tako očajnički tražimo, je do-

nošenje industrijske politike temeljem koje će se razvijati gospodarstvo. Industrijska politika, koju sada nemamo, bila bi jasna poruka investitorima u kojem smjeru idemo, gdje se isplati investirati i gdje mogu očekivati zadovoljavajući povrat kapitala. I ne samo to - potrebno je razviti gospodarsku diplomaciju koja je sada u povojima. Počelo se raditi na tome, ali se bojim da će u toj službi opet završiti osobe po stranačkim listama, a ne iskusni gospodarstvenici. To se dogodilo

u svim javnim poduzećima koja su postala mjesta zapošljavanja stranački podobnih osoba a ne stručnjaka, te su rezultati pojednih državnih tvrtki porazni. Iz svega je jasno da nam je potrebna odlučna i duboka promjena dosadašnjeg smjera ekonomske politike te beskompromisna provedba reformi. Ako potrebne i nužne reforme započnemo sutra, minimalni pozitivni pomaci će se pokazati tek 2016. Prema svemu što je do sada postignuto pitam se ima li vladajuća struktura snage provesti reforme. Do sada postignuti rezultati ne pružaju nadu u to. Godina 2014. će pokazati imaju li snage da nas izvedu iz krize ili ne.

bali odgovarati svom svojom imovinom, a ne samo imovinom poduzeća ne vlasti trebale bi poduzeti sljedeće mjere: prvo, poboljšati zaštitu vjerovnika, i to tako da se poveća odgovornost osoba ovlaštenih za zastupanje i vlasnika koji bi trebali odgovarati svom svojom imovinom, a ne samo vezi 250.000 kuna. Pri tome, ako netko od subjekata ode u stečaj, nikada nećemo moći naplatiti potraživanje, a umjesto njega smo državi platili PDV. Istovremeno nema načina da PDV vratimo iako ga nismo naplatili. Time dolazimo do problema zaštite vjerovnika jer nema zakona koji štiti one koji stvaraju novu vrijednost. Dakle, nadležne držav-

Ako netko ode u stečaj, nećemo nikad naplatiti svoje potraživanje, a umjesto njega smo državi platili PDV imovinom poduzeća. Drugo, definirati rok za trajanje pravnih sporova, a za postojeće definirati rok za okončanje do najviše jed-

ne godine. Treće, stimulirati nova zapošljavanja kod investicija koje donose novostvorenu vrijednost. Četvrto, smanjiti birokratski aparat gdje god je moguće. Peto, smanjiti državnu potrošnju te šesto, uvesti porez na kapitalnu dobit. I na kraju, ove godine za svoju tvrtku očekujem otvaranje novih tržišta i novih kupaca. Želimo i namjeravamo zaposliti postojeće kapacitete, povećati izvoz, uvesti bar još jednu smjenu i na taj način povećati broj zaposlenih. U konačnici, tako će se povećati i ukupan prihod pa ćemo samim tim moći razmišljati i o nekim novim ulaganjima.

Naš hotel planira rast prihoda Iskreno, očekujemo još jednu tešku godinu, no nadam se da će se do kraja 2014. država ipak uspjeti stabilizirati Hotel Esplanade i protekle je godine bilježio porast u popunjenosti soba, kao i povećanju prosječne cijene smještaja. Vidljiv je znatan porast broja gostiju koji su posjetili naše restorane, ali je povećanje primjetno i u banketnom dijelu. Zarada od noćenja porasla je za šest posto, a u restoranima za 14 posto u odnosu na godinu ranije. Na to smo iznimno ponosni s obzirom na ukupnu gospodarsku situaciju u zemlji koja utječe i na naše poslovanje, pa bi prema tome fizički i financijski pokazatelji u hotelu Esplanade trebali biti u padu. Banketni dio poslovanja hotela bilježi porast od 10 posto. Stanje u hrvatskom gospodarstvu može se iščitati i iz segmentacije našeg poslovanja: iako u gotovo svim segmentima bilježimo porast, u poslovnom - dakle segmentu individualnih poslovnih gostiju koji su nekada imali udio od 40 posto u ukupnom broju gostiju - ove godine bilježimo pad od 16 posto. No, svi su ostali segmenti u znatnom porastu, primjerice individualnih turista ove je godine bilo čak 27 posto više u odnosu na prošlu. Što se tiče gospodarske situacije u 2014. za sada ne vidim velikih promjena. Iskreno, očekujemo još jednu tešku godinu, no nadam se da će se do kraja 2014. država ipak uspjeti stabilizirati. Trenutna situacija i stalne izmjene u zakonima daju signal ulagačima da još nije

vrijeme i da nema sigurnosti u ulaganja, a dokle god ne dođe do rasta novih ulaganja u Hrvatskoj, teško da će doći do rasta izvoza. A proporcionalno ulaganjima trebalo bi doći i do smanjenja nezaposlenosti u državi, koja je trenutno na zabrinjavajućoj razini. Važno je popraviti konkurentnost na tržištu, maksimalno smanjiti nepotrebnu potrošnju smanjenjem

Često zaštita radnika ne služi zaštiti radnih mjesta, već dovodi do destabilizacije kompanije administracije čime će, vjerujte, doći i do bolje organizacije i pojednostavljenja procesa. Potrebno je pojednostaviti proceduru za strana i domaća ulaganja te osigurati transparentnost i stabilnost. Tako ćemo postati atraktivniji za nova ulaganja. Ujedno treba povećati održivost već pokrenutih ulaganja, a poslodavcim a treb a

olakšati poslovanje. Umjesto raznih poticaja s vrlo često teško kontroliranim ishodima, a koji se ionako raspoređuju iz državne blagajne, treba poraditi na maksimalnom smanjenju svih davanja kako bi se stečena razlika u prihodima usmjerila na poboljšanje proizvoda i usluga prema idejama poduzetnika i onome gdje oni vide da je najbolja isplativost i što je moguće kontrolirati. Vrlo je bitno pojednostaviti zapošljavanje kada je to potrebno, ali isto tako i otpuštati radnike kada je to uistinu neophodno. Često zaštita radnika ne služi zaštiti radnih mjesta, već dovodi do destabilizacije kompanije uz gubitak još većeg broja radnih mjesta. Potrebno je dozvoliti poslodavcu da održava stabilnost kompanije onako kako on smatra da je najbolje i čime će povećati zaštitu većine radnika. Bez obzira na loše prognoze za hrvatsko gospodarstvo u 2014. godini, mi planiramo povećanje popunjenosti i prihoda. Rekao bih da je to rezultat našeg zalaganja i dosadašnjih uspjeha, politike usklađivanja cijena s tržištem na kojem se nalazimo, reputacije, kvalitete usluge te povećanog prisustva na međunarodnom tržištu.

60 POSLOVNA OČEKIVANJA 2014.

Privredni vjesnik Broj 3809, siječanj 2014.

“Inozemna zaduženja koja služe kao vatrogasno rješavanje problema samo dodatno otežavaju tešku situaciju.” Luka Burilović, Sladorana Marjan Gjukić, direktor i vlasnik tvrtke Medicalconsultants GmbH, Beč

Narod treba osvijestiti Što se tiče mjera zakonodavne, izvršne, monetarne i fiskalne vlasti da bi se izišlo iz krize, ja bih narodski rekao - treba raditi i ne smije se krasti Protekla 2013. poslovna godina u Hrvatskoj je bila mješavina opijenosti očekivanjima od Europske unije i mamurluka dan poslije. Ponovila se i ponavlja introvertiranost i sindrom traženja krivca. Za jednu od mojih hrvatskih tvrtki koju sam zatvorio 2013. značila je i pobjedu pravne države dobili smo povrat nekoliko kuna preplaćenog poreza! U ovoj 2014. ne treba država provoditi mjere oporavka gospodarstva, već edukaciju. Narod treba osvijestiti. Kredite ne uzimaju ni poslodavci niti vlast. Barijera ulaganjima nisu ni tajkuni niti vlast. Odgovor treba tražiti na

ulicama među štrajkašima. Što se tiče mjera zakonodavne, izvršne, monetarne i fiskalne vlasti da bi se izišlo iz krize, ja bih narodski rekao - treba raditi i ne smije se krasti! U protekle tri godine pripremili smo u nekoliko razina posebne oblike skrbi o starijim i bolesnim osobama kojima se postiže trostruki učinak, a to je povećanje opsega posla

postojećih registriranih kućnih njega i ustanova za skrb o starijim osobama, smanjivanje troškova obitelji, lokalne samouprave i države te produljenje angažiranosti turističkih kapaciteta. Zbog defenzivnog stava registriranih subjekata, ali još više zbog izuzetno razvijenog crnog tržišta, naši kontakti s međunarodnim institucijama koje mogu slati pacijente u Hrvatsku ne mogu se još realizirati. Pokušat ćemo djelovati u Hrvatskoj tako da ponudimo Ministarstvu zdravlja aktivno ugovaranje usluga na stranim tržištima, pri čemu se podrazumijeva angažman zdravstvenih ustanova u

Ponudit ćemo model suzbijanja crnog i sivog tržišta njege i skrbi vlasništvu države i lokalne samouprave. Ministarstvu financija i Ministarstvu socijalne politike i

mladih ponudit ćemo model suzbijanja crnog i sivog tržišta njege i skrbi. Napravili smo grube procjene i pretpostavljamo da više od 50.000 osoba na razne načine sudjeluje u njezi i skrbi bolesnih i starijih, naravno na crno. Reguliranje crnog tržišta u ovom segmentu

omogućit će nam nastavak započetih pregovora s investitorima u području zdravstva i socijalne skrbi. Drugi dio odnosi se na međunarodne aktivnosti, koordinaciju radne skupine za investicije u zdravstvu i socijalnoj skrbi u okviru investicijskog Foruma Greet Vienna i proširenje suradnje s Udrugom privatnih bolnica EU-a. Za svoju tvrtku 2014. očekujem ponovljene izdatke za putovanja po svijetu i stvaranje kontakata, otvaranje poslovnih prilika, očekujem zadržavanje trenda i neće se štrajkati ni jednog sata, i dalje ćemo plaćati redovito račune i porez!

Luka Burilović, predsjednik Uprave Sladorane, Županja

Ni jedna mjera ne može djelovati preko noći Smatram da tek u trećem kvartalu 2014. godine možemo očekivati prve rezultate mjera smanjenja nelikvidnosti. Očito je da država neće moći bez izmjena postojećih poreznih stopa kako bi namaknula dio sredstava za javnu potrošnju U posljednjih nekoliko godina situacija u gospodarstvu, na žalost, samo se pogoršava. Veliki broj država eurozone izašao je iz krize ili je na stabilnom putu izlaza, dok se u Hrvatskoj spirala nastavlja. Najave gospodarskog oporavka nisu se ostvarile. Deficit se povećao, uz pretpostavku daljnjeg povećanja jer je ulaskom u EU izostao dio prihoda vezan za uvoz roba. Također uvoz je nastavio rasti (4,4 posto u prvih šest mjeseci prošle godine), dok je izvoz ostao gotovo na istoj razini. Negativan trend pada industrijske proizvodnje nastavlja se i dalje. Povećanje bro-

ja nezaposlenih i smanjenje industrijske proizvodnje negativno je utjecalo i na potrošnju. Ni jedna mjera ne može djelovati preko noći, međutim ni naznake poboljšanja nisu na vidiku. Nelikvidnost je još uvijek

veliki problem i smatram da tek u trećem kvartalu 2014. godine možemo očekivati prve rezultate mjera smanjenja nelikvidnosti. Očito je da država neće moći bez izmjena postojećih poreznih stopa kako bi namaknula dio sredstava za javnu potrošnju. Inozemna zaduženja koja služe za vatrogasno rješavanje problema samo dodatno otežavaju tešku situaciju jer premda glavnice od posljednjih zaduženja dolaze na naplatu u cijelosti za pet godina, u međuvremenu treba plaćati kamate. Pozitivan efekt ostalih mjera vjerojatno bi trebao doći naknadno.

smatram da ga ne bi trebalo financirati podizanjem poreza, prije svega onog najizdašnijeg koji ubire država - PDV-a. Smatram da je velika greška učinjena kada je ljudima na početku krize savjetovano da povećaju Dobar potez svakako predstavlja zaustavljanje zapošljavanja u javnoj upravi, no problem predstavlja rast broja nezaposlenih i siva ekonomija koja i dalje predstavlja nelojalnu konkurenciju. Visoke kamatne stope su također otegotna okolnost u oporavku gospodarstva. Bez obzira na to što je javni deficit visok,

Velika je greška učinjena kada je ljudima na početku krize savjetovano da povećaju štednju štednju jer to za posljedicu ima stezanje gospodarske aktivnosti što nije dobro ni u vrijeme krize niti dugoročno.

Konkretno, branša u kojoj djeluje Sladorana nije bila u tolikoj mjeri pogođena krizom koliko tržišnim kretanjima i zakonodavnim mjerama EU-a. Proizvođačima šećera ulaskom u EU nametnuta su proizvodna ograničenja koja će se ponovo razmatrati tek 2015. godine. S obzirom na to da je šećer burzovna roba i jedna od rijetkih čija cijena u posljednje vrijeme pada, očekujem blagi porast cijene što će pozitivno utjecati na poslovanje. Kad je riječ o fiskalnim promjenama, smatram da neće biti takvih koje će utjecati na poslovanje.

www.privredni.hr Broj 3809, siječanj 2014.

“Ne smije se dozvoliti odašiljanje poruka tipa - prvo može, poslije ne. Vlada je uspješna kad omogući uvjete za rad.” Marina Wallner, Elanija Marina Wallner, vlasnica i direktorica tvrtke Elanija, Split

Nemamo lidere koji bi usmjerili gospodarstvo Svakodnevno je netko u štrajku ili prosvjedima i traži svoja prava. A bit će i gore... Kad su osnovne vrijednosti u društvu poremećene, teško se otrgnuti od traženja pravice. To se ipak mora bolje posložiti Prošla nam je godina bila puna dobrih očekivanja. Nažalost, nisu se baš ostvarila. Velika stvar je konačni ulazak Hrvatske u EU, ali i to se dogodilo u nestabilnim uvjetima s vrlo ružnim slikama iz Grčke i Španjolske. Posebno su uznemiravajući podaci o stanju u susjednoj Sloveniji i informacija da smo sa Slovenijom na začelju i da su se praktički svi u EU-u oporavili i izlaze iz recesije, samo se mi i Slovenija nalazimo na samom dnu. Skandali i afere koje konkuriraju i najmaštovitijim trilerima ne jenjavaju. Uvjeti poslovanja su sve gori, proizvodnih aktera sve manje, a onih koji se na njima financiraju sve više. Nitko se ne želi odreći ni najmanjeg dijela svoga kolača. Svakodnevno je netko u štrajku ili prosvjedima i traži svoja prava. A bit će i gore... Kada su osnovne vrijednosti u društvu poremećene, teško se otrgnuti od traženja pravice. To se ipak mora bolje posložiti.

U takvim uvjetima nije Vladi lako, jer nema teže politike od one koja oduzima i reže. Ona vlada koja to bude učinila, kažu, mora biti spremna i izgubiti izbore. Da to ipak nije tako i da narod ipak želi i drastične promjene, pokazuje primjer ministra Linića koji je upravo na hrabrim i tvrdim mjerama zadobio opću podršku nacije, oko fiskalizacije, naplate poreza i štednje.Da

klime za poduzetništvo. Kad pogledamo čime se ova vlada do sada bavila, to su - pitanje braka, dvojezičnost, spolni odgoj i druge ipak manje važne teme. U vrijeme kada nezaposlenost dobiva razmjere epidemije, s dnevnim zastrašujućim priljevima, to se pitanje ne stavlja u prvi plan, već se i dalje radije politizira. Pri tome se i dalje troši kao u najbolja vremena,

pravcu, koji bi ujedinili naciju i uspješno se obračunali s toliko problematičnih tema i dugogodišnjih loših navika. Možda se ipak predugo kralo, lagalo, skrivalo i utajivalo, tako da je to postao modus vivendi... Prepuni su nam propisi besmislenih procedura. Ishođenje dozvola traje predugo. Stranke u postupku u rješavanju jedne lokacije pri ishođenju dozvo-

nabavljaju se skupi službeni automobili i razne druge neprimjerene stvari te time i dalje pokazuje da nema odlučnosti da se riješe pravi problemi i da misle uglavnom i prvenstveno na sebe. Još nema pravih lidera koji bi aktivirali i usmjerili gospodarstvo u dobrom

le za gradnju, na primjer, mogu se žaliti, uključujući procedure u katastru, i više od deset puta! Kad se tome dodaju činovnici koji to često beskonačno provode, ne čudi to da postupci traju i preko pet godina, što je apsolutno neprihvatljivo. Isto je tako i u pravosuđu. Sve

S pravim i hrabrim potezima, ova država može u jako kratkom roku postati zemlja uspješne ekonomije nije jednako dobar i u “gafovima” oko poduzetnika i poreza na nekretnine i uopće ulagačke klime, nesmotrenim i disonantnim izjavama, bio bi možda jedna od svijetlih točaka ove vlade. Ovako sa svim dobrim što je učinio, istovremeno je poništio i sve dobro, širenjem negativne

traje beskrajno, što je obeshrabrujuće za bilo kakav ozbiljan posao. Osnovna dijagnoza hrvatskog društva je dakle - prespora i loša usluga prevelikog aparata. Zato su prioriteti u ovoj zemlji reorganizacija javne uprave te radikalno jednostavniji propisi, definiranje glavnog i osnovnog prioriteta Vlade, a to je jako gospodarstvo i jeftinija uprava, brzo zapošljavanje i otpuštanje. Posebno treba pozdraviti dosljednost nekih ministara u branjenju stavova oko poreza na nekretnine i štićenju srednjeg sloja i poduzetništva. Ono što donekle ukazuje na dobar kurs je izjava ministra Vrdoljaka da se porez na nekretnine ne smije uvoditi u doba

krize. Isto tako obrazovanje i selekcija najboljih moraju biti prioritet svugdje i u svemu, posebno u najbitnijim institucijama. Nama je nužna pravna sigurnost i pozitivna poduzetnička klima. Ne smije se dozvoliti odašiljanje poruka tipa - prvo može, poslije ne. Vlada je uspješna kad omogući uvjete za rad i kad se ti uvjeti prepoznaju i realiziraju. Velika većina poduzetnika duboko se kaje što se nalazi u raljama današnjih uvjeta poslovanja, jer malo toga osim jake porezne stege funkcionira dobro. Financijska disciplina je nužna, ali ako je jedina, postaje ubojica i onih preostalih na životu. Nastavi li se ovako, prognoza za 2014. godinu je daljnji pad. Pred Hrvatskom su velike zadaće i vjerojatno još teža godina. Međutim, s pravim i hrabrim potezima, kad se stavi svaka stvar na pravo mjesto, ova država može u jako kratkom roku postati zemlja uspješne ekonomije i zadovoljnih građana.

Zdravko Zetović, direktor tvrtke Zetović, Osijek

Mi imamo rast od 40 posto, ali što je s drugima? Ključ gospodarskog oporavka je vraćanje na putanju rasta privatnih investicija i privatnog sektora Poslovna 2013. godina za našu tvrtku bila je bolja od prethodne godine. Naime, bilježimo rast od 40 posto, dok u našoj mikro sredini gospodarstvo ne ostvaruje rast. U razgovoru s kolegama gospodarstvenicima stalno se očituju nezadovoljstva i crne prognoze za buduće razdoblje. Naša očekivanja od države, župani-

je i grada su pokretanje većih investicija, što znači direktan posao za nas male poduzetnike. Mi se moramo vezati za nekoliko većih poslova, a sve ostalo čine “mali” poslovi. Državne investicije bi trebalo preusmjeriti na sektore i gospodarske subjekte koji u kratkom roku osiguravaju gospodarske učinke, te također

U razgovoru s kolegama stalno se očituju nezadovoljstva i crne prognoze povećati skrb o malim i srednjim poduzetnicima. Ključ gospodarskog oporavka je vraćanje na putanju rasta privatnih investi-

cija i privatnog sektora. Od struktura vlasti očekujem daleko veći an-

gažman u tvrtkama koje zapošljavaju do 50 djelatnika. Smatram da je to najvitalniji dio gospodarstva, brzo prilagodljiv novim proizvodima i spreman za stalno širenje. To je dio koji je pun ideja u proizvodnom smislu, samo mu treba pomoći to ostvariti. Za svoju tvrtku očekujem da zadrži ovogodišnju ra-

zinu proizvodnje. Također ćemo nastojati ulagati ogroman trud da ostvarimo rezultate u izvozu koji su nam dosad bili minorni.

62 POSLOVNA OČEKIVANJA 2014.

Privredni vjesnik Broj 3809, siječanj 2014.

“Izgleda da mi, kao društvo, još nismo dovoljno nisko pali i još vjerujemo da postoji čudo koje će nas spasiti.” Saša Cvetojević, Insako Saša Cvetojević, direktor tvrtke Insako, zagreb

U 2014. nas čekaju veliki potresi Mlade i ambiciozne tvrtke koje razvijaju proizvode visoke dodane vrijednosti, uz prave poticaje i skidanje administrativnih barijera mogu značajnije utjecati na popravak mnogih defektnih stvari u društvu U 2014. godini ne očekujem značajniji oporavak i poboljšanje gospodarske situacije u Hrvatskoj. No, postoji puno prostora za promjene trendova i zaustavljanje konstantnog pada ekonomskih pokazatelja. Sumnjam da ćemo tome sami biti glavni uzrok. Ako se nešto pozitivno i dogodi, to će biti zbog oporavka nekih nama bitnih tržišta. Iako smo poduzeli određene korake u pravom smjeru -

poput fiskalizacije i smanjenja sive ekonomije, centralnog obračuna plaća i smanjenja troškova države, reforme radnog zakonodavstva i slično – sve to je daleko od dovoljnoga. Početkom 2014., zbog rezova koje Vlada napokon mora povući zbog ulaska u proceduru prekomjernog deficita, očekujem velike potrese. Sindikalni

čelnici - mahom sindikata koji djeluju u javnom sektoru i godinama ne odustaju od pogodnosti što su ih izborili mračnim nagodbama s ljudima koji su vodili zemlju a sad sjede po sudovima i zatvorima - pokušat će izvesti zadnji čin svoje predstave. Povlačenje ZOR-a (koji je poslodavcima kamilica, a sindikati ga predstavljaju kao nešto kataklizmičko) pokazuje da se Vlada ko-

l e ba, a to nije dobro. Štrajkovi će kratkoročno nanijeti veliku štetu svima nama, ali to je jedini način da se napokon i sindikati suoče sa stvarnošću i da se vidi kako je životu na dug – došao kraj. Bolje i par mjeseci blokade sustava, nego još par godina neodrživog trošenja pijanih milijardera. Dok radnici u realnom sektoru svakodnevno ostaju bez posla i sretni su ako uspiju zadržati rad-

na mjesta i plaće – ovi ne odustaju od desetaka raznih dodataka. Dodataka koji svakome tko nije u toj povlaštenoj grupi primatelja, zaštićenih od otkaza i umanjenja plaća – izazivaju nevjericu i čuđenje. Za to vrijeme, Vlada jedine ozbiljnije promjene uspijeva napraviti baš u sektoru gospodarstva. Uspješno uvodi fiskalizaciju, kojom napokon pod lupu poreznika do-

laze neki koji su godinama varali sustav. No, kolateralna žrtva su mnogi koji rade korektno, ali padaju zbog detalja poput par kuna više u blagajni i usluživanja kupca par minuta nakon radnog vremena. Rokovi prijava zaposlenika se skraćuju sa 15 na 8 dana pa sad i na 24 sata. S druge strane, ti isti koji tjeraju poslodavca na evidentiranje svake kune odmah, na prijavu svakog radnika “jučer”

– ti isti ne donose rješenja i dozvole u propisanim rokovima, niti odgovaraju za kršenje rokova. Ti isti gledaju samo kako se proglasiti nenadležnima i kako na upit odgovoriti općenito i ne reći ništa. Odraditi svojih par sati, spojiti godišnje, blagdane i bolovanja. Za njih se mijenja i Zakon o javnoj nabavi, kako bi imali manje posla oko transparentnosti i objava natječaja, te lakše potrošili proračunski novac. Č a s t iznimkama, zaposlenima u javnom sektoru koji se još uvijek trude i koje sustav nije ubacio u kolotečinu. No, izgleda da mi, kao društvo, još nismo dovoljno nisko pali i još vjerujemo da postoji čudo koje će nas spasiti. Izbrisati sve naše dugove, donijeti nam prihode koje smatramo da zaslužujemo i vratiti stvari kako su “nekad bile”. Od svih koji vode državu u 2014. očekujem – ono što su trebali učiniti odmah po izboru. Krenuti u čišćenje problema koji su se nakupili. Zdravstvo, mirovine, školstvo, visoko obrazovanje, znanost – sve je nedovoljno učinkovito, što znači da za trošak koji imamo ne daje dobar rezultat. Primjerice,

vi odvlače dobre projekte. Ne trebaju više ići preko bare. Nadam se da ćemo im omogućiti da ostanu u Hrvatskoj. Na mikroplanu, u svakodnevnom poslovanju, očekujem dodatno povećanje problema s likvidnošću. smanjiti doprinose i nadati se da će se sa dvije godine pijenja kamilice sanirati metastazirani rak u sustavu – bilo je preoptimistično. Šanse za 2014. vidim u našem starom “jockeru” – turizmu. Pomake vidim i u ICT-ju. Mnoštvo do jučer malih tvrtki strelovito napreduje, zapošljava i izvozi. Naravno, kao što mnogi tvrde, to ne može spasiti nacionalnu ekonomiju, ali može pokazati put kojim možemo ići. Mlade i ambiciozne tvrtke koje razvijaju proizvode visoke dodane vrijednosti, uz prave poticaje i skidanje administrativnih barijera mogu značajnije utjecati na popravak mnogih defektnih stvari u društvu. Od popravka imidža poslodavca, preko transfera tehnologija iz ladica i laboratorija sveučilišta i instituta te konačnog buđenja usnule znanstvene zajednice, do pomoći “starijim” tvrtkama uvođenjem novih rješenja i otvaranjem novih tržišta. Nadam se da će država prepoznati inicijative poput inkubatora koji pomažu tvrtkama u najranijoj fazi i akceleratora koji rade na pronalasku i lansiranju dobrih i inovativnih projekata. Nužno nam je formiranje nekog pravog venture capital fonda koji bi investirao u tvrtke u Hrvatskoj. Sada nam i regija (Bugarska a i Poljska) i njihovi akceleratori i fondo-

Nadam se da će 2014. biti godina u kojoj ćemo prestati piliti granu na kojoj sjedimo Mnogi trgovački lanci i mali trgovci nisu uspjeli napraviti nužne interne prilagodbe. Predstečajne nagodbe se mnogima čine kao logičan i jeftin “oprost grijeha” i bojim se da ćemo sljedeće godine imati još jedno “čišćenje” među kupcima. Očekujem i dalje koncentracije u maloprodaji – što će stvoriti dodatni pritisak na dobavljače. Potpuno promašenim nedavnim izmjenama Zakona o javnoj nabavi i podizanjem pragova za objavu javne nabave, očekujem ponovni povratak u zonu “ispod radara” dijela potrošača proračunskog novca. To jesu bile nabave malih vrijednosti, ali tvrtke poput naše su barem imale mogućnost konkurirati i za te male poslove. Sada će to biti daleko manje transparentno i očekujemo smanjenje obujma poslovanja u tom segmentu. Nadam se da će 2014. biti godina u kojoj ćemo prestati piliti granu na kojoj sjedimo. Ako i ne, onda se duboko nadam da ćemo je bar prepiliti u 2014. I pasti. Realno promotriti situaciju, shvatiti gdje smo, što smo i kuda trebamo ići, te se ponovo početi penjati.

www.privredni.hr Broj 3809, siječanj 2014.

“Nemam apsolutno nikakva očekivanja od bilo koga, davnih dana smo se okrenuli sebi i naučili da ni od koga ne očekujemo ništa.” Mladen Dijaković, Posion City Adriano Palman, direktor Kamping udruge Hrvatske (KUH)

Nepredvidiva turistička godina Kamping segment i dalje je nepravedno zanemaren unatoč činjenici da već niz godina postiže odlične rezultate U razdoblju nakon prijeratnih izvrsnih godina, 2012. je bila rekordna za hrvatski kamping pa je stoga važno to što smo u 2013. zadržali lanjske rezultate. Uz to smo ostvarili i dodatni porast od oko 2,5 posto u noćenjima, a financijski su rezultati to popratili. Usprkos problemima kamping i dalje redovno godišnje investira u kvalitetu i proširenje ponude, a upravo su porast kvalitete i prilagodba trendovima i zahtjevima gostiju uvjet za dobre rezultate. Međutim, kako još nisu riješena pitanja koja su kočničari razvoja - primjerice turističko zemljište, pomorsko dobro - to će sigurno za 2014. godinu smanjiti razinu plani-

ranih investicija. Stoga će turistička 2014. u i kampingu biti veoma zahtjevna, a u postojećoj krizi još uvijek nepredvidiva. Iako u ovakvoj situaciji nije realno očekivati porast i moramo za nadolazeće godine hitno pokrenuti aktivnosti vezane uz povećanje konkurentnosti sektora, realno je da uz dobru pripremu, puno truda i zalaganja te podršku javnog sektora budemo veoma blizu lanjskog rezultata. U 2013., koliko god možda netko ne želi priznati, Hrvatska veliki dio rezultata može zahvaliti ulasku u EU i želji stranih gostiju za otkrivanjem te “nove i nepoznate” zemlje. No uz sve to 2013. je prije svega bila veoma promjenjiva i

nepredvidiva, te na neki način u turističkom smislu prijelomna godina jer je ukazala na probleme u ponudi hrvatskog turizma, a koji su vezani uz nedefinirani razvojni model našega turizma i nedefiniranu

Da bi se razvijao, turizmu treba velika pomoć i podrška stratešku politiku promocije. Stoga treba pohvaliti što je upravo sada u izradi strateški marketinški plan hrvatskog turizma, dokument koji sektor s velikim nestrpljenjem očekuje i koji se nadovezuje na već donesenu Strategiju razvoja turizma.

S jedne strane treba priznati da su u 2013. uvedene određene mjere koje su pomogle sektoru, posebice vezano uz određena rasterećenja poslovanja. S druge strane, ostaju otvorena tri velika pitanja koja i dalje smanjuju našu konkurentnost u okruženju i koja moramo što prije riješiti ako ne želimo krenuti nizbrdo. Prvo je pitanje svih otvorenih problema koji koče razvoj

sektora, od kojih se neki “rješavaju” već gotovo dva desetljeća, a tu prije svega mislim na potrebu hitnog rješavanja pitanja turističkog zemljišta i pomorskog dobra. Drugo je pitanje vezano uz potrebu povećanja konkurentnosti poslovanja i osiguranja stabilnosti u poslovanju, a tu možemo navesti PDV koji je jedan od najviših u konkurentskom okruženju, daljnje rasterećenje poslovanja, poticanje novog razvoja i investicija. Zadnje, treće pitanje, vezano je uz nužnu potrebu redefiniranja organizacije sustava promocije postojećih turističkih zajednica, međutim tu treba priznati da su slomljene inicijalne barijere i da se na tome

aktivno radi, te je za 2015. najavljen novi model koji će biti, recimo to tako, ukorak s vremenom. Kamping segment je u specifičnom položaju jer je i dalje nepravedno zanemaren unatoč činjenici da već niz godina postiže odlične rezultate. Naše udruženje još uvijek, unatoč brojnim pozitivnim pomacima, ulaže puno truda da bi se kampingu osigurala odgovarajuća važnost jer ipak govorimo o segmentu koji čini 25 posto hrvatskog turizma te ima sjajnu perspektivu, kako u Hrvatskoj tako i u okruženju. Da bi se razvijao, turizmu treba velika pomoć i podrška, a nju od javnih vlasti turizam opravdano i zahtijeva.

Mladen Dijaković, vlasnik i direktor Poison cityja, Otrovanec

Država je danas, da budemo realni, najbolji poslodavac U Hrvatskoj imamo 142 stranke i svaka želi svoju stranačku vojsku zbrinuti na neki način, a najčešće je to posao na državnim jaslama U 2014. godini očekujem da se napokon raspiše natječaj za dodjelu državnog poljoprivrednog zemljišta u koncesiju, zakup, otkup ili slično i da napokon prođemo na njemu, da možemo raširiti krila u punom smislu te riječi i zaploviti punim jedrima, povećati zaposlenost i, naravno, prihode. Nemam apsolutno nikakva očekivanja od bilo koga, davnih dana smo se okrenuli sebi i naučili da ni od kog ne očekujemo apsolutno ništa. Ako nam i ulete neka bespovratna poticajna sredstva, znat ćemo ih na pravi način oplemeniti i uložiti kako bismo stvorili dodanu vrijednost. Bit će nam drago da nam za neki papir ne trebaju mjeseci već dani,

što mislim da je san svakog poduzetnika. Također svi mi sanjamo i o javnom i transparentnom poslovanju, javnoj nabavi, a ne da se to radi po stranačkim ili rodijačkim i drugim vezama. U Hrvatskoj imamo 142 stranke i svaka želi svoju stranačku vojsku zbrinuti na neki način, a najčešće je to posao na državnim jaslama, jer država je danas, da budemo realni, najbolji poslodavac. Ima-

ju dobro organizirane sindikate i debele kolektivne ugovore koji su se opet potpisivali kako bi se dobilo koji glas više. I tako u nedogled. Za svoju tvrtku očekujem i želim da ispunimo zacrtani plan od 110 tona kamilice. Ukoliko ne bude

Bit će nam drago da nam za neki papir ne trebaju mjeseci već dani većih vremenskih neprilika, to bi se i trebalo ostvariti, jer smo zbog nedostatka vlastitog zemljišta povećali kooperantsku proizvodnju. Kao korisnici sredstava iz Poduzet-

ničkog impulsa za 2013. godine očekujemo da pustimo u pogon još jednu liniju za preradu kamilice koju je Impuls sufinancirao u iznosu od 237.000 kuna i tako podignemo dnevnu preradu sa nekih 300 do 500 kilograma na 600 do 800 pa i do 1000 kilograma dnevno u idealnim uvjetima te da zaposlimo još nekoliko djelatnika. Tre-

nutno izvozimo 110 tona cvijeta kamilice u pakiranjima po želji kupaca u zemlje Europske unije pa ćemo raditi na tome da povećamo izvoz i, svakako, ako

se ukaže prilika, otvorimo nova tržišta.

64 POSLOVNA OČEKIVANJA 2014.

Privredni vjesnik Broj 3809, siječanj 2014.

“Država se ponaša poput uspavane ljepotice kojoj je dovoljno to što je lijepa, i sve priče o gospodarstvu počinju i završavaju s turizmom.” Ivan Tomić, Solana Nin Milan Vrdoljak, predsjednik Uprave tvrtke Ricardo, Osijek

Nama je 2013. bila odlična, a 2014. će biti još bolja Kada se u politici bude počelo razmišljati glavom gospodarstvenika – tek će nam onda svima zajedno biti bolje Prema svim rezultatima i pokazateljima, 2013. godina bila je najbolja godina od kada postoji tvrtka Ricardo. U odnosu na 2012. godinu imamo rast prihoda od blizu 40 posto. Gotovo u istovjetnom broju smo povećali broj zaposlenih, tako da smo s proteklom godinom više nego zadovoljni. Naravno, to se nije dogodilo slučajno. Naime, proteklu godinu smo iskoristili da što snažnije izađemo na međunarodno tržište.

Konkretno od 1. srpnja, odnosno od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, naglasak našeg poslovanja smo stavili na među-

Proteklu godinu smo iskoristili da što više izađemo na međunarodno tržište narodno tržište. Rezultat takvog poslovanja jest da smo ukupno u 2013. godi-

ni radili više izvan Hrvatske nego na hrvatskom tržištu. Što se pak tiče očekivanih mjera gospodarske politike, smatram kako bi najbolje bilo da sva razmišljanja stratega i kreatora hrvatske gospodarske politike budu onakva kakva su razmišljanja i potezi gospodarstvenika. Prije svega treba vidjeti u kojim to djelatnostima hrvatsko gospodastvo u širem smislu može dati svoj maksimum. Jer, niti Euro-

pa, niti svijet, ne prihvaćaju prosječnost. Znači da trebamo tražiti vlastite adute u čemu mi to možemo biti nabolji. Što to možemo ponuditi Europi i svijetu da bi ih to zanima-

lo. Jednom riječju, kada se u politici bude počelo razmišljati glavom gospodarstvenika – tek će nam onda svima zajedno biti bolje. Kada je riječ o sljedećoj godini i Ricardu, pored toga što već početkom godine očekujemo isporuku naručenih 20 novih voznih jedinica, u planu imamo dva veća projekta koja kanimo realizirati u 2014. godini. Prije svega je riječ o izgradnji novog prodajno-servisnog

centra za teretna motorna vozila sa svim pripadajućim sadržajima. Osim toga, gradimo novi kamionski terminal uz osječku južnu obilaznicu koji će sadržavati sve što je potrebno – motel i restoran, praonicu, benzinsku crpku i pripadajući parkirališni prostor za teretna vozila. Dakle, zbog načina kako radimo i kakve rezultate postižemo, vjerujem da će nam 2014. godina biti uspješnija od prethodne.

Ivan Tomić, operativni voditelj Solane Nin

Kad država nema jasnu viziju Treba nam dugoročna strategija razvoja, bez obzira na cijenu i/ili kolateralne žrtve. Ona ne bi smjela biti osjetljiva na promjenu vlasti, nego jasno definirati poziciju Hrvatske za 10 ili 20 godina kao države u koju će ljudi željeti doći živjeti, a ne bježati iz nje Stanje u gospodarstvu je iznimno loše, i nažalost, bez nagovijesti skorog oporavka, što nam najbolje pokazuje kontinuirani pad industrijske proizvodnje i BDP-a. Nadalje, dodatni je problem struktura onih koji pune državni budžet, a to su prije svega stanovništvo i sektor privatnog poduzetništva, koji su opterećeni raznim nametima iznad svojih realnih mogućnosti. Istovremeno, od Vlade se ne nazire jasna politika i strategija izlaza iz krize, nego su prisutna prije svega razmišljanja da se rashodi namire povećanjem poreznih i drugih opterećenja, a sve s ciljem održavanja stabilnosti državnog aparata. Poslovna 2013. je za Solanu Nin bila iznimno uspješna. Svjesna promjena na tržištu i novih trendova, Solana Nin je svoje poslovanje usmjerila na razvoj i izradu proizvoda više vrijednosti od soli i/

ili na bazi soli što nam otvara nove mogućnosti nastupa na širem tržištu s ekskluzivnijim proizvodnim programom. Naši su proizvodi prepoznatljivi i jedinstveni s obzirom na činjenicu da su tradicionalno proizvedeni, poštujući pritom suživot čovjeka i prirode. U 2014. godini očekujemo puno. Prije svega, tu mislim na prekid negativnog trenda gospodarstva i konačan oporavak industrijske proizvodnje. Ipak, bez konkretnih, proindustrijski orijentiranih Vladinih mjera očekivanja bi mogla ostati bez potrebne materijalizacije. Članstvo u EU-u nam je otvorilo mnoga vrata, ali velik dio hrvatskog poduzetništva, posebice iz domene proizvodnje, već je na koljenima zbog čega su domaći proizvođači prisiljeni razmišljati o svakodnevnoj borbi za opstanak, umjesto o investicijama, probojima na nova tržišta i

povećanju izvoza. Država se istovremeno ponaša poput uspavane ljepotice kojoj je dovoljno to što je lijepa, i praktično, sve priče o gospodarstvu počinju i završavaju s turizmom, koji je jedina gospodarska grana vrijedna spomena, ali isto tako nedovoljno personalizirana s Hrvatskom, njenim vrijednostima, i nadasve izvornim proizvodima. Država bi prije svega trebala, s jedne strane, konkretno raditi na smanjenju nameta i rasterećenju privatnog sektora, a s druge strane usmjeriti investicije koje bi donijele brzi povrat ulaganja, primjerice u razne proizvodne kapaci-

tete. Generalni je problem nedostatak jasne vizije koja bi precizirala grane industrije od strateškog interesa. Do tada nastavljamo tapkati u mraku, uz nadu da ćemo pomoću neke više sile izići iz krize, ili pak da će nam EU udijeliti nekakav novac s kojim ćemo pokrpati barem neku rupu. Nažalost, dugotrajnost krize je prouzročila i jedan izuzetno jak psihološki moment, a taj je da velika većina i poduzetništva i stanovništva na sve gleda s negativnog aspekta. Ne smijemo zaboraviti da svaka medalja ima dvije strane, odnosno da je svaki rizik ujedno i prilika za napraviti nešto dobro. Osnovna bi mjera bila donošenje dugoročne strategije gospodarskog razvoja Republike Hrvatske, bez obzira na cijenu i/ili kolateralne žrtve. Ta strategija ne bi smjela biti osjetljiva na promjenu vlasti,

nego bi trebala jasno definirati poziciju Hrvatske za 10 ili 20 godina kao moderne, razvijene i uređene države u koju će ljudi željeti doći živjeti, a ne bježati iz nje čim im se ukaže prva prilika. Uzimajući u obzir naše prirodne i geografske resurse - sve preduvjete imamo. Nedostaje nam jedino znanje koje,

U 2014. godini očekujemo prekid negativnog trenda gospodarstva i oporavak industrijske proizvodnje sudeći prema svemu viđenom, očito nemamo. Sve ostale regulatorne mjere bi morale biti u službi tog cilja. Od 2014. godine očekujem nastavak trenda rasta Solane Nin. Isto tako, ova će godina za nas zna-

čiti krunu dosadašnjeg poslovanja i nastojanja da tržištu ponudimo proizvode nastale u sinergiji čovjeka i prirode. Tu prije svega mislim na uvođenje ekoloških standarda u proizvodnju i proizvodne pogone, te dobivanje EKO markice. Sama činjenica da će Solana Nin biti jedna od rijetkih solana na svijetu s ekološkom proizvodnjom soli zasigurno će nam otvoriti brojna vrata i osigurati rast te širenja na nova tržišta, kako ona Europske unije, tako i šire. Nadalje, Solana Nin u ovoj godini ima velike planove za širenje asortimana na nove proizvode kojima ćemo dodatno proširiti proizvodnu paletu i ojačati tržišnu poziciju. Osnovne će poveznice svih proizvoda i dalje biti tradicionalna proizvodnja i ručni rad, od samog procesa proizvodnje soli do pakiranja gotovih proizvoda.

www.privredni.hr Broj 3809, siječanj 2014.

“Nedopustivo je da od dobre, profitabilne ideje do njene realizacije prođe dulje od šest mjeseci.” Sandra Mihelčić, Business Media Group Sandra Mihelčić, direktorica i vlasnica Business Media Group, zagreb

Pa nisu poduzetnici krivi za slom gospodarstva Očekujem i pozitivan stav političara i gospodarstva općenito prema poduzetnicima i investitorima. Dosta puta sam se susrela s tezom kako su većina poduzetnika lopovi U 2013. osjećao se daljnji pad poslovnih aktivnosti i gospodarstva općenito. Rast nezaposlenosti, nedovoljan izvoz i proizvodnja, propast malih i srednjih poduzetnika, stečajevi, manjak stranih, kvalitetnih ulagača, veća porezna opterećenja, ogromne birokratske procedure, državna potrošnja koja se nije značajno sma-

njila, nelikvidnost, negativna poduzetnička klima. Jedino su se pomaci vidjeli u borbi protiv korupcije te uspješnoj turističkoj sezoni koja je djelomično osvijetlila crnilo u gospodarstvu. Kad je riječ o očekivanjima u 2014., optimist sam po prirodi, u suprotnom ne bih se bavila poduzetništvom. Ipak očekujem

blagi gospodarski rast, posebice u drugom dijelu godine kad bi se već lagano trebali vidjeti rezultati strateških gospodarskih i političkih odluka. Očekujem da se ne uvode dodatna porezna opterećenja za poduzetnike, da ih se javno ne proziva kako su oni krivi za slom gospodarstva, jer to samo potiče dodatnu antipoduzetničku klimu i ono malo motivacije i nade koja poduzetnike tjera da idu naprijed jednostavno uništi. Očekujem i pozitivan stav političara i gospodarstva općenito prema poduzetnicima i investitorima. Dosta puta sam se susrela s tezom kako su većina poduzetnika lopovi! Također očekujem da će se zaustaviti rast nezaposlenosti, te poticati kreativni inovativni projekti namijenjeni proizvodnji i izvozu. Isto tako očekujem daljnje smanjenje parafiskalnih nameta kao i

daljnju uspostavu financijske discipline u plaćanjima između poslovnih subjekata. Očekujem uklanjanje barijera ulaganjima - ako netko ima dobru ideju, a takvih je mnogo, treba mu se pomoći istog trenutka da se ideja realizira, da se zaposle ljudi, pokrene proizvodnja i izvoz. Jako puno ima mladih, kreativnih pojedinaca, s mnogima se često susrećem, ali se nisu odmaknuli od puke ideje ili prototipa. Birokracija i nedostatak financija im ne dopušta razvoj projekata. Nedopustivo je da od dobre, profitabilne ideje do njene re-

alizacije prođe dulje od šest mjeseci. Ublažavanju krize svakako bi pomoglo zapošljavanje sposobnih a ne podobnih menadžera u javnim i državnim poduzećima, stimuliranje poduzetnika na pokretanje novih proizvoda/usluga te na otvaranje novih radnih mjesta putem manjih poreznih da-

Protiv krize borit ćemo se inovativnošću i vlastitim idejama vanja i drugih subvencija, destimulacija uvoza a stimuliranje i potpora izvoznicima i proizvođačima. Također, među mjere za ublažavanje krize svrstavam smanjenje troškova javne uprave, učinkovitije pravosuđe, sankcioniranje svih koji ne plaćaju svoje obveze na vrijeme te privlačenje investitora

raznim poreznim olakšicama i jednostavnom birokracijom. Za svoju tvrtku ove godine očekujemo blagi rast prihoda s obzirom na projekte koje smo pokrenuli. Planiramo poslovanje završiti s pozitivom, isto kao i ove godine, te i dalje na vrijeme podmirivati sve obveze. Planiramo i izlazak na inozemno tržište jer nam je hrvatsko tržište postalo tijesno. Vjerujemo da se inovativnim i originalnim projektima možemo boriti s kriznim stanjem u gospodarstvu. Kad je potrošnja u gospodarstvu smanjena, jedini način kako opstati je ponuditi proizvod/uslugu koju je svatko spreman platiti jer mu je nužna za rad ili život. Mi ćemo ići u tom smjeru! Protiv krize borit ćemo se inovativnošću i vlastitim idejama koje se mogu plasirati i na ino tržište.

Marijan Mareković, vlasnik i direktor tvrtke Dam, Lozan

Godina oporavka gospodarstva Smatramo da će hrvatska država svoje mogućnosti potpora usmjeriti na same gospodarstvenike koji će državne mjere za razvoj gospodarstva ali i mjere potpora EU-a iskoristiti na najbolji mogući način Prošla 2013. godina je kao poljoprivredna godina bilo vrlo loša zbog nepovoljnih agronomskih uvjeta te su smanjeni prinosi i kvaliteta dobivenih poljoprivrednih proizvoda. Tvrtka Dam je unatoč lošoj godini ostvarila zadovoljavajuće prinose kamilice po hektaru i pozitivan poslovni rezultat. Ostvarivanje dobrih rezultata poslovanja omogućilo nam je okretanje izvoznom programu proizvodnje, potpisivanje du-

gogodišnjih ugovora s kupcima na tržištima Europske unije, ulaganja u stručne kadrove te u nove tehnologije. Godinu 2014. smatramo pozitivnom godinom za oporavak hrvatskog gospodarstva. Prvi put smo u godinu ušli kao punopravna članica EU-a te samim time predviđamo pozitivan start od početka 2014. godine. Smatramo da će hrvatska država svoje mogućnosti potpora usmjeriti na same gospodarstveni-

ke koji će državne mjere za razvoj gospodarstva ali i mjere potpora EU-a iskoristiti na najbolji mogući način i tako osigurati gospodarski rast u 2014. godini. Vjetar u leđa gospodarstvenicima daje i

Vjetar u leđa gospodarstvenicima daje i slobodno trženje robom i uslugama unutar EU-a

slobodno trženje robom i uslugama unutar EU-a gdje očekujemo povećanje izvoza sa zemljama članicama Unije i postizanje boljih tržišnih uvjeta na tim tržištima.

Lani je država pokrenula različite natječaje kojima se pomaže razvoj gospodarstva. Nadamo se kako će i u 2014. godini država skupiti snage za pokretanje i ostvarivanje još većeg broja natječaja za potporu gospodarstvenicima ali i samim poljoprivrednicima. Tvrtka Dam u 2013. godini javila se na natječaj, kako Europske unije (IPARD) tako i natječaje Ministarstva gospodarstva gdje nije dobila pozitivna rješenja i odgo-

vore na svoje prijave. S obzirom na to da izvozimo 95 posto svojih proizvoda i smatramo da je za razvoj gospodarstva potrebno poticati izvoz, nadamo se da će u 2014. tvrtka sa svojim prijavama na natječaje ostvariti prava na korištenje ponuđenih sredstava kako bi mogla u budućnosti razvijati i povećavati svoju proizvodnju te izvoz i tako opstati na vrlo zahtjevnom europskom tržištu.

66 POSLOVNA OČEKIVANJA 2014.

Privredni vjesnik Broj 3809, siječanj 2014.

“Kako bismo što više uživali u rezultatima liberalizacije, potrebno je napraviti još mnogo, posebice na području regulative.” Robert Golob, GEN-I Robert Golob, predsjednik Uprave Grupe GEN-I, zagreb

Imamo velike planove za hrvatsko tržište Očekujemo da ćemo učvrstiti položaj drugog najvećeg dobavljača električne energije, osvojiti sedam posto ukupnog tržišta, a do kraja 2014. udvostručiti broj kućanstava koja opskrbljujemo električnom energijom Jedan od bitnih čimbenika koji utječe na svako gospodarstvo je i cijena energenata. Dakle ne kapaciteti, već upravo cijena. Dobra vijest je što je s ulaskom Hrvatske u EU započela liberalizacija tržišta u pravom smislu te

Možemo se pohvaliti da se na našoj listi klijenata nalaze brojne renomirane tvrtke riječi, a rezultati su već tu – dakako, radi se o nižim cijenama za krajnje potrošače. Međutim, još je mnogo posla pred nama u 2014. Naime, kako bismo što više uživali u rezultatima liberalizacije, potrebno je napraviti još mnogo, posebice na području regulative koja može pomoći da opskrbljivači budu što učinkovitiji. Tu svakako valja spomenuti ener-

giju uravnoteženja koja je preskupa, što odmaže gospodarstvu. Ovdje očekujemo da HERA odradi svoj dio posla kako bi gospodarstvo plaćalo primjereniju cijenu - ne samo električne energije već i prirodnog plina. Također, još jedna bitna stavka odnosi se na dio računa koji regulira država, a koji uključuje razne naknade, trošarine, pa i PDV. Bitno je da i ovaj dio bude što racionalniji te da ne dođe do daljnjeg dizanja troškova. Nedavni primjer s podizanjem naknade za OIEiK (obnovljive izvore i kogeneraciju) pokazao je kako

i takve naknade znatno utječu na finalni iznos računa za struju. Moramo istaknuti kako je godina iza nas bila izuzetno dobra za GEN-I Zagreb. Ušli smo na tržište opskrbe električnom energijom krajnjim potrošačima – kućanstvima i malim poduzetnicima. Do prosinca 2013. smo primili više od 18.000 upita, a trenutno opskrbljujemo otprilike 9000 kućanstva u Hrvatskoj, preostali su još u procesu promjene. Kada govorimo o velikim korisnicima, možemo se pohvaliti da se na našoj listi klijenata nalaze brojne renomirane tvrtke (Konzum, Tisak, Mercator-H, BauMax Zagreb, Plodine, Plava laguna, Istraturist, Uljanik brodogradilište, Tvornica duhana Rovinj…), ustanove (Zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba, Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu) te tijela

Suradnja s najvišim državnim tijelima Hrvatske predstavlja potvrdu ozbiljnosti, kvalitete i profesionalnosti lokalne vlasti (Zagreb, Rijeka, Vinkovci…). Posebno smo ponosni što smo s Državnim uredom za središnju javnu nabavu pot-

pisali okvirni sporazum za opskrbu električnom energijom 35 ministarstava i ureda državne uprave u Hrvatskoj te pravosudnog sustava. Suradnja s najvišim državnim tijelima Hrvatske predstavlja potvrdu ozbiljnosti, kvalitete i profesionalnosti tvrtke GEN-I. GEN-I Zagreb je postao najveći dobavljač električne energije, odmah na-

kon HEP-a. Dakako, i u 2014. godini imamo velike planove za hrvatsko tržište – očekujemo da ćemo učvrstiti položaj drugog najvećeg dobavljača električne energije, osvojiti sedam posto ukupnog tržišta, a do kraja 2014., u usporedbi sa 2013. godinom, udvostručiti broj kućanstava koja opskrbljujemo električnom energijom.

Željko Smodlaka, predsjednik Uprave Henkela za regiju Adria, zagreb

Za nas će 2014. godina biti posebna Naši ciljevi za 2016. godinu su jasno definirani, i oni glase: 20 milijardi eura prometa, 10 milijardi eura prometa na tržištima u razvoju, 10 posto zarada po dionici Usprkos izazovnom tržišnom okruženju u 2013., Henkel iz kvartala u kvartal bilježi organski rast, što pokazuje i globalnim rezultatima ostvarenim u trećem kvartalu 2013. godine. Naime, tada je tvrtka Henkel ostvarila snažan rast organske prodaje u svim poslovnim sektorima, čemu su pridonijele i regije. Također, kra-

jem 2012. ostvarili smo četverogodišnji plan na

Henkel Croatia ove godine slavi svoju 20. obljetnicu poslovanja globalnoj razini koji je postavljen 2008. godine. Sad imamo novu strategiju i ciljeve do 2016. godine, te ćemo narav-

no predano raditi da ih i ostvarimo. Naši ciljevi za 2016. godinu su jasno definirani, i oni glase: 20 milijardi eura prometa,

10 milijardi eura prometa na tržištima u razvoju, 10 posto zarada po dionici. Uvjeren sam da ćemo ih svojom strategijom, alatima te zajedničkim trudom i ostvariti. Kada govorimo o hrvatskom tržištu, za nas će 2014. godina biti posebna. Naime, Henkel Croatia proslavit će 20. obljetnicu poslovanja. Iznimno sam zadovoljan kako se tvrtka razvijala

od 1994. godine od kada je prisutna na hrvatskom tržištu. S vremenom je Henkel Croatia postao dio regije Adria, u koju ubrajamo Hrvatsku, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Crnu Goru i Kosovo. Ponosan sam što mogu reći da se centrala naše regije nalazi upravo u Zagrebu, a danas je Henkel jedna od vodećih tvrtki u Hrvatskoj.

www.privredni.hr Broj 3809, siječanj 2014.

“Polako postajemo zemlja ironije. Zašto onda ne bismo i u gospodarskom smislu postali obična ironija.” Goran Ražnjević, Ilirija Goran Ražnjević, predsjednik Uprave Ilirije-Biograd

I slijepac vidi što nam znači turizam Nisu nam potrebne mjere, strategije ili planovi, nazovimo ih kako god hoćemo, koje će ublažiti posljedice krize, već isključivo one koje će nas iz te krize izvući. Hoćemo li imati dovoljno odlučnosti da ih provedemo, o tome sami odlučujemo

Unatoč izrazito lošem stanju u cjelokupnom gospodarstvu turistička industrija bilježi kontinuirani rast, premda su mnoga značajna emitivna tržišta hrvatskog turizma u recesiji ili tek na pragu oporavka. Stoga možemo biti zadovoljni činjenicom da su protekle godine najznačajnije turističke kompanije, među kojima i Ilirija, ostvarile rast prihoda i prometa u odnosu na 2012. godinu. No, itekako smo svjesni činjenice da turizam kao strateška gospodarska grana, kako se javno proklamira, nažalost nema tretman koji zaslužuje, posebice ako se uzme u obzir da je udio turizma u BDP-u čak 16 posto ili da godišnje državnom proračunu donosi sedam milijardi eura prihoda. Prošlu smo godinu započeli s optimizmom zahvaljujući smanjenoj stopi PDV-a na usluge smještaja i ugostiteljstva, što je najznačajnija mjera donesena u zadnjih nekoliko godina u turističkoj industriji. Ona je znatno pridonijela konkurentnosti našeg turizma, potaknula je investicije, poboljšala ukupno ozračje u hrvatskom turizmu, pridonijela povećanju zaposlenosti te dodatnim ulaganjima, ne samo u smještajne jedinice nego, što je puno važnije, u ljude i njihovu edukaciju. Nažalost, taj je optimi-

zam ubrzo splasnuo jer, unatoč razumijevanju koje mi turistički djelatnici imamo za sveukupnu situaciju u društvu, ponovno povećanje međustope PDV-a na 13 posto imat će dugoročno negativan efekt koji će se odraziti na globalnu konkurentnost ne samo hrvatskog turizma nego i gospodarstva. Istodobno, time pokazujemo svim potencijalnim ulagačima koliko smo “ozbiljna, zrela i privlačna” zemlja za ulaganja i zašto već godinama ne uspijevamo, isključivo vlastitom krivnjom i inertnošću, iskoristiti sve svoje potencijale. Već dulje vrijeme na državnoj razini gospodarski sektor očekuje donošenje krucijalnih mjera kojima će se dugoročno osigurati veća konkurentnost hrvatskog gospodarstva, a u konačnici i donošenje nužnih mjera za izlazak iz sveukupne društvene krize. Kao turistička kompanija, u ovoj godini očekujemo i stvaranje uvjeta koji će omogućiti značajnije produljenje turističke sezone i privlačenje novih investicija. Očekujemo i donošenje zakonskih propisa bitnih za turističke tvrtke, koji će ponuditi kvalitetna rješenja za otvorena goruća pitanja hrvatskog turizma, a to su zakon o pomorskom dobru i zakon o turističkom zemljištu. Također očekujemo fleksibilnije radno zakonodavstvo, ali i donošenje ostalih mjera koje bi na snazi bile dulje od jedne turističke sezone, a koje bi u konačnici povećale prihode, zaposlenost i potaknule nužne investicije. Kad je riječ o turizmu, i

slijepac vidi što on znači za hrvatsko gospodarstvo i društvo uopće, pa mi nije jasno kako kreatori i moderatori gospodarske politike i gospodarskih mjera uz svu svoju stručnost to ne vide. Nije im

Mjere kojima ćemo poticati ulaganja trebale bi trajati dulje od jedne turističke sezone

i u gospodarskom smislu postali obična ironija, jer nam je taj dan očito sve bliže. Mi čekamo spasitelja izvana, no tko uopće od spasitelja ili investitora iz inozemstva bilo što poklanja? Kriza koja traje zadnjih pet godina ostavila je dugoročne posljedice na hrvatsko gospodarstvo iako se u zadnjih godinu-dvije poduzimaju određene mjere za raščišćavanje stanja.

ženje. Također, mjere kojima ćemo poticati ulaganja trebale bi trajati dulje od jedne turističke sezone dokazujući time da smo poželjna i ozbiljna zemlja-partner koja želi, može i zna biti konkurentna, ali i zemlja pravne stabilnosti i pravne jednakosti, zemlja koja će konačno na kvalitetan način riješiti goruća dugogodišnja pravna pitanja poput zakona o pomorskom dobru te

jasno da bez hrvatskog turizma ne bismo imali ovakvo barem donekle živo hrvatsko gospodarstvo. Bili bismo Kosovo u gospodarskom smislu, svakako. Da nije žalosno bilo bi ironično, a pomalo postajemo zemlja ironije. Zašto ne bismo onda

No daleko je bitnije stvoriti uvjete, odnosno olakšati i rasteretiti zdrave kompanije koje znaju, mogu i imaju dovoljno resursa da pokrenu ili barem potaknu gospodarske aktivnosti u nekom području i stvore investicijski privlačno okru-

o turističkom zemljištu. Nužna je i suradnja jedinica regionalne i lokalne samouprave, koje se vrlo česte vode isključivo osobnim interesima, a koje na terenu definiraju, odlučuju i provode politiku gospodarskog razvoja vrlo često suprotnu od

one na nacionalnoj razini. Nisu nam potrebne mjere, strategije ili planovi, nazovimo ih kako god hoćemo, koje će ublažiti posljedice krize, već isključivo one koje će nas iz te krize izvući. Hoćemo li imati dovoljno odlučnosti da ih provedemo, o tome sami odlučujemo. S obzirom na trenutačno stanje u velikoj većini zemalja Europske unije, dakle na daleko najvažnijem hrvatskom turističkom tržištu, ovu godinu bismo smatrali uspješnom ako ponovimo lanjske rezultate. I u 2014. nastavljamo s investicijskim ciklusom kojim će se unaprijediti i poboljšati usluge u svim sektorima s posebnim naglaskom na poboljšanja i raznolikost kongresne, MICE i incentive ponude. Nastavit će se i s infrastrukturnim opremanjem i održavanjem objekata, a uvest ćemo i novu ponudu na hrvatsko turističko tržište – event broda. Riječ je o višenamjenskom ekskluzivnom brodu za jedinstvena događanja na kojem će biti mjesto za sastanke, ekskluzivni restoran, lounge bar, sala za zabave te će biti zastupljen i agroturizam, a sve s ciljem stvaranja integriranog turističkog proizvoda “hotelijerstvokamping-nautika” kojim se mogu pohvaliti rijetke turističke kompanije. Nastavit ćemo i s jačanjem prepoznatljivosti Ilirije kao tvrtke visokog standarda usluge i smještaja. Također, ovu godinu obilježit će značajne promotivne aktivnosti na međunarodnim turističkim sajmovima i radionicama.

68 POSLOVNA OČEKIVANJA 2014. NAGRADA GORAZD NIKIĆ ZA EKONOMSKOG ANALITIČARA GODINE

Privredni vjesnik Broj 3809, siječanj 2014.

Što akademska javnost i e Zvonko Kusić, predsjednik HAZU-a

Uz više rada do stabilizacije gospodarstva Mjere za oporavak hrvatskog gospodarstva trebaju prije svega potaknuti proizvodnju koja će onda posljedično dovesti do povećanja zaposlenosti i javnih prihoda

Izbor za Ekonomskog analitičara 2013. je završen. Više od 420 hrvatskih tvrtki različitih gospodarskih djelatnosti dalo je svoje glasove analitičarima i na upitnik odgovorilo što očekuju i kako se pripremaju za poslovnu, vrlo zahtjevnu 2014. godinu. Nagradu Gorazd Nikić za ekonomskog analitičara godine Privredni vjesnik je zasnovao u znak sjećanja na istaknutog ekonomskog analitičara i utemeljitelja konjunkturnih istraživanja u Republici Hrvatskoj, prof. dr. sc. Gorazda Nikića, sa željom da dobijemo odgovor na pitanje koje to od 38 vrsnih analitičara na našoj listi hrvatski poduzetnici drže onima koji su svojim promišljanjima i upozoravanjima – obilježili godinu. Odgovore je obradio Centar za konjunkturna istraživanja Privrednog vjesnika na čelu s prof. Mirjanom Čižmešijom s Katedre statistike Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, te utvrdio pet analitičara s najvećim brojem bodova. Njihova imena bit će objavljena na svečanosti Privrednog vjesnika početkom godine.

EKONOMSKI ANALITIČAR 2013. godine je...

Stanje u gospodarstvu nije dobro. Kriza i recesija se nastavljaju, nema velikih stranih investicija, nezaposlenost raste, a sve to pridonosi osjećaju pesimizma i malodušnosti uz koje oporavak gospodarstva nije moguć, čak i kad bi globalni trendo-

Nedostaje nam pobjednički duh kakav je bio tijekom Domovinskog rata vi krenuli nabolje. U tom smislu nije pomogao čak ni ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Doista je vrijeme za zaokret i promjenu dosadašnjeg neodgovornog načina ponašanja. Shvatimo da moramo raditi više, makar imali i manje, barem dok ne stabiliziramo svoje gospodarstvo. Mjere za oporavak hrvatskog gospodarstva trebaju prije svega potaknuti proizvodnju koja će onda posljedično dovesti do povećanja zaposlenosti i povećanja javnih prihoda. Neophodne su strane investicije i potrebno je konačno ukloniti sve barijere koje tjeraju inozemne ulagače, prije svega ne-

potrebne propise i suvišnu birokraciju. Postoje i veliki otpori pojedinim projektima za koje su investitori zainteresirani i u tom smislu treba postići konsenzus što kao nacija i društvo doista želimo. Naravno da nam je stalo do ekologije, ali želja za očuvanjem prirode i okoliša ne smije biti brana stranom kapitalu. Treba naći pravu mjeru. Najvažnije mjere treba poduzeti u sferi zakonodavstva – ukloniti zakone i propise koji koče gospodarstvo i investicije i napokon riješiti problem pravne nesigurnosti. No, ono što je najvažnije je povratak optimizma i vjere u sebe i svoje potencijale. Nedostaje nam pobjednički duh kakav je bio tijekom Domovinskog rata. Ako smo se tada, unatoč slabim izgledima, uspjeli suprotstaviti agresiji i osloboditi svoju zemlju,

zar danas ne možemo pokrenuti vlastito gospodarstvo i iskoristiti resurse koje imamo? Tim više što je politički položaj Hrvatske danas daleko bolji – članica smo Europske unije i NATO-a. Dugotrajna kriza nažalost pogoduje raznim iracionalnostima, što je zapravo bijeg od stvarnosti i pravih problema. Prestanimo s jalovim prepucavanjima, podjelama i svađama koje danas imamo. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti će i u ovoj godini pridonositi razvoju i napretku Hrvatske svojim smjernicama utemeljenima na stručnim, znanstvenim i etičkim principima o kojima se nažalost, zbog opće estradizacije javnog prostora, premalo zna. Ipak, mi djelujemo kontinuirano i sustavno i naši stavovi u konačnici dopiru do onih koji donose odluke.

www.privredni.hr Broj 3809, siječanj 2014.

konomski stručnjaci očekuju od 2014. godine? Hrvoje Stojić, direktor Odjela ekonomskih istraživanja Hypo Alpe-Adria banke

Slabi oporavak tek u drugoj polovini 2014. Zašto ipak i dalje prognoziram pad? Očekujem nastavak slabljenja osobne potrošnje koja je pod utjecajem rasta nezaposlenosti, pada realnog raspoloživog dohotka i daljnjeg razduživanja stanovništva U 2013. godini, kako stvari stoje, pad BDP-a će biti oko jedan posto ili za nijansu veći. U 2014. godini možemo očekivati usporavanje pada gospodarstva. Zašto ipak i dalje prognoziram pad? Očekujem nastavak slabljenja osobne potrošnje koja je

pod utjecajem rasta nezaposlenosti, pada realnog raspoloživog dohotka i daljnjeg razduživanja stanovništva. Pritom se u investicijama može računati na slabiji oporavak tek u drugoj polovini 2014. U Europi vidimo blaži oporavak ekonom-

ske aktivnosti, prije svega uvjetovan stabilizacijom osobne potrošnje i relativnim povećanjem trgovinske razmjene tako da će Europa, po svoj prilici, zabilježiti oporavak, odnosno rast BDP-a između 0,5 i jedan posto, što nije dovoljno da se stabiliziraju javne financije. Pritom postoje značajni rizici da taj rast bude i nešto manji. Ključni faktori koji će odrediti oporavak europskog gospodarstva su rezultati stres-testova banaka, odnosno procjena kvalitete njihove imovine koji su važan faktor u uspostavljanju povjerenja i obnovi kreditne aktivnosti. Odluka Hrvatske narodne banke da smanjenjem stope obvezne

pričuve oslobodi 4,7 milijardi kuna za kreditiranje gospodarstva jedna je

Europa će zabilježiti oporavak, odnosno rast BDP-a između 0,5 i jedan posto, što nije dovoljno da se stabiliziraju javne financije od najznačajnijih mjera podrške ponudbenoj strani. Hoće li ona pokazati znatnije rezultate, ovisi o intenzitetu razduživanja, za koje očekujem da će se nastaviti u 2014. Dobra strana HNB-ovih mjera je da će omogućiti kreditiranje onih koji su spremni otplaćivati za rizik prilagođeni prinos.

Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike

Pravo je pitanje kada će doći pravi rast Trendovi ukazuju da će zbog polaganog izlaska eurozone iz recesije doći do određenog oporavka naših glavnih vanjskotrgovinskih partnera, što bi se s određenim pomakom moglo preliti na nas. Međutim, tu nije riječ ni o kakvim senzacionalnim efektima Godina 2013. bila je u skladu s očekivanjima. Na žalost - s obzirom na to da su očekivanja bila loša. Nije se dogodila fiskalna konsolidacija, rast je još uvijek u minusu, u najboljem slučaju će za čitavu godinu biti oko nule, ali vjerojatno i nešto ispod nule. Nezaposlenost je rasla, tako da 2013. uglavnom možemo ocijeniti kao izgubljenu godinu za gospodarski rast. Zbog dvije stvari 2014. neće biti ista. Prvo, za sada trendovi ukazuju da će zbog polaganog izlaska eurozone iz recesije doći do određenog oporavka naših glavnih vanjskotrgovinskih partnera, što bi se s određenim pomakom moglo

preliti na nas. Međutim, tu nije riječ ni o kakvim senzacionalnim efektima,

Kada kažem pravi rast, onda mislim na dva, tri i više posto to će biti rast do maksimalnih jedan posto, o kojemu u prosjeku svi anali-

tičari govore. Naravno, to je za ozbiljniji rast i smanjenje nezaposlenosti premalo, tako da ostaje pitanje kada će doći pravi rast i koliko će on iznositi. Kada kažem pravi rast, onda mislim na dva, tri i više posto. Druga stvar koja će obilježiti 2014. godinu je ulazak Hrvatske u proceduru prekomjernog deficita, u koju

smo formalno ušli još 15. studenog 2013. Tek u prvoj polovini 2014. će se ispregovarati mjere i politike za korekciju našeg deficita. Bit će to početak ozbiljnije fiskalne konsolidacije, za koji na žalost još uvijek ne znamo kako će se odvijati. Što se tiče mjera Hrvatske narodne banke, skeptičan sam oko njihovih učinaka. Banke su ionako dovoljno likvidne i ako ima zdrave potražnje za kreditima, one imaju dovoljno vlastitih sredstava za novo kreditiranje. Stoga je ta mjera samo jedna dobrodošla dopuna koja, međutim, sama po sebi ne može preokrenuti naše gospodarske trendove.

70 POSLOVNA OČEKIVANJA 2014. Doc. dr. sc. Dubravko Radošević, viši znanstveni suradnik na Ekonomskom institutu Zagreb

Hrvatska nema konsenzus o putu izlaska iz krize

Treba pričekati “dubinsku analizu” Hrvatske koju Europska komisija priprema u sklopu tzv. Europskog semestra, mehanizma koordinacije makroekonomskih politika članica EU-a U Hrvatskoj još uvijek nije postignut konsenzus o uzrocima duboke recesije, koja traje već pet godina, te putevima izlaska iz ekonomske krize. Hrvatska ima izuzetno velike makroekonomske nerav-

Mi se nedvosmisleno zalažemo za opciju da Hrvatska prihvati tzv. Španjolski model bail-out aranžmana noteže koje su makroekonomisti EU-a analizirali u okviru tzv. Izvještaja za rano upozoravanje (AMR Alert Mechanism Report). EK je zaključio da je potrebna dodatna analiza triju članica EU-a: Njemačke, Luksemburga i Hrvatske. Zbog toga smatramo da treba pričekati “dubinsku analizu” Hrvatske, koju Europska komisija priprema u sklopu tzv. Europskog semestra, mehanizma koordinacije makroekonomskih politika članica EU-a. U tom kontekstu hrvatske makroekonomske politike u 2014. i narednih tri do pet godina bit će bitno određene novim kriznim mehanizmima EU-a: 1. Procedurom prevelikog deficita (EDP – Excessive Deficit Procedure), s ci-

ljem smanjivanja problema u javnim financijama 2. Procedurom otklanjanja makroekonomskih neravnoteža (MIP – Macroeconomic Imbalances Procedure), s ciljem uklanjanja vanjskih i unutrašnjih makroekonomskih neravnoteža (niski ekonomski rast i slaba međunarodna konkurentnost, visoka nezaposlenost, posebice nezaposlenost mladih, visoki vanjski dug i javni dug, nedovoljan izvoz...), 3. Analizom stabilnosti bankovnog sustava, gdje će Europska centralna banka analizirati pravo stanje u bilancama najvećih EU banaka (tzv. AQR – Asset Quality Review, po novoj metodologiji ECB-a), s ciljem realnog sagledavanja razmjera dubioza u bankama, te mjerama za sprečavanje sistemskih bankovnih kriza. Sve to može dovesti do različitih oblika neformalnog ili formalnog bail-out aranžmana u 2014. godini između a) Hrvatske i EK-a ili b) Hrvatske i trojke EK-ECB-MMF. Mi se nedvosmisleno zalažemo za opciju da Hrvatska prihvati tzv. španjolski model bail-out aranžmana između Hrvatske i EK-a, iako Hrvatska nije formalna članica Europske monetarne unije, te još nije pristupila bankovnoj uniji EU-a.

Privredni vjesnik Broj 3809, siječanj 2014.

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke

Još jedna godina skromnih izgleda i značajnih izazova Uz i dalje nepovoljnu strukturu domaćeg gospodarstva te činjenicu da se smanjenje rashoda proračuna odgađalo dugi niz godina, fiskalna prilagodba vrlo vjerojatno znači i dodatni pritisak na pad ukupne gospodarske aktivnosti i šestu godinu za redom Godina za nama potvrdila je svu složenost problema u domaćem gospodarstvu. Nastavljen je pad gospodarske aktivnosti na godišnjoj razini, čime je po ukupnom padu BDP-a od izbijanja krize, Hrvatska jedno od najpogođenijih gospodarstava EU-a, poslije Grčke. Također, i kretanja na domaćem tržištu rada slijede pad BDP-a pa smo tijekom 2013. zabilježili daljnji pad zaposlenosti. Važno je naglasiti kako Hrvatska, ponovno

nja rezultirala su i gubitkom investicijskog statusa kod rejting agencija te povećanjem premije rizika kod inozemnog (re)financiranja.

darstva te činjenicu da se smanjenje rashoda proračuna odgađalo dugi niz godina, fiskalna prilagodba vrlo vjerojatno znači i dodatni pritisak na pad

nakon Grčke, ima najnižu stopu zaposlenosti od svih zemalja EU-a. Prošlogodišnja kretanja potvrdila su i očekivanja da će kratkoročni učinci pristupanja EU-u na domaće gospodarstvo uglavnom biti nepovoljni, što je rezultat i dalje nepovoljnog međunarodnog okruženja, ali i strukturnih slabosti domaćeg gospodarstva. Tako primjećujemo povećanje konkurencije domaćim proizvođačima na matičnom tržištu, a posljedično i ubrzano restrukturiranje u većini djelatnosti. Ipak, možda najvidljivija pogoršanja trendova zabilježena su kod javnih financija. Proračunski manjak i rast javnog duga su osjetno veći nego što je bilo inicijalno planirano, a takva nepovoljna kreta-

Nažalost, dinamika i uspješnost provođenja strukturnih reformi u domaćem gospodarstvu još uvijek nisu dostigli zadovoljavajuću razinu, što uvelike smanjuje perspektive domaćeg gospodarstva za iduće razdoblje. U 2014. godini možemo očekivati blago poboljšanje situacije u svjetskom gospodarstvu, ali i gospodarstvima EU-a. Ipak, takvi pozitivni utjecaji neće se moći u značajnijoj mjeri osjetiti na trendovima u domaćem gospodarstvu u ovoj godini. Naime, nakon ulaska Hrvatske u proceduru prekomjernog deficita očekujemo da će Hrvatska trebati provesti jednu značajniju fiskalnu prilagodbu u 2014. godini. Uz i dalje nepovoljnu strukturu domaćeg gospo-

ukupne gospodarske aktivnosti i šestu godinu za redom. U takvim okolnostima možemo očekivati daljnji pad domaće, privatne i javne, potražnje, a i neto izvoz će i dalje biti pod pritiskom uslijed nemogućnosti većine domaćih poduzetnika da budu konkurentni na jedinstvenom EU tržištu. Stoga, jedine pozitivne stope rasta možemo očekivati u segmentu kapitalnih investicija, a dinamika njihovog rasta će ovisiti o utjecajima smanjivanja monetarnih stimulansa na cijenu zaduživanja gospodarstava u regiji te mogućnosti Hrvatske da iskoristi dostupna sredstva iz EU fondova. I 2014. možemo očekivati daljnje smanjenje zapo-

slenosti dominantno kao posljedica izostanka oporavka, ali i intenzivnih procesa restrukturiranja i konsolidacije u domaćem gospodarstvu. Tijekom prve polovine godine očekujemo zadržavanje trenda povećanja razine nezaposlenosti na godišnjoj razini, dok bi se u drugoj polovici godine nezaposlenost ipak mogla stabilizirati na relativno visokoj razini. Tako očekujemo da bi se stopa registrirane nezaposlenosti mogla zadržati na razinama oko 20 posto. Tijekom 2014. godine očekujemo da će fokus kreatora gospodarske politike, ali i šire javnosti, dominantno biti usmjeren na proces fiskalne prilagodbe, odnosno posljedice ulaska Hrvatske u proceduru prekomjernog deficita. U takvim okolnostima lako je zaboraviti da je neodrživost javnih financija samo jedna strana problema domaćeg gospo-

Jedine pozitivne stope rasta možemo očekivati u segmentu kapitalnih investicija darstva. Naime, nikako ne smijemo zaboraviti činjenicu da bez dubinskih strukturnih reformi ne možemo ostvariti rast konkurentnosti, a time ni zadovoljavajuću stopu rasta domaćeg gospodarstva. Samim tim fokus kreatora gospodarske politike mora biti na osiguravanju izvora održivog rasta BDP-a u srednjem roku, koji bi generirao pozitivnije trendove na tržištu rada, ali i omogućio stabilizaciju javnog duga.

www.privredni.hr Broj 3809, siječanj 2014.

Luka Brkić, profesor na Fakultetu političkih znanosti Zagreb

Rasprava o razvoju ili isplati li se zakasniti Širenjem dosega reformi koje se pokreću simultano, Vlada može dobiti potporu većeg dijela javnosti. Za mnoge gubici od jedne reforme mogu biti više nego kompenzirani dobicima od druge. Stoga povezivanje učinaka reforme može biti način slabljenja njene opozicije Koliko je uputno slijediti optimističku tradiciju o neizbježnosti razvoja sve dok se koristi pravilna strategija? Koliko je mudro gledati na razvoj kao nešto prirodno pri čemu se samo mora mobilizirati kapital, prihvatiti stručno znanje i tehnologiju koja je ionako sve efikasnija i dostupnija? Jesu li zemlje koje se kasno razvijaju u prednosti jer imaju uvid u ono što su drugi postigli i koja su najbolja rješenja? I konačno, isplati li se zakasniti? Ono što možemo sada vidjeti jest jednostavno to da smo stigli do teških slučajeva, a teški slučajevi stvaraju loše ekonomije i politike. Pristalice slobodnog tržišta vjeruju da će razvoj donijeti podjelu rada i specijalizaciju, te da će se u periodu uspona nadoknaditi propušteno. S druge strane su zagovornici planiranja koji vjeruju da su zemlja, radna snaga i kapital sve što je potrebno za razvoj. Oba ova pristupa zadržavaju istu paradigmu o rastu i razvoju kao prirodnom i nužnom, a nisu ni imuni na čari racionalnog pojedinca i savršenosti tržišta. Ako pođete od pretpostavke da su ljudi savršeno racionalni i tržišta savršeno učinkovita, morate zaključiti da je nezaposlenost dobrovoljna, a recesija poželjna. Optimistička tradicija kaže da je razvoj neizbježan sve dok se koristi pravilna strategija. Ubaci novac i ideje, pošalji tehničare i projektante, a rast će sam po sebi doći. Kod zagovornika ovakvog pristupa, klasična paradigma pretpostavlja da su sastojci homogeni i dovoljni. Isto se odnosi i na radnu snagu: ljudi možda izgledaju različito, ali za ekonomiste oni su u suštini isti. Oni su racionalni optimisti koji maksimiziraju pokušavajući za najmanje dobiti najviše. U traganju za odgovorom na pitanje

o uzrocima neuspjeha razvojnih programa mnogih zemalja želimo naglasiti složenost ljudskog faktora i značaj fleksibilnosti socio-ekonomskih institucija. Da bi se popravilo stanje manje sretnih zemalja, moraju se uzeti u obzir činitelji kao što su razlike

Jesu li zemlje koje se kasno razvijaju u prednosti jer imaju uvid u ono što su drugi postigli? u kulturnim očekivanjima i željama, a koje je nemoguće kvantificirati. Dok se rang-lista mijenja i neke zemlje prestižu druge, jaz između razvijenih i zaostalih zemalja se povećava. Koristeći staru frazu, imamo proces “kombiniranog i nejednakog” razvoja. Moderna je ekonomija daleko od toga da bude homogena. Poremećaji stvoreni različitim modelima odlučivanja neće svaki sektor pogoditi jednakom

neefikasnošću, a posebno je važno da može doći do neravnomjernog rasta unutar društva. S konceptom institucionalnog okoštavanja, u odsutnosti značajnijih kriza i poremećaja koji bi uzrokovali potrebu za stvaranjem novih institucija i rutina, logično je pretpostaviti da njihov doprinos rastu produktivnosti progresivno pada u vremenu nakon vrhunca preobrazbe. Simultano uvođenje reformi dopušta vladi da onemogući potencijalnu prijetnju veta jer su gubici koje uzrokuje jedna mjera kompenzirani dobicima drugih reformi tako da sve politički organizirane skupine imaju koristi

od paketa mjera. Naprotiv, ako vlada postupno uvodi reforme uz potrebnu suglasnost na svakom stupnju procesa reformi, neke skupine mogu se okoristiti skretanjem procesa na nekoj točki. Drugim riječima, “konstitucionalni” sporazumi, kao što su paktovi, sporazumi s međunarodnim institucijama s visokim troškovima, mogu onemogućiti provedbu reformi s nižim troškovima tranzicije. Naime, širenjem dosega reformi koje se pokreću simultano, vlada može dobiti potporu većeg dijela javnosti. Za mnoge gubici od jedne reforme mogu biti više nego kompenzirani dobicima od druge. Sto-

ga povezivanje učinaka reforme može biti način slabljenja njene opozicije. Ako vlada ne može osigurati određeni tijek procesa, možda će trebati provesti sve reforme istovremeno, pa čak ako bi ekonomski razlozi zahtijevali postupnost uvođenja. Postupno uvođenje reformi po nekom redu može biti vremenski inkonzistentno čak i ako je optimalno s ekonomskog stajališta. Izostanak sredstva obvezivanja u slučaju postupnosti reformira-

Ljudi možda izgledaju različito, ali za ekonomiste oni su u suštini isti nja ključan je za rezultate. Recentna literatura pokazuje da političke distorzije mogu navesti vlade da sustavno slijede politiku prekomjernog zaduživanja. To je dovelo do normativne sugestije o ograničenjima diskrecijske

fiskalne politike pravilima koja smanjuju sposobnost vlade u stvaranju fiskalnih deficita. Ovo snažno upućuje na zaključak da reprezentativni oblik vlasti značajno mijenja rezultate političkih procesa povećavajući aktivnosti vlade na razinu veću od one koja bi bila postignuta da je ona određena neposredno od birača/poreznih obveznika. Ukoliko uspijemo u okvirima nacionalnog gospodarstva izgraditi tu fundamentalnu sposobnost da se inovira, unapređuje i razvija, uspjet ćemo izbjeći dio kazne zbog kašnjenja i povratiti dio prednosti. Očigledno, kasniti se ne isplati. Međutim praktičan je problem promjene perspektive to što se ona rijetko provodi. Rast nejednakosti u modernim društvima, te ideje jednakosti unutar društva, ali i između različitih zemalja, predstavlja temelj za redefiniranje socijalne demokracije i njezinu novu ulogu u budućnosti.