Pv 3811

Registar državne imovine Država je isključivi vlasnik 348.840 nekretnina, a tu su i dionice u 450 tvrtki i udjeli u 240 trgovačkih društava

Prvi EU novac ide vinarima U vinskoj je omotnici za idućih pet godina čak 57 milijuna eura, a aplicirati mogu proizvođači i udruge

Uvodi se kvotni sustav Na svakih 20-ak zaposlenih, poslodavci će po zakonu morati zaposliti i jednu osobu s invaliditetom

tema tjedna Str. 4-5

euroglas Str. 18

aktualno Str. 8

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 1 1

60

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 20. siječnja 2014.

Godina LX / Broj 3811. www.privredni.hr

1953 2013

privredni vjesnik

izravna ulaganja u padu / domotex / manje nameta brodarima / regija / turizam / svijet financija

Nautički turizam

Mi već jesmo vodeća čarter destinacija na svijetu

Broj čarter plovila u Hrvatskoj se od 2007. gotovo utrostručio. Samo lani je registrirano 618 novih brodica i jahti, pa ih je sada ukupno 4640 registrirano za čarter >>16-17

Intervju: Doris Peručić

U trci Agrofert, Bige i Borealis

>> 12-13

>> 5

Marina koju gradimo u Slanom bit će prva nova marina u sustavu ACI-ja nakon 20 godina, kaže nova predsjednica Uprave ACI-ja

Nakon prvog kruga i dubinskog snimanja, do kraja veljače stižu i obvezujuće ponude za preuzimanje kutinske Petrokemije

60 godina u službi gospodarstva

utemeljeno 1953.

Do PV izdanja u samo 3 koraka...

1 Pošaljite* na naš e-mail adresar@privredni.hr poruku DA - želim besplatno primati elektronska izdanja PV-a

2 Dobit ćete povratni e-mail s

porukom da ste uključeni na našu mailing listu

3 Čitajte Privredni vjesnik i

njegova izdanja na računalu, tabletu, smartphoneu

* vrijedi i za kolege, poslovne partnere, prijatelje...

privredni vjesnik

Privredni vjesnik – uvijek uz gospodarstvo! www.privredni.hr

UVOD

www.privredni.hr Broj 3811, 20. siječnja 2014.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

3

pvinfo

Darko Lorencin, ministar turizma:

G(h)ost komentator: Lea Aviani, direktorica tvrtke Projectum

Investicijski ciklus za Kupare

Gdje je dizajn u strategiji hrvatskog turizma?

Hrvatska vlada donijela je odluku o objavi javnog poziva za iskazivanje interesa za osnivanje prava građenja i prava služnosti nekretnina na lokaciji Kupari I. Raspisivanje tog natječaja prvi je i vrlo značajan korak u investicijskom ciklusu kako za Kupare tako i za turizam Hrvatske u cijelosti. S obzirom na okruženje i destinaciju, želja nam je razviti turizam u Kuparima na razini pet zvjezdica, a investicija se procjenjuje na oko 150 do 300 milijuna eura. Uz jednaki tretman prema svim zainteresiranim investitorima, vjerujem da će se pronaći najbolji investitor.

Zoltán Áldott, predsjednik Uprave Ine:

Ina ulaže u projekt Međimurje Ina je od 2009. do sada uložila više od 3,2 milijarde kuna u domaće projekte, a samo u devet mjeseci 2013. uloženo je oko 800 milijuna kuna u istraživanje i proizvodnju, čime su ulaganja gotovo udvostručena u odnosu na isto razdoblje 2012. Drago nam je što projektom Međimurje, vrednijim od 360 milijuna kuna, a predviđa se početak proizvodnje triju plinskih polja, nastavljamo svoj investicijski ciklus. Za to smo dobili i potporu državnih tijela. Nadamo se skorom raspisivanju natječaja za istražne blokove kako bismo nastavili ulagati u Hrvatsku.

Ivan Bilać, v.d. direktora ljudskih resursa u Zagrebačkoj pivovari:

Zagrebačka pivovara je izvrstan poslodavac Zahvaljujući izvrsnim praksama upravljanja zaposlenicima i ove smo godine stekli certifikat Poslodavac Partner. Tvrtka nudi puno u svakom pogledu. Neformalna kultura koja se ne očituje samo u dress codeu već i u tome što smo poput velike obitelji uvijek spremni na razgovor i dostupni bez obzira na hijerarhijsku poziciju. U Zagrebačkoj pivovari su dobre materijalne i nematerijalne pogodnosti, ugodna radna okolina koja stimulira osobni rast i razvoj, nude se dodatne edukacije te međunarodno iskustvo kroz matričnu strukturu.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Za razliku od kolega u drugim turističkim zemljama, mi nemamo osnovne parametre o tome što naš turizam predstavlja i kakav mu je cilj, bar što se tiče razvoja njegove ponude koja se dizajnerski može osmisliti

K

ako je još aktualan natječaj koji je objavila Hrvatska turistička zajednica kojim traži rješenje novog logotipa, mogu odmah istaknuti da nisam imala niti se nemam namjeru javiti na taj natječaj, unatoč tome što kao arhitekt i dizajner intenzivno razmišljam o rješenju.

Kada se takav natječaj objavi, svi mi koji smo bliski toj struci razmišljamo, no moram naglasiti kako mi, za razliku od kolega u drugim razvijenim turističkim zemljama, nemamo osnovne parametre o tome što naš turizam predstavlja i kakav cilj ima u budućnosti, barem što se tiče razvoja njegove ponude koja se dizajnerski može osmisliti. Naša zemlja je specifična i ima raznovrsnu ponudu - nudi se morski pojas, ali i kontinentalni dio. No, ukratko, hrvatskom turizmu nedostaje dio u strategiji koji se odnosi na dizajn našeg turizma.

Promatrajući novoizgrađene hotele složit ćemo se kako jedan dio njih uopće ne poštuje pravila struke vezana za mediteransku gradnju. Kod nas je stalno prisutan problem da netko nešto uredi, a onda mora u vrlo

kratkom vremenskom roku raditi izmjene i intervencije, pogotovo što se tiče dizajna interijera. Posebno je to izraženo kad je riječ o rješenjima inozemnih arhitektonskih ureda. Mi u Hrvatskoj imamo stalno kopije stilova koji nisu prilagođeni našem području. Imate projekte vrhunskih svjetskih arhitekata, svjetski poznatih imena, koji nisu prilagođeni mediteranskoj arhitekturi. Primjerice, crni mramor baš ne ide kao rješenje za hotel koji je smješten na plaži. Podrazumijeva se da naši dizajneri imaju svoj stil i mogu napraviti rješenja koja će biti funkcionalna. Samo ih investitori trebaju prepoznati. Naš problem je to što struka, osim pojedinaca, nije do-

Kao stručnjak u tom području, ne razumjem zašto naš lanac marina ACI nema prepoznatljivost voljno priznata. Arhitekte i dizajnere se smatra potrošnom robom.

Moram priznati i to da se kod gradnje hotela 70-ih godina pridavalo dosta važnosti rješenju in-

terijera. Unatoč tome što je proteklo dosta vremena i što se puno toga promijenilo do danas sa stručne strane, ta su rješenja bila na svjetskom nivou, što se za dosta hotela izgrađenih u posljednjem desetljeću ne bi moglo reći. Činjenica je da investitori u hotele sve više žele nešto ekskluzivno.

Ekskluziva se kod nas u pravilu postiže uređenjem interijera. Nju se može dobiti ako su projektant i dizajner interijera usklađeni i dobro se razumiju.

Naš ured u pristupu rješenju vodi računa da projekti budu isplativi za investitore. To je i rezultiralo činjenicom da svi moji projekti posluju s dobiti.

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: marketing@privredni.hr

Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Investitora se mora uvažavati jer on mora imati profit. Ambijent se može postići s puno manje novca nego što se misli. U Hrvatskoj postoje arhitektonski uredi koji mogu raditi svjetske projekte i tu činjenicu kao da ne uvažavamo dovoljno. Naš ured je multidisciplinaran i mi ne završavamo samo dio posla, već smo osposobljeni raditi i arhitektonski dio i dio dizajna i opreme interijera. Na taj način izbjegava se rizik da se u eventualnoj suradnji ne razumiju.

Osobno su mi marine jedno od najzanimljivijih područja interesa i profesionalni su mi izazov jer u rješenje morate uključiti sva obilježja Mediterana.

Projekti poput hotela i marina vrlo su zahtjevni jer traže puno iskustva i stručnosti.

Kao stručnjak u tom području ne razumjem zašto naš lanac marina ACI nema prepoznatljivost, budući da njegove marine nemaju zajednički vizualni identitet. To je posao u koji bi trebalo uključiti domaće dizajnere. Vjerujem da će se dolaskom velikih stranih investitora u nautički sektor stvari pokrenuti u kvalitetnom smjeru jer, za sada, to kao da nikoga ne zanima.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

Direktor: Darko Buković Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

4

TEMA TJEDNA

( 2681 poslovni prostor

Twinning projekt

Ribarske prijave za EU sredstva

Nakon 15 mjeseci provedbe, sredinom siječnja završen je Twinning projekt Jačanje kapaciteta hrvatske administracije u području strukturne politike i državnih potpora u ribarstvu.

Cilj projekta, na kojem su surađivali predstavnici ministarstava poljoprivrede Hrvatske i Španjolske, tvrtke Empresa de Transformación Agraria i FIIAPP-a, bio je podržati Hrvatsku u provedbi strukturne politike i državnih potpora u ribarstvu u skladu s pravnom stečevinom EUa. Svrha projekta, čiji je proračun iznosio 650.000 eura, bila je jačanje administrativnog susta-

va potrebnog za provedbu te politike u ribarstvu s posebnim osvrtom na upravljanje i potvrđivanje, te jačanje kapaciteta nadležnih za procjenu, odobravanje i prijavljivanje shema državnih potpora.

Izravni korisnici projekta bile su organizacijske jedinice unutar Ministarstva poljoprivrede na razini Uprave ribarstva i Samostalne službe za akreditaciju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i potvrđivanje programa potpore u ribarstvu. Hrvatska je uložila velike napore u pripreme za korištenje Europskog fonda za ribarstvo (EFR). Najvažniji koraci u ovom procesu odnosili su se na izradu Nacionalnog strateškog plana razvoja ribarstva (NSP) i Operativnog programa za ribarstvo za razdoblje 2007.-2013.(B.O.)

izdanje Županijske Komore Krapina

Europska nagrada katalogu metalaca U natjecanju Europske nagrade za promicanje poduzetništva u studenome prošle godine sudjelovali su kandidati iz cijelog EU-a te Srbije i Turske. Na taj se natječaj Županijska komora Krapina prijavila s Katalogom proizvođača metaloprerađivačke industrije za koji je osvojila priznanje na nacionalnoj razini u kategoriji - Potpora internacionalizaciji poslovanja. ŽK Krapina je taj katalog izradila na inicijativu svojih članica, a u suradnji s Obrtničkom komorom Krapinsko-zagorske županije i samom županijom s ciljem promocije tvrtki i obrta, ali i cjelokupnog metaloprerađivačkog sektora.

Prerađivačka industrija je temeljna gospodarska grana Krapinsko-zagorske županije, dok je

metaloprerađivačka industrija jedna od njenih glavnih djelatnosti.

U toj je industriji 2012. poslovalo 113 poduzetnika koji su ostvarili prihod od 1,4 milijarde kuna. Krapinsko-zagorski metaloprerađivači su u lanjskih šest mjeseci izvezli robe za 60 milijuna dolara, a to je 28,6 posto ukupnog izvoza te županije. Kao rezultat Kataloga metaloprerađivačke industrije, ali i partnerskog pristupa institucija Hrvatske i Slovenije nastao je i projekt Metal Star koji je prijavljen na Operativni program Slovenija-Hrvatska 2007.-2013.

Privredni vjesnik Broj 3811, 20. siječnja 2014.

u vlasništvu DUUDI-ja (ukupno 7804 nekretnine)

Objavljen registar državne imovine

Na papiru veliko bog u stvarnosti velika zb Golemu većinu državnih nekretnina čine šume i šumska zemljišta, pa nije iznenađe najbogatije javno poduzeće. Slijede Hrvatske vode sa 41.760 nekretnina Drago Živković zivkovic@privredni.hr

Z

akon o upravljanju državnom imovinom još je krajem 2010. propisao uspostavu Registra na web stranicama tadašnje Agencije za upravljanje državnom imovinom.

Od tada je taj zakon već dva puta mijenjan, Agencija je ukinuta, a njenu ulogu preuzeli su Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) i Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP).

Novi Zakon propisao je da Registar počinje s radom 1. siječnja 2014., a objavu podataka napokon smo dočekali sredinom siječnja. Registar je ipak još uvijek nepotpun, jer su neka državna tijela ignorirala zakonsku obvezu dostave podataka.

Njima, najavio je predstojnik Državnog ureda Mladen Pejnović, slijede novčane kazne koje su po Zakonu do 100.000 kuna za pravne osobe, odnosno do 10.000 kuna za odgovorne osobe u njima. Šume i vode Popis imovine koji je sada svima dostupan na web stranici www. duudi.hr obuhvaća ukupno 382.628 nekretnina, prema Pejnovićevoj prezentaciji, premda je ta brojka u samom Registru nešto manja i iznosi 382.339. Od toga je država isključivi vlasnik 348.840 nekretnina.

Tome treba pridodati dionice u 450 i poslovne

Stanje registra do 14. siječnja 2014.

Aktivan skup nekretnina po vrstama Poslovni prostori Stambeni objekti Rezidencijalni objekt ili vila Nekretnina koja se koristi za potrebe očuvanja suverenosti, neovisnosti te obrane teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske Građevinsko zemljište i građevina Poljoprivredno zemljište Šuma i šumsko zemljište Javno vodno dobro Popis vlasničkih udjela i dionica u trgovačkim društvima Dionice u trgovačkim društvima Poslovni udjeli u trgovačkim društvima

8415 27.790 24 630 2109 2718 298.236 41.766 450 240

Izvor: Državni ured za upravljanje državnom imovinom

udjele u 240 trgovačkih društava. Vrijednost imovine nemoguće je odrediti, jer ovisi o trenutačnom stanju na tržištu, premda potpredsjednik Vlade Ranko Ostojić smatra da je ona možda i veća od ranije iznesene procjene Eurostata od 31 milijarde eura, što Hrvatsku svrstava na peto mjesto najbogatijih država u Europi.

Golemu većinu državnih nekretnina čine šume i šumska zemljišta, pa nije iznenađenje da su Hrvatske šume s gotovo 300.000 nekretnina daleko najbogatije javno poduzeće. Slijede Hrvatske vode sa 41.760 nekretnina koje su uknjižene kao javno vodno dobro. Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje ima

15.198 nekretnina, isključivo stambenih objekata, dok se na sam DUUDI vodi 7804 nekretnine, od čega 5108 stambenih objekata i 2681 poslovni prostor. Ministarstvo branitelja u svom portfelju ima 2407 stanova, a Ministarstvo obrane 3478 stanova i 3226 poslovnih prostora. Od gotovo 28.000 državnih stano-

5

www.privredni.hr Broj 3811, 20. siječnja 2014.

( 3226 poslovnih prostora ( 754 mil kn

Petrokemijin temeljni kapital

ima Ministarstvo obrane

Preuzimanje Petrokemije

atstvo, rka nje da su Hrvatske šume s gotovo 300.000 nekretnina daleko

va DUUDI je već predao 340 praznih stanova Ministarstvu graditeljstva radi iznajmljivanja, ali kako je dobar dio tih stanova u lošem stanju, Pejnović ne vjeruje da će biti interesa za najam, pa je vjerojatnija njihova prodaja.

Apartmani za lutriju Za razliku od mnogih gradova, država ne daje stanove u najam po povlaštenim uvjetima, ali daje poslovne prostore, uglavnom raznim udrugama, sukladno odluci Vlade.

Dio stanova je u statusu službenih i koriste ga dužnosnici, a dio je predan centrima za socijalnu skrb, uglavnom na područjima posebne državne skrbi. Oko 8000 stanova su Ministarstva branitelja i obrane dala na korištenje braniteljima i civilnim žrtvama rata.

U registru se nađe i poneko iznenađenje. Tako je Hrvatska narodna banka vlasnik paviljona 26 na Zagrebačkom velesajmu, dok Hrvatska lutrija među ukupno 97 nekretnina ima i 13 stambenih nekretnina, uključujući i zgradu na Jarunu te apartmane kod Poreča. Hrvatska gospodarska komora ima 31 nekretninu, u velikoj većini poslovnih prostora, no tu su i jedna kuća u Senju te građevinsko zemljište u Stenjevcu. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje vlasnik je čak 857 nekretnina, od čega je okruglo 700 stanova i kuća po cijeloj Hrvatskoj. Hrvatski zavod za zapošljavanje je uz 114 poslovnih prostora prijavio 42 stambena objekta i 11 poljoprivrednih zemljišta. Institut za razvoj i međunarodne odnose (osnovan 1963. kao Institut za proučavanje Afrike) uz poslovni prostor u zgradi Hrvatskih šuma ima i stan u zagrebačkom naselju Travno.

Ministarstvo gospodarstva uz zgradu u Vukovarskoj ulici u Zagrebu ima i dvije garaže u Heinzelovoj ulici. Ured predsjednika ima čak 51 nekretninu, od čega tri stambene i dvije rezidencijalne. Uz one najpoznatije na Pantovčaku, tu su i dvije kuće u samoborskoj ulici Giznik na broju 40.

Dionice za kunu Među 690 trgovačkih društava veliki je broj onih u kojima država ima vrlo malo dionica ili udjela, često i manje od jedan

posto. Te će se dionice i udjeli uskoro prodavati javnim natječajem, a ne bude li ni nakon tri kruga zainteresiranih za kupnju, država bi neke od njih na kraju mogla prodati izravnom nagodbom, pa čak i za jednu kunu, potvrdio je Pejnović.

Stanje u registru nije konačno, sigurno će biti izmjena, posebno u segmentu poljoprivrednih zemljišta Stanje u registru nije konačno, sigurno će biti izmjena, posebno u segmentu poljoprivrednih zemljišta, stoga Pejnović poziva građane i tvrtke da se jave s primjedbama kako bi ga unaprijedili.

“Registar neće riješiti sva pitanja u imovinskopravnim odnosima države, ali je iskorak koji će omogućiti transparentnost”, ističe Ostojić, za kojega je objava registra tek početak uvođenja reda u korištenje državne imovine, uz jačanje odgovornosti korisnika te imovine. Registar bi trebao u budućnosti biti dopunjen popisom koncesija i pomorskog dobra, koji također spadaju u državnu imovinu. No, ni tada nećemo niti približno znati s koliko imovine upravljaju političari, s obzirom na to da nijedna jedinica lokalne samouprave još nije objavila svoj registar imovine.

U trci Agrofert, Bige i Borealis Nakon prvog kruga ponuditelji će obaviti dubinsko snimanje kutinske tvrtke. Potom do kraja veljače trebaju sastaviti obvezujuće ponude Igor Vukić vukic@privredni.hr

T

ri ozbiljne ponude stigle su Ministarstvu gospodarstva za preuzimanje kutinske Petrokemije. Podnijeli su ih holding Bige iz Mađarske, češki Agrofert i austrijski Borealis. Prema neslužbenim podacima objavljenim u medijima, Agrofert je najavio da bi u Petrokemiju uložio 200 milijuna eura. Borea-

Za daljnji razvoj Petrokemiji su potrebne nove investicije i modernizacija poslovanja lis bi investirao najmanje 82 milijuna eura, a zatim još 109. Mađarski Bige (odnosno njegova tvrtka kći Nitrogenmuvek) želi kupiti 50,1 posto Petrokemije, za što bi platio 50 do 70 milijuna eura.

Ministarstvu je stigla i ponuda poljske kompanije Azoty, no odbijena je jer nije zadovoljavala natječajne uvjete. Nakon prvog kruga ponuditelji će obaviti dubinsko snimanje

kutinske tvrtke. Potom do kraja veljače trebaju sastaviti obvezujuće ponude.

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak poručio je da će kupac biti odabran prema financijskim elementima, planu investicija i namjeri zadržavanja što većeg broja zaposlenih (sada ih je oko 2000).

Prema ponudi, češki Agrofert procjenjuje vrijednost Petrokemije na 56 milijuna eura. Prema Borealisovom izračunu Petrokemija vrijedi između 65 i 108 milijuna eura.

Mađarski ulagači procijenili su da vrijedi između 64 i 76 milijuna kuna.

Dio vlasništva ostaje državi Petrokemija je prošle godine dokapitalizirana ulogom države, mirovinskih fondova i drugih ulagača. Temeljni kapital povećan joj je na 754 milijuna kuna. Za daljnji razvoj potrebne su joj nove investicije i modernizacija poslovanja. Na ukupni rezultat utječu i cijene plina koji je jedna od glavnih sirovina za proizvodnju mineralnih gnojiva.

Ponuditelji imaju snagu za poticanje Petrokemijina poslovanja. Borealis je prošle godine imao

prihod od 7,5 milijardi eura i dobit od 450 milijuna eura. Većinski vlasnik mu je investicijski fond iz Abu Dabija, a zapošljava 5300 ljudi u 120 zemalja. Petrokemijska postrojenja posjeduju u Austriji, Bugarskoj, Belgiji i drugim zemljama. Holding Bige, nazvan prema imenu svog vlasnika Laszla Bigea, ostvaruje godišnje profite od stotinjak milijuna eura, a objedinjuje 11 poduzeća. Jedno od njih je Nitrogenmuvek, koji godišnje prikupi oko 272 milijuna eura. Ranije je taj proizvođač mineralnih gnojiva bio u državnom vlasništvu. Agrofert Grupa najveći je privatni poslodavac u Češkoj, sa 27.000 radnika. Vlasnik joj je milijarder Andrej Babiš koji se uspješno lani okušao i u politici.

S novoosnovanom strankom ušao je i u vladu u kojoj bi uskoro trebao preuzeti mjesto ministra financija ili potpredsjednika za gospodarstvo.

Svi ulagači su najavili da bi dio vlasništva ostavili u rukama hrvatske države, odnosno da bi željeli sklopiti dionički ugovor u kojem bi bili zastupljeni i sadašnji vlasnici Petrokemije.

6

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3811, 20. siječnja 2014.

( 181,6 mil € ( 66,4 mil € i 45 mil € uložili su investitori iz Austrije

ulaganja u Hrvatsku iz Njemačke i Mađarske

Samo 530 milijuna eura uloženo u Hrvatsku iz inozemstva u prva tri kvartala 2013.

Izravna strana ulaganja u padu I kad se svedu ukupni računi za prošlu godinu, teško da će biti ponovljen rezultat iz 2012. godine, kada je iz inozemstva stiglo oko milijardu eura Igor Vukić vukic@privredni.hr

U

prva tri tromjesečja prošle godine u Hrvatsku je stiglo 530 milijuna eura stranih ulaganja, pokazali su podaci Hrvatske narodne banke. Sudeći po tome, kad se svedu ukupni računi za prošlu godinu, teško da će biti ponovljen rezultat iz 2012. godine, kada je iz inozemstva stiglo oko milijardu eura.

Najviše novca u 2013. godini uložili su investitori iz Austrije, 181,6 milijuna eura. Slijedi Njemačka sa 66,4 milijuna eura, pa Mađarska sa 45 milijuna eura. Austrija je i dalje prva na ukupnoj listi najvećih ulagača u samostal-

nu Hrvatsku. Uložila je ukupno 7,3 milijarde eura.

Druga je na toj listi također Njemačka, sa 3,3 milijarde eura.

Gotovo polovina prošlogodišnjih ulaganja stigla je u nekretninskom sektoru (227 milijuna eura), zatim u proizvodnji hrane i pića (66 milijuna eura) te trgovini (51 milijun eura).

Najviše stranih ulaganja u prošlih 20 godina privukao je financijski sektor. U banke i druge kreditne institucije uloženo je više od 8,8 milijardi eura. No to je tržište s vremenom postalo zasićeno, pa je u prva tri tromjesečja 2013. godine u njega uloženo tek 30 milijuna eura.

U 2013. godini i građevinarski je sektor pri-

vukao inozemne ulagače. Uložili su 43 milijuna eura, 10 manje nego u 2012. godini. No taj je

Gotovo polovina prošlogodišnjih ulaganja stigla je u nekretninskom sektoru rezultat bolji od 2010. i 2011. godine kad se više novca u tom sektoru odlilo izvan Hrvatske nego što je bilo uloženo.

I hrvatske tvrtke ulažu u inozemstvo Izravna strana ulaganja ukupno su od 1993. Hrvatskoj donijela 27,1 mi-

lijardu eura. Prema ulaganjima po stanovniku Hrvatska je četvrta u Istočnoj Europi, iza Estonije, Češke i Mađarske, a ispred Slovačke, koja je privukla velike ulagače iz autoindustrije. Prema podacima koje je nedavno iznijela Udruga stranih ulagača, u Hrvatskoj radi više od 1500 kompanija u stranom vlasništvu, što čini značajan udjel u ukupnom gospodarstvu: više od 40 posto angažiranog kapitala i oko 45 posto ukupnih prihoda svih kompanija.

Te tvrtke u hrvatskom izvozu sudjeluju sa 55 posto, a u investicijama sa 39 posto. U njima radi 20 posto svih zaposlenih u zemlji. Podatak o rela-

tivno niskih 530 milijuna eura izravnih ulaganja (dok je 2008. godine stiglo više od četiri milijarde eura) iznova će skrenuti pažnju na prepreke većem investiranju. Udruga stranih ulagača ukazala je, među ostalim, na pravnu nesigurnost, promjenu poreznog sustava, rigidno radno zakonodavstvo i sporo pravosuđe.

I hrvatske su tvrtke ulagale u inozemstvo.

Prema podacima Hrvatske narodne banke, u prva tri tromjesečja 2013. godine uložile su 123,4 milijuna eura, i to najviše u sektorima trgovine i proizvodnje hrane i pića.

Sjednica Povjerenstva za procjenu i utvrđivanje prijedloga strateških projekata

Investitorima obećano poštivanje rokova Obveze države i investitora propisat će se u sporazumima o pripremi i provedbi projekta. Ispunjavanje rokova pratit će operativne skupine koje će se osnovati za svaki odabrani projekt Igor Vukić vukic@privredni.hr

I

nvestitorima čiji projekti dobiju epitet strateških, Vlada jamči poštivanje rokova u kojima će državna tijela izdavati dokumente potrebne za provedbu tih projekata. “Prvi put u Hrvatskoj država se ovim zakonom obvezuje na taj način”, rekao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak nakon prošlotjedne prve sjednice Povjerenstva za procjenu i utvrđivanje prijedloga strateških projekata.

Obveze države i investitora propisat će se u sporazumima o pripremi

i provedbi projekta. Ispunjavanje rokova pratit će operativne skupine koje će se osnovati za svaki odabrani projekt.

Predsjednik Povjerenstva, potpredsjednik Vlade Branko Grčić smatra da će Vlada moći održa-

Zakon o strateškim investicijama predviđa i kazne za sporu administraciju ti obećanja jer je doneseno niz drugih zakona za ubrzavanje poslovanja.

Primjerice, prema novom Zakonu o gradnji građe-

vinska dozvola mora biti izdana u roku od 30 dana.

Ministri su podsjetili i da Zakon o strateškim investicijama predviđa i kazne za sporu administraciju. Institucija koja ne izda traženo rješenje može se kazniti globom od 5000 kuna po danu kašnjenja.

Sporim službenicima zaprijećeno je disciplinskim postupkom.

Prvi projekti vjerojatno državni Prema Grčićevim riječima, novi zakon znatno će skratiti vrijeme za provođenje najvećih infrastrukturnih i energetskih investicija u kojima velik dio realizacije otpada na pri-

kupljanje i pripremu dokumentacije te projektiranje.

Povjerenstvo je pozvalo privatne ulagače da prijave svoje projekte na listu strateških investicija.

U tome im može pomoći

i vodič za investitore koji se može pronaći na stranicama Vlade i Ministarstva gospodarstva.

No vjerojatno će prvi projekti na listi biti državni. Vrdoljak i Grčić najavili su da bi strateš-

ku odrednicu mogla dobiti gradnja trećeg bloka u termoelektrani Plomin pa termoelektrana Osijek i hidroelektrane Dubrovnik i Senj-Kosinj. Okvirnim planom Vlade najavljene su investicije u energetici od 32 milijarde kuna. Strateške investicije u prometu, uglavnom u željeznicu, teške su oko šest milijardi kuna. U strateška ulaganja ubrojit će se i javno-privatni projekti Trga pravde u Zagrebu, bolnica u Varaždinu i Rijeci... Na listu strateških projekata Vlade mogu doći i privatni projekti na Brijunima i Kuparima, naglasio je potpredsjednik Vlade Grčić.

7

www.privredni.hr Broj 3811, 20. siječnja 2014.

( 650 poduzetnika početnika ciljna skupina programa EU početnik

Novi program za male poduzetnike

Jamstva do 80 posto kredita, bez hipoteke na nekretninu Ministar Maras je najavio i skoro pokretanje dvaju novih programa poticaja poduzetnicima. Jedan će uključivati jamstva za ulaganja u temeljni kapital, a drugi će biti program subvencija kamata za mikrokredite Drago Živković zivkovic@privredni.hr

N

ovi jamstveni program HAMAG Investa, nazvan EU početnik, prvi je u kojem sudjeluje i Europski investicijski fond (EIF). Namijenjen je poslovnim subjektima koji posluju maksimalno dvije godine, a najviši iznos jamstva koje HAMAG daje je čak 10 milijuna kuna za turizam i prerađivačku industriju, odnosno tri milijuna za ostale djelatnosti. Gunnar Mai iz EIF-a ističe da ta financijska institucija, čiji su najveći dioničari Europska investicijska banka i Europska komisija, već podupire 275.000 malih i srednjih poduzetnika u 22 države članice Europske unije, među kojima je sada i Hrvatska. Ukupni krediti koje svojim kontrajamstvima podržava EIF dostigli su čak 15 milijardi eura, zbog čega će program biti nastavljen i nakon isteka sadašnje faze sredinom ove godine, najavio je Mai. EIF u Hrvatskoj ima partnera u samo jednoj poslovnoj banci, pa je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras pozvao ostale banke da se pridruže programu

PV TJEDNI REPORT U tjednu od 6. do 12. siječnja zabilježen je ukupno 241 stečajni postupak što je više nego dvostruko u odnosu na tjedan ranije kada ih je u raznim postupcima bilo 109. To možemo pripisati većem broju radnih dana te završetku praznika. Najviše je bilo brzih stečajnih postupaka (107), zatim skraćenih stečajnih postupaka (34) te uloženih prijedloga predstečajne nagodbe (27). Ukupno je bilo 76 brisanih subjekata i 10 početaka likvidacija. Osnovano je 85 trgovačkih društava, pet manje nego pretprošli tjedan, i to najviše u Zagrebu (38), zatim Rijeci (12), Varaždinu (9), dok je na trgovačkim sudovima u Bjelovaru i Splitu osnovano šest trgovačkih društava.

Od pravnih oblika tih društava njih 54 su jednostavni d.o.o.-i, a 31 je d.o.o.

STEČAJEVI

koji malim poduzetnicima omogućuje pristup kreditima bez obvezne hipoteke. Maras očekuje da će se u program EU početnik uključiti najmanje 650 malih i srednjih poduzetnika, kojima će biti na raspolaganju 400 milijuna kuna jamstava u sljedeće tri godine.

Subvencije kamata EIF će za svako jamstvo koje izda HAMAG Invest osigurati kontrajamstvo u iznosu od 50 posto kredita, čime se u znatnoj mjeri smanjuje rizik, kako za HAMAG tako i za poslovnu banku i za poduzetnika. Za razliku od dosadašnjih jamstvenih programa, u ovom novom ograničenje za jamstvo povećano je do 80 posto kredita u svim vr-

stama ulaganja. Također, HAMAG će pismo namjere izdavati ne samo za ulaganja u investicije, nego i za sve ostale vrste,

EU početnik će biti vrlo značajan za budućnost startup poduzetničke scene, vjeruje Darko Liović a nekretnina više neće biti obvezni kolateral, nego će biti dovoljne samo zadužnice.

Predsjednik Uprave HAMAG Investa Darko Liović vjeruje da će EU početnik biti vrlo značajan za budućnost startup poduzetničke scene, te da će biti uvod u jačanje uloge te državne

agencije koja bi od početka 2015., nakon spajanja s agencijom BICRO, trebala postati operativno tijelo za provedbu programa strukturnih fondova EUa. Maras je najavio i skoro pokretanje dvaju novih programa poticaja poduzetnicima. Jedan će uključivati jamstva za ulaganja u temeljni kapital, čime se želi potaknuti tržište rizičnog kapitala i poslovne anđele, u čemu se očekuje potpora EIF-a. Drugi će biti program subvencija kamata za mikrokredite, za koje su kamate sada i do 10 posto. Bude li po Marasovom planu, mikrokrediti bi u tom programu bili do 200.000 kuna, uz kamatu od dva do tri posto, a novca bi se prikupilo za čak 2000 poduzetnika početnika.

Maras: Razlike nisu sukob Nisam u sukobu s ministrom financija Slavko Linićem, ali činjenica je da imamo različita stajališta u nekim pitanjima, potvrdio je ministar Gordan Maras nakon predstavljanja programa EU početnik. Maras se tako, suprotno Liniću, zalaže da mali poduzetnici i obrtnici plaćaju PDV po naplaćenoj, a ne ispo-

stavljenoj fakturi, potom da se ukinu obvezna članstva u Hrvatskoj gospodarskoj komori i Hrvatskoj obrtničkoj komori te da se transparentno prikaže kome HBOR daje kredite. “Ne možemo svi imati ista stajališta. Ja polazim od toga što bi trebalo napraviti kako bi mali i srednji poduzetnici mogli jedno-

stavnije i bolje poslovati. Ne vidim u tome nikakav problem”, rekao je Maras.

Podržao je inicijativu da se državnim dužnosnicima koji imaju udjele u privatnim tvrtkama onemogući poslovanje s javnim institucijama poput HBORa, ali tvrdi da to nije inicijativa ministra Linića, nego premijera Milanovića.

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

15 6 3 6 42 8 34 107 107 77 27 10 9 16 15

BRISANI SUBJEKTI Brisani subjekti Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka

76 76 10 10 0

OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA Poslovni subjekti d.o.o. j.d.o.o. d.d.

Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar 6 Slavonski Brod Dubrovnik 2 Split Karlovac 3 Šibenik Osijek 3 Varaždin Pazin 2 Zadar Rijeka 12 Zagreb Sisak 0 REJTING TJEDNA TIN-OBJEKT d.o.o.

85 31 54 0 0 6 1 9 3 38

8

AKTUALNO

HGK objavljuje međunarodne informatičke natječaje Centar za informatiku i kontrolu sustava HGK-a, u suradnji sa Sektorom za međunarodne odnose HGK-a, pokrenuo je objavu međunarodnih natječaja za poslove iz domene informacijskih i komunikacijskih tehnologija na posebnoj internetskoj stranici na webu Komore.

Na internetskoj stranici Centra za informatiku i kontrolu sustava odnedavna je moguće pronaći natječaje namijenjene informatičkim tvrtkama, članicama Udruženja za informacijske tehnologije HGK-a. Stranica je na adresi www.hgk.hr > Sektori i centri > Centar za informatiku i kontrolu sustava > Natječaj. Stranica će se ažurirati natječajima koje objavljuju međunarodne institucije, poput Svjetske banke ili Europske komisije.

*vijesti Podravki pripojena tri društva Podravka je putem Zagrebačke burze izvijestila da su joj pripojena društva s ograničenom odgovornošću - Poni, Podravka inženjering i Koti nekretnine. Podravka, koja ima 100 posto udjela u navedenim društvima, postaje pravni sljednik pripojenih društava.

Tvrtka Kanaan dobila bespovratna sredstva Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je 2,87 milijuna kuna tvrtki Kanaan iz Donjeg Miholjca koja se natjecala na sedmom IPARD natječaju. Bespovratnim sredstvima iz fonda IPARD tvrtka Kanaan izgradila je skladišne kapacitete za krumpire, a sufinancirali su i izgradnju pripadajućih poslovnih prostora.

Privredni vjesnik Broj 3811, 20. siječnja 2014.

( na svakih 20 radnika

poslodavci će morati zaposliti po jednu invalidnu osobu

Novi Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom

Kvota: ne manje od dva i ne više od šest posto Prema novom Zakonu prelazi se na kvotni sustav što znači da će poslodavci na određeni broj radnika tvrtke morati zaposliti jednu osobu s invaliditetom. To će poslodavcima donijeti benefit te istodobno omogućiti invalidnim osobama da lakše nađu zaposlenje, rekao je Mrsić Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

U

hrvatskom radnom zakonodavstvu iznimno su važne promjene, a cilj je da se poslovni subjekti što brže prilagode tim reformama. Iako su nužne, one uvijek izazivaju tenzije, posebice ako je riječ o promjenama u Zakonu o radu, jednom od temeljnih zakona u Hrvatskoj, rekao je Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava. On tvrdi kako taj zakon treba biti primjeren trenutku u kojem se nalazi naša zemlja. S jedne strane treba omogućiti razvitak tržišta rada i stvoriti mogućnosti otvaranja što više radnih mjesta, a s druge strane treba omogućiti visoku razinu sigurnosti rada i radnika.

Jedan od zakona koji je stupio na snagu 1. siječnja, a nadovezuje se na Zakon o radu, je Zakon o profesionalnoj rehabilita-

ciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom u kojem se, među ostalim, navodi sve ono što osoba s invaliditetom smije tj. ne smije raditi. Mrsić kaže kako će u odluci o tome može li neka osoba s invalidi-

Koliko će neki poslodavac morati zaposliti osoba s invaliditetom pojasnit će se pravilnikom u veljači tetom raditi ili se prekvalificirati za neki drugi posao sudjelovati i Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. “Ponovno će se pregledati medicinska dokumentacija osoba s invaliditetom koje su u invalidskoj mirovini jer želimo smanjiti broj invalidskih mirovina. Prema novom Zakonu prelazi se na kvotni sustav što znači da će poslodavci na određeni broj radnika tvrt-

ke morati zaposliti jednu osobu s invaliditetom. To će poslodavcima donijeti benefit te istodobno omogućiti invalidnim osobama da lakše nađu zaposlenje”, rekao je Mrsić.

Pravilnik do konca veljače Prema novom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, svi poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika, osim

stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integrativnih radionica i zaštitnih radionica, moraju zaposliti na primjerenom radnom mjestu prema vlastitom odabiru i u primjerenim radnim uvjetima, određeni broj osoba s invaliditetom. To ovisi o ukupnom broju zaposlenih radnika i djelatnosti koju obavljaju. Sve to će još detaljnije biti obrazloženo u privilniku koji resorni ministar mora doni-

jeti do kraja veljače. No, prema novom Zakonu, obveza kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom ne odnosi se na novoosnovanog poslodavca, u vremenu njegova uvođenja u rad, a najduže 24 mjeseca od dana početka rada.

Kvota zapošljavanja osoba s invaliditetom može biti različita, ali ne može biti manja od dva posto ni veća od šest posto od ukupnog broja zaposlenih radnika kod poslodavca.

Dokaze o ispunjavanju obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom poslodavci su dužni dostaviti Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom u roku od sedam dana od dana ispunjenja te obveze.

Kvotni sustav zapošljavanja detaljno će biti razrađen novim pravilnikom, pa će tako tek nakon njegova donošenja poslodavci znati točan broj osoba s invaliditetom koje su dužni zaposliti u svojoj tvrtki.

GEN-I Zagreb lani uprihodio 682 milijuna kuna

Ambicije potkrijepljene brojkama Zbog dobrih poslovnih rezultata na hrvatskom elektroenergetskom tržištu, tvrtka GEN-I najavljuje nove aktivnosti te korekciju postojećih planova. Tako GEN-I Zagreb, koji je u 2013. ostvario 682 milijuna kuna prihoda, u 2014. godini planira uprihoditi više od milijarde kuna. Robert Golob, predsjednik Upra-

ve, kaže kako vjeru u hrvatsko tržište otkriva povećanje temeljnog kapitala sa 1,5 na oko 7,5 milijuna kuna. Najavio je i razvoj novih usluga poput web aplikacije kojom će potrošači u bilo kojem trenutku moći provjeriti potrošnju.

Ova slovenska tvrtka koja u nas posluje od 2005., ali je s opskrbom započela u 2010. godini,

danas drži više od 20.000 mjernih mjesta i opskrbljuje oko 10.000 kućanstava, petstotinjak velikih poslovnih potrošača i ustanova te otprilike 1000 malih poduzetnika. Važno je naglasiti kako je GENI u studenome 2013. s Državnim uredom za središnju javnu nabavu potpisao okvirni sporazum za opskrbu električnom ener-

gijom 35 ministarstava i ureda državne uprave te pravosudnog sustava (oko 300 pravnih subjekata s oko 1500 mjernih jedinica). Među velikim poslovnim potrošačima ističu se Mercator-H, Tvornica duhana Rovinj, Uljanik brodogradilište, ustanove poput zagrebačkog Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta te tijela lo-

kalne vlasti (Zagreb, Rijeka, Vinkovci...).

Golob najavljuje mogućnost ulaska i na plinsko tržište. Međutim, nije htio otkriti detalje o tomu, naglasivši kako su određene pripreme u tijeku. (B.O.)

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3811, 20. siječnja 2014.

( 104% BDP-a

( 12 mlrd €

iznosi hrvatski vanjski dug

naše devizne rezerve

Sjednica hrvatske vlade

Bržim izvlaštenjem protiv ucjena privatnih vlasnika Prije provođenja izvlaštenja potrebno je utvrditi interes Republike Hrvatske za taj postupak, a investitor će morati dokazati da je s vlasnikom nekretnine pokušao postići sporazum Igor Vukić vukic@privredni.hr

broj potencijalnih kupaca. Vlada je raspisala javni poziv zainteresiranim ulagačima za projekt Kupari 1. Riječ je o koncesiji na 99 godina za prostor na kojem se nalaze u ratu uništeni hoteli Pelegrin, Goričina i Grand.

Prema riječima ministra turizma Darka Lorenci-

U

brzanje investicija Vlada želi postići još jednim pravnim postupkom: efikasnijim izvlaštenjem, odnosno, oduzimanjem privatnog vlasništva uz pravičnu naknadu. Nije rijedak slučaj da vlasnici, primjerice, pojedinih građevinskih parcela traže izuzetno visoku cijenu za njihov otkup i tako usporavaju provedbu nekih projekata. Iako je i do sada postojala mogućnost da se takve parcele oduzmu u upravnom i sudskom postupku, takvi postupci su do konačne odluke trajali prosječno tri godine, što je odbijalo ulagače.

Prema prijedlogu zakona o izvlaštenju, prihvaćenom na prošlotjednoj sjednici Vlade, uvela bi se nova pravila koja bi ubrzala postupak. Ujedno bi, prema riječima ministra pravosuđa Orsata Miljenića, bila očuvana prava privatnih vlasnika.

Za odgovor 15 dana Prije provođenja izvlaštenja potrebno je utvrditi interes Republike Hrvatske za taj postupak. A da bi se investitorima olakšalo podnošenje prijedloga za utvrđivanje interesa Republike Hrvatske, u novom zakonu precizirat će se sadržaj prijedloga te unaprijed odrediti koje sve dokumente investitor mora priložiti uz prijedlog.

Prije no što se započne postupak izvlaštenja,

U projektima koji budu proglašeni strateškim, odluke o izvlaštenju donosit će Ministarstvo pravosuđa investitor će morati dokazati da je s vlasnikom nekretnine pokušao postići sporazum. Propisan je rok od 15 dana u kojem vlasnik mora odgovoriti na novčanu ponudu ili na zamjenu za drugu nekretninu slične vrijednosti. Ako se sporazum o nagodbi ne postigne, uz suglasnost obiju strana imenovat će se vještak koji će procijeniti vrijednost nekretnine.

Zakonom i pravilnicima propisat će se jedinstvena metodologija za utvrđivanje vrijednosti pojedinih nekretnina, što bi također trebalo pridonijeti brzini postupka.

U projektima koji budu proglašeni strateškim, odluke o izvlaštenju donosit će Ministarstvo pravosuđa, a nezadovoljni vlasnici imat će mogućnost sudske zaštite.

Radi transparentnosti postupaka sve odluke objavljivat će se na internetu

zajedno s registrom izvlaštenih nekretnina i podacima o investitorima, odnosno, korisnicima izvlaštenja. Ministar Miljenić očekuje da će uz novi zakon postupci izvlaštenja do pravomoćnosti trajati najviše godinu dana.

Ministarstvo pravosuđa pripremilo je i novi model prodaje nekretnina u ovršnim postupcima.

Na stranicama Financijske agencije objavljivat će se podaci o nekretninama s pozivima zainteresiranim kupcima da uplate predujam za pokriće troškova prodaje i jamčevi-

nu. Nakon uplate jamčevine ponuditeljima će biti dodijeljene šifre s kojima će anonimno sudjelovati u nadmetanju. Ponude će biti prikupljane elektroničkim putem.

Poziv ulagačima za Kupare 1 Ministar Miljenić očekuje da će na taj način biti postizane više cijene ponuđenih nekretnina, što će donijeti korist i vjerovnicima i dužnicima.

Izbjeći će se dogovori o preprodaji po niskim cijenama, a u dražbama će moći sudjelovati veći

Vanjski dug 46,2 milijarde eura Obrazlažući izvještaj Hrvatske narodne banke o monetarnoj politici u Hrvatskoj, ministar financija Slavko Linić istaknuo je da ukupni hrvatski vanjski dug (država, poduzeća i građani) iznosi 46,2 milijarde eura, što je 104 posto hrvatskog BDP-a. Devizne rezerve iznose 12 milijardi eura. Sustav je likvidan, a kamate su niske jer se zbog krize poduzeća i građani i dalje nerado upuštaju u nova zaduženja. Posljedica je pad prihoda i dobiti banaka, rekao je Linić.

na zanimanje su pokazale hotelske kompanije kao što su Rixos, Hyatt i Charisma, zatim ulagači iz Azerbajdžana, ali i neke kompanije koje već posluju u Hrvatskoj. Koncesija na obližnjoj parceli Kupari 4 raspisat će se kad budu riješeni imovinsko-pravni odnosi, dodao je ministar.

Premijer Zoran Milanović začudio se što je državi trebalo 20 godina da počne zarađivati na takvim turističkim potencijalima smještenim na obali u blizini svjetski poznatog Dubrovnika i njegove zračne luke. “Što li su samo radili naši prethodnici? Istina da to nije brz postupak i nama je trebalo dvije godine da ga pokrenemo, ali ipak, sve je trebalo krenuti puno ranije, osobito u vrijeme rasta gospodarstva sredinom prošlog desetljeća”, zaključio je Milanović.

9

*vijesti Bespovratne potpore prerađivačima Ministarstvo gospodarstva će tijekom prvog kvartala ove godine provesti javni natječaj za program potpora prerađivačkoj industriji. One su usmjerene prema investicijama koje mogu osigurati povećanje bruto dodane vrijednosti, broja zaposlenih te udjela izvoza u ukupnim prihodima tvrtki. Dio je to Operativnog programa regionalnih potpora tvrtkama za ulaganja u opremu u ukupnom iznosu od 150 milijuna kuna. Lani je 110 tvrtki dobilo poticaje ukupne vrijednosti 389 milijuna kuna, što u prosjeku iznosi 3,5 milijuna kuna po projektu.

Prodano malo novih automobila U Hrvatskoj je prošle godine prodano nešto manje od 28.000 novih automobila, što je 11,3 posto ili oko 3560 automobila manje nego 2012. godine, podaci su agencije Promocija Plus. Prošle je godine tako nastavljen pad prodaje jer je godinu prije prodano 31.360 novih osobnih automobila, što je bilo 24,5 posto manje nego 2011. godine. Prodaja novih automobila još je veoma daleko od godina prije gospodarske krize.

Primjerice, 2007. godine u Hrvatskoj su bila prodana 82.664 nova automobila.

Narasli prihodi malih tvrtki

Poduzetnici Osječko-baranjske županije u 2012. godini ostvarili su 25,8 milijardi kuna ukupnih prihoda. No, rashodi su bili veći i iznosili su 27,11 milijardi kuna, što je rezultiralo gubitkom 1,3 milijarde kuna, piše u Analizi poslovanja poduzetnika osječko-baranjske županije u razdoblju od 2008. do 2012. godine koju je izradila tvrtka Bisnode. Unatoč povećanju broja subjekata, broj zaposlenih kod malih i srednjih poduzeća u petogodišnjem se razdoblju smanjio.

10 PREDSTAVLJAMO

( 5 mjeseci

Privredni vjesnik Broj 3811, 20. siječnja 2014.

( oko 10.000 trsova

trajala izrada Putomata

ima Vinarija Vuina

PUTOMAT, ZAGREB

Vinarija Vuina, Kaštel Štafilić

Automat za putovanja

Ipak vinarstvo, a ne graditeljstvo Ideja o pokretanju web platforme bila je ta da se klijentima omogući što sigurnija i ugodnija rezervacija smještaja po pristojnim cijenama

T

vrtka Belimpex, koja već 18 godina zastupa Münchenski sajam u Hrvatskoj, odnedavno u svome portfelju usluga ima online putničku agenciju Putomat.

Tonči Belan, direktor Belimpexa, kaže kako je Putomat zapravo web platforma za što brži i jednostavniji odabir aranžmana iz turističke ponude. Ideja o njenom pokretanju bila je ta da se klijentima omogući što sigurnija i ugodnija rezervacija smještaja po pristojnim cijenama.

“Ciljana skupina Putomata su svi oni koji koriste internet i naravno oni koji mogu po zakonu online kupovati, dakle osobe između 18 i 65 godina”, ističe.

Ime Putomat odabrali su njegovi prijatelji koji su od njega dobili zadatak da razmisle o nazivu nove web platforme.

“Tako se rodio Putomat, svojevrsni automat za putovanja”, objašnjava Belan dodavši kako on nije novost u web prostoru. Jer u Hrvatskoj, ali i Europi te svijetu, postoje slična

online turistička rješenja.

Izrada Putomata trajala je oko pet mjeseci. “Rješenje je isključivo plod hrvatskih razvojnih inženjera. Investitor je Belimpex, a cijena razvoja je poslovna tajna”, napominje Belan istaknuvši i to da je o broju korisnika u ovome trenutku teško govoriti jer je web platforma tek započela svoje poslovno putovanje.

Inkubator stručnjaka Hrvatsko tržište informacijskih i komunikacijskih tehnologija Belan smatra jako dobrim. “Pomalo pratim naše stručnjake i zaista se primjećuju nji-

Rješenje je isključivo plod hrvatskih razvojnih inženjera, kaže Tonči Belan hove kompetencije. Naime, domaći IT inženjeri su na istoj razini kao oni u inozemstvu. Dokaz tomu je činjenica da su oni zaposleni na projektima u cijelom svijetu pritom zapošljavajući nove mlade

stručnjake”, naglašava on dodavši kako na taj način svima daju tračak nade u vremenu kada je teško doći do posla. “Također, smatram da je zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva izvrsna institucija, svojevrsni inkubator pravih hrvatskih stručnjaka”, kaže.

Prilikom pokretanja Putomata od države nije tražio poticaje pa ne može sa sigurnošću tvrditi postoje li financijske subvencije za ovakve i slične projekte. “Duboko sumnjam da su i banke u tome darežljive. Jer one danas nisu sklone nikakvom riziku, a posebice kada je riječ o mladim osobama s poslovnom idejom”, ističe on.

Među budućim poslovnim smjerovima ističe one koji se dodiruju ili isprepliću s web trgovinom. “Što se tiče Putomata, u planu je, uz hrvatski, uvođenje još dva jezika, engleski i njemački. Na taj način bismo strancima mogli ponuditi naše turističke aranžmane, a Putomat bi tako dobio određenu izvoznu komponentu”, zaključuje Belan. (B.O.)

Kaštelansko polje bilo je rasadnik mnogih sorti, a svakako je najpoznatiji crljenak po kojem smo i postali poznati u svijetu, ističe Neven Vuina

V

inarija Vuina započela je s radom 2008. godine kada se Neven Vuina odlučio profesionalno baviti vinarstvom i vinogradarstvom. Te godine otvoren je obrt, a na tržište su plasirane prve količine vina u boci.

Do tada je vinogradarstvo bilo obiteljski posao koji nije imao značajnije komercijalne učinke. Vlasnik obrta Neven Vuina imao je sreću što je vinogradarstvo imalo duboke korijene u njegovoj obitelji, a jedan vinograd naslijedio je od pokojnog oca.

“U Kaštelanskom je polju bilo puno više vinograda, a moji su, unatoč tome što su svaštarili u poljoprivredi, imali kakav-takav standard življenja zahvaljujući upravo vinogradarstvu i vinarstvu. Uvidio sam da od svaštarenja nema ništa i odlučio sam se na potpuni zaokret u proizvodnji vina koji podrazumijeva i novu suvremenu opremu i stručan pristup proizvodnji vina što uključuje angažiranje i profesionalnih konzultanata i enologa”, ističe Neven Vuina, vlasnik Vinarije Vuina.

Trenutačno Vuina obrađuje vinograd star više od 30 godina koji je naslijedio od oca, dok je ostale vinograde prema pravilima struke zasadio od 2003. godine naovamo.

isključivo proizvodio, na tržište plasirati i bijelo vino proizvedeno od sorte pošip. Inače Vina Vuina na tržište od crnih sorti plasira vrhunski plavac te babicu i rose. “To je zahtijeva-

Potrebna bijela vina “Ukupno imam oko 10.000 trsova što je posađeno na jednom i pol hektaru zemljišta. Zasadili smo i nove sorte - plavac mali i crljenak, dok je u naslijeđenom vinogradu autohtona babica. To je samo dokaz da je Kaštelansko polje bilo rasadnik mnogih sorti, a svakako je najpoznatiji crljenak po kojem smo i postali poznati u svijetu. Otkriće crljenka je donekle razbudilo i zainteresiralo jedan broj Kaštelana za proizvodnju vina, što nije baš bilo unosno jer zemljište postiže vrlo visoku cijenu i unosnije se baviti graditeljstvom nego poljoprivredom”, kaže Vuina.

Osim svojih vinograda, Vuina kupuje grožđe od niza svojih kooperanata. Tako će ove godine, osim crnog vina po kojem je poznat i koje je do sada

Ove će godine Vinarija Vuina na tržište plasirati i bijelo vino proizvedeno od sorte pošip lo i investiranje u podrum, ali je pridonijelo i odluci da uskoro zasadim bijelu sortu, i to upravo pošip.

Imam donekle problema s pronalaskom odgovarajućeg zemljišta, pa je otvorena opcija da stari vinograd babice zamijenimo novim nasadima pošipa. Bijela vina su nam potrebna jer je njihova potrošnja u ljetnjim mjesecima u stalnom porastu u odnosu na crna, a prodaja vina u Dalmaciji je najveća upravo ljeti”, kaže Vuina, koji smatra da je zahvaljujući uvođenju fiskalnih blagajni naplata potraživanja vjerojatno bolja nego prije. (J.V.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3811, 20. siječnja 2014.

( 150.000 $

( 1 mil $

potrebno za komercijalizaciju proizvoda

bio bi dovoljan za vlastitu serijsku prozvodnju

Projekt Equal ponuđen na crowdfundingu

Do investitora preko interneta Automobil za osobe s invaliditetom na prvi je pogled sličan mikrovozilima poput Smarta ili Toyote iq. Novost kod ovog vozila je njegov ulaz. Umjesto vrata na bokovima vozila, cijeli zadnji dio vozila se otvara kako bi omogućio osobi u kolicima da se uveze u njega bez ikakve pomoći Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Z

agrebački dizajneri vozila s međunarodnim iskustvom iz Absolute Designa krenuli su u potragu za investitorom za svoj novi projekt. Želeći osigurati neovisnost, ali po ekološkim uvjetima za osobe s invaliditetom koje koriste kolica, krenuli su u projekt Equal.

I dok većina nas ne razmišlja o tome kako je biti vezan za invalidska kolica, jer zdravo za gotovo uzimamo hodanje, trčanje, penjanje ili vožnju automobila, za one koji to ne mogu takve stvari su veliki izazov. Iako se posljednjih desetljeća puno razmišlja i čini kako bi se takvim osobama pomoglo u svakodnevnom kretanju, mnoge stvari su zastarjele, a posebice vozila koja su i nedovoljno

dobro ergonomski osmišljena. To bi se moglo promijeniti ako dođe do ostvarenja projekta Equal koji svoje financijere traži na poznatoj investorskoj crowfunding internet platformi Indiegogo.

Vrijeme za predstavljanje svijetu Ovu kampanju smo pokrenuli jer smatramo da ima veliki potencijal, kažu Vedran Martinek i Dario Dropučić iz Absolute Designea.

“Pravo je vrijeme da predstavimo svoje vozilo svijetu. Vozilo ima svoju svrhu i značajno može utjecati na život osoba s invaliditetom”, kaže Dropučić.

Na prvi pogled ovaj je auto sličan mikrovozilima poput Smarta ili Toyote iq koje često srećemo na cestama. Novost kod ovog vozila je njegov ulaz.

Umjesto vrata na boko-

vima vozila, cijeli zadnji dio vozila se otvara kako bi omogućio osobi u kolicima da se uveze u njega bez tuđe pomoći.

Kako kažu u Absolute Designu, inovativna konstrukcija i korištenje električnih motora u stražnjim kotačima izbacuju potre-

Prototip bi bio proizveden u suradnji s timom zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje bu za mehaničkom vezom između kotača, što omogućava da se napravi jednostavan pristup za kolica bez potrebe izlaska iz njih. Kada vozač učvrsti kolica u vozilu i zatvori vrata, nitko izvan vozila ne može vidjeti da je vo-

zač osoba s invaliditetom.

No nije samo stražnji ulaz ono što izdvaja ovo vozilo od drugih. Vozački sustav čini volan s okretnom kuglom kako bi se lakše vozilo jednom rukom, te tzv. Autoadapt Carospeed Menox, intuitivna kontrolna ručka koja služi za ubrzavanje i kočenje. Unutrašnjost vozila sadrži tračnice i ručke koje pomažu vozaču pri ulasku i izlasku iz vozila, kao i velika količina lako dostupnog prostora za odlaganje stvari što je veliki problem konvencionalnih malih vozila.

Dizajnerski tim se nada kako će u dva mjeseca skupiti 150.000 dolara investicija da bi osigurali komercijalizaciju proizvoda, njegovo testiranje i pripremu dokumentacije kako bi se mogao legalno koristiti na cesti. Sama izrada vozila trebala bi stajati 60.000 dolara, 45.000

je potrebno za alate kojima bi se napravili dijelovi eksterijera i interijera, sheme rezanja tekstila i kože, standardizaciju programa za CNC strojeve i slično.

Daljnjih 30.000 je potrebno za tri testna vozila nulte serije, 10.000 za izradu aplikacije za smartphone uređaje i integraciju s vozilima i oko 5000 dolara za uređenje prezentacijskog središta Equala u Zagrebu. Prototip bi bio proizveden u suradnji s timom zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje koji je zadužen za tehnički dio razvoja vozila.

Zainteresirani i stranci Interes za investiranje već su pokazali inozemni ulagači, no dizajnerski tim bi želio ostvariti ovaj projekt u Hrvatskoj. Za to je, međutim, potrebno znatno više novca. Ako osiguraju više od potrebnih po-

četnih 150.000 dolara - do milijun dolara, najavljuju kako će sva sredstva investirati u otvaranje mogućnosti za serijsku proizvodnju, proizvodne pogone, nove zaposlenike, marketing i prodaju, logistiku i servisnu mrežu, i to što je moguće šire po svijetu. Kako kažu, milijun dolara bi jamčio da će moći uspostaviti vlastitu serijsku prozvodnju bez drugih izvora sredstava poput kredita ili zajmova. Ako do toga dođe, najavljuju i donacije vozila pojedincima ili udruženjima osoba s invaliditetom, kao i potražnju za partnerima koji bi ovo vozilo licencirano proizvodili diljem svijeta.

Više o ovom projektu moguće je pronaći na http://www.indiegogo. com/projects/equal-carfor-disabled-people, a preko tih stranica i mali investitori mogu sudjelovati u ostvarenju ovog projekta.

Što je crowdfunding?

Crowdfunding je način skupljanja investicijskih sredstava nastao na ideji nobelovca Muhameda Junusa koji je mikrodonacijama malim indijskim farmerima pomogao krenuti u poduzetništvo. Na toj ideji je nastala i internetska platforma Kiva preko koje svatko od 2005. može, zajedno s drugim mikrodonatorima, pomoći osobama i organizacijama iz zemalja trećeg svijeta da kupe stoku, poljoprivredni ili neki drugi stroj, s time da vam osoba koju financirate nakon nekog vremena vrati vašu donaciju koju potom ulažete u druge projekte.

Crowfundingu su se u posljednje vrijeme okrenuli i domaći projekti. Tako investiciju za svoj album traži zagrebački rock band Sane, videoigra Legends of Dawn, ili đakovač-

ka TV aura Simavision. Puno se u javnosti pričalo i o velikim uspješnim kampanjama poput one za gradnju Teslinog muzeja u New Yorku, nove igraće konzole Ouya ili kućnog 3D printera. Veliki uspjeh postigla je kampanja za Pebble - prilagodljiv i dizajnerski dotjeran digitalni sat kojim se možete spojiti s pametnim telefonom, a koji je prikupio više od 10 milijuna dolara.

Danas ima više od 500 platformi za crowdfunding. Različite platforme imaju različitu svrhu i pristup donacijama, no koncept prikupljanja novca je isti: onaj tko traži donaciju predstavi svoj projekt, a donatori ili investitori se u njega financijski uključuju. Četiri su glavne kategorije crowdfunding platformi, a temelje se na poticajima koje

vlasnici projekata nude za donaciju i očekivanjima onih koji financiraju projekt. To mogu biti donacije (GoFundMe, Crowdrise, GivenGain), nagrade (Kickstarter, Indiegogo, Rockethub), posuđivanje (Kiva, Zopa) ili vlasnički udjeli (Crowdcube, Crowdfunder, Sellaband).

Samo u prošloj se godini putem crowdfundinga prikupilo više od pet milijardi dolara - gotovo dvostruko nego godinu prije.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3811, 20. siječnja 2014.

Uspješni o neuspješnima

Nije svaki neuspjeh poraz Iako 99 posto startup tvrtki u svijetu propadne, nije svaki neuspjeh poraz, poručio je američki investitor i poslovni trener Jerry Colonna sudionicima prve Fail konferencije (Uspješni o neuspješnima) koja je održana u Zagrebu u organizaciji tvrtke Pet minuta. Colonnino je predavanje izazvalo velik interes malih poduzetnika, ponajviše iz IT sektora, iako je sadržaj njegove prezentacije najmanje poslovne naravi, a puno više psihološke, filozofske, pa i religijske.

Odgojen kao katolik, Colonna je zadnjih desetak godina budist, što se u velikoj mjeri odražava na njegovu poslovnu filozofiju. Za njega ključni motiv poduzetnika nije gomilanje novca, nego promjena svijeta na bolje. Poduzetništvo je kreativna destrukcija, jer ni-

kome nije svanulo dok drugome nije smrknulo, a najbolje prilike pronalaze se usred krize, kaže Colonna. No, svi se ljudi boje neuspjeha u poduzetništvu, a korijen tog straha Colonna nalazi u poistovjećivanju poslovnog projekta s vlastitim egom. Stoga propast posla doživljavamo kao

prijetnju vlastitom egu.

Izlaz je za Colonnu u prihvaćanju neuspjeha kao sastavnog i neprocjenjivog dijela ljudskog života i spoznaji da je poslovni svijet u stalnoj mijeni.

“Pravo pitanje nije što ako moj posao propadne, jer sigurno hoće. Pravo je pitanje što učiniti nakon što moj posao propadne.

Kao što ne kažnjavamo znanstvenike zbog neuspjelog pokusa, ne smijemo kažnjavati niti poduzetnike zbog neuspjelog poslovnog pothvata”, zaključio je Colonna.

Takvim je pristupom u svojoj investitorskoj karijeri ukupna ulaganja uvećao za gotovo 1000 posto, ali bilo je i neuspjeha. Jedan od njih upravo se događa, jer je tvrtka u koju je Colonna uložio 350.000 dolara pred likvidacijom. To ga, međutim, neće spriječiti da i dalje ulaže. Možda i u neki hrvatski startup. (D.Ž.)

Poduzetničko obrazovanje u Istri

Uz Madi Sharmu otkrijte svoj pravi posao

Na tragu strategija za poticanje poduzetništva kroz edukaciju i informiranje, u Puli se pokreće pilot-projekt Poduzetničko obrazovanje u Istri.

U sklopu projekta, Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Istarske županije - u suradnji s Fakultetom ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirković, HGK-Županijskom komorom Pula, Istarskom razvojnom agencijom i MADI Group - organizira besplatnu edukaciju o poticanju razvoja poduzetništva. Petodnevna edukacija održat će se u Puli od 28. siječnja do

1. veljače, a namijenjena je trima ciljnim grupama - srednjoškolcima, studentima i nezaposlenim ženama. Ukupan broj sudionika je 60 osoba, po 20 u svakoj ciljnoj grupi.

Jedan od konkretnih rezultata edukacije bit će i formiranje šest virtualnih tvrtki u kojima će ravnopravno sudjelovati predstavnici svih ciljnih grupa.

Edukaciju će održati Madi Sharma, poduzetnica i predavačica, vlasnica MADI Groupa, predstavnica Europskog ekonomskog i socijalnog odbora.

Uz nju, predavačica će

biti i Martina Ferk, voditeljica odjela za razvoj i međunarodne odnose MADI Groupa, direktorica M.A.D.I. Croatia i predsjednica MADI Jugoistočna Europa.

Projekt razvija ključne vještine poduzetništva pomoću “učenja kroz iskustvo” i posebno je formuliran da bude neovisan o stupnju obrazovanja pojedinca. Također, projekt razvija kreativnost, poduzetnički duh i otvorenost u društvu ohrabrujući svakoga da otkrije svoj pravi posao.

Polaznici edukacije moći će predstaviti svoju poduzetničku ideju na 21. izložbi hrane i pića Histria koju organizira HGK-ŽK Pula u Puli od 6. do 8. veljače te na međunarodnoj konferenciji Poduzetništvo kao rješenje u krizi koja će se održati 8. veljače u Puli.

( 30,7 mil kn

bruto rezultat poslovanja u prvih 10 mjeseci 2013.

Doris Peručić, predsjednica Uprave ACI-ja

Nove investi U 2014. od značajnijih investicija želimo spomenuti izgradnju ja nakon 20 godina, a prostirat će se na ukupnoj površini od Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

S

Doris Peručić, novom predsjednicom Uprave ACI-ja, razgovarali smo o poslovanju ovog lanca marina te o planiranim investicijama ove državne tvrtke. Ukazala nam je na nedostatke ponude za nautičare i način kako ih poboljšati.

Kakva je bila poslovna 2013. godina za ACI? - Nautička sezona 2013. pokazala se nešto slabijom od one godinu dana

Gosti traže dodatnu vrijednost za novac, odnosno bolju i dodatnu uslugu za postojeću cijenu usluge ranije. Tako je ACI u prvih 10 mjeseci 2013. godine ostvario pozitivan bruto financijski rezultat poslovanja od 30,7 milijuna kuna, što je na godišnjoj razini za 8,7 milijuna kuna ili 22 posto manje.

Poslovni prihodi, u koje spadaju prihodi od stalnog, mjesečnog i dnevnog veza, potom zakupa i ostalih usluga nautičarima, u prvih 10 mjeseci 2013. dosegli su 172,1 milijun kuna i za 2,3 milijuna kuna ili jedan posto niži su od ostvarenja za isto razdoblje 2012. godine. Prihodi od zakupa manji su za tri posto, prihodi od ostalih usluga nautičarima za 24 posto, a ostalih poslovnih prihoda za 52 posto, dok je među prihodima u svim

kategorijama veza zabilježen porast. Što je sa stalnim vezom?

- U kategoriji stalnog veza zabilježen je porast prihoda od tri posto, odnosno realiziran je prihod od 83 milijuna kuna, prihodi u kategoriji mjesečnog veza porasli su za 16 posto i iznose 7,7 milijuna kuna, dok je u kategoriji dnevnog veza - tranzita zabilježeno povećanje prihoda od pet posto odnosno ostvaren je prihod od 49 milijuna kuna.

Koje ste trendove primijetili u nautičkom turizmu zadnjih godina?

- Zadnjih godina primjetno je smanjenje broja plovila manjih duljina (do 10 metara), dok je trend povećanje broja plovila duljih od 15 metara. Razlog tome dijelom leži u činjenici da je ekonomska kriza više pogodila srednji sloj naših gostiju, kojemu je vlasništvo nad plovilima postalo velik financijski teret. Događa se da značajan broj gostiju koji imaju plovila do 11 ili 12 metara više ne mogu financirati taj svoj hobi, no činjenica je da se ta plovila, također zbog krize, teško prodaju pa su i dalje u marinama. I u samoj proizvodnji plovila zamjetan je pad proizvodnje manjih plovila, dok se kod velikih kriza nije pokazala značajnim faktorom. Isti efekt je i u marinama – za plovila većih duljina ne smanjuje se potražnja za vezovima. No, primjetan je i jedan novi moment a to

je da gosti traže dodatnu vrijednost za novac, odnosno bolju i dodatnu uslugu za postojeću cijenu usluge.

Priprema li ACI investicije?

- U 2014. od značajnijih investicija želimo spomenuti izgradnju marine u Slanom u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Treba naglasiti da će to biti prva nova marina u sustavu ACI-ja nakon 20 godina tako da je to projekt od iznimne važnosti.

Ta će se marina prostirati na ukupnoj površini od 66.279 četvornih metara, a radovi će se, bude li sve išlo prema planu, realizirati tijekom prve polovine 2014. godine. Po završetku radova, ACI marina

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3811, 20. siječnja 2014.

( 172,1 mil kn

poslovni prihodi u istom razdoblju

( 83 mil kn

uprihodovano od stalnog veza (rast od 3 posto)

cije za bolje poslovanje marine u Slanom, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Treba naglasiti da će to biti prva nova marina u sustavu ACI66.279 četvornih metara. ACI marina Slano moći će na vez primiti 200 plovila Novim zakonom do rješenja nelogičnosti Jeste li zadovoljni regulativom koja se odnosi na nautički sektor?

- Vlada je napravila veliki iskorak prema poboljšanju poslovanja u nautičkom sektoru izradom novog Nacrta zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Prijedlog zakona je trenutačno na javnoj raspravi. S obzirom na to da mu je cilj opće dobro što kvalitetnije pomiriti s gospodarskom djelatnošću koja se na tom dobru obavlja, a da se ne naruši opće dobro, očekujemo da će taj zakonski tekst postaviti zakonske okvire kojima će se riješiti dosadašnje prepreke i nelogičnosti te da će donijeti niz poboljšanja vezanih uz gospodarsku djelatnost na pomorskom dobru. nom sigurnošću. Nadalje, zadovoljni su ljubaznošću osoblja u marinama te tehničkim karakteristikama marina. Ono što nas razlikuje od konkurencije, a na čemu svakako treba raditi, su vrijednost za novac ukupne nautičke ponude u Hrvatskoj, kvaliteta i usluga tehničkih servisa u marinama te kvaliteta ugostiSlano moći će na vez primiti 200 plovila duljine od 11 do 25 metara za što ćemo izgraditi gatove i valobran ukupne duljine 688 metara, te tako pridonijeti povećanju kapaciteta. Svakako tu je i priprema marina u sustavu ACI-ja za sljedeću sezonu kako bi se postojeća ponuda modernizirala i podigla razina kvalitete ponude i usluge. Što je s ostalim investicijama?

- Od ostalih, ne manje vrijednih investicija koje ćemo realizirati u narednom razdoblju možemo navesti proširenje ACI marine Dubrovnik u Komolcu kojim će se omogućiti povećanje kapaciteta za 45 vezova za mega

jahte. U toj marini dovršava se i dokumentacija za daljnju izgradnju i proširenje platoa suhog veza. Činjenica je da marine moramo vezivati uz destinacije, a s obzirom na to da u Dubrovniku postoji velika potražnja za vezovima za mega jahte očekujemo da bi se projekt proširenja trebao započeti realizirati u prvoj polovini 2015. godine. Prema planu investicija, u ACI marini Rovinj početkom 2015. započet će rekonstrukcija i kopnenog i morskog dijela. U ACI marini Cres realizirat će se radovi na izmjeni svih pontona. Postoje također planovi proširenja marine u Vodicama. Kad je riječ o izgradnji novih marina, ACI je sudjelovao na na-

tječaju za koncesiju u Tisnom, no službene rezultate još nismo zaprimili.

Kakvu nautičku sezonu očekujete u ovoj godini?

- Nadamo se povratku svih naših vjernih gostiju nautičara, a od promocijskih aktivnosti na tradicionalnim i novim tržištima putem nastupa na sajmovima nadamo se povećanju broja nautičara koji će zaploviti hrvatskim dijelom Jadrana. ACI tradicionalno nastupa na svim značajnijim nautičkim sajmovima predstavljajući svoju ponudu u ACI marinama, ali i Hrvatsku kao nautičku destinaciju.

Naši štandovi na nautičkim sajmovima su među najposjećenijima jer ACIjevi predstavnici ima-

ju bogato iskustvo i puno znanja o nautici i važećoj zakonskoj regulativi te gosti imaju puno povjerenje u dobivene informacije. Što nam nautičari navode kao nedostatak?

- Vrlo je važno da znamo osluškivati puls gostiju i pratiti njihove želje i potrebe, a to možemo činiti jedino kontinuiranim kvalitetnim istraživanjem tržišta. Iz relevantnih istraživanja kao što su Tomas nautika Jahting 2012 kao i iz istraživanja koja su provedena unutar ACI-ja, jasno je koje su prednosti a koji nedostaci u nautičkom turizmu gosti nautičari iznimno su zadovoljni ljepotom prirode i krajolika te osob-

Nautičari su iznimno su zadovoljni ljepotom prirode i krajolika te osobnom sigurnošću teljskih usluga. U odnosu na konkurentne zemlje, zaostajemo s ponudom destinacije odnosno raznolikošću kulturnih manifestacija, zabavnih i sportskih sadržaja. Posebno je kod nautičara izraženo nezadovoljstvo mogućnostima kupovine u marinama. Što treba napraviti kako bismo poboljšali ponudu i uslugu za nautičare?

- Područja u kojima nismo postigli zadovolj-

stvo gosta treba razviti, oplemeniti, obnoviti, unaprijediti. I tu se otvara niz mogućnosti kako za same marine tako i za sporedne djelatnosti drugih poslovnih subjekata koji djeluju u okviru marina ili nautičkog turizma te lokalnih zajednica.

Treba dakako napomenuti da potrebna poboljšanja ne smiju nužno sa sobom donijeti i poskupljenje usluge jer je gostu, neovisno o tome je li nautičar ili ne, vrlo važan realan omjer cijene i kvalitete. Gostu treba pružiti dodatnu vrijednost i to je ono o čemu i mi u nautici trebamo težiti. Možda nemamo mogućnosti učiniti ogromne iskorake u postojećoj ponudi, no svaka pozitivna promjena pridonosi zadovoljstvu gosta, a to nam je krajnji cilj. Važno je naglasiti da je svaki napredak i poboljšanje te obogaćivanje nautičke ponude pozitivno za Hrvatsku kao turističku destinaciju, ali i za sveukupno hrvatsko gospodarstvo. U konačnici puno manjih koraka čini velike pomake u sveukupnoj turističkoj ponudi i imidžu Hrvatske.

14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3811, 20. siječnja 2014.

( oko 80% hrastovih parketa domaći proizvođači prodaju u EU-u i Njemačkoj

Domotex 2014

Slavonski hrast - najjači adut Deset hrvatskih proizvođača parketa predstavilo je svoje proizvode na sajmu Domotex u Hannoveru, najvećem i najznačajnijem svjetskom sajmu podnih obloga. Moderna tehnologija i domaća hrastovina osiguravaju hrvatskim proizvođačima dobru potražnju i konkurentnost Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

D

eset hrvatskih proizvođača parketa predstavilo se proteklog tjedna na Međunarodnom sajmu podnih obloga Domotex 2014 u Hannoveru u Njemačkoj. Organizator nastupa je Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede. Na površini od 450 četvornih metara svoje proizvode predstavile su tvrtke Pan Parket, Parke-

Domotex je najznačajniji svjetski sajam podnih obloga na kojem izlaže više od 1350 izlagača iz 56 zemalja ti Požgaj, Spačva, Mopar, Drvoproizvod, Galeković, DIN Novoselec, Evolen, Pana i Haas dom.

Sajam podnih obloga Domotex najveći je i najznačajniji svjetski sajam podnih obloga na kojem izlaže više od 1350 izlagača iz 56 zemalja. Svake godine predstavlja nove trendove podnih obloga te se smatra najznačajnim poslovnim događajem u svijetu za podne obloge.

Pokazatelj važnosti ovog mjesta je taj da čak 60 posto izlagača i poslovnih posjetitelja dolazi izvan Njemačke.

Prepoznatljivi na njemačkom tržištu Hrvatski proizvod je prepoznat na njemačkom tržištu i ima solidne tržišne pozicije, no stručnjaci

upozoravaju da će se bez kontinuiranog rada, promocije i marketinških aktivnosti lako izgubiti ono što je teškom mukom stečeno, jer je konkurencija agresivna u pokušajima prodora na to tržište.

Hrvatski parketari stoga već 12 godina tradicionalno nastupaju na ovom sajmu koji je najvažniji sajam podnih obloga u svijetu, kaže Igor Barbarić, tajnik Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK-a.

“Koliko je za naše tvrtke važan nastup i brendiranje proizvoda na ovom najvećem i najmoderni-

jem sajmu parketa u Europi, najbolji su pokazatelji tvrtke Pan Parket, Požgaj i Mopar koje su zahvaljujući proizvodnji visokokvalitetnog dvoslojnog i troslojnog parketa, koji je trenutačno najzastupljeniji na europskom tržištu, ali i kontinuiranim nastupima na ovome i sličnim sajmovima, uspjele izgraditi prepoznatljivost i brend svojih tvrtki na tržištu EUa. Koristeći modernu tehnologiju te hrast, najvredniju hrvatsku sirovinu, naši proizvođači parketa ne samo da drže korak s trendovima potražnje na stranim tržištima, nego su

postigli i visoku konkurentnost”, ističe Barbarić.

Dodao je kako je ovaj sajam mjesto gdje se radi iskorak u prepoznatljivosti parketa od slavonskog hrasta kroz stručna predavanja o drvenim podovima i mjesto za početak brendiranja proizvoda od slavonskog hrasta.

Tržište parketa u Europi vrlo je važno za domaće parketare, a prognoze za 2014. godinu su da će Njemačka i Švicarska biti i nadalje stabilna tržišta s manjim porastom.

Lošije informacije dolaze s drugih tržišta Europe gdje se očekuje pad, upo-

zorava Daniel Smiljanić, direktor Pan Parketa.

“Ovo je vrlo važna informacija za naše proizvođače parketa jer se na takvim tržištima očekuje i smanjivanje cijena”, ističe Smiljanić.

Lako je s pravom kvalitetom Imamo visokovrijedan i kvalitetan proizvod koji možemo plasirati na svako zahtjevno tržište, naglašava Igor Josip Leščić, direktor Drvoproizvoda.

“U EU-u i Njemačkoj domaći proizvođači prodaju oko 80 posto hrastovih parketa zbog kojeg tre-

Hrvatske tvrtke na sajmu IMM Cologne 2014 Na Međunarodnom sajmu namještaja IMM Cologne 2014 u KÖlnu od 13. do 19. siječnja predstavlja se niz hrvatskih tvrtki (DIN, IO Designs, Lapibus, Inkea, Efektiv, Malagić, Sportex, Drvni klaster SZH i Cunae). Organizator tog zajedničkog nastupa je Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede. Dio hrvatskih proizvođača namještaja usprkos krizi i poteškoćama ustrajava na tome da kroz dizajn i inovativnost ostvaruje dodanu vrijednost proizvoda koristeći kreativnost dizajnera. Ta-

kav pristup iz godine u godinu daje sve bolje rezultate. Kada se udruže postaju još snažniji kroz raznovrsnu ponudu i međusobnu komplementarnost, te se nadopunjuju i tvore cjelinu ponude. “Ta je cjelina zapravo široka paleta proizvoda koji domaće proizvođače kroz zajednički marketing vode prema mogućnostima da zadovolje sve zahtjeve tržišta”, rekla je predsjednica Grupacije proizvođača namještaja Tatjana Kos. Njemačko tržište oduvijek je bilo važno za hrvatske tvrtke. Hrvatski drvoprerađivači (par-

ketari, stolari, namještajci) svojim su dugogodišnjim radom uz potporu HGK-a i resornog ministarstva uspjeli postići prepoznatljivost i pozicionirati se kao jedan od važnijih dobavljača njemačkim partnerima.

nutno možemo pozitivno poslovati na ovim zahtjevnim tržištima. Samo u ovoj godini predstavili smo 10 novih vrsta parketa koje se ne mogu naći nigdje na ovom važnom sajmu, gdje smo uz bok najvećim proizvođačima.

Stoga, kroz potpore svih ovih godina i ulaganje HGK-a u prisutne proizvođače parketa ostvaruju se planovi prema kojima hrvatski proizvođači parketa mogu odgovoriti na sve zahtjeve tržišta i inovacijama postavljati čak i trendove. Hrvatski parket je još jednom tražen proizvod na ovom sajmu”, zaključuje Leščić.

Ukupna robna razmjena drvnih proizvoda i namještaja Hrvatske u prvih osam mjeseci 2013. godine pokazuje da je izvezeno robe za 626 milijuna američkih dolara, a uvezeno za 309 milijuna dolara čime je je drvna industrija ostala i nadalje najveći neto izvoznik. Od toga je izvoz drva i drvnih proizvoda iznosio 408 milijuna dolara, a namještaja 218 milijuna američkih dolara.

AKTUALNO 15

www.privredni.hr Broj 3811, 20. siječnja 2014.

( 20 mil kn

ušteda brodara po računici Ministarstva pomorstva

( 25 nameta

plaćaju brodari, uz poreze, doprinose i članarine

Novi propisi za brodare

Tko ne plati na mostu, platit će na ćupriji Prijedlogom zakona o pomorskom dobru i morskim lukama umjesto koncesijskih odobrenja uvode se dozvole, koje će se davati temeljem javnog natječaja. Istovremeno je donesena i Naredba u kojoj se navodi da brod plaća jedinstvenu godišnju naknadu prema upisu u upisni list - i to svake godine iznova Drago Živković zivkovic@privredni.hr

N

ova godina donijela je i nove propise za brodare, kako za domaće, tako i za strance koji plove hrvatskim Jadranom.

Kako tvrdi Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, novi propisi olakšavaju financijsko poslovanje i smanjuju opterećenje parafiskalnim nametima. Uveden je potpuno novi sustav obračuna i naplate naknada, neke naknade su ukinute, izjednačene su naknade za jahte i brodice istih tehničkih karakteristika bez obzira na namjenu i državnu pripad-

nost, a u konačnici i sam bi sustav naplate trebao biti jednostavniji i efikasniji.

Provedbom svih tih mjera, prema računici Ministarstva, brodarima ostaje više od 20 milijuna kuna koje su dosad morali davati državi. Postupak upisa pomorskih objekata ubrzava se i pojednostavljuje, a dodatne uštede brodari ostvaruju već od srpnja 2013. kada su dobili mogućnost korištenja bestrošarinskog goriva. Pozitivne učinke Ministarstvo očekuje i zbog smanjenja troškova i bolje kontrole naplate, jer će vlasnik pomorskog objekta ubuduće dobivati samo jedan račun godišnje. U ti-

jeku je i izrada prijedloga izmjena Zakona o upravnim pristojbama, kojim će se ukinuti posebne pristojbe za sve radnje vezane za upise u upisnike i očevidnike lučkih kapetanija.

Konačni je cilj poboljšati konkurentnost hrvatske trgovačke flote i privući nove brodove i brodare pod hrvatsku zastavu.

Dozvola umjesto odobrenja Iz perspektive malih brodara, međutim, stvari ne izgledaju tako ružičasto. Štoviše, Zoran Ilijanić, predsjednik Udruge malih brodara sjevernog Jadrana, tvrdi da se nameti i davanja ne smanjuju, nego

Nameti koje plaćaju turistički brodari • naknada za koncesijsko odobrenje • jedinstvena godišnja naknada prema Naredbi o visini naknada • naknada za sigurnost plovidbe Plovputu • naknada mobilnom operatoru za podatkovnu vezu na brodu radi prijave u luci i fiskalnih blagajni • naknada za korištenje radijske frekvencije • naknada za pravo uporabe radiofrekvencijskog spektra • naknada za uporabu radiofrekvencijskog spektra • naknada za vez u luci • pristojba za upotrebu obale za ukrcaj i iskrcaj putnika • pristojba za brodsku ležarinu • naknada za korištenje obale za postavljanje reklamnih panoa • godišnji atest protupožarne opreme

• godišnji atest opreme za spašavanje • godišnje uvjerenje o popunjenosti brodske ljekarne • Hrvatski registar brodova – godišnji pregled trupa na suhom • Hrvatski registar brodova – godišnji pregled plovila • Hrvatski registar brodova – kompenzacija kompasa • osiguranje putnika • osiguranje od odgovornosti • higijenski pregled i higijenski minimum • kontrole Zavoda za javno zdravstvo • deratizacija, dezinsekcija i dezinfekcija • zbrinjavanje otpadnog ulja • liječnički pregled svake dvije godine za sve članove posade • obnova svjedodžbi za sve članove posade svakih pet godina

povećavaju. Iako podržava ukidanje obveze plaćanja koncesije gradu u kojem se nalazi lučka kapetanija gdje je brod upisan, Ilijanić upozorava da se Prijedlogom zakona o pomorskom dobru i morskim lukama – koji je upravo u fazi javnog savjetovanja umjesto koncesijskih odobrenja uvode dozvole, koje će se davati temeljem javnog natječaja. To će, prognozira, značiti samo veći izdatak od dosadašnjeg.

Ističe i da je resorno ministarstvo istovremeno uvelo Naredbu o visini naknada koje plaćaju vlasnici pomorskih objekata, u kojoj se navodi da brod plaća jedinstvenu godišnju naknadu prema upisu u upisni list. “To vam dođe kao da na svoju nekretninu plaćate jedinstvenu godišnju naknadu prema upisu u zemljišnu knjigu! Zamislite da ministar financija dođe na ideju da uvede jedinstvenu godišnju naknadu građanima na svaku nekretninu”, objašnjava Ilijanić.

Nema zaštite Dodaje i da su u resornom ministarstvu zakamuflirali dodatni novi parafiskalni namet u obliku jedinstvene godišnje naknade koji se plaća svake godine, a nije jasno za što. U tu naknadu očito ne spada

Primjeri prvog upisa i usporedni prikaz troškova na početku 2013. i 2014. godine Brod od 90 GT koji prevozi 50 putnika

2013.

Rješenje o imenu 395 Naknada za upis 1.000 Upravne pristojbe za upis u upisnik* 580 Upisni list 100 Koncesijsko odobrenje 5.000 Jedinstvena godišnja naknada iz nove Naredbe 0 UKUPNO 7.075 kn

2014.

70 0 70 20 0 500 660 kn

Charter jahta od 15 m s motorom od 100 kW koja prevozi 12 osoba Rješenje o imenu 395 Naknada za upis 4.000 Upravne pristojbe za upis u upisnik* 580 Upisni list 100 Koncesijsko odobrenje 4.800 Jedinstvena godišnja naknada iz nove Naredbe 0 UKUPNO 9.875 kn

sigurnost plovidbe i zaštita od onečišćenja koju plaćaju vlasnici stranih jahti i brodica, ni naknada koju za upotrebu pomor-

Godišnja naknada je novi, kamuflirani namet, kažu brodari skog dobra plaćaju domaći brodari. Putnički brodovi plaćaju i naknadu za korištenje objekata sigurnosti plovidbe izravno državnoj tvrtki Plovput, pa ni s te osnove Ilijanić ne vidi opravdanje za uvođenje jedinstvene godišnje naknade. “Za naše brodove u povremenom

70 0 70 20 0 500 660 kn

putničkom prijevozu nije predviđen nikakav mehanizam zaštite i kontrole, već smo prepušteni samovolji lučkih uprava. A kako one donose tarife, pokazuje podatak da ni jedna jedina lučka uprava niti za jednu pristojbu nije odredila iznos manji od maksimalno dozvoljenog iz Pravilnika ministarstva”, kaže Ilijanić. Ako predloženi način određivanja tarifa za lučke pristojbe uđe u novi zakon, uvjeren je da će neke lučke uprave domaćim brodovima povećati cijene pristojbe za vez, brodsku ležarinu i naknadu za ukrcaj i iskrcaj za više od 10 puta.

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3811, 20. siječnja 2014.

( 270 mil kn

ukupan prihod 41 marine u 2003. godini

( 660 mil kn

ukupan prihod 51 marine u 2012.

Nautički turizam

Mi već jesmo vodeća č destinacija na svijetu Gotovo nevjerojatno zvuči podatak da se broj čarter plovila u Hrvatskoj od 2007. do danas gotovo utrostručio. Sada u Hr 3207 aktivnih, a samo je u prvih 10 mjeseci prošle godine registrirano 618 novih brodica i jahti za obavljanje čarter djela Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

N

autički turizam već godinama bilježi rast u svim segmentima, bilo da je riječ o lukama nautičkog turizma, čarter djelatnosti, kružnim putovanjima ili nautičkim sportovima. U čarteru već godinama raste broj dolazaka i noćenja stranih nautičara te broj izmjena posade na takvim plovilima uz istodobno značajno povećanje njihove ponude.

Gotovo nevjerojatno zvuči podatak da se broj čarter plovila u Hrvatskoj od 2007. do danas gotovo utrostručio. Danas u Hrvatskoj ima 4640 registriranih čarter plovila od čega ih je 3207 aktivnih, a samo je u prvih 10 mjeseci prošle godine registrirano 618 novih brodica i jahti za obavljanje čarter djelatnosti.

na vrhu ili u samom svjetskom vrhu”, ističe Branimir Mađer, stručni suradnik u Sektoru za turizam pri HGK-u. “Unatoč velikoj ponudi, prostora za daljnji razvoj te djelatnosti u Hrvatskoj ima i dalje, prvenstveno kad promatramo neiskorišteni potencijal sjevernog Jadrana ili jedan specifičan čarter proizvod jahte s profesionalnom posadom - crewed yacht charter”, kaže Mađer.

I luke nautičkog turizma, a pod njima se misli prvenstveno na marine, u zadnjih 10 godina bilježe značajan porast prihoda iako se gradilo vrlo malo novih marina i nautičkih vezova. Prihodi marina u desetgodišnjem su se razdoblju gotovo utrostručili.

Ukupni prihod 41 marine u 2003. godini iznosio je 270 milijuna kuna, dok je ukupan prihod 51 marine u

Od dana pristupanja u EU, Hrvatska je prestala sloviti kao porezna oaza za plovila u vlasništvu EU rezidenata “Iako ostale svjetske čarter destinacije ne vode tako preciznu statistiku čarter djelatnosti, sa sigurnošću možemo ustvrditi da je Hrvatska, promatramo li samo ponudu čarter plovila, vodeća čarter destinacija na svijetu, a vjerujemo da smo i prema broju dolazaka i ostvarenih noćenja

2012. iznosio 660 milijuna kuna. Nažalost, povećanje kapaciteta luka nautičkog turizma ne bilježi ni približno slične rezultate. U istom razdoblju broj vezova u lukama nautičkog turizma povećao se za samo 18 posto, a izgrađeno je desetak novih marina. Slijedom toga i broj plovila na

stalnom vezu u marinama nije se značajnije promijenio tako da marine bilježe porast broja plovila na stalnom vezu u zadnjih 10 godina od samo 20 posto.

“Naša osnovna prednost je prirodna ljepota našeg mora i razvedenost obale te izgrađena infrastruktura za nautičare s velikim brojem mogućnosti koje im se nude. Imamo velik broj marina. Ono što opterećuje profesionalne tvrtke koje se bave iznajmljivanjem plovila je visoka cijena veza u marinama koja je i 10 posto veća od cijene koju plaćaju vlasnici te, prema mojoj procjeni, veliki broj plovila koja se daju u najam. Imamo više brodova koji se iznajmljuju nego ih tržište može primiti. Za manjak vezova direk-

tan krivac je administracija”, ističe Željko Jerat, suvlasnik i direktor tvrtke Jarušica iz Murtera.

Strateški dokumenti Još 2008. godine Vlada Republike Hrvatske usvojila je Strategiju razvoja nautičkog turizma za razdoblje 2009.-2019., koja je potom integrirana u Strategiju razvoja hrvatskog turizma do 2020. Strateški dokumenti su doneseni, ali nisu se počeli provoditi.

Razloge tomu struka i javnost ponajprije vide u trenutno važećem Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, koji se smatra glavnom preprekom daljnjeg razvoja nautičkog turizma. No, problem je puno širi i izlazi iz okvira pravne regulacije po-

morskog dobra. Procedura izgradnje marine je dugotrajna, komplicirana, nedovoljno definirana, počevši od samog prostornog planiranja, određivanja granica pomorskog dobra, ishođenja lokacijske dozvole, javnog natječa za koncesiju za gospodarsko korištenje pomorskog dobra, ishođenja građevinske dozvole i konačno uporabne dozvole. Nije čudno ako prođe i nekoliko godina od ideje o gradnji marine do njene realizacije, ako do toga uopće dođe. Ako u budućnosti želimo graditi nove marine, nužno je skratiti, pojednostaviti i jasno definirati procedure izgradnje marina s jasno određenim vremenskim okvirima kojih će se jednako pridržavati investitor, država i lokalna uprava.

“Administracija i problem ishođenja građevinske dozvole osnovne su zapreke i direktni krivci što je izgrađeno malo novih vezova, odnosno marina. Mi smo tek nedavno, nakon 12 godina borbe s administracijom, uspjeli ishoditi građevinsku dozvolu za povećanje kapaciteta Marine Punat. U stvari, naša investicija je više usmjerena na prihvat većih plovila, a broj vezova ćemo povećati za stotinjak”, ističe Petar Žic, član Uprave Marina Punat Grupe iz Punta na Krku.

Promijenjeni uvjeti Kako doznajemo od Branimira Mađera u Udruženju nautičkog turizma u HGKu, država je već poduzela ili poduzima određene ko-

17

www.privredni.hr Broj 3811, 20. siječnja 2014.

( za samo 18%

vezovi i njihova struktura

rastao broj vezova u marinama u zadnjih 10 godina

arter vatskoj ima 4640 registriranih čarter plovila od čega ih je tnosti

rake u tom smjeru, počevši od osnivanja Agencije za investicije i konkurentnost koja bi trebala pomagati investitorima prilikom realizacije njihovih projekata do namjere da se donese novi zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, čija je radna verzija objavljena krajem 2013. “Vjerujemo da će novi zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, nakon sveobuhvatne javne rasprave, biti usvojen u prvoj polovini ove godine”, napominje on. “U kojoj će se mjeri nakon toga ostvariti ciljevi zacrtani Strategijom razvoja nautičkog turizma za razdoblje 2009.-2019., pokazat će budućnost. Činjenica je da je od izrade i samog usvajanja Strategije prošlo već dosta godi-

na, u međuvremenu su se značajno promijenili uvjeti dolaska i boravka stranih nautičara i njihovih plovila u Hrvatskoj uslijed usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnim stečevinama Europske unije, a svoje posljedice na nautički turizam ostavila je i svjetska gospodarska kriza. Ono što vrijedi istaknuti je činjenica da je Hrvatska od dana pristupanja u EU prestala sloviti kao porezna oaza za plovila u vlasništvu EU rezidenata, odnosno oni više nisu u mogućnosti držati plovila u Hrvatskoj, a u matičnim zemljama ne platiti za njih PDV i eventualnu carinu.

Posljedice toga već se osjećaju tako da sve više marina ima problema s prodajom vezova, a nekadašnje liste čekanja veza u pojedinim marinama stvar su prošlosti”, dodaje.

Uvjeti za obavljanje čarter djelatnosti Mađer napominje i kako su načini i uvjeti obavljanja čarter djelatnosti određeni Pravilnikom o uvjetima za obavljanje djelatnosti iznajmljivanja plovila sa ili bez posade i pružanje usluga smještaja gostiju na plovilu i Pravilnikom o vrstama i kategorijama plovnih objekata nautičkog turizma. Propisi jednako vrijede za čarter kompanije u hrvatskom ili stranom vlasništvu, odnosno za plovila pod hrvatskom zastavom ili zastavom bilo koje druge države članice EUa. Pristupanjem Hrvatske

u EU došlo je i do liberalizacije čarter tržišta: čarter djelatnost danas se može obavljati plovilima registriranim u bilo kojoj članici EU-a. Ipak, to ne znači da strane čarter kompanije prije pristupanja Hrvatske u EU nisu bile prisutne ili nisu mogle obavljati čarter djelatnost u Hrvatskoj, kaže Mađer. One su itekako bile prisutne na hrvatskom tržištu o čemu svjedoči čitav niz stranih

Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama smatra se glavnom preprekom daljnjeg razvoja nautičkog turizma čarter kompanija, od Sunsaila, Mooringsa, Navigare Yachtinga, Pittera..., dodaje on. Nakon pristupanja Hrvatske u EU razlika je u tome što čarter kompanije sada mogu birati gdje će registrirati svoja plovila. Puno veću opasnost za čarter djelatnost, upozorava on, predstavlja ukidanje ograničenja maksimalnog broja članova posade (putnika) u jednogodišnjem razdoblju na stranim brodicama i jahtama namijenjenim za sport i razonodu, odnosno opasnost od ponovne pojave crnog čartera u Hrvatskoj. Ipak, uz pojačan nadzor nadležnih službi i inspekcija, u Udruženju su uvjereni da ni to ne bi trebalo predstavljati problem za daljnji razvoj ove djelatnosti.

U 2012. bilo je 17.454 vezova Podaci Državnog zavoda za statistiku govore nam da u Hrvatskoj ima 98 luka nautičkog turizma od čega 51 marina, 11 suhih marina i 36 ostalih luka nautičkog turizma.

U 2012. godini luke nautičkog turizma raspolagale su sa 17.454 veza, od čega je gotovo 60 posto namijenjeno plovilima do 12 metara duljine, a samo četiri posto plovilima duljim od 20 metara.

No, Hrvatska raspolaže i s velikim brojem vezova u

lukama otvorenim za javni promet, odnosno u nautičkim dijelovima tih luka. Ti su se vezovi koristili isključivo kao tranzitni, odnosno dnevni vezovi, ali ne postoje podaci o njihovu broju, kao ni o prometu plovila i nautičara.

Osim vezova u lukama nautičkog turizma i lukama otvorenim za javni promet, postoji također i određeni broj nautičkih vezova na raznim rivama, molovima i gatovima koje koriste nautičari. Tu je prvenstveno

riječ o vezovima izgrađenim za potrebe raznih ugostiteljskih i turističkih sadržaja, a o njihovu se broju i prometu ne može ni nagađati.

preupis stranih plovila pod hrvatski zastavu

HGK je neizostavan partner nadležnim institucijama

Prema podacima Carinske uprave u pet mjeseci trajanja akcije preupisa stranih plovila na hrvatsku zastavu, od 1. siječnja 2013. do 1. lipnja 2013. godine, Državni proračun uprihodio je 303 milijuna kuna, od čega je uplaćeno carine u iznosu od 76 milijuna kuna, a PDV-a u iznosu od 227 milijuna kuna.

U Hrvatsku je tijekom prvih pet mjeseci pušteno u slobodan promet pod povlaštenim uvjetima 4130 stranih plovila ukupne vrijednosti 4,4 milijarde kuna.

“U pripremi i provedbi akcije preupisa stranih plovila Hrvatska gospodarska komora još jednom se pokazala kao neizostavan partner nadležnim institu-

cijama. Posebno korisnim pokazao se višegodišnji institucionalni rad s članicama iz nautičkog sektora gospodarstva jer su nam upravo iskustva i prijedlozi članica bili putokaz kako jasno definirati i pojednostaviti proceduru puštanja u slobodan promet plovila, što je u bilo presudno za uspjeh cijele akcije. Realizacija jedne ovakve akcije, u čiju je provedbu bio uključen čitav niz državnih i javnih institucija te gospodarskih subjekata, bila je vrlo zahtjevna i složena.

Stoga veseli činjenica da je u konačnici akcija provedena s velikim uspjehom, ističe Branimir Mađer.

povlastice

Gorivo po povlaštenim cijenama Temeljem Zakona o trošarinama i pratećeg Pravilnika, od 1. srpnja 2013. širokom krugu korisnika omogućeno je oslobađanje od plaćanja trošarine na goriva za plovila registrirana za gospodarske svrhe.

Povlastica se, između ostalih, odnosi na izletnička plovila, brodove za kružna putovanja i jahte sa stalno ukrcanom profesio-

nalnom posadom i može se koristiti isključivo za obavljanje gospodarske djelat-

nosti, potrebe javnih tijela ili obalnog linijskog prijevoza. Što se tiče mogućnosti kupovine tax free goriva za jahte koje napuštaju hrvatske teritorijalne vode, u Udruženju nautičkog turima u HGK-u nemaju saznanja da je to moguće, iako, priznaju, određene pretpostavke za tu mogućnost postoje u važećem Zakonu o PDV-u.

18 EUROGLAS

Privredni vjesnik Broj 3811, 20. siječnja 2014.

( 5000 €

najmanji iznos potpore po programu

( 750.000 €

najveći iznos potpore po programu

Kreće nacionalni program pomoći sektoru vina 2014.-2018.

Prvi EU novac ide vinarima U vinskoj je omotnici za idućih pet godina čak 57 milijuna eura, a računa se da će se ovim sredstvima obnoviti oko 3000 hektara vinograda u vlasništvu oko 720 poljoprivrednih gospodarstava, te više od 180 vinarija Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

P

rve financijske plodove hrvatskog članstva u Europskoj uniji, prema svemu sudeći, ubrat će hrvatski vinari. Najkasnije do kraja ožujka bit će raspisan natječaj za sredstva iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina, a riječ je o petogodišnjem programu u kojem je osigurano 57 milijuna eura za razvoj vinarstva i vinogradarstva. U prve tri godine dodijelit će se iznosi od po 11,8 milijuna eura, u posljednje dvije po 10,8 milijuna eura.

Za provođenje programa

U vinskoj omotnici koja ove godine nosi 11,8 milijuna eura mogu sudjelovati i udruge nadležna je Agencija za plaćanje u poljoprivredi.

Hrvatski vinari i vinogradari čiji programi dobiju zeleno svjetlo moći će ostvariti 50-postotnu nepovratnu financijsku potporu. Za sredstva će moći konkurirati proizvođači vina čije su površine upisane u Vinogradarski registar i koji godišnje proizvode više od 10.000 litara vina.

Kako je u izjavi za Privredni vjesnik objasnila Božica Marković, ravnateljica Sektora za poljoprivredu i prehrambenu industriju HGK-a, od 33.000 hektara vinograda koliko ih je evidentirano u Državnom zavodu za statistiku,

blizu 21.000 hektara je upisano u Vinogradarski registar i njihovi vlasnici mogu participirati u sredstvima vinske omotnice.

Cilj programa je povećanje konkurentnosti proizvodnje vina kroz restrukturiranje, premještanje i modernizaciju vinogradarskih tehnika, te tehnološko unapređenje proizvođačkih kapaciteta.

Također su moguća ulaganja u marketing vina, promidžbu na tržištu trećih zemalja s ciljem povećanja izvoza vina. Što brže trošiti novac Najmanji iznos potpore po programu je 5000 eura, a najveći 750.000 eura. Računa se da će se na taj način restrukturirati oko 3000 hektara vinograda u idućih pet godina u vlasništvu oko 720 poljoprivrednih gospodarstava, te više od 180 vinarija. Prednost pri ocjeni programa dobit će mlađi nositelji gospodarstava kao i tražitelji potpora koji imaju stare vinograde.

Na edukativnim radionicama koje su proteklih tjedana za vinare i vinogradare organizirali Ministarstvo poljoprivrede i HGK, istaknuto je koliko je važno da se već u 2014. krene s velikim brojem investicija te da se sred-

stva što brže troše kako bi se moglo konkurirati za ponovne investicije koje će uslijediti 2015. Sredstva dobivena u jednoj kalendarskoj godini trebaju se potrošiti do listopada te godine, i tek time se stječu uvjeti da se vinari i vinogradari kandidiraju za nova sredstva za sljedeću godinu.

Proizvođačke organizacije odličan su alat za povlačenje sredstava, naglasila je Božica Marković, a dobar primjer je udruga Graševina Croatica koja okuplja petnaestak proizvođača. Njihovi su potencijali respekta-

Brendiranje hrvatskih vina Cilj nam je brendirati Hrvatsku na vinskoj karti svijeta, izjavila je Božica Marković, aludirajući na planirana ulaganja u 37 projekata promidžbe hrvatske vinarske industrije. U idućih pet godina planira se na tržišta trećih zemalja povećati izvoz vina za 25 posto, ili pet posto godišnje. Ako se realiziraju ta predviđanja, Hrvatska će po isteku ovog petogodišnjeg plana, nakon 2018. godine tražiti od Europske komisije da joj se udvostruče sredstva za pomoć razvoju vinarske industrije.

bilni jer zajedno obrađuju 5000 hektara i godišnje proizvode 11 milijuna litara graševine.

Spremni projekti Od ostvarivanja Nacionalnog programa pomoći sektoru vina hrvatski vinari imaju velika očekivanja. “To je nešto što smo očekivali nakon ulaska Hrvatske u EU”, kaže Mladen Papak, direktor Iločkih podruma. “Iločki podrumi su i ranije sudjelovali u natječajima za pretpristupne fondove. Kroz IPARD smo, uz sufinanciranje od 50 posto, ostvarili investiciju od oko milijun eura kada smo kupili novu liniju za punjenje boca, filtere i dio opreme za naše podrume. Što se Iločkih podruma tiče, mi ćemo nastojati maksimalno iskoristiti ove mogućnosti, a vjerujem da slično razmišljaju i mnogi hrvatski vinari.

Kroz tri ponuđene mjere – restrukturiranje i konver-

zija vinograda, izgradnja i tehnološko opremanje vinarije, te marketing i promocija – pruža se dosta širok spektar mogućnosti za što možemo pripremati svoje projekte i sudjelovanje u natječajima”, istaknuo je Mladen Papak.

U Vinariji Zdjelarević u Brodskom Stupniku nestrpljivo čekaju raspisivanje natječaja iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina. “U našim razvojnim planovima već imamo gotov projekt izgradnje novog dijela vinarije. Projekt je u završnoj fazi, plaćena je građevinska dozvola i komunalni doprinosi, te spremno očekujemo trenutak raspisivanja natječaja. Naravno da ćemo se kandidirati jer je to značajan iskorak u našem razvoju. Tako smo u nekoliko proteklih godina podigli 32 hektara novih nasada i pripremili projekt moderne vinarije kapaciteta milijun litara s

nadogradnjom turističkog sadržaja”, rekao je Davor Zdjelarević, vlasnik ove vinarije.

Pored ulaganja u tehnološki razvoj, Zdjelarević računa i na sudjelovanje u financiranju promocije. “To je nužno čitavom hrvatskom vinarstvu, odnosno našoj udruzi Graševina Croatica koja nas povezuje. Dakle, i samostalno, a osobito kroz djelovanje udruge nastojat ćemo doći do sredstava kojim ćemo ozbiljnije raditi na promociji naših vina na europskom i drugim tržištima”, kaže Zdjelarević.

U godišnjoj omotnici koja ove godine nosi 11,8 milijuna eura mogu sudjelovati i registrirane udruge vinara. Za to se priprema Graševina Croatica, ali i neke manje poput Udruge kutjevačkih vinara. “Udruga Graševina Croatica ima specifičnu ulogu jer bi se najviše trebala baviti promocijom i marketingom.

Između ostalog nam je plan objaviti stručnu literaturu o graševini. Riječ je o nizu aktivnosti koje želimo realizirati kao cjeloviti koncept kvalitetne promocije graševine”, objasnio je Vlado Krauthaker, predsjednik udruge Graševina Croatica dodajući kako je “Graševina Croatica kao udruga tek na početku jednog sljubljivanja koje nikad do sada u povijesti ovih prostora nije uspjelo”.

No, sudeći kako sada rade i sagledavaju značaj udruživanja, može se vjerovati da će aktualno “sljubljivanje” ipak biti uspješno i plodno.

19

www.privredni.hr Broj 3811, 20. siječnja 2014.

( od 3,8 mil kn do 26 mil kn

*vijesti

pojedinačne potpore koje poduzetnici mogu dobiti

Povećanje gospodarske aktivnosti i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća

Veliki interes poduzetnika za 255 milijuna kuna Više od 1000 sudionika prijavilo se na radionice na kojima će doznati kako svoje poduzetničke projekte prijaviti za financiranje iz fondova Europske unije. Bespovratne potpore za sufinanciranje do 50 posto projekta za srednje i 60 posto za male poduzetnike ove će godine iznositi više od 255 milijuna kuna

P

rva od pet informativnih radionica, na kojima će potencijalni podnositelji prijava dobiti informacije o Javnom pozivu na dostavu projektnih prijava Povećanje gospodarske aktivnosti i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća te o natječajnoj proceduri, pokazala je vrlo veliki interes malih i srednjih poduzetnika.

Njih više od 300 napunilo je kinodvoranu Ministarstva gospodarstva, a velik interes i ukupno prijavljenih više od 1000 sudionika na sličnim radionicama koje će se održati u Osijeku, Rijeci i Splitu, kao i još jednoj u Zagrebu, ukazuju na to

Potpore su namijenjene poduzećima koja se bave proizvodnjom ili turizmom da se od ovog iz EU fondova financiranog programa puno očekuje.

“Iznimno sam zadovoljan što u ovako velikom broju počinjemo raditi na razvoju poduzetništva u turizmu uz pomoć strukturnih fondova Europske unije”, istaknuo je na otvaranju prve radionice ministar turizma Darko Lorencin. “Procedure koje treba ispuniti i projekti koje treba uskladiti neće biti jednostavni, ali kad ih poduzetnici prvi put

svladaju, poslije će sve biti lakše i uspješnije.

Poduzetnici moraju biti ustrajni jer cilj nam je da svi oni koji rade u turizmu što je brže moguće postanu uspješni poduzetnici”, naglašava Lorencin.

Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras smatra da je ovaj natječaj od svih natječaja koje je do sada objavila Vlada izazvao najveći interes. “Iz EU fondova će se malim i srednjim poduzetnicima dodijeliti bespovratne potpore u ukupnom iznosu od preko 255 milijuna kuna, odnosno 33,6 milijuna eura. Pojedinačne potpore koje poduzetnici mogu dobiti kreću se od najmanje 3,8 milijuna kuna do najviše 26 milijuna kuna.

Bespovratnim sredstvi-

ma financirat će se do 50 posto investicija srednjih poduzetnika, a do 60 posto investicije mikro i malih poduzetnika”, ističe Maras.

Prijave do 21. veljače U Ministarstvu poduzetništva očekuju da će se do kraja srpnja ove godine potpisati ugovori

svih investicijskih projekata poduzetnika i da će se oni ostvariti u planiranom dvogodišnjem roku. Na taj način iskoristit će se svih 255,7 milijuna kuna bespovratnih sredstava koja su na natječaju ponuđena poduzetnicima, a njima će se potaknuti i dodatne investicije, povećati produk-

Tko može sudjelovati?

Na natječaj se mogu prijaviti proizvodne tvrtke iz vrlo širokog spektra djelatnosti, od šumarstva, rudarstva, proizvodnje hrane i pića, tekstila, kože i odjeće, tvrtke iz papirne, metalske, elektroničke, farmaceutske, prerađivačke industrije, pa čak i izdavači. Detaljan popis proizvodnih djelatnosti koje su obuhvaćene pozivom na sudjelovanje može se pronaći na www.strukturnifondovi. hr/sites/strukturnifondovi.hr/files/cr-collections/4/ uputezaprijavitelje-1387809820.pdf.

U drugu grupu, kojoj je namijenjena druga polovina raspoloživih sredstava, ubrajaju se samo mala i srednja poduzeća koja su registrirana te provode projektne aktivnosti u sektoru I 55.1 Hoteli i sličan smještaj.

tivnost i konkurentnost malih i srednjih poduzeća te otvoriti nova radna mjesta.

Javni poziv za dostavu projektnih prijava Povećanje gospodarske aktivnosti i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća je objavljen 23. prosinca u sklopu provedbe Operativnog programa za regionalnu konkurentnost financiranog sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj. Do 21. veljače je rok za predaju prijava i dokumentacije za ova sredstva.

Prijavitelji na projekte moraju biti pravne ili fizičke osobe koje su malo ili srednje poduzeće, registrirane u Hrvatskoj, imaju dobit nakon oporezivanja - odnosno imaju pozitivno poslovanje u 2012. i 2013. godini.

Potpore su namijenjene poduzećima koja se bave proizvodnjom ili turizmom, a aktivnosti koje će se moći financirati uključuju i izgradnju zgrada i postrojenja, nabavu strojeva i opreme, savjetodavne usluge, prezentacije na sajmovima i slično.

U Ministarstvu poduzetništva i obrta najavljuju kako će ove godine osigurati novac i za startup projekte. Bit će osnovan venture fond vrijedan 300 milijuna kuna kako bi se pomoglo mladim inovativnim poduzetnicima s dobrim poslovnim idejama u njihovim prvim poslovnim koracima.

(K.S.)

Zabrana plastičnih vrećica?

Europski parlament izglasao je rezoluciju prema kojoj bi se najopasnije vrste plastike i pojedine plastične vrećice trebale zabraniti do 2020. kao dio strategije EU-a za smanjenje količina plastičnog otpada.

Gospodarske mogućnosti recikliranja plastike još su neiskorištene, a trenutačno se reciklira samo 25 posto plastičnog otpada, objavljeno je na internetskim stranicama Sabora.

Provedbom EU zakonodavstva o otpadu uštedjele bi se 72 milijarde eura godišnje, povećao bi se promet sektora gospodarenja otpadom i recikliranja za 42 milijarde eura te bi se do 2020. stvorilo više od 400.000 radnih mjesta, naglasili su zastupnici.

Nadomak milijun automobila Slovačka automobilska industrijska udruga (ZAP) objavila je kako je tamošnji automobilski sektor u 2013. godini proizveo 980.000 vozila, što je najviše dosad. U 2012. pak proizveo je 926.000 automobila. Taj sektor, koji čini 41 posto slovačke industrijske proizvodnje, zapošljava više od 60.000 ljudi. Njegova okosnica su moderni pogoni proizvođača automobila poput grupacije PSA Peugeot Citroen, Volkswagena i južnokorejske Kije.

Prvi natječaji iz ESI fondova U newsletteru koji Hrvatska gospodarska komora šalje svojim članicama objavljeno je da se raspisuju prvi natječaji iz ESI fondova. Uz natječaje iz financijske perspektive 2007.-2013. pripremaju se i operativni programi za proračunsko razdoblje 2014.-2020. HGK će biti na raspolaganju tvrtkama kako bi im pomogao u privlačenju iznosa od gotovo milijardu eura koliko je namijenjeno malom i srednjem poduzetništvu, stoji u newsletteru vidljivom i na web stranicama Centra za EU HGK-a.

20 HRVATSKA & REGIJA

Privredni vjesnik Broj 3811, 20. siječnja 2014.

“ Samo za kamate bit će potrebno oko 1,2 milijarde eura. Bude li zakočen ili pak značajno usporen proces

rješavanja problema poduzeća u restrukturiranju, kao i financijskih dubioza nekih javnih poduzeća, kao što je Srbijagas, to će gurati državu u sve jači i širi vrtlog zaduživanja. ” Saša Đogović, suradnik srpskog Instituta za tržišna istraživanja

Srpska ekonomija na početku 2014. godine

Sjenka izbora i nad reformama Hoće li parlamentarnih izbora biti ili neće, znat će se za nekoliko dana kada je najavljena konačna odluka. Izbora će svakako biti u Beogradu. Investitori će, u svakom slučaju, pričekati siječanjska politička zbivanja i na temelju toga donositi nove poslovne odluke vezane uz srpsko tržište, naglašava Saša Đogović Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

S

rpska ekonomija baš kao i sve ostalo u Srbiji na početku 2014. godine u sjeni je izbora, iako sadašnjoj vladi i parlamentu još nije prošla ni polovina mandata, ali su se promijenili odnosi snaga na političkoj sceni. Hoće li parlamentarnih izbora biti ili neće, znat će se za nekoliko dana kada je najavljena konačna odluka. Izbora će svakako biti u Beogradu koji se računa kao pola Srbije, i to za gradsku vlast 16. ožujka za kad su upravo zakazani. Izbori su uvijek zaustavljali sve druge aktivnosti ili ih maksimalno usporavali i usmjeravali u pravcu većeg socijal-

Prijedlog novog zakona o radu, za koji se zalažu svi strani investitori, srpski sindikati smatraju “povratkom u robovlasništvo” nog trošenja, a reforme su definitivno kočili ili zamrzavali bar na pola godine.

Jer nije samo predizborno vrijeme zaustavno nego se zastoj protegne i na nekoliko mjeseci kasnije, koliko je obično potrebno da se formira nova vlada, a još ako u međuvremenu stigne i ljeto - izgubljena je skoro cijela godina.

Zato gospodarstvenici ne vole izborne godine.

Kao ni oni koji su nadležni za gospodarske i ekonomske reforme, za koje tvrde da ne mogu više čekati. Jer, bez obzira na uvjeravanja vladajuće Srpske napredne stranke koja je nositelj koalicije na vlasti i - kako pokazuju ankete - dobitnik budućih izbora (ako se dogode ubrzo), sva je prilika da će ovoga puta sve trajati mnogo kraće.

Reforme pod upitnikom Da su i reforme pod znakom pitanja potvrđuje i prva konferencija za novinare srpskog ministra privrede Saše Radulovića, održana prošloga tjedna, kao i najnovija istraživanja Instituta za tržišna istraživanja u Beogradu.

Radulović koji se žestoko bori za što skorije usvajanje paketa reformskih zakona suočio se s prvi put ujedinjenim srpskim sindikatima koji prijedlog novog zakona o radu, za koji se zalažu svi strani investitori u Srbiji, već godinama smatraju “povratkom u robovlasništvo”. I ne žele ni razgovarati o njemu. Što znači da će ovaj zakon, koji se trebao usvojiti još u prosincu 2013., pričekati bolje dane. I druge prilike.

Radulović je najavio i neke populističke mjere koje idu u prilog očekivanju raspisivanja izbora, a to znači besplatno liječenje za sve građane Srbije

bez obzira je li poslodavac uplatio doprinose, ali i usvajanje nekih drugih reformskih zakona i veću štednju kako u državi tako i vlastitom ministarstvu.

Sve to je samo djelomice realno u izbornoj godini.

Suradnik Instituta za tržišna istraživanja (IZIT) Saša Đogović smatra kako je “poslovni ambijent na srpskom tržištu trenutačno prostor pun najava i očekivanja jer osim signala manjeviše verbalne prirode, još nisu registrirani i praktični koraci ka unapređivanju uvjeta privređivanja”.

Ako u siječnju budu raspisani izvanredni parlamentarni izbori, i Đogović smatra kako će pri-

premljeni novi reformski zakoni o radu, o privatizaciji i o stečaju vjerojatno u cijelosti ili pojedinačno ostati mrtvo slovo na papiru. “Polazeći od toga da je Svjetska banka svoju kreditnu podršku srpskom budžetu od 250 milijuna dolara uvjetovala usvajanjem zakona o privatizaciji i stečaju, veća je vjerojatnost da će ta dva zakona koja su prošla na vladi, biti usvojena po hitnom postupku, ali ne i zakon o radu koji je naišao na veliki otpor sindikata”, istaknuo je Đogović na redovnoj konferenciji za novinare.

On je upozorio kako je ostalo nejasno hoće li vlada primjenjivati dosa-

dašnji sustav poticaja za privlačenje investitora ili će potpuno obustaviti primjenu tog modela kako je najavljeno iz resornog ministarstva. “U svakom slučaju, investitori će pričekati siječanjska politička zbivanja u Srbiji i na bazi toga donositi nove poslovne odluke vezane uz srpsko tržište”, smatra Đogović.

Daljnji pad kupovne moći On ocjenjuje kako je jedino izvjesno da će Srbija ove godine morati nastaviti sa zaduživanjem kako bi izašla u susret svojim obvezama prema korisnicima proračuna i inozemnim i domaćim kredito-

rima. “Samo za kamate bit će potrebno osigurati oko 1,2 milijarde eura. Ukoliko bude zakočen ili pak značajno usporen proces rješavanja problema poduzeća u restrukturiranju, kao i financijskih dubioza nekih javnih poduzeća, kao što je Srbijagas, to će gurati državu u sve jači i širi vrtlog zaduživanja, primoravajući je da prodaje i svoju srebrninu samo u cilju osiguravanja solventnosti. U tom slučaju sve poduzete mjere na saniranju javnih financija, poput povećanja niže stope PDV-a s osam na 10 posto i oporezivanja zarada koje premašuju 60.000 dinara u javnom sektoru, neće dati rezultata i bit će uzaludna žrtva. Aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) bi bio karta koja bi u značajnoj mjeri obvezivala vladu Srbije u provođenju reformi, tako da će i to biti znak u kojem pravcu i koliko brzo će se kretati srpski brod ka izlasku iz nemirnih virova u kojima se sada nalazi”, kaže Đogović.

Prema njemu posve je izvjesno da će inflacija ostati ove godine u planiranim okvirima od 5,5 posto, jer se očekuje daljnji pad kupovne moći stanovništva. “To znači da se ne može očekivati ni oživljavanje prometa u trgovini na malo, a trgovci će upravo zbog niske potražnje samo u krajnjem slučaju podizati cijene”, rekao je Đogović.

21

www.privredni.hr Broj 3811, 20. siječnja 2014.

( na 137,5 mil KM ( više od 1 mlrd KM procjenjuje se dobit BH Telecoma

uprihodio EP BiH

Bosanskohercegovačko gospodarstvo u 2013. godini

U moru stečajeva ima i dobitnika U tunelu gospodarskih problema i zamki postoji i nekoliko svijetlih primjera uspješnog poslovanja. Riječ je o BH Telecomu i svim trima elektroprivredama, koji su, uglavnom, u većinskom državnom vlasništvu Zdravko Latal latal@privredni.hr

P

ostoje različita mišljenja o tome je li gospodarstvo Bosne i Hercegovine izašlo iz recesije ili ne.

O tome raspravljaju i ekonomisti i političari, svatko sa svoje točke gledišta, ali nitko ne poriče da je prošla godina bila teška za sve, a posebice za gospodarstvo. Tako su proteklu gospodarsku godinu

Ove će se godine privatizirati niz tvrtki u državnom vlasništvu pratile do sada najbrojnije obustave rada i socijalnog bunta zbog višemjesečnih nepodmirenih plaća, nepovezanog zdrastvenog i socijalnog osiguranja, te malih i nesigurnih mirovina.

Suglasnost na Plan privatizacije državnog kapitala Agencije za privatizaciju FBiH, koji je odobrila vlada tog entiteta, najbolje ilustrira to tegobno stanje. U ovoj godini na prodaju će biti

ponuđeni Remontni zavod Travnik, sarajevska GP Hidrogradnja, Šipad Export-import također iz Sarajeva, Fabrika duhana Mostar (koja se već godinama prodaje, ali je nitko ne želi kupiti), potom dio državnog vlasništva u sarajevskom Energopetrolu i Unisu – udruženoj metalnoj industriji, KTK - Kožarsko-tekstilnom kombinatu iz Visokog, zeničkoj Željezari, velikokladuškom Agrokomercu, travničkoj Konfekciji Borac, sarajevskom Unis-Pretisu... Riječ je o dijelovima nekad velikih gospodarskih sustava na kojima je u bivšoj državi počivao ekonomski razvitak BiH. Investicije od 150 milijuna KM U tom tunelu problema i zamki postoji i nekoliko svijetlih primjera uspješnog poslovanja. Pa da ne bi sve bilo kao i uvijek crno, kako zapravo i jest, postoje tvrtke koje su šampioni uspješnog poslovanja, a nisu iz financijskog sektora. Logično, to su telekomi i elektroprivrede koji su, uglavnom, u većinskom državnom vlasništvu.

Prema procjenama Nedžada Rešidbegovića, generalnog direktora BH Telecoma, te rezultata postignutih u prvih 11 prošlogodišnjih mjeseci, očekuje se da je ta tvrtka 2013. godinu okončala s prihodom od 597 milijuna konvertibilnih maraka i dobiti od 137,5 milijuna KM. To će biti najveći profitni rezultat ostvaren lani, ali ipak 2,5 posto manji nego u 2012. godine.

U BH Telecomu se očekuje isplata dividendi od 110 milijuna KM, dok je tvrtka realizirala investicije u vrijednosti od 150 milijuna KM. Broj korisnika fiksne telefonije, kažu u BH Telecomu, smanjio im se za 25.000, ali je zato broj korisnika interneta povećan za 20.000. Valja napomenuti da u BiH, uz BH Telecom koji drži 52 posto tržišta, postoje još dvije velike i nekoliko manjih telekom tvrtki.

Sve tri elektroprivrede u Bosni i Hercegovini, EP BiH, EP HZ Herceg Bosne i EP Republike Srpske, uspješno su poslovale, a rekordne rezultate ostvarila je ona u Sarajevu. EP BiH ostvarila je rekordan prihod otkad kompani-

ja postoji, veći od milijardu KM, oko 500 milijuna eura i rekordnu proizvodnju električne energije od 7471 GWh, izjavio je direktor EP-a BiH Elvedin Grabovica. Inače ta je sarajevska tvrtka jedan do 10 najvećih bosanskohercegovačkih izvoznika.

U dokapitalizaciju rudnika u sastavu ove kompanije, odnosno u modernizaciju proizvodnje, lani je uloženo 120 milijuna KM, u tijeku je ugovaranje dodatnih poslova u vrijednosti od 70 milijuna KM, a zatim za još 14 milijuna KM. Ako se izuzmu ulaganja u izgradnju autoceste na koridoru V.c, EP BiH se svrstava među najveće investitore u zemlji, i to u proizvodnju.

Tri kapitalna projekta Ova godina bi, prema sadašnjim planovima, trebala biti i uspješnija, a svi napori bit će usmjereni u izgradnju triju kapitalnih projekata. Jedan od njih je najveća poslijeratna investiciju u BiH - izgradnja Bloka 7 TE Tuzla snage 450 MW i ukupne vrijednosti 1,6 milijardi KM, oko 800 milijuna eura.

Nakon raspisanog natje-

čaja u uži izbor su ušli konzorciji China Gezhouba i Hitachi Ltd. Japan, koji bi do travnja trebali dostaviti ponude, dok bi gradnja trebala započeti ove godine.

U ovoj godini bi trebala početi i gradnja HE Vranduk, prve hidroelektrane na rijeci Bosni, instalirane snage 19,63 MW, godišnje proizvodnje 96,38 GWh, a riječ je o investiciji od 127 milijuna KM. Osim toga, obavili bi se i pripremni radovi za izgradnju druge hidroelektrane na Bosni - HE Janjići kod Zenice.

Poslije duljeg zastoja ove godine trebala bi početi i gradnja Vjetroparka Podveležje sa 16 vjetroturbina instalirane snage do 48 MW i s mogućom godišnjom proizvodnjom od 93 GWh. Investicija je vrijedna 140 milijuna KM. U svakom slučaju, izazova za ovu, ali i ostale dvije elektroprivrede u zemlji bit će još, prije svega na restrukturiranju tvrtki u skladu s novim Zakonom o električnoj energiji, ali i zbog informacija koje stižu s europskih burzi da je cijena struje u padu.

*vijesti FBiH: Probijen tunel Suhdol Nakon 15 mjeseci rada probijen je drugi po dužini tunel na autocesti na koridoru V.c Suhdol dug 2,8 kilometara. Poslove na 20 kilometara dugoj dionici Lepenica-Tarčin na pravcu za Mostar izvodi turska tvrtka Cengiz Insaat s domaćim podizvođačima, a rok za puštanje u promet te dionice je kraj godine kad će na ovom koridoru u prometu biti 102 kilometra autoceste.

Deset tvrtki puni proračun Srbije

Deset kompanija uplatilo je lani u srbijanski proračun 235 milijardi dinara za poreze i doprinose, gotovo dvostruko više od ovogodišnjeg deficita Srbije, pokazuju podaci Porezne uprave te zemlje.

Najviše su uplatili NIS, 111 milijardi dinara, i Philip Morris, 45 milijardi.

NIS je u ukupnim prihodima u budžetu tako sudjelovao s oko 13 posto. Doprinos te tvrtke srpskom BDP-u od preko osam posto praktično je na razini doprinosa čitavog sektora poljoprivrede. Uz NIS, značajan doprinos dala je duhanska industrija, te telekomunikacije i proizvođači hrane. Samo Philip Morris i British American Tobacco uplatili su u budžet 58 milijardi dinara, trećinu deficita Srbije.

Srbija stopira projekte za RS Srpski ministar financija Lazar Krstić izjavio je da će neki projekti suradnje s Republikom Srpskom biti obustavljeni zbog teške financijske situacije. Kako je rekao, s predstavnicima RS-a razgovaralo se o suradnji posebice u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i korištenju nekih od povoljnih bilateralnih kredita, prije svega iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, ali i Rusije.

22 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Energoinvest u Albaniji Sarajevski Energoinvest i kompanija Elektroprenos Albanija potpisali su ugovor o izgradnji dalekovoda Tirana-Morina naponske snage 400 kilovata u vrijednosti 29 milijuna eura. Realizacijom ove investicije ojačat će se elektroenergetska mreža u Albaniji, Kosovu, ali i u čitavoj regiji. Ovim poslom najavljene su i neke beneficije u trgovinskim odnosima dviju zemalja.

Rekordan prihod od indirektnih poreza Uprava za indirektno oporezivanje BiH je u 2013. godini prikupila rekordan prihod od indirektnih poreza. Prihodi od PDV-a, trošarina, carina i putarina iznosili su 5,8 milijardi KM, što je 10 milijuna više nego prethodne godine i za 2,1 milijun KM više od planiranog. Gospodarstvu je od tog iznosa PDV-a vraćeno 997 milijuna KM. Redovna aviolinija Moskva-Sarajevo U petak 27. prosinca prošle godine kompanija Moskovia Airlines otvorila je redovnu zrakoplovnu liniju Moskva-Sarajevo-Moskva koja će prometovati jedanput tjedno, svakog petka. Prvi putnici bili su uglavnom ruski turisti, njih oko 200, koji su došli na skijanje na Jahorinu.

Direktor Sarajevskog aerodroma Ivica Veličanin

očekuje da bi s vremenom Rusi mogli povećati broj letova. Turistički radnici Olimpijskog centra Jahorina tvrde da su spremno dočekali zimsku turističku sezonu, uređeni su hoteli s bazenima, wellnessom i drugim sadržajima, a skijašima je na raspolaganju tri šestosjeda kapaciteta 12.000 skijaša na sat i 3900 kilometara staza pokrivenih topovima za umjetni snijeg. Jedino snijega nema, a skijaška sezona koja bi trebala biti u punom jeku već sada se smatra propalom.

Privredni vjesnik Broj 3811, 20. siječnja 2014.

( 7 graničnih prijelaza

prelazi Unska pruga na dionici od Martin Broda do Knina

Željeznički promet

Zaboravljena pruga Ponovo je aktualizirano pitanje obnove i uspostave prometa na Unskoj pruzi koja je po svim parametrima, dužini, brzini i području kojem gravitira, po prometnim uslugama jeftinija od Ličke Zdravko Latal latal@privredni.hr

ma informacijama koje su se čule na skupu u Sarajevu - tog novca nema.

N

a nedavnom regionalnom skupu gospodarstvenika i predstavnika vlasti u Bihaću ponovo je aktualizirano pitanje obnove i uspostave prometa na Unskoj pruzi koja je po svim parametrima, dužini, brzini i području kojem gravitira, po prometnim uslugama jeftinija od Ličke. Uz to Unska pruga je perspektivnija ako dođe do gradnje tzv. Jadransko-jonske željezničke magistrale

Unska pruga od Splita ili od Zadra do Zagreba ima 400 kilometara, a Lička 100 kilometara više (tu ideju potiče Europska unija) koja bi povezivala sve luke od Trsta, Kopra i Rijeke, preko Šibenika, Splita i Ploča, do Bara, Soluna i Istanbula.

“Možda u vrijeme globalne krize takva investicija djeluje nestvarno, ali budućnost će odlučiti što je isplativo, a što ne”, smatra stručnjak za željeznički promet dr.

Ešref Gačanin. “Tek informacije radi, španjolska projektantska tvrtka INOCA pripremila je idejni projekt dionice Jadransko-jonske željezničke transverzale od Čapljine u Bosni i Hercegovini do Nikšića u Crnoj Gori, a u BiH stručnjaci za promet već duže vrijeme govore o izgradnji željeznice od Čapljine zapadno

do pruge Split-Zagreb”, kaže Gačanin, prema čijim bi riječima ta pruga išla od Čapljine do hrvatske granice, nešto iznad autoceste Split-Zagreb na liniji Vinjani-VrgoracKnin.

Prosperitet Dalmaciji i bihaćkoj regiji Sastanak u Bihaću domaćini su iskoristili kako bi predstavili razloge zbog kojih zagovaraju obnovu prometa na Unskoj pruzi. Naime, oko 45 posto stanovništva Unsko-sanske županije je nezaposleno, a prometne veze su iz predratnih godina i ne stimuliraju vlasnike kapitala na intenzivnija ulaganja. No, Bišćani nisu jedini koji spominju Unsku prugu.

Ideju obnove prometa na ovoj pruzi aktualizirala su na Drugom kongresu željeznica održanom krajem lanjskoga rujna u Sarajevu i dvojica priznatih znanstvenika iz tog područja, dr. Darko Mlinarić iz Zagreba i naš sugovornik dr. Ešref Gačanin iz Sarajeva. O značaju Unske pruge nekoliko je puta govorio i predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović prilikom obilaska gradilišta Luke Gaženica.

Bez ove pruge upitan je gospodarski zamah u Dalmaciji, upitna je i računica gradnje velike kontejnerske luke u zadarskoj Gaženici, jer je Lička pruga duža i nekvalitetnija bez obzira na to koliko se u nju ulagalo u zadnjih petnaestak godina.

Unska pruga od Splita ili od Zadra do Zagreba ima 400 kilometara, a Lička 100 kilometara više.

U BiH je ova pruga duga 135 kilometara i u voznom je stanju, a u Hrvatskoj je duga 257 kilometara. Prije rata Lička pruga je bila elektrificirana. Nakon razaranja u BiH je obnovljena električna mreža i do Bihaća. Još daleke 1931. godine, kada se raspravljalo o tome koju prugu graditi, Unsku ili Ličku, svi argumenti su bili na strani Unske. Tako je i trasiranje pruge od Knina do Bihaća započelo 1935. godine.

Ugovor o gradnji sklopljen je s francuskom tvrtkom Batignol. Za obnovu pruge i prometa Hrvatske željeznice bi trebale osigurati 15 milijuna kuna, ali pre-

Obnova moguća za tri mjeseca O obnovi prometa dolinom Une predsjednik Josipović je prilikom obilaska Bihaća razgovarao i s tadašnjim premijerom Unsko-sanske županije Hamdijom Lipovačom, a konstatirano da je prije rata ta pruga bila jedna od najfrekventnijih te da za tu investiciju postoji dobra volja s obje strane. Nakon tog razgovora jedna komisija je obišla trasu i utvrdila da je pruga od Bihaća do Martin Broda na granici s Hrvatskom u dobrom stanju, a da je dalje do Knina, u dužini od oko pola kilometra, zbog odrona u slabijem stanju te da bi se mogla obnoviti za tri mjeseca.

Za uspostavu prometa postoje i neki drugi, nazovimo ih, međudržavni problemi. Naime, okrugom upravljaju tri željezničke kompanije, HŽ u Hrvatskoj, u BiH na teritoriju Federacije BiH Željeznice FBiH, a na području srpskog entiteta Željeznice RS-a. Po sadašnjoj praksi, moralo bi se od Splita do Zagreba mijenjati šest lokomotiva i isto toliko pratećeg osoblja, ako se ne bi postigao razumniji dogovor. Uz to, samo na dionici od Martin Broda do Knina pruga sedam puta prelazi granice dviju država i još jednu kod Dobrljina. Riječ je o administrativnim problemima zbog kojih željeznice u BiH gube i putnike i terete, a koji bi se mogli jednim dogovorom izbrisati u korist svih strana.

23

www.privredni.hr Broj 3811, 20. siječnja 2014.

( 1,2 mlrd € ( još 200 mil € dosad uloženo u TEŠ 6

*vijesti

potrebno za dovršetak gradnje

U Sloveniji se stvara nova energetska crna rupa

Šok iz šoštanjskog šestog bloka Loše započet i loše vođen projekt gradnje novog bloka TEŠ 6 otišao je tako daleko da bi njegova obustava uzrokovala dvije milijarde eura neposredne štete ka istraga spornih poslova utemeljena na dokumentima iz Švicarske.

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

I

skustvo s gradnjom TEŠ-a 6 što ga Slovenija dramatično proživljava ovih dana, može biti itekako korisno i za energetsku politiku u Hrvatskoj gdje se Vlada obvezala od prošlog tjedna suportirati strateške investicije vlastoručnim razvaljivanjem birokratskih prepreka. U energetici nema malih investicija pa će vlada Zorana Milanovića snagu svojih antibirokratskih mišića pokazivati, uz ostalo, i na energetskom polju Plomina, u gradnji novog bloka za koji trenutačno još nije razjašnjeno koji će energent pretvarati vodu u paru – ugljen ili plin.

Gubitak - 50 milijuna eura godišnje Energetski lobi iz Saleške doline uspio je u investicijsku priču o novom bloku TEŠ 6 upakirati ugljen iz velenjskih ugljenokopa, obećavši da gigadžul domaćeg lignita za elektranu neće biti skuplji od 2,25 eura. Riječ o ključnom investicijskom parametru grubo je pogažena nedavnom izjavom Blaža

Košoraka, generalnog direktora Holdinga slovenske elektrarne (HSE), koji je priznao da obećana cijena lignita “u sadašnjim okolnostima nije moguća”. Troškovne škare prijeteći su se rastvorile i pod silom drugog važnog parametra. Cijene struje na europskom energetskom tržištu nisu onakve s kakvima se baratalo prilikom izračuna isplativosti investicijskog pothvata u Šoštanju.

Skuplji ugljen i niže cijene struje okrenule su cijeli projekt naglavačke. TEŠ 6, kada krene u pogon negdje u 2016. godini, opteretit će priču o energetskoj samostalnosti Slovenije s otprilike 50 milijuna eura

gubitka svake godine.

Neugodnu istinu šira javnost saznala je u trenutku kada je TEŠ 6 završen 90 posto i kada je u njega već uložen silan novac – gotovo 1,2 milijarde eura.

Za dovršenje navodno treba osigurati još 200 milijuna eura. To će biti teška misija, zna li se da je HSE ovih dana jedva skupio 20 milijuna eura za plaćanje starih računa Alstomu koji se za naplatu izborio ponavljajući prijetnju o povlačenju s gradilišta.

Telefonske linije među bankama koje financiraju energetski projekt gotovo su u usijanju. Javila se pismom i Europska investicijska banka. Traži objaš-

njenje događaja iz zadnjih mjeseci. Posebno se zanima za ekonomičnost projekta te jesu li prekršene ugovorne obveze. Iz pisma

S TEŠ-om 6 već godinu i pol bavi se OLAF – Europski ured za borbu protiv prevara EIB-a dade se naslutiti prijeteća poruka: financiranje projekta možemo i prekinuti! Cijelu priču komplicira i to što se s TEŠ-om 6 već godinu i pol bavi OLAF – Europski ured za borbu protiv prevara.

U tijeku je i kriminalistič-

Teške dvojbe TEŠ 6 sada je podijelio i stranke koalicije. Gregor Virant, šef Državljanske liste i važan koalicijski partner, zatražio je da se TEŠ 6 zatvori, unatoč visokom stupnju dovršenosti. Za njega ključno je pitanje kako će termoelektrana s više desetaka milijuna eura gubitka u poslovanju pokrivati u budućnosti svoje kreditne obveze. Energetski stručnjaci smatraju da bi bila ludost zatvoriti gotovo dovršenu elektranu. Aleksander Mervar, direktor Elesa, tvrdi da je sada kasno prekidati gradnju. U slučaju zatvaranja projekta gubi se sav dosad uloženi novac – više od milijardu eura. Još toliki ceh nastao bi iz troškova financiranja, ugovornih kazni te od plaćanja naručene opreme. Dvojbe su krajnje teške. Treba odlučiti je li bolje gubitak progutati odjednom ili gubiti postupno u cijelom razdoblju eksploatacije. A sve to stoga što projekt nije dobro pripremljen ni dobro vođen.

Ho-ruk investicijski meštri Zamisao o gradnji bloka TEŠ 6 javila se još u vrijeme vlade Antona Ropa, ali je prvi financijski plan amenovala ekipa Janeza Janše. Tada se tvrdilo da će ključni energetski objekt biti izgrađen uz trošak od 700 milijuna eura. Projekt nije dobro započet ni dobro vođen, tvrdi Marjan Eberlinc, predsjednik upravnog odbora Energetske zbornice Slovenije. Ugovorom s Alstomom nije točno određen opseg isporuka ni cijena projekta, a ostao je nejasan i rok dovršenja elektra-

ne. Sve to omogućilo je vrtoglavi rast cijene koja je s početnih 700 milijuna eura ubrzo nabubrila na 1,1 milijardu eura. Tada je puklo unutar koalicijske vlade Boruta Pahora i unutar stranke Zares koja je u vladi držala i resor gospodarstva i energetike. Ministar Matej Lahovnik toliko se zakvačio sa svojim stranačkim šefom Gregorom Golobičem da je demonstrativno izašao iz stranke i odstupio s ministarskog mjesta. Usprkos cijeloj gunguli projekt je nastavljen bez poteško-

ća sve dok parlamentarni odbor za financije nije odbio dati suglasnost na državno jamstvo za 440 milijuna eura kredita EIB-a. Druga Janšina vlada ipak je preuzela rizik jamstva, ali uz uvjet da gigadžul iz domaćeg lignita ne bude skuplji od 2,25 eura te da investicija ne prijeđe cijenu od 1,1 milijardu eura. U međuvremenu pregažena su oba uvjeta, onaj o cijeni goriva te o ukupnoj investiciji koja je trenutačno zapela na brojci od 1,4 milijarde eura.

Traže ministra gospodarstva Slovenija još nije našla kandidata za popunu mjesta ministra gospodarstva koje je ostalo upražnjeno “higijenskom ostavkom” ministra Stanka Stepišnika. Poduzeće EMO alatnica u kojem Stepišnik ima pet posto udjela javilo se na natječaj za dodjelu državnih poticajnih sredstava. Iako je poduzeće podnijelo zahtjev prije nego što je Stepišnik mogao znati da će postati ministar, Alenka Bratušek prihvatila je njegovu ostavku.

Ministarstvo gospodarstva privremeno pokriva ministar financija Uroš Čufer.

Zadovoljni austrijski vlasnici Nakon sedam uspješnih godina Dejan Turk napušta položaj predsjednika uprave Simobila i odlazi u Srbiju gdje će preuzeti tamošnji Vip. Telekom Austria kao vlasnik Simobila zadovoljan je radom Dejana Turka. Uspio je podmiriti sve protekle financijske obveze, a od 2011. isplaćuje vlasnicima i sve veće dividende (2011. – 10 milijuna eura, 2012. – 25,7 milijuna i lani 30 milijuna eura). Turk u Srbiji preuzima rukovođenje operatorom koji je sa 1,9 milijuna korisnika triput veće od slovenskog.

Stanovi čekaju kupce

U 2014. godini nastavlja se prodaja stanova iz kvote propalih građevinskih poduzeća te stanova iz stečajnih postupaka. Procjenjuje se da je takvih stanova u Sloveniji oko 5000 – najviše u Ljubljani te u priobalnom pojasu. S prodajom nema mnogo sreće. U naselju Savski Breg u Ljubljani od četiri zgrade useljena je jedna. Od 175 stanova u Atriumu nije prodano 110. Neuseljeni su i Semedelski razgledi. Samuje EDA centar u Novoj Gorici, kupce čeka 100 stanova u naselju Bečki Kristali u Ljubljani, zatim 60 stanova u Cerknici, 80 u Kopru te 100 stanova u Ajdovščini.

24 TURIZAM *vijesti

Privredni vjesnik Broj 3811, 20. siječnja 2014.

( 832 mil €

prihod Austrije od konjičkog turizma

( čak 40% mogao bi biti udio konjičkog turizma u ukupnom turizmu

Perspektive konjičkog turizma u Hrvatskoj New York Times poziva u Varaždin U The New York Timesu objavljen je članak pod nazivom 52 mjesta koja morate posjetiti u 2014, a na toj je listi i Varaždin. Od europskih destinacija tu su i albanska obala, Beč, danski Elsinore, Rotterdam, Subotica, Škotska, Yorkshire, Frankfurt, Umea, švicarski Andermatt, Atena, Vatikan i Island.

Nagrade kampovima Krk i Lanterna Kamp Krk na otoku Krku i kamp Lanterna u Taru kraj Poreča dobitnici su nagrade ADAC/ANWB Best Campsite 2014, čime su ušli među najboljih 139 kampova u Europi u konkurenciji od 5400 kampova. Među njima, 2600 ih je iz Njemačke i zemalja Sjeverne Europe, dok je 2800 kampova iz zemalja Južne Europe.

Zagreb sve privlačniji U Zagrebu je tijekom prošle godine zabilježeno 807.750 turističkih dolazaka, čak 15 posto više nego godinu ranije, podaci su zagrebačke Turističke zajednice. Ostvareno je 1,39 milijuna noćenja (12 posto više). Od ukupnog broja posjetitelja, njih 649.421 bili su stranci kojih je prošle godine u Zagrebu bilo 17 posto više.

Oni su zabilježili 1,11 milijuna noćenja, 18 posto više nego u 2012. godini.

Vinkovo u Iloku Tradicionalna proslava blagdana sv. Vinka u Iloku održava se od 22. do 25. siječnja. Organizatori su LAG Srijem, a suorganizatori i pokrovitelji Vinski klaster Srijem, Grad Ilok i Turistička zajednica Iloka. U Muzeju Grada Iloka bit će izložba pod nazivom Počeci vinske reklame na sjevernom Jadranu, autora Gorana Crnkovića, ravnatelja riječkog Državnog arhiva.

Hrvatska je na konju!

Konjički turizam može se i mora odvijati tijekom cijele godine, a taj oblik turizma može biti jedan od iznimno dohodovnih oblika turizma, posebice u kontinentalnom dijelu Hrvatske, smatra Zoran Vukšić, tajnik Hrvatskog saveza konjičkog turizma Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

K

aska li Hrvatska i u konjičkom turizmu za Europom? Ta vrsta turizma, nastala u Francuskoj pedesetih godina 20. stoljeća, danas je u Europi prerasla u jednog od vodećih gospodarskih pokretača mnogih zemalja. Za razliku od Hrvatske gdje je konjički turizam još uvijek u povojima, u mnogim zemljama u okruženju, kao i u onima koje se nazivaju turističkim velesilama, konjički turizam se smatra jednim od glavnih aduta u podizanju ukupne razine turističke usluge. Tako primjerice Austrija ostvaruje 1,27 milijardi eura godišnjeg prihoda od konja općenito, a od toga na konjički turizam otpada 832 milijuna eura. Zbog konjičkog turizma u Austriju dolaze uglavnom gosti iz Švicarske, Njemačke, Italije i Nizozemske. Prosjek boravka turista u Austriji je 3,8 dana, a oni koji dolaze u tu zemlju zbog konjičkog turizma ostaju u prosjeku čak 8,4 dana.

Mogućnosti još nisu iskorištene “Pojam konjički turizam važno je izvući iz konteksta pustolovnog ili avanturističkog, uz dodatak ‘poseban’ jer je ‘sredstvo’ za rad životinja koja ima svoje zahtjeve te se nikako ne može uspoređivati s opremom za penjanje, kajakom ili raftingom. Osim toga, u konjičkom turizmu važna je i briga o konjima koja traje 365 dana godišnje”, smatra Zoran Vukšić, tajnik Hrvatskog sa-

Svi oblici turističko-rekreativnog jahanja HSKT ima 40 članica, a to su konjički klubovi, savezi i udruge te pridružene članice turističko-ugostiteljskih djelatnosti koje svojim radom razvijaju i unapređuju konjički turizam Hrvatske. U tom se savezu njeguju svi oblici turističko-rekreativnog jahanja (TRJ), TREC jahanje i zaprege, rad sa stokom, hipoterapija, western i maratonska jahanja, gradski fijakeristi, tradicionalne konjičke igre i njihove izvedenice, pokladno jahanje, povijesni prikazi na konjima, viteške igre i turniri, agility (online natjecanje) i potkivačka edukacija. veza konjičkog turizma (HSKT). Dodao je kako neki oblici pustolovnog turizma zahtijevaju samo skladišni prostor za odlaganje stvari i raznih rekvizita, no s konjima je doista specifično. Prema tome, konjički turizam može se, ali i mora, dodaje Vukšić, odvijati tijekom cijele godine, što ga zato i stavlja u specifičnu i za našu zemlju nestandardnu turističku ponudu. Prema njegovim riječima, konjički turizam mogao bi biti jedan od iznimno dohodovnih oblika turizma koji

se odvija u cijeloj Hrvatskoj, a posebice se razvija u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Taj oblik turizma ima mnoge varijacije i mogućnosti. Dostupan je onima manjih platnih mogućnosti, a vole ga i elitni gosti. Vukšić je istaknuo kako je od ukupnog konjičkog potencijala do sada iskorišteno tek oko 4,4 posto što je premalo u odnosu na mogućnosti.

Predviđa se kako bi u budućnosti u ukupnom turizmu Hrvatske konjički turizam mogao sudjelovati s čak 40 posto.

Govoreći o konjičkom turizmu kao inovativnom, dostupnom i prilagodljivom svakom gostu, Vukšić je rekao kako taj oblik turizma ulazi u razna područja, pa je tako dio kulture, povijesti, avanturizma, tradicije, ekologije, zdravstva, sporta, poljoprivrede, a sve pod okriljem turističke ponude.

Kako bi se unaprijedio taj oblik turizma, u našoj zemlji osnovan je HSKT koji potiče, promiče, nadgleda i koordinira organizaciju i provođenje aktivnosti konjičkog turizma i rekreacije na području Hrvatske, te zastupa naš konjički turizam i na međunarodnoj razini.

U sustavu turističkih proizvoda “Uskoro ćemo ući u članstvo Međunarodne federacije konjičkog turizma, pa će i djelovanje i pravilnici našeg saveza biti usklađeni s njihovim.

HSKT je osnovan s ciljem organizacije i standardizacije djelovanja i usluga u konjičkom turizmu, a pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma. Zato očekujemo kako će se konjički turizam uvrstiti u Zakon o pružanju usluga u turizmu”, istaknuo je Vukšić. Taj je savez u postupku izrade pravilnika kojim će se regulirati djelovanje, sigurnost i odnosi u konjičko-rekreativnom turizmu.

“Konjički turizam kao takav ulazi u sustav turističkih proizvoda jer je vezan za proizvodne grupe tj. sunce i more, zdravstveni, kulturni, poslovni, ruralni i planinski, sportski i pustolovni, gastro i enoturizam, a moguća je i njegova suplementacija s cikloturizmom. Jedan od ciljeva nam je i trasirati i organizirati konjičke staze koje će povezati cijelu državu te time umrežiti cjelokupan sustav turističkih zajednica i županija”, naglasio je Vukšić. Dodao je kako je konjički turizam novi

Konjički turizam dostupan je onima manjih platnih mogućnosti, a vole ga i elitni gosti model-proizvod koji Hrvatska zaslužuje jer se uklapa u plan i Strategiju razvitka hrvatskog turizma, pa se bez presedana može reći kako taj oblik turizma spada u novi “kult kvalitete i izvrsnosti” te je sukreator novog turističkog imidža Hrvatske.

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3811, 20. siječnja 2014.

( oko 160.000 € ( 900.000 ICT stručnjaka potpora EU-a projektu e-MOBIL

nedostajat će u Europi do 2015.

MOBILE APP CONNECT OSIJEK

Osvajanje tržišta novim aplikacijama Za pet timova koji su proglašeni najuspješnijima, predviđena je financijska podrška i pomoć pri osnivanju ICT startup tvrtke, a dobit će i dodatna sredstva za poticanje prodaje aplikacija Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

M

obilne aplikacije danas predstavljaju potentno i rastuće tržište, iziskuju mala ulaganja, a imaju velik izvozni potencijal. Osim toga, te su vještine sve više tražene kod poslodavaca, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu. Samo u Europi će do 2015. godine nedostajati 900.000 ICT stručnjaka, naglasio je, između ostalog, Mislav Balković, ravnatelj Otvorenog učilišta Algebra, koje je u suradnji s područnim uredima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iz Osijeka i Vukovara, Hrvatskom udrugom poslodavaca, Zajednicom saveza osoba s invaliditetom Hrvatske i portalom Moj-

Posao.net – organiziralo projekt e-MOBIL na području Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije.

Projektom se željelo utjecati i na osvještavanje poduzetničkih potencijala polaznika, rekao je Balković Svojevrsno finale toga projekta, koji je financijski s oko 160.000 eura poduprla Europska unija, organizirano je proteklog četvrtka u Osijeku gdje su se predstavile najperspektivnije mobilne aplikacije nastale u sklopu projekta.

Projekt je omogućio obučavanje 50 visokoobra-

zovanih, ali nezaposlenih polaznika s područja tih dviju hrvatskih županija za razvoj mobilnih aplikacija. Stručni je žiri izabrao pet mobilnih aplikacija s najvećim tržišnim potencijalom kao i pet timova koji su bili najviše motivirani te uspjeli najbolje prezentirati svoje projekte.

Nove startup nade Tako su među nove startup nade odabrane one koje bi tržište mogle osvojiti mobilnim aplikacijama za križanje pasa, predviđanje poteškoća u prometu, dijeljenje troškova prijevoza, turističke informacije i aplikacije za učenje, razlikovanje i po-

vezivanje početnih slova i pojmova na hrvatskom jeziku. Za pet timova koji su na osječkom Mobile App Connectu proglašeni najuspješnijima predviđena je financijska podrška i pomoć pri osnivanju ICT startup tvrtke kroz pravne i računovodstvene savjete te savjete stručnjaka za

međunarodnu prodaju, ali i kroz dodatna financijska sredstva za poticanje prodaje aplikacija. Takav će pristup omogućiti odabranim aplikacijama da se razviju do kraja te komercijaliziraju kako bi postale konkurentne na međunarodnom tržištu mobilnih aplikacija.

“S obzirom na to da je nezaposlenost u ovim županijama veliki problem, projektom se željelo utjecati ne samo na povećanje zapošljivosti polaznika, već i na osvještavanje njihovih poduzetničkih potencijala, kako bi u budućnosti i oni mogli postati važan gospodarski čimbenik i poslodavac”, dodao je Balković, istaknuvši kako se u vrijeme trajanja ovog projekta desetak polaznika zaposlilo u osječkim ICT tvrtkama.

Tko su pobjednici GeoBreeder

Traffic Report

Trip Agent

Mango

ABC karte

GeoBreeder je internetska aplikacija i portal za sadašnje i buduće vlasnike pasa.

Osnovne funkcije aplikacije su kreiranje profila psa s unosom osnovnih svojstava i onih karakterističnih za pojedinog psa, postavljanje statusa psa kao slobodnog za parenje, ponuđenog na prodaju ili udomljavanje, pretraga baze pasa po kriterijima, a sve uz mogućnost kreiranja posebnih korisničkih računa za profesionalne uzgajivače i azile s mogućnošću dodjele više pasa za prodaju ili udomljavanje.

Aplikacija Traffic Report pomaže u rješavanju problema s kojima se gotovo svaki sudionik u prometu barem jednom susreo. Aplikacija omogućava prijavu neplaniranih događaja na prometnici, bilo da se radilo o zastoju u prometu, prometnoj nesreći, policijskoj patroli ili vremenskoj neprilici. Svaki korisnik može prijaviti događaj koji je vidio na cesti ili ruti kojom se kreće, ali isto tako može vidjeti i događaje u krugu od 10 kilometara koje su drugi korisnici prijavili.

Osnovna zamisao aplikacije Trip Agent jest povezati osobe koje putuju u istom smjeru ili imaju isto odredište svojeg putovanja, a s ciljem smanjivanja troškova puta – kako pojedinačnih, jer putnici ih mogu podijeliti, tako i ukupnih, pri čemu ne treba smetnuti s uma niti ekološki aspekt ove ideje. Aplikacija je osmišljena da omogući jednostavnu pretragu baze, prijavu korisnika u sustav, te povezivanje vozača s putnicima koji žele putovati u određenom pravcu.

Mango je turistička aplikacija koja turistu po dolasku u novi grad nudi lokacije i opis kulturno-povijesnih znamenitosti na hrvatskom i engleskom jeziku. Kako svakog turista zanima i smještaj, restorani, barovi, klubovi i načini prijevoza koji se nude, a moguće i ljekarne i bolnice, Mango daje sve lokacije po izabranoj kategoriji grada u kojem se trenutno nalazi. Također, Mango mogućnošću odabira nekog drugog grada olakšava planiranje preostalih dana odmora.

ABC karte su jednostavna i zabavna edukacijska igrica za učenje, razlikovanje i povezivanje početnih slova i pojmova na hrvatskom jeziku. Igrica je prilagođena mlađoj djeci koja još ne znaju pisati ni čitati ali uživaju u pričama i slikama, a i dokazano je da djeca najbolje uče kroz igru i zabavu. Kroz proces zabavnog učenja djetetu se omogućava da memorira pojmove i slova povezivanjem slika i riječi te mu se tako poboljšavaju kognitivno-lingvističke sposobnosti što je vrlo važno za kasnije usvajanje vještina neophodnih za glatko čitanje.

26 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Filip Hameršak TAMNA STRANA MARSA NAKLADA LJEVAK

Studija je zamišljena kao kritički uvod u najnovije britanske, američke, francuske i njemačke pristupe vojnoj, socijalnoj i kulturalnoj povijesti, u onoj mjeri u kojoj se oni tiču Prvoga svjetskoga rata i autobiografije kao povijesnoga izvora, ali i kao prilog njegovoj bitno drukčijoj recepciji na ovim prostorima. U knjizi se prvi puta predstavlja hrvatski autobiografski korpus – sjećanja nižih austro-ugarskih časnika, dočasnika i vojnika, od istaknutih pojedinaca do onih manje poznatih pa i zaboravljenih.

AGRAMER Rječnik njemačkih posuđenica u zagrebačkom govoru Novi Liber

Agramer je rječnik u kojem je prikupljeno i lingvistički obrađeno više od 3000 riječi njemačkoga podrijetla koje su se upotrebljavale ili se upotrebljavaju u Zagrebu. Neke od njih ušle su i u standardni književni jezik i postale njegov sastavni dio, dok su se druge zadržale samo u lokalnome govoru, nezapisane, ali pamćene i prenošene kroz naraštaje.

Govornika zagrebačkog govora u kojem pretežu agramerske riječi sve je manje, stoga je ovaj rječnik doprinos očuvanju tradicije bilježenjem rječničkog blaga koje nestaje.

Mirko Kovač Vrijeme koje se udaljava Fraktura

Mirko Kovač, kako piše Filip David, posljednji veliki pisac velike potonule, nestale Jugoslavije, daruje nam, evo, svoje posljednje napisane stranice, svoj književni testament.

Otvara prozor u prošlost na svoj jedinstven, očaravajući način. Zahvaljujući Kovaču vrijeme koje se udaljava postalo je vrijeme koje nije izgubljeno u maglama i tami prošlosti, nego je postalo vrijeme koje nam je blisko i koje se vraća.

Mirko Kovač, ističe David, nastavlja živjeti u svojoj literaturi, zajedno sa svojim čudesnim i fascinantnim likovima.

Joumana Haddad Superman je Arapin Edicije Božičević

Kombinacijom stihova, dinamične proze te pitkog novinarsko-esejističkog stila autorica dekonstruira neke od uvriježenih mitova i rodnih predrasuda ne samo istočnog, već i zapadnog kulturnog kruga. Ovaj put na meti su se našli monoteizam, mačizam, iskonski grijeh, rat spolova, čednost, brak i starenje, koje ona naziva “katastrofalnim izumima” suvremene civilizacije. Sve te kulturološke konstrukcije, poput superjunaka iz naslova, prema njoj su zaista “izumi”, “fikcije”, i samim time podložne promjeni.

Privredni vjesnik Broj 3811, 20. siječnja 2014.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE LED rasvjeta

Elektrotehnika, Križevci, www.elektrotehnika.hr.

Tvrtka je proizvođač LED svjetiljki nove generacije (EKO rasvjeta - nema rasipanja svjetlosnog snopa u okoliš). LED svjetiljke namijenjene su za osvjetljavanje ulica, autocesta, tunela, trgova te ostalih vanjskih prostora (parkirališta...). Svjetiljke su snage od 10W do 300W i dizajnirane su tako da se mogu montirati na novoizgrađenim objektima te prilagođene za brzu zamjenu postojeće rasvjete. Vrlo niska potrošnja električne energije - ušteda u potrošnji do 78 posto u odnosu na postojeću rasvjetu. Kontakt: Ivan Novosel, ivan.novosel@ elektrotehnika.hr, +385 48 682789.

Baterije

BLS Battery Industries Limited, Shenzen, Kina, www.blsbattery. com. Tvrtka je proizvođač VRLA baterija iz Shenzhena, Kina. Može proizvoditi spiralne baterije u serijama. Proizvodi su od 2V, 2.5 AH do 12V, 75 AH. S preko sedam godina iskustva, BLS je jedan od najvećih proizvođača SLA baterija u Kini.

Tvrtka proizvodi: 2V, 4V, 6V, 8V,10V, 12V, 24V serije baterija. Kapaciteti baterija su od 0,1 AH do 3000 AH. Proizvodi BLS-a udovoljavaju IEC standardu, JIS standardu i kineskom GB standardu. Tvrtka posjeduje sljedeće certifikate: CE, FCC,

Slušni aparati

Lisound Hearing Aid, Fuzhou, Fujian, Kina, www. lisound.org. Tvrtka je proizvođač digitalnih i analognih aparata za poboljšanje sluha. Tvrtka nudi svoje proizvode i traži poslovne partnere za suradnju na području poboljšanja sluha. Kontakt: kirby@lisound.org, +86 591 83519673.

u domovima, zgradama te na svim drugim mjestima gdje se struja generira ili distribuira. GS Filters BV traži partnere u Hrvatskoj koji će promovirati ove proizvode. Kontakt: Contact-Us@gsfilters.com, +31 70 3282589.

Kablovi

PT Terang Kita, Depok, Indonezija, www.trankakabel.com. Tvrtka proizvodi kablove. Nude svoje proizvode. Kontakt: mkt_ tk@trankakabel.com, +62 21 871 8888.

Medicinska oprema

KBB Ozel Saglik, Ankara, Turska, www.kbb. com.tr. Tvrtka je proizvođač medicinske opreme.

Osnovana je 1993. godine u Ankari. Proizvodi KBB-a su osvojili nagrade IF Design Award te Red Dot Award. Asortiman proizvoda uključuje: Tautmann višenamjenska kolica za prijevoz, Tautmann kolica za prijevoz pacijenata, Tautmann kolica za posteljinu i rublje, Tautmann držač za transfuziju i Tautmann sjedala za čekaonicu. Kontakt: info@kbb.com.tr, +90 312 4687027.

Toroidni transformatori

Mjerači i filteri za elektromagnetske frekvencije

Elektromehanički proizvodi

Gorivo

Regija Klima-uređaji i računalna oprema

GS Filters BV, Hag, Nizozemska, www.gsfilters. eu. Tvrtka se bavi prodajom Stetzerizer microsurge mjerača i Stetzerizer filtera. Ovi proizvodi se koriste za mjerenje i neutraliziranje elektromagnetskih frekvencija i tranzijenata koji postoje

Toroid, Čakovec, www.toroid.hr. Tvrtka nudi toroidne transformatore za LED rasvjetu, halogenu rasvjetu i industrijsku elektroniku.

Zemlje interesa: Njemačka, Austrija, Švicarska, Bosna i Hercegovina i Srbija. Kontakt: Zlatko Tkalčec, toroid@ck.t-com.hr, +385 40 822455.

Elektrooprema za liftove

MLC Electronic, Zagreb, www.mlc.hr. Tvrtka proizvodi elektroopremu za liftove. Kontakt: Zdravko Babić, zdravko.babic@ mlc.hr, +385 1 6548085.

TEP ex, Zagreb, www.tepex.hr. Tvrtka proizvodi protueksplozijski zaštićene elektromehaničke proizvode. Proizvodi su namijenjeni za postrojenja ugrožena eksplozivnom atmosferom. Kontakt: Ivanka Uremović, prodaja@tepex.hr, +385 1 3782233.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Usluge čišćenja

Hrvatska radiotelevizija nabavlja usluge čišćenja objekata. Rok dostave ponuda je 24. veljače.

Pavao Pavličić KRVNA VEZA

Automobilske gume

Na zagrebačkoj špici ubijen je poznati kamatar. Ubojstvo je izvedeno na neobičan način, a istraga se nema na što osloniti, pa se na prvom koraku usredotočuje na žrtvu. Tako ulazimo u svijet lihve i njenih zakonitosti te doznajemo štošta o profesionalnim vjerovnicima, a osobito o dužnicima. Ivo Remetin upoznaje pripadnike podzemlja, s njima surađuje, pa čak i uspostavlja neku vrstu prijateljstva. Pojavljuju se tu još i članovi kamatarskih obitelji, glumci, bivši policijski doušnici... No Remetin će se i sam naći na meti snajpera...

Godišnji remont brodova

Mozaik knjiga

ROSH i UL. Kontakt: jason@blsbattery.com, +86 755 61183737.

HŽ Infrastruktura nabavlja automobilske gume.

Rok dostave ponuda je 28. siječnja.

Rezervat Lokrum nabavlja usluge godišnjeg remonta brodova. Rok dostave ponuda je 30. siječnja.

Varkom iz Varaždina nabavlja gorivo. Rok dostave ponuda je 3. veljače.

Održavanje bolničkog okruga

Županijska bolnica Čakovec nabavlja usluge održavanja bolničkog okruga. Rok dostave ponuda je 6. veljače.

Univerzitet Džemal Bijedić, Fakultet informacijskih tehnologija u Mostaru nabavlja klima-uređaje i računalnu opremu. Rok dostave ponuda je 11. veljače.

Usluge tjelesne zaštite osoba i imovine

Ministarstvo financija nabavlja usluge tjelesne zaštite osoba i imovine. Rok dostave ponuda je 30. siječnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

27

www.privredni.hr Broj 3811, 20. siječnja 2014.

Sajamski vodič

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Viroexpo

Prodaju se uglavnom kuće i stanovi Oranica, ukupne površine 5755 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 14.963 kune, nalazi se u naselju Štitar u Županji u Vukovarsko-srijemskoj županiji, prodaje se na dražbi 23. siječnja u 8.30 sati na Općinskom sudu u Županji, Veliki kraj 48, soba broj 10. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Kuća, ukupne površine 2236 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 280.000 kuna nalazi se na adresi Sičice 48, Općina Vrbje u Brodsko-posavskoj županiji, prodaje se na dražbi 23. siječnja u 8.30 sati na Općinskom sudu u Novoj Gradiški, Trg kralja Tomislava 6, sudnica broj 16. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti.

Kuća, ukupne površine 160 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 140.805 kuna, nalazi se na adresi Skadarska 30 u Osijeku, prodaje se na dražbi 23. siječnja u 9 sati na Općinskom sudu u Osijeku, Europske avenije 10, soba broj 2. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 14.000 kuna.

Poslovni prostor, ukupne površine 21 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 206.600 kuna nalazi se na adresi XI. Novoselski odvojak broj 13 u Zagrebu. U naravi predstavlja lokal u prizemlju zgrade koji se sastoji od jednog prostora. Zgrada nema uporabnu dozvolu. Nekretnina se prodaje na dražbi 23. siječnja u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu,

Ulica grada Vukovara 84, soba broj 403. Poslovni prostor se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10.000 kuna.

broj 107. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Zgrada, ukupne površine 341 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 530.000 kuna, nalazi se u Bjelovaru, prodaje se na dražbi 23. siječnja u 9 sati na Općinskom sudu u Daruvaru, Stjepana Radića 27, soba broj 10C. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Stan, ukupne površine 157 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 2,79 milijuna kuna, nalazi se na adresi Kleščićeva 7 u Samoboru, prodaje se na dražbi 24. siječnja u 9 sati na Općinskom sudu u Samoboru, Obrtnička 2, soba 14/II. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Pašnjak, ukupne površine 2045 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 19.171 kunu, nalazi se u Vodnjanu u Istarskoj županiji, prodaje se na dražbi 23. siječnja u 11.30 sati na Općinskom sudu u Puli, soba broj 3. Nekretnina se na prvom ročištu za javnu dražbu ne može prodati ispod dvije trećine

Kuća, ukupne površine 1755 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 306.525 kuna, nalazi se u Pitomači u Virovitičko-podravskoj županiji, prodaje se na dražbi 24. siječnja u 9.30 sati na Općinskom sudu u Virovitici, Masarykova 8, soba broj 11/I. Nekretnina nije slobodna od osoba i stvari. Uknjiženo je pravo zaloga za dug od 486.253,37 kuna za korist Zagrebačke banke. Nekretnina se na drugom ročištu za dražbu ne može prodati ispod polovine njene utvrđene vrijednosti.

utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Kuća, ukupne površine 709 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 89.425 kuna, nalazi se u Gavrilovoj ulici 24 u mjestu Trpinja u Vukovarsko-srijemskoj županiji, prodaje se na dražbi 24. siječnja u 9 sati na Općinskom sudu u Vukovaru, Županijska 31, soba

Kuća, ukupne površine 30.754 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 176.213 kuna, nalazi se u naselju Otrovanec u Pitomači, Virovitičko-podravska županija, prodaje se na dražbi 24. siječnja u 12.15 sati na Općinskom sudu u Virovitici, Masarykova 8, soba broj 12/I. Nekretnina nije slobodna od osoba i stvari i ne može se prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti.

19. međunarodni sajam gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede 24. do 26. siječnja, Virovitica Održava se na od površini od 8300 m2 unutrašnjeg izlagačkog prostora u dva paviljona i na 15.000 m2 vanjskog izlagačkog prostora s osiguranim parkingom za sve izlagače kojih se očekuje više od 700. Prvi put će se predstaviti tri nove zemlje - uz zemlju partnera Kraljevinu Nizozemsku tu su još Kosovo i Azerbajdžan. Kao i svake godine bit će kulturno-umjetničkih i zabavnih događanja poput kuhanja na otvorenom u organizaciji lovačkih i ribolovnih udruga.

Poljoprivredno-poduzetničke ideje Savjetodavno izložbena manifestacija 24. do 25. siječnja, Nova Gradiška Ovo je manifestacija gdje se na jednom mjestu nude prilike i mogućnost edukacije, prezentacije, razmjene iskustava, uspostave suradnje, kao i usvajanja neophodnih znanja. Ispuniti dvojaku ulogu, savjetodavnu i prodajnosajamsku, bit će ideja vodilja organizatora ove središnje novogradiške gospodarske manifestacije koja se organizira po 16. put.

Histria

Izložba županijskih gospodarstava i poslovni susreti 6. do 8. veljače, Pula Na izložbi se predstavljaju tvrtke, obrti i poljoprivredna gospodarstva koja se bave proizvodnjom i prodajom hrane, alkoholnih i bezalkoholnih pića, ambalaže, tekstila za ugostiteljstvo. Predstavljaju se i subjekti koji se bave turističkom djelatnošću (restorani, hoteli, agroturizmi), nositelji oznaka Eko proizvod, Hrvatska kvaliteta, Izvorno hrvatsko i Otočni proizvod, kao i ostali subjekti čiji se proizvodi uklapaju u izložbu.

Međunarodni pčelarski sajam Sajam pčelinjih proizvoda te opreme i proizvoda za pčelarstvo 8. do 9. veljače, Bjelovar (Gudovac) Održava se na sajamskom prostoru Gudovac pored Bjelovara u organizaciji Bjelovarskog sajma d.o.o., Hrvatskog pčelarskog saveza, Hrvatske poljoprivredne komore i Pčelarskog saveza Bjelovarsko-bilogorske županije. Predstavit će se oko 100 izlagača. Očekuje se i više od 7000 posjetitelja iz Hrvatske i okolnih država.

Zagrebački sajam nautike Međunarodni sajam nautike 19. do 23. veljače, Zagreb Očekuju se svjetski proizvođači brodova, jahti, jedrilica, glisera, čamaca, skutera, kajaka, gumenjaka, brodskih i izvanbrodskih motora, obuće, odjeće, opreme i pribora za ronjenje, ribolov, jedrenje i ostale sportove na vodi. Svoje usluge ponudit će i mnogobrojne hrvatske marine, čarter tvrtke, brodogradilišta, te škole, agencije, klubovi, institucije i udruženja vezana za nautiku i nautički turizam.

CroTour

Međunarodni sajam turizma 19. do 22. veljače, Zagreb Međunarodni sajam CroTour svojim izložbenim dijelom, aktualnim pratećim stručnim programom, kao i zabavnim sadržajima za široku publiku, važan je marketinški alat za prezentaciju i ponudu turističkih odredišta i usluga.

Posebno priznanje kvaliteti ove priredbe daje činjenica da će CroTour biti ponovno održan pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva turizma Republike Hrvatske, a uz potporu Hrvatske turističke zajednice.

Podatke sakupili:

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

28 SVIJET FINANCIJA

( 72,03%

ukupne premije otpada na neživotna osiguranja

Privredni vjesnik Broj 3811, 20. siječnja 2014.

( 27,97%

udio životnih osiguranja u ukupnoj premiji

Tržište osiguranja u 2013.

Bruto premija premašila devet milijardi kuna U skupini neživotnih osiguranja zaračunata bruto premija iznosi 6.537.235.909 kuna što je na godišnjoj razini 0,6 posto manje, dok je kod životnih osiguranja zaračunata bruto premija 2.538.410.761 kunu i nastavlja rasti

P

rema kumulativnim podacima Hrvatskog ureda za osiguranje u 12 mjeseci 2013., dakle u cijeloj protekloj godini, društva za osiguranje, njih 26, zaračunala su ukupnu bruto premiju u iznosu od 9.075.646.670 kuna, što je 0,4 posto više u odnosu na rezultate ostvarene u 2012. godini.

Neživotna osiguranja U skupini neživotnih osiguranja, koja čini 72,03 posto ukupne premije, zaračunata bruto premija iznosi 6.537.235.909 kuna što je 0,6 posto manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Najzastupljenija vrsta osiguranja i nadalje je Osiguranje od odgovor-

nosti za upotrebu motornih vozila sa zaračunatom bruto premijom od 2.977.765.078 kuna. Bruto premija zaračunata u ovoj vrsti osiguranja bilježi na godišnjoj razini porast od 1,3 posto. Udio te vrste osiguranja u ukupnoj premiji je 32,81 po-

za štete nanesene trećim osobama iznosi 1521,08 kuna te je 0,6 posto viša u odnosu na isto razdoblje godinu dana ranije.

Lani je u Hrvatskoj bilo 26 društava za osiguranje sto te 45,55 posto u zaračunatoj premiji neživotnih osiguranja.

U sklopu Osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, najveći udio ima Obvezno osiguranje vlasnika odnosno korisnika

motornih vozila od automobilske odgovornosti za štete nanesene trećim osobama, premija iznosi 2.949.550.979 kuna i viša je 1,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, uz udio u vrsti rizika od 99,38 posto. Lani je uku-

pno sklopljeno 1.939.121 osiguranje što je 0,6 posto više nego u istom razdoblju 2012.

Prosječna premija u Obveznom osiguranju vlasnika odnosno korisnika motornih vozila od automobilske odgovornosti

Životna osiguranja Za skupinu životnih osiguranja zaračunata bruto premija iznosi 2.538.410.761 kunu, te nastavlja kontinuirani rast. U ukupnoj premiji životna osiguranja sudjeluju sa 27,97 posto (u 2012. je udio u ukupno zaračunatoj premiji bio 27,23 posto).

U strukturi, najveći udio ima klasično Životno osiguranje s premijom od 2.231.678.594 kune, što je 4,5 posto više u odnosu na 2012., a koje u skupini životnih osiguranja sudjeluje sa 87,92 posto, te u

Nova kreditna linija EIB-a

Hrvatska narodna banka

Za mala i srednja poduzeća 50 milijuna eura

Aktiva u studenome 98,20 milijardi kuna

Raiffeisenbank Austria i Raiffeisen Leasing potpisali su kreditnu liniju s Europskom investicijskom bankom u ukupnom iznosu od 50 milijuna eura. Prednost ove kreditne linije su bespovratna sredstva iz EU fondova raspoloživa za financiranje projekata energetske učinkovitosti te za ulaganja u infrastrukturne projekte za pružanje javnih usluga. Dobivena sredstva su namijenjena malim i srednjim poduzećima, ali i većim tvrtkama u privatnom ili javnom vlasništvu koja ulažu u razvojne projekte, a koristit će se za financiranje obrtnoga kapitala i projekata te za

Prema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke, ukupna aktiva središnje banke nakon blagog smanjenja lanjskog listopada, u studenome je zabilježila snažniji rast na mjesečnoj razini. Potkraj prošlogodišnjeg studenoga ukupna je aktiva iznosila 98,20 milijardi kuna, pri čemu je inozemna aktiva iznosila 98,19 milijardi kuna, odnosno 12,9 milijardi eura, što je za 9,8 milijardi kuna ili 11,1 posto više nego krajem listopada. Na godišnjoj je razini također zabilježen izraženi rast međunarodnih pričuva od 12,86 milijardi kuna (+15,1 posto) najvećim dijelom kao posljedica dvaju međunarodnih

kupnju putem leasing financiranja. “Ulaskom u EU, hrvatski se poduzetnici suočavaju s pojačanom konkurencijom i pravilima poslovanja na zajedničkom tržištu, a za uspjeh sektora malih i srednjih poduzeća ključno je povećanje konkurentnosti. Očekujemo da ćemo, i putem ove potpore EIB-a, pridonijeti tom cilju”, kazao je Zdenko Adrović, predsjed-

nik Uprave RBA. “Raiffeisen Leasing već niz godina surađuje s EIBom te na taj način klijentima nudi financijsku podršku za projekte leasinga po povoljnijim uvjetima od komercijalnih, a odnose se na programe koji su među ciljevima EU-a. I ova kreditna linija usmjerena je na financiranje investicijskih programa čiji su nositelji prvenstveno iz sektora malih i srednjih poduzeća, što je jedan od načina na koji i Raiffeisen Leasing pridonosi razvoju toga sektora u Hrvatskoj”, dodao je Miljenko Tumpa, predsjednik Uprave Raiffeisen Leasinga.

izdanja državnih obveznica u 2013. (izdanje euroobveznica u travnju i studenome).

Kao što smo i očekivali, snažniji porast međunarodnih pričuva na mjesečnoj razini posljedica je priljeva kapitala od zaduživanja države na inozemnom tržištu kapitala (SAD) sredinom studenoga, odnosno kupoprodajne aktivnosti između središnje banke i središnje države nakon izdanja euroobveznice, ističu analitičari RBA dodajući kako se iznos međunarodnih pričuva najčešće promatra u odnosu na vrijednost uvoza roba i usluga te u odnosu na dospjele kratkoročne obveze po osnovi inozemnog duga.

ukupnoj premiji sa 24,59 posto. Slijede Dodatna osiguranja uz životno osiguranje s premijom od 158.537.348 kuna i udjelom u ukupnoj premiji od 1,75 posto ali uz godišnji pad od 4,1 posto; Životna ili rentna osiguranja kod kojih osiguranik na sebe preuzima investicijski rizik sa zaračunatom premijom od 129.500.837 kuna i udjelom u ukupnoj premiji od 1,47 posto i padom od 10,5 posto; Rentno osiguranje s premijom od 11.093.227 kuna i porastom od 34,9 posto u odnosu na isto razdoblje 2012., te Osiguranja za slučaj vjenčanja ili rođenja sa zaračunatom premijom od 7.600.755 kuna i godišnjim padom od 7,8 posto.

Prema njihovim procjenama međunarodne pričuve će i ove godine nastaviti odgovarati vrijednosti uvoza robe i usluga za razdoblje od sedam i pol mjeseci (minimalno optimalna razina je tri). S druge strane, prema HNB-ovim projekcijama otplate inozemnog duga, one u potpunosti pokrivaju trenutačne obveze prema inozemnim vjerovnicima koje dospijevaju u 2014. godini (10,1 milijarda eura glavnice i kamata).

29

www.privredni.hr Broj 3811, 20. siječnja 2014.

( najviše 12 mjeseci

Potrošačke cijene

Prosječni rast 2,2 posto

može trajati krizno upravljanje bankom

Novi Zakon o kreditnim institucijama

Banke trebaju štedjeti u dobra vremena Hrvatske banke ne bi trebale imati problema u ispunjavanju zahtjeva za rezervama i zaštitnim slojevima za stabilnost, jer su domaća pravila do sada bila stroža nego u ostalim državama Europske unije Igor Vukić vukic@privredni.hr

B

anke imaju novu obvezu: uplaćivati novac u zajednički rezervni fond iz kojeg će se u eventual-

Glavni udar morat će podnijeti sanacijski fondovi koji će se kreirati, istaknuo je Linić nim kriznim situacijama financirati njihova likvidnost. Novost je to iz Zakona o kreditnim institucijama koji je stupio na snagu 1. siječnja.

Dakle, osim uplate novca Agenciji za osiguranje štednih uloga, koja štiti štednju do 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, banke će stvarati i rezerve za krizna vremena. Poučen iskustvima posljednje financijske krize EU je naložio uvođenje “zaštitnih slojeva” za očuvanje kapitala u krizi. “Banke trebaju stvarati rezerve u dobrim vremenima, u vrijeme ekspanzije poslovanja, da bi imale oslonac u doba krize”, isticao je ministar finan-

cija Slavko Linić prilikom pripreme zakona.

Porezni obveznici više ne spašavaju banke U skladu s direktivama EU-a, Zakon o kreditnim institucijama propisuje da teret sanacije prvo pada na vlasnike dionica banke i vjerovnika, a time i na one koji imaju velike iznose štednje u bankama. Ako to ne uspije, teret preuzimaju zajednički rezervni fondovi. Tek kao zadnja opcija ostaje pomoć države, na teret poreznih obveznika. “U Europi se čini sve da porezni obveznici ubuduće ne moraju spašavati banke. Glavni udar morat će podnijeti sanacijski fondovi koji će se kreirati”, istaknuo je Linić.

Hrvatske banke ne bi trebale imati problema u ispunjavanju zahtjeva

za rezervama i zaštitnim slojevima za stabilnost, jer su domaća pravila do sada bila stroža nego u ostalim državama Europske unije. No ako ti uvjeti sada i budu nešto mekši, novi zakon uvodi snažnije i preciznije mehanizme nadzora nad poslovanjem banke. Uz ostalo, uz nadzorne odbore morat će se osnovati i drugi odbori kao radna tijela za pomoć nadzornom odboru.

Moguć i krizni upravitelj To su odbor za imenovanja, odbor za rizike i odbor za primitke. Odbor za imenovanja predlagat će nadzornom odboru izbor članova uprave i nadzornog odbora te redovito procjenjivati strukturu i djelovanje uprave i nadzornog odbora. Redovno će preispitivati politiku za odabir višeg rukovodstva

Jača zaštita bankarskih zviždača Zakon jače štiti i “zviždače” koji dojavljuju nepravilnosti u poslovanju institucije. HNB će morati osigurati procedure za povjerljiv način dostavljanja obavijesti o povredi propisa koja može ugroziti poslovanje banke. Službenik banke koji je prijavio nepravilnosti ne smije zbog toga biti diskriminiran ili doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge zaposlene, propisuje novi Zakon o kreditnim institucijama.

te nastojati izbjeći dominaciju pojedinaca ili grupe pojedinaca pri odlučivanju uprave i nadzornog odbora. Sve to radi zaštite kreditne institucije u cjelini.

Odbor za rizike savjetovat će nadzorni odbor o strategiji banke i mogućim rizicima. Pratit će kako uprava provodi dogovorenu strategiju. Odbor za primitke dužan je pripremati odluke nadzornog odbora vezane uz plaće i bonuse upravljačkih tijela i ostalih radnika.

Pri tome mora osigurati da plaće ne budu motivacija za previše rizična ulaganja.

Zakonom je propisana i mogućnost imenovanja kriznog upravitelja, odnosno, zabrane nekom od vlasnika da sudjeluje na glavnoj skupštini banke.

Zabrana i krizno upravljanje mogu trajati najviše 12 mjeseci. Propisane su odredbe u vezi s planom oporavka i sanacije.

Uz izradu plana oporavka mora se surađivati s tijelom za sanaciju i davati sve zatražene informacije. U superreviziju poslovanja kreditnih institucija, uz Hrvatsku narodnu banku, uključit će se i europske institucije.

U Hrvatskoj je u prosincu 2013. zabilježeno blago usporavanje rasta inflatornih pritisaka na godišnjoj razini. Godišnja stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena u prosincu je iznosila 0,3 posto, za razliku od studenoga kada je na godišnjoj razini bilježila porast od 0,4 posto, pokazuju podaci DZS-a. Potrošačke cijene su u prosincu u odnosu na studeni bile niže 0,2 posto. Godišnja stopa rasta potrošačkih cijena lani je bila 2,2 posto što je usporavanje u odnosu na 2012. Tada je prosječna godišnja stopa rasta potrošačkih cijena bila na razini od 3,4 posto. Prosječnom godišnjem rastu potrošačkih cijena prošle je godine, prije svega, pridonio rast cijena prehrambenih proizvoda koji su u strukturi potrošačkih cijena imali udjel od 26,9 posto, a ostvarili su godišnji rast od četiri posto. U odnosu na 2012. godinu, lani

su svi prehrambeni proizvodi ostvarili rast svojih cijena. Tako je primjerice povrće poskupjelo 7,7 posto, voće 5,2 posto, mlijeko, sir i jaja 8,3 posto, riba 4,1 posto, kruh i žitarice 3,4 posto te meso 2,3 posto u odnosu na godinu ranije. Rastu potrošačkih cijena pridonio je i rast cijena alkoholnih pića i duhana od 9,6 posto. I cijene goriva i energije u 2013. bilježile su godišnji rast od 6,2 posto pri čemu su cijene električne energije bile više za 5,5 posto, a plina za 6,8 posto. Ipak, lani je, u odnosu na 2012. godinu ipak pojeftinila odjeća i obuća za 3,9 posto te usluge rekreacije i kulture za 0,9 posto. (S.P.)

Stopa nezaposlenosti

Usporavanje rasta

Nakon završetka glavne turističke sezone, kada su sezonski radnici ponovno postali nezaposlene osobe s evidencijom u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ), u posljednja četiri mjeseca 2013. zabilježen je neprekidan rast broja nezaposlenih osoba na mjesečnoj razini.

Tako je lanjskog studenoga mjesečna stopa rasta iznosila 3,6 posto. Prema zadnjim podacima HZZa, broj registriranih nezaposlenih osoba dosegnuo je 363.411 što je 1,8 po-

sto više nego u studenome prošle godine. Pritom je u evidenciju nezaposlenih ušla 38.581 osoba što je 17,8 posto manje na mjesečnoj razini.

Istodobno se broj izlazaka iz evidencije smanjio za 1,4 posto ili 316 osoba na mjesečnoj razini.

U evidenciji nezaposlenih i dalje je najviše osoba sa srednjom stručnom spremom, koje čine i najveći udio kod ukupno nezaposlenih osoba ili više od 63 posto. U odnosu na prosinac 2012. godine, u lanjskom je prosincu usporena stopa rasta broja nezaposlenosti, i čak je zabilježen rast od 1,5 posto. Ipak, u tom je mjesecu bilo evidentirano 5197 nezaposlenih osoba više.

Rast broja nezaposlenih na mjesečnoj razini uobičajen je u prosincu što velikim dijelom odražava sezonski rast nezaposlenosti u zimskim mjesecima. (S.P.)

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3811, 20. siječnja 2014.

Tržište novca Zagreb

Iznimno visoka ponuda kratkoročnih pozajmica Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

U

proteklom je razdoblju novčano tržište bilo izrazito mirno. Obilna likvidnost depozitnih institucija podupire iznimno visoku ponudu kratkoročnih pozajmica koje je, zbog vrlo skromne potražnje, teško plasirati. Ovakav odnos ponude i potražnje novca ukazuje na neravnotežu na novčanom tržištu u kojoj je kamatna stopa na najnižoj razini do sada. Značajnije promjene kretanja na novčanom tržištu nije realno očekivati ni u sljedećem razdoblju. Iz Ministarstva financija najavljeno je da se

u mil. kn

Ponuda

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

Potražnja

Promet

13.1. - 17.1. 2014.

7.1. - 10.1. 2014.

u%

350

5

300

4

250 200

3

150

2

100 1

50 0

13.1.2014.

14.1.2014.

15.1.2014.

državni proračun tijekom ove godine planira dugoročno zadužiti za više od 46 milijardi kuna, te da je u prvoj polovini godine planirano domaće izdanje obveznice u iznosu od pet do sedam milijardi kuna.

Kako u veljači dospijeva-

16.1.2014.

0

17.1.2014.

ju obveznice u iznosu od 650 milijuna eura, izvjesno je da će izdanje novih obveznica uslijediti brzo, čime bi se neutralizirao dio viškova likvidnosti novčanog tržišta i smanjila neravnoteža. Istodobno bi trgovanje sudionika

ponedjeljak

utorak

zasigurno postalo dinamičnije. Pretprošlog tjedna Ministarstvo financija nije raspisalo aukciju trezorskih zapisa, te sudionici nisu imali priliku riješiti se dijela kratkoročne likvidnosti. Aukcija je najavljena za sljedeći tjedan,

srijeda

četvrtak

petak

u kunama i eurima, a sve s rokom dospijeća od 364 dana. Realno je očekivati da će zanimanje sudionika biti znatno iznad planiranog iznosa aukcije, te da će, zbog visoke ponude novca, kamatna stopa na zapise zadržati trend

opadanja. Prva polovina siječnja je iza nas i pokazuje se da se početak nove godine ne razlikuje kada je riječ o okolnostima na novčanom tržištu. Iščekivanja vezana uz pozitivne pomake u gospodarskom okruženju tradicionalno su obilježja ovoga doba godine. Imajući na umu najavljene aktivnosti države na financijskom tržištu, novčano tržište bi u sljedećim razdobljima moglo biti burnije.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Kuna ojačala prema euru

Mirex porastao za 0,58 %

Vrijednost kune proteklog je tjedna porasla u odnosu na euro za 0,05 posto.

Srednji tečaj eura na tevaluta

čajnici Hrvatske narodne banke (HNB) potkraj proteklog tjedna iznosio je 7,621578 kuna. Kuna EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

4,933699

CAD

kanadski dolar

5,120996

JPY

japanski jen (100)

5,369577

CHF

švicarski franak

6,181328

GBP

britanska funta

9,209253

USD

američki dolar

5,602042

EUR

euro

7.628

7,621578

0,35 posto. Tako je franak u petak iznosio 6,181328 kuna, a američki dolar 5,602042 kune.

USD

5.61

14.1.

15.1.

16.1.

CHF

6.185

7.626

5.60

6.180

7.624

5.59

6.175

7.622

5.58

6.170

7.620

5.57

6.165

7.618

primjena od 18. siječnja 2014. 13.1.

Izvor: HNB

je pala prema švicarskom franku i američkom dolaru. Franak je porastao za 0,01 posto, a dolar za

17.1.

5.56 13.1.

14.1.

15.1.

16.1.

17.1.

6.160 13.1.

14.1.

15.1.

16.1.

17.1.

Međunarodno tržište kapitala

Šaroliko trgovanje na svjetskim burzama Protekli je tjedan trgovanje na svjetskim burzama bilo šaroliko. Naime, europske dionice su potkraj tog tjedna porasle zbog dobrih podataka iz britan6950 6900

ske maloprodaje. Britanski trgovci su se pohvalili kako je prošle godine u toj zemlji zabilježen najsnažniji rast maloprodaje unazad devet godina. To je 16700

FTSE 100

16600

dvostruko više od očekivanoga, a znači da je u Velikoj Britaniji porasla osobna potrošnja, posebice u prosincu zbog božićnih i novogodišnjih blagdana.

4350

Dow Jones

4300

6850

16500

4250

6800

16400

4200

6750

16300

4150

6700

16200

4100

13.1.

4450 4400

14.1.

15.1.

16.1.

17.1.

13.1.

9900

CAC40

14.1.

15.1.

16.1.

17.1.

13.1.

16150

DAX

16000

4350

9800 9700

4300

9600

4250

9500

15550

4200

9400

15400

13.1.

14.1.

15.1.

16.1.

17.1.

NASDAQ

14.1.

15.1.

16.1.

17.1.

15.1.

16.1.

17.1.

NIKKEI 225

15850 15700

13.1.

14.1.

15.1.

16.1.

17.1.

13.1.

14.1.

Ujedno je to i znak gospodarskog napretka te daljnjeg povećanja potrošnje Britanaca u budućnosti.

Za razliku od europskih, cijene dionica na azijskim i američkoj burzi su protekli tjedan blago pale jer su ulagače razočarali slabiji kvartalni poslovni rezultati američkih banaka i tvrtki. Na valutnim je tržištima i dalje vladalo stanje opreza jer se čekala odluka čelnika američke središnje banke o daljnjem smanjenju poticajnih monetarnih mjera.

Obračunska jedinica koja označava prosječan prinos obveznih mirovinskih fondova, Mirex, proteklog je tjedna porasla za 0,58 posto. Tako je Mirex potkraj prošlog tjedna iznosio 186,0589 bodova. Podsjećamo da je tjedan ranije iznosio 184,9924 boda.

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

1,6%

0,4%

1,2%

0,3%

0,8%

0,2%

0,4%

0,1%

0%

0%

-0,4% 16.12.

26.12.

6.1.

16.1

13.1.

14.1.

15.1.

16.1.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 16.1.2014.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

190,4318 192,0787 171,6712 185,4638 186,0589

198,9156 218,6132 136,3729 159,5055 163,0410 177,6645 109,4860 124,5522 211,9255 205,5847 221,9442 106,1471 162,1052 144,3380 119,7149 187,6245 126,3513 136,7243 200,1033 172,0130 138,1412 161,3906

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

31

www.privredni.hr Broj 3811, 20. siječnja 2014.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 1.248.214.311,34 kn

Crobex u plusu već šesti tjedan u odnosu na tjedan ranije pad od devet posto tj. za šest milijuna kuna. Tjedne promjene najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od +30,21 posto do -49,22 posto. Među najlikvidnijima, šest izda-

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

P

rotekli tjedan je redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio 56,8 milijuna kuna što je Top 10 po prometu Hrvatski Telekom d.d.

Valamar Adria Holding d.d.

AD plastik d.d.

Petrokemija d.d.

Ledo d.d.

Magma d.d.

Luka Ploče d.d.

Turbo certifikat DAX short 7 Podravka d.d.

Ericsson Nikola Tesla d.d.

tjedna promjena -1,02% +12,42% -2,01% -11,73% +0,35% +30,21% +12,55% -49,22% +1,94% +0,99%

zadnja cijena 173,10 171,97 122,80 151,94 8.530,00 2,50 538,00 19,50 273,55 1.525,00

promet 8.083.548,64 5.688.528,20 4.199.923,19 4.195.650,92 2.556.629,76 1.984.914,30 1.963.879,15 1.763.739,73 1.655.096,24 1.570.620,67

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 55.993.575,59 kn

nja je poraslo, a tri za više od 10 posto. Indeks Crobex rastao je šesti uzastopni tjedan, a prošlotjedni rast Crobexa iznosio je 0,42 posto te je dosegao 1.812,12 bodova.

Crobex10 je tijekom tjed10 dionica s najvećim rastom cijene HG Spot d.d.

Turbo certifikat dionica Erste gr. long 2 Turbo certifikat DAX long 5 Magma d.d.

Turbo certifikat WTI nafta long 4 Hoteli Brela d.d.

Turbo certifikat € bund fut long 4 HTP Korčula d.d.

Tankerska plovidba d.d.

Turbo certifikat DAX long 8

na pao ispod psiholoških 1.000 bodova, ali je u petak ponovno prešao tu granicu i tjedan završio na 1.004,48 bodova s rastom od 0,48 posto. Obveznički indeks Crobis porastao je za 0,28 posto, a Cro-

tjedna promjena +43,85% +35,67% +32,97% +30,21% +29,72% +21,82% +19,04% +18,87% +17,98% +16,17%

zadnja cijena 1,87 108,40 190,15 2,50 51,50 6,70 54,40 56,00 407,00 109,20

promet 2.805,00 7.588,00 7.606,00 1.984.914,30 176.571,35 178.306,26 43.446,50 61.451,77 666.342,56 85.105,90

INVESTICIJSKI FONDOVI

Od ukupno 74 aktivna fonda u proteklom je tjednu porasla vrijednost 65 fondova. U minusu je tjedan završilo samo devet fondova. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +2,07 do -1,08 posto. Deset fondova je raslo za više od jedan posto, dok samo jedan bilježi pad veći od jedan posto. Od 33 dionička fonda, 26 ih je poraslo, a najviše je vrijed-

nost uvećana fondu Fima Equity, za 2,07 posto, koji je postao i dobitnik tjedna.

Slijede Capital Two s tjednim rastom od 1,91 posto i Allianz Equity koji je porastao za 1,79 posto. U grupi dioničkih fondova najveći pad za 1,08 posto zabilježio je fond VB Crobex10 te postao gubitnik tjedna.

Kod mješovitih fondova je od ukupno njih 13, u proteklom tjednu porasla vrijednost 11 fondova. Allianz Portfolio je među njima ostvario najveći tjedni rast

od 1,40 posto. Slijedi ICF Balanced s rastom od 0,97 posto. Samo su dva mješovita fonda pala, a najviše KD Balanced s tjednim minusom od 0,56 posto.

Svih 20 novčanih fondova je tjedan završilo u zelenom. Ostvarili su tjedni rast u rasponu od +0,01 do +0,05 posto. Najuspješniji bio je NETA MultiCash s porastom vrijednosti od 0,05 posto. (I.L.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

od 9. 1. do 16. 1. 2014. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

kn € € € € kn kn € € € kn € kn kn kn € kn $ kn kn € kn € kn kn kn € € kn kn € € €

15,7891 8,8300 123,8500 130,2800 135,7700 59,2508 12,1230 125,5973 49,5200 9,2768 86,0662 76,5000 96,2669 102,0600 68,5824 40,1831 57,1439 13,8100 6,1553 38,3561 92,1787 500,8146 86,0965 69,1500 154,9153 82,0752 8,6581 67,8275 93,7985 9,5055 85,0600 113,4000 119,7717

0,63 0,55 1,02 1,45 0,47 2,07 1,13 0,53 0,63 0,51 -0,41 0,43 -0,16 0,04 1,91 -0,04 0,27 0,74 1,04 -0,39 1,27 0,55 0,59 0,90 0,39 -0,23 0,31 1,54 -1,08 0,21 -0,48 0,55 1,79

€ kn € kn kn kn kn

138,9800 93,8231 10,6527 100,4203 75,9889 104,3416 8,1708

0,23 0,19 0,50 0,97 -0,01 0,63 -0,56

Valuta

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen New Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NETA Global Developed ZB aktiv Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock Platinum Global Opportunity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NETA MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NETA US Algorithm NETA New Europe NETA GDEM Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Raiffeisen Absolute Aggressive Allianz Equity

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced

zadnja vrijednost 1.812,1200 1.004,4800 99,9034 124,4466

bistr za 0,38 posto. Najlikvidnije izdanje bilo je ono HT-a, koje je ostvarilo promet od 8,1 milijun 10 dionica s najvećim padom cijene Banco Popolare Croatia d.d.

Turbo certifikat DAX short 7 Hoteli Haludovo Malinska d.d.

Turbo certifikat € bund fut short 2 Tekstilpromet d.d.

Auto Hrvatska d.d.

Petrokemija d.d.

RIZ-odašiljači d.d.

Dioki d.d.

TOZ penkala d.d.

tjedna promjena +0,42% +0,48% +0,28% +0,38%

kuna i zabilježio pad cijene od 1,02 posto, a zadnja cijena je iznosila 173,10 kuna.

tjedna promjena -60,71% -49,22% -20,99% -18,35% -14,41% -13,26% -11,73% -11,36% -11,21% -10,91%

zadnja cijena 1.100,01 19,50 79,01 43,60 380,00 316,50 151,94 48,00 3,01 49,00

promet 2.200,02 1.763.739,73 158,01 35.234,80 3.420,00 71.760,00 4.195.650,92 252.533,08 28.998,41 8.869,00

*vijesti

Fondovima i dalje raste vrijednost

Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

NETA Emerging Markets Balanced

kn

66,7684

*Tjedna promjena [%] 0,26

Agram Trust

kn

55,0117

0,02

NETA GBEM

€

8,2772

0,34

Allianz Portfolio

kn

123,4790

1,40

VB SMART

€

95,2192

0,35

Raiffeisen Absolute

€

99,5100

0,35

ZB bond

€

169,6600

0,05

HI-conservative

€

12,7372

0,23

Raiffeisen Bonds

€

157,6400

0,18

PBZ Bond fond

€

110,9991

0,18

Erste Bond

€

125,7200

0,39

Capital One

kn

183,7368

0,07

HPB Obveznički

€

136,7880

0,12

Erste Adriatic Bond

€

102,9700

0,43

Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

OTP banka ponudila otvaranje računa putem weba Osobe koje žele postati klijenti OTP banke kao i postojeći klijenti te banke koji žele otvoriti tekući račun sada mogu putem internet stranica OTP banke poslati zahtjev za otvaranje tekućeg računa i/ili izdavanje MasterCard PayPass prepaid kartice OTP banke. SmartPIN distribucijski kanal putem SMS-a omogućava pravovremeno informiranje klijenta o statusu zahtjeva, a slanje online zahtjeva za otvaranje tekućeg računa kao i aktivacija SmartPIN distribucijskog kanala je besplatno.

Prosječna plaća 5382 kune

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond

kn

141,2477

0,01

ZB plus

kn

172,9912

0,01

ZB europlus

€

148,2249

0,02

PBZ Euro Novčani

€

136,3418

0,03

Raiffeisen Cash

kn

154,5800

0,02

Erste Money

kn

148,4000

0,02

HI-cash

kn

148,4214

0,03

PBZ Dollar fond

$

127,8966

0,01

HPB Novčani

kn

141,1820

0,01

OTP novčani fond

kn

130,7187

0,02

VB Cash

kn

126,1516

0,03

Agram Euro Cash

€

11,8796

0,04

Allianz Cash

kn

116,6916

0,02

Erste Euro-Money

€

113,4500

0,01

Auctor Cash

kn

107,3100

0,03

Raiffeisen euroCash

€

104,1800

0,03

HPB Euronovčani

€

104,8743

0,03

Locusta Cash

kn

1300,0524

0,04

NETA MultiCash

kn

104,5313

0,05

OTP euro novčani

€

101,0293

0,03

U zadnjem kvartalu 2013. godine zabilježen je neznatan rast prosječne neto plaće u odnosu na treći kvartal, podaci su servisa MojaPlaća.hr. Tako je u lanjskom četvrtom kvartalu prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj iznosila 5382 kune, a u trećem 5406 kuna što je najniža zabilježena prosječna plaća na razini jednog kvartala u istraživanju od početka 2012. godine. Međutim, pribrojimo li neto plaći i bonuse i božićnice, tada je prosječna mjesečna plaća

bila 5438 kuna. Osim kategorije top menadžmenta, koji u prosjeku ima 118 posto višu plaću u odnosu na prosječnu mjesečnu hrvatsku plaću, najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja (96 posto viša plaća) te telekomunikacija (47 posto viša plaća od prosječne plaće).

Od početka godine izgubljeno 9000 radnih mjesta Potkraj prosinca prošle godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) registrirano je 363.411 nezaposlenih osoba. Prema dnevnoj statistici broja nezaposlenih u Hrvatskoj koja se objavljuje na web stranicama HZZ-a vidljivo je kako se od početka ove godine do sada na HZZ prijavilo 9000 osoba. Time je već premašena registrirana nezaposlenost s kraja siječnja 2013. godine.

Viktor Lenac očekuje veći prihod U brodogradilištu Viktor Lenac u 2013. godini ostvaren je ukupni prihod od oko 37 milijuna eura čime je to brodogradilište izašlo iz negativnog poslovanja. Tvrtka je ujedno zabilježila i nekoliko stotina tisuća kuna dobiti.

U 2012. prihod u toj tvrtki bio je nešto manji nego prošle godine, a zabilježen je i gubitak u visini od 28 milijuna kuna. U ovoj godini u Viktoru Lencu predviđaju prihod od oko 40 milijuna eura.

Poslovna očekivanja 2014.

Stisak krize ne popušta, ipak se od 2014. očekuje da bude bolja

privredni vjesnik