Pv 3813

Investicije moraju krenuti Od uprava javnih poduzeća premijer zatražio dosljednu provedbu Vladine politike i investicijskih planova

Drugi mirovinski stup Lani su 210.924 primatelja dobila drugi dohodak, što je za čak 34,29 posto ili 53.857 više nego 2012.

Zelena budućnost sela Površine pod ekološkom proizvodnjom povećane su u zadnjih nekoliko godina za više od 10 puta

tema tjedna Str. 4-5

aktualno Str. 6-7

aktualno Str. 18-19

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 1 3 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 3. veljače 2014.

Godina LX / Broj 3813. www.privredni.hr

60

1953 2013

privredni vjesnik

rebalans do kraja veljače / pharmas / regeneracija zabok / predstavljanja / turizam / svijet financija

HRVATSKA INDUSTRIJA DrvA i namještajA

Oporavak na krilima manjeg uvoza Kroz mjere industrijske politike drvna industrija bi mogla ostvariti izvoz od 1,5 milijardi dolara i povećati broj zaposlenih na 30.000 >>14-15

Intervju: Marko Jazidžija

Tražit će se tekstilni inženjeri

>> 12-13

>> 16

Kad daju poticaje, zašto ne dođu i uvjere se tko od nas proizvodi, a tko ne, pita vlasnik tvrtke za proizvodnju namještaja Naprijed

Tekstilna industrija vraća se prirodnim vlaknima, a fokus stavlja na recikliranje. Upravo u to će se ulagati u budućnosti

60 godina u službi gospodarstva

utemeljeno 1953.

Do PV izdanja u samo 3 koraka...

1 Pošaljite* na naš e-mail adresar@privredni.hr poruku DA - želim besplatno primati elektronska izdanja PV-a

2 Dobit ćete povratni e-mail s

porukom da ste uključeni na našu mailing listu

3 Čitajte Privredni vjesnik i

njegova izdanja na računalu, tabletu, smartphoneu

* vrijedi i za kolege, poslovne partnere, prijatelje...

privredni vjesnik

Privredni vjesnik – uvijek uz gospodarstvo! www.privredni.hr

UVOD

www.privredni.hr Broj 3813, 3. veljače 2014.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Darko Lorencin, ministar turizma:

Turistički radnici već od školskih klupa Kroz program Promocija zanimanja koji provodi Ministarstvo turizma želimo motivirati mlade iz ugostiteljsko-turističkih škola da već od školskih klupa aktivno sudjeluju u kreiranju turističke ponude naše zemlje. Poticanjem ideja koje dolaze od učenika, želimo kod mladih razviti projektni način razmišljanja, poduzetnički duh i timski rad, ali isto tako i intenzivirati povezivanje i suradnju obrazovnih institucija i privatnog sektora. Ove je godine za program izdvojeno 400.000 kuna, što dokazuje koliku važnost pridajemo ljudskim resursima u turizmu te formiranju kvalitetnih, ambicioznih i predanih turističkih djelatnika već od školskih klupa.

GORDANA KOVAČEVIĆ, PREDSJEDNICA ERICSSON NIKOLE TESLE:

Učinkovitost zdravstvenog ekosustava Naši stručnjaci su uložili mnogo znanja, iskustva i inovativnog pristupa u stvaranje i razvoj sustava eZdravstva i prepoznati smo kao pokretač ovog područja u našoj globalnoj organizaciji. Nakon što je vlada Republike Armenije izabrala upravo ENT za isporuku umreženog informacijskog sustava zdravstvene skrbi, uvjereni smo da će ovaj sustav poboljšati kvalitetu života armenskih građana, a i unijeti učinkovitost u armenski zdravstveni ekosustav. Na ovaj način pridonosimo Ericssonovom tehnološkom liderstvu i viziji umreženog društva.

Ivana Kolar, direktorica Terma Tuhelj:

Treba nam MBA studij Znanje i hrabrost su bitni za stvaranje novih ideja i perspektiva na tržištima s ciljem postizanja nužnog razvoja nakon kojeg će uslijediti i neizbježan uspjeh. Zato uvelike podržavamo projekt uvođenja prvog fakultetskog MBA programa edukacije iz turizma u regiji koji će se u jesen početi održavati u Termama Tuhelj. Rado se uključujemo u organizaciju i realizaciju tog ali i sličnih programa, jer je formiranje prvog MBA iz turizma upravo ono što menadžerima treba.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

3

pvinfo

G(h)ost komentator: Jadranka Boban Pejić, suvlasnica i direktorica tvrtke Biovega

Ekološka poljoprivreda je strateška odrednica EU-a Ekološka je proizvodnja, prema statističkim podacima, brzorastući sektor i potražnja za takvim proizvodima godišnje raste po velikim stopama, čak 15 posto

U

natoč nepovoljnoj gospodarskoj situaciji koja utječe na sve, interes za ekološku proizvodnju ipak stalno raste. Ekološka je proizvodnja, prema statističkim podacima, brzorastući sektor i potražnja za takvim pro-

Moramo stvoriti konkurentnost u kvaliteti proizvoda ali i cijenama izvodima godišnje raste po velikim stopama, čak 15 posto. Što se tiče takve proizvodnje u Hrvatskoj, bojim se da još nismo daleko odmaknuli, ali posljednjih 10 godina vidimo pomak. Čeka nas još jedan bitan period u našem razvoju. Moramo stvoriti konkurentnost u kvaliteti proizvoda ali i cijenama. Vjerujem da će nam još nekoliko godina trebati da dostignemo srednje razvijena tržišta, no trebat će nam još puno godina da bismo dostigli visokorazvijena tržišta poput Njemačke ili Austrije.

Kada smo se mi u Biovegi počeli baviti zdravom hranom i ekološkom proizvodnjom, a to je bilo prije 25 godina,

smatrali su nas marginalcima i ocjenjivali da je ono što radimo nebitno i da će kratko trajati. Danas je priča potpuno drugačija. Hrvatska je članica Europske unije, a ekološka poljoprivreda strateška je odrednica te zajednice.

Promjena je vidljiva. Institucije na čelu s Ministarstvom poljoprivrede i odsjekom za ekološku poljoprivredu sve se više uključuju u stvaranje dobrih ideja. Ta je promjena više nego dobrodošla.

Inače Biovega je jedan od prvih domaćih proizvođača koji je uspio pronaći mjesto na policama velikog trgovačkog lanca. Naime, mi smo distribuciju vlastitih i još četrdesetak proizvoda drugih eko proizvođača iz cijele Hrvatske dogovorili u sklopu zajedničkog projekta Ekozona na policama Konzuma. Osim lanca trgovina bio&bio, centra za edukaciju Makronova, izdavačke tvrtke Planetopija, imamo i vlastitu ekoproizvodnju - na ekološkom imanju Zrno površine 20 hektara u selu Habjanovcu, nedaleko od Zagreba. Na našem se imanju uzgaja povrće, voće i žitarice, proizvode se namazi, džemovi, slastice i eko beskvasni kruh, nutritivno najkvali-

tetnija vrsta kruha kakvog na hrvatskom tržištu dosad nije bilo. Kao produžena ruka imanja otvoren je i Zrno bio bistro – prvi ugostiteljski objekt u regiji s certifikatom Austria Bio Garantie, što znači da je cjelokupna ponuda bistroa ekološka.

Inače kad govorimo o očekivanjima od institucija, uvijek valja imati na umu da smo mi malo tržište, a takva tržišta uvijek imaju probleme jer proizvode male količine koje ne mogu cijenom konkurirati proizvodnji za velika tržišta. Potpora je tu

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: marketing@privredni.hr

Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

izuzetno važna na razinama infrastrukture (mi, primjerice, nemamo dovoljno struje za svu proizvodnju koju želimo razviti na Zrnu a od nas se očekuje da osiguramo sredstva za trafostanicu u iznosu većem od 100.000 eura). Bez takvog ulaganja države nemoguće je razvijati proizvodnju. Mislim da bismo se u direktnim potporama za proizvodnju trebali ugledati u neke razvijenije zemlje. Potpora se ne sastoji samo u tome da se godišnje po hektaru daju određena sredstva. Mislim da je to možda i najgori način potpore, pogotovo kada ne postoji provjera koliko je i je li uopće onaj tko je dobio potporu uzgojio nešto na svojoj zemlji. Sviđa mi se francuski primjer: na tom su tržištu javne institucije, poput škola, vrtića i drugih obvezane kupovati 30 posto ekoloških domaćih proizvoda. Smatram da nema boljeg načina poticanja domaće proizvodnje od toga. Željela bih da se i mi priklonimo takvim idejama, a onda će se širenjem tih proizvoda i većom proizvodnjom dobiti i konkurentnija cijena.

Uvjerena sam da će do takvih promjena doći i kod nas. 

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

Direktor: Darko Buković Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

4

TEMA TJEDNA

*vijesti Varteks sklopio predstečajnu nagodbu Prema planu restrukturiranja tekstilne tvrtke Varteks proteklog je tjedna sklopljena predstečajna nagodba i zaključen Sporazum s razlučnim vjerovnicima o uređenju odnosa i dodatnom financiranju.

Prema odlukama, pro-

Privredni vjesnik Broj 3813, 3. veljače 2014.

( 17,1 mlrd kn

subvencije javnim poduzećima od 2007. do 2012.

( 9,2 mlrd kn

investicije javnih poduzeća u 2012.

Poslovanje javnih poduzeća

Vladin ultimatum direktori Zastoj u provedbi investicija Ministarstvo financija tumači djelomice i nepostojanjem zadovoljavajućih dužna je preuzeti potpunu odgovornost za ispunjenje ovih planova koji su posebice važni u situaciji u

dan je City centar Varteks na zagrebačkom Trgu bana Jelačića, a zatvoreni su i postojeći krediti prema Zagrebačkoj banci i HBOR-u. Varteksu je ujedno odobreno korištenje novih kredita tih banaka u ukupnoj vrijednosti od 10,9 milijuna eura.

Javni pozivi Ministarstva gospodarstva Ministarstvo gospodarstva objavilo je javne pozive za poticanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije iz programa poticanja razvoja energetskog sustava za 2014. godinu.

Prioritet poziva je da se kroz pomoć proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno njihovim proračunskim korisnicima te neprofitnim organizacijama i subjektima, potakne korištenje i razvoj energetske učinkovitosti te korištenje OIE. Ministarstvo je u te svrhe osiguralo 11,5 milijuna kuna.

HAKOM pomaže turskom regulatoru Opća uprava za proširenje Europske unije koja provodi TAIEX misije, putem kojih se pruža kratkoročna tehnička pomoć zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima u primjeni i provedbi zakonodavstva EU-a, organizirala je suradnju između HAKOM-a i turskog regulatora Turkish Information and Communication Technologies Authority. Stručnjaci HAKOM-a tako turskim kolegama prenose iskustva Hrvatske u procesu liberalizacije tržišta poštanskih usluga, sukladno poštanskim direktivama EU-a.

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

V

elika očekivanja koja je ova vlada imala od investicija javnih poduzeća u najvećem se dijelu u 2013. godini nisu ostvarila. Stoga ne čude oštre, na trenutke i prijeteće poruke, koje su čelnicima javnih poduzeća uputili vodeći ljudi Vlade na konferenciji Poslovanje, restrukturiranje i ulaganja javnih poduzeća u 2014. godini.

Uprave javnih poduzeća moraju osigurati poslovanje na zdravim osnovama Premijer Zoran Milanović poručio je tako da Vlada više neće biti popustljiva prema upravama javnih poduzeća i da će od njih tražiti dosljednu provedbu Vladine politike i investicijskih planova. “Borba s prekomjernim deficitom i zaduženošću je besmislena ako ne bude rasta i zapošljavanja, a u tome je uloga javnih poduzeća vrlo važna i nezamjenjiva, prvenstveno u realizaciji njihovih investicijskih potencijala”, rekao je Milanović.

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić zaključio je nakon konferencije da restrukturiranje javnih poduzeća treba ubrzano nastaviti, a potrebno je i ubrzanje njihovih investicijskih aktivnosti pri čemu će se pojačati zahtjevi postavljeni pred uprave javnih poduzeća. Grčić najavljuje da

će Vlada ubuduće mjesečno, tromjesečno i polugodišnje ocjenjivati rad uprava javnih poduzeća i mjeriti njihove rezultate.

Od javnog sektora Grčić očekuje ključni doprinos izlasku iz krize, budući da privatni ne pokazuje znakove oporavka.

Dobit porasla Prve velike korake u tom doprinosu trebao bi dati HEP, s obzirom na to da ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak najavljuje da će ove godine napokon biti potpisani ugovori za projekte Plomin C i termoelektrane-toplane Osijek. Samo Plomin C vrijedan je 800 milijuna eura, rekao je predsjednik Uprave HEP-a Tomislav Šerić.

Analiza koju je Ministarstvo financija provelo za 20 javnih poduzeća pokazuje da je 2013., u usporedbi s prethodnom godinom, dobit porasla za čak 126,6 posto, na 1,5 milijardi kuna. Pritom treba imati na umu da je ukupna dobit u 2012. bila smanjena za oko 20 posto u odnosu na 2011., što je djelomice bilo rezultat provedbe nužnih mjera konsolidacije poslovanja.

Prvi podaci o javnim poduzećima koja su zabilježila gubitak govore da on ukupno iznosi oko 700 milijuna kuna, što je smanjenje na godišnjoj razini od 55,4 posto, jer je u 2012. gubitak bio 1,5 milijardi, točno koliko iznosi i dobit u 2013. Prema planovima javnih poduzeća u 2014. godini očekuje se nešto manja dobit od 1,2 milijarde kuna, ali uz smanjenje gubitaka na 300 milijuna. Ako se iz

Broj zaposlenih smanjiti za još 2000 U 20 javnih poduzeća koja su predmet analize Ministarstva financija krajem 2011. godine ukupno je bilo zaposleno 54.940 radnika. Tijekom 2013. godine broj zaposlenih smanjen je za oko 4000, a prema projekcijama za 2014. broj bi trebao pasti na 49.000, odnosno za još 2000. Smanjenje broja zaposlenih jedan je od ciljeva poslovnih politika zacrtanih u poslovnim planovima za 2014. godinu, pri čemu treba voditi računa o očuvanju poslovne efikasnosti, bez smanjenja kvalitete javnih usluga, smatraju u Vladi. računice isključi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ukupni planirani gubitak pada na 77,7 milijuna kuna.

Na zdravim osnovama U dosadašnjem mandatu ove vlade račun dobiti i gubitka javnih poduzeća je na pozitivnoj nuli: ukupno generirana dobit iznosila je 2,9 milijardi,

dok je ukupni gubitak 2,8 milijardi kuna. No, ako se opet isključi Fond za zaštitu okoliša, bilanca je negativna, jer dobit pada na 2,3 milijarde kuna. Iz trogodišnjih planova Ministarstvo financija izvodi očekivanje da će ukupno generirana dobit za razdoblje do 2014. iznositi 3,4 milijarde kuna, za oko milijardu kuna više od gubitka, što daje na-

znake povoljnijih kretanja u poslovanju javnih poduzeća.

Sličan je i trend kretanja prihoda i rashoda u promatranom razdoblju.

Prihodi su u 2011. i 2012. godini rasli od 1,1 do 3,1 posto, uz smanjenje rashoda, koje je posebno izraženo u 2013. godini kada je iznosilo četiri

Od javnog sektora Branko Grčić očekuje ključni doprinos izlasku iz krize posto, uz predviđeni daljnji trend smanjenja od 6,3 posto u 2014. godini.

Rast rashoda u 2012. godini za 4,4 posto tumači

5

www.privredni.hr Broj 3813, 3. veljače 2014.

( 2,9 mlrd kn

ukupna dobit javnih poduzeća u mandatu ove vlade

ma: Investicije moraju krenuti pravnih okvira, ali i sporošću sudske prakse, posebno za velike infrastrukturne projekte. Svaka uprava javnog poduzeća kojoj je privatni sektor velikim dijelom došao u fazu stagnacije, odnosno pada poslovne aktivnosti Realizacija investicija za 2013. godinu Društvo HEP GRUPA (bez HOPS-a) HOPS JANAF

Planirano - prosinac 2013. (kumulativ) 2.037.312 454.596 333.045

Realizirano - prosinac 2013. (kumulativ) 1.685.053 334.800 265.294

101.374 146.152 3.072.479 1.777.660 1.990.780 180.838 1.893.415 576.445 6.419.137 1.551.643 618.924 2.170.568 11.662.184 561.133 124.664 458.937 1.144.733 346.299 88.508 1.579.540 13.241.724

109.546 65.853 2.460.546 1.788.722 1.645.054 68.251 1.323.719 96.611 4.922.357 1.533.808 609.089 2.142.897 9.525.800 419.846 91.105 278.824 789.776 175.948 63.093 1.028.817 10.554.617

PLINACRO PSP UKUPNO ENERGETIKA Hrvatske autoceste Hrvatske ceste HŽ Cargo HŽ Infrastruktura HŽ Putnički prijevoz UKUPNO INFRASTRUKTURA Hrvatske vode Hrvatske šume UKUPNO POLJOPRIVREDA UKUPNO I Lučke uprave Zračne luke Ostali MPPI UKUPNO POMORSTVO I PROMET FZOEU Petrokemija UKUPNO II UKUPNO I + II

• Preliminarni podaci javnih društava za 2013. godinu prikazuju realizaciju investicija na razini od 10,5 milijardi kuna (kumulativno).

• U odnosu na planirane vrijednosti za 2013., stvarna realizacija investicija iznosi 80% planiranih vrijednosti (kumulativno). Promatrano u odnosu na prethodnu godinu, realizacija investicija za 2013. je manja za 5% (kumulativno).

• Podaci nisu konačni s obzirom na fakture/situacije koje u ovom trenutku još nisu pristigle.

Izvor: Vlada Republike Hrvatske

2012. i 2013., što je blago povećanje u odnosu na ostvarenja iz 2011. godine. Tijekom 2014. godine, ostvare li se planovi, investicijska aktivnost će se intenzivirati do 40,2 po-

sto ukupnih prihoda projiciranih za 2014. Ukupne investicije u trogodišnjem razdoblju od 2011. do 2013. godine iznosile su 26,6 milijardi kuna, a u trogodišnjem razdo-

Indeksi ostvarenja plana javnih društava u 2013.

Ostvarenje plana za javna društva u 2013. godini 120

108

101

100 80

83

74

99

98

83

80

75

70

60

45

73 61

71 51

38

40

17

20

Petrokemija

FZOEU

Ostali MPPI

Zračne luke

Lučke uprave

Hrvatske šume

Hrvatske vode

HŽ Infrastruktura

HŽ Cargo

Hrvatske ceste

HŽ Putnički prijevoz

Izvor: Vlada Republike Hrvatske

Hrvatske autoceste

* bez HOPS-a

PSP

PLINACRO

JANAF

HOPS

Zastoj u investicijama Investicije javnih poduzeća su u 2012. godini iznosile 9,2 milijarde kuna, što je za 12,9 posto više nego 2011., a u 2013. godini kreću se na razini prethodne godine. U 2014. godini, prema planovima poslovanja, predviđaju se investicije u izno-

su od 12,4 milijarde kuna, što je 34,1 posto više nego u 2013. godini, odnosno 51,4 posto više nego 2011. godine. Ukupne investicije činile su oko 29 posto ukupnih prihoda u

HEP GRUPA*

se troškovima konsolidacije i čišćenja bilanci.

“Uprave javnih poduzeća moraju osigurati poslovanje na zdravim osnovama i za svako javno poduzeće koje nije u stanju provoditi poslovne politike bez izravnog upliva države novim upumpavanjem sredstava nužno je provesti mjere sveobuhvatnog restrukturiranja”, upozorava se u analizi Ministarstva financija.

blju koje obuhvaća plan za 2014. trebale bi porasti na 30,8 milijardi kuna.

Zastoj u provedbi investicija Ministarstvo financija tumači djelomice i nepostojanjem zadovoljavajućih pravnih okvira, ali i sporošću sudske prakse, posebno za velike infrastrukturne projekte.

“Promjenama zakonodavstva, obavljenim stručnim studijama i angažmanom stručnjaka u javnim poduzećima, ovakva procjena investicija se može okarakterizirati realnom.

Svaka uprava javnog poduzeća dužna je preuzeti potpunu odgovornost za ispunjenje ovih planova koji su posebice važni u situaciji u kojoj je privatni sektor velikim dijelom došao u fazu stagnacije, odnosno pada poslovne aktivnosti”, procjenjuju u Ministarstvu financija.

Kamate niske Izvore financiranja investicija Ministarstvo vidi u domaćim izvorima, uzimajući u obzir sadašnju dobru likvidnost domaćeg bankarskog sustava, ali i podršku HBOR-a. Dio financiranja investicija doći će i korištenjem povoljnih kreditnih linija međunarodnih financijskih institucija poput EIB-a i EBRD-a. Ona javna poduzeća koja mogu izaći na međunarodno financijsko tržište država će kao vlasnik podržati i ako treba pratiti odobravanjem državnih jamstava.

Prema podacima Ministarstva financija, trošak financiranja u obliku ponderirane kamatne stope na sve postojeće oblike zaduživanja kreće se od 2,32 do 7,6 posto u 2012. godini.

Ovaj podatak se mora uze-

ti s rezervom, jer je značajan dio ukupnog zaduženja realiziran u povoljnim uvjetima na financijskom tržištu i uz državna jamstva. Ako se iz računice izdvoje dvije državne banke i Autocesta RijekaZagreb, prosječna kamata za projekte javnih poduzeća iznosila je 4,37 posto.

Borba s prekomjernim deficitom i zaduženošću je besmislena ako ne bude rasta i zapošljavanja, istaknuo je premijer Država je javnim poduzećima od 2007. do 2012. godine dala ukupno 17,1 milijardu kuna subvencija, što daje godišnji prosjek od 2,9 milijardi. Veliki dio subvencija korišten je kao izvor financiranja usluga od općeg ekonomskog interesa što je uobičajeno u onim sektorima gdje se pružaju javne usluge, a poglavito u sektoru prometa.

Međutim, priznaje Ministarstvo financija, velikim dijelom subvencije su korištene za tekuće poslovanje i krpanje rupa koje su rezultat nedovoljno kvalitetnog upravljanja. “Ovakva praksa je neodrživa i u razdoblju jače fiskalne prilagodbe, Vlada će provesti daljnje mjere koje će imati za rezultat postizanje većih ušteda uz dizanje učinkovitosti i daljnje povećanje kvalitete usluga koje pružaju javna poduzeća”, zaključuje se u analizi Ministarstva financija.

AKTUALNO

U tjednu od 20. do 26. siječnja ukupno je bio 161 stečajni postupak što je za 19,09 posto manje u odnosu na tjedan ranije kada ih je bilo 199. Od svih vrsta stečajnih postupaka prednjači predstečajna nagodba sa 39 započetih postupaka, dok ih je 30 zaključeno, a jednako toliko subjekata je uložilo prijedlog.

Odbijena su 22 prijedloga predstečajne nagodbe, a obustavljen je 21 postupak. Izbrisana su 124 subjekta, a likvidaciju su započela 24 subjekta. Osnovana su 93 trgovačka društva, i to najviše u Zagrebu (40), zatim Varaždinu (11), Rijeci (10), dok je na trgovačkim sudovima Split, Pazin i Osijek osnovano osam trgovačkih društava. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a, čak 62, te ukupno 31 d.o.o.

STEČAJEVI Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

17 7 0 10 0 0 0 2 2 142 30 21 22 39 30

BRISANI SUBJEKTI Brisani subjekti Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka

124 124 24 24 0

OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA Poslovni subjekti d.o.o. j.d.o.o. d.d.

Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar 2 Slavonski Brod Dubrovnik 1 Split Karlovac 0 Šibenik Osijek 8 Varaždin Pazin 8 Zadar Rijeka 10 Zagreb Sisak 0

93  31 62 0 2 8 0 11 3 40

REJTING TJEDNA OBRT ZA PROIZVODNJU ISPUŠNIH CIJEVI “AUTO-IV”

( 1.702.218

broj članova obveznih mirovinskih fondova

Drugi mirovinski stup

Doprinose plaća i pre U prošloj godini su 210.924 primatelja dobila drugi dohodak, što je za čak 34,29 prosječno je mjesečno bilo 29,24 posto nezaposlenih Drago Živković zivkovic@privredni.hr

N

ajava ministra financija Slavka Linića da će ipak posegnuti u drugi stup mirovinskog osiguranja prebacivanjem u proračun 3,2 milijarde kuna zaposlenih s beneficiranim radnim stažem (vojska, policija i vatrogasci) oživjela je rasprave o prednostima i manama mirovinske reforme koja je pokrenuta još 2001. godine. Drugi stup od tada je postao veliki financijski pogon u koji se godišnje upumpava preko pet milijardi kuna.

Podaci REGOS-a govore da su četiri obvezna mirovinska fonda (OMF) na dan 31. prosinca 2013. ukupno imala 1.702.218 članova. U prošloj godini OMF-ovima je pristupilo 53.825 novih članova ili prosječno mjesečno 4485 članova. Za usporedbu, u 2012. godini bilo je ukupno 52.995 novih članova, odnosno prosječno mjesečno 4416 članova.

Najviše mladih Od ukupnog broja novih članova, njih 50.956, odnosno 94,67 posto, REGOS je po službenoj dužnosti rasporedio u jedan od OMF-ova, dok je 2869, odnosno 5,33 posto novih članova, osobno izabralo svoj fond. U 2012. godini rasporedom je bilo obuhvaćeno 95,16 posto novih članova, a osobnim prijavama 4,84 posto novih članova.

Tijekom prošle godine zatvoreno je ukupno 4409 osobnih računa članova OMF-ova. Od toga je sa 83,42 posto računa (3678)

obavljen prijenos u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje zbog umirovljenja. Nasljednicima su prenesena sredstva sa 616 osobnih računa, što čini 14 posto ukupnog broja zatvorenih računa.

Od ukupno 1.702.218 članova obveznih mirovinskih fondova, ne-

što više od polovine čine muškarci (882.708 ili 51,86 posto), a 819.510 ili 48,14 posto su žene. To je sukladno rodnoj strukturi zaposlenih, u kojoj muškarci i inače čine nešto više od polovine ukupnog broja. Prema dobnoj strukturi, najviše je u drugom mirovinskom stu-

pu osoba u dobi od 30 do 34 godine starosti (17,73 posto), potom u dobi 3539 godina (16,96 posto).

Najmanje je članova, ispod jedan posto, u najmlađoj i najstarijoj dobnoj skupini.

U prošloj godini obveznici uplate doprinosa za drugi stup na prolazni

Udio nezaposlenih u ukupnom broju primatelja drugog dohotka u 2012. i 2013. godini 90.000

67.500

45.000

22.500

0

Izvor: Regos

siječanj ‘13. veljača ‘13. ožujak‘13. travanj ‘13. svibanj ‘13. lipanj ‘13. srpanj ‘13. kolovoz ‘13. rujan ‘13. listopad ‘13. studeni ‘13. prosinac ‘13. siječanj ‘12. veljača ‘12. ožujak‘12. travanj ‘12. svibanj ‘12. lipanj ‘12. srpanj ‘12. kolovoz ‘12. rujan ‘12. listopad ‘12. studeni ‘12. prosinac ‘12.

PV TJEDNI REPORT

Privredni vjesnik Broj 3813, 3. veljače 2014.

broj osoba

6

Nezaposlene osobe s drugim dohotkom

Osobe s drugim dohotkom

7

www.privredni.hr Broj 3813, 3. veljače 2014.

( 5,3 mlrd kn

ukupne uplate u 2013. godini

( 210.924

*vijesti

građana primila drugi dohodak

eko 60.000 nezaposlenih posto ili 53.857 više nego u istom razdoblju 2012. U ukupnom broju primatelja drugog dohotka sječnog mjesečnog broja članova OMF-ova u 2012. godini. Očekivano, udio nezaposlenih u ukupnom broju primatelja drugog dohotka prosječno je mjesečno veći u 2013. godini (77,8 posto) nego u 2012. godini (74,12 posto).

U prošloj godini OMF-ovima je pristupilo 53.825 novih članova

račun REGOS-a uplatili su ukupno 5,3 milijarde kuna, što je za 6,5 posto više nego u 2012. godini, kada su uplate iznosile 4,97 milijardi kuna.

Uplate su u 2013. godini po mjesecima varirale od 388,3 milijuna kuna u svibnju do 533,8 milijuna kuna u rujnu, a prosjek je bio 441,7 milijuna kuna.

Možda najzanimljiviji podaci iz REGOS-ove statistike su oni o primateljima drugog dohotka na koji se plaćaju doprinosi. Prema podacima iz 117.504 obrasca koje su podnijeli isplatitelji drugog dohotka na koji se plaćaju doprinosi, u prošloj godini su 210.924 primatelja dobila drugi dohodak. To je za čak 34,29 posto ili 53.857 primatelja više nego u istom razdoblju 2012. godine. U ukupnom broju primatelja drugog dohotka prosječno je mjesečno bilo 29,24

posto nezaposlenih, što je povećanje udjela nezaposlenih sa 25,63 posto u istom razdoblju 2012. godine. Promatrano po mjesecima, nezaposlenih primatelja drugog dohotka u 2013. godini bilo je najmanje u veljači (7589 osoba), a najviše u prosincu (33.349 osoba). Ukupno se tijekom 2013. u kategoriji primatelja drugoga dohotka u REGOSu pojavilo preko 60.000 osoba koje su evidentirane kao nezaposlene.

Iz drugog dohotka 57milijuna Od siječnja do prosinca 2013. godine broj članova OMF-ova primatelja drugog dohotka kretao se od najmanje 25.607 u veljači do najviše 73.251 u prosincu. Prosječno su se mjesečno iskazivali podaci za 40.834 različita člana OMF-ova, što je za 27,87 posto više od pro-

Prema podacima koje su podnijeli isplatitelji drugog dohotka, obračunata osnovica za doprinose obveznog mirovinskog osiguranja u 2013. godini iznosila je ukupno 1.482.082.041,36 kuna, što je za 6,65 posto više od iznosa (1,39 milijardi kuna) obračunatog u 2012. godini. Prosjek osnovice po primatelju drugog dohotka za razdoblje siječanj-prosinac 2013. godine iznosi 7056,62 kune, a to je za 20,25 posto manje od prosjeka istog razdoblja prethodne godine (8847,90 kuna).

Tijekom razdoblja siječanj-prosinac 2013. godine za doprinos za drugi stup po osnovi drugog dohotka ukupno je uplaćeno 56.987.540,49 kuna ili prosječno mjesečno 4.748.961,71 kuna. Najviše je uplaćeno u prosincu (7.763.811,90 kuna), a najmanje u veljači, 3.508.372,40 kuna. Ukupno uplaćeni iznos doprinosa po osnovi drugog dohotka u 2013. godini je za 11,5 posto veći od iznosa u 2012. godini, kada je uplaćeno ukupno 51.097.215,10 kuna.

Osiguranici prema visini obračunate osnovice za studeni 2013. godine Iznos obračunate osnovice/plaće

Broj osiguranika

Broj osiguranika II. stupa iz kolone 2

0,01 - 2753,44

27.856

23.417

2753,45 - 2753,45

11.529

11.455

2753,46 - 2979,77

7.694

6.524

2979,78 - 2989,78

46.021

39.069

2989,79 - 7861,99

685.897

574.365

7862,00 - 7872,00

1.062

938

360.919

296.656

7872,01 - 47201,99 47202,00 - 47202,00 47202,01 i više UKUPNO

69

63

2.698

2.301

1.143.747

954.791

Izvor: Regos

Broj novih članova OMF prema načinu prijavljivanja u 2013. godini Mjeseci 2013.

Broj članova Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac UKUPNO

BROJ NOVIH ČLANOVA Indeks 2013/2012 3.275 3.671 3.327 2.656 3.708 2.769 3.296 6.306 7.182 6.958 7.155 3.522 53.825

SCT u Düsseldorfu Kako bi što bolje predstavio novu trogirsku marinu, koja bi prve goste trebala primiti već ovu sezonu, Servisni centar Trogir (SCT) prvi je put samostalno izlagao na štandu na Međunarodnom sajmu nautike BOOT Düsseldorf, koji se održavao od 18. do 26. siječnja.

Riječ je o specijaliziranom sajmu koji u prosjeku okuplja oko 1670 izlagača iz 63 zemlje. Pružajući jedinstveni pregled najnovijih nautičkih trendova, taj je sajam postao jedan od najvažnijih svjetskih događanja za profesionalce i široku publiku.

HACCP radionica u HGK-u Centar za kvalitetu HGK-a, u okviru Programa pomoći subjektima u poslovanju s hranom, organizirala je dvodnevnu HACCP radionicu. Svrha radionice bila je upoznati sudionike sa zakonodavnim uvjetima na području sigurnosti hrane i pojasniti njihove obveze u poslovanju s hranom. HACCP radionica je, među ostalim, bila namijenjena svim subjektima u poslovanju s hranom, voditeljima i članovima HACCP timova koji u praksi uspostavljaju, provode i održavaju sustav sigurnosti hrane kao obvezu iz odredbi Zakona o hrani.

Priznanja Zagrebu

Izvor: Regos

Broj primatelja drugog dohotka u 2013. i 2012. godini Mjesec /razdoblje

UKUPAN BROJ U 2013.

UKUPAN BROJ U 2012.

Različitih primatelja

Različitih primatelja

Siječanj

37.361

56.021

Veljača

34.649

51.727

Ožujak

36.959

48.452

Travanj

67.766

43.139

Svibanj

71.566

44.739

Lipanj

61.705

37.992

Srpanj

56.041

43.469

Kolovoz

37.105

33.236

Rujan

44.405

34.953 38.897

Listopad

46.122

Studeni

41.443

38.137

Prosinac

88.890

44.847

210.924

157.067

Siječanj-prosinac Izvor: Regos

Vodiči 501 Must-visit destinations i 501 Must-visit cities uvrstili su Zagreb u svoja izdanja putnih vodiča o europskim i svjetskim destinacijama. Zagreb se tako prvi put našao u tim vodičima koji se objavljuju od 2006., a izdaje ih jedna od najpoznatijih britanskih izdavačkih kuća Octopus Publishing Group. K tomu, na nedavnoj kongresnoj burzi Conventa u Ljubljani Zagreb je osvojio certifikat izvrsnosti te je uvršten u 10 najboljih kongresnih destinacija.

8

S MARKOVA TRGA

*vijesti Novi staklenik i nova radna mjesta Agrokor je u kompleksu Mitrovac u Baranji dovršio radove na izgradnji staklenika za hidroponsku proizvodnju (što podrazumijeva kontrolu klime, navodnjavanja i uvjeta u stakleniku) grapolo rajčice na površini od 4,5 hektara. U izradu i opremanje staklenika uloženo je ukupno 78 milijuna kuna. U stakleniku Mitrovac uzgajat će se rajčica grapolo i sorta beef, što će biti jedina domaća proizvodnja te sorte u Hrvatskoj. U stakleniku će u prvoj fazi u stalnom radnom odnosu biti 50 zaposlenika.

Odobrena potrošnja plavog dizela Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju odobrila je pravo na potrošnju plavog dizela za 2014. godinu za 81.492 poljoprivredna gospodarstva.

Sufinanciranje goriva za poljoprivrednu proizvodnju vrlo je važna potpora, kroz koju država neizravno podupire proizvođače sa 500 milijuna kuna godišnje. Godišnju kvotu na karticama za plavi dizel poljoprivrednici mogu iskoristiti do 31. prosinca svake godine, a nova kvota im se dodjeljuje u siječnju sljedeće godine.

ENT: pilot-projekt u Armeniji Članovi vlade Armenije i tamošnjeg centra za upravljanje inozemnim financijskim projektima izabrali su hrvatsku kompaniju Ericsson Nikola Tesla za isporuku i implementaciju umreženog informacijskog sustava zdravstvene skrbi (eZdravstvo) u toj zemlji.

Ovaj pilot-projekt ima za cilj modernizaciju zdravstvenog sustava implementacijom suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija s ciljem poboljšanja kvalitete javnog zdravstva.

Privredni vjesnik Broj 3813, 3. veljače 2014.

( 4,5% BDP-a

( za 4,7 mlrd kn

proračunski deficit u 2014.

povećavaju se proračunski prihodi

Rebalans državnog proračuna do kraja veljače

Proračun spašavaju be Najveći dio prihoda ostvarit će se preusmjeravanjem dijela novca iz drugog mirovinskog stupa. Riječ je beneficiranih mirovina: vojnike, policajce, vatrogasce i slične državne službenike. Svaki obveznik s prav preseli u prvi stup, odnosno u državni proračun, ili će ostati i u drugom stupu Igor Vukić vukic@privredni.hr

R

ebalansom proračuna koji će Sabor usvojiti do kraja veljače proračunski deficit u ovoj godini smanjit će se na 4,5 posto bruto domaćeg proizvoda, a do kraja 2016. godine deficit će biti ispod maastrichtskog limita od tri posto, najavio je prošli tjedan ministar financija Slavko Linić. Nakon konzultacija s Europskom komisijom i političkim partnerima u Vladi, Linić je objavio da će se predstojećim rebalansom prihodi proračuna povećati za 4,7 milijardi kuna, dok će se rashodi sreza-

Bude li prihoda od privatizacije, oni se neće bilježiti u proračunu, već će služiti za vraćanje javnog duga ti za 3,6 milijardi. Zbog svega toga Vlada je promijenila i svoju prognozu rasta BDP-a u ovoj godini i sada očekuje da će rast biti nešto niži, ali ipak pozitivan, od 0,2 posto.

Uzimat će se i od javnih poduzeća Najveći dio prihoda ostvarit će se preusmjeravanjem dijela novca iz drugog mirovinskog stupa. Riječ je o 3,2 milijarde kuna koje su se u taj stup uplaćivale za buduće korisnike beneficiranih mirovina: vojnike, policajce, vatrogasce i slične državne službenike.

Linić je objasnio da za njih Vlada ionako uplaćuje dodatni iznos za mirovinski staž. Ti službenici u mirovinu idu za kraće vrijeme pa nemaju korist od štednje u drugom stupu. “Bila je to anomalija u sustavu koja je već uočena i sada je ispravljamo”, ocijenio je Linić.

Svaki obveznik s pravom na beneficirani staž imat će 30 dana da odluči hoće li da se njegov novac preseli u prvi stup, odnosno u državni proračun, ili će ostati i u drugom stupu. No njihovi predstavnici već su najavili da će svima savjetovati da se ne protive selidbi novca u proračun, iz kojeg će ionako dobiti svoje mirovine.

Veće naknade za koncesije Oko milijardu kuna Vlada će prikupiti iz dobiti javnih poduzeća te viškova novca koji se mogu pronaći u različim državnim ustanovama i agencijama. Kojim javnim poduzećima će se uzeti od dobiti i u kojem postotku, odlučit će se kasnije, rekao je Linić. Pregledat će se njihovi planovi investicija i analizirati što su napravili u prošloj godini.

Nastojat će se pri tome sačuvati što više ulagačkih projekata, najavio je Linić.

Nešto iznad 300 milijuna kuna u proračun će se sliti od poreza na dobitke u igrama na sreću.

Izmjene zakona su već u proceduri, a najavljeno je da će se po stopi od 10 posto oporezovati baš svaki dobitak pa makar iznosio samo jednu kunu.

Ostatak povećanih prihoda, oko 200 milijuna kuna, trebao bi stići od većih naknada za koncesije. Linić je ocijenio da

nije prihvatljivo da država pokušava uštedjeti na svojim troškovima, a da istodobno netko drugi zarađuje na državnoj imovini.

Rast prihoda državnog proračuna (u milijunima kuna) 2014.

2015.

2016.

Novac iz 2. stupa

3200

2650

450

Dobit javnih poduzeća

1000

500

500

Igre na sreću

300

400

500

Koncesije

200

200

Porez na nekretnine

200 1500

Porez na kamate

400

Porez na kapitalnu dobit

400

Ukupno Izvor: Vlada Republike Hrvatske

4700

3850

3950

“Korisnici koncesija općenito premalo plaćaju za korištenje hrvatskih dobara. To više tako neće ići i preispitat će se svaki koncesijski ugovor”, rekao je Linić, potvrđujući da će rasti cijene koncesija za naftu i plin, eksploataciju šljunka i drugih rudnih sirovina, korištenje voda i slično.

Na rashodnoj strani najveće uštede ostvarit će se na materijalnim rashodima države, oko 1,3 milijarde kuna. Manje novca ići će i u zdravstvo (600 milijuna kuna) i neka kapitalna ulaganja (450 milijuna kuna). Za 550 mi-

9

www.privredni.hr Broj 3813, 3. veljače 2014.

( za 3,6 mlrd kn ( 0,2% krešu se proračunski rashodi

Porezi u Hrvatskoj nisu preveliki

očekivani rast BDP-a u 2014.

neficirane mirovine o 3,2 milijarde kuna koje su se u taj stup uplaćivale za buduće korisnike om na beneficirani staž imat će 30 dana da odluči hoće li da se njegov novac stavila u ranijim smjernicama ekonomske politike. Prihodi će u 2015. rasti za 3,8 milijardi kuna.

Oko 2,6 milijardi će stići iz drugog stupa iz novca namijenjenog za beneficirane mirovine. Ostalo će se namiriti iz skupljih koncesija i dobiti javnih poduzeća. Deficit bi u toj godini trebao pasti na 3,6 posto BDP-a.

Bude li prihoda od privatizacije, oni se neće bilježiti u proračunu, već će služiti za vraćanje javnog duga. Linić je ispričao kako je i Europskoj komisiji pokazao da je u 2012. Vlada držala deficit pod nadzorom i čak ga je uspjela smanjiti. No eksplodirao je javni dug preuzimanjem i aktiviranjem državnih jamstava za restrukturiranje brodogradnje i željeznice. Privatizacija brodogradnje imala je visok trošak od gotovo 10 milijardi kuna, a još pet milijardi isplatit će se u sljedećim godinama. lijuna kuna bit će manji iznos koji će se ove godine isplatiti za subvencije u poljoprivredi, prometu i drugim sektorima. Kao jedna od posljedica mogao bi se pojaviti manjak jeftinih kredita iz HBORa. “Imat ćemo novca za dokapitalizaciju HBORa, ali više ne možemo troštiti za subvencioniranje kamata tako da kredit za poduzetnika bude samo jedan ili dva posto”, rekao je Linić.

Oko 370 milijuna kuna Vlada namjerava uštedjeti na plaćama državnih službenika. No plaće se neće smanjiva-

ti niti će biti otkaza. Ministar financija objašnjava da će se uštedjeti boljim nadzorom prekovremenog rada i brojnih dodataka koji se isplaćuju mimo zakona. Napomenuo je da je država u zadnje dvije godine smanjila masu plaća za zaposlene za sedam do osam posto i tu se dalje više ne može ići.

Uštede su ostvarene ukidanjem regresa i božićnica, jednokratnim smanjenjem mase plaća za tri posto i ukidanjem naknade za staž.

I proračuni za 2015. i 2016. bit će drukčiji od onih koje je Vlada pred-

Unovčavanje mreže autocesta - realnost Slično je i s koncesijom za autoceste. Linić podsjeća da ove godine Hrvatskim autocestama na naplatu stiže 750 milijuna eura inozemnog kredita. HAC taj novac nema, pa bi opet država morala aktivirati jamstva na teret javnog duga. Stoga je unovčavanje mreže autocesta realno rješenje.

Veliko opterećenje je i uplata članarine za Europsku uniju od 3,8 milijardi kuna. Istina je da iz EU-a stiže novac iz fondova, ali svaki se projekt mora sufinancirati u određenom postotku i iz pro-

računa. Efekti tih ulaganja još se nisu počeli pokazivati, kao što ni ukidanje granica prema europskom tržištu nije još dovelo do većeg izvoza i rasta proizvodnje. “Ogromni su problemi u privatnom sektoru, kojem smo nastojali pomoći predstečajnim nagodbama. Valjda će nakon konsolidacije privatni sektor napokon početi više izvoziti i ostvarivati rast”, istaknuo je Linić.

Iako situacija s financijama u zdravstvu nije zadovoljavajuća, Linić kaže da Vlada ne namjerava vratiti zdravstveni doprinos na ranijih 15 posto.

Novac će se, do 2016. godine, dok ne bude uveden porez na nekretnine, nastojati namaknuti boljom organizacijom i manjom potrošnjom u zdravstvenom sustavu. Uz niži doprinos za zdravstvo, poduzećima se i dalje neće oporezivati reinvestirana dobit, kako bi se mogla povećati prijeko potrebna ulaganja.

Po stopi od 10 posto oporezovat će se baš svaki dobitak od igara na sreću pa makar iznosio samo jednu kunu Cijeli rebalans i druge mjere za smanjivanje deficita u iduće dvije godine još će se jednom raspraviti s predstavnicima Europske komisije. Rasprava će se održati do kraja travnja i tada će se znati je li Vlada ispunila obveze koje predviđa trogodišnja europska procedura prekomjernog deficita.

Hrvatska po poreznom opterećenju spada u donji dio tablice EU-prosjeka, naglasio je Linić i ustvrdio da postojeći porezni sustav ne otežava konkurentnost domaćeg gospodarstva. Kaže da su mu to potvrdili i u Europskoj komisiji. Jedino su predložili da se proširi baza naplate, odnosno poveća broj obveznika, na čemu se već radi. To se prije svega odnosi na poreze na imovinu u kojima bi teret snosili bogatiji dijelovi stanovništva, dok poduzeća ne bi bila dodatno opterećena, zaključio je ministar Linić.

Novim rebalansom i najavama promjena u poreznom sustavu u idućim godinama ministar Linić želi pokazati da nije riječ samo o jednokratnim potezima kao što tvrde njegovi kritičari. Promjene koje će se provesti trebale bi pridonijeti uravnoteženju prihoda i rashoda proračuna u duljem vremenu.

U 2016. stiže porez na nekretnine, kamate i dionice

Prihodi proračuna u 2016. godini trebali bi rasti za 3,9 milijardi kuna jer će se uvesti porez na nekretnine. Njime će se prikupiti 1,5 milijardi kuna. U sustav će biti uveden i porez na štednju (400 milijuna kuna) i porez na kapitalnu dobit (400 milijuna kuna). Porez na nekretnine bit će uveden po modelu koji je predstavljen još 2011. godine, ali zbog otpora

u Vladi i poduzetničkim krugovima nije bio uveden. Veći iznosi plaćat će se za nekretnine koje se ne koriste, čime Vlada nastoji potaknuti njihovo poduzetničko aktiviranje. Porez na nekretnine služit će za financiranje zdravstva, pogotovo na regionalnoj razini (županijske bolnice). Iako će se istodobno ukinuti komunalna naknada, iz poduzetničkih se krugova upozoravalo da bi iznosi poreza mogli biti znatno veći od komunalnih naknada, ovisno o djelatnosti i lokaciji nekretnine. O poreznim stopama za kamate na štednju i kapitalnu dobit odlučit će se u javnoj raspravi.

HUP: Javnim službenicima 10 posto manje plaće HUP je predložio da se plaće u javnom sektoru smanje za 10 do 15 posto. Prema analizi koju je za HUP napravio ekonomist Velimir Šonje, mirovine ne treba dirati, a državni proračun ne smije se konsolidirati povećanjem poreza. Iskustva drugih istočnoeuropskih zemalja pokazuju da se proračun brže može konsolidirati smanjenjem rashoda nego povećanjem prihoda. Javna potrošnja opće države službeno je 40 posto BDP-a, dok uz ostale namete doseže i 47 posto.

“Visina poreznih i neporeznih opterećenja, nee-

fikasni javni izdaci i prevelik deficit koji izaziva previsoke troškove financiranja usporavaju ekonomski rast i onemogućavaju brže otvaranje novih radnih mjesta. Fiskalna konsolidacija je stoga preduvjet ubrzanja rasta i povećanja broja zaposlenih”, poručio je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.

10 PREDSTAVLJAMO

( 175 godina

traje ugostiteljska tradicija obitelji Puntijar

Hotel Puntijar, Zagreb

Privredni vjesnik Broj 3813, 3. veljače 2014.

( sredinom 2. mjeseca počinje emitiranje Katalog TV-a

KATALOG TV, ZAGREB

Povijest, hrana i stomatološke usluge

Prodajne akcije na velikom ekranu Hotel Puntijar otvoren je u kolovozu prošle godine, a njegovo unutarnje uređenje inspirirano je hrvatskom poviješću

Zbog akcijskih ponuda trgovačkih kuća na TV ekranu tiskani katalozi ne zatrpavaju poštanske sandučiće, što ovome projektu daje i ekološku komponentu

bitelj Puntijar ove godine obilježava 175 godina ugostiteljske tradicije.

Ta je obljetnica potaknula sadašnjeg vlasnika restorana Puntijar Zlatka Puntijara na izgradnju hotela, kategorije četiri zvjezdice, u zagrebačkoj pod-

atalog TV jedinstveni je interaktivni televizijski kanal koji će od sredine veljače na MAXtv platformi pružati informacije o akcijskim ponudama poznatih trgovačkih kuća u Hrvatskoj.

Idejni začetnici ovog kabelskog televizijskog kanala, a istodobno i investitori, su Kristijan Lemac i Vjeko Kaleb. “Inovativan i suvremen oblik komunikacije s jedne strane omogućava gledatelju da u svakom trenutku na vrlo jednostavan način pregleda aktualnu ponudu trgovačkih kuća, a trgovcima s druge strane da dobiju izravne i točne statističke podatke o pregledima njihovih akcijskih kataloga.

Katalog TV namijenjen je apsolutno svima, jer svi smo potrošači i želimo kupovati po najpovoljnijim cijenama. Katalog TV omogućava upravo to, da je ponuda dostupna uvijek, da ju je jednostavno pregledati i to na velikom ekranu. Osim toga, na ovaj način ne zatrpavamo poštanske sandučiće korisnika što projektu daje i ekološku komponentu”, objašnjava nam

O

prikaza važnih povijesnih događaja. U hodniku prema podrumskom dijelu na zidovima su prizori iz povijesti zagrebačkog sporta. Sobe u prizemlju nose imena hrvatskih kneževa i kraljeva, tu su i Tuga i Buga, na prvom katu sobe se zovu po mojoj djeci

U hotelu Puntijar se osim poslovnih očekuju i gosti koji dolaze zbog tzv. dentalnog turizma sljemenskoj zoni. Hotel je otvoren u kolovozu prošle godine, a njegovo unutarnje uređenje inspirirano je hrvatskom poviješću.

Sobe i hodnici dekorirani su u skladu sa stilskim odrednicama renesanse, baroka, neobaroka, rokokoa i secesije, a u predvorju je biblioteka s oko 500 knjiga. Riječ je o svojevrsnom muzeju hotelu, jedinstvenom u regiji.

“Svaka od 31 sobe i tri apartmana uređeni su tako da se zadovolje individualne potrebe gostiju istančanog ukusa. Zidove hotela krasi više od 700 slika, dokumenata i

Matei, Ani, Petri i Luki, a ostale sobe imaju svetačka imena - sveta Marija, sveti Josip... Na drugom katu hotela sobe su nazvane po precima obitelji Puntijar”, kaže Zlatko Puntijar te dodaje kako je kraljevski apartman dobio naziv po najstarijem pretku obitelji - Lovri, čije se ime spominje u pisanim tragovima još 1581. godine.

Razvitak dentalnog turizma U prizemlju hotela nalazi se dvorana za sastanke, dvorana za vježbanje te stomatološka ordinacija

Zlatkove supruge Andreje. Puntijar je napomenuo kako se u hotelu Puntijar osim poslovnih, očekuju i gosti koji u Zagreb dolaze zbog tzv. dentalnog turizma. U planu je pokretanje posebnog oblika turističke ponude u kojoj će manje skupine gostiju (do pet osoba) sudjelovati u školi kuhanja. “Do ljeta namjeravamo napraviti pravu staru zagrebačku kuhinju u kojoj će se nalaziti peći na drva na kojima će naši gosti učiti pripremati stara zagrebačka jela. Pritom im želimo dočarati kako je to nekada izgledalo i na koji su se način pripremala i kuhala jela”, istaknuo je Puntijar. Dodao je kako će gosti učiti spravljati jednostavna, a zanimljiva jela. S obzirom na to da obitelj Puntijar njeguje poseban odnos prema svakom gostu, tako u budućnosti planiraju svakog od njih dočekati s nekim znakom pažnje koji će ih podsjetiti na njihovu zemlju. No, kako je napomenuo Puntijar, to mora biti nešto povijesno. Tako je, primjerice, nedavno u hotelu goste iz Izraela dočekala izraelska kuharica.

(S.P.)

K

direktor Katalog TV-a Lemac dodajući kako se na njegovom razvoju i implementaciji radi zadnjih 12 mjeseci.

“S obzirom na to da se otvaraju velike mogućnosti putem komunikacije ovakve vrste s gledateljima, razvoj praktički nikad neće ni prestati. Već sada postoji terminski plan konstantne nadogradnje projekta. Razvoj ovakvog projekta iziskuje puno rada i sredstava i, kako smo već rekli, mogućnost nadogradnje je nesaglediva, tako da je nemoguće podvući crtu i reći točan iznos investicije”, ističe on. Širenje u regiju Svi koji su uključeni u projekt, od ideje preko razvoja, marketinških i ostalih aktivnosti pa do implementacije, iz hrvatskih su tvrtki. “Tako možemo reći da je ovo 100 posto hrvatski proizvod”, kaže Lemac. U Hrvatskoj ovakvih i sličnih rješenja nema. “A koliko smo uspjeli istražiti, nigdje do sada nije implementiran ovakav projekt na TV-u. Dakle, moglo bi se reći da smo pioniri u ovakvoj vrsti ko-

munikacije s gledateljima. Ako se projekt pokaže uspješnim na domaćem tržištu, svakako se planiramo širiti prvo u regiju.

Već su vođeni neki razgovori o tome”, dodaje.

U planu je gledateljima ponuditi i mogućnost kupnje preko televizije Iskustvo u ovom projektu, nastavlja on, otkriva kako je hrvatska pamet i znanje na vrlo visokoj razini i da ona ima što za ponuditi i na stranim tržištima. Zanimljivo je i to kako tijekom razvoja projekta njegovi pokretači nisu naišli na često spominjane administrativne prepreke. A prema njegovim riječima, osim širenja u regiju, plan je gledateljima ponuditi i mogućnost kupnje preko televizije.

“Nadamo se da ćemo naići na dobar odaziv korisnika. Što se tiče novih projekata, neke ideje postoje, ali za sada je fokus isključivo na projektu Katalog TV”, zaključuje Lemac. (B.O.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3813, 3. veljače 2014.

( više od 180 stručnjaka ( oko 400 mil kn zapošljava PharmaS

uložili u poslovanje do kraja 2013.

PharmaS

Bezreceptni proizvodi opet u trendu Prije pet-šest godina kompanije su bezreceptne proizvode izdvajale iz poslovanja i orijentirale se na generički biznis. U međuvremenu se pokazalo kako generički biznis nije toliko isplativ zbog snažnog pritiska država na snižavanje cijena lijekova i uvođenja sve više restrikcija Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U

z proizvodnju generičkih lijekova na recept, regionalna farmaceutska kompanija za proizvodnju i promet lijekova PharmaS nedavno je odlučila pokrenuti Consumer Healthcare (CHC), tj. diviziju bezreceptnih proizvoda. Ona obuhvaća bezreceptne lijekove (OTC), ali i dodatke prehrani te medicinske proizvode.

U farmaceutici područje bezreceptnih proizvoda ponovno je u trendu. Prije pet-šest godina kompanije su ih izdvajale iz poslovanja pritom se orijentiravši na generički biznis. U međuvremenu se pokazalo kako generički biznis nije toliko isplativ zbog snažnog pritiska država na snižavanje cijena lijekova i uvođenja sve više restrikcija. A i države kao glavni kupci imaju sve manje novca.

Jerko Jakšić, predsjednik Uprave PharmaS-a, kaže kako je u sklopu te divizije bezreceptnih proizvoda na tržište plasiran njihov prvi proizvod PharmaS PROBalans, dodatak prehrani.

“Proizvod su u potpunosti razvili naši stručnjaci.

Osim aktivnih prirodnih tvari poput ekstrakta lista paprene metvice, on sadrži i vitamin B6, bitan za metaboličke procese i razgradnju hranjivih tvari, cink, mineral koji potpomaže brojne metaboličke reakcije, a posebice prido-

nosi održavanju ravnoteže kiselina i lužina u tijelu, te korisne bakterije mliječne kiseline. Razvojem ovakvih proizvoda stvaramo hrvatske brendove i potičemo proizvodnju, a plan je da s tim proizvodima izađemo ponajprije u regiju, pa onda na druga mnogoljudnija tržišta”, ističe.

Strateška industrija Osim ovog trenda, hrvatsko tržište prati druga svjetska farmaceutska kretanja i na njega se plasiraju visokokvalitetni lijekovi. “Pritom regulatori rade profesionalno, a situacija s obnavljanjem lista lijekova u prošloj se godini značajno popravila. Sada u pravilu imamo tromjesečno obnavljanje liste što je važno za sve sudionike na tome tržištu. Primjerice, to državi znači ulazak konkurencije, a time i uštede u zdravstvenom proračunu.

Međutim, ono što i dalje predstavlja veliki problem je red u plaćanju lijeko-

va. Iako smo u jednom trenutku prošle godine počeli skraćivati rokove naplate na 180 dana, ispostavilo se kako je to bio kratkoročan učinak, pa kašnjenje danas iznosi preko 250 dana.

U tom dijelu možemo reći da zaostajemo za zemljama u regiji u kojima je naplata u pravilu u 90 dana”, objašnjava on. Nadalje, na tržištu se primjećuje kontinuirani pad cijena lijekova na listama zdravstvenih zavoda u drugim državama.

“Ipak, to je trend svugdje u svijetu i jedan od razloga zašto se mnoge farmaceutske kompanije snažnije orijentiraju na područje bezreceptnih proizvoda. Tome u prilog ide i činjenica da se sve više korisnika odlučuje na samoliječenje, tj. samostalno se savjetuju u ljekarni o raznim preparatima”, napominje Jakšić.

Jedno od mogućih rješenja za održivost cijelog sustava, prema njegovim riječima, je plasiranje većeg broja lijekova na B li-

stu HZZO-a gdje je manja participacija države. “Pritom država može napraviti jedan potez koji će biti na korist svim akterima, a to je smanjenje stope PDVa na bezreceptne lijekove”, kaže dodavši kako bi farmaceutska industrija u Hrvatskoj trebala biti tretirana kao strateška. “Naime, ovo je industrija koja po broju zaposlenih, količini proizvodnje te izvozu prednjači i snažno pridonosi gospodarstvu. Na taj način svake se godine stvara dodana vrijednost i samim time mogućnost za investicije”, napominje.

Dvije tvornice u dvije godine Obrazovni sustav za buduće farmaceute, ističe Jakšić, vrlo je dobar. “I nakon završetka obrazovanja, kompanije dosta ulažu u educiranje zaposlenika.

Isto tako, potiču najbolje kadrove stipendiranjem te ih onda privlače u svoje redove gdje ih iznutra ra-

zvijaju, što je prema mojem mišljenju najbolji način za rast kako samog zaposlenika tako i kom-

PharmaS posluje u Hrvatskoj, Srbiji, BiH, Makedoniji, na Kosovu i u Albaniji panije”, ističe. Ova kompanija, koja je osnovana 2009. i zapošljava više od 180 stručnjaka, do kraja 2013. godine u poslovanje je uložila oko 400 milijuna kuna. Ulaganja su bila usmjerena u građenje infrastrukture u regiji kako bi se zaokružio farmaceutski proces - od regulatornih procesa, plasiranja lijekova na liste republičkih zavoda, proizvodnje i kontrole kvalitete te naposljetku prodaje. “U posljednje dvije i pol godine izgradili smo dvije tvornice – u Popovači i Zrenjaninu u Srbiji. Neposredno prije toga akvirirane su dvije farmaceutske kompanije u Srbi-

ji - IN Med i NI Medic, iz kojih je izrastao PharmaS Srbija. Danas možemo reći da poslujemo u Hrvatskoj, Srbiji, BiH, Makedoniji, na Kosovu i u Albaniji”, naglašava on.

Među budućim poslovnim aktivnostima PharmaS-a ističe se razvoj još četiriju proizvoda u segmentu dodataka prehrani. Prvi bi svjetlo dana trebao ugledati već za koji mjesec, a bit će iz područja ženskog zdravlja. “Također, mnogo očekujemo od najavljenih partnerstava s multinacionalnim farmaceutskim kompanijama s kojima intenzivno pregovaramo. Potpisali smo prve ugovore putem kojih pružamo usluge naše kontrole kvalitete drugim kompanijama, a tijekom godine očekujemo veće ugovore. Pritom bih htio naglasiti kako PharmaS i dalje ostaje snažno prisutan u proizvodnji generičkih lijekova na recept”, kaže Jerko Jakšić.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3813, 3. veljače 2014.

Poziv na dostavu projektnih prijava

Više od 30 milijuna eura za konkurentnost Sektor za turizam, u suradnji s Centrom za EU, održao je u Hrvatskoj gospodarskoj komori prezentaciju Javnog poziva na dostavu projektnih prijava Povećanje gospodarske aktivnosti i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća. Riječ je o Operativnom programu za regionalnu konkurentnost 2007.-2013. kojem je cilj jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.

Program je financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj i državnog proračuna Hrvatske u sklopu mjere Razvoj poslovne klime i konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva (MSP). Za tu mjeru nadležno je Ministarstvo poduzetništva i obrta koje daje bespovratne potpore u iznosu većem od 30 milijuna eura projektima s ciljem povećanja konkurentnosti MSP-a i turizma.

Saša Bukovac iz Centra za EU istaknuo je kako

lanjski promet tvrtke Naprijed

Marko Jazidžija, vlasnik i direktor tvrtke Na

su ispunjavanje prijavne dokumentacije, pribavljanje pratećih dokumenata te proces evaluacije i odobrenja projektnih prijedloga najvažniji koraci koje mali i srednji poduzetnici moraju poduzeti prilikom prijave na natječaj.

Potpore iz mjere konkurentnosti turizma namijenjene su malim i srednjim poduzećima koja ulažu u izgradnju, preuređenje i poboljšanje kvalitete smještaja malih i srednjih hotela, razvoj dodatne ponude te jačanje komercijalne vrijednosti prirodnih i kulturnih resursa, a u skladu s održivošću i ekološkim standardima. Prijaviti se

mogu turistički subjekti MSP-a sa sjedištem u Hrvatskoj koji su ostvarili pozitivno poslovanje u 2012. i 2013. godini te oni koji nisu za iste namjene u svom projektnom prijedlogu koristili IPARD ili drugu vrstu državne potpore. “Minimalan iznos sufinanciranja bespovratnih sredstava prema prihvatljivim troškovima u pojedinom projektu je 3,8 milijuna kuna, maksimalan 26 milijuna kuna, a natječaj je otvoren do 21. veljače”, kazao je dodavši kako je HGK spreman pomoći poduzetnicima zainteresiranima za prijavu na natječaje strukturnih fondova EU-a. (B.O.)

Sjednica hrvatske vlade

Neprofitne udruge porezni obveznici

Sve neprofitne organizacije koje imaju prihod veći od 230.000 kuna godišnje, morat će osnovati poduzeća i plaćati pripadajuće poreze.

Proizlazi to iz prijedloga novog zakona o računovodstvu neprofitnih organizacija koji je Vlada prihvatila prošli tjedan.

Prijedlog se odnosi na sportske klubove, crkvene zajednice, omladinske i druge građanske udruge. Izuzetak će jedino biti

( 10 mil kn

ako prihod dolazi samo od iznajmljivanja i zakupa. Knjigovodstveni podaci o gospodarskoj djelatnosti morat će se voditi odvojeno od podataka o ostaloj djelatnosti udruge.

Zakonom će se uvesti i registar neprofitnih organizacija u kojem će se objavljivati i njihovi financijski izvještaji. Registar će voditi Ministarstvo financija.

Organizacije koje imaju prihod veći od 10 milijuna kuna godišnje morat će provoditi i vanjsku reviziju poslovanja.

Prema prijedlogu, poslovanje neprofitne organizacije treba se temeljiti na načelu dobrog financijskog upravljanja i kontrole te načelu javnosti i transparentnosti. Financijski elementi poslovanja moraju podupirati realiza-

ciju ciljeva organizacije.

Vlada je podržala i izvještaj o radu Državne revizije u 2013. godini. Revizija je obavila 318 pregleda, u ministarstvima, državnim uredima, agencijama. Rezultati nisu zadovoljili ministra financija Slavka Linića: samo je 28 posto bezuvjetnih rješenja. Više od 70 posto pregledanih institucija mora popraviti greške da bi dobile prolaznu ocjenu.

U prošloj godini prikupljeno je 276 milijuna kuna naplatom naknade za “općekorisnu funkciju šuma”, izvijestio je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. Novac je utrošen na obnovu šumskog fonda, razminiranje i protupožarnu zaštitu. (I.V.)

Zašto djelatnici uvjere se tko od Inspekcijske službe kažnjavaju nas za najbanalnije stvari, poput posla. Kao proizvođač sam neugodno iznenađen što nismo dobili Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

M

arko Jazidžija je 1999. godine preuzeo sinjski Naprijed, tvrtku u problemima koja je bila dovedena u bezizlaznu situaciju. Tvrtka je u tom trenutku izrađivala samo drvene palete što je najjednostavniji način proizvodnje bez dodane vrijednosti i imala dug od oko tri milijuna kuna.

Danas se Naprijed može pohvaliti da je opremio i uredio prestižne hrvatske restorane kao što su Gil’s iz Dubrovnika, People’s iz Zagreba, Piccadilly club u Sinju, Admiral u Splitu, interijer obnovljenog hotela Plaža

Od trupaca iz Hrvatskih šuma proizvodimo visokokvalitetan namještaj. To rade rijetke tvrtke u Hrvatskoj u Omišu, turističko naselje Velaris u Supetru, vinoteka Jako vino u Bolu, interijer Medicinskog centra Analiza, jahta Seacloud II, a u pogonu Naprijeda izrađena su i sva vrata u poslovnoj zgradi Atlantske plovidbe. Prema pisanju specijaliziranoga švicarskog časopisa za mostove i graditeljstvo IABSE - Journal of the International Association for Bridge and Structural Engineering, drveni pješački most preko Foše

u Trogiru, koji je izradio Naprijed, uvršten je u izboru ovoga uglednog časopisa među 10 najljepših drvenih mostova u svijetu.

S Markom Jazidžijom smo razgovarali o problemima hrvatskih proizvođača namještaja, politici poticanja proizvođača te o planovima i poslovanju Naprijeda, jedne od najuspješnijih tvrtki u Sinju.

Kakva je bila protekla poslovna godina za Vašu tvrtku?

- Sam početak prošle godine nije bio obećavajuć.

Bio je loš. Međutim, s obzirom na to da smo dovršili investiciju početkom prošle godine u opremanje izložbenog prostora, salona namještaja u Splitu površine 550 metara četvornih, to je imalo brz učinak na promet i poslovanje tako da smo na kraju godine imali promet 18 posto bolji nego godinu prije. Promet nam je iznosio oko 10 milijuna kuna.

Iz tog razloga smo imali uspješnu godinu, a da nismo imali povećanje prometa, imali bismo dosta problema. Trenutačno zapošljavamo 73 radnika.

Je li vaš salon prodajni?

Planirate li otvarati salone u ostalim gradovima?

- Iako se u njemu sklapaju ugovori i obavlja plaćanje, radi se o izložbenom salonu jer mi namještaj izrađujemo za poznate kupce, odnosno po narudžbi.

Naprijed svojim kupcima osigurava cjelovitu uslugu, od izrade idejnog rješenja, izmjere prostora,

izrade nacrta, proizvodnje namještaja po mjeri do dostave i montaže u prostoru. Za sada ne planiramo otvarati nove salone jer ne proizvodimo serijski namještaj. Što smatrate najvažnijim u poslu?

- Politika kvalitete je sastavni dio naše poslovne politike. Ona je osnovni preduvjet da biste uspjeli.

Zato se od naših djelatnika očekuje aktivno sudjelovanje u provođenju i poboljšanju sustava kvalitete kako bismo ostvarili zahtjeve svojih kupaca. Naša tvrtka posjeduje certifikat sustava upravljanja kvalitetom ISO 9001:2008, čime dodatno potvrđujemo kvalitetu proizvoda i usklađenost proizvodnih procesa s najzahtjevnijim

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3813, 3. veljače 2014.

( 18%

( 73 radnika

rast u odnosu na godinu prije

trenutačno zapošljavaju

prijed iz Sinja

Ministarstva ne dođu u tvrtke i nas proizvodi, a tko ne onoga da smo nekome dali godišnji mimo plana ili da nismo stavili u ugovor da je netko zaposlen zbog povećanja opsega poticaj Ministarstva gospodarstva - a dobila ga je tvrtka koja prodaje uvozni namještaj smo stavili u ugovor da je netko zaposlen zbog povećanja opsega posla. Kao proizvođač sam neugodno iznenađen što nismo dobili poticaj Ministarstva gospodarstva iz razloga što nismo, prema njihovom obrazloženju, imali dovoljan rast u 2012. godini. Dobili smo i negativnu ocjenu jer nismo dovoljno izvozili i jer nismo imali rast zaposlenosti te godine. Osobno bih prešao preko toga da poticaj

Bude li sve išlo prema planu i našim očekivanjima, uveli bismo još jednu smjenu u proizvodni pogon europskim normama. Pored toga, kontrola, a posebice unutrašnja kontrola, važna je karika za uspjeh proizvodne tvrtke. Reklamacije morate svesti na najmanju moguću mjeru.

Imate li u planu izlazak na inozemno tržište?

- Početkom prošle godine odradili smo jedan posao u Dubaiju. Radimo rekonstrukciju palube na nekadašnjem školskom brodu Jadran koji se nalazi u Crnoj Gori. Puno očekujemo od pregovora s jednim dobavljačem namještaja iz Njemačke. U stvari, očekujemo realizaciju pregovora koje smo imali. Samo po sebi to će zahtijevati određenu investiciju u modernizaciju pogona, kupnju novih strojeva, proširenje lakirnice te novo

zapošljavanje. Bude li sve išlo prema planu i našim očekivanjima, uveli bismo još jednu smjenu u proizvodni pogon. Ukoliko nastavimo rasti kao do sada, naš proizvodni pogon će osim modernizacije doživjeti i drugačiju organizaciju. Rad u dvije smjene je moja dugogodišnja želja. Na taj način nam ne bi puno porasli fiksni troškovi, a promet i proizvodnja bi osjetno narasli.

strija namještaja nestala.

Preživjele su rijetke tadašnje tvrtke, zahvaljujući ponajprije spretnom menadžmentu i dobivanju kvalitetnih vlasnika. Dio tih tvrtki poput Spin Valisa svoje proizvode izvozi. Doduše, osnovane su i nove tvrtke koje uspješno posluju. To je prema mom mišljenju premalo jer Hrvatska uvozi namještaja u vrijednosti od 800 milijuna kuna.

Jesu li naši proizvođači namještaja sposobni odgovoriti zahtjevima tržišta i mogu li biti konkurentni?

- U bivšoj državi proizvodnja namještaja je bila planska i koncipirana za to tržište i tržište istočnih zemalja. U novim je okolnostima do tad moćna indu-

Čime ste posebno nezadovoljni, što bi moglo biti drugačije?

- Nezadovoljan sam i time što su inspekcijske službe doslovno rigorozne u našem slučaju i kažnjavaju nas za najbanalnije stvari, poput onoga da smo nekome dali godišnji odmor mimo plana ili da ni-

nije dobila jedna tvrtka iz naše županije, protiv koje nemam ama baš ništa, a koja nije proizvodna nego uvozi namještaj u 90-postotnom iznosu i bavi se trgovinom, dok samo desetak posto proizvodi. Poticaj su dobili jer im je porastao promet. Naprijed, kao jedina stara tvrtka na ovom području koja je opstala i koja je klasična hrvatska proizvodna tvrtka i nije nikome dužna, ne zadovoljava uvjete. Pored toga, i sirovinu nabavlja od hrvatskih proizvođača. Stoga mi nije jasno zašto djelatnici Ministarstva ne dođu fizički u tvrtke i uvjere se tko proizvodi, a tko nije proizvođač. Mi smo do sada imali iskustvo da su djelatnici Ministarstva izlazili na teren uvjeriti se kako radimo

Zec u šumi Kako posluje farma divljih zečeva kojoj ste vlasnik?

- Otprije četiri godine vlasnici smo uzgajališta divljih zečeva. Kupio sam 150 divljih zečeva s farme u Eko-etno selu Radošić, a danas imamo oko 250 divljih zečeva koje isključivo prodajemo lovačkim društvima koja ih puštaju u prirodu. U uzgajalište sam uložio nešto više od 100.000 eura. Mada to ne smatram unosnim poslom nego hobijem, poslujemo održivo. Ipak, to nije biznis, već zadovoljstvo. te su nakon toga donosili kvalitetniju odluku. Ponavljam, mi od trupaca iz Hrvatskih šuma proizvodimo visokokvalitetan namještaj. To rade rijetke tvrtke u Hrvatskoj. Svi mi imamo prostora na domaćem tržištu, a tek nakon što ga zasitimo, možemo razmišljati o izvozu.

Je li loš dizajn našeg namještaja mana koja koči izvoz?

- Istina je da mi nemamo takve dizajnere kakve ima Italija i Njemačka i koji su dio klastera koji kod njih funkcionira. Naši proizvođači ne mogu plaćati skupe dizajnere poput velikih svjetskih tvrtki. Mi za to nismo za sada spremni, ali imamo neke prednosti poput slavonskog hrasta i velikog iskustva naših radnika.

ima proizvođače koji rade u velikim serijama po niskim cijenama i ne proizvode trajan namještaj, tako da to mojoj tvrtki ne može ugroziti poslovanje - mi proizvodimo namještaj koji se nasljeđuje i koji dugo traje. Namještaj koji mi proizvodimo je unikatan, a to je isto prednost. K tome, mi smo se odlučili na drugačiji način proizvodnje nego što to rade drugi hrvatski proizvođači. Proizvodimo vrlo kvalitetan namještaj i želimo se dokazati na hrvatskom tržištu, što smo i uspjeli, a potom se želimo dokazati na inozemnom tržištu. Radimo po narudžbi, a samo za poslovnu zgradu Atlantske plovidbe proizveli smo 500 vrata. Budući da su naši kupci zadovoljni, broj naših novih kupaca koji su čuli za nas raste.

Može li IKEA ugroziti domaće proizvođače namještaja?

- Vjerovatno će njen dolazak donijeti određeni poremećaj na hrvatskom tržištu. Neki naši proizvođači će plasirati svoje proizvode u IKEA-u pa možda i njen dolazak bude pozitivan za njih. IKEA

Jeste li povukli novac iz EU fondova i planirate li projekte u tom smislu?

- Nismo još ništa povukli, ali upravo pripremamo dokumentaciju za sudjelovanje na jednom natječaju. Razvijamo projekte vezane za otpad, briketiranje te ugradnju solarnih panela.

14 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3813, 3. veljače 2014.

( 19.500 radnika

zapošljava drvna industrija u oko 1300 tvrtki

( od čega njih 8500 radi u proizvodnji namještaja

Drvo i namještaj

Oporavak domaće industrije Učinak dodatnog pošumljavanja i povećavanja količine opskrbe drvnom sirovinom može povećati prihode hrvatske drvopr novi investicijski ciklus u kratkom roku drvna industrija bi mogla ostvariti izvoz od 1,5 milijardi američkih dolara i povećati šumarstvo Hrvatske gospodarske komore Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

H

rvatska prerada drva i proizvodnja namještaja često se spominju kao strateške grane gospodarstva i naš veliki nedovoljno iskorišteni potencijal.

Domaća kvalitetna sirovina, mogućnost proizvodnje poluproizvoda i gotovih proizvoda, korištenje biomase iz otpada za proizvodnju energije i okrenutost sektora prema izvozu - sve su to mogućnosti za njihov razvoj. Tim se temama bavila konferencija Poslovnog dnevnika Pri-

U prvih devet mjeseci 2013. izvoz je porastao za pet posto, dok je uvoz smanjen za 12 posto ča o hrvatskom namještaju, održana u HGK-u pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede.

Valja napomenuti da u ukupnom prihodu prerađivačke industrije, drvna industrija sudjeluje s pet posto, u zaposlenosti s devet i izvozu sa sedam posto. Ovih kriznih godina taj je sektor među prvima osjetio poteškoće - još 2008. bio je prvi na udaru

financijske krize na globalnoj razini. U 2009. godini izvoz drvne industrije iznosio je 755 milijuna američkih dolara i bio je manji za 23 posto u odnosu na 2008. godinu, a s oporavkom zapadnoeuropskog tržišta u zadnje se dvije godine ponovno približio tim razinama.

Smanjen broj zaposlenih Sada drvna industrija u oko 1300 tvrtki zapošljava 19.500 radnika, od kojih njih 8500 u proizvodnji namještaja. Prema procjenama, u obrtima koji se također bave proizvodnjom namještaja, zaposleno je još oko 5000 osoba.

U 2012. taj je sektor uprihodio 7,5 milijardi kuna, od čega na proizvodnju namještaja otpada 3,2 milijarde kuna, a na preradu drva, u koju je uključena i proizvodnja parketa i građevne stolarije, 4,3 milijarde kuna. U prvih devet mjeseci prošle godine u odnosu na isto razdoblje 2012. zabilježen je rast izvoza za pet posto, dok je uvoz smanjen za 12 posto. Inače, drvna industrija ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni u iznosu od 367 milijuna američkih dolara. Pokrivenost uvoza

izvozom je čak 206 posto, dok je ukupni uvoz države pokriven sa samo 55 posto.

Nažalost, i dalje mnogo izvozimo niskoobrađeno drvo. Drvo obrađeno po dužini čini 28 posto izvoza, od izvoza sjedala ostvarujemo 23 posto vrijednosti izvoza, ostali namještaj čini 12 posto, a građevna stolarija 4,6 posto izvoza. Najviše izvozimo na tržište zemalja EU-a, ponajviše u Italiju, Njemačku i Sloveniju.

Kad je riječ o uvozu drva i namještaja, najviše uvozimo iz zemalja EU-a, 67 posto, a značajno mjesto zauzima i uvoz iz Bosne i Hercegovine - 12 posto.

U strukturi ukupnog uvoza ovog sektora u 2012. godini, koje je vrijedilo 498 milijuna američkih dolara, najveći dio čini namještaj sa 60-postotnim udjelom u ukupnoj vrijednosti uvoza. U prvih devet mjeseci prošle godine uvezli smo namještaja u vrijednosti 208 milijuna američkih dolara, što je za 13 posto manje u odnosu na isto razdoblje 2012. godine.

Po vrijednosti najviše namještaja uvozimo iz Italije - 15 posto, te Njemačke i BiH - po 12 posto.

Za rad poduzeća u ovoj gospodarskoj grani izuzetno je važna sigurnost u opskrbi sirovinom.

Najveći dobavljač domaćih poduzeća su Hrvatske šume, koje upravljaju sa 80 posto šuma i šumskog zemljišta. Valja napomenuti da je pod šumama u Hrvatskoj više od dva milijuna hektara, dok je godišnji prirast veći od 450 milijuna prostornih metara, od čega se iskoristi samo dio.

Nedovoljne promotivne aktivnosti Za daljnji razvoj drvnog sektora važno je povećavanje opskrbe sirovinom za jedan do 1,5 milijuna prostornih metara godišnje što bi se odrazilo na visinu prihoda i zaposlenost u kratkom roku,

Uvoz namještaja za pet najznačajnijih zemalja (2011-2012) Porijeklo namještaja Azija Sjeverna Amerika Europa Latinska Amerika Ostali Ukupna vrijednost uvoza

Vrijednosti % % % % % u mrd. USD

Izvor: UNECE/FAO Forest Products Annual Market Review

SAD 2011.

71,6 11,6 10,3 6,2 0,4 12,4

2012.

74,6 9,9 9,3 6 0,2 14,4

Njemačka 2011.

2012.

16,7 18 0,2 0,2 82,5 81,4 0,4 0,3 0,2 0,2 6,3 5,9

Francuska 2011.

2012.

21 23,1 0,4 0,4 77,1 75,3 1 0,7 0,5 0,5 4,7 4,4

UK 2011.

50,2 0,9 46,9 1,7 0,2 3,9

2012.

53,3 1 43,6 1,8 0,3 3,9

Japan 2011.

2012.

88,8 89,1 1 0,9 10,2 9,9 0 0 0 0 2,8 3,1

kaže direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore Božica Marković. “Unatoč tome što Hrvatska raspolaže značajnom količinom drvne sirovine, potrošnja drva još uvijek iznosi tek desetinu onoga što troše u Finskoj ili Austriji. Učinak dodatnog pošumljavanja i povećavanja količine opskrbe drvnom sirovinom može povećati prihode hrvatske drvoprerađivačke industrije za dodatnih 100 do 150 milijuna eura.

Kroz mjere industrijske politike koje bi bile usmjerene na novi investicijski ciklus u kratkom roku drvna industrija bi mogla ostvariti izvoz od 1,5 milijardi američkih dolara i povećati broj zaposlenih na oko 30.000”, zaključuje Božica Marković.

U zadnje tri godine uočljiv je oporavak drvne industrije u Hrvatskoj,

15

www.privredni.hr Broj 3813, 3. veljače 2014.

( više od 2 mil ha ( čak 206% u Hrvatskoj pod šumama

pokrivenost uvoza izvozom u drvnoj industriji

na krilima manjeg uvoza erađivačke industrije za dodatnih 100 do 150 milijuna eura. Kroz mjere industrijske politike koje bi bile usmjerene na broj zaposlenih na oko 30.000, ističe Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i Omjer između izvoza i uvoza namještaja u razdoblju 1994 - 2012. godine.

Godina 1994.

1995.

1996.

1997.

1998.

1999.

2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

Ukupna vrijednost Ukupna vrijednost izvoza (EUR) uvoza (EUR) 116.794.922 45.354.413 117.046.706 72.135.450 95.806.554 73.085.424 110.505.751 124.739.072 95.482.605 132.879.739 98.735.756 116.405.500 112.719.048 124.369.070 139.477.645 164.982.999 154.916.736 216.334.426 157.556.577 236.506.002 180.127.432 241.901.801 197.190.773 260.297.443 241.854.599 317.680.448 279.229.042 351.810.800 266.354.729 354.106.495 207.560.171 278.436.927 236.672.823 232.091.070 252.176.955 245.110.050 250.356.081 233.179.522

Omjer izvoz/uvoz 2,6 1,6 1,3 0,89 0,72 0,85 0,91 0,85 0,72 0,67 0,74 0,76 0,76 0,79 0,75 0,75 1,02 1,03 1,07

Izvor: DZS; Obrada: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

ocjenjuje Darko Motik sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. “Uvoz nam pada, što je izravna posljedi-

Drvna industrija ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni od 367 milijuna američkih dolara ca smanjivanja kupovne moći, a povećava se prihod po zaposlenom čemu je pridonijelo i smanjenje broja radnika, dok je potražnji za domaćim namještajem u Hrvatskoj pridonijela i akcija Drvo je prvo”, smatra Motik ocijenivši kako su promotivne aktivnosti nedovoljne te da ih treba povećati.

Zdravko Jelčić, direktor Spin Valisa, naglašava kako drvna industrija kao i industrija namještaja, uz prehrambenu industriju, ima naj-

veće potencijale za daljnji rast i razvoj u Hrvatskoj.

“Unatoč krizi, u ovoj djelatnosti nije izgubljeno mnogo radnih mjesta, no strateški nam je cilj dosegnuti brojku od 50.000 zaposlenih koliko ih je u tom sektoru bilo početkom 90-ih godina prošlog stoljeća te udvostručiti sadašnji izvoz. Sektor ima golem potencijal, no ne možemo sami. Treba nam strategija, zakonska regulativa i europski fondovi”, pojašnjava on. Jelčić također dodaje kako im je “konstruktivna suradnja s Hrvatskim šumama kroz potpisivanje desetogodišnjih poslovnih ugovora za početak omogućila lakše planiranje i poslovnu stabilnost”.

Sirovine više nego dovoljno Iako su se donedavna prerađivači drva tužili i na cijenu i na količinu i kvalitetu sirovine, činjenica jest da sirovine ima više nego dovoljno, naglaša-

va predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Ivan Pavelić. “Cijena hrvatskih trupaca niža je nego u drugim zemljama, a ako bismo osnovali burzu trupaca, vjerujem da bi cijena sirovine bila znatno viša”, kaže Pavelić.

U sektoru ima problema i sa zakonima. Aida Kopljar, načelnica Sektora drvne industrije

Raspodjela trgovačke razmjene namještaja Republike Hrvatske s glavnim zemljama partnerima za 2012. godinu IZVOZ UVOZ 18%

14%

2%

2% 2% 3% 3% 4%

38%

19%

2% 4% 5%

16%

7%

6% 9% Njemačka Slovačka Slovenija Austrija BiH Poljska Ostali

9%

15% Italija Francuska Belgija

11% Italija Kina BiH Slovenija Austrija Srbija Rumunjska

11% Njemačka Poljska Turska Ostali

Izvor: DZS; Obrada: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Ministarstva poljoprivrede, ističe kako nema cjelovite zakonodavne regulative za ovu industrijsku granu. “Zakonima o šumama i drvnoj industriji željelo se zaštititi domaću sirovinu, osigurati siguran rad u djelatnosti, riješiti licenciranje kao i sustave javne nabave s tehničkim pravilima, no dok ih ne donesemo, nije mogu-

će napraviti podzakonske akte kojima bismo to regulirali”, upozorava Aida Kopljar. Šime Svetina, predsjednik Udruge drvne i papirne industrije, Hrvatske udruge poslodavaca i direktor tvrtke DIN Novoselec, upozorava na to da budući da proizvodimo namještaj nižih cjenovnih razreda, pro-

IKEA donosi promjene Švedska IKEA je za kraj ovog ljeta najavila otvaranje svoje prve robne kuće u Hrvatskoj.

To će za posljedicu sigurno imati zatvaranje mnogih dućana namještaja u okolici Zagreba, a opasnost prijeti i malim proizvođačima koji su do sada radili jeftiniji namještaj po narudžbi.

Iako to nitko od proizvođača ne želi javno reći, dolazak švedskog diva onima nespremnima na promjene u mnogim je državama uništio posao. Proizvođači upozoravaju kako, za razliku od nekih drugih država, u pregovorima o dolasku na hrvatsko tržište IKEA nije dobila obvezu suradnje s domaćom industrijom.

Da trendovi nisu dobri pokazuje i najveći domaći proizvođač koji već radi za tu švedsku kompaniju - virovitički Tvin koji je u proteklih nekoliko godina prepolovio svoje prihode i smanjio broj radnika.

Ipak, za one spremne na promjene poslova bi trebalo biti, pokazao je skup koji je u listopadu inicirala Hrvatska gospodarska komora na kojem su se našli predstavnici domaće drvne industrije i IKEA-e.

No, sigurno je da će svi koji će proizvoditi za Šveđane morati znatno racionalizirati svoje poslovanje kako bi bili dovoljno konkurentni za plasman svojih proizvoda u taj trgovački lanac. Velika konkurencija hrvatskim proizvođačima bit će Poljaci i Rumunji koji su samo kroz cijenu rada povoljniji za dvadesetak posto.

blem nam predstavlja i vertikalna integracija koja uz velike fiksne troškove i veliku vrijednost imovine smanjuje tržišnu fleksibilnost. “Trebamo se više usmjeriti na kupce te proizvoditi visokokvalitetan i atraktivni namještaj koji će se prodavati po premium cijenama”, smatra Svetina.

Na tržištu radne snage ima dovoljno kompetentnih dizajnera čiju važnost i ulogu još uvijek mnogi poduzetnici u sektoru ne prepoznaju, ističe profesor Arhitektonskog fakulteta zagrebačkog Sveučilišta Mladen Orešić. “U nas je još vrlo prisutno nerazumijevanje onoga što dizajn donosi proizvodima. Nužna nam je edukacija na tom području. Uvođenje dizajna u proizvodno-razvojni proces može nam omogućiti stvaranje velike količine nove dodane vrijednosti što za rezultat ima visoke tržišne cijene”, zaključuje Orešić.

16 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3813, 3. veljače 2014.

( 221 tvrtka sa 3325 zaposlenih ( 1,04 mlrd kn u hrvatskoj tekstilnoj industriji (bez odjevne industrije)

ukupan lanjski prihod tekstilnih tvrtki

Novosti i poslovanje u tekstilnoj industriji nakon ulaska Hrvatske u EU

Tražit će se velik broj tekstilnih inženjera

U tekstilu se vraćamo prirodnim vlaknima koja su neko vrijeme bila zapostavljena. Zato će se i u hrvatskoj tekstilnoj indust vlakana, a mnogo će se pažnje posvetiti i recikliranju u što će se ulagati dosta sredstava, kaže Sandra Bischof, dekanica za Tekstilno-tehnološkog fakulteta Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

T

ekstilna industrija u Hrvatskoj ima dugu tradiciju, ali zbog mnogih problema i utjecaja gospodarske krize već je nekoliko godina na vrlo niskoj razini profitabilnosti. No, ona ipak ima budućnost, a ako opstane, morat ćemo zaposliti veliki broj tekstilnih inženjera, rekla je Sandra Bischof, dekanica zagrebačkog Tekstilno-tehnološkog fakulteta. Ona smatra kako za hrvatsko gospodarstvo nije dobro što nacionalna industrijska strategija još nije izrađena, jer ako bude gotova 2016., novac iz europskih strukturnih fondova moći ćemo dobiti tek 2017. godine. Tada će, prema njezinim riječima, zaista već biti prekasno jer se u svijetu sve više istražuje i dolazi do inovativnih saznanja u cijeloj industriji, pa i u tekstilnoj tehnologiji.

“Početkom prošle godine Europska tehnološka platforma (ETP) postavljena je kao neovisni legalni entitet koji su utemeljili Udruženje europske tekstilne i odjevne industrije (EURATEX), Europska mreža tekstilnih istraživačkih institucija (TEXTRANET) i Udruženje tekstilnih sveučilišta (AUTEX). Na taj je način objedinjeno 150.000 tvrtki i nekoliko tisuća istraživača u EU-u sa zajedničkim ciljem istraživanja i inova-

cija te njihove primjene u gospodarskom sektoru”, rekla je Sandra Bischof.

Kako bi se podignule na višu razinu europska istraživačka mreža i sektorske surađivačke aktivnosti, prošle je godine pokrenuta inicijativa Textile Flagship for Europe (TFE) koja obuhvaća sedam visokopotencijalnih tržišta, a to su: održive tekstilne sirovine, zatim “od mokrog do suhog”, proizvodnja 3D tekstila, inovativni

Multifunkcionalni i 3D tekstil ili inovativne tekstilije u ribarstvu i poljoprivredi samo su neke od novosti u struci multifunkcionalni tekstil, inovativne tekstilije u ribarstvu i akvakulturi, inovativne tekstilije u poljoprivredi te digitalna moda.

Ako se ti procesi i rezultati nakon provedene analize pokažu uspješnim, tada bi se postojećih sedam inicijativa moglo proširiti na dodatna područja.

Povratak prirodnih materijala Promatrajući nove trendove, vidljivo je kako se u tekstilu vraćamo prirodnim vlaknima koja su neko vrijeme bila zapostavljena. Zato će se i u hrvatskoj tekstilnoj industriji ubuduće koristi-

ti više tih vlakana, a mnogo će se pažnje posvetiti i recikliranju u što će se ulagati dosta sredstava.

“Prirodna vlakna, među kojima se posebice ističu vuna, lan i konoplja, mogu se uzgajati u Europi. Osim njih, važna su nam i biovlakna čiji se nusproizvod može iskoristiti kao izvor vlakana, a tu su i reciklirana vlakna koja se ponovno mogu iskoristiti u proizvodnji visokoučinkovitih tekstilnih proizvoda”, rekla je Sandra Bischof. Osim toga, potrebna je i učinkovitija proizvodnja 3D tekstila koji se uglavnom primjenjuje u konstrukciji, tran-

sportu, energiji i medicini.

Sve je to potrebno kako bi se zadržala domaća proizvodnja tekstila i izbjegao uvoz tekstilnih proizvoda.

Termini “održivi razvoj” i “održivost” ušli su u opću terminologiju osamdesetih godina, a danas su imperativ. Sve se u svijetu temelji na modelu održivog razvoja, a s ciljem postizanja održivosti nužno je u projektiranje i dizajn tekstilnih proizvoda uvesti principe eko te zelenog ili održivog dizajna. Naime, globalno se tekstilna industrija još uvijek smatra jednim od najvećih zagađivača okoliša, a sam tekstil sve ve-

ćom ekološkom prijetnjom. Kako bi se postigla sukladnost tekstila i tekstilne industrije s konceptom održivog razvoja, potrebno je načela održivosti ugraditi u sve segmente proizvodnje tekstila, počevši od dizajna, korištenja održivih sirovina i održivih načina proizvodnje, pa sve do krajnjeg zbrinjavanja ili odlaganja otpadnih tekstilija. “Eko dizajn uzima u obzir utjecaj na okoliš, što znači da je ‘dizajn za okoliš’ često sinonim za ekološki dizajn. Održivi dizajn primjenjuje filozofiju dizajna te pridonosi socijalnom i ekonomskom prosperi-

tetu”, rekla je Marijana Pavunc sa zagrebačkog Tekstilno-tehnološkog fakulteta.

Najniže cijene rada i neto plaće Kakvo je danas stanje u hrvatskoj tekstilnoj industriji? Na to je pitanje pokušao odgovoriti Augustin Torbarina, zamjenik direktorice Sektora za industriju Hrvatske gospodarske komore. On je rekao kako je prošle godine u tekstilnoj industriji poslovala 221 tvrtka sa 3325 zaposlenih. Ukupan prihod je iznosio 1,04 milijarde kuna što je 0,64 posto od ukupnog prihoda u

17

www.privredni.hr Broj 3813, 3. veljače 2014.

Anđelko Švaljek, generalni direktor Regeneracije Zabok

Na krilima dizajna do europskog uspjeha Tvrtka se pozicionirala kao proizvođač repromaterijala za različite industrije i to uglavnom na području bivše države, a sada i na europskom tržištu. Novi segment su im dizajnerski tepisi Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

regulatora na poslovanje banaka, u cjelini smo zadovoljni kvalitetom takvog financijskog praćenja.

R

triji koristiti više tih agrebačkog hrvatskom gospodarstvu.

U odjevnoj je industriji poslovalo 508 tvrtki sa 16.027 zaposlenih, a oni su uprihodili 3,73 milijarde kuna.

“Prošle godine u tekstilnoj industriji pojavili su se neki veći problemi, primjerice indeks proizvodnje je izrazito varirao, posebice u odjevnoj industriji. Tekstilna i odjevna industrija unutar prerađivačke industrije imaju najniže cijene rada i neto plaće”, istaknuo je Torbarina.

Inicijativom predstavnika poslodavaca donesen je dokument pod nazivom Stanje u sektoru i prijedlozi mjera za zadržavanje zaposlenosti i održivi razvoj. U tom su dokumentu aktivnosti razvrstane u dvije faze – prvu koja obuhvaća hitne mjere, primjerice očuvanje zaposlenosti, stabilizaciju likvidnosti sektora, mobilizaciju proizvodnih resursa te poticanje izvoza, dok se druga faza odnosi na dugoročno usmjeravanje tržišnog repozicioniranja. To znači usmjeravanje prema tržišnim nišama veće dodane vrijednosti. Torbarina je zaključio kako je glavni strateški cilj razvitka tekstilne industrije poticanje gospodarskog rasta i konkurentnosti sektora tekstila, kože i obuće kroz istraživanje, tehnološki razvoj i primjenu inovacija i novih tehnologija te povećanje priljeva investicija.

egeneracija Zabok poznata je ne samo u Hrvatskoj nego i u Europskoj uniji, ponajviše po dugogodišnjem iskustvu prikupljanja i recikliranja tekstilnih materijala.

U tvrtki sada još veći naglasak žele staviti na ekologiju i zaštitu okoliša. O poslovanju i planovima razgovarali smo s Anđelkom Švaljekom, generalnim direktorom Regeneracije Zabok.

Regeneracija Zabok ove godine proslavlja 60. obljetnicu. Proteklih godina tvrtka je prolazila kroz turbulentno razdoblje. Što se promijenilo od osnivanja do danas?

- Regeneracija je osnovana 1954. kao razvrstaonica tekstilnog otpada iz susjedne tvornice tkanina ZIVT. Proizvodnjom

Na temeljima suradnje s dizajnerima i arhitektima nastavljamo aktivnosti s ciljem povećanja plasmana tepiha netkanog tekstila se bavi od 1964., a proizvodnjom tepiha od 1970. godine.

Tijekom svih tih godi-

na tvrtka se pozicionirala prije svega kao proizvođač repromaterijala za različite industrije, primjerice odjevnu, obućarsku i industriju namještaja, i to uglavnom na području bivše države. Smanjenje potražnje za našim proizvodima uzrokovano ratom, raspadom tržišta i izrazitom deindustrijalizacijom te presporo restrukturiranje i zakašnjela privatizacija doveli su tvrtku krajem 90-ih na sam rub opstanka.

Kako ste onda došli na današnju poziciju?

- Restrukturiranje, reinženjering poslovnih procesa i tržišno repozicioniranje proteklih nekoliko godina dovelo nas je u poziciju tržišnog lidera u EU-u u dijelu zaštitnih filceva za građevinarstvo s udjelom od oko 30 posto. K tome, Regeneracija je, kao proizvođač visokokvalitetnih dizajnerskih

tepiha, dugi niz godina prisutna u opremanju turističkih objekata. Prošle smo godine ostvarili gotovo 100-postotni rast u tom segmentu i vjerujem da će se u budućnosti znatan dio našeg poslovanja odvijati na tom tržištu.

Koje proizvode izvozite i na koja tržišta?

- Izvoz čini oko 80 posto naših prihoda. Izvozimo sve naše proizvode - zaštitne filceve za graditeljstvo, izolacijske materijale i tepihe u Njemačku, Italiju, Austriju, Francusku, Španjolsku, Dansku, Švedsku, Rusiju, SAD. Kakvi su planovi i ciljevi za budućnost?

- Glavni ciljevi za sljedeće tri godine su: povećanje proizvodnje netkanih tekstila za 50 posto kroz povećanje proizvodnih kapaciteta, organiziranje sakupljanja tekstilnog otpada na području Hr-

vatske, Slovenije, južne Austrije i Mađarske, njegovu reciklažu te ugradnju u naše proizvode. U 2012. godini smo reciklirali 800 tona takvih materijala, prošle godine 1600 tona, ove godine planiramo reciklirati 3000 tona, a konačni cilj je reciklaža 7000 tona godišnje.

Na temeljima uspješno pokrenute suradnje s dizajnerima i arhitektima, te preuzimanjem tvrtke i brenda CO Designers preko koje smo plasirali tepihe u EU, u ovoj godini nastavljamo marketinške i komercijalne aktivnosti s ciljem povećanja plasmana tepiha te povećanja tog segmenta poslovanja u ukupnim prihodima tvrke.

Prate li vas banke nekim kreditnim linijama?

- U poslovanju nas prate HBOR i Partner banka različitim kreditnim linijama. S obzirom na općeniti trend razduživanja i utjecaj

Što je konkretno za Regeneraciju značio ulazak Hrvatske u EU i kakva je prednost zajedničkog europskog tržišta?

- Budući da većinu svojih poslovnih aktivnosti realiziramo na tržištu EU-a, kao i činjenicu da poslovanje vodimo kroz dvije tvrtke - Regeneraciju Zabok i Regeneraciju GmbH Weiblingen u Njemačkoj, od 1. srpnja 2013. operativno poslovanje je neusporedivo jednostavnije i fleksibilnije. Ključna prednost je to što su otklonjene administrativne i carinske prepreke (EUR1) za vlastitu proizvodnju sirovine tj. regenerirana tekstilna vlakna, a time i omogućene zamjene ključne uvozne komponente domaćom sirovinom.

Jeste li zadovoljni proteklom poslovnom godinom i što očekujete od ove godine?

- Činjenica da smo u prošloj godini ostvarili slične prihode, uz blagi rast izvoza i oko 30 posto veću dobit nego 2012. čini nas svakako zadovoljnima, a pogotovo u kontekstu poslovne situacije u Hrvatskoj i slabije potražnje na tržištu Italije zbog recesije.

Zaokružen proces i suradnja s umjetnicima Kakva je prednost vaše tvrtke u odnosu na slične u Hrvatskoj i EU-u?

- Posebnost Regeneracije vidimo u tome što smo specijalizirani za proizvodnju netkanih tekstila iz regeneriranih tekstilnih vlakana, a intencija nam je da svoje potrebe za osnovnom sirovinom u najskorijoj budućnosti osiguramo iz vlastitih izvora umjesto uvozom iz Italije ili Njemač-

ke. Naime, prošle smo godine revitalizirali proces prikupljanja tekstilnog otpada i ulagali u postrojenje za trganje, kako otpada iz vlastite proizvodnje, tako i prikupljenog tekstila iz industrije i domaćinstava. Upravo u toj činjenici vidimo našu prednost na području netkanih tekstila, budući da gotovo nema tvrtke u Europi koja zaokružuje cijeli proces od prikupljanja,

reciklaže pa do ponovnog vraćanja u proizvodni proces. Uz sve to, kroz taj je proces stavljen značajan naglasak na ekologiju. Kao osnovne prednosti u proizvodnji tepiha ističemo vlastitu bojadisaonicu čime se može pohvaliti tek neznatan broj tvrtki u Europi iz te branše. Također, uz zamah dizajna koji sada pokrećemo u Regeneraciji kroz projekt Autoportreti, ob-

navljajući suradnju s umjetnicima, dizajnerima i arhitektima, naglasak stavljamo na stvaranje veće dodane vrijednosti. Takvim pristupom, dizajnom autentičnih tepiha omogućujemo personalizaciju tepiha u skladu s prostornim zadatostima, čime svaki arhitekt ili dizajner može oblikovati tepih prema specifičnim elementima prostornog identiteta.

18 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3813, 3. veljače 2014.

( sa 4520 na više od 17.600 porastao broj ovaca u eko uzgoju od 2005. do 2013.

Ekološka proizvodnja hrane

Budućnost sela može

U Hrvatskoj više od 1850 poslovnih subjekata proizvodi po ekološkim načelima. Posljednjih godina površine pod ekološko Raste i broj stoke u eko uzgoju, posebice ovaca, no još bolje rezultate proteklih godina spriječila je gospodarska kriza Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

S

ve više potrošača čita etikete proizvoda, proučava njihov sastav, hranjivost, ali i način uzgoja i podrijetlo proizvoda. S takvim rastom interesa sve više na važnosti dobivaju i eko proizvodi koji su sve prisutniji i u maloprodaji, velikim trgovačkim lancima te naravno u lancima dućana zdrave hrane.

Potvrdu takvom trendu dala je anketa koju je proveo magazin Ja trgovac i agencija Hendal.

Anketa je pokazala da su proizvodi s eko markicom sve prisutniji u svijesti građana. No zanimljivo je kako je uz eko markicu kupcima izuzetno važno i to da su takvi proizvodi hrvatskog podrijetla. Anketa provedena u rujnu prošle godine na 400 ispitanika starijih od 15 godina iz cijele Hrvatske pokazala je kako gotovo tri četvrtine njih, 74 posto, poznaje takve proizvode, a samo 10 posto ne zna kakvi su ti proizvodi.

Više od 70 posto ispitanih smatra da su takvi proizvodi zdraviji od stan-

dardnih. Ekološke ili bio proizvode redovno kupuje 10,8 posto ispitanih, a povremeno više od polovine - njih 54,4 posto. Velika većina ispitanih, čak 84,7 posto, kaže da im je važno da takvi proizvodi budu proizvedeni u Hrvatskoj.

Rast potražnje u EU-u Tržište ekoloških proizvoda u Europskoj uniji posljednjih godina znatno raste i 2010. je iznosilo

Tržište ekoloških proizvoda u EU-u znatno raste i 2010. je iznosilo gotovo 20 milijardi eura gotovo 20 milijardi eura, a raslo je po godišnjoj stopi od oko osam posto.

Njemačko tržište uzelo je najveći dio tog kolača, a najveći potrošači su bili Francuska i Velika Britanija. Po udjelu na tržištu, eko proizvoda ima najviše u Danskoj, Austriji i Švicarskoj (udio se kreće od pet posto naviše), koje su, uz Luksemburg, ujedno i

države s najvećom potrošnjom eko robe po stanovniku. U novim članicama Unije potrošnja takvih proizvoda je manja od jedan posto, no to bi se moglo ubrzo promijeniti jer i tamo znatno raste količina površina pod ekološkim uzgojem. Tako je čak 13,1 posto površina u Češkoj i 14,1 posto u Estoniji pod eko nasadima. Želja za ekološkim proizvodima postoji i na hrvatskom tržištu, ali problem i dalje predstavlja dostupnost ovakvih proizvoda, posebice izvan sezone, te njihova visoka cijena koja je uvjetovana težim uzgojem i manjim prosječnim urodom, malim obujmom proizvodnje ali i težim putem do tržišta.

U Hrvatskoj je malo onih koji hranu s eko markicom proizvode u dovoljnim količinama za pregovore s većim kanalima distribucije, tako da dobar dio malih proizvođača na različite načine nalazi svoj put do kupca. U Zagrebu je razvijena i dobro funkcionira izravna distribucija bez preprodavača, koja je unaprijed najavljena na internetu na pojedinim punktovima po gradu.

Sve više eko nasada Sredinom prošle godine, prema Popisu ekoloških subjekata Državnog zavoda za statistiku, bila su registrirana 1864 ekološka proizvođača. Velika većina upisanih u taj popis obiteljska su poljoprivredna gospodarstva, no sve je veći broj tvrtki na toj listi. Posljednjih

godina površine pod ekološkom proizvodnjom povećane su za više od 10 puta. Još 2005. ekološki proizvođači su obrađivali 3181 hektar, a već 2011. godine taj je broj povećan na više od 32.000 hektara. U 2012. godini zabilježen je blagi pad kojem je pridonio ponajprije smanjen broj oranica pod eko

obradom, dok je broj voćnjaka, vinograda, maslinika te polja pod povrćem i ljekovitim biljem nastavio rasti. Prema statistikama, u Hrvatskoj se početkom prošle godine ekološki uzgajalo na 2,45 posto ukupnih poljoprivrednih površina.

Najviše površina pod eko uzgojem ima u Osječ-

plaćanja za oranice, livade i pašnjake, te za povrće i višegodišnje nasade koji su u ekološkoj proizvodnji. Primjerice, uz regionalno plaćanje čiji maksimalni jedinični iznos za proizvodnu 2012. godinu za oranice iznosi 2300 kuna, korisnik koji ima oranice u ekološkoj proizvodnji može ostvariti do-

datnih 2600 kuna po hektaru zemlje. Kada je riječ o povrću i višegodišnjim nasadima, dodatni iznos se penje do 4300 kuna.

Dakle, onaj korisnik koji ima višegodišnje nasade pod ekološkom proizvodnjom ostvaruje 6600 kuna godišnje po hektaru.

U upisniku subjekata u ekološkoj proizvod-

nji trenutno je 1708 aktivno upisanih korisnika.

Za proizvodnu 2012. godinu Agencija za plaćanja u poljoprivredi odobrila je za isplatu 27.180 hektara pod ekološkom proizvodnjom te u ovoj godini do sada krajnjim korisnicima isplatila 31,5 milijuna kuna dodatnih plaćanja za tu vrstu potpore.

Kako do eko potpore?

Uvjeti za ostvarivanje potpore za ekološku poljoprivrednu proizvodnju su: - upis u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji - poljoprivredno zemljište na kojem se obavlja ekološka proizvodnja mora biti registrirano u sustavu ARKOD i u sustavu kontrole ekološke proizvodnje

- treba podnijeti zahtjev za ulazak u sustav potpore za ekološku proizvodnju, te zahtjev za potporu koji se podnosi svake godine od 1. ožujka do 15. svibnja.

Ulaskom u sustav potpore za ekološku proizvodnju poljoprivrednici su obvezni najmanje dvije godine obavljati poljo-

privrednu aktivnost na zemljištu u sustavu ekološke proizvodnje na najmanje onoliko hektara koliko je utvrđeno u Eko odluci te se pridržavati uvjeta višestruke sukladnosti.

Korisnici u sustavu ekološke proizvodnje, u okviru mjera ruralnog razvoja, uz regionalno plaćanje ostvaruju i dodatna

19

www.privredni.hr Broj 3813, 3. veljače 2014.

( sa 10.000 na 5600 pao broj goveda u eko uzgoju u 2013.

( sa 5 na 250 tona

skočila proizvodnja školjki u eko uzgoju

biti u eko proizvodnji

om proizvodnjom povećane su za više od 10 puta i danas je 2,45 posto ukupnih domaćih nasada u takvoj proizvodnji. nji nema korištenja dušičnih gnojiva, a svi postupci moraju spriječiti ili smanjiti onečišćenje okoliša na najmanju moguću mjeru. Šteta na biljkama

“biološki” ili kraticama “bio” ili “eko”.

Proizvodi mogu biti tako označeni ili nazvani samo ako su svi sastojci tog proizvoda proizvedeni u skladu sa Zakonom o ekološkoj proizvodnji. I Europska unija ima svoju oznaku koju već posjeduje više od 17.000 proizvoda. Kriteriji su vrlo

35.000 30.000 25.000 20.000 15.000

koju čine organizmi sprečava se korištenjem njihovih prirodnih neprijatelja, izborom vrsta i sorti, plodoreda, uzgojnih metoda i toplinskih procesa. Za uzgoj bilja u eko proizvodnji mora se, naravno, koristiti i sjeme iz ekološke proizvodnje.

Za razliku od konvencionalnog uzgoja stoke, životinje u ekološkoj proizvodnji moraju biti rođene i uzgojene na ekološkom gospodarstvu.

Moraju imati stalni pristup otvorenom prostoru i, ako je moguće, pašnjacima, a broj životinja mora biti ograničen, ne samo zato da im se osigura dovoljno ispaše nego i da se spriječe erozija i onečišćenje zemlje.

slični, a detalji o uvjetima za njihovo dobivanje mogu se naći na web stranici http://ec.europa. eu/environment/ecolabel/ products-groups-and-criteria.html. Eko certifikat u Hrvatskoj dodjeljuje Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.

10.000 5000 0

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Oranice Voćnjaci Vinogradi Maslinici Livade i pašnjaci Ugar (tlo u mirovanju) Šume (neobrađeno zemljište korišteno za pčelinju pašu, samoniklo bilje i šumske plodine) Povrće Ljekovito bilje

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede

Eko stočna proizvodnja (komada) 20.000 18.000 16.000 14.000 12.000 10.000 8000 6000 4000 2000 0

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Goveda Perad

Kopitari Ovce Pčele/košnice

Koze Kunići

Svinje Školjke

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede

Rast područja, operatera i proizvođača u ekološkoj proizvodnji 10.000.000 9.000.000 8.000.000 7.000.000 6.000.000 5.000.000 4.000.000 3.000.000 2.000.000 1.000.000 0

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Nasadi (ha)

Broj operatera

500.000 450.000 400.000 350.000 300.000 250.000 200.000 150.000 100.000 50.000 0

Operateri i proizvođači (broj)

U Hrvatskoj najviše površina pod eko uzgojem ima u Osječko-baranjskoj županiji

Označavanje eko proizvoda Prema odredbama Zakona o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda, Ekoznak se može koristiti pri označavanju, reklamiranju i prezentiranju proizvoda. Oni proizvodi koji imaju ovu oznaku ili su opisani ili označeni pojmovima “ekološki”, “organski”,

Površine pod eko proizvodnjom (ha)

Nasadi (ha)

mora uključivati i odgovorno korištenje energije i prirodnih resursa poput vode, tla, organskih tvari i zraka. U stočarstvu se poštuju visoki standardi dobrobiti životinja. Ekološka proizvodnja uključuje proizvodnju proizvoda visoke kvalitete, kroz postupke koji ne štete okolišu, zdravlju ljudi, bilja ili životinja te njihovoj dobrobiti.

U biljnoj proizvodnji važna je priprema i obrada zemlje koja jamči održavanje ili povećanje organske tvari tla, te sprečava zbijenost i eroziju. Kroz višegodišnji plodored, leguminoze - uzgoj grahorica i drugu zelenu gnojidbu te primjenom stajskog gnoja ili organskog materijala, po mogućnosti kompostiranog, osigurava se plodnost i biološka aktivnost tla. U ekološkoj proizvodnji hrane dopušteno je korištenje biodinamičkih pripravaka - organskih tvari koje su fermentirane i koriste se za uravnoteženje života u tlu, a gnojiva i poboljšivači mogu se koristiti samo ako su odobreni za uporabu u ekološkoj proizvodnji. U eko proizvod-

Broj proizvođača

Izvor: Eurostat

Udio površina pod eko nasadima u ukupnom broju nasada u zemljama članicama (ha) 20% 18% 16% 14% 12% 10% 8% 6% 4% 2% 0%

Malta Bugarska Irska Rumunjska Mađarska Nizozemska Cipar Luksemburg Francuska U.K. Belgija Poljska EU-12 Litva EU-27 Grčka EU-15 Danska Njemačka Portugal Slovenija Španjolska Finska Italija Slovačka Latvija Češka R. Estonija Švedska Austrija

ko-baranjskoj županiji u kojoj je više od 7600 hektara ekoloških nasada. Po količini nasada slijede Virovitičko-podravska s nešto manje od 4000 hektara i Sisačko-moslavačka županija s nešto više od 3300 hektara. Najmanje eko nasada je u Varaždinskoj i Dubrovačkoj županiji.

U plusu i eko uzgoj životinja I ekološki uzgoj stoke drastično je povećan posljednjih godina. Najveći porast zabilježio je eko uzgoj ovaca. Dok je 2005. u takvom uzgoju bilo 4520 ovaca, početkom prošle godine njihov broj je narastao na više od 17.600.

U istom razdoblju porastao je i broj goveda, no recesija je usporila taj rast pa je početkom 2013. njihov broj s gotovo 10.000 pao na 5600. Kriza je otupjela krivulju rasta i pčelarima kao i uzgajivačima peradi, a drastičan rast zabilježili su eko uzgajivači školjki. Dok je 2010. godine proizvedeno manje od pet tona školjki, u 2012. je uzgojeno čak 250 tona.

No, što je zapravo ekološka proizvodnja?

Prema definiciji to je uspostavljanje održivog sustava upravljanja u poljoprivredi koji poštuje prirodne sustave i cikluse te održava i poboljšava očuvanje tla, vode, biljaka i životinja te njihovu međusobnu ravnotežu. Istovremeno, takav sustav je na visokoj razini biološke raznolikosti, a

Izvor: Eurostat

20 AKTUALNO Tjedan EU fondova Informativno-edukativni događaj Tjedan EU fondova, na kojem će se razmijeniti iskustva Hrvatske i zemalja EU članica te predstaviti mogućnosti korištenja strukturnih i investicijskih fondova Europske unije održat će se od 10. do 14. veljače 2014. u hotelu International u Zagrebu.

• Ponedjeljak, 10. veljače - Tema: Inovacije i EU fondovi • Utorak, 11. veljače - Tema: Energetska učinkovitost i EU fondovi • Srijeda, 12. veljače - Tema: Vodno gospodarstvo i EU fondovi • Četvrtak, 13. veljače - Tema: Prometne investicije u kontekstu održivog urbanog razvoja i EU fondovi • Petak, 14. veljače - Tema: Ruralni razvoj i EU fondovi Događanje organiziraju Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, institucije uključene u sustav upravljanja i kontrole korištenja sredstava strukturnih instrumenata, Hrvatska gospodarska komora te veleposlanstva pojedinih zemalja članica Europske unije.

Nexus FGS i PharmaS

Privredni vjesnik Broj 3813, 3. veljače 2014.

( 3482 radnika zaposleno u HŽ Cargu

HŽ Cargo pred zidom

Rumunji ispali iz igre, 1100 Ministar Siniša Hajdaš Dončić opravdava pomoć HŽ Cargu svojim uvjerenjem da tv razvoja intermodalnog prijevoza Drago Živković zivkovic@privredni.hr

O

d četiri tvrtke na koje su prije sedam godina podijeljene Hrvatske željeznice, prva bi kao žrtva recesije i neuspjele privatizacije mogao pasti HŽ Cargo. Iako nacionalni željeznički prijevoznik tereta, kojemu je 2012. pripojena i HŽ Vuča vlakova, nakon propasti pregovora s rumunjskom Grampet

Grupom, zapravo ispunjava uvjete za stečaj, resorni ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić odlučio im je dati još jednu šansu. A ta šansa državu će koštati 230 milijuna kuna. Ipak, postoje i uvjeti koje HŽ Cargo treba ispuniti da bi im Vlada pomogla. Hajdaš Dončić ih je nabrojao: otpuštanje 1100 zaposlenih, smanjenje plaće za 20 posto, smanjenje otpremnina te izdva-

Vlada: HŽ Cargo ne ide Grampetu

Rješenje za Imunološki zavod?

Hrvatski fond rizičnog kapitala Nexus FGS i domaća farmaceutska kompanija PharmaS predstavili su nadležnim ministarstvima zajednički prijedlog investicije koja bi omogućila nastavak proizvodnje u dva od ukupno tri područja dosadašnjeg poslovanja Imunološkog zavoda: preradi krvne plazme i proizvodnji virusnih cjepiva. “Pripremili smo rješenje koje osigurava opstanak strateški važne proizvodnje krvnih derivata i virusnih cjepiva u Hrvatskoj, uz zapošljavanje većine radnika Imunološkog zavoda i zadržavanje državnog suvlasništva.

U suradnji s domaćom farmaceutskom tvrtkom PharmaS spremni smo investirati 30 milijuna eura u obrtna sredstva i modernu opremu, a u cijelom procesu iznimno je važno da država brzo donese odluku kako bi se osigurao kontinuitet poslovanja”, izja-

vio je Marko Lesić, direktor Nexus Private Equity Partnera, priopćila je tvrtka Studio Conex.

Ovim prijedlogom proizvodnja bi ostala u Hrvatskoj kao i u djelomičnom vlasništvu države s obzirom na to da je 50-postotni ulagatelj u fond Nexus FGS upravo Hrvatska banka za obnovu i razvitak. Ubuduće bi se proizvodnja odvijala u PharmaS-ovim modernim pogonima u Popovači, čime bi se u konačnici zaposlilo između 150 i 180 radnika Imunološkog zavoda.

U svojoj ponudi Nexus FGS i PharmaS su izrazili želju za hitnim početkom procesa dubinskog snimanja Imunološkog zavoda, nakon kojeg bi u vrlo kratkom roku donijeli odluku o pokretanju investicije i u skladu s njom dali obvezujuću ponudu za preuzimanje poslovanja prerade plazme i proizvodnje virusnih cjepiva. (B.O.)

Vlada je odustala od prodaje HŽ Carga rumunjskoj kompaniji Grampet. Prema riječima ministra prometa Siniše Hajdaša Dončića, Grampet nije ispunio uvjete iz obvezujuće ponude. Uz ostalo, nije dostavio plan restrukturiranja iz kojeg bi se vidjelo da je spreman preuzeti državna jamstva, a zatražio je i dodatni rok za dubinsko snimanje. Premijer Zoran Milanović usto je spomenuo da je priveden Gruia Stoica, vlasnik Grampeta. Stoica je osumnjičen da je dao mito prilikom jednog ranijeg privatizacijskog projekta u Rumunjskoj.

janje i privatizacija svega što nije osnovna djelatnost. Ako ispuni te uvjete u roku od dva tjedna, HŽ Cargo ima budućnost, vjeruje ministar. No, da bi se uvjeti ispunili, potreban je dogovor sa sindikatima, a to neće biti lako.

Otišlo već 900 S predviđenih 230 milijuna kuna Cargo bi mogao pokrivati samo tekuće obveze i trošak otpremnina,

a sve preko toga morao bi zaraditi na otvorenom tržištu, na koje sada mogu ulaziti i drugi operatori teretnog prijevoza. Zbog toga plan restrukturiranja predviđa pad prihoda od pet posto, što Hajdaš Dončić naziva konzervativnom procjenom.

Uprava HŽ Carga, kaže direktor Danijel Krakić, već je utvrdila višak od 800 zaposlenih, a dodatnom reorganizaci-

Razvitak ženskog poduzetništva

Važna je provedivost projekta, I ove će godine MINPO kroz program Poduzetnički impuls i mikrokreditiranje davati posto svih dobivenih potpora išlo za projekte na koje su aplicirale poduzetnice, rekla Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

V

ječno je pitanje tko je bolji poduzetnik - žena ili muškarac. Činjenica je da su muškarci prodorniji, čvršći u iznošenju stavova, imaju više samopouzdanja i spremniji su na rizik, no žene su te koje kada nešto odluče, tada svim svojim srcem, voljom, znanjem i upornošću to i rade kako bi došle do cilja. Iako su u Hrvatskoj poduzetnici još broj-

niji od poduzetnica, ipak se unazad nekoliko godina taj odnos počeo mije-

U Velikoj Britaniji, ali i drugdje u EU-u, žensko je poduzetništvo postalo gospodarski imperativ njati. Žene sve češće otvaraju vlastite obrte i tvrtke, a nerijetko apliciraju i za poticaje koje kroz razne

programe daju Ministarstvo poduzetništva i obrta (MINPO) te HAMAG Invest.

“Naša je zemlja jedna od rijetkih u Europskoj uniji koja ima Strategiju razvitka ženskog poduzetništva. I ove će godine MINPO kroz program Poduzetnički impuls i mikrokreditiranje davati potpore poduzetnicama. Lani je za taj program izdvojeno 730 milijuna kuna, a pretpostavlja se da će ove godine taj iznos biti dvostruko veći. Valja istaknuti da je

21

www.privredni.hr Broj 3813, 3. veljače 2014.

( 1,7 mlrd kn

Nove obveze za vlasnike nekretnina

Uskoro certifikati i za ugljikov dioksid

vrijednost imovine HŽ Carga na kraju 2012.

radnika na vjetrometini rtka ima budućnost ako provede nužno restrukturiranje, ali i širim interesom Grampet: Ne odustajemo od HŽ Carga Iako su razočarani propašću privatizacije HŽ Carga, rumunjska Grampet Grupa nije posve odustala od HŽ Carga, ako se Hrvatska opet odluči za privatizaciju te tvrtke, poručili su predstavnici te kompanije. Smatraju da njihov zahtjev za još jednim dubinskim snimanjem HŽ Carga nije nerazuman, a čini im se da hrvatska strana zapravo i nije imala ozbiljnu namjeru privatizirati HŽ Cargo. Kažu i kako nije istina da nisu osigurali dokaze da mogu pribaviti zamjenska jamstva za trenutno važeća, jer su predočili pismo namjere rumunjske državne banke, ali ga hrvatska strana nije prihvaćala. jom pronašli su još 160 zaposlenih koji im nisu nužni. Iz tvrtke je već otišlo oko 900 zaposlenih, pa ih sada ima ukupno 3482. Uz to, pokušat će što prije naplatiti i sedam milijuna eura koje im duguju Željeznice BiH, kao i pet milijuna koje im duguju Bugarske željeznice. Tvrtka-kći AGIT bit će pripojena matici u dijelu prodaje, dok će dio AGIT-a vezan za EU program Marco Polo osta-

ti posebna tvrtka ali s manjim brojem radnika. Širi interesi Kratkoročne obveze Carga iznose 248 milijuna kuna, a tolika su i kratkoročna potraživanja. Krakić je optimističan kad je riječ o budućnosti HŽ Carga, ako ništa, onda zbog podatka da su u prosincu 2013. imali osam posto veći prihod nego u istom mjesecu prethod-

ne godine. Bilancu tvrtke Krakić namjerava podebljati skorom prodajom oko 1800 vagona, čija je knjigovodstvena vrijednost 150 milijuna kuna.

Prema godišnjem izvješću za 2012. godinu, vrijednost ukupne imovine HŽ Carga je 1,7 milijardi kuna.

S obzirom na to da je u državnom proračunu sve veći raskorak između prihoda i rashoda,

opravdano je pitanje zašto Vlada izdvaja još 230 milijuna kuna za tvrtku kojoj je ranije dala 800 milijuna kuna državnih jamstava. Hajdaš Dončić to objašnjava svojim uvjerenjem da Cargo ima budućnost ako provede nužno restrukturiranje, ali i širim interesom razvoja intermodalnog prijevoza. Uostalom, tvrdi ministar, taj novac država neće dati Cargu, nego samo pozajmiti, a očekuje povrat kroz prihode od privatizacije dijela djelatnosti i kreditno zaduženje na teret tvrtke. Stečaj s likvidacijom doveo bi do gubitka svih radnih mjesta, a ovako će ostati 2100 zaposlenih u HŽ Cargu, što će ipak imati manje negativan utjecaj na opću potrošnju, a samim time i porezne prihode države.

a ne jesi li žena potpore poduzetnicama. Lani je za taj program izdvojeno 730 milijuna kuna, a 38 je Zdenka Lončar, pomoćnica ministra poduzetništva i obrta prošle godine 38 posto svih dobivenih potpora išlo za projekte na koje su aplicirale poduzetnice”, rekla je Zdenka Lončar, pomoćnica ministra poduzetništva i obrta.

Poduzetništvo je cjelodnevni rad “Poduzetništvo iziskuje cjelodnevni rad, što je ženama problem posebice onima s malom djecom. Kako bismo im pomogli, MINPO do 10.000 kuna subvencionira čuvanje djece ženama koje

vode svoje tvrtke i čiji su projekti prošli na našim natječajima za subvencije”, istaknula je Zdenka Lončar. No, izrada projekata nije jednostavna, pa je tako ona sugerirala svim poduzetnicama koje žele prijaviti svoje projekte na natječaje da se pri njegovoj izradi savjetuju s konzultantima iz raznih područja te fakultetskim profesorima. Iako žene na tim natječajima dobivaju više bodova za projekte, one ni u čemu nisu privilegirane, pa se tako prilikom

apliciranja na natječaj ne gleda je li projekt prijavila žena ili muškarac, nego je li projekt provediv ili nije, dodala je Zdenka Lončar.

Kako bi se poduzetnicama u Hrvatskoj olakšalo poslovanje, često se organiziraju seminari, konferencije, okrugli stolovi na kojima sudjeluju poduzetnice iz inozemstva. Zamjenica britanskog veleposlanika u Hrvatskoj Nicole Davison je rekla kako je danas u Velikoj Britaniji više žena u biznisu nego ikada prije. “Ve-

lika Britanija želi poticati razvoj malih i srednjih tvrtki te u taj posao uključiti što više žena. Zato smo i pokrenuli strategiju Mali posao: velika ambicija”, istaknula je Nicole Davison. U Velikoj Britaniji, ali i drugdje u EU-u, žensko je poduzetništvo postalo gospodarski imperativ. Još od 1999. godine u toj se zemlji stvarala poduzetnička mreža žena koje su razmjenjivale iskustva i pomagale jedna drugoj u pokretanju privatnih poslova.

Na energetske certifikate još se nismo ni navikli, a vlasnicima nekretnina slijede dodatne obveze i opterećenja. Ministrica graditeljstva Ana Mrak Taritaš najavila je da će ubrzo biti donesena EU direktiva koja će uvesti i obvezno certificiranje ispuštanja ugljikovog dioksida iz nekretnina, a od 2016. bit će uvedena i obveza posjedovanja energetskog certifikata za nekretnine koje se iznajmljuju. Certifikat moraju imati sve zgrade s grijanim prostorom u kojem borave ljudi, većim od 50 četvornih metara. To znači da ga moraju imati i stanovi manji od 50 kvadrata, ako su u zgradi većoj od tog ograničenja. Ministrica savjetuje da se certifikati izrađuju za cijele zgrade umjesto za pojedinačne stanove, jer je to jeftinije. Iako vlasnici ne moraju imati certifikat pri oglašavanju prodaje ne-

kretnine, moraju ga pokazati na zahtjev potencijalnog kupca. Ako se vlasnik i kupac dogovore o prodaji nekretnine bez certifikata, promjena vlasništva bit će provedena u zemljišnim knjigama, ali kupac može uvijek prijaviti vlasnika zbog nezakonite prodaje. Rok za prijavu je neograničen. Stoga se, zaključuje ministrica, više isplati dati 1500 ili 2000 kuna za certifikat, nego riskirati dva ili tri puta veću kaznu. Inače do sredine siječnja ove godine evidentirano je oko 17.500 certifikata, što znači da je u samo pola mjeseca izdano čak 6500 novih certifikata, više nego u cijeloj 2012. i više od polovine ukupnog broja certifikata izdanih u 2013. (D.Ž.)

Posao od dvije milijarde kuna

Vlakovi su opet in

Najveći posao u povijesti Hrvatskih željeznica – tako je nazvano potpisivanje ugovora o nabavi 44 nova motorna vlaka za HŽ Putnički prijevoz. Vlakove će proizvesti Končar Električna vozila, a prvi bi trebao biti na prugama za 14 mjeseci.

Nakon toga će svaki mjesec iz pogona Končara izlaziti jedan do dva nova vlaka, dok se ne dođe do ugovorenih 32 elektromotorna (16 gradsko-prigradskih i 16 regionalnih) i 12 dizel-električnih vlakova. Elektromotorni vlakovi dugački su 75 metara, maksimalna brzina im je 160 km/h, a kapacitet između 420 i 505 putnika. Dizel-električni vlako-

vi dugački su 58,5 metara, maksimalna brzina im je 120 km/h, a primaju 323 putnika. Posao je ukupno vrijedan 1,63 milijarde kuna, a kada se tome doda i PDV, onda premašuje dvije milijarde. Proizvodnja vlakova za Končar je iznimno važna jer će, prema računici predsjednika Uprave Darinka Bage, osigurati posao za 3000 radnika u sljedeće tri godine. Malo je poduzeća u svijetu, tvrdi Bago, koja su sposobna sama razviti i proizvesti vlastite vlakove, pa ovaj projekt dokazuje vitalnost barem tog dijela hrvatske industrije. Resorni ministar Siniša Hajdaš Dončić najavio je da razvoj željeznice ne staje na kupnji novih vlakova, te će uskoro biti potpisan i ugovor o razvoju informatičkog sustava kako bi putnici HŽ-a mogli karte kupovati putem interneta i mobitela.

(D.Ž.)

22 HRVATSKA & REGIJA Slovenski ministar financija u potrazi za tri milijarde eura

Dug će dosegnuti 80 posto BDP-a

Ministar financija Dušan Čufer bio je u SAD-u dok je Dušan Mes, generalni direktor Slovenskih željeznica, lansirao zahtjev za uspostavljanje “uređenih odnosa s državom”. Čufer se najprije rastrčao po SAD-u, a na povratku je svratio i u London gdje je također tražio moguće kupce za slovenske dužničke papire kojih je ovaj put ponio na turneju u svežnju teškom tri milijarde eura.

Slovenija se potkraj prošle godine već zadužila za 1,5 milijardi eura, a sada želi razmijeniti svoje papire za daljnje tri milijarde eura, dok je još jedna dužnička ekskurzija

najavljena za kraj godine. Ministar financija ima ovlaštenje zadužiti se ove godine ukupno za osam milijardi eura. Ništa neobično zna li se da Sloveniji dospijeva na naplatu četiri milijarde eura glavnice i kamata.

Potkraj 2014. godine razina slovenskog duga dosegnut će 80 posto vrijednosti BDP-a. Trenutačno je svaki slovenski građanin, pa i onaj tek rođen, prosječno opterećen sa 12.500 eura državnog duga. Visina duga nije tako dramatična, ali je loša njegova dinamika, dok je odnos između BDP-a i dužničkog kamatnog opterećenja krajnje zabrinjavajući. Slovenija se trenutačno zadužuje uz 4,8 posto kamatnog troška, a sve relevantne procjene pokazuju da je čeka još jedna recesijska godina. I 2014. bit će godina s BDP-om u minusu! (F.K.)

*vijesti Koridor V.c bit će izgrađen do 2022. godine Na osam aktivnih gradilišta na koridoru V.c, uz inozemne, angažirani su i radnici iz 90 bosanskohercegovačkih tvrtki.

Ukupna vrijednost svih dionica u izgradnji je 1,2 milijarde KM, izjavio je direktor JP Autoceste Federacije BiH Ensad Karić.

Do 2017. godine planirana je gradnja još 80 kilometara autoceste u vrijednosti 500 milijuna KM. Karić je najavio da će cjelokupna trasa koridora V.c biti puštena u promet 2022. godine.

Najuspješnija godina sarajevskog aerodroma Protekla godina bila je najuspješnija u poslovanju Međunarodnog aerodroma Sarajevo, ocijenio je Ivan Veličan, direktor Aerodroma. U 2013. godini zračnom lukom je prošlo 665.630 putnika

što je 15 posto više nego u 2012., povećan je broj aviooperacija na 5512, što je za četiri posto više, fizički obujam carga i pošte povećan je za osam posto, dok je dobit iznosila 6,5 milijuna KM. Krajem prošle godine otvorena je i redovna linija MoskvaSarajevo-Moskva.

Srbija duguje 100 milijuna KM Općine u RS-u Višegrad, Rogatica i Srebrenica već više godina bezuspješno potražuju od Elektroprivrede Republike Srbije odštetu za potopljena zemljišta i korištenje vodopotencijala rijeke Drine.

Ta potraživanja zajedno s kamatama premašuju 100 milijuna KM.

Privredni vjesnik Broj 3813, 3. veljače 2014.

( oko 600.000 noćenja

u Sarajevskom kantonu zabilježeno u 2013. godini

Stota obljetnica atentata na Franza Ferdinanda i 30 godina od sarajevske zimske olimpijade

Sarajevo srce Europe Vlada Francuske i više europskih država još prošle godine pristupile su pripremi planetarnog obilježavanja sarajevskog atentata 28. lipnja 1914. godine, kada je Gavrilo Princip ubio austrougarskog prijestolonasljednika Zdravko Latal latal@privredni.hr

O

d 1984. godine i održavanja Zimskih olimpijskih igara Sarajevo nije zabilježilo tako dobru turističku sezonu i posjet gostiju iz cijelog svijeta, točnije iz 131 zemlje kao lani. U Turističkoj zajednici Sarajevskog kantona kažu da je grad po službenim podacima u 2013. godini posjetilo više od 300.000

Sarajevo je već lani zabilježilo rekordan posjet turista, a ove godine očekuje ih se i dvostruko više gostiju, ostvareno je oko 600.000 noćenja, što je za 18 posto više nego u prethodnoj godini. To kažu službeni podaci, ali turistički djelatnici tvrde da su posjet i noćenja veći za najmanje 50 posto. U gradu je najviše gostiju bilo iz Turske, 17,3 posto, potom Hrvatske 16,7 posto, te Slovenije, Srbije, Njemačke, Italije, Južne Koreje, Kine, Japana... Ove godine se na temelju dosadašnjih upita i rezervacija očekuje da će prošlogodišnji rekord biti barem udvostručen zahvaljujući brojnim manifestacijama.

Prije svega planetarnom obilježavanju stote obljetnice sarajevskog atentata i početka Prvog svjetskog rata, u organizaciji Francuske i više europskih zemalja koje su Sarajevo proglasile “srcem Europe” i “Jeruzalemom Europe”. Ove godine glavni

grad Bosne i Hercegovine obilježit će i 30 godina od održavanja Sarajevskih zimskih igara i 20 godina Sarajevo film festivala.

Planetarno obilježavanje ružne godišnjice Vlada Francuske i više europskih država još prošle godine pristupile su pripremi obilježavanja sarajevskog atentata 28. lipnja 1914. godine, atentata Gavrila Principa na austrougarskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda i njegovu trudnu suprugu Sofiju i početka Prvog svjetskog rata. Manifestacije znanstvenog i kulturnog sadržaja održavat će se cijele godine u više europskih gradova, ali najviše upravo u Sarajevu.

Za realizaciju brojnih priredbi u Sarajevu osnovana je i fondacija Sarajevo srce Europe. Tako će se završiti obnova u ratu devastirane Gradske vijećnice izgrađene u austrougarsko vrijeme, u koju će se vratiti Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH i Uprava Grada Sarajeva. Ugovoreno je već

da će u Vijećnici u lipnju Bečka filharmonija i sarajevski simfoničari održati gala koncert koji će prenositi više europskih TV kuća. Na Latinskoj ćupriji, gdje je ubijen, bit će postavljen spomenik Franzu Ferdinandu. Namjerava se na istom mjestu postaviti isti spomenik koji je postavljen nakon njegovog ubojstva i skinut poslije okončanja rata. Međutim, dva dijela spomenika nalaze se u Sarajevu u Galeriji BiH i u Gradskom muzeju, a jedan je nekim čudom stigao do Trebinja, u srpskom entitetu, čije se vlasti iz političkih razloga ne žele uključiti u zajedničku organizaciju manifestacija. Planirano je da zajedno sa Srbijom obilježe početak Prvog svjetskog rata i dva istovjetna spomenika Gavrilu Principu postave u Istočnom Sarajevu te, prvi put nakon 100 godina, u Beogradu.

ZOI zasad bez politike U obilježavanju 30 godina ZOI-ja nema političkih smetnji. Političari se još nisu upetljali u taj po-

sao. Sarajevo i Istočno Sarajevo zajednički će organizirati veći broj skijaških i sportskih natjecanja, a dogovorena je i zajednička organizacija Zimskog festivala mladih 2017. na olimpijskim planinama Jahorini, Bjelašnici i Igmanu. Problem čine jedino – sredstva. Obilježavanje igara je zapravo već započelo početkom godine zahvaljujući hokejašima ljubljanske Olimpije koji su u Zetri prepunoj sarajevskih, slovenskih i austrijskih navijača u tri dana odigrali prvenstvene utakmice s hokejašima iz Klagenfurta i Villacha. Snijeg je napokon zabijelio grad, a dolazak na olimpijske vikende u Sarajevo najavilo je više nositelja medalja ZOI ‘84., sudionici biciklističke utrke Tour de France, a upravo ovih dana Olimpijski komitet BiH, fondacija Sarajevo srce Europe, Francuska i Grad Sarajevo osigurali su milijun konvertibilnih maraka za obnovu Olimpijskog muzeja, predivnog austrougarskog zdanja gotovo potpuno uništenog u granatiranju tijekom proteklog rata.

23

www.privredni.hr Broj 3813, 3. veljače 2014.

( 3,1 mlrd $

( 1,5 mil m

2

najavljeno ulaganje Mohammeda Al Abbara

površina Beograda na vodi

Projekt Beograd na vodi

Ideja stara desetljećima.

Kreće li realizacija?

Biznismen iz Ujedinjenih Arapskih Emirata Mohammed Al Abbar spreman je uložiti novac u projekt čija prva faza obuhvaća izgradnju velikog šoping centra koji će biti najveći u ovom dijelu Europe, pješačkih promenada, prometnica, pristupnih cesta i početak gradnje Belgrade towera, tornja koji će biti visok 180 metara Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

P

rojekt Beograd na vodi je logičan i potreban, ali nemoguće je ocijeniti koliko je i realan, usprkos najnovijim najavama da se pojavio investitor spreman uložiti milijarde dolara ili eura, svejedno.

Ali nije svejedno vrijeme u kojem se priča iznova pojavila jer 16. ožujka bit će održani i parlamentarni i izbori za novu vlast u Beogradu, koji su politički mnogo važniji no što se to čini na prvi pogled.

A projekt je, razumije se, beogradska priča. Podsjetimo, prošli put kada se o tome udarilo na sva zvona, bilo je to prije dvije godine, u vrijeme žestoke predizborne kampanje kada je projekt izvučen iz naftalina i kada je doveden Rudolph Giuliani, bivši gradonačelnik New Yorka, da svjedoči o njegovoj veličini i važnosti.

Tom prilikom pobijedili su oni koji su se prvi sjetili Giulianija. I definitivno prisvojili ideju.

Političke volje ima, ali...

Da budemo jasni, nije u pitanju sam projekt, za njega bi svi u Beogradu digli obje ruke, nego se sumnja u njegovu brzu realizaciju. I realizatore koji obećavaju “kule i gradove”. Kao i cijenu koju će platiti ne stranci, nego građani Srbije. Jer takva ideja ovdje postoji već desetljećima. A bilo

je i boljih vremena no što su ova, ali nikad dovoljno volje ni mogućnosti niti novca da se nešto konkretno i napravi. Sada je očito da volje, prije svega političke, ima. O tome da ima ili bi moglo biti i novca izjasnio se nedavno u Beogradu biznismen iz Ujedinjenih Arapskih Emirata Mohammed Al Abbar, koji je najavio da će u projekt Beograd na vodi uložiti 3,1 milijardu dolara. Glavni sugovornik bio mu je najmoćniji srpski političar Aleksan-

dar Vučić. Domaćini su odmah izrazili spremnost da sa svoje strane učine sve što je potrebno kako bi projekt startao brzo i uspješno, što u ovom slučaju znači krajem godine, a jedan od trojice privremenih gradonačelnika, Siniša Mali, najavio je i ekspresno osnivanje poduzeća Beograd na vodi. Kompaniju s istim ciljem, a to je javno-privatno partnerstvo, ali drugim imenom - Eagle Hills - osnovao je investitor u UAE-u. Reference inve-

Čak i opera Što sve obuhvaća projekt Beograd na vodi? Operu, umjetni otok, pješački most, ekskluzivne hotele, šoping centre, stambenu zonu, parkove, mini marinu, komercijalne sadržaje, sportske terene, kanal i pješački most preko Save. Što je nužan preduvjet za to? Izmještanje željezničke i autobusne stanice te gradnja, odnosno završetak nove-stare željezničke stanice Prokop čija je gradnja započeta prije više od 30 godina. Koliko vremena je potrebno za njegov završetak? Za gradnju u šest faza potrebno je šest do osam godina.

stitora su sljedeće: Mohammed Al Abbar vlasnik je kompanije Emaar Propeties koja je izgradila Burj Al Arab, najvišu zgradu na svijetu.

“Dat ćemo sve od sebe da realiziramo projekt Beograd na vodi, a uspjet ćemo jer ljestvice postavljamo visoko. Potpuno sam siguran da će to značiti izlazak iz krize građevinske industrije, a ovakav rast u autoindustriji i poljoprivredi znači i siguran izlazak naše zemlje iz krize. Od Beograda bi trebalo napraviti centar svjetske klase, s naglaskom na ubrzanju rasta lokalne ekonomije i otvaranju 200.000 radnih mjesta za mlade”, istaknuo je Vučić.

“Fokusirat ćemo se na izgradnju modernog gradskog centra s objektima mješovite namjene, uključujući stambene i komercijalne nekretnine,

trgovačke centre, objekte maloprodaje, ugostiteljstva i obrazovanja te zdravstvene centre”, pojasnio je Al Abbar.

Počelo rješavanje detalja Što misle oni koji ne misle tako, kazao je smijenjeni gradonačelnik Dragan Đilas: “Kakvu ćemo ekonomsku korist imati od građevina? I tko će u staklenim kulama kupovati stanove, kad nemamo novca ni za obične stanove? Tko će kupovati kad su i postojeći šoping centri u problemima? Zašto pričate bajke?”

“Prema dogovoru s Al Abbarovim timom, u prvoj fazi projekta Beograd na vodi gradit će se toranj visok 180 metara i veliki šoping centar na desnoj strani rijeke Save.

Toranj, nalik onom u Dubaiju, zvat će se Belgrade tower i nalazit će se na

samoj savskoj obali, gdje su danas kolosijeci u vlasništvu Željeznica Srbije. Prema razgovorima koji su se vodili, gotovo 80 posto kolosijeka može se staviti izvan funkcije i izmjestiti u roku do šest mjeseci. Prema trenutačnim procjenama, može se očekivati da će ta lokacija biti u potpunosti očišćena do rujna ove godine”, naglasio je Srđan Rupar, voditelj tima projekta Beograd na vodi. Dodao je kako se namjena Belgrade towera još uvijek ne zna - moguće je da to bude hotel, ali i poslovno-stambeni prostor.

Može se očekivati da će lokacija na obali Save biti u potpunosti očišćena do rujna ove godine Rupar je priopćio i da je s kolegama iz Emirata počeo obilaziti lokacije i rješavati konkretne detalje na projektu te je ocijenio da “posao nije jednostavan budući da je njime obuhvaćena površina od 1,5 milijuna četvornih metara”.

“Prvom fazom projekta bit će obuhvaćena izgradnja velikog šoping centra koji će biti najveći u ovom dijelu Europe, pješačkih promenada, prometnica, pristupnih cesta i početak gradnje tornja. Sve institucije sustava bit će uključene i bit će posla za mnogo ljudi”, zaključio je Rupar.

24 TURIZAM *vijesti Europska nagrada za promicanje poduzetništva Europska komisija objavila je natječaj za Europsku nagradu za promicanje poduzetništva za 2014. kojom se nagrađuju najmaštovitije i najuspješnije inicijative javnih tijela i javno-privatnih partnerstava EU-a kojima se podupire poduzetništvo te posebno mala i srednja poduzeća. Nagrade će se dodijeliti u šest kategorija - poticanje poduzetničkog duha, ulaganje u znanje, poboljšanje poslovnog okruženja, potpora internacionalizaciji poduzeća, potpora razvoju zelenih tržišta i učinkovitom korištenju resursa te odgovorno i uključujuće poduzetništvo.

Konferencija o Strategiji EU-a za jadransku i jonsku regiju Grčko predsjedništvo Europske unije i Europske komisije organizirat će 6. i 7. veljače u Ateni konferenciju o Strategiji EU-a za jadransku i jonsku regiju (Stakeholders Conference on the EU Strategy for the Adriatic and Ionian Region). Na toj će se konferenciji okupiti relevantni gospodarski i turistički dionici jadranske i jonske regije kako bi razgovarali o sadržaju Strategije.

Prvi MBA studij za turizam

U Poslovnom centru Termi Tuhelj u Hrvatskom zagorju od jeseni ove godine počet će program prvog MBA studija za turizam u regiji. Studij zajednički pokreću Terme Tuhelj i IEDC-Poslovna škola Bled u čijim će se prostorijama na Bledu također odvijati dio predavanja tog studija. To je ujedno i novost u programu IEDC-Poslovne škole Bled, za što su se u suradnji s Termama Tuhelj odlučili zbog sve veće potrebe za visokoobrazovanim kadrovima u turizmu u Hrvatskoj, Sloveniji i ostalim zemljama regije.

Privredni vjesnik Broj 3813, 3. veljače 2014.

( od 18 do 28 polaznika na svakoj fotografskoj radionici

Razvitak kreativnog turizma na Brijunima

Gledaj i slušaj podmorje Fotografske radionice održavat će se u pred i posezoni kada je brijunsko otočje najzelenije.

A to je i prilika za produljenje turističke sezone, kaže voditelj radionice Marko Vrdoljak Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

N

acionalni park Brijuni sa svojih 14 otočića, ostacima neolitskog naselja, etno parkom, najljepšim šumama hrasta crnike, lovora i masline starim 1600 godina, nekada je, uostalom kao i sada, privlačio domaće i inozemne goste, kako celebrityje tako i obične smrtnike. Da bi zadržao svoj

Radionica je namijenjena svim zaljubljenicima u fotografiju imidž, u zadnje dvije godine priređuju se posebni turistički programi, pa se tako na brijunskom otočju sve više razvija kreativni turizam. Što to zapravo znači? Osmišljavaju se razni ekološki i umjetnički turistički programi, pri čemu je posebno popularna podmorska interaktivna staza gdje turisti-ronioci uživajući u promatranju i fotografiranju podmor-

ja slušaju glazbu. Za ovu godinu pripremljen je poseban program - Fotografska radionica Brijuni, u trajanju od po četiri dana, koju je organizirao i vodi fotograf i snimatelj Marko Vrdoljak.

“Radionica je namijenjena svim zaljubljenicima u fotografiju, od profesionalnih do fotografa amatera, a namjera nam je da se kroz nju ljudi upo-

znaju s tajnama Brijuna i teže dostupnim lokacijama na kojima mogu snimiti prekrasne fotografije. Program je prilagođen svim sudionicima. Najviše se vremena, dakako, provodi u prirodi, a radionica je posebna i po tome što će se snimati i noću”, rekao je Vrdoljak dodajući kako je prva radionica početkom travnja već popunjena. “Fotografske ra-

Sve ovisi o budućem koncesionaru NP Brijuni prošle je godine posjetilo 150.000 turista i zabilježeno je 11.000 noćenja. S obzirom na to da se turistički rezultati posebice ostvaruju u srpnju i kolovozu, Sandro Dujmović kaže kako treba unaprijediti turističku ponudu u razdoblju pred i posezone. Dodaje kako je dosegnuta gornja granica od 1000 posjetitelja dnevno koliko može primiti NP Brijuni. Za 2015. godinu planira se otvaranje modernog edukativno-informativnog centra, a u sljedećem desetogodišnjem razdoblju i obnova tvrđave na Malom Brijunu. No uglavnom sve ovisi o budućem koncesionaru koji će morati obnoviti i smještajne objekte na brijunskom otočju.

dionice održavat će se u razdoblju pred i posezone kada je brijunsko otočje najzelenije i najljepše kako bi se mogle napraviti odlične fotografije. Ujedno je to prilika i za produljenje turističke sezone”, kaže Marko Vrdoljak.

Fotografije na službenoj web stranici Na svakoj fotografskoj radionici može biti najmanje 18, a najviše 28 polaznika, a već postoji veliki interes iz Srbije, Slovenije, Italije, Austrije, Mađarske i, naravno, Hrvatske za sudjelovanje na njima. Nakon svake radionice, fotografije koje njihovi autori smatraju najboljima bit će objavljene na službenoj web stranici radionice, a namjera je da svaki autor svoje fotografije stavi na Facebook

te na taj način promovira Brijune.

Govoreći o višestrukoj koristi takvog turističkog proizvoda kao spoja korisnog i lijepog te promocije brijunskog otočja, Sandro Dujmović, direktor NP Brijuni, je rekao kako se tako povezuje povijest, znanje i priroda, odnosno, “spajaju se zvuci, boje i mirisi”. Fotografska radionica namijenjena je ciljanoj skupini turista i upravo je taj projekt na tragu ciljeva iz Strategije razvitka hrvatskog turizma. “Važno nam je razviti posebne oblike turizma za ljude s posebnim interesima. Program fotografske radionice namijenjen je široj publici, ali se može organizirati i za samo jednu ili mali broj osoba, jer u turizmu ništa nije nemoguće napraviti”, zaključio je Dujmović.

Festival kave i čokolade

Čvarkoline i čokolada s pršutom Zagreb će u veljači postati glavni grad Carstva čokolade i kave. Naime, od 6. do 9. veljače u zgradi Hrvatskog društva likovnih umjetnika na Trgu žrtava fašizma održat će se Zagreb Cofee&Chocofest.

Na Festivalu će se kava i čokolada pokazati u sasvim novom svjetlu: moći će se ne samo kušati i mirisati, nego i gleda-

ti i slušati. Američka slikarica Karen Eland, koja je među prvima u svijetu počela slikati kavom i čokoladom, izložit će svoje radove te uživo slikati ovim namirnicama. Albanski umjetnik Saimir Strati, jedan od najpoznatijih svjetskih umjetnika u tehnici mozaika koji je osvojio čak sedam Guinnessovih rekorda, na festivalu će uži-

vo izrađivati mozaike od zrna kave. U sklopu festivala održat će se i koncert pod nazivom Africa Coffee&Choco Sensations, a svirat će Ismail Balde Commi iz Senegala te djembo grupa Silaba iz Zagreba. “U Africi se proizvodi 70 posto ukupne proizvodnje kakaa i taj je kontinent najveći proizvođač kakaovca na svijetu. To je jedan od

razloga što smo pozvali i glazbenika iz Senegala kako bi nam dočarao duh tog kontinenta”, rekao je Boris Hajoš, voditelj odnosa s javnošću Festivala kave i čokolade. Uz uobičajene slatke okuse, posjetitelji će na festivalu moći kušati i, primjerice, čokoladu s drniškim pršutom, maslinovim uljem te praline od čvaraka. (S.P.)

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3813, 3. veljače 2014.

( više od 68.000

djelatnika zapošljava Seiko Epson Corporation

( 1,5 mlrd €

promet Epson Europe u Amsterdamu u fiskalnoj 2012.

Gianni Carenzi, menadžer Epsona za Balkan

Naglasak na profesionalnim te malim i srednjim korisnicima Danas poslujemo sa sve više partnera koji svojim korisnicima nude čitava rješenja, a ne bave se samo “premještanjem kutija”’, tj. pukom prodajom bez dodane vrijednosti Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

S

eiko Epson Corporation globalna je kompanija za koju radi više od 68.000 ljudi. Poslovanje u Europi, na Bliskom istoku i u Africi Epson vodi iz Amsterdama, a tržišta Hrvatske i regije pokriva ured u Milanu. Amsterdamska podružnica Epson Europe u fiskalnoj 2012. godini ostvarila je promet nešto veći od 1,5 milijardi eura. Taj proizvođač pisača, skenera i LCD projektora u 2013. godini promijenio je strateški smjer i snažnije se usredotočio na profesionalne te male i srednje korisnike. Gianni Carenzi, menadžer Epsona za Balkan, ističe kako je rastu poslovanja u Hrvatskoj najviše pridonijelo tržište pisača velikog formata.

Kako ocjenjujete poslovanje u Hrvatskoj?

- Mogu govoriti o postocima koje ostvarujemo na ovome tržištu. Kada usporedimo kalendarsku 2013. s prethodnom 2012. godinom, te gledamo li prodaju krajnjih proizvoda, Epson je ostvario rast od 10 posto na godišnjoj razini.

Kriza je naravno utjecala i na naše poslovanje, ali nismo kao u prošlosti povezani s tradicionalnim potrošačkim tržištem koje je njome najviše pogođeno.

Koji segment poslovanja raste, koji pada, koji stagnira?

- Najprodavaniji proizvod svakako su bili pisači. Također, dobre smo rezultate imali s poslovnim videoprojektorima.

Naglašavam kako su Ink Tank pisači sve popularniji na tržištu malih i srednjih poduzetnika. Razlog tomu je jednostavan – vrlo

terima, tvrtkama Recro i Eurotrade, koji su se pokazali kao vrlo proaktivni u provođenju nove stra-

su povoljni. I u drugim tržišnim segmentima možemo očekivati prihode. Primjerice, u Hrvatskoj veće prihode možemo ostvariti vezano za fiskalizaciju i naše pisače za prodajna mjesta (POS), ali i za bankarski sektor za koji isto tako imamo pisač.

Ima li Epson u Hrvatskoj tvrtke s kojima surađuje?

- S obzirom na to da Epson mijenja svoj pristup tržištu, i od partnera očekujemo da se mijenjaju.

Izuzetno smo zadovoljni svojim izravnim partnerima, a riječ je o distribu-

S obzirom na to da Epson mijenja svoj pristup tržištu, i od partnera očekujemo da se mijenjaju

kutija”, tj. pukom prodajom bez dodane vrijednosti. Mijenja se i tržište jer mnogo maloprodajnih tvrtki u Hrvatskoj prolazi kroz vrlo teško razdoblje.

No to je teško razdoblje pozitivno utjecalo na zrelost maloprodaje u Hrvatskoj koja postaje usporediva s onom koju imamo u Zapadnoj Europi.

tegije. Te su tvrtke ranije bile snažno orijentirane na tržište krajnjih potrošača, no uspješno su svladale velike izazove pred koje smo ih stavili. Vrlo su brzo od dobavljača za široko tržište prerasli u profesionalne poslovne partnere kakve sada trebamo na hrvatskom tržištu. Naši suradnici u maloprodaji također prolaze kroz promjene. Danas poslujemo sa sve više partnera koji svojim korisnicima nude čitava rješenja, a ne bave se samo “premještanjem

Možete li istaknuti neke od planova Epsona u Hrvatskoj?

- U sljedećoj fiskalnoj godini, koja počinje 1. travnja, očekujemo stabilno poslovanje.

Vjerujemo kako će ova tranzicija našega poslovanja u smjeru profesionalnih te malih i srednjih korisnika biti dovršena u fiskalnoj 2014. godini. Osim toga, namjeravamo biti prisutniji na tržištima, primjerice tržištu pisača velikog formata za ispis za vanjsku primjenu te ispis na tekstil.

Trendovi u telekomunikacijama i medijima

Više komunikacije, ali uz manju cijenu

U

laganja triju tržišno najvećih telekom operatora u nas u 2013. godini iznosila su oko 2,3 milijarde kuna, što znači da je zakonodavni okvir usklađen s onim u Europskoj uniji te poticajan za daljnja investiranja, naglasio je Siniša Hajdaš Dončić, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, na otvaranju konferencije Trendovi u telekomunikacijama i medijima u 2014. održane prošloga tjedna u organi-

zaciji PricewaterhouseCoopersa (PwC) Hrvatska i poslovnog tjednika Lider. Dodao je kako razvoj telekomunikacijske mreže danas ima istu povijesnu ulogu kao izgradnja željeznica u SAD-u u 19. stoljeću. “Najveći dio troškova razvoja komunikacijske mreže, njih 80 posto, otpada na građevinske radove. Mjere predložene u Strategiji razvoja širokopojasnog interneta trebaju pojednostaviti i olakšati ulaganja u taj sektor. Vrlo važnu

ulogu igra i regulatorno tijelo HAKOM”, kazao je Hajdaš Dončić.

Milijarda LTE korisnika Na konferenciji je istaknuto i kako će prihodi telekom sektora u Europi padati stopom od dva posto godišnje do 2020.

Također, rast će internet i mobilno oglašavanje te prodaja tehnoloških uređaja poput pametnih telefona i tableta. Zanimljivo je da velik potencijal krije i tržište “nosivih raču-

nalskih uređaja” kao što su pametne narukvice, satovi ili naočale.

Prema podacima PwC-a pametni telefoni se daleko manje (25 posto) koriste za klasične telekom usluge (pozive, SMS i e-mail), a čak 75 posto odnosi se na druge podatkovne usluge (korištenje društvenih mreža i slično). Osim istodobnog pritiska na ulaganja i rezanje troškova, kazao je Dejan Ljuština iz PwC-a Hrvatska, problem za telekom operatore je taj što

korisnici žele više komunicirati, a pritom ne žele za to više platiti. Nadalje, ovu godinu će obilježiti daljnji rast LTE (Long Term Evolution) i usluga računalstva u oblaku.

Očekuje se kako će u razdoblju do 2017. širom svijeta biti milijarda korisnika LTE-a te da će cloud usluge predstavljati tržište od 35 milijardi dolara globalno do 2015. godine.

Prilika za telekome, istaknuo je Ljuština, jest da se pozicioniraju kao pružatelji naprednih cloud

usluga. Jer, prema očekivanjima, do 2017. godine čak 84 posto mobilnog prometa bit će vezano uz cloud. K tomu, računalstvo u oblaku moglo bi biti poticaj telekom operatorima za povezivanje i ulazak u partnerstva. (B.O.)

26 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Amit Goswani Bog nije mrtav VBZ

Može li pitanje postojanja Boga biti riješeno znanstvenim dokazom? Ova knjiga pokazuje da može i da već jest. Ali dokaz je suptilan, temeljen na konceptu prvenstva svijesti iz kvantne fizike. No tko je Bog kojega znanost ponovno otkriva? Prvo, Bog je otac kauzalnosti, povrh svega kauzalnosti koja se očituje u materijalnom svijetu. Drugo, postoje razine stvarnosti suptilnije od materijalne razine. I treće, postoje božanska svojstva kojima ljudi trebaju težiti. Bog kojega znanost iznova otkriva posjeduje sva ta tri aspekta.

Daniel Kahneman MISLITI BRZO I SPORO Mozaik knjiga

U ovoj knjizi Kahneman nam objašnjava funkcioniranje dvaju sustava koji pokreću naše mišljenje i način na koji donosimo odluke. Sustav 1 je brz, intuitivan i emotivan, dok je sustav 2 sporiji, savjetodavniji, racionalniji, logičniji. Uloga optimizma pri otvaranju novoga posla, značaj dobrog predviđanja mogućih rizika kod kuće i na poslu, poteškoće u predviđanju što će nas usrećiti u budućnosti - sve to moguće je razumjeti samo ako znamo kako ta dva sustava funkcioniraju zajedno pri oblikovanju naših procjena i donošenja odluka.

Fra Jure Marčinković

Ljekaruša fra Jure Marčinkovića Profil Multimedija

Ova knjiga sa 1168 prirodnih recepata namijenjena je da se nađe pri ruci kao pomoć u liječenju različitih bolesti. Njeni su savjeti razumljivi, a sastojci dostupni i jeftiniji od mnogih kupovnih lijekova. Fra Jure Marčinković hrvatski je misionar u Victoriji na sjevernom tihooceanskom kanadskom otoku Vancouveru, a već više od pola stoljeća druguje s ljekovitim biljem, proučava ga, skuplja i pomaže mnogim ljudima da ozdrave ili da im bude bolje. Svoja iskustva i naputke sažeo je u ovoj knjizi.

Jean-Marie Blas De Robles TAMO GDJE SU TIGROVI KOD KUĆE Fraktura

Novinski dopisnik Eléazard von Wogau živi u golemoj kući u Alcântari, a jedino su mu društvo papagaj i služavka. Njegova glavna opsesija je neobjavljen rukopis o isusovcu Atanaziju Kircheru, neobičnom i svestranom učenjaku o kojem je nekoć pisao disertaciju. No u njegov svijet iznenada ulazi tajanstvena Talijanka. Istodobno Eléazardova bivša supruga kreće u paleontološku ekspediciju, a njihova kći Moéma svoju slobodu pokušava naći istražujući različite vrste seksualnosti i opojne droge...

Sidney Sheldon Plime sjećanja Leo Commerce

Najnovija zvijezda konzervativne stranke Alexia De Vere uživa u svojoj moći. No, njezina kći Roxie, koja je dospjela u invalidska kolica nakon neuspjelog pokušaja samoubojstva, smatra da joj je Alexia uništila život. Alexijin sin Michael, ugrožava obiteljski ugled kako bi ostvario svoje poduzetničke snove. Ipak, suprug Teddy je spreman zaštititi je po svaku cijenu. A kad na površinu počnu izlaziti davno pokopane tajne iz njezine mladosti, Alexia se nađe na rubu gubitka svega…

Privredni vjesnik Broj 3813, 3. veljače 2014.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Inženjering i projektiranje

HEN-MAR, Zagreb, www.hen-mar.hr. Tvrtka koja se bavi preradom metala nudi usluge inženjeringa i projektiranja te visokokvalitetne proizvode za procesnu, farmaceutsku i kemijsku industriju. Kontakt: Mladen Hendija, mladen.hendija@henmar.hr, +385 1 3708116.

Suradnja

na svjetla, razne kablove, svjetiljke, plafonjere, izolacijske cijevi, sklopke, utičnice... Kontakt: myuksel@spotvision.ro, +40 21 3521554, +40 748 886671.

ne prostore velike površine kao što su skladišta, tvornice, izložbeni prostori, sportske dvorane...

Kontakt: Burak Anisoglu, burak@h-btrade.com, +90 212 3478822, +90 541 6606071.

Gitare

Suradnja

Dongjin Trading Co., Gyeonggi-do, Koreja.

Tvrtka je korejski proizvođač klasičnih gitara i može proizvesti do 30 ručno rađenih gitara mjesečno. Kontakt: Min Seok-Hong, minguigar7@ hotmail.com, +82 31 4212657.

Suradnja

Rama, Virovitica. Tvrtka koja se bavi skupljanjem i reciklažom rabljenog jestivog ulja traži kooperaciju ulaganja u obnovljive izvore energije (OIE).

Kontakt: Marko Rajnović, rama1@net.hr, +385 33 800693.

Temak, S.A. Atena, Grčka, www.temak. gr. Tvrtka je proizvođač i opskrbljivač cjelovitih rješenja za obradu vode te nudi suradnju hrvatskim tvrtkama. Kontakt: Ziad Tarabay, expsales@temak. gr, +30 210 2581583,+30 6973320346.

Svjetlozračeće grijalice

Električna oprema

SpotVision Prodexim SRL, Bukurešt, Rumunjska, www.spotvision.ro.

Tvrtka je proizvođač električne opreme. Nudi ulič-

H-B Dis, Istanbul, Turska, www.h-btrade.com.

Tvrtka je proizvođač plinskih svjetlozračećih grijalica/cijevi.

Grijalice mogu zagrijati zatvore-

TGF, Temišvar, Rumunjska, www.lupus-technologie.ro. Tvrtka je predstavnik švicarske tvrtke Lupus-Technologie za Istočnu Europu. Proizvodi energetski učinkovite sustave za grijanje te novu generaciju malih turbina na vjetar. Traži potencijalne poslovne partnere (uvoznike) u Hrvatskoj.

Kontakt: Cristina Bogdan, cristina.bogdan@lupus-technologie.ro, +40 726314593.

Investiranje

Zvečevo, Požega, www. zvecevo.hr. Tvrtka je zainteresirana za zajedničko ulaganje u projekt izgradnje proizvodnog pogona u inozemstvu koji bi proizvodio čokoladirane pjenaste proizvode za lokalno tržište. Kontakt: Krunoslav Alvir, krunoslav.alvir@zvecevo.hr, +385 1 2407002.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Računalna oprema

Hrvatski državni arhiv nabavlja računalnu opremu.

Rok dostave ponuda je 17. veljače.

Vozila na leasing

Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo nabavlja vozila putem operativnog leasinga. Rok dostave ponuda je 18. veljače.

Automobilske gume

Autopromet Sisak nabavlja automobilske gume.

Rok dostave ponuda je 17. veljače.

Gospodarski eksploziv

Hrvatske šume nabavljaju gospodarski eksploziv.

Rok dostave ponuda je 17. veljače.

Vojničke plahte i deke

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske u dva nadmetanja nabavlja vojničke plahte i vojničke deke. Rok dostave ponuda za oba nadmetanja je 17. veljače.

Regija Logističke/kurirske usluge

Energetski pregled građevina i certificiranje postojećih

Kontejneri za otpad

Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama nabavlja usluge provedbe energetskog pregleda građevina i certificiranja postojećih zgrada. Rok dostave ponuda je 11. ožujka.

Hrvatske telekomunikacije Mostar nabavljaju logističke/kurirske usluge.

Rok dostave ponuda je 25. veljače.

ge popravka i servisiranja službenih motornih vozila. Rok dostave ponuda je 25. veljače.

Informatička oprema

Agencija za lijekove i medicinska sredstva u Podgorici nabavlja softverske pakete i informatički sustav. R o k dostave ponuda je 6. ožujka.

Sredstva za održavanje higijene

Studentski centar Pale nabavlja sredstva za održavanje higijene. Rok dostave ponuda je 27. veljače.

Javni holding Ljubljana nabavlja kontejnere za otpad. Rok dostave ponuda je 10. ožujka.

Popravak i servisiranje službenih vozila

Centralna izborna komisija BiH nabavlja uslu-

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

27

www.privredni.hr Broj 3813, 3. veljače 2014.

Sajamski vodič

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Histria

Prodaje se stari mlin, ali i veterinarska ambulanta Dvosobni stan, ukupne površine 74 četvorna metra, Zaprešić, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti 700.000 kuna. Dražba se održava 5. veljače u 9.30 sati na Općinskom sudu u Zaprešiću. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine.

Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Suda kod Hrvatske poštanske banke, na broj HR­352­390­001­ 130­000­255­3, pozivom na broj HR00 100-1212-13, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego sudac pristupi dražbi.

Klijet, terasa, šuma i vinograd, ukupne površine 1172 četvorna metra, Javorovac, Novigrad Podravski, Koprivničko-križevačka županija, procijenjene vrijednosti 64.910 kuna. Dražba se održava 5. veljače u 9 sati na Općinskom sudu u Koprivnici. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnina. Šuma, ukupne površine 5762 četvorna metra, Bukovčani, Lipik, Požeškoslavonska županija, procijenjene vrijednosti 4000 kuna. Dražba se održava 6. veljače u 13 sati na Općinskom sudu u Daruvaru, Stalna služba u Pakracu. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi pet posto utvrđene vrijednosti nekretnine.

Veterinarska ambulanta, ukupne površine 18.358 četvornih metara, Donji Andrijevci, Brodsko-posavska županija, procijenjene vrijednosti 732.354,86 kuna. Dražba se održava 7. veljače u 10 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Stalna služba u Slavonskom Brodu. Jamčevina iznosi 10 posto početne cijene nekretnine. Razgledanje nekretnine moguće, ali uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem Zdenkom Bešlićem na broj mobitela 091/7276 561.

Stari mlin i zemljište, ukupne površine 2201 četvorni metar, Čađavica, Virovitičko-podravska županija, procijenjene vrijednosti 130.000 kuna. Dražba se održava 7. veljače u 13 sati u prostorijama izdvojenog pogona računovodstvenog ureda Sigma, Križevačka ulica 31, Koprivnica.

Nekretnine se prodaju po načelu viđeno-kupljeno.

Kao ponuditelji mogu sudjelovati osobe koje najkasnije do početka održavanja usmene javne dražbe uplate jamčevinu od 10 posto početne cijene. Dodatne informacije, kao i dogovor o razgledanju nekretnina, moguće je dobiti pozivom na broj 098/407 337.

Skladišni prostor i dvorište, ukupne površine

1144 četvorna metra, Komin, Ploče, Dubrovačko-neretvanska županija, procijenjene vrijednosti 450.000 kuna. Dražba se održava 10. veljače u 9 sati u prostorijama javne bilježnice Anice Hukelj, Ulica Matije Mrazovića 6, Zagreb. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje naknadne prigovore kupca. Jamčevina iznosi 50.000 kuna i uplaćuje se najkasnije do 6. veljače.

Sve dodatne informacije o razgledavanju nekretnine mogu se dobiti radnim danom od 9 do 17 sati na broj 098/485 067.

Kuća i dvorište, livada, pašnjak, voćnjak, oranica i šuma, ukupne površine 8553 četvorna metra, Peršaves, Mače, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti 85.700 kuna. Dražba se održava 10. veljače u 9.30 sati na Općinskom sudu u Zlataru. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnina.

Gospodarske zgrade i dvorište, oranice, šuma, pašnjaci i livade, ukupne površine 26.079 četvornih metara, Vukova Gorica, Karlovačka županija, procijenjene vrijednosti 1.154.118,03 kune. Dražba se održava 11. veljače u 8.30 sati na Općinskom sudu u Karlovcu. Nekretnine se ne mogu prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene cijene nekretnine i uplaćuje se na račun broj HR­202­39­000­11­ 30­000­05­92, poziv na broj 1226-10-2.

Izložba županijskih gospodarstava i poslovni susreti od 6. do 8. veljače, Pula Na izložbi se predstavljaju tvrtke, obrti i poljoprivredna gospodarstva koja se bave proizvodnjom i prodajom hrane, alkoholnih i bezalkoholnih pića, ambalaže, tekstila za ugostiteljstvo. Predstavljaju se i subjekti koji se bave turističkom djelatnošću (restorani, hoteli, agroturizmi), nositelji oznaka Eko proizvod, Hrvatska kvaliteta, Izvorno hrvatsko i Otočni proizvod, kao i ostali subjekti čiji se proizvodi uklapaju u izložbu.

Festival kave i čokolade u Zagrebu Festival kave i čokolade od 6. do 9. veljače, Zagreb Festival okuplja manje i srednje proizvođača iz Hrvatske, Slovenije i Rusije kao i neke uvoznike koji će predstaviti nove trendove u industriji čokolade i kave. Održava su u prostorima Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU) na Trgu žrtava fašizma.

Zagrebački sajam nautike Međunarodni sajam nautike od 19. do 23. veljače, Zagreb Očekuju se svjetski proizvođači brodova, jahti, jedrilica, glisera, čamaca, skutera, kajaka, gumenjaka, brodskih i izvanbrodskih motora, obuće, odjeće, opreme i pribora za ronjenje, ribolov, jedrenje i ostale sportove na vodi. Svoje usluge ponudit će i mnogobrojne hrvatske marine, čarter tvrtke, brodogradilišta, te škole, agencije, klubovi, institucije i udruženja vezana za nautiku i nautički turizam.

Hotel&Gastroteh

Međunarodni sajam turizma od 19. do 22. veljače, Zagreb Održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma. U skladu s potrebama i interesom tržišta pokrenut je 2005. godine s ciljem da uoči turističke sezone na jednom mjestu okupi i poveže proizvođače, distributere i ostale čimbenike HoReCa sektora. Sajam je namijenjen proizvođačima i distributerima hotelske i ugostiteljske opreme, proizvođačima HoReCa programa, financijskim i consulting organizacijama, strukovnim udruženjima, hotelijerima, restoraterima, investitorima u turistički sektor, poduzetnicima i djelatnicima u ugostiteljsko-turističkom sektoru.

Inga

Međunarodni sajam hrane, pića i gastronomskih inovacija od 19. do 22. veljače, Zagreb Sajam je koncipiran na modernim gastronomskim spoznajama i potrebama suvremenog čovjeka. Tematski je usmjeren na nova nutricionistička znanja i prilagodbe tehnologije bazirane na znanstveno i zdravstveno opravdanoj gastronomskoj kvaliteti. Održava se u terminu s programski srodnim specijaliziranim sajamskim priredbama koje povezuju enogastronomiju i kvalitetno provedeno slobodno vrijeme kao jedan od bitnih faktora svakodnevnog života, baziranog na vrednovanju ekologije, zdravlja i vitalnosti.

Podatke sakupili:

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

28 SVIJET FINANCIJA

( 21,2%

stopa registrirane nezaposlenosti

Privredni vjesnik Broj 3813, 3. veljače 2014.

( više od 65%

rast fiskalnog manjka u prvih 10 mjeseci 2013.

HNB: Kretanja u gospodarstvu

Dodatni kreditni impuls za uspavana poduzeća U listopadu i studenome porasli su plasmani banaka za 0,2 posto. Porast je ostvaren u kreditiranju poduzeća, dok su se krediti građanima nastavili umjereno smanjivati. Rast plasmana poduzećima iznosio je tri posto Igor Vukić vukic@privredni. hr

F

iskalni manjak u prvih 10 mjeseci 2013. godine porastao je za više od 65 posto, upozorila je Hrvatska narodna banka u zadnjem broju svog Biltena. Taj je manjak snažno povećao dug opće države.

Ukupni robni izvoz u drugom dijelu godine je stagnirao, a uvoz je smanjen I zadnji dio prošle godine prošao je u kriznom ozračju. Analitičari središnje banke ukazuju na stagnaciju koja je trajala od početka godine, a zatim se gospodarska aktivnost dodatno smanjila u posljednjim mjesecima. To je

dovelo do novog vala nezaposlenosti. U listopadu se zamjetno smanjio realni promet u trgovini na malo, u odnosu na prethodno tromjesečje. Pozitivan doprinos dao je izvoz roba i usluga, što se prvenstveno odnosi na izvoz usluga u solidnoj turističkoj sezoni.

Turizam je donekle uspio poništiti pad ostalih komponenata domaće potražnje, a najviše državne potrošnje i investicija.

Pad gospodarske aktivnosti Tako je veći izvoz usluga potaknuo rast bruto dodane vrijednosti u djelatnosti trgovine, pružanja smještaja, usluživanja hrane i prijevoza, dok se znatno smanjila bruto dodana vrijednost u građevini, rudarstvu i industriji.

Prema ocjeni HNBa, gospodarska aktivnost

u četvrtom tromjesečju 2013. smanjila se za 0,4 posto. U tom je razdoblju smanjen robni izvoz, ali je blago porastao fizički obujam industrijske proizvodnje (u sektorima prehrambenih proizvoda, odjeće i kože te računala). Primijećen je i rast obujma građevinskih radova u odnosu na prethodno tromjesečje,

ali analitičari HNB-a upozoravaju da je prerano za zaključak kako je riječ o pozitivnom trendu.

Ukupni robni izvoz u drugom dijelu godine je stagnirao, a uvoz je smanjen, osobito u segmentu cestovnih vozila. Ublažio se uvoz električne energije, ali je rastao uvoz nafte i naftnih derivata. Bilje-

ži se rast i prehrambenih proizvoda, posebice mesa i mesnih prerađevina.

Nepovoljna kretanja na tržištu smanjila su broj zaposlenih od srpnja do studenoga za dva posto. HNB ukazuje da se prema rezultatima Ankete poslovnog optimizma daljnji pad zaposlenosti može očekivati i u sljedećim mjesecima. Pad broja zaposlenih očekivano je vezan uz turističke djelatnosti, ali sličan trend je i u drugim sektorima. Stoga je stopa registrirane nezaposlenosti dosegnula 21,2 posto, što je najviša razina još od 2003. godine.

Poticanje kreditnog rasta U listopadu i studenome porasli su plasmani banaka za 0,2 posto. Porast je ostvaren u kreditiranju poduzeća, dok su se kre-

diti građanima nastavili umjereno smanjivati.

Rast plasmana poduzećima iznosio je tri posto. Ali istodobno su u listopadu i studenome još brže rasli plasmani usmjereni državi.

HNB je uz postojeću politiku visoke likvidnosti monetarnog sustava donio nove mjere za dodatno poticanje kreditnog rasta, čime je ojačana ekspanzivnost monetarne politike. U prosincu je spuštena stopa obvezne pričuve sa 13,5 posto na 12 posto. Iz oslobođenih sredstava banke su upisale obvezne blagajničke zapise koje će HNB otkupljivati svakog mjeseca, u skladu s rastom kredita upućenih poduzećima. U HNB-u se nadaju da će ta mjera u ovoj godini donekle oživjeti obamrlu gospodarsku aktivnost.

Odluka o slojevima kapitala

Banke dužne izvijestiti kako čuvaju kapital Najkasnije do 30. svibnja ove godine sve kreditne institucije koje posluju u Hrvatskoj dužne su Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti prvi izvještaj pod nazivom Pokrivenost kapitalnih zahtjeva i zaštitnih slojeva kapitala. Izvještaj se odnosi na poslovanje do 31. ožujka. Kreditne institucije njime moraju jasno pokazati da imaju dovoljno kapitala da zadovolje hrvatske i europske uvjete za prevladavanje even-

tualnih kriznih situacija.

Zadatak proizlazi iz Odluke o zaštitnim slojevima kapitala i mjerama za očuvanje kapitala, koju je HNB objavio 24. siječnja.

Izvještaji se moraju dostavljati svaka tri mjeseca, a HNB je objavio i obrazac kojim se šalju traženi podaci. Kreditne institucije moraju, uz ostalo, dostaviti precizne podatke o pokrivenosti osnovnim i dopunskim kapitalom. Objavljene su i upute za izračunavanje različitih

zaštitnih slojeva (rezervi), primjerice za protucikličke mjere, za strukturni sistemski rizik...

U Odluci je propisan i način izračunavanja “slojeva kapitala” prema različitim djelatnostima te u svim državama u kojima je institucija prisutna. Prema direktivama Europske unije, propisan je i relativno složen način izračuna rizika prema zadanim parametrima. Osim na kreditne institucije sa sjedištem u Hrvatskoj, Odluka

se odnosi i na podružnice iz trećih zemalja, kojima je HNB odobrio djelovanje na domaćem tržištu.

Odluka o slojevima kapitala proizlazi iz novog Zakona o kreditnim institucijama koji je na snagu stupio početkom godine.

U skladu s direktivama EU-a, taj zakon propisuje da teret sanacije prvo pada na vlasnike dionica banke i vjerovnika, a time i na one koji imaju velike iznose štednje u bankama. Ako to ne uspije, te-

ret preuzimaju zajednički rezervni fondovi. Tek kao zadnja opcija ostaje pomoć države na teret poreznih obveznika. Kako bi se izbjegli ti nepovoljni scenariji, propisani su modeli prekograničnog izvještavanja o poslovanju banaka.

Podatke prikupljaju središnje banke u članicama EU-a i razmjenjuju ih radi održavanja stabilnosti sustava i ranijeg upozorenja na prijetnje.

(I.V.)

29

www.privredni.hr Broj 3813, 3. veljače 2014.

( 25,4 mlrd kn dug

Ekonomski institut, Zagreb

Bez oporavka u ovoj godini

pravnih osoba iz sektora gospodarstva

Financijska agencija

Nepodmiren dug od 33,45 milijardi kuna Od 62.100 blokiranih poslovnih subjekata, njih 39.107 odnosi se na poslovne subjekte bez zaposlenih i na njih otpada 63,8 posto ukupnoga nepodmirenog duga

Z

bog nepodmirenih, a dospjelih obveza posljednjeg dana protekle godine je, prema podacima Financijske agencije, bilo blokirano 62.100 poslovnih subjekata, koji su dugovali ukupno 33,45 milijardi kuna. Na godišnjoj razini riječ je o smanjenju za 5284 poslovna subjekta (7,8 posto) i smanjenju prijavljenog nepodmirenog duga u iznosu od devet milijardi kuna (21,2 posto).

Broj blokiranih POSLOVNIH SUBJEKATA, broj zaposlenih i iznos prijavljenog nepodmirenog duga, na dan 31. prosinca 2013.

Iznosi u tisućama kuna

Trajanje blokade do 30 dana

Broj blokiranih poslovnih subjekata 5.293

Broj zaposlenih 9.430

Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje 384.677

4.185

5.421

741.736

31 – 60 dana 61 – 180 dana

7.192

8.014

1.209.562

181 – 360 dana

5.951

5.085

2.763.005

više od 360 dana

39.479

19.114

28.351.652

UKUPNO

62.100

47.064

33.450.632

Izvor: Fina

na poslovne subjekte bez zaposlenih i na njih otpada 63,8 posto ukupnoga nepodmirenog duga.

ći pravnih osoba u blokadi neprekidna trajanja više od 360 dana, 21,1 milijardu kuna.

Od ukupno 62.100 blokiranih poslovnih subjekata, nešto manje od polovine su pravne osobe, s tim da se na njih odnosi najveći dio iznosa ukupnih nepodmirenih obveza ili 76,8 posto.

Najmanji je iznos prijavljenih dospjelih nepodmirenih osnova za plaćanje nelikvidnih pravnih osoba u trajanju do 30 dana, koji iznosi 324,3 milijuna kuna, a najve-

Duguju i fizičke osobe Od 30.729 blokiranih pravnih osoba, njih 29.208 ili 95,1 posto odnosi se na pravne osobe iz sektora gospodarstva (trgovačka društva, banke, društva za osiguranje, leasing društva, zadruge, inozemni osnivači, investicijska društva, kreditne unije i zajedničke financijske institucije). Na pravne osobe iz sektora gospodarstva odnose se 25,4 milijarde (98,9 posto) nepodmirenog duga, dok na pravne osobe koje nisu svrstane u sektor gospodarstva (ustanove, neprofitne organizacije, lokalna samouprava i političke stranke), otpada 289,6 milijuna kuna (1,1 posto).

Posljednjeg dana 2013. blokirano je bilo 299.795 građana koji su ukupno dugovali 23,82 milijarde kuna Što se građana tiče, 31. prosinca 2013. bilo ih je blokirano 299.795 koji su ukupno dugovali 23,82 milijarde kuna.

Promatra li se insolventnost prema trajanju blokade i vrsti poslovnih subjekata, pravnih i fizičkih osoba, i dalje dominiraju oni u dugotrajnoj blokadi, 360 i više dana. Više od 60 posto poslovnih subjekata, ili njih 39.107, odnosi se

Više od tri četvrtine pravnih osoba (77,4 posto), odnosno njih 13.870, koje su u dugotrajnoj blokadi, pravne su osobe bez zaposlenih radnika. Njihov ukupan dug iznosi 14,6 milijardi kuna.

Na fizičke osobe u blokadi dulje od jedne godine odnosi se 68,7 posto od ukupnoga broja blokiranih fizičkih osoba.

Najmanji je iznos prijavljenih dospjelih nepodmirenih osnova za plaćanje nelikvidnih fizičkih osoba u trajanju od 31 do 60 dana, koji iznosi 56,6 milijuna kuna, a najveći kod fizičkih osoba blokiranih neprekidno više od 360 dana i on iznosi 7,2 milijarde kuna.

Kod fizičkih osoba koje su dugotrajno blokirane njih 64 posto ili 13.787 su fizičke osobe bez zaposlenih radnika, a njihov ukupan dug iznosi 4,2 milijarde kuna.

Broj blokiranih POSLOVNIH SUBJEKATA i iznos prijavljenog nepodmirenog duga

Iznosi u tisućama kuna

Stanje na dan

Broj nelikvidnih poslovnih subjekata

Lančani indeks

Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje

Lančani indeks

31.12.2012.

67.384

-

42.456.390

-

30.11.2013.

61.948

91,9

34.015.310

80,1

31.12.2013.

62.100

100,2

33.450.632

98,3

Izvor: Fina

U posljednjem su tromjesečju prošle godine opažena nepovoljna kretanja u hrvatskom gospodarstvu, prije svega u trgovini na malo, građevinarstvu i robnom izvozu, a nepovoljnije stanje gospodarstva potvrđuje i smanjenje kreditiranja gospodarstva. Nove prognoze Ekonomskog instituta, Zagreb pokazuju da bi trebalo doći do postupnog slabljenja negativnih tendencija prenesenih iz prošle godine, ali bez stabilnog oporavka u ovoj godini. Na razini cijele godine ne očekuje se rast BDP-a, tj. projicirana stopa iznosi 0,0 posto. Izostanak oporavka u 2014. posljedica je strukturnih slabosti gospodarstva, koje se rješavaju sporije od očekivanja te pretpostavke osjetnog smanjenja domaće potražnje zbog fiskalne konsolidacije. U idućoj bi godini jačanje europskog gospodarstva te učinci fiskalnih i strukturnih reformi za koje se očekuje da će se poduzeti ove godine, trebali potaknuti postupan oporavak gospodarske aktivnosti. Predvođen rastom

izvoza i investicija, BDP bi mogao porasti za jedan posto u 2015. Stanje na tržištu rada u ovoj će godini biti obilježeno negativnim trendovima, ali 2015. godina mogla bi donijeti određeno olakšanje. Glavni rizici kod ovih prognoza odnose se na dubinu i brzinu provođenja reformskih mjera za konsolidaciju javnih financija u okviru procedure pri prekomjernom deficitu. U slučaju odgađanja reformi moguće je da pad potrošnje bude manji od očekivanja, ali uz slabljenje perspektiva budućeg rasta. Provedba reformi donosi i rizike porasta socijalnih tenzija s mogućim negativnim posljedicama na gospodarstvo. Iako se procjenjuje da masovne industrijske akcije nisu vjerojatne, njihova bi mogućnost mogla usporiti ili blokirati provedbu reformi.

Broj klijenata raste na 440.000

OTP banka kupila Banco Popolare

OTP banka Hrvatska kupila je Banco Popolare Croatia potpisivanjem kupoprodajnog ugovora za stjecanje 98,37 posto udjela u banci. Banco Popolare Croatia ima udjel od 0,6 posto u tržišnoj aktivi, što je čini 14. bankom po veličini na hrvatskom bankarskom tržištu. Fokus poslovanja joj je na potrošačkom kreditiranju i u tom je segmentu njen tržišni udjel preko dva

posto. OTP banka Hrvatska je osmi najveći igrač na hrvatskom tržištu prema ukupnoj aktivi, također sa snažnim fokusom na segment stanovništva. Ovom akvizicijom će ojačati svoju tržišnu prisutnost i poslovanje u Hrvatskoj, i to primarno u poslovanju s građanstvom.

László Wolf, zamjenik predsjednika Uprave mađarske OTP banke, istaknuo je kako je ovo malen, ali važan korak u strategiji rasta OTP Grupe, kojim OTP banka potvrđuje prisutnost na hrvatskom tržištu i povjerenje u menadžment hrvatske podružnice.

(B.O.)

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3813, 3. veljače 2014.

Tržište novca Zagreb

Ponuda novca i dalje izrazito visoka Jelena Drinković

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

D

epozitne institucije i dalje obiluju viškovima likvidnosti kojima je zahtjevno upravljati zbog oskudne potražnje za kratkoročnim pozajmicama, a izbor ostalih instrumenata novčanog tržišta je zanemariv. U takvim okolnostima opseg trgovanja na novčanom tržištu je skroman, a kratkoročna kamatna stopa vrlo niska.

U protekli petak je središnja banka intervenirala na deviznom tržištu prodajom 240,2 milijuna eura. Time je

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

27.1.’14. - 31.1.’14.

20.1.’14. - 24.1.’14.

u%

400

6 5

300 4 3

200

2 100 1 0

27.1.2014.

28.1.2014.

29.1.2014.

iz bankovnog sustava povučeno ukupno 1.836.273.500 kuna.

Ministarstvo financija je u prošli utorak održalo aukciju trezorskih zapisa u kunama s rokom dospijeća od 91 i

30.1.2014.

0

31.1.2014.

364 dana. Planirani iznos izdanja bio je 500 milijuna kuna, a ostvareni iznos emisije 799 milijuna kuna. Na rok od 91 dan upisano je 55 milijuna kuna uz kamatnu stopu od 0,7 posto, a na

ponedjeljak

utorak

rok od 364 dana upisano je 744 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 2,05 posto. U usporedbi sa zadnjom aukcijom trezorskih zapisa s rokom dospijeća od 91 dan, koja je održana 10. pro-

srijeda

četvrtak

petak

sinca prošle godine, prinos je smanjen za pet baznih bodova, kao i prinos na zapise s rokom dospijeća od jedne godine.

Za sada ne očekujemo promjenu odnosa ponude i potražnje nov-

ca na novčanom tržištu.

I dalje je ponuda novca izrazito visoka što svakako pogoduje državi koja se povoljno zadužuje na domaćem financijskom tržištu emisijom trezorskih zapisa.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Slab tjedan za kunu

Blagi pad vrijednosti

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke kuna je prošli tjedan u odnosu na američki dolar oslabjevaluta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

4,942369

CAD

kanadski dolar

5,058022

JPY

japanski jen (100)

5,523153

CHF

švicarski franak

6,256051

GBP

britanska funta

USD

7.650

5,654579

euro

7,651776

Izvor: HNB

USD

5.65

CHF

6.26

7.648

5.63

6.25

7.646

5.61

6.24

7.644

5.59

6.23

7.642

5.57

6.22

9,303071

američki dolar

EUR

posto. Također, kuna je u usporedbi s eurom u promatranom razdoblju izgubila 0,1 posto vrijednosti.

la za 1,2 posto. Vrijednost domaćeg platnog sredstva je u odnosu na švicarski franak bila manja za 0,4

7.640

primjena od 1. veljače 2014. 27.1.

28.1.

29.1.

30.1.

5.55

31.1.

27.1.

28.1.

29.1.

30.1.

31.1.

6.21 27.1.

28.1.

29.1.

30.1.

31.1.

Međunarodno tržište kapitala

Fed ponovo smanjio poticaje Ulagači na svjetskim burzama protekloga tjedna uglavnom su bili na oprezu jer je američka središnja banka Fed odlučila ponovno smanjiti poticaj6650 6600

FTSE 100

nu monetarnu mjeru, tj. program kupnje obveznica, za 10 milijardi dolara, na 65 milijardi mjesečno.

Također, na ulaganja ih baš nisu potaknuli ni us-

poravanje rasta kineskog gospodarstva niti politička previranja u Argentini, Turskoj i Ukrajini. Sredinom tjedna nekim burzama optimizam je nakratko

16200

4200

16060

Dow Jones

4150

6550

15920

4100

6500

15780

4050

6450

15640

4000

6400

15500 27.1.

4300 4240

28.1.

29.1.

30.1.

31.1.

CAC40

3950 27.1.

9500 9400

28.1.

29.1.

30.1.

31.1.

27.1.

15500

DAX

15340

4180

9300

15180

4120

9200

15020

4060

9100

14860

4000

9000 27.1.

28.1.

29.1.

30.1.

31.1.

NASDAQ

28.1.

29.1.

30.1.

31.1.

29.1.

30.1.

31.1.

NIKKEI 225

14700 27.1.

28.1.

29.1.

30.1.

31.1.

27.1.

28.1.

vratio snažni rast američkog bruto domaćeg proizvoda u posljednjem tromjesečju 2013. godine.

Na tjednoj razini pak većini promatranih burzovnih indeksa bila je umanjena vrijednost. Tako je indeks Pariške burze CAC40 bio manji za 0,4 posto, a londonski FTSE za 1,3 posto. Indeks Tokijske burze Nikkei oslabio je 0,6 posto, frankfurtski DAX za 1,3 posto, kao i američki Dow Jones. S druge strane, tehnološki indeks Nasdaq od prošlog ponedjeljka do petka blago je uvećao vrijednost za 0,02 posto.

Vrijednost obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirexa prošlog je petka dosegnula razinu od 185,8166 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim tjednom, primjećuje se blagi pad od 0,01 posto.

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

1,25%

0%

1%

-0,1%

0,75%

-0,2%

0,5%

-0,3%

0,25%

-0,4% -0,5%

0% 30.12.

10.1.

20.1

30.1.

27.1.

281.1.

29.1.

30.1.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 30.1.2014.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir.fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

190,4430 191,2786 171,2898 185,2022 185,8166

198,5426 218,8355 136,1418 159,0028 163,0428 177,5070 109,4061 124,5760 212,3732 205,9431 222,3511 105,9421 162,3377 143,9466 119,4393 187,3462 126,2567 136,5820 199,4582 171,8976 138,7090 161,7500

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

31

www.privredni.hr Broj 3813, 3. veljače 2014.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 521.731.873,91 kn

Croatia osiguranje je dobitnik tjedna nosu na tjedan ranije pad od četiri posto odnosno za 2,6 milijuna kuna.

Indeks Crobex pao je za 0,04 posto na 1.803,53 boda. Crobex10 je rastao za 0,2 posto i tjedan završio na 1.003,15 bodova.

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

P

rotekli tjedan je redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio 59 milijuna kuna, što je u odTop 10 po prometu Ledo d.d.

Hrvatski Telekom d.d.

AD plastik d.d.

Valamar Adria Holding d.d.

Croatia osiguranje d.d. - redovna Podravka d.d.

Turbo certifikat DAX long 8 Viro tvornica šećera d.d.

Turbo certifikat DAX long 9 Adris grupa d.d.- povlaštena

tjedna promjena +0,36% -0,94% +0,82% -3,23% +0,98% +0,36% -17,52% -0,24% -21,65% -0,36%

zadnja cijena 8.660,00 169,89 121,99 172,25 7.119,00 276,00 77,70 614,00 38,00 274,01

promet 9.619.240,96 7.326.441,89 6.453.313,81 4.222.171,74 3.197.892,51 2.406.371,50 2.344.448,40 2.017.831,25 1.755.983,45 1.636.421,31

Najlikvidnije izdanje bio je Ledo koji je skupio promet od 9,6 milijuna kuna i zabilježio rast cijene od 0,36 posto, a zadnja cijena je iznosila 8660 kuna. Dobitnik tjedna je redovno izdanje 10 dionica s najvećim rastom cijene VABA d.d. banka Varaždin Turbos E-mini S&P 500 short 5 Karlovačka banka d.d.

Tvornica stočne hrane d.d.

Varteks d.d.

Slavonski ZIF d.d.

Atlas turistička agencija d.d.

Hoteli Brela d.d.

Turbo certifikat WTI nafta long 4 Kaštelanski staklenici d.d.

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 59.140.557,24 kn

Croatia osiguranja (+0,98 posto). Od 10 najlikvidnijih, šest izdanja je tjedan završilo u crvenom, dva s padom većim od 15 posto.

Gubitnik tjedna je Turbos DAX long 9, čija je cije-

tjedna promjena +33,33% +29,33% +19,93% +17,65% +14,65% +13,33% +10,38% +10,17% +8,99% +5,84%

zadnja cijena 10,00 9,70 20,40 10.000,00 20,43 34,00 7,23 6,50 71,50 290,00

promet 23.137,28 554.311,60 7.078,80 10.000,00 707.638,88 928.874,92 1.446,00 1.950,00 109.486,00 4.929,90

INVESTICIJSKI FONDOVI

zadnja vrijednost 1.803,5300 1.003,1500 99,7007 124,4539

na, uz promet od 1,8 milijuna kuna, pala za 21,65 posto. Ukupno je 14 izdanja trgovano u iznosu ve10 dionica s najvećim padom cijene Brionka d.d.

Turbo certifikat sredbo long 4 Hoteli Baška voda d.d.

HG Spot d.d. - u stečaju Turbo certifikat € bund fut. short 2 Turbo certifikat DAX long 9 Turbo certifikat sredbo long 3 Hoteli Cavtat d.d.

Turbo certifikat DAX long 8 Turbos E-mini S&P 500 long 4

tjedna promjena -0,04% +0,20% -0,15% -0,04%

ćem od milijun kuna, dok je 26 izdanja protrgovano u vrijednosti većoj od pola milijuna kuna.

tjedna promjena -57,71% -34,40% -30,49% -30,48% -27,22% -21,65% -20,17% -18,18% -17,52% -16,40%

zadnja cijena 42,29 8,20 80,00 1,30 24,60 38,00 19,00 180,00 77,70 18,60

promet 211,45 29.384,23 5.920,00 31,20 3.490,50 1.755.983,45 9.058,00 9.180,00 2.344.448,40 11.160,00

*vijesti

Nastavak negativnog niza Od ukupno 74 aktivna fonda, u proteklome su tjednu samo njih 22 porasla. Fondovi tako, nakon pet pozitivnih, bilježe drugi negativni tjedan.

U minusu su završila 52 fonda. Sva 33 dionička fonda bila su u padu. Najmanje, za 0,19 posto, pao je OTP indeksni fond. U

grupi dioničkih fondova najveći pad zabilježio je fond PBZ I-Stock (-4,87 posto) koji je na taj način postao gubitnik tjedna.

Kod mješovitih fondova, od ukupno njih 13 jedino je Agram Trust (0,22 posto) ostvario rast i postao dobitnik tjedna. Također, palo je 12 mješovitih

fondova, a najviše NETA Emerging Markets Balanced s tjednim minusom od 2,97 posto. Od osam aktivnih obvezničkih fondova jedino je Capital One rastao, i to za 0,1 posto.

Među sedam obvezničkih koji su pali, najviše su na vrijednosti izgubili ZB bond (-0,69 posto) i Erste

Bond (-0,68 posto). Svih 20 novčanih fondova je poraslo. Najuspješniji bio je NETA MultiCash (0,05 posto). (I.L.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

od 23. do 30.1. 2014. godine HPB Global

kn

75,6839

*Tjedna promjena [%] -0,90

KD Victoria

kn

15,9008

-0,98

OTP uravnoteženi

kn

104,0401

-0,46

HI-growth

€

8,6362

-2,33

KD Balanced

kn

8,0084

-1,72

Raiffeisen World

€

119,2800

-2,95

NETA Emerging Markets Balanced

kn

64,4680

-2,97

ZB euroaktiv

€

125,1800

-3,02

Agram Trust

kn

54,6887

0,22

ZB trend

€

131,5900

-2,57

NETA GBEM

€

8,1701

-1,13

FIMA Equity

kn

59,8153

-0,71

Allianz Portfolio

kn

124,2117

-0,51

Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Valuta

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

KD Prvi izbor

kn

11,7414

-2,27

VB SMART

€

94,0569

-0,88

Ilirika JIE

€

118,4992

-3,19

Raiffeisen Absolute

€

98,9500

-0,35

Raiffeisen New Europe

€

49,0200

-1,01

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS

PBZ Equity fond

€

9,2405

-1,00

ZB bond

€

168,7000

-0,69

HPB Dionički

kn

85,7115

-1,25

HI-conservative

€

12,7314

-0,16

Erste Adriatic Equity

€

75,7700

-0,94

Raiffeisen Bonds

€

157,3800

-0,15

NETA Global Developed

kn

93,7852

-2,20

PBZ Bond fond

€

110,8436

-0,18

ZB aktiv

kn

100,4800

-1,41

Erste Bond

€

124,6200

-0,68

Capital Two

kn

69,3252

-0,45

Capital One

kn

184,1065

0,10

Ilirika Azijski tigar

€

38,5627

-2,26

HPB Obveznički

€

136,8360

-0,18

PBZ I-Stock

kn

54,2016

-4,87

Erste Adriatic Bond

€

102,1900

-0,60

Platinum Global Opportunity

$

13,6378

-0,77

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS

KD Nova Europa

kn

5,8044

-4,43

PBZ Novčani fond

kn

141,2780

0,01

OTP indeksni

kn

38,3846

-0,19

ZB plus

kn

173,0378

0,01

Platinum Blue Chip

€

90,4579

-2,22

ZB europlus

€

148,2838

0,02

NETA MENA

kn

493,8531

-1,37

PBZ Euro Novčani

€

136,4240

0,03

OTP MERIDIAN 20

€

85,0086

-1,36

Raiffeisen Cash

kn

154,6600

0,03

A1

kn

69,4300

-0,20

Erste Money

kn

148,4800

0,03

NETA US Algorithm

kn

150,0329

-3,09

HI-cash

kn

148,4999

0,03

NETA New Europe

kn

81,0592

-0,83

PBZ Dollar fond

$

127,9019

0,00

NETA GDEM

€

8,5936

-0,64

HPB Novčani

kn

141,2231

0,01

Ilirika BRIC

€

64,6156

-2,81

OTP novčani fond

kn

130,7653

0,01

VB CROBEX10

kn

94,3036

-0,24

VB Cash

kn

126,2180

0,03

KD Energija

kn

9,1027

-3,90

Agram Euro Cash

€

11,8891

0,04 0,02

ZB BRIC+

€

82,3400

-2,80

Allianz Cash

kn

116,7323

Raiffeisen Absolute Aggressive

€

112,1300

-0,59

Erste Euro-Money

€

113,4900

0,02

Allianz Equity

€

120,6497

-0,45

Auctor Cash

kn

107,3734

0,03

Raiffeisen euroCash

€

104,2200

0,02

ZB global

€

137,5500

-1,25

HPB Euronovčani

€

104,9425

0,03

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS PBZ Global fond

kn

93,2187

-0,57

Locusta Cash

kn

1301,0669

0,04

HI-balanced

€

10,5181

-1,30

NETA MultiCash

kn

104,6308

0,05

ICF Balanced

kn

100,2151

-0,02

OTP euro novčani

€

101,0731

0,01

Isplaćena poticajna sredstva Na račune članova Raiffeisen dobrovoljnih mirovinskih fondova Ministarstvo financija je krajem siječnja uplatilo ukupan iznos državnih poticajnih sredstava za uplate dobrovoljne mirovinske štednje izvršene u 2012. godini. Tako je na račune članova tog i pet zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (ZDMF Hrvatskog liječničkog sindikata, ZDMF Hrvatskoga novinarskog društva, ZDMF Ericsson Nikole Tesle, ZDMF T-HT i ZDMF Sindikata hrvatskih željezničara), uplaćeno ukupno 9.682.093,12 kuna.

Ulaganje u platinu i prirodni plin Domaći ulagači na Zagrebačkoj burzi odnedavno mogu ulagati u strukturirane vrijednosne papire s podlogom u platini i prirodnom plinu, što dosad na hrvatskom tržištu kapitala nije bilo moguće. Ukupno je ponuđeno 16 novih strukturiranih vrijednosnih papira s podlogom, osim platine i plina, u još četiri različita instrumenta: Dax, S&P, nafta, srebro i zlato.

Njihov je izdavatelj Erste Group Bank AG sa sjedištem u Beču. Erste banka ima ulogu predstavnika iz-

davatelja te održavatelja likvidnosti za predmetne strukturirane proizvode.

Rast prihoda Genera Grupe Ukupni konsolidirani prihodi Genera Grupe u 2013. godini porasli su za 8,4 posto te iznose 199 milijuna kuna, dok su prethodne godine iznosili 183,6 milijuna kuna. Konsolidirana bruto dobit lani bilježi rast od 10,8 posto u odnosu na 2012. godinu te iznosi 74,6 milijuna kuna. Operativna dobit iznosi 6,7 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju 2012. godine iznosila 114.000 kuna, stoji u financijskom izvješću tvrtke za četvrto tromjesečje 2013. koje je objavila Zagrebačka burza. U 2013. godini Genera Grupa bilježi trend povećanja prodaje na domaćem i stranim tržištima.

Primanja Zagrepčana Prosječna zagrebačka neto plaća u studenome 2013. godine iznosila je 6694 kune i bila je za 337 kuna viša u odnosu na listopad.

Uspoređujući je pak sa studenim 2012. godine, bila je pet kuna manja, podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada.

Među neto prosječnim plaćama po djelatnosti, najveća - od 11.870 kuna - je zabilježena u savjetodavnim upravljačkim djelatnostima. Najnižu prosječnu plaću - nešto ispod 3000 kuna - u istome mjesecu dobivali su zaposlenici u zaštitnim i istražnim djelatnostima.

privredni vjesnik

Poslovna očekivanja 2014.

Stisak krize ne popušta, ipak se od 2014. očekuje da bude bolja

S posebnim Vas zadovoljstvom pozivamo na predstavljanje posebnog izdanja PRIVREDNOG VJESNIKA

poslovna očekivanja 2014. i okrugli stol na kojem će Ministarstvo gospodarstva javno predstaviti dokument

INDUSTRIJSKA STRATEGIJA RH 2014.-2020. u srijedu, 5. veljače 2014. u 11.00 sati u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu, Rooseveltov trg 2.