Pv 3814

Program ruralnog razvoja Poljoprivreda i prehrambenoprerađivačka industrija zapošljavaju gotovo petinu radne snage u Hrvatskoj

Uzgajivači nestaju Stanje u svinjogojstvu je očajno. Ne zna se čak ni koliko ima svinja u uzgoju, zna se samo da ih je premalo

Kako nastaju kamate Euribor i libor su sada na povijesno niskim razinama. Što će biti kad njihova razina uskoro poraste?

aktualno

pv analiza

svijet financija

Str. 6

Str. 10-11

Str. 21

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 1 4 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 10. veljače 2014.

Godina LX / Broj 3814. www.privredni.hr

60

1953 2013

privredni vjesnik

povratak fajferice / viroexpo: sajam koji raste / predstavljanja / regija / turizam / svijet financija

očekuju se prijedlozi i sugestije gospodarstvenika

industrijska strategija

Godišnji rast industrijske proizvodnje do 2020. bio bi 2,85 posto, a broj novozaposlenih porastao bi za više od 85.000 >>4-5

POSEBAN PRILOG EEN info Što donosi pe Network Enterprise Euro

Intervju: Jan Marinac

Najveći problem mladih poljoprivrednika je manjak vlastitih površina, kaže predsjednik Udruge mladih poljoprivrednika

>> 6-7

manje zarađuju , a više zapošljavaju

Prema istraživanju CEPOR-a, male tvrtke su i tijekom teške 2012. zaposlile 5,3 posto više ljudi, dok su velike otpuštale

>> 8

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA UPRAVNI ODBOR Klasa: 023-02/14-02/02 Urbroj: 311-01-14-02 Zagreb, 6. veljače 2014.

Na temelju članka 33a stavak 1. Statuta Hrvatske gospodarske komore (NN br. 11/94, 108/95, 19/96, 64/01, 142/11, 9/14) te Odluke o raspisivanju izbora za predsjednika Hrvatske gospodarske komore Klasa: 023-02/14-02/02, Urbroj: 311-0214-01, od 3. veljače 2014. Upravni odbor Hrvatske gospodarske komore raspisuje

JAVNI

POZIV

za podnošenje kandidatura za izbor predsjednika Hrvatske gospodarske komore u mandatnom razdoblju 2014. do 2018.

I. Upravni odbor Hrvatske gospodarske komore upućuje Javni poziv za podnošenje kandidatura za izbor predsjednika Hrvatske gospodarske komore, na vrijeme od četiri godine, u mandatnom razdoblju 2014. do 2018. godine.

II. Za predsjednika Hrvatske gospodarske komore može biti izabrana osoba koja osim uvjeta iz članka 33. Statuta Hrvatske gospodarske komore da se radi o uglednom gospodarstveniku ili stručnjaku iz područja gospodarstva ispunjava i dodatne uvjete: • hrvatsko državljanstvo i prebivalište na području Republike Hrvatske • završen integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju • najmanje petnaest godina radnog staža • najmanje deset godina uspješnog rada na višim izvršnim ili strateškim upravljačkim pozicijama u gospodarstvu • aktivno znanje engleskog jezika • kandidirati se može osoba koja nije kazneno osuđivana za kaznena djela protiv gospodarstva i protiv koje se ne vodi kazneni postupak III. Osoba koja se kandidira za funkciju predsjednika Hrvatske gospodarske komore dužna je uz prijavu dostaviti: • životopis - u kojem je naznačeno da li se kandidat javlja kao volonter ili profesionalac, opis dosadašnjeg tijeka karijere, te osobito zadnjih deset godina na višim izvršnim ili strateškim pozicijama • program rada – viziju budućeg rada HGK temeljeno na odredbama Statuta HGK • domovnicu • dokaz o odgovarajućem stupnju obrazovanja (preslika diplome ovjerena kod javnog bilježnika) • fotokopija radne knjižice ili Potvrdu tijela javne vlasti ili poslodavca iz koje je razvidno da na rukovodećim poslovima u gospodarstvu ima najmanje deset godina radnog staža, te ukupno najmanje petnaest godina staža • Uvjerenje o nekažnjavanju IV. Prijave na Javni poziv za izbor predsjednika Hrvatske gospodarske komore dostavljaju se u pisanom obliku u zatvorenoj koverti, u roku 8 dana od dana objave Javnog poziva u tisku i web stranici Hrvatske gospodarske komore, i to na adresu: HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA ZAGREB, Rooseveltov trg br. 2 sa naznakom “KANDIDATURA ZA PREDSJEDNIKA HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE” V. Nepotpune ili nepravovremene kandidature neće se razmatrati.

VI. Javni poziv za izbor predsjednika Hrvatske gospodarske komore objavit će se na web stranici HGK, te u Privrednom vjesniku, Večernjem listu, Jutarnjem listu, Slobodnoj Dalmaciji, Novom listu, Glasu Slavonije, Business.hr i Poslovnom dnevniku.

Napomena: Javni poziv objavljen je 6. veljače 2014. godine na web stranici HGK i u dnevnom tisku, i od tada teku rokovi iz javnog poziva.

UVOD

www.privredni.hr Broj 3814, 10. veljače 2014.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Protiv rada na crno Ministarstvo rada i mirovinskog sustava proglasilo je 2014. godinom borbe protiv rada na crno.

Rad na crno šteti radnicima, poslodavcima i društvu u cjelini.

Taj problem postavljen je visoko na razini prioriteta Europske komisije. Između dva saborska čitanja Zakona o radu ponovno ćemo pozvati sindikate, koji su zbog ZOR-a napustili Gospodarsko-socijalno vijeće, da se ipak uključe u raspravu o izmjenama ZOR-a i pomognu da se zakon poboljša. Cilj nam je da se ZOR provodi, a rad poštuje, plaća i cijeni.

Milan Bandić, gradonačelnik Zagreba:

Rezanje plaća i otpuštanja U sljedeće četiri godine broj zaposlenih koji primaju plaće iz gradskog proračuna će se smanjivati za pet posto godišnje, a plaće ćemo smanjiti za četiri do 15 posto. U sljedeće četiri godine ćemo kroz prirodni odljev i stimuliranje ranijeg odlaska u mirovinu ostvariti taj broj, a plaće će biti smanjivane ovisno o platnom razredu.

Sve predložene mjere imaju samo jedan cilj, a to je da ne diramo u džepove naših sugrađana povisivanjem cijena komunalnih usluga.

Vjekoslav Majetić, Dok-Ing:

Politika nam treba pomagati Planiramo proširiti proizvodnju na robote za održavanje nuklearnih centrala i dekontaminaciju prostora pogođenog kemijskim ili nuklearnim incidentom, a dva naša prototipa se već koriste u Rusiji u nuklearnim centralama na održavanju i zaštiti od požara. Otvara nam se nekoliko velikih izvoznih prilika za nove robote, no to nećemo moći ostvariti bez pomoći politike. Neke krupne izvozne poslove u svijetu jednostavno ne možete dobiti ako vas ne podupre vlastita država. Država izvozničkoj tvrtki poput Dok-Inga, kao i svakom drugom uspješnom izvozniku, može pomoći tako da nas izvoznike državne institucije u inozemstvu podržavaju, da daje garancije kod krupnih izvoznih poslova i da nas podržava kroz HBOR.

Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: Ivan Bartulović, direktor sektora ljudskih resursa CEMEXa Hrvatska

Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava:

IMPRESUM

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

3

Povjerenje je najvažnije za socijalni dijalog Osigurali smo da ljudi rade realno 20 posto manje te da troškovi budu 20 posto manji, ali da primaju plaću za puno radno vrijeme

U

socijalnom dijalogu ključno je povjerenje, a povjerenje i jedne i druge strane se stječe dosljednošću i iskrenošću. Mi u CEMEX-u smo se uvijek, ma koliko stvari bile delikatne, trudili biti transparentni u odnosima sa sindikatom, ali i radnicima.

Naravno, početne točke i percepcije su nerijetko dijametralno suprotne, no ako kroz vrijeme, a ponajviše na vlastitom primjeru, pokažete da ste dosljedni onom što “propovijedate”, povjerenje će neminovno uslijediti. Taj je aspekt bitan u svim okolnostima, no posebno dolazi do izražaja u teškim vremenima. Da je međusobno povjerenje imalo smisla, na najbolji je način pokazala 2013. godina koja ja omogućila da nakon pet godina uzastopne optimizacije broja radnih mjesta i troškova, te smanjenja proizvodnih kapaciteta, ponovno pokrenemo proizvodnju u našoj drugoj tvornici Sveti Kajo te omogućimo nova zaposlenja.

Bez kvalitetnog socijalnog dijaloga, bez stabilnosti u komunikaciji i transparentnosti u odnosima ne bi bilo moguće optimizirati troškove i restrukturirati tvrtku, a upravo to omogućilo nam je da plasiramo svo-

je proizvode na izvozna tržišta iznad točke pokrića, pokrenemo ugašenu tvornicu i osiguramo nova zaposlenja. Naime, od početka gospodarske krize do danas pad tržišta iznosi preko 50 posto.

Otuda i pad potražnje sedmu godinu za redom, pa je broj zaposlenih u odnosu na 2008. do početka 2013. godine smanjen za više od 40 posto.

S ciljem očuvanja zaposlenosti, kroz intenzivni dijalog sa socijalnim partnerima, pronašli smo modalitet koji osigurava naočigled nespojivo, a to je očuvanje radnih mje-

Pronašli smo modalitet koji osigurava očuvanje radnih mjesta i prilagodbu troškova padu prihoda sta i prilagodbu troškova dramatičnom padu prihoda.

Model koji je to omogućio jest skraćeno radno vrijeme, koje je osiguralo zadržavanje ukupne zaposlenosti uz 20 posto smanjenja radnog vremena, te stoga i 20 posto smanjenja troškova koji su osigurali opstojnost tvrtke. Takav model je omogućio očuvanje čak 140 radnih mjesta

na period od godinu. Bili smo prva, a u to vrijeme i jedina tvrtka u Hrvatskoj koja je za svoj projekt skraćenog radnog vremena dobila i državnu subvenciju, što je uvelike pomoglo održivosti modela.

Internim i državnim subvencijama osigurali smo da ljudi rade realno 20 posto manje te da troškovi budu 20 posto manji, ali da primaju plaću za puno radno vrijeme. To je bio najuspješniji projekt socijalnog dijaloga u Hrvatskoj u to vrijeme.

Projekt skraćenog radnog vremena je bila svojevrsna premosnica koja je omogućila kratkoročnu prilagodbu tr-

žišnim okolnostima, ali istodobno i dubinsku promjenu svijesti o razmjerima krize i realnom višku proizvodnih i ljudskih kapaciteta. I naši socijalni partneri postali su svjesni potrebe restrukturiranja.

Restrukturiranjem koje je uslijedilo zbog daljnjeg pada tržišta, na socijalno prihvatljiv način uz outsourcing dijela djelatnosti te tehnološku automatizaciju, tijekom 2012. kroz stimulativne otpremnine zbrinuli smo više od 150 radnika. Treba naglasiti kako je u svim slučajevima riječ o dragovoljnim odlascima putem stimulativnih otpremnina, zbog čega smo imali i odobrenja naših socijalnih partnera te HZZ-a.

Naše traženje najmanje lošeg rješenja i korektan pristup u ovim iznimno delikatnim vremenima nije naišao samo na razumijevanje naših socijalnih partnera, već i samih ljudi koji su sudjelovali u zbrinjavanju, koji su uz dragovoljne odlaske u tom periodu napustili tvrtku. Pored toga uspjeli smo održati kontinuitet socijalnog dijaloga te potpisati svoj 13. za redom kolektivni ugovor, koji je omogućio socijalnu stabilnost ali i nužnu fleksibilnost kao odgovor stalno promjenjivim tržišnim okolnostima.

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: marketing@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

Direktor: Darko Buković

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

4

TEMA TJEDNA

( do 7. ožujka

traje javna rasprava o Industrijskoj strategiji

Privredni vjesnik Broj 3814, 10. veljače 2014.

( 2,85 posto planirani

godišnji rast industrijske proizvodnje do 2020.

Uz predstavljanje posebnog izdanja Privrednog vjesnika “Poslovna očekivanja” i dodjelu na

Predstavljena Industrijska strategija, prijedlozi iz gospodarstva Osnovni je cilj hrvatske industrije za razdoblje 2014.-2020. repozicioniranje identificiranih stra lancu vrijednosti prema razvoju aktivnosti koje stvaraju dodanu vrijednost. Strategija predviđa Drago Živković zivkovic@privredni.hr

P

rijedlog Industrijske strategije 2014.-2020., koji je izradilo Ministarstvo gospodarstva, dobra je osnova za stručnu i javnu raspravu. U tu raspravu već su se uključili predstavnici vodećih hrvatskih tvrtki i ekonomski analitičari koji su sudjelovali na prvom javnom predstavljanju Industrijske strategije, u organizaciji Privrednog vjesnika.

U prepunoj dvorani Vijećnice Hrvatske gospodarske komore, strategija je predstavljena u sklopu prezentacije godišnjeg istraživanja Privrednog vjesnika o očekivanjima hrvatskih gospodarstvenika, te uz svečanost dodjele nagrade za analitičara godine “Gorazd Nikić”, koju je Privredni vjesnik utemeljio prije četiri godine.

Strategiju je osam mjeseci radio tim od dvadesetak ljudi, a područje njezina obuhvata su industrijski sektori gospo-

darstva statistički definirani kao Prerađivačka industrija, Građevinarstvo i Informacije i komunikacije (ICT), istaknuo je na početku predstavljanjaTomislav Radoš, voditelj tima za izradu strategije.

Autori strategije i sami je smatraju tek podlogom za javnu raspravu, koja je počela objavom sažetka od 300 stranica na web stranicama Ministarstva gospodarstva. Strate-

Autori strategije i sami je smatraju tek podlogom za javnu raspravu gija je podijeljena na dva osnovna dijela: analitički i strateški. Analitički dio sadrži niz brojčanih podataka o trenutačnom stanju industrije i trendovima u zadnjih nekoliko godina.

U vrijeme ove recesije, od 2008. do 2012. godine, najveći pad bruto dodane vrijednosti (BDV)

Ciljevi Industrijske strategije

1

Rast obujma industrijske proizvodnje po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,85 posto

2

Rast broja novozaposlenih za 85.619 do kraja 2020. godine, od čega minimalno 30 posto visokoobrazovanih

3

Rast produktivnosti radne snage za 68,9 posto u razdoblju 2014.-2020.

4

Povećanje izvoza u razdoblju 2014.-2020. za 30 posto i promjena strukture izvoza u korist izvoza proizvoda visoke dodane vrijednosti.

ostvarili su građevinarstvo (-35,54 posto) te poljoprivreda i šumarstvo (-7,45 posto).

Prerađivačka industrija ostvarila je razmjerno mali pad BDV-a od 2,59 posto, a njezin udio u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti u 2012. iznosio je nešto više od 16 posto.

Loše institucionalno okruženje Analiza je pokazala da prerađivačka industrija ostvaruje ukupne prihode veće od ukupnih rashoda, ali uz usporavanje ra-

sta. Rast prihoda ostvaren je ponajprije zbog rasta proizvođačkih cijena, a ne zbog rasta obujma industrijske proizvodnje. Broj zaposlenih prema satima rada u prerađivačkoj industriji tijekom recesije se smanjivao, sa 230.257 u 2010. na 224.441 u 2012.

Prerađivačka industrija znatno više izvozi nego što uvozi, uz stalni rast razlike u korist izvoza.

Građevinska industrija od 2010. do 2012. ostvaruje ukupne prihode manje od ukupnih rashoda, uz sve lošiji trend.

Ključne djelatnosti u Industrijskoj strategiji C 21 Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka C 26 Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda C 25 Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda J 62 Računalno programiranje, savjetovanje i povezane djelatnosti (ICT) C 27 Proizvodnja električne opreme C 28 Proizvodnja strojeva i uređaja Industrijske djelatnosti sa strateškom ulogom: C 10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda C 31 Proizvodnja namještaja

Smanjio se i broj zaposlenih sa 90.842 u 2010. na 79.926 u 2012., a proizvodnost rada i kapitala opadaju vrlo visokim stopama od 22 posto, odnosno 31 posto. Koeficijent tekuće likvidnosti građevinske industrije izrazito je nizak s trendom pada, što ukazuje na povećan problem servisiranja kratkoročnih obveza kratkotrajnom imovinom.

ICT sektor u Hrvatskoj broji 4215 poduzeća u kojima je broj zaposlenih od 2010. do 2012. varirao između 31.081 i 31.843. Mala poduzeća čine čak 98,79 posto ICT sektora, ali velika zapošljavaju preko 40 posto svih zaposlenih i imaju dva i pol puta veće prihode. ICT je i u recesiji profitabilan sektor, ali je proizvodnost rada pala za 1,79 posto, dok proizvodnost kapitala kontinuirano raste. Primjetan je i stalni pad tekuće likvidnosti, a vrijednost izvoza polako se približava vrijednosti uvoza.

Ključne probleme hrvatske industrije Industrijska strategija vidi u lošem institucionalnom okruženju, niskoj razini inozemnih izravnih ulaganja, niskom udjelu visokoobrazovane radne snage, nedovoljnom ulaganju u istraživanje i razvoj, niskoj razini produktivnosti rada, otežanom pristupu tržištima kapitala i visokoj cijeni kapitala, niskoj razini tehnološke opremljenosti te neusklađenosti obrazovnog sustava i potreba industrije.

Pet osnovnih poddjelatnosti Prema modelu vrednovanja koji je odabran u strategiji, poddjelatnosti su podijeljene u pet osnovnih skupina: pokretači, čuvari, upitnici, problematični i oni bez utjecaja. Osnovni cilj hrvatske industrije za razdoblje 2014.-2020., prema strategiji je repozicioniranje identificiranih strateških djelatnosti na globalnom lancu vrijednosti prema razvoju aktiv-

5

www.privredni.hr Broj 3814, 10. veljače 2014.

industrija@mingo.hr e-mail adresa na koju se šalju prijedlozi za Industrijsku strategiju

grade za analitičara godine

očekuju se teških djelatnosti na globalnom ukupno 33 mjere u četiri područja Poslovna 2014. bez većih promjena Gospodarstvenici su opće stanje gospodarstva u 2013. ocijenili prosječnom ocjenom 2,24, pri čemu ne očekuju bitne promjene u uvjetima za investiranje i poslovanje, kao ni promjene u ukupnoj poduzetničkoj klimi u 2014.

Poslovna očekivanja gospodarstvenika od godine koja je započela, temeljem ankete u kojoj su sudjelovale 423 tvrtke, predstavio je glavni urednik Privrednog vjesnika Darko Buković. Cjelokupna analiza istraživanja objavljena je u posebnom broju Privrednog vjesnika i dostupna je na www.privredni.hr

nosti koje stvaraju dodanu vrijednost. Definirana su i tri scenarija: pesimistični predviđa nastavak sadašnjih trendova do 2020., realni podrazumijeva ostvarivanje stupnja gospodarskoga razvoja kakav je bio 2008. godine, a optimistični vi-

soke stope rasta svih analiziranih pokazatelja.

Ciljevi se planiraju ostvariti različitim mjerama podijeljenima u četiri prioritetna područja industrijske strategije. Prvi je stvaranje stabilnog investicijskog okruženja, drugi poticanje strateške suradnje industrije i obrazovnog sustava, treći restrukturiranje javne uprave i administracije, a

Damir Novotny analitičar godine Uoči predstavljanja Industrijske strategije, po četvrti put je dodijeljena nagrada Gorazd Nikić, koju Privredni vjesnik daje najboljem ekonomskom analitičaru godine, po izboru poduzetnika koji sudjeluju u tradicionalnoj anketi Poslovna očekivanja. Dobitnik nagrade ove je godine Damir Novotny, koji je tako titulu ekonomskog analitičara godine preuzeo od Ljube Jurčića, pobjednika prethodne tri godine. Uz Damira Novotnyja, u užoj konkurenciji za analitičara godine bili su Slavko Kulić, Željko Lovrinčević, Mladen Vedriš i Guste Santini.

Novotny je istaknuo da Hrvatskoj nedostaje vizija a ne strategija, te da se još nismo odlučili koji tip ekonomije ćemo razvijati. Jasno je da monetarna politika ne može donijeti oporavak, ostaje samo fiskalna prilagodba, za koju je politička elita nespremna, iako bez nje ni Industrijska strategija nema izgleda za uspjeh, vjeruje Novotny.

četvrti tržišta kapitala i alternativnih izvora financiranja. Strategija predviđa 33 mjere u ta četiri područja, a među njima su razne porezne olakšice, financijski poticaji, iznajmljivanje državne imovine bez plaćanja najma i niz regulatornih promjena.

Oslonac na izvoz Pomoćnica ministra gospodarstva i v.d. predsjednice HGK-a Sabina Škrtić istaknula je da je na ovu strategiju naslonjen i jamstveni fond za prerađivačku industriju, za koji je ove godine izdvojeno 40 milijuna kuna, što bi moglo generirati investicije od 120 milijuna. Pozvala je poduzetnike da potaknu svoje županije da se odazovu na javni poziv Ministarstva, kako bi se sredstvima iz jamstvenog fonda pokrenuo razvoj ponajprije slabije razvijenih dijelova Hrvatske.

Iako ne vjeruje da će se proklamirani ciljevi strategije ostvariti u onim brojkama koje su u njoj navedene, predsjednik Uprave Končar Elektroindustrije Darinko Bago pozdravlja odluku da se oslonac stavi na izvoz.

Smatra, me-

đutim, da prethodno treba stvoriti materijalne i etičke okvire za ostvarenje ciljeva strategije, a to su, po njemu, energija, hrana, voda, komunikacije i zdravlje, ali i promjena odnosa prema znanosti, koja se ne događa u ustanovama, nego u glavama ljudi. Strategija bi o svemu tome trebala voditi brigu, uvjeren je Bago, koji predloženi dokument smatra hrabrim činom.

Stoga mu, zaključuje, treba pristupiti s oprezom, ali ne kritizerski.

Koliko ima robota? Željko Goja, direktor zadarske tvrtke HSTec, naj-

Osnovni cilj bio bi razvoj aktivnosti koje stvaraju dodanu vrijednost veći problem vidi u lošim vezama između akademske zajednice i gospodarstva, zbog čega je i industrijsko okruženje devastirano. Tako, primjerice, ne znamo ni koliko u Hrvatskoj imamo industrijskih robota. Procjenjuje se da ih je oko 150, a prema standardima europske industrije, trebali bismo imati 2000 robota.

Bez inovativnosti i izvoza nema industrije, uvjeren je Goja, čija je tvrtka lani samo u opremu investirala pola milijuna eura.

Svoj doprinos Industrijskoj strategiji svakako će dati i Agrokor, na-

javio je izvršni direktor za strategiju i tržište Zdravko Marić. Novi model rasta mora počivati na investicijama, ali za Agrokor to nije ništa novo, jer ta kompanija već godinama investira, ističe Marić.

Prehrambena industrija ima veliki prostor za razvoj i u Hrvatskoj i u regiji, posebno kroz domaći turizam kao jedan od najvažnijih kanala prodaje.

Konkretni prehrambeni proizvodi u kojima Marić vidi značajne potencijale su sladoled i voda u bocama, ali u tom priliku vidi i strana konkurencija.

Teško je vjerovati da će biti ostvaren rast proizvodnje koji predviđa ova strategija, ali Boris Cota, predsjednik Savjeta za gospodarstvo predsjednika Ive Josipovića, ipak pozdravlja njezinu objavu, jer je najveći problem hrvatske industrije dosad bio nedostatak industrijske politike. Strategiju bi, smatra Cota, trebalo decentralizirati, poticaje raspršiti na što više poduzeća te podržavati uspješne i konkurentne.

Javna rasprava o Nacrtu prijedloga Industrijske strategije traje do 7. ožujka 2014. Ministarstvo gospodarstva poziva sve zainteresirane da dostave svoje prijedloge i komentare putem obrasca za sudjelovanje u savjetovanju na email adresu: industrija@ mingo.hr. Po završetku savjetovanja, svi pristigli doprinosi bit će javno dostupni na web stranici Ministarstva gospodarstva.

Nakon otvaranja javne rasprave o dokumentu Industrijska strategija 2014.-2020. tijekom veljače uslijedit će ukupno 19 predstavljanja i otvorenih razgovora o strategiji po županijskim komorama HGK-a VARAŽDIN

10. veljače u 9,30h ŽK Varaždin, P. Preradovića 17/2

ČAKOVEC

10. veljače u 13,30h Zgrada Scheier, Matice Hrvatske 1

VIROVITICA

11. veljače u 14,00h ŽK Virovitica, Trg kralja Tomislava 6

OSIJEK

12. veljače u 10,00h ŽK Osijek, Europske avenije 13

VUKOVAR

12. veljače u 13,00h

ŽK Vukovar, Zmajeva 1

SLAVONSKI BROD 13. veljače u 10,30h ŽK Slavonski Brod, Matije Mesića 9

POŽEGA

13. veljače u 14,00h

ŽK Požega, Vukovarska 6

KOPRIVNICA 14. veljače u 10,00h ŽK Koprivnica, Frankopanska 3

BJELOVAR

14. veljače u 14,00h

ŽK Bjelovar, P. Preradovića 4

ŠIBENIK

17. veljače u 12,00h Gradska knjižnica Jurja Šižgorića, Poljana maršala Tita 6

ZADAR

17. veljače u 9,00h

ŽK Zadar, Špire Brusine 16

SPLIT

18. veljače u 9,00h

ŽK Split, A.Trumbića 4

DUBROVNIK 18. veljače u 15,00h Hotel Adria, Radnička 46

KARLOVAC

19. veljače u 9,00h ŽK Karlovac, Ul.kralja Tomislava 19b

KRAPINA

19. veljače u 15,00h

ŽK Krapina, Ljudevita Gaja 5

RIJEKA

20. veljače u 10,00h ŽK Rijeka, Bulevar oslobođenja 23

PULA

20. veljače u 14,00h

ŽK Pula, Carrarina 5

SISAK

21. veljače u 11,00h

ŽK Sisak, Kranjčevićeva 16

ZAGREB

26. veljače u 10,00h Komora Zagreb, Draškovićeva 45/1

6

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3814, 10. veljače 2014.

( 332 mil €

( 2011. god

Program ruralnog razvoja 2014.-2020.

JAN MARINAC, PREDSJEDNIK HRVATSKE UDRUGE MLADIH

na raspolaganju Hrvatskoj iz EU proračuna

osnovan HUMP Agro

Europski poljo hrvatski još st Razvoj poljoprivrede na krilima EU fondova

Kod nas je veliki problem dostupnost poljoprivrednih površina i ulazak mladih u tu gospodarsku djelatnost

Poljoprivreda u EU-u zapošljava 14 milijuna ljudi, a prehrambeno-prerađivačka još četiri milijuna, što je sedam posto zaposlenih. Programom razvoja ostvaruje i šest posto BDP-a

H

P

oljoprivreda i prehrambenoprerađivačka industrija sudjeluju sa 9,1 posto u bruto domaćem proizvodu Hrvatske te zapošljavaju gotovo petinu radne snage. Taj sektor je značajan i za Europsku uniju jer poljoprivreda zapošljava 14 milijuna ljudi, a prehrambeno-prerađivačka još četiri milijuna zaposlenika. Sektor ostvaruje šest posto BDP-a i zapošljava sedam posto radnika Unije.

O potencijalima Hrvatske u tom gospodarskom sektoru raspravljalo se na sastanku predstavnika sektora poljoprivrede i prehrambeno-prerađivačke industrije održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori, na kojem je predstavljen Program ruralnog razvoja za razdoblje 2014.-2020.

Općenito, naše gospodarstvo karakterizira niska konkurentnost, a ovaj dokument omogućava značajan razvojni iskorak, istaknula je na predstavljanju Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica HGK-a za gospodarstvo, međunarodne i EU poslove. “Pred nama su brojni izazovi s kojima se

moramo suočiti pravovremeno, kompetentno, organizirano, uz stalno učenje odnosno usavršavanje”, smatra Vesna Trnokop Tanta.

Ova tema je važna i za nju postoji veliki interes, kaže ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.

“Više od 40 posto proračuna EU-a namijenjeno je poljoprivredi i prehrambeno-prerađivačkoj industriji, a nama na godišnjoj razini stoji na raspolaganju 332 milijuna eura. Iz godine u godinu povećavamo stopu iskorištenosti sredstava koja su nam namijenjena.

Europska administracija sustavno i precizno propisuje načine poslovanja uz stalnu brigu o tržišnoj slobodi”, istaknuo je Jakovina.

Nužno jačati konkurentnost Prema Programu ruralnog razvoja za razdoblje 2014.-2020. prioriteti za to razdoblje su: poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima. Među prioritetima su i razvoj lanca opskrbe hranom, dobrobit životinja kao i upravljanje rizikom u poljoprivredi. Za

jačanje konukrentnosti su važni i promicanje učinkovitosti, održivost, odgovornost prema okolišu te razvoj gospodarstva ruralnih krajeva.

Tek je 16. prosinca prošle godine na Vijeću ministara u Bruxellesu usvojen reformski paket zajedničke poljoprivredne politike, koji je bio jedan od preduvjeta za donošenje hrvatskog Programa ruralnog razvoja, ali i ostalih zemalja članica.

Prioriteti su poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima Donošenje reformskog paketa zajedničke poljoprivredne politike je zbog usuglašavanja i različitih stajališta zemalja članica značajno kasnilo. Iz tog je razloga, u okviru reformskog paketa, usvojena i Prijelazna uredba kojom se definira način provedbe Programa ruralnog razvoja u 2014. godini, jer reformski paket stupa na snagu tek u 2015. (K.S.)

Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr rvatska udruga mladih poljoprivrednika Agro osnovana je 2011. godine, a do tada u Hrvatskoj nije postojala ni jedna udruga koja bi promicala interese mladih i novih poljoprivrednih proizvođača. Udruga HUMP Agro osnovana je s ciljem razvoja i promicanja mladog i inovativnog poljoprivrednog sektora, te stvaranja boljih radnih i životnih uvjeta za mlade ljude u Hrvatskoj koji se žele baviti poljoprivredom, kao i onih koji se njom već bave.

U HUMP-u ističu kako su djelatnosti udruge prvenstveno stvaranje uvjeta za povećanje sudjelovanja mladih u poljoprivredi; pomoć pri upotrebi novih tehnologija; stvaranje pozitivnog ozračja za poduzetništvo u poljoprivredi; ostvarivanje i poticanje komunikacije i dijaloga između mladih poljoprivrednika, znanstvenika i regulatornih institucija u Hrvatskoj i Eu-

ropskoj uniji, te jačanje suradnje sa srodnim organizacijama u Hrvatskoj i izvan nje.

Poljoprivreda je bila u negativnom trendu zadnjih 20 godina i mi bismo tu htjeli podvući crtu U HUMP-u službeno imaju više od stotinu članova u prosjeku mlađih od 30 godina, dok je velika većina članova visokoobrazovana. Pola članova posjeduje vlastito poljoprivredno zemljište, a četvrtina ga unajmljuje. Ostali su članovi vezani uz poljoprivredu raznim oblicima aktivnosti, od edukacije do trgovine.

Udruga je u svibnju 2013. godine organizirala 1. međunarodni kongres mladih poljoprivrednika u Hrvatskoj, u čijem su radu sudjelovali predstavnici udruga mladih poljoprivrednika iz 15 zemalja Europske unije. Bilo je to prvi put da Europsko vijeće mladih poljoprivrednika ima

konferenciju izvan EUa, objasnio je za Privredni vjesnik Jan Marinac, predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika.

Samo šest posto profesionalnih poljoprivrednika u EU27 je mlađe od 35 godina, dok je istodobno čak 35 posto farmera starije od 65.

Kakvi su podaci za Hrvatsku?

- Prema našim saznanjima novi statistički podaci za Hrvatsku očekuju se ove godine. Nažalost, koliko je nama poznato, u Hrvatskoj je situacija još lošija od prosjeka ostalih 27 zemalja Europske unije.

Kakva je suradnja s Europskim vijećem mladih farmera (European Council of Young Farmers - CEJA)?

- HUMP Agro je članica te europske asocijacije još od njenog osnutka, dakle od 2011. godine. Dakle u vrijeme kada Hrvatska još nije ni bila u EU-u što je jedinstveni slučaj. Mi ne surađujemo s CEJA-om, nego mi jesmo dio CE-

Velika očekivanja od ZPP-a Europske unije Javna potpora mladim poljoprivrednicima predviđena u Programu ruralnog razvoja u okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP, odnosno CAP) Europske unije dosada se pokazala jako uspješnom, a pogotovo programi obuke u potpori mladim ljudima da se bave poljoprivredom. Mjere između ostalog omogućuju kvalitetnije pristupanje poljoprivrednoj struci kroz bolju dostupnost zemljišta, potiču nove modele suradnje između generacija kroz partnerstvo, dijeljenje farmi, dugoročni leasing... Također se promiče koncept planiranja umirovljenja, a povoljnim nacionalnim propisima o nasljeđivanju zemljišta želi se postići veća mobilnost zemljišta. Bankama se sugerira uvođenje povlaštenih kamatnih stopa za mlade poljoprivrednike s obzirom na to da je njihov rizik manji.

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3814, 10. veljače 2014.

( više od 100 ( manje od 30 god članova ima HUMP

*vijesti

prosječna starost članova

POLJOPRIVREDNIKA

oprivrednici su stari, ariji financijskih sredstava, a teška predvidivost i niska profitabilnost još su uvijek glavna ograničenja za nje za poljoprivredu kroz obrazovne forme prihvatljive za većinu poljoprivrednika.

JA-e i sukreiramo politiku CEJA-e.

Pretpostavka je da se mladi poljoprivrednici susreću sa sličnim problemima kao i njihovi stariji kolege. Postoje li ipak neki karakteristični problemi?

- Najveći problem mladih poljoprivrednika jest taj da ne posjeduju dovoljno vlastitih površina, a teško i dolaze do novih.

Kod nas je veliki problem dostupnost poljoprivrednih površina i financijskih

sredstava, a teška predvidivost i niska profitabilnost još su uvijek glavna ograničenja za ulazak mladih u tu gospodarsku djelatnost. Naime, poljoprivreda je bila u negativnom trendu zadnjih 20 godina i mi bismo tu htjeli podvući crtu, ne osvrtati se na stvari koje su se dogodile nego iskoristiti prilike koje nam se pružaju u EU-u. Orijentirani smo na Bruxelles gdje smo na izvoru svih informacija i tako možemo pomoći našoj državi da uspostavi

moderan i mlad poljoprivredni sektor.

Kakva je obrazovna struktura hrvatskih poljoprivrednika, osobito mlađih? Što Udruga čini po tom pitanju?

- Udruga okuplja većinom visokoobrazovane mlade poljoprivrednike, dok je obrazovna struktura većine hrvatskih poljoprivrednika niska i neadekvatna. Naša udruga surađuje s akademskim institucijama kako bismo potaknuli cjeloživotno obrazova-

Važan segment nove Zajedničke poljoprivredne politike EU-a odnosi se upravo na mlade poljoprivrednike. Kada će neke od njih biti operativne u Hrvatskoj?

- Nemam konkretnih informacija o operativnostih tih mjera, ali znam da je nezaposlenost mladih u Europi izrazito visoka, što je slučaj i u Hrvatskoj.

Uostalom, mi smo treća zemlja u EU-u po nezaposlenosti. Istovremeno, poljoprivredni sektor nudi značajne mogućnosti za zapošljavanje mladih ljudi iz svih sredina, bili oni iz poljoprivrede ili ne. Osim toga, poljoprivreda pati od demografskih izazova. Zastrašujuće zvuči podatak kako je 2007. godine u EU-u na svakog poljoprivrednika do 35 godina starosti bilo čak devet poljoprivrednika starijih od 55 godina.

Može li samo nečija mladost biti dovoljno jamstvo za poslovnu uspješnost?

- Naravno da ne, ali ostaju činjenice da mladi poljoprivrednici postižu veći standard proizvodnje od prosjeka, da mladi poljoprivrednici zapošljavaju više radnika po gospodarstvu od prosjeka, dok im je produktivnost rada iznad prosjeka. Također,

7

mladi su poljoprivrednici bolje obučeni od starijih, ali usprkos svim tim pokazateljima glavne prepreke s kojima se susreću mladi ljudi koji pokušavaju ući u poljoprivredu i dalje ostaju dostupnost zemlje i kredita.

Kakva su iskustva drugih članica EU-a kada je riječ o mladim poljoprivrednicima?

- Surađujemo sa svim članicama EU-a, a posebno sa Slovenijom, Mađarskom i Slovačkom. S obzirom na to da je Slovenija od 2004. članica EU-a, ona je provela već niz mjera kojima stimulira mlade poljoprivrednike, a te mjere u Hrvatskoj tek slijede. Potrudili smo se da sva njihova pozitivna iskustva prenesemo u Hrvatsku kako bismo ubrzali te procese.

Upravo je, krajem siječnja, u Bruxellesu održan 2. europski kongres mladih poljoprivrednika. Što su bile glavne teme tog skupa?

- Na 2. kongresu mladih poljoprivrednika natjecali su se najbolji projekti iz 18 zemalja, a Hrvatsku je predstavljala naša Martina Petrović sa svojim projektom Održivi proizvodni sustav uzgoja crne slavonske svinje - fajferice. Kongres je održan u Europskom parlamentu i na njemu je sudjelovalo više od 350 mladih poljoprivrednika iz Europske unije.

Orbico širi poslovanje Branko Roglić, vlasnik regionalne distributerske grupacije Orbico, pridružio je svojoj kompaniji još jednu tvrtku iz Poljske.

Transakcija još nije dovršena jer je još nije odobrila poljska agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Prema najavama, riječ je o kompaniji s prihodima od oko 200 milijuna eura. To će povećati prihode Orbico Grupe za 25 posto.

Hrvatska u projektu ITER Hrvatska znanstvena zajednica prvi se put preko Hrvatske udruge poslodavaca povezala s poslovnom javnošću kako bi zajedno sudjelovali na svjetskom energetskom projektu vrijednom 13 milijardi eura. Kroz članstvo u Europskoj zajednici za atomsku energiju Hrvatska, ističu u HUP-u, sudjeluje u realizaciji najzahtjevnijeg energetskog eksperimenta današnjice gradnji prvog termonuklearnog fuzijskog reaktora ITER (International Thermonuclear Experimental Reactor) u Cadaracheu u Francuskoj. Gradnja ITER-a je zajednički projekt EU-a, SAD-a, Rusije, Kine, Indije, Japana i Koreje. U suradnji HUP-a i znanstvene zajednice okupljene u Hrvatskoj fuzijskoj istraživačkoj jedinici (CRU-Croatian fusion Research Unit), održan je prvi sastanak njenih članica i dvadesetak zainteresiranih hrvatskih tvrtki kako bi se upoznali s natječajima za ovaj projekt.

Nastavak ulaganja

Agrokor planira nastaviti investirati u PIK Vrbovec.

Ulaganja će iznositi 50 milijuna kuna godišnje. U 2013. završena je trogodišnja faza ulaganja Agrokora u PIK Vrbovec ukupne vrijednosti 300 milijuna kuna kojim se povećao kapacitet proizvodnje narezaka, šunki, mortadela i pakiranog svježeg mesa.

8

AKTUALNO

( 406.834

Privredni vjesnik Broj 3814, 10. veljače 2014.

broj zaposlenih u malim poduzećima

( 2,42 puta

muškarci aktivniji u pokretanju posla od žena

CEPOR: Čak 51 posto ukupnog prihoda u Hrvatskoj ostvaruju mala i srednja poduzeća

Mala i srednja poduzeća više zapošljavaju iako manje zarađuju U sektoru malih poduzeća zabilježen je porast zaposlenosti od 5,3 posto (sa 386.692 na 406.834 zaposlena), dok su srednja i velika poduzeća u 2012. imala manje zaposlenih za 6,2 odnosno 4,8 posto Drago Živković zivkovic@privredni.hr

M

ala i srednja poduzeća važan su dio svakoga gospodarstva. U Hrvatskoj su 2012. ostvarila 51 posto ukupnog prihoda, što je povećanje od 0,8 posto u odnosu na 2011. godinu, pokazalo je redovito godišnje izvješće neovisnog Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća (CEPOR). Ukupan prihod ostvaren izvozom porastao je za jedan

Dalmatinci su 2012. bili najpropulzivniji poduzetnici posto, zahvaljujući ponajviše porastu izvoza srednjih tvrtki za 2,1 postotni bod u odnosu na 2011.

U sektoru malih tvrtki zabilježen je porast zaposlenosti od 5,3 posto (sa 386.692 na 406.834 zaposlena), dok su srednje i velike tvrtke u 2012. imale manje zaposlenih za 6,2 odnosno 4,8 posto. I u malim i srednjim tvrtkama ti-

jekom recesije došlo je do pada prosječnog broja zaposlenih: sa 123,5 na 114,4 u srednjim, odnosno sa 4,3 na 4,2 u malim poduzećima. Mala poduzeća u 2012. su zabilježila i porast ukupnog broja za 6,8 posto, kao i srednja (za 1,3 posto), dok je broj velikih poduzeća smanjen za 3,1 posto.

Malo novih poslova Rezultati istraživanja Global Entrepreneurship Monitor (GEM) ukazuju na vrlo nisku razinu aktivnosti u pokretanju novih poslovnih projekata u Hrvatskoj. Iako je indeks aktivnosti porastao sa 7,32 u 2011. na 8,27 u 2012., to je još uvijek znatno ispod prosjeka koji iznosi 13.

Prema rezultatima istog istraživanja za 2012. godinu, Hrvatska ima nešto manje od tri posto rastućih poduzeća, za razliku od visokorazvijenih zemalja, gdje je njihov udjel između šest i devet posto.

Još je gori trend u inovativnosti, jer je u 2012. udjel poduzeća s inovativnim proizvodima smanjen sa 12,6 na devet posto, a udjel poduzeća s proizvo-

Promjena u broju poduzeća 2002.-2012. godine / Stopa preživljavanja poduzeća Mala poduzeća Srednja poduzeća Ukupno MSP Velika poduzeća Ukupno

2002.

2012.

58.493

35.837

Zatvorena poduzeća % zatvorenih % preživjelih 22.656

38,73

61,27

2221

1006

1215

54,70

45,30

60.714

38.843

23.871

39,31

60,69

717

287

430

59,97

40,03

61.431

37.130

24.301

39,56

60,44

Izvor: Izvješće opservatorija malog i srednjeg poduzetništva u Republici Hrvatskoj, 2013.; Fina, 2013.

dima koje imaju i ostali porastao sa 62 na gotovo 70 posto.

U 2012. financijski rezultat malih i srednjih poduzeća bio je lošiji nego godinu ranije: ukupni gubitak premašio je milijardu kuna, dok je u 2011. iznosio malo preko 700

milijuna. Ako se ovi podaci povežu s brojem zaposlenih, vidljivo je da u 2012. godini 32,9 posto zaposlenih u velikim poduzećima stvara 6,86 milijardi kuna neto dobiti, a 67,1 posto zaposlenih u malim i srednjim poduzećima stvara 1,9 milijar-

di kuna neto gubitka, što ukazuje na problem efikasnosti i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća.

Mali su žilaviji Iako manje profitabilna, manja poduzeća su ipak žilavija. Od 2002. do 2012. godine stopa preživ-

ljavanja svih tvrtki iznosila je 60,44 posto. Najviše preživljavaju upravo mala (61,27 posto), a najviše propadaju velika poduzeća (preživjelo samo 40 posto). Srednja poduzeća po tom su kriteriju sličnija velikima nego malima: stopa preživljavanja im je svega 45,3 posto.

Gledano po hrvatskim regijama, Dalmacija bilježi najveće povećanje intenziteta aktivnosti pokretanja poslovnog pothvata od gotovo 50 posto, što znači da su Dalmatinci u 2012. bili najpropulzivniji poduzetnici, ispred Istrana i Zagrepčana.

Unatoč svim poticajima za poduzetnice, podaci CEPOR-a pokazuju da se jaz povećava: u 2011. muškarci su bili 2,12 puta aktivniji u pokretanju poslovnog pothvata od žena, dok je 2012. godine taj omjer povećan na 2,42 puta. Ovaj trend, smatraju u CEPOR-u, ukazuje na nedjelotvornost primijenjenih programa te potrebu širenja raspona potpore, na mjere poput osiguranja vrtićkih mjesta za djecu i cjelodnevnog boravka u školama.

Teško do novca Dostupnost financijskih sredstava za mala i srednja poduzeća više je prepreka nego poticaj. U praksi još uvijek dominiraju bankarski krediti, a prosječna ocjena dostupnosti netradicionalnih izvora financiranja (dionički fondovi, poslovni anđeli), čak je i smanjena. Djelomice je to rezultat ograničenosti takvih izvora na hrvatskom tržištu, ali i nedovoljne informiranosti malih

i srednjih poduzetnika. Tržište bankarskih kredita vrlo je razvijeno, a gotovo sve banke malim poduzetnicima nude različite specijalizirane kredite za pojedina područja poslovanja. Na raspolaganju su im i kreditne unije, koje su u 2012. godini plasirale ukupno 292,9 milijuna kuna kredita, što je povećanje od čak 87 posto u usporedbi sa 2011. Prosječan iznos dodijeljenog kre-

dita kreditnih unija u 2010. bio je 20.403 kune, u 2011. godini 32.098 kuna, a u 2012. 29.744 kune, što ukazuje na značajnu ulogu kreditnih unija u financiranju mikropoduzeća. Fondovi za gospodarsku suradnju u 2012. su uložili u šest projekata, prema podacima HBOR-a, u ukupnom iznosu od 234,34 milijuna kuna, a među poduzećima u koja je uložen novac ima i malih. Dr-

žava je kroz Poduzetnički impuls u 2012. godini uložila 165,6 milijuna kuna, a bespovratne potpore dobilo je 2437 poduzetnika, od čega je gotovo polovina dodijeljena za cjeloživotno obrazovanje u obrtništvu. HBOR je u 2012. malim i srednjim poduzećima odobrio 1352 kredita u ukupnoj vrijednosti od 4,575 milijardi kuna, što je 27 posto više nego u 2011. godini.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3814, 10. veljače 2014.

( 413 mil kn

Već se provode natječaji za oko 540 milijuna eura

Grčić: Ne gubimo novac iz fondova EU-a

rezervirano za bespovratne poticaje

Sjednica hrvatske vlade

Za Poduzetnički impuls 1,2 milijarde kuna Prema riječima Gordana Marasa, ministra poduzetništva i obrta, ove godine bi moglo biti dodijeljeno oko 1300 potpora. Prosječna bi potpora mogla iznositi oko 100.000 kuna Igor Vukić vukic@privredni.hr

P

oticaji malim i srednjim tvrtkama koji će se isplatiti u ovogodišnjem Poduzetničkom impulsu dosegnut će u ukupnom iznosu čak 1,2 milijarde kuna. Nakon što je Vlada prošli tjedan prihvatila taj program, natječaji za potpore bit će raspisani sredinom veljače. Neki natječaji, vezani uz europska sredstva već su i započeli, a javni poziv za njih traje do kraja veljače.

Ako se u projektu koristi novac iz europskih fondova, potpora može dosegnuti i 26 milijuna kuna Prema riječima Gordana Marasa, ministra poduzetništva i obrta, ove godine bi moglo biti dodijeljeno oko 1300 potpora. Prosječna bi potpora mogla iznositi oko 100.000 kuna, gotovo 30 posto više nego u 2013. godini. Time bi se nastavio trend dodjeljivanja manjeg broja potpora, ali većih po iznosima. Prije tri godine prosječna potpora bila je svega 36.000 kuna.

Pojednostavljena dokumentacija Za bespovratne poticaje rezervirano je 413 milijuna kuna. Korisnici mogu biti mikro, mali i srednji poduzetnici, obrtnici, za-

druge i klasteri. Dio novca isplaćivat će se iz hrvatskog proračuna, ali ove godine više novca za bespovratne potpore dolazi iz izvora Europske unije: više od 279 milijuna kuna. Najveća pojedinačna potpora može biti 1,4 milijuna kuna, no ako se u projektu koristi novac iz europskih fondova, može dosegnuti i 26 milijuna kuna.

U Ministarstvu gospodarstva ističu da su pojednostavili dokumentaciju potrebnu za dobivanje poticaja i unaprijedili sustav praćenja njihovih učinaka.

Moguće trajanje projekta produženo je na godinu dana, a 80 posto potpore isplaćuje se odmah nakon potpisivanja ugovora.

Poduzetničkim impulsom nastavit će se jačati i poduzetničko okruženje. Oko 75 milijuna kuna namijenjeno je za razvoj poduzetničkih zona i inkubatora, za djelatnost regionalnih razvojnih agencija i druge investicije.

Oko 250 milijuna kuna odvojeno je za promociju i učenje o podu-

9

zetništvu i obrtu. Najveći dio namijenjen je za SEECEL, centar za učenje o poduzetništvu Jugoistočne Europe, koji će se graditi u zagrebačkoj četvrti Kajzerica. Novac za gradnju doći će također iz europskih fondova.

U ovom odjeljku potpore do 75 posto vrijednosti projekta mogu dobiti fizičke osobe te udruge poduzetnika i obrtnika.

Oko 1,5 milijuna kuna dodijelit će se za razvoj tradicionalnih i umjetničkih obrta.

Spajaju se uredi državne uprave Značajni rezultati očekuju se od mjera pod nazivom lakši pristup financiranju.

Riječ je o jamstvenoj shemi vrijednoj ukupno 40 milijuna kuna. Sa 50 milijuna kuna subvencionirat će se kamate na kredite, dok će se pet milijuna kuna potrošiti na mikrokreditiranje. Svemu tome treba dodati ovogodišnjih 435 milijuna koji će se u male i srednje tvrtke uložiti putem fondova za gospodarsku suradnju. “Bez

novca koji se prikuplja u FGS-ovima ne bismo mogli, primjerice, dokapitalizirati i ozdraviti Dalekovod, uložiti u nekoliko hotelskih projekata i pomoći i drugim tvrtkama u problemima”, naglasio je Maras.

Poduzetnici bi trebali imati koristi i od Vladine odluke o spajanju ureda državne uprave. Umjesto dosadašnjih 20 županijskih ureda i Ureda Grada Zagreba, osnovat će se pet regionalnih ureda. Gradu Zagrebu ostat će funkcije državne uprave, a regulirat će se posebnim zakonom.

Ured I objedinit će urede državne uprave iz dalmatinskih županija. Ured II bit će nadležan za Slavoniju, a Ured III za zagrebački prsten, karlovačko i sisačko područje. Ured IV pokrio bi Istru, Primorje i Liku, a Ured V Varaždin i njegovu okolicu. Uredi državne uprave dosad su često bili usko grlo pri realizaciji većih investicijskih projekata, pa se očekuje da će se novim ustrojem moći brže ishoditi potrebna rješenja i suglasnosti.

Proces iskorištavanja novca iz pretpristupnih i strukturnih fondova odvija se normalno. Ni jedan euro iz sredstava dodijeljenih Hrvatskoj neće ostati neiskorišten, poručio je u petak Branko Grčić, potpredsjednik Vlade, zadužen za prijem novca iz europskih fondova.

Podsjetio je da je ugovoreno oko 75 posto sredstava iz pretpristupnog fonda IPA, a preostalih 200 milijuna eura ugovorit će se do kraja 2016. godine.

Istodobno će se provesti natječaji za 450 milijuna eura iz strukturnih fondova, koji su Hrvatskoj dodijeljeni 2013. godine.

Reagirajući na kritike u medijima, Grčić je pojasnio da proces akreditacije, odnosno uspostava sustava za nadzor trošenja novca, neće usporiti korištenje fondova. Formiranje sustava je u završnoj fazi, a EU bi ga Hrvatskoj trebao odobriti do ožujka. Potom će biti isplaćeni i predujmovi iz fondova, rekao je Grčić.

“Nije točno da je akreditacija uvjet za provođe-

nje natječaja. Već se provode natječaji za oko 540 milijuna eura, što je gotovo sav novac koji nam sada stoji na raspolaganju”, rekao je Grčić. U proračunu ima i dovoljno novca za pripremu dokumentacije. Ove godine je za pripremu projekata rezervirano 380 milijuna kuna. “To je ogroman novac. Ako uzmemo da se pet posto novca u projektu utroši na dokumentaciju, onda dolazimo do svote od osam milijardi kuna ukupne vrijednosti tih projekata. Iz toga se već vidi da intenzivno radimo na pripremi kako bismo nadoknadili ono što prethodne vlade nisu napravile”, rekao je Grčić. Najavio je i Tjedan EU fondova, informativno-obrazovnu manifestaciju, koja će se održati od 10. do 14. veljače u Zagrebu. (I.V.)

*vijesti ekološka proizvođača. Od ukupnog broja prijavljenih neovisni stručni žiri projekta izabrao je 16 eko proizvođača koji su zadovoljili uvjete.

Pad prihoda u poljoprivredi Vrijednost realnog dohotka u poljoprivredi u 2013. godini iznosit će samo 5,47 milijardi kuna, što je pad od 12,7 posto u odnosu na godinu ranije, druga je procjena realnog dohotka u poljoprivredi koju je objavio DZS. Prema statistici pad vrijednosti realnog dohotka u poljoprivredi bilježi se od 2009.

Zelena ideja HURA je objavila da su se na natječaj projekta Zelena ideja raspisan u listopadu 2013. godine prijavila ukupno 74 lokalna

Natječaj za Kupare Državni ured za upravljanje državnom imovinom objavio je javni poziv za iskazivanje neobvezujućeg interesa za osnivanje prava građenja i prava služnosti nekretnina na rok do 99 godina na hotelsko-turističkoj lokaciji Kupari I u blizini Dubrovnika, a svoj interes domaći i/ili strani investitori u pisanom obliku trebaju dostaviti u roku od 30 dana. Ovo je prvo pokretanje potrage za investitorom u pet hotela s kapacitetom 1600 kreveta i pratećim sadržajima koji nisu u funkciji od 1990-ih.

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3814, 10. veljače 2014.

( za 130 mil €

( samo 11 mil €

uvezeno svinjskog mesa u prvih osam mjeseci 2013.

istodobno vrijedio hrvatski izvoz svinjetine

HRVATSKO SVINJOGOJSTVO NA PREKRETNICI – PASTI ILI OPSTATI

Mršave godine za svinjog Ne zna se čak ni broj svinja u državi - barata se podacima o godišnjem uzgoju između 750.000 i 800. 000 svinja krmača. Kako god bilo, budući da se potrebe Hrvatske za svinjama kreću u okvirima 2,4 milijuna komada godišnje proizvodnja više nego nedovoljna Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

T

užniji dio priče o hrvatskoj poljoprivredi svakako je stočarstvo. U samoj se toj djelatnosti već godinama vodi žestoka borba za neslavnu titulu najtužnijeg. Je li to govedarstvo ili svinjogojstvo ili možda pripadajuće djelatnosti kao što je klaonička, mliječna ili mesoprerađivačka industrija?

Prema podacima koji su se mogli čuti na ne-

U Hrvatskoj se sada uzgaja upola manje svinja nego 1990. godine davnom skupu Strukovne skupine svinjogojaca Slavonije i Baranje, održanom u HGK-ŽK-u Osijek, djelatnost koja je posljednjih nekoliko godina pretrpjela najveće štete i spustila se u okvire od jedva 30 do 40 posto zadovoljenja domaćih potreba je svinjogojstvo. Koliko je situacija teška najbolje govori podatak da se ne zna ni broj svinja u državi. Barata se podacima o godišnjem uzgoju između 750.000 i 800.000 svinja i oko 100.000 krmača. A budući da se potrebe Hrvatske za svinjama kreću u okvirima 2,4 milijuna komada godišnje – to je više nego nedovoljno. K tome, u prvih osam mjeseci prošle godine uvezeno je svinjskog mesa u vrijednosti 130 milijuna eura, dok je izvezeno za samo 11 milijuna eura.

Nedostižne brojke Naravno, svi ti negativni pokazatelji nisu se dogodili preko noći. Oni su kombinacija realnih tržišnih okolnosti kojima je Hrvatska izložena kao i svaka druga država.

Međutim, oni su i rezultat dvadesetogodišnje nebrige i neznanja. Sustavnog, osmišljenog i dugoročno planiranog i usmjeravanog razvojnog puta svinjogojstva, kao i stočarstva i čitave poljoprivredne djelatnosti - nema niti je bilo posljednja dva desetljeća. Možda je bilo kratkoročnih pokušaja, ali s obzirom na konkretne pokazatelje – ti su pokušaji bili loši i neučinkoviti. Uostalom, kao i mnogim drugim gospodarskim djelatnostima, još su uvijek nedostižne proizvodne brojke kakve su ostvarivane u godinama prije osamostaljenja Hrvatske. Statistički podaci pokazuju kako se 1990. godine u Hrvatskoj proizvodilo 1.573.000 svinja, dok ih u ovom trenutku u Hrvatskoj ima, kako smo već spomenuli, najviše 800.000.

“Samo unazad godinu-dvije u Hrvatskoj je bilo između 180.000 i 200.000 krmača, što znači da imamo stopostotni pad. Istovremeno, raste uvoz mesa, te takva situacija na tržištu stvara jednu vrlo neugodnu poziciju proizvođačima.

Apsurdno je da imamo smanjeni broj tovnih svinja, a da je i dalje problem s prodajom. Uvozi se visokosubvencionirano meso slabije kvalitete čime se remeti domaće

Teško je biti proizvođač Raspolažem sa 40 rasplodnih krmača koje su u sustavu nazimica, te godišnje uzgojim oko 1000 prasaca. Širili bismo se i dalje, ali je na tržištu katastrofa. Država ne radi na regionalnom razvoju niti postoje povlaštena sredstva za mlade proizvođače o čemu se stalno govori. Nije problem proizvesti, već je najveći problem naplata. Problem je i genetski materijal kojega u Hrvatskoj sada nema i ne možete kupiti rasplodne nazimice. Sve se mora uvoziti, a uvoz je skup i tu isplativosti nema. Uvozne nazimice se plaćaju po 500 i 600 eura komad, a godišnja obnova stada je 50 do 70 posto. Kada morate izmijeniti svake godine 70 posto svog stada - vas tu nema nigdje. Volio bih imati stado od stotinu krmača što jedan čovjek može sam pratiti, no i to je kod nas nemoguće jer nema operativnih programa koji bi to pratili, objašnjava mladi uzgajivač Alen Babić iz Ivankova kod Vinkovaca. tržište. Proizvođači unatoč rapidnom smanjenju imaju problema i s prodajom i s naplatom”, tvrdi Ernest Nad, voditelj Odsjeka za poljoprivredu HGK-Županijske komore Osijek.

Ministarstvo poljoprivrede uvidjelo je ovaj problem i u tijeku je izrada operativnog programa svinjogojske proizvodnje s ciljem njene intenziv-

nije obnove. Negativne trendove u ovoj djelatnosti važno je zaustaviti i ako se želi spriječiti odljev mladih ljudi sa sela i iz ruralnih područja gdje je upravo svinjogojstvo jedna od najznačajnijih gospodarskih djelatnosti.

Zabrinjava i činjenica da je i dalje na snazi zabrana izvoza živih svinja na tržište EU-a zbog tzv. aujecki bolesti.

“Dio naših proizvođača nalazi određene interese na tržištima susjednih država, prije svega BiH i Srbije. Dio proizvođača uslužno kolje svinje u Mađarskoj i izvozi na rusko tržište, koje je veliko i traži te proizvode. Zbog ovih dispariteta proizvodnja je u opadanju i mislim da će joj trebati dulje vrijeme da se vrati na opseg i veličinu proi-

zvodnje iz 90-ih godina kada smo imali pozitivnu deviznu platnu bilancu u segmentu stočarske proizvodnje i kada se poljoprivrednih proizvoda više izvozilo nego uvozilo”, pojašnjava Nad. Svinjogojstvo može biti profitabilno Domaće proizvođače svinja zbunjuje i činjenica da Europska unija danas proizvodi 10 posto više od svojih ukupnih potreba. Stoga se s pravom hrvatski proizvođači pitaju zašto bi se ljudi u Hrvatskoj bavili tom proizvodnjom kada u Uniji, kojoj i mi pripadamo, ima višak svinja. Na to je pitanje slavonsko-baranjskim svinjogojcima okupljenim u HGK-Županijskoj komori Osijek odgovor pokušao dati dugogodiš-

11

www.privredni.hr Broj 3814, 10. veljače 2014.

( oko 1000 krmača i 150 nerasta crnih slavonskih svinja registrirano u Hrvatskoj

Tradicionalni uzgoj crne slavonske svinje

ojce Veliki povratak fajferice i oko 100.000 – domaća je nji samostalni konzultant za svinjgojstvo u EU-u i Njemačkoj Dirk Hogenkamp. On smatra da će proizvodnja svinja i ubuduće biti profitabilna jer se procjenjuje da će do 2054. godine na svijetu biti devet milijardi ljudi.

Također smatra kako će planirana potrošnja mesa do 2030. godine biti povećana za 25 posto, a do 2020. godine potrošnja mesa porasti za čak sedam milijuna tona. To su podaci koji potvrđuju i potrebu za povećanjem svinjogojske proizvodnje i u Hrvatskoj.

Hogenkamp smatra da će već u bliskoj budućnosti biti povoljnije držati nazime krmače i prasad (nazimima ili nazimicama se nazivaju svinje koje služe za obnovu stada), te predlaže da se to radi na većim i profitabilnijim farmama s više od stotinu krmača.

To obrazlaže činjenicom da će u narednih nekoliko godina manje farme krmača u Zapadnoj Europi propasti zbog novog zakona o grupnom držanju krmača koji će donijeti Europski parlament.

Taj će zakon naime postrožiti uvjete držanja krmača, a od proizvođača zahtijevati nova i veća ulaganja. On smatra da će novi proizvođači, kakve očekuje i u Hrvatskoj, krenuti odmah u veću proizvodnju i na taj način smanjiti troškove. Problem jedino vidi u kontinuiranom rastu cijena hrane za svinje, dok je cijena svinja prilično stabilna i ne očekuju se veće oscilacije.

Crna slavonska svinja od kada je nastala bila je dio naše tradicije i kulture. Zbog pogrešne agrarne politike gotovo je izumrla, kaže Vladimir Margeta s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku Goran Gazdek

P

oljoprivredna politika Europske unije čije smjernice, direktive i strukturni fondovi potiču uzgajanje autohtonih pasmina na tradicionalni način vraćaju u hrvatske torove crnu slavonsku svinju, fajferi-

Samo udruženi u ovakvom poslu nešto možemo napraviti, kaže uzgajivačica Martina Petrović cu. Pasmina je nastala u drugoj polovini 19. stoljeća na pustari Orlovnjak kod Osijeka, gdje je grof Dragutin Karlo Leopold Pfeifer križao nazimice lasaste mangulice i neraste pasmine berkšir, a onda je najbolje žensko potomstvo svakih 10 godina pario s nerastima američke pasmine poland kina.

To je takozvana prijelazna ili kombinirana pasmina svinja koja se uzgaja radi proizvodnje mesa i masti. Meso je svijetloružičaste boje i vrlo ukusno, a od mesa većine plemenitih pasmina razlikuje se po sadržaju unutarmišićne masti koja količinom i sastavom određuje ukusnost i tehnološka svojstva mesa. Meso ove pasmine ima vrlo dobru sposobnost vezanja vode zbog čega je vrlo pogodno za preradu i proizvodnju kulena, kobasica, šunke i slanine.

Prof.dr.sc. Vladimir Margeta s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku

ističe kako se malo koja svinja u svijetu može mjeriti s kvalitetom njenog mesa. “Crna slavonska svinja od kada je nastala bila je dio našeg identiteta, povijesti, tradicije i kulture. Zbog pogrešne agrarne politike koja nas je pokušavala uvjeriti da je konkurentna samo intenzivna proizvodnja gotovo je izumrla. Međutim, intenzivna proizvodnja u Hrvatskoj nije samoodrživa jer imamo nepovoljne uvjete za svinjogojstvo zbog velikih temperaturnih promjena uslijed čega pada plodnost pa je proizvodnja skuplja 15 posto nego u Nizozemskoj ili Danskoj”, kaže Margeta.

Sve više uzgajivača Prednost crne slavonske svinje u odnosu na hibridne na velikim farmama je ekstenzivni uzgoj u vanjskim ograđenim prostorima zbog čega su potrebna znatno manja ulaganja nego kod izgradnji farmi za intenzivan uzgoj.

U Hrvatskoj je pod kontrolom približno 1000 krmača i 150 nerasta. Najbrojnija populacija nalazi se u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Zaštitom i sustavom novčanih poticaja u posljednjih 10 godina evidentno je značajno povećanje broja uzgajivača i svinja ove pasmine. Program očuvanja crne slavonske pasmine započeo je 1996. godine kada je ustanovljeno da je preostalo još samo 46 krmača i pet nerasta. Veličina efektivne populacije bila je

manja od 20 i tada se pasmina nalazila u fazi kritičnoj za opstanak, a i danas se još uvijek ubraja u ugroženu skupinu.

“Novim operativnim programom razvoja svinjogojske proizvodnje u razdoblju od 2014. do 2020. godine, u okviru mjera za poticanje ruralnog razvoja, predviđa se povećanje broja rasplodnih krmača i nerasta na 10.000 rasplodnih grla, što bi rezultiralo proizvodnjom 50.000 tovljenika na godišnjoj razini”, objašnjava prof. Margeta.

Primjer Španjolske, Mađarske i Njemačke U zaštiti crne slavonske svinje Hrvatska slijedi primjere Španjolske, Mađarske i Njemačke. “Kad su Španjolci 1984. godine ušli u Europsku uniju, imali su samo 200 komada iberijske crne svinje. Pršut “pata negra” koji rade od njenog mesa danas dostiže cijenu od 200 eura po kilogramu, a nije kvalitetniji od pršuta slavonske crne svinje. Mađari su zaštitili svinju “mangulicu” za koju se tvrdi da ima najbolju mast na svijetu, a u Njemačkoj jedna cijela pokrajina živi od uzgoja 2000 svinja. Oni su zaštitili svinjsko meso, a godišnji promet je, računajući suvenire koje prodaju turistima, 10 milijardi eura”, ističe profesor Margeta.

Za ostvarivanje ovog programa na raspolaganju je novac iz strukturnih fondova EU-a što predstavlja veliku šansu za manje proizvođače i obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja nisu u stanju nositi se sa zahtjevnim tehnologijama intenzivnog svinjogojstva. Kako bi plan bio ostvaren, potrebno je potaknuti zanimanje za proizvodnju fajferica kroz osnivanje udruga i zadruga koje bi se kasnije mogle umrežiti u klaster proizvođača crne slavonske svinje.

Udruga uzgajivača crne slavonske svinje Fajferica osnovana je 2012., a Zadruga Leta krajem 2013. godine.

Najbolja poljoprivrednica “Samo udruženi u ovakvom poslu nešto možemo napraviti. Ne moramo svi imati 500 svinja i stotine hektara zemlje. Udruživanjem povećavamo proizvodnju i kvalitetu, a smanjujemo troškove i zadržavamo raznolikost našeg sela”, kaže Martina Petrović, uzgajivačica crnih slavonskih svinja iz Vukojevaca kod Našica koja je prošle godine proglašena najboljom hrvatskom poljoprivrednicom u natječaju Europskog parlamenta. Nakon završetka Ekonomskog fakulteta u Osijeku Martina je odlučila ostati na selu. Na svom gospodarstvu danas uzgaja pedesetak crnih svinja, a planira proširiti proizvodnju hrane za svinje sa sadašnjih 26 hektara na još tri velika pašnjaka u državnom vlasništvu nakon čega će povećati i broj svinja.

12 AKTUALNO

( 782 izlagača iz 25 zemalja

*vijesti Hamapharm gradi tvornicu Nova hrvatska farmaceutska tvrtka Hamapharm na zagrebačkom Žitnjaku planira gradnju vlastitog proizvodno-distribucijskog centra, vrijednog 20 milijuna kuna. Tvrtka je kupila zemljište i dobila lokacijsku dozvolu koja vrijedi tri godine, no još nisu riješili financiranje gradnje objekta za koji bi željeli podršku države, odnosno bespovratna sredstva za poticanje proizvodnje. Dio sredstava za projekt planiraju dobiti i iz EU fondova, a dio bi bila vlastita sredstva. Dovršetak je planiran za 2019. godinu.

Otpuštanja u HŽ Cargu Uprava HŽ Carga i Sindikat strojovođa Hrvatske potpisali su kolektivni ugovor čime su ostvareni preduvjeti koje je Skupština društva postavila Upravi HŽ Carga. Potpisivanju su prethodila dva mjeseca pregovora, a novi kolektivni ugovor stupa na snagu danom potpisivanja i sklopljen je na razdoblje od tri godine. Ugovorom je definiran način zbrinjavanja viška radnika i smanjenje ukupne mase plaće za 25 posto u prva tri mjeseca primjene. Predviđeni su i otkazi za 804 zaposlenika.

Cijene industrijskih proizvoda Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u eurozoni i Europskoj uniji porasle su u prosincu 2013., dok su u Hrvatskoj ostale nepromijenjene u odnosu na prethodni mjesec, pokazuju u utorak objavljene procjene Eurostata. Rast cijena u eurozoni i EU-u u prosincu je bio 0,2 posto, dok su u studenom pale 0,1 posto.

Privredni vjesnik Broj 3814, 10. veljače 2014.

na virovitičkom sajmu

19. međunarodni sajam gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede Viroexpo 2014.

Prvi sajam ove godine u znaku Nizozemske Na sajmu je predstavljeno 13 nizozemskih tvrtki, a konzultant Egon Coolen objasnio je zbog čega nizozemski investitori, kada govore o ulaganjima u povrćarstvo, misle na staklenike Goran Gazdek

U

Virovitici je od 24. do 26. siječnja održan 19. međunarodni sajam gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede Viroexpo koji je okupio 782 izlagača iz 25 zemalja. Prvi ovogodišnji sajam u Hrvatskoj tijekom tri dana obišlo je 23.400 posjetitelja. Otvarajući ga, ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras je naglasio kako je

I u krizi broj sudionika na Viroexpou raste to jedan od rijetkih sajmova kojemu, u ova krizna vremena, raste broj izlagača i posjetitelja.

Zemlja partner bila je Kraljevina Nizozemska, a uz nju nove zemlje izlagači bile su Kosovo i Azerbajdžan. “Postoje velike mogućnosti za proširenje gospodarske surad-

nje, posebno na području poljoprivrede. Ulaskom Hrvatske u EU povećao se interes nizozemskih gospodarstvenika za ulaganja u Hrvatsku, a ovaj sajam će tome pridonijeti”, rekla je na gospodarskom forumu o perspektivi gospodarske suradnje Hrvatske i Nizozemske veleposlanica Nizozemske Stella Ronner-Grubačić.

Na sajmu je predstavljeno 13 nizozemskih tvrtki među kojima i Bejo Zaden, jedna od vodećih tvrtki u svijetu u uzgoju, preradi i prodaji biljnog sjemena premium kvalitete, DP Pumps, proizvođač vertikalnih višestupanjskih centrifugalnih pumpi od nehrđajućeg čelika, zrakoplovna kompanija KLM Royal Dutch Airlines te dvije velike svjetske pivovare Bavaria i Heineken.

Posebno su bile zanimljive tvrtke iz segmenta projektiranja i izgradnje staklenika i tehničkih instalacija u hortikulturi (Certhon), pružanja usluge know-

Pod pokroviteljstvom pet ministarstava Sajam je organiziran pod pokroviteljstvom pet ministarstava: gospodarstva, poduzetništva i obrta, poljoprivrede, turizma, regionalnog razvoja i fondova EU-a. Organizatori su Virovitičko-podravska županija, Grad Virovitica, HGK-Županijska komora Virovitica, HOK-Obrtnička komora Virovitičko-podravske županije, Turistička zajednica i Poduzetnički inkubator Virovitičko-podravske županije. Tehnički realizator bila je tvrtka Viroexpo. how i ekspertize u sektoru hortikulture (GreenQ) i poljoprivrede, prehrambene industrije, trgovine i logistike (Venlo Green Park).

Egon Coolen, konzultant tvrtke Looije Agro Technics, rekao nam je

da nizozemski investitori, kada razmišljaju o ulaganjima u povrćarstvo, misle isključivo na projekte izgradnje staklenika, kao visokoprofitabilne proizvodnje. “Prednosti staklenika pred plastenicima su prvenstveno više svje-

tla i dugotrajnost objekata.

Traži li Hrvatska investitore, mora razmišljati o cijeni energije, plina ili biomase, zemljišta i radne snage, o prerađivačkim kapacitetima i tržištu te vidjeti koje su njene prednosti pred Mađarskom, Slovenijom i Rumunjskom”, kaže Coolen.

Po sedmi put na Viroexpou predstavila se tvrtka Termpolin iz Smederevske Palanke. Ove godine predstavili su tri noviteta: sušaru za voće, povrće i ljekovito bilje s termogenom na biomasu koji koristi sječku, pelet, kocen kukuruza i koštice od voća, termogen na drva s gorionikom na pelet i sadilicu za rasađivanje duhana, povrća, kupusa i kelja na foliji. “Poljoprivrednici, pogotovo proizvođači duhana i ljekovitog bilja pokazali su veliki interes za naše proizvode, zato se svake godine vraćamo u Viroviticu”, kaže vlasnik i direktor tvrtke Stevan Jugović.

Info dan inicijative inovativnih lijekova

Bez monopola na inovaciju Na zagrebačkom Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu održan je Info dan inicijative inovativnih lijekova (IMI – Innovative Medicines Initiative).

Riječ je o paneuropskome javno-privatnom partnerstvu Europske komisije i Europske federacije farmaceutskih industrija i udruženja (EFPIA), koje u tom području omogućuje novi

model suradnje između javnog i privatnog sektora. S proračunom od dvi-

U tijeku je natječaj za JPP-projekte vezane uz razvoj lijekova je milijarde eura, IMI je usmjeren na ubrzavanje procesa otkrića i primjene sigurnijih i djelotvor-

nijih lijekova te na oživljavanje biofarmaceutske i bioznanstvene industrije u Europi. Danas više od 4500 istraživača uspješno surađuje pod okriljem IMI-ja koji trenutačno financira 42 projekta teška 1,2 milijarde eura. Michel Goldman, izvršni predsjednik Inicijative inovativnih lijekova, istaknuo je kako nitko ne bi trebao imati monopol na inovaciju pa tako ni insti-

tucije, fakulteti, kompanije, niti države. Stoga je cilj ove inicijative, kaže, pomoći tvrtkama, sveučilištima i bolnicama u njihovu zajedništvu na rješavanju današnjih izazova u farmaciji i medicini.

Inače, u tijeku je 11. poziv na natječaj (koji traje do 8. travnja) ove inicijative za prijavu projekata u kojem znanstvenici iz različitih sektora mogu sudjelovati u javno-pri-

vatnome partnerstvu za razvoj lijekova u budućnosti. Pritom valja naglasiti kako IMI posebno želi potaknuti male i srednje poduzetnike, udruge pacijenata, regulatorna tijela, industriju i bolnice da se udruže u konzorcij i prijave na nove projekte.

(B.O.)

enterprise europe

info

Broj 101, 10. veljače 2014.

Izvješće EU-a o korupciji

Nagrade za poticanje poduzetništva Europska komisija objavila je natječaj za promicanje poduzetništva za 2014. godinu. Dodjela nagrada održat će se od 2. do 3. listopada u Napulju u Italiji. Nagrada će biti dodijeljena u sklopu godišnje Skupštine malih i srednjih poduzetnika. Natjecanje će nagraditi najuspješnije i najmaštovitije inicijative iz javnih tijela Europske unije i javno-privatnog partnerstva koja podržavaju poduzetništvo, a naročito mala i srednja poduzeća. Natjecanje na nacionalnoj razini je započelo 27. siječnja, a u svibnju će biti odabrani pobjednici koji će se natjecati na međunarodnoj razini. Za ulazak u natjecanje navedeno je šest kategorija: poboljšanje poslovnog okruženja, poticanje poduzetničkog duha, potpora internacionalizaciji poduzeća, ulaganje u vještine, potpora razvoju zelenih tržišta i učinkovitosti resursa, te odgovorno i uključivo poduzetništvo.

Gospodarstvo osjeća teret korupcije Hrvatsko gospodarstvo je pogođenije korupcijom od prosjeka Europske unije. Čak 94 posto hrvatskih ispitanika vjeruje da je korupcija u Hrvatskoj široko rasprostranjena, a više od polovine smatra da im ona otežava svakodnevni život Priroda i razina korupcije razlikuju se u državama članicama i učinkovitost mjera borbe protiv nje sasvim je drukčija. Korupcija pogađa sve države članice EU-a te košta europsko gospodarstvo oko 120 milijardi eura godišnje, pokazuje izvješće Komisije o borbi EU-a protiv korupcije. U njemu se objašnjava situacija u svakoj državi članici posebno, te donosi i sažetak trenutačne situacije u Hrvatskoj.

Hrvatsko gospodarstvo je prema tom izvješću za 2014. godinu u svim aspektima pogođenije korupcijom od prosjeka Europske unije. Rezultati istraživanja Eurobarometra o korupciji iz 2013. po-

prosjek za EU 76 posto. U nas 55 posto ispitanika smatra da korupcija utječe na njihov svakodnevni život, dok takav osjećaj ima prosječno samo 26 posto žitelja Unije. Analiza je pokazala da 89 posto Hrvata kaže da su podmićivanje i veze često najlakši način dobivanja određenih javnih usluga u Hrvatskoj, dok je prosjek za EU 73 posto.

kazuju sljedeće: 94 posto hrvatskih ispitanika vjeruje da je korupcija u Hrvatskoj široko rasprostranjena, dok je

Utjecaj korupcije kao ograničavajućeg faktora na razvoj hrvatskog gospodarstva pokazuju i rezultati studije Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) iz 2011. u kojoj piše kako hrvatski građani korupciju, nakon nezaposlenosti i neučinkovitosti vlade, smatraju najvažnijim problemom u zemlji.

Europski strukturni fondovi – mogućnosti za poslovni sektor U ponedjeljak, 17. veljače u Centru za dizajn, Hrvatska gospodarska komora, Draškovićeva 45/I., Zagreb, održat će se prezentacija Europski sutrukturni fondovi - mogućnosti za poslovni sektor.

Predavač je Saša Bukovac, pomoćnik direktora, Centar za EU, HGK. Teme koje će se obraditi:

• Fondovi kohezijske politike EU-a • Fondovi EU-a dostupni Hrvatskoj • Operativni programi (strateški dokumenti) i prioriteti financiranja 2014.-2020.

• Primjeri projekata i mogućnosti financiranja iz fondova EU-a • Hrvatska

- operativni program za regionalnu konkurentnost - otvoreni i najavljeni natječaji za srednja, mala i mikro poduzeća (sufinancirano iz fondova EU-a).

Molimo da svoj dolazak na predavanje potvrdite na e-mail dizajn@hgk.hr najkasnije do 14. veljače.

enterprise europe Povećanje gospodarske aktivnosti i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća

Jačanje hrvatskog turizma Za projekte u turizmu i malom i srednjem poduzetništvu osigurano je više od 30 milijuna eura iz proračuna Hrvatske i Europske unije. Njima se želi osnažiti konkurentnost hrvatskog gospodarstva u tim sektorima komercijalne vrijednosti prirodnih i kulturnih resursa, a u skladu s održivošću i ekološkim standardima. Minimalan iznos sufinanciranja bespovratnih sredstava prema prihvatljivim troškovima u pojedinom projektu iznosi 3,8 milijuna kuna, maksimalan 26 milijuna kuna, a natječaj je otvoren do 21. veljače 2014.”, objasnio je Bukovac.

Sektor za turizam Hrvatske gospodarske komore u suradnji s Centrom za Europsku uniju organizirao je prezentaciju Javnog poziva na dostavu projektnih prijava Povećanje gospodarske aktivnosti i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća namijenjenu turističkim tvrtkama.

Saša Bukovac iz Centra za EU objasnio je koje korake mali i srednji poduzetnici moraju poduzeti prilikom prijave

Potpore iz mjere konkurentnosti turizma namijenjene su malim i srednjim poduzećima koja ulažu u izgradnju, preuređenje i poboljšanje kvalitete smještaja malih i srednjih hotela, razvoj dodatne ponude te jačanje komercijalne vrijednosti prirodnih i kulturnih resursa na natječaj, poput ispunjavanja prijavne dokumentacije te pribavljanja pratećih dokumenata, kao i proces evaluacije i odobrenja projektnih prijedloga. Na taj način osigurat će financiranje kroz Operativni program za regionalnu konkurentnost 2007.-2013. koji je usmjeren jačanju konkurentnosti hrvatskog gos-

podarstva. Operativni program financira se iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Državnog proračuna RH u sklopu mjere Razvoj poslovne klime i konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva (MSP) za koju je nadležno Ministarstvo poduzetništva i obrta koje daje bespovratne potpore u iznosu većem

od 30 milijuna eura projektima s ciljem povećanja konkurentnosti MSP-a i turizma u omjeru pola-pola. “Potpore iz mjere konkurentnosti turizma namijenjene su malim i srednjim poduzećima koja ulažu u izgradnju, preuređenje i poboljšanje kvalitete smještaja malih i srednjih hotela, razvoj dodatne ponude te jačanje

Prijaviti se mogu turistički subjekti MSPa sa sjedištem u Hrvatskoj koji su ostvarili pozitivno poslovanje u 2012. i 2013. godini te oni koji nisu za iste namjene u svom projektnom prijedlogu koristili IPARD ili drugu vrstu državne potpore.

“Ocjenjivanje i selekcija projekta odvija se kroz pet koraka te pozitivan ishod dovodi do odluke o financiranju Ministarstva poduzetništva”, naglasio je Bukovac. Ocjenjivanje se provodi sistemom bodovanja pri čemu je vrlo važno pozitivno ocijeniti održivost projekta.

Kako bi procijenili zadovoljavaju li uvjete za pristup natječaju, mali i srednji poduzetnici moraju poznavati definiciju MSP-a. “Pri definiranju spada li određeno poduzeće pod MSP, obvezna je kategorija broj zaposlenih te se uz nju uzima i jedna od iduće dvije kategorije: godišnji promet i/ili aktiva/dugoročna imovina”, istaknuo je Bukovac. Tako npr. srednje poduzeće mora imati manje od 250 zaposlenih te godišnji promet manji od 50 milijuna eura, dok malo poduzeće mora imati manje od 50 zaposlenih te godišnji promet manji od 10 milijuna eura.

Obzor 2020: novi EU program za one s dobrim idejama Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Agencija za mobilnost i programe Europske unije, Poslovno-inovacijska agencija Republike Hrvatske BICRO te Europska poduzetnička mreža organiziraju svečanu konferenciju povodom početka novog okvirnog programa Europske unije za istraživanja i inovacije za razdoblje 2014.-2020. Obzor 2020. koji počinje 10. veljače u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, u 13.30 sati.

Obzor 2020. je financijski instrument Europske unije za provedbu Unije inovacija, jedne od vodećih inicijativa strategije

Europa 2020., kojom se namjerava osigurati konkurentnost Europe na svjetskom tržištu putem ulaganja u istraživanje i razvoj, u svrhu ekonomskog rasta i stvaranja novih radnih mjesta, a za što je za sedmogodišnje razdoblje osiguran proračun od gotovo 80 milijardi eura. Program potiče i uključivanje inovativnih malih i srednjih poduzeća, za čije je sudjelovanje u 2014. i 2015. godini predviđeno 500 milijuna eura.

Obzor 2020. usmjerava se na tri prioriteta: Izvrsna znanost, Industrijsko vodstvo te Društveni izazovi, za što su specifični natječaji za financijsku potporu

već u tijeku, te podijeljeni u 12 tematskih područja koja će se proširivati novima u razdoblju koje slijedi.

Tijekom konferencije predstavit će se i pravila sudjelovanja u Obzoru 2020., kao i primjeri dobre prakse dosadašnjih projekata financiranih iz prijašnjih generacija okvirnih programa EU-a.

Konferencijom se želi ojačati sudjelovanje Republike Hrvatske u Okvirnim programima za istraživanje Europske unije, kako bi se apsorpcijski kapaciteti podigli na razinu prosjeka Europske unije.

www.een.hr

10. veljače 2014.

2 3

Erasmus za poduzetnike početnike

Do znanja preko granice Prekograničnim programom razmjene Europska unija želi dati novim ili potencijalnim poduzetnicima priliku da usavrše znanja za svoje poslovanje kod iskusnijih poduzetnika, domaćina u drugoj zemlji O programu Erasmus za poduzetnike početnike i onome što on donosi poduzetnicima početnicima, ali i iskusnim poduzetnicima koji mogu ugostiti mlade poduzetnike iz Europe, govorilo se na Info danu o tom programu. Skup je organizirao Centar za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj Hrvatske gospodarske komore.

Erasmus je prekogranični program razmjene koji pruža novim ili potencijalnim poduzetnicima priliku razvoja znanja za svoje poslovanje kod iskusnijih poduzetnika, domaćina u drugoj zemlji. Program je namijenjen poduzetnicima u ranoj fazi poslovanja - do treće godine ili osobama koje to tek žele postati i imaju poslovnu ideju - mladim poduzetnicima, te iskusnim i uspješnim poduzetnici-

Lani je u zajedničkom konzorciju bilo šest partnera iz Italije, Španjolske, Mađarske, Finske, Slovenije i Hrvatske, a ove godine u novom programu još su priključena dva partnera ma - vlasnicima tvrtki duže od tri godine, odnosno poduzetnicima domaćinima.

Boravak je moguć od jednog do šest mjeseci, a preferira se prosječan boravak od tri mjeseca. Stipendije su različite od zemlje do zemlje, što ovisi o njihovoj razvijenosti. Korist od sudjelovanja u programu je obostrana, i za mlađe i za iskusne poduzetnike. Mlađi poduzetnici stječu znanje te radno iskustvo u upravljanju i pokretanju malog i srednjeg poduzeća, dok stariji poduzetnici, domaćini, stječu mogućnost proširivanja poslovanja kao i stjecanja znanja o drugim tržištima.

HGK se ove godine za projekt uspješno aplicirao drugi put za redom, istaknula je Tajana Kesić Šapić, direktorica Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj HGK-a. “U prošlogodišnjem projektu u potpunosti je ostvaren cilj te su mladi poduzetnici koji su upućeni u inozemstvo za provođenje programa utrošili dobivenih 25.000 eura. Ove je godine u suradnji s konzorcijem od devet europskih partnera HGK uspio doći do maksimalnih 400.000 eura za cijeli konzorcij, odnosno 60.000 eura za nacionalni projekt”, dodala je Tajana Kesić Šapić.

HGK je u programu posrednička institucija, odobrava projekt te se sudionici programa za sva pitanja i pomoć mogu obratiti Komori. HGK ujedno potpisuje ugovor s mladim poduzetnikom koji ima pravo na naknadu odnosno stipendiju za vrijeme boravka i rada kod poslodavca u inozemstvu. Voditeljica projekta Europske poduzetničke mreže pri

HGK-u Vesna Torbarina govorila je o rezultatima projekta Columbus 5 - Erasmus za poduzetnike početnike, koji provode Ured za podršku u Bruxellesu, koji odobrava razmjenu, te Europska komisija, koja financira projekt. Lani je u zajedničkom konzorciju bilo šest partnera iz Italije, Španjolske, Mađarske, Finske, Slovenije i Hrvatske, a ove godine u novom programu još su priključena dva partnera. “Za boravak i rad moguće je izabrati bilo koju zemlju EU-a koja je uključena u program. Najzastupljenije djelatnosti u programu su promocija i marketing, turizam, ICT, konzultantski poslovi, arhitektura, edukacija... Najtraženije destinacije su Velika Britanija, Njemačka, Nizozemska, Španjolska, Francuska i Italija”, ističe Vesna Torbarina.

O tome kako sudjelovati u programu govorio je Gojko Jelavić, stručni suradnik Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj HGK-a. “Potreban je

poslovni plan od osam točaka, koji treba biti na engleskom jeziku te se njime zainteresirani mlađi poduzetnik predstavlja za sudjelovanje u projektu, a treba oslikavati i njegovu želju i motivaciju za posao. Proces aplikacije za program traje od dva tjedna do nekoliko mjeseci, a prosječno mjesec dana”, ističe Jelavić. U traženju poslodavca kompjutor može spojiti komplementarne sudionike, a drugi je model povezivanja taj da HGK odnosno posrednička organizacija pronađe partnera zainteresiranima.

Prvi mladi poduzetnici koji su otišli iz Hrvatske u inozemstvo u okviru ovog progama bili su Tin Špirić, koji je stjecao iskustvo u tvrtki za financijske usluge i osiguranje u Austriji, Maja Musić koja je radila u IT sektoru u Nizozemskoj, Ana Stipić koja je radila u tvrtki za edukaciju i trening u Španjolskoj te Filip Brničević koji je u Mađarskoj stjecao nova znanja u tvrtki za edukaciju i usluge. Ovaj program stvarno funkcionira, a tim HGKa dobro vodi program i uvijek su bili na raspolaganju, kaže Špirić. “Radeći u tvrtki za financijske usluge u Austriji sudjelovao sam u većini poslovnih procesa, a u suradnji s njima ostao sam i nakon završetka rada te povratka u Hrvatsku”, ističe Špirić.

Roberto Fernandez Torado iz Španjolske boravio je tri mjeseca u Zagrebu radeći u Madi Group Croatia. “U poslu su mi pružene velike mogućnosti, a dobio sam i priliku upoznati kulturu, ljude i posao u Zagrebu. Dobru podršku dobili smo i od institucija koje su nam bile na usluzi”, kaže Torado.

Mlađi poduzetnici koji su boravili u Hrvatskoj bili su iz Slovenije i Španjolske, a ostale su još dvije razmjene za dolazak u Hrvatsku koje treba provesti u sljedećih sedam mjeseci.

Radionica za pripremu projekata Povodom objave natječaja za dostavu projektnih prijedloga Jačanje kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije, na koji se mogu prijaviti projekti koji svojom provedbom poboljšavaju suradnju znanosti i gospodarstva te približavaju istraživanje i inovacije potrebama poduzetnika, Ured za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu organizirao je informativnu radionicu na kojoj je bilo riječi o uvjetima natječaja te iskustvima u pripremi i provođenju

projekata u suradnji s gospodarstvom.

Natječaj je objavljen na stranicama Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj, a projektne prijave mogu se poslati do 10. ožujka.

U sklopu natječaja hrvatskim znanstvenim institucijama, visokim učilištima te tvrtkama na raspolaganje je stavljeno oko 70 milijuna kuna, odnosno maksi-

malno 7.625.000 kuna po projektu. Europska unija će kroz ovaj natječaj sufinancirati projekte u iznosu do 100 posto, i to s ciljem razvoja hrvatskog gospodarstva temeljenog na znanju kroz poticanje istraživanja i inovacija te poboljšanje suradnje između znanstvenih organizacija i poduzeća, osobito malih i srednjih poduzeća. Potpora se daje industrijskom istraživanju i eksperimentalnom razvoju u suradnji s par-

tnerom iz poslovnog sektora, a rezultati projekta trebaju imati potencijalno komercijalnu primjenu te stvoriti nova relevantna znanja, primjerice tehnički i tržišno provjeriti i potvrditi rezultate istraživanja i dokazati da je novi proces izvediv te da se može komercijalizirati.

Nakon predavanja, poduzetnici i znanstvenici su imali priliku razgovarati i razmotriti mogućnosti zajedničkog prijavljivanja projekta.

enterprise europe Projekt Thymistem

IRB u projektu financira

Hrvatska znanstvenica s Instituta Ruđer Bošković postala je partnerica na multidisciplinarnom projektu Thymistem koji je financiran iz sheme sljedeće četiri godine razvijat će se metode za uzgoj stanica matica timusa što bi u budućnosti omogućilo obnovu tkiva timusa i imunosnog Znanstvenica Instituta Ruđer Bošković postala je partnerica na multidisciplinarnom projektu Thymistem u sklopu sheme Zdravlje Sedmog okvirnog programa (FP7) Europske unije, vrijednom šest milijuna eura. Od tog iznosa 500.000 će biti utrošeno na Institutu Ruđer Bošković. Riječ je o projektu koji okuplja partnerske institucije i stručnjake u području biologije i imunobiologije iz šest europskih zemalja i Sjedinjenih Američkih Država koji će sljedeće četiri godine razvijati metode za uzgoj stanica matica timusa kako bi u budućnosti omogućili obnovu tkiva timusa i imunosnog sustava ljudi.

Na projektu će u Zagrebu raditi Mariastefania Antica, znanstvena savjetnica u Zavodu za molekularnu biologiju Instituta Ruđer Bošković. U svom radu specijalizirala se za istraživanja razvoja limfocita iz stanica matica, te faktora koji utječu na njihovu diferencijaciju. Ovaj europski projekt je priznanje Europske komisije prepoznatljivosti i kvaliteti navedenih istraživanja u Hr-

vatskoj, smatra Mariastefania Antica. ‘’Najvažniji preduvjet za uspjeh ovog projekta je razumijevanje procesa kojim se stanice matice iz tkiva timusa razvijaju te kako se taj proces može kontrolirati i postići u laboratorijskim uvjetima. Stoga je ovdje riječ o bazičnim istraživanjima. Konačni cilj projekta je stvoriti pretkliničke temelje za razvoj novog smjera u terapiji stanicama maticama - presađivanje stanica matica timusa s ciljem obnove oštećenog timusa i imunosnog sustava bolesnika”, istaknula je Mariastefania Antica.

Središnji organ imunosnog sustava je timus – organ koji se nalazi u prsnom košu iznad srca i u kojemu se razvijaju limfociti T, najvažnije stanice u obrani organizma. Timus ima ključnu ulogu u obnavljanju limfocita T i normalnom funkcioniranju imunosnog sustava, no ujedno je i jedan od prvih organa u tijelu koji počinje starjeti, zbog čega su stariji ljudi podložniji raznim virusnim infekcijama, primjerice, gripi. Pored toga, izuzetno je osjetljiv na brojne citotoksične čimbenike kao što su zračenje, kemoterapija, djelova-

Autorska prava

Jednostavnije i jeftinije do glazb interneta

Nova pravila o kolektivnom upravljanju autorskim pravima i dozvolama za internetsko korištenje glazbenih djela, usvojena u Europskom par usluga internetske glazbe dobivanje dozvole kojom će moći puštati glazbu u više država Europske unije Nova pravila o kolektivnom upravljanju autorskim pravima i dozvolama za internetsko korištenje glazbenih djela, koja su usvojena krajem siječnja u Europskom parlamentu, žele olakšati ponuđaču usluga internetske glazbe dobivanje dozvole kojom će moći puštati glazbu u više država članica Unije. Ovim zakonom, koji je već neformalno dogovoren s Vijećem, omogućit će se istovremeno licenciranje glazbenog sadržaja u svim državama Europske unije, te osigurati bolja zaštita prava umjetnika i plaćanje njihovih autorskih naknada na vrijeme.

Direktiva će učinkovito štititi interese europskih autora i omogućiti krajnjim korisnicima diljem Europe pristup sadržaju zaštićenom autorskim pravima, kaže izvjestiteljica ovog

Ovim će se prijedlogom omogućiti istovremeno licenciranje glazbenog sadržaja u svim državama Europske unije. Nakon što nova pravila stupe na snagu, legalno preuzimanje glazbe s interneta bit će dostupno svim Europljanima, bit će jednostavnije te time i jeftinije. Uz pomoć multinacionalnih dozvola ponuđačima će biti jednostavnije puštati glazbu diljem Europe.

zakona u Parlamentu, kršćanska demokratkinja iz Francuske Marielle Gallo. “Ta direktiva je jasan signal da se autorska prava lako

mogu prilagoditi i na internetu. Autorska prava imaju bitnu ulogu u digitalnoj ekonomiji “, dodala je Marielle Gallo.

Kako bi se osiguralo da autori u svim državama članicama imaju pristup multinacionalnim dozvolama koje su važeće u više zemalja i da se očuva kulturna raznolikost, organizacije za kolektivno upravljanje pravima koje izdaju autorska prava samo u jednoj zemlji, imat će mogućnost zahtijevati od druge organizacije da predstavlja njihov repertoar.

www.een.hr

10. veljače 2014.

4 5

anom iz EU-a

e “Zdravlje” Sedmog okvirnog programa (FP7) Europske unije. Projektom vrijednim šest milijuna eura, od čega 500.000 pripada IRB-u, sustava ljudi nje toksina i slično. Nedavna istraživanja pokazuju da presađivanje tkiva neonatalnog timusa može dovesti do obnove rada imunosnog sustava, ali ograničena dostupnost tkiva transplantata ne dopušta uvođenje ovog pristupa liječenju u kliničku praksu.

Pokazalo se također i da se epitelne stanice timusa, koje su ključne za razvoj imunokompetentnih limoficita T, mogu obnavljati iz stanica matica, no za sada u svijetu nisu razvijeni protokoli za laboratorijski uzgoj tkiva timusa. Projektom se žele razviti izvedivi protokoli za uzgoj ljudskih epitelnih timusnih stanica in vitro te uspostaviti postupci za njihovo obnavljanje i dugoročno održavanje u laboratorijskim uvjetima. Europska komisija projekt je izvrsno ocijenila: od 1309 prijavljenih projekata, za financiranje je odabrano samo njih 124, tako da je naš projekt ušao u uski krug od 10 posto najboljih projekata. Na njemu će raditi i stručnjaci iz Kliničkog bolničkog centra Rebro i Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Na KBC-u Rebro nalazi se instrument za sortiranje stanica koji omogućava izdvajanje stanica matica iz mješavine stanica cijelog tkiva u kojoj one čine udio

be s

rlamentu, žele olakšati ponuđaču Države članice osiguravaju da organizacija za kolektivno upravljanje pravima redovito raspodjeljuje i plaća iznose koji pripadaju svim nositeljima prava koje zastupaju.

Organizacija za kolektivno upravljanje pravima provodi što prije takvu raspodjelu i plaćanje, a najkasnije tri mjeseca od kraja financijske godine u kojoj su prikupljeni prihodi od prava. Nositelji prava imaju pravo ovlastiti organizaciju za kolektivno upravljanje pravima po svom izboru da upravlja njihovim pravima, kategorijama prava ili vrstama djela, ili pak drugim predmetima djelatnosti po njihovom izboru.

Ova direktiva će stupiti na snagu u državama članicama 24 mjeseca nakon što je prihvati Vijeće.

manji od 0,05 posto. To je jedini takav instrument u Zagrebu i jedan od samo dva takva instrumenta u čitavoj Hrvatskoj. Za uspostavu ovih istraživanja na IRB-u potrebna su dodatna sredstva za nabavu vrhunskog instrumenta za izdvajanje stanica. Zbog specifičnosti EU projekata i činjenice da je riječ

Financiranje Europske komisije aktivno promovira razvoj jakih interakcija između grupa u Europi čija specifična znanja tek u zajedničkom pothvatu mogu ostvariti postavljene ciljeve projekta o temeljnim istraživanjima, kad je u pitanju raspodjela sredstava u sklopu određenog projekta, za nabavu instrumenata je moguće izdvojiti samo dio sredstava. ‘ ’Na Ruđeru sam uspjela uspostaviti istraživanja koja omogućavaju proučavanje stanica matica iz krvi te educirala više generacija mla-

dih znanstvenika. Međutim, kako bismo bili ukorak sa svjetskom znanošću, nužan nam je instrument za sortiranje, stoga je jedan od ciljeva da se dio sredstava iz projekata uloži u nabavu takvog stroja, a dio bismo trebali nabaviti preko drugih natječaja i projekata ili donacija’’, naglašava Mariastefania Antica. Uz Hrvatsku na projektu Thymistem sudjeluju ugledne znanstveno-istraživačke institucije iz Ukrajine, Španjolske, Turske, Češke i SAD-a, a koordinator projekta je Sveučilište u Edinburgu iz Velike Britanije. Financiranje Europske komisije aktivno promovira razvoj jakih interakcija između grupa u Europi čija specifična znanja tek u zajedničkom pothvatu mogu ostvariti postavljene ciljeve projekta. “Projekt Thymistem okuplja vrsne biologe, imunologe, inženjere tkiva i dvije banke stanica. Ekspertize, znanje i iskustvo svih okupljenih stručnjaka bit će potrebno kako bi se postigao konačni cilj projekta, a bez ovakve vrste financiranja iz Europske unije bilo bi nemoguće okupiti ovakav tim stručnjaka”, ističe koordinatorica projekta Clare Blackburn iz MRC Centra za regenerativnu medicinu Sveučilišta u Edinburgu.

Uvod u zaštitu intelektualnog vlasništva u Kini i Jugoistočnoj Aziji Poslovno-inovacijska agencija Republike Hrvatske BICRO, glavni partner za transfer tehnologije, inovacije i istraživačko-razvojne projekte u Europskoj poduzetničkoj mreži organizira radionicu Uvod u zaštitu intelektualnog vlasništva u Kini i Jugoistočnoj Aziji u suradnji s tri službe za informacije: EU IPR Helpdesk, China IPR Helpdesk i ASEAN IPR Helpdesk. Radionica će se održati u četvrtak, 20. veljače u kongresnom centru Forum Zagreb (Radnička cesta 50) s početkom u 9 sati.

EU IPR Helpdesk je inicijativa Europske komisije koja nudi besplatnu potporu prve razine upravljanja pravima intelektualnog vlasništva (IV) za korisnike istraživačkih projekata te mala i srednja poduzeća. Jedan od glavnih ciljeva IPR Helpdeska je podizanje svijesti o intelektualnom vlasništvu (IV) i izgradnja stručnih kapaciteta među malim i srednjim poduzećima diljem svijeta. Usluge koje pruža odnose se na edukativne radionice u različitim zemljama radi podizanja znanja o intelektualnom vlasništvu na lokalnoj razini, preko korisnih publikacija poput priručnika, vo-

diča i smjernica koje se bave različitim aspektima IV-a u poslovnom ili istraživačkom okruženju.

Radionicu će održati Michal Klaczynski, međunarodni stručnjak u upravljanju intelektualnim vlasništvom za područje Jugoistočne Azije. Klaczynski iza sebe ima višegodišnje iskustvo upravljanja poslovima zaštite intelektualnog vlasništva (autorsko pravo, žigovi, licenciranje) kao i posredovanja u izravnim stranim ulaganjima na tržištu Kine. Diplomirao je na Harvard Law School (LL.M.), Sveučilište Jagiellonia, Poljska. Danas Klaczynski upravlja vlastitom konzultantskom tvrtkom specijaliziranom za međunarodne transakcije i nadzorne aktivnosti uključujući savjetovanje u poslovanju s Kinom te priprema doktorski rad na temu međunarodnog prava.

Program radionice nalazi se na web stranici http://www.bicro.hr/index.php/dokumenti-hidden/een/15-ipr1, dok se prijaviti možete putem online prijavnice na https://docs.google.com/forms/d/1mw2 XYsw3TqAe1Qwp6DeQJZOvCPipfM4kT0 3kgSsNOrc/viewform. Predavanje će biti

dostupno na web stranici www.bicro.hr.

Prijenos će ciljano biti koordiniran za poduzetnike iz Osijeka (Tera Tehnopolis) i Rijeke (Znanstveno tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci - Step Ri). Dan nakon radionice u Zagrebu, 21. veljače, ista radionica će biti održana u Splitu u organizaciji Ureda za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu.

Za ambasadore EU IPR Helpdeska u Hrvatskoj imenovani su Vedran Đidara, voditelj programa IRCRO, i Goran Zeković, voditelj projekta Europske poduzetničke mreže u ime BICRO-a (Zagreb), te kolege Nikola Balić (Split) i Ivan Štefanić (Osijek).

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI

Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu.

https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ ipn/DocumentManagement/ Dokument PodaciFrm.aspx?OznakaDok umenta=2014%2fS+005-0002344.

Seizmičko istraživanje INA – Industrija nafte traži usluge seizmičkog istraživanja. Natječaj je otvoren do 19. veljače, a prijave na hrvatskom ili engleskom jeziku predaju se na INA – Industrija nafte d.d., 27759560625, Avenija V. Holjevca 10, Sektor nabave nr. Melita Kosovec, 10020 Zagreb, melita.kosovec@ina.hr. Više podataka o nadmetanju na https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/Dokument PodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta= 2014%2fS+005-0002333.

Oprema za bušotine INA – Industrija nafte traži nabavu opreme za bušotine. Natječaj je otvoren do 17. veljače, a prijave na hrvatskom ili engleskom jeziku predaju se na INA – Industrija nafte d.d., 27759560625, Avenija V. Holjevca 10, Sektor nabave, nr. Vlatka Bigač, 10020 Zagreb, vlatka.bigac@ ina.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?Oznaka Dokumenta=2014%2fS+005-0002300.

Održavanje telekomunikacijske opreme Administrador de Infraestructuras Ferroviarias, Madrid, Španjolska, traži uslugu održavanja telekomunikacijske opreme. Natječaj je otvoren do 25. veljače, a prijave na španjolskom jeziku se predaju na Administrador de Infraestructuras Ferroviarias, c/ Agustín de Foxá, s/n. Estación de Chamartín, edificio 22, Contact point(s): Jefatura de Área de Contratación y Coordinación de Red Convencional, 28036 Madrid, Spain. contrataciondgdi@adif.es. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Fotogrametrijske usluge Državna geodetska uprava traži fotogrametrijske usluge. Natječaj je otvoren do 19. veljače, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Državna geodetska uprava, 84891127540, Gruška 20, Odjel nabave i općih poslova, Danijela Katić, dipl.iur., 10000 Zagreb, danijela.katic@dgu.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/Document Management/DokumentPodaciFrm.

Konstrukcijski materijali Akcinė bendrovė Kauno energija, Kaunas, Litva, traži nabavu konstrukcijskih materijala i sličnih proizvoda. Natječaj je otvoren do 18. veljače, a prijave na litvanskom jeziku se predaju na Akcinė bendrovė Kauno energija, 235014830, Raudondvario pl. 84, For the attention of: Daiva Skačkauskienė, LT-47179 Kaunas, Lithuania, d.skackauskiene@kaunoenergija.lt. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Računalni programi Hrvatska elektroprivreda traži nabavu softverskih paketa i informacijskih sustava. Natječaj je otvoren do 27. veljače, a prijave na hrvatskom jeziku predaju se na Hrvatska elektroprivreda d.d., 28921978587, Ulica grada Vukovara 37, Sektor za informatiku i telekomunikacije, For the attention of: Manuela Makarov, 10000 Zagreb, manuela.makarov@ hep.hr. Više podataka o nadmetanju na

aspx?Oznak aDokumenta=2014%2 fS+002-0000326.

Tehničko projektiranje Hrvatske ceste traže nabavu usluga tehničkog projektiranja. Natječaj je otvoren do 13. ožujka, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Hrvatske ceste, Zagreb, 55545787885, Vončinina 3, Odjel za nabavu, Željka Šarić, dipl. ing. građ., 10000 Zagreb, zeljka.saric@hrvatskeceste.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?Oznaka Dokumenta=2014%2fS+002-0004761 Kirurški konac KBC Split traži nabavu kirurškog konca. Natječaj je otvoren do 17. veljače, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Klinički bolnički centar Split, 51401063283, Spinčićeva 1, Služba za nabavu, Julija Petrić, dipl. oec., 21000 Split, kbcnabava@kbsplit. hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?Oznaka Dokumenta=2014%2fS+002-0000313.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu.

Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

Distribucija vrtlarske opreme i proizvoda (BRUK20131111001) Britanska tvrtka traži nove dobavljače vrtlarskih alata, vrtne elektronike, dekorativnih proizvoda i vodovodnih instalacija u Europi. Tvrtka ima pristup širokom rasponu distribucijskih kanala u Londonu i Velikoj Britaniji, kao i većim maloprodajnim centrima na tržištu.

Kuhinjska i druga oprema i proizvodi (BOSI20131113001) Slovenska tvrtka specijalizirana za projektiranje i proizvodnju opreme - kao što su kuhala, mikseri, različite proizvodne linije (dječja hrana, umaci, džemovi, želei...), reaktori i posude za hranu - kao i kemijsku i farmaceutsku industriju, traži agenta ili distributera.

Proizvodnja kožnatih proizvoda (20130211043 BO) Talijanska tvrtka, sa sjedištem na Siciliji, specijalizirana je za proizvodnju kožnatih proizvoda, pogotovo torbi i remenja.

Tvrtka traži distributere, u EU-u i izvan njega, te se nudi franšizno partnerstvo.

Distribucija prehrambenih i kemijskih proizvoda (20130604050) Poljska tvrtka specijalizirana za trgovačke usluge i distribuciju prehrambenih i kemijskih proizvoda nudi svoje usluge tvrtkama koje žele predstaviti svoje prehrambene proizvode na poljskom tržištu.

Poslovno umrežavanje (20120912005 BO) Slovenska konzultantska tvrtka specijalizirana za razvoj poslovanja i poslovno umrežavanje u Sloveniji i na drugim međunarodnim tržištima traži pružatelje računovodstvenih usluga, pravnike i komplementarne tvrtke za poslovnu suradnju (recipročno trgovačko zastupanje).

Proizvodnja odjeće (BOHU20130715001) Mađarska tvrtka koja proizvodi i nudi svoju kolekciju pidžama, spavaćica, odjeće za trčanje i kupaćih kostima tra-

ži partnere za sklapanje komercijalnih i distribucijskih ugovora u svim zemljama EU-a. Tvrtka surađuje s dizajnerom (priznat na međunarodnoj razini) koji dizajnira kolekcije za proljeće i jesen svake godine.

Instalacijski sustavi (20130214024 BO)

Talijanska tvrtka, specijalizirana za električne instalacije, automatizacijske sustave, kabelske sustave i sustave umrežavanja, ICT sigurnost, sustave videonadzora, fotonaponske sustave, traži partnere za zajedničko ulaganje i/ili za recipročne proizvodne djelatnosti.

Inovativna rješenja za filtriranje ispušnih plinova (BOSI20131115001) Slovenska tvrtka, ovlašteni zastupnik inovativnih rješenja za filtriranje ispušnih plinova proizvedenih kod zavarivanja, rezanja laserom ili plazmom, traži

trgovačke posrednike ili distributere za daljnji razvoj distribucijske mreže.

Sportska odjeća (20100204010 BO) Rumunjska tvrtka za proizvodnju odjeće, specijalizirana za sportsku odjeću za žene, muškarce i djecu, traži inozemnog partnera zainteresiranog za podugovaranje. Glavni proizvodi ove tvrtke su skijaška odijela, sportske jakne, casual jakne, vjetrovke, hlače. Kako bi proširila i razvila poslovanje, rumunjska tvrtka traži partnera za podugovaranje.

Logističke usluge, distribucija, skladištenje (BRIT20131205001) Talijanska tvrtka specijalizirana za logistiku, skladištenje, distribuciju i dostavu nakladničkih proizvoda (pakiranje, dostava na kioscima, zaprimanje povratka, obrada povratka), želi proširiti svoje poslovanje i nudi transport/logističke usluge za sve vrste proizvoda. U ovom trenutku tvrtka nije opremljena za skladištenje i distribuciju kvarljivih prehrambenih proizvoda. Ipak, uzimajući u obzir veliki kapacitet njihovih skladišta i flotu vozila, ako zainteresirani partner nudi dugoročnu poslovnu suradnju, talijanska tvrtka ne bi imala problema u pripremanju i prilagođavanju u skladu s njihovim potrebama.

www.een.hr

6 7

10. veljače 2014.

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske, medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa. eu/consumers/dyna/rapex/rapex_ archives_en.cf. Ženske cipele, brend Street super shoes, model 03-88813-0974. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer koža od koje je napravljen sadrži krom. (slika 1) Produžni kabel, brend CEBrik, model C-base, KF-HBY2-1. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer oblikom može omogućiti spajanje električnih uređaja s višim naponom od onog za koji je proizvod namijenjen pa može doći do električnog udara. (slika 2)

1

2

3

4

5

6

7

8

Set šampona za kupanje i parfema, brend Street looks, model Pink dragon for woman. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer sadrži visoke razine klorometil-izotiazola i metilnog iazola u šamponu. (slika 3)

pasti mali dijelovi te biti inhalirani ili otkinuti. (slika 5)

dovoljno nisko pa oštrica može ozlijediti korisnika. (slika 8)

Svijeće, brend Home Master, modeli 06010-21. Proizvod izgleda kao hrana i zbog toga može biti opasan za djecu. (slika 6)

Električni bicikl, brend Wanbalou, model Velo Hightech. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sustav kočenja nije kvalitetno izveden i može doći do loma dijelova. (slika 9)

Rastezljive trake, brend BRICOTec, model F0034C. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer se kuka na kraju elastične trake lako može odvojiti i predmet koji je njime učvršćen pasti. (slika 4)

Set plastičnih igračaka, brend Hello Fishy, model Mermaids, oznaka LG1112.

Proizvod predstavlja rizik za djecu jer sadrži ftalate. (slika 7)

Dječji bicikli, brend BIG, modeli RacingBike i Bike-Girl. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer s njega mogu lako ot-

Kosilica, brend Pearl/Royal Gardineer, model NX-5018. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer pokrivač oštrice nije

9

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Upit vezan za tehnologiju uputite na lada.benzon@bicro.hr.

Traže se tehnologije automatizacije za projekte izgradnje, obnove i uređenja kuća (TRES20130723001) • Baskijska tvrtka traži partnera s tehnološkom ekspertizom u automatizaciji domova kako bi zajednički stvorili potpuno obnovljenu platformu s većom procesorskom snagom, pohranom, upravljanjem i širenjem u smislu automatizacije infrastrukture doma, kao i renoviranja postojećih (postojeći fiksni žičani sustavi).

Potencijalni partner bi trebao moći integrirati know-how tvrtke i tehnologiju u svom procesu proizvodnje, kako bi se platforma sustava visokih performansi mogla do kraja razviti i zajednički ponuditi tržištu.

Traži se tehnologija proizvodnje hladno prešanog ulja (TRPL20131128001) • Poljska tvrtka specijalizirana za proizvodnju hladno prešanog ulja od uljane repice i hladno prešanog lanenog ulja u potrazi je za tehnologijama koje će unaprijediti proces proizvodnje. Traži se tehnologija koja može koristeći najnižu temperaturu tijekom procesa obraditi 30 kg materijala po satu. Tehnologija mora biti u potpunosti razvijena. Tvrtka je zainteresirana za licencni ugovor ili komercijalni ugovor s tehničkom pomoći.

Traži se tehnologija za skladištenje energije iz obnovljivih izvora i povezivanje s postojećom mrežom (TRUK20130731001) • Engleska tvrtka razvila je novu niskougljičnu metodu za proizvodnju električne energije te je u potrazi za partnerom koji ima iskustva s razvijanjem tehnologije baterija i drugih uređaja za pohranu električne energije pogodnih za upotrebu obnovljivih izvora energije. Klijent je također zainteresiran za kontakt s tvrtkama koje imaju iskustva u povezivanju sustava obnovljive energije i mreže. Moguća partnerstva uključuju tehničku suradnju, zajedničko ulaganje ili licencne ugovore.

Traži se gel s tkaninom koji poboljšava toplinska svojstva proizvoda (TRTR20130624001) • Turski ogranak vodeće svjetske tekstilne tvrtke s iskustvom u tkanju, pletenju i završnoj obradi funkcionalnih tkanina je u potrazi za gelom koji bi sadržavao tkaninu radi poboljšanja toplinskih svojstava proizvoda.

Tvrtka je otvorena za tehničku suradnju sa sveučilištima i R&D izvođača, kao i licenciranje postojećih tehnologija.

Pohrana tehnologije za solarne energetske sustave (TRBE20131118001) • Bel­gijska tvrtka aktivna na području velikih i kombiniranih solarnih sustava u potrazi je za sofisticiranim tehnologija-

ma za pohranu energije. Tvrtka želi sporazumom o tehničkoj suradnji integrirati novu tehnologiju u postojeća rješenja na tržištu.

Traži se uređaj visoke preciznosti mjerenja u ioniziranoj sredini (TRIT20130902002) • Talijanska tvrtka, koja pruža napredne tehnološke usluge u offshore industriji, u sklopu natječaja za elektronički mjerni instrument u potrazi je za industrijskim partnerom za dizajn, vrednovanje i proizvodnju prototipa uređaja za mjerenje magnetskog toka. Od industrijskog partnera se traži određeni know-how u elektroničkom dizajnu i stručnost u njegovoj primjeni na uređaje koji vrlo precizno mjere u ioniziranoj sredini.

Traže se softverska rješenja za uvođenje novih tehnologija i usluga u medicini (TRGR 20130930001) • Grčka tvrtka aktivna u području razvijanja

medicinskih softvera je u potrazi za integrativnim inovativnim rješenjima i uslugama koje bi ponudili grčkom tržištu.

Tvrtka je spremna na procjenjivanje novih rješenja vrhunske tehnologije i učinkovitih usluga u sektoru medicine. Otvoreni su za tehničku suradnju, licencne ugovore i ugovore o uzajamnoj proizvodnji.

Traži se skup proizvođača za montažu nove generaciju filtera za ulje i gorivo (13 GB 42O0 3S9I) • Britanska tvrtka je razvila i patentirala novu generaciju polimernih ulja i naftnih filtera namijenjenih tržištu teških gospodarskih vozila. Traži se tvrtka koja je u mogućnosti obavljati montažu filtra. Za razliku od standardnih papirnatih filtera, ovi inovativni filteri od polimera ne tretiraju se kao opasni otpad, poboljšavaju iskoristivost goriva u teškim gospodarskim vozilima i ispunjavaju Euro 6 propise o emisijama plinova.

enterprise europe

10. veljače 2014.

8

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 10. - 14. veljače - Energy Efficiency and EU Funds - EU Funds Week, Zagreb 11. veljače - Studijski posjet: Hrvatski dani u Helsinkiju, Helsinki, Finska

Eko dizajn za hrvatsko tržište

18-19. veljače - Misija za rast (Mission for Growth), Belgija (Bruxelles)

Projekt IMAGEEN ima za cilj predstaviti i promovirati eko dizajn u sektoru hrane i pića. Aktivnosti eko dizajn projekta namijenjene su područjima u kojima eko dizajn još nije razvijen, ali za njega postoji potencijal. Projekt uključuje sektor prehrambene industrije i proizvodnje pića, oba u kontekstu pakiranja (ambalaže).

19. veljače - IMAGEEN konferencija “Što znači ekodizajn?”, Osijek 20. veljače - Radionica o zaštiti intelektualnog vlasništva na azijskom području, Osijek 21. veljače - Brokerage event u području organizacija poslovnih događanja i vjenčanja, Arad, Rumunjska 28. veljače - Brokerage event u području turizma, Beograd, Srbija 5. ožujka - Ecobuild poslovni susreti u području ekološke gradnje, London, Velika Britanija 7. ožujka - Tourism@GAST, poslovni susreti u okviru sajma GAST, Split 10-11. ožujka - Misija za rast (Mission for Growth), Grčka (Atena)

Eko dizajn omogućuje proizvođačima da uzmu u obzir okolišna pitanja već od rane faze dizajna ambalaže te pridonosi jačanju konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva kroz: • Poticanje inovacija (redizajniranje proizvoda, stvaranje novih “zelenih” proizvoda ili asortimana) • Smanjenje troškova kroz smanjenje ulaznih sirovina • Povećanje kvalitete • Povećanje prodaje kroz nove tržišne prilike (uključujući i javnu nabavu)

27-28. ožujka - Misija za rast (Mission for Growth), Italija (Palermo) 3-4. travnja - Misija za rast (Mission for Growth), Španjolska (Sevilla i Merida) 6.-8. svibnja - GENERA 2014 Brokerage Event, Madrid, Španjolska

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

Kako bi se projekt predstavio javnosti, 19. veljače u prostorijama Rektorata Sveučilišta J.J. Strossmayer u Osijeku (Aula Magna), Trg Sv. Trojstva 3, održat će se jednodnevna IMAGEEN konferencija Što znači eko dizajn.

Konferencijom se želi podići svijest malih i srednjih poduzetnika kroz koncept proširene odgovornosti o ambalažnom otpadu u cilju smanjenja otpada od hrane koji završava na odlagalištima osta-

Na konferenciji će se prezentirati projekt IMAGEEN kao i četiri projektna alata. Predavači će biti stručnjaci iz područja eko dizajna i zaštite okoliša. Projekt se financira iz fonda Europske unije kroz Program CIP - Program Unije za konkurentnost i inovacije.

Pozivamo sve zainteresirane poduzetnike iz sektora pakiranja i proizvođače iz industrije hrane i pića na konferenciju.

Sudjelovanje na konferenciji je besplatno, ali se je potrebno registrirati prijavnicom koju ispunjenu možete poslati na e-mail: imageen@tera.hr ili na fax.

031/251 005.

Misije za rast godine planiran je odlazak u: Belgiju (Bruxelles) 18.-19. veljače, Grčku (Atena) 10.11. ožujka, Italiju (Napulj) 13.-14. ožujka, Italiju (Palermo) 27.-28. ožujka, Španjolsku (Sevilla i Merida) 3.-4. travnja.

10. - 13. ožujka - International WIND Matchmaking Event - EWEA 2014 Annual Event, Barcelona, Španjolska 13-14. ožujka - Misija za rast (Mission for Growth), Italija (Napulj)

• Usklađivanje s ekološkim standardima • Olakšavanje usklađenosti s ekološkim procedurama (što u konačnici dovodi do smanjenja troškova poslovanja).

log otpada; podizanje svijesti odnosno razmišljanja o životnom vijeku proizvoda; eko profiliranje; marketing; obrađivanje zahtjeva iz sektora zaštite okoliša; određivanje uloga svih partnera/članova lanca vrijednosti.

for-growth/antonio-tajani/europe/ belgium/index_en.htm. Registracija za razgovore i odabir sugovornika: http:// www.b2match.eu/m4g-wallonia.

Na web stranici događanja mogu se vidjeti tvrtke koje su se već prijavile!

U skladu s ciljevima strategije Europa 2020, Europska komisija organizira Misije za rast od 2012. godine. Potpredsjednik EK-a Antonio Tajani odlazi na ove misije zajedno s vodećim europskim poslovnim organizacijama i tvrtkama iz zemalja članica EU-a.

Prva od ovih misija održat će se u Belgiji. Cilj posjeta Valoniji je promocija poslovnih i partnerstava na području inovacija između belgijskih i europskih tvrtki (MSP), ali i tvrtki iz drugih zemalja. Poslovni susreti (B2B) su predviđeni za 18. veljače, a istog dana prije podne je konferencija čiji je cilj upoznati europske tvrtke s poslovnim mogućnostima u Valoniji.

Na poslovne susrete se mogu prijaviti tvrtke iz sljedećih industrijskih grana: • transport i logistika • svemirske tehnologije • strojarstvo • kreativna industrija • biotehnologija/ farmaceutska industrija

U okviru svake misije organizirani su poslovni razgovori (B2B), a od 2012. u suradnji s Europskom poduzetničkom mrežom održano je 11 misija. Za početak 2014.

Sudjelovanje na konferenciji i razgovorima je besplatno. Registracija za konferenciju: http://ec.europa.eu/enterprise/initiatives/mission-growth/missions-

Za više informacija o događanjima možete kontaktirati izravno EK na mail: entr-M4Growth-Europe@ec.europa.eu ili u HGK-EEN: Igor Bobek (ibobek@hgk.hr).

Studijski posjet: Hrvatski dani u Helsinkiju HGK-Županijska komora Split i Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Helsinkiju u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom i Regionalnom gospodarskom komorom Helsinkija poziva vas na Hrvatske dane u Helsinkiju u utorak 11. veljače. Tijekom susreta Hrvatsku kao turističku destinaciju predstavit će direktor Hrvatske turi-

stičke zajednice za Skandinaviju Paul Šikić. O ekonomskim potencijalima Splita i Dalmacije govorit će voditeljica Odjela međunarodne suradnje Županijske komore Split, a o hrvatskom nautičkom sektoru prezentaciju će održati Iva Kuliš, voditeljica turističkog odjela Županijske komore Split. Na kraju susreta održat će se hrvatsko-finski bilateralni sastanci.

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3814, 10. veljače 2014.

( 13.000 noćenja ostvarili tijekom prošle godine

Hotel Luxe, Split

( od 2011. MESC

surađuje s Corporate Mobile Recyclingom

FONEBANK.HR, ZAGREB

Po mnogo čemu poseban hotel

Staro za novac Hotel Luxe od samog otvaranja promovira paket “Za ljubav i mir”, koji između ostalog sadrži donaciju za razminiranje

Tvrtka korisnicima nudi potpunu uslugu otkupa. Dakle, od besplatnog preuzimanja, preko procjene mobilnih telefona do plaćanja i sigurnog odlaganja neispravnih mobilnih telefona

H

K

otel Luxe otvoren je 2010. godine nakon višegodišnjeg ishođenja dozvola i odobrenja. Izgrađen je na mjestu gdje je nekada bila Parna mastiona koja je potpuno izgorjela 1980-ih godina. U njegovu gradnju i obnovu obitelj Parčina uložila je 6,5 milijuna eura, a riječ je o klasičnom modernom boutique hotelu. Luxe ima 30 soba i tri luksuzna apartmana te može primiti 56 gostiju. U vrlo kratko vrijeme koliko posluje, dobio je odlične recenzije vodećih turističkih portala kao što su TripAdvisor, Booking.com...

“Iako se nalazi u izrazito frekventnoj ulici, u unutrašnjosti se hotela to ne osjeti zahvaljujući izuzetnoj izolaciji.

Osim toga, sobe su smještene dalje od ulice i gotovo sve imaju pogled na more, što Luxe izdvaja od ostalih hotela u samom središtu Splita”, ističe Josip Čulić, direktor Hotela Luxe. Stalno zaposlenih je 18, dok se u sezoni primaju najmanje još dva radnika. U prošloj godini

ostvareno je 13.000 noćenja.

“U samo nekoliko godina poslovanja hotel je dosegnuo popunjenost veću od 92 posto u sezoni, a u nekim mjesecima ona doseže i 98 posto, dakle gotovo maksimum.

Od travnja pa sve do kraja listopada popunjenost je oko 90 posto. Isto tako uspjeli smo zbog velikog interesa podići i cijene noćenja, za četvrtinu”, zadovoljan je Čulić.

Higijena i sigurnost Hotel ima wellness, saunu, jacuzzi i teretanu na cjelodnevnom raspolaganju gostima, ima par-

Od travnja do kraja listopada popunjenost je oko 90 posto, kaže direktor hotela Josip Čulić king te lobby bar, također otvoren 24 sata. Hotelski restoran radi i za vrijeme doručka, a gostima se, naravno, poslužuju i ručkovi i večere. Tu je i mali luksuzni cigar salon s vr-

hunskom ventilacijom, kao i dvorana za sastanke, a u čitavom hotelu posebno je dojmljiv dizajn interijera. Popularna plaža Bačvice na udaljenosti je od samo pet minuta hoda.

Uprava veliku pozornost pridaje sigurnosti svih proizvoda, usluga i opreme hotela, higijena je na najvišoj mogućoj razini, sustavi se stalno dezinficiraju kako ne bi došlo do kakve neželjene situacije. Hotel je certificiran za sve sustave i pod stalnim je videonadzorom, a snimljeno se arhivira mjesec dana.

Osoblje se s pomoću posebnih kartica evidentira na ulasku u sobe, a pod videonadzorom je i parkirni prostor.

Hotel Luxe od samog otvaranja promovira paket “Za ljubav i mir”, koji između ostalog sadrži donaciju za razminiranje koja se uplaćuje Hrvatskom centru za razminiranje. “Gosti su to prepoznali tako da smo do sada donirali novac kojim je razminirano 1500 metara četvornih teritorija zagađenog minama”, kaže direktor Čulić. (J.V.)

ao ovlašteni franšizni partner londonske kompanije Corporate Mobile Recycling, zagrebačka tvrtka Mobis electronic Servisni centar (MESC) uvela je u regiju specijalizirani servis za otkup rabljenih mobilnih telefona i tableta Fonebank.hr. Pritom je važno naglasiti kako Fonebank korisnicima nudi potpunu uslugu otkupa. Dakle, od besplatnog preuzimanja, preko procjene mobilnih telefona do plaćanja i sigurnog odlaganja neispravnih mobilnih telefona. Žan Pranić, voditelj tog projekta i prodajni menadžer u MESCu, kaže nam kako je Mobis electronic Servisni centar suradnju s kompanijom Corporate Mobile Recycling započeo još 2011. godine kada je preuzeo rješenje i prilagodio ga hrvatskom tržištu. “U Velikoj Britaniji posluje više od 20 tvrtki koje se bave ovom djelatnošću. U drugim europskim zemljama također postoje tvrtke koje su specijalizirane za ova-

kvu vrstu posla”, ističe on. S obzirom na to da je MESC, tj. Fonebank. hr, prva tvrtka na hrvatskom tržištu koja je vlasnicima mobitela i tableta ponudila uslugu otkupa, napominje kako su je građani prihvatili pozitivno. “Jer, ponudili smo im mogućnost da brzo i jednostavno rabljeni mobilni uređaj zamijene za novac. Na taj način omogućili smo širokom spektru korisnika da poprave svoju financijsku situaciju. K tomu, tako sprečavamo mogućnost da mobilni uređaji budu neprikladno zbrinuti”, objašnjava Pranić.

Partnerstvo s Hrvatskom poštom A upravo najbitniji aspekt poslovanja tvrtke njeno je sudjelovanje u sprečavanju zagađenja okoliša neodgovornim odbacivanjem mobilnih telefona i tablet-uređaja. Jer, objavljeno je na internetskim stranicama tvrtke, grupacija diljem Europe otkupljuje i ponovno koristi te reciklira više od 90.000 mobilnih telefona mjesečno.

Pranić nastavlja kako zbog ulaska u poduzetničke vode s projektom Fonebank.hr nisu tražili poticaje i potporu od države ni sufinanciranje banke jer su u tu djelat-

Tvrtka pomaže sprečavanju zagađenja okoliša neodgovornim odbacivanjem mobitela i tableta nost odlučili krenuti samostalno.

Osim web servisa, Mobis electronic Servisni centar je tijekom 2013. godine proširio mrežu poslovanja zahvaljujući partnerstvu s Hrvatskom poštom.

“Trenutačno u svim poštanskim uredima Hrvatske pošte korisnici mogu brzo i jednostavno prodati svoj rabljeni mobilni uređaj. Cilj nam je nastaviti širiti mrežu u kojoj će ova usluga biti dostupna za sve građane Hrvatske, pa i šire”, zaključuje Pranić. (B.O.)

14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti

Izvoz Hrvatske u BiH manji 11,2 posto Lanjski izvoz Hrvatske u BiH, posebice nakon njena ulaska u EU, smanjen je za 11,2 posto u odnosu na 2012. godinu. Iz Hrvatske u BiH prošle je godine izvezeno robe u vrijednosti 1,9 milijardi KM, dok je u zadnjih šest mjeseci taj izvoz iznosio 953,9 milijuna KM uz pad od 6,3 posto. Izvoz iz BiH u Hrvatsku također je zabilježio značajan pad, napose nakon srpnja 2013., iako je na godišnjoj razini bio veći za 2,5 posto. Ukupan bosanskohercegovački izvoz lani je iznosio 8,3 milijarde KM što je povećanje od 6,6 posto, dok je uvoz iznosio 15,1 milijardu KM što je 0,5 posto manje, stoji u podacima Agencije za statistiku BiH. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 55,2 posto, dok je vanjskotrgovinski deficit iznosio 6,7 milijardi KM. BiH je najviše roba izvozila u Njemačku, Hrvatsku i Italiju, a najviše uvozila iz Hrvatske, Njemačke, Rusije, Italije i Srbije.

Nezaposlenost prijetnja miru u BiH

Ellen Goldstein, direktorica Svjetske banke za zemlje Jugoistočne Europe i Središnje Azije, na konferenciji Svjetske banke u Sarajevu o radnim mjestima u BiH izjavila je kako nezaposlenost razara socijalno tkivo zemlje i predstavlja najveću prijetnju miru u BiH. Prema podacima te institucije samo polovina radno sposobnog stanovništva BiH sudjeluje na tržištu rada, a od toga je 25 posto zaposlenih, dok

tri četvrtine ne radi. Tako visoka stopa nezaposlenosti tjera mlade i poduzetne ljude da egzistenciju potraže u inozemstvu, što pridonosi starenju nacije, a to opet stvara probleme mirovinskim fondovima. Ellen Goldstein je također naglasila da je BiH lani ušla u fazu blagog ekonomskog oporavka, a prvi put od početka krize Svjetska banka očekuje njen ekonomski rast od dva do tri posto.

Energoinvestova uspješna godina

Privredni vjesnik Broj 3814, 10. veljače 2014.

( 100 mil KM

vrijednost izvoza voća i povrća u EU-u u 2013.

Bosanskohercegovačke muke s izvozom na EU tržišta

Mlijeku crveno svjetlo Preliminarni rezultati kontrole inspektora Ureda za hranu i veterinarstvo EU-a pokazali su da mljekare i farme trebaju uložiti dodatni trud kako bi dobile certifikate, izvozne brojeve i dozvole za izvoz svojih proizvoda na tržište Unije Zdravko Latal latal@privredni.hr

O Prošla godina bila je godina relativne konsolidacije poslovanja i pozicije Energoinvesta na tržištima, a sanirani su i gubici nastali najviše zbog prekida poslova u Libiji. U 2011. godini kompanija je imala prihod od osnovne djelatnosti od 44 milijuna KM, u 2012. 83 milijuna, a lani 154 milijuna KM, izjavio je prvi čovjek Energoinvesta Enes Čengić. Osim poslova u Alžiru, Etiopiji, Slovačkoj i Albaniji, lani je prvi put realizirano i nekoliko većih projekata s BH Telecomom i Elektroprivredom BiH. Ove godine očekuju se novi poslovi na obnovi prijenosne mreže te izgradnji dalekovoda i trafostanica u BiH.

čekivanja i uvjeravanja pet mljekara iz Sarajeva, Bihaća, Dubice, Gradačca i Livna da su njihova mlijeka i livanjski sir proizvedeni po standardima Europske unije pokazala su se neutemeljenima. Preliminarni rezultati kontrole spremnosti bosanskohercegovačkih mljekara i farmi koje su se kandidirale za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u zemlje EU-a pokazali su da i dalje postoje određeni nedostaci te da je potrebno uložiti dodatni trud kako bi Bosna i Hercegovina dobila zeleno svjetlo, certifikate, izvozne brojeve i dozvole za izvoz svojih proizvoda u EU, potvrdio je Boris Tučić, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH nakon što su inspektori Ureda za hranu i veterinarstvo EU-a (FVO) završili s pregledom bosanskohercegovačkih mljekara.

Od MMF-a 95 milijuna KM Odbor direktora MMF-a odobrio je Bosni i Hercegovini isplatu nove tranše stand-by aranžmana od 95 milijuna KM, od čega Federaciji BiH pripada 63 milijuna KM, a RS-u 32 milijuna KM. Riječ je o šestoj tranši standby aranžmana od ukupno 787,5 milijuna KM koja je trebala biti isplaćena do kraja 2013. godine, ali zbog kašnjenja usvajanja proračuna i političkih previranja u Federaciji BiH, rok isplate je bio prolongiran.

Razočarani mljekari Razočaranja mljekara su tim veća što od ulaska Hrvatske u EU zbog zabrane izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda godišnje gube oko 40 milijuna konvertibilnih maraka. Za crveno svjetlo izvozu mljekari optužuju vlasti na razini države koje nisu pravodobno donijele niz potrebnih zakona. Do rujna kad se ponovo očekuje dolazak inspektora FVOa nema ništa od izvoza mlijeka u Hrvatsku i EU. Inspektori FVO-a su, po Tučićevim riječima, pozitivno ali nedovoljnim oci-

jenili obavljene poslove nadležnih bosanskohercegovačkih institucija kako bi zadani standardi i kriteriji bili ispoštovani. Riječ je o preliminarnim rezultatima kontrole, a institucije BiH i mljekari dobit će službene rezultate inspekcije za dva mjeseca.

Uz to u pitanje je doveden i trud da se gubitak nadoknadi pojačanim izvozom mlijeka u zemlje Cefte, posebno na Kosovo, zbog političkih razloga i odluke bosanskohercegovačkih vlasti da ne ukine vize za građane Kosova nakon čega je Priština uvela recipročne mjere, što će bez svake sumnje otežati trgovanje sa zemljom s kojom BiH ima značajan suficit.

BiH ima problema i sa stajalištima administracije EU-a i susjedima zbog izmjena Zakona o trošarinama, posebice kad je riječ o pivu. Podsjetimo, pivari i Vanjskotrgovinska komora BiH više od godinu dana traže izmjene trošarina na pivo, jer tvrde da

su trošarine u BiH na pivo najniže u regiji. Naime, u Srbiji ta stopa iznosi 0,38 posto, u Crnoj Gori 0,50 posto, u Hrvatskoj 0,57 posto, u Sloveniji 0,60 posto, dok se u BiH nije mijenjala od 2004. godine i iznosi 0,20 posto. Pivari su tražili da trošarina za pivovare koje godišnje proizvode do 400.000 hektolitara piva ostane 0,20 posto, a za pivovare čija proizvodnja premašuje 400.000 hektolitara iznosi 0,35 posto, čime bi i dalje bila najniža u regiji.

Trošarine na čekanju Europska komisija je više puta upozoravala bosanskohercegovačke vlasti da ne smiju postojati različiti tretmani za domaće i inozemne pivovare, jer ni jedna od četiri pivovare u BiH nema godišnju proizvodnju od 400.000 hektolitara, a iz Sarajeva je odgovoreno da su uvjeti isti za sve proizvođače bez obzira na to jesu li domaći ili inozemni. Komi-

sija za vanjskotrgovinsku politiku, carine, promet i komunikacije Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH odgodila je na neko vrijeme razmatranje izmjena Zakona o trošarinama kako bi se dobilo mišljenje Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH na podnesene amandmane zastupnika. Pored zahtjeva da se povećaju trošarine na pivo na 0,35 posto po litri piva za pivovare s godišnjom proizvodnjom većom od 400.000 hektolitara, amandmanima se zahtijeva da se to napravi i za vino i za bezalkoholna pića, s time da se proi-

Povećanje trošarina na pivo odgođeno, a traže se veće trošarine i za vino i bezalkoholna pića zvođači koji u zadnjih pet godina u prosjeku proizvode manje od 100.000 hektolitara vina i sokova godišnje oslobode trošarina.

Predstavnici Vanjskotrgovinske komore BiH, u suradnji sa švicarskim programom za promociju uvoza u EU i Švicarsku, održali su u Sarajevu radionicu o tržišnim trendovima i zahtjevima tržišta svježeg voća i povrća u EU-u, s ciljem da se pristupi pripremi i edukaciji proizvođača koji izvoze ili namjeravaju izvoziti ove proizvode na tržište EU-a. Inače, lani je BiH izvezla na tržište EU-a svježeg voća i povrća u vrijednosti od 100 milijuna KM, a uvezla za 245 milijuna KM.

15

www.privredni.hr Broj 3814, 10. veljače 2014.

( 500 mil €

Talijanski ulagači potpisali memorandum

Ferrero će uzgajati lješnjake u Srbiji

planiranih prihoda dosegle Slovenske željeznice

Slovenske željeznice

Prijetnja iz Austrije Slovenski željezničari žele znati koliko će dobivati novca za obavljanje putničkog prometa te po kakvim će prugama voziti vlakovi Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

N

ešto širi račun od uobičajenog što ga je Dušan Mes, generalni direktor SŽ-a, ovih dana posredstvom medija ispostavio svome imenjaku Dušanu Čuferu, ministru financija, upečatljivo objašnjava frustracije kroz koje prolazi Slovenija roneći na dah u dubinama svoje financijske krize. Željezničarski Dušan pritisnuo je Dušana iz državnih financija izravnim zahtjevom da on i vlada konačno razgrnu stare neizvjesnosti te da željezničarima omoguće dobru poslovnu vidljivost na relaciji od barem sljedećih 10 godina. “Želimo imati uređene odnose s državom u sljedećih 10 godina”, poručio je Dušan Mes. Željezničari zapravo žele znati koliko će novca dobivati u sljedećih 10 godina za obavljanje putničkog prometa te po kakvim će prugama prevoziti teret kojeg imaju sve više.

Generalni direktor SŽ-a pojačao je zahtjev podsjećanjem da je 2013. godina u svim pogledima bila za željezničare bolja od 2012. godine. Prevezli su devet posto više tereta i šest posto više putnika.

Dosegli su i pola milijarde eura planiranih prihoda, pa se nadaju i čistoj dobiti od 15 do 17 milijuna eura. Rezultat bi bio još bolji da imaju više teretnih vagona i da ne moraju sigurnost prometa održavati defanzivnim sniženjem putnih brzina na kritičnim mjestima, a takvih je na slovenskoj željezničkoj mreži previše i prava su mora za ljude zadužene da brinu o rentabilnosti i profitabilnosti.

Pritisci iz susjedstva Pritisnuo je Dušan Mes Dušana Čufera jer se i sam našao pod prijetećim pritiskom iz susjedstva. Petnaest kilometara od slovenske granice Austrija je prije dva tjedna otvorila i zapadni portal u okviru gradnje željeznič-

kog tunela u masivu Golice. Tunel ukupne dužine 32,9 kilometara i s predvidivom cijenom od 5,4 milijarde eura trenutno je najveća investicija u Austriji. I krajnje nezgodna za Slovenske željeznice.

Željeznički tunel trenutno je najveća investicija u Austriji - i krajnje nezgodna za Slovenske željeznice Tunelom kroz Golicu austrijske željeznice osposobljavaju se za brzine do 240 kilometara na sat i to na prioritetnom koridoru koji povezuje Baltik i Jadran, ali mimo Slovenije.

Brza pruga izbija na Trst teritorijem austrijske Koruške te okomitim skretanjem na Trst.

Mes je s razlogom zabrinut za poslovnu budućnost jer Slovenija nikako da počne s gradnjom drugog kolosijeka pruge između Kopra i

Divače. S jednim kolosijekom u ne baš najboljem stanju SŽ može pratiti razvoj Luke Koper otprilike još najviše dvije godine. Nakon toga na staroj pruzi nastaje krkljanac.

Dug još čeka Kada zahtijevaju uređene odnose s državom na rok od 10 godina, Slovenske željeznice zahtijevaju znatno veća ulaganja u željezničku infrastrukturu, uredno sufinanciranje nerentabilnog putničkog prometa, također i državnu asistenciju u raspetljavanju nagomilanih financijskih obveza iz prošlosti. Vlada Boruta Pahora svojedobno je priznala dug s osnova obavljanja putničkog prometa, ali ga dosad ni stara ni nova vlada nisu niti pokušale podmiriti. Skupilo se i raznih drugih financijskih obveza. Zna se samo da su velike i da ih treba podmiriti vlada kojoj upravo sada ponestaje vreća za zatrpavanje dužničkih proboja u nasipima javnih financija.

Iako Srbija sada uvozi 90 posto lješnjaka iz Gruzije i Turske, europski brend u konditorskoj industriji - talijanska kompanija Ferrero - najavila je kako će od Srbije napraviti europski centar za proizvodnju lješnjaka.

To su objavili u četvrtak u vladi Srbije gdje je potpisan Memorandum o razumijevanju s ovim proizvođačem slatkiša. Memorandum su potpisali ministar poljoprivrede Srbije Dragan Glamočanin i direktor za sirovine Ferrero Grupe William Fulci, a u nazočnosti prvog potpredsjednika do izbora 16. ožujka tehničke vlade Srbije Aleksandra Vučića i glavnog tajnika Ministarstva inozemnih poslova Italije Michelea Valensisea. To znači da je ovo ipak državni aranžman, odnosno da Italija podržava investitore u Srbiju, a Srbija jamči velike poslove s talijanskim ulagačima.

Srpski ministar poljoprivrede rekao je poslije pot-

pisivanja dokumenta kako će investicije Ferrera omogućiti da površine na kojima se proizvodi lješnjak u Srbiji sa sadašnjih 1000 hektara budu povećane na više od 10.000 hektara do 2020. godine. “Memorandum podrazumijeva ulaganje u poljoprivredni sektor, zapošljavanje ljudi u ruralnim područjima, zasnivanje vlastite proizvodnje lješnjaka na 1000 hektara”, rekao je ministar.

Individualni poljoprivredni proizvođači iz središnje i južne Srbije moći će zahvaljujući ovom ulaganju s Ferrerom zasnovati kooperantske odnose i tako najlakše plasirati svoje proizvode. Glamočanin je naglasio kako je vlada Srbije naporno radila da privuče investicije kao što je ova. (Lj.L.)

*vijesti

Odvjetnici pod poreznim nadzorom Već sama najava projektnog nadzora što ga je Porezna uprava započela u Sloveniji potkraj 2011. i završila u 2013. godini, bila je više nego poticajna za odvjetnike, notare i pravne savjetnike. Svi su oni nakon uvođenja nadzora počeli prijavljivati više prihode. U prvoj godini nadzora 1199 fizičkih i 182 pravne osobe iskazale su 45 posto veće prihode i 40 posto više dobiti nego u 2009. godini.

Porezna uprava od 1. siječnja 2014. godine primjenjuje nove odredbe Zakona o poreznom postupku koje omogućavaju utvrditi razliku između

imovine, očite potrošnje i prijavljenog dohotka. Provjeravaju se razlike u desetogodišnjem razdoblju, a ono što se nađe kao razlika oporezuje se po stopi od 70 posto. Ministar Dejan Židan, koordinator aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije, najavio je uvođenje fiskalnih blagajni za liječnike i odvjetnike. Napomenuo je da vlada time želi pokazati javnosti kako nema nedodirljivih skupina.

Plin s polja Petišovci Petrol i Nafta Lendava pregovaraju s britanskom tvrtkom Ascent Resources o modalitetima iskorištavanja plina na polju Petišovci. Britanska tvrtka planira uložiti 10 milijuna eura u razvoj plinskog polja s procijenjenim zalihama od 10 milijardi kubičnih metara plina. Iz polja Petišovci plin će se pridobivati metodom hidrauličnog drobljenja pješčenjaka.

16 TURIZAM *vijesti Porast dolazaka i noćenja Nakon prvih podataka turističkih zajednica o turističkim rezultatima u Hrvatskoj u prošloj godini, prve rezultate objavio je i Državni zavod za statistiku. Prema tim rezultatima, u komercijalne smještajne objekte 2013. je došlo 5,1 posto više turista nego 2012. kada ih je bilo 11,8 milijuna. Turisti su lani ostvarili 3,3 posto više noćenja u odnosu na godinu ranije kada su zabilježili 62,7 milijuna noćenja. Prošle je godine u Hrvatskoj bilo ukupno 5,7 posto više stranaca nego u 2012. godini kada ih je bilo 10,4 milijuna, a ostvarili su 3,8 posto više noćenja nego godinu ranije kada su zabilježili 57,5 milijuna noćenja.

Hosteli s certifikatom kvalitete Pet omladinskih hostela iz sastava Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza (HFHS) dobilo je međunarodni i verificirani certifikat kvalitete za hostele HI-Quality kojeg dodjeljuje Međunarodna federacija omladinskih hostela (IYHF). Pritom je hostelima u Dubrovniku i Rijeci produžena valjanost tog certifikata, dok su ga prvi put dobili hosteli u Puli, Zadru i Zagrebu.

Uniline otvorio novo predstavništvo na Tajlandu Turistička agencija Uniline otvorila je u Bangkoku na Tajlandu novo predstavništvo, drugo na tržištima Dalekog istoka, priopćeno je iz te agencije. Time Uniline nastavlja svoju politiku širenja poslovanja i pozicioniranja na brzorastućim tržištima s kojih sve više turista dolazi u Hrvatsku. Uniline je do sada tržišta Dalekog istoka, posebice Kinu i Južnu Koreju, pokrivao iz svog predstavništva u Šangaju u Kini, otvorenog u proljeće 2012. godine.

Privredni vjesnik Broj 3814, 10. veljače 2014.

( oko 3 mil kn

dosad uloženo u obnovu hostela Sveti Rok

( još 1,8 mil kn potrebna dodatna ulaganja

Razvitak hostelskog turizma

Hosteli u suradnji s prirodom Među novim projektima, od kojih će neki aplicirati i na natječaje fondova Europske unije, je i obnova omladinskog hostela Osijek, hostela Sveti Rok u Općini Lovinac i omladinskog hostela Plitvice turističke infrastrukture i niza sportsko-rekreativnih, smještajnih i pratećih sadržaja koji će povezati prirodnu raznolikost stvorit će se nova i autentična turistička ponuda”, rekao je Daniel Jurjević, zamjenik načelnika Općine Lovinac.

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

U

Europi, pa tako i kod nas, sve se više razvija tzv. turizam mladih. Mladi vole putovati, upoznavati nove zemlje, kulture i ljude, ne zadržavajući se predugo na jednom mjestu. S obzirom na to da putuju s malo prtljage, a nemaju ni mnogo novca, najčešće za

U turističku funkciju stavit će se i špilje i jame s područja Općine Lovinac smještaj odabiru hostele.

Upravo se zato u Hrvatskoj otvara sve više hostela, a turizam mladih je i u jednom od akcijskih planova razvoja hrvatskog turizma.

Među takvim projektima, od kojih će neki aplicirati i na natječaje fondova EU-a, je i obnova omladinskog hostela Osijek. Zgrada Stare pekare u osječkoj Tvrđi, koja je zaštićeni spomenik kul-

ture, prenamijenit će se u omladinski hostel sa 150 kreveta. Na projektu surađuju Ministarstvo turizma i Grad Osijek. U planu je i izgradnja hostela Plitvice koji će također aplicirati za sredstva EU-a.

Sveto brdo Novac iz EU fondova pokušat će privući i budući hostel Sveti Rok u Općini Lovinac. Lovinac je na rubu Ličkog polja, ima manje od 1000 stanovnika te dosta prostora koji treba turistički valorizirati. Objekt u kojem će biti hostel potpuno je uništen u Domovinskom ratu te obnovljen 2003. U izgradnju je već uloženo oko tri

milijuna kuna, no potrebno je uložiti još 1,8 milijuna kuna. “Ideja o obnovi nastala je nakon što smo napravili projekt izgradnje centra planinskog turizma (CPT) Sveto brdo

koji će se nalaziti na području Parka prirode Velebit, a povezivat će Općinu Lovinac i Ličko-senjsku županiju s Općinom Jasenice i Zadarskom županijom. Izgradnjom javne

Turisti vole hostele Najveća smještajna mreža hostela u svijetu je Hostelling International koju čini 4000 hostela sa 420.000 kreveta u 90 zemalja. U toj je mreži 4,5 milijuna članova, a u njihovim se hostelima godišnje ostvari 40 milijuna noćenja. Hrvatski ferijalni i hostelski savez (HFHS) punopravni je član te udruge od 1992. godine. Prema podacima Ministarstva turizma, 2013. je u Hrvatskoj bio 121 hostel, a najviše ih je u Zadarskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Šibensko-kninskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. U hrvatskim hostelima iz sastava HFHS-a u 11 mjeseci prošle godine ostvareno je 225.375 dolazaka ili čak 41,8 posto više nego u istom razdoblju godinu dana ranije.

Žičara preko Velebita U sklopu tog projekta izgradit će se niz pješačkih, planinarskih, biciklističkih i skijaških staza, kabinska žičara preko Velebita te smještajni kapaciteti. No, dok se to ne završi, u Lovincu se izrađuje niz manjih projekata, među kojima je i hostel Sveti Rok. “Dosad smo izradili biciklističke staze, vidikovce, a u turističku funkciju stavljamo špilje i jame s područja Općine Lovinac. Zanimljive su i naše rječice i potoci uz koje se mogu napraviti odmarališta”, istaknuo je Jurjević. Dodao je kako su im ciljane skupine školska djeca, studenti, biciklisti, planinari, skijaši rekreativci, ribolovci i svi zaljubljenici u prirodu.

Adria Hotel Forum 2014.

Je li Hrvatska spremna za nove investicije?

O tome što sve treba promijeniti kako bi Hrvatska na europskom tržištu postala konkurentna za nove investicije u gospodarstvu i turizmu te koje su inovacije u hotelskoj industriji aktualne u svijetu, bit će riječi na drugom Adria Hotel Forumu, koji će se od 11. do 13. veljače održati u zagrebačkom hotelu The Westin.

To je jedinstvena konferencija iz hotelskog biznisa u Jugoistočnoj Europi jer će se na jednom mjestu susresti i razmije-

niti znanje i iskustva pojedinci iz domaće i svjetske hotelske industrije te predstavnici raznih institucija. “Adria Hotel Forum je mjesto susreta i druženja hotelijera s investitorima, a značajno je i to što na kraju konferencije možemo sami sebe pozicionirati i zaključiti slijedimo li svjetske turističke trendove u hotelijerstvu”, istaknula je

Sanja Čižmar, starija partnerica iz tvrtke Horwath HTL, partnera Adria Hotel Foruma.

Na Forumu će sudjelovati više od 40 panelista iz Hrvatske i inozemstva, a očekuje se od 200 do 250 sudionika. Bit će riječi o načinima apliciranja turističkih projekata na natječaje europskih strukturnih fondova te inovacijama u cjeloku-

pnom razvoju hotela kao turističkog proizvoda, od dizajna, održivosti, do prodaje i usluge. O tome će, uz ostale paneliste, govoriti Nuno César de Sá, direktor Rudding Park hotela iz Velike Britanije te Takuya Aoyama, potpredsjednik za akvizicije i razvoj zemalja CIS-a i Istočne Europe iz hotelskog lanca Hyatt International. (S.P.)

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3814, 10. veljače 2014.

( 28,1% prijenosnih računala ( od toga 20,2% barem je jednom bilo na popravku

su problemi zbog tvorničke pogreške

Istraživanje o korištenju prijenosnih računala

Ključne stavke su performanse i cijena Većina korisnika slabo poznaje prava i obveze standardnog jamstva te stoga nisu upućeni u sve pogodnosti kada se radi o dodatnim jamstvima, ističe Adrijan Vazdar tramo kako je edukacija i informiranost korisnika ključna stvar u razlikovanju standardnog jamstva

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

G

otovo 92 posto korisnika prijenosnih računala u Hrvatskoj prepoznaje važnost jamstva. No, zabrinjava podatak kako je njih samo 15,5 posto spremno platiti dodatno jamstvo kojim bi još bolje osigurali svoje računalo, ističe se u istraživanju o korištenju prijenosnih računala Toshiba Laptop Users Survey 2013, koje je za tog proizvođača provela analitička kuća Tvornica istraživanja.

Zatim, svega 22,9 posto korisnika spremno je kupiti prijenosno računalo s nešto slabijim performansama kako bi dobili povoljnije uvjete jamstva.

Kvaliteta performansi, kao i cijena samog prijenosnog računala, ključne su stavke prilikom odabira i kupovine uređaja.

od onog dodatnog. Većina korisnika slabo poznaje prava i obveze standardnog jamstva te stoga nisu upućeni u sve pogodnosti kada se radi o dodatnim jamstvima. Želimo napomenuti kako se ne radi o istoj vrsti usluge, kao ni o jednakim pravima koje korisnici ostvaruju. S većom informiranosti sigurni smo kako će biti i veći postotak onih koji aktiviraju dodatno jamstvo”, objašnjava on. Istraživanje, koje

je obuhvatilo brojna pitanja koja se odnose na korištenje takvih uređaja, tehničke poteškoće s kojima su se korisnici suočili te, među ostalim, informacije o njihovu servisiranju, pokazuje kako je 28,1 posto prijenosnih računala u Hrvatskoj za svog vijeka trajanja barem jednom bilo na popravku. Od tog postotka 20,2 posto su poteškoće uzrokovane tvorničkom pogreškom, dok se u 28,1 posto slučajeva dogodila nezgoda, primjerice prolijevanje tekućine ili pad uređaja.

Dalibor Subotičanec, direktor istraživanja tvrtke Tvornica istraživanja, dodaje kako oni proizvođači koji svojim kupcima pruže mogućnost duljeg jamstva ili pak onoga koje pokriva više nezgoda, imaju priliku da ih se prepozna kao one koji uz kvalitetne proizvode nude i vrhunsku sigurnost.

izvedbe. PlayKontrol tako može prepoznati svaki pojedinačni zapis zvuka za koji je sustavu dan nalog da ga traži – pri čemu ga identificira sa stopostotnom točnošću, i to u realnom vremenu – te potom može zabilježiti u koje je

vrijeme i na kojoj radiostanici emitiran traženi zvučni zapis, stvarajući pritom detaljan izvještaj.

Za velik broj radiostanica na raspolaganju je i arhiv emitiranih pjesama koji seže do početka 2013. godine. (B.O.)

Samo 15,5 posto korisnika prijenosnih računala spremno je platiti dodatno jamstvo

Važno je napomenuti da se većina modela prijenosnika u Hrvatskoj isporučuje s jamstvom od 12 mjeseci. Međutim, prema rezultatima istraživanja koje je provedeno tijekom posljednjeg tromjesečja 2013. godine na uzorku od 1100 građana Hrvatske, svega 4,3 posto korisnika je time zadovoljno.

Adrijan Vazdar, direktor prodaje za Jugoistočnu Europu i Izrael kompanije Toshiba Europe, kaže nam da će korisnici platiti za ono što misle da im treba i što pruža vrijednost za novac. “Dakle, korisnike treba informirati o mogućnostima korištenja dodatnog jamstva i pogodnostima

koje dolaze uz njega”, ističe on.

Važnost bolje informiranosti Nadalje, Vazdar smatra kako povećanju broja korisnika koji se odlučuju uplatiti dodatno jamstvo mogu svakako pridonijeti bolji uvjeti i veći broj jamstvenih ponuda. “No, sma-

Tehnološko rješenje u oblaku

Koga sluša regija?

Pomoću PlayKontrola vlasnici izvođačkih i autorskih prava mogu lako i brzo dobiti detaljne izvještaje o broju emitiranja pojedinog reklamnog spota ili pjesme Nakon uspjeha u inozemstvu (Južnoj Africi i Karibima) sustav PlayKontrol softverske tvrtke Informacija odnedavno je dostupan u svim zemljama regije.

Pomoću tog naprednoga tehnološkog rješenja vlasnici izvođačkih i autorskih prava za pojedine pjesme, poput autora, izvođača i diskografa, mogu lako i brzo dobiti detaljne izvještaje o bro-

ju emitiranja pojedinog reklamnog spota ili pjesme.

Potom te neovisne podatke mogu usporediti sa službenim izvješćima koja dobivaju iz drugih izvora, poput agencija koje se bave naplatom naknada za autorska prava.

Uz PlayKontrol i nadležne regulatorne agencije mogu lako provjeriti pridržavaju li se svi elektronski mediji zakonom definiranih omjera sadržaja i pro-

pagandnih poruka u svojemu programu. K tomu, oglašivači dobivaju uvid u marketinšku zastupljenost konkurencije na pojedinim stanicama ili u odabranoj regiji pa prema tome mogu voditi i prilagođavati svoje kampanje. Informacije poput ovih dosad bile su nedostupne većini oglašivača, priopćeno je iz tvrtke Kursor komunikacije.

Za korištenje sustava nije potreban poseban

softver jer se PlayKontrol u cijelosti nalazi u cloudu. Stoga je za njegovo korištenje potrebna jedino adresa elektroničke pošte i pristup webu.

PlayKontrol može pratiti neograničen broj radijskih programa (u ovom trenutku potpuno automatizirano “sluša” više od 300 programa iz regije) te, uz pomoć posebno razvijenog algoritma, prepoznavati i brojati

18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Goran Arčabić Zagrebački zbor kao poveznica hrvatskog i europskog gospodarstva (1922.-1940.)

Srednja Europa i Muzej grada Zagreba

U knjizi je predstavljena povijest Zagrebačkog zbora (današnjeg Velesajma), koji je utemeljen 1909. kao sajamska ustanova s ciljem unapređenja trgovine, obrta i industrije te povećanja interesa stranaca za dolazak u Zagreb. Praćenjem utjecaja političkih i privrednih kretanja na trendove sajamskih manifestacija Zagrebačkog zbora prikazuju se odnosi s europskim državama u određenim razdobljima od završetka Prvog do početka Drugog svjetskog rata.

G. W. Bush Trenuci odlučivanja MATE

Riječ je o memoarima bivšeg američkog predsjednika, u kojima iznosi zanimljive zgode ali i kušnje koje su obilježile njegov mandat. Kroz 14 poglavlja Bush govori o svom privatnom i političkom životu, pa tako knjiga započinje poglavljem u kojem govori o trenutku kada je odlučio prestati konzumirati alkohol, što mu je bila jedna od najtežih odluka. Bush govori i o iskustvima iz političkih kampanja, svojem najužem osoblju, pitanjima vezanim uz istraživanje matičnih stanica, ratnim zbivanjima nakon terorističkih napada, ekonomskoj krizi...

Alma Katsu OTIMAČ Algoritam

U noćnoj smjeni u bolnici, dr. Luke Findley očekuje još jednu mirnu noć, no kada Lanore McIlvrae - Lanny ušeta u hitnu službu, život će mu se zauvijek promijeniti. Misteriozna žena s prošlošću punom mračnih tajni, Lanny je potpuno drugačija od svih ljudi koje je ikada upoznao i odmah će ga privući, iako je osumnjičena za ubojstvo. Kada počne pripovijedati svoju priču, Luke će shvatiti da je nepovratno izgubljen. Njezino svjedočanstvo počinje 1817., kada joj je stoljećima stari alkemičar spasio život eliksirom besmrtnosti…

Joseph Kanon Istanbulski prolaz Znanje

Istanbul je u vrijeme Drugog svjetskog rata kao magnet privlačio izbjeglice i špijune, a Leon Bauer je dio tog svijeta. Tijekom rata pomagao je saveznicima, a nakon rata pred njim je stajao rutinski zadatak. No, stvari kreću po zlu i Leon je uhvaćen u mrežu političkih intriga i očajnički nastoji spasiti jedan život ugrožavajući vlastiti. Ovaj roman guste atmosfere i povijesnih detalja je priča o čovjeku uvučenom u početak Hladnog rata, o iznenadnoj ljubavnoj strasti i jednom gradu varljivom kao bonaca na Bosporu.

Daniel H. Wilson Robokalipsa Lumen

U bliskoj budućnosti sva će se tehnologija ujediniti i okrenuti protiv nas. U početku samo nekoliko ljudi primjećuje sitne odvojene incidente. Tako primjerice Laura Perez osjeća prisutnost nove zastrašujuće svijesti u “pametnoj lutki” svoje kćeri, dok Takea Nomuru napada kućna robotska lutka s kojom dijeli život. Većina ljudi nije svjesna krize dok ne postane prekasno. U trenutku poslije poznatom kao nulti sat, kad se rat robota iznenada rasplamsa, ljudski će rod biti desetkovan, ali će se, vjerojatno prvi put u povijesti čovječanstva, ujediniti.

Privredni vjesnik Broj 3814, 10. veljače 2014.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Suradnja

Seting inženjering, Delnice. Tvrtka traži partnera za proizvodnju poljoprivrednih sušara za zrno prema dokumentaciji tvrtke. Kontakt: Nikola Sigfrid, seting@ri.t-com.hr, +385 51 812472.

Partnerstvo

Galko, Mali Bukovec, www.galko.hr.

Tvrtka traži poslovne partnere u Republici Hrvatskoj i inozemstvu koji bi pod brendom Galko proizvodili proizvode od kože; poslovne torbe, ženske torbice i ostalu kožnu galanteriju. Kontakt: Goranka Grgić, goranka.grgic@galko.com, +385 42 379447, +385 91 4465000.

Zajedničko ulaganje

Anilox, Žminj, www.anilox.hr. Tvrtka se bavi grafičkom pripremom, proizvodnjom i graviranjem valjaka za tisak fleksibilne ambalaže te za tisak u industriji dekora. Zainteresirana je za uspostavljanje poslovnih odnosa s korisnicima tiskovnih formi, valjaka za duboki tisak i fleksotisak, kao i za kooperaciju i zajednička ulaganja u proizvodnji.

Zemlje interesa: Bugarska, Rumunjska. Kontakt: Sandra Pilat, sandra@anilox.hr, +385 52 845400.

Suradnja

Ivančica, Ivanec, www. ivancica.hr. Tvrtka je spe-

cijalizirana za proizvodnju dječje i mladenačke obuće i traži hrvatske proizvođače materijala za proizvodnju obuće, a koji se mogu i žele razvijati uz praćenje trendova u obućarskoj grani. Kontakt: Nada Zver, ivancica@ivancica.hr, +385 42 402222.

Metalne konstrukcije i dijelovi

Begić bravarski obrt, Zagreb, www.bravarijabegic.hr. Poslovni subjekt nudi usluge proizvodnje metalnih konstrukcija i njihovih dijelova. Kontakt: Darko Begić, info@ bravarijabegic.hr, +385 95 9005589.

Suradnja

I.E.M., Buje. Tvrtka traži partnera za razvoj i proizvodnju navitih komponenti za elektronsku industriju (Windings component). Kontakt: Berislav Kvajo, iem@ pu.htnet.hr, +385 98 334746.

Lijevanje metala

Jezero Metal, Veliko Trgovišće. Tvrtka nudi usluge lijevanja i strojne obrade. Izrađuje odljeve za elektroindustriju i strojogradnju, elemente hidrauličnih i pneumatskih uređaja, plinske armature i plinske mjerače, dijelove kućanskih aparata, dijelove za automobilsku industriju, dekorativni lijev i umjetnički

lijev, strojnu obradu na tokarilici ADA Potisje 631P dužine 2m, CNC tokarilicu max. promjera 100mm, obradni centar tokarski max. promjera 700mm te obradni centar horizontalni glodački 600x400x500. Kontakt: Rudolf Ivetić, jezero.metal@gmail.com, +385 49 236251, +385 98 251821.

Nestandardna oprema i dijelovi

Nord JSC, Devnya, Bugarska, www.nordbg. com. Tvrtka se bavi proizvodnjom nestandardne opreme i rezervnih dijelova za kemijsku, cementnu, brodogradilišnu, energetsku te ostale industrije. Tvrtka posjeduje veliki prostor, pogodan za skladišta (69,630 m2), na pogodnoj je lokaciji za raznovrsne prometne veze: blizina Varne zapad i Varne istok, luke Varna, carinarnice, pristup cestom do autoputa, vlastita željeznička linija na mjestu postrojenja koja se spaja s državnom željezničkom prugom. U 2009. godini tvrtka je izgradila sustav za zaštitu od korozije koji je u skladu s europskim ekološkim zahtjevima. Sustav se sastoji od komore za izbacivanje pijeska i komore za bojenje.

Certificirana je u skladu s DIN EN ISO 9001:2008 (DQS GmbH), a posjeduje još nekoliko certifikata za kvalitetu.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Zaštitna sredstva, mineralna gnojiva i sjemenska roba

Poljoprivredno-prehrambena škola Požega nabavlja zaštitna sredstva, mineralna gnojiva i sjemensku robu. Rok dostave ponuda je 24. veljače. Šatori za smještaj vojnika

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske nabavlja šatore. Rok dostave ponuda je 5. ožujka.

Namještaj i oprema

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli nabavlja razni namještaj i opremu. Rok dostave ponuda za oba nadmetanja je 17. ožujka.

Parking aparati

Grad Solin nabavlja parking aparate. Rok dostave ponuda je 19. veljače.

Regija Mazut

Elektroprivreda BiH nabavlja 500 tona niskosumpornog mazuta. Rok dostave ponuda je 4. ožujka.

Rok dostave ponuda je 3. ožujka.

Zaštitna oprema za laboratorije

Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine nabavlja zaštitnu opremu za laboratorije. Rok dostave ponuda je 25. veljače.

Stočna hrana

Šume Tuzlanskog kantona nabavljaju stočnu hranu. Rok dostave ponuda je 4. ožujka.

Računala

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske nabavlja 55 računala.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

19

www.privredni.hr Broj 3814, 10. veljače 2014.

Sajamski vodič

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Zagrebački sajam nautike

Zgrade od 12 do 180 milijuna kuna, oranica za 23,5 milijuna Zgrada u Tkalčićevoj ulici u Zagrebu, procijenjena na 179,6 milijuna kuna. Nekretnina je upisana u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu i veličine je 12.319 četvornih metara. Prodaje se suvlasnički dio stečajnog dužnika koji iznosi 1534/2000 dijela.

Dražba za ovu nekretninu održat će se 12. veljače na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 91/II. u 11.30 sati. Pregled nekretnine moguć je u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj 01/4818 414, a jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi pet posto od početne cijene nekretnine. Početna cijena je 22,3 milijuna kuna.

Zgrada u Zagrebu, procijenjena na 45 milijuna kuna. Nekretnina u naravi prestavlja 11.815 četvornih metara stambenog prostora u Goricama.

Dražba za ovu nekretninu održat će se na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, soba 320/III., 25. veljače u 9 sati. Razgledavanje nekretnine je 20. veljače u 14 sati uz prisutnost sudskog ovršitelja.

Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije osam dana prije održavanja ročišta za dražbu dale osiguranje u visini od 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Jamčevina se uplaćuje na račun depozita Općinskog građanskog suda u Zagrebu kod HPB-a broj HR­1 7­2 3­9 00­0 1­1 3­0 0­0 03­ 26­5, model HR05 poziv na broj 116-1920-11. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što se pristupi dražbi.

Industrijska nekretnina u Zagvozdu, procijenjena na 12,4 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja 20.703 četvorna metra hala za proizvodnju i okolnog zemljišta. Ročište za prodaju održat će se pred stečajnim sucem u zgradi Trgovačkog suda u Splitu, Sukoišanska 6, sudnica broj 118/I., 24. veljače u 10 sati. Osobe zainteresirane za kupnju mogu razgledati nekretnine i dobiti uvid u relevantnu dokumentaciju po prethodnom dogovoru sa stečajnim upraviteljem Antom Mrkonjićem, na broj mobitela 098/1888 827.

Početna cijena je četiri milijuna kuna. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene.

Poljoprivredna gospodarska zgrada u Rijeci, procijenjena na 30,6 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja gospodarske i poljoprivredne površine od ukupno 18.417 četvornih metara.

Dražba za ovu nekretninu će se održati 26. veljače u 11 sati u zgradi Trgovačkog suda u Rijeci, Zadarska 1 i 3, soba 11/I. Imovina se prodaje po principu viđeno-kupljeno što isključuje sve naknadne prigovore kupca, pravne ili činjenične naravi. Nekretnine se mogu razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na tel. 091/6571 111. Pravo nadmetanja imaju sve pravne i fizičke osobe, u skladu sa zakonskim propisima Republike Hrvatske, koje su najkasnije na dan 24. veljače 2014. godine dale osiguranje za kupnju nekretnine u vi-

sini od pet posto utvrđene početne oglašene vrijednosti, odnosno koje su uplatile osiguranje od 1,5 milijuna kuna.

Oranice u Osijeku, procijenjene na 23,5 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja 26.467 četvornih metara oranica, na nekoliko lokacija.

Dražba će se održati na Općinskom sudu u Osijeku, Europske avenije 10, soba 2, Ovršni odjel, 19. veljače u 9 sati. Nekretnina se može prodati ispod dvije trećine dijela utvrđene vrijednosti, ali ne i ispod jedne trećine dijela utvrđene vrijednosti. Na ročištu za dražbu mogu sudjelovati samo osobe koju su prethodno dale jamčevinu. Jamčevina se uplaćuje na račun Suda broj HR35­23­90­00­11­ 300­000­41­9, s naznakom “jamčevina u predmetu broj 33 Ovr-955/2011”, model HR05, poziv na broj odobrenja 140-9552011, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati jamčevine obvezan predočiti prije nego sudac pristupi dražbi. Jamčevina se smatra uplaćenom i valjanom samo kada bude vidljiva na računu Suda najkasnije do početka održavanja javne dražbe, a dokaz o tome koji će se uvažiti je izvod iz platnog prometa s računa Suda. Jamčevina iznosi 2,3 milijuna kuna.

Međunarodni sajam nautike od 19. do 23. veljače, Zagreb

Očekuju se svjetski proizvođači brodova, jahti, jedrilica, glisera, čamaca, skutera, kajaka, gumenjaka, brodskih i izvanbrodskih motora, obuće, odjeće, opreme i pribora za ronjenje, ribolov, jedrenje i ostale sportove na vodi. Svoje usluge ponudit će i mnogobrojne hrvatske marine, čarter tvrtke, brodogradilišta, te škole, agencije, klubovi, institucije i udruženja vezana za nautiku i nautički turizam.

Hotel&Gastroteh

Međunarodni sajam turizma od 19. do 22. veljače, Zagreb Održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma. U skladu s potrebama i interesom tržišta pokrenut je 2005. godine s ciljem da uoči turističke sezone na jednom mjestu okupi i poveže proizvođače, distributere i ostale čimbenike HoReCa sektora. Sajam je namijenjen proizvođačima i distributerima hotelske i ugostiteljske opreme, proizvođačima HoReCa programa, financijskim i consulting organizacijama, strukovnim udruženjima, hotelijerima, restoraterima, investitorima u turistički sektor, poduzetnicima i djelatnicima u ugostiteljsko-turističkom sektoru.

Inga

Međunarodni sajam hrane, pića i gastronomskih inovacija od 19. do 22. veljače, Zagreb Sajam je koncipiran na modernim gastronomskim spoznajama i potrebama suvremenog čovjeka. Tematski je usmjeren na nova nutricionistička znanja i prilagodbe tehnologije bazirane na znanstveno i zdravstveno opravdanoj gastronomskoj kvaliteti. Održava se u terminu s programski srodnim specijaliziranim sajamskim priredbama koje povezuju enogastronomiju i kvalitetno provedeno slobodno vrijeme kao jedan od bitnih faktora svakodnevnog života, baziranog na vrednovanju ekologije, zdravlja i vitalnosti.

Gast

Međunarodni sajam prehrane, pića, hotelske i ugostiteljske opreme od 5. do. 9. ožujka, Split Ključno mjesto susreta brojnih proizvođača i trgovaca iz djelatnosti prehrane, pića, hotelske i ugostiteljske opreme, poznat u poslovnim krugovima kao mjesto ugovaranja logistike za turističku sezonu. Manifestacija bilježi godišnji trend rasta, kako izlagačkog prostora, broja izlagača i broja posjetitelja od 35 posto, tako i broja sklopljenih i ugovorenih poslova.

Dani ljepote

Međunarodni sajam kozmetike, pribora i opreme za salone od 7. do 9. ožujka, Zagreb Sajam namijenjen kozmetičarima, frizerima, stručnjacima iz branše te proizvođačima, distributerima, trgovcima kozmetike, uređaja i opreme, ali i krajnjim potrošačima. Predstavljaju se novi brendovi u njezi i oblikovanju tijela, make-upu, frizuri, dizajnu noktiju... Sajam okuplja stvaraoce, umjetnike i rukotvorce. Pop up store hrvatskih dizajnera obuhvaća spektar proizvoda od odjevnih predmeta, modnih dodataka do nakita.

Podatke sakupili:

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

20 SVIJET FINANCIJA PV TJEDNI REPORT U tjednu od 27. siječnja do 2. veljače ukupno je bilo 225 stečajnih postupaka što je za 39,75 posto više u odnosu na tjedan ranije kada ih je bilo 161. Od svih vrsta stečajnih postupaka prednjači predstečajna nagodba sa 30 započetih postupaka, dok ih je 15 zaključeno, a jednako toliko subjekata je uložilo prijedlog. Odbijena su 26 prijedloga predstečajne nagodbe, a obustavljeno je 5 postupaka. Izbrisana su 199 subjekta, a likvidaciju je započeo 31 subjekt. Osnovana su 272 trgovačka društva, i to najviše u Zagrebu (126), zatim Splitu (29), Pazinu (23). Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a, čak 161, te ukupno 111 d.o.o.-a.

STEČAJEVI

Stečajni postupak

18

Početak postupka

12

Obustava i zaključak

4

Zaključak postupka

2

Skraćeni stečajni postupak

35

Početak postupka

6 Početak i zaključak postupka 29 Brzi stečajni postupak 66 Početak i zaključak postupka 66 Predstečajne nagodbe 106 Uložen prijedlog

30

Obustava postupka

5

Odbijanje prijedloga

26

Početak postupka

30

Zaključak postupka

15

BRISANI SUBJEKTI

Brisani subjekti Broj brisanih subjekata

PV mjesečni report

Državni zavod za statistiku

Rast stečajnih postupaka

Trgovina na malo pala za 1,2 posto

B

roj stečajnih postupaka u siječnju bio je neznatno veći nego u prosincu prošle godine. Ali znatno veći ako ga usporedimo s istim mjesecom u protekloj godini. U siječnju 2013. godine ukupno je bilo 97 postupaka, dok ih je sada ukupno 343. Taj porast je u prvom redu rezultat povećanja predstečajnih nagodbi kojih je bilo ukupno 261 od čega 122 započete, 97 zaključenih te 42 obustavljene. U protekloj godini u siječnju je bilo samo 13 započetih i šest obustavljenih postupaka. Očekujemo da će idućeg mjeseca doći do povećanja broja predstečajnih postupaka, dok će broj stečajnih postupaka ostati na istoj razini kao u prethodnom mjesecu. Što se brisanih subjekata tiče, njih je bilo 523 što je 22,77 posto više nego u siječnju 2013. godine.

Bila su započeta 92 postupka likvidacije, nešto više nego u prosincu i studenome prošle godine. Osnovanih društava bilo je 572 što je značajan pad u odnosu na prošlu godinu. I dalje su jednostavni d.o.o.-i u većini (njih 353), dok je d.o.o.-a bilo 208. U siječnju nije osnovano ni jedno dioničko društvo, ali su zato osnovane četiri podružnice, tri ustanove i četiri zadruge. Najviše društava osnovano je u Zagrebu, čak 241.

Nakon Zagreba slijedi Split sa 65 osnovanih društava što je dvostruko manje u odnosu na isto razdoblje protekle godine. Iza Splita su tradicionalno Rijeka pa Varaždin, a ni jedno društvo nije osnovano u Sisku.

199

Stečajevi

199

Broj započetih stečajnih postupaka

Likvidacija

31

Početak postupka

31

Zaključak postupka

0

Poslovni subjekti

272

d.o.o.

111

j.d.o.o.

161

d.d.

0

Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar

6

Dubrovnik

1

Karlovac

3

Slavonski Brod Split

45 37 0

Broj zaključenih stečajnih postupaka Broj obustavljenih stečajnih postupaka

Predstečajne nagodbe Broj započetih postupaka predstečajne nagodbe Broj obustavljenih postupaka predstečajne nagodbe

29

Osijek

22

Šibenik

Pazin

23

Varaždin

14

Rijeka

21

Zadar

11

Sisak

0

Zagreb

126

1

Ozbiljnije pozitivne pomake u maloprodaji ne možemo ni očekivati dok ne nastupe pozitivni trendovi na tržištu rada, procjenjuju analitičari RBA

P

rema prvim rezultatima Državnog zavoda za statistiku, promet u trgovini na malo u prosincu protekle godine zabilježio je negativnu godišnju stopu rasta.

Naime, nakon rasta u studenome od jedan posto na godišnjoj razini, trgovina na malo je u prosincu (prema kalendarski prilagođenim indeksima) bila realno niža za 1,2 posto, također na godišnjoj razini, dok je nominalno bila niža za 0,2 posto.

Na mjesečnoj razini (prema desezoniranim podacima) trgovina na malo također bilježi realan pad od 1,1 posto (nominalno -0,1 posto). Iako je u prosincu 2012. godine zabilježen snažniji godišnji pad u maloprodaji (-4,6 posto) niska baza nije uspjela neutralizirati nepovoljna kretanja u trgovini na malo koja su

1500

0

svibanj

lipanj

srpanj kolovoz

rujan

lisopad studeni prosinac siječanj

Osnovane tvrtke u siječnju 2014.

572

osnovana subjekta

d.o.o.

36,36% 61,71% ostali oblici

1,92%

j.d.o.o.

o d potrošnje (pogotovo od kupnje elastičnijih kategorija roba i usluga).

“Značajnije promjene u kretanju domaće potražnje ne očekujemo ni u ovoj godini s obzirom na usporavanje ali ipak nastavak negativnih kretanja na tržištu rada, na daljnji pad raspoloživog dohotka te daljnje razduživanje privatnog sektora. Ozbiljnije pozitivne pomake u maloprodaji ne možemo ni očekivati dok ne nastupe pozitivni trendovi na tržištu rada”, zaključuju analitičari RBA.

Novčana masa u prosincu povećana za 1,7 milijardi kuna

Brisani subjekti Započela likvidacija Zaključena likvidacija

1000

posljedica teške situacije na tržištu rada, kao i visoke razine potrošačkog pesimizma. Oprez potrošača potvrđuje i indeks raspoloženja potrošača koji je u prosincu pao na -45,9 (sa -44,0 u studenome).

Inače, konačno priopćenje o trgovini na malo bit će objavljeno 12. veljače.

Na razini cijele protekle godine, procjenjuju analitičari RBA, realni pad trgovine na malo iznosio je 0,5 posto u odnosu na 2012. godinu. U ovoj godini produženje negativnih kretanja na tržištu rada kao i povećana neizvjesnost oko budućih primanja i dalje će poticati građane na sustezanje

Hrvatska narodna banka

Brisani i likvidirani subjekti po mjesecima

REJTING TJEDNA LEDO d.d.

122 97 42

500

15

j

čan

sije

Broj zaključenih postupaka predstečajne nagodbe

OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Privredni vjesnik Broj 3814, 10. veljače 2014.

Monetarni agregat M1 (novčana masa), koji obuhvaća gotov novac izvan banaka, depozite ostalih bankarskih institucija i ostalih domaćih sektora kod Hrvatske narodne banke te depozitni novac kod banaka nakon smanjenja u prošlogodišnjem studenome od 0,4 posto u prosincu je, na mjesečnoj razini, nominalno povećan za 3,1 posto ili za 1,7 milijardi kuna.

Povećanju novčane mase tijekom prosinca ponajviše je pridonijelo povećanje depozitnog novca za 1,67 milijardi kuna (4,3 posto), te blagi rast gotovog novca izvan banaka za 56,5 milijuna kuna (0,3 posto). Na godišnjoj razini (u odnosu na prosinac pretprošle godine) rast M1 je usporen na 10,9 posto (sa 12,4 posto), na 58,5 milijardi kuna.

Najšire definirani monetarni agregat M4 (ukupna likvidna sredstva koja obuhvaćaju M1, štedne i oročene kunske depozite, devizne depozite te obveznice i instrumente tržišta novca) u odnosu na studeni blago je porastao za 626,6 milijuna kuna (0,2 posto) na 271,5 mi-

lijardi kuna. Na godišnjoj razini rast ukupnih likvidnih sredstava nastavlja usporavati četvrti mjesec za redom te je lanjskoga prosinca usporen na 2,9 posto s tri posto u studenome. Štedni i oročeni kunski depoziti u prosincu su bili 3,1 posto viši na godišnjoj razini (42,8 milijardi kuna), dok je kod štednih i oročenih deviznih depozita zabilježen godišnji rast po stopi od 1,5 posto (na 154,9 milijardi kuna). Povoljan utjecaj na rast štednih i oročenih deviznih depozita na godišnjoj razini djelomice je došao i slabljenjem kune u odnosu na euro, odnosno višim tečajem eura prema kuni (za 1,37 posto).

21

www.privredni.hr Broj 3814, 10. veljače 2014.

“Kamatne stope određuju vrlo složeni odnosi i procesi koji se prelamaju preko tržišta depozita i kredita, a ne samo konkurencija i potražnja. ”

Velimir Šonje, Arhivanalitika

Okrugli stol: Kako nastaju kamate?

Banke se kockaju s euriborom i liborom Euribor i libor su sada na povijesno niskim razinama. Mnogi analitičari ukazuju na mogućnost da njihova razina uskoro poraste i automatski dužnicima poveća mjesečne rate Igor Vukić vukic@privredni.hr

E

uribor i libor nisu dobri parametri za određivanje kamate za kredite, ustvrdio je prošli tjedan Vedran Šošić, viceguverner Hrvatske narodne banke. Korištenjem euribora i libora banke se kockaju i izlažu potencijalnim gubicima i sebe i svoje klijente, nekoliko je puta ponovio Šošić sudjelujući na okru-

I direktive EU-a predlažu da zatezna kamata bude barem osam postotnih bodova veća od prosječne, istaknuo je Bohaček glom stolu časopisa Banka pod nazivom Kako nastaju kamate?

Euribor i libor u formulu za određivanje kamate uveo je Zakon o potrošačkom kreditiranju, zadnji put izmijenjen 2013. godine. Prema tom zakonu, banke moraju varijabilni dio kredita povezati s nekim vanjskim, nezavisnim parametrom. To može biti nacionalna referentna kamatna stopa ili libor i euribor, koji mjere prosjeke kamatnih stopa na međunarodnom tržištu.

Ne igrati se ugledom bankarskog sustava Euribor i libor su sada na povijesno niskim razinama. Mnogi analitičari, a posredno i viceguverner Šošić, ukazuju na mo-

gućnost da njihova razina uskoro poraste i automatski dužnicima poveća mjesečne rate. Euribor bi tako mogao donijeti sličan efekt kao rast tečaja švicarskog franka.

Prema podacima HNB-a, oko trećine stambenih kredita u Hrvatskoj sada je vezano uz euribor. Jedna trećina ima fiksnu kamatnu stopu (to su krediti u švicarcima, prema dogovoru banaka i Ministarstva financija). Kod trećine je za parametar odabrana nacionalna referentna stopa (NRS).

Ali ni NRS nije idealni parametar, dodaje Šošić.

Budući da je riječ o prosječnoj stopi na kredite, banke bi relativno lako mogle namještati njegovu visinu. Slično kao što se nedavno na međunarodnom tržištu dogodilo s liborom. Šošić je zato upozorio bankare neka se ponašaju odgovorno i ne igraju se s ugledom bankarskog sustava. Ugled i povjerenje važni su na ovom tržištu, podsjetio je Šošić. Ujedno je piscima zakona poručio da nije moguće “zače-

piti svaku rupu”, odnosno propisati baš svaku moguću tržišnu situaciju.

Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka, dodao je da nepotrebni regulatorni pritisak predstavlja i ideja Ministarstva financija da se propiše najviša kamata, a da zatezna kamata bude samo jedan postotni bod veća od najviše stope.

Ograničavanje kamata u Velikoj Britaniji smanjilo je mogućnost mnogim dužnicima da dobiju kredit. Stoga su se u većem broju okrenuli sivom tržištu. Kad se kamate administrativno ograniče, onda se toj granici počnu približavati i niže kamatne stope. Tako na kraju izgube najbolji klijenti, jer i njima kapital postaje skuplji.

Jedna od posljedica administriranja s kamatama je i skraćivanje kreditnih rokova. U ograničenim uvjetima banke se ne usuđuju davati dugoročnije kredite jer se boje gubitaka zbog promjena drugih tržišnih uvjeta. Među gubitnicima zbog kraćih kreditnih rokova u većini su

poduzetnici, rekao je Bohaček.

Propisivanjem da zatezna kamata bude samo malo veća od najveće kamatne stope gubi se kazneni efekt. I direktive EU-a predlažu da zatezna kamata bude barem osam postotnih bodova veća od prosječne, istaknuo je Bohaček. Šuma propisa ometa pravnu sigurnost Kamate su regulirane s nekoliko zakona (o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, o obveznim odnosima, o kamatama, o potrošačkom kreditiranju...). Bohaček smatra da takva šuma propisa ometa pravnu sigurnost i načela slobodnog

tržišta. Stoga pozdravlja najavu ujedinjavanja propisa u novi zakon o kamatama, ako taj zakon bude uklonio dosadašnje probleme i postavio zatezne i ugovorne kamate prema najboljoj praksi zemalja u Europskoj uniji.

Predstavnici Arhivanalitike Milan Deskar-Škrbić i Velimir Šonje predstavili su rezultate istraživanja o kamatnim stopama u novim zemljama Europske unije. Pokazalo se da su kamatne stope u Hrvatskoj u većini kreditnih kategorija u prosjeku ili u donjem dijelu tablice. U nekim slučajevima kamate hrvatskih banaka povoljnije su čak i u usporedbi s kamatnim stopama u nekim razvijenijim članicama eurozone.

“Kamatne stope određuju vrlo složeni odnosi i procesi koji se prelamaju preko tržišta depozita i kredita, a ne samo konkurencija i potražnja”, primijetio je Velimir Šonje. Prema njegovim riječima, pogrešno se pretpostavlja da banke proizvoljno upravljaju kamatnim stopama i maržama. Situacija je puno složenija, no u Hrvatskoj još nedostaje temeljitih istraživanja svih elemenata koji određuju kamatne stope, zaključio je Šonje.

Kako potaknuti potražnju za kreditima Banke često objašnjavaju da je kreditna aktivnost niska zbog slabe potražnje, a da su kamate određene cijenom novca. No možda bi trebalo utjecati na izvore novca i pokazati im da bi se nižom kamatom potaknula i potražnja, ocijenio je viceguverner HNB-a Vedran Šošić. Često se spominje i faktor rizičnosti. To možda vrijedi za stare klijente, ali novi potencijalni klijenti mogli bi biti otporniji kad su već uspjeli preživjeti šest godina krize, dodao je viceguverner.

*vijesti Kredit za tehnološki razvoj Đuro Đaković Holding potpisao je s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR) ugovor o kreditu, ukupne vrijednosti 120 milijuna kuna. Kredit će se namjenski koristiti za tehnološki razvoj Đuro Đaković Grupe, što uključuje obnovu strojnog parka, automatizaciju proizvodnih procesa, digitalizaciju poslovanja i povećanje energetske efikasnosti infrastrukture Đure Đakovića. Rok korištenja kredita je 30. rujna ove godine, otplaćivat će se u 44 jednake uzastopne tromjesečne rate od kojih prva dospijeva na naplatu 31. prosinca 2017. godine. Kamatna stopa je tri posto godišnje. Žalba na presudu Odvjetnici Ljubljanske banke i Nove Ljubljanske banke podnijeli su žalbu na presudu Općinskog suda u Zagrebu kojom su te banke proglašene odgovornim za vraćanje prenesene devizne štednje hrvatskih građana u nekadašnjoj Ljubljanskoj banci Zagreb.

Prošlog je mjeseca zagrebački sud nepravomoćno presudio u korist Privredne i Zagrebačke banke, te zatražio da se odobri povrat novca koji je Hrvatska isplatila štedišama Ljubljanske banke koji su svoju ušteđevinu blokiranu u toj banci prenijeli na hrvatske banke.

Ulaganje u Rafineriju Sisak

Ina je uložila 31 milijun kuna u zamjenu dvije koksne komore u Rafineriji nafte Sisak, čija je isporuka obavljena proteklog vikenda, a montaža je u planu na proljeće. Nove komore su jednakih kapaciteta i dimenzija kao stare.

Njihovom montažom osigurat će se sigurniji kontinuirani rad koking postrojenja i smanjiti rizici za zdravlje, sigurnost i okoliš.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3814, 10. veljače 2014.

Tržište novca Zagreb

Visoka likvidnost i rast kratkoročnih pozajmica Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

P

rošlog je tjedna novčano tržište bilo zanimljivo zbog nekoliko važnih događaja. U utorak su iz bankarskog sektora povučene kune temeljem prošlotjedne devizne intervencije središnje banke. Istoga dana Ministarstvo financija održalo je aukciju trezorskih zapisa, a pred kraj tjedna poznati su bili konačni uvjeti izdanja državnih obveznica.

U skladu s ranijom najavom, Ministarstvo financija je u utorak održalo aukciju trezorskih zapisa po svim rokovima dospijeća. Na dospi-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

3.2.’14. - 7.2.’14.

27.1.’14. - 31.1.’14.

u%

400

nimanja investitora, ukupan iznos izdanja je 1,15 milijardi eura i značajno je premašio planirani iznos od oko 785 milijuna eura. Povećanje izdanja nije iznenađujuće, ali velika potražnja imala je utjecaj na cijenu obveznice. Unatoč ovako burnom tjednu novčano tržište i dalje je visokolikvidno.

Iako je u ovome razdoblju potražnja za kratkoročnim pozajmicama porasla, kamatna stopa se nije mijenjala. Slični uvjeti trgovanja sudionika zadržat će se i u narednom razdoblju.

5 4

300

3 200 2 100

1

0

3.2.2014.

4.2.2014.

5.2.2014.

jeću je bilo 1,326 milijardi kuna, dok je ostvareni iznos emisije bio 866 milijuna kuna. Time je saldo upisanih trezorskih zapisa smanjen za 460 milijuna kuna. Prinosi na trezorske zapise nisu se mijenjali. O sljedećoj

6.2.2014.

0

7.2.2014.

aukciji trezorskih zapisa Ministarstvo financija obavijestit će naknadno.

Na domaćem tržištu obveznica obavljeno je izdanje nove državne obveznice. Ministarstvo financija uspješno je plasiralo 500 milijuna eura treće

ponedjeljak

utorak

tranše obveznica uz valutnu komponentu, dospijeća 2019. (RHMF-O19BA) uz kupon 5,375 posto, i prinos do dospijeća 5,12 posto, te drugu tranšu obveznica uz valutnu komponentu u ukupnom iznosu 650 miliju-

srijeda

četvrtak

petak

na eura dospijeća 2024.

(RHMF-O-247E), kupon 5,75 posto te prinos do dospijeća 5,77 posto. Datum izdanja je 10. veljače 2014., dok je planirano uvrštenje novih papira na Zagrebačku burzu 12. veljače. Zbog velikog za-

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Mali rast kune prema dolaru i franku

Rast vrijednosti Mirexa

Kuna je u proteklom tjednu neznatno narasla u odnosu prema američkom dolaru i švicarskom franku. U tjed-

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog mirovinskog fonda, u proteklom je tjednu porasla za 0,6101 bod. Tjedan je zaključen na vrijednosti od 186,4267 bodova.

valuta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,045615

CAD

kanadski dolar

5,096717

JPY

japanski jen (100)

5,523253

CHF

švicarski franak

6,253395

GBP

britanska funta

9,215847

USD

američki dolar

5,640136

EUR

euro

7,649153

primjena od 8. veljače 2013. 3.2.

Izvor: HNB

je lipe i tjedan zaključio na 5,64 kune. Euro je i na početku i na kraju tjedna vrijedio 7,65 kuna.

nu je prema franku kuna porasla za lipu pa je krajem tjedna on vrijedio 6,25 kuna. Dolar je izgubio dvi-

7.660

4.2.

5.2.

6.2.

USD

5.67

CHF

6.27

5.66

6.26

7.650

5.65

6.25

0,75%

7.645

5.64

6.24

0,5%

7.640

5.63

6.23

0,25%

7.635

5.62

6.22

7.2.

3.2.

4.2.

5.2.

6.2.

7.2.

3.2.

4.2.

5.2.

6.2.

6650

FTSE 100

nakon što su objavljeni podaci o padu nezaposlenosti na američkom tržištu. Proizvođač automobila Honda, koji najveći dio prihoda ostvaruje na

tom tržištu, porastao je za 2,9 posto. Sony je također porastao, i to 4,1 posto, što je posljedica dijelom i najava reorganizacije poslovanja i otpuštanja u toj tvrtki. I na američkom tržištu terminski ugovori zabilježili su značajan rast

15700

4200

15600

Dow Jones

4140

6550

15500

4080

6500

15400

4020

6450

15300

3960

6400

15200

3900

3.2.

4300 4240

4.2.

5.2.

6.2.

7.2.

3.2.

9500

CAC40

9400

4.2.

5.2.

6.2.

7.2.

14800

DAX

14620

9300

14440

4120

9200

14260

4060

9100

14080

9000 3.2.

4.2.

5.2.

6.2.

7.2.

NASDAQ

3.2.

4180

4000

4.2.

5.2.

6.2.

7.2.

NIKKEI 225

13900 3.2.

4.2.

0,4 0,3 0,2 0,1 0% -0,1%

0%

-0,2% 6.1.

13.1

20.1.

27.1.

6.2.

3.2.

4.2.

5.2.

6.2.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 6.2.2014.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi)

Dobar kraj tjedna

6600

MIREX - tjedni

1%

7.2.

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

Na krilima vijesti iz Amerike kraj prošlog tjedna donio je pozitivne brojeve na vodećim svjetskim burzama. Krajem tjedna azijske su dionice porasle

MIREX - mjesečni

7.655

5.2.

6.2.

7.2.

3.2.

4.2.

5.2.

6.2.

7.2.

čime će se smanjiti gubici u protekla četiri tjedna.

Rast je predvodila turistička tvrtka Expedia koja je najavila veći promet od očekivanog, što je za posljedicu imalo rast na burzi od 13 posto. I Apple je porastao 2,2 posto, nakon što je kompanija otkupila svoje dionice u vrijednosti 14 milijuna dolara.

Na europskom tržištu porasle su i vrijednosti državnih obveznica, nakon što je njemački vrhovni sud od najvišeg suda Europske unije zatražio ocjenu plana otkupa duga Europske središnje banke. Rast njemačkih i nizozemskih obveznica pratile su i talijanske i španjolske.

AZ obvezni mirovinski fond

191,0165

Erste Plavi obvezni mirovinski fond

192,0247

PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond

171,7264

Raiffeisen obvezni mirovinski fond

185,8894

MIREX

186,4267

Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond

199,5845

AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond

219,4475

Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond

159,6727

Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond

163,6064

Zatvoreni DMF-ovi Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond

124,7340

AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond

212,8983

AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond

206,4995

AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond

222,9449

AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond

106,0304

AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond

162,7645

Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond

144,0879

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla

187,9620

Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata

200,2811

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR

172,2924

Zatvoreni dobr. mir.fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen

138,9317

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

162,2034

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

23

www.privredni.hr Broj 3814, 10. veljače 2014.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 1,558 milijuna kuna

Veći promet uz mali rast indeksa sto više nego u tjednu prije. Tjedan je prošao mirno, a dnevno kretanje indeksa određivao je sentiment na svjetskim burzama. U iščekivanju poslovnih rezultata kompanija, vijesti koje su obilježile tjedan na

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

P

rotekli je tjedan redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio 68 milijuna kuna što je 16 poTop 10 po prometu Ledo d.d.

Hrvatski Telekom d.d.

Končar - elektroindustrija d.d.

AD plastik d.d.

Viro tvornica šećera d.d.

Arenaturist Đuro Đaković Holding Turbo certifikat DAX long 9 Podravka d.d.

Adris grupa d.d. - povlaštena

tjedna promjena +1,50% +0,36% -1,78% -1,21% -1,47% +0,93% -0,64% +14,47% -2,17% +1,35%

zadnja cijena 8.789,99 170,50 690,00 120,52 605,00 215,00 60,51 43,50 270,00 277,70

promet 18.773.914,58 7.208.049,87 6.337.165,81 4.658.098,18 2.745.010,00 3.635.053,01 1.860.901,60 1.825.492,28 1.630.358,59 1.615.729,64

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 68.317.163,14 kn

ZSE-u su potvrda Končara EI da mu Željeznice BIH vraćaju vlak koji je preuzet još 2008. godine. Belje se nakon duljeg vremena našao među najlikvidnijima radi objave da je Beljetrans prodan Ricardu za 10 dionica s najvećim rastom cijene Pounje trikotaža d.d.

Imunološki zavod d.d.

Hotel Medena d.d.

Turbo certifikat WTI nafta short 4 Turbo certifikat srebro long 4 Banco Popolare Croatia d.d. - povlaštena Turbos E-mini S&P 500 short 6 Industrogradnja Grupa d.d.

Turbo certifikat € bund fut. long 4 Hoteli Zlatni rat d.d.

šest milijuna eura. Indeks Crobex proteklog je tjedna porastao za 0,06 posto, na 1.804,62 boda. Crobex10 je rastao za 0,08 posto i tjedan završio na 1.003,15 bodova. Među sektorskim

tjedna promjena +141,67% +48,00% +44,33% +34,89% +26,83% +25,07% +24,59% +23,62% +21,95% +21,19%

zadnja cijena

promet

1,45 74,00 75,05 176,70 10,40 444,00 15,20 135,98 73,90 56,00

14.561,12 30.534,65 15.980,65 5.477,70 73.358,60 2.220,00 7.763,50 29.336,37 739,00 28.872,40

INVESTICIJSKI FONDOVI

zadnja vrijednost 1.804,6200 1.003,9500 100,0191 124,9700

indeksima najviše je porastao CROBEXtransport (1,40 posto), dok je najveći pad ostvario CRO10 dionica s najvećim padom cijene Puljanka d.d.

Nava banka d.d.

Kutjevo d.d.

Turbo certifikat DAX long 5 Turbo certifikat Erste group dionica long 2 Turbos E-mini S&P 500 long 5 Turbo certifikat DAX long 6 HTP Korčula d.d.

ZIF Slavonski d.d.

Turbo certifikat WTI nafta long 4

tjedna promjena +0,06% +0,08% +0,32% +0,41%

BEXnutris (-0,57 posto).

Obveznički indeks Crobis porastao je za 0,32 posto, a Crobistr za 0,41 posto.

tjedna promjena -74,71% -25,00% -18,76% -18,29% -16,47% -13,29% -13,28% -13,19% -11,65% -11,33%

zadnja cijena 6,13 9,00 14,55 143,00 90,05 12,40 135,20 46,01 30,04 63,40

promet 6.130,00 783,00 64.295,22 55.058,00 29.266,25 439,00 4.056,00 26.127,04 22.420,60 6.340,00

*vijesti

Fondovi pozitivno, dobitnik KD Nova Europa Trend kod fondova se nakon dva negativna tjedna preokrenuo te je od ukupno 74 aktivna fonda, u proteklom tjednu 51 porastao. U minusu su tjedan završila 23 fonda. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od 3,25 do -1,80 posto. Pet fondova je raslo za više od jedan posto, dok su tri pala više od jedan posto. Od ukupno 33 dionič-

ka fonda njih 18 je poraslo. Najviše je rastao KD Nova Europa, za 3,25 posto, i postao dobitnik tjedna, a u grupi dioničkih najveći pad zabilježio je fond NETA US Algorithm (-1,80 posto) te je postao gubitnik tjedna.

Kod mješovitih fondova od ukupno njih 13, u proteklom je tjednu pet fondova poraslo. Svih osam obvezničkih fondo-

va je poraslo, a predvode ih Erste Adriatic Bond s rastom od 0,67 posto.

Svih 20 novčanih fondova je poraslo, a ostvarili su tjedni rast u rasponu od 0,0013 do 0,04 posto.

Prema prinosu u zadnjih 12 mjeseci najuspješniji dionički fondovi su KD Victoria s rastom od 19,71 posto te NETA US Algorithm koji je ostvario rast od 16,53 posto. Uku-

pno su četiri dionička fonda u promatranom razdoblju rasla za više od 10 posto. Najuspješnije mješovite fondove predvodi OTP uravnoteženi s rastom od 4,59 posto, a kod obvezničkih najveći prinos u zadnjih 12 mjeseci bilježi HI-conservative, 6,62 posto. Novčane fondove predvode Agram Euro Cash, koji je porastao za 3,30 posto. (I.L.) od 30.1. do 06.2. 2014. godine

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI HPB Global

kn

75,4166

*Tjedna promjena [%] -0,35

KD Victoria

kn

15,9905

0,56

OTP uravnoteženi

kn

104,1013

0,06

HI-growth

€

8,6353

-0,01

KD Balanced

kn

8,0553

0,59

Raiffeisen World

€

118,2000

-0,91

NETA Emerging Markets Balanced

kn

65,2503

1,21

ZB euroaktiv

€

125,6800

0,40

Agram Trust

kn

54,3466

-0,63

ZB trend

€

131,6000

0,01

NETA GBEM

€

8,1435

-0,33

Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Valuta

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

FIMA Equity

kn

59,6399

-0,29

Allianz Portfolio

kn

124,1533

-0,05

KD Prvi izbor

kn

11,7530

0,10

VB SMART

€

93,8372

-0,23

Ilirika JIE

€

121,1016

2,20

Raiffeisen Absolute

€

98,7200

-0,23

Raiffeisen New Europe

€

49,0700

0,10

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS 0,66

PBZ Equity fond

€

9,1866

-0,58

ZB bond

€

169,8100

HPB Dionički

kn

85,7183

0,01

HI-conservative

€

12,7501

0,15

Erste Adriatic Equity

€

75,3100

-0,61

Raiffeisen Bonds

€

157,8300

0,29

NETA Global Developed

kn

94,2092

0,45

PBZ Bond fond

€

111,3879

0,49

ZB aktiv

kn

100,8000

0,32

Erste Bond

€

125,4400

0,66

Capital Two

kn

68,5849

-1,07

Capital One

kn

184,4579

0,19

Ilirika Azijski tigar

€

37,9973

-1,47

HPB Obveznički

€

137,1106

0,20

PBZ I-Stock

kn

55,0906

1,64

Erste Adriatic Bond

€

102,8700

0,67

Platinum Global Opportunity

$

13,5402

-0,72

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS

KD Nova Europa

kn

5,9933

3,25

PBZ Novčani fond

kn

141,2929

0,01

OTP indeksni

kn

38,2377

-0,38

ZB plus

kn

173,0586

0,01

Platinum Blue Chip

€

90,5922

0,15

ZB europlus

€

148,3271

0,03

NETA MENA

kn

499,4690

1,14

PBZ Euro Novčani

€

136,4663

0,03

OTP MERIDIAN 20

€

85,3359

0,39

Raiffeisen Cash

kn

154,6900

0,02

A1

kn

69,5400

0,16

Erste Money

kn

148,5100

0,02

NETA US Algorithm

kn

147,3261

-1,80

HI-cash

kn

148,5470

0,03

NETA New Europe

kn

81,0934

0,04

PBZ Dollar fond

$

127,9585

0,04

NETA GDEM

€

8,5820

-0,13

HPB Novčani

kn

141,2427

0,01

Ilirika BRIC

€

64,4990

-0,18

OTP novčani fond

kn

130,7670

0,00

VB CROBEX10

kn

94,0810

-0,24

VB Cash

kn

126,2487

0,02

KD Energija

kn

9,1739

0,78

Agram Euro Cash

€

11,8936

0,04

ZB BRIC+

€

82,0400

-0,36

Allianz Cash

kn

116,7505

0,02

Raiffeisen Absolute Aggressive

€

112,2700

0,12

Erste Euro-Money

€

113,5100

0,02

Allianz Equity

€

119,7458

-0,75

Auctor Cash

kn

107,3966

0,02

Raiffeisen euroCash

€

104,2500

0,03

ZB global

€

137,6000

0,04

HPB Euronovčani

€

104,9678

0,02

PBZ Global fond

kn

93,6329

0,44

Locusta Cash

kn

1301,6106

0,04

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS

HI-balanced

€

10,5077

-0,10

NETA MultiCash

kn

104,6761

0,04

ICF Balanced

kn

100,1023

-0,11

OTP euro novčani

€

101,0910

0,02

Končaru se vraća vlak Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine vratit će Končaru niskopodni vlak koji su kupile 2008. godine, a do danas ga nisu platile, potvrdilo je Federalno ministarstvo prometa i komunikacija. Prema dogovoru ŽFBiH će Končaru platiti dio razlike u cijeni vlaka koji se odnosi na razdoblje u kojemu je bio u uporabi, no još uvijek nije definirano o koliko novca je riječ. Kada je kupljen 2008. godine, suvremeni niskopodni vlak stajao je 5,3 milijuna eura, a prugama kroz BiH prometovao je samo osam mjeseci.

Dobar posao u Libiji Adria-Mar Brodogradnja sklopila je ugovor s libijskom Ratnom mornaricom o remontu i modernizaciji četiriju patrolnih brodova, a okvirna vrijednost posla iznosi oko 10 milijuna dolara. Brodovi su duljine 30 metara, dio su flote od šest brodova koje je projektirao i izgradio Adria-Mar od 2005. do 2008. i koji su preživjeli rat u toj zemlji 2011. Remont i modernizaciju brodova Adria-Mar će obaviti u jednom od hrvatskih brodogradilišta prema vlastitom projektu, temeljenom na zahtjevima kupca. U brodove će se ugraditi moderna zapadna elektronička i druga oprema, namijenjena borbi protiv krijumčarenja ljudi, droge, nadzoru ribarstva, zaštiti morske granice i drugim zadaćama.

Dogovor o Mercatoru do kraja ožujka Koncern Agrokor i konzorcij 12 većinskih vlasnika Mercatora još nisu postigli sporazum o zaključenju transakcije natpolovičnog udjela dionica, no produžili su rok za dogovor s bankama o restrukturiranju Mercatorovih dugova. Prema procjenama slovenskih medija, 31. ožujka je krajnji rok za završetak transakcije između Agrokora i prodajnog konzorcija Mercatora, kako je dogovoreno njihovim kupoprodajnim ugovorom iz lipnja prošle godine, a restrukturiranje duga preduvjet je za završetak cijele transakcije.

Ricardo preuzeo Beljetrans

Potpisivanjem kupoprodajnog ugovora između tvrtke Ricardo i Belja o preuzimanju poslovanja Beljetransa, tvrtke za prijevoz roba u sastavu Belja, Ricardo je postao najveći cestovni prijevoznik u Hrvatskoj i regiji. Ricardo sada ima više od 200 kamiona, većinom specijaliziranih za prijevoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Nastavit će poslovati s Beljem i ostalim tvrtkama koncerna Agrokor.

60 godina u službi gospodarstva

utemeljeno 1953.

Do PV izdanja u samo 3 koraka...

1 Pošaljite* na naš e-mail adresar@privredni.hr poruku DA - želim besplatno primati elektronska izdanja PV-a

2 Dobit ćete povratni e-mail s

porukom da ste uključeni na našu mailing listu

3 Čitajte Privredni vjesnik i

njegova izdanja na računalu, tabletu, smartphoneu

* vrijedi i za kolege, poslovne partnere, prijatelje...

privredni vjesnik

Privredni vjesnik – uvijek uz gospodarstvo! www.privredni.hr