Poslovni rezultati kompanija Rezultati su šaroliki, ali je zaključak opet isti: izvoznici rastu, a tvrtke na domaćem tržištu jedva hvataju dah
Udruga CSEBA u Zagrebu Udruga, koju vodi hrvatski poduzetnik, omogućavat će tvrtkama iz Hrvatske i regije da pronađu partnere u Kini
Fina: Smanjuju se dugovi Prosječan iznos duga po poslovnom subjektu kreće se od 145.900 kuna do 1,57 milijuna kuna
aktualno
aktualno
svijet financija
Str. 10-11
Str. 12
Str. 21
2008 2009 2010 2010 2011 2012
3 8 1 6 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 24. veljače 2014. Godina LX / Broj 3816. www.privredni.hr
60
1953 2013
privredni vjesnik
Nautika, INGA i Hotel&Gastroteh / e-poslovanje / predstavljanja tvrtki / regija / turizam / svijet financija
AN SEBOG POR L P I info EEN osi
ork on Što d rope Netw u E e is pr Enter
Pomorsko dobro i morske luke
još jedna agencija? županije i luke su protiv Umjesto osnivanja agencije, luke predlažu da Ministarstvo zaposli još jednog do dva službenika >>4-5 Intervju: Strahimir Filipović
Ukidanje poticaja nije rješenje jer se mora imati određena zaštita u cijeni, kaže vlasnik tvrtke Mandarinko iz Opuzena
>> 6-7
lakše do poduzetničkih poticaja
Do kraja godine Ministarstvo poduzetništva i obrta raspisat će natječaj za poticaje iz EU fondova, težak čak 1,7 milijardi kuna
>> 8
UVOD
www.privredni.hr Broj 3816, 24. veljače 2014.
Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr
Crveni, žuti i zeleni kartoni Novim Zakonom o zaštiti na radu želi se smanjiti broj profesionalnih bolesti i smrtnih slučajeva. Posebna pozornost usmjerena je na osiguranje maksimalne zaštite na radnim mjestima gdje je ugroza zdravlja visoka i tu ne smije biti popuštanja. Podaci o broju dosadašnjih ozljeda na radu i profesionalnim bolestima te o broju poginulih na radu pokazuju da treba ulagati dodatne napore u poboljšanje sustava zaštite. Novim zakonom uvode se sankcije i to crveni, žuti i zeleni kartoni, a inspektori će, uz dio vezan uz represiju, imati važnu ulogu i u prevenciji.
Vladimir Kovačević, predsjednik Uprave Đure Đakovića:
Podržite vojnu industriju Radi stabilnosti nas i naših kooperanata, održivosti naše proizvodnje i otvaranja izvoznih tržišta, važan nam je kontinuitet proizvodnje i reference u modernizaciji tenkova. Tu nam je primarno da nastavimo suradnju sa snažnim, a ne oslabljenim Ministarstvom obrane. Kako bi MORH još efikasnije pružao potporu maloj hrvatskoj obrambenoj industriji na globalnom tržištu, treba ga iz rebalansa u rebalans osnaživati povećanjima proračuna, a ne ih oslabljivati smanjivanjem. Bez snažne podrške snažnog MORH-a nema ni domaćih referenci, a time će dobivanje izvoznih poslova biti znatno otežano.
Tomislav Šerić, predsjednik Uprave HEP-a:
Elektromobilnost za sve U razvojnom projektu eMobilnost slijedimo tehnološke trendove i pripremamo se na pružanje usluga elektromobilnosti krajnjim kupcima kada tehnologija bude zrela za masovniju upotrebu. Želimo biti vodeći u regiji na području elektromobilnosti i u izgradnji infrastrukture za punjenje vozila temeljem koncepta naprednih elektroenergetskih mreža. Iznimno smo zadovoljni suradnjom s Gradom Zagrebom u provedbi pilot-projekta postavljanja testnih punionica, a sada i s Gradom Koprivnicom na izgradnji čak pet stanica za brzo punjenje električnih vozila.
Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković
pvinfo
G(h)ost komentator: Prof.dr. Bernard Kozina, predsjednik Hrvatskog društva enologa
Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava:
IMPRESUM
Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?
3
Potrošače se obmanjuje o kvaliteti nekih vina Nikome nije dopustivo da vino koje je objektivno u problemima, koje ima ozbiljne mane i u degradacijskim je procesima, proglašava velikim vinom
S
lužbeno ocjenjivanje vina u Hrvatskoj za potrebe njegova stavljanja u promet, odnosno dobivanja dozvole da ono može na police, u trgovine, restorane i vinoteke, obavljaju isključivo certificirani degustatori koji su prošli propisanu obuku i položili testove kako bi postali to što jesu. Rješenje o stavljanju vina u promet izdaju komisije certificiranih degustatora Ministarstva poljoprivrede. Radi se o 50 stručnjaka koji su u svakom smislu educirani da mogu objektivno procijeniti stanje kvalitete pojedinog vina u tom trenut-
Vlasništvo nad vinarijama ne daje nikome pravo da se predstavlja stručnjakom ku. Prilikom ocjenjivanja nazočan je veći broj ocjenjivača, najmanje njih pet, a poželjno je da ih je sedam. Njihovo zajedničko stajalište o vrijednosti vina predstavlja doista pravo stanje kvalitete tog vina u tom trenutku. Naglasio bih još da treba jasno razlikovati stavljanje vina u promet od ocjenjivanja vina natjecateljskog karaktera. Natjecateljsko ocjenjivanje odnosi se na
ocjenjivanje vina koja su dobila dozvolu stavljanja u promet i već se nalaze na tržištu. Na taj način se šalje poruka da se zainteresirani iz dobivenih ocjena mogu odlučiti u koja vina treba ulagati, a koja treba uskoro potrošiti jer po kvaliteti ulaze u silaznu fazu. Generalno moramo biti svi zadovoljni i sretni jer se podigla opća kakvoća vina. Taj trend je pogotovo izražen posljednjih 15 godina. No unatoč stručnom ocjenjivanju, na našem tržištu u velikoj mjeri ima i kaosa. Nažalost, zbog plasiranja nerealnih i nekritičkih napisa u pojedinim medijima naši potrošači, njima zavedeni, sve češće upadaju u zabludu i plaćaju puno veću cijenu za neka vina koja takvu cijenu niti približno ne zavređuju. Zato se definitivno mora nešto poduzeti. Nikome nije dopustivo da vino koje je objektivno u problemima, koje ima ozbiljne mane i u degradacijskim je procesima, proglašava velikim vinom. Stoga nije prihvatljivo da pojedinci koji se u takve stvari ne razumiju imaju prostor i pišu kako su takva vina najbolja i da u njih vrijedi ulagati. To je najobičnija prevara. Pogotovo je nedopustivo i obmana je potrošača kada
se takve osobe predstavljaju enolozima, vrhunskim vinskim znalcima, a niti su školovani za to niti, pak, imaju praktično iskustvo. Kod nas je vidljivo da si nekoliko takvih međusobno dijele takve atribute, a stvarnog znanja o kvaliteti vina nemaju. Njih je lako prepoznati jer nikada nisu napisali lošu kritiku o nekom vinu, a sustavno izbjegavaju ocjenjivati pojedina vina i vinare koji su nezaobilazni u stručnim krugovima i prepoznati na tržištu. Mogu reći da je takva pojava izražena u posljednjih desetak godina, kada se u vinskom svijetu pojavila grupa ljudi koji mi-
sle da novcem mogu kupiti baš sve. Nažalost, jedan dio stručnjaka im daje potporu. Vlasništvo nad vinarijama ne daje nikome pravo da se predstavlja stručnjakom za kvalitetu vina. Ono što još više zabrinjava jest činjenica da se iz tih krugova pokušavaju nametnuti određeni standardi koji su u suprotnosti sa zdravim razumom i osnovnim pravilima struke. Pričati o tome kako se vinograde treba tretirati kamilicom da bi funkcionirali u nedostatku vode ili nametati tezu da se vrhunski plavci ne mogu proizvoditi ako u grožđu ima prosušenih bobica neprihvatljivo je kao i to da su hlapljivi fenoli i mirisi štale prirodno prihvatljiva stvar. Sve je to suprotno interesima struke ali i vinskog biznisa jer takva vina ne prolaze nigdje u svijetu. Uspoređivati takve pojave s trendom proizvodnje tzv. narančastih vina pokušaj je stvaranja zablude jer protiv proizvodnje narančastog vina nitko nema ništa u stručnim krugovima. Narančasta vina su pokušaj određenih proizvođača da stvore proizvod koji je drugačiji od konvencionalnih vina. Mada se i tu mora biti oprezan jer to, iako su prihvatljiva, ne moraju biti najbolja ili najzdravija vina.
Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr
Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: marketing@privredni.hr
Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631
Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić
Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr
Direktor: Darko Buković
PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović
Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru
Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr
4
TEMA TJEDNA
( 6278 km
Privredni vjesnik Broj 3816, 24. veljače 2014.
( 18 mil kn
ukupna dužina morske obale
izgubile bi primorske županije ako predloženi zakon prođe
Pomorsko dobro i morske luke
Država bi još jednu ag županije i luke protiv
Nacrt prijedloga zakona o pomorskom dobru i morskim lukama donosi više novosti. Najvažnija i najspornija je osnivanje ag pomorskim dobrom, koja će biti nadležna i za utvrđivanje granica pomorskog dobra. Tome se protive i primorske županije i Drago Živković zivkovic@privredni.hr
P
ostojeći Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama star je više od 10 godina. Rok trajanja mu je istekao, po mišljenju Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, koje je zainteresiranoj javnosti početkom ove godine ponudilo Nacrt prijedloga novog zakona. Izmjene su nužne i zbog novog Zakona o koncesijama, s obzirom na to da je upravo koncesija najčešći pravni institut temeljem kojega se koristi pomorsko dobro. Nacrt prijedloga zakona o pomorskom dobru i morskim lukama donosi više novosti. Najvažnija i najspornija je osnivanje agencije za integralno upravljanje pomorskim dobrom, koja će biti nadležna i za utvrđivanje granica pomorskog dobra. Granicu lučkog područja otvorenog za javni promet utvrđivat će osnivač lučke uprave i dostavljati je agenciji na provedbu. Uvodi se i savjet za pomorsko dobro, kao međuresorno stručno savjetodavno tijelo. Mijenja se postupak davanja koncesija na pomorskom dobru radi usklađenja sa Zakonom o koncesijama, ali i radi decentralizacije upravljanja pomorskim dobrom. Koncesija na zahtjev Uvodi se institut koncesije na zahtjev, kao i mo-
gućnost davanja vremenski ograničenog prava vlasništva nad zgradom na pomorskom dobru u koncesiji. U slučajevima dodjele koncesije na zahtjev za gospodarsko korištenje plaže, privezišta ili nautičkog sidrišta koja čini cjelinu sa samo jednim ugostiteljskim, turističkim ili smještajnim objektom, ponuđena naknada ne može biti niža od trostrukog iznosa naknade postignute na natječaju unutar iste turističke kategorizacije mjesta. Koncesiju na zahtjev za servisno pristanište moći će dobiti samo zajednice pravnih osoba ili obrtnika s područja na kojem se privezište nalazi. Ukida-
Umjesto osnivanja agencije, luke predlažu da Ministarstvo zaposli još jednog do dva službenika
ju se koncesijska odobrenja, a uvode dozvole, koje se pod određenim uvjetima daju temeljem javnog natječaja. Definiraju se morske plaže, sidrišta i privezišta te se uvodi pravo i dužnost sudjelovanja Ministarstva u postupku izrade i donošenja svih dokumenata prostornog uređenja koji obuhvaćaju područje pomorskog dobra. Osnivaju se jedinstvene županijske lučke
uprave koje mogu imati ispostave, a uvode se i lučki redari koji nadziru provedbu lučkog reda u lukama otvorenima za javni promet. Dvije vrste plaža Na drugačiji su način regulirane i sportske luke, jer su se u praksi pojavljivale razne nepravilnosti. Tako se koncesija za sportsku luku daje na zahtjev pravnim osobama u sustavu sporta, koje se bave sportovima na ili u moru i koji imaju aktivne natjecatelje u najmanje tri dobne kategorije. Koncesionar će morati voditi odvojene poslovne knjige u odnosu na sportski dio luke od preostalog dijela luke. Prvi put se jasnije uređuje i upravljanje morskim plažama, jer Ministarstvo želi potaknuti općine i gradove da ih definiraju na svom području i time stvore preduvjete za koncesioniranje ili zadržavanje plaža u općoj upotrebi. Plaže se ovim prijedlogom dijele na prirodne i uređene, a uređene se dalje dijele na javne plaže, plaže hotela, kampova i turističkih naselja te plaže za posebne namjene. Koncesionarima nautičkih sidrišta zakon izlazi u susret tako što definira zaštićeno područje oko sidrišta, u kojem je zabranjeno sidrenje plovnih objekata i hidroaviona s vlastitim sidrenim sustavom. No, objekti za opskrbu plovila gori-
vom moći će se izgraditi samo u lukama otvorenim za javni promet i lukama posebne namjene. Donošenjem ovakvoga zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, tvrde u Ministarstvu, stvaraju se uvjeti za ulaganja na pomorskom dobru, a posebno u lučku infrastrukturu. Županije ne daju svoje prihode Javno savjetovanje o novom zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama urodilo je nizom rekacija, od kojih su neke vrlo kritičke. Župani primorskih županija, uz podršku Hrvatske zajednice županija, pobunili su se zato što će, kako kažu, s ovakvim zakonom županije ostati bez 40 posto, pa
i više dosadašnjih prihoda koje su trošili za unapređenje i zaštitu pomorskog dobra. Donese li se zakon u predloženom obliku, izračunali su, izgubit će 18 milijuna kuna: Primorsko-goranska županija šest milijuna, Istarska 2,5 milijuna, Zadarska 2,2 milijuna, Šibenskokninska 1,7, Splitsko-dalmatinska tri milijuna, a Dubrovačko-neretvanska županija 2,6 milijuna kuna. Župani smatraju i da osnivanje još jedne agencije neće ni pojednostaviti niti ubrzati postupak davanja koncesija, nego će samo generirati dodatne troškove administracije. Sadašnji model upravljanja primorske županije smatraju dobrim, stoga im je neprihvatlji-
vo da prihodi od pomorskog dobra više ne budu pod kontrolom lokalnih jedinica na čijem se području pomorsko dobro i nalazi. Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina ističe da Nacrt prijedloga zakona o pomorskom dobru narušava načelo upravljanja na regionalnoj razini i degradira dosadašnji decentralizirani sustav upravljanja. Za istarskog župana Valtera Flegu sporno je i osnivanje samo jedne županijske lučke uprave s ispostavama, jer je i to oblik dodatne centralizacije. Luke protiv dodatne birokracije I Udruženje luka Hrvatske gospodarske komore u javnu se raspravu uklju-
5
www.privredni.hr Broj 3816, 24. veljače 2014.
( više od 300 radnika
zapošljavaju lučke kapetanije u sjedištima županija
Što je to pomorsko dobro?
genciju;
gencije za integralno upravljanje Udruženje luka
čilo s nizom primjedbi, od kojih se najvažnije odnose također na osnivanje nove agencije. Poslove upravljanja i koordinacije do sada je radilo nadležno ministarstvo, uz pomoć drugih ministarstava, a pravo mjesto za usklađivanje su Vladina stručna tijela i koordinacije, smatraju u Udruženju luka, čije članice u praksi nisu uočile probleme koje bi trebala rješavati posebna agencija. “Lučke kapetanije u svim sjedištima županija na moru zapošljavaju više od 300 radnika u 60 ispostava na obali i otocima, a svaka županija ima i urede u kojima rade ljudi osposobljeni za poslove vezane za pomorsko dobro. Hrvatski hidrografski institut u Splitu ta-
kođer zapošljava veći broj hidrografa, kartografa i geodeta koji utvrđuju granicu pomorskog dobra. U Rijeci, Zadru, Šibeniku, Splitu, Pločama i Dubrovniku postoje državne lučke uprave s kompletnim stručnim službama, a u Splitu djeluje i Institut za oceanografiju i ribarstvo”, podsjećaju iz Udruženja luka. Dodaju da se agenciji daje i ovlast nadzora i zaštite pomorskog dobra, iako i sada svaka lučka kapetanija ima inspektore sigurnosti plovidbe s takvim ovlastima. Zbog svega toga smatraju nepotrebnim da se u vrijeme poziva na smanjenje javne uprave predviđa osnivanje još jedne agencije, koja će, uvjereni su, još više birokratizirati i odužiti proceduru upravljanja pomorskim dobrom. Umjesto osnivanja agencije, predlažu da
Pomorsko dobro definira se kao opće dobro koje se proteže na dio državnog teritorija na kopnu, unutarnje morske vode, teritorijalno more, njihovo dno i morsko podzemlje, te ima specifične pravne, funkcionalne i gospodarske karakteristike. Granica pomorskog dobra na morskoj obali obuhvaća pojas kopna širok najmanje šest metara od crte koja je vodoravno udaljena od crte “srednjih viših visokih voda”. Tu crtu određuje Hrvatski hidrografski institut, a ona za cijeli Jadran iznosi 46 centimetara. Kako je ukupna dužina morske obale 6278 kilometara, ukupna površina pomorskog dobra na obali je najmanje 37,7 četvornih kilometara. Površina hrvatskog teritorijalnog mora i unutarnjih morskih voda je 31.479 četvornih kilometara. nadzor tog posla odvoji još jednog svog pravnika, pa će se taj postupak brže odvijati. Ugledajmo se u Slovence Članicama Udruženja luka HGK-a neprihvatljiva je i odredba prema kojoj nekretnina izgrađena na pomorskom dobru istekom koncesije postaje pomorsko dobro, jer ulagač ne dobiva obeštećenje za uložena sredstva koja postaju pomorsko dobro. U pitanju načina naplate koncesijske naknade, smatraju da bi umjesto razdavajanja na fiksni i varijabilni dio bolje bilo uvesti plaćanje koncesije po četvornom metru. Rok od tri godine za pravo obavljanja gospodarskih djelatnosti s dozvolom nadležne Lučke uprave im je prekratak, jer ne omogućuje
i izostanak obveze lučkih uprava da se brinu za povećanje obujma prometa u luci, jer to nikako ne može biti obveza samo koncesionara. Besmislene su im i odredbe prema kojima država propisuje privatnom operatoru luke visinu naknada dok privatni operator nema utjecaja na tarife koje ubiru lučke uprave. Zaključno, Udruženje luka HGK-a ocjenjuje da ovakav zakon neće pogodovati razvoju luka jer u njemu ne vide poticaj za strana ulaganja, a postojeći koncesionari ne vide potrebnu sigurnost za svoje ulaganje. Predlažu da se iskoriste pozitivna iskustva susjednih zemalja, posebno Slovenije, gdje je država sklopila ugovor s lukom Koper za najam zemljišta po četvornom metru, a jedina obveza Luke Koper je da naknade koje
Udruženju luka HGK-a neprihvatljiva je i odredba prema kojoj nekretnina izgrađena na pomorskom dobru istekom koncesije postaje pomorsko dobro nadležno ministarstvo zaposli još jednog do dva službenika na poslovima određivanja granice pomorskog dobra, te da Državno odvjetništvo za
ulaganja, s obzirom na to da je oprema za tu djelatnost specifična i ne može se u kratkom roku amortizirati. Bitnim nedostatkom prijedloga smatraju
naplaćuju od brodara uloži natrag u infrastrukturu. U takvom sustavu Luka Koper je od 1990. godine povećala promet sa 2,5 na 18 milijuna tona roba.
Predstavljen program dodjele bespovratnih potpora
Za projekte poboljšanja turističke ponude još 26,65 milijuna kuna
Ministar turizma Darko Lorencin i pomoćnik ministra Robert Pende predstavili su u petak program dodjele bespovratnih potpora u 2014. godini pod nazivom Konkurentnost turističkog gospodarstva. Kroz program će Ministarstvo turizma s ukupno 26,65 milijuna kuna sufinancirati projekte usmjerene na obogaćivanje turističke ponude, stvaranje inovativnih turističkih proizvoda, povećanje zaposlenosti, umrežavanje pružatelja usluga u klastere te unapređenje međunarodne turističke prepoznatljivosti. Prvi je put
omogućeno sufinanciranje izgradnje bazena i u domaćinstvima (iznajmljivači u privatnom smještaju) te sufinanciranje trogodišnjeg članstva u prestižnim međunarodnim brendovima za smještajne i ugostiteljske objekte. “Program poticanja konkurentnosti turističkog gospodarstva raspisali smo ove godine ranije nego ikada, upravo da bi poduzetnici mogli realizirati projekte i prije početka turističke sezone”, rekao je ministar turizma Darko Lorencin te dodao kako će uskoro biti predstavljene i ostale mjere poticanja turističkog sektora, između ostaloga i koncept PPS (pred i posezona). Prijave projekata primaju se online, od 28. veljače do 15. travnja, na propisanom obrascu zahtjeva dostupnom na službenom webu Ministarstva turizma. (S.P.)
*vijesti Hitno izmijeniti Pravilnik o lijekovima Udruženje veledrogerija pri HGK-u zatražilo je hitnu izmjenu Pravilnika HZZO-a o lijekovima kojim su marže na lijekove skuplje od 1000 kuna smanjene sa 8,5 na jedan posto. Predstavnici udruženja razgovarali su prošli tjedan i s ministrom zdravlja Rajkom Ostojićem. Ministru su objasnili da niže marže neće donijeti uštede u proračunu, a u pitanje bi mogla doći opskrba lijekovima. Očekuju se novi razgovori s HZZO-om i izmjena Pravilnika prema prijedlogu veledrogerija. Saša Cvetojević komunikator godine Hrvatska udruga za odnose s javnošću proglasila je komunikatorom godine poduzetnika Sašu Cvetojevića te je objavila finaliste u konkurenciji za svoj Grand Prix. Od ranije je poznat i dobitnik nove nagrade Šipak za an-
tikomunikatora godine, a to je Neimenovani vladin izvor.
Odabrane najbolje tajnice Poslovni savjetnik u suradnji s tvrtkom Heraklea šestu godinu za redom organizirao je nacionalnu konferenciju poslovnih tajnika, voditelja ureda i administrativnih djelatnika. U sklopu edukativne konferencije dodijeljene su i godišnje nagrade NajTajnica.hr za 2013. U kategoriji malih i srednjih tvrtki najbolja je Mihaela Miljković iz Millenium promocije, u kategoriji velikih tvrtki Tatjana Neimarević iz Podravke te u kategoriji javnih institucija Vedrana Kovačić iz sindikata PPDIV.
6
AKTUALNO
Privredni vjesnik Broj 3816, 24. veljače 2014.
Nautika, INGA i Hotel&Gastroteh
Specijalizacija znak modernosti Tri specijalizirana sajma okupila su 390 izlagača iz 30 zemalja. Nautika je privukla najviše izlagača iz Hrvatske
N
a Zagrebačkom velesajmu proteklog su tjedna održana tri specijalizirana sajma na kojima se predstavilo 390 izlagača iz 30 zemalja. Riječ je o 23. zagrebačkom sajmu nautike, 6. sajmu hrane, pića i gastro inovacija - INGA te 6. sajmu gastronomije, hotelsko-ugostiteljske opreme i cateringa - Hotel&Gastroteh, s kojima je Zagrebački velesajam započeo ovogodišnju sezonu sajmova. Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Sandra Švaljek na otvorenju je istaknula kako su ti sajmovi dobar uvod u turističku sezonu i potvrda Hrvatske kao vrhunske turističke destinacije. “Specijalizirani sajmovi odlika su modernog sajmovanja i oni će biti okosnica rada ZV-a u budućnosti”, rekla je. Na sajmu Nautika svjetsku premijeru imala su četiri plovila domaće proizvodnje, a izlagalo je više domaćih nego stranih izlagača, posebno malih brodograditelja. Predstavljeni su i ronilački programi, te surf&kajak show program. Sajmovi INGA i Hotel&Gastroteh okupljaju proizvođače i distributere hotelske i ugostiteljske opreme te hrane i pića, posebno za sektor HoReCa. Posjetitelji su uživali u posebnim atrakcijama - najduljoj roladi na svijetu, dugoj oko 150 metara, kao i u natjecanju
( sa 2000 €
Turska stimulira svaki kamion izvezenih mandarina
Strahimir Filipović, vlasnik tvrtke Mandarinko, Opu
Kako nadomje Mi iz doline Neretve polovinu svog izvoza poljoprivrednih proizv blizine Turske tako i zbog nestabilne situacije, pogotovo u Ukraj Slovačka i Austrija naša realnost i prigoda Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr
O Izabran hrvatski brod godine Specijalizirani magazin nauCAT proglasio je na sajmu Nautika hrvatske brodove 2014. godine u tri kategorije i šest grupa. U kategoriji jedrilica do 36 stopa pobjednica je Salona 33, solinskog Salona Yachtsa, a duljoj od 36 stopa Dufour 410 Grand’Large francuskog Dufoura. U kategoriji brodova proizvedenih u hrvatskim brodogradilištima pobjednik je Elan Power 30, proizveden u obrovačkom brodogradilištu Elan motorni brodovi. Hrvatski motorni brod u kategoriji do 29 stopa je Leidi 800, proizveden u pulskom obrtu za popravak i proizvodnju plastičnih plovila Leidi, u kategoriji do 40 stopa Delphia Escape 1080 poljskog proizvođača Delphia Yachts, a u kategoriji duljeg od 41 stope je Jeanneau Velasco 43, francuskog Jeanneaua. hrvatskih top 10 kuhara. U okviru sajamskih događanja održana je i sjednica Udruženja male brodogradnje Hrvatske gospodarske komore, na kojoj je predstavljen Centar za male inovacije i Klaster konkurentnosti, te nove europske direktive koje se tiču rada malih brodograditelja. Predstavljene su i izmjene Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. “Za nas su bile sporne pojedine predstavke koje se tiču ograničavanja rada
ovlaštenih servisera u marinama pod koncesijom, no dobili smo informaciju da će se naši prijedlozi izmjena Zakona uzeti u obzir”, rekao je predsjednik Udruženja Mladen Vukušić. Na sjednici je prezentirana i međunarodna suradnja Udruženja a predstavljeni su i novi katalog članica, mogućnosti za poduzetnike u strukturnim fondovima te nove tehnologije u brodogradnji, primjerice ugradnja pluta umjesto tikovine u izgradnji palube. (K.S.)
Predstavljen Novosadski sajam U Hrvatskoj gospodarskoj komori predstavljeno je 20 sajmova koje ove godine organizira NovosadskI sajam. Najveća novost je novi termin 47. međunarodnog sajma turizma, koji se održava od 10. do 14. travnja s novim priredbama Sajmom gastronomije i Sajmom vina, piva, rakije i kave. Perjanica sajamskih događanja u glavnom vojvođanskom gradu je 81. poljoprivredni sajam koji će se održati od 20.
do 26. svibnja. Prošle je godine Hrvatska bila zemlja partner. “Želimo unaprijediti suradnju naših zemalja, a posebno su velike mogućnosti na području poljoprivrede i turizma. Hrvatske tvrtke mogu agresivnije nastupati kod nas i zajedno možemo tražiti nova tržišta, a kod nas je i velik interes za iskustva hrvatskih vinara”, kazao je Boris Nadlukač, voditelj korporativnih komunikacija Novosadskog sajma.
puzenski poduzetnik Strahimir Filipović nakon završetka studija u Sjedinjenim Američkim Državama te nakon zapošljavanja u nekoliko vodećih hrvatskih tvrtki i banaka odlučio se baviti poduzetništvom pa je osnovao tvrtku Mandarinko. Odlučio se za posao kojim se bavila i njegova obitelj te većina stanovništva u dolini Neretve, a to je uzgoj i otkup voća i povrća od kojih neretvanska mandarina zauzima najznačajnije mjesto. S Filipovićem smo razgovarali o stanju na hrvatskom tržištu te ostalim tržištima u vezi s plasmanom neretvanske mandarine koja je uz neke sorte jabuka jedino voće koje Hrvatska dostatno proizvodi. Razgovarali smo i o problemima proizvođača i otkupljivača mandarine, posljedicama zatvaranja moskovskih veletržnica, o učincima poticaja na razvoj ove voćke te perspektivi doline Neretve. Kakva je bila protekla godina za rod i plasman mandarine? - Mogu reći da se radilo o jednoj od najizazovnijih godina za mandarinu ali i ostalo voće i povrće koje se uzgaja u dolini Neretve. Konačnu ocjenu možemo donijeti nakon berbe proljetnih kultura, ali se trebalo dobro pomučiti da izvučemo godinu. Mandarinko je unatoč problemima završio godinu s dobiti
sličnoj onoj prethodne godine unatoč padu prihoda za gotovo trećinu. Mi smo zahvaljujući dobroj organizaciji tvrtke postali puno efikasniji i zato nam je bilanca pozitivna, unatoč padu prometa. Što je utjecalo na pad prometa? - Glavni razlog je činjenica da se zbog iznenadnog zatvaranja veletržnica u Moskvi izgubilo rusko tržište. To nas je sve iznenadilo tako da zajednica otkupljivača i proizvođača mandarine u dolini Neretve nije ni mogla učinkovito reagirati. Rusko tržište je bilo probijeno prije četiri godine, a mi iz doline Neretve polovinu svog izvoza poljoprivrednih proizvoda, ponajviše mandarine, plasirali smo upravo na rusko tržište. Kako se odrazio gubitak tog tržišta na cijene? - U situaciji kada se stvori višak robe, dođe do stravičnog pritiska na cijenu.
Ukidanje poticaja nije rješenje jer se mora imati određena zaštita u cijeni Tako je bilo i u ovom slučaju. Što se tiče mandarine, radilo se gotovo bez marže, samo da se spasi plod i da se ona plasira na tržište. Kada se tome pridoda činjenica da je i urod zbog proljetnih mrazova bio ispodprosječan, odnosno manji za četvrtinu, a ove godine je i kvaliteta ploda mandarine bila spor-
na jer je plod zbog oštećenja gradom bio lako kvarljiv, možemo reći da je godina bila loša. U takvim situacijama bi država trebala adekvatno reagirati i nekako zaštititi minimalne cijene. Primjera radi, naš direktan konkurent Turska stimulira svaki kamion izvezenih mandarina sa 2000 eura. Činjenica je da su se ove godine u pojedinim slučajevima mandarine otkupljivale za cijenu manju od jedne kune. Realna minimalna cijena otkupa bi trebala biti 2,2 kune po kilogramu. Rušenjem cijene smanjuje se i osnovica za PDV, a država u tom slučaju gubi prihod, ali gubi i zadovoljne poljoprivrednike.
INTERVJU
www.privredni.hr Broj 3816, 24. veljače 2014.
7
( na manje od 1 kn/kg ( 2,2 kn/kg pala otkupna cijena mandarina
realna minimalna cijena otkupa
zen
stiti gubitak ruskog tržišta oda, ponajviše mandarine, plasirali smo upravo na rusko tržište. No tamošnja situacija ne ulijeva povjerenje, kako zbog ini. Na zapadu Europe teško možemo nešto napraviti zbog blizine Španjolske, tako da su Slovenija, Mađarska, Češka, Što se točno dogodilo u Moskvi? - Jednostavno su odlučili centralizirati nabavu i zatvorili najprije najveću veletržnicu koja je mogla odjedanput primiti 1500 šlepera, a ubrzo i još tri manje veletržnice. Cilj im je bio kanalizirati potrošače prema trgovačkim lancima. Drugi razlog je bio političko-sigurnosni jer je procijenjeno da se na tržnicama mogu okupljati potencijalni teroristi koji mogu ugroziti Olimpijske igre u Sočiju.
Što ste poduzeli da biste ublažili posljedice tih neočekivanih okolnosti? - Trudili smo se probiti na druga tržišta i na dobrom smo putu da to ostvarimo. Kada bi naredni urod bio solidan a mi sjedili skrštenih ruku, imali bismo velikih problema s plasmanom. Stoga smo po-
čeli obrađivati češko i slovačko tržište. Moramo organizirati skladišni prostor i pokušati se približiti krajnjim kupcima. Ove sezone sam se dosta trudio upoznati tržište država nastalih raspadom bivšeg Sovjetskog Saveza i mogu reći da nam tamošnja situacija ne ulije-
va povjerenje, kako zbog blizine Turske tako i zbog nestabilne situacije, pogotovo u Ukrajini. Na zapadu Europe teško možemo nešto napraviti zbog blizine Španjolske, tako da su Slovenija, Mađarska, Češka, Slovačka i Austrija naša realnost i prigoda.
Voće, povrće, ali i cvijeće Manadarinko zapošljava osam stalnih te oko 40 sezonskih radnika. Tvrtka se pozicionirala među vodeće na jugu Hrvatske u segmentu organiziranja proizvodnje, otkupa, skladištenja i prerade svježeg voća i povrća, a glavni proizvodi su manadarina, rajčica i lubenica. Mandarinko otkupljuje i kupusnjače, tikvice, papriku, krastavce, mladi luk, patlidžan, salatu, klementine, dinje, odnedavno i cvijeće. Mandarinko u vlasništvu ima poslovni prostor na atraktivnoj građevinskoj parceli uz glavne cestovne prometnice pokraj Opuzena, površine 5500 četvornih metara, moderan plastenik površine 8000 četvornih metara na vlastitom zemljištu, gdje hidroponskom tehnologijom proizvodi kvalitetno povrće. Vozni park od 12 voznih jedinica dopunjen je s još jednom novom IVECO/Kogel šleper-hladnjačom i s dva MB kamiona hladnjače.
Od prošle godine otkupljivači mandarina su ostali bez poticaja. Kako se to odrazilo na njih? - Činjenica je da su poticaji bili narasli, možda i nerealno, tako da su čak ugrožavali poslovanje nama otkupljivačima. Isto tako, ukidanje nije rješenje jer se mora imati određena zaštita u cijeni i postojati određeni impuls za proizvođače i otkupljivače. Rušenje cijena nije rješenje jer kada cijene jedanput padnu, one se doslovno zalijepe na duže razdoblje. U slučaju mandarina poticaji su bili opravdani jer je sustav poticaja rezultirao time da se u posljednjih osam godina udvostručila proizvodnja, a kada svi novi nasadi dođu na rod, moguće je da će se i upeterostručiti. Protekle sezone otkupljivači mandarina nisu imali poticaje od 80 lipa po otkupljenom kilogramu. Isto tako, ukinuta je minimalna zajamčena cijena od tri kune po kilogramu kakva je bila do sada. Cijenu je određivalo trži-
šte. Kako se zbog pristupa Hrvatske Europskoj uniji morao napustiti sustav potpora u otkupu, ostao je poticaj po proizvodnoj površini za sve vrste voća u iznosu od 300 eura potpore po hektaru plantaže voća te dodatnih 50 eura ako se radi o integriranoj ekološkoj proizvodnji.
trima. Naš tržišni udjel, što se tiče otkupa u Neretvanskoj dolini, kreće se oko šest posto. Uz Mandarinko je vezano oko 150 od ukupno 1200 poljoprivrednih gospodarstava u Neretvanskoj dolini. Zadovoljstvo mi predstavlja da naši partneri stalno ulažu i da se stalno šire.
Koja je vaša prednost u odnosu na konkurenciju? - Ulaganjem u modernu tehnologiju plasteničke proizvodnje pozicionirali smo svoje povrće na sva prodajna mjesta kojima je kvaliteta prioritet poslovanja. Cjelogodišnjom proizvodnjom jam-
Što očekujete od naredne sezone? - Ako država nešto ne smisli kako bi potaknula proizvođače i otkupljivače mandarina i ako se sve bude prepustilo nemilosrdnim pravilima na tržištima na koja dolazi naša konkurencija stimulirana od svojih vlada, neće biti dobro. Moguće je da otkupljivači to ublaže ukoliko povrtnice i lubenice dobro plasiraju, ali mandarinu je teško nadomjestiti. Hrvatska kuna je precijenjena i poznato je da to ne ide na ruku izvoznicima. Isto tako, činjenica je da su tvrtke i građani prezaduženi i da bi diranje u tečaj imalo teške posljedice po njihov standard, ali se izvoznicima to može na druge načine nadoknaditi. Mandarinko će se iduće godine nastojati što je moguće bolje pozicionirati u Srednjoj Europi. Puno očekujemo od proboja na češko tržište. Prošle godine ostvarili smo promet od oko tri milijuna eura, a iduće godine očekujemo oko 3,5 milijuna eura i dobit od oko 15 posto. Očekujemo stabilizaciju poslovanja, porast prihoda te povrat dobiti na očekivanu razinu. Nastojat ćemo smanjiti i sezonalnost poslovanja.
Mi smo postali puno efikasniji i zato nam je bilanca pozitivna čimo kvalitetu i kontinuitet isporuke. Kapilarnom dostavom svakodnevno opskrbljujemo maloprodajne objekte, hotele i restorane na jugu Hrvatske. Velikim kamionima opskrbljujemo velike trgovačke lance, a putem našeg skladišta koje smo otvorili 2008. u Zagrebu naše se robe nalaze na policama i drugih trgovina na malo. Izvozna tržišta na koja smo usmjereni su Bosna i Hercegovina, Slovenija, Mađarska, Srbija i Crna Gora, Slovačka, Češka, Poljska, Makedonija te donedavno Rusija koja nam je bila glavno inozemno tržište, a sada ćemo tamo moći prodavati samo u trgovačkim cen-
8
AKTUALNO
PV TJEDNI REPORT U tjednu od 10. do 16. veljače bilo je ukupno 198 stečajnih postupaka što je neznatno manje u odnosu na tjedan ranije kada ih je bilo 208. Najviše je bilo uloženih prijedloga predstečajne nagodbe (53), zatim zaključaka predstečajne nagodbe (33) te brzih stečajnih postupaka (28) i početaka stečajnih postupaka (12). Ukupno je bilo 119 brisanih subjekata i 20 početaka likvidacija. Osnovano je 118 društava s ograničenom odgovornošću te 166 j.d.o.o.-a, 53 više nego prošli tjedan, i to najviše u Zagrebu (140), na trgovačkim sudovima u Pazinu (31) i Splitu (24), dok je na trgovačkim sudovima u Rijeci i Varaždinu osnovano 15 odnosno 14 trgovačkih društava. Rejting tjedna ostvarila je Turbomehanika d.o.o.
STEČAJEVI Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka
18 12 2 4 8 6 2 28 28 144 53 12 20 26 33
BRISANI SUBJEKTI Brisani subjekti Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka
119 119 20 20 0
OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA Poslovni subjekti d.o.o. j.d.o.o. d.d. Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar 4 Slavonski Brod Dubrovnik 9 Split Karlovac 8 Šibenik Osijek 13 Varaždin Pazin 31 Zadar Rijeka 15 Zagreb Sisak 0 REJTING TJEDNA TURBOMEHANIKA d.o.o. rast u odnosu na prošli tjedan pad u odnosu na prošli tjedan
284 118 166 0 10 24 8 14 8 140
Privredni vjesnik Broj 3816, 24. veljače 2014.
( iznad 100.000 kn
trebao bi biti ovogodišnji prosjek potpora
Natječaj za potpore iz europskih strukturnih fondova težak čak 1,7 milijardi kuna
Jednostavnije do poduzetničkih poticaja Iskustva su pokazala da na jednu kunu potpora poduzetnici ulažu svojih 60 lipa i tako se potiče investicijska aktivnost. Lani je na taj način u prerađivačku industriju ušlo svježih 77 milijuna kuna Igor Vukić vukic@privredni.hr
D
o kraja godine Ministarstvo poduzetništva i obrta raspisat će natječaj za poduzetničke poticaje iz europskih strukturnih fondova, težak čak 1,7 milijardi kuna. Natječaj će biti otvoren šest godina, odnosno dok se ne potroše predviđeni iznosi, najavio je prošli tjedan Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta. Budući da mnogi manji poduzetnici prigovaraju da je novac iz europskih fondova namijenjen uglavnom velikim projektima, većim od milijun eura, poticaji manjih iznosa, do 1,4 milijuna kuna, mogu se dobiti u ovogodišnjem programu Poduzetnički impuls. Mi-
Natječaj će biti otvoren šest godina ili dok se ne potroše predviđeni iznosi, najavio je Maras nistarstvo poduzetništva krenulo je u seriju predstavljanja tog programa u hrvatskim županijama. Prva je na redu bila Zagrebačka županija. Poduzetnicima i predstavnicima lokalnih poduzetničkih institucija ministar Maras poručio je da se od Poduzetničkog impulsa očekuje poticanje investicija ukupno teških 10 milijardi kuna. Otvorit će se od 5000 do 6000 radnih mjesta. Poduzetnički impuls ove je godi-
ne vrijedan 1,2 milijarde kuna, gotovo pola milijarde kuna više nego prošle godine. Znatan dio novca već i ovom programu dolazi iz Europske unije pa se ne povećava proračunski deficit. Primjerice, od 413 milijuna kuna namijenjenih bespovratnim poticajima, 280 milijuna kuna dolazi iz EU-a. Prijave do 1. travnja Prijave za potpore primat će se do 1. travnja i onda slijedi bodovanje koje će biti obavljeno prema jasnim kriterijima, najavio je ministar Maras. Njegov zamjenik Dražen Pros podsjetio je da su u posljednje dvije godine pojednostavljeni uvjeti za prijavu. Umjesto desetak dokumenata, sada ih prosječno treba četiri. Uvjeti za natječaj u pojedinim kategorijama mogu se pronaći na stranicama Ministarstva poduzetništva i HAMAG Investa. Iako se Poduzetničkim impulsom dodjeljuju potpore manjih vrijednosti, nastoji se da njihova prosječna visina ipak predstavlja re-
lativno važan oslonac u poslovanju. “Nema smisla dodjeljivati velik broj potpora koje su tako male da predstavljaju svojevrsnu milostinju”, rekao je Pros. Tako je 2011. prosječna potpora iznosila 36.000 kuna, a ove godine bi prosjek trebao nadmašiti 100.000 kuna. U Ministarstvu procjenjuju da bi Poduzetničkim impulsom moglo biti dodijeljeno oko 1300 potpora. Prema Prosovim riječima, iskustva su pokazala da na jednu kunu potpora poduzetnici ulažu svojih 60 lipa i tako se potiče investicijska aktivnost. Prošle godine u prerađivačku industriju na taj je način ušlo svježih 77 milijuna kuna. Poduzetništvo žena podupiralo se sa 22 milijuna kuna. Najviše poticaja povukli su zagrebački poduzetnici, zatim splitsko-dalmatinski, osječki i vukovarskosrijemski. Naglasci programa Ovogodišnji Poduzetnički impuls ima četiri programska naglaska. Prvi je razvoj mikropoduzetniš-
tva i obrta pa se u malim tvrtkama, do 10 zaposlenih, očekuje otvaranje oko 190 novih radnih mjesta. U mjerama pod nazivom “jačanje poslovne konkurentnosti i inovativnosti” očekuje se 520 novih radnih mjesta. Stotinjak tvrtki trebalo bi uz poticaje početi ove godine prvi put izvoziti, a procjenjuje se da će poticaji pomoći stvaranju stotinjak novih proizvoda. Preko “razvoja poduzetničke infrastrukture” trebalo bi do 2015. godine nastati 1600 novih radnih mjesta. U poduzetničkim inkubatorima razvit će se 200 novih poduzeća. Različite savjete za unapređenje poslovanja lani je od institucija zatražilo 30.000 poduzetnika, kažu u Ministarstvu obrta. Dio Poduzetničkog impulsa su i ulaganja fondova za gospodarsku suradnju. Namijenjeno im je 435 milijuna kuna. Njihovim ulaganjem trebala bi se otvoriti nova radna mjesta, ali i sačuvati postojeća u tvrtkama koje se sve teže bore s dugogodišnom recesijom.
S MARKOVA TRGA
www.privredni.hr Broj 3816, 24. veljače 2014.
( oko 7,18 mlrd kn
Predstečajne nagodbe idu dalje
Prijave potraživanja preuzimaju sudovi
vrijedna imovina 16 društava za faktoring
Sjednica hrvatske vlade
Faktoring dobiva svoj prvi zakon U Vladinom obrazloženju zakona naglašava se da faktoring može omogućiti rješavanje problema kod financiranja malih i srednjih poduzeća koja mogu imati poteškoća s pristupanjem drugim izvorima novca Igor Vukić vukic@privredni.hr
U
Hrvatskoj postoji 16 tvrtki koje se bave faktoringom. U strukturi imovine nebankarskog financijskog sektora, društva za faktoring sudjeluju s imovinom od oko 7,18 milijardi kuna, što je oko 5,36 posto imovine nebankarskog financijskog sektora ili 1,3 posto imovine ukupnog financijskog sektora. Nakon što je uočen trend rasta prome-
U rebalansu se plaće zaposlenih u javnim službama i mirovine neće dirati ta, Vlada je odlučila odnose na tom tržištu prvi put regulirati posebnim zakonom. Usluge faktoringa u Europskoj uniji nisu regulirane jedinstveno, no spominju se u nekoliko direktiva koje reguliraju rad kreditnih i drugih financijskih institucija. Primjeri su pronađeni u nekim nacionalnim zakonodavstvima. U Njemačkoj je tržište dobro regulirano, s jasnim pravilima. Faktoring je ondje reguliran od 2008. godine kad je uočena i njegova vrijednost u sektoru financiranja malog i srednjeg poduzetništva. Naime, otkup potraživanja kojim se bave društva za faktoring može biti i jedan od alternativnih oblika financiranja tvrtki. I u Vladi-
nom obrazloženju zakona naglašava se da faktoring može omogućiti rješavanje problema kod financiranja malih i srednjih poduzeća koja mogu imati poteškoća s pristupanjem drugim izvorima novca. Poslovi faktoringa u Hrvatskoj su od 2006. godine zabilježili značajan rast. Do 2012. imovina tih društava porasla je za 5,5 milijardi. Nakon pada u 2010. godini od 18 posto, rast je nastavljen u 2011. i 2012. Ukupni prihodi 16 hrvatskih društava za faktoring u 2012. godini iznosili su 731 milijun kuna, a rashodi 620,9 milijuna. Boris Lalovac, zamjenik ministra financija, objasnio je da će odobrenje za rad i nadzor društava za faktoring obavljati Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Vlada je prihvatila izvješće o radu Povjerenstva za poticanje alternativnog i izvansudskog rješavanja sporova u 2012. i 2013. godini. Po-
vjerenstvo sastavljeno od članova iz nekoliko ministarstava analiziralo je niz parnica koje vodi država. Pregledano je više od 60 slučajeva, teških ukupno oko 200 milijuna kuna, odnosno, više od 500 milijuna kuna kad se pridodaju kamate i sudski troškovi. Ministrima automobili srednje klase U nekim slučajevima predložili su nastavak sudskih postupaka, dok su, primjerice, u sporu Hrvatskog nogometnog saveza i Ministarstva turizma, teškom 27 milijuna kuna, predložili hitan sastanak predstavnika ministarstva, DUUDIja i DORH-a radi mirnog rješenja spora. U slučaju spora između varaždinskog Coninga i Ministarstva vanjskih poslova za naplatu radova od 16,8 milijuna kuna, Povjerenstvo je predložilo da se tužitelju isplati osam milijuna kuna ako se odrekne prava na kamatu. Co-
9
ningu je predloženo da se obveže jamstvom za kvalitetu radova. Članovi Povjerenstva su zaključili da bi se sporovima veće vrijednosti tužiteljima umjesto novca mogle ponuditi i nekretnine u vlasništvu države, primjerice, stanovi za građanske tužitelje ili poslovni prostori, za poduzeća. “Reakcije na rad Povjerenstva su dobre i ono je pomoglo da se ubrza rješavanje nekih velikih sporova koji su trajali jako dugo. Mirno rješavanje sporova, uz uštedu na troškovima, trend je u svijetu”, rekao je ministar pravosuđa Orsat Miljenić. Vlada je odlučila da će ministri imati pravo na korištenje automobila srednje klase (do sad - gornje srednje klase). U rebalansu će se smanjiti i plaće dužnosnika. Plaće zaposlenih u javnim službama i mirovine se neće dirati, iako je bilo i takvih prijedloga, rekao je premijer Zoran Milanović.
Postupak predstečajnih nagodbi nedvosmisleno je dao dobre rezultate i može se smatrati uspjehom ove vlade. Stoga ministar financija Slavko Linić smatra da treba nastaviti s razduživanjem gospodarstva na taj način, a medijske špekulacije o navodnoj želji premijera Zorana Milanovića da se postupak završi nije želio komentirati. Linić je ipak spreman na jednu bitnu izmjenu postojećeg modela predstečajnih nagodbi, tako da se ubuduće potraživanja vjerovnika prijavljuju sudu, a ne Fini. Upravo su vjerovnici otpisali u dosadašnje 594 sklopljene predstečajne nagodbe daleko najviše potraživanja, više od četiri milijarde kuna, dok su tijela državne uprave otpisala 892 milijuna kuna, od čega oko 400 milijuna kuna poreza. Stoga Linić odlučno odbacuje primjedbe da su predstečajne nagodbe postupak u kojemu najviše gubi država.
Više od države otpisale su i banke, gotovo dvije milijarde kuna, što je jednim dijelom motivirano i željom da se iz bilance ukloni što više nenaplativih kredita. U usporedbi sa stečajevima, gdje su u zadnjih 15 godina vjerovnici uspijevali naplatiti tek oko 10 posto svojih potraživanja, a radnici samo 32 posto, u predstečajnim nagodbama radnici dobivaju sva potraživanja, dok je postotak naplate vjerovnika 53,3 posto. Velika razlika je i naknada stečajnim upraviteljima, koji su po jednom stečaju zarađivali najmanje 60.000 kuna, a maksimalno i 360.000, dok su u predstečajnoj nagodbi ograničeni na 4500 kuna. (D.Ž.)
Elektroničko poslovanje
Besplatne aplikacije za poduzetnike
Nova internetska stranica za promociju elektroničkog poslovanja predstavljena je prošli tjedan u Ministarstvu poduzetništva i obrta. Na adresama www.eposlovanje.eu i www.eposlovanje.com. hr poduzetnici mogu naći brojne informacije i elektroničke alate za unapređivanje poslovanja i jačanje konkurentnosti. Uz ostalo, na raspolaganju je pedesetak besplatnih aplikacija, od antivirusnih programa preko poduzetničkih priručnika do savjeta o izradi web-stranica. Stranica
je zamišljena kao središnje mjesto za informiranje o elektroničkom poslovanju u Hrvatskoj. Stalno će se dopunjavati savjetima i zakonskim novostima, a prenosit će se iskustva i informacije o djelovanju poduzetničkih institucija. Ministar Gordan Maras očekuje da će uskoro oko 10.000 malih i srednjih poduzetnika redovno koristiti ove stranice. Na stranici je i forum u kojem će moći sudjelovati samo registrirani sudionici. Nastojat će se održati ozbiljna razina rasprave i razmjena korisnih podataka. Internetska stranica i novi priručnik za elektroničko poslovanje izrađeni su u sklopu projekta E-poslovanje, poboljšanje poslovne konkurentnosti putem e-poslovanja.
10 AKTUALNO
Privredni vjesnik Broj 3816, 24. veljače 2014.
Poslovni rezultati hrvatskih kompanija u 2013.
Poruka je uvijek ista: izvoz je Kao i svake godine, sredinom veljače počinje val objava poslovnih rezultata hrvatskih kompanija. Rezultati su šaro uzburkanim morem krize, nego i rastu. Oni koji se primarno oslanjaju na domaće tržište sve teže hvataju dah Ina
Ericsson Nikola Tesla
Otpisom iz plusa u minus
Izvoz 74,7 posto prodaje
>> Ina Grupa je za 2013. godinu na prihodu od 27,4 milijarde kuna iskazala neto gubitak od 1,5 milijardi kuna, što je potpuni preokret u odnosu na 2012., kada je neto dobit iznosila 681 milijun kuna. Neto dobit bez jednokrat-
nih stavki iznosila je 953 milijuna kuna. Jednokratne stavke, koje su dobit pretvorile u gubitak, jesu linearna amortizacija dugotrajne imovine u Siriji i smanjenje vrijednosti rafinerija. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak takvo je izvješće Ine javno kritizirao, posebno vrijednost otpisa imovine u Siriji, na što su iz Ine uzvratili da je financijski izvještaj odobrio Odbor za reviziju te da se otpis u Siriji temelji na procjeni mjerljivih rizika.
>> Ericsson Nikola Tesla u 2013. je ostvario prihod od 1,345 milijardi, za 29,7 posto manje nego u 2012. Domaće tržište čini 25,3, a izvoz 74,7 posto prodaje. Bruto dobit iznosi 220,1 milijun kuna, što je porast od četiri posto, dok
je bruto marža porasla na 16,4 posto zbog povoljnijeg asortimana prodanih proizvoda i usluga. Operativna dobit bilježi porast od 9,1 posto na 127,2 milijuna kuna, pa je i neto dobit porasla za 13,7 posto na 144,4 milijuna kuna. Povrat od prodaje iznosi 10,7 posto (u 2012. bio je 6,6 posto). Ukupna novčana sredstva na dan 31. prosinca 2013. iznose 521,2 milijuna kuna, što je za 135 milijuna kuna manje nego krajem 2012.
JANAF
Valamar
T-HT
Dobit četvrtina prihoda
Veći prihod, manja dobit
U planu širenje na regiju
>> U 2013. JANAF je ostvario bruto dobit od 113,5 milijuna kuna, što je za 10,7 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Neto dobit iznosi 104,7 milijuna kuna, za 9,2 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Ukupni prihodi iznose 475,8 milijuna kuna i veći su za 16,9 posto u odnosu na plan. U ovoj godini JANAF završava dva
>> Valamar Adria holding u 2013. je zabilježio porast prihoda za 7,6 posto na ukupno 1,06 milijardi kuna. U turističkoj sezoni 2013. Valamar je ostvario 4.179.127 noćenja, što je porast od oko dva posto u odnosu na 2012. Operativna dobit iznosila je 41,3 milijuna kuna, 12 posto manje nego u 2012., poglavito zbog pojačanog investicijskog održavanja
investicijska projekta vrijedna gotovo 380 milijuna kuna na terminalima Omišalj i Žitnjak, a njihovo puštanje u rad očekuje se u ožujku i svibnju.
Podravka
prvenstveno se odnose na usklađenja vrijednosti imovine uslijed restrukturiranja te na otpremnine za višak radnika. Ukupna prodaja u 2013. iznosila je 3,6 milijardi kuna, što je na istoj razini kao godinu ranije. Prodaja na domaćem tržištu je smanjena, ali je taj pad nadoknađen rastom prodaje na svim inozemnim tržištima, najviše na tržištu Jugoistočne Europe.
U očekivanju poslova
>> Đuro Đaković je u 2013. godini ostvario prihode od 615,5 milijuna kuna, dok su rashodi bili 680,2 milijuna. Na rezultat poslovanja značajno je utjecala još ne-
>> T-HT je u 2013. ostvario prihod od 7,04 milijarde kuna, što je za 6,8 posto manje nego godinu ranije. Na pad prihoda utjecalo je i smanjenje roaming i ter-
Kutjevo
Đuro Đaković
Doma pad, vani rast
>> Neto dobit Grupe Podravka, bez jednokratnih stavki, u 2013. iznosi 200 milijuna kuna, što je rast od 78 posto. Jednokratne stavke ukupno su 133,4 milijuna kuna, a
turističkih objekata. Planirana ulaganja u turističku sezonu 2014. iznosit će oko 350 milijuna kuna, a od 2015. dodatnih 400 milijuna kuna.
minacijskih naknada nakon ulaska Hrvatske u EU. Pad je ublažen povećanjem prihoda od negovornih usluga za 2,9 posto, kao i rastom u segmentu ICT-a od 25,5 posto. Neto dobit T-HT-a iznosi 1,44 milijarde kuna, što je pad od 15 posto u odnosu na 2012. Kako bi promijenio trend pada poslovnih rezultata, T-HT planira i regionalno širenje.
provedena privatizacija HŽ Carga, ključnog domaćeg kupca, te urušavanje EU tržišta teretnih vagona. S obzirom na najavljene poslove u 2014. odlučeno je da budu zadržani svi radnici, što je dodatno povećalo troškove. Uz to, na rezultat su utjecali i izvanredni rashodi zbog plaćenih penala iz ugovora s JANAF-om sklopljenog 2008. godine.
Izvoz u Kinu i Poljsku >> Ukupni prihodi Kutjeva u 2013. iznosili su 333,4 milijuna kuna, što je pad za 15,8 posto u usporedbi sa 2012. No, i rashodi su značajno smanjeni, sa 400,9 na 322 milijuna, pa je u 2013. zabilježena dobit od 6,6 milijuna, za razliku od 2012. godine kada je ostvaren gubitak od gotovo 20 milijuna. Prošle godine Kutjevo je proširilo svoj izvoz na Kinu i Poljsku, pa sada
izvozi nešto više od polovine ukupne proizvodnje, najviše u Bosnu i Hercegovinu. U ovoj godini plan je širiti izvoz na zemlje Europske unije ali i treće zemlje.
www.privredni.hr Broj 3816, 24. veljače 2014.
lijek za recesiju liki, ali kada je o većim kompanijama riječ, zaključak je ponovno isti: izvoznici ne samo da uspijevaju broditi >> Pripremio: Drago Živković Ingra
U iščekivanju nagodbe
>> Ukupni prihodi Ingre u 2013. iznosili su 121 milijun kuna i veći su za 11 posto u odnosu na 2012. Udjel prihoda s domaćeg i ino tržišta gotovo je izjednačen. Operativni gubitak prije poreza i kamata iznosi 58 milijuna kuna i sma-
njen je za 33 posto. Na rezultat su prvenstveno utjecale jednokratne stavke, poput usklade tražbina vjerovnika u predstečajnoj nagodbi. U 2013. Ingra je završila radove na dvjema hidroelektranama u Iraku te na dionici autoceste u Hrvatskoj VrgoracPloče 1. Očekuje se da će završetkom predstečajne nagodbe biti omogućeni uvjeti za realizaciju prihoda na projektu Dvori Lapad, kao i intenziviranje radova u Alžiru.
Ledo
Auto Hrvatska
PIK Vinkovci
Sladoled je dobar posao
Vrlo dobra godina
Povrće povećalo prihode
>> Ledo je u 2013. ostvario konsolidirane prihode od 2,12 milijardi kuna, dok su rashodi iznosili 1,89 milijardi, pa je dobit iz poslovanja 234 milijuna kuna. Prihodi su porasli za gotovo 600 milijuna kuna, a rashodi za oko 560 milijuna. Neto dobit iznosi 191,7 milijuna kuna, što je povećanje od gotovo 25 posto, kada je dobit iznosila 154,4 milijuna.
Na razini grupacije prodaja samog Leda ima udjel od 45 posto, slijedi Frikom sa 29 posto, Ledo BiH sa 13 posto te ostale tvrtke s još 13 posto.
Viro
Varteks
Pad bez izvozne dozvole
>> Viro tvornica šećera u 2013. je ostvarila ukupni prihod od 638,9 milijuna kuna, što je za čak 42 posto manje nego u 2012. Neto dobit je 18,9 milijuna kuna, za 87 po-
>> Auto Hrvatska je u 2013. povećala prihod na 759,5 milijuna kuna, što je 19 posto više nego u 2012. Rashodi su povećani za 17 posto, na 741,4
milijuna, pa je ostvarena neto dobit od 13,4 milijuna kuna, što je preokret u odnosu na 2012., kada je ostvaren gubitak od 1,75 milijuna. U dugotrajnu imovinu uloženo je 23,5 milijuna kuna, a broj zaposlenih povećao se za 56. Mreža prodajno-servisnih centara povećana je na 41 lokaciju, a u planu je daljnji razvoj mreže vlastitih i franšiznih servisa.
sto manja nego godinu ranije. Udio prihoda od izvoza smanjen je sa 48,6 na 28,2 posto, pri čemu je to najvećim dijelom posljedica drastičnog pada izvoza u Njemačku. Ukupna realizacija proizvodnje manja je za 38 posto u odnosu na 2012., a osnovni je razlog drastično smanjenje izvozne dozvole u prvoj polovini godine, kada je izvoz Vira bio smanjen za više od 90 posto.
u povrtlarstvu. Investirano je 69,3 milijuna kuna, a u ovoj se godini planiraju nova ulaganja u povećanje proizvodnje i poboljšanje efikasnosti.
Institut IGH
Rast kroz prodaju imovine
>> Varteks je 2013. završio s dobiti od gotovo 66 milijuna kuna, nakon više od 126 milijuna kuna gubitka u 2012. Znatno poboljšanje rezultata može se pripisati rastu priho-
>> Ukupni prihodi PIK-a Vinkovci u 2013. dostigli su 480 milijuna kuna, što je za 31,5 posto više nego u 2012. Rashodi su porasli na 478,2 milijuna, pa je bruto dobit 1,8 milijuna, a neto dobit 1,25 milijuna kuna. PIK Vinkovci prodao je ukupno gotovo 70.000 tona vlastitih ratarskih i povrtlarskih proizvoda, nakon znatnog povećanja proizvodnje, posebno
da od prodaje imovine, u skladu s predstečajnom nagodbom. Ukupni su prihodi rasli za 42 posto, na gotovo 372 milijuna kuna, dok su rashodi smanjeni za oko 20 posto, na 306 milijuna kuna. Prihodi od prodaje bili su za 36 posto manji nego u 2012. i iznosili nešto više od 146 milijuna kuna, dok su ostali poslovni prihodi porasli sa 31,6 milijuna na gotovo 223,4 milijuna kuna.
Oštro kresanje rashoda
>> Institut IGH je u 2013. ostvario konsolidirane poslovne prihode od 309,4 milijuna kuna, što je na razini prihoda u 2012. Nastavljen je proces restrukturiranja, rashodi za plaće
smanjeni su za 17,8 posto, a materijalni rashodi za 31,4 posto, što je rezultiralo operativnom dobiti prije amortizacije u iznosu od 21,1 milijun kuna. Konsolidirani gubitak poslovanja za 2013. iznosi 50 milijuna kuna. Institut IGH je početkom prosinca 2013. godine sklopio predstečajnu nagodbu, pa su u izvješću iskazani i financijski učinci te nagodbe.
12 AKTUALNO Industrijska strategija
Završna javna rasprava 26. veljače u Zagrebu
Nakon 19 predstavljanja i javne rasprave po županijskim središtima, dokument Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014.-2020. bit će predstavljen i na završnom skupu u HGK-Komori Zagreb, u srijedu 26. veljače 2014. Zagrebački gospodarstvenici, koji u hrvatskim prilikima čine okosnicu hrvatskog gospodarstva, u razgovoru s predstavnicima Ministarstva gospodarstva moći će iznijeti svoja promišljanja, dati suge-
stije i komentare na strategiju. A sama strategija predviđa rast industrijske proizvodnje po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,85 posto, do 2020. kreiranje više od 85.000 radnih mjesta, rast izvoza za više od 30 posto i produktivnosti za 68 posto. Dokument će predstaviti Sabina Škrtić, pomoćnica ministra gospodarstva i v.d. predsjednice Hrvatske gospodarske komore te Tomislav Radoš, savjetnik ministra gospodarstva i voditelj tima Ministarstva za izradu strategije. Javna rasprava o prijedlogu industrijske strategije traje do 7. ožujka, a iz Ministarstva gospodarstva najavljuju da bi cjelokupan dokument mogao biti prihvaćen do kraja ožujka.
povlastice hrvatskim izvoznicima
Olakšan izvoz u Rusiju, Bjelorusiju i Kazahstan Hrvatska je ponovo postala korisnica sustava carinskih povlastica Euroazijske ekonomske zajednice, koju čine Rusija, Bjelorusija i Kazahstan, odlukom Međudržavnog savjeta te zajednice. Kako je priopćeno iz HGK-a, takva odluka će svakako pridonijeti povećanju izvoza i hrvatsku robu učiniti konkurentnom na tom velikom tržištu. U carinske povlastice uključeni su svi proizvodi iz Poglavlja 25-97 Carinske tarife koji pri ulasku u razvijene zemlje podliježu carini. Poljoprivredni proizvodi (Poglavlja 1-24 Carin-
ske tarife) podliježu ograničenjima. Da bi hrvatski izvoznik iskoristio carinske povlastice, mora ispuniti tri uvjeta: roba mora potjecati iz zemlje korisnice u skladu s pravilima o podrijetlu, mora se prevoziti izravno iz zemlje korisnice i mora se predati valjan dokaz o podrijetlu, a to je potvrda o podrijetlu FORM A, koju je izdalo nadležno tijelo. U Hrvatskoj obrazac FORM A izdaje Hrvatska gospodarska komora, Centar za poslovne informacije, Odjel za uvjerenja, te županijske komore ovisno o sjedištu izvoznika. (D.Ž.)
Privredni vjesnik Broj 3816, 24. veljače 2014.
( 1,6 mlrd $
dosegnula robna razmjena Hrvatske i Kine
Udruga CSEBA - Chinese Southeast European Business Association - otvorena u Zagrebu
Napokon ozbiljni poslovi s kineskim ulagačima? Udruga, na čijem je čelu hrvatski poduzetnik Mario Rendulić, omogućavat će poduzetnicima iz Hrvatske i regije da pronađu partnere u Kini Igor Vukić vukic@privredni.hr
N
a 23. katu Eurotowera, zagrebačkog poslovnog nebodera, vise tipični crveni kineski lampioni. Simbolično spajaju kinesku i europsku poslovnu kulturu. Tko želi pridonijeti toj interakciji, na dobrom je mjestu. Riječ je o sjedištu poslovne udruge čiji je cilj privući kineske investicije u Hrvatsku i regiju. Udruga CSEBA (Chinese Southeast European Business Association) prošli je tjedan svečano otvorila vrata, uz nazočnost kineske veleposlanice u Hrvatskoj Deng Ying i brojne uzvanike iz poslovnog svijeta. Na čelu udruge je hrvatski poduzetnik Mario Rendulić, a uz njega su osnivači udruge Miroslav Desnica i Krešimir Ivančan. Najavljuju da će preko njih svi poduzetnici iz Hrvatske i regije moći
Za uspjeh trebamo dobru priliku, dobru lokaciju i želju za suradnjom, a CSEBA ima sve to, kaže veleposlanica Deng Ying pronaći partnere u Kini, a kineski u 24 zemlje u kojima će CSEBA osnovati urede. Bilo je do sada nekoliko inicijativa za jačanjem kinesko-hrvatske poslovne suradnje. Rezultati uglavnom nisu slije-
Brodosplit pregovara s kineskim brodarima U Brodosplitu bi se trebala graditi tri broda za kineske naručitelje uz podršku Exim banke, neslužbeno je najavljeno prošli tjedan u Večernjem listu. U Brodosplitu i udruzi CSEBA kažu da se o eventualnom poslu razgovara, ali da ugovori još nisu finalizirani. No u ožujku bi u Hrvatsku trebala stići delegacija kineskih brodarskih kompanija pa bi se tada mogli potpisati prvi ugovori. dili najave. No predstavnici CSEBA-e kažu da su u Kini dobili političku podršku u razgovorima s predstavnicima vlasti. Obavili su i razgovore s vodećim kineskim kompanijama koje su spremne biti članice udruge, jer su zainteresirane za ulaganja u Jugoistočnu Europu. Niz novih ureda “U kineskoj kulturi kažemo da za uspjeh trebamo tri važna elementa. To su dobra prilika, dobra lokacija i želja za suradnjom. CSEBA ima sve to. Zato vjerujem da će postići veliki uspjeh”, rekla je veleposlanica Deng Ying otvarajući središnji ured udruge. Veleposlanica je dodala da i hrvatska i kineska vlada iskazuju želju za produbljivanjem su-
radnje. Jedan od glavnih gostiju na otvaranju ureda bio je bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić koji se u svoja dva mandata ustrajno zalagao za jačanje suradnje Kine i Hrvatske. Aktualnu vlast predstavljao je Joško Klisović, zamjenik ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić. Idućih mjeseci CSEBA će otvoriti urede i u Kini, Srbiji, BiH, Sloveniji, Crnoj Gori, Makedoniji, Kosovu, Rumunjskoj, Bugarskoj, Albaniji, Grčkoj, Turskoj, Ukrajini, Moldaviji, Bjelorusiji, Gruziji, Armeniji, Azerbajdžanu, Kazahstanu, Kirgistanu, Tadžikistanu, Uzbekistanu, Turkmenistanu i Rusiji. Predsjednik udruge Mario Rendulić podsje-
ća da je još bivši premijer Wen Jiabao u Varšavi 2010. govorio da je Kina pripremila 10 milijardi dolara za projekte u Jugoistočnoj Europi. Aktualni premijer Li Keqiang je potkraj studenoga prošle godine u Bukureštu ponovno pozvao europske lidere na suradnju. Zaželio je da se u sljedećih pet godina udvostruči obujam trgovine, da se prošire investicije u oba smjera i zajednički stvaraju nova radna mjesta. Slab hrvatski izvoz Obujam trgovine između Kine i 16 bivših komunističkih država između 2000. i 2010. porastao je s tri milijarde na više od 40 milijardi dolara. Ali maksimum nije dostignut, smatraju stručnjaci. Taj obujam trgovine otprilike odgovara onom između Kine i Italije, što znači da postoji veliki potencijal. Robna razmjena Hrvatske i Kine dosegnula je 1,6 milijardi dolara, no od toga je hrvatski izvoz vrijedan svega pedesetak milijuna dolara.
enterprise europe
info
Broj 102, 24. veljače 2014.
Centar za razvoj mliječnih proizvoda u Virovitici
Predstavljen Obzor 2020. U organizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Agencije za mobilnost i programe Europske unije, Poslovno-inovacijske agencije Republike Hrvatske te Europske poduzetničke mreže, u Zagrebu je održana svečana konferencija u povodu početka novog Okvirnog programa Europske unije za istraživanje i inovacije – Obzor 2020. Obzor 2020. novi je okvirni program za istraživanje i inovacije Europske unije za razdoblje 2014.-2020. s proračunom od gotovo 80 milijardi eura. Posebno je naglašeno povezivanje poslovnog sektora i znanosti i istraživanja, za što je za 2014. i 2015. godinu predviđeno 500 milijuna eura. Ovaj je financijski instrument EU-a za provedbu Unije inovacija inicijativa perjanica u okviru strategije Europa 2020. – strategija za pametan, održiv i uključiv razvoj, kojim se želi ojačati položaj Europe i njena konkurentnost na svjetskom tržištu u području istraživanja i razvoja. Krajnji njegov cilj je ubrzavanje ekonomskog rasta i stvaranja novih radnih mjesta - ulaganjem u znanost i istraživanje, njihovim povezivanjem s tržištem rada te stvaranjem inovacija koje pozitivno utječu na kvalitetu života. Obzor 2020. usmjerava se na tri prioriteta: Izvrsna znanost, Industrijsko vodstvo te Društveni izazovi, za što su specifični natječaji za financijsku potporu već u tijeku, podijeljeni u 12 tematskih područja koja će se proširivati novima.
Razvoj mljekarstva na europskom novcu Centar za razvoj mliječnih proizvoda bit će središte potpore mljekarima s područja Virovitičke županije i kontinentalne Hrvatske Virovitičko-podravska županija pokrenula je inicijativu za izgradnju centra za razvoj mliječnih proizvoda, istraživačko-proizvodnog projekta kojim želi osigurati održivost i razvoj mljekarstva na području županije i cijele kontinentalne Hrvatske. Planirani centar zamišljen je kao središte znanstvene, ali i praktične potpore malim i srednjim mljekarima te kao pokretač istraživačkih aktivnosti u mliječnom sektoru. Centar se planira u Poduzetničkoj zoni III u Virovitici na površini nešto manjoj od 1500 četvornih metara. Među ostalim tamo će se prerađivati mlijeko za proizvođače s područja Virovitičko-podravske županije i one u krugu od oko 40 kilometara. Centar će se baviti i razvojnim istraživanjem, i to korištenjem novih tehnologija te razvojem i stvaranjem inovativnih mliječnih proizvoda u suradnji sa znanstvenim institucijama. Ukupna vrijednost projekta je 36,1 milijun kuna i u planu je otvaranje desetak novih radnih mjesta. Centar bi počeo raditi potkraj 2015. godine. Virovitičko-podravska županija je do sada uložila oko 500.000 kuna u pripremu dokumentacije za projekt, a Grad
Virovitica donirao je zemljište. Projekt je kandidiran i za sredstva iz EU fondova, i u tom slučaju bi Europska unija sufinancirala do 90 posto ukupnih troškova. Centar će pružati i usluge transfera tehnologije, izrade nulte serije novog proizvoda, kontinuiranog istraživanja tržišta mlijeka i mliječnih proizvoda te usluge informiranja, edukacije, brendiranja, marketinga i promocije mljekarskog sektora. Kao potporna institucija, centar će pridonijeti konkurentnosti
MSP-a u mljekarstvu kroz prijeko potreban razvoj novih mliječnih proizvoda i dodatne vrijednosti u sektoru. U usporedbi sa 2009., u 2012. godini u toj je županiji isporučeno čak 3,9 milijuna kilograma mlijeka manje, pri čemu je isporuka pala sa 25 milijuna kilograma na 21,2 milijuna kilograma sirovog mlijeka godišnje. Alarmantni su i podaci o broju farmera: u 2007. godini mljekarstvom se bavilo njih 929, dok je 2012. godine njihov broj pao na 571.
enterprise europe Retrospektivna izložba Zajednice za industrijski dizajn HGK-a
Uvođenje industrijskog dizajna u gospodarstvo Za sada samo manji dio hrvatskih tvrtki sustavno koristi usluge profesionalnih industrijskih dizajnera i upotrebljava dizajn u svim segmentima proizvodnje i izlaska na tržište. Još uvijek u većini tvrtki ne postoji dovoljno svijesti o važnosti industrijskog dizajna Sanja Plješa Dizajn nije samo uljepšavanje nego način života. Članovi Zajednice za industrijski dizajn (ZzID) Hrvatske gospodarske komore u posljednjih pet godina ostvarili su značajne uspjehe sa svojim dizajnerskim radom, a neki od predmeta od kojih su uglavnom svi u prodaji, predstavljeni su na retrospektivnoj izložbi ZzID-a koja se do 28. veljače održava u Centru za dizajn HGK-a. Napravljen je uži izbor svega što je nastalo u proteklih pet godina kako bi se prikazalo djelovanje članova Zajednice, rekla je Ada Kezić, predsjednica Zajednice za industrijski dizajn HGK-a. Dodala je kako je u pet godina, koliko Zajednica djeluje, došlo do promjena u široj percepciji dizajna i njegove uloge i primjene u svim područjima života. To je proizašlo iz aktivnog sudjelovanja produkt i industrijskih dizajnera, i pojedinačno i grupno, u sklopu raznih izložbi, izlaganja na sajmovima, na predstavljanjima i stručnim predavanjima. ”Vidljiv je pomak u prepoznavanju potrebe za angažiranjem dizajnera i uvođenjem industrijskog dizajna u gospodarstvo. No, za sada samo manji dio hrvatskih tvrtki sustavno koristi usluge profesionalnih industrijskih dizajnera i upotrebljava dizajn u svim segmentima proizvodnje i izlaska na tržište. Još uvijek u većini tvrtki ne postoji dovoljno svijesti o važnosti industrijskog dizajna”, istaknu-
la je Ada Kezić. Objasnila je to činjenicom kako mnogim tvrtkama njihova financijska situacija ne dozvoljava ulaganja u razvoj i dizajn proizvoda ili je pak riječ o poduzećima koja su prije svega usmjerena na tzv. lohn poslove.
industrijskom dizajnu u našoj zemlji, dok se danas može primijetiti sve više odlično dizajniranih industrijskih proizvoda, među kojima su neki ekskluzivniji, pa dosežu i višu cijenu od ostalih industrijskih predmeta”, rekao je Mjeda.
Od ideja i maketa do gotovog proizvoda No, članovi ZzID-a i te tvrtke koje rade lohn poslove žele uvjeriti u važnost dizajna jer je to ključni faktor za dobivanje konkurentnog proizvoda s dodanom vrijednosti. “ZzID ulaže napore na tom području te služi kao platforma koja podupire svoje članove i radi na afirmaciji njihovih projekata kao društveno korisnih proizvoda u koje vrijedi ulagati te postupno stvara uspješnu i dugotrajnu suradnju s gospodarstvenicima i poduzetnicima”, rekla je Ada Kezić.
Nagrađeni hrvatski dizajneri Kao pozitivan primjer domaćeg industrijskog dizajna, Mjeda je istaknuo proizvode tvrtke Prostoria (nekadašnje Kvadre) - naslonjač Polygon i naslonjač Uplift te vješalicu Simetria, za koje su u prosincu prošle godine dobili nagradu Interior Innovation Award. Tu nagradu dodjeljuje Njemačko vijeće dizajnera, koje već 60 godina promiče kulturu dizajna. Polygon je fotelja s naslonima za ruke, a Uplift naslonjač koji predstavlja inovaciju u segmentu tipologije fotelja jer se pretvara u ležaj. “Prostoria je već postala brend i njeni su proizvodi poznati na europskom tržištu. Dizajneri koji rade za tu tvrtku dobivaju upute iz svijeta o tome kako bi dizajn trebao izgledati, a nedavno su im se javili dizajneri iz Japana”, naglasio je Mjeda. Dodao je kako je krajnje vrijeme da svi postanemo svjesni činjenice da je Hrvatska sastavni dio EU-a i nema više razlike između hrvatskog i inozemnog tržišta nego se nalazimo na jedinstvenom europskom tržištu. Istaknuo je da Europa nije bauk, stoga se naši dizajneri trebaju više usmjeriti prema inozemstvu. “Ovo je vrijeme za dizajnere koje očekuje dobra budućnost”, zaključio je Mjeda.
Govoreći o recentnim dizajnerskim radovima u odnosu na one od prije pet godina, Luka Mjeda, direktor Centra za dizajn HGK-a, istaknuo je kako je 2009. godine bilo dosta projekata, maketa i ideja koje su se razvile u kupovne proizvode. U tih nekoliko godina industrijski dizajn je mnogo više napredovao nego hrvatska industrija. Važno je istaknuti i kako su dizajneri sami počeli proizvoditi dizajnerske proizvode jer nemaju vremena čekati da im se jave potencijalni predstavnici poduzeća koja će preuzeti financiranje i proizvodnju tih proizvoda. “Do nedavno se nije govorilo o dobrom
www.een.hr
24. veljače 2014.
2 3
Europski strukturni fondovi
Novca ima i za dizajnerske pothvate Tek mali broj zemalja iskoristi sva sredstva koja su namijenjena za financiranje razvojnih programa. Za dizajnere je najprimjerenije korištenje sredstava iz Operativnog programa za regionalnu konkurentnost i Sheme bespovratnih potpora “Analiza i inovacije poslovnih procesa primjenom ICT tehnologije” U okviru izložbe Retrospektiva ZzID 2009-2013, koja predstavlja radove dizajnera i tvrtki članova Zajednice za industrijski dizajn nastalih u razdoblju od 2009. do 2013. godine, održana je prezentacija Europski strukturni fondovi – mogućnosti za poslovni sektor. Ovo je predstavljanje prvih mogućnosti koje se pružaju malim i srednjim poduzetnicima, odnosno mikropoduzetnicima za sufinanciranje njihovih programa iz europskih strukturnih fondova, istaknuo je Luka Mjeda, direktor Centra za dizajn Hrvatske gospodarske komore. Tek mali broj zemalja iskoristi sva sredstva koja su namijenjena za financiranje razvojnih programa, istaknuo je pomoćnik direktorice Centra za Europsku uniju HGK-a Saša Bukovac. “Programom se želi privući što više sredstava te ih iskoristiti za postizanje uravnoteženog regionalnog razvoja”, kaže Bukovac. Poljska u razdoblju od 2014. do 2020. ima ponajviše sredstava na raspolaganju (više od 70 milijardi eura), dok je Hrvatskoj namijenjeno oko osam milijardi eura iz instrumenata kohezijske politike
Za proračunsko razdoblje 2014.-2020. predviđena je izrada triju operativnih programa: Konkurentnost i kohezija, Ljudski resursi te Tehnička pomoć te je na 13. mjestu u EU-u. U 2014. godini je ukupno iz kohezijske, poljoprivredne i ribarske politike za Hrvatsku predviđeno 1,3 milijarde eura, što je 10 puta više nego što je bilo dostupno u pretpristupnim fondovima. U drugoj polovini 2013. godine Hrvatskoj je bilo namijenjeno 450 milijuna eura te su u prosincu 2013. godine raspisani prvi natječaji. Hrvatska je za po-
Saša Bukovac, pomoćnik direktorice Centra za Europsku uniju HGK-a
trebe korištenja EU fondova iz proračunskog razdoblja 2007.-2013. izradila četiri operativna programa – za promet, okoliš, regionalnu konkurentnost te razvoj ljudskih potencijala. Kao i za većinu poduzetnika, za dizajnere je najprimjereniji Operativni program za regionalnu konkurentnost temeljem kojeg je krajem prošle godine raspisan Natječaj za povećanje gospodarske aktivnosti i konkurentnosti koji traje od 23. prosinca 2013. do 21. veljače 2014., a raspoloživa sredstva iznose 33,7 milijuna eura i dolaze iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Tako se sufinancira od 50 do 60 posto prihvatljivih troškova projekta. Korisnici su mala i srednja poduzeća. Prvi ugovori će se potpisati u lipnju 2014., a rok za završetak svih projekata iz tog programa je 31. srpnja 2016. godine. Drugi je program Shema bespovratnih potpora “Analiza i inovacije poslovnih
procesa primjenom ICT tehnologije”. Raspoloživo je 3,2 milijuna eura, a potpore iznose između 20.000 do 100.000 eura. Objava natječaja očekuje se krajem mjeseca. Program je namijenjen malim poduzetnicima, a projekti obuhvaćaju analizu postojećih poslovnih procesa, inovacija, troškove hardvera i softvera... Oba programa predviđaju davanje 30 posto predujma od odobrenog iznosa potpore. Predujam je moguće isplatiti tek po potpisu ugovora s provedbenim tijelom. Iz Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala predviđena je objava natječaja Obrazovanje za poduzetništvo i obrt, u ukupnoj vrijednosti 2,352 milijuna eura, čiji korisnici mogu biti i poduzetnici, a kroz koji se financiraju troškovi osposobljavanja, edukacije, aktivnosti promidžbe, promocije, sajmovi... Raspisivanje natječaja se očekuje u prvom kvartalu ove godine. Drugi je natječaj Jačanje socijalnog dijaloga u vrijednosti 2,352 milijuna eura, koji predviđa jača-
nje administrativnih i stručnih kapaciteta, približavanje EU direktivama, razvoj specifičnih stručnih znanja. “Za proračunsko razdoblje 2014.-2020. predviđena je izrada triju operativnih programa, i to: OP Konkurentnost i kohezija, ukupne vrijednosti 5,8 milijardi eura (za male i srednje poduzetnike predviđeno je milijardu eura u sedam godina), OP Ljudski resursi od 1,9 milijardi eura te OP Tehnička pomoć od 0,32 milijarde eura. Operativni programi, koji će obuhvatiti većinu od definiranih 11 tematskih ciljeva, u fazi su izrade te se raspisivanje prvih natječaja može očekivati potkraj 2014. godine”, zaključio je Bukovac. Na prezentaciji je predstavljen i anketni upitnik za potencijalne korisnike, prijavitelje na natječaje za strukturne fondove te publikacija Ususret fondovima kohezijske politike u Hrvatskoj i Katalog poslovnih savjetnika.
enterprise europe Inovacije i EU fondovi - strana iskustva
EU novac ne rješava p nego pomaže pronalasku
Hrvatska se nalazi u prilici da značajno s dodatnim novcem utječe na svoje gospodarstvo. Ova jedinstvena prilika neće se ponoviti, no novac titi. Ulagati treba u projekte koji su isplativi i održivi Tjedan europskih fondova koji su organizirali Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU-a i druge institucije uključene u sustav upravljanja i kontrole korištenja EU sredstava, te Hrvatska gospodarska komora u suradnji s veleposlanstvima Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Nizozemske i Mađarske, u Hrvatsku je doveo strane goste s višegodišnjim iskustvom korištenja tih izvora sredstava za projekte u svojim zemljama. Dok Hrvatska priprema svoje strategije koje moraju pokazati što i gdje ulagati kako bismo postali konkurentni, te kakvi su nam potencijali i izvori financiranja, stranci su nam predstavili svoja iskustva. Pažljivo i mudro s novcem Govoreći o financiranju inovacija iz europskih fondova, Jean Jacques Bernardini iz Alsace Innovationa istaknuo je kako od 2012. godine njegova regija, Alsace, upravlja svojim financijama i odabire u što želi ulagati. “Radili smo na spoju znanosti i poslovnog svijeta te odobrili sektore u kojima želimo raditi. No pred svima nama su slični problemi - svi se poduzetnici susreću s globalizacijom i deindustrijalizacijom. Svaka regija ili država može i mora izraditi strategiju kako se nositi s tim trendovima. No
“Morate biti svjesni da su u europskim fondovima za razvoj prometa potencijali izuzetni. Sada imate priliku kao nikada prije, a vjerojatno i nikada ponovno.” najviše je potrebno političke hrabrosti da se donese odluka u koji sektor ulagati a kojeg se odreći, barem na neko vrijeme”, istaknuo je Bernardini. Dodao je kako strategije koje se izrađuju moraju biti i podložne promjenama, a sva sredstva koja su na raspolaganju moraju se pragmatično i učinkovito utrošiti. Gilles Le Cocguen iz francuske Banque Publique d’Investissement ističe kako je Fracuska 2005. godine objavila poziv za osnivanje klastera te je provedena selekcija
nakon čega je u državi osnovano čak 70 klastera. “Njima upravlja jedan tim, a financiraju se u jednakom iznosu od javnog novca i novca samih članica klastera ili korisnika njihovih usluga. No iskustva nam pokazuju kako projekti koji su u većoj mjeri financirani iz privatnih izvora a manje dobivaju iz fondova, imaju uvijek veći potencijal na tržištu”, kaže Cocguen. U provedbi projekata mora se računati na pomoć i države, regije ili lokalne samouprave, a posao države je da donese strategiju i osigura dio sredstava. “No ono što moramo svi znati je da EU financiranje ne rješava problem nego mu samo pomaže da bude riješen”, upozorava Cocguen. Poticanje štednje Govoreći o energetskoj obnovi stambenih i javnih zgrada, odnosno modelima financiranja takve obnove putem europskih fondova, Patrick Schumacher iz Fraunhofer Instituta ističe kako je jedan od glavnih ra-
zloga zašto se podupire ulaganje u energetsku obnovu upravo poticanje lokalne samouprave da smanji svoje potrebe za energijom. “Do sada se u Njemačkoj energetski obnovilo samo oko jedan posto zgrada, a cilj nam je da u sljedećem razoblju taj broj udvostručimo odnosno povećamo na dva posto. No najveći problem su troškovi i načini financiranja jer sam projekt - ako je riječ o obnovi fasade ili zamjeni prozora - postaje isplativ tek za dvadesetak godina tako da je povrat investicije ozbiljan problem svakome tko u to ulazi. Energenti nam još nisu toliko skupi da bi nam se ulaganje u energetsku obnovu brzo isplatilo, no dođe li do naglog rasta cijene plina, nafte ili električne energije, to bi se moglo promijeniti”, ističe Schumacher. Nijemci se također pitaju tko zapravo treba ulagati u energetsku obnovu zgrada
- vlasnik ili najmoprimac. A ako i jedan i drugi - tko u kojem omjeru? Problem je i u tome što se ljudi često sele pa ne žele ulagati u zgrade u kojima će provesti samo nekoliko godina. “U ruralnim sredinama još manje se želi ulagati zbog demografskih problema.
Energenti nam još nisu toliko skupi da bi nam se ulaganje u energetsku obnovu brzo isplatilo, no dođe li do naglog rasta cijene plina, nafte ili električne energije, to bi se moglo promijeniti Moram razumjeti svoju baku koja ne želi ulagati dvadesetak tisuća eura u nešto što će se tek za dvadesetak godina ispla-
www.een.hr
24. veljače 2014.
robleme rješenja
c koji nam je na raspolaganju mora se pragmatično i učinkovito korisIzuzetno je važno i da vlada surađuje s lokalnim dužnosnicima, ali i tvrtkama i stanovnicima područja na kojem se provodi neki projekt, kaže Edo Dijkman iz nizozemskog vladinog servisa za upravljanje voda-
“Potrebna je politička hrabrost da se donese odluka u koji sektor ulagati a kojeg se odreći, barem na neko vrijeme.” ma i zemljom. “Kada oblikujemo neki projekt, radimo zajedno s onima koji će taj projekt koristiti i dobro je odmah uvažiti njihova mišljenja. S farmerima i poduzetnicima je važno raditi tako da im se rješenja ne nameću. Iako ih nije lako motivirati na sudjelovanje u projektu, kada stvarno dobiju ulogu i mogućnost odlučivanja, taj problem nestaje”, ističe Dijkman.
titi. Utrošit će te novce naravno na nešto drugo.” Održivost prije svega Govoreći o europskim fondovima u upravljanju vodama, Peter Hermans iz nizozemske tvrtke Witteveen+Bos ističe kako je ključni preduvjet za bilo koji projekt u ovom sektoru njegova isplativost i održivost. “Nizozemska živi na vodi, no za svaki projekt u gospodarenju vodama i zemljom važno je možemo li poslovati i živjeti s opterećenjem koje to ulaganje donosi. Kad sam nedavno kupovao obiteljski automobil, puno smo vremena potrošili na to koliko nam se što isplati. Djeca su dobila pravo odabrati boju za automobil, no supruga i ja smo donijeli odluku o veličini, pogonu, održivosti, cijenama osiguranja i održavanja. Nekada nije najbolje odabrati najnoviju tehnologiju nego treba razmišljati i o onome što nam je trenutno potrebno i održivo”, ističe Hermans.
Pojednostaviti sustav Programi razvoja sela iz europskih fondova pokazali su manjkavosti koje bi se mogle dogoditi i Hrvatskoj, kaže Miklós Maácz iz mađarskog ministarstva ruralnog razvoja. “U posljednjih 10 godina u Mađarskoj smo pokušali uvesti EU regulativu. Rezultat toga je vrlo kompliciran sustav u kojemu se nije lako snaći. Želimo seljacima u sljedećem razdoblju olakšati sudjelovanje na natječajima. Važno je i savjetovati poljoprivrednike, no to ne mogu činiti ljudi u agencijama i uredima, to se mora raditi izravnim kontaktom na lokalnoj razini”, naglašava Maácz. Govoreći o financiranju investicija u promet i održive sustave urbanog razvoja, britanski savjetnik za Hrvatsku o EU kohezijskoj politici Richard Harding naglašava kako je najvažnije da projekt bude samoodrživ ili da se osigura da mu pri održivosti dugoročno pomaže država. “To je bitno i to se mora znati unaprijed, bilo da je riječ o javnom projektu, ili projektu javno-privatnog partnerstva. Morate biti svjesni da su u europskim fondovima za razvoj prometa izuzetni potencijali. Sada imate priliku kao nikada prije, a vjerojatno nikada ponovno nećete doći u priliku da razvijete, primjerice, željezničku mrežu. Hrvatska ima fantastičnu mrežu cesta i sada se možete koncentrirati na nešto drugo. Morate sami odlučiti što želite i o tome pregovarati s Europskom komisijom”, zaključuje Harding.
4 5
Startupi pred Davidom Beattyjem Poslovno-inovacijska agencija Republike Hrvatske BICRO u suradnji s Founder Instituteom organizira radionicu Early stage investicije u startupe s Davidom Beattyjem koja će se održati u srijedu, 26. veljače 2014., u Centru za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj pri HGK-u (Nova cesta 3-7, Zagreb) s početkom u 18 sati. Radionicu će predvoditi David Beatty, poduzetnik i poslovni anđeo. Beatty je u zadnjih 20 godina suosnovao šest tvrtki, trenutno upravlja jednim od najvećih angel fondova u SAD-u - Golden Seeds, vodi i osmišljava radionice za investitore i poduzetnike, a ujedno je i suosnivač platforme Proseeder Technologies namijenjene upravljanju procesom prikupljanja sredstava za investitore. U sklopu radionice Beatty će održati interaktivno predavanje vezano za traženje early stage investicija, iznijeti vlastita iskustva te objasniti što on traži pri investiranju. Predstavnici Netokracije, vodećeg magazina za internetske tehnologije u regiji, bit će zaduženi za pitanja i odgovore iz publike.
Prije predavanja Beatty će održati posebno organiziranu trosatnu pitch radionicu koja će biti dostupna ograničenom broju startup osnivača – njih sedam pomno odabranih. Četiri mjesta rezervirana su za najbolje startupe iz ZIP-a i Founder Institutea, dok su tri preostala mjesta osigurana za najbolje ocijenjene prijave preko kratkog Google formulara gdje se zainteresirani mogu prijaviti i priložiti vlastiti trominutni video pitch najkasnije do 23. veljače. Odabrani startup osnivači potom će predstaviti svoj startup na radionici pred publikom. Program: 18.00 sati - David Beatty: Early stage investicije u startupe 19.00 sati - Netokracija: Q&A session 19.15 sati - Predstavljanje sedam najboljih startupa 20.00 sati - Networking Sudjelovanje na radionici možete prijaviti na https://www.entrio.hr/event/ early-stage -investicije -u-startupe -s a-davidom-beattyjem-1259.
Međunarodni sajam turizma u Beogradu Pozivaju se tvrtke i pojedinci na sudjelovanje na 4. međunarodnim poslovnim susretima na temu turizma u sklopu Međunarodnog sajma turizma u Beogradu. Poslovni susreti će se održati 28. veljače. Prijava na događanje je moguća putem interneta. Glavni organizator je Nacionalna agencija za regionalni razvoj kao koordinator Europske poduzetničke mreže Srbije, a Hrvatska gospodarska komora i Europska poduzetnička mreža Hrvatske podržavaju događanje. Cilj poslovnih susreta je umrežavanje tvrtki, razmjena iskustava i znanja te uspostavljanje poslovne suradnje među tvrtkama iz područja turizma. Glavne teme poslovnih susreta su: • Hoteli • Touroperatori • Turističke organizacije
• Turističke agencije • Konzultanti • Restorani. Prijava je moguća preko linka http://bitbe2014.talkb2b.net/. Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno. Dodatne informacije je moguće dobiti na: Jelena Ravlić, jravlic@hgk.hr, 01/4606 824.
enterprise europe
EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI
Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted.europa.eu.
Računalni programi Hrvatska elektroprivreda traži nabavu softverskih paketa i informacijskih sustava. Natječaj je otvoren do 27. veljače, a prijave na hrvatskom jeziku predaju se na Hrvatska elektroprivreda d.d., 28921978587, Ulica grada Vukovara 37, Sektor za informatiku i telekomunikacije, For the attention of: Manuela Makarov, 10000 Zagreb, manuela.makarov@hep.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDok umenta=2014%2fS+005-0002344. Rakete protiv tuče Državni hidrometeorološki zavod RH, traži nabavu raketa protiv tuče. Natječaj je otvoren do 31. ožujka, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Pisarnica DHMZ-a, Grič 3, Na: gđa. Sonja Stanković, 10000 Zagreb, sonja.stankovic@cirus.dhz.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ ipn/DocumentManagement/Doku
mentPodaciFrm.aspx?OznakaDokume nta=2014%2fS+002-0008093.
Toplinska energija Grad Sisak raspisuje javni natječaj za uslugu osiguravanja toplinske energije. Natječaj je otvoren do 1. travnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Grad Sisak, 08686015790, Rimska 26, Upravni odjel za proračun i financije, Anita Filipović; ili Upravni odjel za gospodarstvo i komunalni sustav, Petar Lerotić, 44000 Sisak, anita.filipovic@sisak.hr, petar.lerotic@sisak.hr. Više podataka o nadmetanju na https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/Dokument PodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta= 2014%2fS+002-0007952. Usluge u građevinarstvu Schweizerische Bundesbahnen SBB Infrastruktur, Projekte, Projektorganisation Nord-Süd, Lucern, Švicarska, traži nabavu arhitektonske, građevne, tehničke i inspekcije usluge. Natječaj je otvoren do 4. travnja, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na Schweizerische Bundesbahnen SBB Infrastruktur, Projekte, Projektorganisation Nord-Süd, Zentralstrasse 1, Postfach 4267, Tho-
mas Zieger, 6002 Lucerne, Switzerland, thomas.zieger@sbb.ch. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.
Usluge praćenja zagađenja bukom
Jernbaneverket, Oslo, Norveška, traži usluge praćenja zagađenja bukom. Natječaj je otvoren do 14. ožujka, a prijave na norveškom, švedskom ili danskom jeziku se predaju na Jernbaneverket, 971 033 533, Stortorvet 7, Alexander Grinvoll Brorson, 0155 Oslo, Norway, broale@jbv.no. Više podataka o nadmetanju na https://kgv.doffin.no/ctm/Supplier/ Notice/242790. Kovanje novca Norges Bank, Oslo, Norveška, traži nabavu usluge kovanja novca. Natječaj je otvoren do 19. ožujka, a prijave na norveškom ili engleskom jeziku se predaju na Norges Bank, 937884117, Postboks 1179, Leif Veggum, 0107 Oslo, Norway,
per-erling.kristoffersen@norges-bank. no. Više podataka o nadmetanju na https://kgv.doffin.no/ctm/Supplier/ Notice/242106. Hrana i piće Andøy kommune, Andenes, Norveška, traži nabavu hrane, pića duhana i srodnih proizvoda. Natječaj je otvoren do 31. ožujka, a prijave na norveškom jeziku se predaju na Andøy kommune, 945624809, Storg. 68, Marit Nordheim, 8480 Andenes, Norway, postmottak@andoy.kommune.no. Više podataka o nadmetanju na https://kgv. doffin.no/ctm/Supplier/Documents/ Folder/113009. Tehničko projektiranje Hrvatske ceste traže nabavu usluga tehničkog projektiranja. Natječaj je otvoren do 13. ožujka, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Hrvatske ceste, Zagreb, 55545787885, Vončinina 3, Odjel za nabavu, Željka Šarić, dipl. ing. građ., 10000 Zagreb, zeljka.saric@hrvatskeceste.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?Oznaka Dokumenta=2014%2fS+002-0004761.
POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani. Kuhinjska i druga oprema i proizvodi (BOSI20131113001) Slovenska tvrtka specijalizirana za projektiranje i proizvodnju opreme kao što su kuhala, mikseri, različite proizvodne linije (dječja hrana, umaci, džemovi, želei...), reaktora i posuda za hranu, te kemijsku i farmaceutsku industriju traži agenta ili distributera. Inovativna rješenja za filtriranje ispušnih plinova (BOSI20131115001) Slovenska tvrtka, ovlašteni zastupnik inovativnih rješenja za filtriranje ispušnih plinova proizvedenih tijekom zavarivanja, laserskog ili rezanja plazmom, traži trgovačke posrednike ili distributere za daljnji razvoj distribucijske mreže.
Proizvodnja kožnih proizvoda (20130211043 BO) Talijanska tvrtka sa sjedištem na Siciliji specijalizirana je za proizvodnju kožnih proizvoda, pogotovo torbi i remenja. Tvrtka traži distributere, u EU-u i izvan njega, te se nudi franšizno partnerstvo.
Poslovno umrežavanje (20120912005 BO) Slovenska konzultantska tvrtka specijalizirana za razvoj poslovanja i poslovno umrežavanje u Sloveniji i na drugim međunarodnim tržištima traži pružatelje računovodstvenih usluga, pravnike i komplementarne tvrtke za poslovnu suradnju (recipročno trgovačko zastupanje). Distribucija prehrambenih i kemijskih proizvoda (20130604050) Poljska tvrtka specijalizirana za trgovačke usluge i distribuciju prehrambenih i kemijskih proizvoda nudi svoje usluge tvrtkama koje žele predstaviti svoje prehrambene proizvode na poljskom tržištu. Distribucija vrtlarske opreme i proizvoda (BRUK20131111001) Britanska tvrtka traži nove dobavljače vrtlarskih alata, vrtne elektronike, dekorativnih proizvoda i vodovodnih instalacija u Europi. Tvrtka ima pristup širokom
rasponu distribucijskih kanala u Londonu i Velikoj Britaniji, kao i većim maloprodajnim centrima na tržištu.
Proizvodnja odjeće (BOHU20130715001) Mađarska tvrtka koja proizvodi i nudi svoju kolekciju pidžama, spavaćica, odjeće za trčanje i kupaćih kostima traži partnere za sklapanje komercijalnih i distribucijskih ugovora u svim zemljama EU-a. Tvrtka surađuje s dizajnerom (priznat na međunarodnoj razini) koji dizajnira kolekcije za proljeće i jesen svake godine. Instalacijski sustavi (20130214024 BO) Talijanska tvrtka, specijalizirana za električne instalacije, automatizacijske i kabelske sustave te sustave umrežavanja i videonadzora, ICT sigurnost i fotonaponske sustave, traži partnere za zajedničko ulaganje i/ili za recipročne proizvodne djelatnosti. Ljekovito bilje i čajevi (20110623014 BO) Srpska tvrtka specijalizirana za preradu ljekovitog bilja, pakiranje i prodaju filter i instant čajeva te dodataka prehrani u kapsulama traži distributere za plasman gotovih proizvoda na širem tržištu. Tvrtka je također zainteresirana za reciproč-
nu proizvodnju i nudi podugovaranje inozemnim partnerima. Fotonaponska postrojenja (BOGR20131121001) Grčka tvrtka specijalizirana za dizajn i/ ili izgradnju fotonaponskih postrojenja, nudi tehničke savjete/rješenja o složenim pitanjima i ima know-how u planiranju prostora, procjeni količine i upravljanju troškovima. Tvrtka traži partnere za uspostavu suradnje – sporazum o uslugama distribucije, zajedničko ulaganje i/ili podugovaranje. Farmaceutski proizvodi (20121031031 BR) Litvanska tvrtka specijalizirana za proizvodnju farmaceutskih proizvoda traži trgovačke posrednike. Tvrtka proizvodi prirodni biljni sirup, lijekove za upalu sinusa, kronični bronhitis i probavne smetnje te biljne koncentrate koji pomažu ublažiti simptome mamurluka. Tvrtka želi ući na nova tržišta s tim proizvodima te traži partnere koji bi mogli zastupati proizvode na svom lokalnom tržištu.
www.een.hr
24. veljače 2014.
RAPEX izvješće RAPEX izvješće
RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske, medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/consumers/ dyna/rapex/rapex_archives_en.cf.
1
4
2
5
Drvene igračke, brend Imagin, model Noahs Arc, oznaka 309. Proizvod predstavlja rizik za djecu jer se njegovi dijelovi lako mogu rastaviti, biti progutani ili inhalirani. (slika 5)
3
6
Igračka s prstenom i svjetlima, brend Goodmark, model Brillez Pour Les Fetes, oznake 1351129. Proizvod predstavlja rizik za djecu jer dijelovi mogu lako otpasti i biti inhalirani ili progutani. (slika 1) Svjetiljka, brend ferm Living, modeli 3046, 3047, 3048, 3049, 3071, 3072, 3100, 3101, 3102, 3103, 3104 i 3105. Proizvodi predstavljaju rizik za korištenje jer se prekidač lako može otvoriti bez alata i dijelovi pod naponom mogu izazvati električni udar. (slika 2)
7
8
Plastična lutka, nepoznatog brenda, model Fashion Vogue Girl, model 2210. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer plastika od koje je napravljena sadrži ftalate. (slika 3)
6 7
9 Drvena slagalica, brend Imagin, model 1209. Proizvod predstavlja rizik za djecu jer se dijelovi slagalice lako mogu odvojiti, biti inhalirani ili progutani. (slika 4)
Airsoft pištolj, brend Skyma, model SM.0603. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer je laser koji je priložen na pištolj opasan za oči. (slika 6) Kombi vozilo, brend Peugeot, model Expert, oznaka VF3 XUAHZ8 DZ039125 do VF3 XUAHZ8 DZ043186, proizvedeni od 2001. do 2007. godine. Na malom broju vozila zbog greške pri spajanju može biti problema s prednjim kočnim diskovima. (slika 7) Dječji bicikl, nepoznatog branda, model Flower - Classic, oznake V501. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer su pomoćni kotači preblizu okviru i lako se mogu iskriviti pod opterećenjem. Dijelovi bicikla su zavareni tako da imaju oštre rubove pa može doći do ozljeda. (slika 8) Automobil, brend Toyota, model Aygo, proizveden 2013. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer postoji mogućnost da stražnja osovina nije dovoljno čvrsta. (slika 9)
Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Upit vezan za tehnologiju uputite na lada.benzon@bicro.hr. Montaža nove generacije filtera za ulje i gorivo (13 GB 42O0 3S9I) • Britanska tvrtka razvila je i patentirala novu generaciju polimernih ulja i naftnih filtera namijenjenih tržištu teških gospodarskih vozila. Traži se tvrtka koja može montirati filtere. Za razliku od standardnih papirnatih filtera, ovi od polimera ne tretiraju se kao opasni otpad, poboljšavaju iskoristivost goriva u teškim gospodarskim vozilima i ispunjavaju Euro 6 propise o emisijama plinova. Gel s tkaninom koji poboljšava toplinska svojstva proizvoda (TRTR 20130624001) • Turski ogranak vodeće svjetske tekstilne tvrtke s iskustvom u tkanju, pletenju i završnoj obradi funkcionalnih tkanina traži gel koji bi sadržavao tkaninu radi poboljšanja toplinskih svojstva proizvoda. Tvrtka je otvorena za tehničku suradnju sa sveučilištima i R&D izvođačima, kao i licenciranje postojećih tehnologija. Uređaj visoke preciznosti mjerenja u ioniziranoj sredini (TRIT 20130902002) • Talijanska tvrtka, koja pruža napredne tehnološke usluge u offshore industriji, u sklopu natječaja za elektronički mjerni instrument traži indu-
strijskog partnera za dizajn, vrednovanje i proizvodnju prototipa uređaja za mjerenje magnetskog toka. Od industrijskog partnera traži se određeni know-how u elektroničkom dizajnu i stručnost u njegovoj primjeni na uređaje koji vrlo precizno mjere u ioniziranoj sredini.
Tehnologije automatizacije za projekte izgradnje, obnove i uređenja kuća (TRES20130723001) • Baskijska tvrtka traži partnera s tehnološkom ekspertizom u automatizaciji domova kako bi zajednički stvorili potpuno obnovljenu platformu s većom procesorskom snagom, pohranom, upravljanjem i širenjem u smislu automatizacije infrastrukture doma, kao i renoviranje postojećih (postojeći fiksni žičani sustavi). Potencijalni partner bi trebao moći integrirati know-how tvrtke i tehnologiju u svom procesu proizvodnje, kako bi se platforma sustava visokih performansi mogla do kraja razviti i zajednički ponuditi tržištu. Tehnologija proizvodnje hladno prešanog ulja (TRPL20131128001) • Poljska tvrtka specijalizirana za proizvodnju hladno prešanog ulja od uljane repice i hladno prešanog lanenog ulja traži tehnologije koje će unaprijediti proces proizvodnje. Traži se tehnologija koja može, koristeći najnižu temperaturu tijekom
procesa, obraditi 30 kg materijala po satu. Tehnologija mora biti u potpunosti razvijena. Tvrtka je zainteresirana za licencni ugovor ili komercijalni ugovor s tehničkom pomoći. Pohrana tehnologije za solarne energetske sustave (TRBE2013111 8001) • Belgijska tvrtka aktivna na području velikih i kombiniranih solarnih sustava u potrazi je za sofisticiranim tehnologijama za pohranu energije. Tvrtka želi sporazumom o tehničkoj suradnji integrirati novu tehnologiju u postojeća rješenja na tržištu. Razvoj vodećeg cjepiva protiv malarije u trudnoći (TRFR2013112 1001) • Francuski nacionalni centar za istraživanje patentirao je invenciju koja otvara put za razvoj cjepiva protiv malarije u trudnoći. Istraživački tim je u potrazi za partnerima u industriji kako bi zajednički nastavili razvijati tehnologiju s
industrijskim standardima za proizvodnju takvog cjepiva. Osim toga, traže CRO (Contract Research Organization) tvrtku koja bi vodila pretkliničke studije. Centar je zainteresiran za istraživačku i tehnološku suradnju s licencnim ugovorom s ciljem daljnjeg razvoja tehnologije. Skladištenje energije iz obnovljivih izvora i povezivanje s postojećom mrežom (TRUK20130731001) • Engleska tvrtka razvila je novu niskougljičnu metodu za proizvodnju električne energije te je u potrazi za partnerom koji ima iskustva s razvijanjem tehnologije baterija i drugih uređaja za pohranu električne energije koji su pogodni za upotrebu obnovljivih izvora energije. Klijent je također zainteresiran za kontakt s tvrtkama koje imaju iskustva u povezivanju sustava obnovljive energije i mreže. Moguća partnerstva uključuju tehničku suradnju, zajedničko ulaganje ili licencne ugovore.
enterprise europe Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 28. veljače - Brokerage event u području turizma, Beograd, Srbija
24. veljače 2014.
8
Poslovni susreti na sajmu Tavola 2014
5. ožujka - Ecobuild poslovni susreti u području ekološke gradnje, London, Velika Britanija 7. ožujka - Tourism@GAST, poslovni susreti u okviru sajma GAST, Split 10 - 11. ožujka - Misija za rast (Mission for Growth), Atena, Grčka 10. - 13. ožujka International WIND Matchmaking Event EWEA 2014 Annual Event, Barcelona, Španjolska 13. - 14. ožujka - Misija za rast (Mission for Growth), Napulj, Italija 27. - 28. ožujka - Misija za rast (Mission for Growth), Palermo, Italija 3. - 4. travnja - Misija za rast (Mission for Growth), Sevilla i Merida, Španjolska 6. - 8. svibnja - GENERA 2014 Brokerage Event, Madrid, Španjolska
Poslovni susreti prehrambene industrije na sajmu Tavola 2014 održat će se 17. ožujka u Kortrijku, u Belgiji. Tavola je idealno mjesto susreta profesionalaca iz sektora delikatesne hrane i svježih proizvoda. Taj se sajam održava svake druge godine, a 2012. je sudjelovalo 390 izlagača iz 12 zemalja i 18.000 posjetitelja iz 24 zemlje. Ukupno 326 bilateralnih poslovnih razgovora održale su 172 tvrtke. Poslovni susreti prehrambene industrije (Food Business Meetings) izvrsna su prilika za organizaciju sastanaka vezanih za komercijalnu i tehnološku suradnju. To je odličan način da optimizirate svoju prisutnost na sajmu kroz program prilagođenih, unaprijed organiziranih poslovnih sastanaka. Hrvatska gospodarska komora i Europska poduzetnička mreža Hrvatske suorganizatori su ovih poslovnih susreta te se uz našu pomoć možete uključiti u te dinamične i dobro popraćene susrete. Ova je usluga besplatna i uključuje: • Ulaz na sajam • Program sastanaka s tvrtkama prema
Vašem odabiru, u trajanju do 30 min (od 9.30 do 19 sati) • Koktel dobrodošlice uz druženje i umrežavanje Poslovni susreti prehrambene industrije na Tavoli okupljaju profesionalce iz prehrambenog sektora, izlagače i posjetitelje iz raznih europskih zemalja: • Potencijalne kiljente: kupce iz malih i srednjih tvrtki, veletrgovce, trgovce na malo, agente, male tvrtke, prodavaonice delikatesa • Potencijalne tehnološke ili komercijalne partnere: proizvođače, istraživačke centre, laboratorije... • Potencijalne dobavljače: pakiranje, pružatelji usluga, dobavljači opreme/ strojeva... • Partnere u logistici: transport, logistika, skladištenje • Javna i privatna tijela: škole, klasteri, obrazovne institucije... Sektori koje sajam pokriva su: • Proizvodi od krumpira, voća i povrća • Gotova jela i poslastice • Organska i ekološka hrana • Delikatese, specijaliteti i suha hrana • Smrznuti prehrambeni proizvodi
• Alkoholna i bezalkoholna pića, čaj i kava • Regionalni i etno prehrambeni proizvodi (novo) • Riba i plodovi mora • Proizvodi od mesa, divljači i peradi • Slastice, kruh i kolači • Mliječni proizvodi Prijaviti se možete online te istim putem i odabrati sastanke na službenim stranicama sajma: http://b2match.eu/Food BusinessMeetings2014. Prednost što ranijeg registriranja je mogućnost postupnog odabira sastanaka, posebice s najpoznatijim sudionicima. Nekoliko dana prije samog događanja zaključuje se online katalog sudionika te se spajaju sastanci sudionika kako bi se izradio raspored sastanaka za 17. ožujka 2014.
Više podataka o ovom događanju možete dobiti preko HGK-a, Centar za EU - Europska poduzetnička mreža na jravlic@ hgk.hr ili vtorbarina@hgk.hr.
Tourism@GAST 2014 Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA
Glavni urednik
Darko Buković
Urednik priloga
Krešimir Sočković
Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Split uz potporu partnera iz Europske poduzetničke mreže u petak, 7. ožujka u 9.30 sati organizira 7. međunarodne gospodarske susrete pod nazivom Tourism@GAST 2014, u sklopu međunarodnog sajma GAST koji se održava od 5. do 9. ožujka u Splitu. Multilateralni gospodarski susreti Tourism@GAST tradicionalno se održavaju pri tom sajmu i ugošćuju više od stotinu sudionika. Do sada su ostvareni mno-
gobrojni individualni sastanci i direktni kontakti među poduzetnicima. Zadovoljstvo sudionika potvrđeno je i željom većine da i ove godine budu dio tog događanja. Sajam GAST je ključno mjesto susreta brojnih proizvođača i trgovaca iz djelatnosti prehrane, pića, hotelske i ugostiteljske opreme. Poznat je u poslovnim krugovima kao ključno mjesto ugovaranja logistike za turističku sezonu. Za više informacija o sajmu pozivamo Vas da posjetite web stranicu: www.gastfair.com.
PREDSTAVLJAMO 13
www.privredni.hr Broj 3816, 24. veljače 2014.
( 5 zaposlenih
( 2012. god
u Grizli komunikacijama
osnovan Intellectus Capitalis
GRIZLI KOMUNIKACIJE, ZAGREB
Intellectus Capitalis, Rijeka
Komunikacijama do bolje tržišne pozicije
Za uspjeh je odgovoran intelektualni kapital Agencija okuplja stručnjake s velikim iskustvom u području odnosa s javnošću, oglašavanja, kao i iz sve traženijih komunikacija na društvenim mrežama
A
gencija Grizli komunikacije s radom je započela prije točno dvije godine. Pokriva sva važnija područja tržišnih komunikacija i trenutačno zapošljava pet osoba. Tomislav Čehulić, direktor tvrtke, ističe kako agencija okuplja stručnjake s velikim iskustvom u području odnosa s javnošću, oglašavanja, kao i iz sve traženijih komunikacija na društvenim mrežama. “Naši klijenti dolaze iz različitih industrija. Suradnja s uistinu raznovrsnim tvrtkama omogućuje nam svakodnevno usavršavanje jer za svakog od njih treba pripremiti različite komunikacijske platforme i strategije”, objašnjava. Thomas Bauer, kreativni direktor u agenciji, opisuje kako su Grizli komunikacije osnovane nakon njihove suradnje na jednom projektu. “Shvatili smo da imamo svježe ideje i načine kako ih provesti tako da je stvaranje Grizlija zapravo bilo neizbježno. Osnovna nit vodilja bila je komplementarnost P.R.-a i ogla-
šavanja koji su u Hrvatskoj uglavnom odvojeni u zasebne agencije ili postoje unutar velikih agencijskih sustava koji nam ne mogu konkurirati cijenom. Smatramo, a to je pokazala i praksa, da svojim znanjem i iskustvom iz različitih aspekata tržišnog komuniciranja dobro zadovoljavamo potrebe klijenata koji u danas ne baš sjajnim ekonomskim uvjetima izuzetno paze na povrat uloženog kapitala i isplativije im je imati jednu agenciju za sve što im je potrebno za komuniciranje prema njihovim ciljnim javnostima”, dodaje on. Mjesto pod suncem Situacija na hrvatskom tržištu, nastavlja, daleko je od idealne. “U Grizli komunikacijama radimo sve kako bismo nastavili s održivim razvojem i nastojimo usluge ponuditi i klijentima koji se do sada nisu okušali u oglašavanju, na društvenim mrežama ili u odnosima s javnošću. Pokušavamo, a može se reći i uvelike uspijevamo, ljude uvjeriti da tržišne komunikacije nisu tro-
šak već ulaganje i da je upravo kriza vrijeme kada se na njih treba osloniti kako biste se bolje pozicionirali na tržištu, izgradili imidž i povećali prodaju proizvoda ili usluga”, napominje Bauer dodavši kako s konkurencijom agencija ima profesionalan i fer odnos, a s nekima i surađuje na određenim projektima. “Smatramo da svatko kvalitetan i marljiv može naći mjesto pod suncem.
Situacija na hrvatskom tržištu u kojem agencija posluje daleko je od idealne, kaže Thomas Bauer Način na koji je tvrtka poslovno ušla u 2014. godinu, ističe Čehulić, obećava puno dobrih stvari. “Vrlo smo optimistični i imamo dosta planova. Najviše ćemo se bazirati na razvoju i usavršavanju postojećih usluga. A ako nam mogućnosti budu dopuštale, planiramo i širenje poslovanja”, zaključuje Čehulić. (B.O.)
Naša je misija dati novi vjetar u leđa domaćem gospodarstvu te ujedno stvoriti pretpostavke za neki humaniji kapitalizam, kaže Iva Ćulumović
K
onzultantska tvrtka, specijalizirana za mjerenje i upravljanje intelektualnim kapitalom Intellectus Capitalis osnovana je 2012. godine u Rijeci. U primjeni metoda mjerenja i upravljanja intelektualnim kapitalom tvrtkina vlasnica i direktorica Iva Ćulumović vidi najbrži mogući izlaz iz gospodarske krize jer smatra kako je intelektualni kapital ponajviše odgovoran za uspjeh pojedinaca i tvrtki na tržištu. “Naša je misija dati novi vjetar u leđa domaćem gospodarstvu te ujedno stvoriti pretpostavke za neki humaniji kapitalizam. Sama koncepcija mjerenja intelektualnog kapitala odnosi se na usmjerenje na ljude i njihovu nezamjenjivu ulogu u inoviranju i stvaranju vrijednosti, ali i na ostale nematerijalne elemente imovine pojedinog poslovnog subjekta. Ta koncepcija nije dovoljno računovodstveno obuhvaćena, te je zato potrebno uvesti neke od metoda mjerenja intelektualnog kapitala kako bi se neka tvrtka ili posloda-
vac razvijao te time stvorio konkurentsku prednost na tržištu”, kaže Iva Ćulumović. Dodaje kako njena tvrtka identificira i mjeri elemente intelektualnog kapitala te ujedno savjetuje klijente iz javnog i privatnog sektora kao i poduzetnike početnike kako bi od početka uspješno postavili svoje poslovanje. Privatni i poslovni samorazvoj klijenta Do sada je tvrtka Intellectus Capitalis poslovala samo na hrvatskom tržištu jer su usmjereni na revitalizaciju domaćeg gospodarstva i jačanje njegove konkurentnosti, ali u planu im je proširenje poslovanja i na europsko tržište. Jedna od njenih djelatnosti je i savjetovanje vezano uz privatni i poslovni samorazvoj klijenta te transformiranje intelektualnog potencijala u kapital. Iva Ćulumović kaže kako se na taj način klijent dodatno duhovno osnažuje. Govoreći o tvrtkinu poslovanju u 2013. godini, istaknula je kako se kriza jako osjeća u područ-
ju pružanja konzultantskih usluga jer poduzetnici još uvijek doživljavaju tu uslugu kao luksuz te svoje zaposlenike smatraju troškom i ne žele ulagati u njihovu edukaciju. Nuž-
Jedna od djelatnosti tvrtke je transformiranje intelektualnog potencijala u kapital no je, kaže ona, da poslodavci uvide stratešku važnost primjene koncepcije intelektualnog kapitala za uspjeh na tržištu. Unatoč dobrom poslovanju, Iva Ćulumović kaže kako ne može reći da je zadovoljna poslovnom 2013., ali s obzirom na to da su pokrenuli edukaciju klijenata, ipak očekuje kako će se pravi rezultati vidjeti u ovoj godini. “Voljela bih da što veći broj domaćih tvrtki prepozna i primijeni koncepciju mjerenja intelektualnog kapitala te angažira Intellectus Capitalis kako bismo im pomogli u mjerenju i upravljanju tim kapitalom”, zaključila je Iva Ćulumović. (S.P.)
14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Licitacija 67 lipicanaca u Republici Srpskoj Jedina u Bosni i Hercegovini ergela rasnih konja lipicanaca Vučijak kod Prnjavora, koja je već osam godina u stečaju, 1. ožujka će na licitaciji ponuditi 67 lipicanaca po početnim cijenama od 1800 do 4700 maraka (600 do 2350 eura), kao i još sedam konja za ekonomsko iskorištavanje. Iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske priopćeno je da će se konji prodavati pojedinačno, putem usmenog javnog nadmetanja. Prodaja će se obaviti po principu viđenokupljeno i neće se primati reklamacije koje se odnose na karakteristike konja. Novi Sarajevo Business Forum U sklopu priprema za 5. međunarodnu investicijsku konferenciju Sarajevo Business Forum, koja će se održati 14. i 15. svibnja u Sarajevu, Bosna Bank International organizira radionice za predstavnike kompanija kako bi ponudili kvalitetne projekte inozemnim investitorima na SBF-u. BBI poziva predstavnike tvrtki i zainteresirane pojedince, ne samo iz BiH nego i ostalih zemalja Jugoistočne Europe, da prijave i dostave projekte za sudjelovanje na tom velikom međunarodnom skupu.
Dug RS-a 4,7 milijardi KM Prema preliminarnim podacima Ministarstva financija RS-a, dug Republike Srpske iznosio je na kraju prošle godine 4,756 milijuna konvertibilnih maraka ili oko 2,37 milijardi eura. Od toga iznosa na vanjski dug otpada 2,7 milijardi KM, dok je unutarnji dug na dan 31. prosinca 2013. iznosio 2,52 milijarde KM.
Privredni vjesnik Broj 3816, 24. veljače 2014.
( 642,8 mil €
direktne ino investicije od siječnja do studenoga 2013.
direktne strane investicije u Srbiji
Godina koju grickaju izbori Zbog nedostatka jasne fiskalne strategije te velikog platnog i vanjskotrgovinskog deficita Srbiji prijeti inflacija i topljenje deviznih rezervi. Najbolja obrana od takvog scenarija su upravo direktne strane investicije, ali u iznosu od 1,5 do dvije milijarde eura, ističe ekonomist Stojan Stamenković Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs
I
zbori u Srbiji, prema procjenama ekonomskih analitičara, usporit će cijelu ekonomiju, a najveći udarac zadat će reformama i direktnim stranim investicijama. Jer svako pa i najmanje ulaganje zahtijeva stabilnost i izvjesnost, a sama predizborna, ali i postizborna, atmosfera najčešće sliči uzburkanom moru. “Iako Svjetska banka procjenjuje da će se ove godine ubrzati privredni rast u razvijenim zemljama, što će se neminovno pozitivno odraziti i na srpsku ekonomiju, prije svega na izvoz i priljev investicija, rast će ipak biti usporen. Zbog parlamentarnih i beogradskih izbora zakazanih za 16. ožujka u Srbiji će biti usporene reforme, a sve će biti gurnuto u stranu za pola godine”, smatra ekonomist Stojan Stamenković. Izgubljena godina? Stamenković, koji je koordinator istraživačkog projekta Makroekonomske analize i trendovi (MAT) koji svaki mjesec objavljuje rezultate mjerenja srpske ekonomije i privrede, nedavno je procijenio da “do lipnja ove godine Srbija ne može računati na neki značajniji dotok direktnih stranih investicija”. Ovaj analitičar smatra upitnim koliko će i domaći investitori htjeti i moći ulagati, pa upozorava da se “može dogoditi da i 2014. godina bude izgubljena za investicije što će neminovno zaustaviti i privredni rast i
Izbori negativno utječu na direktne strane investicije Izbori negativno utječu na direktne strane investicije u Srbiji. Utjecaj izbora je negativan na sve vrste poslova što najbolje ilustrira podatak da su direktne strane investicije u Srbiji u 2013. godini ostale na razini trećeg kvartala, a da u četvrtom - kada su izbori postajali sve izvjesniji - nije ušlo ništa, navodi stručnjak za inozemna ulaganja Milan Kovačević i upozorava da i pored svih najava još nisu registrirane neke veće arapske investicije. zapošljavanje”. U takvim okolnostima i planirani rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od jedan posto je optimističan, a zbog nedostatka jasne fiskalne strategije te velikog platnog i vanjskotrgovinskog deficita Srbiji prijeti inflacija i topljenje deviznih rezervi, upozorava Stamenković. Najbolja obrana od takvog scenarija su upravo direktne strane investicije, ali u značajnijem iznosu i to godišnje između 1,5 i dvije milijarde eura, odnosno više od pet posto BDP-a, smatra Stamenković. Drugi analitičar MAT-a Vladimir Vučković navodi da su direktne strane investicije u Srbiji u razdoblju od siječnja do studenoga prošle godi-
ne 642,8 milijuna eura nominalno, s udjelom od 2,2 posto u BDP-u, ali da su realno bile šest posto manje. U istom razdoblju 2012. godine strane direktne investicije iznosile su 146,9 milijuna eura, što najbolje ilustrira poguban utjecaj stavljanja u fokus političkih događaja jer je to također bila izborna godina u Srbiji. Prošle su godine direktne strane investicije u Srbiji bile najviše usmjerene u prerađivačku industriju gdje je plasirana trećina ukupnih sredstva pristiglih iz inozemstva, slijedi trgovina sa 19 i financije sa 14 posto. Da nije političkih talasanja, Vučković ocjenjuje da bi se mogao očekivati mnogo veći devizni priljev od investicija zahvaljujući
očekivanom privrednom rastu u zemljama Europske unije, kao i napretku Srbije u eurointegracijama. On je naveo da je od 2005. do 2012. godine Srbija zabilježila neto priljev ino ulaganja od 12,5 milijardi eura, što je manje nego u drugim zemljama regije, jer je u Hrvatskoj taj priljev iznosio 14,7 milijardi eura, u Rumunjskoj 40,2, a u Mađarskoj 36,3. Investicije zlata vrijedne I pored manjeg priljeva neke investicije su za srpsku privredu zlata vrijedne, a jedna od takvih je dolazak Fiata u Kragujevac. Fiat je povećao vanjskotrgovačku bilancu Srbije za milijardu
eura prošle godine i postao najveći pojedinačni izvoznik. Generalni direktor kompanije Fiat automobili Srbije (FAS) Antonio Cesare Ferrara kaže da se ta talijanska kompanija za ulaganje u Srbiju odlučila zbog niza razloga kao što su strateška pozicija, vrijedna radna snaga i stupanj obrazovanosti. “Fiat je postao sastavni dio srpskog društva, a suradnja sa Zastavom odvija se na obostranu korist”, istaknuo je on. Ferrara smatra da ipak treba poduzeti još niz koraka za daljnje poboljšanje investicijske klime te je kao primjer naveo da je FAS-u zbog nedostatka cestovne infrastrukture za nabavu materijala iz EU-a potrebno osam umjesto predviđena tri dana i dvostruko više nov-
Lani su direktne strane investicije u Srbiji bile najviše usmjerene u prerađivačku industriju ca. “Nužno je smanjiti administrativne i procedure za dobivanje građevinskih dozvola, završiti procese restrukturiranja javnih tvrtki, ali i dalje ulagati u razvoj infrastrukture”, istaknuo je on. Italija je najvažniji vanjskotrgovinski partner Srbije, ali po investicijama prednjači Austrija koja je od 2000. do sada uložila 2,9 milijardi eura. Važni investitori su i Njemačka i Rusija, dok su novi Kina i Ujedinjeni Arapski Emirati.
15
www.privredni.hr Broj 3816, 24. veljače 2014.
( 100 mil €
*vijesti
potreban pogonski kapital državne otkupne tvrtke
Nakon zimske devastacije šuma, slovenska vlada odlučila otežati posao špekulantima
Slovenija osniva tvrtku za otkup viška drvne mase Sanitarnu sječu i odvoz drvne mase iz polomljenih šuma treba obaviti unutar četiri mjeseca, a prekoračenje tog roka pretvorilo bi šume u rasadište podlubnika - opasnog štetnika koji se budi sredinom ožujka. Procjenjuje se da je led već uništio četiri do čak 10 milijuna kubika drva Ima li dovoljno šumarskih stručnjaka Predstojeća sanacija bit će problematična stoga što za obnovu šuma treba mnogo sadnog materijala. Na žalost, Slovenija je dočekala posljednji ledolom s izrazito zapuštenim rasadništvom. Umirovljeni šumar mag. Franc Perko, koji danas uređuje Šumarski vjesnik, ne bi rado vidio u oštećenim šumama kao sanatore početnike bez iskustva. Sluti da Slovenija nema dovoljno sposobnih ljudi za rad u šumi. Podsjeća da svako drvo ima svoju priču, da u sebi nosi opterećenja, zgode i nezgode iz sto godina postojanja. “Treba veliko iskustvo da bi se znalo procijeniti koje stablo rušiti, a koje se može oporaviti unatoč danas deprimirajućem izgledu”, upozorava Franc Perko.
Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr
N
akon katastrofalnog ledoloma koji je uništio ili oštetio najmanje četiri milijuna kubika drvne mase – neke procjene idu i do 10 milijuna – Slovenija je počela grozničavu utrku s vremenom. Sanitarnu sječu i odvoz drvne mase iz najkritičnijih šuma, poglavito iz revira sa smrekom, treba obaviti unutar četiri mjeseca. Svako prekoračenje toga roka pretvorit će polomljene šume u rasadište podlubnika, opasnog štetočine koji obično sredinom ožujka počinje ciklus razmnožavanja s tri generacije u jednoj godini. Zbog poznatog nametnika Slovenija je u prošlosti imala velike štete. Samo u razdoblju od 2003. do 2007. godine zbog podlubnika trebalo je posjeći 820.000 kubika smreke. Nije podlubnik jedina opasnost za 480.000 privatnika koji drže u vla-
sništvu 950.000 hektara šuma te za koncesionare kojima je država dala u održavanje i eksploataciju 235.000 hektara pod šumama. Odlučna reakcija Zbog iznenadne pojave velikih količina drvne mase na tržištu vlasnicima i koncesionarima prijeti cjenovni kaos. Spoznavši opasnost od mogućeg drastičnog pada cijena trupaca i odljeva najkvalitetnijeg drva prekograničnim prerađivačima i to uz bagatelne cijene, vlada je odlučila otežati posao špekulantima. Najavila je, te prošlog tjedna i započela, proceduru hitnog osnivanja gospodarske tvrtke za otkup viškova drvne mase iz oštećenih šuma. Najavljeni d.o.o. za otkup drva u 100-postotnom vlasništvu države osniva se na određeno vrijeme. Trajat će dok slovenske šume ne budu očišćene i sav višak drva otpremljen na skladišta kupaca. Tvrtka neće za-
pošljavati nove ljude. Državni SOD preuzet će funkcije poslovodstva, financija i računovodstva te nadzora i pravne potpore. Istodobno Zavod za šume Slovenije bit će odgovoran za tehničko preuzimanje, izmjeru i klasifikaciju, skladištenje, čuvanje te za razrez drva. Državna otkupna tvrtka treba 100 milijuna eura pogonskog kapitala. Vlada planira taj novac dobiti kao kredit od Europske investicijske banke. Državni d.o.o. za otkup drva otvorit će sabirne centre na najteže pogođenim područjima. To su Postojna, Pivka i Gorenja Vas-Poljane u čijim je revirima uništeno više od 50 posto ukupne drvne mase. Oštećenja između 30 i 50 posto dogodila su se na području Logateca, Medvoda, Ljubljane, Loške doline, Cerknice i Horjula. Praktično djelovanje državni d.o.o. počet će objavom minimalne otkupne cijene po kategorijama za sve vrste drva. Država će propisa-
ti i najviše cijene za usluge sječe i transporta drva. Na taj način želi zaštititi vlasnike i koncesionare od iznuđivanja nižih cijena za trupce i viših cijena za njihovo rušenje
Država će propisati i najviše cijene za usluge sječe i transporta drva i odvoz. Takvo državno uplitanje opravdava se ne samo iznimnim okolnostima, nego i željom da se neočekivani višak drvne mase iskoristi za oživljavanje poprilično zamrle drvne industrije u Sloveniji. Led uništio godišnju kvotu Led je i prije pustošio slovenskim šumama, ali nikad u takvom opsegu kao ove veljače. Nekoliko dana u šumama je tutnjalo kao na fronti. Stabla su pucala i padala uz zaglušujuću buku. Bukve leže s panjevima u zraku,
od hrastova ostali su batrljci, a smreke se zibaju bez vrhova. “Nikad u životu nisam vidio toliko vjeverica kao u danima kada smo uklanjali stabla s prometnica”, prisjetio se vatrogasac Boštjan Zamejc iz Horjula sveopće pomutnje među životinjama koje nastanjuju šume. Masa polomljenih i srušenih stabala procjenjuje se najmanje na četiri milijuna kubika. Toliko iznosi i količina drvne mase koja se siječe svake godine u redovitoj eksploataciji. Godišnji prirast procjenjuje se na osam milijuna kubika i stalno se povećava. Šume su 1961. pokrivale 48 posto Slovenije – 2006. čak 58 posto što Sloveniju dovodi na treće mjesto u EU-u po šumskom bogatstvu. S obzirom na stanište u slovenskim šumama trebali bi prevladavati bukva i hrast, druge listopadne vrste te četinjače. Na žalost, više od trećine drvne mase predstavlja smrekovina.
Banke: 3,2 milijarde eura gubitka Slovenske banke ostvarile su u prošloj godini 3,2 milijarde eura gubitka. To je četverostruko veći iznos u usporedbi sa 2012. godinom kada je gubitak iznosio 776 milijuna eura. Iznimno povećanje gubitaka posljedica je velikih otpisa i korekcija koje su uslijedile zbog krize i posebno nakon prošlogodišnjeg pregleda bankarske imovine pri čemu su utvrđene izrazito niske cijene potraživanja. Poštari nude digitalizaciju dokumenata Pošta Slovenije počela je nuditi uslugu digitalizacije dokumenata u okviru zakonski reguliranog područja e-arhivistike. Digitalizacija dokumenata izvodi se na akreditiranoj programskoj i strojnoj opremi, sukladno pravilima što ih je potvrdio Državni arhiv i u posebnim prostorijama koje odgovaraju visokim sigurnosnim standardima. U okviru nove usluge Pošta izvodi i sve zahtjevne procese kao što su preuzimanje i prijevoz dokumenata, priprema, skeniranje, ovjera, unos zahtijevanih metapodataka, sve do uništenja ili vraćanja izvorne građe naručitelju. Nezadovoljni koalicijskim sporazumom
Novi koalicijski sporazum, kojim Alenka Bratušek ulazi u novu rekonstrukciju vlade, razočarao je poslodavce jer u njemu nema odgovora na cijeli niz važnih pitanja. Poslodavci i dalje ustraju na tome da se vlada izjasni što misli o njihovom zahtjevu o ukidanju plaćenog odmora i naknade za prijevoz, zatim o smanjenju naknada za bolovanje, o uvođenju socijalne “kapice” te o zamrzavanju minimalne plaće.
16 TURIZAM *vijesti
Privredni vjesnik Broj 3816, 24. veljače 2014.
( 15.000 kn
dalo je Ministarstvo turizma za projekt medenjaka
Promocija ugostiteljsko-turističkih zanimanja i proizvoda Drugi hrvatski festival hrane i vina Drugi hrvatski festival hrane i vina održat će se od 3. do 5. travnja u Areni Zagreb s ciljem promocije domaće gastronomije i brendiranja hrvatske enogastronomije u EU-u. Festival namjerava potaknuti mlade na obrazovanje o kulturi stola. Uz Grad Zagreb i zagrebačku Turističku zajednicu, partner festivala je Hrvatska gospodarska komora, a pokrovitelji su ministarstva poljoprivrede, turizma i gospodarstva te Hrvatska obrtnička komora. Playground – nova dimenzija zabave Novi projekt za mlade Playground, koji se održava pod motom “Nova dimenzija zabave”, nedavno je pokrenut u Hrvatskoj. U sklopu tog projekta organizirat će se turistička putovanja za mlade na atraktivne destinacije i po povoljnim cijenama. U planu je da Playground postane turistički brend. Osim organizacije vlastitih putovanja, Playground je glavni ekskluzivni partner u Hrvatskoj za organizaciju manifestacija Exit u Novom Sadu i Snowbombing festival (zatvaranje skijaške sezone u Austriji). Sva događanja u organizaciji Playgrounda ujedno imaju humanitarni karakter jer se planira osnovati zaklada za potrebite studente. Uskršnja regata u Vodicama Uskršnja regata održat će se od 9. do 12. travnja u Vodicama u organizaciji PBZ Leasinga i Jedriličarskog kluba Ana iz Bakra. Za sudjelovanje u 18. uskršnjoj regati mogu se prijaviti sve jedrilice, koje će biti podijeljene u šest skupina. Uvjet za podjelu u skupine je minimalno pet prijavljenih jedrilica po skupini.
Kad se male ruke slože... Školski projekt Medenjak uz kavicu dobio je podršku poduzetnika i zaživio u lokalnoj svakodnevici, a paketići s medenjacima postali su promotivni materijal i gastro suvenir Srednje škole Zabok Sanja Plješa pljesa@privredni.hr
svojom mentoricom prikupili tradicionalne recepture za medenjake od svojih baka i susjeda, izradili i zapakirali medenjake, napravili deklaracije i promotivne materijale (letke za ugostiteljske objekte), izradili anketne upitnike za goste i vlasnike ugostiteljskih objekata, ispitali svoje obveze prema Državnom inspektoratu i sanitarnoj inspekciji te opskrbili desetak ugostiteljskih objekata na području Krapinsko-zagorske županije upakiranim medenjacima.
S
ciljem promocije ugostiteljskoturističkih zanimanja već se 12 godina u mjesecu svibnju, uoči upisa učenika u srednju školu, u Srednjoj školi Zabok provodi projekt Mali gastro proizvodi. Taj se projekt provodi na zabočkim ulicama, gdje učenici te srednje škole i njihovi gosti - kolege iz ostalih škola - pokazuju svoje vještine u pripremi gastro delicija. Sav novac prikupljen od prodaje koktela, kolača, malih zalogaja, aukcije hladnih eksponata
Sa svojom učiteljicom Brankom Kralj učenici se spremaju plasirati i treći proizvod - pisanicu i torti koje izrađuju učenici donira se u humanitarne svrhe. Već pet godina Ministarstvo turizma podupire takve strukovne škole u promociji zanima-
nja te odobrava određena financijska sredstva za troškove takvih projekata. Prošle je godine Ministarstvo raspisalo malo drukčiji natječaj od prijašnjih, u kojem su se tražili konkretni projekti s učeničkim sudjelovanjem. “Natječaj za projekt Promocija zanimanja raspisan je u svibnju 2013., a ja sam sa svojim učenicima dogovarala aktivnosti prema elementima iz
tog natječaja. Tako je nastao projekt Medenjak uz kavicu”, rekla je Branka Kralj, nastavnica ugostiteljsko-turističke grupe predmeta Srednje škole Zabok. Na naš upit zašto baš medenjak, odgovorila je kako je to tradicionalan kolač u Hrvatskom zagorju, dio je bistričke dobrodošlice, a ujedno i gastro suvenir starih zanata, medičara i licitara. Nakon razrađene ideje, učenici su sa
Gastro suvenir za Uskrs Projekt je naišao na odobravanje struke i javnosti, ali po njegovom završetku nisu razmišljali o nastavku jer je za učenike to bio prevelik posao. Međutim, kako je istaknula Branka Kralj, jedan je poduzetnik svakako htio nastaviti suradnju, pa je tijekom studenog menadžment škole prihvatio poziv tog poduzetnika i medenjaci su se nastavili peći. Danas se medenjaci nude u City caffeu u Zaboku, a paketići s medenjacima posta-
li su promotivni materijal i gastro suvenir Srednje škole Zabok. Inače, Ministarstvo turizma je projekt Medenjak uz kavicu proglasio jednim od tri najbolja projekta u Hrvatskoj. “Ministarstvo turizma za taj nam je projekt dalo 15.000 kuna koje smo potrošili na izradu i distribuciju medenjaka. Osim medenjaka izradili smo prigodan Božićni kolačić od sušenog voća i čokolade, a uskoro ćemo tome dodati i treći proizvod - pisanicu za Uskrs”, rekla je Branka Kralj. Govoreći o novom natječaju Promocija zanimanja, dodala je kako je u Srednjoj školi Zabok u tijeku izrada novog projekta s kojim će sudjelovati na tom natječaju. Na upit Privrednog vjesnika planiraju li možda s nekim novim projektom aplicirati na strukturne EU fondove, Branka Kralj je naglasila kao su učenici izvrsni i lako ih je “uputiti na dobre staze”, no za strukturne fondove ipak trebaju neka “jača leđa” koja se mogu bolje nositi s takvim obvezama.
Kandidat za Guinnesovu knjigu rekorda
Neodoljiva Hrvatska na vrhu svijeta Neodoljiva Hrvatska, najveći katalog na svijetu kandidiran za Guinnesovu knjigu rekorda, predstavljen je proteklog tjedna u zagrebačkom hotelu The Westin. Taj impozantan katalog težak je 70 kilograma, širok 1,4 metra te visok 1,65 metara. Na 378 stranica opisane su sve najvažnije vredno-
te Hrvatske, od identiteta i gospodarstva do posebnih oblika turizma. Svojim sadržajem katalog predstavlja potpuno novo, suvremeno poglavlje u promociji Hrvatske kao atraktivne turističke destinacije, ali i zanimljive države za poslovne investicije. Katalog je u potpunosti hrvatski proizvod, a na njegovom je sadržaju
u protekle tri godine radilo pedesetak stručnih autora, predstavnika raznih udruga, vrhunskih fotografa i dizajnera. Katalog je prilikom predstavljanja pažljivo pregledan i dokumentiran za potrebe potvrde u kategoriji najvećeg kataloga na svijetu direkcije Guiness World Record u Londonu. U njemu se, među ostalim, nalaze
tekstovi o hrvatskim iseljenicima, turističkoj Hrvatskoj kao primjerenoj destinaciji za osobe s invaliditetom, posebnostima naše nematerijalne baštine i ekološkog turizma s očuvanim prirodnim resursima te olimpijskim uspjesima hrvatskih sportaša koji su među najboljim promotorima Hrvatske u svijetu. (S.P.)
HRWWWATSKA 17
www.privredni.hr Broj 3816, 24. veljače 2014.
( 63% ispitanih
*vijesti
bira online kupnju da izbjegne “pritisak trgovca” uživo
Online kupovina
Presudna cijena, ali i besplatna dostava Prednost internetske trgovine leži u činjenici da web trgovine, ali i druga online mjesta, nude detaljne opise artikala te iskustva kupaca i recenzije Ušteda vremena jedan je od bitnih aspekata online kupovine. “Čak 74 posto ispitanika kaže da kupuje na internetu jer tako mogu kupovati bilo kad i bilo gdje”, naglasio je Špigel.
Boris Odorčić odorcic@privredni.hr
H
rvatski online kupci nemaju omiljenu domaću web trgovinu te pri kupnji najčešće koriste PayPal. Naime, prema rezultatima istraživanja Ključni motivacijski faktori pri donošenju odluke
Kupce najviše zabrinjava povrat kupljenog predmeta koji nije ispunio njihova očekivanja o kupovini na internetu, koje je tvrtka Perpetuum Mobile provela u suradnji s agencijom Zrika krajem prošle godine na uzorku od oko 500 ispitanika, u Hrvatskoj na interne-
tu najviše (29 posto) kupuju obitelji s dvoje djece. Slijede samci koji čine 25 posto u ukupnom uzorku. U većoj mjeri online kupuju osobe s visokom stručnom spremom, njih 34 posto. Ivo Špigel, član Uprave tvrtke Perpetuum Mobile, kaže kako kupce na internetu najviše motivira cijena. “Tako čak 76 posto ispitanika očekuje niže cijene artikala u
web trgovini nego u klasičnom dućanu”, ističe. Nadalje, na cijenu dostave kupci najčešće gledaju u odnosu na ukupnu vrijednost u njihovoj košarici. Da cijena dostave treba biti u proporciji s ukupnom vrijednošću košarice, smatra 67 posto ispitanika. A njih 28 posto istaknulo je besplatnu dostavu kao presudan faktor pri donošenju odluke o kupnji.
Detaljan info o proizvodu Zanimljiv je podatak kako 63 posto ispitanika osjeća pritisak trgovca prilikom kupnje u klasičnoj prodavaonici i zato radije biraju onu koja je online. Nadalje, prednost internetske trgovine leži u činjenici da web trgovine, ali i druga online mjesta, nude detaljne opise artikala te iskustva ostalih kupaca i recenzije. Navedeno smatra prednošću 74 posto ispitanika, koji su izjavili da se prije kupnje vole detaljno informirati
o proizvodu. Online kupce pak najviše zabrinjava povrat kupljenog predmeta koji nije ispunio njihova očekivanja. Tako da za njih 42 posto to predstavlja problem. Predstavljajući proizvode iSite Open i iSite Shop, tj. rješenja za upravljanje web sadržajima i elektroničkim poslovanjem te tvrtke, Milutin Zrnić, voditelj Sektora za e-Commerce u Perpetuumu, istaknuo je kako je danas online sigurnost znatno uvećana i da nema razloga koji bi kočio razvoj e-trgovine. Dodao je i to da u razvoju svog projekta web poslovanja mnogi griješe jer na prvo mjesto stavljaju dizajn. “Prvi korak treba biti analiza projekta. Zatim projektiranje, razvoj, dizajn i proizvodnja”, zaključio je.
Vipnetov program profesionalnog i poslovnog razvoja
Kroz alumni program do radnog iskustva Vipnet je pokrenuo Vip alumni - jednogodišnji plaćeni program profesionalnog i poslovnog razvoja tijekom kojeg će odabrani kandidati steći prva radna iskustva. Vipnetovi “alumniji” osposobit će se za poslovne izazove u telekom sektoru, a prvi radni dan bit će im već u travnju. Priliku da postanu prvi članovi Vip alumni programa dobit će 11 kandidata koji se pokažu najboljima tijekom selekcijskog procesa, a bit će raspoređeni u odjele prodaje, poslovnih rješenja,
marketinga, regulatornih poslova i analize tržišta. Imat će konkretne zadatke te biti uključeni u kreiranje i razvoj projekata
Proces prijave za program Vip alumni traje do 5. ožujka od strateške važnosti za Vipnet. Razvoj kandidata pratit će Vipnetov odjel za ljudske resurse, osobni mentori te Vipnetovi voditelji. “Želimo omogućiti diplomantima da preskoče barijeru pronalaska
prvog posla”, rekao je Mladen Pejković, predsjednik Uprave Vipneta. Polaznici po završetku programa trajno ostaju članovi Vip alumni zajednice. Vipnet će pratiti nastavak njihove karijere te
im omogućiti usavršavanje kroz razne e-learning treninge. Gdje god kasnije gradili karijeru, alumniji će moći dobiti savjet od svojih mentora, a uz iskustvo, stručno znanje i pismo preporuke, dobit će i
certifikat za završeni Vip alumni program. Alis Kaznačić, rukovoditeljica Upravljanja ljudskim potencijalima Vipneta, napomenula je kako će u godinu dana Vipnet u svakog kandidata uložiti više od 100.000 kuna kroz plaću, koja će iznositi 6000 kuna bruto, edukaciju, program međunarodne razmjene i ostale pogodnosti. “Proces prijave za Vip alumni traje do 5. ožujka. Prijaviti se mogu svi oni koji su diplomirali u 2013. i nemaju radnog iskustva”, kazala je. (B.O.)
Map Maker u Hrvatskoj Google je u Hrvatskoj (te Sloveniji, Estoniji, Latviji, Grčkoj, Slovačkoj i Litvi) predstavio Map Maker, alat za uređivanje koji omogućuje korisnicima da izravno - vlastitim znanjem i stručnošću - pridonesu usluzi Google Karte te postanu kartografi. Cilj alata je učiniti karte što preciznijima uz pomoć lokalnog stanovništva. Korisnici će tako moći ispraviti ili prilagoditi mjesta na karti i podijeliti informacije o mjestima koja dobro poznaju te time osigurati da karta precizno oslikava stvarno stanje. Dynamics AX u KBC Zagreb
Softverska tvrtka IN2 implementirala je rješenje Microsoft Dynamics AX u KBC-u Zagreb i potpisala ugovor o njegovoj implementaciji u KBC-u Rijeka. Riječ je o ERP (Enterprise Resource Planning) rješenju koje obuhvaća poslovne procese računovodstva, financija, nabave i upravljanja zalihama koje je IN2 nadogradnjom prilagodio potrebama velikih kliničkih bolničkih centara. Četiri ponude za potpore HT, VIPnet, Pro-ping i Optika kabel su tvrtke koje su podnijele ponude u posljednjem krugu javnog natječaja za dodjelu potpora u sklopu HAKOM-ovog Programa razvoja interneta i širokopojasnog pristupa internetu na područjima posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i otocima. Program predviđa potpore za čitav lanac vrijednosti koje čine širokopojasni ekosustav - brzu mrežu, razvoj usluga i aplikacija te prateću telekomunikacijsku opremu. Odluka o dodjeli potpora donijet će se do 5. ožujka.
18 PST!
KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić
Sandra Križić Roban Hrvatsko slikarstvo od 1945. do danas Naklada Ljevak
Autorica u ovoj knjizi obuhvaća medij slikarstva koji je u tom razdoblju znatno mijenjao jezične i operativne fenomenologije, što je nametnulo potrebu da se pod tim pojmom obuhvate tipološki vrlo različiti umjetnički izričaji, od slikarstva u klasičnom do slikarstva tek u uvjetnom smislu toga pojma. Pritom uzima u obzir i neke regionalne specifičnosti, dijelom se pridržavajući uvriježene stilske kategorizacije, a dijelom nudeći nova čitanja srodnih pojava koje povezuje u zajedničke tematske cjeline.
Orhan Lujinović Orkanska ljubav V.B.Z.
Ova, kako ju je autor nazvao, brutalno iskrena zbirka ljubavne poezije za muškarce i žene, a istovremeno i nježna i lirska, jedinstvena je priča o životnim odabirima i osjećajima uz ljubav. Radi se o lirskoj ljubavnoj poeziji, slobodnog stila, strukturiranoj po fazama ljubavi (Početak, Prvi problemi, Biti ili ne biti, Kraj, Žaljenje, Nova nada, Početak). To je pogled na ljubav iz perspektive jednog menadžera koji nam želi poručiti da u ljubavi trebamo tražiti inspiraciju za borbu protiv krize i sve životne izazove.
Rolf Dobelli Umijeće jasnog mišljenja Edicije Božičević
Naš mozak optimiran je za život lovca i sakupljača. Danas živimo u potpuno drukčijem svijetu. To vodi do sustavnih misaonih pogrešaka koje mogu biti pogubne. Onaj tko zna kako se čovjek lako prevari, bolje je oboružan, a Dobelli istražuje “misaone stupice” u koje upadamo. Tako u ovoj knjizi saznajemo zašto sustavno precjenjujemo vlastito znanje (a druge držimo glupljima nego što to jesu), zašto nešto neće postati točnije samo zato što milijuni ljudi to smatraju točnim...
Martin Zucker, Clinton Ober, Stephen T. Sinatra UZEMLJIVANJE Planetopija
Pod vašim nogama, kad se nađete na otvorenom, nije samo komad travnate površine, prašina, pijesak ili beton. To je sveprisutni izvor prirodne iscjeljujuće energije. Ljudi, kao i sva druga živa bića, električna su stvorenja na električnom planetu, a tlo pod nama je više od onoga po čemu hodamo. Patite od manjka elektrona ako vam je slabo, ako osjećate bolove ili imate upalu. Saznajte kako izvorni protuupalni lijek koji nudi priroda – Zemlja – može poboljšati vaše zdravlje.
Robin Sharma Vođa bez titule Dvostruka duga
Ova knjiga pomoći će vam da svoj radni učinak i osobni život podignete na posve novu razinu uspjeha. Naučit ćete stvarati spektakularne rezultate, probuditi vođu u sebi i izgraditi poslovni i osobni život o kojem ste oduvijek sanjali. Bez obzira na ono što radite u svojoj organizaciji i trenutačne okolnosti u svom životu, važno je da znate da posjedujete moć uz koju možete pokazivati vodstvo upravo tamo gdje se sada nalazite i blistati u svemu što činite. Ova važna knjiga pokazat će vam kako možete prisvojiti tu nevjerojatnu moć.
Privredni vjesnik Broj 3816, 24. veljače 2014.
PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Rasvjeta
Safety Product, Beringen, Belgija, www.safety-product.eu. Tvrtka proizvodi sigurne rasvjetne stupove za prometnice, zainteresirana je za realizaciju poslovne suradnje s hrvatskim tvrtkama uključenim u gradnju cesta ili koje se bave javnom rasvjetom. Kontakt: Carolien Willems, carolien. willems@safety-product. eu, +32 473 712024. Proizvodi i materijali za građevinarsvo
Ozka Insaa, Instanbul, Turska, www.ozkaltd. com.tr. Tvrtka je izvoznik proizvoda i materijala za građevinarstvo i nudi svoje proizvode. Kontakt: z.guner@ozkaltd.com.tr, +90 216 5750467.
be. Za narudžbe preko 100 peći poseban ugovor i cijena. Kontakt: Dragan Vojinović, dvakalja @yahoo.com, +381 11 3291879. Dekorativni elementi od betona
Darsing, Vinkovci, www. artbeton.hr. Tvrtka proizvodi dekorativne zidne obloge i podne betonske površine, u boji i reljefu, izgleda prirodnog kamena i opeke, za vanjsku i unutarnju primjenu. Art floor - nosive betonske površine u boji i reljefu. Art stone - dekorativni kamen, dekorativne zidne obloge od kamena i cigle. Art rock - betonske stijene u reljefu i boji prirodnog kamena. Kontakt: Dragica Begović, artbeton@ artbeton.hr.
Posredovanje
Antracit, Zagreb. Tvrtka posreduje u kompenzacijama u graditeljstvu u svrhu pronalaska rješenja za proizvođače, trgovce i kupce. Posreduje u financiranju graditeljskih pothvata od najvećih do najmanjih. Kontakt: Vanja Zlatović, antracit@zg. t-com.hr, +385 1 6601504, +385 99 5724990
Suradnja
Kaljeve peći
Kameni proizvodi
Dva kalja, Beograd, Srbija, www.dvakalja. com. Tvrtka nudi kaljeve peć po najnižoj cijeni za velike narudž-
Ace Stone, Xiamen, Fujian, Kina, www.acestone.com. Tvrtka je profesionalni proizvođač i izvoznik proizvoda od ka-
Kern-Haus, Karlshrue, Njemačka, www.kern-haus.de. Tvrtka traži poslovne partnere u Hrvatskoj, zainteresirane za građenje niskoenergetskih kuća. Predstavnik tvrtke govori hrvatski. Kontakt: Vlado Bulić, kern-haus@decro. de, +49 721 8302721, +49 171 7139504.
mena, posjeduje naprednu tehnologiju za preradu kamena te ISO 9001:2000 i ostale certifikate. Proizvodi su proizvedeni od granita, mramora, bazalta... Izvoze ih u više od 30 zemalja širom svijeta: Japan, Koreju, SAD, Kanadu, Ujedinjeno Kraljevstvo, Španjolsku, Nizozemsku, Rusiju, Italiju, Tursku... Kontakt: ace@ ace-stone.com. Proizvodi od kamena
Kallimarmaro Markos Bolaris, Solun, Grčka, www. kallimarmaro.gr. Tvrtka je profesionalni proizvođač i izvoznik proizvoda od prirodnog kamena. Kontakt: Cheysoula Bolari, info@kallimarmaro.gr. +30 2310 461611. Usluge u građevinarstvu
J&J dom projekt, Dugo Selo, www.dom-projekt. hr. Tvrtka proizvodi fertstrop gredice, građevinski materijal i radi na izgradnji objekata s naglaskom na energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije. Kontakt: Domagoj Jurica, domagoj@dom-projekt. hr, +385 1 2780071, +385 91 2751046.
IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Šindra
NP Plitvička jezera nabavlja šindru. Rok dostave ponuda je 12. ožujka. Meteorološke rakete protiv tuče
Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske nabavlja meteorološke rakete protiv tuče. Rok dostave ponuda je 31. ožujka.
Rok dostave ponuda za oba nadmetanja je 18. ožujka.
nja pločica s kućnim brojevima. Rok dostave ponuda je 17. ožujka.
Uredski namještaj
HŽ Putnički prijevoz nabavlja uredski namještaj. Rok dostave ponuda je 5. ožujka. Računala
KBC Osijek nabavlja uredska računala. Rok dostave ponuda je 7. ožujka.
Studijski mikrofoni
Regija Paketi za bebe
Hrvatska radiotelevizija nabavlja studijske mikrofone. Rok dostave ponuda je 12. ožujka.
Glavni grad Podgorica nabavlja pakete za bebe. Rok dostave ponuda je 3. travnja.
Streljivo
Pločice s kućnim brojevima
Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja streljivo.
Grad Banja Luka nabavlja usluge izrade i postavlja-
Putnička motorna vozila
Ministarstvo sigurnosti, Granična policija Ilidža, nabavlja 30 putničkih motornih vozila. Rok dostave ponuda je 1. travnja. Održavanje i servis vozila
Monteput Podgorica nabavlja usluge održavanja i servisa vozila. Rok dostave ponuda je 3. ožujka.
Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr
19
www.privredni.hr Broj 3816, 24. veljače 2014.
Sajamski vodič
STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE
Sajam zlatne niti
Tvornica rublja za samo 2,6 milijuna kuna Cjelokupna imovina stečajnog dužnika Tri D Drvo u Vrhovinama, Ličko-senjska županija, procijenjene vrijednosti 10.903.000 kuna, uvećano za PDV na pokretnine. Jamčevina je pet posto, a razgledavanje je moguće u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na telefon 098/292 281. Nekretnine će se prodavati na usmenoj javnoj dražbi 26. veljače 2014. u 10 sati u zgradi Trgovačkog suda u Rijeci, Zadarska 1 i 3, soba broj 11, prvi kat. Javna dražba za prodaju pokretnina održat će se 26. veljače 2014. u 11 sati u prostorijama Poslovnog savjetodavnog centra, Kružna 6, Rijeka. Cjelokupna imovina stečajnog dužnika MTČ Tvornica rublja u Čakovcu, ukupne površine 2698 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 2.597.726,62 kune. Jamčevina je pet posto, a razgledavanje je moguće uz najavu stečajnom upravitelju na telefon 091/2010 001. Ročište za prodaju 14. usmenom javnom dražbom održat će se 27. veljače 2014. u 12.30 sati u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu, Braće Radića 2, soba 232/II. Strojevi i oprema, kemikalije, gotova roba i uredski namještaj stečajnog dužnika Gumara-Čavić iz Zagreba, ukupne procijenjene vrijednosti 610.234,80 kuna, uvećano za PDV. Jamčevina je pet posto, a dodatne informacije mogu se dobiti na telefon 098/202 877. Rok za dostavu ponuda je 26. veljače 2014., a ponude se dostavljaju na adresu Miron Markičević, Gumaran-Čavić d.d. u ste-
čaju, Zagreb, Kneza Borne 1, s naznakom “ponuda za oglas”. Transportno vozilo furgon marke Kia Pregio 2,7 D RS, bijele boje, godina proizvodnje 2004., imovina stečajnog dužnika Bila boja iz Grohota na Šolti, procijenjene vrijednosti 82.956,41 kunu, bez PDV-a. Jamčevina je 10 posto, a sve informacije u vezi s razgledavanjem mogu se dobiti radnim danom od 9 do 15 sati na telefon 098/265 928. Ponude se dostavljaju do zaključno 27. veljače 2014. godine preporučenom pošiljkom na adresu stečajne upraviteljice Mire Hajdić, Smiljanićeva 2, 21000 Split. Linija za doradu žitarica, imovina stečajnog dužnika Podravsko gospodarstvo iz Koprivnice, procijenjene vrijednosti 521.595,27 kuna, bez PDV-a. Jamčevina je 10 posto. Detaljnije obavijesti i specifikacije mogu se dobiti na telefonima 098/410 256 ili 091/1368 886, odnosno putem e-mail adrese podravsko.gospodarstvo. st@gmail.com. Sedma javna dražba održat će se 27. veljače 2014. godine u 12 sati u prostorijama Podravskog gospodarstva u Koprivnici, Đelekovečka cesta 25. Poslovni prostor za mljekarsku djelatnost u mjestu Lipovec, Općina Zlatar Bistrica, Krapinsko-zagorska županija, površine 124,7 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 50.000 kuna. Jamčevina je 10 posto, a detaljne informacije mogu se dobiti na telefon 01/4893 806. Ročište
Sajam tradicijskih proizvoda od 28. veljače do 2. ožujka, Županja Sajam nastoji približiti široj zajednici raznolikost proizvoda hrvatskih proizvođača te potaknuti građane da se aktivnije uključe u očuvanje vrijednosti vlastite proizvodnje, naročito tradicijskih suvenira i rukotvorina, te pripreme starinskih jela. Organiziraju se različite radionice poput izrade zlatoveza, tradicijskih frizura, šaranja tikvica... Time se stvara prilika za proizvođače, tvrtke, obrtnike i udruge diljem Hrvatske da prikažu svoj rad, bolje se upoznaju, razmijene iskustva i ideje te planiraju buduće zajedničke aktivnosti.
GAST
Međunarodni sajam prehrane, pića, hotelske i ugostiteljske opreme od 5. do 9. ožujka, Split za prodaju usmenom javnom dražbom održat će se 25. veljače 2014. u 10.30 sati u zgradi Trgovačkog suda u Zagrebu, Petrinjska 8, soba broj 82/II. Poslovna zgrada, garaža, skladište, radionica, dvorište i oranica, imovina stečajnog dužnika Vigma iz Preloga, Međimurska županija, ukupne površine 1011 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 490.589,90 kuna. Jamčevina je 10 posto, a nekretnine se na ovom ročištu ne mogu prodati ispod početne cijene. Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem Velimirom Slamarom na telefon 098/446 829. Treće ročište za prodaju održat će se 25. veljače 2014. u 12.40 sati u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu, soba broj 231/II. Poslovni prostor u Zagrebu, imovina stečajnog dužnika MIN, ukupne površine 1671,5 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 10.665.003,74 kune. Jamčevina je 10 posto, a nekretnina se ne može prodati ispod početne cijene. Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor na telefon 099/2294 488. Dražba se održava 26. veljače 2014. u 9.40 sati u zgradi Trgovačkog suda u Zagrebu, soba broj 94/II. (ulična zgrada).
Ključno mjesto susreta brojnih proizvođača i trgovaca iz djelatnosti prehrane, pića, hotelske i ugostiteljske opreme, poznato u poslovnim krugovima kao mjesto ugovaranja logistike za turističku sezonu. Manifestacija bilježi godišnji trend rasta, kako izlagačkog prostora te broja izlagača i posjetitelja od 35 posto, tako i broja sklopljenih i ugovorenih poslova.
Dani ljepote
Međunarodni sajam kozmetike, pribora i opreme za salone od 7. do 9. ožujka, Zagreb Sajam namijenjen kozmetičarima, frizerima, stručnjacima iz branše te proizvođačima, distributerima, trgovcima kozmetike, uređaja i opreme, ali i krajnjim potrošačima. Predstavljaju se novi trendovi u njezi i oblikovanju tijela, šminki, frizuri, dizajnu noktiju... Sajam okuplja stvaraoce, umjetnike i rukotvorce. Pop up store hrvatskih dizajnera obuhvaća spektar proizvoda od odjevnih predmeta, modnih dodataka do nakita.
Osječki proljetni sajam Sajam poljoprivrede i prehrane od 7. do 9. ožujka, Osijek Na 2000 m2 zatvorenog i 5000 m2 otvorenog izložbenog prostora bit će predstavljene usluge i tehnologije koje će unaprijediti poljoprivrednu proizvodnju, te na ekološki prihvatljiv, energetski učinkovit i ekonomski opravdan način pridonijeti unapređenju ruralnog razvoja koje direktno pridonosi gospodarskom razvoju regije. Programom sajamske priredbe obuhvaćene su djelatnosti: poljoprivreda, prehrana, voda, tlo, osiguravateljske institucije i banke, a od ove godine sajam nudi i prikaz dostignuća hrvatskog obrtništva.
Greenwest: Bild
Sajam održive arhitekture, gradnje i uređenja od 13. do 15. ožujka, Zagreb Prvi sajam arhitekture, gradnje i uređenja održat će se u Hypo centru, u organizaciji Saveza za energetiku Hrvatske i Energo Media Servisa. Područja sajma su održiva arhitektura, gradnja i uređenje s posebnim naglaskom na stambene kuće, a na njega su pozvani predstavnici javnih institucija, gospodarstvenici i gospodarski subjekti, veleposlanstva, investitori, ulagači, developeri, izvođači, projektanti, arhitekti, inženjeri, konzultanti, agenti, odvjetnici, predstavnici banaka i osiguravateljskih društava.
Podatke sakupili:
Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)
20 MISLIŠTE
Privredni vjesnik Broj 3816, 24. veljače 2014.
Molim Vladu Lijepe naše da ozbiljno preispita svoje namjere glede uvođenja poreza na štednju
PIŠE:
Guste Santini ekonomski analitičar
Porez na kamate
Umjesto da oporezuje kamate na štednju, država mora stimulirati štednju Pitanje svih pitanja je hoće li se kamate na kredite tretirati kao odbitna stavka. Naime, bilo bi posve fer da građani koji štede plaćaju porez na kamatu, a građani koji otplaćuju kredite dobiju subvenciju od države. Ne izgleda vam to baš prihvatljivo, da ne kažem pametno? U pravu ste
K
ada želite dobiti na važnosti, svoju informaciju odredite kao iskaz “visoko rangiranog dužnosnika koji želi ostati anoniman”, a koji vam otkriva kako će se porezni sustav obogatiti uvođenjem poreza na kamatu. Obrazloženje, kao i uvijek, sastoji se u nabrajanju zemalja koje oporezuju štednju. Porezni stručnjaci će tome dodati kako se svi dohoci, pa tako i dohoci od kapitala, moraju oporezivati, što se iskazuje kroz pojam “širenje porezne osnovice”. Tako će se jedna, za hrvatske prilike, bezumna mjera opravdavati, dok, recimo HNS, neki “relevantan čimbenik” ne zaustavi cijelu priču. Oporezivanje kamata moguće je braniti u načelu, međutim ne i u pojedinostima. No, vrag uvijek leži u pojedinostima. Tijekom razvoja poreznih sustava oporezivanje pojedinih oblika dohodaka različito se tretiralo. Welfare state je zagovarao značajnije oporezivanje kapitala u odnosu na oporezivanje rada. Rastakanje države blagostanja, koje nam je donio neoliberalizam, mijenja priču pa se oporezuju dohoci od rada značajnije u odnosu na dohotke od kapitala. Ovom valja pridodati i povećanje porezne presije dohodaka putem općeg i
selektivnog oporezivanja potrošnje, koji kao regresivni porezi značajnije terete manje dohotke. Kvaka 22 Međutim, uvijek je tu neka “kvaka 22” - u uvjetima fiksnih tečaja nacionalnih valuta, posebice manje razvijenih zemalja kao što je Hrvatska, ograničene su mogućnosti monetarne politike pa porezna politika postaje “politika svih politika”. Kao što vidimo, eurozona “napada” nacionalni suverenitet i porezne politike preko fiskalne politike. Kako je dinamiziranje nacionalnih gospodarstava u samoj žiži svih ekonomskih politika, posebice jedinstvenog tržišta EU-a, to je interes za primjerenu, čitaj konkurentnu, politiku u porastu. Kriza iz 2007. godine,
Eurozona “napada” nacionalni suverenitet preko fiskalne politike koju nismo hrabro priznavali u Lijepoj našoj do 2009. godine, pokazala je kako smanjenje PDV-a u Velikoj Britaniji nije bilo dobro, za razliku od njegovog povećanja u Njemačkoj koje je bilo dobro. Tako je putem općih
i selektivnih poreza moguće povećati/smanjiti konkurentnost nacionalnog gospodarstva, kako sam to pokazao u svome radu Porezna reforma i hrvatska kriza. Naprosto nije dobro da svijet igra u “kupe”, a naši kreatori u “špade” (za kontinentalnu Hrvatsku: “tref” i “pik”). Vratimo se oporezivanju kamata. “Izvori bliski Vladi” nam govore da se radi o oporezivanju kamata na štednju koje su na povijesno niskoj razini. Štoviše, imajući u vidu
kretanje inflacije, vjerojatno su kamate na štednju negativne. Međutim, ni to nije najbitnije. Pitanje svih pitanja je hoće li se kamate na kredite tretirati kao odbitna stavka. Naime, bilo bi posve fer da građani koji štede plaćaju porez na kamatu, a građani koji otplaćuju kredite dobiju subvenciju od države putem odbitka iznosa kamata od porezne osnovice. Ne izgleda vam to baš prihvatljivo, da ne kažem pametno? U pravu ste. Država uvođenje po-
reza opravdava manjkom poreznih prihoda i time preferira fiskalni u odnosu na socijalni i gospodarski aspekt oporezivanja. Povećati nacionalnu štednju Hrvatska kao visoko zadužena zemlja mora sve svoje instrumente posložiti tako da poveća nacionalnu štednju. Naprosto priča svih priča u Lijepoj našoj glede problema u gospodarstvu, pa i u društvu, je u daleko većoj potrošnji u odnosu na ma-
terijalne mogućnosti. To valja, htjeli-ne htjeli, dovesti u red. Drugim riječima, umjesto da oporezuje kamate na štednju, država mora stimulirati štednju, jednako kao što je bila greška uvođenje poreza na raspoređenu dobit. Zemlje koje žele dinamizirati gospodarski rast i razvoj najveću moguću pažnju posvećuju povećanju nacionalne akumulacije. Umjesto toga Lijepa naša želi dinamizirati razvoj putem inozemnih investitora što je u osnovi krivi pristup. Imajući u vidu navedeno, molim Vladu Lijepe naše da ozbiljno preispita svoje namjere glede uvođenja poreza na štednju. Ovo tim više ako se ima u vidu da su mirovine i zdravstvena zaštita glavni generatori deficita pa, prema tome, nije nerealno očekivati njihovo smanjenje. Ovo, pak, znači da će se u narednom razdoblju dodatno individualizirati rizik što imperativno zahtijeva da se građanima omogući da štednjom, investiranjem, pokriju dodatni rizik koji Lijepa naša nije u stanju putem socijalnog sustava osigurati. Kupovina vremena, tako valja nazvati eventualno uvođenje poreza na kamatu, ima učinak vatrogasnih mjera. Kurativa bi trebala biti izuzetak, dok pravi pristup zahtijeva preventivu.
SVIJET FINANCIJA 21
www.privredni.hr Broj 3816, 24. veljače 2014.
Financijska agencija
Smanjuju se dugovi poslovnih subjekata Prosječan iznos duga po poslovnom subjektu kreće se od 145.900 kuna u djelatnosti javne uprave i obrane te obveznog socijalnog osiguranja do 1,57 milijuna kuna u poslovanju nekretninama
P
rema stanju na dan 31. prosinca 2013. godine, ukupan iznos nepodmirenih obveza poslovnih subjekata u svim je županijama manji u odnosu na stanje godinu dana ranije, pokazuju podaci Financijske agencije. Najzaduženiji su bili poslovni subjekti s područja Grada Zagreba, na koje se odnosilo 37,3 posto prijavljenog nepodmirenog duga, slijede poslovni subjekti Splitsko-dalmatinske
Prosječan iznos duga na razini države je 538.700 kuna, što je za 14,5 posto manje nego u 2012. županije s udjelom od 12 posto, potom oni Primorsko-goranske županije s udjelom od 7,9 posto te Istarske županije s udjelom od sedam posto. Na poslovne subjekte tih četiriju županija odnosilo se 64,1 posto svih nepodmi-
Udjel iznosa neizvršenih osnova poslovnih subjekata po županijama (stanje 21. 12. 2013.) Grad Zagreb
37%
S plitskodalmatinska Primorskogoranska
36%
12% 7%
Istarska stale O županije
8%
Izvor: Fina
renih dugova u Republici Hrvatskoj. Ostalih 35,9 posto iznosa disperzirano je na 17 ostalih županija, s udjelima od 0,6 posto u Požeško-slavonskoj do 5,9 posto u Zagrebačkoj županiji. Promatraju li se dospjele nepodmirene obveze prema prosječnom iznosu duga, najzaduženiji su poslovni subjekti Grada Zagreba sa 770.200 kuna dospjelog a nepodmirenog duga. Prosječan iznos tih obveza na razini države iznosi 538.700
kuna, što je za 14,5 posto manje nego prije godinu dana, kada je prosječan dug iznosio 630.100 kuna. Najmanji prosječni iznos duga po poslovnom subjektu je u Požeško-slavonskoj županiji, 292.300 kuna, i u Sisačko-moslavačkoj županiji sa 298.600 kuna dospjelih nepodmirenih obveza. Prema stanju u 2012., prosječan je dug porastao u Ličko-senjskoj (4,3 posto) i Zagrebačkoj županiji (1,7 posto), dok je u svim ostalim županijama
zabilježeno njegovo smanjenje u rasponu od 5,4 posto u Bjelovarsko-bilogorskoj do 44,2 posto u Vukovarsko-srijemskoj i 44,6 posto u Šibenskokninskoj županiji. Na građevinare otpada 25,6 posto duga Promatrano po djelatnostima, na povećanje zaduženosti cjelokupnoga gospodarstva Republike Hrvatske najviše utječu poslovni subjekti iz područja građevinarstva, na
koje se na dan 31. prosinca 2013. odnosilo 25,6 posto ukupnoga duga, zatim poslovni subjekti iz područja trgovine na veliko i malo s udjelom od 22,8, prerađivačke industrije sa 11,6 i djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s udjelom u ukupnoj blokadi od 8,3 posto. Prosječan iznos duga po poslovnom subjektu kreće se od 145.900 kuna u djelatnosti javne uprave i obrane te obveznog socijalnog osiguranja i
157.400 u ostalim uslužnim djelatnostima do 1,07 milijuna kuna u području rudarstva i vađenja, 1,48 milijuna u djelatnosti opskrbe vodom, uklanjanja otpadnih voda, gospodarenja otpadom i djelatnosti sanacije okoliša te 1,57 milijuna kuna u poslovanju nekretninama. U odnosu na 2012. prosječan je dug porastao u djelatnosti kućanstava kao poslodavaca (278,5 posto), zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi (26,3 posto), obrazovanju (22,2 posto), djelatnosti informacija i komunikacija (8,5 posto) te kod fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost (4,1 posto), dok je u ostalim područjima zabilježeno njegovo smanjenje, od 45,4 posto u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji, 53,2 posto u rudarstvu i vađenju, 55,8 posto u području umjetnosti, zabave i rekreacije do 67,1 posto u javnoj upravi i obrani te obveznom socijalnom osiguranju.
Životna osiguranja
Premija raste, prinosi padaju Nije problem na strani potražnje za životnim osiguranjima, jer nje ima, nego na strani investicija, jer njih nema, kaže Boris Galić Iako premija životnog osiguranja u Hrvatskoj zadnjih nekoliko godina - unatoč recesiji - polagano raste, u tom se rastu kriju i neke opasnosti, zaključili su čelnici osiguravateljskih društava na okruglom stolu Poslovnog dnevnika. Predsjednik Uprave Allianza Boris Galić objasnio je to podatkom prema kojemu veliki dio porasta životnih osiguranja čine jednokratne uplate sa zajamčenim prinosom. Taj prinos sada je postao konkurentan bankovnim depozitima jer kamate koje
banke nude polagano padaju. Postavlja se pitanje koliko su u svjetlu pada kamata realni prinosi
Životno osiguranje trebalo bi imati puno značajniju ulogu u sustavu mirovinske štednje koje jamče osiguranja, jer ni osiguravateljska društva, kao ni banke, nemaju previše prilika za ulaganja na kojima bi ostvarili takve prinose. “Nije problem na strani potražnje
za životnim osiguranjima, jer nje ima, nego na strani investicija, jer njih nema”, kaže Galić, koji zbog toga predviđa promjene u visini prinosa, s obzirom na to da je prioritet životnog osiguranja ipak sigurnost, a ne visoki prinosi. Problem i u obveznoj strukturi ulaganja S tim se slaže i predsjednik Uprave GRAWE osiguranja Igor Pureta koji poseban problem vidi i u obveznoj strukturi ulaganja jer zakon obvezuje osiguravatelje da polovinu premije ulože u držav-
ne obveznice, a vrijednost takvog ulaganja sve je upitnija, s obzirom na pad kreditnog rejtinga države. Pureta stoga smatra da bi taj dio regulative
svakako trebalo liberalizirati. Životno osiguranje trebalo bi imati puno značajniju ulogu u sustavu mirovinske štednje, slažu se osiguravatelji, ali
da bi se to ostvarilo potreban je, prema Hrvoju Paukoviću, direktoru Hrvatskog ureda za osiguranje, sustavni napor države kako bi se u društvu stvorila klima da se građani moraju sami pobrinuti za pristojnu mirovinu jer im je država neće moći osigurati. Takva se klima stvara i kroz financijsko opismenjavanje koje osiguravatelji promiču već godinama, a uskoro bi mogla početi i država kroz uvođenje financijskih sadržaja u kurikulume obrazovnih ustanova. (D.Ž.)
22 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik Broj 3816, 24. veljače 2014.
Tržište novca Zagreb
Sustav obiluje viškovima kuna Kretanje na Tržištu novca Zagreb
Jelena Drinković
V
išak kuna u sustavu prisutan je i tijekom ovog promatranog razdoblja. Potražnja za pozajmicama neznatna je, dok s druge strane sustav obiluje viškovima kuna. Kamatna stopa i dalje bilježi minimalne razine uz skromno trgovanje. Visoka ponuda kuna omogućuje manjem dijelu sudionika, koji je na strani potražnje, zaduživanje po vrlo povoljnim uvjetima. Sudionici nemaju kamo adekvatno uložiti svoje viškove, pa je najava Ministarstva financija za aukciju trezorskih zapisa dobrodošla.
u mil. kn
Ponuda
Potražnja
Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet
u%
500
5
400
4
300
3
200
2
100
1
0
17.2.2014.
18.2.2014.
19.2.2014.
Nakon dvotjedne stanke Ministarstvo financija objavilo je poziv za sudjelovanje na aukciji trezorskih zapisa za utorak 25. veljače. Na dospijeću je 967 milijuna kuna kun-
20.2.2014.
0
21.2.2014.
skih trezorskih zapisa i 31 milijun eurskih trezorskih zapisa. Planirani iznos izdanja kunskih trezorskih zapisa je 900 milijuna kuna, i to po 100 milijuna kuna na rok od 91 dan
17. - 21. 2. 2014.
10. - 14. 2. 2014.
ponedjeljak
i 182 dana i 700 milijuna kuna na rok od 364 dana. Kod eurskih trezorskih zapisa planirani iznos izdanja je 20 milijuna eura. Može se očekivati velik interes sudionika, odno-
utorak
srijeda
sno veći upis trezoraca od planiranog iznosa, budući da je planirani iznos manji od onog koji dospijeva, a i likvidnost sustava je visoka. Za sada nema naznaka nikakvim značajnijim
četvrtak
petak
promjenama na novčanom tržištu. Višak kuna koji već dulje vrijeme dominira u sustavu potrajat će i dalje, kao i niska potražnja i trgovanje uz vrlo nisku kamatnu stopu.
Hrvatsko devizno tržište
Mirovinski fondovi
Kuna slabi prema glavnim valutama
Mirex i dalje raste
Prošli je tjedan švicarski franak na tečajnici Hrvatske narodne banke nastavio rasti, približivši se
Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je petka dosegnula 188,0506 bodova, što je rast od 0,3481 bod u odnosu na prethodni tjedan. U zadnja dva tjedna vrijednost Mirexa porasla je za solidnih 1,6339 bodova.
valuta
EUR
Srednji tečaj za devize
AUD
australski dolar
7.670
5,033885
CAD
kanadski dolar
5,012491
JPY
japanski jen (100)
5,461743
CHF
švicarski franak
6,283176
GBP
britanska funta
9,325025
USD
američki dolar
5,592022
EUR
euro
7,666103
USD
ustavio na vrijednosti od gotovo 5,60 kuna.
5.595
CHF
6.285
7.665
5.590
6.280
7.660
5.585
6.275
7.655
5.580
6.270
7.650
5.575
6.265
7.645
5.570
6.260
18.2.
19.2.
20.2.
21.2.
17.2.
18.2.
19.2.
20.2.
21.2.
17.2.
18.2.
19.2.
20.2.
21.2.
Međunarodno tržište kapitala
Optimizam unatoč Ukrajini Tržišta kapitala s blagim su optimizmom okončala prošli tjedan, nakon nekoliko razmjerno nestabilnih dana. Japanske burze 6900 6840
snažno su poskočile nakon izvješća sa sastanka vijeća guvernera japanske središnje banke, koji su odlučili produžiti za još dvije 16250
FTSE 100
16200
godine postojeći ambiciozni program monetarne ekspanzije. Nikkei se tako ponovno približio granici od 15.000 bodova, nakon 4350
Dow Jones
4300
6780
16150
4250
6720
16100
4200
6660
16050
4150
6600
16000
4100
17.2.
4400 4375
18.2.
19.2.
20.2.
21.2.
17.2.
9700
CAC40
9675
18.2.
19.2.
20.2.
21.2.
DAX
14950
9650
4325
9625
14650
4300
9600
14500
18.2.
19.2.
20.2.
21.2.
18.2.
19.2.
20.2.
21.2.
19.2.
20.2.
21.2.
NIKKEI 225
14800
9575 17.2.
NASDAQ
17.2.
15100
4350
4275
MIREX - mjesečni
MIREX - tjedni
0,8%
0,20%
0,4%
0,15%
0%
0,10%
-0,4%
0,05%
-0,8%
primjena od 22. ožujka 2014. 17.2.
Izvor: HNB
rički dolar je, kao i obično, oscilirao, ali također uz dugoročni trend porasta, koji se do petka za-
granici od 6,3 kune. Kuna polagano slabi i prema euru, koji je tjedan okončao na 7,666 kuna. Ame-
14350 17.2.
18.2.
19.2.
20.2.
21.2.
17.2.
18.2.
što je prethodno otklizio ispod 14.500. Američke investitore razveselili su dobri rezultati tehnoloških kompanija, posebno HPa, dok su se online trgovci poput Groupona pokazali kao razočaranje tjedna. Novi hit na burzama mogla bi biti kompanija Tesla Motors, čiji je čelnik Elon Musk potvrdio da su počeli pregovore o mogućoj suradnji s Appleom. Iako europske ulagače zabrinjava razvoj događaja u Ukrajini, ipak prevladava optimizam iz SAD-a i Japana, pa je većina europskih indeksa na razinama povijesnih rekorda.
0% 20.1.
1.2.
10.2.
20.2.
17.2.
18.2.
19.2.
20.2.
VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 20.2.2014. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT
192,6899 193,0833 172,6912 188,0476 188,0506
201,1382 219,9425 137,3873 160,1423 164,6855 180,6365 110,7043 126,0849 213,6264 207,4514 224,2129 107,0308 163,9868 145,4590 120,4303 190,0646 127,4563 138,2491 202,7346 174,3368 139,4309 163,8724
(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.
23
www.privredni.hr Broj 3816, 24. veljače 2014. BURZA
UKUPAN TJEDNI PROMET: 235,717 milijuna kuna
Crobex u padu drugi tjedan Iztok Likar www.hrportfolio.hr
za 42 posto. Tjedne promjene najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od 7,58 posto do -6,06 posto. Najlikvidnije izdanje bio je HT, koji je skupio promet od 22,4 milijuna kuna. Zadnja cijena
R
edovni dionički promet je u odnosu na tjedan ranije pao te je iznosio 57 milijuna kuna, što je pad Top 10 po prometu
tjedna promjena
Hrvatski Telekom d.d. Podravka d.d. Belje d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Adriatic Croatia International club d.d. Turisthotel d.d. Valamar Adria Holding d.d. Končar - elektroindustrija d.d. Atlantic Grupa d.d. AD Plastik d.d.
-0,03% +2,12% -3,07% -0,77% +7,58% +4,94% -6,06% -1,32% +0,65% +0,40%
zadnja cijena 169,65 289,01 47,00 1.500,00 4.400,00 1.700,00 164,51 671,00 780,01 118,00
promet 22.367.973,21 3.763.294,42 2.573.263,34 2.557.773,53 2.520.257,00 2.256.646,40 2.199.107,55 2.521.529,58 1.312.232,74 1.042.574,98
TJEDNI DIONIČKI PROMET: 56.920.607,50 kn
HT-a iznosila je 169,65 kuna, što je tjedni pad od 0,03 posto. Izdanje Podravke je s prometom od 3,8 milijuna kuna, drugo najlikvidnije izdanje, a cijena je rasla za 2,12 posto na 289,01 kuna. Dobitnik
tjedna je ACI s rastom od 7,58 posto i prometom od 2,5 milijuna kuna. Od 10 najlikvidnijih pet izdanja je tjedan završilo u crvenom. Gubitnik tjedna je Valamar Adria Holding
10 dionica s najvećim rastom cijene
tjedna promjena
Uljanik d.d. Terra Firma d.d. Turbos WTI nafta long 4 RIZ-odašiljači d.d. Turbos srebro long 4 Hoteli Brela d.d. Turbos platina long Hoteli Cavtat d.d. Plava laguna d.d. Jadroplov d.d.
+59,05% +23,24% +23,08% +20,00% +19,66% +17,02% +16,47% +12,99% +12,84% +11,70%
zadnja cijena 63,62 100,50 97,60 48,00 21,30 6,60 9,90 200,00 2.899,99 100,52
promet 9.400,82 1.206,00 750,70 203.738,50 44.249,90 1.387,14 198,00 32.115,70 181.675,27 852.594,28
INVESTICIJSKI FONDOVI
zadnja vrijednost 1.787,1500 993,1700 100,3989 125,6877
čija je cijena, uz promet od 2,2 milijuna kuna, pala za 6,06 posto. Ukupno je 11 izdanja trgovano u izno10 dionica s najvećim padom cijene Siemens d.d. Turbos WTI nafta short 5 Hrvatska poštanska banka d.d. Turbos srebro short 4 Dioki d.d. Hidroelektra niskogradnja d.d. Termes grupa d.d. VABA d.d. banka Varaždin ZIF Jadran Kapital d.d. (u likvidaciji) Turbos srebro short 5
tjedna promjena -0,65% -0,78% -0,02% +0,08%
su većem od milijun kuna, dok je 20 izdanja protrgovano u vrijednosti većoj od pola milijuna kuna.
tjedna promjena -45,65% -26,59% -25,00% -23,73% -22,51% -20,59% -16,39% -15,52% -13,85% -12,09%
zadnja cijena 375,00 45,00 900,00 31,50 3,03 54,00 146,32 9,80 14,00 16,00
promet 891.621,08 17.242,80 8.100,00 31,50 36.485,67 807.387,57 363.152,40 5.999,60 892,60 7.358,30
*vijesti
Treći tjedan rasta, dobitnik KD Balanced KD Victoria i KD Energija s tjednim rastom od 1,65 odnosno 1,09 posto. U grupi dioničkih najveći pad zabilježio je fond Allianz Equity (1,48 posto), a slijedi OTP indeksni s padom od 1,42 posto. Kod mješovitih je fondova od ukupno njih 13 u proteklom tjednu osam poraslo. Predvode ih KD
Pozitivni trend nastavio se i treći tjedan uzastopno te su od ukupno 74 aktivna fonda njih 52 porasla. U minusu su tjedan završila 22 fonda. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od 3,57 do -2,68 posto. Od ukupno 33 dionička fonda 19 ih je poraslo. Najviše je rastao NETA Mena, za 1,99 posto, a slijede
Balanced (3,57 posto) koji je postao i dobitnik tjedna te ICF Balanced s rastom od 0,51 posto. Tri su mješovita fonda pala, najviše Agram Trust za 2,68 posto, pa je postao i gubitnik tjedna. Obveznički fondovi bilježe solidne rezultate. Pet ih je poraslo, najviše HI-conservative sa 0,12 posto i Raiffeisen Bonds
OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI
koji je rastao 0,10 posto. Među obvezničkim fondovima najveći tjedni pad bilježi ZB bond (-0,12 posto), a slijedi Erste Bond (-0,02 posto). Svih 20 novčanih fondova je poraslo, a ostvarili su tjedni rast u rasponu od 0,01 do 0,05 posto. Najuspješniji su sa 0,05 posto bili Locusta Cash i NETA MultiCash. od 13. 02. do 20. 02. 2014. godine
HPB Global
kn
76,5078
*Tjedna promjena [%] 0,28
KD Victoria
kn
16,4607
1,65
OTP uravnoteženi
kn
103,3049
-0,85
HI-growth
€
8,7894
0,28
KD Balanced
kn
8,4112
3,57
Raiffeisen World
€
121,1200
0,53
NETA Emerging Markets Balanced
kn
64,6144
0,00
ZB euroaktiv
€
128,4936
0,42
Agram Trust
kn
52,6294
-2,68
ZB trend
€
135,2619
0,85
NETA GBEM
€
8,2004
-0,11
FIMA Equity
kn
59,8868
0,07
Allianz Portfolio
kn
123,9472
-0,71
KD Prvi izbor
kn
11,9955
0,44
VB SMART
€
94,6292
0,37
Ilirika JIE
€
122,3970
-0,10
Raiffeisen Absolute
€
99,5000
0,12
Raiffeisen New Europe
€
49,1700
0,20
OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS
PBZ Equity fond
€
9,1507
-0,60
ZB bond
€
169,5101
-0,12
HPB Dionički
kn
85,9476
0,24
HI-conservative
€
12,7821
0,12
Erste Adriatic Equity
€
74,8200
-0,41
Raiffeisen Bonds
€
158,8900
0,10
Naziv(fond)
index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr
Valuta
Vrijednost udjela
*Tjedna promjena [%]
DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS
Naziv(fond)
Valuta
Vrijednost udjela
NETA Global Developed
kn
95,2839
0,10
PBZ Bond fond
€
111,9255
0,03
ZB aktiv
kn
100,8992
0,60
Erste Bond
€
126,8300
-0,02 -0,01
Capital Two
kn
69,3303
-0,20
Capital One
kn
186,5771
Ilirika Azijski tigar
€
38,5213
-0,30
HPB Obveznički
€
139,5226
0,02
PBZ I-Stock
kn
54,3434
-0,76
Erste Adriatic Bond
€
104,0600
0,06
Platinum Global Opportunity
$
14,1745
1,09
NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS
KD Nova Europa
kn
5,9005
-0,64
PBZ Novčani fond
kn
141,3420
0,02
OTP indeksni
kn
37,8512
-1,42
ZB plus
kn
173,1204
0,02
Platinum Blue Chip
€
92,3728
0,52
ZB europlus
€
148,4112
0,03
NETA MENA
kn
515,7181
1,99
PBZ Euro Novčani
€
136,5482
0,03
OTP MERIDIAN 20
€
84,7300
-1,16
Raiffeisen Cash
kn
154,7600
0,02
A1
kn
68,8300
-0,42
Erste Money
kn
148,5600
0,01
NETA US Algorithm
kn
152,0645
0,74
HI-cash
kn
148,6632
0,04 0,04
NETA New Europe
kn
79,9959
-0,36
PBZ Dollar fond
$
128,0611
NETA GDEM
€
8,6213
0,14
HPB Novčani
kn
141,3017
0,02
Ilirika BRIC
€
65,0095
0,04
OTP novčani fond
kn
130,8970
0,02
VB CROBEX10
kn
93,4365
-1,22
VB Cash
kn
126,3162
0,02
KD Energija
kn
9,4284
1,09
Agram Euro Cash
€
11,9046
0,04
ZB BRIC+
€
83,8653
0,44
Allianz Cash
kn
116,8396
0,01
Raiffeisen Absolute Aggressive
€
111,6700
-0,37
Erste Euro-Money
€
113,5500
0,02
Allianz Equity
€
118,9312
-1,48
MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS
Auctor Cash
kn
107,4694
0,03
Raiffeisen euroCash
€
104,2800
0,02
ZB global
€
137,9752
0,26
HPB Euronovčani
€
105,0144
0,02
PBZ Global fond
kn
93,7519
-0,41
Locusta Cash
kn
1303,7555
0,05
HI-balanced
€
10,6249
0,14
NETA MultiCash
kn
104,8539
0,05
ICF Balanced
kn
100,9444
0,51
OTP euro novčani
€
101,4287
0,03
OTP banka stipendira studente U okviru programa Zeleno svjetlo za znanje OTP banka i ove godine stipendira studente slabijeg imovinskog stanja. U protekle četiri godine banka je za ovaj program izdvojila više od dva i pol milijuna kuna. U akademskoj godini 2013./2014. OTP će sa 496.000 kuna pomoći 65 studenata s područja Istarske županije, Grada Zadra, Grada Siska, općina Župa dubrovačka i Gradac te studente Zadarskog sveučilišta. Stipendije se dodjeljuju putem natječaja, a kriteriji su materijalni i socijalni položaj te opći uspjeh u školovanju. Zaba obilježila 100. rođendan U obnovljenim prostorima Gradske štedionice na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu prošli je tjedan svečano obilježeno 100 godina rada Štedionice, prethodnice Zagrebačke banke. Uručena je donacija od 500.000 kuna Dječjem domu u Nazorovoj ulici, čime će se sanirati i opremiti prostor za smještaj malodobnih trudnica i majki s djecom koje su bez podrške obitelji i doma. Nagrađeni su i najstariji i najmlađi klijenti poslovnice Gradska štedionica, akademik Vladimir Ibler, rođen 1913. godine, i Filip Hrvoj, rođen 2013. godine. Zaba će tijekom cijele 2014. brojnim aktivnostima obilježavati 100. obljetnicu.
Societe Generale slavi 150. obljetnicu Grupacija Societe Generale, vlasnik Splitske banke, u 2014. slavi svoju 150. obljetnicu postojanja. Obilježavanje započinje u veljači u 76 zemalja gdje grupacija posluje, sa 154.000 zaposlenika i 32 milijuna klijenata. Splitska banka kao članica ove grupacije priključuje se obilježavanju 150. rođendana. Najavljena je humanitarna akcija Gradimo dobra djela zajedno, kojom će Societe Generale u suradnji s partnerima, djelatnicima i klijentima pomoći u obnovi i opremanju institucija koje pomažu djeci. PBZ: osiguranje platnih kartica BNP Paribas Cardif osiguranje i Privredna banka Zagreb potpisali su ugovor o suradnji vezano za ugovaranje osiguranja platnih kartica i osobnih stvari - Card Protect. Osigurati se mogu sve PBZ debitne, revolving kreditne i kartice s odgodom plaćanja. Card protect pokriva cijeli svijet, ugovara se na neodređeno vrijeme uz jednokratno godišnje plaćanje premije osiguranja u iznosu od 76,84 kune. Osigurati se može kartica osnovnog ili dodatnog korisnika, a za svaku karticu sklapa se zasebna polica osiguranja.
POZIVAMO VAS NA
PETU NACIONALNU KONFERENCIJU O DRUŠTVENO ODGOVORNOM POSLOVANJU pod pokroviteljstvom predsjednika RH prof. dr. sc. Ive Josipovića 25. ožujka 2014. od 9.00 do 16.30 sati Hotel Esplanade Zagreb, Mihanovićeva 1, Zagreb
IZ PROGRAMA IZDVAJAMO: Svečana dodjela nagrada Indeks DOP-a Kad DOP susretne ljudske resurse, Elaine Cohen, Beyond Business Ltd Okrugli stol - uloga DOP-a u strategiji ljudskih resursa, Elaine Cohen, moderatorica Kako prijeći na G4 smjernice za izvještavanje, Leo Hauska, Hauska & Partner
SPONZORI
UZ PODRŠKU
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA Svoj dolazak potvrdite na: konferencija@dop.hr
Do PV izdanja u samo 3 koraka... 1 Pošaljite* na naš e-mail adresar@privredni.hr poruku DA - želim besplatno primati elektronska izdanja PV-a
2 Dobit ćete povratni e-mail s
porukom da ste uključeni na našu mailing listu
3 Čitajte Privredni vjesnik i
njegova izdanja na računalu, tabletu, smartphoneu
* vrijedi i za kolege, poslovne partnere, prijatelje...
privredni vjesnik
Privredni vjesnik – uvijek uz gospodarstvo! www.privredni.hr