Pv 3817

Izvozna tržišta se bude Za Hrvatsku je vrlo dobra vijest primjetan gospodarski rast u Austriji i Njemačkoj, ali i pomak na bolje Srbije i BiH

Energy Investment Forum U planu su 174 projekta iz sektora energetike čija ukupna vrijednost premašuje 22 milijarde eura

Osječka riječna luka Novi terminal rasutih tereta investicija je vrijedna 13 milijuna eura; iz EU-a se očekuje 65 posto

tema tjedna Str. 4-5

aktualno Str. 14

priča s razlogom Str. 11

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 1 7 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 3. ožujka 2014.

Godina LX / Broj 3817. www.privredni.hr

60

1953 2013

privredni vjesnik

stranci o zor-u / jednaka prava za sve izdavače / prodaja državnih tvrtki / petrokemija / svijet financija

Javna rasprava o Industrijskoj strategiji

Strategija je potrebna, ali moraju je pratiti i konkretne mjere >>6-7

Intervju: Damir Skender

Naša je prednost u tome što zaista brzo reagiramo na sve tržišne promjene, kaže predsjednik Uprave Saponije

>> 12-13

konjunkturni test: još nismo na dnu Optimizam se sramežljivo vraća, ali samo u prerađivačkoj industriji.

Naznake poboljšanja pokazatelja ima i uslužni sektor

>> 16-17

UVOD

www.privredni.hr Broj 3817, 3. ožujka 2014.

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

pvinfo

Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe:

G(h)ost komentator: Petar-Pierre Matek, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe

I dalje usmjereni na razvoj brendova

Treba nam financijska edukacija šire javnosti

Usprkos otežanim uvjetima poslovanja posljednjih nekoliko godina, osobito u regiji Jugoistočne Europe gdje Atlantic Grupa ostvaruje najveći dio prihoda, i u 2013. nastavili smo s rastom, ispunjavajući već sedmu godinu za redom najavljena očekivanja. Rezultatima i rastom na tržištima ZND-a te ključnim europskim tržištima potvrđujemo stratešku orijentiranost kompanije na internacionalizaciju, kao i internacionalni potencijal naših brendova. Cedevita GO! i Bebi. Istodobno, nastavljamo ulagati u razvoj brendova u vlastitom portfelju, kao i u širenje i jačanje distribucijskog poslovanja.

Gordana Kovačević, predsjednica Uprave ENT-a:

Suradnja Vipneta i Ericssona Nikole Tesle Drago mi je da je naš dugogodišnji partner Vipnet uvijek otvoren za inovativna rješenja. Njegovo tehnološko liderstvo ogleda se i u odabiru troškovno učinkovitog Ericssonovog rješenja PSI Coverage, koje smo u bliskoj suradnji s Vipnetovim stručnjacima implementirali među prvima u svijetu i prvi u Europi. To specifično Ericssonovo zeleno rješenje rezultat je inovativnosti zaposlenika i donosi znatne uštede energije te potvrđuje našu orijentaciju na društveno odgovorno poslovanje.

Hrvoje Pauković, direktor Hrvatskog ureda za osiguranje:

Centar za mirenje u FIN-NET-u Iznimno smo zadovoljni što je Centar za mirenje pri HUO-u primljen u članstvo europske mreže FIN-NET, posebice imajući u vidu da EU kontinuirano naglašava važnost razvoja instituta zaštite potrošača, te da su danom pristupanja Hrvatske EU-u stupile na snagu odredbe Zakona o mirenju koje se odnose na mirenje u prekograničnim sporovima u građanskim i trgovačkim predmetima. Od posebne važnosti je i mogućnost pružanja pravne pomoći hrvatskim potrošačima u sporovima iz područja osiguranja kao dijela financijskog sektora.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

3

Poznavanje funkcioniranja tržišta pridonosi transparentnosti, smanjenju prijepora između pružatelja i korisnika usluga i općoj stabilnosti tržišta

U

Hrvatskoj nije provedeno široko istraživanje razine financijske pismenosti u široj javnosti, no iz prakse s kojom se susreću industrija, Hanfa i druga državna tijela te razne udruge, vidljivo je kako je ona - unatoč nepostojanju definiranog “nultog stanja” - u pravilu nezadovoljavajuća. Efekti nepostojanja sustavne i primjerene edukacije korisnika financijskih usluga posebno su izraženi u vrijeme gospodarske krize. Naime, u takvim vremenima potrošačevo nedovoljno poznavanje obilježja financijskih proizvoda zajedno s nemogućnošću podmirivanja ugovornih obveza često dovodi do “negativne sinergije”. Tada dolazi do raskida ugovora, dodatnih troškova, sporova...

U Hrvatskoj je zakonodavni okvir koji regulira financijske usluge, pa i obveze pružatelja usluga klijentima, identičan onom u cijelom EU-u.

Korisnici usluga su deklarativno dobro zaštićeni, no pri odabiru usluge često nisu dovoljno upoznati sa svojim pravima, pa ni rizicima i osnovnim obilježjima usluge.

Problematika financijske edukacije je zahtjevna te ni u zemljama EU-a ne postoji jedin-

stven pristup rješavanju te teme. U nekim državama naglasak je na opismenjavanju tijekom formalnog obrazovanja, a negdje proaktivnu ulogu imaju nevladine ili interesne udruge. Bitno je napomenuti kako reforme propisa koji reguliraju financijski sektor na razini EU-a pružateljima usluga u pravilu nalažu dodatne obveze.

U svakom slučaju, financijska edukacija je tema koja izlazi iz djelokruga samo jedne institucije. To je dugoročan projekt koji podrazumijeva koordinirane aktivnosti više državnih institucija (npr. segment obrazovanja), nevladinih udruga

Primjerena razina opće financijske pismenosti interes je i javnosti i industrije i drugih zainteresiranih strana. Također, osjetljivosti teme pridonosi i činjenica da ni financijska educiranost pojedinca nije jamstvo njegovog racionalnog ponašanja kod korištenja usluge. To su pokazala neka istraživanja utemeljena na biheviorističkim teorijama.

Hrvatska je zajedno s novim članicama EU-a u specifičnoj situaciji. Ne

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Ažuriranje adresara i distribucija Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: uprava@privredni.hr

Lektura: Sandra Baksa

Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

smije se ignorirati činjenica da su u odnosu na zemlje s visokorazvijenim tržištima trgovanje preko burze ili ulaganje u investicijske fondove u Hrvatskoj relativno novi koncepti, te samim tim nedovoljno poznati široj javnosti.

S druge strane, razvojem i dostupnošću tehnologije, usvajanjem EU regulative, te širenjem ponude od strane pružatelja usluge, niz novih proizvoda i usluga dostupan je i hrvatskim građanima.

Neki od tih proizvoda su kompleksni i teško razumljivi prosječnom korisniku, pa je jasno kako

je financijska edukacija u Hrvatskoj i potrebna i zahtjevna za provedbu.

Hanfa kao nadzorno tijelo dijela financijskog sektora ovdje ima limitirani doseg i nije realno očekivati da sama može riješiti to pitanje.

Prema Hanfi, najprimjereniji model financijskog opismenjavanja je edukativno-preventivni pristup.

Taj pristup temelji se na obraćanju javnosti (npr. informiranje putem publikacija, odgovori na pitanja) i suradnji s industrijom.

Uvođenje potportfelja u mirovinske fondove, rast online prodaje i kompleksnih proizvoda samo su neki od izazova i za Hanfu i za korisnike usluga u kontekstu zaštite potrošača i njihovog daljnjeg opismenjavanja. Na kraju, primjerena razina opće financijske pismenosti interes je i javnosti i industrije. Poznavanje funkcioniranja tržišta pridonosi transparentnosti, smanjenju prijepora između pružatelja i korisnika usluga te općoj stabilnosti tržišta. Hanfa će unutar svoje nadležnosti na ovom području raditi i dalje. S obzirom na sve navedeno, jasno je kako pitanje potrebe za financijskom edukacijom šire javnosti neće nestati, već će biti sve izraženije.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb P.P. 631 Direktor: Darko Buković

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

4

TEMA TJEDNA

*vijesti

Privredni vjesnik Broj 3817, 3. ožujka 2014.

( rast od 0,7%

ima njemačko gospodarstvo (2. tromjesečje 2013.)

Predstavljeni mali vodiči za poduzetnike U sklopu II. faze projekta BIZimpact - Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice, Ministarstvo poduzetništva i obrta predstavilo je četiri mini vodiča za male i srednje poduzetnike.

Mini vodiči donose novosti iz područja zaštite tržišnog natjecanja i državnih potpora, zaštite intelektualnog vlasništva, sigurnosti hrane i normi za industrijske proizvode. Donose najaktualnije informacije s navedenih područja, prikaz utjecaja propisa na poslovnu zajednicu, liste najčešćih pitanja i odgovora, popise najvažnijih propisa te popis institucija i izvora na kojima mali i srednji poduzetnici mogu potražiti dodatne informacije.

Inspirativni poslovni modeli U zagrebačkom hotelu Panorama održana je konferencija Crni labud u plavom oceanu u organizaciji poslovnog tjednika Lider.

Konferencija je bila namijenjena malim i srednjim poduzetnicima koji traže nove ideje. Stoga su im na konferenciji uspješni poduzetnici s inovativnim poslovnim modelima pokazali kako se može opstati u vrijeme krize te na tržištu koje se zajedno s potrošačima vrlo brzo mijenja. Vedran Antoljak iz tvrtke Sense Consulting kazao je kako je prije 50 godina očekivani životni vijek 500 najuspješnijih tvrtki bio 75 godina. U 2011. pak bio je ispod 15 godina, istaknuo je Antoljak.

Novi televizijski kanal Katalog TV Odnedavno na malim ekranima u više od 300.000 kućanstava gledatelji mogu pronaći novi televizijski kanal – Katalog TV. Jedinstveni, interaktivni TV kanal na jednom mjestu pruža informacije o atraktivnim akcijskim ponudama poznatih trgovačkih kuća u Hrvatskoj.

Trendovi na hrvatskim izvoznim tržištima

Oporavak partnera potiče Među glavnim hrvatskim vanjskotrgovinskim partnerima iz eurozone, Austrija i Njemačka u prvom su gospodarska aktivnost u Sloveniji i Italiji nastavila smanjivati Igor Vukić vukic@privredni.hr

U

Srbiji se u prvoj polovini prošle godine nastavio gospodarski oporavak koji je započeo u posljednjem tromjesečju 2012. godine, pri čemu je gospodarski rast realno iznosio 1,4 posto na godišnjoj razini, stoji u Polugodišnjoj informaciji, redovitoj publikaciji Hrvatske narodne banke. Publikacija je dovršena u studenom 2013., ali neki podaci su ažurirani i kasnije.

HNB je analizirao tržišta na koja odlazi najviše hrvatskih izvoznih proizvoda pa se na taj način mogu najaviti i ukupni trendovi u hrvatskoj vanjskotrgovinskoj razmjeni. U Srbiju i BiH hrvatske tvrtke izvezle su u 11 mjeseci 2013. godine robe za više od 10,6 milijardi kuna. Od 37 milijardi kuna koliko je u tom razdoblju izvezeno na tr-

žišta ostalih zemalja Europske unije, u Austriju, Sloveniju, Njemačku i Italiju izvezeno je ukupno 26 milijardi kuna.

U HNB-ovoj publikaciji za Srbiju se utvrđuje da je ključan činitelj rasta bio neto izvoz, dok su osobna i državna potrošnja negativno utjecale na rast.

Unatoč pogoršanju izgleda za gospodarski opo-

Austrija i Njemačka drže se solidno, a u Sloveniji i Italiji pad je donekle usporen ravak u glavnim srpskim trgovinskim partnerima, neto izvoz i dalje bi trebao dominantno pridonositi rastu, dok bi domaća potražnja mogla biti ograničena u uvjetima niskoga realnog dohotka i fiskalne konsolidacije. Na dinamiziranje gospodarske aktivnosti u prvom dijelu godine značajno je utjeca-

lo povećanje proizvodnje automobilske industrije povezano sa značajnim inozemnim izravnim investicijama u tom sektoru.

U BiH se, prema kretanju pokazatelja industrijske proizvodnje i robne razmjene s inozemstvom, u prvoj polovini 2013. povećala realna gospodarska aktivnost. Međutim, nakon visoke vrijednosti zabilježene u travnju, indeks obujma industrijske proizvodnje u sljedeća je dva mjeseca bio u opadanju. Misija MMF-a zaključila je nakon revizije stand by aranžmana u svibnju da se program dobro provodi, na što upućuje pravodobno ostvarenje fiskalnih ciljeva i znakovi postupnog oporavka gospodarstva, pa MMF na razini cijele 2013. očekuje rast realnog BDP-a u BiH. Rast i u Austriji i Njemačkoj Među glavnim hrvatskim vanjskotrgovinskim par-

tnerima iz eurozone Austrija i Njemačka u prvom su polugodištu 2013. ostvarile gospodarski rast, dok se gospodarska aktivnost u Sloveniji i Italiji nastavila smanjivati. Analitičari središnje banke napominju da je tromjesečna stopa pada u Sloveniji i Italiji u drugom tromjesečju bila niža nego u

prethodna dva, što upućuje na usporavanje nepovoljnih gospodarskih kretanja. Negativni trendovi koji se od početka godine bilježe kod hrvatskog izvoza u navedene zemlje (osim Njemačke) također su se ublažili.

Njemačko je gospodarstvo nakon stagnacije početkom godine u dru-

Udruženje stranih investitora o radnom zakonodavstvu

Nećemo ulagati u Hrvatsku ako Zakon Strane kompanije koje posluju u Hrvatskoj, udružene u Foreign Investors Council (FIC), izrazile su nadu da će rasprava o zakonu o radu iznjedriti rješenja koja će omogućiti dodatna zapošljavanja i dolazak novih investicija, a ne obeshrabriti dosadašnje domaće i strane poduzetnike. Prema mišljenju mnogih međunarodnih institucija, poput Svjetske banke, Hrvatska ima najrigidniji ZOR

u pogledu zaštite zaposlenika, jer onemogućava poslodavcima poduzimanje potrebnih mjera protiv loših zaposlenika ili u

teškim i recesijskim vremenima. Ova nefleksibilnost, smatraju strane tvrtke, kontraproduktivna je u smislu olakšavanja dugo-

ročnih ulaganja, jer strani investitori neće ulagati u Hrvatsku ako te odredbe nastave prevladavati samo ovdje.

FIC je stoga u Bijeloj knjizi 2013. pripremio 16 preporuka za promjenu zakonodavnog okvira o radu, među kojima su proširenje prostora za honorarno zapošljavanje i ukidanje obveze navođenja točnog naziva i opisa radnog mjesta, kako bi se omogućilo preseljenje radnika unutar poslov-

ne jedinice u skladu s potrebama tvrtke. Odredbe o prekovremenom radu trebale bi omogućiti veći broj radnih sati i iznimke u nekim zanimanjima, kao što su prodaja i servis, odnosno omogućiti izravne dogovore poslodavca i radnika o prekovremenom radu duljem od propisanog.

Pojednostaviti zaštitu na radu Zalažu se i za ukidanje obveze donošenja odlu-

5

www.privredni.hr Broj 3817, 3. ožujka 2014.

( rast od 1,4%

Izbor predsjednika Hrvatske gospodarske komore

ostvarila Srbija na godišnjoj razini

hrvatski izvoz polugodištu 2013. ostvarile gospodarski rast, dok se

gom tromjesečju ostvarilo realni rast od 0,7 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, a to odražava zamjetno povećanje svih sastavnica domaće potražnje. Izvoz je također snažno porastao, ali s obzirom na to da je bio praćen gotovo jednako dinamičnim povećanjem uvoza, izostao

je pozitivan učinak vanjskog sektora na dinamiku BDP-a. U Austriji je tijekom prvog polugodišta ostvaren blagi rast realne gospodarske aktivnosti, pri čemu su pozitivan učinak osigurali državna potrošnja i neto izvoz, dok su bruto investicije djelovale negativno na gospodarsku aktivnost. Osobna je potrošnja unatoč daljnjem snažnom rastu zaposlenosti nastavila stagnirati, što se može povezati sa slabim rastom realnoga raspoloživog dohotka. Pozitivan doprinos neto izvoza rastu u drugom je tromjesečju bio slabiji nego u prvom tromjesečju jer je smanjenje uvoza bilo slabije izraženo.

Pad u Italiji i Sloveniji U Italiji je u drugom kvartalu 2013. zabilježen pad realne gospodarske aktivnosti već osmo tromjesečje zaredom, i to od 0,2 posto u odnosu na prethodna

tri mjeseca. Nastavak nepovoljne dinamike gospodarstva u prvom polugodištu podjednako je rezultat usporavanja vanjskotrgovinskih ostvarenja i slabljenja domaće potražnje. Na potrošnju kućanstava negativno utječe kretanje raspoloživog dohotka i daljnje pogoršanje uvjeta na tržištu rada.

Kreditna aktivnost banaka također je slaba. Gospodarska se aktivnost u Sloveniji smanjivala i tijekom prvog polugodišta 2013. godine, ali neki pokazatelji upućuju na usporavanje gospodarskog pada. Promatra li se prema sastavnicama agregatne potražnje, gospodarski je pad rezultat smanjenja osobne potrošnje i potrošnje države. Pad gospodarske aktivnosti ublažen je povećanjem bruto investicija u drugom tromjesečju, što je njihovo prvo povećanje nakon devet uzastopnih tromjesečja realnog pada.

o radu ostane rigidan ka, planova i rasporeda godišnjih odmora te ukidanje otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora, jer u praksi ne služi svrsi.

Strani bi poslodavci ukinuli i niz, kako smatraju, nepotrebnih odredbi vezanih za zaštitu na radu i ponovne liječničke preglede za radnike s valjanom liječničkom potvrdom pri promjeni radnih mjesta. Postojeće odredbe o otkazima ocjenjuju vrlo krutima, jer često zahtijevaju da poslodav-

ci moraju izdati pisano upozorenje. Praksa poznaje cijeli niz povreda obveza iz radnog odnosa koje nisu dovoljne za otkaz, ali ih treba sankcionirati. Nije jasno ni koliko dugo to upozorenje vrijedi, kad se može aktivirati otkaz, a ZOR ne propisuje može li poslodavac regulirati isto pitanje nakon nekoliko godina.

U prijedlogu ZORa upućenom u Sabor, uočava se da su prihvaćeni

zahtjevi poduzetnika za fleksibilizacijom radnog vremena, iako ne u obujmu u kojem se to tražilo, ali dovoljno da poslodavcima olakša poslovanje i smanji troškove plaćanja prekovremenih sati.

No, zbog prihvaćanja zahtjeva o radnom vremena vraćene su stare odredbe koje su ranije već promijenjene, poput načina određivanja naknade plaće, izvanrednog otkaza trudnicama, bolovanja...

(D.Ž.)

Skupštini predložena četiri kandidata Luka Burilović, Vladimir Ferdelji, Zlatko Hodak i Damir Kuštrak predstavit će javno svoje programe na Skupštini na kojoj će biti izabran novi predsjednik HGK-a

U

pravni odbor Hrvatske gospodarske komore (HGK) predložio je Skupštini da o novom predsjedniku HGK-a za iduće četverogodišnje razdoblje odluči između četiriju kandidata. To su abecednim redom: Luka Burilović, Vladimir Ferdelji, Zlatko Hodak i Damir Kuštrak.

Luka Burilović je predsjednik Uprave Sladorane Županja, Vladimir Ferdelji predsjednik Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika

Kandidature za predsjednika HGK-a, temeljem javnog poziva, dostavilo je 17 osoba (CROMA), Zlatko Hodak je predsjednik Upravnog odbora Hrvatskog klastera konkurentnosti automobilskog sektora, a Damir Kuštrak je izvršni potpredsjednik Agrokora za izvozna tržišta.

Sva četiri kandidata istaknula su da se kandidiraju za profesionalno obavljanje navedene funkcije, a plaću predsjednika utvrdit će Upravni odbor Komore u skladu s normativnim aktima i mjerilima u okviru institucije, objavljeno je iz HGK-a.

Kandidature za predsjednika HGK-a, teme-

Luka Burilović

Vladimir Ferdelji

Zlatko Hodak

Damir Kuštrak

ljem javnog poziva, dostavilo je ukupno 17 osoba, od kojih je njih 15 obavilo razgovore s Upravnim odborom.

podarski stručnjaci s iskustvom na rukovodećim mjestima, prilažući i program rada, odnosno viziju budućeg rada HGK-a temeljenog na odredbama Statuta HGK-a.

Kandidati, navodilo se u pozivu, moraju imati visoku stručnu spremu, najmanje 15 godina radnog staža od čega najmanje 10 godina uspješnog rada na višim izvršnim ili strateškim upravljačkim pozicijama u gospodarstvu, a uvjet je i da kandidat nije kazneno osuđivan za kaznena djela protiv gospodarstva te da se protiv njega ne vodi kazneni postupak.

Luka Burilović, Vladimir Ferdelji, Zlatko Hodak i Damir Kuštrak predstavit će javno svoje programe na Skupštini na kojoj će biti izabran novi predsjednik HGK-a.

(D.B.)

Dvojica se nisu odazvala na razgovor Uz četvoricu koja su ušla u uži izbor, to su Vlado Adrić, Tihomir Domazet, Marko Grubišić, Željko Ivančević, Ante Jerković, Goran Jurum, Ivan Malić, Dalibor Marijanović, Marin Pucar, Milan Račić te Rudolf Stracaboško. Prijavu su dostavili i Davor Poljak i Miodrag Radić, ali se nisu odazvali pozivu Upravnog odbora HGK-a za razgovor.

Upravni odbor HGK-a objavio je 6. veljače javni poziv za izbor novog predsjednika Hrvatske gospodarske komore, na koji su se mogli javiti kandidati koji su ugledni gospodarstvenici ili gos-

6

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3817, 3. ožujka 2014.

“ Strategiju mora pratiti niz poteza povezanih s jasnim određenjem stimuliranja putem horizontalnih i vertikalnih mjera. ” Teo Rakočević, JGL Javna rasprava o Industrijskoj strategiji

Strategija je potrebna, ali i konkretne mjere Teme koje se tiču prerađivačke industrije i proizvodnje potrebno je staviti na prvo mjesto zato što svako novo radno mjesto Ova strategija mora biti usklađena tako da bude projekt čitave Vlade, a ne samo Ministarstva gospodarstva, istaknula je pom Drago Živković zivkovic@privredni.hr

N

acrt prijedloga Industrijske strategije za razdoblje 2014.-2020. godine, koji je predstavljen početkom veljače u Hrvatskoj gospodarskoj komori, izazvao je veliki interes gospodarstvenika i mahom pozitivne reakcije. Na prezentacijama u županijskim komorama poduzetnici su podržali odlučnost Ministarstva gospodarstva da napravi strategiju i pokrene raspravu, ali su izrazili i bojazan da strategija, kao i mnoge prije nje, ne doživi neuspjeh na razini provedbe.

“Teme koje se tiču prerađivačke industrije i proizvodnje potrebno je staviti na prvo mjesto zato što svako novo radno mjesto u prerađivačkoj industri-

ji otvara najmanje dva, a u nekim slučajevima čak i osam radnih mjesta u pratećim djelatnostima. Ova strategija mora biti usklađena tako da bude projekt čitave Vlade, a ne samo Ministarstva gospodarstva”, istaknula je pomoćnica ministra gospodarstva i v. d. predsjednice HGK-a Sabina Škrtić na završnoj prezentaciji u Komori Zagreb.

Istaknuvši kako im je infrastruktura HGK-a omogućila da u kratkom vremenu obiđu cijelu Hrvatsku, Sabina Škrtić kazala je kako je javna rasprava pokazala da je hrvatska industrija itekako živa i postavljena na kvalitetnim temeljima, stoga je država dužna podržati njezin rast. Dodala je kako razvojni koncept temeljen na uslugama očigledno nije održiv, što dokazuje i

činjenica da su iz ove krize najlakše izašle zemlje koje imaju snažnu prerađivačku industriju.

Uskladiti strategiju s politikama Savjetnik ministra i glavni autor strategije Tomislav Radoš ponovio je da je Industrijska strategija tek jedna od strate-

Ključni cilj je odmaknuti se od proizvodnje komponenti prema proizvodnji gotovih proizvoda gija, pa nema potrebe da se u nju uključuju sektori poput poljoprivrede ili turizma, jer oni imaju svoje strategije. Podsjetivši da su poddjelatnosti u

strategiji podijeljene u pet skupina (pokretači, čuvari, upitnici, problematični i bez utjecaja) Radoš je pojasnio da je ključni cilj ovog prijedloga odmaknuti se od proizvodnje komponenti prema proizvodnji gotovih proizvoda, a to traži povećanje udjela visokoobrazovanih u industriji.

Najviše primjedbi na kategoriziranje djelatnosti došlo je iz tekstilne i kožarske industrije. Ponovili su ih u Komori Zagreb i Nikola Mikić iz tvrtke Estare Culto i Ivo Bedalov, direktor tvornice konca Unitas. Mikić traži da se tekstilce uvrsti među čuvare, jer zapošljavaju veliki broj radnika i puno izvoze, dok Bedalov predlaže sasvim drugačiji model po kojem bi strategija definirala kriterije, pa bi poticaje dobivali oni

Reakcije slavonskih poduzetnika

Proizvođači hrane i namještaja nezadovoljni strategijom Ante Radoš, član Uprave vinkovačke Spačve, ističe kako je nezadovoljan što proizvođači iz njihova segmenta u strategiju nisu uvršteni ni kao pokretači niti kao čuvari.

“Kao da se zaboravilo da drvoprerađivačka industrija zapošljava velik broj ljudi, da je izrazito izvozno orijentirana i k tome u proizvodnji koristi domaću sirovinu. Smatram da je drvna industrija potencijalno

znatno veći pokretač industrijskog razvoja u cjelini od, recimo, farmaceutske industrije”, rekao je Radoš, dodajući kako dobar primjer može biti Finska

gdje je i pored jedne Nokije drvna industrija vodeći segment gospodarstva.

Sličnu razočaranost što nisu svrstani čak ni među čuvare, istaknuo je Mi-

roslav Jocić, član Uprave Borova. “Sama strategija je OK. Vidi se da su si ljudi dali truda, ali mislim kako je bez ‘generalnog remonta’ središnje države teško očekivati značajnije pomake. Dakle, strategija ima smisao uz određene preduvjete kao što su kompletna reforma sustava državne uprave uz primjenu kombinacije liberalnijeg poslovanja i sustavne potpore države, ne u financijskom smislu, kako bi se

određene industrijske grane i djelatnosti lakše mogle nositi s konkurencijom”, kaže Jocić.

“Prema dostupnim pokazateljima strategija je dosta realno procijenila sektore koji su strateški važni u Hrvatskoj.

Međutim, smatram da je prehrambena i prerađivačka industrija neopravdano svrstana u drugu kategoriju jer smo zemlja koja upravo u tim djelatnostima ima silne resurse i moguć-

nosti”, rekao je za Privredni vjesnik Valent Poslon, direktor Poduzetničkog centra Donji Miholjac.

I on naglašava kako strategija sama po sebi, bez razrađenih konkretnih mjera, može ostati samo slovo na papiru. Prema njegovu mišljenju, strategiju trebaju pratiti različite državne poticajne mjere poput porezne ili kreditne politike, odnosno čitav set odgovarajućih mjera u fiskalnoj politici. (S.S.)

7

www.privredni.hr Broj 3817, 3. ožujka 2014.

“ U Hrvatskoj država i poduzetnik moraju biti partneri, a trenutačni je osjećaj poduzetnika da moraju nadmudriti državu, njezine propise i administraciju. ” Neven Kulušić, Pomak Split

moraju je pratiti u prerađivačkoj industriji otvara najmanje dva, a u nekim slučajevima čak i osam radnih mjesta u pratećim djelatnostima. oćnica ministra gospodarstva i v. d. predsjednice HGK-a Sabina Škrtić na završnoj prezentaciji u Komori Zagreb

koji te kriterije ispunjavaju, bez obzira na to u kojoj su djelatnosti. Radoš je priznao da bi takav model vjerojatno bio najpošteniji, ali problem je u tome što su sve strategije, pa i one na razini EU-a, rađene po sektorskom principu. I dok Bedalov smatra da se država prema tekstilnoj industriji ponaša maćehinski, Sabina Škrtić kaže da se država dosad ponašala maćehinski prema cijeloj industriji. Pozivajući se i na rezultate istraživanja Poslovna očekivanja Privrednog vjesnika, poduzetnici su upozorili da je strategiju nužno uskla-

diti sa svim ostalim politikama, ekonomskim, fiskalnim, pa i monetarnim.

Najvažniji okvir za poslovanje Prezentacija prijedloga Industrijske strategije i u Rijeci je privukla velik broj poduzetnika, koji su također imali niz primjedbi i prijedloga. Dora Ravnić, predsjednica Uprave PIK-a Rijeka, smatra da je prehrambenu industriju potrebno osposobiti za konkurentnost, jer je žilava, a kao snažan resurs ima turizam. No, za prehrambenu industriju važna je i strategija po-

ljoprivrede, koliko i industrijska.

Teo Rakočević iz JGL-a smatra da strategiju mora pratiti niz poteza povezanih s jasnim određenjem stimuliranja putem horizontalnih i vertikalnih mjera. No, istaknuo je i problem neplaćanja, primjerice u zdravstvu, gdje poduzetnici kreditiraju državu čak i do 300 dana.

Za Željka Vedriša, direktora Pro Ferruma, ogroman potencijal za razvoj industrije krije se u lukama, željeznicama i termoelektranama, no ulagači traže sigurnost i izvjesnost troška kapitala. Zato sve mjere moraju biti točne i nadstranačke, pri čemu je presudan okvir za poslovanje, jer bez toga, prema Vedrišu, sve što je navedeno u strategiji tek je utopija. Nakon prezentacije u Splitu, predsjednik Nadzornog odbora AD Plastika Josip Boban ocijenio je kako nije najsretnije rješenje izrada strategije prema nacionalnoj klasifikaciji, zato što u toj klasifikaciji ne postoji automobilska industrija, iako ona zapošljava više od 5000 radnika, u potpunosti je izvozna i uglavnom dobro posluje. Boban je upozorio i na previsoku cijenu rada u industriji, založivši se za smanjenje parafiskalnih nameta i troškova administracije, ali i za drugačiju monetarnu politiku, jer je ova dosadašnja, prema

njemu, ugušila 30 posto proizvodnje u Hrvatskoj.

Protiv poticaja, za manje namete Direktorica Regionalnog ureda Hrvatske udruge poslodavaca za Dalmaciju Vesna Ivić Šimetin upozorila je na potrebu da se vodi računa o praćenju učinka poticaja. “Poduzetnici imaju dosta problema i oko zadovoljavanja kriterija za dobivanje poticaja, unatoč tome što imaju dobre ideje i kvalitetne projekte”, kaže Vesna Ivić Šimetin.

Autori strategije i Ministarstvo gospodarstva ostaju otvoreni za sve nove primjedbe Neven Kulušić, vlasnik i direktor tvrtke Pomak Split, vjeruje da u Hrvatskoj država i poduzetnik moraju biti partneri, a trenutačni je osjećaj poduzetnika da moraju nadmudriti državu, njene propise i administraciju. I u ovu industrijsku strategiju uloženo je puno truda, ali se bojim da nemamo ljude koji će tu strategiju provesti, rekao je Kulušić.

Direktor omiškog Galeba Stjepan Pezo upozorio je kako se nije vodilo računa da neke industrijske tvrtke dobar dio prihoda ostvaruju u nekim drugim granama, pa tako Galeb dobar dio prihoda ostvaruje iz turizma,

jer je vlasnik kampa. Pezo podržava zahtjeve za boljim statusom tekstilne industrije u ovoj strategiji, jer smatra da je ta industrija najbolja za brzo zapošljavanje, posebno žena srednje dobi ili starijih, što je od velike važnosti u ruralnim sredinama, gdje je došlo do demografske i gospodarske devastacije. Također, Pezo je protiv dodjeljivanja poticaja, jer se na taj način nerijetko stvara nelojalna konkurencija tvrtkama, pa se zalaže za olakšavanje poslovanja smanjivanjem nameta.

Razvoj inovativnog okruženja Željko Goja, direktor zadarskog HSTEC-a, priželjkuje da strategija donese stabilizaciju porezne politike i troškova radne snage. Zadovoljan je strategijom, jer je prepoznala potencijal grana u kojima HSTEC djeluje i planira im dati intenzivniju potporu. U prvom redu ga zanima unapređenje poslovnog okruženja i razvoj inovativnog okruženja kroz suradnju s fakultetima i istraživačkim centrima te kroz razvoj inovacijske regionalne infrastrukture.

Jasmina Čerina, predsjednica Uprave Elan motornih brodova iz Obrovca, smatra da nam u ovom trenutku ne trebaju strategije, nego mjere koje će trenutačno pomoći gospodarstvu da se izvuče iz problema.

Upozorava da mala bro-

dogradnja nije prepoznata kao segment koji zapošljava i koji uz sebe vuče mnoge proizvođače, male tvrtke i dobavljače. “Činjenica je da mi imamo jako puno stručnih ljudi koji mogu u maloj brodogradnji napraviti čuda, a o tome nitko ne vodi računa”, kaže Jasmina Čerina.

Na česta pitanja zašto su neke djelatnosti upale ili ispale iz pojedinih kategorija, na prezentaciji u Zagrebu Radoš je odgovorio da ne možemo poticati sve industrijske grane, nego moramo izabrati onih nekoliko koje su najperspektivnije, jer da tako rade i druge zemlje. Primjerice, prehrambena industrija nema status pokretača zato što je primarno oslonjena na domaće tržište, pa ne može očekivati rast veći od pet posto, što se očekuje od pokretača. To ne znači, upozorio je, da tvrtke iz grana koje nisu pokretači ili čuvari ne mogu dobiti poticaje, nego samo da ne mogu dobiti vertikalne poticaje koje predviđa strategija.

Radoš je istaknuo da autori strategije i Ministarstvo gospodarstva ostaju otvoreni za sve nove primjedbe, a ne protive se niti produljivanju javne rasprave, ako za to postoji interes gospodarstva.

Javna rasprava otvorena je do 7. ožujka i svi poduzetnici svoje prijedloge, primjedbe mogu uputiti na e-mail industrija@ mingo.hr.

8

aktualno

( 5% PDV-a

*vijesti Žene na upravljačkim pozicijama Istraživanje o zastupljenosti muškaraca i žena na upravljačkim pozicijama u 500 najznačajnijih trgovačkih društava u Hrvatskoj, u sklopu kojega će se u prvih 100 tvrtki ispitivati zastupljenost muškaraca i žena na rukovodećim pozicijama, provodi Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Istraživanje se provodi do 20. ožujka, a nakon stručne analize rezultati će se proslijediti Europskoj komisiji i u kasnijim fazama projekta poslužiti kao podloga za izradu regulatornih modela.

Nove isplate iz IPARD-a Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je korisnicima novac na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa, za prihvatljive troškove u sklopu Mjere 202 - Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja. Lokalnim akcijskim grupama (LAG) EU sufinancira izradu studija za područje LAG-a do najviše 450.000 kuna godišnje.

Gospodarenje otpadom

Privredni vjesnik Broj 3817, 3. ožujka 2014.

sada plaćaju dnevne novine

( 13% PDV-a

plaćaju informativni tjednici

Lokalno i regionalno izdavaštvo

Jednaka pravila za sve novine Grupacija lokalnih i regionalnih izdavača informativnih tjednika Hrvatske gospodarske komore traži od Ministarstava kulture i financija PDV jednak onome koji se primjenjuje prema dnevnim tiskovinama

G

rupacija lokalnih i regionalnih izdavača informativnih tjednika Hrvatske gospodarske komore zatražila je od ministarstava kulture i financija plaćanje poreza na dodanu vrijednost po nižim stopama poput dnevnih tiskovina, a od distributera da primjenjuju niži rabat kakav se plaća za dnevne listove.

Regionalni informativni tjednici prate sve političke, gospodarske i kulturne događaje, zapošljavaju ljude i obavljaju važnu društvenu funkciju i zato nije u redu da umjesto petpostotnog PDVa kako plaćaju dnevni listovi plaćaju 13-postotni porez jednako kao i nakladnici koji izdaju tiskovine posvećene astrologi-

ji, erotici ili križaljkama, kaže Mirko Jurič, predsjednik Grupacije i direktor tjednika Varaž-

Lokalni i regionalni nakladnici upozoravaju da je dio izdavaštva stavljen u neravnopravan položaj dinske vijesti. “Ono što mi želimo je i da nam distribucija više ne uzima 46 posto prihoda, nego da rabat imamo do 32 posto koliko distributeri uzimaju dnevnim listovima”, dodaje Jurič.

O veličini i važnosti lokalnih medija go-

vori i činjenica da je još 2011. godine količina papira koju koriste tjednici i regionalni listovi nadmašila količinu papira koja se upotrebljava za tiskanje dnevnih novina, upozorava Rajko Naprta, voditelj Odjela za papir, tisak i medije HGKa. “Isto tako mnogi dnevni listovi ne postižu punu nacionalnu pokrivenost što bi trebao biti kriterij koji se mora poštovati”, smatra Naprta.

Traži se principijelnost U Grupaciji, koja je osnovana kako bi zastupala stavove lokalnih medija, kažu kako smatraju ključnom odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske kojom je prošle godine

ukinuta odluka o “brojenju riječi” u dnevnim novinama, s obrazloženjem da svaka neopravdana razlika u postupanju prema novinama izravno utječe na slobodu tiska. Stoga žele da se isti principi primijene i u slučaju lokalnih i regionalnih medija.

Lokalni i regionalni nakladnici upozoravaju kako su u cijeloj Europskoj uniji regionalni mediji prepoznati kao važni i zapravo su dominantni na tržištu, dok je u nas ovaj dio izdavaštva zakonski stavljen u neravnopravan i podređen položaj.

U Grupaciji ističu kako je nužno riješiti ovaj problem, posebice u svjetlu činjenice da su najveće nacionalne medijske kuće poput Hrvatske radiote-

levizije, Styrije i Europa Press Holdinga ukinule ili znatno smanjile broj svojih regionalnih dopisništava, pa su jedino lokalni listovi izvor informacija o onome što se događa u mnogim dijelovima zemlje. No zakonski okvir, regulatorna pravila i javna politika u Hrvatskoj ne potiču dovoljno lokalnih medija i produkciju lokalnih medijskih sadržaja od javnog interesa. Kako kažu u Grupaciji, budućnost lokalnih i regionalnih medija, kao i budućnost lokalnih medijskih sadržaja od javnog interesa zavisit će od toga kako će se politika odrediti prema stvaranju zdravijeg tržišnog, zakonskog, regulatornog i institucionalnog okruženja. (K.S.)

Hrvatske inovacije prepoznate i u Maleziji Hrvatska do 2018. treba sanirati i uskladiti odlagališta te izgraditi centre za gospodarenje otpadom.

Već u srpnju jedinice lokalne samouprave dužne su uvesti primarnu selekciju otpada na kućnom pragu, rečeno je na Okruglom stolu o gospodarenju otpadom koji je organiziralo Znanstveno vijeće za zaštitu prirode HAZU-a. “Želimo biti dobar gospodar i prestati zakopavati vrijedne sirovine na odlagališta”, istaknuo je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović. U Hrvatskoj se sada reciklira tek osam posto otpada.

Best Award otišao u ruke našim inovatorima U organizaciji Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj Hrvatske gospodarske komore nedavno je organizirana 4. inovacijska misija na najvećoj izložbi inovacija Jugoistočne Azije MTE – Malaysia Technology EXPO održanoj u Kuala Lumpuru u Maleziji. I na toj su izložbi, kao i na mnogim prethodnim svjetskim izložbama inovacija, naši inovatori ponovno doživjeli izniman uspjeh. Naime, 13. MTE je okupio 490 inovaci-

HGK poziva inovatore na sajam u Moskvi

Vilko Žiljak

ja iz Malezije i brojnih država Jugoistočne Azije i Europe među kojima je 10 hrvatskih izložaka odlikovano s ukupno

Hrvatska gospodarska komora poziva inovatore da prijave svoje radove za petu Inovacijsku misiju, koja se od 1. do 4. travnja održava u Moskvi, u vrijeme Međunarodnog salona industrijskog vlasništva Arhimed. Inovacijske misije jedinstvena su platforma koja hrvatskim inovativnim tvrtkama pruža mogućnost poslovnih razgovora na međunarodnim tržištima prema unaprijed definiranim kriterijima. HGK i ove godine sufinancira nastup naših inovatora na tom sajmu. Iz HGK-a predlažu svim hrvatskim inovatorima da svoje ideje i inovacije predstave na moskovskoj Inovacijskoj misiji.

18 nagrada. Najbolji hrvatski izlagači i ovoga puta su bili Jana Žiljak Vujić, Vilko Žiljak, Ivana Stanimirović Ži-

ljak i Klaudio Pap s Tehničkog veleučilišta u Zagrebu (TVZ) koji su za svoju zajedničku inovaciju “Irdmark metodu za-

štite ispisa dokumenata i poštanskih maraka” nagrađeni s Best Award nagradom, novčanom nagradom i zlatnom medaljom. Dominaciju inovatora s TVZ-a nastavlja mladi student Davor Gusić koji je za inovaciju solarni svijetleći stol nagrađen brončanim odličjem. Niz sjajnih međunarodnih uspjeha nastavio je i Slobodan Rajić, pobjednik INOVE 2013, sa zlatnom i srebrnom medaljom za inovaciju “Gumeni cestovno-željeznički prijelaz DR 1”. (S.P.)

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3817, 3. ožujka 2014.

( 15 dana

Državni zavod za statistiku

BDP u 2013. pao jedan posto

zakonski rok za povrat kupljene robe

Sjednica hrvatske vlade

Sezonsko sniženje samo tri puta godišnje Zakon predviđa i brojne iznimke, pa je među ostalim rasprodaja izvan predviđenog termina dopuštena i ako je trgovcu poslovanje ugroženo Igor Vukić vukic@privredni.hr

P

rodavaonice će robu na sezonskom sniženju moći prodavati samo tri puta godišnje u točno određenim terminima. Sezonska sniženja smjet će započeti između 27. prosinca i 10. siječnja, između 1. i 15 travnja te između 10. i 25. kolovoza.

Sniženja će moći trajati 60 dana. Propisuje to novi zakon o pravima potrošača, koji je Vlada prihvatila na prošlotjednoj sjednici. Novi zakon regulira i trajanje akcijske prodaje.

Za pojedini proizvod akcije mogu trajati najviše 30 dana, a uz istaknut natpis mora stajati i obavijest o roku trajanja akcije.

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak rekao je da kod nas u trgovinama ima slučajeva da za neki proizvod stoji oznaka akcijske prodaje mjesecima pa se zapravo ne radi o prodaji po nižoj, već po redovitoj cijeni. Ministarstvo gospodarstva napominje u obrazloženju zakona da i većina država članica Europske unije ima sličnu praksu kojom uređuje ova pitanja. No premijeru Zoranu Milanoviću ne sviđa se takva praksa.

“U New Yorku sniženja traju cijele godine.

Kupci mogu vratiti proizvod bez velikih problema. Prava potrošača su u SAD-u i bolje zaštićena nego u Europi”, rekao je Milanović. Zakon je ipak pušten u hitnu saborsku proceduru. U njemu stoji i da se kupljeni proizvod

Cvitan umjesto Bajića Ravnatelj Uskoka Dinko Cvitan zamijenit će Mladena Bajića na mjestu glavnog državnog odvjetnika. Premijer Zoran Milanović zahvalio je Bajiću na rezultatima u protekla tri mandata. “U velikoj većini slučajeva radio je dobro, a o onome što nije bilo dobro, javno sam govorio i ranije”, rekao je Milanović. može vratiti u roku od 14 dana, i to bez obrazloženja. Zakonom je određeno i da se rasprodaje mogu provoditi kad trgovac prestaje s radom, napušta dosadašnji poslovni prostor, kad prestaje prodaja određenog proizvoda iz ponude. Rasprodaja će se moći provesti i kad je poslovanje trgovca ozbiljno ugroženo.

Zakon o pravima potrošača donosi novost i kod javnih usluga, kao što su distribucija struje, vode, plina, elektroničkih komunikacijskih usluga, poštanskih usluga... Trgovci u ovim sektorima moraju osnovati povjerenstva za reklamacije u kojima moraju biti predstavnici udruga za prava potrošača. Za male tvrtke do pet

9

zaposlenih osnovat će se povjerenstva za reklamacije potrošača u Hrvatskoj gospodarskoj komori i Hrvatskoj obrtničkoj komori.

Trgovci koji pružaju ove javne usluge morat će na svakom računu navesti iznos dugovanja ako postoji. Ako su potrošači krenuli u osporavanje nekog potraživanja u sudskom ili nekom drugom postupku, trgovci neće moći ovršiti to potraživanje sve dok se pravomoćno ne završi postupak osporavanja.

HEP-u veletrgovina plinom Kao što je bilo najavljeno, Vlada je Hrvatskoj elektroprivredi dodijelila posao veletrgovine pli-

nom namijenjenim za opskrbu kućanstava. Ina kao proizvođač plina prodavat će HEP-u plina godišnje u količini od 5,8 milijuna megavatsati po cijeni od 0,1842 kune po kilovatsatu. Zatim će HEP taj plin distribuirati lokalnim plinskim poduzećima po 0,25 kuna po kWh. Ministar Vrdoljak objasnio je da će tako iduće tri godine cijena za kućanstva ostati nepromijenjena. Inače bi vjerojatno rasla. Naime, od 1. travnja stupaju na snagu propisi prema kojima bi lokalni plinski distributeri sami morali nabavljati plin. U Hrvatskoj ima 38 distributera, i mnogi od njih nemaju ni iskustva u nabavi plina.

A ionako ih je previše, tržište je rascjepkano pa je Vrdoljak rekao da će ih trebati nekako okrupnjeti.

Uskoro će se, uz novac EU-a, graditi stanovi za zbrinjavanje 28.000 obitelji Opskrba industrije plinom ostaje liberalizirana, a takva će, nakon isteka trogodišnjeg razdoblja, biti i opskrba kućanstava.

Obnova kuća za bivše nositelje stanarskih prava i izbjeglice otvara i neke poduzetničke prilike.

Uskoro će se u Korenici graditi zgrada sa 28 stanova. Uz novac Europske unije, gradit će se stanovi za zbrinjavanje 28.000 obitelji, odnosno, 78.000 stanara, rekao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić.

Hrvatski BDP pao je u 2013. za jedan posto, dok je u posljednjem kvartalu zabilježen pad od 1,2 posto, objavio je prošli tjedan DZS. Prema prvoj procjeni DZS-a, na pad BDP-a u četvrtom tromjesečju najviše je utjecalo smanjenje robnog izvoza. Pad je donekle ublažen manjim obujmom uvoza.

U proizvodnom sektoru minus je nastao zbog slabije aktivnosti prerađivačke industrije, dok je blagi pozitivni doprinos dao promet u ugostiteljstvu.

Potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Branko Grčić ocijenio je da je pad BDP-a u 2013. u okviru očekivanja. “Dok privatni sektor ne ojača svoju investicijsku aktivnost, bit će jako teško ostvariti gospodarski oporavak”, rekao je Grčić. Dodao je da optimizam pobuđuju posljednji podaci o rastu industrijske proizvodnje, što može biti

dobar znak za iduću godinu. Pri tome će trebati posebnu pozornost usmjeriti na financiranje novih projekata i investicija, što je ključni preduvjet za ubrzanje rasta. Grčić je upozorio na to da će gospodarski oporavak otežati fiskalna konsolidacija i rezanje deficita koju Hrvatska mora provesti u skladu s europskim obvezama. Istaknuo je da Vlada stoga računa na oporavak u Europi koji bi mogao potaknuti hrvatski izvoz. Snažnija robna razmjena bit će poticaj realnom sektoru, što bi moglo kompenzirati manjak javne potrošnje, zaključio je Grčić. (I.V.)

Financijski centar u okviru Plive

Zagreb europsko središte Teve

U okviru Plive u Zagrebu je otvoren Centar financijskih aktivnosti za sve europske lokacije Teve, farmaceutske kompanije u čijem sastavu posluje i Pliva. Riječ je o prvom uslužnom centru jedne multinacionalne tvrtke u Hrvatskoj, koji bi u konačnici trebao zapošljavati više od 100 ljudi, najavio je predsjednik Uprave Plive Tihomir Orešković. Prva zemlja koja je integrirana u Tevin zagrebački centar je Njemačka, odakle dolazi i direktorica Andrea Zanke. Centar

blisko surađuje sa sličnim Tevinim centrima u Miamiju, Tel Avivu i Madridu, a informatičku podršku dobiva od zajedničkog IT centra, koji se također nalazi u Zagrebu i koji već nekoliko godina pruža podršku raznim Tevinim lokacijama u Europi i drugim dijelovima svijeta. Teva je očito prepoznala konkurentnost Hrvatske, pa su ta kompanija i Pliva pozitivna poslovna reklama za našu zemlju, ocijenio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.

Obećao je svu pomoć u daljnjim investicijama, izražavajući nadu da će i druge velike svjetske tvrtke krenuti putem Teve.

Sljedeća velika investicija Plive vrijedna 200 milijuna dolara su novi pogoni u Savskom Marofu koji bi trebali biti otvoreni do kraja godine. (D.Ž.)

10 PREDSTAVLJAMO

Privredni vjesnik Broj 3817, 3. ožujka 2014.

( 12 zaposlenika

( 1988.

u sezoni zapošljava difuzni hotel Divota

Divota, Split

osnovana obiteljska tvrtka Podrumi Čočić

Podrumi Čočić, zmajevac - osijek

Prvi splitski difuzni hotel

Gosti su odlično prihvatili ovakav koncept i posebnost kućica razasutih po Varošu jer, iako u strogom centru Splita, imaju svoj mir i privatnost

D

ivota, apartmanhotel kojim upravlja splitska tvrtka Divota, funkcionira po uzoru na difuzne hotele u Italiji i Švicarskoj.

Ima jedinstvenu recepciju u Plinarskoj ulici u staroj splitskoj četvrti Varoš, dok su smještajne jedinice razasute na ukupno pet lokacija. No sve su smještene u radijusu od 150 metara, u malim kamenim kućicama tradicionalne arhitekture. U ponudi je trenutačno jedna kuća za odmor, osam apartmana i šest soba, a svi objekti su luksuzno i dizajnerski opremljeni. Upravo taj jedinstveni spoj tradicionalne arhitekture i dizajnerski opremljenih interijera izdvaja Divotu od drugih, a uz to je riječ o inovativnom turističkom proizvodu, prvom difuznom hotelu u Splitu. “Naše ambicije tu nisu zaustavljene, mi se i dalje razvijamo. Tako ćemo već sljedeće sezone u ponudi imati još šest smještajnih jedinica na novoj lokaciji u obližnjoj Radmilovićevoj, ulici udaljenoj stotinjak metara od recepcije. Tamo ćemo imati

i blagovaonicu te gostima servirati doručak”, ističe Natalija Oštrić, glavna menadžerica Divota apartman-hotela.

Andrea Wassmer, vlasnica tvrtke Divota koja živi u Švicarskoj, za-

Cilj tvrtke je da funkcionira kao hotel, da se gostima u kompletno opremljenim apartmanima svakodnevno pruža usluga održavanja i čišćenja.

Za sezonu 2014. se pripremaju novi sadržaji, u

Recepcija je u Plinarskoj, a smještajne jedinice razasute na pet obližnjih lokacija služna je za izgled i dizajn interijera u svim svojim objektima. Polažući izuzetnu pažnju i trud u obnovu starih napuštenih ruševnih kuća, dala im je novi život uvažavajući pritom sva pravila konzervatora.

Sve na dohvat ruke “Gosti su odlično prihvatili ovakav koncept poslovanja i posebnost kućica razasutih po Varošu jer, iako u strogom centru Splita, smješteni su u odvojenim jedinicama te imaju svoj mir i privatnost, a recepciji se uvijek mogu obratiti za sva pitanja, informacije i upute.

prvom redu doručak koji će se gostima na zahtjev dostavljati u sobu ili servirati u blagovaonici, a također će im biti na raspolaganju električni bicikli za udobniji obilazak grada ili vožnju po Marjanu, čiji se zaštićeni dio nalazi na oko 300 metara udaljenosti. U suvenirnici hotela moći će odabrati uspomenu na svoj boravak u Hrvatskoj iz pomno odabrane ponude mladih domaćih dizajnera koju opremamo u suradnji sa splitskim concept storeom GET GET GET”, kaže Andrea Wassmer. U punoj sezoni tvrtka Divota ima 12 zaposlenika. (J.V.)

Baranjska posebnost je prednost Uz različite rakije i likere, Čočići proizvode i voće u rakiji, džemove, kompote, pripremaju i pakiraju suhe šljive, marelice u čokoladi te voćne sireve i čvarke u masti

B

iti drugačiji, poseban, izvoran, te su misli vodile Nadu Čočić u poduzetništvo. Sam početak vezan je uz 1988. kada je krenula s proizvodnjom unikatnih svijeća ručne izrade, no kako su godine prolazile, mijenjali su se, kaže, i afiniteti i potrebe tržišta. Želeći proizvodima istaknuti slavonsku posebnost, ne bježeći od baštine i bogatstva Baranje, odluka je uslijedila vrlo brzo.

U rodnom Zmajevcu imanje je bilo idealno za realizaciju ideja, a vinogradi, voćnjaci i vinski podrum postaju sredstvo ostvarenja poduzetničke ideje.

I tako već 14 godina, ističe Nada Čočić, bave se proizvodnjom vina, rakija, likera i autohtonih slastica. Svi proizvodi prerađuju se isključivo od plodova iz vlastitih vinograda i voćnjaka, koji nisu zatrovani pesticidima. Ne otkupljuju sirovinu. Vlastita receptura i vrlo maštovita pakiranja pronašli su put do kupaca, a tu su likeri od oraha, višnje, jaja,

čokolade, rakija s medom, različite vrste voća u rakiji, travarica, šljivovica.

Proizvodnja je djelomično u Zmajevcu, a djelomično u Osijeku, ovisno o kojoj proizvodnoj fazi je riječ. U Osijeku, na adresi Gundulićeva 9, imaju delikatesni dućan u kojem još od 1988. godine plasiraju vlastite proizvode u suvenirskim pakiranjima. U Zmajevcu, u svojim vinskim podrumima, te u suvenirnici u Osijeku organiziraju i stalne degustacije.

Posveta tradiciji “Sve proizvode radimo na tradicionalan način, nemamo nikakve strojeve, sve sami miješamo, gulimo, režemo, čokoladiramo, pakiramo, lijevamo”, kaže Nada Čočić. “Radimo manje serije, klasičnom starinskom metodom. Ne želimo se industrijalizirati jer smatramo da bi okrupnjivanjem izgubili na izvornosti i kvaliteti”, objašnjava ta poduzetnica. Rado ističe da su svi njihovi proizvodi ispitani u Zavodu za

javno zdravstvo i na svim se proizvodima redovito obavljaju pripadajuće analize. Obitelj Čočić najveći je proizvođač vina portugizac u Baranji, a uz crno vino nude i cabernet sauvignon, kao i druga bijela vina među kojima i rijetku sortu bouvier. Uz različite rakije, likere, voće u rakiji, proizvode i desetak vrsta džemova, jednako toliko vrsta kompota, pripremaju i pakiraju suhe šljive te marelice u čokoladi, kao i voćne sireve (dunja, šljiva, breskva, jabuka), čvarke u masti, dimljeni sir u maslinovom ulju.

Obitelj Čočić je i najveći proizvođač portugisca u Baranji Za Čočiće je, kažu, posao kojim se bave životni poziv. A svoju ljubav prema izvornom, autentičnom, baranjskom, doživljavaju kao posebnost koja je u poduzetničkom smislu prednost.

(D.B.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3817, 3. ožujka 2014.

( već 40 godina

Sporazum o suradnji Končara i Energoinvesta

Mogućnosti za nove poslove

pretovar se obavlja na privremenom terminalu

Planovi modernizacije osječke riječne luke

Novi terminal rasutih tereta u Osijeku Riječ je o investiciji vrijednoj 13 milijuna eura, odnosno stotinjak milijuna kuna, te se od EU fondova očekuje stopa financiranja od 60 do 65 posto vrijednosti projekta Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

N

ajveća hrvatska riječna luka, ona u Osijeku na Dravi, već desetljećima posluje na dvije lokacije međusobno udaljene čak pet kilometara. Naime, kada je početkom osamdesetih godina prošloga stoljeća najveći dio lučkih kapaciteta premješten u novoizgrađenu luku kod Nemetina na krajnjem istoku grada, na staroj lokaciji u središtu između Tvrđe i Donjeg

Izgradnja i opremanje novog terminala trebali bi trajati tri godine grada ostao je jedino terminal za pretovar rasutih tereta. Ta “privremenost” traje već 40 godina.

Položaj te tzv. stare luke i mogući ekološki incidenti sveli su aktivnost ovog dijela luke na minimum. Postojeći terminal za pretovar rasutih tereta izgrađen je davne 1974.

godine i nalazi se neposredno uz Klinički bolnički centar Osijek. Zbog mogućih incidenata koji se mogu pojaviti prilikom pretovara rasutog tereta i tako dovesti do ekoloških onečišćenja, ovaj položaj terminala je postao neprihvatljiv. Zadnji incident se dogodio 2007. godine zbog čega je pretovar na ovom terminalu sveden na minimum. Stoga je napravljena projektna dokumentacija i ishođene su sve potrebne dozvole za izgradnju novog terminala u lučkom području u istočnom dijelu grada.

Neprihvatljiv sadašnji položaj Izgradnjom novog terminala sav pretovar roba obavljat će se unutar lučkog područja, a prostor sadašnjeg terminala pretvorit će se u šetnicu i slične sadržaje primjerene okruženju bolnice. Plan modernizacije i gradnje luke Osijek predstavljen je u Srednjoročnom planu razvitka unutarnjih plovnih putova i luka Republike Hrvatske za razdoblje 2009.-2016., koji je usvojila Vlada.

Izradom i ishođenjem potrebne dokumentacije te otkupom zemljišta i njegovim prenošenjem u vlasništvo Republike Hrvatske stvoreni su nužni preduvjeti za apliciranje tog projekta prema sredstvima europskih fondova. Riječ je o investiciji vrijednoj 13 milijuna eura, odnosno stotinjak milijuna kuna, te se od EU fondova očekuje stopa financiranja od 60 do 65 posto vrijednosti projekta.

Kako saznajemo od Alena Prnjata, ravnatelja Lučke uprave Osijek, projekt izgradnje terminala rasutih tereta obuhvaća gradnju 240 metara duge nove vertikalne obale, 285 metara kranske staze, pristupne ceste, novog željezničkog kolosijeka i drugih potrebnih objekata. Time će se znatno povećati pretovarne mogućnosti cijele luke.

Završetak do 2017. godine “To je zasigurno najzreliji projekt svih naših riječnih lučkih uprava.

Pored navedenog, u izradi je i studija izvodivo-

sti projekta kao i rad na aplikacijskom formularu prema sredstvima EUa. Konkretno, očekujemo da ćemo za EU sredstva za taj projekt aplicirati u travnju. K tome, početak izgradnje novog terminala neće čekati završetak aplikacijskog procesa.

Naime, osigurana su proračunska sredstva i početne radove očekujem već krajem svibnja ove godine”, kaže Prnjat dodajući kako će, nakon što saznaju iznos odobrenih EU sredstava, raspisati međunarodni javni natječaj za izvođače radova na gradnji terminala.

Izgradnja i opremanje novog terminala bi trebali trajati tri godine pa bi u idealnim uvjetima on mogao biti gotov 2017. godine. Tom vrijednom investicijom zapravo počinje dugoročniji ciklus obnove, modernizacije i širenja kapaciteta osječke riječne luke. Tako je u planu gradnja i rekonstrukcija tzv. južne obale čime će luka postati bogatija za tri veza za brodove, kao i produženje okomite obale.

Darinko Bago, predsjednik Uprave Končara, i Enes Čengić, direktor tvrtke Energoinvest, potpisali su proteklog tjedna sporazum o poslovnoj suradnji, priopćeno je iz Končara.

Dvije će tvrtke surađivati na području inženjeringa, proizvodnje opreme i izvođenja projekata, i to prvenstveno na trećim tržištima, točnije, zemljama izvan regije. “Sporazum koji smo potpisali korak je više u suradnji na zajedničkim projektima i nuđenju na trećim tržištima.

Očekujemo da će komplementarnost proizvodnog programa i prisutnost na pojedinim tržištima pridonijeti novim poslovima na obostrano zadovoljstvo”, rekao je Bago.

“Svjesni smo da su naše dvije kompanije u prošlosti predstavljale konkurenciju velikim

svjetskim igračima, a danas se moramo okrenuti onome što Končar može ponuditi Energoinvestu i obratno, kako bi na tržištima mogli činiti uspješan tandem. Sami smo mali, ali uvjeren sam da nam se s Končarom otvaraju mogućnosti za nove poslove”, dodao je Čengić.

Inače, sarajevski Energoinvest je izvozno orijentirana tvrtka čije aktivnosti obuhvaćaju projektiranje i realizaciju složenih objekata na području elektroenergetike, hidrogradnje, građevinarstva, automatike, termoenergetskih i procesnih postrojenja i komunikacijskih tehnologija.

Lesnina obilježava 65 godina rada

Za novi centar 28 milijuna eura

Tvrtka Lesnina ove godine slavi 65 godina rada, a poslovanje u Hrvatskoj obilježit će uvođenjem novih brendova te otvaranjem novog trgovačkog centra. U Lesninin centar koji će se na ljeto otvoriti u Zadru uložit će se oko 28 milijuna eura, od čega osam milijuna eura u uređenje i opremanje trgovine Mobelix, rekao je Rajko Magdalenc, generalni direktor Lesnine Hrvatska. Dodao je kako je ta tvrtka već započela sa zapošljavanjem novih 120 osoba. Time će broj ukupno zaposlenih u Lesnini Hrvatska dosegnuti 860. Magdalenc je naglasio kako će se dodatno zaposliti i osobe u bu-

dućim tvrtkinim centrima u Puli i Osijeku. Naime, u te će se trgovačke centre uložiti od 40 do 50 milijuna eura, a njihovo se otvaranje planira u 2015. i 2016. godini. Govoreći o Lesnininim prihodima u protekloj godini, Magdalenc je istaknuo kako su ukupni prihodi tvrtke u 2012. u odnosu na godinu ranije porasli za 14,5 posto - na oko 692 milijuna kuna. Otprilike se isti rezultati očekuju i za 2013., iako za tu godinu još nisu završeni financijski izvještaji. Inače, Lesnina u Hrvatskoj posluje od 1952., a u tržišnom udjelu sudjeluje sa 30 posto. Tvrtka je 2010. postala članica međunarodne grupacije XXXLutz. Magdalenc je napomenuo kako na hrvatske proizvode u Lesnininim prodavaonicama otpada oko 25 do 30 posto ukupnih proizvoda.

(S.P.)

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3817, 3. ožujka 2014.

oko 673 mil kn ( Maestral, Plat, Imperial Javni poziv za kupnju dionica turističkih tvrtki i brodara

Saponijini poslovni prihodi u 2013.

i Jadroplov na prodaji

DAMIR SKENDER, PREDSJEDNIK UPRAVE SAPONIJE

Važno je konsta konkurentnosti Rezultati koje Saponia ostvaruje proteklih godina odraz su dob kroz smanjenje ulaznih troškova i optimizaciju zaliha, paralelno promjene zahvaljujući fleksibilnosti i komunikaciji stručnih tim Na dostavljanje obvezujućih ponuda pozvat će se samo oni ponuđači koji do 26. ožujka dostave pisma namjere

Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

entar za restrukturiranje i prodaju (CERP) proteklog je tjedna objavio javni poziv za iskazivanje interesa za kupnju dionica triju turističkih tvrtki i jednog splitskog brodara. Tako su se na prodaji našle dubrovačke hotelske tvrtke Maestral i Plat, rapski Imperial te splitski brodar Jadroplov, svi u većinskom državnom vlasništvu. Zainteresirani za kupnju dionica pismo namjere za svako pojedinačno društvo trebaju dostaviti do 26. ožujka u CERP. U dubrovačkim Hotelima Maestral država sudjeluje sa 68,25 posto ili sa 352.002 dionice, u Hotelima Plat sa 92,49 posto ili 182.440 dionica, rapskom Imperialu sa 50,08 posto ili 318.423 dionica te u splitskom Jadroplovu sa 70,03 posto ili 1,146 milijun dionica. U pozivu za kupnju dionica Plata navodi se kako ta tvrtka u sastavu ima dva hotela, šest vila i dva paviljona te brojne dodatne sadržaje. Hotelska kuća Plat ima 75 zaposlenika. Iako je 450 soba u Platu izvan funkcije jer su uništene u Domovinskom ratu, još uvijek je u turističkoj funkciji 535 kreveta u 129 soba i 107 apartmana. Tvrtka Plat je na dan 30. rujna 2013. imala dobit od 6,3 milijuna kuna, ukupne obveze su iznosile 202,7 miliju-

rema službenim podacima, kemijskoj tvrtki Saponia u 2013. godini poslovni je prihod porastao za sedam posto. Pri tome polovinu prihoda ostvaruju na inozemnim tržištima, uz rast izvoza od 12,5 posto. Svake godine mnogo ulažu u tehnološku obnovu, marketing i promociju, a pored toga iskazuju i silnu socijalnu osjetljivost prema zaposlenicima. Prema takvim pokazateljima Saponia se definitivno ne uklapa u hrvatsko, a pogotovo ne u slavonsko gospodarskotržišno okružje. U čemu je tajna poslovnog uspjeha Saponije za Privredni vjesnik objašnjava predsjednik Uprave Saponije Damir Skender.

- Nema univerzalnog recepta za uspješno poslovanje. Kroz sve ove godine krize Saponia je, kao i drugi proizvođači, pod snažnim pritiskom nepovoljnih tržišnih kretanja, u prvom redu pada osobne potrošnje te povećanja cijena inputa. Rezultati koje Saponia ostvaruje proteklih godina odraz su dobro postavljenih poslovnih planova te kvalitetnih i konkurentnih projekata. Fokusirali smo se na što efikasnije upravljanje kroz smanjenje ulaznih troškova i optimizaciju zaliha, paralelno investirajući u tehnologiju i razvoj novih proizvoda. Naša je prednost u

C

na kuna dok joj je temeljni kapital bio 59,2 milijuna kuna.

Atraktivne lokacije I hotelsko poduzeće Maestral niz godina relativno dobro posluje, pa tako u financijskim podacima objavljenim na Zagrebačkoj burzi stoji kako temeljni kapital te tvrtke iznosi 103,1 mili-

Temeljni kapital Imperiala iznosi 254,3 milijuna kuna, a prema statističkim podacima, tvrtkina je dobit potkraj prosinca prošle godine iznosila 21,5 milijuna kuna.

Pritom su ukupne obveze iznosile 187 milijuna kuna. Pejnović je rekao kako se za kupnju Imperiala čeka strateški partner iako nije isključeno

Jedini gubitaš na prodaji je Jadroplov, dok ostale ponuđene tvrtke posluju s dobitkom jun kuna. Ukupne tvrtkine obveze prošle su godine iznosile 78,2 milijuna kuna, dok je dobit bila 1,7 milijuna kuna. Inače, tvrtka Maestral u svom sastavu ima pet hotela u uvali Lapad s ukupnim smještajnim kapacitetom od 930 kreveta u 483 sobe. U toj tvrtki radi 151 zaposlenik. Kako je nedavno istaknuo Mladen Pejnović, ravnatelj Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, posebna se pažnja treba usmjeriti na prodaju rapske turističke tvrtke Imperial. Naime, ta hotelska tvrtka u svom sastavu ima četiri hotela, dva turistička naselja i dva autokampa, a sve s ukupno 7653 smještajne jedinice i 248 zaposlenih djelatnika.

ni radničko dioničarstvo.

Bilo kako bilo, za sve tri turističke tvrtke postoji interes kupaca, a do sada se u javnosti izdvojilo samo jedno ime za kupnju turističke tvrtke Plat.

To je njemački touroperator FTI. Jedini gubitaš među tim tvrtkama je brodar Jadroplov koji se bavi međunarodnim pomorskim prijevozom robe. U svom sastavu ima flotu od osam brodova starosti oko devet godina. U Jadroplovu je zaposleno 45 radnika. Potkraj prosinca 2013. ta je tvrtka zabilježila gubitak u visini 43,5 milijuna kuna, dok su tvrtkine ukupne obveze iznosile 516,8 milijuna kuna. Temeljni kapital Jadroplova iznosio je 589,2 milijuna kuna. (S.P.)

P

tome što zaista brzo reagiramo na sve tržišne promjene zahvaljujući fleksibilnosti i komunikaciji stručnih timova. Bitna je i dobra komunikacija vlasnika i uprave, brz protok informacija o svim ključnim odlukama što, također, utječe na proces poslovanja.

Kako ste uspjeli na našem tržištu postići rast od 2,4 posto, kada je ukupni financijski volumen tržišta deterdženata široke potrošnje pao za pet posto u odnosu na 2012.?

- Trend pada financijskog volumena tržišta u na-

Koliko je važno ostvarenje poslovnih rezultata i rast, toliko je bitno i da su radnici zadovoljni šim ključnim kategorijama prisutan je zadnjih godina, uslijed promjene u strukturi potrošnje i kontinuiranom padu osobne potrošnje. Potrošači percipiraju Saponiju kao proizvođača kvalitetnih i poznatih brendova i cilj nam je zadržati takav imidž.

Kontinuirano razvijamo i unapređujemo premium brendove što nam je i osiguralo liderske pozicije na tržištu Hrvatske. Ipak, svjesni smo platne mogućnosti potrošača i stoga smo razvili deterdžent Bioaktiv, koji je u economy kategoriji vrlo brzo

postao količinski lider te znatno pridonosi ukupnoj realizaciji deterdženata. U prodajnom portfelju Saponia ima više od 400 proizvoda u nekoliko kategorija. Iako su deterdženti za rublje financijski jedna od najvažnijih kategorija, bitni su nam i drugi programi koji značajno participiraju u prihodu kompanije.

Rastete u Hrvatskoj, ali još više rastete u Srbiji.

Kako ste se uspjeli nametnuti tamošnjem tržištu?

- Srbija je tržište s više od sedam milijuna stanovnika i tradicionalno je bilo okrenuto Saponijinim proizvodima. Dosta godina smo bili odsutni s tog tržišta i nemoguće je bilo u kratkom razdoblju vratiti prijeratne pozicije, pogotovo zato što se promijenila i struktura ponude.

Ulaganjem u promociju i trade marketing postupno smo vraćali svoje pozicije i gradili lojalnost potrošača, a zahvaljujući dobroj suradnji s distributerom, lani smo ostvarili velik rast prodaje. Još uvijek ima dosta prostora za rast, u neke kategorije smo tek počeli ulaziti, tako da s potezima koje planiramo za ovu godinu očekujemo daljnje povećanje prometa u toj zemlji.

Ove godine obilježavate 120 godina rada. Uz ime Saponije blisko se vezuju brendovi Faks helizim, Nila, Arf, Likvi...

Prošle ste godine revita-

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3817, 3. ožujka 2014.

( 2,6 mil €

( oko 40 novih idejnih rješenja

investicije tvrtke u prošloj godini

svake godine osmisli Saponijin dizajn-studio

ntno ulagati u jačanje ro postavljenih poslovnih planova te kvalitetnih i konkurentnih projekata. Fokusirali smo se na što efikasnije upravljanje investirajući u tehnologiju i razvoj novih proizvoda. Naša je prednost u tome što zaista brzo reagiramo na sve tržišne ova nuiranim razvojem novih proizvoda treba se stalno nametati tržištu jer je to dinamična kategorija i bitno je ispunjavati očekivanja potrošača.

lizirali Kalodont. Kakve ste rezultate ostvarili?

- Odluka o vraćanju Kalodonta na tržište nije donesena preko noći. Saponia je u kategoriji pasti za zube bila prisutna s brendom Zirodent, ali smo

ocijenili da za snažniji zamah na tržištu treba napraviti zaokret. Kategorija oralne higijene ima trend rasta i smatrali smo da će nam poznato ime i kvalitetna linija proizvoda biti dobar okidač

za značajniji rast prodaje. U revitalizaciju Kalodonta i rebranding uključene su bile marketinške i razvojne službe, te smo s obzirom na lanjski rezultat zadovoljni provedenim projektom. Konti-

Industrijska strategija treba uzeti u obzir i regionalni pristup Kako komentirate prijedlog Industrijske strategije Hrvatske?

- Prijedlog Industrijske strategije Hrvatske svakako je pozitivan pomak i treba mu pristupiti afirmativno. Bitno je da se i gospodarstvenici uključe u njegovo definiranje i daju svoj doprinos. Smatramo da pri određivanju pravca razvoja treba uzeti u obzir i regionalni pristup jer se na primjeru Saponije - koja je posljednjih pet godina imala prosječni rast prihoda od sedam posto - vidi da i deterdžentska industrija može biti nositelj razvoja regije. Gotovo 50 posto prihoda ostvarujemo u izvozu finalnih proizvoda i daljnji rast planiramo ostvariti otvaranjem novih tržišta, te je i s te strane Saponia dobar pokazatelj realnih mogućnosti razvoja.

Povijest Saponije započela je zanatskom proizvodnjom krutih sapuna. Vjetar u jedra razvoju današnje Saponije, prema prošlogodišnjim investicijama, trebao bi biti još jedan davni brend – Lahor.

- Saponia je u prvom redu deterdžentska industrija i zadnjih desetak godina intenzivno smo ulagali u automatizaciju i povećanje kapaciteta u proizvodnji praškastih i tekućih deterdženata. S druge strane, financijska vrijednost toaletno-kozmetičkih kategorija ima rastući trend, a budući da Saponia ima kvalitetne i poznate proizvode u tim kategorijama, prioritet nam je povećavati konkurentnost na tržištu. U okviru investicija vrijednih 2,6 milijuna eura u 2013., značajni dio uložen je u novu tehnologiju za proizvodnju i pakiranje sapuna čime smo poboljšali njihovu kvalitetu i povećali kapacitet proizvodnje. Realno očekujemo priličan rast realizacije u toj grupi proizvoda jer smo uz relaunch sapuna Lahor uveli i novu liniju antibakterijskih sapuna B-safe.

Uz Srbiju i BiH, odlično stojite i na makedonskom tržištu. Nedavno ste imali ponudu za pre-

uzimanje jedne tamošnje tvornice. Trebaju li vam uopće takve akvizicije?

- Snaga Saponije na tržištima u okruženju stavlja nas u poziciju da dugoročno razmišljamo o mogućem širenju. U tom smislu su se i odvijali razgovori.

Naš srednjoročni plan razvoja koncentriran je na postojeću lokaciju u Osijeku, gdje je u proizvodne procese, od privatizacije, uloženo više od 40 milijuna eura. Postojeći kapaciteti i investicijski projekti osiguravaju organski rast tvrtke te, za sada, nemamo potrebe za horizontalnom akvizicijom, ali smo uvijek otvoreni za komunikaciju. Tržišno smo orijentirani na Hrvatsku i zemlje u regiji te nam je i najpovoljnije distribuirati proizvode iz Osijeka do vanjskih skladišta u Hrvatskoj i distributera na inozemnim tržištima.

Saponia je u javnosti prepoznatljiva i po socijalnoj osjetljivosti. Ide li poslovni razvoj i zadovoljstvo radnika ruku pod ruku?

- Za rast Saponije važno je konstantno ulagati u jačanje konkurentnosti. Zadnjih godina koncentrirali smo se na povećanje produktivnosti, postupno se mijenja kvalifikacijska struktura zaposlenih, nastojimo kvalitetnim socijalnim programom promijeniti i starosnu strukturu tvrtke. Dobra komunikacija koju imamo sa sindikatima olakšava rješava-

nje problema i osigurava zdravu klimu u tvrtki. Koliko je važno ostvarenje poslovnih rezultata i rast, toliko je bitno i da su radnici zadovoljni. U vrijeme krize, u kojoj je pad životnog standarda evidentan, nastojali smo kolektivnim ugovorom i korekcijom plaća održati motiviranost ljudi. Saponia se zaista može pohvaliti kvalitetnim stručnim kadrom i svjesni smo koliko je važna njihova uloga. Ulažemo i u stručno usavršavanje i obrazovanje, na seminarima i kongresima te na poslijediplomskim i doktorskim studijima.

Prošle ste godine ostvarili poslovne prihode od oko 673 milijuna kuna.

Koliko ste od toga uložili u marketing i oglašavanje?

- Svjesni smo činjenice da je ulaganje u marketing neophodno ako želimo parirati konkurenciji koja ima znatno veći budžet za oglašavanje.

Ulaganja u promociju definiramo ovisno o planiranim projektima. Prošla godina bila je u znaku 45 godina Faks helizima te smo se fokusirali na tu kampanju. Saponia ima nekoliko snažnih brendova u različitim kategorijama i ako želimo i dalje ostati u vrhu, moramo ulagati u njihovu kvalitetu i vizualni identitet. Tu nam je posebno važna inhouse produkcija te vlastiti dizajn-studio koji svake godine osmisli oko 40 novih idejnih rješenja.

14 AKTUALNO

( 174 projekta

Privredni vjesnik Broj 3817, 3. ožujka 2014.

iz sektora energetike planiraju se u Hrvatskoj

( više od 22 mlrd € njihova ukupna vrijednost

Energy Investment Forum 2014

Bušaćim dlijetom do crnog zlata Skorašnje raspisivanje natječaja za istraživanje nalazišta nafte i plina u hrvatskom dijelu Jadrana Ivan Vrdoljak smatra jednim od ključnih projekata Ministarstva gospodarstva, ali i golemim investicijskim potencijalom Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Žarko Bašić/PIXSELL

U

Hrvatskoj su u planu 174 projekta iz sektora energetike čija ukupna vrijednost premašuje 22 milijarde eura. Važno je naglasiti kako će znatan dio tih projekata samostalno razvijati domaće tvrtke. Na nekima, pak, hrvatska industrija surađivat će s privatnim ulagačima. Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva, ističe kako ključne investicije u tu vrlo važnu granu s velikim potencijalom dolaze iz javnog sektora.

“Međutim, taj trend želimo promijeniti tako da u energetski sektor ulažu i privatnici”, kazao je Vrdoljak na prošlotjednoj konferenciji Energy Investment Forum 2014, održanoj u organizaciji Poslovnog dnevnika, a koja je bila posvećena problematici razvoja energetskih investicijskih projekata u Hrvatskoj i regiji.

Skorašnje raspisivanje natječaja za istraživanje nalazišta nafte i plina u hrvatskom dijelu Jadrana Vrdoljak smatra jednim od ključnih projekata Ministarstva, ali i golemim investicijskim potencijalom. No, kako bi natječaj mogao biti raspisan, bilo je potrebno izmijeniti Zakon o rudarstvu, donijeti novi Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika te ponovno seizmički snimiti Jadran. “U prvoj polovini ožujka u novoj Agenciji za ugljiko-

vodike otvorit ćemo data room s novim i starim seizmičkim podacima”, naglasio je dodajući kako su stari podaci u vlasništvu Hrvatske, a novi tvrtke Spectrum, koja je seizmički snimala Jadran.

Natječaj u travnju “Natječaj za off shore istraživanje i eksploataciju nafte i plina trebao bi biti raspisan u travnju i bit će otvoren šest mjeseci. A prvi ugovori trebali bi biti sklopljeni 2015. godine”, pojasnio je ministar gospodarstva.

Istraživanja će trajati između tri i pet godina.

Premda je rano govoriti o imenima, osim Ine, interes za ova ulaganja pokazuje tridesetak velikih energetskih kompanija. Napravljen je i predložen novi financijski model koji nije samo novčana naknada, već i podjela proizvodnje.

On, s jedne strane, omogućava najveću moguću

korist za Hrvatsku, dok je s druge atraktivan potencijalnim investitorima.

Vrdoljak kaže da u simulaciji ekonomskog scenarija, kada je riječ o plinu, dio koji ide državi iznosi 60 posto, dok je kod nafte 54 posto. Prema trenutačno važećem modelu, državi ide samo 24 posto udjela od 10 milijuna barela, istaknuo je dodajući kako bi Hrvatska, uz moguću novu eksploataciju, trebala imati najnižu cijenu plina u Europi.

Također, taj lov na zakopano blago velika je prilika za hrvatsku industriju, posebice metaloprerađivačku i strojarsku.

A šansu za snažnije uključivanje u te projekte hrvatske tvrtke mogu povećati nudeći konkurentne cijene, napomenuo je Vrdoljak. Drugi energetski projekti, dodao je, koji bi trebali potvrditi Hrvatsku kao energetsko čvorište regije i omogućiti joj

da postane konkurentno odredište za smještaj europske industrije - a posebice jer će imati jednu od najnižih cijena energenata u Europi - su Jadranskojonski plinovod i LNG terminal. Vrdoljak je istaknuo i kako nije dobro da Hrvatska elektroprivreda ostane samo u Hrvatskoj.

Smatra da valja više razmišljati o njenom regionalnom utjecaju, kao i o tome da Ina postane vodeća regionalna energetska kompanija.

Barbara Dorić, privremena predsjednica Uprave Agencije za ugljikovodike, kazala je kako su predmet skorašnjeg natječaja za istraživanje i eksploataciju nafte i plina 29 blokova u rasponu od 1000 do 1600 četvornih kilometara. “U sjevernom Jadranu je osam blokova, a u srednjem i južnom 21”, istaknula je ona. Iako prikupljeni podaci ukazuju na

ugljikovodični potencijal, Lilit Cota, direktorica Sektora istraživanja Ine, napominje kako će najtočniji odgovor o tome jesu li one komercijalno isplative za eksploataciju dati bušaće dlijeto. “Ono je najbolji geolog i istraživač”, tvrdi.

Neizvjesna elektroenergetska budućnost Osim o off shore istraživanjima i potencijalu, na konferenciji se raspravljalo o postojećim te ulaganjima u nove elektroenergetske projekte.

Tomislav Šerić, predsjednik Uprave HEP-a, naglasio je da je elektroenergetska budućnost trenutačno vrlo neizvjesna.

“Sigurna je samo jedna stvar - a ta je da ništa nije sigurno”, istaknuo je. Achim Stuible, konzultant u njemačkom Fichter Management Consultingu, naglašava kako s

ulagačkog stajališta nove elektrane valja promatrati kao šire regionalne, a ne samostalne projekte jer živimo u EU-u i tržište nam je zajedničko.

Konferencija se dotaknula i obnovljivih izvora energije, pa je tako istaknuto kako su male hidroelektrane jedan od najmanje iskorištenih energetskih resursa u Hrvatskoj, usprkos potencijalu i činjenici da se radi o energetskim projektima u kojima domaća industrija može isporučiti gotovo 100 posto projektantskih radova, opreme i građevinskih radova. Također, potencijal bioelektrana nedovoljno je ra-

Osim Ine, interes za ulaganja u istraživanje i eksploataciju nafte i plina pokazuje 30 energetskih tvrtki zvijen, a koliki je njihov značaj ilustriraju i brojke od čak 32 milijuna biopostrojenja u Kini, 8500 u Njemačkoj, a samo devet u Hrvatskoj.

Inače, novim Nacionalnim akcijskim planom za OIE Vlada naglasak budućeg razvoja stavlja na projekte energetskog korištenja šumske i poljoprivredne biomase. Usto, novom hrvatskom energetskom politikom znatno su umanjene ranije najavljivane kvote poticane proizvodnje energije od sunca i vjetra.

15

www.privredni.hr Broj 3817, 3. ožujka 2014.

( 43,83%

sadašnji udio države u Petrokemiji

( 754 mil kn

Petrokemijin temeljni kapital

Predstavljene ponude za Petrokemiju

Tri potencijalna kupca Predstavnici kompanija Agrofert iz Češke, Borealis iz Austrije i Nitrogenmuvek (dio holdinga Bige) iz Mađarske prezentirali su svoje poslovanje i viđenje razvoja Petrokemije u okviru njihovih grupacija

T

ri potencijalna kupca dionica kutinske Petrokemije predstavila su svoje ponude prošli tjedan u Ministarstvu gospodarstva. Predstavnici kompanija Agrofert iz Češke, Borealis iz Austrije i Nitrogenmuvek (dio holdinga Bige) iz Mađarske prezentirali su svoje poslovanje i viđenje razvoja Petrokemije u okviru njihovih grupacija, priopćeno je iz kutinske tvornice.

Prodaja dijela državnog vlasništva u Petrokemiji započela je krajem srpnja prošle godine. Vlada je tada pokrenula postupak odabira strateškog partnera za Petrokemiju, nakon kojeg bi država zadržala najmanje 25 posto plus jednu dionicu. Udio države u Petrokemiji sada je 43,83 posto. Povjerenstvo za odabir strateškog

partnera za Petrokemiju osnovano je 14. studenoga prošle godine, a na čelu mu je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.

Poticanje poslovanja Prema neslužbenim podacima, u neobvezujućoj ponudi Agrofert je najavio da bi u Petrokemiju uložio 200 milijuna eura.

Borealis bi investirao najmanje 82 milijuna eura, a zatim još 108,8. Mađarski Bige (odnosno njegova tvrtka kći Nitrogenmuvek) želi kupiti 50,1 posto Petrokemije, za što bi platio 50 do 70 milijuna eura.

Agrofert procjenjuje vrijednost Petrokemije na 56 milijuna eura. Prema Borealisovu izračunu Petrokemija vrijedi između 65 i 108 milijuna eura. Mađarski ulagači procijenili su da vrijedi između 64 i 76 milijuna kuna.

Obvezujuće ponude do 7. ožujka Potencijalni investitori još obavljaju dubinsko snimanje poslovanja Petrokemije. Do 7. ožujka trebaju podnijeti obvezujuće ponude, a potom će Povjerenstvo predložiti Vladi odabir strateškog partnera. Vlada će dati svoju preporuku, a konačnu odluku donosi skupština Petrokemije, sukladno Zakonu o trgovačkim društvima. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak poručio je da očekuje da će kupac biti odabran prema financijskim elementima, planu investicija i namjeri zadržavanja što većeg broja zaposlenih.

Svi ponuditelji imaju snagu za poticanje Petrokemijina poslovanja. Borealis je prošle godine imao prihod od 7,5 milijardi eura i dobit od 450 milijuna eura. Većinski vlasnik mu je investicijski fond iz Abu Dhabija. Zapošljava 5300 ljudi u 120 zemalja. Petrokemijska postrojenja posjeduju u Austriji, Bugarskoj, Belgiji i drugim zemljama.

Holding Bige, nazvan prema imenu svog vlasnika Laszla Bige, ostvaruje godišnje profite od stotinjak milijuna eura, a objedinjuje 11 poduzeća. Jedno od njih je Nitrogenmuvek, koji godišnje prikupi oko 272 milijuna eura. Ranije je taj proizvođač mineralnih gnojiva bio u državnom vlasništvu.

Agrofert Grupa iz Češke najveći je privatni poslodavac u toj zemlji, sa 27.000 radnika. Vlasnik joj

je milijarder Andrej Babiš koji se uspješno lani okušao i u politici. S novoosnovanom strankom ušao je i u vladu u kojoj bi uskoro trebao preuzeti mjesto ministra financija ili potpredsjednika za gospodarstvo.

Petrokemija je prošle godine dokapitalizirana ulogom države, mirovinskih fondova i drugih ulagača.

Temeljni kapital povećan joj je na 754 milijuna kuna.

Za daljnji razvoj neophodne su joj nove investicije i modernizacija poslovanja.

Na ukupni rezultat utječu i cijene plina koji je jedna od glavnih sirovina za proizvodnju mineralnih gnojiva. Potencijalni ulagači najavili su da bi dio vlasništva ostavili u rukama hrvatske države, odnosno da bi željeli sklopiti dionički ugovor u kojem bi bili zastupljeni i sadašnji vlasnici Petrokemije. (I.V.)

Proizvodnja mlijeka

Nedovoljno smo konkurentni Tijekom 2013. godine isporuka mlijeka pala je 16,35 posto, no otkupne cijene mlijeka su zadovoljavajuće i rasle su tijekom godine Tijekom 2013. godine isporuka mlijeka pala je 16,35 posto što je zabrinjavajuće, a Ministarstvo poljoprivrede zajedno s proizvođačima i udrugama, kao i stručnim službama nastoji pronaći način da se ti negativni trendovi zaustave, rečeno je na Savjetu za mlijeko održanom proteklog tjedna u Ministarstvu poljoprivrede.

Iako je trend negativan, ipak je u posljednja četiri mjeseca došlo

do stabilizacije, te manjih stopa pada. Pozitivno je to što je količina isporučenog mlijeka po isporu-

Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila samo 20,3 posto čitelju počela rasti, pa je u prosincu prosječno porasla za 8,8 posto, kaže pomoćnica ministra poljoprivrede Zvjezdana Blažić. “Ako bi se takav

trend nastavio, ove godine može se očekivati i rast proizvodnje”, ističe Zvjezdana Blažić.

Udio mlijeka prvog razreda u ukupno isporučenim količinama je dodatno narastao na preko 95 posto svih količina što dodatno pojačava konkurentnost proizvođača. Sudionici savjeta su ocijenili kako su otkupne cijene mlijeka zadovoljavajuće i stabilne te su rasle cijele 2013. godine. No ulazak Hrvatske

u Europsku uniju te promjene u izvozu na tržišta Cefte pokazao je kako je hrvatski mliječni sektor nedostatno konkurentan, što pokazuju podaci o izvozu. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila samo 20,3 posto.

Na savjetu su predstavnici Ministarstva i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju izvijestili sudionike o isplati prvog dijela poticaja te im dali sva dodatna objaš-

Dobar primjer iz Bavarske Predstavljen je način funkcioniranja proizvođačkih organizacija u Bavarskoj koja ima 35.000 proizvođača mlijeka te 150 tih organizacija koje su nakon “mliječne krize” iz 2008. intenzivirale svoje djelovanje i jačanje pregovaračke pozicije prema otkupljivačima mlijeka u čemu im je pomogao i tzv. mliječni paket izrađen na razini EU-a. Hrvatske proizvođače je zanimao pravni okvir ustrojavanja proizvođačkih organizacija te načini pregovaranja s industrijom o otkupnoj cijeni. njenja o načinu obračuna svih plaćanja. Ministarstvo je najavilo i jačanje rada na dodjeli poljoprivrednog zemljišta kako bi

stočari i proizvođači mlijeka mogli doći do neophodnih poljoprivrednih površina za proizvodnju hrane. (K.S.)

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3817, 3. ožujka 2014.

KONJUNKTURNI TEST IV. tromjesečjA 2013.

Očito još nismo došli do U prerađivačkoj industriji 57 posto anketiranih gospodarstvenika očekuje poboljšanje poslovnog položaja u prvom polugodištu osjetilo, najavilo i doživjelo teret krize i recesije, još nema naznaka oporavka. Kad je riječ o trgovini, anketirani gospodarstvenici u optimizma ne nedostaje u trgovini motornim vozilima. Jedino uslužni sektor i dalje bilježi porast pokazatelja nižoj zabilježenoj vrijednosti u 19 godina provođenja konjunkturnih testova u Hrvatskoj.

prof. dr. sc.

Mirjana Čižmešija Ekonomski fakultet, Zagreb

U

konjunkturnom testu, što ga je za četvrto tromjesečje 2013. godine proveo Privredni vjesnik, sudjelovale su 274 tvrtke - 120 iz prerađivačke industrije, 38 iz građevinarstva, 49 iz trgovine i 67 iz uslužnog sektora.

Rezultati istraživanja pokazali su da se optimizam sramežljivo vraća samo u prerađivačkoj industriji. Zanemarivo poboljšanje raspoloženja zabilježio je uslužni sektor.

Trgovina je ostala na razini iz prethodnog tromjesečja, a građevinarstvo kao da još nije došlo do dna. Pokazatelj konjunkturne klime u tom sektoru ponovno se smanjio i opet približio naj-

PKU i promjene PKU-a po odjeljcima ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR USLUGA)

M J I K Q H

U konjunkturnom testu sudjelovale su 274 tvrtke

E S N

Prema ocjenama i očekivanjima gospodarstvenika, naše gospodarstvo će se zadržati u području nepovoljnih kretanja, ili najblaže rečeno u fazi stabilnosti, bez značajnijih naznaka za oporavak do sredine godine.

Prerađivačka industrija Pokazatelj konjunkturne klime u prerađivačkoj industriji (PKI) povećao se za 9,58 bodova i sada iznosi 9,44. Iako se svako povećanje pokazatelja, pa tako i ovo, tumači kao najava po-

voljnih kretanja za jedan do dva tromjesečja unaprijed, promatrajući dinamiku promjena PKI-ja u zadnje tri godine ne bi se moglo baš sa sigurnošću tako zaključivati. Očito je da hrvatski

gospodarstvenici u tom području djelatnosti posluju u uvjetima u kojima je teško pravilno ocijeniti, a još teže planirati poslovanje. Česte promjene u rastu i smanjenju PKI-ja odraz su konfu-

Građevinarstvo Pokazatelj konjunkturne klime u građevinarstvu (PKG) ponovno se smanjio, i to za 27,65 bodova i sada iznosi -51,94. Time je sve bliže najmanjoj vrijednosti (-56) u posljednjih 19 godina provođenja konjunkturnih testova u Hrvatskoj koja je zabilježena u drugom tromjesečju 2012. godine. Smanjenje PKG-a znači da još uvijek nismo došli do dna kako bi krenulo oživljava-

nje. Poražavajući su rezultati iz kojih se uočava da je 82 posto anketiranih gospodarstvenika gradilo manje nego u prethodnom tromjesečju. Isto toliko ih je imalo ozbiljnih poteškoća u poslovanju koje se ponovno odnose na nedostatna financijska sredstva. Više od 86 posto ih je izjavilo da su narudžbe preniske, dok njih 70 posto ima višak zaposlenih i teškoće s likvidnošću.

Stoga ne iznenađuje poda-

tak da 43 posto anketiranih očekuje da će u prvom tromjesečju ove godine graditi manje nego u prethodnom.

Građevinarstvo je prvo osjetilo, najavilo i doživjelo teret krize i recesije, a prema posljednjim rezultatima konjunkturnih testova, očito je da kroz ovo razdoblje i dalje prolaze te da ga proživljavaju vrlo intenzivno, bez naznaka za skoru stagnaciju, a kamoli oporavak.

Pokazatelj konjunkturne klime u trgovini na malo (PKT) se nakon tri uzastopna smanjenja zadržao na gotovo istoj razini i iznosi 29,27 bodova.

Anketirani gospodarstvenici u trgovini na veliko i dalje su najpesimističniji. Uglavnom svoj poslovni položaj ocjenjuju kao loš, dok promet u odnosu na prethodno tromjesečje kao i u odnosu na isto tromjesečje prethodne godi-

60

20

40

0

20

-20

0

-40

-20

-60

-40

PKG

I

IV

I

2010.

II III

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 51,40 Informacije i komunikacije 29,27 Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 30,83 Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 1,93 Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 10,87 Prijevoz i skladištenje 27,53 Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje -5,00 otpadom te djelatnost sanacije okoliša Ostale uslužne djelatnosti -20,00 Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti -23,73 USLUGE 22,13

67,27 11,80 0,33 -4,03 -4,87 -5,13 -6,47 -22,23 -65,30 2,27

znosti i nemogućnosti dugoročnog sagledavanja gospodarskog stanja i razvoja. Unatoč tome, porast PKI-ja u četvrtom tromjesečju prošle godine, uvažavajući njegova prediktivna svojstva iz razdoblja stabilnosti, svakako je ohrabrujući. Gospodarstvenici su ocijenili da su uglavnom proizvodili jednako kao i u prethodnom tromjesečju.

Narudžbe za njihove proizvode su, u odnosu na prethodno tromjesečje, ostale nepromijenjene, a stanje zaliha gotovih proizvoda kao i najvažnijih sirovina i poluproizvoda ocijenili su kao zadovoljavajuće.

Narudžbe iz inozemstva su bile dovoljne, konkurentski položaj nepromijenjen, te je stoga općenita ocjena poslovnog položaja u veći-

ne ocjenjuju manjim. Sadašnje stanje zaliha im je previsoko iako ih više od polovine smatra da su njihove cijene niže u odnosu na prethodno tromjesečje.

U skladu s tim su i očekivanja prema kojima 79 posto anketiranih očekuje manji promet u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine. Uglavnom imaju vi-

PKT > Trgovina na malo

40

2009.

II III

Promjena

TRGOVINA

PKG > Građevinarstvo

-80

PKU

IV

I

2011.

II III

IV

I

2012.

II III

-60

2013.

IV

I

II

III

IV

-51,20 -20,66 -45,54 -36,30 -55,31 -51,73 -52,87 -44,43 -54,31 -54,08 -52,71 -22,28 -22,57 -55,97 -32,21 -41,36 -3,94 -36,01 -24,30 -51,94

PKT

I

2009.

II III

IV

I

2010.

II III

IV

I

2011.

II III

IV

I

2012.

II III

2013.

IV

I

II

III

IV

21,99 43,89 20,31 0,50 22,95 29,41 30,88 -50,60 27,88 34,42 31,17 38,01 14,78 39,41 22,81 49,44 43,94 36,59 29,24 29,27

17

www.privredni.hr Broj 3817, 3. ožujka 2014.

Indeks ekonomskog raspoloženja (ESI)

dna

Indeks ekonomskog raspoloženja (ESI) u četvrtom se tromjesečju prošle godine povećao, za gotovo četiri indeksna boda, zahvaljujući značajnom udjelu (najviše ponderirane) prerađivačke industrije u kojoj su gospodarstvenici izrazili optimizam.

ESI sada iznosi 92,65 i dalje je ispod vrijednosti 100. U tom području se nalazi već više od četiri godine. Prema harmoniziranoj metodologiji konjunkturnih testova EU-a, u skladu s kojom se provode i naša istraživanja, vrijednost ESI-ja manja od 100 tumači se kao ispodprosječno ocijenjeno ekonomsko raspoloženje gospodarstvenika. Stoga, iako se ESI blago povećao, on i dalje ne najavljuje čak ni stagnaciju, a kamoli oporavak cjelokupnog hrvatskog gospodarstva.

U siječnju ove godine na razini europodručja i EUa, prema podacima Europske komisije, zabilježen je porast pokazatelja konjunkturne klime u trgovini i uslužnom sektoru. Pokazatelj je u građevinarstvu

ove godine. U građevinarstvu, koje je prvo trgovini na veliko su najpesimističniji, dok PKI i promjene PKI-ja po odjeljcima ODJELJCI NKD-a 2007 (PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA)

PKI

promjena

C18 Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa 44,13 C16 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta…

45,73 C10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda 8,90 C28 Proizvodnja strojeva i uređaja 7,60 C17 Proizvodnja papira i proizvoda od papira 34,33 C20 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda 13,07 C31 Proizvodnja namještaja 16,60 C23 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda 4,93 C25 Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme 11,13 C27 Proizvodnja električne opreme 0,57 C15 Proizvodnja kože i srodnih proizvoda -11,77 C22 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike -8,27 C PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 9,44

ni slučajeva bila zadovoljavajuća. Budući da 57 posto gospodarstvenika očekuje poboljšanje poslovnog položaja u prvom polugodištu ove godine i budući da je PKI porastao za gotovo 10 bodova, valja se nadati da će se do ljeta u ovoj gospodarskoj grani barem zaustaviti nepovoljna kretanja i da će nastupiti dugo očekivano razdoblje

40,4 30,2 25,8 24,3 18,0 16,5 11,0 10,1 -0,2 -0,6 -18,2 -27,0 9,58

stabilnosti i oporavka.

Promatrano po pojedinim odjeljcima prerađivačke industrije, PKI se u većini odjeljaka povećao. Vrlo mala smanjenja bilježi proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, proizvodnja električne opreme, dok proizvodnja kože i proizvodnja proizvoda od gume i plastike bilježe nešto izraženije smanjenje pokazatelja.

ostao nepromijenjen, a u industriji se blago smanjio. Promatrano u cjelini, ESI se povećao za 0,5 indeksnih bodova na razini europodručja i 0,9 indeksnih bodova na razini EU-a čime je nastavljen

višemjesečni kontinuirani rast ovog pokazatelja od svibnja 2013. godine. Najveće povećanje indikatora ponovno bilježe Francuska i Njemačka.

U Španjolskoj i Italiji ESI je ostao nepromijenjen, a

u Nizozemskoj se smanjio za jedan indeksni bod.

Vodeće europske zemlje koje u posljednje vrijeme bilježe ne samo porast vrijednosti indikatora konjunkturne klime nego i realni oporavak gospodarstva, ušle su u recesiju ranije od Hrvatske. Nadamo se da će isti trend promjena uskoro započeti i u rezultatima konjunkturnih testova Hrvatske i u hrvatskom gospodarstvu.

O pokazatelju ESI, njegovom izračunavanju i tumačenju detaljnije u PV/3371 – 1. 11.2004. i PV/338431.1.2005.

130 120 110 100 90 80 70

ESI

2009.

II III

I

IV

2010.

II III

I

IV

I

2011.

II III

IV

I

2012.

II III

2013.

IV

I

II

III

IV

69,39 91,56 82,34 79,19 83,95 96,40 97,05 73,51 101,90 98,99 92,23 97,05 92,13 90,31 86,13 99,2 103,74 91,53 88,70 92,65

Sektor usluga šak zaposlenih i problem nelikvidnosti. Nešto manje su pesimistični gospodarstvenici u trgovini na malo, dok optimizma ne nedostaje u trgovini motornim vozilima. Njihove ocjene su uglavnom zadovoljavajuće te očekuju poboljšanje poslovanja kroz povećanje prometa i zadržavanje cijena na razini onih iz prethodnog tromjesečja. Gotovo 96 posto ih posluje likvidno.

Jedino uslužni sektor i dalje bilježi porast pokazatelja.

Posljednjim povećanjem za 2,27 bodova PKU je na razini vrijednosti 22,13. Četiri uzastopna, iako blaga, povećanja i PKU u području pozitivnih vrijednosti najavljuju nastavak relativno stabilnog razdoblja u ovom sektoru do sredine godine.

Više od 55 posto anketiranih gospodarstvenika smatra da se njihovo poslovanje u odnosu na pret-

hodno tromjesečje poboljšalo. Uglavnom se njihov promet povećao ili ostao nepromijenjen, a zaposlenost se smanjila. I dalje očekuju smanjenje broja zaposlenih, ali unatoč tome i povećanje, odnosno nemijenjanje potražnje za njihovim uslugama u narednom tromjesečju. Cijene ne namjeravaju mijenjati, a do sredine ove godine uglavnom očekuju poboljšanje poslovanja. Problema s li-

PKI > Prerađivačka industrija

kvidnošću nema 75 posto anketiranih.

Unatoč izraženom optimizmu na razini uslužnog sek-

PKU > Sektor usluga

40

60

30

40

20

20

10

0

0

-20

-10

-40

-20 -30

PKI

tora u cjelini, uočava se nekoliko odjeljaka u kojima je taj optimizam izostao. Tako najveće smanjenje PKU-

a bilježe administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, te ostale uslužne djelatnosti. Blago smanjenje pokazatelja zabilježeno je i u opskrbi vodom, prijevozu i skladištenju, zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi te u financijskoj djelatnosti i djelatnosti osiguranja. Nasuprot tome, vrlo izraženo povećanje PKU-a, za više od 67 bodova, bilježe stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti.

I

2009.

II III

IV

I

2010.

II III

IV

I

2011.

II III

IV

I

2012.

II III

-60

2013.

IV

I

II

III

IV

-28,00 -9,90 -8,72 -2,85 -1,24 10,93 13,56 15,99 20,83 12,36 6,94 10,17 14,69 8,45 0,86 12,8 13,03 5,88 -0,14 9,44

PKU

II

2009.

III IV

I

2010.

II III

IV

I

2011.

II III

IV

I

2012.

II III

IV

I

2013.

II III

IV

-26,92 1,07 -18,19 4,08 16,37 0,90 18,84 22,17 25,50 16,20 8,80 -1,13 28,10 12,73 7,43 8,20 10,4 19,87 22,13

18 EUROGLAS

Privredni vjesnik Broj 3817, 3. ožujka 2014.

“ Ovo je prilika da Hrvatska bude lider za zemlje Europske unije u suradnji kad je riječ o poduzetnicima i cjeloživotnom obrazovanju. ”

Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta

SEECEL

Znanjem do poduzetničkog duha Centar radi na promoviranju učenja poduzetništva i poticanju poduzetničkog duha kod svih generacija, od osnovnog do visokoškolskog obrazovanja Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

E

uropska zaklada za stručnu izobrazbu Regionalnog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje Jugoistočne Europe (South East European Centre for Entrepreneurail Learning - SEECEL) organizirala je prošli tjedan konferenciju i radionicu za stručnjake.

Na njoj se željelo potaknuti timove stručnjaka za provođenje ideja iz europskog Zakona o malom poduzetništvu (Small Business Act) i pružiti priliku stručnjacima iz istočnog dijela regije da se pripreme za ocjenjivanje mogućnosti svog razvoja prema ovom zakonu, koje će

biti provedeno ove i iduće godine.

Cjeloživotno obrazovanje je važno za razvoj

SEECEL je osnovan na inicijativu Ministarstva poduzetništva i obrta i u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom. Države uključene u ovaj projekt su: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Srbija i Turska.

Cjeloživotno obrazovanje je važno za razvoj poduzetnika i njegovu konkurentnost, rekao je ministar Maras poduzetnika i njegovu konkurentnost, rekao je na otvaranju konferencije ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras. “Ako sve bude kako očekujemo, na zagrebačkoj Kajzerici otvorit ćemo regionalni centar za razvoj poduzetnič-

kih kompetencija zemalja Jugoistoka Europe – SEECEL potkraj 2015. ili početkom 2016. godine. Ovo je prilika da Hrvatska bude lider za zemlje Europske unije u suradnji kad je riječ o poduzetnicima i cjeloživotnom obrazovanju. Na

radionicama ovog skupa sudjeluju predstavnici 14 zemalja, od čega je njih osam iz regije. Upravo je to dokaz da radimo dobar posao jer zašto bi inače netko iz Gruzije došao ovamo ako ne može ništa novo naučiti”, smatra Maras.

Edukacija malih i srednjih gospodarstava Cijeli program podržali su Europska unija i Glavna uprava Europske komisije za poduzetništvo i industriju, a kroz poticanje suradnje stručnjaka iz zemalja Jugoistočne Europe i razmjenu dobre prakse Centar radi na promoviranju učenja poduzetništva te poticanju poduzetničkog duha kod svih generacija, od osnovnog do viso-

koškolskog obrazovanja.

Sustavno se prate i potrebe za edukacijom malog i srednjeg gospodarstva. SEECEL aktivno radi na razvoju i unapređenju kurikuluma i nastavnih materijala, obrazovanju nastavnika i ravnatelja te suradnji obrazovnih institucija i gospodarstva, kako bi se ojačalo gospodarstvo i njegova konkurentnost u regiji.

Europsko vijeće za regionalnu suradnju tijekom konferencije dodijelilo je Regionalnom centru za razvoj poduzetničkih kompetencija nagradu “Prvak regionalne suradnje u 2013. godini”, za aktivan i dinamičan pristup regionalnoj suradnji te njegov doprinos u vrijeme pripreme Strategije za Jugoistočnu Europu.

Europska komisija procjenjuje hrvatsko gospodarstvo

EK: Ispunjenje ciljeva još je daleko prijašnje prognoze EK-a, njihova procjena kretanja stope nezaposlenosti u Hrvatskoj u 2013. bila je 16,9 posto, a u ovoj godini 16,7 posto. Za 2015.

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

U

proteklom petogodišnjem razdoblju svijet je zahvatila globalna financijska i gospodarska kriza, u čemu i Hrvatska prolazi svoju “kalvariju”.

Hrvatski BDP je proteklih godina bilježio pad unatoč intervencijama Vlade za spas gospodarstva. No ipak je lani ta stopa ublažila pad na 0,7 posto. Iako Hrvatsku ove godine očekuje gospodarski rast od 0,5 posto, na gospodarstvo će i dalje utjecati povećana stopa nezaposlenosti koja će iznositi 17,6 posto, kao i lani.

EK Hrvatskoj za 2015. predviđa stopu nezaposlenosti od 17,2 posto Te je podatke proteklog tjedna objavila Europska komisija u sklopu zimske ekonomske prognoze koju Komisija daje za sve zemlje članice Europske unije. Primjetno je kako je, prema procjena-

ma EK-a, stopa kretanja BDP-a ista kao i u njihovoj prethodnoj prognozi.

No, procjene kretanja stope nezaposlenosti pogoršale su se u odnosu na posljednji dokument Komisije. Prema podacima iz

su pak predvidjeli kako bi stopa nezaposlenosti u našoj zemlji mogla iznositi 16,1 posto. Stručnjaci iz EK-a u svojoj posljednjoj analizi promijenili su mišljenje, pa se tako u zimskoj ekonomskoj pro-

gnozi predviđa kako će se stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj povećati i u sljedećoj godini te iznositi 17,2 posto.

Jednokratna mjera za oporavak gospodarstva Uz to, zabrinjavajući mogu biti i sljedeći podaci. I dok se u našoj zemlji i dalje ne stišava negodovanje zbog najnovije Vladine mjere o prebacivanju dijela mirovina za beneficirani radni staž iz II. mirovinskog stupa u I. mirovinski stup, čime će se novac iz privatnih mirovinskih fondova sliti u državni proračun, u EK-u kažu kako će se na taj na-

čin deficit opće države poboljšati na 5,4 posto, a BDP na 4,8 posto u 2014. i 2015. godini. Komisija smatra, doduše, da je to “jednokratna mjera u ovoj i u sljedećoj godini kako bi se pomoglo oporavku hrvatskog gospodarstva, a to se prebacivanje prihoda građana više neće smatrati prihodom”. Unatoč tome, Hrvatska će i dalje biti jako daleko od cilja u kojem se nastoji smanjiti prekomjerni deficit. Podsjetimo, EU je Hrvatskoj zadao određene ciljeve, a to je deficit od 4,6 posto BDP-a u ovoj godini, 3,5 posto BDP-a u 2015. i 2,7 posto BDP-a u 2016. godini.

19

www.privredni.hr Broj 3817, 3. ožujka 2014.

( oko 15 mil €

*vijesti

vrijednost 40 projekata koje je provela VIDRA

Agencija za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije

Novih 10 dobrih projekata Na natječaj za razvoj javne poslovne i turističke infrastrukture u okviru Operativnog programa Regionalna konkurentnost, Agencija za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije prijavila je 10 projekata od kojih je najskuplji projekt Centra kompetencija za selektivne oblike turizma Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

jedan starački dom u Virovitici. Za obnovu hotela u Slatini treba osigurati milijun eura, a za hostel u Virovitici oko 1,2 milijuna. Planirana je i izgradnja osnovne škole u Orahovici vrijedna tri milijuna eura, gimnazije u Slatini vrijedna dva milijuna eura, te učeničkog doma i industrijsko-obrtničke škole u Virovitici vrijedna 3,5 milijuna eura.

N

a natječaj za razvoj javne poslovne i turističke infrastrukture u okviru Operativnog programa Regionalna konkurentnost, kroz koji će se sredstvima Europske unije sufinanci-

Svaki od projekata trebao bi unaprijediti konkurentnost gospodarstva u županiji rati projekti lokalnog i regionalnog značaja, Agencija za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije VIDRA prijavila je svojih 10 projekata. Svaki od ovih projekata značajno bi trebao unaprijediti konkurentnost gospodarstva u toj županiji i otvoriti nova radna mjesta. Ukupna vrijednost svih prijavljenih projekata je oko 330 milijuna kuna, od čega bi neke od tih projekata Europska unija sufinancirala do čak 99 posto.

Obnova dvorca Janković Najskuplji od svih projekata koji je predan na natječaj je projekt Centra kompetencija za selektivne oblike turizma koji bi trebao biti smješten u dvorcu Janković u Suhopolju koji će u sklopu projekta biti i obnovljen. Dvorac Janković u Suhopolju je zaštićeni spomenik kulture iz sredine 18. stoljeća koji već dugi niz godina propada zbog nebrige prijašnjih vlasnika i države. Za dvije i pol godine

trebao bi biti obnovljen i prenamijenjen u potpornu instituciju za razvoj selektivnih oblika turizma kontinentalne Hrvatske.

Centar za selektivne oblike turizma davat će niz usluga malim i srednjim poduzetnicima u hotelijerstvu, ugostiteljstvu i drugim pratećim djelatnostima važnim za razvoj turizma. Tamo će poduzetnici moći raditi na razvoju inovativnih turističkih proizvoda, kreiranju turističkih destinacija te prijenosu vrhunskih tehnologija i znanja na poduzetnike.

Osim toga turistički sektor će zbog ovog vrijednog projekta dobiti educiranu radnu snagu spremnu za rad na zahtjevnom tržištu jer će se u prostorima dvorca nalaziti i specijalizirani hotel s četiri zvjezdice. U školi hotelu učenici srednjih škola i studenti turističkog smjera u kontinentalnom dijelu Hrvatske, a posebice studenti virovitičke Visoke škole za menadžment u turizmu i informatici, imat će priliku uz stručne mentore do-

EU projekti u tijeku U Virovitičko-podravskoj županiji u provedbi je nekoliko projekata financiranih iz europskih fondova. Započeo je projekt izgradnje e-inkubatora vrijedan 916.000 eura, kao i više od 2,1 milijuna eura vrijedan projekt obnove kurije u Kapela dvoru te označavanja biciklističkih staza u okviru prekograničnog projekta Drava4Enjoy. Provode se i dva edukacijska projekta vrijedna 250.000 eura kojim će se obrazovati menadžeri za rad na području Županije te osigurati oprema i obrazovati nastavnici za ugostiteljska zanimanja. U provedbi je i projekt izgradnje hale za preradu ljekovitog bilja vrijedne 661.000 eura. Još četiri turistička projekta ukupno vrijedna 3,4 milijuna eura provode se u suradnji s mađarskim partnerima. Njima će se obnoviti vinska cesta, izgraditi odmorišta na jahaćoj stazi kao i dječje igralište, obnovit će se Zavičajni muzej u Slatini te izgraditi Dravska biciklistička ruta. biti praktična znanja i time postati visokokonkurentna radna snaga. U pripremi je još nekoliko projekata, od kojih su neki među ovih devet za koje se već traži novac. To su gotovo milijun eura vrijedan projekt izgradnje kanalizacije u Voćinu, projekti navodnjavanja vrijedni šest milijuna eura te opremanje tvornice za proizvodnju voćnog vina vrijedno oko 600.000 eura. Osim toga, među projektima su i iz-

gradnja dva milijuna eura vrijedne sirane, izgradnja tehnološko-inovacijskog centra vrijedna također dva milijuna eura, potom izgradnja dvorane s bazenom u Pitomači vrijedna tri milijuna eura te izgradnja mosta na Križnici vrijedna pet milijuna eura.

Posebnim projektima želi se izgraditi i regionalni centar za palijativnu skrb i hospicij u Cabuni vrijedan pet milijuna eura, kao i jednako toliko vri-

Rezultati natječaja u lipnju Rezultati natječaja na koji su prijavljeni ti projekti, prema najavama Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, bit će objavljeni u lipnju.

Agencija VIDRA od svog je osnutka 2008. godine provela 40 projekata čija je vrijednost gotovo 15 milijuna eura. Kroz programe prekogranične suradnje izgrađena je teritorijalna i sektorska analiza hrvatskih i mađarskih županija uz rijeku Dravu, uređeno i opremljeno nekoliko škola i vrtića, rekonstruiran Arboretum Lisičine, opremljen ured za informiranje građana o EU-u, izrađena baza podataka inovativnih tvrtki, organizirana suradnja tvrtki i škola s obiju strana Drave, opremljen niz tvrtki s potrebnom opremom, napravljene razvojne strategije te studije utjecaja na okoliš. Kroz IPA projekte dobiveni su certifikati za privlačenje inozemnih ulaganja i organiziran drvni klaster, osnovane tri lokalne akcijske grupe, Marinianis, Papuk i VIP, educirano 350 mladih nezaposlenih osoba, te opremljene dvije informatičke učionice.

Projekt prilagodbe APPRRR Započeo je twinning projekt Priprema hrvatske Agencije za plaćanja za provedbu ZPP-a i ZRP-a za razdoblje nakon 2013. godine. Tim se projektom jačaju kapaciteti Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju kako bi se olakšao prijelaz u provedbu shema potpore u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u razdoblju nakon 2013. godine. Agencija će kroz projekt ojačati kontrolu mjera, povećati učinkovitost i pripremiti se za korištenje mjera Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj i Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo. Projekt je vrijedan 1,7 milijuna eura, financira se u 95-postotnom iznosu iz IPA fonda, a ostatak iz državnog proračuna te će se provoditi sljedećih godinu i pol.

Završen IPA projekt Završen je IPA 2008 twinning projekt Pomoć pri upravljanju Ciljem 3 unutar kohezijske politike. Ovim projektom vrijednim 787.000 eura pripremano je programiranje, provedba i upravljanje EU ESI programima za razdoblje 2014.-2020. u Hrvatskoj, a osnovan je i Nacionalni odbor za koordinaciju sudjelovanja Hrvatske u programima transnacionalne i međuregionalne suradnje te makroregionalnim strategijama Europske unije. Ovaj twinning projekt bio je i prilika da javni službenici iz Italije, Poljske i Austrije razmijene iskustva sa svojim hrvatskim kolegama, od kojih će s mnogima nastaviti raditi na programima teritorijalne suradnje i ostalim strateškim platformama u sljedećim godinama.

20 MERIDIJANI

Privredni vjesnik Broj 3817, 3. ožujka 2014.

( 4,3 bilijuna $

ukupni prihod 250 najvećih maloprodajnih lanaca

( 17 mlrd $

prosječan prihod 250 najvećih

Globalna snaga maloprodaje 2014.

Agrokor među najvećima Vodeći maloprodajni lanci posegnuli su za nizom rasprodaja kako bi očuvali profitabilnost i prebrodili ovo za trgovinu problematično razdoblje, kaže Tomislav Džapo, viši menadžer u Deloitteovom Odjelu financijskog savjetovanja Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U

natoč nepovoljnim gospodarskim kretanjima ukupni prihodi 250 najvećih maloprodajnih lanaca u svijetu u prošloj su poslovnoj godini, dakle od lipnja 2012. do istoga mjeseca 2013., dosegnuli su 4,3 bilijuna dolara. Naime, prema izvješću

Maloprodajni lanci koji posluju na tržištima zemalja u razvoju nastavili su bilježiti veliki porast potražnje Globalna snaga maloprodaje 2014., koje je pripremio Deloitte u suradnji sa Stores medijom, 250 najvećih u svijetu ostvarilo je prosječan prihod veći od 17 milijardi dolara. A među najveće i ove se godine uvrstila Agrokorova maloprodaja, koja je zauzela 244. mjesto.

“Globalna trgovina na malo prošlu je godinu započela problematično”, kaže Tomislav Džapo, viši menadžer u Deloitteovom Odjelu financijskog savjetovanja.

“No, ohrabruje to što se pokazalo da su vodeći maloprodajni lanci ipak uspjeli prebroditi ovo teško razdoblje i ostvariti zamjetne rezultate zahvaljujući povećanju potrošnje. To se pokazalo kao prijeko potreban poticaj rasta globalnih prihoda u kojem 250 najvećih maloprodajnih lanaca u svijetu, točnije 199 poslovnih subjekata, bilježi povećanje prihoda od

trgovine na malo. Zanimljivo je i da je ovogodišnje izvješće prvi put ukazalo na to da su vodeći posegnuli za nizom rasprodaja da bi očuvali profitabilnost i prebrodili ovo za trgovinu problematično razdoblje”, dodaje Džapo.

Prodaja poslovnih udjela Vodećih 10 maloprodajnih lanaca u prošloj je godini doživjelo pomutnju, najvećim dijelom izazvanu prodajama svojih poslovnih udjela. Premda je Wal-Mart ostvario veću prednost, Carrefour - bivši drugi na svijetu pao je na četvrto mjesto nakon nekoliko uzastopnih godina pada prihoda, do kojeg je došlo zbog izdvajanja diskontnoga lanca Dia u srpnju 2011. godine. Tesco, koji se popeo na drugo mjesto, također je osjetio posljedice napuštanja svog dijela poslovanja Fresh&Easy u Sjedinjenim Američkim Državama.

Maloprodajni lanci koji posluju na tržištima zemalja u razvoju u poslovnoj su 2012. godini nastavili bilježiti veliki porast potražnje. Tržišta tih zemalja trenutačno dobivaju vjetar u leđa koji potiče njihov agresivan organski rast. Maloprodajni lanci s tih tržišta mahom su se plasirali na listu 50 najbrže rastućih u svijetu, točnije, bilo ih je 26, a među njima su se našla sva četiri ruska maloprodajna lanca s ovogodišnje Deloitteove liste 250 najvećih u svijetu.

Zatim pet od sedam koji dolaze s područja Afrike i Bliskog istoka, te šest od

mljama na Starom kontinentu. Lošije rezultate, gledano na razini 250 vodećih u Europi, ostvarili su maloprodajni lanci iz Njemačke i pogotovo Ujedinjenog Kraljevstva.

10 najvećih maloprodajnih lanaca (rang prema ostvarenim prihodima - poslovna godina 2012.)

Naziv poduzeća

Zemlja

Prihodi od trgovine na malo (u mil. USD)

SAD

469.162

UK

101.269

SAD

99.137

1.

Wal-Mart Stores, Inc.

2.

Tesco PLC

3.

Costco Wholesale Corporation

4.

Carrefour S.A.

Francuska

98.757

5.

The Kroger Co.

SAD

96.751

6.

Schwarz Unternehmens Treuhand KG

Njemačka

87.236p

7

Metro AG

Njemačka

85.832

8.

The Home Depot, Inc.

SAD

74.754

9.

Aldi Einkauf GmbH & Co. oHG

Njemačka

73.035p

SAD

71.960

10. Target Corporation Izvor: Izvješće “Globalna snaga maloprodaje”, Deloitte

devet lanaca iz Latinske Amerike.

“Proteklih godina ekonomije u razvoju izbile su u prvi plan kao maloprodajna tržišta koja najviše obećavaju”, kaže Džapo. “Na čelu su maloprodajni lanci Latinske Amerike s porastom prihoda od trgovine na malo

od 15 posto, a slijede ih lanci iz Afrike i s Bliskog istoka. Maloprodajni lanci uspješno prilagođavaju svoje strategije rastućem broju potrošača iz srednje klase na novim tržištima, koja obilježava velika potražnja za dobrima široke potrošnje, od elektroničkih proizvoda do onih

p = procjena

za osobnu njegu”, dodaje. Europski maloprodajni lanci već drugu godinu zaredom imaju problema zbog ponovnog ulaska u recesiju i s njom povezanih strožih mjera za suzbijanje kreditne krize te posljedičnog usporavanja rasta i povećanja nezaposlenosti u mnogim ze-

Japan zaostaje Lanci iz regije Azija-Pacifik, isključujući Japan, ostvarili su solidnu dobit.

No ona se ipak više ne mjeri dvoznamenkastim brojevima, kao što je to bio slučaj u dvije prethodne godine. Japanski maloprodajni lanci oporavili su se od poslovne godine 2011., no i dalje zaostaju za drugim analiziranim zemljama i regijama.

U Sjedinjenim Američkim Državama rast 250 najvećih zaustavio se na 4,3 posto, što je pad u odnosu na 6,3 posto rasta ostvarenog 2011. godine. Promatrajući sjevernoamerički kontinent kao cjelinu, a posebno Kanadu, povećanju prihoda pridonio je upravitelj lanca malih trgovina i licencnog oblika trgovanja Alimentation Couche-Tard.

Kao posljedica intenzivnih akvizicija u 2012. godini, Couche-Tard postao je najveći maloprodajni lanac Kanade.

Izvješće prvi put sadrži i popis vodećih 50 maloprodajnih lanaca koji posluju putem interneta.

Definicija e-trgovine na malo u ovoj analizi obuhvaća isključivo prodaju krajnjim potrošačima (engl. B2C). Valja naglasiti kako se više od dvije trećine maloprodajnih lanaca koji su fokusirani na internet trgovinu, odnosno njih 39, uvrstilo i među 250 najvećih u svijetu.

21

www.privredni.hr Broj 3817, 3. ožujka 2014.

(

poduzetnici iz 6 država okupit će se na poslovnom klubu Biznis plus

Susret regionalnih poduzetnika

Umrežavanje poduzetnika regije Poslovni klub Biznis plus organizira 6. i 7. ožujka u Zagrebu regionalni susret poduzetnika na kojem će biti riječi i o investicijskim prilikama u regiji

P

rvi od triju ovogodišnjih susreta regionalnog poslovnog kluba Biznis plus održat će se 6. i 7. ožujka u zagrebačkom hotelu Westin, a bit će to prilika da se poduzetnici iz zemalja regije - Slovenije, Hrvatske, BiH, Srbije, Crne Gore i Makedonije bolje upoznaju, razmijene iskustva i potaknu mogućnosti zajedničkog nastupa na trećim tržištima. Zagrebački razgovori usredotočit će se i na traženje investicijskih prilika te investitora u regiji.

Biznis plus je projekt nekoliko redakcija medija koji imaju bitnu ulogu u svojim državama: bosanskohercegovački dnevnik Oslobođenje, crnogorski

dnevnik Vijesti, hrvatski poslovni dnevnik Business.hr i tjednik Aktual, makedonski poslovni tjednik Kapital te mjesečnik Bankite i biznisot, slovenski poslovni dnevnik Finance, revije Manager, Moje finance i Medicina danes te srpski tjednik Novi magazin.

Medijski partneri osnovali su poslovni klub kao izraz želje za povezivanjem poduzetnika regi-

je, a na zagrebačkom skupu, koji se održava pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatske Ive Josipovića i gradonačelnika Zagreba Milana Bandića, organizatori očekuju stotinjak poduzetnika.

Prva stanica Zagreb, slijede Sarajevo i Beograd Biznis plus djeluje i kroz istoimeni web portal pokrenut prije godinu dana, namijenjen upoznavanju i jačanju poznanstava među poduzetnicima, a ideju povezivanja poslovanja u regiji podupire i Deloitte, partner regionalnog poslovnog kluba Biznis plus, koji će pripremiti savjete za zajedničke nastupe na stranim tržišti-

ma te uputiti na koji način raspoloživa sredstva iskoristiti za razvoj poslova.

Tijekom 2013. održana su u Makedoniji i Sloveniji dva predsusreta poduzetnika iz šest država, nakon kojih su, primjerice, direktor Energoinvesta Enes Čengić i direktor slovenskog Rika Janez Škrabec, dogovorili zajednički nastup na istočnim tržištima.

Stoga su organizatori,

Pogled u svijet

Zauvijek nejednaki dr. Uroš Dujšin

N

ejednakost je jedna od najspornijih osobina kapitalizma. Stagnacija nadnica i koncentracija bogatstva navele su Davida Ricarda i Karla Marxa

smanjivanja nejednakosti.

Ključni instrument u njegovoj analizi je odnos raspoloživog kapitala i godišnje proizvodnje.

Od 1700. pa do Prvog svjetskog rata vrijednost kapitala u Zapadnoj Europi kretala se oko 700 po-

kaže glavni urednik Business.hr-a Plamenko Cvitić, odlučili organizirati u 2014. najmanje tri poslovna kluba. Prvi regionalni susret članova Biznis plusa bit će u ožujku u Zagrebu, slijedi susret u lipnju u Sarajevu, a za listopad je planiran poslovni klub u Beogradu.

Perspektivna tržišta Dolazak je potvrdilo više od 60 članova kluba iz svih zemalja regije, a detalji programa, koji uključuje i razgovor na temu kako poslovati s većim sustavima te što pojedine zemlje nude investitorima, mogu se vidjeti na http://hr.biznis-plus.com/ klub.

“Za neke tvrtke mogu biti perspektivna tržišta u regiji, stoga su susreti koje organizira Biznis plus dobrodošli u smislu razmjene informacija, iskustava te prepoznavanja i stvaranja novih poslovnih prilika”, kažu iz Gorenja gdje smatraju da perspektivna tržišta nisu nužno samo ona koja su globalno priznata kao takva. Dolazak su najavili i predstavnici Mercatora koji je s više od 240 trgovina i više od

Dolazak je potvrdilo više od 60 članova kluba iz svih zemalja regije 3000 radnika prisutan na hrvatskom tržištu gdje je najviše trgovačkih lanaca u cijeloj regiji, kao i sarajevskog Energoinvesta te regionalnih turističkih tvrtki. (D.B.)

na preispitivanje njegove održivosti. Tijekom 20. stoljeća pitanja raspodjele potisnuta su u pozadinu, da bi tek u novije vrijeme nagli rast nejednakosti potaknuo ekonomiste da se zapitaju što to sprečava širu podjelu plodova privređivanja. Autoritativni vodič u ovu problematiku je knjiga Thomasa Pikettyja Le capital au XXIe siècle objavljena 2013.

Njena se analiza nastavlja na misli ekonomista 19. stoljeća. Uostalom, i naslov knjige je aluzija na famozni Das Kapital.

Pogrešne postavke Autor ukazuje na to da su neke postavke konvencionalne teorije 20. stoljeća potpuno pogrešne. Tako nejednakost ne opada tijekom privrednog razvoja kako je to u 1950-ima tvrdio nobelovac Simon Kuznets. Isto tako ne bi trebalo očekivati da će, kao obilježje modernog rasta, udio kapitala u dohotku tijekom vremena ostati otprilike jednak, kao što je to tvrdio slavni Nicholas Kaldor. Nema dakle razloga zašto bi u kapitalizmu došlo do “prirodnog”

sto nacionalnog dohotka, uz promjene u njegovoj strukturi - opadanje udjela zemljišta u korist industrijskog kapitala.

Do 1914. vodeće su privrede bile veoma nejednake. U 1910. je 10 posto najbogatijih europskih kućanstava kontroliralo 90 posto cjelokupnog bogatstva. Tome je kumovao priljev renti i dividendi od kapitala, pa je 10 posto najbogatijih ubiralo 45 posto cjelokupnog dohotka, a nije ni bilo znakova smanjenja nejednakosti sve do izbijanja Prvog svjetskog rata.

No od 1914. do 1950. ratovi i privredna kriza su bacili bogataše na koljena. Ratna razaranja dovela su do fizičkog razaranja kapitala, a slijedile su i nacionalizacije, oporezivanje i inflacija. Velika je kriza uništila bogataše putem gubitaka kapitala i stečajeva. No nakon toga kapital je obnovljen, pa su njegovi vlasnici opet došli na zelenu granu. Od 1970-ih nadalje odnos bogatstva prema dohotku je porastao pa su se nejednakost dohotka i koncentracija bogatstva opet

primakli predratnim vrijednostima.

Zakonitosti kapitalizma Ti su trendovi rezultat dvaju “fundamentalnih zakonitosti kapitalizma”. Prva objašnjava varijacije u udjelu kapitala u dohotku. To je jednostavna knjigovodstvena formula: udio kapitala je uvijek jednak prinosu od kapitala pomnoženom s ukupnom veličinom bogatstva kao dijelu BDPa. Stopa prinosa je zbroj svih dohodaka kapitala, tj. renta, dividende i dobit - kao postotak cjelokupne vrijednosti kapitala.

Drugo bismo prije mogli nazvati empirijskim pravilom: tijekom dugih razdoblja i uz odgovarajuće

Poanta svega je u tome da sporiji rast dovodi do veće koncentracije bogatstva okolnosti ukupna vrijednost kapitala kao postotak nacionalnog dohotka trebala bi približno odgovarati odnosu između nacionalne sklonosti štednji i stope privrednog rasta. Uz sklonost štednji od oko osam posto (što bi odgovaralo onoj u Americi) i rasta BDP-a od dva posto vrijednost kapitala bi trebala porasti do 400 posto godišnje proizvodnje, dok bi pad dugoročne stope rasta na jedan posto trebao povećati očekivanu vrijednost kapitala na 800 posto BDP-a. Bila to “zakonitost” ili ne, poanta svega je u tome da sporiji rast dovodi do veće koncentracije bogatstva. No zato brz rast produktivnosti i/ili povećanja stanovništva čine snažan faktor konvergencije. Brz rast broja stanovnika od 1700. do 2012. činio je otprilike polovinu rasta BDP-a u svijetu.

22 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Upitan kredit Svjetske banke

Privredni vjesnik Broj 3817, 3. ožujka 2014.

( 137,5 mil KM

( 1,5 mlrd KM

lanjska dobit BH Telecoma

uvoz iz Rusije u BiH u 2013.

Bosna i Hercegovina: što s državnim tvrtkama?

Kredit od 30 milijuna dolara Svjetske banke za obnovu plovnog puta rijeke Save od Brčkog do Beograda doveden je u pitanje zbog odbijanja vlade RS-a da sudjeluje u njegovoj otplati, priopćili su iz upravnog odbora Luke Brčko. Sredinom prošle godine dva entiteta te Distrikt Brčko uz posredovanje Vijeća ministara BiH prihvatili su dogovor po kojem bi FBiH otplaćivao 6,66 milijuna dolara kredita, Distrikt Brčko 10,67 milijuna, a RS 12,67 milijuna dolara.

Rast izvoza u siječnju Po podacima Agencije za statistiku BiH u siječnju je izvoz iz BiH dosegao 649 milijuna KM što je za 6,3 posto više nego u siječnju prošle godine, a uvezeno je roba za 1,3 milijarde KM što je pad od 2,6 posto. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 64,7 posto. Pokrivenost uvoza izvozom s članicama Cefte iznosila je 91,9 posto, a sa zemljama EU-a 80,6 posto. Prvi put nakon godinu dana BiH je zabilježila pad izvoza u Hrvatsku i to za 9,3 posto.

BDP u trećem kvartalu porastao 1,7 posto Realni rast BDP-a u trećem kvartalu 2013., u odnosu na isto razdoblje 2012. iznosio je 1,7 posto.

Promatrano po područjima klasifikacije djelatnosti, znatan rast BDP-a zabilježen je u poljoprivredi, lovu i šumarstvu (8,6 posto), vađenju ruda i kamena (8,3 posto), prerađivačkoj industriji (4,3 posto) te prometu i skladištenju (4,3 posto), stoji u priopćenju Agencije za statistiku BiH. Realni pad BDP-a imali su ugostiteljstvo (6,3 posto), trgovina na veliko i malo (3,4 posto) te proizvodnja i opskrba električnom energijom (0,8 posto).

Nema prodaje zlatnih koka U sarajevskim medijima objavljene su navodne namjere vlada FBiH i RS-a da ove godine prodaju tvrtke u državnom vlasništvu, što je bio uvjet MMF-a za produljenje aranžmana, no vlada FBiH je opovrgnula te napise Zdravko Latal latal@privredni.hr

P

ropao je prvi pokušaj prodaje 22,1 posto dionica vlade Federacije Bosne i Hercegovine u sarajevskom Energopetrolu, tvrtki koja je u većinskom vlasništvu hrvatsko-mađarskog konzorcija InaMOL, jer na izvanrednoj aukciji na Sarajevskoj burzi nije bilo zainteresiranih kupaca. Na dražbi je bilo ponuđeno 1.215.111 dionica po cijeni od 6,80 KM po dionici.

guće nove modele prodaje. Najvjerojatnije će se dionice podijeliti na više manjih paketa, ali bilo kako bilo, osigurat će se zaštita interesa države, većinskog vlasnika i malih dioničara.

U sarajevskim medijima objavljene su navodne namjere vlada FBiH i RS-a da ove godine prodaju tvrtke u državnom vlasništvu. Inače, to je bio jedan od uvjeta MMF-a da razmotri nove zahtjeve entitetskih vlada i bosan-

zaciji državnih poduzeća.

Vlada FBiH je opovrgnula te napise ustvrdivši da nema prodaje tvrtki u većinskom državnom vlasništvu. Sa sjednice vlade FBiH, koja je zbog izvanrednih okolnosti u stalnom zasjedanju, poručeno je kako je MMF obaviješten da prodaja kompanija u većinskom državnom vlasništvu ne dolazi u obzir. To se posebice odnosi odnosi na EP BiH i EP Hrvatske zajednice HercegBosne te dva telekoma, zlatne koke federalnog

smanjuje zahvaljujući mjerama štednje.

Obustava rada Rafinerije u Bosanskom Brodu, najavljena ovih dana zbog godišnjeg remonta, aktualizirala je sve učestalije vijesti da ruska naftna kompanija Rosnjeft, nakon što kupi udio MOLa u Ini, namjerava zatvoriti rafinerije u Bosanskom Brodu i Modriči, u vlasništvu ruskog Zarubežnjefta. Iz Optima Grupe - ruske tvrtke u vlasništvu Zarubežnjefta, koja upravlja Rafinerijom nafte u Bosanskom Brodu, Ra-

Propao pokušaj prodaje 22,1 posto dionica vlade FBiH u sarajevskom Energopetrolu Vlada FBiH i njena Agencija za privatizaciju na osnovi ranijeg interesa očekivali su sigurnu prodaju kojom će ojačati poprilično skromna proračunska sredstva koja su zadnjim “događanjima naroda” i kupovinom mira dodatno ispražnjena. Prema tvrdnjama analitičara, nezainteresiranost kupaca rezultat je političke nestabilnosti u zemlji i zatraženih smjena vlasti na razini Federacije BiH i županija.

Neodazivanje kupaca proizlazi i iz neizvjesnosti o tome kako će biti okončan spor između Vlade Hrvatske i MOL-a.

Smanjuje se javni dug FBiH U Agenciji za privatizaciju FBiH kažu da neće odustati od prodaje, da sad analiziraju razloge propale aukcije, kao i mo-

skohercegovačke države za produljenjem aranžmana s tom institucijom i osigura financijsku infuziju od 153 milijuna eura.

Mediji tvrde da su se vlasti obvezale do polovine godine dostaviti MMF-u razrađen plan o privati-

budžeta.

Primjera radi, samo je BH Telecom lani imao dobit od 137,5 milijuna KM. Vlada je ukazala i na činjenicu da se vanjski dug FBiH

finerijom motornih ulja u Modriči i mrežom benzinskih crpki u Republici Srpskoj i Federaciji BiH u čija su proširenja lani uložena znatna

Federacija BiH najviše goriva uvozi iz Hrvatske Lani je BiH najveći trgovinski deficit imala s Rusijom gdje je izvezeno roba u vrijednosti od samo 57,1 milijun KM. Istodobno je uvoz iznosio 1,5 milijardi KM zahvaljujući gotovo isključivo uvozu plina i sirove nafte za Rafineriju Bosanski Brod. Kad je riječ o Federaciji BiH, taj je entitet u prošloj godini najviše goriva uvezao iz Hrvatske, 465.480 tona, zatim iz Italije, 89.951 tona, i iz Srbije 36.171 tonu. Iz Rafinerije u Brodu kupljeno je 260.123 tone naftnih derivata, što je za 4,33 posto manje nego u 2012. godini. Kad bi došlo do gašenja rafinerija u Bosni, u što u BiH nitko ne vjeruje, značajno bi se smanjio trgovinski deficit s Rusijom i povećao s Hrvatskom. Lani su najveći uvoznici goriva u Federaciji BiH bili hrvatska tvrtka Holdina, slovenski Petrol i Hiva-Oil iz Tešnja.

sredstva - tvrde da te priče nemaju veze sa stvarnošću. Između ostalog, Optima Grupa je lani od OMV-a kupila lanac crpki u BiH. Što s dogovorom o Južnom toku?

Kad bi se priče koje stižu iz Hrvatske pokazale istinitima, to bi, smatraju analitičari, izazvalo privredni kolaps u srpskom entitetu.

Industrijska bi proizvodnja bila prepolovljena, isto tako i izvoz, a tisuće radnika ostalo bi bez posla.

Taj bi scenarij izazvao pad aktualne vlasti Milorada Dodika na predstojećim parlamentarnim izborima u listopadu. Dodik, predsjednik RS-a, često je boravio u Moskvi koja ga je do sada podupirala. Rusi su u RS-u vlasnici cjelokupne naftne industrije, a dobili su i koncesije za istraživanje i upravljanje naftnim poljima. Dodik je s Moskvom i Beogradom postigao dogovor da jedan krak Južnog toka ide preko srpskog entiteta, ali je taj projekt sporan za EU, Federaciju i državu BiH. Nedavno je u Banjoj Luci boravio zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije Aleksej Meškov, a jedna od tema razgovora s Dodikom bilo je traženje načina da se ubrzaju procedure u vezi s ugovorima između BiH i Ruske Federacije te tako otkloni jedan od najvećih zastoja vezanih za Južni tok.

23

www.privredni.hr Broj 3817, 3. ožujka 2014.

( 1500 €

plaća inženjera s praksom u Sloveniji

( od 2000 do 2500 €

*vijesti

prosječna plaća inženjera s iskustvom u Austriji

Slovenski paradoks

Inženjersko gastarbajterstvo Plaće inženjera strojarstva, elektrotehnike i mehatronike veće su u Njemačkoj za 30 do 40 posto od plaća u Austriji, a dvostruko su veće nego u Sloveniji stoga ni ne čudi velika inženjerska “seoba” u inozemstvo Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

P

osljednje dvije krizne godine odvele su iz slovenskih poduzeća u inozemstvo popriličan broj inženjera svih profila. Odlaze jednako početnici kao i oni s praksom, najčešće u obližnji Graz te u njemačku auto-

Put do većih plaća vodi preko proizvoda i usluga koji omogućavaju više marže, kaže Damjan mobilsku industriju. Nije daleko od kuće, a zaradi se dvostruko više nego u Sloveniji. Plaće inženjera strojarstva, elektrotehnike i mehatronike veće su u Njemačkoj za 30 do 40 posto od plaća u Austriji, a dvostruko su veće nego u Sloveniji. Razlike su drastične na inženjerskim mjestima s menadžerskim ovlaštenjima. Iz tvrtke Amrop Adria koja se bavi pronalaženjem i selekcijom rukovodećeg kadra potvrdili su informaciju da inženjeri angažirani kao savjetnici za

poslovno-informacijske sustave na dan zarade između 600 i 1200 eura.

Fenomen slovenskih plaća Plaće inženjera strojarstva, elektrotehnike i mehatronike u Sloveniji nikako da se odlijepe od 1500 eura zacementiranih za stručnjake s praksom. Nije, stoga, iznenađenje što 2000 do 2500 eura prosječne plaće za inženjera s iskustvom u Austriji i 2500 do 3000 eura u Njemačkoj radi sve veći nered u rasteru

inženjerskog kadra u Sloveniji. Dakako, slovenske inženjerske plaće uvijek se uspoređuju s plaćama u sjevernom susjedstvu.

Izbjegava ih se staviti uz bok plaćama južnih susjeda. Ovih dana to je ipak učinio Robert Grah, vlasnik proizvodnog konglomerata SG Automotive u Slovenskim Konjicama. Taj sustav ima i tvrtku u Srbiji. Tamo polazna neto plaća inženjera u razvoju iznosi 300 eura.

Plaću od 700 eura, rekao je Grah, doživljava se kao veliku.

Igor Papič, dekan Fakulteta za elektrotehniku, kaže da nikako ne može razumjeti notorni slovenski paradoks. Potražnja za elektroinženjerima osam puta premašuje broj inženjera koji traže posao, a nikako da im se plaće makar malo približe austrijskima. Nitko ni da trepne okom na činjenicu da je Obrtna zbornica Slovenije lani dobila nekoliko molbi iz Njemačke za posredovanje podataka o svima koji traže posao na području mehatronike, automatike i robotike.

Iz Austrije su došli vrbovati inženjere izravno na Fakultet za elektrotehniku, računarstvo i informatiku.

Ekonomist Jože P. Damjan, svojedobno i kratkotrajni ministar u slovenskoj vladi, pokušao je objasniti fenomen niskih slovenskih plaća, ne samo inženjerskih. Problem se grana u dva kraka. Jedan su visoki porezi i troškovi socijalnih doprinosa.

Poslodavac isplaćuje visoku bruto plaću od koje zaposleniku ostane mali neto. Drugi krak problema čini niska dodana vrijednost. Damjan podsjeća na činjenicu da 55 posto slovenskog izvoza čine tzv. međufazni proizvodi. Radi se o razgranatim, ali ipak samo doradnim poslovima, uglavnom za automobilsku i slične industrije gdje kupac unaprijed određuje cijenu koju je spreman platiti liferantima. Put do većih plaća vodi preko proizvoda i usluga koji omogućavaju više marže, rekao je Damjan, potkrijepivši tvrdnju računicom s Appleovim iPhoneom. Troškovi izrade iPhonea iznose 200 dolara, a Apple ih prodaje po cijeni od 650 do 850 dolara.

Nema za inženjere - ima za menadžere Teško je osporavati razloge kojima ekonomist Jože P. Damjan objašnjava zašto su slovenske plaće toliko niže od plaća u Austriji i Njemačkoj.

U svemu tome ima i jedna iritantna pojedinost. U postojećoj dodanoj vrijednosti nema prostora za veće inženjerske plaće, ali se uvijek nađe novca za veće plaće menadžera. Plaće menadžera u državnim tvrtkama svojedobno su bile limitirane tzv. Lahovnikovim zakonom na pet prosječnih plaća u poduzeću. Za mnoge to je bilo malo pa su spretniji ubrzo našli zaobilazne puteve za njihovu nadogradnju. Najviše platnih poboljši-

ca napravljeno je uz pomoć kadrovskih agencija za iznajmljivanje radne snage. Tvrtka Letrika plaćala je sat rada agencijskog radnika od devet do 12 eura, iako je konkurentna cijena tada na tržištu bila do sedam eura. Policija provjerava visoke provizije što ih je Cimos plaćao takvim agencijama kojih u Sloveniji ima oko 200. Robert Perko, predsjednik uprave Elana, pod istragom je zbog nagrade koju je sebi isplatio posredovanjem jedne od takvih agencija. Bojan Kuhar iz Sektora za gospodarski kriminalitet, uz kadrovske agencije kao praktične kanale za nelegalne

isplate, navodi i fiktivne ugovore o savjetovanju.

Poslovi se obično preplaćuju ili se plaća ono što nije obavljeno. Robusniji u popravljanju plaća idu tako daleko da kradu tuđi identitet. Nađu odgovarajuću tvrtku u inozemstvu s kojom “zaključe” ugovor, a kao tranzicijski račun za plaćanje usluge podmetnu vlastiti inozemni račun. Strana tvrtka nema pojma u čemu sudjeluje. Iz policije dolazi i potvrda da su najmanje komotni i dalje zadovoljni “sićom” od preuveličanih putnih troškova ili s nalozima za putovanja koja nikad nisu obavljena.

Ipak dokapitalizacija Mercatora Iz neslužbenih vijesti može se naslutiti da su Erste i Reiffeisen banka napokon pristale reprogramirati kredite Mercatora, što se tumači kao važan korak u prodaji vodećeg slovenskog trgovca Agrokoru. Radi se o tzv. short form term sheetu gdje se određuju uvjeti reprogramiranja – opseg duga koji se odmah vraća bankama uključujući i kamatnu mjeru. Dvije austrijske banke bile su najtvrđe u zahtjevu da vlasnicima ne pripadne cijela kupnina nego da se njezin dio (spominje se 200 milijuna eura) preusmjeri u dokapitalizaciju Mercatora.

Alstom opet u priči s podmićivanjem S pojačanim zanimanjem primljena je u Sloveniji vijest da je u Brazilu otvorena istraga za 11 osoba pod sumnjom da su primale mito. Vijest o podmićivanju brazilskih službi povezano s dobivanjem posla na gradnji podzemne željeznice ne bi bila zanimljiva da se u skupini koja je podmićivala ne spominje i francuski Alstom. Znana tvrtka glavni je isporučitelj opreme i za šesti blok Termoelektrane Šoštanj koja je prije dovršetka postala problematičnom zbog velikih prekoračenja, sumnjivog tijeka novca i krajnje upitne rentabilnosti. Što s bezvrijednim dionicama?

Nitko u Sloveniji ne zna koliko je ulagača zarobljeno u bezvrijedne dionice u koje su svojedobno euforično ulagali na burzama Jugoistočne Europe. Balkanske dionice danas su bezvrijedne i nemoguće ih je prodati, što vlasnicima donosi dodatne troškove. Samo za vođenje bezvrijednih računa godišnje moraju plaćati i do 30 eura.

24 TURIZAM

Privredni vjesnik Broj 3817, 3. ožujka 2014.

( više od 900 izlagača

*vijesti U stanovima i kućama za odmor 6,5 milijuna noćenja U kućama i stanovima za odmor u Hrvatskoj prošle je godine boravilo ukupno 397.688 turista, koji su ostvarili 6,54 milijuna noćenja, privremeni su podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Od tog ukupnog broja domaćih je gostiju bilo 151.942 što je udio od 38,2 posto u ukupnom broju turista koji su boravili u tim smještajnim objektima. Stranih je turista bilo 245.746, a oni su u ukupnom broju turista sudjelovali sa 61,8 posto.

Suradnja HTZ-a i Carinske uprave Hrvatska turistička zajednica i Carinska uprava dogovorile su suradnju s ciljem suzbijanja i sankcioniranja svih oblika sive ekonomije u turizmu, od iznajmljivanja na crno i neplaćanja boravišne pristojbe do neprijavljivanja turista, izvijestili su iz Glavnog ureda HTZ-a.

Suradnja uključuje pripremu i održavanje niza zajedničkih radionica predstavnika Carine i HTZ-a kako bi se županijskim i lokalnim turističkim zajednicama predstavile zakonske novosti, ali i kako bi se Carinsku upravu upoznalo s problemima s kojima se susreće sustav turističkih zajednica u naplati boravišne pristojbe.

Osmi Tjedan restorana

iz 9 zemalja predstavit će se na GAST-u

19. međunarodni sajam GAST

Sve o turizmu na jednom mjestu Na ovogodišnjem GAST-u obradit će se aktualne teme koje se primarno odnose na turizam i djelatnosti vezane uz turizam. Riječ je o promociji vinskog, turističkog, gospodarskog, te hotelsko-ugostiteljskog sektora Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

S

plit će od 5. do 9. ožujka biti domaćin 19. međunarodnog sajma GAST. Taj je sajam vodeći gastronomski i turistički događaj u Hrvatskoj, te nezaobilazno mjesto okupljanja gospodarstvenika relevantnih djelatnosti i sklapanja poslova neposredno pred turističku sezonu.

U okviru GAST-a održat će se niz specijaliziranih sajmova: 19. sajam prehrane, 19. sajam pića, 19. sajam hotelske i ugostiteljske opreme, 10. sajam

kave, 9. sajam namještaja - Furnitura, 19. sajam vina – Dionizijana, te 8. Saturn – sajam za turizam.

Ove će godine na GAST-u sudjelovati više od 900 izlagača iz devet zemalja: Hrvatske, Njemačke, Slovenije, Bosne

Tijekom sajma bit će organizirani i okrugli stolovi zanimljivi svim dionicima u turizmu i Hercegovine, Austrije, Italije, Indonezije, Poljske i Srbije.

“Na ovogodišnjem GAST-u obradit će se više aktualnih tema koje se primarno odnose na turizam i djelatnosti vezane uz turizam. Riječ je o promociji vinskog, turističkog, gospodarskog, te hotelsko-ugostiteljskog sektora. Poseban naglasak ove godine stavljen je na unapređenje kvalitete poslovanja u turističkom sektoru, detaljno će se raspravljati o tome kako povući sredstva iz EU fondova, koje mogućnosti imaju mali i srednji poduzetnici u nadolazećem razdoblju, koje prigode i na koje probleme nailaze

domaći proizvođači namještaja u pokušaju opremanja turističkih objekata te koji su problemi dizajna u našoj drvnoj industriji”, istaknula je Sanja Vuković Veić, direktorica Sajma Split.

Užitak i za posjetitelje Dodala je kako će se održati i okrugli stolovi zanimljivi svim dionicima u turizmu, od vlasnika apartmana do velikih hotelijera, od malih specijaliziranih agencija pa do velikih touroperatora. Napomenula je i kako svih pet dana trajanja sajma posjetitelje očekuju mno-

gobrojne degustacije, izdvojivši pritom kušanja vrlo cijenjenih, skupih i rijetkih vina, uživanje u raznim autohtonim delicijama te prezentaciju indonezijske kuhinje i običaja.

GAST se održava pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske, Ministarstva turizma, Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, Ministarstva poljoprivrede, Splitsko-dalmatinske županije, Grada Splita i Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije uz potporu Hrvatske gospodarske komore.

Ekološki standardi kvalitete - dodana vrijednost proizvodima

Gastro manifestacija Tjedan restorana održat će se od 7. do 16. ožujka, a sudjelovat će restorani s područja grada Zagreba i bliže okolice. U 10 dana, koliko traje to događanje, zainteresirani će gastroljupci moći birati između 53 restorana i 159 predjela, glavnih jela i deserta. Restorani koji zadovoljavaju stroge kriterije organizatora u navedenom razdoblju gostima nude posebno osmišljene jelovnike.

Potrebno jasno certificiranje eko proizvoda

Udio ekoloških proizvoda u odnosu na sve ostale proizvode na hrvatskom tržištu iznosi 2,2 posto, a vrijednost našeg tržišta eko proizvoda u protekloj godini iznosila je 90 milijuna eura.

Gotovo polovina kupaca u našoj zemlji barem jednom godišnje kupi neki eko proizvod iz kategorije hrane, dodataka prehrani ili kozmetike, rekla je Žana Hinek, članica Uprave tvrtke Biovega na prošlotjednom stručnom savjetovanju pod nazivom Ekološki standard kvalitete kao dodana vrijednost u kategorijama hrane, dodataka prehrani i kozmetike održanom u

HGK-u. U sklopu savjetovanja prikazani su osnovni trendovi na tržištu ekoloških proizvoda, pružen je uvid u potencijale eko proizvodnje u Hrvatskoj i svijetu te predstavljen asortiman iz kategorije tzv. superhrane, dodataka prehrani i ekološke kozmetike. Blanka Grahovac Guberina iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode govorila je o ekološkim standardima kvalite-

te kao dodane vrijednosti u kategorijama hrane, dodataka prehrani i kozmetike. “Zeleno gospodarstvo pokretač je gospodarskog rasta, a za poticanje rasta prodaje tzv. zelenih proizvoda potrebna je edukacija proizvođača i potrošača. Ekološki se proizvodi nazivaju zelenima jer manje štete okolišu u cijelom životnom ciklusu, što istodobno dovodi do smanjenja troškova

gospodarenja otpadom”, istaknula je Blanka Grahovac Guberina. Naglasila je kako u Hrvatskoj još uvijek ne postoji obvezno certificiranje eko proizvoda, ali je izrazila potrebu za jasnim sustavom certificiranja koji će koristiti proizvođačima, davateljima usluga i kupcima jer će eko certifikate moći dobiti samo najbolji proizvođači takvih proizvoda.

(S.P.)

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3817, 3. ožujka 2014.

( 8 hrvatskih IT tvrtki

*vijesti

sudjelovalo na B2B razgovorima u Barceloni

MObile World Congress 2014.

Hrvatski razvoj i znanje u Barceloni Informatičke tvrtke iz Hrvatske predstavile su projekte posjetiteljima najvećeg telekomunikacijskog događaja, ali i potencijalnim poslovnim partnerima Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

S

astankom Gorana Kukurina iz porečkog InfoSIT-a s predstavnikom belgijske tvrtke Loyaltek službeno je započeo nastup hrvatskih informatičkih tvrtki na najvećem svjetskom telekomunikacijskom događaju Mobile World Congress 2014.

Na sajmu, koji se održavao od 24. do 27. veljače u Barceloni, osam hrvatskih IT tvrtki u organizaciji Hrvatske gospodarske komore sudjelovalo je na brokerage eventima - dogovorenim business-tobusiness razgovorima.

Uz InfoSIT, na razgovorima su sudjelovale tvrtke Vestigo, TIS-OIS, Combis i Hyperactive, kao i tri startup projekta, pobjednika nedavno održanog natjecanja Mobi-

ORYX Asistencija će uslugu DriveAngel uključiti u svoje pakete za pomoć na cestama u Hrvatskoj i ostalim europskim zemljama le World Contest; Startup 4 Barcelona by HGK. Riječ je o startupima DaShef, Supracontrol i DriveAngel. Sudjelovanje je bilo dogovoreno i za startup Fojo, čiji su predstavnici u zadnji čas odustali od puta, dok je ostalima HGK snosio troškove smještaja u Barceloni.

DaShef je projekt tvrtke Implementacija snova iz

Digitalna tamna komora u pripremi Projekt zagrebačke tvrtke Foto pogon koji je također trebao biti predstavljen u Barceloni (do otkazivanja puta došlo je zbog bolesti predstavnika tvrtke) zove se Enfojer. Riječ je o aparatu i opremi za razvijanje analognih fotografija izravno sa zaslona mobitela, na kojemu se fotografije mogu obrađivati Fojom - softverom iste ekipe za obradu fotografija na mobitelima. Vanda Voloder, direktorica tvrtke, objašnjava kako je Enfojer namijenjen svima koji u mobitelima ili kompjuterima imaju hrpu nerazvijenih fotografija. “Nije nam bilo drago gledati kako broj tamnih komora u svijetu opada. Pa nam se ideja o digitalnoj tamnoj komori učinila fantastičnom. Kod kuće smo ‘sklepali’ prototip, vidjeli da stvar funkcionira i bacili se na posao. Danas imamo potpuno funkcionalni prototip, a prve komercijalne Enfojere očekujemo uskoro. Proizvodnja je u pripremi, alati se dovršavaju i prvu isporuku planiramo početkom proljeća, dakle, samo što nije”, kaže direktorica.

Zagreba. Riječ je o softverskom jelovniku za restorane i hotele, a namijenjen je tablet računalima sa sustavom Android.

Digitalni meni Andrija Frinčić, suosnivač i direktor tvrtke Implementacija snova, kaže nam kako je sustav namijenjen ugostiteljskim objektima koji žele unaprijediti korisničko iskustvo gosta te proces posluživanja učiniti efikasnijim i ugodnijim. “Svako jelo i piće u digitalnom meniju opisano je slikama, videom te kratkom pričom.

Sustav također podržava prikaz nutricionističkih vrijednosti i vremena pripreme hrane. Ovakav set raspoloživih informaci-

ja osigurava jednak standard za sve goste i svaki će gost dobiti kvalitetnu i relevantnu informaciju o ponudi ugostiteljskog objekta. Isto tako, prikaz je organiziran na način da su osnovne informacije dostupne jednostavno i svima, dok su detaljne informacije raspoložive na zahtjev korisnika. Važna komponenta sustava je i u potpunosti automatizirani sustav naručivanja, gdje gosti restorana ili bara mogu hranu i piće naručiti izravno iz aplikacije”, objašnjava Frinčić.

Odlukom žirija Barcelonu je posjetio i Supra Control, projekt tvrtke Supranet, koji se sastoji od senzora i opreme te softvera kojima se kontro-

lira rad i pristup opremi u podatkovnim centrima.

Time se izbjegavaju greške i havarije koje uzrokuju gubitak podataka.

Damir Špirelja, glavni izvršni direktor Supraneta, napominje kako je ideja nastala prije četiri godine. “Konstantno osluškujući potrebe svojih korisnika i prateći svjetske trendove u ICT tehnologijama, uočili smo nedostatak cjelovitog rješenja za nadzor podatkovnih centara i IT opreme u ormarima. Nakon opsežnog istraživanja tržišta i konkurencije odlučujemo se za izradu vlastitog rješenja koje će ne samo ispraviti uočene nedostatke već i postaviti nove standarde”, napominje.

Pomoć u prometu Tvrtka MojAnđel pak u Barceloni je predstavila projekt DriveAngel. Radi se o aplikaciji za mobilne telefone koja pouzdano prepoznaje sudar i o nesreći obavještava pozivni centar ili osobu po izboru korisnika te dojavljuje poziciju vozila i težinu sudara. Važno je naglasiti kako je projekt nedavno prepoznat u Hrvatskoj. Naime, ORYX Asistencija, privatni pružatelj usluga tehničke pomoći na cesti i moru, uslugu DriveAngel na različite načine uključit će u svoje pakete za pomoć na cestama u Hrvatskoj i ostalim europskim zemljama.

Vlatko Fras, član ekipe ovog projekta, kaže kako donedavno nije računao na to da bi se komercijalna premijera mogla dogoditi na hrvatskom tržištu zbog opće ekonomske klime. “DriveAngel je samo jedan u nizu poslovnih i tehnoloških iskoraka koje ORYX poduzima te smatramo kako smo odabrali najboljeg partnera za hrvatsko tržište koji će iskoristiti maksimalni potencijal ove usluge”, dodao je.

Aplikacijom do bankovnog savjetnika Erste banka predstavila je mogućnosti nove Redomat mobilne aplikacije. Riječ je o aplikaciji za iPhone i Android uređaje koja omogućuje odabir broja u redu u željenoj poslovnici, obavijest o mjestu u redu te ugovaranje sastanka sa savjetnikom. Aplikacija je rezultat suradnje Erste banke s tvrtkom Infinum te posebnom jedinicom Erste Groupa - Bee.One, zaduženom za stvaranje inovativnih rješenja te njihove implementacije u bankama, članicama grupacije.

Manji prihodi Vipneta Vipnet je u 2013. ostvario 389,2 milijuna eura ukupnih prihoda, što je 7,4 posto manje nego u 2012. godini. Konsolidirana operativna dobit smanjena je za 25,4 posto te iznosi 51,8 milijuna eura. Vipnet je lani investirao 82,4 milijuna eura, za 4,5 posto više nego u 2012. Broj kućanstava koja koriste Vipnetove fiksne komunikacijske i TV usluge porastao je na 193.100 što je za 18,4 posto više. Broj fiksnih broadband linija povećan je za 25,9 posto, a rast od 28,4 posto ostvaren je u segmentu TV usluga koje uključuju kabelsku, IPTV te satelitsku televiziju.

Više širokopojasnih priključaka

Usluga pristupa internetu i dalje raste. Naime, broj priključaka se na koncu 2013. u odnosu na kraj 2012. povećao više od 10 posto i iznosio je oko 1,35 milijuna, a gustoća širokopojasnog pristupa internetu prešla je 31 posto, objavila je Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije. U mrežama nepokretnih komunikacija širokopojasni pristup postaje prevladavajući način pružanja usluga. Stoga udjel prihoda od usluga pristupa internetu u četvrtom tromjesečju 2013. premašuje udjel prihoda od telefonskih usluga u nepokretnoj mreži.

26 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Niall Ferguson Uspon novca Naklada Ljevak

Povjesničar Niall Ferguson slijedi trag novca i donosi nam priču u pozadini razvoja novca i financijskih sustava, od samog nastanka u drevnoj Mezopotamiji, do najnovijih poremećaja i kriza na, kako ga on naziva, Planetu novca. Pokazuje da je novac zapravo temelj čovjekova napretka. Štoviše, otkriva i financijsku povijest kao ključnu sporednu priču cjelokupne povijesti. Objašnjava i nastanak ključnih financijskih institucija i pojmova, primjerice koja je razlika između dionice i obveznice, za što uplatiti osiguranje, a zašto kupiti nekretninu...

Monaldi&Sorti Himba Fraktura

Pariz, 1647. Na prijestolju je osmogodišnji Luj XIV., a moć je u rukama njegove majke Ane Austrijske, nevične državnim poslovima. Zato upravlja talijanski kardinal Jules Mazarin, francuski prvi ministar. Kako bi zaštitio kraljicu i Luja, kardinal se okružuje svojim sunarodnjacima, među kojima je i Atto Melani, mladi kastrat. Melani će se u Parizu prepunom spletki naučiti snalaziti u najtajnijim državnim poslovima i ovladati najdragocjenijom od svih za to potrebnih vještina – himbom.

Karl Kerény Eleuzinski misteriji Vuković&Runjić

Eleuzinsko svetište bilo je oko 2000 godina središte misterija posvećenih boginji Demetri i njezinoj kćeri Perzefoni. U to je svetište tisuće hodočasnika dolazilo primiti inicijaciju koja bi im, zahvaljujući iskustvu blažene vizije, odagnala strah od smrti. Prava tajna Eleuzine bila je povezana s Perzefonom. Ona, “neizreciva djevojka”, jedino od svih božanskih bića koje u predaji uvijek iznova dobiva taj epitet, bijaše ta tajna. Ovim religijskim kultom, njegovom rekonstrukcijom i reinterpretacijom, bavi se ova knjiga.

Mirjana Krizmanić JESENJI VALCER V.B.Z.

Psihologinja Mirjana Krizmanić u ovoj knjizi upućuje ljude starije životne dobi kako da zadovoljno nose svoje godine i svome životu daju smisao te da žive punim plućima. Autorica to naziva smislenim životom, crpeći kapljice sreće iz svakog njegovog trenutka. Pokazat će nam koji su izvori životnih zadovoljstava i veselja, otkrit će nam zašto je i u starosti vrijedno iznova otkrivati svijet i ljude, kao i na koji način u toj životnoj dobi možemo ubirati plodove svega što smo tijekom života sijali i njegovali.

Roger Hobbs Čovjek duh Algoritam

Kada pljačka kasina u Atlantic Cityju pođe po zlu, Marcus, mozak te operacije, mora pozvati u pomoć čovjeka koji se povremeno odaziva na ime Jack. On je onaj kojeg u pljačkaškim krugovima zovu Duh. Njegov je zadatak počistiti sve tragove s mjesta zločina, uzeti novac i nestati s lica zemlje. No ukradeni novac pripada saveznim rezervama i, ako ga ne nađe u roku od 48 sati, 1,2 milijuna dolara će eksplodirati, ostavljajući sve sudionike zločina na brisanom prostoru. I dok FBI prati svaki njegov pokret, Jack ima mnogo veći problem...

Privredni vjesnik Broj 3817, 3. ožujka 2014.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Inovacije

Zelina, Sveti Ivan Zelina, www.di-zelina.hr. Tvrtka je zainteresirana za inovacije u novim proizvodima na stranim tržištima i suradnju u postojećoj proizvodnji materijala za podove. Kontakt: Krešo Perić, di-zelina@inet.hr, +385 1 2060143, +385 98 214672.

Reklamni instrument

Conmark Marketing, Beč, Austrija www.bodyscreen.com. Tvrtka nudi Bodyscreen, jedinstveni reklamni instrument koji je sama razvila. Bodyscreen je pokretan, prenosiv i otporan na vremenske uvjete flat-screen (ekran) s on-board računalom, te se može nositi kao ruksak.

Direktno prenosi audiovideoporuke potrošaču, te na taj način donosi jedinstveno reklamno iskustvo: na ulici, trgovačkim sajmovima ili bilo kojem drugom frekventnom mjestu. Može se koristiti po bilo kojim vremenskim uvjetima, što znači da nema nikakvih ograničenja. Nakon uspješnog lansiranja proizvoda u Europi, Bodyscreen traži ekskluzivne partnere za hrvatsko tržište. Partneri iznajmljuju opremu agencijama, organizatorima...

Kontakt: Martin Doeller,

m.doeller@conmark.at, +43 664 9241499.

Brojilo kave

Tehno Futura, Sveta Nedelja, www.tehnofutura. hr. Tvrtka nudi digitalno brojilo kave, patentirani je hrvatski proizvod koji služi za preciznu evidenciju espresso kave u ugostiteljstvu. Patentirano HR P20010109 od 12. veljače 2001. do 12. veljače 2021. Proizvod je u prodaji u HR, EU-u i susjednim zemljama, broji oko 1500 ugostitelja korisnika. Kontakt: Miroslav Kovač, info@tehnofutura.hr, +385 1 3370089.

Patent

Presscut, Zagreb, www. presscut.hr. Tvrtka nudi softver za automatsko pretvaranje govora u tekst prilagođen hrvatskom jeziku sa sustavom za izjednačavanje zvučne snimke s tekstom. Njegova je svrha lakše pretraživanje različitih arhiva sa zvučnim zapisima, kao i pojednostavljeno korištenje osobnog računala ili smartphonea glasovnim naredbama.

Krospikom je moguće u vrlo kratkom vremenu pretvoriti neograničenu količinu govornog zapisa prosječne kvalitete govora u tekst s prihvatljivim stupnjem pogreške koji na kra-

ju rezultira razumljivim i lako ispravljivim tekstom.

U tijeku je razvoj proizvoda na slovenski jezik, a u planu i prilagodba na srpski, bošnjački i makedonski. Krospik je moguće koristiti i kao sintetizatora (tekst u govor) tekstualnog sadržaja. Kontakt: Goran Graf, goran.graf@ presscut.hr, 01/7789-903, 099/2495 720.

Najam prostora

Adria-Mar brodogradnja, Zagreb, www.adria-mar. hr. Tvrtka traži prostor za pokretanje brodogradnje u širem smislu. Vjeruje da može biti respektabilan i pouzdan nositelj dijela napretka regije. Kontakt: Ana Mack, office@adriamar.hr, +385 1 4886560.

Suradnja

Entrada, Šušnjevica, www.lombardini.hr. Tvrtka traži skladišni prostor cca 2000 m2 u Beogradu i bližoj okolici. Također traži partnere za prodaju i distribuciju novih proizvoda, te za brodski program u Bosni i Hercegovini te Crnoj Gori (motore za motokultivatore, kopačice, kosačice, traktore, agregate, pumpe za navodnjavanje). Kontakt: Josip Kontuš, lombardini@lombardini.hr, +385 52 850033.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Konzultantske usluge na projektu obnove i dogradnje zatvora u Zagrebu

la. Rok dostave ponuda za oba nadmetanja je 12. ožujka.

Ministarstvo pravosuđa nabavlja konzultantske usluge na projektu dogradnje i obnove zatvora u Zagrebu. Rok dostave ponuda je 18. ožujka.

Detektori

Rezano cvijeće

Regija GPS uređaji

Zelenilo iz Karlovca nabavlja rezano cvijeće.

Rok dostave ponuda je 17. ožujka.

Izmjena krovišta

NP Plitvička jezera nabavlja radove na izmjeni krovišta hotela Bellevue. Rok dostave ponuda je 13. ožujka.

Računala

HZZO nabavlja osobna i prijenosna računa-

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja detektore za otkrivanje eksploziva i droga. Rok dostave ponuda je 4. travnja.

Elektroprivreda RS-a, Hidroelektrane na Trebišnjici, nabavlja GPS uređaje za precizna mjerenja.

Rok dostave ponuda je 24. ožujka.

Prehrambeni artikli i sredstva za higijenu

Centar za stara i iznemogla lica - osobe Mostar nabavlja prehrambene artikle i sredstva za higijenu.

Rok dostave ponuda je 27. ožujka.

Održavanje klima-uređaja i termotehnike

Ministarstvo unutrašnjih poslova Podgorica nabavlja usluge održavanja klima-uređaja i termotehnike. Rok dostave ponuda je 17. ožujka.

Radna odjeća

Ministarstvo unutrašnjih poslova ZDK Zenica nabavlja odjeću, obuću i uniforme za policiju.

Rok dostave ponuda je 26. ožujka.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

27

www.privredni.hr Broj 3817, 3. ožujka 2014.

Sajamski vodič

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Gast

Šarolika ponuda nekretnina Garaža u suterenu površine 11,83 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 44.000 kuna, nalazi se u Zagrebu, prodaje se na dražbi 5. ožujka u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba 320/III. Nekretnina je u vlasništvu III. ovršenika tvrtke Motor-Diht i ne može se prodati ispod dvije trećine njene utvrđene vrijednosti.

Spremište u suterenu površine 14,56 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 54.203 kune, nalazi se u Stubičkoj ulici 7 u Zagrebu, prodaje se na dražbi 5. ožujka u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba 320/III. Nekretnina je, kao i gore spomenuta garaža, u vlasništvu III. ovršenika tvrtke MotorDiht i ne može se prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Poslovni prostor, koji u naravi predstavlja poslovni prostor površine 51,33 četvorna metra u prizemlju zgrade u Popovači u Sisačko-moslavačkoj županiji, procijenjene vrijednosti 300.000 kuna, prodaje se na dražbi 5. ožujka u 9 sati na Općinskom sudu u Kutini, soba broj 20. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od njene utvrđene vrijednosti.

Kuća, ukupne površine 54,14 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 611.745 kuna, nalazi se u naselju Našičko Novo Selo, Općina Đurđenovac u Osječko-baranjskoj županiji, prodaje se na dražbi 5. ožujka u 9 sati na Općinskom sudu u Našicama, Trg dr. Franje

Tuđmana, soba broj 20/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od ukupne vrijednosti nekretnine.

Betonara iz sastava industrijskih nekretnina, ukupne površine 5226 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 4,89 milijuna kuna, nalazi se u Zadru, prodaje se na dražbi 6. ožujka u 8.30 sati.

Ročište za prodaju održat će se u zgradi Trgovačkog suda u Zadru, Ulica dr.

Franje Tuđmana 35, sudnica broj 26/I. Nekretnina je opterećena razlučnim pravom Hypo Alpe Adria banke Zagreb. Sve obavijesti o betonari zainteresirani potencijalni kupci mogu dobiti od stečajnog upravitelja na broj telefona 091/5984 627. Jamčevina iznosi pet posto od početne cijene vrijednosti nekretnine.

Dvosoban stan, ukupne površine 42,89 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 179.516 kuna, nalazi se u Županji, prodaje se na dražbi 6. ožujka u 8.30 sati na Općinskom sudu u Županji, Veliki kraj 48, soba broj 10. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od njene utvrđene vrijednosti.

Oranica, ukupne površine 7092 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 1429 kuna, nalazi se u naselju Drenovci u Vukovarsko-srijemskoj županiji, prodaje se na dražbi 6. ožujka u 11.15 sati na Općinskom sudu u Županji, Veliki kraj 48, soba broj 11. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10

posto od utvrđene vrijednosti oranice.

Kuća, ukupne površine 798 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 22.000 kuna, a koja u naravi predstavlja kuću za odmor i oranicu, nalazi se u naselju Mirkovci u Vukovarsko-srijemskoj županiji, prodaje se na dražbi 6. ožujka u 12.30 sati na Općinskom sudu u Vinkovcima, Duga ulica 2, soba broj 15/I. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti kuće.

Kuća sa zemljištem, ukupne površine 23.370 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 213.522 kune, nalazi se u naselju Ordanja, Općina Koška, Osječko-baranjska županija prodaje se na dražbi 7. ožujka u 8.30 sati na Općinskom sudu u Našicama, Trg dr. Franje Tuđmana 14, soba broj 19/I. Nekretnina u naravi predstavlja oranicu površine 1319 četvornih metara, kuću s dvorištem ukupne površine 7825 četvornih metara i oranicu ukupne površine 15.545 četvornih metara. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine njene utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od njene utvrđene vrijednosti.

Vinograd i voćnjak, ukupne površine 4392 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 30.000 kuna, nalazi se u naselju Caginec u Ivanić-Gradu, prodaje se na dražbi 7. ožujka u 9 sati na Općinskom sudu u Ivanić-Gradu, Športska 2, soba 11/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od njene utvrđene vrijednosti.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Međunarodni sajam prehrane, pića, hotelske i ugostiteljske opreme od 5. do 9. ožujka, Split Ključno mjesto susreta brojnih proizvođača i trgovaca iz djelatnosti prehrane, pića, hotelske i ugostiteljske opreme, poznat u poslovnim krugovima kao mjesto ugovaranja logistike za turističku sezonu. Manifestacija bilježi godišnji trend rasta kako izlagačkog prostora, broja izlagača i broja posjetitelja od 35 posto, tako i broja sklopljenih i ugovorenih poslova.

Dani ljepote

Međunarodni sajam kozmetike, pribora i opreme za salone od 7. do 9. ožujka, Zagreb Sajam namijenjen kozmetičarima, frizerima, stručnjacima iz branše te proizvođačima, distributerima, trgovcima kozmetike, uređaja i opreme, ali i krajnjim potrošačima. Predstavljaju se novi trendovi u njezi i oblikovanju tijela, make-upu, frizuri, dizajnu noktiju... Sajam okuplja stvaraoce, umjetnike i rukotvorce. Pop up store hrvatskih dizajnera obuhvaća spektar proizvoda od odjevnih predmeta, modnih dodataka do nakita.

Central European Bike&Golf Expo

Specijalizirani sajam biciklističke i golf opreme od 7. do 9. ožujka, Opatija Na prvome specijaliziranom sajmu biciklističke i golf opreme brojni će izlagači, proizvođači, uvoznici za pojedine zemlje i distributeri koji predstavljaju multinacionalne tvrtke iz svijeta biciklizma i golfa predstaviti svoje proizvode i novitete za predstojeću sezonu. Osim proizvoda namijenjenih biciklizmu i golfu, na sajmu će biti prisutni i turoperatori, nacionalne turističke zajednice i olimpijski odbori.

Osječki proljetni sajam Sajam poljoprivrede i prehrane od 7. do 9. ožujka, Osijek Na 2000 m2 zatvorenog i 5000 m2 otvorenog izložbenog prostora bit će predstavljene usluge i tehnologije koje će unaprijediti poljoprivrednu proizvodnju, te na ekološki prihvatljiv, energetski učinkovit i ekonomski opravdan način pridonijeti unapređenju ruralnog razvoja što direktno utječe na gospodarski razvoj regije. Programom sajamske priredbe obuhvaćene su sljedeće djelatnosti: poljoprivreda, prehrana, voda, tlo, osiguravateljske institucije i banke, a od ove godine i prikaz dostignuća hrvatskog obrtništva.

Greenvest: Build

Sajam održive arhitekture, gradnje i uređenja od 13. do 15. ožujka, Zagreb Prvi sajam arhitekture, gradnje i uređenja održat će se u Hypo centru, u organizaciji Saveza za energetiku Hrvatske i Energo Media Servisa. Područja sajma su održiva arhitektura, gradnja i uređenje s posebnim naglaskom na stambene kuće, a pozvani su i zainteresirani predstavnici javnih institucija, gospodarstvenici i gospodarski subjekti, veleposlanstva, investitori, ulagači, developeri, izvođači, projektanti, arhitekti, inženjeri, konzultanti, agenti, odvjetnici, predstavnici banaka i osiguravateljskih društava.

Podatke sakupili:

28 NOVO ZAKONODAVSTVO novi zakoni, pravilnici, odluke...

PV TJEDNI REPORT U tjednu od 17. do 23. veljače ukupno su bila 144 stečajna postupka što je za 37,5 posto manje u odnosu na tjedan ranije kada ih je bilo 198. Za predstečajnu nagodbu je uloženo 26 prijedloga, a 23 postupka su zaključena. Započelo je 13 predstečajnih nagodbi te 20 stečajnih postupaka. Izbrisano je 115 subjekata, a likvidaciju je započelo 17 subjekata te nešto više ih je zaključilo (39).

Osnovana su 292 trgovačka društva pri čemu prednjači Zagreb (137), zatim Rijeka (29), na Trgovačkom sudu Pazin je osnovano 20 trgovačkih društava, a slijedi ga Varaždin sa 19 osnovanih subjekata. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a, čak 177, te ukupno 115 d.o.o.-a.

STEČAJEVI Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

29 20 4 5 22 12 10 17 17 76 26 8 6 13 23

BRISANI SUBJEKTI Brisani subjekti Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka

115 115 56 17 39

OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA Poslovni subjekti d.o.o. j.d.o.o. d.d.

Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar 9 Slavonski Brod Dubrovnik 16 Split Karlovac 6 Šibenik Osijek 14 Varaždin Pazin 20 Zadar Rijeka 29 Zagreb Sisak 0 REJTING TJEDNA Oprema Špoljar d.o.o.  rast u odnosu na prošli tjedan  pad u odnosu na prošli tjedan

Privredni vjesnik Broj 3817, 3. ožujka 2014.

292 115 177 0 9 17 4 19 12 137

Pregled novih propisa u Hrvatskoj na području gospodarstva prikupio

Pregled novih propisa u Hrvatskoj na području gospodarstva koji su stupili na snagu u razdoblju između 1. siječnja 2014. i 31. siječnja 2014. godine: • Zakon o prostornom uređenju (Narodne novine br. 153/13, stupio na snagu 1. siječnja 2014.)

• Zakon o gradnji (Narodne novine br.

153/13, stupio na snagu 1. siječnja 2014.)

• Zakon o građevinskoj inspekciji (Narodne novine br. 153/13, stupio na snagu 1. siječnja 2014.)

• Zakon o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 157/13, stupio na snagu 1. siječnja 2014.)

• Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine br. 157/13, stupio na snagu 1. siječnja 2014.)

• Zakon o kreditnim institucijama (Narodne novine br. 159/13, stupio na snagu 1. siječnja 2014.)

• Zakon o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 157/13, stupio na snagu 1. siječnja 2014.)

• Naredba o vođenju nadzorne knjige o kapitalnim poslovima s inozemstvom (Narodne novine br. 127/13, stupila na snagu 1. siječnja 2014.)

• Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (Narodne novine br. 133/13, stupio na snagu 1. siječnja 2014.)

• Odluka o obvezi dostavljanja podataka o platnom prometu i elektroničkom novcu (Narodne novine br.

147/13, stupila na snagu 1. siječnja 2014.)

• Zakon o izmjenama Zakona o područjima od posebne državne skrbi (Narodne novine br. 148/13, stupio na snagu 1. siječnja 2014.)

• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala (Narodne novine br. 159/13, stupio na snagu 1. siječnja 2014.)

• Odluka o financiranju Hrvatske gospodarske komore u 2014. godini (Narodne novine br.

155/13, stupila na snagu 1. siječnja 2014.)

• Uredba o visini minimalne plaće (Narodne novine br. 156/13, stupila na snagu 1. siječnja 2014.)

ku za sklapanje poslova iz djelatnosti poslodavca (Narodne novine br. 4/14, stupio na snagu 22. siječnja 2014.)

• Pravilnik o izračunu, visini i naplati naknada koje se plaćaju Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga u 2014. (Narodne novine br. 156/13, stupio na snagu 1. siječnja 2014.)

• Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine br. 160/13, stupio na snagu 1. siječnja 2014.)

• Odluka o izmjenama Odluke o izvješćivanju o novčanom tržištu (Narodne novine br.

155/13, stupila na snagu 3. siječnja 2014.)

• Pravilnik o prekršajnoj evidenciji i Registru neplaćenih kazni (Narodne novine br. 1/14, stupio na snagu 4. siječnja 2014.)

• Pravilnik o mjerilima za davanje odobrenja zdravstvenom radni-

• Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o načinu otvaranja transakcijskih računa (Narodne novine br. 10/14, stupila na snagu 27. siječnja 2014.)

• Pravilnik o podnošenju trošarinskih obrazaca i obrazaca posebnih poreza uporabom sustava elektroničke razmjene podataka (Narodne novine br. 11/14, stupio na snagu 27. siječnja 2014.)

• Odluka o zaštitnim slojevima kapitala i mjerama za očuvanje kapitala (Narodne novine br. 8/14, stupila na snagu 30. siječnja 2014.)

SVIJET FINANCIJA 29

www.privredni.hr Broj 3817, 3. ožujka 2014.

( 1,3 mlrd kn

plasirana sredstva tvrtkama u 6 mjeseci 2013.

( što je 37,8%

njegova potencijala kod poslovnih banaka

Tokovi kapitala prema ocjeni HNB-a

Još nema dinamičnijeg rasta kredita poduzećima Nesklonost banaka preuzimanju novih rizika te visoka razina ukupnog duga poduzeća i tekuća faza poslovnog ciklusa, glavna su ograničenja za snažniji oporavak plasmana Igor Vukić vukic@privredni.hr

O

bujam kredita dodijeljenih hrvatskim tvrtkama u 2013. godini bio je otprilike na istoj razini kao i sredinom 2012. godine. Pri tome su čak postali nešto jeftiniji, ali još nije započelo dinamičnije financiranje poduzeća, ocjenjuje Hrvatska narodna banka u novom izdanju publikacije Polugodišnje informacije.

U analizi kapitalnih tokova na domaćem tržištu HNB ističe da je u prvih šest mjeseci prošle godine poduzećima uz ostalo plasirano i 600 milijuna kuna iz programa razvoja gospodarstva koji se provodi putem HBOR-a. Ukupni iznos tako plasiranih sredsta-

va dosegnuo je 1,3 milijarde kuna, odnosno 37,8 posto njegova potencijala kod poslovnih bana-

HNB je ekspanzivnom monetarnom politikom cijelo vrijeme krize osiguravao povoljnu likvidnost sustava ka (3,4 milijarde kuna).

No brži rast kreditne aktivnosti moguće je očekivati tek nakon što se promijene uvjeti na strani ponude, ali i na strani potražnje za kreditima, ocjenjuju u HNB-u. Nesklonost banaka preuzimanju novih rizika te visoka razina ukupnog duga poduzeća i tekuća faza po-

slovnog ciklusa, glavna su ograničenja za snažniji oporavak plasmana.

Središnja banka na to ne može izravno utjecati. No HNB je zato ekspanzivnom monetarnom politikom cijelo vrijeme krize osiguravao povoljnu likvidnost sustava. U 2014. godini trebali bi se pokazati i efekti novog programa poticanja kreditiranja (smanjivanjem obvezne pričuve u visini odobrenih kredita) koji je HNB pokrenuo u drugoj polovini 2013.

Povećanje financiranja poduzeća Sve u svemu, ukupno financiranje poduzeća u prvoj se polovini 2013. povećalo, čemu je u većoj mjeri pridonio porast domaćeg duga poduzeća.

Državni zavod za statistiku

Dug su povećala i privatna i državna poduzeća, pri čemu je rast kredita poduzećima u većinskom državnom vlasništvu opet bio malo snažniji.

Kod sektora stanovništva u 2013. godini ne bilježi se rast kreditiranja.

Nepromijenjeni uvjeti financiranja, zajedno s potisnutom potražnjom zbog nepovoljnih kretanja na tržištu rada i neizvjesnosti glede budućih kretanja, i nadalje ograničavaju kreditnu aktivnost usmjerenu na ovaj sektor. Godišnji pad ukupnih kredita stanovništvu na kraju svibnja iznosio je 1,7 posto. Najviše se smanjio broj kredita za kupnju automobila, dok se umjeren pad bilježi i kod stambenih kredita.

Neto priljev kapitala iz inozemstva u prvom

Niže kamate unatoč padu rejtinga Smirivanje napetosti oko krize državnog duga članica eurozone i visoka likvidnost međunarodnih financijskih tržišta utjecali su na poboljšanje uvjeta financiranja države u inozemstvu u prvom polugodištu 2013. Povoljnije uvjete financiranja potvrđuje prinos od 5,625 posto na državnu obveznicu izdanu u travnju 2013., u usporedbi s prinosom od 6,25 posto na obveznice iz travnja 2012. Pad je ostvaren unatoč gubitku investicijskoga kreditnog rejtinga zemlje kod dvije agencije i još uvijek odgođenom oporavku hrvatskoga gospodarstva. No Hrvatskoj su na ruku išle globalne okolnosti poput veće sklonosti preuzimanju rizika i visoke likvidnosti na međunarodnim financijskim tržištima, ističu u HNB-u. polugodištu 2013. bio je otprilike na razini ostvarenoj u istom razdoblju prethodne godine. Pritom su primjetljive promjene u strukturi priljeva. Snažnije je rastao dužnički kapital, kojim je nadoknađen pad vlasničkih ulaganja u Hrvatsku.

Tako je na kapitalnom i financijskom računu

platne bilance zabilježen neto priljev kapitala od dvije milijarde eura.

Istodobno su se znatno povećale međunarodne pričuve. Na kraju lipnja međunarodne su pričuve iznosile 12 milijardi eura, što je bilo dostatno za pokriće 7,7 mjeseci uvoza robe i usluga, navode u HNB-u.

Hrvatska narodna banka

Stopa nezaposlenosti u siječnju Dug opće države 22,4 posto 204,2 milijarde kuna U siječnju su nastavljena nepovoljna kretanja na tržištu rada. Uz rast broja nezaposlenih i na mjesečnoj i na godišnjoj razini, zabilježen je rast registrirane stope nezaposlenosti. Tako je, u skladu s očekivanjima analitičara RBA, prema prvim podacima DZS-a stopa nezaposlenosti u siječnju iznosila 22,4 posto što je rast od 0,5 postotnih bodova na godišnjoj te 0,8 posto na mjesečnoj razini. S obzirom na uobičajena kretanja na tržištu rada povećanje stope nezaposlenosti na mjesečnoj razini ne iznenađuje,

dok je njeno povećanje na godišnjoj razini odraz dugoročnih nepovoljnih kretanja u realnom sektoru odnosno gubitka radnih mjesta, smanjenja realnih dohodaka i izostanka potražnje.

S obzirom na očekivani pad gospodarstva petu godinu za redom te rast prosječnog broja ne-

zaposlenih za 6300 u odnosu na siječanj 2013., ne čudi rast registrirane stope nezaposlenosti. Budući da u 2014. očekujemo stagnaciju gospodarstva (u najboljem slučaju), očekujemo i nastavak nepovoljne situacije na tržištu rada. Naime, u prvim mjesecima očekujemo nastavak rasta broja nezaposlenih i stope nezaposlenosti, no s dolaskom proljetnih mjeseci i početkom predsezone očekujemo da bi broj nezaposlenih trebao početi padati pod utjecajem sezonskog zapošljavanja, kažu analitičari RBA.

Prema zadnjim podacima HNB-a dug opće države, koji uključuje dug središnje države, lokalne države i fondova socijalne sigurnosti, na kraju lanjskog listopada iznosio je 204,2 milijarde kuna, te je dosegnuo 61,3 posto procijenjenog BDP-a za 2013. U odnosu na prethodni mjesec dug je porastao za 837 milijuna kuna (0,4 posto), čemu je u potpunosti pridonijela unutarnja komponenta duga opće države, dok je vanjska komponenta zabilježila blago smanjenje (-0,3 posto). Pri tome je ukupni dug središnje dr-

žave, koji u strukturi duga čini više od 98 posto ukupnog duga opće države, zabilježio blagi mjesečni rast od 0,3 posto.

Na kraju listopada, u odnosu na kraj 2012. godine dug opće države je porastao za 20,9 milijardi kuna (11,4 posto), čemu su pridonijele i domaća i inozemna komponenta.

Inozemni dug opće države u tom je razdoblju porastao za šest milijardi kuna, na 69,4 milijarde kuna, dok je unutarnji dug porastao za 15 milijardi kuna, na 134,9 milijardi kuna.

Rastu unutarnje komponente duga središnje drža-

ve pridonijelo je lokalno izdanje državnih obveznica u srpnju prošle godine, dok je rast inozemne komponente prije svega rezultat izdanja euroobveznice u travnju 2013. godine.

Ukupna jamstva Republike Hrvatske u listopadu su ostala na gotovo istoj razini iz rujna (56,1 milijardu kuna). U odnosu na listopad 2012. ukupna jamstva viša su za 1,9 milijardi kuna (+3,5 posto).

U ovoj godini analitičari RBA očekuju nastavak rasta duga središnje države s obzirom na visoke potrebe za financiranjem.

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3817, 3. ožujka 2014.

Tržište novca Zagreb

Prihvatljivi uvjeti trgovanja novcem Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

P

otkraj veljače su, kao i u prethodnim mjesecima, dominirali viškovi novca u sustavu. Potražnja za kratkoročnim pozajmicama bila je skromnija nego u siječnju, a kamatna stopa na minimalnoj razini. Dominantna ponuda i dalje omogućuje potencijalnim korisnicima pozajmica iznimno povoljne uvjete zaduživanja. Protekli utorak je Ministarstvo financija održalo aukciju trezorskih zapisa. Planirani iznos izdanja bio je 900 milijuna kuna ali je zbog velikog interesa sudionika premašen i

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

24.2.’14. - 28.2.’14.

17.2.’14. - 21.2.’14.

u%

400

3

300 2 200 1 100

0

24.2.2014.

25.2.2014.

26.2.2014.

upisano je 1536 milijuna kuna. Najviše je upisano trezorskih zapisa s rokom dospijeća od 364 dana, i to 1200 milijuna kuna, s rokom dospijeća od 91 dan 55 milijuna kuna, a s rokom dospijeća od 182 dana 281 mili-

27.2.2014.

0

28.2.2014.

jun kuna. Ponude sudionika za rokove dospijeća od 91 i 182 dana prihvaćene su u potpunosti, dok je ponuda na najdulji rok dospijeća prihvaćena djelomično. Nakon ovog izdanja saldo upisanih trezorskih zapisa povećao

ponedjeljak

utorak

se za 569 milijuna kuna, a ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa iznosi 22.528 milijuna kuna.

Kod trezorskih zapisa u eurima interes sudionika bio je nešto manji te je umjesto planiranog izdanja od 20 milijuna

srijeda

četvrtak

petak

eura upisano 12 milijuna eura. Sljedeću aukciju Ministarstvo financija najavilo je za utorak, 4. ožujka. Ako gledamo u mjesece koji slijede, za sada ne naziremo naznake promjenama kretanja na novčanom tržištu. Vi-

soka likvidnost sudionika koja podržava obilnu ponudu novca zasigurno će potrajati kroz buduće razdoblje. Stoga su svi potencijalni korisnici pozajmica i dalje u povoljnom položaju jer su uvjeti trgovanja zaista prihvatljivi.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Kuna ojačala prema euru

I dalje porast Mirexa

Kuna je na tečajnici Hrvatske narodne banke u petak u odnosu na tečajnu listu od ponedjeljka ojavaluta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar kanadski dolar

4,988966

JPY

japanski jen (100)

5,449191

CHF

švicarski franak

6,295698

GBP

britanska funta

9,281728

USD

američki dolar

5,550329

EUR

7.670

4,974702

CAD

euro

na kunu ojačao je švicarski franak, za 0,21 posto, a njegov srednji tečaj u petak je iznosio 6,295698 kuna.

USD

5.62

CHF

6.300

7.665

5.60

6.295

7.660

5.58

6.290

7.655

5.56

6.285

7.650

5.54

6.280

7,655569

7.645 25.2.

26.2.

27.2.

28.2.

5.52 24.2.

25.2.

26.2.

27.2.

28.2.

6.275 24.2.

25.2.

26.2.

27.2.

28.2.

Međunarodno tržište kapitala

Oprezno trgovanje na svjetskim burzama Na prošlotjedno trgovanje na svjetskim burzama i dalje je, kao i u tjednu ranije, utjecala neizvjesna politička situacija u Ukrajini.

No, cijene dionica na eu-

ropskim burzama potkraj tog tjedna ipak su blago porasle. Naime, ulagači su se ponadali kako bi nakon daljnjeg smanjenja inflacije Europska središnja ban-

ka mogla dodatno smanjiti ključne kamate. Osim toga, analitičari procjenjuju kako je u veljači usporen rast potrošačkih cijena. To bi, prema mišljenju

7000

16350

4400

6940

FTSE 100

16310

Dow Jones

4360

6880

16270

4320

6820

16230

4280

6760

16190

4240

6700

16150

4200

24.2.

4500 4460

25.2.

26.2.

27.2.

28.2.

24.2.

9750

CAC40

9715

25.2.

26.2.

27.2.

28.2.

DAX

15060

9680

4380

9645

14780

4340

9610

14640

25.2.

26.2.

27.2.

28.2.

25.2.

26.2.

27.2.

28.2.

26.2.

27.2.

28.2.

NIKKEI 225

14920

9575 24.2.

NASDAQ

24.2.

15200

4420

4300

Obračunska jedinica prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirex potkraj prošlog tjedna došla je na vrijednost od 189,1797 bodova. To je skok za 0,60 posto u odnosu na tjedan ranije kada je Mirex iznosio 188,0506 bodova.

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni 0,7% 0,6% 0,5% 0,4% 0,3% 0,2% 0,1% 0%

2% 1,5% 1% 0,5% 0% -0,5%

primjena od 1. ožujka 2014. 24.2.

Izvor: HNB

ojačala i prema američkom dolaru, za 0,36 posto, pa je tako tečaj te valute iznosio 5,550329 kuna. U odnosu

čala prema euru za 0,11 posto. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi iznosio je 7,655569 kuna. Kuna je

14500 24.2.

25.2.

26.2.

27.2.

28.2.

24.2.

25.2.

analitičara, moglo nagnati stručnjake Europske središnje banke na dodatno smanjenje ključnih kamata sa sadašnjih ionako rekordno niskih 0,25 posto.

Situacija u Ukrajini utjecala je i na trgovanje na azijskim burzama gdje se trgovalo s mjerama opreza.

S druge pak strane, ulagače na američkim burzama razveselio je prošlotjedni rekordni doseg S&P 500 indeksa i tvrdnja kako je slabije trgovanje na burzama posljedica lošeg i hladnog vremena u Americi, a ne - kako se nagađalo - usporavanja rasta američkog gospodarstva.

27.1.

7.2.

17.2.

27.2.

24.2.

25.2.

26.2.

27.2.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 27. veljače 2014.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

194,0424 194,2511 173,5827 188,9791 189,1797

202,9194 221,3047 138,3474 161,0075 165,6177 181,2752 111,4015 127,3823 214,7999 208,8010 225,6292 108,2294 165,1292 146,4936 121,2742 191,0254 128,3710 139,1797 203,9536 175,0403 140,0507 164,2856

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

31

www.privredni.hr Broj 3817, 3. ožujka 2014.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 918.651.701,36 kn

Crobex prekinuo negativni niz 88 milijuna kuna što je rast od 31 milijun kuna ili 55 posto. Tjedne promjene najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od +32,31 posto do -1,67 posto. Atlantic Grupa je objavila rezultate poslo-

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

P

roteklog tjedna je redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi u odnosu na tjedan ranije iznosio Top 10 po prometu Hrvatski Telekom d.d.

Atlantic Grupa d.d.

Privredna banka Zagreb d.d.

Jadroplov d.d.

Adris grupa d.d. (povl.)

Zagrebačka banka Ledo d.d.

Ericsson Nikola Tesla Valamar Adria Holding d.d.

Podravka d.d.

tjedna promjena +0,06% -1,67% +3,37% +32,31% -1,27% -0,75% +0,35% -0,47% +0,37% -1,11%

zadnja cijena 169,75 767,00 460,00 133,00 263,61 26,30 8.640,00 1.493,02 165,12 285,81

promet 19.154.197,79 5.592.821,90 4.224.809,60 3.363.913,98 2.934.892,98 2.688.313,73 2.577.237,33 2.212.056,37 2.201.055,28 2.029.651,10

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 88.102.868,09 kn

vanja za 2013. godinu pri čemu su tvrtkini prihodi iznosili 5,05 milijardi, a dobit je rasla 2,5 posto na 195 milijuna kuna. Indeks Crobex proteklog je tjedna nakon dva negativna tjedna porastao za 0,44 10 dionica s najvećim rastom cijene Jadroplov d.d.

Siemens d.d.

Hrvatski duhani d.d.

Turbos DAX long 6 Varteks d.d.

INA-industrija nafte d.d.

Koestlin d.d.

BC institut d.d.

Saponia d.d.

Valamar grupa d.d.

posto na 1.795,09 bodova.

Crobex10 je također porastao, i to za 1,74 posto i tjedan završio iznad psihološke razine od 1.000 bodova na 1.010,48 bodova. Proteklog se tjed-

tjedna promjena +32,31% +25,33% +25,28% +20,19% +13,58% +12,72% +10,77% +5,80% +5,51% +4,63%

zadnja cijena 133,00 470,00 94,90 162,50 22,17 3.810,00 360,00 327,98 224,90 113,00

promet 3.363.913,98 258.702,20 2.623,70 4.875,00 420.497,55 523.301,97 49.400,00 20.322,72 64.433,02 180.218,72

INVESTICIJSKI FONDOVI

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

zadnja vrijednost 1.795,0900 1.010,4800 101,3860 127,0189

na sastalo Povjerenstvo za odabir strateškog partnera Petrokemije s predstavnicima potencijalnih ulaga10 dionica s najvećim padom cijene Hoteli Podgora d.d.

Uljanik d.d.

Turbos E-mini S&P 500 short 5 VABA d.d. banka Varaždin Turbos € Bund fut. short 2 ZIF Jadran Kapital d.d. (u likvidaciji) Turbos srebro long 4 Hoteli Brela d.d.

ZIF Quaestus nekretnine d.d. (u likvidaciji) Lucidus d.d.

ča koji su završili dubinsko snimanje te tvrtke, te se 7. ožujka očekuju obvezujuće ponude.

tjedna promjena -38,90% -37,13% -32,15% -28,57% -22,78% -14,29% -14,08% -11,36% -11,11% -9,94%

zadnja cijena 12,22 40,00 4,41 7,00 21,70 12,00 18,30 5,85 16,00 16,21

promet 1.833,00 3.480,00 340.006,50 722,68 135.381,40 7.132,28 117.887,30 8.104,25 9.604,50 2.901,28

*vijesti

Ponovni rast fondova, dobitnik Ilirika Azijski tigar Pozitivni trend kod fondova se nastavio i četvrti tjedan uzastopno te su od ukupno 74 aktivna fonda, u proteklom tjednu 54 fonda porasla. U minusu je tjedan završilo 20 fondova. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +2,55 do -2,85 posto. Četiri fonda su rasla za više od jedan po-

sto, a pet ih je palo za više od jedan posto. Od ukupno 33 dionička fonda 16 ih je poraslo. Najviše je rastao Ilirika Azijski tigar za 2,55 posto koji je postao i dobitnik tjedna, a slijede NETA US Algorithm i ZB trend. U grupi dioničkih fondova najveći pad od 2,17 posto zabilježio je fond KD Nova Europa,

a zatim NETA New Europe s padom od 1,32 posto.

Kod mješovitih fondova je od ukupno njih 13 u proteklom tjednu devet fondova poraslo. Predvode ih Allianz Portfolio s porastom od 0,59 posto i Raiffeisen Absolute s rastom od 0,58 posto. Tri su mješovita fonda pala, najviše KD Balanced za 2,85 posto

koji je ujedno postao i gubitnik tjedna, a slijedi ICF Balanced s tjednim minusom od 0,64 posto. Obveznički fondovi bilježe odlične tjedne rezultate te je svih devet fondova poraslo, a predvode ih Capital One s rastom od 0,77 posto i Erste Adriatic Bond koji je rastao za 0,69 posto. (I.L.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

tjedna promjena +0,44% +1,74% +0,98% +1,06%

Valuta

od 20. do 27. veljače 2014. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%] 0,07

HPB Global

kn

76,5580

KD Victoria

kn

16,3308

-0,79

OTP uravnoteženi

kn

103,8031

0,48

HI-growth

€

8,8113

0,25

KD Balanced

kn

8,1712

-2,85

Raiffeisen World

€

121,4900

0,31

NETA Emerging Markets Balanced

kn

52,4773

-0,29

ZB euroaktiv

€

129,0513

0,43

Agram Trust

kn

8,2116

0,14

ZB trend

€

137,3317

1,53

NETA GBEM

€

124,6784

0,59

FIMA Equity

kn

59,7039

-0,31

Allianz Portfolio

kn

94,9128

0,30

KD Prvi izbor

kn

12,0507

0,46

VB SMART

€

100,0800

0,58

Ilirika JIE

€

123,0388

0,52

Raiffeisen Absolute

€

99,5000

0,12

Raiffeisen New Europe

€

48,8100

-0,73

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS

PBZ Equity fond

€

9,1308

-0,22

ZB bond

€

169,6795

0,10

HPB Dionički

kn

85,9465

0,00

HI-conservative

€

12,8124

0,24

Erste Adriatic Equity

€

74,5400

-0,37

Raiffeisen Bonds

€

159,3100

0,26

NETA Global Developed

kn

95,4890

0,22

PBZ Bond fond

€

112,4370

0,46

ZB aktiv

kn

100,6101

-0,29

Erste Bond

€

127,6500

0,65

Capital Two

kn

69,6177

0,41

Capital One

kn

188,0145

0,77

Ilirika Azijski tigar

€

39,5044

2,55

HPB Obveznički

€

140,0380

0,37

PBZ I-Stock

kn

53,7856

-1,03

NETA Emerging Bond

kn

64,6590

0,07

Platinum Global Opportunity

$

14,2668

0,65

Erste Adriatic Bond

€

104,7800

0,69

KD Nova Europa

kn

5,7723

-2,17

OTP indeksni

kn

37,5872

-0,70

Platinum Blue Chip

€

92,6706

0,32

NETA MENA

kn

509,1142

-1,28

OTP MERIDIAN 20

€

85,1526

0,50

A1

kn

68,6300

-0,29

NETA US Algorithm

kn

155,6152

2,33

NETA New Europe

kn

78,9430

-1,32

NETA GDEM

€

8,6210

0,00

Ilirika BRIC

€

65,4418

0,66

VB CROBEX10

kn

93,1823

-0,27

KD Energija

kn

9,3895

-0,41

ZB BRIC+

€

84,8848

1,22

Raiffeisen Absolute Aggressive

€

111,6500

-0,02

Allianz Equity

€

119,4518

0,44

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global

€

138,5115

0,39

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond

kn

141,3689

0,02

ZB plus

kn

173,1757

0,03

ZB europlus

€

148,4490

0,03

PBZ Euro Novčani

€

136,5874

0,03

Raiffeisen Cash

kn

154,8000

0,03

Erste Money

kn

148,6800

0,08

HI-cash

kn

148,7152

0,03

PBZ Dollar fond

$

128,1033

0,03

HPB Novčani

kn

141,3274

0,02

OTP novčani fond

kn

130,9587

0,05

VB Cash

kn

126,3515

0,03

Agram Euro Cash

€

11,9102

0,05

Allianz Cash

kn

116,8500

0,01

Erste Euro-Money

€

113,5800

0,03 0,05

Auctor Cash

kn

107,5197

Raiffeisen euroCash

€

104,3000

0,02

HPB Euronovčani

€

105,4119

0,38

PBZ Global fond

kn

93,9690

0,23

Locusta Cash

kn

1304,4330

0,05

HI-balanced

€

10,6588

0,32

NETA MultiCash

kn

104,9427

0,08

ICF Balanced

kn

100,2970

-0,64

OTP euro novčani

€

101,4974

0,07

170.000 sudionika, što je također porast u odnosu na isto razdoblje 2012. Od ukupnog broja skupova, 83 posto bilo je nacionalnog, a 17 posto međunarodnog karaktera.

Dalekovod povećava temeljni kapital Sklapanje predstečajne nagodbe tvrtke Dalekovod postalo je pravomoćno, i to zbog dodijeljenog rješenja zagrebačkog Trgovačkog suda. Tako je Dalekovod uputio poziv tvrtki Konsolidator da pristupi povećanju temeljnog kapitala za 150 milijuna kuna, a ostalim vjerovnicima koji su na to stekli pravo nagodbom na sklapanje ugovora o ulaganju prava u temeljni kapital. Povećanje temeljnog kapitala provest će se izdavanjem 15 milijuna novih redovnih dionica Dalekovoda ulogom u novcu.

Porast broja poslovnih skupova U Hrvatskoj su od listopada do kraja prošle godine održana 2234 poslovna skupa što je sedam posto više nego u istom razdoblju 2012. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku većina skupova, njih nešto više od 2000, održana je u hotelima, a ujedno je to pet posto više nego 2012.

Na svim poslovnim skupovima u Hrvatskoj u zadnja tri mjeseca 2013. sudjelovalo je nešto više od

HŽ-u 40 milijuna eura Europska banka za obnovu i razvoj odobrila je tvrtki HŽ Infrastruktura kredit od 40 milijuna eura. Kredit je namijenjen za nabavu nove opreme za održavanje pruga i informacijskog sustava za poboljšanje energetske učinkovitosti. Pola kredita iskoristit će se za zbrinjavanje 700 radnika koji kao višak odlaze iz tvrtke. Kredit je odobren uz jamstvo Vlade na 15 godina, s tri godine počeka, uz kamatu u visini euribora plus jedan posto fiksne marže.

Agrokor uložio 140 milijuna kuna u trgovačke centre Kao nastavak niza investicija kojima Agrokor unapređuje poslovanje i odgovara na potrebe svojih kupaca, uskoro će se u Zagrebu otvoriti dva njihova nova centra ukupne vrijednosti 140 milijuna kuna.

Ujedno će se time omogućiti otvaranje više od 200 novih radnih mjesta, kažu u Agrokoru. Prvi trgovački centar koji će se otvoriti je Super Konzum Stenjevec, ukupne prodajne površine 1805 četvornih metara. Taj centar, u koji je Agrokor uložio 40 milijuna kuna, otvorit će se sredinom ožujka i zaposliti 60 novih radnika.

POZIVAMO VAS NA

PETU NACIONALNU KONFERENCIJU O DRUŠTVENO ODGOVORNOM POSLOVANJU pod pokroviteljstvom predsjednika RH prof. dr. sc. Ive Josipovića 25. ožujka 2014. od 9.00 do 16.30 sati Hotel Esplanade Zagreb, Mihanovićeva 1, Zagreb

IZ PROGRAMA IZDVAJAMO: Svečana dodjela nagrada Indeks DOP-a Kad DOP susretne ljudske resurse, Elaine Cohen, Beyond Business Ltd Okrugli stol - uloga DOP-a u strategiji ljudskih resursa, Elaine Cohen, moderatorica Kako prijeći na G4 smjernice za izvještavanje, Leo Hauska, Hauska & Partner

SPONZORI

UZ PODRŠKU

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA Svoj dolazak potvrdite na: konferencija@dop.hr

Do PV izdanja u samo 3 koraka...

1 Pošaljite* na naš e-mail adresar@privredni.hr poruku DA - želim besplatno primati elektronska izdanja PV-a

2 Dobit ćete povratni e-mail s

porukom da ste uključeni na našu mailing listu

3 Čitajte Privredni vjesnik i

njegova izdanja na računalu, tabletu, smartphoneu

* vrijedi i za kolege, poslovne partnere, prijatelje...

privredni vjesnik

Privredni vjesnik – uvijek uz gospodarstvo! www.privredni.hr