Luka Burilović na čelu HGK Prema njegovu programu, Komora će ojačati i aktivno sudjelovati u kreiranju gospodarske politike
Projekti za 48 milijuna kuna Agencija za investicije i konkurentnost prati 95 projekata koji mogu zaposliti 12.500 novih radnika
Misija MMF-a u Hrvatskoj Predstečajne nagodbe omogućite i prezaduženim građanima, poručuju iz MMF-a
aktualno Str. 8
aktualno Str. 10-11
svijet financija Str. 21
2008 2009 2010 2010 2011 2012
3 8 1 8 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 10. ožujka 2014. Godina LX / Broj 3818. www.privredni.hr
60
1953 2013
privredni vjesnik
hup predlaže uštede / gast u splitu / zdravstveni turizam / predstavljanja / regija / svijet financija
Poduzetničke zone
Jačati zone koje mogu privući veće industrijske projekte >>4-5
N EBAG S O P RILO P info EEN onosi
ork Što d rope Netw Eu e is r p Enter
Intervju: Neven Voća
potencijali prehrambene industrije
>> 6-7
>> 10-11
Još uvijek imamo oko 3000 divljih odlagališta otpada, a oporaba je premala, kaže ravnatelj Agencije za zaštitu okoliša
U prehrambenom sektoru zaposleno je 64.000 radnika i tu se godišnje ostvaruje čak 5,9 milijardi kuna dodane vrijednosti
VISOKI POKROVITELJ
1907
Predsjednik RH prof. dr. sc. Ivo Josipović
SPLIT
13.-16. ožujka 2014.
Ministarstvo branitelja
ZADAR - BENKOVAC Hotel Kolovare Zadar
Hrvatska gospodarska komora
Zadružni savez Dalmacije poziva Vas na 16. Međunarodnu manifestaciju maslinara i uljara Noćnjak 2014., koja će se održati od 13. do 16. ožujka 2014. godine u hotelu Kolovare u Zadru. Za sudionike Noćnjaka hotel Kolovare osigurao je izuzetno povoljan smještaj.
Hrvatski savez zadruga
Splitsko dalmatinska županija
MEDIJSKI POKROVITELJI
Grad Zadar
Zadarska županija
apstudio.hr
SPONZOR
BEZ KOTIZACIJE možete sudjelovati na svim edukativnim predavanjima, radionicama, prezentacijama i degustacijama koje će se održati u okviru Noćnjaka. Izdvajamo: - Sajam strojeva i opreme za maslinarstvo i uljarstvo - Olio bar, izložba i burza maslinovih ulja - Znanstveno-stručni skup o maslinarstvu i uljarstvu - Sabor maslinara i uljara - Predstavljanje novih projekata - Mala škola kušanja maslinovih ulja - Olio Gastro Show - Vođene degustacije maslinovih ulja - Okrugli stol o zadrugarstvu - Praktična prezentacija radova i strojeva u masliniku - Proglašenje šampiona Noćnjaka 2014.
DONATORI
ZLATNI DONATOR
TRADE d.o.o.
Nocnjak
R
2014
POKROVITELJI
Ministarstvo poljoprivrede
www.poljopromet.hr
DISTRIBUTER OPREME ZA MASLINARE I VINARE
SUORGANIZATORI
PZ KUNA 1898
Gastro ekspertiza
SAVJETODAVNA SLUŽBA
Sveučilište u Dubrovniku Zavod za mediteranske kulture
Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo
Detaljnije informacije potražite na www.zsd.hr tel. 021/348-388 ili mail: info@zsd.hr
8 KUNA, PELJEŠAC HRVATSKA
Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split
Grad Benkovac
18 9
HOTEL KOLOVARE ZADAR
PZ Maslina i vino Polača
Hrvatski poljoprivredni zadružni savez Zagreb
Poljoprivredna,prehrambena i veterinarska škola Stanka Ožanića
Hrvatska udruga vinarskih gradova
HRVATSKO DRUŠTVO MENADŽERA KVALITETE
organizira 15. međunarodni simpozij o kvaliteti pod radnim nazivom KVALITETA, RAST I RAZVOJ Simpozij će se održati u Zagrebu, u hotelu Westin, od 19-21.3.2014. godine. Suorganizatori simpozija
1. Chectochowa University of Technology, Faculty of Management, Chectochowa, Poland 2. Hertzen State Pedagogical University Faculty of Management, St. Petersburg, Russia 3. Novosibirsk State Technical University, Russia Na simpoziju će biti prezentirana te u Zborniku radova objavljena 43 znanstvena i stručna rada autora iz 12 zemalja svijeta: Bosna i Hercegovina, Češka, Finska, Iran, Makedonija, Poljska, Rusija, SAD, Slovačka, Slovenija, Srbija, i Hrvatska.
Pokrovitelji Ministarstvo gospodarstva Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Grad Zagreb Turistička zajednica Zagrebačke županije Hrvatska gospodarska komora Hrvatska akreditacijska agencija Hrvatski zavod za norme
Cilj simpozija Izučavanjem društveno ekonomske stvarnosti, njezinih uzroka i iznalaženjem odgovarajućih strategija, politika te postavljanjem realnih ciljeva, osobito u području sustava upravljanja (kvaliteta, okoliš, rizici, društvena odgovornost, sigurnost i sl.) HDMK želi dati znanstveni i stručni doprinos provedbi društvenih reformi i kvaliteti upravljanja u Hrvatskoj, organizirajući 15. međunarodni simpozij o kvaliteti. Prezentacijom znanstvenih i stručnih radova iz područja sustava upravljanja, znanstvenika i stručnjaka iz zemlje i inozemstva, želja nam je učiniti dostupnima najnovija znanstvena teorijska i praktična dostignuća, ukazati na probleme i ponuditi održiva rješenja.
Državni zavod za mjeriteljstvo Sveučilište u Zagrebu Ekonomski fakultet u Zagrebu (Poslijediplomski studij Upravljanje kvalitetom) Visoki pokrovitelj simpozija je predsjednik Republike Hrvatske Prof. dr. sc. Ivo Josipović.
p ozija, U ok v iru sim godin e, 19.3.2014. u 20:00, u s poče tkom estin, ra hotela W dvora ni Ope o virana bit ć e prom racije a tska ge ne 35. I 36. hrv džera EO Q-Mena k v alitete
UVOD
www.privredni.hr Broj 3818, 10. ožujka 2014.
Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?
Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr
DARKO LORENCIN, MINISTAR TURIZMA:
Važan razvoj turističkih potencijala Turizam je u Hrvatskoj sektor koji čini čak 15 posto BDP-a i zbog toga je od iznimne važnosti za naše gospodarstvo. Upravo zato vrlo je važno razvijati turističke potencijale kojima obiluje naša zemlja te stvarati nove motive dolazaka, odnosno nove i inovativne turističke proizvode, posebice u razdoblju pred i posezone. Razvoj inovativnih turističkih proizvoda, koji će pridonijeti rastu turističke potrošnje, i ovogodišnji je cilj Ministarstva turizma, pa su tako i aktivnosti koje provodimo usmjerene upravo na razvoj i jačanje tog segmenta.
Sabina Škrtić, pomoćnica ministra gospodarstva:
Podržavamo Mamforce projekt Ministarstvo gospodarstva podržava Mamforce projekt jer aktivno promiče uvođenje i unapređenje dobrih radnih i organizacijskih praksi u hrvatskom gospodarstvu. Taj se projekt provodi u tvrtkama na način ispitivanja radnih uvjeta zaposlenih s posebnim naglaskom na prilagodbu tih uvjeta roditeljima s malom djecom. Od posebnog je značaja činjenica da je naglasak projekta u poticanju ravnoteže posla i obitelji, što nedvojbeno utječe na zadovoljstvo i produktivnost zaposlenika, a samim time i na veću konkurentnost cijelog našeg gospodarstva.
ANTE KOTROMANOVIĆ, MINISTAR OBRANE:
Uštede u vojnim objektima MORH će potpisivanjem sporazuma o suradnji na projektima iz područja zaštite okoliša i energetske učinkovitosti uštedjeti znatna sredstva i ostvariti energetske uštede u održavanju vojnih objekata. To su veliki sustavi, vojarne, kotlovnice, vojni objekti na kojima ćemo mijenjati fasade, krovišta, prozore i u kojima ćemo tada imati puno bolje uvjete za rad. U svemu tome će nas pratiti Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Ministarstvo za zaštitu okoliša i prirode. Zahvaljujem im što su prepoznali potrebu vojske da bolje koristi energetske resurse. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković
3
pvinfo
G(h)ost komentator: Krešo Troha, predsjednik Uprave tvrtke Podatkovni centar Križ
Outsourcingom IT usluga do ušteda Na konkurentnost ne utječe samo cijena nabave i trošak održavanja složenih IT sustava nego i fokusiranje na vlastite proizvode i usluge
U
laskom Hrvatske u EU i novom regulativom mnogo se mijenja u funkcioniranju IT sustava kao podrške poslovanju. Uz troškove osnovnog poslovanja, kompanije si uglavnom ne mogu priuštiti veći i nekontroliran trošak za nabavu i održavanje kvalitetnog i pouzdanog IT sustava. Razmatranjem utjecaja takvih investicija na konkurentnost, možemo zaključiti da jedino državna uprava može izgraditi infrastrukturu tog tipa. Privatne tvrtke koje moraju paziti na konkurentnost uvijek računaju isplativost takvog ulaganja u odnosu na korištenje gotovih IT usluga na tržištu. Na konkurentnost ne utječe samo cijena nabave i trošak održavanja složenih IT sustava nego i fokusiranje na osnovni posao te vlastite proizvode i usluge. Složenost upravljanja IT sustavima i infrastrukturom znatno utječe na menadžment tvrtki u smislu posjedovanja znanja i stručnih resursa za rješavanje problema te donošenja potrebnih upravljačkih odluka, što u istoj mjeri utječe i na strukturu cijene vlastitih proizvoda i usluga. Često se većina troškova potrebnih za funkci-
oniranje IT-ja u tvrtkama ne iskazuje u konačnoj stvarnoj strukturi troška te se previdi i zaboravi, što je posebice izraženo kod izračuna visine ulaganja i kasnijeg održavanja. Realnim sagledavanjem svih budućih troškova i outsourcingom IT usluga moguće je postići velike uštede. Realni sektor već je krenuo u konsolidaciju IT troškova kako bi povećao konkurentnost, što je potrebno zbog konkurencije i novih igrača na tržištu koji se pojavljuju ulaskom u EU. IT je postao osnova gotovo svake gospodarske grane i ako se zbog spore imple-
Realni sektor već je krenuo u konsolidaciju IT troškova kako bi povećao konkurentnost mentacije nekog procesa ili novog sustava odgodi izlazak s proizvodom na tržište, gotovo sigurno ste u gubitku ili ste čak ugrozili plasman proizvoda. Proces implementacije IT sustava je dugotrajan i kompliciran. Ponajprije treba dograditi sobu za novi poslužitelj, nabaviti nove klima-uređaje jer postojeći neće moći
Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr
Ažuriranje adresara i distribucija Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: uprava@privredni.hr
Lektura: Sandra Baksa
Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr
PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović
ohladiti još jedan novi sustav i, među ostalim, kupiti ormare za smještaj opreme. Tek onda započinje nabava poslužitelja. Nabava, instalacija i testiranje traje tri do četiri tjedna i potom se instalira sam sustav važan za poslovanje tvrtke. Kada se sve zbroji, tvrtka je izgubila dva do tri mjeseca uz velike kapitalne troškove, a IT sektor se bavio operativnim poslovima koji nemaju veze s potporom matičnom poslovnom procesu. Uza sve to, često se dogodi da se zbog visoke cijene takve infrastrukture štedi pri dizajnu i nabavi te
se bira jeftinija oprema. Takva odluka dovodi do manje raspoloživosti sustava i uzrokuje daljnje troškove zbog nemogućnosti obavljanja posla ili zaustavljanja proizvodnog procesa jednog ili više zaposlenika. Danas, više nego ikada prije, potrebno je implementirati nova znanja i tehnologije. To nije teško u tvrtkama koje su na početku i posjeduju stručna znanja. Međutim, u velikim tvrtkama, posebice u onima koje imaju dugu povijest i veliki IT pogon, to je izuzetno teško jer zahtijeva potpunu promjenu infrastrukture zbog stare tehnologije i značajna ulaganja u stručno osoblje. Promjene se događaju jako sporo i tako tvrtke zaostaju u kvaliteti i cijeni svojih proizvoda i usluga. Za njih je najisplativija odluka outsourcing IT podrške tvrtkama koje su specijalizirane i već posjeduju potrebnu infrastrukturu i stručna znanja te koje su fokusirane u svom poslovanju na pružanje tih usluga. S druge strane, u outsourcing ugovorima puno je lakše specificirati odgovornosti i jamstva druge strane za pružanje takvih usluga negoli mijenjati odgovornosti i način rada svojih zaposlenika.
Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb P.P. 631 Direktor: Darko Buković
Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru
4
TEMA TJEDNA
( 194 poduzetničke zone od predviđenih 346 do sada proradile
Privredni vjesnik Broj 3818, 10. ožujka 2014.
( 46.935 radnika zaposleno je u njima
Poduzetničke zone
Jačati zone koje mogu pr industrijske projekte Atlanticovo ulaganje u novogradišku poslovnu zonu (nakon analize gotovo 100 potencijalnih zona u Hrvatskoj) školski je primjer onoga što je država htjela postići programom izgradnje zona: stvoriti gotove lokacije spremne za započinjanje proizvodnje, s uređenom infrastrukturom pa i poreznim olakšicama Igor Vukić vukic@privredni.hr
U
Novoj Gradiški naišli smo na iznimno razumijevanje i susretljivost predstavnika lokalne zajednice. Veliko nam je zadovoljstvo što razvojem vlastitog poslovanja pridonosimo i razvoju ove poslovne zone, govorio je u rujnu prošle godine Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantica, obrazlažući odluku da u poduzetničkoj zoni Nove Gradiške izgradi tvornicu za proizvodnju energetskih pločica za sportsku prehranu. Novogradiška zona izabrana je nakon analize gotovo 100 potencijalnih zona u Hrvatskoj. Atlanticovo ulaganje školski je primjer onoga što je država htjela postići programom izgradnje zona: stvoriti gotove lokacije spremne za započinjanje proizvodnje, s uređenom infrastrukturom pa i poreznim olakšicama. Od 2004. godine pokrenuta je inicijativa za osnivanje 346 poduzetničkih zona u Hrvatskoj. Do danas su proradile 194, a još u 27 zona u tijeku je gradnja objekata ili se upravo prikupljaju dokumenti za gradnju poslovnih objekata. U preostale 123 zone još nema poduzetničkih aktivnosti. U dvjestotinjak aktivnih zona zaposleno je 46.935 radnika. Država je
u opremanje tih zona uložila 687,9 milijuna kuna. Budući da je razvoj poslovnih zona prošao svoj vrhunac, država je smanjila novac namijenjen novim zonama. U ovogodišnjem Poduzetničkom impulsu za poslovne zone predviđeno je tek sedam milijuna kuna, a još desetak milijuna kuna namijenjeno je radu tehnoloških parkova, poduzetničkih inkubatora i razvojnih centara. Trebalo je poduprijeti strateške lokacije S usporavanjem tempa u otvaranju novih zona slaže se i Ivan Sertić, direktor Industrijskog parka Nova Gradiška, zone u kojoj će investirati Atlantic. “Očito je da projekt osnivanja velikog broja poslovnih zona nije bio uspješan zbog ključnog razloga - jednostavno ne postoji, niti će uskoro postojati, odgovarajuća potražnja za tolikim kapacitetima poslovnih zona. Investicijski potencijal hrvatskih tvrtki je relativno nizak, a istovremeno smo nekonkurentni za
privlačenje direktnih stranih ulaganja u prerađivačku industriju”, ocijenio je Sertić.
Poduzetničke zone najlakše se pune u blizini velikih gradova gdje mogu računati na tržište, kupce i radnike Prema njegovu mišljenju, država je trebala poduprijeti nekoliko strateških lokacija i osigurati uvjete za privlačenje strateških investitora na takve lokacije. Tako su radile i druge zemlje Europske unije koje su privukle značajna izravna strana ulaganja u prerađivačku industriju. U Hrvatskoj je međutim ulagano u osnovnu infrastrukturu poduzetničkih zona koje su velikim dijelom prazne ili su u njima niknuli brojni trgovački centri. Sertić smatra korisnim inicijative Ministarstva poduzetništva za uvođenjem reda i usmjeravanjem na razvoj zona koje
već funkcioniraju. Potpuno ukidanje sredstava za razvoj poslovnih zona u okviru Ministarstva poduzetništva je pogrešno, bez obzira na to što na raspolaganju postoje i sredstva iz fondova EU-a. “Mišljenja sam da bi bilo korisno da su sredstva usmjerena u daljnji razvoj poslovnih zona koje imaju potencijala za privlačenje kvalitetnih ulaganja u prerađivačku industriju, naročito u nerazvijenim područjima. Razvoj poslovnih zona orijentiranih trgovini treba prepustiti tržištu”, ocjenjuje Sertić. U Novoj Gradiški smatra-
ju da je ključna stvar unapređenje investicijskog okruženja, odnosno stvaranje uvjeta za privlačenje kvalitetnih ulaganja u prerađivačku industriju. Tu Hrvatska mora postati konkurentnija i atraktivnija. “Kada u Hrvatskoj govorimo o direktnim stranim ulaganjima, pretežno se govori o ulaganjima u infrastrukturu, energetiku, turizam. Mišljenja sam da je to potpuno pogrešna orijentacija i da je jedini stvarni problem kako privući ulagače u kvalitetne projekte u prerađivačkoj industriji”,
ističe Sertić. Prema njegovu iskustvu, Agenciju za investicije i konkurentnost potrebno je dodatno osnažiti kako bi mogla proaktivnije djelovati u cilju privlačenja direktnih stranih ulaganja prvenstveno u prerađivačku industriju. Gunja čeka EU novac Općina Gunja konkurirala je za novac europskih fondova da bi osnovala svoju prvu poduzetničku zonu. Tajnik te općine Marijan Vareševac kaže da su prvo pokušali dobiti novac od Ministarstva po-
Novi kriteriji za proširenje zona Određena restriktivnost prema osnivanju i razvoju novih zakona osjeća se i u Prijedlogu izmjena Zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture, koji se odnosi i na poduzetničke zone. Prema tom prijedlogu koji je prihvaćen na sjednici Vlade, dodatno su definirani kriteriji za gospodarski opravdanu dodjelu zemljišta za nove zone. Zemljište za nove zone dodjeljivat će se samo ako je na području lokalne jedinice aktivno više od 66 posto kapaciteta dotadašnjih poslovnih zona. Mora također biti ispunjen i uvjet da na udaljenosti od 20 kilometara od nove zone ne postoji zona u kojoj je aktivno manje od 66 posto raspoloživog prostora. U slučaju osnivanja i izgradnje poduzetničke zone od posebnog gospodarskog interesa moguće je dobiti izuzeće od tih kriterija. Ali ni tada darovano zemljište za proširenje zone ne smije biti veće od pet posto od postojeće zone, odnosno, ne smije ukupno biti veće od pet hektara. Prema riječima ministra poduzetništva Gordana Marasa, ta izuzeća odnosila bi se prvenstveno na zone kojima bi bilo odobreno sufinanciranje iz europskih fondova.
5
www.privredni.hr Broj 3818, 10. ožujka 2014.
( 687,9 mil kn država uložila u njih
rivući veće
Ivan Sertić, direktor Industrijskog parka Nova Gradiška
Zone trebaju ponuditi i dodatne razvojne usluge Prednosti poslovanja u poslovnim zonama bi trebale svakako biti značajne: od lokacije izvan naseljenog područja, kvalitetne infrastrukture, razvijenih usluga za ulagače, što bi u konačnici trebalo rezultirati i nižim troškovima kako ulaganja, tako i redovnog poslovanja
S
kupina kutijastih, raznobojnih poslovnih hala što se vide s autoputa u blizini Nove Gradiške dom su niza proizvodnih tvrtki, iz prehrambene, tekstilne, elektroindustrije... U ovoj poslovnoj zoni nastaje veliki raspon proizvoda, od tijesta za savijače, preko kravata do satova i školskog namještaja.
duzetništva. Kad nisu uspjeli, okrenuli su se natječaju za europski novac koji se dodjeljuje preko Ministarstva regionalnog razvoja. Natječaj je upravo u tijeku, a ukupan potencijalni fond iznosi 205 milijuna kuna. Investicija u zonu u Gunji bila bi vrijedna oko 15 milijuna kuna. “Za nas bi to bila velika stvar i jedna od zadnjih šansi za razvoj. Naša je prednost
smještaj u blizini tromeđe Hrvatske, Srbije i BiH. Već imamo neke najave da bi tvrtke iz BiH došle u zonu jer bi im tako bilo lakše poslovati na području EU-a”, kaže Vareševac. U Gunji očekuju realizaciju i investiciju u elektranu na biomasu. In-
U ovogodišnjem Poduzetničkom impulsu za poslovne zone predviđeno je tek sedam milijuna kuna vestitori su iz Slovačke, a Općina će im pružiti svu moguću pomoć za projekt u kojem bi interes mogli naći i brojni lokalni poljoprivrednici kao dobavljači sirovine. S gotovom poduzetničkom zonom takav bi projekt bilo lakše ostvariti. Poduzetničke zone najlakše se pune u blizini velikih gradova gdje mogu računati na tržište, kupce i potrebne radnike. Općepoznat je uspjeh
zone u Dugopolju, a sad ju je gotovo prestigla i zona Podi kod Šibenika. Uspješne su zone u blizini luka, kao i u okolici Zagreba. Tomislav Komanović iz Razvojne agencije Zagrebačke županije kaže da se zone oko glavnog grada vrlo uspješno razvijaju. Aktivnosti u njima djelomično ovise o intenzitetu krize, ali postoji stalan interes i upiti zainteresiranih poduzetnika i iz inozemstva. Razlika je u tome što su ranije, u doba velike konjunkture, ti upiti bili u kraćem roku pretvarani u konkretne investicije. Zagrebačka županija ima dvadesetak poslovnih zona. Informacije o njima mogu se pronaći na internetskim stranicama Županije i u centru za poduzetničko informiranje Invest info. Slično je i u drugim županijama koje imaju aktivne zone. Tih dvjestotinjak prostora oaze su dobrog poslovanja u kojima poduzetnička inicijativa barem nije sputana uobičajenim birokratskim utezima.
Pažnju javnosti privukla je informacija o ulaganju Atlantic Grupe u tvornicu za proizvodnju energetskih pločica. Zanima nas u kojoj je fazi ta investicija? - Atlantic Grupa i Grad Nova Gradiška zaključili su 17. rujna predugovor o ulaganju u tvornicu za proizvodnju energetskih pločica u Industrijskom parku Nova Gradiška. Nakon formiranja parcele, 26. veljače 2014. potpisan je glavni ugovor. Izdavanje građevinske dozvole očekuje se u ožujku, a početak radova u travnju. Zaista sve institucije uključene u projekt, od Grada,
Zonu razvijamo na izvanrednoj lokaciji uz autocestu na površini od 142 hektara županijskog Ureda za graditeljstvo, katastra, gruntovnice, Agencije za investicije i konkurentnost, ministarstava i tvrtki nadležnih za infrastrukturu, u najkraćim rokovima rješavaju poslove za koje su nadležne. Zašto je Atlantic odabrao vašu zonu za ulaganje?
- Zonu razvijamo na izvanrednoj lokaciji uz autocestu na površini od 142 hektara. Lokacija je idealna za ulagače kojima je ciljano tržište Jugoistočna Europa. Izgrađena je kvalitetna infrastruktura, a cijena infrastrukturno opremljenog zemljišta od 25 kuna po četvornom metru je izuzetno konkurentna, kao i paket lokalnih poticaja i olakšica za ulaganja. Razumijemo potrebe ulagača i sposobni smo u kratkim rokovima odgovoriti na njihove zahtjeve. Sigurni smo
u poslovnim zonama bi trebale svakako biti značajne: od lokacije izvan naseljenog područja, kvalitetne infrastrukture, razvijenih usluga za ulagače, što bi u konačnici trebalo rezultirati i nižim troškovima kako ulaganja, tako i redovnog poslovanja. U okviru poduzetničkih zona potrebno je razviti osnovne i napredne usluge za ulagače. Mi smo osnovali Poslovno inovacijski centar koji pruža visokokvalitetne poslovne usluge te uslu-
da će u kratkom roku i niz drugih investitora slijediti primjer Atlantic Grupe. I druga renomirana hrvatska tvrtka, Klimaoprema iz Samobora, također je potpisala predugovor o investicijskom ulaganju, podnijela je zahtjev za građevinsku dozvolu. Početak građevinskih radova očekujemo u srpnju ove godine.
ge u području CNC obrade metala i drveta. Uspostavili smo trening centar za CNC tehnologiju (certificirani Siemensov trening centar). Centar je vrhunski opremljen, razvili smo uspješnu suradnju sa Siemensom i DMG-om, Strojarskim fakultetom u Slavonskom Brodu. Uz našu standardnu ponudu ulagačima, sposobni smo osigurati kvalificiranu radnu snagu u području CNC obrade metala. Procjenjujemo da je to izuzetno značajna vrijednost za privlačenje ulagača u taj sektor. (I.V.)
Koliko su po Vašem mišljenju poduzetnici razumjeli prednosti ulaganja u poduzetničke zone? - Prednosti poslovanja
6
AKTUALNO
Prve obiteljski osviještene tvrtke u Hrvatskoj
PBZ i Vipnet dobili priznanje Mamforce Company
Privredna banka Zagreb (PBZ) i Vipnet prve su tvrtke u Hrvatskoj koje su dobile priznanje Mamforce Company koje se dodjeljuje obiteljski osviještenim kompanijama. Na svečanosti uručenja certifikata Mamforce Company, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić istaknula je kako se važnost stjecanja znaka kvalitete Mamforce Company očituje u javnom prepoznavanju kompanija koje svojim zaposlenicima omogućavaju razvoj karijere bez obzira na rodno podijeljene uloge koje
su još uvijek prisutne u našem društvu. “Takve pozitivne primjere treba sustavno isticati jer s dobrim praksama potičemo i druge na promjenu”, rekla je pravobraniteljica. Prema rezultatima istraživanja Mamforce projekta vidljivo je da se u PBZ-u i Vipnetu velika pažnja pridaje edukaciji zaposlenih i rodnoj ravnopravnosti što potvrđuju i podaci o udjelu žena u menadžmentu. U Vipnetu je zaposleno 40 posto, a u PBZ-u 50 posto žena u menadžmentu, dok je tržišni prosjek 35 posto. PBZ je sa 14 posto žena u top menadžmentu također iznad prosjeka tržišta za tu skupinu, dok Vipnet već ima tradiciju predsjedavajućih žena. Naime, u proteklih 14 godina tvrtkina poslovanja u Hrvatskoj, Vipnet je imao dvije predsjednice uprave. (S.P.)
Hrvatska tekstilna industrija
Tekstilci nezadovoljni Industrijskom strategijom Predstavnici hrvatske tekstilne industrije održali su prošlog tjedna zajedničku sjednicu predsjedništava Vijeća Udruženja tekstilne i odjevne industrije, Udruge tekstilne i odjevne industrije HUP-a i Hrvatskog klastera konkurentnosti industrije tekstila, kože i obuće. Glavna tema bila je Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014.2020. u kojoj je na poziciju tekstilne industrije bilo najviše primjedbi. Kako kaže predsjednik Uprave Varteksa Zoran Koščec, stav je ljudi u ovom sektoru da tekstil, koža i obuća u prvotnom prijedlogu Industrijske strategije nemaju prihvatljivo mjesto. “Stavljeni smo u problematične sektore hrvatskog gospodarstva, no mi smatramo da smo čuva-
ri zaposlenosti s drvom i poljoprivredom zbog broja zaposlenih u ovim sektorima. Naši sektori pozitivno utječu na hrvatsko gospodarstvo, izvozno su orijentirani, zapošljavaju teže zapošljive ljude i regionalno su zastupljeni pa se čak 80 posto industrije nalazi u tri županije”, ističe Koščec. Tomislav Pokaz, načelnik sektora za jačanje konkurentnosti industrije Ministarstva gospodarstva, rekao je da će se ti stavovi, primljeni u formalnom obliku, uzeti u razmatranje u finalnoj verziji strategije. (K.S.)
Privredni vjesnik Broj 3818, 10. ožujka 2014.
( 390 kg po stanovniku proizvodnja otpada u Hrvatskoj 2012.
Neven Voća, ravnatelj Agencije za zaštitu o koliša
Još uvijek imamo divljih odlagališta Bez obzira o kojem postupku gospodarenja otpadom je riječ - spaljivanju, odlaganju ono provodi na odgovarajući način i po kriterijima koji će spriječiti štetan utjecaj po Boris Odorčić odorcic@privredni.hr
S
vaki stanovnik Hrvatske, prema podacima iz 2012., proizvede malo više od kilograma otpada dnevno, odnosno 390 kilograma godišnje. U Europskoj uniji taj prosjek već je iznad 500 kilograma po stanovniku godišnje što je rezultat višeg standarda. Prof.dr.sc. Neven Voća, ravnatelj Agencije za zaštitu okoliša, neovisne javne ustanove za prikupljanje, objedinjavanje i obradu podataka o okolišu koju je osnovala Vlada u lipnju 2002. godine, kaže nam kako u nas godišnje nastaje više od 1,7 milijuna tona komunalnog otpada. Što nam pokazuju podaci o prikupljenom komunalnom otpadu? - Iz komunalnog otpada se na oporabu upućuje još uvijek premala količina otpada, u 2012. to je bilo oko 15 posto. Otpad se sakupljao putem spremnika na javnim površinama, najčešće onima za papir i staklo te putem reciklažnih dvorišta kojih je evidentirano oko 30. No, u velikom broju jedinica lokalne samouprave još se ne provodi odvojeno sakupljanje korisnih vrsta otpada iz komunalnog. Najveća stopa odvojeno sakupljenih vrsta otpada iz komunalnog te
upućenih na oporabu bilježi se u Međimurskoj i Primorsko-goranskoj županiji te Varaždinu. Kako bi se sustav unaprijedio, potrebno je ponajprije raditi na prevenciji stvaranja otpada. Potrebno je jačati udio recikliranja i primarnu selekciju otpada iz komunalnog – posebice biorazgradivih vrsta – papira, zelenog otpada i kuhinjskog biootpada. Također, moramo nastaviti sa sanacijama i zatvaranjima postojećih odlagališta, što prije riješiti pitanje izgradnje novih centara za gospodarenje otpadom, odnosno nastaviti s pripremama podloga i dokumentacije za apliciranje za EU fondove. Posebice zanimljiva kategorija je biorazgradivi i biootpad... - Biorazgradivi otpad podrazumijeva otpad koji se može anaerobno ili aerobno razgraditi. Tu spada biootpad, ali i druge razgradive vrste kao što su papir i karton, drvo, tekstil... Pod biotpadom najčešće podrazumijevamo otpad od održavanja zelenih površina, primjerice onaj iz vrtova i parkova, te kuhinjski iz kućanstava, restorana... Veliku količinu kuhinjskog otpada čini hrana, što je prepoznato kao veliki problem, posebice u zapadnim zemljama kao što je Velika Britanija gdje se gotovo trećina hrane odbacuje kao otpad. Biootpad - ku-
hinjski i zeleni - čini 30 do 40 posto komunalnog, u kojemu je udio biorazgradivog i do 70 posto. U Hrvatskoj godišnje nastane 1,7 milijun tona komunalnog otpada. Od toga biorazgradivih vrsta ima oko milijun tona, a biootpada nešto više od pola milijuna tona. Ovo su ipak procjene; izmjerenih i potpuno točnih podataka nema s obzirom na to da u nas gotovo nema odvojenog sakupljanja biootpada. Europski propisi ne nalažu striktno koje postupke i tehnologije gospodarenja otpadom treba primjenjivati. Međutim, ono što se zahtijeva je smanjenje odlaganja biootpada na odlagališta. To se smatra lošom praksom jer, među ostalim, uzrokuje proizvodnju odlagališnog plina, tj. metana. Mali broj općina i gradova ima organizirano odvojeno sakupljanje biootpada i njegovo kompostiranje - tek 87 gradova ili općina u 2012. godini. Tada je ukupno kompostirano 25.956 tona biootpada, a aktivnosti kompostiranja provodilo je osam kompostana. Također, još uvijek nemamo izgrađene centre za gospodarenje otpadom koji predviđaju mehaničko-biološku obradu otpada. Organiziranje odgovarajućeg gospodarenja biootpadom bit će posebice važno u narednom razdoblju jer Hrvatska, suklad-
no ciljevima propisanima europskom Direktivom o odlaganju otpada, mora postići konkretna smanjenja odlaganja komunalnog biorazgradivog otpada na odlagališta. Krajnji cilj je do 2020. smanjiti udio odlaganja na 35 posto količine komunalnog biorazgradivog otpada proizvedenog 1997. godine. Pred Hrvatskom je puno posla da bi zadane ciljeve i ostvarila. I dalje su velik problem ilegalna, tzv. divlja odlagališta, zar ne? - Procjenjuje se da u Hrvatskoj postoji oko 3000
INTERVJU
www.privredni.hr Broj 3818, 10. ožujka 2014.
(
više od 500 kg
po stanovniku godišnje prosjek u EU-u
(
više od 1,7 mil t
komunalnog otpada u Hrvatskoj nastaje godišnje
o oko 3000 otpada ili nekom drugom - najvažnije je da se okoliš i zdravlje ljudi podarenje otpadom, pri čemu je najveći problem dugotrajni proces određivanja njihovih lokacija. Trenutačno su u fazi realizacije ili izgradnje tri županijska centra u Šibensko-kninskoj, Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji koji su sufinancirani kroz programe ISPA i IPA. Projekti ostalih centara u različitim fazama pripremnih radova, izrade prostorno-planske dokumentacije, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa...
divljih odlagališta otpada. Točan broj nije moguće utvrditi jer se svakodnevno saniraju postojeća, ali na žalost niču i nova. Prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, jedinica lokalne samouprave dužna je na svom području osigurati uklanjanje otpada odbačenog na način suprotan odredbama tog zakona. Provedbu ovih obveza osigurava osoba koja obavlja poslove službe nadležne za komunalni red jedinice lokalne samouprave – komunalni redar. On izdaje rješenje kojim se određuje lokacija odbačenog otpa-
da, procijenjena količina otpada te obveznik uklanjanja otpada. Koji koncept uzimamo kod osnivanja centara za gospodarenje otpadom - županijski ili regionalni? - Odabir koncepta koji će se koristiti prepušten je jedinicama lokalne samouprave jer je potrebno uzeti u obzir sve ekonomske, sociološke, geografske, okolišne i ostale uvjete koji vladaju u pojedinoj regiji. U tijeku su intenzivne pripreme za gradnju određenog broja centara za gos-
Prema Vašem mišljenju, što je bolje rješenje spalionica otpada ili deponiranje otpada? - Sam Zakon o održivom gospodarenju otpadom kojim je prenesena europska Okvirna direktiva o otpadu 2008/98/EC daje odgovor na ovo pitanje. On definira red prvenstva gospodarenja otpadom na način da je prednost ponajprije dana sprečavanju nastanka otpada i pripremi za ponovnu uporabu. Zatim materijalnoj oporabi, tj. recikliranju, a potom energetskoj oporabi – spaljivanju ili suspaljivanju otpada uz odgovarajuće iskorištavanje energije. Kao posljednja i najmanje poželjna opcija navedeno je zbrinjavanje otpada tj. njegovo odlaganje. Osim jasno definirane hijerarhije, ne smiju se izostaviti smjer-
U tijeku je izrada operativnog programa Okoliš Kakva je mogućnost korištenja EU fondova u gospodarenju otpadom? - Hrvatska može koristiti strukturni i kohezijski fond koji su namijenjeni postizanju ujednačenog razvoja svih država EU-a te financiranju provedbe aktivnosti koje proizlaze iz zajedničkih europskih politika. Korištenje sredstava iz tih fondova provodi se na osnovi strateških ciljeva i prioriteta koji se definiraju putem operativnih programa za pojedine sektore te pojedinačnih projekata koji proizlaze iz određenog prioriteta. U tijeku je izrada operativnog programa Okoliš koji predstavlja programsko-planski dokument kojim se predviđaju načini i uvjeti korištenja EU fondova tj. Europskog fonda za regionalni razvoj s ciljem provedbe kohezijske politike u sektoru zaštite okoliša u nas. Taj operativni program predviđa razvoj sektora otpada kao jednu od tri prioritetne osi - druge dvije su vode i tehnička pomoć - te će se usmjeriti na razvoj infrastrukture za gospodarenje otpadom (centri za gospodarenje otpadom), sanaciju lokacija visokoonečišćenih otpadom, sanaciju i zatvaranje neodgovarajućih odlagališta. Projekte koji će ući u taj operativni program kandidiraju tijela državne uprave te županijskih ili gradskih i općinskih vlasti te komunalnih tvrtki. nice EK-a koje proizlaze iz komunikacije Plan za usmjeravanje prema resursno efikasnoj Europi (The Roadmap to a Resource Efficient Europe). Ključna poruka ove komunikacije, kada govorimo o gospodarenju otpadom, upravo je u dijelu prema kojem se do 2020. mora postići postupanje otpadom kao resursom. Također, smjernice EK-a upućuju na sljedeći koncept postupanja s otpadom: 1. prevencija, 2. ponovna uporaba, 3. materijalna oporaba (recikliranje), 4. energetska oporaba, 5. zbrinjavanje (npr. odlaganje ili spaljivanje bez iskorištenja energije). Promatrajući ovakvo pojašnjenje, nameće se zaključak kako pravo pitanje nije izbor između spaljivanja ili odlaganja otpada već kako postići što veći stupanj iskorištavanja pojedinih korisnih vrsta iz njega, odnosno što manji utjecaj na okoliš izabrane opcije gospodarenja otpadom. I već ta europska komunikacija i Direktiva o otpadu postavile su visoke zahtjeve i ciljeve oko ponovne uporabe i recikliranja koje države čla-
nice EU-a, a time i Hrvatska, moraju ispuniti do 2020. Tako dotad moramo osigurati pripremu za ponovnu uporabu i reciklira-
Mali broj općina i gradova ima organizirano odvojeno sakupljanje biootpada i njegovo kompostiranje: u 2012. tek 87 gradova ili općina nje papira, metala, plastike i stakla u minimalnom udjelu od 50 posto mase komunalnog ili sličnog otpada i minimalno 70 posto mase neopasnog građevnog otpada. Također, obvezni smo uspostaviti sustav odvojenog skupljanja biootpada radi kompostiranja i digestije. Bez obzira o kojem postupku gospodarenja otpadom je riječ - spaljivanju, odlaganju ili nekom drugom - najvažnije je da se gospodarenje otpadom provodi na odgovarajući način i po kriterijima koji će spriječiti štetan utjecaj po okoliš i zdravlje ljudi.
7
*vijesti Ponude za Petrokemiju do 12. ožujka Rok u kojem potencijalni investitori u kutinsku Petrokemiju trebaju dostaviti svoje obvezujuće ponude produljen je za pet dana, do srijede 12. ožujka, izvijestili su danas iz Petrokemije nakon sjednice Povjerenstva Vlade za odabir strateškog partnera Petrokemije. Prvotno je bilo predviđeno da tri potencijalna investitora - češki Agrofert, austrijski Borealis i mađarski Nitrogenmuvek, ponude za kutinsku tvrtku predaju 7. ožujka. Maras: Barem jedan zaposleni u tvrtki Vlada razmatra propis po kojem bi svaka registrirana tvrtka morala imati barem jednog zaposlenog, potvrdio je Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta nakon završetka konferencije Poslovni uzlet u organiziciji Poslovnog dnevnika. U Hrvatskoj postoji 30.000 tvrtki bez ijedne zaposlene osobe. Ako se prihvati taj prijedlog, moglo bi se u kratkom roku zaposliti nekoliko tisuća osoba, rekao je Maras. Novo restrukturiranje Farmala
Kako bi uspješno odgovorio na nove tržišne izazove, nastavio uredno poslovati i zadržao konkurentnost, domaći proizvođač lijekova Farmal ponovno će se restrukturirati i smanjiti troškove poslovanja. Farmal se u 2013. već uspješno stabilizirao uz podršku njemačkog vlasnika Dermapharm AG-a. Zbog novih mjera štednje u zdravstvu prisiljen je na restrukturiranje kroz smanjenje četrdesetak radnih mjesta. Neprestano smanjenje cijena lijekova u 2013. i najava novih smanjenja, uz dulje rokove plaćanja i preporuke liječnicima za propisivanje najjeftinijih lijekova, negativno utječu na likvidnost i poslovanje tvrtke.
8
AKTUALNO
Privredni vjesnik Broj 3818, 10. ožujka 2014.
“ Komora će svakako biti lider u povezivanju gospodarskih subjekata i artikulaciji njihovih interesa. ” Luka Burilović, predsjednik HGK-a
Promjena na čelu Hrvatske gospodarske komore
Luka Burilović novi predsjednik, prvi cilj vraćanje povjerenja Četiri točke na kojima počiva program rada novog predsjednika HGK-a jesu povjerenje, gospodarski servis, gospodarska diplomacija i aktivno sudjelovanje Komore u kreiranju gospodarske politike
I
zborom Luke Burilovića, predsjednika Uprave Sladorane Županja, za novog predsjednika Hrvatske gospodarske komore završena je tromjesečna kriza u upravljanju tom institucijom. Burilović je na 6. skupštini HGK-a u drugom krugu pobijedio potpredsjednika Agrokora Damira Kuštraka, dobivši 41 glas od ukupno 71 člana Skupštine koji su glasovali. U prvom krugu izbornog procesa koji su svi njegovi sudionici ocijenili transparentnim i demokratskim Kuštrak je bio u vodstvu sa 29 glasova, ispred Burilovića sa 23, bivšeg direktora Elektrokontakta Vladimira Ferdeljija sa 16 i direktora
AD klastera Zlatka Hodaka s četiri glasa. Novi predsjednik HGK-a preuzet će dužnost 1. travnja, a mandat mu traje četiri godine. Skupština je prihvatila i odluku o razrješenju dužnosti člana Upravnog odbora HGK-a Zvonimira Radića. Luka Burilović je sveučilišni specijalist ekonomije s upisanim doktoratom, a prije dolaska na
čelo Sladorane bio je pomoćnik ministra poljoprivrede. Četiri točke na kojima počiva njegov program rada i koji su podržali članovi Skupštine su povjerenje, gospodarski servis, gospodarska diplomacija i aktivno sudjelovanje Komore u kreiranju gospodarske politike. Svoje programe na Skupštini su predstavili i ostali kandidati, pri čemu su bili
suglasni da je Komora potrebna gospodarstvu, ali i da joj je potrebna reorganizacija i svježi pristup. Ferdelji se založio za restrukturiranje u organizacijskom, kadrovskom i poslovnom segmentu radi
Burilović je u drugom krugu dobio 41 glas od 71 člana Skupštine
Zeljko Lukunic/PIXSELL
Drago Živković zivkovic@privredni.hr
postizanja četiri ključna cilja: da Komora postane stvarni servis svojih članica i stvarni partner vlasti, da vrati dignitet koji je imala i da omogući svojim članicama proaktivno definiranje gospodarske politike. Hodak je svoj prijedlog programskih aktivnosti gradio na polaznim osnovama zakonitosti, stručnosti i profesionalnosti. Tri ključne aktivnosti za njega su podrška članicama u nastupu na inozemnim tržištima i u pripremama EU projekata te aktivniji partnerski odnos prema Vladi. Za Kuštraka je najvažnije da HGK postane mjesto gdje nastaje prevladavajući stav o ključnim gospodarskim pitanjima. “HGK ima dugu povijest i tradiciju, a ja sam protiv-
nik teze da sve što je bilo prije ne valja i da sad treba ispočetka krenuti. Ovdje je potrebna uspješna evolucija. Kako se mijenja poslovna filozofija članica Komore, poduzetnika, tako se i Komora treba mijenjati”, rekao je Kuštrak. Javni poziv za izbor novog predsjednika HGK-a Upravni je odbor raspisao početkom veljače, nakon što je razriješen prethodni predsjednik Nadan Vidošević, a vršiteljicom dužnosti predsjednice proglašena Sabina Škrtić, pomoćnica ministra gospodarstva. Na natječaj se javilo 17 kandidata, a nakon što je Upravni odbor razgovarao sa 15 kandidata (dva se nisu odazvala pozivu) predložio je Skupštini četiri kandidata.
Iz iznošenja programa Luke Burilovića pred Skupštinom
Hrvatskoj u ovoj krizi treba snažan HGK Iz iskustva znamo da je povjerenje iznimno važno za poslovanje svakog poduzeća i za njegov uspjeh, a svjedoci smo gubitka povjerenja članica u našu instituciju. Povjerenje je ozbiljno narušeno, a postoje čak i pojedinci koji dovode u pitanje i opstojnost naše komore. Zbog toga naš prvi cilj mora biti vraćanje ugleda i povjerenja u Hrvatsku gospodarsku komoru, a to možemo ostvariti prije svega transparentnijim radom
nego do sada i kvalitetnijim kontrolnim mehanizmima. Komora će svakako biti lider u povezivanju gospodarskih subjekata i artikulaciji njihovih interesa. Komora mora omogućiti svim članicama da za članarinu koju plaćaju dobiju adekvatnu protučinidbu, odnosno protuuslugu. To ćemo postići prije svega poboljšanjem kvalitete postojećih usluga, ali i stvaranjem palete novih usluga. Stvaranje učinkovite gospodarske diplomacije je iznimno bitno.
Iz iskustva predsjednika uprave velikog izvoznika znam da smo često prepušteni sami sebi, na milost i nemilost konkurencije, osuđeni na snalaženje u inozemstvu. To se više ne smije događati. Naši izvoznici traže i od Komore i od države konkretnu pomoć. Da bismo to ostvarili, moramo postati dio gospodarske diplomacije, i to diplomacije kojoj neće biti cilj samo puko fotografiranje, nego iznalaženje mogućnosti kako ostvariti suradnju sa stra-
nim investitorima. Svjedoci smo da u Hrvatskoj vlada antipoduzetnička klima, pri čemu se nas poduzetnike često prikazuje kao glavne krivce za tešku gospodarsku situaciju. Takvima poručujem: nismo mi krivci, nego smo i sami žrtve ovakve situacije. Zato će se Komora aktivnije uključiti i sudjelovati prije svega u kreiranju gospodarskih politika, jačati suradnju s tijelima državne vlasti, biti i predlagatelj i konstruktivni korektiv držav-
ne gospodarske politike. Hrvatskoj u ovoj krizi treba snažna Hrvatska gospodarska komora. Komo-
Komora će se aktivnije uključiti i sudjelovati prije svega u kreiranju gospodarskih politika ri treba snažan i neovisan predsjednik. Komori treba predsjednik iz realnog
sektora koji ima i političkog iskustva, koji je radio i u javnom sektoru, ali koji nije politički ovisan. Komori treba predsjednik koji nije i neće biti na skrivenoj plaći nijedne članice Komore. Komori treba predsjednik prijatelj koji će zajedno sa stručnim kadrovima i s članovima Skupštine izgrađivati Komoru, a ne težiti njenom rastakanju. Da se ne bi događalo da neki naši članovi kažu da je Komora sama sebi svrha i da samo uzima a ništa se ne radi.
S MARKOVA TRGA
www.privredni.hr Broj 3818, 10. ožujka 2014.
( 15,087 mlrd kn ili 4,5% BDP-a
*vijesti
ukupni deficit proračuna
Sjednica hrvatske vlade
Zdravstveni doprinos opet na 15 posto Poduzetnicima će se umjesto toga pomagati novim snižavanjem parafiskalnih nameta i olakšavanjem investiranja. U iduće dvije godine neće biti ni uvođenja poreza na nekretnine Igor Vukić vukic@privredni.hr
P
rocedura smanjivanja prekomjernog deficita Vladi nije ostavila mnogo manevarskog prostora. Rebalansom proračuna za 2014. godinu odlučeno je da će poslodavci ponovno na plaće svojih radnika plaćati 15 posto zdravstvenog doprinosa, umjesto 13 posto koliko su plaćali u posljednje dvije godine. Taj će potez
Hrvatska će bez problema za tri godine ispuniti uvjet da deficit bude ispod tri posto BDP-a, kaže Linić u proračun donijeti oko 2,4 milijarde kuna na godišnjoj razini. Premijer Zoran Milanović rekao je da zna kako je taj novac dosad ostajao na raspolaganju poduzetnicima, ali i dodao kako ta mjera nije dala očekivane rezultate. Olakšica od dva postotna boda u doprinosima nije značajno pomagala poduzetnicima s malim brojem
zaposlenih, a takvih je u Hrvatskoj najviše. Poduzetnicima će se umjesto toga pomagati novim snižavanjem parafiskalnih nameta i olakšavanjem investiranja. U iduće dvije godine neće biti ni uvođenja poreza na nekretnine koji je nekim poduzetnicima mogao donijeti daleko veće opterećenje od sadašnje komunalne naknade. Nakon rebalansa, deficit užeg proračuna iznosit će 13,5 milijardi kuna ili 4,1 posto BDP-a. Kad se pridodaju proračuni Hrvatskih voda i Hrvatskih cesta, ukupni deficit proračuna iznosit će 15,087 milijardi kuna ili 4,5 posto BDP-a. Ministar financi-
ja Slavko Linić kaže da treba vidjeti kako će Europska komisija ocijeniti rebalans, ali prema njegovoj ocjeni, Hrvatska će bez problema za tri godine ispuniti uvjet da deficit bude ispod tri posto BDP-a. Ostale mjere koje prate rebalans već su najavljene proteklih mjeseci. Riječ je o prebacivanju uplata iz drugog mirovinskog stupa koji prikupljaju zaposlenici s beneficiranim radnim stažem. Njihove mirovine ionako će se djelomično morati isplatiti iz proračuna pa stoga sve uplate ubuduće idu u državno okrilje. Proračun će tako ostvariti prihod od gotovo pet milijardi kuna. Taj prihod će u
proračun stići u iduće dvije godine, a u 2014. to je 3,2 milijarde kuna. I kasnije će godišnje 500 milijuna stizati iz mirovinskih uplata te kategorije obveznika. Za mirovine dodatnih 225 milijuna kuna Prema Linićevim riječima, iz javnih poduzeća prebacit će se dobit u visini od 500 milijuna kuna. Koncesije će poskupjeti za ukupno 200 milijuna kuna, a 300 milijuna kuna bit će veći priljev od igara na sreću. Vlada je naime uvela porez na svaku osvojenu kunu, a do sada se porez nije plaćao na dobitke manje od 30.000 kuna. Sada će se plaćati
Milanović: HBOR postaje izvozna poluga Iako će rebalansom proračuna HBOR ostati bez 150 milijuna kuna, ta bi banka ubuduće trebala imati važnu ulogu u poticanju izvoza, najavio je premijer Milanović. “Preko HBOR-a se dosad poticalo sve i svašta. Nije to bilo protuzakonito, no sada bi trebali biti privilegirani izvoznici. Osobito u turističkom sektoru, jer to je
zapravo izvozni sektor”, naglasio je Milanović. Zbog rebalansa Vlada je smanjila prognozu ovogodišnjeg rasta BDP-a sa 1,3 posto na 0,2 posto. Rast izvoza trebao bi poduprijeti taj rezultat. Milanović kaže da rebalans predstavlja početak ozbiljnih reformi jer država i dalje živi iznad svojih mogućnosti.
Očekuje da će Europska komisija podržati Vladine mjere i o tome će s njome voditi aktivni dijalog. Ukazao je da ni MMF nema isti stav o tim pitanjima. “Nećemo biti Grčka i nećemo dozvoliti da mjere budu tako radikalne i ubiju i ono malo gospodarske aktivnosti što je imamo”, rekao je Milanović.
9
10 posto. Od 30.000 kuna do 500.000 kuna porez na dobitke je 15 posto, a iznad 500.000 kuna 20 posto. Sve u svemu, rebalansirani prihodi proračuna u ovoj godini porast će za 5,8 milijardi, na ukupno 116,7 milijardi kuna. Rashodi se drže pod kontrolom ukidanjem dodatka na staž u državnim i javnim službama. Zaposlenima u tom sektoru neće biti isplaćivani dodaci od četiri, osam ili 10 posto na plaću, ovisno o godinama radnog staža. Neće se isplaćivati ni 0,5 posto za minuli rad. Izuzeti će biti jedino nastavnici i profesori. Materijalni rashodi smanjuju se za 750 milijuna kuna, a subvencije za 700 milijuna. Uz 50 milijuna kuna manjih poticaja za poljoprivredu, režu se i subvencije brodogradnji za 190 milijuna kuna i Hrvatskim željeznicama za 130 milijuna kuna. Državne investicije smanjit će se za 360 milijuna kuna. Mirovine i u ovom rebalansu nisu dirane. Ukupan iznos za njih čak i raste za oko 225 milijuna kuna. Plaće državnih dužnosnika smanjuju se za šest posto. Ministar Linić je podsjetio da je država uspjela u međuvremenu smanjiti i dug pa je ostvarena i znatna ušteda na iznosima za kamate. Veći prihod ostvarit će se i od trošarina na duhanske proizvode. Trošarina na 1000 komada cigareta raste na 77 eura, što će cijenu kutije, ovisno o vrsti, povisiti i za pet kuna.
Milijuni za energetsku učinkovitost Ministar obrane Ante Kotromanović i direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Sven Müller potpisali su, u nazočnosti ministra zaštite okoliša i prirode Mihaela Zmajlovića, Sporazum o suradnji na projektima iz područja zaštite okoliša i energetske učinkovitosti od 2014. do 2020. Njime se planira obnova postojećih i gradnja novih vojnih objekata u skladu s niskoenergetskim principima koji predviđaju i ugradnju sustava za OIE te izradu dokumentacije i energetsko certificiranje MORH-ovih zgrada. Investicije su vrijedne 260 milijuna kuna, a FZOEU će ih sufinancirati sa 41 milijunom kuna. Jakovina o kvotama za šećer Još nismo dobili pisano rješenje Upravnog suda u Osijeku o kvotama za šećer, rekao je prošli četvrtak ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. Kad rješenje stigne, analizirat će se i zatim će se odlučiti što dalje. Upravni sud poništio je odluku Ministarstva poljoprivrede iz 2012. o dodjeli proizvodnih i izvoznih kvota za šećer. Sudu se žalila Viro Grupa tvrdeći da je zakinuta u raspodjeli kvota. Ministar Jakovina kaže da je odluka bila donesena u duhu zakona. Ususret sajmu Place2go
Na međunarodnom turističkom sajmu Place2go, koji se u organizaciji istoimene zagrebačke tvrtke održava od 14. do 16. ožujka u Boćarskom domu, sudjelovat će izlagači iz 18 zemalja. U sklopu sajma domaći putopisci i avanturisti poput Hrvoja Šalkovića i Dvine Meler održat će brojna predavanja. K tomu, na Place2go marketu posjetitelji će moći kupiti egzotične, ali i autohtone hrvatske proizvode i suvenire.
10 AKTUALNO
Privredni vjesnik Broj 3818, 10. ožujka 2014.
( više od 5000 radnika
zapošljavaju privatne tvrtke iz uslužnih djelatnosti
Poslodavci očekuju da im Vlada, u zamjenu za preuzimanje svih radnika, da i određenu stimulaciju, po modelu Italije gdje je umanjen doprinos za sve radnike
D
vanaest tvrtki članica HUPKoordinacije poduzeća iz uslužnih djelatnosti najavilo je da je spremno preuzeti sve zaposlene i njihova stečena prava u slučaju izdvajanja uslužnih djelatnosti iz dijela javnog i državnog sektora, što je Vlada najavila. Predsjednica Koordinacije Ines Vodanović iz tvrtke Strabag Property and Facility Services poručila je da cijeli sektor već zapošljava više od 5000 radnika i ostvaruje prihode veće od 500 milijuna kuna. Predstavnici Koordinacije već su razgovarali s čelnim ljudima Vlade, potpredsjednicima Brankom Grčićem i Milankom Opačić, a do kraja mjeseca očekuju konkretnije podatke o mogućem izdvajanju dijela poslova iz javnog sektora. Ono što nude Vladi je smanjenje ukupnih troškova za 10
Italija dobar primjer Upravo je zdravstvo sektor u kojem tvrtke članice Koordinacije vide najveće mogućnosti uštede: prema njihovoj računici, ta bi ušteda iznosila 2,5 milijardi kuna u pet godina. Uz to, najavljuju početna ulaganja od najmanje 100 milijuna
kuna, odnosno 3000 do 4000 kuna po zaposlenome. Pritom očekuju da im Vlada, u zamjenu za preuzimanje svih radnika, da i određenu stimulaciju, po modelu Italije gdje je poslodavcima umanjen doprinos za sve radnike tijekom trajanja ugovora kojim su preuzeli obavljanje uslužnih djelatnosti. Upravo Italiju čelnici Koordinacije uzimaju kao dobar primjer izdvajanja, a kao loš priznaju Veliku Britaniju, odnosno Škotsku i Wales, gdje su osamdesetih godina privatnici preuzeli sve radnike od države na neograničeno vrijeme sa svim stečenim pravima. Protokom vremena i
Tvrtke članice Koordinacije smatraju da se najviše može uštedjeti u sektoru zdravstva prirodnim odljevom novi radnici nisu imali ista prava kao stari, što je dovelo do pogoršanja međuljudskih odnosa i pada kvalitete usluga koji se u bolnicama ogledao u rastu učestalosti infekcija. No, od 2005. godine, tvrdi Hošić, i u Britaniji se kvaliteta usluge povećala, a broj bolničkih infekcija u stalnom je padu. Kako su među članicama Koordinacije i hrvatske podružnice velikih međunarodnih tvrtki, uvjereni su da mogu u hrvatski javni sektor prenijeti najbolje prakse iz Europske unije.
U pripremi proje 48 milijardi kuna Ne može jednostavno velika tvrtka osnovati malu i aplicirati za svi zaposleni i svi prihodi povezanih tvrtki Drago Živković zivkovic@privredni.hr
A
gencija za investicije i konkurentnost trenutačno prati 95 projekata u različitim fazama realizacije, ukupne vrijednosti oko 48 milijardi kuna, a budu li svi oni dovršeni, očekuje se otvaranje 12.500 radnih mjesta, otkrila je Melida Ivković iz Agencije na regionalnom poslovnom klubu Biznis plus u Zagrebu. Tome treba dodati još 36 projekata za koje Agencija traži strateške partnere, a njihova je ukupna vrijednost sedam milijardi kuna, uz očekivano zapošljavanje oko 700 radnika. Za sta-
Business.hr
Privatnici jamče i uštedu i plaće
do 30 posto, dok sindikatima nude sigurnost plaća i radnih mjesta za radnike, jer uštede planiraju naći u materijalnim troškovima i boljoj organizaciji. Konkretno, kako je pojasnio Sadmir Hošić iz tvrtke Harmonija usluge, inače dopredsjednik Koordinacije, čistačice u školama danas peru podove krpama, a ubuduće bi to radile puno efikasnije uz pomoć strojeva. Također, drugi je primjer koji navodi Ines Vodanović, u bolnicama se sada putem javne nabave rukavice kupuju po znatno višoj cijeni i nižoj kvaliteti nego što bi to radili privatnici.
u različitim je fazama realizacije
Regionalni Biznis plus
Izdvajanje usluga iz javnog sektora
Drago Živković zivkovic@privredni.hr
( 95 projekata
tus strateške investicije kandidirano je 15 projekata, od kojih je 10 privatnih, a pet javnih. Cijeli taj popis investicija treba dopuniti i ulaganjima koja se odvojeno prate preko HA-
MAG Investa i Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija. Za Agenciju, istaknula je Melida Ivković, nema razlike između domaćih i stranih investito-
Prehrambena industrija
Potencijal za rast U prehrambenom sektoru zaposleno je 64.000 radnika, što je 24 posto cijele prerađivačke industrije. Sektor godišnje ostvaruje 5,9 milijardi kuna dodane vrijednosti Prehrambena industrija je najveći i najznačajniji dio hrvatske prerađivačke industrije. Uz krizu koja otežava poslovanje, ova je industrija doživjela najteži udarac ulaskom Hrvatske u Europsku uniju kada je izgubila povlašteni izvozni status na tržišta Cefte. Unatoč tome što kriza traje već gotovo šest godina prehrambena industrija se s njome još relativno dobro nosi, ocijenila je pomoćnica ministra poljoprivrede Zvjezdana
Blažić na početku konferencije o prehrambenoj industriji koju je organizirao tjednik Lider i Ministarstvo poljoprivrede pod nazivom Prilike za rast. “Unatoč otpornosti na krizu prehrambeni sektor nije izbjegao sve njene posljedice. Rezultatima ne možemo biti zadovoljni, okruženje je komplicirano, a sustav trom”, istaknula je pomoćnica ministra. Ministarstvo gospodarstva je u međuvremenu izradilo Industrijsku strategiju, no u
Ministarstvu poljoprivrede nisu zadovoljni položajem prehrambene industrije u njoj. Investitori žele ulagati “Rangiranje prehrane u drugi razred pokretača gospodarstva za Ministarstvo poljoprivrede je neprihvatljivo. U tom sektoru zaposleno je 64.000 radnika, što je 24 posto ukupno zaposlenih u prerađivačkom sektoru. Dodana vrijednost sektora je 5,9 milijardi kuna što je gotovo ista dodana vrijed-
11
www.privredni.hr Broj 3818, 10. ožujka 2014.
( 12.500 radnih mjesta ( više od 900 izlagača otvorit će se budu li svi ti projekti dovršeni
19. međunarodni sajam GAST
kti vrijedni
GAST šalje poruke optimizma Na GAST-u i diljem Hrvatske uvjerio sam se da imamo vrlo uspješnih tvrtki. Rast industrijske proizvodnje svakako je optimistična poruka, istaknuo je Josipović
sredstva EU fondova jer se zbrajaju ra, ali ipak se više pouzdaju u strane. Među njima je i papirna industrija Hamburger Recycling Ens čiji direktor Zlatko Canjuga priželjkuje malo veća porezna rasterećenja za industriju kako bi se potaknule nove investicije. Canjuga vidi velike poslovne prilike u reciklažnoj industriji, a najvećim preprekama smatra previsoke kamate i nesklonost banaka da s poduzetnicima podijele rizik.
procjeni Ružice Gelo, direktorice Centra za EU pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Otprilike
Zbrajaju se sve tvrtke Ovu zadnju prepreku mogli bi preskočiti uz pomoć EU fondova, u kojima bi za hrvatske male i srednje poduzetnike do 2020. moglo biti na raspolaganju oko milijardu eura, prema
trećina tog novca mogla bi završiti izravno kod poduzetnika, ali treba imati na umu kriterije veličine poduzeća u koje ulaze i vlasnički povezane tvrtke, što se često zaboravlja, upozorila je Ružica Gelo. Stoga ne može jednostavno velika tvrtka osnovati malu i aplicirati za sredstva jer se zbrajaju svi zaposleni i
svi prihodi povezanih tvrtki. Ravnateljica Središnje agencije za financiranje i ugovaranje Nataša Mikuš Žigman savjetuje poduzetnicima da iskoriste usluge konzultanata, ali ne na način da im daju sve papire i prepuste sav posao, nego da cijelo vrijeme budu uključeni u pripremu projekta, jer će inače imati velikih problema tijekom provedbe. A kad je o provedbi projekta riječ, izvršna direktorica tvrtke Plavi partner Marija Tufekčić upozorava da kontrola korištenja novca iz EU fonda traje četiri, pet, pa i sedam godina nakon potpisivanja ugovora, pa treba itekako paziti na sve troškove.
nost koju generira pokretački sektor”, naglasila je Zvjezdana Blažić. Investitori žele ulagati u proizvodnju i preradu hrane unatoč krizi te tu vide potencijal za razvoj regije, kaže direktorica Europske banke za obnovu i razvoj za Hrvatsku Vedrana Jelušić Kašić. “Ako se Hrvatska bude predstavljala kao dio zajedničkog regionalnog tržišta, investitori će biti više zainteresirani za ulaganja. Problemi domaće prehrambene industri-
je očituju se i u organizacijskoj strukturi, kvaliteti upravljanja koja je često u velikom nerazmjeru s očekivanjima investitora ili stanjem u makroekonomskom okruženju”, smatra ona. Dodala je kako novije članice EU-a imaju veće zanimanje za proizvode koji dolaze iz Hrvatske i regije i one mogu biti dobri partneri za naše proizvode, a zahtijevaju i manje troškove nego na razvijenijim europskim tržištima. Na ovoj konferenciji o
prehrambenoj industriji predstavnicima velikih, srednjih i malih tvrtki iz tog gospodarskog sektora željelo se pokazati da i za njih postoje prilike za rast i razvoj. Kroz primjere iz prakse pokazano je kako će te ciljeve postići ponajprije udruživanjem, zatim rastom potrošnje na domaćem tržištu, uvođenjem novih proizvoda, samostalnim ili udruženim pronalaženjem novih tržišta te gospodarskim povezivanjem u regiji. (K.S.)
Zlatko Canjuga vidi velike poslovne prilike u reciklažnoj industriji
iz 9 zemalja nastupilo na GAST-u ove godine
U
z priznanje za odličnu organizaciju tvrtki Sajam Split, sudionici svečanog otvaranja 19. međunarodnog sajma GAST 2014., predvođeni predsjednikom Republike Hrvatske Ivom Josipovićem, ukazali su na tešku situaciju u gospodarstvu ali i poslali poruke optimizma. GAST je ove godine u Splitu između 5. i 9. ožujka okupio više od 900 izlagača iz devet zemalja. On obuhvaća niz specijaliziranih sajmova: 18. sajam prehrane, 18. sajam pića, 18. sajam hotelske i ugostiteljske opreme, 9. sajam kave, 8. sajam namještaja - Furnitura, 18. sajam vina – Dionizijana, te 7. Saturn – Sajam za turizam. “Najvažnija zadaća nam je pokretanje gospodarstva u čemu je ovaj sajam, koji povezuje zelenu i plavu Hrvatsku, jako važan. U ovoj krizi kada svi govore o pesimizmu, nije lako uspješno organizirati sajam. Sajam GAST u predsezoni šalje optimistične poruke što je podloga izla-
Na sajmu je najavljen i novi natječaj Ministarstva poduzetništva, vrijedan 1,7 milijardi kuna gačima da ga iskoriste za poslovni uzlet”, istaknuo je predsjednik Josipović dodajući kako je velika nezaposlenost najvažniji društveni problem. “Uvje-
ren sam da možemo bolje kako bismo prevladali krizu jer sam se i na GASTu ali i diljem Hrvatske uvjerio kako imamo vrlo uspješnih tvrtki. Podatak da je porasla industrijska proizvodnja u odnosu na isto razdoblje prošle godine svakako je optimistična”, istaknuo je Josipović. Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras rekao je da je to ministarstvo raspisalo natječaj vrijedan 50 milijuna kuna za četrdesetak projekata te najavilo raspisivanje još jednog natječaja do kraja godine, vrijednog 1,7 milijardi kuna. Zadovoljni postignutim Direktorica tvrtke Sajam Split koja organizira GAST Sanja Vuković Vejić istaknula je kako je iznimno zadovoljna rezultatima ovogodišnjeg sajma. “Sve što smo planirali ostvarili smo i ukupno smo premašili planirano”, naglasila je. “Rast ovogodišnjeg GAST-a, i to veći
od planiranog, imamo u segmentu ugostiteljske opreme. Isto tako uspjeli smo povećati broj izlagača u dijelu malih proizvođača ekoloških i autohtonih proizvoda. Ovakav rezultat svakako je razlog za optimizam, ali nam već sada pokazuje trendove i smjerove u kojima će se GAST ubuduće razvijati”, kazala je. Jadranka Radovanić, predsjednica HGK-Županijske komore Split, istaknula je kako se kod gospodarskih susreta u 20 posto slučajeva ostvare rezultati. HGK-ŽK Split i EEN mreža i ove godine organiziraju više od 100 konkretnih poslovnih dogovora u sklopu projekta B2B Tourism@GAST gdje se okupljaju poduzetnici sedam država. Bruno Bojić iz Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine kazao je kako zbog nemilih događaja u svojoj zemlji najviše suosjeća s gospodarstvenicima koji su nositelji razvoja države. (J.V.)
12 PRIČA S RAZLOGOM *vijesti Končar na sajmu Eurasia Rail Končar je na sajmu Eurasia Rail, koji se održavao od 6. do 8. ožujka u Istanbulu, predstavio niskopodne elektromotorne vlakove, tramvaje te opremu za željezničku infrastrukturu. Eurasia Rail je međunarodni sajam tračničkih vozila, željezničke opreme i infrastrukture na kojem je ove godine sudjelovalo više od 300 izlagača. Končar je na turskom tržištu, u području tračničkih vozila, prisutan više od 15 godina. IGH u potrazi za ulagačima Uprava i Nadzorni odbor IGH objavili su poziv za iskazivanje interesa za sudjelovanjem u postupku povećanja temeljnog kapitala društva uplatom novih dionica. Svrha poziva, koji je objavljen na Zagrebačkoj burzi, je ispitivanje zainteresiranosti potencijalnih ulagača i njihove ozbiljnosti, s ciljem potencijalnog organiziranja izdanja novih vlasničkih vrijednosnih papira. Zainteresirani ulagači trebaju se javiti najkasnije do 13. ožujka u 16 sati. ESB: Stabilan trend poslovanja
Erste&Steiermärkische Bank je u 2013. zadržao stabilnu razinu operativnog poslovanja te dodatno povećao tržišne udjele u ukupnoj aktivi, kreditima i depozitima. Tako je ukupna aktiva Erste banke na kraju 2013. iznosila 60,1 milijardu kuna, što je 2,7 posto više u odnosu na 2012. godinu. Istovremeno, prema podacima HNB-a, udio aktive banke u ukupnoj aktivi hrvatskih banaka iznosio je 14,8 posto, u odnosu na 14,4 posto krajem 2012. godine. Ukupni krediti iznosili su 39,9 milijardi kuna, što je za 2,7 posto više. Ukupni depoziti stanovništva narasli su sa 12,5 posto na 12,8 posto, a ukupni depoziti gospodarstva sa 12,9 posto na 13,5 posto.
Privredni vjesnik Broj 3818, 10. ožujka 2014.
( 320 mil kn
vrijednost projekata koji će aplicirati na fondove EU-a
Razvitak zdravstvenog turizma
Oblik turizma ili nova industrija? Optimistične su najave iz Strategije razvitka hrvatskog turizma u kojoj se zdravstveni turizam pozicionira kao jedan od vodećih oblika selektivne turističke ponude s izraženom perspektivom razvoja Sanja Plješa pljesa@privredni.hr
I
ako imamo dugogodišnje iskustvo u zdravstvenom turizmu, taj oblik turizma još uvijek nije dovoljno razvijen, a neki domaći turistički i medicinski stručnjaci čak idu i korak dalje te smatraju kako je u posljednjih 30 do 40 godina u Hrvatskoj on gotovo u potpunosti nestao. I dok se u svijetu na godišnjoj razini bilježi njegov porast od 15 do 20 posto, u našoj zemlji zdravstveni turizam stagnira. No optimistične su najave iz Strategije razvitka hrvatskog turizma u kojoj se zdravstveni turizam pozicionira kao jedan od vodećih oblika selektivne turističke ponude s izraženom perspektivom razvoja, rečeno je na prošlotjednom okruglom stolu Zdravstveni turizam održanom u Zagrebu u organizaciji Večernjeg lista i portala Moje zdravlje. Tom je prigodom istaknuto kako se neki medicinski stručnjaci ne slažu s tvrdnjom da je zdravstveni turizam dio ukupnog turizma nego smatraju kako je to nova industrija koja u našoj zemlji ima dobru perspektivu razvoja, a turizam je samo jedna od njenih platformi. Tako je Stipe Orešković, profesor sa zagrebačkog Medicinskog fakulteta, između ostalog rekao kako se naša turistička odredišta nalaze na dobrim lokacijama. Za ra-
zvitak zdravstvenog turizma važno je to što imamo suvremene medicinske aparate i obrazovanu medicinsku radnu snagu. “Potrebno je usuglasiti pravnu i regulativnu
U našoj zemlji postoje 222 lokaliteta za razvitak zdravstvenog turizma podlogu, infrastrukturu i transport, unaprijediti prateće turističke sadržaje te sve to usuglasiti s EU regulativom kako bi se još bolje razvijala zdravstvena industrija”, istaknuo je Orešković. Lječilišta treba prodati U našoj zemlji postoje 222 lokaliteta za razvi-
tak zdravstvenog turizma. Kako bi se pomoglo toplicama i pojedinim specijalnim bolnicama u postupku komercijalizacije dijela njihovih kapaciteta, prije godinu dana je izrađena Nacionalna strategija razvitka zdravstvenog turizma, prema kojoj se lječilišta mogu baviti i ugostiteljskom djelatnošću. Da u Hrvatskoj ne postoji konkurencija privatnih poliklinika u odnosu na državne bolnice, mišljenja je Nikica Gabrić, vlasnik Poliklinike Svje-
tlost. On je rekao da država treba stimulirati privatno zdravstvo kako bi nam mogli dolaziti pacijenti iz inozemstva. “Zasigurno nitko iz inozemstva neće doći na liječenje u hrvatske državne bolnice. Lječilišta treba prodati, ali dok se to ne učini, jedan dio njihovih kapaciteta treba komercijalizirati kako bi se potaknuo razvitak zdravstvenog i medicinskog turizma”, istaknuo je Gabrić. Dodao je da se hrvatske privatne klinike trebaju izjednačiti s ino-
Zdravstveni turizam “rođen” u Opatiji Hrvatska ima dugogodišnju turističku tradiciju, a sve je počelo još daleke 1844. godine u Opatiji kada je Ignacio Scarpa, imućni trgovac iz Rijeke, odlučio potražiti neko mjesto na koje će moći nakratko pobjeći i odmoriti se od svakodnevnih obveza. U Opatiji je sagradio ljetnikovac i nazvao ga po svojoj supruzi – Angiolina. Kako bi se iskoristile sve blagodati podneblja u kojoj se nalazi, nakon toga je osnovana Thalassotherapia, pa je Opatija 1889. godine proglašena lječilišnim mjestom. To se smatra početkom razvoja zdravstvenog turizma u našoj zemlji.
zemnima, a za to treba postaviti zakonodavni institucionalni okvir. Usporedbe radi, u Sloveniji se u 15 lječilišta ostvaruje 10 puta više noćenja nego u svim hrvatskim lječilištima i toplicama. S Gabrićem se nije složio Rajko Ostojić, ministar zdravlja, koji je rekao kako je zdravstveni turizam “odlična stvar, ali neće spasiti hrvatsko gospodarstvo”. Dodao je kako je u našoj zemlji u zadnje vrijeme dosta toga učinjeno da bi se zdravstveni turizam podignuo na višu razinu. I Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore, tvrdi kako je u zadnje dvije godine dosta toga učinjeno za unapređenje zdravstvenog turizma, a već su pripremljeni i projekti u vrijednosti 320 milijuna kuna koji će aplicirati na strukturne fondove EU-a.
enterprise europe
info
Broj 103, 10. ožujka 2014.
Pametni gradovi
Promicanje dobrih ideja Investicije u vinarije i marketing vina Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je javni natječaj za Nacionalni program pomoći sektoru vina 2014.-2018. i to za podnošenje prijava za dodjelu sredstava iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2014.-2018. za mjeru Investicija u vinarije i marketing vina u 2014. godini. Ukupno je na raspolaganju za potpore 4,9 milijuna eura. Ukupno prihvatljivi troškovi po projektu mogu iznositi do tri milijuna kuna. Minimalni iznos potpore po projektu može biti 5000 eura, dok maksimalna potpora može iznositi do milijun i pol kuna za mikro, mala i srednja poduzeća, a do 750.000 eura za veća poduzeća. Za mikro, mala i srednja poduzeća maksimalna potpora iznosi 50 posto prihvatljivih troškova, a za ona veća ali s manje od 750 zaposlenih do 25 posto prihvatljivih troškova.Broj projekata odobrenih pojedinom korisniku u istoj godini nije ograničen, no mora se poštovati maksimalan iznos potpora. Dokumentacija i obrasci za ovaj natječaj nalaze se na web stranici http://www. apprrr.hr/objavljen-javni-natjecajza-mjeru-investicija-u-vinarije-imarketing-vina-815.aspx.
Europsko partnerstvo za inovacije u pametne gradove i općine okuplja gradove, industriju i građane kako bi se poboljšao urbani život kroz više održivih integriranih rješenja. Do 15. lipnja u njega mogu ući i hrvatski gradovi Gradovi su glavni izvor europske gospodarske aktivnosti i inovacija, smatra Europska komisija. Svaki grad je poseban i drugačiji, no svi se oni bore sa sličnim problemima kao što su rast gustoće prometa, sve veće zagađenje zraka ili povećanje troškova energije. No samo uvođenje novih inteligentnih tehnologija i usluga namijenjenih razvoju urbanih sredina nije dovoljno ako se ne dostigne veća usklađenost između potreba i očekivanja gradova, njihove industrije, inovativnih malih i srednjih poduzeća, istraživačkih organizacija i predstavnika civilnog društva. Upravo stoga je osnovano Europsko partnerstvo za inovacije u pametne gradove i općine (European Innovation Partnership on Smart Cities and Communities - EIP-SCC). Ono okuplja gradove, industriju i građane kako bi se poboljšao urbani život kroz više održivih integriranih rješenja. To uključuje i primjenjivanje inovacija, bolje planiranje, više participativnog pristupa građana i tvrtki, veću energetsku učinkovitost, bolja prometna rješenja, inteligentno korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT)... Prijava sudjelovanja hrvatskih gradova u ovom europskom projektu je moguća
do 15. lipnja ove godine, pa je Europska komisija pozvala sve zainteresirane strane da podrže ciljeve EIP-a i dostave mu svoje ideje i planove za akcije na platformama energetike, transporta te informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Iz Komisije ističu kako nije riječ o fondu iz kojeg se financiraju projekti, već su u benefite koje gradovi dobivaju uključene mogućnosti promoviranja njihovih akcija na europskoj razini, suradnja s drugima kako bi svi dobili informacije o sličnim akcijama te kako bi se stvo-
rili novi poslovi, kao i učenje iz razmjene praksi. Visoki pokrovitelji projekta Europske inicijative za pametne gradove su čelnici tehnoloških divova i gradonačelnici europskih gradova među kojima su izvršni predsjednik Royal Philips Electronicsa Jim Andrew, izvršni direktor Roland Busch iz Siemensa, Ulf Ewaldsson iz Ericssona, gradonačelnik Bratislave Milan Ftacnik, Wolfgang Steiger iz Volkswagena, Stephane Richard iz tvrtke Orange, Gerhard Oswald iz SAP-a, Gregoire Poux-Guillaume iz Alstoma i drugi.
enterprise europe Hackathon
Od ideje do proizvoda u 24 sata Zagrebački inkubator poduzetništva najavio je 2. Hackathon - 24 četverosatno natjecanje programera iz Hrvatske i regije. Svaki član pobjedničkog elitnog tima dobit će i elitnu nagradu od 1337 eura Zagrebački inkubator poduzetništva ZIP najavio je 2. Erste Finnovation Hackathon koji organizira u suradnji s tvrtkom kćeri Erste banke - BeeOne i Erste Bankom. Natjecanje u trajanju od 24 sata održat će se 5. i 6. travnja u prostoru ZIP.Factory na zagrebačkoj Remetinečkoj cesti 7. Erste banka ozbiljno i intenzivno radi na poticanju inovacija u svojoj matičnoj djelatnosti, stoga je u Austriji osnovano zasebno poduzeće BeeOne čija je zadaća isključivo istraživanje digitalnih inovacija u financijskoj industriji, kaže Mario Brkić, strateg za inovacije u BeeOneu. Jedan od ustaljenih načina rada im je organizacija Hackathona, natjecanja za najvještije programere koji imaju zadatak u roku od jednog dana razviti prototip softverskog rješenja za mobilne i/ili web platforme koji na inovativan način rješava stvarne probleme korisnika bankarskih i financijskih usluga. Prošle su godine 62 osobe u 16 timova programirale aplikacije, a mogli su birati između triju tema - financijske pismenosti djece, promocije ili suradnje banke, dok je u sklopu treće teme bilo potrebno odabrati bilo koju “svakodnevnu” uslugu banke i napraviti je zanimljivom kroz aplikaciju. Pobjednički tim bio je Infinum, s aplikacijom Easy Money. Ove godine natjecatelji neće imati informacije o temama prije početka natjecanja, već će sve potrebno dobiti neposredno prije samog početka “hakiranja”. Natjecatelji će imati 24 sata za slaganje radnog prototipa svoje aplikacije kojom bi riješili izazov koji su odabrali. Nakon 24 sata svaki od timova će ukratko pred-
staviti svoje aplikacije na temelju kojih će ostali natjecatelji i odbor sudaca procijeniti i proglasiti pobjednički tim koji će i ove godine dobiti novčanu nagradu u simboličnom iznosu od 1337 eura za svakog člana tima. Ta brojka u hakerskom jeziku označava elitu pa je pokrovitelj natjecanja odabrao upravo taj iznos za nagradu. Predviđene su i nagrade za drugo i treće mjesto, najavio je direktor upravljanja distribucijskim kanalima Erste banke Igor Strejček. “Nagrade natjecatelje nikako ne obvezuju i oni mogu sami dalje razvijati svoje proizvode do kojih dođu na natjecanju. No ako dođe do obostranog interesa, pobjednički tim će moći razvijati svoj proizvod u suradnji s Erste Grupom”, najavio je Strejček.
“Razviti aplikaciju u tako kratko vrijeme, u samo 24 sata i to bez spavanja, na prvu se može učiniti kao da je riječ o kazni. Ipak, ako je suditi prema prošlogodišnjem Hackathonu, koji je nadmašio sva naša očekivanja i što se tiče atmosfere i timova, ali i entuzijazma i ogromne energije kojom su sudionici pristupili natjecanju, čeka nas iznimno uzbudljiv vikend. Zato pozivamo sve zainteresirane da se svakako prijave”, naglasio je Mario Brkić. Natječaj je otvoren za sve programere iz Hrvatske, ali i regije, no prednost će ipak imati oni koji se profesionalno ne bave programiranjem nego studenti ili početnici u ovome poslu. Iskusni profesionalni programeri mogu sudjelovati samo kao mentori timovima.
Rok prijave za Hackathon traje do 12. ožujka, nakon čega slijedi selekcija prijavljenih projekata. Detaljnije informacije o 2. Erste Finnovation Hackathonu možete pronaći na službenim web stranicama ZIP-a, http://zipzg.com/erstefinnovation-hackathon/. Saša Cvetojević, suosnivač ZIP-a, najavio je i skori Demo Day koji će se održati 11. ožujka u ZIP.Events prostoru u zagrebačkoj Ulici kralja Zvonimira. “U sklopu ovog događanja, uz demonstraciju rada timova koji borave u ZIP-ovu inkubatoru, održat će se i ZIP MasterClass za njih ali i druge zainteresirane gdje će se moći čuti predavanja Roxanne Varze i Reshme Sohoni, poznatih članica europske startup zajednice”, istaknuo je Cvetojević.
Zatvoren projekt Pomoć pri upravljanju Ciljem 3 unutar kohezijske politike Twinning projekt Pomoć pri upravljanju Ciljem 3 unutar kohezijske politike vrijedan 787.000 eura i financiran iz programa IPA 2008 za Hrvatsku je završen. Tijekom ovog twinning projekta radilo se na pripremi učinkovitog programiranja, provedbe i upravljanja EU ESI programima za razdoblje 2014.-2020. u Hr-
vatskoj, uključujući sudjelovanje u 13 programa teritorijalne suradnje. Osnovan je i Nacionalni odbor za koordinaciju sudjelovanja Republike Hrvatske u programima transnacionalne i međuregionalne suradnje te u makroregionalnim strategijama Europske unije, a osigurana su i načela partnerstva te postavljanje temelja za upravljanje na više razina. Kao buduće upravljačko tijelo za
dva programa prekogranične suradnje s IPA državama, Hrvatska će sada moći voditi proces programiranja i osigurati učinkovito upravljanje koristeći sadašnje iskustvo. Twinning projekt je bio prilika da javni službenici iz Italije, Poljske i Austrije razmijene iskustva sa svojim hrvatskim kolegama, od kojih će s mnogima nastaviti raditi na programima teritorijalne suradnje sljedećih godina.
www.een.hr
10. ožujka 2014.
2 3
Zaštita proizvoda na europskoj razini
Zaštita pršuta, kulena i maslinova ulja Ministarstvo poljoprivrede uputilo Europskoj komisiji zahtjeve za registraciju četiriju oznaka prehrambenih proizvoda. Najviše za godinu i pol očekuje se njihovo prihvaćanje i zaštita na području Europske unije Ministarstvo poljoprivrede je 28. veljače Europskoj komisiji uputilo četiri zahtjeva za registraciju i zaštitu oznake poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, i to jedan za oznaku izvornosti, a tri za oznaku zemljopisnog podrijetla. Prema odredbama europske uredbe i Zakonu o zaštićenim oznakama izvornosti, zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnim specijalitetima poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, nakon zaštite naziva u Hrvatskoj, Ministarstvo poljoprivrede dostavlja Europskoj komisiji dokumentaciju potrebnu za registraciju oznake na razini Europske unije. Zahtjevi za registraciju oznake na EU razini upućeni su za sljedeće proizvode: 1. Krčki pršut - oznaka zemljopisnog podrijetla
2. Dalmatinski pršut - oznaka zemljopisnog podrijetla 3. Baranjski kulen - oznaka zemljopisnog podrijetla 4. Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres - oznaka izvornosti
osam mjeseci, a što uključuje i fazu postizanja sporazuma podnositelja zahtjeva za registraciju i podnositelja prigovora. Ako se sporazum ne postigne, konačnu odluku donosi Komisija. Ako ne bude
Europska komisija će najduže šest mjeseci razmatrati ove zahtjeve kako bi provjerila opravdanost i postojanje uvjeta propisanih u važećim EU uredbama.
Kada se oznake izvornosti, zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnog specijaliteta registriraju na razini EU-a, to znači da je proizvod zaštićen na području cijele Unije, a ta zaštita je vremenski neograničena
Nakon završenog postupka razmatranja, Komisija će objaviti jedinstveni dokument predmetnih oznaka u Službenom listu Europske unije. Tada započinje treći rok za prigovor koji iznosi tri mjeseca i u kojem svaka fizička ili pravna osoba, izvan područja Republike Hrvatske, može podnijeti prigovor na objavljeni zahtjev za registraciju oznake. U slučaju da je prigovor podnesen, postupak rješavanja prigovora može najduže trajati
podnesenih prigovora ili Europska komisija odbije prigovor, ili pak ako stranke postignu sporazum, oznaka se registrira i upisuje u registar Europske unije - DOOR bazu podataka.
Priprema za korištenje EU fondova Krenuo je novi twinning projekt pod nazivom Priprema hrvatske Agencije za plaćanja za provedbu Zajedničke poljoprivredne politike i Zajedničke ribarske politike za razdoblje nakon 2013. godine. Ovim će se projektom ojačati unutarnji kapaciteti Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i dosegnuti spremnost za olakšanu tranziciju i neprekinuto poslovanje u provedbi shema potpore u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u skladu
s EU pravilima i propisima u razdoblju nakon 2013. godine. Radit će se na jačanju kontrola mjera, povećanju utjecaja i učinkovitosti s potrebnim prilagodbama novih alata ZPP-a i ZRP-a. Većina ovog projekta vrijednog 1,7 milijuna eura, 95 posto, osigurava se iz programa IPA, a preostalih pet posto iz državnog proračuna. Projekt će trajati sljedećih godinu i pol.
Kada se oznake izvornosti, zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnog specijaliteta registriraju na razini EU-a, to znači da je proizvod zaštićen na području cijele Unije, a ta zaštita je vremenski neograničena. Na ovaj način registrirani naziv proizvoda je zaštićen od svakog izravnog i neizravnog korištenja te svake zloporabe koja bi mogla dovesti potrošača u zabludu glede pravog podrijetla proizvoda te narušiti ugled proizvoda. Zaštitom autohtonih proizvoda želi se povećati vrijednost samog proizvoda što znači ostvariti višu cijenu na tržištu, a time i povećati dohodak proizvođaču. Proizvod sa zaštićenom oznakom jamči potrošaču kvalitetu i specifičnost, a time daje i značajan doprinos ruralnom razvoju područja u kojem se proizvodi jer ono postaje prepoznato upravo po tom proizvodu.
enterprise europe Eko standardi
Eko proizvodnjom Vrijednost tržišta eko proizoda u svijetu sve je veća, a Europa bilježi godišnji rast potražnje za takvim proizvodima od šest posto. Hrvatska sa svjetskom vrhu. Stručnjaci kažu da trebamo stopama Austrije u gospodarstvu, turizmu i planu imidža same zemlje Vrijednost globalnog tržišta eko proizvoda dosegla je 46,5 milijardi eura, pri čemu je vodeće tržište Sjedinjenih Američkih Država - 22,6 milijardi eura, a slijede ga Njemačka sa sedam milijardi i Francuska s četiri milijarde eura. Europsko tržište je zabilježilo porast od šest posto te je vrijednost tržišta organskih proizvoda dosegnula 22,8 milijardi eura. Upravo o tome se govorilo na stručnom usavršavanju Ekološki standard kvalitete kao dodana vrijednost u kategorijama hrane, dodataka prehrani i kozmetike koje je organizirala tvrtka Biovega u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, a uz podršku Ministarstva zaštite okoliša i Ministarstva poljoprivrede. Na njemu su prikazani osnovni trendovi na tržištu ekoloških proizvoda, mogao se vidjeti potencijal ove industrije, te je predstavljen asortiman iz kategorije “superhrane”, dodataka prehrani i kozmetike. Ohrabreni smo nastupom naših eko proizvođača na ovogodišnjem sajmu Biofach u Njemačkoj, istaknuo je Dražen Miloloža, viši stručni suradnik Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK-a. “Hrvatski eko proizvođači zajednički mogu naći način za izlazak na domaće i inozemno tržište”, kaže Miloloža.
Blanka Grahovac Guberina iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode dodaje kako je Ekološki standard kvalitete kao dodana vrijednost u kategorijama hrane, dodataka prehrani i kozmetike u skladu s aktualnim svjetskim trendovima. “Zeleno gospodarstvo generator je gospodarskog rasta, a za poticanje rasta prodaje zelenih proi-
zvoda potrebna je edukacija. Zeleni su jer pokazuju manju štetnost za okoliš u cijelom svom životnom ciklusu, što dovodi i do smanjenja troškova gospodarenja otpadom”, smatra Blanka Grahovac Guberina. Dodala je kako je nužan jasan sustav certificiranja koji će koristiti proizvođačima, davateljima usluga i kupcima jer će eko cer-
tifikate moći dobiti samo najbolji. Time proizvođači i davatelji usluga pokazuju da brinu o okolišu. Ekološka proizvodnja generator je razvoja gospodarstva trećih zemalja budući da proizvođači sirovina najvećim dijelom potječu iz tih zemalja, ističe Žana Hinek, članica Uprave Biovege. “Površine pod ekološkim nadzorom u svjet-
BIZimpact
Predstavljena četiri mini v
U okviru projekta BIZimpact predstavljena su četiri mini vodiča. Mini vodiči donose novosti iz područja zaštite tržišnog natjecanja i državnih U sklopu druge faze projekta BIZimpact - Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice, Ministarstvo poduzetništva i obrta predstavilo je četiri mini vodiča za male i srednje poduzetnike. Mini vodiči donose novosti iz područja zaštite tržišnog natjecanja i državnih potpora, zaštite intelektualnog vlasništva, sigurnosti hrane i normi za industrijske proizvode. U njima se nalaze najaktualnije informacije s navedenih područja, prikaz utjecaja propisa na poslovnu zajednicu, liste najčešćih pitanja i odgovora, popisi najvažnijih propisa te popis institucija i
izvora na kojima mali i srednji poduzetnici mogu potražiti dodatne informacije. Zamjenik ministra poduzetništva i obrta Dražen Pros otvorio je konferenciju i izjavio kako Ministarstvo poduzetništva i obrta ima otvorena vrata za sve hrvatske male i srednje poduzetnike. “Želimo čuti vaše stavove, uključiti vas u proces dijaloga i zajedno s vama raditi na unapređenju vašeg poslovanja i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva”, istaknuo je Pros. U predstavljanju mini vodiča sudjelovali su predstavnici Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, Hrvatskog zavoda za norme, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva
www.een.hr
10. ožujka 2014.
4 5
m za iskorak 2,2 posto udjela eko proizvoda na tržištu nalazi se po tome u samom skim okvirima protežu se na 37,5 milijuna hektara, što čini rast od 0,9 posto u odnosu na 2011. godinu. U Europi su te površine 11,2 milijuna hektara, što je porast od šest posto. Upravo Austrija, zemlja s najvećom površinom pod ekološkim nadzorom u EU-u, može biti zemlja na koju se Hrvatska može ugledati na gospodarskom, turističkom i planu imidža same zemlje”, smatra Žana Hinek. Udio ekoloških proizvoda na ukupnom hrvatskom tržištu koji iznosi 2,2 posto Hrvatsku svrstava među top 10 zemalja na svijetu. Upravo zato, smatraju u Biovegi, trebamo ohrabiriti poduzetničke inicijative za širenje eko tržišta. Prema istraživanju iz 2013., gotovo polovina kupaca u Hrvatskoj barem jednom godišnje kupi neki eko proizvod. Vrijednost hrvatskog tržišta eko proizvoda u 2013. procjenjuje se na 90 milijuna eura, a tržište i dalje bilježi dvoznamenkasti rast (20 posto u 2011.). Fokus na daljnji razvoj ovog tržišta ima veliki potencijal kroz specijalističke kanale, a preduvjet je kvalitetna edukacija (osobna, tržišna). Govoreći o postavkama ekološke proizvodnje, razvoju nacionalne regulative, kao i usklađenjima hrvatske regulative s
pravnom stečevinom EU-a Ana Marušić Lisac, direktorica Biotehnicon poduzetničkog centra, je rekla kako se certifikacijom proizvoda i njihovom komunikacijom na tržištu stječe bolji ugled i povjerenje potrošača. “Certifikati u tom smislu potrošaču pružaju dokaz kvalitete, odnosno sigurnost u proizvod. Nakon dugotrajnog procesa licenciranja, od sada je i kroz Biotechnicon moguće provoditi certificiranje kozmetičkih proizvoda sukladno standardu NaTrue”, kaže Ana Marušić Lisac. Na skupu je Darija Vranešić Bender iz Centra za kliničku prehranu KBC-a Zagreb i direktorica tvrtke za konzalting u nutricionizmu Vitaminoteka, predstavila pojam superhrane u svjetlu novih znanstvenih spoznaja, a Ralf Kunert, voditelj nabave sirovina za Dr.Hauschka kozmetiku, je prikazao razloge nužnosti korištenja ekoloških sirovina u kozmetici kako bi se osigurala sigurnost i djelotvornost samih pripravaka. U predavanju o dermofarmaciji Arijana Meštrović, direktorica Agencije za savjetovanje i edukaciju Pharma Expert, dala je pregled po zdravlje štetnih sastojaka u kozmetici, a Jadranka Marković, edukatorica za prirodnu kozmetiku tvrtke Biovega, predstavila certificiranu prirodnu kozmetiku kao važan trend u proteklom desetljeću.
Oprez kod oglašavanja hrane Jadranka Boban Pejić, direktorica Biovege i stručnjakinja za prirodnu prehranu, upozorava na marketing koji se obraća djeci oglašavanjem proizvoda upitne prehrambene vrijednosti. “U Hrvatskoj gdje zakoni i standardi u ovom segmentu još nisu razvijeni, postoje reklame za proizvode koje su drugdje zabranjene. Važna je edukacija u moru informacija gdje moramo imati filtere kako bismo raspoznali što je važno i istinito, a oni koji su u direktnom kontaktu s kupcima moraju biti taj filter. Trend ‘brzo i jeftino’ koji nam pruža gotovu ili hranu koju je moguće brzo spremiti, a koja je jeftina, na kraju nas jako puno košta. U prehrani djece najvažnije je osigurati raznolikost, uravnoteženost i pozitivan vlastiti primjer. Želimo li odgajati zdravu djecu, nužan nam je organski uzgoj kako bismo imali zdraviju vodu, zdravije tlo te manje kemikalija u okolišu”, ističe Jadranka Boban Pejić Govoreći o cijeni organskih proizvoda te sve češćem fair trade principu koji omogućuje razvoj transparentnijeg i etičnog
poduzetništva, dodala je kako naši izbori čine razliku. “Birajući kvalitetne proizvode stvaramo povećanu potražnju, a time utječemo i na povećanu proizvodnju kvalitetnih proizvoda”, zaključila je Jadranka Boban Pejić.
vodiča
h potpora, zaštite intelektualnog vlasništva, sigurnosti hrane i normi za industrijske proizvode poljoprivrede i Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo. Voditelj projektnog tima Ricardo Pinto izrazio je zadovoljstvo izlaskom četiriju mini vodiča. “Zahvaljujem svim institucijama koje su sudjelovale u njihovom nastanku te najavljujem skori izlazak još 15 novih mini vodiča koji su rezultat poduzetničkih potreba, suradnje i rada stručnjaka s različitih područja”, istaknuo je Pinto. Glavni korisnik projekta BIZimpact je Ministarstvo poduzetništva i obrta Republike Hrvatske, a ostali korisnici su Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije, Hrvatska gospodarska komora, Hrvat-
ska obrtnička komora, Hrvatska udruga poslodavaca i Hrvatski savez zadruga. Projekt je financiran sredstvima Europske unije u sklopu Operativnog programa Regionalna konkurentnost i Vlade RH u iznosu od 1,5 mil. eura, a traje 24 mjeseca - od ožujka 2013. do ožujka 2015. godine. Projekt provodi tvrtka Pohl Consulting&Associates u konzorciju s Altair Asesoresom, Pinto Consultingom i West Midlands Enterpriseom. Priručnici se mogu skinuti s web stranice http://www.bizimpact.hr/hrvatski/ novosti_5/revidirani-mini-vodici-zaposlovnu-zajednicu-dostupni-zapreuzimanje_28/.
enterprise europe
EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI
Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted.europa.eu.
Trafostanice HEP-Operator distribucijskog sustava, traži nabavu trafostanica. Natječaj je otvoren do 14. travnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o., 46830600751, Ulica grada Vukovara 37, Elektra Bjelovar, mr.sc. Mladen Modrovčić, dipl.ing.el., 10000 Zagreb, mladen.modrovcic@hep.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/Document M a n a g e m e n t / D o k u m e n t Po d a c i Frm.aspx?OznakaDokumenta=2014% 2fS+005-0010387. Rakete protiv tuče Državni hidrometeorološki zavod RH, traži nabavu raketa protiv tuče. Natječaj je otvoren do 31. ožujka, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Pisarnica DHMZ-a, Grič 3, gđa Sonja Stanković, 10000 Zagreb, sonja.stankovic@cirus. dhz.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ ipn/DocumentManagement/Dokument
PodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta= 2014%2fS+002-0008093.
Toplinska energija Grad Sisak raspisuje javni natječaj za uslugu osiguravanja toplinske energije. Natječaj je otvoren do 1. travnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Grad Sisak, 08686015790, Rimska 26, Upravni odjel za proračun i financije, Anita Filipović; ili Upravni odjel za gospodarstvo i komunalni sustav, Petar Lerotić, 44000 Sisak, anita.filipovic@sisak.hr, petar.lerotic@sisak.hr. Više podataka o nadmetanju na https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/Dokument PodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2 014%2fS+002-0007952. Usluge u građevinarstvu Schweizerische Bundesbahnen SBB Infrastruktur, Projekte, Projektorganisation Nord-Süd, Lucern, Švicarska, traži nabavu arhitektonske, građevne, tehničke i inspekcije usluge. Natječaj je otvoren do 4. travnja, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na Schweizerische Bundesbahnen SBB Infrastruktur, Projekte, Projektorganisation Nord-Süd, Zentralstrasse 1, Postfach 4267, Tho-
mas Zieger, 6002 Lucerne, Switzerland, thomas.zieger@sbb.ch. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.
Usluge praćenja zagađenja bukom Jernbaneverket, Oslo, Norveška, traži usluge praćenja zagađenja bukom. Natječaj je otvoren do 14. ožujka, a prijave na norveškom, švedskom ili danskom jeziku se predaju na Jernbaneverket, 971 033 533, Stortorvet 7, Alexander Grinvoll Brorson, 0155 Oslo, Norway, broale@ jbv.no. Više podataka o nadmetanju na https://kgv.doffin.no/ctm/Supplier/ Notice/242790. Kovanje novca
Norges Bank, Oslo, Norveška, traži nabavu usluge kovanja novca. Natječaj je otvoren do 19. ožujka, a prijave na norveškom ili engleskom jeziku se predaju na Norges Bank, 937884117, Postboks 1179, Leif Veggum, 0107 Oslo, Norway,
per-erling.kristoffersen@norges-bank. no. Više podataka o nadmetanju na https://kgv.doffin.no/ctm/Supplier/ Notice/242106. Hrana i piće Andøy kommune, Andenes, Norveška, traži nabavu hrane, pića, duhana i srodnih proizvoda. Natječaj je otvoren do 31. ožujka, a prijave na norveškom jeziku se predaju na Andøy kommune, 945624809, Storg. 68, Marit Nordheim, 8480 Andenes, Norway, postmottak@ andoy.kommune.no. Više podataka o nadmetanju na https://kgv.doffin. no/ctm/Supplier/Documents/Folder/113009. Tehničko projektiranje Hrvatske ceste traže nabavu usluga tehničkog projektiranja. Natječaj je otvoren do 13. ožujka, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Hrvatske ceste, Zagreb, 55545787885, Vončinina 3, Odjel za nabavu, Željka Šarić, dipl. ing. građ., 10000 Zagreb, zeljka.saric@hrvatskeceste. hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?Oznaka Dokumenta=2014%2fS+002-0004761.
POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.
Prodaja modernog namještaja (BRUK20140108001) Britanska tvrtka traži proizvođače/dobavljače modernog namještaja visoke kvalitete po konkurentnim cijenama u cilju njegova plasiranja u luksuznim dizajnerskim dućanima u Velikoj Britaniji. Tvrtka traži proizvođače stolova, stolica, ormara od brezinih šperploča, laminirane plastike i obojena drveta i metala. Za početak bi naručivali male količine: 20-30 stolova i 60-80 stolica (prosječna cijena stola je oko 200 eura).
Metaloprerađivačka tvrtka (BRDE20131122001) Njemačka tvrtka želi kupiti metaloprerađivačku tvrtku za proizvodnju ispušnih sustava, cijevnih sustava i obradu metala u Istočnoj Europi i Turskoj. Tvrtka koju bi kupili trebala bi imati sljedeću opremu: aparat za zavarivanje (MIG, MAG, WIG), CNC strojeve, stroj za probijanje, stroj za savijanje, stroj za piljenje...
Tkanine za tapeciranje namještaja (BOLT20140206001) Litvanska tvrtka specijalizirana za proizvodnju tkanina za tapeciranje namještaja, dekorativne tkanine i ostalih tekstila traži agenta, distributera i zastupnika koji su zainteresirani za distribuciju tekstila i tkanina na drugim tržištima. Tvrtka ima dugogodišnje iskustvo u proizvodnji, modernu opremu, stručno osoblje te kvalitetne proizvode i uslugu.
Alternativni izvori energije (BRCZ20131212001) Češka tvrtka traži partnera (tvrtku ili instituciju) koji radi u području alternativnih izvora energije, s naglaskom na razvoju vjetroturbina do 10kW. Tvrtka razvija, proizvodi i primjenjuje alternativne izvore energije, a željela bi surađivati s tvrtkom ili institucijom s kreativnim potencijalom i odgovarajućom računalnom i softverskom podrškom. Tvrtka razvija proizvode na području alternativne energije (s naglaskom na energiji vjetra) za uporabu u kućanstvu. Tvrtka traži partnere za joint venture.
Proizvodnja cisterni, rezervoara i metalnih spremnika (BORS20130919001) Srpska tvrtka se bavi proizvodnjom cisterni, rezervoara i metalnih spremnika. Posebno je specijalizirana za proizvodnju i montažu uređaja za uklanjanje
Visokokvalitetna bijela i crvena vina (BOIT20131212001) Talijanski proizvođač visokokvalitetnih crvenih i bijelih vina sa sjedištem u provinciji Ravenni traži distributere aktivne u trgovini kvalitetnim vinima. Vrhunska vina koja proizvodi ova tvrtka
Dobavljač ulja od uljane repice (BRPL20131210001) Poljska tvrtka aktivna u trgovini hranom traži dobavljača ulja od uljane repice. Tvrtka ima široku prodajnu mrežu u Poljskoj te opskrbljuje restorane i trgovine svim vrstama prehrambenih proizvoda. Tvrtka traži dobavljača ulja za dugoročnu suradnju.
prašine i čišćenje zraka, razne opreme koja se koristi u prerađivačkim postrojenjima, plinske opreme i opreme za benzinske postaje. Tvrtka nudi podugovaranje vezano uz projektiranje i proizvodnju spremnika pod tlakom i opreme za bioplinska postrojenja te traži distributera za svoje proizvode na europskom tržištu.
su dvije različite vrste: slatko bijelo vino Albana i suho crveno vino Sangiovese. Sva vina su dobivena od posebno odabranih trsova koji su lokalno uzgojeni s posebnom pažnjom i stručnošću. Proizvodnja sokova (BOUK20140127006) Britanski proizvođač visokokvalitetnih nagrađivanih sokova od svježih jabuka i krušaka, proizvedenih od voća uzgojenog u vlastitom voćnjaku, traži distributere za prodaju svojih proizvoda lokalnim trgovinama delikatesnih proizvoda, barovima i restoranima. Mesne prerađevine (BOFR20140109003) Francuska tvrtka specijalizirana za proizvodnju različitih vrsta mesnih prerađevina, poštujući regionalne tradicije i know-how, traži uvoznika, distributera i zastupnika. Drvena stolarija (BOPL20140121003) Poljska tvrtka specijalizirana za proizvodnju drvenih prozora, drveno-aluminijske stolarije, drvenih vanjskih vrata, drvenih prozorskih kapaka, roleta, prozorskih klupica i ukrasnih letvica traži trgovačke posrednike (agenta, distributera i zastupnika) te se nudi kao podizvođač.
www.een.hr
10. ožujka 2014.
6 7
RAPEX izvješće RAPEX izvješće
RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske, medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa. eu/consumers/dyna/rapex/rapex_ archives_en.cf.
1
2
3
4
5
6
7
8
Narukvica, brend Seppälä, barkod 6086024990002. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer sadrži previsoke razine nikla koje mogu izazvati alergijske reakcije. (slika 1)
Igračka-autić na daljinsko upravljanje, brend New Bright, model Gymkhana, set 3620. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer sadrži olovo. (slika 3)
Igračka na guranje, brend Canago, model Whale Funny, oznaka 343. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer maleni vijak kojim je igračka učvršćena lako može otpasti, biti udahnut ili progutan. (slika 2)
Automobili Toyota, model Prius, oznake ZVW30, proizvedeni od 2009. do 2014. godine. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer zbog problema u slaganju generatora i motora može doći do resetiranja hibridnog sustava pa automobil može stati u vožnji. (slika 4)
USB punjač, brend Marion Technology Equipment, model A1265. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer razmak između primarne i sekundarne zavojnice nije dovoljan pa može doći do električnog udara. (slika 5) Lak za nokte, brend True Lover, oznaka 21, 40, 23, 12, 43, 27, 24, 35, 08, 13, 56, 31. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži dibutil ftalate koji nisu u skladu s Direktivom o kozmetici. (slika 6)
Uljna svjetiljka, brend Present Time, model Hurricane, oznake PT0589LB. Proizvod nije dovoljno dobro dizajniran pa omogućuje lako izlijevanje ulja. (slika 7) Automobili Chevrolet, model Spark, oznake od KL1MF4819DC626466 do KL1MF48D9DC638095, proizvedeni 2013. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer spoj transmisije nije dobro napravljen pa može doći do gubitka pogona vozila tijekom vožnje. (slike 8)
Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Upit vezan za tehnologiju uputite na lada.benzon@bicro.hr.
Uređaj za slikovnu analizu s mogućnošću mjerenja točki s promjerom od 0.1 do nekoliko stotina mikrometara (TRFR20140210001) • Francuska tvrtka je u potrazi za partnerom koji posjeduje ili je u mogućnosti razviti sistem, odnosno uređaj u području analize slike (hardver i softver) koji je u stanju prepoznati i izmjeriti istovremeno nekoliko točaka koje imaju promjer od 0.1 do nekoliko stotina mikrona. Tvrtka je zainteresirana za tehničku suradnju. Formula za bezglutenski kruh od kvasca (TRPL20130808004) • Tvrtka iz sjeveroistočne Poljske koja proizvodi razne vrste kruha zainteresirana je za suradnju u cilju razvoja formule bezglutenskih proizvoda od kvasca. Razvijeni proizvodi bi se nudili ljudima koji pate od glutenske enteropatije ili alergičnima na gluten. Tvrtka je zainteresirana za znanstvenu i tehničku suradnju. Multimedijalni interaktivni izlog (TRIT20131024001) • Poduzetnik iz sektora kreativne industrije razvio je koncept inovativnog multimedijskog interaktivnog izloga koji prikazuje proizvode na javnim mjestima te omogućava klijentima dobivanje informacija o proizvo-
du i kupnju putem ekrana osjetljivog na dodir, smještenog na površini izloga. Za daljnji razvoj ideje potrebna je suradnja s IT stručnjacima za ekrane osjetljive na dodir te programske alate za upravljanje protoka informacija i interakciju. Suradnja bi se ostvarila kroz tehničku suradnju. Automatizirani parking sustav koji koristi robotsku tehnologiju (TRGR20130926001) • Grčka tvrtka specijalizirana za projektiranje i proizvodnju standardiziranih i prilagođenih dizala i pokretnih stepenica, traži partnere za suradnju i razvoj tehnologije za automatizirane parkirališne sustave koji se pokreću elektromotorom ili hidrauličnom pumpom. Tvrtka je zainteresirana za suradnju s tvrtkama s relevantnim iskustvom te sklapanje ugovora o tehničkoj suradnji, ugovora o proizvodnji te komercijalnog ugovora. Nova tehnologija pakiranja koja produžuje rok svježeg voća i povrća (TRTR20130729001) • Tvrtka iz Turske koja se bavi pakiranjem uglavnom svježih proizvoda je u potrazi za ovim materijalom koji bi se koristio u tehnologiji pakiranja. Materijal bi trebao produžiti rok trajanja svježeg voća i povrća. Tvrtka traži partnera s kojim bi sklopila ugovor o proizvodnji ili licencni ugovor, također je otvorena za sklapanje ugovora o zajed-
ničkom ulaganju s industrijom, sveučilištima i istraživačkim institucijama. Automatski stroj za proizvodnju meda s komadima voća (TRPL20130705001) • Tvrtka iz sjeveroistočne Poljske koja se bavi proizvodnjom meda u potrazi je za uređajem za automatsku proizvodnju meda s komadima voća. Uređaj/stroj treba biti u mogućnosti dozirati voće i med naizmjence te istodobno obavljati druge tehnološke procese (kao npr. zagrijavanje). Rješenje može biti u konceptnoj fazi - tvrtka je zainteresirana za tehničku suradnju. Nova tehnologija za valorizaciju otpada šećerne repe (celuloze i lišća) (13 NL 60FI 3SGR) • Nizozemska tvrtka koja se bavi obradom šećerne repe, proizvodnjom šećera i šećernih specijaliteta želi optimizirati korištenje sirovina. Njihov odjel za istraživanje i razvoj je
u potrazi za novim načinima valorizacije otpada repe (celuloze i lišća) vađenjem korisnih spojeva. Tvrtka traži partnere koji imaju iskustva s iskorištavanjem otpada za razvoj i testiranje novih aplikacija. Tvrtka je zainteresirana za tehničku suradnju. Tehnologija za proizvodnju komprimiranog zraka iz obnovljivih izvora energije (TRFR20131008001) • Francuska tvrtka čija je osnovna djelatnost proizvodnja energije i postupanje s otpadom u potrazi je za inovativnim tehnologijama i rješenjima za proizvodnju komprimiranog zraka. Cilj je proizvesti komprimirani zrak iz obnovljivih izvora energije (hidroelektrane, vjetroelektrane, solarne elektrane...). Traženi potencijalni partneri mogu biti iz industrije i akademije uz uvjet da imaju iskustvo i rezultate na ovom području. Tvrtka je zainteresirana za tehničku suradnju i licencni ugovor.
enterprise europe
10. ožujka 2014.
8
Missions for Growth Poslovni susreti u - Grčka Napulju U skladu s ciljevima Europe 2020 strategije za rast - Europska komisija organizira tzv. Misije za rast (Mis sions for Growth) od 2012. godine. Potpredsjednik EK-a Anonio Tajani odlazi na ove misije zajedno s vodećim europskim poslovnim organizacijama i tvrtkama iz zemalja članica EU-a. U okviru svake misije organizirani su poslovni razgovori (B2B), a od 2012. u suradnji s Europskom poduzetničkom mrežom održano je 11 misija. Jedna od sljedećih misija je planirana za Grčku, stoga Europska poduzetnička mreža Grčke poziva sve zainteresirane tvrtke da se prijave na poslovne susrete
Europska poduzetnička mreža, B.R.I.G.D. - ekonomski konzorcij i Campania partneri sa zadovoljstvom vas pozivaju na poslovne susrete (razgovore) koji će se održati 14. ožujka 2014. u Napulju.
koji će se održati 11. ožujka u Ateni s ciljem promoviranja poslovnog partnerstva između grčkih i europskih tvrtki. U sklopu posjeta bit će održana konferencija o obalnom i pomorskom turizmu i Blue Growth strategijama 10. ožujka 2014. na kojoj će sudjelovati visoki politički dužnosnici.
Susreti će se organizirati u okviru Misija za rast koje vodi potpredsjednik Antonio Tajani u suradnji s Europskom poduzetničkom mrežom Italije i regije Campania. Misija će također uključivati i konferenciju 13. ožujka u Napulju kako bi europske i neeuropske tvrtke ostvarile poslovne prilike u Italiji. Na poslovnim razgovorima 14. ožujka sudjelovat će tvrtke iz sljedećih sektora:
Poslovni susreti 11. ožujka obuhvatit će sljedeće teme: • Prehrambeno-poljoprivredne proizvode/Preradu hrane/ Akvakulturu • Biotehnologiju • Energiju • Turizam
• Aeronautika • Poljoprivredno-prehrambeni proizvodi • Autoindustrija • Biotehnologija • Kulturna baština • Zeleno graditeljstvo
Zainteresirane tvrtke se mogu prijaviti najkasnije do 5. ožujka putem sljedećeg linka http://www.b2match.eu/ m4g-greece2014. Za više informacija možete kontaktirati: HGK, Jelena Ravlić, jravlic@hgk.hr, 01/ 4606 824.
• Energija • Moda • Turizam • Transport&Logistika Zainteresirane tvrtke se mogu prijaviti na linku http://www.b2match.eu/ M4G-italy-campania. Za više informacije i pomoć u prijavi možete kontaktirati: HGK, Ino Buljan, ibuljan@hgk.hr, 01/ 4606 821.
Poslovni razgovori u TAVOLA – poslovni Palermu pregovori Hrvatska gospodarska komora - Europska poduzetnička mreža, zajedno s partnerima u regiji Sicilije, organiziraju poslovne susrete koji će se održati 28. ožujka u Palermu, Italija.
• Tekstil i moda • Biotehnologija i medicina • ICT • Graditeljstvo i zelena gradnja • Kreativna industrija
Susreti se organiziraju u okviru Misija za rast koje vodi potpredsjednik Antonio Tajani. Ova misija ima za cilj poticanje zapošljavanja, povećanje poslovnih aktivnosti i rast domaćeg gospodarstva. Na poslovnim razgovorima 28. ožujka 2014. sudjelovat će brojne tvrtke iz različitih zemalja i sektora djelatnosti:
Poslovni razgovori nude vam mogućnost da se sastanete i raspravljate o poslovnim pothvatima s tvrtkama i poduzetnicima na tim tržištima. Isto tako, sudjelovanje u misijama za rast također će vam ponuditi jedinstvenu priliku za susret i umrežavanje s donositeljima političkih odluka i lokalnim vlastima.
• Poljoprivredno-prehrambena industrija • Pomorska industrija i ribolov • Inteligentna energija • Turizam i kulturna baština
Sve zainteresirane tvrtke mogu se prijaviti za razgovore i odabrati tvrtku s kojom žele razgovarati do 20. ožujka na linku: http://www.b2match.eu/m4gItaly-Sicily.
Šesnaest hrvatskih tvrtki i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u sklopu projekta Europska poduzetnička mreža (EEN) te kroz suradnju s Tera Tehnopolisom dobilo je priliku predstaviti svoje proizvode na tržištu zemalja Beneluxa. Pred hrvatske proizvođače kulena, sireva, vina, voćnih rakija i džemova, bućinog i maslinovog ulja te začinske paprike, a najvećim dijelom iz slavonsko-baranjske regije, postavlja se prilika za plasman proizvoda na EU
Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 7. ožujka - Tourism @GAST2014, poslovni susreti, Split 10. - 11. ožujka - Misije za rast (Missions for Growth), Atena, Grčka 10. - 13. ožujka - International WIND Matchmaking Event - EWEA 2014 Annual Event, Barcelona, Španjolska 13. - 14. ožujka - Misije za rast (Missions for Growth), Napulj, Italija
17. ožujka - Poslovni susreti na sajmu TAVOLA, Kotrrijk, Belgija 27. - 28. ožujka - Misije za rast (Missions for Growth), Palermo, Italija 3. - 4. travnja - Misije za rast (Missions for Growth), Sevilla i Merida, Španjolska 6. - 8. svibnja - GENERA 2014 Brokerage Event, Madrid, Španjolska
tržište kroz nastup na poslovnim susretima koji se održavaju u sklopu renomiranog sajma delikatesne hrane i pića Tavola u Belgiji. Poslovni bilateralni susreti u okviru sajma Tavola snažnog su međunarodnog fokusa sa suorganizatorima iz 15 europskih zemalja i usmjereni na sklapanje poslovnih ugovora na licu mjesta. U suradnji s hrvatskim predstavnicima u EU parlamentu za 16 hrvatskih tvrtki i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava omogućili smo potpuno sufinanciranje odlaska na sajam. Osmišljen je okvirni program prijevoza, smještaja i boravka sudionika u Bruxellesu odnosno Kortjirku te planiran posjet EU parlamentu gdje bi se održao izložbeni slavonski doručak na kojem će sudionici imati priliku prezentirati hrvatske delicije zastupnicima i posjetiteljima Parlamenta.
Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA
Glavni urednik
Darko Buković
Urednik priloga
Krešimir Sočković
PREDSTAVLJAMO 13
www.privredni.hr Broj 3818, 10. ožujka 2014.
( 2009. god
( 3 majstora
otvoren Taja Health Club
stoje iza projekta lanca ćevabdžinica
TAJA, ZAGREB
Jazz.ba, Zagreb
Tješnja veza čovjeka i prirode
Sarajevski ćevapi putuju na Zapad Modni atelje je svojevrsni izložbeni prostor koji je pomalo neobičan, eko friendly, a namijenjen je ženama koje njeguju vlastiti modni identitet
Do kraja godine vlasnici Jazz.ba planiraju otvoriti još jedan do dva restorana, a potom bi se širili po modelu franšize, ali isključivo prema Zapadu
M
N
oda i kreativnost niti su koje dugo isprepliću privatni i profesionalni život obitelji Sertić. Naime, Vinko Sertić je 1970. u Vlaškoj ulici otvorio jedan od prvih krojačkih obrta u Zagrebu pritom ne znajući kako će njegova djeca – Berislav i Tajana – spontano krenuti sličnim stopama i pokrenuti Taja Fashion Ware. Ovaj dizajnerski brend zapravo je simbioza dvaju danas međusobno udaljenih aktera suvremenog života – čovjeka i prirode. Naime, odjeća i interijer prodajnih ateljea ovog brenda odišu ekologijom. K tomu, sve tkanine za unikatnu odjeću i modne dodatke potpuno su prirodne, pomno birane i ručno obrađene. Berislav Sertić, kreativni direktor brenda Taja Fashion Ware, kaže kako je prije 11 godina zajedno sa sestrom Tajanom, akademskom slikaricom i dizajnericom, odlučio spojiti tradiciju i moderan dizaj te otvoriti modni atelje Taja. Atelje se nalazi u istom prostoru u kojem je nji-
hov otac započeo svoj obrt. “Modni atelje je svojevrsni izložbeni prostor koji odiše esencijom našeg brenda - originalan, pomalo neobičan, eko friendly, a namijenjen je ženama koje njeguju vlastiti modni identitet. Od nedavno, točnije od 2009., brend je proširen Taja Health Clubom koji nije uobičajena teretana, već klub namijenjen isključivo ženama, s programima posebice prilagođenim njihovim potrebama te nutricionističkim help deskom, saunom...”, objašnjava on. Postojana klijentela “Budući da smo jedinstveni brend na tržištu, naša je klijentela postojana. Kontinuirano surađujemo s onim samosvjesnim ženama koje jasno znaju što žele”, naglašava on dodajući kako vjeruje da je za daljnji razvoj poslovanja ulazak u EU korak naprijed. “Već sada nam je olakšana komunikacija s partnerima, lakše zapošljavanje stranih državljana, bescarinska zona pri uvozu... No mislim kako naj-
veća promjena tek slijedi. A to je promjena svijesti kojom će se intenzivirati spoznaja kolika je važnost mentalne i fizičke higijene”, ističe Sertić napominjući kako bi svatko trebao izdvojiti vrijeme za sebe da bi mogao dobro funkcionirati i posvetiti se poslu, obitelji, prijateljima...
Sve tkanine za unikatnu odjeću i modne dodatke su prirodne, pomno birane i ručno obrađene Taja se neprestano prilagođava potrebama i željama klijenata pružajući im sve kvalitetniju uslugu. “Daljni smjer razvoja ravnamo upravo prema njima. Za sada imamo dva izložbeno-prodajna ateljea, uz Taja Health Club. Ovisno o potrebama, možda otvorimo još jedan prostor. No za sada smo koncentrirani na održavanje kvalitete i bliskog odnosa s klijenticama”, zaključuje Sertić. (B.O.)
a hrvatskom tržištu brze hrane konkurencija je nemilosrdna. Uz bezbrojne pekarnice, pečenjarnice, restorane i kioske, tu je i nekoliko međunarodnih lanaca. Na takvom tržištu prolaze i opstaju samo oni koji uspijevaju održati visoku kvalitetu uz prihvatljive cijene. Kada je prije otprilike godinu dana u središtu Zagreba otvorena ćevabdžinica Jazz.ba, bio je to jedan od rijetkih, ako ne i jedini lokal koji je izbirljivim zagrebačkim gurmanima nudio ćevape po sarajevskoj recepturi. Iako su sarajevski ćevapi tek jedna od bezbrojnih varijacija tog izvorno iransko-anadolijskog načina pripremanja i pečenja mesa, zadnjih dvadesetak godina, na valu popularizacije, pa i mitologizacije svega sarajevskog, dostigli su razmjerno veliku marketinšku vrijednost. Na toj vrijednosti rođeni Sarajlija Dario Raspudić i rođeni Zagrepčanin Petar Turković temelje svoj ambiciozni projekt lanca ćevabdžinica pod brendom Jazz.ba. Pouzdaju se u recepturu iza koje stoji
veteran sarajevskog ugostiteljstva Hasan Hajdarović, do rata u Sarajevu vlasnik nekoliko lokala, koji je u Zagreb stigao kako bi Raspudiću i Turkoviću u prvih godinudvije pomogao u pokretanju ćevabdžinice. Tržišni potencijal Početak im je bio mukotrpan, a najprije su, priznaju sami, posrnuli na najvažnijem elementu - kvaliteti mesa. Problem je bio, kažu, u dobavljačima jer je, nakon povlačenja Gavrilovića iz proizvodnje svježeg mesa, PIK Vrbovec ostao jedini veliki dobavljač junetine s dovoljno visokim standardom kvalitete. No, problem je bio u tome što receptura zahtijeva meso junica mlađih od 15 mjeseci, a od PIK-a Vrbovec često su zbog njihovog načina razvrstavanja mesa dobivali junetinu stariju nekoliko mjeseci, pa su ćevapi bili ispod očekivanog standarda. Zbog toga Jazz.ba sada, kako je pojasnio Raspudić, kupuje četvrtine junadi koja je pouzdano mlađa od 15 mjeseci i sami je prerađuju u ćevape, pod bud-
nim okom majstora Hasana. Bez njega ne bi bilo ni ćevapa jer ni Raspudić
Iza recepture stoji veteran sarajevskog ugostiteljstva Hasan Hajdarović ni Turković nisu ugostitelji, već investitori koji su u sarajevskim ćevapima prepoznali tržišni potencijal. Stoga do kraja godine planiraju otvoriti još jedan do dva restorana, a potom bi se širili po modelu franšize, ali isključivo prema Zapadu, najprije u Sloveniju i Austriju, s obzirom na to da konkurenciju na Istoku smatraju prejakom. Uz ćevape, koji dolaze u izvornom somunu (brzo pečenoj lepinji) Jazz.ba nudi i druge slične mesne specijalitete, pljeskavice, sudžukice (kobasice od junetine) i piletinu, kao i slastice, poput baklava i tufahija. Nakon što su prevladali početne teškoće, Raspudić i Turković uvjereni su u blistavu budućnost sarajevskih ćevapa na putu prema Zapadu. (D.Ž.)
14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti
( 699,4 mil $
Privredni vjesnik Broj 3818, 10. ožujka 2014.
lanjski suficit Srbije sa zemljama Cefte
( 500 mil $
izvoz u Makedoniju, Albaniju i na Kosovo u 2013.
Povećana robna razmjena između Srbije i zemalja Cefte Dvije milijarde KM investicija do 2016. Skupština JP Elektroprivrede BiH usvojila je plan poslovanja do 2016., kao i plan investicija kojim su predviđene dvije milijarde konvertibilnih maraka (KM) za realiziranje kapitalnih projekata - Bloka VII. TE Tuzla, HE Vranduk i vjetroparka Podveležje iznad Mostara. Projektira se još jedna hidroelektrana na Bosni kod Zenice, HE Janjići. EP BiH lani je ostvario rekordan prihod, veći od milijardu KM i rekordnu proizvodnju električne energije. U 2013. u modernizaciju sedam rudnika iz sastava EP-a BiH investirano je 130 milijuna KM, a u planu za ovu godinu su ulaganja od još 74 milijuna KM. Razmjena entiteta Izvoz iz Republike Srpske u siječnju iznosio je 196 milijuna KM i bio je za 16,6 posto veći u odnosu na isto razdoblje lani, a uvezeno je roba za 252 milijuna KM uz smanje-
nje od 12,9 posto. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 77,7 posto. Najviše se izvozilo u Srbiju, Italiju i Hrvatsku, a najviše se uvozilo iz Srbije, Rusije (zemni plin i sirova nafta) te Italije. U istom mjesecu Federacija BiH je imala izvoz od 440,2 milijuna KM uz rast od 4,7 posto u odnosu na siječanj 2013., a uvoz je iznosio 702,6 milijuna KM uz rast od 2,5 posto. Udio Federacije BiH u ukupnom izvozu BiH iznosio je 67,9 posto, a u uvozu 70 posto. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 62,7 posto i bila bolja za 10,2 posto. FBiH najviše je izvozila u Njemačku, Italiju i Hrvatsku (47,7 milijuna KM), a najveći uvoz je ostvaren iz Hrvatske (113,1 milijun KM) te Njemačke i Italije.
Srbija iskoristila hrvatski ulazak u EU Iako je srpskim tvrtkama potrebno više vremena kako bi zauzele tržišne pozicije koje su imala hrvatska poduzeća u regiji prije ulaska u EU, posebice na tržištu BiH, Srbija je lani zabilježila povećanje izvoza Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs
da oko 30 posto ukupnog izvoza Srbije na ta tržišta. Na osnovi statističkih podataka srpske Uprave carina može se zaključiti da je došlo do rasta izvoza na tržište regije: u BiH za 9,7 posto, Crnu Goru 5,8, a Makedoniju 18,5 posto. Osim toga zabilježeno je i povećanje isporuka na Kosovo od 41,5 posto, Albaniju 37,1, a Moldaviju za 11,3 posto, izjavio je Pržulj ocijenivši da se na osnovi podataka o kretanju izvoza može reći da je došlo do određenih pozitivnih efekata nakon ulaska Hrvatske u EU, ali da
P
olovinom prošle godine, neposredno pred ulazak Hrvatske u Europsku uniju, nije manjkalo optimističnih izjava da će to i za Srbiju biti povijesni trenutak jer će joj se otvoriti brojne pogodnosti koje mora iskoristiti. Tada se očekivalo da će, padom dotadašnjih barijera, srpski proizvodi imati mnogo konkurentnije cijene u Hrvatskoj, da će mnoge hrvatske tvrtke zbog carinskih ograničenja preseliti svoju proizvodnju u Srbiju te da bi Srbija mogla povećati plasman svojih, prije svega poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na tržištu Cefte. Jesu li se ova očekivanja bar djelomice ostvarila? Svi naši sugovornici, a među njima i ekonomist Saša Đogović, suradnik Instituta za tržišna istraživanja, slažu se da je preuranjeno donositi bilo kakve zaključke te da je srpskim tvrtkama potrebno više vremena kako bi zauzele tržišne pozicije koje su imala hrvatska poduzeća u regiji, posebice na tržištu Bosne i Hercegovine. Suficit sa zemljama Cefte Podsjetivši da je lani Srbija imala suficit u razmjeni sa zemljama Cefte, najveći s BiH, 699,4 milijuna dolara, ali i s Makedonijom, Albanijom i Kosovom gdje je izvezeno robe u vrijednosti pola
milijarde dolara uz simboličan uvoz, Đogović ističe i da se povremeno javljaju neke administrativne, izvancarinske prepreke s Makedonijom, BiH i Kosovom. Bojana Todorović, pomoćnica ministra trgovine, napomenula je da je Srbija prošle godine povećala svoj izvoz u Makedoniju za 15,1 posto, u BiH za 6,1 posto, dok je izvoz u Crnu Goru stagnirao, ali je za četvrtinu porastao uvoz. Smanjio se i uvoz iz Makedonije, i to za 14 posto u odnosu na 2012. Razmjena s Albanijom u odnosu na najvažnije partnere iz Cefte je na nižoj razini, ali je prošle godine povećan izvoz u tu zemlju za čak 32,1 posto, što je rezultiralo i rastom suficita s Albanijom u odnosu na 2012. godinu. “Hrvatska je, prije ulaska u EU, plasirala na tržište BiH čak trećinu svog izvoza poljoprivred-
nih proizvoda. Ulaskom u EU, uvoz iz Hrvatske u BiH je poskupio za mlijeko i mliječne proizvode, meso i mesne prerađevine, pšenicu, konditorske proizvode, pivo, med, duhanske prerađevine, voće i povrće, sokove, šećer, alkoholna pića. Srbija je time dobila priliku povećati izvoz tih proizvoda u BiH s obzirom na to da za njih ima bescarinski pristup u okviru Cefte, što se i dogodilo. Tako je lani u BiH povećan izvoz kobasica za 58 posto, stočne hrane za 52, pšenice za 43, sirovog ulja od suncokreta 34, kukuruza 33, mesnih prerađevina 24, ostalih vina 24, vafla i oblatni 21 posto”, istaknula je ona. Prema njezinim riječima, Makedonija je odmah počela s primjenom protokola o pristupanju Hrvatske EU-u i osigurala dodatne kvote po nižim carinama za iznos tradicionalne trgovine s Hrvat-
skom. I pored toga, Srbija je našla svoje mjesto na makedonskom tržištu te je povećala izvoz nekih poljoprivrednih proizvoda koji su izvan kvote predmet carinske zaštite kada se uvoze iz EU-a, a sada i iz Hrvatske. Tako je u 2013. godini Srbija zabilježila rast izvoza biskvita za 64 posto, kobasica za 45, suncokretova ulja 24, piva 19, a cigareta 14 posto, rekla je Bojana Todorović. Poljoprivreda na prvom mjestu Mitar Pržulj, direktor Ureda za regionalnu suradnju Privredne komore Srbije, precizira da su u ukupnom izvozu iz Srbije na prvom mjestu poljoprivredno-prehrambeni proizvodi i pića, s učešćem od 22,5 posto, a to se odnosi i na druge države u regiji, odnosno BiH, Makedoniju, Crnu Goru i Kosovo gdje na poljoprivredne proizvode otpa-
Hoće li srpski proizvođači iskoristiti svoju poziciju, ovisit će ponajprije o njima samima se pravi efekti očekuju do kraja ove i naredne godine. Hoće li srpski proizvođači na prostoru koji se otvorio prije svega na tržištu BiH popraviti svoju vanjskotrgovinsku poziciju i iskoristiti je, ovisit će ponajprije o njima samima, sposobnosti menadžera i spremnosti da sudjeluju na sajmovima, promocijama u trgovačkim lancima i sličnim aktivnostima, smatraju naši sugovornici. I ocjenjuju da Srbija ima dovoljno robe za tržište Cefte te da je jedno od ograničenja slaba kupovna moć, uz nizak životni standard stanovništva tih zemalja, prije svega u BiH.
15
www.privredni.hr Broj 3818, 10. ožujka 2014.
( 2,1%
rast BDP-a u 4. kvartalu 2013.
( 11%
*vijesti
pad BDP-a od 2008.
Slovenska gospodarska kretanja
Varljiv bljesak četvrtog kvartala Vijest da je Slovenija nakon dvije godine recesije uspjela u lanjskom završnom tromjesečju prevladati sile regresije i krenuti uzlaznom putanjom dočekana je bez posebne euforije. Štoviše u Gospodarskoj zbornici tvrde da je riječ o svojevrsnoj statističkoj anomaliji Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr
U
običajeno statističko vaganje završnog tromjesečja 2013. godine iznenadilo je Hrvatsku i Sloveniju, ali svaku na drukčiji način. Pokazalo se da je bruto domaći proizvod u Hrvatskoj pao 1,2 posto, a u Sloveniji porastao čak 2,1 posto. Hrvatska je iznenađena padom jer je očekivala promjenu u smjeru blagog rasta, dok je istodobno Slove-
Još nismo na pragu gospodarske renesanse – ključna je misao većine gospodarstvenika nija zbunjena neočekivanim rastom. Sve domaće procjene zajedno s onima iz Bruxellesa gotovo su uvjerile slovensku javnost da ima proživjeti još jednu recesijsku godinu. Nešto nije u redu? Vijest da je Slovenija nakon dvije godine recesije uspjela u lanjskom četvrtom kvartalu prevladati sile regresije i krenuti uzlaznom putanjom doče-
kana je bez posebne euforije. Mnogi slute da nešto nije u redu s najnovijim podatkom o rastu u Sloveniji. U Gospodarskoj zbornici otišli su tako daleko da su rekli kako je ovdje riječ o svojevrsnoj statističkoj anomaliji. GZS jednako kao i Državni ured za makroekonomske analize i razvoj pripisuje iznenadni porast gospodarskih aktivnosti pojačanom crpljenju europskih sredstava pretežno za izgradnju komunalne infrastrukture. Ulaganja u zgrade i objekte lokalnih komunalija porasla su za 11,1 posto što je gospodarskom rastu u četvrtom tromjesečju prido-
nijelo 3,3 postotna boda. Još nismo na pragu gospodarske renesanse – ključna je misao većine gospodarstvenika koji su se našli ponukanima reagirati na neobičan bljesak četvrtog kvartala. Svi znaju da ključni slovenski gospodarski deficiti još nisu otklonjeni te stoga preporučuju krajnji oprez u mahanju podatkom o 2,1 posto rasta BDP-a u završnici godine. Vladu tek čekaju tri teške zadaće. Najprije valja uravnotežiti državni proračun jer se opasno nakrivio na obje strane. Na prihodnoj podbacuju ključni izvori, a rasho-
dovna se opasno nagnula pod teretom novih trebovanja. Premijerka Alenka Bratušek ima velike nevolje s uvođenjem poreza na nekretnine od kojeg se očekuje najmanje 200 milijuna eura prihoda. Na žalost, može se dogoditi da Ustavni sud poništi ili znatno okljaštri jednu od važnijih proračunskih inovacija. Nove proračunske obveze Dok proračunu visi u zraku 200 milijuna eura nekretninskih prihoda, na njegova vrata zakucale su nove obveze. U aktualnu proračunsku križalj-
ku poput meteora udarile su posljedice nedavnog ledoloma, a treba početi i s plaćanjem obeštećenja dosuđenih “izbrisanim” građanima. Sindikati također ustraju na izvedbi završne runde usklađivanja plaća u javnom sektoru. Vodeći ekonomisti upozoravaju na notorni “sindikalni autizam”. Protive se davno obećanom usklađivanju plaća u javnom sektoru. Smatraju da nije vrijeme za povišice, štoviše neki tvrde da Slovenija neće moći ispuniti preuzete stabilizacijske obveze bez smanjenja plaća i mirovina najmanje za pet posto. Slovenska javnost ne može se veseliti senzaciji iz posljednjeg kvartala 2013. godine. Zna ili sluti što sve treba još učiniti na sanaciji banaka i gospodarstva. Vlada tek treba završiti čišćenje bilanci banaka, a potom i pospješiti konkurentsku sposobnost cijelog gospodarstva. Izvoz je glavna pogonska snaga slovenskog gospodarstva. Ima sve veću težinu u slovenskom BDPu. Na žalost, u onome što izvoze slovenska poduzeća nema previše dodane vrijednosti. Konkurenti su brži i spretniji.
Slovensko suočavanje s krizom: Bacili kroz prozor 27 milijardi eura Ugledni ekonomist srednje generacije, Jože P. Damjan, opet je šokirao javnost raščlambom ukupnog ceha što ga Slovenija ima platiti pogrešnom modelu privatizacije, šlamperaju regulatornih tijela i spornom odzivu politike na promašaje te općenito na krizu. Od 2008. godine razina slovenskog BDP-a pala je za 11 posto. Slovenija je time neposredno izgubila četiri milijarde eura BDP-a. Posredno je izgubila još 5,2 milijarde eura jer se nije razvijala, primjerice kao Njemačka u tom razdoblju. Na pad BDP-a nadovezali su se troškovi suočavanja s krizom koji
su postajali to veći što se više oklijevalo s poduzimanjem protukriznih mjera. Znatno su porasli izdaci za nezaposlene te za njihovu prekvalifikaciju. Umnožili su se i troškovi za socijalne pomoći. Jože P. Damjan među visoke izdatke uvrstio je i razne poticaje gospodarstvu, kao i novac kojim se pokretalo javne investicije. Kako Slovenija nije imala pokriće za sve te izdatke, jednostavno ih je pretopila u javni dug koji se od 2008. do zaključno sa 2013. godinom povećao za 49 posto. Zbroji li se izgubljeni BDP s troškovima izvlačenja iz krize, dobiva se iznos jednak 73 po-
sto vrijednosti BDP-a iz 2008. godine. Preračunato u eure, to ukupno iznosi 27 milijardi eura. Svoj nalaz Jože P. Damjan poentirao je tvrdnjom: “Zbog financijske krize i posljedične recesije u pet godina bacili smo u Sloveniji kroz prozor 27 milijardi eura.”
Porez s greškom Više tisuća slovenskih građana u kratko vrijeme prijavilo je preseljenje u tzv. drugi stan radi izbjegavanja plaćanja nekretninskog poreza po višoj stopi. U međuvremenu vlada je zbog velikog negodovanja javnosti odlučila oporezovati sve stanove, pa i nerezidentne po nižoj stopi. Premijerka se ispričala građanima zbog neugodnosti, ali je istodobno rekla da nema odustajanja od nekretninskog poreza jer se u njegovu pripremu dosad već uložilo 20 milijuna eura. U anketi Dela čak 41 posto ispitanika reklo je da informativni obračun poreza na njihove nekretnine nije bio ispravan. Od fosila prema biomasi U slovenskim šumama leži sedam milijuna kubika drvne mase porušene u posljednjem ledolomu. S obzirom na to da Slovenija nema kapaciteta za pravodobno izvlačenje, obradu, preradu i skladištenje tolike drvne mase, sada je pri-
lika za preusmjerenje s fosilnih goriva na korištenje biomase za grijanje stanova, javnih i upravnih zgrada te proizvodnih prostora, tvrdi Bojan Žnidaršič, direktor Centra za ravnomjerni razvoj u Cerknici. Iz sedam milijuna kubika drvne mase može se dobiti energije koliko i iz petogodišnje proizvodnje struje svih slovenskih hidroelektrana. Važno je znati, upozorio je Žnidaršič, da 400 kubika drvne mase daje jedno radno mjesto. Rudari u štrajku Prošli tjedan istodobno štrajkali su slovenski rudari – u Trbovlju zbog neizvjesnosti koja prati gašenje rudnika, a u Velenju zbog zahtjeva da se rudarske plaće izjednače s plaćama u Holdingu Slovenskih elektrarni kamo velenjski rudnik formacijski i pripada.
16 TURIZAM *vijesti Poziv za sufinanciranje projekata u turizmu Ministarstvo turizma objavilo je novi javni poziv za sufinanciranje projekata strukovnih udruga u turizmu i/ili ugostiteljstvu u 2014. godini s ciljem dodjele bespovratnih sredstava za projekte usmjerene podizanju kvalitete ljudskih potencijala u turizmu i ugostiteljstvu te jačanju konkurentnosti turističke ponude. Na taj se javni poziv mogu javiti strukovne udruge u turizmu i/ili ugostiteljstvu čiji članovi mogu biti fizičke i/ili pravne osobe koje statutom imaju utvrđeno djelovanje u području turizma i/ili ugostiteljstva. Program konkurentnosti turističkog gospodarstva Ministarstvo turizma objavilo je javni poziv za kandidiranje projekata za dodjelu bespovratnih sredstava temeljem programa Konkurentnost turističkog gospodarstva. To će ministarstvo s ukupno 26,65 milijuna kuna sufinancirati projekte za razvoj malog i srednjeg poduzetništva, unapređenje ponude malih obiteljskih hotela, unapređenje obiteljskog smještaja te podizanje konkurentnosti hrvatskog turizma. AITAC u konkurenciji za nagradu IYA
Dobar početak poslovne godine bilježi riječka tvrtka AITAC za projektiranje i dizajn brodova koja je u suradnji s mladim hrvatskim dizajnerom Valdijem Knapićem osmislila koncept 45-metarske superjahte CM42, koji je trenutno u konkurenciji za prestižnu nagradu IYA 2014 (The International Yacht&Aviation Awards). Naime, IYA je jedna u nizu godišnjih nagrada koje dodjeljuje vodeći engleski časopis za dizajn luksuznih interijera Design-et-al.
Privredni vjesnik Broj 3818, 10. ožujka 2014.
( 10 dana za samo 50 eura najjeftiniji ponuđeni aranžmani u predsezoni
Hrvatski nastup na 36. međunarodnom sajmu turizma u Beogradu
Istra ovoga ljeta može očekivati veći broj turista iz Srbije Lani je u Istri ljetovala 21.000 građana Srbije čemu je, smatra zamjenik župana Istarske županije Miodrag Čerina, pridonijela sezonska aviolinija Beograd-Pula. On kaže i da je Istra veoma prisutna u Srbiji, o čemu svjedoči i dobra promocija na Beogradskom sajmu Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs
N
edavno završeni 36. međunarodni sajam turizma u Beogradu bio je upravo onakav kako izgleda turistička ponuda Srbije: veliki tulum koji je trajao puna četiri dana bez posustajanja. Osim veselja, gužve i muzike, bilo je tu ića i pića, ne samo na štandovima, nego prije svega zbog toga što je jedna od tri prateće manifestacije Sajma turizma bio i Sajam vina. Ostale dvije su Sajam hotelsko ugostiteljske opreme i Sajam suvenira. Vino se naravno moglo i konzumirati, a najveće oduševljenje prvog dana izazvala su upravo istarska vina jer ih je pratila i konzumacija pršuta, sira i morskih plodova. Bilo je i veselijih posjetitelja jer se vino točilo neštedimice. I kupovalo po akcijskim cijenama. Ali nije samo istarsko vino privlačno Beograđa-
Beogradski sajam turizma definitivno je najveći u regiji, kaže direktor tog sajma Nikola Andrić nima, nego čitava Istra u koju se iz Srbije nekada masovno odlazilo na ljetovanje. O tome svjedoči anketa među posjetiteljima Sajma turizma koja je pokazala da je za njih najprivlačnija destinacija - Rovinj.
Predsjednica Županijske komore Pula Jasna Jaklin Majetić, koja je predvodila delegaciju Istarske županije u Beogradu, kaže da je izbor Rovinja rezultat “naše želje da što bolje ugostimo, ali i duge tradicije”. Ona je ocijenila da se, sudeći po bukinzima na sajmu u Beogradu, ovog ljeta u Istri može očekivati povećanje broja turista iz Srbije. To očekuje i zamjenik župana Istarske županije Miodrag Čerina koji je naveo da je prošle godine u Istri ljetovala 21.000 građana Srbije te da je tome pridonijela sezonska aviolinija Beograd-Pula. On smatra da je Istra veoma prisutna u Srbiji o čemu svjedoči i dobra promocija na Sajmu u Beogradu. Hrvatska poželjna mladima Što se Hrvatske kao turističke destinacije opće-
Ponovno let Beograd-Pula? Predstavnici Istarske županije susreli su se prošlog tjedna i s predstavnicima Air Serbia u Beogradu kako bi inicirali ponovno uvođenje sezonskog leta između Beograda i Pule. Dobili su uvjeravanja da će i uz probleme s vraćanjem ove destinacije - zbog čega je skinuta s liste iako je bila u planu za ovu godinu - rukovodstvo Air Serbije učiniti sve da je ponovno aktivira. Srpska aviokompanija u Istru je dovela 2500 putnika 2013. godine. “Od 21.000 građana Srbije koji su ljetovali prošle godine u Istri, 10 posto je došlo zrakoplovom i oni čine potencijal za poboljšanje te linije”, izjavio je direktor Zračne luke Pula Svemir Radmilo. nito tiče, nju kao poželjnu navode najviše mladi u Srbiji koji bi najradije išli i u Makedoniju i Sloveniju, Španjolsku, Italiju, Maltu i Egipat, kao i u Indoneziju, Dubai i Tajland. Sudeći, međutim, prema bukinzima turističkih agencija koje su nudile i popuste za rane aranžmane od 10 do 40 posto, najtraženije destinacije za ljetovanje na ovogodišnjem Sajmu turizma - tradicionalno, kao i ranijih godina - su Grčka i Turska, a
zanimanja ima i za Bugarsku, Crnu Goru i toplice u Srbiji. Najveće zanimanje je za aranžmane od 10 noćenja, a u lipnju do dva tjedna. Najjeftiniji ponuđeni aranžmani bili su po cijeni od oko 50 eura za 10 dana u predsezoni (svibanj, lipanj) do nekoliko stotina eura u sezoni. Što se rezultata same manifestacije tiče, protekli Sajam u brojkama izgleda ovako: predstavilo se više od 1000 izlagača iz 54 zemlje. Zemlja
partner bila je Indonezija. Direktor Sajma turizma u Beogradu Nikola Andrić kaže da je registriranih posjetitelja bilo 62.000, da je to nešto manje nego prošle godine kad ih je registrirano 64.000, ali izražava sumnju u ovu razliku zbog problema sa sustavom registracije prvog dana sajma. “U svakom slučaju ponovljen je prošlogodišnji rekordni posjet”, smatra Andrić. Zamoljen da “na prvu” ocijeni rezultate ove manifestacije Andrić kaže: “Imamo pozitivne trendove, veliki broj zemalja je sudjelovao, odjeci kod izlagača su dobri. Prvi dojam je da je bilo bolje nego prošle i prethodnih godina”. Najveći sajam turizma u regiji “Beogradski sajam turizma definitivno je najveći sajam turizma u regiji. Trenutačno se nalazi između 5. i 10. mjesta na listi najvećih europskih sajmova gledajući kroz broj posjetitelja, broj četvornih metara iznajmljenog prostora kao i obujam poslovnih djelatnosti koje se na sajmu zbivaju”, kaže Andrić. I najavljuje da će koncept organizacije ostati isti, ali uz sve veće uvođenje suvremenih tehnologija i daljnji rad na dovođenju poslovnih ljudi. “Moja želja je da ovaj sajam u narednim godinama postane globalni događaj na kojem će biti zastupljene sve kulture svijeta i koji će imati više od 100.000 posjetitelja”, naveo je Andrić.
HRWWWATSKA 17
www.privredni.hr Broj 3818, 10. ožujka 2014.
( 23 mil kn prihoda
*vijesti
Adacta ostvarila u 2013.
Adacta Grupa
Akvizicija izravne konkurencije Tvrtka će u ovoj godini nastojati proširiti i ojačati partnersku mrežu te tako povećati tržišni udjel Boris Odorčić odorcic@privredni.hr
K
ako bi odgovorila na povećane zahtjeve tržišta, Adacta, vodeća regionalna tvrtka iz područja implementacije Microsoftovih poslovnih rješenja, nedavno je akvizirala izravnu konkurenciju - zaprešićku Sofisticu. Na taj način dobila je petnaestak novih klijenata i tržišni potencijal od pet milijuna kuna u sljedeće tri godine. Sofistica je jedan od najbrže rastućih Microsoft Dynamics NAV partnera sa stopom rasta od više od 150 posto u prošloj godini. Dynamics NAV je ERP (Enterprise Resource Planning) rješenje osmišljeno s ciljem pojednostavljenja i ujednačenja poslovnih procesa kako bi se osigurala bolja kontrola,
Adacta je jedini Microsoft Dynamics partner u Hrvatskoj s Microsoft Gold ERP kompetencijom povećale profitne marže te potaknuo rast organizacije. Osim toga, Microsoft Dynamics NAV omogućava uvid u ono što se događa u tvrtki te osigurava pravovremeno donošenje odluka koje utječu na kvalitetnije prilagođavanje uvjetima i promjenama na tržištu. Krešimir Mlinarić, direktor Adacte, kazao je kako je tvrtka u 2013. ostvarila 23 milijuna kuna prihoda, što je bilo
za 24 posto više u odnosu na 2012. godinu. “Rast prihoda rezultirao je i povećanjem broja zaposlenih za više od 15 posto u 2013. godini”, istaknuo je na predstavljanju poslovnih rezultata. QlikView zaslužan za rast Značajan rast u portfelju Adacte ostvario je proizvod QlikView - alat za poslovne analize i izvještavanje, čiji je prihod od prodaje porastao za više od 50 posto u odnosu na prethodnu godinu. Adacta je trenutačno jedini Microsoft Dynamics partner u Hrvatskoj s Microsoft Gold ERP kompetencijom. Radi se o partnerskom statusu koji Microsoft dodjeljuje prema strogo zadanim uvjetima samo onim partnerima sa specijalizacijom i odgovarajućom kvalitetom u implementaciji Navisiona i ostalih Microsoftovih ERP rješenja.
U ovoj godini pak, naglašava Mlinarić, Adacta će nastojati proširiti i ojačati partnersku mrežu te tako povećati tržišni udjel. “Očekujemo rast prihoda od oko 16 posto, povećanje broja zaposlenih, rast u segmentu poslovnih analiza i izvještavanja te otvaranje ureda u Osijeku”, napominje prvi čovjek zagrebačke Adacte dodajući kako je taj slavonski grad odabran, među ostalim, zbog zemljopisnog položaja jer tvrtka posluje u regiji. Mlinarić očekuje veliki rast Microsoft Dynamics AX poslovnog informacijskog rješenja koje je namijenjeno srednje velikim i velikim poduzećima. Odljev kadrova u inozemstvo “Dynamics AX najbrže je rastući ERP na svijetu”, istaknuo je. Radi se o rješenju koje povezuje cjelokupno poslovanje u integrirani sustav
koji je vizualno i funkcionalno snažno povezan s operativnim sustavom Microsoft Windows i radnim alatom Microsoft Office. Skup funkcionalnih područja obuhvaća cjelokupno financijsko poslovanje, proizvodnju i opskrbni lanac, prodaju i marketing, upravljanje kadrovima te vođenje projekata i servisne djelatnosti. Govoreći o tržištu rada, Mlinarić je napomenuo kako je do kvalitetnih zaposlenika za sektor informacijskih tehnologija sve teže doći zbog njihova odljeva u inozemstvo. Stoga je Adacta odlučila produbiti suradnju s akademskom zajednicom, tj. institucijama poput varaždinskog Fakulteta organizacije i informatike, kako bi najbolje studente pokušali što bolje pripremiti te, ako je moguće, zadržati na domaćem tržištu rada. Valja naglasiti kako Adacta Grupu, koja se uz razvoj i uvođenje poslov-
nih informacijskih rješenja, bavi i savjetovanjem te upravljanjem u uvođenju promjena u poduzećima, danas čine tvrtke u Zagrebu, Ljubljani i Beogradu te podružnica u Mariboru. U Grupi radi više od 300 stručnjaka koji su sudjelovali u više od 400 projekata uspostave poslovnih informacijskih sustava. Grupa godišnje ostvaruje 17 milijuna eura prometa, a surađuje s brojnim uslužnim, trgovačkim, proizvodnim, javnim tvrtkama te osiguravateljskim društvima i drugim financijskim ustanovama. Osim u regiji, Adacta je prisutna na drugim tržištima unutar Europske unije, ali i u Rusiji te Aziji. Inače, kvalitetom usluga Adacta Grupa je više puta bila uvrštena u Microsoftov President’s Club koji na području poslovnih rješenja udružuje pet posto najuspješnijih Microsoftovih partnera na svjetskoj razini.
Priznanje Neosu Američki Oracle dodijelio je hrvatskoj tvrtki Neos prestižni status Platinum Oracle Partner. Hrvatski IT sektor sada se može pohvaliti s dvije tvrtke koje imaju taj status - uz Neos, to su još samo članice IN2 Grupe. Status mogu dobiti kompanije koje su stekle najmanje pet specijalizacija, razvile dovoljan broj programskih rješenja koja su dobila Oracleov certifikat te provele niz uspješnih projekata temeljenih na tim rješenjima. Dodijeljene potpore Vijeće HAKOM-a odabralo je ponudu tvrtke Pro-Ping kao najbolju na četvrtom natječaju za dodjelu potpora za brzi razvoj širokopojasnih mreža na područjima posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i otocima. Odabrana ponuda iznosi gotovo tri milijuna kuna i omogućit će spajanje 11 ciljanih korisnika u Brodsko-posavskoj županiji. Pored Pro-Pinga, ponude za izgradnju mreža za brzi internet za javne ustanove poput škola ili domova zdravlja na području te županije, podnijeli su HT, Vipnet i Optika TV kabel. Konferencija o e-poslovanju
U zagrebačkom Hypo centru od 24. do 26. ožujka održat će se 13. međunarodna konferencija o elektroničkom poslovanju E-biz 2014. Konferencija, koju organizira tvrtka Case, obuhvaća zakonske okvire i prakse na tome području. Paneli, predavanja i prezentacije podijeljeni su u tri grupe. Prvu grupu čine strategije i planovi e-poslovanja. Druga obrađuje teme poput plaćanja te informacijskih posrednika, a treća uključuje primjenu e-poslovanja u zdravstvu, javnoj nabavi, zemljišnim knjigama i katastru.
18 PST!
KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić
Veronica Roth RAZLIČITA Naklada Ljevak
Šesnaestogodišnja se Tris nalazi pred strašnim izborom jer se ne uklapa u podijeljeno društvo kojemu se svi moraju pokoriti. Stoga kreće u pustolovinu kako bi doznala gdje doista pripada. Zaprepaštena surovošću života, nikome ne može vjerovati. Pa ipak, upoznat će privlačnog mladića koji se istovremeno doima i prijeteći i zaštitnički. Najteži je izbor tek iščekuje. Ovaj nastupni roman Veronice Roth kompleksna je priča o djevojci koja je prisiljena izabrati između tipične i sebične obitelji te avanturističke i neizvjesne budućnosti.
Stipe Božić K2 Trijumf i tragedija
V.B.Z. Najuspješniji hrvatski alpinist svih vremena osvojio je tri najviša svjetska vrha (Mount Everest, K2 i Kangchenjunga), popeo se na najviše vrhove svih kontinenata te ispenjao sve najteže alpske stijene. Za Božića je najopasniji bio uspon na drugi najviši vrh svijeta, 8611 metara visoki K2 koji zbog velikog broja žrtava alpinisti zovu Divljom planinom. Ova knjiga potresna je i dramatična priča o usponu na tu planinu, sportskom trijumfu koji se prilikom silaska s vrha pretvorio u tragediju i grčevitu borbu za preživljavanje.
Jan Guillou Graditelji mostova Znanje
Nakon što im je more uzelo oca i strica, Lauritz, Oscar i Sverre moraju preuzeti brigu za svoju obitelj i otići u Bergen gdje dobivaju priliku školovati se za graditelje željeznica i mostova. Mnogo godina kasnije, trojica ribarskih sinova, sada inženjeri trebaju se vratiti iz Dresdena u Norvešku na gradnju pruge između Osla i Bergena. No ljubav je poremetila sve planove. Jedan od braće, nasamaren i posramljen, bježi iz Njemačke u Istočnu Afriku, a drugi u London. Samo se Lauritz vraća u Norvešku i priključuje izgradnji željeznice...
Bernard Cornwell Harlekin
Fokus Komunikacije
Godina je 1342. Englezi, vođeni Eduardom Trećim, pustoše teritorij Francuske. Vojsci na čelu možda jest kralj, međutim tajno oružje Engleza su strijelci. Francuzi ih nazivaju Harlekinima. Jedan od njih je Thomas od Hooktona. No, on ima i svoju privatnu misiju: osvetiti smrt oca i vratiti ukradenu relikviju. Thomas započinje potragu koja će biti mnogo kompleksnija i opasnija nego što je očekivao, a neprijatelj s kojim će se suočiti koristit će moć najveće relikvije kršćanskog svijeta, moć Svetog grala.
Zsuzsa Bánk Vedri dani Fraktura
Kada u njezin gradić u južnoj Njemačkoj dođe Aja, Seri će steći prijateljicu. Pridružuje im se i Karl te oni ostaju prijatelji. No idilično djetinjstvo sve je prije nego jednostavno. Serin otac umro je nedugo nakon njezina rođenja, Ajina majka ne zna čitati ni pisati, a otac joj luta s cirkusom. Karlovi su roditelji razvedeni, a njegov mlađi brat nestao je u automobilu nekog stranca. Njihove majke, različite po porijeklu i zanimanju, preko djece i osobnih tragedija postaju najbolje prijateljice i čine sve da im djeca odrastaju sretno...
Privredni vjesnik Broj 3818, 10. ožujka 2014.
PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Toaletni papir
T.IN.US.-G.M., Zagreb, www.tiniusgm.hr. Tvrtka proizvodi higijensko-toaletnu konfekciju i nudi proizvode: toaletne listiće/celuloza/250 listića, papirnate ručnike u listićima (složivi ručnici)/celuloza/210 listića, toaletni papir u roli. Kontakt: Miljen Kutleša, tinusgm@ post.t-com.hr, 00385 1 6225878. Zaštita metala
Inglar, Gornja Radgona, Slovenija, www.inglar.si. Tvrtka nudi zaštitu metala galvaniziranjem, obradu aluminija (razmašćivanje, srebrenje), željeza i obojenih metala (cinkanje, kositrenje, bakrenje, niklanje, srebrenje, patiniranje), sanaciju otpadnih kemikalija. Sve galvanske usluge kvalitetno izvodimo na vješala ili u bubnjevima na automatskim linijama. Kontakt: Edvard Sredenšek, Edvard Sredenšek, +386 25649191, +386 51315345. Suradnja
Anilox, Žminj, www.anilox.hr. Tvrtka je zainteresirana za uspostavljanje poslovnih odnosa s korisnicima tiskovnih formi, valjaka za duboki tisak i fleksotisak, kao i za kooperaciju i zajednička ulaganja u proizvodnji. Zemlje interesa: Bugarska, Rumunjska. Kontakt: Sandra Pilat, sandra@anilox.hr, +385 52 845400.
Suradnja
Same Deutz Fahr, Županja. Tvrtka traži male i srednje poduzetnike u metalnoj industriji i preradi plastičnih materijala zainteresirane za suradnju. Kontakt: Vlado Matijašić, vlado.matijasic@sdfgroup.com, +385 32 820700, +385 98 269063. Suradnja
Metal Elektro, Donja Zelina, www.metal-elektro. hr. Tvrtka proizvodi niskonaponsku opremu za distribuciju u elektroprivredi. Traži partnere za proizvodnju i plasman postojećih vlastitih ili novih proizvoda na nova tržišta. Kontakt: Alexandar Gulta, gulta@metal-elektro. hr, +385 1 2040120. Staro željezo
Ferosirovina, Glina. Tvrtka se bavi sakupljanjem i preradom starog željeza te obojenih metala. Raspolažemo kamionima s utovarnim dizalicama te zapošljavamo više djelatnika koji su osposobljeni za poslove plinskog rezanja. Za otkupljene količine metala izdajemo urednu dokumentaciju o zbrinjavanju. Između ostalog otkupljujemo stare neispravne elektromotore 1,5 kn/kg, staro željezo - E3 (prva klasa) 1,00 kn/kg; E1 (druga klasa) 0,70 kn/kg. Kontakt: Igor Lisac, ferosirovina@sk.tcom.hr, +385 44 882703, +385 98 376616.
Suradnja
Comprom plus, Varaždin, www.comprom.hr. Tvrtka je kći talijanske tekstilne grupacije Calzedonia. Radi povećanja proizvodnih kapaciteta traži proizvođače kupaćih kostima, gaćica i grudnjaka zainteresirane za dugoročnu poslovnu suradnju. Nudi uvođenje u posao, dugoročnu popunjenost kapaciteta i korektnu suradnju. Kontakt: Bruno Prapotnik, bruno.prapotnik@ comprom.com, +385 42 658658. Suradnja
I.E.M., Buje. Tvrtka traži partnera za razvoj i proizvodnju navitih komponenti za elektronsku industriju (windings components). Kontakt: Berislav Kvajo, iem@ pu.htnet.hr, +385 98 334746. Suradnja
Pilana T4, Kuršanec. Tvrtka traži strateškog partnera za prodaju drvenih vrtnih i vikend kuća te ulagača u proizvodnju istih ili sličnih proizvoda. Kontakt: Dalibor Tasić, pilana.t4@gmail.com, 099 783 91 78. Suradnja
Kapri, Zagreb, www.kapri.hr. Tvrtka proizvodi proizvode od metala. Traži poslovne partnere za navedenu djelatnost. Kontakt: +385 (1) 34 96 845.
IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Autobusi
Nacionalni park Plitvička jezera nabavlja autobuse. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 2,1 milijun kuna. Rok dostave ponuda je 16. travnja. Održavanje informatičke opreme
Hrvatske autoceste nabavljaju usluge održavanja sistemske informatičke opreme. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 500.000 kuna. Rok dostave ponuda je 25. ožujka. Sanitetska vozila
Dom zdravlja Šibenik nabavlja sanitetska vozi-
la. Procijenjena vrijednost nabave iznosi milijun kuna. Rok dostave ponuda je 27. ožujka. Sredstva za tretiranje korova
HŽ Infrastruktura nabavlja sredstva za tretiranje korova. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 6,1 milijun kuna. Rok dostave ponuda je 11. travnja.
Održavanje javnih površina
Općina Novo Sarajevo nabavlja usluge održavanja javnih površina. Rok dostave ponuda je 2. travnja. Mobilni uređaji
BH Telecom nabavlja mobilne uređaje. Rok dostave ponuda je 2. travnja.
Regija Uredski namještaj
Ministarstvo unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona nabavlja uredski namještaj. Rok dostave ponuda je 3. travnja.
Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr
19
www.privredni.hr Broj 3818, 10. ožujka 2014.
Sajamski vodič
STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE
Greenvest: Bild
Šarolika ponuda nekretnina Kuća, zgrade i dvorište, ukupne površine 12.588,064 četvorna metra, Zagreb, procijenjene vrijednosti 15 milijuna kuna. Ročište za prodaju usmenom javnom dražbom održava se 11. ožujka u 10 sati pred stečajnim sucem u zgradi Trgovačkog suda u Zagrebu. Nekretnine se prodaju isključivo kao cjelina te se ne mogu prodati ispod utvrđene početne vrijednosti. Za nekretnine se uplaćuje jamčevina u iznosu od 10 posto početne cijene. Detaljne informacije o nekretnini mogu se dobiti na telefon 01/4893 806. Stambena zgrada, ukupne površine 58,07 četvornih metara, Postira, Splitsko-dalmatinska županija, procijenjene vrijednosti 648.000 kuna. Dražba se održava 13. ožujka u 10 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti. Dodatne obavijesti o imovini mogu se dobiti od stečajnog upravitelja na mobitel 098/252 585, svaki radni dan od 9 do 14 sati. Zgrada čaraparnice s pratećim prostorijama, skladište, nadstrešnica i dvor, ukupne površine 39.515,737 četvornih metara, Čakovec, Međimurska županija, procijenjene vrijednosti 21,045.064 kune. Dražba se održava 13. ožujka u 12 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti. Razgledavanje moguće svaki radni dan od 8 do 14 sati uz prethodni dogovor na mobitel 098/481 953. Oranice, ukupne površine 11.617 četvornih metara, Dobrovac, Lipik, Po-
žeško-slavonska županija, procijenjene vrijednosti 2.067,82 kune. Dražba se održava 12. ožujka u 9.30 sati na Općinskom sudu u Daruvaru, Stalna služba u Pakracu. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi pet posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Kuća i dvorište, ukupne površine 1593 četvorna metra, Jurjevac Punitovački, Osječko-baranjska županija, procijenjene vrijednosti 573.998,30 kuna. Dražba se održava 12. ožujka u 9.30 sati na Općinskom sudu u Đakovu. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od ukupne vrijednosti nekretnine, a uplaćuje se na račun ovoga suda broj HR 7023 900 011 300 001 34 1. Kupac je potvrdu o uplati dužan predočiti Sudu prije početka dražbe. Poslovni prostor, ukupne površine 80 četvornih metara, Dubrovnik, Dubrovačko-neretvanska županija, procijenjene vrijednosti 1,441.848,27 kuna. Dražba se održava 14. ožujka u 13 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Stalna služba u Dubrovniku. Jamčevina iznosi 10 posto početne cijene i uplaćuje se najkasnije do 12. ožujka. Nekretnine se mogu razgledati svaki radni dan od 9 do 13 sati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na mobitel 098/344 075. Kuća i dvorište, ukupne površine 708.531 četvorni metar, Radoboj, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti 206.957,26 kuna. Dražba se održava 17. ožujka u 9.30 sati na Općinskom
sudu u Krapini. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti. Šuma, ukupne površine 1788 četvornih metara, Slunj, Karlovačka županija, procijenjene vrijednosti 320.698,06 kuna. Dražba se održava 17. ožujka 12 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Stalna služba u Karlovcu. Jamčevina iznosi 10.000 kuna, a dokaz o uplati potrebno je predočiti sucu pet dana prije početka dražbe. Nekretnina se može razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 047/423 288 ili mobitel 091/2026 292. Kuća, ukupne površine 328 četvornih metara, Rab, Primorsko-goranska županija, procijenjene vrijednosti 4,015.000,74 kune. Dražba se održava 18. ožujka u 13.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Jamčevina iznosi 10 posto oglašene cijene nekretnine. Imovina koja je predmet prodaje može se razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 01/6328 520. Gradilište, ukupne površine 969 četvornih metara, Opuzen, Dubrovačko-neretvanska županija, procijenjene vrijednosti 271.320 kuna. Dražba se održava 19. ožujka u 9.15 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Stalna služba u Dubrovniku. Jamčevina u iznosu 10 posto početne cijene nekretnine uplaćuje se do 17. ožujka. Nekretnina se može razgledati svaki radni dan između 9 i 13 sati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na mobitel 091/5164 792.
Sajam održive arhitekture, gradnje i uređenja od 13. do 15. ožujka, Zagreb
Prvi sajam arhitekture, gradnje i uređenja održat će se u Hypo centru u organizaciji Saveza za energetiku Hrvatske i Energo Media Servisa. Područja sajma su održiva arhitektura, gradnja i uređenje s posebnim naglaskom na stambene kuće, a pozvani su i zainteresirani predstavnici javnih institucija, gospodarstvenici i gospodarski subjekti, veleposlanstva, ulagači, developeri, izvođači, projektanti, arhitekti, inženjeri, konzultanti, agenti, odvjetnici, predstavnici banaka i osiguravateljskih društava.
Pčelarski dani
Međunarodni pčelarski sajam opreme i pčelinjih proizvoda i znanstveno-stručni skup od 14. do 15. ožujka, Vinkovci
Sajam po 11. put organiziraju Pčelarski savez Vukovarsko-srijemske županije i Hrvatski pčelarski savez. Očekuje se veći broj izlagača iz Hrvatske i okolnih zemalja te nekoliko tisuća posjetitelja. Središnja će tema znanstveno-stručnoga skupa biti Sa zdravim pčelama u Europu.
Cosmetic news
Međunarodni sajam kozmetike od 22. do 23. ožujka, Opatija
Međunarodni sajam kozmetike namijenjen je svim profesionalcima u službi ljepote – kozmetičarkama, wellness terapeutima, fizioterapeutima, dermatolozima, kozmetičkim školama, zastupnicima proizvoda i opreme, ljekarnicima, stručnoj javnosti... Na programu je devet stručnih radionica te stručni tečaj make upa.
Promohotel
Međunarodni sajam prehrane, pića i opreme za turizam od 26. do 29. ožujka, Poreč
Sajam Promohotel najpoznatiji je specijalizirani sajam u regiji međunarodnog karaktera na koji se svake godine vraća 60 posto izlagača. Održava se na 3000 četvornih metara unutrašnjeg i 500 četvornih metara vanjskog izložbenog prostora.
Mediteranski sajam
Sajam zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva od 27. do 30. ožujka, Dubrovnik
Sajam je usmjeren na podizanje svijesti o zdravoj prehrani, ekološkim standardima, održivom razvoju i ravnoteži prirode, gospodarstva i čovjeka. Organiziraju se predavanja, radionice, okrugli stolovi i znanstveni kongresni skupovi. Izlagačima će biti dodijeljene nagrade za najbolji nastup, naj-proizvod, naj-biljni proizvod i doprinos za promociju eko gospodarstva. Podatke sakupili:
Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)
20 SVIJET FINANCIJA Javna rasprava o zakonu o kamatama
( 1,2%
pad BDP-a u 4. kvartalu 2013.
Privredni vjesnik Broj 3818, 10. ožujka 2014.
( 1%
pad BDP-a na cjelogodišnjoj razini
Analitičari PBZ-a Ministarstvo financija otvorilo je javnu raspravu o prijedlogu zakona o kamatama koja će trajati do 19. ožujka ove godine. Izrada novog zakona o kamatama proizlazi iz potrebe ujednačavanja visine i izračuna zatezne kamatne stope u odnosima između poduzetnika, koje su sada na različit način uređene Zakonom o obveznim odnosima i Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. U tu svrhu izjednačava se osnovica za izračun zakonske zatezne kamatne stope, a posljedično i stope ugovorne kamate. Također, osnovica za izračun zateznih kamata temelji se na realnijoj osnovici od dosadašnje, ističu u Ministarstvu financija. Prijedlog novog zakona o kamatama sadrži i formulu za izračun zatezne kamate koja je propisana preostalim važećim člankom Zakona o kamatama. Stoga važeći Zakon o kamatama prestaje važiti stupanjem na snagu novoga zakona.
Pad BDP-a snažniji od očekivanog Očito je da su izlazak iz Cefte te restrukturiranje brodogradnje i naftno-kemijske industrije uzeli danak na strani izvoza, dok je pad realnih plaća i rast nezaposlenosti potpuno zaledio potrošnju stanovništva ujedno utječući i na pad robnog uvoza
P
rva procjena Državnog zavoda za statistiku ukazuje na 1,2-postotni pad bruto domaćeg proizvoda u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju, što je nešto snažniji pad nego što smo očekivali, dok je na cjelogodišnjoj razini pad BDP-a iznosio jedan posto, ističu analitičari PBZ-a posjetivši kako je njihova procjena bio pad od 0,9 posto. Iako će detaljno izvješće biti objavljeno ovoga tjedna, DZS je u kratkom komentaru naznačio kako je najveći doprinos rastu BDP-a u četvrtom tromjesečju ostvaren manjim uvozom roba, dok je najveći doprinos smanjenju prouzročen padom izvoza roba. Prema proizvodnoj metodi najveći doprinos rastu BDP-a ostvaren je u djelatnosti pružanja smje-
štaja, pripreme i usluživanja hrane; dok je najveći doprinos smanjenju obujma ostvaren u djelatnosti prerađivačke industrije. Očito je dakle, ocjenjuju analitičari, da su izlazak iz Cefte te restrukturiranje brodogradnje i naftno-kemijske industrije uzeli danak na strani izvoza, dok je pad realnih plaća i rast nezaposlenosti potpuno zaledio potrošnju stanovništva ujedno utječući i na pad robnog uvoza. I dok će izlazak iz Cefte (uslijed višeg prošlogodišnjeg baznog razdoblja) na izvoz negativno utjecati i u prvoj polovini ove godine, negativni utjecaj restrukturiranja brodogradilišta trebao bi polako slabjeti, dok bi uslijed očekivanog oporavka EU tržišta utjecaj postojeće zdrave komponente hrvatskih izvoznika trebao blago ojačati.
već ne i pozitivne pomake) što bi u konačnici na razini 2014. značilo stagnaciju gospodarskog rasta (0 posto). Negativni rizici ove procjene prvenstveno su vezani uz neo-
Očekujemo da će gospodarstvo dno dotaknuti u prvoj polovini ove godine, ističu analitičari PBZ-a Nema brzog i snažnog oporavka Nažalost, te prve proljetne izdanke oporavka nećemo vidjeti i na strani domaće potražnje koja će i dalje ostati pod dominantnim utjecajem negativnih kretanja na tržištu rada i očekivane fiskalne konsolidacije unutar Procedure prekomjernog de-
ficita. Vrlo blagi pozitivan utjecaj (ili barem zaustavljanje negativnih kretanja) mogao bi doći i od strane investicijske aktivnosti. Zaključno, očekujemo da će gospodarstvo dno dotaknuti u prvoj polovini ove godine, nakon čega bi treće i četvrto tromjesečje trebalo donijeti stabilizaciju gospodarstva (ako
stvarivanje izvoznih i investicijskih očekivanja. Iako dakle ne vidimo brzi i snažni oporavak, smatramo da provođenje konsolidacije javnih financija i strukturnih reformi daje dobre temelje za postizanje boljih rezultata u dugoročnijem okviru, zaključuju analitičari PBZ-a.
*vijesti Blokirani duguju 33,45 milijardi kuna Zbog dospjelih, a nepodmirenih dugova 31. siječnja bilo je blokirano 61.687 poslovnih subjekata koji su dugovali 33,45 milijardi kuna, pokazuju Finini podaci. U blokadi je bilo i 307.406 građana koji su dugovali 24,45 milijardi kuna. Prema trajanju blokade, dominiraju poslovni subjekti (63,7 posto) u blokadi duljoj od 360 dana. Na fizičke osobe u blokadi duljoj od godinu dana odnosi se 68,7 posto od ukupnoga broja blokiranih fizičkih osoba.
ANALITIČARI RBA
Ne očekujemo realan rast plaća Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prosincu je prosječna isplaćena neto plaća u pravnim osobama iznosila 5556 kuna što je nominalno za 78 kuna ili 1,4 posto manje nego u studenome. S druge strane, na godišnjoj razini neto plaća u prosincu je porasla za 69 kuna odnosno nominalno je zabilježila rast od 1,3 posto. S obzirom na slabe inflatorne pritiske od-
nosno usporavanje godišnjeg rasta potrošačkih cijena uz korekciju godišnje nominalne stope rasta prosječne neto plaće stopom inflacije (+0,3 posto godišnje u prosincu) pro-
sječna neto plaća u prosincu ostvarila je i realan rast od jedan posto godišnje. Izuzev rujna, listopada i prosinca 2013. godine kada je prosječna neto plaća bilježila blagi godišnji realan rast, prosječna neto plaća od ožujka 2012. godine bilježi realan pad na godišnjoj razini. Prosječna bruto plaća u prosincu je iznosila 8005 kuna, što je za devet kuna ili 0,1 posto ma-
nje nego u studenome. Na godišnjoj razini prosječna bruto plaća porasla je za 111 kuna (1,4 posto) nominalno, odnosno 1,1 posto realno. Tek povremeni blagi realni rast plaća na godišnjoj razini odražava produljenje negativnih trendova na tržištu rada uslijed krize u gospodarstvu bez obzira na usporavanje rasta godišnje stope inflacije. Nadalje, rast niže stope PDV-a sa 10
na 13 posto od početka ove godine stvarat će dodatne pritiske na kupovnu moć stanovništva. S druge strane, realni sektor je iscrpljen dugotrajnom recesijom pa izostaje i rast plaća i kreacija novih radnih mjesta. U godini pred nama, uz očekivanu stagnaciju gospodarstva, nezaposlenost bi se mogla zadržati na visokoj razini, stoga i ne očekujemo realan rast plaća, procjenjuju analitičari RBA.
21
www.privredni.hr Broj 3818, 10. ožujka 2014.
(
rast od 2% BDP-a
PV TJEDNI REPORT
MMF u Hrvatskoj očekuje tek u 2015.
Misija MMF-a u Hrvatskoj
Predstečajne nagodbe omogućite i građanima Prezaduženost privatnog sektora jedna je od glavnih prepreka bržem oporavku gospodarstva, smatraju analitičari MMF-a brodogradnje i prometnog sektora. Iako je misija MMF-a najavila još jednu recesijsku godinu, u Vladi su zadovoljni ocjenama.
Igor Vukić vukic@privredni.hr
P
redstečajne nagodbe su koristan alat za podmirivanje dugova poduzeća, izjavio je Johannes Wiegand, šef misije Međunarodnog monetarnog fonda za Hrvatsku. Nakon dvotjedne analize stanja na hrvatskom tržištu i razgovora s nizom sugovornika iz javnog i poslovnog života, MMF je zaključio da bi s predstečajnim nagodbama trebalo nastaviti, uz eventualna poboljšanja. Bitno je u tim procesima sačuvati primjereno sudjelovanje vjerovnika. Privući izravna ulaganja MMF također predlaže da se sličan model uvede i za prezadužene građane, uz pravednu raspodjelu tereta između dužnika i vjerovnika. Prezaduženost privatnog sektora jedna je
Vlada treba hitno reformirati sektor zdravstva kako bi držala trošak pod nadzorom, ocjenjuju u MMF-u od glavnih prepreka bržem oporavku gospodarstva, smatraju u MMF-u. Wiegand je prenio ocjenu MMF-ovih analitičara da će hrvatska ekonomija i ovu godinu završiti u recesiji, s padom bruto domaćeg proizvoda od 0,5 ili jedan posto. Oporavak, od oko dva posto BDP-a, oče-
Postupno uvoditi nove poreze Članovi misije MMF-a ocijenili su da je Vlada mogla uvesti i neke druge mjere na prihodovnoj strani proračuna, kao što je suvremeno oporezivanje imovine, ukidanje poreznih odbitaka na reinvestiranu dobit, oporezivanja prihoda od kamata ili proširenja osnovice poreza na dohodak, rekao je Wiegand. Te mjere, mišljenja su u MMF-u, Vlada ipak treba razmotriti u idućim godinama, u 2015. i 2016., odnosno do kraja planiranog trogodišnjeg razdoblja prilagodbi u cilju smanjenja prekomjernog deficita. Na strani potrošnje treba nastaviti sa smanjivanjem subvencija neproduktivnim poduzećima i sektorima te nastaviti s reformom mirovinskog sustava. kuje se tek u 2015. godini. Za ovu godinu najavljen je rast izvoza koji će biti potaknut rastom ekonomije u eurozoni. Analitičari MMF-a ocjenjuju da Hrvatska mora učiniti jasne reforme radi smanjivanja inozemne zaduženosti. Na svjetskim financijskim tržištima postat će teže doći do novca za refinanciranje dugova. No Hrvatska bi u idućem razdoblju mogla privući više izravnih stranih ulaganja što bi pridonijelo financijskoj ravnoteži. Prema Wiegandovoj ocjeni, više ulagača moglo bi stići zbog novog
zakona o strateškim investicijama i drugih mjera kojima Vlada nastoji poboljšati investicijsku klimu. Vlada treba hitno reformirati sektor zdravstva kako bi držala trošak pod nadzorom, ocjenjuju u MMF-u. Wiegand je rekao da vraćanje stope zdravstvenog doprinosa na 15 posto nije idealan potez, ali je razumljiv jer se radi o efikasnom načinu za podmirivanju manjka u zdravstvenom proračunu. Pozitivnim se smatraju provedene mjere u privatizaciji i restrukturiranju
Ključan problem - rast javnog duga “Izvještaj MMF-a je vrlo realan, uravnotežen, poticajan, a u nekim elementima i pohvalan”, rekao je Branko Grčić, potpredsjednik Vlade za gospodarstvo. Vlada je svjesna, nastavio je, da su gospodarski uvjeti i dalje teški te da ni u 2014. neće biti lako ostvariti gospodarski rast. Objasnio je da su dva glavna razloga za to: zahtjevna fiskalna konsolidacija i nastavak procesa razduživanja, odnosno smanjenja duga i u poduzetničkom sektoru i kod stanovništva. To su elementi koji određuju domaću potražnju, bez koje je teško pokrenuti gospodarski rast. “Ta ocjena je vrlo realna, kao i ocjena o tome da je javni dug prešao 60 posto i da je rast javnog duga jedan od ključnih problema Hrvatske u ovom trenutku”, rekao je on. Za njega je ohrabrujuće to što su članovi izaslanstva MMF-a posebno istaknuli da treba očekivati oporavak inozemne potražnje, zbog jačeg i boljeg gospodarstva u zemljama članicama s kojima Hrvatska ima najveću robnu razmjenu. Uz pohvalu predstečajnih nagodbi, MMF je pozdravio i uvođenje fiskalizacije i efekte koje je donijela na prihodovnoj strani proračuna, posebno kada je riječ o prihodima iz PDV-a.
U tjednu od 24. veljače do 2. ožujka ukupno je bilo 329 stečajnih postupaka što je za 56,23 posto manje u odnosu na tjedan ranije kada ih je bilo 144. Za predstečajnu nagodbu je uložen 101 prijedlog, 68 postupaka je zaključeno, a odbijeno 45 prijedloga. Izbrisana su 593 subjekta, dok je likvidaciju započelo 28 subjekata. Osnovano je 325 trgovačkih društava pri čemu prednjači Zagreb (136), zatim Split (34), na Trgovačkom sudu Varaždin je osnovano 31 trgovačko društvo, a slijedi ga Rijeka sa 29 osnovanih subjekata. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a, čak 201, te ukupno 124 d.o.o.-a.
STEČAJEVI Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka
24 18 6 0 15 0 15 20 20 270 101 14 45 42 68
BRISANI SUBJEKTI Brisani subjekti Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka
593 593 28 28 0
OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA Poslovni subjekti d.o.o. j.d.o.o. d.d. Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar 16 Slavonski Brod Dubrovnik 7 Split Karlovac 5 Šibenik Osijek 19 Varaždin Pazin 24 Zadar Rijeka 29 Zagreb Sisak 0 REJTING TJEDNA Odašiljači i veze d.o.o. rast u odnosu na prošli tjedan pad u odnosu na prošli tjedan
325 124 201 0 4 34 4 31 16 136
22 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik Broj 3818, 10. ožujka 2014.
Tržište novca Zagreb
Raste potražnja za kratkoročnim pozajmicama Kretanje na Tržištu novca Zagreb
Jelena Drinković
N
a novčanom tržištu i dalje dominira obilna ponuda novca. U ovome je razdoblju potražnja za kratkoročnim pozajmicama značajno porasla što se odrazilo na rast tjednog opsega trgovanja. Unatoč rastu potražnje, kratkoročna kamatna stopa ostala je na minimalnoj razini. U prošli utorak Ministarstvo financija održalo je aukciju trezorskih zapisa. Planirani iznos izdanja bio je 900 milijuna kuna, a ostvareni 1694 milijuna kuna. Najviše trezorskih zapisa upisano je s rokom
u mil. kn
Ponuda
Potražnja
najavilo je za utorak, 11. ožujka. U idućem razdoblju ne očekujemo značajnije promjene kretanja na novčanom tržištu. Visoka likvidnost sustava zadržavat će se i dalje.
Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet
3. - 7. 3. 2014.
24. - 28. 2. 2014.
u%
1000
3
800 2
600 400
1 200 0
3.3.2014.
4.3.2014.
5.3.2014.
dospijeća od 364 dana, i to 1505 milijuna kuna, s rokom dospijeća od 91 dan 40 milijuna kuna, a s rokom dospijeća od 182 dana 149 milijuna kuna. Kao i na prošloj aukciji, ponude sudionika za rokove dospijeća od 91 i
6.3.2014.
0
7.3.2014.
182 dana prihvaćene su u potpunosti, dok je ponuda na najdulji rok dospijeća prihvaćena djelomično. Visina kamatne stope na trezorske zapise s dospijećem 182 dana nije se mijenjala i iznosi 1,2 posto, dok je na ostale roko-
ponedjeljak
utorak
ve dospijeća pala za pet baznih bodova. Nakon ovog izdanja saldo upisanih trezorskih zapisa povećao se za 608 milijuna kuna, odnosno ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa iznosi 23.136 milijuna kuna.
srijeda
četvrtak
petak
Kod trezorskih zapisa u eurima interes sudionika bio je nešto manji te je umjesto planiranog izdanja od 15 milijuna eura upisano 2,3 milijuna eura i to samo na rok od 364 dana. Sljedeću aukciju Ministarstvo financija
Hrvatsko devizno tržište
Mirovinski fondovi
Euro blago ojačao
Pad vrijednosti Mirexa
Prema tečajnici Hrvatske narodne banke kuna je prošli tjedan u odnosu na američki dolar ojačala za valuta AUD
EUR
Srednji tečaj za devize australski dolar
7.656
5,03036
CAD
kanadski dolar
5,015858
JPY
japanski jen (100)
5,354786
CHF
švicarski franak
6,279903
GBP
britanska funta
9,235375
USD
američki dolar
5,513289
EUR
euro
7,655202
USD
5.59
CHF
6.32
7.654
5.57
6.31
7.652
5.55
6.30
7.650
5.53
6.29
7.648
5.51
6.28
7.646
5.49
6.27
4.3.
5.3.
6.3.
7.3.
3.3.
4.3.
5.3.
6.3.
7.3.
3.3.
4.3.
5.3.
6.3.
7.3.
Međunarodno tržište kapitala
Burzovni indeksi u plusu Ukrajinska kriza bila je početkom protekloga tjedna glavni razlog pada vrijednosti indeksa na svjetskim burzama. Ulagače 6950 6900
FTSE 100
nisu potaknuli ni neki dobri gospodarski podaci poput bolje od očekivane potrošnje u kućanstvima u Sjedinjenim Američkim
Državama. Smanjenje napetosti u odnosima između zapadnih zemalja i Rusije zbog Ukrajine te dobri podaci s američkog
16650
4400
16550
Dow Jones
4360
6850
16450
4320
6800
16350
4280
6750
16250
4240
6700
16150
4200
3.3.
4500 4450
4.3.
5.3.
6.3.
7.3.
3.3.
9800
CAC40
9700
4.3.
5.3.
6.3.
7.3.
DAX
15200
9600
15050
4350
9500
14900
4300
9400
14750
4250
9300
14600
4.3.
5.3.
6.3.
7.3.
3.3.
4.3.
5.3.
6.3.
7.3.
NASDAQ
3.3.
15350
4400
3.3.
Vrijednost obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirexa prošlog je petka dosegnula razinu od 189,7544 boda. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim tjednom, primjećuje se pad od gotovo 0,4 posto. MIREX - mjesečni
MIREX - tjedni
2,0%
0,3%
1,5%
0,2%
1,0%
0,1%
0,5%
0,0%
0%
primjena od 8. ožujka 2014. 3.3.
Izvor: HNB
sto. S druge strane, kuna je u usporedbi s eurom u promatranom razdoblju oslabjela za 0,07 posto.
0,7 posto. Također, vrijednost domaćeg platnog sredstva u odnosu na švicarski franak uvećana je 0,5 po-
4.3.
5.3.
6.3.
7.3.
5.3.
6.3.
7.3.
NIKKEI 225
3.3.
4.3.
tržišta rada sredinom tjedna vratili su dio povjerenja ulagača na neka tržišta kapitala. Krajem tjedna pak svi promatrani burzovni indeksi uvećali su vrijednost. Tako je indeks Pariške burze CAC40 bio veći za gotovo 2,2 posto, a indeks Londonske burze FTSE za 1,1 posto. Zatim, rast vrijednosti zabilježio je frankfurtski DAX, koji je u spomenutom razdoblju ojačao za 1,3 posto, a tehnološki indeks Nasdaq za 1,9 posto. Također, američki Dow Jones bio je veći za 1,9 posto, kao i indeks Tokijske burze Nikkei za 4,2 posto.
-0,1% 6.2.
16.2.
26.2.
6.3
3.3.
4.3.
5.3.
6.3.
VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 6.3.2014. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT
194,4875 194,5512 173,7126 190,0778 189,7544
203,2487 221,5361 138,2430 161,3285 165,7471 182,1829 111,3940 127,4511 215,0840 209,2982 226,0789 108,2012 165,3715 146,6873 121,1696 191,8243 128,2742 139,2281 204,8487 175,7192 139,9897 164,4255
(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.
23
www.privredni.hr Broj 3818, 10. ožujka 2014. BURZA
UKUPAN TJEDNI PROMET: 753,555 milijuna kuna
Petrokemija je gubitnik tjedna Iztok Likar www.hrportfolio.hr
pad od 38 milijuna kuna (44 posto) u odnosu na pretprošli tjedan. Indeks Crobex pao je za 0,69 posto na 1.782,71 bod. Crobex10 je također pao, i to za 1,48 posto, i tjedan završio ispod psihološke ra-
R
edovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi protekloga tjedna iznosio je 50 milijuna kuna, što je Top 10 po prometu Hrvatski Telekom d.d. Ledo d.d. AD Plastik d.d. Podravka d.d. ZIF Slavonski d.d. Jadroplov d.d. Petrokemija d.d. Adris grupa d.d. (povl.) Atlantska plovidba d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d.
tjedna promjena -0,62% +1,27% -1,97% +2,52% +22,58% +6,77% -14,04% +0,34% +5,43% +0,13%
zadnja cijena 168,70 8.750,00 115,50 293,00 38,00 142,00 98,00 264,50 414,37 1.495,00
promet 9.094.937,64 3.648.444,57 3.555.888,71 3.159.444,70 2.499.287,57 2.447.027,27 1.949.150,75 1.761.669,39 1.315.963,88 1.285.201,63
TJEDNI DIONIČKI PROMET: 49.684.016,61 kn
zine od 1.000 bodova - na 995,53 boda. Obveznički indeksi bilježe rast. Crobis je porastao 0,04 posto, a Crobistr 0,15 posto. Najlikvidnije izdanje bio je HT, koji je skupio promet od 9,1 milijun kuna.
Zadnja cijena HT-a iznosila je 168,70 kuna, što je tjedni pad od 0,62 posto. Dobitnik tjedna je Slavonski ZIF s rastom od 22,58 posto i prometom od 2,5 milijuna kuna, što
10 dionica s najvećim rastom cijene
tjedna promjena
Turbos DAX short 8 Jadran Kapital d.d. Dioki d.d. Proficio d.d. Turbos DAX long 5 ZIF Slavonski d.d. Turbos DAX short 9 Hoteli Maestral d.d. Nexe grupa d.d. Hoteli Imperial Rab d.d.
+42,66% +41,33% +35,14% +24,84% +24,83% +22,58% +22,52% +22,10% +20,00% +18,76%
zadnja cijena 61,20 16,96 4,00 23,97 178,50 38,00 99,00 186,00 60,00 379,97
promet 1.092.682,55 68.990,38 758.762,92 800.004,95 359.940,00 2.499.287,57 31.307,00 135.327,89 18.300,00 1.133.027,41
INVESTICIJSKI FONDOVI
index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr
zadnja vrijednost 1.782,7100 995,5300 101,4304 127,2058
ga svrstava na peto mjesto među najlikvidnijima. Od 10 najlikvidnijih, tri izdanja su tjedan završila u cr10 dionica s najvećim padom cijene Turbos zlato short 6 Puljanka d.d. Turbos DAX long 9 Turbos E-mini S&P 500 short 6 VABA d.d. banka Varaždin Turbos E-mini S&P 500 short 5 Turbos € Bund fut. short 2 PIK-Vinkovci d.d. Koka d.d. Turbos DAX long 8
venom. Gubitnik tjedna je Petrokemija s padom od 14,04 posto i prometom od 1,9 milijuna kuna.
tjedna promjena -48,61% -32,63% -27,18% -21,74% -21,43% -20,63% -18,89% -17,77% -14,59% -14,37%
zadnja cijena 57,97 4,13 52,50 9,00 5,50 3,50 17,60 171,02 175,00 90,00
promet 1.059,29 2.065,00 1.011.172,65 93.295,00 1.710,50 562.467,92 81.145,20 16.075,88 79.852,65 30.580,00
*vijesti
Fondovi rastu peti tjedan za redom (-3,82 posto) koji je gubitnik tjedna. Kod mješovitih je od ukupno 12 u proteklom tjednu poraslo devet fondova. Predvodi ih HI-balanced (+0,85 posto). Tri su mješovita fonda pala. Najviše je pao Agram Trust, za 0,37 posto. Obveznički fondovi bilježe pozitivne tjedne rezultate te je šest od devet fon-
Pozitivni trend kod fondova se nastavio peti tjedan uzastopno. Od ukupno 74 aktivnih, porastao je 51 fond. Od ukupno 33 dionička fonda, 16 ih je poraslo. Najviše je rastao NETA US Algorithm za 2,1 posto te je tako postao dobitnik tjedna. U grupi dioničkih fondova najveći pad zabilježio je fond PBZ I-Stock
dova poraslo, a predvodi ih PBZ Bond s rastom od 0,74 posto. Među obvezničkim fondovima pad bilježe tri fonda. Najviše je na vrijednosti izgubio ZB bond (-0,08 posto). Svih 20 novčanih fondova je poraslo. Najuspješniji, s rastom od 0,08 posto, bio je Agram Euro Cash. Promatraju li se prinosi od početka godine, na
OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)
tjedna promjena -0,69% -1,48% +0,04% +0,15%
Valuta
vrhu ljestvice s prinosom od 9,56 posto je fond KD Victoria. Mješovite fondove predvodi Allianz Portfolio s rastom od 2,69 posto. Kod obvezničkih fondova u ovoj godini najviše je porastao HPB Obveznički za tri posto. Kod novčanih pak najveći prinos bilježi OTP euro novčani (+0,61 posto). (I.L.)
od 27. veljače do 6. ožujka 2014. godine Vrijednost udjela
*Tjedna promjena [%]
DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS
Naziv(fond)
Valuta
Vrijednost udjela
*Tjedna promjena [%] 0,23
HPB Global
kn
76,7332
KD Victoria
kn
16,6337
1,85
OTP uravnoteženi
kn
103,6065
-0,19
HI-growth
€
8,9274
1,32
KD Balanced
kn
8,1627
-0,10
Raiffeisen World
€
122,9200
1,18
Agram Trust
kn
52,2836
-0,37
ZB euroaktiv
€
129,6232
0,44
NETA GBEM
€
8,2140
0,03
ZB trend
€
139,9203
1,88
Allianz Portfolio
kn
124,7127
0,03
FIMA Equity
kn
59,6690
-0,06
VB SMART
€
95,1496
0,25
KD Prvi izbor
kn
12,0698
0,16
Raiffeisen Absolute
€
100,3600
0,28
Ilirika JIE
€
123,7800
0,60
OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS
Raiffeisen New Europe
€
48,5300
-0,57
ZB bond
€
169,5356
-0,08
PBZ Equity fond
€
9,1753
0,49
HI-conservative
€
12,8259
0,11
HPB Dionički
kn
86,2106
0,31
Raiffeisen Bonds
€
159,5000
0,12
Erste Adriatic Equity
€
74,0000
-0,72
PBZ Bond fond
€
113,2712
0,74
NETA Global Developed
kn
96,4747
1,03
Erste Bond
€
127,5600
-0,07
ZB aktiv
kn
100,4637
-0,15
Capital One
kn
188,0441
0,02
Capital Two
kn
69,6909
0,11
HPB Obveznički
€
140,3782
0,24
Ilirika Azijski tigar
€
39,2891
-0,55
NETA Emerging Bond
kn
64,7967
0,21
PBZ I-Stock
kn
51,7336
-3,82
Erste Adriatic Bond
€
104,7300
-0,05
Platinum Global Opportunity
$
14,3318
0,46
NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS
KD Nova Europa
kn
5,6374
-2,34
PBZ Novčani fond
kn
141,3955
0,02
OTP indeksni
kn
37,5642
-0,06
ZB plus
kn
173,1955
0,01
Platinum Blue Chip
€
91,8947
-0,84
ZB europlus
€
148,5043
0,04
NETA Frontier
kn
499,3108
-1,93
PBZ Euro Novčani
€
136,6258
0,03
OTP MERIDIAN 20
€
85,0790
-0,09
Raiffeisen Cash
kn
154,8300
0,02
A1
kn
68,0700
-0,82
Erste Money
kn
148,7000
0,01
NETA US Algorithm
kn
158,8820
2,10
HI-cash
kn
148,8249
0,07 0,04
NETA New Europe
kn
79,1670
0,28
PBZ Dollar fond
$
128,1493
NETA GDEM
€
8,6166
-0,05
HPB Novčani
kn
141,3548
0,02
Ilirika BRIC
€
64,1563
-1,96
OTP novčani fond
kn
130,9894
0,02
VB CROBEX10
kn
93,3627
0,19
KD Energija
kn
9,3576
-0,34
VB Cash
kn
126,3905
0,03
Agram Euro Cash
€
11,9192
0,08 0,01
ZB BRIC+
€
83,6123
-1,50
Allianz Cash
kn
116,8605
Raiffeisen Absolute Aggressive
€
111,6800
0,03
Erste Euro-Money
€
113,5900
0,01
Allianz Equity
€
119,2729
-0,15
Auctor Cash
kn
107,5562
0,03
Raiffeisen euroCash
€
104,3300
0,03
ZB global
€
139,0655
0,40
HPB Euronovčani
€
105,4284
0,02
PBZ Global fond
kn
94,3124
0,37
Locusta Cash
kn
1304,9004
0,04
MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS
HI-balanced
€
10,7497
0,85
NETA MultiCash
kn
104,9818
0,04
ICF Balanced
kn
100,9572
0,66
OTP euro novčani
€
101,5209
0,02
kazao je prvi čovjek Adris Grupe, priopćeno je iz odnosa s javnošću kompanije.
Bruto dobit Hotela Makarska Hoteli Makarska su u 2013. ostvarili 71,2 milijuna kuna ukupnih prihoda, što je bilo za 2,3 posto više u odnosu na 2012. godinu. Poslovni prihodi iznosili su gotovo 67,7 milijuna kuna ili 0,2 posto manje, objavljeno je u nerevidiranom, konsolidiranom privremenom izvješću o poslovanju na internetskim stranicama Zagrebačke burze. Ukupni rashodi iznose 60,7 milijuna kuna, što je rezultiralo bruto dobiti od 10,5 milijuna kuna (povećanje za 51,2 posto). Koncem 2013. društvo je imalo 147 zaposlenih, a istodobno u 2012. godini njih 166. CO kao regionalni lider U povodu Vladine odluke o sklapanju ugovora o prodaji Croatia osiguranja Adris Grupi, predsjednik Uprave Adris Grupe Ante Vlahović izjavio je kako je to veliki poslovni događaj za tu tvrtku. “Siguran sam da će vrijeme pokazati da je značajan i za hrvatsko gospodarstvo. Čeka nas zahtjevan posao restrukturiranja, rasta i razvoja tvrtke. Cilj nam je da Croatia osiguranje postane regionalni lider”,
Uljanik plovidba stekla dionice Pulska Uljanik plovidba potvrdila je da je stekla ukupno 166 vlastitih dionica, što predstavlja 0,029 posto temeljnog kapitala tog društva. Nakon ovog stjecanja, ukupni broj trezorskih dionica iznosi 37.397, što predstavlja 6,45 posto temeljnog kapitala. Stjecanje dionica u razdoblju od 28. veljače do 5. ožujka objavljeno je na internetskim stranicama Zagrebačke burze. Dionice su stečene po cijeni od 190,68 kuna po komadu. Iz IPARD-a 2,8 milijuna kuna Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa za završeno ulaganje u sklopu mjere 301 Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture. Tako je Općini Klakar iz Brodsko-posavske županije isplaćeno nešto više od 2,8 milijuna kuna za ulaganje u rekonstrukciju lokalne ceste. Izgradnjom ceste u toj općini značajno se olakšao pristup poljoprivrednim površinama, osigurala se lakša prometna komunikacija između naselja i bitno smanjili troškovi održavanja ceste.