Pv 3821 by NEstar

Skupština HGK-a Na prvom mjestu preporuka je sveopći preustroj Komore, ali uz definirane ciljeve i strategije njihova ostvarenja

Mirenje - dobra alternativa Tvrtke koje poput ENT-a u svoje ugovore stavljaju klauzulu o mirenju uopće nemaju sudskih sporova

Novi povoljni krediti EIB je dodijelio HBOR-u 800 milijuna eura, prva tranša vrijedna 400 milijuna eura je već ugovorena

aktualno

Str. 6-7

Str. 18-19

Str. 12

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 2 1 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 31. ožujka 2014. Godina LX / Broj 3821. www.privredni.hr

1953 2013

privredni vjesnik

guma i plastika / zapošljavanje / mliječna industrija / priča o uspjehu: euromodul / regija / svijet financija

BRODARSTVO

Je li višak flote na tržištu znak da brodari brzo zaboravljaju U samo tri godine svjetska flota narasla je za 60 posto >>16-17

Intervju: Perica Mitrović

društveno odgovorno poslovanje

>> 12-13

>> 5

Odugovlačenje pokretanja stečaja urušava poziciju tvrtke na tržištu i njene brendove, kaže stečajni upravitelj Dalmacijavina

Da, društveno odgovorne kompanije brinu za očuvanje planeta i zdravlje naroda, ali to čine tako da ostvaruju profit

Biam Zavarivanje

22. međunarodni sajam alatnih strojeva i alata

25. međunarodni sajam zavarivanja i antikorozivne zaštite

9. – 12. 4. 2014. 21. savjetovanje o zaštiti materijala i industrijskom finišu: "KORMAT 2014", 10. travnja 2014. godine u dvorani Zimski vrt, Zagrebački velesajam

www.zv.hr

UVOD

www.privredni.hr Broj 3821, 31. ožujka 2014.

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

pvinfo

Darko Lorencin, ministar turizma:

G(H)ost komentator: Milan Vesel, direktor Imavesa, Zagreb

Jača promocija na dalekim tržištima

ICT u strategiji razvoja Hrvatske: korisnik je partner

Kako bi naš turizam polučio dobre rezultate na dalekim tržištima, posebice američkom i brazilskom, moramo poduzimati dodatne mjere i aktivnosti s ciljem pozicioniranja Hrvatske kao destinacije koja je atraktivna i poželjna. U tu svrhu ove godine krećemo s intenzivnijom primjenom Strategije razvoja turizma te se fokusiramo na jačanje razdoblja pred i posezone, kao i na dodatni razvoj kulturnog i zelenog turizma. Važan doprinos u realizaciji zacrtanih ciljeva imat će i glazbeni festivali koji postaju neizostavan dio hrvatske turističke ponude. Pozivamo i strane investitore na ulaganja u hrvatski turizam, a ove će se godine u naše turističke objekte investirati oko 410 milijuna eura.

Igor Pureta, predsjednik Uprave GRAWE Hrvatska:

Dobit unatoč izazovnoj godini Unatoč još jednoj vrlo izazovnoj godini uspjeli smo ponovno ostvariti i pripisati dobit za naše osiguranike. Razmjenom znanja i iskustva unutar koncerna, ali i pažljivim planiranjem ulaganja i troškova, uspjeli smo, osim dobiti, povećati i prihode od ulaganja u kapital, ali i u našu tzv. matematičku pričuvu koja sada iznosi više od 2,1 milijarde kuna. Svi ti podaci potvrđuju našu stabilnost na tržištu osiguranja. Iz godine u godinu to prepoznaje i sve veći broj korisnika kao garanciju da su njihova sredstva u našem osiguravateljskom društvu u potpunosti sigurna.

Mirko Boić, predsjednik Uprave Hrvatskih duhana:

Proizvodnja duhana na lanjskoj razini Očekivali smo da ćemo ove godine zadržati proizvodnju duhana na razini prošlogodišnjih proizvodnih površina, i u tome smo uspjeli. Ukupno je ugovoreno 3717 hektara, od čega 495 hektara za sadnju duhana tipa burley. Međutim, već je ustaljena praksa da se ugovorene proizvodne površine u vrijeme sadnje duhana povećaju za pet do šest posto. Stoga očekujemo da će ukupne proizvodne površine ove godine iznositi oko 3900 hektara na našem sirovinskom području proizvodnje duhana u Podravini i Slavoniji. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Najnovija ICT rješenja sve više podržavaju poslovne segmente koji su izvan IT-a, omogućujući korisnicima da jednim rješenjem pokriju potrebe većeg broja poslovnih odjela unutar svojih poduzeća

poravak europskog gospodarstva, za razliku od američkog, temelji se na strategiji štednje. Svjetski trendovi se mijenjaju velikom brzinom što rezultira brzim zastarijevanjem tehnologija.

Sektor malog i srednjeg poduzetništva značajan je pokretač gospodarskog rasta Od poduzetnika se očekuju stalna ulaganja koja vrlo često mogu predstavljati veliko opterećenje za financije poduzeća. Današnje poslovne usluge složene su od niza podusluga međusobno isprepletenih na različitim razinama (IT, financije, pravni poslovi, dobavljači). Osnovni cilj ICT-a je omogućiti poduzećima da učinkovito, sustavno i transparentno obavljaju svoju djelatnost. Izradom rješenja na temelju poslovnih procesa stvaraju se koristi koje mogu znatno unaprijediti poslovanje. ICT je danas neizbježan i ključan dio svakog uspješnog poduzeća, osnovica napretka i razvoja te se stalno mijenja i unapređuje. U današnje

vrijeme ključno je da se prate trendovi i promjene na tržištu. Poduzeća moraju prepoznati uštede koje im nova tehnologija i ICT donose kako bi ostala konkurentna na tržištu. Najnovija ICT rješenja sve više podržavaju poslovne segmente koji su izvan IT-a, omogućujući korisnicima da jednim rješenjem pokriju potrebe većeg broja poslovnih odjela unutar svojih poduzeća. Automatiziranjem poslovnih procesa omogućujete svome poduzeću povećanje učinkovitosti, usklađenost sa svjetski prepoznatim standardima (ISO, ITIL) i zakonskim regulativama. U hrvatskoj ICT industriji postoje tvrtke svih vrsta i veličina, od individualnih, malih tvrtki do velikih globalnih partnera. Partneri stranih IT kompanija, čija su imena prepoznata u cijelom svijetu, lakše konkuriraju na tržištu. Male IT tvrtke trebale bi puno više ulagati u marketing i povećanje učinkovitosti kako bi bile prepoznatljive na tržištu i time postale konkurentne. Neprestanim ulaganjem u stručnost zaposlenika, investirajući u svjetski priznate potvrde, tvrtke postaju konkuren-

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Ažuriranje adresara i distribucija Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: uprava@privredni.hr

Lektura: Sandra Baksa

Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Kao što sam već spomenuo, omjer privatnog i javnog znatno se promijenio u korist privatnog. Nema potrebe dalje komentirati. Privatnici jako paze na to kako ulažu svoj teško zarađeni novac. Što je najizazovnije? Ostati profitabilan uz zadovoljne korisnike i zaposlenike. Zato je sektor malog i srednjeg poduzetništva značajan pokretač gospodarskog rasta te ne čudi da su ulaganja države i Europske unije najveća upravo u tim sektorima. Država je također prepoznala važnost ulaganja u ICT te je ovih tnije i na taj način povećavaju svoju zastupljenost na tržištu. Ulaganjem u znanje, povećavaju mogućnost konkuriranja na europskim i svjetskim tržištima zato što ICT prvenstveno prodaje znanje svojih stručnjaka na pojedinačnim projektima kao vanjskih savjetnika. S druge strane, cilj malih poduzetnika trebalo bi biti partnerstvo sa srodnim poduzetnicima, pri čemu jedni i drugi međusobno upotpunjuju resurse. Poslujući na ovaj način stvara se kvalitetno partnerstvo koje će lakše konkurirati velikim igračima na tržištu i povećati šanse za dobivanje većih projekata.

ICT prvenstveno prodaje znanje svojih stručnjaka dana objavila natječaj za bespovratne poticaje pod nazivom Primjena informacijske i komunikacijske tehnologije za poboljšanje poslovnih procesa. Program je financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF). Pitanje je ipak imaju li poduzetnici dovoljno vlastitih sredstava da pokriju troškove ostatka investicije? Državne potpore su potrebne i trebaju pomoći tvrtkama da unaprijede poslovanje prateći svjetske standarde.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb P.P. 631 Direktor: Darko Buković

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

TEMA TJEDNA

( 539 mil €

*vijesti Ugovoren duhan Na sirovinskom području Hrvatskih duhana u Podravini i Slavoniji završeno je ugovaranje ovogodišnje proizvodnje duhana, i to na ukupno 3717 hektara površine. Pretpostavlja se da će se ove godine proizvesti 10.000 tona duhana s prosječnim urodom duhana tipa virginia od 2,5 tona po hektaru i tipa burley od tri tone po hektaru. FIC nezadovoljan Vladinim odlukama Vlada nedavnim odlukama ide u smjeru favoriziranja tvrtki u državnom vlasništvu, a na štetu većinski privatnih kompanija koje su često u vlasništvu stranih investitora. Takav smjer prepoznaje se u odluci Vlade vezanoj uz obvezu opskrbe kućanstava plinom koja je dodijeljena HEP-u. Ina je već prošla proces transformacije iz poduzeća u državnom vlasništvu u profitno i tržišno orijentiranu tvrtku. Ima dugo iskustvo u opskrbi plinom te je teško razumjeti zašto bi HEP mogao provoditi ovu aktivnost učinkovitije od Ine, priopćio je Foreign Investors Council (FIC). Dodijeljene nagrade programa ARTUR

U sklopu programa ARTUR, usmjerenog na prevladavanje problema vezanih za prostor i turizam, prošlog su tjedna dodijeljene nagrade za projekte koji potiču cjelovitost u procesu i planiranju prostora te očuvanju okoliša. Dodijeljene su u četiri kategorije, a dobitnici su projekti: Trg Stjepana Radića - Crikvenica, Boutique hostel forum+caffe forum - Zadar, Design hotel Golly±Bossy - Split, Hotel Split - Split, Muzej Nin - otok u središtu Eko parka Ninska laguna - Nin i projekt urbanističke radionice Istraživanje, preobrazba i sanacija prostora otoka Vira - Vir.

Privredni vjesnik Broj 3821, 31. ožujka 2014.

prihod proizvođača plastike i gume u 2013.

Plastika i guma

Porast proizvodnje plastike i gume Najveći izvoz proizvoda od plastike ostvaruje se kroz izvoz plastičnih dijelova za autoindustriju, zatim slijede ambalaža, proizvodi za građevinarstvo, plastične cijevi te ostali proizvodi

roizvodnja proizvoda od plastike i gume u Hrvatskoj u 2013. bilježi porast u odnosu na 2012. godinu, i to za 1,5 posto. Tako je ukupno aktivnih 628 poduzeća te djelatnosti, koja zapošljavaju 6974 radnika, lani proizvelo 116.403 tone proizvoda, ostvarivši pritom prihod veći od 539 milijuna eura. Time ta industrija ostvaruje 1,2 posto hrvatskog BDP-a. Porast proizvodnje bilježi se u zadnje tri godine, od 2011. naovamo, nakon pada u 2009. i 2010. uzrokovanog ponajprije gospodarskom krizom. Gordana Pehnec Pavlović, poslovna tajnica Udruženja industrije plastike i gume Hrvatske gospodarske komore, napominje da je proizvodnja plastike i gume lani nadmašila proizvodnju iz 2008. godine koja se bilježi u statistikama kao jako dobra godina. Iako najveći porast bilježi proizvodnja proizvoda od plastike, nakon mnogo godina stagnacije oporavak je evidentiran i u proizvodnji proizvoda od gume. Kod proi-

zvoda od plastike najveći rast zabilježen je u proizvodnji plastičnih cijevi, filmova i folija, potom slijedi proizvodnja ambalaže koja je neznatno manja nego 2012., dok pad bilježi proizvodnja ostalih proizvoda od plastike te proizvoda za građevinarstvo. U segmentu gume rast bilježi protektiranje guma za autobuse i kamione, dok je proizvodnja proizvoda od gume nešto manja u odnosu na 2012. Najveći izvoz proi-

zvoda od plastike ostvaruje se kroz izvoz plastičnih dijelova za autoindustriju koji, usput rečeno, nije evidentiran u ovoj grani industrije, zatim slijedi ambalaža, proizvodi za građevinarstvo, plastične cijevi te ostali proizvodi. Potencijal prerade plastike je velik. Naime, proizvodi od plastike i gume su nezamjenjivi u gotovo svim granama industrije od ambalaže do dijelova za transport, medicine, sporta i obnovljivih izvora ener-

gije. Razvoj novih, naprednih materijala je budućnost na globalnoj i EU razini pa taj trend ne može zaobići ni Republika Hrvatska, a napredni materijali su upravo oni od plastike. Hrvatski proizvođači se trebaju više pozicionirati prema proizvodnji proizvoda više dodane vrijednosti za što je potrebna povezanost sa znanstvenim institucijama koja bi se trebala ostvariti kroz za to predviđene resurse i poticaje iz EU fondova. U Hrvatskoj, ističu hrvatski proizvođači, postoji tradicija u ovoj grani industrije što znači da postoje dostatni ljudski i materijalni resursi koji, naravno, zahtijevaju kontinuirano usavršavanje i napredak. Proizvodnja proizvoda od plastike u EU-u bilježi kontinuiran rast te svojim suficitom u vanjskotrgovinskoj razmjeni pripada najznačajnijim industrijskim granama. Potrošnja plastike raste po godišnjoj stopi od pet posto, što je brže od rasta svjetskoga BDP-a, a potrošnja prirodnog i sintetskoga kaučuka raste po godišnjoj stopi od

3,8 posto. Rast plastičarske industrije u EU-u je za dva do tri posto viši od prosjeka rasta ukupne industrije. Članice Udruženja pri HGK-u smatraju da bi veći udio domaće proizvodnje na hrvatskom tržištu mogao pridonijeti smanjenju uvoza proizvoda od plastike i gume, čija je kvaliteta često i sumnjiva. Primjeri-

Proizvodi od plastike i gume su nezamjenjivi u gotovo svim granama industrije ce, rekordne 2008. godine u Hrvatsku je uvezeno različitih proizvoda od plastike i gume u vrijednosti većoj od milijardu dolara. Uslijed krize brojka se u 2009. smanjila na 806,6 milijuna dolara, dok je u 2012. uvoz proizvoda od plastike i gume dosegnuo 614,2 milijuna eura. Istodobno izvoz takvih proizvoda u 2012. iznosio je 167 milijuna eura, što čini oko 1,7 posto vrijednosti ukupnog hrvatskog izvoza. (D.B.)

Proizvodnja polimera i proizvoda od polimera od 2006. do 2013. u tonama Naziv proizvoda Proizvodnja plastičnih masa, u primarnim oblicima Proizvodnja proizvoda od gume i plastike Proizvodnja proizvoda od guma Proizvodnja vanjskih i unutrašnjih guma za vozila Proizvodnja ostalih proizvoda od gume Proizvodnja proizvoda od plastike Proizvodnja ploča, listova, cijevi i profila od plastike Proizvodnja ambalaže od plastike Proizvodnja proizvoda od plastike za građevinarstvo Ostali proizvodi od plastike Izvor: DZS, Obrada: HGK

2006. 196.648 98.401 1.611 575 1.036 96.790 37.018 37.618 6.771 15.383

2007. 216.432 104.901 1.550 917 633 102.351 44.093 31.610 7.701 18.947

2008. 208.315 115.295 1.556 938 618 113.739 52.106 34.745 8.773 18.115

2009. 207.266 106.664 1.269 805 1.527 104.332 44.442 32.628 8.633 18.629

2010. 215.900 104.783 1.174 782 392 103.609 37.232 38.861 7.945 19.571

2011. 143.335 108.527 1.485 1.027 458 107.042 38.518 40.760 9.264 18.500

2012. 23.647 113.642 1.726 961 765 111.916 40.588 44.078 10.217 17.033

2013. 33.354 116.403 2.712 1.032 680 113.691 46.404 43.327 10.103 13.857

www.privredni.hr Broj 3821, 31. ožujka 2014.

( 20 mil radnika

zapošljava zelena ekonomija u EU-u

( 815 tvrtki

dosad potpisalo Kodeks etike u poslovanju

Društveno odgovorno poslovanje

To nije samo održivi razvoj, to je nova etika društva Društveno odgovorne kompanije nisu one koje se samo brinu za očuvanje planeta Zemlje i zdravlje naroda, nego one koje sve to čine tako da ostvaruju profit Drago Živković zivkovic@privredni.hr

Dobitnici nagrada Indeks DOP-a

ruštveno odgovorno poslovanje (DOP) široko je postavljen koncept koji ne uključuje samo održivi razvoj i zaštitu okoliša, s čime se najčešće poistovjećuje, nego i filantropiju, ali i drugačije upravljanje ljudskim resursima. Za predsjednika Republike Ivu Josipovića društveno odgovorno poslovanje je još šire: ono je nova etika društva kao cjeline i odnosa poslovanja prema zajednici, kako je istaknuo na otvaranju Pete nacionalne konferencije o društveno odgovornom poslovanju koju organizira Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR). Na konferenciji su ponovno dodijeljene i nagrade za društveno odgovorno poslovanje, sukladno izračunavanju Indeksa DOP-a, u čemu je ove godine sudjelovalo 89 tvrtki, kazala je ravnateljica HR PSOR-a Mirjana Matešić. Pritom raste broj malih tvrtki, ali još uvijek je razmjerno malo javnih poduzeća. Ove je godine ponešto iz-

Velika poduzeća: Jadran Galenski laboratorij Srednja poduzeća: Hartmann Mala poduzeća: Euro-Unit Javna poduzeća: Flora VTC Najveći napredak: DM - drogerie markt Odgovorne politike i prakse u radnoj okolini: Hauska i partner Odgovorne politike i prakse upravljanja okolišem: Ledo Odgovorni odnosi sa zajednicom: Končar Institut za elektrotehniku mijenjen raspored nagrada, pa ih je dodijeljeno osam umjesto 13. Nagrada Indeks DOP-a zajednička je inicijativa Hrvatske gospodarske komore i HR PSOR-a, a njegova metodologija omogućuje sveobuhvatan uvid u društveno odgovorne prakse poduzeća te njihovu usporedbu s rezultatima drugih poduzeća u Hrvatskoj. Narod, profit, planet U promicanju društveno odgovornog poslovanja

HGK sudjeluje svim svojim aktivnostima, zbog čega je osnovao i Zajednicu za DOP. Kodeks etike u poslovanju, koji je donijela Skupština HGKa, dosad je potpisalo 815 tvrtki, a potpredsjednica HGK-a Vesna Trnokop Tanta pozvala je sve koji prihvaćaju načela DOP-a da se pridruže potpisnicima Kodeksa. Kao zemlja koja je društveno odgovorno poslovanje izdigla na razinu nacionalne politike, Nizo-

JGL: edukacija djece i čišćenje plaža Dobitnik nagrade Indeks DOP-a u kategoriji velikih poduzeća, riječki JGL, kao prioritetno područje održivosti odredio je odnos prema zajednici. JGL je stao iza projekta edukacije djece o potrebi očuvanja i zaštite jadranskog podmorja, u kojemu je sudjelovalo više od 1000 učenika iz Rijeke i s Kvarnera. Ekološku svijest u JGL-u nastoje podići i među zaposlenicima redovitim akcijama čišćenja plaža. Tijekom ove recesije JGL je udvostručio ukupne prihode, a svoj proizvodni portfelj proširio na gotovo 100 brendova, 540 proizvoda i 1100 varijacija. Tvrtka zapošljava 660 radnika, posluje na 40 svjetskih tržišta i 77 posto prodaje ostvaruje izvozom. Nakon završetka proizvodnog kompleksa Pharma Valley na Svilnom kod Rijeke, vrijednog 45 milijuna eura, JGL će udvostručiti kapacitete i osigurati razvoj u idućih desetak godina.

zemska se često navodi kao primjer za druge zemlje. Nizozemska veleposlanica u Zagrebu Stella Ronner Grubačić ističe da DOP u njezinoj zemlji po-

ju čak 20 milijuna ljudi u Europskoj uniji, što znači da je zaštita okoliša zalog za budućnost, a ne prepreka u poslovanju, zaključuje Dokoza.

Standardi zaštite okoliša i novo zapošljavanje nisu u suprotnosti

Strategija DOP-a Vlada priprema i strategiju društveno odgovornog poslovanja, najavio je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras koji obećava i da će se takvo poslovanje poticati zakonima i drugim propisima. Iako prema anketama hrvatski građani u razmjerno malom udjelu od 24 posto pozitivno ocjenjuju društvenu odgovornost naših kompanija, Marasa veseli to što se malim poduzetnicima ipak u većoj mjeri daju pozitivne ocjene. Doktrinu društveno odgovornog poslovanja, slaže se i predsjednik Josipović, Vlada treba poticati, kako kroz propise,

čiva na tri stupa: narodu, profitu i planetu. To znači da društveno odgovorne kompanije nisu one koje se samo brinu za očuvanje planeta Zemlje i zdravlja naroda, nego one koje sve to čine tako da ostvaruju profit. Standardi zaštite okoliša i novo zapošljavanje nisu u suprotnosti, čak suprotno, tvrdi i zamjenik ministra zaštite okoliša Hrvoje Dokoza. Prema podacima koje je iznio, zelena ekonomija i tvrtke vezane uz nju zapošljava-

tako i kroz različite motivirajuće mehanizme koji će omogućiti društveno odgovornima da ojačaju svoju poziciju. Osim dodjela nagrada društveno najodgovornijim tvrtkama, brojni posjetitelji konferencije imali su priliku čuti iskustva iz Nizozemske koje je predstavila Bernedine Bos, voditeljica odsjeka za državna tijela i sektore u nacionalnom centru znanja i umrežavanja za DOP u Nizozemskoj. Elaine Cohen iz Velike Britanije održala je predavanje o međupovezanosti DOP-a i ljudskih resursa te ujedno moderirala okrugli stol o istoj temi, dok je Leo Hauska govorio o prelasku na G4 smjernice za izvještavanje o održivosti koje je izdao Global Reporting Initiative, a već ih primjenjuje više od 4000 organizacija u 60 zemalja svijeta.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3821, 31. ožujka 2014.

( 120 mil ljudi

zapošljavaju članice Eurochambresa

Eurochambres predlaže Europskoj komisiji

Za jačanje gospodarske diplomacije koristite komorski sustav Eurochambres naglašava da komore već imaju uhodane modele za aktivnosti na inozemnim tržištima

ospodarske komore imaju važnu ulogu u poticanju internacionalizacije poslovanja privatnih tvrtki što dovodi do ubrzavanja rasta i na tržištima zemalja u razvoju, istaknuo je Eurochambres, udruženje europskih gospodarskih komora koje okuplja 45 udruga iz 43 europske države. Pod tom krovnom organizacijom djeluje oko 1700 regionalnih i lokalnih komora koje zajedno okupljaju 20 milijuna tvrtki, od čega je malih i srednjih više od 93 posto, a ukupno zapošljavaju oko 120 milijuna ljudi. U stajalištu upućenom Europskoj komisiji, Eurochambres predlaže “sveobuhvatni i integrirani pristup kako bi se razvoj privatnog sektora uklopio u kontekst jačanja europske gospodarske diplomacije”. Eurochambres očekuje da će EK podržati stvaranje jedinstvene europske inicijative u kojoj će se umrežiti već postojeće strukture ili udruženja. U zemljama u razvoju europske tvrtke su veoma često partneri domaćih tvrtki, uglavnom malih i srednjih poduzeća. Trebalo bi ih dodatno poticati radi prijenosa tehnologije i znanja te izgradnje novih proizvodnih kapaciteta. Uz proširenje poslovanja,

lokalna poduzeća tako će se uključivati i u globalne lance poslovanja. Takve akcije, smatraju u Eurochambresu, stvarale bi poticajno poslovno okruženje i osnažile privatni sektor, a to bi posljedično dovelo do dugoročnog održivog rasta.

U formuliranju prijedloga Eurochambersa sudjelovali su i stručnjaci Hrvatske gospodarske komore Iskustvo i kapaciteti komorske mreže u podupiranju takvih lokalnih susreta moraju se priznati i uključiti u europske inicijative, stoji u mišljenju dostavljenom Europskoj komisiji. Unapređenje poduzetništva Eurochambres naglašava da komore već imaju uhodane modele za aktivnosti na inozemnim tržištima. Uz ostalo, Europskoj se komisiji ukazuje da komore redovito malim i srednjim tvrtkama pomažu u organiziranju nastupa na međunarodnim sajmovima. Organiziraju poslovne forume na kojima se susreću predstavnici

brojnih tvrtki iz različitih zemalja. Primaju inozemne poslovne delegacije i informiraju ih o uvjetima poslovanja na domicilnim tržištima. U komorama se organiziraju predavanja, seminari i treninzi za različite poduzetničke vještine. Preko publikacija i drugih komorskih izdanja poduzetnici se informiraju o poslovnim ponudama i gospodarskim inicijativama u drugim zemljama. Eurochambers podsjeća da komore pomažu pri informiranju o dostupnosti financijskih usluga. Važnu ulogu imaju i pri promociji mirenja u poslovnim sporovima, u vođenju poslovnih registara i drugim pratećim poslovnim funkcijama. Eurochambres je stoga pozvao Europsku komisiju da svojim odlukama podrži razvoj takvih komorskih djelatnosti. U formuliranju prijedloga Eurochambersa sudjelovali su i stručnjaci Hrvatske gospodarske komore. Kako je priopćeno, HGK snažno podupire provođenje ovog stajališta i na nacionalnoj razini, u Hrvatskoj, u projektu izgradnje održivog sustava gospodarske diplomacije, neophodnog za poticanje izvoza i internacionalizaciju poslovanja domaćih tvrtki. (I.V.)

( 96%

članica HGK-a plaća članarinu od 42 kune mjesečno

Skupština Hrvatske gospodarske komore

Početak tem promjena Na prvom mjestu preporuka nalazi se sveopći preustroj Komore, mora u što kraćem vremenu početi odgovarati na potrebe gospo Drago Živković zivkovic@privredni.hr

rvatsku gospodarsku komoru očekuju korjenite reforme, a temeljne postavke te reforme sadržane su u clean start analizi i preporukama koje je Skupštini podnijela vršiteljica dužnosti predsjednice HGK-a Sabina Škrtić. Članovi Skupštine jednoglasno su razriješili v.d. predsjednicu, na njezin vlastiti prijedlog, kako bi od 1. travnja dužnost mogao preuzeti novoizabrani predsjednik Luka Burilović, čiji mandat traje četiri godine. Na prvom mjestu preporuka koje je Sabina Škrtić predala Buriloviću nalazi se sveopći pre-

Komora mora svojim primjerom pokazati dobru praksu za sve gospodarske subjekte ustroj Komore, ali ne napamet nego uz definirane ciljeve i strategije ostvarenja tih ciljeva. “HGK je u krajnjoj liniji kvalitetan sustav koji se mora u što kraćem vremenu redefinirati i početi odgovarati na potrebe gospodarstva. Od promjene organizacije do promjene poslovnih procesa, preko uspostavljanja suvislog informacijskog sustava i jedin-

stvene baze podataka, do uvođenja funkcije interne revizije, kontrolinga i izvješćivanja, sve je to potrebno odraditi kako bi se osigurala ukupna transparentnost poslovanja. Što će napraviti novi predsjednik, ovisi o njegovim ciljevima, viziji i strategiji koju definira”, istaknula je Sabina Škrtić. Ući u sustav PDV-a U analizi koja je napravljena u suradnji s tvrtkom BDO Savjetovanje identificiran je niz područja u kojima HGK može i treba poboljšati svoj rad. U sadašnjoj sistematizaciji nisu jasno definirana radna mjesta, sustava interne kontrole i revizije nema, kao ni kontrolinga. Komora će morati razmotriti i ulazak u sustav PDV-a za sve usluge koje naplaćuje a nisu javne ovlasti. Sredstva koja se raspoređuju županijskim komorama nisu vezana za konkretne projekte, nema projektnog planiranja, a ogroman je prostor i za unapređenje sustava korporativnih komunikacija. U operativnom preustroju treba duboko zahvatiti u organizaciju, implementirati jedinstvenu bazu podataka, ali i ojačati kadrovske kapacitete u administraciji gdje nema dovoljno adekvatnih znanja i vještina. Jedna od mjera uštede bio bi otkaz svih ugovora o najmu za prostore koji nisu u funkciji gospodarstva. Treba

razmisliti, preporučila je Sabina Škrtić, i o regionalizaciji, pri čemu nije nužno ukidanje županijskih komora, već njihovo okupljanje oko projekata. Širi raspon usluga HGK ima kapacitete u segmentu stručnih znanja koji omogućuju širenje raspona usluga koje bi se nudile gospodarstvu na tržišnom principu, kako bi se u srednjoročnom razdoblju došlo do toga da HGK do 30 posto svojih prihoda osigurava obveznim članarinama, a najmanje 70 posto zarađuje na tržištu. Komora mora biti prva među

www.privredni.hr Broj 3821, 31. ožujka 2014.

( oko 232 mil kn

vrijednost objekata u vlasništvu HGK-a

( 3 mil kn

godišnja ušteda kod TK usluga

eljite reforme i korjenitih ali ne napamet nego uz definirane ciljeve i strategije ostvarenja tih ciljeva. HGK je u krajnjoj liniji kvalitetan sustav koji darstva, poručila je Sabina Škrtić radi Porezna uprava koja za to naplaćuje i naknadu. Dosadašnje upravljanje imovinom HGK-a Sabina Škrtić je ocijenila nedopustivo šlampavim, stoga treba uspostaviti model upravljanja imovinom kako bi se ona stavila u funkciju gos-

Sanjin Strukic/PIXSELL

Ogroman je prostor i za unapređenje sustava korporativnih komunikacija

jednakima, svojim primjerom pokazati dobru praksu za sve gospodarske subjekte. Treba raz-

misliti i o privremenom zapošljavanju po projektima te redefinirati platne razrede. Dobro bi bilo,

poručila je Sabina Škrtić, razmisliti i o uvođenju samostalne naplate članarine jer to sada za HGK

podarstva, a ne poslovnih procesa Komore. To može značiti i prodaju dijela imovine kao i stavljanje brojnih umjetnina u zakladu koja bi ih potom mogla komercijalizirati kroz izložbe i tako osigurati sredstva za stipendiranje učenika i studenata. Dio umjetnina je popisan i procijenjen, ali dio nije, pa i to ostaje za-

daća novog vodstva Komore. Od četiri povezana društva sporna je jedino tvrtka Meranija, za koju Sabina Škrtić kaže da je čudnovata jer ima visoku imovinu, a nije jasno što radi ili što bi trebala raditi. O sudbini Meranije razgovara se sa Županijskom komorom Rijeka s obzirom na to da se tvrtka nalazi u Opatiji. Ažurirati registar Vrijednost izgrađenih objekata u vlasništvu HGK-a nešto je veća od 232 milijuna kuna, ali na popisu nisu sve nekretnine, pa tako nisu upisana četiri stana i 60 garažnih mjesta u zgradi na Novoj cesti u Zagrebu. Upitna je opravdanost ulaganja u neke nekretnine, a neizvjesna je i naplata potraživanja od 16,4 milijuna kuna koje je predmet stečajnog postupka Komercijalne banke Zagreb. U sklopu reforme trenutač-

poruke novog predsjednika Hrvatske gospodarske komore

Burilović: S manje ljudi raditi više Novi predsjednik HGK-a Luka Burilović zahvalio je dosadašnjoj vršiteljici dužnosti Sabini Škrtić i ministru gospodarstva Ivanu Vrdoljaku na potpori koju su dali u teškim trenucima za Komoru. “Imajući u vidu važnost institucija iznimno sam zadovoljan što smo sačuvali ovako važnu instituciju

kao što je HGK. Od svih nas, a posebno od dužnosnika, očekuje se da štitimo institucije, jer koliko su jake institucije, toliko je jaka i naša država”, rekao je Burilović. U Skupštini HGK-a sjede predstavnici najuspješnijih poduzeća koja će, vjeruje Burilović, potaknuti oporavak sveukupnog gospodarstva.

“Upoznat s teškoćama realnog sektora iz kojega dolazim, bit ću vođen jedino interesima članica Komore, s ciljem da ona postane još bolji i kvalitetniji servis i pomoć u poslovanju svih naših članica”, obećao je novi čelni čovjek HGK-a. Dodao je da je pred Komorom puno posla te najavio korjenitu refor-

mu. “Komora se mora mijenjati, prilagođavati vremenima u kojima živimo. Morat ćemo s manje ljudi raditi više i na taj način ostvarivati svoju primarnu ulogu zaštitnika i promicatelja hrvatskoga gospodarstva”, rekao je. Podsjetivši da 96 posto članica Komore plaća članarinu od 42 kune, oko tri posto pla-

ća 1083 kune, a preostalih jedan posto najvećih tvrtki plaća 3973 kune, Burilović je zaključio da Komora mora dati kvalitetnu protuuslugu za svaku kunu i opravdati svaku potrošenu kunu. “To je ono čime ću se voditi u budućnosti”, poručio je novi predsjednik HGK-a.

no nepovezane ICT podrške potrebno je ažurirati i registar aktivnih članica, s obzirom na to da se u registru pojavljuje i znatan broj neaktivnih tvrtki. Najveće mogućnosti za smanjenje rashoda Sabina Škrtić vidi u području materijalnih rashoda i rashoda promidžbe koji su već znatno smanjeni. Loše je to što pada broj objavljenih publikacija i izdanih javnih ovlasti, ali je dobro što raste broj edukacija za poduzetnike, a to je područje rada u kojem HGK ima konkurentnu prednost. Inventurom je u županijskim komorama utvrđeno znatno odstupanje stvarnog stanja imovine od evidencije, stoga će biti angažirana vanjska kuća koja će utvrditi točno stanje. U procesu odabira ponuđača za telefonske i podatkovne usluge već se došlo do mogućih ušteda od oko tri milijuna kuna godišnje.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3821, 31. ožujka 2014.

( za 177 mil kn

srezana sredstva za mjere aktivne politike zapošljavanja

Rebalans usporio mjere aktivne politike zapošljavanja

Mrsić: Sve je u rukama Europske komisije Mjere za poticanje zapošljavanje mladih nisu ukinute, ali novi korisnici će pričekati dok ne stigne novac iz fonda Europske garancije za mlade. Očekuje se 60 milijuna eura, a ministar rada vjeruje kako ćemo dobiti još 76 milijuna eura, od čega će se 60 milijuna namaknuti iz Europskog socijalnog fonda

jere za poticanje zapošljavanja mladih nisu ukinute, naglasio je prošli tjedan premijer Zoran Milanović. Osvrnuo se na ocjene da zbog rebalansa proračuna pripravnici više neće dobivati 1600 kuna mjesečno dok odrađuju prvu godinu staža, bez zasnivanja radnog odnosa. Premijer je objasnio da će oni pripravnici koji su već u programu u njemu biti i dalje, a novi korisnici će se primati kad stignu sredstva iz fonda Europske garancije za mlade, što se očekuje tijekom godine. Milanović je podsjetio da je Vlada bila izložena kritikama kad su te mjere uvođene prije dvije godine. “Govorilo se da ćemo time smanjiti cijenu rada, a to se nije dogodilo. Usto je go-

tovo 60 posto onih koji su radili uz poticaje našlo kasnije i stalan posao”, rekao je premijer. Naime, rebalansom proračuna sredstva za provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja smanjena su za 177 milijuna kuna, s lanjskih 511 milijuna kuna na ovogodišnjih 334 milijuna kuna. Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava, očekuje da će Europska komisija o dodjeli novca Hrvatskoj iz Europske garancije za mlade odlučiti u lipnju ove godine. Prema njegovim

riječima, iz tog se programa očekuje 60 milijuna eura. Sufinanciranje stalnih sezonaca “Vjerujemo kako ćemo uz to dobiti još 76 milijuna eura, od čega će se 60 milijuna eura namaknuti

iz Europskog socijalnog fonda”, istaknuo je Mrsić. Sada je 19.000 mladih ljudi u aktivnim mjerama politike zapošljavanja, odnosno, u radu bez zasnivanja radnog odnosa. Otprilike 5000 mladih ljudi kandidiralo se za tu mjeru u ovoj godini, rekao je ministar Mrsić. S obzirom na to da se radi o mjeri koja traje godinu dana, kada dio korisnika izađe iz programa, automatski će se ta sredstva usmjeriti na financiranje novih pripravnika. “Ovoga puta će prednost imati realni sektor nad

javnim i državnim”, rekao je ministar, istaknuvši da je ova mjera dala izvrsne rezultate u privatnom sektoru. “Više od 55 mla-

Iz preostalih sredstava nastavit će se financirati neke mjere koje su započele još prošle godine dih ljudi zaposlilo se kod privatnog poslodavca kod kojega su bili na pripravničkom radu”, rekao je Mrsić. Mjerama aktivne politike zapošljavanja obuhvaćeno je ukupno 30.697 osoba. Većina korisnika u programe je ušla prošle godine. Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (uz naknadu od 1600 kuna) i dalje je najkorištenija mjera. Nakon toga najviše je

korisnika potpora za zapošljavanje i samozapošljavanje, 6134, dok potpore za samozapošljavanje trenutačno koriste 4932 osobe. Javnim radovima obuhvaćena je 2981 osoba. Mrsić je rekao da su preostala proračunska sredstva ravnomjerno raspoređena na cijelu godinu. To znači da će se od preostalih 334 milijuna kuna u idućim mjesecima nastaviti financirati i neke mjere koje su započele još prošle godine, a među njima je i potpora zapošljavanja sezonskih radnika u privatnom sektoru, zbog nadolazeće turističke sezone. Iako su područni uredi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) do sada obradili oko 9000 novih zahtjeva za uključenje u mjere aktivne politike zapošljavanja, sada su i oni na čekanju, naglasila je Ankica Paun Jarallah, ravnateljica HZZ-a. (S.P. /I.V.)

Agrokor zapošljava mlade ljude

Zaposlena prva skupina od 265 radnika Agrokor koncern nedavno je proveo drugu akciju zapošljavanja mladih ljudi kako bi oni stekli početno radno iskustvo. Nakon uspješno provedenog postupka selekcije, od 16.500 kandidata koliko ih se javilo na taj natječaj, u Agrokoru je u ovom mjesecu zaposlena prva skupina od 265 radnika. Zapošljavanje će se pod istim uvje-

tima nastaviti i u travnju i svibnju, uz mogućnost sklapanja daljnjeg radnog odnosa i to nakon isteka tromjesečnog zaposlenja u Agrokorovim tvrtkama - Konzumu, Jamnici, Ledu, Zvijezdi, PIK Vrbovcu i PIK Vinkovci. Novi Agrokorovi zaposlenici ostvarivat će plaću i sva druga prava iz radnog odnosa kao i ostali zaposlenici kom-

panija Agrokor koncerna. U prvoj akciji zapošljavanja mladih, održanoj prije tri godine, natječaj je također izazvao veliki interes, a tada se prijavilo više od 15.000 kandidata. Od toga je njih 1000 zaposleno na rok od tri mjeseca, od kojih je 400 nakon toga primljeno u stalni radni odnos, kažu u Agrokoru. Osim neprekidnog i redovitog

zapošljavanja, Agrokor koncern dodatnim akci-

jama pruža priliku za rad i stjecanje potrebnog po-

četnog radnog iskustva mladim ljudima raznih obrazovnih profila. U Agrokoru ističu kako će u financiranje raznih razvojnih projekata ove godine uložiti oko 1,5 milijardi kuna. S obzirom na ambicioznu razvojnu viziju i poslovne ambicije tog koncerna, proces zapošljavanja nastavit će se i u sljedećem razdoblju. (S.P.)

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3821, 31. ožujka 2014.

( 2100 žalbi

Rast duga opće države

Dug dosegnuo 65,5 posto BDP-a

na postupke javne nabave bilo u 2013.

Sjednica hrvatske vlade

Žalbama izvlačili novac iz sustava javne nabave U pojedinim slučajevima odvjetničke naknade bile su veće i od 100.000 kuna po jednoj žalbi! Alen Leverić, zamjenik ministra gospodarstva, kaže da su u Vladi zaključili da je riječ o “profesionalnim žaliteljima” koji su iskoristili zakonsku mogućnost za brzu zaradu učinkovitost. Subvencije su ukupno vrijedne 35 milijuna kuna, a investitori mogu dobiti i do 40 posto iznosa uloženog u energetsku obnovu svoje kuće. Natječaji će biti raspisani do ljeta, a s poticajnim kreditima u projektima će moći sudjelovati i stambene štedionice.

Igor Vukić vukic@privredni.hr

prošloj godini u sustavu javne nabave primijećen je novi fenomen: učestale su žalbe na dokumentaciju za nadmetanje. Žalitelji bi, naime, često uočili da neki dio natječajne dokumentacije nije formalno u skladu s pojedinim zakonskim rješenjem. Državna komisija za žalbe prihvaćala je takve žalbe na zakonske neusklađenosti. Odvjetnici bi potom naplaćivali svoje tarife u skladu s vrijednošću javne nabave. U pojedinim slučajevima odvjetničke naknade bile su veće i od 100.000 kuna po jednoj žalbi! Godišnje na postupke javne nabave stigne oko 1800 žalbi, a prošle godine bilo ih je 300 više. Alen Leverić, zamjenik ministra gospodarstva, kaže da su u Vladi zaključili da je riječ o “profesionalnim žaliteljima” koji su iskoristili zakonsku mogućnost za brzu zaradu. Vlada je stoga odlučila da tarife za žalbe ne budu vezane uz vrijednost postupka nabave. Takvo rješenje temelji se i na odluci Upravnog suda iz 2010. godine. Žalbe usporavaju investicije Osim što isplate milijunskih iznosa za odvjetničke usluge smatra previsokim i neopravdanim, Vlada ukazuje i na to da takve žalbe usporavaju investicije i gospodarsku

aktivnost. Visoke naknade odvjetnicima isplaćuju obveznici Zakona o javnoj nabavi. To su vrlo često jedinice lokalne samouprave koje nemaju velike proračune. Zbog visokih naknada morale su odustati od nekih projekata ili odgoditi njihovo provođenje. Vlada je prihvatila program energetske obnove obiteljskih kuća do 2020. godine. Prema riječima ministrice graditeljstva Anke Mrak Taritaš, godišnje bi se obnavljalo oko 2000 kuća. Privatnim vlasnicima omogućit će se uštede, a stvorit će se i tržište radova na obnovi. Prema analizi Ministarstva graditeljstva, očekuje se poticanje investicija u iznosu od 207,5 milijuna kuna godišnje, ušteda 56 GWh energije na godinu te smanjenje troškova grijanja kod građana za 24 milijuna kuna godišnje. Na

obnovi kuća moglo bi se zaposliti oko 700 ljudi. Priliku za rast imat će industrija toplinskih izolacijskih materijala i drvna industrija.

Vlada je odlučila da tarife za žalbe ne budu vezane uz vrijednost postupka nabave Prema riječima ministrice Mrak Taritaš, u Hrvatskoj je više od 60 posto stambenih jedinica izgrađeno prije 1987. godine, a njihove energetske karakteristike nisu u skladu sa suvremenim zahtjevima. Obnova će uz troškove održavanja smanjiti i emisije ugljičnog dioksida i povećati vrijednost nekretnina. Projekt obnove obiteljskih kuća provodi se u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku

Sufinanciranje vodne infrastrukture A već u travnju kreću natječaji za dozvole za istraživanje i eksploataciju plina i nafte u jadranskom podmorju. Vlada je prihvatila odluku kojom je ovlastila posebno povjerenstvo za provođenje javnog nadmetanja. Ponude moraju sadržavati dokumente koji dokazuju financijsku, pravnu i tehničku sposobnost potencijalnog investitora. Ozbiljnost ponude se mora potvrditi i jamstvom od 500.000 eura. Nakon otvaranja ponuda Vlada će dodijeliti dozvole u roku od dva mjeseca. Donesene su i odluke o proračunskom sufinanciranju vodne infrastrukture u Osijeku i Poreču. Projekti zajedno vrijede oko milijardu kuna. Iz fondova EU-a isplatit će se oko 700 milijuna kuna, a ostatak će podmiriti državni i lokalni proračun te Hrvatske vode. Ovo značajno ulaganje poboljšat će kvalitetu pitke vode i zdravlje stanovnika tih regija, a predstavlja i važnu gospodarsku investiciju, istaknuo je premijer Zoran Milanović.

Dug opće države koji uključuje dug središnje države, lokalne države i fondova socijalne sigurnosti, potkraj studenoga prošle godine iznosio je 215,5 milijardi kuna te dosegnuo 65,6 posto BDP-a), dok je još u listopadu iznosio 61,3 posto BDP-a, posljednji su podaci Hrvatske narodne banke. U odnosu na listopad, u studenome je ukupan dug porastao za 11,2 milijarde kuna ili 5,5 posto. Unutarnja komponenta duga zabilježila je rast od 1,1 posto u odnosu na prethodni mjesec ili 1,5 milijardi kuna, dok je vanjska komponenta duga zabilježila razmjerno snažan rast od 9,6 milijardi kuna ili 14 posto mjesečno. Takav rast vanjskog duga generiran je izdanjem obveznice na američkom tržištu kapita-

DUG la, vrijedne 1,75 milijardi američkih dolara. Ukupni dug središnje države, koji u ukupnom dugu opće države čini udio od gotovo 98 posto, zabilježio je mjesečni rast od 5,3 posto. Isto tako, potkraj studenoga 2013. u odnosu na kraj 2012. godine, dug opće države je porastao za 17,6 posto. Tome je pridonio rast inozemne i domaće komponente. Ukupna hrvatska jamstva u studenome prošle godine iznosila su nešto manje od 55 milijardi kuna što je jedan posto ili 555 milijuna kuna više u odnosu na kraj 2012. godine. (S.P.)

Dodijeljeni znakovi Hrvatska kvaliteta

Znak kvalitete HGK-a i za škole stranih jezika

avjet vizualnog označavanja hrvatskih proizvoda Hrvatske gospodarske komore na prošlotjednoj je sjednici dodijelio pravo korištenja znaka Hrvatska kvaliteta sljedećim proizvodima: Premijer kristal šećeru Tvornice šećera Osijek, izolacijskom staklu tvrtke Gorica staklo iz Velike Gorice, liniji proizvoda PVC jednokrilni prozori i ALU jednokrilni prozori tvrtke Metal Bene-

ton iz Svetog Križa Začretje, ekstra djevičanskom maslinovom ulju Vergal novigradske tvrtke Laguna Novigrad, liniji proizvoda Fileti slanog inćuna u djevičanskom maslinovom ulju tvrtke Trenton iz Neorića te liniji proizvoda Colafrez-CWM-bitumen-

ska mješavina varaždinske tvrtke Colas Hrvatska. Na sjednici je formirana i tehnička komisija za provjeru standarda kvalitete rada škola stranih jezika. Naime, uvođenjem znaka kvalitete HGK-a za provjerene škole stranih jezika, Zajednici za strane jezike koja djeluje pri HGK-u omogućit će se značajan iskorak na tržištu. Znanje stranih jezika u Hrvatskoj nacionalni je strateški interes zbog gospodarskih i integracijskih procesa u sklopu članstva u EU-u, rečeno je na sjednici. Budući da se Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta očitovalo kako nema nadležnosti nad privatnim školama stranih jezika koje su registrirane kao poduzeća, Zajednica za strane jezike zahvalna je HGK-u na punom razumijevanju i velikoj podršci pri uvođenju sustava kvalitete na području profesionalnog jezičnog obrazovanja. (S.P.)

10 PREDSTAVLJAMO

( 75 min

Privredni vjesnik Broj 3821, 31. ožujka 2014.

( oko 4000 boca

traje tretman ajurvedske masaže

Babića godišnja proizvodnja OPG-a

Jogin - studio za jogu i ajurvedsku masažu, zagreb

OPG Ante Županović, Kruševo, Primošten

Ostaviti stres iza sebe

Škrta zemlja čuva svoje blago Uz programe joge namijenjene poslovnim ljudima, studio u zagrebačkom Vrapču daje i u nas rijetku uslugu “kraljice masaža” - ajurvedsku masažu

udi, osobito oni u poslovnom svijetu koji su stalno pod pritiskom rokova, isporuka, narudžbi, plaćanja, rješavanja problema, pod stalnim su stresom koji djeluje na kožu, mišiće, živčani i sve druge sustave. Tijelo im sve slabije radi zbog izloženosti raznim toksinima, hrani loše kvalitete, lošem zraku… ali jednako tako i pritiscima na poslu, ljubavnim problemima, stresnim međuljudskim odnosima, kao i neusklađenosti između načina života i onoga što želimo postići. Rješenje za probleme koje često imaju poslovni ljudi može biti u jogi, no interesantniji i brži način rješavanja stresa nakupljenog na radnom mjestu može biti i “kraljica masaža” - ajurvedska masaža. Jedan od malobrojnih studija koji nudi tu najvišu razinu masaže je studio za jogu i ajurvedsku masažu Jogin u zagrebačkom Vrapču. Kako kaže voditelj studija Krešimir Bevanda, o ajurvedskoj masaži se kod nas uglavnom malo

učenje, koncentraciju, ponašanje i atmosferu među ljudima. Zamislite kad bi naši poslovni ljudi počeli uspostavljati kontakt sa svojom duhovnom prirodom – povećala bi im se etičnost, mogućnost donošenja ispravnih odluka, timski duh, želja da budu korisni za društvo, promijenila bi se atmosfera na poslu, bili bi opušteniji, kreativniji…”, smatra Bevanda.

zna, no oni koji su je iskusili uvijek joj se vraćaju. “Ovaj tip masaže bavi se svim aspektima oporavka tijela. Sezamovo ulje hrani kožu i vraća joj sjaj i mekoću, stimuliranjem limfnog sustava tijelo se učinkovitije čisti od toksina, masaža unutarnjih organa i stopala poboljšava rad probavnog sustava, jetre, bubrega i slezene, stimuliranje mišića uz kralježnicu ih prokrvljuje, oslobađa napetosti i potiče duboko opuštanje, masaža lica pomlađuje kožu i čini je mekšom... Stoga nije loše reći da prosječnih sat i 15 minuta, koliko traje tretman ajurvedske masaže, imaju ljekoviti učinak na ljudsko tijelo”, kaže Bevanda.

Joga i masaža pozitivno djeluju na učenje, koncentraciju, ponašanje i atmosferu među ljudima

U optimalnoj formi Ajurvedska masaža i joga mogu biti dobri alati za održavanje optimalne psihofizičke forme i dobrog zdravlja, ističe Bevanda. “Još je jedna dimenzija možda i zanimljivija - ne toliko za same poslovne ljude, koliko za one koji ovise o djelima tih poslovnih ljudi. Joga i masaža pozitivno djeluju na

Studio organizira i tečajeve Joga za poslovne ljude – program za postizanje i održavanje dobrog zdravlja i radne učinkovitosti. “Iako su ljudi kod nas skloni znojenju u teretanama u kojima se pumpaju mišići, zanemarena je važnost opuštanja, a upravo je ono blagoslov za tijelo i um”, ističe Bevanda. (K.S.)

Uz Babić i ekstra djevičansko maslinovo ulje, OPG nudi i desertno vino Prošek i razne aromatizirane voćne rakije. U ponudi je čak i rakija od crnih maslina

nte Županović, vlasnik istoimenog OPG-a nedaleko od Primoštena, zadnjih desetak godina posvetio je obnovi starih vinograda i maslinika te obiteljske stare kuće koja je od 2005. godine zaštićena kao spomenik kulturne baštine. Svoje imanje nazvao je Galjin dvor. Suha i sparna ljeta s visokim temperaturama, dalmatinski krš i nedirnuta priroda idealni su uvjeti za proizvodnju vina Babić, autohtonog proizvoda kojeg Županović godišnje proizvodi oko 4000 boca. Njegova obitelj posjeduje i gotovo 400 stabala maslina od kojih proizvodi više od 1500 litara ekstra djevičanskog ulja godišnje. Uzme li se u obzir da je više od 60 posto nasada maslina mlađe od 10 godina, jasno je kako će OPG u dogledno vrijeme proizvoditi i do 3000 litara ulja. “To je sasvim dovoljno za obiteljsko poslovanje uz uspješan plasman na tržištu, barem kad je riječ o proizvodnji maslinova ulja. S druge strane, gotovo 50 posto na-

sada vinove loze starije je od 35 godina. Stoga se nameće potreba daljnjih ulaganja u proizvodnju vina, prije svega u obnovu starih nasada, uz pomoć fondova EU-a, te izgradnju mini vinarije s podrumom što je preduvjet za povećanje zasađenih površina”, ističe Županović. Uz Babić i ekstra djevičansko maslinovo ulje, OPG nudi i aromatizirane rakije višnjevaču, orahovac, travaricu, rakiju od badema, smokava, crnih maslina, rogača te desertno vino Prošek. Od 2012. u proizvodnju je uvršten i rose Babić koji za sada nije namijenjen tržištu. U planu i apartmani Svi se ti proizvodi mogu degustirati cijele godine u organiziranim pojedinačnim ili grupnim posjetima, dok se na seoskom domaćinstvu nude ručkovi ili večere. Objekt može primiti 50 gostiju u zatvorenom i isto toliko u vanjskom dijelu, a servira se autohtona hrana, poput domaćeg pršuta i sira, jela ispod peke, s ražnja i roštilja te povrća iz domaćeg ekološkog uzgoja.

“Planiramo rekonstrukciju dijela objekta koji se nekada koristio kao štala, u dva dvoetažna apartmana, kako bi gosti

Proizvodi OPG-a na natjecanjima vinara te maslinara i uljara osvajaju zlatne medalje za kvalitetu Galjin dvora mogli noćiti u rustikalnim apartmanima”, ističe Županović. Uz biciklističke staze koje su osmišljene za razgledavanje okoliša i znamenitosti toga kraja, domaćini svojim gostima omogućuju i sudjelovanje u proizvodnji vina ili maslinova ulja, počevši od uzgoja grožđa i maslina, do berbe i njihove prerade. Proizvodi OPG-a Ante Županović na natjecanjima vinara te maslinara i uljara osvajaju zlatne medalje za kvalitetu, dok je seosko domaćinstvo Galjin dvor na prošlogodišnjem natječaju UNPD-a u projektu Coast za najbolje agroturističko imanje uvršteno u kategoriju najkvalitetnijih. (J.V.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3821, 31. ožujka 2014.

( oko 500 mil kg ( do 140 mil kg mlijeka mlijeka otkupljeno 2013.

u svim oblicima godišnje se uvozi u Hrvatsku

Proizvodnja mlijeka

Od farmera stvoriti poduzetnika Podaci o proizvodnji mlijeka pokazuju stagnaciju, a značajno se smanjuje i broj proizvođača mlijeka. U idućim godinama na svjetskoj razini očekuje se porast proizvodnje i potrošnje mlijeka. Opstanak na tržištu farmeri moraju tražiti u udruživanju, edukaciji i novim tehnologijama Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

ako Hrvatska nikada nije proizvodila dovoljne količine mlijeka za svoje potrebe, ova gospodarska djelatnost posljednjih godina stagnira. Godišnje se sad uvozi između 100 i 140 milijuna kilograma mlijeka u svim oblicima – konzumnom mlijeku, vrhnju, jogurtu, svim vrstama sireva i mliječnih derivata poput maslaca. No problemi su već duže vrijeme svima jasni: proizvodnja po kravi je niska, ulazni troškovi u proizvodnji su visoki, proizvođači nemaju dovoljno zemljišta za proizvodnju hrane za stoku pa je kupuju, a proizvodnja je izrazito usitnjena. Samo desetak posto sadašnjih proizvođača spremno je za europsku konkurenciju. U prošloj je godini otkup mlijeka pao za gotovo 100 milijuna kilograma i lani je otkupljeno tek nešto više od 500 milijuna kilograma, što je na razini proizvodnje od prije 12 godina. Broj proizvođača pao je na tek nešto više od desetak tisuća i godišnje se smanjuje po stopi od petnaestak posto - a to je daleko brže od europskog pada koji se kreće između dva i osam posto. Sve više starih farmera Pred ovim sektorom možda je najveći demografski problem jer sve je više starih farmera koji nemaju

snage za daljnje iskorake, niti im država ide na ruku jer ne postoji dugoročni strateški plan razvoja hrvatskog mljekarstva koji bi ponudio mjere za održanje hrvatske proizvodnje mlijeka. No očekivanja u svijetu idu u prilog ovoj branši jer, prema procjenama stručnjaka, potražnja za mlijekom u sljedećim godinama će rasti. Za to se već pripremaju europski proizvođači koji planiraju rast proizvodnje. Idućih će godina samo osam zemalja povećati godišnju proizvodnju za 500.000 tona suhe mliječne tvari, istaknuto je prošloga tjedna na stručnom predavanju Organizacijski i tehnološki preduvjeti povećanja profitabilnosti proizvodnje mlijeka na farmama u Hrvatskoj koje je organizirala HGK-Županijska komora Bjelovar. Iako je teško usporediti stanje u hrvatskoj i bavarskoj mljekarskoj industriji, Christian Jäger, konzultant Europskog instituta za profitabilnu proizvodnju mlijeka INEDA, kaže kako slične probleme imaju i njemački kolege. I u Bavarskoj se smanjuje broj proizvođača i demografska slika je sve lošija, no ipak je sta-

pogled pojedinca poduzetnika na vlastiti posao, promjene i mogućnosti”, smatra Jäger. Oni farmeri koji rade na pravi način i razumiju da moraju upravljati svojim poslom, uživaju u životu i njihov posao napreduje, no da bi to uspjeli, moraju učiniti znatne korake prema jačanju svoje konkurentnosti.

nje bolje jer prosječna farma ima 35 krava i po kravi se godišnje proizvede oko 7500 kilograma mlijeka. “Svake godine nestaje s tržišta dva do tri posto proizvođača mlijeka. Neki od njih propadaju zbog toga što nisu imali plan, tržište ili jednostavno nisu bili spremni na

promjene koje tržište traži. Ostali su oni spretniji i pametniji koji znaju što hoće, dovoljno su educirani i imaju svoje kupce. Problemi se ne generiraju zato što je neka država prije bila socijalistička i drugačije se gledalo na poduzetništvo. Ono što se događa je evolucija i za stanje je odgovoran

Profitabilniji slobodni uzgoj U Bavarskoj sada postoji više od 200 različitih oblika udruživanja - od pet do čak više od 1000 članova. Zanimljiva je i statistika koja pokazuje kako troškovi proizvodnje po kilogramu mlijeka variraju ovisno o načinu uzgoja i broju krava. Tako primjerice 55 krava u slobodnom uzgoju može biti profitabilnije po kilogramu mlijeka nego 650 krava. “Velike su razlike u proizvodnim troškovima, i tko to drži pod kontrolom, imat će veću dobit”, zaključuje Jäger.

Ostvariti magični trokut Europska unija je posljednjih godina učinila značajne iskorake na području proizvodnje mlijeka iz potrebe za sigurnošću hrane na tržištu, ali i zbog opstanka proizvođača i prerađivača mlijeka. “Potrebno je ostvariti magični trokut koji čine profitabilnost, likvidnost i stabilnost. Znači: zaraditi novac, imati novac na raspolaganju i stvoriti rezerve. Svaki od proizvođača mora razmisliti o mogućnostima poboljšavanja, mora odrediti osobne ciljeve i očekivanja, razmisliti o alternativama i krenuti u razvoj. To je moguće kroz partnerstvo na različitim razinama, specijalizaciju, ulazak u posebne tržišne niše, ali i diverzifikaciju poslovanja na farmi - na primjer, proizvodnju biogoriva ili turizam”, ističe Jäger. Najvažnije je ostvariti profit odnosno što veću razliku između cijene mlijeka i proizvodnih troškova. To se može napraviti na različite načine, no svakako je najbrže i naj-

jednostavnije udruživanjem i jačanjem kvalitete. Svaki farmer treba razmisliti i o optimizaciji štala, mužnji, proizvodnji i odabiru hrane, zdravlju, ali i dobrobiti životinja. “Najlogičniji razlog za udruživanje je činjenica da se tako povećava količina mlijeka s kojom proizvođači mogu pregovarati s kupcima. Djelomična ponuda je teška za prodaju, a udruživanjem kupcu postajete važniji. Lakše dolazite i do informacija, osobe koje upravljaju poslovanjem mogu se specijalizirati, a i sam

Najvažnije je ostvariti što veću razliku između cijene mlijeka i proizvodnih troškova kupac - mljekara ima manje sugovornika za pregovore”, ističe Jäger. Da se spremaju promjene i postoji tendencija rasta na tržištu govore i podaci o tome kako neke hrvatske mljekare započinju s kreditiranjem junica za proizvođače. No mnogi stručnjaci upozoravaju kako je takav parcijalan način stimuliranja rasta ovog sektora neefikasan i nedovoljan te na razini prošlog stoljeća. Od farmera treba napraviti poduzetnika, a to se može samo novim tehnologijama te sustavnom i stalnom edukacijom.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3821, 31. ožujka 2014.

( oko 1,8 mlrd €

kredita EIB odobrio HBOR-u od 2001. godine

Novi povoljni krediti na raspolaganju poduzetnicima

EIB dodijelio HBOR-u 800 milijuna eura Prošli tjedan potpisan je ugovor o prvoj tranši vrijednoj 400 milijuna eura. Od toga će 250 milijuna eura HBOR usmjeriti u financiranje malog i srednjeg poduzetništva Igor Vukić vukic@privredni.hr

rvatska mala i srednja poduzeća uskoro će na raspolaganju imati nove povoljne kredite. Europska investicijska banka dodijelila je Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak zajam od 800 milijuna eura. Prošli tjedan potpisan je ugovor o prvoj tranši vrijednoj 400 milijuna eura. Od toga će 250 milijuna eura HBOR usmjeriti u financiranje malog i srednjeg poduzetništva, a 150 milijuna eura odvojit će se za kredite u projektima javnih i privatnih, srednje kapitaliziranih poduzeća. Riječ je uglavnom o ulaganjima u infrastrukturu, u projekte temeljene na znanju te zaštitu okoliša. Kreditne linije moći će se kombinirati i s novcem fonda Energy Efficiency Finance Facility, koji je Europska komisija namijenila poticanju energetske učinkovitosti. “Putem HBOR-a omogućavamo da projekti malih i srednjih tvrtki budu financirani po povoljnim uvjetima”, rekao je potpredsjednik EIBa Dario Scannapieco.

Njegova banka za potporu gospodarstvu prošle je godine osigurala 75,1 milijardu eura, što je bio rast od 37 posto u odnosu na 2012. U Hrvatskoj je EIB u 2013. financirao projekte vrijedne oko 633 miliju-

U Hrvatskoj je EIB u 2013. financirao projekte vrijedne oko 633 milijuna eura na eura. Od 2001. godine EIB je odobrio HBORu kredite ukupno vrijedne oko 1,8 milijardi eura. Novac za poticanje investicija Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBORa zahvalio je predstavnicima EIB-a na novim kreditnim sredstvima i dosadašnjoj suradnji. “I ovaj novac iskoristit ćemo za poticanje novih investicija, posebno za uvođenje novih proizvoda i tehnologija. Takva ulaganja su ključna za povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, a time i povećanje izvoza”, rekao je Kovačev koji vje-

ruje da će krediti iz prve tranše biti brzo podijeljeni pa će uslijediti preuzimanje i druge polovine EIBova zajma. Na potpisivanju ugovora bio je i ministar financija Slavko Linić. Prema njegovim riječima, krediti razvojnih banaka, kakav je EIB, dragocjeni su u vrijeme kad domaća poduzeća zbog prezaduženosti i slabe kapitalizacije imaju problema s realizacijom komercijalnih kredita. Rast EIB-ove kreditne ponude u ovoj godini odraz je i povjerenja koje je Hrvatska stekla ulaskom u punopravno članstvo u Europskoj uniji, rekao je ministar Linić. Najveći dio novca koji je EIB stavio Hrvatskoj na raspolaganje putem zajmova, dodijeljen je za pojedinačne razvojne projekte malih i srednjih poduzeća. Krediti su u 13 posto slučajeva utrošeni na projekte u prometu i telekomunikacijama, a oko 11 posto u vodoopskrbi i odvodnji. Ostalo je raspodijeljeno na projekte u energetici, proizvodnim i uslužnim djelatnostima, poljoprivredi, turizmu, obrazovanju i zdravstvu.

( 1,2 mlrd kn

dug Dalmacijavina prije pokretanja stečaja

Perica Mitrović, stečajni upravitelj Dalmaci

Odugovlačenje poziciju tvrtke n Dalmacijavino dvije godine prije pokretanja stečaja uopće nije Osim toga, 250 hektara vinograda koje je tvrtka posjedovala pr Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Pericom Mitrovićem, stečajnim upraviteljem tvrtke Dalmacijavino iz Splita, razgovarali smo o stečajnim i predstečajnim postupcima u Hrvatskoj te o budućnosti Dalmacijavina za koje Mitrović tvrdi da ima veliku perspektivu na tržištu. Koliko je teško provesti stečaj u tvrtki koja nije na vrijeme započela stečajni postupak? - To je vrlo teško i jedan je od odgovora na pitanje zašto stečajevi u Hrvatskoj dugo traju. Ako je stečaj otvoren po zakonskim uvjetima, a to je nakon 60 dana blokade i još 21 dana za prijavu, tada ga je mnogo lakše provesti jer se nisu nagomilali problemi koje sama blokada izaziva. Uprave tvrtki su dužne pokrenuti stečaj nakon 60 dana i kazneno su odgovorne ako to ne naprave. Međutim, kod nas je praksa da se otvaraju drugi računi i odugovlači postupak. Tragedija je u svemu tome što blokirano društvo prestane plaćati svoje obveze i uplaćuje neto plaće radnika te osnovne režije. Tako se stvaraju veliki problemi jer se u prvom redu zaostaje tehnološki, a gubi se i tržište. Tko je odgovoran za takvu praksu? - Teško je govoriti o odgovornosti kada je to uo-

bičajeno ponašanje, no odgovorni su država i porezna uprava jer prvi vide da je neko društvo blokirano i ne uplaćuje doprinose. Odgovornost imaju i radnici odnosno sindikati koji pristaju da im se uplaćuje samo neto plaća. Odgovorni su i ostali vjerovnici koji su također imali mogućnost pokrenuti stečajni postupak na vrijeme. Imate iskustva s dva stečajna postupka, onaj Đakovštine i sada Dalmacijavina. Možete li ih usporediti? - Đakovština je imala dugovanja od oko 900 milijuna kuna, a Dalmacijavino od čak 1,2 milijarde kuna. Država je u Đakovštini imala potraživanja

Stečaj se, u pravilu, ne pokreće sve do trenutka dok ne dođu u pitanje isplata neto plaća radnicima od oko 600 milijuna kuna, dok njeno potraživanje u Dalmacijavinu premašuje 1,1 milijardu kuna. Smatram da je to tragično jer je država kao vlasnik dozvoljavala da joj se obveze ne plaćaju. To je nezamislivo i netko će se tome za desetak godina smijati . Kada se u praksi pokreće stečaj kod nas? - Stečaj se, u pravilu, ne pokreće sve do trenutka dok ne dođe u pitanje

isplata neto plaća radnicima. Tada se uključuje sindikat, objavi se u medijima i neminovno dolazi do stečaja. Nelogično je da se stečaj pokreće tek u trenutku kada mediji objave da je došla u pitanje i isplata neto plaća, a ne kada je ispunjena zakonska obveza. Kako se to održava na spas tvrtke i njenu perspektivu? - Odugovlačenje pokretanja stečajnog postupka urušava poziciju tvrtke na tržištu ali i njene brendove. Recimo, Dalmacijavino dvije godine prije pokretanja stečaja uopće nije proizvodilo. Izgubio se kontakt s kupcima. Sve je to, svakako, otežalo i pro-

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3821, 31. ožujka 2014.

( više od 1,1 mlrd kn ( 128 mil kn potraživanje države

trenutačna prodajna cijena Dalmacijavina

javina

pokretanja stečaja urušava a tržištu i njene brendove proizvodilo. Izgubio se kontakt s kupcima. Sve je to, svakako, otežalo i prodaju imovine kako bi se podmirili vjerovnici. ije pokretanja postupka bilo je gotovo neobrađeno ki mjesec imali rast i proizvodnje i prodaje. Počeli smo proizvoditi u srpnju 2012. tako da nam je turistička 2013. bila prva ozbiljna godina kad je riječ o prodaji. Od ove turističke sezone puno očekujemo. Ako Dalmacijavino dobije novog vlasnika prije turističke sezone, imat će izvrsne preduvjete za nastavak ozbiljnog poslovanja i proizvodnje, osiguran dio prodajnih kanala i stalan prihod iz maloprodaje.

daju imovine kako bi se podmirili vjerovnici. Unatoč tim problemima, prihvatio sam voditi stečajni postupak Dalmacijavina iako je bilo tužno vidjeti da je proizvodnja stala i da radnici ne dobivaju plaće. Osim toga, 250 hektara vinograda koje posjeduje tvrtka prije pokretanja postupka bilo je minimalno ili gotovo neobrađeno. Nije bilo novca za kupnju zaštitnih sredstava. Da nismo odlučili nastaviti proizvodnju i obrađivati vinograde, oni bi propali i tvrtka ne bi imala nikakvu prodajnu vrijednost. Kako ste započeli proizvodnju? - Pokretanje proizvodnje nametnulo je razvoj pro-

daje. Počeli smo najprije s kapilarnom prodajom i odlučili se za dva veleprodajna kupca koji su nam avansno uplatili novac kako bismo mogli kupiti ambalažu i sve što je potrebno za proizvodnju i prodaju. Uporedo smo obradili vinograde koji su sada obrađeni temeljito i prema pravilima struke. Zašto ste pokrenuli maloprodaju? - Iako su radnici bili skeptični jer su imali iskustva s jako malim prometom u tim trgovinama, to smo napravili kako bismo osigurali likvidnost. Imao sam viziju maloprodaje i znao sam raditi taj posao. Sa 1. travnja zaključit ćemo otvaranja malopro-

dajnih mjesta kojih ćemo imati 24. Zanimljivo je da smo već prve godine ostvarili dobit u maloprodaji što nam omogućuje podmirenje obveza prema dobavljačima. Što je s povjerenjem kupaca i dobavljača? - Iznenadilo me kako su kupci na ovom području emotivno reagirali na povratak proizvodnje. Nisam mogao vjerovati da će se to dogoditi s obzirom na konkurenciju koja je imala hladnjake unutar ugostiteljskih objekata. Ugostitelji su u te hladnjake, unatoč negodovanju onih koji su im ih dali, stavljali naše proizvode, što me ugodno iznenadilo. Mi smo sva-

Što dobiva novi vlasnik kada preuzme Dalmacijavino? - Dobiva tvrtku bez ijedne nepoznanice i tvrtku koja je ponovno našla svoje mjesto na tržištu. Ulaganjem nekoliko milijuna eura u proizvodnju bezalkoholnih pića dobio bi i modernu tvrtku jer je tehnologija što se tiče vina i jakih alkoholnih pića modernizirana i nema potrebe za značajnijim ulaganjima u tom dijelu. Možda je najvažnije to da je ova tvrtka idealna za povlačenje sredstava iz fondova. Trenutačno zapošljavamo oko 225 radnika i lako se taj broj može podijeliti na nekoliko poduzeća.

Kakvo je vaše mišljenje o predstečajnim nagodbama? - Treba odmah na početku razjasniti da stečaj ili predstečajna nagodba nisu nešto dobro, nego su nastali kao posljedica lošeg poslovanja tvrtke koja je upala u poslovne probleme. Istina, imamo dobar Stečajni zakon, ali se stečaj mora pokrenuti na vrijeme, a ne odugovlačiti s donošenjem odluke o pokretanju stečaja. Predstečajne nagodbe imaju svoju opravdanost jer je velik broj tvrtki blokiran, dok je broj stečajnih upravitelja i stečajnih sudaca mali tako da se stečajevi tolikog broja blokiranih tvrtki nisu mogli tehnički provesti.

ti poslovanje. Činjenica je da društva koja ne dobiju financijsku injekciju nakon dovršetka predstečajnog postupka neće moći uspješno nastaviti s poslovanjem. Ono što nije dobro kod predstečajnih nagodbi jest to što se išlo previše u širinu i nije se smjelo vjerovnike dovoditi u lošiju situaciju.

Niste protiv predstečajnih nagodbi? - Osobno nisam protiv predstečajnih nagodbi, ali su one trebale biti usmjerene prema onim trgovačkim društvima koja imaju minimalan broj zaposlenika. Isto tako, potrebno je pogledati i strukturu vjerovnika. Istodobno su se morala osigurati sredstva kako bi ta društva, nakon završetka predstečajnog postupka, mogla nastavi-

Kakav je promet Dalmacijavina? - Nama je za normalno funkcioniranje potrebno između četiri i pet milijuna kuna, a mi smo postavili situaciju da ostvarujemo godišnji promet u rasponu između 50 i 60 milijuna kuna. Morate znati da se možemo financirati samo iz prodajnih prihoda jer smo tvrtka u stečaju koja ne može dobiti bankovna sredstva.

Postoji li interes za kupnju Dalmacijavina? - Naravno da postoji i kod domaćih i kod inozemnih tvrtki. Idealna situacija bi bila kada bi ga preuzela neka moćna inozemna tvrtka koja ima osigurane prodajne kanale u svijetu, ali ne treba zanemariti ni nekoliko domaćih tvrtki koje iskazuju zanimanje.

Procjenjujem da Dalmacijavino vrijedi između 100 i 150 milijuna kuna Kolika je trenutačna prodajna cijena Dalmacijavina? - Sa 225 milijuna kuna koliko je iznosila prva cijena, uoči sedmog ročišta došli smo do iznosa od 128 milijuna kuna. To je iznos koji branimo i on je adekvatan potraživanju radnika. Kako bismo prepoznali ozbiljne kupce, podigli smo visinu jamčevine na dva milijuna kuna. Daljnje snižavanje cijene dovelo bi do toga da se radnička potraživanja ne bi mogla u potpunosti podmiriti. Inače, moja je slobodna procjena da tvrtka vrijedi između 100 i 150 milijuna kuna. Međutim, vrijedit će onoliko koliko je netko spreman platiti, no taj iznos ne bi smio biti manji od 110 milijuna kuna.

14 AKTUALNO *vijesti Podravka najbolji prehrambeni brend Istraživanja Best Buy Awarda pokazuju kako potrošači u regiji najviše cijene prehrambene proizvode brenda Podravka. Podravkini proizvodi najbolji su potrošačima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Hrvatske te, prema istraživanju, imaju najbolji odnos cijene i kvalitete. Osim prve pozicije prema glasovima potrošača, Podravkini proizvodi često su u istraženim kategorijama pozicionirani na drugom ili trećem mjestu. IPARD: nove isplate Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je nove isplate na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa za prihvatljive troškove u sklopu mjere 202 pod nazivom Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja. Tako je LAG-u Una isplaćeno 62.411,27 kuna, LAG-u Bilogora-Papuk 72.738,46 kuna, LAGu Bosutski niz 30.751,45 kuna, LAG-u Srijem 65.116,75 kuna, a LAG-u Laura 126.930,99 kuna.

Privredni vjesnik Broj 3821, 31. ožujka 2014.

( 40 do 50 mil kn ( 3 tvornice uobičajeni godišnji promet EUROmodula

ima EUROmodul

Priča o poslovnom uspjehu obitelji BABIĆ i njihove tvrtke EUROModul iz

Usred krize, nama je poslovna bila najbolja godina sa 100 milij Nakon devet godina čekanja na građevinsku dozvolu za proširenje tvornice na Viškovu, jednostavno napravili? Pokrenuli smo dvije velike tvornice u Srbiji u rekordnim rokovima i bez birokratskih blokada Marin Rončević

UROmodul vodeći je proizvođač kontejnera i urbane opreme u Jugoistočnoj Europi. Tvrtka je osnovana 1990. godine u Rijeci, gdje im je u to vrijeme proizvodnja bila smještena u montažnoj hali od svega 100 četvornih metara u Klićima,

Hrvatski vinari na sajmu ProWein

Proizvodnja u Hrvatskoj nije prestala s uspješnim plasmanom robe na istok

U organizaciji Hrvatske gospodarske komore i u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, 16 hrvatskih vinarija predstavilo se na Međunarodnom sajmu vina i jakih alkoholnih pića ProWein 2014 koji se održavao u Düsseldorfu u Njemačkoj. Na 66 četvornih metara izložbene površine svoja su vina predstavili: Kutjevo, Badel 1862, Agrolaguna, Lagradi, Bolfan vinski vrh, Jako vino, Zlatan otok, Udruga Vinistra (Vina Kabola, Commot), Udruga Vina Liburna (De Georgiis, Šime Škaulj, P.Z. Maslina i vino), Udruga Dekanter (Misna vina, Erdutski vinogradi, PP Orahovica, Vinarija Josić) i Likeri Čičak.

u Općini Viškovo pored Rijeke. Njihov put prema vrhu obilježen je mnogim preprekama, međutim, danas predstavljaju rijedak i pozitivan primjer uspješnog poslovanja proizvodne tvrtke koja je znala odgovoriti na brojne zahtjeve tržišta. “U početku smo proizvodili kioske za prodaju pekarskih proizvoda, tiskovina i cigareta, štandove i autobusne nadstrešnice. S uspješno razvijenim proizvodnim programom i inovativnim pristupom, na čelu s predsjednikom uprave Dragutinom Babićem, razvijali smo i custom made projekte (po želji kupca), uz standardni proizvodni program. Proizvodni asortiman se kroz godine nije mijenjao, već nadograđivao novim dizajnom proizvoda unutar navedenih kategorija”, kaže Igor Babić, jedan od predstavnika

triju generacija suvlasnika obitelji Babić i član Uprave Društva. Cilj: tržišta istočnih zemlja Inicijalni problem bilo je tržište. Njihove je proizvode bilo teško plasirati zbog ratnog stanja u Hrvatskoj, no upornošću i ustrajnošću tvrtka EUROmodul od samog je starta počela ukazivati da će prerasti u lidera na tržištu. “Razvojem i pristupom novim tržištima, 2006. EUROmodul je napravio prvu hrvatsku greenfield investiciju, tj. sagradio tvornicu u Novoj Pazovi u blizini Beograda, s ciljem plasmana proizvoda na tržišta Rusije, Kazahstana, Bjelorusije, Ukrajine i ostalih istočnih zemalja. Najveća pogodnost poslovanja između Srbije i Rusije je bescarinski tretman, što naš proizvod čini konku-

rentnijim od proizvoda ostalih proizvođača. Dobrim poslovnim rezultatima i plasmanom proizvoda na svjetskoj razini, 2013. godine EUROmodul investira i kupuje još jednu proizvodnu halu u industrijskoj zoni Nove Pazove na zemljištu od 13 hektara na kojem se nalaze proizvodne hale dužine 200 metara. EUROmodul danas posluje s jednom tvornicom u Viškovu i dvije tvornice u Srbiji te trenutačno zapošljava 140 ljudi”, dodaje Karlo Babić koji je već treća generacija čelnih ljudi u uspješnoj obiteljskoj kompaniji. Proaktivnim poslovanjem i izvoznom orijentacijom uspjeli su se othrvati utjecaju krize. Dapače, u vrijeme dok je kriza na našem tržištu eskalirala, EUROmodul je ostvario svoje najbolje rezultate. “Godišnji promet varira te se kreće od 40 do 50

milijuna kuna. U doba krize koja je pogodila čitavu Europu, 2013. je bila najbolja godina u povijesti EUROmodula s ostvarenim prihodom od oko 100 milijuna kuna. Velik udio u tom rezultatu ima naš

I dalje i u Hrvatskoj Proizvodnja u Hrvatskoj nije prestala s uspješnim plasmanom robe na istok. Zahvaljujući otvaranju istočnog tržišta, EUROmodul Hrvatska dobio je dodatni poticaj da se okre-

Dragutin Babić, predsjednik Uprave Društva

Karlo Babić, član Uprave, voditelj Design Studija unutar Euromodula

izvedeni projekt za grad Moskvu za koju je EUROmodul Srbija proizvela 200 komada prefabriciranih autonomnih javnih sanitarija s vakuumskim sustavom i s tankovima pitke i otpadne vode. U tijeku su daljnji pregovori i ugovaranja dodatnih količina za isti projekt u Moskvi”, dodaje Karlo Babić.

ne zapadnom europskom tržištu i proizvodnji visokokvalitetne robe za najzahtjevnije naručitelje. “Novi sustavi prefabriciranih objekata kojima smo nadjenuli ime Premium, a radi se o energetski visokoučinkovitim modularnim objektima s visokim stupnjem termoizolacije, sve su traženi-

www.privredni.hr Broj 3821, 31. ožujka 2014.

( 90% ukupnih prihoda ( oko 380 mil $

godišnja dobit rafinerija da je provedena modernizacija

ostvare izvozom

Rijeke

Kašnjenje modernizacije rafinerija

2013. una kuna prihoda smo posustali i umorili se od birokratskih zamki. Što smo i odmah zaposlili 70 do 80 ljudi, kaže Igor Babić

ji na tržištu Švicarske te smo izrazito zadovoljni plasmanom. To je bio prvi veći projekt Premium modularne gradnje u Švicarskoj kada smo krajem 2013. izradili Premium module te ih transportirali u Zürich gdje smo ih sastavili na lokaciji za potrebe staračkog doma. Vrijednost tog projekta iznosila je 1,5 milijuna eura”, kaže Igor Babić. No, ni njihova priča ne može baš posve odstupati od problema tipičnih za Hrvatsku. “Birokratski problemi su stara tema hrvatskog gospodarstva i društva. Nismo iznimka, te se kao

i većina ostalih hrvatskih poduzeća borimo s hrvatskom birokracijom. Nakon devet godina čekanja građevinske dozvole za proširenje pogona tvornice na Viškovu, a sve kako bismo otvorili nova radna mjesta u Hrvatskoj, jednostavno smo posustali i umorili se od birokratskih zamki. Što smo napravili? Pokrenuli smo dvije velike tvornice u Srbiji u rekordnim rokovima i bez birokratskih blokada te tamo zapošljavamo novih 70 do 80 ljudi čiji broj po pojedinim projektima još i raste”, kaže Igor Babić. “Odavno je poznato da je proizvodnja temelj svakog uspješnog društva pa samo za primjer navodim da smo u mjestu Nova Pazova u 10 mjeseci od kupnje terena izgradili i pustili tvornicu u pogon te zaposlili 30 ljudi istog trena. Naime, država Srbija podupire proizvodnju te daje

Nameti u Hrvatskoj su visoki, pa Babići kažu da bez tvornica u Srbiji ne bi ni bili konkurentni razne olakšice poduzetniku proizvođaču jer prepoznaje svoj interes u tome temelju zdravog društva.

Anti-vandal oprema i samočisteće sanitarije u Sibiru Još od 2002. godine EUROmodul proizvodi automatske javne sanitarije i anti-vandal javnu sanitarnu opremu. Danas su jedina tvrtka na svijetu koja je postavila automatske samočisteće javne sanitarije u Sibiru, izvodeći to na, za tamošnje zimske uvjete, uobičajenih -40°C.

Koje su beneficije i razlike u poslovanju odnosno proizvodnji između Hrvatske i Srbije? Pa, dovoljno je spomenuti da smo samim proizvodom proizvedenim u Srbiji znatno konkurentniji na inozemnim tržištima zbog manjih troškova rada, manjih doprinosa na plaće i bez raznih fiskalnih nameta koje imaju proizvođači u Hrvatskoj, dok je kvaliteta proizvoda ista, što potvrđuju naše reference i izvedeni projekti”, objašnjava on. Kvaliteta i dizajn za uspjeh “Inozemno tržište, a pogotovo Njemačka i Švicarska, ne trpe nekvalitetne i nestručno izrađene proizvode. Ponosno možemo istaknuti da današnji izvoz tvornica EUROmodula iznosi 90 posto ukupnih prihoda. Kvalitetu i dizajn prepoznali su i svjetski dizajneri i arhitekti koji su činili žiri u produkt dizajn kategorijama za nagrade Reddot 2010 i iF product design awards 2011 za koje je dizajnerskim Oscarom nagrađen osnivač EUROmodul design studija Karlo Babić”, dodaje Igor Babić. Kad je riječ o poslovanju na hrvatskom tržištu, Babići uz kompliciranu i sporu birokraciju jednom od najvećih teškoća smatraju visoke namete poduzetnicima. “Da nemamo tvornice u Srbiji, vjerojatno ne bismo nikada bili konkurentni te plasirali proizvode u neke europske i istočne države”, napominju za kraj Babići.

Štete se mjere u milijardama dolara U Rafineriji nafte Rijeka završena je prva od dvije planirane faze modernizacije. U Rafineriji nafte Sisak pak ostvaren je tek manji dio zacrtanih planova iz prve od također dvije faze modernizacije Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

nine rafinerije u Rijeci i Sisku pretrpjele su goleme štete zbog toga što nisu modernizirane na vrijeme. Modernizaciju rafinerija trebalo je provesti zbog dobivanja tržišno konkurentnih goriva Euro 5 kvalitete i glo-

Rafinerije se još uvijek mogu modernizirati i već 2019. godine poslovati s dobiti balnih kretanja (Europska unija je već 1998. imala proizvode koji zadovoljavaju Euro 5 emisijske norme). Ivica Billege, dugogodišnji menadžer rafinerijske djelatnosti u Ini, u predavanju Posljedica izostanka planirane i ugovorene modernizacije rafinerija Ine s tvrtkom MOL, istaknuo je kako se izravne i neizravne štete za Hrvatsku mogu mjeriti u milijardama dolara. Naime, prema tim zacrtanim planovima, mo-

dernizacija rafinerija trebala je biti provedena od 2003. do 2008. godine. Međutim, u Rafineriji nafte Rijeka završena je prva od dvije planirane faze modernizacije. U Rafineriji nafte Sisak pak ostvaren je tek manji dio zacrtanih planova iz prve od također dvije faze modernizacije. “Izabrani strateški partner trebao je biti onaj koji ima prirodni interes za modernizaciju, a ne onaj koji ima primamljivu alternativu preko razvoja vlastitih rafinerija”, naglasio je Billege prošli tjedan u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti dodajući kako se možda namjerno radilo na tome. “No, to je zločesti zaključak koji je teško dokazati”, napomenuo je. Modernizirane, a zatvorene Kako bi zbog izostanka modernizacije godišnji gubitak bio manji, on tvrdi da su u toj naftnoj kompaniji odlučili smanjiti rafinerijske kapacitete prerade. U protivnom, da rafinerije rade punom parom, procjenjuje se kako

bi gubici iznosili oko 100 milijuna dolara godišnje. “Zbog tih odluka o smanjenju prerade, gubitak rafinerija u Sisku i Rijeci kreće se između 30 i 50 milijuna dolara”, smatra Billege i ističe kako bi, da je provedena planirana modernizacija, ukupna godišnja dobit tih rafinerija bila oko 380 milijuna dolara. Ipak, valja naglasiti kako one mogu dostići tu potencijalnu dobit ako se što prije započne s planiranom modernizacijom. “Kada bi se nastavilo s planiranim ulaganjima, te rafinerije mogle bi biti modernizirane do 2019. godine i već tada poslovati s dobiti”. Goran Šaravanja, glavni ekonomist Ine, napomenuo je kako su zbog višegodišnje gospodarske krize tržišta naftnih derivata u padu. A to je, prema njegovim riječima, jedan od razloga smanjenja kapaciteta prerade u rafinerijama. Dodaje i to da su neke modernizirane europske rafinerije morale primjetno smanjiti proizvodnju ili je čak zaustaviti zbog pada tržišta.

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3821, 31. ožujka 2014.

( 142 broda

( 35 bulk carriera

imaju brodari učlanjeni u udrugu Mare Nostrum

dio su flote Mare Nostruma

Brodarstvo: svjetska flota u šest godina narasla 60 posto

Je li višak flote na tržištu brodari brzo zaboravljaju U narednom periodu očekujemo stagnaciju tržišta u segmentu prijevoza sirove nafte i prijevoza suhih tereta, te blagi rast predsjednik Uprave Tankerske plovidbe Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

rvatski brodari učlanjeni u udrugu Mare Nostrum krajem prošle godine imali su 142 broda, među kojima je najviše trajekata, čak 41, i to zato što su i Jadrolinija i ostali linijski brodari članovi ove udruge. U floti je i 35 bulk carriera, 21 tegljač, sedam opskrbljivača platformi, sedam product carriera, devet katamarana, pet crude carriera, dva broda za teške terete, dva general cargo shipa, tri putnička broda te 10 brodova iz kategorije “ostali brodovi”. Njihova ukupna nosivost malo je viša od 2,9 milijuna DWT (deadweight ton oznaka je za ukupnu nosivost broda u tonama) ili 1,75 milijuna GT (gross ton - mjerna jedinica za obujam ukupno zatvorenog brodskog prostora). Pri tome su, naravno, najveći udjel u ukupnoj nosivosti, čak 61,4 posto, ponijeli bulk carrieri. Lani je, u odnosu na godinu prije, flota smanjena za 14 brodova, no brodari su u isto vrijeme preuzeli dva broda. Prošlu je godinu obilježio i nestanak jednog od najuglednijih hrvatskih brodara, Lošinjske plovidbeBrodarstvo, koji je ostao bez plovila i nakon 55 godina postojanja očito zauvijek prestao s radom. Lani je, naime, prodan i

posljednji brod iz njihove flote, brod Maja, star tek dvije godine. Inače, u floti Lošinjske plovidbe kroz povijest je plovilo više od 120 brodova. Kad je riječ o floti članica udruge Mare Nostrum, u prošloj je godini 119 brodova plovilo pod hrvatskom zastavom, osam pod zastavom Maršalskih Otoka, sedam pod zastavom Malte, tri pod zastavom Bahama, po dva Venezuele i Luksemburga te jedan pod zastavom Norveške. Teška godina Predsjednik Uprave Tankerske plovidbe iz Zadra Mario Pavić otkriva kako je prosječna starost flote Tankerske plovidbe 6,5 godina.

Brodski prijevoz je u najvećoj mjeri vezan uz Kinu, a najspretniji brodari su Grci, kaže kapetan Roje “Iza nas je još jedna u nizu teških godina u kojoj smo prodali tri broda, te je pozitivni završni račun za 2013., u kojem je prikazana dobit od 37,45 milijuna kuna, dobrim dijelom upravo rezultat prodaje brodova”, kaže on. “U narednom periodu očekujemo stagnaciju tržišta u segmentu prijevoza sirove nafte i prijevoza suhih tereta, te bla-

gi rast kod brodova za prijevoz naftnih derivata. Krizu smo dočekali spremno, minimizirali smo troškove poslovanja, te u narednih dvije-tri godine očekujemo oporavak tržišta. Sve ćemo poduzeti da oporavak tržišta

dočekamo s flotom ne manjom od trenutačne”, istaknuo je Pavić. Tankerska plovidba, što se tiče novogradnje, ima u korejskom brodogradilištu SPP naručen product carrier, takozvani MR tanker za prijevoz deriva-

ta i određenih kemikalija od 50.300 tona nosivosti, koji će biti isporučen u rujnu 2015. godine. Svjetsko tržište Svjetska flota je 2006. premašila milijardu tona nosivosti, a 2012. godine

1,6 milijardi tona nosivosti, što znači da je narasla 60 posto. Taj višak tonaže na tržištu je problem i svi se pomalo pitaju na koji način se to može riješiti. “Prošla konjunktura je trajala predugo, gotovo sedam godina”, kaže je-

Roje: Depresija je normalno stanje, a konjunktura se dogodi Kapetan Ante Roje, koji je nekada bio na čelu vrlo uspješnog Jadroplova, napominje kako je za vođenje brodarske tvrtke nužno veliko iskustvo, poznavanje povijesti i stalno praćenje prilika na svjetskom tržištu brodskog prometa. Nužno je pratiti narudžbe brodova pa tek onda povlačiti poteze. “Mada nitko pouzdano ne zna što će za godinu-dvije biti na tržištu,

iskustvo i informiranost pomažu u donošenju odluka o tome kada naručivati gradnju i kada se rješavati tonaže te na koji način sklapati ugovore s obzirom na cijene vozarina. Uvijek volim reći da je depresija normalno stanje, a da je konjunktura ono što se dogodi. U posljednje vrijeme to se pokazalo točnim jer su depresije sve duže i izraženije, a konjunkture, osim ove zadnje, kraće. Primjera radi, imamo slu-

čaj broda koji je izgrađen 1985. godine i plaćen 20 milijuna dolara, a prodan je 2007. za 40 milijuna dolara. Znači 12 godina je eksploatiran - a vlasnik je samo na njegovoj prodaji zaradio dvostruko. Što se tiče vozarina, svjedoci smo da su neki brodari zaključivali poslove čak i s negativnim vozarinama. Kina ima oko 1650 brodogradilišta, a lani ih nije niti 40 dobilo nove narudžbe te ozbiljno razmišljaju da smanje kapacitete brodogradilišta za 30 posto”, pojašnjava kapetan Roje.

www.privredni.hr Broj 3821, 31. ožujka 2014.

( više od 2,9 mil DWT

( prihod od 537 mil kn

ukupna nosivost svih brodova iz flote

ostvarila lani Atlantska plovidba

Pero Kulaš, predsjednik Uprave Atlanske plovidbe

znak da

Oporavak na vidiku, ali... Godine iskustva nameću nam oprez u poslovanju jer je tržište trenutačno vrlo nestabilno i volatilno te snažno reagira na bilo kakav poremećaj. Oporavak jest na vidiku, ali će biti polagan

kod brodova za prijevoz naftnih derivata, kaže Mario Pavić,

dan od naših najboljih poznavatelja prilika na svjetskom tržištu brodskog prijevoza kapetan Ante Roje. “A onda je 2008. uslijedio drastičan pad vozarina i on je bio uvod u depresiju koja još traje. Ono što sada pomalo ukazuje na oporavak je povećanje broja narudžbi gradnje brodova, koja doduše nije ni bila zaustavljena. Riječ je ipak o rastu narudžbi za oko 40 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Znači, brodovi se naručuju, a cijene vozarina ovisno o tipu broda ipak pomalo rastu”, istaknuo je. Činjenica je da se danas grade golemi brodovi kapaciteta 19.000 kontejnera, nastavlja Roje. “To

su prave grdosije. Na taj način su brodovlasnici mislili smanjiti cijenu vozarina za 10 dolara po toni. Međutim, Kina je donijela odluku da takve brodove ne veže u svojim lukama. To je natjeralo vlasnike takvih brodova da se vežu izvan Kine i da prekrcavaju teret na manje brodove. U svemu tome je zanimljivo da su neki od njih izgrađeni upravo u kineskim brodogradilištima. Tako su te vozarine smanjene za samo pet dolara po toni. Inače, brodski prijevoz je u najvećoj mjeri vezan uz Kinu, a najspretniji brodari su Grci koji prevezu oko polovine kineskog tereta”, pojašnjava kapetan Roje. Činjenica jest da je na tržištu očiti višak flote, pa se prema Rojinom mišljenju s pravom postavlja pitanje jesu li brodari ti koji brzo zaboravljaju. “To je možda i točno jer banke koje prate brodare lako i često mijenjaju ljude odgovorne za kreditiranje brodova. Primjera radi, jedna banka koja je veteran u poslovima brodskog prijevoza je 2008. godine ostala u riziku od čak 40 milijardi dolara”, otkriva Roje. Naši brodari usporedbe Kapetan Roje primjećuje da naši brodari ne igraju značajnu ulogu u svijetu: mnogi su propali, pogotovo linijski brodari, dok oni koji su preostali sada rade za neke veće svjet-

ske kompanije i uglavnom daju brodove u najam. Međutim, prije 25 godina to nije bilo tako. “Početkom devedesetih godina bila je to flota od ukupno 200 trgovačkih brodova. Danas,

Hrvatski brodari većinom su propali, a oni koji su preostali rade za veće svjetske kompanije 20 godina poslije, brodova je stotinjak. Hrvatski brodovi držali su gotovo 70 posto teretne flote i više od 90 posto putničke flote bivše Jugoslavije. Te 1990. trgovačka mornarica Jugoslavije, čija je flota uglavnom bila hrvatska, nalazila se na 27. mjestu po tonaži brodova Lloyd’sove ljestvice razvijenih pomorskih zemalja. U okviru Jugoslavije hrvatski brodari imali su veliko tržište i Jugoslavensku banku za međunarodnu ekonomsku suradnju, koja je podupirala izvoznike, a danas takve banke nema. HBOR nema takva sredstva - brodovi su preskupi da bi ih ta banka mogla pratiti”, podsjeća Roje. On tvrdi da će na brodski prijevoz iduće godine utjecati jedna činjenica - otvaranje Panamskog kanala. Investicija u njega je oko 2,5 milijardi dolara što će omogućiti prolaz dvostruko većih brodova, a to već dodatno utječe na cijene vozarina.

Perom Kulašom, predsjednikom Uprave dubrovačke Atlantske plovidbe, razgovarali smo o poslovanju Atlantske plovidbe, planovima te naše najveće brodarske kompanije te o stanju na svjetskom tržištu. Kakva je bila prošla godina za Atlantsku plovidbu? Kakvi su rezultati? - Grupa Atlantska plovidba u prošloj godini je ostvarila ukupan prihod od 537 milijuna kuna što je 3,1 posto više nego 2012. godine. S druge strane, troškovi su smanjeni za 9,5 posto, dok se gubitak iz 2012. godine, koji je iznosio 76,2 milijuna kuna, smanjio na 4,4 milijuna kuna u protekloj godini. Koliko brodova imate u floti i kolika je njihova starost? - Godinu smo završili s flotom od 15 brodova u vlasništvu s ukupno 873.000 tona nosivosti i dva broda pod ugovorom o zakupu ukupne nosivosti 87.000 tona. Posebno veseli činjenica da je prodajom starijih brodova i preuzimanjem pet novogradnji zadnje dvije godine flota značajno pomlađena, tako da je krajem godine prosječna starost flote iznosila nešto više od pet i pol godina. Što ste ugovorili za naredno razdoblje? - Pored dva broda tipa Green Dolphin, svaki nosivosti 38.000 DWT, koja

su ugovorena tijekom 2013. godine a njihova gradnja upravo počinje, nedavno smo ugovorili gradnju dva plus jedan brod tipa Ultramax nosivosti 63.800 DWT. Radi se o brodovima koji su po nosivosti vrlo blizu panamax brodovima, ali su za razliku od njih opremljeni i brodskim dizalicama što im daje povoljniji položaj i iskoristivost na tržištu. Što očekujete od nadolazećeg razdoblja kad je riječ o brodskom prijevozu i vozarinama? Kako se nosite s aktualnom krizom i što očekujete za Atlantsku plovidbu? - Što se ove godine tiče, očekujemo lagano usporavanje tržišne aktivnosti tijekom prvog kvartala, uglavnom zbog sezonskih faktora u trgovini željeznom rudom i

žitom. Ali u cjelini, tijekom 2014. godine očekujemo snažan rast trgovine rasutih tereta od oko šest posto na godišnjoj razini, što bi u korelaci-

Tijekom ove godine očekujemo snažan rast trgovine rasutih tereta, od oko šest posto na godišnjoj razini ji sa smanjenim isporukama novih brodova trebalo rezultirati boljim prosječnim vozarinama u odnosu na 2013. godinu. Ipak, godine iskustva nameću nam oprez u poslovanju jer je trenutno tržište vrlo nestabilno i volatilno te snažno reagira na bilo kakav poremećaj. Oporavak jest na vidiku, ali će biti polagan.

18 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3821, 31. ožujka 2014.

Važnost energetske učinkovitosti

Energija i (loši) gospodari Sustavno gospodarenje energijom prvi je i najvažniji korak u povećanju energetske učinkovitosti – smanjenju potrošnje energenata te posljedično povećanju konkurentnosti i smanjenju emisije CO2. Unatoč tome, do danas to je vrlo rijetka pojava čak i kod velikih potrošača energije. Kako bi se ubrzao i standardizirao proces uvođenja sustavnog gospodarenja energijom u organizacijama, usvojena je norma ISO 50001 – Sustavi upravljanja energijom. Hrvoje Glamuzina iz tvrtke HEP ESCO na tribini ISO Forum Croaticum HRN EN ISO 50001:2012 Sustavi upravljanja energijom – je li vrijeme za početak ili već kasnimo?, koja je održana u Hrvatskoj gospodarskoj komori, istaknuo

od početka provođenja mirenja na sudu do sada

Mirenje kao realna alternativa

je kako će u budućnosti potrošnja energije rasti zbog ubrzane industrijalizacije zemalja u razvoju. Pritom će energetska učinkovitost imati iznimno važnu ulogu kako bi ekonomije imale održivu konkurentnost. Marin Martinaga iz Plive Hrvatska kazao je kako se energetska učinkovitost u industriji uglavnom postiže promjenom načina na koji se gospodari energijom, a

ne ugradnjom novih tehnologija. Tribinu su organizirali Državni zavod za mjeriteljstvo, Hrvatski zavod za norme, Hrvatska akreditacijska agencija, Hrvatski mjeriteljski institut, Hrvatsko društvo za kvalitetu, Hrvatsko društvo menadžera kvalitete, Hrvatsko mjeriteljsko društvo, Udruga Hrvatski laboratoriji CROLAB i HGK. (B.O.)

Biam i Zavarivanje od 9. do 12. travnja u Zagrebu

Zavarivanje, alatni strojevi, antikorozivna zaštita i robotska košarka

Na bijenalnim sajmovima Biam i Zavarivanje koji se od 9. do 12. travnja održavaju na Zagrebačkom velesajmu očekuje se velik interes poslovne publike iz Hrvatske, ali i zemalja u okruženju. Naravno, jer ovi su sajmovi upravo idealna prigoda da se poslovnim posjetiteljima i partnerima predstavi najnovija ponuda i tehnologija s područja alatnih strojeva, zavarivanja i antikorozivne zaštite.

( 2340 postupaka

Tehnološka rješenja prezentirat će se uz atraktivan stručni program. Uz nove računalne programe (među ostalim, i novu verziju 3D CAD programa SolidWorks 2014), posjetitelji će moći vidjeti lasersko rezanje lima, razne vakuum i ORPU pumpe, lančane dizalice, brojne uređaje i strojeve za metalstvo, alate, pribor i metalni namještaj. Posebna atrakcija ove godine je - prvi put u Hrvatskoj - robotska košarka, a po-

sjetitelji će se, na atraktivnom prostoru u paviljonu 8, moći i osobno ogledati u ovom sportu s robotom. Najsretniji i najspretniji će osvojiti nagrade! U sklopu sajma (10. travnja u dvorani Zimski vrt) održat će se i 21. međunarodno savjetovanje o zaštiti materijala i industrijskom finišu KORMAT 2014. Uz uvažene domaće stručnjake gostovat će i Johann Wilhelm Erning s Berlinskog instituta za istraživanje i ispitivanje materijala (BAM), a u okviru savjetovanja održat će se skupština Hrvatskog društva za zaštitu materijala te izložba tvrtki koje se bave zaštitom od korozije. Najvažniji seminar iz područja stručnog usavršavanja - Koordinatori zavarivanja - održat će se 11. travnja, također u Zimskom vrtu.

Sudski sporov gospodarstvo Mirenje na sudu značajno je napredovalo, pa je tako ove godine postignutih u prošloj godini. Iako zasad nema puno hrvatskih primjer. Među njima se posebno ističu Končar Elektroindustrija i Drago Živković zivkovic@privredni.hr

irenje je kao alternativni način rješavanja sporova čvrsto zauzelo svoje mjesto u hrvatskom pravnom sustavu, ali postupaka mirenja još uvijek je malo, stoga treba razmišljati o novim zakonskim rješe-

Poduzetnicima treba ukazivati na uštede koje se mirenjem mogu postići njima. Stručnjaci i praktičari slažu se da je mirenje osobito važno u gospodarstvu jer može tvrtkama donijeti iznimno velike uštede, uz očuvanje poslovnih odnosa koji tijekom sudskih postupaka u pravilu budu trajno narušeni. Iako imamo pravni okvir za mirenje koji se ne razlikuje od pravnih okvira drugih, nama sličnih zemalja, kao i institucije za provođenje mirenja, predsjednik Centra za mirenje pri HGK-u Krešimir Sajko vidi nekoliko neuralgičnih točaka u Zakonu o mirenju iz 2011. godine. Problematičnima su se u praksi pokazala neka rješenja o početku mirenja i prekidu zastare, rješenja o nagodbi koja utvrđuje za-

kon te pitanja o obveznosti mirenja. Učinak na zastaru Odvjetnica Vesna Kovačević Fras ističe potrebu definiranja početka i završetka postupka mirenja kao obveze izmiritelja te utvrđivanje dana početka i završetka mirenja u slučajevima kad mirenje završava bez dogovora i pokreće se tužba. Razmišlja se i o tome znači li mirenje prekid zastare te kakav je učinak na zastarne rokove i rokove za podnošenje tužbe. Prema podacima

sutkinje Tanje Hučere, voditeljice Odjela za mirenje Općinskog građanskog suda, mirenje na sudu značajno je napredovalo, pa je tako ove godine u samo dva i pol mjeseca na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu sklopljeno 45 nagodbi, što je već polovina nagodbi postignutih u prošloj godini. Od početka provođenja mirenja na sudu do sada je bilo 2340 postupaka, 121 postupak je u radu, 2219 ih je okončano, a postignuto je 712 nagodbi, što je uspješnost od 32 posto.

www.privredni.hr Broj 3821, 31. ožujka 2014.

( 712 nagodbi

postignuto tijekom tih postupaka

( 18 miritelja ima Končar Grupa

vi su luksuz koji si ne može priuštiti u samo dva i pol mjeseca na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu sklopljeno 45 nagodbi, što je već polovina nagodbi tvrtki koje i u svoje ugovore ugrađuju klauzulu o obveznom mirenju, nekoliko se naših kompanija izdvaja kao pozitivan Ericsson Nikola Tesla Korporativni pravnici žele svoj centar u HGK-u

Korporativni pravnici žive mirenje, jer znaju kakvo su opterećenje za tvrtku sudski sporovi koji donose neizvjesnost u poslovanju, što može utjecati i na likvidnost, ističe Josipa Jurinić, koja je i predsjednica Udruge korporativnih pravnika. Korporativni pravnici vrednuju uspješnost sudskog spora, pa ako postoji mogućnost da će biti izgubljen, moraju se rezervirati sredstva što se odražava na bilancu i rezultate kompanije. Zato su korporativni pravnici u svoj kodeks ugradili odredbu da će nastojati sva sporna pitanja rješavati mirenjem, posredovanjem ili na drugi miran način. No, problem je to što korporativni pravnici, za razliku od odvjetnika ili javnih bilježnika, nisu regulirana profesija pa nemaju svoju komoru, iako inicijativa za njezino osnivanje postoji još od 2005. godine, kaže Gordana Štanfel iz Končara. Josipa Jurinić dodaje da ne inzistiraju čak niti na posebnoj komori, bili bi zadovoljni i da korporativni pravnici budu poseban razred unutar neke zajedničke komore. U nedostatku svoje komore, osnovali su udrugu koja je, prema riječima tajnice Martine Pejić, reprezentativni predstavnik korporativnih pravnika s obzirom na to da ih okuplja oko 200, a aktivna je i na europskoj razini. No, da bi ojačali poziciju korporativnih pravnika, zalažu se i za osnivanje Centra za korporativno pravo pri HGK-u jer HGK vide kao prirodnog partnera budući da okuplja sva hrvatska poduzeća. Mirenje postaje pravno sve kompliciranije, stoga je važno što preciznije odrediti predmet mirenja. Oko uvođenja pravnih laika kao izmiritelja nema suglasja među pravnicima: jedni su tome skloni, drugi se protive. I dok se dio stručnjaka zalaže za maksimalnu kontrolu i što točnije definiranje nagodbe, drugi smatraju kako cilj mirenja ne smije biti samo postizanje nagodbe, već obnova komunikacije među strankama u postupku. Iako zasad nema puno hrvatskih tvrtki koje su-

stavno provode mirenja i u svoje ugovore ugrađuju klauzulu o obveznom mirenju, nekoliko se naših kompanija izdvaja kao pozitivan primjer. Među njima se posebno ističu Končar Elektroindustrija i Ericsson Nikola Tesla. Klauzula o mirenju Končar ima iskustva u postupcima mirenja i u Hrvatskoj i u inozemstvu. Iako ih nije bilo puno, bili su značajni po svojoj vrijednosti, pa su znatno utjecali i na godišnje poslovanje, ističe Gordana Štanfel, stručna surad-

nica člana Uprave Končara. Končar koristi i arbitražu kao alternativni postupak rješavanja sporova jer si kompanija ne može dozvoliti luksuz dugotrajnih rješavanja sporova. “Mirenje u gospodarstvu treba usmjeravati ka sporovima pogodnima za mirenje te poduzetnicima ukazivati na uštede koje se mirenjem mogu postići”, smatra Gordana Štanfel. Končar uvijek u ugovore koje sklapa stavlja klauzulu o obveznom mirenju ili arbitraži, koje se obično provodi pred Centrom za mirenje

HGK-a. Ako je poslovni partner iz inozemstva, onda se mirenje provodi obično pred Međunarodnim arbitražnim sudom (ICC) ili Međunarodnim institutom za prevenciju i rješavanje sporova (CPR) u New Yorku. Pred CPRom je Končar, primjerice, uspješno okončao postupak mirenja s jednom egipatskom kompanijom. U investicijske ugovore u pravilu se stavlja klauzula o arbitraži i vijeću za rješavanje sporova, po međunarodnim FIDIC pravilima. Miritelji su raznih struka, uz pravnike

ima tu i ekonomista, pa i psihologa, a u trgovačkim sporovima često su to inženjeri. Ipak, sami tekst nagodbe u pravilu na kraju sastavlja pravnik. Tvrtku u mirenju zastupa direktor, u svojevrsnoj simbiozi s korporativnim pravnikom koji se brine da nagodba bude pravno utemeljena. Visoka uspješnost u radnim sporovima Aida Marijan, direktorica pravnih poslova i zastupanja, podsjeća da Končar od 1999. godine provodi mirenja, što znači i prije donošenja zakonske regulative, s obzirom na to da je prvi Zakon o mirenju donesen 2003. Mirenje je u Končaru implementirano u kolektivne ugovore u individualnim radnim sporovima, gdje je partner Sindikat metalaca. Mirenje se proširilo među članovima sindikata, a mnogi od njih su sudjelovali i u edukacijama. Tako Končar ima 18 miritelja u radnim sporovima, zaposlenika i članova sindikata, koji su educirani u suradnji s Hrvatskom udrugom za mirenje. Godišnje se u Končaru provede pet do šest mirenja u radnim sporovima, koji u velikoj većini završe nagodbom, često već nakon prvog sastanka stranaka s miriteljem. Od 2000. godine počeli su provoditi i mirenja u trgovačkim sporovima između tvrtki čla-

nica Končar Grupe, koje zbog toga u zadnjih pet godina nisu imale nijedan međusobni sudski spor. Uz Končar, prema podacima Aide Marijan, mirenje se provodi i u javnim poduzećima poput Hrvatskih šuma, Hrvatskih cesta i Hrvatske elektroprivrede, ali i privatnim kompanijama kao što su IGH, Tehnika, Agrokor i Konzum. Ericsson Nikola Tesla kao kompanija shvaća što je mirenje, pa je pronositelj ideje da je i pregovaranje prije sklapanja ugovora zapravo oblik mirenja, kaže glavna pravna savjetnica u Ericssonu Josipa Jurinić. Zato Ericsson nema komercijalnih sudskih sporova i gradi imidž kompanije koja misli na budućnost. U komercijalne ugovore uvi-

Mirenje postaje pravno sve kompliciranije, stoga je važno što preciznije odrediti predmet mirenja jek stavljaju klauzulu o mirenju, a ako ono ne uspije, sljedeći je korak uvijek arbitraža, zaključuje Josipa Jurinić, koja poziva i na čvršću suradnju HGK-a i korporativnih pravnika, kako bi se male i srednje tvrtke više uključilo i uvjerilo u prednosti mirenja.

20 MERIDIJANI

Privredni vjesnik Broj 3821, 31. ožujka 2014.

( oko 30%

( 4400

električne energije uvozi Hrvatska

broj zelenih poslova u energetici u Hrvatskoj

Energija i razvoj

Niskougljični razvoj energetike ne Usprkos velikom potencijalu koji postoji u Hrvatskoj, udio obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji električne energije iznosi Istodobno, Hrvatska uvozi oko 30 posto električne energije, ovisno o hidrološkim uvjetima Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

rogram Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) je u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode izradio Okvir za niskougljičnu strategiju razvoja. Riječ je o podlozi za strategiju niskougljičnog razvoja Hrvatske koju će Vlada usvojiti sljedeće godine. Na Okviru je radilo više od 250 stručnjaka odredivši pritom mjere koje mogu pridonijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova, otvaranju novih radnih mjesta i ekonomskom razvoju. Robert Pašičko, stručnjak za razvoj projekata u UNDP-u, kaže nam kako strateški razvoj energetike postaje jedno od ključnih političkih pitanja za sve države, pa tako i Hrvatsku. “Jer, glavni problem koji se nameće je kako osigurati dovoljno energije za razvoj te ujedno kroz to razvijati vlastitu ekonomiju, konkurentnost i zaposliti ljude. Tako je, primjerice, kao ključnu

temu za dobivanje prošlih političkih izbora njemačka kancelarka Angela Merkel označila zelenu energetsku tranziciju tzv. Energiewende, koju i dalje podržava velika većina tamošnjih građana vlastitim investicijama. Naime, više od polovine instalirane snage obnovljivih izvora je u vlasništvu građana i zadruga”, ističe on.

Donedavno se cijena energije održavala ispod tržišne, čime se dijelom osiguravao socijalni mir Usprkos velikom potencijalu u Hrvatskoj, nastavlja Pašičko, udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji električne energije iznosi svega tri posto, ne računajući pritom velike hidroelektrane. Istodobno, Hrvatska uvozi oko 30 posto električne energije, ovisno o hidrološkim uvjetima. “Ni nedavno usvojeni Akcijski plan za obnov-

ljive izvore ne promovira i ne potiče šire korištenje sunčanih elektrana i vjetroelektrana postavljajući kvote za njihovo korištenje uz obrazloženje da ne donose dovoljno makroekonomskih koristi. De-

mantira ih nedavna studija Zaklade Friedrich Ebert koja pokazuje kako se već danas broj zelenih poslova u energetici u Hrvatskoj procjenjuje na 4400”, napominje Pašičko.

Utrostručen broj zaposlenih Osim OIE, niskougljičnom razvoju pridonosi energetska učinkovitost koja je u nas ušla na velika vrata kroz osmogodišnji program Potica-

zelena energija - drugi i mi

Vjetar konkurentan ugljenu Njemačka danas četvrtinu svojih potreba za električnom energijom zadovoljava iz obnovljivih izvora energije (najviše iz sunca, vjetra i biomase). Danska pak do 2020. godine planira polovinu svoje potrebe za električnom energijom zadovoljiti samo iz ener-

gije vjetra. Austrija, koja sunca ima bitno manje od Hrvatske, ima čak 23 puta više instaliranih solarnih kolektora po glavi stanovnika nego Lijepa Naša. U sve većem broju zemalja Europske unije cijena proizvodnje električne energije iz sunca dostigla je mrežni paritet. To znači

da je postala konkurentna tržišnoj cijeni te da njena proizvodnja ne zahtijeva daljnje poticanje države. No ipak zahtijeva drugu vrstu potpore kao zajamčeni otkup. Isto tako je već od ranije poznato da je cijena proizvodnje iz vjetra u mnogim državama posta-

la konkurentna onoj dobivenoj iz ugljena. Istovremeno, ističe Robert Pašičko, u Hrvatskoj je kao energetski projekt od nacionalnog interesa označena termoelektrana na ugljen u Plominu. Uzimajući u obzir da se ovdje radi o tehnologiji koja poštuje najvi-

še ekološke standarde i ne ulazeći previše u okolišne i socijalne implikacije koje ovakav projekt može imati, dovoljno se osvrnuti na njegove ekonomske posljedice. “U susjednoj Sloveniji, koja se malo prije Hrvatske odlučila za ulaganje u projekt termoelektrane

nja energetske učinkovitosti u Hrvatskoj. Projekt je pokrenut kroz suradnju UNDP-a s relevantnim ministarstvima i Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. “Rezultati projekta

www.privredni.hr Broj 3821, 31. ožujka 2014.

( 14.500 radnih mjesta potencijal prioritetnih mjera u području OIE

Pogled u svijet

Stranputice u znanosti

ema alternativu Z

dr. Uroš Dujšin

svega tri posto, ne računajući pritom velike hidroelektrane. pokazuju da se sustavnim praćenjem potrošnje i promjenom ponašanja korisnika bez značajnih investicija može smanjiti potrošnja energije u prosjeku za 12 posto”, kaže Robert Pašičko dodajući kako uz ambiciozan i sustavan pristup, prioritetne mjere u području OIE i energetske učinkovitosti imaju potencijal ostvariti ukupno 14.500 radnih mjesta. Ako se tome broju dodaju neizravno zaposleni u tim sektorima, otvara se potencijal od gotovo 80.000 radnih mjesta, što je četvrtina današnjeg broja nezaposlenih, ističe on. Na svjetskoj razini, pak, u samo četiri godine broj zaposlenih u sektoru obnovljive energije gotovo se utrostručio te je u tom sektoru danas zaposleno oko šest milijuna ljudi. “Nedavno izvješće Deutsche Banka pokazuje kako će ove godine instalirana snaga u fotonaponu porasti za 36 posto, a najveći razvoj će se dogoditi u Kini, Japanu i SAD-u. Očekuje se da će prosječna cijena fotonaponskih modula pasti u ovoj godini na 0,5 američkih dola-

ra po vatu. A još u 2007. bila je 10 puta viša. Stoga u sve više država cijena proizvedene energije iz sunca i vjetra postaje konkurentna ugljenu, čak i bez poticaja iz, primjerice, feed-in tarifa”, kaže Pašičko.

Šoštanj, isto na ugljen, troškovi su neočekivano skočili za vrtoglavih gotovo 100 posto u odnosu na planirane. Zbog upitnog broja sati koliko će ovakva elektrana biti u pogonu, njeni godišnji gubici već se sada broje u milijunima. Ako bi se investicija u planiranu

TE Plomin C preusmjerila u instaliranje sunčanih toplinskih sustava, procjena UNDP-a govori da bi na kraju kućanstva dobila podjednaku količinu isporučene energije uzevši u obzir da se većina tople vode kod nas ionako dobiva iz električnih bojlera”, napo-

Ugroženi kupci energije Zoran Kordić iz UNDP-a ističe kako najnoviji izvještaj Međunarodnog panela za klimatske promjene (IPCC) potvrđuje da je za te promjene najzaslužniji čovjekov utjecaj kroz povećanje emisija stakleničkih plinova. Znajući da najveći udio stakleničkih plinova dolazi iz energetskog sektora neupitno je da samo njegov niskougljični razvoj može ublažiti negativne posljedice klimatskih promjena. “Usprkos značajnim postignutim uštedama, potrebni su dodatni napori tamo gdje se energija najviše troši - u kućanstvima. Jer, osim toga, ona su danas suočena i sa sve većim cijenama energije, što dovodi do povećanja broja ugroženih kupaca energije. Zajedničko istraživanje

GfK-Centra za istraživanje tržišta i UNDP-a pokazuju kako dvije trećine stanovništva troši više od 10 posto svojih prihoda na energiju, dok prema pokazateljima Državnog zavo-

Osim obnovljivih izvora energije niskougljičnom razvoju pridonosi energetska učinkovitost da za statistiku, čak 28,3 posto stanovništva kasni u plaćanju računa za komunalne usluge. Do nedavno se cijena energije održavala ispod tržišne, čime se dijelom osiguravao i socijalni mir. Međutim, to je prošlost - danas same kompanije predlažu cijene električne energije i sudjeluju na velikom tržištu Europske unije. Članice EU-a koje su već prošle sličan proces tranzicije prema liberalizaciji tržišta pokazuju da najpovoljniji utjecaj u pomoći ugroženim kupcima energije imaju upravo mjere energetske učinkovitosti”, zaključuje Kordić.

minje Pašičko. K tomu, nastavlja on, tih tri milijuna četvornih metara instaliranih sunčanih toplinskih sustava istodobno znači i zapošljavanje više od 3000 novih radnika na proizvodnji i instalaciji, što je jedna od glavnih prednosti zelene energije.

nanost počiva na jednostavnom načelu: “vjeruj, ali provjeri”. Ta jednostavna ideja dovela je do stvaranja goleme količine znanja; od svog početka u 17. stoljeću moderna je znanost izmijenila svijet do neprepoznatljivosti, i to uglavnom u dobrom pravcu. No uspjeh dovodi do šlamperaja, upozorava Economist. Moderni znanstvenici previše vjeruju i premalo preispituju, od čega pati znanost, ali i čovječanstvo u cjelini. Ogroman broj otkrića koja ispunjavaju znanstvene časopise rezultat su loše provedenih eksperimenata ili loših analiza. U biotehnologiji se čak polovina rezultata ne može ponoviti. Znanstvenici tvrtke Bayer uspjeli su ponoviti tek četvrtinu od 67 istraživanja objavljenih u uglednim znanstvenim časopisima. Jedan vodeći informatičar smatra da su čak tri četvrtine članaka iz njegova područja škart. U desetljeću nakon godine 2000. je oko 80.000 pacijenata sudjelovalo u eksperimentima zasnovanim na istraživanjima koja su se kasnije pokazala nevaljanim. Uzaludni troškovi Čak i kad nevaljana istraživanja ne dovode ljudske živote u opasnost, troši se novac i napor skupih znanstvenika uzalud. Troškovi tih i takvih grešaka teško je procijeniti, ali je vjerojatno da su ogromni te da će vjerojatno rasti i dalje. Jedan od razloga tome je konkurencija znanstvenika. U 1950-im godinama kada se znanstveno istraživački rad afirmirao nakon uspjeha u Drugom svjetskom ratu, u svijetu je bilo tek nekoliko stotina tisuća istraživača. No kako je njihov broj rastao,

do sadašnjih šest do sedam milijuna, znanstvenici su izgubili samokontrolu. Imperativ “objavljuj ili propadni” postao je osnovno pravilo akademskog života jer je konkurencija ubojita. Nije ni

že kao znakove istinskog otkrića.

čudo: u Americi redoviti profesori su 2012. u prosjeku zarađivali 135.000 dolara, a stalno pristižu novi koji se bore za raspoloživa mjesta.

đujućim temama. Ako se k tome radi o sižeima kao što su alkoholizam, senilnost ili slične javnosti zanimljive teme, rezultati tih istraživanja mogu naći svoj put i u dnevni tisak te tako uvećati i popularnost časopisa. S druge strane, neuspjesi u dokazivanju postavljene hipoteze rijetko se nude za objavljivanje, a još rjeđe objavljuju. Ipak, u posljednje vrijeme najkvalitetniji znanstveni časopisi postali su skloniji ovim “negatorskim” istraživanjima. No tu treba ići još dalje. Znanstveni bi časopsi trebali rezervirati dio prostora baš za takva istraživanja, a korisna je praksa i dodavanje kritičkog komentara svakom objavljenom članku - kako to neki časopisi već i rade. Ispravljanje stranputica u znanstvenom radu važno je kako bi se sačuvao ugled koji znanost uživa i treba uživati. No njen se ugled temelji upravo na tome da u većini slučajeva daje točne odgovore na postavljena pitanja. Zato su i pogrešni rezultati loših istraživanja utoliko štetniji.

Vodeći znanstveni časopisi odbacuju i do 90 posto primljenih rukopisa kako bi sačuvali svoju ekskluzivnost Karijerizam potiče i pretjerivanje i probirljivost u objavljivanju istraživanja. Vodeći znanstveni časopisi odbacuju čak do 90 posto primljenih rukopisa kako bi sačuvali svoju ekskluzivnost. Objavljuju se tek najsenzacionalnija otkrića, pa je razumljivo da čak trećina istraživača nastoji rezultate svojih istraživanja prikazati u boljem svjetlu time što prikrivaju činjenice koje ih osporavaju. A kako sve više istraživača radi na istom problemu, sve je vjerojatnije da će bar jedan pasti u napast da gomilu statističkih pokazatelja prika-

”Negatorska” istraživanja Takve lažne korelacije često se mogu naći u časopisima u potrazi za iznena-

22 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Natječaj za HE Vranduk Elektroprivreda BiH objavila je međunarodni javni poziv za pretkvalifikaciju tvrtki i konzorcija za gradnju prve hidrocentrale na rijeci Bosni Vranduk. Javni poziv odnosi se na izradu glavnog i izvedbenog projekta, proizvodnju, isporuku i montažu opreme, građevinske radove, testiranje postrojenja i puštanje u pogon. Ukupna vrijednost investicije je 127 milijuna KM. Kod Livna najveći solarni park u Europi Predstavnici tvrtki Hareon Solar Technology iz Šangaja i Prinz Karl Thurn und Taxis Management AG iz Züricha upoznali su novinare u Livnu s poduzetim aktivnostima nakon dobivanja koncesije za gradnju solarnog parka na tri lokacije kod Livna - u Ćaiću, na Brdima i u Tušnici. Investitori su u svrhu realizacije projekta osnovali tvrtku Solbus koja će raditi na izradi projektne dokumentacije, gradnji solarnog parka i distribuciji električne energije. Predstavnici investitora su istaknuli da su sredstva od 900 milijuna KM osigurana te da će radovi otpočeti čim se dobije građevinska dozvola. Livanjski solarni park bit će jedan od najvećih u Europi, a prostirat će se na površini od oko 1000 hektara. Pilići na putu u zaljevske zemlje i Afriku Sarajevska mesna industrija Ovako potpisala je ugovor s tvrtkom Notion LTD o izvozu mesa i mesnih prerađevina u sve zemlje Zaljeva i Sjeverne Afrike u vrijednosti od 1,2 milijuna dolara. Arapski partneri pokazali su najveći interes za piletinu, ali i za ostale mesne prerađevine s halal certifikatom. Predstavnici Notion LTD-a izjavili su da je riječ o prvim probnim izvoznim aranžmanima uz uvjerenje da će izvozne količine biti udesetostručene.

Privredni vjesnik Broj 3821, 31. ožujka 2014.

( oko 221 mil KM ( 200.000 t aluminija iznos nagomilanih dugova Aluminija

godišnja proizvodnja kombinata Aluminij

Teški dani za najvećeg izvoznika bosanskohercegovačkog gospodarstva

Kako spasiti zlatnu koku Nagomilani dug Aluminija nije moguće preko noći sanirati, rekao je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, obećavši da će vlada učiniti sve da se ne ugasi aluminijski sektor koji zapošljava oko 5000 ljudi Zdravko Latal latal@privredni.hr

luminij, izvozni lider bosanskohercegovačkog gospodarstva, proživljava najteže dane u svojoj povijesti. Akumulirani gubitak od 221 milijun konvertibilnih maraka prijeti gašenju kompanije, otkazima za više od 5000 direktno i indirektno zaposlenih u BiH i za oko 1500 izvan zemlje, zatim povećanju gubitaka na željeznici i smanjenju prometa u Luci Ploče. U pitanju je godišnja proizvodnja 200.000 tona aluminija, prihod veći od

Premijer Nikšić priznaje da se sledio kad je vidio nalaze Financijske policije FBiH iz Aluminija milijardu KM, izvoz vrijedan 700 milijuna KM i doprinosi državnoj blagajni od 50 milijuna KM. Zaposlenici Aluminija su u više navrata upozoravali na izuzetno tešku situaciju kombinata i zahtijevali od suvlasnika, vlade Federacije BiH, provođenje obećanih mjera sanacije predviđenih sporazumom s upravom mostarske tvrtke. Nezavisni sindikat zaposlenika Aluminija uputio je oštre kritike na rad vlade FBiH i u javno objavljenom pismu premijeru Nerminu Nikšiću poručio: “Htjeli ste 44 posto udjela u vlasništvu Aluminija, dobili ste. Tražili ste mjere štednje. Do-

nijeli smo plan ušteda od 20 milijuna KM ove godine. Tražili ste obeštećenje za bivše djelatnike. Obvezali smo se i na to. Tražili ste smanjenje naših plaća. Dobili ste plan i za te rezove. Tražili ste reviziju svih ugovora. Dobili ste. Tražili ste da u Aluminij uđe Financijska policija. Već je tri mjeseca ovdje. Sve što ste tražili, to ste i dobili, a Vi ste nas ostavili na cjedilu – s cijenama struje i ostalim beneficijama koje ste obećali”. Dug nije problem samo Aluminija Na nedavnom sastanku premijera Nikšića i resornog ministra za energiju, industriju i rudarstvo Erdala Trhulja s menadžmentom Aluminija i generalnim direktorom Željkom Kordićem predstavnici vlade su obećali da će učiniti sve da Aluminij preživi. Podržali su napore novog menadžmenta kombinata da raskine sa

svime onim što je učinjeno ranije, sa štetnim ugovorima i sumnjivim transakcijama. Problem nagomilanih dugova nije moguće riješiti preko noći, rekao je premijer Nikšić i objasnio da vlada nema zakonskih mogućnosti direktnog ugovaranja nižih cijena električne energije što se od nje traži, ali zato postoje druge mogućnosti pomoći. To se može učiniti kroz zakon o financijskoj konsolidaciji privrednih društava, rekao je Nikšić te naglasio kako dug Aluminija nije samo problem ove tvrtke, nego i veliki problem za cjelokupni entitet, a posebice za dvije elektroprivrede. Vlada

će napraviti plan financijske konsolidacije zajedno s drugim povjeriteljima, bankama i dobavljačima. Oni koji su do sada ostvarivali enormne profite u poslovanju s Aluminijem, sad bi trebali pokazati solidarnost i spremnost u spašavanju kombinata. Treba provjeriti hoće li banke biti jamci spasa. Interes vlade FBiH nije da postane većinski vlasnik tvrtke, ali nas nitko nije spominjao dok je Aluminij bio zlatna koka, rekao je premijer Nikšić i potvrdio da se sledio kad je vidio nalaze Financijske policije FBiH iz Aluminija. Nikšić nije želio priopćiti te nalaze, ali je naglasio da

Nalazi Financijske policije Financijska policija Federacije BiH je, kako saznaju mediji, utvrdila da je bivši direktor Aluminija Ivo Bradvica u 2013. godini samo za plaće uzeo 137.196 KM, dok mu je na ruke u vidu otpremnine isplaćeno 161.024 KM. Izvršni direktor Željko Boras na osnovi plaća primio je lani 103.985 KM, a Mladen Galić, jedan od direktora, 96.340 KM, dok je na osnovi otpremnine uzeo 113.072 KM.

će netko za ranije ugovore morati odgovarati. Dva rješenja za opstanak Generalni direktor Aluminija Željko Kordić ustvrdio je da za ovu tvrtku postoje dva rješenja za opstanak, novi zakon o financijskoj konsolidaciji ili otplata duga na rate. Zakon o financijskoj konsolidaciji omogućava da s dobavljačima sirovina napravimo korektan dogovor, prema kojemu bi se dugovanja, ili bar dio duga, pretvorili u vlasnički kapital. Ovaj prijedlog je i ranije postojao, ali prijašnji menadžment nije htio ni čuti za takvo što. Druga je opcija da se ide na obročno plaćanje dugovanja, kazao je Kordić. Na svjetlo dana sve više i češće izlazi uvjerenje da visoke cijene struje i nikad niže cijene aluminija na burzama nisu jedini razlog gubitaka Aluminija.

www.privredni.hr Broj 3821, 31. ožujka 2014.

( 5 mil € potrošeno

*vijesti

na brojne studije za 2. blok nuklearne elektrane

POLEMIKE OKO NOVOG BLOKA NUKLEARNE ELEKTRANE KRŠKO

Troše za studije, a elektrana visi u zraku Nadzorni odbor Nuklearne elektrane Krško spočitava upravi što troši za studije o gradnji novog bloka elektrane, kad država ni izbliza nema potrebnih šest milijardi eura za radove kom tržištu (3,5 milijardi dolara) i najnovija europska pozajmica povećat će zaduženost na 80 posto BDP-a. Samo kamate na taj dug, uz pretpostavku da se dalje ne povećava, u pet godina pojest će novi blok nuklearke u Krškom. Niko Goleša, član Nadzornog odbora, i unutar njega posebno odgovoran za revizijsku komisiju, izričito je rekao da Gen Energija – sve dok se na državnoj razini ne odluči o sudbini proširenja

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

artin Novšak, direktor Gen Energije u čijem je vlasništvu polovina Nuklearne elektrane Krško, našao se na udaru kritike pojedinih članova Nadzornog odbora. Spočitavaju mu da troši previše novca na brojne studije za drugi blok elektrane mada se još dugo neće znati ima li smisla i novca da se uz postojeći podigne još jedan blok. Istraživanja i studije za NEK2 intenzivno se naručuju od 2007. godine. Samo u 2012. i 2013. godini naručeno je dvadesetak novih studija za cijenu od 3,1 milijun eura. S ranije isporučenim Gen Energija platila je dosad za studije oko pet milijuna eura. Za izvođače studija izabrani su Geološki institut iz Francuske, a našlo se posla i za domaće ponuđače, prije svega za Geološki zavod, poduzeće Sipro Inženjering te Zavod za graditeljstvo. Posebno su bila značajna istraživanja francuskog Instituta za radijacijsku i nuklear-

nu zaštitu (IRSN). Krajem 2012. godine taj je institut iznenadio naručitelja neugodnim nalazom da je lokacija u Krškom zbog rizika od potresa preopasna za drugi blok nuklearne elektrane. Taj nalaz Martin Novšak dugo je oklijevao pokazati slovenskoj Agenciji za nuklearnu sigurnost što je Nadzorni odbor okvalificirao pokušajem prikrivanja dokumenta od nadležnih nadzornih institucija. Nadzornici NEK-a takvo su ponašanje sankcionirali. Smijenili su Novšaka s direktorske dužnosti. Ne za dugo – Sud u Krškom

vratio je smijenjenog direktora na staro mjesto s kojeg Novšak nastavlja producirati brojne studije uvjeren da Slovenija može i treba učvrstiti svoju energetsku samostalnost gradnjom drugog bloka NEK-a. Novca za nuklearku nema Polemike o NEK-u traju već cijelo desetljeće. Vlada Janeza Janše uvrstila je 2006. godine elektranu snage 1600 megavata u Rezoluciju o nacionalnim razvojnim projektima. Tamo je bilo navedeno da će gradnja

početi 2015. godine te da će se cijeli projekt izvesti za oko dvije milijarde eura. U međuvremenu mnogo toga se promijenilo, a dogodila se i Fukušima. Novi sigurnosni zahtjevi dižu cijenu NEK2 na vrtoglavih šest, a neki kažu čak i na osam milijardi eura. Slovenija toliki novac nema, a teško da ga može i naći. Ministar financija Uroš Čufer prošli tjedan počeo je prodavati slovenske obveznice na europskom financijskom tržištu. S onim što je početkom godine već zadužio Sloveniju na američ-

Jedna od studija tvrdi i da je lokacija u Krškom u slučaju potresa previše opasna NEK-a – ne bi smjela trošiti novac na razne studije za projekt za koji slovenska javnost nema naročite simpatije. Nakon svega što se dogodilo s gradnjom šestog bloka termoelektrane na ugljen u Šoštanju, javnost je uvjerena da će i novi blok uz nuklearku u Krškom poslužiti “zamračenju pustih milijuna eura”.

Argumenti pobornika NEK-a

Razlozi za gradnju: raspoloživa lokacija, stečena znanja te pouzdana opskrba uz niže cijene struje, što je bitan dio konkurentnosti slovenske industrije.

U 31 državi svijeta lani je bilo u pogonu 437 reaktora ukupne snage 372.210 megavata, a gradi se trenutno 68 novih jedinica zajedničke snage 65.406 megavata. Nuklearna elektrana Krško u pogonu je 30 godina i to kao pouzdan i konkurentan proizvođač jeftine električne energije. Novi blok NEK-a, ističu njegovi zagovornici, valja graditi i zbog niza drugih razloga. Mnoga poduzeća iz Hrvatske i Slovenije u gradnji NEK-a stekla su znanja, vrlo

cijenjena u inozemstvu, a uspostavila su i kontakte temeljem kojih i danas uspijevaju prodavati svoje robe i usluge širom svijeta. Generacija stručnjaka koja je rasla zajedno s nuklearkom u Krškom približava se mirovini. S novim blokom bilo bi sigurnije i lakše održati kadrovski kontinuitet. NEK2 zanimljiv je kao investicijski projekt jer već raspolaže potrebnom lokacijom, a ima i sav potreban stručni suport. Osim toga elektranu se može brzo

priključiti na mrežu budući da je dovršen dalekovod do Beričeva. NEK2 bio bi prevelik za Sloveniju i to je njegova mana, a može postati prednost pod uvjetom da se elektranu gradi kao regionalni projekt. Iz njega se električna energija prenosi u susjedne elektroenergetske sustave. Susjede, na žalost, zasad nitko nije ništa pitao niti se posavjetovao s onima koji bi mogli imati izravne negativne posljedice u slučaju kakvog radnog incidenta.

Inovativno Nazarje Tvrtka BSH kućni aparati iz Nazarja, koju je Gorenje 1993. kao neperspektivnu prodalo tvrtki Bosch und Siemens Hausgerät, lani je proizvela osam milijuna malih aparata, povećala prihod na 344 i čistu dobit na 32,2 milijuna eura. Zapošljava 1400 ljudi, od toga 200 inženjera, i vodeća je u proizvodnji skupljih aparata za kavu. Uspjeh u Nazarju tvrtka BSH zahvaljuje optimizaciji troškova, novim proizvodima i inovacijama. Dodatak obračunu

Zajedno s informativnim obračunom poreza na dobit slovenski građani od sljedeće godine dobit će i obavijest koliko su primili socijalnog novca od države i općine. “Želimo povećati spoznaju o tome kako je važno dati državi da bi preraspodijelila potrebitima”, objasnila je ministrica Anja Kopač Mrak. Ugledni ekonomist Bogomir Kovač rado bi vidio cjeloviti prikaz proračunske jednadžbe, tako da građani znaju koliko ih stoji besplatno školstvo i zdravstvena zaštita. Ispravak iz Perutnine Ptuj Tvrtka Perutnina Ptuj reagirala je na naš tekst objavljen u prošlom broju pod naslovom Leti perje oko Perutnine, upozoravajući da su preneseni netočni podaci vezani uz financijske odnose tog koncerna. “Vrijednosni okvir reprograma s konzorcijem banaka (Abanka, NKBM, Gorenjska banka i Probanka) iznosi 84 milijuna eura. Cjelokupni iznos kredita na razini Grupacije Perutnina Ptuj je 110 milijuna eura. To su jedine brojke s kojima operiramo i jedine prikazuju sliku financijskog položaja Perutnine Ptuj”, pojasnio je Roman Glaser, predsjednik uprave i generalni direktor Perutnine Ptuj. (PV)

24 TURIZAM *vijesti Plava laguna ulaže u pripremu sezone Porečka turistička tvrtka Plava laguna u uređenje hotelskih objekata iz svog sastava, u sadržaje ponude te pripremu ovogodišnje turističke sezone ulaže oko 10 milijuna eura. Iako postoje dobre najave s većine emitivnih tržišta s kojih turisti dolaze u Istru, poslovodstvo Plave lagune zabrinjava mogućnost nastavka pada dolazaka ruskih i ukrajinskih turista. U toj turističkoj tvrtki kažu kako u Rusiji i Ukrajini treba pojačati ulaganja u nacionalnu promociju i suradnju s tamošnjim touroperatorima. Hrvatska falkuša u Oslu Komiška ribarska brodica falkuša, uz dva vikinška broda drakara, predvodit će flotu od 300 povijesnih brodova u glavnoj ceremoniji obilježavanja 200. obljetnice Kraljevine Norveške od 17. do 20. srpnja u Oslu. Taj događaj pratit će i postav izložbe hrvatskog fotografa Ive Pervana o komiškoj regati Rota Palagruzona u Kraljevskom pomorskom muzeju u Oslu. Uz nositelja projekta, kulturne ustanove Ars Halieutica iz Komiže, u projekt će se uključiti Glavni ured Hrvatske turističke zajednice i Ministarstvo turizma. Croatia Airlines uvodi više letova za sezonu

Hrvatski zračni prijevoznik Croatia Airlines (CA) i ove godine nastavlja pridonositi razvoju hrvatskog turizma s povećanim brojem letova i sjedala tijekom sezone te tzv. touroperatorskim cijenama koje će biti na razini prošlogodišnjih cijena. U tom segmentu CA očekuje porast dolazaka avioturista u odnosu na prošlu godinu. Uoči uskrsnih blagdana CA uvodi sezonske linije prema mnogim europskim tržištima te povećava broj tjednih letova na postojećim linijama.

Privredni vjesnik Broj 3821, 31. ožujka 2014.

( 10,3% više dolazaka ( 7,1% više noćenja zabilježeno u prva dva mjeseca ove godine

ostvareno u odnosu na isto razdoblje lani

Turistički trendovi u predstojećoj sezoni

U očekivanju povoljnih vjetrova Pred Uskrs će se vidjeti kakvi će “vjetrovi zapuhati” u špici sezone. No, dobre najave već stižu s njemačkog, slovenskog, austrijskog, češkog, talijanskog, poljskog i nizozemskog tržišta Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

renutačno stanje bukinga na emitivnim tržištima za Hrvatsku je povoljno, ali nas to ne smije zavarati jer je još mnogo posla pred nama. Trebamo dodatno pojačati sve aktivnosti ako želimo imati uspješnu turističku sezonu. Pritom posebice ohrabruju povećana ulaganja u nove te u podizanje kvalitete postojećih smještajnih kapaciteta, rekao je Franco Palma, predsjednik Turističkog poslovnog vijeća pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, na prošlotjednoj sjednici toga vijeća. Tom je prigodom istaknuto kako se početak sezone očekuje tjedan dana pred Uskrs kad će se vidjeti kakvi će “vjetrovi zapuhati” u samoj špici sezone. U dva mjeseca ove godine u Hrvatskoj je zabilježeno 10,3 posto više turističkih dolazaka i 7,1 posto više noćenja nego u istom razdoblju prošle godine. Dobre

Europljani odlaze na kraći odmor Istraživanje Eurobarometra pokazuje da će ekonomska situacija utjecati na odluku o odlasku na odmor tijekom ljeta ove godine za 44 posto ispitanika. Ispitivanje je provedeno na uzorku od 21.000 stanovnika u 28 zemalja Europske unije. Od ukupnog broja ispitanika, njih 25 posto je reklo kako će skratiti duljinu boravka na odmoru, dok će sedam posto od ukupnog broja ispitanika tražiti jeftiniju cijenu aranžmana. najave o stanju bukinga za odmor u hrvatskim turističkim odredištima stižu s njemačkog, slovenskog, austrijskog, češkog, talijanskog, poljskog i nizozemskog tržišta.

“U Bavarskoj i istočnoj Njemačkoj vlada veliki interes za Istru i Kvarner i trenutačno se bilježi 20 posto više rezervacija nego u isto doba lani. Ujedno je Hrvatska na

petom mjestu na ljestvici popularnosti za njemačke goste i to za razne oblike aktivnog odmora, kulturnog turizma i krstarenja”, rekao je Slaven Reljić, pomoćnik direktora za strateško planiranje i marketing Hrvatske turističke zajednice. Dodao je kako odlično stojimo i na austrijskom tržištu gdje smo na trećem mjestu (iza Njemačke i Italije) na top10 ljestvici popularnosti turističkih zemalja. Gospodarska situacija popravlja se u Sloveniji i Češkoj, a Poljska i nije bila u krizi, pa se može očekivati veći broj turista s tih tržišta. Reljić kaže da će smanjivanje poreza na plaće povećati kupovnu moć Talijana što bi se trebalo pozitivno odraziti i na njihove dolaske u Hrvatsku. Faza upravljanja destinacijom Na upit hoće li promjena na čelu HTZ-a negativno utjecati na promociju Hrvatske u inozemstvu, Nedo Pinezić, član Turističkog vijeća HTZ-a,

istaknuo je da su promjene bile nužne jer u godinu i pol dana posao nije odrađen na profesionalnoj razini, pa se očekuje kako će budući ustroj HTZ-a biti profesionalniji. “Prošli smo fazu propagande te ulazimo u fazu upravljanja destinacijom. Zato

Hrvatska je na petom mjestu na ljestvici popularnosti za njemačke goste Glavni ured HTZ-a svoj posao mora odrađivati na profesionalan i odgovoran način. Promjene su napravljene s ciljem profesionalnijeg poslovanja na svim razinama. Zato treba stalno osluškivati impulse s tržišta i dodatno njegovati dobre odnose s emitivnim tržištima”, rekao je Pinezić dodavši kako se to posebice odnosi na poljsko tržište. “To je veliko tržište s kojeg nam može doći mnogo više turista nego do sada”, zaključio je.

Suradnja HGK-a i Europske turističke komisije

Kako privući još više kineskih turista? Kina je u posljednjih desetak godina najbrže rastuće turističko tržište na svijetu. Zahvaljujući brzoj urbanizaciji, rastu raspoloživog dohotka i smanjenju ograničenja putovanja u inozemstvo, obujam međunarodnih putovanja kineskih putnika porastao je sa 10 milijuna u 2000. na 83 milijuna u 2012. godini. Osim toga, Kinezi su dobri potrošači - samo lani njiho-

vi su turisti potrošili 102 milijarde dolara, najviše od svih emitivnih zemalja. Po broju putovanja Kina je bila na drugom, a prema broju noćenja na četvrtom mjestu na svijetu. Zbog svega toga Europa to tržište pomno motri i kreira novi marketinški pristup u interesu integrirane promocije europskih turističkih odredišta. Takvom se pristupu priključila i Hrvatska, pa je ne-

davno Sektor za turizam HGK-a na inicijativu Europske turističke komisije (ETC) sudjelovao u pripremi i ispitivanju prilagodbe europskih tvrtki na kineskom tržištu, zajedno s Europskom asocijacijom touroperatora i Kineskim institutom za istraživanja trendova emitivnih putovanja Kineza. Sektor za turizam HGK-a sudjelovao je i u pripremi brošura European Travel

Comissiona pod nazivom Meeting the Chinese Travellers. Prema podacima

Državnog zavoda za statistiku, Hrvatsku godišnje posjeti oko 50.000 kineskih turista. U našoj zemlji trenutno djeluje tridesetak turističkih agencija koje imaju dopusnicu za rad s kineskim agencijama. Sve te agencije, kao i ostali subjekti u turizmu, pokazali su interes i uključili se u stvaranje odgovarajućeg marketinškog pristupa na kineskom tržištu. (S.P.)

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3821, 31. ožujka 2014.

( u 3 grada

Zagrebu, Mostaru i Beogradu imaju urede

( 70 zaposlenika

ukupno radi za agenciju Degordian

DEGORDIAN, ZAGREB

Otpetljavanje marketinškog gordijskog čvora Udio digitalnog u cjelokupnom oglašavanju u Hrvatskoj još je prilično malen i tu agencija Tomislava Grubišića i Daniela Ackermanna, koja je donedavno djelovala pod imenom iStudio, vidi priliku za dodatni rast. Tržištu već nude tri nova proizvoda: Socialpuzzle, Mediatoolkit i Socialnumbers Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

omislav Grubišić i njegov srednjoškolski kolega Daniel Ackermann prije četiri i pol godine osnovali su agenciju Degordian, koja je do sredine ožujka bila poznatija pod imenom iStudio. Ime Degordian asocira na gordijski čvor i njegovo otpetljavanje, što agencija svakodnevno radi u području digitalnog marketinga. Sjedište agencije je u Zagrebu, podružnice u Mostaru i Beogradu, a trenutačno imaju 70 zaposlenika. Tomislav Grubišić, glavni izvršni direktor i suosnivač, kaže kako je tvrtka uz usluge digitalnog marketinga razvila nekoliko vlastitih proizvoda – Socialpuzzle, Mediatoolkit i Socialnumbers. Socialpuzzle je set aplikacija za Facebook natječaje. Korisnici pomoću njega mogu stvarati natječaje u drugačijem obliku od svega što se trenutačno nalazi na domaćem tržištu. Zatim, Mediatoolkit je skup aplikacija koje pretražuju web u stvarnom vremenu i korisniku pružaju relevantan, personaliziran i zanimljiv sadržaj. Socialnumbers pak statistički je alat kojim je moguće doći do velikog broja korisnih informacija također na Facebook stranicama. “Daniel i ja počeli smo se baviti programiranjem još tijekom studentskih dana. U potrazi za dodatnim znanjem upustili smo se u izradu vlastitih

portala i foruma. Uz ograničeni proračun, kao i većina studenata, trudili smo se biti što kreativniji kako bismo promovirali svoje projekte. No, prvi rezultati nisu bili baš očaravajući”, prisjeća se Grubišić. Globalno širenje Potom su došli na ideju da pošalju promotivnu poruku na studentsku Facebook grupu koja je imala 3000 članova. “Tek tada smo shvatili koliki potencijal Facebook ima i koliko je to moćan alat. U samo 24 sata našu stranicu posjetilo je čak 1500 ljudi. U to vrijeme u Hrvatskoj nitko nije koristio Facebook kao takav oblik promocije pa smo se odlučili na sljedeći korak - otvaranje zajedničke tvrtke iStudio. Tada je to za nas bila jako velika stvar. Skupili smo hrabrosti i odlučili razgovarati s poznanicima kako bismo im ispričali što radimo i ubrzo su nam počeli stizati prvi klijenti”, objašnjava Tomislav Grubišić.

Trenutačno, nastavlja, tvrtka je zadovoljna mjestom koje zauzima na tržištu. “Naime, jedna smo od najvećih digitalnih agencija u ovom dijelu Europe. Uvjeti poslovanja su u okvirima mogućnosti tržišta i uvelike ovise o tome s kim poslujete. Ipak, moram naglasiti da smo vjerojatno u povoljnijoj situaciji u usporedbi s drugim branšama budući da se većina našeg poslovanja odvija online”, napominje. Uz razvoj novih, postojeće usluge tvrtke usko su povezane uz marketing na društvenim mrežama, Google oglašavanje, izradu web stranica i marketinških strategija. “Udio digitalnog u cjelokupnom oglašavanju u Hrvatskoj još uvijek je prilično malen i tu definitivno vidim priliku za dodatni rast. Ako ćemo pratiti vanjske trendove, ulaganja u digitalni marketing bi se trebala povećati i mislim da možemo očekivati rast u tom području”, ističe Gru-

Zaposlenici su najveća snaga agencije te se mnogo ulaže u njih, kaže Tomislav Grubišić bišić dodajući kako se tvrtka susreće s istim problemima kao i ostali koji posluju na hrvatskom tržištu. “To su ponajprije nelikvidnost, prevelika administracija i često nepotrebna birokracija. Vjerujem da je rješenje u digitalizaciji poslovanja i pojednostavljivanju procesa. To se može riješiti na način da se omogući obavljanje nekih stvari online. Vidljivo je kako je i Hrvatska krenula u tom smjeru i nadam se da će se digitalizacija procesa intenzivirati”, kaže on. Cilj: globalno širenje Odnos njihove agencije s konkurencijom uglavnom je korektan. “Vjerujem da

je razlog tomu to što smo svi bili pioniri digitalnog marketinga na ovim prostorima i morali smo surađivati kako bismo ponajprije educirali klijente, a tek onda surađivali s njima”, naglašava izvršni direktor Degordiana. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju smatra uspjehom i vjeruje da će agenciji donijeti mnogo benefita u poslovanju. “Već dulje vrijeme nam je cilj globalno širenje i ovo će nam sigurno olakšati ulazak na tržišta zemalja članica”, ističe. Zaposlenici su, prema njegovim riječima, najveća snaga agencije te se mnogo ulaže u njih. “Redovito radimo na praćenju njihova zadovoljstva, organiziramo edukacije, teambuildinge i trudimo se osigurati jako dobre radne uvjete. Također, svakome nastojimo definirati ciljeve, čijim ostvarenjem pojedinac može napredovati - financijski i pozicijom. Prošle godine smo dobili i titulu Najposlodavca Hrvatske u kategoriji malih poduzeća, a najveća vrijednost ovog priznanja leži upravo u činjenici da je nagrada temeljena na odgovorima koje su davali naši zaposlenici, a to je ono što nam je najbitnije”, kaže. Među budućim poslovnim koracima Grubišić najavljuje vrlo vjerojatno otvaranje triju novih ureda izvan Hrvatske u idućih godinu dana. “Jedan od njih već je u finalnoj fazi, a ostali su u pripremi”, zaključuje on.

*vijesti Uspjeh Neosa na Malti Hrvatska informatička tvrtka Neos dovršila je posao implementacije sustava skladištenja podataka (DW) u najvećoj banci na Malti Bank of Valletta. Za Neos je to prvi veliki projekt u nekoj od većih financijskih institucija eurozone, nakon više uspješno izvedenih projekata u bankama Hrvatske i regije. Neosovi konzultanti bili su zaduženi za projektiranje sustava, poslovnu analizu korisničkih zahtjeva te testiranje isporuka. Cjelokupni projekt izveden je u suradnji s tvrtkama Microsoft Malta i Optimus data. Rast SAP-ovih prihoda Ukupni prihodi tvrtke SAP u Hrvatskoj 2013. iznosili su 55 milijuna kuna čime je ostvaren rast od osam posto u odnosu na 2012. godinu. Najveći porast bilježe prihodi od edukacije (više od pet puta) i oni od održavanja (više od 20 posto). SAP je lani realizirao i prvi ugovor za rješenje SAP HANA. Riječ je o platformi koja može obraditi goleme količine podataka te ih dostaviti korisnicima u realnome vremenu. SAP je godinu završio sa šest novih i velikim brojem dodatno licenciranih postojećih korisnika. Konferencija o e-poslovanju

U zagrebačkom Hypo centru prošli tjedan održana je 13. međunarodna konferencija o elektroničkom poslovanju e-biz 2014. Konferencija, koju je organizirala tvrtka Case, obuhvatila je zakonske okvire te hrvatske, europske i regionalne prakse na tome području. Na panelima, predavanjima i prezentacijama govorilo se o plaćanju i informacijskim posrednicima te primjeni elektroničkog poslovanja u zdravstvu, javnoj nabavi, zemljišnim knjigama i katastru.

26 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Diana Zalar Potjehovi hologrami Alfa

Teoretičar književnosti ne vidi svoj objekt uvijek istim. Ali s vremenom, uz česta čitanja, stvara se nešto poput hologramske memorije. U tome je čar. Ipak je taj Potjeh, sjedeći uvijek pod istim stablom i domišljajući se istini, zamijetio štošta promatrajući bjesove pod snopovima Svarožićeve jutarnje svjetlosti. Tako nekako figurira i ova knjiga koja okuplja domišljanja o literaturi nastala od kasnih osamdesetih do današnjih dana. Možda daje jednu moguću sliku mijena, smjerova i rukavaca osebujne rijeke hrvatske dječje knjige.

Grzegorz Górny i Janusz Rosikon ´ Svjedoci otajstva Verbum

Je li Isus doista ostavio za sobom materijalne tragove ili su sve to samo pobožne maštarije? Govore li nam platna na kojima se nalazi njegova zgrušana krv nešto o njegovoj muci? Može li se nešto saznati iz komada drveta svetoga križa? Górny i Rosikon ´ dvije su godine putovali, istraživali i surađivali s povjesničarima i znanstvenicima, koristeći pri tome najsuvremeniju tehnologiju u pokušaju da potvrde autentičnost Kristovih relikvija. Nakon iscrpna istraživanja došli su do fascinantnih zaključaka.

Jo Nesbø Fantom

Fokus Komunikacije

Nakon užasa posljednjeg slučaja koji ga je umalo stajao života, Harry Hole napustio je Oslo i policijsku službu. Sada se vratio, ali slučaj koji je došao istražiti zaključen je, a osumnjičeni strpan iza brave. Kada mu policija odbije dozvolu za ponovno pokretanje istrage, Harry uzima stvar u svoje ruke otkrivajući trag nasilja i zagonetnih nestanaka koji su promaknuli policiji. A na svakom koraku Harry je suočen sa zidom šutnje. No, on nije jedini koga zanima ovaj slučaj. Otkako je izašao iz aviona, netko budno prati svaki njegov korak.

Sharon Salzberg, Robert Thurman VOLI SVOJE NEPRIJATELJE

Privredni vjesnik Broj 3821, 31. ožujka 2014.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Odljevi i armature

Jezero Metal, Veliko Trgovišće. Tvrtka izrađuje odljeve za elektroindustriju, strojogradnju, elemente hidrauličnih i pneumatskih uređaja, plinske armature i plinske mjerače, dijelove kućanskih aparata, dijelove za automobilsku industriju, dekorativni i umjetnički lijev, strojnu obradu na tokarilici ADA Potisje 631P dužine 2m, CNC tokarilica max promjera 100mm, obradni centar tokarski max promjera 700mm te obradni centar horizontalni glodački 600x400x500. Kontakt: Rudolf Ivetić, jezero.metal@gmail.com, +385 49 236251, +385 98 251821.

Stiropor

Mužek, Petrovsko, www. muzek-kaminko.hr. Tvrtka proizvodi sve vrste građevinskog i ambalažnog stiropora i izrađuje štukature. Zemlje interesa: Slovenija, Bosna i Hercegovina, Austrija. Kontakt: Miroslav Borš, muzek@muzek-kaminko. hr, +385 49 370933. Suradnja

I.E.M., Buje. Tvrtka traži partnera za razvoj i proizvodnju navitih komponenti za elektronsku industriju (Windings components). Kontakt: Berislav Kvajo, iem@ pu.htnet.hr, Mobitel: +385 98 334746.

Tvornica parketa Bukovinski, Šenkovec, www. bukovinski.hr. Tvrtka proizvodi parkete od hrasta, bukve, jasena te egzotični parket. Zemlje interesa: Italija, Grčka, Austrija, Slovenija, Španjolska, Njemačka, Nizozemska, Velika Britanija. Kontakt: Tomislav Marić, bukovinski@zg.t-com.hr. Postrojenja

TPK EPO proizvodnja, Zagreb, www.tpk-eko.hr. Tvrtka proizvodi kotlovska, energetska i procesna postrojenja. Zemlje interesa: EU, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Makedonija. Kontakt: Anita Gulin, info@tpkepo.hr, +385 1 2406050.

Proizvodnja nestandardne opreme

Inoforges Polska, Rydzyna, Poljska, www. inoforges.pl. Tvrtka se bavi kalupnim kovanjem obojenih metala (mjed, bakar, aluminij), mehaničkom obradom, po-

Nord JSC, Devyna, Bugarska, www.nordbg. com. Tvrtka se bavi proizvodnjom nestandardne opreme i rezervnih dijelova za kemijsku, cementnu, brodogradilišnu, energetsku te ostale industrije. Tvrtka posjeduje veliki prostor, pogodan za skladišta (69.630 m2), raznovrsne prometne veze: blizina Varne zapad i Varne istok, luke Varna, carinarnice, pristup cestom do autoputa, vlastita željeznička linija na mjestu postrojenja koja se spaja s državnom željezničkom prugom. U 2009. godini tvrtka je izgradila sustav za zaštitu od korozije koji je u skladu s europskim ekološkim zahtjevima. Sustav se sastoji od komore za izbacivanje pijeska i komore za bojenje. Tvrtka je certificirana u skladu s DIN EN ISO 9001:2008 (DQS GmbH), a posjeduje još nekoliko certifikata za kvalitetu. Kontakt: Velemira Nikolova, office@nordbg. com, +359 52 900877, +359 88 7497945.

terijal. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 354.000 kuna. Rok dostave ponuda je 11. travnja.

jevo nabavlja uniforme za policijske službenike. Rok dostave ponuda je 22. travnja.

Tehnički pregled automata i stolova za igre na sreću

Održavanje i sanacija mostova

Regija Uniforme

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Sustavi za nadzor građevina Parketi

vršinskom obradom i montažom. Žele ostvariti suradnju s proizvođačima armatura, konektora za energetske kablove (srednji i visoki napon) i spojnih elemenata od legura obojenih metala. Kontakt: inoforges@ inoforges.pl, +48 65 5288570.

Digitexx Data Systems; Skopje, Makedonija, www.digitexx.com. Tvrtka se bavi dizajniranjem structural health monitoring sustava (nadzor građevina) za različite aplikacije, od privremenog nadzora i strukturne analize prilikom građenja mostova do strukturnog nadzora za nebodere. Kontakt: Jasmina Lukanova, jasmina.lukanova@ digitexx.com, +389 2 3109262. Kalupno kovanje

Planetopija

Kako izaći iz zatvorenog kruga ljutnje i ogorčenosti? Kako se riješiti tog teškog tereta? Ova nas knjiga, nadahnuta budističkom filozofijom, upoznaje s četiri vrste neprijatelja koje susrećemo u životu: vanjskim, unutarnjim, tajnim i supertajnim. Poučava nas kako ih prepoznati i preobraziti svoj odnos s njima. Autori, poznati budistički učitelji, donose svoja iskustva i vježbe koje će vam dokazati da je moguće osloboditi se okova bijesa i mržnje.

Damir Šodan CafÉ Apollinaire V.B.Z.

Rijetke su knjige koje iznenađuju lakoćom a da su miljama daleko od brbljanja o svakodnevnim banalnostima. Knjige koje još uvijek njeguju kultiviranost, ne iscrpljuju se u tautologijama, gotovo su arhaične, no utoliko poželjnije, namijenjene pažljivijem čitatelju. Mašta, invencija, oštroumnost, duhovitost, erudicija i lakoća, vjerujem da su opisi svake knjige pjesama koja ne želi biti podložna jednokratnim emotivnim pražnjenjima, napisao je u svojoj recenziji ove knjige Sanjin Sorel.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Jednokratna posteljina

HŽ Putnički prijevoz nabavlja setove jednokratne posteljine. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 269.760 kuna. Rok dostave ponuda je 15. travnja. Sanacija klizišta

Grad Zagreb nabavlja radove na sanaciji klizišta Dubravkin put. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 17. travnja. Uredski materijal

Trgovački sud u Zagrebu nabavlja uredski ma-

Hrvatska lutrija nabavlja usluge tehničkog pregleda automata i stolova za igre na sreću. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 400.000 kuna. Rok dostave ponuda za oba nadmetanja je 14. travnja.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sara-

Općina Novo Sarajevo nabavlja usluge održavanja i sanacije mostova. Rok dostave ponuda je 21. travnja.

www.privredni.hr Broj 3821, 31. ožujka 2014.

Sajamski vodič

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Hrvatski festival hrane i vina

Na prodaji i livada za 100 kuna Oranice, kuća, dvorište, vrt i šume, ukupne površine 8254,2 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 165.000 kuna, nalaze se u naselju Dautan, Općina Nova Rača, Bjelovarsko-bilogorska županija prodaju se na dražbi 2. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru. Nekretnine se ne mogu prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Kuća, ukupne površine 1042 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 273.578 kuna, nalazi se u naselju Aljmaš, Općina Erdut, Osječko-baranjska županija, prodaje se na dražbi 2. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Osijeku, Europske avenije 10, soba broj 6a. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kuća, ukupne površine 8027,55 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 820.554 kune, nalazi se u naselju Botinovec, Općina Koprivnički Ivanec, Koprivničko-križevačka županija, prodaje se na dražbi 2. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Koprivnici, soba broj 21. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti. Oranica, ukupne površine 646 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 613.241 kunu, nalazi se u naselju Josipovac u Osijeku, Osječko-baranjska županija, prodaje se na dražbi 2. travnja u 9.30 sati na Općinskom sudu u Osijeku, Europske avenije

7, soba broj 25. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Livada, ukupne površine 708,54 četvorna metra, procijenjene vrijednosti od samo 100 kuna, nalazi se u naselju Kraljevec na Sutli, Krapinskozagorska županija, prodaje se na dražbi 3. travnja u 8.30 sati na Općinskom sudu Zabok, stalna služba u Klanjcu, soba broj 19/I. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti. Poslovni prostor, ukupne površine 44,92 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 477.948 kuna, nalazi se u ulici S. Planića 10 u Zagrebu, prodaje se na dražbi 3. travnja u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba 403. Na nekretnini su tereti, s time da se prodajom ne briše teret - zgrada u kojoj se nalazi poslovni prostor nema uporabnu dozvolu od osoba i stvari. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Kuća, ukupne površine 277 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,06 milijuna kuna, nalazi se u naselju Ivanec Bistranski u Zaprešiću, prodaje se na dražbi 3. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Zaprešiću, soba 32/II. Nekretnina se može prodati bez ograničenja najniže cijene u odnosu na utvrđenu vrijednost. Jamčevina iznosi 10 posto. Livada, ukupne površine 816 četvornih metara,

procijenjene vrijednosti 801.096 kuna, nalazi se u Zagrebu, prodaje se na dražbi 3. travnja u 12.30 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba 128/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Kuća, ukupne površine 10.201 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 1,87 milijuna kuna, nalazi se u Đakovu, prodaje se na dražbi 4. travnja u 8 sati na Općinskom sudu u Đakovu, Trg dr. Franje Tuđmana 2, soba broj 6. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Oranica, ukupne površine 7492 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 10.563 kune, nalazi se u naselju Jerovec, Općina Ivanec, Varaždinska županija, prodaje se na dražbi 4. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Varaždinu, Stalna služba u Ivancu, soba broj 19/III. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Voćnjak, ukupne površine 1542,95 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 2487 kuna, nalazi se u naselju Gornji Draganec, Općina Čazma, Bjelovarsko-bilogorska županija, prodaje se na dražbi 4. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Ivanić-Gradu, soba broj 4. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Festival hrane i vina

od 3. do 5. travnja, Zagreb

Ovo je prvi festival u Hrvatskoj specifično usmjeren na promociju nacionalne kuhinje. Izlagačima se nudi prezentacija brendova i proizvoda putem četiriju kategorija festivala. Program obuhvaća promociju hrvatskih i stranih proizvođača sira, pršuta, kulena, maslinovog ulja, rakija, džemova, kao i restorana, hotela, agroturizama; bit će priređeni i cooking show, kušanje vina, prezentacije čokolaterija, patiserija, zukarija, pekarnica, a proizvodi će se prodavati po festivalskim cijenama.

Gospodarski sajam Varaždin Međunarodni gospodarski sajam od 5. do 6. travnja, Varaždin

Sajam u Varaždinu predstavlja značajnu priliku za poslovno povezivanje poduzetnika i obrtnika šire regije i pograničnih područja. U okviru sajma bit će organizirani gospodarski susreti poduzetnika iz Hrvatske, Slovenije, Austrije i Mađarske, stručni skup o gospodarstvu povezanih regija, okrugli stolovi te drugi informativno-edukativni sadržaji. Prvog dana sajma program je namijenjen obrtnicima, a drugog gospodarstvenicima.

Biam – Zavarivanje

Međunarodni sajam alatnih strojeva i alate te zavarivanja i zavarenih konstrukcija od 9. do 12. travnja, Zagreb

Dugogodišnjom tradicijom i uspješnom organizacijom sajmovi Biam i Zavarivanje potvrdili su se kao najznačajniji poslovni događaj ove industrijske grane u Hrvatskoj. Sajmovi pružaju uvid u najnovija tehnološka rješenja na području alatnih strojeva, zavarivanja i antikorozivne zaštite te su nezaobilazno mjesto poslovnih susreta proizvođača, stručnjaka i poslovnih ljudi na ovom području. Ove godine posjetitelje očekuje i posebna atrakcija – robotska košarka, natjecanje u igranju košarke između robota i čovjeka.

MESAP Libar Sajam knjiga

od 11. do 13. travnja, Nedelišće

Međimurski sajam poduzetništva sedmu godinu zaredom organizira specijalizirani sajam knjiga koji se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture. I ove će se godine na sajmu predstaviti izdavačke kuće, pisci i nakladnici te će biti organizirani stručni skupovi i kazališne predstave. Ponuda sajma proširena je učilima, informatičkom opremom, audio i video tehnikom, glazbenim instrumentima i opremom te uređajima i priborom za grafičku industriju. Podatke sakupili:

28 SVIJET FINANCIJA PV TJEDNI REPORT U tjednu od 17. do 23. ožujka ukupno je bilo 175 stečajnih postupaka što je za 18,29 posto više u odnosu na tjedan ranije kada ih je bilo 143. Za predstečajnu nagodbu uložen je 41 prijedlog, 32 postupka su zaključena, dok je 25 subjekata započelo postupak. Izbrisano je 329 subjekata, a likvidaciju je zaključio jedan subjekt. Osnovana su 304 trgovačka društva pri čemu prednjači Zagreb (129). Za Zagrebom značajno zaostaje Pazin sa 28 osnovanih subjekata, a slijedi ga Rijeka sa 27 osnovanih trgovačkih društava. Split i Varaždin izjednačeni su u broju novoosnovanih društava (26), a značajno je spomenuti i da su na Trgovačkom sudu Osijek zabilježena 23 osnovana subjekta. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (187) te ukupno 117 d.o.o.-a.

Privredni vjesnik Broj 3821, 31. ožujka 2014.

( 38,3%

kumulativni pad investicija u zadnjih pet godina

Kako pokrenuti ulaganja?

STEČAJEVI

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

39  15 6 18 4 0 4 13  13 119  41 7 14 25 32

BRISANI SUBJEKTI

Brisani subjekti

329  329 1 0 1

Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA

TRGOVAČKA

Poslovni subjekti

DRUŠTVA

304  117 187 0

d.o.o. j.d.o.o. d.d. Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

8 12 4 23 28 27 0

REJTING TJEDNA

ŠPICA SUSTAVI d.o.o.

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

7 26 2 26 12 129

Novca ima, nedostaje nam konkurentnosti Revitalizaciji kreditne aktivnosti banaka može pomoći uspostavljanje mehanizama podjele rizika, a tu važnu ulogu mogu igrati i međunarodne financijske institucije, poput EIB-a, smatra Boris Vujčić, guverner HNB-a Drago Živković zivkovic@privredni.hr

uropska investicijska banka (EIB) najveća je međunarodna investicijska banka na svijetu, s više od 70 milijardi eura ulaganja u 2013. godini. Od toga je EIB u Hrvatskoj lani investirao 633 milijuna eura, dva puta više nego u 2012. godini. Golema većina tog iznosa,

Problem je u manjku vlasničkog kapitala, tvrdi Franjo Luković 550 milijuna eura, plasirana je preko Hrvatske banke za obnovu i razvoj, dok je ostatak uložen u izgradnju novog terminala Zračne luke Zagreb, prvog javno-privatnog projekta u kojem EIB sudjeluje na području koji oni nazivaju zapadnim Balkanom. EIB bi mogao još više učiniti za Hrvatsku koja je kao članica EU-a i dioničar banke od srpnja 2013. Prije svega u podjeli rizika, ali i jačoj potpori u okviru inicijative za financiranje malih i srednjih podu-

zeća, koju je EIB u lipnju prošle godine pokrenuo zajedno s Europskom komisijom. Ta inicijativa u Hrvatskoj nije pobudila dostatnu pažnju, ustvrdio je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na okruglom stolu koji je u središnjoj banci organiziran u suradnji s EIB-om. Vujčić se založio i za ponovnu aktualizaciju jamstvene sheme za mala i srednja poduzeća, jer ona stvaraju nova radna mjesta i u vrijeme recesije, za razliku od velikih poduzeća. Razborito reduciranje rashoda Takve inicijative nadopunile bi dosadašnje mjere monetarne politike HNBa, koje su, priznaje guverner, bile samo djelomično uspješne. “Revitalizaciji kreditne aktivnosti banaka može pomoći uspostavljanje mehanizama podjele rizika, a tu važnu ulogu mogu igrati i međunarodne financijske institucije, poput EIB-a, koje mogu ponuditi sredstva po povoljnijim uvjetima od tržišnih”, rekao je Vujčić. Ponovio je da se stari model razvoja kroz zaduživanje potpuno potrošio,

a novi model mora uključivati strukturne reforme, uspostavljanje stabilnog i predvidljivog poslovnog okruženja te vjerodostojnu konsolidaciju javnih financija, temeljenu na razboritom reduciranju rashoda. “Cilj cjelokupne državne administracije, od središnje do lokalne, morao bi biti poticaj i pomoć onima koji mogu i žele otvarati nova radna mjesta”, zaključio je guverner Vujčić. Investicije su u zadnjih pet godina kumulativno pale za 38,3 posto, ali to nije zbog manjka novca, nego zbog visoke cijene tog novca i niske konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, smatra ministar financija Slavko Linić. Tek kad to promijenimo, preokrenut ćemo negativne trendove, vjeruje Linić. Niže kamate Da manjak kredita nije problem, slaže se i predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković. Problem je u manjku vlasničkog kapitala, što su banke u vrijeme gospodarskog rasta rješavale hipotekama na nekretnine, ali sada

su, kaže Luković, zatrpane nekretninama, a klijenti su im prezaduženi. Tu Luković vidi mjesto za EIB, koji bi mogao podijeliti rizik s poslovnim bankama i mirovinskim fondovima. EIB bi mogao pomoći i u razvoju infrastrukture, posebno željeznice, jer velike tvrtke, poput Agrokora, tvrdi izvršni potpredsjednik za strategiju i tržišta kapitala Ivan Crnjac, imaju problema s izvozom robe zbog nedostatka pruga. Podjela rizika s EIBom dovela bi i do pada kamatnih stopa, koje su sada tri do četiri postotna boda više nego u Austriji i Njemačkoj, što također negativno utječe na konkurentnost, upozorio je Crnjac. Investicije zapinju i zbog raširenog straha i pesimizma, smatra direktor samoborske Klimaopreme Branko Duvnjak, koji posebno žali zbog malog broja proizvodnih tvrtki. No, unatoč strahu i pesimizmu, Duvnjakova tvrtka ide u novo ulaganje od pet milijuna eura: u Novoj Gradiški gradit će tvornicu za proizvodnju opreme za ventilaciju, klimatizaciju i čiste prostore.

www.privredni.hr Broj 3821, 31. ožujka 2014.

( pad BDP-a od 0,7% ( 0,5% u 2014. prognozira HAAB

*vijesti

mogla bi iznositi inflacija

Macroeconomic Outlook 2014.-2015.

Stojić: Pred nama još jedna recesijska godina Podbačaj hrvatskog izvoza djelomično je rezultat i izostanka inozemnih investicija u sektore koji stvaraju proizvode koje je lakše prodati u inozemstvu, ustvrdio je direktor Odjela ekonomskih istraživanja Hypo banke Igor Vukić vukic@privredni.hr

zultat i izostanka inozemnih investicija u sektore koji stvaraju proizvode koje je lakše prodati u inozemstvu”, ustvrdio je Stojić.

red Hrvatskom je još jedna recesijska godina s padom BDP-a od 0,7 posto, prognozirao je Hrvoje Stojić, direktor Odjela ekonomskih istraživanja Hypo banke. Predstavljajući publikaciju Macroeconomic Outlook 2014.2015., Stojić je ocijenio da će recesijski pritisak donijeti fiskalna konsolidacija zbog zahtjeva Europske unije, razduživanje privatnog sektora te rast nezaposlenosti. “Osobna

Stojić očekuje da će državni proračun sredinom godine morati na još jedan rebalans potrošnja bit će pogođena racionalizacijom dijela socijalnih prava, restrukturiranjem poduzeća koje prate otpuštanja i razduživanjem stanovništva”, rekao je Stojić. Ograničeno kreditiranje Bankarsko kreditiranje bit će ograničeno zbog brojnih predstečajnih nagodbi. Skuplji krediti mogli bi biti posljedica smanjenog kreditnog rejtinga pa Stojić ne očekuje ni brzi oporavak investicija. Zbog prilagodbe europskim zahtjevima javne investicije će biti smanjene, a kada se oporave, dovest će do rasta uvoza jer mnoge komponente u ula-

gačkim projektima stižu izvan hrvatskih granica. U Hypo banci očekuju da će se izvoz ove godine ipak blago oporaviti u odnosu na prošlu godinu. Bit će to rezultat oporavka potražnje u eurozoni i u zemljama s kojima hrvatske tvrtke najviše surađuju. Za brži oporavak nužne su i snažnije strukturne reforme, smatra Stojić. Hrvatska tu zaostaje za drugim zemljama sličnih karakteristika. I dalje nije znatno smanjena cijena rada pa hrvatsko tržište ostaje nekonkurentno. Odustalo se od dobrog smjera da doprinosi za zdravstveno osiguranje budu zamijenjeni oporezivanjem imovine. Potrebno je provesti širu reformu javne uprave, ubrzati predstečajne nagodbe te provesti reformu radnog zakonodavstva. Dobro bi došla i interna devalvacija, odnosno, usporavanje rasta plaća kako bi

se troškovi rada uskladili s konkurentnošću. Godišnja stopa inflacije, prema Stojićevu očekivanju, bit će do jeseni na granici deflacije, a zatim će postupno rasti prema dva posto do kraja godine. Inflacija bi se na godišnjoj razini trebala kretati oko 0,5 posto. Izvoz je osla-

bljen i zato što su mnoge tvrtke preselile svoje proizvodne pogone u zemlje u istočnom susjedstvu kako bi premostile izlazak iz Cefte. Izvoz i industrijska proizvodnja još su i pod utjecajem privatizacije u sektoru brodogradnje. “Podbačaj hrvatskog izvoza djelomično je re-

Menuet: Europa vidi svjetlo na kraju tunela Eurozona kasni s oporavkom dvije godine za SAD-om, ali napokon je stigla točka preokreta i slijedi poboljšanje, rekao je Guillaume Menuet, direktor Ekonomskih istraživanja Citigroupa. Stope rasta još će biti relativno niske, ali Europa vidi svjetlo na kraju tunela, dodao je Menuet. Dosadašnja štednja donijela je dobre rezultate, s nižim troškovima rada eurozona je živnula, a bolje rezultate bilježe i najugroženije zemlje poput Španjolske ili Portugala. Menuet ne očekuje da će se zaoštravati ukrajinska kriza jer bi njezin nastavak mogao više štetiti Rusiji. Moguće su promjene u energetskoj politici, primjerice, veće okretanje EU izvorima plina neovisnima od Rusije, ali međusobna trgovina i dalje ostaje isprepletena. Drugi gost, John Morton, analitičar Bloomberga, ukazao je na trend rasta eura prema dolaru, što je još jedan od pokazatelja normalizacije poslovanja u eurozoni. No nije još sve gotovo jer su i na kraju kriznog razdoblja mogući iznenadni tržišni poremećaji, rekao je Morton.

Javni dug - veći od 80 posto BDP-a Do kraja godine kuna bi mogla ponešto oslabjeti, ali to neće biti izvan okvira koje postavlja Hrvatska narodna banka. Pri tome HNB ima na raspolaganju alate kojima može regulirati taj pritisak. Iako je likvidnost sustava velika, ove godine očekuje se tek blagi rast plasmana kredita tvrtkama zbog slabe potražnje. Tvrtke nemaju dovoljno slobodne imovine kojom bi mogle jamčiti za povrat kredita. Slaba je i potražnja stanovništva pa ni u tom sektoru neće doći do većeg rasta kreditne aktivnosti. Stojić očekuje da će državni proračun sredinom godine morati na još jedan rebalans. Pozitivnim ocjenjuje nadzor koji EU obavlja nad hrvatskim javnim financijama. Zbog još neprijavljenih troškova sanacije željeznica, deficit proračuna na kraju godine mogao bi dosegnuti šest posto BDP-a. Javni dug (s državnim jamstvima i dugom HBOR-a) mogao bi nadmašiti 80 posto BDPa. Iako ponešto usporen, i vanjski dug dosegnut će 107,6 posto BDP-a. Snažniji reformski zahvati jedini su lijek protiv još negativnijeg scenarija, zaključio je Stojić.

Sberbanku Europe AG odobren sindicirani kredit Neke od najvećih međunarodnih banaka udružile su se u sindikat banaka, pa su banci Sberbank Europe AG odobrile neosigurani kredit bez jamstva matične banke. Kredit ima rok otplate od 364 dana i otplaćuje se po dospijeću. Ugovorena kamatna stopa iznosi euribor + 60 baznih poena. Taj sindicirani kredit koristit će se za financiranje plasmana u segmentu korporativnih klijenata te za daljnji razvoj poslovanja Sberbanka Europe u regiji Srednje i Istočne Europe. Hrvatska po troškovima po satu ispod EU prosjeka Hrvatska je s prosječnih 8,8 eura troškova rada po satu u 2013. bila osjetno ispod prosjeka Europske unije gdje su ti troškovi iznosili 23,7 eura po satu, piše u izvješću Statističkog ureda EU-a. Razlike među pojedinim zemljama znatne su i kreću se od 3,7 eura u Bugarskoj do 40,1 eura u Švedskoj, izvijestio je Eurostat čije je izvješće obuhvatilo poduzeća s više od 10 zaposlenih. Prosječna stopa nezaposlenosti 17,2 posto

Na temelju metodologije Međunarodne organizacije rada (ILO), Državni zavod za statistiku (DZS) provodi anketu o radnoj snazi. Prema rezultatima te ankete, stopa nezaposlenosti je u posljednjem lanjskom kvartalu porasla u odnosu na tromjesečje ranije. Pritom je stopa nezaposlenosti iznosila 17,5 posto, za razliku od 16,5 posto u trećem tromjesečju 2013. S obzirom na nepovoljna gospodarska kretanja i rast broja nezaposlenih u cijeloj 2013. prosječna ILO stopa nezaposlenosti iznosi 17,2 posto.

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3821, 31. ožujka 2014.

Tržište novca Zagreb

Skromna potražnja za kratkoročnim pozajmicama Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

a kraju smo mjeseca ožujka u kojem trend visoke likvidnosti sudionika nije promijenjen. I dalje kamatna stopa bilježi minimalne razine, a potražnja za kratkoročnim pozajmicama neusporedivo je ispod raspoložive ponude novca. Sudionici kojima je potrebna dodatna likvidnost imaju mogućnost uzeti kratkoročnu pozajmicu uz vrlo povoljne uvjete. Prošloga utorka nije održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija, a sljedeća je najavljena za 1. travnja.

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Promet

300 2 200 1 100

24.3.2014.

25.3.2014.

26.3.2014.

Očekuje se obilna aukcija trezorskih zapisa u kunama i eurima budući da je na dospijeću 645 milijuna kunskih i 20,2 milijuna trezorskih zapisa u eurima. Za kunske trezorske zapise planirani iznos izdanja je 600 milijuna

27.3.2014.

28.3.2014.

kuna, i to na rok od 91 dan 50 milijuna kuna, na rok od 182 dana 100 milijuna kuna i na rok od 364 dana 450 milijuna kuna. Planirani iznos izdanja trezorskih zapisa u eurima iznosi 10 milijuna eura. Najavljenu aukciju sudi-

ponedjeljak

utorak

onici nestrpljivo čekaju kako bi mogli barem djelomično rasteretiti nagomilane viškove likvidnosti. U tom smislu realno je očekivati znatno veću ponudu od planiranog iznosa izdanja, pa bi i kamatna stopa na zapise mogla

australski dolar

EUR

7.661

5,159947

CAD

kanadski dolar

5,060056

JPY

japanski jen (100)

5,447325

CHF

švicarski franak

6,282006

GBP

britanska funta

9,264933

USD

američki dolar

5,575824

EUR

euro

7,658394

USD

5.58

CHF

6.285

7.660

5.57

6.280

7.659

5.56

6.275

7.658

5.55

6.270

7.657

5.54

6.265

7.656

5.53

6.260

25.3.

26.3.

27.3.

28.3.

24.3.

25.3.

26.3.

27.3.

28.3.

24.3.

25.3.

26.3.

27.3.

28.3.

Međunarodno tržište kapitala

Kineske mjere za poticanje gospodarstva Cijene dionica na svjetskim burzama potkraj proteklog tjedna su porasle, i to posebice nakon vijesti kako će kineske 6750 6700

FTSE 100

vlasti ubrzati investicije u infrastrukturu. Oglasio se i kineski premijer Li Keqiang koji je rekao kako će kineska

vlada postupno uvoditi ciljane mjere kako bi potaknula gospodarstvo u toj zemlji. To će ujedno potaknuti i rast gospodarstva

16600

4300

16500

Dow Jones

4250

6650

16400

6600

16300

4150

6550

16200

4100

24.03.

4500 4450

25.03.

26.03.

27.03.

28.03.

CAC40

4050 24.03.

9600 9500

25.03.

26.03.

27.03.

28.03.

24.03.

14800

DAX

14700

4400

9400

4350

9300

14500

4300

9200

14400

4250 25.03.

26.03.

27.03.

28.03.

25.03.

26.03.

27.03.

28.03.

26.03.

27.03.

28.03.

NIKKEI 225

14600

9100 24.03.

NASDAQ

4200

16100

6500

petak

nastaviti trend opadanja. Iako će aukcija trezorskih zapisa privremeno utjecati na promjenu odnosa ponude i potražnje novca i unijeti živost na novčano tržište, zasićenost viškovima likvidnosti trajat će i dalje. Skromna potra-

Obračunska jedinica prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirex potkraj prošlog tjedna došla je na vrijednost od 189,3778 bodova. To je skok za 0,29 posto u odnosu na tjedan ranije kada je Mirex iznosio 188,8290 bodova. MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

0,8%

0,5%

0,4%

0,3%

-0,4%

0,2%

-0,8%

primjena od 29. ožujka 2014. 24.3.

Izvor: HNB

četvrtak

I dalje porast Mirexa

sla je i vrijednost američkog dolara, za 0,3 posto na 5,575824 kune. I švicarski franak je ojačao za 0,07 posto na 6,282006 kuna.

bjela za neznatnih 0,009 posto. Potkraj tjedna tečaj eura iznosio je 7,658394 kune. Prema kuni pora-

Srednji tečaj za devize

AUD

srijeda

Mirovinski fondovi

Pad vrijednosti kune

valuta

24. 3. - 28. 3. 2014.

17. 3. - 21. 3. 2014.

400

Hrvatsko devizno tržište

Kuna je proteklog tjedna oslabjela prema svim promatranim valutama. Tako je prema euru osla-

žnja za kratkoročnim pozajmicama uz obilnu ponudu glavno je obilježje novčanog tržišta. Stoga ni u sljedećem razdoblju nije izgledno očekivati značajniju promjenu kretanja.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

14300 24.03.

25.03.

26.03.

27.03.

28.03.

24.03.

25.03.

na globalnoj razini. Dionice europskih burzi ojačale su u rudarskom sektoru jer se očekuje kako će se povećati potražnja za sirovinama. Upravo je taj sektor mjesecima bio pod pritiskom, a od početka ove godine pao je 12 posto. No, na valutnim tržištima euro je oslabio, a njegov je tečaj varirao jer se nagađalo kako bi Europska središnja banka uskoro mogla dodatno olabaviti monetarnu politiku. Time bi se suzbio rizik od deflacije, potaknuo gospodarski rast i onemogućilo jačanje eura.

0,1% 27.2.

7.3.

17.3.

27.3.

24.3.

25.3.

26.3.

27.3.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 27.3.2014. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

193,9852 194,1157 173,2585 189,7097 189,3778

203,3361 219,8756 137,8757 160,6173 166,0150 182,0258 111,2371 127,3249 214,0180 207,9333 224,7569 108,1840 164,5129 146,2333 120,7622 191,7532 127,9409 139,0658 204,7645 175,5976 140,1313 164,8287

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3821, 31. ožujka 2014. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 482,068 milijuna kuna

Jadroplov ponovno dobitnik iznosio 45 milijuna kuna što je pad od 23 milijuna kuna ili 34 posto. Tjedne promjene najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od +2,60 do -24,10 posto. Među najlikvidnijima je pet izdanja poraslo,

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

roteklog tjedna je redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi u odnosu na tjedan ranije umanjen te je Top 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatski Telekom d.d. Čakovečki mlinovi d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Adris grupa d.d. (povl.) Adris grupa d.d. (red.) Ingra d.d. Croatia osiguranje d.d. (red.) Turbos DAX short 8 AD Plastik d.d. Jadroplov d.d.

-0,26% +0,47% +0,06% -0,75% 0,00% +2,30% +0,42% -24,10% -0,60% +2,60%

zadnja cijena 165,30 3.215,00 1.608,97 263,00 275,00 3,12 7.230,00 50,70 113,20 158,00

promet 8.434.953,23 4.826.900,00 3.948.931,89 2.730.288,38 1.740.087,47 1.698.081,52 1.393.766,99 1.097.816,10 1.032.136,26 898.963,75

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 44.782.617,42 kn

dok je redovno izdanje Adrisa tjedan završilo bez promjene. Indeks Crobex ostvario je tjedni pad od 1,30 posto na 1.753,22 boda. Crobex10 je također pao i to za 1,33 posto i tjedan završio na 10 dionica s najvećim rastom cijene

979,02 boda. Najlikvidnije izdanje je HT s ostvarenim prometom od 8,4 milijuna kuna, a zadnja cijena HT-a iznosila je 165,30 kuna što je tjedni pad od 0,26 posto. Čako-

tjedna promjena

Turbos srebro short 5 Turbos E-mini S&P 500 short 5 Turbos DAX long 7 Hoteli Maestral d.d. Turbos zlato short 4 Slatinska banka d.d. Turbos DAX long 6 Turbos DAX long 8 Turbos WTI nafta long 4 RIZ-odašiljači d.d.

+41,24% +32,35% +29,65% +24,32% +23,40% +19,02% +18,52% +18,08% +17,71% +17,44%

zadnja cijena 25,00 4,50 139,50 229,99 136,60 44,00 147,80 100,60 94,40 48,75

zadnja vrijednost 1.753,2200 979,0200 101,2591 127,3863

večki mlinovi su s prometom od 4,8 milijuna kuna drugo prošlotjedno najlikvidnije izdanje. Dobitnik

tjedna promjena -1,30% -1,33% +0,03% +0,13%

je kao i u tjednu ranije Jadroplov s tjednim rastom od 2,60 posto i prometom od 899.000 kuna.

promet

10 dionica s najvećim padom cijene

tjedna promjena

2.609,15 148.326,00 40.064,00 554.393,96 41.361,00 18.956,67 1.478,00 620.585,65 94.487,80 220.541,28

Turbos srebro long 7 Turbos € Bund fut. short 4 Turbos srebro long 6 Turbos DAX short 8 HTP Orebić d.d. Turbos WTI nafta short 5 Hotel Medena d.d. Turbos € Bund fut. short 5 SEM 1986 d.d. Turbos DAX short 9

-52,56% -48,21% -30,60% -24,10% -23,98% -20,99% -20,00% -19,71% -16,67% -16,23%

INVESTICIJSKI FONDOVI

zadnja cijena 3,70 13,00 9,30 50,70 38,01 46,30 60,00 27,70 100,00 88,88

promet 16.854,80 26,00 14.845,90 1.097.816,10 2.736,72 137.239,00 600,00 865,40 274.494,00 355,52

*vijesti

Fondovi zeleni već drugi tjedan Od ukupno 73 aktivna fonda u proteklom tjednu je njih 58 poraslo. U minusu je tjedan završilo 15 fondova. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +5,25 do -1,89 posto. Trinaest fondova je raslo za više od jedan posto, a dva su pala za više od jedan posto. Od ukupno 33

dionička fonda 20 fondova je poraslo. Vrijednost je najviše uvećana fondu Ilirika BRIC, za 5,25 posto, čime je postao i dobitnik tjedna, a slijedi Ilirika Azijski tigar s tjednim rastom od 3,91 posto. U grupi dioničkih fondova palo je 13 fondova. Najveći pad zabilježio je fond Plati-

num Global Opportunity (-1,89 posto) koji je postao i gubitnik tjedna, a slijedi NETA US Algorithm s padom od 1,49 posto. Kod mješovitih fondova od ukupno njih 12 poraslo je 11 fondova. Predvode ih Agram Trust i HI-balanced, oba s rastom od 0,73 posto. Kod mješovitih fon-

dova pao je jedino HPB Global i to 0,07 posto. I kod obvezničkih fondova prevladavaju pozitivni tjedni rezultati te je sedam od ukupno osam obvezničkih fondova poraslo. Svih 20 novčanih fondova je poraslo, a ostvarili su tjedni rast u rasponu od +0,01 do +0,05 posto. (I.L.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Valuta

od 20. 3. do 27. 3. 2014. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%] -0,07

HPB Global

76,4533

KD Victoria

16,6104

-0,12

OTP uravnoteženi

103,1910

0,17

HI-growth

€

8,8399

1,27

KD Balanced

8,1357

0,52

Raiffeisen World

€

121,5100

1,22

Agram Trust

52,3600

0,73

ZB euroaktiv

€

126,8163

0,81

NETA GBEM

€

8,1460

0,33

ZB trend

€

135,1970

-0,90

Allianz Portfolio

124,9398

0,43

FIMA Equity

59,3042

-0,36

VB SMART

€

95,0452

0,49

€

99,5100

0,27 0,44

KD Prvi izbor

11,8193

0,60

Raiffeisen Absolute

Ilirika JIE

€

122,6585

0,30

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS

Raiffeisen New Europe

€

48,4000

0,21

ZB bond

€

169,5278

PBZ Equity fond

€

9,0965

-0,27

HI-conservative

€

12,8773

0,23

HPB Dionički

85,5034

0,08

Raiffeisen Bonds

€

159,5100

0,04

PBZ Bond fond

€

113,5010

0,18

Capital One

188,3465

-0,07

HPB Obveznički

€

140,6158

0,01

NETA Emerging Bond

65,4787

2,27

Erste Adriatic Bond

€

104,9800

0,33 0,02

Erste Adriatic Equity

€

73,0300

-0,29

NETA Global Developed

96,2046

1,35

ZB aktiv

99,3410

0,23

Capital Two

70,2151

-0,57

Ilirika Azijski tigar

€

39,0793

3,91

PBZ I-Stock

51,7166

2,68

Platinum Global Opportunity

13,9984

-1,89

KD Nova Europa

5,6402

2,97

OTP indeksni

37,0795

-0,83

Platinum Blue Chip

€

91,8033

1,64

NETA Frontier

498,5286

1,47

OTP MERIDIAN 20

€

84,7552

0,27

67,9200

-0,77

NETA US Algorithm

154,2055

-1,49

NETA New Europe

80,0007

2,40

NETA GDEM

€

8,5868

0,03

Ilirika BRIC

€

64,3181

5,25

PBZ Novčani fond

141,4698

ZB plus

173,2753

0,01

ZB europlus

€

148,6006

0,02

PBZ Euro Novčani

€

136,7458

0,03 0,03

Raiffeisen Cash

154,9600

Erste Money

148,8200

0,01

HI-cash

148,9574

0,03 0,04

PBZ Dollar fond

128,2979

HPB Novčani

141,4292

0,02

OTP novčani fond

131,0666

0,02

VB Cash

126,5415

0,03

€

11,9761

0,05

2,39

Allianz Cash

116,8930

0,01

-0,17

Erste Euro-Money

€

113,6700

0,03

91,6992

-0,58

9,3405

3,21

ZB BRIC+

€

80,2433

Raiffeisen Absolute Aggressive

€

110,6300

Allianz Equity

€

118,7961

-0,75

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS

102.517.471 kunu, a u životnom 244.682.138 kuna.

GRAWE Hrvatska povećao dobit

Sberbank organizira virtualni Boj banaka U organizaciji Sberbanke, jedne od najvećih i najbrže rastućih svjetskih banaka, studenti će u razdoblju od travnja do lipnja ove godine imati priliku pokazati svoje sposobnosti upravljanja virtualnom bankom u sklopu međunarodnog studentskog natjecanja Banks Battle (Boj banaka). To online natjecanje odvija se četvrtu godinu zaredom, a 2013. godine su pored studenata iz Rusije, država članica Zajednice nezavisnih država (ZND) i Kazahstana, u natjecanju prvi put sudjelovali i studenti iz Hrvatske, Austrije, Slovačke, Češke, Mađarske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine te Turske.

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS

Agram Euro Cash

VB CROBEX10 KD Energija

Racionalizacija izdataka i štednja Zagrebačka banka je prije godinu dana ponudila svojim klijentima, korisnicima e-zabe, Financijski planer – internetsku uslugu s ciljem pomaganja klijentima u boljem upravljanju njihovim financijama. Više od 40 posto Zabinih klijenata koji su ugovorili ovu uslugu odabralo je različite oblike štednje kako bi postigli svoje ciljeve u dugoročnom osobnom stabilnom financijskom poslovanju. U prilog tome govori kontinuirani rast broja štednih uloga oročenih putem ezabe – u 2013. vrijednost depozita oročenih na ovaj način iznosila je 31 posto više nego prethodne godine.

Auctor Cash

107,6872

0,03

Raiffeisen euroCash

€

104,3800

0,02

ZB global

€

138,3988

0,27

HPB Euronovčani

€

105,4623

0,01

PBZ Global fond

94,0336

0,01

Locusta Cash

1311,9108

0,03

HI-balanced

€

10,7046

0,73

NETA MultiCash

105,1735

0,05

ICF Balanced

101,1488

0,70

OTP euro novčani

€

101,5786

0,03

Osiguravateljsko društvo GRAWE Hrvatska objavilo je rezultate za financijsku godinu koja je završila 31. prosinca 2013. godine. Dobit prije oporezivanja iznosila je 50.460.626,14 kuna, što je gotovo 25 posto više nego 2012. Ukupna zaračunata premija u 2013. godini iznosila je 393.632.996 kuna, 0,5 posto više, dok je ukupna zarađena premija prošle godine iznosila 347.199.608 kuna, od čega u neživotnom osiguranju

HPB uveo kratkoročni kredit za turizam Hrvatska poštanska banka u ožujku je uvela kratkoročni kredit za pripremu turističke sezone namijenjen poduzetnicima - trgovačkim društvima, obrtnicima i ostalim pravnim osobama koje imaju registriranu gospodarsku djelatnost vezanu uz turizam. Kredit je moguće realizirati u kunama sa ili bez valutne klauzule te u eurima, do iznosa od milijun kuna ili u protuvrijednosti u eurima i uz kamatnu stopu od 6,99 posto. Sredstva se mogu koristiti za nabavu roba i usluga s ciljem pripreme turističke sezone.