Trendovi u industriji Rast proizvodnje već dva mjeseca zaredom ohrabruje, no domaća industrija i dalje radi na 70 posto kapaciteta
Porazne brojke u mljekarstvu Broj proizvođača u mliječnom sektoru pao je za velikih 15 posto, dok se uvoz mliječnih proizvoda učetverostručio
Suficit 1,3 posto BDP-a Na razini cijele godine tekući račun bilance plaćanja zabilježio je suficit od 564,4 milijuna eura
tema tjedna Str. 4-5
aktualno Str. 12
svijet financija Str. 20
2008 2009 2010 2010 2011 2012
3 8 2 2
60
Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 7. travnja 2014. Godina LX / Broj 3822. www.privredni.hr
1953 2013
privredni vjesnik
izvlaštenje zemljišta / konkurentnost / bjelovarski sajam / predstavljanja / turizam / svijet financija
Obiteljska poljoprivredna gospodarstva
mladost i edukacija: jedini spas za sela
U Hrvatskoj je registrirano 185.965 OPG-ova, a njihova se proizvodnja godišnje potiče sa 1,36 milijardi kuna >>10-11
POSEBAN PRIL EEN OG info
Enter Što don prise o Europ si e Net work
Intervju: Vedrana Jelušić Kašić
Prijave na HZMO od sada samo online
>> 6-7
>> 8
Za svaki euro koji mi uložimo, dodatnih 2,5 eura ulože drugi investitori, kaže direktorica EBRD-a za Hrvatsku
Sve promjene prijave/odjave predaju se isključivo elektronski, a zdravstveno se plaća po povećanoj stopi, onoj od 15 posto
Biam Zavarivanje
22. međunarodni sajam alatnih strojeva i alata
25. međunarodni sajam zavarivanja i antikorozivne zaštite
9. – 12. 4. 2014. 21. savjetovanje o zaštiti materijala i industrijskom finišu: "KORMAT 2014", 10. travnja 2014. godine u dvorani Zimski vrt, Zagrebački velesajam
www.zv.hr
UVOD
www.privredni.hr Broj 3822, 7. travnja 2014.
Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?
Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr
Tomislav Popović, predsjednik Uprave Maistre:
Ulažemo 134 milijuna kuna Maistra u 2014. godini planira u uređenje svojih objekata investirati ukupno 134 milijuna kuna. Najveći dio, oko 60 milijuna kuna, uložit će se u uređenje sadržaja u kampovima u Rovinju i Vrsaru, kako samih parcela, tako i sanitarija i ostalih sadržaja. Na jesen počinje uređenje hotela Adriatic sa 27 soba, koji će biti pretvoren u gradski butik-hotel s četiri zvjezdice, u što će se uložiti 30 milijuna kuna. Nakon toga imamo još dva značajna projekta u Rovinju - izgradnju novih hotela Valdaliso i Park na lokacijama sadašnjih.
Siniša Varga, ravnatelj HZZO-a:
Ljekarnici nisu samo dodavači Došlo je vrijeme da se o ljekarnama prestane razgovarati isključivo u sferi marži, rabata i zarade. Ljekarne bi mogle preuzeti dio praćenja stanja kroničnih nezaraznih bolesnika, čime bi se podigla farmaceutska djelatnost. Usluge koje ljekarnici mogu na sebe preuzeti, HZZO im je spreman dodatno platiti. Farmaceuti imaju osnovnu edukaciju, a ako im treba dodatna, mi ćemo je organizirati. Želimo promijeniti tu lošu sliku o ljekarnicima kao trgovcima koji samo dodaju lijek s police pacijentima.
Holcim je suosnivač Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju, stalno promoviramo održivu gradnju, pa će i naše inovacije biti usmjerene prema proizvodima s manjim utjecajem na okoliš. Cesta od valjanog betona može se napraviti od recikliranih materijala, čime se znatno smanjuje utjecaj na okoliš. Osim toga, već mjesecima radimo na novoj vrsti cementa koja je u procesu certifikacije i uskoro ćemo je predstaviti tržištu. Ta nova receptura cementa za 27 posto smanjuje emisiju ugljičnog dioksida. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković
pvinfo
G(h)ost komentator: Živko Dražin, Riba Dražin
Poduprimo kreativce s pokusnom proizvodnjom Postoji niz proizvođača koji imaju jedinstvene proizvode velikog potencijala i nedostaje im samo malo da ostvare čak i globalni uspjeh
Z
na se da Hrvatska nije iskoristila potencijal koji joj pruža njen položaj i razvijen turizam te tradicija pripremanja gastronomskih delicija vrhunske kvalitete koji ujedno mogu biti suvenir. U vremenima kada dominira serijska proizvodnja velike količine namirnica, pomalo se zaboravljaju naše delicije i kreativnost malih poduzetnika koji doslovno počinju od nule i nude vrhunske gastro delicije u malim serijama. Takvi poduzetnici
Šteta je što mi u Dalmaciji nemamo udrugu poput Bio Istre koja okuplja male proizvođače gastro delicija
Alan Šišinački, predsjednik Uprave Holcima:
Inovacije za okoliš
3
ne dolaze do izražaja jer nemaju dovoljno snage prilagoditi svoje proizvodne pogone svim standardima koje propisuju zakoni a koji se odnose na proizvodnju namirnica, pogotovo onih koje imaju potencijal plasmana na vrlo široko tržište. Činjenica je da postoji veliki broj ljudi, i u Hrvatskoj ali i izvan nje, koji voli i kupuje vrhunske proizvode jer su posebni i po okusu i po izgledu. Činjenica
je i da tih proizvoda nedostaje i da su se potrošači pomalo zasitili općepoznatih proizvoda. Međutim, malo je poznato da postoji čitav niz proizvođača čija je proizvodnja u pokusnoj fazi, a imaju jedinstvene proizvode velikog potencijala i nedostaje im samo malo da ostvare čak i globalni uspjeh. Potrebno ih je potaknuti i uputiti o tome kako svoj proizvod mogu zaštititi, posebice kako ga mogu zaštititi od kopiranja. Nije na odmet spomenuti da takvim kreativnim proizvođačima možda nedostaje samo malo novca da bi potpuno legalizirali svoju proizvodnju. Korist od takvih proizvođača bi bila velika jer bi država stvorila gastronomsku prepoznatljivost u globalnim okvirima. Kao tvrtka Riba Dražin, mi smo krenuli doslovno od nule i još uvijek imamo ručnu proizvodnju, ali smo u poodmakloj fazi potpunog napuštanja pokusne proizvodnje i usklađivanja sa zakonodavstvom te dobivanja mogućnosti nesmetanog plasiranja svojih proizvoda, zaštićenih od kopiranja. Pri tome imamo veliku pomoć istarske udruge Bio Istra koja nas promovira i poziva na sve
Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr
Ažuriranje adresara i distribucija Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: uprava@privredni.hr
Lektura: Sandra Baksa
Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr
PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović
svoje nastupe. Ta udruga, koju vodi Vlasta Radojčić, ostvarila je iznimne rezultate u promicanju kako autohtonih i ekoloških proizvoda, tako i same regije, a nas je prepoznala i podupire nas. Šteta je što mi u Dalmaciji nemamo takvu udrugu koja okuplja male i kreativne proizvođače vrhunskih gastro delicija. Proizvodi Riba Dražin delicije su visoke kvalitete nastale od svježe ribe iz Jadranskog mora uz pomoć tradicionalne recepture i pripreme. Osim usoljenih i mariniranih inćuna proizvodimo i domaće masline, kapare, matar, suhe smokve punjene bademima i suše-
ne rajčice. Najponosniji smo na Pepefiš - prehrambeni proizvod od paprike i slanih inćuna za koji smo dobili mnoge nagrade za inovaciju i kvalitetu proizvoda, između ostalih i plaketu za inovaciju na međunarodnom sajmu inovacija Agro Arca. Pepefiš je vrhunska delicija načinjena od crvenih papričica izuzetne arome punjenih filetima domaćih inćuna, pripravljena po patentiranoj recepturi. Vjerujemo da imamo vrhunski proizvod te smo poduzeli korake da ga zaštitimo u Hrvatskoj i na međunarodnom tržištu. Kako ne bi došlo do kopiranja naših proizvoda, a imamo neke naznake da bi to mogli napraviti veći proizvođači, kod Zavoda za intelektualno vlasništvo zaštitili smo način proizvodnje i robnu marku. Za sada se Pepefiš može kupiti na sajmovima domaćih proizvoda i putem naše web trgovine te ga se može pronaći na jelovnicima nekih vrhunskih restorana. Marljivo radimo na tome da ispunimo sve zahtjeve kako bi se naši proizvodi uskoro našli na policama delikatesnih prodavaonica i trgovina zdrave hrane diljem Hrvatske.
Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb P.P. 631 Direktor: Darko Buković
Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru
4
TEMA TJEDNA
( 138 zemalja
obuhvaćeno istraživanjem o lakoći trgovanja
Privredni vjesnik Broj 3822, 7. travnja 2014.
( 5,8%
rast proizvodnje trajnih proizvoda za široku potrošnju
Trendovi u industrijskoj proizvodnji
Svjetski gospodarski forum
Hrvatska 56. po lakoći trgovanja
Rano je za indu
Rast dva mjeseca uzastopce - u siječnju za 2,2 po takav rast zabilježen prije 30 mjeseci. No, rano je z Šantić, razina industrijske proizvodnje u prvom tro Igor Vukić vukic@privredni.hr
I Hrvatska stagnira u kriterijima otvorenosti tržišta, istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Na ljestvici Svjetskog gospodarskog foruma o lakoći trgovanja Hrvatska je ove godine zauzela 56. mjesto od 138 zemalja obuhvaćenih istraživanjem. Hrvatska je najbolje ocijenjena po infrastrukturi, u što su uključeni transportna infrastruktura i sektor usluga, gdje je osvojeno 42. mjesto. Po kriteriju otvorenosti tržišta Hrvatska se nalazi na 50. mjestu. Najproblematičniji elementi za izvoz iz Hrvatske su neprikladna proizvodna tehnologija i vještine te slaba identifikacija potencijalnih tržišta i kupaca. Uzak je izbor kredita i drugih oblika financiranja. I dalje postoje poteškoće u zadovoljavanju zahtjeva kupaca za količinom i kvalitetom. Kod uvoza najviše problema stvaraju previše složene uvozne procedure, tehnički uvjeti i standardi u zemlji. Pored carinskih tarifa, uvoznike ometaju korupcija na granici, kriminal i krađe. “Ovogodišnje istraživanje pokazuje da Hrvatska stagnira u kriterijima otvorenosti tržišta. Naš je cilj biti među konkurentnijim zemljama na svijetu i zbog toga treba-
mo dinamičnije provoditi strukturne reforme. Održivi rast valja kreirati preko poticanja izvoza, jačanja robne razmjene i privlačenja stranog kapitala”, istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost, na prošlotjednom predstavljanju tog istraživanja. Vodeće države u ovom istraživanju i ove su godine Singapur i Hong Kong, a među prvih 10 država nalaze se još Nizozemska, Novi Zeland, Finska, Velika Britanija, Švicarska, Čile, Švedska i Njemačka. Sve te zemlje prednjače na ljestvici zbog otvorenosti u međunarodnom
Hrvatska je najbolje ocijenjena po infrastrukturi, u što su uključeni transportna infrastruktura i sektor usluga poslovanju i jednostavnosti poduzimanja investicija. Općenito, njihova najveća prednost je poticajno poslovno okruženje, ističu analitičari Svjetskog gospodarskog foruma.
Nužnost provođenja reformi Indeks lakoće poslovanja pokazuje u kojoj su mjeri u gospodarstvima svijeta razvijene institucije, infrastruktura i usluge koje omogućuju slobodan protok robe preko granica do odredišta. Globalno izvješće za 2014. pokazuje da svjetska gospodarstva u razvoju, ako žele napredovati, moraju provesti reforme u skladu s preporukama Svjetske trgovinske organizacije. Indeks lakoće trgovanja svaku državu ocjenjuje i po efikasnosti i transparentnosti granične administracije, dostupnosti i kvaliteti transportne infrastrukture, dostupnosti i kvaliteti transportnih usluga, dostupnosti i uporabi ICT-a i drugim elementima poslovnog okruženja. Od država u regiji, najlošije je rangirana Srbija koja se nalazi na 89. mjestu. Bosna i Hercegovina je na 78., Makedonija na 63., Crna Gora na 49. mjestu, dok je Slovenija ove godine najbolje rangirana, na 38. mjestu. U prošlom istraživanju Hrvatska je bila na 46. mjestu. (I.V)
ndustrijska proizvodnja u Hrvatskoj rasla je u dva uzastopna mjeseca. U veljači je bila 1,6 posto veća nego u istom mjesecu prije godinu dana, a u siječnju je rast na godišnjoj razini iznosio 2,2 posto. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u veljači je u odnosu na godinu prije povećana proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju za 5,8 posto. Netrajni proizvodi za široku potrošnju veći su za 2,6 posto. U energetskom sektoru nije bilo većih promjena, dok je proizvodnja intermedijarnih proizvoda i kapitalnih proizvoda bila manja za
1,3 odnosno za 0,4 posto. Rast industrijske proizvodnje u dva uzastopna mjeseca zadnji je put zabilježen prije 30 mjeseci, u lipnju i srpnju 2011. godine. Tada je hrvatska statistika zabilježila i zadnja dva uzastopna kvartalna rasta bruto domaćeg proizvoda. Podaci o rastu industrijske proizvodnje na
Industrija je angažirana samo oko 70 posto pa nema ni novih zapošljavanja početku godine potaknuli su procjene je li riječ o početku novog trenda ili
samo o statističkim varijacijama koje neće imati dugoročni učinak. Analitičari u Raiffaissen banci, primjerice, smatraju da za čvršće ocjene o jačanju proizvodnje još treba pričekati. U nastavku ove godine ograničavajući čimbenici oporavka industrijske proizvodnje i dalje će biti slaba domaća
Zastoj zbog kompliciranih imovinsko-pravnih odnosa
Izvlaštenjem ubrzat
Završna verzija zakona o izvlaštenju uskoro bi se trebala naći pr jedinstvena metodologija za utvrđivanje vrijednosti pojedinih ne Investicijski projekti u Hrvatskoj u zastoju su i zbog kompliciranih imovinsko-pravnih odnosa, a osobito zbog veoma sporih postupaka izvlaštenja zemljišta na kojem se trebaju graditi planirani objekti. Nije rijedak slučaj da vlasnici pojedinih građevinskih parcela traže izuzetno visoku cijenu za otkup i tako usporavaju provedbu projekta. Iako su i do sada postojale mogućnosti da se parcele izvlaste, takvi su postupci trajali
prosječno tri godine. Prema pisanju Jutarnjeg lista vodeći ljudi državnih poduzeća zatražili su od resornih ministara brzu promjenu propisa kojima se mogu riješiti ovi problemi. Vlada je, inače, u siječnju pokrenula izradu novog zakona o izvlaštenju. Uskoro bi se u Vladi trebala naći i završna verzija. Prema prijedlogu koji je na sjednici Vlade predstavio ministar pravosuđa Orsat Miljenić, prije provođenja izvlaštenja bit će
potrebno utvrditi interes Republike Hrvatske za taj postupak. U zakonu će se precizirati sadržaj prijedloga te navesti sve dokumente koje investitor mora priložiti uz prijedlog. Prije no što započne postupak izvlaštenja inve-
U projektima koji budu proglašeni strateškim, odluke o izvlaštenju donosit će Ministarstvo pravosuđa
5
www.privredni.hr Broj 3822, 7. travnja 2014.
( 2,6%
Novo tržište za izvoz
rast proizvodnje netrajnih proizvoda za široku potrošnju
ustrijsku euforiju
osto i u veljači za 1,6 posto - ohrabruje, posebice jer je zadnji put za optimistične najave jer, kako podsjeća i analitičar Zdeslav omjesečju ionako najmanje utječe na godišnji rezultat
potražnja, restrukturiranje najvećih poduzeća te slabija inozemna potražnja, ocjenjuje se u RBA banci. Prognoze tek na ljeto Na drugoj strani su pozitivni učinci baznog razdoblja: industrijska proizvodnja je prošlih godina bila znatno oslabljena pa sad i blagi oporavak, od-
nosno povratak na “normalnu” recesijsku razinu, djeluje snažnije. Stoga i analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić kaže da će za jasniju ocjenu trebati pričekati srpanj, kada je industrijska proizvodnja najveća, kako bi se moglo vidjeti je li počeo stvarni oporavak. Razina industrijske proizvodnje u prvom tromjesečju ionako najmanje utječe na godišnji rezultat, podsjeća Šantić. I prema njegovu mišljenju na gospodarsku aktivnost utjecat će tempo provođenja brojnih predstečajnih nagodbi. Osim toga, hrvatska industrijska poduzeća u zadnjih godinu dana izložena su snažnijoj konkurenciji iz Europske unije.
Hrvoje Stojić iz Hypo banke ističe da se mnoga od tih poduzeća razdužuju i tek razmatraju koliki će im biti trošak financiranja novih investicija. Hrvatska industrijska proizvodnja imala je veći pad od prosjeka u zemljama jugoistoka Europe, domaća potražnja je slaba i tek bi oporavak na tržištima zemalja na koja se najviše izvozi mogao donijeti pozitivni impuls. Nepuni kapacitet I Stojić dijeli oprez zbog neizvjesnih ishoda predstečajnih nagodbi. Podsjeća i da su banke, koje bi trebale financirati nove projekte, i dalje nesklone riziku. Poduzeća su pak iscrpljena dugotrajnom recesijom i nemaju do-
voljno osiguranja za preuzimanje novih kredita. Ekonomist Željko Lovrinčević kaže da statistika pokazuje kako rastu samo neke industrijske grane, a još ne industrijska proizvodnja u cjelini. Stope rasta nisu velike, a još nema ni većih investicija. Industrija je angažirana samo oko 70 posto pa nema ni novih zapošljavanja. Prema Lovrinčevićevoj ocjeni u Novom listu, industrija u Hrvatskoj će i dalje stagnirati. Struktura se ne mijenja i ne prilagođava situaciji pa pomaka ima samo ako se aktiviraju već postojeći kapaciteti. Povratak na razinu industrijske proizvodnje iz 2011. godine dogodit će se stoga tek 2017., rekao je Lovrinčević.
će se na internetu zajedno s registrom izvlaštenih nekretnina i podacima o investitorima, odnosno, korisnicima izvlaštenja. No u državnim poduzećima i investitorskim krugovima smatra se da to nije dovoljno. Podsjeća se da su dobra i u praksi provediva rješenja bila sadržana u zakonu o gradnji
autoceste Zagreb-Split. Ali taj je zakon vrijedio samo za taj projekt. Investitori upozoravaju i na probleme s pojedinim pravilnicima i drugim podzakonskim aktima. Stoga će završna verzija novog zakona o izvlaštenju pokazati kako je odgovoreno na te probleme s terena. (I.V.)
ti investicije
red Vladom. Najavljeno je i da će se propisati ekretnina stitor će morati dokazati da je s vlasnikom nekretnine pokušao postići sporazum. U roku od 15 dana vlasnik mora odgovoriti na novčanu ponudu ili na zamjenu za drugu nekretninu slične vrijednosti. Bit će posla za vještake Ako se nagodba ne postigne, uz suglasnost obiju strana imenovao bi se vještak za procjenu nekretnine. Propisat će se jedinstvena metodologija za utvrđivanje vrijednosti
pojedinih nekretnina, što bi također trebalo pridonijeti brzini postupka. U projektima koji budu proglašeni strateškim, odluke o izvlaštenju donosit će Ministarstvo pravosuđa, a nezadovoljni vlasnici imat će mogućnost sudske zaštite. Ministarstvo i druga nadležna tijela omogućit će i ulazak u posjed i prije pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju. Za takve slučajeve propisat će se posebni uvjeti, a radi transparentnosti postupaka sve odluke objavljivat
Turkmenistan otvoren za hrvatske tvrtke Hrvatska gospodarska komora organizirala je susret domaćih gospodarstvenika s predstavnicima turkmenistanske vlade, koje je predvodio zamjenik premijera Satlyk Satlykov. On je pozvao hrvatske tvrtke da sudjeluju na svim natječajima u Turkmenistanu, u kojem hrvatske tvrtke mogu biti konkurentne na području brodogradnje, informatike, građevine, cestovne i željezničke infrastrukure. Potpredsjednica HGK-a Vesna Trnokop Tanta naglasila je kako očekuje da će se uskoro riješiti i pitanje sporazuma o zdravstvenoj zaštiti te sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, ali i problem dobivanja radnih dozvola. Zamjenik ministrice vanjskih poslova Joško Klisović istaknuo je kako je HGK važan partner Ministarstva vanjskih poslo-
va te da su hrvatske tvrtke koje posluju ili namjeravaju poslovati u Turkmenistanu ozbiljne i kvalitetne tvrtke. U Banskim dvorima održana je i prva sjednica Međuvladinog povjerenstva za gospodarsku suradnju Hrvatske i Turkmenistana. Članovi turkmenistanskog izaslanstva posjetili su i nekoliko hrvatskih tvrtki s kojima su već ranije ostvareni kontakti: Uljanik, Monter - strojarske montaže, TŽV Gredelj i Ericsson Nikola Tesla. Dogovoreni su, u suradnji s HGK-om, i dodatni susreti turkmenistanskog izaslanstva s dvadesetak hrvatskih tvrtki. (D.Ž.)
Veliki uspon riječke tvrtke
JGL: skok na 877 milijuna kuna prihoda Zbog rezultata ostvarenih u 2013. godini, JGL je postao druga najveća farmaceutska tvrtka u Hrvatskoj. Ukupni konsolidirani prihodi JGL Grupe od 1991. do 2013. narasli su sa 1,5 milijuna kuna na 877 milijuna kuna. Nakon vrlo uspješne 2012., koju je obilježila snažna stopa rasta na ino tržištima, lani je uslijedio daljnji rast poslovnih rezultata, posebice rast izvoza od 16 posto. Ukupni prihodi JGL-a u 2013. rasli su po stopi od 11 posto do iznosa od 685 milijuna kuna, od čega je 510 milijuna kuna realizirano na izvoznim tržišti-
ma. U strukturi ukupnih prihoda izvoz je tako dosegao čak 77 posto. Najznačajniji rezultati postignuti su prvenstveno na tržištu Rusije (rast od 24 posto). Prošla je godina završila i s rekordnom neto dobiti u visini od 72 milijuna kuna. Što se hrvatskog tržišta tiče, na njemu je realizirana prodaja na razini 99 posto u odnosu na godinu ranije, što upućuje na daljnju stagnaciju. Broj zaposlenih na kraju 2013. bio je 660, a novozaposleno je 58 djelatnika. Tvrtka JGL North America počela je s distribucijom i prodajom na američkom tržištu, a u Italiju su izvezene prve količine linije Aqua Maris. Nastavljen je i niz investicija, a najznačajnija je Pharma Valley, projekt izgradnje pogona na ulazu u Rijeku, vrijedan 45 milijuna eura. (D.Ž.)
6
aktualno
Privredni vjesnik Broj 3822, 7. travnja 2014.
( 400 izlagača
i oko 20.000 posjetitelja bilo je na sajmu
( 64 države
i dvije međuvladine institucije vlasnici su EBRD-a
Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a za
17. PROLJETNI BJELOVARSKI SAJAM
Za svaki euro k 2,5 eura ulože d Kupaca je bilo i za robu od dva milijuna kuna
Gotovo da nije izložena ni jedna marka traktora, kombajna ili nekog poljoprivrednog stroja koji se inače može kupiti na hrvatskom tržištu Goran Gazdek
S
edamnaesto izdanje Bjelovarskog proljetnog sajma, koji se od 28. do 30. ožujka održao na sajamskom prostoru Gudovac, unatoč krizi sajmovanja i gospodarskoj recesiji okupio je 400 izlagača iz 19 hrvatskih županija i osam zemalja. Obišlo ga je oko 20.000 posjetitelja iz cijele Hrvatske i inozemstva, najviše iz Slovenije, BiH, Srbije i Mađarske. Na 20.000 četvornih metara nudila se poljoprivredna mehanizacija, strojevi, sjemenska roba, sadnice i sav potreban repromaterijal za početak poljoprivredne sezone. Najveća gužva zabilježena je na štandovima sa sjemenskom robom, sadnicama voća i cvijeća te ukrasnog i šumskog drveća. Veliki interes vladao je i za poljoprivrednom mehanizacijom - gotovo da nije izložena ni jedna marka traktora, kombajna ili nekog poljoprivrednog stroja koji se može kupiti na hrvatskom tržištu. Njihova vrijednost bila je i do dva milijuna kuna, a kupaca je bilo. Svih 17 godina na sajmu izlaže tvrtka Agromehanika iz Bjelovara, specijalizirana za tehniku prskanja. Posluje od 1968. godine, proizvode prskalice, atomizere i traktore, a
zastupaju i brednove Stihl i Viking te više talijanskih proizvođača mehanizacije. “Uvijek smo na istom mjestu i vrlo smo zadovoljni mogućnošću prezentacije, interesom posjetitelja i prodajom”, rekli su nam na štandu Agromehanike. Praktično za praktičare Stolar Blažo Korun iz Slovenije izložio je drvene mini sušare za voće, povrće, gljive, pelud i tjesteninu, koje rade na principu toplog zraka i propuha. “Naše sušare kupuju oni koji u svom domu žele spremiti hranu sušenjem, ali i oni koji se profesionalno time bave. Jedan voćar je kupio osam takvih sušara. Radimo ih već 20 godina, izvozimo u Njemačku, Italiju i Hrvatsku, a godišnja proizvodnja se kreće između 200 i 400 komada”, kaže Korun.
Proljetni sajam se brojem izlagača i posjetitelja svrstao na drugo mjesto u Hrvatskoj Tvrtka Sano je na središnjem sajamskom trgu sva tri dana održavala prezentaciju miješanja SANO mješaonicom
za izradu smjesa za farme mliječnih krava, a tvrtka Umbrella predstavila je samostalni solarni sustav za navodnjavanje. Otvarajući sajam, hrvatski predsjednik Ivo Josipović izrazio je zadovoljstvo što je Bjelovarski sajam i u gospodarski teškim vremena zadržao kvalitetu. “Sajam je iz godine u godinu sve veći, što nam govori da naše selo živi i da može pružiti priliku za gospodarski rast. Puno je noviteta, puno je onoga što poljoprivreda treba, a poljoprivreda je strateška grana gospodarstva za Hrvatsku, sama po sebi, ali i u povezanosti s drugim granama, posebno turizmom”, rekao je Josipović. Direktor Bjelovarskog sajma Davorin Posavac nije krio zadovoljstvo jer se proljetni sajam brojem izlagača i posjetitelja svrstao na drugo mjesto u Hrvatskoj, odmah iza jesenskog. “Potvrdili smo da je Bjelovarski sajam jedan od međunarodnih vodećih sajmova poljoprivredne mehanizacije, sjemenske robe i sadnog materijala za proljetnu sjetvu te ostalog repromaterijala za naše poljoprivrednike. U stalnom smo kontaktu s našim izlagačima i posjetiteljima kako bismo sajam iz godine u godinu unapređivali”, kaže Posavac.
EBRD je u Hrvatsku uložio više od 2,9 milijardi eura kroz 156 ra zemlji, biti komplementaran financiranju komercijalnih banaka t tehničke podrške. Do sad smo u Hrvatskoj mobilizirali više od 3 Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr
E
uropska banka za obnovu i razvoj je međunarodna financijska institucija u vlasništvu 64 države i dvije međuvladine institucije, osnovana 1991. godine. Njeni osnivači su željeli promicati tržišno orijentirana gospodarstva i privatne poduzetničke inicijative i do sada je banka uložila 85 milijardi eura u 3980 projekata u 34 zemlje. O tome kako ona razvija odnose s lokalnom i međunarodnom poslovnom zajednicom na području od Srednje Europe do Srednje Azije razgovaramo s njenom direktoricom za Hrvatsku Vedranom Jelušić Kašić. Pod kojim uvjetima EBRD ulaže u svijetu? - EBRD nudi širok spektar financijskih instrumenata i ima fleksibilan pristup u strukturiranju svojih financijskih proizvoda. Svakom projektu se pristupa individualno, te angažira tim stručnjaka za financiranje projekata kao i za specifična sektorska, pravna i ekološka pitanja. Iznosi variraju, prosječna vrijednost financiranja iznosi 25 milijuna eura. Manji projekti često se financiraju kroz kreditne linije s komercijalnim bankama ili kroz posebne programe za manja izravna ulaganja. Ulaganja EBRD-a uvijek prate tri glavna principa.
Projekt treba imati određeni pozitivni utjecaj na tranziciju u zemlji, biti komplementaran financiranju komercijalnih banaka te zadovoljiti zdrave komercijalne principe financiranja. U protivnom, ukoliko su narušeni temelji financiranja, mala je vjerojatnost da će projekt uspjeti, a time i polučiti pozitivan utjecaj na gospodarstvo. Uz financiranje lokalnih poduzeća, banka potiče i izravna strana ulaganja, posebno strateška jer ona mogu pridonijeti gospodarskom oporavku te u načelu pridonose i svoj strateški know-how. Banka često djeluje i kao “katalizator” privlačeći dodatna
EBRD je banka čija je osnovna djelatnost financiranje održivih kompanija i projekata sredstva te time proširuje pristup kapitalu. U prosjeku, za svaki euro koji uložimo, dodatnih 2,5 eura ulože drugi investitori i/ili financijske institucije. Također, često smo u mogućnosti mobilizirati bespovratna sredstva tehničke podrške, namijenjena za pomoć u pripremi i provedbi projekata. Do sada smo u Hrvatskoj mobilizirali više od 30 milijuna eura sredstava tehničke podrške.
Koliko je zapravo EBRD banka, a koliko institucija? - EBRD je prvenstveno banka čija je osnovna djelatnost financiranje održivih kompanija i projekata pridonoseći pritom razvoju tranzicije u zemljama u kojima posluje, unapređujući konkurentnost kompanija te često i nekih dijelova institucionalnih okvira. Iako banka posluje po strogim bankarskim principima, dobit iz poslovanja se reinvestira u nove projekte u zemljama u kojima banka posluje. EBRD je najveći pojedinačni ulagač u Srednjoj i Istočnoj Europi te Srednjoj Aziji. Posebno u krizi, potreba za financiranjem od strane međunarodnih financijskih in-
INTERVJU
www.privredni.hr Broj 3822, 7. travnja 2014.
7
( 85 mlrd € u 3980 projekata ( oko 288 mil € banka uložila od 1991. godine u 34 zemlje
investirao EBRD samo prošle godine u Hrvatsku
Hrvatsku
koji uložimo, dodatnih drugi investitori zličitih projekata. Ulaganja EBRD-a uvijek prate tri glavna principa: projekt treba imati pozitivni utjecaj na tranziciju u e zadovoljiti zdrave komercijalne principe financiranja. Također, često smo u mogućnosti mobilizirati bespovratna sredstva 0 milijuna eura tih sredstava učinkovitost, operativnu i financijsku, a sve s ciljem povećanja konkurentnosti, posebno sada kada je Hrvatska članica EU-a, te u okružju slabe potražnje.
stitucija se povećala te je na tim temeljima i ostvarena Inicijativa za gospodarski rast Jugoistočne Europe međunarodnih financijskih institucija IFCa i EBRD-a, koja se obvezala uložiti četiri milijarde eura. Progres je odličan te je samo do srpnja 2013. investirano 2,5 milijardi. Koliko i kako je EBRD do sada ulagao u hrvatsko gospodarstvo? - EBRD je u Hrvatsku do sada uložio više od 2,9 milijardi eura u 156 različitih projekata. Aktivnosti banke pokrivaju sve gospodarske sektore s posebnim naglaskom na infrastrukturnom, korporativnom, financijskom i energetskom sektoru. Struktura sadašnjeg portfelja ban-
ke po sektorima je vrlo raznolika, uključuje ulaganja u infrastrukturu (33 posto), korporativni sektor (25 posto), financijski sektor (33 posto) te ulaganja u energiju i resurse (10 posto), od čega ulaganja u privatni sektor čine skoro 70 posto ukupnog portfelja. Prošle godine smo investirali oko 288 milijuna eura u Hrvatsku podržavši 19 pojedinačnih investicija. Među odobrenim projektima prošle godine bilo je pet regionalnih equity fondova čije financiranje može obuhvatiti i hrvatska poduzeća zainteresirana za takav oblik ulaganja. Struktura financiranja uvelike odražava potražnju i stanje na tržištu. Sve se češće financiraju ulaganja u
Koja ulaganja su imala najveće, a koja najlošije rezultate? - Svaka tvrtka koja ispuni očekivani poslovni plan, finalizira investiciju, smatra se uspješnom. Procjena poslovnog plana tj. mogućnosti ostvarenja, imajući u vidu tržišne mogućnosti te sam kapacitet menadžmenta da ga provede, od ključne je važnosti za procjenu uspješnosti projekta. U Hrvatskoj smo imali dosta uspješnih investicija, međutim, kriza se odrazila i na naše poslovanje. Korporativni sektor, posebno segment manjih i srednjih poduzeća, riskantniji je u odnosu na sektor lokalne samouprave i javnih poduzeća, jer su manja poduzeća uglavnom nepripremljena na nepovoljno makroekonomsko okruženje koje traje već pet godina. Koji gospodarski sektori u Hrvatskoj su interesantni za ulaganja banke u budućnosti? - Potencijala ima te će banka nastaviti s ulaganjima u više sektora. Trogodišnja strategija banke za Hrvatsku, odobrena u lipnju 2013., predviđa tri glavna područja djelovanja banke. To su financiranje održivog razvoja korporativnog sektora, bilo direktno
ili posredstvom komercijalnih banaka, sufinanciranje projekata zajedno s EU fondovima kako bi se što bolje iskoristila sredstva iz EU fondova, a želimo pružiti podršku i daljnjem restrukturiranju javnih poduzeća s ciljem povećanja konkurentnosti. Prometni sektor, turizam i energetika vrlo su privlačni investitorima zbog konkurentnih prednosti Hrvatske, posebno zahvaljujući njenom geografskom položaju. Naša prehrambena industrija razvila je brendove koje treba jačati te podupirati njihovo širenje u regiji, a posebno u novim članicama EU-a koje poznaju naše tržište i imaju povjerenje u kvalitetu proizvoda. Banka podržava razvoj obnovljivih izvora energije i nastoji primijeniti integrirani pristup
ovom sektoru. U skladu s tim, naš cilj je pružanje potpore sektoru održivog energetskog razvoja po potrebama, primjerice putem ulaganja u industrijsku učinkovitost, osiguravanjem financijskih sredstava za projekte obnovljivih izvora energije. Mijenja li se poslovanje na ovim prostorima i na koji način? - Poslovanje se definitivno modernizira te je razina tranzicije najčešće povezana s razvojem ekonomije. U Hrvatskoj smo posebno ponosni na korporativno upravljanje Atlantic Grupe koja je ove godine uvela izvješće o društveno odgovornom poslovanju. Nadamo se da će i druge tvrtke slijediti takav primjer izvještavanja. Usmjeravanje pažnje na održivost razvoja, po-
Hrvatska - središte trgovine Kakva je budućnost gospodarstva u Hrvatskoj i regiji? - Hrvatska je nova članica Europske unije, poveznica između sjevera i juga te istoka i zapada, pa kao takva središte za prekograničnu trgovinu u svim smjerovima. Sam geografski položaj, istovremena pripadnost Europskoj uniji te poznavanje zemalja zapadnog Balkana jedna su od osnova gospodarske platforme koju treba još više razvijati kako bi se privukle nove investicije te potakla još jača trgovina, razmjena roba i usluga. U Hrvatskoj se osjeća pojačan interes investitora koji će, nadam se, biti prepoznat i iskorišten u najboljem gospodarskom smislu. Zanimanje investitora je prisutno za razne sektore uključujući energetiku, razvoj infrastrukture, turizam. Poseban interes postoji za razvojne projekte morskih i luka unutarnjih plovnih putova. Za 20 godina, gledajući ekonomski, idealno bi bilo da sve zemlje regije budu članice EU-a. Time bismo dodatno osnažili tokove roba kao i konsolidaciju investicija na regionalnoj razini.
sebno lanca nabave, jedna je od najnovijih smjernica Kodeksa korporativnog upravljanja Velike Britanije. Kakve su hrvatske i regionalne kompanije u usporedbi s onima na Zapadu? - Spektar tvrtki je vrlo različit. Specifično je za regiju to što su tvrtke rasle u vrlo kratkom razdoblju, često i akvizicijama i spajanjima, što je rezultira-
Ulaganja u privatni sektor čine skoro 70 posto ukupnog portfelja EBRD-a lo ili prekompleksnim ili nedefiniranim organizacijskim strukturama kao i modelima upravljanja koji posebno u krizi nisu mogli adekvatno odgovoriti. Najviše prostora za unapređenje ima upravo u poboljšanju korporativnih standarda upravljanja, upravljanja rizicima te u troškovnoj efikasnosti. Dvije su stvari potrebne zemljama u regiji kako bi izašle iz trenutačnog zastoja u tranziciji. Prvo je postizanje političkog konsenzusa po kojem će ekonomski interesi biti stavljeni na prvo mjesto, a drugo zaustavljanje otpora prema stranim ulaganjima jer jedino strana ulaganja mogu pokrenuti gospodarstva koja nemaju dovoljno vlastitih snaga.
8
AKTUALNO
Privredni vjesnik Broj 3822, 7. travnja 2014.
( oko 40 kompanija
zainteresirano za istraživanje ugljikovodika na Jadranu
( lokacije 29
istražnih blokova predstavljene na nadmetanju
Istraživanje i eksploatacija ugljikovodika
Jadran zanima Amerikance, Francuze, Ruse... Hrvatska ima priliku postati energetskim čvorištem u ovome dijelu Europe, s najsigurnijom opskrbom energentima i najjeftinijim plinom za građane i industriju u regiji, istaknuo je ministar Ivan Vrdoljak Boris Odorčić odorcic@privredni.hr
P
redstavnici četrdesetak energetskih kompanija nazočili su otvaranju prvog javnog nadmetanja za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu. Tako su zanimanje za offshore istraživanje, a potom i moguću eksploataciju pronađene nafte i plina, među ostalima, iskazali Exxon, Gazprom, Hellenic Petroleum, JX Nippon, Lukoil, RWE, Total i Turkish Petroleum. Natječaj je otvoren do 3. studenoga, a prvi ugovori trebali bi biti potpisani u ožujku 2015. godine. Predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott također je potvrdio zainteresiranost te naftne
kompanije. No, odluku o sudjelovanju na natječaju Ina će donijeti nakon što posjeti sobu s podacima (data room) pri Agenciji za ugljikovodike. Sastavni dio data rooma, otvorenog za zainteresirane ulagače, stari su i novi seizmički podaci koji su ključ za razumijevanje punog potencijala ugljikovodika hrvatske strane Jadrana. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak otvarajući javno nadmetanje izjavio je kako su nakon višegodišnjeg zastoja stvoreni uvjeti za velika ulaganja u istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu. Hrvatska tako ima priliku postati energetskim čvorištem u ovome dijelu Europe, s najsigurnijom opskrbom energentima i najjeftini-
1600 četvornih kilometara (osam na sjevernom, a 21 na srednjem i južnom
Jadranu) koji će biti ponuđeni tvrtkama, kao i financijski model za istraživanje i eksploataciju. On je definiran tako da omogućava najveću moguću korist za Hrvatsku i da je pritom atraktivan investitorima. Rune Eng, predsjednik Uprave norveškog Spectruma, tvrtke koja je seizmički snimala hrvatsko podmorje, napomenuo je kako se nafta i plin ne mogu pronaći prije
negoli započne bušenje te da je rano govoriti o točnom potencijalu. “Ali zasad, čini se, obećava”, naglasio je. Valja naglasiti kako je slovensko veleposlanstvo izrazilo prigovor zbog upotrebe zemljopisnih karata Jadranskog mora koje, kako tvrde, jednostrano prejudiciraju granice na moru između dviju država u predstavljenoj dokumentaciji javnog natječaja za koncesije za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika u Jadranu. Slovenija će pomno proučiti lokaciju morskih područja u Sjevernom Jadranu koje je hrvatska vlada predvidjela za istraživanje i eksploataciju te poduzeti odgovarajuće mjere za zaštitu svojih interesa bude li to potrebno, naglašava se u prigovoru.
na to da se želi vrednovati dugotrajnost osiguranja, mirovina će se novim umirovljenicima uvećati za svaki mjesec kasnijeg odlaska u mirovinu (nakon 60 godina) i to za 0,15 posto po mjesecu – no, najviše za rok od pet godina. Osoba koja još nije ispunila uvjete za mirovinu, a osiguranje joj je prestalo zbog stečaja, moći će otići u prijevremenu starosnu mirovinu tek nakon što pune dvije godine bude prijavljena
kao nezaposlena (čl. 36.). Tada se mirovina određuje bez umanjenja. Novi zakon omogućuje i korištenje starosne mirovine uz rad do polovine radnog vremena (čl. 99), a više informacija o novostima u mirovinskom osiguranju može se pronaći na www. mirovinsko.hr. (D.B.)
Nafta i plin ne mogu se pronaći prije negoli započne bušenje, kaže Rune Eng
jim plinom za građane i industriju u regiji, naglasio je. Dodao je i to da je Hrvatska dobrom pripremljenošću javnog nadmetanja pokazala da je ozbiljan partner koji pametno upravlja svojim resursima i istovremeno pruža za-
jamčenu sigurnost investicija. Prigovor slovenskog veleposlanstva Na javnom nadmetanju predstavljene su i točne lokacije 29 istražnih blokova površine od 1000 do
Novosti iz mirovinskog osiguranja
Prijave na HZMO samo online Od 1. travnja sve prijave/odjave/promjene radnika na HZMO moraju se predati isključivo putem internet aplikacije, e-prijavom, a od istog datuma primjenjuje se povećana stopa za obračun doprinosa za zdravstveno osiguranje sa 13 na 15 posto. Po tumačenju Porezne uprave, stopa od 15 posto primjenjuje se kada se obveza doprinosa obračunava prema mjesečnoj osnovici – plaći za rad u travnju 2014. i mjesecima koji slijede nakon toga. Za plaću za ožujak 2014.
koja se isplaćuje u travnju primjenjuje se stopa od 13 posto!
Omogućeno je korištenje starosne mirovine uz rad do polovine radnog vremena Stupanjem na snagu novog Zakona o mirovinskom osiguranju (NN br. 157/13) i Pravilnika o vođenju matične evidencije HZMO-a (NN br. 159/13), od 1. siječnja 2014. za po-
slodavce, odnosno druge obveznike podnošenja prijave, skraćen je rok za podnošenje prijava za vođenje matične evidencije od 1. siječnja 2014. s osam dana na 24 sata. Obveza podnošenja prijava elektroničkim putem za obveznike obračunavanja i plaćanja doprinosa po osnovi rada za više od tri osiguranika utvrđena je s početkom od 1. travnja 2014., do kada je vrijedilo prijelazno razdoblje u kojem su se prijave mogle predavati i u papirnatom obliku na šalterima
HZMO-a. Rok predaje prijava od 24 sata nije imao prijelazni rok i bez iznimke se primjenjuje od 1. siječnja 2014. Mirovinske izmjene Zakonske izmjene pojašnjavaju i pravo na prijevremenu starosnu mirovinu zbog dugogodišnjeg osiguranja, koje osiguranik ima kada navrši 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja (čl. 35.). Uz godine rada, u staž osiguranja ulazi i beneficirani staž, ali ne i staž po posebnim propisima. S obzirom
S MARKOVA TRGA
www.privredni.hr Broj 3822, 7. travnja 2014.
( 150 mil €
Počinju projekti u vodnom gospodarstvu
Osijek i Poreč prve laste strukturnih fondova
zajam Međunarodne banke za obnovu i razvoj
Sjednica hrvatske vlade
Brže do dozvola u državi bez papira Građani i poslovni subjekti ne moraju znati podjele odgovornosti unutar državnih tijela i javnih službi i gubiti vrijeme istražujući gdje se rješavaju pojedini zahtjevi, istaknuo je Arsen Bauk, ministar uprave Igor Vukić vukic@privredni.hr
J
ednoga dana poduzetnici će doći na samo jedan šalter u uredu državne uprave i ishoditi sve potrebne dozvole za pokretanje posla. Ili, još bolje, sve će dozvole ishoditi elektroničkim putem iz svoje kuće ili s radnog mjesta. U toj “državi bez papira” više neće morati kucati na vrata raznih institucija vukući sa sobom registratore pune dokumenata. Uspostavu takvog idealno zamišljenog sustava Vlada je započela prošli tjedan, predlažući zakon o državnoj informatičkoj infrastrukturi. Prema riječima ministra uprave Arsena Bauka, sada se od građana i poslovnih ljudi zahtijeva da sami otkriju djelokrug pojedinih institucija, njihove adrese i radno vrijeme, a moraju se manje-više sami informirati i o dokumentima koji im trebaju. “Građani i poslovni subjekti ne moraju znati podjele odgovornosti unutar državnih tijela i javnih službi i gubiti vrijeme istražujući gdje se rješavaju pojedini zahtjevi, već je država ta koja im mora osigurati najjednostavniji način pristupa uslugama”, istaknuo je Bauk. Jednostavniji pristup ostvarivat će se na “jedinstvenim upravnim mjestima”, koja će biti prvo u fizičkom obliku (uredi), a potom i u virtualnom. Bauk objašnjava da je prvo potrebno propi-
Nastavak stažiranja mladih Premijer Zoran Milanović obavijestio je ministre na početku sjednice Vlade da se nastavlja program stažiranja mladih, bez zasnivanja radnog odnosa. I prije nego što stigne najavljeni novac iz Europske garancije za mlade, zaposlit će se 5000 mladih koji su sada na čekanju, najavio je Milanović. Novi korisnici stažiranja za 1600 kuna mjesečno do ljeta će potpisati jednogodišnje ugovore. Ubuduće namjeravamo u tom programu trošiti više novca iz europskih nego iz domaćih izvora, dodao je Milanović. sati do kojih podataka će se moći dolaziti s upravnih mjesta, kako će se sudionici u sustavu identificirati i kako će se osobni podaci zaštititi od neovlaštenog korištenja. Zakon će definirati osnove sustava, najavio je Bauk, a poboljšanja i brže djelovanje javne uprave građani i poduzetnici trebali bi primijetiti već iduće godine. O modelima za poboljšanje poslovne klime u Hrvatskoj trebalo bi se razgovarati i na tradicionalnom Brown forumu koji će se održati 16. i 17. travnja. Prema riječima ministrice vanjskih po-
9
slova Vesne Pusić, tema foruma bit će budućnost energetike u Jugoistočnoj Europi. Sa stručnjacima iz SAD-a i drugih zemalja raspravljat će se o važnosti gradnje LNG terminala na Krku, o potencijalima novih nalazišta nafte i plina u Jadranu i gradnji Jadransko-jonskog plinovoda. Potpora razvoju poduzetničkog okruženja “Hrvatska ima povoljan položaj na energetskoj karti Europe, a on postaje još važniji u svjetlu novih geopolitičkih okolnosti”, naglasila je Vesna Pusić.
Razvoj poduzetničkog okruženja u Hrvatskoj podupire i Međunarodna banka za obnovu i razvoj, koja je državi dala zajam od 150 milijuna eura, na 15 godina, s kamatom od 1,17 posto. U ugovoru koji prati zajam utvrđuje se da će Hrvatska do kraja 2014. za dva posto smanjiti rashode opće države. Usklađivanjem plaća u državnim agencijama ostvarit će se smanjenje troškova od šest posto. Realni troškovi zdravstva morat će se smanjiti za devet posto. Preko fleksibilizacije radnog zakonodavstva ostvarit će se zaposlenost od 61 posto radne snage. Poslovna klima poboljšat će se dodatnim skraćivanjem vremena za registriranje tvrtke i izdavanje građevinskih dozvola. Prema ugovoru s bankom, država mora prodati
Poboljšanja i brže djelovanje javne uprave građani i poduzetnici trebali bi primijetiti već iduće godine 200 svojih udjela u poduzećima kako bi se smanjilo sudjelovanje u poduzetničkom sektoru. Cilj je da na kraju ove godine udjel privatnog sektoru u BDPu bude 72 posto (2012. je bio 70 posto). Vlada se obvezala i da će povećati financiranje istraživanja i razvoja u programima znanosti i visokog obrazovanja.
U Ministarstvu poljoprivrede potpisani su ugovori o sufinanciranju i dodjeli bespovratnih sredstava za vodnogospodarstvene projekte na području Osijeka i Poreča. Dva projekta zajedno su vrijedna gotovo 140 milijuna eura, odnosno više od milijardu kuna. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić istaknuo je da je to trećina ukupnih sredstava koja su u strukturnim fondovima namijenjena za razvoj vodnog gospodarstva u Hrvatskoj. Osijek i Poreč su prva dva projekta, čime se otvara put i svim ostalim projektima iz EU fondova, dodao je Grčić. Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina podsjetio je da se ovim projektima pridonosi strateškim ciljevima vodnog gospodarstva preuzetima članstvom Hrvatske u EU-u, a u tu svrhu nedavno je povećana i naknada za korištenje voda koju Jakovina naziva razvojnom. Projekt u Osijeku ukupne je vrijedno-
sti 72,5 milijuna eura, a uz grad Osijek obuhvaća i općinu Čepin te naselja Briješće i Tenja. EU sufinancira projekt sa 73 posto, odnosno gotovo 53 milijuna eura. Svrha projekta je poboljšanje vodoopskrbe i odvodnje te pročišćavanje komunalnih otpadnih voda na području s oko 135.000 stanovnika. Projekt u Poreču vrijedan je 67,2 milijuna eura, a uz sam Poreč obuhvaća i općine Funtana, Tar-Vabriga i Vrsar. EU ga sufinancira sa 74 posto, odnosno 50 milijuna eura. Uz 24.000 stanovnika tog područja, novi sustav vodoopskrbe bit će dimenzioniran i za tri puta više turista, dakle ukupno 100.000 ljudi. Oba projekta bi trebala biti završena do kraja 2016. (D.Ž.)
*vijesti ću drvnu industriju koja je sa svojim proizvodima konkurentna na tom tržištu, osobito sa slavonskim hrastom.
Hrvatski parketari u Rusiji Hrvatska gospodarska komora organizirala je nastup domaćih proizvođača parketa i proizvođača prozora i vrata na specijaliziranom sajmu graditeljstva MOSBUILD koji je od 1. do 4. travnja održan u Moskvi. U sklopu zajedničkog štanda od 77 četvornih metara predstavili su se proizvođači parketa Monolitinvest, Hass Dom, Drvoproizvod i Spačva te Kamen-Pazin. Rusija je iznimno važna za doma-
Vetropack Straža povećala prodaju Vetropack Straža iz Huma na Sutli u 2013. je prodala 924,8 milijuna boca, za 3,4 posto više nego u 2012., od čega je gotovo 66 posto plasirano na izvozna tržišta. Prodaja na domaćem tržištu nešto je veća u odnosu na prijašnju godinu, zbog zamjene ambalaže u pivovarama. Ostvaren je ukupni prihod od 770,8 milijuna kuna, odnosno 5,9 posto više nego u 2012. Na tri staklarske peći i 11 proizvodnih linija u 2013. proizvedeno je rekordnih 248.500 tona staklene ambalaže.
10 PV ANALIZA
Privredni vjesnik Broj 3822, 7. travnja 2014.
( 5,6 ha zemlje ( 1,6 članova obitelji u prosjeku obrađuje jedan OPG
prosječno zaposleno u jednom OPG-u
Obiteljska poljoprivredna gospodarstva
Budućnost na mladima, u edukaciji i udruživanju U Hrvatskoj je trenutačno registrirano 185.965 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva. Prosječno su mala, oni koji rade na njima su prestari i niskoobrazovani. Godišnje se proizvodnja OPG-a potiče sa 1,36 milijardi kuna Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr
I
mati obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u Europskoj uniji ili Hrvatskoj posljednjih godina postaje sve sličnije. Broj im se stalno smanjuje, visoka je starosna dob onih koji na njima rade, sve im je veći rizik poslovanja i sve su više u žrvnju velikog kapitala, bili to veletrgovici koji kupuju njihovu robu, bankari ili agro-kemijska industrija. Mnogi od njih visoko su zaduženi i imaju probleme s otplatama zajmova.
OPG-ovima je u 2012. isplaćeno 1,36 milijardi kuna poticaja Da nije sve dobro ni na Zapadu, govori činjenica kako u Velikoj Britaniji više od 6000 volontera radi na telefonskim linijama za psihološku pomoć seljacima. Istovremeno, u nekim državama članicama Unije, poput Danske, dugovi seljaka veći su od nacionalnog BDP-a. U Hrvatskoj je trenutačno registrirano 185.965 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva. Prosječno u njima radi samo 1,6 članova obitelji i obrađuju u prosjeku 5,6 hektara zemlje. Osam od njih 10 bavi se mješovitom proizvodnjom, manje od jedan posto bavi ih se samo stočarstvom, a samo
ratarstvom njih nešto više od 18 posto. U prosjeku po godinama već su skoro spremni za mirovinu (59,8 godina), mlađih od 35 godina je samo 8356, a žena vlasnica je nešto manje od trećine. Zanimljivo je da je starosna struktura visoka u svim županijama, a najmlađi su u Virovitičko-podravskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji s prosjekom od 56 godina. Prosječno su najveća gospodarstva u Osječkobaranjskoj (11,5 hektara) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (13,1 hektara). Zabrinjavaju i činjenice o obrazovnoj strukturi pa u OPG-ovima radi samo 8500 više ili visokoobrazovanih. Gdje su mladi U 2013. godini ukupna vrijednost poljoprivredne proizvodnje iznosila je 20 milijardi kuna, od čega je
70 posto bilo ostvareno na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, a 30 posto u pravnim osobama. U 2012. godini kroz različite oblike poticaja isplaćeno je 1,36 milijardi kuna obiteljskim gospodarstvima, a još 652,9 milijuna zadrugama, obrtima i trgovačkim društvima. Prosječna visina isplaćenih sredstava po subjektu iznosila je 14.746,28 kuna. Upravo ovim brojkama i potencijalima koje nosi budućnost bavio se okrugli stol Budućnost hrvatskih poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava održan u organizaciji Zbora agrarnih novinara HND-a i Ministarstva poljoprivrede. Ako želimo da ovakav vid gospodarske proizvodnje ima budućnost, nužno je u njega uvesti veći broj mladih, educiranih proizvođača koji vide
svoju budućnost u poljoprivredi, no jednako je važna stalna edukacija i udruživanje pojedinačnih proizvođača u zadruge ili klastere, kaže ravnatelj Poljoprivredne savjetodavne službe Hrvoje Horvat. “Čini mi se da je najveći problem to što su kod nas već duže vrijeme u najvećem fokusu visina i termini isplate potpora, a zapravo rješenje trebamo tražiti u znanju i udruživanju. To nam mora biti prioritet u sljedećem razdoblju”, ističe Horvat. S tim se slaže i ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. “Mladi poljoprivrednici su oni koji trebaju biti putokaz u daljnjem razvoju poljoprivrede. Nužno je udruživanje poljoprivrednih proizvođača kako bi se lakše nosili s konkurencijom, no isto tako stalno treba-
ju raditi na učenju i uvođenju novih tehnologija”, naglašava Jakovina. Rascjepkana vlasništva Tomislav Kuharić, stočar iz Vinipotoka u Krapinsko-zagorskoj županiji, kao najveći problem navodi zemljište. Sam obrađuje 60 hektara poljoprivrednoga zemljišta koje se nalaze na čak 120 parcela, a samo mu je 19 hektara u sustavu potpora. Na polovini zemlje proizvodi kukuruz, 12 hektara mu je pod žitaricama i isto toliko pod djetelinsko-travnim smjesama, dok je ostatak livada. Na farmi uzgaja i 56 goveda. “Najveći mi problem stvara to što se veoma teško dogovoriti o najmu ili kupnji s vlasnicima. Nije rijedak slučaj da svoja vlasnička prava na jedan hektar zemljišta polaže
čak 130 osoba”, upozorava Kuharić. Vinar i vinogradar Goran Baćac vlasnik je naslijeđenog poljoprivrednog obrta Vina Baćac iz istarskog Pićana gdje na sedam hektara vinograda proizvodi malvaziju, merlot, teran i
Teško se dogovoriti o najmu ili kupnji. Nije rijetkost da prava na jedan hektar polaže čak 130 osoba, upozorava Kuharić žuti muškat, i to između 40.000 i 50.000 litara godišnje. Baćac smatra kako su kvaliteta i pristupačna cijena za male vinogradare formula uspjeha. “Što se udruživanja tiče, to je u praksi malo teže pro-
11
www.privredni.hr Broj 3822, 7. travnja 2014.
“Da bi se mlade ljude motiviralo na bavljenje poljoprivredom, važno je da država
drugačijim zakonom o zemljištu omogući mladim ljudima stjecanje zemljišta.
”
Antun Laslo, predsjednik udruge Život
Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život želi objediniti OPG-ove s područja čitave Hrvatske
Seljacima bez udruživanja – nema života Pružanje potpore mladim ljudima jedan je od najvažnijih zadataka naše udruge, a osobito onima koji su završili poljoprivredne škole i fakultete i žele nastaviti posao na obiteljskim gospodarstvima svojih roditelja, kaže predsjednik Udruge Antun Laslo Prosječni OPG Prosječan hrvatski OPG je domaćinstvo starijeg bračnog para kojemu je nositelj muškarac od oko 60 godina, sa završenom osnovnom školom. Bave se mješovitom proizvodnjom, pretežno uzgojem bilja, na površini nešto većoj od pet hektara. Godišnje prime oko 14.000 kuna potpora, a na svome imanju proizvedu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti 75.000 kuna.
vesti, jer svaki mali vinar ima neku svoju viziju pa je teško pronaći zajednički jezik ili isti cilj koji želimo ostvariti”, upozorava Baćac. Lakše kroz zadrugu Jurica Cafuk, povrćar iz Domitrovca u Varaždinskoj županiji, jedan je od osnivača zadruge Varaždinsko povrće koja je u Vidovcu otvorila distributivni centar za povrće. Njegova obitelj obrađuje nešto više od 80 hektara, a prije tri godine je otvorio vlastiti poljoprivredni obrt. “Na osnivanje zadruge prisilili su nas trgovački lanci s kojima poslujemo. Preko zadruge plasiramo svoje proizvode u veće trgovačke lance, nabavljamo repromaterijal koji nam je onda jeftiniji i imamo bolju pregovaračku poziciju”, ističe Cafuk.
Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr
K
ada je krajem siječnja u Velikoj Kopanici osnovana Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva Hrvatske Život, neki su zlobno komentirali kako će uskoro u Hrvatskoj svaki seljak imati svoju udrugu. Posljedica je to činjenice da u Hrvatskoj postoji čak nekoliko stotina različitih udruga i organizacija koje u svome nazivu imaju pridjev “seljačka”, “poljoprivredna”, “agro” i slično. Prema nekim podacima,
Cilj nam je imati menadžere koji će brinuti o nabavi repromaterijala, o cijeni, prodaji i naplati roba, ističe Laslo radi se o gotovo 500 takvih oblika udruživanja na različitim razinama, manje ili više specijaliziranih za neku od poljoprivrednih djelatnosti. Dugogodišnji seljački aktivist i ugledni poljoprivredni proizvođač i stočar iz Đakovštine Antun Laslo, predsjednik Udruge, ovako je za Privredni vjesnik objasnio pojavu najnovije udruge Život. “U Hrvatskoj je zaista previše tzv. seljačkih udruga. Posljednjih godina te udruge djeluje nejedinstveno što je lako do-
kazivo stanjem u kome se nalazi današnja hrvatska poljoprivreda. Većina tih udruga su nekakve produžene ruke političkih stranaka, mnoge nemaju konkretan program i zato je nekolicina nas krajem prošlog ljeta odlučila napraviti nešto drugo. U Velikoj Kopanici početkom ove godine i službeno smo osnovali udrugu Život kojom želimo objediniti obiteljska poljoprivredna gospodarstva s područja čitave Hr-
vatske. Interes nam je da se omasovimo jer samo tako možemo postići svojevrsno interesno ujedinjavanje svih malih poljoprivrednih proizvođača. Cilj nam je imati svoje poslovne menadžere koji će brinuti o nabavi repromaterijala, o cijeni, prodaji i naplati roba, a želja nam je i povezati se sa stručnim institucijama poput Poljoprivednog instituta Osijeka, Veterinarskog instituta, Poljoprivred-
Uvoz hrane ubio domaću proizvodnju Ne daj Bože da nam se sutra zatvore granice jer bi mi preksutra bili gladni. Pa Hrvatska nema dovoljno svoga mlijeka, mesa, nećemo imati jaja, brašna, kruha..., ističe predsjednik udruge Život Antun Laslo navodeći kako je pretjerani i nekontrolirani uvoz prehrambenih proizvoda doslovno ubio domaću proizvodnju. Upravo ovih dana imamo dojave kako se sprema veliki uvoz sireva iz Poljske. Unatoč pravilima zajedničkog EU tržišta, postoje modeli prema kojima hrvatska vlada tome može stati na kraj – uvjereni su u udruzi Život.
nog i Agronomskog, te ekonomskih fakulteta iz Osijeka i Zagreba”, kaže Laslo dodajući kako je jedan od važnih ciljeva ove udruge osnivanje specijalizirane agrobanke u Hrvatskoj budući da postojeće komercijalne banke nisu osobito voljne surađivati s OPG-ima. Srediti gruntovne knjige Svojevrsni zajednički nazivnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava su silno raznorodne djelatnosti – ratarska, stočarska, voćarska, povrtlarska... Kako misle u svom radu zadovoljiti sve njih, Laslo kaže: “U svakoj županiji želimo osnovati vlastite organizacije, a svaka županijska organizacija bi trebala imati i svoj stručni odbor koji bi vodio računa upravo
o specifičnim pitanjima i problemima svakog segmenta djelatnosti OPGa, bez obzira na to radi li se o ratarima, voćarima, vinogradarima, mljekarima ili bilo kojoj drugoj poljoprivrednoj djelatnosti.” Nadalje, u ovoj su udruzi svjesni činjenice kako mladi ljudi sve više napuštaju selo i bavljenje poljoprivrednom djelatnošću. Jedan od razloga je i sustavno neriješeno pitanje poljoprivrednog zemljišta. “Pružanje potpore mladim ljudima jedan je od najvažnijih zadataka naše udruge, a osobito onima koji su završili poljoprivredne škole i fakultete i žele nastaviti posao na obiteljskim gospodarstvima svojih roditelja. Da bi se mlade ljude motiviralo na bavljenje poljoprivredom, važno je da država drugačijim zakonom o zemljištu omogući mladim ljudima stjecanje zemljišta, a ne da im otežava. Pri tome se ne radi samo o državnom poljoprivrednom zemljištu, nego i o velikom problemu ustinjenih posjeda. Preduvjet za to rješenje je sređivanje gruntovnih knjiga kako bi se zemljište moglo okrupniti, a ne da i dalje imamo brojne primjere gdje je desetak hektara zemljišta usitnjeno i na više od stotinu parcela. U takvim uvjetima nema govora o ozbiljnom bavljenju poljoprivredom”, zaključuje Laslo.
12 AKTUALNO
( za 5%
Privredni vjesnik Broj 3822, 7. travnja 2014.
porastao PDV na mlijeko u prošloj godini
( za 25,6%
istodobno pala potrošnja konzumnog mlijeka
Lani je broj proizvođača u mliječnom sektoru pao za velikih 15 posto
Nastavljen pad proizvodnje mlijeka
Mljekarska industrija na udaru je čitavog niza nepovoljnih okolnosti uslijed kojih i broj farmera i broj krava rapidno padaju. U ovo malo vremena od ulaska Hrvatske u EU trgovački lanci su povećali uvoz gotovih mliječnih proizvoda gotovo četiri puta Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr
Hrvatski mljekarski sektor
P
roizvodnja mlijeka na hrvatskim farmama već niz godina pada, a mjere kojima bi se ona povećala i dugoročno stabilizirala ne postoje, kažu u Udruzi hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk. Prema podacima ove udruge koja okuplja najveće otkupljivače i prerađivače mlijeka u Hrvatskoj, u prošloj je godini ukupni pad proizvodnje mlijeka bio 16,6 posto te je iznosio čak 100 milijuna kilograma manje u odnosu na 2012. godinu, kaže predsjednica CroMilka Rašeljka Maras. “Ovako drastičan pad otkupa mlijeka na hrvatskim farmama posljedica je smanjenja broja mliječnih krava, nelikvidnosti i prezaduženosti farmera, visokih ulaznih troškova u poljoprivredi i nedovršenih zemljišnih reformi. U isto vrijeme trgovački lanci su povećali uvoz gotovih proizvoda od ulaska naše zemlje u EU gotovo četiri puta, što predstavlja dodatnu prijetnju za 30.000 zaposlenih u domaćem mljekarskom sektoru – za farmere i prerađivačku industriju”, ističe Rašeljka Maras. Vodeći otkupljivači Tolikom padu proizvodnje kumovala je i činjenica da je u prošloj godini porastao PDV na mlijeko za pet posto, a cijena troškova energenata - po-
503,8 milijuna kn - ukupna isporučena količina kravljeg mlijeka u 2013. godini
45.732 - prosječna godišnja isporuka kravljeg mlijeka u kg po isporučitelju u 2013. godini
10.404 - proizvođača mlijeka u prosincu 2013. 3,1% - mjesečni pad isporuke mlijeka u siječnju 2014. u odnosu na siječanj 2013.
167.490 - broj mliječnih krava u 2013. godini 27% - pad broja mliječnih krava u posljednjih pet godina
Broj zaposlenih u mljekarskom sektoru INDUSTRIJA
10.000
PROIZVOĐAČI
22.000 Izvor: CroMilk - Udruga hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka
najprije tehnološke pare koja se koristi za grijanje i tehnološke procese - porasla je čak 137,9 posto. U prošloj godini zabilježen je pad potrošnje konzumnog mlijeka za četvr-
Broj mliječnih krava u zadnjih pet godina pao je za čak 27 posto tinu (25,6 posto), a broj proizvođača je također bio u silaznoj putanji, i to za velikih 15 posto. Ukupno je isporučeno 503,8 milijuna kilograma kravljeg mlijeka, a prosječno je svaki
od 10.404 farmera isporučio 45.732 litre. U posljednjih pet godina pao je broj mliječnih krava za čak 27 posto te ih je prošle godine mlijeko davalo 167.490. Prosječno je u 2013. hrvatska krava godišnje davala tek nešto više od 3000 kilograma mlijeka, što je upola manje od prosjeka Francuske, Njemačke, Poljske ili Estonije koji je veći od 7000 kilograma. Pet vodećih otkupljivača mlijeka u 2013. godini bili su Dukat, Vindija, Belje, Meggle Hrvatska i Zdenka mliječni proizvodi i njihov je tržišni udio iznosio 90 posto, a zajedno su otkupi-
li gotovo 442 milijuna kilograma mlijeka. Najveći igrač na tržištu je Dukat koji je otkupio 41 posto svog mlijeka, slijedi Vindija sa 27,5 posto i Belje sa 12 posto. U odnosu na prethodnu, 2012. godinu, svih pet najvećih su zabilježili pad otkupa od čak 16 posto, i to ponajprije zbog pada proizvodnje mlijeka na domaćim farmama. Zdenka je tako gotovo prepolovila svoj otkup sa 22 na 12 milijuna kilograma. Kako kažu u CroMilku, potrebno je podizati konkurentnost primarne proizvodnje kroz podizanje stočnog fonda i aktiviranje objekata koji nisu u
funkciji, reprogramiranje HBOR-ovih kredita, povećanje likvidnosti kroz redovito isplaćivanje poticaja te rješavanje pitanja zemljišta i smanjenje troškova poljoprivredne proizvodnje. Mljekari ističu kako su subvencije u 2008. godini iznosile čak 84 posto proračuna Ministarstva poljoprivrede, odnosno oko 526 milijuna eura, dok je u ovoj godini na raspolaganju 273 milijuna eura što čini 44 posto proračuna tog ministarstva. “Danas u Hrvatskoj imamo 35.000 praznih ležećih mjesta u štalama u koje je utrošeno 278 milijuna eura iz državnog pro-
računa i primarna mjera mora biti popunjavanje tih kapaciteta. Jedna od mjera koje je pokrenula industrija jest subvencioniranje kupnje junica iz vlastitih sredstava za svoje kooperante i povećanje količine mlijeka koje otkupljuju”, kaže Rašeljka Maras. Cijene dolje, uvoz gore Iako ove godine europski mljekarski sektor doživljava oporavak, jer se povećava proizvodnja, to će dovesti i do smanjenja otkupne cijene mlijeka. Može se očekivati da će i u Hrvatskoj otkupna cijena mlijeka sa sadašnjih 2,8 kuna kliziti naniže. Podaci o proizvodnji pokazuju kako je u siječnju ove godine proizvedeno 3,1 posto manje mlijeka nego u istom mjesecu prošle godine. Za očekivati je i daljnji porast uvoza gotovih mliječnih proizvoda, u čemu će prednjačiti strani trgovački lanci. To će svakako imati negativan utjecaj na stanje u primarnoj proizvodnji i mljekarskoj industriji, a negativnom trendu mogao bi se pridružiti i očekivani pad kupovne moći proizvođača. U CroMilku dodaju kako, s obzirom na to da Program ruralnog razvoja koji radi Ministarstvo poljoprivrede još uvijek nije dobio zeleno svjetlo Europske komisije, 333 milijuna eura iz EAFRD fonda farmeri mogu očekivati tek od 2015. godine.
enterprise europe
info
Broj 105, 7. travnja 2014.
Međunarodni natječaji
Novi natječaj za poljoprivrednike Agencija za plaćanja raspisuje novi IPARD natječaj za mjeru 101 - Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i postizanja standarda Zajednice. Rok za podnošenje prijava je 18. travnja. Prihvatljivi podnositelji prijava za dodjelu sredstava IPARD programa u mjeri 101 su poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i obveznici PDV-a, 100 posto u privatnom ili do 25 posto u državnom vlasništvu, odnosno u vlasništvu jedinica lokalne i/ ili regionalne (područne) samouprave ili Grada Zagreba. Prihvatljivi sektori za ulaganja unutar mjere 101 su: mljekarstvo, govedarstvo, svinjogojstvo, peradarstvo, sektor jaja, sektor voća i povrća te sektor žitarica i uljarica. Svi projekti koji se ugovore po ovom natječaju financirat će se iz sredstava Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD). Više informacija može se dobiti na info@ apprrr.hr i eafrd@mps.hr ili http:// narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/ 2014_03_36_640.html.
Posao kroz sustav nabave EBRD-a
Hrvatske tvrtke su u posljednjih pet godina sudjelovale na više od stotinu natječaja Europske banke za obnovu i razvoj na kojima je gotovo trećina njih bila uspješna. Ukupna vrijednost poslova iznosila je 252 milijuna eura Hrvatskim izvozno orijentiranim tvrtkama, koje se na međunarodnim javnim natječajima u sve žešćoj gospodarskoj konkurenciji žele natjecati za dobivanje specijaliziranih poslova, potrebna je stručna pomoć, ali i edukacija o tome kako ostvariti te poduzetničke ciljeve i osvajati nova tržišta. O tome se govorilo na seminaru Poslovne mogućnosti za hrvatske tvrtke kroz sustav nabave Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Hrvatskoj gospodarskoj
Organizacijom ovakvih seminara HGK želi potaknuti hrvatske izvoznike na pronalaženje novih izvoznih kanala i modela, stjecanje novih znanja i vještina te hrabriji iskorak na nova tržišta komori, u suradnji EBRD-a, Ministarstva financija i HGK-a. Ovaj seminar je jedan u nizu predstavljanja mogućnosti poslovanja s međunarodnim financijskim institucijama čije sustave nabave domaće tvrtke mogu iskoristiti za prodaju svojih
roba i usluga. Veljko Sikirica, viši specijalist za nabavu u Sektoru nabave EBRD-a, ukazao je na poslovne mogućnosti koje imaju hrvatske tvrtke kroz sustav nabave EBRD-a. “U razdoblju od 2009. do 2013. godine hrvatske tvrtke sudjelovale su na 116 natječaja EBRD-a, od čega su 38 puta osvojile natječaj, što je vrlo dobar pokazatelj stope uspješnosti od gotovo 30 posto. Ukupna vrijednost tih dobivenih natječaja iznosila je 252 milijuna eura. Iz godine u godinu povećava se broj dobivenih natječaja, ali to nipošto ne bi smjelo uspavati ni zadovoljiti sudionike jer je uglavnom riječ o natječajima dobivenima u Hrvatskoj ili regiji, a znanja i vještine trebalo bi usmjeriti na natječaje za poslove na netradicionalnim tržištima”, ističe Sikirica. Maroje Lang, pomoćnik ministra financija, istaknuo je važnost institucionalne suradnje EBRD-a, HGK-a i Ministarstva financija: “Na taj način se izvozno zainteresiranim poduzetni-
cima može pružiti i potpora i pomoć u njihovim nastojanjima da pripomognu izlasku iz gospodarske krize”. Na seminarom su hrvatske tvrtke upoznate sa sustavom postupka nabave u EBRD-u, a najavljene su i radionice na kojima će se tvrtke i njihovi djelatnici uvježbati da kroz institucije stvore kapacitete koji bi im omogućili uspješno konkuriranje na takvim natječajima. Kako kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, organizacijom ovakvih seminara HGK želi potaknuti hrvatske izvoznike na pronalaženje novih izvoznih kanala i modela, stjecanje novih znanja i vještina te hrabriji iskorak na nova tržišta. U sklopu seminara svoja iskustva sudjelovanja u procesima nabave EBRD-a predstavile su tri hrvatske tvrtke: DIV, Končar Inženjering za energetiku i transport te Dalekovod.
enterprise europe IFAT 2014
Zeleni odlikaši na jednome mjestu Tehnix, Rasco, MIV Metalska industrija Varaždin i Hrvatska gospodarska komora izlagat će na stručnom sajmu u Münchenu Boris Odorčić Na najvećem svjetskom stručnom sajmu za vode, otpadne vode, gospodarenje otpadom i sirovinama IFAT 2014, koji se održava od 5. do 9. svibnja u Münchenu, predstavit će se hrvatske tvrtke Tehnix, Rasco i MIV Metalska industrija Varaždin te Hrvatska gospodarska komora. Tehnix je jedna od vodećih kompanija u ovom dijelu Europe za projektiranje, proizvodnju te servisiranje strojeva i opreme za zaštitu okoliša. Među proizvodima ove tvrtke iz Donjeg Kraljevca
Prošli IFAT, koji je bio održan 2012., okupio je 2900 izlagača iz 54 zemlje svijeta nalazi se oprema za komunalnu tehnologiju, strojevi za reciklažu otpada, uređaji i oprema za pročišćavanje voda te oprema za naftne derivate i plin. Tu su također i eko kontejneri za zapaljive i opasne tvari, cisterne raznih namjena te poslovno-stambeni i specijalni kontejneri. Rasco je od skromnih početaka, od zanatske radionice, koja je osnovana 1990. godine, izrastao u jednog od vodećih proizvođača opreme za komunalno održavanje u Europi. Među proizvodima ove tvrtke iz Kalinovca ističu se profesionalna oprema za zimsko i ljetno održavanje
prometnica i zelenih površina te MUVO - malo univerzalno vozilo koje su u potpunosti osmislili inženjeri Rascoa. MUVO je nosač alata s gotovo neograničenim brojem primjena u održavanju gradskih površina - od čišćenja snijega s nogostupa i biciklističkih staza, preko košenja travnatih površina i pranja ulica, do održavanja drveća i rasvjetnih tijela. Rasco se ubraja među vodeće brendove komunalne opreme u onim zemljama gdje su ekstremni vremenski uvjeti i visoki za-
htjevi kupaca uobičajeni, poput Njemačke, Austrije, Španjolske, Ukrajine, Rusije... Svjetske metropole Vizija tvrtke MIV Metalska industrija Varaždin je postati svjetski konkurentna i prepoznatljiva tvrtka za proizvodnju armatura i fazonskih komada iz nodularnog lijeva. Armatura se izvozi na tržišta svih kontinenata, a ugrađena je u vodovodne i kanalizacijske sustave nekih svjetskih metropola, objavljeno je na in-
ternetskim stranicama tvrtke. Također, MIV proizvodi opremu za uređenje javnih površina kao što su rasvjetni stupovi, držači za bicikle i kante za smeće. Inače, prošli sajam IFAT ENTSORGA 2012 okupio je više od 2900 izlagača iz 54 zemlje svijeta, a posjetilo ga je nešto više od 124.000 posjetitelja. Anton Belan iz tvrtke Belimpex, generalnog zastupnika Münchenskog sajma u Hrvatskoj, očekuje da će nadolazeći IFAT sigurno prekoračiti brojke iz 2012. godine.
dana 20.000 zahtjeva U prvih prvihmjesec mjesec dana 20.000 zahtjeva
Od 1. ožujka Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju započela je s primanjem zahtjeva poljoprivrednika za izravna plaćanja.
Zahtjev se popunjava elektronski, pomoću internetske aplikacije Agronet, a podnosi se “papirnato”, osobno ili poštom u regionalne urede Agencije za plaćanja u 21 županiji. Ukoliko nisu u mogućnosti samostalno podnijeti zahtjev, poljoprivrednicima pomažu djelatnici regionalnih ureda Agencije za plaćanja, Poljoprivredno savjetodavne službe i Hrvatske poljoprivredne agencije na više od 60 lokacija u zemlji. U prvih mjesec dana potporu je zatražilo 20.000 poljoprivrednika. Rok za podnošenje zahtjeva traje do 15. svibnja (odnosno iznimno do 30. travnja za premije
za ovce i koze). Agencija za plaćanja zaprimila je i više od 2200 zahtjeva za prijenos prava na plaćanja. Poljoprivrednici koji su imali promjenu posjeda (ako su smanjili ili povećali površinu zemljišta koje obrađuju) imaju mogućnost prijenosa prava na plaćanja do 28. travnja kako bi i za to zemljište mogli zatražiti izravna plaćanja. Prijenos prava na regionalno plaćanje može se učiniti prodajom, davanjem u zakup i nasljeđivanjem ili ostalim vrstama konačnog prijenosa. To je važno za poljoprivrednike koji su zakupili dodatnu zemlju, jer bez prava na plaćanja za dodatnu zemlju neće
moći ostvariti potporu. Agencija je izdala i Priručnik za poljoprivredna gospodarstva u kojem se nalaze detaljne informacije o tome kako poljoprivrednici mogu ostvariti potporu za izravna plaćanja, državnu potporu i IAKS mjere ruralnog razvoja. U Agenciji upozoravaju poljoprivrednike da, bez obzira popunjavaju li zahtjev samostalno ili uz nečiju pomoć, prije potpisivanja i podnošenja zahtjeva pažljivo pročitaju zahtjev jer svojim potpisom jamče da su svi podaci u zahtjevu istiniti.
www.een.hr
7. travnja 2014.
2 3
Europska gospodarska diplomacija
Eurochambres: Razvoj donose privatnici i komore Na poticaj Europske komisije europske gospodarske komore su napisale dokument kojim će pomoći Komisiji u pripremi strategije ubrzanja razvoja. Suradnja europskih tvrtki i njihovih partnera u slabije razvijenim zemljama siguran je put prema održivom razvoju, kažu komore Igor Vukić Suradnja europskih tvrtki i njihovih partnera u slabije razvijenim zemljama siguran je put prema održivom razvoju, stoji u dokumentu Eurochambresa, udruženja europskih gospodarskih komora, upućenom Europskoj komisiji. Dokument je nastao na poticaj EK-a koji priprema strategiju za ubrzanje razvoja u trećim zemljama, s osloncem na privatni kapital. U mišljenju upućenom Europskoj komisiji, Eurochambres predlaže “sveobuhvatni i integrirani pristup kako bi se razvoj privatnog sektora uklopio u kontekst jačanja europske gospodarske diplomacije”. Podsjeća se da gospodarske komore imaju ključnu ulogu u poticanju poslovanja privatnih kompanija, osobito malih i srednjih, i to na svim razinama ekonomije – od lokalne do globalne. Posljednjih desetljeća u komorama su razvijena znanja, suradničke mreže i drugi alati za pružanje efikasne i konkretne pomoći europskim tvrtkama, što sve može koristiti i zemljama u razvoju. Iskustvo pokazuje da najveći broj malih i srednjih tvrtki treba pomoć u razvoju potencijala njihovih proizvoda, u odre-
Nakon 2015. godine oko 90 posto rasta ekonomije bit će ostvarivano izvan Europe. Samo 13 posto europskih kompanija djeluje izvan Europe đivanju prikladnih marketinških strategija, u razumijevanju tehničkih i kulturnih prepreka koje valja savladati pri izvozu. Za sve to pomoć mogu dobiti u komorama u vrlo kratkim rokovima. Eurochambres okuplja više od 20 milijuna europskih poduzeća, od čega je 98 posto malih i srednjih. Mnogi njihovi predstavnici spremni su kolegama iz zemalja u razvoju pomoći savjetima u ra-
zvoju poslovanja, u nastupima na natječajima i drugim poslovnim znanjima. Eurochambres očekuje da će EK podržati stvaranje jedinstvene europske inicijative u kojoj će se umrežiti već postojeće strukture ili udruženja. U zemljama u razvoju europske tvrtke često su partneri domaćih tvrtki. To je i najjednostavniji put za prenošenje tehnologija i znanja. U takvim se međuodnosima grade novi proizvodni kapaciteti, a lokalna se poduzeća uključuju u globalne lance poslovanja. Procjenjuje se da će nakon 2015. godine oko 90 posto rasta ekonomije biti ostvarivano izvan Europe. A sada samo 13 posto europskih kompanija djeluje izvan granica svog kontinenta. Stoga Eurochambres objašnjava da će poticanje privatnog sektora u strukturi europske ekonomske diplomacije biti dobro i za europsku ekonomiju. Neki slični programi već se i provode. Eurochambres ukazuje na seriju Investirajte u..., gdje se promovira suradnja EU-a i Latinske Amerike, EU-a i država na istoč-
nim granicama, u mediteranskim zemljama... Tu je i Ulaz u Japan u kojem se susreću poduzetnici i financijeri s oba tržišta. Neke od članica EU-a razvile su vrlo uspješne promocije vlastitih poduzetnika, što se može iskoristiti i u općem, europskom predstavljanju (riječ je o programima Go International u Austriji, PIPE u Španjolskoj, WorldPass u Italiji). U svim tim programima nezaobilazno mjesto imaju gospodarske komore. Njihovo iskustvo treba priznati i uključiti u europske inicijative. Eurochambres naglašava da komore već imaju uhodane modele za aktivnosti na inozemnim tržištima. Uz ostalo, Europskoj se komisiji ukazuje da one redovito malim i srednjim tvrtkama pomažu u organiziranju nastupa na međunarodnim sajmovima. Organiziraju poslovne forume na kojima se susreću predstavnici brojnih tvrtki iz različitih zemalja. Primaju inozemne poslovne delegacije i informiraju ih o uvjetima poslovanja na domicilnim tržištima. U komorama se organiziraju predavanja, seminari i treninzi za različite poduzetničke vještine. Preko publikacija i drugih komorskih izdanja poduzetnici se infor-
Gospodarske komore imaju ključnu ulogu u poticanju poslovanja privatnih kompanija, od lokalne do globalne razine miraju o poslovnim ponudama i gospodarskim inicijativama iz drugih zemalja. Eurochambers podsjeća da komore pomažu i pri informiranju o dostupnosti financijskih usluga. Važnu ulogu imaju i pri promociji mirenja u poslovnim sporovima, u vođenju poslovnih registara i drugim pratećim poslovnim funkcijama. Eurochambres je stoga pozvao Europsku komisiju da podrži razvoj takvih komorskih djelatnosti. U formuliranju prijedloga Eurochambersa sudjelovali su i stručnjaci Hrvatske gospodarske komore. Kako je priopćeno, HGK snažno podupire provođenje ovog stajališta i na nacionalnoj razini, u Hrvatskoj, u projektu izgradnje održivog sustava gospodarske diplomacije, neophodnog za poticanje izvoza i internacionalizaciju poslovanja hrvatskih tvrtki.
enterprise europe Provedena analiza rada BICRO-a
Sufinancirani projekti k
Austrijski stručnjaci proveli su vanjsko vrednovanje Poslovno-inovacijske agencije Republike Hrvatske BICRO. Provedba četiri BICRO program Tim austrijskih stručnjaka na području znanosti, tehnologije i inovacija koji vodi Fritz Ohler, direktor ureda Technopolis Austrija, proveo je vanjsko vrednovanje Poslovno-inovacijske agencije Republike Hrvatske BICRO kako bi ocijenili postavke, provedbu, rezultate i učinke postojećih BICRO programa: RAZUM (22 projekta), IRCRO (22 projekta), TEHCRO (osam projekata) - financiranih u okviru Hrvatskog projekta tehnologijskog razvoja STP - i TEST (31 projekt) financiranog iz državnog proračuna. Ukupno su vrednovana 83 projekta ugovorena u razdoblju 2007.-2011. Provedena analiza je pokazala kako je provedba četiriju BICRO programa pozitivno utjecala na cjelokupan inovacijski sustav - BICRO programi su neophodni financijski instrumenti (tzv. matching-grantovi i uvjetni krediti) kada je riječ o sufinanciranju istraživanja i razvoja u malim i srednjim
Ukupno su vrednovana 83 projekta ugovorena u razdoblju 2007.-2011. poduzećima. Kroz ove programe stvoreni su temelji za poboljšanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva na domaćoj i međunarodnoj razini. Svaki od programa iznjedrio je više primjera dobre prakse u smislu strukturnih postavki projekta, njegove uloge u dugoročnim poslovnim pla-
novima korisnika te kreiranja kvalitetne dugoročne suradnje poslovnog i akademskog sektora, kako u smislu kolaborativnih projekata, tako i u smislu edukacije i transfera znanja te kapaciteta u oba smjera. Postupak evaluacije programa RAZUM (Razvoj na znanju utemeljenih poduzeća) je privukao više od 100 stručnjaka koji posjeduju ekspertizu u područjima iz kojih dolaze projekti. Evaluacijska izvješća ovog programa opsežno elaboriraju ocje-
ne projektnih prijedloga. Posao BICRO evaluatora ne završava predavanjem izvješća o ocjenjivanju, već evaluator ostaje korisniku na raspolaganju za daljnje praćenje i savjetovanje tijekom provedbe projekta. Sustavno uključivanje vanjskih stručnjaka pridonijelo je izgradnji zajednice stručnjaka koja je na raspolaganju ne samo BICRO korisnicima, nego i cijelom hrvatskom inovacijskom sustavu. Više od polovine korisnika programa RAZUM pokazalo je pozitivan rast u pogle-
du zapošljavanja. Dvije od tri tvrtke srednje veličine na početku razdoblja financiranja kroz ovaj program pokazale su značajne stope rasta. Isto tako, polovina malih tvrtki koje su ostvarile istu potporu posluju uspješno (ALTPRO, Banko, Pet minuta, Xylon). Treća skupina, mikro tvrtke (Novamina, Pjer, Pravi Klik, LED Elektronika, TGL), također pokazuje pozitivan rast. Niska razina ulaganja u istraživanje i razvoj te inovacije u hrvatskom gospodarstvu u cjelini, kao i slaba interakcija znanstvenog i gospodarskog
Jelko Kacin, potpredsjednik Europskog parlamenta za Jugoistočnu Europu
Između proširenja i pristupan
Proširenje i pristupanje Europskoj uniji su dva različita pojma jer prvi uključuje težak rad i proces, a drugi automatsko širenje. Sve zemlje mor Ljiljana Lukić “Europska perspektiva zapadnog Balkana odavno već postoji, no glavni je nesporazum u tome što mi iz EU-a govorimo o pristupanju, a države na Balkanu o proširenju Europske unije. To su dva različita pojma jer prvi uključuje težak rad i proces, a drugi automatsko širenje EU-a”, rekao je izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju i potpredsjednik Europskog parlamenta za Jugoistočnu Europu Jelko Kacin u Beogradu, govoreći na konferenciji Izazovi
zapadnog Balkana u srednjoročnoj perspektivi EU-a do 2020.
sam uvjeren da će biti bolje onda kada Srbija odradi nešto za sebe”, rekao je Kacin.
Sve države u regiji koje žele u Uniju - Srbija, Crna Gora, Albanija, Kosovo, Bosna i Hercegovina - trebaju napraviti svoje domaće zadaće. “Iz Bosne i Hercegovine stižu očekivanja da ćemo ih prihvatiti bez odgovornosti. A mi i njima i svima ostalima u ovoj regiji govorimo o pristupanju EU-u zbog neophodnih promjena, reformi i transformacija koje moraju napraviti”. Kacin je naveo da se iz Srbije čuju pitanja “kad će nam biti bolje?” “Ja ne znam kada će to biti, ali
“Dok Srbija ne pošalje jasnu poruku da je pravna država, neće biti stranih ulaganja. Srbija sada nije pravna država, pravosuđe s tužilaštvom u okviru njega je najveća rak-rana Srbije. Slično je i u drugim državama u regiji. Moraju se stvoriti uvjeti za dolazak stranih investitora, krenuti prema Europskoj uniji i stvoriti pravna država. Srbija mora razumjeti o čemu je riječ i prema Ukrajini zauzeti stav blizak stavu Europske unije, poput Crne Gore koja je to već
učinila”, kaže Kacin. Kao najveće probleme Srbije Kacin je detektirao reket i sustavnu korupciju, ali i neefikasno pravosuđe. “Sve dok tužilaštvo čeka da dobije instrukcije, ono predstavlja političku instituciju i smrt za pravnu državu. Najprije su neminovne sustavne promjene koje su i preduvjet za otvaranje poglavlja 23 i 24 u pregovorima s Europskom unijom”, smatra Kacin. Dodao je kako narod u Srbiji teško živi i sada je došao kraj pokušajima izbjegavanja odgovornosti za ekonomsku situaciju. “Investicije neće doći iz Rusije, ma koliko to
www.een.hr
7. travnja 2014.
4 5
kvalitetno su birani
ma - RAZUM, IRCRO, TEHCRO i TEST - pozitivno je utjecala na cjelokupan inovacijski sustav
Rast na pomoći u projektima
sektora, predstavljaju snažan razlog niske konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Stoga se R&D (Research&Development) inovacije i sustavna interakcija ovih dvaju sektora postavljaju kao prioritet. U 2012. godini tvrtke korisnice IRCRO programa ukupno su zapošljavale 393 djelatnika. Dvije trećine novozaposlenih na IRCRO projektima imaju akademski stupanj, većina je zaposlena na poslovima istraživanja i razvoja. Snažan utjecaj IRCRO-a očituje se upravo u zapošljavanju u R&D sektoru što ukazuje na njegov održiv utjecaj. Većina korisnika
Zahvaljujući potpori za naš projekt, u sljedeće tri godine očekujemo promet od 375 milijuna kuna, najavio je Luka Bakrač, direktor tvrtke Bagheera, “U tom razdoblju planiramo plasirati na tržište minimalno 500 proizvoda od kojih će njih 20 biti kupljeno u Hrvatskoj”, ističe Bakrač. Podrška iz BICRO-a, osim financijske potpore, uvelike nam je pomogla u stvaranju kontakata i uspostavljanju suradnje. Isto tako, uz pomoć agencije, otvorila su nam se vrata prema HAMAG-u i HBORu ističu u tvrtki BANKO. Tvrtka Pet minuta je uz potporu privukla veliki poduzet-
nički kapital. Poslovanje su 2009. godine započeli s dva zaposlenika, danas zapošljavaju 56 djelatnika te godišnje planiraju nastaviti zapošljavati 10 do 15 novih ljudi u sljedećih nekoliko godina. Osim financijske potpore, tvrtka Gentius od vladine agencije dobila je i pomoć u financijskom i poslovnom planiranju te umrežavanju. Svjesni problema dobivanja kredita za razvoj novih proizvoda, tvrtka IN2 izdvojila je BICRO kao jedinu instituciju u Hrvatskoj koja je bila u mogućnosti podržati takvu vrstu ulaganja.
IRCRO programa su mikro poduzeća, odnosno tvrtke koje su prilično nove na tržištu ili prvi put ulaze na strana tržišta. Doprinos partnera za istraživanje i razvoj na projektima (iz akademske zajednice) bio je značajan u dovođenju novih proizvoda na tržište te se pokazao kao dodatan poticaj mladim istraživačima da se okrenu industriji. Od veljače 2007. godine, od kad je započelo provođenje programa za razvoj tehnološke infrastrukture TEHCRO, do danas ugovoreno je osam projekata. Ukupan iznos potpora za TEHCRO projekte iznosi 73 milijuna kuna, dok je ukupna vrijednost projekata gotovo 155 milijuna kuna. Provedeno vrednovanje ukazalo je na iznos od 81 milijuna kuna koji je ovaj program privukao kroz dodatno ulaganje drugih investitora. U razdoblju od 2007. do 2013. godi-
ne iz sredstava programa TEHCRO ukupno je uloženo 59 milijuna kuna u infrastrukturne projekte. Krajem 2011. godine u TEHCRO centrima zabilježeno je 77 tvrtki-stanara, odnosno 55 novoosnovanih, startup tvrtki u procesu inkubacije. Ukupan broj njihovih zaposlenika iznosio je 650, od kojih 255 radi na poslovima istraživanja i razvoja (40 posto). U razdoblju od 2008. do 2011. godine otvoreno je 360 novih radnih mjesta u tvrtkama koje se nalaze u TEHCRO centrima. TEHCRO sredstva uložena su, između ostalog, u obnovu starih objekata s ciljem adaptivne prenamjene i korištenja prostora. Ove tzv. brownfield investicije povećale su tržišnu vrijednost nekretnina za ukupno 10.535.012 kuna, kao dodanu vrijednost
nja
raju napraviti svoje domaće zadaće kako bi postale dio tržišta od 600 milijuna potrošača netko u Srbiji želi, već se Srbija mora okrenuti Europskoj uniji. Rezultati parlamentarnih izbora u Srbiji pokazuju da će Srbiji biti bolje kada sama nešto napravi za sebe. Samoizolacija i način na koji se glume žrtve je gubljenje vremena. Srbija treba uspostaviti vitalnu ekonomiju, proizvoditi za domaće, ali i europsko tržište”, dodaje Kacin. Tržište od 500 milijuna potrošača u Europi je pretijesno na dugi rok. Zato EU širi svoje tržište sporazumima o slobodnoj trgovini i zajedničkim ulaganjima poput onoga s Južnom Korejom, a priprema se sličan i s
Kanadom. “Želimo imati što veće zajedničko tržište bez carinskih ograničenja i stvaramo tržište od milijardu stanovnika. Sada smo na realnih 600 milijuna domaćih potrošača. Plasman roba iz Slovenije u Njemačku nije izvoz već prodaja na domaćem tržištu. Moramo biti ambiciozni i raditi na veliko i široko”, naglašava Kacin. Uskoro bi se zbog toga trebala otvoriti i nova poglavlja u pregovorima između Europske komisije i Turske, smatra Kacin. Bilo bi dobro da se što prije otvore poglavlja 23 i 24 u pregovorima. Ono što vrijedi za
Crnu Goru, to vrijedi i za Srbiju i to mora vrijediti za Tursku. I ako želimo napraviti pomak u radu pravosuđa, popraviti situaciju s medijima, popraviti situaciju u zatvorima, onda je pravi put otvaranje tih poglavlja. Jednako tako je i pitanje manjina. Turska je Balkan, a najveći europski grad s najvećom koncentracijom industrije je Istanbul. Stoga se mi trebamo baviti Turskom, a ne aktualnom vlašću u toj zemlji”, naglašava Kacin. Iako sada mnogi govore o ubrzanom putu Ukrajine u EU, Kacin je jasan. “Nema ubrzanog ulaska u EU. Niti jedna zemlja nije išla ubrzano, pa tako neće ni Ukrajina”, zaključio je Kacin.
TECHRO financiranja. Prema izvješću austrijske tvrtke Tehnopolis, ovo se smatra iznimno pozitivnim utjecajem TEHCRO financiranja. Osim toga, prema istraživanju iz 2011. godine koje je provedeno među stanarima TEHCRO centara, stanari su kao najkorisnije usluge primljene od tih centara istaknuli pomoć za pristup potporama, grantovima i rizičnom kapitalu, osposobljavanje i razvoj vlastitih poslovnih vještina te savjetovanje u razvoju novih proizvoda i usluga. Korisnici projekata koji su ostvarili potporu preko programa razvoja inovativnih tehnologijskih projekata u akademskoj zajednici TEST istaknuli su bitnu ulogu BICRO-ve podrške u provedbi projekata: pomoć pri komercijalizaciji proizvoda, savjetovanje o intelektualnom vlasništvu kao i pomoć pri pisanju patentnih prijava.
enterprise europe
EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI
Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted.europa.eu.
eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/Dokument PodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta= 2014%2fS+002-0013307.
Programiranje i podrška aplikacija Financijska agencija traži nabavu usluga programiranja i aplikacijske podrške. Natječaj je otvoren do 25. travnja, a prijave na hrvatskom jeziku predaju se na Financijska agencija, 85821130368, Vrtni put 3, Služba nabave, Na pažnju: Matija Pašalić 10000 Zagreb. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/ SPIN/application/ipn/D ocument Management/DokumentPodaciFrm. aspx?Oznak aDokumenta=2014%2 fS+002-0013415.
Cjevovodi Zaprešić d.o.o. traži nabavu cjevovoda, sustava cijevi, različitih cijevi, strukturnih cijevi i srodnih artikala. Natječaj je otvoren do 25. travnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Zaprešić d.o.o., 96412232479, Pavla Lončara 2, Voditelj poslova komercijale i javne nabave, Na pažnju: Franjo Mandir, 10290 Zaprešić, fmandir@komunalnozapresic.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?Oznaka Dokumenta=2014%2fS+002-0013367.
Izrada projekta Veleučilište u Slavonskom Brodu traži nabavu usluge izrade projekta i nacrta te procjenu troškova. Natječaj je otvoren do 24. travnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Veleučilište u Slavonskom Brodu, 06972269479, Dr. Mile Budaka 1, Društveni odjel, Na pažnju: Sanja Knežević, 35000 Slavonski Brod, sanja.knezevic@vusb.hr. Više podataka o nadmetanju na https://
Prekidači Hrvatski operator prijenosnog sustava traži nabavu prekidača. Natječaj je otvoren do 24. travnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o., 13148821633, Kupska 4, Na pažnju: Dean Dobrec, 10000 Zagreb, dean.dobrec@ hops.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/
ipn/DocumentManagement/Dokument PodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta= 2014%2fS+005-0013507. Trafostanice HEP Operator distribucijskog sustava traži nabavu trafostanica. Natječaj je otvoren do 14. travnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o., 46830600751, Ulica grada Vukovara 37, Elektra Bjelovar, mr.sc. Mladen Modrovčić, dipl.ing.el., 10000 Zagreb, mladen.modrovcic@hep.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/Document
Management/DokumentPodaci-Frm. a s px ? O z n a k a D o k u m e n t a = 2 0 1 4 % 2fS+005-0010387. Održavanje i popravci računala Grad Zagreb traži nabavu usluga održavanja i popravka računala. Natječaj je otvoren do 8. svibnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ured za javnu nabavu, Avenija Dubrovnik 15, I. kat, soba 105, 10020 Zagreb, javna.nabava@ zagreb.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ ipn/DocumentManagement/Dokument PodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta= 2014%2fS+002-0016366. Uređaji za anesteziju Klinika za dječje bolesti Zagreb nabavlja uređaje za anesteziju. Natječaj je otvoren do 12. svibnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Klinika za dječje bolesti Zagreb, 70641763756, Vjekoslava Klaića 16, Služba nabave, Na pažnju: Sanda Kokić, 10000 Zagreb, sanda.kokic@kdb.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ ipn/DocumentManagement/Dokument PodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta= 2014%2fS+002-0016433.
POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani. Dobavljači ručnika i posteljine za upotrebu u hotelima/restoranima (BRUK20140207002) Tvrtka sa sjeveroistoka Engleske traži dobavljača ručnika, posteljine i stolnjaka za komercijalnu upotrebu u restoranima i hotelima. Tvrtka traži partnera za dugoročnu suradnju u vidu dobavljača ili distributera traženih proizvoda. Dobavljači farmaceutskih proizvoda (BRUK20130924002) Britanska tvrtka, s rastućim globalnim izvozom u više od 70 zemalja, s dugogodišnjim iskustvom i suvremenom tehnologijom koja posluje na međunarodnom farmaceutskom tržištu, traži dobavljača novih farmaceutskih proizvoda za distribuciju diljem svijeta.
Distribucija zamrznute hrane (20121214004 BR) Belgijska uvozno-izvozna tvrtka, specijalizirana za zamrznutu hranu i opskrbu sušenim sastojcima, nudi svoje usluge kao distributer. Tvrtka traži nove zamrznute prehrambene proizvode kako bi proširila svoju paletu proizvoda.
Dobavljači tkanina (BRRU20140214003) Ruska tvrtka specijalizirana za trgovinu na veliko tkanina i tekstila nudi trgovačko-posredničke usluge. Tvrtka se uspješno razvija na ruskom tržištu, a poseban uspjeh ima u segmentu lake industrije. Traži nove dobavljače te nudi suradnju inozemnim proizvođačima tkanina. Traži se proizvođač slušalica (BRSE20140217001) Švedska tvrtka traži proizvođača prilagođenih slušalica. Njihov koncept slušalica ima dodatnu karakteristiku koja ima potencijal patenta. Tvrtka trenutno radi na tome da osigura ovaj izum te traži proizvođače slušalica koji su spremni ne samo proizvoditi standardne slušalice, već i slušalice s inovativnim dodatkom švedske tvrtke.
Usluge pronalaženja poslovnih partnera na poljskom tržištu (BRPL20140113001) Poljska tvrtka je zainteresirana za distribuciju proizvoda/usluga ili da bude podizvođač. Tvrtka nudi inovativna ICT rješenja u područjima: Big Data, Cloud Computing, semantičkih tehnologija i upravljanja znanjem. Raspolaže iskusnim informatičkim stručnjacima koji su realizirali projekte za širok raspon tvrtki te marketinških i prodajnih stručnjaka. Nudi uslugu pronalaženja mjesta za proizvode/usluge potencijalnog partnera na domaćem tržištu, kao i baze podataka o potencijalnim klijentima. Prodaja strojeva za proizvodnju prehrambenih proizvoda (20101109014) Belgijska inženjerska tvrtka koja uglavnom djeluje u sektoru hrane želi proširiti svoje aktivnosti prodajom strojeva za
prehrambeni sektor. Tvrtka nudi svoje usluge kao distributer te prodaju strojeva za proizvodnju čokolade, bombona i pekarskih proizvoda. Dobavljači svježeg voća (BRNL20140213001) Tvrtka iz Nizozemske, proizvođač zdravih hranjivih proizvoda, uglavnom sokova, ali i shakeova, smoothija, bezalkoholnih koktela i drugih voćnih proizvoda, traži dobavljača svježeg voća kako bi proširila mrežu dobavljača. Proizvođači sigurnosne i radne odjeće (BRFR20140204001) Francuska tvrtka traži proizvođače profesionalne radne i sigurnosne odjeće za muškarce i žene. Proizvodi bi trebali biti namijenjeni za korištenje u sektoru graditeljstva i sigurnosti/zaštitarstvu. Tvrtka nudi trgovačko posredništvo ili distribuciju na francuskom tržištu. Metalne konstrukcije (BRRO20140217002) Rumunjska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju metalnih konstrukcija i dijelova konstrukcija, odgovorna za projektiranje, proizvodnju, montažu i servisiranje industrijskih ispušnih instalacija, nudi usluge trgovačkog posredništva stranim proizvođačima.
www.een.hr
7. travnja 2014.
6 7
RAPEX izvješće RAPEX izvješće
RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske, medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/consumers/ dyna/rapex/rapex_archives_en.cf.
izrađen pa dijete može ispasti iz kolica. (slika 2)
Stolac za hranjenje djece, brend Préma Distribution, model HC580 Cappucino. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer nije kvalitetno izrađen i može se slomiti pri sklapanju. (slika 1)
Vatromet, brend Goliat, model MWC0017-10. Sustav paljenja nije dobro izveden i postoji opasnost od samoaktiviranja, eksplozije i ozljeda vatrom. (slika 3)
Dječja kolica, brend Préma Distribution, model T598 Cappucino. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer kočnica istovremeno ne blokira oba stražnja kotača, kotači se lako mogu slomiti i sustav vezivanja je nekvalitetno
1
6
2
3
7
4
8
5
9
taskulamppu, oznaka MR1591, i SK01G0500100V. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer izolacija punjača nije dobro izvedena pa postoji opasnost od električnog udara. (slika 5)
srpnja 2013. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer zakovice kojima je učvršćen sigurnosni pojas mogu popustiti i onemogućiti njegovo zatezanje. (slika 7)
Lutka, model Butterfly Fairy, oznake NO.8811. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži ftalate. (slika 4)
Set led svjetiljki, brend Ir-Luks, model DK3ELC 212N NM GU10. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer dijelovi proizvoda koji su pod naponom mogu lako biti dodirnuti i izazvati električni udar. (slika 6)
Džepna baterijska svjetiljka s punjačem, brend MR-tuote, model Ladattava LED
Kamion, brend Mitsubishi, model Fuso Canter TF, proizveden između siječnja i
Automobili, brend Mitsubishi, modeli ASX (GA6W), Lancer i Lancer Sportback (CY9A/CX9A), proizvedeni 2011. i 2012. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer čađa i nesagorjeli dijelovi goriva mogu ostati na prstenima klipa motora. Ako skliznu s prstena, mogu izazvati zagrijavanje klipova u cilindru, njegovo širenje i pucanje. (slike 8, 9)
Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Upit vezan za tehnologiju uputite na lada.benzon@bicro.hr.
Niskoenergetska napajanja s primjenom u području rasvjete (TRES20130729001) • Baskijska tvrtka koja se bavi tehničkim razvojem u području rasvjete u potrazi je za niskoenergetskim napajanjima za integraciju u svoje proizvode. Rješenje treba imati univerzalni ulaz (AC/DC) s PFC i 12V DC izlazom (snage 6W i 15W), dugi vijek trajanja na 60ºC, i biti primjenjivo u području rasvjete. Traženo napajanje treba povećati učinkovitost potrošnje energije pri radu rasvjetnih tijela i drugih globalnih rasvjetnih rješenja. Tvrtka je zainteresirana za nabavni ugovor ili ugovor o proizvodnji te ugovor o tehničkoj suradnji. Inovacije u području elektrooptičke, infracrvene i radiofrekvencijske tehnologije s primjenom u sektoru obrane (13 GB 403U 3S1V) • Visoko inovativna tvrtka s jugoistoka Velike Britanije specijalizirana za područje elektronike u ratovanju traži najnovija rješenja (u ranoj fazi razvoja ili spremna za primjenu) u području infracrvenih difuzija srednjih valnih duljina (3-5 µm) tehnologije Liquid Crystal on Silicon (LCoS) i Digital Mirror Device (DMD) te pakiranja kvantnih kaskadnih lasera. Tvrtka je zainteresirana za zajedničke razvojne projekte
nastavaka (raspon težine u prosjeku od 200g do 400g). Svi nastavci su oblika četverokutne, čelične, oštrobridne pločice s jednom ili dvije rupe. Tvrtka je u potrazi za partnerima koji proizvode navedene strojeve za sortiranje i zainteresirana je za komercijalni ugovor s tehničkom podrškom.
u kojima će koristiti postojeću i potencijalnu opremu za ispitivanje proizvoda (elektrooptičke, infracrvene i radiofrekvencijske tehnologije). Stomatološka 3D kamera visoke rezolucije za oralnu primjenu (TRPL20131108002) • Mala tvrtka s jugozapada Poljske koja nudi CEREC stomatološki postupak (Chairside Economical Restoration of Esthetic Ceramics) traži specijalnu 3D kameru s mogućnošću prikupljanja slika zubi pacijenata, s ciljem daljnje obrade i proizvodnje zubnih proteza. Automatski stroj za sortiranje metala prema težini (TRUK20131016001) • Tvrtka iz Velike Britanije specijalizirana za precizne perforirane proizvode u potrazi je za automatskim strojem za sortiranje s obzirom na težinu metala, s ciljem optimizacije proizvodnog procesa metalnih
Novi plastični materijali i materijali na biološkoj bazi s primjenom u industrijskom dizajnu (13 NL 60AH 3SSA) • Nizozemska tvrtka specijalizirana je za razvoj i primjenu reciklirajuće i održive plastike te ekološki prihvatljivih materijala na biološkoj bazi. Cilj tvrtke je optimizirati korištenje novih materijala za razne inovativne procese i dizajnerske projekte. Tvrtka je u potrazi za novim materijalima (npr. nova plastika, polimeri i materijali s biološkom bazom), kao i tehnikama obrade. Zainteresirana je za tehničku suradnju s tvrtkama aktivnim u razvoju i proizvodnji novih materijala. Novi dizajn i materijali za izradu kuhinjskog i kupaonskog namještaja (TRUK20130927001) • Proizvođač kuhinjskog i kupaonskog namještaja iz Velike Britanije je u potrazi za tehnologijama koje će uključivati prednosti za korisnike, poput estetike, održavanja čistoće i očuvanja energije. Također, tražene su nove tehnologije koje poboljšavaju proizvod-
ne procese. Tvrtka ima resurse za dalji razvoj i izlazak na međunarodno tržište, a očekivana vrsta suradnje ovisi o stupnju razvoja proizvoda ili procesa. Ekspertiza za razvoj baterija i senzora baziranih na gorivim ćelijama s glukozom (13 NL 60AH 3SQ3) • Mala tvrtka iz Nizozemske je u potrazi za ekspertizom za razvoj baterija i/ili senzora na temelju gorivih ćelija s glukozom. Tražene baterije ili senzori sastoje se od odjeljka gorivih ćelija i anodno-katodnog odjeljka. Ekspertiza je potrebna za stvaranje maksimalnog električnog toka u anodno-katodnom odjeljku. Višegodišnji projekt ima za cilj stvaranje poboljšanih prototipova i zatim daljnje primjene u baterijama ili senzorima. Modularna elektrana na biomasu: keramički izmjenjivači topline (TRIT20131211001) • U potrazi za korisnim iskorištavanjem gnojiva, usitnjenog drva, ostataka od obrezivanja šuma i voćaka u manjim selima, farmama ili tvornicama, talijanska tvrtka je razvila novu tehnologiju. Mala turbina (100kWe) i povezana spalionica (500kWt) čine Plug&Play sustav. Sustav se može implementirati u kogeneracijski sustav čime se postiže maksimalni energetski rezultat. Tvrtka traži tehnološkog partnera za proizvodnju keramičkih izmjenjivača topline.
enterprise europe
7. travnja 2014.
8
FP7 - Kapaciteti Cilj istraživačke infrastrukture za program Kapaciteti je optimizirati korištenje i razvoj najboljih istraživačkih infrastruktura koje postoje u Europi, kako bi se u svim područjima znanosti i tehnologije pomoglo stvoriti nove istraživačke infrastrukture za paneuropske interese potrebne europskim znanstvenim zajednicama da ostanu na čelu napretka istraživanja i mogućnosti, te pomoglo industriji ojačati bazu znanja i tehnološki know-how. Ovisno o uvjetima i zahtjevima koji su navedeni u ovom pozivu za prijavu projekata i programa rada, na natječaju mogu sudjelovati:
infrastrukture od transnacionalnog interesa • organizacije i istraživači iz trećih zemalja • međunarodne organizacije • organizacije civilnog društva. • istraživačke grupe na sveučilištima ili istraživački instituti • tvrtke • mala i srednja poduzeća • udruge ili grupacije malih i srednjih poduzeća • država ili javna uprava na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini • studenti poslijediplomskog studija i iskusni znanstvenici • institucije za pokretanje istraživačke
Prihvatljive aktivnosti: 1. Podrška razvoju javnih politika u istraživanju i inovacijama • Razvoj EU i nacionalnih RDI politika u kontekstu ERA-e • Praćenje i analiza nacionalnih RDI politika 2. Poboljšanje poslovne klime i partnerstva u istraživanju i inovacijama • Poboljšanje poslovnog okruženja
• Poboljšanje veza poslovne i akademske zajednice • Potpora multidisciplinarnim aspektima vezanima uz provedbu EIP-a 3. Jačanje baze evidencija i koordinacijskih politika u istraživanjima i inovacijama • Jačanje baze evidencija i praćenje inovacijskih postignuća • Potpora koordinacijskim politikama i zajedničkim aktivnostima učenja zemalja članica • Potpora Europskom forumu za buduće aktivnosti. Za više informacija: http://europskifondovi.eu/content/fp7-kapaciteti. Rok za prijavu: 15. travnja.
Izazov za web poduzetnike Cilj natječaja je stvoriti okruženje u Europi koje potiče poslovanje više web poduzetnika u određenom razmjeru. Fokus su poduzetnici koji koriste web i mobilne tehnologije kao glavne komponente u svojoj inovativnosti s pozitivnim učincima preko kontinuuma aktera u poduzetništvu. Proračun projekta bit će usmjeren na projekte za ubrzavanje poduzetništva u Europi pomoću novih prekograničnih usluga koje je razvilo nekoliko lokalnih
web sustava poduzetništva i čvorišta koji rade zajedno. Financirat će se koordinacijske aktivnosti za jačanje okoliša za web poduzetništvo u Europi kojima se stvaraju sinergijski učinci na interese zajednice. Očekivani utjecaj projekta je podržati pojavu dinamičkih europskih ekosustava za web poduzetnike tako da pridonose oblikovanju budućih politika koje su usmjerene na web poduzetništvo, a posebice za provedbu Startup Europe inicijative.
Proračun za ovaj natječaj iznosi: 10 milijuna eura Ključne aktivnosti: • Ubrzati web poduzetništvo u Europi online platforme s novim uslugama • Koordinacijske aktivnosti u području web poduzetništva. Izvor: http://ec.europa.eu/enterprise/ newsroom/cf/itemdetail.cfm?item_ id=7079&lang=en&title=WP201415-Web-Entrepreneurs-Challenge. Rok za prijavu: 23. travnja.
FET proaktivnost Natječaj se odnosi na razvoj computing tehnologija visokih performansi (HPC), odnosno razvoj održivog europskog HPC ekosistema i HPC jezgrene tehnologije, programske okoline i algoritama za Extreme Parallelism. Svrha projekta je razviti do 2020. godine široki spektar tehnologija za široku uporabu HPC sistema ekstremnih razina. Fokus poziva je na sljedeće teme: • HPC strategije te razvoj i istraživanje naprednih aplikacija i elemenata • Podrška elementima i infrastrukturni aspekti HPC aplikacija.
• Strategije koje će biti osigurane za razvoj e-infrastrukture koja je dio Izvrsne znanosti.
RENEXPO Western Balkans B2B event Proračun za natječaj iznosi 97,4 milijuna eura. Izvor: http://europski-fondovi.eu/content/fet-proaktivnost-premaexascale-computingu-visokih-performansi. Natječaj se zatvara 25. studenog.
Europska poduzetnička mreža Srbije i Sveučilište u Novom Sadu, u suradnji s Grupom REECO i REECO SRB poziva na sudjelovanje na Međunarodnom B2B@RENEXPO-u zapadnog Balkana u Sava Centru koji će se održati tijekom prvog sajma Međunarodne energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije u Beogradu, 11.-12. lipnja. Više informacija možete saznati ovdje: http://www.renexpo-belgrade.com/index.php?id=7&L=1 ili http://renexpo. talkb2b.net/.
Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 11. travnja - Industrial Technologies 2014, poslovni susreti industrijskih tehnologija, Atena, Grčka 14. - 15. travnja - Atlantic 2014, poslovni susreti tehnoloških tvrtki - Almeria, Španjolska
25. - 26. travnja - Jazz ahead 2014, brokerage sastanci, Bremen, Njemačka 6. - 8. svibnja - GENERA 2014 Brokerage Event, Madrid, Španjolska 11.-12. lipnja - RENEXPO Western Balkans B2B event, Beograd, Srbija
Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA
Glavni urednik
Darko Buković
Urednik priloga
Krešimir Sočković
PREDSTAVLJAMO 13
www.privredni.hr Broj 3822, 7. travnja 2014.
(
od 3,5 m2 na više
veličina montažnih kuća tvrtke Hiža Rukavina
Hiža Rukavina, Repušnica
( više od 400
poklona u ponudi webshopa
POKLONIME, ZAGREB
Tradicija s modernom izvedbom
Nezaboravno iskustvo poklanjanja Uporabom suvremenih strojeva Rukavina izrađuje Najbolje se prodaju pokloni koji uključuju adrenalinsku visokokvalitetne drvene kuće, od punog drva prve klase, aktivnost u kombinaciji s gastro sadržajem ili pak ali i montažne kućice koje se lako sastavljaju i sele na stjecanje novih znanja i vještina druge lokacije okloniMe je prvi daja nam kontinuirano ra- ti osnove kuhanja i sazna-
S
agraditi drvenu kuću lakše je od borbe s hrvatskom birokracijom, kaže Ivan Rukavina, vlasnik tvrtke Hiža Rukavina i graditelj drvenih kuća iz Repušnice pored Kutine. Još 2006. prijavio je Zavodu za intelektualno vlasništvo originalno rješenje industrijskog dizajna. Certifikat se odnosi na rješenje veza na uglu drvene kuće od zaobljenog punog drva i od punog ravnog drva. Iako je u međuvremenu dobio potvrde da je njegov dizajn jedinstven, konačno patentno rješenje još nije stiglo. No to ga ne zaustavlja u gradnji. Svoje rješenje temelji na osuvremenjenom tradicionalnom posavskom stilu gradnje. “Za drvenu kuću od punog drva iznimno je važan spoj, odnosno vez na uglovima, a naše su kuće jedinstvene po tom vezu”, ističe Rukavina. Uporabom suvremenih strojeva izrađuje visokokvalitetne drvene kuće, od punog drva prve klase. Svaka se greda sastoji od tri lijepljena sloja
čime se postiže vrlo visoka čvrstoća. Osnovni model ima 36 četvornih metara u prizemlju, uz sobe i druge prostorije u potkrovlju, no kuće se izrađuju po narudžbi kupca pa mogu biti svih oblika i veličina. Unutarnje uređenje izvodi se također prema želji naručitelja, a moguća je i roh-bau izvedba, kaže Rukavina.
Prilagodljive kuće za svaki teren Uz pravilno održavanje, koje nije zahtjevno, drvene kuće imaju izuzetno dugačak vijek trajanja što ih čini ekonomičnom
Hiža Rukavina ima rješenje i za one koji žele jednostavnu kućicu za povremeni boravak u prirodi investicijom. Iako na tržištu i dalje vlada kriza, u pripremi je i gradnja manjeg turističkog naselja na obroncima Moslavačke gore. Projekt koji se planira u suradnji s međuna-
rodnim ulagačima uklapa se u sve snažniji trend kontinentalnog turizma. U turističkom sektoru Hiža Rukavina ima rješenje i za one koji žele jednostavnu kućicu za povremeni boravak u prirodi. Njihove montažne kućice od 3,5 kvadrata pa na više mogu se prilagoditi svakoj konfiguraciji terena. Lako se sastavljaju i sele na druge lokacije. U najmanjoj varijanti u kućici ima mjesta za dva ležaja na kat. Rukavina je osmislio i zanimljiv vidikovac za promatranje ptica u močvarnim područjima, a može poslužiti i lovcima za vrebanje lovine. Promatračnica je visoka 10 metara, drvene je konstrukcije sa slamnatim krovom. Oblikom podsjeća na rodino gnijezdo. “S drvetom se može mnogo toga. Želimo stoga promovirati drvo kao materijal izuzetnih svojstava i potencijala, a koji je danas u Hrvatskoj zanemaren u odnosu na druge, mnogo inferiornije materijale”, zaključio je Rukavina. (I.V.)
P
hrvatski webshop koji prodaje iskustvene, personalizirane i kreativne poklone za sve prigode - od rođendana, godišnjica, diploma, krštenja do onih u kojima se daruju poslovni partneri i zaposlenici. Kata Barišić, suvlasnica webshopa, kaže kako je on pokrenut u veljači 2011. godine. “Danas, tri godine nakon toga, možemo reći da smo zaista zadovoljni s reakcijom kupaca i tržišta. Trenutačno u ponudi imamo više od 400 originalnih poklona”, ističe ona. PokloniMe kupcima osigurava cjelokupnu uslugu darivanja. Dakle, od podsjećanja na važne datume do predlaganja prikladnih poklona s obzirom na osobnost primatelja i prigodu, uz besplatno pakiranje, personalizaciju te brzu dostavu, prema potrebi u istom danu. “Iz tog razloga brojni pojedinci i tvrtke prepuštaju nam s povjerenjem brigu o svojim poklonima kroz cijelu godinu i posao ide zaista odlično. Unatoč kriznim vremenima, pro-
ste”, naglašava ona. U projekt je uključena cijela obitelj, a webshop povremeno zatraži vanjske usluge poput dizajna, dostave ili računovodstva.
Vrlo je važno da slavljenik vidi kako je u poklon uložen poseban trud Ideja za pokretanjem web trgovine javila se promatrajući svjetske trendove i tržišta. “Ohrabrilo nas je i to što u Hrvatskoj nije bilo sličnih servisa, a nema ih ni danas”, naglašava Kata Barišić. Franšize u susjedstvu Prema njezinim riječima, najbolje se prodaju pokloni koji uključuju adrenalinsku aktivnost u kombinaciji s gastro sadržajem, iskustvo u kojem se mogu steći nova znanja ili vještine te oni koji su potpuno “otkačeni”. Slavljenici ili drugi klijenti tako mogu postati pastiri na jedan dan, zvijezdi na nebu dati ime, svlada-
ti nešto više o vinu uz Renea Bakalovića te naučiti plesati s Lanom Jurčević. Budući da je kod poklanjanja vrlo važno da slavljenik vidi kako je u poklon uložen poseban trud, dodaje Katarina Barišić, dobro idu i personalizirani pokloni kao što su viski s osobnom porukom, personalizirana čokolada ili bajka u kojoj je nečije dijete glavni lik. “U zadnje vrijeme u ponudu smo uvrstili i zanimljive dizajnerske gadgete iz cijelog svijeta, što se također pokazalo kao dobar smjer diverzifikacije ponude”, objašnjava nam. Ulazak Hrvatske u EU ovoj web trgovini olakšalo je poslovanje budući da mnogo uvozi i izvozi. “Glavni cilj je postati brend broj jedan za poklanjanje u svijesti hrvatskih i regionalnih potrošača. Namjeravamo proširiti ponudu na više od tisuću poklona, ali i otvoriti fizičko prodajno mjesto. Plan je ponudu usmjeriti i na potrošače u regiji te otvoriti franšize u susjednim državama”, zaključuje Kata Barišić. (B.O.)
14 HRVATSKA & REGIJA Bosna i Hercegovina
Rast uvoza i pad izvoza s Hrvatskom
U prva dva mjeseca izvoz iz Bosne i Hercegovine iznosio je 1,3 milijarde KM, što je rast od 5,1 posto u odnosu na isti period 2013. godine, dok je uvoz iznosio 2,27 milijardi KM uz rast od 5,2 posto, priopćila je Agencija za statistiku BiH. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 58,2 posto, a deficit je dostigao iznos od 949 milijuna KM. U trgovanju s Hrvatskom BiH bilježi sve veći negativni rezultat. Uvoz je iznosio 256,6 milijuna KM uz rast od 17 posto, dok je izvoz imao pad od 21,4 posto i iznosio je 144 milijuna KM. Prvi put unazad 18 godina BiH ima pozitivnu
trgovinsku bilancu sa Slovenijom uz obostran pad trgovanja. U Sloveniju je izvezeno roba za 109,8 milijuna KM što predstavlja pad od 2,3 posto, dok je uvoz iznosio 106,4 milijuna KM uz pad od 6,4 posto. U Srbiju je izvezeno roba u vrijednosti 117,8 milijuna KM što je povećanje od 42,1 posto, a uvoz je iznosio 200 milijuna KM uz rast od 16,9 posto. Vrijednost izvoza u Rusiju iznosila je svega 11,8 milijuna KM, ali uz veliki rast od 39,2 posto, dok je uvezeno uglavnom plina i sirove nafte za 244,2 milijuna uz pad od 13,3 posto. Obujam industrijske proizvodnje u BiH u siječnju u odnosu na siječanj prošle godine bilježi rast od 7,8 posto, a u Federaciji BiH u prva dva mjeseca rast je iznosio 6,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. (Z.L.)
*vijesti Po treći put blokiran račun Aluminija Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosna treći je put u godinu dana blokirala račun Aluminija zbog duga za isporučenu struju od 88 milijuna KM. S ožujkom taj dug se povećao na velikih 100 milijuna KM, izjavio je generalni direktor EP HZ HB-a Nikola Krešić. Lani u listopadu dvije tvrtke su potpisale sporazum o obročnoj otplati duga koji je tada iznosio 41 milijun KM. Prema tom dogovoru Aluminij je do sada trebao platiti 8,2 milijuna, a platio je 4,9 milijuna KM. Izvoz zeolita iz zvorničke Alumine Iz zvorničke kompanije Alumina otpremljeno je u Švicarsku prvih 25 tona zeolita 3A, prvog novog proizvoda ove kompanije nakon 25 godina. Novi pogon zeolita je kapaciteta 5000 tona godišnje i namijenjen je izvozu. U ovoj godini Alumina planira svjetskom tržištu ponudi-
( još prije 4 god
bila je najavljena suradnja željeznica u regiji
Bosna i Hercegovina - Cargo 14 umjesto Carga 10
Muke po željeznici Direktori HŽ Carga i Željeznica FBiH razgovarali su o konkurentnosti cargo transporta i Unskoj pruzi, a čelnici željeznica FBiH, RS-a i Srbije, među ostalim, i o zajedničkom nastupu na domaćim i trećim tržištima Zdravko Latal latal@privredni.hr
C ti još pet novih proizvoda, izjavio je predsjednik upravnog odbora Mile Matić. Predsjednik Crne Gore na 5. SBF-u Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović potvrdio je dolazak na 5. međunarodnu investicijsku konferenciju Sarajevo Business Forum koja će se održati u organizaciji BBI-a banke i Islamske razvojne banke 14. i 15. svibnja. Cilj skupa je jačanje privredne suradnje i privlačenje inozemnih investicija u Jugoistočnu Europu. Konferencija je regionalnog karaktera, a ove godine, uz gospodarstvenike iz BiH, najavljeno je sudjelovanje poslovnih ljudi iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Albanije i Makedonije.
Privredni vjesnik Broj 3822, 7. travnja 2014.
argo 10, bombastično najavljena suradnja željeznica u regiji prije četiri godine, koja je uz svečana potpisivanja međusobnih ugovora imala za cilj povećanje i brži transport tereta, tiho se i bez objašnjenja ugasila. Bar je tako bilo u Bosni i Hercegovini. Bilo pa prošlo, a danas, četiri godine kasnije, u daleko složenijim uvjetima poslovanja ta nužna suradnja ponovno se pokušava realizirati. Dva sastanka u dva dana Željezničari su, uz sve ostalo, i sami sebi zagorčali život. Zamjena lokomotiva na državnim i granicama željezničkih kompanija, izmjena osoblja i posebno duge carinske formalnosti u transportu rasutih tereta, uz nezadovoljavajuće stanje pruga i vagona, željeznicu su učinili nekonkurentnom i skupom. Kako bi se prevladalo takvo stanje, u Sarajevu su u dva dana održana dva sastanka.
Prvo su razgovarali direktor HŽ Carga Danijel Krakić i Nijaz Puzić, direktor Željeznica Federacije BiH, a drugog dana čelni ljudi Željeznica FBiH, Željeznica RS-a i Željeznica Srbije s jednim jedinim ciljem - unapređenja suradnje, povećanja konkurentske sposobnosti željeznica, povećanja obujma teretnog transporta i smanjenja troškova prometovanja. Sličan radni dogovor održan je i u Pločama s menadžmentom Luke. Stjecajem okolnosti u ovu temu uključili su se Ranko Krivokapić, predsjednik Skupštine Crne Gore i predsjednik Parlamenta OSCE-a prilikom svojeg radnog posjeta Sarajevu i šefu bosanskohercegovačke diplomacije Zlatku Lagumdžiji. Njih dvojica posebnu su pozornost posvetili intenziviranju kapitalnih investicija između dvije zemlje s posebnim naglaskom na izgradnju željezničke pruge Čapljina-Nikšić, dionice jadransko-jonske željezničke transverzale za koju su španjolski projektanti već napravili idejni projekt.
Krakić i Puzić su novinare obavijestili da je njihov susret tek pokušaj da se nešto konkretno napravi na podizanju konkurentnosti cargo transporta, da se ubrza prijevoz i smanje troškovi te da se potakne ideja o obnovi, ali samo teretnog, prometa Unskom prugom, barem u prvo vrijeme, što bi bilo od interesa ne samo za ove dvije tvrtke, nego i za razvoj općina i područja koja gravitiraju ovoj prometnici. Istaknuto je da Unska pruga ima povoljnije uvjete za prometovanje od Ličke, pa i one za Luku Ploče. No, da bi se uspostavio promet tom prugom, potrebno je obnoviti nekoliko kilometara uništene pruge od Knina prema granici s BiH. Željeznicom prevoziti više tereta Ipak, željeznički koridor V.c koji povezuje Luku Ploče s industrijskim centrima u BiH, ali i državama Srednje Europe, na ovom sastanku dobio je središnje mjesto zbog proširenja kapaciteta Luke, obnovljenih lokomotiva Hrvatskih željeznica i re-
monta pruge kroz Hercegovinu, Bosnu do Hrvatske.
Direktori HŽ Carga i Željeznica FBiH sastali su se kako bi se potaknula ideja o obnovi prometa Unskom prugom Gotovo identične razgovore imali su čelni ljudi Željeznica FBiH i Željeznica RS-a s kolegama iz Željeznica Srbije. Uz potrebu unapređenja komercijalno-tehničke suradnje tih triju kompanija razgovaralo se i o zajedničkom nastupu na domaćim i trećim tržištima uz jedinstvene tarife koje bi osigurale da se više tereta prevozi željeznicom. U sve ove poslove aktivno će biti uključena i Luka Ploče, što bi pridonijelo i oživljavanju rada u njoj. Predstavnici triju kompanija razgovarali su i o mogućnostima obnove putničkog prometa na liniji od Sarajeva i Banja Luke do Beograda novim elektromotornim vlakovima Željeznica Srbije.
15
www.privredni.hr Broj 3822, 7. travnja 2014.
( 20 mil €
potrošeno na uvođenje poreza na nekretnine
( oko 15 god
trajale pripreme za njegovo uvođenje
*vijesti Europska sredstva na ledu
Slovenske porezne rošade
Nekretninski porez pao na ustavnoj provjeri Nedostajućih 200 milijuna eura važnog proračunskog prihoda Slovenija će istisnuti iz povećanih stopa poreza na dodanu vrijednost Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr
S
lovenska vlada brzo je reagirala na odluku Ustavnog suda čiji je predsjednik Miroslav Možetič u petak, 28. ožujka, objavio da se poništava cijeli zakon o oporezivanju nekretnina, a usput i dezavuira nekoliko paragrafa pratećeg zakona o općem vrednovanju nekretnina. Već u nedjelju navečer iz koalicijskih konklava izašao je bijeli dim: 200 milijuna eura proračunskih prihoda što su zaglavili na filteru ustavnosti vla-
Privrednici ogorčeno dokazuju da će veći PDV pogasiti dio potražnje za robama i uslugama da Alenke Bratušek uvest će u proračun kroz vrata poreza na dodanu vrijednost. Viša stopa povećava se na 24, niža na 10 posto, a tako povećani porez počinje se obračunavati i naplaćivati od 1. svibnja 2014. godine. Ministar financija Uroš Čufer priznao je da
se proračun moglo zakrpati samo većim PDV-om i u najkraćem mogućem roku. Alenka Bratušek, naime, već sredinom travnja u okviru mjera pojačanog nadzora ide u Bruxelles na referiranje o mjerama za uravnoteženje slovenskih javnih financija. Razumljivo je da pred Europsku komisiju ne može izaći s rupom u državnom proračunu. Vlada je stoga odlučila financijsku poderotinu vulkanizirati PDV-om, što je odmah navelo Obrtničku kao i veliku Gospodarsku komoru na oštro protiv-
ljenje. Privrednici ogorčeno dokazuju da će veći PDV pogasiti dio potražnje za robama i uslugama. Sve takve i slične prigovore premijerka Alenka Bratušek unaprijed je zaskočila izjavom da će svaka zamjena za eventualno osporeni nekretninski porez biti za građane bolnija i nepravednija. Diskriminacija privatne imovine Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Možetič objavljujući presudu nekretninskom porezu izrazito se trudio objasniti
javnosti kako vlada ima pravo oporezovati nekretnine. Zatražio je da to učini na način koji neće biti u opreci s ustavnim odredbama. Ponuđeni zakon o oporezivanju nekretnina bio je toliko u zavadi s ustavnim odredbama da se cijeli trebao poništiti. Zakon je pao ponajviše zbog diskriminacijskog odnosa prema oblicima privatne imovine te zbog prevelike arbitrarnosti u kojoj se zanemarilo pravo na žalbu. Cijeli slučaj s nekretninskim porezom u Sloveniji može biti itekako
poučan za Hrvatsku, pogotovo za partnere unutar vladajuće koalicije gdje jedna strana najavljuje oporezivanje nekretnina u Hrvatskoj već od sljedeće godine, a druga uzvraća da nema takvog poreza dok se ne izađe iz krize. Jedna strana omalovažava težinu pripremnog posla, a ona druga ne čini ništa da se počne pripremati teren za uvođenje poreza koji može biti bolji i pravedniji od automatskog haračenja po plaćama. Cijeli pripremni posao mnogo je zamršeniji, a bit će i znatno dugotrajniji nego što to sluti aktualna vlast u Hrvatskoj. Slovenske pripreme traju gotovo petnaestak godina. Na uvođenje novog poreza, prema priznanju Alenke Bratušek, dosad je potrošeno 20 milijuna eura. Usprkos tome, informativne izračune poreza dobili su građani za vikendice koje ne posjeduju. Oporezivano je zemljište davno darovano za gradnju lokalne ceste. Garaže izgrađene u prošlosti odvojeno od zgrada uzdignute su na rang poslovnog prostora. Sve to izazvalo je veliku poreznu konfuziju u Sloveniji koju se kani raspetljati priručnim povećanjem PDV-a.
Geodetima propala poslovna prilika
Općinama vraćeni stari prihodi
Blokadom nekretninskog zakona izravno su pogođeni ponuđači geodetskih usluga. U oporezivanju nekretnina vidjeli su veliku poslovnu mogućnost. Očekivali su da će veliki vlasnici, prije svega poduzeća, čistiti svoju poreznu osnovicu dovodeći u red evidenciju o stvarnom vlasništvu koja je krajnje nevjerodostojna. Prethodnici su jednostavno propustili registrirati promjene kojih je bilo mnogo, pogotovo u vrijeme deagrarizacije i početne industrijalizacije. Pojedine geodetske tvrtke već su ušle duboko u posao uz dogovor da im se usluga plati u postotku od ušteđenog poreza. Pokretački motiv za sređivanje evidencija sada će vjerojatno splasnuti. Srećom, premijerka Bratušek najavila je da se nastavlja s pripremama za uvođenje novog poreza, sa svim poukama iz odluke Ustavnog suda.
S obzirom na to da su od 1. siječnja 2014. godine prestale vrijediti regule temeljem kojih su slovenske općine lani prikupile 185 milijuna eura izravnih naknada za korištenje građevinskog zemljišta, 4,6 milijuna eura od poreza na vikendice i dva milijuna eura naknada za šumske ceste, Ustavni sud odredio je da u izmijenjenim okolnostima imaju pravo samostalno ubirati stare prihode. Time ih je spasio od privremenog zaduživanja za podmirenje obveza iz općinskih proračuna.
Europska komisija obustavila je Sloveniji isplatu 185 milijuna, posredno čak milijardu eura, kohezijskih sredstava, navodno zbog manjkavosti koje su sve očitije u raspolaganju europskim sredstvima. Sloveniji se spočitava loš sustav revizija i nadzora, posebno u izvođenju građevinskih projekata. Ministarstvo financija oglasilo se komentarom da “pedagoška mjera” iz Bruxellesa može već u travnju ugroziti likvidnost državnog proračuna. U okviru vlade hitno je osnovana posebna kohezijska služba. Nezanimljive ponude iz Slovenije Otpor stranim investitorima i posebno stranom kapitalu doveo je Sloveniju u stanje da jedini novac za spašavanje gospodarstva može naći samo među poreznim obveznicima, rekao je Boštjan Jazbec, guverner Banke Slovenije na savjetovanju o strategiji razvoja bankarstva. Koliko je Slovenija zanimljiva za strane ulagače ilustrirao je odzivom na ponudu za dokapitalizaciju Banke Celje. Ponude su poslane na 38 adresa širom svijeta. U očekivanom roku nije pristigao ni jedan odgovor. Novi način analiziranja vina Poduzetnička skupina koju čini sedam studenata i diplomanata dobila je nagradu za najuspješniju inovaciju unutar Sveučilišta Ljubljana. Rektorovom nagradom okićen je Enolyse – sustav za nadzor fermentacije vina što ga čini senzor za mjerenje sladora s mobilnom i internetskom aplikacijom za praćenje procesa fermentacije. Nagrađena skupina studenata očekuje da će do početka jesenske berbe dobiti patentnu zaštitu i odgovarajuće certifikate važne za prodaju uređaja na globalnom tržištu.
16 TURIZAM *vijesti Prihodi od turizma 7,2 milijarde eura Hrvatska je u 2013. godini ostvarila 7,2 milijarde eura turističkog prihoda, što je pet posto više nego 2012., podaci su Hrvatske narodne banke. Prošle je godine udio prihoda od putovanja u BDP-u iznosio 16,5 posto, što predstavlja rast udjela za jedan posto u odnosu na godinu ranije. Nakon rasta prihoda od turizma u devet mjeseci 2013., pozitivan trend nastavljen je i u četvrtom tromjesečju kada je ostvareno 592,2 milijuna eura prihoda od turizma ili 6,3 posto više nego u istom razdoblju 2012. godine. Održan Hrvatski festival hrane i vina Drugi hrvatski festival hrane i vina održan je proteklog tjedna u zagrebačkoj Areni, a jedan od pokrovitelja bila je Hrvatska gospodarska komora. Festival je bio podijeljen u četiri kategorije - gastronomija, vinarstvo, cake&bake&chocolate i HoReCa. U sklopu te manifestacije svoje je proizvode predstavilo 11 domaćih proizvođača tjestenine koji su uključeni u Grupaciju proizvođača tjestenine HGK-a, 11 proizvođača pršuta iz Klastera pršuta te tri tvrtke koje su predstavile proizvode iz djelatnosti ribarstva. Kanadski turistički top menadžeri u posjetu Hrvatskoj Kanadsko-hrvatska poslovna mreža (CCBN) u Hrvatsku je dovela 13 ponajboljih menadžera iz turističke djelatnosti, iz CAA Quebec Vo y a g e s a (Kanadske automobilske asocijacije) s ciljem poboljšanja i jačanja odnosa između kanadskih i hrvatskih poslovnih ljudi. Nakon Zagreba, kanadski menadžeri posjetili su Nacionalni park Plitvice, Trogir, Hvar i Dubrovnik u Hrvatskoj, Sarajevo i Mostar u Bosni i Hercegovini te Bled u Sloveniji.
Privredni vjesnik Broj 3822, 7. travnja 2014.
( od 40.000 do 300.000 kn potpore za objekte u domaćinstvu (sobe, apartmani, kuće)
Programi konkurentnosti turističkog gospodarstva
Stari programi, novi poboljšani uvjeti Ministarstvo turizma ove će godine turističkim subjektima čiji projekti prođu na natječaju priznavati račune iz 2013. godine, ako su u toj godini započeli svoj projekt stva kojima je namijenjeno od 40.000 do 300.000 kuna potpore. U sklopu toga nalazi se i dodatna ponuda vezana uz bazene, a za njihovu izgradnju ili opremanje može se dobiti 40.000 kuna potpore. Cilj te mjere zapravo je udruživanje privatnih iznajmljivača. Vesna Rajković je istaknula kako je moguća preregistracija privatnih iznajmljivača u trgovačka društva ili obrte.
Sanja Plješa pljesa@privredni.hr
U
sklopu ovogodišnjeg Programa konkurentnosti turističkog gospodarstva, koji se provodio i proteklih godina, nalaze se setovi mjera koji su namijenjeni turističkim
Projekte mogu prijaviti i vinari koji žele otvoriti kušaonice vina subjektima, a prvi put i obrtnicima, malim poduzetnicima, seljačkim domaćinstvima i privatnim iznajmljivačima. Ciljevi tog programa sukladni su Akcijskim planovima Strategije razvoja turizma do 2020. godine za razvoj malog i srednjeg poduzetništva, unapređenja ponude malih obiteljskih hotela, obiteljskog smještaja te podizanja turističke konkurentnosti, rekla je Vesna Rajković, načelnica u Ministarstvu turizma na prošlotjednom predstavljanju Programa mjera bespovratnih potpora za turistički
sektor u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Novost ovogodišnjeg programa je i to što će Ministarstvo turizma turističkim subjektima čiji projekti prođu na natječaju priznavati račune iz 2013., ako su u toj godini započeli svoj projekt. Projekte mogu prijaviti i vinari U programu se nalaze četiri paketa mjera: za povećanje kvalitete turističkih usluga, razvoj posebnih oblika turizma, pripremu dokumentacije za apliciranje turističkih projekata na EU fondo-
ve te mjera za povećanje međunarodne prepoznatljivosti. Za cijeli program ove će se godine iz proračuna Ministarstva turizma izdvojiti 26,65 milijuna kuna. Govoreći o prvoj mjeri povećanja kvalitete turističkih usluga, Vesna Rajković je istaknula kako se u tu mjeru mogu uključiti: hoteli, aparthoteli, turistička naselja, kampovi, hoteli baštine, pansioni, seljačka domaćinstva koja pružaju ugostiteljske i turističke usluge te objekti u domaćinstvu. Za tu je mjeru hotelima namijenjeno od 50.000 do 500.000 kuna
potpore. No, treba naglasiti kako svoje projekte mogu prijaviti samo postojeći, a ne hoteli koji se tek trebaju izgraditi. “Svoje projekte prvi puta mogu prijaviti i poljoprivredna gospodarstva tj. vinari koji u svojim vinogradima žele otvoriti kušaonice vina. Njima je namijenjeno od 30.000 do 200.000 kuna”, rekla je Vesna Rajković. U prvu mjeru mogu se uključiti objekti u domaćinstvu, a to su privatne sobe, apartmani, studio-apartmani, kuće za odmor i kampovi koji se nalaze unutar domaćin-
Potpora za članarinu u udrugama Potpore u mjeri B iznose od 30.000 do 300.000 kuna, dok u mjeri C Ministarstvo turizma sufinancira izradu projektne dokumentacije do 80.000 kuna za velike projekte vrijednosti veće od osam milijuna kuna. Uglavnom hotelima koji posluju dulje od tri godine i članovi su neke od prestižnih međunarodnih asocijacaja namijenjena je mjera D za koju Ministarstvo turizma sufinancira dio članarine u tim udrugama. Potpore za tu mjeru iznose do 200.000 kuna. Zahtjeve za sve četiri mjere Ministarstvo turizma zaprima do 15. travnja.
Programi za buduće poslodavce
Potpora za obnovu ronilačke opreme
Program Poduzetnički impuls provodi Ministarstvo poduzetništva i obrta, a traje do iskorištenja sredstava, ali ne dulje od 31. listopada. Očekivana prosječna potpora iznosi 101.200 kuna, dok je maksimalni iznos potpore 1,4 milijuna kuna. “Ove je godine smanjen obujam tražene dokumentacije i troškova te je unaprijeđena transparentnost, a trajanje projekta produljeno je na godinu dana. U sklopu Poduzetničkog impulsa na turizam se odnosi samo mjera A1 - mikro poduzetništvo i obrt u visini od 25 milijuna kuna”, rekla je Tajana Kesić Šapić, direktorica Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj HGK-a. Ona je predstavila i program Erasmus koji omogućava razmjenu mladih završenih srednjoškolaca ili studenata koji se u budućnosti žele baviti poduzetništvom. Oni odlaze na usavršavanje kod iskusnih poduzetnika u EU, a u isto vrijeme naši poduzetnici primaju mlade ljude na stručnu praksu u Hrvatskoj. HGK je posrednik u tim procesima.
Jedna od poduzetnica koja se želi prijaviti za dobivanje poticaja u ovogodišnjem Programu konkurentnosti turističkog gospodarstva je Katarina Jelić, vlasnica ronilačke škole Albamaris iz Biograda. Kako je istaknula na sastanku u HGK-u, u proteklim je godinama osim u ronilačku školu investirala u izgradnju apartmana, a sada bi htjela napraviti mali kamp. Osim toga, potrebno je obnoviti i ronilačku opremu za što joj je potrebno 70.000 kuna. No, hoće li njezin projekt zadovoljiti sve uvjete i proći na natječaju, vidjet će se za otprilike mjesec dana.
HRWWWATSKA 17
www.privredni.hr Broj 3822, 7. travnja 2014.
“ Mala smo zemlja i teško se izboriti za mjesto pod suncem.
*vijesti
Primjerice, već smo jednu našu tvrtku preporučili u Azerbajdžanu i nadamo se da će i ona ući na to tržište. ”
Darko Jovišić, voditelj projekta InfoCumulusa u Azerbajdžanu
Izvozni uspjeh hrvatske tvrtke InfoCumulus
Isplativ korak u dobroj vjeri Nismo očekivali da ćemo pobijediti na natječaju jer nismo nikad radili u Azerbajdžanu, nismo imali lokalnog partnera i ne znamo ruski. Presudila je, rekli su nam, naša stručnost i fleksibilnost koju imamo u odnosu na velike kompanije, kaže Darko Jovišić, voditelj projekta u Azerbajdžanu Boris Odorčić odorcic@privredni.hr
H
rvatska IT tvrtka InfoCumulus nedavno je pobijedila na međunarodnom natječaju za implementaciju CRM (Customer Relationship Management) rješenja za upravljanje odnosima s klijentima u drugom po veličini azerbajdžanskom mobilnom operatoru Azerfonu. Ugovor o implementaciji i održavanju sustava Azerfon i InfoCumulus potpisali su na razdoblje od pet godina, što predstavlja velik izvozni uspjeh za hrvatsku tvrtku, koja je usmjerena upravo na rješenja za upravljanje odnosima s korisnicima i računarstva u oblaku (cloud computing). Darko Jovišić, voditelj projekta u Azerbajdžanu, kaže nam kako je konkurencija bila jaka te je uključivala tvrtke iz Rusije, Latvije, Slovenije i drugih zemalja. “Iskreno, nismo očekivali da ćemo pobijediti na ovom natječaju s obzirom na to da nismo nikad radili u Azerbajdžanu. Nismo imali lokalnog partnera i ne znamo ruski jezik. Kad smo pitali klijente zašto su na kraju odabrali nas, rekli su da je presudila stručnost i fleksibilnost koju imamo u odnosu na velike kompanije”, ističe on dodajući kako zbog tog vrlo agilnoga pristupa prodaji nije bilo upitno javljanje InfoCumulusa na natječaj. “Dileme koje smo imali pri tome nisu zanemarive. Nismo znali ništa o načinu poslovanja u toj zemlji i zbog
toga smo napravili svojevrsan korak u dobroj vjeri. I isplatilo se jer rizici se nisu ostvarili, bar do sada. No, kad se promatra iz njihove perspektive, i oni su napravili isto tako veliki rizik. Uzeli su malu nepoznatu tvrtku iz male Hrvatske i povjerili joj važan projekt”, naglašava. Tržište kasni za hrvatskim Osim tehnološkog rješenja, nastavlja Jovišić, Azerfon će, zahvaljujući projektu na kojemu radi šestoro ljudi iz InfoCumulusa, dobiti znanje i iskustvo. “Naime, azerbajdžansko telekom tržište kasni za našim nekoliko godina. Tako, primjerice, tek sad uvode prenosivost broja. Zbog toga mislimo kako ćemo im pomoći i poslovnim savjetima te omogućiti da se bolje pripreme za tržišne uvjete koji ih tek čekaju”, napominje. Onim pak tvrtkama iz Hrvatske koje bi se možda odlučile učiniti slične međunarodne poslovne korake Jovišić poručuje kako je izuzetno
važno napraviti kvalitetnu ponudu. “Vrlo često viđamo ponude IT tvrtki koje se sastoje od opisa karakteristika proizvoda, projektnog plana i cijene. To nije dovoljno. Potrebno je uložiti vrijeme u razumijevanje poslovnog konteksta, istražiti zbog čega je klijent zatražio ponudu i na koji način ćete vi dodati vrijednost projektu. Također, u zadnje vrijeme često čujemo od različitih klijenata kako je fleksibilnost najvažnija karakteristika koju traže od novih partnera. Ne žele partnere koji će se držati svakog slova u specifikaciji i koji će im i najmanju izmjenu masno naplatiti”, kaže Darko Jovišić. U odnosu na vrijeme prije krize, kada se mnogo ulagalo u IT bez velikih analiza o tome koliko se dobiva za uloženi novac, sada je poslovanje primjetno drugačije. “Svima je postalo važno što kupuju i kako izvući maksimum iz investicije. Zbog toga mislimo da postoji velika prilika za male i usko specijalizira-
ne kompanije s fleksibilnošću koju veliki igrači nikad neće imati”, ističe. Male šanse u mega projektima Prema tome, dodaje, sve tvrtke koje sudjeluju u nišama s visoko specijaliziranim kadrom imaju šansu za uspjeh. “Ako pritom imaju i dobro znanje, primjerice, o bankarskom sektoru, to je veliki plus. Mislim da imamo male šanse u mega projektima. Zemljopisno gledano, na Istoku možemo prodavati pamet, a na Zapadu jeftiniju radnu snagu. Malo banalizirano, ali je tako. Oba pristupa su u redu i ima IT tvrtki koje imaju dobre biznise i na jednoj i na drugoj strani. Najvažnije od svega jest da se orijentiramo na izvoz jer je to jedini način za dobar rast poslovanja”, smatra on. Također, izuzetno je važno da se ova industrija u Hrvatskoj drži skupa i tvrtke vuku jedna drugu. “Mala smo zemlja i teško se izboriti za mjesto pod suncem. Primjerice, već smo jednu tvrtku preporu-
čili u Azerbajdžanu i nadamo se da će i ona ući na to tržište. Nažalost, većina tvrtki je orijentirana prema sebi i pokušava preživjeti u hrvatskim uvjetima pa se to vrlo često zaboravi”, napominje. Uz CRM rješenje, među ostalim poslovnim planovima u ovoj godini, ističe se želja za etabliranjem InfoCumulusa u dvije nove kategorije usluga - poslovne tablet aplikacije i poslovne društvene mreže. “Vjerujemo u potencijal ovih usluga,
Na Istoku možemo prodavati pamet, a na Zapadu jeftiniju radnu snagu, kaže Darko Jovišić imamo već prve reference i želimo ove godine od njih napraviti solidan biznis. Imamo još niz drugih ideja vezanih za specijalističke proizvode. Ali jednostavno zbog obujma poslova ne uspijevamo se posvetiti njihovoj realizaciji”, zaključuje Jovišić.
Karijera u ICT-u Udruga CISEx u sklopu inicijative e-Skills for Jobs organizira besplatna predavanja istaknutih hrvatskih ICT poduzetnika. Sljedeća predavanja Kako ostvariti karijeru u ICT-u ili prepoznati priliku za pokretanje vlastite ICT startup tvrtke održavaju se u Rijeci (10. travnja) i Zagrebu (15. travnja). Cilj predavanja je potaknuti mlade ljude da se lakše odlučuju za karijere u ICT sektoru. Projekt eSkills for Jobs usmjeren je na podizanje svijesti o stjecanju, vladanju i unapređenju informatičkih i digitalnih vještina kao preduvjetu za izgradnju inovativnog gospodarstva. INsig2 partner Global Securityja Zagrebačka tvrtka INsig2 postala je partner Microsoft Global Securityja za Srednju i Istočnu Europu. Partnerstvu je prethodilo ispunjenje iznimno strogih preduvjeta. Utemeljen u posebnu poslovnu jedinicu tvrtke, Microsoft Global Security je postavio politiku sigurnosti utemeljenu na integraciji svih segmenata sigurnosti poslovanja - od zaštite informatičke infrastrukture, preko zgrade u kojoj se ona nalazi pa do zaštite zaposlenika. Poslovno planiranje bez muke
Regionalni sistem integrator Combis na konferenciji Oracle Day 2014 predstavio je rješenje za poslovno planiranje i analitiku. Riječ je o aplikaciji koja tvrtkama svih veličina omogućava riješiti se muka izrade brojnih excel tablica, snižavanje troškova i povećanje profitabilnosti. Aplikacija kombinira funkcionalnosti rješenja Oracle Hyperion Planning (koje korisnicima omogućava kvalitetnije podatke, a tako i rast poslovanja) s prednostima rada u cloudu.
18 PST!
KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić
Paul Krugman ODMAH OKONČAJMO OVU KRIZU! Algoritam
Velika recesija traje još od 2008. Dokle je kriza dosegla? Kako smo upali u stanje koje se može nazvati jedino depresijom? I kako da je se oslobodimo? Krugman poručuje: brz i snažan oporavak nam je na dohvat ruke, samo kad bi naši vođe pronašli jasnoću razmišljanja i političku volju da okončaju ovu krizu odmah. Dokazi da je ona rezultat nečeg tako osnovnog kao što je nedovoljna potražnja nikada nisu bili jasniji. I kad bi vlade ponovno odlučile primijeniti poticaje, brzo bismo se oporavili.
Stipe Botica Povijest hrvatske usmene književnosti Školska knjiga
Botica daje cjelovit prikaz hrvatske usmene književnosti na osnovi zapisa koji su se pojavljivali od 12. stoljeća. Posebnu je pozornost dao zapisima iz 16. stoljeća, iz doba renesanse, te iz 17., 18. i posebice 19. stoljeća kada se formirao korpus usmene književnosti koji se i poslije uspješno producirao u inačicama. Sve je to autor doveo u smislenu vezu i naglasio da je kontinuitet usmene književnosti evidentna činjenica koja obilježava hrvatsku tradicijsku kulturu i kulturu općenito.
Mani Gotovac Ma koji život, ma koji teatar Profil
Mani Gotovac u ovoj knjizi otkriva sebe kao ženu teatra putem autobiografskih i dnevničkih fragmenata, komentara aktualnih zbivanja, polemika i teatroloških opažanja. Mani je svoj profesionalni vijek posvetila kazalištu, u početku kao kritičarka, zatim teatrologinja i dramaturginja, pa naposljetku kao ravnateljica Teatra&TD te prva intendantica hrvatskoga nacionalnog kazališta u povijesti. Autorica pokazuje da je kazalište za nju velika metafora cjelokupnog smisla ljudske egzistencije.
Erik Axl Sund Pitijina istina Znanje
Istraga brutalnih ubojstava useljeničkih dječaka još uvijek tapka u mraku. U međuvremenu se pojavljuje još jedan ubojica čije su žrtve nekadašnje učenice internata u Sigtuni koji je pohađala i Victoria Bergman. Jeanette otkriva da postoji poveznica između tih dviju istraga ubojstava. Kada maske padnu i svi pokažu svoje pravo lice, Jeanette je ostavljena na milost i nemilost silama zla. I na koncu, hoće li Victoria pronaći sebe i opet postati jedinstveno biće, ostaje neizvjesno do samoga kraja.
Larí Marí BEZ LJUBAVI I MRŽNJE Naklada Ljevak
Izrazito senzibilan i intuitivan Blue, čija je duša vreća natovarena obiteljskim problemima, očajnički traži izlaz iz labirinta u kojem su ga u trećoj godini ostavili roditelji, a to su mu “slučajno” zaboravili reći. No uz pomoć psihijatra i psihologa dr. Fuga uspijeva prekinuti emocionalni genetski kod koji nas određuje. Zgarište obiteljskog života, tragedije, napuštanje, razvodi i psihičko zlostavljanje nisu toga ratnika duše spriječili da kroči na put svjetla i osobnog spasenja.
Privredni vjesnik Broj 3822, 7. travnja 2014.
PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Košer certificiranje
SIKS, Jeruzalem, Izrael, www.siks.org. Tvrtka se već 25 godina bavi uslugama košer certificiranja. Certificiranje obuhvaća sljedeće prehrambene proizvode: smrznutu hranu, maslinovo ulje, tjesteninu, hranu za bebe, kruh, kolače i peciva, kekse, krekere, rižu, brašno, mlijeko, sir, vino, grožđe, pivo... Kontakt: Rabbi Moshe Saadoun, info@ siks.org, +972 2 6515361. Zastupanje
Metalinspekt, Beograd, Srbija, www.metalinspekt.rs. Tvrtka zastupa sljedeće tvrtke iz Europe: 1. ATG iz Češke koji nudi industrijsku linijsku opremu za auto i avioindustriju te druge metalske industrije u kombinaciji raznih metoda bez razaranja (UT, PT, MT...). Nudi i raznu drugu opremu od mnogih proizvođača - Sonatesta, Colente, Silberwinga... Obavlja obuke i certifikaciju po EN473+97/23 ili ASTN-u, uskoro i u Beogradu, a moguće je isto organizirati i u Zagrebu te Sarajevu. U ponudi je razna druga sitna oprema za sve metode. Inspekcijski nadzor je također moguć za sve poslove u vezi sa zavarivanjem i metodama bez razaranja. 2. FOMA iz Češke koja nudi kemikalije i filmove za industrijske rendgen filmove. Tvrtka je po kvaliteti među prve četiri u Euro-
pi. 3. Pfinder iz Nemačke nudi penetrante i magnete u vidu aerosola i emulzija. 4. Oserix iz Belgije koji nudi kompletnu opremu za radiografiju. Kontakt: Đorđe Ćirić, metalinspekt@gmail.com. Savjetovanje na ruskom tržištu
Master Point LLC, Moskva, Rusija, www.business-matchmaking.com. Tvrtka pruža usluge poslovnog povezivanja ruskih i inozemnih tvrtki te pomaže inozemnim tvrtkama u lansiranju proizvoda i usluga na ruskom tržištu. Kontakt: Tatyana Semenchenko, info@ masterpoint.org, +7 925 7112822.
Sustavi automatizacije
Intea, Zagreb, www.intea.hr. Tvrtka nudi sustave automatizacije u industriji i energetici. Sustavi nadzora i upravljanja: projektiranje, inženjering, programiranje i puštanje u rad. Kontakt: Aleksandar Mihalyi, aleksandar.mihalyi@intea.hr, +385 1 3436213. Savjetovanje
ZG Invest, Zug, Švicarska. Tvrtka nudi usluge savjetovanja za poslovanje na švicarskom tržištu. Kontakt: Niko Trlin, zginvest.gmbh@gmail. com, +41 792900614. Podrška u poslovanju
Antic&Pajcin Partners, Beograd, Srbija, www. app.co.rs. Tvrtka se bavi pružanjem usluga financijskog konzaltinga, poslovnog i pravnog zastupanja i savjetovanja te istraživanja tržišta. Tvrtkama iz Hrvatske možemo pružiti sljedeće usluge: analizu tržišta i pojedinih tvrtki iz Srbije, poslovno zastupanje i posredovanje, pravno zastupanje, povezivanje s potencijalnim poslovnim partnerima, posredovanje pri kupnji i prodaji poduzeća u procesu privatizacije. Kontakt: Savo D. Stanojević, sstanojevic@app.co.rs, +381 11 4126657.
Pavuna, Zaprešić, www. pavuna.hr. Tvrtka osigurava klijentima podršku u međunarodnom poslovanju, tj. poslovno posredovanje i savjetovanje hrvatskim poduzećima na stranim tržištima, omogućuju stvaranje kontakata i razvoj poslovanja uz podršku, sa svim potrebnim uslugama. Ponuda uključuje: istraživanje dobavljača i klijenata diljem svijeta, uspostavljanje međunarodnih poslovnih odnosa, uspostavljanje kontakata s novim dobavljačima i klijentima u inozemstvu te vođenje komunikacije s postojećima. Kontakt: Alexander Pavuna, kontakt@pavuna.eu, +385 1 3398236, +385 99 5702648.
ve ponuda za oba nadmetanja je 18. travnja.
fita. Rok dostave ponuda je 29. travnja.
Promidžbeni materijal
Kablovi
Savjetovanje
IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Naftni derivati
Varaždinska županija nabavlja naftne derivate. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 224.000 kuna. Rok dostave ponuda je 22. travnja. Računala
Narodne novine nabavljaju računala. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 300.000 kuna. Rok dostave ponuda je 17. travnja. Izgradnja dječjeg vrtića
Općina Pićan nabavlja radove na izgradnji dječjeg vrtića. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 2,1 milijun kuna. Rok dosta-
Hrvatska radiotelevizija nabavlja promidžbeni materijal. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 200.000 kuna. Rok dostave ponuda je 17. travnja. Regija Terenska policijska vozila
Ministarstvo unutrašnjih poslova ZDK Zenica nabavlja terenska policijska vozila. Rok dostave ponuda je 29. travnja. Usluge uklanjanja grafita
Grad Banja Luka nabavlja usluge uklanjanja gra-
Elektro Doboj nabavlja razne kablove. Rok dostave ponuda je 30. travnja. Cvijeće i cvjetni aranžmani
Vlada Unsko-sanskog kantona nabavlja cvijeće i cvjetne aranžmane u 2014. Rok dostave ponuda je 18. travnja.
Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr
19
www.privredni.hr Broj 3822, 7. travnja 2014.
Sajamski vodič
STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE
Biam i Zavarivanje
Mini pivovara, praonica za tekstil, hotel u Čilipima...
Mini pivovara s pripadajućom opremom u Solinu, imovina stečajnog dužnika Mupera d.o.o., procijenjene vrijednosti 16.984.882,98 kuna. Jamčevina iznosi 50.000 kuna, a dokaz o uplati dostavlja se uz pisanu ponudu. Razgledavanje je moguće svakog radnog dana od 8 do 15 sati u dogovoru sa stečajnom upraviteljicom na broj 098/264 409. Ponude se šalju do 4. travnja 2014. na adresu Trgovački sud u Splitu, 21000 Split, Sukoišanska 6. Ročište za javno otvaranje prispjelih ponuda održat će se 8. travnja 2014. s početkom u 12 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, soba broj 121/I. Nekretnine i pokretnine pogona Radinost u Novoj Gradiški, ukupne površine 26.626 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 6.461.564,47 kuna. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće u dogovoru sa stečajnim upraviteljem Zdenkom Bešlićem na broj 091/7276 561. Dražba se održava 9. travnja 2014. s početkom u 10.30 sati na Trgovačkom sudu Osijek, Stalna služba u Slavonskom Brodu, Trg pobjede 13. Praonica za tekstil (nekretnina, oprema i strojevi) u Grudama, Općina Konavle, Dubrovačkoneretvanska županija, na ukupnoj površini od 1216 četvornih metara, pro-
cijenjene vrijednosti 2.440.000 kuna. Na nekretnini i pokretninama postoji razlučno pravo u korist OTP banke. Jamčevina je 10 posto, a dodatne informacije mogu se dobiti na broj 091/1493 214 od 9 do 16 sati, svaki radni dan. Dražba se održava 11. travnja 2014. u 13 sati na Trgovačkom sudu Split, Stalna služba u Dubrovniku, Dr. Ante Starčevića 23, sudnica 2.
Strojevi i oprema za proizvodnju slastica, procijenjene vrijednosti 114.000 kuna, uključujući PDV. Jamčevina je 20.000 kuna, a razgledavanje je moguće uz dogovor radnim danom od 9 do 15 sati na broj 091/1493 214. Dražba se održava 9. travnja 2014. u 10.30 sati u prostorijama javne bilježnice Anice Hukelj, Matije Mrazovića 6, Zagreb.
Poslovna zgrada i zemljište ukupne površine 967 četvornih metara, te namještaj i oprema hotela u Čilipima, Dubrovačko-neretvanska županija, procijenjene vrijednosti 5.295.000 kuna. Nekretnine i pokretnine se prodaju kao jedinstvena cjelina. Jamčevina je 10 posto, a dodatne informacije mogu se dobiti na broj 091/1493 214 od 9 do 16 sati, svaki radni dan. Dražba se održava 11. travnja 2014. u 13.30 sati na Trgovačkom sudu Split, Stalna služba u Dubrovniku, Dr. Ante Starčevića 23, sudnica 2.
Četiri vozila: Peugeot Expert 2.0 HDI iz 2003. godine (18.750 kuna), Volkswagen Caddy kombi 1,9 SDI iz 2003. godine (22.500 kuna), Volkswagen Golf 1,9 TDI iz 2006. godine (56.250 kuna) i Mitsubishi 200 2,5 TD iz 2001. (43.750 kuna). Sva se vozila nalaze u Zagrebu, na adresi Sokolska 65. U cijene je uključen PDV. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje se može dogovoriti svakim radnim danom od 9 do 12 sati na broj 099/2294 488. Javno otvaranje ponuda obavit će se 10. travnja 2014. u 11 sati u uredu javne bilježnice Jasne Žitko u Zagrebu, Amruševa 7/II.
Mobilno drobilično postrojenje (540.000 kuna), finišer za asfalt (270.000 kuna), utovarivač (279.000 kuna), generator za struju (40.500 kuna), sve u industrijskoj zoni Kukuljanovo kod Bakra, Primorskogoranska županija. Cijena za drobilično postrojenje i finišer u paketu je 720.000 kuna. U cijenama nije sadržan PDV. Jamčevina je pet posto, a razgledavanje je moguće po dogovoru na broj 091/1711 707. Dražba se održava 8. travnja 2014. u 10 sati u uredu javnog bilježnika Zorana Vrsalovića u Rijeci, Korzo 40.
Poslovni prostor u prizemlju, Travanjska 4 u Zagrebu, koji se sastoji od šest prostorija ukupne površine 155,92 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 871.326,10 kuna. Nekretnina se ne može prodati ispod 70 posto procijenjene vrijednosti, što iznosi 609.928,27 kuna. Ponude se dostavljaju do 9. travnja 2014. na adresu Miron Markičević, Biro Form d.o.o. u stečaju, Zagreb, Kneza Borne 1, s naznakom “ponuda za oglas”.
Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)
Međunarodni sajmovi alatnih strojeva i alata te zavarivanja i zavarenih konstrukcija od 9. do 12. travnja, Zagreb
Dugogodišnjom tradicijom i uspješnom organizacijom sajmovi Biam i Zavarivanje potvrdili su se kao najznačajniji poslovni događaj ove industrijske grane u Hrvatskoj. Na jednom mjestu ovi sajmovi pružaju uvid u najnovija tehnološka rješenja na području alatnih strojeva, zavarivanja i antikorozivne zaštite. Organizatori očekuju poseban interes poslovne publike iz Hrvatske i susjednih zemalja. Posjetitelje očekuje atrakcija – robotska košarka, natjecanje u košarci između robota i čovjeka.
MESAP Libar Sajam knjiga
od 11. do 13. travnja, Nedelišće
Međimurski sajam poduzetništva sedmu godinu zaredom organizira specijalizirani sajam knjiga koji se održava pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske. I ove će se godine na sajmu predstaviti izdavačke kuće sa svojim izdanjima, pisci i nakladnici, a bit će organizirani i stručni skupovi te kazališne predstave. Ponuda sajma proširena je učilima, informatičkom opremom, audio i video tehnikom, glazbenim instrumentima i opremom te uređajima i priborom za grafičku industriju.
SALORI
Sajam lova, ribolova i turizma od 11. do 13. travnja, Osijek
Veličinom, brojem izlagača i značajem u razvoju lovnog, ribolovnog i kontinentalnog turizma prerasta u najznačajniju priredbu te vrste u Hrvatskoj. Sastojat će se od velike revije i predstavljanja brojnih lovačkih i ribolovnih društava i saveza uz izložbu trofeja. Na sajmu će biti ponuđena i oprema i pribor za lov i ribolov, prikazat će se mogućnosti seoskog turizma te raznovrsnost ponude gastronomskih regionalnih specijaliteta.
Proizvodi hrvatskog sela Sajamska izložba
od 11. do 13. travnja, Zagreb Prema broju izlagača i ostvarenim rezultatima najznačajniji seljački sajam u Hrvatskoj. Ciljevi su promocija i prodaja proizvoda hrvatskog sela te opskrba potrošača proizvodima do kojih teže dolaze. Očekuje se oko 350 izlagača iz svih krajeva Hrvatske i 25.000 posjetitelja.
Podatke sakupili:
20 SVIJET FINANCIJA PV TJEDNI REPORT U tjednu od 24. do 30. ožujka ukupno je bilo 366 stečajnih postupaka što je za 52,19 posto više u odnosu na tjedan ranije kada ih je bilo 175. Od toga je 30 posto postupaka predstečajne nagodbe zaključeno, dok su 43 subjekta započela s postupkom. Također u postupku predstečajne nagodbe je uloženo 78 prijedloga, a odbijen je 41. U brzom stečajnom postupku je bilo 30 subjekata. Izbrisana su 333 subjekta, što ne odstupa puno od tjedna prije kada ih je izbrisano 329. S likvidacijom je započelo 39 subjekata. Osnovano je 338 trgovačkih društava pri čemu prednjači Zagreb (141), zatim Rijeka (31), dok je na Trgovačkom sudu Split osnovano 30 trgovačkih društava, a Osijek i Pazin su izjednačeni s ukupno 28 novoosnovanih društava. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a, čak 213, te ukupno 125 d.o.o.-a.
Privredni vjesnik Broj 3822, 7. travnja 2014.
( 729,1 mil € deficit
tekućeg računa bilance plaćanja u 4. kvartalu 2013.
Analiza RBA
STEČAJEVI
Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka
39 – 28 7 4 9 2 7 30 30 288 78 17 41 43 109
BRISANI SUBJEKTI
Brisani subjekti
333 333 39 39 0
Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA
Poslovni subjekti
338 125 213 0
d.o.o. j.d.o.o. d.d. Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak
10 10 6 28 28 31 0
Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb
REJTING TJEDNA
MZA-TRANSPORTI d.o.o.
8 30 6 23 17 141
Suficit tekućeg računa bilance plaćanja 1,3 posto BDP-a Suficit tekućeg računa platne bilance na razini cijele prošle godine rezultat je najvećim dijelom povećanja suficita na računu usluga (za 378 milijuna eura) i smanjenja deficita na računu dohotka (-496 milijuna eura)
P
rema preliminarnim podacima Hrvatske narodne banke deficit tekućeg računa bilance plaćanja u zadnjem je tromjesečju prošle godine iznosio 729,1 milijun eura, što je za 6,4 posto veći deficit nego u istom tromjesečju 2012. godine. Na razini cijele godine tekući račun bilance plaćanja zabilježio je suficit koji iznosi 564,4 milijuna eura, odnosno 1,3 posto bruto domaćeg proizvoda. Tome je pridonijela činjenica da je suficit u trećem tromjesečju nadmašio ukupni deficit zabilježen u ostalim tromjesečjima, što potvrđuje i uspješnost turističke sezone, odnosno nominalan rast prihoda od putovanja za 4,9 posto koji su nominalno gotovo dosegnuli rekordnu 2008. godinu. Porast prihoda od usluga Suficit tekućeg računa platne bilance na razini cijele godine rezultat je najvećim dijelom povećanja suficita na računu usluga (za 378 milijuna eura) i smanjenja deficita
na računu dohotka (-496 milijuna eura). Na računu usluga prihodi su porasli 2,8 posto godišnje, dok su istovremeno ras-
Kretanja na računu roba odražavaju slabu domaću potražnju, ali i nekonkurentnost domaćih izvoznika hodi smanjeni za 4,2 posto što je rezultiralo povećanjem suficita na 6,8 milijardi eura (+5,9 posto) godišnje. Pri tome su prihodi od putovanja iznosili 7,2 milijarde eura, što je za 335,7 milijuna eura, odnosno za 4,9 posto više nego u 2012. godini. Međutim, rekordna 2008. godina, kada je ostvareno 7,5 milijardi eura prihoda od putovanja, još uvijek nije dostignuta. Na to da bi prihodi od putovanja mogli biti viši nego 2012. godine upućivali su fizički pokazatelji u turizmu s obzirom na to da je prošla godina po broju ostvarenih turističkih noćenja bila najuspješnija u zadnjih dvadesetak godina.
Veći broj turističkih dolazaka i noćenja u odnosu na 2008. (+13,5 posto godišnje) uz istovremeno niže prihode od putovanja upućuju na zaključak da su turisti potrošnju prilagodili trenutačnoj gospodarskoj situaciji odnosno još uvijek prisutnim recesijskim trendovima. Kretanja na računu roba odražavaju uglavnom slabu domaću potražnju, ali i nekonkurentnost domaćih izvoznika, što je dovelo do povećanja deficita za 3,6 posto godišnje (na 6,25 milijardi eura) uz snažniji pad izvoza roba (-6,25 posto godišnje) od uvoza roba (-2,5 posto godišnje). Deficit na računu dohotka, na kojem se evidentiraju isplate dohodaka (dividendi, kamata i ostalih oblika prinosa) po osnovi držanja financijske imovine između rezidenata i nerezidenata, iznosio je 1,1 milijardu eura, što je za čak 31,1 posto manji deficit nego u 2012. godini, a rezultat je znatno niže dobiti poduzeća i banaka u stranom vlasništvu. Na računu dohotka vidljivo je da su troškovi inozemnog financiranja
poslovnih banaka i poduzeća smanjeni, dok su se kamatni troškovi središnje države povećali. Smanjena izravna ino ulaganja Suficit na računu tekućih transfera blago se smanjio za 4,5 posto na 1,1 milijardu eura uz snažan rast rashoda (+35,8 posto godišnje) kao posljedica uplata države u proračun Europske unije, dok su prihodi na godišnjoj razni rasli 8,6 posto. Neto priljev kapitala iz inozemstva isključujući promjene međunarodnih pričuva u 2013. godini iznosio je 2,2 milijarde eura, što je za 1,7 milijardi eura više nego u 2012. godini. Tome je najviše pridonio višak na računu portfeljnih ulaganja koji je iznosio 1,9 milijardi eura uz povećanje obveza od 1,8 milijardi eura godišnje. Izravna inozemna ulaganja (FDI) u Hrvatsku su se u odnosu na 2012. godinu prepolovila. Izravna inozemna ulaganja iznosila su 437 milijuna eura, što je za 618 milijuna eura manje nego u 2012. godini.
21
www.privredni.hr Broj 3822, 7. travnja 2014.
( 7500 €
Oporavak domaćeg trgovačkog lanca
Prihodi Peveca u 2013. veći za 13,4 posto
pojedinačna potpora Zabe društvenim poduzetnicima
Društveno poduzetništvo postaje hit
I javna nabava može biti potpora društvenim poduzetnicima Nova EU direktiva o javnoj nabavi sadrži odredbu koja dopušta rezerviranje nekih postupaka javne nabave samo za poduzetnike kojima je glavni cilj integracija osoba s invaliditetom ili teško zapošljivih radnika Drago Živković zivkovic@privredni.hr
N
ova EU direktiva o javnoj nabavi 2014/24, koja je stupila na snagu potkraj ožujka, mogla bi dati snažan poticaj razvoju društvenog poduzetništva, upravo dok traje javna rasprava o Prijedlogu hrvatske strategije društvenog poduzetništva. Direktiva, naime, sadrži
Bankarima je najvažnije da društveni poduzetnik ima održiv financijski plan odredbu prema kojoj države članice Europske unije mogu neke postupke javne nabave rezervirati samo za poduzetnike kojima je glavni cilj integracija osoba s invaliditetom ili teško zapošljivih radnika, ako u ukupnom broju zaposlenih imaju najmanje 30 posto takvih osoba. Tu će direktivu u sljedeće
dvije godine morati primijeniti i Hrvatska, najavila je Katarina Ivanković Knežević iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava na okruglom stolu o društvenom poduzetništvu koji su organizirali magazin Banka i Zagrebačka banka. Nenad Mećava iz Zagrebačke banke poručio je da su za društvene poduzetnike spremni donekle olabaviti kriterije za kreditiranje jer uspješni društveni poduzetnici mogu svojim djelovanjem rasteretiti i javni sektor. No bankarima je najvažnije da društveni poduzetnik ima održiv financijski plan, u izradi
kojega mu može pomoći i banka, pri čemu Mećava obećava maksimalnu suradnju Zabe s takvim poduzetnicima. Čokolada iz Križevaca Jedna od njih je Melita Filipec, direktorica tvrtke Hedona iz Križevaca koja proizvodi čokolade i praline. Osnivač tvrtke je Udruga invalida Križevci kojoj je početnu pomoć pružila jedna zadruga iz Italije, a potom su se prijavili na IPA program za potporu. Nisu je, međutim, dobili, ali su potom ipak dobili potporu u prošlogodišnjem programu Poduzetnički impuls Ministar-
Potpora Zabe 37.500 eura Zagrebačka banka objavila je i dobitnike pet donacija društvenim poduzetnicima u pojedinačnom iznosu od 7500 eura. Udruga za održivi razvoj iz Koprivnice potporu je dobila za projekt teretnog bicikla za odvoz otpadnog papira, u kojem su zaposlili tri osobe, a planiraju zaposliti još dvije. Udruga za mlade Alfa Albona iz Labina novac je dobila za prenamjenu bivšeg učeničkog doma u hostel za mlade s dodatnim sadržajima, a Autonomni centar Čakovec za restoran, catering i trgovinu domaćom ekološkom hranom pod nazivom Domače jelo. Socijalna zadruga Pružimo ruke Bjelovar dobila je 7500 eura za projekt izrade cekera za laptop, na kojem je zaposleno 15 žena žrtava obiteljskog nasilja, dok je Društvo distrofičara Čakovec isti iznos dobilo za osnivanje poduzeća koje će proizvoditi kožnu galanteriju i zaposliti šest osoba s invaliditetom.
stva obrta i poduzetništva. S tom potporom i uz vlastita ulaganja iz sredstava Udruge invalida pokrenuli su proizvodnju i zaposlili šest osoba, od čega četiri osobe s invaliditetom. Iako su zadovoljni poslovanjem u prvih godinu dana, Melita Filipec ipak ističe da još uvijek traže svoju tržišnu nišu, pa razmišljaju o zapošljavanju još jedne osobe koja bi se bavila isključivo marketingom. Hedona svoje čokolade zasad prodaje samo u trgovačkom centru i još jednom malom prodajnom mjestu u Križevcima, te u jednoj trgovini u središtu Zagreba. Upravo na primjeru Hedone Andreja Rosandić, regionalna menadžerica u hrvatskoj ispostavi međunarodne neprofitne organizacije NESsT, vidi ključni problem, ali i prostor za razvoj društvenog poduzetništva. Kad neprofitne udruge izađu na tržište, potrebno im je poslovno savjetovanje kako bi se održale i napredovale, a u tome bi važnu ulogu mogle odigrati upravo poslovne banke. Za društveno poduzetništvo, kao i za svako drugo poduzetništvo, svjedoči Melita Filipec, treba biti malo hrabar, ali i malo lud. U Hedoni bi željeli da zapošljavanje invalida postane standard, a ne iznimka te da kupci njihove čokoladne praline kupuju zato što su kvalitetne, a ne zato što ih proizvode osobe s invaliditetom.
Trgovački lanac Pevec je u 2013. godini ostvario prihode od prodaje u iznosu od gotovo 724 milijuna kuna, što je za 13,4 posto više nego godinu ranije. Neto dobit za prošlu godinu iznosi gotovo 15 milijuna kuna, dok je godinu prije iznosila oko šest milijuna kuna. Sve profitne marže tijekom 2013. bilježe rast, pa je EBITDA sa 1,1 porasla na 2,95 posto, dok je EBIT marža sa 0,69 porasla na 2,10 posto. Pevec je nastavio proces konsolidacije poslovanja, unapređenje poslovnih procesa i organizacije te razvoj informatičke strukture, što će se provoditi i tijekom ove godine. Otvorena su i dva nova prodajna centra, u Novom Zagrebu i Makar-
skoj, a broj zaposlenih povećan za 79 radnika, pa je godina zaključena sa 956 zaposlenih. Ove godine Pevec je već otvorio prodajni centar u Kaštel Sućurcu, a u svibnju otvara novi, četvrti prodajni centar u Zagrebu, na istočnom ulazu Zagreb-Sesvete. Bit će to 14. Pevecov centar u Hrvatskoj. Predsjednik Uprave Peveca Darko Šket ističe da je 2013. bila poslovno izazovna godina u kojoj su unatoč padu kupovne moći i lošoj gospodarskoj situaciji ostvarili dobar rezultat.
*vijesti
BKS Bank: depoziti veći za 16 posto BKS Bank u Hrvatskoj prošle je godine povećao bilancu za 21,6 milijuna eura na ukupno 164 milijuna eura. Zabilježen je i blagi porast kredita sa 103,9 na 111,9 milijuna eura, dok je iznos rezervacija narastao sa 1,6 milijuna na 3,2 milijuna eura. Depoziti su povećani za 16 posto, sa 71,3 na 82,7 milijuna eura. BKS Bank u vlasništvu je istoimene austrijske grupacije, a u Hrvatskoj zapošljava 56 ljudi. Od 2010. posluje s građanstvom, a prije toga banka je bila specijalizirana za financiranje malih i srednjih poduzeća. BKS-leasing Croatia zabilježio je pad imovine za 5,8 milijuna na 32,5 milijuna eura. J&T preuzima Vabu Uprava Vaba banke predložila je dioničarima da na
glavnoj skupštini, koja će se održati 12. svibnja, prihvate odluku o smanjenju temeljnog kapitala za 21,43 milijuna kuna na 53,6 milijuna. Odmah potom dioničari bi, po prijedlogu Uprave, trebali prihvatiti i odluku kojom se temeljni kapital povećava za 75 milijuna na ukupno 128,6 milijuna kuna. Povećanje bi bilo realizirano uplatom češke J&T banke koja bi tako postala većinski vlasnik Vaba banke. Novi rok za Navu Nava banka izvijestila je Zagrebačku burzu da je rok za upis i uplatu novih dionica kojima bi se povećao temeljni kapital banke produžen do 30. travnja do 16 sati. Nava banka je ulagačima ponudila izdavanje 1.200.000 novih dionica za koje se nadaju prikupiti do 36 milijuna kuna svježeg kapitala. Sadašnji temeljni kapital iznosi 41,9 milijuna kuna. Ukupna aktiva Nava banke zadnjega dana prošle godine iznosila je 301,5 milijuna kuna, osam posto više u odnosu na stanje početkom 2013.
22 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik Broj 3822, 7. travnja 2014.
Tržište novca Zagreb
Blagi rast potražnje za kunama Kretanje na Tržištu novca Zagreb
Jelena Drinković
I
ako je razdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija pri samom kraju, nema napetosti u trgovanju sudionika na novčanom tržištu. Visoka likvidnost sustava generira snažnu ponudu novca, dok je istodobno potražnja za kratkoročnim pozajmicama vrlo skromna. Kamatne stope bilježe minimalne razine, a za sada nema naznaka promjenama. U skladu s ranijom najavom, prošlog utorka Ministarstvo financija održalo je aukciju trezorskih zapisa u kunama
u mil. kn
Ponuda
Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb
Potražnja
Promet
31.3.-4.4. 2014.
24.3.-28.3. 2014.
u%
350
3
300 250
2
200 150 1
100 50 0
31.3.2014.
1.4.2014.
2.4.2014.
i eurima. Za kunske trezorske zapise interes sudionika bio je veći od planiranog izdanja, a Ministarstvo je prihvatilo sve pristigle ponude. Ostvareni iznos emisije bio je 953 milijuna kuna, a kao i na prošlim aukcija-
3.4.2014.
0
4.4.2014.
ma, najviše je zapisa upisano s rokom dospijeća od 364 dana i to 913 milijuna kuna, na 182 dana 25 milijuna kuna i na 91 dan upisano je 15 milijuna kuna. Prinos se mijenjao samo na trezorske zapise s rokom dospijeća od 91
ponedjeljak
utorak
dan, te su u odnosu na početak ožujka korigirani za pet baznih bodova naniže. Kod trezorskih zapisa u eurima interes sudionika bio je znatno ispod planiranog iznosa izdanja. Na planiranih 10 milijuna eura stigla je ponuda
srijeda
četvrtak
petak
tek u iznosu od tri milijuna eura koja je prihvaćena u potpunosti, a prinos na trezorske zapise u eurima s rokom dospijeća od godine dana korigiran je za 15 baznih bodova naniže. Saldo upisanih kunskih trezorskih zapisa
ovom aukcijom povećao se za 311 milijuna kuna i sada iznosi 23.580 milijuna kuna. Kod trezorskih zapisa u eurima saldo se smanjio za 17,2 milijuna eura i sada iznosi 119,63 milijuna eura. Iduću srijedu započinje novo razdoblje održavanja obvezne pričuve kada očekujemo blagi rast potražnje za kunama, ali uz stabilno nisku kratkoročnu kamatnu stopu.
Hrvatsko devizno tržište
Mirovinski fondovi
Euro klizi prema dolaru
Mirex ne posustaje
Blagi pad eura prema američkom dolaru na svjetskom tržištu, nakon odluke Europske središvaluta
Srednji tečaj za devize
AUD
australski dolar kanadski dolar
5,056663
JPY
japanski jen (100)
5,368110
švicarski franak
GBP
5.58
CHF
6.29
7.66
5.57
6.28
7.65
5.56
6.27
7.64
5.55
7.63
5,576459
euro
Izvor: HNB
USD
vo 5,58 kuna. Švicarski franak ostao je stabilan u međuprostoru između 6,24 i 6,28 kuna.
6.26
9,242626
američki dolar
EUR
7.67
6,247366
britanska funta
USD
EUR
5,156616
CAD
CHF
tako prošloga tjedna otklizio sa 7,65 na 7,64 kune, dok je dolar porastao sa 5,55 na goto-
nje banke da ne mijenja kamate, odrazio se i na tečajnicu Hrvatske narodne banke. Euro je
5.54
6.25
7.62
primjena od 5. travnja 2014. 31.3.
1.4.
2.4.
3.4.
5.4.
5.53 31.3.
1.4.
2.4.
3.4.
5.4.
6.24 31.3.
1.4.
2.4.
3.4.
5.4.
Međunarodno tržište kapitala
Grčka se vraća na svjetske burze
6700 6680
FTSE 100
vih radnih mjesta, iako je to nešto manje od predviđanja većine analitičara. Stopa nezaposlenosti ostala je 6,7 posto, a Federalne rezerve ranije
su najavile da će nakon pada stope ispod 6,5 posto promijeniti monetarnu politiku. Odluka Europske središnje banke da ne mijenja kamatne sto-
16600
4300
16540
Dow Jones
4260
6660
16480
4220
6640
16420
4180
6620
16360
4140
6600
16300
4100
31.3.14
4500 4470
1.4.14
2.4.14
3.4.14
4.4.14
31.3.14
9700
CAC40
9660
1.4.14
2.4.14
3.4.14
4.4.14
DAX
15120
9620
4410
9580
14960
4380
9540
14880
1.4.14
2.4.14
3.4.14
4.4.14
1.4.14
2.4.14
3.4.14
4.4.14
2.4.14
3.4.14
4.4.14
NIKKEI 225
15040
9500 31.3.14
NASDAQ
31.3.14
15200
4440
4350
MIREX - mjesečni
MIREX - tjedni
0,75%
0,6%
0,5%
0,5%
0,25%
0,4%
0%
0,3%
-0,25%
0,2% 0,1%
-0,5%
7,643652
Američke burze pozitivno su reagirale na podatke tamošnjeg Ministarstva rada, prema kojima je u SAD-u tijekom ožujka otvoreno 192.000 no-
Iza nas je dobar tjedan za Mirex, obračunsku jedinicu prosječnog obveznog mirovinskog fonda. U petak je Mirex završio na 190,4229 bodova, što je skok za 0,55 posto u odnosu na tjedan ranije, kada je iznosio 189,3778 bodova.
14800 31.3.14
1.4.14
2.4.14
3.4.14
4.4.14
31.3.14
1.4.14
pe, a osobito formulacija o mogućim nekonvencionalnim metodama borbe protiv stagflacije (što može značiti pojačanu emisiju novca), donijeli su živost na europske burze. Oživjelo je i trgovanje grčkim državnim obveznicama, čiji su prinosi pali ispod šest posto prvi put od početka svjetske financijske krize. Investitori predviđaju da bi se Grčka već u sljedećih tjedan ili dva mogla vratiti na svjetsko tržište kapitala, nakon što joj, kako se očekuje, agencija Moody’s podigne investicijski rejting.
3.3.
13.3.
23.3.
3.4.
27.3.
29.3.
31.3.
3.4.
VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 3.4.2014. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT
195,1214 194,7277 174,0377 190,9565 190,4229
203,3181 220,9033 138,0524 161,2685 166,0592 182,9285 111,4433 127,8955 214,8172 209,3575 226,2580 108,4732 165,6467 146,5989 120,9025 192,4186 128,1104 139,2998 205,5240 176,3658 140,0883 165,1487
(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.
23
www.privredni.hr Broj 3822, 7. travnja 2014. BURZA
UKUPAN TJEDNI PROMET: 599.277.408,27 kn
Crobex10 u plusu, Ina dobitnik +3,03 posto do -26,64 posto. Najlikvidnije izdanje je Ledo koji je skupio promet od 15,9 milijuna kuna i tjedan završio bez promjene na cijeni od 8606 kuna. HT je s prometom od 12,5 milijuna
Iztok Likar www.hrportfolio.hr
P
roteklog tjedna su se promjene najlikvidnijih izdanja na Zagrebačkoj burzi kretale u rasponu od Top 10 po prometu Ledo d.d. Hrvatski Telekom d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Čakovečki mlinovi d.d. Petrokemija d.d. Adris grupa d.d. (red.) Adris grupa d.d. (povl.) Podravka d.d. Valamar Adria Holding d.d. INA-industrija nafte d.d.
tjedna promjena 0,00% +0,57% -0,25% -0,47% -26,64% +1,09% 0,00% -0,38% +0,62% +3,03%
zadnja cijena 8.630,00 166,25 1.604,99 3.200,00 53,99 278,00 263,00 285,51 170,00 3.400,00
promet 15.946.119,98 12.495.203,96 7.486.029,09 4.350.358,75 3.528.187,73 3.434.898,40 2.980.185,72 1.762.218,98 1.631.398,67 1.075.432,30
TJEDNI DIONIČKI PROMET: 73.395.160,11 kn
kuna drugo najlikvidnije izdanje, a cijena je porasla za 0,57 posto na 166,25 kuna. Dobitnik tjedna je Ina s rastom od 3,03 posto na 3400 kuna i prometom od milijun kuna. Od 10 najlikvidnijih, četiri izda10 dionica s najvećim rastom cijene KOTKA d.d. Turbos srebro long 7 HTP Orebić d.d. Turbos srebro long 6 Turbos € bund fut. short 5 Jadran Kapital d.d. Turbos E-mini S&P 500 long 6 Arenaturist d.d. Brodospas d.d. Magma d.d.
nja su tjedan završila u crvenom. Gubitnik tjedna je Petrokemija s padom od 26,64 posto i prometom od 3,5 milijun kuna. Petrokemija je snažno pala zbog propasti privatiza-
tjedna promjena +86,51% +59,46% +28,26% +24,73% +23,83% +21,29% +13,93% +13,70% +10,96% +10,00%
zadnja cijena 401,00 5,90 48,75 11,60 34,30 20,00 13,90 250,02 200,00 2,20
promet 5.213,00 1.933,60 23.300,02 9.685,10 324,00 949.706,26 54.471,60 764.027,77 166.391,00 83.713,77
INVESTICIJSKI FONDOVI
zadnja vrijednost 1.749,7600 981,3900 101,5861 127,9256
cije, za koju na kraju nije došla nijedna obvezujuća ponuda. Ukupno je 10 izdanja trgovano u izno10 dionica s najvećim padom cijene Turbos E-mini S&P 500 short 5 Dioki d.d. Petrokemija d.d. Turbos E-mini S&P 500 short 6 Turbos DAX short 8 VABA d.d. banka Varaždin Hoteli Živogošće d.d. Turbos DAX short 9 Slobodna Dalmacija d.d. Hidroelektra niskogradnja d.d.
tjedna promjena -0,20% +0,24% +0,32% +0,42%
su većem od milijun kuna, dok su 24 izdanja trgovana u vrijednosti većoj od pola milijuna kuna.
tjedna promjena -35,56% -32,57% -26,64% -19,61% -19,53% -17,24% -14,29% -12,92% -10,04% -8,60%
zadnja cijena 2,90 2,07 53,99 8,20 40,80 6,00 24,00 77,40 18,00 47,50
promet 83.752,60 181.765,65 3.528.187,73 75.057,50 231.925,10 5.364,60 2.496,00 15.045,67 1.008,00 64.941,73
*vijesti
Tri tjedna rasta, prednjači Ilirika JIE Od 73 aktivna fonda, u proteklom tjednu njih 65 je poraslo. U minusu je završilo samo osam fondova. Tjedne promjene kretale su se od +3,57 do -0,58 posto. Od ukupno 33 dionička fonda, 30 ih je poraslo. Najviše je skočio fond Ilirika JIE, za 3,57 posto, koji je postao i do-
bitnik tjedna, a slijedi Ilirika Azijski tigar s rastom od 2,71 posto. U grupi dioničkih pala su samo tri fonda, najviše HPB Dionički (0,58 posto), koji je postao i gubitnik tjedna. Od ukupno 12 mješovitih fondova 10 ih je poraslo. Predvode ih Agram Trust s rastom od 1,62 po-
sto i ZB global s rastom od 1,02 posto. Kod mješovitih fondova pali su jedino HPB Global (0,26 posto) i Allianz portfolio (0,11 posto). Kod obvezničkih fondova je pet od ukupno osam fondova poraslo. Najuspješniji je bio ZB bond (+0,14 posto), a slijedi HPB Obveznič-
ki s rastom od 0,09 posto. Među obvezničkima pad bilježe tri fonda, a najviše NETA Emerging Bond (0,18 posto). Svih 20 novčanih fondova je poraslo, a tjedni rast je u rasponu od 0,01 do 0,16 posto. Najuspješniji je sa 0,16 posto bio NETA MultiCash. (I.L.)
OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)
index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr
Valuta
od 27. 3. do 4. 4. 2014. godine Vrijednost udjela
*Tjedna promjena [%]
DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS
Naziv(fond)
Valuta
Vrijednost udjela
*Tjedna promjena [%] -0,26
HPB Global
kn
76,2565
KD Victoria
kn
16,9578
2,09
OTP uravnoteženi
kn
103,4613
0,26
HI-growth
€
8,9060
0,75
KD Balanced
kn
8,2077
0,88
Raiffeisen World
€
123,7100
1,81
Agram Trust
kn
53,2107
1,62
ZB euroaktiv
€
129,6747
2,25
NETA GBEM
€
8,2127
0,82
ZB trend
€
136,7796
1,17
Allianz Portfolio
kn
124,8043
-0,11
FIMA Equity
kn
60,6340
2,24
VB SMART
€
95,8316
0,83
KD Prvi izbor
kn
12,0379
1,85
Raiffeisen Absolute
€
99,5800
0,07
Ilirika JIE
€
127,0374
3,57
OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS
Raiffeisen New Europe
€
49,2200
1,69
ZB bond
€
169,7637
0,14
PBZ Equity fond
€
9,1533
0,62
HI-conservative
€
12,8772
0,00
HPB Dionički
kn
85,0099
-0,58
Raiffeisen Bonds
€
159,5400
0,02
Erste Adriatic Equity
€
73,0500
0,03
PBZ Bond fond
€
113,5869
0,08 0,06
NETA Global Developed
kn
98,4931
2,38
ZB aktiv
kn
100,7986
1,47
Capital Two
kn
70,2284
0,02
Ilirika Azijski tigar
€
40,1389
2,71
PBZ I-Stock
kn
52,5357
1,58
Platinum Global Opportunity
$
14,1528
1,10
KD Nova Europa
kn
5,7858
2,58
OTP indeksni
kn
37,0001
-0,21
Platinum Blue Chip
€
92,4057
0,66
NETA Frontier
kn
502,0461
0,71
OTP MERIDIAN 20
€
86,5216
2,08
A1
kn
67,8800
-0,06
NETA US Algorithm
kn
158,0283
2,48
NETA New Europe
kn
80,0184
0,02
NETA GDEM
€
8,5945
0,09
Ilirika BRIC
€
65,7901
2,29
Capital One
kn
188,4547
HPB Obveznički
€
140,7423
0,09
NETA Emerging Bond
kn
65,3621
-0,18
Erste Adriatic Bond
€
104,9500
-0,03 0,02
NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond
kn
141,4943
ZB plus
kn
173,2984
0,01
ZB europlus
€
148,6333
0,02
PBZ Euro Novčani
€
136,7895
0,03
Raiffeisen Cash
kn
155,0000
0,03
Erste Money
kn
148,8400
0,01
HI-cash
kn
148,9911
0,02
PBZ Dollar fond
$
128,3469
0,04
HPB Novčani
kn
141,4487
0,01
OTP novčani fond
kn
131,1010
0,03
VB CROBEX10
kn
92,0093
0,34
VB Cash
kn
126,5742
0,03
KD Energija
kn
9,5252
1,98
Agram Euro Cash
€
11,9814
0,04
ZB BRIC+
€
82,2279
2,47
Allianz Cash
kn
116,9032
0,01
Raiffeisen Absolute Aggressive
€
111,4200
0,71
Erste Euro-Money
€
113,6900
0,02
Allianz Equity
€
118,9050
0,09
MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS
Auctor Cash
kn
107,7245
0,03
Raiffeisen euroCash
€
104,4100
0,03
ZB global
€
139,8098
1,02
HPB Euronovčani
€
105,4788
0,02
PBZ Global fond
kn
94,3522
0,34
Locusta Cash
kn
1312,2593
0,03
HI-balanced
€
10,7501
0,43
NETA MultiCash
kn
105,3460
0,16
ICF Balanced
kn
101,5491
0,40
OTP euro novčani
€
101,6318
0,05
Javni dug 67 posto BDP-a Hrvatski javni dug krajem prošle godine iznosio je 219,4 milijarde kuna, što je gotovo 67 posto BDP-a, odnosno 11 postotnih bodova više nego krajem 2012. godine, prema podacima Hrvatske narodne banke. Tijekom prošle godine javni je dug povećan za čak 36,1 milijardu kuna, od čega inozemna komponenta za 16,7 milijardi kuna, na nešto više od 80 milijardi kuna. Dominantan udio od gotovo 98 posto u javnom dugu ima središnja država. Njezin unutarnji dug iznosio je 134,9 milijardi kuna, za 18,7 milijardi kuna više nego krajem 2012. godine, dok je inozemni dug povećan za 16,7 milijardi kuna. Ukupna su državna jamstva iznosila 53,7 milijardi kuna, 600 milijuna kuna manje nego krajem 2012. Prosječna plaća pala 473 kune Prosječna plaća u Hrvatskoj pala je sa 5819 kuna, koliko je iznosila u drugom kvartalu 2012. godine, na 5346 kuna u prvom kvartalu 2014. Dakle, u dvije godine, prosječna je plaća pala 473 kune, prema podacima iz istraživanja koje je proveo portal MojPosao. hr. Najbolje su plaće i dalje u sektoru telekoma, 71 posto iznad prosjeka, a najmanje u tekstilnoj i kožnoj industriji, 40 posto ispod prosjeka. Regionalno, najniže plaće su u Brodsko-posavskoj, Virovitič-
ko-podravskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, 19 posto ispod prosjeka, a najviše u Gradu Zagrebu i to 14 posto iznad prosjeka. Muškarci u prosjeku imaju osam posto višu plaću od žena, a osobe s fakultetom 52 posto višu plaću od osoba sa srednjom školom. HZZO: ušteda od cash poolinga 230 milijuna
Objedinjeno vođenje računa (cash pooling) 111 hrvatskih bolnica i domova zdravlja u samo tri banke, umjesto kao što je to trenutačno u više desetaka, moglo bi donijeti godišnju uštedu zdravstvenom sustavu od 230 milijuna kuna, prema procjeni pomoćnika ravnatelja HZZO-a Davora Katavića. Tim iznosom bi se za čak 50 posto mogao povećati fond za skupe lijekove. U projektu cash poolinga zdravstvene ustanove podijeljene su na pet regija (Zagreb, središnja Hrvatska, Slavonija, Istra i Primorje, Dalmacija), a od 10 banaka koje su poslale ponude na natječaj odabrane su tri. Katavić je naglasio da je u bankama svakodnevno na računima oko 370 milijuna zdravstvenih kuna, a godišnji promet je oko 10,5 milijardi kuna.