4. Brown Forum U pripremi je 36 energetskih projekata vrijednih devet milijardi eura, a ulagače privlači i nafta u Jadranu
Kad to kažu direktori Investicije sad nisu prioritet financijskim direktorima u Hrvatskoj, pokazuje Deloitteovo istraživanje
Izravna ulaganja Prema podacima HNB-a, direktna strana ulaganja u prošloj godini bilježe pad od velikih 60 posto
tema tjedna Str. 4-5
svijet financija Str. 20
svijet financija Str. 21
2008 2009 2010 2010 2011 2012
3 8 2 4
60
Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 21. travnja 2014. Godina LX / Broj 3824. www.privredni.hr
1953 2013
privredni vjesnik
promet i turizam / sve tanji proračun / agrokor prodaje trgovine / regija / hrwwwatska / svijet financija
kreativnost je nužna, ali nije dovoljna
kako do karijere u ict-ju Mladim ICT stručnjacima s poslovnom idejom otvoren je golem prostor za ulazak u poduzetničke vode pokretanjem startup tvrtke >>10-11
POSEB PRILOAN EEN in G fo
Enterpri Što donosi se Europ e Netwo rk
Intervju: Ivan Ante Nikolić
kraljev grudobran je naš
>> 6-7
>> 16
Nema spavanja na lovorikama, kaže član Uprave Blinka. Poduzetnik ili raste ili propada, a to posebice vrijedi u IT-u
Serija Igra prijestolja neumorno radi na promociji Dubrovnika i Hrvatske: sve više agencija nudi turistima i specijalizirane ture
m
Zaključci 15. međunarodnog simpozija o kvaliteti 15. međunarodni simpozij o kvaliteti u organizaciji Hrvatskog društva menadžera kvalitete (HDMK) održan je od 19. do 21. ožujka 2014. godine u Zagrebu. Suorganizatori simpozija su renomirana svjetska sveučilišta. Visoki pokrovitelj simpozija bio je Predsjednik Republike Hrvatske. Na simpoziju je sudjelovalo oko 200 sudionika iz Hrvatske i inozemstva. Zbornik radova koji prati simpozij sadrži 44 znanstvena i stručna rada autora iz 12 zemalja: Bosne i Hercegovine, Češke, Finske, Irana, Makedonije, Poljske, Rusije, SAD, Slovačke, Slovenije, Srbije i Hrvatske. Nakon prezentiranih radova i održane rasprave, Upravni odbor HDMK formulirao je slijedeće zaključke simpozija: 1. Za simpozij su, nakon međunarodne recenzije, prihvaćena 44 znanstvena i stručna rada autora iz 12 zemalja, s tri kontinenta, što je odraz kvalitete simpozija i jačanja međunarodne suradnje i ugleda HDMK.
2. Simpozij je organiziran zajedno s tri suorganizatora, glasovita svjetska sveučilišta: 1) Czestochowa University of Technology, Faculty of Management, Institute of Production Engineering Czestochowa, Poland i The Managers of Quality and Production Association Czestochowa, Poland; 2) Hertzen State Pedagogical University, Faculty of Management, St. Petersburg, Rusija i 3) Novosibirsk State Technical University, Novosibirsk, Rusija.
3. Najviše radova odnosi se na tematske cjeline Kvaliteta u obrazovanju i sportu, Kvaliteta i konkurentnost, Kvalitetom protiv recesije, Kvaliteta u proizvodnji i građevinarstvu, iz čega se zaključuje da su: konkurentnost gospodarstva, praktična primjena načela upravljanja kvalitetom i obrazovanje, područja koja ispunjenje zahtjeva za kvalitetom vide kao mogućnost za poboljšanje. Već nekoliko godina za redom tematska cjelina Kvaliteta u obrazovanju ima najveći broj znanstvenih i stručnih radova. To se tumači činjenicom da je reforma u sektoru obrazovanja, osobito kroz implementaciju Bolonjskog procesa, duboko prisutna u području visokog obrazovanja. Nadalje, dobar dio članstva HDMK su sveučilišni nastavnici, kojima je ova problematika osobito značajna, kao predmet znanstvenog istraživanja, ali i svakodnevno praktično djelovanje. Tematska cjelina Kvaliteta u proizvodnji i građevinarstvu dominantno sadrži radove koji obrađuju tematiku energijske učinkovitosti.
dostaje novca za investicije te da investicijska klima nije osobito naklonjena investitorima, navodi često na pogrešan zaključak o krizi menadžmenta i „nesposobnosti“ da vlastitim ljudskim potencijalima rješavamo složene društveno ekonomske probleme. 7. Menadžeri profesionalci kao i menadžeri kvalitete inicijatori su ozbiljnih i održivih pozitivnih promjena u svojim organizacijama. Moderni menadžment zahtijeva ovladavanje kompetencijama za cjelovitim sustavom promišljanja, što kao pretpostavku podrazumijeva razvoj osobnih sposobnosti i timskog rada. Te promjene dešavaju se brže i snažnije nego što ih može slijediti i koncept cijeloživotnog obrazovanja. To zahtijeva visoku razinu selekcije i usmjerenosti ka stvarnim potrebama korisnika i organizacija. Danas treba razvijati „lidere usmjerene budućnosti.“ Radi bolje budućnosti, optimizacija i inovacija trebaju postati dio svakodnevne prakse. 8. Ugled organizacije i jačanje njezinog identiteta prepoznato je kao polazište kvalitete organizacije. To ima pozitivan utjecaj na konkurentnost i tržišnu poziciju organizacije. 9. Norma ISO 26000:2010 (E) s posebnim naglaskom na održivi razvoj, uz integraciju ciljeva kvalitete života, zdravlja i prosperiteta sa socijalnom pravdom i održavanjem spremnosti zemlje da podržava život u svoj njegovoj raznolikosti, može doprinijeti povećanju kvalitete življenja u Republici Hrvatskoj, koja je grubo narušena zbivanjima tijekom devedesetih godina 20. st. 10. U okviru simpozija održan je sastanak Inicijative zemalja srednje i jugoistočne Europe, na kojem su sudjelovali predstavnici osam zemalja: Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Češke, Makedonije, Poljske, Rusije, Srbije i Hrvatske. Zaključeno je da u svim zemljama organizacije koje se bave kvalitetom i sustavima upravljanja, imaju slične probleme u svojim aktivnostima i organizaciji međunarodnih znanstvenih i stručnih skupova. Zaključeno je da će se izraditi Memorandum o razumijevanju koji će potpisati svi sudionici kao polazište za suradnju na području organizacije znanstvenih i stručnih skupova, objavljivanju znanstvenih i stručnih radova, znanstvenog istraživanja i projekata, nastave i dr. Formirat će se organizacijski odmor koji će predložiti srednjoročni plan suradnje.
4. Kvaliteta shvaćena kao ispunjenje zahtjeva norme ISO 9001 nije prodrla u sferu politike i medije.
5. Ispunjenje zahtjeva norme ISO 9001 sve više je prisutno u javnoj upravi (općine, gradovi, županije, ministarstva, ostale državne institucije) koje se u sve većoj mjeri, mada ne dovoljno, afirmiraju kao servis građana, kroz poboljšanje kvalitete usluga za građane i gospodarstvo te povećanje produktivnosti i konkurentnost gospodarstva. 6. Pored krize sustava vrednota, moralne krize i ekonomske krize, za Hrvatsku je karakteristična i kriza upravljanja na svim razinama, što predstavlja značajan nedostatak u provedbi strukturnih društvenih reformi i poboljšanju konkurentnosti gospodarstva. Međutim, neki primjeri iz prakse pokazuju da Hrvatska pati od kompleksa „manje vrijednosti“. To se dokazuje primjerima da pojedini tzv. „strani investitori“ ili „strateški partneri“, nisu niti investitori niti su strateški partneri koji donose „know how“, već su samo organizatori. Činjenica da u gospodarstvu Hrvatske ne-
Okvir za donošenje ovih zaključaka predstavljen je sudionicima 15. međunarodnog simpozija o kvaliteti u Zagrebu, prilikom zatvaranja simpozija 21.3.2014. godine, a zaključke je usvojio Upravni odbor Hrvatskog društva menadžera kvalitete na 9. sjednici održanoj 10.4.2014. godine u Zagrebu. Zagreb; 10.4.2014. Za Upravni odbor HDMK Dr. sc. Miroslav Drljača Predsjednik
m
Hrvatsko društvo menadžera kvalitete
Hrvatsko društvo menadžera kvalitete • Radoslava Cimermana 36a, 10000 Zagreb • tel.: 01 6556 233 • fax: 01 6594 849 • www.hdmk.hr • info@hdmk.hr
Do PV izdanja u samo 3 koraka... 1 Pošaljite* na naš e-mail adresar@privredni.hr poruku DA - želim besplatno primati elektronska izdanja PV-a
2 Dobit ćete povratni e-mail s
porukom da ste uključeni na našu mailing listu
3 Čitajte Privredni vjesnik i
njegova izdanja na računalu, tabletu, smartphoneu
* vrijedi i za kolege, poslovne partnere, prijatelje...
privredni vjesnik
Privredni vjesnik – uvijek uz gospodarstvo! www.privredni.hr
UVOD
www.privredni.hr Broj 3824, 21. travnja 2014.
Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?
Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr
SINIŠA HAJDAŠ DONČIĆ, MINISTAR POMORSTVA:
Spašavanje vojnika Ryana Nalazimo se u procesu koji bih mogao nazvati “spašavanje vojnika Ryana”, a to znači spašavanje državnog proračuna. Tu će biti kolateralnih žrtava i nijedna od mjera neće biti bezbolna. Pokušavam pronaći mjeru koja će imati najmanji negativni učinak i na teleoperatore i na cijeli sustav. Jedan od modela je izmjena radiofrekvencijskih naknada koje plaćaju isključivo teleoperatori. To je prijedlog koji smatram najprihvatljivijim jer s njim Ministarstvo financija ne bi trebalo imati problema u razgovorima s Europskom komisijom.
DARKO LORENCIN, MINISTAR TURIZMA:
Uvertira u turističku sezonu Ovogodišnja predsezona ima znatno bolje rezultate nego lani, što je odličan pokazatelj za nastavak turističke 2014. godine. Nakon odličnih fizičkih i financijskih rezultata u 2013. godini, sedam posto veći buking za cijeli travanj nego lani, samo je uvertira u ovogodišnji tijek turističke sezone koja će, s obzirom na kvalitetne i pravovremene pripreme privatnog, javnog i civilnog sektora, sasvim sigurno nacionalnom gospodarstvu donijeti i ove godine značajan zamah.
Snažna prisutnost diljem Hrvatske, intenzivni angažman u sektoru poslovanja s građanstvom i poduzetništvom, tvrtkama i javnim institucijama, ali prije svega pružanje kvalitetne financijske i partnerske potpore te aktivno pomaganje i podupiranje lokalnog gospodarstva sastavni su dijelovi strategije Hypo banke u Hrvatskoj i principi na kojima razvijamo svoje poslovanje. Klijenti to prepoznaju, čemu svjedoči i 775 novootvorenih tekućih računa građana te 60 transakcijskih računa koje su otvorili poduzetnici u regiji Istre i Kvarnera samo u prva tri mjeseca ove godine. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković
pvinfo
G(H)OST KOMENTATOR: Ivan Bozev, glavni direktor za jugoistočnu Europu kompanije Lenovo EMEA
Osobna računala u središtu digitalnog života Bez obzira na to koliko izazovna bila situacija na globalnom tržištu, uvijek postoji prostor za rast, dobit i inovaciju na području osobnih računala
G
lobalna i lokalna kriza zajedno su ostavile trag na velikom broju industrija, a IT nije iznimka. Nedavno objavljeni brojevi pokazuju kako je na globalnoj razini tržište osobnih računala u padu već sedmi kvartal za redom, što ne predstavlja iznenađenje u ovim turbulentnim vremenima. Naime, kada kriza pogodi tvrtku, prvo će doći do smanjenja resursa koji se alociraju sektoru ljudskih resursa te onih koji se alociraju za nabavu nove tehničke opreme.
Tržište osobnih računala još predstavlja priliku od 200 milijardi američkih dolara
IVO BILIĆ, ČLAN UPRAVE HYPO ALPE-ADRIABANKA:
Podupiranje lokalnog gospodarstva
3
Iako poslovni korisnici ne mogu živjeti bez tehničke opreme, više je ne moraju obnavljati tako često kao prije, ne samo zbog krize ili trendova štednje već i zbog bolje kvalitete proizvoda koji traju dulje. Preferencije privatnih i poslovnih korisnika koje se mijenjaju i okreću prema inovativnijim, lakšim i mobilnijim proizvodima poput tableta, također su čimbenik koji utječe na ovaj pad. Tvrtke se moraju pri-
lagoditi vremenu kao i potrebama te preferencijama potrošača koje se stalno mijenjaju. Bez obzira na to koliko izazovna bila situacija na globalnom tržištu, uvijek postoji prostor za rast, dobit i inovaciju na (globalnom) području osobnih računala. Lenovo to dokazuje rastući brže od PC industrije već 19. kvartal zaredom. Lenovo iznimno optimistično gleda na budućnost industrije osobnih računala, gdje drži 18 posto udjela. Dok tržište osobnih računala još predstavlja priliku od 200 milijardi američkih dolara te pruža značajnu priliku za profitabilan rast, većina novog rasta bit će na PC Plus tržištu, koje uključuje tablete, pametne telefone, pametne televizore, druge “pametno povezive uređaje” te širi portfelj clouda, usluga i infrastrukturnog hardvera - poput pohrane i poslužitelja - koji su od iznimne važnosti za osnaživanje PC Plus razdoblja. Na primjer, Lenovo koji je predvodnik na globalnom tržištu osobnih računala dostavio je više tableta i pametnih telefona (14,6 milijuna) nego osobnih računala (14 milijuna) u zadnjem kvartalu za koji je izdan izvještaj. Prihvatili smo multimode dizajn kako bi kori-
Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr
Ažuriranje adresara i distribucija Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: uprava@privredni.hr
Lektura: Sandra Baksa
Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr
PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović
snicima omogućili tehnologiju koja se prilagođava njihovim potrebama i novim scenarijima uporabe umjesto da se oni prilagođavaju svojim uređajima. Naš konvertibilni uređaj Yoga prvi je promijenio paradigmu omogućujući ljudima usklađivanje svojih aktivnosti u jednom uređaju (prijenosnik i tablet). Nastavili smo unapređivati ovu dizajnersku filozofiju na području tableta i all-inone stolnih računala. Nedavno smo predstavili našu sljedeću generaciju multi-mode uređaja koji mijenjaju budućnost osobnog i poslovnog računalstva te re-
definiraju način na koji ljudi koriste osobna računala, s mogućnošću prevrtanja, svijanja, zaokretanja, okretanja te razdvajanja kako bi se primijenili višestruki scenariji korištenja. Tvrtka nastavlja štititi osobna računala kao svoje snažno uporište, brzo radeći na inovacijama kako bismo napali tržište pametnih telefona i tableta te postali PC Plus lider. Ne samo da je tvrtka broj jedan na području osobnih računala, već prepoznavši nove trendove tvrtka razvija i radi velike korake u drugim kategorijama. Lenovo trenutačno na globalnoj razini drži drugu poziciju u PC Plus tablet kategoriji te je broj tri na području pametno povezivih uređaja (osobna računala, tableti i pametni telefoni). Konzistentna izvedba u tvrtkinom temeljnom poslovanju dala je Lenovu temelj za investiranje i rast u ovim novim područjima. Lenovo vidi “PC Plus Evoluciju”, a ne “Post-PC Revoluciju” u kojoj osobna računala ostaju središte digitalnog života milijuna ljudi i tvrtki kao i u srcu eko sustava tableta, pametnih telefona i pametnih televizora te uključuje sve velike operativne sustave, chipsetove, aplikacije i cloud usluge.
Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb P.P. 631 Direktor: Darko Buković
Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru
4
TEMA TJEDNA
*vijesti APPRRR povukao 710 milijuna kuna iz EU fonda U prva tri mjeseca ove godine Hrvatska je putem Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju povukla 710 milijuna kuna iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi, kao povrat sredstava za izravna plaćanja poljoprivrednicima u ovoj godini. Ova najveća dosadašnja isplata rezultat je akreditacije Agencije za povlačenje novca iz tog fonda. Ove se godine planira isplatiti i oko 205 milijuna kuna EU sredstava za projekte iz IPARD programa, kojim će se nastaviti podizanje konkurentnosti hrvatskih poljoprivrednih proizvođača i prerađivača. Za 2014. godinu predviđeno je i dodatnih 90 milijuna kuna iz vinske omotnice. Novi sustav u HŽ-u
HŽ Putnički prijevoz pokrenuo je novi integralni sustav prodaje i rezervacije karata vrijedan 43,3 milijuna kuna. Projekt bi trebao zaživjeti u kolovozu 2015. godine. Novi sustav obuhvaća prodaju i rezervaciju željezničkih karata u unutarnjem i međunarodnom putničkom prijevozu i to isključivo izdavanjem elektroničke prijevozne karte. Uz to, uvodi se i prodaja karata na stabilnim automatima na kojima će se koristiti kartični način plaćanja. Potpore za turistička događanja Na sjednici Turističkog vijeća HTZ-a prihvaćen je prijedlog potpore za Top 10 turističkih događanja u ovoj godini za što je namijenjeno 4,75 milijuna kuna. Prihvaćen je, među ostalim, i prijedlog potpora projektima turističkih inicijativa i proizvoda na turistički nerazvijenim područjima putem kojeg su za 49 projekata odobrene potpore od pet milijuna kuna.
( 9 mlrd €
Privredni vjesnik Broj 3824, 21. travnja 2014.
( 1000-1600 km
2
vrijednost 36 hrvatskih projekata u energetici
veličina istražnih polja u Jadranu
4. Brownov forum
Hrvatska može postati energetsko čvorište U tijeku je globalna energetska transformacija, uz istodobni rast obnovljivih izvora i energetske učinko svjetski proizvođač prirodnog plina i na putu da postane najveći svjetski proizvođač nafte Drago Živković zivkovic@privredni.hr
Č
etvrti Brownov forum - nazvan po pokojnom američkom ministru trgovine Ronu Brownu koji je poginuo 1996. u padu zrakoplova kod Dubrovnika – održan je u Zagrebu, a tema je ovaj put pogođena “u sridu”. Usred ukrajinske krize i ruskih najava obustave isporuke plina, tema energetske budućnosti Jugoistočne Europe ne samo da je privukla impresivan popis sudionika, nego ih je i potaknula na vrlo živahnu, na trenutke i provokativnu raspravu o regionalnoj energetskoj politici. Jedan od domaćina foruma, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak,
Hrvatska je manje ugrožena ukrajinskom krizom od nekih drugih zemalja stranim je gostima, među kojima velikom broju investitora, predstavio hrvatske planove u energetskom sektoru. U pripremi je, rekao je Vrdoljak, 36 projekata vrijednih devet milijardi eura, a investitorima je otvoren i put za istraživanje novih naftnih polja u Jadranu. Napreduje i projekt terminala za tekući ukapljeni plin (LNG) na Krku za koji bi do ljeta trebala biti iz-
dana lokacijska dozvola. Prioritet je i pretvaranje plinovoda s Mađarskom u dvosmjerni kako bi se plin mogao isporučivati s Jadrana prema Srednjoj Europi. Hrvatska će tako pridonijeti povećanju sigurnosti opskrbe ne samo svog tržišta, nego i cijele Europske unije, istaknuo je Vrdoljak. Manje ugroženi U prošloj godini potrošili smo 2,7 milijardi prostornih metara plina, od čega je uvezena 1,1 milijarda. Dnevno proizvodimo oko tri milijuna prostornih metara plina, a trošimo između 5,5 i šest milijuna. U skladištu imamo još oko 200 milijuna prostornih metara što nam je dovoljno za šest mjeseci pa je Hrvatska jedna od manje, ukrajinskom krizom, ugroženih zemalja. No, unatoč tome, Vrdoljak se zalaže za zajedničku energetsku politiku EU-a, kratkoročni i dugoročni plan investicija u koje bi želio uvrstiti i Transjadranski (TAP) i Jadransko-jonski plinovod. Oni bi se, prema Vrdoljakovom planu, financirali kao zajednički projekti Europske unije i omogućili Hrvatskoj da postane energetsko čvorište Jugoistočne Europe. Slične ambicije ima i Albanija, čiji se ministar energetike Damian Gjiknuri također pouzdaje u povoljan geostrateški položaj svoje zemlje. Albanija trenutačno svu svoju električnu energiju proi-
zvodi iz elektrana na naftu, a potrošnja plina je vrlo mala. Stoga im je prioritet diverzifikacija izvora, ali i dobavnih pravaca. Albanija snažno podržava TAP, a Gjiknuri sma-
tra da EU u taj projekt dosad nije uložio dovoljno napora. Amerikanci bi LNG Sjedinjene Američke Države na sva ta pitanja gle-
daju iz globalne perspektive, ali to ne znači da ne podržavaju i konkretne projekte, poručila je Julia Nesheiwat, zamjenica pomoćnika glavnog tajnika za energetsku
Nema vanjske politike bez energetike U organizaciji Brownova foruma od samoga je početka ključnu ulogu imalo američko veleposlanstvo u Zagrebu. Veleposlanik Kenneth Merten ističe da je ovogodišnja tema energetske sigurnosti iznimno važna za Hrvatsku, pa su se potrudili iz SAD-a dovesti nekoliko značajnih investitora. Među pokretačima foruma je i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), a glavni direktor HUP-a Davor Majetić vjeruje da će ovaj skup uroditi novim investicijama s novim partnerima. Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, suorganizatora Foruma, smatra da Hrvatska ima sve preduvjete da postane regionalno energetsko središte. HGK će u tom procesu igrati nezaobilaznu ulogu poveznika između svih tržišnih čimbenika i države, ali i poticatelja gospodarskog razvoja. Do prije dvije godine Hrvatska nije ni postojala na energetskoj karti Europe, a sada je jedna od glavnih točaka, ustvrdila je potpredsjednica Vlade Vesna Pusić, koja smatra da je energetska sigurnost Hrvatske neraskidivo vezana uz energetsku sigurnost cijele regije. Vanjska politika se, zaključuje Vesna Pusić, bez toga ne može ni zamisliti.
5
www.privredni.hr Broj 3824, 21. travnja 2014.
( 2,7 mlrd prostornih metara hrvatska potrošnja plina u 2013. godini
regionalno vitosti. Raste i proizvodnja nafte i plina, posebno u SAD-u koji je već najveći
diplomaciju. U tijeku je, kaže ona, globalna energetska transformacija, uz istodobni rast obnovljivih izvora i energetske učinkovitosti. Pomalo je kontradiktorno da raste i proizvodnja nafte i plina, posebno u SAD-u, koji je već najveći svjetski proizvođač prirodnog plina i na putu da postane najveći svjetski proizvođač nafte. S rastućom proizvodnjom plina, nije ni čudo da Amerikanci snažno podržavaju gradnju LNG terminala u Hrvatskoj kao svog izvoznog kanala, a skloni su i gradnji TAP-a, kako bi se zaobišlo Rusiju i Ukrajinu.
Istočna Europa ovisna je u ruskom plinu između 50 i 100 posto što te zemlje čini vrlo zainteresiranima za diverzifikaciju izvora. Poljska bi do kraja ove godine trebala završiti svoj LNG terminal na Baltičkom moru, a Stanislaw Cios iz poljskog Ureda za međunarodnu energetsku suradnju jedva čeka i izgradnju hrvatskog terminala kao i dvosmjerne interkonekcije preko Mađarske. Za Poljake će, kaže on, dolazak prvih količina američkog plina biti jednako povijesni događaj kao i raspoređivanje Patriot projektila prije četiri godine. Za razliku od Hrvatske, Poljska ima ogromne rezerve ugljena, ali tu se razilaze sa svojim američkim saveznicima, s obzirom na to da Obamina administracija destimulira ulaganja u elektrane na ugljen. Poljaci drobe škriljevac Znatne potencijale Poljska ima i u škriljevcu, iz kojega se plin crpi metodom hidrauličnog drobljenja kamena. Oko negativnih učinaka te metode vode se burne rasprave, ali Cios je uvjeren da je to pretjerivanje što je pokušao dokazati i rezultatima poljskih istraživanja prema kojima drobljenje ne dovodi do znatnijih seizmičkih posljedica. Keith Elliott iz teksaške kompanije Noble Energy nije toliko siguran u sigurnost hidrauličnog drobljenja kao Cios,
iako se i Noble naveliko bavi crpljenjem nafte i plina iz škriljevca. Elliott kaže da seizmičkih posljedica sigurno ima, samo je upitno koliko su velike. Noble Energy je od 1998. specijaliziran i za podmorske bušotine na veli-
Vrdoljak se zalaže za zajedničku energetsku politiku EU-a kim dubinama i do 2000 metara. Imaju koncesiju za plinske bušotine u Izraelu, što ih čini mogućim koncesionarima i u Jadranu. Plin je, prema Elliottu, sve više globalna, a to znači mobilna roba, zbog čega raste važnost LNG terminala i plinovoda. Da bi Noble eventualno ušao u ulaganje u Hrvatsku, uz potvrđene rezerve nafte i plina, očekuju i regulatornu stabilnost, a zauzvrat su spremni surađivati s lokalnom zajednicom. Slično na ulaganje u Hrvatskoj gleda i Eric Hathon iz kompanije Marathon Oil, čije je sjedište također u Teksasu. Geološki su obje strane Jadrana vrlo slične, a na talijanskoj strani puno je više bušotina, iz čega Hathon izvodi zaključak da i Hrvatska, Crna Gora i Albanija imaju značajne neistražene rezerve plina i nafte. U Marathon Oilu su, kaže Hathon, vrlo uzbuđeni zbog javnog natječaja za istraživanje u hrvatskom Jadranu kao i
zbog najave gradnje plinovoda i LNG terminala. Koncesije na proljeće U igri za nova nalazišta je, naravno, i Ina, koja od svih ima najviše iskustva na ovim prostorima. Kako je podsjetio Želimir Šikonja, izvršni direktor za istraživanje i proizvodnju, Ina je u Panonskom bazenu istražila 950 polja, a nakon određenog zastoja od osamdesetih, prije nekoliko godina ponovno je počela istraživati ali na dubinama ispod 3500 metara gdje su pronađene značajne zalihe. U Dinaridima je Ina imala samo 20 istraživačkih bušotina, rezultati nisu bili ohrabrujući, pa se od tog područja odustalo. Na sjevernom Jadranu istraživanja traju od 1970. godine, a urodila su proizvodnjom iz 100 bušotina na 10 plinskih polja i 18 platformi. Na srednjem Jadranu Ina je istraživala 28 bušotina, na južnom pet bušotina, ali dosad pronađene količine nisu bile komercijalno iskoristive. Što se regulatora tiče, a to je Agencija za ugljikovodike, v.d. predsjednice Uprave Barbara Dorić očekuje da će prvi ugovori s koncesionarima na Jadranu biti sklopljeni u proljeće 2015. Očekivanja su, očito, usmjerena prema kompanijama srednje veličine, s obzirom da su istražni blokovi određeni natječajem, njih 29 veličine 1000-1600 četvornih kilometara, premali za naftne divove poput Shella, Exxona ili Gazproma.
Vodeći domaći proizvođači začina opet proširuju proizvodnju
Šafram povukao 1,5 milijuna kuna iz IPARD-a Nedavno su započeli radovi na izgradnji nove proizvodne hale tvrtke Šafram iz Turanovca kod Virovitice, inače vodećeg proizvođača začina u Hrvatskoj. Tvrtka je za dogradnju proizvodno-poslovne hale s hladnjačom, nabavu paletnih skladišnih regala i viličara, na natječaju otvorenom prije mjesec dana povukla 1,5 milijuna kuna iz pretpristupnog programa EU IPARD mjera 103. Projektnu prijavu radila je VIDRA – Agencija za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije. Za Šafram je ovo već drugi projekt financiran iz IPARD-a. “S obzirom na dosadašnje iskustvo, opet bismo krenuli u projekt za dobivanje novca iz fondova Europske unije”, istaknula je vlasnica tvrtke Arijana Šafranko Salihčehajić. “Ovim projektom
pokazujemo kako i jedna županija, mala po broju stanovnika, ima veliko iskustvo u korištenju EU fondova i da može privući i investitore. Očekujem da ćemo u idućih pet godina kompletno i na bolje promijeniti sliku o razvoju naše županije te da će ovdje doći stotine milijuna eura”, istaknuo je Tomislav Tolušić, virovitičko-podravski župan. Šafram posluje na dvjema lokacijama, u Zagrebu je središnjica te dio pakeraja i pomoćnih skladišta, dok je u Turanovcu otkupna stanica za svježu začinsku papriku te pogon za proizvodnju, preradu i skladištenje paprike.
U organizaciji HGK i Ministarstva turizma
Prezentacije za privatne iznajmljivače
Hrvatska gospodarska komora i Ministarstvo turizma u suradnji s Institutom za turizam Zagreb organiziraju regionalne prezentacije za pružatelje ugostiteljskih usluga u obiteljskom smještaju, odnosno iznajmljivače. Cilj je upoznati ih s novim modelima organiziranja smještaja kao i s osnivanjem regionalnih i lokalnih tijela. Poduzetnici će na prezentacijama biti informirani i o Nacionalnom programu unapređenja obiteljskog smještaja te s difuznim i integralnim hotelima. Prva u nizu od pet prezentacija održana je
u ponedjeljak u Splitu, u prostorijama HGK-Županijske komore. Iduća će se održati 9. svibnja u ŽK Pula, a slijede prezentacije i u komorama Zadar, Rijeka te Slavonski Brod. Predstavnik ministarstva turizma Željko Crvtila predstavio je u Splitu izmjene i dopune Pravilnika za hotele, s posebnim naglaskom na difuzni i integralni hotel kao novi model poslovnog udruživanja. Ivo Kunst, predstavnik Instituta za turizam, predstavio je Nacionalni program za unapređenje obiteljskog smještaja, a direktorica Sektora za turizam HGK Lejla Krešić Jurić predstavila je realizirane i planirane aktivnosti Zajednice obiteljskog smještaja pri HGK-u i Turističkim zajednicama Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Dubrovačko-neretvanske županije. (J.V.)
6
AKTUALNO
Privredni vjesnik Broj 3824, 21. travnja 2014.
( 130 klijenata
Stiže i strategija prometnog razvitka
Promet i turizam su kao prst i nokat
trenutačno ima Blink
Ivan Ante Nikolić, član Uprave Blinka
Nema spava Poduzetnik ne može biti zadovoljan svojom pozicijom, on mora promjena posljednjih godina dodatno ubrzao Boris Odorčić odorcic@privredni.hr
B Razvijena mreža autocesta sada je jedna od ključnih prednosti hrvatskog turizma jer nam 90 posto gostiju dolazi vlastitim automobilima, no raste i udjel turista koji stižu zrakoplovima Drago Živković zivkovic@privredni.hr
P
romet čini oko šest posto BDP-a Hrvatske, a oko 30 posto naše razvojne politike u tom sektoru određeno je zajedničkom regulativom EU-a. Preostalih 70 posto odredit će se strategijom prometnog razvitka, čije je osnove u Hrvatskoj gospodarskoj komori predstavio resorni ministar Siniša Hajdaš Dončić. Strategija je u završnoj fazi izrade i uskoro ide u javnu raspravu. Njome je postavljeno šest osnovnih ciljeva koji će se ostvarivati s naglaskom na međunarodne prometne koridore i razvoj prigradskog javnog prijevoza. Na području željezničkog prometa to znači razvoj riječkog prometnog koridora za prijevoz tereta, koridora X. prema istoku te prigradskih linija na širem području Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka. Projektiranje pruge Rijeka-Botovo trebalo bi biti završeno do kraja 2015., a njena obnova i elektrifikacija do 2020., što bi najvećim dijelom trebalo biti financirano iz EU fondova. U području zračnog prometa nema velikih mogućno-
sti povlačenja europskog novca, osim za povećanje sigurnosti i eventualno za infrastrukturu dubrovačke zračne luke. Biciklističke staze U pomorskom prometu pokrenut je projekt gradnje novih vezova u luci Split, što financira Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), dok će se luke Dubrovnik i Zadar dati u koncesiju. Jadrolinija gradi četiri nova trajekta kako bi se pripremila za liberalizaciju obalnog
U nautičkoj ponudi nedostaje nam 10.000 vezova u moru i 5000 suhih vezova prijevoza 2016. godine, dok se u ACI-ju planiraju nove investicije u izgradnji marina. Sektor cestovnog prometa očekuje skori završetak gradnje autocesta, obnova državnih i lokalnih cesta, jačanje sigurnosti prometa i razvoj biciklističkih staza, što je dodirna točka između strategije prometnog razvitka i Strategije razvoja turizma, koju je predstavio ministar Darko Loren-
cin. Među desetak ključnih proizvoda uvrstio je i cikloturizam jer je to brzorastuće tržište u nama najvažnijim zemljama, poput Njemačke i Švicarske. No, za cikloturizam nije dovoljno samo označiti biciklističke staze, potrebno je razviti cijeli niz popratnih sadržaja. Razvijena mreža autocesta sada je jedna od ključnih prednosti hrvatskog turizma jer nam 90 posto gostiju dolazi vlastitim automobilima, no raste i udjel turista koji stižu zrakoplovima, što je posebno važno izvan glavne sezone. Kako su nam glavni aduti ipak i dalje sunce i more, potrebno je bolje regulirati korištenje plaža, ali to ne znači, poručio je Lorencin, ni betonizaciju niti zatvaranje plaža, nego njihovo bolje uređenje i klasificiranje. U nautičkoj ponudi nedostaje nam 10.000 vezova u moru i 5000 suhih vezova, a taj nedostatak rješavat će se, između ostaloga, izgradnjom javnih luka, lučica i privezišta sredstvima iz EU fondova. I tu je, naposljetku, još jedno dodirno područje prometa i turizma pa bi i njihove strategije trebale biti što potpunije usklađene.
link je informatička tvrtka koja je ponajprije usredotočena na sistem integraciju malih i srednjih poduzeća. Trenutačno ima 130 klijenata, usluge su joj utemeljene na vlastitim rješenjima te Microsoftovim tehnologijama. Ivan Ante Nikolić, član Uprave, kaže kako je Blink specijaliziran za komunikacijska rješenja sustava za upravljačko
Izraziti problem u poslovanju i dalje predstavlja opća nelikvidnost izvještavanje te virtualizaciju, usluge oblaka i alate za prodaju preko weba, tj. web trgovine. Današnji Blink nastao je u srpnju prošle godine spajanjem dotadašnjeg Blinka i N-informatike, dvije komplementarne tvrtke približne veličine koje su shvatile kako tim potezom mogu postati konkurentnije, proširiti ponudu, a smanjiti troškove. Prema dosadašnjim rezultatima, dodaje on, do srpnja će se ispuniti plan od 20 posto rasta prihoda u prvoj godini novog Blinka, što bi tvrtki trebalo donijeti nešto više od 12 milijuna kuna. Kako ocjenjujete hrvatsko tržište u kojem poslujete? - Hrvatsko tržište informatičke i komunikacijske tehnologije (ICT) u više segmenata ne zao-
staje za EU prosjekom, pa čak i najrazvijenijih zemalja. Po korištenju širokopojasnog interneta vrlo dobro stojimo, ali zaostajemo, primjerice, u korištenju ERP-a i CRM-a, dakle osnovnog softvera za poslovanje i onoga za odnose s kupcima. Kod računalstva u oblaku teško je doći do pouzdanih podataka. Ali iz vlastitog iskustva i razgovora s kolegama može se zaključiti kako Hrvatska u cloudu prati svjetske trendove. Još nismo zadovoljni mjestom koje Blink ima na tržištu. Vjerujemo kako ćemo uspjeti zauzeti mjesto na kojem želimo biti jer smo ostvarili neke nužne preduvjete i ciljeve za to. Kad to ostvarimo, opet ćemo biti nezadovoljni. Jer, poduzetnik ne može biti zadovoljan svojom pozicijom, on mora rasti, razvijati se, ili će propasti. Tako je u većini gospodarskih grana, a posebice u IT-u, gdje se ritam promjena posljednjih godina dodatno ubrzao. Dakle, nema spavanja na lovorikama, što lako može posvjedočiti niz primjera strelovitih uspona kao i padova dojučerašnjih prividno nedodirljivih tržišnih lidera.
trebe za jednostavnim i brzim dohvatom poslovnih podataka, za što pripremamo rješenje. Dio investicija u softver će kod naših klijenata biti u padu, zbog krize, iako moram reći kako je dosta tvrtki zaključilo da više neće čekati bolja vremena i kreće u projekte. Najveći pad bit će u prodaji hardvera, što nama srećom nije matično poslovanje i što je dio šireg trenda.
U kojem dijelu poslovanja predviđate ili očekujete rast, u kojem pad, a u kojem stagnaciju? - Očekujemo rast clouda koji je izraziti tržišni trend, te sistem integracije, poslovanja preko weba, gdje smo se uspjeli dobro postaviti u svom tržišnom segmentu jer smo predvidjeli trendove. Također, očekujemo rast po-
S kojim se problemima susrećete u poslovanju i koliko je važna uloga države za razvoj ICT sektora? - Uloga države za razvoj ICT-a je vrlo važna. Primjerice, poreznom politikom može se povećati konkurentnost. Naime, kada se uspoređujemo sa zemljama regije, često smo nekonkurentni zbog
INTERVJU
www.privredni.hr Broj 3824, 21. travnja 2014.
( 20% rast prihoda
ispunit će se već do srpnja ove godine
( 12 mil kn
očekivana dobit tvrtke
nja na lovorikama rasti, razvijati se, ili će propasti. Tako je u većini gospodarskih grana, a posebice u IT-u gdje se ritam kataloga proizvoda i slično. U regiji nemamo nekih zapreka i dosta hrvatskih tvrtki se već dobro pozicioniralo i radi veće poslove. Što očekujete nakon nedavnog ulaska Hrvatske u EU? - Očekujemo da Vlada bude fiskalno odgovornija i da se u EU okruženju napokon počne popravljati stanje u zemlji, što će se odraziti na ICT sektor. Kako je informatizacija već među prioritetima, ICT bi trebao imati koristi od pojačanog korištenja sredstava iz EU fondova. Tih sredstava ima, Blink je već sudjelovao u nizu projekata za naše klijente, pa koristim priliku da apeliram bruto cijene rada, odnosno svih davanja na plaću, a tu je i PDV na IT opremu. Crna Gora, recimo, ima sniženu stopu PDV-a na nabavu računala. U IT sektoru često nismo zadovoljni načinom na koji su definirane uloge tvrtki poput Fine ili APIS ITa, što često onemogućava fer tržišnu utakmicu. Država može pozitivno djelovati pojednostavljivanjem propisa te kvalitetnijim obrazovnim sustavom. Izraziti problem u poslovanju i dalje predstavlja opća nelikvidnost, što je također donekle povezano s državom jer je ona često njen glavni generator. Je li edukacija ICT stručnjaka u nas na zadovoljavajućoj razini? - Obrazovni sustav ne zaostaje kvalitetom u teorij-
skom dijelu. No što prije potrebno je riješiti problem praktične nastave, suradnje s gospodarstvom. Obrazovni sustav u ovom trenutku nije u stanju stvoriti kadrove koji bi se izravno uključili na tržište rada. Stoga brojne domaće ICT tvrtke imaju vlastite obrazovne centre gdje školuju ljude koji nakon stečenih znanja traže svoje prilike na tržištu. To je rizik koje prihvaćaju sve ICT kompanije u nas. Gospodarstvo te obrazovni i znanstveni sustav i inače treba bolje povezati. Umjesto da tvrtke u slučaju tehnološkog problema traže savjet znanstvenih institucija, danas imamo slučaj da ljudi s fakulteta dolaze u tvrtke vidjeti kako se nešto radi. Nadalje, ICT stručnjaka nedostaje kako u Hrvatskoj tako
i u EU-u. Stoga ICT obrazovanje treba što ranije uvrstiti u program osnovnih škola i potom usmjeravati mlade u taj sustav, ako smo ICT odredili kao stratešku granu. A hrvatski stručnjaci su apsolutno konkurentni na svjetskom tržištu. U kojem segmentu ICT industrije hrvatske tvrtke mogu ponuditi svoje proizvode? - Hrvatska ima vrlo dobar projekt eHealth, odnosno eZdravstvo, koji je svjetski konkurentan proizvod, a naše tvrtke su u stanju pružati globalno konkurentne usluga konzaltinga. Za sve drugo, na globalnoj razini, potrebna je suradnja IT tvrtki, organizirani, zajednički nastupi, kao i podrška gospodarske diplomacije, strukovnih udruga, izrade
Hrvatski stručnjaci su apsolutno konkurentni na svjetskom tržištu na naše gospodarstvenike da se nastave što bolje informirati, odvoje nekoliko sati za vrlo korisne besplatne radionice, bilo Vladine bilo one gospodarskih i strukovnih udruga, da pišu projekte, angažiraju stručnjake i koriste tu uistinu realnu mogućnost da unaprijede svoje poslovanje. Što se tiče konkurencije, zasad ne očekujemo ulazak nekih velikih stranih igrača, posebice ne kroz greenfield investicije, možda jedino kroz akvizicije. Mislim da još nismo probili tu mentalnu barijeru i shvatili da smo, gospodarski gledano, u istoj dr-
žavi sa Slovenijom pa je iz Zagreba bliže poslovati s Ljubljanom nego Zadrom. Varaždinu su bliži kupci u Mađarskoj od onih u Dalmaciji, a Dubrovniku kupci u Italiji od onih u Međimurju. Granice su samo u našim glavama. Odnos s konkurencijom? - Međusobno se poštujemo i očekujemo fer tržišnu utakmicu, a uglavnom tako i ispadne. Možete li istaknuti neke buduće Blinkove poteze? - Cilj Blinka je postati tržišni lider u sistem integraciji za male i srednje tvrtke, a asortiman usluga koje nudimo zasada nećemo širiti. Čeka nas nastavak rada na poboljšanju vlastite organizacije jer smo nastali spajanjem dviju tvrtki, što je uz prednosti donijelo i izazove. Akvizicije trenutno ne planiramo, ali smo otvoreni za sva ulaganja i oblike suradnje koji mogu unaprijediti poslovanje. To smo već i dokazali spajanjem N-informatike, koju sam vodio ja, i Blinka na čijem je čelu bio kolega Roko Babić, danas ravnopravni član Uprave novog Blinka. Već nakon nekoliko razgovora shvatili smo kako smo više komplementarni nego konkurentni, odvagnuli prednosti, vrlo brzo sve dogovorili s ostalim partnerima, zadržali ime Blink i obostrano si znatno ojačali poziciju na tržištu. Bez taštine, bez sukoba raznih ega, vođeni poslovnom logikom, što je jedini ispravni put.
7
*vijesti Prijenos mlinarskog poslovanja Tvrtke iz koncerna Agrokor – Belje i PIK Vinkovci – potpisale su Okvirni ugovor o prijenosu mlinarskog poslovanja tvrtki Granolio iz Zagreba. Belje i PIK Vinkovci prenose taj dio poslovanja jer se žele usmjeriti na svoje osnovne aktivnosti. Dakle, Belje u ratarsku, stočarsku i njima prateće proizvodnje a PIK Vinkovci pak u povrtlarsku, ratarsku i stočarsku proizvodnju. Suradnja investicijskih agencija Ukrajinska Agencija za investicije i upravljanje nacionalnim projektima te Agencija za investicije i konkurentnost potpisale su Sporazum o suradnji. Cilj potpisanog sporazuma je jačanje gospodarske suradnje u smislu promicanja investicija između dviju zemalja te organizacija zajedničkih aktivnosti na međunarodnom tržištu i razmjena iskustva na području privlačenja ulaganja. “Područja na kojima postoji mogućnost suradnje i investicija su drvna, prehrambena, kemijska i farmaceutska industrija te ICT”, izjavio je Damir Novinić, ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost. Jedinstveni ugođaj putovanja
Jadrolinijin brod Liburnija i ove će godine tijekom turističke sezone prevoziti putnike i vozila od Kvarnera do krajnjeg juga Hrvatske. Naime, Jadrolinija će uvrstiti dužobalnu liniju u red plovidbe za sezonu 2014. te se kreće s prodajom karata, pojačanim promotivnim aktivnostima i pripremom Liburnije za plovidbu. Dužobalna linija zbog svoje tradicije i ugođaja putovanja ima neosporni turistički značaj i prepoznatljiv je brend na tržištu emitivnih turističkih zemalja.
8
AKTUALNO
Privredni vjesnik Broj 3824, 21. travnja 2014.
( 15,6 mlrd kn ili 4,8% BDP-a proračunski minus u 2014. (procjena Ministarstva financija)
Državni zavod za statistiku
Dug opće države lani premašio 220 milijardi kuna Najveći doprinos 20-postotnom rastu duga dalo je izdavanje obveznica vrijednih 23,5 milijardi kuna (rast od 21 posto). Tome su se pridružile i emisije trezorskih zapisa, vrijedne ukupno 4,2 milijarde kuna (uz rast od 22 posto) Igor Vukić vukic@privredni.hr
D
ug opće države na kraju 2013. dosegnuo je 220,2 milijarde kuna, a u odnosu na 2012. godinu rastao je 20 posto, objavio je prošli tjedan Državni zavod za statistiku (DZS). Najveći doprinos rastu duga dalo je izdavanje obveznica ukupno vrijednih 23,5 milijardi kuna, što je rast od 21 posto u odnosu na 2012. godinu. Tome su se pridružile i emisije
trezorskih zapisa, vrijedne ukupno 4,2 milijarde kuna (uz rast od 22 posto). Izvještaj DZS-a obveza je u procesu smanjivanja prekomjernog
manjka i duga opće države. U ovoj, tzv. travanjskoj notifikaciji, koja će biti podloga za odluke Europskog vijeća, stoji da je deficit sektora opće države lani bio 16,172 milijarde kuna, ili 4,9 posto BDP-a. Prema riječima Marka Krištofa, ravnatelja DZS-a, deficit bi bio veći za 0,7 posto BDP-a da nije bilo drukčijeg obračuna PDV-a nakon ulaska u EU i uvođenja fiskalizacije. Rast deficita uzrokovala je i kapitalna transakcija HBOR-u te preuzimanje duga javnog poduzeća HŽ
Putnički prijevoz od 263 milijuna kuna. Podaci DZS-a potvrdili su mnoge stavove koje je iznosio ministar financija Slavko Linić. On je više puta ponovio da je u 2011. i 2012. smanjen deficit proračuna i manjak opće države, ali da je zbog nagomilanih ranijih obveza (jamstva brodogradnje, autoceste...) vrlo snažno rastao javni dug. Deficit opće države bio je najveći u 2011. Prema podacima koje je predstavio Krištof, deficit opće države bio je najveći u 2011. kad je dosegnuo 25,7 milijardi kuna. U 2012. je smanjen na 16,2 milijarde. Otprilike toliko (16,1 milijardu) bio je i na kraju 2013. Hr-
vatska vlada sada nastoji taj deficit smanjiti za još 2,3 posto BDP-a i na kraju trogodišnjeg procesa
Deficit sektora opće države u 2013. bio je 16,172 milijarde kuna smanjiti ga na propisana tri posto. Prema procjeni Ministarstva financija, proračun će na kraju 2014. biti u minusu 15,6 milijardi kuna ili 4,8 posto BDP-a. Dug središnje države je 2010. iznosio 145 milijardi kuna, odnosno, 45 posto BDP-a. Još 2012. je bio ispod maastrichtskih 60 posto, iako je narastao na 183,6 milijardi
kuna (56 posto BDP-a). Velikim skokom u 2013. popeo se na 67,1 posto i Hrvatska je morala ući u proceduru smanjivanja duga i deficita. Od 220 miljardi duga opće države na kraju 2013. na dug središnje države otpada 215 milijardi, a na lokalnu državu pet milijardi. Jedinice lokalne samouprave povećale su dug za 600 milijuna, sa 4,4 milijarde koliko je bio 2010. Na kraju ove godine javni dug prema projekciji Ministarstva financija popet će se na 231 milijardu kuna, ili 69,5 posto BDP-a. Izvješće DZS-a o prekomjernom deficitu i dugu opće države izrađeno je prema metodologiji ESA 95, istaknuo je Krištof.
Prisilna prodaja plina iz skladišta Okoli
Ini gubitak, građanima možda niže cijene Zbog propusta Ine, koja nije na vrijeme zakupila skladišne kapacitete u podzemnom skladištu plina Okoli, moguće je da će plin za kućanstva pojeftiniti, najavio je prošli tjedan ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Naime, s obzirom na to da je HEP na aukciji koju je Ina morala raspisati kako bi prodala viškove plina kupio 109 milijuna prostornih metara po cijeni od 57 lipa, a prodaje ga kućanstvima za 2,40 kuna, mogao bi u ovoj godini ostvariti ekstraprofit. Bude li tako, od sljedeće
regulatorne godine, koja počinje 1. travnja 2015., cijena bi mogla biti smanjena za iznos tog ekstraprofita. Iako je teško izračunati koliko bi bilo pojeftinjenje, s obzirom na to da je
Ministar Vrdoljak najavio je da će zatražiti odgovornost čelnih ljudi Uprave Ine kupljena količina otprilike jedna sedmina godišnje potrošnje kućanstava, re-
alno je očekivati pad cijene plina za najviše desetak posto. S druge strane, Ina će zbog prisilne prodaje plina ubilježiti gubitak od, prema zadnjoj objavljenoj računici iz te kompanije, 190 milijuna kuna, zbog čega će Vrdoljak, kako je najavio, zatražiti odgovornost čelnih ljudi Uprave, s
obzirom na to da je država vlasnik 44 posto Ine, pa je to i gubitak za državu. Kako se mogao dogoditi propust? Odgovornost za gubitak ministar svaljuje na mađarske članove Uprave, s obzirom na to da se prijedlozi hrvatskih članova
ignoriraju, a Nadzorni odbor o tome nije ni obaviješten. Što se tiče tvrdnji iz Ine da je HEP kupio plin iz skladišta po špekulativno niskoj cijeni, Vrdoljak uzvraća da je to cijena po kojoj MOL u Mađarskoj prodaje plin kućanstvima. Ministru nije jasno kako se Ini mogao dogoditi ovakav propust s obzirom na to da su pravilnik kojim se regulira skladištenje sami donijeli 2009. godine, a još su jesenas bili svjesni da će se do isteka roka važenja pravilnika 1. travnja ove godine morati zbrinuti viškovi plina. Stoga sma-
tra neozbiljnim zahtjev Ine da joj se omogući dodatnih nekoliko mjeseci kako bi zbrinula nepovučeni plin iz skladišta. Uostalom, smatraju u Ministarstvu gospodarstva, Ina je viškove plina mogla ponuditi Petrokemiji po nižoj cijeni od 411 dolara po toni, koliko sada naplaćuju, pa viškova ne bi ni bilo. No, to nisu htjeli, pretpostavljaju u Ministarstvu, zato što je MOL-u kao mađarskoj kompaniji u interesu slabljenje Petrokemije kako bi je kupila mađarska konkurencija. (D.Ž.)
S MARKOVA TRGA
www.privredni.hr Broj 3824, 21. travnja 2014.
( 390 mil kn fiskalni učinak
Sufinanciranje doprinosa stalnim sezonskim radnicima
dodatnih mjera na rashodnoj strani proračuna
Iz proračuna se izdvaja 4,4 milijuna kuna
Sjednica hrvatske vlade
Benzin i mobiteli donose 700 milijuna Od većih trošarina na gorivo očekuje se godišnji priljev od 480 milijuna kuna. Do kraja godine tako će se prikupiti oko 350 milijuna kuna. Još oko 350 doći će od naknada koje telekomi plaćaju za korištenje frekvencija Igor Vukić vukic@privredni.hr
T
rošarine na motorna goriva povećavaju se za 20 lipa po litri, a telekomi će plaćati veće naknade za korištenje frekvencija. Smanjuju se subvencije u gospodarstvu, poljoprivredi i prometu. Tako glasi prošlotjedni odgovor Vlade na zahtjev Europskog vijeća da se deficit državnog proračuna smanji za dodatnih 0,4 posto bruto domaćeg proizvoda. Dosadašnjim potezima i nedavnim rebalansom deficit je smanjen za 1,9 posto BDP-a. S dodatnim mjerama ispunit će se svi europski zahtjevi, a to bi trebalo biti potvrđeno i sljedećim izvještajem Europskog vijeća koji se očekuje potkraj travnja. Prošlotjednim odlukama prihodi hrvatskog proračuna povećat će se do kraja godine za oko 700 milijuna kuna. Od većih trošarina na gorivo očekuje se godišnji priljev od 480 milijuna kuna. Do kraja godine tako će se prikupiti oko 350 milijuna kuna. Oko 350 milijuna trebalo bi se prikupiti i od novih naknada za korištenje radiofrekvencijskog spektra koji će plaćati telekomunikacijski operatori. No točan model naplate nije donesen, nego je zaduženo Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture da do iduće sjednice pripremi pravilnik o naplati. Na rashodnoj strani proračuna dodatne mjere imaju fiskalni učinak
Novi plodovi gospodarske diplomacije Gospodarska diplomacija donosi nove plodove, izjavila je ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić. Nakon posjeta hrvatskog izaslanstva Turkmenistanu iz te su zemlje naručili gradnju dvaju brodova u hrvatskim brodogradilištima. U prekograničnu suradnju spada i ugovor s Norveškom koja će s 32 milijuna kuna financirati poboljšanja hrvatskog pravosudnog sustava. od 390 milijuna kuna, odnosno 0,1 posto BDP-a. Ministar financija Slavko Linić rekao je da će se subvencije za kredite Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) smanjiti za 150 milijuna kuna. Subvencije u poljoprivredi bit će manje za 100 milijuna kuna, a za isti iznos smanjuju se i poticaji koji su se isplaćivali preko Ministarstva gospodarstva. Subvencije koje isplaćuje Ministarstvo poduzetništva i obrta bit će manje za 40 milijuna kuna. Dodatno smanjenje doživjet će i
proračun Hrvatskih cesta, i to za 250 milijuna kuna. Godina bez rasta Povećanje trošarina na gorivo vjerojatno će se odraziti na njegovu cijenu, ali ministar Linić ocjenjuje da mjere ipak neće utjecati na potrošnju stanovništva. No, istaknuo je kako je Vlada svjesna da će sve zajedno utjecati na gospodarski rast. Stoga je projekciju rasta s plusa od 0,2 posto BDP-a revidirala na - nulu. “Ova godina opet neće biti gospodarski pozitivna i prema tom rezul-
9
tatu ulazimo u stagnaciju”, rekao je Linić. “Europska unija od Hrvatske je tražila veća odricanja nego od članica koje su od 2009. ulazile u proces prekomjernog deficita”, rekao je premijer Zoran Milanović. No, dodao je da “godinama previše trošimo i svi građani moraju toga biti svjesni”. Postupak usklađivanja s europskim pravilom o tri posto deficita i 60 posto javnog duga trajat će godinama. “Ali ni tih tri posto deficita nije održivo ako nemate gospodarski rast”, dodao je Milanović. Naglasio je i kako ni od partnera niti od oporbe nisu stigli konkretni prijedlozi o tome kako povećati prihode ili smanjiti rashode proračuna. “Možda se s donošenjem nekih mjera kasni, ali mi smo prvi koji ih donosimo, nitko u Hrvatskoj nije to prije radio”, rekao je Milanović. Novih mjera za smanjenje deficita ove godine više ne bi trebalo biti, zaključili su ministri.
Ova godina opet neće biti gospodarski pozitivna, kaže Linić Vlada je prihvatila i odluku da se Hrvatska pridruži europskoj bankarskoj uniji. Prema riječima ministra Linića, unija će za Hrvatsku vrijediti kad se potpiše pristupni ugovor koji se još priprema. Onda će nastupiti i obveza plaćanja u fond za sanaciju kojim će EU spašavati banke koje dođu u teškoće.
Nakon stupanja na snagu izmjena Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, stalni sezonci izgubili su status nezaposlene osobe koji su ranije imali u razdoblju kada ne rade i ne primaju plaću, ali su dalje osigurani na produženo mirovinsko osiguranje. Zato Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) od ove godine provodi mjeru Stalni sezonac - sufinanciranje doprinosa za produženo mirovinsko osiguranje stalnim sezonskim radnicima. Cilj te mjere je pružanje podrške osobama koje rade u sezoni te jedan dio godine nemaju osiguranu plaću kao ni kontinuitet prijave na mirovinsko osiguranje. Kako ističu u HZZu, zahtjevi za tu mjeru se neprekidno zaprimaju od početka ove godine i ni u jednom trenutku nisu bili predmet privremene obustave mjere. Do sada je ukupno zaprimljen 61 zahtjev za mjeru Stalni sezonac, od čega su 33 za-
htjeva negativno riješena, a od dva zahtjeva poslodavci su sami odustali. Preostalih 26 zahtjeva za ukupno 343 osobe su sukladno uobičajenim propisanim procedurama obrađeni i u tijeku je isplata naknada o čemu će biti obaviješteni podnositelji zahtjeva. Kako kažu u HZZ-u ukupno je za uključivanje 343 osobe u mjeru Stalni sezonac izdvojeno oko 4,4 milijuna kuna iz državnog proračuna. Također, u HZZu pojašnjavaju kako se osobe ne prijavljuju u evidenciju nezaposlenih osoba Zavoda, ali je datum s kojim je poslodavac prijavio osobu na produženo mirovinsko osiguranje i Zavodu predao zahtjev, osnova za isplaćivanje novčane pomoći. (S.P.)
Okrugli stol Najpropulzivniji sektori
Važna je ideja Većinu hrvatskog gospodarstva čine mala i srednja poduzeća te obrti kojih je više od 180.000 a na njima se temelji i ekonomija Europske unije, istaknula je direktorica Udruge malih i srednjih poduzetnika HUP-a Anny Brusić, na okruglom stolu Najpropulzivniji sektori koji je organizirao Poslovni dnevnik u suradnji s HUP-om. “Stavljanjem prioriteta na određene sektore stvaraju se samo kontroverze. Treba provoditi politike koje će u svim sektorima prepoznati one s većim mogućnostima razvoja i pomoći im da ostvare svoje mogućnosti”, smatra Anny Brusić. Sektori s velikim potencijalom rasta su prepoznati
u Strategiji pametne specijalizacije, ističe pomoćnica ministra poduzetništva i obrta Dijana Bezjak. “Najveći potencijal imaju tvrtke u biotehnologiji, biomedicini, inženjerstvu i računalnim tehnologijama. Umrežavanjem realnog sektora i znanosti može biti napretka i za velike industrije, a osobito za one tvrtke koje ne mogu napraviti istraživanja o svojim idejama unutar tvrtke. Upravo takve projekte ćemo intenzivnije poticati”, naglasila je Dijana Bezjak. (K.S.)
10 PV ANALIZA
Privredni vjesnik Broj 3824, 21. travnja 2014.
“ Voditi tvrtku je sigurno jedna od najvećih pustolovina koju možete doživjeti u životu i jamči put s mnogo uspona i padova.”
Antonio Perić-Mažar, Locastic
Ulazak u ICT vode
Nakon prve zaljubljeno Kreativci koji imaju ideje za razne aplikacije vrlo rijetko imaju istovremeno i vještine koje su potrebne za tržišno osmišlja mladim ICT stručnjacima s poslovnom idejom otvoren je golem prostor za ulazak u samostalne poduzetničke vode pokre Boris Odorčić odorcic@privredni.hr
M
ladi pokazuju sve manji interes za inženjerskim zanimanjima. Zbog toga će u Europskoj uniji, procjenjuje se, dokraja 2015. godine nedostajati čak 900.000 ICT stručnjaka. Kako bi potaknula mlade da se lakše odlučuju za karijere u tome sektoru, Udruga Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera u sklopu e-Skills for Jobs inicijative organizirala je nekoliko besplatnih predavanja istaknutih hrvatskih poduzetnika iz te industrije pod nazivom Kako ostvariti karijeru u ICT-iju ili
ICT ideje su često logičan slijed općih tehnoloških potreba i stoga se teško patentiraju, kaže Mateo Perak prepoznati priliku za pokretanje vlastite ICT startup tvrtke. Uporedo s mogućnošću zaposlenja u državnim ili privatnim kompanijama, mladim ICT stručnjacima s poslovnom idejom otvoren je golem prostor za ulazak u samostalne poduzetničke vode pokretanjem startup tvrtke. Ipak, riječ je o industrijskoj grani koja u zadnjih pet godina i recesiji unatoč, ostvaruje rast izvoza od čak 78 posto. Ne manje važna činjenica jest i ona da taj sektor ima veće neto plaće od prosjeka. Milan Puvača, vlasnik osječke tvrtke Ofir,
kaže nam kako je osjećaj razrade vlastitog projekta zapravo identičan prvoj zaljubljenosti u novoj vezi. “Nakon razdoblja strasti, istraživanja i spoznavanja, prije ili kasnije nameće se pitanje ozbiljnog pristupa i realizacije takve veze odnosno projekta. Bez obzira na to kada takav trenutak nastupa, pojedinac je primoran donijeti čvrstu odluku svjestan potencijalnih posljedica”, napominje. Krivi smjer Među mnogim preprekama koje stoje na putu uspjeha vlastitog ICT pothvata ističe rizik i potrebu iznimno visoke doze dosljednosti te upornosti. “Pojedine vještine upravljanja poduzećem potrebne za vođenje startupa mogu se više ili manje uspješno svladati. Međutim, ako osoba nije spremna kvalitetno razraditi, a zatim provoditi vlastitu viziju poslovanja uistinu je teško uspjeti”, naglašava on dodajući kako eventualnom strahu nema mjesta. “U uvjetima današnje globalne konkurencije posebice u sektoru ICTija, strah je realan rizik poslovanja na kojeg poduzetnik mora biti spreman. Dok se razvija ideja, postoji velika vjerojatnost da ju je netko s druge strane svijeta još bolje izveo i već plasirao na tržište. No bez obzira na to, ideje koje su osmišlje-
ne, izrađene i plasirane s kvalitetnom pripremom, strašću i znanjem, uvijek će naći put do potencijalnog kupca. Bio sam svjedokom mnogih ideja koje su propale ili krenule krivim smjerom zbog velike količine energije uložene u njenu zaštitu, poput autorskog prava. Slažem se da se osnovni koraci osiguranja trebaju poduzeti, no trošiti prevelike resurse u pravnu zaštitu nečega što još nije ni ugledalo svjetlo dana ili je tek u povojima potpuno je besmisleno“, ističe Puvača. Suosnivač splitske tvrtke Profico Mateo Perak smatra da bi, ako po-
jedinac ima dobru viziju ili poslovnu ideju a ne zna kako ju realizirati, najbolje bilo da potraži partnera koji to može. “Većina najboljih svjetskih ICT tvrtki nastala je spajanjem partnera s poslovnim i tehnološkim talentima”, podsjeća on. Neke ideje, prema njegovim riječima, mogu se realizirati bez velikog novca. U protivnom, može se zatražiti sufinanciranje investitora poput poslovnih anđela. Ako je pak ideja takva da može biti zanimljiva široj populaciji, često dobro funkcioniraju crowdfunding financiranja dok banke nisu
sklone riziku. Tako da se u banku po novac odlazi tek onda kada projekt ima pokriće u imovini, odnosno kad je riječ o već uhodanom poslu. Pad motivacije Perak smatra da se ideju teško može prodati dok nije uobličena u konkretan proizvod. “Ona tek tada ima svoju težinu i cijenu u većini slučajeva. Vrijednost same ideje je minimalna. Prava vrijednost je u timu koji od ideje može napraviti proizvod i izići na tržište”, smatra Perak. Također, smatra kako je strah od krađe ideje u
softverskoj industriji gotovo potpuno neopravdan. “ICT ideje su najčešće logičan slijed općih tehnoloških potreba i stoga se teško patentiraju. U protivnome bismo imali samo jedan operativni sustav, samo jedan tekst ili procesor. Revolucionarne ideje, s druge strane, mogu smisliti samo istinski revolucionari i vizionari pa su oni samim time daleko ispred konkurencije i strah od krađe ih najmanje brine. Oni gledaju naprijed, a ‘kradljivci’ uvijek njima u leđa. Nadalje, softver je autorsko djelo po definiciji i autorsko pravo sasvim do-
11
www.privredni.hr Broj 3824, 21. travnja 2014.
“ Vrijednost same ideje je minimalna. Prava vrijednost je u timu koji od ideje može napraviti proizvod i izići na tržište. ” Mateo Perak, Profico
osti dolazi otrežnjenje vanje i pozicioniranje proizvoda. Ipak, uporedo s mogućnošću zaposlenja u državnim ili privatnim kompanijama, tanjem startup tvrtke
Ideju je najbolje realizirati i potom ponuditi na tržištu, smatra Dražen Oreščanin voljno štiti u smislu da nitko ne smije ukrasti ili neovlašteno kopirati softver”, kaže. Prema njegovu mišljenju, tijekom realizacije projekta pojedinci ili mlade tvrtke najčešće posrnu i odustanu jer ne znaju izgraditi minimalan proizvod (MVP
- Minimum Viable Product) i izbaciti ga što prije na tržište. A neki pak posrnu zbog pada motivacije ili, primjerice, neiskustva i nepoznavanja tržišta te osnovnih zakonitosti poslovanja. “Treba biti strpljiv i ne odustajati, već konstantno djelovati s ciljem”, napominje. Dražen Oreščanin, jedan od troje osnivača i partnera tvrtke Poslovna inteligencija iz Zagreba, također ističe
Dražen Oreščanin
Mateo Perak
Antonio Perić-Mažar
Milan Puvača
kako je ideju najbolje realizirati i potom ponuditi na tržištu. Jer teško da će netko kupiti samo ideju. S druge strane, prodati se može intelektualno pravo, prototip ili patent. Dakle, ideja sama po sebi ne vrijedi mnogo. “Ideja ima puno. A put od ideje do komercijalizacije je najčešće dug i složen. Ako za realizaciju ideje treba malo novaca, onda se može računati na crowdfunding ili poslovne anđele. Nakon takve rane faze razvoja, u sljedećoj financiranje preuzimaju venture capital fondovi, kojih kod nas u Hrvatskoj nema. Zbog toga startupove koji uspješno prođu prvu fazu inkubacije uglavnom američki ili europski fondovi ‘odvuku’ izvan Hrvatske”, objašnjava on. Najčešći kamen spoticanja pri razvoju proizvoda, smatra on, jest njegova komercijalizacija. “Kreativci koji imaju ideje za razne aplikacije vrlo rijetko imaju istovremeno i vještine koje su potrebne za tržišno osmišljavanje i pozicioniranje proizvoda. Zbog toga je potrebno imati u timu i osobu koja će se brinuti za tržišnu strategiju i nastup”, naglašava.
Sposobnost prodaje Antonio Perić-Mažar, član Uprave tvrtke Lo castic iz Splita, napominje kako danas gotovo svatko može postati ICT poduzetnik. “Praktički sve što trebate je računalo, nešto znanja i možete krenuti u poduzetničke vode. Formalno obrazovanje nije obvezno, ali iskreno mislim da bi ga svatko trebao imati. Jer obrazovanje ipak daje kvalitetu i širinu razmišljanja”, kaže. Za pokretanje tvrtke u ICT-iju, kao i u bilo kojoj drugoj branši, potrebno je puno volje, strpljenja, snalažljivosti i truda koji treba uložiti da biste tvrtku podignuli na noge i učinili je stabilnom i uspješnom. “Voditi tvrtku je sigurno jedna od najvećih pustolovina koju možete doživjeti u životu i jamči put s mnogo uspona i padova. Kontinuirano ulaganje u znanje i vještine je nešto što je obvezno te ne postoji prepreka koju sposoban poduzetnik ne može prevladati. Možda je jedna od vještina koju bih izdvojio sposobnost prodaje. Jer ako ne znate prodati proizvod ili uslugu, tada je zapravo sve uzalud. Naravno, ako je poduzetnik loš u prodaji tada definitivno treba zaposliti nekoga
tko to zna odraditi kvalitetno”, ističe on. Stoga pojedincu ili tvrtki s poslovnom idejom i novcem za njenu realizaciju savjetuje razvijanje funkcionalnog prototipa, njegovo stavljanje na tržište i potom osluškivanje što se događa i prema tome planiranje dalj-
jući kako u pravilu svaki projekt počinje s velikim entuzijazmom i ljubavlju. “Međutim, čim dođe do prvih problema, nebitno kakvih, entuzijazam počne padati, a ljubav slabjeti. Stoga je vrlo bitno ostati usmjeren na razvoj projekta i probleme rješavati čim se naleti na njih. Nije dobro ostavljati stvari neriješenima jer će one kasnije postati veći problem”, tvrdi on dodajući kako velik broj startup projekata ima dva ili više osnivača. Zbog toga se često dogodi i to da se odnosi među njima naruše jer nisu jasno definirane njihove obveze i dužnosti. “Mislim da je nužno da se jasno podijele uloge, odgovornosti i na kraju udjeli u samom projektu prije negoli se uopće krene u razvoj, inače to može uzrokovati velike i nepotrebne probleme. Jasna vizija, ciljevi i ustrajnost ključ su uspješnog završetka projekta. A kvalitetan tim se podrazumijeva”, zaključuje PerićMažar.
Strah je realan rizik poslovanja, smatra Milan Puvača njeg razvoja. “Na taj se način smanjuje rizik te se u kratkom vremenu može vidjeti ima li proizvod potencijala ili ne. Naravno, potrebno je u što ranijoj fazi projekta definirati način na koji će se proizvod komercijalizirati”, kaže on. Također, strah od krađe smatra nerealnim i drži kako sama ideja ne vrijedi baš mnogo i teško ju je prodati. “Danas će zapravo vrlo malo investitora uložiti u ideju, a i ne znam kako bi procijenili koliko sada ona vrijedi. Mislim da je vrijeme kada se mogla prodati samo ideja već odavno završeno i da one nemaju neku značajnu komercijalnu vrijednost”, tvrdi on doda-
12 AKTUALNO
Privredni vjesnik Broj 3824, 21. travnja 2014.
zbog kupnje mercatora Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja odredila
Agrokor mora prodati trgovine Prodaja ili davanje trgovina u dugoročni zakup mora biti provedeno u roku od šest mjeseci nakon preuzimanja Mercatora. Kupac ili zakupnik ne smije biti poduzeće poslovno povezano s Agrokorom ili Mercatorom Igor Vukić vukic@privredni,hr
Z
bog preuzimanja Mercatora, Agrokor će se u Hrvatskoj morati odreći 96 prodavaonica iz Konzumove i Mercatorove prodajne mreže, odlučila je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN). Odobravajući spajanje Agrokora i Mercatora, AZTN je odredio i niz dodatnih mjera kojima se treba spriječiti slabljenje konkurencije na hrvatskom tržištu maloprodaje i očuvati potrošački izbor. Prodavaonice koje će Agrokor morati dezinvestirati (prodati ili dati u najam) zajedno imaju prihod koji predstavlja 60 posto godišnjeg prihoda hrvatske podružnice Mercatora. “Prodavaonice iz kojih će morati izaći najviše se nalaze na području Zagreba i Zagrebačke žu-
panije gdje je Konzum i prije koncentracije s Mercatorom bio tržišni lider i gdje bi provedba koncentracije imala najznačajniji negativni učinak”, rekao je Mladen Cerovac, predsjednik Vijeća AZTN-a. Na području Zagreba Agrokor se mora riješiti 26 prodajnih mjesta, a 19 na području Zagrebačke županije. U još 13 županija ukupno će biti dezinvestirano 51 prodajno mjesto.
AZTN je odredio i mjere za zaštitu Mercatorovih dobavljača Prodaja ili davanje u zakup mora biti provedeno u roku od šest mjeseci nakon preuzimanja Mercatora. Kupac ili zakupnik ne smije biti poduzeće koje je povezano s Agrokorom ili Mercatorom.
U slučaju da za pojedina prodajna mjesta postoji više ponuđača, prednost će imati neposredni konkurent na tržištu koji ponudi veću cijenu ili ponuđač za stjecanje više prodavaonica. Bez favoriziranja Ako se uz objektivnu procjenu vidi da nema interesa za prodaju ili davanje u zakup, Agrokor može u roku od tri mjese-
ca po isteku roka za prodaju prenamijeniti prodajna mjesta ili ih zatvoriti. Ne smije ih ponovo otvoriti u roku od pet godina. AZTN je odredio i mjere za zaštitu Mercatorovih dobavljača. Budući da Agrokor ima i proizvodnju i prodaju, što je rijetkost u Europi, AZTN nastoji spriječiti da Agrokor dodatno favorizira svoje proizvode na policama svojih trgovina. Sto-
ga je naloženo da u roku od jedne godine pet najvećih Mercatorovih dobavljača ima u Konzumovim trgovinama iste uvjete kakvi su bili i u Mercatoru. Nakon toga tri godine ti uvjeti ne smiju biti slabiji od ostalih Konzumovih dobavljača. Osim toga, Agrokor se obvezuje da će u Konzumovim hipermarketima i supermarketima u najmanje tri godine od stjecanja
kontrole nad Mercatorom, najmanje trojici konkurenata u segmentima gdje Agrokor ima visok tržišni udjel (iznad 40 posto) omogućiti izloženost njihovih proizvoda na 30 posto polica. Provedbu mjera nadgledat će nezavisni povjerenik kojeg će imenovati AZTN. “Provedbom ovih mjera uklonit će se negativni učinci koncentracije, a neizravno će se postići i pozitivni učinci na tržišno natjecanje i interese potrošača”, ocijenio je Cerovac, objašnjavajući da uz širenje ponude i konkurencije na policama Kozuma, konkurenti dobivaju priliku da kupnjom prodavaonica pojačaju prisutnost na tržištu i ujednače svoj položaj s Agrokorovom prodajnom mrežom. Iz Agrokora je poručeno da će se pridržavati mjera koje je odredio AZTN.
Drago Munjiza, konzultant i bivši predsjednik uprave Konzuma, o uvjetima po kojima je odobrena koncentracija
Kupac Agrokorovih trgovina može odmah u top 10
O
uvjetima po kojima je odobrena koncentracija Agrokora i Mercatora razgovarali smo s Dragom Munjizom, konzultantom za trgovački sektor iz poduzeća Jakov Viktor. Uz iskustvo u različitim projektima iz maloprodaje, Munjiza je svojedobno bio i predsjednik Uprave Konzuma. Hoće li odluka AZTNa biti dovoljna za očuvanje tržišne utakmice? Je li trebalo propisati još neke dodatne mjere? - To je vrlo oštra odluka prema Agrokoru i zahtijevat će od njega ekstra napor u dezinvestiranju u vrijeme kada treba raditi na integraciji dviju kom-
panija. Iznajmiti ili prodati devedesetak trgovina s više od 1,5 milijardi prometa nije lak zadatak ni u vrijeme dobre konjunkture maloprodaje, i bez paralelnog procesa integracije...
Ako se ove mjere provedu, dobavljači Mercatora će biti zaštićeni i njihova roba će ući u Konzum, jednako kao i radnici Mercatora. Bojim se samo da se ne zapostave dobavljači i djelatnici Konzuma. Može li obaveza Agrokora da proda 96 prodavaonica dovesti na tržište novog igrača iz inozemstva? - Može. Međutim, očekujem da se zainteresiraju tvrtke bliske Agrokoru, kao Tommy, KTC, Stude-
nac... Tih 1,5 milijardi prihoda je veliki iznos i time se može postati bitan igrač na tržištu Hrvatske, ali i regije. Kako bi se na tržište odrazilo kad bi jedan kupac preuzeo svih 96 prodavaonica? - Taj kupac bi istog trenutka dobio oko tri do četiri posto hrvatskoga tržišta, i bio bi jedan od top 10 igrača na hrvatskom (ali i regionalnom) tržištu maloprodaje. Znači, Agrokoru nikako ne odgovara da to bude direktni konkurent kao što su Interspar, Kaufland, Delhaize, Billa, ali mu ostavlja mogućnost da s tim kupcem pregovara o dobrom plasmanu svojih proizvoda.
Je li možda vjerojatnije da će biti više kupaca? - Da sam na mjestu donositelja odluka dao bih zadatak da tih 96 prodavanica iznajme bliski kupci-konkurenti iz regije kao što su Tuš, Plodine, Tommy, KTC, Ultragros, NTL, FIS... Svaki po 10 do 15 prodavaonica. Koliko je važna odluka AZTN-a da Konzum ulaz na police omogući i konkurentima? - Krajnji potrošač odlučuje o mjestu kupnje. Jedan od najvećih problema Konzuma u prošlosti je bio bojkotiranje dijela asortimana (Gavrilović, slovenska roba...). Usprkos tome postao je najjači regionalni igrač i uzor za ovaj dio Eu-
rope. No, s vremenom je i kriza, ali i svijest o potrebi regionalne pa i vertikal-
To je vrlo oštra odluka prema Agrokoru, smatra Munjiza ne suradnje proizvođačmaloprodavač otvorila mogućnost za uvođenje slovenske robe, Gavrilovićevih proizvoda, itd. Očekujem da na police Konzuma dođe puni asortiman Droga Kolinske (Atlantic Grupa), Nestlea (Tommy majoneza), ali da se zadrže i dobavljači koji su se fokusirali na Mercator, a nisu radili s Konzumom, a takvih ima na desetke.
enterprise europe
info
Broj 106, 21. travnja 2014.
Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja
Voogle konferencija 2014 U organizaciji Tehnološkog parka Varaždin i u suradnji s lokalnim partnerima, Mediatrendom i Varaždinskim obrtničkim portalom te partnerima na EU projektima Danube Pie i Europska poduzetnička mreža u Varaždinu je održana Voogle konferencija 2014. Ona je okupila poduzetnike, potencijalne poduzetnike te predstavnike akademske zajednice i potpornih institucija kako bi razmijenili znanja, iskustva, poslovne trendove i ideje. Na skupu je sudjelovalo više od 230 sudionika iz devet europskih zemalja - Njemačke, Finske, Austrije, Slovenije, Bugarske, Mađarske, Rumunjske, Srbije i Hrvatske. Na skupu je ocijenjeno kako je potrebna intenzivnija suradnja gospodarstva i akademske zajednice s ciljem povećanja efikasnosti poslovnog sektora te novi poslovni trendovi i platforme kao što su eko dizajn i crowdfunding koji efikasnom i adekvatnom primjenom mogu poduzetnicima donijeti značajnu tržišnu prednost a razmjena znanja, ideja i poslovnih kontakata može značajno skratiti i olakšati put do poduzetničkog uspjeha. U popodnevnom dijelu konferencije održano je 229 poslovnih sastanaka, a organizator je za posjetitelje pripremio poslovne sastanke na slijepo kojim je svaki posjetitelj slučajnim odabirom dobio jedan slučajni poslovni sastanak.
EU sredstva za razvojne strategije Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju sklopila je ugovore za sufinanciranje 40 LAG-ova u iznosu od 36 milijuna kuna. Do sada je za sufinanciranje LAG-ova ukupno isplaćeno 1,5 milijuna kuna
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je nove isplate u sklopu IPARD mjere 202 - Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja, koja se temelji na realizaciji lokalnih razvojnih strategija kojima upravljaju lokalne akcijske grupe (LAG) po principu “odozdo prema gore”. LAG-ovi s domaćeg terena, osluškujući potrebe poljoprivrednika, predlažu projekte za razvoj ruralnih životnih i radnih uvjeta te diverzifikaciju gospodarskih aktivnosti. Nakon dva natječaja za mjeru 202, Agencija za plaćanja sklopila je ugovore za sufinanciranje sa 40 LAGa i to u iznosu od 36 milijuna kuna. Do
sada je za sufinanciranje rada lokalnih akcijskih grupa ukupno isplaćeno milijun i pol kuna, a posljednje isplate išle su
LAG-ovi s domaćeg terena, osluškujući potrebe poljoprivrednika, predlažu projekte za razvoj ruralnih životnih i radnih uvjeta te diverzifikaciju gospodarskih aktivnosti LAG-u Frankopan koji je za svoj rad dobio 17.500 kuna te LAG-u Zeleni trokut koji je dobio nešto više od 52.000 kuna.
Lokalnim akcijskim grupama sufinancira se izrada studija za područje LAG-a, usavršavanje i obrazovanje zaposlenika, volontera te članova LAG-a, izrada promidžbenih materijala, organizacija promotivno-promidžbenih događaja, radionica, seminara i studijskih putovanja za članove i stanovnike LAG-a, plaće za zaposlenike LAG-a, najam ureda i režijske troškove ureda LAG-a te uredsku i računalnu opremu. Za te troškove LAG-ovima se može odobriti iznos od 450.000 kuna godišnje. Popis svih Lokalnih akcijskih grupa koje su potpisale Ugovor s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju nalazi se na web stranicama Agencije - http://www. apprrr.hr/mjera-202-521.aspx.
enterprise europe Primjena ICT-a za poboljšanje poslovnih procesa
Dodjela de minimis potpora Jedan od uvjeta za dobivanje bespovratnih potpora jest i taj da tvrtka nije bila u blokadi ukupno više od 20 dana Boris Odorčić Mikro, male i srednje tvrtke od 22. travnja mogu se javiti za dobivanje bespovratnih potpora iz natječaja Europskog fonda za regionalni razvoj Primjena informacijske i komunikacijske tehnologije za poboljšanje poslovnih procesa. Riječ je o potporama male vrijednosti (de minimis), a njima će se sufinancirati analiza postojećih poslovnih procesa, kao i njihovo osuvremenjivanje, inovacije i digitalizacija te izdaci za informatičku opremu i softver. Potpore se mogu iskoristiti i za osposobljavanje zaposlenika za korištenje novih ICT rješenja, licence te vanjske konzultante. Neprihvatljivi projekti su kupnja nekretnina, zemljišta ili vozila. Predstavljajući natječaj, Igor Bobek, stručni suradnik iz Centra za EU Hrvatske gospodarske komore, kazao je kako ukupan iznos potpore male vrijednosti koja se dodjeljuje jednom poduzetniku ne smije prelaziti 200.000 eura u razdoblju od tri fiskalne godine. Najniže pojedinačne potpore iznose 150.000 kuna, dok su najviše 750.000 kuna. Nema gornjeg ograničenja vlastitog financiranja. Ukupna sredstva za Hrvatsku iznose 3,14 milijuna eura
(24,06 milijuna kuna). Prijave projekata koji su potpuno spremni za provedbu šalju se Ministarstvu poduzetništva i obrta. Prijave se obrađuju i ocjenjuju prema redoslijedu po kojem su predane. Također, tim redoslijedom bit će potpisani ugovori za dodjelu bespovratnih sredstava. Poziv je otvoren do iskorištenja sredstava, ali ne dulje od 30. lipnja 2015. godine. Maksimalno trajanje projekta je 18 mjeseci. Sve projekte pak potrebno je dovršiti do 31. srpnja 2016. godine. Valja naglasiti kako će se potpore dodjeljivati pod uvjetom
da provedba projektnih aktivnosti nije počela prije 1. siječnja.
ENI, Facebook, Il Sole 24 Ore, ANSA, Telecom Italia, Nokia, World Bank, BBC, RAI, European Commission, British Petroleum, KPMG, IBM, Land Rover te - istraživače sa znanstvenih institucija.
http://ict4inclusion.talkb2b.net/home/ index ili mailom na jbmarcelja@uniri.hr Više informacija o State of the Net konferenciji 2014. možete pronaći na: http://sotn.it/
Najviše za najnerazvijenije Najviši intenzitet potpore određuje se prema indeksu razvijenosti jedinice lokalne samouprave. “Tako za prvu skupinu jedinica lokalne samouprave, tj. najnerazvijenija područja, intenzitet potpore iznosi 85 posto, dok je za četvrtu i petu skupinu 70 posto”, istaknuo je Bobek. Bespovratna sredstva dodjeljivat će se onim pravnim ili fizičkim osobama koje ispunjavaju sve uvjete. Drugim riječima, pojasnio
je, mikro, male i srednje tvrtke koje konkuriraju za potporu moraju biti osnovane prije 1. siječnja 2013. godine. Zatim, jedan od uvjeta jest i taj da tvrtka nije bila u blokadi ukupno više od 20 dana, od toga ne više od pet dana u kontinuitetu u zadnjih šest mjeseci prije dana podnošenja prijave te da ima najmanje jednog zaposlenog u godini koja prethodi prijavi. Kod podnošenja prijava i tijekom provedbe projekata, korisnici se moraju pridržavati postupka nabave za subjekte koji nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi, kazao je Bobek.
Vijesti Smart life u Trstu Četvrta State of the Net konferencija s glavnom temom Smart life održat će se u Trstu od 12. do 14. lipnja 2014. godine gdje će tech zajednica zajedničkim snagama istražiti dinamiku i mogućnosti u trenutnom digitalnom scenariju - na internetu. Konferencija će okupiti: - stručnjake iz IT industrije, komunikacija, marketinga, društvenih medija, kognitivnih znanosti, otvorenih podataka i politike; - konzultante i zaposlenike iz organizacija kao što su Edelman, UniCredit,
U sklopu konferencije 12. lipnja Europska poduzetnička mreža, Znanstvenotehnologijski park Sveučilišta u Rijeci – Step Ri i AREA znanstveni park u Trstu pozivaju na ICT4inclusion gospodarske susrete koji se održavaju u sklopu State of the Net konferencije. Sudjelovanje na događanju je besplatno i registracije su otvorene do 5. svibnja 2014. godine. Više informacija o samom događanju i načinu prijave možete doznati na
Treći Startup Camp U razdoblju od 28. svibnja do 01. lipnja u Znanstveno-tehnologijskom parku Sveučilišta u Rijeci – Step Ri, održat će se treći Startup Camp u organizaciji Veleposlanstva SAD-a i partnera (Step Ri, IT4U, Poslovni anđeli – CRANE i inkubator ZIP). Cilj kampa je pretvaranje startup ideja u održivo poslovanje. Trideset polaznika u
dobi između 18 i 35 godina dobit će priliku sudjelovati u petodnevnom programu koji će voditi uspješni američki i hrvatski poduzetnici i investitori (http:// startupcamp.com.hr/mentori). Zadnji dan će svaki polaznik kratko prezentirati svoju ideju pred stručnim žirijem, a troje najbolje rangiranih dobit će nagrade: 1. Apple iPad Air Wi-Fi 16GB 2. Apple iPad mini with Retina Wi-Fi 16GB 3. Tablet Samsung Galaxy Tab 3, 8.0”, 16GB Svim sudionicima osiguran je smještaj u Rijeci. Rok za prijavu je 30. travnja, a prijaviti se možete na: http://startupcamp. com.hr/
www.een.hr
21. travnja 2014.
2 3
Zelena ideja
Besplatni marketing i promocija za eko proizvođače U okviru projekta Hrvatskog udruženja društava za tržišno komuniciranje 16 hrvatskih eko proizvođača dobilo je besplatne usluge marketinga i promocije kao dar marketinških agencija Predstavljanjem radova projekta završena je Zelena ideja. Tim projektom je 16 hrvatskih eko proizvođača dobilo besplatne usluge marketinga i promocije od marketinških agencija članica Hrvatskog udruženja društava za tržišno komuniciranje (HURA). Eko proizvođači dobili su pomoć agencija u vidu dizajna ili redizajna logotipa, web stranice, dizajna ambalaže i brošura te osmišljavanja vizualnog identiteta, slogana i komunikacijske strategije a sve kako bi postali još prepoznatljiviji i konkurentniji na tržištu. Projektom smo opravdali početna očekivanja i napravili važan korak kako bi malim eko proizvođačima pomogli da
Projekt se provodio uz potporu UNDP-a (Program Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj) i potporu Ministarstva poljopr ivrede se lakše pozicioniraju i predstave svoje proizvode na tržištu, kaže voditelj ovog projekta Nikola Vrdoljak. “Sada se nadamo da će se i ostatak javnosti putem komunikacijskih platformi
koje su marketinške agencije realizirale moći uvjeriti u kvalitetu i posebnost proizvoda naših eko proizvođača. Također, nadam se da smo ovim projektom dokazali kako marketinški stručnjaci mogu pomoći plasmanu eko proizvoda te razvoju eko proizvodnje s namjerom pozitivnog utjecaja na ukupnu gospodarsku situaciju u Hrvatskoj”, kaže Vrdoljak. U sklopu izložbe radova organiziran je i eko sajam na kojem su neki od eko proizvođača predstavili svoje proizvode. Svi posjetitelji tako su između ostalih mogli uživati u proizvodima ekološkog proizvođača Marija Severa, kozjim sirevima koje su predstavili OPG Žampera s Dugog otoka i Stancija Kumparička iz Pazina te vinima koja proizvode Denis Bogoević-Marušić s Pelješca, Šime Škaulj iz Nadina pored Benkovca i PZ Maslina i vino. Na natječaj ovog projekta prijavila su se 74 eko proizvođača, a stručni žiri odabrao je njih 16 koji su zadovoljili postavljene kriterije te time ostvarili suradnju s dobrovoljno prijavljenim marketinškim agencijama. Projekt se provodio uz potporu UNDP-a (Program Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj) i potporu Ministarstva poljoprivrede.
Sudionici Zelene ideje • Libra - redizajn logotipa i ambalaže te novi slogan za Anyo • Proximity Zagreb - redizajn web stranice za OPG Sandra Babac • TBWA\Zagreb - online kampanja promocije webshopa za Obrt Annapurna • Unex Grupa - dizajn logotipa i prijedlog pakiranja za Banovina agrar • Web burza i iZone - dizajn i produkcija nove web stranice za OPG Denis Bogoević-Marušić • BBDO Zagreb - oblikovanje ambalaže i brošure za nastup na sajmovima za OPG Duhaček • Status Grupa - novi logotip, slogan i web stranica za OPG Ivan Veselić • TF Marketing - B2B newsletter i microsite za OPG Krnić Lovro • Digitel& - novi vizualni identitet za OPG Ljiljana Diktić • Bruketa&Žinić OM - dizajn ambalaže eko sokova i redizajn web stranice za OPG Marica Jug • Omega Media - nova komunikacijska i kreativna strategija (web stranica, tiskovni oglas i POS materijali) za OPG Mario Sever
• Imago reklamna agencija - dizajn ambalaže za maslinovo ulje i vina te redizajn web stranice i logotipa za Poljoprivrednu zadrugu Maslina i vino, Polača • K&K Promotion - koncept komuniciranja artizanalnih proizvoda od kozjeg mlijeka za Stancija Kumparička • Gingernet - dizajn i produkcija nove web stranice za OPG Nikica Žampera • Grey Zagreb - vizualni identitet i dizajn 5 etiketa vina za OPG Šime Škaulj • Studio Marketing JWT Zagreb dizajn web stranice za OPG Šimunić Berislav
enterprise europe Hrvatska u Poljskoj
Otvoren hrvatski počasni konzulat u poljskom gradu Opole Opolsko vojvodstvo ima najvišu iskorištenost novčanih potpora iz programa EU-a po stanovniku u Poljskoj Opolsko vojvodstvo gospodarski je vrlo razvijena regija koja ima najvišu iskorištenost novčanih potpora iz programa EU-a po stanovniku u Poljskoj i dobra iskustva u poslovanju poduzetničkih zona. Opole je sveučilišni grad sa 36.000 studenata i bilježi dobra iskustva u povezivanju znanosti i gospodarskog sektora. Upravo u njemu od početka travnja djeluje hrvatski počasni konzulat, a za počasnog konzula imenovan je Andrzej Zylak, predsjednik Gospodarske komore Rybnik.
Svečanost otvorenja konzulata okupila je velik broj uzvanika i uglednika iz Poljske, a bila je to prilika za razgovore hrvatskog izaslanstva, u kojem su bili ministrica graditeljstva i prostornoga uređenja Anka Mrak Taritaš, potpredsjednica HGK-a Jasminka Trzun, predsjednica HGK-Županijske komore Pula Jasna Jaklin Majetić i veleposlanica Hrvatske u Poljskoj Andrea Bekić, s gradonačelnikom Opolea Ryszardom Zembaczynskim, maršalom Opolskog vojvodstva Andrzejom Bułom, predsjednikom Opolske gospodarske komore Henrykom Galwasom,
kao i državnim tajnikom u Ministarstvu infrastrukture i razvoja Adamom Zdziebłom. Tijekom razgovora istaknuta je zainteresiranost za suradnju ne samo u prenošenju iskustava korištenja europskih fondova, nego i mogućnosti nastupa hrvatskih tvrtki na poljskom tržištu, osobito u djelatnostima informatičkih tehnologija, transporta i infrastrukture, energetike te farmaceutske i prehrambene industrije. Ministrica Mrak Taritaš razgovarala je s poljskim partnerima o suradnji i mogućem partnerstvu u
EU projektu UrbanAct koji uključuje rekonstrukciju građevina u cilju postizanja energetske učinkovitosti uz istovremeno poštivanje zahtjeva konzervatorske struke. S obzirom na dobra iskustva poljskih gradova koji su kvalitetno obnovili znatan broj građevina, na ovaj način bilo bi moguće povezivanje građevinskog sektora i gradova Poljske i Hrvatske. Grad Opole strukturirao je četiri projekta iznimna značaja: posao i sigurna obitelj; obrazovanje i tržište rada; djeca (vrtići, po-
Jamstveni program EU početnik
Novi uvjeti jamstvenih
HAMAG Invest je povisio limite za jamstva u svom novom programu namijenjenom poduzetnicima početnicima. Za pojedine mjere moguć Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG Invest) u okviru Jamstvenog programa izdaje jamstva za pokriće dijela glavnice kredita malim i srednjim poduzetnicima. Ciljna grupa ovog jamstvenog programa su i žene poduzetnice. Jamstva mogu pokriti najviše do 80 posto glavnice kredita, a prema pojedinim mjerama je određen maksimalni iznos jamstva. Minimalno se pokriva jamstvom 10 posto kredita. U mjeri A - namijenjenoj Investicijama najviši iznos jamstva je 10 milijuna kuna i može biti namijenjen za proširenje ponude u turizmu te povećanje kapaciteta u prerađivačkoj industriji. Za sve ostale djelatnosti najviši iznos jamstva u ovoj mjeri može biti do tri milijuna kuna. HAMAG Invest u okviru ove mjere izdaje jamstva za kredite odobrene za financiranje ulaganja u dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu te kratkotrajnu imovinu. Dopušteni udio kratkotrajne imovine u kreditu iznosi najviše 30 posto iznosa kredita.
U mjeri B - namijenjenoj Obrtnim sredstvima - najviši iznos jamstva može biti milijun kuna. Kreditor je dužan isplatiti sredstva kredita namjenski: najmanje 50 posto iznosa kredita na žiro-račune vjerovnika, a ostatak je moguće isplatiti na žiro-račun poduzetnika. Za mjeru C - namijenjenu Inovacijama najviši iznos jamstva je pet milijuna kuna. Jamstvo se temeljem ove mjere može izdati tvrtkama i obrtima koji imaju pozitivnu odluku Poslovno-inovacijske agencije Republike Hrvatske BICRO ili mogu priložiti dokaz o postojanju potrebe na tržištu za nematerijalnom imovinom koja je predmet inovacije, zatim mogu priložiti dokaz o stručnoj osposobljenosti za realizaciju ulaganja u nematerijalnu imovinu koja je predmet inovacije, te su podnijeli zahtjev za priznanje patenta u Republici Hrvatskoj/pokrenuli postupak zaštite industrijskog vlasništva u RH i inozemstvu za materijalnu imovinu koja je predmet inovacije. Kod ulaganja u materijalnu imovinu koja je predmet inovacije ne podržava se: financiranje troškova istraživačko ra-
www.een.hr
21. travnja 2014.
4 5
i Andrzej Zylak, počasni konzul RH moć trudnicama); zlatna jesen (namijenjena starijim građanima), za čiju realizaciju koriste sredstva EU-a, a partneri u projektu su poduzetnici. Razvoju poduzetništva na tom području, kako je istaknuto, pomaže se i nizom konkretnih mjera, primjerice 50 do 70 posto oslobođenja od poreza na nove investicije, kratkim rokovima za izdavanje dozvola i administrativnih procedura potrebnih za početak rada, otvaranjem slobodnih zona i slično. Hrvatskoj strani gradonačelnik Opolea predložio je dva projekta za suradnju - revitalizaciju industrijski
Grad Opole strukturirao je četiri projekta iznimna značaja: posao i sigurna obitelj; obrazovanje i tržište rada; djeca (vrtići, pomoć trudnicama); zlatna jesen (namijenjena starijim građanima), za čiju realizaciju koriste sredstva EU-a, a partneri u projektu su poduzetnici
napuštenih središta te izgradnju infrastrukture u kanalizaciji i vodovodima. Potpredsjednik Poljske nacionalne trgovačke komore Marek Kloczko i potpredsjednica HGK-a Jasminka Trzun istaknuli su velike mogućnosti za suradnju predstavnika hrvatskog i poljskog gospodarstva, suradnje na planu edukacije i prenošenja pozitivnih iskustava u korištenju europskih fondova, te povezivanju arbitražnih institucija dviju država.
Predsjednik Opolske gospodarske komore Henryk Galwas i predsjednica HGK-Županijske komore Pula Jasna Jaklin Majetić potpisali su ugovor o suradnji u povezivanju poduzetnika i zajedničkom sudjelovanju u projektima koji mogu biti financirani iz programa Europske unije. Istarska županija predstavljena je kao turistička destinacija kroz prezentacije turističkih zajednica Fažane, Poreča, Pule i Labina.
h programa
će je dobiti jamstvo do vrijednosti i 10 milijuna kuna te čak do 80 posto vrijednosti cijelog kredita zvojnih aktivnosti, troškova elaborata, studija, licenciranja i zaštite, troškova osnivanja trgovačkih društava i obrta te se za
Zainteresirani za jamstva zahtjev za jamstvo podnose na propisanom obrascu, uz supotpis kreditora navedene troškove jamstvo ne može izdati. Kod ulaganja u nematerijalnu imovinu koja je predmet inovacije podržava se: financiranje troškova istraživačko razvojnih aktivnosti, troškova elaborata, studija, licenciranja i zaštite. Trošak plaća u ovom segmentu ne smatra se ulaganjem u kratkotrajnu imovinu. HAMAG Invest u okviru ove mjere izdaje jamstva za kredite odobrene za financiranje ulaganja u dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu te kratkotrajnu imovinu. Dopušteni udio kratkotrajne imovine u kreditu je najviše 30 posto kredita.
Usporedni prikaz starog i novog modela jamstvenih programa Kategorija
Stari model
Novi model EU početnik
Postotak jamstva
80% za investicije, 50% za
80% (maksimalno) za sve
obrtna sredstva
vrste ulaganja
Obrtna sredstva
Maksimalno jamstvo 400.000,00 kn i 50% glavnice kredita
Maksimalno jamstvo 1.000.000,00 kn i 80% glavnice kredita
Investicije
Maksimalno jamstvo 1.500.000,00 kn
10.000.000,00 kn
Inovacije
Maksimalni postotak jamstva 70% glavnice kredita
Maksimalni postotak jamstva 80% glavnice kredita
Financijski leasing
Maksimalni postotak jamstva 50% iznosa leasinga
Maksimalni postotak jamstva 80% iznosa leasinga
Pismo namjere
Samo za investicije
Za sve vrste ulaganja
Kolateral koji se traži od poduzetnika
Nekretnina + zadužnice
Samo zadužnice
Maksimalno jamstvo
U mjeri D - namijenjenoj Leasingu - najviši iznos jamstva može biti milijun i pol kuna. Jamstva se daju za ulaganje u strojeve, opremu i gospodarska vozila, osim za vozila isključena Pravilnikom o izdavanju jamstava HAMAG-a. Učešće iznosi najmanje 20 posto i podržava se isključivo financijski leasing. Zainteresirani za jamstva zahtjev za jamstvo podnose na propisanom obrascu, uz supotpis kreditora. Tvrtka može prije podnošenja zahtjeva za kredit zatražiti od HAMAG Investa pismo namjere za izdavanje jamstva koje vrijedi šest mjeseci od datuma izdavanja, osim za projekte iz mjere A. Zahtjevu za izdavanje pisma namjere prilaže se dokumentacija navedena na službenoj internet stranici HAMAG Investa bez dokumentacije kreditora. HAMAG Invest neće razmatrati Zahtjeve za izdavanje pisma namjere poduzetnika koji su već podnijeli Zahtjev za kredit. Ovaj jamstveni program vrijedi do kraja 2018. godine, no može se produžiti i nakon tog roka.
enterprise europe
EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI
Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted.europa.eu.
eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/Dokument PodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta= 2014%2fS+002-0013307.
Programiranje i aplikacijska podrška Financijska agencija traži nabavu usluga programiranja i aplikacijske podrške. Natječaj je otvoren do 25. travnja, a prijave na hrvatskom jeziku predaju se na Financijska agencija, 85821130368, Vrtni put 3, Služba nabave, Na pažnju: Matija Pašalić, 10000 Zagreb. Više podataka o nadmetanju na https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/Dokument PodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta= 2014%2fS+002-0013415.
Cjevovodi Zaprešić d.o.o. traži nabavu cjevovoda, sustava cijevi, različitih cijevi, strukturnih cijevi i srodnih artikala. Natječaj je otvoren do 25. travnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Zaprešić d.o.o., 96412232479, Pavla Lončara 2, Voditelj poslova komercijale i javne nabave, Na pažnju: Franjo Mandir, 10290 Zaprešić, fmandir@komunalnozapresic.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?Oznaka Dokumenta=2014%2fS+002-0013367.
Izrada projekta Veleučilište u Slavonskom Brodu traži nabavu usluge izrade projekta i nacrta te procjenu troškova. Natječaj je otvoren do 24. travnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Veleučilište u Slavonskom Brodu, 06972269479, Dr. Mile Budaka 1, Društveni odjel, Na pažnju: Sanja Knežević, 35000 Slavonski Brod, sanja.knezevic@vusb.hr. Više podataka o nadmetanju na https://
Prekidači Hrvatski operator prijenosnog sustava traži nabavu prekidača. Natječaj je otvoren do 24. travnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o., 13148821633, Kupska 4, Na pažnju: Dean Dobrec, 10000 Zagreb, dean.dobrec@hops.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/
application/ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?Oznaka Dokumenta=2014%2fS+005-0013507. Uređaji za anesteziju Klinika za dječje bolesti Zagreb nabavlja uređaje za anesteziju. Natječaj je otvoren do 12. svibnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Klinika za dječje bolesti Zagreb, 70641763756, Vjekoslava Klaića 16, Služba nabave, Na pažnju: Sanda Kokić, 10000 Zagreb, sanda.kokic@kdb.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/ SPIN/application/ipn/D ocument Management/DokumentPodaciFrm. aspx?Oznak aDokumenta=2014%2 fS+002-0016433. Održavanje i popravak oružja Ministarstvo obrane Republike Hrvatske traži nabavu usluga održavanja i popravka oružnih sredstava. Natječaj je otvoren do 6. svibnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, 66486182714, Kralja Zvonimira 12, Samostalni sektor za javnu nabavu, Na pažnju: Robert Domić, 10020 Zagreb, robert.domic@morh.hr. Više podataka o nadmetanju na https://
eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/Dokument PodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta= 2014%2fS+017-0018948. Teretna vozila Grad Zagreb traži nabavu rabljenih teretnih vozila. Natječaj na hrvatskom jeziku se predaje do 22. svibnja na Grad Zagreb, 61817894937, Trg Stjepana Radića 1, Središnje tijelo za javnu nabavu, 10000 Zagreb, javna.nabava@ zagreb.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?Oznaka Dokumenta=2014%2fS+002-0019068. Održavanje i popravci računala Grad Zagreb traži nabavu usluga održavanja i popravka računala. Natječaj je otvoren do 8. svibnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ured za javnu nabavu, Avenija Dubrovnik 15/I., soba 105, 10020 Zagreb, javna.nabava@zagreb.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/ application/ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?Oznaka Dokumenta=2014%2fS+002-0016366.
POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani. Dobavljači ručnika i posteljine za upotrebu u hotelima i restoranima (BRUK20140207002) Tvrtka sa sjeveroistoka Engleske traži dobavljača ručnika, posteljine i stolnjaka za komercijalnu upotrebu u restoranima i hotelima. Tvrtka traži partnera za dugoročnu suradnju u obliku dobavljača ili distributera traženih proizvoda. Dobavljači farmaceutskih proizvoda (BRUK20130924002) Britanska tvrtka, s rastućim globalnim izvozom u preko 70 zemalja, s dugogodišnjim iskustvom i suvremenom tehnologijom koja posluje na međunarodnom farmaceutskom tržištu, traži dobavljača novih farmaceutskih proizvoda za distribuciju diljem svijeta.
Dobavljači tkanina (BRRU20140214003) Ruska tvrtka specijalizirana za trgovinu na veliko tkanina i tekstila nudi trgovačko-posredničke usluge. Tvrtka se uspješno razvija na ruskom tržištu i dobro se iskazala u segmentu lake industrije. Traži nove dobavljače te nudi suradnju inozemnim proizvođačima tkanina.
Traži se proizvođač slušalica (BRSE20140217001) Švedska tvrtka traži proizvođača prilagođenih slušalica. Njihov koncept slušalica ima dodatnu karakteristiku koja ima potencijal patenta. Tvrtka trenutno radi na tome da osigura ovaj izum, te traži proizvođača slušalica koji su spremni ne samo proizvoditi standardne slušalice, već i slušalice s inovativnim dodatkom švedske tvrtke. Usluge pronalaženja poslovnih partnera na poljskom tržištu (BRPL20140113001) Poljska tvrtka je zainteresirana za distribuciju proizvoda/usluga ili da bude podizvođač. Tvrtka nudi inovativna ICT rješenja u područjima: Big Data, Cloud Computing, semantičkih tehnologija i upravljanja znanjem. Raspolaže iskusnim informatičkim stručnjacima koji su realizirali projekte za širok raspon tvrt-
ki te marketinških i prodajnih stručnjaka. Nudi uslugu pronalaženja mjesta za proizvode/usluge potencijalnog partnera na domaćem tržištu, kao i baze podataka o potencijalnim klijentima.
Prodaja strojeva za proizvodnju prehrambenih proizvoda (20101109014) Belgijska inženjerska tvrtka koja uglavnom djeluje u sektoru hrane želi proširiti svoje aktivnosti prodajom strojeva za prehrambeni sektor. Tvrtka nudi svoje usluge kao distributer te prodaju strojeva za proizvodnju čokolade, bombona i pekarskih proizvoda. Dobavljači svježeg voća (BRNL20140213001) Tvrtka iz Nizozemske, proizvođač zdravih hranjivih proizvoda, uglavnom sokova, ali i shakeova, smoothija, bezalkoholnih koktela i drugih voćnih proizvoda, traži dobavljača svježeg voća kako bi proširila mrežu dobavljača. Proizvođači sigurnosne i radne odjeće (BRFR20140204001) Francuska tvrtka traži proizvođača profesionalne radne i sigurnosne odjeće za muškarce i žene. Proizvodi bi trebali biti namijenjeni korištenju u sektoru graditeljstva i sigurnosti/zaštitarstva. Tvrtka
nudi trgovačko posredništvo ili distribuciju na francuskom tržištu. Metalne konstrukcije (BRRO20140217002) Rumunjska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju metalnih konstrukcija i dijelova konstrukcija, odgovorna za projektiranje, proizvodnju, montažu i servisiranje industrijskih ispušnih instalacija, nudi usluge trgovačkog posredništva stranim proizvođačima. Proizvodi za vrt (BRES20140305001)
Španjolska tvrtka specijalizirana za distribuciju proizvoda od trske i pletenog vrijeska, kao i drugih željeznih proizvoda za vrt, nudi komercijalne agencijske usluge proizvođačima vrtne opreme i komplementarnih proizvoda. Tvrtka ima 15 godina iskustva u proizvodnji, uvozu i izvozu i zainteresirana je za proširenje svog asortimana proizvoda. Stoga traže nove proizvode, ponajprije strojeve za vrtlarstvo, proizvode za vanjsku dekoraciju i gnojiva.
www.een.hr
21. travnja 2014.
6 7
RAPEX izvješće RAPEX izvješće
RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske, medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/ consumers/dyna/rapex/rapex_archives_en.cf. Maska, brend Offertisima, naziv Maska, broj modela 523151. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži ftalate. (slika 1) Boja za slikanje prstima, brend Stylex Toppoint, naziv Finger-Malfarben (Finger paint). Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži previsoke razine konzervansa. (slika 2)
Dječji plastični pištolj, model My P ti-Toy, model Pistolet avec flechettes a ventou-
1
2
5
6
se DY 68158. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer se plastični vrhovi na strelicama lako mogu odvojiti, inhalirati ili progutati. (slika 3) Detektor dima, brend Carrera, model Rauchwarnmelder Alarm RM 01. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer je nedovoljno osjetljiv pa se može ne aktivirati pri potrebi. (slika 4) Električni uvijač za kosu, brend Lee Stafford, model Jumbo Lazy Curl & Nourish LSHT09. Proizvod predstavlja rizik jer spoj žice i plastičnog dijela uvijača nije dobro izveden pa lako može pu-
3
4
7 knuti i ostaviti dijelove pod naponom lako dostupnima. (slika 5) Elektronički sustav za kontrolu motora, brend Volvo Penta, modeli s motorima D6, D11 i D13 i kontrolerima EVC-D, EVC-D2, EVC-E or EVC-E2 sa IPS 1, IPS 2, IPS 3 i 24 V električnim sustavom s više od jedne vozačke pozicije. Zbog greške u operativnom sustavu kontrolera u nekim ekstremnim slučajevima može doći do gubitka kontrole nad kormilom. (slika 6) Automobili, brend Jeep, model Wrangler, proizvedeni između lipnja 2012. i
8 veljače 2013. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer cijev hladnjaka ulja u mjenjaču može doći u dodir s ventilom servo upravljača, pa nakon intenzivne uporabe može doći do curenja ulja i neispravnosti mjenjača. (slika 7) Automobili, brend Hyundai, model ix35, proizvedeni od listopada 2011. do lipnja 2012. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer zatezač pojasa vozača može neispravno raditi i smanjiti napetost pojasa koji tako može biti manje učinkovit pri sudaru. (slika 8)
Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Upit vezan za tehnologiju uputite na lada.benzon@bicro.hr.
Niskoenergetska napajanja s primjenom u području rasvjete (TRES20130729001) • Baskijska tvrtka koja se bavi tehničkim razvojem u području rasvjete u potrazi je za niskoenergetskim napajanjima za integraciju u svoje proizvode. Rješenje treba imati univerzalni ulaz (AC/DC) s PFC i 12V DC izlazom (snage 6W i 15W), dugi vijek trajanja na 60º C, i biti primjenjivo u području rasvjete. Traženo napajanje treba povećati učinkovitost potrošnje energije pri radu rasvjetnih tijela i drugih globalnih rasvjetnih rješenja. Tvrtka je zainteresirana za nabavni ugovor ili ugovor o proizvodnji te ugovor o tehničkoj suradnji. Inovacije u području elektrooptičke, infracrvene i radiofrekvencijske tehnologije s primjenom u sektoru obrane (13 GB 403U 3S1V) • Visokoinovativna tvrtka s jugoistoka Velike Britanije specijalizirana za područje elektronike u ratovanju traži najnovija rješenja (u ranoj fazi razvoja ili spremna za primjenu) u području infracrvenih difuzija srednjih valnih duljina (3-5 μm) tehnologij eLiquid Crystal on Silicon (LCoS) i Digital Mirror Device (DMD) te pakiranja kvantnih kaskadnih lasera. Tvrtka je zainteresirana za zajedničke razvojne projekte u kojima će
koristiti postojeću i potencijalnu opremu za ispitivanje proizvoda (elektrooptičke, infracrvene i radiofrekvencijske tehnologije).
Automatski stroj za sortiranje metala prema težini (TRUK20131016001) • Tvrtka iz Velike Britanije specijalizirana za precizne perforirane proizvode u potrazi je za automatskim strojem za sortiranje s obzirom na težinu metala, s ciljem optimizacije proizvodnog procesa metalnih nastavaka (raspon težine u prosjeku od 200 do 400 grama). Svi nastavci su oblika četverokutne, čelične, oštrobridne pločice s jednom ili dvije rupe. Tvrtka je u potrazi za partnerima koji proizvode navedene strojeve za sortiranje i zainteresirana je za komercijalni ugovor s tehničkom podrškom. Novi plastični materijali i materijali na biološkoj bazi s primjenom u industrijskom dizajnu (13 NL 60AH 3SSA) • Nizozemska tvrtka specijalizirana je za razvoj i primjenu reciklirajuće i održive plastike te ekološki prihvatljivih materijala na biološkoj bazi. Cilj tvrtke je optimizirati korištenje novih materijala za razne inovativne procese i dizajnerske projekte. Tvrtka je u potrazi za novim materijalima (npr. nova plastika, polimeri i materijali s biološkom bazom), kao i tehnikama obrade. Zainteresirana je za tehničku su-
radnju s tvrtkama aktivnim u razvoju i proizvodnji novih materijala.
Stomatološka 3D kamera visoke rezolucije za oralnu primjenu (TRPL20131108002) • Mala tvrtka s jugozapada Poljske koja nudi CEREC stomatološki postupak (Chairside Economical Restoration of Esthetic Ceramics) traži specijalnu 3D kameru s mogućnošću prikupljanja slika zubi pacijenata, s ciljem daljnje obrade i proizvodnje zubnih proteza. Novi dizajn i materijali za izradu kuhinjskog i kupaonskog namještaja (TRUK20130927001) • Proizvođač kuhinjskog i kupaonskog namještaja iz Velike Britanije je u potrazi za tehnologijama koje će uključivati prednosti za korisnike, poput estetike, održavanja čistoće i očuvanja energije. Također, tražene su nove tehnologije koje poboljšavaju proizvodne procese. Tvrtka ima resurse za daljnji razvoj i izlazak na međunarodno tržište, a očekivana vrsta suradnje ovisi o stupnju razvoja proizvoda ili procesa. Modularna elektrana na biomasu: keramički izmjenjivači topline (TRIT20131211001) • U potrazi za korisnim iskorištavanjem gnojiva, usitnjenog drva, ostataka od obrezivanja šuma i voćaka u manjim selima, farmama ili tvornica-
ma, talijanska tvrtka je razvila novu tehnologiju. Mala turbina (100kWe) i povezana spalionica (500kWt) čine Plug&Play sustav. Sustav se može implementirati u kogeneracijski sustav čime se postiže maksimalni energetski rezultat. Tvrtka traži tehnološkog partnera za proizvodnju keramičkih izmjenjivača topline. Ekspertiza za razvoj baterija i senzora baziranih na gorivim ćelijama s glukozom (13 NL 60AH 3SQ3) • Mala tvrtka iz Nizozemske je u potrazi za ekspertizom za razvoj baterija i/ili senzora na temelju gorivih ćelija s glukozom. Tražene baterije ili senzori sastoje se od odjeljka gorivih ćelija i anodno-katodnog odjeljka. Ekspertiza je potrebna za stvaranje maksimalnog električnog toka u anodno-katodnom odjeljku. Višegodišnji projekt ima za cilj stvaranje poboljšanih prototipova i zatim daljnje primjene u baterijama ili senzorima.
enterprise europe
21. travnja 2014.
8
Konferencija o prekograničnom poslovanju Europska komisija organizira Konferenciju o prekograničnom poslovanju koja će se održati u srijedu, 4. lipnja u Zagrebu, u Hotelu Aristos.
mogućnostima koje su im dostupne za uspješno upravljanje prekograničnim kreditiranjem i naplatu prekograničnih plaćanja.
Ova jednodnevna besplatna konferencija u organizaciji Opće uprave za poduzetništvo i industriju pri Europskoj komisiji dio je niza događanja na državnoj razini s ciljem informiranja MSP-a o
Vaš klijent iz EU-a ne plaća račun? Možete osigurati plaćanje bilo gdje u Europi, a saznajte i kako na ovom seminaru. Upoznajte se s mjerama Europske komisije za poboljšanje poslovanja i
pojednostavljenje naplata prekograničnog duga u EU-u! Za dodatna pitanja obratite se Centru za EU pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Kontakt osoba: Igor Bobek, ibobek@hgk.hr. Pozivnica i prijava na ovo događanje nalazi se na web stranici http://www.een.hr/ hr/kalendar/04-06-2014/konferencijao-prekogranicnom-poslovanju/486/.
AgroB2B@NSFair Međunarodni sajam poljoprivrede u Novom Sadu vodeći je takav sajam na prostoru Jugoistočne Europe. Ovo je 81. takav sajam, a prošle godine su tijekom ove manifestacije predstavljeni proizvodi iz 60 zemalja, sudjelovali su posjetitelji iz 30 zemalja s četiri kontinenta te je organizirano četrdesetak kongresnih skupova.
i pića, ali je događaj otvoren i za povezane sektore poput poljoprivredne mehanizacije, gnojiva i zaštite bilja, pakiranja proizvoda/ambalaže, poljoprivrede kao područja obnovljivih izvora energije, opreme za proizvodnju i preradu hrane, istraživanja u poljoprivredi... Sudjelovanje na događanju je besplatno, a sudionici moraju sami osigurati ulaznicu za sajam i pokriti eventualne troškove prijevoza i smještaja u Novom Sadu. Re-
AgroB2B@NSFair je namijenjen prvenstveno proizvođačima i trgovcima hrane
RENEXPO Western Balkans B2B Event sajma energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije u Beogradu, 11.-12. lipnja. Više informacija možete saznati na web stranicama: http://www.renexpobelgrade.com/index.php?id=7&L=1 ili http://renexpo.talkb2b.net/. Europska poduzetnička mreža Srbije i Sveučilište u Novom Sadu, u suradnji s Grupom REECO i REECO SRB, poziva na sudjelovanje na Međunarodnom B2B@RENEXPO-u zapadnog Balkana u Sava Centru koji će se održati tijekom 1. međunarodnog
Europska poduzetnička mreža SrbijePrivredna komora Srbije i Univerzitet u Novom Sadu u suradnji s Novosadskim sajmom i Nizozemskom agencijom za MSP 21. svibnja 2014. godine u Novom Sadu organiziraju međunarodne poslovne susrete AgroB2B@NSFair u okviru Sajma poljoprivrede.
Rok za registraciju je 11. svibnja. Za sve dodatne informacije možete kontaktirati organizatore: Biro za saradnju sa EU, telefon 011/33 00 928, 33 00 932 ili putem emaila: eu@pks.rs. Kontakt osoba u HGK-u: Jelena Ravlić, jravlic@hgk.hr.
ENGINEERING 2014 U suradnji s BIC-om Bratislava, koji je koordinator mreže Enterprise Europe Network u Slovačkoj, Agencija SARIO poziva na Međunarodni strojarski kooperacijski dan - Engineering 2014, koji će se održati 21. svibnja u Nitri, u Slovačkoj. Ta je priredba sastavni službeni dio 21. međunarodnog strojarskog velesajma koji se održava na Sajmu Agrokomplex u Nitri. Više podataka može se dobiti na +421 2 58260321 ili nada.hladka@ sario.sk.
Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 25. - 26. travnja - Jazz ahead 2014, brokerage sastanci, Bremen, Njemačka
3. i 4. lipnja - Matchmaking World Bioenergy, Jönköping, Švedska
6. - 8. svibnja - GENERA 2014 Brokerage Event, Madrid, Španjolska
4. lipnja - Konferencija o prekograničnom poslovanju, Zagreb
20. - 26. svibnja - Agro B2B@NSFair, Novi Sad, Srbija
10. lipnja - Israel Mobile Summit, Rishon Le’Zion, Izrael
27-28. svibnja - Konferencija i poslovni susreti “Održiva gradnja i obnavljanje”, Beč, Austrija
gistracija sudionika i sve dodatne informacije u vezi s organizacijom ovih međunarodnih poslovnih susreta možete naći na internet stranici: http://agrob2bnsfair.talkb2b.net.
11. - 12. lipnja - RENEXPO Western Balkans B2B Event, Beograd, Srbija 26. lipnja - Horizon 2020 Matchmaking, Kopenhagen, Danska
Sudjelovanje u danu se plaća po cijeni od 25 eura. Na B2B sastancima se tvrtke i poduzetnici - tijekom jednog dana i na jednom mjestu - mogu upoznati s potencijalnim poslovnim partnerima u izabranim ograncima strojarstva. Svaki sudionik dobiva i prostor za prezentaciju svojih ideja i rješenja. Sudionici dobivaju i slobodni ulaz na 21. međunarodni strojarski velesajam. Registracijski obrazac se popunjava najkasnije do 2. svibnja na www.b2match. eu/engineering2014/registration.
Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA
Glavni urednik
Darko Buković
Urednik priloga
Krešimir Sočković
PREDSTAVLJAMO 13
www.privredni.hr Broj 3824, 21. travnja 2014.
( 3 inženjera ( 150 t rajčice zaposlena u tvrtki Obstinatio
Obstinatio, Split
preradila Majuka u 2013.
MAJUKA, ZAGREB
Klijentu stalno na usluzi
Domaće, a ne industrijsko Svaku dopunu ili izmjenu po završetku posla bez Zbog problema s plasmanom u velike trgovačke lance pogovora prihvaćamo, kaže direktor Mladen Škomrlj. tvrtka se okrenula planovima za izvoz u Austriju, a Klijentima su na usluzi čak i ako je netko drugi napravio preliminarni sastanci dali su joj razloga za optimizam pogrešku prilikom realizacije njihovog projekta
T
vrtku Obstinatio osnovao je 2007. godine građevinski inženjer Mladen Škomrlj. Uz njega, inače inženjera s velikim iskustvom vođenja tvrtki i gradilišta (vodio je i gradnju Masleničkog mosta), u tvrtki su zaposlena još dva ovlaštena inženjera građevinarstva. Obstinatio se bavi projektiranjem, nadzorom, etažiranjem, energetskim certificiranjem, legalizacijom objekata kao i zastupanjem stranih tvrtki iz djelatnosti graditeljstva na području Hrvatske i regije. Tvrtka je nadzirala izvođenje radova na državnim, županijskim i lokalnim cestama, na objektima visokogradnje, poslovnim objektima a prilično posla je odrađeno na legalizaciji objekata te na energetskom certificiranju zgrada. Unatoč tome što Obstinatio ima posla u ova, za graditeljski sektor teška vremena, Mladen Škomrlj kaže da je situacija jako neizvjesna i da je prava rijetkost dobiti dugoročan posao. Iz tog ra-
zloga je, prema njegovim riječima, vrlo teško i nezahvalno planirati razvoj tvrtke. “Nema velikih poslova pa smo prisiljeni uzimati i poslove koji traju po nekoliko dana”, kaže on. Nadzor nad radovima “Ono što nas kao malu tvrtku izdvaja od ostalih je činjenica da smo poslovnom partneru na usluzi od početka do završetka projekta. Znači, i kroz realizaciju naše usluge ali i nakon dovršetka ugovorenog posla. Svaku dopunu ili izmjenu po završetku posla bez pogovora
Projekt koji smo prihvatili ne smatramo dovršenim dokle god to ne misli i klijent, ističe Škomrlj prihvaćamo i na taj način zadržavamo klijente koji nam se redovito vraćaju, vjerojatno zato što su prepoznali naše zna-
nje i namjeru da im budemo na raspolaganju za sve njihove zahtjeve. Mi smo klijentima na usluzi čak i u situaciji kada je netko drugi napravio pogrešku prilikom realizacije njihovog projekta. Trudimo se da naši klijenti što manje razmišljaju o zadaći koju su nam povjerili, odnosno poslu za koji su nas angažirali. Projekt koji smo prihvatili ne smatramo dovršenim dokle god to ne misli i klijent”, ističe Škomrlj. Obstinatio je provodio nadzor na državnoj cesti D8, a obavljao ga je i na izvođenju radova izgradnje velikog križanja kod Makarske te radova na prometnici u središtu Knina. Izvođeni su nadzori na raznim cestama od županijskog značaja u svim dalmatinskim županijama. Obstinatio je obavljao nadzor i nad jednim izuzetnim projektom gradnje doma za starije i nemoćne u Zadarskoj županiji te nadzirao gradnju moderne pršutane u blizini Gizdavca kao i gradnju niza stambenih objekta u Dalmaciji ali i Zagrebu. (J.V.)
Z
agrebačka tvrtka Majuka pod brendom Zdravo za gotovo proizvodi i plasira na tržište premium proizvode od rajčice. Među njima se nalaze umaci za pizzu i tjestenine, pasirana rajčica, sok, koncentrat, gotova juha u boci, pekmez, domaći ketchup te sušene rajčice u maslinovu ulju. Marin Rinčić, direktor ove tvrtke koja trenutačno zapošljava tri osobe, kaže nam kako je na tu ideju došao kada se prije dvije godine s obitelji preselio u kuću i počeo razmišljati o zdravoj hrani, vraćanju korijenima i pripremi zimnice. “Tako je na red došla i prerada rajčice u pasiranu. Nakon par dana rada s prijateljima uspjeli smo proizvesti stotinjak litara soka i na opće čuđenje okus je bio odličan. Svi su bili oduševljeni razlikom između domaćeg i industrijskog okusa. To je bila prekretnica i nakon toga dana više gotovo uopće ne kupujem industrijske proizvode”, objašnjava nam dodajući kako je istraživanjem došao i do razloga ove ra-
zlike u okusu i kvaliteti. “Naime, bitna je sorta rajčice i način branja. Kako sve počinje kvalitetnom sirovinom pribavio sam stare sorte i odlučio se za ručno branje zrelih plodova. Velika industrija nema taj luksuz, oni jednostavno moraju koristiti mehanizaciju za branje, ne mogu birati samo zrele proizvode, a stare sorte im ne odgovaraju zbog problema s transportom i preradom. Tako smo pronašli nišu i krenuli u proizvodnju onoga u što vjerujemo”, naglašava on. Gerilski pristup Na hrvatskom tržištu, nastavlja, jako je teško poslovati, posebice ako se proizvodi zdrav i kvalitetan proizvod. “Veliki trgovački lanci nemaju sluha za male proizvođače i sa svojim odgodama plaćanja koje su daleko od 60 dana, naknadama za ulazak na police i onima za marketing, jednostavno pojedu sve koji se nespremni upuste u poslovanje s njima. Stoga smo se odlučili na gerila pristup - prodaju u malim kvartovskim dućanima, tržni-
cama... gdje kupuju ljudi poput nas koji brinu o kvaliteti namirnica”, ističe Rinčić. Također, kaže, ne postoji ni podrška državnih institucija, a banke poduzetnicima-početnicima nude gotovo nemoguće uvjete. “Ako, primjerice, želite dobiti 700.000 kuna kredita za kupnju sirovine, banka od vas traži 210.000 kuna oročenih na vrijeme trajanja kredita, hipoteku u iznosu od milijun kuna i po mogućnosti jamca sa 25.000 kuna neto plaće. A o kamati neću ni govoriti”, naglašava on. Među budućim poslovnim planovima tvrtke ističe se povećanje prerađene količine rajčice sa 150 tona u 2013. na 400 tona u ovoj godini, što naravno vodi otvaranju novih radnih mjesta. “Osim toga, zbog problema s plasmanom u velike trgovačke lance, okrenuli smo se planovima za izvoz u Austriju i preliminarni sastanci su nam dali razloga za optimizam. Kvalitetan proizvod koji nudi vrijednost za novac uvijek nađe kupca, samo treba biti uporan i tražiti prilike”, zaključuje Rinčić. (B.O.)
14 HRVATSKA & REGIJA
( 4,5 mlrd KM ili 54,42% BDP-a
*vijesti Turska: prijateljstvo i trgovina bez granica Vlada Turske će kroz razne olakšice pružiti svu podršku turskim investitorima koji namjeravaju ulagati u BiH, izjavio je u razgovoru s predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Vjekoslavom Bevandom turski ministar gospodarstva Nihat Zejbekdži koji je, zajedno sa 40 turskih privrednika, boravio u BiH. Zahvaljujući povoljnom turskom kreditu od 100 milijuna KM namijenjenom uglavnom povratnicima, do sada je u BiH posao dobilo više od 2000 ljudi. U BiH, prema podacima središnje banke Turske, posluje 15 turskih tvrtki koje su od 2002. do kraja 2013. investirale 233 milijuna dolara. U tom razdoblju uvoz iz BiH u Tursku porastao je 14 puta, s osam na 124 milijuna dolara, dok je turski izvoz u BiH sa 63 porastao na 274 milijuna dolara, izjavio je Zejbekdži. U prva dva mjeseca ove godine izvoz iz BiH u Tursku je povećan za 3,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a uvoz iz Turske za 9,7 posto. Nove trošarine na rezani duhan
Vijeće ministara BiH utvrdilo je izmjene Zakona o trošarinama kojim se uvode specifične trošarine na rezane duhane, cigare i cigarilose, čime će se ispuniti jedan od uvjeta MMF-a za nastavak stand-by aranžmana, ali i zaštita domaće duhanske industrije. Naime, zbog povećanja cijena cigareta na početku godine njihov promet se smanjio za više od 20 posto, ali se za isti postotak povećala prodaja jeftinog rezanog duhana. Prema predloženim izmjenama, na kilogram rezanog duhana plaćat će se 78 KM trošarine. Tako će kutija od 250 grama rezanog duhana koja trenutačno stoji 15 KM ubuduće stajati 34,5 KM.
Privredni vjesnik Broj 3824, 21. travnja 2014.
dug Republike Srpske (porastao za 50 posto u 6 godina)
Republika Srpska dobila 270 milijuna eura od Rusa i odbacila aranžman s MMF-om
Ruski kredit umjesto MMF-a MMF još nije u potpunosti zatvorio vrata BiH. Ona su ostala odškrinuta, ali ukoliko jedan dio države, jedan entitet raskine stand-by aranžman, čitava država će ostati bez sredstava ove institucije, rekao je guverner Kozarić Zdravko Latal latal@privredni.hr
K
reditnog aranžmana Republike Srpske s Međunarodnim monetarnim fondom neće biti jer uvjeti koje je ova međunarodna financijska institucija postavila tom entitetu nisu realni, priopćio je nedavno ministar financija RS-a Zoran Tegeltija, a potom i potvrdila premijerka Željka Cvijanović. Predsjednik srpskog entiteta Milorad Dodik na jednom predizbornom predstavljanju svoje stranke SNSD-a i sebe, otkrio je prave razloge za raskid dugogodišnje “ljubavi” s MMF-om. Razgovori u vezi s ruskim kreditom za Republiku Srpsku su završeni i vrlo brzo iz Moskve stiže prva tranša od 70 milijuna eura, dok će preosta-
Rusi su vlasnici gotovo svih prirodnih resursa u srpskom entitetu lih 200 milijuna eura biti isplaćeno tijekom godine, rekao je Dodik, ali je odbio odgovoriti na pitanje po kojim je uvjetima dobiveno 270 milijuna eura. “Smatramo da je MMF bio nekorektan, ili tendenciozan kad je prije pet godina inzistirao na plasmanu sredstava Bosni i Hercegovini, a vraćanje kredita locirao na pet godina i to u gotovo nemogućim uvjetima”, objasnio je Dodik ustvrdivši da ruski kredit nije novo povećanje zaduživanja
entiteta, već je riječ o nekoj vrsti restrukturiranja postojećeg duga. Uz sve to Dodik je optužio MMF da to nije samo financijska, nego i politička organizacija. A uvjeti taman ispunjeni Istodobno su oba doma parlamenta Federacije BiH usvajanjem izmjena zakona o izvršenju budžeta ispoštovala uvjet MMF-a za nastavak stand-by aranžmana čija sredstva osiguravaju financijsku stabilnost zemlje. Naime, izmjenama je spriječeno da se dogodi ono što se dogodilo početkom godine, kada su smjenom ministra financija bile blokirane kompletne isplate iz proračuna. Što će napraviti MMF nakon otkaza koji je stigao iz Banje Luke - na ovo pitanje odgovor je dao guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić ustvrdivši da strahuje od implikacija. MMF još nije u potpunosti za-
tvorio vrata BiH. Ona su ostala odškrinuta, ali ako jedan dio države, jedan entitet raskine standby aranžman, čitava država će ostati bez sredstava ove institucije, rekao je Kozarić. Zapravo postoje dva ozbiljna razloga zbog kojih se službena Banja Luka odrekla stand-by aranžmana bez čijih se eura još samo prije nekoliko dana nije mogao ni zamisliti financijski život i stabilnost u Republici Srpskoj kao ni u Federaciji BiH. Na razini države nije korišten novac MMF-a. Prvi razlog je to što nije postignut dogovor socijalnih partnera, vlade RS-a, sindikata RS-a i Unije udruženja poslodavaca RS-a o zakonu o radu kojim su se drastično morala smanjiti prava ionako obespravljenih radnika, niti se taj zakon mogao donijeti u zadanom roku. Savez sindikata RS-a na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća RS-a odbacio je svaku mogućnost
donošenja novog zakona kojim bi se drastično ugrozila ionako već ugrožena prava radnika na rad i egzistenciju. Poslodavci su bili jedinstveni da podrže ovaj zakon, a vlada je inzistirala da se dvije “zaraćene” strane dogovore i iznađu rješenja koja bi bila od obostranog interesa. Iz MMF-a su poručili da će stand-by aranžman s državom BiH, odnosno s dva njena entiteta, biti zamrznut dok na snagu ne stupi zakon o radu s reduciranim radničkim pravima. Sindikat je, između ostalog, zatražio od vlasti da istraže tko je odgovoran za oko 1,5 milijardi KM duga radnicima u realnom sektoru za neisplaćene plaće i doprinose, te za nepoštivanje kolektivnog ugovora. Kredit po ukrajinskom modelu U diplomatskim kuloarima u Sarajevu prevladava mišljenje da ruski kredit neće spasiti srpski entitet prezadužen s oko
4,5 milijardi KM, što je 50 posto više nego što je dug iznosio prije šest godina. Taj dug danas iznosi 54,42 posto BDP-a, a samo ove godine dospijevaju otplate od oko 500 milijuna KM. Međutim, ruski kredit koji je Dodik dobio po ukrajinskom modelu morao bi znatno povećati zanimanje Zapada za ukupna zbivanja u BiH. Ruski krediti, čiji su uvjeti najčešće nepoznati, kažu u Sarajevu, nisu samo ekonomskog, nego još više političkog karaktera. Ruska podrška Dodiku zapravo nije pomoć Srbima ni RS-u, nego ruskim interesima na Balkanu. Rusi su vlasnici gotovo svih prirodnih resursa u srpskom entitetu zahvaljujući aranžmanima s vlastima koje predstavlja Dodik, pa je razumljivo da je tih 270 milijuna eura pojas za spašavanje od bankrota Republike Srpske, ali i sve izvjesnijeg pada Dodikove vlasti na predstojećim izborima 12. listopada ove godine.
15
www.privredni.hr Broj 3824, 21. travnja 2014.
( 6. katalog 500 menadžera
*vijesti
najvećih slovenskih tvrtki objavila revija Manager
Slovenski direktorski dossier
Državna poduzeća ne nude direktorsku dugovječnost U sto najvećih slovenskih poduzeća u posljednjih šest godina promijenjene su tri četvrtine direktora. Dugovječnih ima, ali samo među menadžerima koji su pravodobno ušli u vlasništvo svojih poduzeća posljednje tri godine u sto najvećih tvrtki dovedene su dvije trećine novih direktora. Ima u Sloveniji i dugovječnih direktora, ali takvi se mogu naći samo među menadžerima koji su pravodobno ušli u vlasništvo svojih poduzeća. Takvi menadžeri traju sve dok ne učine kakav poslovni sraz pri čemu su njihovi vjerovnici prinuđeni intervenirati. U posljednje vrijeme banke su izrazito nemilosrdne u spašavanju svojih plasmana. Nedavno
Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr
P
redsjednik uprave Luke Koper, Gašpar Gašpar Mišič prošli je tjedan morao predati poslove privremenom predsjedniku Andražu Novaku koji će ovu važnu tvrtku voditi do ljeta. Vjeruje se da će do tada Nadzorni odbor naći dugovječnijeg šefa nego što je bio prethodnik. G. G. Mišič smijenjen je samo nakon pola godine u lučkom sedlu u koje je i uskočio pomalo kaubojski što nije moglo proći nekažnjeno. Smijenjeni šef, prije nego što se skrasio u Kopru, bio je glavni interventni operativac za gospodarstvo u kabinetu Alenke Bratušek. Tamo nije dugo izdržao. Koristeći se uspostavljenim vezama dao se, bez znanja premijerke, izabrati na čelnu poziciju lučke tvrtke gdje se održao onoliko vremena koliko je državi kao vlasniku trebalo da posloži statutarne odredbe na način da se skrešu prava lokalne zajednice i lučkih sindikata čijom je blagonaklonošću Mišič i ustoličen na vodeće mje-
Samo u posljednje tri godine u sto najvećih tvrtki dovedene su dvije trećine novih direktora sto. Čim su pravila posložena G. G. Mišič našao se u prilici da razmišlja o novom zaposlenju. Ne baš perspektivna pozicija Brzoleteći G. G. Mišič najnoviji je dokaz u prilog spoznaji da biti direktor u slovenskom gospo-
darstvu nije neka naročito perspektivna činjenica. Revija Manager objavila je šesti po redu katalog 500 menadžera najvećih slovenskih tvrtki mjereno po prihodima iz prodaje. U tih šest godina u sto najvećih poduzeća promijenjene su tri četvrtine vodećih menadžera. Samo u
su iz Trima potjerali poznatu menadžericu Tatjanu Fink. Na sličan način je u siječnju iz Sportive otišao njezin osnivač Bahtijar Bajrovič. Autori kataloga 500 menadžera najvećih poduzeća spominju Romana Glasera iz Perutnine Ptuj i Sonju Gole iz ACH kao dugo-
godišnje direktore čije su fotelje postale izrazito nestabilne. Državnih direktora među dugovječnima nema. Iznimka je Stane Rožman koji Nuklearnu elektranu Krško vodi već četvrt stoljeća. Mala lista dugovječnih Među tvrtkama u stranom vlasništvu najdugovječniji je direktor Igor Mervič. Slovenski Spar vodi od 1992. godine. Sličan staž ima i Aleksander Zalaznik u Danfoss Trati. Sada je otkriven i najdugovječniji direktor u Sloveniji. To je Bogomir Strašek. Mandat u tvrtki KLS Ljubno počeo je 1974. godine u OOUR-u Kovinarstvo tadašnjeg Gradbenika Ljubno. Iz aktivnog menadžerstva odlazak je najavio Stojan Petrič, predsjednik koncerna Kolektor iz Idrije. Potvrdio je da ove godine odlazi u mirovinu ponosan što je od 1993. godine vodio tvrtku koja je od neprepoznatljive narasla u malu multinacionalku sa 20 proizvodnih poduzeća u Sloveniji i širom svijeta, od Arapskog poluotoka do Dalekog istoka.
Žene drže 64 od 500 vodećih mjesta u tvrtkama
Četvrtina menadžera u zoni gubitaka
Od 500 ukupno analiziranih tvrtki žene zauzimaju vodeća mjesta u 64 tvrtke. Andreja Košir avanzirala je u vodeću menadžericu Elana. Mateja Zavadlal od siječnja je direktorica Sportine. Tatjana Juriševič vodi Kompas, a Irma Gubanec preuzela je Delo. Stranci vode 63 poduzeća u Sloveniji. Revoz i SIJ (Slovenska industrija jekla) nemaju više Slovence za direktore nego Francuza i Rusa. Menadžerski podmladak nije baš u nekom posebnom naletu. Analiza otkriva 31 menadžera mlađeg od 40 godina. Mlada garda preuzela je vodstvo Tuš Holdinga (Ivo Švrljuga), Slovenskih čeličana (Anton Chrenykh) i Taluma (Marko Drobnič). Nasuprot njima 23 menadžera starija su od 60 godina.
Mjereno prihodom od prodaje vodeći slovenski menadžer je Tomaž Berločnik. Njegov Petrol povećao je promet za 15 posto. Naftna konkurencija OMV rasla je podjednako, MOL i Eni čak za 40 posto. Šef Holdinga slovenskih elektrarn Blaž Košorok potisnuo je s trećeg mjesta Franju Bobinca iz Gorenja, a Robert Golob (GEN-I) sa 50 posto rasta prihoda probio se na četvrto mjesto. Na žalost, četvrtina menadžera s popisa 500 najvećih poslovala je s gubitkom. Predlanjske godine rekorder Mercator sa 100 milijuna eura gubitka predvodio je skupinu gubitaša među kojima su najveći bili Cimos i kranjska Sava. Gubici su raspoređeni u pravilu na poduzeća s većim brojem zaposlenih.
Pošta Slovenije poslovala s gubitkom Usprkos ostvarenoj dobiti od 4,1 milijun eura Pošta Slovenije završila je 2013. godinu sa 17,1 milijun eura gubitka. U Poštanskoj je banci, naime, isparilo 17,1, a u NKBMu još 3,4 milijuna eura tako da je Pošta Slovenije nakon 12 godina opet poslovala s gubitkom. Pošta više nije vlasnički povezana s Poštanskom bankom. Svoju infrastrukturu spremna je ponuditi na korištenje i drugim bankama. Spremni za preuzimanje Mercatora Nadzornici Pivovarne Union odobrili su prodaju dionica Mercatora. Kolege iz Pivovarne Laško to su učinili ranije tako da više ne postoji prepreka da Agrokor preuzme Mercator. Preuzimatelj treba još pribaviti suglasnost iz BiH od tamošnje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. Slične suglasnosti već su dale agencije iz Hrvatske i Srbije. Završni postupak preuzimanja proveo bi se do lipnja ove godine, objavljeno je u Ljubljani prošli utorak. Premalo kamiona za odvoz trupaca
Zavod za šumarstvo Slovenije predao je resornom ministarstvu detaljan plan sanacija šuma nakon nedavnog ledoloma u kojem je prema konačnim procjenama oštećeno 9,3 milijuna kubika drvne mase. Konačna šteta procijenjena je na 214 milijuna eura. Dosad je iz šuma izvučeno 15 posto drvne mase. Usko grlo je prijevoz. Za izvlačenje drvne mase treba kolona kamiona duga 4000 kilometara. Slovenija nema takav vozni park pa će se čišćenje šuma rastegnuti na dulji rok od prvobitno planiranog.
16 TURIZAM
Privredni vjesnik Broj 3824, 21. travnja 2014.
( od 2011. god
*vijesti Istraturist ostvario rast prihoda Umaška turistička tvrtka Istraturist u 2013. ostvarila je 467,8 milijuna kuna poslovnih prihoda što je 3,1 posto više nego u 2012. godini. Ujedno je neto dobit tvrtke lani iznosila 72,4 milijuna kuna ili 53,4 posto više nego u godini prije. Kako pojašnjavaju u Istraturistu, ostvareni rast prihoda prije svega je generiran povećanjem obujma poslovanja u segmentu kampova i rastom prosječnih cijena smještaja radi poboljšanja kvalitete i povećanja izravne prodaje. Zagreb posjećuje sve više gostiju U Zagrebu je u tri mjeseca ove godine boravilo ukupno 122.663 gostiju što je sedam posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Oni su ostvarili 233.598 noćenja ili četiri posto više. Prema podacima zagrebačke Turističke zajednice samo u ožujku glavni grad Hrvatske je posjetilo 50.824 gostiju ili četiri posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Oni su zabilježili 95.449 noćenja što je tri posto više nego u ožujku 2013. Turistički razvitak Osječko-baranjske županije
Osječko-baranjska županija svoj gospodarski razvitak, osim u poljoprivredu, usmjerava i na korištenje prirodnih bogatstava, razvoj seoskih gospodarstava i unapređenje turističke ponude, rečeno je na sastanku osječko-baranjskog župana Vladimira Šišljagića s predstavnicima turističkih zajednica te županije. Program ruralnog razvoja od 2014. do 2020. godine prilika je da se urede seoske sredine što podrazumijeva maksimalno korištenje financijskih sredstava iz EU fondova. U sljedećih sedam godina za to je osigurano 330 milijuna eura.
u Dubrovniku se snima Igra prijestolja
Američka serija Igra prijestolja promovira turizam u Hrvatskoj
Kraljev grudobran je naš Serijal je sniman u Arboretumu Trsteno, na dubrovačkoj kuli Minčeti, utvrdi Bokar, ulici sv. Dominika, otoku Lokrumu, tvrđavi Lovrijenac, parku Gradac i atriju Belvedere, ali i u NP Sjeverni Velebit, svjetioniku Veli Rat, dvorcu Trakošćan, u Motovunu, Trogiru, Kopačkom ritu... Sanja Plješa pljesa@privredni.hr
P
opularni američki serijal Igra prijestolja koji se, među ostalim lokacijama, snima i u Dubrovniku od 2011. godine kada je produkcija HBO-a “otkrila” taj hrvatski grad koji prema svojim karakteristikama odgovara opisu Kraljevog grudobrana iz knjige George R. R. Martina Pjesma Leda i Vatre, donio je Dubrovniku dodatnu turističku promociju. U 2012. i 2013. producentska ekipa HBO-a te svi glavni glumci isticali su svoje golemo zadovoljstvo boravkom u Dubrovniku. Tome treba dodati kako se proteklih godina serijal snimao tijekom rujna, mjeseca koji je u Dubrovniku iznimno turistički aktivan, a cijeli pogon serijala nije ni najmanje ometao redovni život stanovnika i turista, kažu u dubrovačkoj Turističkoj zajednici.
Stari grad Dubrovnik i njegove zidine te ostale znamenitosti mogu se jasno prepoznati u Igri prijestolja Jedan od razloga odabira Dubrovnika kao Kraljevog grudobrana želja je producenata da pokažu što više snimaka grada na moru opasanog zidinama. U svijetu poznat kao Ragusa, povijesna pomorska republika, stari grad Dubrovnik i njegove zidine te ostale znamenitosti mogu se
jasno prepoznati u seriji. “Svjesni atraktivnosti samog snimanja čak su i članovi HBO-ove ekipe na kraju popustili i omogućili turistima i građanima Dubrovnika gledanje snimanja nekih scena, primjerice onih koje su se snimale na ulazu Pile”, istaknula je Jelka Tepšić, voditeljica Odjela za komunikacijske taktike dubrovačke Turističke zajednice. Dodala je kako se prošle godine serijal snimao na tvrđavi Bokar dok su posjetitelji šetali zidinama s kojih se odlično vidi ta utvrda a ujedno je i dio starog fortifikacijskog sustava. Turiste privlače lokacije sa snimanja Govoreći o tome je li snimanje tog serijala utjecalo na povećanje turističkih dolazaka u Dubrovnik, Jelka Tepšić je rekla kako se sa sigurnošću ne može utvrdi-
ti koliko turista dolazi u Dubrovnik samo kako bi vidjeli lokacije na kojima se serija snimala. “Statističko praćenje podataka ne omogućava nam razlikovanje motiva dolaska gostiju pa bi trebalo napraviti anketu kako bismo utvrdili koji je postotak turističkih dolazaka samo po osnovi praćenja serijala. Isto tako, teško je utvrditi i iz kojih nam zemalja dolazi najviše turista koje zanimaju lokacije na kojima se snimao serijal jer je on popularan diljem svijeta, primjerice u SAD-u, Velikoj Britaniji, Španjolskoj, Francuskoj i Skandinaviji”, istaknula je Jelka Tepšić. Scene Igre prijestolja snimane su u Arboretumu Trsteno, kuli Minčeti, utvrdi Bokar, ulici sv. Dominika, otoku Lokrumu, tvrđavi Lovrijenac, parku Gradac i atriju Belvedere (atriju neobnovljenog hotela Belve-
dere na krajnjem istočnom ulazu u Dubrovnik). U dubrovačkom predgrađu Sv. Jakov snimane su scene bitaka četvrte sezone toga serijala. Kako bi doveli što više turista u Dubrovnik, neki turoperatori poput Zicasso Handcrafted Travela organiziraju sedmodnevno tematsko putovanje u Hrvatsku jer serijal nije sniman samo u Dubrovniku nego i u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit, svjetioniku Veli Rat, dvorcu Trakošćan, Motovunu u Istri, Trogiru, Parku prirode Kopački rit, vinskom podrumu u Kutjevu i zvoniku sv. Duje u Splitu. Hotel Bellevue nudi turistički paket aranžman pod nazivom Game of Thrones. Turistička agencija Colette organizira 12-dnevnu turu pod nazivom Otkrij Hrvatsku. U sklopu te ture turisti mogu posjetiti neke značajne lo-
kacije na kojima je sniman serijal. “Vjerujemo kako se u budućnosti može očekivati više te-
Jelka Tepšić, voditeljica Odjela za komunikacijske taktike dubrovačke Turističke zajednice
matskih putovanja vezanih uz serijal Igra prijestolja. Tematske jednodnevne obilaske Grada na temu serijala zasad su postavile lokalna agencija Viator, ispostava međunarodnog agenta - turoperatora Viator i dubrovački Gulliver”, zaključila je Jelka Tepšić.
HRWWWATSKA 17
www.privredni.hr Broj 3824, 21. travnja 2014.
( 167 mil kn prihoda ( rast od 14% ostvarila IN2 Grupa prošle godine
*vijesti
u odnosu na 2012. godinu
Jačanje regionalne prisutnosti
IN2 kupio tvrtku u Srbiji Najbrže rastući sektori IN2 Grupe, zdravstvo te IT sigurnost i forenzika, preuzimaju sve veći udio u poslovanju kuna prihoda, što je rast od 14 posto u odnosu na 2012. godinu. Grupa je ostvarila i operativnu dobit od 22,5 milijuna kuna što je za 65 posto više u usporedbi s 2012. godinom. “Tvrtka se tijekom kriznih godina, točnije od 2008. godine, udvostručila. To pokazuje da je otporna i žilava”, naglašava Mandić.
Boris Odorčić odorcic@privredni.hr
I
N2 Grupa, jedna od vodećih softverskih grupacija u Hrvatskoj i Jugoistočnoj Europi, kupila je softversku tvrtku Actavia u Srbiji
IN2 grupa već sada ima 456 zaposlenih, a do kraja godine planira dodatna zapošljavanja koja je specijalizirana za Microsoft Dynamics rješenja. Ta tvrtka će se sada zvati IN2 Dynamics. Grupa ovom akvizicijom širi poslovanje na tržištu Srbije gdje je prisutna već sedam godina s tvrtkom IN2 u Beogradu, i jača prisutnost u regiji. Ante Mandić, predsjednik Uprave IN2, kaže kako akvizicija ve-
ćinskog udjela ove beogradske tvrtke i njenih 18 zaposlenika nije bila u planu. “Jednostavno se pojavila prilika. Riječ je o relativno maloj tvrtki čiji su vlasnici inzistirali na tome da vrijednost akvizicije ostane poslovna tajna. Također, Actavia je prva tvrtka koju smo akvizirali izvan Hrvatske”, ističe on dodajući kako se nada
da je ova kupnja samo početak. Naime, Grupa želi dalje rasti, zapošljavati te akvizirati tvrtke u Hrvatskoj i izvan nje. Otporna i žilava Ove pozitivne najave zasnovane su na dobrim poslovnim rezultatima iz 2013. godine. Naime, u toj godini IN2 Grupa ostvarila je 167 milijuna
I informatizacija granice Nadalje, IN2 Grupa lani je uložila 10 milijuna kuna u postojeći softver, razvoj novih proizvoda, infrastrukture i nove tehnologije, kao i u razvoj infrastrukture za preuzimanje IT odjela drugih društava kojima to nije core business. Valja naglasiti i to da je tijekom 2013. povećavala broj zaposlenih na 425, što je 5,2 posto više u odnosu na 2012. godi-
nu. Rast se nastavio i u 2014. godini te IN2 Grupa već sada ima 456 zaposlenih. Do kraja godine pak su u planu dodatna zapošljavanja. Štoviše, naglašava prvi čovjek kompanije, tada se planira premašiti brojka od 500 zaposlenih. Najbrže rastući sektori IN2 Grupe, zdravstvo te IT sigurnost i forenzika, preuzimaju sve veći udio u poslovanju. Ipak, javni sektor je još uvijek zadržao najveći udio u ukupnim prihodima grupe, a slijede ga financije i gospodarstvo. Tanja Pušelj Ostroški, članica Uprave, ističe kako se među poznatijim projektima IN2 mogu pronaći temeljni državni registri poput sudskog ili onoga za zemljišne knjige. “A jedan od najvećih projekata bila nam je informatizacija državne granice”, naglašava ona.
HUP ICT
Demistificirane nejasnoće o EU fondovima HUP ICT udruga u proteklih je pet mjeseci pokrenula niz aktivnosti u okviru svojih radnih skupina. Pomaci su posebice vidljivi u projektima ostvarenim u suradnji s tri ministarstva nadležna za ICT sektor - Ministarstvom gospodarstva, Ministarstvom poduzetništva i obrta te Ministarstvom uprave. “Među ključnim aktivnostima istaknuo bih i sudjelovanje u pilot projektu gospodarske diplomacije i poticanju izvoza kroz pripremu zajedničkog nastupa hrvatskih ICT tvrtki na
međunarodnim sajmovima te projekte na području obrazovanja i zapošljavanja na digitalnim radnim mje-
Na radionicama je sudjelovalo više od 300 malih i srednjih poduzetnika stima. Od ostalih projekata tu je uspostava suradnje s Razvojnom agencijom Zagreb te priprema pravilnika o Digitalnoj arhivi”, naglasio je Adrian Ježina, predsjednik Udruge.
Uz krovne aktivnosti, priopćeno je iz Hrvatske udruge poslodavaca, rezultate bilježe i pojedine radne skupine. Naime, predstavnici HUP ICT radne skupine za EU projekte i regionalni razvoj su u Ministarstvu poduzetništva i obrta sudjelovali u izradi projektnog poziva u shemi za dodjelu bespovratnih sredstava Primjena informacijskih rješenja za poboljšanje poslovnih procesa. Također, kako bi pomogli u promociji i apliciranju za taj projekt, Udruga je organizirala radionice u Za-
grebu, Splitu i Osijeku na kojima je sudjelovalo više od 300 malih i srednjih poduzetnika kojima je ovaj natječaj i namijenjen. Sudionici su radionice ocijenili iznimno ko-
risnima jer su na njima demistificirane brojne nejasnoće o prijavi poduzetnika za projekte iz pristupnih fondova. S Ministarstvom poduzetništva i HAMAG Investom Udruga je započela suradnju na pripremi i implementaciji projekta informatizacije hrvatskih tvrtki kroz EU shemu ICT Innovation Vouchers. I ova je shema namijenjena malim poduzetnicima, a riječ je o vaučerima za uvođenje naprednih sustava online trgovine i digitaliziranje poslovnih procesa. (B.O.)
King ICT uvodi novi sustav u DOK-ING-u King ICT implementira sustav planiranja i upravljanja prodajnim procesom za hrvatsku tvrtku DOK-ING koja ima podružnice u SAD-u i Južnoj Africi. Prvu fazu implementacije sustava koji je baziran na Microsoft Dynamics CRM (Customer Relationship Management) tehnologiji, King ICT je završio u ožujku. Upravljanje prodajnim procesom unutar CRM sustava podrazumijeva sustavno vođenje podataka o prodajnim aktivnostima, korisnicima, prilikama, konkurenciji i proizvodima. Napredniji intranet za Atlantic Grupu
Tvrtka eVision informacijski sustavi implementirala je u Atlantic Grupi nove intranetske stranice temeljene na Microsoft SharePoint 2013 platformi. Od odluke do pune implementacije prošlo je šest mjeseci, a Atlantic Grupa konstantno radi na unapređenju ovog inovativnog sustava i aktiviranju svih tehničkih mogućnosti kao i na edukaciji korisnika. Borba protiv botneta U sklopu aktivnosti promicanja računalne sigurnosti, Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNet objavila je da je web sjedište Nacionalnog centra podrške borbi protiv botneta (mreža računala koja se povezuju nakon što se zaraze s malicioznim sadržajem) na adresi www.antibot.hr. Nacionalni centar podrške osnovan je u CARNetu u sklopu međunarodnog projekta Centra za naprednu računalnu zaštitu (ACDC - Advanced Cyber Defence Center) koji podupire Europska unija te je važan sastavni dio strategije računalne sigurnosti EU-a.
18 PST!
KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić
Martin Heidegger Četiri seminara AGM
Knjiga sadrži njemački prijevod četiriju autoriziranih zapisnika seminara na francuskom jeziku koje je Heidegger održao u krugu francuskih štovatelja i nasljedovatelja njegova djela 1966., 1968. i 1969. u Le Thoru te 1973. u Zähringenu. Knjiga nudi neku vrstu Heideggerova povratnog pogleda na cjelinu i glavne momente njegova filozofiranja, a uz to je zbog karaktera usmenog izlaganja u živom razgovoru, kako jezično tako misaono, često mnogo pristupačnija i komunikativnija od većine njegovih ostalih djela.
Eric Schmidt, Jared Cohen Novo digitalno doba Profil Knjiga
Kada je lani izašla ova knjiga, odmah je proglašena jednom od najvažnijih analiza o tome kako će se svijet pod utjecajem novih tehnologija razvijati u idućim godinama. Autori su dvojica ključnih ljudi korporacije Google, a svi recenzenti su isticali da od njih dvojice nema kvalificiranijih osoba da predviđaju kako će internet i napredne informatičke tehnologije utjecati na razvoj svijeta. Autori tvrde da će te promjene biti brze i dramatične te da će sljedeća generacija živjeti sasvim drukčije od nas.
Letízia Wierzchowski Kuća sedam žena Naklada Ljevak
Radnja se zbiva u vrijeme Revolucije odrpanaca kada se borilo za neovisnost južnog Brazila, ukidanje ropstva i uvođenje republikanstva. Početkom rata revolucionarni vođa Bento Gonçalves odvodi sve žene iz obitelji na sigurnu hacijendu gdje one sa zebnjom iščekuju kraj revolucije. U knjizi se pojavljuju i brojne povijesne ličnosti, među njima i Giuseppe Garibaldi, u kojeg je nesretno zaljubljena Manuela čije osobne zabilješke vode čitatelja kroz zbivanja u romanu.
Nigel Cawthorne Povijest mafije Mozaik knjiga
Talijanska zločinačka udruženja, poznata kao mafija, nastajala su postupno na Siciliji. Skupine razbojnika vjerojatno su stoljećima lutale otokom a da bi preživjele, bavile su se krađom stoke, otmicama, utjerivanjem otkupnine. Do kraja 18. stoljeća već su zabilježena imena nekih skupina i njihovih vođa. Sredinom 19. stoljeća te su skupine pronašle zajednički cilj i počele se udruživati u borbi protiv omraženih otočnih vladara iz dinastije Burbonaca. Nekako istodobno počinju se spominjati pod zajedničkim nazivom mafija...
Privredni vjesnik Broj 3824, 21. travnja 2014.
PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Suradnja
Inoforges, Rydzyna, Poljska, www.inoforges.com. Tvrtka se specijalizirala za kovanje i obradu neželjeznih metala tj. mjedi, bakra i aluminija, a rade i površinsku obradu i montažu. Proizvode 1. Instalacijske cijevi (plin, voda, ulje): ventili, konektori, dijelovi za visokotlačne uređaje, 2. Elektriku: konektori, priključnice, dijelovi za transformatore, sklopke... (srednji i visoki napon), 3. Građevinarstvo: metalni dijelovi za građevinarstvo, 4. Zavarivanje: dijelovi za uređaje za zavarivanje (mlaznice, kućišta regulatora tlaka...), 5. Luksuzni dodaci: kopče, ključevi, medalje..., 6. Automobile, transport: konektori za teška teretna vozila; konektori za automobile, sustavi za ubrizgavanje. Tvrtka je zainteresirana za suradnju s hrvatskim proizvođačima navedenih ili sličnih proizvoda. Kontakt: Pawel Marszal, inoforges@inoforges.pl, +48 65 5288570. Suradnja
Galko, Mali Bukovec, www.galko.hr. Tvrtka je zainteresirana za suradnju s poslovnim partnerima u Hrvatskoj i inozemstvu koji bi pod brendom Galko proizvodili proizvode od kože; poslovne torbe, ženske torbice i ostalu
Znanje
Kada se skladatelj i dirigent Nicholas, zvijezda u usponu u svijetu klasične glazbe, pridruži Bostonskom konzervatoriju, zaljubljuje se u studenticu violine Remy te napušta suprugu Hazel i malodobnu kći Jessie. Remy još dugo osjeća krivnju zbog razaranja tuđe obitelji, Jessie nikako da nadraste svoju ljutnju na oca zbog onoga što je učinio majci, dok Hazel strahuje od usamljenosti rastavljene žene. No nakon gotovo dva desetljeća raste međusobno razumijevanje, pomirenje i velikodušnost, osobito s Hazeline strane.
Tisak
Kratis, Sveta Nedelja, www.kratis.hr. Tvrtka nudi kompletne tiskarske usluge: pripremu, offset kolorni tisak, strojnu i ručnu doradu, štancanje, slijepi tisak, foliotisak, boje specijalnih efekata, meki, tvrdi uvez knjiga, plastifikaciju, spiralu, lakiranje (offset, UV, Glitter, Braille, WD), pakiranje, transport i dostavu. Kontakt: Mirko Koren, mirko@kratis.hr, +385 1 3378613, +385 1 3378613.
njom kotlovskih, energetskih i procesnih postrojenja i nudi svoje proizvode. Zemlje interesa: EU, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Makedonija. Kontakt: Anita Gulin, info@tpk-epo.hr, +385 1 2406050. Lijevanje, strojna obrada i bravarija
TPK Ekoproizvodnja, Zagreb, www.tpk-eko.hr. Tvrtka se bavi proizvod-
IMPK-industrija metalnih proizvoda i konstrukcija, Ivanić Grad, www.impk.hr. Tvrtka se bavi ljevarstvom, strojnom obradom, bravarijom, te izradom i ugradnjom PVC stolarije. Osim izrade nove opreme i dijelova, obavlja remonte i popravke razne industrijske opreme, kao i bravarske radove, usluge strojne obrade na dostavljenom materijalu i izradu rezervnih dijelova za industriju. Uz lijevanje sivog i čeličnog lijeva, tvrtka je specijalizirana za izradu odljevaka teških obojenih metala na bazi bakra. U paleti proizvoda tvrtke zastupljene su kositrene bronce, bakrene slitine s kositrom, cinkom i olovom tzv. crveni lijev, bakrene slitine s cinkom - mesing, aluminijske i olovne bronce, kao i ostale slitine na bazi bakra. Tvrtka izrađuje i ležajne slitine tzv. bijelu kovinu, zatim slitine za meko lemljenje te kontinuirani lijev.
cijenjena vrijednost nabave iznosi 200.000 kuna. Rok dostave ponuda je 6. svibnja.
nabavlja rezervne dijelove za teretna vozila. Rok dostave ponuda je 28. svibnja.
Regija Računalna oprema
Informacijskokomunikacijska oprema
Stiropor
Mužek, Petrovsko, www. muzek.hr. Tvrtka proizvodi sve vrste građevinskog i ambalažnog stiropora i izrađuje štukature. Zemlje interesa: Slovenija, Bosna i Hercegovina, Austrija. Kontakt: Miroslav Borš, muzek@muzek-kaminko. hr, +385 49 370933. Postrojenja
IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Motorna vozila
Hrvatske vode nabavljaju motorna vozila putem operativnog leasinga. Procijenjena vrijednost nabave iznosi milijun kuna. Rok dostave ponuda je 7. svibnja. Kemijske WC kabine
Daphne Kalotay Notni zapis ljubavi
kožnu galanteriju. Kontakt: Goranka Grgić, goranka.grgic@galko.com, +385 42 379447, +385 91 4465000.
Hrvatske ceste nabavljaju usluge najma, postavljanja i održavanja kemijskih WC kabina na odmorištima državnih cesta. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 6. svibnja. Prompteri
Hrvatska radiotelevizija nabavlja promptere. Pro-
Ministarstvo unutrašnjih poslova Tuzla nabavlja računalnu opremu. Rok dostave ponuda je 13. svibnja.
Ministrstvo za notranje zadeve u Ljubljani nabavlja informacijsko-komunikacijsku opremu. Rok dostave ponuda je 12. svibnja.
Gume za motorna vozila
Ministarstvo finansija Crne Gore nabavlja 80 komada guma za motorna vozila. Rok dostave ponuda je 5. svibnja. Rezervni dijelovi za teretna vozila
Komunalno stambeno javno preduzeće Budva
Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr
19
www.privredni.hr Broj 3824, 21. travnja 2014.
Sajamski vodič
STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE
Dubrovnik FestiWine
Prodaje se stari mlin Stan i parkirališno mjesto, ukupne površine 41,6 četvornih metara, Orebić, Dubrovačko-neretvanska županija, procijenjene vrijednosti 150.000 kuna. Javno usmeno nadmetanje održava se 23. travnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Stalna služba u Dubrovniku. Pravo nadmetanja imaju pravne i fizičke osobe koje na temelju važećih propisa mogu stjecati vlasništvo na nekretninama u Hrvatskoj, a koji uplate jamčevinu u visini od 15.000 kuna. Dodatne informacije moguće je dobiti kod stečajnog upravitelja na mobitel 098/428 082, od 9 do 13 sati tijekom radnog dana.
ne te dokaz o tome predoče stečajnom upravitelju prije održavanja dražbe. Dodatne informacije kao i dogovor o razgledanju nekretnina moguće je dobiti pozivom na broj mobitela 098/407 337.
Oranica, ukupne površine 896 četvornih metara, Zlatar, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti 17.871,11 kuna. Dražba se održava 23. travnja u 11.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi pet posto utvrđene vrijednosti nekretnine te se uplaćuje najkasnije do dana održavanja dražbe. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor i poziv na mobitel 098/614 129.
Građevinsko zemljište, ukupne površine 7463 četvorna metra, Varaždin, Varaždinska županija, procijenjene vrijednosti 2,064.264 kune. Dražba se održava 25. travnja u 12.30 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu. Jamčevina iznosi 10 posto početne cijene i potrebno ju je uplatiti najkasnije do 24. travnja. Razgledavanje moguće nakon prethodnog dogovora sa stečajnom upraviteljicom na broj mobitela 098/1863 124.
Kuća, gospodarska zgrada, dvor i oranica, ukupne površine 4492,16 četvornih metara, Novakovec, Međimurska županija, procijenjene vrijednosti 715.848,47 kuna. Dražba se održava 29. travnja u 9.40 sati na Općinskom sudu u Čakovcu. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje najkasnije tri dana prije ročišta za prodaju daju jamčevinu u visini od 10 posto utvrđene vrijednosti. Razgledavanje moguće nakon prethodnog dogovora sa sudskim savjetnikom.
Stari mlin i zemljište, ukupne površine 2201,12 četvornih metara, Čađavica, Virovitičko-podravska županija, procijenjene vrijednosti 60.000 kuna. Dražba se održava 24. travnja u 13.30 sati u prostorijama izdvojenog pogona računovodstvenoga ureda Sigma, Križevačka ulica 31, Koprivnica. Kao ponuditelji na usmenoj javnoj dražbi mogu sudjelovati osobe koje najkasnije do početka njenog održavanja uplate jamčevinu u visini od 10 posto početne cije-
Zemljište, poslovni objekt i hale za proizvodnju, ukupne površine 20.703 četvorna metra, Zagvozd, Splitsko-dalmatinska županija, procijenjene vrijednosti 13,403.600 kuna. Dražba se održava 28. travnja u 12 sati na Trgovačkom sudu u Splitu. Jamčevina iznosi 10 posto početne cijene. Dodatne informacije i razgledavanje predmeta prodaje moguće je dobiti od stečajnog upravitelja Ante Mrkonjića na broj mobitela 098/1888 827.
Gradilište, ukupne površine 977 četvornih metara, Opuzen, Dubrovačko-neretvanska županija, procijenjene vrijednosti 246.000 kuna. Dražba se održava 30. travnja u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Stalna služba u Dubrovniku. Jamčevina iznosi 10 posto početne cijene i potrebno ju je uplatiti najkasnije do 28. travnja. Razgledavanje moguće nakon prethodnog dogovora sa stečajnim upraviteljem na mobitel 091/5164 792, od 9 do 13 sati svaki radni dan.
Poslovni prostor i dva parkirališna mjesta, ukupne površine 102,92 četvorna metra, Poslovna zona Šijana, Pula, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 557.911,75 kuna. Dražba se održava 25. travnja. Jamčevina iznosi 10 posto početne cijene. Razgledavanje moguće nakon prethodnog dogovora sa stečajnim upraviteljem na broj mobitela 091/7635 324.
Zgrada, ukupne površine 401 četvorni metar, Dunjkovec, Međimurska županija, procijenjene vrijednosti 381.409 kuna. Dražba se održava 28. travnja u 12.30 na Trgovačkom sudu u Varaždinu. Pravo sudjelovanja na dražbi imaju oni kupci koji su tri dana prije njena održavanja uplatili jamčevinu u visini od 10 posto vrijednosti nekretnine. Obavijesti o prodaji predmetne nekretnine mogu se dobiti od stečajnog upravitelja Velimira Slamara na broj mobitela 098/446 829, od 8 do 15 sati svakog radnog dana.
Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)
Regionalni festival vina
od 24. do 26. travnja, Dubrovnik
Prvi regionalni vinski festival Dubrovnik FestiWine održava se s ciljem dodatne promocije vina i vinara Dubrovačko-neretvanske županije kako bi se skrenula pozornost na postojeću ponudu i potencijale vinskog turizma. Održat će se i tematska predavanja, znanstveno-stručni skup, kulturna događanja te promocija regionalnih vina u dubrovačkim ugostiteljskim objektima.
Gast Expo
Sajam hrvatskih vina i autohtonih delicija od 24. do 27. travnja, Opatija
Zamišljen je kao manifestacija prodajnog karaktera uz prigodnu degustaciju izloženih vina i autohtonih delicija. Ocjenjivačka komisija sastavljena od eminentnih stručnjaka - enologa i sommelliera - ocijenit će izložena vina te najboljima dodijeliti diplome. Na sajmu će biti zastupljene i autohtone delicije poput sira, pršuta, slavonskog kulena, tartufa, maslinovog ulja, bučinog ulja…
Dalmacija Wine Expo Vinska manifestacija
od 24. do 25. travnja, Split; od 1. do 2. svibnja, Makarska
U petom izdanju okupit će gotovo sve vodeće proizvođače vina, delikatesa i maslinovih ulja, predstavnike vrhunskih restorana i hotela, top kuhare te uglednike poslovne, političke i kulturne scene.
Nautic show
Sajam nautike i opreme za sport, kamping i rekreaciju od 1. do 4. svibnja, Budva, Crna Gora
Ovaj sajam održava se 32. put u ambijentu jedne od najpoželjnijih nautičkih destinacija na Mediteranu – Marini Porto Montenegro. Jedinstveni spoj okruženja spektakularne ljepote i marine s uslugom svjetske klase, kvalitetna ponuda izlagača iz različitih segmenata nautičke i pratećih industrija te gosti i klijenti iz zemalja Jugoistočne Europe, Rusije, Italije, Velike Britanije i šire osnovna su obilježja jedine specijalizirane nautičke manifestacije sajamskog tipa u Crnoj Gori koja pretendira i na lidersku poziciju na Jadranu. Podatke sakupili: www.sajmovi.eu
www.privredni.hr
20 SVIJET FINANCIJA PV TJEDNI REPORT U tjednu od 7. do 13. travnja ukupno su bila 202 stečajna postupka što je za 21,29 posto manje u odnosu na tjedan ranije kada ih je bilo 245. Za predstečajnu nagodbu bilo je uloženo 45 prijedloga, 29 postupaka je zaključeno, dok je 28 subjekata započelo postupak. Izbrisano je 399 subjekata što je gotovo osam puta više nego u prethodnom tjednu, dok su s likvidacijom započela četiri subjekta. Osnovana su 364 trgovačka društva pri čemu prednjači Zagreb (157), zatim Split (37), a na Trgovačkom sudu Pazin osnovano je 35 trgovačkih društava, dok su Rijeka i Varaždin izjednačeni s 32 novoosnovana trgovačka društva. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a, čak 228, te ukupno 136 d.o.o.-a. STEČAJEVI
Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka
27 18 5 4 22 3 19 22 22 131 45 7 22 28 29
BRISANI SUBJEKTI
Brisani subjekti
399 399 4 4 0
Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA
Poslovni subjekti
364 136 228 0
d.o.o. j.d.o.o. d.d. Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak
7 11 9 18 35 32 0
Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb
REJTING TJEDNA
KNAUF INSULATION d.o.o.
6 37 9 32 11 157
Privredni vjesnik Broj 3824, 21. travnja 2014.
( 43% ispitanika
smatra da su bankovni krediti teško dostupni
Deloitteovo istraživanje stavova financijskih direktora u Srednjoj Europi
Investicije ni ove godine nisu prioritet Osim na povećanje prihoda na postojećim tržištima i smanjenje indirektnih troškova, financijski direktori u Hrvatskoj bit će fokusirani i na restrukturiranje i promjene poslovnih modela, istaknuo je Juraj Moravek
I
nvesticije ni u ovoj godini neće predstavljati prioritet financijskim direktorima u Hrvatskoj, pokazuje najnovije Istraživanje stavova financijskih direktora u Srednjoj Europi, koje je Deloitte proveo potkraj 2013. godine. Na nove će se investicije tako usmjeriti samo 38 posto ispitanika. Prioritet u ovoj godini neće predstavljati ni širenje na nova tržišta (43 posto), dok je pri vrhu i dalje ostalo povećanje prihoda na postojećim tržištima (66 posto) te smanjivanje indirektnih troškova (64 posto). “Osim na povećanje prihoda na postojećim tržištima i smanjenje indirektnih troškova, financijski direktori u Hrvatskoj bit će fokusirani i na restrukturiranje i promjene poslovnih modela (76 posto). Slično kao i u našim prethodnim istraživanjima, spremnost na poduzimanje rizika je niska te iznosi 21 posto”, istaknuo je Juraj Moravek, partner u Deloitteovom Odjelu revizije. “Najveću dozu pesimizma iskazali su njihovi kolege iz Slovenije gdje nitko nije spreman za poduzimanje rizika u budućem razdoblju, a slično je i u Srbiji gdje je na to spremno samo sedam posto financijskih direktora. Tradicionalno, najpozitivniji su ispitanici iz Litve”, dodao je on. Istraživanje je pokazalo da polovina ispitanika ne misli da će u idućih 12
mjeseci doći do značajnih promjena financijske perspektive njihovih tvrtki. Jednako kao i u prethodnom krugu istraživanja, provedenom lanjskog proljeća, visokih 58,6 posto ispitanika smatra da je vanjska financijska i ekonomska nesigurnost s kojom se susreću u poslovanju i dalje izrazito visoka. Porast troškova financiranja Kad je riječ o razini zaduženosti, 36 posto financijskih direktora iz Hrvatske navodi da je u ovoj godini planira smanjiti, što predstavlja porast u odnosu na
2013. kada je to planiralo učiniti 31 posto ispitanika. “Ovaj je krug ispitanika ukazao i na porast udjela financijskih direktora koji smatraju da su bankovni krediti teško dostupni. U odnosu na 2013. njihov se udio povećao za četiri posto te sada iznosi 43 posto”, kazala je Sanja Petračić, menadžerica u Deloitteovom Odjelu revizije. “Do najuočljivije promjene je došlo na području porasta troškova financiranja. Dok je porast troškova za 2013. predviđalo 29 posto ispitanika, za 2014. takav trend predviđa čak 62 posto
njih”, napomenula je ona. “Kad je riječ o makroekonomskim kretanjima, došlo je do daljnjeg smanjenja udjela finan-
Kad je riječ o razini zaduženosti, 36 posto financijskih direktora navodi da je u 2014. planira smanjiti cijskih direktora najvećih tvrtki u Hrvatskoj koji očekuju nastavak recesije (30 posto) u odnosu na sredinu protekle godine, kada ih je 42 posto predviđalo nastavak recesije, a posebice u odnosu na kraj 2012. kada je više od polovine ispitanika smatralo da će Hrvatska ostati u recesiji”, naglasio je Moravek dodavši kako 65 posto ispitanika predviđa da će Hrvatska u 2014. stagnirati. Financijski direktori u Hrvatskoj predviđaju da će i u ovoj godini doći do povećanja broja nezaposlenih, iako ono neće biti drastično. Inače, u ovom istraživanju provedenom tijekom listopada i studenoga 2013. sudjelovali su financijski direktori najvećih tvrtki u 14 zemalja Srednje Europe: Albanije i Kosova, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Češke, Estonije, Hrvatske, Mađarske, Litve, Latvije, Poljske, Rumunjske, Srbije, Slovačke i Slovenije. (V.A.)
21
www.privredni.hr Broj 3824, 21. travnja 2014.
( 26,8 mlrd €
iznos izravnih ulaganja u Hrvatsku od 1993.
( 7,1 mlrd €
uložila Austrija (najveći ulagač) od 1993.
Hrvatska narodna banka
Izravna ulaganja u padu 60 posto Vlasnička ulaganja prošle su godine iznosila 518 milijuna eura, a kad se tome pribroje ostala ulaganja te oduzme odljev u obliku zadržanih zarada, dolazi se do rezultata od 437 milijuna eura Igor Vukić vukic@privredni.hr
I
ako je u 2013. zabilježen nešto veći priljev kapitala u Hrvatsku, izravna inozemna ulaganja bila su gotovo 60 posto manja nego u prethodnoj godini. Priljev kapitala odnosio se uglavnom na veće zaduživanje, dok su izravna ulaganja jedva dosegnula 437 milijuna eura, a od ulaganja u 2012. godini bila su manja za 618,1 milijun eura. Prema podacima Hrvatske narodne banke tako niska razina ipak je veća od 2011. godine kad je neto uloženo samo 370 milijuna eura. No rezultat je daleko od rekorda zabilježenog 2008. kad su inozemna ulaganja premašila četiri milijarde eura. Vlasnička ulaganja
lani su iznosila 518 milijuna eura, a kad se tome pribroje ostala ulaganja te oduzme odljev u obliku zadržanih zarada, dolazi se do rezultata od 437 milijuna eura. S tom svotom ukupni iznos izravnih ulaganja u Hrvatsku od 1993. godine popeo se na 26,8 milijardi eura, po-
kazuju preliminarni podaci HNB-a. Vlasnička se ulaganja u prošloj godini dobrim dijelom odnose na pretvaranje duga u kapital pojedinih poduzeća. U središnjoj banci stoga navode da se nova vlasnička ulaganja uglavnom ostvaruju u djelatnostima fi-
nancijskog posredovanja (posebice preko društava za leasing) te u sektorima nekretnina i telekomunikacija. Negativne zadržane zarade ostvarene su u djelatnostima financijskog posredovanja i proizvodnji naftnih derivata, što je posljedica slabijih poslovnih rezultata domaćih poduzeća u vlasništvu stranih kompanija. Znatan utjecaj na ukupni rezultat imalo je i vrijednosno usklađivanje imovine koju Ina ima u Siriji, isti-
Vlasnička se ulaganja u 2013. dobrim dijelom odnose na pretvaranje duga u kapital pojedinih poduzeća
ču analitičari HNB-a. Najviše se ulaže u bankarski sektor U proteklih 21 godinu najviše ulaganja stiglo je u bankarskom sektoru, odnosno, financijskom posredovanju (ukupno 8,5 milijardi eura). No lani je u tom sektoru zabilježen odljev od 230,7 milijuna eura. Najveći priljev ostvaren je u nekretninskom sektoru, od 185,3 milijuna eura. U rubrici “ostale poslovne djelatnosti” zabilježna su ulaganja od 156,8 milijuna eura, dok je vlasničkim ulaganjima u nekretnine ostvaren iznos od 138,8 milijuna eura. Nastavljeno je i ulaganje u građevinski sektor (30,9 milijuna eura) i u prometnu logistiku (49 milijuna eura). Zabilježen je i veći rast ula-
ganja u sektor istraživanja i razvoja, od 31,7 milijuna eura. Lani je najviše inozemnih ulaganja pristiglo iz Nizozemske, 152,8 milijuna eura, a potom iz Njemačke 123,8 milijuna eura. S dosta nižim iznosima slijede Austrija (64,9 milijuna eura), Luksemburg (63,2 milijuna eura) i Italija (62,3 milijuna eura). Najveći odljev inozemnih ulaganja bilježi se kod Mađarske (171,3 milijuna eura), Švedske (43 milijuna eura) i Slovenije (23 milijuna). Na top listi najvećih ulagača od 1993. i dalje vodi Austrija s iznosom ulaganja od 7,1 milijarde eura, a slijede Nizozemska sa 3,3 milijarde eura, Njemačka (3,2 milijarde eura), Mađarska sa 2,3 milijarde eura te Luksemburg sa 1,7 milijardi eura.
Tržište osiguranja u ožujku
Bruto premija 2,45 milijardi kuna U skupini neživotnih osiguranja zaračunata bruto premija iznosi 1,787 milijardi kuna i niža je 5,9 posto. Za skupinu životnih osiguranja bruto premija iznosi 660,88 milijuna kuna što je povećanje od sedam posto Prema kumulativnim podacima Hrvatskog ureda za osiguranje za ožujak 2014. godine 26 društava za osiguranje zaračunala su ukupnu bruto premiju u iznosu nešto većem od 2,448 milijardi kuna a što je na godišnjoj razini pad od 2,7 posto. Neživotna osiguranja U skupini neživotnih osiguranja koja čine 73,02 posto ukupne premije, zaračunata bruto premija iznosi 1,787 milijardi kuna i niža je 5,9 posto u odno-
su na isto razdoblje 2013. Najzastupljenija vrsta osiguranja i nadalje je Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila sa zaračunatom bruto premijom od 638,33 milijuna kuna što je pad od 7,9 posto u odnosu na lanjski ožujak. Udio ove vrste osiguranja u ukupnoj premiji je 26,1 posto, a u zaračunatoj premiji neživotnih osiguranja 35,7 posto. U sklopu Osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila najveći udio ima Obvezno
osiguranje vlasnika, odnosno korisnika motornih vozila od automobilske odgovornosti za štete nanesene trećim osobama a premija iznosi 627,58 milijuna kuna što je na godišnjoj razini smanjenje od 8,4 posto. Ukupno je tijekom prva tri mjeseca ove godine sklopljeno 433.897 polica ili 2,8 posto više. Životna osiguranja Za skupinu životnih osiguranja zaračunata bruto premija iznosi 660,88
milijuna kuna što je povećanje od sedam posto. U ukupnoj premiji životna osiguranja sudjeluju 26,98 posto. U strukturi, najveći udio ima klasično Životno osiguranje s premijom od oko 599,28 milijuna kuna što je na godišnjoj razini povećanje od 9,9 posto. Inače, ovo osiguranje u skupini životnih osiguranja sudjeluje sa 90,68, a u ukupnoj premiji sa 24,47 posto. Slijede Dodatna osiguranja uz životno osiguranje sa zaračunatom
bruto premijom od 37,435 milijuna kuna i udjelom u ukupnoj premiji 1,53 posto ali uz godišnji pad od
3,5 posto. Slijede Životna ili rentna osiguranja kod kojih osiguranik na sebe preuzima investicijski rizik sa zaračunatom premijom od 17,96 milijuna kuna i udjelom u ukupnoj premiji od 0,73 posto i padom od 39 posto, potom Rentno osiguranje s premijom od 4,516 milijuna kuna i porastom od 77,7 posto, te Osiguranja za slučaj vjenčanja ili rođenja sa zaračunatom premijom od 1,676 milijuna kuna i padom od 9,5 posto na godišnjoj razini.
22 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik Broj 3824, 21. travnja 2014.
Tržište novca Zagreb
Skromna potražnja za novcem Kretanje na Tržištu novca Zagreb
Jelena Drinković
O
vo je razdoblje iznimno mirno na novčanom tržištu unatoč činjenici što je tijekom blagdana tradicionalno pojačana potrošnja koja se privremeno odražava na odnos ponude i potražnje novca. Zbog obilne ponude novca koju podržava dugotrajna visoka likvidnost sudionika, potražnja za novcem vrlo je skromna. Stoga je i trgovanje sudionika smanjeno te je i novčano tržište tromije. Budući da ni prošloga utorka nije održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija,
u mil. kn
Potražnja
Ponuda
Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet
u%
250 200
3
150 2 100 1
50 0
0
14.4.2014.
15.4.2014.
16.4.2014.
sudionici s viškovima likvidnosti nisu imali priliku usmjeriti sredstva u zapise. Redovitost aukcija posebice je važna sudionicima zbog nedostatka drugih oblika angažiranja kratkoročnih viškova. Podaci po mjesecima poka-
17.4.2014.
zuju da su aukcije trezorskih zapisa prorijeđene, često se održavaju samo jednom ili dva puta mjesečno. U travnju je održana samo jedna aukcija i to na početku mjeseca. Slično je bilo i prošle godine, kada je održana jed-
ponedjeljak
utorak
na na početku i druga na kraju mjeseca. Poznato je da je financiranje državnog proračuna putem izdavanja trezorskih zapisa izuzetno povoljna varijanta budući da su kamatne stope na zapise vrlo niske. Čini se da će i u idu-
Hrvatsko devizno tržište
valuta AUD
EUR
7.622
5,03036
CAD
kanadski dolar
5,015858
JPY
japanski jen (100)
5,354786
CHF
švicarski franak
6,279903
GBP
britanska funta
9,235375
USD
američki dolar
5,513289
EUR
euro
7,655202
USD
5.520
CHF
6.274
7.620
5.515
6.270
6750
15.4.
16.4.
zročiti zaoštravanje situacije u Ukrajini te slabih rezultata nekih europskih kompanija. Međutim, kasnije su ih ohrabrili do16600
FTSE 100
16500
7.618
5.510
7.616
5.505
6.262
0,6%
-0,20%
0,3%
-0,25%
7.612
5.495
6.254
17.4.
14.4.
15.4.
16.4.
17.4.
bri poslovni rezultati značajnijih kompanija, veća potrošnja u Sjedinjenim Američkim Državama i, među ostalim, brži nego 4250
Dow Jones
4200 4150
16300
4100
6550
16200
4050
6500
16100
4000
4420
16.4.
17.4.
14.4.
9600
CAC40
9500
15.4.
16.4.
17.4.
DAX
14900
4390
9400
14650
9300
14400
4330
9200
14150
4300
9100
13900
15.4.
16.4.
17.4.
14.4.
15.4.
16.4.
17.4.
NASDAQ
14.4.
15150
4360
14.4.
MIREX - tjedni -0,15%
6.258
16400
15.4.
MIREX - mjesečni 0,9%
5.500
6650
14.4.
Vrijednost obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirexa 17. travnja dosegnula je razinu od 190,1775 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se rast od 0,07 posto.
6.266
7.614
6600
4450
korisnici pozajmica jer imaju veliki izbor ponude uz krajnje nisku kamatnu stopu. Zanimljivo je da, unatoč ovakvim okolnostima, nerijetko dio potražnje ostaje nenamiren zbog međusobnih limita sudionika.
-0,10%
14.4.
15.4.
16.4.
17.4.
Burzovni indeksi u plusu
6700
ćem razdoblju kretanja na novčanom tržištu biti slična. Pred nama je skraćeni radni tjedan u kojem će potražnja novca biti u slabljenju, a novčano tržište još mirnije. U takvim okolnostima najbolje prolaze potencijalni
1,2%
Međunarodno tržište kapitala
Ulagači na svjetskim burzama početkom prošloga tjedna bili su na oprezu zbog geopolitičke nesigurnosti koju može prou-
petak
0%
primjena od 18. travnja 2014. 14.4.
Izvor: HNB
četvrtak
Rast vrijednosti Mirexa
također je bila uvećana za nešto manje od 0,2 posto. Isto tako, kuni je u usporedbi s eurom u promatranom razdoblju uvećana vrijednost za 0,02 posto.
rički dolar ojačala za 0,3 posto. Vrijednost domaćeg platnog sredstva u odnosu na švicarski franak
Srednji tečaj za devize australski dolar
srijeda
Mirovinski fondovi
Dobar tjedan za kunu Prema tečajnici Hrvatske narodne banke kuna je od prošloga ponedjeljka do četvrtka u odnosu na ame-
11. 4. - 17. 4. 2014.
7. 4. - 11. 4. 2014.
4
15.4.
16.4.
17.4.
16.4.
17.4.
NIKKEI 225
14.4.
15.4.
što se očekivao kvartalni rast kineskog gospodarstva. Tako su svi promatrani burzovni indeksi od prošlog ponedjeljka do četvrtka uvećali vrijednost. Indeks pariške burze CAC40 bio je veći za jedan posto, a indeks londonske burze FTSE za 0,6 posto. Zatim, rast vrijednosti zabilježio je frankfurtski DAX, koji je u ovom razdoblju ojačao za 0,7 posto, a tehnološki indeks Nasdaq za 1,8 posto. Također, američki Dow Jones porastao je za 1,5 posto, dok je indeks tokijske burze Nikkei zabilježio rast od 3,6 posto.
-0,30% 16.3.
26.3.
6.4.
16.4.
14.4.
15.4.
16.4.
VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 17.4.2014. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT
194,9794 194,8057 174,3591 190,1583 190,1775
203,6755 220,8116 138,3162 161,0849 166,2397 182,2893 111,4865 128,1661 214,7534 209,2116 226,0378 108,8407 165,6750 146,6678 121,0957 191,8896 128,4078 139,4543 205,0733 175,7262 140,2610 164,9705
(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.
23
www.privredni.hr Broj 3824, 21. travnja 2014. BURZA
UKUPAN TJEDNI PROMET: 570.725.868,62 kn
ACI je dobitnik tjedna nije blago je umanjen te je iznosio 35 milijuna kuna, što je pad od 1,4 milijuna kuna odnosno za četiri posto. Indeks Crobex ostvario je tjedni pad od 0,50 posto na 1.736,20 bodo-
Iztok Likar www.hrportfolio.hr
R
edovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi od ponedjeljka do četvrtka u odnosu na tjedan raTop 10 po prometu ACI d.d. Hrvatski Telekom d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Podravka d.d. Đuro Đaković Holding d.d. Ledo d.d. Končar EI d.d. Adris grupa d.d. (povl.) Valamar Adria Holding d.d. Atlantic Grupa d.d.
TJEDNI DIONIČKI PROMET: 35.217.265,97 kn
tjedna promjena +22,43% -1,21% -0,25% -1,71% -11,79% +0,06% +3,66% +0,72% -0,14% +2,09%
zadnja cijena 5.998,99 163,49 1.616,00 287,50 42,79 8.630,00 679,99 265,01 168,01 780,00
promet 29.212.069,85 5.699.456,29 2.818.225,35 1.979.196,57 1.602.996,42 1.598.040,04 1.558.457,90 1.281.509,68 1.218.873,25 1.017.936,11
va. Crobex10 je pao za 0,24 posto i tjedan završio na 978,09 boda. Najlikvidnije izdanje bio je ACI koji je skupio promet od 29,2 milijuna kuna i tjedan završio uz rast cijene od 22,43 po10 dionica s najvećim rastom cijene Kaštelanski staklenici d.d. ACI d.d. Turbos GAS short 4 Turbos zlato long 7 Turbos E-mini S&P 500 long 6 Turbos DAX long 8 Istarska kreditna banka Umag d.d. Turbos zlato short 5 Končar - električni aparati sr. nap. d.d. Jadroplov d.d.
sto te je tako postao dobitnik tjedna. Od 10 najlikvidnijih, pet izdanja je tjedan završilo u crvenom. Gubitnik tjedna je peti najlikvidniji, Đuro Đaković Holding s pa-
tjedna promjena +25,40% +22,43% +21,62% +19,74% +11,54% +11,18% +10,00% +8,18% +7,74% +6,99%
zadnja cijena 395,00 5.998,99 4,50 65,50 11,60 89,50 1.099,95 194,30 1.099,98 155,14
promet 80.565,33 29.212.069,85 720,00 851,50 69.278,10 378.772,09 25.479,50 5.829,00 27.579,72 465.907,38
INVESTICIJSKI FONDOVI
zadnja vrijednost 1.736,2000 978,0900 101,7293 128,3694
dom od 11,79 posto i prometom od 1,6 milijuna kuna. Ukupno je 10 izdanja trgovano u iznosu ve10 dionica s najvećim padom cijene Turbos srebro long 6 Hoteli Cavtat d.d. Turbos DAX long 7 Karlovačka banka d.d. Razvitak d.d. Sunčani Hvar d.d. Turbos E-mini S&P 500 short 6 Turbos WTI nafta short 5 Jadran kapital d.d. ZIF Quaestus nekretnine d.d. (u likvidaciji)
tjedna promjena -0,50% -0,24% -0,07% +0,04%
ćem od milijun kuna, dok je 15 izdanja trgovano u vrijednosti većoj od pola milijuna kuna.
tjedna promjena -23,64% -17,71% -17,50% -17,38% -16,69% -16,44% -15,13% -14,86% -13,64% -13,33%
zadnja cijena 8,40 207,01 115,50 16,11 41,74 15,04 10,10 27,50 19,00 13,00
promet 50.083,70 177.413,62 4.669,00 1.369,35 417,40 1.218,24 200.124,26 86.558,30 38.000,00 9.100,00
*vijesti
Porasla gotovo polovica fondova Od ukupno 72 aktivna fonda, u promatranome tjednu njih 38 je poraslo. U minusu su završila 34 fonda. Kod dioničkih je od ukupno 32 fonda njih 10 poraslo. Najviše je vrijednost uvećana fondu Capital Two za dva posto čime je postao dobitnik tjedna. U grupi dioničkih pala su
22 fonda. Najveći pad zabilježio je Ilirika BRIC (-2,58 posto) koji je postao gubitnik tjedna. Od ukupno 12 mješovitih, porasla su tri fonda. Najviše je vrijednost uvećana fondu Raiffeisen Absolute za 0,3 posto. Najveći pad od 0,82 posto bilježi KD Balanced s minusom od 0,67
posto. Od ukupno osam obvezničkih fondova njih šest je poraslo. Najviše su porasli HI-conservative i Capital One, oba za 0,24 posto. Među obvezničkim fondovima pad bilježe NETA Emerging Bond koji je pao za 0,24 posto i ZB bond s minimalnim padom od 0,04 posto.
Kod novčanih fondova jedino je OTP novčani pao (-0.11 posto), dok je ostalih 19 ostvarilo tjedni rast u rasponu od +0,09 do +0,01 posto. Najuspješniji su bili PBZ Euro Novčani s rastom od 0,09 posto te Agram Euro Cash s rastom od 0,05 posto. (I.L.)
OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)
index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr
Valuta
od 9.4. do 16.4. 2014. godine Vrijednost udjela
*Tjedna promjena [%]
DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS
Naziv(fond)
Valuta
Vrijednost udjela
*Tjedna promjena [%] 0,07
HPB Global
kn
77,0222
KD Victoria
kn
17,0407
-0,20
OTP uravnoteženi
kn
103,2274
-0,67
HI-growth
€
8,8877
-0,59
KD Balanced
kn
8,1232
-0,82
Raiffeisen World
€
122,9400
0,23
Agram Trust
kn
52,9694
-0,22
ZB euroaktiv
€
127,5050
-0,95
NETA GBEM
€
8,1960
-0,19
ZB trend
€
132,9899
-1,83
Allianz Portfolio
kn
125,1500
-0,08
FIMA Equity
kn
61,4458
0,75
VB SMART
€
95,4433
-0,10
KD Prvi izbor
kn
11,8214
-1,36
Raiffeisen Absolute
€
99,9800
0,30
Ilirika JIE
€
124,6125
-1,90
OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS -0,04
Raiffeisen New Europe
€
49,2500
-0,53
ZB bond
€
170,4138
PBZ Equity fond
€
9,2420
0,22
HI-conservative
€
12,9361
0,24
HPB Dionički
kn
86,2702
0,96
Raiffeisen Bonds
€
160,0600
0,06
Erste Adriatic Equity
€
73,4300
0,64
PBZ Bond fond
€
114,3075
0,18
NETA Global Developed
kn
96,9136
-1,33
Capital One
kn
189,6751
0,24
ZB aktiv
kn
100,2901
-0,46
HPB Obveznički
€
141,4206
0,08
Capital Two
kn
71,7157
2,00
NETA Emerging Bond
kn
65,4475
-0,24
Ilirika Azijski tigar
€
40,3134
-0,34
Erste Adriatic Bond
€
105,3900
0,16
PBZ I-Stock
kn
51,5541
-2,16
NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS
Platinum Global Opportunity
$
14,0002
-0,44
PBZ Novčani fond
kn
141,5411
0,02
KD Nova Europa
kn
5,6515
-2,27
ZB plus
kn
173,3436
0,01
ZB europlus
€
148,6995
0,02
PBZ Euro Novčani
€
136,9887
0,09 0,03
OTP indeksni
kn
36,7553
-0,53
Platinum Blue Chip
€
92,4066
0,10
NETA Frontier
kn
501,8610
-0,39
Raiffeisen Cash
kn
155,0700
OTP MERIDIAN 20
€
85,5016
-1,09
Erste Money
kn
148,8800
0,01
A1
kn
67,4700
-0,12
HI-cash
kn
149,0671
0,03 0,04
NETA US Algorithm
kn
153,2841
-2,07
PBZ Dollar fond
$
128,4394
NETA New Europe
kn
79,7261
-1,78
HPB Novčani
kn
141,4859
0,01
Ilirika BRIC
€
64,8902
-2,58
OTP novčani fond
kn
130,9908
-0,11
VB CROBEX10
kn
91,3346
-1,32
VB Cash
kn
126,6374
0,03
KD Energija
kn
9,5552
0,01
Agram Euro Cash
€
11,9916
0,05
ZB BRIC+
€
80,8687
-2,03
Raiffeisen Absolute Aggressive
€
111,7100
0,13
Allianz Equity
€
119,9991
0,60
MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global
€
139,3531
-0,25
PBZ Global fond
kn
94,4618
0,14
Allianz Cash
kn
116,9241
0,01
Erste Euro-Money
€
113,7800
0,03
Auctor Cash
kn
107,7952
0,04
Raiffeisen euroCash
€
104,4800
0,03
HPB Euronovčani
€
105,5084
0,02
Locusta Cash
kn
1312,7463
0,02
HI-balanced
€
10,7685
-0,15
NETA MultiCash
kn
105,4266
0,04
ICF Balanced
kn
101,2338
-0,56
OTP euro novčani
€
101,7200
0,04
ERGO na tržištu osiguranja Njemački ERGO novi je igrač na tržištu osiguranja u Hrvatskoj. Uz obvezno autoosiguranje, ERGO nudi kasko te osiguranje imovine i od nezgode. Do 2012. ERGO je u nas poslovao pod imenom Victoria osiguranje. S novim imenom došlo je do promjene portfelja i marketinške strategije. Dosad su im glavni kanal prodaje bile banke (Zagrebačka i Sberbank), a sada su krenuli u razvoj vlastite mreže poslovnica, pri čemu su prve četiri otvorili u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Puno su uložili i u kvalitetan IT sustav, a predsjednik Uprave Žarko Fatović najavljuje i širenje palete proizvoda na ostale vrste osiguranja. HPB ulaže milijune u razvoj Hrvatska poštanska banka otvorila je prvu poslovnicu u Požegi i Požeško-slavonskoj županiji. Tako je nastavila širiti mrežu koju danas čini 61 poslovna jedinica, 350 bankomata i više od 1000 poštanskih ureda. Kako bi povećala dostupnost klijentima sa cjelokupnim financijskim servisom, HPB je u posljednje četiri godine otvorio 14 novih poslovnica. Tijekom 2014., priopćeno je iz HPB-a, uložit će se 64 milijuna kuna u razvoj, tj. unapređenje kvalitete servisa i širenje poslovne mreže čime nastavlja investicijske aktivnosti nakon
2013. kada su zbog najavljene privatizacije kapitalna ulaganja bila zaustavljena. Nova poslovnica Hypo banke Hypo Alpe-Adria-Bank otvorio je novu poslovnicu na riječkom Zametu, povodom čega je uručio prigodnu donaciju u iznosu od 10.000 kuna Udruzi osoba s dječjom i cerebralnom paralizom Rijeka. Otvaranjem druge poslovnice u Rijeci u zadnjih mjesec dana banka nastavlja s razvojem poslovanja, planiranim širenjem mreže poslovnica te povećanjem prisutnosti u Rijeci i na Kvarneru gdje uspješno posluje već 15 godina. “Otvorenjem poslovnice Zamet želja Hypo banke bila je dodatno unaprijediti kvalitetu usluge i još adekvatnije pristupiti svakom klijentu”, izjavila je Kristina Radić, voditeljica poslovnice Zamet. Vremenska kapsula Zagrebačke banke Povodom obilježavanja 100 godina poslovanja Zagrebačka banka je za sve građane (bez obzira posluju li s njom) otvorila Vremenski trezor, odnosno vremensku kapsulu - mjesto u koje se bez naknade mogu spremiti uspomene, predmeti, fotografije ili poruke za koje žele da ih banka čuva sljedećih 100 godina. Predmeti se mogu pohraniti od 17. travnja do 17. srpnja. Vremenska kapsula otvorit će se 2114. godine.