Pv 3825

Gospodarska diplomacija Osam veleposlanika dobilo žuti karton jer ne pomažu hrvatskim izvoznicima; s radom ostalih - zadovoljni

Veliki ne mogu bez malih Veleprodaja kroz HoReCa segment pruža priliku za plasman domaćih proizvoda po cijeloj Europskoj uniji

Projekcije HNB-a U uvjetima stabilnog tečaja kune prema euru, inflacija bi u ovoj godini trebala zamjetno usporiti

tema tjedna Str. 4-5

aktualno Str. 18-19

svijet financija Str. 28-29

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 2 5 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 28. travnja 2014.

Godina LX / Broj 3825. www.privredni.hr

60

1953 2013

privredni vjesnik

farmaceutska industrija / luka rijeka / komasacija / novi porezi / zapošljavanje invalida / predstavljanja

Maslinarstvo i ekološka proizvodnja

tržište raste unatoč krizi Ekonomski stručnjaci predviđaju da će cijena maslinova ulja rasti i do 30 posto, a tržište se neće zasititi sve do 2020. >>16-17

Intervju: Zvonko Kusić

Uspjeh ne počiva na velikim riječima i parolama. Bez inovacija i povezanosti sa znanošću naše će gospodarstvo dodatno nazadovati, kaže predsjednik HAZU-a >> 12-13

moramo napokon znati što imamo

Od iduće godine svatko će moći saznati koje je državno zemljište raspoloživo za zakup, kaže Blaženka Mičević, ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište >> 15

60 godina u službi gospodarstva

utemeljeno 1953.

Do PV izdanja u samo 3 koraka...

1 Pošaljite* na naš e-mail adresar@privredni.hr poruku DA - želim besplatno primati elektronska izdanja PV-a

2 Dobit ćete povratni e-mail s

porukom da ste uključeni na našu mailing listu

3 Čitajte Privredni vjesnik i

njegova izdanja na računalu, tabletu, smartphoneu

* vrijedi i za kolege, poslovne partnere, prijatelje...

privredni vjesnik

Privredni vjesnik – uvijek uz gospodarstvo! www.privredni.hr

UVOD

www.privredni.hr Broj 3825, 28. travnja 2014.

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Damir Novotny, ekonomski analitičar:

Ne potiču se ni privatni sektor niti potrošnja građana Jasno je da ne bi trebalo rezati kada bismo rasli, ali nema rasta jer nema rezova: i to rezova u smislu promjene strukture potrošnje, nema strukturnih promjena. Potrebno je osloboditi prostor za privatni sektor, da građani više troše, a poduzeća da počnu proizvoditi i raditi. Državnu potrošnju ne treba samo smanjivati već je treba drukčije usmjeriti, sa sadašnjih neproduktivnih i socijalnih namjena prema rasterećenju ili poticanju privatnog sektora.

Dubravko Ranilović, Udruženje poslovanja nekretninama pri HGK-u:

Neki vještaci slabo procjenjuju Veliki je problem u neujednačenosti znanja za kvalitetnu procjenu nekretnine, a budući zakon predviđa da to mogu obavljati sudski vještaci. Za kvalitetnu procjenu nekretnine potrebna su mnoga znanja, ekonomska, građevinska, a prije svega iskustvo s tržišta. Neki vještaci su odlični te imaju iskustva i obrazovanje, dok neki zaista nisu sposobni napraviti kvalitetnu procjenu.

Zakon treba predvidjeti i potrebno obrazovanje kao što su to napravili i posrednici. Procjena nekretnina je vrlo važan segment gospodarstva i za procjenu u službenu svrhu znanja procjenitelja trebaju biti iznimno visoka.

Malin Holmberg, predsjednica Uprave Tele2:

Novi namet je nerazmjeran Novi namet uzeo bi 97 posto našeg EBITDA za 2013., od našeg najvećeg tržišnog takmaca uzeo bi četiri posto te 14 posto od našeg drugog konkurenta.

Naknada se odnosi samo na mobilnu industriju, a Tele2 je jedina kompanija koja se bavi samo mobilnom telefonijom. Ovaj prijedlog, koji bi trebao uzeti od onih koji zarađuju puno, nerazmjerno bi kaznio jedinog operatora koji nije profitabilan. Tele2 još ne zarađuje iako smo na dobrom putu prema rastu. Da biste u ovoj industriji zaradili, potrebno vam je između 15 i 25 posto tržišnog udjela.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

3

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: Dr.sc. Ivica Ljubenkov, predsjednik Zajednice udruga maslinara i uljara Hrvatske

Ručna obrada maslinika može biti naša prednost Ručni rad je skup, ali i pogodan za eko proizvodnju. A upravo zahvaljujući maslinarstvu neke države imaju veliki udjel ekološke proizvodnje

N

ajveći problem hrvatskog maslinarstva, odnosno uljarstva, je plasman gotovog proizvoda.

Imamo vrhunska ekstra djevičanska maslinova ulja ali nemamo dobar marketing. A naši najveći konkurenti svoje ulje nude po osjetno nižim cijenama od naših. Razlika u cijeni je najviše posljedica našeg načina obrade maslinika i proizvodnje jer se za razliku od španjolskih, talijanskih, grčkih plantažnih maslinika,

Bez potvrde certifikacijskog tijela, način obrade na tradicionalan način na tržištu ne vrijedi ništa naši maslinici uglavnom obrađuju ručno. Ručno se bere i plod masline, a poznato je da je ručni rad dosta skup. Taj nedostatak trebali bismo pretvoriti u prednost jer je ručni rad pogodan za ekološku proizvodnju. Istina je da je velika većina naših maslinika idealna za ekološku proizvodnju, no za dobivanje markica treba zadovoljiti proceduru zaštite. Većina naših maslinara misli da, ako ne stavlja pesticide ili umjetno gnojivo, automatski ima

ekološku proizvodnju.

Naravno da to nije tako jer je za ekološki certifikat potrebna stručna potvrda i zadovoljavanje procedure koja do njega dovodi. Bez potvrde certifikacijskog tijela, način obrade na tradicionalan način na tržištu ne vrijedi ništa. Poznato je da zahvaljujući upravo maslinarstvu, neke države imaju veliki udjel ekološke proizvodnje u ukupnoj proizvodnji. Doduše, te države su poticale certificiranje koje zahtijeva određena sredstva. I kod nas se to potiče, ali možemo puno bolje iskoristiti potencijal koje nam maslinarstvo pruža za ekološku proizvodnju.

Dodatni problem naših maslinara, ali ne samo maslinara, je činjenica da smo svi mi individualci koji se nevoljko udružuju u zadruge i udruge.

Udruživanje pruža velike mogućnosti i to ne samo u zaštiti, nego otvara razne komercijalne perspektive, od povlačenja sredstava do bolje pozicije na tržištu. Ovako, naši maslinari imaju male posjede i teško mogu živjeti od proizvodnje ulja koja je kod nas, uz rijetke izuzetke, uglavnom dodatna djelatnost ili hobi.

Kako bismo svojim članicama - a one su udruge maslinara i ulja-

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Ažuriranje adresara i distribucija Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: uprava@privredni.hr

Lektura: Sandra Baksa

Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

ra - olakšali poslovanje, osnovali smo Zajednicu udruga maslinara i uljara Hrvatske koja zastupa njihove interese. Jedna od trenutačnih aktivnosti je zaštita izvornosti dalmatinskog ulja. U tome su naišli na probleme jer je Zvijezda uložila prigovor koji je resorno ministarstvo prihvatilo. To je rezultiralo sudskim sporom između nas i Ministarstva poljoprivrede.

Najveća zamjerka Zvijezde je bila da ulazimo u područje njihovih robnih marki.

Zaštita dalmatinskog ulja jako je važna, jer bi mu potvrda da se proizvodi na ekološki način osigurala višu cijenu i pristup sve većoj tržišnoj niši u Europi. Pored toga, tako bi se dobila i

potvrda da je dalmatinsko ulje proizvedeno na stručan način, a to bi povuklo dalmatinsko maslinarstvo u pravom smjeru: da postane unosna djelatnost od koje se može živjeti. Danas, mi ni na policama ni na stolovima restorana nemamo ni približnu kvalitetu maslinovih ulja kakva je moguća.

To bi se pak moglo riješiti većim angažmanom inspekcijskih službi.

Mi smo se u Zajednici udruga maslinara i uljara Hrvatske potrudili da svaki gospodarski subjekt koji puni ulje sklopi ugovor s nama i dobije svoj broj. Tako svaka pakovina ima svoj broj i dokazanu sljedivost.

Zlatna oblica je zaštićena robna marka Zajednice udruga maslinara i uljara Hrvatske.

To je sortno ulje, dobiveno od komercijalno najznačajnije domaće sorte, oblice. Prema europskom zakonodavstvu monosortnim uljem se može nazivati ono u kojem je udjel jedne sorte 80 ili više posto. Postupak proizvodnje je propisan i nadzire ga stručno povjerenstvo dok Zajednica, odnosno uljara jamči kvalitetu. Zaštitili smo i maslinovo ulje Cvita koje je aromatizirano ružmarinom, kaduljom i lavandom.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb P.P. 631 Direktor: Darko Buković

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

4

TEMA TJEDNA

( 4500 radnika

izravno zapošljava hrvatska farmaceutska industrija

Farmaceutska industrija apelira da se uspostavi ravnoteža u djelovanju različitih ministarstava

S

ukob hrvatske farmaceutske industrije i njihova najvećeg pojedinačnog kupca, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) još je jednom potencirao problem slabe komunikacije između gospodarstva i državnih tijela. Priznaju to i u Ministarstvu gospodarstva, zbog čega je nakon javne razmjene optužbi brzo organiziran sastanak čelnika farmaceutskih tvrtki i ravnatelja HZZO-a Siniše Varge. Na tom je sastanku, kaže pomoćnica ministra gospodarstva Sabina Škrtić, načet problem cijene generičkih lijekova te su dogovoreni prvi koraci njegova rješavanja kroz institucije. Namjera je, dodaje Sabina Škrtić, domaćoj farmaceutskoj industriji dati vjetar u leđa, ali istodobno i pomoći zdravstvu.

To svakako neće biti lako, s obzirom na to da se farmaceutska industrija sada osjeća kao da je između čekića i nakovnja, ističe Olivija Jakupec, članica Uprave Podravke, u čijem sastavu posluje i Belupo, jedan od najvećih hrvatskih proizvođača lijekova. Mini-

Domaći su farmaceuti sniženjem cijena zdravstvu poklonili 285 milijuna kuna, tvrdi HUP kih lijekova. Drastično snižavanje cijena izravno smanjuje profitabilnost, a time i investicije, za koje je farmaceutska industrija dosad jasno pokazivala i volju i spremnost. Stoga, Olivija Jakupec apelira da se uspostavi ravnoteža u djelovanju različitih ministarstava prema farmaceutskoj industriji.

Nužno usklađivanje Prema računici HUP-ove Udruge proizvođača lijekova (čiji su članovi Pliva, Belupo, JGL, Krka, Hospira, PharmaS, Farmal i Imunološki zavod), domaća je farmaceutska industrija u manje od godinu dana zdravstvenom sustavu sniženjem cijena poklonila 285 milijuna kuna,

zatražile pomoć MVEP-a pri izvozu

Osam veleposla jer ne pomažu

Farmaceuti između čekića i nakovnja starstvo gospodarstva farmaceutiku promiče kao jednu od strateških grana u novoj Industrijskoj strategiji, a s druge strane je Ministarstvo zdravlja, preko HZZO-a, guši rušenjem cijena generič-

( 872 hrvatske kompanije

Rad sudionika gospodarskog dijela diplomacije odsad

Sukob oko cijene lijekova

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

Privredni vjesnik Broj 3825, 28. travnja 2014.

a u ukupnim uštedama na lijekovima (koje iznose 480 milijuna kuna) sudjelovali su sa 59 posto. Smatraju to nerazmjernim, s obzirom na to da je udjel domaćih farmaceuta na tržištu manji od 29 posto.

Uz kronično duge rokove plaćanja koji idu i do 270 dana, konačni ishod takve politike HZZO-a, pribojavaju se farmaceuti, bit će zatvaranje pogona i otpuštanje radnika, što su dvije domaće kompanije već morale učiniti. Hrvatska farmaceutska industrija trenutačno izravno zapošljava 4500 radnika, a neizravno oko 10.000.

U HZZO-u cijelu stvar vide bitno drugačije.

Kažu da su cijene generičkih lijekova već godinama previsoke pa je nužno njihovo usklađivanje s usporedivim državama. HZZO ističe da nije njihov posao podržavati domaću farmaceutsku industriju, već samo osigurati najvišu moguću razinu zdravstvenih usluga u sve užim okvirima državnog proračuna. Stoga bi domaćim farmaceutima, zaključuju iz HZZO-a, trebalo pomoći ne kupnjom lijekova po povoljnijim cijenama, nego nekim oblikom poticaja ili subvencija. A to je posao za Ministarstvo gospodarstva.

Tvrtke koje su surađivale s gospodarskom diplomacijom pohvalno tajni ne žele reći koliko su točno izvoznih prihoda ostvarile uz pom Igor Vukić vukic@privredni.hr

O

sam veleposlanika, od 50 koliko ih Hrvatska ima, dobilo je pismo ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić kojim ih se upozorava da nisu ispunili obveze iz gospodarske diplomacije.

Nastave li se pasivno postavljati prema potrebama hrvatskih izvoznika, slijedit će oštrije mjere.

Veleposlanici, gospodarski atašei i drugi sudionici gospodarskog dijela diplomacije po novom će se ocjenjivati svaka tri mjeseca da se vidi obavljaju li svoje zadatke korektno.

Mediji su to saznali prošli tjedan, na predstavljanju rezultata projekta gospodarske diplomacije pokretnuog prije šest mjeseci.

Prema riječima ministrice Pusić, projekt gospodarske diplomacije pokrenut je s dvije glavne komponente: identificiranjem proizvoda koji-

ma hrvatske tvrtke mogu biti predstavljenje na inozemnim tržištima i poboljšanjem investicijske klime radi privlačenja stranih ulagača. Osobito takvih koji bi ulagali u proizvodnju opet namijenjenu izvozu.

Pusić je saznala da mnogi problemi leže u provođenju i tumačenju zakona “Gospodarska diplomacija koja uključuje i privlačenje inozemnih investitora, posao je cijele Vlade i svih njenih sektora. To nije posao samo jednog ministra ili čak ni skupine ministara”, istaknula je ministrica Pusić. Time je odgovorila i na primjedbu da je Vlada već osnovala dvije radne skupine za uklanjanje prepreka investitorima (Grčić i Vrdoljak), pa ispada da razvoj gospodarske diplomacije pokazuje da te skupine nisu ispunile svoj cilj.

HGK pomaže gospodarskoj diplomaciji Ulagačke prilike i ponude u inozemstvu MVEP zainteresiranim tvrtkama prosljeđuje i preko partnerskih institucija: Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatskih izvoznika. U realizaciji izvoznih poslova značajno mjesto zauzima sudjelovanje na sajmovima i promotivnim događajima te organiziranje poslovnih izaslanstava, u čemu HGK ima dugogodišnje iskustvo. Predstavnici gospodarske diplomacije u prošlih šest mjeseci pomagali su i pri naplati potraživanja (Končar u BiH), pomagali su Mati Rimcu da svoj automobil predstavi u Saudijskoj Arabiji, ubrzavali izdavanje izvoznih dozvola Šestan-Buschu u Kolumbiji...

Aktivnija uloga u praćenju izvoza i privlačenju investitora zatražena je i od počasnih konzula.

I njihova mreža je već restrukturirana pa se nekima zahvalilo na suradnji, a imenovani su novi počasni konzuli.

Ipak zadovoljni učinkom Ministrica Pusić i njezin zamjenik Joško Klisović, koji operativno vodi projekt gospodarske diplomacije vrlo su zadovoljni dosadašnjim ukupnim učinkom. Nakon objave da se pojačava taj oblik međunarodne suradnje, MVEP-u su se javile 872 hrvatske kompanije i zatražile neku pomoć u ostvarivanju izvoznih rezultata. Predstavnici gospodarske diplomacije (oni koji su zaslužili prolaznu

5

www.privredni.hr Broj 3825, 28. travnja 2014.

( 1532 intervencije

poduzeli predstavnici gospodarske diplomacije

( 600.000 radnih mjesta

otvoreno u Floridi pukim pojednostavljivanjem propisa

ad će se ocjenjivati svaka tri mjeseca

nika dobilo žuti karton hrvatskim izvoznicima su se izrazile o naporima diplomata. Joško Klisović, zamjenik ministrice vanjskih poslova, kaže da tvrtke zbog poslovnih oć diplomacije, ali neslužbenom anketom se doznalo da je 15 najvećih kompanija povećalo izvoz za 1,5 milijardi kuna

Sanjin Strukic/PIXSELL

plomacijom pohvalno su se izrazile o naporima diplomata. Klisović kaže da tvrtke zbog poslovnih tajni ne žele reći koliko su točno izvoznih prihoda ostvarile uz pomoć diplomacije, ali neslužbenom anketom se doznalo da je 15 najvećih kompanija povećalo izvoz za 1,5 milijardi kuna. “Nije to zasluga samo gospodarske diplomacije, ali i mi smo tu dali svoj doprinos”, rekao je Klisović.

ocjenu), poduzeli su 1532 intervencije. Zahtjeva je bilo raznih, od molbi za pronalaženje poslovnih partnera do žalbi na sporo postupanje domaćih ili stranih institucija, na diskriminaciju u natječajima i slično. Izvoznici imaju problema i kod kuće.

Nekim je MVEP pomogao da ishode jednosta-

van dokument, ali na engleskom jeziku, koji su od domaćih tijela čekali više od šest mjeseci. Drugima je pomogao da dobiju potvrde koje je trebalo skupiti za nastup na javnom natječaju.

U inozemstvu je gospodarska diplomacija najviše aktivnosti imala u Europi. Uz ostalo, prema

Klisovićevim riječima, isposlovala je da režim Cefte za hrvatska poduzeća nastavi vrijediti i nakon ulaska u EU. To još jedino nije postignuto s BiH. Sa Srbijom je sve dogovoreno, samo se čeka konstituiranje nove srpske vlade radi potvrde dogovora.

Tvrtke koje su surađivale s gospodarskom di-

Akcijski plan: 41 mjera za veći izvoz Novi Akcijski plan za poticanje izvoza bit će predstavljen za desetak dana, kad ga prihvati Vlada.

Prema riječima Joška Klisovića, Akcijski plan imat će tri smjera: poticanje konkuretnosti izvozne privrede, razvoj novih usluga te stvaranje liste admistrativnih prepreka za veći izvoz radi njihova zaobilaženja. Uz ostalo, Akcijski plan predviđa dokapitalizaciju HBOR-a od jedne milijarde kuna u iduće dvije godine, kako bi se izvoznicima osigurali jeftiniji krediti i izvozna jamstva.

U planu će se navesti 41 konkretna mjera za poticanje izvoza. Većina tih mjera već je prihvaćena u drugim ministarstvima, a dogovorene su na sjednicama Povjerenstva za internacionalizaciju hrvatskog izvoza. Uvrštavanjem u Akcijski plan te će mjere dobiti prioritet, istaknuo je Klisović.

Prijateljski povjerenik u šumi propisa MVEP dodatno će se angažirati i na privlačenju investitora. Svakom ulagaču će osigurati povjerenika koji će 24 sata biti na raspolaganju. U razgovorima s predstavnicima velikih kompanija koje ulažu u Hrvatsku, ministrica Pusić je saznala da mnogi problemi leže u provođenju i tumačenju zakona, a tu stvari može olakšati prijateljski raspoložen i u birokatske puteve upućen povjerenik. “Ako se stvari ne mogu riješiti na nižoj upravnoj razini, uvijek je mogu pokrenuti na sastanku u Vladi, odnosno, s nadležnim ministrom i ubrzati rješenje”, rekla je ministrica Pusić.

Povjerenici za ulagače birat će se među službenicima MVEP-a. Proći će i dodatno obrazovanje kako bi učinkovitije mogli pratiti ulagače u šumi provedbenih propisa. Ministarstvo je na sličan način organiziralo seminare za diplomatske predstavnike

u inozemstvu i to putem internetskih prezentacija.

Svima je na raspolaganju posebna internetska stranica na kojoj se može dobiti pomoć pri izvozu, a predstavljen je i hrvatski ulagački potencijal.

Ministrica Pusić kaže da je na sastancima zahvalila ulagačima što unatoč krizi u međunarodnom gospodarstvu i domaćim preprekama ipak ulažu u Hrvatsku. U tim razgovorima otkriva se i zašto strani ulagači uopće žele doći k nama, odnosno, koje su to komparativne prednosti hrvatskog tržišta.

Kako to rade drugi O potrebi poboljšanja poslovne klime govorio je nedavno i guverner HNBa Boris Vujčić. “Konkurencija je ogromna jer svi žele privući investitore.

Prije tjedan dana govorio sam na skupu u SAD-u na

“Povjerenici za ulagače” birat će se među službenicima MVP-a kojem je bio i guverner Floride. Čovjek je govorio isključivo o tome kako je omogućio kreiranje 600.000 radnih mjesta, kako se dozvola za otvaranje poduzeća dobiva za dva dana, građevinska dozvola za 60 dana, okolišna dozvola za 33 dana, kako su ukinuli 300 nepotrebnih regulacija koje priječe razvoj poduzetništva”, rekao je Vujčić u razgovoru

za Večernji list. Pojednostavljivanjem poslovanja Florida je privukla 6,4 miljardi dolara investicija u nekretnine pa je na temelju tako kreiranog oporavka smanjeno porezno opterećenje za kompanije, a porez na dohodak ni ne postoji.

“I naš su cilj manji porezi, jednostavnost i stabilnost poslovanja, no trebamo ispuniti i obveze iz procesa prekomjernog deficita”, rekla je ministrica Pusić.

Bivši guverner HNB-a Željko Rohatinski, a sada savjetnik u Agrokoru, predlaže poticanje investicija uz reprogramiranje javnog duga. Na okruglom stolu časopisa Banka Rohatinski je ocijenio da bi se brži efekti postigli tzv. mjerama na otvorenom tržištu kojima bi se reprogramirao dio javnog duga i otvorio prostor jeftinijem kreditiranju ulaganja. Zato je potrebno nekoliko preduvjeta: racionalizacija i stroga kontrola neinvesticijskih stavki proračuna, spremnost banaka i mirovinskih fondova da zadrže oslobođenu likvidnost u zemlji i zamijene sigurne plasmane državi mnogo rizičnijim plasmanima privatnom sektoru.

No potrebna je i sklonost poduzetništva da osmisli konkurentne proizvodne programe, dodao je Rohatinski. U tom procesu, poručuju iz MVEPa, pomoć mogu potražiti i kod gospodarske diplomacije.

6

AKTUALNO

( 993.000 t

Privredni vjesnik Broj 3825, 28. travnja 2014.

prebačeno u Luci Rijeka tijekom prva tri mjeseca

( 10% veći

promet generalnog tereta

Poslovanje riječke luke za promet suhih tereta

Luka Rijeka intenzivno radi na dokapitalizaciji Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju primjećuje se veliko zanimanje potencijalnih novih partnera koji ispituju komercijalne i tehničke mogućnosti riječke luke kao ozbiljnog alternativnog logističkog pravca za EU tržišta Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U

kupni promet suhih tereta u Luci Rijeka tijekom prva tri mjeseca 2014. iznosio je 993.000 tona te je u odnosu na isto razdoblje lani bio veći za dva posto. Gledano prema strukturi tereta, generalni teret (automobili, kartonske kutije, bačve...) povećan je za 10, a promet drva za 15 posto. Promet rasutih tereta pak (rudače, žitarice, pijesak...) manji je za devet posto. Sukladno ugovorenoj dinamici za 2014., u ovoj grupi tereta očekuju se značajniji pomaci u narednim mjesecima, osobito u teretima za Terminal rasutih tereta u Bakru na kojem je nedavno završen iskrcaj 86.456 tona željezne rudače za novog partnera.

K tomu, promet kontejnera od početka siječnja do konca ožujka iznosio je 44.131 TEU (twenty-feet equivalent unit, standardna kontejnerska jedinica za teret) i povećan je za 15 posto u

odnosu na isto razdoblje u 2013. godini.

Povećano zanimanje Proteklih mjeseci, nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, primjećuje se veliko zanimanje potencijalnih novih partnera

Pomorski prijevoz na svjetskoj razini pod snažnim je utjecajem kontejnerizacije, kaže Vedran Devčić koji ispituju komercijalne i tehničke mogućnosti riječke luke kao ozbiljnog alternativnog logističkog pravca za EU tržišta u novim uvjetima.

Vedran Devčić, predsjednik Uprave Luke Rijeka, kaže nam kako je pomorski prijevoz na svjetskoj razini pod snažnim utjecajem kontejnerizacije. Tendencija na tržištu je udruživanje brodara u saveze (alijanse) i povećanje brodova kako bi se smanjila cijena prijevoza, ali i dijeljenje rizi-

ka. “Odgovor Luke Rijeka na tržišne trendove treba promatrati u okviru velikih kapitalnih projekata na tom lučkom području koji su završeni u prvom dijelu 2013. godine.

Tako da je Luka Rijeka na veliko tržište ušla sa znatno većim lučkim kapacitetima. Konkretno vezano uz kontejnerski terminal nova ulaganja, povećanje kapaciteta i modernizacija, kako operativne opreme tako i IT tehnologije koja prati i ubrzava rad, omogućili su da nove trendove na tržištu ovaj terminal dočeka u potpunosti spreman. Osim toga, ujednačavanje carinskih procedura omogućilo je kontejnerskom terminalu Adriatic Gate Container Terminal, ali i drugim terminalima Luke Rijeka, da rade u istim uvjetima kao i ostale luke sjevernog Jadrana”, ističe on dodajući kako je Hrvatska za sve one terete koji su je zaobilazili zbog brojnih administrativnih barijera ulaskom u EU postala jednako konkurentna.

“I tu se nalazi prava pri-

lika za tržišni rast i razvoj riječkog lučkog sustava u cijelosti. U ovoj godini se očekuje izlazak Hrvatske iz recesije što bi pozitivno utjecalo na promet, a zbog nove pozicije riječke luke na tržištu i činjenice da smo sada luka EU-a, očekuju se i prvi konkretni novi poslovi”, napominje Devčić.

Na tržišnim osnovama Ovoj tvrtki, koja je najveći koncesionar za suhe terete u Hrvatskoj i ima koncesiju na više različitih terminala na riječkom lučkom području, svi su tereti jednako važni. “Svakako zbog ubrzanog globalnog trenda kontejnerizacije fokus će biti na kontejnerima. Međutim, naglašavam, ni segmenti rasutih i generalnih tereta neće biti zapostavljeni”, kaže.

Premda je u većinskom državnom vlasništvu, Luka Rijeka već jako dugo, više od 10 godina, posluje na čistim tržišnim osnovama. Dakle, ne prima nikakve državne potpore, subvencije ni jam-

stva te ostvaruje pozitivne poslovne rezultate.

U toj luci, koja istinsku konkurenciju vidi u sjevernoeuropskim lukama, već se godinu dana radi na velikom projektu širenja skladišnih kapaciteta na pozadinskom

Vedran Devčić, predsjednik Uprave Luke Rijeka

lučkom terminalu Škrljevo. “Investicija je vrijedna više od 50 milijuna eura. U veljači nam je izdana lokacijska dozvola, a u trećem kvartalu očekujemo izdavanje građevinske dozvole. Terminal Škrljevo u velikom je dijelu okrenut dodatnim uslugama na kontejnerima, ponajprije punjenju i pražnjenju robe u njih, popravcima, pranju... Ulaganje u projekt Škrljevo u većem dijelu namjeravamo financirati iz dokapi-

talizacije koja će se dogoditi ove godine i na kojoj se intenzivno radi”, naglašava predsjednik Uprave Luke Rijeka.

Važno je naglasiti da razvojem pozadinskog terminala Škrljevo riječka luka prati razvoj kontejnerskog terminala na kojem koncesionar Adriatic Gate Container Terminal (AGCT) započinje realizaciju drugog investicijskog ciklusa koji je usredotočen na razvoj intermodalnog dijela. “Drugi ciklus obuhvaća izgradnju četiriju željezničkih kolosijeka ispod novih mostnih dizalica za manipulacije na željeznici, opreme koja je dio kapitalne investicije AGCT-a od 23 milijuna eura iz prošle godine.

Nakon završetka ovih radova povećat će se godišnji kapacitet na željeznici s trenutačnih 70.000 na 360.000 TEU. Usporedbe radi, prošle godine je željeznicom dopremljeno ili otpremljeno 22 posto od ukupnog prometa kontejnerskog terminala, dakle, otprilike 29.000 TEU”, zaključuje Devčić.

7

www.privredni.hr Broj 3825, 28. travnja 2014.

( 5000 do 10.000 kn ( do 50.000 kn kazne za građane ako ometaju postupak komasacije

kazne za pravne osobe

Javna rasprava o prijedlogu zakona o komasaciji traje do 14. svibnja

Komasacijom do boljeg iskorištavanja zemljišta Ministarstvo poljoprivrede ovim zakonom želi smanjiti usitnjenost katastarskih čestica, ali nastoji i regulirati zemljišno-knjižno stanje poljoprivrednog zemljišta kao i ostala pitanja vezana uz korištenje tog zemljišta Igor Vukić vukic@privredni.hr

O

krupnjavanje posjeda u veće i pravilnije katastarske čestice, odnosno komasacija, jedan je od načina za ekonomičnije iskorištavanje zemljišta i stvaranje boljih uvjeta za razvoj poljoprivrede. Radi poticanja komasacije Ministarstvo poljoprivrede pripremilo je Prijedlog zakona o komasaciji o kojem je 14. travnja započela javna rasprava. Sudjelovanje u raspravi i ocjenjivanje prijedloga moguće je preko internetske stranice Ministarstva www.mps.hr. Zainteresirani sudionici rasprave tu mogu pronaći i elektronske obrasce putem kojih mogu poslati svoje primjedbe i prijed-

loge. Rasprava će trajati do 14. svibnja.

Postupci komasacije u Republici Hrvatskoj nisu se provodili od 1991. godine, a posljednja izmjena Zakona o komasaciji bila je 1987. godine. U Ministarstvu poljoprivrede ističu da danas zapravo ne postoji primjereni pravni okvir za provedbu postupaka komasacije,

Programe komasacije predlagat će Agencija za poljoprivredno zemljište što u konačnici onemogućava provedbu postupaka, odnosno dovršenje započetih postupaka komasacije.

Ministarstvo poljoprivrede ovim zakonom želi smanjiti usitnjenost katastarskih čestica, ali nastoji i regulirati zemljišno-knjižno stanje poljoprivrednog zemljišta, kao i ostala pitanja vezana uz korištenje poljoprivrednog zemljišta. Primjerice, omogućavanje jednostavnijeg osnivanja i izgradnje poljoprivrednih putova,

vodnih građevina za melioracije te izvođenja i drugih radova na uređenju zemljišta namijenjenog poljoprivredi. Na temelju zakona uređivat će se i mreža kanala te drugi stvarnopravni odnosi na zemljištu.

Propisane i novčane kazne Prema prijedlogu zakona, programe komasacije

predlagat će Agencija za poljoprivredno zemljište.

U programu će se navoditi područja komasacije i izvori sredstava za njezinu provedbu. Za provedbu komasacije i za donošenje rješenja, župan, odnosno gradonačelnik Grada Zagreba, imenovat će županijsko komasacijsko povjerenstvo. O žalbama protiv rješenja županijskoga komasacij-

skog povjerenstva odlučivat će državno komasacijsko povjerenstvo.

Pravomoćno rješenje o komasaciji dostavljat će se nadležnom područnom uredu za katastar te nadležnom općinskom sudu koji ga je dužan hitno, a najkasnije u roku godine dana od dana primitka, provesti u zemljišnim knjigama. U prekršajnim odredbama zakona stoji da će se građani kažnjavati od 5000 do 10.000 kuna ako ometaju postupak komasacije ili ometaju posjed dodijeljenog zemljišta. Za pravne osobe kazne sežu do 50.000 kuna. Na zemljište dodijeljeno u postupku komasacije, neće se plaćati porez na promet nekretninama, određeno je u završnim odredbama predloženog zakona.

Hrvatsko-turski poslovni forum

Bursa može biti hrvatski ulaz u Tursku istaknuo je predsjednik Udruženja Aytug Onur.

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

T

rgovinska razmjena Hrvatske i Turske u 2013. godini iznosila je 478 milijuna dolara, što je dva puta više nego 2004. godine, ali i gotovo upola manje od rekordne 2012. godine kada je robna razmjena premašila 800 milijuna dolara.

Hrvatska je svake godine u značajnom deficitu, čiji iznos od 2002. godine varira između pedesetak i petstotinjak milijuna dolara. Prošlogodišnji

pad robne razmjene ponajviše je rezultat snažnog pada uvoza iz Turske sa 650 na 305 milijuna dolara, dok je hrvatski izvoz čak porastao za 20 milijuna. Dodatni poticaj jačanju hrvatsko-turske trgovinske razmjene svakako će dati poslovni forum koji su or-

ganizirali HGK-Komora Zagreb i Balkansiad, udruženje poslovnih ljudi iz Burse, četvrtog najvećeg grada u Turskoj. Balkansiad ima oko 300 članova, a većina su podrijetlom s Balkana, pa su i po toj osnovi vrlo zainteresirani za poslovnu suradnju,

Ogromne mogućnosti Bursa je poznata kao tradicionalni centar tekstilne industrije u Turskoj, ali posljednjih godina postaje i središte autoindustrije, s tvornicama Fiata, Renaulta i Peugeota. Mogućnosti za suradnju su ogromne, pa Onur procjenjuje da bi se vrijednost robne razmjene mogla povećati i za desetak puta. U Zagreb su stigli predstavnici 19 tvrtki iz Burse, uglavnom iz sektora graditeljstva, teksti-

la, turizma, prehrambene i elektroničke industrije.

Onur procjenjuje da bi se vrijednost robne razmjene mogla povećati i za desetak puta Dočekali su ih predstavnici 14 hrvatskih tvrtki. Zagrebački CBBS je Turcima ponudio konzultantske usluge za razvoj projekata u Hrvatskoj, riječki Dea Flores želi izvoziti svoja eterična ulja, a

Hiperprostor i Nada projekt su ponudili usluge u arhitekturi. Hotel Picok iz Đurđevca i Obzor putovanja iz Zagreba zainteresirani su za privlačenje turskih gostiju, Kraš i Podravka za izvoz svojih proizvoda u Tursku, a Medical Intertrade iz Svete Nedelje za uvoz medicinske opreme i lijekova.

Zadarski Mistral, zagrebačka Odjeća i đakovačka Sutura željeli bi uvoziti materijal za tekstilnu industriju, a PIP iz Pisarovine bi izvozio hrvatski med u Tursku.

8

S MARKOVA TRGA

Privredni vjesnik Broj 3825, 28. travnja 2014.

( oko 300 mil kn (0,09% BDP-a) ( 0,4% BDP-a očekivani prihod od poreza na kamate na štednju

očekivani prihod od poreza na nekretnine

Program konvergencije za razdoblje do 2017. godine

Porez na štednju u 2015. godini, a na nekretnine u 2016.?

Porez na kamate na štednju uveo bi se, prema planu, 1. siječnja iduće godine preko izmjena Zakona o porezu na dohodak. Novim porezima Vlada planira proračunski deficit smanjiti na ispod tri posto do kraja 2016.

U idućim godinama nastavit će se preko fiskalne konsolidacije i smanjenje proračunskih rashoda.

Već je ove godine provedeno ukidanje dodataka za vjernost službi, ukidanje dodatka u sustavima obrane i pravosuđa, izmjena obračuna dodataka na osnovnu plaću u sustavu znanosti te smanjenje dužnosničkih plaća, a te će mjere imati dodatni fiskalni učinak i u 2015.

Igor Vukić vukic@privredni.hr

P

orez na kamate na štednju od 12 posto uveo bi se u 2015. godini, a potom, 2016. slijedi uvođenje poreza na nekretnine, najavila je Vlada u Programu konvergencije za razdoblje do 2017.

Plan konvergencije i Nacionalnog programa reformi Vlada je sastavila u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom, a donošenje tih dokumenata obveza je svih članica EU-a.

Do kraja travnja svake godine države predaju svoje strateške dokumente EUu, a temeljem njih se izrađuju preporuke za pojedine članice.

Prema planu, porez na kamate na štednju uveo bi se od 1. siječnja 2015., preko izmjena Zakona o porezu na dohodak. Od oporezivanja bi bila izuzeta stambena štednja. Prema procjeni,

temeljenoj na podacima o ukupnoj štednji građana u hrvatskim bankama, očekuje se prihod od oko 0,09 posto BDP-a ili oko 300 milijuna kuna. Vlada napominje da će se u analizi uvođenja novog poreza posebna pažnja posvetiti praćenju nefinancijskih učinaka, odnosno ponašanja štediša prema njihovim ulozima u bankama. U 2015. godini izmjenom Zakona o porezu na dobit definirat će se i korištenje olakši-

ce poreza na dobit, tako da će se olakšica moći koristiti samo za dio dobiti upisane u temeljni kapital i dobiti investirane u dugotrajnu imovinu.

Obuzdavanje deficita Vlada je obavijestila Bruxelles da će u 2016. godini uvesti “vrijednosni porez na nekretnine”. Porez bi se temeljio na načelu pravednosti, odnosno, ovisio bi o vrijednosti imovine. Njegovim uvođenjem ukinula bi se po-

stojeća davanja kao što su komunalne naknade i porez na kuće za odmor, koji su prihod jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Time bi prihod od poreza na nekretnine u cijelosti pripadao lokalnim jedinicama, a iz njega bi se financirali rashodi zdravstva usmjereni na lokalne bolnice, koji se sada financiraju iz državnog proračuna. Fiskalni učinak navedene strukturne mjere procjenjuje se na oko 0,4 posto BDP-a.

Javni dug trebao bi početi padati 2017. godine, ali pod uvjetom da do tada bude očekivanog gospodarskog rasta godini. Vlada dodatnu uštedu na rashodima za zaposlene u 2015. namjerava postići i restrukturiranjem mreže škola i programa što je jedna od dugoročnih mjera iz Projektnog plana reformi.

Svim tim mjerama Hrvatska će ispuniti zahtjeve Europskog vijeća za obuzdavanje prekomjernog deficita i javnog duga. “Neki nam u Europi nisu vjerovali da smo kadri već ove godine postići najavljene uštede, ali naše brojke potvrđuje i europska statistika”, naglasio je ministar financija Slavko Linić. Na kraju 2016. godine prema svim projekcijama i statističkim metodama, proračunski deficit bit će ispod tri posto.

Javni dug će na kraju ove godine dosegnuti 71,7 posto BDP-a, odnosno 237 milijardi kuna.

Na oko 71 posto BDP-a trebao bi stagnirati u iduće dvije godine, a 2017. godine trebao počeo padati, ocijenio je Linić.

“Sve će to biti moguće ako bude ostvaren gospodarski rast. Bez rasta i deficit od jedan posto je neodrživ”, zaključio je predsjednik Vlade Zoran Milanović.

Stupio na snagu Pravilnik o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom

Nagrade i kazne za (ne)zapošljavanje osob Pravilnik o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom stupio je na snagu 15. travnja ove godine, a primjenjuje se na sve poslodavce koji zapošljavaju najmanje 20 radnika i propisuje uvjete za određivanje udjela zaposlenih osoba s invaliditetom (kvote) koje moraju biti zaposlene kod poslodavca.

Kvota je izravno povezana s djelatnostima određenog poslodavca sukladno Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti.

Poslodavac koji zapošljava 50 ili više radnika pored tih radnika mora zaposliti najmanje dva, tri ili šest posto osoba s invaliditetom. Primjerice, za djelatnosti veleprodaje, financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja propisana je kvota za

zapošljavanje osoba s invaliditetom od dva posto, za djelatnosti građevinarstva i poslovanja nekretninama propisana je kvota od tri posto, dok je za djelatnost zdravstvene zaštite propisana kvota za zapošljavanje osoba s invaliditetom od šest posto.

Za poslodavce koji zapošljavaju 20 i više radnika, ali manje od 50 radnika, ti se postoci umanjuju za jedan postotni bod, ali ne

mogu biti niži od dva posto.

U određivanju ukupnog broja radnika potrebno je uzeti u obzir članove društva koji su zaposleni u svom društvu kao i osobe koje obavljaju slobodna zanimanja. U ukupan broj radnika ne uzimaju se sezonski radnici.

Iz ukupnog broja radnih mjesta na temelju kojih se utvrđuje kvo-

ta mogu se izuzeti samo ona radna mjesta za koja je zbog posebnih uvjeta rada dobivena suglasnost Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Posebni ugovori Pravilnik predviđa i mogućnosti ispunjavanja propisane kvote sklapanjem određenih posebnih aranžmana s osoba-

ma s invaliditetom kao što je ugovor o poslovnoj suradnji, ugovor o obavljanju prakse... Takvi posebni ugovori trebaju biti prijavljeni Zavodu u roku od osam dana od sklapanja.

Poslodavci koji ne ispunjavaju propisanu kvotu dužni su u državni proračun mjesečno plaćati novčanu naknadu u iznosu od najmanje 30 posto minimalne plaće za sva-

9

www.privredni.hr Broj 3825, 28. travnja 2014.

( u odnosu 50:50

Reforma javnog sektora

Vrdoljak: Neka Zakon o radu vrijedi za sve

trošak izvlaštenja snose vlasnik i korisnik nekretnine

Sjednica hrvatske Vlade

Izvlaštenje: parnice neće zaustavljati projekte Čim uplati cijenu za nekretninu koja se izvlašćuje, investitor stupa u posjed, a vlasniku - ako je nezadovoljan cijenom koju su odredili vještaci - ostaje sud Igor Vukić vukic@privredni.hr

O

dmah čim investitor uplati cijenu za nekretninu koja se izvlašćuje, može stupiti u njen posjed, navodi se, među ostalim, u zakonu o izvlaštenju čiji je konačni prijedlog Vlada usvojila prošli tjedan.

Cijenu nekretnine odredit će vještaci, a vlasniku, ako je nezadovoljan, ostaje da veći iznos traži sudskim putem. Ali te parnice neće, kao dosad, u nedogled zaustavljati investicijske projekte, naglasio je ministar pravosuđa Orsat Miljenić.

Zakonom je određeno i da se vrijednost nekretnine utvrđuje prema njenoj namjeni prije izvlaštenja.

To znači da će se uzimati u obzir je li neko zemljište kojim treba proći cesta prije bilo poljoprivredno ili građevinsko. Time se utječe i na cijenu izvlaštenja.

“Ranije je bilo mnogo slu-

čajeva da su pojedinci saznavali kojom će trasom ići neka cesta. Potom bi relativno jeftino pokupovali to zemljište i onda ga investitoru automatski prodavali kao da je riječ o građevinskom zemljištu”, rekao je Miljenić. I trošak izvlaštenja će u buduće po pola snositi vlasnik i korisnik nekretnine. Do sada je plaćao samo korisnik izvlaštenja.

Sva rješenja iz novog zakona, o kojem još mora raspravljati Sabor, treba-

la bi pridonijeti da se postupci izvlaštenja završavaju u roku od najviše godinu dana. Sada traju oko četiri godine. U slučajevima u kojima se utvrdi i javni, strateški interes, postupci izvlaštenja ne bi smjeli trajati više od šest mjeseci.

Premijera Milanovića zanimalo je hoće li taj zakon ubrzati i postupke u gradovima, gdje često vlasnici nekih starih kuća blokiraju gradnju prometnica, novih zgrada i drugih objekata. Ministar je dao potvrdan odgovor pa je premijer naglasio da će to pridonijeti znatnom poboljšanju poslovne klime. Investitori se najčešće i žale na takve opstrukcije na lokalnoj razini, rekao je Milanović. Vesna Pusić, prva potpredsjednica Vlade, dodala je da je brzina izvlaštenja od ključne važnosti za tempo investicija. Podsjetila je da bez izvlaštenja ne bi bilo ni autocesta.

Ministar financija Slavko Linić izvijestio je da su pojačanom naplatom prihodi od koncesija povećani za 40 milijuna kuna. Iznos nenaplaćenih naknada za koncesije smanjen je sa 200 na 159 milijuna kuna. U skladu s preporukama Europskog vijeća, provest će se konzultacije među ministarstvima radi povećanja pojedinih naknada za koncesije. Odmjeravat će se gospodarska korist koju ostvaruju koncesionari i društvena korist koju donosi sadašnja visina koncesije.

Vlada je donijela i plan upravljanja imovinom u državnom vlasništvu za 2014.. Prema planu, dobit državnih tvrtki ostvarena u 2013. iznosila je 1,8 milijardi kuna.

Od toga će se 1,2 milijarde uplatiti u državni proračun, a ostalih 600 milijuna ostavit će se tvrtkama za investicijske projekte.

ba s invaliditetom ku osobu s invaliditetom koju bi bili dužni zaposliti kako bi ispunili kvotu.

Poslodavci su dužni prijaviti ukupan iznos naknade popunjavanjem posebnog obrasca i podnošenjem Zavodu u roku od osam dana od dana dospijeća novčane naknade. Zavod ima obvezu do 1. studenoga 2014. godine objaviti propisane obrasce.

Obveza plaćanja novčane naknade zbog neispunje-

nja kvote i dostava izvješća Zavodu počinje od 1. siječnja 2015. godine.

Pravilnik također predviđa i nagrade za poslodavce s manje od 20 radnika koji zaposle osobe s invaliditetom čiji invaliditet nije posljedica ozljede na

radu. Poslodavci koji u vrijeme stupanja na snagu već imaju zaposlene osobe s invaliditetom, dužni su prijaviti te osobe Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje u razdoblju od 1. svibnja do 31. listopada 2014., u protivnom te osobe neće moći ubrojiti u kvotu.

Zakon o državnim službenicima i namještenicima trebalo bi hitno ukinuti, tako da se na sve zaposlene primjenjuje samo Zakon o radu, predložio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak na poslovnom ručku Američke gospodarske komore u Zagrebu. To je jedna od reformi za koju se Vrdoljak zalaže, s ciljem poboljšanja investicijske klime, ali i uklanjanja stigme s državnih službenika, koji su sada prečesto predmet javnih omalovažavanja, do te mjere da se mnogi od njih srame reći da rade u državnoj službi. Vrdoljak bi, nasuprot tome, želio da na to budu ponosni, ali preduvjet je temeljita reforma cijelog sustava ocjenjivanja rada u državnoj službi, za što nudi vlastito ministarstvo kao pilot-projekt. Predstavljajući Industrijsku strategi-

ju, čije se usvajanje očekuje uskoro, ministar se založio i za uvoz radne snage, ako je riječ o radnicima kojih nema na domaćem tržištu. Vrdoljak se upitao i je li najpametnije da Hrvatska banka za obnovu i razvitak ima mali udjel rizičnih kredita jer bi se iz toga dalo zaključiti da ne financira dovoljno izvozne projekte koji su po svojoj naravi rizičniji. Jačanje izvoza jedan je od ključnih ciljeva Industrijske strategije, uz otvaranje 80.000 novih radnih mjesta u industriji do 2020. A jedno radno mjesto u industriji povlači za sobom još dva u pratećim uslugama. (D.Ž.)

Javna rasprava o zakonu o hrvatskoj agronomskoj komori

Udružuju se agronomi

Ministarstvo poljoprivrede je otvorilo javnu raspravu o zakonu o hrvatskoj agronomskoj komori koja će trajati do 6. svibnja.

Prijedlog nacrta zakona o hrvatskoj agronomskoj komori izradilo je Povjerenstvo u čijem sastavu su bili predstavnici Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju; Hrvatskog agronomskog društva; Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo; Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije; Hrvat-

ske poljoprivredne agencije; Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša; Instituta za poljoprivredu i turizam; Poljoprivrednog fakulteta Osijek; Poljoprivrednog instituta Osijek; Poljoprivredne savjetodavne službe i Ministarstva poljoprivrede. Ovim se zakonom želi osigurati udruživanje agronoma radi zastupanja i usklađivanja zajedničkih interesa, zaštite javnog interesa i zaštite interesa trećih osoba te stvaranja mreže ovlaštenih osoba za stručne i savjetodavne poslove iz područja poljoprivrede kao dodatne pomoći poljoprivrednim gospodarstvima u izradi projekata vezanih uz ulaganja i korištenje EU fondova.

Prijedlog nacrta zakona i formulari za sudjelovanje u raspravi nalaze se na web stranicama Ministarstva poljoprivrede: http://www.mps.hr/default. aspx?id=11748. (K.S.)

10 PREDSTAVLJAMO

( 3 zaposlenika

i 3 honorarca rade za Svibanj projekt

SVIBANJ PROJEKT, ZAGREB

Privredni vjesnik Broj 3825, 28. travnja 2014.

( više od 30

vrsta tjestenine proizvodi Marija

Tjestenine Marija, Pula

Bicikli mogu mirno spavati

Obiteljska tradicija utkana u tjestenine Lanac za bicikle nije rješenje samo za one koji se boje Obrt Marija godišnje proizvede oko 90 tona različitih krađe, već za sve bicikliste koji žele elegantno i bez muke vrsta tjestenina, od čega se većina plasira na domaće svoj bicikl ostaviti negdje na sigurnom i legalnom mjestu tržište

P

remda su Maja Pleša i Ivana Perišić tvrtku Svibanj projekt osnovale tek u veljači, njihov prvi projekt Lanac za bicikle u vrlo je kratkom roku medijski daleko odjeknuo.

Ivana Perišić, suosnivačica tvrtke, kaže nam kako je riječ o prvom čuvanom i natkrivenom parkingu za bicikle u nas.

“Lanac za bicikle s radom je započeo 28. ožujka, nakon mjesec i pol priprema na projektu. Komentari su jako pozitivni i ljudi svakodnevno dolaze parkirati bicikle, popraviti ih, raspitati se... Često čujemo od mnogih da su baš to i oni htjeli pokrenuti, ali nisu… Stoga naš projekt može poslužiti kao ohrabrenje svima u kojima neka ideja dugo čuči”, ističe.

Osim ovog, tvrtka je specijalizirana za osmišljavanje i izvedbu raznih drugih projekata za zabavu i uslužni sektor. “Neke projekte smo osmislile same i planiramo ih realizirati ritmom koji će nametati tržište. Komercijalne projekte za tvrtke radimo na poziv, a to su

razna događanja, obljetnice ili lansiranja novih proizvoda i usluga. Za sada imamo tri stalno zaposlene osobe te još tri honorarca. A po potrebi planiramo povećati broj zaposlenih”, napominje ona.

Prijatelj kao inspiracija Ideja za otvaranje tvrtke došla je prirodno budući da su obje godinama organizirale razne događaje - od korporativnih press konferencija i božićnih zabava do kulturnih i turističkih projekata. “Inspiracija za otvaranje čuvanog parkinga za bicikle bio je naš zajednički prijatelj Ivan Sikavica, kojem su ukradena dva bicikla, što nas je navelo na razmišljanje kako bi se to moglo riješiti. Na koncu, i mene je često mučilo gdje ostaviti bicikl u centru grada usred ljeta kada su svi parkinzi za njih pretrpani. Stoga, Lanac za bicikle nije rješenje samo za one koji se boje krađe, nego za sve bicikliste koji žele svoj bicikl ostaviti na sigurnom i legalnom mjestu - a da ne trebaju skidati sjedalo, košare, dječ-

je sjedalice - i kasnije ga naći u istom stanju”, naglašava ona.

Prema njezinom mišljenju, bitno je kontinuirano se mijenjati i biti

Naš projekt može poslužiti kao ohrabrenje svima u kojima čuči neka ideja, kaže Ivana Perišić ispred svojeg vremena.

“Dakle, razmišljamo o tome kako smisliti nešto novo i drugačije, olakšati i uljepšati život svih nas na svakodnevnoj, jednostavnoj razini te kako spojiti naoko nespojive stvari i uživati u realizaciji projekta. Nama je izazov naći način da zaživi djelatnost koja još ne postoji u našem gospodarstvu, iako to znači pokucati na bezbroj vrata”, kaže ona dodajući kako su stoga i planovi tvrtke inovativni projekti.

“Neki od njih su kulturni, drugi sportski ili zabavni. No svima je zajednički nazivnik podizanje kvalitete života”, zaključuje Ivana Perišić. (B.O.)

T

jestenine Marija obiteljski su obrt koji je pokrenula mama Marija 1992. godine sa samo jednim proizvodom - istarskim fužima. Dugogodišnjim radom i zalaganjem većeg broja članova obitelji asortiman značajno raste da bi danas proizvodili više od 30 vrsta tjestenine.

“Sva tjestenina proizvodi se na tradicionalan način, s jajima i bez upotrebe konzervansa, a svi zaposlenici u obrtu sudjeluju u pripremi domaće tjestenine kakvu su nekad pripremali naši stari. I danas se ručno proizvode njoki, a paleta proizvoda uključuje i raviole, pljukance, sušenu tjesteninu, razne lazanje i tjestenine za juhu”, kaže Dalibor Terlević, sin začetnice proizvodnje, koji je zajedno s bratom Emilom, nasljednik i vlasnik ovog uspješnog obiteljskog obrta. Osim Dalibora i Emila, obrt broji još četiri stalno zaposlena radnika.

Terlevići ističu da današnji tempo života većini građana ne dozvoljava svakodnevnu izradu tjestenina, ali oni nude rješe-

nje u vidu njihova suhog ili smrznutog programa koji jamči kvalitetu i sigurnost proizvoda kroz sustav najstrože zdravstvene ispravnosti hrane (HACCP sustav). Naglašavaju kako se upravo kombinacijom tradicionalnog pristupa, visoke kvalitete sastojaka i strogih procesa proizvodnje stvara najbolja tjestenina.

I ekskluzivne delicije Njihovi su proizvodi zastupljeni i u većim trgovačkim lancima i proda-

Sva tjestenina proizvodi se na tradicionalan način, s jajima i bez upotrebe konzervansa vaonicama diljem Istre i Hrvatske. Nedavno je pokrenuta distribucija i u Sloveniji, gdje poseban plasman ima smrznuti proizvod. Obrt Marija godišnje proizvede oko 90 tona različitih vrsta tjestenina, od čega se većina plasira na domaće tržište.

Osim maloprodaje u tržišnim centrima, Marija opskrbljuje i veći broj hotela širom Hrvatske, posebice Istre, ali i poznate restorane i konobe u Istri, na Kvarneru i otocima.

U zadnje vrijeme poseban naglasak stavljaju na ekskluzivne delicije – tjestenine s tartufima i sirom, kozicama, pršutom...

Također, prateći trendove proizvodnje zdrave hrane i hrane s posebnom namjenom, obrt Marija od početka ove godine proizvodi i bezglutenske njoke te integralnu tjesteninu.

Dobitnici su nekoliko nagrada za uspješan rad i kvalitetu, a mogu se pohvaliti i nagradom Zlatne ruke za najuspješnije obrtnike, kojom se nagrađuju ostvarenja u značajnom tehnološkom napretku, izvrsnost u kvaliteti usluga, ali i očuvanje i unapređenje vještina i znanja umjetničkih i starih obrta. Njihova predanost u radu i redoviti nastupi na sajmovima jamac su očuvanja kvalitete i daljnjih uspjeha u tradicionalnoj proizvodnji tjestenina.

(M.R.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3825, 28. travnja 2014.

( 1936. god

izgrađen u Danskoj pod imenom Kronprinsessan Ingrid

( od 99 do 350 kn

kreću se cijene noćenja na brodu Marina

BOTEL MARINA – PRVI BRODSKI HOTEL NA MEDITERANU

Kraljevski danski brod pruža konak riječkim gostima Iako Sjeverna Europa ima velik broj ovakvih objekata, za sada na Jadranu pa čak i na Mediteranu ne postoje ovakvi entuzijasti kao što smo mi, niti postoje ovakvi brodovi hoteli kao što je naša Marina, s ponosom ističe Andrej Kušeta Marin Rončević

N

akon što je 2005. godine Marina, najstariji putnički brod s plovidbenom dozvolom na svijetu, izgubila pravo plovidbe, njen tadašnji vlasnik, Lošinjska plovidba, odlučio je da se neće upuštati u nove investicije kako bi Marina nastavila ploviti. Također je odlučeno da će se brod prodati u staro željezo, što je trgovačko društvo Arhipelag prepoznalo kao priliku da se jedan od simbola Lošinja ipak spasi od uništenja i zaborava te se odlučilo na kupnju broda i daljnja ulaganja koja su dovela do današnje jedinstvene turističke ponude na Jadranu i Mediteranu – broda-hotela, odnosno prvog botela na ovim prostorima.

Lošinjska tvrtka kupila je legendarni brod u srpnju 2006. godine, a nakon prvih pet godina, tijekom kojih je Marina u luci Mali Lošinj pružala ugostiteljske usluge, Arhipelag je odlučio da će je preurediti u brod-hotel. Marina je preseljena u Rijeku, gdje je tijekom 2013. godine cijeli brod detaljno renoviran, uređeni su hotelski smještajni kapaciteti, a obnovljen je i restoran koji očekuje otvorenje prije početka ovogodišnje sezone.

“Iako Sjeverna Europa ima velik broj ovakvih objekata, za sada na Jadranu pa čak i na Mediteranu, ne postoje ova-

Andrej Kušeta, glavni direktor broda Marina

kvi entuzijasti kao što smo mi, niti postoje ovakvi brodovi-hoteli kao što je naša Marina”, s ponosom ističe Andrej Kušeta, glavni direktor broda Marina. “Vjerujem da neće proći dugo vremena, a da će i drugi poduzetnici prepoznati velike mogućnosti koje nose stariji brodovi koji više možda nisu adekvatni za plovidbu, ali su itekako pogodni za ugostiteljsko-smještajne objekte. Uvjereni smo da hrvatski turizam može postati prepoznat-

Vjerujem da će i drugi poduzetnici prepoznati mogućnosti koje nose stariji brodovi, kaže Andrej Kušeta ljiv i po ovakvim projektima”, dodaje Kušeta, možda otvarajaći put nekim drugim poduzetnim entuzijastima.

Strogi kriteriji i jedinstvena rješenja Sam projekt renoviranja i prenamjene Marine u brod-ho(s)tel djelo je arhitekta Igora Kušete koji je uz pomoć i savjete nekolicine kolega napravio cjelokupni projekt - od izrade projektne dokumentacije do nadgledanja izvedbe. “Moram istaknuti da je projekt bio iznimno složen, trebalo je zadovoljiti brojne stroge kriterije, uklopiti se u važeće pravilnike o kategorizaciji, a najteže je bilo zadovoljiti stroge norme koje je uvjetovao Hrvatski registar brodova za uporabu broda u ove svrhe. U projektu je, naime, korišten niz inovativnih rješenja koja se nisu mogla kopirati ni od koga zbog toga što je Marina prvi ovakav objekt, kako u Hrvatskoj, tako i na Mediteranu”, govori nam Andrej.

Botel Marina je prema pravilniku dobio kategorizaciju hostela, iako u svojoj ponudi ima naj-

Kuma broda danska princeza Ingrid Brod Marina izgrađen je 1936. godine u brodogradilištu u danskom Frederikshavnu pod imenom Kronprinsessan Ingrid (Kraljevska princeza Ingrid) koja je bila i kuma broda. Tijekom Drugog svjetskog rata brod je mirovao i bio je prenamijenjen u vrtić i trgovinu, a neposredno u poratnom razdoblju vozio je konvoje zarobljenika iz njemačkih logora na slobodu.

Od 1955. do 1963. pod imenom Christofer Polhem plovi na linijskoj plovidbi sjevernim morima, a nakon prodaje brodarskom društvu Stockholms Rederi Ab Svea 1963. godine dobiva ime Marina, održavajući liniju Stockholm Mariehamn. Lošinjska plovidba kupuje Marinu 1969. godine i zadržava je u svom vlasništvu do 2006. godine te u tom razdoblju povezuje Dalmaciju, otoke, Istru i Italiju. manji broj soba “hostelskog” tipa. Danas na Marini nude jednokrevetne, dvokrevetne, trokrevetne i četverokrevetne (obiteljske) sobe, a u ponudi se nalaze i višekrevetne hostel sobe. Svaka soba na Marini posjeduje vlastitu kupaonicu te je dodatno opremljena klimatizacijom (grijanje i hlađenje) i mogućnošću bežičnog pristupa internetu. Cijene noćenja kreću se od 99 kuna za višekrevetne sobe pa do 350 kuna, za primjerice

dvokrevetnu sobu. “Gosti nam često kažu da su ugodno iznenađeni veličinom i izgledom soba jer obično prije dolaska imaju predodžbu da se radi o brodskim kabinama”, kaže Kušeta, ističući da su i sami iznenađeni solidnom popunjenošću hotela, bez obzira na zimski period i početke poslovanja.

Sve veće zanimanje “Budući da je smještajni dio otvoren u studenome 2013. godine, od prvih

nekoliko mjeseci nismo imali prevelika očekivanja, ali moram priznati da smo se vrlo ugodno iznenadili”, ističe on. “Iz mjeseca u mjesec bilježimo povećanje broja noćenja, ali što je još možda i zanimljivije, sam boravak gostiju je u prosjeku duži nego u prvim mjesecima poslovanja. Također, najava dolazaka za predstojeću ljetnu sezonu je odlična te s nestrpljenjem očekujemo povećani broj gostiju”, najavljuje direktor Kušeta.

Brod Marina sudjeluje u riječkim zbivanjima i osluškuje bilo grada pa je poznat i kao domaćin jedne od najznačajnijih riječkih manifestacija – Fiumanke, jedriličarske regate koja je prerasla u višednevno zbivanje na području Rijeke i riječkog bazena. Zbog bogatstva sadržaja na brodu, uvijek dobre atmosfere i ponude, brod Marina značajno utječe na proširenje lepeze riječke turističke ponude, ali i cjelokupne slike turizma na hrvatskom dijelu Jadrana, kao odvažan, ali i vrlo uspješan projekt revitalizacije starih, neplovnih brodova u turističke svrhe.

12 INTERVJU *vijesti Pad broja nezaposlenih

Privredni vjesnik Broj 3825, 28. travnja 2014.

“ HAZU već dugo poziva na konsenzus o strateškim nacionalnim pitanjima pa i kada je riječ o gospodarskom razvoju. Prije svega smatramo da je vrijeme za zaokret i promjenu dosadašnjeg neodgovornog načina ponašanja.

”

Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Prema prvim rezultatima Državnog zavoda za statistiku, stopa nezaposlenosti u ožujku je iznosila 22,3 posto, u usporedbi sa 22,7 posto u veljači.

To je prvi pad nezaposlenosti na mjesečnoj razini od lanjskog kolovoza.

Posao je našlo 7510 radnika, što je uglavnom rezultat povećane potražnje za sezonskim radnicima.

Na godišnjoj razini stopa nezaposlenosti je i dalje na višoj razini nego prošle godine. U odnosu na ožujak 2013. stopa nezaposlenosti je viša za 0,7 postotnih bodova.

Stranci kupuju više nekretnina Od oko 4815 nekretnina koje su strani državljani kupili lani na jadranskoj obali, što predstavlja godišnji rast od osam posto, najveći broj kupljen je u Istarskoj županiji. Prema podacima agencija za nekretnine, tu je bilo oko 3500 kupoprodaja. Slijedi Dubrovačka županija gdje je rast blaži, a broj kupoprodaja u zadnje četiri godine kreće se između 530 i 560. Najviše kupaca dolazi iz Slovenije, Njemačke, Austrije, Italije i Mađarske.

Proizvodnost rada u porastu Proizvodnost rada u industriji, koja se računa kao omjer indeksa fizičkog obujma industrijske proizvodnje i indeksa razine broja zaposlenih osoba u industriji, u veljači je nastavila bilježiti pozitivne stope rasta. Tako je, prema posljednjim podacima DZS-a, u prva dva mjeseca ove godine proizvodnost rada u industriji zabilježila rast od 4,2 posto što je rezultat blagog rasta obujma industrijske proizvodnje u promatranom periodu (od 1,9 posto godišnje) uz istovremeni pad broja zaposlenih u industriji.

Uspjeh ne počiva na ve Razvoj gospodarstva, posebice u današnje vrijeme, nezamisliv je bez znanosti. Znanost je važna na ma razini poduzeća jer je proizvodni proces neodvojiv od istraživanja i razvoja. Bez inovacija i povezanosti Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

R

azvoj znanosti i tehnologije treba biti zamašnjak razvoja gospodarstva, a međusobna suradnja znanstvenika, stručnjaka i gospodarstvenika nužnost je u današnjem dinamičnom okruženju, kako u području istraživanja i obrazovanja, tako i u samom gos-

Trebamo se pomiriti s tim da moramo raditi više, makar imali i manje, barem dok ne stabiliziramo gospodarstvo podarstvu. Na koji se način može unaprijediti gospodarstvo te što moramo učiniti kako bismo izašli iz gospodarske krize, porazgovarali smo sa Zvonkom Kusićem, predsjednikom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).

Kakva je, prema Vašem mišljenju, uloga znanosti u razvoju gospodarstva?

- Razvoj gospodarstva, posebice u današnje vrijeme, nezamisliv je bez znanosti. Znanost je važna na makrorazini gospodarstva gdje daje znanstvene osnovne strategije i politike ekonomskog razvoja, ali i na razini poduzeća jer je proizvodni proces neodvojiv od istraživanja i razvoja. Naravno, treba biti svjestan da je 90 posto svih svjetskih ulaganja u istraživanje i razvoj koncentrirano u 10 visokorazvijenih ze-

malja pa male zemlje vrlo teško mogu konkurirati na globalnom tržištu radikalnim inovacijama. Ipak, postoje i takvi primjeri kao što je Nokia u Finskoj što samo pokazuje da je dobro organiziranim vlastitim istraživanjem i razvojem, državnim fondom koji će koncentrirati sredstva i podupirati napore poduzeća u određenoj proizvodnji, moguće ostvariti impresivne rezultate. Da nerazvijene zemlje s malim potencijalom ulaganja u tzv. fundamentalna istraživanja mogu učinkovitim mjerama, naravno do određene granice, dosegnuti razvijene zemlje, pokazuju primjeri Japana, Južne Koreje, Singapura i Tajvana.

Bez inovacija i povezanosti sa znanošću naše će gospodarstvo dodatno nazadovati.

ljem da se utvrde objektivne mogućnosti otpočinjanja razvojnog ciklusa, prije svega na postojećim potencijalima te stabilnog i ubrzanog gospodarskog razvoja. HAZU već dugo poziva na konsenzus o strateškim nacionalnim pitanjima pa i kada je riječ o gospodarskom razvoju. Prije svega smatramo da je vrijeme za zaokret i promjenu dosadašnjeg neodgovornog načina ponašanja. Trebamo se pomiriti s tim da moramo raditi više, makar imali i manje, barem dok ne stabiliziramo svoje gospodarstvo. No uspjeh ne počiva na velikim riječima i parolama, već je nužna sistematičnost, ozbiljnost, odgovornost te uporan, samozatajan i strpljiv rad koji stvara istinske vrijednosti i daje prave rezultate.

Što konkretno akademici mogu učiniti za unapređenje gospodarstva u našoj zemlji?

- Hrvatska je akademija, što široj javnosti možda nije dovoljno poznato već davne 1995. upozorila na negativne trendove u kretanju vanjskotrgovinske bilance, inozemnog duga i nezaposlenosti. U razdoblju od 1999. do 2003. organizirano je pet znanstvenih skupova posvećenih dugoročnoj strategiji gospodarskog razvoja Hrvatske. Osnovni cilj bio je utvrditi materijalne i sustavne uvjete u kojima djeluje hrvatsko gospodarstvo kao i osnovne probleme njegove strukture u realnoj sferi i u nadgradnji, zatim ukazati na smjer i metode njihovih promjena i rješenja, s ci-

Je li Hrvatskoj potrebna nova reindustrijalizacija?

- Bez razvoja tzv. klasičnih proizvodnji kao što je primjerice drvna industrija te obrta, Hrvatska neće riješiti problem nezapo-

O strateškim pitanjima je potrebno postići konsenzus koji će onda obvezivati sve čimbenike u politici i društvu slenosti. Pretpostavke za to postoje prije svega u tradiciji tih proizvodnji na našem prostoru, a ulaganja u razvoj i dio potrebnih kadrova tek treba provesti. Drugi pravac je razvoj novih proizvod-

nja koje će biti aktualne za pet ili više godina. Ako zanemarimo pitanje ljudskih resursa potrebnih za pokretanje određene proizvodnje i vrijeme od pet do 10 godina, u startu se susrećemo s troškovima kredita, amortizacije, marketinga i tome slično. O monopolima da i ne govorimo. Stoga je jedina šansa za “prodor” malih zemalja proizvodnja zasnovana na novim tehnologijama i dinamičnom poduzetništvu. Jesu li to nanotehnologije, za koje se pretpostavlja da će nakon informacijske predstavljati novu tehnološku revoluciju, biotehnologije ili nešto treće stvar je procjene mogućeg razvo-

ja pojedinih tehnologija kao i raspoloživih vlastitih ljudskih i materijalnih resursa. Što mislite, je li moguć gospodarski konsenzus o strateškim pitanjima?

Trebaju li nam ili ne trebaju rafinerije, nuklearke, elektrane...?

- O strateškim pitanjima je potrebno postići konsenzus koji će onda obvezivati sve čimbenike u politici i društvu općenito, ali taj konsenzus ne smije ostati samo na riječima. Svi se zalažu za strane investicije, ali nikako da uklonimo barijere koje tjeraju inozemne ulagače, prije svega nepotrebne propise i su-

13

www.privredni.hr Broj 3825, 28. travnja 2014.

“Svi se zalažu za strane investicije, ali nikako da uklonimo

*vijesti

barijere koje tjeraju inozemne ulagače, prije svega nepotrebne propise i suvišnu birokraciju.

”

likim riječima i parolama

Zarko Basic/PIXSELL

krorazini gospodarstva gdje daje znanstvene osnovne strategije i politike ekonomskog razvoja, ali i na sa znanošću naše će gospodarstvo dodatno nazadovati

višnu birokraciju. Tu su i otpori pojedinim projektima za koje su investitori zainteresirani, pri čemu se uz ostalo kao argument koristi potreba za očuvanjem prirode i okoliša. Ekologija međutim ne smije biti zapreka stranom kapitalu i ako želimo strane investicije trebamo naći balans. Ni to nije lako jer smo kao nacija često skloni krajnostima, a ne kompromisima i srednjim rješenjima koja se tumače kao slabost. Konsenzus je svakako nužan u koncipiranju i provođenju dugoročne strategije razvoja kao i u provedbi potrebnih reformi. Jasno je da nema razvoja bez

energije, a činjenica je da Hrvatska više od 30 godina nije sagradila ni jedno ozbiljno energetsko postrojenje i da smo nepotrebno pretjerano ovisni o uvozu električne energije.

Mogu li gospodarstva u manjim zemljama opstati bez jačanja velikih tvrtki i konzorcija?

- Činjenica je da male visoko razvijene zemlje, primjerice Švicarska, Nizozemska i Finska imaju bar jednu veliku multinacionalnu kompaniju, dok one koje to nemaju imaju povremeno velike probleme poput Grčke i Portugala. Akademik Goran Družić voditelj Odsjeka za ekonomska istraživanja HAZU ističe da je u Hrvatskoj poželjna jedna velika svjetska kompanija, jedna, simbolično govoreći, hrvatska Nokia.

Takva bi kompanija riješila velik dio sadašnjih problema hrvatskoga gospodarstva kao i problema daljnjeg razvoja. Međutim, put do nje sve je prije nego jednostavan, jeftin ili brz, a krajnji rezultat više je nego neizvjestan. Jedina koja trenutačno ima predispozicije za to je brodogradnja s jedinim hrvatskim svjetskim proizvodom – brodom.

No isto tako znamo koliki su problemi vezani uz brodogradnju i njeno održanje. Što se tiče malih i srednjih poduzeća, pitanje je njihova opstanka vezi-

vanje uz velike, ne nužno hrvatske, tvrtke.

Jeste li proanalizirali Industrijsku strategiju? Što mislite o njoj, koji su vaši prijedlozi za njeno eventualno poboljšanje?

- Svakako treba pohvaliti trud autora ovog dokumenta koji je konačno ugledao svjetlo dana. Tu

Ekologija ne smije biti zapreka stranom kapitalu i ako želimo strane investicije trebamo naći balans se ponajviše radi o pregledu stanja odnosno svojevrsnoj inventuri hrvatske industrije u 2010., 2011. i 2012. godini koja može korisno poslužiti kao solidna osnova za razradu Industrijske strategije.

Od kada ste vi predsjednik, HAZU se otvorio prema javnosti. Je li to dovoljno ili još nešto treba napraviti kako bi HAZU postao još prepoznatljiviji u javnosti?

- Hrvatska javnost je prepoznala činjenicu da je Akademija otvorena i da,

Kriza ne smije biti izlika za nerad Gospodarska kriza zahvatila je i akademske krugove pa se i HAZU našao u financijskim problemima. Kako će se to riješiti?

- HAZU snosi teret gospodarske krize kao i cijelo hrvatsko društvo, ali unatoč krizi uspijevamo štednjom i racionalnim gospodarenjem financirati svoje osnovne potrebe bez narušavanja kvalitete rada Akademije. No, unatoč smanjenju sredstava i nepovoljnim okolnostima uspjeli smo unaprijediti rad Akademije pa smo lani osnovali nekoliko novih zavoda, primjerice u Križevcima i u Rijeci, a svoj rad smo u tolikoj mjeri intenzivirali da smo u 2013. imali 399 događanja, od toga 114 znanstvenih skupova, savjetovanja i okruglih stolova, 95 predavanja, 74 predstavljanja knjiga, prezentacija programa i prikazivanja filmova, 56 izložbi, 19 posjeta stranih delegacija te po devet skupštinskih zasjedanja i komemoracija. U HAZU-u smatramo da kriza i pomanjkanje novca ne smiju biti izlika za nerad i bilo bi dobro da takav stav usvoji cijelo društvo kako bismo što prije izašli iz krize.

iako je elitna, nije i elitistička institucija. To međutim nije dovoljno jer HAZU mora biti i utjecajan kao referentna točka hrvatskog društva gdje se donose stavovi utemeljeni na znanstvenim, stručnim i etičkim načelima, a ne na dnevnopolitičkoj osnovi. HAZU mora dijeliti sudbinu Hrvatske i kao aktivan čimbenik hrvatskog društva prepoznavati potrebe sredine u kojoj djeluje. Akademija naime nije autoritet samo u znanosti i umjetnosti već je i moralni autoritet u svim važnim i temeljnim pitanjima društva i države. Kao jedna od temeljnih nacionalnih institucija, i to već 153 godine, Akademija je savjest nacije, a uloga joj je, uz čuvanje identiteta, promicati jedinstvo nacije i najviše vrijednosti društva nadilazeći dnevnu ideologiju, pristranost i podjele po bilo kojoj osnovi, što joj osigurava mogućnost nezavisnog rada. Posebno joj je stran svaki ekstremizam i dobro je što je kod većine članova HAZU-a prisutan taj nadideološki stav. HAZU mora biti siguran oslonac nacije u ovim turbulentnim vremenima užurbanih promjena i pridonositi konsenzusu o strateškim nacionalnim ciljevima uz njegovanje temeljnih vrednota na kojima počiva ljudsko društvo. Uloga Akademije je okupljanje, mobiliziranje, vođenje i predstavljanje znanstvene, stručne i umjetničke elite u svim područjima te provođenje analiza i procjena o svim važnim nacionalnim pitanjima u državi.

Zapošljavanje mladih Na konferenciji Human Resources Business Arena predstavnici 21 tvrtke potpisali su povelju u kojoj se obvezuju da će surađivati na većem zapošljavanju mladih. Tema skupa upravo je i bila kako smanjiti visoku nezaposlenost među mladima. Projekt podupire i EBRD, čija direktorica za Hrvatsku Vedrana Jelušić Katić smatra da snažniji prilog zapošljavanju mladih mora dati privatni sektor.

Predstavljen Kodeks etike u poslovanju UIC-a Nakon dugog razmatranja i usuglašavanja stavova, izrađen je Kodeks etike u poslovanju Udruženja za ispitivanja i certificiranja (UIC) HGK-a koji će omogućiti daljnja poboljšanja rada naše branše, rekao je na prošlotjednoj sjednici tog udruženja njegov predsjednik Stjepan Car. Kodeks regulira brojne aspekte poslovanja te tako upućuje na osiguranje transparentnosti poslovanja, ističe potrebu ujednačenosti pružanja usluga, afirmira odnos povjerenja s klijentima...

U njemu se ističe značaj kvalitetnih međuljudskih odnosa, stalnog stručnog obrazovanja te se razrađuje mehanizam nadzora i provedbe Kodeksa. Inače, riječ je o dokumentu čije je poštivanje dobrovoljnoga karaktera.

Bolja prodaja u inozemstvu

Pad prodaje industrije na domaćem tržištu u veljači je prema siječnju iznosio 4,6 posto, dok je prodaja na inozemnim tržištima porasla 0,9 posto. Ukupni desezonirani promet industrije u veljači je u odnosu na siječanj bio manji za 2,7, a u odnosu na veljaču 2013. pad je iznosio 4,4 posto. Promet industrije na vanjskim tržištima u odnosu na veljaču 2013. veći je za 5,7 posto.

14 AKTUALNO

( više od 350

Privredni vjesnik Broj 3825, 28. travnja 2014.

poslovnih partnera opskrbljuje Messis

*vijesti Badel traži ulagače Badel 1862 prošli je tjedan objavio poziv za prikupljanje ponuda strateških partnera za ulaganje u kompaniju, a u okviru postupka predstečajne nagodbe. Ulagači bi prvenstveno trebali dokapitalizirati Badel. Prvi krug za slanje indikativnih ponuda trajat će do 15. svibnja. Nakon izbora potencijalnih ulagatelja provest će se dubinsko snimanje stanja u kompaniji.

Isporučeni brodovi Brodogradilište 3. maj iz Rijeke isporučilo je prošli tjedan četiri riječne teglenice za švedsku tvrtku Wisby Tankers. Teglenice su namijenjene prijevozu sirove nafte, asfalta i naftnih derivata, duge su 60 metara, široke 16 metara, nosivost im je 2450 tona.

Građene su pod nadzorom klasifikacijskog društva Bureau Veritas, a plovit će pod kolumbijskom zastavom, izvijestio je 3. maj.

Brodogradilište 3. maj je nakon privatizacije postalo dio brodogradilišta grupacije Uljanik iz Pule.

Stagnacija plaća

Prosječna bruto plaća u pravnim osobama u Hrvatskoj u veljači iznosila je 7809 kuna što predstavlja pad i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. Tako je u odnosu na siječanj prosječna bruto plaća zabilježila pad za 2,5 posto odnosno 198 kuna, dok je na godišnjoj razini nominalno bila niža za 54 kune odnosno 0,7 posto. U realnom izrazu pad je iznosio 0,1 posto godišnje.

Zahvaljujući negativnoj godišnjoj stopi inflacije u veljači (-0,6 posto) u realnom su izrazu prosječna i neto i bruto plaća u veljači zabilježile stagnaciju.

( 3,5-4 mil €

godišnji promet u posljednjih pet godina

Messis, Zagreb

Raste potražnja za poljoprivrednim strojevima U krizi se osjeti pad prodaje, ali ova godina pokazuje da se stvari pomiču nabolje. Činjenica je da se zbog IPARD-a opet pokrenuo investicijski ciklus i da je potražnja za strojevima porasla, kaže Marijan Kalanj čija je tvrtka među vodećima u prodaji poljoprivrednih strojeva i opreme Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

M

essis je privatna tvrtka u vlasništvu Marijana Kalanja sa sjedištem u Zagrebu gdje se nalazi ured uprave, komercijalni sektor i veleprodaja.

Registriran je kao tvrtka za trgovinu, zastupanje i usluge, a osnovne su mu djelatnosti su veleprodaja i distribucija strojeva i opreme za poljoprivredu, pogotovo za ratarstvo, vinogradarstvo, voćarstvo i stočarstvo, opreme za komunalna poduzeća, rezervnih dijelova i alata, servis i preventivno održavanje strojeva i opreme

Uspoređujući situaciju u Sloveniji gdje je živio, Kalanj ističe da je tamo lani prodano 1500 teških traktora, dok ih je u Hrvatskoj prodano tek 380 te poduka korisnika o rukovanju i održavanju poljoprivredne mehanizacije i komunalne opreme.

Strojni prsten Tvrtka zapošljava osam radnika, a u zadnjih pet godina ostvaruje promet između 3,5 i četiri milijuna eura. “U krizi se osjeti pad prodaje, ali ova godina pokazuje da se stvari pomiču nabolje. Činjenica je da je IPARD rezultirao time da se opet po-

krenuo investicijski ciklus i da je potražnja za strojevima porasla. Istina, sve to ide sporo, ali se pokreće. Stvari se lagano vraćaju na ono prije krize.

Pri tome ne mislim samo na svoju tvrtku, već i na svoje kolege koji se bave ovom djelatnošću”, ističe Marijan Kalanj, vlasnik i direktor tvrtke Messis.

Uspoređujući situaciju u Sloveniji gdje je živio jedno vrijeme, Kalanj ističe kako je tamo prošle godine prodano 1500 teških traktora, a u Hrvatskoj samo 380. Prosječna starost traktora u Hrvatskoj je viša od 15 godina, dok je u Sloveniji manja od osam godina. “To je svakako pokazatelj da je Hrvatska veliko tržište za poljoprivredne strojeve i mehanizaciju, ali očito se nešto mora pokrenuti. Ovi

podaci su i jedan od pokazatelja stanja poljoprivrede”, kaže Kalanj.

Na pitanja smatra li praktičnim da dva ili tri poljoprivrednika imaju zajednički traktor, Marijan Kalanj odmahuje glavom. “To sve funkcionira do pojave kvara, a onda se ne zna tko ga je napravio i tko će platiti štetu. Taj takozvani strojni prsten bolje funkcionira tako da svaki poljoprivrednik kupi određeni stroj te da tako surađuju. To je model koji odlično funkcionira u Sloveniji i Italiji.

Ideja o vlasništvu četiripet poljoprivrednika nad jednim strojem nije zaživjela u Sloveniji, a teško će i kod nas. Međutim, kada jedan partner, primjera radi, ima sijačicu, a drugi traktor - to već funkcionira”, kaže Kalanj.

Poslovni partneri Svojom poslovnom politikom, organizacijom i načinom poslovanja Messis je stekao status jednog od najznačajnijih distributera navedenih roba na tržištu Hrvatske. S proizvodima iz svog prodajnog programa uspješno opskrbljuje više od 350 poslovnih partnera počevši od trgovina poljoprivrednim strojevima i opremom, poljoljekarni, udruga, zadruga, poljoprivrednih škola i fakulteta, do humanitarnih organizacija i poljoprivrednih proizvođača u sustavu PDV-a. Čak oko 170 njih stalni su mu poslovni partneri. Postigavši i učvrstivši jednu od vodećih pozicija u svojim glavnim djelatnostima, Messis ima ambiciju ostvariti svoj dugoročni strateški cilj

- postići ukupnu vodeću poziciju u Hrvatskoj.

“Naša prednost je širok asortiman visokokvalitetnih strojeva i opreme te pripadajućih dijelova, razvijena distribucija na cijelom tržištu Hrvatske, stručnost oso-

Teško da će zaživjeti ideja o vlasništvu četiri-pet poljoprivrednika nad jednim strojem, kaže Kalanj blja i njihovo kontinuirano usavršavanje te kvalitetan i stručan servis”, kaže Kalanj.

Messis u Hrvatskoj zastupa šezdesetak najpoznatijih svjetskih proizvođača, a za dio njih zastupnik je i za regiju.

INTERVJU 15

www.privredni.hr Broj 3825, 28. travnja 2014.

( za 900.000 ha zemljišta ( 75 jedinica pretpostavlja se da je u državnom vlasništvu

lokalne samouprave nikada nije dostavilo podatke

Blaženka Mičević, ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište

Za dobro upravljanje moramo znati što imamo Do srpnja ove godine Agencija za poljoprivredno zemljište želi objediniti svoje podatke. Izradom portala od iduće godine svatko će moći saznati koje i gdje je državno zemljište raspoloživo za zakup, a moći će provjeriti i tko sada i pod kojim uvjetima koristi državnu zemlju Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

kle podatak o tome gdje se ona nalazi i kako izgleda.

To ćemo nadograditi tako da ćemo po pojedinim katastarskim općinama lako moći uočiti državno zemljište.

P

očetkom veljače Upravno vijeće Agencije za poljoprivredno zemljište imenovalo je novu ravnateljicu. Između šest prijavljenih na natječaj za to radno mjesto, izabrana je Blaženka Mičević koja je prije radila na mjestu zamjenika ravnatelja Državne geodetske uprave. Ova magistra geodezije radno iskustvo je stekla u Državnoj geodetskoj upravi u Područnom uredu za katastar Slavonski Brod, a s praktičnim problemima sa zemljištem i nekretninama susretala se i radeći na geodetskim poslovima u privatnom sektoru. I odmah je po dolasku u Agenciju, kako kažu sami zaposlenici, nametnula ozbiljan tempo rada.

To zapravo ne bi trebalo čuditi jer ta državna institucija, unatoč tome što je prema starom zakonu još prije četiri godine trebala imati sve podatke o poljoprivrednom zemljištu u državnom vlasništu - te podatke još uvijek nema.

Kako riješiti glavni problem Agencije i objediniti sve podatke o poljoprivrednom zemljištu?

- Fokus našeg sadašnjeg rada je upravo na uspostavljanju jedne sustavne evidencije u kojoj će se naći svi podaci u brojčanom ali i u grafičkom obliku, a uključivat će i podatke o stanju, kvaliteti zemlje, povijesti njego-

vim upravljanjem zajedno s ugovorima kojima je dano na upravljanje.

Kada to napravimo, stvorit ćemo mogućnost za razvoj i nadogradnju sustava upravljanja poljoprivrednim zemljištem.

Prema podacima jedinica lokalne samouprave, koji su prema starim podacima napravljeni za ranije programe, država ima oko 550.000 hektara poljoprivrednog zemljišta. No taj podatak nije cjelovit jer 75 jedinica lokalne samouprave nikada nije dostavilo podatke. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2005. godine država je imala 890.000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta. No ni na te podatke ne možemo se osloniti jer se

među tom zemljom nalazi i privatna zemlja, a i načini prikupljanja podataka ovisili su o samim anketarima i onome što je njima rečeno, odnosno što su unijeli u svoje podatke na samom terenu. Vjerujem da je prava brojka čak nešto i viša od ovih gotovo 900.000 hektara koji se spominju.

Kada će Agencija imati točne podatke?

- Prvu bazu podataka - takozvani Geografski informacijski sustav (GIS) očekujemo s 1. srpnja. Do tada ćemo objediniti podatke Državne geodetske uprave s posjedovnim listovima zemljišta koje je upisano na Republiku Hrvatsku. Te podatke ćemo uskladiti s podacima koje

će nam dati jedinice lokalne samouprave. U ožujku smo imali sastanke s pred-

Ako se zemljište ne obrađuje prema planu, to je također razlog za raskid ugovora s korisnikom stavnicima lokalnih vlasti i od tada nam sustavno dostavljaju podatke kojima raspolažu. Do početka studenoga povezat ćemo i druge podatke s podacima o zemljištu. U početku, portal će izgledati slično kao što izgledaju internetske stranice katastra gdje se za svaku česticu dobije i prostorni podatak, da-

Hoće li ovo skupljanje podataka značiti digitalizaciju rada Agencije?

- Kao i većina državnih institucija, i naša agencija je unatoč uvođenju računala ostala zatrpana papirima. Računala su samo zamijenila pisaće mašine, no do digitalizacije i objedinjavanja baza podataka nije došlo. Informatizacija nije značila pojednostavljenje poslovnih procesa kako je to bio cilj. U Agenciji upravo radimo na tome kako bismo uklonili hrpe papira i podjelili poslove kako ne bismo svi radili sve i kako bi se znalo tko što radi. Najgore što se nekoj administraciji može dogoditi je da se izgubi iz vida ono što se radi, a stalno se priča o tome tko koliko radi i s koliko se tko papira bavi.

Hoće li ovi podaci postati javni?

- GIS portal će biti od 2015. godine otvoren za javnost sa svim svojim podacima. Portal ćemo do kraja godine napuniti i s mnogim drugim podacima. Dio naše Agencije nalazi se u Osijeku jer smo preuzeli Zavod za tlo od Hrvatskog centra za hranu, poljoprivredu i selo.

Oni između ostalog rade analize i stanje tla. Zahvaljujući njihovim po-

dacima svaka čestica na našem objedinjenom portalu imat će, kako mi to volimo reći, svoju ‘krvnu sliku’. Kada kliknete na neku česticu dobit ćete sve podatke, od stanja, zakupa, ugovora, koliko taj ugovor traje i kolika je cijena zakupa, analiza tla, kada je napravljena ta analiza pa čak i za koje nasade je zemljište korišteno. Rokovi su kratki, a planovi veliki, no to se mora napraviti.

Kako će se u budućnosti kontrolirati korištenje državnog zemljišta?

- Svaki ugovor u zakupu ima uvjete njegova raskida. No nećemo ići u provjeravanje cijene korištenja zemljišta ili pravne ispravnosti tih dokumenata jer su prije njihova potpisivanja kontrolu napravili u Državnom odvjetništvu. Naša nadležnost je da provjerimo kako se to zemljište koristi, je li ono u upotrebi, ili je li možda dano nekome u podzakup i naplaćuje li to korisnik državnog zemljišta. Ako se zemljište uopće ne obrađuje ili se ne obrađuje prema planu koji je predložen za njegovo korištenje, to je također razlog za raskid ugovora. Trenutačni nam je prioritet rješavanje evidencije i raspisivanje poziva za zakup. Nakon toga ćemo raditi na sustavu kontrole. Trenutačno je situacija takva da nemamo sustav kontrole naplate ugovora ni evidenciju o naplaćenome.

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3825, 28. travnja 2014.

( 1528 ekoloških proizvođača registrirano u Hrvatskoj 2012. godine

Maslinarstvo i ekološka proizvodnja

Maslinarstvo i ekološka gospodarski potencijal Ekonomski stručnjaci specijalizirani za tržište maslinovim uljem u Europskoj uniji predviđaju da će cijena ulja polako rasti

Tržište ekoloških proizvoda u Europskoj uniji iznosilo je 21,5 milijardi eura

to tržište u Europskoj uniji predviđaju da će cijena ulja polako rasti do čak 30 posto, a da će ulja nedostajati za zadovoljenje potražnje sve do 2020. godine”, kaže Lordan Ljubenkov, predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije. “Razlog tome je smanjenje subvencija na općoj razini za proizvodnju maslinovog ulja za tridesetak posto te velika suša u Španjolskoj koja je smanjila proizvodnju te zemlje za čak 60 posto. To je značajan poremećaj jer je udio Španjolske u svjetskoj proizvodnji oko 50 posto. Isto tako, potrošnja maslinova ulja u svijetu raste više nego njegova proizvodnja. Maslinovo ulje se promovira kao zdrava namirnica te je stoga, osim na tradicionalnim tržištima, sve veća potražnja za njim u Kini i Indiji”, istaknuo je on. Inače, upravo je Zadružni savez Dalmacije institucija koja već niz godina skuplja podatke o stanju na tržištu maslinova ulja te prati trendove u toj djelatnosti.

oko 4,5 do 5,5 milijuna litara ulja. Uvoz maslinovog ulja je u porastu i iznosi oko 20 posto. Potrošnja maslinovog ulja u Hrvatskoj po glavi stanovnika je mala, oko dvije litre godišnje, dok je primjerice u Grčkoj veća od 20 litara po stanovniku.

“Tržište maslinovih ulja je jedno od najbrže rastućih tržišta, unatoč ekonomskoj krizi. Ekonomski stručnjaci specijalizirani za

Hrvatsko maslinarstvo danas Kultura uzgoja maslina u Hrvatskoj stara je više od 2000 godina. Zadnjih 15 godina svjedoci smo renesanse hrvatskog maslinarstva na što je utjecao čitav niz faktora, a najvažniji je bio zastoj turizma zbog rata pa se lokalno stanovništvo okrenulo podizanju maslinika.

No, velik je poticaj maslinarstvu dala i pojačana edu-

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

U

Hrvatskoj ima oko 5,5 milijuna stabala maslina. Pod maslinicima je oko 30.000 hektara površine, od čega je 20 posto neobrađeno. Na maslinike otpada 0,5 posto svih poljoprivrednih površina u Hrvatskoj, dok je, usporedbe radi, udjel vinograda oko dva posto. Na najzastupljeniju sortu maslina, oblicu, otpada 60 posto, a po zastupljenosti slijede buža i leccino sa po pet posto. Oko 45.000 domaćinstava bavi se proizvodnjom maslinova ulja. Na području Hrvatske imamo 180 uljara, dok ih je 2003. godine bilo stotinjak. Od 25.000 do 35.000 tona ploda, koliko se prosječno dobije godišnje, proizvede se

kacija i poticaji koji su na državnoj, ali i lokalnoj razini dodjeljivani u sklopu Nacionalnog operativnog programa podizanja maslinika.

“Maslinarstvo i uljarstvo važan su gospodarski potencijal Hrvatske.

Imamo dostatan broj suvremenih uljara u koje su uvedene nove tehnologije. Maslinarstvo je značajan izvanturistički prihod, a proizvodnjom maslina bavi se više od 45.000 domaćinstava. Više od 95 posto maslina u vlasništvu je OPG-ova. Jedan maslinar u prosjeku održava 112 maslina, a za vlastite potrebe obitelj prosječno potroši 50 litara maslinova ulja”, kaže Gordana Dragun, rukovoditeljica zadarske podružnice Poljoprivred-

no savjetodavne službe.

Ona smatra kako je u narednom razdoblju potrebno uložiti napor u stvaranje prepoznatljivosti hrvatskog maslinovog ulja te je preporučila proizvođačima korištenje sredstava iz fondova Europske unije.

Urod maslina Općenito je urod prošle godine bio slabiji zbog vremenskih neprilika ali i šteta koje su nasadima maslina nanijeli štetnici, posebice moljac i maslinov svrdlaš. U Istarskoj županiji urod je pak bio gotovo isti kao i 2012., no valja napomenuti kako je i te godine urod podbacio za čak 40 do 50 posto u odnosu na 2011., opet zbog znatne štete od maslino-

vog svrdlaša. Taj je štetnik lani bio glavni uzrok manjeg prinosa maslina i u Zadarskoj županiji, osim u zaleđu koje ga je ostalo pošteđeno pa je rodnost maslina tamo bila izvrsna. U odnosu na dobre godine, svrdlaš je upropastio i berbu u Primorsko-goranskoj županiji gdje se urod masline sveo na 10 posto očekivanih prinosa. Na nekim mjestima danak je pak uzela suša, uslijed koje je, kao na otocima Zadarskog arhipelaga, došlo do preranog opadanja plodova.

U Šibensko-kninskoj županiji urod je lani bio dobar, a u Splitsko-dalmatinskoj 30 posto manji u odnosu na prethodnu godinu, opet zbog moljca i svrdlaša.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji na loše vremenske uvjete u vrijeme cvatnje nadovezao se pak nametnik maslinova muha, pa su i rezultati bili porazni u odnosu na sjajnu 2012. godinu koju je krasio doista obilan urod. U tom dijelu Hrvatske pretprošle sezone duge ljetne suše nisu ostavile traga, plod je bio izuzetno zdrav, pa na Korčuli kažu da se u zadnjih 10 godina takav bogat urod maslina kao 2012. ne pamti.

Ekološka proizvodnja Maslina je idealna za ekološku proizvodnju i upravo su zahvaljujući toj kulturi neke države prepoznate kao ekološki proizvođači. Tržište ekoloških proizvoda u

17

www.privredni.hr Broj 3825, 28. travnja 2014.

( 31.900 ha

zemljišnog fonda bilo te godine pod eko nasadima

( na 1864

porastao broj eko proizvođača već polovinom 2013.

proizvodnja su Hrvatske do čak 30 posto, a da će ulja nedostajati za zadovoljenje potražnje sve do 2020. godine

Europskoj uniji iznosilo je 21,5 milijardi eura. Najveća takva tržišta su Njemačka, čije je tržište vrijedno 6,6 milijardi eura, te francusko koje teži 3,8 milijardi eura godišnje. U ukupnoj vrijednosti ekološke poljo-

Jedan maslinar u prosjeku održava 112 maslina, a potroši 50 litara maslinova ulja, kaže Gordana Dragun privredne proizvodnje najznačajnija su tržišta Danske, Austrije i Švicarske s udjelom od pet posto i više, a to su, uz Luksemburg, ujedno i države s najvećom

potrošnjom ekoloških proizvoda po glavi stanovnika.

Potrošnja ekoloških proizvoda u novim članicama EU-a manja je od jedan posto, ali u njima je primjetan trend povećanja ekoloških površina. “Akcijskim planom razvoja ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj za razdoblje od 2011. do 2016. godine predviđeno je povećanje udjela pod ekološkim proizvodima na osam posto”, kaže Darija Musulin, voditeljica Odjela za ekološku i integriranu proizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede. “Mjere su različite, od povećanja informiranosti i jače promocije, poticanja kupnje ekoloških proizvoda za potrebe škola i vrtića, pre-

ko organizacija ekoloških sajmova, pa sve do stvaranja banke gena autohtonih sorti”, istaknula je. Prema njezinim riječima, Hrvatska ima velik potencijal upravo u ekološkoj proizvodnji, od kojih je proizvodnja maslinovog ulja idealna za ekološku proizvodnju. Najveći problem koji se odnosi na prehranu stanovnika, ističe ona, tiče se uvoza ulja upitne kvalitete, pa čak i iz zemalja članica EU-a. “Potrebna je jača, veća zaštita ekoloških proizvođača od strane odgovornih institucija kroz veće poticaje, zajedničko udruživanje kako u proizvodnji, tako i na tržištu.

U ekološkoj proizvodnji izdvajanja bi trebala biti

se zdrava hrana, pridonosi očuvanju zdravlja, postojanosti poljoprivrednog tla, zaštiti okoliša. Porijeklo proizvoda je jasno, što pridonosi porastu povjerenja potrošača, a time posredno i većem izvoru prihoda te rastu zaposlenosti i poboljšanju kvalitete života na selu.

U 2012. godini u Hrvatskoj smo imali 1528 ekoloških proizvođača koji su obrađivali 31.900 hektara što je 2,45 posto zemljišnog fonda. Već polovinom 2013. godine, prema Upisniku o ekološkoj proizvodnji, broj ekoloških proizvođača porastao je na 1864. Prema zabilježenim podacima, u posljednjih pet godina površine

zvodnju iznose 1065 eura, a za postojeće ekološke proizvođače 881,78 eura, što je bitno više nego do sada - ukupno gledano, riječ je o čak 46 posto više novca koji će se izdvojiti u te svrhe. “Ekološka proizvodnja može se subvencionirati iz proračuna jedi-

zadruga najveći ekološki proizvođač ekstra djevičanskog maslinovog ulja te kvalitetnih i vrhunskih vina u Dalmaciji.

“Analizom razlike utroška ekološke u odnosu na integriranu proizvodnje vidljivo je da je utrošak

Lordan Ljubenkov

Gordana Dragun

Darija Musulin

Radoslav Bobanović

veća od četiri posto kako je predviđeno u Programu ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. godine”, kaže Darija Musulin.

poljoprivrednog zemljišta pod ekološkom proizvodnjom su utrostručene. Darija Musulin ukazuje na to da veliki problem ekološkoj proizvodnji predstavlja nedostatak poljoprivrednog reprodukcijskog materijala iz ekološke proizvodnje. Ona pojašnjava kako predviđene buduće isplate po Programu za ruralni razvoj 2014.-2020. za ulazak u ekološku proi-

nica lokalne i regionalne samouprave prema njihovim razvojnim programima. Primjer je Koprivnica koja će subvencionirati ekološku poljoprivredu sa 1000 kuna po hektaru proizvodne površine u razdoblju od 2013. do 2015. godine”, kaže Musulin.

Radoslav Bobanović, upravitelj poljoprivredne zadruge Maslina i vino, ponosno ističe kako je ta

u ekološkoj proizvodnji za razliku od integirane viši za 25 posto kod maslina, a u vinogradu oko 20 posto.

Navedeno se ne odnosi na prinos po stablu, odnosno po trsu koji je kod ekološke proizvodnje uobičajeno manji. Kod ulja se prinos kreće od 1,1 do 1,70 litara po stablu, dok je kod integrirane proizvodnje to zasigurno više”, ističe Bobanović.

Koristi od ekološke proizvodnje Koristi od ekološke proizvodnje su višestruke: njome postižemo održivi razvoj, manje iskorištavanje resursa, proizvodi

18 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3825, 28. travnja 2014.

( 873,3 mil kn

lanjski prihod tvrtki iz HoReCa Grupe

Nacionalna distribucija u HoReCa kanalu

( 150.000 poslovnih kupaca ima Metro Cash & Carry

Veleprodaja u HoReCa kanalu

Mali ne mogu ali ni obratno Veleprodaja kroz HoReCa segment pruža veliku priliku i domaćim cijeloj Europskoj uniji

Novi igrač na ugostiteljskom nebu V

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

HoReCa Grupa nastala je nakon raspada Gastro Grupe, a čine je četiri tvrtke: Apfel iz Makarske, Bacom trgovina iz Splita, Bijelić CO iz Osijeka i Stridon promet iz Zagreba Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

N

akon raspada Gastro Grupe u kojoj je djelovalo 40 članica, tvrtkidistributera alkoholnih i bezalkoholnih pića kao i distributera opreme i pribora proizvoda za hotele, restorane i kafiće, potkraj veljače ove godine osnovano je novo gospo-

Prema financijskim rezultatima, HoReCa Grupa je na vodećem mjestu u distribuciji u cijelom HoReCa kanalu darsko-interesno udruženje HoReCa Grupa. Tu novu grupaciju čine četiri već dobro poznate tvrtke u Hrvatskoj: Apfel iz Makarske, Bacom trgovina iz Splita, Bijelić CO iz Osijeka i Stridon promet iz Zagreba. “HoReCa Grupa svakako predstavlja ozbiljnog igrača u HoReCa kanalu u našoj zemlji, ali i cijeloj regiji. To udruženje dobavljačima i ostalim partnerima

pruža novi kvalitetni kanal za nacionalnu distribuciju proizvoda prema krajnjem potrošaču u tzv.

B2B HoReCa kanalu”, rekao je Igor Jukić, direktor HoReCa Grupe. O razlozima raspada Gastro Grupe nije želio detaljnije govoriti, ali je ipak naglasio kako ih možda treba potražiti u prevelikom članstvu te grupe, lošoj geografskoj raspodjeli članica grupacije te prodaji i propadanju pojedinih članica koje nisu mogle podnijeti trenutnu lošu gospodarsku situaciju.

Daljnji rast i zaštita biznisa Tvrtke koje se sada nalaze u HoReCa Grupi na hrvatskom tržištu posluju više od 20 godina, a prema službenim statističkim podacima doznaje se kako je prihod Grupe prošle godine iznosio 873,3 milijuna kuna. Prema tim financijskim rezultatima, HoReCa Grupa je na vodećem mjestu u distribuciji u cijelom HoReCa kanalu. U četiri tvrtke udružene u HoReCa Grupi zaposleno je ukupno 532 radnika. Zajedno imaju 14 velepro-

dajnih skladišta i 25 maloprodajnih objekata.

“Kako bismo mogli govoriti o konkretnim udjelima svakog pojedinog trgovačkog lanca u ukupnoj prodaji HoReCa kanala, trebali bismo znati koliko to točno iznosi, a to nije moguće budući da je jedan od velikih trgovačkih lanaca VELPRO dio Konzuma. Sigurno je, međutim, to da će HoReCa Grupa sa 873,3 milijuna kuna prihoda biti u samom vrhu HoReCa kanala”, rekao je Jukić. Dodao je kako su planovi te grupe dodatno jače povezivanje s dobavljačima, dugoročna zaštita biznisa te usmjeravanje na krajnjeg potrošača u B2B HoReCa kanalu. Tome će zasigurno pridonijeti, pojašnjava Jukić, poticanje razvoja i unapređenje rada samih članica te uspostavljanje novih poslovnih odnosa s poslovnim partnerima u Hrvatskoj i inozemstvu.

Na upit o tome hoće li se HoReCa Grupa povezati sa sličnim udruženjima u Europskoj uniji, Jukić je istaknuo kako se to podrazumijeva, te da je sve to definirano i Statutom HoReCa Grupe.

remena seoskih ili kvartovskih dućana čiji vlasnici samostalno nabavljaju robu nepovratno su prošla, kao i vremena hotelijera i ugostitelja koji se opskrbljuju na lokalnoj tržnici. Kako trgovina presudno ovisi o nabavi, mali trgovci moraju se udružiti i osloniti na velike trgovce, žele li opstati u uvjetima konkurencije trgovačkih lanaca sa stotinama prodajnih mjesta. A velikim trgovcima i distributerima suradnja s malima donosi iskorak na područja gdje se zbog male gustoće stanovništva ili prometne izoliranosti ne isplati ulagati u velike objekte. Sinergija malih i velikih, kako u trgovini, tako i u ugostiteljstvu (što se naziva HoReCa kanalom prodaje) od obostranog je interesa, što pokazuju i iskustva u zadnjih desetak godina.

Najveći veleprodajni lanac u Hrvatskoj je VELPRO, koji posluje u sastavu koncerna Agrokor. Zapošljava 1200 radnika i sa svoja 22 centra nudi cjelokupnu uslugu i široki asortiman roba s preko 12.000 artikala u pakiranoj hrani, voću i povrću, neprehrani, suhomesnatom i mliječnom asortimanu kao i robnoj marci Rial razvijenoj isključivo za potrebe veleprodajnih kupaca. VELPRO trenutačno surađuje sa 10.500 kupaca i opskrbljuje nji-

hovih 11.500 prodajnih mjesta, od kojih je većina iz HoReCa segmenta. U posljednjih nekoliko godina VELPRO je, kako ističu u toj kompaniji, napravio značajan iskorak prema HoReCa kupcima, unapređenjem distribucije i usluga prema kupcima, proširenjem prodajnih kapaciteta, uvođenjem HACCP sustava i proširenjem asortimana u segmentu prodaje svježeg mesa, voća i povrća, ribe i ostalih artikala specijaliziranih za HoReCa kanal.

Veća efikasnost Komisioniranje i dostavu robe VELPRO obavlja s preko 180 dostavnih vozila s temperaturnim režimom, a kupci imaju mogućnost naručivanja robe putem kontakt centra, internet narudžbe

ili prodajnih predstavnika. VELPRO radi u skladu i sa OHSAS sustavom (izvorno britanski, danas međunarodni sustav upravljanja sigurnošću hrane), a posjeduju i certifikate ISO 22000 te ISO 14001. Svojim kupcima, malim trgovcima i ugostiteljima, nude razne načine plaćanja i povoljne uvjete nabave uz kontinuirane akcijske prodaje. Prodajni predstavnici VELPROa svakodnevno posjećuju prodajna mjesta naših kupaca s ponudama i pomažu pri odabiru robe.

Svojim iskustvom i kompletnom uslugom na jednom mjestu smatraju da zadovoljavaju potrebe poslovanja malih trgovaca, ugostitelja, trgovačkih društava, hotelijera i javnog sektora.

19

www.privredni.hr Broj 3825, 28. travnja 2014.

( 10.500 kupaca ( 1500 proizvoda U ožujku manje Održan Sabor HTZ-a

opskrbljuje VELPRO

asortiman Stanića

turističkih dolazaka

u bez velikih, proizvođačima za plasman svojih proizvoda ne samo na domaćem tržištu, nego i po radnika, uz 1200 koliko ih već radi u sedam postojećih objekata Metroa Hrvatska, kaže predsjednik Uprave Marc Carena. Među njima je više od 100 prodajnih predstavnika koji su u stalnom kontaktu s kupcima. Uz Istru, Metro se planira više posvetiti otocima i Dubrovniku, gdje dosad nisu bili prisutni u znatnijoj mjeri.

Mali poduzetnici osnovna su im ciljna skupina jer žele podržati njihovu neovisnost i opstanak.

VELPRO već više od 10 godina blisko surađuje sa Savezom udruga malih trgovaca, koji okuplja više od 300 članova i zapošljava 2300 radnika. Osnova njihove suradnje je projekt Plus market u kojem sudjeluje 1200 malih trgovina koje kroz sustav VELPRO-a mogu smanjiti troškove nabave, uz primjenu suvremenih maloprodajnih praksi, što im povećava efikasnost poslovanja.

Svježa hrana za turizam Najveći konkurent VELPRO-u je njemački Metro Cash & Carry, koji kao alternativu Plus marketu nudi franšizu Moj dućan. Metro ima više od 150.000 poslovnih kupaca, a izdali su više od 650.000 Metro kartica,

što znači da su povezani s većim dijelom hrvatskog poslovnog sektora, ističe direktor Odjela za odnose s kupcima Vladimir Gnjidić. No, u zadnje tri godine udjel na tržištu veleprodaje im je lagano padao pa to žele preokrenuti novom poslovnom politikom. Iako su prihodi Metroa u prvih devet mjeseci prošle godine u padu za 2,5 posto, udjel u HoReCa sektoru im raste, stoga očekuju da će rezultat za cijelu poslovnu godinu biti pozitivan. Ove je godine Metro otvorio tri nova distributivna centra u Sesvetama, Rijeci i Splitu, a sredinom travnja i novi prodajni centar u Puli, specijaliziran za svježu hranu za turistički sektor. Sve to znači zapošljavanje oko 140

Kanal za proizvođače Značajan igrač na HoReCa tržištu je i tvrtka Stanić, koja se distribucijom domaćih i svjetskih brendova prehrambenih proizvoda bavi već 20 godina, kako u maloprodaji, tako i u HoReCa kanalu prodaje. Kroz sedam distributivnih centara (Zagreb, Osijek, Rijeka, Pula, Zadar, Split i Dubrovnik) te 47 vlastitih maloprodajnih mjesta usmjerenih prvenstveno na gastro kupce, pokrivaju sve regije Hrvatske. Svojim poslovnim partnerima jamče dostavu robe u roku od 24 do 48 sati od primitka narudžbe, u cijeloj Hrvatskoj, uključujući i otoke. Asortiman Stanića sastoji se od više od 1500 proizvoda, uglavnom mesnih, mliječnih i smrznutih. Centralno skladište im je u Kerestincu kod Zagreba, gdje na 7000 četvornih metara imaju 11 rashladnih komora. Investirali su i u automatiziranu proizvodnu liniju za narezivanje i pa-

kiranje mesnih i mliječnih proizvoda, sukladno potrebama različitih HoReCa kupaca u trgovini i ugostiteljstvu. Recesija se, naravno, osjeti i u HoReCa segmentu, a ogleda se, kažu u tvrtki Stanić, u opreznijem pristupu kupaca koji sve više obraćaju pozornost na cijene i troškove.

Veleprodaja kroz HoReCa segment pruža veliku priliku i domaćim proizvođačima za plasman svojih proizvoda ne samo na domaćem tržištu, nego i po cijeloj Europskoj uniji. Metro Cash & Carry posebno ističe svoju orijentaciju na domaće proizvođače, a dosad je njih 50 uključeno u proizvodnju hrane pod brendovima Metroa. U prehrambenom

Recesija se u HoReCa segmentu ogleda u opreznijem pristupu kupaca dijelu asortimana Metro ima 60 posto lokalne proizvodnje, a 15 domaćih proizvođača svoju je robu uspjelo preko Metroa plasirati u izvoz. Prednjači proizvođač svježe ribe Cromaris, koji preko Metroa izvozi u Italiju, Austriju, Poljsku i Češku, a uskoro će i u Njemačku i Francusku. Tu je i Badel 1862, koji istim putem izvozi u Srbiju i Poljsku, kao i istarski vinar Franco Cattunar sa svojom malvazijom i Zigante sa svojim tartufima.

Nakon što su u siječnju i veljači ostvareni pozitivni turistički rezultati (u siječnju 16,8 posto više dolazaka i 12,8 posto više noćenja, a u veljači 6,6 posto više dolazaka te 3,5 posto više noćenja), u ožujku je zabilježen pad turističkih rezultata, rečeno je na prošlotjednom Saboru Hrvatske turističke zajednice (HTZ).

Inozemni turisti su u ožujku zabilježili 151.866 dolazaka (11,11 posto manje) te 379.642 noćenja ili čak 22,43 posto manje nego godinu ranije.

Istodobno, domaći su gosti ostvarili 81.736 dolazaka (0,32 posto više) te 207.826 noćenja ili 1,39 posto manje nego lanj-

skog ožujka. Na Saboru HTZ-a, među ostalim, verificiran je mandat nove članice toga tijela - Ane -Marije Jurković, predstavnice zagrebačke Turističke zajednice. Ujedno su članovi Sabora glasovanjem izabrali Gorana Ražnjevića, predsjednika Uprave biogradske Ilirije za novog člana Turističkog vijeća HTZ-a.

Na Saboru HTZ-a usvojeno je izvješće o ostvarenju programa rada s izvješćem o financijskom poslovanju za 2013. kao i izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru nad poslovanjem HTZ-a za prošlu godinu. Podsjećamo, Mandat Meri Matešić, bivšoj direktorici Glavnog ureda HTZ-a, nedavno nije produljen upravo zbog toga što članovi Turističkog vijeća nisu željeli usvojiti njezino izvješće o programu rada i financijski plan za prošlu godinu.

(S.P.)

Investicija veća od 40 milijuna kuna

Ponovno otvoren hotel Dubrovnik Palace Hotel Dubrovnik Palace, visokokategornik Jadranskih luksuznih hotela, nakon višemjesečne rekonstrukcije svih smještajnih jedinica ponovno je otvoren.

U potpunu rekonstrukciju soba i apartmana uloženo je više od 40 milijuna kuna, a to je ujedno i prva značajnija investicija u Hotel Dubrovnik Palace od njegova otvorenja 2004. godine.

Hotel koji je svoja vrata gostima otvorio početkom travnja obnovljen je u suradnji s poznatim hrvatskim arhitektonskim studijem 3LHD, a hrvatski dizajn obilježit će i nastavak investicijskog ciklusa Jadranskih luksuznih hotela najavljen za

2015. godinu.

Pri obnovi velika važnost pridala se korištenju izvornog domaćeg proizvoda, koji je rađen ekskluzivno za ovaj hotel.

Studio 3LHD dizajnirao je i birao mobilijar i dekoracije namjenski za sve tipove soba kako bi se postigao jasan i prepoznatljiv identitet.

Hotel Dubrovnik Palace raspolaže sa 308 soba i apartmana, zajedno s VIP krilom koje se proteže na 10 katova, te svaka soba ima balkon ili terasu s pogledom na more.

(J.V.)

20 AKTUALNO

svijet karakterizira brzina, fleksibilnost i jednostavnost realizacije “Startup poslovnih ideja. U većini slučajeva investitorima je dovoljno odslušati nekoliko minuta pitchanja kako bi odlučili uložiti u vaš projekt. ”

*vijesti Rasprava o poticajima za poljoprivredu Ministarstvo poljoprivrede započelo je s predstavljanjem reforme Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). Javnom raspravom želi se utvrditi hrvatski model isplate poticaja u okviru pravila Europske unije za programsko razdoblje od 2015.-2020. godine. Prvo predstavljanje održano je prošli tjedan s predstavnicama poljoprivrednih udruga, sektorskih organizacija te Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca i drugih institucija.

Inovatori nagrađeni u Iranu Deset inovacija i deset medalja rezultat je nastupa hrvatskih inovatora na Međunarodnom festivalu izumitelja, pokretača i inovatora koji se prošlog tjedna održao u Shirazu u Iranu. Hrvatski inovatori osvojili su čak pet zlata, tri srebra i dvije bronce, priopćeno je iz Udruge inovatora Hrvatske. Ovo je drugi veliki uspjeh hrvatskih inovatora ovog mjeseca, nakon nedavno osvojenih nagrada na poznatom ženevskom salonu inovacija. Nagrađene inovacije primjenu nalaze u svakodnevnom životu i gotovo svim djelatnostima, kažu u udruzi.

Tjedan dizajna u Zagrebu

Centar za dizajn HGK-a organizirao je prošli tjedan izložbu Produkt ili industrijski dizajn kojom je sudjelovao na Tjednu dizajna održanom u galeriji Lauba. Prezentirani su različiti proizvodi, od namještaja do rasvjetnih tijela i druge opreme za uređenje doma. Sudjelovali su članovi Zajednice za industrijski dizajn HGK-a.

Privredni vjesnik Broj 3825, 28. travnja 2014.

Ivan Burazin, osnivač Shift konferencije

Shift konferencija u Splitu održava se od 2. do 6. lipnja

Male tvrtke s velikim idejama Ovaj najveći startup događaj u Jugoistočnoj Europi okupit će vrhunske predavače, uglavnom iz svijeta IT poduzetništva, ali i predstavnike fondova vrijednih milijardu eura. Timovi koji najbolje demonstriraju znanje dobit će priliku boriti se za nagrade u vrijednosti 10.000 dolara Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

U

Splitu će se od 2. do 6. lipnja treći put održati Shift konferencija, najveći startup događaj u Jugoistočnoj Europi. Očekuje se 1000 posjetitelja, a trajanje konferencije produžit će se na pet dana, dok je prošlogodišnja konferencija trajala tri dana i imala 500 posjetitelja. Predavači su vrhunski, i to uglavnom inozemni govornici iz IT poduzetništva. Na konferenciji će sudjelovati i fondovi vrijedni milijardu eura.

Ove godine program je podijeljen u tri dijela. U Gradskoj knjižnici Marka Marulića, 2. i 3. lipnja 2014., održat će se Shift Hackathon, uzbudljivo natjecanje za sve mlade i talentirane programere koji žele prihatiti izazov razvijanja potpuno nove aplikacije u samo 24 sata. Timovi kandidata se mogu prijaviti putem službene stranice konferencije najkasnije do 26. svibnja, a samo će 15 najboljih dobiti priliku da se natječe za nagradni fond u iznosu od 10.000 dolara.

Poduzetnici koji već imaju spreman projekt mogu se do 4. svibnja prijaviti za sudjelovanje na Shift Challengeu koji će se održati 4. lipnja u Muzeju grada Splita. Tom prilikom će inozemni i domaći mentori pripremati startupe za prezentaciju njihovih projekata javnosti i investitorima, a 16 timova koji najbolje de-

monstriraju usvojeno znanje dobit će priliku boriti se tijekom konferencije za nagrade u vrijednosti 10.000 dolara te predstaviti svoje projekte publici, medijima i investicijskim fondovima koji su uvijek u potrazi za dobrim ulaganjem. Pobjednici će

movi su koji se sve češće mogu čuti i u hrvatskim poduzetničkim krugovima, a za njihovu promociju svakako je zaslužna i splitska Shift konferencija koja već treću godinu za redom u Split dovodi najpoznatija imena svjetske startup scene.

Najbolji timovi moći će predstaviti svoje projekte investicijskim fondovima prezentirati svoje projekte 6. lipnja na konferenciji ispred publike i najpoznatijih startup akceleratora kao što su Y Combinator i Techstars.

Hrvatski poduzetnici mogu profitirati Startupi kao mala poduzeća s velikim idejama više nisu pojam vezan isključivo uz Silicijsku dolinu.

Startup poduzetništvo, akceleratori, pitchevi - poj-

Hrvatsko poduzetništvo doista može profitirati od stvaranja startup eko sustava, što dokazuje i iskustvo osnivača Shift konferencije Ivana Burazina koji je i sam uspješan vlasnik dvaju poduzeća - Procedo i Codeanywhere - i koji pomaže mladima na njihovom putu prema uspjehu.

“Startup svijet karakterizira brzina, fleksibilnost i jednostavnost rea-

lizacije poslovnih ideja. U većini slučajeva investitorima je dovoljno odslušati nekoliko minuta pitchanja, to jest prezentacije vaših ideja kako bi odlučili uložiti u vaš projekt.

Jedan takav primjer je i prošlogodišnji pobjednik Shift Challengea, hrvatski startup BellaBeat, koji je svoju karijeru započeo predstavljanjem projekta na pozornici u Splitu, a danas je dio najprestižnijeg startup akceleratora na svijetu, Y Combinatora, i procjenjuje se da će ubrzo vrijediti milijune dolara”, kaže Ivan Burazin.

Unosni poslovi Organizatori Shift konferencije su tri splitske tvrtke čiji su osnivači željeli podijeliti vlastito iskustvo s mladima kako bi im olakšali prve poduzetničke korake. Osnovali su i udrugu za promicanje startup poduzetništva u Hrvatskoj.

“Svrha Shift konferencije je kreirati mjesto susreta svih aktera potreb-

nih za stvaranje jedinstvenog startup eko sustava.

Sve što treba je dobra ideja, laptop i malo prostora.

Nakon ideje, njenoj realizaciji pomažu ulagači. To je eko sustav, sustav koji ljudima s idejom pomaže da što prije dođu na tržište. Cilj Shift konferencije je pridonijeti razvoju lokalne klime za startup poduzetništvo, kao i poduzetništvo u širem smislu. Stoga dovodimo investitore i IT poduzetnike iz cijelog svijeta, kao i IT tvrtke s kojima lokalni poduzetnici poput nas mogu sklapati unosne izvozne poslove”, istaknuo je Mateo Perak iz tvrtke Profico kao koorganizator ove manifestacije.

Antonio Perić iz tvrtke Locastic naveo je da ove godine dovode svjetsku elitu iz startup svijeta.

“Na konferenciji se može dobiti uvid u svjetske trendove i kako najbolje plasirati svoj projekt na svjetsko tržište”, ustvrdio je Perić.

21

www.privredni.hr Broj 3825, 28. travnja 2014.

( 7329

POGLED U SVIJET

novih osobnih vozila registrirano u 1. kvartalu

Automobilsko tržište

Skok zbog javne nabave Već sedmi mjesec zaredom u Hrvatskoj se bilježi veći unos rabljenih od registracija novih osobnih vozila. Najveći dio rabljenih vozila koja se uvoze star je 10 i više godina

V

elika javna nabava novih vozila za Vladu i ministarstva, niska lanjska osnovica za usporedbu te ulazak Hrvatske u Europsku uniju glavni su razlozi pozitivnih kretanja na hrvatskom automobilskom tržištu.

Vrh ljestvice najprodavanih marki automobila pripada Volkswagenu Naime, prema podacima redovitog mjesečnog istraživanja registracija vozila u Hrvatskoj agencije Promocija plus, u prvom je kvartalu bilo registrirano 7329 novih osobnih vozila, što je za 1292 vozila ili 21,4 posto više u odnosu na isto razdoblje lani. Međumjesečni rast registracija novih vozila u ožujku u odnosu na veljaču iznosi visokih 40 posto, dok na međugodišnjoj razini (ovogodišnji ožujak prema lanjskom) taj rast iznosi 25,8 posto. Znatno veći rast na međugodišnjoj razini primjetan

je kod rabljenih osobnih vozila. Točnije, kod njih je zabilježen rast od 223 posto, sa 2733 vozila iz prva tri mjeseca lani na ovogodišnjih 8837. Na taj način, ovaj trend koji je započet ulaskom Hrvatske u EU, nastavljen je i u prvom ovogodišnjem kvartalu. Posljedica ovog trenda jest ta da se već sedmi mjesec zaredom u Hrvatskoj bilježi veći unos rabljenih od registracija novih osobnih vozila. Najveći dio rabljenih vozila koja se uvoze star je 10 i više godina.

Pet Porschea Valja naglasiti i to da je kod novih lakih dostavnih vozila zabilježen nešto veći rast registracija u odnosu na onaj kod osobnog programa. Tako su u prva tri mjeseca bila registrirana 1592 nova dostavna vozila, što je 60,6 posto više u odnosu na isto razdoblje 2013. godine. Na ovoj ljestvici na prvom mjestu je Volkswagen sa 410 registriranih vozila i

25,7 posto tržišta. Istodobno, primjetan rast zabilježen je kod rabljenih lakih dostavnih vozila (147 posto).

Nadalje, i vrh ljestvice najprodavanih marki automobila pripada Volkswagenu koji sa 1098 vozila zauzima 15 posto tržišta. Na prvom pak mjestu najprodavanijih modela nalazi se Škoda Octavia sa 505 vozila.

Zanimljiv je podatak da je od početka siječnja do konca ožujka u nas novoregistrirano 236 Audija, 156 BMW-a, 124 Mercedesa, pet Porschea, tri Lexusa te po jedan Jaguar i Maserati.

Najviše metalnih ljubimaca novoregistrirano je u Zagrebu i okolici (2893 vozila), zatim u Primorsko-goranskoj (781) te Splitsko-dalmatinskoj županiji (582). S druge strane, najmanje posla oko registracije novih vozila imali su djelatnici u stanicama za tehnički pregled u Virovitičko-podravskoj (43), Ličko-senjskoj (46) i Krapinsko-zagorskoj županiji (118).

(B.O.)

Kraj pajdaškog kapitalizma? dr. Uroš Dujšin

P

oput Amerike na početku 20. stoljeća, nova srednja klasa pokazuje svoju snagu - ovoga puta u globalnim razmjerima. Ljudi žele političare koji ne trpaju lovu u džepove i tajkune koji konkuriraju bez traženja povlastica.

Na pomolu je revolucija koja treba spasiti kapita-

le tajkunima da pomuzu monopole ili jeftino dođu do imovine. Veza između političara i bogataša jasno se vidi u Kini, gdje je trećina milijardera učlanjena u Partiju. Kapitalizam zasnovan na povlasticama nije samo nepošten,

Na pomolu je revolucija koja treba spasiti kapitalizam od kapitalista lizam od kapitalista. Poseban način zarade koji omogućuju političke veze ekonomisti nazivaju rent seeking. Ono se kreće od otvorenog podmićivanja do odsustva konkurencije, preko loše regulacije i transfera javne imovine poduzećima uz bagatelne cijene. Na taj su se način povoljno pozicionirani ljudi bogatili otkada su vladajući bili dovoljno moćni da izdaju povlaštene dozvole, licence i sklapaju ugovore sa svojim pajdašima. Taj je sustav doživio svoju kulminaciju potkraj 19. stoljeća, nakon čega je uslijedila duga i djelomično uspješna borba protiv baruna razbojnika. Zakoni protiv trustova su slomili monopole poput onoga Rockefellerova Standard Oila. Nakon toga se senatorima znatno smanjio dotok mita.

Veza politike i bogataša U zemljama u usponu je posljednja četvrt stoljeća za tražitelje povlastica bila sjajna. Rast cijena zemljišta obogatio je građevinare koji ovise o odobrenju projekata. Neke su privatizacije omogući-

nego i loš za dugoročni razvoj. Raspoloživa sredstva su loše alocirana; grbave ceste su često djelo pajdaških poduzeća.

Konkurencija je ograničena: Meksikanci preplaćuju svoje telefone. Nova i dinamična poduzeća stradaju od postojećih s boljim vezama. Ako su k tome povezana s financiranjem političara, pajdaški kapitalizam koji vlada na vrhu omogućuje sitno podmićivanje i na nižim razinama.

No to bi možda mogla biti kulminacija za lovce na povlastice, i to iz triju razloga. Prvi je taj da se sada propisi primjenjuju strože no ranije. Vlade koje žele obogatiti svoje zemlje i zadovoljiti građane znaju da zato tržišta trebaju funkcionirati bolje i da treba jačati institucije koje ih reguliraju.

Brazil, Hong Kong i Indija su ojačale antitrustov-

ske regulatore. U Meksiku žele razbiti kartele medija i telekoma. I Kina se počinje baviti povlaštenim državnim poduzećima. Drugi razlog je da se mijenjaju i financijski poticaji poduzećima. Udio milijardera u povlaštenim industrijama je u padu, od 76 u 2008. na današnjih 56 posto. Kako pojedine zemlje postaju bogatije, infrastruktura i sirovine gube na važnosti.

Od 1900. do 1930. novi bogataši nastajali su ne u željeznicama nego u maloprodaji i automobilskoj industriji. K tome, to odražava i oprez investitora: u Indiji su sada, nakon desetljeća korupcije epskih razmjera, u usponu industrije poput farmaceutike i visoke tehnologije.

Novi motivi Napokon, posljednji razlog za optimizam je taj da su se promijenili i motivi političara. Rast je usporen, pa su privredne reforme kojima se privreda otvara - vitalne. Zemlje s vladama koje provode reforme i krešu interesne grupe su, poput Meksika, zaštićenije od potresa na financijskim tržištima.

Doduše, treba učiniti još mnogo toga. Vlade trebaju odlučnije suzbijati monopole, poticati konkurenciju i osigurati to da su javni natječaji transparentni kao i progoniti primatelje mita. Sustav koji je stvorio novu klasu tajkuna je stvorio i njene neprijatelje - novu, obrazovanu urbanu srednju klasu koja uredno plaća poreze i koja traži promjene.

22 HRVATSKA & REGIJA

( 9,5 mil €

*vijesti Končar ulaže u vjetropark Kompanija Kermas ulaže oko 75 milijuna eura u vjetropark pored Nevesinja, u Bosni i Hercegovini. Vjetroelektrana će imati 51 megavat, a tvrtka hrvatskog poduzetnika Danka Končara investirat će trećinu vlastitih sredstva dok će ostalo financirati zaduženjem.

Gradnja vjetroparka počela je prošle godine, a puštanje u rad očekuje se potkraj iduće godine, dok se riješe problemi s preuzimanjem proizvedene struje u elektroenergetski sustav.

Dobit NIS-a 74 milijuna eura Naftna industrija Srbije ostvarila je u prvom kvartalu dobit od 74,4 milijuna eura. Kompanija je objavila da je dobit prije poreza i amortizacije iznosila 134 milijuna eura. NIS je povećao prodaju naftnih derivata na 643.000 tona, preradio je 724.000 tona nafte.

Kapitalna ulaganja u ekološke projekte iznosila su 173 milijuna dinara, što je 60 posto više nego što je bilo prvobitno planirano, priopćeno je iz kompanije.

U BiH 90 dolarskih milijunaša Bosna i Hercegovina u proteklih je 12 mjeseci postala bogatija za pet novih dolarskih multimilijunaša, pišu banjalučke Nezavisne novine.

Prenose istraživanje singapurske agencije Wealth-X, prema kojem 90 milijunaša u BiH raspolaže bogatstvom većim od 30 milijuna dolara, a upravlja kapitalom od 9 milijardi dolara. BiH je tako po rastu broja superbogataša sada blizu Srbije, koja je trenutačno s njih 100 na 29. mjestu u Europi. Hrvatska je 23. sa 230 multimilijunaša.

Privredni vjesnik Broj 3825, 28. travnja 2014.

vrijednost investicije u tvornicu u Šimanovcima

Srbija sve više računa na njemačke investitore

Dr. Oetker stiže iz Mađarske Dobro došli u svoju kuću, Srbija je vaša kuća koliko i Njemačka, poručio je njemačkim investitorima budući premijer srpske vlade Aleksandar Vučić na postavljanju kamena temeljca za tvornicu Dr. Oetker u Šimanovcima Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

dok ih samo osam posto računa na pad zapošljavanja. Općenito, njemačke kompanije su veoma zadovoljne kvalifikacijama i kvalitetom radnika u Srbiji, a 38 posto njih želi povećati investicije. Kao dio regionalne ankete, a prema uvjetima poslovanja, Srbija je pozicionirana na 12. mjestu od ukupno 20 mjesta.

S

“

rbija će biti dobar domaćin njemačkim kompanijama koje će se osjećati kao u Njemačkoj što znači da ćemo morati mijenjati naše radne navike. Dobro došli u svoju kuću, Srbija je vaša kuća koliko i Njemačka”, poručio je budući premijer srpske vlade Aleksandar Vučić na postavljanju kamena temeljca za tvornicu Dr. Oetker u Šimanovcima u okolici Beograda.

“Naš cilj je preuzeti investitore od drugih zemalja iz regije, ali je potrebno osigurati poticaje stranim investitorima i izgraditi zdravu ekonomiju.

Poreznim poticajima povećat ćemo investicije, a smanjiti sivu ekonomiju”, poručio je Vučić i dodao da tog dana nije imao važnijega posla “jer je za Sr-

Prema anketi, čak 92 posto aktivnih njemačkih poduzeća u Srbiji i dalje bi tu ulagalo biju najvažnije da pokaže kako joj je stalo i da umije poštovati i Njemačku i njene investitore”, čime je potvrdio da je okrenuta nova stranica u odnosima dviju zemalja i da će nova srpska vlada, čiji program je on ispisao, za razliku od prethodnih, i politički i ekonomski staviti Njemačku u fokus.

Potvrda je stigla dan kasnije kada je osnovan Forum Srbija-Njemačka koji će se baviti per-

spektivama ekonomske i političke suradnje dviju zemalja na čije je osnivanje stigao i bivši kancelar Gerhard Schröder. Za početak više svečarski i paradan, ovaj forum je još jedan korak u približavanju Srbije Njemačkoj, ali i Europskoj uniji - što je, kako se više puta do sada pokazalo, najbrži i najsigurniji put. Kad je riječ o počasnom gostu, osim kao politički značajna figura, Schröder je za srpsku javnost važan i kao direktor plinovoda Sjeverni tok koji bi trebao biti brat blizanac Južnoga toka od kojeg Srbija mnogo očekuje, ali čija izgradnja sve više dolazi u pitanje.

Sjajni rezultati ankete Travanjski tjedan intenzivne suradnje s Njemačkom obilježili su i rezultati tradicionalne ankete njemačke privrede u Srbiji koji su i ove godine veoma pozitivni kad je riječ o perspektivi bilateralne ekonomske suradnje. Čak 92 posto aktivnih njemačkih poduzeća u

Čak 370 njemačkih poduzeća u Srbiji Njemačka predstavlja jednog od najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera Srbije. Robna razmjena između dviju zemalja u 2013. godini iznosila je 2,8 milijardi eura, što je povećanje od 11,7 posto u odnosu na 2012., rekao je direktor Delegacije njemačke privrede u Srbiji Martin Knapp. Istaknuo je da u Srbiji posluje 370 poduzeća s njemačkim kapitalom koja zapošljavaju više od 25.000 radnika.

Srbiji i dalje bi tu ulagalo, što je potvrda povjerenja u novu srpsku vladu, ocijenio je veleposlanik Njemačke u Beogradu Heinz Wilhelm. “To je najbolji rezultat ikad postignut u anketi koja se provodi već 10 godina”, naveo je on ocjenjujući da je dobro što je nova vlada, na čelu s Aleksandrom Vučićem, najavila da će posvetiti pažnju privredi i uz to poraditi i na poboljšanju pravosuđa i javne uprave. “Za ovu godinu rezultat je pozitivniji s obzirom na to da 67 posto anketiranih očekuje nepovoljno stanje privrede, dok je u prošloj godini to očekivalo njih 80 posto”, rekao je Wilhelm na predstavljanju rezultata ankete

Njemačko-srpskog privrednog udruženja o uvjetima poslovanja u Srbiji u 2014. Njemački veleposlanik je podsjetio da su u Srbiju već stigli Bosch, Siemens, Mercedes, a očekuju se i druge kompanije.

U anketi, provedenoj u veljači, više od jedne trećine od 97 kompanija koliko ih je sudjelovalo u ovom istraživanju ocijenilo je svoje privredno stanje kao dobro, njih gotovo 60 posto kao zadovoljavajuće, a samo jedna četvrtina kao nepovoljno.

Gotovo svako drugo poduzeće, odnosno njih 47 posto, očekuje povećanje broja zaposlenih, nepromijenjenu situaciju predviđa 45 posto ispitanika,

Sve financira Dr. Oetker Rezultati ove ankete značajno utječu na potencijalne investitore, smatra predsjednik Upravnog odbora Njemačko-srpskog privrednog udruženja (DSW) i generalni direktor tvrtke Hemofarm dr. Ronald Seeliger koji podsjeća kako ih je imala u vidu i kompanija Dr. Oetker kada je odlučila dio svog portfelja iz Mađarske preseliti u Srbiju.

Tvornica u Šimanovcima bit će jedna od najsuvremenijih i u njoj će biti zastupljeni najviši europski standardi u proizvodnji prehrambenih proizvoda.

Vrijednost investicije je 9,5 milijuna eura, a kapacitet tvornice bit će 6000 tona proizvoda godišnje.

Tvornica se financira 100 posto iz vlastitog kapitala kompanije Oetker, bit će završena za 18 mjeseci, a u tvornici u Šimanovcima će se proizvoditi praškasti asortiman. Dr. Oetker na tržištu Srbije kao sestrinska kompanija posluje od 2011. godine, trenutačno zapošljava 185 radnika, a broj će se povećati izgradnjom novog pogona koji će imati 7851 četvorni metar i prostirat će se na površini od 4,8 hektara.

23

www.privredni.hr Broj 3825, 28. travnja 2014.

( 3,2 mlrd €

*vijesti Rezerve prema Agrokorovim izvorima

preneseno ukupno na DUTB

Razduživanje banaka u Sloveniji

Eksplozija financijskog balona Na lošu banku preneseni su dugovi 285 poduzeća iz NLB-a u iznosu od 2,3 milijarde eura, a iz NKBM-a 972 milijuna eura dugova 233 poduzeća. Čeka se da svoje dugove još istresu Abanka i Banka Celje Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

U

skršnji blagdani nisu mogli proći u Sloveniji bez oporog okusa izazvanog financijsko-poslovnom blamažom Nadbiskupije Maribor koja se proteklih desetak godina upustila u megalomansko gomilanje pozamašnog dijela slovenskog gospodarstva u portfelje dvaju crkvenih holdinga – Zvon 1 i Zvon 2 – sve pod egidom skrbi za stabilnu ekonomsku osnovicu pastoralnog djelovanja. Crkveno sudje-

Među prenesenim dugovima NLB-a i NKBM-a na lošu banku najveći su dugovi dvaju crkvenih holdinga lovanje u dijeljenju vlasničkih karata završilo je na najgori mogući način – stečajem dvaju holdinga, a glavni ekonom, Mirko Krašovec, s osudom suda u Mariboru. Ekonom Krašovec u međuvremenu je sklonjen u jedan samostan u Austriji, a dva nadbiskupa, Turnšek i Stres,

suodgovorni za cijelu blamažu, već nekoliko mjeseci ne obavljaju svoje dužnosti.

Nova crkva na dražbi Na sve neugodnosti ovih dana nadovezala se nova – najavljena je dražba novoizgrađene crkve u Košakima. Za crkvu blaženog Antona Martina Slomšeka na brdu Košaki iznad Maribora koja je građevinski gotova, ali još nije posvećena, nepodmireni vjerovnici traže 1,5 milijuna eura. Pitanje je mogu li naći kupca jer se zgrada na nepristupačnom terenu teško može prenamijeniti u komercijalne svrhe.

Najveću, pak, neugodnost donijela je objava podataka da su među prenesenim dugovima NLBa i NKBM-a na lošu banku najveći dugovi dvaju crkvenih holdinga. Sve zajedno su na DUTB (Društvo za upravljanje potraživanjima banaka) prenesene 3,2 milijarde eura. U tom transportu

Jamnik, brat biskupa Antona Jamnika.

duga na deponij loše banke dva crkvena holdinga priložila su deprimirajući visoke iznose. Zvon 1 “usrećio je” DUTB sa 115,4 milijuna eura duga.

Bruto izloženost prema Zvonu 2 iznosi 93 milijuna eura. T-2, novi telekomunikacijski kanal s TV mrežom, također u vlasništvu dvaju holdinga, istresao je na deponij loše banke dodatnih 119,5 milijuna eura. Crkvene Zvonove pretežno je kreditirao NLB. Jedan od vodećih bankara u toj banci bio je Alojz Slavko

Neobjašnjiva darežljivost slovenskih banaka Na sve upornije zahtjeve narogušene porezne javnosti, koja želi znati čije račune plaća u prijenosu kreditnih obveza na tzv. lošu banku, slovenski parlament bio je prinuđen izmijeniti Zakon o dostupu informacijama od javnog značenja. Takav zakonski ustupak omogućio je javnosti da sazna o, najblaže rečeno, čudnoj benevolentnosti slovenskih bankara. Poduzeće za inženjering ABA koje je poslovnu godinu završilo s jedva 200.000 eura prihoda imalo je tako snažnu kreditnu podršku NLB-a da je na lošu banku u završnici preneseno čak 15 milijuna eura obveza tvrtke ABA. Bankari NLB-a bili su neobjašnjivo darežljivi i prema malo znanoj tvrtki ES Gorica. Na lošu banku preneseno je 35,7 milijuna eura dugova te tvrtke koja je najveći prihod ostvarila 2009. godine – nepunih dva milijuna eura. Većina spornih kredita odobrena je u NLB-u dok je upravu vodio Marjan Kramar, a u NKBM-u dok je na njezinom čelu bio Matjaž Kovačič. Protiv bivšeg direktora NKBM-a Nacionalni istražni ured upravo je ovih dana pokrenuo istražni postupak povezan s nekoliko kreditnih poslova njenih tvrtki kćeri u Hrvatskoj.

Visok ceh bankarske nepromišljenosti Crkveni holdinzi predvode skupinu, inače znanih poduzeća koja su na sličan način skrahirala u eksploziji financijskog balona. To su prije svega poznate građevinske tvrtke – Primorje i Vegrad.

U vrhu najvećih dužnika čiji se dugovi prenose lošoj banci nalaze se Cimos, DZS, ACH, Merkur, CG invest i Poteza naložbe. Prema objavljenim podacima na lošu banku preneseni su dugovi 285 poduzeća iz NLB-a u ukupnom iznosu od 2,3 milijarde eura. Iz NKBM-a pretovareno je na lošu banku 972 milijuna eura dugova 233 podu-

Među prodavateljima Mercatora i dalje tinja sumnja u pouzdanost Agrokorovih izvora kojima kani financirati svoj preuzimateljski pothvat. Nije sporno 350 milijuna eura ruske banke VTB. Vlasnici Mercatora skeptični su prema 128 milijuna eura što ih je Agrokor obećao uložiti kao vlastita sredstva, a nemaju povjerenja ni u obećanje EBRD-a da će preuzimanje financirati sa 50 milijuna eura kredita. ”Meka otpuštanja” u javnom sektoru

zeća. Operacija pretovara još nije završena. Čeka se da svoje dugove još istresu Abanka i Banka Celje.

Važno je napomenuti da iznosi prenesenih dugova ne predstavljaju i ukupni ceh bankarske nepromišljenosti. Banke su već ranije otpisale znatna potraživanja, a još je neizvjesno koliko će dugova pritiskati njihove bilance i nakon što se napravi planirani prijenos potraživanja na lošu banku. Naime, u siječnju ove godine sve slovenske banke imale su zajmova u zakašnjenju većem od 90 dana čak za 5,5 milijardi eura. Predsjednik uprave NKBM-a Aleš Hauc javno je priznao da mariborska banka ima i dalje u portfelju više loših kredita nego što je to uobičajeno za prosjek zdravih europskih banaka.

Najveći dužnici loše banke (u milijunima eura) Zvon 1 u stečaju

127,01

T-2

119,5

Zvon 2 u stečaju

93,09

Vegrad-AM u stečaju

91,65

Primorje u stečaju

80,21

Sava

70,77

GPG inženjering u stečaju

70,31

Merkur

69,96

Montavar Metalna nova

68,46

Cimos

61,30

Slovenski sindikati zaprijetili su vladi da će pojačati protestne aktivnosti nastavi li s najavljenim mjerama štednje u javnom sektoru. Cijeli javni sektor u Sloveniji zapošljava 157.130 osoba. Prosječna bruto plaća iznosi 1684 eura. Nadležni ministar Gregor Virant potvrdio je da vlada u 2015. godini namjerava sniziti masu plaća za tri, a ne kako je prvobitno najavljeno za pet posto. Vlada će provoditi i politiku “mekog otpuštanja”. One koji odu u mirovinu neće nadomještati novim ljudima.

Iz Hrvatske povučeno 23,5 milijuna eura Prema podacima HNB-a, iz Hrvatske se lani odlilo 23,5 milijuna eura slovenskih investicija što je druga uzastopna godina zaredom da slovenski investitori više povlače nego što ulažu kapitala. U usporedbi sa 2012. kada je povučeno 6,8 milijuna eura, bijeg kapitala je ubrzao gotovo tri i pol puta.

Inače, Slovenija se nalazi među 10 najvećih ulagača u Hrvatsku od 1993.

24 TURIZAM

( rast od 15 do 20%

*vijesti Projekt Hrvatski centar koralja Zlarin Na Zlarinu je predstavljen projekt Hrvatski centar koralja Zlarin vrijedan oko osam milijuna kuna za čije se financiranje očekuju sredstva iz strukturnih fondova Europske unije (EU). Ministar turizma Darko Lorencin odobrio je 350.000 kuna za izradu dokumentacije koja je neophodna kako bi se projekt prijavio na natječaj za sredstva EU-a. Koraljarski centar će se nalaziti u zgradi Kažerma i Kući Šare, gdje će ujedno biti okupljalište koraljara.

Tematska turistička cesta dolinom Neretve Prva tematska turistička cesta u Dubrovačko-neretvanskoj županiji proglašena je u ožujku za područje Pelješca, a ta županija i Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije - DUNEA kreću u formiranje nove tematske turističke ceste za područje Neretve. Na projektu će raditi i predstavnici lokalne samouprave. Tematske turističke ceste još se planiraju otvoriti na Korčuli, Mljetu, Lastovu, Primorju i Konavlima.

Svjetleći divovi u Puli

Projekt pod nazivom Svjetleći divovi (Lighting Giants) predstavit će se tijekom festivala Visualia 2. i 3. svibnja u Puli u organizaciji tamošnje turističke zajednice. Njime će prvi put u svijetu biti osvijetljene dizalice brodogradilišta Uljanik, prepoznatljivog simbola Pule, što će učiniti poznati dizajner osvjetljenja Dean Skira. Svjetleći divovi imaju sofisticiran sustav daljinskog upravljanja svjetlima i scenografijom, a mogu biti osvijetljeni sa 16.000 kombinacija različitih boja.

Privredni vjesnik Broj 3825, 28. travnja 2014.

godišnje ostvaruje zdravstveni turizam u svijetu

Perspektiva razvoja zdravstvenog turizma

Pametno iskoristiti pametnu specijalizaciju Hrvatska je tržište na kojem 10.000 zaposlenih stvara oko 300 milijuna eura prihoda od zdravstvenih usluga, u što nisu uključeni smještaj i prateća potrošnja, a prema nekim procjenama taj je potencijal veći od milijardu eura, istaknula je Leila Krešić Jurić Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

U

posljednje se vrijeme često može čuti kako će upravo zdravstveni turizam pretvoriti Hrvatsku u “Floridu Europe”. No je li to zaista moguće pokušali su odgovoriti sudionici prošlotjednog okruglog stola Perspektiva razvoja zdravstvenog turizma u Hrvatskoj u Naftalanu u Ivanić Gradu. Okrugli stol se održao u sklopu proslave 25. obljetnice Naftalana. Podsjetivši na europ-

Od svih putovanja u svijetu, 15 posto je motivirano zdravstvenim razlozima ske trendove, Leila Krešić Jurić, direktorica Sektora za turizam Hrvatske gospodarske komore, rekla je kako je zdravstveni turizam jedna od najbrže rastućih grana turizma s godišnjim rastom od 15 do 20 posto na svjetskoj razini. Od svih putovanja u svijetu ukupno, 15 posto je motivirano zdravstve-

Leila Krešić Jurić

Želimir Kramarić

Goran Maričić

Siniša Varga

nim razlozima, a do 2050. godine čak 30 posto svjetske populacije bit će starije od 65 godina. “Hrvatska je tržište na kojem 10.000 zaposlenih stvara oko 300 milijuna eura prihoda od zdravstvenih usluga, u što nisu uključeni smještaj i prateća potrošnja, a prema nekim procjenama taj je potencijal veći od milijardu eura”, istaknula je Leila Krešić Jurić. Dodala je kako nama konkurentske zemlje, primjerice Turska i Mađarska, razvitak zdravstvenog turizma podupiru snažnom institucionalnom i financijskom podrškom kroz razne oblike promocije, istraživanja tržišta te subvencionirani zrakoplovni prijevoz za dovođenje turista u te zemlje. Napomenula je kako je Slovenija upravo uz financijska sredstva iz EU fondova znatno podignula razinu kvalitete svojih 15 lječilišta koja danas ostva-

ruju 10 puta više noćenja od hrvatskih lječilišta.

Pritom je spomenuo primjer Naftalana koji u sklopu pametne specijalizacije može postati znanstveni referentni centar za psorijazu i slične bolesti jer tri posto svjetske populacije boluje od te vrste bolesti, pa se može očekivati da u budućnosti sve više pacijenata dolazi na terapije i liječenje u Naftalan. “Lipik se može orijentirati na tretiranje neuroloških bolesti, a Daruvarske toplice na liječenje neplodnosti i pretilosti. To je sigurno jedan od smjerova budućeg razvoja specijalnih bolnica”, naglasio je Kramarić.

citeta Naftalana, vrijedan gotovo 10 milijuna eura.

Taj se projekt odnosi na proširenje smještajnih kapaciteta, izgradnju još jednog hotelskog objekta kategorije četiri zvjezdice, novog restorana, fitness centra, novih bazena kao i ostalih turističkih sadržaja. Za taj projekt već postoji građevinska dozvola, a prijavljen je na natječaj za financiranje iz fondova EU-a. O opravdanosti ostanka sadašnjeg načina financiranja specijalnih bolnica govorio je Siniša Varga, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, koji je rekao kako sva pozitivna inozemna iskustva pokazuju kako se takve bolnice bolje i kvalitetnije razvijaju što su više i dulje na tržištu, pa zato i hrvatskim bolnicama treba dopustiti izlazak na tržište, a ne da se kao do sada financiraju iz državnog proračuna.

Isprepletene djelatnosti Zdravstveni turizam je složeni turistički proizvod u kojem su isprepletene razne djelatnosti i sektori, a time i propisi. Govoreći upravo o toj isprepletenosti, Želimir Kramarić, pomoćnik ministra turizma, rekao je kako se u sklopu Strategije razvitka hrvatskog turizma, prema prioritetima razvitka, zdravstveni turizam nalazi na visokom trećem mjestu. “U sklopu strategije pametne specijalizacije iz strukturnih fondova EU-a dobili smo priliku financirati nabavu najsuvremenije opreme te izradu određenih studija ili projekata u suradnji sa znanstvenom zajednicom, a sve to bi specijalne bolnice trebale pametno iskoristiti”, istaknuo je Kramarić.

Naftalan u pravom smjeru O tome da Naftalan već kreće u tom smjeru govorio je Goran Maričić, ravnatelj Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Naftalan, koji je istaknuo kako već postoji projekt proširenja kapa-

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3825, 28. travnja 2014.

( na 46. mjestu

Hrvatska među 148 svjetskih ekonomija

( za 5 mjesta

*vijesti

skočio na globalnoj ljestvici hrvatski ICT sektor

Istraživanje Svjetskog gospodarskog foruma

Hrvatski ICT na razini razmjerno uspješnih zemalja Za Hrvatsku se može zaključiti kako ima dobru poziciju zbog prilično razvijene infrastrukture, visoke stope ICT pismenosti, uključenosti tih tehnologija u sekundarno obrazovanje Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

H

rvatska se po konkurentnosti korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija nalazi na 46. mjestu među 148 svjetskih ekonomija.

Valja naglasiti kako je Hrvatska prema ovom istraživanju Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) o informacijskoj tehnologiji napredovala za pet mjesta jer je 2013. na toj ljestvici zauzimala 51. poziciju. Ove se godine smjestila na razinu razmjerno uspješnih zemalja, priopćeno je iz Nacionalnog vijeća za konkurentnost koje je objavilo rezultate najnovijeg WEF-ovog Globalnog izvješća o informacijskoj tehnologiji 2014.

Za Hrvatsku se može zaključiti kako ima dobru poziciju zbog prilično razvijene ICT infrastrukture, visoke stope ICT pismenosti, uključenosti ICT-a u sekundarno obra-

zovanje i kvalitete obrazovanja.

“Hrvatska je ovogodišnjim rezultatima poboljšala svoju poziciju te je bolje rangirana od niza zemalja Europske unije.

Primjenom ICT-a možemo osigurati prosperitet.

No da bismo dosegli tehnološki standard moramo se usmjeriti na poticanje ulaganja u tehnologije, obrazovanje i inovacije kao ključnih uvjeta bržeg razvoja naše zemlje”, istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Od zemalja Središnje

Europe, Sloveniji je pozicija poboljšana za jedno mjesto (sa 37. na 36.) dok je Češka zadržala prošlogodišnji rezultat (42. mjesto). Slovačka pak bilježi rast za dva mjesta (sa 61. na 59.) dok su Poljska i Mađarska pale za pet (sa 49. na 54.) odnosno tri mjesta (sa 44. na 47.).

Grčka iza BiH Od zemalja Jugoistočne Europe, Bosna i Hercegovina bilježi znatno poboljšanje - sa 78. na 68. mjesto, kao i Srbija sa 87. na 80. poziciju. Zanimljivo je kako Makedonija bilje-

Poljska i Mađarska pale su za pet, odnosno tri mjesta ži skok od čak 10 mjesta – sa 67. na 57. poziciju.

S druge strane, Crna Gora pala je za četiri mjesta (sa 48. na 52.), kao i Grčka koja sada zauzima 74. poziciju (lani 64. mjesto) i nalazi se iza BiH. Od susjeda pak valja istaknuti Italiju koja je isto tako pala za sedam mjesta te se sada nalazi na 58. poziciji. Nadalje, u odnosu na prošlu godinu

Finska, Singapur, Švedska, Nizozemska, Norveška te Švicarska i dalje su vodeće zemlje svijeta po spremnosti za korištenje ICT-a. Bitniji pomak bilježi Hong Kong sa 14. na osmu poziciju. Sjedinjene Američke Države poboljšale su poziciju za dva mjesta (s devetog na sedmo) a Južna Koreja za jedno mjesto (sa 11. na 10.). Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske bilježi pad sa sedmog na deveto mjesto.

Gospodarstva Kine (62.), Brazila (69.), Meksika (79.) i Indije (83.) nastavljaju zaostajati u rangiranju, dok su na listi skočile, kako stoji u komentaru istraživanja, zemlje s jasnom vizijom razvoja svojih ICT kapaciteta. Među njima su svakako Ujedinjeni Arapski Emirati koji su lani zauzimali 25., a sada 24. mjesto, Kazahstan koji je sa 43. skočio na 38. mjesto te Panama koja se sa 46. popela na 43. poziciju.

Središnji računalni sustavi za složene obrade podataka

Pola stoljeća mainframea IBM Hrvatska je u Agenciji za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama (APIS IT) obilježio 50. godišnjicu mainframea - središnjih računalnih sustava posebnih mogućnosti za složene obrade podataka koji rade cjelodnevno. Član Uprave APIS IT-a Denis Hrestak izjavio je kako je ta agencija

još 1969. instalirala treću generaciju IBM-ova Systema 360. “Dolazak sustava IBM 360/30 označio je početak dugogodišnje suradnje naših dviju tvrtki. Tadašnja instalacija navedenog sustava bila je četvrta u svijetu čime je započeo intenzivan razvoj informatizacije na ovim prostorima. Bliska suradnja između IBM-a i APIS-a uspješno se na-

stavlja i danas u stvaranju modernog informacijskog društva. A trenutačno implementiramo IBM-ov sustav najnovije generacije Z12-703”, naglasio je.

Damir Zec, poslovni direktor IBM-a Hrvatska, napomenuo je kako je u travnju 1964. IBM predstavio prvo mainframe računalo System/360.

“Time je uveden tehnički koncept koji je postao os-

nova modernog računalstva”, izjavio je.

Novi izazovi na tržištu, nastavio je, traže nova rješenja. “Slijedom toga, predstavili smo novu ponudu za mainframe računalo System z, kao i fleksibilniji model naplaćivanja proizvoda i usluga”, istaknuo je Zec. Nova ponuda rješenja za System z klijentima omogućava nabavu

platforme za brzi razvoj i integraciju mobilnih aplikacija. U sklopu te ponude, IBM je predstavio i novi model naplaćivanja prema kojem klijenti plaćaju onoliko računalnih kapaciteta koliko potroše. (B.O.)

Traže se stručnjaci U okviru projekta ICT Curricula – Razvoj elemenata kvalifikacija, programa i kurikuluma u dijelu računalne kompetencije u osnovnoškolskom obrazovanju, koji sufinancira EU, ponovno je otvoren poziv na podnošenje ponuda za nabavu 40 stručnjaka za razvoj međupredmetnog kurikuluma. Cilj projekta je osuvremeniti osnovnoškolski kurikulum s jasno postavljenim ishodima učenja u međupredmetnoj temi informacijske i komunikacijske tehnologije u osam predmeta. Rok za prijavu je 30. travnja u 12 sati.

Upute i detalji mogu se saznati na stranicama Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNet. Oglašavanje neprofitnih udruga Google je najavio dostupnost Ad Grants programa u Hrvatskoj. Program omogućava neprofitnim organizacijama oglašavanje kako bi promovirali aktivnosti i inicijative putem Google. hr.-a. “Iznimno nam je drago što upravo s Google Ad Grants programom nastavljamo s predstavljanjem lokaliziranih usluga u Hrvatskoj u kojoj postoji veliki broj neprofitnih udruga koje su prepoznale internet kao važan komunikacijski kanal”, izjavio je direktor tvrtke Google za regiju Adriatics Joško Mrndže.

Plaćanje e-računa karticom Hrvatski Telekom pokrenuo je uslugu plaćanja eračuna kreditnim i debitnim karticama domaćih i stranih banaka. Novitet je razvijen u suradnji s Erste Card Clubom koji pruža uslugu plaćanja na portalu Svi računi, a sastavni je dio rješenja za digitalnu distribuciju računa kojom HT, kao informacijski posrednik, dostavlja račune do krajnjih korisnika.

Sigurno plaćanje karticama na portalu omogućava HT-ov Pay Way sustav.

26 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Claude Lévi-Strauss SVI SMO MI KANIBALI TIM press

Tekstovi koje je Lévi-Strauss napisao od 1989. do 2000. godine i koji su objavljeni u tisku sada prvi put izlaze kao zbirka. Polazeći svaki put od aktualne teme, Lévi-Strauss se pozabavio nekom od velikih suvremenih rasprava. Bilo da je riječ o epidemiji kravljeg ludila, o oblicima kanibalizma, o rasnim predrasudama povezanima s obrednim postupcima obrezivanja ženske i muške djece, slavni antropolog i etnolog potiče nas na dublje razumijevanje društva u kojem živimo.

Lovro Škopljanac Književnost kao prisjećanje Naklada Ljevak

Ova je knjiga prvi pokušaj u hrvatskoj književnoj znanosti da se fenomenu čitanja priđe iz empirijskog rakursa i tako razmotri što, kako i zašto se književna djela pamte ili zaboravljaju nakon što je vrijeme njihove recepcije nepovratno prošlo, piše u svojoj recenziji Lada Čale Feldman. To je ujedno i prvi pokušaj da se u optjecaj teorije recepcije uvede kategorija neprofesionalnog čitatelja i da joj se prida stanovit teorijski dignitet.

Privredni vjesnik Broj 3825, 28. travnja 2014.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Protektiranje guma

Akrima Export, Zagreb.

Tvrtka se bavi protektiranjem guma za kamione, prikolice i autobuse; protektiramo postupkom na hladno. Tražimo kupce u regiji kao i mogućnost sklapanja godišnjih ugovora za opskrbu.

Kontakt: akrima@net.hr, +385 1 6556001, +385 98 1808272.

Namještaj po mjeri

Tarbor, Zagreb, www.tarbor.hr. Tvrtka se bavi izradom namještaja po mjeri. Uređuju i poslovne prostore. Kontakt: Hrvoje Tkalčec, hrvoje.tkalcec@zg.t-com.hr, +385 1 6553769, +385 98 331804.

Suradnja u brizganju plastike

Geralion tehnologija, Matulji. Tvrtka je zainteresirana za suradnju s tvrtkama koje izrađuju alate za brizganje plastike. Kontakt: Žarko Čović, zarko. covic@gmail.com.

inoksa i ima dvije izvedbe: s naplatom (prepaid) i bez naplate. Kontakt: Marko Vukšić, info@ spin-split.hr, +385 21 542764.

Suradnja

Biovitalis, Turčin, www. biovitalis.hr. Tvrtka je zainteresirana za suradnju s domaćim i stranim partnerima u proizvodnji vlastitog proizvodnog programa - dijetetskih proizvoda, medicinske i bio kozmetike - te u razvoju novih proizvoda i izvođenju klasičnih doradnih poslova. Tvrtka nudi slobodan prostor za novu proizvodnju. Zemlje interesa: Srbija, Italija, Njemačka, Češka.

Kontakt: Ivana Zagorec, biovitalis@biovitalis.hr, +385 42 652099, +385 91 6529665.

Energetski ormarići

Zrinka Pavlić IMAŠ VATRE?

Jesenski i Turk

Iako je priče iz ove zbirke moguće čitati svaku za sebe, likovi iz njih povezani su brojnim važnim, ali i naizgled sporednim vezama. Žena koja s ubilačkim namjerama putuje u malo paško selo, 143-godišnja starica koja zadnje dane proživljava u futurističkom Zagrebu, prijateljstvo dvaju pacijenata, pjesma koju je američki misionar pjevao svojoj bezbožnoj prijateljici i jedan tužni reality show – svi su pustili korijenje ili doživljavaju životne epiloge jedni u drugima.

Industrijska elektronika SPIN, Split, www.spinsplit.hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom i postavljanjem energetskih ormarića za distribuciju električne energije i vode u lučicama, marinama i autokampovima s LED rasvjetom - Tri u jednom.

Ormarić je napravljen od

Srbija, Crna Gora. Kontakt: Aleksandar Sarić, aleksandar.saric@eko.hr, +385 40 343333.

Slaganje elektroničkih komponenti

Euromass, Pula, www. euromass.hr. Tvrtka daje uslugu montaže i lemljenja (asembliranje) elektroničkih komponenata SMD i THT tehnologijom, te usluge sklapanja elektroničkih sklopova i uređaja. Kontakt: Lorenzo Putigna, info@euromass.hr, +385 52 397139.

Obrada industrijskih komponenti

Unimetal, Ičići, www.unimetal.hr. Tvrtka posluje od 2001. godine kao članica talijanske grupe PE.MA. Specijalizirana je za finalne poslove površinskog dotjerivanja i mehaničke obrade raznih industrijskih komponenti.

Kontakt: Đeni Bartolović, deni@unimetal.hr, +385 51 277613.

Guščje i pačje perje

EKO Međimurje, Čakovec, www.eko.hr. Tvrtka izrađuje komponente za građevinske strojeve (kabine, rezervoari, okviri), peći za pekarsku industriju te plinske filtere i bavi se obradom metala. Zemlje interesa: EU,

John Cotton Group, Mirfield, Velika Britanija, www.johncotton.co.uk.

Tvrtka je engleski proizvođač jastuka i popluna. Tvrtka je zainteresirana za kupnju pačjeg i guščjeg perja. Kontakt: Joe Greenwood, JoeG@ johncotton.co.uk, +44 1924 483279.

200.000 kuna. Rok dostave ponuda je 13. svibnja.

dostave ponuda je 21. svibnja.

Medicinska oprema

Sredstva za uništavanje glodavaca

Komponente od metala

IZBOR IZ NADMETANJA Karen Farrington Čuda i zagonetke neobjašnjivoga Mozaik knjiga

Priče koje su tijekom povijesti slovile kao najnevjerojatnije i najneobičnije, u ovoj su knjizi nanovo ispričane do živopisnih detalja, od grotesknih do jezivih, od nezemaljskih do neobjašnjivih. Teme obrađuju izvanzemaljske otmice, neobičnosti u životinjskom svijetu, događaje u Roswellu i vikinške legende o Krakenu. Gdje je god to bilo moguće, bogati tragovi u ovoj knjizi potkrijepljeni su posebno odabranim slikama koje pružaju dodatan uvid u prirodu nepoznatoga.

Roman Krznaric KABINET ČUDA Planetopija

Krznaric nam donosi korisne spoznaje o tome kako se u potrazi za kvalitetnim životom ponekad trebamo osvrnuti i na mudrost povijesti. Razmatra univerzalne teme koje su oduvijek zaokupljale čovjeka te iskustva iz prošlosti uspoređuje s našim suvremenim iskustvima. Bilo da se pitamo o ljubavi i podizanju djece, o uživanju u svom poslu, o materijalizmu i empatiji, o zdravlju i starenju, ili pak smrti – povijest je dragocjen izvor. Knjiga sadrži i praktične ideje koje nam mogu pomoći u donošenju svakodnevnih odluka.

Hrvatska Školski namještaj i oprema

Međimurska županija nabavlja školski namještaj i opremu za Gimnaziju Čakovec. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 450.000 kuna. Rok dostave ponuda je 13. svibnja.

Uređenje studentskog restorana

Veleučilište u Šibeniku nabavlja radove na uređenju studentskog restorana. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 9. svibnja.

Forenzičke svjetiljke

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja forenzičke svjetiljke. Procijenjena vrijednost nabave iznosi

Ministarstvo zdravlja nabavlja medicinsku opremu za KBC Rijeka. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 4,3 milijuna kuna.

Rok dostave ponuda je 2. lipnja.

Regija Sportska oprema

Federalno ministarstvo kulture i sporta u Sarajevu nabavlja sportsku opremu.

Rok dostave ponuda je 19. svibnja.

Informatička oprema

Uprava za indirektno/neizravno oporezivanje BiH u Banja Luci nabavlja informatičku opremu. Rok

Zavod za javno zdravstvo ZDK u Zenici nabavlja sredstva za uništavanje glodavaca. Rok dostave ponuda je 19. svibnja.

Gume za motorna vozila

Ministarstvo finansija Crne Gore nabavlja 80 guma za motorna vozila. Rok dostave ponuda je 5. svibnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

27

www.privredni.hr Broj 3825, 28. travnja 2014.

Sajamski vodič

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Dalmacija Wine Expo

Na dražbi benzinska crpka Zgrada i dvorište u Rudeškoj ulici u Zagrebu prodaju se za 7,2 milijuna kuna. Ukupna površina nekretnina iznosi 1454 četvorna metra. Dražba će se održati 30. travnja u 10.20 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, u sobi broj 82/II. Na ovom ročištu licitacija započinje s cijenom od pet milijuna kuna. Ispod te cijene nekretnine se ne mogu prodati. Jamčevina iznosi 600.000 kuna, a plaća se na račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Zagrebu pri HPB-u, IBAN: HR­922­ 390­001­130­000­04­60, uz poziv na broj 05 129712 te uz opis plaćanja “jamčevina za St-1297/12”.

Kuća, dvorište i zemljište s garažom u Dramlju, u Primorskogoranskoj županiji, procijenjeni na 4,9 milijuna kuna. Ukupna površina iznosi 834 četvorna metra. Dražbeno ročište održat će se 30. travnja u 11 sati na Općinskom sudu u Crikvenici u sobi 27/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto, a treba je uplatiti na žiro-račun Suda broj 23­9 0­0 01-130­0 00­1 026, poziv na broj 04-2632010. Potvrdu o uplati treba priložiti Sudu prije početka ročišta za dražbu.

Kuća od 131 četvornog metra u Zagrebu procijenjena na 1,6 milijuna kuna. Kuća se nalazi u naselju Markuševec, a uz nju ide i dvorište površine 546 četvornih metara. Dražba će se održati 5. svibnja u 9 sati, na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, u sobi 129/I. Na javnoj dražbi mogu sudjelovati

samo osobe koje su uplatile jamčevinu u iznosu od 10 posto od utvrđene vrijedosti na žiro-račun Suda broj HR­1723­9000­1130­ 00032­65, model HR05 kod HPB-a. Navesti poziv na broj 116-2054-12. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati jamčevine obvezan predočiti Sudu prije no što se pristupi dražbi.

100-1200-12, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati jamčevine obvezan predočiti Sudu prije početka dražbe.

Benzinska crpka, autopraonica, dvorište i livada, procijenjeni na 8,7 milijuna kuna. Nalaze se u Hruščici pored Dugog Sela, u Zagrebačkoj županiji. Ukupna površina nekretnine iznosi 4762 četvorna metra. Dražba će se održati 5. svibnja u 10 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, u sobi broj 82/II. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnina a uplaćuje se na račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Zagrebu pri HPB-u, IBAN: HR92­ 239­00011­3000­00­460, poziv na broj 05, s naznakom “jamčevina za javnu dražbu 05.05.2014.” Dokaz o uplati valja predočiti stečajnom sucu prije početka dražbe.

Kuća, skladište i mlinica u Zatonu kod Dubrovnika, vrijedni 15,7 milijuna kuna. Kuća ima površinu 400 četvornih metara, skladište 62, a mlinica 717 četvornih metara. Ukupna površina koja se prodaje iznosi 1179 četvornih metara. Dražba će se održati 5. svibnja u 13 sati na Općinskom sudu u Dubrovniku, Ante Starčevića 23, u sobi broj 4. Nekretnine se u ovoj dražbi ne mogu prodati ispod jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se na račun sudskog depozita Općinskog suda u Dubrovniku, broj računa 2390001-130­0000­ 120, poziv na broj 11 911.

Napomena: na nekretnini su upisani sljedeći tereti: pod poslovnim brojem Z-6998/10 založno pravo na korist Credo banke iz Splita, a pod poslovnim brojem Z-7057/10 hipoteka u korist Republike Hrvatske.

Poslovna građevina i dvorište u blizini Zaprešića, procijenjeni na 7,4 milijuna kuna. Ukupna površina koja se prodaje iznosi 6342 četvorna metra. Građevina se nalazi u mjestu Pluska u Općini Luka. Dražba će se održati 5. svibnja u 10.30 sati na Općinskom sudu u Zaprešiću, Trg žrtava fašizma 1, u sobi 36/II. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti.

Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun suda kod HPB-a na broj HR3523­ 9000­1130­000­25­53, s pozivom na broj HR00

Stambeno-poslovna zgrada u Zagrebu procijenjena na 16 milijuna kuna. Nalazi se na adresi Voltino 2, a bruto razvijena površina objekta iznosi 4388 četvornih metara. Dražba će se održati 5. svibnja u 13.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, u sobi 93/II. Nekretnina se prodaje kao cjelina, a jamčevina iznosi pet posto.

Uplaćuje se na račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Zagrebu, broj 239­0 001-1300­0 004­6 0 otvoren kod HPB-a, s pozivom na broj 05 421/10.

Jamčevinu treba uplatiti najkasnije do ročišta za javnu dražbu.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Vinska manifestacija

od 1. do 2. svibnja, Makarska

U petom izdanju okupit će gotovo sve vodeće proizvođače vina, delikatesa i maslinovih ulja, predstavnike vrhunskih restorana i hotela, top kuhare te uglednike poslovne, političke i kulturne scene.

Nautic Show

Sajam nautike i opreme za sport, kamping i rekreaciju od 1. do 4. svibnja, Budva, Crna Gora

Ovaj sajam 32. put održava se u ambijentu jedne od najpoželjnijih nautičkih destinacija na Mediteranu – Marini Porto Montenegro. Jedinstveni spoj okruženja spektakularne ljepote i marine s uslugom svjetske klase, kvalitetna ponuda izlagača iz različitih segmenata nautičke i pratećih industrija te gosti i klijenti iz zemalja Jugoistočne Europe, Rusije, Italije, Velike Britanije i šire osnovna su obilježja jedine specijalizirane nautičke manifestacije sajamskog tipa u Crnoj Gori koja pretendira i na lidersku poziciju na Jadranu.

Umag sajam

Sajam ribarstva/Sajam agroproizvoda od 2. do 4. svibnja, Umag

Sastoji se od 8. sajma ribarstva Crofish i 4. sajma agroproizvoda Umag Land. Sajam Crofish jedina je manifestacija takve vrste u Hrvatskoj koja okuplja ribare i one čije su djelatnosti vezane uz ribarstvo. Na Sajmu agroproizvoda izlažu proizvođači vina, maslina, meda, gljiva i drugi agroproizvođači iz cijele Hrvatske.

Slavin

Međunarodni sajam vinogradarstva, vinarstva i voćarstva od 2. do 4. svibnja, Orahovica

Sajam će ponuditi velik broj kvalitetnih vina i jakih alkoholnih pića na jednom mjestu. Na svečanome otvorenju bit će dodijeljena priznanja nagrađenim vinarima i proizvođačima jakih alkoholnih pića, a sva ocijenjena vina i jaka alkoholna pića bit će izložena i kušana. Sajam se održava pod pokroviteljstvom hrvatskog predsjednika Ive Josipovića i Ministarstva poljoprivrede.

Podatke sakupili: www.sajmovi.eu

www.privredni.hr

28 SVIJET FINANCIJA PV TJEDNI REPORT U tjednu od 14. do 20. travnja bila su ukupno 192 stečajna postupka, što je neznatno manje od prethodnog tjedna u kojem su bila 202 stečajna postupka. U postupak predstečajne nagodbe je uloženo 35 prijedloga, 34 postupka su zaključena, a 28 ih je započeto. S likvidacijom je započelo 16 subjekata, dok su izbrisane 852 pravne osobe, što je gotovo dva puta više od prethodnog tjedna kada ih je izbrisano 399. Osnovano je ukupno 279 trgovačkih društava, najviše u Zagrebu (157), zatim u Varaždinu (92), slijedi ga Osijek sa 40 novoosnovanih društava, dok su u Rijeci osnovana 33 subjekta. Od pravnih oblika osnovano je najviše j.d.o.o.-a, njih 174, dok je d.o.o.-a osnovano 105.

STEČAJEVI

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

32 17 13 2 12 0 12 20 20 128 35 7 24 28 34

BRISANI SUBJEKTI

Brisani subjekti

852 852 16 16 0

Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka

Privredni vjesnik Broj 3825, 28. travnja 2014.

( 1,1%

očekivana stopa inflacije na kraju 2014.

Projekcije Hrvatske narodne banke

Zamjetno usporav

Indeks potrošačkih cijena u ožujku bio je u padu za 0,4 posto u odnosu na veljaču. u odnosu na prethodni mjesec, a godišnja stopa inflacije usporila sa 0,3 posto zabil Igor Vukić vukic@privredni.hr

I

nflacija bi u ovoj godini trebala zamjetno usporiti, ocijenio je u travnju Savjet Hrvatske narodne banke. U uvjetima stabilnog tečaja kune prema euru, odsustva domaćih inflatornih pritisaka s potražne i troškovne strane te pada cijena uvoznih prehrambenih proizvoda i sirove nafte, prosječna godišnja stopa rasta potrošačkih cijena mogla bi se smanjiti s lanjskih 2,2 posto na samo 0,2 posto, a na kraju godine mogla bi dosegnuti 1,1 posto, ocjenjuju u HNB-u.

Inflacija ostaje ispod prosjeka U sljedećoj godini očekuje se stanovito ubrzanje, no s prosječnom godišnjom stopom od 1,7 posto inflacija bi i nadalje ostala ispod svog dugoročnog prosjeka, zaključio

je Savjet HNB-a. Na posljednjoj sjednici Savjet je usvojio i Projekcije monetarne politike do 2016. godine.

Guverner Vujčić je više puta objasnio da devalvacije neće biti jer se njome ne mogu postići pozitivni ekonomski učinci Prema HNB-ovim podacima inflacija, odnosno, indeks potrošačkih cijena u ožujku bio je u padu za 0,4 posto u odnosu na veljaču. Trend je započeo već u siječnju, kad su se potrošačke cijene smanjile za 0,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, a godišnja stopa inflacije usporila sa 0,3 posto zabilježenih u prosincu 2013. na 0,1 posto.

U usporedbi sa srpnjem 2013. inflacija se smanjila za ukupno 2,2

postotna boda, što je uvelike posljedica jednokratnih činitelja, smatraju u HNB-u. Do smanjenja doprinosa inflaciji prehrambenih proizvoda došlo je, prije svega, zbog pojeftinjenja prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu te pojačane konkurenci-

je nakon što su ulaskom Hrvatske u Europsku uniju ukinute preostale zaštitne carine. Tako su, primjerice, u zadnjih sedam mjeseci žitarice na svjetskom tržištu pojeftinile za 28 posto, a ulja i uljarice za 10 posto zbog obilnije žetve.

OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Poslovni subjekti

279 105 174 0

d.o.o. j.d.o.o. d.d.

Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

8 26 10 40 18 33 5

REJTING TJEDNA

DIV d.o.o.

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

19 20 5 92 3 157

Sberbank

Novim proizvodima do Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr Sberbank, članica grupe istoimene najveće ruske banke, uvođenjem novih inovativnih bankarskih proizvoda na hrvatsko tržište želi ojačati svoju sadašnju poziciju. U prošloj godini ova je banka, deveta po veličini na hrvatskom tržištu, zabilježila rast udjela s dva na 2,5 posto. Potkraj ožujka

ove godine aktiva banke je premašila 10 milijardi kuna što je za devet posto više nego krajem prosinca prošle godine. U protekloj godini aktiva je, u odnosu na kraj 2012., porasla za 12 posto. Plasmani stanovništvu su tijekom protekle godine porasli za 37,9 posto, odnosno za 825 milijuna kuna. Unatoč trendu koji je zabilježio pad plasmana kredita stanovništvu, Sberbank

je povećao iznos odobrenih kredita za 3,2 posto na, nešto više od tri mili-

Potkraj ožujka ove godine aktiva banke je premašila 10 milijardi kuna jarde kuna. Krediti pravnim osobama u prošloj godini porasli su za čak 37 posto, na 2,9 milijardi

kuna. Istovremeno su porasli i depoziti i to za 32 posto, na nešto više od sedam milijardi kuna.

Prema riječima predsjednice Uprave Sberbanka, Andree KovacsWöhry, rast temelje na inovativnoj ponudi jer su u prošloj godini prvi i jedini na tržištu ponudili Cash Back kredit - nenamjenske kredite u eurima s povratom od 10.000 kuna za urednu otplatu.

29

www.privredni.hr Broj 3825, 28. travnja 2014.

( 1,7%

Zadruga za etično financiranje

Kako do etične banke?

inflacija u 2015.

vanje inflacije

Trend je započeo već u siječnju, kad su se potrošačke cijene smanjile za 0,1 posto ljež enih u prosincu 2013. na 0,1 posto

Guverner Boris Vujčić više je puta objasnio da devalvacije neće biti jer se njome ne mogu postići pozitivni ekonomski učinci.

U Biltenu HNB-a objavljenom u ožujku detaljno su opisani ostali uvjeti koji utječu na kretanje inflacije. Tako se ističe da je izo-

stanak domaćih inflatornih pritisaka s troškovne i potražne strane prisutan već duže vrijeme. Tome pridonose nepovoljna kretanja na tržištu rada koje karakterizira rastuća stopa nezaposlenosti, zbog čega izostaju pritisci na rast plaća, odnosno na povećanje realnoga raspoloživog dohotka iz tog izvora.

Padu godišnje stope inflacije u siječnju 2014. pridonijele su sve glavne komponente (osim energije), a ponajviše usluge i neprerađeni prehrambeni proizvodi. Usporavanje godišnje stope promjene cijena usluga sa 0,4 posto u prosincu na 0,0 posto u siječnju bilo je posljedica povoljnog učinka baznog razdoblja. Godišnja stopa promjene cijena usluga čije se cijene tržišno formiraju u siječnju je također bila vrlo niska (0,1 posto), što je uglavnom posljedica prigušenog rasta jediničnih troškova rada.

Nastavak trenda pada cijena neprerađenih prehrambenih proizvoda na godišnjoj razini (na -2,1 posto u siječnju) bio je također posljedica učinka baznog razdoblja, odnosno manje izraženoga sezonskog rasta cijena povrća u usporedbi s godinom ranije, na što su vjerojatno utjecale povoljnije ovogodišnje vremenske prilike.

Sklizanje u deflaciju?

S druge strane, administrativna odluka kojom je u siječnju povećana snižena stopa PDV-a sa 10 na 13 posto djelovala je na rast cijena, osobito određenih prerađenih prehrambenih proizvoda (ulje i šećer) i opskrbe vodom, dok je, primjerice, rast cijena ugostiteljskih usluga bio neznatan.

Povoljno kretanje uvozne inflacije rezultiralo je smanjenjem inflacije potrošačkih cijena i djelovalo na povećanje konkurentnosti gospodarstva,

rasta Zamjenski kredit s pauzom “Pozitivne trendove očekujemo da ćemo ostvariti s još jednom inovacijom - Zamjenskim kreditom s pauzom koja će omogućiti klijentima pauziranje u otplati kredita jedan mjesec godišnje, čime im omogućujemo kratak predah od financijskih obveza u siječnju kada im je nakon prosinačke potrošnje potreban predah”,

Andrea Kovacs-Wöhry, predsjednica Uprave Sberbanka

ističe Andrea KovacsWöhry. Kredit je s valutnom klauzulom u eurima koji se može podići u rasponu od 5000 do 30.000 eura uz eskontnu kamatnu stopu od 8,53 posto. Klijenti kredit ostvaruju bez naknada za administraciju, a dobivaju i MasterCard revolving kreditnu

karticu bez upisnine i članarine s limitom potrošnje do 10.000 kuna. Ovaj zamjenski kredit može omogućiti klijentima da zamijene sve svoje postojeće financijske obveze jednim kreditom na produženi rok do 12 godina te uz mogućnost da 30 posto vrijednosti kredita po-

ocjenjuju u HNB-u. Uz ostalo, tome je pridonijelo smanjenje cijena sirovina na svjetskom tržištu te niska stopa inflacije u zemljama najvažnijim vanjskotrgovinskim partnerima. Uz usporavanje inflacije pojavila su se upozorenja o mogućem sklizanju u deflaciju. Ekonomisti upozoravaju da je ona opasna zato što potrošači i poduzetnici odgađaju odluke o kupnji dobara čekajući da još pojeftine.

No sve to zajedno dovodi do zastoja u gospodarstvu.

Japanu je za izlazak iz tog začaranog kruga trebalo desetak godina.

Na opasnost od deflacije ukazao je nedavno i Hrvoje Stojić, ekonomist Hypo banke. On očekuje da će stopa inflacije do jeseni biti na granici deflacije, a zatim će postupno rasti prema dva posto do kraja godine. Inflacija bi, prema Stojićevoj procjeni, na godišnjoj razini trebala biti oko 0,5 posto. dignu u gotovini i koriste nenamjenski.

U sljedećem razdoblju u Sberbanku najavljuju nove inovacije u poslovanju prema kupcima, posebice u kartičnom poslovanju kojim bi postali konkurentniji proizvodima koje nude veće banke na tržištu. “Strateški ćemo se okrenuti i snažnijem financiranju malog i srednjeg poduzetništva.

Financirat ćemo i javni sektor i državna poduzeća jer smo prema analizama upola manje izloženi tom dijelu poslovanja od ostalih banaka na tržištu”, zaključila je Andrea Kovacs-Wöhry.

Zadruga za etično financiranje kojoj je cilj osnovati prvu hrvatsku etičnu banku održala je svoju osnivačku skupštinu 22. travnja na Dan planeta Zemlje. Prije same osnivačke skupštine održan je okrugli stol na kojem se govorilo o načelima etičnog bankarstva, a organizirala ga je Zaklada Friedrich Ebert i Liga za inovativno bankarstvo i održivi razvoj.

Etično bankarstvo i alternativni instrumenti financiranja su jedan od ključnih elemenata strategije razvoja Europske unije i Hrvatske u razdoblju do 2020. godine. Vezani su uz niz strateških programa za borbu protiv siromaštva i nezaposlenosti, poticanja društvenih inovacija, poticanja malog i mikropoduzetništva, ruralnog i regionalnog razvoja, unapređenja socijalnih usluga i slično.

Etične banke su banke koje nastaju unutar zajednice svojih budućih korisnika koji su ujedno i njeni suvlasnici. Takav oblik bankarstva je po samom svom nastanku transparentan, otvoren, dok banke dobro poznaju svoje korisnike i čine s njima društvenu mrežu temeljenu na solidarnosti i povjerenju. Upravo zbog toga one imaju drugačiji tip odnosa sa svojim klijentima nego komercijalne banke te su zanimljive entitetima i pojedincima koji ne mogu ostvarivati svoje potrebe kroz usluge komercijalnih banaka. (K.S.)

Akvizicije

OTP banka preuzela Banco Popolare Croatia

OTP banka Hrvatska stekla je 98,37 posto udjela u Banco Popolare Croatia, a prošli je tjedan okončan postupak preuzimanja te banke, ukupno vrijedan 107 milijuna kuna.

Savjet HNB-a dao je odobrenje za tu transakciju i potvrdio imenovanje Zorislava Vidovića za predsjednika Uprave BPC-a. I Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja dala je zeleno svjetlo za udruživanje ocjenjujući da neće biti kršenja tržišne utakmice. “Integraciju BPC-a namjeravamo većim dijelom završiti do kraja ove godine,” rekao je Balázs Békeffy, predsjednik Uprave OTP

banke. “Prva novost za klijente jest uvođenje korištenja bankomata OTP banke za klijente BPC-a bez naknade što ćemo, vjerujemo, ostvariti tijekom svibnja. Integracijom ćemo ostvariti proširenje mreže i univerzalnih financijskih usluga te zadržati fokus na segmentu stanovništva”, rekao je Békeffy.

Ovom akvizicijom broj klijenata OTP banke dosegnut će gotovo 440.000, mreža će imati 130 poslovnica te više od 250 bankomata u cijeloj Hrvatskoj. Na čelo Uprave BPC-a dolazi dosadašnji član Uprave OTP banke Zorislav Vidović čije će dugogodišnje iskustvo u spajanjima banaka biti dragocjeno za uspješnu provedbu integracije, poručeno je iz OTP banke. Uz Vidovića, u Upravi BPC-a ostaje dosadašnja članica Uprave Mirjana Vidan.

(I.V.)

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3825, 28. travnja 2014.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Ponuda novca obilna, kamate na minimalnoj razini Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

O

bilna ponuda novca uz skromnu potražnju na novčanom tržištu nastavlja se i dalje. Sudionici prijavljuju potražnju za kratkoročnim pozajmicama, ali zbog međusobnih ograničenja potražnju nije uvijek moguće podmiriti. Radi toga svakodnevno dio potražnje ostaje nepodmiren unatoč visokoj likvidnosti sustava i obilnoj ponudi novca. Skraćen radni tjedan i mirnije novčano tržište pridonijeli su skromnijem trgovanju sudionika u ovome razdoblju. Kamatne stope bilježe minimalne razine.

Potražnja

u mil. kn

Ponuda

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

21. 4. - 25. 4. 2014.

11.4. - 18.4. 2014.

u%

350

3

300 250

2

200 150 1

100 50 0

22.4.2014.

23.4.2014.

24.4.2014.

Nakon stanke od gotovo mjesec dana (zadnja aukcija održana je 1. travnja) za utorak je Ministarstvo financija najavilo aukciju trezorskih zapisa. Planirani iznos izdanja iznosi 1,1 milijardu kuna i to 200 miliju-

0

25.4.2014.

na s rokom dospijeća od 182 dana i 900 milijuna kuna s rokom dospijeća od 364 dana. Kod trezorskih zapisa u eurima planirani iznos izdanja iznosi pet milijuna eura s rokom dospijeća od 364 dana. Realno je očekiva-

ponedjeljak

utorak

ti da će interes sudionika biti velik ne samo radi činjenice što se prošlih tjedana nije održavala aukcija trezorskih zapisa, nego i radi toga što je likvidnost sustava iznimno visoka.

Unatoč takvim uvjetima prinosi na aukciji najvje-

srijeda

četvrtak

petak

rojatnije se neće značajnije mijenjati.

U sljedećem razdoblju ne očekuju se značajnije promjene. Pred nama je još jedan blagdanski tjedan u kojem se očekuje postupan početak korištenja godišnjih odmora i

uvod u turističku sezonu.

Iz tih bi razloga potrošnja ponovno mogla ojačati i barem blago se odraziti na odnos ponude i potražnje za novcem. Unatoč ovim povremenim promjenama izazvanim praznicima, u osnovi se na novčanom tržištu ništa nije promijenilo. Njegova glavna obilježja i dalje ostaju visoka likvidnost, skromna potražnja i vrlo povoljna kratkoročna kamatna stopa.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Dolar je bio privlačna meta

Mirex nastavio rasti

Ulagači u devize u proteklom kraćem tjednu mogli su se kladiti na dolar. Imao je najveće promjene vrijedvaluta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,104586

CAD

kanadski dolar

4,990221

JPY

japanski jen (100)

5,385347

CHF

švicarski franak

6,248522

GBP

britanska funta

9,25586

USD

američki dolar

EUR

euro

7.620

5,503629 7,617573

primjena od 26. travnja 2014. 21.4.

Izvor: HNB

na lipu manje. Euro i švicarski franak početak i kraj tjednog trgovanja dočekali su na istim razinama.

nosti na tečajnici Hrvatske narodne banke. Na početku tjedna dolar je vrijedio 5,51 kunu, a na kraju tjed-

22.4.

23.4.

24.4.

USD

Mirex, obračunska jedinica prosječnog obveznog mirovinskog fonda, na kraju prošlog tjedna vrijedio je 190,9259 bodova. U odnosu na tjedan ranije, porastao je za 0,7484 boda.

5.525

CHF

6.250

6720

FTSE 100

5.515

6.244

0,6%

0,2%

7.614

5.510

6.241

0,3%

0,1%

7.612

5.505

6.238

0%

7.610

5.500

6.235

25.4.

21.4.

22.4.

23.4.

24.4.

25.4.

16600

4200

6692

16480

4170

6678

16420

4110

16360

4080

6650

16300

4050

4500 4490

22.4.

23.4.

24.4.

25.4.

21.4.

9700

CAC40

9640

22.4.

23.4.

24.4.

25.4.

21.4.

14600

DAX

14540

4480

9580

14480

4470

9520

14420

4460

9460

14360

4450

9400

14300

21.4.

22.4.

23.4.

24.4.

25.4.

NASDAQ

4140

6664

21.4.

21.4.

22.4.

23.4.

24.4.

25.4.

0,3%

7.616

je na 2,68 posto. Kupce su nakon godina krize počele sve više privlačiti i ulagačke prilike u rubnim zemljama Europske unije. Zbog većeg in-

Dow Jones

0,9%

6.247

tražnju stranih investitora od 2011. godine. Zanimanje su pokazale i strane središnje banke. Desetogodišnji prinos američkih vrijednosnih papira pao 16540

0,4%

5.520

21.4.

22.4.

23.4.

24.4.

25.4.

Dobri poslovi u SAD-u, ali i u Europi

6706

MIREX - tjedni

1,2%

7.618

Međunarodno tržište kapitala

Cijene američkih državnih obveznica rasle su prošli tjedan, nakon što je aukcija 29 milijardi dolara sedmogodišnjeg duga privukla gotovo najveću po-

MIREX - mjesečni

22.4.

23.4.

24.4.

25.4.

NIKKEI 225

21.4.

22.4.

23.4.

24.4.

25.4.

teresa prinosi na talijanske obveznice spustili su se na rekordno niske razine. Desetogodišnji talijanski prinos pao je na 3,18 posto, španjolski na 3,15 posto, a portugalski na 3,91. Ublažio se i pritisak na cijenu hrvatskih obveznica. Kapital opet seli preko kontinenata. Meksički bogataš Carlos Slim postigao je dogovor s austrijskom vladom za preuzimanje Telekoma Austrije, tvrtke koja je vlasnik hrvatskog telekomunikacijskog operatera Vipneta. Slim je u siječnju osvojio 27 posto udjela i zatim krenuo u preuzimanje.

0% 24.3.

4.4.

14.4.

24.4.

21.4.

22.4.

23.4.

24.4.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 24.4.2014.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

195,6366 195,3092 175,1597 191,1192 190,9259

204,0751 221,5841 138,9905 161,3602 166,5297 183,3929 111,9883 128,4984 215,5416 209,9970 226,8961 109,0069 166,2851 147,2919 121,7490 192,7215 129,1540 140,1297 205,7716 176,6350 140,6399 165,3934

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

31

www.privredni.hr Broj 3825, 28. travnja 2014.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 301.585.015,99 kn

HT još malo pojeftinio iako se trgovalo samo četiri dana. Promet je iznosio 53 milijuna kuna što je rast od 13 milijuna kuna, odnosno za 33 posto. Indeks Crobex ostvario je tjedni rast od 0,52 posto na 1.749,09 boda. Cro-

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

P

roteklog tjedna je redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi u odnosu na tjedan ranije porastao, Top 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatski Telekom d.d.

Končar EI d.d.

Adris grupa d.d. (povl.)

Ledo d.d.

Ericsson Nikola Tesla d.d.

Privredna banka Zagreb d.d.

Podravka d.d.

Adris grupa d.d. (red.)

Atlantic Grupa d.d.

Valamar Adria Holding d.d.

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 52.559.045,01 kn

-1,71% -2,18% +0,77% +0,41% -0,12% +1,03% +0,53% +2,55% +3,72% +1,18%

zadnja cijena 161,20 665,15 267,04 8.615,00 1.618,00 440,00 288,53 282,00 809,01 172,00

promet 13.249.817,82 9.856.603,98 8.586.599,02 6.456.909,50 4.753.169,52 3.562.244,62 2.684.343,76 2.212.363,96 1.414.912,25 1.187.008,07

bex10 porastao je za 0,56 posto i tjedan završio na 985,35 boda. Obveznički indeksi zabilježili su nešto veći rast. Crobis je porastao za 0,28 posto, a Crobistr za 0,37 posto. Najlikvidnije izdanje bio je 10 dionica s najvećim rastom cijene Turbos WTI nafta short 5 Jadran Kapital d.d.

RIZ-odašiljači d.d.

Turbos DAX long 7 Lošinjska plovidba - holding d.d.

Turbos DAX long 6 Koka d.d.

Turbos E-mini S&P 500 long 5 Tekstilpromet d.d.

Hoteli Cavtat d.d.

HT, koji je skupio promet od 13,3 milijuna kuna, ali je tjedan završio na povijesno najnižoj cijeni od 161,20 kuna. Pad iznosi 1,71 posto. Dobitnik tjed-

tjedna promjena +46,18% +28,00% +23,95% +22,08% +19,92% +17,65% +15,94% +15,72% +15,38% +13,04%

zadnja cijena 40,20 24,32 54,54 141,00 114,00 160,00 196,80 18,40 300,00 234,00

promet 21.090,50 2.609,18 128.139,31 5.575,00 241.875,37 3.176,00 20.270,40 1.800,00 9.000,00 99.861,90

INVESTICIJSKI FONDOVI

zadnja vrijednost 1.749,0900 985,3500 102,0138 128,8552

na je Atlantic Grupa s rastom od 3,72 posto na 809 kuna uz promet od 1,4 milijuna kuna. Slijedi redov10 dionica s najvećim padom cijene Turbos platina long 1 Turbos DAX short 9 Lucidus d.d.

Turbos H. HUB gas short 4 Turbos zlato long 7 Turbos € bund fut. short 5 Banco Popolare Croatia d.d.

Kutjevo d.d.

Hidroelektra niskogradnja d.d.

Industrogradnja Grupa d.d.

tjedna promjena +0,52% +0,56% +0,28% +0,37%

no izdanje Adris Grupe s rastom od 2,55 posto na 282 kune, uz promet od 2,2 milijuna kuna.

tjedna promjena -25,64% -23,42% -19,95% -17,78% -17,56% -15,32% -12,93% -11,97% -10,16% -10,00%

zadnja cijena 8,70 83,40 12,00 3,70 54,00 21,00 386,58 13,38 39,89 90,00

promet 2.966,70 5.075,00 2.016,00 5.912,80 15.432,00 3.167,80 1.932,90 18.775,26 60.319,05 4.500,00

*vijesti

U minusu samo sedam fondova Od ukupno 72 aktivna fonda, u proteklom je tjednu njih 65 poraslo.

U minusu je tjedan završilo samo sedam fondova. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od -1,38 posto do +1,9 posto. Četiri su fonda porasla više od jedan posto, a dva su pala za

više od jedan posto. Kod dioničkih fondova je od ukupno 32 fonda, njih 27 ostvarilo rast vrijednosti.

Najviše je vrijednost uvećana fondu NETA Frontier za 1,90 posto koji je postao i dobitnik tjedna. Najveći pad zabilježio je fond KD Nova Europa (-1,38 posto) koji je

postao i gubitnik tjedna.

Kod mješovitih fondova prevladavaju dobitnici, te je 10 od ukupno 12 mješovitih u proteklom tjednu poraslo. Najviše je vrijednost uvećana fondu ZB global za 0,49 posto. Najveći pad od 0,21 posto bilježi ICF Balanced. Svih osam obvezničkih fon-

dova je poraslo. Najviše je vrijednost porasla fondu Erste Adriatic Bond za 0,32 posto. Svih 20 novčanih fondova je ostvarilo pozitivne tjedne promjene u rasponu od 0,01 do 0,09 posto. Najuspješniji je bio PBZ Euro Novčani s rastom od 0,09 posto. (I.L.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Valuta

od 17. 4. do 24. 4. 2014. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%] 0,22

HPB Global

kn

77,1466

KD Victoria

kn

17,0800

0,61

OTP uravnoteženi

kn

103,6535

0,36

HI-growth

€

8,9446

0,50

KD Balanced

kn

8,1457

0,06

Raiffeisen World

€

123,2700

0,19

Agram Trust

kn

52,9604

-0,00

ZB euroaktiv

€

129,2975

0,84

NETA GBEM

€

8,1868

-0,03

ZB trend

€

134,6310

1,08

Allianz Portfolio

kn

125,5258

0,35

FIMA Equity

kn

61,4919

0,21

VB SMART

€

95,7215

0,18

KD Prvi izbor

kn

11,8588

0,04

Raiffeisen Absolute

€

100,2500

0,17

Ilirika JIE

€

126,5064

0,09

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS

Raiffeisen New Europe

€

49,5900

0,61

ZB bond

€

170,5834

0,14

PBZ Equity fond

€

9,2913

0,52

HI-conservative

€

12,9636

0,27

HPB Dionički

kn

86,6902

0,32

Raiffeisen Bonds

€

160,2100

0,11

Erste Adriatic Equity

€

73,7700

0,22

PBZ Bond fond

€

114,5525

0,24

NETA Global Developed

kn

97,5382

0,58

Capital One

kn

189,9646

0,13

ZB aktiv

kn

100,5070

0,29

HPB Obveznički

€

141,7709

0,29

Capital Two

kn

72,0020

0,39

NETA Emerging Bond

kn

65,6479

0,07

Ilirika Azijski tigar

€

40,2319

-0,40

Erste Adriatic Bond

€

105,7100

0,32

PBZ I-Stock

kn

51,7570

-0,49

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS

Platinum Global Opportunity

$

14,1494

0,83

PBZ Novčani fond

kn

141,5696

0,02

KD Nova Europa

kn

5,6327

-1,38

ZB plus

kn

173,3718

0,01

OTP indeksni

kn

37,1800

0,92

ZB europlus

€

148,7407

0,02

Platinum Blue Chip

€

93,4151

0,85

PBZ Euro Novčani

€

137,1343

0,09

NETA Frontier

kn

508,7128

1,90

Raiffeisen Cash

kn

155,1100

0,03

OTP MERIDIAN 20

€

85,8514

0,17

Erste Money

kn

148,8900

0,01

A1

kn

67,9200

0,27

HI-cash

kn

149,1179

0,03 0,04

NETA US Algorithm

kn

155,3862

0,53

PBZ Dollar fond

$

128,5015

NETA New Europe

kn

80,2168

0,36

HPB Novčani

kn

141,5148

0,02

Ilirika BRIC

€

64,7258

-1,16

OTP novčani fond

kn

131,0148

0,02

VB CROBEX10

kn

93,0054

1,66

VB Cash

kn

126,6778

0,03

KD Energija

kn

9,6672

0,70

Agram Euro Cash

€

11,9977

0,05

ZB BRIC+

€

81,1151

-0,33

Allianz Cash

kn

116,9384

0,01

Raiffeisen Absolute Aggressive

€

112,1700

0,30

Erste Euro-Money

€

113,8100

0,02

Allianz Equity

€

121,1625

1,02

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS

Auctor Cash

kn

107,8331

0,03

Raiffeisen euroCash

€

104,5100

0,03

ZB global

€

139,8637

0,49

HPB Euronovčani

€

105,5240

0,01

PBZ Global fond

kn

94,8271

0,19

Locusta Cash

kn

1313,1943

0,03

HI-balanced

€

10,8215

0,40

NETA MultiCash

kn

105,4839

0,05

ICF Balanced

kn

101,1991

-0,21

OTP euro novčani

€

101,7822

0,05

Manji plasmani banaka Plasmani banaka u Hrvatskoj, isključujući sektor države, na kraju veljače na godišnjoj su razini bili manji za 0,7 posto, pri čemu su plasmani stanovništvu smanjeni za 1,4 posto, dok su plasmani poduzećima porasli za jedan posto, podaci su Hrvatske narodne banke. U veljači su plasmani banaka, isključujući utjecaj tečaja, ostali nepromijenjeni. Pritom su se smanjili plasmani stanovništvu i poduzećima, kod kojih je pad ostvaren zbog smanjenja plasmana državnim trgovačkim društvima, a plasmani privatnim poduzećima blago su porasli.

Rast izvoza i industrije U siječnju i veljači zamjetno je porastao nominalni robni izvoz, ističe Hrvatska narodna banka u novom broju Biltena. U skladu s povećanjem prodaje u inozemstvu, fizički je obujam industrijske proizvodnje u siječnju i veljači zabilježio zamjetan rast (3,8 posto) u odnosu na prosjek prethodnog tromjesečja. Podaci za siječanj i veljaču 2014. upućuju na porast realnog BDP-a od 0,4 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. Ipak, na godišnjoj razini moglo bi doći do pada realnog BDP-a u prvom tromjesečju zbog kontinuiranog smanjivanja gospodarske aktivno-

sti, zabilježenog tijekom 2013., kažu u HNB-u.

Gubitak Hidroelektre Građevinska kompanija Hidroelektra niskogradnja prošlu je godinu završila s gubitkom od 56 milijuna kuna, objavljeno je u izvještaju dostavljenom Zagrebačkoj burzi. Zabilježeni gubitak veći je za 135 posto, nego u 2012. godini. Ukupni prihodi kompanije bili su 492 milijuna kuna, dok su rashodi narasli za šest posto, na 543,8 milijuna kuna. Kompanija je u prošloj godini uspjela smanjiti trošak osoblja sa 82 milijuna kuna na 78,7 milijuna kuna.

Croatia Airlines ostvario dobit Prema revidiranim godišnjim rezultatima avioprijevoznik Croatia Airlines ostvario je lani dobit od 1,5 milijuna kuna. Poslovni prihodi iznosili su 1,58 milijardi kuna, a smanjeni su za oko 100 milijuna u odnosu na 2012. godinu.

No ujedno su znatno smanjeni poslovni rashodi, s oko dvije milijarde kuna na 1,56 milijardi kuna. Na kraju 2013. CA je imao 12 zrakoplova sa 1356 raspoloživih sjedala. Od toga je šest zrakoplova u vlasništvu, a šest u najmu. Prosječna popunjenost letova bila je 68,8 posto.

60 godina u službi gospodarstva privredni vjesnik

pv

pvinternational

Prvi hrvatski poslovnofinancijski tjednik

Englesko izdanje poslovnofinancijskog tjednika

FINANCIJSKA INDUSTRIJA

19

21

godina 400 najvećih i najuspješnijih poduzetnika

Rang-ljestvice banaka, godina osiguranja, leasinga i fondova

POSLOVNA OCEKIVANJA

pv+

digitalizirana baza svih brojeva PV-a od 1953.

Biblioteka Privrednog vjesnika

zeleni in magazin Zeleno je – IN

centar za istraživanja

Magazin o poslovnom životnom stilu

pv multimedija 19

godina

Barometar gospodarstva

Izbor ekonomskog analitičara godine

Istraživanje poslovne klime u hrvatskim tvrtkama

Web, društvene mreže www.privredni.hr

Dobitnik nagrade Regionalni Media Biznis Partner 2012.

Privredni vjesnik d.o.o.

A

Kačićeva 9, 10000 Zagreb, Hrvatska

W

www.privredni.hr

utemeljeno 1953.

E

redakcija@privredni.hr