Pv 3826

Racionalnije poslovanje?

Izdvajanjem neosnovnih djelatnosti država želi uštedjeti oko 700 milijuna kuna godišnje

Procjena nekretnina Na tržištu vladaju sudski vještaci, pa ovlašteni procjenitelji ugovaraju premalo poslova

Bankari protiv razduživanja Ograničenje zateznih kamata natjerat će banke da se odreknu rizičnih proizvoda i klijenata

tema tjedna

aktualno

svijet financija

Str. 4-5

Str. 8

Str. 21

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 2 6 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 5. svibnja 2014.

Godina LXI / Broj 3826. www.privredni.hr

60

1953 2013

privredni vjesnik

po posao u turkmenistan / frizeri: zanat koji se mora voljeti / predstavljanja / turizam / svijet financija

E-trgovina u hrvatskoj bilježi ozbiljne pomake

specijalizirani web dućani su Hit Prema nekim procjenama, veći online dućani imaju godišnji promet između 10 i 15 milijuna eura >>10-11

POS EBAN PRILOG EE Ni Ent nfo erp Što d ris on e Eu

o rop si e Ne

two rk

Intervju: Bepo Srzić

Hoće li preživjeti III. mirovinski stup?

>> 6-7

>> 20

Zakon je promašen. Turističke zajednice se mora strogo odvojiti od utjecaja politike, kaže predsjednik Uprave Hotela Makarska

Ministar Mrsić predstavio je projekcije razvoja mirovinskog sustava do 2050. godine; izdvajanja za II. stup ubrzo će rasti

PressClipping

SENS MULTIMEDIA NEWS NETWORK

UVOD

www.privredni.hr Broj 3826, 5. svibnja 2014.

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Branko Grčić, potpredsjednik Vlade:

Zaustavljanje rasta javnog duga Stabilnost hrvatske države ugrožena je ukupnom veličinom i dinamikom rasta ukupnog javnog duga.

Sve što Vlada radi, pa i restriktivne mjere o kojima se ovih dana govori, usmjereno je na zaustavljanje daljnjeg rasta javnog duga, a da bi to bilo moguće, moramo smanjiti godišnji deficit i na tome radimo zajedno s Europskom komisijom koja nas na to potiče. Ovo je odgovorna Vlada. Ja bih rekao svim našim kritičarima koji kažu ‘nemojte uvesti neki porez’ ili ‘nemojte smanjiti neki rashod’ da zapravo ne govore što je alternativa. Pozivam ih da ponude hrvatskoj javnosti odgovor na pitanje što bi oni to radili u obrnutom slučaju a da bi postigli učinak, to jest smanjenje deficita i javnog duga. Nema trećeg puta, ja vas u to uvjeravam.

Boris Vujčić, guverner HNB-a:

Gospodarstvo u minusu i ove godine Zbog izostanka većeg kreditiranja ili potrošnje kućanstva, u kombinaciji s padom osobnog dohotka, jasno je da će i ovu godinu hrvatsko gospodarstvo zaključiti u minusu.

Detaljne prognoze Hrvatska narodna banka će dati u srpnju, no već sada možemo ustvrditi kako ćemo godinu ipak zaključiti u minusu, jer nažalost nema većeg kreditiranja ili potrošnje kućanstva u kombinaciji s padom osobnog dohotka.

Branko Baričević, šef Predstavništva EK-a u Zagrebu:

Građani se moraju informirati o europskoj politici Projekt pod nazivom Podizanje svijesti o pravima i obvezama povezanim s EU građanstvom na specifičnim područjima EU politika: zaštite potrošača, okoliša i zdravlja te sigurnosti hrane vrlo je važan za Hrvatsku. Naime, politike EU-a o zaštiti potrošača, okolišu i zdravlju imaju neposredan utjecaj na svakodnevni život. Građani se moraju informirati i aktivno sudjelovati u procesu odlučivanja kako bi imali korist od tih politika.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

3

pvinfo

g(h)ost komentator: Siniša Prugovečki, tajnik Hrvatskog društva za kvalitetu

Kvaliteta je više od normizacije

Stranci nam često ukazuju na našu preveliku orijentiranost na norme koje govore o sustavima upravljanja kvalitetom

M

eđunarodna organizacija za normizaciju (ISO) tvrdi da je uloga normi (norma = standard) osigurati sigurnost, pouzdanost i kvalitetu proizvoda i usluga. Možemo li im u potpunosti vjerovati? Živimo u vremenu u kojem se povjerenje u sve institucije smanjuje zadivljujućom brzinom.

No, ovo neće biti obračun s normizacijom i ISO-om, nego uvod u to da razmislimo što je to kvaliteta i u kojem je ona zapravo odnosu s normizacijom.

Od 15. do 17. svibnja 2014. održat će se 14. hrvatska konferencija o kvaliteti i 5. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu u Baški na otoku Krku. Na skupu će se okupiti ljudi koji se u Hrvatskoj (i izvan nje) bave kvalitetom i razmišljaju naglas. Velik broj predavanja i radova na konferenciji temeljit će se upravo na primjenama normi, bilo da je riječ o normama u izdanju ISO-a ili drugih organizacija, a koje govore o sustavima upravljanja kvalitetom.

Je li to dobro? Jest i nije. Zašto jest? Zato što je certifikacija sustava upravljanja kvalitetom na neki način liječnički nalaz o tome da je organizacija zdrava (iako ima liječnika i “liječni-

ka”). Zašto nije? Zato što naš krajnji cilj nije zdravlje organizacije, nego pobjeda u utakmici. Ako je riječ o tvrtki, onda je ta utakmica tržišna, a ako je riječ primjerice o instituciji visokog školstva, onda je ta utakmica obrazovna. Stranci nam često ukazuju na našu preveliku orijentiranost na norme koje govore o sustavima upravljanja kvalitetom (u prvom redu na ISO 9001). Drugim rije-

Vrhunska kvaliteta nastaje u kontrapunktu “izostanaka nedostataka” i “prikladnosti za uporabu” čima, to što smo zdravi certificirani (ili još gore, to što imamo liječnički nalaz koji kaže da smo zdravi), ne znači da idemo na Olimpijadu. Ni da smo imalo blizu tome.

Kvalitetu je teško definirati, naročito jer se primjenjuje na sve ljudske djelatnosti, pa tako jedinstveno prihvaćena definicija kvalitete uopće ne postoji. Joseph M. Juran, jedan od otaca modernog upravljanja kvalitetom, u svoje 104 godine života

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Ažuriranje adresara i distribucija Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: uprava@privredni.hr

Lektura: Sandra Baksa

Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

nije se domislio definiciji kvalitete kao jedne stvari, već je kvalitetu definirao istodobno i kao “izostanak nedostataka” i kao “prikladnost za uporabu” (eng. fitness for use). Osigurava li nam normizacija “izostanak nedostataka” i “prikladnost za uporabu”? Izostanak nedostataka svakako. Prikladnost za uporabu nikako (iako na web stranicama ISOa piše drukčije). Usklađenost s normom nije prikladnost za uporabu.

Prikladnost za uporabu ocjenjuje kupac, a u današnje vrijeme ta prikladnost se mijenja svake godine. Mobitel koji nam je prije pet godina bio izvrstan i pojam kvalitete, danas bi većina od nas ocijenila ne osrednjim, već – neprikladnim za uporabu. U tom području kvalitete, prikladnosti za

uporabu, odlučuje se o uspjehu naše organizacije, a tu nam norme neće nikada moći pomoći. Što je to kontrapunkt u umjetnosti? U glazbi je kontrapunkt nova melodija dodana postojećoj za ostvarenje sklada, pri čemu svaka od melodija zadržava svoj identitet. U ostalim umjetnostima značenje je isto kao i u glazbi, samo što ulogu melodije preuzimaju drugi elementi, ovisno o kojoj umjetnosti je riječ.

Kada govorimo o kvaliteti, vrhunska kvaliteta nastaje u kontrapunktu “izostanaka nedostataka” (nogometnim rječnikom – obrane) i “prikladnosti za uporabu” (nogometnim rječnikom – napada). I zato početak ovog uvodnika zaista nije obračun ni s ISOom niti s normizacijom.

Samo uvod u podizanje svijesti o tome da su norme – nužna obrana. To je njihova svrha. Ali to nije krajnja svrha kvalitete.

Zato 14. hrvatska konferencija o kvaliteti, koja treba okupiti sve koji se u Hrvatskoj bave kvalitetom, treba biti prijelomna, na kojoj ćemo nakon početnih taktova normizacije, započeti svirati kontrapunkt kvalitete i normizacije. Ili - ako vam je nogomet draži - izaći iz svog kaznenog prostora.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb P.P. 631 Direktor: Darko Buković

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

4

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3826, 5. svibnja 2014.

( 3,4 mlrd kn

( 700 mil kn

trošak neosnovnih djelatnosti koje bi Vlada izdvojila

moguća ušteda za proračun

Kvadratura outsourcing kruga

Država bi efikasnost, sindik privatnici profit Radna skupina jasno se opredijelila za potpuni outsourcing, iako on izaziva strahove i otpore kao i svaka druga promjena. Zbog tih otpora Vlada bi željela da se izdvajanje provede uz suglasnost svih socijalnih partnera i dogovor o konkretnom modelu Drago Živković zivkovic@privredni.hr

N

a zadnjoj prošlogodišnjoj sjednici Vlada je donijela projektni plan dugoročne fiskalne konsolidacije do 2020. godine. Plan predviđa devet mjera, a jedna od njih je izdvajanje neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru, poznatije po engleskom nazivu outsourcing. Četiri mjeseca kasnije, Radna skupina proizvela je prvi detaljniji materijal kojim se želi pokazati da je izdvajanje najbolja od triju opcija koje su u razmatranju. Druge dvije su, naime, samostalno poboljšanje postojećeg sustava i stvaranje posebne državne tvrtke u kojoj bi se objedinile sve neosnovne djelatnosti. Obje opcije imaju iste nedostatke, prema mišljenju voditeljice Radne skupine Marije Hrebac: zahtijevaju dodatno zapošljavanje i dodatne troškove. Uz to, stvaranje nove objedinjene državne tvrtke uključuje i pravne komplikacije. Radna skupina stoga se jasno opredijelila za potpuni outsourcing koji, priznala je potpredsjednica Vlade Milanka Opačić na konferenciji u Zagrebu, izaziva strahove i otpore kao i svaka druga promjena. Zbog tih otpora Vlada bi željela da se izdvajanje provede uz suglasnost svih socijalnih

partnera i dogovor o konkretnom modelu. Iznimka je zdravstvo gdje se zasad odustaje od outsourcinga zato što je u tijeku provedba masterplana reforma, pa se zaključilo da se dva tako složena procesa ne mogu odvijati istodobno. Čistačicama manje od 40 kuna Osnovni je cilj racionalnije poslovanje u sustavu koji, po rezultatima analize, troši 3,4 milijarde kuna godišnje i zapošljava

Zaposleni čine više od polovine ukupnog troška neosnovnih djelatnosti 26.500 radnika. Analiza je sve neosnovne djelatnosti u javnom sektoru podijelila u šest skupina: čišćenje, održavanje, pranje i peglanje, pripremu hrane i pića, prijevoz te zaštitu.

Upitnik o postojećem stanju popunilo je 2300 proračunskih korisnika, čime je prikupljeno 933.800 podataka, od čega se na outsourcing odnosi više od 300.000 podataka.

Utvrđeno je tako da se u javnom sektoru čisti i održava oko 27,2 milijuna četvornih metara prostora (od čega je trećina unutarnjih, a dvije trećine vanj-

Poslodavci za, sindikati protiv U ostvarenju proklamiranog cilja tripartitnog sporazuma o outsourcingu poslodavci neće biti prepreka. Predsjednica Koordinacije poduzeća iz uslužnih djelatnosti pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca Ines Vodanović ističe da su privatne tvrtke koje bi preuzele neosnovne djelatnosti javnog sektora spremne igrati po postavljenim pravilima. Pritom jamče poštovanje stečenih prava radnika u razdoblju od najmanje jedne do najviše pet godina. Uštede ne planiraju ostvariti na plaćama radnika, koje bi bile zaštićene ugovorima, nego na uvođenju efikasnijih poslovnih procesa i većoj produktivnosti. “Spremni smo preuzeti sve radnike sa svim stečenim pravima. Straha nema”, poručuje Ines Vodanović.

Sindikati su, međutim, outsourcing dočekali izrazito sumnjičavo, pa i neprijateljski. Nezadovoljni su time što je Vlada očito već donijela političku odluku o outsourcingu, unaskih), pere se i pegla 153 milijuna kilograma rublja, pripremi se 73,4 milijuna obroka i službenim vozilima prijeđe 373,6 milijuna kilometara. Najviše se, 995 milijuna kuna, troši na hranu i piće, potom na održavanje (975 milijuna) i čišćenje (950 milijuna). Na prijevoz ode 280 milijuna kuna, na zaštitu 122 milijuna, a najmanje

na pranje i peglanje, 116 milijuna. Zaposleni čine više od polovine ukupnog troška (55 posto), vanjske usluge 15 posto, a ostali troškovi 30 posto.

Na poslovima čišćenja zaposlena je polovina ukupnog broja radnika, točnije njih 13.763.

Kako je površina koju čiste 8,9 milijuna četvornih metara, prosjek je 656,5

Udio u ukupnim troškovima (‘000 kn) vanjske usluge ostali troškovi 508.589 1.050.362 15% 30%

toč stavu sindikata da isticanje privatnog sektora kao nečeg što je najefikasnije samo po sebi nije prihvatljivo, kaže predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Boris Pleša. Čelnik Sindikata Preporod Željko Stipić upozorava da je na djelu, kako ga on zove, đavolski savez Hrvatske udruge poslodavaca i Vlade, izravno usmjeren protiv radnika. Stipić je uvjeren da bi outsourcing smanjio cijenu rada, a potom doveo do otpuštanja radnika.

Hoće li se to i dogoditi, ovisi ponajprije o uvjetima pod kojima bi privatni sektor preuzeo radnike. Budu li ti uvjeti po volji sindikata, rizik za privatne tvrtke značajno bi se povećao, pa je upitno bi li one uopće bile zainteresirane za outsourcing. Po toj tankoj liniji Vlada sada traži prostor za kompromis. Ne bude li ga, politički rizici mogli bi nadjačati proračunske koristi, a outsourcing bi mogao završiti na sve dužem popisu projekata od kojih se odustalo. četvornih metara, a trošak po satu je skromnih 39,5 kuna. No, po dijelovima javnog sektora varijacije su goleme: tako jedna čistačica u agencijama čisti više od 3000 četvornih metara, dok je u zdravstvu prosjek gotovo 10 puta manji. U tako velikom rasponu radna skupina vidi veliki prostor za povećanje učinko-

vitosti, a time i smanjenje troškova čišćenja. Na poslovima održavanja radi 4308 zaposlenih koji naprave 7,3 milijuna popravaka godišnje u prosječnoj satnici od čak 108,77 kuna. Podjednako su dobro plaćena 4493 zaposlena na pripremi hrane i pića (106,4 kuna po satu), za ukupno 73,4 milijuna obroka godišnje, što je

Troškovi proračuna za 6 neosnovnih djelatnosti ≈ 3,4 mlrd. HRK prijevoz 8%

112 zaštita 2% 280

održavanje 29%

950

čišćenje 28%

975 1.877.501 55% Izvor: Radna skupina Vlade

116 P&P 4%

trošak ljudi

995 Izvor: Radna skupina Vlade

HiP 29%

5

www.privredni.hr Broj 3826, 5. svibnja 2014.

( 26.500 radnika

( 16 hrvatskih tvrtki

zaposleno u neosnovnim djelatnostima

predstavilo se u Turkmenistanu

TURKMeNSKO-HRVATSKI GOSPODARSKI FORUM

kati sigurnost,

Za hrvatske tvrtke ima mjesta u Turkmenistanu Hrvatske tvrtke na turkmenskom tržištu mogu biti konkurentne u području brodogradnje, informatike, građevine, cestovne i željezničke infrastrukture, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović

U

sklopu službenog posjeta hrvatskog predsjednika Ive Josipovića Turkmenistanu, u Ašgabatu je održan Turkmensko-hrvatski gospodarski forum, na kojem su sudjelovali svi gospodarski ministri Turkmenistana za područja ICT-a, graditeljstva, energetike, poljoprivrede i turizma, a održani su i brojni sastanci s potencijalnim poslovnim partnerima, kao i Savezom poduzetnika i industrijalaca Turkmenistana.

Hrvatsko gospodarsko izaslanstvo, u kojem je bilo 16 tvrtki, predvodio je predsjednik Hrvat-

200.000 obroka dnevno ili nešto manje od 50 po zaposlenome.

Privatna zaštita jeftinija Upola su jeftiniji zaposleni na pranju i peglanju: njih 995 radi za 55,78 kuna po satu. Prijevoz je priča za sebe jer su rezultati analize donekle iskrivljeni, s obzirom na to da nije obračunata amortizacija, a mnoga vozila voze službenici (policajci i ostali), umjesto službenih vozača. Ukupno je u javnom sektoru prebrojano 10.013 vozila i 2065 zaposlenih vozača.

Izravni troškovi prijevoza su 280 milijuna kuna godišnje, što daje prosječan trošak od 65,1 kunu po satu, bez troškova vozila.

Najveću razliku u cijeni sata rada između izdvojenih i neizdvojenih

djelatnosti Radna je skupina utvrdila u području zaštite. Javne ustanove vlastitim zaštitarima plaćaju prosječno 44,65 kuna po satu, dok je vanjskim zaštitarima satnica 25,63 kune, što ukazuje na veliki prostor za smanjenje troškova u ustanovama koje još uvijek zapošljavaju vlastite zaštitare.

Odluči li se Vlada

Čistačice u agencijama čiste više od 3000 četvornih metara, u zdravstvu prosjek gotovo 10 puta manji za izdvajanje neosnovnih djelatnosti – a odluka o tome trebala bi se donijeti najkasnije u lipnju

– Radna skupina predlaže pet ključnih elemenata tog procesa. Prvi bi trebao privući sindikate: zaštita radnika kroz zadržavanje postojećih prava. Ostali bi trebali zaštititi javni sektor kroz prijenos upravljanja bez prekida, zadržavanje standarda kvalitete i smanjenje troškova kroz povećanje učinkovitosti. Zadnji je element onaj koji priželjkuje Vlada: suradnja svih uključenih u proces u interesu pronalaženja za sve prihvatljivog modela. Konačni bi rezultat trebala biti ušteda za proračun od 10 do 30 posto, što znači otprilike 700 milijuna kuna godišnje. Ako bismo dio toga uložili u povećanje kvalitete obrazovanja i znanosti, dugoročne prednosti outsourcinga su ogromne, uvjeren je resorni ministar Željko Jovanović.

Za predsjednika Turkmenistana posebno je značajna suradnja u energetici ske gospodarske komore (HGK) Luka Burilović koji je pritom istaknuo kako hrvatske tvrtke na turkmenskom tržištu mogu biti konkurentne u području brodogradnje, informatike, građevine, cestovne i željezničke infrastrukture.

Za predsjednika Turkmenistana Gurbagulija Berdimuhamedova posebno je značajna su-

radnja u energetici. “Predsjednik Josipović i ja posvetili smo posebnu pozornost energetskim pitanjima o kojima imamo isto stajalište. Razgovarali smo o diverzifikaciji ruta transporta energenata, a pozvao sam Hrvatsku da u rujnu sudjeluje na forumu koji će se na tu temu održati u Turkmenistanu”, rekao je predsjednik Berdimuhamedov.

Tom je prigodom potpisano šest sporazuma o suradnji dviju država. Riječ je o: Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, Sporazumu vlada o međusobnom povjerenstvu za gospodarsku suradnju, Ugovoru

o gospodarskoj suradnji vlada, Memorandumu suradnje u području turizma, Memorandumu o kulturnoj suradnji te Programu suradnje između Hrvatske i Turkmenistana za 2014. i 2015 Posjet hrvatske gospodarske delegacije uslijedio je nakon što su početkom travnja u HGK-u organizirani susreti hrvatskih gospodarstvenika s visokim predstavnicima turkmenske vlade kako bi se osnažila gospodarska suradnja Hrvatske i Turkmenistana. Tom su prigodom hrvatske tvrtke pozvane da se javljaju na sve natječaje u Turkmenistanu. (D.B.)

16 tvrtki koje su se predstavile u Turkmenistanu Hrvatske tvrtke koje svoje prilike za izvoz roba i usluga traže na Turkmenskom tržištu su: Autocesta Rijeka – Zagreb, Concept 90, Đuro-Đaković Holding, Horwath Consulting, Hrvatske autoceste, Kamen Pazin (proi-

zvodnja i obrada kamena), King ICT, Končar-Inženjering za energetiku i transport, Medical Intertrade, Mini Major, Monter-Strojarske montaže, PA-EL, Tehnomont brodogradilište Pula, TŽV Gredelj, Uljanik, Viadukt.

6

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3826, 5. svibnja 2014.

( oko 70 mil kn

Hrvatsko bugarski forum u HUP-u

Tjedan na Jadranu pa tjedan u Bugarskoj

Ako vlada ne može pomoći gospodarstvu, onda barem neka mu ne odmaže, geslo je bugarskog premijera Plamena Orešarskog. Prošli je tjedan Orešarski posjetio Zagreb, a ispričao je da je i premijeru Milanoviću spomenuo to geslo.

Na Hrvatsko-bugarskom poslovnom forumu, održanom u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP), Orešarski je istaknuo da je njegova vlada u prošloj godini ukinula stotinjak administrativnih prepreka za ulagače. Porez na dobit je samo 10 posto, isto kao i porez na dohodak. Dividenda se oporezuje s pet posto poreza. Iako to nije zasluga samo njegove vlade, koja radi od sredine prošle godine, bugarski javni dug i

deficit su među najmanjima u EU-u.

Na Forumu, na kojem je sudjelovalo pedesetak bugarskih i hrvatskih poduzetnika, potpisan je sporazum između HAMAG Investa i Bugarske agencije za promociju malog i srednjeg poduzetništva. Najavljeno je i otvaranje izravne zrakoplovne linije Zagreb-Sofija. Održavat će je nova kompanija Dalmatian Air. Letovi kreću triput tjedno od lipnja, a karta će stajati samo 30 eura. To je prilika i za turističke agencije: mogu ponuditi jedan tjedan na Jadranu, a drugi u nekom od odličnih novih hotela u bugarskim toplicama, predložio je Branimir Botev, bugarski ministar gospodarstva i energetike.

Robna razmjena Hrvatske i Bugarske relativno je skromna. Sa 220 milijuna eura 2006. pala je na 86 milijuna eura prošle godine. Gordan Maras, ministar malog poduzetništva i obrta smatra da će se te brojke poboljšati budući da se polako izlazi iz krize, a suradnju će potaknuti i zajedničko EU tržište. To se očituje u turizmu: lani je 45.000 turista iz Bugarske bilo u Hrvatskoj, što je rast od 23 posto. Hrvatski poduzetnici poput Branka Roglića (Orbico) već snažnije izlaze na bugarsko tržište. Obje zemlje imaju zakone koji potiču strane ulagače i olakšavaju im prve godine poslovanja.

Na raspolaganju su i poslovne zone s potrebnom infrastrukturom. Kad kriza potpuno prođe povećat će se i suradnja te premda nisu susjedi, bugarski i hrvatski narod povezan je povijesnim prijateljskim vezama. A i poslovnim.

Još u 13. stoljeću Dubrovnik je sklopio sporazum s bugarskim carom o međusobnom ukidanju carina, slobodnoj trgovini i zaštiti imovinskih i trgovačkih interesa, podsjetio je ministar Botev. (I.V.)

Inteligentna energija

Klaster za energetske projekte Proizvodne tvrtke, projektanti, konzultanti, visokoškolske ustanove i Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske potpisale su ugovor o poslovnoj suradnji u sklopu klastera Inteligentna energija.

Povezivanjem u klaster želi se dati snažniji poticaj investiranju u energetske projekte i formirati konkurentan domaći konzorcij koji može dati cjelovitu uslugu u provedbi najsloženijih energetskih projekata.

“U Europskoj uniji ovakva su se povezivanja pokazala jako uspješnima, pa tim više vjerujem u

uspjeh klastera Inteligentna energija jer u njemu povezujemo proizvodne tvrtke, znanstvenu zajednicu i stručne konzultante”, ističe ravnatelj REGEA-e Julije Domac.

Klaster Inteligentna energija bit će aktivan u promoviranju i korištenju obnovljivih izvora energije, povećanju energetske učinkovitosti u Hrvatskoj, promociji izvoza, obrazovanju i usavršavanju hrvatskih stručnjaka.

Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske jedan je od partnera europskog projekta SMARTinMED koji se provodi kako bi se

povećala konkurentnost malog i srednjeg poduzetništva na području obnovljivih izvora energije. Prema najavama, REGEA će savjetovati članice klastera izradom poslovnih modela i strategija. (K.S.)

prihodi Hotela Makarska prošle godine

Bepo Srzić, predsjednik Uprave Hotela Maka

Zakon o turis zajednicama

Krajnje je vrijeme da se konačno shvati kako je po nužno promijeniti njegove dijelove koji su omogu zajednice se mora strogo odvojiti od utjecaja polit Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

S

Bepom Srzićem, predsjednikom Uprave Hotela Makarska, jedne od rijetkih hotelskih tvrtki u pretežitom državnom vlasništvu koja ostvaruje dobit, razgovarali smo o narednoj turističkoj sezoni, o stanju u hotelskom i turističkom sektoru te o perspektivi ove tvrtke, jedne od najznačajnijih u Makarskoj. Srzić je otkrio planove ulaganja te komentirao posljedice problematike s makarskim otpadom i nefunkcioniranja Turističke zajednice. Hoteli Makarska su odavno tvrtka atraktivna za preuzimanje i interes su za nju pokazali mnogi poduzetnici. Prema svemu sudeći, do preuzimanja tvrtke bi moglo doći 2015. godine, a tko će biti novi vlasnik, teško je reći. Ipak, činjenica je da je poduzetnik Jako Andabak svoj udjel od nešto više od 11 posto u Hotelima Makarska prodao tvrtki Pivac.

Kako su poslovali Hoteli Makarska u prošloj godini?

- Unatoč tome što su fizički pokazatelji donekle nešto niži nego godinu prije, zahvaljujući financijskim pokazateljima možemo biti zadovoljni 2013. godinom. Broj dolazaka nam je manji tri po-

sto, ali su prihodi veći za čak pet posto u odnosu na 2012. godinu. Prihodi su bili oko 70 milijuna kuna, a neto dobit prije oporezivanja iznosila je 10 milijuna kuna, što je rekordna dobit. Podsjetimo, dobit je 2012. godine iznosila oko 5,5 milijuna kuna.

Zašto su fizički pokazatelji bili manji?

- Zbog poznatih problema s vizama imali smo problema s ruskim i ukrajinskim tržištem, a to su za Hotele Makarska vrlo značajna tržišta. Nekako smo tek od sredine srpnja uspjeli ublažiti posljedice tog problema. Popustom za individualne

Da nema turizma, srušio bi se proračun

goste donekle smo premostili i podbačaj sa skandinavskog i njemačkog tržišta, dijelom i dodatkom alotmana na skandinavskom tržištu.

Koliki je udio alotmana, odnosno suradnje s agencijama po sistemu “puno za prazno”, u vašoj prodaji?

- Udio alotmana je oko 75 posto na bazi godišnjeg ugovaranja. Jasno je da on ima veći udjel u špici sezone. Istina, prije smo ga

imali nešto manje u kolovozu zbog talijanskih individualnih gostiju, ali je njih posljednjih godina osjetno manje. Od kraja srpnja i do polovine kolovoza nemamo problem s individualnim gostima, ali preko alotmanskih ugovora tražimo sigurnost.

Kako ocjenjujete nadolazeću sezonu?

- Sezona je na neki način već počela. Vidljivo je da ćemo opet imati problema s ukrajinskim tržištem

intervju

www.privredni.hr Broj 3826, 5. svibnja 2014.

( 10 mil kn

iznosila neto dobit prije oporezivanja

7

( oko 1,3 mil €

aktualne investicije Hotela Makarska

rska

stičkim je promašen

ostojeći Zakon o turističkim zajednicama promašen i da ga treba promijeniti. Pogotovo je ćili da politika upravlja turističkim zajednicama jer njoj tu ne bi smjelo biti mjesto. Turističke ike, a one bi same morale ukazivati političarima u kojem smjeru se treba razvijati turizam je zanimljivo jer s njega, kao i sa skandinavskog i engleskog, dolaze gosti u pred i posezoni.

zbog situacije u toj državi, s kojeg ne očekujemo dobre rezultate. Predvidjeli smo kapacitete za goste s ukrajinskog tržišta mada nemamo ni jedan potpisan ugovor, a hoće li se nešto promijeniti ili ćemo te kapacitete dati nekome drugome, o tome ćemo odlučiti na vrijeme.

Unatoč sankcijama Rusiji, ove godine ipak očekujemo bolje rezultate s tog tržišta. Svaka godina nosi određen problem na koji se mora reagirati na vri-

jeme. Što se tiče ostalih tržišta, situacija je slična prošlogodišnjoj, tako da smo zadovoljni. Nema nikakvih poremećaja u odnosu na prošlu godinu.

Istina, problem nam predstavlja to što je naš domaći avioprijevoznik ukinuo neke linije iz skandinavskih zemalja. To nastojimo nadomjestiti autobusnim rutama s njemačkog tržišta.

Iduće sezone imamo veća očekivanja s francuskog tržišta koje nam

Makarska ima i veliku krizu u upravljanju turističkom zajednicom.

Koliko ona utječe na pripremu sezone?

- Ta kriza koja se produljila sve do početka turističke sezone ima negativne učinke na makarski turizam. Puno projekata je zaustavljeno, a turisti su već došli. Moram reći da je krajnje vrijeme da se konačno shvati kako je postojeći Zakon o turističkim zajednicama promašen i da ga je potrebno promijeniti. Pogotovo je nužno promijeniti njegove dijelove koji su omogućili da politika upravlja turističkim zajednicama jer njoj tu ne bi smjelo biti mjesto. Turističke zajednice se mora strogo odvojiti od utjecaja politike, a one bi same morale ukazivati političarima u kojem smjeru se treba razvijati turizam.

Kako će se kriza makarske Turističke zajednice odraziti na sezonu?

- Do ove krize u makarskoj Turističkoj zajednici nije trebalo doći. Ona će se negativno odraziti pogotovo na privatni smještaj jer se nisu osmislila neka događanja, ali i na naše poslovanje jer i mi jednako ovisimo o našoj

destinaciji. Osobno sam mišljenja da bi se sve turističke zajednice na Makarskoj rivijeri trebale udružiti te stvoriti i razviti ili točnije povratiti brend Makarske rivijere. Ovako smo pojedinačno mali, a kada bismo se ponovno udružili bili bismo moćni na sajamskim nastupima.

U što konkretno investiraju Hoteli Makarska?

- Investiramo oko 1,3 milijuna eura od kojih je oko 70 posto kredit HBORa a ostatak su naša sredstva. U hotelu Dalmacija gradimo wellness i konferencijsku dvoranu. Adaptiramo i terasu ispred restorana, a od 1. studenoga bismo trebali napraviti panoramsko dizalo. To znači da kvalitetu usluge hotela Dalmacija podižemo na višu razinu, što znači da će i cijene tog hotela za sezonu 2015. biti veće.

dobiti. Isto tako, činjenica je da turizam ima presudan utjecaj na plasman mnogih hrvatskih proizvoda i povlači sve druge grane gospodarstva.

Ukoliko se država ubuduće više posveti razvoju turizma, sigurno će doći do novog razvoja i novog zapošljavanja. Potrebno je privući kvalitetne investitore u turizam da bi i sam bio kvalitetniji. Jedno od rješenja je davanje državnog zemljišta u prvoj zoni u koncesiju kako bi se gradili hoteli. Investitoru se ne isplati plaćati takvo zemljište po cijeni koja doseže i 500 eura za metar četvorni. Turizam je lokomotiva razvoja i može povući ostale grane, a pogotovo poljoprivredu.

Očekujete li prodaju Hotela Makarska?

- To je pitanje za većinskog vlasnika, a u našem

Investitoru se ne isplati plaćati državno zemljište po cijeni koja doseže i 500 eura za metar četvorni Koliki je značaj turizma za hrvatsko gospodarstvo?

- Da nema turizma, srušio bi se proračun. Činjenica je da turistički sektor posljednjih godina posluje s

slučaju to je država. Činjenica je da je država odlučila prodati turistički portfelj i tu ne vidim ništa čudno. Ono što ja znam, četiri-pet ozbiljnih tvrtki zainteresirano je za Hote-

le Makarska, a pravu sliku ćemo imati kada država raspiše natječaj i kada stignu pisma namjere.

Kakva je Makarska sada kao destinacija? Je li dovoljno atraktivna?

- Ja sam subjektivan jer sam rođen i živim tu, pa mi je teško dati odgovor jesmo li bili atraktivniji prije 25 godina ili sada. Činjenica je da nismo devastirani koliko smo mogli biti, s obzirom na veliki pritisak na Makarsko primorje. Ostali smo i nadalje jedna ugodna i atraktivna destinacija koja nije izgubila svoju posebnu ljepotu. Mislim da je ovo realan odgovor na pitanje. U pred i posezoni imamo mirne i tihe goste, dok u glavnoj sezoni imamo “šušur” gdje dominira mladost željna zabave.

Koliko parafiskalni nameti opterećuju poslovanje hotela?

- Razni nameti su doista veliko opterećenje u poslovanju hotela i potrebno ih je smanjiti kako bismo mogli konkurirati ostalim destinacijama poput Grčke ili nekih drugih nama konkurentnih destinacija koje značajno smanjuju cijene i na taj način privlače turiste. Mi im možemo jedino konkurirati tako da smanjujemo troškove, a najveći prostor za to su razne naknade koje plaćamo.

8

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3826, 5. svibnja 2014.

“ Nedavno smo doznali da se i činovnici Porezne uprave bave procjenom imovine. Koje znanje oni imaju da mogu utvrditi vjerodostojnu tržišnu vrijednost neke imovine? ” Vladimir Lasić, predsjednik Hrvatskog društva procjenitelja

Procjena vrijednosti nekretnina

Kad se nekim poslom bave svi, nikome se ne vjeruje Osobe koje žele biti procjenitelji sada ne moraju za to imati ovlaštenje jer to ne traže naručitelji. Na tržištu vladaju sudski vještaci, pa ovlašteni procjenitelji ugovaraju premalo poslova da bi mogli pokrivati svoje troškove Drago Živković zivkovic@privredni.hr

N

eki aktualni sudski postupci izbacili su na površinu stari problem koji se godinama gurao pod tepih: procjene vrijednosti nekretnina. Javni sukob između Državnog odvjetništva i Porezne uprave potaknuo je resorna ministarstva da tepih napokon podignu. Hoće li i počistiti sve što se ispod tepiha nakupilo, upitno je, s obzirom na to da su dosad poduzete akcije neusklađene, nekoordinirane i nekontrolirane.

Trenutačno se u tri ministarstva donosi pet različitih propisa o procjeni imovine Trenutačno se, naime, u tri ministarstva priprema čak pet različitih propisa koji bi zahvatili područje procjene vrijednosti ne samo nekretnina, nego i svih ostalih oblika imovine, upozorava Vladimir Lasić, predsjednik Hrvatskog društva procjenitelja (HDP). U Ministarstvu pravosuđa radi se na pravilniku o stalnim sudskim procjeniteljima, u Ministarstvu financija na zakonu o računovodstvu, a u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja na čak tri propisa: uredbi o procjeni nekretnina, pravilniku o metodama procjene nekretnina i u zadnje vrijeme,

prema medijskim najavama, na zakonu o procjeni nekretnina. Ako svi ti akti stupe na snagu, ističe Lasić, teško je i zamisliti u kakvoj će se zbrci naći suci, odvjetnici i svi ostali koji će morati primjenjivati propise.

Cjelokupna imovina Djelatnost procjenjivanja u svijetu i u Hrvatskoj bavi se ne samo nekretninama, nego i cjelokupnom imovinom, obvezama i kapitalom. Pored procjene pojedinačnih vrsta imovine i obveza, procjenjuju se i cjelokupne pravne osobe, za što je nužno osigurati multidisciplinarni tim procjenitelja, koji uključuje ekonomiste, pravnike, inženjere strojarstva, građevinarstva, informatike, geofizike i drugih struka.

“Dakle, besmisleno je trošiti vrijeme i napore na donošenje propisa za samo jedan dio imovine, ako se ne regulira cjelokupna djelatnost procjenjivanja”, smatra Lasić.

U Hrvatskom društvu procjenitelja smatraju da

za to imati ovlaštenje, jer to ne traže trgovački sudovi i drugi naručitelji, stoga im se ne isplati niti ulaziti u proces edukacije i zahtjevnog stručnog ispita. Drugi je razlog što na tržištu vladaju sudski

Hrvatska mora imati zakon o procjenjivanju koji bi obuhvaćao sve elemente povezane s procjenjivanjem. Prijedlog teksta ovog zakona je već nekoliko puta proteklih godina proslijeđen nadležnim ministarstvima, ali su se svi oglušili

i na tome se, kaže Lasić, ne radi.

Bez ovlaštenja S obzirom na specifičnosti procjene vrijednosti nekretnina, imao bi smisla pravilnik o njenoj procjeni, ali samo ako bi se pozivao na nepostojeći zakon o procjenjivanju i ako bi se u pravilniku propisalo da se procjenom mogu baviti osobe sa

stečenim znanjem, položenim stručnim ispitom i stečenom diplomom ili certifikatom ovlaštenog procjenitelja.

HDP ima 36 članova koji svi posjeduju diplomu ovlaštenog procjenitelja, stečenu nakon edukacije i položenog stručnog ispita. Za taj razmjerno mali broj Lasić nudi dva glavna razloga. Prvi je da osobe koje žele biti procjenitelji sada ne moraju

Ni pravila niti tehnike

Sudovi često provode postupke utvrđivanja pravičnosti obavljenih procjena nekretnina, pokretnina i u zadnje vrijeme procjenu vrijednosti uloga u

kapitalu. Osim kada procjenu obave ovlašteni procjenitelji, članovi HDP-a, ne postoje, tvrdi Lasić, ni pravila ni tivjerodostojna metodologija niti tehnika procjene. “Najčešće neovlašteni sudski vještaci i ne prilažu dokumente na temelju kojih su utvrđivali tržišnu vrijednost predmeta procjene. Nedavno smo doznali da se i činovnici Porezne uprave bave procjenom imovine. Koje znanje oni imaju da mogu utvrditi vjerodostojnu tržišnu vrijednost neke imovine?”, pita se Lasić. S

obzirom na nacionalnu važnost stručne, vjerodostojne i odgovorne procjene, bilo bi nužno, smatra Lasić, uvesti obvezno članstvo, bilo u komori ili institutu, za osobe koje bi provodile procjenu vrijednosti. HDP to predlaže već godinama, ali taj se zahtjev ignorira u nadležnim ministarstvima. Ignoriraju se i njihove primjedbe na tekst pravilnika koji je bio u javnoj raspravi, a koji će, kako stvari stoje, čekati donošenje zakona o procjeni vrijednosti nekretnina.

vještaci, tako da ovlašteni procjenitelji ugovaraju premalo poslova da bi mogli pokrivati svoje troškove.

Već godinama je u tijeku, kako je Lasić naziva, nevjerojatno neprihvatljiva praksa, da većinu procjena nekretnina i drugih vrsta imovine i povremeno cijelih pravnih osoba u velikoj većini rade sudski vještaci, od kojih većina nisu ovlašteni procjenitelji. “A ne samo to, oni se ne pridržavaju niti međunarodne metodologije za procjenu, kao ni etičkog kodeksa HDP-a, pa ne odgovaraju ni stegovnom povjerenstvu”, ističe Lasić. Podsjeća i da međunarodni standardi za procjenjivanje postoje već desetljećima, ali ih u Hrvatskoj primjenjuju samo ovlašteni procjenitelji, članovi HDP-a koji je i kolektivni član Međunarodnog savjeta za procjeniteljske standarde.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3826, 5. svibnja 2014.

( na kredite do 120.000 kn s kamatom od 0,99% mogu računati novi poduzetnici

Sjednica hrvatske Vlade

Za poduzetnike najviša kamata 12,35 posto Uskoro bi trebao biti preciziran i novi model zatvaranja starog duga. Prema sadašnjem modelu dužnik mora prvo vratiti nakupljenu kamatu pa mu se često i dalje gomila glavnica, na koju se opet pripisuje kamata Igor Vukić vukic@privredni.hr

N

ajviša ugovorena kamata za kredit, odnosno zatezna kamata, moći će biti za osam postotnih bodova veća od referentne kamatne stope, predložila je Vlada u novom zakonu o kamatama. Tim zakonom Vlada želi na jednom mjestu popisati sva pravila za određivanje kamata jer su ona sada razbacana u više zakonskih tekstova.

Prema prijedlogu, referentna stopa određivala bi se prema prosjeku kamatnih stopa na kredite odobrene u posljednih godinu dana.

Taj prosjek umanjio bi se potom za jedan postotni bod. Ministar financija Slavko Linić kaže da je prema podacima Hrvatske narodne banke prosjek kamatnih stopa iznosio 5,35 posto. Referentna stopa bi

Zakon o kamatama posredno će smanjiti i kamate na minuse tako iznosila 4,35 posto, a najviša moguća ugovorena kamatna stopa između poduzetnika bila bi 12,35 posto.

Kod kredita odobrenih građanima najviša stopa, odnosno zatezna kamata, mora biti jedan postotni bod niža od poduzetničkih, dakle 11,35 posto. Linić je rekao da to izaziva ljutnju bankara jer po Zakonu o potrošačkom kreditiranju najviša kamata na minus po tekućim

Kome su se opraštali porezni dugovi?

Predsjednik Vlade Zoran Milanović zadužio je ministre financija, pravosuđa i unutarnjih poslova da izvijeste o stanju obveza prema državi na dan kad je ova vlada počela s radom. Izvještajem premijer nastoji pokazati da su se dugovi gomilali u ranijem razdoblju, a prošla vlada je to dopuštala. “Mnoge stvari su stajale po ladicama, uz poreze nisu se naplaćivali ni milijuni kuna iz prometnih prekršaja i slično”, rekao je Milanović. Dodao je da je njegova vlada pokrenula naplatu, a nisu smjenjivali službenike koji su to trebali provesti ranije. Zato sad o svemu tome traži detaljan izvještaj. računima smije biti jedan posto manja od zateznih, odnosno 10,35 posto. Zakon o kamatama posredno će smanjiti i kamate na minuse, koji su sada od 11 do 12 posto. “Bankari kažu da ugrožavamo njihovu profitabilnost, ali moramo brinuti o građanima”, ističe Linić.

Eskontna stopa i realno stanje Zatezna kamata sada se obračunava prema Zakonu o obveznim odnosima koji kao temelj uzima eskontnu stopu HNB-a.

Ali ta stopa ne odražava realno stanje na kreditnom tržištu, ocijenio je Linić. Uz eskontnu sto-

pu zatezne kamate sada se penju i do 18 posto.

Zakonom o kamatama Vlada predlaže i da se obračun zatezne kamate obavlja primjenom dekurzivnog jednostavnog kamatnog računa, bez pripisivanja zateznih kamata glavnici nakon isteka obračunskog razdoblja.

Linić kaže da će do drugog čitanja ovog zakona biti preciziran i novi model model zatvaranja starog duga. Prema sadašnjem modelu dužnik mora prvo vratiti nakupljenu kamatu pa mu se često i dalje gomila glavnica, na koju se opet pripisuje kamata. “Dužnik tako ostaje u svojevrsnom ropstvu”,

rekao je ministar.

Usvojen je i plan za mikrokreditiranje poduzetnika početnika. Ove godine mogu računati na kredite od 10.000 do 120.000 kuna s početnom kamatom već od 0,99 posto. Time mogu nabavljati strojeve, opremu, kompjuterske programe pa i 40 posto obrtnih sredstava za male poduzetničke pothvate. Zamjenik ministra poduzetništva Dražen Pros kaže da je osigurano oko pet milijuna kuna za te kredite pa se očekuje da će biti pokrenuto četrdesetak novih poslova.

Katar traži hrvatske radnike Izmjenom Zakona o denacionalizaciji omogućeno je bivšim vlasnicima da brže dođu do poljoprivrednog zemljišta. Mnogi od tražitelja iz raznih razloga ne mogu do svog imanja pa će im država ponuditi drugo poljoprivredno zemljište, približno iste vrijednosti. Prijedloge će davati Agencija za poljoprivredno zemljište, a posjede će procjenjivati ovlašteni vještaci.

Država Katar rado bi uvezla hrvatske radnike građevinske struke. Posla ima sve više, a građevinski radnici s ovih prostora na cijeni su zbog znanja i iskustva. Stoga je Katar Hrvatskoj predložio sklapanje sporazuma o zapošljavanju hrvatskih državljana, a Vlada je zadužila ministra rada da sa suradnicima pregovara o sadržaju sporazuma i potpiše ga.

9

Drugi krug natječaja

Tri ponude za Plomin C Hrvatska elektroprivreda dobila je tri ponude u drugom krugu natječaja za izgradnju bloka C termoelektrane Plomin, potvrdio je prošli tjedan ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.

“Riječ je o vrlo ozbiljnim kompanijama koje su nakon obavljenog dubinskog snimanja odlučile da vrijedi investirati 800 milijuna eura, koliko je težak ovaj projekt”, rekao je, no nije htio otkriti koje kompanije žele biti strateški partner HEP-a u Plominu.

Prema neslužbenim informacijama, ponuđači stižu iz Japana, Južne Koreje i SAD-a, zemalja koje je prošlih mjeseci posjetio ministar Vrdoljak, predstavljajući hrvatske energetske projekte.

“Drugi krug natječaja pokazao je da postoji povjerenje ulagača u projekt Plomin C i u HEP kao partnera te da smo kvalitetno vodili natječaj u dosadašnjem postupku”, izjavio je Tomislav Šerić, predsjednik Uprave HEP-a.

HEP će detaljno pregledati pristigle ponude

i u roku od mjesec dana objaviti s kojim ponuditeljem će nastaviti pregovore. Ugovor o investiciji trebao bi biti potpisan do kraja 2014., a gradnja bi započela iduće godine.

Blok C bio bi pušten u pogon 2019. godine.

Investicija u treći blok Plomina povećat će energetsku sigurnost Hrvatske i dodatno potvrditi njezino važno mjesto na energetskoj karti Europe, rekao je ministar Vrdoljak.

U gradnji će sudjelovati brojne domaće tvrtke, a povećat će se i potražnja za inženjerima i drugim stručnjacima tehničke struke. Financijske efekte ne treba ni spominjati jer se radi o investiciji čija visina nadmašuje zajedničku vrijednost ostalih najavljenih investicija u Hrvatsku, zaključio je Vrdoljak. (I.V.)

Projekt Eko Kaštelanski zaljev

Pušten u rad sustav Kaštela-Trogir

U Divuljama je obilježen završetak radova na najzahtjevnijem potprojektu integralnog projekta Eko Kaštelanski zaljev - kanalizacijskom sustavu Kaštela-Trogir vrijednom 680 milijuna kuna. Projekt Eko Kaštelanski zaljev vrijedan je više od dvije milijarde kuna. Njegovu je realizaciju, s ciljem eliminacije onečišćenja otpadnih voda i poboljšanja opskrbe vodom na širem kaštelanskom području, hrvatska vlada pokrenula 1998. kada je osnovana Agencija Eko Kaštelanski zaljev.

“Upravo završeni sustav

Kaštela-Trogir najzahtjevniji je dio projekta, obuhvaćen kroz 20 građevinskih dozvola. Dovršetak ovog potprojekta rezultirao je činjenicom da je mjerenje kakvoće mora na čak šest od 10 lokacija pokazalo zadovoljavajuće rezultate, a projekt će ostvariti cilj kada se i posljednje kućanstvo priključi na sustav”, istaknuo je potpredsjednik Vlade Branko Grčić prilikom puštanja sustava u rad. Sada još predstoji puno zahtjevniji projekt izgradnje sekundarne kanalizacije koji podrazumijeva i rješavanje imovinsko pravnih odnosa te financiranje koje prema procjeni iznosi više od 2,5 milijardi kuna. Na sustav je trenutačno priključeno tek oko 15 posto kućanstava Kaštela i općina u okolici Trogira. (J.V.)

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3826, 5. svibnja 2014.

( između 10 i 15 mil € ( 26% Hrvata godišnji promet većih online dućana u Hrvatskoj

u 2013. kupovalo robe i usluge online (podaci DSZ-a)

E-trgovina

Hit su specijalizirani w Kada naraste obujam online trgovine, može se očekivati pad naknada financijskih institucija ko Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

T

rgovina putem interneta kontinuirano raste svugdje u svijetu pa tako i u Hrvatskoj. Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2013. je 26 posto osoba kupovalo robe i usluge na taj način, što je za 10 posto više u odnosu na 2012. godinu.

Pritom su navike kupaca u 2013. bile vrlo slične onima iz 2012. godine. Drugim riječima, još uvijek prednjači kupnja knjiga i časopisa, kućnih potrepština, odjeće i sportske opreme te kupovina ulaznica za priredbe.

Također, mnogo je onih koji putem mreže svih mreža kupuju elektroničke uređaje.

Istraživanje GfK-a iz rujna 2013. otkriva kako 64 posto građana Hrvatske koji su stariji od 15 godina koristi internet.

Proizvode i usluge putem interneta pak kupuje 36 posto ispitanih online korisnika. Valja naglasiti kako je na koncu 2010. svega šest posto hrvatskih građana kupovalo na webu.

Popularizaciji e-trgovine pridonijeli su, među ostalim, portali za grupnu kupovinu Nadalje, hrvatski online kupci nemaju omiljenu domaću web trgovinu te pri kupovini najčešće koriste PayPal, pokazuje istraživanje Ključni motivacijski faktori pri donošenju odluke o kupovini na internetu, koje je tvrtka Per-

petuum Mobile provela krajem prošle godine. Prema rezultatima tog istraživanja čini se kako kupce na internetu najviše motivira cijena. Tako čak 76 posto ispitanika očekuje niže cijene artikala u web trgovini nego u fizičkom dućanu. Također, 28 posto kupaca ističe besplatnu dostavu kao presudan faktor pri donošenju odluke u kupovini.

Prednost internetske trgovine leži i u činjenici da web trgovine, ali i razna druga online mjesta, nude detaljne opise artikala te iskustva ostalih kupaca i recenzije proizvoda.

Navedeno smatra prednošću 74 posto ispitanika u ovome istraživanju, koji su izjavili da se prije kupovine vole detaljno informirati o proizvodu.

Pomaci prema naprijed Online kupce pak najviše zabrinjava povrat kupljenog predmeta koji nije ispunio njihova očekivanja. Naime, za njih 42 posto to predstavlja problem.

Nevjerodostojnost dobavljača je najčešći razlog odgode odluke o kupovini, što potvrđuje 42 posto ispitanika.

Igor Martinović, voditelj prodaje web trgovine Jeftinije.hr, procjenjuje kako veći online dućani u Hrvatskoj imaju godišnji promet između 10 i 15 milijuna eura.

“U Sloveniji, primjerice, on iznosi između 25 do 30 milijuna eura”, ističe on dodajući kako prema elektroničkoj trgovini Hrvatska zaostaje za Slovenijom otprilike tri godine.

“To je prilično mnogo.

No, zadnjih godina vidljivi su ogromni pomaci prema naprijed. Ponajprije zbog velikog broja trgovaca koji otvaraju web trgovine pa do shvaćanja e-trgovine općenito”, kaže Martinović.

Slovensko tržište, objašnjava on, najrazvijenije je u regiji. “Pritom želim naglasiti kako u e-trgovini, kao i u mnogim drugim granama, vrijedi pravilo da je Zapad gotovo uvijek razvijeniji od Istoka”, napominje.

Među trendovima na ovome području, koje slije-

di i hrvatsko tržište, Igor Martinović ističe specijalizirane, nišne web trgovine, a ne one na kojima se nudi mnoštvo različitih proizvoda ili usluga.

“Danas, primjerice, postoji web trgovina samo za kuhinjske nape. Zahvaljujući takvim trgovinama kupac gubi puno manje vremena za pretraživanje”, naglašava on.

Veće povjerenje kupaca Važno je istaknuti kako uporedo s obujmom e-trgovine rastu i prihodi od

naknada banaka i kartičnih kuća koje su važna karika u tome lancu. “U Hrvatskoj su naknade veće zbog toga što se radi o malom tržištu. Međutim, kada naraste obujam trgovine, možemo očekivati pad naknada financijskih institucija koje posreduju u tom procesu”, smatra on.

Također, dodaje kako bi vjetar u jedra elektroničkoj trgovini moglo dati veće povjerenje kupaca u nju. “A kada bi se u to umiješala država te pokušala promovirati da

je online kupovina siguran proces, što i mi pokušavamo na portalu Jeftinije.hr objedinjujući na jednom mjestu samo pouzdane web trgovine, njihovo poslovanje bilo bi puno jednostavnije”, ističe Martinović dodajući kako zapravo nema razloga za strah od krađe podataka prilikom online kupovine. “Jer kada se u bilo kojoj fizičkoj trgovini kreditna kartica preda nepoznatom prodavaču, on može ukrasti podatke i nešto kupiti na tuđe ime”, tvrdi.

11

www.privredni.hr Broj 3826, 5. svibnja 2014.

( to je rast od 10% ( 64% građana u odnosu na 2012. godinu

starijih od 15 godina koristi internet (podaci GfK-a, 2013.)

eb dućani je posreduju u tom procesu Popularizaciji e-trgovine u posljednje vrijeme pridonijeli su, među ostalim, portali za grupnu kupovinu. Nakon njihova booma ostalo je nekoliko boljih koji su restrukturirali poslovanje. “Sada se na tome području primjećuje stagnacija. No valja naglasiti kako taj model polako gubi poslovni sjaj i nestaje”, naglašava.

dodajući kako nema jednog pravila prema kojem je moguće uspješno poslovati. “Svaki web trgovac stoga treba nastojati stvoriti vlastitu poslovnu priču. On pritom treba znati što točno želi, odrediti tržište i biti inovativan”, napominje naglasivši kako je važno i to da se država makne po-

Promjena uvjeta poslovanja Tomislav Bilić, glavni izvršni direktor u tvrtki Inchoo koja je specijalizirana za izradu online trgovina, kaže kako je Hrvatska malo tržište za internetsku trgovinu zbog čega njen razvoj kaska za onim u svijetu. Njenom razvoju ne pridonose ni relativno skupa dostava proizvoda kupljenih online kao ni strah od takve kupovine koji je, na žalost, još uvijek prisutan. “S druge strane, hrvatske web trgovine lijepo izgledaju i tehnološki su razvijene tako da mogu konkurirati ponajboljim svjetskim”, ističe Bilić

Primjećuje se kako udio e-trgovine opada od Zapada prema Istoku, kaže Hrvoje Bujas strance. “Država koči razvoj cjelokupnog gospodarstva. Naime, ogroman problem u poslovanju jest taj što nemate pojma pod kojim uvjetima ćete poslovati. Zakoni, pravilnici i direktive mijenjaju se na tjednoj razini. Ovaj tjedan ne znate po kojim pravilima ćete raditi drugi tjedan. Ta nesigurnost odbija ljude od poduzetništa pa se zbog toga neki odlučuju čekati da se situacija popravi. A kako ima-

mo sve više upravo takvih poduzetnika koji čekajući gube motivaciju, šansa da se nešto promijeni na bolje je sve manja”, kaže Bilić.

Država kao kočničar, smetničar ili zločesti inspektor Hrvoje Bujas, suvlasnik i suosnivač online servisa za kupovinu Crno jaje, ističe kako svaka zemlja ima svoja pravila i posebnosti. “Tako trendovi nisu isti u Velikoj Britaniji, Poljskoj, Latviji, Hrvatskoj ili Srbiji. Međutim, primjećuje se kako udio e-trgovine opada od Zapada prema Istoku”, kaže on.

Tijekom zadnje tri i pol godine počeli su u nas poslovati portali za grupnu kupnju proizvoda i usluga što je pridonijelo razvoju e-trgovine.

“Tako sada više nije bauk kupovati online i peglati kartice, kao ni otvoriti online trgovinu”, naglašava Bujas dodajući kako Hrvatska ima potencijala za razvoj ove vrste trgovine. “Do njega će doći

Tomislav Bilić

Hrvoje Bujas

Piotr Lagowski

Igor Martinović

kada se poklope određene stvari na tržištu. Ponajprije mislim na manje provizije kartičarskih kuća jer kartice su ključ ovoga poslovanja. One naime čine 80 posto prodaje svakog web shopa”, naglašava. Također, drži da se država ne treba previše miješati u poduzetništvo. “Nisu poduzetnici ovdje zbog države, nego ona zbog njih. Državi plaćamo da bude naš alat i servis, a ne kočničar, smetničar ili zločesti inspektor”, kaže.

Piotr Lagowski, suosnivač online rješenja za naručivanje hrane putem interneta Foodpanda, isto tako napominje kako je Hrvatska malo tržište. Ipak, njemu na ruku ide činjenica da su hrvatski građani otvoreniji prema online plaćanju negoli oni u nekim zemljama u regiji.

“A kako konkurencija na tržištu nije velika i nema većeg međunarodnog igrača, vidim potencijal za razvoj našeg poslovanja u Hrvatskoj”, zaključuje Lagowski.

Konferencija o e-trgovini

Stižu Erste Smart Wallet i Lisnica.hr E-trgovina, prodaja i online poslovanje bile su glavne teme nedavno završene regionalne konferencije OMGcommerce.

Zagrebačka konferencija, koju organizira Netokracija, okupila je tristotinjak sudionika i tridesetak predavača. Na njoj je Erste banka naja-

vila uvođenje nove usluge mobilnog plaćanja – Erste Smart Wallet – namijenjenu svojim klijentima i prodajnim mjestima koja su do sada prihvaćala isključivo gotovinu kao sredstvo plaćanja. Posebnost Erste Smart Walleta jest u tome što za trgovca nudi povoljnije nakna-

de, ali i trenutnačnu isplatu sredstava na žiro-račun tvrtke. Kupcima Erste Smart Wallet daje mogućnost brzog i jednostavnog plaćanja na prodajnim mjestima, prijenos sredstava između dva korisnika Walleta te pohranu loyalty kartica u aplikaciju.

Na konferenciji je, među ostalim, Nova TV predstavila novi ecommerce projekt, tj. portal Lisnica.hr. Radi se o platformi na kojoj se objedinjuju ponude trgovačkih lanaca kako bi kupci mogli lako pronaći željene artikle i usporediti cijene.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3826, 5. svibnja 2014.

“ Oko 2000 frizera nezaposleno je i na burzi rada, dok saloni imaju problema sa zapošljavanjem stručnog kadra jer ne mogu pronaći radnike.”

Ivica Zanetti, predsjednik Ceha frizera i kozmetičara HOK-a

Frizeri o frizerskoj struci

Niski standardi degradiraju frizere Unatoč karizmi glamuroznosti koja prati frizerstvo na svjetskim modnim revijama, pod frizerstvom se kod nas i dalje podrazumijeva šišanje u fušu po susjedstvu za dvadesetak kuna, kažu sami frizeri jednačene norme stručne nastave, nedostatak uvjeta i standarda prilikom upisa u frizerske škole, prevelika kvota upisa, nedovoljno oštri uvjeti za majstorske licence i nedovoljna zdravstvena provjera učenika, koja rezultira i apsurdima kao što su otkrivanje daltonizma ili alergije na kemijske elemente kod učenika koji su već upisali školu.

Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

J

oš uvijek se može čuti kako roditelji plaše djecu da će završiti kao frizeri ako ne budu učili, i dalje se unatoč velikim frizerskim imenima na tu struku često gleda kao na niži oblik posla, a strukovnu školu promatra kao onu

Mitja Sojer upozorava na opadanje kvalitete frizerske struke zbog nedovoljno educiranog kadra u koju se upisuju učenici s lošim ocjenama, rečeno je na okruglom stolu pod nazivom Obrazovanje za stjecanje frizerskih kvalifikacija: Jučer – danas – sutra tijekom zadnjeg Ha-

irstyle News festivala u Rijeci.

Unatoč karizmi glamuroznosti koja prati frizerstvo na svjetskim modnim revijama, te istinskim umjetnicima u struci, pod

frizerstvom se kod nas i dalje podrazumijeva šišanje u fušu po susjedstvu za dvadesetak kuna, kažu sami frizeri.

Kao glavni problemi branše istaknute su neu-

Posao treba voljeti Ivica Zanetti, predsjednik Ceha frizera i kozmetičara Hrvatske obrtničke komore, istaknuo je da postoji veliki raskorak u potrebi za frizerima i nemogućnosti pronalaženja radnog kadra. “Oko 2000 frizera nezaposleno je i na burzi rada, dok saloni imaju problema sa zapošljavanjem stručnog kadra jer ne mogu pronaći radnike”, kaže Zanetti.

Mitja Sojer

Amir Bećirević

Mitja Sojer, osnivač i voditelj prve privatne srednje škole u Sloveniji, upozorava na opadanje kvalitete frizerske struke zbog nedovoljno educiranog kadra.

Sa skupa je poslana lista prijedloga Agenciji za strukovno obrazovanje, koja uključuje definiranje uvjeta za upis, revizije liječničkih potvrda te u slučaju nepravilnosti sankcioniranje odgovornih.

Predloženo je i jačanje komunikacije među školama i Obrtničkom komorom, revizija školskog programa u frizerskim školama, smanjivanje kvota upisa

kao i stvaranje pravilnika za ostvarivanje prava na majstorske licence.

Frizeri smatraju kako je nužno voljeti taj posao. Poznati frizer Amir Bećirević poručio je mladim frizerima da ako vole ovaj posao, tada za njega ne postoje granice. “Može vas upropastiti jedino ego – koji kad prestane biti motivator, postaje ljubomora i zavist, i novac – koji kada se prestane koristiti za učenje i napredak te postane jedini motiv za bavljenje frizerstvom – postaje opterećenje i ubija kreativnost”, kaže Bećirević.

INTERVJU: Ivica Zanetti, predsjednik Ceha frizera i kozmetičara HOK-a

Inspekcije ne kontroliraju one koji rade na crno Prema obrtnom registru, oko 5200 obrtnika u Hrvatskoj registriralo je djelatnost “frizerski salon i salon za uljepšavanje”. Broj aktivnih salona ne bilježi značajniji pad ili rast, kaže Ivica Zanetti, predsjednik Ceha frizera i kozmetičara Hrvatske obrtničke komore.

Kako je kriza utjecala na poslovanje frizera?

- Poslovanje salona je sasvim sigurno otežano, kao i drugim djelatnostima, uslijed gospodarske i financijske krize, smanjene potrošnje građana i nepovoljnog zakonodavnog

okruženja. Saloni se maksimalno trude zadržati kvalitetu usluge, a oni koji su opstali su je i podigli.

Podizanje praga za upis u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost s dosadašnjih 85.000 na 230.000 kuna je smanjilo ukupne troškove poslovanja i povećalo mogućnost zapošljavanja u ovoj branši, te sasvim sigurno omogućilo jednom znatnom broju salona da preživi krizu.

Koliki je udio sive ekonomije u ovoj branši?

- Nema egzaktnih podataka o udjelu sive ekonomije u ukupnom gospo-

darstvu, pa tako ni u ovoj djelatnosti. Ali, prema podacima s terena, u frizerskoj struci ovaj je problem vrlo izražen. Oni koji obavljaju frizerske usluge “po kućama”, koji nisu registrirali djelatnost, direktna su i nelojalna konkurencija našim obrtnicima koji legalno posluju i podmiruju sve obveze prema državi. Od takvih koji posluju nelegalno ni država nema ništa jer ne ubire poreze ni doprinose. Nelojalna konkurencija u sektoru frizerskih usluga potaknula je, među ostalim primjerima iz drugih djelatnosti, Hrvatsku obrtničku komoru da ini-

se situacija nije promijenila.

cira donošenje Zakona o sprečavanju i zabrani neregistrirane djelatnosti.

Zakon smo dobili, ali nažalost, inspekcijski nadzor nije efikasan, tako da

Koji drugi problemi muče frizere?

- Nekonkurentnost PDV-a sa zemljama u okruženju, posebice sa Slovenijom, imat će odraza na cjenovnu politiku i općenito mogućnost u kreiranju i konkuriranju cijena usluga.

Problem je i pad kupovne moći građana. Nadalje, frizere muče davanja i obveze koje imaju prema državi i državnom proračunu, kao i općinski porezi i prirezi koji dodatno opterećuju svakodnevno poslovanje. Problem je i nekvalitetna radna snaga,

odnosno nedovoljne kompetencije i vještine koje mladi frizeri imaju nakon završenog školovanja. S druge strane, tu je kontinuirana hiperprodukcija kadra. I naravno, otežani uvjeti obavljanja posla cjelodnevno stajanje i manipuliranje kemikalijama - uzrokuju fizičke i zdravstvene probleme s kojima se frizeri susreću.

Koliko frizera godišnje završi školovanje?

- Prema našim podacima, oko 700 učenika na razini Hrvatske. No podaci o broju onih koji se kasnije počnu baviti tim poslom zapravo ne postoje.

enterprise europe

info

Broj 107, 5. svibnja 2014.

Zaštita potrošača, okoliša i zdravlja

Dogovorena nordijska pomoć

Informiranjem do sudjelovanja u odlukama Predstavljen projekt Podizanje svijesti o pravima i obvezama povezanim s EU građanstvom na specifičnim područjima EU politika: zaštite potrošača, okoliša i zdravlja te sigurnosti hrane Demokratski sustav na kojemu počivaju Europska unija pa tako i Hrvatska omogućuje građanima sudjelovanje u procesu formuliranja politika i utjecaj na donošenje odluka.

Potpisima na Memorandume o suglasnosti za provedbu financijskih mehanizama Kraljevine Norveške i Europskog gospodarskog prostora Hrvatskoj je dano na raspolaganje 73,5 milijuna kuna za projekte koji će se provoditi do 2017. godine. Memorandume su potpisali zamjenik ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije Jakša Puljiz i državna tajnica norveškog Ministarstva vanjskih mehanizama Kraljevine Norveške Ingvild Næss Stub.

Darovnicom Norveške, Islanda i Lihtenštajna, zemljama koje čine Europski gospodarski prostor, osigurat će se financiranje projekta jačanja kapaciteta pravosuđa, projekta uspostave hrvatskog državnog resursnog centra za energetiku, ekološka morska i nautička istraživanja i inovacije - iNavis, projekta integriranih škola u Vukovaru i Kninu, programa jačanja civilnog društva i projekta tripartitne suradnje poslodavaca, sindikata i javne uprave.

Projektom Podizanje svijesti o pravima i obvezama povezanim s EU građanstvom na specifičnim područjima EU politika: zaštite potrošača, okoliša i zdravlja te sigurnosti hrane građane se želi informirati o tome kako odgovorno i aktivno sudjelovati u donošenju odluka te im omogućiti što aktivnije sudjelovanje u politikama koje će utjecati na njihov život.

Politike Europske unije o zaštiti potrošača, okolišu i zdravlju imaju neposredan utjecaj na svakodnevni život, istaknuo je Branko Baričević, šef Predstavništva Europske komisije u Zagrebu, na predstavljanju ovog projekta. ”Građani se moraju informirati i aktivno sudjelovati u procesu odlučivanja kako bi imali korist od tih politika”, smatra Baričević.

Neven Šimac, predsjednik Savjetodavnog odbora Udruge za demokratsko društvo, ističe kako se ovaj projekt bavi područjima koja se na najizravniji način tiču osobnog i zajedničkog života svih

građana Europske unije. “Europske politike, pa tako i naše hrvatske politike, nisu gotova stvar. Sve ove politike se neprestano razvijaju, mijenjaju, korigiraju i dopunjuju. Najvažnije u cijelom procesu su upravo utjecaji potreba i želja samih građana”, kaže Šimac.

Na projektu surađuju i dvije nacionalne medijske kuće. Kako bi informacije došle do što većeg broja građana,

na Hrvatskom katoličkom radiju utorkom u 13 sati emitira se kontakt emisija Eurosfera – nove prilike. U područjima koja po istraživanjima pokazuju najveću potrebu za informacijama na 15 lokalnih radiopostaja realiziraju se emisije različitih tema. Suradnja s HRT-om odvija se kroz izradu priloga i emisija na specifične teme projekta. U okviru projekta napravljena je mini redakcija i pripremljena edukativna brošura temeljena na pitanjima građana, a na web stranici projekta građanima će biti dostupne sve informacije na jednom mjestu. U suradnji s lokalnim radiopostajama i organizacijama civilnoga društva u 15 gradova organiziraju se informativni štandovi na kojima će se građanima dijeliti brošure i drugi informativni materijali. Građani će imati priliku razgovarati s članovima projektnog tima. Prvi informativni štand priprema se uoči Dana Europe, 8. svibnja u Splitu.

Projekt traje od lipnja prošle do prosinca ove godine, a njegova vrijednost je nešto više od 107.000 eura. Europska unija sufinancira projekt sa 80.000 eura, Ured za udruge je osigurao 13.650 eura, a ostatak će se, prema očekivanjima, pokriti donacijama.

enterprise europe Tauno Olju, izvršni direktor

Piše >> Zoja Crnečki, direktorica Sektora za industriju

Gospodarski razvoj Hrvatske ovisi o stabilnosti energetskog sustava Hrvatska svoju energetsku politiku mora uskladiti s europskom, uklopiti se u njene energetske tokove i postati regionalno energetsko čvorište. Izniman geostrateški položaj Hrvatske izvrstan je preduvjet za njezino uključivanje u energetske tokove Jugoistočne Europe. ...

Europa, industrijski razvijen kontinent koji oskudijeva energetskim resursima, ovisna je o uvozu fosilnih goriva. Stoga se, ali i zbog zaštite okoliša, usredotočila na razvoj novih tehnologija za korištenje obnovljivih izvora energije i povećanje energetske učinkovitosti. No, tržišnom gospodarstvu cijena energije jednako je važna kao i sigurnost i stabilnost opskrbe. Dodatni je izazov i ispunjenje ciljeva Kyoto protokola, odnosno smanjenje utjecaja stakleničkih plinova na klimatske promjene. ...

Danas je potrošnja energije u RH manja nego 1990., što je posljedica kontinuirane deindustrijalizacije zemlje. Fizički obujam industrijske proizvodnje danas je za, otprilike, 27 posto manji od onog u 1990., tako da je posljednjih četvrt stoljeća postojeći energetski sustav bio dostatan za opskrbu i nije zahtijevao značajnija ulaganja. Želimo li gospodarski rast te stabilnu i sigurnu opskrbu ener-

gijom, bit će potrebna ulaganja u sustav. ...

Republika Hrvatska svrstava se u skupinu zemalja koje djelomično zadovoljavaju svoje potrebe za energentima, za razliku od treće skupine zemalja koje potpuno ovise o uvozu energenata. Republika Hrvatska iskorištava taj potencijal, a dodatno može smanjiti uvoz energenata, odnosno energetsku ovisnost, daljnjim ulaganjima u istraživanje i eksploataciju ugljikovodika i izgradnju novih elektroenergetskih postrojenja.

Potrebna je diverzifikacija opskrbe koja smanjuje ovisnost o sporadičnim situacijama (ekonomskim, političkim, fizičkim). ...

Uz potrebnu sinergiju različitih izvora s jedne strane, ali i razumijevanje potrošača te optimiranje vlastitih potreba u smislu raspoređivanja potrošnje ravnomjerno po vremenu, opisuju mnoge studije na temu sigurnosti opskrbe.

Način na koji će potrošači koristiti energiju opisuje novi pojam, nedavno uveden: smart grid ili pametna mreža, kako se često prevodi u našem jeziku. ...

Jedno od rješenja za stabilnost sustava je i izgradnja generacijskih kapaciteta koji će moći pokrivati vršna opterećenja. Takvi

objekti moraju imati sposobnost brzog reagiranja i uključenja u sustav, ali i brzog isključenja iz sustava. Električna energija teče sukladno fizikalnim zakonima i dođe li do preopterećenja, nužno će se aktivirati zaštita. Ne predvidi li se unaprijed takav događaj u sustavu i ne djeluje li se preventivno, rezultat je među elektroenergetičarima poznat pod pojmom “blackout”, odnosno lavinsko isključenje i potrošača i proizvođača uvjetovano lančanim preopterećenjima. Izbjegavanje opisanog scenarija moguće je postići jedino osiguranjem potrebnih generacijskih kapaciteta, osiguranjem potrebnih prijenosnih i distribucijskih puteva, a na strani potrošača sustavnim izbjegavanjem pojave vršnih opterećenja, ali i vršnih gubitaka tereta koji mogu prouzročiti jednaki završni učinak. Moramo biti svjesni da se danas energija više ne koristi i ne proizvodi onako kako se to radilo u vrijeme izgradnje većine postojećih energetskih generacijskih i infrastrukturnih objekata, tako da je modernizacija i samog sustava i načina upravljanja sustavom neophodna, a za nju su nedvojbeno potrebna odgovarajuća financijska sredstva. Dodaju li se svemu tome i političke (ne)prilike, uviđa se sva složenost problema sigurnosti opskrbe.

Stoga, nije teško zaključiti da sigurnost opskrbe ima svoju cijenu.

[Cijeli tekst bloga moguće je pročitati na http://www.hgk.hr/blog/gospodarski-razvoj-hrvatske-ovisi-ostabilnosti-energetskog-sustava]

Hrvatsk moguć

Najvažniji prioritet Hrvatskoj u korištenj javnu upravu, kao i dobro pripremljene

Krešimir Sočković Biti nova država članica i krenuti sa svim EU procesima i politikama - za zemlju definitivno nije jednostavan zadatak, no Hrvatska može biti punopravna članica koja će biti vrlo uspješna, kaže Tauno Olju izvršni direktor u odjelu savjetovanja u Ernst&Youngu (EY).

Ovaj estonski stručnjak za programiranje, planiranje i povlačenje sredstava Europske unije je tamošnju vladu savjetovao u provedbi EU fondova i reorganizaciji državnih institucija i poduzeća u državnom vlasništvu. Estonija je jedna od najuspješnijih novih članica Europske unije u implementiranju EU fondova, i Olju najavljuje kako će svoje znanje i iskustvo nakon savjetničkih poslova u Turskoj primijeniti i u Hrvatskoj.

Kakva su estonska iskustva s početkom korištenja sredstava Europskih fondova?

- Estonija je najuspješnija zemlja u Europi u pogledu apsorpcije sredstava EU fondova. Dok je trenutačno za programsko razdoblje 2007.-2013. prosječna stopa apsorpcije u Europskoj uniji 66 posto, Estonija je već dobila 84 posto sredstava na koje ima pravo u razdoblju između 2007.

www.een.hr

5. svibnja 2014.

2 3

u Odjelu savjetovanja u Ernst&Youngu Hrvatska

ka treba dobiti što je će više novca

ju fondova je jednostavan - dobiti što više EU novca za hrvatsko gospodarstvo. Uspješna apsorpcija zahtijeva kompetentnu i učinkovitu korisnike projekata

Kakvu korist od fondova mogu imati mala i srednja poduzeća?

Postoje brojne koristi za mala i srednja poduzeća. Poduzeća mogu dobiti potporu za ulaganja u tehnologiju, zatim za edukaciju te za pokretanje ili proširenje izvoza. Radio sam na evaluaciji rezultata programa za potporu malog i srednjeg poduzetništva u različitim zemljama i obično kada sam razgovarao s predstavnicima tih poduzeća, oni su isticali da je za njih jedna od najvećih prednosti povećanje znanja i svijesti o suvremenim upravljačkim tehnikama koje su potrebne za uspješnu proizvodnju, marketing i izvoz njihovih proizvoda ili usluga. i 2013. godine. To je zaista izvrstan uspjeh s obzirom na činjenicu da za korištenje novca ima vremena još do kraja 2015. godine. U 2009. godini, kada je Estoniju pogodila najveća ekonomska kriza i BDP je pao za 14 posto, estonska je vlada naručila opsežan neovisni pregled svih programa financiranih od strane EU-a. Imao sam iznimnu priliku voditi ovaj projekt i podržati vladu u pronalaženju načina kako najbolje potaknuti ekonomski oporavak.

Kao rezultat ovog pregleda vlada je provela neke radikalne i brze promjene. Prvo

Zbog nedostatka jasnih ciljeva, prioriteta i kriterija novac se često potroši na projekte koji dugoročno nemaju nikakav učinak na razvoj je povećala financiranje mjera koje izravno podupiru izvoz te mala i srednja poduzeća. Primjerice, budžet za mjere podrške izvoza je više nego udvostručen. Nadalje, kako bi povećali apsorpciju, alocirana su sredstva s projekata koji su se razvijali sporo na projekte koji su se mogli brže implementirati. Projekti planirani za drugu polovicu programskog razdoblja su također pomaknuti i implementirani ra-

nije. Kao rezultat toga, Estonija je tijekom dvije ključne godine (2009. i 2010.) povukla više novca iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) koji je najvažniji fond za mala i srednja poduzeća, nego što je ukupno povukla u dvije godine prije i dvije godine poslije tog razdoblja. Sveukupno, tijekom tih godina Estonija je dobila sredstva u vrijednosti oko četiri posto svog BDP-a. Gospodarstvo se također brzo oporavilo – u 2010. godini BDP je narastao 2,6 posto, a u 2011. čak 9,6 posto.

Možemo samo zamisliti kakvi bi bili rezultati kada bi Hrvatska mogla postići sličnu stopu apsorpcije i u 2014. godini dobiti sredstva od Europske komisije u vrijednosti 1,5 milijarde.

Na što je najviše novca potrošeno u Estoniji i kakva su iskustva drugih ‘novih’ članica Unije?

- Svaka zemlja ima svoja specifična područja na kojima treba poraditi. U slučaju Estonije, područja koja su dobila najveći dio ukupnih sredstava su znanost i obrazovanje, prometna infrastruktura te ekološka infrastruktura.

Koje su bile najčešće greške tih zemalja i kako se one mogu ispraviti ili izbjeći?

- Najveće se greške pojavljuju tijekom faze programiranja i odabira projekata.

Često se zbog nedostatka jasnih ciljeva, prioriteta i kriterija odabira, novac potroši na projekte koji dugoročno nemaju nikakav učinak na razvoj zemlje. Nadalje, novac se vrlo često troši na način da pogoršava situaciju u zemlji tako što se, primjerice, stavlja dodatni pritisak na javne financije. Na primjer, Estonija trenutačno ulaže puno više napora u osiguranje održivosti ulaganja prisiljavajući potencijalne korisnike da planiraju i namijene resurse za razdoblje nakon što se zaustavi financiranje sredstvima iz EU-a za pojedini projekt. Treba osigurati tri komponente kako bi se izbjegao ovaj problem.

Prvo, treba istražiti izvor problema s kojima se suočava zemlja, kao i potencijalne utjecaje različitih alternativa financiranja i mjera potpore. Drugo, treba postojati snažna politička volja i vodstvo koje će donositi odluke i provoditi ih prema prioritetima. Treće, potrebna je jaka i kompetentna uprava za pripremu tehnički ispravnih procedura i selekcijskog procesa za projekte. Tijekom implementacije, najviše grešaka uglavnom proizlazi iz procesa javnih natječaja. Tu su greške najčešće vezane za neadekvatno proveden selekcijski proces kao i za (pre)ograničene i diskriminatorne selekcijske kriterije. Procijenjeno je da greške u javnoj nabavi čine barem 40 posto svih ukupnih grešaka uočenih od strane Europske komisije. Tu su

za uspjeh važna tri glavna preduvjeta: dobra regulacija kvalitete i jasne smjernice za natječaje, zatim opsežne edukacije i kontinuirana podrška korisnicima tijekom pripreme i provedbe natječaja te sustavno praćenje natječajnog procesa.

Koliko je važno programiranje za uspješnost korištenja novca iz Unije?

- Mislim da je to najvažnija faza u kojoj se više-manje može utvrditi hoće li zemlja biti u mogućnosti ostvariti bilo kakvu održivu korist iz EU fondova. To je također jedna od najtežih i najdugotrajnijih faza koja utječe na apsorpcijski kapacitet kao i pravovremenu provedbu fondova.

Na što biste upozorili Hrvatsku kako bi što bolje iskoristila EU sredstva?

- U trenutačnoj situaciji, rekao bih da je najvažniji prioritet jednostavno dobiti što više EU novca za hrvatsko gospodarstvo. Uspješna apsorpcija zahtijeva kompetentnu i učinkovitu javnu upravu kao i dobro pripremljene korisnike projeka-

Glavni problem Hrvatske u vezi EU fondova je nepostojanje dobro pripremljenih projekata, što je posljedica nedostatka šire svijesti i kompetencija ta. Stoga, jedan od mojih prioriteta bio bi provedba mjera tehničke podrške za povećanje kapaciteta javne uprave i za potencijalne korisnike. Jedan od glavnih problema vezanih uz EU fondove u Hrvatskoj je nepostojanje dobro pripremljenih projekata, i to uglavnom zbog nedostatka šire svijesti i kompetencija vezano za fondove i propise Europske unije. To povećava rizik od nekorištenja sredstava na vrijeme zbog čega gubimo novac. Stoga je, kao jednu od mjera projektu, potrebno uvesti posebnu tehničku podršku za svaku veću skupinu korisnika (malo i srednje poduzetništvo, institucije koje se bave istraživanjem i razvojem, obrazovne institucije, općine i sl.). Tehničkom podrškom projektu omogućilo bi se da stručnjaci iz javnih ustanova zajedno s vanjskim savjetnicima educiraju korisnike projekta te da ih podrže u pripremi i provedbi projekta.

enterprise europe Višegradska skupina - prvih 10 godina

Velike koristi o članstva u Europsko

Godišnji BDP zemalja članica skupine zbog članstva u EU-u porastao jedan posto, a Slovačka i Poljska su gotovo udvostručile svoj BDP po sta Unije, a te četiri zemlje su četvrti najveći izvoznik i drugi najveći proizvođač automobila u Uniji. Kvaliteta života u njima porasla je više nego u Zemlje Višegradske skupine koju čine Češka, Mađarska, Poljska i Slovačka pristupile su Europskoj uniji 2004. kao zemlje s prilično slabim gospodarstvima, no s velikim potencijalom rasta.

Zajedno te četiri zemlje imaju više od 64 milijuna stanovnika gdje živi 13 posto ukupnog stanovništva Europske unije. Istovremeno njihova ekonomska proizvodnja je činila tek oko 3,7 posto ukupne ekonomske proizvodnje zemalja članica. Deset godina nakon pristupanja Europskoj uniji članice skupine V4 ostvarile su primjetan društveni i gospodarski napredak,

Uz liberalizaciju trgovine, najvažniju ulogu u napretku zemalja skupine V4 odigrali su europski fondovi, omogućivši projekte kojima je unaprijeđeno infrastrukturno okruženje i znatno poduprijevši razvoj malog i srednjeg poduzetništva ističe Juraj Kotian, voditelj Odjela makroistraživanja i istraživanja fiksnih prihoda za Srednju i Istočnu Europu u Erste Grupi. “Članstvo u EU-u podiglo je, kako njihovu gospodarsku moć, tako i njihovu važnost.

Njihov ukupni BDP porastao je za polovinu tijekom proteklog desetljeća i dosegnuo 5,4 posto ukupnog BDP-a zemalja EU28. Njihova važnost najočitija je na području vanjske trgovine, budući da su zemlje članice skupine V4 postale četvrti najveći izvoznik u EU-u. Ove zemlje također su zabilježile znatnu konvergenciju prihoda. BDP po stanovniku mjeren standardima kupovne moći porastao je u zemljama članicama skupine V4 sa 49 posto prosjeka EU15 u 2003. na 65 posto prosjeka EU15 u 2013. Tako se prihodovni jaz između zemalja skupine V4 i starih članica EU smanjio za trećinu”, kaže Kotian.

Viša kvaliteta života Indeks kvalitete života, pokazatelj koji mjeri ne samo materijalno bogatstvo već

Poljska i Slovačka više su nego udvostručile BDP po stanovniku od ulaska u EU

Češka

Slovačka

Poljska

14.200 € u 2013. 13.300 € u 2013. 10.100 € u 2013.

8.300 € u 2003.

5.500 € u 2003.

5.000 € u 2003.

Mađarska

V4

EU15

9.900 € u 2013. 11.000 € u 2013. 29.900 € u 2013.

7.300 € u 2003.

5.900 € u 2003. 25.000 € u 2003.

www.een.hr

5. svibnja 2014.

od oj uniji

anovniku. Izvoz tih zemalja rastao je trostruko brže nego starih članica u Njemačkoj ili Velikoj Britaniji i druge varijable kao što je očekivana životna dob, postotak učenika koji odustaju od školovanja u ranoj dobi, nejednakost prihoda, razlika u prihodima između muškaraca i žena, stopa samoubojstava... pokazuje da su tri od četiri zemlje skupine V4 napredovale na ljestvici zemalja poredanih po kvaliteti života.

Novi prostor za poslove Češka je, primjerice, zauzela više mjesto od Italije i Velike Britanije. Slovačka, Češka i Poljska nalaze se među prvih pet zemalja po boljim rezultatima u proteklom desetljeću, dok je Mađarska zemlja s drugim najvećim pogoršanjem rezultata, odmah nakon Grčke. Konvergenciju prihoda neizbježno je pratila i konvergencija cijena.

Ukupna razina cijena u zemljama skupine V4 porasla je sa 46 na 56 posto prosjeka EU15. Cjenovni jaz smanjio se za petinu.

Razinu cijena u skupini EU15 2012. godine su dosegnule ili gotovo dosegnule cijene komunikacijskih usluga sa 102 posto, cijene odjeće i obuće sa 89 posto, te cijene električne energije i plina sa 80 posto.

Cjenovni jaz i dalje je najveći na području usluga koje je regulirala država, kao što su zdravstvo i obrazovanje, što je posljedica izostanka liberalizacije tržišta i vladinih odluka da mnoge usluge nastave pružati besplatno ili po vrlo niskim cijenama, iako po cijenu kvalitete. Članstvo u Europskoj uniji otvorilo je zemljama članicama Višegradske skupine nove prilike, budući da im se otvorio pristup jedinstvenom tržištu s više od 500 milijuna potrošača. Zahvaljujući tome u svim zemljama skupine V4 zabilježena je sjajna izvozna dinamika. Izvoz se pokazao kao jedna od glavnih prednosti ove regije, budući da se tri od četiri zemlje skupine V4 (Slovačka, Mađarska i Češka) nalaze među pet najotvorenijih ekonomija Europske unije. Zemlje skupine V4 dobrano su nadmašile stare članice EU-a kad je riječ o rastu izvoza. Izvoz zemalja skupine V4 rastao je trostruko brže od izvoza starih članica iz skupine EU15. Regija V4 četvrti je po veličini izvoznik u skupini EU28 (2003. držala je šesti položaj), što je svrstava uz bok s najvećim europskim izvo-

znicima. Zemlje skupine V4 istovremeno su uspješne i na vanjskim tržištima: njihov izvoz u zemlje koje nisu članice EU28 učetverostručio se od 2003. S druge stra-

Izvoz se pokazao kao jedna od glavnih prednosti ove regije, budući da se tri od četiri zemlje skupine V4 (Slovačka, Mađarska i Češka) nalaze među pet najotvorenijih ekonomija Europske unije ne, proširenje EU-a otvorilo je zapadnoeuropskim tvrtkama jedinstvenu priliku za izgradnju novih ili proširenje postojećih proizvodnih kapaciteta u zemljama skupine V4 što ih je učinilo konkurentnijima, kako na unutarnjem tržištu EU-a, tako i na vanjskom tržištu. Najsnažnijom izvozno orijentiranom industrijom u zemljama skupine V4 postala je automobilska industrija. Zemlje skupine V4 svojim rezultatima kontinuirano nadmašuju stare zemlje članice kad je riječ o proizvodnji automobila, a zemlje članice skupine V4 postale su najvećim proizvođačem automobila u EU-u nakon Njemačke.

Rast na krilima fondova Uz liberalizaciju trgovine, najvažniju ulogu u napretku zemalja skupine V4 odigrali su europski fondovi, omogućivši projekte kojima je unaprijeđeno infrastrukturno okruženje i znatno poduprijevši razvoj malog i srednjeg poduzetništva. U Kohezijskoj politici za razdoblje 2014.-2020. u proračunskoj raspodjeli za zemlje skupine V4 predviđene su daljnje 135,4 milijarde eura.

U demografskom smislu, regija Srednje i Istočne Europe slijedi opće europske trendove, koji se sastoje od niskih stopa nataliteta i sve više životne dobi stanovništva.

To će u budućnosti značiti da će sve manje ljudi ulaziti na tržište rada, uslijed čega Ersteovi analitičari očekuju da će važnost useljavanja u zemljama skupine V4 prije ili kasnije porasti.

4 5

Mađarska: Velik izvoz u EU

Intenzivnija vanjska trgovina pokazala je najvažniju prednost pristupanja Mađarske Europskoj uniji. Ukupni prošlogodišnji izvoz porastao je do rekordnih 81,8 milijardi eura, od čega je 77 posto otpadalo na Europsku uniju. Najsnažniji argument

za članstvo je priljev sredstava iz europskih fondova (na koja je 2013. otpadalo 5,5 posto BDP-a, a desetogodišnji prosjek je 2,4 posto). No, korištenje sredstava nije bilo učinkovito i optimalno. Sredstva iz EU fondova pomogla su u prikrivanju strukturalnih problema kao što su visoka javna potrošnja i niska stopa zaposlenosti, ističe Gergely Gabler, voditelj sektora istraživanja fiksnih prihoda u Ersteovoj mađarskoj podružnici. “Glavni izazov s kojim će se Mađarska suočiti su upravo rješavanje ovih problema kojima će podići svoj niski rast od 0,8 posto“, kaže Gabler.

Češka: Nezdrav duh u zdravom tijelu Najbolji opis češke ekonomije je prema riječima Davida Navratila, voditelja sektora istraživanja u Českoj spořitelni je “Nezdrav duh u zdravom tijelu”. Čehe muči domaća potražnja, opći pesimizam i prevelika fiskalna ograničenja. “Češka ekonomija mora smanjiti subjektivnu razinu korupcije i poboljšati učinkovitost svojih institucija. I jedno i drugo prioritet je nove vlade, zajedno s poticanjem ulaganja. Dugoročni prioritet mora biti energetska diverzifikacija i povećanje udjela tehničkih struka u ukupnom broju diplomanata kako bi u potpuno-

sti iskoristila svoj industrijski potencijal”, smatra Navratil.

Poljska: Pad nezaposlenosti

Najveća prednost članstva u Uniji za Poljsku je bilo otvaranje tržišta rada, smatra Katarzyna Rzentarzewska, analitičarka fik-

snih prihoda iz Česke spořitelne. Stopa nezaposlenosti primjetno je pala, a povećani novčani priljevi imali su pozitivan učinak na kućanstva. “Porast javnih investicija prije Europskog nogometnog prvenstva 2012. vjerojatno ne bi bio toliko snažan da nije bilo EU fondova, koji su Poljsku spasili od recesije u vrijeme kad se čitava Europa borila s krizom. Najveći izazovi koji čekaju Poljsku u sljedećem razdoblju su povećanje utroška na istraživanje i razvoj i preusmjeravanje ekonomije prema inovacijama“, zaključuje Katarzyna Rzentarzewska.

Slovačka: Eurozona smirila tečaj Dublja ekonomska integracija, posebno na vanjskotrgovinskom polju, predstavlja najveću korist od članstva u EU-u za Slovačku. Kao jedina zemlja članica skupine koja se pridružila Eurozoni, Slovačka se oslobodila tečajnih fluktuacija i tako se izdigla iznad ostalih, kaže Martin Balaz, analitičar fiksnih prihoda iz Slovenske sporiteľňe. “Uvođenje eura donijelo je i troškove koji se nisu mogli predvidjeti. Fiksiranje stope konvergencije na vrlo visokoj razini obilo se Slovačkoj o glavu za vrijeme krize. Maloprodajne cijene i troškovi rada su narasli. Tržište rada je adsor-

biralo glavninu udara krize, uslijed čega je nezaposlenost porasla znatno više nego u susjednim zemljama. Reforma javnih institucija i fleksibilizacija tržišta rada ostaju glavni izazovi s kojima će se Slovačka suočiti u budućnosti“, smatra Balaz.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI

Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted.europa.eu.

Uređaji za anesteziju Klinika za dječje bolesti Zagreb nabavlja uređaje za anesteziju. Natječaj je otvoren do 12. svibnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Klinika za dječje bolesti Zagreb, 70641763756, Vjekoslava Klaića 16, Služba nabave, Na pažnju: Sanda Kokić, 10000 Zagreb, sanda.kokic@ kdb.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ ipn/DocumentManagement/Dokument PodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=20 14%2fS+002-0016433.

Energetska učinkovitost Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, traži nabavu usluga u gospodarenju energijom.

Natječaj je otvoren do 4. lipnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, Savska cesta 41/VI., Odjel za energetsku obnovu zgrada javnog sektora, Na pažnju: Damir Vuletić, Ivanka Čavlek, 10000 Zagreb, energ-ojz@apn.hr. Više podataka

o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/ SPIN/application/ipn/D ocument Management/DokumentPodaciFrm. aspx?Oznak aD ok umenta=2014% 2fS+002-0021166.

Policijska oprema Ministarstvo unutarnjih poslova raspisuje natječaj za nabavu kompleta za vanjsko nošenje oružja i opreme. Natječaj je otvoren do 3. lipnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ministarstvo unutarnjih poslova, 36162371878, Sektor za nabavu, Ilica 335, Zagreb, Na pažnju: Kristina Barać, 10000 Zagreb, kbarac@mup.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/Document M a n a g e m e n t / D o k u m e n t Po d a c i Frm.aspx?OznakaDokumenta=2014% 2fS+002-0021155. Željezni ili čelični proizvodi Hrvatske šume traže željezne ili čelične proizvode s navojem - pribor za vuču oblovine. Natječaj je otvoren do 3. lipnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Hrvatske šume, 69693144506, Lj. F. Vukotinovića 2, Služba za javnu nabavu, Vanja Tomljenović Prica, 10000 Zagreb, vanja.tomljenovic-prica@hrsume.

hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?Oznaka Dokumenta=2014%2fS+002-0021165.

Nadzor gradilišta Komunalac, Županja, traži nabavu usluge nadzora gradilišta. Natječaj je otvoren do 17. lipnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Komunalac, Županja, 97005498931, Veliki kraj 132; Pravna služba, Tehnička služba, Na pažnju; Tanja Dec, Ivan Kujundžić, 32270 Županja, tanja@komunalac-zu.hr, ivan. kujundzic@komunalac-zu.hr. Više podataka o nadmetanju na https://

eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/Dokument PodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta= 2014%2fS+005-0021156.

Teretna vozila Grad Zagreb traži nabavu rabljenih teretnih vozila. Natječaj na hrvatskom jeziku se predaje do 22. svibnja na Grad Zagreb, 61817894937, Trg Stjepana Radića 1, Središnje tijelo za javnu nabavu, 10000 Zagreb, javna.nabava@ zagreb.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/ application/ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?Oznaka Dokumenta=2014%2fS+002-0019068.

Održavanje računala Grad Zagreb traži nabavu usluga održavanja i popravka računala. Natječaj je otvoren do 8. svibnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ured za javnu nabavu, Avenija Dubrovnik 15/I., soba 105, 10020 Zagreb, javna.nabava@zagreb.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/Document M a n a g e m e n t / D o k u m e n t Po d a c i Frm.aspx?OznakaDokumenta=2014% 2fS+002-0016366.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu.

Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

ke usluge u sljedećim specifičnim područjima: postavljanje krovišta od cigle ili metala (bakar, cink, titan, nehrđajući čelik, čelik...), izolacije, hidroizolacija odvodnih sustava, solarni sustavi, drvene kuće... Tvrtka svom prodajnom asortimanu želi dodati nove proizvode koji pripadaju sektoru energetske učinkovitosti. Prodajna mreža tvrtke se sastoji od petnaestak agenata u sjevernoj Italiji, više od 25 drugih suradnika i 800 aktivnih klijenata.

Drveni namještaj (BRPL20131212001) Poljski proizvođač drvenog namještaja traži poslovne partnere u inozemstvu.

Potencijalni partner bi trebao imati iskustva u proizvodnji drvenog namještaja.

Poljska tvrtka proizvodi vrtni namještaj, ograde za terase i slično, te traži partnera za dugoročnu suradnju.

Proizvođači bazena/spremnika za vodu (BRBE20140325001) Belgijska tvrtka, specijalizirana za obradu vode, traži tvrtke koje su u mogućnosti proizvoditi dvije vrste pravokutnih bazena/spremnika čije su dimenzije: 3,5 x 2,5 m; dubine bazena 60 i 100 cm. Bazeni će biti ukopani u tlo u svrhu pohrane vode i filtracije supstrata. Tvrtka je zainteresirana za podugovaranje proizvođača.

Distribucija proizvoda za energetski učinkovitu gradnju (BRIT20131210006) Talijanska tvrtka, specijalizirana za mnoga područja energetski učinkovite gradnje (pokrivanje krovova, izolacija, solarna oprema, sustavi grijanja i hlađenja, drvene kuće), te za tretiranje azbesta nudi usluge distribucije za talijansko tržište. Tvrtka nudi trgovačko-posrednič-

Medicinski instrumenti i pomagala (BOHU20140212001) Mađarska tvrtka, specijalizirana za distribuciju kirurških instrumenata, terapeutskih pomagala, sanitarnih, laboratorijskih i proizvoda za zaštitu na radu, traži trgovačko-posredničke usluge, uglavnom zastupnike za svoje proizvode.

Tvrtka je također otvorena za uspostavu suradnje temeljene na franšizi.

Pčelinji proizvodi (BOTR20140120002) Turska tvrtka specijalizirana za pčelinje proizvode kao što su propolis, matična mliječ, pelud i proizvodnja meda traži trgovačke posrednike, kao što su distributeri i trgovci na veliko. Tvrtka se također bavi istraživanjem i razvojem.

Konzultantske usluge u Italiji (20121012046) Talijanski konzultant, aktivan u postavljanju i pokretanju poslovnih mreža koje pokrivaju cijelu Italiju, nudi svoje usluge. U mogućnosti je izgraditi komercijalnu mrežu u ime svog klijenta, zapošljavanjem i obučavanjem agenata i distributera, djelujući u tom slučaju kao podizvođač usluga. Sektori koje pokriva uključuju prehrambene ali i neprehrambene proizvode, a dobre rezultate je postigao i u sektoru energetske učinkovitosti. Bavi se i izradom studija izvedivosti, analizom i istraživanjem tržišta te izradom poslovnih i marketinških planova.

Prirodan parfem za odbijanje kukaca (BOUK20140228001) Britanska tvrtka koja proizvodi jedini parfem na svijetu koji odbija kukce i uključuje prirodnu kozmetiku traži distributere za svoje proizvode u Europi. Tvrtka je razvila prirodnu kozmetiku koja sadrži 22 vrste eteričnih ulja te novi

šampon i regenerator za njegu kose.

Proizvodi su razvijeni u jednom od najvažnijih svjetskih botaničkih središta i testirani u renomiranom istraživačkom centru u Londonu.

Oprema za poboljšanje kvalitete vode (20130228033) Njemačka tvrtka koja nudi opremu za poboljšanje kvalitete vode (pitke vode, tehnološke vode...) bez dodataka ikakvih kemikalija te u skladu sa zakonima prirode, traži distributera u sektoru zdravstva.

Postoji nekoliko različitih oblika primjene opreme - od privatnih kućanstava do velikih industrijskih postrojenja i sustava za grijanje/hlađenje bilo koje veličine.

Proizvodi se temelje na čistoj, prirodnoj energiji i pridonose poboljšanju ekološke ravnoteže poduzeća.

www.een.hr

5. svibnja 2014.

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske, medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa. eu/consumers/dyna/rapex/rapex_ archives_en.cf.

LED svjetiljka, brend Atom, model LED otsalamppu. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer punjač nije dobro izveden - njegova izolacija se može lako oštetiti i izazvati električni udar. (slika 1) Elastične trake, brend Tiger, model 3 Bagage - remme, oznake 1300075. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer se lako može oštetiti i izgubiti svoju funkciju te ozlijediti korisnika. (slika 2)

6 7

Boja za trepavice i obrve, brend Kallos, model 3 Brown. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži visoke razine 2-metilresorcinola. (slika 3) Ženske cipele, brend Pier One, oznake XA-13-08-26-B7. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži krom. (slika 4)

1

2

3

Lak za nokte, brend Bellazi, model Shade, broj: 40 silver-light blue. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži dibutil ftalat. (slika 5) Cipele za puzanje, brend Muller, model Beauty Baby. Proizvod predstavlja rizik za djecu jer sadrži krom. (slika 6)

4

7

5

8

6

9

Plastična lutka s konjićem, brend Liv, model 8622612 - 1504. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži ftalate. (slika 7) Automobili Land Rover, modeli Range Rover Evoque i Land Rover Freelander 2, proizvedeni od studenoga 2013. do siječnja 2014. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer spojevi nosača amortizera mogu napuknuti i sustav za izravnavanje vozila ne može ispraviti vozilo, pa postoji povećana opasnost od sudara. (slike 8 i 9)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Upit vezan za tehnologiju uputite na lada.benzon@bicro.hr.

Niskoenergetska napajanja s primjenom u području rasvjete (TRES20130729001) • Baskijska tvrtka koja se bavi tehničkim razvojem u području rasvjete u potrazi je za niskoenergetskim napajanjima za integraciju u svoje proizvode. Rješenje treba imati univerzalni ulaz (AC/DC) s PFC i 12V DC izlazom (snage 6W i 15W), dugi vijek trajanja na 60º C, i biti primjenjivo u području rasvjete. Traženo napajanje treba povećati učinkovitost potrošnje energije pri radu rasvjetnih tijela i drugih globalnih rasvjetnih rješenja. Tvrtka je zainteresirana za nabavni ugovor ili ugovor o proizvodnji te ugovor o tehničkoj suradnji.

Inovacije u području elektrooptičke, infracrvene i radiofrekvencijske tehnologije s primjenom u sektoru obrane (13 GB 403U 3S1V) • Visokoinovativna tvrtka s jugoistoka Velike Britanije specijalizirana za područje elektronike u ratovanju traži najnovija rješenja (u ranoj fazi razvoja ili spremna za primjenu) u području infracrvenih difuzija srednjih valnih duljina (3-5 μm) tehnologije Liquid Crystal on Silicon (LCoS) i Digital Mirror Device (DMD) te pakiranja kvantnih kaskadnih lasera. Tvrtka je zaintere-

sirana za zajedničke razvojne projekte u kojima će koristiti postojeću i potencijalnu opremu za ispitivanje proizvoda (elektrooptičke, infracrvene i radiofrekvencijske tehnologije).

Automatski stroj za sortiranje metala prema težini (TRUK20131016001) • Tvrtka iz Velike Britanije specijalizirana za precizne perforirane proizvode u potrazi je za automatskim strojem za sortiranje ovisno o težini metala, s ciljem optimizacije proizvodnog procesa metalnih nastavaka (raspon težine u prosjeku od 200 do 400 grama). Svi nastavci su oblika četverokutne, čelične, oštrobridne pločice s jednom ili dvije rupe. Tvrtka je u potrazi za partnerima koji proizvode navedene strojeve za sortiranje i zainteresirana je za komercijalni ugovor s tehničkom podrškom.

Novi plastični materijali i materijali na biološkoj bazi s primjenom u industrijskom dizajnu (13 NL 60AH 3SSA) • Nizozemska tvrtka specijalizirana je za razvoj i primjenu reciklirajuće i održive plastike te ekološki prihvatljivih materijala na biološkoj bazi. Cilj tvrtke je optimizirati korištenje novih materijala za razne inovativne procese i dizajnerske projekte. Tvrtka je u potrazi za novim materijalima (npr. nova plastika, polimeri i materijali s biološkom bazom), kao i tehnikama

obrade. Zainteresirana je za tehničku suradnju s tvrtkama aktivnim u razvoju i proizvodnji novih materijala.

Stomatološka 3D kamera visoke rezolucije za oralnu primjenu (TRPL20131108002) • Mala tvrtka s jugozapada Poljske koja nudi CEREC stomatološki postupak (Chairside Economical Restoration of Esthetic Ceramics) traži specijalnu 3D kameru s mogućnošću prikupljanja slika zubi pacijenata, s ciljem daljnje obrade i proizvodnje zubnih proteza.

Novi dizajn i materijali za izradu kuhinjskog i kupaonskog namještaja (TRUK20130927001) • Proizvođač kuhinjskog i kupaonskog namještaja iz Velike Britanije je u potrazi za tehnologijama koje će uključivati prednosti za korisnike, poput estetike, održavanja čistoće i očuvanja energije. Također, tražene su nove tehnologije koje poboljšavaju proizvodne procese. Tvrtka ima resurse za daljnji razvoj i izlazak na međunarodno tržište, a očekivana vrsta suradnje ovisi o stupnju razvoja proizvoda ili procesa.

Modularna elektrana na biomasu: keramički izmjenjivači topline (TRIT20131211001) • U potrazi za korisnim iskorištavanjem gnojiva, usitnjenog drva, ostataka od obrezivanja šuma i vo-

ćaka u manjim selima, farmama ili tvornicama, talijanska tvrtka je razvila novu tehnologiju. Mala turbina (100kWe) i povezana spalionica (500kWt) čine Plug&Play sustav. Sustav se može implementirati u kogeneracijski sustav čime se postiže maksimalni energetski rezultat. Tvrtka traži tehnološkog partnera za proizvodnju keramičkih izmjenjivača topline.

Ekspertiza za razvoj baterija i senzora baziranih na gorivim ćelijama s glukozom (13 NL 60AH 3SQ3) • Mala tvrtka iz Nizozemske je u potrazi za ekspertizom razvoja baterija i/ili senzora na temelju gorivih ćelija s glukozom.

Tražene baterije ili senzori sastoje se od odjeljka gorivih ćelija i anodno-katodnog odjeljka. Ekspertiza je potrebna za stvaranje maksimalnog električnog toka u anodno-katodnom odjeljku. Višegodišnji projekt ima za cilj stvaranje poboljšanih prototipova i zatim daljnju primjenu u baterijama ili senzorima.

enterprise europe

5. svibnja 2014.

8

Engineering 2014 Slovačka agencija za razvoj investicija (SARIO) u suradnji s BIC-om Bratislava, koordinatorom Enterprise Europe Networka u Slovačkoj, poziva na Međunarodni strojarski kooperacijski dan Engineering 2014 koji će se održati 21. svibnja 2014. godine u Nitri u Slovačkoj. Ta priredba je sastavni službeni dio 21. međunarodnog strojarskog velesajma.

Događanje će se održati od 9 do 18 sati u prostorijama Sajma Agrokomplex Vystavnictvo Nitra, Ulica Vystavna 4, Nitra. Više podataka o ovom događanju moguće je dobiti na Nada Hladka, +421

2 58260321, nada.hladka@sario.sk. Cijena sudjelovanja na Danu je 25 eura.

Na B2B sastancima sudionici se mogu upoznati s potencijalnim poslovnim partnerima u izabranim ograncima strojarstva, na jednom mjestu u jednom danu. Svi sudionici će dobiti i prostor za predstavljanje svojih ideja, projekata i rješenja. Sudionici imaju i slobodan ulaz na 21. međunarodni strojarski velesajam.

Registracija je moguća na www. b2match.eu/engineering2014/ registration.

Konferencija o prekograničnom poslovanju Europska komisija organizira Konferenciju o prekograničnom poslovanju koja će se održati u srijedu, 4. lipnja u Zagrebu, u Hotelu Aristos.

uspješno upravljanje prekograničnim kreditiranjem i naplatu prekograničnih potraživanja.

Na skupu se mogu naći rješenja za probleme u naplati unutar Europske unije, a moguće je osigurati plaćanje bilo gdje u Europi.

Ova jednodnevna besplatna konferencija u organizaciji Opće uprave za poduzetništvo i industriju pri Europskoj komisiji dio je niza događanja na državnoj razini s ciljem informiranja MSP-a o mogućnostima koje su im dostupne za

Sudionici će se upoznati i s mjerama Europske komisije za poboljšanje po-

RENEXPO Western Balkans

Europska poduzetnička mreža Srbije i Sveučilište u Novom Sadu, u suradnji s grupom REECO i REECO SRB poziva na sudjelovanje na Međunarodnom B2B@RENEXPO, u Sava Centru, koji će se održati tijekom prvog sajma Međunarodne energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije u Beogradu, 11.-12. lipnja.

Više informacija možete saznati na http://www.renexpo-belgrade.com/ index.php?id=7&L=1 ili http://renexpo.talkb2b.net/.

Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci - Step Ri i AREA Science Park pozivaju Vas na gospodarske susrete ICT4Inclusion koji će se održati 12. lipnja u Trstu (Italija) u sklopu 4. konferencije State of the net koja slijedi 13. i 14. lipnja, a posvećena je internetu.

Gospodarski susreti su organizirani pod pokroviteljstvom Europske poduzetničke mreže (www.een.hr).

Fokus gospodarskih susreta su: • IT i telematska rješenja • ICT rješenja u zdravstvu

6. - 8. svibnja - GENERA 2014 Brokerage Event, Madrid, Španjolska

4. lipnja - Konferencija o prekograničnom poslovanju, Zagreb

20. - 26. svibnja - Agro B2B@NSFair, Novi Sad, Srbija

10. lipnja - Israel Mobile Summit, Rishon Le’Zion, Izrael

21. svibnja - ENGINEERING 2014, Nitra, Slovačka

11. - 12. lipnja - RENEXPO Western Balkans B2B Event, Beograd, Srbija

3. - 4. lipnja - Matchmaking World Bioenergy, Jönköping, Švedska

Link za prijavu se nalazi na web stranici: https://webgate.ec.europa.eu/enterpriseportal/?fuseaction=e_service.get_form&i nterest=INTEREST35824&language=EN.

ICT4Inclusion – Gospodarski susreti

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a

27. - 28. svibnja - Konferencija i poslovni susreti Održiva gradnja i obnavljanje, Beč, Austrija

slovanja i pojednostavljenje naplata prekograničnog duga u EU-u. Dodatna pitanja se mogu uputiti u Centar za EU pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Kontakt osoba: Igor Bobek, ibobek@ hgk.hr.

12. lipnja - ICT4Inclusion – Gospodarski susreti, Trst, Italija 26. lipnja - Horizon 2020 Matchmaking, Kopenhagen, Danska

• telekomunikacije i umrežavanje • multimedijalne tehnologije • komunikacijski protokoli i interoperabilnost • IoT – Internet of things

Sudjelovanje na događaju je besplatno, a registriranje je otvoreno do 5. svibnja 2014. godine. Više informacija događaju i načinu prijave na http://ict4inclusion.talkb2b.net/home/index ili mailom na jbmarcelja@uniri.hr.

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3826, 5. svibnja 2014.

( od 2008.

Naturaleza proizvodi biljne preparate

Naturaleza, Zagreb

( 18 zaposlenih

u sezoni brine za goste hotela Pašike

Hotel Pašike, Trogir

Tinkture ljubavi i zdravlja

Gospodarskoj krizi odupiremo se niskim cijenama proizvoda, dobrim maržama za naše kooperante, i što je najvažnije - pozitivnim mislima, kaže Sabina Horvatek

T

vrtka Naturaleza osnovana je 1999. godine, ali se proizvodnjom biljnih preparata njena vlasnica Sabina Horvatek počela baviti 2008. godine. Ta mlada poduzetnica trenutno proizvodi biljne tinkture, ali planira proširiti ponudu i na neke kozmetičke preparate. “Najvjerojatnije bismo krenuli s proizvodnjom prirodnih šampona i proizvoda za njegu kose. Kako je latinska riječ za prirodu ili narav natura, tako smo naše proizvode nazvali Naturaleza, što označava sve ono što nam daje priroda i bilje.

Važno je vjerovati u moć biljke i to je već pola puta u rješavanju svih problema”, istaknula je Sabina Horvatek. Kako bi približila svoje proizvode široj javnosti, Sabina je pokrenula portal tinktura-zdravlje.com na kojem se mogu vidjeti svi trenutačni proizvodi koji se nalaze na tržištu pod brendom Naturaleza. U pripravcima se koriste neke od 1400 biljnih vrsta, pa tako Sabina Horvatek može napraviti individualnu tinkturu ili kremu, ovisno o tome ka-

kvu klijent ima vrstu kože i s kakvim se problemima suočava.

Strogi uvjeti čuvanja U posljednje se vrijeme promijenilo mnogo toga, ljudi su sve svjesniji koliko im priroda može pružiti te se zato okreću prirodnim lijekovima i prihvaćaju svaki dobronamjeran savjet, pa zato Sabina Horvatek kaže kako njihovi kupci vrlo brzo nakon korištenja tinktura osjećaju pozitivne rezultate. “Kod nas proizvod

Sirovine za tinkture nabavljuju se od certificiranih proizvođača ili sakupljača bilja govori sam za sebe, tako da mi i ne trebamo mnogo govoriti o njemu. Uz to, promijenio se i naš stav o poslu pa to više nije posao nego je proizvodnja tinktura postala naš način života”, kaže ona.

Proizvodi se prodaju putem njihova web shopa, a često ih izlažu na razinim sajmovima. Osim

toga, mogu se nabaviti i u nekim trgovinama u Zagrebu i Bjelovaru. Sirovine za tinkture nabavljuju se od certificiranih proizvođača ili sakupljača bilja, a pritom se strogo poštuje način čuvanja i skladištenja tinktura. Sabina Horvatek ističe kako se pazi da svaka tinktura izađe na tržište i to s porukom ljubavi i zdravlja.

Među planovima za budućnost, Sabina Horvatek naglašava proširenje proizvodnje i asortimana proizvoda, posebice u prirodnoj kozmetici. Nakon “osvajanja” Hrvatske, poslovanje se planira proširiti i na tržište Njemačke.

“Gospodarskoj krizi odupiremo se niskim cijenama proizvoda, dobrim maržama za naše kooperante, i što je najvažnije pozitivnim mislima. Ozbiljno smo krenuli u posao kad je nastupila kriza tako da ni ne znamo kako je to poslovati kada je sve u redu. Sve više ljudi prestaje štedjeti na svom zdravlju i kupuju proizvod za koji su sigurni da će im pomoći bez obzira na njegovu cijenu”, zaključila je Sabina Horvatek. (S.P.)

Šarm trogirske baštine i zavodljivost dalmatinske kuhinje Gostima se petkom i subotom serviraju autohtoni sirevi Dalmacije, a srijedom su prezentacije domaćih vinara

H

otel Pašike jedan je od 15 hrvatskih hotela iz kategorije hotela baštine (heritage hotela).

Otvoren je 2004., a nastao je adaptacijom 500 godina stare kuće, odnosno palače Buble u vlasništvu stare trogirske obitelji koja preko 800 godina živi u ovom gradu-spomeniku. Restoran Pašike tu je otvoren mnogo ranije, još 1979. godine.

Negdašnja palača a danas hotel Pašike u samom je centru UNESCOva Trogira i kategoriziran je s četiri zvjezdice. U njemu je stalno zaposleno 12 radnika, dok se u sezoni broj zaposlenih penje na 18. Hotel je ugostio niz poznatih osoba: Ivu Pogorelića, katarskog princa, češke ministre, hrvatske premijere, engleske lordove... Gosti koji ovdje prvi put dođu tijekom poslovnog puta nerijetko se vraćaju, dovodeći sa sobom obitelji. Najbrojniji gosti su Amerikanci, Australci, Englezi, Francuzi, Skandinavci... Hotel raspolaže sa 13 komfornih soba i jednim apartmanom. “Gosti vole da im se prezen-

tiraju domaća jela i vina.

Organiziramo im izlete prema njihovim željama i našim sugestijama. Gostima se petkom i subotom serviraju autohtoni sirevi Dalmacije, a srijedom su prezentacije domaćih vinara”, objašnjava Marija Hell, vlasnica hotela Pašike.

Promocija domaćega “U narednom razdoblju još ćemo aktivnije promovirati domaća jela i domaće proizvođače.

Specijalitet restorana je tradicionalna plata koja se sastoji od dva mesna i dva riblja jela po staroj recepturi. Na plati se nudi janjetina na bokune u umaku s pancetom, uz grašak i bob, pa kaštelanski makaroni rađeni na vreteno, pomiješani s govedinom i goveđim umakom, grdobina u umaku s lignjama s palentom te kao četvrto jelo popara na starinski način u kojoj su mali komadići sipe, lignje, hobotnice u crnom umaku s njokima. Na našoj karti uvijek možete naći pašticadu, ali i škartocete, staru poparu, brujet, bakalar, trogirsku juhu, trogirske rafijole...”,

ističe Marija Hell. Pod nazivom Skriveni okusi Dalmacije svake srijede tijekom srpnja i kolovoza gosti hotela i restorana isprobavaju tradicionalna trogirska jela uz čašu vina

Hotel je nastao adaptacijom 500 godina stare palače Buble u centru Trogira određenog vinara. Izabrani vinar večeri osobno, uz asistenciju osoblja, ispriča gostu priču o povijesti ponuđenih jela i vina. Serviraju se autohtona jela Trogira i Dalmacije. Jelovnik je cjenovno prihvatljiv za domaće goste.

“Bogata povijest palače hotelu daje prepoznatljivi šarm i stoga on nikoga ne ostavlja ravnodušnim.

Dolaskom u hotel Pašike dočekuje vas osoblje u trogirskoj nošnji i približava vam tradiciju gospodskog Trogira 19. stoljeća.

S ljubavlju restauriran, naslijeđeni antikni namještaj otvara vam vrata bogate dalmatinske povijesti”, kaže Marija Hell. (J.V.)

14 HRVATSKA & REGIJA

Privredni vjesnik Broj 3826, 5. svibnja 2014.

( 7,4 mlrd KM ili 28,3% BDP-a ( 7,068 mlrd KM vanjski dug BiH na kraju 2013.

*vijesti Hrvatsku istisnula Njemačka Hrvatska nakon 18 godina nije više prvi vanjskotrgovinski partner BiH. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u prva tri mjeseca ove godine to mjesto zauzela je Njemačka iz koje je BiH uvezla roba za 434,4 milijuna KM. Riječ je o rastu od 15,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Iz BiH u Njemačku izvezeno je roba za 344,9 milijuna KM, što je rast od 7,9 posto. Istodobno, hrvatski izvoz u BiH iznosio je 404 milijuna KM što je za 2,3 posto manje, dok je izvoz iz BiH u Hrvatsku od 228,6 milijuna KM zabilježio pad od 20,4 posto.

Nove investicije Perutnine u BiH U nove proizvodne i distributivne centre u BiH Perutnina Ptuj je investirala osam milijuna KM. U Srpcu je otvoren novi kompleks farmi brojlera u što je uloženo 4,5 milijuna KM, dok je 3,5 milijuna KM investirano u distributivni centar u Laktašima kod Banje Luke.

Nikica Ljubić, v.d. direktora Aluminija Nakon neopozive ostavke prvog čovjeka Aluminija Željka Kordića Nadzorni odbor imenovao je Nikicu Ljubića za v.d. direktora tvrtke. Iz Aluminija je priopćeno da je on intenzivirao pregovore s tvrtkama koje imaju velika potraživanja od Aluminija. Mediji su, pak, prenijeli izjavu direktora JP EP HZ-HB-a Nikole Krešića da će Aluminiju biti postupno isključivana struja ako za 20 dana ne nađe način otplate gotovo 100 milijuna KM duga.

devizne državne rezerve potkraj prošle godine

Centralna banka Bosne i Hercegovine

Je li konvertibilna marka konvertibilna?

Gospodarstvenici prigovaraju Centralnoj banci BiH jer zaleđeni tečaj KM i eura ide u korist uvozničkog lobija, a ne jačanju izvoza zemlje. Prema riječima guvernera Kozarića, stručnjaci Banke su analizirali moguće efekte plivajućeg tečaja KM te su zaključili da za to nije vrijeme Zdravko Latal latal@privredni.hr

U

sprkos složenoj ekonomskoj i financijskoj situaciji u zemlji Centralna banka Bosne i Hercegovine u 2013. godini ostvarila je profit nešto veći od 30 milijuna konvertibilnih maraka i odmah 60 posto tog iznosa ili 18 milijuna KM usmjerila u državni proračun, izjavio je guverner Kemal Kozarić na nedavno održanoj godišnjoj konferenciji. Planom za prošlu godinu bilo je predviđeno da proračun dobije 10 milijuna KM, ali zahvaljujući većem profitu i država je više profitirala.

Od osnivanja prije 10 godina pa do kraja 2013. dobit Centralne banke iznosila je 728,5 milijuna KM od čega je u državni proračun usmjereno 380,9 milijuna KM. Lanjski rast BDP-a 1,51 posto Kozarić je ocijenio da makroekonomski pokazatelji ukazuju na to da je zemlja u prošloj godini ostvarila spor i skroman, ali ipak oporavak u odnosu na 2012. godinu. Rast bruto domaćeg proizvoda lani je iznosio 1,51 posto.

Za bogatije i razvijene zemlje to bi bio izuzetan rezultat, ali za sadašnju BiH skroman. BDP je iznosio 26,12 milijardi KM ili po stanovniku 6889 KM. Taj je rezultat ostvaren zahvaljujući rastu industrij-

ske proizvodnje od 6,4 posto, ponajprije prerađivačke industrije i građevinarstva, zatim rastu izvoza od 8,7 posto u odnosu na 2012. godinu i smanjenju uvoza od 1,52 posto.

Negativni saldo je iznosio 6,79 milijardi KM, a pokrivenost uvoza izvozom porasla je na 55,2 posto.

Zahvaljujući padu cijena hrane i naftnih derivata deflacija je iznosila 1,2 posto. Vanjski dug zemlje na kraju prošle godine dostigao je iznos od 7,4 milijarde KM ili oko 3,6 milijardi eura što je u odnosu na 2012. povećanje od 249,2 milijuna KM. Osim toga, tijekom protekle godine servisiran je i 684,81 milijun KM dospjelih potraživanja. Inače, vanjski dug dosegao je 28,3 posto BDP-a. Bankarski sektor uglavnom je bio stabilan, ukupna aktiva 28 banaka iznosila je 23,4 milijarde KM, ukupni depoziti 14,25 milijardi KM, što je povećanje od 6,9 posto, dok je pet banaka poslovalo s gubitkom od 36,12 milijuna KM.

Devizne državne rezerve potkraj prošle godine dosegnule su zavidan iznos od 7,068 milijardi KM i od osnivanja Centralne banke su bile najveće. Ohrabruje to što se njihov rast nastavlja, tako da su već 3. siječnja 2014. dosegnule 7,082 milijarde KM, ustvrdio je viceguverner Radomir Božić.

Zahvaljujući rastu deviznih rezervi Banka je u izuzetno složenim ekonomskim uvjetima kontinuirano osiguravala međunarodnu likvidnost zemlje, čime je osiguravala kredibilitet zemlje prema inozemnim kreditorima. U strukturi ukupnih deviznih rezervi likvidni portfelj je sudjelovao sa 44,18 posto, investicijski portfelj sa 53,50 posto, a monetarno zlato sa 2,32 posto. Ocjene u komorskim asocijacijama i gospodarstvu ukazuju na to da ta sredstva ne pridonose energičnijem rastu ekonomskih trendova i konkurentnosti domaćih kompanija. U jednoj analizi Vanjskotrgovinske ko-

more BiH o mjerama koje bi trebalo napraviti na poboljšanju poslovnog ambijenta ukazano je da su krediti “zahvaljujući” apsolutnoj dominaciji kćeri inozemnih banaka, koje u bankarskom sektoru sudjeluju sa 99 posto, preskupi, gotovo dvostruko

Centralna banka BiH prošlu godinu je završila s profitom od 30 milijuna KM skuplji nego u zemljama Europske unije, što usitnjenim domaćim tvrtkama otežava, bolje rečeno onemogućava, konkurentnu ravnopravnost.

Ništa od slobodnog formiranja tečaja Nije slučajno da 64.896 blokiranih računa 39.813 tvrtki stalno raste, kao što raste i stopa nezaposlenih koja sad iznosi 27,5 posto. U iznosu većem od sedam milijardi KM kri-

je se značajna razina slobodnih deviznih rezervi koje bi, prema mišljenju gospodarstvenika, trebalo usmjeriti u pokretanje izvozno orijentirane proizvodnje za što u Centralnoj banci BiH nema volje, uz obrazloženje da to zahtijeva složene izmjene niza zakona. Gospodarstvenici prigovaraju Centralnoj banci BiH jer je od njena osnutka zaleđen odnos tečaja KM i eura što ide u korist uvozničkog lobija, a ne jačanju izvoza zemlje. Prema riječima guvernera Kozarića, stručnjaci Banke su analizirali moguće efekte uvođenja plivajućeg tečaja KM te su zaključili da za to, u uvjetima ekonomske krize i stanja u zemlji, nije vrijeme. Kozarić nije jedini koji želi sačuvati postojeći odnos tečaja KM i eura. Direktor Bosna Bank Internationala Amer Bukvić također smatra da ekonomska situacija u zemlji ne opravdava slobodno formiranje tečaja KM. On svoje mišljenje obrazlaže saznanjem da su izvoznički kapaciteti zemlje mali, investicijske potrebe velike i da inozemnim vlasnicima kapitala sadašnji tečaj jamči sigurnost njihova kapitala. Ostala je, međutim, otvorena dvojba je li i koliko je konvertibilna marka stvarno konvertibilna, na što upozoravaju brojni građani koji i u bankama država EU-a ne mogu zamijeniti KM za eure.

15

www.privredni.hr Broj 3826, 5. svibnja 2014.

( sa 3,5 na 4,3%

*vijesti

povećani prinosi na 10-godišnje slovenske obveznice

Žrvanj prijevremenih izbora u Sloveniji

Vlada u “leru” Izbor Zorana Jankovića za predsjednika Pozitivne Slovenije (PS) izazvao je raskol u toj stranci.

Aktualna premijerka Alenka Bratušek, također članica PS-a, izvijestila je predsjednika Boruta Pahora da odlazi s premijerske dužnosti ske i SAD-a zainteresiranih za Elan. Nisu došli.

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

S

lovenija u najnezgodnijem trenutku – usred zahtjevne i riskantne sanacije bankarskog sustava te sa prezaduženim gospodarstvom na privatizacijskoj prekretnici – odlazi na prijevremene izbore.

Za mazohističku političku avanturu zaslužan je ljubljanski župan Zoran Janković. Dao se iznova izabrati za predsjednika Pozitivne Slovenije, vodeće koalicijske stranke

Ekonomski stručnjaci strahuju da će stradati dinamika odlučivanja o stranim investicijama koju je osnovao prije godinu dana, ali se u međuvremenu morao “zalediti” jer javnost nije htjela vidjeti u vrhu slovenske politike dva politička lika, osim Zorana Jankovića, i Janeza Janšu, opterećena kompromitirajućim aferama. Usred političke krize Janšu je Viši sud u Ljubljani početkom prošlog tjedna opteretio pravomoćnom presudom, na dvije godine zatvora zbog koruptivnog ponašanja u oružarskom poslu s finskom Patriom. Šteta već nastala, a bit će i veća Zoran Janković nije poslušao svoje političke mentore. Dao se izabrati za predsjednika stranke čime je izazvao dale-

kosežne posljedice. Onog trenutka kada je izborna komisija u dvorcu na Brdu kod Kranja objavila rezultat glasovanja i proglasila Jankovića pobjednikom u političkom nadmetanju s prvom suradnicom Alenkom Bratušek, bilo je jasno da Slovenija ide na prijevremene izbore. Prije unutarstranačkog sudara premijerka je rezolutno rekla da s manjinskom podrškom stranke ne pristaje voditi vladu. Nakon nekoliko prespavanih noći, prošli

utorak izvijestila je predsjednika Boruta Pahora da odlazi s premijerske dužnosti. Hoće li to biti– u lipnju, kolovozu ili na jesen – neka odluče koalicijski partneri. Spremna je otići na najmanje štetan način za Sloveniju.

A šteta je već nastala, a bit će još veća. Na političku nestabilnost u Sloveniji međunarodno financijsko tržište reagiralo je promptno. Već prvog radnog dana u prošlom tjednu povećalo je prinose na desetgodišnje sloven-

ske obveznice sa 3,5 na 4,3 posto! I to nije jedina šteta. Ekonomski stručnjaci strahuju da će stradati dinamika odlučivanja o stranim investicijama.

Koji dan prije stranačkog Velikog petka, premijerka Bratušek istresla je na stol pred investitore u Londonu košaru sa slovenskom ponudom – petnaestak poduzeća klasificiranih za prodaju. Ako se tko i zainteresira za ponudu, s kime će nastaviti pregovore?

Ovih dana očekivao se i dolazak kupaca iz Švicar-

Zoran Janković uzeo državu za taoca?

Od mnogih objašnjenja nekako najsuvislije djeluje ono koje je dao ekonomist i nekadašnji ministar Jože P. Damjan. Objavio je tekst u kojem tvrdi da se Zoran Janković upustio u terorističku akciju “opasan dinamitom” i da je za taoca uzeo državu.

Jankovićev očajnički potez Damjan obrazlaže tvrdnjom da se ljubljanski župan i novoizabrani predsjednik PS-a nalazi osobno pred financijskim bankrotom, a da mu slijedi i politički. Oko Jankovića, naime, sve se više steže obruč sudskih istraga. Zato je uzeo državu kao taoca da sebe spasi od progona za nečasne poslove u Mercatoru i u fotelji župana, posebno povezano s gradnjom sportskog parka Stožice u čije su poslove bile involvirane i tvrtke njegovih sinova. Javnost je suočena i s bizarnim objašnjenjem Janeza Janše koji tvrdi da je pravomoćna presuda povezana s finskom Patriom politički motivirana. Sud, navodno, tjera prvaka SDS-a u zatvor da bi ga eliminirao iz skorašnjih izbora.

Reforme na sporednom kolosijeku Vlada u “leru” nezgodna je činjenica i za stanje slovenske konkurentnosti. Na problem konkurentnosti, odnosno više dohodovnosti, neposredno prije raspada Pozitivne Slovenije, u Ljubljanu su došla referirati dva profesora iz SAD-a, Randall Peerenboom i Tom Ginsburg. Predstavili su zapravo rezultate međunarodnog istraživanja koje je pokazalo važnu činjenicu za Sloveniju, a jednako tako važnu i za Hrvatsku. Ključna je poruka da mehanizmi (industrijalizacija i preseljenje stanovništva u gradove) koji dižu niskodohodovne zemlje na razinu srednjedohodovnih, na 12.475 dolara BDP-a po stanov-

Zoran Janković nije poslušao svoje političke mentore niku, po definiciji Svjetske banke – ne djeluju pri usponu na više katove dohodovnosti. U višoj fazi temeljni problem postaju loše i disfunkcionalne institucije. Ljestvama više dohodovne vrijednosti brže se penju države koje imaju bolje upravljanje, djelotvorno pravosuđe i vjerodostojne političare. Pojednostavljeno – ništa bez reformi, a one će u Sloveniji nekoliko sljedećih mjeseci na sporedni kolosijek.

Gorenje u plusu Nakon četiri tromjesečja za redom u crvenom, Gorenje je tek u tri početna mjeseca 2014. godine uspjelo ostvariti milijun eura čiste dobiti. Glavna je opasnost za proizvođača kućanskih aparata – ukrajinsko-ruska kriza. Rusija je uz Njemačku najvažnije tržište na kojem Gorenje ostvaruje čak šestinu svih prihoda skupine. Razbuktavanje konflikta i zaoštravanje trgovinskih sankcija moglo bi ugroziti poslovne ciljeve.

U ovoj godini, inače, Gorenje nastavlja racionalizirati logističke kanale.

Povezuje logistiku Češke i Slovačke, Slovenije i Hrvatske te prodajne kanale u Skandinaviji.

Plin s Petišovskog polja Najkasnije početkom sljedeće godine Petrol i njegov britanski partner Ascent započet će eksploataciju plina na Petišovskom polju u Prekmurju.

Pokažu li se ispravnima procjene o 11,7 milijardi kubičnih metara plina, Petrol će sljedećih 10 godina (pripada mu 25 posto prihoda od prodanog plina) ubirati po 130 milijuna eura dodatnih prihoda.

Potraga za sezoncima

Slovenska poduzeća trenutačno potražuju 1100 sezonskih radnika i spremna su ih platiti po satu od 2,2 do pet eura ovisno o zahtjevnosti posla. Poslodavci u Italiji plaćaju sezonce nešto više pa je i satnica na slovenskoj strani uz granicu s Italijom otprilike za jedan euro viša.

U slovensko Primorje na ispomoć dolaze i radnici iz Hrvatske. Inače u Savinjskoj dolini beračima jagoda plaćaju 35 centi po kilogramu, nedjeljom i 40 centi. U Posavlju već su objavili da će berače jabuka plaćati 3,5 eura po satu.

16 TURIZAM *vijesti Tisuću dana na Jadranskom moru Grupacija Valamar provela je tijekom travnja natječaje za dodjelu donacija na nacionalnoj razini te odabrala dobitnike za 2014. godinu. U sklopu projekta Tisuću dana na Jadranskom moru omogućit će se više od 1000 besplatnih noćenja u Valamarovim objektima, s uslugom pansiona za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djecu iz obitelji slabijeg imovinskog stanja, djecu s određenim zdravstvenim poteškoćama kojima bi boravak na moru koristio u smislu liječenja ili oporavka te djecu s posebnim potrebama.

Dijana Katica dobitnica turističkog Oskara za 2013.

Predsjednica Uprave HF Eko Etno Grupe iz Zagreba Dijana Katica proglašena je osobom godine ruralnog turizma u sklopu projekta Birajmo najuspješnije u turizmu Jugoistočne Europe 2013. Time joj je pripala prestižna nagrada Zlatno turističko srce Jugoistočne Europe, a riječ je o svojevrsnom regionalnom turističkom Oskaru koji - u sklopu akcije Međunarodna patrola - već 23. godinu za redom dodjeljuje Sacen International, međunarodni centar za razvoj turizma i ugostiteljstva.

Zlatna penkala otišla u Francusku i Litvu

Privredni vjesnik Broj 3826, 5. svibnja 2014.

( 1,2 mil članova ( više od 160 ima CAA Quebec

agenata i menadžera ima njihova agencijska mreža

Kanadsko-hrvatska poslovna mreža (CCBN)

Oduševljenje koje ne treba skrivati Kanadski turistički menadžeri bili su toliko oduševljeni Hrvatskom da su nakon posjeta našoj zemlji odlučili prodavati aranžmane za naša turistička odredišta Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

K

anadsko-hrvatska poslovna mreža (CCBN) nedavno je u Hrvatsku dovela izaslanstvo turističkih menadžera, koje je činilo 13 top menadžera, turističkih djelatnika iz CAA Quebec Voyagesa (Kanadske automobilske asocijacije). Cilj tog posjeta bio je poboljšanje i jačanje odnosa kanadskih i hrvatskih poslovnih ljudi koji žele proširivati gospodarske mogućnosti između Hrvatske i Kanade. CAA Quebec ima više od 1,2 milijuna članova, a putnička agencijska mreža u njihovu vlasništvu zastupljena je u 16 servisnih centara diljem te pokrajine s više od 160 putničkih agenata i me-

nadžera, rekao je Petar Czinkan, predstavnik CCBN-a koji živi u Hrvatskoj. Kanadski turistički menadžeri posjetili su Zagreb, Plitvice, Trogir, Hvar i Dubrovnik u Hrvatskoj, te Sarajevo i Mostar u Bosni i Hercegovini kao i Bled u Sloveniji. Prije putovanja u Hrvatsku, kanadski turistički menadžeri primili su nagradu Elite Travel Counselor 2013 jer su ostvarili prodaju turističkih aranžmana u vrijednosti većoj od milijun kanadskih dolara.

Kanađani žele ulagati Govoreći o dojmovima s putovanja po Hrvatskoj, Vincent DeGhetto iz Montreala je rekao kako je ljepota i povijest hrvatskog Jadrana jedinstvena u svijetu, ali je ipak najviše bio impresioniran

raznolikošću Hrvatske.

“Postoje velike mogućnosti za ljubitelje prirodnih i sportskih tura, posebice biciklističkih, a kada se tome dodaju vr-

U Hrvatsku će dolaziti više turista iz Kanade nego do sada, najavili su menadžeri hunska hrvatska gastronomija i enologija, tada se pružaju velike mogućnost i sigurnost u mogućnostima poslovanja u Hrvatskoj”, istaknuo je DeGhetto. Kanađani su zainteresirani za turizam, ali i za ulaganja u promet i prometnu infrastrukturu u našoj zemlji.

Josee Francoeur iz turističke agencije Elite iz Quebeca, inače stra-

stveni jedriličar, oduševio se mogućnostima jedrenja u Hrvatskoj te dodao kako se svakako želi vratiti sa svojom obitelji te detaljnije istražiti hrvatsko more na čarter jedrilici. Posebice je bio oduševljen Nacionalnim parkom Kornati. “Imamo klijente koji su zainteresirani za sve vrste odmora; jedrenje, biciklizam, sportske ture, a pritom posebne mogućnosti i prilike prepoznajem u individualnim turističkim aranžmanima, posebice kroz program Fly&drive”, istaknuo je Francoeur.

I sami će prodavati aranžmane Kanadski turistički menadžeri bili su toliko oduševljeni Hrvatskom da su nakon posjeta našoj zemlji odlučili prodavati aranžmane za naša turistička odredišta te najavili kako će iz te zemlje u Hrvatsku dolaziti još veći broj turista nego do sada. Prema dostupnim podacima a to su oni za 2012. - Kanađana je u Hrvatskoj te godine bilo nešto više od 55.000 ili 12,7 posto više nego 2011., a ostvarili su gotovo 150.000 noćenja tj. 11,6 posto više.

Novi turistički proizvod u Vukovarsko-srijemskoj županiji

Multimedijski turistički brod na Dunavu Između 35 novinara iz 22 zemlje - koje su nominirala predstavništva i ispostave Hrvatske turističke zajednice u svijetu za hrvatsku turističku nagradu Zlatna penkala - Grand prix za najbolji tiskani materijal objavljen u 2013. godini dobila je francuska novinarka Sophie Massalovitch. Najbolji TV materijal o Hrvatskoj napravio je Ignas Krupavicius, novinar litvanske TV postaje LRT.

S ciljem razvitka kontinentalnog turizma, i to posebice na području Vukovarskosrijemske županije, turistička agencija Danubiumtours pokrenula je projekt pod nazivom Plutajući multimedijski centar-turistički brod.

Projekt je vrijedan 1,85 milijuna kuna od čega je 1,6 milijuna kuna, namaknuto kreditom Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), uz kamatu od tri posto te rok otpla-

te od 12 godina uz poček od tri godine. Brod je namijenjen za plovidbu Dunavom na kratke rute, a uz redovnu plovidbu na relaciji Vukovar - Vučedol, na njemu će se održavati razna kulturna događanja i video projekcije. Brod će moći primiti 60 posjetitelja, trenutačno je u drugoj fazi izgradnje, a završetak se očekuje u listopadu. “To nije klasičan turističko-putnički brod nego plovilo koje će biti opremljeno audiovizualnom

opremom te će koristiti niz energetski učinkovitih rješenja i mogućnosti obnovljivih izvora energije. U salonu broda bit će izložene umjetničke instalacije, galerijski postavi, a održavat će se i poslovni sastanci te razna događanja”, rekla je Zrinka Šesto, vlasnica i direktorica Danubiumtoursa.

Dodala je kako bi taj projekt trebao pridonijeti razvoju turističke ponude u Vukovarsko-srijemskoj županiji, posebice u dije-

lu ruralnog i riječnog turizma. Inače, u toj se županiji godišnje bilježi 50.000 turističkih dolazaka i 80.000 noćenja. Cilj

je do 2020. godine ostvariti rast turističkih rezultata i to - 200.000 dolazaka turista i 300.000 noćenja.

(S.P.)

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3826, 5. svibnja 2014.

( 150 hrvatskih tvrtki

*vijesti

obuhvaćeno istraživanjem

Istraživanje IDC Adriaticsa i Infocumulusa

Socijalnom mrežom do poslovne vrijednosti Jedan od problema je kako pronaći ravnotežu između poslovnih ciljeva i korisničkih aktivnosti na poslovno socijalnim mrežama, ističe Stjepan Vuković, konzultant tvrtke Infocumulus bliže istražiti u kojim to područjima poslovno socijalne mreže mogu koristiti tvrtkama”, kaže Ana Papež, regionalna direktorica IDC Adriaticsa.

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

D

ruštvene mreže već su duboko prodrle u privatne živote pojedinaca koji putem njih dijele mišljenja, glazbu, fotografije i druge informacije. Međutim, manje je poznato kako se razvojem nešto drukčijih - poslovno socijalnih mreža (ESN-Enterprise Social Networks) - može pridonijeti rastu i razvoju kompanija.

Stoga su analitička kuća IDC Adriatics i tvrtka Infocumulus objavili prvo zajedničko istraživanje o poslovnim vrijednostima takvih mreža. Istraživanje daje pregled ključnih izazova koji su prepoznati u svakoj kompaniji, a odnose se na timski rad i kolaboraciju te poslovnu agilnost – područja koja se mogu

poboljšati upravo implementacijom poslovno socijalne mreže.

Izvještaj je namijenjen postojećim i budućim korisnicima ESN-a kako bi pomogao pri utvrđivanju strategije za implementaciju takvih mreža. Istraživanje je provedeno među 150 hrvatskih kompanija i uspoređeno s otprilike 200 krajnjih korisnika u Adriatic regiji.

Prema podacima iz

Valja istražiti u kojim to područjima poslovno socijalne mreže mogu koristiti tvrtkama, kaže Ana Papež istraživanja IDC Adriatics i Infocumulus očekuju daljnje investicije u ESN tehnologije. “Zaključak je da postoji potreba za njima. Međutim, valja po-

Projekti niskog rizika Ove mreže, koje se mogu opisati kao moderna intranet inačica u tvrtki pomoću koje ona dijeli željeni sadržaj sa zaposlenicima i poslovnim partnerima, još su u povojima. Točnije, u nas ih koristi tek četiri-pet tvrtki. “Tijekom razvoja poslovno socijalnih mreža jedan od problema jest i taj kako pronaći ravnotežu između poslovnih ciljeva i korisničkih aktivnosti na njoj. U tehnološkom smislu pak, to su projekti vrlo niskog rizika”, ističe Stjepan Vuković, konzultant tvrtke Infocumulus.

Najveća vrijednost poslovno društvenih mre-

ža primjećuje se kroz liberalniju izmjenu informacija i jednostavniju suradnju među zaposlenicima, kaže on. “Privatne društvene mreže pružaju zaposlenicima novi kanal za komunikaciju i suradnju, prilagođen neformalnoj komunikaciji.

Kod izrade planova, pripreme dokumentacije ili rada na projektu, danas, osim sadržaja koji uobičajeno pronalazimo na intranetu ili e-mail arhivi, upravo ovakav vid informacije nedostaje za dobivanje cjelovitog pregleda materije i posljedično lakšeg odlučivanja”, napominje Vuković.

Važno je naglasiti kako su najpopularnije ESN mreže na regionalnoj razini podržale neke od najvećih IT kompanija - Microsoft kroz Yammer te IBM s platformom Connections.

GDi Gisdata Grupa

Snažan rast prihoda i izvoza Konsolidirani nerevidirani prihodi GDi Gisdata Grupe, specijalizirane za industrijska informatička rješenja, porasli su prošle godine na gotovo 90 milijuna kuna (12,25 milijuna eura). To je više od 20 posto rasta u odnosu na 2012. te čini praktično najveći prihod u 25 godina kontinuiranog rada GDi-ja, priopćeno je iz te tvrtke.

Taj snažan rast ostvaren je gotovo potpuno na izvoznim tržištima, na ko-

jima je GDi Gisdata 2013. ostvarila više od 75 posto ukupnog prihoda. Većina od toga ostvarena je licenciranjem vlastitih GDi softver proizvoda i licenciranjem softvera u for-

mi usluga (Software-asa-Service) te pružanjem informatičkih usluga, uključujući i one u oblaku.

GDi-jev, isključivo organski rast, generiran je ustrajnim reinvestiranjem vlastitog kapitala i znanja u softverske proizvode, rješenja i kadrove.

Boran Lončarić, osnivač i predsjednik Uprave, izjavio je kako taj rekordan rast prihoda i izvoza potvrđuje da je strategija ulaganja u ljude, u kvalitetne industrij-

ske softverske proizvode pod vlastitom robnom markom te u međunarodni marketing i razvoj poslovanja izvan regije i Europe prava pobjednička strategija. “Na temelju ovako snažnih rezultata imamo osnovice biti realni optimisti za 2014. i 2015. godinu”, kazao je.

Inače, korisnici GDi industrijskog softvera, rješenja i usluga u oblaku nalaze se u 11 vremenskih zona, tj. od Kalifornije do Ukrajine, te od Norveške

do Makedonije. Nedavno je GDi proširio svoj doseg ostvarenjem niza poslovnih uspjeha na tržištima Bliskog istoka, ponajprije u zemljama Arapskog zaljeva.

Rast poslovanja na međunarodnim tržištima ojačava GDi i za rješenja u Hrvatskoj te je doveo do novog rasta zapošljavanja u uredima u nas. Tako je tvrtka u proteklom razdoblju u Hrvatskoj zaposlila desetak novih softverskih inženjera. (B.O.)

T-HT: Pad prihoda i dobiti Hrvatski telekom u prvom tromjesečju ostvario je 1,6 milijardi kuna prihoda, što je 6,2 posto manje nego u istom razdoblju lani. Ostvarena neto dobit iznosi 199 milijuna kuna i manja je za 16,5 posto, objavio je ovaj vodeći pružatelj telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj u nerevidiranim rezultatima za tri mjeseca. Predsjednik Uprave Davor Tomašković izjavio je kako su rezultati u skladu s planovima. “No, na naše planove za intenziviranjem ulaganja značajno utječe najava Vlade o višestrukom povećanju godišnjih naknada za frekvencije.

Kako bi se umanjili negativni učinci ovako značajno povećanog troška, a očuvala održivost poslovanja, radna mjesta i ulaganja u razvoj Hrvatski telekom nema druge mogućnosti nego da takvo povećanje naknada uključi u cijene mobilnih usluga”, kazao je. Inače,

na prošlotjednoj Glavnoj skupštini T-HT-a odlučeno je kako će dividenda ove telekom tvrtke za 2013. iznositi devet kuna po dionici i bit će isplaćena 9. svibnja.

Besplatni IT certifikati Visoka škola za primijenjeno računarstvo Algebra ponovno pokreće akciju besplatnog polaganja Microsoftovih IT certifikata za učenike srednjih škola i gimnazija. Radi se o ispitima koji su priznati u svijetu te vrlo često predstavljaju temelj stjecanja daljnjih informatičkih certifikata. Za sva tri certifikacijska ispita koja su ponuđena srednjoškolcima osigurani su i besplatni pripremni online seminari. Prijave za predtestiranje otvorene su do 12. svibnja. Certifikacijski ispit pak polaže se 17. svibnja u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku, Puli, Zadru i Varaždinu.

18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Dietrich Schwanitz Opća kultura Mozaik knjiga

U ovom priručniku Schwanitz nas upućuje u “sve ono što trebamo znati” da bismo stekli “građansko pravo” u zemlji obrazovanih: povijest Europe kao veliku pripovijest, književne oblike i velika djela, povijest umjetnosti i glazbe, velike filozofe i znanstvene teorije, ideologije i tržišta mišljenja. Također, autor uvodi čitatelja u “kuću jezika”, svijet knjige i pisma te geografiju koja nadahnjuje. Vremenske tablice, kratki sažeci “knjiga koje su promijenile svijet” i iscrpno kazalo imena povećavaju uporabnu vrijednost ovoga priručnika.

Chris Womersley Shrvan Fraktura

Godina je 1919. i Quinn Walker vraća se kući iz Velikog rata.

Deset godina prije on je iz svoga rodnoga Flinta pobjegao pred optužbom za zločin - njegova mlađa sestra Sarah pronađena je mrtva, a Quinn je bio uz nju, s krvavim nožem u rukama. Kad je te noći nestao, umjesto njega u Flintu su nastavili živjeti strah, prijetnja i želja za osvetom. Skrivajući se nadomak grada, Quinn će susresti Sadie Fox, zagonetnu djevojčicu bez roditelja, koja o njemu i zločinu koji ga progoni zna više nego što bi trebala...

Veronica Roth POBUNJENA Naklada Ljevak

Dan inicijacije Tris Prior trebao je završiti pobjedom i slavljem uz njezinu odabranu frakciju; no dan je završio ispunjen strahotama. Rat se prijeteći nadvija nad frakcije uhvaćene u sukobe, kao i njihove ideologije. A u vrijeme rata, strana se mora odabrati, tajne će se saznati, a izbori će postati još nepovratniji i snažniji. Transformirana svojim izborima te progonjena tugom, krivnjom, novim otkrićima i vezama, Tris mora potpuno prigrliti svoju različitost, čak i ako ne zna što time može izgubiti.

Amanda Hocking PODIJELJENA Lumen izdavaštvo

Wendy Everly odmalena je shvaćala da je drukčija od ostalih. Kad je otkrila da je zamijenjena pri rođenju, znala je da joj život više nikada neće biti isti. Njezina veza s neprijateljskim Vitrama bliskija je nego što je mogla i zamisliti, a oni ne prezaju ni pred čim da bi je privukli na svoju stranu.

Dok čarobnim kraljevstvima prijeti rat, Wendy će moći spasiti Trile samo udajom za moćnog dvorjanina. Ali to znači napustiti Finna, svoga tjelesnog stražara i Lokija, vitrijskog princa s kojim je veže sve jača privlačnost...

Kim Harrington U NJEZINIM OČIMA Algoritam

Clarity “Clare” Fern dovoljno je da dotakne neki predmet i pred očima joj se pojavi ono što bi drugi rado zadržali za sebe. Neki kažu da je to dar, neki da je prokletstvo. Kada nađu ubijenu djevojku, Clarein bivši dečko smatra da bi ona trebala pomoći u razrješavanju slučaja, ali Clare se tome opire. No kada optuže Perryja, Clareinog brata, za nju više nema dvojbe. S Gabrielom, sinom novog detektiva, Clare ulazi u vrtlog strasti, straha i osvete koji je sve dublje povlači u traganju za ubojicom.

Privredni vjesnik Broj 3826, 5. svibnja 2014.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Hidrauličke komponente

Hidraulika Kutina, Kutina. Tvrtka izrađuje i nudi hidraulične komponente za traktore Deutz, Torpedo i ostale proizvođače traktora, koje može proizvoditi prema dokumentaciji naručitelja. Kontakt: Ante Bazina, hidraulika-kutina@sk.t-com.hr, +385 44 680820.

Postrojenja

TPK Ekoproizvodnja, Zagreb, www.tpk-eko.hr.

Tvrtka se bavi proizvodnjom kotlovskih, energetskih i procesnih postrojenja i nudi svoje proizvode.

Kontakt: Anita Gulin, info@tpk-epo.hr, +385 1 2406050.

Parketi

Tvornica parketa Bukovinski, Šenkovec, www. bukovinski.hr.

Tvrtka proizvodi parket od hrasta, bukve, jasena te egzotični parket. Kontakt: Tomislav Marić, bukovinski@zg.tcom.hr, +385 1 3396779.

Tisak

Kratis, Sveta Nedelja, www.kratis.hr.

Tvrtka nudi kompletne tiskarske usluge: pripremu, offset kolorni tisak, strojnu i ručnu doradu, štancanje, slijepi tisak, foliotisak, boje specijalnih efekata, meki i tvrdi uvez knjiga, plastifikaciju, spiralu, lakiranje (offset, UV, Glitter, Braille, WD), pakiranje, transport i dostavu. Kontakt: Mirko Koren, mirko@kratis.hr, +385 1 3378613, +385 1 3378613.

Poslovni prostor i strojevi u Karlovcu

Prodajemo poslovni prostor s komplet infrastrukturom (voda, struja, grijanje) veličine 1844 m2 koji se sastoji od: - proizvodni prostor u prizemlju – 172 m2 - kancelarijski prostor na međukatu – 407 m2 - proizvodni prostor na katu – 1265 m2 Prostor je opremljen s liftom nosivosti 3t.

U navedenom prostoru su instalirani klasični alatni strojevi za strojnu obradu, i to tokarilice, glodalice, brusilice, koordinatne bušilice, oštrilice, pomoćna oprema. Ukupno 25 strojeva.

Prostor je moguće kupiti i bez strojeva. Nalazi se u Južnoj industrijskoj zoni, Mala Švarča 155, Karlovac (bivša alatnica Jugoturbine).

Informacije na kontal@ka.t-com.hr, mobitel: 098/827-773 (Vladimir Madžar) Sustavi automatizacije

Intea, Zagreb, www.intea. hr. Tvrtka nudi sustave automatizacije u industriji i energetici. Sustavi nadzora i upravljanja: projektiranje, inženjering, programiranje i puštanje u rad. Kontakt: Aleksandar Mihalyi, aleksandar. mihalyi@intea.hr, +385 1 3436213.

CNC rezanje

Marti sun protection systems, Prelog, www. marti.hr. Tvrtka nudi usluge CNC rezanja HI Focus tehnologijom, zavarivanja pozicija robotom za zavarivanje, CNC probijanja/ izvlačenja limova, zavarivanja pozicija, tokarenja, glodanja i plastificiranja.

Kontakt: Valentina Zadravec, marketing@marti.hr, +385 40 648103.

Savjetovanje

Antic&Pajcin Partners, Beograd, Srbija, www. app.co.rs. Tvrtka se bavi pružanjem usluga financijskog konzaltinga, po-

slovnog i pravnog zastupanja i savjetovanja te istraživanja tržišta. Tvrtkama iz Hrvatske možemo pružiti sljedeće usluge: analizu tržišta i pojedinih tvrtki iz Srbije, poslovno zastupanje i posredovanje, pravno zastupanje, povezivanje s potencijalnim poslovnim partnerima, posredovanje pri kupnji i prodaji poduzeća u procesu privatizacije. Kontakt: Savo D. Stanojević, sstanojevic@app.co.rs, +381 11 4126657.

Savjetovanje na ruskom tržištu

Master Point LLC, Moskva, Rusija, www.business-matchmaking.com.

Tvrtka pruža usluge poslovnog povezivanja ruskih i inozemnih tvrtki te pomaže inozemnim tvrtkama u lansiranju proizvoda i usluga na ruskom tržištu. Kontakt: Tatyana Semenchenko, info@ masterpoint.org, +7 925 7112822.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Kamere

Hrvatska radiotelevizija nabavlja kamere. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,2 milijuna kuna.

Rok dostave ponuda je 9. lipnja.

Komunalna vozila

Gospodarenje otpadom Sisak nabavlja komunalna vozila. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 15. svibnja.

Niskopodni mini autobusi

Grad Zagreb nabavlja niskopodne mini autobuse

putem financijskog leasinga. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 14 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 9. lipnja.

Plastenici i montaža

Regija Medicinska oprema

Oprema za sportsku dvoranu

Univerzitetska bolnica Foča nabavlja medicinsku opremu. Rok dostave ponuda je 27. svibnja.

Općina Ilidža nabavlja plastenike s uslugom montaže. Rok dostave ponuda je 27. svibnja.

Centar za slušnu i govornu rehabilitaciju Sarajevo nabavlja opremu za sportsku dvoranu. Rok dostave ponuda je 12. svibnja.

Najam aparata za igre na sreću

Lutrija Bosne i Hercegovine nabavlja nove aparate za igre na sreću putem najma. Rok dostave ponuda je 10. lipnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

19

www.privredni.hr Broj 3826, 5. svibnja 2014.

Sajamski vodič

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Kreativna čarolija Pule

Prodaju se livade, oranice, hala i dvorišta Kuća, ukupne površine 500 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 350.000 kuna, nalazi se u Orahovici u Virovitičko-podravskoj županiji, prodaje se na dražbi 7. svibnja u 8 sati na Općinskom sudu Virovitica. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 35.000 kuna. Šuma, ukupne površine 2025 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 10.080 kuna, nalazi se u naselju Velika Erpenja u Općini Veliko Trgovišće, prodaje se na dražbi 7. svibnja u 8 sati na Općinskom sudu u Zaboku, soba broj 12. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti.

Kuća, s pomoćnim zgradama, dvorišnom zgradom i dvorištem, ukupne površine 1305 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 580.362 kune, nalazi se u Karlovcu, Novaki 93, prodaje se na dražbi 7. svibnja u 8 sati na Općinskom sudu u Karlovcu, soba broj 129/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od procijenjene vrijednosti.

Dvorište i četiri zgrade, ukupne površine 12.515 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,78 milijuna kuna, nalazi se u naselju Brodski Varoš, Općina Slavonski Brod u Brodsko-posavskoj županiji, prodaje se na dražbi 7. svibnja u 8.15 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Trg po-

bjede bb, soba broj 41/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti.

Poslovni prostor, ukupne površine 32,2 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 415.000 kuna, nalazi se u Zagrebu, Selska cesta 44 i 46, prodaje se na dražbi 7. svibnja u 10 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba 327/III. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Poslovni prostor, ukupne površine 1373 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 2,54 milijuna kuna, nalazi se u Zaboku, Pavlovec Zabočki 50, prodaje se na dražbi 8. svibnja u 8 sati na Općinskom sudu u Zaboku, soba broj 12. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti.

Oranica, ukupne površine 738 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,05 milijuna kuna, nalazi se u Županji, prodaje se na dražbi 8. svibnja u 8.30 sati na Općinskom sudu u Županji, Veliki kraj 48, soba broj 10. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti.

Kuća s dvorištem i oranicom, ukupne površine 9871 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 255.066 kuna, nalazi se u Čepinu, Vladimira Na-

zora 2, Osječko-baranjska županija, prodaje se na dražbi 8. svibnja u 9 sati na Općinskom sudu Osijek, Europske avenije 10, soba broj 2. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Livada, oranica, zgrada, hala i dvorište, ukupne površine 62.118 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 19,15 milijuna kuna, nalazi se u Daruvaru, prodaje se na dražbi 8. svibnja u 9.45 sati na Općinskom sudu u Daruvaru, S. Radića 27, soba broj 8. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Stan koji u naravi još ima pašnjak, dvorište i kuću, ukupne površine 850 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 557.675 kuna, nalazi se u Svetom Ivanu Zelini, Ljudevita Gaja 41, prodaje se na dražbi 8. svibnja u 10.30 sati na Općinskom sudu u Sesvetama, Stalna služba u Svetom Ivanu Zelini. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Dva industrijska objekta, industrijsko dvorište, stovarište i livada, ukupne površine 7200 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 9,48 milijuna kuna, nalazi se u Velikom Trgovišću, prodaje se na dražbi 9. svibnja u 8 sati na Općinskom sudu Zabok, soba broj 12. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Festival ručnih izrada od 5. do 7. svibnja, Pula

Prigodom obilježavanja Dana grada Pule održat će se trodnevni sajam promocije radova obrtnika, kreativaca, slobodnih umjetnika i aranžera te izlaganje ručno rađenih ukrasa, proizvoda i usluga. Manifestacija će se održati na Trgu Portarata gdje će biti izloženi ručno rađeni proizvodi, umjetnički predmeti i tradicionalne delicije.

Florija – Pula

Sajam cvijeća i izložba voća i povrća Florijana od 5. do 8. svibnja, Pula

Na sajmu se osim ukrasnog i balkonskog cvijeća, ljetnica, lončanica i kaktusa mogu pronaći i unikatni dekorativni predmeti, prirodni materijali, vaze, sobne i vrtne dekoracije, domaće delicije, ljekovito bilje, proizvodi od meda i voća, sirevi, ulja, kolači i suhomesnati proizvodi.

Zona 45

Regionalni sajam mode od 9. do 11. svibnja, Zagreb

Regionalni sajam mode Zona 45 središnje je mjesto okupljanja regionalne modne scene, industrije odjeće, obuće, nakita i kožne galanterije. Nastao je kao rezultat dugogodišnje ideje i potrebe za stvaranjem platforme na kojoj će se okupljati dizajneri, predstavnici modne industrije te kupci iz cijele regije.

Vinistra

Međunarodna izložba vina i vinarske opreme od 9. do 11. svibnja, Poreč

Jedna od najuglednijih izložbi ove vrste u Hrvatskoj i regiji održava se 21. godinu zaredom u porečkoj sportskoj dvorani Žatika u organizaciji udruge Vinistra. Vinistra nije izložba prodajnog karaktera već isključivo služi za predstavljanje vinara, proizvođača rakija i maslinovog ulja, gdje se, osim stvaranja novih poslovnih kontakata, također upoznaju s posljednjim trendovima i mogućnostima u proizvodnji i promociji. Cilj Vinistre jest povećanje kvalitete istarskih vina, promocija vinske kulture i afirmacija vina u Istri i šire.

Agro Arca

Međunarodni sajam inovacija, novih ideja, proizvoda i tehnologije u poljoprivredi i prehrambenoj industriji od 9. do 11. svibnja, Biograd na Moru

Agro Arca međunarodni je sajam posvećen najvažnijoj gospodarskoj grani – poljoprivredi i prehrambenoj industriji. Održava se već sedmu godinu s ciljem promocije agroinovacija, novih ideja, tehnoloških dostignuća te proizvoda i usluga iz područja poljoprivrede i prehrambene industrije. Agro Arca prilika je proizvođačima da predstave i promoviraju svoj proizvod, osjete potrebe tržišta i kupaca te da se upoznaju s novostima iz industrije.

Podatke sakupili: www.sajmovi.eu

www.privredni.hr

20 SVIJET FINANCIJA

( 204.000 članova

PV TJEDNI REPORT U tjednu od 21. do 27. travnja ukupno je bilo 187 stečajnih postupaka što je neznatno manje u odnosu na tjedan ranije kada ih je bilo 192. Za predstečajnu nagodbu su uložena 52 prijedloga, 23 su odbijena, dok su 22 postupka zaključena. Zabilježena su 32 brza stečajna postupka. Izbrisano je 214 subjekata, s likvidacijom je započelo devet subjekata, a zaključilo ju je šest. Osnovana su 273 trgovačka društva pri čemu prednjači Zagreb (119), zatim Rijeka (38), u Trgovačkom sudu Pazin je osnovano 29 trgovačkih društava, a slijedi ga Split sa 23 osnovana subjekta. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.a, čak 153 te ukupno 120 d.o.o.-a.

DUG

STEČAJEVI

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

11 6 0 5 18 0 18 32 32 126 52 8 23 21 22

BRISANI SUBJEKTI

Brisani subjekti

214 214 15 9 6

Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Poslovni subjekti

273 120 153 0

d.o.o. j.d.o.o. d.d.

Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

3 9 3 13 29 38 0

REJTING TJEDNA

Terad d.o.o.

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

7 23 6 12 11 119

Privredni vjesnik Broj 3826, 5. svibnja 2014.

u 17 fondova u III. mirovinskom stupu

Konferencija: Zdrava i sigurna budućnost - kako je osigurati

Hoće li (pre)živjeti III. mirovinski stup?

Vlada će nakon detaljne analize III. mirovinskog stupa odlučiti hoće li i dalje podržavati taj stup poreznim olakšicama, na neki drugi način ili pak skroz ukinuti poticaje, rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

R

eforma mirovinskog sustava koja je započela još prije 14 godina na temelju tri mirovinska stupa, namjerava se i dalje razvijati, no za to je potrebno nacionalno suglasje, poručio je Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava na prošlotjednoj konferenciji Zdrava i sigurna budućnost - kako je osigurati u organizaciji Večernjeg lista. Na konferenciji je Mrsić predstavio projekcije razvoja mirovinskog sustava do 2050. godine pri čemu je naglasio kako je štednja u II. mirovinskom stupu osobna i sigurna. Do 2015. godine država namjerava povećati izdvajanja u II. mirovinski stup od sedam do devet posto. “Iako bi idealno bilo povećanje od devet posto, nastojat ćemo izdvajanja povećati na najmanje sedam posto”, rekao je Mrsić. No, ni približno takva dobra situacija nije sa III. mirovinskim stupom jer Vlada planira ukidanje poticaja za taj stup.

“Nismo zadovoljni razvojem III. mirovinskog stupa jer se, nakon analiza, zaključilo kako u njemu štede samo građani bolje platežne moći. Poticaji nisu uspjeli osigurati da zaživi taj mirovinski stup. No, i dalje podržavamo razvoj dobrovoljne mirovinske štednje, a

željeli bismo da III. mirovinski stup bude dostupan i ostalim građanima što znači i onima sa slabijim mjesečnim primanjima kako bi oni time dobili dodatak koji će im kasnije povećati mirovinu”, istaknuo je Mrsić. Dodao je

Nakon analiza zaključilo se kako u III. stupu štede samo građani bolje platežne moći, istaknuo je Mrsić kako će Vlada nakon detaljne analize o tome kakvi su rezultati iz III. mirovinskog stupa, odlučiti hoće li i dalje podržavati taj stup poreznim olakšicama, na neki drugi način ili pak skroz ukinuti poticaje.

Trebaju nam svi mirovinski fondovi U mirovinskoj reformi otegotna je okolnost nepovoljna demografska struktura što znači da je sve više hrvatskih stanovnika treće životne dobi.

Tome treba pridodati i nepovoljan odnos radnika i umirovljenika koji se

sve više približava omjeru 1:1. Mrsić je naglasio kako bi trebalo biti zaposleno ukupno 2,5 milijuna ljudi kako bismo došli do odnosa jedan umirovljenik na dva zaposlenika.

Međutim, prema njegovim riječima, to je nerealno i taj cilj vjerojatno nikada nećemo ispuniti jer da bi se to ostvarilo trebalo bi napraviti neke promjene. One bi, rekao je Mrsić, trebale omogućiti održivost mirovinskog sustava. “To bi značilo da bi 2030. godine mirovine iznosile između 60 i 70 posto prosječne plaće”, dodao je on. No, kako bi mirovine dosegnule taj postotak, potrebno je povećati izdvajanja za sedam do devet posto u II. mirovinski stup. U mirovine koje će se isplaćivati iz I. i II. stupa trebat će se uključiti i dodatak između šest i 27 posto koji je do sada bio uključen u I. mirovinski stup tj. koji se isplaćivao na mirovine samo iz toga stupa. Mrsić je izrazio nadu kako više neće biti državnih intervencija u II. mirovinski stup poput nedavne Vladine odluke o povlačenju u proračun cijele štednje osiguranika s beneficira-

nim radnim stažom.

Govoreći detaljnije o III. mirovinskom stupu, Mrsić je rekao kako se u tom stupu nalazi šest otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova sa 186.000 članova te 11 zatvorenih mirovinskih fondova sa 18.000 članova.

Dodao je kako je većina europskih zemalja prepoznala značaj pojedinaca u izdvajanjima za mirovinske fondove pri čemu država ima vrlo mali utjecaj.

Na konferenciji su, među ostalima, sudjelovali predstavnici obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova koji su se složili da su im upravo državni poticaji bili glavni argument pred klijentima za izdvajanje u takve oblike štednje te da država njihovim ukidanjem nanosi veliku štetu povjerenju u mirovinsku štednju. U ukidanje poticaja ne vjeruje Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog društva za upravljanje Raiffeisen obveznim mirovinskim fondom, već smatra kako će država tijekom sljedeće dvije godine pronaći neko rješenje kako zadržati takvu vrstu poticaja.

21

www.privredni.hr Broj 3826, 5. svibnja 2014.

( 70 mil kn

Ekonomski institut, Zagreb

banke bi mogle izgubiti ograničavanjem zateznih kamata

Bankari protiv razduživanja

Ograničenje zateznih kamata povećava nelikvidnost Razduživanje za bankare ne može biti prioritet u ekonomskoj politici jer se tako neće povećati potrošnja niti će se pridonijeti gospodarskom rastu, smatraju bankari Drago Živković zivkovic@privredni.hr

N

ovi zakon o kamatama, bude li u njemu zadržano apsolutno ograničenje ugovorne zatezne kamate, dovest će do nestanka rizičnijih bankarskih proizvoda, poput revolvinga, nenamjenskih kredita i prekoračenja po tekućem računu. Time će banke biti zatvorene za rizičnije klijente, a oni bi se mogli okrenuti ilegalnom tržištu lihvara, upozorili su iz Hrvatske udruge banaka (HUB). U predloženom obliku zakon o kamatama je, tvrdi direktor HUB-a Zoran Bohaček, suprotan i relevantnoj EU direktivi, a uvodi i diskriminaciju na tržištu. Stoga HUB smatra da bi na takav prijedlog trebala nekako reagirati Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, a svoje bi trebala reći i Europska komisija. Iako načelno podržavaju donošenje jedinstvenog zakona o kamatama jer je ta tematika sada raspršena na čak pet propisa, bankari ističu da bi zatezna kamata morala imati i kaznenu ulo-

gu, kako bi obeshrabrila kašnjenja u plaćanju. No, postojeći prijedlog ograničava zateznu kamatu na najviše osam postotnih bodova iznad referentne kamatne stope, iako relevantna EU direktiva izričito navodi da zatezna kamata mora biti najmanje za osam postotnih bodova veća od referentne stope.

Ostane li ovakvo rješenje,

Porez na kamate? Ni za ni protiv Banke nisu ni za ni protiv poreza na prihode od kamata na štednju, ali i u tom slučaju očekuju da se najprije napravi procjena učinka propisa. Takav porez postoji u većini europskih zemalja, ali je uglavnom vezan i za određene porezne olakšice. Najava uvođenja poreza već je navela neke građane da se u bankama raspituju o mogućem izvlačenju svoje štednje, kaže Zoran Bohaček. Dodatni negativni učinak moglo bi biti povećanje kamata na štednju za iznos poreza, što bi u konačnici povećalo i kamate na kredite, a to sada nikome nije od koristi.

Kako, međutim, uvođenje poreza na prihod od kamata još nije izvjesno, a ne zna se ni točan model naplate, banke još nemaju posve definirano stajalište.

Bankari ističu da bi zatezna kamata morala imati i kaznenu ulogu, kako bi obeshrabrila kašnjenja u plaćanju dužnici neće imati razloga poštovati rokove plaćanja, što će pogoršati opću nelikvidnost, tvrdi Bohaček.

Predstečajna za sve Bankarima nije posve jasno zašto Ministarstvo financija gura rješenja koja će smanjiti aktivnost banaka i dodatno povećati štetu za gospodarstvo, a da nije napravilo nikakvu procjenu učinka propisa.

Jedan od mogućih razloga moglo bi biti razduživanje građana, ali HUB smatra da to ne može biti prioritet

u ekonomskoj politici jer se tako neće povećati potrošnja niti će se pridonijeti gospodarskom rastu.

Iako se slažu s procjenom Hrvatske narodne banke da sedamdesetak milijuna kuna, koliko bi banke izgubile, a građani dobili ograničavanjem ugovornih zateznih kamata, neće ugroziti stabilnost sustava, u HUB-u procjenjuju da bi ukupni negativni učinci na kreditiranje građana mogli biti mnogostruko veći od dobitka.

Jedna od pozitivnih mjera o kojoj se država i banke slažu je otpis dugova prezaduženim građanima koji su u socijalno osjetljivim skupinama. No, to implicira vrlo čvrste kriterije socijalne osjetljivosti jer otpis dugova svakako ne može biti masovan, nego pojedinačan. Što se osobnog stečaja tiče, Bohaček priželjkuje da ih bude što manje budući da to onda znači rasprodaju cjelokupne imovine, stoga se zalaže da se i za građane uvede mogućnost predstečajne nagodbe. Vlasnicima računa kojima je, prema nekim podacima, putem internet bankarstva zlonamjernim softverom ukradeno oko dva milijuna kuna, Bohaček je savjetovao da instaliraju zaštitu, ističući da nisu napadnuti serveri banaka, nego računala korisnika.

Iako se dva milijuna kuna čini kao velik iznos, zapravo je riječ o vrlo malom dijelu ukupnih transakcija putem internet bankarstva, koje su prošle godine dostigle vrijednost od 762 milijarde kuna.

Ove godine pad BDP-a od 0,5 posto Ekonomski institut, Zagreb u 2014. očekuje pad BDP-a od 0,5 posto, a u 2015. rast od 0,7 posto.

Prognoze rasta smanjene su u odnosu na one od prije tri mjeseca zbog nepovoljnijeg stanja gospodarstva kao i zbog nužnosti snažnije fiskalne konsolidacije nego što je ranije najavljeno. U idućoj bi godini jačanje oporavka europskih gospodarstava te učinci fiskalnih i strukturnih reformi, za koje se očekuje da će se poduzeti ove godine, trebali potaknuti postupni oporavak gospodarske aktivnosti predvođen rastom izvoza i investicija. Stanje na tržištu rada u ovoj će godini ostati nepovoljno uz daljnji rast nezaposlenosti i smanjivanje dohodaka stanovništva. U 2015. godini očekuje se određeno

olakšanje na tržištu rada uz zaustavljanje rasta nezaposlenosti. Glavni rizici ovih prognoza odnose se na dubinu i brzinu provođenja mjera za konsolidaciju javnih financija kao i širih strukturnih reformi. U slučaju da poduzete mjere ne budu dovoljne za fiskalnu stabilizaciju, bit će potrebno poduzeti dodatne mjere s mogućim negativnim kratkoročnim učinkom na rast.

No, odgađanje ili slabljenje strukturnih reformi odgodit će uspostavljenje stabilnog gospodarskog rasta.

Novi zajam Svjetske banke

Za potporu reformama 150 milijuna eura Ministar financija Slavko Linić i voditelj ureda Svjetske banke u Hrvatskoj Hongjoo Hahm potpisali su u Zagrebu ugovor o drugom zajmu od 150 milijuna eura za razvojnu politiku gospodarskog oporavka.

Zajam je odobren uz šestomjesečni Euribor uvećan za kamatnu maržu od 1,2 posto i jednokratnu otplatu glavnice nakon 15 godina. Pregovori o zajmu vodili su se dvije godine, a Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio ga je dan prije potpisivanja. Za Linića je zajam dokaz da Vlada uspješno provodi reforme, jer je odobren temeljem učinjenoga, a ne obećanoga. “Zajam nije značajan samo zbog iznosa i niske kamate, nego je i potpora Vladi u nastavku pregovora s Europskom komisijom u proceduri prekomjernog deficita”, rekao je Linić, ističući da su dosadašnje uštede u proraču-

nu realno velike, kada se uračuna inflacija. Ministar očekuje da će Svjetska banka i dalje djelovati u Hrvatskoj, bez obzira na naš ulazak u EU te sudjelovati u financiranju razvojnih projekata na području prometa i energetike. Uz osnovni zajam od 150 milijuna eura tri ministarstva (zdravlja, pravosuđa i graditeljstva) još će dobiti po 75 milijuna eura za svoje posebne projekte. Pregovori o novom, trećem zajmu za potporu reformama već su započeli, pohvalio se Linić, dok je Hahm citirao staru afričku poslovicu “kad hodaš sam, ideš brzo, ali kad hodaš s drugima, ideš daleko”.

(D.Ž.)

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3826, 5. svibnja 2014.

Tržište novca Zagreb

Skromna potražnja na novčanom tržištu Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

U

proteklom skraćenom radnom tjednu zbog praznika rada, visoka ponuda novca uz skromnu potražnju na novčanom tržištu nastavila se i dalje. Iako u manjoj mjeri, sudionici svakodnevno prijavljuju potražnju za kratkoročnim pozajmicama. Zbog međusobnih ograničenja potražnju nije uvijek moguće podmiriti, unatoč prijavljenim viškovima likvidnosti. Kamatne stope bilježe minimalne razine. U skladu s ranijom najavom, Ministarstvo financija održalo je u utorak aukciju trezor-

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

5

250

4

200 3 150 2 100 1

50 0

28.4.2014.

29.4.2014.

skih zapisa. Interes sudionika bio je nešto manji od planiranog iznosa izdanja trezorskih zapisa, a Ministarstvo financija prihvatilo je sve ponude. Upisano je ukupno 1,058 milijuna kuna i to s rokom dospijeća od 182 dana, 50 milijuna kuna po kamatnoj sto-

0

30.4.2014.

pi od 1,2 posto, a s rokom dospijeća od 364 dana, te 1,008 milijuna kuna po kamatnoj stopi od dva posto. Prinosi na zapise nisu se mijenjali. Nakon izdanja trezorskih zapisa u ukupnom iznosu od 1,058 milijuna kuna, uz istovremeno dospijeće od 1,372

ponedjeljak

utorak

milijuna kuna, saldo upisanih trezorskih zapisa smanjuje se za 314 milijuna kuna tj. sa 23,577 milijardi na 23,263 milijardi kuna. Za trezorske zapise u eurima interes sudionika bio je znatno manji. Na planirani iznos izdanja od pet milijuna eura pristigla

Hrvatsko devizno tržište

valuta

kunu. Hrvatska je valuta ojačala i prema švicarskom franku, i to za 0,28 posto. Srednji tečaj švicarskog franka prošlog je tjedna na tečajnici

Na tečajnici Hrvatske narodne banke (HNB) srednji tečaj eura proteklog je tjedna iznosio 7,605141 EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,102409

CAD

kanadski dolar

5,020558

JPY

japanski jen (100)

CHF

švicarski franak

6,235767

GBP

britanska funta

9,251996

USD

američki dolar

5,501404

EUR

euro

7,605141

7.620

5,3648

primjena od 1. svibnja 2014. 28.4.

Izvor: HNB

29.4.

USD

HNB-a iznosio 6,235767 kuna. Prema kuni ojačao je američki dolar i to 0,19 posto pa je njegov srednji tečaj iznosio 5,501404 kuna.

5.505

CHF

6.27

7.616

5.500

6.26

7.612

5.495

6.25

7.608

5.490

6.24

7.604

5.485

6.23

7.600

5.480

6.22

30.4.

28.4.

29.4.

30.4.

28.4.

29.4.

30.4.

Ulagači se nisu upuštali u rizik

6750 6700

FTSE 100

ulagači na svjetskim burzama i dalje bili vrlo oprezni u trgovanju dionicama.

Nije se svugdje trgovalo na isti način pa su tako cijene dionica na europskim

burzama sredinom prošlog tjedna pale, nakon što su početkom tjedna doživjele snažan rast. Osim toga, europsko je tržište bilo usmjereno na tečaj eura

16600

4400

16500

Dow Jones

4360

6650

16400

4320

6600

16300

4280

6550

16200

4240

6500

16100

4200

10.3.

4500 4450

11.3.

12.3.

13.3.

14.3.

10.3.

9500

CAC40

9400

11.3.

12.3.

13.3.

14.3.

DAX

15300

9300

15050

4350

9200

14800

4300

9100

14550

4250

9000

14300

11.3.

12.3.

13.3.

14.3.

10.3.

11.3.

12.3.

13.3.

14.3.

NASDAQ

10.3.

15550

4400

10.3.

četvrtak

petak

je ponuda u iznosu od 500 tisuća eura s rokom dospijeća od 364 dana po kamatnoj stopi od 0,4 posto, koja je u potpunosti prihvaćena.

Potkraj travnja pokazalo se da se u prvoj trećini godine nije ništa promijenilo u odnosu ponude

Pad vrijednosti Mirexa Obračunska jedinica prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirex prošli, skraćeni radni tjedan zbog Praznika rada dočekao je sa 0,08 posto nižom vrijednosti, nego tjedan ranije. Tako je Mirex proteklog tjedna iznosio 190,7623 bodova. U tjednu prije toga Mirex je iznosio 190,9259 bodova.

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

0,8%

0,20%

0,6%

0,15%

0,4%

0,10%

0,2%

0,05%

0%

0% 29.3.

9.4.

19.4.

29.4.

28.4.

29.4.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 29.4.2014.

Međunarodno tržište kapitala

Iako je proširenje sankcija zapadnih zemalja protiv Rusije zbog situacije u Ukrajini početkom proteklog tjedna bilo manje oštro od očekivanog, ipak su

srijeda

Mirovinski fondovi

Kuna ojačala prema euru Kuna je tijekom nekoliko radnih dana proteklog tjedna ojačala prema euru za 0,12 posto.

28. 4. - 30. 4. 2014.

21. 4. - 25. 4. 2014.

u%

300

i potražnje novca na novčanom tržištu. Sudionici koji raspolažu obilnim viškovima likvidnosti i dalje čekaju priliku da sredstva usmjere u što atraktivnije instrumente novčanog tržišta. Upravljanje viškovima likvidnosti u sadašnjim okolnostima krajnje je zahtjevna zadaća.

11.3.

12.3.

13.3.

14.3.

12.3.

13.3.

14.3.

NIKKEI 225

10.3.

11.3.

koji je oslabio početkom prošlog tjedna nakon objave podataka o nižoj inflaciji u Njemačkoj. Predviđa se da bi to moglo navesti Europsku središnju banku na dodatno slabljenje monetarne politike kako bi suzbila prijetnje od deflacije. Na azijskim su burzama ulagači oprezno trgovali iako su cijene dionica početkom tjedna porasle i na Wall Streetu. Naime, ulagači se nisu željeli upuštati u rizik trgovanja, a poslovni rezultati kompanija, premda bolji nego što se očekivalo, nisu bili odlični te nije bilo gospodarskih vijesti koje bi mogle značajnije pokrenuti tržište.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) 195,5587 AZ obvezni mirovinski fond 194,9461 Erste Plavi obvezni mirovinski fond 174,5808 PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond 191,1266 Raiffeisen obvezni mirovinski fond 190,7623 MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi 204,2204 AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond 220,9750 AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond 138,7133 CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond 160,9723 Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond 166,5780 Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond 183,4671 Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi 111,8222 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB 128,3446 Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 214,9261 AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 209,4178 AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 226,3338 AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 108,8192 AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 165,9082 AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 147,0172 Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond 121,5077 CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 193,0941 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla 128,9035 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe 139,9029 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta 205,9804 Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata 177,1673 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen 140,6218 165,5693 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT (*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

23

www.privredni.hr Broj 3826, 5. svibnja 2014.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 301,585 milijuna kuna

HT na novom minimumu sio 30 milijuna kuna što je pad od 23 milijuna ili 43 posto. Promjene najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od + 1,74 posto do - 4,07 posto.

Među najlikvidnijima prevladavali su negativni re-

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

R

edovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi je u odnosu na tjedan ranije pao. Promet je iznoTop 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatski Telekom d.d.

Ledo d.d.

Jadranska banka d..d.

Ericsson Nikola Tesla d.d.

Privredna banka Zagreb d.d.

AD Plastik Valamar Adria Holding d.d.

Podravka d.d.

Atlantic Grupa d.d.

Adris grupa d.d. (povl.)

-3,50% -0,06% 0,00% -0,59% -1,02% -4,07% +1,74% -2,26% -0,07% -0,39%

zadnja cijena 155,56 8.610,00 940,00 1.608,50 435,50 105,76 175,00 282,00 808,44 266,00

promet 16.577.736,69 12.150.420,00 10.600.420,00 3.527.281,05 2.487.270,65 1.615.665,02 1.306.244,60 1.156.798,49 855.297,62 767.909,29

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 29.823.107,63 kn

zultati, te je samo Valamar Adria Holding tjedan završio u plusu. Indeks Crobex ostvario je pad od 1,58 posto na 1.721,39 boda. Crobex10 pao je za 1,48 posto i tjedan završio na 970,79 boda. Obveznički indeksi 10 dionica s najvećim rastom cijene

bilježe rast, Crobis je porastao za 0,13 posto, a Crobistr za 0,21 posto. Najlikvidnije izdanje bio je HT, koji je skupio promet od 16,6 milijuna kuna od čega 7,9 milijuna blok prome-

tjedna promjena

Turbos HT short 3 Turbos WTI nafta short 5 Turbos zlato short 6 RIZ-odašiljači.

Turbos DAX short 9 Turbos platina long 1 Turbos DAX long 8 Zagrebačko elektroteh. poduz. d.d.

Industrogradnja Grupa d.d.

Turbos € bund fut. short 5

+29,47% +24,88% +24,13% +19,05% +17,75% +12,64% +11,63% +11,51% +11,11% +10,48%

zadnja cijena 37,87 50,20 84,00 64,93 98,20 9,80 103,70 43,50 100,00 23,20

zadnja vrijednost 1.721,3900 970,7900 102,1439 129,1313

ta, te je tjedan završio na povijesno najnižoj cijeni od 155,56 kuna uz pad od 3,50 posto. Dobitnik tjedna

tjedna promjena -1,58% -1,48% +0,13% +0,21%

bio je Valamar Adria Holding s rastom od 1,74 posto na 175 kuna uz promet od 1,3 milijuna kuna.

promet

10 dionica s najvećim padom cijene

tjedna promjena

8.124,02 1.089,70 34.478,00 202.353,99 982,00 3.341,80 141.542,60 3.045,00 75.449,00 116,00

Turbos srebro long 6 Exportdrvo d.d.

Magma d.d.

Turbos H. HUB gas short 4 Turbos DAX short 8 Lavčević d.d.

Vupik d.d.

Badel 1862 d.d.

Kaštelanski staklenici d.d.

OT-Optima telekom d.d.

-34,07% -30,00% -20,00% -18,92% -17,62% -13,41% -11,78% -11,75% -11,12% -10,34%

INVESTICIJSKI FONDOVI

zadnja cijena 6,00 553,00 1,64 3,00 49,10 73,60 81,51 14,12 399,98 5,20

promet 58.074,50 2.765,00 27.563,82 6.601,90 259.101,75 1.811,50 255.116,46 90.622,02 44.661,62 16.386,20

*vijesti

Tjedan u znaku obvezničkih fondova od jedan posto. Kod dioničkih fondova je od ukupno 32 fonda, njih osam poraslo.

Najviše je vrijednost uvećana fondu KD Energija za 0,43 posto koji je postao i dobitnik tjedna, a slijedi ZB euroaktiv s tjednim rastom od 0,39 posto. U grupi dioničkih

Od ukupno 72 aktivna fonda, u proteklom tjednu je njih 38 poraslo. U minusu su tjedan završila 34 fonda.

Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +0,51 do -2,44 posto. Nijedan fond nije rastao više od jedan posto, a 13 ih je palo za više

fondova pala su 24 fonda. Najveći pad zabilježio je fond NETA US Algorithm i to 2,44 posto koji je postao i gubitnik tjedna, a slijedi ZB BRIC+ s padom od 1,94 posto.

Kod mješovitih fondova su dva od ukupno 12 mješovitih, u proteklom tjednu porasla. Najviše je

vrijednost uvećana fondu HI-balanced za 0,27 posto. (I.L.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Valuta

od 22. 4. do 29. 4. 2014. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

HPB Global

kn

77,0476

-0,04

KD Victoria

kn

16,9604

-0,18

OTP uravnoteženi

kn

103,4398

-0,20

HI-growth

€

8,9543

0,26

KD Balanced

kn

8,1721

-0,01

Raiffeisen World

€

123,9200

0,14

Agram Trust

kn

52,9013

-0,16

ZB euroaktiv

€

129,8732

0,39

NETA GBEM

€

8,1727

-0,31

ZB trend

€

134,7002

0,01

Allianz Portfolio

kn

125,2628

-0,38

FIMA Equity

kn

60,7077

-1,20

VB SMART

€

95,7078

-0,17

KD Prvi izbor

kn

11,8330

-0,75

Raiffeisen Absolute

€

100,1700

-0,10

Ilirika JIE

€

125,3738

-1,66

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS

Raiffeisen New Europe

€

48,8900

-1,01

ZB bond

€

170,6143

0,08

PBZ Equity fond

€

9,1633

-1,08

HI-conservative

€

13,0086

0,51

HPB Dionički

kn

86,5371

-0,20

Raiffeisen Bonds

€

160,2200

0,07

Erste Adriatic Equity

€

73,4700

-0,20

PBZ Bond fond

€

114,5482

0,17

NETA Global Developed

kn

97,3426

0,05

Capital One

kn

190,0239

0,08

ZB aktiv

kn

100,1464

-0,38

HPB Obveznički

€

141,8785

0,30

Capital Two

kn

72,0548

-0,05

NETA Emerging Bond

kn

65,5772

0,13

Ilirika Azijski tigar

€

39,8689

-1,43

Erste Adriatic Bond

€

105,7900

0,29

PBZ I-Stock

€

6,7625

-1,25

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS

Platinum Global Opportunity

$

14,1052

-0,58

PBZ Novčani fond

kn

141,5877

0,02

KD Nova Europa

kn

5,6491

-1,60

ZB plus

kn

173,3902

0,01

OTP indeksni

kn

36,7958

-0,64

ZB europlus

€

148,7617

0,02

Platinum Blue Chip

€

93,6474

0,07

PBZ Euro Novčani

€

137,1617

0,05

NETA Frontier

kn

500,1488

-1,32

Raiffeisen Cash

kn

155,1300

0,02

OTP MERIDIAN 20

€

85,2717

-1,02

Erste Money

kn

148,9000

0,01

A1

kn

67,0300

-1,41

HI-cash

kn

149,1464

0,03 0,04

NETA US Algorithm

kn

152,6933

-2,44

PBZ Dollar fond

$

128,5413

NETA New Europe

kn

79,3693

-0,86

HPB Novčani

kn

141,5325

0,02

Ilirika BRIC

€

64,7757

-1,00

OTP novčani fond

kn

131,0407

0,03

VB CROBEX10

kn

91,8644

-0,26

VB Cash

kn

126,7023

0,03

KD Energija

kn

9,7023

0,43

Agram Euro Cash

€

12,0015

0,05

ZB BRIC+

€

80,4814

-1,94

Allianz Cash

kn

116,9455

0,01

Raiffeisen Absolute Aggressive

€

112,0000

0,03

Erste Euro-Money

€

113,8300

0,02

Allianz Equity

€

120,3426

-0,39

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS

Auctor Cash

kn

107,8542

0,03

Raiffeisen euroCash

€

104,5100

0,02

ZB global

€

139,3202

0,04

HPB Euronovčani

€

105,5329

0,01

PBZ Global fond

€

12,4178

-0,09

Locusta Cash

kn

1313,4817

0,03

NETA MultiCash

kn

105,5197

0,05

OTP euro novčani

€

101,8031

0,05

HI-balanced

€

10,8332

0,27

ICF Balanced

kn

100,9831

-0,30

U ožujku rast industrijske proizvodnje Industrijska proizvodnja u ožujku je zabilježila rast na godišnjoj razini, i to treći mjesec za redom te tako pozitivno iznenadila analitičare koji su očekivali blagi godišnji pad od 0,1 do 0,2 posto. Naime, prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, industrijska proizvodnja je u ožujku zabilježila rast od 0,7 posto. No, to je ipak bio sporiji rast nego u veljači. Naime, u tom je mjesecu industrijska proizvodnja bila viša za 1,6 posto na godišnjoj razini.

Dokapitalizacija Belupa Tvrtka Belupo će se dokapitalizirati i to reinvestiranjem 86 milijuna kuna prošlogodišnje dobiti tako da će temeljni kapital biti gotovo dvostruko uvećan u odnosu na 2011. godinu. Tada je, naime, temeljni kapital te tvrtke iznosio 154 milijuna kuna. U 2012. tvrtkin temeljni kapital bio je uvećan za dobit od 50 milijuna kuna, dok se u 2013. temeljni kapital povećao za dodatnih 86 milijuna kuna, pa je ukupno iznosio 290 milijuna kuna.

Pad neto dobiti ENT-a Ericsson Nikola Tesla ostvario je u prvom ovogodišnjem tromjesečju neto dobit od 34,1 milijun kuna, što je 30 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani, podaci su iz financijskog

izvješća tvrtke. Istodobno, operativna dobit niža je 26 posto, te iznosi 31,1 milijun kuna. Prihodi od prodaje u prvom ovogodišnjem tromjesečju smanjeni su pet posto, na 315,4 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Kako pojašnjavaju u tvrtki, to je posljedica manjih prihoda od prodaje na ostalim izvoznim tržištima. U ukupnim prihodima od prodaje udio domaćeg tržišta čini 34 posto, izvoz na Ericssonovo tržište 47 posto, dok izvoz na ostala tržišta sudjeluje sa 19 posto.

Vindija ulaže 18,2 milijuna kuna u Koku Vindija Grupa ove godine ulaže u povećanje proizvodnih kapaciteta Koke 18,2 milijuna kuna vlastitih sredstava. Nakon dovršetka prve faze radova na farmi 14 u Petrijancu, koja je stajala 9,5 milijuna kuna, od svibnja će se povećati proizvodnja brojlerskog mesa za ljetnu sezonu, priopćeno je iz Vindije. Nakon završetka druge faze, teške 8,7 milijuna kuna, ta moderna farma do kraja ove godine imat će devet peradarnika kapaciteta do 200.000 jednodnevnih brojlera. To znači oko 1,2 milijuna pilića godišnje po peradarniku.

60 godina u službi gospodarstva

utemeljeno 1953.

Do PV izdanja u samo 3 koraka...

1 Pošaljite* na naš e-mail adresar@privredni.hr poruku DA - želim besplatno primati elektronska izdanja PV-a

2 Dobit ćete povratni e-mail s

porukom da ste uključeni na našu mailing listu

3 Čitajte Privredni vjesnik i

njegova izdanja na računalu, tabletu, smartphoneu

* vrijedi i za kolege, poslovne partnere, prijatelje...

privredni vjesnik

Privredni vjesnik – uvijek uz gospodarstvo! www.privredni.hr