Pv 3827 by NEstar

Nagodbe za male i srednje O velikim dugovima se piše najčešće, no kako izgledaju predstečajne nagodbe u slučaju malih i srednjih tvrtki

Loš početak godine Vodeće hrvatske kompanije objavile su financijska izvješća o svom poslovanju u prva tri mjeseca ove godine

Ulaganje od 12 milijuna eura Njemački investitor u Čakovcu gradi svoj novi pogon u kojem će se uskoro zaposliti 60 ljudi

tema tjedna Str. 4-5

aktualno Str. 6-7

aktualno Str. 12

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 2 7 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 12. svibnja 2014. Godina LXI / Broj 3827. www.privredni.hr

1953 2013

privredni vjesnik

novi infrastrukturni projekti / zračna luka osijek / žene u visokom biznisu / turizam / svijet financija

KONJUNKTURNI TEST: prvo tromjesečje 2014.

Gospodarstvenici su zaboravili što znači optimizam Baš kao ni makroekonomisti, vlasnici domaćih tvrtki ne slute pomak na bolje >>16-17

Intervju: Darko Peričić

Dok HŽ Cargo i HŽ Putnički prijevoz ne stanu na svoje noge, neće biti moguća ni potpuna provedba našeg restrukturiranja, kaže predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture >> 13

Sbf: šaljimo pozitivne poruke u svijet

Poručujemo investitorima da su njihovi euri i dolari sigurni kod nas, da im je interes tu ulagati, kaže Amer Bukvić, direktor BBI-ja, organizatora Sarajevo Business Foruma >> 22-23

DAN KREATIVNOSTI & INOVATIVNOSTI 23.05.2014. MUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI ZAGREB 20:00 ORGANIZATOR:

Ne propustite jedinstvenu dodjelu nagrada za kreativnost i inovativnost! POKROVITELJI:

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije

Ministarstvo turizma Republike Hrvatske

PARTNERI:

Dani Kreativnosti i Inovativnosti ove godine se bave s nekoliko ključnih i aktualnih tema, a to je Razvoj strategije kreativne i kulturne industrije Hrvatske. Održat će se u Zagrebu 23. svibnja 2014. u Muzeju suvremene umjetnosti. HRVATSKI KLASTER KONKURENTOSTI KREATIVNIH I KULTURNIH INDUSTRIJA

Dnevni program uključuje tri okrugla stola i dodjelu Nagrade u devet gospodarskih i društvenih kategorija, među kojima je i Nagrada za kreativnu i inovativnu jedinicu samouprave. Ove godine događanje organiziramo pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Ive Josipovića te uz potporu naših partnera Ministarstva gospodarstva, Ministarstva Kulture, Ministarstva poduzetništva i obrta, Ministarstva turizma, Ministarstva za regionalni razvoj i fondova Europske unije, Hrvatskom gospodarskom komorom i Hrvatskim klasterom konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija, Udrugom gradova uz pomoć kojih ćemo istaknuti ključne smjernice razvoja segmenta Kreativne i kulturne industrije kroz temu Razvoj strategije kreativnih i kulturnih industrija u Hrvatskoj i temu Kreativne industrije i gospodarstvo.

U jutarnjim satima u Gradskoj skupštini, održat će se dva okrugla stola Gospodarstvo i kreativne industrije te Razvoj strategije kreativnih i kulturnih industrija u Hrvatskoj. Okrugli stol na temu Nove tehnologije: Kreativnost i Inovativnost u medijima na repertuaru je u večernjim satima u Muzeju suvremene umjetnosti, neposredno prije početka dodjele Nagrada u 20 sati, koja je otvorena za javnost. Manifestaciju će svojim dolaskom uveličati predstavnik austrijske organizacije CIS (Creative Industries Styria) Tomislav Bobinec.

DAN DAN KREATIVNOSTI & Nagrada za kreativnost i inovativnost bit će dodijeljena u devet & kategorija, s ciljem dodatnog KREATIVNOSTI ohrabrenja cjelokupnog društva od INOVATIVNOSTI strane udruge MRAK kako bi potaknuli češću upotrebu i primjenu kreativnosti u svakodnevnom INOVATIVNOSTI korporativnim, društvenim i privat1.1 Osnovni grafički standardi Znak i logotip - osnovni odnosi

Okomiti odnos - ujedno i temeljni te se preporučuje njegovo korištenje u korporativnim materijalima.

Vodoravni odnos - sekundarni, a njegova se primjena preporučuje kod velikih smanjenja.

23.05.2014.

MUZEJ nim djelovanjima. Svakako treba naglasiti da je kao takva,23.05.2014. NagraSUVREMENE MUZEJ da za kreativnost i inovativnost jedinstvena u svijetu. Vidimo se u UMJETNOSTI SUVREMENE ZAGREB 23. svibnja u 20 sati na proglašenju najkreativnijih i inovativnijih UMJETNOSTI 20:00 ZAGREB projekata i pojedinaca u Hrvatskoj! 20:00 ORGANIZATOR: ORGANIZATOR:

POKROVITELJI: POKROVITELJI: Ministarstvo turizma Republike Hrvatske

PARTNERI:

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije

Ministarstvo turizma Republike Hrvatske

PARTNERI:

HRVATSKI KLASTER KONKURENTOSTI KREATIVNIH I KULTURNIH INDUSTRIJA

Područja i teme na kojima je naglasak definirane su kao prioriteti od strane Europske Komisije kroz program Kreativna Europa.

HRVATSKI KLASTER KONKURENTOSTI KREATIVNIH I KULTURNIH INDUSTRIJA

1.1 Osnovni grafički standardi Znak i logotip - osnovni odnosi Okomiti odnos - ujedno i temeljni te se preporučuje njegovo korištenje u korporativnim materijalima. Vodoravni odnos - sekundarni, a njegova se primjena preporučuje kod velikih smanjenja. 1.1 Osnovni grafički standardi Znak i logotip - osnovni odnosi Okomiti odnos - ujedno i temeljni te se preporučuje njegovo korištenje u korporativnim materijalima. Vodoravni odnos - sekundarni, a njegova se primjena preporučuje kod velikih smanjenja.

UVOD

www.privredni.hr Broj 3827, 12. svibnja 2014.

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

ivan vrdoljak, ministar gospodarstva:

Hrvatska na energetskoj karti svijeta Financial Times kao možda najutjecajnije svjetske poslovne novine prepoznale su što smo učinili u energetskom sektoru. Potvrdili su da smo Hrvatsku stavili na svjetske energetske karte kao važan faktor stabilnosti i budućeg prosperiteta zasnovanog na rudnom bogatstvu. Posebice je to važno u trenutačnom vrlo nestabilnom geopolitičkom trenutku koji može imati ozbiljne posljedice za opskrbu Europe energentima. To se posebno odnosi na nama susjedne zemlje koje su znatno ovisne o uvozu energije, posebno plina. O tome ću, kao i svi ostali predstavnici zemalja članica Europske unije uskoro razgovarati i s povjerenikom za energetiku Oettingerom.

JERKO JAKŠIĆ, predsjednik uprave PharmaS-a:

Regija nam je premala U više navrata najavljivali smo da nam je tržište naše regije premalo za naše srednjoročne i dugoročne planove. Veseli me što je prva zemlja u koju ulazimo nakon pozicioniranja u regiji upravo Švicarska koja ima dugu tradiciju u farmaceutskoj industriji. Iako će mnogima izgledati iznenađujuće, u Švicarskoj postoji potencijal za plasiranje naših bezreceptnih proizvoda, konkretno inovativnih brendova koje razvijamo u kompaniji. Nakon dodatka prehrani PharmaS PROBalansa, u ovoj godini ćemo u Hrvatskoj lansirati još pet proizvoda.

BOŽO PRKA, PREDSJEDNIK UPRAVE PBZ-a:

Društvena odgovornost je temelj Biti društveno odgovoran temeljno je načelo poslovanja cijele PBZ Grupe i spremno se odazivamo kada je riječ o pomoći onima kojima je to najpotrebnije. Osobito smo proteklih godina bili usmjereni na područje zdravlja i socijalne skrbi donirajući različitim ustanovama i bolnicama u Hrvatskoj neophodnu opremu i uređaje za rad. Sa željom da se prikupi što više sredstava i pomogne što većem broju bolnica i ustanova, PBZ je odlučio dodatno osnažiti projekt Činim dobro svaki dan uključujući veća sredstva koja ćemo za njega ubuduće izdvajati. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

pvinfo

G(h)ost komenatator: Marijana Jajčević, izvršna direktorica Poslovanja s javnim institucijama HAAB-a

Revidirana politika kao izazov Nedostatni kapaciteti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te manjak razrađenih projekata najveća su prijetnja apsorpciji EU sredstava

d 2014. do 2020. na scenu stupa revidirana Regionalna (kohezijska) politika Europske unije. Osim što će sredstva iz EU proračuna biti dostupna svim regijama, a ne samo najslabije razvijenima, fokus će u većoj mjeri biti na gospodarskom rastu i zapošljavanju. Želja je jasna - maksimiziranje učinaka EU sredstava kroz alociranje u investicije koje će biti usklađene sa specifičnim potrebama pojedinih regija i gradova. Revidirana politika predstavlja izazov, ali onaj koji odgovorne lokalne zajednice koje razviju administrativne i financijske kapacitete mogu pretvoriti u priliku te u konačnici u uspješno realizirane projekte. I dok se dio privatnog sektora u Hrvatskoj prilično osvijestio i angažirao oko mogućnosti koje im EU fondovi pružaju, na lokalnoj razini pokazalo se da značajan broj županija, gradova i općina loše planira projekte, nedovoljno koristi županijske razvojne agencije ili, što je najgore, nije svjestan kako je Regionalna politika EU-a ishodište financiranja kroz strukturne i investicijske fondove te pristup do sredstava koja su im u su-

štini na dohvat ruke, ali je ipak potrebno znati kako do njih doći. Važnost ovog fokusa je tim veća što iskustva novih zemalja članica EU-a pokazuju kako se na lokalnoj i regionalnoj razini najveći dio razvojnih projekata financira iz EU fondova te da će, s obzirom na to, u hrvatskom proračunu biti sve manje prostora za izravno financiranje kapitalnih ulaganja. Hrvatska iz EU fondova može povući 11,7 milijardi eura do 2020. godine. Pravo na ta sredstva imat će 127 gradova i 429 općina što ukazuje na to kako EU fondo-

Hrvatska iz EU fondova može povući 11,7 milijardi eura do 2020. godine vi od ove godine postaju ključna poluga za investicije i gospodarski rast jedinica lokalne i regionalne samouprave. EK upozorava na to da su nedostatni kapaciteti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te manjak razrađenih, zrelih projekata najveća prijetnja uspješnoj apsorpciji EU fondova. Stoga je nužno u što kra-

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Ažuriranje adresara i distribucija Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: uprava@privredni.hr

Lektura: Sandra Baksa

Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

ćem vremenu pružiti pomoć i financijsku potporu jedinicama lokalne samouprave u pripremi projekata i jačanju administrativnih kapaciteta. Dobar korak u tom smjeru su inicijative tehničke pomoći koje provode, primjerice, ministarstva turizma, regionalnog razvoja te znanosti, obrazovanja i sporta, a gdje objavom javnih poziva za tehničku pomoć pri razradi projektnih ideja i financiranjem pripreme projektne dokumentacije izravno utječu na povećanje baze projekata koji će biti prihvatljivi za financiranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj u razdoblju 2014.-2020.

Educiranje vlastitih zaposlenika i ekipiranje timova za projektne prijedloge trebalo bi biti na vrhu liste prioriteta jedinica lokalne i regionalne samouprave. Vlastiti kapaciteti trebali bi se kombinirati s iskustvom i znanjem lokalnih i regionalnih razvojnih agencija. HAAB je prepoznao tu perspektivu te je prije tri godine pokrenuo Hypo EU Desk s ciljem upoznavanja potencijalnih prijavitelja o mogućnostima EU fondova. Organizirali smo besplatne radionice na kojima smo više od 1000 predstavnika lokalnih vlasti i poduzetnika educirali o mogućnostima i prednostima EU fondova te načinima prijavljivanja projekata. Uime HAAB-a mogu reći kako pratimo sva relevantna zbivanja i pokušavamo aktivno pridonijeti lakšem financiranju jedinica lokalne i regionalne samouprave. Sektor poslovanja s javnim institucijama HAAB-a tijekom 2013., dobrim dijelom zbog sudjelovanja u nadmetanjima za sredstva iz EU fondova, stekao je više od 200 novih klijenata. Uz to smo dobili 33 posto svih javnih nadmetanja u kojima smo sudjelovali.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb P.P. 631 Direktor: Darko Buković

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

TEMA TJEDNA

Novih 16 infrastrukturnih projekata

S novcem iz EU fondova do projekata od 5,3 milijarde kuna Hrvatska ove godine do travnja u proračun EU-a uplatila 222 milijuna eura, dok je u proračun Republike Hrvatske povučeno ukupno 341 milijun eura, rekao je potpredsjednik Vlade

Privredni vjesnik Broj 3827, 12. svibnja 2014.

( 27.000 zaposlenih

u poslovnim subjektima koji su postigli nagodbu

Predstečajne nagodbe za male i srednje pod

Bez sporazuma s Po Od 6648 predmeta predstečajne nagodbe dosad je riješeno njih postignuta, što implicira pokretanje stečaja Drago Živković zivkovic@privredni.hr

Igor Vukić vukic@privredni.hr

odoopskrbni sustavi, odlagališta otpada, objekti u zrakoplovnim lukama, željezničke pruge i mostovi dijelovi su 16 novih velikih infrastrukturnih projekata, vrijednih 5,3 milijarde kuna, koji će se realizirati sufinanciranjem iz europskih fondova.

U dvije i pol godine mandata ove vlade ugovoreno je 350 milijuna eura pretpristupnih sredstava, istaknuo je Grčić Vlada je prošli tjedan donijela plan ugovaranja za te projekte. Usvojeni su i planovi za niz manjih investicija ukupno vrijednih 475 milijuna kuna te planovi nabave za dodjelu bespovratnih sredstava, ukupne vrijednosti 2,3 milijarde kuna. Novi ciklus fondovskih projekata koji počinje ove godine ukupno će tako dosegnuti vrijednost od 8,2 milijarde kuna. “Ugovaranje ovih projekata trebalo bi biti dovršeno do polovine 2015., a potom će se projekti provoditi dvije i pol godine”,

Pet najvećih projekata Obnova Zračne luke Dubrovnik - 1,6 milijardi kuna Kolosijek Dugo Selo-Križevci - 1,3 milijarde kuna Odlagalište otpada Piškornica - 612 milijuna kuna Dječja bolnica Srebrnjak u Zagrebu - 334 milijuna kuna Vodoopskrbna mreža u Moslavini - 301 milijun kuna rekao je Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Projekti će se pripremati slično kao i oni iz sredine prošle godine, za koje je namijenjeno 450 milijuna eura što su Hrvatskoj pripali za drugu polovinu 2013. godine. Grčić je istaknuo da je Hrvatska ove godine do travnja u proračun Europske unije uplatila 222 milijuna eura, dok je u proračun Republike Hrvatske povučeno ukupno 341 milijun eura. Visok postotak ugovorenih sredstava “Kada se sve to zbroji, Hrvatska je u plusu 895 milijuna kuna”, rekao je Grčić i dodao da bi prema procjenama do kraja ove godine hrvatski proračun prema europskom trebao biti u plusu milijardu kuna. Iz pretpristupnih fondova na raspolaganju je u zadnjih 10 godina bilo oko 1,13 milijardi eura, od čega je ugovoreno projekata u vrijednosti 850 milijuna eura ili 75 posto do-

dijeljenih sredstava. Grčić smatra da se radi o visokom postotku ugovorenih sredstava. Dodao je da je ključni pokazatelj koliko je toga iskorišteno isplata dodijeljenog novca. “U ovom trenutku imamo oko 625 milijuna eura isplaćenih sredstava, što je 74 posto od ugovorenog, odnosno 55 posto ukupno dodijeljenih sredstava. Dakle, 55 posto je na terenu odrađeno i isplaćeno, što je daleko više od 20 posto koliko se spominje u medijima”, istaknuo je. Novac iz pretpristupnih fondova moći će se ugovarati sve do kraja 2016., pa će se uspješnost povlačenja sredstava iz tih fondova moći mjeriti tek nakon te godine. Grčić je dodao da je u dvije i pol godine mandata ove vlade ugovoreno 350 milijuna eura pretpristupnih sredstava, dok je u četiri godine prošle vlade ugovoreno svega 247 milijuna eura. U dvije i pol godine isplaćeno je 266 milijuna eura, dok je prethodna vlada realizirala svega 127 milijuna eura.

o početka svibnja ove godine 6648 poslovnih subjekata predložilo je pokretanje predstečajne nagodbe pred Financijskom agencijom. U svim tim poduzećima i obrtima ukupno je zaposleno 50.300 radnika, a prijavljene su obveze u iznosu od 59,5 milijardi kuna. U 683 predmeta prihvaćen je plan restrukturiranja, a u 1105 sklopljena je i nagodba. Ukupno je tako regulirano više od 29 milijardi kuna dugovanja tvrtki i obrta koji zajedno imaju 27.000 zaposlenih. Od 6648 predmeta dosad je riješeno njih 5703, a kada od toga oduzmemo prihvaćene planove i sklopljene nagodbe, proizlazi da u 3915 slučajeva nagodba nije postignuta, što implicira pokretanje stečaja. Iako se o predstečajnoj nagodbi u medijima u pravilu govori samo u kontekstu velikih dužni-

ka, sami podaci o broju predmeta ukazuju na zaključak da veliku većinu ipak čine mali i srednji poduzetnici. Kako izgledaju njihove predstečajne nagodbe, ilustrirat ćemo s nekoliko primjera. U predstečajnu s dobiti Obrtnica Ankica Kuvač iz Rijeke, vlasnica trgovačkog obrta ZAK, podnijela je prijedlog za otvaranje predstečajne nagodbe sredinom kolovoza 2013. Prema prijavi, obrt ZAK ukupno je dužan za poreze i doprinose (što uključuje i članarinu Hrvatske obrtničke komore) više od 106.000 kuna, a Gradu Rijeci još nešto više od 5000 kuna. U dugove je zapala, kako objašnjava u molbi, zato što nije mogla plaćati doprinose budući da joj je smanjen obujam posla, a to je prodaja voća i povrća na tržnici. Ističe i kako je jedina zaposlena u obitelji te da joj je suprug teško bolestan nakon moždanog udara i ne radi već pet godina. Sukladno Zakonu

o predstečajnoj nagodbi, Porezna uprava sklopila je s njom standardizirani sporazum o reprogramu poreznog duga, uz otpis kamate i otplatu glavnice na 24 mjeseca uz 4,5 posto kamata. U skraćenom postupku nagodbe, koji je

Predstečajne nagodbe na sportski način: tenis klub split, koji je u blokad

Ishod predstečajnih nago U postupku predstečajne nagodbe nalaze se i sportski klubovi, neki kao udruge, a neki kao dionička društva. Tenis klub Split predložio je nagodbu krajem 2013. i prijavio dug od 4,5 milijuna kuna. Račun kluba u blokadi je još od 2006. godine na ime poreznog duga i neplaćene komunalne naknade. Tenis klub je u 2013. uprihodio 831.704 kune, uz neto gubitak od

gotovo 100.000 kuna, točno koliko im iznose neplaćene članarine. Državi predlažu otpis svih kamata i čak 70 posto glavnice, što znači da bi u sljedeće četiri godine platili oko 489.000 od 2,7 milijuna duga. Dug prema Gradu prebio bi se s potraživanjima, a od preostalih 761.155 kuna otpisalo bi se 532.808, dok bi se 228.346 kuna otplatilo u četiri godine. Ostalim dobavljačima bi se otpisa-

lo 30 posto duga. Odgovor vjerovnika još se očekuje. Predstečajna nagodba Košarkaškog kluba Zadar vuče se još od veljače 2013., kada je prijavljen dug od 10 milijuna kuna. Svojim vjerovnicima predložili su otpis 60 posto dugova, ukupno 12,6 milijuna kuna, i otplatu ostatka od 8,4 milijuna u osam jednakih godišnjih rata. Zauzvrat obećavaju smanjenje troškova i

www.privredni.hr Broj 3827, 12. svibnja 2014.

( 52,50 kuna

minimalni trošak predstečajne nagodbe

( više od 29 mlrd kn

regulirano dugovanja tvrtki i obrta koji su postigli nagodbu

uzetnike

oreznom upravom teško do nagodbe 5703, a kada od toga oduzmemo prihvaćene planove i sklopljene nagodbe, proizlazi da u 3915 slučajeva nagodba nije

pred Finom okončan početkom prosinca, obrtu ZAK otpisane su kamate i troškovi ovrhe, a porezni dug reprogramiran sukladno sporazumu, dok će Gradu Rijeci dug otplatiti u 12 mjeseci. Trošak nagodbe iznosio je 52,50

kuna. Tvrtka za ispitivanje i analizu TIA iz Strahoninca kod Čakovca predložila je nagodbu 27. prosinca 2013., iskazavši dug od 51.000 kuna, od čega je 35.000 za PDV, a gotovo 11.000 za doprino-

se. Sve to unatoč iskazanom rastu prihoda u 2013. sa 280.000 na 370.000 kuna, uz neto dobit od 7336 kuna. I TIA je potpisala standardni ugovor s Poreznom upravom o otpisu kamata i reprogramu glavnice na 24 mjeseca, pri čemu su prihvatili podmirenje dugova za zdravstveno i mirovinsko osiguranje odmah po prihvaćanju nagodbe, a otplatu PDV-a obročno na 36 rata, uz otpis kamate. Postupak je otvoren 18. ožujka, do kada su ukupne obveze premašile 80.000 kuna, od čega prema državi 57.000 kuna. Prema nacrtu predstečajne nagodbe, država otpisuje 2038 kuna kamata, a 41.000 se otplaćuje na 24 mjeseca. Dugovi ostalim dobavljačima otplaćuju se u cijelosti ili odmah ili s odgodom od nekoliko mjeseci. Trošak postupka je 1712 kuna. Pečenjarnica na ledu Pečenjarnica Špansko na tržnici u istoimenom za-

grebačkom naselju prijedlog je podnijela početkom prosinca 2013., prijavivši dug od 120.000 kuna. Do sredine veljače obveze su im pale na manje od 25.000 kuna, no kako pečenjarnica ni nakon dva produženja roka nije do-

Sporazum o reprogramu poreznog duga predviđa otpis kamate i otplatu na 24 mjeseca stavila svu dokumentaciju, Fina je sredinom travnja odbacila prijedlog i pokrenula stečaj. Dužnik se još jednom žalio i zatražio novi rok za dostavu dokumenata, uz obrazloženje da pregovori s vjerovnicima dugo traju. Zašto je tako, jasno je iz strukture potraživanja: dug Poreznoj upravi je manji od petine ukupnog iznosa, a veliku većinu čine dugovi HRT-u, Zagrebačkom holdingu, Vi-

pnetu i faktoring kući. Od sporazuma s Poreznom upravom ovaj dužnik tako nema velike koristi. Postupak se nastavlja. Mesnice Šakić iz Kaštel Lukšića, koje zapošljavaju desetoro ljudi, u svibnju prošle godine predložile su nagodbu za više od 810.000 kuna duga. Tvrtka je u prošloj godini do listopada imala prihode od gotovo 8,5 milijuna kuna i neto dobit od oko 380.000, ali im je Porezna uprava blokirala račun zbog duga od 863.000 kuna. Taj su dug Mesnice Šakić regulirale također standardnim sporazumom s Poreznom upravom o otplati u 48 rata, pri čemu je predložen otpis oko 300.000 kuna što kamata, što glavnice. Konačno utvrđene tražbine popele su se na 3,3 milijuna kuna, a ostalim vjerovnicima Mesnice Šakić ponudile su otpis do vrijednosti od oko 1,4 milijuna kuna. Oko polovine potraživanja i otpisa odnosi se na pozajmice vlasnika Ante Šakića.

Obrt Auto Novak iz Brezovca kod Svetog Martina na Muri predložio je krajem siječnja 2014. nagodbu, nakon što mu je Porezna uprava blokirala račun. Autolimarija je imala 923.604 kune duga, od čega 770.000 prema državi i 101.000 prema Erste banci. Ukupno je to oko pet puta više od godišnjih prihoda obrta. Tražbine su na kraju utvrđene u iznosu od 358.633 kune, od čega Poreznoj upravi 315.222 kune, dok je 306.414 kuna potraživanja države osigurano razlučnim pravom. Ostalim vjerovnicima Auto Novak duguje 43.269 kuna, a predlaže im otpis kamata i preprogram glavnice na 24 mjeseca. Na ročištu je država prihvatila prijedlog, svi ostali glasali su protiv, ali kako je potraživanje države preko 93 posto, nagodba je glatko prošla. Auto Novak zauzvrat obećava povećanje prodaje i smanjenje troškova, uz zapošljavanje još jednog radnika.

di još od 2006. godine, traži otpis svih kamata i čak 70 posto glavnice

dbi čekaju i košarkaški klubovi Zadar i Split broja zaposlenih te ograničenje bruto troška prve ekipe. Postupak je bio u prekidu sedam mjeseci zbog kaznene prijave koja je naposljetku odbačena. Obnovljen je početkom travnja, do kad su se tražbine čak 167 vjerovnika nagomilale na gotovo 38 milijuna kuna. Od toga više od polovine (19,3 milijuna) potražuje OTP banka, Ministarstvo financija 1,45 milijuna, a Grad

Zadar 835.000 kuna. Bivši trener Zmago Sagadin potražuje gotovo milijun kuna. Postupak se nastavlja. Košarkaški klub Split predstečajnu je predložio u rujnu prošle godine, prijavivši 26 milijuna kuna duga. Vjerovnika je bilo ukupno 228, a kao posljednji po iznosu bio je naveden Dino Rađa s potraživanjem od 20 kuna. Najveće pojedinačno po-

traživanje imala je Hypo banka, kredit od tri milijuna kuna. Svim svojim dužnicima KK Split ponudio je otpis kamata i 40 posto glavnice, te isplatu 60 posto duga na rok od 10 godina, uz poček od jedne godine. Do kraja siječnja ove godine popis vjerovnika smanjio se na 192, a ukupni iznos na 20,4 milijuna kuna. Hypo sada potražuje 2,4 milijuna, a Ministarstvo financija

900.000. Početkom svibnja KK Split ponudio je vjerovnicima novu nagodbu: uz otpis kamate, dug državi i ostalim vjerovnicima, uključujući igrače i trenere, umanjuje se za 60 posto (664.000 kuna), a ostatak od 443.000 otplatit će na rok od 10 godina. Bankama nude otpis kamata, smanjenje glavnice za 15 posto i smanjenje kamata na 8,5 posto. Nagodba još nije postignuta.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3827, 12. svibnja 2014.

Tromjesečni rezultati hrvatskih kompanija

Loš početak godine, perspek Vodeće hrvatske kompanije objavile su krajem travnja i početkom svibnja financijska izvješća o svom poslovanju u prva tri industrijom još jedna teška godina >> Pripremio: Drago Živković Ina

Končar

Prihod manji za milijardu kuna

Pad prihoda, rast novih poslova

>> Ina Grupa je u prvom tromjesečju 2014. ostvarila dobit prije oporezivanja od 831 milijun kuna i neto dobit od 241 milijun kuna, što je smanjenje od osam posto. Prihod od prodaje smanjen je sa 5,7 na 4,7 milijardi kuna, uglavnom zbog prilagođavanja prodaje prirodnog plina razini domaće proizvodnje, sa

smanjenim uvozom. Neto zaduženost je 4,7 milijardi kuna, što je 31 posto manje nego krajem prvog tromjesečja 2013. Kapitalna ulaganja su u prvom tromjesečju 2014. porasla za 72 posto te iznose 280 milijuna kuna. Većina ulaganja, oko 203 milijuna kuna, ostvarena je u istraživanju i proizvodnji, gdje je Ina prvi put u zadnjih 10 godina uspjela povećati proizvodnju nafte na postojećim poljima u Hrvatskoj za tri posto. Poslovanje rafinerija još uvijek je opterećeno tridesetak posto nižim prosječnim maržama, ali je poboljšana struktura prodaje s većim udjelom dizela.

>> Grupa Končar je u prvom kvartalu 2014. ostvarila konsolidirane prihode od prodaje u iznosu od 471,3 milijuna kuna, što je 13,3 posto manje nego u istom razdoblju 2013. Prihodi su manji u najvećoj mjeri zbog neravnomjerne dinamike isporuka po kvartalima. Prema procjenama Končara, u drugom i trećem kvarta-

lu očekuje se da će prihodi dostići planiranu visinu. Dobit nakon oporezivanja iznosi 13,4 milijuna kuna. Na domaćem tržištu prošle je godine Končar ostvario prihod od 237,1 milijun kuna, a na inozemnom 234,2 milijuna kuna. Tijekom prvog kvartala 2014. Grupa Končar ugovorila je novih poslova u vrijednosti 2,1 milijarde kuna, od čega se 1,63 milijarde odnosi na ugovor s HŽ Putničkim prijevozom za isporuku 44 putnička vlaka. Stanje ugovorenih poslova na kraju ožujka 2014. iznosi 3,94 milijarde kuna, što je 72 posto više od stanja na početku 2014.

Đuro Đaković

3. maj

Zvečevo

Gubitak zbog transporta i obrane

Ugovoreni poslovi za 233 milijuna dolara

Manje radnika, manji prihod

>> Đuro Đaković Holding u prvom je tromjesečju ostvario negativan poslovni rezultat. Ukupni prihodi iznosili su 30,8 milijuna kuna, a rashodi 32,15 milijuna, pa je neto gubitak bio 1,35 milijuna. Cijela Đuro Đaković Grupa podjednako je loše prošla: prihod je bio 91,2 milijuna, rashod 102,5 milijuna, a konsolidirani gubitak 11,3 milijuna. Uprava Đure Đakovića negativan rezultat objašnjava nedovoljnom zaposlenošću kapaciteta, pogo-

>> Brodogradilište 3. maj, koje posluje u sastavu Grupe Uljanik, ostvarilo je u prva tri mjeseca 2014. ukupne prihode od 189,5 milijuna kuna, što je 7,5 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Prihodi od prodaje iznosili su 109 milijuna, a to je za 6,8 posto manje nego u prvom tromjesečju 2013. S obzirom na to da su poslovni rashodi smanjeni za 4,6 posto (troškovi osoblja čak za 23 posto), 3. maj je ipak

>> Požeška konditorska industrija Zvečevo u prva tri mjeseca ove godine ostvarila je poslovne prihode od 27,8 milijuna kuna, što je čak 31 posto manje nego u istom razdoblju lani. Vrijednost zaliha povećana je sa 2,8 na 4,9 milijuna, ali su troškovi osoblja manji za 2,2 milijuna (broj radnika smanjen sa 441 na 346), pa je ukupni gubitak 3,2 milijuna kuna. Ostvaren je značajan pad prihoda od prodaje vlastitih konditorskih proizvoda te od proda-

tovo u divizijama Transport i Obrana, gdje je ostvareno više od 50 posto gubitka. Segmenti Industrije i energetike te Građevine i infrastrukture posluju punim kapacitetom, ali to je nedovoljno za pozitivno poslovanje. Tijekom prvog tromjesečja Đuro Đaković je potpisao ugovor s Inom za izvođenje radova na polju Vukanovec te je od HBORa uzeo kredit za modernizaciju opreme u iznosu od 120 milijuna kuna uz kamatu od tri posto.

ostvario solidnu dobit prije oporezivanja u iznosu od 33,8 milijuna kuna. U siječnju i veljači ugovorena je izgradnja šest naftnih barži u 3. maju, a u ožujku još dva tankera za naftu i četiri broda za rasute terete. Također, s matičnom kompanijom Uljanik potpisan je ugovor za dovršetak dva trajekta za Jadroliniju. Ukupna vrijednost poslova ugovorenih u prva tri mjeseca veća je od 233 milijuna dolara.

je asortimana povezanog društva Lasta iz Čapljine. Porasli su prihodi od prodaje alkoholnih pića. Uprava ističe da rezultati nisu posve usporedivi jer su početkom veljače distribuciju prepustili drugoj tvrtki, a i Uskrs je ove godina bio nešto kasnije, što je iznimno važno za konditorsku industriju. U nastavku godine Zvečevo planira širenje izvoza na nova tržišta, što uključuje i proizvodnju robne marke za trgovački lanac Tesco.

www.privredni.hr Broj 3827, 12. svibnja 2014. Valamar i aci objavili konsolidirane rezultate za cijelu 2013.

tive neizvjesne mjeseca. Ako se po jutru dan poznaje, pred hrvatskom je

Croatia osiguranje

Neživotna u padu, životna rastu

>> Grupa Croatia osiguranje u prvom je tromjesečju ostvarila prihod od 785,3

milijuna kuna, što je za 0,7 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Ukupni rashodi povećani su za tri posto, na 757,2 milijuna, pa je tromjesečna neto dobit 22,8 milijuna kuna. U prva tri mjeseca Croatia je zaračunala bruto premiju od 930,7 milijuna kuna, što

je smanjenje od 8,6 posto. Neživotna osiguranja pala su za 10,3 posto, dok su životna povećana za 6,1 posto. Ukupna imovina Croatia osiguranja posljednjeg je dana ožujka iznosila 9,44 milijarde kuna, što je porast od 2,6 posto na godišnjoj razini.

Kutjevo

Čišćenjem zaliha do neto dobiti >> Poljoprivredno-prehra mbena industrija Kutjevo u prva je tri mjeseca ostvarila ukupni prihod od 63,64 milijuna kuna i neto dobit od 800.000 kuna. Iako su prihodi smanjeni za 3,6 milijuna kuna, ukupni rezultat ipak je pozitivan pre-

okret, jer je u istom razdoblju prošle godine Kutjevo zabilježilo gubitak veći od 1,5 milijuna kuna. Posljedica je to ponajprije čišćenja zaliha, čija je vrijednost sada negativna, dok je lani premašivala četiri milijuna kuna.

Pekarstvo visoko profitabilno

>> Pekarska industrija Mlinar u prvom je tromjesečju zabilježila znača-

blja za 1,7 milijuna, čime je više nego poništen rast materijalnih troškova za oko 7,5 milijuna. Mlinar je u prvom tromjesečju investirao 1,4 milijuna kuna, za razliku od istog razdoblja lani, kad su investicije iznosile 6,5 milijuna kuna.

Maraska

Veći rashodi pojeli dobit >> Zadarska Maraska je u prvom tromjesečju ostvarila poslovne prihode u iznosu od 27,2 milijuna kuna, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine povećanje za 2,4 miljuna kuna. Prihodi od prodaje na domaćem tržištu iznose 21,8 milijuna kuna što je

porast od 11,8 posto, dok su prihodi od izvoza bili 4,7 milijuna kuna, uz porast od 27 posto. No, poslovni rashodi dostigli su 27,6 milijuna kuna, uz povećanje od 2,4 milijuna kuna, pa je ukupni gubitak Maraske u prvom tromjesečju nešto više od dva milijuna kuna,

Valamar Adria holding ostvario je porast prihoda od 11,32 posto, na 1,17 milijardi kuna. Adriatic Croatia International (ACI) uprihodio je 205 milijuna kuna

Mlinar

jan rast prihoda sa 72,6 na 85,9 milijuna kuna. Još je, međutim, izraženiji rast neto dobiti: sa 877.350 kuna u 2013. na 7,9 milijuna u 2014. Rezultat je to snažnog rasta prihoda od prodaje za 13,5 milijuna kuna, uz smanjenje troškova oso-

Prošla godina bila je uspješna za turističke tvrtke

što je na razini istog razdoblja prošle godine.

vije velike turističke tvrtke ovih su dana objavile konsolidirane poslovne rezultate za cijelu prošlu godinu. Valamar Adria holding je u 2013. godini ostvario porast prihoda od 11,32 posto, na 1,17 milijardi kuna. Porast u broju noćenja je 2,1 posto (ukupno 4.179.127 noćenja). Konsolidirana operativna dobit iz poslovnih aktivnosti u 2013. iznosila

Valamar nije utrostručio konsolidiranu dobit, nego su sada vidljivi učinci pripajanja tvrtke Dubrovnik Babin kuk tvrtki Riviera Adria, pojašnjavaju u toj kompaniji je 41,3 milijuna kuna, odnosno 12,1 posto manje nego u 2012., uglavnom zbog planiranog pojačanog investicijskog održavanja turističkih objekata. Konsolidirana neto dobit je 178,9 milijuna kuna, što je navelo neke medi-

je da ustvrde kako je Valamar utrostručio neto dobit. No, iz te kompanije dodatno pojašnjavaju da je iskazana dobit zapravo rezultat jednokratnog učinka povećanja vrijednosti odgođene porezne imovine pri pripajanju tvrtke Dubrovnik Babin kuk tvrtki Riviera Adria. Adriatic Croatia International (ACI) Club ostvario je u 2013. godini 205 milijuna kuna prihoda, što je povećanje od dva posto u odnosu na proteklu godinu. Ukupni rashodi uvećani su za 14 posto, pa bruto dobit iznosi 4,6 milijuna kuna, a neto dobit 3,1 milijun kuna. U ACI ma-

rinama je ostvaren ukupno 198,1 milijun kuna izravnih prihoda i 165,3 milijuna izravnih rashoda te je po toj osnovi ostvaren pozitivan financijski rezultat od 32,8 milijuna kuna. Najveći udio u poslovnim rashodima za 2013. godinu ima amortizacija (30 posto), koja je značajno utjecala na povećanje ukupnih poslovnih rashoda. U kategoriji godišnjeg veza ostvaren je isti broj ugovora kao i u 2012. godini, a na dnevnom vezu realizirano je povećanje od dva posto tranzita, dok je u kategoriji mjesečnog veza ostvareno povećanje od 22 posto ugovora.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3827, 12. svibnja 2014.

( 227.322

svih vrsta transakcija nekretnina bilo u 2013.

( od toga 72.333

su kupoprodaje (151.184 kupoprodaje bile u 2007.)

21. forum poslovanja nekretninama

Procjena vrijednosti nekretnina dobiva čvršća pravila Uredbom o procjeni nekretnina propisane su tri metode procjene: poredbena, prihodovna i troškovna. U procjeni će biti prihvatljivi samo podaci o realiziranim kupoprodajnim cijenama telja. Podatke će procjenitelji putem posebnog informatičkog sustava moći dobiti iz postojećeg sustava Porezne uprave koji će prethodno biti disperziran po županijama i gradovima.

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

ejasnoće oko procjene vrijednosti nekretnina mogle bi najvećim dijelom biti uklonjene do kraja svibnja, kada bi trebala stupiti na snagu nova uredba o procjeni nekretnina, najavio je pomoćnik ministrice graditeljstva i prostornog uređenja Željko Uhlir na 21. forumu poslovanja nekretninama koji je Udruženje poslovanja nekretninama Hrvatske gospodarske komore organiziralo prošli tjedan u Opatiji. Uredba je napravljena po uzoru na sličan njemački zakon i njome se propisuju tri metode pro-

Konačni je cilj da procjene budu održive na sudu i prihvaćene u cijeloj Europskoj uniji cjene: poredbena, prihodovna i troškovna. Procjenitelj će moći izabrati

samo jednu od njih, procjena kombiniranjem metoda neće biti dopuštena, dok će se sve druge metode moći koristiti samo kao pomoćne. U procjeni će biti prihvatljivi samo podaci o realiziranim kupoprodajnim cijenama, a ne više cijene u oglasima ili osobne spoznaje procjeni-

Nekretnine će se dijeliti po cjenovnim blokovima Sve nekretnine bit će podijeljene po cjenovnim blokovima, a osnovni podaci bit će javno dostupni i građanima na stranicama informacijskog sustava prostornog uređenja (ISPU). Konačni je cilj da procjene budu održive na sudu i prihvaćene u cijeloj Europskoj uniji jer nam inače prijeti opasnost da taj posao preuzmu stra-

ni procjenitelji iz zemalja gdje je sustav već dobro uhodan. Procjenama će se moći baviti svi oni koji to i sada mogu po Zakonu o sudovima i Zakonu o izvlaštenju, dakle ovlašteni sudski vještaci i ovlašteni procjenitelji. Pritom neće biti ograničeni na pojedinu struku jer je procjena interdisciplinarna vještina. Stoga će najvažnija biti edukacija, a za nju su zadužene strukovne udruge i akademske ustanove. Uredba bi do kraja ove godine trebala prerasti u poseban zakon o procjeni nekretnina. Pomoćnica ravnatelja Porezne uprave Marijana Vuraić Kudeljan predstavila je na forumu podatke o broju transakci-

ja na tržištu, prema kojima je svih vrsta transakcija nekretnina (što uključuje i nasljeđivanje, darovanje i slično) u 2013. bilo 227.322, a u 2012. godini 224.168. Od toga je tijekom protekle godine kupoprodaja bilo 72.333, a 2012. godine 75.305. Kada se gledaju podaci desetak godina unatrag, vidljivo je da se tržište nakon vrhunca 2007. godine, kada su ostvarene 151.184 kupoprodaje, do prošle godine više nego prepolovilo. Najveći udjel na tržištu nekretnina po broju transakcija nemaju stanovi i kuće, već poljoprivredna i građevinska zemljišta koja čine više od 30 posto ukupnog broja transakcija.

61. obljetnica Privrednog vjesnika

Uvijek u službi gospodarstva Digitalizirana je cjelokupna arhivska građa svih brojeva Privrednog vjesnika od njegova osnutka 1953. godine, s mogućnošću pretraživanja kroz ključne riječi

rivredni vjesnik, najstariji poslovno financijski tjednik u regiji, ušao je u 61. godinu izlaženja. S više od 3800 brojeva, na stotine i stotine ispisanih tekstova, na milijune objavljenih podataka i tablica, rangiranja, rezultata poslovanja... Privredni vjesnik je stvarni svjedok svih gospodarskih promjena. Uskoro će ta povijest biti dostupna kroz projekt PV arhiv, jer je digitalizirana cjelokupna arhivska građa svih brojeva

PV-a od njegova osnutka 1953., s mogućnošću pretraživanja kroz ključne riječi. Čitatelji Privrednog vjesnika, a tu je 40.000 imena onih koji odlučuju i nešto znače za gospodarski život Hrvatske, u PV-u će i nadalje dobivati punu informaciju, pouzdan izvor i izbor kvalitetnih i korisnih podataka o poslovanju, poslovnim trendovima i mogućnostima. U pripremi je, po poslovnim podacima za 2013., i novo izdanje ran-

giranja 400 naj hrvatskih poduzeća s tablicom 400 naj poduzeća po svakoj od županija, kao i sektorska rangiranja. Tu je i tradicionalno izdanje Financijska industrija koje nudi sveobuhvatne podatke i rezultate poslovanja bana-

Privredni vjesnik je na top 30 listi najjačih hrvatskih izdavača i medija čije tekstove preuzimaju agencije

ka, osiguranja, leasinga i fondova. Novinari Privrednog na listi najuspješnijih autora Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP) već treću godinu zaredom objavljuje listu 150 autora čije su tekstove agencije za press cliping preuzimale za svoje klijente. Na listi 150 najuspješnijih autora u 2013. su i tri novinara Privrednog vjesnika. Igor Vukić nalazi se na

50. mjestu sa 1607 “prodanih” tekstova, na 121. mjestu je Boris Odorčić sa 984 te Drago Živković koji je na 148. mjestu sa preuzetih 835 tekstova. Privredni vjesnik kao tvrtka i kao proizvod tjednik s pripadajućom web stranicom - nalazi se na top 30 listi najjačih hrvatskih izdavača i medija čije tekstove preuzimaju press cliping agencije za svoje klijente, odnosno prenose i citiraju kao izvorne informacije. Tako je u 2013. Privredni vje-

s n i k imao ukupno 10.435 objava koje su preuzete, i po tome se nalazi na 19. mjestu hrvatske ljestvice relevantnih izdavača. Rješenjem Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo isključivo pravo zaštite novinarskih autorskih djela u Hrvatskoj dodijelio je DZNAP-u koji radi redovita rangiranja i ljestvicu medija.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3827, 12. svibnja 2014.

( od 1,29 do 2,29%

Smjena ministra financija

kamata kredita HBOR-a za kupce hrvatskih proizvoda u inozemstvu

Boris Lalovac umjesto Slavka Linića

Sjednica hrvatske vlade

Jeftini krediti za kupce hrvatske izvozne robe Među mjerama koje traže konkretne financijske izdatke je i dokapitalizacija HBOR-a od milijardu kuna u iduće dvije godine. HBOR bi tako trebao biti još snažniji izvor kredita i jamstava izvoznicima i njihovim kupcima Igor Vukić vukic@privredni.hr

upci hrvatskih proizvoda u inozemstvu moći će dobiti povoljni kredit HBOR-a s kamatom od 1,29 do 2,29 posto. To je najniža dopuštena kamata u takvim uvjetima, a odobravat će se čak i ako je HBOR novac pribavio po većoj kamati. Subvencija ovog tipa na-

Izvoznici će moći dobiti i izvozne kredite s rokom otplate do 17 godina, s četiri godine počeka lazi se među 41 mjerom iz Akcijskog plana podrške izvozu 2014.-2015. koji je Vlada usvojila na prošlotjednoj sjednici. Među mjerama koje traže konkretne financijske izdatke nalazi se i dokapitalizacija HBOR-a od milijardu kuna u iduće dvije godine. HBOR bi tako trebao biti još snažniji izvor kredita i jamstava izvoznicima i njihovim kupcima. “Izvoznici su najvitalniji dio hrvatskog gospodarstva. U njima radi 50 posto svih zaposlenih u Hrvatskoj, a ostvaruje se 65 posto svih prihoda. Ovim mjerama nastojat ćemo im pomoći da ostvare još bolje rezultate”, istaknula je Vesna Pusić, prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih poslova. Akcijski plan napisan je u suradnji s izvoznim poduzećima i ni-

zom poslovnih udruženja čije predstavnike okuplja Povjerenstvo za internacionalizaciju gospodarstva. Među njima su i stručnjaci iz Hrvatske gospodarske komore. Prema riječima ministrice Pusić, provedbu plana koordinirat će Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Izvoznici će moći u određenim slučajevima računati i na izvozne kredite s rokom otplate do 17 godina, s uključenih četiri godine počeka. Za izvoznike početnike stvorit će se poseban fond za poticaje. I za njih se priprema-

ju najniže kamate koje dopuštaju pravila tržišnog natjecanja. Zaštita radnih mjesta Identificirat će se sektori s komparativnom izvoznom prednošću i poticati tvrtke koje djeluju u tim sektorima. Hrvatska diplomacija dobit će jasne upute za promociju izvoza, a izradit će se i katalog strateških hrvatskih izvoznih proizvoda i usluga. Poticat će se udruživanje tvrtki radi snažnijeg nastupa na stranim tržištima. Dodatno će se financi-

Lozančić umjesto Nade Čavlović Smiljanec Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada je razriješila ravnateljicu Porezne uprave Nadu Čavlović Smiljanec i na njezino mjesto imenovala Josipa Lozančića. Dosadašnji pomoćnik ravnateljice imenovan je privremeno, na rok od šest mjeseci, priopćeno je iz Vlade. Izmjene Zakona o zadrugama Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras predstavio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zadrugama. Njima se, prema Marasovim riječima, želi stvoriti učinkovitiji institucionalni okvir za podršku razvoja zadružnog poduzetništva. Umjesto Hrvatskog saveza zadruga, osnovat će se Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo, a poslovanje zadruga će se na razne načine rasteretiti.

rati sudjelovanje na sajmovima i drugim poslovnim skupovima. Povećat će se broj lokacija na kojima se izdaju vize za Hrvatsku kako bi se olakšala komunikacija s inozemnim poslovnim partnerima i kupcima. O svim mjerama i izvoznim prilikama izvoznici će biti informirani putem posebnog internetskog portala. “Izvoz je mjera vrijednosti naše proizvodnje. U izvozu su pravila jasna, robu možete prodati samo ako je kvalitetna i ima kupca”, zaključio je premijer Zoran Milanović. Vlada je usvojila i Prijedlog zakona o potporama za očuvanje radnih mjesta. Riječ je o proširivanju modela podrške tvrtkama koje zbog krize upadnu u probleme. Da ne bi morale otpuštati radnike pa ih ponovno tražiti kad dobiju nove narudžbe, tvrtke bi mogle dati radnicima slobodne dane (uz petak, i četvrtak). Država bi platila njihov rad, a radnici bi slobodno vrijeme koristili za dodatno obrazovanje. Prema riječima ministra rada Miranda Mrsića, tako bi se ove godine moglo sačuvati oko 2000 radnih mjesta. Država je za te poticaje u proračunu osigurala oko pet milijuna kuna. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak izvijestio je da je iz proračuna u 2013. godini isplaćeno 622 milijuna kuna brodogradilištima u procesu njihova restrukturiranja. I to je dio mjera kojima se štite radna mjesta i industrijska proizvodnja, rekao je Vrdoljak.

Premijer Zoran Milanović prošli je tjedan objavio da Slavko Linić više neće obnašati dužnost ministra financija. “Susreo sam se s ministrom Slavkom Linićem i rekao mu da više ne uživa moje povjerenje i da zbog toga ne vidim mogućnost nastavka naše suradnje. Za njegova nasljednika Saboru ću predložiti sadašnjeg zamjenika ministra Borisa Lalovca, čovjeka koji je upućen u sve procedure i događaje u Ministarstvu, od procedure prekomjernog deficita nadalje, mladog stručnjaka, bivšeg bankara”, rekao je Mila-

nović. Povod za smjenu bio je slučaj predstečajne nagodbe tvrtke Spačva. Pojavile su se informacije da je precijenjeno zemljište koje je tvrtka dala državi u zamjenu za porezni dug. Premijer je kazao da ga je o tome prije više od dva mjeseca obavijestila čelnica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec. “Moj naputak je bio da se odmah obrati ministru, da je vjerojatno riječ o greški, ali treba utvrditi odgovornost zašto se zemljišta uzimaju pod račun po očito višestruko povećanoj cijeni. U dva mjeseca se nije dogodilo ništa”, rekao je Milanović. Linić je premijeru poslao odgovor u kojem je ustrajao u tvrdnji da nije bilo bitnih nepravilnosti u procjeni Spačvina zemljišta. Odgovor je objavio i na internetu, što je dodatno naljutilo premijera. (I.V.)

Novi Statut u skladu sa Zakonom o obrtu

Obrtnici opterećeni visokim davanjima Hrvatska obrtnička komora usvojila je na svojoj skupštini novi statut kojim se rad komorskog sustava usklađuje sa Zakonom o obrtu te se otvaraju mogućnosti za uvođenje velikih promjena kao što su izlazak na tržište s novim uslugama i dobrovoljno članstvo. Manja udruženja obrtnika više neće moći zadržati svoju samostalnost ako imaju manje od 700 članova, a isto će vrijediti i za područne obrtničke komore s manje od 600 članova. “Primjena Zakona o obrtu koja je počela u prosincu stvorila je probleme područnim obrtničkim komorama, ali i HOKu. Zakonom je smanjen iznos komorskog doprinosa, a manjim prihodima pridonijelo je i smanjenje broja obrtnika. Zbog teških uvjeta poslovanja u godinu dana 2645 obrta je zatvoreno”, istaknuo je Dragutin Ranoga-

jec, predsjednik HOK-a. Dodao je kako su obrtnici opterećeni visokim davanjima i nisu ravnopravni na tržištu. Obrtnici kažu kako im velike probleme stvaraju učestale promjene Zakona o PDV-u što dovodi do nesigurnosti u poslovanju, a još je gore to što se promjene događaju unutar fiskalne godine. Takva događanja dovela su do toga da je oko 35.000 obrta u blokadi, dok bi primjena tog zakona, po kojem se PDV naplaćuje po izdanom računu, mogla dovesti do masovnog zatvaranja obrta. Zbog toga HOK traži od Ministarstva poduzetništva i obrta pomoć u odgodi primjene tog zakona. (K.S.)

10 PREDSTAVLJAMO

( 2006. god

Privredni vjesnik Broj 3827, 12. svibnja 2014.

( 40 god tradicije

osnovan Pridus

u preradi plastičnih masa ima Gec

PRIDUS, ZAPREŠIĆ

GEC, Plešce

Nova dimenzija stanovanja

Sve za pakiranje na jednom mjestu Naša je ideja bila da upravo mi budemo oni koji Jedna od vodećih tvrtki u proizvodnji plastične osiguravaju sve - kvalitetu, infrastrukturu i povoljne ambalaže kupcima nudi kompletan asortiman proizvoda uvjete, tj. da nudimo dobro ulaganje, ističe Darko Princip za pakiranje, nastao na ekološki i održiv način

zgradnja visokokvalitetnih stambeno-poslovnih objekata bio je razlog osnivanja tvrtke Pridus 2006. godine. Darko Princip, vlasnik i osnivač Pridusa, kaže nam kako su svi zaposlenici i suradnici tvrtke mladi ljudi puni motivacije, znanja i suvremenih ideja izgradnje i uređenja doma. “Cilj nam je pružiti najbolji omjer cijene i kvalitete na tržištu. Posebice mladim ljudima koji prvi put kupuju stan i stvaraju dom želimo dati novu dimenziju stanovanja - uz stan im omogućiti i cjelokupnu infrastrukturu nužnu za kvalitetno stanovanje”, objašnjava on. To znači da tvrtka pruža koncept življenja koji je maksimalno prilagođen stanarima. Dakle, u sklopu zgrade nalazi se, među ostalim, igralište za djecu i sjenica s roštiljem, a u podzemnoj garaži moderan stalak za bicikle. Budući da je gospodarska situacija u Hrvatskoj nezavidna već dulji niz godina, kaže Princip, od osobite je važnosti pametno uložiti novac namijenjen za stambeni pro-

stor. “Dakle, potrebno je voditi računa o kvaliteti gradnje, sadržajnoj funkcionalnosti susjedstva, prometnoj povezanosti... i, naravno, povoljnim uvjetima kupnje. Naša je ideja bila da upravo mi budemo oni koji osiguravaju sve - kvalitetu, infrastrukturu i povoljne uvjete, tj. da nudimo dobro ulaganje”, ističe. Tvrtka je s poslovanjem krenula skromno i vrlo brzo stekla povjerenje klijenata te potporu banke koja omogućuje odlične uvjete kreditiranja za njih. “Upravo smo dovršili uređenje novog stambenog objekta

Cilj nam je pružiti najbolji omjer cijene i kvalitete na tržištu, kaže vlasnik tvrtke u Zaprešiću koji kvalitetom i dodatnim sadržajima uistinu nudi vrijednost više. Vjerujem kako ćemo uskoro započeti s izgradnjom koncepcijski sličnog objekta jer su povratne informacije vrlo dobre”, naglašava on.

Nadalje, Princip smatra kako je spora administracija, posebice pri izdavanju dozvola, zajednička boljka s kojom se susreću svi poduzetnici u nas. Nestimulirajuća problematika “Taj problem uistinu koči poslovanje i djeluje vrlo nestimulirajuće”, ističe on dodajući da Pridus realne konkurencije zapravo nema. Naime, ponuda i koncept tvrtke jedinstveni su na tržištu jer se ne grade zgrade s velikim brojem stanova u cilju brze prodaje. Uz to, njihov najnoviji objekt u Zaprešiću ima energetski certifikat B+ kojim se omogućava financiranje kupnje putem zelenih bankovnih kredita s umanjenom kamatnom stopom. Od budućih poslovnih aktivnosti Princip ističe da će i dalje raditi ono u čemu su najbolji, a to je gradnja visokokvalitetnih objekata. “Nadamo se kako ćemo s vremenom rasti i moći zaposliti još talentiranih ljudi te se baciti u daljnje projekte koji će biti više od samih zgrada i stanova”, zaključuje on. (B.O.)

vrtka Gec Plešce s tradicijom prerade plastičnih masa dužom od 40 godina jedna je od vodećih na našem tržištu u proizvodnji plastične ambalaže. Sjedište joj je u Plešcu, kod Čabra, uz samu granicu sa Slovenijom. Tvrtka je nastala na temeljima obrtničke radionice pokrenute još 1970. godine, kada je privatno poduzetništvo bilo rijetkost. Emil Gec je tada sa suprugom Jelenom otvorio obrt za preradu plastike i metala, u kojem su izrađivali brizgane proizvode od plastike. Uskoro su svojim proizvodima opskrbljivali druga poduzeća u blizini, ali i u Sloveniji; posao se širio, proširen je asortiman na program plastičnih nožica za namještaj koje su se plasirale za drvnu industriju na području tadašnje Jugoslavije. Emil i Jelena Gec prisjećaju se kako se devedesetih, početkom rata u Hrvatskoj, smanjilo tržište i gotovo zaustavila prodaja. A oni su već imali spreman novi proizvod – vrećice za pakiranje.

“Kad smo počeli s vrećicama, proizvodnja se još odvijala u garaži. Kako je rastao obujam posla, tako je 1988. izgrađeno novo postrojenje, baza sadašnjeg po-

Folije i vrećice i danas su glavni proizvodi ove tvrtke gona za preradu plastike”, objašnjava vlasnik Emil Gec. “Nabavljena je oprema za izradu folija te moderniji strojevi za izradu vrećica. Uvijek je postojala potreba za većim prostorom i novim tehnologijama, te su tako redovito nabavljani moderniji i brži strojevi za izradu vrećica, strojevi za tisak, linije za proizvodnju folija. Stari program se počeo napuštati i više se pažnje pridavalo specijalizaciji u proizvodnji folija i vrećica. To su i danas glavni proizvodi”, kaže direktorica Irena Gec Andlar. Tijekom godina izgrađena su još dva proizvodna pogona. Instalirano je pet linija za ekstruziju ra-

zličitih kapaciteta, četiri varilice za vrećice, tri stroja za tisak, linija za regeneraciju koja omogućuje proizvodnju bez otpada štetnog za okoliš. Osnovna ideja poslovanja je, kažu u Upravi društva, kupcu ponuditi cijeli asortiman proizvoda za pakiranje. Ljubav za okoliš Na pitanje kako je raditi u njihovu kraju, u prilično izoliranom dijelu Gorskog kotara, kažu kako je baš zato svaki oblik poduzetništva tu i više nego dobrodošao. A dodatna vrijednost je kad se poslovna aktivnost, kao njihova, odvija na ekološki i održiv način. Potvrđuje to i znak Green Mark, koji im je dodijeljen među prvima u Hrvatskoj. Taj certifikat svjedoči o korištenju obnovljivih izvora energije (jer dio električne energije za pogone dobivaju iz vlastite sunčane elektrane). Njihovu LDPE plastičnu ambalažu moguće je, k tome, sto posto reciklirati i iznova upotrijebiti za drugi proizvod. (PV)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3827, 12. svibnja 2014.

( sa 11 mil kn ( najmanje 30.000 putnika dug je sveden na 1,5 mil kn

imat će ZL Osijek ove godine (i dostići prijeratne rekorde)

U samo dvije godine zračna luka prošla je put od mogućeg ukidanja do poslovnog uspjeha

Zračna luka Osijek: kako je posrnula tvrtka postala poželjan poslovni partner Dobri poslovni rezultati i oživljavanje Zračne luke pobudili su i zanimanje turističkih djelatnika Osijeka i šire regije, a Ministarstvo turizma sada vidi Zračnu luku Osijek kao jednu od okosnica razvoja turizma u istočnom dijelu Hrvatske Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

ada je prije gotovo dvije godine Domagoj Marinić preuzeo dužnost direktora Zračne luke Osijek, bila je to jedna od najnepoželjnijih direktorskih fotelja u Osijeku. Osječki aerodrom tada nije imao ni jednu redovitu putničku liniju, a aerodromska

Letovi iz Osijeka prema Londonu i natrag dostižu popunjenost između 70 i 90 posto skladišta napravljena radi bogatog prijeratnog cargo prometa zjapila su prazna. Novi je direktor zatekao čak 11 milijuna kuna duga po različitim osnovama. Neki predstavnici vlasnika Zračne luke Osijek – Republika Hrvatska (55 posto), Grad Osijek (25 posto), te Osječko-baranjska županija (20 posto) – u to su vrijeme javno isticali kako Zračnu luku jednostavno treba ukinuti jer ne ostvaruje svoju temeljnu djelatnost – cargo promet. Nije puno bolje bilo ni u segmentu putničkog prijevoza. Vodeća nacionalna zrakoplovna kompanija ponudila je desetak sezonskih letova godišnje prema Splitu ili Dubrovniku u lošim terminima. Iako je to pobudilo zanimanje Osječana i Slavonaca, nije se

uspjelo u namjeri da Osijek ima trajnu godišnju zračnu putničku vezu. Vodeći nacionalni zrakoplovni prijevoznik nije prepoznavao tu potrebu. S prvim danima rujna tih su godina završavali bilo kakvi ozbiljniji pokušaji, a stajanka osječkog aerodroma bi od rujna do kraja lipnja uglavnom bivala praznom.

korde. Dugoročniji planovi poslovodstva Zračne luke Osijek su ostvarivanje godišnjeg prometa od 150.000 putnika za tri godine. Time bi bili ostvareni maksimalni godišnji kapaciteti ovog aerodroma, pa Uprava Zračne luke već sada razmišlja o slatkim problemima budućeg proširenja čitava aerodroma.

Putnički rekordi “Jedan od najvećih problema s kojima sam se susreo pri dolasku na čelo Zračne luke bio je nagomilani dug prema dobavljačima, vjerovnicima i radnicima. Također, nije bilo redovnih putničkih linija, nikakvih započetih projekata koje bismo mogli nastaviti, a i povjerenje vlasnika u dobru budućnost Zračne luke bilo je uvelike narušeno. Pokušali smo dobiti konsenzus svih vlasnika, države, Grada Osijeka i Osječkobaranjske županije za podršku projektu održavanja Zračne luke Osijek u punoj funkciji”, objašnjava za Privredni vjesnik direktor Marinić.

”Nevidljivi” poslovi Paralelno s poslovima otvaranja novih linija, poslovodstvo Zračne luke rješava i niz drugih problema naslijeđenih od ranijih uprava. “Pored ovih komercijalnih stvari, uspjeli smo iznajmiti 1500 četvornih metara aerodromskog skladišnog prostora, omogućiti objavu ILS procedura koje su bile suspendirane od 2007. godine, pokrenuli smo postupke sređivanja imovinskopravnih pitanja jer je na području Zračne luke bilo katastarskih čestica u nekoliko pravnih režima i više različitih vlasnika. I naravno, dug smo sveli sa 11 milijuna kuna na 1,5 milijuna kuna, a četrdesetak stalno zaposlenih redovito prima svoje plaće”, kaže Marinić. Ovakvi poslovni rezultati i oživljavanje Zračne luke pobudili su i zanimanje turističkih djelatnika Osijeka i šire regije, a kako kaže Marinić, i Ministarstvo turizma vidi Zračnu luku Osijek kao jednu od okosnica razvoja turizma u istočnom dijelu Hrvatske.

Prvi i najopsežniji pokušaj bio je uspostava domaćih redovnih linija prema Zagrebu, Splitu, Dubrovniku i Rijeci. “U tome smo uspjeli, te ćemo u 2014. imati više od 500 letova u domaćem, te oko 120 letova u međunarodnom prometu. Naime, s niskotarifnom kompanijom Ryanair je dogovoreno pokretanje međunarodne linije prema

Londonu. Ono što želimo ostvariti još ove godine su čarter letovi prema destinacijama u Egiptu, Tunisu i Španjolskoj uz pomoć određenih turističkih agencija. Za iduću godinu želimo uspostaviti letove prema Münchenu, Beču i Frankfurtu”, najavljuje Marinić. Osječki aerodrom je već u prva četiri mjeseca ove godine dostigao proš-

logodišnji putnički promet kada je ukupno prevezeno 3700 putnika. Pri tome se ostvaruje zaista zavidna popunjenost zrakoplova budući da letovi prema i iz Londona dostižu popunjenost između 70 i 90 posto. Na temelju toga vrlo realno zvuče najave kako će osječki aerodrom ove godine imati najmanje 30.000 putnika i time dostići prijeratne re-

Linija za London – slavonska turistička šansa Iako Osijek i istočna Hrvatska definitivno nisu turistička top destinacija, na pokretanje povoljne redovite linije koja povezuje Osijek i London dva puta tjedno promptno su reagirali engleski mediji koji se bave turizmom. Ugledni listovi Guardian i Observer u svojim su napisima promovirali Osijek i Slavoniju kao zanimljive destinacije. “Sve je napravljeno kako bi ta linija polučila dobre rezultate već u prvoj godini prometovanja. Naravno da ne treba očekivati spektakularne rezultate u organiziranim dolascima, jer su britanski touroperatori objavili svoje brošure prije najave samih letova, ali da će individualni dolasci biti brojni, više je nego izvjesno”, izjavio je za Privredni vjesnik Tonko Rilović, direktor Ureda Hrvatske turističke zajednice u Londonu. Hrvatska turistička zajednica kontinuirano radi na promidžbi kontinentalnog dijela Hrvatske tako što organizira posjete novinara najpoznatijih britanskih medija. Kada je riječ o istočnoj Hrvatskoj, turistima iz Velike Britanije će svakako biti zanimljiv eko turizam (Park prirode Kopački rit), eno-gastro turizam, avanturistički, odnosno aktivni turizam (kayaking, biciklizam), jahanje, lov i ribolov, kulturni turizam kao i tzv. city break - posjet gradu Osijeku. Dolazak iz Londona u petak i povratak u ponedjeljak idealan je za takav turistički proizvod. Naravno, sada su na potezu domaće turističke i ugostiteljske tvrtke kako bi umješno iskoristile ponuđeno.

12 AKTUALNO *vijesti Javni poziv za Imunološki zavod Državni ured za upravljanje imovinom objavio je prošli tjedan javni poziv za kupnju dionica i dokapitalizaciju zagrebačkog Imunološkog zavoda. Nudi se 73,41 posto udjela, a interes za kupnju potencijalni ulagači mogu iznijeti pismom namjere do 16. svibnja. Imunološki zavod stabilizirao je poslovanje nakon nedavnih teškoća. Neslužbeni interes za preuzimanje pokazale su farmaceutske kompanije JGL i PharmaS, zatim Grad Zagreb i drugi. Prepreke u trgovini Elena Bryan, američka trgovačka predstavnica pri Europskoj uniji, prošli je tjedan u HGK-u hrvatske poduzetnike upoznala s napretkom u pregovorima EU-a i SAD-a o smanjivanju prepreka u trgovanju. Predstavnici Atlantica, Gavrilovića, Podravke, Agrokora i PIK-a Vrbovec iznijeli su niz konkretnih primjera prepreka s kojima se susreću u SAD-u, pa je s američkim predstavnicima dogovoren nastavak razgovora radi rješavanja tih problema. Zid poslovnog uspjeha

Hrvatski Telekom predstavio je natječaj Zid poslovnog uspjeha kojim traži i nagrađuje inovativne poslovne aplikacije za male i srednje tvrtke iz svih poslovnih grana. Natječaj je namijenjen IT tvrtkama i osnivačima startupa koji bi htjeli promovirati svoju aplikaciju i osigurati joj dostupnost širokoj publici. Zid poslovnog uspjeha istovremeno se provodi u Češkoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj. Aplikacije je moguće prijaviti na natječaj do 22. svibnja, a glasovati je moguće do 30. lipnja.

Privredni vjesnik Broj 3827, 12. svibnja 2014.

( u 20 zemalja

(19 europskih + Kina) posluje CWS-boco

( oko 770 mil €

ukupni godišnji promet kompanije CWS-boco

Čakovec: postavljen temeljac za projekt njemačke tvrtke CWS-boco

Investicija u čiste ruke U Gospodarskoj zoni Istok-Čakovec započela je izgradnja industrijske praonice tvrtke CWS-boco, projekt vrijedan 12 milijuna eura. Po dovršetku izgradnje očekuje se otvaranje šezdesetak novih radnih mjesta Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Gospodarskoj zoni Istok-Čakovec položen je temeljni kamen novog investicijskog projekta njemačke tvrtke CWSboco, ukupne vrijednosti oko 12 milijuna eura kojim će se otvoriti šezdesetak novih radnih mjesta. Kako kažu u tvrtki, izgradnjom nove industrijske praonice radne odjeće, pamučnih rola za brisanje ruku i otirača, tvrtka CWS-boco povećat će kapacitete i ojačati svoj položaj u regiji u uslugama najma, održavanja, prikupljanja i dostave te prodaje na području higijene sanitarnih prostorija, radne i zaštitne odjeće, pamučnih rola za brisanje ruku i otirača. Gradnja industrijske praonice u Čakovcu je najveća pojedinačna investicija ove tvrtke u 2014. i ujedno najveća investicija Grupe u zadnjih 10 godina, kazao je član Uprave CWS-boco International Peter Taylor. “Zbog toga smo uvjereni da ćemo ovaj projekt pretvoriti u veliki uspjeh. Odlučili smo se za Hrvatsku, preciznije za Međimursku županiju i Čakovec, zbog

odlične lokacije i vrlo toplog i entuzijastičnog prijema koji smo ovdje doživjeli. Ozbiljnost lokalnih čelnika, njihovo prepoznavanje potreba investitora i ozbiljan angažman bili su ključni faktori u donošenju odluke”, naglasio je Taylor. Investicija koja budi optimizam Pokretanje ovakvih projekata u hrvatskom industrijskom sektoru, osobito kapitalom stranih investitora, ono je što budi određenu dozu optimizma da bi se uskoro mogao stabilizirati trend pozitivnih ekonomskih kretanja, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar regio-

svega, trebamo ulaganje u proizvodnju i izvoz, a posebno nas veseli ako se te investicije, u uvjetima prezaduženosti domaćeg gospodarstva, financiraju inozemnim kapitalom”, rekao je Grčić. Direktor hrvatske tvrtke kćeri CWS-boco Senko Judin smatra kako će im ova investicija omogućiti da svojim postojećim klijentima pruže više, povećaju kompetitivnost i prepoznatljivost na tržištu, smanje troškove i dobiju nove poslove. “Izravnu i neizravnu korist imat će sve razine zajednice – od grada do države, kroz nova radna mjesta koja ćemo otvoriti, radove koje smo ili ćemo

Odlučili smo se za Čakovec zbog odlične lokacije i vrlo toplog prijema koji smo ovdje doživjeli, naglasio je Taylor nalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić prilikom otvaranja radova u Čakovcu. “Na Vladi je odgovorna zadaća da i dalje podupire ovakve investicije jer, iznad

naručiti i financijske obveze koje prema svima ispunjavamo točno i na vrijeme”, kazao je Judin. Ova internacionalna kompanija je u investiranju razmatrala i lokacije

u Sloveniji i Mađarskoj, ali se nakon svih detaljnih analiza i usporedbe troškova odlučila za Hrvatsku, naglasio je ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost Damir Novinić. “Tvrtka je ishodila lokacijsku dozvolu u periodu od 20 dana, dok je potvrdu glavnog projekta dobila u roku od osam dana, što je dokaz da se u Hrvatskoj dozvole mogu dobiti u vrlo kratkom roku”, dodao je. Odjeća s čipom CWS-boco je jedan od vodećih svjetskih pružatelja usluga najma, održavanja, prikupljanja i dostave te prodaje na području higijene, sanitarnih prostorija, radne i zaštitne odjeće, pamučnih rola za brisanje ruku i otirača. Posluju u 19 europskih zemalja i Kini, a zapošljavaju više od 7000 ljudi. Godišnji im je promet oko 770 milijuna eura i dio su koncerna Haniel, u nas poznatog po trgovačkom lancu Metro kojemu su vlasnik. Portfelj CWS proizvoda obuhvaća različite moderne higijenske sustave i proizvode, uključujući spremnike i nosače za pamučne role za brisanje ruku, sapun i mirisne osvježivače zraka. Izvan

sanitarnih objekata, CWS je poznat i po svojim “rješenjima za suzbijanje nečistoće”, a dio tog programa su različiti zaštitni premazi. Tvrtka ima vlastitog dobavljača koji isključivo za brend boco proizvodi radnu odjeću opremljenu čipovima za evidentiranje i sortiranje, što omogućuje brzu nabavu i zamjenu radne odjeće prema individualnim potrebama zaposlenika. Samo u Njemačkoj CWS-boco ima 150 ruta za isporuku, a logistička služba tvrtke trenutačno ima oko 1500 vozila. U Hrvatskoj su tvrtku registrirali 2001. godine i zapošljavaju 14 radnika. Po dovršetku projekta u Čakovcu dnevni kapacitet praonice u punom pogonu bit će 20.000 komada industrijske radne odjeće, 48.000 pamučnih rola za brisanje ruku i 6000 otirača (230 tona). Pogon će se prostirati na 5000 četvornih metara praonice koja će biti izgrađena po najvišim standardima učinkovitosti i zaštite okoliša. Uz njega će se nalaziti i 1000 četvornih metara skladišnog prostora i oko 500 četvornih metara ureda. U punom kapacitetu rada zapošljavat će do 80 radnika.

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3827, 12. svibnja 2014.

( 1,515 mlrd kn ( 5150 zaposlenih investicije HŽ Infrastrukture u 2013.

u HŽ Infrastrukturi početkom svibnja 2014.

Darko Peričić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture

Restrukturiranje podrazumijeva veliku modernizaciju Naše restrukturiranje je opterećeno restrukturiranjem naših operatora. Dok HŽ Cargo i HŽ Putnički prijevoz ne stanu na svoje noge, odnosno dok ne budu mogli plaćati punu cijenu usluge HŽ Infrastrukturi, neće biti moguća ni potpuna provedba našeg restrukturiranja Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Kako ide proces restrukturiranja HŽ Infrastrukture? - Proces restrukturiranja se nastavlja. Početak svibnja dočekali smo sa 5150 zaposlenih, što je dva zaposlena radnika po kilometru, a to je i europski standard. Svako daljnje restrukturiranje podrazumijeva veliku modernizaciju jer bez toga ne može biti ni smanjenja zaposlenih. Ta velika modernizacija dogodit će se u narednom razdoblju. Imamo gradnju novih pruga, ugradnju novih sigurnosnih uređaja, a nakon toga je moguće, kad je riječ o organizaciji, dodatno restrukturiranje. U ovom trenutku radimo planove financijskog restrukturiranja, a nakon toga je moguće čak i novo zapošljavanje. Jeste li imali podršku u restrukturiranju? - Jedan kredit EBRDa od 20 milijuna eura je već odobren u svrhu zbrinjavanja viška zaposlenih. Bit će i novih kredita za nastavak restrukturiranja, koji podrazumijevaju i modernizaciju po-

Sanjin Strukic/PIXSELL

Darkom Peričićem, predsjednikom Uprave HŽ Infrastrukture, razgovarali smo o procesu restrukturiranja ove državne tvrtke, investicijama te planovima kako povećati broj putnika na željeznici.

slovanja. Za razliku od proteklih godina kada smo ostvarivali velike gubitke, 2013. godinu smo završili na nuli, dakle bez gubitka. Naše restruktu-

Teško je pokrenuti ovakav tromi sustav koji je zapuštan 25 godina riranje je opterećeno restrukturiranjem naših operatora. Dok HŽ Cargo i HŽ Putnički prijevoz ne stanu na svoje noge, odnosno dok ne budu mogli plaćati punu cijenu usluge HŽ Infrastrukturi, neće biti moguća potpuna provedba našeg restrukturiranja.

Jesu li smanjeni gubici rezultat povećanja poslovnih prihoda ili državnih dotacija? - Mi smo tvrtka koja ne može opstati bez subvencija države, ali moram istaknuti kako su one mnogo manje nego do unazad nekoliko godina. Imali smo velik broj zaposlenih, što su morale pratiti velike subvencije. Sada imamo manje zaposlenih, pa su i subvencije manje. U godini kada sam preuzeo upravljanje HŽ Infrastrukturom, subvencije su iznosile 855 milijuna kuna godišnje, a sada su 515 milijuna kuna. Znači, imamo 340 milijuna kuna manje subvencije, a poslujemo sve bolje i bolje. Da bi se učinio ozbiljan

pomak u poslovanju, potrebne su godine. Za godinu dana ne možemo očekivati boljitak budući da su se problemi 25 godina gurali pod tepih. Potrebno nam je pet-šest godina i konsenzus na nacionalnoj razini da bismo napravili zaokret u poslovanju kakav priželjkujemo. Kada se svi složimo da je željeznica prioritet, možemo očekivati izvrsne rezultate. Što je s investicijama? - Teško je pokrenuti ovakav tromi sustav koji je zapuštan 25 godina. Prošle godine ostvarili smo investicije vrijedne 1,515 milijardi kuna. Podsjetimo da su najveće investicije u povijesti Hrvatskih

željeznica iznosile 950 milijuna kuna u jednoj godini. Ove godine ćemo još povećati investiranje, a naš krajnji cilj je podići ulaganja na milijardu eura godišnje.

u okolici Splita. Poveznica broda, zrakoplova i željeznice mogla bi riješiti mnoge probleme u prometu na ovom području. Taj projekt ima veliku perspektivu.

Kad je riječ o budućnosti HŽ Infrastrukture, možemo li biti optimisti? - Na splitskom području za nas je najvažniji razgovor sa županom splitsko-dalmatinskim, gradonačelnikom Splita te okolnih gradova o mogućoj suradnji u sufinanciranju prigradske željeznice od Zračne luke Split u Resniku do grada Splita. To je jedan od najznačajnijih projekata na splitskom području. Ulazak u Split ostao bi isti, ali bi se pruga podigla iznad Kaštela prema Trogiru. Naručeni su novi vlakovi, a realizaciju očekujemo čim se postigne dogovor o sufinanciranju ovog projekta.

Kako vratiti putnike u vlakove? - Upravo na način kako mi to sada radimo - modernizacijom pruga i uvođenjem novih modernih vlakova. Na taj način možemo ponuditi mnogo bolju uslugu jer se putnici ne žele voziti u sporim i prljavim vlakovima.

Što je s modernizacijom pruge prema Dalmaciji? - Jasno je da ne možemo graditi novu prugu, ali možemo modernizirati postojeću. U ovom trenutku ulažemo više stotina milijuna kuna u modernizaciju pruge za Dalmaciju. Već je kupljena oprema, poput sigurnosno-signalne tehnike, radimo studiju isplativosti elektrifikacije pruge za Dalmaciju, radimo na remontu pruge za Zadar... Znači, dosta se radi na dalmatinskom području. No, najzanimljivija priča vezana je uz prigradski željeznički promet

Znači, puno očekujete od lokalnih pruga? - U svakom slučaju, od takvih pruga očekujemo dosta. Broj putnika će se najviše povećati u Zagrebu i njegovoj okolici. Kako budemo modernizirali pojedinu prugu i uvodili nove klimatizirane i brze vlakove, povećavat će se i broj putnika. Kako mislite surađivati sa znanstvenom zajednicom? - Uz sva otpuštanja i zbrinjavanja radnika uspjeli smo zaposliti 150 novih djelatnika, i to inženjera građevine i elektrotehnike. Sa zagrebačkim FER-om surađujemo u školovanju posebne grupe studenata specijaliziranih za željeznicu. I ubuduće ćemo zapošljavati visokoobrazovane kadrove, a očekujemo da nas znanstvene institucije prate u našim budućim projektima.

14 AKTUALNO Suradnja EBRD-a i HAMAG Investa

Najbolja znanja i prakse za poduzeća Europska banka za obnovu i razvoj, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije te Ministarstvo poduzetništva i obrta 14 su mjeseci surađivali na 25 projekata potpora na području energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i zaštite okoliša, potom na nekoliko edukacija za djelatnike HAMAG Investa i konzultante te izradu studije ispitivanja konzultantskog tržišta u Hrvatskoj. EBRD-ov Program usluga poslovnog savjetovanja (Small Business Support) proveo je formalni transfer znanja, metodologija, datoteka i dokumentacije HAMAG Investu, čime je ta međunarodna institucija hrvatskoj instituciji predala svoje 12-godišnje iskustvo u radu sa sektorom malog gospodarstva u našoj zemlji. Ovaj projekt je financirao EBRD sa 1,4 milijuna kuna, a iz državnog proračuna je osigurano 1,1 milijun kuna za potpore 25 energetskih projekata.

( oko 300.000 grla bilo je 2013. godine, tvrde stočari

Domaće govedarstvo u krizi: ima li razloga za optimizam?

Mali i srednji poduzetnici suočavaju se sa izazovima koji se ne mogu riješiti samo novcem, ističe direktorica EBRD SMS-a Charlotte Ruhe. “Potrebna su im profesionalna znanja kako bi unaprijedili svoje poslovanje i dalje rasli. To je razlog zbog kojeg gradimo snažna, konkurentna tržišta poslovnog savjetovanja”, istaknula je. “Moje ministarstvo pitanja energetske učinkovitosti i zaštite okoliša prepoznaje kao dio opće kulture, ali i priliku za male i srednje poduzetnike”, rekao je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras. “Suradnja EBRD-a i HAMAG Investa je pravi put za učinkovitu podršku malom i srednjem poduzetništvu na kojemu počiva snaga svakog gospodarstva”, zaključio je Maras.

HGK-ŽK Karlovac dodijelio Zlatne kune

Najbolji Kaplast, Kelteks i HS Produkt

Najbolje malo poduzeće u 2013. na području Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Karlovac je Kaplast iz Kuplenskog (općina Vojnić), koji izvozi čak 62 posto svoje proizvodnje. Među srednjim poduzećima najbolji je Kelteks, proizvođač tekstilno-betonskih panela, dok je među velikim poduzećima povelju

Privredni vjesnik Broj 3827, 12. svibnja 2014.

za uspješno poslovanje dobio HS Produkt koji je samo lani izvezao više od pola milijuna pištolja. Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović istaknuo je da su uspješni poslovni rezultati ostvareni u vrijeme teške ekonomske krize još značajniji, dok je predsjednik HGK-ŽK-a Karlovac Zlatko Kuzman posebno izdvojio podatak da je nezaposlenost u odnosu na godinu ranije smanjena za 3,2 posto. Više od 40 posto ukupnog izvoza Karlovačke županije odnosi se na proizvode metaloprerađivačke branše, a 30 posto otpada na strojeve i uređaje, kazao je Kuzman.

Govedarstvo može bi čitave poljoprivrede Govedarska proizvodnja najučinkovitije pretvara manje vrijedne poljoprivredne siro (mlijeko i meso), pa stoga i jest temelj dohodovnosti poljoprivrede neke zemlje. No, stočarstvo u bruto prihodu poljoprivrede zastupljeno s više od 60 posto, u Hrvatsk Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

ažu kako se razlika između optimista i pesimista najzornije vidi u tome hoće li reći da je čaša polupuna ili poluprazna. Kada govorimo o hrvatskom govedarstvu, uspoređujući podatke s početka devedesetih godina i danas, svakako možemo govoriti o pesimizmu. Krajem osamdesetih godina prošloga stolje-

Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a tvrdi da proizvodnja goveđeg mesa u Hrvatskoj ima potencijal rasta od 35 posto do 2030. ća u Hrvatskoj je bilo blizu milijun grla goveda od teleta do krave. Danas pouzdano ni ne znamo koliko je goveda u Hrvatskoj. Podaci Državnog zavoda za statistiku ukazuju na to da je 2013. godine bilo 413.000 grla goveda, dok stočari tvrde kako ih u hrvatskim stajama nema puno više od 300.000. U odnosu na godinu ranije (452.000 grla u 2012.), u Hrvatskoj je zabilježen pad od devet posto kada je riječ o broju goveda svih dobi. Pri tome je najveći pad od čak 14 posto registriran u kategoriji mladih goveda od jedne do dvi-

je godine. Kako god bilo, evidentan je drastičan pad broja goveda u Hrvatskoj unatrag dvadesetak godina. U tom su smislu pesimisti u pravu. Međutim, uzmemo li u obzir zadnje prognoze Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) koje najavljuju da proizvodnja goveđeg mesa u Hrvatskoj ima potencijal rasta od 35 posto do kraja 2030., onda možemo govoriti o značajnom optimizmu. Naravno, samo kada je riječ o dijelu govedarstva koje se bavi tovom goveda i proizvodnjom goveđeg mesa. Za stočare koji se bave dijelom govedarstva koji se odnosi na muzne krave i proizvodnju mlijeka – situacija već godinama nije optimistična. Naime, kako kažu u Croatiastočaru, broj takvih farmera je u posljednje tri godine s nešto više od 15.000 pao na jedva 10.000. U skladu s tim, manji je i broj muznih krava. Godine 2008. u Hrvatskoj je bilo oko 220.000 muznih krava, dok ih je potkraj prošle godine bilo oko 166.000. Naravno, manje krava – manje mlijeka. U 2013. godini je otkupljeno tek nešto više od 500 milijuna litara mlijeka, dok je godinu dana ranije otkupljeno oko 600 milijuna litara. Istovremeno, Hrvatska za vlastite potrebe godišnje potroši oko 900 milijuna litara mlijeka i

mliječnih proizvoda. Negativna razlika se, naravno, uvozi. Problem nije od jučer Ulaskom u Europsku uniju tržište je otvoreno u oba smjera, međutim, u našem je slučaju jedino uvoz drastično povećan. Unatoč povoljnim uvjetima za uzgoj i proizvodnju, Hrvatska je danas jedna od rijetkih europskih zemalja koja ne proizvodi dovoljno mlijeka ni goveđeg mesa za svoje potrebe. Problem nije od jučer već je, manje ili više sustavno, stvaran zadnjih dvadesetak godina. Na-

ime, u većini europskih poljoprivredno razvijenih zemalja, stočarstvo je u bruto prihodu poljoprivrede zastupljeno s više od 60 posto (u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj ili Austriji i s više od 65 posto). Pri tome, unutar stočarstva najveći udjel u prihodu zauzima govedarstvo i ono je najznačajniji pokretač ukupne poljoprivrede tih zemalja. To nije slučajno jer govedarstvo koristi najveći sirovinski dio (stočnu hranu) poljoprivrede. Odnosno, govedarska proizvodnja najučinkovitije pretvara manje vri-

www.privredni.hr Broj 3827, 12. svibnja 2014.

( oko 500 mil l mlijeka

TONI RAIČ, PREDSJEDNIK UDRUGE BABY BEEF

otkupljeno u Hrvatskoj 2013. (a 2012. oko 600 mil l)

ti zamašnjak vine (travu, kukuruz) u visoko vrijedne prehrambene proizvode dok je u većini europskih poljoprivredno razvijenih zemalja oj je na jedva 40 posto poljoprivrede i prehrambene industrije. Naravno, za to treba volje i znanja. Puno je lakše za dvadesetak dana rada godišnje posijati, požeti i prodati slabo vrijednu pšenicu kao sirovinu, nego se baviti uzgojem i proizvodnjom dohodovnijih kultura. Još je lakše baviti se uvozom gotove hrane nego je proizvoditi. Pri tome valja biti svjestan pratećih posljedica u kakvima danas “uživa” hrvatsko selo, poljoprivreda i prehrambena industrija. Selo odumire, poljoprivreda je siromašna i grca u dugovima, a prehrambena industrija daleko od onoga što smo imali ranije. Budući da danas Hrvatska proizvodi jedva dvije trećine potrebnog mlijeka i mesa (o voću i povrću da i ne govorijedne poljoprivredne sirovine (travu, kukuruz) u visoko vrijedne prehrambene proizvode (mlijeko i meso). Prema tome govedarstvo, odnosno uzgoj krava, predstavlja temelj dohodovnosti poljoprivrede neke zemlje. Nažalost, u Hrvatskoj nije tako, a odnos i zastupljenost ratarske i stočarske proizvodnje još je uvijek u korist ratarstva, a udjel stočarske proizvodnje se kreće oko 40 posto. U tom je smislu hrvatska poljoprivreda na primitivnoj, niskodohodovnoj razini. Generalno nesređeno tržište hrane, a napose

mlijeka i mesa, s čestim tržnim viškovima pšenice i kukuruza, jasan je pokazatelj niskog stupnja razvijenosti poljoprivrede i prateće prehrambene industrije. Lakše nije i bolje I dok god se iz Hrvatske budu izvozili vagoni jeftine pšenice i kukuruza, a u Hrvatsku uvozila kvalitetnije obrađena a time i skuplja hrana, hrvatska će poljoprivreda i prehrambena industrija propadati. Da bi se višegodišnji negativni trendovi barem zaustavili, nužna je strateška i dugoročna vizija razvoja

Hrvatska danas proizvodi jedva dvije trećine potrebnog mlijeka i mesa i ovisna je o uvozu mo), svedeni smo na teškog ovisnika o uvozu. Ili, kako je to nedavno za naše novine izjavio Antun Laslo – kada bi nam preko noći zatvorili granice, za nekoliko bismo dana bili doslovno gladni! I to pored sve zemlje, bogatstva voda i povoljnih klimatskih uvjeta.

Prije smo izvozili za 320 milijuna dolara, a sad za skromnih 28 milijuna Prije 40 godina imali smo samodostatnu proizvodnju s potrošnjom između 15 i 18 kilograma junećeg i goveđeg mesa. Tada je bilo blizu milijun grla različitih goveda

rvatsko govedarstvo ćemo podići. To je realnost, a ne samo mogući optimizam, samouvjereno je za Privredni vjesnik izjavio Toni Raič, dugogodišnji predsjednik Udruge Baby beef, argumentirajući ovu tvrdnju činjenicom kako je Hrvatska potkraj osamdesetih godina izvozila junećeg i goveđeg mesa u vrijednosti od čak 320 milijuna dolara, dok se danas izvozi za skromih 28 milijuna eura. “Tada smo imali samodostatnu proizvodnju s potrošnjom između 15 i 18 kilograma junećeg i goveđeg mesa. Tada je bilo blizu milijun grla različitih goveda, a ljudi su radili i zarađivali. Još je tužnija činjenica da smo daleke 1958. godine, pored gotovo milijun goveda, imali i 700.000 konjskih grla (danas oko 20.000 – op.a.). A unatoč smanjenom kapacitetu klaonica, s današnjom tehnologijom možemo preraditi oko dva milijuna grla stoke”, kaže Raič. Što je hrvatskom govedarstvu donijelo punopravno članstvo u Europskoj uniji? - Sada je kasno pozivati se na prošlost, ali moram istaknuti kako su raniji hrvatski pregovori o ulasku u EU – bili totalno proma-

šeni. Ulaskom u EU povećan je uvoz goveđeg mesa i sada su neke nelogičnosti došle do izražaja, pa i ta da je mesoprerađivačima dostupnije uvozno nego domaće meso. To ipak nije krivnja EU-a? - Naravno, to je samo posljedica niza nelogičnosti u Hrvatskoj. Visoku cijenu domaćeg mesa opterećuje, između ostalog, i plaćanje PDV-a. Naime, na žive životinje je besmisleno plaćati PDV jer to ionako nije konačna obrada, konačni proizvod. To nas udaljava od naših kupaca jer opterećuje ukupnu cijenu. Unatoč tome, u Udruzi Baby beef mnogo polažete na izvoz. - Sve je više najzahtjevnijih kupaca iz Europe i svijeta, pa izvozimo u Italiju i Grčku te u zemlje arapskog svijeta. O tome kolika je kvaliteta našeg proizvoda, svjedoči podatak o omjeru vrijednosti onoga što izvozimo u odnosu na ono nekvalitetno meso koje se uvozi u Hrvatsku. Konkretno se radi o omjeru 3:1 u korist našeg izvoza. Nije problem plasirati kvalitetnu robu, međutim nemamo potrebnu količinu proizvodnje u kontinuitetu. Jedan od većih problema hrvatskih stočara je

i u nedostupnosti poljoprivrednog zemljišta. - Stočari jednostavno ne mogu bez zemlje. To jako dobro razumiju u zemljama EU-a, pa tako Mađari uvjetuju da za hektar zemlje valja imati barem 0,5 stočnog grla. Na prvi pogled to je neobično, ali je logično. Klasično ratarenje i plasman pšenice, kukuruza ili neke druge kulture kroz tone ili vagone je najprimitivniji i najmanje isplativ oblik poljoprivredne proizvodnje. Tek uz stočarstvo i proizvodnju nekon finalnog proizvoda poljoprivredna proizvodnja ima smisla i dobiva na vrijednosti. U razvijenijim poljoprivrednim zemljama Europe, poput Danske, klasično ratarenje gotovo i ne postoji. Nama je zemlja nedostupna, a istovremeno banke ne daju kredit ako nema zemlje. Općenito, kod nas je važno ukloniti sve što nije nužno i što opterećuje proizvodnju. Uvjereni smo u pronalaženje zajedničkog rješenja za hrvatsku poljoprivredu, a osobito za govedarstvo, jer će to posljedično značiti i dizanje ukupnog hrvatskog gospodarstva. Dobra je okolnost to što u Ministarstvu poljoprivrede ima sve više razumijevanja. (S.S.)

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3827, 12. svibnja 2014.

KONJUNKTURNI TEST I. tromjesečje 2014.: U narednih četiri do šest mjeseci ne očekuju se značajnije promjene u

Gospodarstvenici su već i zabora

Pod pritiskom analiza i predviđanja domaćih i inozemnih makroekonomista po kojima i dalje ostajemo u recesiji (uz Cipar jedini BDP-a, hrvatski gospodarstvenici očito nemaju ni snage ni volje razmišljati drugačije. Jedini generator pozitivne energije su pod prof. dr. sc. Mirjana Čižmešija Ekonomski fakultet, Zagreb

konjunkturnom testu što ga već 20. godinu zaredom provodi Centar za poslovna istraživanja Privrednog vjesnika sudjelovalo je 286 tvrtki. Od toga ih je 113 bilo iz prerađivačke industrije, 46 iz građevinarstva, 49 iz trgovine i 78 iz uslužnog sektora. Tvrtke iz uzorka ostvaruju 6,30 posto ukupnog prihoda i zapošljavaju 7,18 posto zaposlenih u hrvatskom nacionalnom gospodarstvu. Nekoliko posljednjih tromjesečja ocjene i očekivanja hrvatskih gospodarstvenika kao da nisu rezervirane za optimiste. Pod pritiskom rezultata analiza i predviđanja domaćih i inozemnih makroekonomista po kojima i dalje ostajemo u recesiji (uz Cipar jedini u EU-u), kada se i dalje

predviđa pad BDP-a, hrvatski gospodarstvenici očito nemaju ni snage niti volje razmišljati drugačije. Jedini generator pozitivne energije su podaci Hrvatskog zavoda za statistiku o porastu industrijske proizvodnje u prva tri mjeseca ove godine. Tako se pokazatelj konjunkturne klime u trgovini ponovno smanjio, i to za više od 30 bodova. Isti se pokazatelj u usluž-

PKU i promjene PKU-a po odjeljcima ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR USLUGA)

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti Informacije i komunikacije Ostale uslužne djelatnosti Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje E otpadom te djelatnost sanacije okoliša H Prijevoz i skladištenje M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti USLUGE

Pokazatelj konjunkturne klime u trgovini ponovno se smanjio i to za više od 30 bodova nom sektoru također smanjio ali ne tako intenzivno, a oni u prerađivačkoj industriji i građevinarstvu su se blago povećali. Sve to dovelo je do smanjenja indeksa ekonomskog raspoloženja za 1,2 indeksna boda,

što dovodi do zaključka da se u narednih četiri do šest mjeseci ne očekuju značajnije promjene u gospodarskoj aktivnosti zemlje. Blagi pozitivni pomak mogla bi zabilježiti industrijska proizvodnja jer je PKI već

drugi kvartal uzastopno u porastu. Prerađivačka industrija Drugo tromjesečje zaredom pokazatelj konjunkturne klime u industriji (PKI) je u porastu. Pre-

Građevinarstvo Pokazatelj konjunkturne klime u građevinarstvu (PKG) u prvom tromjesečju ove godine iznosi -38,2. Iako je već petu godinu ovaj pokazatelj kontinuirano u području negativnih vrijednosti, njegovo posljednje povećanje za gotovo 14 bodova može značiti da ovaj sektor koji je prvi ušao u razdoblje recesije i koji trpi njene najteže posljedice ipak još ima

nade i snage za oživljavanje. Ali nakon svakog od četiri povećanja indikatora tijekom posljednje dvije godine došlo je odmah i do njegova smanjenja. Stoga, na temelju ovog posljednjeg povećanja PKG-a ipak nije za očekivati značajnije promjene u hrvatskom građevinarstvu u narednih šest mjeseci. I dalje je više od polovine tvrtki gradilo manje nego

u prethodnom tromjesečju. Njih 87 posto imalo je poteškoća u poslovanju koje su opet vezane uz nedostatna financijska sredstva i loše vremenske uvjete. Najviše je onih koji narudžbe ocjenjuju preniskima. Unatoč iznimno lošoj situaciji u ranijim razdobljima, glavnina gospodarstvenika ipak očekuje da će u drugom tromjesečju graditi više nego u prvom.

Pokazatelj konjunkturne klime u trgovini na malo (PKT) u prvom tromjesečju ove godine značajno se smanjio. Njegovo smanjenje za čak 30 bodova ponovno ga je, poslije tri godine, dovelo u područje negativnih vrijednosti i sada iznosi -1. Najava je to nastavka (ako ne i dodatnog pogoršanja) gospodarske situacije u tom sektoru u narednih šest mjeseci. U prilog

-20

-40

-20

-60

-40

2010. II III

40,70 25,27 9,80 8,83

-7,37

-2,37

14,47 -15,23 19,37

-13,07 -66,63 -2,77

ma najnovijim rezultatima istraživanja PKI se povećao za 8,5 bodova i sada je na razini vrijednosti 18. Uvažavajući njegova prediktivna svojstva očekuje se da će u industrijskom sektoru potkraj ljeta ipak nastupiti razdoblje oživljavanja gospodarske aktivnosti ili barem zaustavljanje nepovoljnih trendova. Prema posljednjim raspoloživim podacima Državnog zavoda za statistiku, tijekom prvog tromjesečja ove godine industrijska proizvodnja bilježi blagi rast, što je ispravno najavljeno

povećanjem PKI-ja u četvrtom tromjesečju prethodne godine.

ovoj najavi idu i pokazatelji pouzdanja, raspoloženja i očekivanja potrošača što ih objavljuje Hrvatska narodna banka. Naime, oni su se

u prva tri mjeseca ove godine također smanjili. Budući da je pesimizam potrošača usko povezan s pesimizmom gospodarstvenika u

Blagi pozitivni pomak mogla bi zabilježiti industrija jer je PKI već drugi kvartal u porastu Gotovo 30 posto anketiranih zabilježilo je povećanje narudžbi za svoje proizvode u odnosu na prethodno tromjesečje. Više od polovine ih je zalihe proi-

PKT > Trgovina na malo

2009. II III IV

promjena

71,53 1,53 39,07 -11,17

TRGOVINA

PKG > Građevinarstvo

-80

PKU

I N J S

2011. II III

2012. II III

2013. II III

2014. IV I

PKG -20,66 -45,54 -36,30 -55,31 -51,73 -52,87 -44,43 -54,31 -54,08 -52,71 -22,28 -22,57 -55,97 -32,21 -41,36 -3,94 -36,01 -24,30 -51,94 -38,21

-60

PKT

2009. III IV

2010. II III

2011. II III

2012. II III

2013. II III

2014. I

43,89 20,31 0,50 22,95 29,41 30,88 -50,60 27,88 34,42 31,17 38,01 14,78 39,41 22,81 49,44 43,94 36,59 29,24 29,27 -1,00

www.privredni.hr Broj 3827, 12. svibnja 2014.

u gospodarskoj aktivnosti zemlje

avili što znači riječ optimizam

i u EU-u), kada se i dalje predviđa pad daci o porastu industrijske proizvodnje zvoda ocijenilo zadovoljavajućima, a konkurentski položaj nepromijenjenim. O zamjetnoj dozi optimizma govori i podatak da je 72 posto anketiranih ocijenilo svoj sadašnji poslovni položaj zadovoljavajućim, a 48 posto ih očekuje poboljšanje poslovanja u sljedećih šest mjeseci, što je povezano i s ocjenom vrlo dobre likvidnosti (u 66 posto tvrtki). Promatrano po poje-

Indeks ekonomskog raspoloženja (ESI) Iako su se pokazatelji konjunkturne klime u prerađivačkoj industriji i građevinarstvu povećali, visoko ponderirani pokazatelj u trgovini u indeksu ekonomskog raspoloženja (ESI) svojim snažnim smanjenjem vrijednosti za više od 30 bodova doveo je do smanjenja ESIja za nešto više od jednog indeksnog boda. Tako je ESI i dalje ispod vrijednosti 100 što znači da je ekonomsko raspoloženje gospodarstvenika ispodprosječno ocijenjeno. ESI trenutno iznosi 91,5 indeksnih bodova i ne najavljuje oporavak hrvatskog gospodarstva. Naprotiv, za očekivati je daljnje slabljenje, ili najblaže rečeno, zadržavanje na postojećoj (nimalo dobroj) razini. Prema najnovijim rezultatima konjunkturnih testova Europske komisije za

dinim odjeljcima prerađivačke industrije1, PKI se u većini odjeljaka povećao. Najveći porast pokazatelja bilježi se u proizvodnji električne opreme, a najizraženije smanjenje pokazatelja zabilježeno je u proizvodnji namještaja odnosno u proizvodnji strojeva i uređaja. 1 Iz analize su isključeni odjeljci za koje je u istraživanju sudjelovalo manje od pet tvrtki.

PKI i promjene PKI-ja po odjeljcima ODJELJCI NKD-a 2007 (PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA)

PKI

C27 Proizvodnja električne opreme C22 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike C15 Proizvodnja kože i srodnih proizvoda C16 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta… C10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda C25 Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme C17 Proizvodnja papira i proizvoda od papira C23 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda C30 Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava C28 Proizvodnja strojeva i uređaja C31 Proizvodnja namještaja C PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

promjena

45,90 9,60 3,83 57,50 17,03

45,3 17,9 15,4 11,8 8,1

15,83

4,7

35,60 3,87 -6,17 -10,13 -19,87 17,98

1,3 -1,1 -10,4 -17,7 -36,5 8,54

travanj ove godine, indeks ekonomskog raspoloženja (ESI) na razini EU-a je i dalje u porastu (za 0,9 boda, na 106,2), dok je u europodručju smanjen (za 0,5 bodova na 102,0). Pokazatelji konjunkturne klime u građevinarstvu i uslužnom sektoru na razini europodručja su se prema posljednjim rezultatima neznatno smanjili, što je dovelo do smanje-

nja ESI-ja. U industriji i trgovina na malo, indikatori su gotovo nepromijenjeni u odnosu na prethodni mjesec. Među pet najvećih europskih gospodarstava ESI se smanjio u Nizozemskoj (-1,0), Španjolskoj (-1,0) i Njemačkoj (- 0,4), ostao je uglavnom stabilan u Francuskoj (- 0,3), dok je blago porastao u Italiji (0,5). Iako indeks ekonomskog

raspoloženja u Hrvatskoj i dalje pada, porast pokazatelja konjunkturne klime u prerađivačkoj industriji i građevinarstvu daju nadu da će se nepovoljna kretanja barem zaustaviti, ako već nije moguće oživljavanje gospodarstva u cjelini. O pokazatelju ESI, njegovom izračunavanju i tumačenju detaljnije u PV/3371 – 1. 11.2004. i PV/338431.1.2005.

130 120 110 100 90 80 70

ESI

2009. III IV

2010. II III

2011. II III

2012. II III

2013. II III

2014. I

91,56 82,34 79,19 83,95 96,40 97,05 73,51 101,90 98,99 92,23 97,05 92,13 90,31 86,13 99,2 103,74 91,53 88,70 92,65 91,47

Sektor usluga sektoru trgovine, ovi rezultati su očekivani. Promatrano po pojedinim pitanjima u anketnom upitniku, uočava se da je više od 85 posto anketiranih ostvarilo promet manji u odnosu na prethodno tromjesečje, a samo 44 posto ih očekuje porast u sljedećem tromjesečju. Pesimizam je i dalje prisutan i u trgovini na veliko i u trgovini motornim vozilima.

Uslužni sektor je svojim (iako blagim) porastima pokazatelja konjunkturne klime (PKU) u sva četiri tromjesečja prošle godine izražavao određenu dozu optimizma gospodarstvenika u tom sektoru. Ta su povećanja svaki put bila sve slabije izražena da bi u prvom tromjesečju ove godine PKU zabilježio smanjenje za 2,8 bodova i razinu vrijednosti 19,4.

PKI > Prerađivačka industrija

Na temelju ovih vrlo blagih promjena (povećanja i smanjenja) nije za očekivati značajnije promjene u gospodarskoj aktivnosti uslužnog sektora do jeseni. Stabilnost se uočava i analizom pojedinih pitanja u anketnom upitniku. Tako je glavnina ispitanika svoje poslovanje, kao i stanje zaposlenosti , u prethodna tri mjeseca ocijenila nepromijenjenim. Najveći

1 Iz analize su isključeni odjeljci za koje je u istraživanju sudjelovalo manje od pet tvrtki.

-20

-10

-40

-20

PKI

djelatnostima. Optimizam je prisutan u znatnoj mjeri u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane (što je lako objasniti nadolazećom radno intenzivnom turističkom sezonom), te u administrativnim, pomoćnim i uslužnim djelatnostima.

PKU > Sektor usluga

-30

dio njih ne očekuju značajnije promjene poslovanja ni cijena svojih usluga u narednih tri odnosno šest mjeseci, ali ohrabruje ocjena likvidnosti po kojoj 44 posto anketiranih posluje likvidno, a 41 posto ih ima samo povremene teškoće. Tri odjeljka uslužnog sektora1 zabilježila su smanjenje PKU-a. Ono je najsnažnije izraženo u stručnim, znanstvenim i tehničkim

2009. II III IV

2010. II III

2011. II III

2012. II III

2013. II III

2014. IV I

-9,90 -8,72 -2,85 -1,24 10,93 13,56 15,99 20,83 12,36 6,94 10,17 14,69 8,45 0,86 12,8 13,03 5,88 -0,14 9,44 17,98

-60

PKU

2009. III IV

2010. II III

2011. II III

2012. II III

2013. II III

2014. I

-26,92 1,07 -18,19 4,08 16,37 0,90 18,84 22,17 25,50 16,20 8,80 -1,13 28,10 12,73 7,43 8,20 10,4 19,87 22,13 19,37

18 EUROGLAS *vijesti Izlazak iz programa pomoći Nakon Irske, Portugal je druga zemlja eurozone koja bi u svibnju trebala izaći iz programa međunarodne financijske pomoći koji je trajao tri godine. Razlog je oporavak portugalskog gospodarstva čemu su pridonijele provedene reforme i mjere štednje. Podsjećamo, Portugal je zbog recesije i dugova 2011. godine zatražio paket međunarodne pomoći od Međunarodnog monetarnog fonda i Europske unije u vrijednosti 78 milijardi eura. Porez na financijske transakcije Austrija, Belgija, Estonija, Francuska, Grčka, Italija, Njemačka, Portugal, Slovačka i Španjolska obvezale su se u zajedničkoj izjavi da će od 2016. godine uvesti porez na financijske transakcije. Slovenija, koja je sudjelovala u pregovorima s ovih 10 zemalja EU-a, odluku o tome prepušta novoj vladi. Porez će biti usmjeren na financijske derivate i dionice. O uvođenju ovog poreza počelo se razmišljati nakon početka krize 2008. Inicijativu snažno podupiru Francuska i Njemačka, dok joj se najviše protivi Velika Britanija. Očigledan oporavak Europska komisija u proljetnoj prognozi ističe kako se potvrđuju izgledi za blagi, ali stalni gospodarski oporavak EU-a. Premda će razlike u rastu i dalje postojati, smanjit će se jaz između najuspješnijih zemalja i onih koje se još nose s poteškoćama. Do 2015. pak sva gospodarstva EU-a trebala bi ponovno bilježiti rast. Potpredsjednik Komisije Siim Kallas izjavio je kako je oporavak sada očigledan. “Došlo je do smanjenja deficita, oživljavanja ulaganja, a što je iznimno važno, stanje u području zapošljavanja počelo se poboljšavati”, kazao je.

Privredni vjesnik Broj 3827, 12. svibnja 2014.

( samo 4,8%

porastao BDP EU-a nakon proširenja prije 10 godina

Istraživanje Raiffeisen Bank InternationalA

Proširenje Unije iz 2004. donijelo uspjeh Srednjoj Europi Austrijsko je gospodarstvo u apsolutnim iznosima jedan od najvećih ulagatelja u Srednju i Istočnu Europu, a posebice u regiju Srednje Europe. Oko 13 posto od svih izravnih stranih ulaganja iz Zapadne Europe u Srednju Europu odnosi se na Austriju, a udio Njemačke iznosi 20 posto Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

iznosi 20 posto. Trgovinska razmjena s Austrijom zauzima približno četiri posto ukupnog obujma trgovine cijele regije SEa, a razmjena s prvim susjedima – Češkom, Slovačkom, Mađarskom i Slovenijom – osobito je intenzivna. U bankarskomu je sektoru razmjeran položaj Austrije još snažniji nego

rije 10 godina, u svibnju 2004. godine, Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija, Estonija, Latvija, Litva, Cipar i Malta pridružili su se Europskoj uniji. Osvrćući se na pokazatelje pet država članica, točnije Poljsku, Češku, Slovačku, Mađarsku i Sloveniju iz Srednje Europe (SE), analitičari Raiffeisen istraživanja u posebnom izvještaju nakon 10 godina zaključuju kako se proširenje EU-a pokazalo uspješnim, ne samo za regiju SE-a nego i za Austriju. “Premda je to bilo najveće proširenje u povijesti Europske unije, u smislu broja novih država članica i brojnosti njihovih naroda, povećanje ukupnoga BDPa Europske unije iznosilo je svega 4,8 posto. Bez obzira na sve, to je pro-

Udio regije SE u izvozu EU-a na svjetska tržišta povećao se sa 6,2 na 9,7 posto Internationalu (RBI), koji je glavni autor posebnog izvještaja. Dosta je podjele na Istok i Zapad Udio pet promatranih zemalja Srednje Europe u ukupnom BDP-u Europske unije narastao je sa 4,2 posto 2004. na 5,7

Austrija je među državama koje su imale najviše koristi od proširenja Europske unije prije 10 godina širenje bilo od iznimna značaja za gospodarski razvitak novih država članica iz Srednje Europe”, izjavio je Gunter Deuber, voditelj Istraživanja obveznica i valuta Srednje i Istočne Europe u Raiffeisen Bank

posto 2013. godine. Prosječan BDP po glavi stanovnika (prema paritetu kupovne moći) u regiji Srednje Europe u odnosu na prosjek EU-a od 2004. godine povećao se za 12 postotnih bodova. I udio regije SE-a u izvozu Eu-

ropske unije na svjetska tržišta također se povećao sa 6,2 posto 2004. na 9,7 posto 2013. godine, navodi se u istraživanju RBI-ja. Ostali pokazatelji, kao što su niske stope nezaposlenosti, solidna razina javnoga duga, prilično stabilni državni rejtinzi i solidna kretanja u bankarskim sektorima također potvrđuju visok stupanj otpornosti velikih gospodarstava Srednje Europe kroz cijeli ekonomski ciklus, kao i ostvarenu kvalitetu rasta u regiji. “Budući da približno 80 posto regionalnoga BDP-a u Srednjoj Europi potječe iz Poljske, Češke i Slovačke, nedavne gospodarske i političke turbulencije u Mađarskoj i Sloveniji imale su tek neznatan utjecaj na uspjeh ove regije u cjelini. S obzirom na solidne pokazatelje, ne treba čuditi što

su cijene izdanja iz većine država SE-a na financijskim tržištima prilično blizu onima iz tzv. ključnih država europodručja. Stoga bi 10. obljetnica proširenja EU-a na države Srednje Europe trebala dovesti do prestanka razmišljanja o podjeli na Istok i Zapad unutar EUa”, riječi su kojima Deuber sažima pozitivan razvoj regije SE-a tijekom protekloga desetljeća. Osobito intenzivna razmjena Austrijsko je gospodarstvo u apsolutnim iznosima jedan od najvećih ulagatelja u Srednju i Istočnu Europu (SIE) općenito, a posebice u regiju SE-a. Približno 13 posto ukupnog iznosa izravnih stranih ulaganja (FDI – Foreign Direct Investments) država Zapadne Europe u SE-u odnosi se na Austriju, dok udio Njemačke

na području realnoga gospodarstva jer se na austrijske banke u regiji SE-a odnosi približno 20 posto ukupne izloženosti zapadnih banaka, u odnosu na udio njemačkih banaka u izloženosti od 14 posto. Sadašnje prognoze rasta BDP-a za Srednju Europu u visini od 2,5 posto za 2014. te 2,8 posto za 2015. godinu ne samo da su znatno više od prosjeka SIE-a (1,2 posto u 2014. i dva posto u 2015. godini), nego znatno nadmašuju i prognoze rasta za europodručje (na razini 1,5 posto u 2014. i dva posto u 2015. godini). S obzirom na to, pozitivna kretanja na području Srednje Europe i dalje podržavaju kretanja austrijskoga gospodarstva te je stoga Austrija među državama koje su imale najviše koristi od proširenja Europske unije 2004. godine.

www.privredni.hr Broj 3827, 12. svibnja 2014.

( 17,32% žena

u upravama d.d.-a u Hrvatskoj (a muškaraca 82,68%)

( 21,69% žena

u nadzornim odborima (a muškaraca 78,31%)

Žene na upravljačkim funkcijama

Traži se izlaz iz “staklenog labirinta” Istraživanjem koje je provedeno u sklopu prve faze EU Progress projekta utvrđeno je kako postoji velika razlika u zastupljenosti žena i muškaraca na upravljačkim pozicijama s obzirom na pravni oblik društva: zastupljenost žena naglo pada ako je društvo tržišno utjecajnije i njegova upravljačka struktura složenija Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

zadnje tri godine na upravljačkim funkcijama u tvrtkama radi više žena nego prije, ali žene kasnije dolaze na te pozicije, a ranije od muških kolega odlaze s njih. Žene zbog raznih faktora, a jedan od njih je majčinstvo, nekoliko godina kasnije od muškaraca dolaze na tržište rada, rečeno je na prošlotjednom okruglom stolu pod nazivom Rodna uravnoteženost na upravljačkim razinama. Tom su prigodom predstavljeni rezultati istraživanja Uklanjanje staklenog labirinta - jednakost prilika u pristupu pozicijama ekonomskog odlučivanja u Hrvatskoj, provedenog u sklopu prve faze EU Progress projekta. Nositeljica tog projekta je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, a partneri u projektu su Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Hrvatska udruga poslodavaca, Institut za razvoj tržišta rada i DiM - Udruga za građansko obrazovanje i društveni razvoj. Samo trećina odgovorila na anketu Istraživanje je provedeno elektronskim putem, a iako je njime bilo obuhvaćeno top 500 hrvatskih tvrtki, na pitanja je odgovorilo samo 168 tvrtki ili 33,60 posto, rekla je Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Rezultati istraživanja pokazuju da postoji velika razlika u zastupljenosti žena i muškaraca na upravljačkim

pozicijama s obzirom na pravni oblik društva, a slične rezultate pokazuju i istraživanja u EU-u. Zastupljenost žena u upravama dioničkih društava u Hrvatskoj iznosi 17,32 posto, a muškaraca 82,68 posto. Promatraju li se nadzorni odbori, situacija je nešto bolja te udio žena u nadzornim odborima dioničkih društava iznosi 21,69 posto, a muškaraca 78,31 posto. Takav brojčani odnos i dalje ne ohrabruje. Bolja zastupljenost žena uočena je u društvima s ograničenom odgovornošću, pa su tako u upravama tih društava žene zastupljene sa 31,87 posto, a u nadzornim odborima 24,6 posto. No, Višnja Ljubičić navodi kako je zabrinjavajuća činjenica da u trgovačkim društvima s ograničenom odgovornošću zastupljenost žena naglo pada ako je

društvo tržišno utjecajnije i njegova upravljačka struktura složenija. U upravama trgovačkih društava ograničene odgovornosti s nadzornim odborom žene čine tek 16,30 posto. Rezultati istraživanja ukazuju i na činjenicu kako je tek 9,43 posto žena uspjelo dosegnuti poziciju predsjednica upravnih tijela, dok se na poziciji predsjednica nadzornih odbora nalazi 14,3 posto žena. Uravnotežiti rodnu zastupljenost “Svi ti podaci ukazuju na to da na jednu članicu upravnih tijela i nadzornih odbora hrvatskih trgovačkih društava dolaze tri muška člana, dok je vjerojatnost sudjelovanja žena nakon njihove 55. godine života u upravnim tijelima više od 100 posto manja od vjerojatnosti da u takvim tijelima sudjeluju

muškarci iste dobne skupine”, istaknula je Višnja Ljubičić. Dodala je kako se tek 2025. godine može očekivati uravnotežena zastupljenost žena i muškaraca na upravljačkoj razini, dok se za 2027. godinu predviđa kako će oko 47 posto žena biti u nadzornim odborima raznih tvrtki. Višnja Ljubičić istaknula je i da je “rastuća plima” žena na upravljačkim funkcijama u posljednjih nekoliko godina posljedica visokog obrazovanja žena. U Hrvatskoj žene čine 60 posto visokoobrazovane radne snage. Ipak, još uvijek postoji tzv. stakleni labirint, što znači da muškarci prednjače na mjestima gdje treba odlučivati o poslovanju. “Hrvatska se treba pozabaviti tim problemom kako bismo imali uravnoteženu rodnu zastuplje-

nost. Na tržištu rada treba iskoristiti potencijale koje imaju i nude žene, a posebice se to odnosi na njihovo visoko obrazo-

Primjetno je da se sve više žena odlučuje na neki oblik poduzetništva, kaže Davor Majetić, glavni direktor HUP-a vanje. Naime, za razliku od žena, na upravljačkim funkcijama u tvrtkama postoji dosta muškaraca sa srednjom, pa čak i nižom stručnom spremom”, rekla je Višnja Ljubičić. Da država mora više pažnje uputiti rodnoj ravnopravnosti složio se i Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava, koji je upozorio da unatoč tome što je

usvojen strateški dokument - Nacionalna politika za ravnopravnost spolova u razdoblju od 2011. do 2015. godine - u praksi se ipak događa nešto drugo. “Rezultati istraživanja bolji su od očekivanog, ali trebamo vidjeti u kojoj će se mjeri žene uključiti na tržište rada, i to posebice u ona zanimanja koja su nekad bila tradicionalno muška. Nije čudno da je još uvijek manje žena od muškaraca na upravljačkim pozicijama u Hrvatskoj jer je slično i u EU-u. Poznato je da su žene snaga društva i treba im pružiti mogućnost upravljanja”, naglasio je Mrsić. Dodao je kako su istraživanju odgovorili samo oni koji su “imali nešto reći, dok su se drugi jednostavno oglušili”. Iskoristiti ljudski potencijal Govoreći o situaciji u svojoj kompaniji, Marija Felkel, direktorica Odjela ljudskih potencijala Siemensa, navela je kako je među 300 zaposlenika te tvrtke 25 posto žena, dok je u proširenoj upravi, koja obuhvaća i izvršne direktore, 19 menadžera među kojima je osam žena. Rezultate istraživanja komentirao je i Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, koji je istaknuo kako je uravnotežena rodna zastupljenost na upravljačkim pozicijama jamac kompanijama da na najbolji način koriste ljudski potencijal. Dodao je kako je i u HUP-u sve više žena, a primjetan je trend da se sve više njih odlučuje na neki oblik poduzetništva.

20 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3827, 12. svibnja 2014.

( 39.945 ha pod eko proizvodnjom bilo u Hrvatskoj u 2013. godini

Konferencija o razvoju ekološkog poslovanja u Hrvatskoj

Od eko vizije do zdrave i održive stvarnosti U Hrvatskoj se do 2016. godine očekuje povećanje udjela eko proizvodnje sa sadašnjih 3,07 na osam posto, kao i širenje površina pod eko proizvodnjom. Svi eko proizvodi moraju biti označeni eko markicom Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Bioveginih 20 godina

Tvrtka Biovega ove godine slavi 20. obljetnicu. Danas tvrtka zapošljava 150 ljudi, a u suradnji sa 40 poljoprivrednika-kooperanata, ukupno raspolaže s oko 500 hektara površine. Biovega je organizirala konferenciju Razvoj ekološkog poslovanja u Hrvatskoj: Od vizije do stvarnosti s ciljem davanja pregleda kretanja eko proizvoda na našem tržištu i isticanja potencijala te posebne tržišne niše koja se u nas intenzivno razvija zadnjih dvadesetak godina.

rema nekim istraživanjima, u našoj zemlji 19 posto stanovništva brine o zaštiti okoliša i ima razvijenu ekološku svijest, rečeno je na prošlotjednoj konferenciji pod nazivom Razvoj ekološkog poslovanja u Hrvatskoj: Od vizije do stvarnosti. Postoji više tipova ljudi koji brinu o okolišu, pa su tako Green inDeed pravi “zeleni” koji kupuju eko i organske proizvode jer im je strast prema svim oblicima ekologije postala način života. No, u posljednje se vri-

Ne smijemo dopustiti da se GMO proizvodi prošire po svijetu, upozorava Bernward Geier jeme sve više pojavljuju Glamour Green tipovi ljudi koji ekološke proizvode kupuju zbog imidža. Uglavnom su to mlađi ljudi, tehnološki osviješteni, iz urbanih sredina, rečeno je na konferenciji. Od europskih zemalja, vodeća zemlja u zaštiti okoliša je Njemačka jer od svih europskih naroda Nijemci najviše ekološki razmišljaju. Hrvatska raste zeleno “I Hrvatska sve više raste ʹzelenoʹ, pa je tako prema nedavno provedenoj anketi GfK-a, 15 posto od ukupnog broja ispitanika odgovorilo kako kupuje bio i organsku hranu, a 78

posto ih smatra kako treba postrožiti zakone o zaštiti okoliša. Od ukupnog broja ispitanika 87 posto kaže kako se kompanije trebaju odgovornije ponašati prema okolišu”, istaknula je Tatjana Rajković iz tvrtke GfK. Zakonodavni okvir za eko poljoprivredu u Hrvatskoj je utemeljen 2001. godine, a 2011. je usvojen Akcijski plan razvoja eko poljoprivrede. Prema statističkim podacima, u 2013. godini u Hrvatskoj je bilo 39.945 hektara pod eko proizvodnjom, a ujedno je bilo registrirano 1663 eko proizvođača. Na ekološku proizvodnju otpada 3,07 posto od ukupne poljoprivredne proizvodnje u našoj zemlji. Ipak, primjetno je povećanje eko površina u razdoblju od 2007. do 2013. godine, istaknula je Darija Musulin iz Ministarstva poljoprivrede.

Dodala je kako se prema Akcijskom planu razvoja eko poljoprivrede u Hrvatskoj do 2016. godine očekuje povećanje udjela eko proizvodnje na osam posto te povećanje površina pod eko proizvodnjom. “Svi eko proizvodi moraju biti označeni eko markicom, moraju imati napisano podrijetlo sirovine, a u popisu moraju biti navedeni svi eko sastojci”, rekla je Darija Musulin. Uz to, eko proizvodi trebali bi imati i certifikat jer se njime poboljšava ugled i položaj proizvoda na tržištu. Certifikat podržava vjerodostojnost proizvoda i njegovu kvalitetu. Austrija vodeći potrošač eko proizvoda Jedna od vodećih europskih zemalja po potrošnji eko proizvoda je Austrija koja je ujedno i sedma zemlja u Europi po veliči-

ni eko nasada. Christian Brawenz iz Austrijskog veleposlanstva u Hrvatskoj je istaknuo kako je organska proizvodnja postala mega trend u toj zemlji, iako 1988. godine kada je započela proizvodnja eko i organskih proizvoda, to nije bilo na zavidnoj razini. U godinama koje su uslijedile primjetan je neprekidan rast proizvodnje takvih vrsta proizvoda. Trenutno je u toj zemlji 20 posto organskih poljoprivrednih površina od ukupnog broja poljoprivrednih površina, a tamo se nalazi 22.000 eko gospodarstava. U supermarketima u Austriji 10 posto prihoda ostvaruje se od prodaje takvih vrsta proizvoda, a najviše se prodaju jaja, mlijeko i kruh, izrađeni od organskih namirnica. Brawenz je pokušao odgovoriti na pitanje zašto je ideja eko poljoprivrede doživjela

uspjeh u Austriji. Prema njegovom mišljenju, poljoprivrednici su vjerovali eko strategiji, a potrošači su se sve više educirali u tom smjeru. Kako je ekološka svijest u Austriji sve više jačala, tako se povećavala i prodaja eko proizvoda, pa se tako sada u toj zemlji od prodaje eko i organskih proizvoda godišnje ostvaruje jedna milijarda eura. Pozitivna činjenica je i to što se u eko poljoprivredi otvaraju nova radna mjesta. Ljude privlači dobra i zdrava hrana Govoreći o razvoju eko proizvodnje na globalnoj razini, Bernward Geier, ravnatelj Međunarodne federacije pokreta ekološke poljoprivrede (IFOAM), je rekao kako Australija i Oceanija imaju golem broj hektara u poljoprivredi, ali je samo 500.000 na ras-

polaganju u poljoprivrednoj proizvodnji. U Sjevernoj Americi nema mnogo poljoprivrednih površina, ali je zbog velikog uvoza to jedno od najvećih svjetskih tržišta eko proizvoda. Prema statističkim podacima, prošle je godine u svijetu prodano takvih certificiranih proizvoda u vrijednosti višoj od 60 milijardi američkih dolara. Geier je istaknuo kako je Egipat vodeće tržište u svijetu u proizvodnji organskih čajeva, na Baliju se na terasastim površinama uzgaja organska riža, a na otočju Bora Bora organska vanilija. To je samo dokaz, napominje Geier, kako je eko proizvodnja moguća u cijelom svijetu. On je istaknuo primjer vlasnika modne tvrtke Esprit koji se iz hobija bavi ekološkom proizvodnjom, a u Argentini ima ekološku proizvodnju 12 vrsta žitarica. Njegovo je poljoprivredno gospodarstvo proglašeno jednim od najljepših takve vrste na svijetu. Geier je rekao kako Hrvatska ima sve uvjete za povećanje ekološke proizvodnje, a jedan od temelja organske poljoprivrede je gospodarstvo. No, ako ono nije održivo, tada nije ni zdravo, mišljenja je Geier dodajući kako nam ipak ponajviše opasnosti prijeti od GMO proizvoda. “Zato ne smijemo dopustiti da se GMO proizvodi prošire po svijetu jer na taj način nećemo nahraniti svijet. Treba privući ljude dobroj i zdravoj hrani”, zaključio je Geier.

www.privredni.hr Broj 3827, 12. svibnja 2014.

( na oko 100

Pogled u svijet

sastanaka predstavljeni investicijski planovi tvrtki

Konferencija Zagrebačke i Ljubljanske burze

Nejednakost i rast dr. Uroš Dujšin

I Unatoč krizi, ima dobrih ulagačkih meta

zvjestan stupanj nejednakosti nužan je za poticanje rasta. Bez mrkve u obliku financijske koristi, rizično poduzetništvo i inovacije bi stale. Američki ekonomist Arthur Okun tvrdio je još 1975. da društvo ne može imati savršenu jednakost i savršenu efikasnost, pa ono mora odlučiti koliko će žrtvovati jedno u korist drugog. Dok većina ekonomista i dalje misli tako, najnoviji rast nejednakosti potaknuo je preispiti-

opet ukazuju na to da se taj odnos mijenja kada se zemlje obogate, dok treće opet ukazuju na to da je važan trend, a ne veličina nejednakosti. No u jednoj studiji iz 2011. Andrew Berg i Jonathan Ostry iz MMF-a ukazali su na to da je trajanje razdoblja rasta najvažnije za efikasnost privređivanja: potaknuti privredni rast je mnogo lakše ako se njegovo trajanje produži. No za njegov zastoj kriva je često upravo nejednakost. Nejednakost u Latinskoj Americi je za petinu veća no u

Konferencija je pokazala da i Hrvatska i Slovenija mogu ulagačima ponuditi veliki broj kvalitetnih i zanimljivih kompanija, ocijenila je Ivana Gažić

lovenija je školski primjer da država nije dobar upravljač poduzećima, kaže ekonomski i burzovni analitičar Sašo Stanovnik. Svjetska kriza imala je teže posljedice od uobičajenih zato što se podu-

Slovenija je školski primjer da država nije dobar upravljač poduzećima, kaže analitičar Sašo Stanovnik zećima upravljalo na tromi, politički način. No zbog krize je vlada bila primorana na privatizaciju niza državnih tvrtki, što će pridonijeti rastu prometa na burzi. Stanovnik je stanje na slovenskom tržištu kapitala opisao na prošlotjednoj konferenciji Zagrebačke i Ljubljanske burze, održanoj u Zagrebu. Uz predstavnike burzi, sudjelovali su i predstavnici 14 slovenskih i hrvatskih kompanija, uglavnom najvećih izdavatelja vrijednosnih papira. Bili su tu analitičari i brokeri iz 24

investicijska društva, pa bankari... Osim burzovnih igrača Hrvatske i Slovenije, sudjelovali su i gosti iz Velike Britanije, Finske i Danske. Održano je stotinjak sastanaka na kojima su predstavnici kompanija predstavljali svoje investicijske planove. “Konferencija je pokazala da i Hrvatska i Slovenija mogu ulagačima ponuditi veliki broj kvalitetnih i zanimljivih kompanija. Veliki je to doprinos prepoznavanju regije kao investicijski atraktivnog prostora”, ocijenila je Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze. Više izlaziti pred investitore Ljubljanska burza povećat će obujam svoje trgovine i zbog rasta slovenskog gospodarstva. U posljednjim kvartalima oporavlja se izvoz zbog veće potražnje u eurozoni. Kompanije će vjerojatno dio kapitala prikupljati i na burzi. Andrej Šketa, predsjednik Uprave Ljubljanske burze, kaže kako inozemni ulagači stvaraju oko 48 po-

sto burzovnog prometa. Među njima značajno mjesto imaju i hrvatski institucionalni ulagači. Šketa smatra da tvrtke i dalje premalo koriste burzu kao mjesto za prikupljanje kapitala. I dalje prevladava bankarsko kreditiranje. Šketa poručuje kompanijama da više izlaze pred investitore i testiraju svoje poslovne planove i modele upravljanja. I u Hrvatskoj će burzovna aktivnost ići u skladu s općim ekonomskim kretanjima. Prema riječima Tomislava Bajića iz Intercapitala, hrvatske prednosti su stabilne i dobro vođene banke, postojane cijene i valuta, a zbog EU-a bi se i hrvatski BDP trebao odlijepiti s dna. I u Hrvatskoj bi privatizacije državnih udjela u tvrtkama trebale donijeti burzovnu živost. Na konferenciji dviju burzi iz Hrvatske sudjelovali su Atlantic, Ericsson Nikola Tesla, Končar, Ledo, Podravka, Ina i HT, a iz Slovenije Krka, Gorenje, Telekom Slovenije, osiguravatelji Triglav i Sava, te Petrol i Luka Koper. (I. V.)

vanje njene ekonomske štete. Ako su siromasi k tome još i bolesni, slabo su produktivni. To bi moglo ugroziti vjeru javnosti u mjere koje potiču rast kao što je sloboda trgovine, smatra Dani Rodrik sa Sveučilišta u Princetonu. K tome bi ona mogla dovesti i do krize. U svojoj knjizi iz 2010. guverner Bank of India Raghuram Rajan tvrdio je da vlade često reagiraju na nejednakost olakšavajući kreditiranje siromaha. No kada tokovi kredita presahnu, stradaju svi. Trajanje rasta No odrediti točan odnos između nejednakosti i rasta je veoma teško. U nekim studijama tvrdi se da je nejednakost donekle loša za rast. Druge

Aziji. Kada bi u Latinskoj Americi tu razliku uspjeli smanjiti, razdoblja rasta bi trajala dvaput duže. Drugi autori opet ukazuju na to da vlade u zemljama s većom nejednakošću više preraspodjeljuju dohodak, kao što i bogate zemlje to čine više nego one siromašne. Uslijed toga, razlike u nejednakosti su najviše rezultat veličine preraspodjele Njemačka je nejednakija od Velike Britanije prije, a znatno manje nakon preraspodjele. Preraspodjela bogatstva do izvjesne mjere ne dovodi do štete po rast: rast dohotka po stanovniku nije bitno manji u zemljama s većim stupnjem preraspodjele. No zemlje u kojima je preraspodjela visoka mogu imati kraća

razdoblja rasta. Kada se razlika između stanja prije i poslije preraspodjele poveća, ona može zakočiti daljnju ekspanziju. Tu su, dakako, važni detalji. Nacionalizacija poduzeća i raspodjela njihovih profita bi bila gora opcija nego oporezivanje imovine radi financiranja obrazovanja. Razumna preraspodjela Nejednakost je tješnje povezana s niskim rastom. Visok stupanj nejednakosti nakon preraspodjele znači i niži rast dohotka po stanovniku. I blagi porast nejednakosti može usporiti rast. A uz stalan stupanj preraspodjele i najmanji rast nejednakosti može povećati rizik zaustavljanja rasta. Stoga preraspodjela koja smanjuje nejednakost može potaknuti rast. Ako je preraspodjela poticajna za rast, to je zbog toga što je ona zamjena za neizvjesno kreditiranje. Zato Berg i Ostry ističu da nejednakija društva pokazuju lošije rezultate kod socijalnih indikatora kao

Visok stupanj nejednakosti nakon preraspodjele znači i niži rast dohotka po stanovniku što je uspješnost obrazovanja. To ukazuje na to da kućanstva s nižim dohocima teško mogu investirati u obrazovanje. Nedavno su Barry Cynamon iz Federal Reserve Banka i Steven Fazzari s Washington Universityja u St. Louisu ukazali na to da su se Amerikanci prije 2008. naveliko zaduživali radi povećanja potrošnje. To je održavalo rast sve dok nije nastupila kriza. Razumna preraspodjela može značiti razliku između zdrave stope rasta i stagnacije.

22 HRVATSKA & REGIJA *vijesti MMF zamrznuo novu tranšu stand-by aranžmana Plaće proračunskih korisnika u oba entiteta, vojne mirovine, civilne invalidnine i neka druga socijalna primanja dovedena su u pitanje, i u najboljem slučaju njihova će isplata kasniti nakon što je MMF uskratio Bosni i Hercegovini isplatu šeste tranše stand-by aranžmana od 47,5 milijuna eura. Dvije trećine ovih sredstava bile su namijenjene Federaciji BiH, a jedna trećina RS-u. Predstavnik MMFa za BiH Ruben Atoyan izjavio je da njegova Misija ne može pred Izvršni odbor MMF-a iznijeti šesti pregled u okviru stand-by aranžmana iako su entitetske vlasti uglavnom provele dogovorene mjere poboljšanja naplate proračunskih prihoda. Za sada FBiH nema rezervnu varijantu za osiguranje potrebnih sredstava osim uzimanja kratkoročnih nepovoljnih komercijalnih kredita. Vlasti RS-a najavile su mogućnost dobivanja povoljnog kredita iz Moskve, ali se ne zna kada. Dita za jednu marku

Radnički prosvjedi koji su u veljači počeli u Tuzli jedini su koji su uspjeli smijeniti županijske vlasti u Federaciji BiH. Prvi pomaci su učinjeni u drvnoj industriji Konjuh gdje je pokrenuta proizvodnja. Kad je riječ o nekad jakoj kemijskoj industriji i tuzlanskoj tvornici deterdženata Dita, razmatra se mogućnost da vlada ove županije kupi od vlasnika 84,03 posto dionica za jednu konvertibilnu marku, da sama financijski konsolidira tvrtku i pokrene proizvodnju, rekao je novoizabrani premijer županijske vlade Bahrija Umihanić.

Privredni vjesnik Broj 3827, 12. svibnja 2014.

( oko 150 projekata ( oko 160 projekata prosječno se nudilo svake godine na SBF-u

pristiglo za ovogodišnji SBF

Amer Bukvić, direktor Bosna Bank Internationala, organizatora Sarajevo Business

Veliku regionalnu šansu im i proizvodnja hrane Svijet se navikao da iz ove regije stižu uglavnom loše vijesti. U takvom ozračju morate promovirati vlasn sigurni te da je njihov interes da ulažu kod nas. Malo je pozitivnih vijesti, posebno iz gospodarstva. SBF Zdravko Latal latal@privredni.hr

udjelovanje na 5. Sarajevo Business Forumu, koji će se održati 14. i 15. svibnja, potvrdili su vodeći investicijski fondovi iz Malezije, Katara, Ujedinjenih Arapskih Emirata te predsjednici i vlasnici tvrtki čija se imena nalaze na listi najbogatijih ljudi svijeta. Tako su dolazak u Sarajevo potvrdili Anas Khaled Al Saleh, ministar financija i predsjednik državnog investicijskog fonda Kuwait Investment Authorityja (KIA) s milijunskim investicijama u regiji MENA, i Sheikh Mansour bin Zayed Al Nahyan, zamjenik premijera Ujedinjenih Arapskih Emirata i vlasnik engleskog nogometnog kluba Manchester City, koji je 2008. kupio za 200 milijuna funti. Sudjelovanje na SBF-u su, između ostalih, potvrdili i crnogorski predsjednik Filip Vujanović, bivši predsjednik Slovenije Danilo Türk, ministar inozemnih poslova Turske Ahmet Davutoglu, te izaslanstvo čelnih ljudi iz područja biznisa i politike Katara. Do početka proteklog tjedna organizatorima SBF-a pristiglo je 160 projekata iz BiH i država regije za čiju se realizaciju očekuju sredstva inozemnih ulagača. Iz Hrvatske je pristiglo sedam projekata, uglavnom iz područja turizma. Privredni vjesnik, jedini medijski pokrovitelj SBF-a iz Hrvatske, razgovarao

je s Amerom Bukvićem, direktorom Bosna Bank Internationala, organizatora ove međunarodne investicijske konferencije. Kako ocjenjujete dosadašnja četiri foruma, kako po brojnosti sudionika, tako i po broju i vrijednosti ponuđenih poslova te, iako su zaključeni ugovori poslovna tajna, možete li navesti neke značajnije investicije? - Organizatori SBF-a su ponosni na ono što su do sada napravili. Doveli smo više tisuća vlasnika i predstavnika kompanija te investitora. Prosječno je svake godine na konferenciji bilo ponuđeno oko 150 projekata od kojih je veliki broj i realiziran. Naš drugi cilj je bio da ovu regiju, koju u svijetu najčešće prate negativne konotacije, kroz biznis, putem

U regiji upravo ovakvi susreti kao što je SBF mogu inicirati dugoročne projekte suradnje realnih razvojnih mogućnosti, posebice u području proizvodnje hrane i turizma, predstavimo u ljepšim bojama. Konkretno, svake godine smo se fokusirali na poticanje biznismena na prezentaciju dobrih projektnih planova, a u tome smo kroz profesionalnu suradnju s medijskim kućama s lokalne i šire razine, s kojima smo sklapali ugovore o me-

dijskom pokroviteljstvu kao što smo učinili i s vašim cijenjenim tjednikom, ostvarili izvanredno dobre promotivne rezultate. Uspješnim pripremama za ovogodišnji forum pridonijele su i brojne radionice u BiH, ali i u regiji, na kojima su naši bankarski stručnjaci pomagali privrednicima da pripreme i prezentiraju investicijske projekte na način kako to traže vlasnici kapitala. Nakon dosadašnjih pet konferencija uglavnom nemamo povratnih informacija o sklopljenim poslovima, kako su prošle te velike burze projekata, niti smo mogli utjecati na jednu ili drugu stranu, jer je ponajprije riječ o poslovnim tajnama. Naš

osnovni zadatak i cilj je da na SBF dovedemo velike investicijske fondove i u tome smo do sada imali uspjeha, a na ovogodišnjem skupu očekujemo još reprezentativnije ličnosti. Ali neke “tajne” se nisu mogle sakriti. U Sarajevu je izgrađen najveći shopping centar u regiji, Al-Jazeera Balkan je u Sarajevu otvorila središnju balkansku redakciju, izgrađen je hotel Bristol uništen u ratu, u Zenici se gradi gradska autocesta... BiH i zemlje regije su relativno mala tržišta da bi pojedinačno njihove nacionalne ekonomije mogle biti konkurentne i profitabilne na svjetskom tržištu. Šansa za

gospodarski napredak je u povezivanju ekonomija za nastup na trećim tržištima, a SBF otvara vrata tom udruživanju. Čini nam se da na osnovi dosadašnjih četiriju foruma regija tu šansu nije u cijelosti iskoristila. - Mislim da ste u pravu. Svijet se naučio da iz ove regije stižu uglavnom loše vijesti, poput onih da je zapaljena zgrada predsjedništva BiH, da su političari međusobno posvađani, da neki prijete referendumima o odcjepljenju, da su države prezadužene i u recesiji, da su sve češći štrajkovi radnika koji mjesecima i godinama nisu dobili zarađene plaće. U takvom ozračju morate promo-

www.privredni.hr Broj 3827, 12. svibnja 2014.

Slovenska javnost ne gleda sa simpatijama na plaće svojih direktora

Foruma

aju turizam icima kapitala da su njihovi euri i dolari upravo u svijet šalje pozitivne poruke virati vlasnicima kapitala da su njihovi euri i dolari sigurni te da je njihov interes da ulažu kod nas. Malo je pozitivnih vijesti, posebno iz gospodarstva. SBF upravo u svijet šalje pozitivne poruke. Veliku regionalnu šansu imaju turizam i proizvodnja hrane. Regija bi trebala ozbiljnije pratiti zbivanja u svijetu. Konkretno, turisti s Bliskog istoka su ranijih godina najčešće odlazili na odmor u Damask, Siriju i Egipat, na Crveno more, ili u Libanon. Sad su ta tržišta nedostupna. Ovoj se regiji pruža velika šansa da zajedničkom ponudom dobije novu, bogatu klijentelu. SBF je šansa regiji da napravi zajedničku ponudu za bogate i manje bogate klijente s Istoka. Šanse imamo i u proizvodnji hrane čija cijena na svjetskim tržištima raste, ali ne da nastupamo razjedinjeni s većim brojem malih tvrtki, nego udruženi, a time i konkurentniji. Pozitivan primjer takvog udruživanja su građevinari koji su prije dvije godine osnovali konzorcij s više od 30.000 radnika koji su postigli značajne rezultate u Rusiji i Alžiru. Kad je riječ o BiH, ali i o drugim državama u regiji, za razvoj biznisa nužna je politička stabilnost i dugoročna razvojna strategija. BiH toga nema, a osim toga ona ne predstavlja jedinstveni ekonomski prostor. Koliko to otežava vaše napore na održavanju

sarajevskih poslovnih susreta? - Da, to je za nas organizatore ozbiljna teškoća. Nije da samo BiH nema strategiju dugoročnog razvoja, nemaju je ni zemlje regije, pa niti neke europske zemlje. To je zabrinjavajuće jer bez toga teško je pobijediti sadašnju ekonomsku krizu. U regiji upravo ovakvi susreti, kao što je SBF, mogu inicirati dugoročne projekte suradnje. Bosna se zbog ukupno poremećenih ekonomskih i društvenih zbivanja suočava s još jednim velikim problemom koji će rasti ako se nešto ne napravi na stabilizaciji ukupnih odnosa, broj stanovnika će se smanjiti, a zemlja ostarjeti. Danas se procjenjuje da BiH ima 3,8 milijuna stanovnika. Po meni ima nas manje, jer je znatan broj otišao trbuhom za kruhom, a samo se pišu da su na ranijim adresama. Zahvaljujući dvojnom državljanstvu i putovnicama sve veći broj Hrvata će posao tražiti u europskim zemljama. Srbi će opet posao tražiti u Srbiji, a Bošnjaci i u Europi i na Istoku. O tome političari u zemlji ozbiljno ne razmišljaju. Ako se ti emigracijski trendovi nastave, na sljedećem popisu imat ćemo tri milijuna stanovnika. Najbolji će otići, a to je već problem za ekonomiju koja će ostati bez kadrova. To nije problem jedne etničke grupe, kako tvrde politički lideri tih etničkih grupa. To je problem svih etničkih grupa. To je problem vlasti ove zemlje.

Menadžerske plaće zaslužene ili preplaćene? Među prvih 10 najbolje plaćenih menadžera su i šefovi Istrabenza, Save Kranj i Pivovarne Laško koji su, kao i Gorenje, poslovali s gubitkom tu u Ljubljani i bivši ministar gospodarstva, kao prvi nadzornik Mercatora dobio je lani za svoj rad 33.000 eura, a s onim što je primio i za rad u komisijama stajao je Mercator 40.000 eura. Neizvjesnost i loša politička klima u kojoj se Mercator pojavljuje kao medij razduživanja njegovih vlasnika, čini posao nadzornika u najvećem trgovačkom lancu krajnje zahtjevnim, pa je pitanje koliko u kritici nadzorničkih primanja ima jala i zavisti, a koliko stvarnog opravdanja.

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

eđu razvijenim državama (OECD) Slovenija ima najnižu stopu nejednakosti, nižu čak i od izrazito socijalnih država kakve su u Skandinaviji. Unatoč tome slovenska javnost ne gleda sa simpatijama na plaće svojih direktora. Prevladava uvjerenje da su previsoke i da nemaju pokrića u rezultatima kojima se inače opravdava njihov iznos. Počinje smetati čak i plaća Jože Colariča. Predsjednika uprave farmaceutske tvrtke u Novom Mestu ne spašava od sumnje javnosti niti činjenica da je Krka i lani, u otežanim uvjetima, poslovala sa 173 milijuna eura čiste dobiti. Oni čije plaće stalno padaju, a neki ih uopće ne dobivaju, smatraju da je Colaričeva lanjska zarada od 769.000 eura ipak previsoka za slovenske prilike. Podsjećaju da je nekoliko puta veća od plaće trenutačne šefice američkog FED-a. Tomaž Berločnik iz Petrola kao drugouvršteni na tablici direktorskih plaća za svoj rad u prošloj godini nagrađen je s upola manjom plaćom nego što je bila Colaričeva. Petrolu je ispod zaključne crte ostalo 53 milijuna eura dobiti i opet ne valja – ima previsoku plaću! To isto vrijedi i za To-

maža Benčinu iz Cinkarne Celje. Vodio je tvrtku tako da se i Cinkarna uvrstila među dobitaše. Franjo Bobinac iz Gorenja nije imao takvu sreću. U prošloj godini provodio je bolne proizvodne rokade u cilju racionalizacije poslovanja. Stoga je i popratni rezultat bio nepovoljan – 25 milijuna eura gubitka za cijelo Gorenje. Gubitaši u top 10 najplaćenijih Među prvih 10 najbolje plaćenih menadžera spadaju i šefovi Istrabenza, Save Kranj i Pivovarne Laško. Svi su kao i Gorenje poslovali s gubitkom, ali to njihove direktorske plaće nije povuklo iz plimnog stanja u oseku adekvatnosti. Neki čak brane visoke plaće gubitaških direktora tvrdeći da takvi moraju raditi više ne bi li razdužili poduzeće poput

U Sloveniji raste gnjev ljudi koji smatraju da od natprosječno plaćenih menadžera nemaju očekivane koristi Dušana Zorka u Pivovarni Laško koji je imao mnogo besanih noći prije nego što je s pedesetak banaka i drugih vjerovnika dogovorio reprogram pivarskih obveza. Ekipa u Mercatoru imala je pomicati cijelu dužničku planinu. Prodaja Agrokoru bila je uvjetovana novim rasporedom gotovo milijardu eura obveza. U kontekstu (ne)zarađenih plaća i nagrada našli su se i nadzornici, među njima i dr. Matej Lahovnik, šef nadzornog odbora Mercatora. Profesor na Ekonomskom fakulte-

Preispitati znanja i etiku Da u slovenskom gospodarstvu ima jednog i drugog, pokazala je analiza nadzorničke križaljke. Iz nje nedvojbeno proizlazi da slovenski nadzornici kroz mrežu isprepletenih interesa i ovisnosti drže privilegirane položaje u nezdravim povezanostima te da za kvalitetan i odlučan nadzor jednostavno nemaju energije i vremena. Brojni primjeri signaliziraju kako bi bilo svrsishodno preispitati nadzornička znanja, dakako i – etiku. U krizi i pomutnji u kakvoj se nalazi Slovenija, gdje pada standard i raste siromaštvo, povećava se gnjev ljudi koji od natprosječno plaćenih menadžera nemaju mnogo koristi, prije svega u obliku kvalitetnih radnih mjesta.

Ima i uspješnih direktora Slovensko udruženje Manager odnedavno vodi Aleksander Zalaznik, inženjer strojarstva i već dva desetljeća direktor uspješnog poduzeća Danfoss Trata koje je dio velikog danskog koncerna. Prosječna bruto plaća radnika iznosi 2400 eura. “I bezobrazno je visoko opterećena porezima i doprinosima”, tvrdi Zalaznik, navodeći kako njegovi zaposlenici u višem dohodovnom razre-

du dobivaju od 100 eura bruto plaće samo 42 eura, dok država uzima 58 eura. “To je krađa”, otvoreno optužuje Zalaznik navodeći primjer Danske, poznate po visokim porezima, gdje se gornje plaće opterećuje sa 50 posto poreza. Novi šef udruženja Manager suglasan je s ocjenom da je ugled slovenskih menadžera poprilično srozan te da je tome kumovalo nekih pedesetak menadžera koji

su se upustili u problematična preuzimanja pogrešno procijenivši novčane tokove. Dobit slovenskih poduzeća nikad nije bila visoka, pa nije mogla pokriti ni tajkunske pothvate. Zalaznik podsjeća da Slovenija ima 140.000 gospodarskih subjekata, a da 3000 njih stvara 75 posto od 80 milijardi ukupnog prometa. Takva poduzeća ne vode loši direktori, rezolutan je Aleksandar Zalaznik.

24 TURIZAM

( samo 5% turista ( 14 € dnevno

*vijesti Dobri turistički rezultati u travnju U Hrvatskoj su u travnju ostvarena 637.043 turistička dolaska što je 16,5 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Istodobno je zabilježeno 1,87 milijuna noćenja, 19,3 posto više, prvi su podaci sustava turističkih zajednica. Pritom su domaći turisti ostvarili 108.337 dolazaka ili 7,78 posto više te 283.653 noćenja, 10,11 posto više nego u lanjskom travnju. Stranci su zabilježili još bolji rezultat - 528.706 dolazaka ili 18,5 posto više te 1,59 milijuna noćenja, 21,11 posto više nego u travnju 2013. godine. Festival Putovanje je znanje Festival Putovanje je znanje koji se ove godine održava šesti put s ciljem promicanja kulture individualnih putovanja kao jednog od najboljih načina stjecanja novih znanja održat će se 29. svibnja u zagrebačkom kinu Europa. Ideja i koncept festivala prepoznati su kao središnje mjesto okupljanja svjetskih putnika te su postali jedinstven događaj u ovom dijelu Europe. Fešta od črišanj

Na crikveničkoj rivijeri 31. svibnja i 1. lipnja održat će se manifestacija 4. fešta od črišanj. To je gastro događanje s mirisom i okusom trešanja. Glavni program održava se na Trgu Stjepana Radića u Crikvenici, a svježe i ukusne trešnje glavne su zvijezde kreativnih jela i pića u mnogim hotelima, restoranima, slastičarnicama i caffè barovima u Crikvenici, Dramlju, Jadranovu i Selcu. U ponudi će biti razne torte, pite, štrudle i drugi specijaliteti od trešanja.

Privredni vjesnik Broj 3827, 12. svibnja 2014.

u Zagreb dolazi radi kupovine

u prosjeku na šoping potroši hotelski gost

Kupovina kao dio turističkog doživljaja

Turisti vole dobar šoping Iako u posljednje doba u Zagreb dolazi sve više turista, on još nije prepoznat kao šoping destinacija Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ogu li Hrvatska i Zagreb postati prave šoping destinacije te stati uz bok Monaku i Parizu? Hoće li u skorije vrijeme u našu zemlju dolaziti sve više turista radi kupnje? Kako povezati trgovačku ponudu i turiste te na koji se način može iskoristiti zamah koji se upravo događa u kontinentalnom turizmu? Na ta i mnoga druga pitanja pokušavali su odgovoriti sudionici okruglog stola pod nazivom Šoping kao dio turističkog doživljaja održanog prošlog tjedna u zagrebačkom Arena Centru. U Zagrebu je loša ponuda suvenira Iako u posljednje doba u Zagreb dolazi sve više turista radi kraćeg odmora, on još nije prepoznat kao šoping destinacija jer samo pet posto turista dolazi radi kupovine, kako pokazuju podaci zagrebačkog Instituta za turizam. O ostalim hrvatskim turističkim gradovima kao potencijalnim šoping odredištima na okruglom stolu nije bilo riječi, što znači da je takav turistički doživljaj u Hrvatskoj još u samim začecima. Kao dobar primjer šoping centra u koji dolazi sve više posjetitelja naveden je primjer zagrebačkog Arena Centra u koji godišnje dolazi oko devet milijuna posjetitelja, a među njima je veliki broj turista. Zagrebački Institut za turizam redovno provodi istraživanja o posjećenosti glavnog hrvatskog grada. Tako je Sanda Čorak, ravnateljica tog instituta, rekla kako za razliku

Sanda Čorak

Boris Žgomba

Leila Krešić Jurić

George Reid

od gostiju koji nekoliko dana provedu u Zagrebu, 23 posto turista koji dolaze u jednodnevni posjet odlazi i u kupovinu. “Više od 80 posto gostiju koji dođu u Zagreb posjećuje

vanju, turisti zadovoljni mogućnostima kupnje u Zagrebu, dok lošom ocjenjuju ponudu suvenira. Da turisti nisu dovoljno informirani o tome kakve su mogućnosti kupnje, govorio je Boris Žgomba, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija, koji je naglasio kako je ključna upravo ta informiranost, pa je zato bitna suradnja trgovačkih kuća, hotela i putničkih agencija. “Zagreb nije tzv. leisure destinacija nego u taj grad gosti dolaze uglavnom radi poslovnih sastanaka i praćenja raznih sportskih i kulturnih evenata. Šoping je jedan od dosta važnih motiva dolaska u neki grad, a upravo mogućnosti kupovine određenom turističkom odredištu daju dodatnu turističku snagu”, istaknuo

je Žgomba. S njim se složila i Leila Krešić Jurić, direktorica Sektora za turizam Hrvatske gospodarske komore, koja je istaknula da turistima trebamo ponuditi autohtone proizvode te u turističke ture uključiti i kupovinu.

đenju nove manifestacije - Ironman Wales. To je događanje privuklo veliki broj sportaša te je samo od te manifestacije dosad zarađeno 2,5 milijuna funti turističkog prihoda. Reid je rekao i kako je u proteklih pet godina sezona u jugozapadnom Walesu produljena na razdoblje od listopada do ožujka, a godišnje se u tom dijelu bilježi posjet 2,75 milijuna turista. Govoreći o mogućnostima Hrvatske kao šoping odredišta, Reid je istaknuo kako smatra da imamo vrhunske autohtone proizvode pri čemu je izdvojio istarsko vino, masline, maslinovo ulje i tartufe. Samo je bitno, naglasio je, na koji ćemo način te proizvode “upakirati” i ponuditi turistima kako bi oni doživjeli potpuno šoping iskustvo.

Oko 40 posto hotelskih gostiju posjećuje šoping centre, a 21 posto njih trgovine i butike u centru njegove restorane i kafiće. Oko 40 posto hotelskih gostiju posjećuje šoping centre, a 21 posto njih trgovine i butike u središtu grada. Hotelski gosti prosječno dnevno troše 123 eura od čega 14 eura otpada na kupovinu”, istaknula je Sanda Čorak. Dodala je kako su, prema istraži-

Proizvodi moraju biti dobro upakirani O vlastitim iskustvima u unapređenju raznih vrsta turističkih proizvoda koji su neposredno utjecali na produljenje turističke sezone i povećanje prihoda u jugozapadnom Walesu govorio je George Reid, predsjednik Turističke zajednice Carmarthenshire iz jugozapadnog Walesa. On je rekao kako je turistička sezona u tom dijelu Walesa trajala samo nekoliko mjeseci, ali se 2012. poradilo na uvo-

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3827, 12. svibnja 2014.

( 6,17 mlrd kn ( rast od 0,7% lani je vrijedilo hrvatsko IT tržište

u odnosu na prethodnu godinu

Istraživanje IDC Adriaticsa

Stagnacija hrvatskog IT tržišta U srednjem roku očekuje se da će IT tržište rasti prosječnom godišnjom stopom od 7,1 posto te ostvariti vrijednost od 1,52 milijarde dolara u 2018. godini Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

rvatsko tržište proizvoda i usluga u IT sektoru u 2013. gotovo je stagniralo u odnosu na 2012. godinu. Naime, prema podacima iz nedavno dovršenog godišnjeg istraživanja analitičke tvrtke IDC Adriatics, vrijednost proizvoda i usluga isporučenih na hrvatskom IT tržištu lani je iznosila 6,17 milijardi kuna te je bila veća za 0,7 posto negoli u prethodnoj godini. U strukturi tog tržišta u nas, IT usluge zauzimaju najveći dio, tj. 31 posto. Slijede osobna računala s tabletima (19 posto), pakirani softver (16 posto), pametni telefoni (13 posto) te mrežna oprema (12 posto). Udio hardvera (osobna računala, pametni telefoni, uređaji za ispis...) u ukupnom IT tržištu za-

uzima 52,6 posto, a lani je njegova vrijednost iznosila nešto više od 3,2 milijarde kuna. Na softver (aplikacije, razvojni alati...) otpada 16,2 posto tržišta čija je vrijednost bila oko milijarde kuna, a na IT usluge (sistemska integracija, upravljanje mrežama, podrška...) 31,2 posto. Vrijednost ovog dijela tržišta bila je 1,9 milijardi kuna. Karlo Pernek, stariji analitičar u tvrtki IDC Adriatics, kaže kako je vrijednost hrvatskog tržišta hardvera pala za je-

dan posto. U tome dijelu tržišta najsnažniji rast zabilježile su isporuke pametnih telefona i tableta. “Također, primjećuje se blagi rast isporuka uređaja za ispis”, ističe on dodajući kako se u narednom razdoblju može očekivati rast tržišnih udjela pametnih telefona i tablet-uređaja. S druge strane, blago su opale vrijednosti ispo-

ručenih stolnih i prijenosnih računala. A izraženiji pad vidljiv je na tržištu uređaja za pohranu podataka. Prelijevanje trendova Promatrajući ukupno tržište, osim pada hardvera, primjećuje se rast vrijednosti softvera i IT usluga. Tako je stopa rasta softvera iznosila 4,7 posto, a IT usluga 1,4 posto. Ivan Juras, analitičar IDC Adriaticsa, napominje kako su vodeći potrošači IT usluga i softve-

ra lani bili Vlada, banke, telekomi i mediji. “Tomu su pridonijeli projekti poput fiskalizacije, izgradnje podatkovnih centara te sustava za praćenje sudskih predmeta eSpis koji je uveden na 33 općinska suda”, naglašava on.

Vodeći potrošači IT usluga i softvera lani su bili Vlada, banke, telekomi i mediji, kaže Ivan Juras Uporedo s ova dva segmenta IT tržišta, rasle su i vodeće hrvatske tvrtke. “Među njima su Combis, Apis, IN2 i King ICT”, ističe Juras. Važno je naglasiti kako IDC Adriatics očekuje blagi oporavak IT potrošnje u 2014. godini. U sred-

njem roku pak očekuje se da će IT tržište rasti prosječnom godišnjom stopom od 7,1 posto te ostvariti vrijednost od 1,52 milijarde dolara u 2018. godini. Ana Papež, regionalna direktorica IDC Adriaticsa, kaže kako se umjeren oporavak domaćeg IT tržišta može očekivati u ovoj i idućoj godini, nakon šest godina pada. “Implementacije treće razvojne platforme poput big data aplikacija, porast računalstva u oblaku i mobilnih aplikacija te korištenje društvenih mreža u svakodnevnom poslovanju, pozitivni su trendovi koji se polako prelijevaju s globalnog na domaće IT tržište. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju dodatno je potaknuo buđenje startup projekata te kvalitetniju suradnju izvozno orijentiranih ponuđača IT usluga i softverskih aplikacija”, zaključuje Papež.

Istraživanje o potrebama hrvatskog gospodarstva za ICT stručnjacima

Traže se novi i kvalitetni kadrovi Hrvatski partneri europske inicijative eSkills for jobs 2014 - Visoko učilište Algebra, HUPUdruga informatičke i komunikacijske djelatnosti, HGK-Udruženje za IT i Udruga nezavisnih izvoznika softvera CISEx - proveli su šestu godinu zaredom veliko godišnje istraživanje čiji je cilj procijeniti potrebe hrvatskog gospodarstva za ICT stručnjacima. Istraživanje potreba poslodavaca za zapošljavanjem u ICT sektoru provedeno je na uzorku

od 450 pravnih subjekata, članova tih udruga i organizacija, koji su najveći poslodavci informatičkih stručnjaka u Hrvatskoj. Kada se tumače rezultati provedenog istraživanja, stručnjaci u ICT sektoru imaju razloga za optimizam i zadovoljstvo jer je već treću godinu zaredom u porastu pozitivan odgovor na ključno pitanje istraživanja - imate li potrebu zapošljavati nove IT kadrove. Tako u ovoj godini čak 71 posto tvrtki izražava potrebu za novim kadrovima.

Da je posao u ICT sektoru, osim što je iznadprosječno dobro plaćen, i

Samo jedan posto ispitanih tvrtki planira smanjivati broj zaposlenih ICT stručnjaka, što je najmanje ikad dalje prilično siguran u pogledu egzistencije dodatno potvrđuje odgovor kako samo jedan posto ispitanih tvrtki planira smanjivati broj zaposlenih

ICT stručnjaka, što je najmanje ikad. Pritom 91 posto ispitanih poslodavaca izjavljuje kako hrvatskom tržištu rada nedostaje kvalitetnog kadra.

Ovisno o veličini tvrtke odnosno poslodavca razlikuje se i profil kadrova koje najviše traže. Primjerice, velike tvrtke s više od 50 zaposlenih

primarno traže poslovne analitičare i konzultante za segment poslovne primjene ICT rješenja, dok je kod malih i srednje velikih najvidljivija potreba za softverskim inženjerima i programerima. Na drugom su mjestu nakon programera poslovni analitičari i stručnjaci za primjenu ICT-a čija je traženost porasla sa 13 posto lani na 16 posto, dok su trećeplasirani konzultanti za poslovna rješenja u velikim sustavima koje će zapošljavati osam posto tvrtki. (B.O.)

26 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Ian Rankin Sveci Biblije sjena Profil Knjiga

U automobilu je pronađena onesviještena djevojka, no dokazi upućuju na to da nije riječ o običnu sudaru. John Rebus je opet u policijskoj službi. Otvoren je 30 godina star slučaj u kojem se Rebusa i njegove kolege tereti za korupciju, ali i gore stvari. On i njegovi kolege, koji su se prozvali Svecima, položili su zavjet vječne odanosti nad knjigom koju su nazvali Biblijom sjena. Istragu vodi detektiv Malcolm Fox, odlučan da Rebusa iskoristi za vlastite ciljeve...

Martina Križanić Slatko lice pobune Jesenski i Turk

Ovo sociološko izdanje donosi opširniju obradu specifičnih japanskih subkultura nastajalih od 1960-ih godina do danas, izgrađenih na japanskoj djevojačkoj kulturi onna no ko bunka i kulturnim fenomenima shojo i kawaii. Putem infantilnosti kao deklarativnog odbijanja odrastanja, ekstremnog naglašavanja stereotipno rodne ženstvenosti i konzumerističko-hedonističke igre, japanske subkulture izražavaju otpor prema dominantnoj japanskoj kulturi utemeljenoj na patrijarhatu i tradicionalnim društvenim obrascima.

Jed Rubenfeld Želja za smrću Algoritam

Bombaški napad na Wall Street iz 1920. bio je najsmrtonosniji teroristički čin u SAD-u sve do eksplozije u Oklahomi 1995. i napada na New York 2001. Razlozi pogibije i ranjavanja više od 400 ljudi u stvarnosti nikad nisu bili razjašnjeni. No, dr. Stratham Younger dat će sve od sebe da razriješi tajnu napada. Pritom će mu pomoći njegova zaručnica, znanstvenica Colette Rousseau i detektiv James Littlemore. Oni će doći do natruhe dokaza i od nje početi rasplitati zavjereničko klupko.

John Cihak, Aaron Kheriaty Pobijedite depresiju snagom vjere Verbum

U ovoj knjizi propituju se suvremeni učinkoviti načini za nošenje s depresijom, ujedinjujući ih s duhovnom potporom koju daje vjera. Ova knjiga pomaže i u prepoznavanju različitih vrsta depresije i omogućuje razumijevanje uzajamna djelovanja često mnogostrukih uzroka. Također, upoznaje i sa suvremenim dosezima medicinskih tretmana te prednostima i nedostacima psihoterapije. Pri tome se posebice pojašnjava važnost koju duhovno vodstvo treba imati u izlječenju.

Mark Wiliams i Danny Penman MeditacijE usmjerene svjesnosti Znanje

Knjiga je skup jednostavnih i učinkovitih vježbi koje će vam pomoći da prekinete krug tjeskobe, stresa, nezadovoljstva i iscrpljenosti te otkrijete istinski životni polet. Vježbe proizlaze iz kognitivne terapije temeljene na usmjerenoj svjesnosti koja je dokazano učinkovita u borbi protiv depresije. Jednostavne meditacije usmjerene svjesnosti trebate prakticirati samo nekoliko minuta dnevno, a zagospodarit ćete svojim životom i konačno uživati u njemu.

Privredni vjesnik Broj 3827, 12. svibnja 2014.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Suradnja u izvozu

Aloe, Cres. Tvrtka se bavi izradom domaćih voćnih namaza. Imaju kvalitetan hrvatski proizvod koji je ujedno i novi na poljskom tržištu. Tražimo klijente i poslovne partnere u Poljskoj. Prodajno predstavništvo nalazi se u Varšavi. Kontakt: Vesna Balenović Tomaš, aloevera.cres@ gmail.com, +385 91 576 7941.

ran@toykimo.hr, +385 1 6608743. Suradnja u izvozu

Damor, Kaštel Sućurac, www.damor.hr. Tvrtka se bavi izradom predmeta od stakloplastike i inoksa. Traži distributere za prodaju inoks proizvoda izvan Hrvatske. Kontakt: Tomislav Krnić, damor1@st.t-com.hr, +385 21 226170, +385 98 320788.

Zubarski proizvodi

AF, Kostrena, www.odontoiatrica.com.hr. Tvrtka koja se bavi prodajom zubarskih proizvoda traži tvrtke na području bivše Jugoslavije, osim Hrvatske i Slovenije za ekskluzivno zastupstvo. Početno ulaganje je minimalno. Kontakt: Ante Ćoza, ante@odontoiatrica.com.hr, 091/2886160. Igračke i odjeća

Igračka Kimo, Zagreb, www.toykimo.hr. Tvrtka proizvodi, uvozi, izvozi i distribuira visokokvalitetne dječje igračke i odjeću za djecu u dobi od tri do 12 godina. Brendovi tvrtke su: Clics konstruktivni elementi, Pandou plišani poklon-program i Henley odjevna kolekcija. Tvrtka traži partnere za izvoz i distribuciju u zemlje JI Europe. Zemlje interesa: Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Makedonija, Kosovo, Rumunjska, Bugarska, Albanija. Kontakt: Goran Krnjak, go-

Egzotično voće i povrće

Šulog, Donja Bistra, www.exotic-king.com. Tvrtka proizvodi egzotično voće i povrće - hokaido, muškatna tikva, kiwano, pepino, marakuja, tamarillo, passiflora, meksička chilli paprika, lubenica, jeju dinja, krumpir, rajčica, mrkva. Kontakt: Martina Perešin Šulog, sulog@zg.t-com. hr, +385 1 3312582, +385 99 3312582. Suradnja

Pavlos, Varaždin, www. pavlos.hr. Tvrtka proizvodi pločasti namještaj (iverica): kuhinje, spavaće sobe... Traži partnere za prodaju te strateškog partnera za ulaganje u proširenje i daljnji razvoj. Kontakt: Tomislav Pavličević, pavlos@vz.t-com. hr, +385 91 3510421. Kamen

Magma International, Istanbul, Turska, www. magmaexim.com. Tvrt-

ka se bavi izvozom i trgovinom mramora, granita i ostalog prirodnog kamenja iz najkvalitetnijih rudnika Turske i svijeta. Kontakt: Muamer Ramović, +90537 218 7016/muamer@magmaexim.com, muharrem@magmaexim. com, info@magmaexim. com. Suradnja

Fred Bobek, Vodice, www.honda-marine. hr. Tvrtka traži partnere za distribuciju i prodaju plovila i nautičke opreme. Kontakt: Vesna Peria, prodaja@honda-croatia. com, +385 22 442412. Ljekovito bilje

Ljekovito bilje, Kloštar Podravski. Tvrtka traži poslovnog partnera za prodaju kamilice, repromaterijala za čajeve i ostalog ljekovitog bilja, te za uslužno pakiranje čajeva i uslužnu doradu bilja. Kontakt: Franjo Otročak, marijan.bajsar@ ljekovito-bilje.hr, +385 48 816052. Žica

Armko, Konjščina. Tvrtka traži dobavljače za oko 40.000 tona toplo valjane žice tarifne oznake 7213911, za potrebe proizvodnje. Tvrtka je u mogućnosti proizvoditi armaturne mreže od navedene žice. Kontakt: Zdravka Jurić, zdravka. juric@armko.hr, +385 49 426409.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Održavanje motornih vozila

KBC Rijeka nabavlja usluge održavanja i popravka motornih vozila. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 500.000 kuna. Rok dostave ponuda je 28. svibnja. Namještaj

Grad Zagreb nabavlja namještaj za učenički dom Sportske gimnazije. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 800.000 kuna. Rok dostave ponuda je 28. svibnja. Vodomjerni šahtovi

Vodovod Slavonski Brod nabavlja vodomjerne šah-

tove. Procijenjena vrijednost nabave iznosi dva milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 22. svibnja. Uređaji za e-očevidnik

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja nabavlja 150 uređaja za e-očevidnik. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,7 milijuna kuna. Rok dostave ponuda za oba nadmetanja je 10. lipnja. Regija Putnička i teretna vozila

JP Putevi Brčko nabavlja putnička i teretna vozila. Rok dostave ponuda je 4. lipnja.

Zavjese

Pošte Srpske u Banjoj Luci nabavljaju trakaste zavjese i venecijanere. Rok dostave ponuda je 2. lipnja. Stomatološki materijal

Zdravstvena ustanova Apoteke Crne Gore Montefarm nabavlja stomatološki materijal. Rok dostave ponuda je 12. lipnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3827, 12. svibnja 2014.

Sajamski vodič

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Cvjetno proljeće – Rijeka

Prodaje se tvornica limene ambalaže Tvornica limene ambalaže, Vela Luka, Dubrovačko-neretvanska županija, procijenjene vrijednosti 1.368.115 kuna. Dražba se održava 14. svibnja na Trgovačkom sudu u Splitu, Stalna služba u Dubrovniku. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor i poziv na mobitel 091/5164 792. Oranica, ukupne površine 3373,62 četvorna metra, Resnik, Grad Zagreb, procijenjene vrijednosti 777.777,78 kuna. Dražba se odražava 14. svibnja u 11.45 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Jamčevina iznosi pet posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor i poziv na mobitel 098/431 940. Stan, ukupne površine 121,07 četvornih metara, Pula, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 1,085.894,21 kunu. Ročište za prodaju održava se 15. svibnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci. Jamčevina iznosi 10 posto prodajne vrijednosti nekretnine. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem i pozivom na mobitel 098/442 082. Poslovni prostor, nadstrešnica i dvorište, ukupne površine 11.323 četvorna metra, Umag, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 29,142 milijuna kuna. Dražba se održava 16. svibnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci, Stalna služba u Pazinu. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem C-Umag i pozivom

na mobitel 098/9023 000 ili fiksni telefon 052/432 728. Livada, ukupne površine 8.311,73 četvorna metra, Slavonski Brod, Brodskoposavska županija, procijenjene vrijednosti 8320 kuna. Dražba se održava 16. svibnja u 9.30 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti. Kuća, dvorište, oranice, pašnjak, šuma i šikara, ukupne površine 36.676,91 četvorni metar, Oriovac, Brodsko-posavska županija, procijenjene vrijednosti 1,133.654 kune. Dražba se održava 19. svibnja u 8 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti. Proizvodni pogon sa zemljištem, ukupne površine 15.621 četvorni metar, Oroslavje, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti 3,3 milijuna kuna. Dražba se održava 19. svibnja u 10 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Jamčevina iznosi 10 posto početne vrijednosti i potrebno ju je uplatiti na depozitni račun ovog suda broj IBAN: HR9 223 900 011 300 00 0 460, pozivom na broj 05 St-975/2011. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor i poziv na mobitel 091/3823 035. Kuća, zgrada, poslovni prostor, šupa i dvorište, ukupne površine 1277 četvornih metara, Vinkovci, Vukovarsko-sri-

jemska županija, procijenjene vrijednosti 386.000 kuna. Dražba se održava 20. svibnja u 11.30 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnina. Dodatne obavijesti o imovini mogu se dobiti od stečajnog upravitelja na broj mobitela 098/253 898, svakog radnog dana od 9 do 14 sati. Stari mlin i zemljište, ukupne površine 2201,12 četvornih metara, Čađavica, Virovitičko-podravska županija, procijenjene vrijednosti 50.000 kuna. Dražba se održava 21. svibnja u 13.30 sati u prostorijama izdvojenog pogona računovodstvenoga ureda Sigma, Križevačka ulica 31, Koprivnica. Kao ponuditelji na usmenoj javnoj dražbi mogu sudjelovati osobe koje najkasnije do početka njenog održavanja uplate jamčevinu u visini od 10 posto početne cijene te dokaz o tome predoče stečajnom upravitelju prije održavanja dražbe. Dodatne informacije kao i dogovor o razgledanju nekretnina moguće je dobiti pozivom na broj mobitela 098/407 337. Gradilište (sa statusom kulturnog dobra), ukupne površine 3002 četvorna metra, Ivanec, Varaždinska županija, procijenjene vrijednosti 160.000 kuna. Dražba se održava 21. svibnja u 13.45 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine te ju je potrebno uplatiti najkasnije dva dana prije ročišta za javnu dražbu. Obavijesti o prodaji nekretnine mogu se dobiti od stečajnog upravitelja na brojeve 098/481 953 ili 042/771 850 svakog radnog dana od 9 do 15 sati.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Sajam cvijeća i uređenja od 13. do 18. svibnja, Rijeka

Manifestacija okuplja proizvođače cvijeća, ukrasnog, aromatičnog i začinskog bilja. U ponudi su cvjetne sadnice, cvijeće te proizvodi vezani za hortikulturu, dekoracije i uporabni predmeti za vrt i dom

Dentex

Međunarodni sajam dentalne medicine od 15. do 17. svibnja, Zagreb

Dentex je međunarodni bijenalni sajam koji okuplja najznačajnije proizvođače i dobavljače dentalne opreme, pribora i usluga.

Medicina i tehnika od 15. do 17. svibnja, Zagreb

Međunarodni sajam medicine, rehabilitacijske i laboratorijske opreme i farmacije održava se 40. put. Izlagači će predstaviti najnovija dostignuća u medicini, farmaciji i dentalnoj medicini.

Proljetni sajam

od 16. do 18. svibnja, Velika Gorica

Na 12. međunarodnom proljetnom sajmu očekuje se stotinjak izlagača. Sajam će ponuditi i prodajne izložbe proizvoda obrtnika, poduzetnika, OPG-ova, škola i udruga.

Urbanovo – Festival pušipela Sajam vina, vinarske i vinogradarske opreme od 16. do 18. svibnja, Štrigova

Ova važna kulturno-turistička manifestacija okuplja eminentne proizvođače vina i vinarske opreme, poljoprivredne proizvođače, poduzetnike i tradicijske obrtnike.

Plodovi Dalmacije

Sajam domaćih autohtonih proizvoda od 17. do 19. svibnja, Split

Okuplja proizvođače meda, maslinova ulja, pršuta, badema, vina i rakija, suvenira i narodnih nošnji. U okviru sajma održavat će se okrugli stolovi u sklopu kojih će se educirati mali i mikro poduzetnici, mala obiteljska gospodarstva i zadruge.

Mineral EXPO Zagreb 17. i 18. svibnja, Zagreb

Sudjeluju izlagači iz Hrvatske, Slovenije, BiH, Kosova, Češke, Slovačke, Njemačke, Poljske, Indije i Australije. U ponudi će biti unikatan nakit, brušeni rubini, safiri, smaragdi, turmalini, topazi, opali i mnoge druge vrste dragog i poludragog kamenja, kao i literatura na ovu temu.

Podatke sakupili: www.sajmovi.eu

www.privredni.hr

28 SVIJET FINANCIJA PV TJEDNI REPORT U tjednu od 28. travnja do 4. svibnja ukupno je bilo 139 stečajnih postupaka što je za 34,53 posto manje u odnosu na tjedan ranije kada ih je bilo 187. U predstečajnoj nagodbi bilo je zaključeno 28 postupaka, dok su 24 postupka započela. Uloženo je 20 prijedloga, a 19 ih je odbijeno. Izbrisana su 152 subjekta, dok je s likvidacijom započelo 12 subjekata. Osnovano je 220 trgovačkih društava pri čemu prednjači Zagreb (106), a slijedi ga Split (25). Na Trgovačkom sudu Pazin je osnovano 21 trgovačko društvo, dok je na drugom mjestu Varaždin sa 18 osnovanih subjekata. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a, čak 125, te ukupno 95 d.o.o.-a. STEČAJEVI

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

19 15 1 3 2 0 2 21 21 97 20 6 19 24 28

BRISANI SUBJEKTI

Brisani subjekti

152 152 12 12 0

Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Poslovni subjekti

220 95 125 0

d.o.o. j.d.o.o. d.d. Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

3 3 0 16 21 17 0

REJTING TJEDNA

S&T HRVATSKA d.o.o.

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

2 25 2 18 7 106

Privredni vjesnik Broj 3827, 12. svibnja 2014.

( 25,5 mlrd kn

dug pravnih osoba iz sektora gospodarstva

Financijska agencija

Blokirani dugovali 33,7 Dvije trećine blokiranih poslovnih subjekata ili njih 40.018 odnosi se na poslovne

bog dospjelih, a nepodmirenih obveza na dan 31. ožujka 2014. godine bio je blokiran 60.041 poslovni subjekt, što je za 1,4 posto manje nego u veljači. Oni su ukupno dugovali 33,77 milijardi kuna ili 0,5 posto više nego mjesec dana ranije. Na godišnjoj razini riječ je o smanjenju za 6978 poslovnih subjekata (10,4 posto) i nepodmirena duga za 4,7 milijardi kuna (12,1 posto). Najviše onih u dugotrajnoj blokadi Promatramo li insolventnost prema trajanju blokade, i u ožujku su dominirali poslovni subjekti u dugotrajnoj blokadi, kako po broju tako i po iznosu blokade. Više od 65 posto poslovnih subjekata u blokadi je više od 360 dana, a iznos njihove blokade čini 84,6 posto

iznosa ukupnoga duga. Kod poslovnih subjekata u dugotrajnoj blokadi, više od godinu dana, dominiraju oni koji su blo-

kirani pet i više godina, njih je 31,1 posto, a ukupno imaju 8,5 milijardi kuna dospjelih nepodmirenih obveza.

Kad je riječ o insolventnosti prema trajanju blokade i vrsti poslovnih subjekata, pravnih i fizičkih osoba koje obavlja-

Hrvatski poduzetnici u 2013.

Ostvarena neto dobit od 3,5 milijardi kuna

oduzetnici Hrvatske, obveznici poreza na dobit (bez banaka, osiguravateljskih društava i drugih financijskih institucija), njih 101.191, koliko ih je u Registar godišnjih financijskih izvještaja podnijelo godišnje financijsko izvješće za 2013. godinu, lani su imali 830.928 zaposlenih (prema satima rada), ostvarili su ukupan prihod od 612,4 milijarde kuna (povećanje od 1,7 posto), ukupne rashode od 605 milijardi kuna (povećanje od 1,7 posto) te 3,5 milijardi kuna neto dobi-

ti što je povećanje od 27,1 posto u odnosu na ostvarenu neto dobit u 2012. godini.

Od 612,4 milijarde kuna prihoda, 97,2 milijarde ostvarene su prodajom robe na ino tržištu Dobit razdoblja u iznosu od 30,4 milijarde kuna u 2013. godini ostvarilo je 61.730 ili 61 posto poduzetnika, dok je gubitke razdoblja ukupne vrijednosti 26,9 milijardi

kuna iskazao 39.461 ili 39 posto poduzetnika. U odnosu na 2012. godinu ostvareno je povećanje broja zaposlenih za 2,7 posto, ukupnih prihoda za 1,7, ukupnih rashoda za 1,7, smanjenje dobiti razdoblja za 1,1 te gubitka razdoblja za 3,9 posto, a rezultat toga je povećanje konsolidiranog financijskog rezultata – neto dobiti za 27,1 posto. Od 612,4 milijarde kuna ukupnoga prihoda poduzetnika, 97,2 milijarde ostvarene su prodajom robe na inozemnom tržištu, što je 0,5 posto manje

nego u 2012. Na stranim tržištima svoje proizvode i usluge plasirao je 13.321 (13,2 posto) poduzetnik. Na stranim tržištima kupljeno je robe u vrijednosti 88,7 milijardi kuna te je trgovinski suficit iznosio 8,5 milijardi kuna. Za svoj su rad zaposlenici kod poduzetnika u 2013. godini primili prosječnu mjesečnu neto plaću od 4778 kuna, što je nominalno 0,2 posto manje nego u 2012. (uslijed rasta potrošačkih cijena od 2,2 posto riječ je o realnom smanjenju od 2,3 posto).

www.privredni.hr Broj 3827, 12. svibnja 2014.

( 240,3 mil kn

dug pravnih osoba koje nisu u sektoru gospodarstva

( 8 mlrd kn

dug blokiranih fizičkih osoba

milijardi kuna subjekte bez zaposlenih. Iznos njihova dugovanja čini 67,6 posto iznosa ukupnoga duga ili 22,82 milijarde kuna Broj blokiranih POSLOVNIH SUBJEKATA, broj zaposlenih i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 31. ožujka 2014. – prema ročnosti (iznosi u tisućama kuna) Trajanje blokade

Broj blokiranih poslovnih subjekata

Broj zaposlenih Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje

Iznos dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje po ročnosti – stanje 31. ožujka 2014. do 30 dana

do 30 dana

3.004

8.027

350.562

181-360 dana

31 – 60 dana

1.719

3.761

454.354

61-180 dana

61 – 180 dana

10.117

8.820

1.571.632

181 – 360 dana

5.424

4.681

2.835.648

više od 360 dana

39.777

16.500

28.552.996

UKUPNO

60.041

41.789

33.765.192

Izvor: Fina

ju registriranu djelatnost vidljivo je da dominiraju pravne i fizičke osobe u dugotrajnoj blokadi, onoj od 360 i više dana. Dvije trećine blokiranih poslovnih subjekata ili njih 40.018 odnosi se na poslovne subjekte bez zaposlenih. Iznos njihova dugovanja čini 67,6 posto iznosa ukupnoga duga ili 22,82 milijarde kuna. Od ukupno 60.041 blokiranog poslovnog

28,6 2,8 1,6

30-60 dana 1,5 do 30 dana 0,4 0,0

iznosi u milijardama kuna 5,0

10,0 15,0 20,0 25,0 30,0 35,0

Izvor: Fina

subjekta, nešto manje od polovine su pravne oso-

Od ukupno 60.041 blokiranog poslovnog subjekta, nešto manje od polovine su pravne osobe be, s tim da se na njih odnosi najveći dio iznosa dospjelog, a nepodmi-

renog duga - 76,3 posto ili 25,75 milijardi kuna. Najmanji je iznos duga kod nelikvidnih pravnih osoba blokiranih do 30 dana, koji iznosi 297,1 milijun kuna, a najveći pravnih osoba u blokadi neprekidna trajanja više od 360 dana, koji iznosi 21 milijardu kuna. Od 29.505 blokiranih pravnih osoba, njih 27.975 ili 94,8 posto odnosi se na pravne osobe iz sektora gospodar-

stva. Na njih se odnosi 25,5 milijardi kuna (99,1 posto) nepodmirenoga duga, dok na pravne osobe koje nisu svrstane u sektor gospodarstva, otpada 240,3 milijuna kuna (0,9 posto). Duguju više od 15 milijardi, a nemaju zaposlenih Veliki dio pravnih osoba, njih 14.227 ili 79,9 posto koje su u dugotrajnoj blokadi, pravne su oso-

be bez zaposlenih radnika, a ukupno duguju 15,6 milijardi kuna. Kad je riječ o fizičkim osobama, blokirano je njih 30.536 koje ukupno duguju nešto više od osam milijardi kuna. Na fizičke osobe u blokadi duže od jedne godine odnosi se 71,9 posto od ukupnoga broja blokiranih fizičkih osoba. Najmanji je iznos prijavljenog dospjelog nepodmirenog duga neli-

kvidnih fizičkih osoba blokiranih do 30 dana (53,4 milijuna kuna) te od 31 do 60 dana (54,1 milijun kuna), a najveći je iznos fizičkih osoba u blokadi neprekidna trajanja više od 360 dana, koji iznosi 7,5 milijardi kuna. Kod fizičkih osoba koje su dugotrajno blokirane njih 66,7 posto ili 14.645 su fizičke osobe bez zaposlenih radnika, a njihov ukupan dug iznosi 4,6 milijardi kuna.

raste broj građana u blokadi

Građani u ožujku dugovali 25,66 milijardi kuna

rema podacima Financijske agencije, 31. ožujka ove godine bila su blokirana 314.742 građana koji su ukupno dugovali 25,66 milijardi kuna. Na kraju prvog kvartala 2012. u blokadi je bilo 212.317 građana, a dug je iznosio 13,08 milijardi kuna, dok su lanjskog 31. ožujka bila blokirana 255.564 građana s ukupnim dugom od 18,75 milijardi kuna. U prosjeku, broj blokiranih građana u razdoblju od 31. ožujka 2012. do 31. ožujka 2014. godine mjesečno se povećavao za 4268, a dug za

Struktura građana prema visini duga – stanje 31.3.2014. Visina duga

Udio duga građana prema bankama kao vjerovnicima posljednjeg dana ovogodišnjeg ožujka iznosio je u ukupnom dugu 54,31 posto. Prema visini duga slijedi dugovanje za usluge telekomunikacijskim tvrtkama

Ukupni dug

do 2.000

56.975

55.325.450,57

od 2.000 do 10.000

95.385

497.644.909,17

od 10.000 do 25.000

60.191

976.593.282,07

od 25.000 do 50.000

37.875

1.349.794.943,81

od 50.000 do 100.000

29.964

2.109.096.848,97

od 100.000 do 500.000

28.743

5.724.603.365,17

od 500.000 do 1 milijun

2.943

2.030.650.496,18

od 1 milijuna i više

0,52 milijarde kuna. Jedan od razloga tog trenda je zatvaranje obrta, zbog čega se dug obrta nakon njegova zatvaranja umjesto na obrtu evidentira njegovom dotadašnjem vlasniku kao građaninu.

Broj građana

2.666

12.918.431.328,93

314.742

25.662.140.624,87

Izvor: Fina

(3,02 posto udjela), zatim prema osiguravateljskim društvima (2,97 posto), leasing tvrtkama (2,86 posto) te dug prema tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje

(2,66 posto). Promatrano po segmentima, vidljivo je da je najviše građana čiji je nepodmireni dug veći od 2000, a manji od 10.000 kuna. Takvih je građana 31. ožuj-

ka bilo 95.385, a pribroje li im se oni koji su blokirani za iznos do 2000 kuna, ukupno je 152.360 građana blokirano zbog duga manjeg od 10.000 kuna.

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3827, 12. svibnja 2014.

Tržište novca Zagreb

I dalje skromna potražnja i niske kamate Jelena Drinković

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

akon dva skraćena radna tjedna, koja su dodatno usporila tromo novčano tržište, protekli je donio blagu živost zbog pripreme isplate mirovina. Izdašna likvidnost depozitnih institucija, skromna potražnja i niske kamatne stope i dalje su glavna obilježja trgovanja sudionika na Tržištu novca Zagreb. Uz visoku ponudu kratkoročnih viškova likvidnosti, dio prijavljenih potreba sudionika u pojednim danima ostaje nepodmiren zbog međusobnih kreditnih ograničenja sudionika.

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

800

600

400

200

5.5.2014.

6.5.2014.

7.5.2014.

U skladu s ranijom najavom, Ministarstvo financija održalo je prošli utorak aukciju trezorskih zapisa. Prema očekivanjima izdano je više kunskih zapisa nego što je planirano. Snažnija potražnja domaćih investitora utjeca-

8.5.2014.

9.5.2014.

la je na smanjenje prinosa kunskih zapisa na rok od šest mjeseci, dok je prinos zapisa s rokom dospijeća od godine dana ostao nepromijenjen u odnosu na prethodnu aukciju. Planirani iznos izdanja iznosio je 500 milijuna kuna,

5.5. - 9.5.2014.

28.4. - 30.4.2014.

1000

ponedjeljak

utorak

dok je ukupna ponuda dosegla 962 milijuna kuna, od čega je Ministarstvo financija prihvatilo ponudu za 902 milijuna kuna. Izdano je 25 milijuna kuna trezorskih zapisa s rokom dospijeća od 182 dana uz kamatnu stopu od 1,1 po-

srijeda

četvrtak

petak

sto godišnje, a na rok od 364 dana izdano je 937 milijuna kuna zapisa uz kamatnu stopu od dva posto godišnje. Nakon ove aukcije stanje upisanih trezorskih zapisa povećalo se za 402 milijuna kuna, te sada ukupno

stanje izdanih trezorskih zapisa iznosi 23,665 milijardi kuna. Za trezorske zapise u eurima nije bilo interesa sudionika, te je planirano izdanje od pet milijuna eura izostalo. Iako započinje novo razdoblje održavanja obvezne pričuve za depozitne institucije, zbog izrazito visoke likvidnosti, ne očekuju se promjene u odnosu ponude i potražnje za kratkoročnim pozajmicama. Trgovanje u takvim uvjetima neće donijeti promjenu tržišnih kamatnih stopa.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Kuna oslabjela u odnosu na dolar

Pad vrijednosti Mirexa

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od prošloga ponedjeljka do petka u odnosu na američ-

Vrijednost obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirex prošloga petka dosegnula je razinu od 189,7399 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se pad od gotovo 0,5 posto.

valuta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,145121

CAD

kanadski dolar

5,074555

JPY

japanski jen (100)

5,395844

CHF

švicarski franak

6,223284

GBP

britanska funta

9,286163

USD

američki dolar

5,490364

EUR

euro

7,584938

7.600

USD

tranom razdoblju također ojačala za 0,2 posto.

5.490

CHF

6.245

7.595

5.480

6.240

7.590

5.470

6.235

7.585

5.460

6.230

7.580

5.450

7.575 6.5.

7.5.

8.5.

9.5.

6.225

5.440 5.5.

6.5.

7.5.

8.5.

9.5.

6.220 5.5.

6.5.

7.5.

8.5.

9.5.

Oprez zbog ukrajinske krize

6850 6838

bih kvartalnih rezultata nekih kompanija. Međutim, kasnije su ih nakratko ohrabrile naznake jačanja američkog gospodarstva, blagi rast kineskog izvoza 16600

FTSE 100

16540

i uvoza u travnju te izvješće Janet Jellen, predsjednice Feda. Ona je, naime, u izvješću Kongresu kazala da će američka središnja banka, ako bude potrebno, 4170

Dow Jones

4136

6826

16480

4102 4068

6814

16420

6802

16360

4034

6790

16300

4000

5.5.

4550 4520

6.5.

7.5.

8.5.

9.5.

5.5.

9700

CAC40

9640

6.5.

7.5.

8.5.

9.5.

DAX

14480

4490

9580

14360

9520

14240

4430

9460

14120

4400

9400

14000

6.5.

7.5.

8.5.

9.5.

5.5.

6.5.

7.5.

8.5.

9.5.

NASDAQ

5.5.

14600

4460

5.5.

MIREX - tjedni

0,4%

0,2%

-0,2% -0,4%

-0,6% 8.4.

18.4.

28.4.

8.5.

5.5.

6.5.

7.5.

8.5.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 8.5.2014.

Međunarodno tržište kapitala

Ulagači na svjetskim burzama početkom prošloga tjedna bili su na oprezu zbog sukoba u Ukrajini, usporavanja rasta kineskog gospodarstva te sla-

MIREX - mjesečni

primjena od 10. svibnja 2014. 5.5.

Izvor: HNB

švicarski franak uvećana je za nešto manje od 0,3 posto. Kuna je u usporedbi s eurom u proma-

ki dolar oslabjela za gotovo 0,3 posto. Naprotiv, vrijednost domaćeg platnog sredstva u odnosu na

6.5.

7.5.

8.5.

9.5.

NIKKEI 225

6.5.

7.5.

8.5.

9.5.

i dalje podržavati gospodarstvo. Na tjednoj razini pak većini promatranih burzovnih indeksa umanjena je vrijednost. Tako je indeks Londonske burze FTSE bio manji za gotovo 0,2 posto. Zatim, pad vrijednosti zabilježili su američki Dow Jones, koji je u spomenutom razdoblju oslabio za 0,08 posto, tehnološki indeks Nasdaq za 2,4 posto te indeks Tokijske burze Nikkei (od utorka do petka) za 1,8 posto. S druge strane, vrijednost indeksa Pariške burze CAC40 uvećana je za 0,2 posto, a frankfurtskog DAX-a za 0,4 posto.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

195,1495 193,8399 173,2746 189,4360 189,7399

204,3467 220,3362 137,4723 159,7899 166,4205 182,0270 110,9687 127,8783 214,1717 208,8499 225,6059 108,5401 165,3422 145,6128 120,4166 191,9358 127,7644 138,7728 205,0786 175,9404 140,2071 164,9771

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3827, 12. svibnja 2014. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 943.503.837,16 kn

HT gubitnik, Crobexi pali kuna, što je rast od 20 milijuna kuna, odnosno za 48 posto. Indeks Crobex ostvario je tjedni pad od 1,24 posto i završio na 1.687,66 bodova. Crobex10 pao je za 1,09 posto i tjedan završio na 951,85

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

edovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi u proteklome tjednu iznosio je 61 milijun Top 10 po prometu HT d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Solaris d.d. Valamar Adria Holding d.d. AD plastik d.d. Adris grupa d. d. (povl.) Croatia osiguranje d.d. Turbos DAX short 8 Ledo d.d. Tehnika d.d.

tjedna promjena -7,52% -2,52% -0,16% -0,15% +2,60% -0,80% +0,28% +1,23% -1,88% +13,20%

zadnja cijena 142,33 1.575,20 699,02 176,73 106,50 263,87 7.219,97 49,20 8.330,00 419,99

promet 22.244.806,67 5.385.733,51 2.986.694,24 2.629.535,75 2.118.870,87 2.107.589,23 1.978.881,53 1.510.193,85 1.242.881,07 1.238.006,66

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 61.113.179,06 kn

bodova. Kod sektorskih indeksa najviše je rastao CROBEXkonstrukt (2,27 posto), dok najveći pad bilježi CROBEXnutris (-4,51 posto). Obveznički indeksi su tjedan završili s malim promjenama i 10 dionica s najvećim rastom cijene Nexe grupa d.d. VABA d.d. Kutjevo d. d. Turbos zlato long 7 Lucidus d.d. Turbos zlato long 6 Tehnika d.d. RIZ-odašiljaci d.d. Turbos H.HUB N. GAS short 4 Valamar grupa d.d.

s različitim predznacima. Crobis je pao za 0,05 posto, a Crobistr porastao za 0,05 posto. Najlikvidnije izdanje bio je HT koji je skupio promet od 22,2 milijuna kuna. Njegova zad nja cijena bila je 142,33

tjedna promjena +41,67% +33,72% +32,45% +28,57% +20,83% +13,36% +13,20% +13,06% +10,00% +9,43%

zadnja cijena 85,00 7,97 18,00 51,30 14,50 112,00 419,99 76,88 3,30 165,35

promet 36.550,00 9.856,97 150.918,89 11.561,00 5.800,00 44.800,00 1.238.006,66 344.843,48 6.492,20 698.383,52

INVESTICIJSKI FONDOVI

zadnja vrijednost 1.687,6600 951,8500 102,1718 129,3189

kune, uz pad od 7,52 posto. Tokom trgovanja se cijena spustila i do povijesno najnižih 141,15 kuna. 10 dionica s najvećim padom cijene Agromedimurje d.d. Elektroprojekt d.d. Turbos H.HUB N. GAS short 3 HG Spot d.d. (u stečaju) Turbos € bund fut. Short 5 Badel 1862 d.d. Industrogradnja Grupa d.d. Imunološki zavod d.d. Kreditna banka Zagreb d.d. Viro tvornica šecera d.d.

tjedna promjena -1,24% -1,09% -0,05% +0,05%

Dobitnik tjedna je Tehnika s rastom od 13,2 posto, na 419,99 kune, uz promet od 1,2 milijuna kuna.

tjedna promjena -55,91% -29,40% -22,03% -20,00% -17,37% -15,19% -15,00% -14,29% -13,14% -11,58%

zadnja cijena 220,00 353,00 4,60 1,08 15,70 12,00 85,00 60,00 143,32 420,00

promet 13.430,26 12.708,00 8.051,25 321,84 9.017,10 3.706,15 18.000,00 6.069,80 21.500,40 617.462,25

*vijesti

KD Nova Europa je dobitnik tjedna Od ukupno 72 aktivna fonda, u proteklom tjednu njih 37 je poraslo. U minusu je tjedan završilo 35 fondova. Kod dioničkih fondova je od ukupno 32 poraslo njih devet. Najviše, za 3,25 posto, uvećana je vrijednost fondu KD Nova Europa koji je tako postao

dobitnik tjedna. U grupi dioničkih pala su 23 fonda. Najveći pad zabilježio je fond NETA US Algorithm (-3,27 posto) koji je postao gubitnik tjedna. Kod mješovitih fondova su porasla tri od ukupno njih 12. Najviše je vrijednost uvećana fondu VB

SMART za 0,35 posto. Palo je devet mješovitih, a najveći pad od 0,85 posto bilježi ZB global. Od ukupno osam obvezničkih fondova njih pet je poraslo. Najviše je vrijednost porasla fondu NETA Emerging Bond za 0,85 posto. Među obveznič-

kim fondovima najveći pad bilježi HI-conservative (-0,16 posto). Svih 20 novčanih fondova ostvarilo je pozitivne tjedne promjene u rasponu od 0,06 do 0,01 posto. Najuspješniji je bio OTP euro novčani s rastom od 0,06 posto. (I.L.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Valuta

od 1.5. do 8.5. 2014. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%] -0,30

HPB Global

76,8550

KD Victoria

16,7721

-1,17

OTP uravnoteženi

102,8625

-0,47

HI-growth

€

8,9387

-0,52

KD Balanced

8,1244

-0,33

Raiffeisen World

€

124,6600

0,39

Agram Trust

52,7669

-0,23

ZB euroaktiv

€

130,6054

0,54

NETA GBEM

€

8,1580

-0,14

ZB trend

€

133,9764

-0,50

Allianz Portfolio

125,1875

-0,45

FIMA Equity

59,6936

-0,61

VB SMART

€

96,0381

0,35

KD Prvi izbor

11,7484

-0,60

Raiffeisen Absolute

€

100,4200

0,33

Ilirika JIE

€

126,9861

0,48

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS

Raiffeisen New Europe

€

48,3400

-1,15

ZB bond

€

171,5558

0,42

PBZ Equity fond

€

9,0045

-1,67

HI-conservative

€

13,0062

-0,16

HPB Dionički

85,3421

-1,22

Raiffeisen Bonds

€

160,3500

0,05

Erste Adriatic Equity

€

72,0300

-2,12

PBZ Bond fond

€

114,7989

0,14

NETA Global Developed

96,7695

-0,60

Capital One

189,9079

-0,10

ZB aktiv

99,4744

-1,78

HPB Obveznički

€

141,9907

-0,01

Capital Two

71,2449

-1,14

NETA Emerging Bond

66,0528

0,89

Ilirika Azijski tigar

€

39,4389

-0,33

Erste Adriatic Bond

€

106,3100

0,43

PBZ I-Stock

€

6,7660

0,81

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS

Platinum Global Opportunity

14,0354

-0,85

PBZ Novčani fond

141,6125

0,02

KD Nova Europa

5,8530

3,25

ZB plus

173,4181

0,02

OTP indeksni

35,2679

-3,16

ZB europlus

€

148,7991

0,02

Platinum Blue Chip

€

94,2048

0,14

PBZ Euro Novčani

€

137,2111

0,03 0,02

NETA Frontier

495,6367

-1,08

Raiffeisen Cash

155,1700

OTP MERIDIAN 20

€

85,6676

-0,34

Erste Money

148,9300

0,01

66,0400

-1,52

HI-cash

149,2011

0,03 0,05

NETA US Algorithm

148,3015

-3,27

PBZ Dollar fond

128,6118

NETA New Europe

78,4404

-0,79

HPB Novčani

141,5520

0,01

Ilirika BRIC

€

65,1774

1,55

OTP novčani fond

131,0714

0,02

VB CROBEX10

88,9538

-2,03

VB Cash

126,7494

0,03

KD Energija

9,7110

0,29

Agram Euro Cash

€

12,0089

0,05

ZB BRIC+

€

80,6238

0,98

Allianz Cash

116,9569

0,01

Raiffeisen Absolute Aggressive

€

112,1800

-0,07

Erste Euro-Money

€

113,8700

0,03

Allianz Equity

€

118,5680

-1,81

Auctor Cash

107,8955

0,03

Raiffeisen euroCash

€

104,5800

0,05

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global

€

139,6861

-0,85

PBZ Global fond

€

12,4436

0,16

HPB Euronovčani

€

105,5489

0,01

Locusta Cash

1313,7543

0,02

HI-balanced

€

10,8601

-0,21

NETA MultiCash

105,5779

0,05

ICF Balanced

100,5402

-0,22

OTP euro novčani

€

101,8753

0,06

Robna razmjena Robni izvoz Hrvatske u siječnju i veljači bio je veći za 13 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Također, prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), robni uvoz izražen u kunama tijekom ova dva mjeseca povećan je 4,3 posto. Tako pokrivenost uvoza izvozom iznosi 60,7 posto, dok je lani bila 56 posto. Iz Hrvatske je u prva dva mjeseca izvezeno robe u vrijednosti 11,2 milijarde kuna, dok je uvoz iznosio 18,5 milijardi kuna. Deficit robne razmjene s inozemstvom je 7,2 milijarde kuna te je manji 6,8 posto u odnosu na isto razdoblje u 2013. godini. Dobri rezultati HG Spota

HG Spot je u 2013. godini, koja je po mnogim značajkama bila recesijska za IT industriju, ostvario prihod od 53 milijuna kuna, što je rast od 30 posto, te je imao 1,5 milijuna kuna dobiti. Istovremeno, zaposlio je desetak novih djelatnika te danas HG Spot ukupno ima oko 40 zaposlenika. Prosječna plaća iznosi 6300 kuna neto. S obzirom na to da se rast prometa na-

stavio i u ovoj godini, tvrtka planira nova zapošljavanja i otvaranje poslovnica. Manji prihodi Vipneta Vipnet je u prvom tromjesečju ostvario 83,2 milijuna eura ukupnih prihoda, što je 9,6 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani. Pad prihoda rezultat je loše gospodarske situacije, ali i promjene regulative u roamingu i interkonekciji te nižih cijena mobilnih uređaja. Sukladno tome, konsolidirana EBITDA u prvom je kvartalu niža za 22,5 posto i iznosi 22,7 milijuna eura. Broj kućanstava koja koriste Vipnetove fiksne komunikacijske i TV usluge porastao je na 202.100, što je za 17,4 posto više u odnosu na isto razdoblje lani. Broj pretplatnika mobilne telefonije porastao je za 1,8 posto, dok je broj prepaid korisnika u istom razdoblju smanjen za 8,1 posto. Ukupan broj korisnika u mobilnoj mreži iznosi 1,81 milijun. Podrška zdravstvu Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio je Hrvatskoj zajam u iznosu od 75 milijuna eura za poboljšanje kvalitete i djelotvornosti pružanja zdravstvenih usluga u okviru Programa za rezultate. Program će pod nadzorom Ministarstva financija provoditi Ministarstvo zdravlja, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi.