Fina forum i Zlatna bilanca Hrvatski poduzetnici lani su ostvarili neto dobit od 3,5 milijardi kuna, čak 27 posto više nego u 2012. godini
Čuvanje radnih mjesta Zakon o potporama za očuvanje radnih mjesta nudi mogućnost da se radni tjedan skrati na tri dana
Potpore u poljoprivredi Oni koji to još nisu učinili, mogu svoj zahtjev podnijeti do 9. lipnja, ali uz “penale” zbog kašnjena
tema tjedna
aktualno
aktualno
Str. 4-5
Str. 10
Str. 11
2008 2009 2010 2010 2011 2012
3 8 2 8 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 19. svibnja 2014. Godina LXI / Broj 3828. www.privredni.hr
60
1953 2013
privredni vjesnik
norveški kapital za hrvatski vjetar / poticaji prerađivačima / argentum i zaks / turizam / svijet financija 5. sarajevo business forum
SARAJEVO KAO REGIONALNI DAVOS Hrvatska se predstavila s desetak projekata iz turizma i drugih gospodarskih djelatnosti >>14-15
POSEBAN OG PRIL info EEN onosi
ork Što d rope Netw e Eu is r p r Ente
Intervju: Darko Pappo
Da, avioni već voze na solarni pogon
>> 6-7
>> 5
Mi smo se uvijek oslanjali samo na sebe i nismo ovisili ni o kome. To je i razlog zašto smo uspjeli, kaže član Uprave Brodosplita
Ian Nash iz tvrtke Bayer Material Science predstavio je Solar Impulse u sklopu 5. zagrebačkog energetskog tjedna
Pozivamo Vas na
8. konferenciju o sigurnosti i kvaliteti hrane koja će se održati od 26. do 28. svibnja u Opatiji u organizaciji Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore Teme konferencije: osiguravanje sigurnosti i kontrole kvalitete u lancu prehrane u EU-u pregled znanstvenih mišljenja EFSA-e krize u lancu prehrane alergeni u hrani granice poštenog informiranja financiranje službenih kontrola novosti u zakonodavstvu hrane životinjskog podrijetla Na konferenciji će se okupiti predstavnici nadležnih tijela, znanstvenih i stručnih institucija iz RH i EU-a, te subjekata u poslovanju hranom kako bi se predstavile stručne novosti, raspravili dosad poduzeti koraci u području sigurnosti i kvalitete hrane te najavile daljnje aktivnosti. U sklopu konferencije održat će se okrugli stol „Promicanje zdravlja i upravljanje preventivnim aktivnostima odabirom hrane“ na kojem će biti sudionici iz Ministarstva zdravlja, Ministarstva poljoprivrede, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te Hrvatske agencije za hranu.
UVOD
www.privredni.hr Broj 3828, 19. svibnja 2014.
Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?
Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr
Turizam pokreće zapošljavanje Brojke koje govore o zapošljavanju u turizmu još su jedan dokaz da je i u ovim izazovnim vremenima turizam ne samo pokretač gospodarstva, već i generator ukupnog zapošljavanja. Dobrom pripremom sezone u koju su uključeni i predstavnici javnog i privatnog sektora, očekujem da ćemo i ove godine ostvariti dobre brojke turističkog prometa, prihoda, ali i zaposlenosti. Zadovoljan gost uvijek se vraća, stoga na zaposlenima u turizmu leži ključ uspjeha narednih sezona.
Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke:
Halal je naše tržište Prošle godine povećali smo izvoz za šest posto i napravili iskorake na tržišta gdje je halal certifikat preduvjet da bi se naši proizvodi prodavali. Riječ je o tržištima koja su u porastu, a i struktura potrošača je poželjna za kompaniju poput Podravke. Čak 70 posto muslimanske zajednice živi i hrani se u skladu s halal standardom, tako da svjetsko halal tržište čini 1,6 milijardi potrošača. Želimo postati značajan ponuditelj na tim tržištima, unaprijediti kvalitetu života prehranom, dati neke nove okuse i načine pripreme te učiniti Podravku u cjelini prepoznatljivom na tim tržištima.
Vladimir Kovačević, predsjednik Uprave Đuro Đaković Holdinga:
Novčani tok nam je stabilan Iako već duže vrijeme u vagonskom i vojnom programu imamo bitno smanjene narudžbe, nijedan radnik nije otpušten i nijednog trenutka nisu dovedena u pitanje prava iz kolektivnog ugovora. Radimo na ugovaranju poslova za 2015. godinu, na tome da i u ovom dijelu Đuro Đaković Grupe opet bude više posla. U međuvremenu, Uprava je osigurala stabilan novčani tijek i isplate plaća. U drugim dijelovima Đuro Đaković Grupe posla ima dovoljno te se radi na ugovaranju poslova za sljedeću godinu.
Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković
pvinfo
G(H)OST KOMENTATOR: Renata Šeperić Petak, vlasnica tvrtke Logička matrica
Darko Lorencin, ministar turizma:
IMPRESUM
3
Socijalno poduzetništvo kreira stvarne promjene Na razini EU-a, u socijalnom poduzetništvu zaposleno je više od 14 milijuna stanovnika, te ostvaruje godišnji prihod veći od 50 milijardi eura
S
ocijalno poduzetništvo pojavilo se kao spona između privatnog i društvenog sektora te uz primjenu poduzetničkih načela, preuzimanjem rizika i odgovornosti, i uz uvođenje inovativnih metoda u društvenom sektoru poduzima konkretne aktivnosti za unapređenje kvalitete života i održivi razvoj. Budući da je riječ o poduzetništvu, profitabilnost je svakako cilj, ali nije jedini i najvažniji. Upravo je ovaj oblik poduzetništva ključan za oblikovanje ekonomskog i društvenog razvoja koji nadilazi nedostatke tržišta i koristi pri tome pristup “odozdo prema gore”. U poslovanje se uključuju različite skupine ljudi koje nerijetko, zbog određenih karakteristika, bivaju isključene iz društva i aktivnosti zajednice. Pri tome se misli na mlade, žene iznad 40. godine života, stanovništvo iznad 50. godina života, osobe s invaliditetom, nacionalne manjine i slično. U nabrajanju je namjerno izostavljen pojam radnog iskustva jer ono nije isključivo vezano uz godine života. Nerijetko se susrećemo sa situacijama da mladi nemaju prilike steći radno iskustvo ili da su žene iznad 45. godine života, zbog prihvaćanja
uloge domaćice, dugi niz godina isključene iz tržišta rada te ih ono više ne prepoznaje. Socijalno poduzetništvo je djelovanje poduzetnika koji prepoznaje društveni problem (teško zapošljive skupine) te primjenom poduzetničkih principa organizira, kreira i vodi poslovni pothvat, sve s ciljem pozitivne društvene promjene. Bitno je razlikovati socijalne usluge od društvenog aktivizma. Umjesto poduzimanja izravne akcije, kao što bi to učinio socijalni poduzetnik, društveni aktivist poku-
Ovaj je oblik poduzetništva ključan za oblikovanje razvoja koji nadilazi nedostatke tržišta šava napraviti promjenu putem neizravne akcije, utječući na druge aktere (vladu, organizacije civilnog društva, radnike...) da oni sami krenu u akciju. Pri tome, što čini ključnu razliku, naglasak se stavlja na utjecaj neke akcije, ali ne na samu provedbu akcije. Socijalno poduzetništvo obuhvaća sve sektore te će njegov utjecaj biti kvali-
Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr
Ažuriranje adresara i distribucija Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: uprava@privredni.hr
Lektura: Sandra Baksa
Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr
PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović
tetan tek onda ako ga se shvati kao takvog, a ne isključivo kao oblik djelovanja organizacija civilnog društva. Na razini EU-a, u socijalnom poduzetništvu zaposleno je više od 14 milijuna stanovnika, te ostvaruje godišnji prihod veći od 50 milijardi eura. Jedna četvrtina svih novih poduzeća osnovanih svake godine upravo su socijalne tvrtke, a taj se broj u Francuskoj, Finskoj i Belgiji penje čak na jednu trećinu. Hrvatski zakoni do nedavno nisu prepoznavali socijalno poduzetništvo kao specifičan pojam, već je on bio shvaćen
kao društveni aktivizam i oblik poslovanja isključivo neprofitnog sektora. Počeci razumijevanja socijalnog poduzetništva vidljivi su tek u posljednje dvije godine. Primjeri dobre prakse u Hrvatskoj su socijalna zadruga Humana Nova, koja potiče zapošljavanje osoba s invaliditetom i drugih društveno isključenih osoba, udruga Roda koja promovira korištenje platnenih pelena kao zdravijeg, ekološkijeg i jeftinijeg načina prematanja djece, udruga Dupinov san koja ostvaruje senzibiliziranje javnosti prema očuvanju prirodne baštine Jadranske regije (mora, obale i otoka), AKD Mungos sa svrhom obavljanja poslova razminiranja, te CEDRA - Cluster za eko-društvene inovacije i razvoj kao mreža centara podrške za postojeće i potencijalne društvene poduzetnike. Socijalno poduzetništvo kao model poslovanja u kojem su uravnotežene financijske, socijalne, kulturne i ekološke potrebe najčešće promoviraju socijalni poduzetnici koji su pokretači promjena, kao pojedinci i kao skupine, koji ulažu svoje vrijeme, novac, vještine i znanja kako bi poboljšali živote pojedinaca i zajednice.
Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb P.P. 631 Direktor: Darko Buković
Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru
4
TEMA TJEDNA
Privredni vjesnik Broj 3828, 19. svibnja 2014.
612,4 mlrd kn ( 3,5 mlrd kn ( Bjelorusija širom Nova prilika za izvoz
otvara vrata Najveći potencijali za jačanje gospodarske suradnje Hrvatske i Bjelorusije su u području energetike, graditeljstva, prometa, turizma, sektora usluga i obrazovanja, zaključeno je na susretu bjeloruskog izaslanstva s predstavnicima hrvatskih tvrtki u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Predsjednik HGK-a Luka Burilović naglasio je potrebu proširenja međusobnih gospodarskih aktivnosti, a dobra će prigoda za to biti poslovni forum koji se planira za sljedeću godinu u Minsku. Proizvodne potencijale i poslovne interese na bjeloruskom tržištu predstavilo je desetak izvozno orijentiranih hrvatskih tvrtki iz trgovine, graditeljstva, prehrambene industrije, energetike, elektroindustrije, ICT sektora, turizma i duhanske industrije. Bjelorusija je u carinskoj uniji s Rusijom i Kazahstanom, najrazvijenije su grane teška industrija i strojogradnja,
Bez carine u Alžir Zagrebački ured odvjetničkog društva Wolf Theiss uspješno je ishodio bescarinski izvoz proizvoda Adria čelika u Alžir, koji je toj tvrtki naj-
ukupna neto dobit poduzetnika u 2
Fina forum i Zlatna bilanca
Točna informacija je najb a u posljednje vrijeme jača i laka industrija, ponajprije proizvodnja tekstila, kože i obuće. Bjelorusija je otvorena za investicije, kojih je lani bilo u vrijednosti od dvije milijarde dolara. Robna razmjena između Hrvatske i Bjelorusije najviši je iznos dosegnula 2008. godine, kada je iznosila 93,4 milijuna dolara, a potom zbog recesije dolazi do pada, pa je razmjena u prošloj godini iznosila 41 milijun dolara. Od toga je hrvatski izvoz 16,3 milijuna, a uvoz iz Bjelorusije 24,8 milijuna dolara. Najznačajniji hrvatski izvozni proizvodi u Bjelorusiju su električni aparati, lijekovi, kemijski proizvodi, električni transformatori i statički pretvarači. (D.Ž.)
*vijesti
Održan DENTEX Na Zagrebačkom velesajmu održan je DENTEX, međunarodni sajam dentalne medicine. I ove godine nastavljena je praksa izuzetno posjećenih operacija uživo, koje su posjetitelji mogli pratiti u posebno uređenoj sajamskoj ordinaciji. Novost je bio dentalni laboratorij za dentalne tehničare. Na sajmu je sudjelovalo 284 izlagača iz 28 zemalja.
ukupni prihodi poduzetnika u 2013.
važnije izvozno tržište. Adria čelik je proizvođač čelika iz Splita, u stopostotnom vlasništvu njemačkog Techcoma. Alžir je i nakon ulaska Hrvatske u EU nastavio primjenjivati carinu od 15 posto na hrvatske proizvode, a Wolf Theiss je pregovorima s Europskom komisijom uspio iznaći rješenje. Svinje mogu u izvoz Nadležno tijelo u Austriji dostavilo je pozitivno mišljenje na hrvatski nacionalni program kontrole i iskorjenjivanja bolesti Aujeszkoga, započet u dogovoru s uzgajivačima svinja koncem 2013. Tako je i službeno omogućen izvoz živih svinja na austrijsko tržište, a prve pošiljke odaslane su početkom svibnja. Iz Hrvatske je u proteklim mjesecima izvezen veći broj svinja i u Mađarsku, Rumunjsku i Italiju.
Općine i gradovi dosad su bili naviknuti samo na rutinske komunalne poslove, a sad nemaju ni ljude ni iskustvo niti podatke, upozorava ravnateljica Ekonomskog institu
Drago Živković zivkovic@privredni.hr
H
rvatski poduzetnici, bez banaka i osiguranja, u prošloj su godini ostvarili ukupni prihod od 612,4 milijarde kuna i neto dobit od 3,5 milijardi kuna. Prihod je veći za 1,7 posto, a dobit za čitavih 27 posto nego u 2012., što potvrđuje da i u uvjetima recesije još uvijek ima dovoljno poduzetnika koji dobro posluju. Prema podacima Financijske agencije, predstavljenima na dodjeli već tradicionalnih nagrada Zlatna bilanca, ukupno 101.196 poduzetnika zapošljavalo je prošle godine 830.928 radnika, što je za 22.235 više nego 2012. godine. Iako mali poduzetnici čine veliku većinu
Dobitnici nagrada Zlatna bilanca za 2013. godinu
po broju tvrtki, financijski je naše gospodarstvo visokokoncentrirano: 100 najvećih tvrtki (jedan posto ukupnog broja) zajedno ostvaruje 35,2 posto ukupnih prihoda. Ipak, i za male poduzetnike stižu bolji dani, što potvrđuje podatak da su u prošloj godini ostvarili 165,7 milijuna kuna neto dobiti, dok su godinu ranije završili s gubitkom. Ekipiranost varira Kako bi ova i sljedeće godine bile uspješnije od prethodnih, poduzetnicima su potrebne kvalitetne informacije da donesu prave odluke. Fina im nudi spektar takvih informacija, a najviše se koriste one koje su prezentirane u obliku web servisa, kazala je predsjednica Uprave Fine Anđelka Buneta.
Kvalitetne informacije važne su i jedinicama lokalne samouprave, osobito ako se žele natjecati za sredstva iz EU fondova Jedan od najpopularnijih je servis Transparentno. hr, lansiran u srpnju 2013. godine, koji je od tada koristilo 240.000 korisnika s više od milijun pregleda stranica. Odnedavno je dostupna i nova verzija servisa, s unaprijeđenom tražilicom i uključenim podacima o poslovanju tvrtki u 2013. godini. Kvalitetne informacije od velike su važnosti
i jedinicama lokalne samouprave, osobito ako se žele natjecati za sredstva iz EU fondova. Koliko su općine i gradovi za to ekipirani, jako varira, a jedan od najpozitivnijih primjera je Grad Ivanec koji je dobio i međunarodni BFC certifikat za gradove s povoljnim poslovnim okruženjem. Do toga se došlo, prema riječima gradonačelnika Milorada Batinića, dugotrajnom reformom gradske uprave još od 2005. godine, unatoč prvotnim otporima zaposlenika koji su navikli raditi na stari način. Općina nije samo komunalac Iako je važno podatke staviti na web stranice, investitorima je još važnije da su svi ti podaci točni i ažurni, pa upravo u sveo-
> Najuspješniji poduzetnik prema financijskom rejtingu u 2013. godini: ZAGREBINSPEKT, Zagreb
> Rudarstvo i vađenje: ANTENAL, Novigrad
> Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija: TERMOPLIN, Varaždin
> Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo: POLJOPRIVREDNO PREHRAMBENI KOMPLEKS, Nova Gradiška
> Prerađivačka industrija: YTRES, Donji Kneginec
> Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša: UNIJA NOVA, Zagreb
5
www.privredni.hr Broj 3828, 19. svibnja 2014.
( 22.235 više radnika
2013.
Razgovor s Ianom Nashem, Bayer Material Science/Solar Impulse
nego 2012. zapošljavali su lani domaći poduzetnici
bolji poslovni poticaj
da se moraju baviti i razvojnim projektima, za što najčešće uta Dubravka Jurlina Alibegović Financijski rezultati poslovanja poduzetnika Hrvatske u 2013. godini (iznosi u milijunima kuna)
2012
2013
Indeks 2013./2012.
808.693 602.010 595.143 34.936 28.069 4.090 30.740 27.963 2.777 97.661 90.923 6.738 4.786
830.928 612.441 604.998 34.639 27.196 3.914 30.392 26.862 3.529 97.166 88.700 8.466 4.778
102,7 101,7 101,7 99,2 96,9 95,7 98,9 96,1 127,1 99,5 97,6 125,7 99,8
Photo: Zarko Basic/PIXSELL
Opis
Broj zaposlenih Ukupni prihodi Ukupni rashodi Dobit prije oporezivanja Gubitak prije oporezivanja Porez na dobit Dobit razdoblja Gubitak razdoblja Konsolidirani financijski rezultat (dobit ili gubitak razdoblja) Izvoz Uvoz Trgovinski saldo (izvoz minus uvoz) Prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom Izvor podataka: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja
buhvatnom ažuriranju Batinić vidi najveći izazov kvalitetnog informiranja. U nekim drugim općinama i gradovima stanje je s informacijama kaotično, posvjedočio je dekan ri-
nih stanovnika, zbog čega im je vrlo teško planirati kapacitete vodovoda i kanalizacije. Problem je to što su općine i gradovi dosad bili naviknuti samo na rutinske komunalne poslo-
pljanju podataka mogle bi im pomoći akademske ustanove i instituti, ali za dodatne poslove, osobito u pripremi EU projekata, trebali bi se i dodatno ekipirati. No, to je teško ako
Da je stanje s informacijama ponegdje kaotično pokazuje primjer općine u kojoj su mislili da imaju 40 poduzetnika, a imali su ih 160 ječkog Ekonomskog fakulteta Heri Bezić, navodeći primjer općine u kojoj su mislili da imaju 40 poduzetnika, a imali su ih 160. Ima i općina, najčešće na obali, u kojima ne znaju ni koliko imaju stal> Graditeljstvo: FORSET, Zagreb
ve, a sada se moraju baviti i razvojnim projektima, za što najčešće nemaju ni ljude ni iskustvo niti podatke, upozorila je ravnateljica Ekonomskog instituta Dubravka Jurlina Alibegović. U sku> Prijevoz i skladištenje: VIATOR & VEKTOR PROJEKTI, Zagreb
> Trgovina na veliko i malo; popravak > Pružanje smještaja te priprema i motornih vozila i motocikla: usluživanje hrane: ABBOTT LABORATORIES, NEWREST DUBROVNIK Zagreb
općina nema novca da bi platila dodatne zaposlenike ili vanjske stručnjake, stoga treba ozbiljnije poraditi na okrupnjavanju jedinica lokalne samouprave, zaključeno je na okruglom stolu Fina foruma. > Informacije i komunikacije: PET MINUTA, Zagreb
> Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti: ZAGREBINSPEKT, Zagreb
Da, avioni već voze na solarni pogon Solar Impulse je lani preletio SAD u 26 sati neprekidnog leta. Sada bi trebao obletjeti svijet za 72 sata Drago Živković zivkovic@privredni.hr
P
rije nešto više od 10 godina, švicarski zrakoplovni entuzijasti Bertrand Piccard i Andre Borschberg pokrenuli su projekt Solar Impulse. Riječ je o prvom zrakoplovu isključivo na solarni pogon, koji bi, ostvare li se planovi, sljedeće godine trebao obletjeti svijet u neprekinutom letu. Prošle godine Solar Impulse I već je preletio s kraja na kraj Sjedinjenih Američkih Država u 26 sati neprekidnog leta. Solar Impulse II trebao bi obletjeti svijet za 72 sata, prema riječima Iana Nasha iz tvrtke Bayer Material Science, koja je jedan od partnera projekta. Nash je predstavio Solar Impulse u sklopu 5. zagrebačkog energetskog tjedna u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Što je zapravo Solar Impulse? Kako radi? - Solar Impulse je zrakoplov raspona krila 72 metra, što ga čini većim od Boeinga 747, ali je istovremeno vrlo lagan, tek 2300 kilograma. Krila su mu potpuno prekrivena sa 17.248 fotonaponskih ćelija. Pogon je isključivo solarni, danju se baterije pune tijekom leta, a noću leti na energiju spremljenu u baterijama. Ima četiri elektromotora, svaki od oko 17 konjskih sna-
ga, koji razvijaju brzinu do 140 kilometara na sat. Solarni paneli čine oko 10 posto ukupne mase, a baterije jednu četvrtinu. Čemu bi takva letjelica trebala služiti? - Solar Impulse je zamišljen kao inspiracija za sve one koji razmišljaju o izazovima što ih pred nas postavlja rastuća potrošnja energije i emisije ugljičnog dioksida. Ne možemo brzo očekivati masovniju proizvodnju solarnih zrakoplova, ali vjerujemo da se tehnološka rješenja razvijena za Solar Impulse mogu upotrijebiti u mnoštvu područja. Za desetak godina ta bi rješenja mogla dovesti i do potpune preobrazbe zračnog prijevoza koji sada u velikoj mjeri pridonosi globalnom zagađenju. Koliko košta Solar Impulse? Tko su ulagači? - Dosad su u istraživanja uloženi deseci milijuna dolara. Proizvodna cijena bila bi, naravno, manja, jer ne bi trebalo ponovno sve istraživati. Primjerice, baterije su najteži dio zrakoplova, a inovacije su na tom području vrlo skupe. Jedna od inovacija razvijena za ovaj projekt su i mobilni hangari na napuhavanje, čije podizanje traje između šest i sedam sati. Tu su i različiti novi hibridni materijali, neki od njih još u eksperi-
mentalnoj fazi, a izolacijski materijali ugrađeni u Solar Impulse među najnaprednijima su u svijetu. Investitori su kompani-
Danju se baterije pune sunčevom energijom, a noću leti na energiju spremljenu u baterijama je poput Bayera, a glavni partneri su Solvay, Omega, Schindler i ABB. Svojim znanjem pridonose i različite akademske ustanove diljem svijeta. Solarna energija koristi se desetljećima, ali čini se da sporo napreduje. Ili je to krivi dojam? - Razvoj se ubrzava. Još smo daleko od željene efikasnosti, ali što se više kompanija uključuje u istraživanja, nadamo se da će u budućnosti solarne ćelije dostići visoku razinu učinkovitosti. Sa sadašnjom tehnologijom, još je dug put do razvoja solarnog zrakoplova koji bi mogao prevoziti 100 ili 200 putnika. Međutim, u kratkom roku neka se tehnološka rješenja mogu koristiti za hibridne letjelice s postojećim gorivima i dodatnim solarnim panelima. Dakle, postoje kratkoročne koristi, ali za dugoročne su svakako potrebna značajna dodatna ulaganja u istraživanje.
6
AKTUALNO
Privredni vjesnik Broj 3828, 19. svibnja 2014.
( 30 MW
snaga planirane vjetroelektrane kod Dubrovnika
( 1,23 mlrd kn prihod Brodosplita u 2013.
Darko Pappo, član Uprave Brodosplita
Obnovljivi izvori energije
Najteže razd Stalno radimo na popunjavanju knjige narudžbi kako bismo im njihovoj gradnji ne poslujemo s gubitkom, što u ovoj fazi restru svako drugo uspješno poduzeće
Norveški kapital za hrvatski vjetar S
Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr
Norveški mirovinski fond ima golemi potencijal od 840 milijardi dolara, od čega će 8,4 milijarde biti uložene u zelene tehnologije Drago Živković zivkovic@privredni.hr
N
orveška ima višak investicijskog kapitala, razvijenu tehnologiju i visoku zaposlenost. Hrvatska ima manjak kapitala, visoku nezaposlenost i tehnološki zaostaje. Kako su dvije zemlje slične veličine, nameće se zaključak da se u velikoj mjeri nadopunjuju, što otvara prostor za suradnju, posebno na polju obnovljivih izvora energije. Poruka je to i norveških gostiju i hrvatskih domaćina na konferenciji koju su u Zagrebu suorganizirali Veleposlanstvo Kraljevine Norveške i Hrvatska gospodarska komora. Dodatni argument za jačanje suradnje Domagoj Juričić, direktor međunarodnih odnosa HGK‑a, vidi i u podatku da je Norveška tek na 35. mjestu hrvatskih trgovinskih partnera, odnosno na 20. mjestu investitora u Hrvatsku. Razmjerno niska cijena rada u Hrvatskoj jedan je od najprivlačnijih mamaca za norveške investitore, priznaje norveški konzultant Karl Christian Strømsem, ali komparativnu prednost vidi i u prilično razvijenim tehničkim kompetencijama
hrvatskih radnika. Suradnja bi se financijski podržala sustavom EEA bespovratnih potpora, putem kojega je Norveška od 2009. do 2014. uložila više od 800 milijuna eura, uglavnom u novim članicama EU-a. Norveški mirovinski fond ima golemi potencijal od 840 milijardi dolara, od čega će 8,4 milijarde također biti uložene u zelene tehnologije. Turbine iz Splita Na polju solarne energije Norveška može ponuditi vrhunske sirovine i materijale, iako same panele više ne proizvode. Solarna energija nije budućnost, ona je sadašnjost, uvjeren je Strømsem, a pokretač promjena je Njemačka, gdje 60 posto ukupnih investicija u energetiku odlazi u solar-
Razmjerno niska cijena rada u Hrvatskoj jedan je od najprivlačnijih mamaca za norveške investitore ni sektor. Norveški Rainpower specijaliziran je za opremu za hidroelektrane, a u Hrvatskoj već surađuje s Končarom.
Iako na hrvatskom tržištu još nisu isporučivali opremu, potpredsjednik kompanije Fredrik Ringnes nada se da će projekti izgradnje malih hidroelektrana na Savi i njima donijeti priliku. Reprezentativni projekt koji bi mogao udružiti hrvatske i norveške potencijale predstavio je Mark Gero iz tvrtke CO2cut: plutajuća vjetroelektrana na otvorenom moru ispred Dubrovnika. Elektrana bi imala instaliranu snagu od 30 megavata, a sastojala bi se od pet vjetroturbina. Kako bi turbine plutale kilometrima daleko od obale, ne bi nagrđivale okoliš niti smetale ribarima, a podatak da su kod Dubrovnika bio bi iskorišten u marketinške svrhe. Model financiranja koji Gero nudi na obostranu je korist. Norveški Statoil svoje bi vjetroturbine po licenci proizvodio u splitskom brodogradilištu, gdje je radna snaga znatno jeftinija, a troškovi transporta višestruko manji. To bi u Hrvatskoj otvorilo dodatna radna mjesta, smanjio bi se uvoz energije i povećao udjel obnovljivih izvora, a projekt bi stekao status strateške investicije, čime bi se zaobišlo ograničenje kvote za vjetroenergiju.
Darkom Pappom, članom Uprave Brodosplita razgovarali smo o stanju u tom splitskom brodogradilištu, novim poslovima, odnosu s državom te budućnosti splitskog brodogradilišta i hrvatske brodogradnje. Bojite li se činjenice da je grupacija DIV brzo narasla? - Ne bojimo se zato što je naš rast vezan uz izvoz, a tu su mogućnosti daleko šire nego samo na domaćem tržištu. Mi smo se uvijek oslanjali samo na sebe i nismo ovisili ni o kome. To je i razlog zašto smo uspjeli. Kakva je bila poslovna 2013. godina? - Riječ je o prvoj godini nakon restrukturiranja Brodosplita, tako da je ona neusporediva s drugim, uobičajenim godinama. Godinu smo završili sa 1,23 milijarde kuna prihoda i 629 milijuna kuna dobiti. No, ta je dobit u stvari samo računovodstvena, jer smo zbog zahtjeva revizije morali u prihode za 2013. uvrstiti i prihode koje ćemo u idućim godinama dobiti od države, pa to onda dovodi do takvog račuvodstvenog prikaza i tolike dobiti. U programu restrukturiranja planirali smo negativno poslovanje iz redovnog poslovanja u prve tri godine, što je za očekivati zbog stanja u kojem smo preuzeli Brodosplit. Prve dvije ili čak tri godine kod
restrukturiranja zahtijevaju više obraćanja pozornosti na ostvarenje ciljeva u predviđenim promjenama kako bi naredno razdoblje bilo poslovno održivo. Unutar Brodosplita osnovali smo niz malih tvrtki kao centre izvrsnosti. Kako vam se snalaze projektanti? Za njih su to ipak novi poslovi i nisu navikli na njih. - Mi smo od vrlo jakog projektnog ureda osnovali tvrtku Brodosplit-Projekt, koja trenutačno zapošljava 120 ljudi i stalno se ojačava novim inženjerima. Istina je da su se u praksi do sada ti stručnjaci usredotočavali na dvatri tipa projekata te da im je ovakav dinamičan način rada na više projeka-
Vjerujemo i dalje da država trajno vidi svoj interes u održanju Brodosplita, na čemu mi intenzivno radimo ta novost. Sada je sve ubrzano, s puno zahtjeva za promjenama, prilagodbu kupcu i tržištu. Sve to zahtijeva dodatan angažman projektanata, ali će i to nakon nekog vremena prijeći u rutinu. Kakva je situacija sa zaposlenicima? - U brodogradilištu je sada zaposleno 2355 radnika. U zadnjih 13 mjeseci smo zaposlili više od 450 novih radnika. Traj-
no su otvoreni natječaji za radna mjesta zavarivača, brusača, bravara, cjevara, bojadisara, pjeskara i slična tehnička zanimanja. Jednako tako otvoren je i niz inženjerskih radnih mjesta. Uz otvorene procese zapošljavanja provodimo i edukaciju postojećih zaposlenika. Je li najteže razdoblje iza vas? - Da, najteže je prošlo, a to su proces zbrinjavanja radnika odnosno kadrovsko restrukturiranje i promjene u organizacijskoj strukturi Grupe. Važno je napomenuti da su te dvije kategorije sada u trajnom procesu prilagodbe našim poslovnim potrebama. U ovoj drugoj godini više se posvećujemo aktivnostima prodaje, osiguravanja
INTERVJU
www.privredni.hr Broj 3828, 19. svibnja 2014.
7
( 629 mil kn ( 2355 radnika lanjska dobit brodogradilišta
zaposleno u Brodosplitu
oblje je iza nas ali dugoročnu zaposlenost. Međutim, odlučili smo, za razliku od naših prethodnika, ugovarati brodove tako da pri kturiranja zahtijeva više truda, izbora i predradnji odnosno vremena kako bi se omogućilo da budemo konkurentni kao i
komercijalnih financijskih resursa te optimizacije radnih procesa i procesa upravljanja.
i dalje da država trajno vidi svoj interes u održanju Brodosplita, na čemu mi intenzivno radimo.
Ima li država jednak odnos prema Brodosplitu prije i nakon vašeg ulaska u vlasništvo? - Ako pod državom smatramo odnos Ministarstva gospodarstva i HBJ-a kao nadzornika restrukturiranja, onda promjena nema. To je sve na razini profesionalnih odnosa kako i treba biti. Nažalost u financijskom dijelu su zbog nedostatka sredstava u državnom proračunu za doprinos države restrukturiranju odgođene isplate pojedinih rata, što nam je izazvalo određene poremećaje u dinamici provođenja restrukturiranja. Svakako vjerujemo
Kako ćete stimulirati tvrtke iz Grupe Brodosplit da provode vaš zacrtan program? - Tko investira novac, znanje i resurse u neki projekt, očekuje i povrat ulaganja. Naša je namjera da nakon određenog vremena pojedine tvrtke iz Grupe Brodosplit, odnosno udjele u njima, ponudimo njihovim radnicima čime ćemo omogućiti da i sami radnici imaju svoj interes da te tvrtke budu uspješne te da ih doživljavaju kao svoje. Osim toga radimo na sustavu u kojemu će svaki radnik moći znati kada ga se nagrađuje ili penalizira i za
što, te sam moći utjecati na svoja primanja. Je li lako isfinancirati takve projekte? Naime, u Hrvatskoj baš i nema fondova koji bi ih mogli pratiti. - Postoje različiti fondovi, za različite oblike i područja ulaganja, ali bi osnivanje jednog brodarskog fonda, po mom mišljenju, bio jako dobar potez u Hrvatskoj. Taj fond bi ulagao u isplative brodove, posebice sada u vremenima ni-
skih cijena, po tržišnim uvjetima. Naime, uvjerio sam se da postoje brodovi koji se mogu isplativo graditi i koji brzo vraćaju uloženo. Punjenje knjiga narudžbi naših brodogradilišta značajno bi olakšalo njihove pregovaračke pozicije te time omogućilo nuđenje optimiziranih brodova, a ne kao što je do sada često bilo prihvaćanje ugovora bez obzira na cijenu (gubitke). Takav fond bi donio interes ulagačima i brodograditeljima.
tako da pri njihovoj gradnji ne poslujemo s gubitkom, što u ovoj fazi restrukturiranja zahtijeva više truda, izbora i predradnji odnosno vremena kako bi se omogućilo da budemo konkurentni kao i svako drugo uspješno poduzeće.
Planirate li raditi remont brodova? Takvi poslovi su se pokazali dobrim u krizi. - Radili smo nešto remonta, ali za ozbiljnije bavljenje tom vrstom posla morate imati dok, a mi ga nemamo. Nemamo ni plutajući niti suhi dok, no to ne znači da nećemo, kad se za to steknu uvjeti, krenuti i u tom smjeru.
Osnivanje jednog brodarskog fonda bio bi, po mom mišljenju, jako dobar potez u Hrvatskoj
Kada ćete ipak ugovoriti gradnju nekog većeg broda? - Stalno vodimo pregovore o ugovaranju gradnje broda većih dimenzija odnosno trajno radimo na popunjavanju knjige narudžbi kako bismo imali dugoročnu zaposlenost. Međutim, odlučili smo, za razliku od naših prethodnika, ugovarati brodove
Je li to moguće? - Stvorili smo osnovne preduvjete za to. Zbrinuli smo višak zaposlenika, povećali produktivnost i napravili promjene i još
ih uvijek radimo kako bismo bili konkurentni. Brodogradnja je područje u kojem pregovori dugo traju. Mi smo do ulaska u Brodosplit imali drugačija iskustva u pregovorima tako da nas je taj vremenski tijek malo usporio. Imali smo situacija da smo sve dogovorili, a onda bi brodovlasnik u zadnji tren odustao. Imali smo i situacija kada su nas “ucjenjivali” da spuštamo cijenu jer su neki koristili pojam “dodatni rizik” zbog ranijeg čestog negativnog konteksta
koji je dolazio od sindikata, pa smo od takvih poslova odustajali iako su se činili gotovi. Stekli smo određeno iskustvo i znanje, a uz to smo stvorili i nove odnose s nekim stranim bankama, što nam sada omogućava ugovaranje brodova s kojima će biti zadovoljni i brodovlasnici i mi. Postoje informacije da bi se mogli dovršiti pregovori o gradnji putničkih brodova. Koliko je to izgledno? - Istina je da se pregovara o gradnji putničkih brodova, ali pustimo neka stvari idu svojim tokom. Nedavno smo ugovorili gradnju četiri barže za transport teških tereta, a uskoro ćemo ugovoriti i jedan radni brod za splitski Plovput. Pregovaramo i o gradnji brodova za nekoliko brodovlasnika. Uz izgradnju brodova važno je napomenuti da razvijamo jaku izvanbrodograđevnu ponudu s više od 25.000 tona ugovorenih čeličnih konstrukcija, poput izgradnje opremljenih sekcija (grand blokova) za mega cruiser, pramčanog dijela trupa broda, sedam energetskih ‘zgrada’ težine 70 tona te tri portalne dizalice tipa Tukan 3000, nosivosti 80 tona i 25 metara dohvata.
Mi smo zanimljivi onima koji trebaju brodove s posebnim namjenama i karakteristikama Kakva je budućnost hrvatske brodogradnje? - Ne bih mogao govoriti o perspektivi svih naših brodogradilišta niti je mogu predvidjeti. Činjenica je da ozbiljna europska brodogradnja postoji samo u nekoliko zemalja, kao što je i činjenica da se brodovi za komercijalne flote grade većinom na Dalekom istoku. Mi smo zanimlji-
vi onim brodovlasnicima koji ne žele kupiti serijski rađen brod, odnosno koji trebaju brodove s posebnim namjenama i karakteristikama. Vjerujem da tu ima prostora za sve, pogotovo zato što je sada već očito da se mnogi brodovlasnici vraćaju u Europu nakon svojih gorkih iskustava na Dalekom istoku.
8
AKTUALNO
Privredni vjesnik Broj 3828, 19. svibnja 2014.
( za 1,2 mlrd kn
porastao izvoz u prva tri mjeseca (7,8%)
( za 516 mil kn
istodobno rastao uvoz (1,8%)
Prvi podaci o industrijskoj proizvodnji, trgovini i izvozu
Grčić: BDP u prvom kvartalu mogao bi biti u plusu Igor Vukić vukic@privredni.hr
S
udeći po prvim podacima o industrijskoj proizvodnji, trgovini i izvozu, hrvatski bruto domaći proizvod bi u prvom tromjesečju mogao biti u plusu, izjavio je prošli tjedan Branko Grčić, potpredsjednik Vlade za gospodarstvo. Službeni podatak o BDP-u na početku godine objavit će Državni zavod za statistiku, a Grčić, na temelju dostupnih statističkih podataka, objašnjava da su trendovi dobri i da kriza polako jenjava. No s druge strane, na ukupni godišnji gospodarski rezultat mogle bi negativno utjecati mjere za smanjivanje deficita koje će se provoditi u idućem razdoblju. Stoga Vlada unatoč solidnim brojkama na početku godine još neće mijenjati zadnju procjenu
BDP-a o stagnaciji, odnosno, nultom postotku, rekao je Grčić na konferenciji za novinare. Potpredsjednik Vlade slaže se s analitičarima da je oporavak industrijske proizvodnje posljedica prvenstveno oporavka potražnje u eurozoni. Zadovoljan je rastom prometa u trgovini na malo, a očekuje da će rast osobne potrošnje potaknuti i nadolazeća turistička sezona. Izvoz je u prva tri mjeseca porastao 1,2 milijarde kuna ili 7,8 posto, dok je uvoz porastao za 516 milijuna, odnosno 1,8 posto. Grčić smatra da je tomu pridonijela i prilagodba ulasku u Europsku uniju. “Nakon početnih teškoća, poduzeća se polako snalaze u novim propisima, a to vrijedi i za one koji su bili više oslonjeni na Ceftu. U idućim mjesecima taj zamah će se dodatno povećati”, rekao je Grčić.
Photo: Patrik Macek/PIXSELL
Potpredsjednik Vlade, na temelju dostupnih statističkih podataka, objašnjava da su trendovi dobri i da kriza polako jenjava. No, na ukupni godišnji gospodarski rezultat mogle bi negativno utjecati mjere za smanjivanje deficita
Po novac na europsko tržište Ovoga tjedna potpredsjednik Grčić i budući ministar financija Boris Lalovac kreću u europska financijska središta predstavljati ponudu za obveznicu vrijednu jednu milijardu eura. Tim izdanjem refinancirao bi se dio starog duga i pokrile sve potrebe za inozemnim financiranjem u ovoj godini, rekao je Grčić. Dodao je da će investitorima pokazati da je Hrvatska makroekonomski stabilna, da se provode najavljene reforme i da niz pokazatelja signalizira pozitivne trendove. Rast investicija u dugotrajnu imovinu Prema njegovoj analizi, pozitivni trendovi mogli
su se uočiti već u prošloj godini. U podacima koje je od hrvatskih poduzeća prikupila Fina uočava se
snažan rast investicija u dugotrajnu imovinu. Kod malih poduzetnika povećane su za 29 posto, sa 9,7 milijardi kuna u 2012. na 12 milijardi kuna u prošloj godini. Srednji poduzetnici su investirali dva posto više, a veliki devet posto više (sa 18,3 milijarde kuna na 20 milijardi kuna). Najveći uteg je i dalje građevinski sektor. Dug graditelja narastao je na 70 milijardi kuna. Kad se pribroje i tvrtke za poslovanje s nekretninama, ukupna zaduženost sektora raste na 87 milijardi kuna. To je 40 posto ukupne zaduženosti hrvatske privrede u 2013. godini, ističe Grčić. Stoga se u Vladi razmatra mogućnost osnivanja nekretninskog fonda koji bi preuzeo dugovima opterećenu imovinu i odvojio je iz bilanci građevinskih tvrtki. Time bi ih oslobodio za pokretanje novog investicijskog ciklusa. Razmatraju se i
modeli za brže razduživanje građana kako bi se potakla osobna potrošnja. U Vladi očekuju i efekte snažnijih investicija u energetiku (Plomin, istraživanje ugljikovodika) i turizam. U desetak predstečajnih nagodbi u turističkim kompanijama pojavili su se novi vlasnici i ulagači pa je i tu stigao svježi novac. Očekuje se i pozitivni efekt priljeva novca iz europ-
Vlada unatoč solidnim brojkama na početku godine još neće mijenjati zadnju procjenu BDP-a skih fondova. A pomaže i kišno proljeće: hidrološko-energetska bilanca odmah postaje pozitivna, a i to pridonosi BDP-u, zaključio je Grčić.
Novosti u zakonu o kojem su prošli tjedan raspravljali zastupnici u Hrvatskom saboru
Više prevencije u zaštiti na radu Inspekcijski nadzor zaštite na radu trebao bi biti više preventivan tako da inspektor naredbama ili zabranama naloži uklanjanje uočenog nedostatka. Prekršajni postupak i novčane kazne slijedili bi tek ako propust prouzroči ozljedu s težim posljedicama ili je počinjen drugi put. Jedna je to od novosti u
Zakonu o zaštiti na radu, o kojem su prošli tjedan raspravljali zastupnici u Hrvatskom saboru. Ministar rada Mirando Mrsić kaže da je zaštita na radu u Hrvatskoj već na visokoj razini, a zakon treba dodatno pomoći u smanjenju broja smrtnih slučajeva i ozljeda na radu. Uvode se i EU-pravila po kojima je poslodavac ob-
vezan provoditi prevenciju stresa na radu ili u vezi s radom, osobito stresa uzrokovanog sadržajem rada, organizacijom, radnim okruženjem i lošom komunikacijom. Poslodavac mora izbjegavati dugotrajno izlaganje radnika intenzivnom pritisku. Osnovat će se i Zavod za zaštitu na radu koji će pružati stručnu pomoć po-
Uvode se i EU-pravila po kojima je poslodavac obvezan provoditi prevenciju stresa slodavcima u provođenju mjera zaštite na radu i prevenciji nezgoda, ozljeda i profesionalnih bole-
sti, ovisno o riziku kojima su radnici izloženi. Zakon uvodi i središnju evidenciju podataka u vezi sa zaštitom na radu. Podatke će obvezno dostavljati sve inspekcije i druga tijela koja nadziru radne uvjete u pojedinim djelatnostima, kao i djelatnici MUP-a kada obave očevide štetnih događaja na radu ili u vezi s radom. (I.V.)
S MARKOVA TRGA
www.privredni.hr Broj 3828, 19. svibnja 2014.
( oko 20 mlrd kn
U siječnju najavljivali rast od jedan posto
EBRD: Hrvatski BDP past će 0,5 posto
vrijednost prvih 5 strateških projekata
Sjednica hrvatske vlade
Plomin prvi na listi strateških projekata Vlade Novi blok C TE Plomin bit će najmodernija elektrana u Hrvatskoj, sa stupnjem korisnog djelovanja od 45 posto. Ukupni trošak projekta i njegova materijalna i nematerijalna imovina procjenjuju se na 6,3 milijarde kuna Igor Vukić vukic@privredni.hr
G
radnja novog bloka termoelektrane Plomin prvi je službeno uvršteni projekt na listu strateških projekata Vlade. Prema Zakonu o strateškim ulaganjima, Vlada je prošli tjedan započela proces uvrštavanja na listu projekata koji će dobiti najveću pažnju državnih struktura i najkraće rokove za realizaciju. Prema riječima potpredsjednika Vlade za gospodarstvo Branka Grčića, na toj će se listi uskoro naći Zagrebačka obala u Rijeci te projekt terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku (poznatiji kao LNG terminal). Na listi će se naći i
Pozitivnu ocjenu Vlade dobili su prošlogodišnji rad HBOR-a i HAMAG Investa gradnja centra za gospodarenje otpadom u Piškornici te proširenje piste zrakoplovnog uzletišta kod Malog Lošinja. Proširenje piste je privatni projekt s potencijalom da ga Vlada proglasi strateškim. Prema proceduri, projekte treba prvo potvrditi Povjerenstvo za strateške investicije koje vodi potpredsjednik Grčić, a potom ih Vlada uvrštava na glavnu listu. “Već ovih pet projekata, vrijednih oko 20 milijardi kuna, mogu dovesti do znatnog inve-
sticijskog iskoraka”, rekao je Grčić. Novi blok C termoelektrane Plomin u stvari će zamijeniti zastarjeli blok 1, koji Hrvatska u skladu s obvezom iz pregovora s EU-om, mora zatvoriti do 1. siječnja 2018. godine. Prema riječima Alena Leverića, zamjenika ministra gospodarstva, novi blok bit će najmodernija elektrana u Hrvatskoj, sa stupnjem korisnog djelovanja od 45 posto, dok klasične termoelektrane imaju stupanj djelovanja od 32 do 37 posto. Prema Vladinim dokumentima, riječ je o “čistoj tehnologiji ugljena” koja će očuvati sadašnju 1. kvalitetu zraka u Plominu i okolici te dodatno smanjiti emisiju sumpornih, dušičnih i drugih čestica. Ukupni trošak projekta i njegova materijalna i nematerijalna imovina procjenjuju se na 6,3 milijarde kuna. Investitor će biti HEP uz strateškog
9
partnera koji će do kraja godine biti odabran između tri ponude što su stigle na međunarodnom natječaju. Sačuvana radna mjesta Gradnja Plomina C trebala bi sačuvati radna mjesta u sadašnjoj termoelektrani te potaknuti i novo zapošljavanje. Gradnjom, povećanjem proizvodnje električne energije i poticanjem pratećih radova i usluga, Plomin C pozitivno će utjecati i na hrvatski BDP. Vlada je odlučila da će se na Zagrebačkoj burzi održati posljednja dražba za prava koja su građevinske tvrtke stekle u poratnoj obnovi. Umjesto gotova novca država je tvrtkama davala prava koja su mogle zamijeniti za udjele u državnim tvrtkama. Na posljednjoj dražbi nudit će se dionice i udjeli u 86 poduzeća. Nominalna vrijednost udjela je 147,9 miliju-
na kuna, a dražbe će počinjati od četvrtine nominalne vrijednosti. Među ostalim, na dražbi će biti 29 posto Veterinarske stanice Zaprešić, 29,8 posto Transporta iz Novog Marofa, 15 posto Ivančice iz Zlatara, 16,7 posto poduzeća PPK Bjelovar te 45 posto dioničkog društva Trs iz Zagreba. Na dražbi su i udjeli u hotelima Central u Zagrebu (14 posto) i Hotelima Baška (10 posto). Među većim udjelima je i 21 posto poduzeća Puljanka, 43,8 posto tvrtke Vinka iz Vinkovaca i 15 posto Zelendvora iz Petrijanca. Pozitivnu ocjenu Vlade dobili su prošlogodišnji rad Hrvatske banke za obnovu i razvitak i HAMAG Investa. Prema riječima novog ministra financija Borisa Lalovca, HBOR je prošlu godinu završio s dobiti od 187 milijuna kuna. No mnogo važnije od dobiti je HBOR-ov rad na osiguranju povoljnih kredita domaćim tvrtkama. Prošle godine dodijeljeno je 1256 kredita vrijednih 7,8 milijardi kuna. Pri tome je odobreno 64 posto više kredita za investicije nego prethodne godine, dodao je Lalovac. U zadnje dvije godine u temeljni je kapital HBOR-a uloženo dvije milijarde kuna, a slijede i nova ulaganja od milijardu kuna, u skladu s Akcijskim planom za izvoz. Poticaj poslovanju dao je i HAMAG Invest. Uz izdavanje 410 jamstava za kredite, ostvareno je oko milijardu kuna investicijskih ulaganja.
Hrvatska će jedina od europskih zemalja u tranziciji ovu godinu završiti s padom BDP-a, i to od 0,5 posto, objavila je prošli tjedan Europska banka za obnovu i razvoj. U siječnju je EBRD najavljivao rast u 2014. od jedan posto. No zaključeno je da se Hrvatska i dalje suočava s velikim problemima u javnom sektoru, konkurentnost nije poboljšana pa su nastavljene i teškoće u realnom sektoru. U EBRD-ovim Regionalnim ekonomskim procjenama, objavljenim uz sastanak dioničara banke u Varšavi, stoji da će minus zabilježiti ove godine u Europi još samo Ukrajina, koju potresa sukob s Rusijom. Analitičari EBRD-a ocjenjuju da u Hrvatskoj još nije započeo val privatnih i javnih investicija, a ni rast kredita nije značajan. Na rast utječe i procedura prekomjernog deficita. Rast BDP-a od 0,5 posto EBRD očekuje u 2015. zbog rasta potražnje u zemljama s kojima Hr-
vatska najviše trguje. Pozitivan efekt donijet će i priljev europskih kohezijskih fondova. Među pozitivnim poticajima je rast gospodarstva eurozone od 0,3 posto u posljednjem tromjesečju 2013. godine, a rast se nastavlja i ove godine. U okruženju, BiH će imati rast od 1,8 posto, Mađarska 1,6 posto, Srbija jedan posto, a Slovenija će stagnirati. Zabrinutost izaziva spor s Rusijom. EBRD je ranije procijenio da će 30 europskih zemalja u kojima djeluje zajednički porasti 2,7 posto. No zbog krize u Ukrajini, EBRD je snizio prognozu i ona sad iznosi 1,4 posto. Uz Ukrajinu, gospodarski minus će zbog sukoba imati i Rusija, procjenjuje EBRD. (I.V.)
*vijesti Xellia proširuje centar u Zagrebu
Danska farmaceutska tvrtka Xellia Pharmaceuticals uložila je dva milijuna dolara (oko 11,5 milijuna kuna) u proširenje svojega Centra izvrsnosti za istraživanje i razvoj proizvoda i inovacija u Zagrebu. Očekuje se da će radovi biti dovršeni u lipnju. Istraživački tim u Zagrebu ojačan je s dodatnih 18 zaposlenika. Više zaposlenih u turizmu U prva četiri mjeseca 2014. ukupno su u turističkim zanimanjima novozaposlene 14.452 osobe, odnosno 22 posto više nego u istom razdoblju
2013., prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Udjel novozaposlenih u turističkim djelatnostima u ukupno novozaposlenima iznosi 22,4 posto. Broj zaposlenih na određeno i sezonski iznosio je 14.041, što je 23,2 posto više u odnosu na isto razdoblje 2013. godine. Natječaj za Croatian Energy Award Savez za energetiku Hrvatske raspisao je natječaj za dodjelu Croatian Energy Award istaknutim poduzetnicima i pojedincima u ukupno pet kategorija. Prijave se primaju do 13. lipnja 2014. Po jedna nagrada dodijelit će se u ukupno pet kategorija - veliko poduzetništvo, malo i srednje poduzetništvo, neprofitna organizacija, nagrada za menadžera godine te nagrada za životno djelo.
10 AKTUALNO
Privredni vjesnik Broj 3828, 19. svibnja 2014.
( 2,9 mlrd kn
Obiteljske tvrtke
Smjena generacija je i prilika i opasnost
Obiteljska poduzeća čine između 70 i 80 posto svih tvrtki u Hrvatskoj, a zapošljavaju oko 50 posto ukupnog broja radnika. No, manje od 35 posto tvrtki ostaje unutar obitelji nakon smjene generacija, stoga bi država trebala poduzeti mjere kojima bi osigurala uspješan prijenos vlasništva, upozorila je Mirela Alpeza, direktorica Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća, na 6. međunarodnoj konferenciji o obiteljskim tvrtkama u Zagrebu. Prema podacima iz Europske unije, budućnost čak 150.000
sada uspješnih obiteljskih tvrtki sa 600.000 radnika ugrožena je ako ne bude prijenosa vlasništva koje bi omogućilo nastavak rada. Česta je, naime, pojava da druga generacija nije zainteresirana za obiteljski posao svojih roditelja, a nema pravih kanala za prodaju obiteljskih tvrtki niti financijske podrške potencijalnim kupcima. Među rijetkim iznimkama su dva specijalizirana portala u Njemačkoj i Poljskoj, od kojih je onaj njemački već posredovao u prodaji oko 1000 obiteljskih tvrtki, a onaj poljski pokrenut je uz pomoć sredstava iz EU fondova. Mirela Alpeza založila se i za model prema kojem bi se poduzetnika zainteresiranog za preuzimanje obiteljske tvrtke tretiralo kao početnika, što bi mu dalo pristup poticajima za startup tvrtke. (D.Ž.)
Lideri za lidere
Filipec: Vrijeme je za gospodarsku diplomaciju Da smo ranije imali dobru gospodarsku diplomaciju mogli smo u inozemstvu dobiti mnogo više poslova. I zato je dobro da se taj dio diplomacije sada nastoji razviti, rekao je Filip Filipec, predsjednik Uprave Tehnike, sudjelujući u radu konferencije Lideri za lidere, održane u Zagrebu. Filipec je dodao da hrvatske tvrtke često ne uspijevaju na natječajima u inozemstvu jer nemaju snažnu podršku banaka. Odluke o praćenju poduzeća donose se uglavnom u centralama banaka, a one radije prate kompanije iz svojih zemalja. No, vrijedi se okušati na stranim tržištima jer se dobiva vjerodostojna ocjena kvalitete poslovanja. U građevinskom sektoru zapreka je i cijena rada hrvatskih radnika. U zemljama koje najviše grade, uglavnom koriste
jeftinu radnu snagu iz Indije i Pakistana. Ivan Milčić, predsjednik Uprave Končar-Energetski transformatori, poručio je sudionicima da budu uporni i inovativni u radu. Suradnja njegove tvrtke sa Siemensom počela je prije 20 godina pismom u kojem je Končar ponudio izradu malog dijela u Siemensovom proizvodu. A sada Končar-ET razvija i prenosi tehnologiju drugim Siemensovim kompanijama. Zajednička tvrtka Končara i Siemensa najprofitabilnija je u grupaciji Siemensovih joint venture poduzeća, rekao je Milčić. (I.V.)
iznos naknada za nezaposlene u zadnjih 5 godina
Skraćivanjem radnog tjedna do očuvanja radnih mjesta
Dok su na čekanju, radnici mogu u školu Zakon o potporama za očuvanje radnih mjesta omogućava poslodavcima koji upadnu u gubitke da provedu restrukturiranje bez smanjivanja broja zaposlenih Igor Vukić vukic@privredni.hr
U
proteklih pet godina država je isplatila 2,9 milijardi kuna za novčane naknade za 271.000 nezaposlenih osoba. Oko 10.000 kuna po nezaposlenoj osobi. U nastojanju da bar 2000 ljudi zadrži na radnom mjestu, potrošit će se 20 milijuna kuna na potpore kojima će se skraćivati radni tjedan (uz državnu subvenciju za neradne dane) i obrazovati radnike za potencijalne nove poslove. Zakon o potporama za očuvanje radnih mjesta Vlada je uputila u Sabor. Najviše pažnje javnosti privukla je mogućnost da se radni tjedan skrati na tri dana (16 sati manje od uobičajenog), a da država osim neradnog petka sufinancira i četvrtak. “Ovaj model smo imali već u mjerama aktivnog zapošljavanja, ali smo smatrali da je potrebno te potpore regulirati i zakonom”, rekao je ministar rada Mirando Mrsić. Zakon omogućava poslodavcima koji upadnu u gubitke da provedu restrukturiranje bez smanjivanja broja zaposlenih. U novom prijedlogu produžen je rok za korištenje nekih potpora s ranijih šest na 12 mjeseci. Vlada procjenjuje da je više od 50 posto osoba, koje su u nezaposlenost ušle iz radnog odnosa, ostalo bez radnog mjesta u djelatnostima prerađivačke industrije, gra-
đevinarstva i trgovine. Te djelatnosti imaju nisku razinu plaća pa najveći broj radnika koji bi mogao biti obuhvaćen mjerom skra-
Potporu za obrazovanje ili osposobljavanje radnika poslodavac može koristiti najduže šest mjeseci ćivanja radnog vremena neće imati većih razlika u plaći prije i nakon skraćivanja radnog vremena. Prema Mrsićevim riječima, za radnike koji su stavljeni na tzv. čekanje, zbog smanjenog obujma
poslovne aktivnosti, na raspolaganju su potpore za obrazovanje. One daju priliku poslodavcima da radnike osposobe za promjene u poslovanju ili tehnološkim i poslovnim procesima i tako očuvaju razinu zaposlenosti. Obrazovanjem - lakše do posla U praksi se često događa da poslodavci ulože značajan novac i vrijeme u osposobljavanje radnika za rad na specifičnim strojevima ili proizvodnim linijama. Nakon završetka kriznog razdoblja moraju ulagati u obrazovanje novih zaposlenika, jer su oni obrazovani (koji su u međuvremenu otpušteni) već
Poslodavcima 2791 kuna po radniku Mogućnost korištenja potpora za skraćeno radno vrijeme postoji u Hrvatskoj od izbijanja velike gospodarske krize 2009. No dosad je tu mjeru koristilo samo 14 poslodavaca za 2040 radnika. Poslodavcima je za neradni petak ukupno isplaćeno 5,6 milijuna kuna ili 2791 kuna po radniku. Najviše poslodavaca, devet, tu je mjeru koristilo prošle godine. Skraćeni radni tjedan radnici su odrađivali u prosječnom razdoblju od 4,5 mjeseci.
našli posao kod drugog poslodavca u Hrvatskoj ili u inozemstvu. U drugom slučaju, ocjenjuje se u Ministarstvu rada, radnici koji se obrazuju dok su na čekanju - odnosno, na neradnom četvrtku i petku - lakše će naći novi posao ako ipak dobiju otkaz. U Vladi očekuju da će novi zakon povećati broj poslodavaca koji će koristiti ove potpore jer su propisane na fleksibilniji način nego ranije. Primjerice, potporu za skraćivanje radnog vremena radnika poslodavac može koristiti u trajanju od najduže 12 mjeseci u razdoblju od tri godine. Pri tome se potpore ne moraju koristiti u neprekinutom razdoblju ni u jednakoj visini. Potporu za obrazovanje ili osposobljavanje radnika, poslodavac može koristiti u trajanju od najduže šest mjeseci. Novi zakon dogovoren je i sa socijalnim partnerima, istaknuo je Mrsić.
11
www.privredni.hr Broj 3828, 19. svibnja 2014.
( 1400 do 2520 kn
po hektaru očekivane potpore za iduću godinu
( dodatnih 350 kn
po hektaru dobivaju mladi poljoprivrednici
Potpore u poljoprivredi
Još malo vremena za predaju zahtjeva Poljoprivrednici su podnijeli 92.279 zahtjeva za izravnu potporu za 2014. godinu. Još uvijek imaju mogućnost izmjene i dopune podnesenog zahtjeva, i to do 31. svibnja bez smanjenja visine iznosa zbog zakašnjenja Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr
P
rošlog tjedna istekao je rok za predaju zahtjeva za izravna plaćanja koje poljoprivrednici trebaju podnijeti Agenciji za plaćanja. Zahtjev se popunjavao elektronski, pomoću internetske aplikacije Agronet, a podnosio se “papirnato”, osobno ili poštom u regionalne urede Agencije za plaćanja u 21 županiji. Kod popunjavanja zahtjeva poljoprivrednicima su pomagali djelatnici regionalnih ureda Agencije za plaćanja, Savjetodavne službe i Hrvatske poljoprivredne agencije. Do kraja roka poljoprivrednici su podnijeli ukupno 92.279 zahtjeva za izravnu potporu za 2014. godinu. I u sljedećim danima nastavit će se zaprimanje jer osim osnov-
nog roka 15. svibnja, postoje i dodatni rokovi. Svi poljoprivrednici imaju mogućnost izmjene i dopune podnesenog zahtjeva za poljoprivredne parcele do 31. svibnja bez smanjenja visine plaćanja zbog zakašnjenja. Jedinstveni zahtjev poljoprivrednici mogu podnijeti i nakon 15. svibnja, i to najkasnije do 9. lipnja, ali uz umanjenje iznosa potpore za svaki dan kašnjenja. Za što se sve tražila pomoć Od prošle godine Zajednička poljoprivredna politika Europske unije (ZPP EU) zamijenila je dotadašnji nacionalni sustav potpora u poljoprivredi u Hrvatskoj. Preuzeto je zakonodavstvo EU-a u svim područjima poljoprivredne politike od proizvodnih standarda, potpore proizvodnji, mjera za regulaciju tržišta poljoprivred-
veđeg, janjećeg i jarećeg mesa poljoprivrednici su zatražili specifičnu potporu. Dodatnu su potporu zatražili i za ekološku i integriranu proizvodnju, izvorne i zaštićene pasmine i kultivare poljoprivrednog bilja, a posebna sredstva mogli su zatražiti poljoprivrednici čija se proizvodnja odvija u područjima s težim uvjetima gospodarenja. nih proizvoda pa do mjera potpora ruralnom razvoju. ZPP EU temelji se na dva stupa – I. stup sadrži mjere tržišne politike i izravne potpore, a financira se iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi, a II. stup namijenjen je projektima za ruralni razvoj koje financira Europski fond za ruralni razvoj. Novac iz ova dva fonda zauzima 40 posto ukupnog godišnjeg proračuna EU-a.
U Jedinstvenom zahtjevu za izravnu potporu za 2014. godinu, poljoprivrednici su zatražili potporu za Regionalno plaćanje (oranice, višegodišnji nasadi, livade i pašnjaci), za premije (krave dojilje, ovce i koze) te za posebno osjetljive sektore čiju proizvodnju država dodatno stimulira (šećerna repa, maslinovo ulje, duhan, mliječne krave i rasplodne krmače). Za unapređenje kvalitete mlijeka, go-
Zahtjev poljoprivrednici mogu podnijeti čak do 9. lipnja, ali uz umanjenje iznosa potpore zbog kašnjenja Reforma u tijeku Kako je u tijeku reforma Zajedničke poljoprivredne politike Europske
unije, prema procjenama Ministarstva poljoprivrede za iduću proizvodnu 2015. godinu, osnovno plaćanje po hektaru moglo bi iznositi 1400 kuna, potpora za okolišno korisne mjere ili tzv. zeleno plaćanje 420 kuna po hektaru, a za prve hektare 350 kuna (pravo imaju sva gospodarstva za prvih sedam hektara), što znači da bi ukupna potpora mogla iznositi 2170 kuna po hektaru. Mladi poljoprivrednici, odnosno oni mlađi od 40 godina dobili bi još dodatnih 350 kuna po hektaru, što bi u konačnici značilo ukupno 2520 kuna. Prema statistikama, samo je osam posto nositelja hrvatskih poljoprivrednih gospodarstava u dobi do 40 godina, a više od 50 posto nositelja poljoprivrednih gospodarstava starije je od 60 godina.
Ministarstvo gospodarstva daje bespovratnih 132 milijuna kuna za ulaganje u strojeve i opremu za proizvodnju
Najboljima najveće potpore Nastoji se napustiti ranija praksa po kojoj je više poduzetnika dobivalo male, gotovo socijalne iznose. Već su prošle godine među korisnicima potpora bile i vrlo snažne tvrtke poput Coca-Cole, Leda i sličnih Ministarstvo gospodarstva ove će godine raspodijeliti 132 milijuna kuna bespovratnih potpora za ulaganje u strojeve i opremu za proizvodnju. Natječaj je raspisan prošlog tjedna, a traje do 16. lipnja. Potpora po pojedinom poduzetniku može iznositi najviše dva milijuna kuna. Dodjeljivat će se za pokretanje nove proizvodne djelatnosti i za značajno poboljšanje i modernizaciju već postojećih proizvoda ili
godine jamstva su se dodjeljivala u 11 županija, a ove godine će u tom procesu sudjelovati 18 županija koje su se odazvale javnom pozivu za sudjelovanje u programu. Koprivničko-križevačka nije proizvodnih procesa. Iz Ministarstva je najavljeno i da će ove godine biti proširen program izdavanja jamstava za kredite tvrtkama iz prerađivačke industrije. Prošle
Natječaj je raspisan prošlog tjedna, a traje do 16. lipnja dobila pravo sudjelovanja jer nije dostavila sve
dokumente, a Sisačkomoslavačka, Primorskogoranska i Požeško-slavonska županija nisu se ni prijavile za sudjelovanje, kažu u Ministarstvu gospodarstva. Jamstva će se dodjeljivati preko županijskih institucija (razvojnih agencija i drugih institucija za potporu gospodarstvu). Jamstva će se koristiti za kredite koji se podižu za modernizaciju tehnoloških procesa ili, primjerice, komercijalizaciju inovacija. Najvi-
ši iznos jamstva iznosi 1,5 milijuna kuna za kredite s rokom otplate od pet godina. Korisnici - dobre kompanije Prema riječima ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, korisnici potpora i jamstava trebale bi biti dobre kompanije, kojima taj novac može dodatno pomoći u razvoju novih proizvoda. Nastoji se napustiti ranija praksa po kojoj je više poduzetni-
ka dobivalo male, gotovo socijalne iznose. Već su prošle godine među korisnicima potpora bile i vrlo snažne tvrtke poput CocaCole, Leda i sličnih. No prošlogodišnji korisnici, prema pravilima, ove godine ne mogu sudjelovati u natječaju. Potpore ne mogu dobiti ni poduzetnici koji su u predstečajnoj nagodbi ili imaju nepodmirene dugove prema državnim institucijama ili zaposlenicima. (I.V.)
12 PRIČA S RAZLOGOM
( 200 kn
prosječna vrijednost srebrnih artikala koji se prodaju
Privredni vjesnik Broj 3828, 19. svibnja 2014.
( 2,4% skuplji
satovi i nakit ove godine u odnosu na prošlu
Suradnja Zaksa i Argentuma na proširenju asortimana
Zlatnici i srebrnjaci kao ulog za budućnost Iako zlatarska branša u Hrvatskoj već godinama opada te građani zbog gospodarske krize sve rjeđe izdvajaju novac za kupnju nakita, u Argentumu i Zaksu svoju šansu vide u ponudi zlatnika i srebrnjaka te sličnih proizvoda trajne vrijednosti Sanja Plješa pljesa@privredni.hr
zaokretima, sukladno previranjima na domaćoj i svjetskoj zlatarskoj sceni.
K
ako bi se njihove tvrtke još više približile kupcima i unaprijedile svoje poslovanje, uprave lanaca zlatarnica Zaks i srebrnarnica Argentum proteklog su tjedna najavile nove planove za proširenje svog asortimana, i to hrvatskim tradicijskim proizvodima. Ujedno su najavile i veliki proboj na hrvatsko tržište ručnih satova. Kako je rečeno prigodom prošlotjednog posjeta novinara tim tvrtkama i radionicama u kojima se izrađuje nakit od zlata i srebra, tvrtke se nisu spojile nego će više surađivati po pitanju asortimana. To znači, pojasnio je Mihael Palić, direktor maloprodaje srebrnarnica Argentum, da će ta tvrtka, koja je do sada u samo nekoliko poslovnica imala zlatni nakit, svoj asortiman proširiti s dodatnih 19 motiva zlatnika i srebrnjaka koje su do sada imale samo zlatarnice Zaks. Tradicijski nakit postaje brend Iako zlatarska branša u Hrvatskoj već godinama opada te građani zbog krize sve rjeđe izdvajaju novac za kupnju nakita, u tim tvrtkama svoju šansu vide u ponudi zlatnika i srebrnjaka te sličnih proizvoda trajne vrijednosti. Takva kupnja, ističu u Argentumu, ljudima
predstavlja pravi ulog u budućnost. U Argentumu se nadaju kako će kupcima približiti tradicijski hrvatski nakit u čiji je dizajn i izradu proteklih godina dosta uloženo. Koliko točno, nisu željeli reći. Zlatnici i srebrnjaci kao umjetnički predmeti izrađeni su prema idejnom rješenju akademskog kipara Damira Mataušića.
“Kupcima je danas presudan širok asortiman proizvoda usklađen s njihovim potrebama i mogućnostima, a upravo takvu ponudu imaju naše dvije tvrtke. Također, napredak nam donose i naše inovativne kampanje koje su rezultat neprekidnog osluškivanja tržišta. Kreiramo i brojne akcije u kojima proizvodi zbog svoje
Sve skuplji satovi i nakit Zbog gospodarske krize i cijene su se povisile, pa su tako u Hrvatskoj u travnju ove godine cijene satova i nakita bile 0,3 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u travnju su u istom postotku cijene tih proizvoda bile više u odnosu na mjesec ranije. U četiri mjeseca ove godine cijene satova i nakita bile su 2,4 posto više nego u istom razdoblju 2013.
cijene postaju još pristupačniji našim građanima”, rekao je Palić. Srebrnjaci, zlatnici i tradicijski nakit Zaksa i Argentuma postaju hrvatski brendovi koje planiraju plasirati na tržište EUa, ali i dalje u svijet. Palić kaže kako će upravo plasman u inozemstvo biti glavni cilj tvrtke u sljedećem razdoblju. S obzirom na činjenicu da se inozemni turisti žale na nedostatak autohtonih hrvatskih i zagrebačkih suvenira, Palić ističe kako će Zaks i Argentum provesti analizu o tome što inozemni turisti žele kupiti kao pravi hrvatski suvenir. A upravo se tradicijski srebrni i zlatni
proizvodi tih dviju tvrtki nameću kao jedan od hrvatskih suvenira. U proi-
Prodaja srebra u zemlji nije narasla toliko da bi se nadoknadila smanjena prodaja zlatnog nakita, kaže Palić zvodnji nakita u Argentumu i Zaksu s velikom se pažnjom odabiru modeli koji se izrađuju u njihovim radionicama i dalje plasiraju na tržište. Palić kaže kako je to vrlo dinamičan dio posla, podložan čestim promjenama i
Promotivne akcije privlače kupce Govoreći o tržištu zlatnog nakita u Hrvatskoj, Palić ističe kako je ono svakako u padu ako se promatra sadašnja prodaja u odnosu na onu prije gospodarske krize. “I u našim poslovnicama bilježimo pad prodaje zlatnog nakita u odnosu na godine prije recesije. Prodaja srebra u zemlji nije narasla u dovoljnoj mjeri da bi se nadoknadila smanjena prodaja zlatnog nakita. Iako smo uspješni te smo s našim sveobuhvatnim marketinškim kampanjama, odličnim asortimanom i kvalitetnim uslugama uspjeli zaustaviti pad prodaje srebrnog nakita u Hrvatskoj, danas se, promatrajući mjesečni prosjek, u Hrvatskoj od srebra prodaju artikli prosječne vrijednosti 200 kuna. Skuplji srebrni nakit uglavnom se prodaje na promotivnim akcijama”, rekao je Palić. Nije želio iznositi podatke o tome kolika je godišnja proizvodnja i prodaja zlatnog i srebrnog nakita Zaksa i Argentuma, pravdajući to poslovnom tajnom. U skoroj budućnosti tvrtke Zaks i Argentum planiraju proširiti asortiman s još više domaćih proizvoda. Trenutačno je u Zaksu zaposleno 42, a u Argentumu 163 radnika. Uz njih djeluje i sestrinska tvrtka Gold Partner sa 48 djelatnika, od čega 31 radi u proizvodnji.
enterprise europe
info
Broj 108, 19. svibnja 2014.
SME Instrument
Alat za velike ideje Spojeni HAMAG Invest i BICRO Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije HAMAG Invest i Poslovno inovacijska agencija Republike Hrvatske BICRO ujedinile su se u jedinstvenu agenciju naziva Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije HAMAG-BICRO. Spajanjem ovih dviju agencija pojednostavljen je proces koji poduzetnik prolazi, od inicijalne poslovne ideje, preko zatvaranja financijske konstrukcije i komercijalizacije, do plasmana proizvoda i usluga na tržište. Nova institucija će procjenjivati tržišni potencijal inovativnih ideja, stimulirati njihov daljnji razvoj pomoću potpora, jamstava, mikrokredita i drugih financijskih instrumenata te povećati dostupnost izvora financiranja poduzetnicima u fazi razvoja kroz fondove rizičnog kapitala. Integriranje će pomoći da ova nova institucija bude pozicionirana u provedbi strategije Europa 2020, posebice u dijelu koji se odnosi na tematske ciljeve - jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija te konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, poljoprivrednog sektora i sektora ribarstva i akvakulture.
U okviru programa Horizon 2020 Europska komisija je pripremila aktivnost nazvanu SME Instrument namijenjen malim, srednjim i mikro poduzećima s inovativnim idejama koje imaju veliki potencijal na međunarodnom tržištu Horizon 2020, ili hrvatski Obzor 2020., program je Europske unije koji u idućih sedam godina predviđa financijsku potporu istraživanja i inovacija ukupne vrijednosti od oko 80 milijardi eura. Većina natječaja za ovu godinu već je otvorena, a sve pozive moguće je pregledati na njihovom portalu za korisnike (http:// ec.europa.eu/research/participants/ portal/desktop/en/home.html). Tri prioriteta na kojima se temelji Horizon 2020 su Izvrsnost u znanosti, Industrijsko vodstvo i Društveni izazovi. Industrijsko vodstvo je prioritet usmjeren na ubrzanje razvoja tehnologija i inovacija koje će poduprijeti gospodarstvo te pomoći inovativnim europskim malim i srednjim poduzećima da izrastu u vodeće svjetske kompanije. Posebni ciljevi ovog prioritetnog područja su Vodstvo u ključnim i industrijskim tehnologijama, Pristup rizičnom financiranju te Inovacije u malim i srednjim poduzećima. U okviru posebnog cilja Inovacije u malim i srednjih poduzećima nastojat će se izgraditi kapacitet poduzeća za upravljanje inovacijama, odnosno sposobnost poduzeća da upravljaju inovacijskim procesom od stvaranja ideje do njena plasmana na tržište te će se u tu svrhu provoditi posebna vrsta aktivnosti koja se zove SME Instrument.
jekt može biti sufinanciran do 70 posto (s iznimkom sektora zdravlja koji može biti financiran u cijelosti), a paušal može iznositi do 50.000 eura. Projekt može trajati oko šest mjeseci a krajnji datumi za prijave u prvu fazu su 18. lipnja, 24. rujna i 17. prosinca ove godine.
Natječaj je stalno otvoren za prijave, a evaluacije se odvijaju na predviđene datume. Inovativna mikro, mala i srednja poduzeća iz svih područja djelatnosti koja imaju potencijala za rast, razvoj i internacionalizaciju poslovanja i prijave se na ovaj program dobivaju podršku kroz SME Instrument. On obuhvaća potpuni inovacijski ciklus od tri faze, koji je nadopunjen mentorskim uslugama i savjetovanjem, a svaka od faza otvorena je za nove sudionike. U prvoj fazi se izrađuje studija izvedivosti koja ima za cilj potvrditi tehnološku, praktičnu kao i ekonomsku isplativost inovativne ideje ili koncepta sa značajnim doprinosom industrijskom sektoru u kojem je predstavljena (novi proizvodi, procesi, dizajn, usluge i tehnologije ili nove tržišne primjene postojećih tehnologija). Pro-
U drugoj fazi se podržavaju inovativni projekti koji se bave specifičnim izazovima i koji pokazuju visok potencijal u konkurentnosti i rastu tvrtke definiran u strateškom planu. Prihvatljive aktivnosti su demonstracije, testiranja, izrada prototipa, upravljanje, skaliranje, minijaturizacija, dizajn i drugo kako bi se inovativna ideja, proizvodi, proces ili usluga podigla do razine industrijske proizvodnje ili spremnosti na uvođenje na tržište. Predloženi projekti moraju uključivati početni plan za komercijalizaciju, a sufinanciranje projekata može biti do 70 posto vrijednosti i ukupno od pola do 2,5 milijuna eura. Projekt može trajati od jedne do dvije godine. Tijekom prve dvije faze uspješnim prijaviteljima omogućit će se mentorske usluge i savjetovanje kroz Europsku poduzetničku mrežu. Treća faza namijenjena je malim i srednjim poduzećima koja mogu imati koristi od neizravnih mjera podrške, kao što je podrška rizičnim kapitalom, a izravno financiranje nije podržano.
enterprise europe Program usluga poslovnog savjetovanja
Transfer znanja hrvatskim institucijama Pilot-projektom Europska banka za obnovu i razvoj prenijela je svoje znanje u savjetovanju malih i srednjih poduzetnika Hrvatskoj agenciji za malo gospodarstvo i investicije. U okviru projekta suradnje EBRD, HAMAG Invest i Ministarstvo poduzetništva i obrta dali su potporu za 25 projekata malih poduzetnika na području energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i zaštite okoliša 1,1 milijuna kuna novac je osiguran u državnom proračunu.
Na završnoj svečanosti povodom formalnog zaključenja Programa usluga poslovnog savjetovanja (Small Business Support – SBS) Europske banke za obnovu i razvoj predstavljeni su rezultati pilot-projekta prijenosa znanja Hrvatskoj agenciji za malo gospodarstvo i investicije.
tva i obrta su u proteklih 14 mjeseci radili na 25 zajedničkih projekata malih potpora iz područja energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i zaštite okoliša, održali nekoliko višednevnih edukacija za djelatnike HAMAG Investa i konzultante te izradili opsežne studije ispitivanja tržišta konzultantskog sektora u Hrvatskoj.
Europska banka za obnovu i razvoj, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije te Ministarstvo poduzetniš-
EBRD-ov SBS je proveo formalni transfer znanja, metodologija, datoteka i dokumentacije HAMAG Investu koje su sku-
pljene kroz 12 godina rada sa sektorom malog gospodarstva u Hrvatskoj te subvencioniranje savjetodavnih usluga za projekte mikro, malih i srednjih poduzetnika. Time Europska banka za obnovu i razvoj osigurava dugoročnu održivost i nastavak svojih programa kroz HAMAG Invest. Ovaj program suradnje je započeo u ožujku prošle godine, a njegovo financiranje je omogućila Europska banka za obnovu i razvoj sa 1,4 milijuna kuna, a za potpore 25 projekata u vrijednosti od
Edukacija – HACCP Edukacija – HACCP
Sektor za turizam pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u suradnji sa županijskim komorama i Centrom za kvalitetu pri HGK-u organizira ciklus edukacija na temu: HACCP – sigurnost hrane; zakonodavni okvir za ugostiteljske objekte i turistička seljačka domaćinstva. Edukacije su besplatne, a organiziraju se u okviru HGK-ova Programa pomoći subjektima u poslovanju s hranom. Namijenjene su ugostiteljskim objektima i turističkim seljačkim domaćinstvima koji proizvode, prerađuju, pripremaju, distribuiraju, poslužuju ili na bilo koji drugi način posluju s hranom. Edukacijom se želi upoznati polaznike
sa zakonodavnim okvirom i uvjetima koje propisuju Uredba br. 178/2002 tzv. Zakon o hrani, Uredba o higijeni hrane i Uredba o utvrđivanju higijenskih pravila za hranu životinjskog podrijetla te jednostavnim i praktičnim primjerima pomoći subjektima u uspostavi, provođenju i održavanju sustava sigurnosti hrane temeljenom na HACCP načelima. Voditeljica edukacija je mr. sc. Nevenka Gašparac, pomoćnica direktora Centra za kvalitetu pri HGK-u. Edukacije će se održati: • 20. svibnja u ŽK-u Krapina, • 5. lipnja u Komori Zagreb,
• 28. listopada u ŽK-u Šibenik i • 10. prosinca u ŽK-u Pula.
Sudionicima i zainteresiranima za ovu temu bit će koristan i novi Minivodič: Sigurnost hrane koji su priredili Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatski zavod za norme, a koji je izrađen u okviru projekta BIZimpact II kao dio Operativnog programa za regionalnu konkurentnost 2007.-2013. u cilju poboljšavanja poslovne okoline, a time i konkurentnosti u zemlji. Njega možete skinuti s internet stranice http://www.hgk.hr/wp-content/blogs.dir/1/files_mf/sigurnost_ hrane.pdf.
Dodijeljene su potpore za hrvatske male i srednje tvrtke za korištenje konzultantskih usluga iz područja energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i zaštite okoliša. Korišteni su isključivo domaći konzultanti, a tipični projekti kao što su energetski pregledi tvrtki, uvođenje energetskih i okolišnih međunarodnih standarda te studije za uvođenje nekog od obnovljivih izvora energija generirale su 6,6 milijuna kuna potencijalnih daljnjih kapitalnih investicija. Najviši iznos potpore po ovom projektu iznosio je 70.000 kuna, a maksimalni intenzitet ukupno prihvatljivih troškova konzultantskih usluga bio je 75 posto. U okviru projekta suradnje EBRD-a i Ministarstva poduzetništva i obrta napravljena je i Studija ispitivanja konzultantskog tržišta koja je pokazala potražnju malih i srednjih tvrtki te ponudu aktualnih konzultantskih usluga na hrvatskom tržištu. Konzultantski sektor osobito je važan uzme li se u obzir činjenica da su konzultanti jedna od glavnih poluga za povlačenje sredstava iz EU fondova, posebno kod malih i srednjih tvrtki. Studija će poslužiti kao predložak za daljnje planiranje programa HAMAG Investa prema potrebama malih i srednjih tvrtki.
www.een.hr
19. svibnja 2014.
2 3
Smepass II
Savjetima do boljih rezultata Projektom pružanja savjetodavnih usluga malom i srednjem poduzetništvu vrijednim gotovo tri milijuna eura želi se ojačati konkurentnost malih i srednjih poduzeća Ministarstvo poduzetništva i obrta zajedno s projektnim partnerima predstavilo je projekt Pružanje savjetodavnih usluga malom i srednjem poduzetništvu - faza II. Projekt se provodi u sklopu Operativnog programa za regionalnu konkurentnost 2007.-2013. i namijenjen je jačanju konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj.
Dodao je kako članstvo u Europskoj uniji hrvatskom gospodarstvu otvara direktan pristup tržištu s više od pola milijarde stanovnika. Istaknuto je da tek 22 posto malih i srednjih poduzetnika izvozi te da u tom smislu postoji znatan prostor za rast. Upravo ovakav projekt poduzetnicima može pružiti mogućnosti da steknu nova znanja koja će iskoristiti u svom poslovanju.
Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj i to u vrijednosti 2,98 milijuna eura. Njime se želi očuvati postojeće tržište te osvojiti nova kroz pružanje besplatnih savjetodavnih usluga malim i srednjim poduzetnicima u području marketinga i razvoja proizvoda
U 2013. godini poduzetnicima je kroz Ministarstvo poduzetništva i obrta dodijeljeno gotovo 140 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Uz ta sredstva u narednih sedam godina iz Strukturnih fondova na raspolaganju će godišnje biti gotovo 200 milijuna eura poticaja za malo i srednje poduzetništvo.
Kroz projekt SMEPASS će najmanje 150 hrvatskih poduzetnika dobiti besplatne savjetodavne usluge
Voditelj projektnog tima ovog projekta Stephen O’Mullane naglasio je važnost sektora malog i srednjeg poduzetništva za hrvatsku ekonomiju.
te upravljanja kvalitetom, istaknuo je predstavljajući projekt ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras. “Mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj često nisu u mogućnosti priuštiti si dobre savjetodavne usluge ili ih, s pravom ili ne, smatraju preskupima u usporedbi s koristima koje one donose. Osim toga, konzultantske tvrtke se uglavnom nalaze u velikim gradovima i nisu lako dostupne svim malim i srednjim poduzetnicima iz udaljenih područja”, kaže Maras.
“Ulazak Hrvatske u Europsku uniju povećao je potrebu hrvatskih malih i srednjih poduzetnika da se što više orijentiraju na svoje marketinške strategije i procese u upravljanju kvalitetom proizvoda. Projekt SMEPASS II namijenjen je upravo tim dvama područjima aktivnosti malih i srednjih poduzetnika. Poduzetnici koji žele primiti direktnu pomoć od Projekta u području marketinga i razvoja proizvoda i upravljanja kvalitetom mogu se odmah prijaviti putem web stranice projek-
ta www.smepass2.eu”, ističe O’Mullane. Projektom je predviđeno da će najmanje 150 poduzetnika dobiti besplatne savjetodavne usluge. Na predstavljanju su otkrivena i imena 46 poduzetnika koji su odabrani u okviru prvog poziva za iskaz interesa koji je završen u prosincu prošle godine. Drugi poziv za iskaz interesa poduzetnika za savjetodavne usluge je objavljen 28. travnja i bit će otvoren do 23. svibnja. Korisnik projekta SMEPASS II je Ministarstvo poduzetništva i obrta, uz suradnike Hrvatsku agenciju za malo gospodarstvo i investicije, Hrvatsku gospodarsku komoru, Hrvatsku obrtničku komoru i Hrvatsku udrugu poslodavaca.
Na predstavljanju su otkrivena i imena 46 poduzetnika koji su odabrani u okviru prvog poziva za iskaz interesa koji je završen u prosincu prošle godine Projekt je započeo danom stupanja Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije i trajat će do lipnja 2015. godine, a provodi ga tvrtka Eurecna iz Italije u konzorciju s tvrtkama WYG International iz Velike Britanije, WYG Savjetovanje iz Hrvatske i Prysma Calidad y Medio Ambiente iz Španjolske.
enterprise europe Reforma Zajedničke poljoprivredne politike
Novi modeli potpore poljoprivredni
Reformom poljoprivredne politke Europska unija želi veći fokus staviti na održivo upravljanje poljoprivredom, povećati broj mladih u ovoj go Ministarstvo poljoprivrede započelo je s predstavljanjem reforme Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije. Javnom raspravom želi se utvrditi hrvatski model isplate poticaja u sklopu definiranih modela koje propisuje nova politika Europske unije prema poljoprivrednicima za programsko razdoblje 2015.-2020. Potpore poljoprivrednim proizvođačima odvajaju se od proizvodnje tako da one više neće ovisiti o količini proizvedenih poljoprivrednih proizvoda nego o površini zemlje koja se obrađuje. U manjoj mjeri je ostavljena mogućnost korištenja proizvodno vezanih plaćanja u osjetljivim sektorima poljoprivrede kao što su potpore za krave dojilje, koze i ovce. Prvo predstavljanje održano je s predstavnicima svih poljoprivrednih udruga, sektorskih organizacija te Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika i drugih institucija čije je članstvo direktno uključeno i zainteresi-
rano za sustav izravnih potpora poljoprivredne i stočarske proizvodnje. Ministarstvo je započelo s predstavljanjem jer Hrvatska do 1. kolovoza ove godine mora izabrati modele poticaja, a
Ministarstvo poljoprivrede je nakon analize krenulo u izabiranje modela koji će strateški dugoročno utjecati na povećanje proizvodnje te očuvanje i poticanje pojedinih specifičnih proizvodnji osim onih koji su jedinstveni za sve zemlje postoje i pitanja na koja svaka država mora izabrati neke od ponuđenih modela koji su specifični za pojedinu državu. Svim državama članicama ostavljena je mogućnost da sa svojim proizvođačima odluče koji je model za njih najbolji i najprihvatljiviji. Ministarstvo poljoprivrede je nakon analize započelo s izabiranjem modela koji će strateški dugoroč-
Soparnik, maraska i mandarina u zaštitu Soparnik, maraska i mandarina Ministarstvo poljoprivrede je Europskoj komisiji uputilo još jedan zahtjev za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla i dva zahtjeva za registraciju oznake izvornosti.
Za poljički soparnik, odnosno poljički zeljanik ili poljički uljenjak, traži se zaštita oznake zemljopisnog podrijetla, a za neretvansku mandarinu i dalmatinsku marasku, odnosno marašku, oznaka izvornosti. Europska komisija u roku od šest mjeseci razmatra svaki zahtjev kako bi provjerila opravdanost i ispunjavanje uvjeta. Nakon razmatranja, Europska komisija objavljuje Jedinstveni dokument predmetne oznake u Službenom listu Europske unije, a u roku od tri mjeseca od objave svaka fizička ili pravna osoba
izvan Hrvatske može podnijeti prigovor na objavljeni zahtjev za registraciju oznake. Ako bude prigovora, postupak rješavanja može najduže trajati osam mjeseci, a što uključuje i fazu postizanja sporazuma podnositelja zahtjeva za registraciju i podnositelja prigovora. Ukoliko ne bude podnesenih prigovora, ako stranke postignu sporazum ili Europ-
ska komisija odbije prigovor, odnosno oznaka se registrira, ona se upisuje u registar Europske unije - DOOR bazu. Kada se oznaka registrira na razini Europske unije, to znači da je proizvod zaštićen na području cijele Europske unije i navedena zaštita je vremenski neograničena. Registrirani naziv proizvoda je
zaštićen od svakog korištenja te svake zloporabe koja bi mogla dovesti potrošača u zabludu oko podrijetla proizvoda i narušavanja njegova ugleda. Takav proizvod jamči potrošaču kvalitetu, a proizvođaču povećava dohodak, a ujedno daje i značajan doprinos ruralnom razvoju kroz prepoznatljivost proizvoda i područja u kojem se on proizvodi.
www.een.hr
19. svibnja 2014.
Bučino ulje za Belgiju
e icima
Tera Tehnopolis, kao član sektorske grupe Agrofood u sklopu projekta EEN, bila je ovogodišnji suorganizator prestižnog belgijskog sajma delikatesne hrane i pića Tavola.
ospodarskoj grani te potpore davati za zemljište a ne proizvodnju no utjecati na povećanje proizvodnje te očuvanje i poticanje pojedinih specifičnih proizvodnji koje su tijekom proteklih godina bile posebno zaštićene kroz nacionalni sustav potpora, poput stočarskog sektora, proizvodnje mlijeka i slično. U Ministarstvu su zadovoljni jer im je, otkada su otvorili javnu raspravu, pristigao velik broj prijedloga, kaže zamjenica ministra poljoprivrede Snježana Španjol.
Hrvatska ima priliku kao članica Europske unije iskoristiti svoje potencijale za povećanje konkurentnosti te ostvarivanje boljeg dohotka od poljoprivredne i stočarske proizvodnje “Novi model plaćanja u poljoprivredi razlikovat će se od postojećeg jer se od 2015. godine povećava iznos za specifične potpore, a naglasak će biti na poticanju mladih poljoprivrednika. Tako će se
Poticaji za vino Poticaji za vino Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je Javni natječaj za podnošenje prijava za dodjelu sredstava iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2014.-2018. za mjeru Promidžba na tržištima trećih zemalja u 2014. godini.
Korisnici ove mjere su proizvođači vina upisani u Vinogradarski registar, javna tijela utemeljena zakonom koja predstavljaju proizvođače vina (osim korisnika državnog proračuna) te udruge proizvođača vina i zadružni savezi (čije su članice barem tri zadruge koje se bave proizvodnjom vina). Podnositelji prijave moraju biti proizvođači vina, upisani u Vinogradarski registar i imati godišnju proizvodnju veću od 10.000 litara vina (prema izjavi o proizvodnji). Prijaviti se mogu i udruge proizvođača vina i zadružni savezi čiji proizvođači (članovi) moraju imati ukupnu godišnju proizvodnju veću od 25.000 litara vina (prema izjavama o proizvodnji). Minimalni iznos potpore po projektu je 3000 eura, dok najviši iznos ukupno prihvatljivih troškova po projektu iznosi 200.000 eura. Razina potpore iznosi do 80 posto od uku-
4 5
potpore prvi put moći ostvariti i za voće i povrće, i to u iznosu od 2100 kuna po hektaru, ali uz jedan uvjet: proizvođači će se morati udružiti”, naglašava Snježana Španjol. Strateški cilj Ministarstva je da se u sustav potpora uključe i nove poljoprivredne površine koje će se staviti u funkciju kroz Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Kako ističu u Ministarstvu, novim modelima potpore želi se zaštititi male poljoprivrednike, potaknuti ih na veće očuvanje zaštite okoliša i slično. Iako mnogi poljoprivrednici, posebice oni čiji se položaj njihove proizvodnje mijenja unutar nove Zajedničke poljoprivredne politike u Ministarstvu, ističu kako se uz novi model izravnih potpora otvaraju i velike mogućnosti kroz drugi stup zajedničke poljoprivredne politike, odnosno ruralni razvoj. Hrvatska ima priliku kao članica Europske unije iskoristiti svoje potencijale za povećanje konkurentnosti te ostvarivanje boljeg dohotka od poljoprivredne i stočarske proizvodnje.
pno prihvatljivih troškova, a isti korisnik može podnijeti najviše pet prijava godišnje za različite projekte, odnosno za različita tržišta trećih zemalja. Dozvoljeno je ulaganje u objavljivanje reklama u medijima trećih zemalja (tisak, televizija, radio, internet), ulaganja u odnose s javnošću, promidžbu i marketing, uključujući organizaciju informativnih putovanja u Hrvatsku, promociju imidža Hrvatske, promotivne prodaje, ulaganja u izradu i distribuciju promotivnih materijala za tržišta trećih zemalja te ulaganja u sudjelovanje na sajmovima i drugim događanjima na tržištima trećih zemalja. Rok za podnošenje prijava je 31. svibnja, a obrasci se mogu pronaći na web stranici www.apprrr.hr/Download.ashx? FileID=3060caa9-63a9-4323-8c04e3d1dcdb73e3.
Nakon poslovnih pregovora održanih u ožujku počeli su se ostvarivati prvi konkretni rezultati. Odlazak na poslovne susrete Tavola bio je specifičan po tome što nitko od predstavnika hrvatskih proizvođača nije išao na sajam bez unaprijed dogovorenih sastanaka, što je svim sudionicima pružilo priliku za direktno predstavljanje svojeg asortimana te pregovaranje o konkretnim uvjetima. Prije odlaska na sajam hrvatski proizvođači tradicionalnih prehrambenih proizvoda uz asistenciju Tera Tehnopolisa izradili su profile vlastitih ponuda na temelju kojih su unaprijed zakazivali sastanke s potencijalno zainteresiranim distributerima i trgovcima. Koncept direktnih poslovnih sastanaka (business to business) još jednom se pokazao efikasnim načinom ostvarivanja inicijalnog kontakta proizvođača i distributera. Mjesec dana nakon održanih sastanaka prve pozitivne informacije pristižu iz Belgije. Tako je poznati hrvatski proizvođač certificiranog visokokvalitetnog ekološkog bučinog ulja OPG Andreja Petrović iz Varaždina (Garestin Bio Con) potpisao prvi komercijalni ugovor o uvođenju hrvatskih proizvoda na belgijsko tržište s belgijskom tvrtkom Control-It koja u tu svrhu trenutno provodi istraživanje tamošnjeg tržišta. Ovakav oblik suradnje obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i tehnologijsko-razvojnog centra i poduzetničkog inkubatora pokazuje kako je sinergija različitih grana gospodarstva moguća i potrebna.
enterprise europe
EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI
Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted.europa.eu.
nn.hr/SPIN/application/ipn/Document Management/DokumentPodaciFrm. aspx?Oznak aDokumenta=2014%2 fS+002-0023005.
Energetska učinkovitost Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama traži nabavu usluga u gospodarenju energijom. Natječaj je otvoren do 4. lipnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, Savska cesta 41/VI., Odjel za energetsku obnovu zgrada javnog sektora, Na pažnju: Damir Vuletić, Ivanka Čavlek, 10000 Zagreb, energ-ojz@apn.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/Document Management/DokumentPodaciFrm. aspx?Oznak aDokumenta=2014%2 fS+002-0021166.
10000 Zagreb, kbarac@mup.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/Document Management/DokumentPodaciFrm. aspx?Oznak aDokumenta=2014%2 fS+002-0021155.
Radar Hrvatska kontrola zračne plovidbe traži nabavu radara. Natječaj je otvoren do 24. lipnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Hrvatska kontrola zračne plovidbe, 33052761319, Rudolfa Fizira 2, SZTS, Na pažnju: Darko Markus, 10410 Velika Gorica, darko.markus@crocontrol.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ ipn/DocumentManagement/Dokument PodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=20 14%2fS+002-0022959.
Nadzor gradilišta Komunalac, Županja, traži nabavu usluge nadzora gradilišta. Natječaj je otvoren do 17. lipnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Komunalac, Županja, 97005498931, Veliki kraj 132; Pravna služba, Tehnička služba, Na pažnju; Tanja Dec, Ivan Kujundžić, 32270 Županja, tanja@komunalac-zu.hr, ivan. kujundzic@komunalac-zu.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/Document Management/DokumentPodaciFrm. aspx?Oznak aDokumenta=2014%2 fS+005-0021156.
Policijska oprema Ministarstvo unutarnjih poslova raspisuje natječaj za nabavu kompleta za vanjsko nošenje oružja i opreme. Natječaj je otvoren do 3. lipnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ministarstvo unutarnjih poslova, 36162371878, Sektor za nabavu, Ilica 335, Zagreb, Na pažnju: Kristina Barać,
Lončanice Grad Zagreb nabavlja lončanice. Natječaj je otvoren do 16. lipnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Grad Zagreb, 61817894937, Trg Stjepana Radića 1, Središnje tijelo za javnu nabavu, javna.nabava@zagreb.hr, 10000 Zagreb. Više podataka o ovoj nabavi moguće je pronaći na https://eojn.
Željezni ili čelični proizvodi Hrvatske šume traže željezne ili čelične proizvode s navojem - pribor za vuču oblovine. Natječaj je otvoren do 3. lipnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Hrvatske šume, 69693144506, Lj. F. Vukotinovića 2, Služba za javnu nabavu, Vanja Tomljenović Prica, 10000 Zagreb, vanja.tomljenovic-prica@hrsume. hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ ipn/DocumentManagement/Dokument
Teretna vozila Grad Zagreb traži nabavu rabljenih teretnih vozila. Prijave na hrvatskom jeziku se predaju do 22. svibnja na Grad Zagreb, 61817894937, Trg Stjepana Radića 1, Središnje tijelo za javnu nabavu, 10000 Zagreb, javna.nabava@zagreb.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn. nn.hr/SPIN/ application/ipn/Document Management/DokumentPodaciFrm. aspx?Oznak aDokumenta=2014%2 fS+002-0019068.
PodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2 014%2fS+002-0021165.
POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani. Veleprodaja sredstava za zaštitu bilja na rumunjskom tržištu (20090624009) Rumunjska tvrtka, specijalizirana za veleprodaju sredstava za zaštitu bilja, traži partnere u EU-u, proizvođače spomenutih sredstava, zainteresirane za promidžbu i distribuciju svojih proizvoda na rumunjskom tržištu. Distribucija mlijEčnih i drugih napitaka na britanskom tržištu (BRUK20140325002) Britanska tvrtka, distributer mliječnih proizvoda na britanskom tržištu ali i šire, traži inovativne, visokokvalitetne napitke (mliječne, ali i bez dodataka mliječnih proizvoda) kako bi ih distribuirali i plasirali na britanskom tržištu.
Proizvodnja dijelova prikolice na sklapanje (BRUK20140327001) Britanska tvrtka traži poslovnog partnera (proizvođača) kako bi se unaprijedila proizvodnja njihove inovativne prikolice na sklapanje i smanjili troškovi proizvodnje. Tvrtka traži proizvođača metalnih dijelova i proizvođača iz sektora proizvodnje i prerade tekstila/ plastike kako bi opskrbljivali tvrtku sastavnim dijelovima, sklapali prikolice ili proizvodili cjelokupni proizvod (prikolicu) temeljem ugovora o licenci.
Proizvodnja metalnih dijelova (BRDE20140415002) Njemački proizvođač električnih i elektroničkih uređaja i komponenti traži partnera proizvođača iz metaloprerađivačkog sektora kako bi podugovorio opskrbu dijelovima nastalih tokarenjem, glodanjem i lijevanjem. Osim toga, tvrtka također traži tvrtku koja proizvodi alate ili kalupe kako bi ih opskrbljivali kalupima. Distribucija inovativnih rješenja na području obnovljivih izvora energije (BRPL20140409001) Poljska tvrtka, broker na području obnovljivih izvora energije, traži proizvođače/dobavljače inovativnih rješenja
na području obnovljivih izvora energije zainteresirane za poljsko tržište, posebno u smislu implementacije svojih proizvoda/tehnologija. Do sada je poljska tvrtka bila specijalizirana za energiju vjetra i solarnu energiju te traži partnera za dugoročnu suradnju, kojem bi ponudila usluge distribucije.
Distribucija veterinarske opreme i proizvoda na rumunjskom tržištu (BRRO20140402001) Rumunjska tvrtka specijalizirana za uvoz i distribuciju veterinarskih, prehrambenih i raznih drugih proizvoda za kućne ljubimce, hrane, dodataka za prehranu životinja s farmi, proizvoda za higijenu i biosigurnost na farmama i u prehrambenoj industriji, nudi usluge distribucije opreme i instrumenata za veterinarsku upotrebu. Zastupstvo i distribucija fotonaponskih modula na poljskom tržištu (BRPL20140409003) Poljska tvrtka nudi prodaju i montažu fotonaponskih modula i druge prateće opreme. Tvrtka traži proizvođače solarnih sustava kako bi ih predstavila na poljskom tržištu. Tvrtka nudi usluge distribucije, prodaje ili zastupstva tvrtkama koje proizvode fotonapon-
ske module. Cilj im je diverzificirati svoju poslovnu aktivnost koja je trenutno usredotočena na konvencionalnu energiju i prodaju ugljena. Stoga nude distribucijske i marketinške usluge proizvođačima fotonaponskih sustava. Distribucija električnih kućanskih aparata u Rumunjskoj (20100617020) Rumunjska tvrtka aktivna u području veleprodaje električnih aparata za kućanstvo, kao što su rasvjetna oprema, kablovi, prekidači i drugi dijelovi domaćih električnih instalacija, a izvodi i elektromontažne radove (0,4 - 20kV), zainteresirana je da bude zastupnik/ predstavnik/distributer partnera u EU-u koji djeluju u području proizvodnje električnih kućanskih aparata. Pomoć tvrtkama pri ulasku na španjolsko tržište (BRES20140331001) Španjolska tvrtka, specijalizirana za poslovno savjetovanje i konzultantske usluge, kao što su: prodaja, marketing, oporezivanja ili pravni savjet, nudi komercijalnu pomoć tvrtkama koje su zainteresirane za ulazak na španjolsko tržište u vidu zajedničkog ulaganja (joint venture) ili komercijalnog zastupanja.
www.een.hr
19. svibnja 2014.
RAPEX izvješće RAPEX izvješće
RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske, medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/consumers/ dyna/rapex/rapex_archives_en.cf.
1
4
2
5
3
6
Vrtni alat, brend TCK Garden, model Machine à Couper Multifunction. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer je nedovoljan razmak između oštrice i ručke, cijev za gorivo lako se može izvući te se gorivo može razliti po vrućem motoru, što može izazvati požar. (slika 5) Motocikli, brend MV Augusta, modeli Brutale, F3, F4 i Rivale, proizvedeni od prosinca prošle do ožujka ove godine. Prozvod predstavlja rizik za korištenje jer kod nekih primjeraka zadnji amortizer nije učvršćen ispravnim vijkom, pa prilikom korištenja i stezanja može doći do pucanja. (slike 6, 7) Električni sterilizator, brend Medela, model B-Well Steam Steriliser. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer vlaga može doći u kontakt s dijelovima pod naponom i izazvati kratki spoj, električni udar za korisnika te požar. (slika 8)
Boja za tetoviranje, brend StarBrite, model Scarlet Red. Proizvod predstavlja rizik jer boja sadrži aromatične aminoanisadine koji se smatraju kancerogenima. (slika 1) Led žarulja, nepoznatog brenda, oznake LED Maize Light (E27), 5050 SMD 17W E27 LED Corn Lamp. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer nije kvalitetno izveden pa pri zamjeni žarulje može doći do električnog udara. (slika 2)
6 7
7
8
Piercinzi za nos, brend Accessories, model Nose Studs, Silver 925. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer ispušta nikal više od dozvoljenih razina. (slika 3)
9 Dječje cipele, brend Jacob’s, model s oznakom 2 000009 630312. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer otpušta krom iznad dozvoljenih razina. (slika 4)
Automobil Jeep, model Grand Cherokee, modeli proizvedeni 2002. i 2003. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer se zatezači pojasa i aktivatori prednjih zračnih jastuka mogu greškom aktivirati. (slika 9)
Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Upit vezan za tehnologiju uputite na lada.benzon@bicro.hr.
Niskoenergetska napajanja s primjenom u području rasvjete (TRES20130729001) • Baskijska tvrtka koja se bavi tehničkim razvojem u području rasvjete je u potrazi za niskoenergetskim napajanjima za integraciju u svoje proizvode. Rješenje treba imati univerzalni ulaz (AC/DC) s PFC-om i 12V DC izlaz (snage 6W i 15W), dugi vijek trajanja na 60ºC i biti primjenjivo u području rasvjete. Traženo napajanje treba povećati učinkovitost potrošnje energije pri radu rasvjetnih tijela i drugih globalnih rasvjetnih rješenja. Tvrtka je zainteresirana za nabavni ugovor ili ugovor o proizvodnji te ugovor o tehničkoj suradnji. Inovacije u području elektrooptičke, infracrvene i radiofrekvencijske tehnologije s primjenom u sektoru obrane (13 GB 403U 3S1V) • Visokoinovativna tvrtka s jugoistoka Velike Britanije specijalizirana za područje elektronike u ratovanju traži najnovija rješenja (u ranoj fazi razvoja ili spremna za primjenu) u području infracrvenih difuzija srednjih valnih duljina (3-5 μm) tehnologije Liquid Crystal on Silicon (LCoS) i Digital Mirror Device (DMD) te pakiranja kvantnih kaskadnih lasera. Tvrtka je zainteresirana za zajedničke razvojne projekte
u kojima će koristiti postojeću i potencijalnu opremu za ispitivanje proizvoda (elektrooptičke, infracrvene i radiofrekvencijske tehnologije).
Automatski stroj za sortiranje metala prema težini (TRUK20131016001) • Tvrtka iz Velike Britanije specijalizirana za precizne perforirane proizvode u potrazi je za automatskim strojem za sortiranje ovisno o težini metala, s ciljem optimizacije proizvodnog procesa metalnih nastavaka (raspon težine u prosjeku od 200 do 400 grama). Svi nastavci su oblika četverokutne, čelične, oštrobridne pločice s jednom ili dvije rupe. Tvrtka je u potrazi za partnerima koji proizvode navedene strojeve za sortiranje i zainteresirana je za komercijalni ugovor s tehničkom podrškom. Novi plastični materijali i materijali na biološkoj bazi s primjenom u industrijskom dizajnu (13 NL 60AH 3SSA) • Nizozemska tvrtka specijalizirana je za razvoj i primjenu reciklirajuće i održive plastike te ekološki prihvatljivih materijala na biološkoj bazi. Cilj tvrtke je optimizirati korištenje novih materijala za razne inovativne procese i dizajnerske projekte. Tvrtka je u potrazi za novim materijalima (npr. nova plastika, polimeri i materijali s biološkom bazom), kao i tehnikama obrade. Zainteresirana je za
tehničku suradnju s tvrtkama aktivnim u razvoju i proizvodnji novih materijala.
Stomatološka 3D kamera visoke rezolucije za oralnu primjenu (TRPL20131108002) • Mala tvrtka s jugozapada Poljske koja nudi CEREC stomatološki postupak (Chairside Economical Restoration of Esthetic Ceramics) traži specijalnu 3D kameru s mogućnošću prikupljanja slika zubi pacijenata, s ciljem daljnje obrade i proizvodnje zubnih proteza.
Novi dizajn i materijali za izradu kuhinjskog i kupaonskog namještaja (TRUK20130927001) • Proizvođač kuhinjskog i kupaonskog namještaja iz Velike Britanije je u potrazi za tehnologijama koje će uključivati prednosti za korisnike, poput estetike, održavanja čistoće i očuvanja energije. Također, tražene su nove tehnologije koje poboljšavaju proizvodne procese. Tvrtka ima resurse za daljnji
razvoj i izlazak na međunarodno tržište, a očekivana vrsta suradnje ovisi o stupnju razvoja proizvoda ili procesa. Modularna elektrana na biomasu: keramički izmjenjivači topline (TRIT20131211001) • U potrazi za korisnim iskorištavanjem gnojiva, usitnjenog drva, ostataka od obrezivanja šuma i voćaka u manjim selima, farmama ili tvornicama, talijanska tvrtka je razvila novu tehnologiju. Mala turbina (100kWe) i povezana spalionica (500kWt) čine Plug&Play sustav. Sustav se može implementirati u kogeneracijski sustav čime se postiže maksimalni energetski rezultat. Tvrtka traži tehnološkog partnera za proizvodnju keramičkih izmjenjivača topline. Ekspertiza za razvoj baterija i senzora baziranih na gorivim ćelijama s glukozom (13 NL 60AH 3SQ3) • Mala tvrtka iz Nizozemske je u potrazi za ekspertizom razvoja baterija i/ili senzora na temelju gorivih ćelija s glukozom. Tražene baterije ili senzori sastoje se od odjeljka gorivih ćelija i anodno-katodnog odjeljka. Ekspertiza je potrebna za stvaranje maksimalnog električnog toka u anodno-katodnom odjeljku. Višegodišnji projekt ima za cilj stvaranje poboljšanih prototipova i zatim daljnju primjenu u baterijama ili senzorima.
enterprise europe
19. svibnja 2014.
8
Prekogranično poslovanje Europska komisija organizira Konferenciju o prekograničnom poslovanju koja će se održati u srijedu, 4. lipnja u Zagrebu, u Hotelu Aristos.
Sudionici će se upoznati i s mjerama Europske komisije za poboljšanje poslovanja i pojednostavljenje naplata prekograničnog duga u EU-u.
Ova jednodnevna besplatna konferencija u organizaciji Opće uprave za poduzetništvo i industriju pri Europskoj komisiji dio je niza događanja na državnoj razini s ciljem informiranja MSP-a o mogućnostima koje su im dostupne za uspješno upravljanje prekograničnim kreditiranjem i naplatu prekogra-
Dodatna pitanja se mogu uputiti u Centar za EU pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Kontakt osoba: Igor Bobek, ibobek@hgk.hr. Link za prijavu se nalazi na web stranici: https://webgate.ec.europa. eu/enterpriseportal/?fuseaction=e_ service.get_form&i nterest=INTEREST35 824&language=EN.
ničnih potraživanja. Na skupu se mogu naći rješenja za probleme u naplati unu-
tar Europske unije, a moguće je osigurati plaćanje bilo gdje u Europi.
Get Started! - edukacija za početnike Kako izdavati ponude i račune te pratiti bazu klijenata, a sve online, kako se predstaviti na društvenim mrežama te što je to content marketing, teme su edukacije namijenjene poduzetnicima početnicima koja će se održati pod nazivom Get Started za
poduzetnike početnike 27. svibnja u Hrvatskog gospodarskoj komori na Novoj cesti. Svaki polaznik edukacije po završetku će dobiti ebook i potvrdu o sudjelovanju. Ebook će sadržavati informacije s konferencije kao i dodatne savjete vezane uz teme. Ujedno će svaki od su-
dionika dobiti besplatnu jednomjesečnu licencu vrijednosti za servis SOLO i konzultacije agencije Dekoder putem maila. Više podataka o događanju moguće je pronaći na http://www.dekoder.biz/ edukacija.
Poziv u projekt Imageen Tera Tehnopolis je hrvatski nacionalni nositelj projekta Imageen kojim se želi predstaviti optimizacija ambalaže u sektoru prehrambene industrije i proizvodnje pića. Eko dizajn omogućuje proizvođačima da uzmu u obzir okolišna pitanja već od ranih faza dizajna proizvoda te pridonosi jačanju konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva kroz poticanje inovacija (redizajniranje proizvoda, stvaranje novih zelenih proizvoda ili asortimana), povećanje kvalitete, povećanje prodaje kroz nove tržišne prilike (uključujući i javnu nabavu), usklađivanje s ekološkim standardima, olakšavanje usklađenosti s ekološkim procedurama (što u konačnici dovodi do smanjenja troškova poslovanja).
Kroz ovaj projekt mnogi poduzetnici u prehrambenoj industriji mogu pronaći rješenja za svoje poslovanje. Primjerice, mali proizvodač sira traži rješenja za izradu ekonomičnije i ekološkije ambalaže za svoj proizvod - svježi sir; OPG proizvodi svježe povrće te traži mogućnost pakiranja kako bi mogao ponuditi svoj proizvod velikom trgovačkom lancu; pčelar želi izvoziti svoj med u EU te traži rješenje za eko dizajn za svoj proizvod; OPG koji uzgaja aroniju želi je prodavati u maloprodaji te traži optimalno rješenje za svoje pakiranje; proizvođač domaćeg soka od kupine želi smanjiti troškove ambalaže; proizvođač ambalaže traži nove kupce koji žele ekološku ambalažu. S obzirom na to da je umrežavanje stručnjaka iz sektora eko dizajna s malim i srednjim po-
duzetnicima iz Europe kroz Europsku poduzetničku mrežu jedna od osnovnih aktivnosti, pozivaju se svi zainteresirani poduzetnici iz sektora pakiranja i proizvođači u industriji hrane i pića na radionicu Eko dizajn ambalaže i životni vijek proizvoda – optimizacija ambalaže u proizvodnji pića i prehrambenih proizvoda. Radionica se održava 28. svibnja u 9 sati u prostorijama Hrvatske gospodarske komore, Nova cesta 3-7 u Zagrebu. Radionica je namijenjena OPG-ima, malim i srednjim tvrtkama te obrtima koji koriste proizvode ili zbrinjavaju ambalažu za pića i prehrambene proizvode ili na neki drugi način sudjeluju u vrijednosnom lancu. Dodana vrijednost za sudionike radionice je dobivanje besplatne dvosatne konzultacije o konkretnim problemima vezanim za gospodarenje otpadom, novim zakonskim regulativama u zbrinjavanju otpada, mogućnostima korištenja ekološke ambalaže
Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 20. - 26. svibnja - Agro B2B@NSFair, Novi Sad, Srbija
3. - 4. lipnja - Matchmaking World Bioenergy, Jönköping, Švedska
za svoje proizvode i drugim pitanjima. Na radionicama će svaka tvrtka ispuniti upitnik za audit koji će konzultanti analizirati prije sastanka te će tvrtku konkretno savjetovati o uočenim problemima ili odgovarati na pitanja. Od prijavljenih tvrtki će se odabrati 10 korisnika koji će dobiti besplatnu uslugu izrade rješenja ambalaže prema principima eko dizajna, a koje će izraditi talijanski partner na projektu Razvojni park Galileo. Sudjelovanje na radionici je besplatno, a prijaviti se možete slanjem prijavnice na email imageen@tera.hr ili faksom na broj 031/251 005. Sve ostale informacije možete dobiti kontaktom na broj telefona 031/251 011. Projektni konzorcij Imageen vodi Gospodarska zbornica Slovenije i čini ga šest partnera iz Italije, Bugarske, Srbije, Njemačke i Hrvatske, a sve su članice Europske poduzetničke mreže. Imageen se financira iz Programa za poduzetništvo i inovacije (CIP).
Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA
21. svibnja - Engineering 2014, Nitra, Slovačka
4. lipnja - Konferencija o prekograničnom poslovanju, Zagreb 27. - 28. svibnja - Konferencija i poslovni susreti Održiva gradnja 10. lipnja - Israel Mobile Summit, Rishon Le’Zion, Izrael i obnavljanje, Beč, Austrija 11. - 12. lipnja - RENEXPO Western Balkans B2B Event, Beograd, 27. svibnja - Get Started, radionica za poduzetnike početnike, Srbija Zagreb 12. lipnja - ICT4Inclusion – Gospodarski susreti, Trst, Italija 28. svibnja - Imageen, radionica za sudjelovanje u projektu, Zagreb
26. lipnja - Horizon 2020 Matchmaking, Kopenhagen, Danska
Glavni urednik
Darko Buković
Urednik priloga
Krešimir Sočković
PREDSTAVLJAMO 13
www.privredni.hr Broj 3828, 19. svibnja 2014.
( oko 200 t hrena
proizvode s kooperantima na ukupno 30 hektara
Agro Altera, Ludbreg
( oko 500 stabala smokve i više od 200 stabala dunje imaju danas
Šinjorina Smokva, poljica
Slatke kune iz ljutoga hrena
Eko proizvod od kraljice voća Uvijek sam u poslu tražio ono čime se drugi ne bave. Proizvoditi korov u korovu, to je za mene umijeće, objašnjava osnivač tvrtke Agro Altera Franjo Makar
Turistički vodič i novinarka prije 10 godina su krenuli u ekološki uzgoj smokava. Promociju kraljice voća rade na svojem imanju, ali i na Festivalu smokve u Zadru
L
J
udbreška tvrtka Agro Altera, utemeljena 2001. godine, najveći je proizvođač hrena u Hrvatskoj. Njen osnivač Franjo Makar iz Sigeca Ludbreškog tom se kulturom bavi već više od tri desetljeća i dobro se sjeća 1981. kada je od ušteđevine od 8000 njemačkih maraka kupio sadni materijal i u gepeku Renaulta 4 ga dovezao u selo, na čuđenje sumješta-
Od ostalih vrsta hrena ludbreški se razlikuje izgledom i sastavom na i obitelji. “Uvijek sam u životu težio nečem novom, a u poslu tražio ono čime se drugi ne bave. Proizvoditi korov u korovu, to je za mene umijeće”, objašnjava Makar. Vodeći se idejom da kvalitetan hren može dobiti samo iz kvalitetnog sadnog materijala, godinama ga je selekcionirao, što je rezultiralo proizvodnjom autohtonog ludbreškog hrena koji je 2012. godine priznat kao
čuvana sorta i uvršten na sortnu listu Republike Hrvatske. Uz njega čuvane sorte su još samo varaždinski i ogulinski kupus, rajčica brački jabučar i rajčica šibenski šljivar. Pristupanjem Hrvatske europskoj zajednici sve ove sorte postale su dio Zajedničke sortne liste Europske unije. Od ostalih vrsta hrena ludbreški se razlikuje izgledom i sastavom. Ima intenzivan miris zbog ljutine i pun je eteričnog ulja gorušice. “Između ostalog ima sinergina i do 500 posto više od mađarskog ili poljskog hrena koje susrećemo na tržištu. Zbog toga ga smatraju jednim od najboljih pa ga, primjerice, Česi kupuju kako bi poboljšali svoje sorte”, kaže Franjo Makar koji svoje znanje prenosi na kćer Bojanu Hajduk, direktoricu Agro Altere. Nijedne tvornice Agro Altera sa svojih šezdesetak kooperanata na ukupno 30 hektara sada proizvodi oko 200 tona hrena, a konačni cilj je 1000 do 1500 tona, što bi tvrtku svrstalo u veće pro-
izvođače. Uzgoj je prilično profitabilan jer se s maksimalnim prinosom od sedam hektara po toni može ostvariti dobit od 8000 do 10.000 kuna po hektaru. “Na 6,5 hektara imam ekološku proizvodnju za robu s markicom, a konvencionalno proizvodimo na četiri hektara. U Hrvatskoj, na žalost, ne postoji ni jedna tvornica koja se bavi preradom hrena jer je pogon za preradu preskup, a pomoći za one koji bi htjeli uložiti u postrojenja nema, pa hren na preradu i punjenje u staklenke vozimo u Češku”, kaže Bojana Hajduk, direktorica tvtke. Hren u staklenkama, i to u količini od 20 tona, prvi put su proizveli 2011. godine. Bojana Hajduk naglašava kako nije riječ o umaku već o 80-postotnom ribanom hrenu. Potražnja je velika pa se na domaće i strano tržište plasira sve što se proizvede. Ludbreški hren u korijenu ili bočici može se kupiti u gotovo svim trgovačkim centrima, a izvozi se u Njemačku, Austriju i Englesku. (G.G.)
edna od najzanimljivijih poduzetničkih priča u ekološkoj proizvodnji hrane u nas dogodila se na potezu Zagreb-Zadar. Sandra Babac, novinarka koja je radila na televiziji, i njen partner Alan Damjanić, koji je radio kao turistički vodič, po dobivanju prvog djeteta poželjeli su promjenu u kojom bi svoje dinamične radne sredine zamijenili radom u obiteljskom okružju. Na njihovom gospodarstvu u blizini Zadra te 2003. godine u želji da plodovi smokve na imanju ne propadnu skuhali su svoj prvi pekmez čiji je okus oduševio sve one koji su ga probali. Iduće godine posadili su i prvih 100 stabala smokve, osnovali obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i s rođenjem drugog djeteta posadili još 250 stabala. Nakon tri godine prijelaznog perioda, 2007. se upisuju u Popis ekoloških proizvođača i vizualno se definiraju, a proizvod je dobio svoje ime i prezime – Šinjorina Smokva. Danas imaju oko 500 mladih
stabala smokava i više od 200 stabala dunje, a njihov je rad prepoznat na brojnim natjecanjima na kojima su dobili priznanja za kvalitetu i dizajn. Sagradili su i opremili mali pogon za preradu voća i povrća, a kako bi promovirali svoje proizvode, pokrenuli i Festival smokava u Zadru. Proširili su svoje poslovanje na edukacijsko turističke ture i počeli na svoje imanje u Poljicima dovoditi turiste, školarce i goste-namjernike i podučavati ih o kraljici voća smokvi. Šinjorine Maruška i Dunja Iako je Festival smokava u početku bio zamišljen kao promocija njihova brenda Šinjorine Smokve, s vremenom je prerastao u manifestaciju koja veliča smokvu općenito. Okosnicu festivala čine degustacije, sajam proizvoda od smokava, radionice, stručna predavanja i posjeti imanjima na kojima se smokva uzgaja. Kako kaže Sandra Babac, cilj festivala je vratiti smokvi zasluže-
no mjesto, probuditi svijest o njenoj vrijednosti i potaknuti ugostitelje na uvođenje smokve u gastro ponudu. “Kroz festival dodatno brendiramo Šinjorinu Smokvu kao već
Šinjorina smokva je već postala prepoznatljiv ekološki proizvod Zadarske županije prepoznatljiv ekološki proizvod zadarske županije napravljen prema tradicionalnoj dalmatinskoj recepturi. Riječ je o ekološkom pekmezu od svježih smokava bez dodanog šećera”, ističe Sandra Babac. U proizvodnji ne koriste vodu, pektin, konzervanse, umjetne arome, boje, sladila ni šećer, već isključivo plodove uzgojene na prirodan način i netom ubrane sa stabla. Uz proizvode od smokava, imaju i one napravljene od autohtone hrvatske sorte višnje maraske pod brendom Šinjorina Maruška, kao i pekmez od dunja pod brendom Šinjorina Dunja. (K.S.)
14 HRVATSKA & REGIJA
( više od 600
sudionika na sarajevskom forumu
Privredni vjesnik Broj 3828, 19. svibnja 2014.
( čak 180 projekata predstavljeno investitorima
Na 5. Sarajevo Business Forumu ponuđeno 180 projekata iz sektora energetike, poljo
5. SBF: Sarajevo kao Središnja tema ovogodišnjeg Sarajevo Business Foruma bila je regionalna suradnja uz punu podršku Strategiji razvoja Zdravko Latal latal@privredni.hr
U
z nazočnost više od 600 uglednih osoba iz međunarodnog gospodarstva, bankarstva i politike, u Sarajevu je 15. svibnja završen najveći ovogodišnji susret vlasnika kapitala i biznismena u Jugoistočnoj Europi. Među sudionicima bilo je i 12 osoba poznatih s liste najbogatijih ljudi svijeta, a ovaj poslovni forum, kojemu je Privredni vjesnik bio jedini medijski sponzor iz Hrvatske, pratilo je više od 200 novinara iz različitih medija. Sudionici Sarajevo Business Foruma ponudili su na realiziranje 180 projekata iz sektora energetike, agrikulture, građevinarstva, infrastrukture i turizma. Među 600 sudionika bili su i vlasnici banaka, investicijskih fondova i holdinga iz Katara, Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije te Turske i Malezije. Posebnu pozornost bosanskohercegovačkih privrednika pobudila je desetočlana visoka delegacija Libije
koju je predvodio Abdul Salam Al-Gadi, zamjenik premijera zemlje koja se u svijetu smatra jednom od najvećih gradilišta. U nje-
Među sudionicima bilo je i 12 osoba s liste najbogatijih ljudi svijeta govoj su pratnji bili važni libijski gospodarstvenici i bankari. Među regionalnim političkim liderima stolci su
bili rezervirani za predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića, ministra vanjskih poslova Turske Ahmeta Davutoglua, bivšeg predsjednika Slovenije Danila Türka. Domaćin je bio Bakir Izetbegović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, bili su tu i Vjekoslav Bevanda, predsjedavajući Ministarskog vijeća Bosne i Hercegovine, Zlatko Lagumdžija, ministar vanjskih poslova BiH, kao i drugi entitetski i komorski čelnici. Niti u plenarnoj, niti u rasprava-
ma po sektorima nije bilo nikog od hrvatskih predstavnika vlasti. Sarajevo je imalo financijsku korist Nakon 5. Sarajevo Business Foruma ostalo je kao i ranijih godina pitanje koliku će korist od tog skupa imati BiH i cijela regija. Obećanja su bila velika. Do 2020. godine regija bi trebala, zahvaljujući integraciji razvojnih projekata i sredstava, dobiti milijun novih radnih mjesta. Proteklih dana Sara-
jevo je zasigurno ostvarilo značajnu financijsku korist. Pet dana u gradu i okolici tražila se hotelska soba više. Poznati restorani su bili rezervirani za VIP goste, za radne ručkove i večere. Baščaršija je bez svake sumnje profitirala. Svi su htjeli okusiti sarajevske ćevapčiće, pite, bosanski lonac i druge nacionalne specijalitete. Trgovci su također zadovoljno trljali rukama, kao i gradski taksisti, jer se zbog kiše bez njih nije moglo nikamo ići. Koli-
ko će od 180 ponuđenih projekata naći investitora, to će uglavnom, kao i do sada, ostati poslovna tajna, a vrijeme će pokazati što je dogovoreno i učinjeno. Međutim, već prvog radnog dana The Islamic Development Bank, Bosna Bank International i kompanije Al Meera Consumer Goods Company, Hassad Food Company i Al Othaim Markets potpisali su memorandum o formiranju fonda za ulaganje u poljoprivredu koji će raspo-
lijuna eura. Prema sadašnjim procjenama, ukupne štete nastale prekidom rada bile su veće od 103,7 milijuna eura.
U Libiju se do sada vratilo samo nekoliko kompanija, kao što su Energoinvest i Bosna-S. Sporna su i potraživanja za već obavljene radove, jer prema nekim informacijama, isplata se uvjetuje povratkom na gradilišta, na kojima se i dalje ne jamči sigurnost, kazao je Egrlić.
tvrtke iz bih nadaju se naplati (velikih) starih potraživanja i novim poslovima
Građevinari i dalje žele u Libiju Gospodarstvenici okupljeni oko Vanjskotrgovinske komore BiH najviše se nadaju da će njihovom povratku na libijsko tržište pridonijeti posjet Abdul Salam Al-Gadija, potpredsjednika vlade Libije na čelu delegacije direktora banaka, investicijskih fondova i holdinga.
Tu nadu posebno su izrazile kompanije koje su tradicionalno bile prisutne na libijskom tržištu, a vjeruju da bi nakon SBF-a mogli brže razriješiti sporove vezane za dugovanja i štete koje su tamo pretrpjeli od ratnih razaranja. Većina njih želi se opet vratiti na jedno od trenutno naj-
većih gradilišta u svijetu. Prekidom radova i povlačenjem 17 bosanskohercegovačkih kompanija početkom ožujka 2011. godine u pitanje je dovedena egzistencija oko 800 radnika, a vrijednost napuštenih poslova iznosila je 673 milijuna eura, izjavio je novinarima predsjednik Vanjskotrgo-
vinske komore BiH Ahmet Egrlić. U Libiji je ostala raditi samo Jafara, prehrambena industrija sarajevskog MIMS-a. Da šteta bude još veća, BiH kompanije su 2012. godine imale ili su očekivale ugovore o novim poslovima u vrijednosti oko 668 mi-
15
www.privredni.hr Broj 3828, 19. svibnja 2014.
( 100 mil €
vrijedan fond koji je ugovoren već 1. dan
( 10-ak projekata predstavila je i Hrvatska
privrede, infrastrukture i turizma
regionalni Davos regije Jugoistočne Europe kojom se do 2020. godine planira otvaranje oko milijun novih radnih mjesta u regiji lara i eura uloženo samo u Sarajevu.
lagati s oko 100 milijuna eura incijalnih sredstava. Projekti iz Hrvatske i Srbije Hrvatska se predstavila s desetak projekata iz turizma i drugih privrednih djelatnosti, a Srbija je opet najviše projekata ponudila iz sektora poljoprivrede. BiH je uglavnom tragala za vlasnicima kapitala koji su pokazivali interes za izgradnju energetskih objekata i autocesta. Novina ovogodišnjeg foru-
ma je i to što su svi prijavljeni projekti, osim na CD-ovima i USB stickovima, sad dostupni i na www.sarajevobusiness forum.com. Svi materijali sa skupa su upućeni na 1700 adresa. Prema riječima Amera Bukvića, direktora BBI-ja, banke koja je nositelj čitava projekta, SBF je poslao u svijet mnogo ljepšu sliku o Bosni i Hercegovini i regiji od uglavnom negativnih konotacija, političkih sporenja i radničkih nezadovoljstava.
Međutim, vremenske prilike u Sarajevu nisu bile gostoljubive; goste su dočekali pljuskovi i poplave, a ne mali dio grada ostao je bez struje. Hoće li poslovna slika prikazana na petom SBF-u biti dovoljno lijepa vlasnicima kapitala i svjetskim milijarderima koje želi privući da svoj novac ulože u regiju, opet će pokazati vrijeme. Dosadašnji forumi ipak ostavljaju nadu i razlog za optimizam jer je nakon njih više stotina milijuna do-
Ulaganja u Crnu Goru Posebno zapažen nastup imao je Filip Vujanović, predsjednik Crne Gore, koji je iznio podatke o uspješnosti prošlogodišnje turističke sezone kada je Crna Gora ostvarila prihod od 700.000 eura, ali i predstavio velike investicije ostvarene zahvaljujući ranijim SBF-ima. Investitori iz Kuvajta grade u zaljevu Boke Kotorske veliki turistički kompleks. Turske kompanije investiraju u proširenje kapaciteta i ponude u Luci Bar, a jedno bivše vojno brodogradilište pretvoreno je u modernu i veliku marinu. Realiziraju se i velike investicije iz Azerbajdžana i Emirata u turizmu. Biznismeni i investitori iz arapskog svijeta koji su za dolazak u Sarajevo morali uzimati vize, uputili su ozbiljne primjedbe vlastima BiH, ali i državama u regiji, na što je Izetbegović naglasio da se ovaj problem mora pod hitno razriješiti. Vjekoslav Bevanda, predsjedatelj Vijeća ministara
za izgradnju poslovnih i stambenih prostora. Iz Hrvatske je ponuđeno još nekoliko projekata, primjerice apartmansko naselje Komiža na Visu, što je investicija od
841.680 eura, Hotel Pacha i Klub na Pagu, koji svaki za sebe traži ulaganje od četiri milijuna eura, pa eko turistička destinacija Dubrovački biseri, inače smještena 27 kilome-
BiH, obratio se sudionicima Foruma rekavši da ovogodišnji njihov sastanak podrazumijeva i čvršću suradnju s Regionalnim vijećem za suradnju i Summitom 100, od kojih svaki na svoj način otvara perspektive za jačanje regionalne konkurentnosti i zajedničke istupe na trećim tržištima. Bevanda
Panel-diskusije Drugi radni dan SBF-a bio je posvećen prezentaciji potencijala regije i ponuđenim projektima iz sektora energetike, infrastrukture, agrara i turizma. Jedinstveni zahtjevi
vlasnika velikih islamskih banaka, kao što je Islamska razvojna banka, fondova, trgovinskih i drugih holdinga bili su usmjereni na zajedničke istupe zemalja regije i osiguravanje učinkovite vlasti uz spominjanje primjera Turske koja je još prije 12 godina skratila procedure registracije tvrtki i investicija s tri mjeseca na tri sata. Bogati investitori su, posebice za investiranje u poljoprivredu i turizam, prednosti vidjeli u jeftinom zemljištu i jeftinoj, ali stručnoj radnoj snazi. Kad se govorilo o energiji, uglavnom su se spominjali obnovljivi izvori uz naglasak da je u Crnoj Gori iskorišteno svega 10 posto hidropotencijala, a u BiH 30 posto. Isto tako, većina vlasnika kapitala istaknula je kako posebnu podršku i suradnju očekuju od Regionalnog vijeća za suradnju u regiji nakon istupa generalnog tajnika ove institucije dr. Gorana Svilanovića koji je naglasio da projekt Strategije razvoja regije Jugoistočne Europe, između ostalog, predviđa investicije koje će otvoriti milijun novih radnih mjesta.
tara od Dubrovnika... Iz područja agrikulture zanimljiv je zajednički projekt Hrvatske, BiH i Australije temeljen na revitalizaciji stočnog fonda i njegovu plasmanu na tržište EU-a.
Na popisu ponuđenih projekata našao se i projekt tvornice i hladnjače pitke vode u Starom Golubovcu 67 kilometara od Zagreba, što je investicija vrijedna 21 milijun eura.
Raniji SBF-ovi privukli su više stotina milijuna eura i dolara ulaganja u Sarajevo je investitorima posebno preporučio da ulažu u regiju i BiH budući da će im to osigurati profit, a napose u energetici, poljoprivredi, infrastrukturi i turizmu, obećavši reforme za unapređenje investicijske klime.
Izaslanstvo zagreba na sbf-u
Hrvatski projekti Izaslanstvo Grada Zagreba na SBF-u investitorima je ponudilo više projekata iz raznih gospodarskih sektora, među njima i projekt Centra za kolekciju vrijedan 3,2 milijuna eura, te projekt za unapređenje industrije za reciklažu vrijedan 330.000 eura.
Predstavljen je i infrastrukturni projekt za uređenje zemljišta za izgradnju u Velikoj Gorici, kao i zagrebački projekt Termalno blato koji traži 50 milijuna eura ulaganja. Predstavljena je i izgradnja javne podzemne garaže vrijedna 30 milijuna eura i uređenje industrijskog kompleksa Badel
16 TURIZAM *vijesti Edukacije za turistički sektor Hrvatska turistička zajednica, prema programu rada, započela je projekt obrazovanja djelatnika sustava turističkih zajednica i zaposlenika ostalih subjekata javnog i privatnog turističkog sektora. Ove godine su to edukacije o razvoju destinacijskih menadžment organizacija (DMO), internet marketingu i razvoju posebnih oblika turizma te proizvoda za tržišta posebnih interesa. Zagreb je uspješna kongresna destinacija
( 50% turističkih kapaciteta u Hrvatskoj čine privatni i obiteljski smještaj
Podizanje kvalitete privatnog smještaja
Umrežavanjem do konkretnih ciljeva Druga od četiri regionalne prezentacije za pružatelje usluga u obiteljskom smještaju održana je nedavno u Puli. Prezentacije organiziraju HGK i Županijska komora Pula u suradnji s Ministarstvom turizma i zagrebačkim Institutom za turizam Sanja Plješa pljesa@privredni.hr
P
Zagreb je prošle godine pozicioniran na 79. mjestu od ukupno 371 kongresnog odredišta, podaci su organizacije ICCA (International Congress and Convention Association). U 2012. Zagreb je bio na 134. mjestu što predstavlja znatan pomak na ljestvici rangiranih gradova. U glavnom gradu Hrvatske lani su održana 3793 poslovna skupa, što čini više od 50 posto skupova održanih u našoj zemlji, podaci su DZS-a. Food Film Festival u svjetskoj mreži Stonski Kinookus Food Film Festival, posvećen hrani i filmovima, pridružit će se 11. svibnja u Amsterdamu prvoj svjetskoj mreži Food Film Festivala, u kojoj su festivali istog predznaka iz Amsterdama, Antwerpena, Liverpoola te Madrida i Barcelone. Amsterdamski festival pokrenuli su 2010. članovi Slow Food Youth Movementa. Stonski festival također se održava od te godine s ciljem podsjećanja na zaboravljene okuse. Uz to, kod posjetitelja se žele probuditi osjetila za probranije okuse i istaknuti ljubav prema filmskoj umjetnosti, lokalnoj baštini i gastronomiji. Ove se godine stonski Kinookus održava od 3. do 7. rujna.
rivatni i obiteljski smještaj čini čak 50 posto turističkih kapaciteta u Hrvatskoj, a podizanje kvalitete takve vrste smještaja, ali i dodatnih usluga koje se nude turistima, nameće se kao jedan od glavnih izazova hrvatskog turizma, rekao je Darko Lorencin, ministar turizma, na nedavno održanoj regionalnoj prezentaciji za pružatelje usluga u obiteljskom smještaju u Puli. To je bila druga od četiri regionalne prezentacije takve vrste koje su organizirale Hrvatska gospodarska komora i Županijska komora Pula u suradnji s Ministarstvom turizma i zagrebačkim Institutom za turizam. Pritom je Lorencin po-
hvalio te regionalne prezentacije u organizaciji HGK-a prepoznavši njihov značaj za privatne iznajmljivače. U sklopu prezentacije Leila Krešić Jurić, direktorica Sektora za turizam HGK-a, upoznala
Predstavljen je Nacionalni program unapređenja obiteljskog smještaja je sve sudionike s modelima organiziranja lokalnih i regionalnih tijela u obiteljskom smještaju kroz komorsku i mrežu turističkih zajednica te umrežavanja iznajmljivača kroz Zajednicu obiteljskog smještaja koja djeluje pri HGK-u. Ta je zajednica, napomenula je
Sekcija Zajednice obiteljskog smještaja Istre
Nakon prezentacije u Puli održana je osnivačka sjednica Sekcije Zajednice obiteljskog smještaja Istarske županije pri čemu je za područje te županije definirano šest subregija koje pojedinačno pokrivaju područje, gotovo identično lokalnim agencijskim grupama, tzv. LAG-ovima. Za predsjednika Sekcije Zajednice obiteljskog smještaja te županije izabran je Miroslav Pretula iz Umaga. Leila Krešić Jurić, osnovana među ostalim i radi stvaranja središnjeg kontakt-mjesta za podršku iznajmljivačima i učinkovitijeg lobiranja prema državnim institucijama te pripreme turističkih projekata za apliciranje za programe Ministarstva turizma i strukturne fondove EU-a. Brendirani apartmani i kuće za odmor U sklopu prezentacije za pružatelje usluga u obiteljskom smještaju predstavljen je Nacionalni program unapređe-
nja obiteljskog smještaja s načelima, vizijama i ciljevima razvoja do 2020. godine te Pravilnik o kategorizaciji objekata iz skupine hoteli. Tim je pravilnikom omogućeno povećanje kapaciteta u obiteljskom smještaju na razini same destinacije povezivanjem iznajmljivača s ostalim komplementarnim uslugama u toj destinaciji. U novom pravilniku su dvije nove kategorije hotela: difuzni hoteli te integralni ili udruženi hoteli. Time se, rečeno je na prezentaciji, stvara novi i inovati-
van smještajni i turistički proizvod. Dvije regije u Hrvatskoj u kojima se dosad već poradilo na unapređenju privatnog smještaja su Istra i Kvarner. Tako je na Kvarneru napravljen projekt Kvarner Family, a u Istri Domus Bonus. Oznaka Kvarner Family na privatnim objektima na Kvarneru sugerira turistima da su to objekti provjerene turističke kvalitete, standarda i prepoznatljivosti. Uglavnom su to, kako je rečeno, brendirani apartmani, kuće za odmor, kampovi i sobe u privatnom smještaju. Vrlo slična oznaka je Domus Bonus u Istri koja označava smještaj s certifikatom. Oznaka Istarska kvaliteta predstavlja smještajne jedinice u domaćinstvu građana koje zadovoljavaju posebno zadane kriterije.
Otvoren novoobnovljeni hotel Valamar Zagreb
Investicija vrijedna 53 milijuna kuna U Poreču je otvoren novoobnovljeni hotel Valamar Zagreb, koji je zahvaljujući ulaganju turističke grupacije Valamar od 53 milijuna kuna, dobio zvjezdicu više i sada je deveti hotel, odnosno 11. objekt s četiri zvjezdice u portfelju Valamara. “Zadovoljan sam razinom investicija u Hrvatskoj koje će u ovoj godini dosegnuti oko 410
milijuna eura. Cilj nam je do 2020. godine povećati investicije u turistički sektor na sedam milijardi eura, od čega polovinu u hotelski smještaj. Upra-
vo podizanje hotelskih kapaciteta na četiri i pet zvjezdica, izdizanje kvalitete sadržaja hotela te kreiranje novih proizvoda u destinaciji pridonijet će da Hrvatska bude konkurentnija turistička destinacija”, naglasio je tom prigodom ministar turizma Darko Lorencin. Franz Lanschützer, predsjednik Uprave Valamar Grupe, krovnog društva grupacije Valamar, naglasio je da ta
tvrtka u nadolazećem razdoblju želi nastaviti dosadašnju ulagačku politiku s fokusom na povećanje konkurentnosti svojih turističkih proizvoda. “Danas je Poreč jedno od najvažnijih turističkih središta u regiji s ukupno 13 hotela s četiri zvjezdice, od kojih je pet Valamarovih. Prije šest godina hoteli te kategorije činili su 25 posto naših hotelskih kapaciteta, a ove smo godine gotovo na 45
posto. U budućnosti očekujemo da će hoteli s četiri i pet zvjezdica činiti oko 60 posto našeg hotelskog portfelja”, kazao je Lanschützer. Samo u ovoj godini grupacija Valamar u obnovu i podizanje kategorije svojih objekata uložila je do sada 350 milijuna kuna. U zadnjih 11 godina u hrvatsku turističku imovinu uložili su dvije milijarde kuna. (J.V.)
HRWWWATSKA 17
www.privredni.hr Broj 3828, 19. svibnja 2014.
( 50 liječnika
*vijesti
sudjelovat će u pilot-projektu oko mjesec dana
Suradnja KBC-a Zagreb, Samsung Electronicsa i IN2
Mobilni zdravstveni karton: sve o pacijentu na mobitelu Sustav mEMR pacijentima pruža kvalitetniju i bržu zdravstvenu zaštitu, a medicinskom osoblju olakšava praćenje stanja pacijenata te ubrzava vrijeme odziva u hitnim slučajevima Boris Odorčić odorcic@privredni.hr
T
vrtke IN2 i Samsung Electronics u Kliničkom bolničkom centru Zagreb zajednički su implementirali sustav mEMR. Riječ je o mobilnom praćenju elektroničkih medicinskih kartona pacijenata kojima će tako biti pružena kvalitetnija i brža zdravstvena zaštita. Medicinskom osoblju pak sustav će olakšati svakodnevno praćenje zdravstvenog stanja pacijenata te ubrzati vrijeme odziva u hitnim slučajevima. Sanacijski upravitelj KBC-a Zagreb dr. Zlatko Giljević kaže kako je ovaj pilot-projekt vrlo važan bolničkom centru jer će doktori moći na svojim pametnim telefonima bilo kada i bilo gdje pogledati zdravstveni karton pacijenta. S obzirom na to da KBC Zagreb dnevno prima oko 4000 pacijenata, uz otpri-
like 1800 onih koji se već nalaze u bolnici, zahvaljujući mobilnoj aplikaciji oni će uvijek biti doktorima na dohvat ruke, ističe.
Podaci o pacijentima ne ostaju u mobitelu kao, primjerice, SMS poruke, tako da je sustav diskretan i siguran Sustav je zapravo Samsungov proizvod koji je hrvatskom tržištu prilagodila tvrtka IN2. Danijel Bačelić, voditelj Odjela poslovnih rješenja tvrtke Samsung Electronics za Adriatic regiju, napominje kako ova kompanija sustav razvija već više od 10 godina. “Samsung je razvoj mobilnog elektroničkog kartona pacijenata tada započeo u sklopu svojih razvojnih centara i
Samsung bolnice u Seulu. Sazrijevanjem i pristupačnošću tehnologije ovo je rješenje usavršavano tijekom protekle dvije godine te me raduje da ga sada, u suradnji s tvrtkom IN2, možemo ponuditi i hrvatskim zdravstvenim ustanovama”, kaže on. Vrlo siguran sustav Priprema i lokalizacija sustava za hrvatsko tržište, kao i njegova integracija na postojeći BIS (bolnički
informacijski sustav) tvrtke IN2 trajala je oko šest mjeseci. Predviđeno vrijeme trajanja pilot-projekta je nešto više od mjesec dana. Tijekom tog razdoblja pedesetak liječnika će na pametnim telefonima putem mobilne aplikacije moći pratiti medicinske podatke pacijanata kao što su njihova tjelesna temperatura, krvni tlak ili lijekovi koje koriste. K tomu, moći će provjeriti vlastite liječničke rasporede i
informacije poput konzilijarnih ili polikliničkih pregleda. Važno je naglasiti kako ti podaci ne ostaju u mobitelu kao, primjerice, SMS poruke, tako da je sustav diskretan i vrlo siguran. Ante Mandić, predsjednik Uprave IN2, naglašava kako ovom suradnjom IN2 nastavlja praksu kontinuiranog unapređenja BIS-a kako bi, unatoč teškom stanju u zdravstvu, hrvatske bolnice bile u korak sa svjetskim trendovima. “Očekujemo da će ovaj pilot-projekt biti uspješan nakon čega će sustav biti spreman za isporuku ostalim korisnicima. Naime, cilj je implementirati ga u svim bolnicama u kojima se koristi naš bolnički informacijski sustav. Osim toga, planiramo izlazak i na globalno tržište”, zaključio je prvi čovjek jedne od vodećih softverskih grupacija u Hrvatskoj i Jugoistočnoj Europi.
Istraživanje IDC Adriaticsa
Snažan rast hrvatskog ERP tržišta Hrvatsko tržište ERP aplikacija (Enterprise Resource Planning), tj. poslovnog softvera koji u tvrtkama objedinjava razne aktivnosti poput planiranja proizvodnje, upravljanja zalihama ili nabavom, lani je snažno raslo. Prema podacima analitičke kuće IDC Adriatics, skočilo je za 15,9 posto i ostvarilo vrijednost od 245,86 mili-
juna kuna. “Prošlu godinu hrvatsko ERP tržište obilježila su dva događaja. Microsoft je nakon sedam godina skinuo s trona dosad nedodirljivi SAP i zasjeo na vodeću poziciju. Impresivan rast ukupnog tržišta u 2013. također je vezan uz značajan skok Microsofta zahvaljujući prihodima od novih licenci, ostvarenim kroz sedam-osam velikih pro-
jekata koji su završeni u protekloj godini, a u suradnji s tvrtkama Adacta i IN2”, napominje Ivan Juras, analitičar IDC Adriaticsa za tržišta softvera i IT usluga. “U 2014. ne očekuju se bitnija odstupanja vrijednosti tržišta u odnosu na proteklu godinu. Cloud model isporuka poput Software as a Service - SaaS - iskazao je rast
te će svakako predstavljati jedan od temeljnih poslovnih strategija vodećih globalnih i lokalnih ERP ponuđača”, ističe Juras. Upravljanje korporativnim resursima (ERM) ostalo je najpopularnije područje ERP-a u 2013., s oko 63 posto tržišnog udjela. Upravljanje lancem nabave (SCM) zauzelo je drugo mjesto s oko 14 posto tržišta, dok
su operacijski i proizvodni moduli (OMA) na trećem mjestu s udjelom nešto većim od devet posto. Sektor maloprodaje ostao je vodeći potrošač na ERP licence i održavanje, s udjelom od 23 posto, a iza njega je veleprodaja s udjelom od devet posto. (B.O.)
HP-ova poslovnotehnološka konferencija U Hypo centru prošli tjedan održana je 6. HP poslovno-tehnološka konferencija HP 360° na kojoj je kompanija Hewlett-Packard predstavila svoju globalnu strategiju New Style of IT te novosti u industriji informacijskih tehnologija. Tako su, među ostalim, predstavljeni trendovi u mrežnoj industriji te rješenja računalstva u oblaku za javni sektor, zdravlje i edukaciju, a koja nudi HP. Predstavljeni su i noviteti iz segmenta sustava za pohranu podataka, također s naglaskom na cloud tehnologije. Priznanje Vipnetu i ENT-u Tvrtkama Vipnet i Ericsson Nikola Tesla u Londonu je dodijeljena nagrada za zeleno poslovanje Global Telecom Business Award u kategoriji Wireless Network Structure Innovation za implementaciju PSI sustava koji štedi energiju na baznim stanicama. Vipnet je prva tvrtka u Europi i jedna od prvih u svijetu koja je implementirala PSI sustav, i to na devet lokacija na jadranskoj obali. Najveća brzina u mobilnim mrežama
Hrvatski Telekom prvi je u Hrvatskoj uspješno testirao tehnologiju kombiniranja frekvencija u aktivnoj LTE (Long Term Evolution) telekomunikacijskoj mreži, postigavši brzinu prijenosa podataka od 136 megabita u sekundi što je najveća brzinu u mobilnim mrežama u nas. Testiranje je provedeno na užem području Varaždina. HT je priopćio kako nastavlja s implementacijom tehnologija koje će omogućiti ukupnu pokrivenost teritorija širokopojasnim uslugama i postupno povećanje podatkovnih brzina za korisnike.
18 PST!
KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić
Petar Filipić ANATOMIJA DESTRUKCIJE
Privredni vjesnik Broj 3828, 19. svibnja 2014.
PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Sterilizatori
Metan, Ankara, Turska www.metan.com.tr. Tvrtka je proizvođač i izvoznik sterilizatora za medicinski otpad. Traži zastupnike i poslovne partnere u Hrvatskoj. Kontakt: Cemal Kaldirimcim, cemal@metan.com. tr, +90 312 2857065.
Politička ekonomija hrvatskog visokog školstva Jesenski i Turk
Kamionske prikolice
Do statističkih informacija o hrvatskom visokom školstvu začuđujuće je teško doći. Kako aparaturom političke ekonomije pristupiti pitanju i kritici neoliberalizma u našem visokom školstvu i znanosti koje financira država? Analizom tržišta upisa studenata, zapošljavanja nastavnika i znanstvenih radova, autor nastoji identificirati položaj visokih učilišta u društveno-ekonomskom okruženju i progovoriti o vlasničkim odnosima i makroupravljanju.
Vera Metal, Selcuklu, Turska, www.verametal. com. Tvrtka je proizvođač kamionskih prikolica i traži distributere u Hrvatskoj. Kontakt: rahim@ verametal.com, +90 332 2488300.
Pierre Hadot Duhovne vježbe i antička filozofija Sandorf
Primjeri u knjizi daju nam uvid u promjenu perspektive što je u tumačenje i čitanje filozofskih djela antike uvodi nastojanje da se ta djela promatraju u perspektivi prakse duhovnih vježbi. Filozofija se tada javlja u svom izvornom vidu - kao odgojna metoda za novi način življenja i gledanja na svijet, kao napor za promjenom čovjeka. Suvremeni povjesničari filozofije gotovo da nisu skloni obratiti pažnju na taj vid jer filozofiju promatraju kao čisto teorijski i apstraktni postupak.
Ana Medić Klasični Rim na tlu Hrvatske Dominović
Rimska vladavina na tlu današnje Hrvatske ostavila je osnovne kulturološke predispozicije za integraciju ovog područja u zapadnoeuropski civilizacijski kulturni krug te postavila temelje za razvoj osnovnih klasičnih obilježja materijalne kulture. Izložba Klasični Rim na tlu Hrvatske: arhitektura, urbanizam, skulptura predstavlja sintezu onoga najznačajnijeg što nam je antički Rim ostavio u nasljeđe. Na izložbi je prikazano oko 150 artefakata iz razdoblja rimske prisutnosti na našem području.
Goran Tribuson SUSJED U NEVOLJI Mozaik knjiga
Žak Janković želi angažirati privatnog istražitelja Nikolu Banića kako bi rasvijetlio okolnosti smrti svoga prijatelja, no Banić će mu poklopiti slušalicu. Istraga slučaja starog 22 godine neće biti nešto što bi moglo zaokupiti istražiteljevu pažnju. No Janković će Baniću dati podatak koji će promijeniti istražiteljevu odluku: Janković je, naime, svoga navodno pokojnog prijatelja ugledao na ulici živog i zdravog. Iza nestanka bivšeg prijatelja otkrivat će se mnogo gori i opasniji zločini...
Ivana Simić Bodrožić 100% PAMUK V.B.Z.
U svakoj od 15 priča o životu žena u tranzicijskom društvu Hrvatske autorica se bavi intimnim obiteljskim dramama, razotkriva slojeve obiteljskih odnosa koji posredno govore i o neuspješnoj transformaciji društva. Uvodi nas u svjetove junakinja u prijelomnim trenucima njihova života koji u pitanje dovode njihov identitet, preoblikuju sve dosadašnje spoznaje, stavove i njih same te otvaraju prostor za pobune i promjene. Sudbine njezinih junakinja pokazuju nam da ni jedna emancipacija ne prolazi nekažnjeno.
Daske za glačanje
Evin Ironing Boards, Istanbul, Turska. Proizvođač daski za glačanje, stalaka za sušenje rublja i sličnog nudi svoje proizvode. Kontakt: Ibrahim Alin, ialin@evincelik.com.tr, +90 352 3211416. Pneumatski alati
Karaca Makina Krakoy/ Istanbul, Turska, www.ka
racamakina.com. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju pneumatskih alata i nudi svoje proizvode. Kontakt: info@karacamakina.com. tr, +90 212 2498639. Tinte i toneri
OSConcept, Varšava, Poljska. Distributer potrošnog materijala za pisače (tinte) i komponenti za regeneraciju tonera iz Poljske u potrazi je za potencijalnim klijentima zainteresiranim za daljnju prodaju proizvoda na hrvatskom tržištu. Kontakt: Wiktor Wnukowski, w i k t o r. w n u k o w s k i @ osconcept.pl. Kozmetički proizvodi
Jean Careno, Grudziadz, www.jeancareno.com. Proizvođač kozmetičkih proizvoda iz Poljske zainteresiran je za ostvarivanje poslovne suradnje s tvrtkama na hrvatskom tržištu. Kontakt: dyrektor@ jeancareno.com, +48 510 114372.
Plave dagnje
Toralla, Chonchi, Chiloe, Čile, www.toralla.cl. Tvrtka je uzgajivač i proizvođač čileanskih plavih dagnji i traži uvoznike i distributere. Kontakt: Frank Rodriguez, +56 65 672502, +56 9 98277752. Adhezivi
Proxima, Cascine Vica, Italija, www.tecnologie-adesive.com. Tvrtka je talijanski proizvođač adheziva i nudi svoje proizvode. Kontakt: info@tecnologie -adesive.com, +39 011 9574945. Suradnja
Euromaquina, Madrid, www.euromaquina.com. Tvrtka se bavi prodajom rabljenih strojeva koji se koriste za proizvodnju čeličnih cijevi i šipki. Traže zastupnike ili tvrtke koje im mogu pomoći u širenju poslovanja na hrvatsko tržište. Kontakt: Carmen Perez, bec2@euromaquina.com, +34 91 6587260.
IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Motorna vozila
Hrvatski centar za razminiranje nabavlja 26 motornih vozila putem operativnog leasinga. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 3,4 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 23. lipnja. Službena odjeća
Grad Zagreb nabavlja ljetnu službenu odjeću za podružnicu ZET. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 3,9 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 18. lipnja. Najam broda
Nacionalni park Mljet nabavlja uslugu najma broda. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 240.000 kuna. Rok dostave ponuda je 2. lipnja. Uredski materijal i školski pribor
Ministarstvo socijalne politike i mladih nabavlja uredski materijal i školski pribor. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,5 milijuna kuna. Rok dosta-
ve ponuda za oba nadmetanja je 23. lipnja. Ugradnja klima-uređaja u autobuse
Autotrolej iz Rijeke nabavlja uslugu naknadne ugradnje klima-uređaja u autobuse. Procijenjena vrijednost nabave iznosi dva milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 29. svibnja. Laboratorijska plastika
Hrvatski zavod za javno zdravstvo nabavlja laboratorijsku plastiku. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 220.200 kuna. Rok dostave ponuda je 30. svibnja. Regija Ortopedska i druga medicinska pomagala
Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo nabavlja ortopedska i druga medicinska pomagala. Rok dostave ponuda je 10. lipnja. Obuća i uniforme
Ministarstvo unutrašnjih poslova Tuzla nabavlja
policijske cipele gležnjače radnotaktičke, policijske cipele radnotaktičke i uniforme za specijalne policijske jedinice i interventne grupe. Rok dostave ponuda je 11. lipnja. Kancelarijski materijal
Republička uprava za inspekcijske poslove u Banjoj Luci nabavlja kancelarijski i ostali materijal. Rok dostave ponuda je 9. lipnja. Usluge dizajna
Ministarstvo pravde Crne Gore nabavlja usluge dizajna. Rok dostave ponuda je 27. svibnja. Umjetna trava
Sportski centar Nikšić nabavlja umjetnu travu. Rok dostave ponuda je 6. lipnja.
Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr
19
www.privredni.hr Broj 3828, 19. svibnja 2014.
Sajamski vodič
STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE
Croatia Boat Show
Bizovačke toplice za manje od 20 milijuna kuna Cjelokupna imovina Bizovačkih toplica, na ukupnoj površini od 136.143 četvorna metra, s početnom cijenom od 19.794.874,10 kuna. Cijena za nekretnine smanjena je za 30 posto u odnosu na prethodnu prodaju, a cijena pokretnina je ostala ista. Jamčevina je 10 posto, a dodatne obavijesti mogu se dobiti od stečajnog upravitelja na broj mobitela 098/253 820 svakim radnim danom od 9 do 14 sati. Usmena javna dražba održava se 22. svibnja u 10 sati na Trgovačkom sudu Osijek, Zagrebačka 2, soba broj 6 (prizemlje).
092/3047 955. Dražba se održava na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, soba broj 121/I.
sati na Trgovačkom sudu Split, Stalna služba u Dubrovniku, Dr. Ante Starčevića 23, sudnica 2.
Poslovni prostor u prizemlju u zagrebačkom naselju Špansko, ukupne površine 53,2 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 428.579,20 kuna. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj mobitela 091/4655 550. Prva usmena javna dražba održat će se 20. svibnja u 10.30 sati na Trgovačkom sudu Zagreb, Petrinjska 8, soba 90/II.
Mlin i zemljište u Sopjanskoj Gredi kod Čađavice u Virovitičko-podravskoj županiji, imovina Poljoprivredne zadruge Sopje, ukupne površine 2201 četvorni metar i procijenjene vrijednosti 50.000 kuna. Jamčevina je 10 posto, a dodatne informacije, kao i dogovor o razgledavanju nekretnina, mogući su na broj mobitela 098/407 337. Dražba se održava 21. svibnja u 13.30 sati u prostorijama izdvojenog pogona računovodstvenog ureda Sigma, Križevačka ulica 31, Koprivnica.
Cjelokupna imovina (zgrade, zemljište, strojevi, alati i oprema) stečajnog dužnika Modicus iz Podravskih Podgajaca, Osječko-baranjska županija, ukupne površine 4059 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 11.157.873,65 kuna. Sve nekretnine i pokretnine prodaju se kao jedinstvena tehnološka cjelina. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj mobitela 099/3795 335 svakim radnim danom. Ročište za prodaju održat će se 22. svibnja u 11.30 sati u zgradi Trgovačkog suda u Osijeku, soba broj 22/II.
Dio stadiona u Vinkovcima, ispod istočnih tribina, imovina stečajnog dužnika Zidar, površine 479,4 četvorna metra i procijenjene vrijednosti 1.016.000 kuna. Jamčevina je 10 posto, a dodatne obavijesti mogu se dobiti od stečajnog upravitelja na broj mobitela 098/253 898 svakim radnim danom od 9 do 14 sati. Peta javna dražba održat će se 20. svibnja u 11.30 sati na Trgovačkom suda u Osijeku, Zagrebačka 2, soba broj 6 (prizemlje).
Cjelokupna imovina (zgrada i zemljište) stečajnog dužnika Vodoprivreda Imotski, ukupne površine 10.065 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 2.126.000 kuna. Jamčevina je pet posto, a dodatne obavijesti mogu se dobiti od stečajnog upravitelja Ivana Šteke svakog radnog dana od 8 do 15 sati na broj mobitela
Poslovni prostor u Dubrovniku površine 80 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 1.160.000 kuna. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj mobitela 098/344 075 od 9 do 13 sati, svaki radni dan. Dražba će se održati 21. svibnja u 11
Gradilište u Ivancu, Varaždinska županija, ukupne površine 3002 četvorna metra i procijenjene vrijednosti 160.000 kuna. Nekretnina ima status kulturnog dobra. Jamčevina je 10 posto, a dodatne obavijesti mogu se dobiti od stečajnog upravitelja uz prethodnu najavu na broj mobitela 098/481 953, svakog radnog dana od 9 do 15 sati. Dražba se održava 21. svibnja u 13.45 sati na Trgovačkom sudu Varaždin, Ulica braće Radića 2, soba 232/II. Servis automobila i ekonomsko dvorište u mjestu Široko Polje kod Đakova, ukupne površine 5899 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 2.831.017 kuna. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor na broj mobitela 091/5372 757. Dražba se održava 22. svibnja u 9 sati u zgradi Trgovačkog suda u Osijeku, soba 22/I.
Međunarodni nautički sajam od 21. do 25. svibnja, Split Ove će se godine prvi put održati na šetnici Zapadne obale grada Splita uz Rivu. Već dugi niz godina potvrđuje svjetske standarde u nautičkom sajmovanju zauzimajući poziciju jedne od 10 vodećih manifestacija u svijetu. Bit će predstavljen niz noviteta iz svijeta inozemne i hrvatske nautičke industrije, proizvođači motora i brodske opreme te različite usluge za ljubitelje plovidbe i mora.
Markov sajam Tradicionalni sajam od 22. do 25. svibnja, Zagreb Markov sajam među najposjećenijim je priredbama u Zagrebu i obrtnici rado sudjeluju na njemu. Na Trgu bana Josipa Jelačića izlagat će unikatni nakit, odjevne predmete, tradicionalne igračke, svijeće i proizvode od stakla, suhomesnate proizvode i pića.
Varaždinski sejem Međunarodni sajam domaće i zdrave hrane od 23. do 24. svibnja, Varaždin Varaždinski sejem zdrave hrane i domaćih proizvoda mjesto je promocije i prigodne prodaje izvornih proizvoda hrvatskoga sela, ali i domaćih proizvoda iz Makedonije, Bosne i Hercegovine te Slovenije. Okuplja najbolje proizvođače voća i povrća, eko proizvoda, pekarskih proizvoda, mesnih delikatesa, meda i proizvoda od meda, sireva i mliječnih proizvoda, vina i rakija, ljekovitog bilja, cvijeća i tradicijskih proizvoda.
Vinski podrum Sajam hrvatskih vina i delicija od 23. do 24. svibnja, Split Najavljen dolazak više od stotinu vinara i ponajboljih proizvođača maslinovih ulja i delicija. Održat će se na atraktivnoj lokaciji u podrumima Dioklecijanove palače. Ciljevi su kreiranje nove turističke ponude, produljenje turističke sezone, podizanje razine kvalitete turističke ponude i stvaranje nove slike Splita i Dalmacije kao vrhunske eno-gastro destinacije.
Somidom Expo Sajam knjiga, Obrazovanje, Motomobil, Dom, Oprema i uređaji, Moje zdravlje od 23. do 25. svibnja, Osijek Zahvaljujući tematskoj raznovrsnosti na jednom mjestu okupit će izlagače iz različitih područja. Raznovrstan i interesantan program izvrsna je prigoda za dolazak brojnih posjetitelja i izravan susret izlagača s potencijalnim kupcima i korisnicima.
Inventum Sajam inovacija, gospodarstva i tehničkog stvaralaštva mladih od 23. do 25. svibnja, Ilok Na 1000 četvornih metara zatvorenog i 300 kvadrata otvorenog izložbenog prostora očekuje se više od stotinu izlagača iz Hrvatske, Mađarske, Srbije, Poljske, Rumunjske, Makedonije, Švedske, Slovenije, Bosne i Hercegovine i drugih zemalja, koji će predstaviti najnovije ideje, proizvode u poljoprivredi i industriji te inovacije i razne tehnologije. Podatke sakupili:
Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)
20 PV REPORT
Privredni vjesnik Broj 3828, 19. svibnja 2014.
PV mjesečni report
PV TJEDNI REPORT U tjednu od 5. do 11. svibnja ukupno su provedena 192 stečajna postupka. Odbijeno je 46 prijedloga predstečajne nagodbe, dok su 42 prijedloga uložena. Započelo je 27 postupaka, a 24 su zaključena. Izbrisano je 176 subjekata, što je 24 više nego u prethodnom tjednu. S likvidacijom je započelo 17 subjekata. Osnovano je 301 trgovačko društvo, najviše u Zagrebu (113), a slijedi ga Split (32). Trgovački sudovi u Rijeci i Pazinu su izjednačeni s po 27 novoosnovanih društava, dok je u Osijeku zabilježen 21 novi poslovni subjekt. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a, čak 194, te ukupno 107 d.o.o.-a.
Obrisano 1577 poslovnih subjekata
STEČAJ
STEČAJEVI
Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka
13 8 4 1 18 0 18 13 13 148 42 9 46 27 24
BRISANI SUBJEKTI
Brisani subjekti
176 176 17 17 0
Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA
Poslovni subjekti
301 107 194 0
d.o.o. j.d.o.o. d.d.
Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak
8 10 9 21 27 27 0
Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb
REJTING TJEDNA
OPTIKA ANA, Ana Šaronja, Zabok
sije
32 7 19 14 113
1000
jak
ožu
tra
j
van
45
65
88
72
Broj zaključenih stečajnih postupaka
37
12
32
16
0
0
0
0
Broj obustavljenih stečajnih postupaka
j
čan
Predstečajne nagodbe
sije
a
jač
vel
jak
ožu
tra
j
van
122
210
124
126
Broj zaključenih postupaka predstečajne nagodbe
97
171
199
143
Broj obustavljenih postupaka predstečajne nagodbe
42
45
39
33
Broj započetih postupaka predstečajne nagodbe
Osnovane tvrtke u travnju 2014.
d.o.o.
j.d.o.o.
37,45% 60,68%
ostali oblici
1,87%
1391 osnovan subjekt
Tvrtke osnovane po mjesecima 2013. 2014.
2013. 2014.
1500
a
jač
vel
Broj započetih stečajnih postupaka
2000
2500
14
j
čan
Stečajevi
Brisani i likvidirani subjekti po mjesecima
2000
Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar
U
travnju 2014. godine bilo je ukupno 390 stečajnih postupaka, što je na razini travnja prethodne godine. Od toga je 37 posto bilo zaključenih postupaka predstečajne nagodbe, dok na započete postupke otpada 32 posto. Kad je riječ o brisanim subjektima, ukupno ih je bilo 1577, što je četiri puta više u odnosu na travanj 2013. godine. Također je bilo pokrenuto 57 postupaka pokretanja likvidacije, a osam likvidacija je zaključeno. Tijekom travnja bio je ukupno osnovan 1391 poslovni subjekt, što je za 189 više nego u istom razdoblju prethodne godine. Najviše osnovanih društava je u Zagrebu (567) i Rijeci (154). U Splitu je osnovano 145 subjekata, a Trgovački sud u Pazinu registirao je 123 novoosnovana poduzeća. Od pravnih oblika j.d.o.o.-a je bilo 844, dok je d.o.o.-a bilo osnovano 521.
Brisani subjekti Započela likvidacija Zaključena likvidacija
1500
d.o.o. j.d.o.o. ostali subjekti
1000
500 500
0
0 svibanj
lipanj
srpanj kolovoz rujan
lisopad studeni prosinac siječanj veljača ožujak travanj
svibanj
lipanj
srpanj kolovoz rujan
lisopad studeni prosinac siječanj veljača ožujak travanj
PV REPORT - sve na jednom mjestu, svaki tjedan u Privrednom vjesniku Privredni vjesnik, najstariji hrvatski poslovno-financijski tjednik, i BonLine, zastupnik najveće svjetske bonitetne kuće Dun & Bradstreet, polazeći od činjenice da je najbolja uvijek pravodobna informacija, odlučili su - prateći podatke - utvrditi PV REPORT. Tjedni i mjesečni prikazi kretanja u hrvatskom gospodarstvu – osnovane tvrtke, brisane i likvidirane tvrtke, stečajevi i predstečajni postupci, blokade...
SVIJET FINANCIJA 21
www.privredni.hr Broj 3828, 19. svibnja 2014.
( 3,19 mlrd kn
Istraživanje UniCredita
Imovina građana gotovo jednaka BDP-u
zaračunata bruto premija u travnju
Tržište osiguranja u travnju
Bruto premija manja 2,7 posto U skupini neživotnih osiguranja zaračunata bruto premija niža je za 6,16 posto na godišnjoj razini, dok u skupini životnih osiguranja premija nastavlja bilježiti kontinuirani porast koji za ovo razdoblje iznosi 7,4 posto
P
rema kumulativnim podacima Hrvatskog ureda za osiguranje za travanj 2014. godine 26 društava za osiguranje zaračunala su ukupnu bruto premiju u iznosu od 3,19 milijardi kuna, što predstavlja pad od 2,7 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Neživotna osiguranja U skupini neživotnih osiguranja, koja čine 71,99 posto ukupne premije, zaračunata bruto premija iznosi nešto više od 2,29 milijardi kuna i niža je 6,16 posto na godišnjoj razini. Najzastupljenija vrsta osiguranja i nadalje je Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila sa zaračunatom bruto premijom od 866,54 milijuna kuna, što je pad
Skupina neživotnih osiguranja čini 71,99 posto ukupne premije od 10,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Udio ove vrste osiguranja u ukupnoj premiji iznosi 27,1 posto te 37,7 posto u zaračunatoj premiji neživotnih osiguranja. U sklopu Osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila naj-
Struktura premije po vrstama osiguranja siječanj-travanj 2014.
27,13%
28,01%
9,02% 11,33% 8,28% 3,99%
7,09% 5,15%
Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila Ostala osiguranja imovine Osiguranje od požara i elementarnih šteta Osiguranja cestovnih vozila - kasko Osiguranje od nezgode Ostala osiguranja od odgovornosti Ostala neživotna osiguranja Životna osiguranja Izvor: HUO
veći udio ima Obvezno osiguranje vlasnika odnosno korisnika motornih vozila od automobilske odgovornosti za štete nanesene trećim osobama, gdje je zaračunata premija dosegla 847,83 milijuna kuna i niža je za 11,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2013. godine. Ukupno su tijekom prva četiri ovogodišnja mjeseca sklopljene 624.563 police, a to je 2,4 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Prosječna pre-
mija u Obveznom osiguranju vlasnika odnosno korisnika motornih vozila od automobilske odgovornosti za štete nanesene trećim osobama iznosi 1357,49 kuna te je 13,4 posto niža na godišnjoj razini. Životna osiguranja Za skupinu životnih osiguranja zaračunata bruto premija iznosi 894,74 milijuna kuna, te nastavlja bilježiti kontinuirani porast koji u ovom raz-
doblju iznosi 7,4 posto. U ukupnoj premiji životna osiguranja sudjeluju 28,01 posto (u lanjskom razdoblju je udio u ukupno zaračunatoj premiji bio 25,37 posto). U strukturi najveći udio ima klasično Životno osiguranje s premijom od 789,94 milijuna kuna što je na godišnjoj razini povećanje od 8,2 posto. Ovo osiguranje u skupini životnih osiguranja sudjeluje sa 88,28 posto, te u ukupnoj premiji sa 24,73 posto. Slijede Dodatna osiguranja uz životno osiguranje sa zaračunatom bruto premijom od 49,73 milijuna kuna i udjelom u ukupnoj premiji od 1,56 posto, ali uz pad u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje od 3,1 posto te Životna ili rentna osiguranja kod kojih osiguranik na sebe preuzima investicijski rizik sa zaračunatom premijom od 44,84 milijuna kuna i udjelom u ukupnoj premiji od 1,40 posto te godišnjim padom od 0,70 posto. Na trećem je mjestu Rentno osiguranje sa zaračunatom premijom od 7,98 milijuna kuna i porastom od 105,1 posto na godišnjoj razini te Osiguranja za slučaj vjenčanja ili rođenja sa zaračunatom premijom od 2,23 milijun kuna i padom od 12,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Neto financijska imovina građana u Srednjoj i Istočnoj Europi lani je dosegnula gotovo 780 milijardi eura, pokazalo je istraživanje UniCredita. Financijska imovina građana Hrvatske s udjelom u BDP-u od 97,5 posto na kraju 2013. bila je dvaput veća od prosjeka regije, odnosno za trećinu veća od prosjeka regije bez Rusije i Turske, te je tako dosegla gotovo polovinu usporedivog udjela financijske imovine građana u BDP-u Austrije, Njemačke i Italije. Značajno je povećana i u odnosu na stanje (72,7 posto udjela u BDP-u) s kraja 2008., ponajviše zahvaljujući porastu imovine građana u mirovinskim fondovima i bankovnim depozitima. No, na povećanje udjela dijelom je utjecalo i nominalno sma-
njenje BDP-a u tom razdoblju. Udio financijskih obveza hrvatskih građana u BDP-u od 39,2 posto na kraju 2013. bio relativno najveći među zemljama regije, ali je razlika u odnosu na prosjek regije ipak bila nešto manja. U razdoblju od 2008. do 2013. došlo je do značajnog razduživanja hrvatskih građana, pa su njihove ukupne financijske obveze na kraju 2013. bile čak i nominalno niže za 2,2 posto u odnosu na kraj 2008. Udio zaduženosti u BDP-u ipak je nešto povećan (sa 38,3 na 39,2 posto). (D.Ž.)
Tromjesečni rezultati Erste banke
Rast rezervacija, pad dobiti
Prilagodbom općim tržišnim okolnostima, Erste banka je u prva tri mjeseca 2014. zadržala stabilan trend operativnih rezultata, ali i dalje dijeli teret gospodarske situacije, ističe se u izvješću Banke o poslovanju u prva tri mjeseca. Ukupna aktiva na dan 31. ožujka 2014. iznosila je 59,8 milijardi kuna, što je za 0,5 posto manje u odnosu na kraj 2013., kada je iznosila 60,1 milijardu. Ukupni krediti iznosili su 40,1 milijardu kuna, što je za 0,8 posto manje u odnosu na kraj prošle godine, kada su iznosili
40,5 milijardi kuna. Ukupni depoziti krajem ožujka iznosili su 33,9 milijardi kuna, a to je za 1,4 posto manje u odnosu na kraj 2013. Operativni rezultat u prva tri mjeseca 2014. iznosio je 312,5 milijuna kuna, tri posto više u odnosu na 303,4 milijuna kuna u istom razdoblju prošle godine. Neto dobit smanjena je na 12,5 milijuna kuna, sa 76,7 milijuna prošle godine, što je rezultat i dalje povećanih troškova rezerviranja koji su bili predviđeni za prvu polovinu 2014., a proizlaze iz trenutačnog stanja u gospodarstvu, predstečajnih nagodbi, kao i regulatornih zahtjeva. Postignuti financijski rezultat, tvrde u Erste banci, već je ranije bio ugrađen u poslovne planove banke za prvo tromjesečje 2014. (D.Ž.)
22 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik Broj 3828, 19. svibnja 2014.
Tržište novca Zagreb
Tržište tromo zbog visoke ponude Kretanje na Tržištu novca Zagreb
Jelena Drinković
I
ako je ranije razdoblje bilo znatno življe zbog rasta potražnje za kratkoročnim pozajmicama, a time i znatno intenzivnijeg trgovanja sudionika, novčano tržište u prošlom je tjednu bilo iznimno mirno. Ponovno je ponuda novca bila izuzetno visoka, a omjer ponude i potražnje vrlo nepovoljan zbog izrazite dominantnosti ponude novca. U takvim okolnostima trgovanje sudionika ponovno je vrlo tromo, a kratkoročna kamatna stopa i dalje na niskoj razini. Tromo novčano trži-
u mil. kn
Potražnja
Ponuda
Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet
5
200
4
150
3
100
2
50
1
0
12.5.2014.
13.5.2014.
14.5.2014.
šte rezultiralo je i niskom razinom prometa u organiziranom trgovanju sudionika na Tržištu novca Zagreb. Redovito je potražnja za kratkoročnim pozajmicama iznad ostvarenog prometa zbog činjenice što, unatoč obilnoj
15.5.2014.
0
16.5.2014.
ponudi, dio potražnje gotovo svakodnevno ostaje nenamiren radi međusobnih limita sudionika. U ovome razdoblju Ministarstvo financija nije održalo aukciju trezorskih zapisa. Sličan raspored izdanja zapisa bio
12. 5. - 16. 5. 2014.
5. 5. - 9. 5. 2014.
u%
250
ponedjeljak
utorak
je i prošle godine, primjerice u travnju je bilo izdanje na početku i na kraju mjeseca, kao i u svibnju, pa nam ostaje vidjeti hoće li na kraju ovoga svibnja biti izdanje zapisa. U narednom razdoblju za sada ne očekuje-
srijeda
četvrtak
petak
mo promjenu kretanja na novčanom tržištu. Višak likvidnosti, iznimno skromna potražnja za kratkoročnim pozajmicama i vrlo povoljna kamatna stopa bit će, do daljnjega, glavna obilježja novčanog tržišta.
Hrvatsko devizno tržište
Mirovinski fondovi
Stabilan tjedan za kunu
Mirex u uzletu
Vrijednost eura i dolara u odnosu na kunu prošli tjedan gotovo se uopće nije mijenjala. Euro je i na valuta
EUR
Srednji tečaj za devize
AUD
australski dolar
CAD
kanadski dolar
JPY
japanski jen (100)
5,450478
CHF
švicarski franak
6,210242
7.590
5,175555
USD
odmah potom vratio na 6,21 kunu, s koliko je i ušao u tjedan. 5.58
CHF
6.220
GBP
britanska funta
9,29367
američki dolar
5,531188
EUR
euro
7,582705
primjena od 17. srpnja 2014. 12.5.
13.5.
14.5.
15.5.
6930 6910
16900
FTSE 100
16800
0,9%
1,0%
7.582
5.54
6.210
0,6%
0,8%
7.578
5.52
6.205
0,3%
0,6%
0%
0,4%
7.574
5.50
6.200
7.570
5.48
6.195
16.5.
12.5.
13.5.
14.5.
15.5.
16.5.
vodima za zapošljavanje najniži u zadnjih sedam godina, ali je istodobno industrijska proizvodnja pala po najvećoj stopi u zadnjih godinu i pol. 4250
Dow Jones
4200
6890
16700
4150
6870
16600
4100
6850
16500
4050
6830
16400
4000
12.5.
4550 4520
13.5.
14.5.
15.5.
16.5.
12.5.
9800
CAC40
9750
13.5.
14.5.
15.5.
16.5.
14480
4490
9700
14360
4460
9650
14240
4430
9600
14120
4400
9550
14000
12.5.
13.5.
14.5.
15.5.
16.5.
12.5.
13.5.
14.5.
15.5.
16.5.
NASDAQ
12.5.
14600
DAX
MIREX - tjedni
6.215
12.5.
13.5.
14.5.
15.5.
16.5.
Amerika u padu, Europa u iščekivanju neke loše trendove u najvećem svjetskom gospodarstvu. S jedne strane, pozitivna je vijest da je broj novoprijavljenih na za-
MIREX - mjesečni
5.56
Međunarodno tržište kapitala
Američke burze prošli su tjedan dočekale na najnižim granama u zadnjih mjesec dana, djelomice i zbog makroekonomskih podataka koji upućuju na
Mirex, obračunska jedinica prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je petka vrijedio 191,1852 boda. U odnosu na tjedan ranije, rezultat je bolji za 1,4453 boda, što je značajan porast Mirexa.
7.586
5,09043
USD
Izvor: HNB
kuna. Vrlo je slično bilo i sa švicarskim frankom, koji je sredinom tjedna otklizao za jednu lipu, ali se
kraju tjedna zadržao početnih 7,58 kuna, a dolar je s blagim oscilacijama plivao između 5,51 i 5,55
13.5.
14.5.
15.5.
16.5.
14.5.
15.5.
16.5.
NIKKEI 225
12.5.
13.5.
Kada se tome dodaju razočaravajući financijski rezultati nekoliko velikih kompanija, poput trgovačkih lanaca Wal-Mart i Kohl’s, nije ni čudo da je Dow Jones pao za oko 250 bodova, a Nasdaq za gotovo 100. Europske burze lagano osciliraju u iščekivanju novih mjera Europske središnje banke, od koje se očekuje da u lipnju snizi ključne kamatne stope i tako potakne potražnju. Na azijskim burzama stanje je šaroliko: Nikkei je u blagom padu, a kineske i indijske burze u blagom porastu.
-0,3%
0,2% 16.4.
26.4.
6.5.
16.5
12.5.
13.5.
14.5.
15.5.
VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 15.5.2014. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) 196,4050 AZ obvezni mirovinski fond 195,2516 Erste Plavi obvezni mirovinski fond 174,7814 PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond 191,1370 Raiffeisen obvezni mirovinski fond 191,1852 MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi 205,4755 AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond 221,5738 AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond 138,5218 CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond 161,0709 Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond 167,0468 Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond 183,5921 Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi 111,7942 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB 128,5104 Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 215,7419 AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 209,9695 AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 226,7889 AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 109,1598 AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 166,2829 AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 146,5878 Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond 121,3661 CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 193,3784 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla 128,7477 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe 139,8606 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta 206,5692 Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata 177,1204 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen 140,4836 166,9377 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT (*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.
23
www.privredni.hr Broj 3828, 19. svibnja 2014. BURZA
UKUPAN TJEDNI PROMET: 279,782 milijuna kuna
Crobex premašio 1700 bodova Iztok Likar www.hrportfolio.hr
dana probio granicu od 1.700 bodova. Najlikvidnije izdanje bio je HT koji je skupio promet od 15 milijuna kuna i tjedan završio sa cijenom od 149,66 kuna, što je rast od 5,15 posto. Time je HT nadoknadio
P
roteklog tjedna indeks Crobex ostvario je rast od 1,20 posto na 1.707,84 boda i tako nakon deset Top 10 po prometu HT d.d. Podravka d.d. Ledo d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Valamar Adria Holding d.d. Adris grupa d. d. Petrokemija d.d. Adris grupa d. d. (povl.) Končar EI d.d. Đuro Đaković holding d.d.
tjedna promjena +5,15% +3,66% +0,60% -0,65% -0,15% +0,36% +15,50% +3,08% +2,65% -29,31%
zadnja cijena 149,66 285,00 8.380,00 1.565,00 176,46 275,00 73,92 272,00 640,46 26,50
promet 15.008.741,15 9.185.194,58 8.171.823,59 6.942.453,35 6.740.520,79 2.973.886,08 2.518.333,67 2.247.163,20 1.596.594,29 1.437.062,57
TJEDNI DIONIČKI PROMET: 66.790.055,99 kn
dio prošlotjednog gubitka od 7,52 posto. Drugo najlikvidnije izdanje je Podravka s prometom od 9,2 milijuna kuna, od čega je 4,9 milijuna ostvareno blok transakcijom. Podravka je tjedan završila na cije10 dionica s najvećim rastom cijene
ni od 285 kuna, uz rast od 3,66 posto. Dobitnik tjedna je sedma najlikvidnija dionica, Petrokemija, s rastom od 15,5 posto na 73,92 kune, uz promet od 2,5 milijuna kuna. Od de-
tjedna promjena
Turbos H. Hub N. GAS short 4 Turbos H. Hub N. GAS short 3 Slatinska banka d.d. Turbo certifikat DAX long 5 Petrokemija d.d. Jadransko osiguranje d.d. Turbos WTI nafta long 4 Magma d.d. Turbos platina long 1 ZIF Fima Proprius d.d.
+66,67% +47,83% +17,48% +16,65% +15,50% +13,50% +12,68% +11,61% +10,78% +10,58%
set najlikvidnijih, tri izdanja su tjedan završila u crvenom. Gubitnik tjedna je deseti najlikvidniji
tjedna promjena +1,20% +1,41% +0,16% +0,26%
Đuro Đaković s padom od čak 29,31 posto na cijenu od 26,50 kuna, uz promet od 1,4 milijuna kuna.
10 dionica s najvećim padom cijene
tjedna promjena
9.442,80 235,60 28.294,73 41.740,00 2.518.333,67 113.239,83 2.495,10 7.359,55 146,90 1.323.909,75
Sunčani hvar d.d. Turbos platina short 1 Finvest Corp d.d. Đuro Đaković holding d.d. RIZ-odašiljači d.d. Lucidus d.d. Kaštelanski staklenici d.d. Karlovačka banka d.d. Brodomerkur d.d. PIK d. d.
-32,69% -32,14% -29,93% -29,31% -25,59% -24,00% -21,97% -19,30% -15,00% -14,65%
INVESTICIJSKI FONDOVI
zadnja cijena 10,11 9,50 32,23 26,50 57,21 11,02 300,00 13,00 340,00 111,00
promet 171,87 214,80 2.417,25 1.437.062,57 163.357,75 3.564,96 29.678,59 520,00 2.720,00 3.663,00
*vijesti
U plusu 69 od 72 fonda, dobitnik Ilirika BRIC Od ukupno 72 aktivna fonda, u proteklom tjednu je 69 fondova poraslo. To je već deveti uzastopni tjedan u kojem prevladavaju pozitivni rezultati. Tjedne promjene kretale su se u rasponu od +4,05 do -0,60 posto. Preko jedan posto raslo je
17 fondova, dok nijedan nije ostvario pad veći od jedan posto. Kod dioničkih fondova od ukupno 32 fonda njih 29 je poraslo. Najviše je vrijednost, za 4,05 posto, uvećana fondu Ilirika BRIC koji je postao i dobitnik tjedna, a slijedi ZB BRIC+ s tjed-
nim rastom od 3,86 posto. Od tri gubitnička fonda najveći pad zabilježio je Ilirika JIE (-0,60%) koji je postao i gubitnik tjedna, a slijedi KD Victoria s minusom od 0,23 posto. Svi mješoviti fondovi su porasli, najviše Allianz Portfolio za 1,31 posto. I
obveznički fondovi bilježe odličan tjedan te su svi porasli u rasponu od 0,06 do 0,95 posto, najviše NETA Emerging Bond. Svih 20 novčanih fondova ostvarilo je pozitivne tjedne promjene u rasponu od +0,04 do +0,01 posto.
OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)
zadnja vrijednost 1.707,8400 965,2900 102,3325 129,6512
promet
zadnja cijena 5,50 6,80 39,99 180,80 73,92 2.900,00 100,40 1,73 11,30 13,27
index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr
Valuta
od 8.5. do 15.5. 2014. godine Vrijednost udjela
*Tjedna promjena [%]
16,7337
-0,23
DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS
Naziv(fond)
Valuta
Vrijednost udjela
*Tjedna promjena [%]
HPB Global
kn
77,5980
0,97
OTP uravnoteženi
kn
103,2633
0,39
kn
8,1515
0,33
kn
53,0155
0,47
€
8,2106
0,64
kn
126,8255
1,31
€
96,5761
0,56
€
100,9400
0,52
KD Victoria
kn
HI-growth
€
9,0852
1,64
KD Balanced
Raiffeisen World
€
125,5700
0,73
Agram Trust
ZB euroaktiv
€
131,1231
0,40
NETA GBEM
ZB trend
€
135,0897
0,83
Allianz Portfolio
FIMA Equity
kn
60,0605
0,61
VB SMART
KD Prvi izbor
kn
11,9176
1,44
Raiffeisen Absolute
Ilirika JIE
€
126,2264
-0,60
OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS
Raiffeisen New Europe
€
49,1500
1,68
ZB bond
€
172,5636
0,59
PBZ Equity fond
€
9,1459
1,57
HI-conservative
€
13,0138
0,06
HPB Dionički
kn
86,0892
0,88
Raiffeisen Bonds
€
160,7200
0,23
Erste Adriatic Equity
€
72,9700
1,31
PBZ Bond fond
€
115,2242
0,37 0,08
NETA Global Developed
kn
97,5169
0,77
Capital One
kn
190,0528
ZB aktiv
kn
100,6826
1,21
HPB Obveznički
€
142,3191
0,23
Capital Two
kn
71,7582
0,72
NETA Emerging Bond
kn
66,6814
0,95
Ilirika Azijski tigar
€
40,8110
3,48
Erste Adriatic Bond
€
106,5700
0,24
PBZ I-Stock
€
6,8791
1,67
NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS
Platinum Global Opportunity
$
14,0605
0,18
PBZ Novčani fond
kn
141,6313
0,01
KD Nova Europa
kn
5,9089
0,96
ZB plus
kn
173,4409
0,01
OTP indeksni
kn
36,1320
2,45
ZB europlus
€
148,8265
0,02
Platinum Blue Chip
€
94,9402
0,78
PBZ Euro Novčani
€
137,2512
0,03 0,02
NETA Frontier
kn
502,9758
1,48
Raiffeisen Cash
kn
155,2000
OTP MERIDIAN 20
€
85,5776
-0,11
Erste Money
kn
148,9500
0,01
A1
kn
66,3800
0,51
HI-cash
kn
149,2412
0,03 0,04
NETA US Algorithm
kn
149,4566
0,78
PBZ Dollar fond
$
128,6573
NETA New Europe
kn
78,5641
0,16
HPB Novčani
kn
141,5679
0,01
Ilirika BRIC
€
67,8142
4,05
OTP novčani fond
kn
131,0977
0,02
VB CROBEX10
kn
90,1426
1,34
VB Cash
kn
126,7867
0,03
KD Energija
kn
9,8294
1,22
Agram Euro Cash
€
12,0140
0,04
ZB BRIC+
€
83,7381
3,86
Allianz Cash
kn
116,9678
0,01
Raiffeisen Absolute Aggressive
€
112,4100
0,21
Erste Euro-Money
€
113,9000
0,03
Allianz Equity
€
120,3398
1,49
MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS
Auctor Cash
kn
107,9212
0,02
Raiffeisen euroCash
€
104,6000
0,02
ZB global
€
141,3784
1,21
HPB Euronovčani
€
105,5638
0,01
PBZ Global fond
€
12,5152
0,58
Locusta Cash
kn
1314,0833
0,03
HI-balanced
€
10,9578
0,90
NETA MultiCash
kn
105,6238
0,04
ICF Balanced
kn
100,8613
0,32
OTP euro novčani
€
101,9012
0,03
Česi preuzeli Vaba banku Glavna skupština Vaba banke potvrdila je sve prijedloge odluka Uprave i Nadzornog odbora, čime je potpuno provedena dokapitalizacija sredstvima češke J&T banke. Temeljni kapital povećan je izdavanjem novih dionica ulozima u novcu na iznos od 128.585.400 kuna, uplatom 75.000.000 kuna. Glavna skupština prihvatila je i izvješće Uprave o razlozima za isključenje prava prvenstva sadašnjim dioničarima pri upisu novih dionica. Validus d.d. u stečaju glasovao je protiv svih predloženih odluka i najavio njihovo pobijanje. Najviše dugova u Zagrebu Zadnjega dana ožujka u Hrvatskoj je bio blokiran 60.041 poslovni subjekt, a njihove neplaćene obveze iznosile su 33,77 milijardi kuna, objavila je Fina. U odnosu na isto vrijeme lani iznos nepodmirenih dospjelih dugova smanjen je u svim županijama, osim u Bjelovarsko-bilogorskoj, Ličko-senjskoj, Zadarskoj i Istarskoj. Najzaduženiji su poslovni subjekti s područja Grada Zagreba, na koje se odnosi 37,6 posto dugova. Zagrebački poduzetnici vode i prema prosječnom iznosu duga od 826.300 kuna. Police Croatia osiguranja u Zabi Zagrebačka banka i Croatia zdravstveno osiguranje
započeli su suradnju kojom Zaba uvodi u svoju ponudu dopunsko zdravstveno osiguranje za troškove participacije u obveznom zdravstvenom osiguranju do neograničenog iznosa. Povlaštene premije bez B liste lijekova iznose 67 kuna mjesečno za osiguranike mlađe od 60 godina, dok je povlaštena premija s B listom lijekova 97 kuna mjesečno za osiguranike do 60 godina, odnosno 150 kn za starije od 60 godina. Mirna ponovno u plusu
Rovinjska Mirna je u prvom tromjesečju ove godine ostvarila povećanje poslovnih prihoda sa 12,9 milijuna na 20,9 milijuna kuna, što je 62 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Dobit je iznosila 188.000 kuna, što je 417 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. U tijeku je zapošljavanje 20 novih radnika u proizvodnji pa će Mirna imati ukupno 270 radnika. Unatoč takvim rezultatima, drugostupanjska komisija Ministarstva financija odbila je žalbu Uprave Mirne na rješenje o obustavi postupka predstečajne nagodbe.
61 godinu u službi gospodarstva
utemeljeno 1953.
Do PV izdanja u samo 3 koraka... 1 Pošaljite* na naš e-mail adresar@privredni.hr poruku DA - želim besplatno primati elektronska izdanja PV-a
2 Dobit ćete povratni e-mail s
porukom da ste uključeni na našu mailing listu
3 Čitajte Privredni vjesnik i
njegova izdanja na računalu, tabletu, smartphoneu
* vrijedi i za kolege, poslovne partnere, prijatelje...
privredni vjesnik
Privredni vjesnik – uvijek uz gospodarstvo! www.privredni.hr