Pv 3829 by NEstar

Štete od poplava Za točne procjene još je rano, ali jasno je da su najveću štetu pretrpjeli poljoprivreda i devastirani stočni fond

Iskorištavanje EU fondova Prvo veće istraživanje iskorištenosti IPA fonda pokazuje: Hrvatska je dobro odradila pripremnu fazu

Istraživanje UHY-ja Hrvatska je među rijetkim zemljama koje nemaju porez na nasljedstvo, a evo zašto treba i ostati tako

aktualno Str. 8-11

tema tjedna Str. 4-5

meridijani Str. 20-21

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 2 9 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 26. svibnja 2014. Godina LXI / Broj 3829. www.privredni.hr

1953 2013

privredni vjesnik

nova kanditova tvornica / hrvatska konkurentnost / predstavljanja / regija / turizam / svijet financija

Robna razmjena bilježi pozitivne pomake

EU nam je i dalje izvozno tržište

U prva tri mjeseca ukupni hrvatski robni izvoz porastao je za 1,2 milijarde kuna ili 7,9 posto. S obzirom na to da je uvoz rastao sporije, za 1,8 posto, pokrivenost uvoza izvozom porasla je sa 56 na 59 posto >>16-17

Intervju: Robert Škifić

Viktor Lenac ne prima subvencije, a ipak je povećao prihod za 10 posto i smanjio troškove proizvodnje, kaže predsjednik Uprave tog brodogradilišta >> 12-13

virovitička kamilica osvojila svijet

Tvrtka Dam iz Lozana pored Virovitice najveći je proizvođač kamilice u Hrvatskoj, a sa svojim kooperantima ima najveći kompleks kamilice u Europi >> 19

Do PV izdanja u samo 3 koraka... 1 Pošaljite* na naš e-mail adresar@privredni.hr poruku DA - želim besplatno primati elektronska izdanja PV-a

2 Dobit ćete povratni e-mail s

porukom da ste uključeni na našu mailing listu

3 Čitajte Privredni vjesnik i

njegova izdanja na računalu, tabletu, smartphoneu

* vrijedi i za kolege, poslovne partnere, prijatelje...

privredni vjesnik

Privredni vjesnik – uvijek uz gospodarstvo! www.privredni.hr

UVOD

www.privredni.hr Broj 3829, 26. svibnja 2014.

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Martin Schulz, predsjednik Europskog parlamenta:

Iskoristiti svaku nišu EU-a za pomoć Hrvatskoj Izuzetno su me se dojmili koordinirani napori civilnih, te vojnih i policijskih vlasti u saniranju ogromnih problema koje je poplava nanijela Hrvatskoj i susjednim zemljama. Uskoro se vraćam u Bruxelles i provjerit ću sve raspoložive načine pomoći Hrvatskoj u saniranju ove teške situacije. Postoje europska pravila između stvarno pričinjene štete u odnosu na određeni postotak BDP-a države. No, sa svoje strane ću učiniti sve što je potrebno da europska pomoć dođe onima kojima je najpotrebnija, a Hrvatska to svakako jest u ovom trenutku. Vjerujte da ću pokušati iskoristiti svaku moguću nišu koja postoji u sustavima EU-a da se pomogne Hrvatskoj.

Milan Bandić, gradonačelnik Zagreba:

Kapital za 400 startupa Zagreb želi postati katalizator hrvatske startup zajednice. Grad je zato već rezervirao kapital za 400 startupa. Riječ je o sredstvima od po 25.000 kuna po tvrtki koja će se dijeliti u ovoj godini. Pripremamo i prostor za 500 startup tvrtki na Zagrebačkom velesajmu. Žao mi je što ni jedna vlada do sada nije našla za shodno povezati hrvatsku imovinu, talente i viziju. Zagreb na tome radi već 14 godina, a hrvatska prijestolnica je nekad bila poznata po prerađivačkoj industriji koja je zauzimala vizure grada od periferije do centra.

Davor Tomašković, predsjednik Uprave HT-a:

Iskorak HT-a u regiju Prihodi nam padaju, ali za to postoji niz razloga. Kako bismo promijenili taj trend, osim interne transformacije planiramo pokrenuti značajnija ulaganja u razvoj kompanije. Kako bismo snažnije iskoračili u regiju, uz razmatranje potencijalnih prilika za akvizicije, razmatramo i mogućnosti za iskorak i u ponudi naših usluga i proizvoda na tržištu Jugoistočne Europe. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

pvinfo

G(h)ost komentator: Darko Meštrović, direktor Plovputa

Jadranom se plovi sigurno U vršnom opterećenju Hrvatskim dijelom Jadrana plovi i više od 100.000 plovila tako da se podrazumijeva da standardi zaštite ljudskih života i imovine na moru moraju biti na najvišoj mogućoj razini

ad je riječ o postignutoj razini sigurnosti plovidbe u Jadranskom moru za koju je, sukladno Pomorskom zakoniku i Zakonu o Plovputu, zadužena tvrtka Plovput, mogu reći da je ona primjerena visokim međunarodnim standardima. U prilog tome ide i činjenica da Plovput posjeduje certifikat ISO 9001 koji potvrđuje visoku razinu organizacije poslovnih procesa u području pomorske signalizacije i radijske službe. U vršnom opterećenju Hrvatskim dijelom Jadrana plovi i više od 100.000 plovila tako da se podrazumijeva da standardi zaštite ljudskih života i imovine na moru moraju biti na najvišoj mogućoj razini. Trenutačno su na istočnoj obali Jadrana u funkciji 1054 objekta pomorske signalizacije, od kojih je čak 869 objekata sa svjetlosnom karakteristikom. U 2013. godini uspjeli smo, unatoč povećanju objekata pomorske signalizacije sa svjetlosnom karakteristikom, smanjiti broj pogašenja svjetala. Isto tako smanjen je i broj prekida bdijenja na frekvencijama za pogibelj i sigurnost (VHF kanalu 16 i VHF DSC ka-

nalu 70) što je potvrda naše trajne orijentacije u obavljanju poslova sigurnosti plovidbe na moru. Što se tiče pomorskih svjetionika, najznačajnijih objekata pomorske signalizacije, od ukupno njih 48, svjetioničarsku posadu ima njih 16. Svi pučinski svjetionici su čuvani, a uskoro će to postati i svjetionik Glavat. Svi su ti svjetionici automatizirani i uključeni u sustav daljinskog nadzora, s ciljem konstantnog uvida u stanje opreme i uređaja kako bi se osigu-

Trenutačno imamo 12 svjetioničarskih zgrada koje su adaptirane za turističku namjenu rala žurna intervencija pri pogašenju svjetla. Jedan od važnijih razloga zbog kojeg pučinski svjetionici moraju imati posadu je njihova teška dostupnost zbog vremenskih neprilika. Najbolji primjer za to je svjetionik Blitvenica koji je tijekom godine nepristupačan i više od dva mjeseca. Dobro je poznato da se pomorske nezgode događaju upravo za vrijeme nevremena što nameće zaključak da su čuvani svjetionici nuž-

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Ažuriranje adresara i distribucija Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: uprava@privredni.hr

Lektura: Sandra Baksa

Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

ni. Drugi razlog je taj što su svi čuvani svjetionici istodobno i promatračke postaje, sukladno Nacionalnom planu traganja i spašavanja na moru kojima koordinira Nacionalna središnjica u Rijeci. Treći razlog opstojnosti stalnog čuvanja je svjetioničareva obveza motrenja svjetala u vidokrugu i briga o njihovu ispravnom radu. Plovput je u ime Hrvatske član IALA-e, međunarodnog udruženja svjetioničarskih službi. Važno je napomenuti da su visoki standardi u obavljanju pomorske radijske službe usuglašeni s GMDSS-om, svjetskim sustavom za pogibelj i sigurnost, kao i sa SOLAS

konvencijom (Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskih života na moru). Odlukom Vlade Rrepublike Hrvatske iz 2009. godine dio svjetioničarskih zgrada se koristi i u turističke svrhe. Trenutačno imamo 12 svjetioničarskih zgrada koje su adaptirane za turističku namjenu s ciljem osiguranja dodatnih sredstava za održanje te vrijedne spomeničke baštine. Ti su svjetionici, napomenimo, izgrađeni u razdoblju između 1818. i 1899. godine. Ova ekskluzivna turistička ponuda daje dodatni značaj kvaliteti turizma Hrvatske. Upravo pripremamo natječaj za uređenje pet svjetioničarskih zgrada u turističke svrhe (11 svjetioničarskih zgrada je već u zakupu), temeljem ulaganja prema projektima koje su odobrili konzervatorski zavodi i zakupa s na javnom natječaju odabranim investitorom na 10 godina. Nakon uspješnog okončanja procedure javne nabave za izgradnju novog radnog broda betonare, Plovput će taj brod graditi u Brodosplitu. Novi brod je namijenjen ponajprije za izgradnju novih objekata pomorske signalizacije i drugih, najsloženijih hidrograđevinskih radova na moru.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb P.P. 631 Direktor: Darko Buković

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

TEMA TJEDNA

Poziv za sudjelovanje u regionalnom programu certifikacije

Certifikatom do investicija

Centar za lokalni ekonomski razvoj koji djeluje pri Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci objavio je Javni poziv jedinicama lokalne samouprave za sudjelovanje u regionalnom programu certifikacije gradova i općina s povoljnim poslovnim okruženjem. Projekt je dio europskog projekta Business Friendly Certification South East Europe (BFC SEE), a nositelj u Hrvatskoj je CLER u suradnji s partnerskim institucijama među kojima je i HGK. Javni poziv otvoren je do 1. lipnja, a prednost će imati lokalne samouprave koje imaju kapacitet za stvaranje kvalitet-

nog poslovnog okruženja. Gradovima i općinama će se dodijeliti regionalni rang konkurentnosti prema ocjeni razine kvalitete usluga koje pružaju investitorima i gospodarstvenicima, a dat će im se i smjernice za unapređenje poslovanja kao i prilika za sudjelovanje u razmjeni najboljih praksi. Certificirani gradovi i općine kvalificiraju se za podršku nacionalnih i međunarodnih institucija i donatora, uz aktivnu promociju na regionalnoj i međunarodnoj razini. Dodatne informacije o programu BFC SEE, uvjetima sudjelovanja, kao i kompletnu prijavnu dokumentaciju moguće je preuzeti na www.cler. hr/o-projektu i www.bfcsee.org/How_to_apply, te putem telefona 051/688 295 ili e-maila: cler.efri@ gmail.com. (K.S.)

Turističko poslovno vijeće HGK

Kako riješiti problem “srpanjske rupe”? Iako su u svibnju zbog lošeg vremena zabilježeni negativni turistički rezultati, hotelijeri i vlasnici turističkih agencija, kampova i privatnog smještaja i dalje su optimistični. U lipnju očekuju dobre rezultate koji bi mogli iznivelirati one negativne svibanjske, rečeno je na 3. sjednici Turističkog poslovnog vijeća HGK-a. Direktor UHPAe Željko Trezner je istaknuo kako četvrtinu noćenja u Hrvatskoj ostvaruju turisti koji dolaze putem receptivnih agencija. Na problem tzv. srpanjske rupe upozorio je Nedo Pinezić, predsjednik Strukovne skupine obiteljskog smještaja pri HGK-u, te istaknuo da se ona već godinama događa na sjevernom Jadranu gdje uglavnom dolaze Nijemci, a u toj su zemlji u kolovozu i rujnu školski praznici. “Zato bi se iznajmljivači

preko turističkih agencija trebali obratiti turistima s ostalih tržišta, primjerice češkog, slovačkog i poljskog”, rekao je Pinezić. O smjernicama za izradu zakona o turističkim zajednicama govorio je Davor Ižaković, pomoćnik ministra turizma, koji je naglasio kako sustav tih zajednica mora doživjeti korjenitu promjenu. Riječi je bilo i o ovogodišnjoj akciji Turistički cvijet - Kvaliteta za Hrvatsku koju, kako je rečeno, treba osvježiti i objektivizirati. Važno je napomenuti kako će tu akciju voditi HGK i Hrvatska turistička zajednica. (S.P.)

Privredni vjesnik Broj 3829, 26. svibnja 2014.

( 85,8%

stupanj iskorištenosti IPA programa

Iskorištavanje EU fondova

Teško, složeno i zahtj Iako Zagreb uvjerljivo prednjači kada se gleda 576 projekata uključenih u istraživa županija koja je sjedište nositelja čak 201 projekta, šest više od Zagreba Drago Živković zivkovic@privredni.hr

retpristupni program Europske unije IPA za Hrvatsku provodio se od 2007. do ulaska u EU 1. srpnja 2013. Osnovni ciljevi IPA programa su pomoć u provedbi pravne stečevine EU-a te priprema za korištenje kohezijskog i strukturnih fondova. Ako je suditi po rezultatima prvog većeg istraživanja iskorištenosti IPA fonda, Hrvatska je pripremnu fazu odradila s visokom ocjenom. U istraživanje koje je provela tvrtka PJR consulting uključeno je 576 projekata koji su dobili bespovratne potpore kroz četiri od pet komponenti IPA programa, bez IPARD-a i prekogranične suradnje. Kako je pojasnila direktorica PJR consultinga Ana Fresl, tih je 576 projekata izabrano iz ukupno 1313 zato što su potpuno usporedivi, što daje pouzdanije i korisnije konačne rezultate. Tako istraživanje ne obuhvaća 264 ugovorena projekta prekogranične suradnje i 473 projekta IPARD-a. Jedinstvena baza svih projekata izrađena je na temelju javno dostupnih podataka, koje

kroz obavijest o dodjeli svako ugovorno tijelo ima obvezu objaviti na svojim web stranicama. Ugodno iznenađenje Na 33 pitanja koja je PJR postavio korisnicima projekata odgovorilo je njih 390, što Ana Fresl smatra izvrsnim odazivom. Ukupna vrijednost svih projekata obuhvaćenih istraživanjem je 128,6 milijuna eura, od čega je iz EU fondova ugovoreno povlačenje 103,1 milijuna ili 179.000 eura prosječno po projektu. To je čak 97,3 posto od ukupno 106 milijuna koliko je bilo na raspolaganju. Do 1. ožujka ove godine od toga je odobrena isplata oko 91

milijuna eura, što daje stopu iskorištenosti IPA fonda od 85,8 posto. Ovakvi su rezultati i za autore istraživanja, ističe Ana Fresl, bili ugodno iznenađenje. Dodatno iznenađenje priredili su im rezultati po županijama. Iako Zagreb uvjerljivo prednjači kada se gleda 576 projekata uključenih u istraživanje, na ljestvici svih 1313 projekata iz IPA programa ipak vodi Osječko-baranjska županija koja je sjedište nositelja čak 201 projekta, šest više od Zagreba. Treće mjesto Istarske županije na toj je ljestvici očekivano, ali ne i visok plasman male Međimurske županije, kojoj je IPA donije-

la 96 projekata, čak za 32 više od druge najveće hrvatske županije, Splitskodalmatinske. Više od dvije trećine korisnika potpora su javne institucije, a među njima dominiraju škole. Poduzetnici su od IPA programa imali najmanje koristi, samo su 82 poslovna subjekta dobila potporu u ukupnom iznosu od 12,2 milijuna eura. Potpore koje su dobili poduzetnici manjeg su iznosa od ostalih potpora, s prosjekom ispod 150.000 eura. Strukturni fondovi mogli bi promijeniti taj odnos u korist poduzetnika, vjeruje Ana Fresl, iako javni sektor i dalje ima prednost u bogatijem iskustvu izrade i kandidi-

Sklopljeni ugovori i vrijednost projekata Broj sklopljenih ugovora (ukupna populacija) Broj sklopljenih ugovora (populacija istraživanja) Broj projekata koji su ispunili anketni upitnik Ukupna vrijednost projekata istraživanja Sufinancirano iz EU fondova projektima istraživanja Izvor: PJR Consulting

IPA I

IPA II

IPA IIIC

IPA IV

IPA V

Ukupno

343

102

350

473

1313

102

350

576

248

390 (67,71%)

9.302.297,73 12.030.334,37 51.680.025,27 55.561.213,25

128.573.870,62

8.285.534,02

103.123.497,29

9.871.145,33 38.782.067,04 46.184.750,90

www.privredni.hr Broj 3829, 26. svibnja 2014.

( 179.000 €

Savez za energetiku Hrvatske

Imamo 867 elektrana na OIE

prosječni iznos bespovratne potpore

evno – ali se isplati nje, na ljestvici svih 1313 projekata iz IPA programa ipak vodi Osječko-baranjska Projekti po županijama Ukupni broj projekata (n=1313)

Postotak

Osječko-baranjska

201

15,31%

Grad Zagreb

195

14,85%

Istarska

113

8,61%

Međimurska

7,31%

Splitsko-dalmatinska

4,87%

Varaždinska

4,80%

Primorsko-goranska

4,72%

Koprivničko-križevačka

4,42%

Vukovarsko-srijemska

4,27%

Zagrebačka

3,88%

Županija

U Hrvatskoj je sredinom svibnja u sustavu poticaja i u pogonu bilo 867 elektrana na obnovljive izvore energije (OIE). Snaga iz tih izvora u mreži Hrvatske elektroprivrede iznosi 316,43079 megavata (MW), objavio je Savez za energetiku Hrvatske na temelju podataka Hrvatskog operatora tržišta energije. Ta količina, pojasnio je glavni urednik portala Croenergo.eu Tomislav Marjanović, dovoljna je za podmirenje potrošnje koju napravi otprilike 350.000 ljudi. U sektor obnovljivih izvora u nas do sada je uloženo više od pola milijarde eura. Po instaliranoj snazi na prvom mjestu su vjetroelektrane s ukupno 254,25000 megavata. Slijede sunčeve elektrane sa 26,98679 MW, a potom kogeneracijska postrojenja sa 11,493000 MW. U idućih godinu dana, točni-

je do sredine 2015., očekuje se ostvarenje 445 projekata ukupne planirane snage 561,9457 megavata. Rezultat je to analize sklopljenih ugovora o otkupu električne energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije, a koja još nisu puštena u pogon. Prema izvještaju Saveza za energetiku Hrvatske, “otvorenih” projekata bilo je 684, a planirana snaga tih postrojenja iznosila je 248,32800 MW. Po planiranoj snazi tih novih postrojenja na prvom mjestu su vjetroelektrane, slijede elektrane na biomasu, te sunčeve elektrane. (B.O.)

Izvor: PJR Consulting

ranja projekata. Gledano po statističkim regijama, kontinentalna je Hrvatska ubrala tri četvrtine IPA potpora, što je više od udjela u stanovništvu, koji iznosi dvije trećine, ali imajući na umu dominaciju kontinentalnih županija, to nije iznenađenje. Povrat novca Istraživanjem su obuhvaćeni projekti koje su ugovarali Središnja agencija za financiranje i ugovaranje (SAFU), Hrvatski zavod za zapošljavanje, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te Agencija za regionalni razvoj. Njihovim su radom korisnici IPA projekata više zadovoljni nego nezadovoljni, s obzirom na to da su im dali prosječnu ocjenu 3,44. Ocjena je razmjerno visoka, ima li se na umu trajanje postupka: od predaje projektnog prijedloga do potpisa ugovora prosječno je prošlo čak 14 mjeseci i 17 dana, a od predaje izvještaja do isplate sredstava 11 mjeseci i 23 dana. Tako dugačko raz-

doblje većina korisnika (69 posto) premošćuje trošeći vlastiti novac za projekt, dok ih 31 posto uzima kredit. Nepravilnosti je u provedbi projekata bilo vrlo malo, pa se moralo vratiti manje od jedan posto ukupnog iznosa potpora, a najčešći razlog za povrat novca bila su nedopuštena prekoračenja projektnog budžeta. Među razlozima za povrat je i

Nepravilnosti je u provedbi projekata bilo manje od jedan posto nepoštivanje pravila javne nabave tijekom realizacije projekta, a upravo u tom dijelu procesa korisnici najviše vape za pomoći državnih tijela. Posebno je to problem poduzetnicima, jer oni nisu navikli da za svaku veću nabavu moraju raspisati natječaj umjesto da jednostavno nađu dobavljača i obave kupoprodaju. No, pravila javne nabave moraju se poštovati, zato

što je riječ o javnom novcu, upozorava pomoćnica ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije Helga Bubanović Devčić. Centralizirana objava Njezina je, kaže, osobna vizija da se novac iz državnog proračuna ubuduće raspodjeljuje po istim pravilima kao i iz EU fondova, jer ih unatoč njihovoj složenosti smatra pozitivnim pomakom u upravljanju javnim financijama. Za razliku od IPA fonda, strukturnim fondovima upravlja se bez kontrole iz Bruxellesa, što implicira veću odgovornost korisnika, a kako su u igri puno veći iznosi, Helga Bubanović Devčić vjeruje da će i povrat novca zbog nepoštivanja pravila biti češća pojava. Uostalom, tako je, prema njezinim riječima, i u drugim zemljama članicama EU-a. Strukturni fondovi donose i neke izmjene u pravilima provedbe projekata, pa će se tako ubuduće u troškovnicima priznavati vrijednosti vo-

lonterskog rada, ali i dalje neće biti moguć povrat PDV-a, jer se tome protivi Europska komisija. Svi natječaji sada se objavljuju centralizirano, na portalu http://www.strukturnifondovi.hr, a rokovi za odabir projekata skraćeni su na maksimalno 120 dana, što je tri puta kraće od prosjeka za IPA fond. Ugovori se moraju potpisati u roku od 30 dana nakon odabira projekta, a korisnik koji ne započne s realizacijom projekta u tri mjeseca nakon potpisivanja ugovora, morat će vratiti potporu. Više će se pozornosti posvetiti i praćenju održivosti projekata u razdoblju od tri godine nakon realizacije. Dobra vijest je da će svi dokumenti biti na hrvatskom jeziku, što bi trebalo olakšati prijave malim poduzetnicima. Novi set zakona i uredbi kojima će se obnoviti nacionalna pravila za EU fondove pred Saborom bi trebao biti prije ljetne stanke, pa se usvajanje očekuje najkasnije najesen, najavila je Helga Bubanović Devčić.

JGL Rijeka

Proizvedeno 100 milijuna Aqua Marisa Riječka farmaceutska tvrtka JGL proizvela je 100-milijunti Aqua Maris, koji je danas jedan od najuspješnijih hrvatskih izvoznih brendova. Petnaest je godina prošlo od početka proizvodnje Aqua Marisa, a proizvod je trenutačno prisutan na tri kontinenta i u više od 30 zemalja svijeta, pri čemu izvoz čini 98 posto njegove prodaje. Sukladno podacima kuće Nicholas Hall za 2013., Aqua Maris je najprodavaniji globalni brend u segmentu fizioloških otopina te otopina na bazi mora za nos s devet posto udjela na tržištu. Direktor za razvoj proizvoda JGL-a Teo Rakočević tim je povodom istaknuo da je JGL danas među 100 najvećih generičkih

kompanija u svijetu te da se po ostvarenim prihodima od 877 milijuna kuna u 2013. godini na razini Grupe nalazi na drugom mjestu u nacionalnoj farmaceutskoj industriji. Izvoz u strukturi prodaje čini 77 posto, a u JGL-u posebno su sretni što su tijekom 2013. ishodovali 204 rješenja za nove registrirane proizvode, te činjenicom da su za Aqua Maris sustav za ispiranje nosa obogaćen vrećicama morske soli s eteričnim uljima na američkoj izložbi inovacija INPEX dobili zlatnu medalju.

AKTUALNO

( između 22 i 23 mil € ( 340 ljudi

*vijesti Nezaposlenost 21,1 posto Stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj za travanj iznosi 21,1 posto, objavio je DZS. Pod utjecajem sezonskih kretanja ta je stopa smanjena za 1,2 postotna boda od one za ožujak kada je iznosila 22,3 posto. Na godišnjoj razini stopa je veća za 0,2 posto. EBRD za poplavljena područja Europska banka za obnovu i razvoj će pokušati ubrzati projekte koje u suradnji s Hrvatskim vodama provodi u regiji ugroženoj poplavama, a spremna je i dio sredstava tehničke pomoći usmjeriti na procjenu štete te otklanjanje posljedica tih šteta, najavila je danas direktorica banke za Hrvatsku Vedrana Jelušić Kašić. EBRD s Hrvatskim vodama surađuje na 15-tak projekata vodoopskrbe, odvodnje i izgradnje pročišćivača otpadnih voda, odnosno s 200-tinjak milijuna eura sufinancira nacionalnu komponentu tih projekata koji se financiraju iz fondova Europske unije. Počela izgradnja na MZLZ Radovi na izgradnji novog putničkog terminala Međunarodne zračne luke Zagreb su započeli polaganjem kamena temeljca. Ukupna investicija u projekt je 331 milijun eura, od čega 243 miliju-

na eura odlazi na dizajn i izgradnju novog putničkog terminala, a 88 milijuna eura rezervirano je za održavanje aerodromske infrastrukture tijekom trajanja koncesije. Nakon završetka izgradnje, krajem 2016. godine, novi putnički terminal moći će godišnje primiti pet milijuna putnika. Trenutačno najveći opseg radova na gradilištu izvode tvrtke Viadukt i Kamgrad.

Privredni vjesnik Broj 3829, 26. svibnja 2014.

vrijednost investicije u novu tvornicu

zaposleno u Kanditu

KANDIT – NOVA TVORNICA ČOKOLADE I BOMBONA

Nova tvornica i nove ambicije Novi Kandit je ono što Kandit zaista predstavlja na tržištu. To je prava vrijednost jer novu tvornicu svatko može napraviti, kaže direktor Mario Müller. Cilj Kandita je postati regionalni igrač u proizvodnji čokolade i bombona, a s novim pogonima to i može Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

rebalo je proći više od 40 godina pa da Osijek dobije novu tvornicu. Naime, nikada u industrijskoj povijesti toga grada nije se dogodila tolika “vremenska rupa” između stvaranja novih tvornica. Proteklo razdoblje moglo bi se nazvati svojevrsnom crnom rupom osječkog gospodarstva s obzirom na činjenicu koliko je tvornica iz različitih djelatnosti otišlo u povijest. Stoga je još značajnije da se ovih dana privodi kraju instaliranje svih pogona u osječkoj tvornici čokolade i bombona - Kandit. Nova je tvornica izgrađena doslovce na livadi u osječkoj istočnoj industrijskoj zoni i odlično je prometno pozicionirana. Ukupna površina tvornice od 23.000 četvornih metara uključuje skladište repromaterijala, proizvodnju, pakiranje, skladište gotove robe i uredske prostore, a vrijednost investicije će biti između 22 i 23 milijuna eura. Konačna vrijednost ovog ulaganja u detalje će se znati početkom ljeta kada sa stare lokacije bude u cijelosti završeno preseljenje. Naime, dio postojećih proizvodnih linija, kupljenih prije nekoliko godina, seli se na novu lokaciju, a istovremeno se montira novokupljeni pogon. Sve u godinu dana O tome koliko su ozbiljno i odgovorno u Kanditu pristupili ovom poslu, svjedoči i činjenica kako je od početka građevin-

Čokolade od zrna kakaovca Jedna od manje poznatih karakteristika i starog i novog Kandita je i to da proizvode čokoladu od zrna kakaovca umjesto od kakao-bloka. “Jedini smo u čitavoj regiji koji svoju proizvodnju čokolade baziramo na zrnu kakaovca, a ne na kakao-bloku koji je već poluproizvod. Dakle, naš finalni proizvod nastaje izravno od odabrane kvalitetne sirovine”, kaže Marijana Javorović. skih radova i postavljanja kamena temeljca 16. ožujka 2013. godine pa do početka prve probne proizvodnje prošlo samo godinu dana. Prema riječima Marijane Javorović, komercijalne direktorice Kandita, 27. ožujka ove godine u novoj je tvornici proizveden prvi bombon - Kandit Mentol zeleni - i time je započela probna proizvodnja i testiranje bombonskih proizvodnih linija. “Probni proizvodi svojom su kvalitetom zadovoljili visoke kriterije, te je sredinom travnja započela i proizvodnja za tr-

žište. Odmah po montiranju, sličnu proceduru su prošle i linije za proizvodnju čokoladnih prozvoda poput Rum pločica, Choco banana i Pralina. Do kraja lipnja očekujemo da će se kompletna proizvodnja preseliti na lokaciju nove tvornice i time će u cijelosti započeti novi razvojni ciklus Kandita”, istaknula je Marijana Javorović. Činjenica da je u građevinskom i tehnološkom smislu izgrađena nova tvornica svakako je važna. Međutim, ona sama po sebi ne mora značiti puno na tržištu. Ove svoje riječi za Privredni vje-

snik je objasnio Mario Müller, direktor Kandita. “Novi Kandit je ono što Kandit zaista predstavlja na tržištu. To je prava vrijednost jer novu tvornicu svatko može napraviti - dobiti kredit u banci i izgraditi tvornicu nečega. Međutim, pravo je pitanje koliko je tvoja roba cijenjena na tržištu. Tržište je prava baza za ovu tvornicu. Mi smo u Kanditu i u staroj tvornici

U Kanditu sada razmišljaju o tome koliko će dodatnih sezonaca zaposliti napravili značajne tržišne iskorake u posljednje gotovo tri godine. Nova tvornica samo dodatno otvara mogućnosti da nastavimo tim tempom. Cilj nam je da od Kandita napravimo pravog regionalnog igrača u proizvod-

nji čokolade i bombona. Nova tvornica otvara takve mogućnosti koje smo unatrag dvije-tri godine započeli i na staroj lokaciji”, kaže Müller. Nove razvojne mogućnosti Nova tvornica će svakako omogućiti kvalitetniju proizvodnju, ali i širenje asortimana koje se već sada može primijetiti na policama trgovina. Inače, u Kanditu je zaposleno 340 ljudi, a sukladno potrebama proizvodnje, zapošljavaju i sezonske radnike. A kako naglašavaju u Upravi Kandita, u ovom trenutku nitko ne razmišlja o otpuštanju dosadašnjih radnika, nego o tome koliko će dodatnih sezonaca zaposliti. Konačan odgovor na ovo pitanje, kao i na pitanje kako će izgledati osječki Kandit u svojih drugih stotinu godina – dat će tržište.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3829, 26. svibnja 2014.

( na 600.000 tona godišnje podići će se kapacitet riječke luke

Sjednica hrvatske vlade

U razvoj riječke luke uložit će se 1,6 milijardi kuna Prema riječima ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, otvorit će se izravno 310 novih radnih mjesta i još oko 1000 u pratećim djelatnostima Igor Vukić vukic@privredni.hr

rojekt modernizacije riječke luke pod imenom Rijeka Gateway, uvršten je na prošlotjednoj sjednici hrvatske vlade na listu strateških projekata Republike Hrvatske. Projekt procijenjen na 1,6 milijardi kuna realizirat će se u obliku javno-privatnog ulaganja. Prema riječima ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, otvorit će se izravno 310 novih radnih mjesta i još oko 1000 u pratećim djelatnostima. Kapacitet riječke luke podići će se na 600.000 tona godišnje. Najznačajni dio investicije je gradnja kontejnerskog terminala na Zagrebačkom pristaništu, koja će se razvijati na koncesijskom modelu. Investitor će biti Lučka uprava Rijeka zajedno s koncesionarom. Prema odluci o

Neće biti apsolutne zabrane alkohola na poslu

Uvažavajući saborsku raspravu o Zakonu o zaštiti o radu, Vlada je ublažila prijedlog o apsolutnoj zabrani rada pod utjecajem alkohola, rekao je ministar rada Mirando Mrsić. Procjenu o dopuštenoj koncentraciji alkohola u krvi zaposlenika utvrđivat će poslodavci, u skladu s procjenom rizika pojedinog radnog mjesta i to će se upisivati u pravilnik o zaštiti na radu. uvrštavanju među strateške projekte, davatelj koncesije će izgraditi i staviti na raspolaganje izgrađenu obalu od 400 metara s

gazom dubokim 20 metara. Koncesionar će izgraditi ulazno-izlazni kompleks, parkirni prostor i prometnice unutar ter-

minala, područje za slaganje kontejnera i ostalu prateću opremu i objekte. Koncesionar bi trebao biti odabran do kraja godine. Prema ranijim najavama, zanimanje za terminal na Zagrebačkoj obali iskazali su portugalski operator Tertir, francuski logistički operator Bollore i francuska brodarska kompanija CMA CGM. Spominjao se i interes kineskog operatora Cosco. Razvoj riječke luke posredno će pozitivno djelovati i na razvoj Primorja. Uz protok veće količine robe razvijat će se i prateće djelatnosti kao što su carina, špedicija, osiguranje, opskrba gorivom, promet željeznicom i cestama. Povećat će se prihodi državnog i lokalnih proračuna. Bez partnera za Petrokemiju Zbog novog terminala gradi se nova prometnica

da bi se spriječilo zagušenje centra Rijeke. Nužna je i dodatna gradnja željezničke infrastrukture. Već se priprema pro-

Petrokemija kreće u proces restrukturiranja koji će voditi sadašnji vlasnici, država i mirovinski fondovi jektna dokumentacija za nove kapacitete željezničkog kolodvora u Rijeci i rekonstrukcija ranžirnog kolodvora. Financiranje infrastrukture, kao i cijelog projekta oslanjat će se na europske fondove i na kredite međunarodnih razvojnih banaka, rekao je ministar Vrdoljak. Ministar gospodarstva informirao je Vladu o neuspjelom postupku pronalaska strateškog partnera za kutinsku Petrokemiju.

Podsjetio je da su za 75 posto dionica Petrokemije stigle četiri ponude u prvom, neobvezujućem krugu. Bile su to kompanije Agrofert, Azoty, Borealis i Nytrogenmuvek. Nakon dubinskog snimanja poslovanja nitko nije dao obvezujuće ponude. Vrdoljak je objasnio da će Petrokemija zato krenuti u proces restrukturiranja koji će voditi sadašnji vlasnici, država i mirovinski fondovi. Ide se prvo na dokapitalizaciju. Glavna skupština odredila je da će se odvijati u tri kruga radi prikupljanja kapitala od 500 milijuna kuna. Uprava pregovara i o smanjenju cijene plina koji je glavna sirovina za proizvodnju mineralnog gnojiva i važan element profitabilnosti tvrtke. “Vlada i mirovinci napravit će onaj posao koji smo očekivali od strateškog partnera”, naglasio je Vrdoljak.

IZVANREDNA SJEDNICA VLADE U ŽUPANJI

Vlada obećala obnovu svih poplavljenih kuća Vlada je protekloga tjedna održala u Županji izvanrednu sjednicu posvećenu brzom i učinkovitom rješavanju problema nastalih nezapamćenim poplavama u istočnoj Hrvatskoj, a potom su posjetili i nekoliko ugroženih područja u županjskoj Posavini. Nadležni ministri su podnijeli izvješća o stanju na poplavljenim područjima i dosad poduzetim mjerama u borbi protiv poplava koje su ugrozile

oko 30.000 građana, nanijevši veliku materijalnu štetu koja će, prema nekim procjenama, premašiti milijardu kuna. Inače, Vlada je usvojila osam odluka koje će pomoći ugroženom stanovništvu, među kojima je ona o obnovi svih obiteljskih kuća i objekata namijenjenih stanovanju na poplavljenom području Vukovarsko-srijemske županije novcem državnog proračuna. Osim toga, država će

građanima s poplavljenih područja platiti izradu novih osobnih dokumenata te će tri mjeseca subvencionirati 50 posto plaće zaposlenika onih tvrtki koje ne mogu raditi. HEP će financirati provjeru ispravnosti instalacija, dok Hrvatske ceste trebaju osigurati 100 milijuna kuna za sanaciju štete na lokalnim cestama. Ministarstvo poljoprivrede će nadoknaditi štetu nastalu zbog izgubljenog stočnog fonda, a država će

pomoći poljoprivrednicima u provedbi naknadne sjetve osiguravajući potreban poljoprivredni repromaterijal. Osim toga, država će se odreći 25 po-

sto naknade za zakupnine, za dugogodišnji zakup i za koncesije za ovu godinu. Srednjoškolci će, pak, maturu moći polagati naknadno.

“Hrvatska će se u obnovi prije svega morati osloniti na vlastite snage, a ako što dobijemo iz EUa, dobijemo”, istaknuo je premijer Zoran Milanović. Ipak, Vlada je zadužila Ministarstvo vanjskih i europskih poslova za formuliranje i podnošenje zahtjeva za povlačenje novca iz europskih fondova i međunarodnih organizacija za pomoć u saniranju i obnovi područja pogođenih poplavama. (S.S.)

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3829, 26. svibnja 2014.

( najmanje 100 mil kn ( oko 8000 od 12.000 moguće štete u poljoprivredi (prve procjene)

registriranih životinja je evakuirano

GOSPODARSKE ŠTETE U POPLAVLJENIM PODRUČJIMA ISTOČNE HRVATSKE

Usjevi i stoka najugrož Na poplavljenim područjima županjske Posavine, prema podacima HGK-ŽK-a Vukovar, nalaze kojih su baš svi pretrpjeli štete. U poplavama nisu stradali gospodarski giganti poput županjsk Same Deutz-Fahr, ali jesu značajni drvoprerađivački kapaciteti, obrti, zadruge, a posebice poljo Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

ezapamćena vodena stihija koja već desetak dana pogađa dijelove Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske i Požeško-slavonske županije, a osobito područja županjske Posavine, još uvijek u prvi plan stavlja izravne životne probleme desetak tisuća evakuiranih, odnosno oko 30.000 ukupno ugroženih ljudi. Pored problema koje su s povijesno visokim vodostajima rijeke Save imali stanovnici zahvaćenih prisavskih županija, ne treba zaboraviti ni štete i probleme koje su nanijele visoke vode Une, Orljave i Pakre. Nekako u sjeni tih izravnih problema koji, izazvani poplavama, radikalno utječu na živote ljudi u tim dijelovima Hrvatske, ostale su procjene šteta i posljedice koje su se odrazile na gospodarski život. “Ne znam koliko je to sretna, a koliko zapravo nesretna okolnost, ali je činjenica da u područjima naše županije koja su izravno pogođena poplavama nisu nastradali veliki gospodarski subjekti. Naravno, to nimalo ne umanjuje pravu gospodarsku katastrofu koju su doživjele tvrtke na još uvijek poplavljenim područjima kakvo je Gunja”, izjavio je za Privredni vjesnik Ivan Marijanović, direktor HGK-Županijske komore vukovarsko-srijemske.

Naravno, sretna je okolnost da u poplavama nisu stradali gospodarski giganti poput županjske Sladorane ili susjedne tvornice kombajna Same Deutz-Fahr, ali teško su stradali značajni drvoprerađivački kapaciteti, obrti, zadruge, a posebice poljoprivredne površine i stočni fond. Rano za procjene Prema prvim procjenama, moguće štete u poljoprivredi (direktne štete na usjevima, nasadima i stočnom fondu) zasigurno se kreću u vrijednostima od najmanje 100 milijuna kuna. U ovim trenucima, kada je većina oranica i njiva još uvijek pod vodom, teško je dati pravu procjenu razmjera štete. Realna i konačna procjena bit će moguća tek kada se voda s poplavljenih područja povuče. Tek tada će se dobiti pravi uvid u stanje usjeva te kompletna evidencija svih životinja i štete nastale na poljoprivrednim objektima i mehanizaciji. “Iskreno, u ovoj fazi ne razmišljam o visini nastale materijalne ili finan-

Trajno su izbrisani nasadi pod pšenicom, ječmom, uljanom repicom, suncokretom ili šećernom repom cijske štete. Sada nam je najvažnije zbrinuti ljude i pripremiti uvjete za

Za prvu ruku 200 milijuna kuna Država će u obnovu poplavljenih područja u istočnoj Slavoniji krenuti odmah s oko 200 milijuna kuna, koliko je dosad prikupljeno u državnom proračunu od naknada za legalizaciju bespravne gradnje. To je samo početni iznos, s obzirom na to da će prihod od naknade i dalje pristizati, a Hrvatska će obnovu javne infrastrukture kandidirati i za EU fondove, najavila je ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš. Legalizacija bespravne gradnje na poplavljenim područjima je obustavljena, a dvjema županijama – Brodsko-posavskoj i Vukovarsko-srijemskoj – poslan je naputak da će sve predmete legalizacije s tih područja preuzeti nadležna državna agencija. Kada se voda povuče, Ministarstvo će poslati timove koji će provjeriti stanje svih poplavljenih građevina, nakon čega će se odlučiti o daljnjim mjerama sanacije, a u nekim slučapočetak obnove kada se voda povuče. A šteta? Što da vam kažem? Od 1604 kuće u Gunji, pod vodom visine od jednog do tri metra nalazi se 1604 kuća. Isto vrijedi i za svaki gospodarski objekt, radionice, skladišta... Sve je pod vodom! Vjerujte, u ovom trenutku ne možemo ni pretpostaviti što će nas dočekati kada se vra-

timo”, rekao nam je Hrvoje Lucić, načelnik Općine Gunja. Preko noći – bez posla 200 ljudi Prema procjenama Ministarstva poljoprivrede, pod vodom se našlo oko 5500 hektara poljoprivrednih površina upisanih u ARKOD, što je nešto više 0,5 posto svih

jevima vjerojatno i rušenja te potom izgradnje novih kuća. Taj će dio posla voditi zamjenik ministrice Željko Uhlir, koji ističe da će se koristiti iskustva iz poratne obnove kuća. Uhlir je pozvao sve hrvatske tvrtke koje imaju strojeve za isušivanje zidova i podova da se jave Ministarstvu kako bi država trebala kupiti što manje novih strojeva budući da jedan košta oko 8000 kuna. Nakon povlačenja vode, timovima Ministarstva trebat će desetak dana da obiđu sve građevine i procijene stanje. Potom slijedi čišćenje i isušivanje, što bi moglo trajati još petnaestak dana, što znači da se većina stanovnika poplavljenih sela neće moći vratiti kućama još barem mjesec dana. Oni čije su kuće u takvom stanju da im slijedi temeljita obnova ili čak rušenje i ponovna izgradnja, mogu računati na višemjesečni smještaj izvan svojih domova. (D.Ž.) poljoprivrednih površina u Hrvatskoj. Uglavnom je riječ o poplavljenim usjevima žitarica i uljarica. Čak i u uvjetima relativno brzog povlačenja vode i ponovne obrade tla, za ovogodišnju poljoprivrednu sezonu trajno su izbrisani nasadi pod pšenicom, ječmom, uljanom repicom, sunco-

kretom ili šećernom repom. Jedino što od ratarskih kultura koliko-toliko može rezultirati nekim urodom je ponovno sijanje kukuruza. Međutim, konačna riječ je na stručnjacima. Prije svega o tome kakva je kvaliteta zemlje nakon takvih višednevnih poplava i svega što je nakon njih ostalo u tlu. Pri tome će poseb-

www.privredni.hr Broj 3829, 26. svibnja 2014.

( 5500 ha

HGK rasterećuje članice na poplavljenom teritoriju

poljoprivrednih površina je pod vodom

eniji se 62 gospodarska subjekta od e Sladorane ili tvornice kombajna privredne površine i stočni fond nu opasnost predstavljati mine isplivale iz minskih polja na tim područjima. I bez mina, veliko je pitanje mogu li poljoprivredne površine nakon poplave podnijeti uzgoj bilo koje kulture s očekivanim uspjehom uroda. Naravno, uz uvjet da materijalno pogođenim poljoprivrednim proizvođačima budu osigurana sva potrebna sredstva (sjeme, gnojivo, zaštita, gorivo) i mehanizacija za kvalitetnu obradu. Puno je vjerojatnije zaključiti kako je čitava ovogodišnja ratarska sezona za poljoprivrednike tog dijela Vukovarsko-srijemske županije završena. Velike štete bilježit će i stočari. Prema dostupnim podacima, s poplavljenih je područja evakuirano oko 8000 od ukupno registriranih gotovo 12.000 životinja. One su premještene na dvadesetak farmi koje su se prijavile za prihvat životinja, kao i u objekt u vlasništvu Ministarstva poljoprivrede u Borovu Selu, a osigurana im je stalna veterinarska skrb i stočna hrana. Vjerojatno totalna šteta Na poplavljenim područjima općina županjske Posavine, prema podacima HGK-ŽK-a Vukovar, nalaze se se 62 gospodarska subjekta od kojih su baš svi pretrpjeli veće ili manje štete. U izravno potopljenim tvrtkama u Gunji zaposleno je više od 200 ljudi koji su sada ostali

Predsjednik Hrvatske gopodarske komore Luka Burilović, u povodu velikih šteta nastalih u poplavama, obratio se pismom gospodarstvenicima. U pismu stoji: “Tragične posljedice elementarne nepogode, koja je posljednjih dana pogodila istočnu Slavoniju, kao i susjedne zemlje, možemo ublažiti i pripomoći njihovom otklanjanju samo našim zajedničkim zalaganjem, iskazujući solidarnost s ljudima koji su ostali bez svega što su desetljećima stvarali mukotrpnim radom. Stoga bih ovim putem najprije želio zahvaliti svim članicama Hrvatske gospodarske komore koje su pomogle, i nastavljaju zdušno pomagati stanovništvu pogođenom poplavama. U nastojanju da se pridruži naporima cijele zemlje u pružanju humanitarne pomoći stradalnicima, HGK će Skupštini predložiti oslobođenje stradalih članica s područja Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske, Osječko-baranjske i Požeško-slavonske županije od

plaćanja komorske članarine do kraja godine. Donirat će i sredstva za pomoć, te potaknuti osnivanje Zaklade za obnovu stočnog fonda. Sredstva koja bismo mogli prikupiti putem Zaklade bit će namijenjena obiteljima i malim gospodarstvima koja su u nepogodi izgubila svaku mogućnost da samostalnim naporima saniraju razorne posljedice katastrofe i gubitka stočnog fonda, a predviđeno je i doniranje životinja kako bi se barem djelomično i što brže nadoknadili enormni gubici u tom dijelu gospodarstva. Osim toga, HGK će organizirati i stručne skupove na kojima će stručnjaci drugih zemalja, navodeći vlastita iskustva borbe s posljedicama elementarnih nepogoda, ponuditi moguća rješenja primjenjiva u našoj situaciji”. Na kraju pisma, predsjednik HGK zahvalio je svim tvrtkama članicama na dosadašnjoj i budućoj nesebičnoj pomoći.

bez posla, a njihove tvrtke bez mogućnosti bilo kakve djelatnosti. “Uglavnom je riječ o drvoprerađivačkim tvrtkama koje su se bavile proizvodnjom namještaja ili dijelova za namještaj. Konkretno, tvrtka Malagić iz Gunje zapošljava 70 radnika, a poplavljeno je baš sve: salon namještaja, svi proizvodni pogoni, skladišta, zalihe materijala poput kože, spužve, drveta, zalihe gotove robe, a

Od 1604 kuće u Gunji, pod vodom do tri metra su 1604 kuće, kaže Hrvoje Lucić, načelnik Općine Gunja da i ne spominjemo u kakvom su stanju strojevi. Bit će vjerojatno totalna šteta. Slično je i s tamošnjim tvrtkama Amazona, Karuca, Domparket... Pri tome, ne treba zaboraviti brojne obrte ili zadruge”, ističe Marijanović, dodajući kako je važno da se pri obnovi života u poplavljenim krajevima ne dogodi da se poprave i izgrade kuće i komunalna infrastruktura, a da nitko ne misli na obnovu gospodarstva. Kako se to ne bi ponovilo, već sada treba povući konkretne poteze oko osnivanja ozbiljnog fonda za pomoć gospodarstvu. Bez obzira na to hoće li se raditi o be-

skamatnim ili čak bespovratnim sredstvima, mora se pronaći novac kojim će se inicirati obnova i početak rada uništenih gospodarskih subjekata. Neizravne štete u Brodsko-posavskoj županiji Za razliku od ove slavonske županije, puno je bolja situacija u Brodskoposavskoj županiji gdje nije bilo izravnih poplavljivanja.

“Kod nas su evidentne brojne neizravne štete nastale dijelom zbog prodora podzemnih voda ili natopljenih poljoprivrednih površina. Zbog prijetnje od izlijevanja Save neke tvrtke su bile prisiljene preventivno iseliti dijelove pogona ili skladišta. Dio zaposlenika u tvrtkama bio je angažiran na izradi ili učvšćivanju nasipa, humantiranim aktivnostima i sličnim po-

slovima izvan redovitog ciklusa proizvodnje. Također, ne treba zaboraviti ni veliki angažman različite mehanizacije. Stoga je neozbiljno već sada licitirati bilo kakvim iznosima u vezi s nastalom neizravnom štetom”, rekao je za Privredni vjesnik Krešimir Rudec, direktor HGK-ŽK-a Slavonski Brod. Kada je riječ o ukupnim štetama koje je pretrpjelo gospodarstvo tih

slavonskih županija, ali i hrvatsko gospodarstvo u cjelini, ne treba zaboraviti ni na neizravne štete izazvane zatvorenim graničnim prijelazima, povećanim troškovima transporta roba, te padom u poslovanju djelatnosti ugostiteljstva, turizma i prometa. I ono što osobito naglašavaju gospodarstvenici – realna je opasnost od gubljenja dosadašnjih klijenata.

Savjeti za poljoprivrednike i olakšice za obrtnike Savjetodavna služba i Hrvatska poljoprivredna agencija će po povlačenju vode obići sva poljoprivredna gospodarstva i ponuditi svu savjetodavnu pomoć za spašavanje usjeva i stoke. Očekuje se da će po povlačenju vode i prosušivanju tla biti moguće presijati poplavljene poljoprivredne površine, posebice zamjenskim kulturama (kukuruz, krmne kulture). Moguće je da će se dio usjeva uspjeti održati, posebice pšenica, no očekuje se da bi se uslijed visokih temperatura i vlage mogle pojaviti bolesti na usjevima zbog čega će Savjetodavna služba dati upute vezane uz zaštitu, te preporučiti koje sorte poljoprivrednih kultura ponovno zasijati (s obzirom na kraću vegetaciju). Obrtnici i mali poduzetnici na poplavljenim područjima u Slavoniji dobit će posebnim zakonom oslobođenje obveza administrativnih postupaka i rokova kao što su prijave obveza Poreznoj upravi, radnika na mirovinsko i zdravstveno osiguranje i slično. Takvu inicijativu Hrvatske obrtnič-

ke komore prihvatio je Odbor za gospodarstvo Hrvatskog sabora. Bitno je da svi koji su napustili svoje radionice, naglo i bez ikakvih dokumenata, dobiju iznimku i mogućnost da privremeno obustave poslovanje, te da ih se oslobodi plaćanja obveznih doprinosa za to razdoblje privremene obustave, objašnjava predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec. “U suprotnom obrtnicima ostaju sve obveze kao da normalno posluju, budući da su kao fizičke osobe osigurani temeljem obrta, pa i tijekom privremene obustave neovisno o razlogu obustave ostaju obveznici”, ističe Ranogajec. Takva se iznimka daje putem posebnog zakona, kako bi se obustavila primjena drugih zakona koji poreznike i druga državna tijela obvezuje na poštivanje rokova. HOK predlaže i još jedan izuzetak – retroaktivnu primjenu, točnije primjenu od 12. svibnja. (K.S.)

10 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3829, 26. svibnja 2014.

( oko 10.000 klizišta ( 4500 kupaca pokrenule poplave

u FBiH Elektroprivreda BiH nije mogla opskrbiti strujom

U Bosni i Hercegovini vode se povlače

Štete se još ne procjenjuju, ali je očito da će biti goleme Međunarodnim financijskim institucijama upućene su molbe za reprogram financijskih obveza zemlje, a komercijalnim bankama za reprogram kredita građana i privrednih subjekata Zdravko Latal latal@privredni.hr

ugo će se u Bosni i Hercegovini zbrajati štete od ovogodišnjih poplava, a one, kako se vode povlače u svoja korita, postaju sve veće. Prema prvim podacima u Posavini i Semberiji, najvećoj žitnici BiH, uništeno je go-

Prema prvim podacima u Posavini i Semberiji, najvećoj žitnici BiH, uništeno je gotovo sve što je posijano tovo sve što je posijano. Rijeke su odnijele više od 90 posto stočnog fonda. Do prije mjesec dana najrodniji dio države sada je pao na prosjački štap. S područja Orašja, Brčkog, Bijeljine i Domaljevaca bilo je evakuirano 90 posto stanovništva. Donatorska konferencija s Hrvatskom i Srbijom? Poplave su pokrenule oko 10.000 klizišta. Samo na području Tuzlanske županije registrirano ih je oko 1400, a na stotine kuća naprosto je nestalo u blatu i zemlji. S klizištima su se i brojna minska polja “preselila” na nove lokacije. Dugo će vremena za ribiče biti opasno kretanje u dolinama rijeka jer su i vode nosile mine. Neke su eksplodirale, a neke zasigurno i nisu. Dok ovo pišemo, u Bosni i Herce-

govini su dani žalosti za nastradalima. Za sada se zna da je u Republici Srpskoj živote izgubilo 18, a u Federaciji BiH tri osobe. Štabovi civilne zaštite po entitetima, županijama i općinama (na razini države i ne postoji takav štab) proteklih su dana najveću pažnju posvećivali evakuaciji i spašavanju stanovništva, ali topli dani koji dolaze prijete opasnostima od zaraza. Štete se još ne procjenjuju, ali će se zasigurno mjeriti milijardama konvertibilnih maraka i trebat će godine da se BiH vrati u stanje iz proljeća 2014. Sama, vlastitim snagama u tome neće uspjeti. Iz

Misije EU-a poručeno je da se BiH neće ostaviti da sama sanira tragične posljedice. Na izvanrednoj sjednici Predsjedništvo BiH je zaključilo da hitno treba napraviti kratkoročne, srednjoročne i dugoročne planove obnove. Zagovara se održavanje međunarodne donatorske konferencije zajedno s Hrvatskom i Srbijom. Međunarodnim financijskim institucijama upućene su molbe za reprogram financijskih obveza zemlje, a komercijalnim bankama za reprogram kredita građana i privrednih subjekata pogođenih poplavama. Nažalost, BiH nije u mogućnosti da kao Srbi-

ja konkurira za milijardu eura sredstava pomoći za obnovu kod EU-a jer nije kandidat za prijem u njegovo članstvo, za što je kriva aktualna vlast. U prekidu cestovni i željeznički promet Nitko u BiH još ne zbraja kolike je štete pretrpjelo gospodarstvo. Dovoljno je samo napomenuti da je magistralna cesta, tzv. koridor V.c, koja od Sarajeva ide do Šamca, dok ovo pišemo u prekidu na dionici od Maglaja do Doboja i još se ne zna kada će biti sanirana. Na više mjesta prekinut je željeznički promet na dionicama Zenica-Doboj-Šamac

Štete će se mjeriti u milijardama KM Vanjskotrgovinska komora BiH na konferenciji za novinare u četvrtak je predstavila raspoložive informacije o posljedicama katastrofalnih poplava i aktivnostima koje je poduzela kako bi pomogla tvrtkama. Prema preliminarnim procjenama, oko 950.000 ljudi je napustilo domove, oko 1,5 milijuna je direktno ugroženo, a oko 100.000 kuća je oštećeno, među njima velik broj potpuno. Kako je rekao predsjednik Vanjskotrgovinske komore Ahmet Egrlić, pouzdano se može tvrditi da je trećina privrede BiH ovom katastrofom značajno pogođena. Velike štete je pretrpjela infrastruktura, posebno prometna, elektroenergetska, vodoprivredna i telekomunikacijska. Najteže su pogođeni poljoprivreda i agroindustrija, jer su poplavljene gotovo sve najplodnije površine, posebno u Posavini i Semberiji, a stradao je veliki dio stočnog fonda i poljoprivrednih gazdinstava. Velike štete pretrpjela su i industrijska postrojenja širom ugroženih područja, čija je proizvodnja obustavljena. Među njima su i vodeći proizvođači i izvoznici, poput Natron Hayata i GIKIL-a. Razmjeri dugoročnih šteta sigurno će se mjeriti u milijardama KM, smatraju u Komori. (A.M.)

i Doboj-Banja Luka. A upravo je željeznica žila kucavica crne metalurgije i rudarstva. Iz rudnika željezne rude Ljubija ruda se nije mogla transportirati za željezare u Zenici i Smederevu. Koksare se nisu mogle opskrbiti potrebnim ugljenom, dok su cementare otežano dobavljale sirovine i transportirale gotove proizvode. Apeli tvrtkama Jedna četvrtina Republike Srpske je danima bila bez struje. U Federaciji Elektroprivreda BiH nije mogla strujom opskrbiti 4500 kupaca. Rudnici nisu radili, neki površinski kopovi, kao Šikulje kod Tuzle, još su pod vodom, tako da rudari nisu termoelektranama isporučivali ugovorene količine ugljena. Šteta samo na ovom kopu, koji neće biti u funkciji najmanje mjesec dana, procjenjuje se na više od milijun konvertibilnih maraka. Na “sreću”, akumulacije su se prelijevale i radile punim kapacitetom. Iz Vanjskotrgovinske komore BiH i Privredne

komore FBiH upućeni su apeli tvrtkama koje nisu bile u zoni poplava da koliko mogu pomognu poplavljenim kolegama. Također se apelira i na vlasti da odobre razne beneficije oštećenim tvrtkama. Vlada FBiH je zamrznula cijene goriva zatečene na dan 14. svibnja. No, Bosna i Hercegovina je specifična zemlja - ima 13 vlada, ali nema državne vlade. Vijeće ministara BiH prvu sjednicu je održalo 19. svibnja kad su se vode već počele povlačiti u korita. Dan žalosti i elementarnu nepogodu na razini zemlje nije proglasilo Vijeće ministara BiH, nego entitetske vlasti jer vlasti iz Banje Luke ne smatraju da je to posao države, kao da poplave, požari i druge nepogode priznaju granice entiteta, županija i općina. Ipak, ako je u ovim tragičnim danima za zemlju išta bilo posebno pozitivno, to je bila spremnost stanovništva da bez obzira na vjeru, nacionalnost i entitetsku pripadnost maksimalno i u granicama svojih mogućnosti pomognu nastradalima.

www.privredni.hr Broj 3829, 26. svibnja 2014.

( više od 10 mil € ( oko 500 mil € šteta na koridoru X. zbog klizišta

moguće štete u agraru

U Srbiji počinje procjena štete

Najteže stradali sektori energetike i poljoprivrede Do kraja svibnja bit će pripremljena obnova područja ugroženih poplavama, najavio je srpski premijer Vučić. I Europska unija, doznaje se, odmah će uputiti Srbiji pomoć od 30 milijuna eura Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

ako opasnost još nije sasvim prošla, Srbija je počela zbrajati štete od poplava i pripremati se za obnovu porušenoga. Za sada je poznato da je 27 osoba poginulo, ali će se konačan broj znati tek kad se napravi konačna analiza posljedica najveće elementarne nepogode u novije vrijeme. Oko 1,6 milijuna ljudi na području poplave Podrška stiže sa svih strana svijeta, čitava zemlja se ujedinila u slanju pomoći poplavljenim područjima i obrani ugroženih, tako da se broj onih koji su se javili da kao volonteri pune vreće s pijeskom, evakuiraju stanovništvo ili volontiraju u prihvatnim centrima mjeri u tisućama. Veliki odaziv, posebice mladih, oživio je ideje o radnim akcijama. Domaće televizijske postaje danima su se bavile samo poplavama, trodnevna žalost zaustavila je sve druge aktivnosti, tjedan dana nisu radili ni fa-

kulteti, a pomoć se neprestano prikuplja. Počinje procjena šteta, a predsjednik vlade Srbije Aleksandar Vučić rekao da će do kraja svibnja formalno-pravno biti pripremljena obnova područja ugroženih poplavama te da će se s obnovom započeti što je prije moguće. Vučić je na sastanku s međunarodnim donato-

U ovom trenutku nije moguće sagledati razmjere štete, ali je ona sigurno veća od 174,5 milijuna eura rima od kojih se očekuje pomoć u otklanjanju posljedica poplava ocijenio da je Srbija najveću štetu od poplava pretrpjela u elektroenergetskom sektoru i poljoprivredi. U ovom trenutku nije moguće sagledati razmjere štete, ali ona sigurno prelazi prag za pomoć iz EU Fonda solidarnosti od 0,64 BDP-a zemlje pogođene poplavama, što je u

Najveći donator Novak Đoković Za građane Srbije potez od najvećeg značaja, ali ne samo u materijalnom pogledu, povukao je tenisač Novak Đoković. Osim donacije od 500.000 dolara, koliko je iznosila nagrada za osvojen Masters turnir u Rimu i daljnjeg prikupljanja pomoći preko vlastitog humanitarnog fonda, zahvaljujući globalnoj popularnosti ovaj srpski tenisač “prodrmao” je i glavne medijske kuće, pa su tako CNN, BBC i ostali počeli izvještavati o poplavama u Srbiji i BiH tek nakon njegova javnog apela.

ovom slučaju 174,5 milijuna eura. Vučić je istaknuo da će se šteta procjenjivati pošteno i da Srbija ne želi nikoga varati. Premijer je naveo da u Srbiji postoji više od 140 prihvatnih centara u kojima je sada 31.879 ljudi koji su morali napustiti svoje domove. Srušena su ili ugrožena 1763 objekta, a poplavljeno ih je 2260 u mjestima u koja se moglo ući, no tu nije uračunat Obrenovac gdje je šteta bez sumnje najveća. Ukupan broj ugroženih općina je 39, a ukupan broj stanovnika na ugroženom području 1.643.832. Više od milijun ljudi ostalo je bez struje, a 300.000 bez vode. Na kategoriziranim putovima srušeno je 30 i oštećeno 50 mostova, a na općinskim i nekategoriziranim putovi-

ma je srušeno ili oštećeno oko 200 mostova. Oko 30 posto željezničkih pruga je neupotrebljivo. “Vjerovali ili ne, u financijskom smislu najveću štetu smo pretrpjeli na koridoru X., daleko od epicentra poplavnog vala, zbog klizišta koja su nam nedaleko od Dimitrovgrada nanijela štetu od 10 i više milijuna eura”, rekao je Vučić. Milijun eura za struju Srbiju, kako je rekao Vučić, kupnja električne energije na tržištu stoji oko milijun eura. Za obnavljanje proizvodnje ugljena u rudniku Kolubara koji opskrbljuje termoelektranu Nikola Tesla u Obrenovcu bit će potrebni tjedni i mjeseci, ocijenio je on. Poplavljeno je između 75.000 i 83.000 hektara poljoprivrednog zemlji-

šta, a agroekonomisti procjenjuju da bi štete mogle iznositi oko 500 milijuna eura, odnosno do 10 posto BDP-a u poljoprivredi. Ministrica zadužena za europske integracije Jadranka Joksimović najavila je da će biti objedinjena i procjena štete i izrada jedinstvenog plana prioriteta u područjima pogođenim poplavama na principima efektivnosti, efikasnosti, transparentnosti i odgovornosti. Srbija će, uz Fond solidarnosti, moći računati i na sredstva iz IPA fonda i humanitarnu pomoć EU-a, ali i na povoljna sredstva Svjetske banke, Europske investicijske banke i EBRD-a, kazala je ona. Šef Delegacije EU-a u Beogradu Michael Davenport istaknuo je da će Unija odmah uputiti Srbiji pomoć od 30 milijuna eura za najhitnije potrebe u otklanjanju posljedica poplava te najavio da će joj EU osigurati i kratkoročna sredstva za obnovu kuća i infrastrukture, po prioritetima koje odredi srbijanska vlada. On je podsjetio da Srbija, iako kandidat za članstvo u EU-u, ima ista prava kao da je članica Unije kad je riječ o sredstvima Fonda solidarnosti. Točan iznos pomoći koju će Srbija dobiti od EU-a bit će naknadno utvrđen na osnovi procijenjene štete, a iz EU-a će doći 200 stručnjaka koji će pomagati vladi Srbije u kontroli sanacija štete i trošenja novca za te namjene, istaknuo je Davenport.

*vijesti Važnost optimizma Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić na 48. radnom ručku Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) predstavio je aktualne zakone. Govorio je i o novoj ulozi inspektorata rada, potporama za očuvanje radnih mjesta, garancijama za mlade, financijskim sredstvima namijenjenim mjerama za zapošljavanje i mirovinskom sustavu te odgovarao na upite poduzetnika. Petar Lovrić, predsjednik HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika, zamolio je Vladu da počne širiti optimizam i, među ostalim, da ne etiketira poduzetnike. Nova odredišta Germanwingsa Njemački niskotarifni zrakoplovni prijevoznik Germanwings, tvrtkakćer Lufthanse, nastavlja s rastom u Hrvatskoj uvođenjem novih odredišta. Tako će ovo ljeto, osim sa Zagrebom, Berlin i Hamburg spojiti s Dubrovnikom, Pulom, Rijekom, Splitom i Zadrom. S istim će odredištima spojiti i Hamburg. Putnicima prema Hrvatskoj je na raspolaganju i pet linija iz Kölna i Stuttgarta, jedna iz Dortmunda, dvije iz Hannovera i četiri iz Düsseldorfa. Apolitika za arhitekturu Dok mnoge zemlje već imaju razrađenu strategiju prostornog uređenja, Hrvatska se tek priprema na njenu izradu, rekla je arhitektica Helena Knifić Schaps na modulu pod nazivom Ostvarivanje ciljeva dokumenta Apolitika, održanom u HGK-Komori Zagreb. To je prvi u nizu takvih modula na kojima će se raspravljati o temama relevantnim za taj dokument. U radu modula sudjelovala je i ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš koja je naglasila važnost osnivanja Državnog zavoda za prostorni razvoj u Hrvatskoj.

12 aktualno

Privredni vjesnik Broj 3829, 26. svibnja 2014.

( 400.000 kn

hrvatska 59. među 60 vodećih ekonomija

Gotovo najgori među najboljima

nstitut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je najnovije rezultate Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2014. prema kojem je Hrvatska zauzela 59. mjesto među ukupno 60 vodećih svjetskih ekonomija. Ovogodišnji pad za jedno mjesto svrstava Hrvatsku među najlošije zemlje po konkurentnosti među razvijenim zemljama. Ljestvica konkurentnosti prikazuje više od 300 kriterija od kojih se dvije trećine odnose na statističke indikatore, a jedna trećina na istraživanje mišljenja gospodarstvenika. Metodologija IMD-a temelji se na

Od izlaska iz stečaja, Viktor Lenac nema nikakvu p ukupni prihod za 10 posto i smanjio troškove proi eura. Inače, Viktor Lenac ima tri core businessa. U nja na neku bolju priliku. Svi koji su u obvezi i mogućnosti moraju pokrenuti procese koji će poboljšati našu poziciju na ljestvici konkurentnosti i time stvoriti preduvjete za pokretanje investicija i stvaranje novih radnih mjesta”, ističe Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

SAD je zadržao prvu poziciju posebno zahvaljujući povećanju zapošljavanja i dominantnoj ulozi u tehnologiji i infrastrukturi. Švicarska (2.), Singapur (3.) i Hong Kong (4.) nastavljaju napredovanje zahvaljujući izvozu, poslovnoj učinkovitosti i

inovacijama. Kina (21.) i Japan (24.) također su poboljšale svoju konkurentnost. U slučaju Japana, slabi jen je povećao konkurentnost i time potaknuo pozitivan učinak na gospodarstvo. U Europi najkonkurentnije zemlje su Švicarska (2.), Švedska (5.), Njemačka (6.) i Danska (9.), zahvaljujući postupnom gospodarskom oporavku čiji se uspjesi oslanjaju na izvozno okrenutu proizvodnju, na snažno malo i srednje poduzetništvo (SMEs) te fiskalnu disciplinu. Od zemalja BRICS-a Rusija (38.) i Južna Afrika (52.) bilježe povrat konkurentnosti. Kina (23.) bilježi pad djelomično zbog poslovnog okruženja, dok Indija (44.) i Brazil (54.) bilježe pad zbog neučinkovitog tržišta rada i neučinkovitog poslovnog upravljanja.

Izložba članova Zajednice za industrijski dizajn

Novi proizvodi industrijskog dizajna

Peta zajednička izložba članova Zajednice za industrijski dizajn ZzID 2014 otvorena je u Centru za dizajn HGK-a u Zagrebu. Prije pet godina nije se ni govorilo o hrvatskom industrijskom dizajnu i dizajnerima, a

Robert Škifić, predsjednik Uprave brodogra

U potpunosti o

U Europi najkonkurentnije zemlje su Švicarska, Švedska, Njemačka i Danska analizi četiriju faktora konkurentnosti, a to su: gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura, te pet indeksa za svako područje. “Analiza ukazuje na nužno pokretanje prioritetnih reformi bez odgađanja ili čeka-

dobiti ostvario Lenac u 2013.

danas nas ugodno iznenađuju odličnim rješenjima i kvalitetno nas predstavljaju u svijetu, istaknuo je otvarajući izložbu Luka Mjeda, direktor Centra za dizajn HGK-a. Na izložbi su predstavljeni novi proizvodi proizašli iz suradnje dizajnera i tvrtki, ali i samoinicirani radovi nastali u vlastitoj produkciji - namještaj, rasvjetna tijela i prateća oprema, kao i rješenja interijera te drugi projekti realizirani u posljednje dvije godine.

Izložba prikazuje sva područja u kojima djeluju produkt/industrijski dizajneri - produkt dizajn, interijer, eksterijer, ambalaža. Iako ima i gotovih proizvoda koji se već nalaze na tržištu, budući da su to novi projekti, neki su od njih tek u fazi prototipa ili su upravo ušli u proizvodnju, neki interijeri i eksterijeri su realizirani, dok neke ideje i koncepti tek traže proizvođače odnosno investitore. Izložba će biti otvorena do 27. lipnja. (K.S.)

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Robertom Škifićem, predsjednikom Uprave brodogradilišta Viktor Lenac, razgovarali smo o poslovanju ovog brodogradilišta, novim poslovima, problematici remonta i općenito o perspektivi hrvatske brodogradnje. Kakva je bila poslovna 2013. godina? - Prošla godina za nas je bila godina stabilizacije nakon 2012. godine u kojoj je Viktor Lenac ostvario gubitak od 30 milijuna kuna. U prošloj godini smo taj gubitak uspjeli neutralizirati i zaustaviti pad pa smo je završili pozitivno s dobiti od 400.000 kuna. Ukupni prihod u 2013. godini povećali smo za 10 posto i uporedo s tim smanjili troškove proizvodnje. Po-

red smanjenja plaća, smanjili smo broj radnika sa 570, koliko smo imali početkom 2012. godine, na 495 koliko smo imali krajem 2013. godine. Troškove smo stavili pod nadzor. Inače, Viktor Lenac ima tri core businessa. Uz remont tu su još preinake brodova te off shore novogradnje. Udjel tih triju segmenata se mijenja ovisno o potrebama tržišta. Osim boljeg završnog računa, što vas još ohrabruje? - Nakon trenda pada i ostvarivanja gubitaka, ova dobit nas je ohrabrila. Imali smo 66 brodova u remontu 2013. godine, dok ih je godinu prije bilo oko 50. Ono što nije dobro je činjenica da prosječna vrijednost remonta nažalost pada. Usporedbe radi, 2008. godine prosječna vrijednost remonta jednog broda iznosila je

oko 550.000 eura, a 2013. godine ona je bila oko 300.000 eura, da bi u prvom kvartalu ove godine čak pala na 225.000 eura. To je svakako pokazatelj situacije na tržištu. Ipak, vi ste zadovoljni početkom ove godine? - Dobili smo posao vrijedan 20 milijuna eura. Riječ je o preinaci jednog kabelopolagača za jednu od vodećih kompanija u industriji energetskih i telekomunikacijskih kabelskih sustava. Za taj posao se natjecalo sedam svjetskih brodogradilišta. Tako da smo ovu godinu pokrili poslovima u sva tri segmenta. Kakva je situacija s remontom? Tko vam je najveća konkurencija u tom dijelu? - Uz općenito smanjenje brodarske aktivnosti zadnjih godina, morali smo

Imamo znanje, ali se pribojavam naše neefikasnosti Ima li hrvatska brodogradnja budućnost? - Hrvatska brodogradnja ima budućnost, ima znanje i prigodu u gradnji složenih sofisticiranih brodova, ali nema šansu u niši koju su zauzela istočna brodogradilišta. Imamo prigodu u gradnji specijalnih brodova, u off shore novogradnjama, odnosno tamo gdje se pozicionirao Uljanik. Imamo znanje, ali se pribojavam naše neefikasnosti te nemogućnosti financiranja takvih projekata kod naših financijskih institucija. Banke kao osiguranje traže imovinu i nekretnine, a naša ih brodogradilišta nemaju.

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3829, 26. svibnja 2014.

( za 30%

( sa 570 na 495

smanjene cijene remonta

smanjen broj radnika u prošloj godini

adilišta Viktor Lenac

ovisimo o svojem poslovanju

podršku niti prima bilo kakve subvencije države, ali unatoč tomu u prošloj je godini povećao zvodnje. Ove je godine dobiven posao preinake jednog kabelopolagača vrijedan 20 milijuna Uz remont tu su još preinake brodova te off shore novogradnje smanjiti cijene remonta za 30 posto. Nama su uz crnogorsko brodogradilište Bijela najveća konkurencija turska remontna brodogradilišta te donekle Bugarska. Da bismo dobili posao, morali smo svoje ponude osjetno cjenovno smanjiti i, uz veliku disciplinu što se tiče kontrole troškova, ostati konkurentni. Zašto su turska remontna brodogradilišta u prednosti? - Turska je izvan EU-a pa ima drugačija pravila i regulativu koja rezultira manjim troškovima povezanim sa zaštitom okoliša i poslovanjem. Njihova brodogradilišta nemaju problema s radnom snagom i regulativom u samom zapošljavanju. Turska remontna brodogradilišta imaju veliku potporu svoje države koja ima 60 milijuna stanovnika i gospodarski rast, ali koja ima i vlastitu proizvodnju čelika, tako da im sve to omogućuje da budu agresivni na tržištu. S druge strane, ona se nalaze na idealnom mjestu jer su tu putevi za naftne terminale na Crnom moru i postoji velika potreba za remontom brodova koji putuju u blizini. Na tom putu od Gibraltara prema Crnom moru i obrnuto minimalne su devijacije, za razliku od nas koji smo smješteni na sjeveru Jadrana i udaljeni nekoliko dana od tog glavnog i frekventnog plovnog pravca. Slažete li se da bi u krizi trebala porasti potreba

Što je najveći problem hrvatskih brodogradilišta? - Problem radne snage je postao evidentan jer mlađi stručnjaci i specijalizirani radnici zbog situacije u našim brodogradilištima i manje cijene rada odlaze u razvijenije države. Dodatni problem je i u lošoj situaciji s kooperantima. Moram reći da brodogradilišta nigdje u svijetu ne mogu funkcionirati bez kooperanata, a pogotovo remontna brodogradilišta u kojima oscilira radna snaga. U ovakvoj situaciji za nas postoji opasnost da povećanje opsega poslova nećemo moći pratiti. Našim dosadašnjim kooperantima omogućeno je za remontom brodova? - Slažem se, ali nije to baš tako jednostavno u praksi. Najgora situacija je to što je kriza pogodila brodare kojima je smanjen opseg posla i koji se nalaze u vrlo teškoj situaciji. Osim toga, kažem, cijene servisa i remonta su drastično pale, tako da kriza nije išla na ruku remontnim brodogradilištima. Ide li vam na ruku činjenica da je Tankerska plovidba jedan od suvlasnika Viktora Lenca? - To je činjenica, ali mi poslujemo na tržištu i moramo se boriti i za remont brodova drugih brodara. Tankerska plovidba nema nikakve pogodnosti i privilegije u odnosu na ostala brodare i ona nam je klijent kao i drugi brodari, a Viktor Lenac kao brodogradilište nije pri-

vilegiran kod Tankerske plovidbe. Što se, osim cijena servisa i remonta, još poremetilo na tržištu? - Još od 2011. godine nismo imali poslova preinaka tako da je naše poslovanje ovisilo o off shore novogradnjama i remontu. Gradnja platforme IKA JZ, vrijedne 30 milijuna eura, započeta je u 2012. godini i na zadovoljstvo naručitelja, koji je bio oduševljen kvalitetom obavljenog posla, privodimo kraju njenu izgradnju. Uglavnom, Viktor Lenac je brodogradilište koje ima dugogodišnje iskustvo u off shore programu i izgradilo je 17 platformi s talijanskom kompanijom Rosetti Marino za INAgip i Edinu. Naša prednost je to što imamo najiskusni-

je i najobrazovanije radnike u dijelu off shore novogradnji, i to je ono što nas izdvaja od drugih. Kako gledate na činjenicu da i ostala hrvatska brodogradilišta sve više poslova traže u toj tržišnoj niši? - Jednako kao i mi, tako i ostala hrvatska brodogradilišta traže svoje mijesto u off shore dijelu jer se radi o vrlo interesantnim poslovima koji su cjenovno isplativi. Međutim, u tom je dijelu mediteransko tržište u opadanju jer ga je puno platformi napustilo, tako da je i remonta i novogradnji sve manje. Na ruku poslovanju ne ide ni politička nestabilnost na sjeveru Afrike. Sve je to rezultiralo ne samo padom off shorea, nego i padom prometa na Mediteranu.

Problem radne snage je postao evidentan, a dodatni problem je i u lošoj situaciji s kooperantima

poslovanje u drugim državama u kojima su cijene njihovih usluga veće. Mi ćemo morati uvoziti radnu snagu, a možemo je uvoziti samo iz zemalja izvan EU-a, što je pak vrlo komplicirano zbog radnih dozvola, kvota... Imate li podršku države? - Od izlaska iz stečaja Viktor Lenac nema nikakvu podršku niti prima bilo kakve subvencije države. Znači, potpuno smo ovisni o svom poslovanju

i možemo podijeliti samo ono što zaradimo. Kako onda komentirate činjenicu da ostala brodogradilišta, kroz Program restrukturiranja, imaju državne subvencije mjerene u stotinama milijuna kuna, a sve više ulaze u poslove kojima se Viktor Lenac bavio i bavi se? - Hrvatskim brodogradilištima koja su u procesu restrukturiranja time su osigurana sredstva za naredne četiri godine, što im olakšava natjecanje, te omogućava niže cijene i prodor na tržište onih projekata u djelatnostima u kojima do sada nisu sudjelovali. Hoćete li onda zbog toga izgubiti posao remonta platforme Labin? - Mi smo svoju ponudu poslali, a Crosco će odlučiti kome će povjeriti posao. Viktor Lenac je remontno brodogradilište koje ima dugogodišnje iskustvo i reference u remontu platformi. Kako mi ne možemo konkurirati u dijelu novogradnji ostalim brodogradilištima, tako ni ona ne mogu konkurirati nama u poslovima remonta. Mi izvozimo 90 posto i od domaćih poslova radimo malo remonta. Remontiramo brodove Tankerske plovidbe i imali smo jedan brod Atlantske plovidbe. Jednostavno nekih većih poslova u Hrvatskoj nema. Kada bi se gradio Pelješki most, bilo bi možda značajnijeg posla za hrvatska brodogradilišta na domaćem tržištu.

14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3829, 26. svibnja 2014.

( 99,7%

poslovnih subjekata je malo gospodarstvo

( 92,2%

udio mikro poduzeća

Poduzetnička špica

Tematski susreti za male poduzetnike Neprofitna organizacija svake druge subote u centru Zagreba organizira druženja poduzetnika, stručnjaka, poslovnih savjetnika, investitora i javne uprave

nstitut za promociju poduzetništva neprofitna je organizacija koja potiče i stvara poticajno okruženje za razvoj i razumijevanje poduzetništva, i posebno mikro i malog poduzetništva. Budući da prema službenim podacima 99,7 posto svih poslovnih subjekata u Hrvatskoj čini malo gospodarstvo, od čega je udio mikro poduzeća čak 92,2 posto, svojim djelovanjem želi potaknuti rast tržišta stalnim pronalaženjem novih i praktičnih savjeta. Kako kaže predsjednica Instituta Martina Klepić Novalija, prve projekte IPPO je započeo 2013. godine radionicama u osnovnim školama Grada Zagreba, promičući potrebu osmišljavanja

vlastitih projekata učenika provođenjem radionica za pisanje projekata, osvješćivanjem poduzetničkih vještina i metoda planiranja, istraživanjima i objavom stručnih članaka na međunarodnim konferencijama o svijesti

Do sada je održano nekoliko poduzetničkih špica s različitim temama koje se tiču financiranja investicija, fondova rizičnog kapitala, inovacija, europske mreže poslovnih anđela, domaćih poticaja, ali i crowdfundinga, sve popularnijeg izvora financiranja za poduzetnike.

Poduzetnicima pružamo praktične informacije vezane uz poduzetništvo, kaže Martina Klepić Novalija o poduzetništvu u osnovnim i srednjim školama. “Poduzetnicima pružamo praktične informacije vezane uz poduzetništvo. Sve naše aktivnosti provode stručnjaci iz ra-

znih područja poslovanja vezanih uz malo i srednje poduzetništvo. U 2014. godini razvijamo nove projekte, a jedan od njih je Poduzetnička špica - druženje poduzetnika, struč-

njaka, poslovnih savjetnika, investitora i javne uprave koje se odvija svake druge subote u mjesecu negdje na zagrebačkoj špici”, ističe Martina Klepić Novalija.

Korisne informacije Na susretima se govorilo i o bespovratnim sredstvima za poduzetnike, procesima obrade prijava, EU projektima u najavi, trikovima pri prijavi na EU fondove, te o tome što je to projektni prijedlog. Bilo je riječi i o mikrokreditiranju HAMAG Investa, odnosno direktnim plasmanima mikro

kredita HAMAG Investa poduzetnicima početnicima, te o Zakonu o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja. Dosadašnje prezentacije s poduzetničkih špica mogu se preuzeti na web stranici http://institutippo.wix.com/poduzetnickaspica. U Institutu najavljuju otvaranje kluba poduzetničke špice, povezivanje poduzetnika regije i zemalja EU-a, povezivanje poduzetnika i stručnjaka, stalnu pravodobnu i kvalitetnu informaciju, regionalni razvoj svih dijelova Hrvatske, kvalitetno poslovno okruženje, promociju održiva poduzetničkog poslovanja. (K.S.)

Croatia Effie 2014

IdejaX i Mixx

Najbolje reklamne agencije i kampanje

Dodijeljene nagrade za najkreativnije oglašivače

U sklopu festivala Dani komunikacija koji se održavao u rovinjskom hotelu Lone dodijeljene su prestižne Croatia Effie 2014 nagrade za najznačajnija postignuća u tržišnim komunikacijama u segmentima učinkovitosti i strateškog promišljanja marketinških kampanja. U konkurenciji 40 radova, 28 oglašivača i 40 marketinških agencija dodijeljena je jedna zlatna, tri srebrne i tri brončane nagrade. Grand Prix nagradu kao i zlatnu nagradu za najbolju kampanju osvojili su Ledo, Imago reklamna agencija i Unex za kampanju “Ledonardo - potraga za sladolednim

U sklopu Dana komunikacija proglašeni su pobjednici natjecanja IdejaX i Mixx. Za natjecanje IdejaX koje nagrađuje najkreativnije radove realizirane u svim vrstama medija bila su prijavljena 123 rada. Titulu agencije godine osvojila je Imago reklamna agencija, a slijedi je agencija Utorak-biro za propagandu koja je osvojila dvije nagrade u dvije kategorije za kampanju “Iskon - Ne daj babi s kolačima da prođe!”. Nagradu za oglašivača godine osvojio je Iskon. Za nagradu Mixx koja se dodjeljuje za najkreativnije i najučinkovitije radove u online oglašavanju konkuriralo je 60 rado-

genijalcem”. Najuspješnija agencija ovogodišnjeg Effie natjecanja je Imago reklamna agencija s osvojenim Grand Prixem i jednim zlatom, zatim slijedi agencija Drap s dva srebra, McCann s jednim srebrom i jednom broncom te BBDO Zagreb i Laboratorium 360 s po jednom osvojenom broncom. O pobjednicima natjecanja Croatia Effie 2014 i najučinkovitijim marketinškim kampanjama odlučivao je stručni žiri marketinških stručnjaka,

predstavnika oglašivača, kreativnih i medijskih agencija, medijskih kuća te agencija za istraživanje tržišta. “Izuzetno smo ponosni na osvojeni Grand Prix i zlato za najbolju i najefikasniju kampanju. Ovo su nagrade koje potvrđuju naš uspjeh, ali i nagrađuju hrabrost i različitost u pristupu marketinškim komunikacijama”, izjavila je Danijela Delić iz Imago reklamne agencije. Hrvatsko izdanje Effie natjecanja organizira HURA. (K.S.)

va. Nagradu Best in Show osvojila je agencija Brlog (Grupa Bruketa&Žinić OM) za kampanju “Izgubljena stranica - Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS)” za naručitelja HGSS. U ostalim kategorijama nagrade su osvojili: Brand Awareness - “Erste pametna kartica tekućeg računa”, MediaCom, iZone, Infinum za klijenta Erste Bank; Direct Response and Lead Generation (2 pobjednika): “Zaba-

va u tvom tanjuru - Podravka”, Nivas za klijenta Podravka i “Launch - BabyWatch”, Drap za klijenta BabyWatch, Cross-Media Integration “I Have a Kraš on You – Dorina”, Drap za klijenta Kraš; Website - “Responsive Zadovoljna.hr”, Web. burza za klijenta Nova TV; Mobile - “Erste Redomat”, Infinum za klijenta Erste banka Content Marketing & Social Media - “Volim meso – Volim meso”, KIOSK studio za klijenta PIK Vrbovec te Inovativna upotreba tehnologije i Inovativna upotreba tehnologije - “Interaktivni izlozi – Vip”, Grey Worldwide Zagreb za klijenta Vipnet.

www.privredni.hr Broj 3829, 26. svibnja 2014.

su stvaran potencijal i treba naglasiti njihovu “ Regije specifičnost, odnosno dokazati da su vina svake regije posebna i drugačija od ostalih. ” Đuro Horvat, izvršni direktor Agrokora i potpredsjednik Udruženja vinarstva i vinogradarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori

Poplava raznih evenata bez koncepcije i cilja mora prestati Vinska Hrvatska će se promovirati kroz četiri regije: Bregovita Hrvatska, Slavonija i Podunavlje, Istra i Kvarner te Dalmacija. U brendiranju i promociji svake regije bitno je zajednički dokazati da je Hrvatska zemlja izuzetno kvalitetnih i posebnih vina Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Hrvatskoj je došlo do prave inflacije organiziranja vinskih evenata od kojih vinari nemaju gotovo nikakvu korist. Većina tih događanja sastoji se u tome da vinar plaća izlagačko mjesto organizatoru i besplatno toči vino posjetiteljima, dok organizator naplaćuje izlagačko mjesto i ulaznice, a vinaru ne nudi ništa. Osim toga, ako je spretniji, organizator osigura i potporu javnih institucija te tako dodatno zaradi. Te se manifestacije održavaju već nekoliko godina, a u zadnje vrijeme počele su se i terminski poklapati, pa su tako nedavno u isto vrijeme održani sajmovi u Splitu i Dubrovniku, a samo nekoliko tjedana kasnije i treća vinska manifestacija. S Đurom Horvatom, izvršnim direktorom Agrokora zaduženim za vinarstvo i potpredsjednikom Udruženja vinarstva i vinogradarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, razgovarali smo o nužnosti promjene postojećih marketinških alata kad je riječ o promociji vina na domaćem tržištu. Što bi trebalo napraviti u narednom razdoblju u promociji hrvatskih vina? - Udruženje vinarstva i vinogradarstva pri HGK-u

u sljedećem bi razdoblju trebalo započeti s revizijom svih alata komuniciranja na nacionalnom, ali i na drugim tržištima koja će nam biti u fokusu narednih nekoliko godina. Vinska Hrvatska će se promovirati kroz četiri regije: Bregovita Hrvatska, Slavonija i Podunavlje, Istra i Kvarner te Dalmacija. U brendiranju i promociji svake regije bitno je zajednički dokazati da je Hrvatska zemlja

se donekle rediznajnirati i prilagoditi novim okolnostima. Možda je i kod Vinistre, kao naše najuspješnije vinske manifestacije, došlo do visokog stupnja zasićenja pa joj treba dati dodatni impuls kako bi se kvalitetno promoviralo ono što Udruženje u konačnici želi postići. Što se do sada postiglo? - Različitim eventima, manifestacijama i okupljanjima vinara uspjeli

kalnim upravama i dobiti njihovu podršku. Poplava raznih evenata bez koncepcije i cilja mora prestati jer za to više nema novca. Nacionalni program prepoznaje i dat će podršku događanjima koja se mogu održavati godinama. Je li rješenje u licenciranju organizatora događanja? - I taj posao prepoznavanja trebala bi odraditi re-

Vinski sektor ima potporu u financiranju. Imamo 11 milijuna eura godišnje na raspolaganju i možemo razvijati marketinške proizvode izuzetno kvalitetnih i posebnih vina. Koja je uloga regija? - Regije su stvaran potencijal i treba naglasiti njihovu specifičnost, odnosno dokazati da su vina svake regije posebna i drugačija od ostalih. Regionalna udruženja moraju revidirati sva dosadašnja događanja i dati proizvod koji će istaknuti prepoznatljivost određene regije u odnosu na ostale. Svaki sajam, odnosno manifestacija koja se kroz godine pokazala dobrom, poput Vinistre, morat će

smo doći do toga da je većina potrošača prepoznala da, kad je riječ o vinu, Hrvatska ima kvalitetu te da se podigla vinska kultura naših građana. Preduvjet za novi, još kvalitetniji iskorak jest svakako zadržavanje, ako ne i rast postignute kvalitete vina, i tu se ljestvica ne može spuštati. Vinari bi svojim regionalnim udruženjima morali kontrolirati kvalitetu te donijeti ili usvojiti osnovne standarde, kriterije i postignute standarde svojih proizvoda. Ta regionalna udruženja se moraju čvrsto povezati s lo-

gionalna udruženja vinara. Nacionalno udruženje se odredilo kao da su nositelji proboja na inozemno tržište graševina, plavac i malvazija. Udruženja kao što su Vinistra, Graševina Croatica, Plavac Dalmacija moraju preuzeti odgovornost za kvalitetu uzoraka na svom području. Također, i Bregovita Hrvatska ima svoj potencijal. Imate li financijsku podršku za te projekte? - Vinski sektor ima potporu u financiranju, i to valja naglasiti. Imamo 11 milijuna eura godišnje na

raspolaganju tako da možemo razvijati marketinške proizvode koji će dugoročno moći predstaviti vino i mogućnosti razvoja vinskih destinacija koje imaju svoju veliku priliku u povezivanju s turizmom. Jednostavno, moramo povećati prodaju vina na vratima i u podrumima. Izvoz je vrlo važan, ali je važna i prodaja vina u podrumu turistima. Što treba napraviti da bi domaći vinari bili efikasniji? - Nužna nam je implementacija novih marketinških proizvoda, a donošenjem novog zakona o vinu legalizirat ćemo svoju marketinšku prezentaciju. Doduše, nitko ne smeta lokalnim upravama da organiziraju svoje lokalne evente. Kako gledate na to da su se u Dalmaciji tri vinska sajma održavala istodobno te da se svi ti događaji baziraju na činjenici da vinari plaćaju, a organizatori uprihođuju? - Nema uspjeha takvog događaja ako nisu svi sudionici zadovoljni i uključeni. S lokalnom samoupravom vinari mogu dogovoriti i napraviti uspješna događanja poput onog dubrovačkog. No, nužna je organizacija jednog snažnog eventa i zaustavljanje usitnjavanja događanja. Potrebno

je istaknuti posebnosti zadarskog zaleđa, Hvara, Pelješca, Korčule, dubrovačkog područja..., ali je za dalmatinske vinare nužan jedan snažan zajednički marketinški kanal. Treba promijeniti percepciju kod potrošača koji su nekad probali naša loša vina, kako bi se i oni uvjerili da se radi o potpuno drugom pristupu i, kad je riječ o kvaliteti, o drugačijim proizvodima. To nismo mogli napraviti prije, a sada su ključne regije i proizvođači moraju shvatiti da mogu uspjeti samo ako zajednički rade i ako se udružuju. Kako ih uvjeriti u takav pristup? - Važno je shvatiti da svi zajedno, i veliki i mali, čine cjelinu i da samo ako su zajedno, mogu postići rezultat. Svatko je za sebe velik - i mali vinar koji je stvorio prepoznatljiv proizvod i velike vinarske kuće koje imaju tehnologiju i znanje. Svi su pridonijeli promociji i stvaranju prepoznatljivosti svoje destinacije.

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3829, 26. svibnja 2014.

( 68 mlrd kn

ukupni hrvatski robni izvoz 2013. (6% manje nego 2012.)

( za 7,9%

povećan robni izvoz u prva tri mjeseca 2014. (DSZ)

Robna razmjena sa svijetom u ovoj godini bilježi pozitivne pomake

I pored punopravnog član dalje treba smatrati izvozn

Bez obzira na ograničenja u pojedinim sektorima, od hrvatskog izvoza očekuje se da bude jedna od poluga ekonomskog op godine pobudili su određenu nadu. U prva tri mjeseca ukupni hrvatski robni izvoz porastao je za 1,2 milijarde kuna ili 7,9 p odnosno za 516 milijuna kuna, pokrivenost uvoza izvozom porasla je sa 56 posto na 59 posto Igor Vukić vukic@privredni.hr

zvoz je jedan od najboljih testova za svako poduzeće, osobito ono koje se bavi robnom proizvodnjom. Kad izvozite uglavnom nema rođaka koji će vam pomoći da postignete bolju cijenu za svoju robu. Najčešće nema ni zavičajnog lobija, a još manje stranačke podrške. Tu ste zapravo sami, sa svojim proizvodom i njegovom cijenom. Ovisite o svojoj kvaliteti, ali još više o odluci kupca.

Veći promet prema tržištima izvan hrvatskih granica primijećuju i u logističkim kompanijama Tako o izvozu govori Filip Filipec, predsjednik Uprave Tehnike, menadžer koji je i prije no što je došao na čelo te tvrtke probao raditi na zahtjevnom njemačkom tržištu. Stoga je svjestan i ograničenja koje hrvatske tvrtke, osobito građevinari, imaju u međunarodnom natjecanju. U građevinarstvu je to, primjerice, previsoka cijena radnika na srednjim i nižim poslovnim pozicijama. Na nedavnoj konferenciji Lideri za lidere, Filipec je prepričao svoja iskustva po kojima hrvatski građevinari

u Njemačkoj u nekim slučajevima mogu proći kao kooperanti, jer imaju dovoljno znanja i iskustva, ali na istočnim tržištima u brzom razvoju teško se konkurira jeftinijoj radnoj snazi iz Indije i Pakistana. Bez obzira na ograničenja u pojedinim sektorima, od hrvatskog izvoza očekuje se da bude jedna od poluga ekonomskog oporavka nakon šest recesijskih godina. Prvi rezultati ove godine pobudili su određenu nadu. U prva tri mjeseca ove godine ukupni hrvatski robni izvoz porastao je za 1,2 milijarde kuna ili 7,9 posto. S obzirom na to da je uvoz rastao sporije, za 1,8 posto, odnosno za 516 milijuna kuna, pokrivenost uvoza izvozom porasla je sa 56 posto na 59 posto. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić smatra da je to pokazatelj da su domaće tvrtke nakon početnog šoka od ulaska u EU počele hvatati korak. “Unatoč svim problemima s kojima se suočavaju, vidljivo je da dolazi do uhodavanja i napretka u kreiranju odnosa s partnerima u inozemstvu”, rekao je Grčić. S dna prema gore U 2013. godini ukupni hrvatski robni izvoz iznosio je 68 milijardi kuna, što je gotovo šest posto manje nego 2012. godine. Mnogi smatraju da je zbog posjedica dugotrajne recesije i restrukturiranja domaćih

poduzeća (brodogradilišta, brojne predstečajne nagodbe) izvoz dotaknuo dno i mora uslijediti trend uspona. Veći promet prema tržištima izvan hrvatskih granica primijećuju i u logističkim kompanijama. Alma Suhić, iz transportno-logističke tvrtke Gebrüder Weiss, kaže da se broj kamiona koje su s hrvatskom robom poslali preko granice u prvom kvartalu povećao za oko 20 posto. Od ulaska Hrvatske u punopravno članstvo u Europskoj uniji snažno se povećao broj upi-

ta domaćih tvrki za uvjete po kojima se roba može dostaviti do kupaca u Uniji i izvan nje. Poduzeća se polako navikavaju na činjenicu da je EU postala “domaće tržište”, da je sada lakše i brže dostaviti robu jer nema carinskih barijera i čekanja na granici. Izvoz u zemlje izvan EU-a postao je tek malo kompliciraniji, potrebno je nešto detaljnije ispunjavati deklaracije, u čemu će špediteri svakome pomoći, rekla je Alma Suhić, na prošlotjednoj konferenciji o izvozu iz serije Poslovni uzlet koji or-

ganizira Poslovni dnevnik. Iako je EU u formalnopravnom smislu postao domaći teren, ipak zapadne zemlje i dalje treba smatrati izvoznim tržištima, smatra Goran Car iz Combisa. I dalje je teže izvesti na Zapad nego na Istok. Zapad EU-a i dalje postavlja slične prepreke kao prije, traži posebna znanja, inovativnost, kvalitetu i konkurentnost od svakoga tko tamo želi prodati robu ili uslugu. Ali pruža i velike mogućnosti. Car smatra da u sektoru informacijskih tehnologija tvrtke trebaju tražiti

niše u kojima mogu ponuditi dodane vrijednosti i posebna znanja. Tko radi ozbiljno i predano može izvesti sve. Primjerice, dizala. Talijanski dizajn plus njemačka kvaliteta i eto hrvatskog proizvoda koji će naći kupce u Njemačkoj ili Engleskoj. To je formula tvrtke Borel, proizvođača dizala iz Zaprešića. Prema riječima suvlasnice Dejane Borevković, do 2008. godine radili su na domaćem tržištu, a onda su se pojavili trgovci uvoznim standardiziranim liftovima, s nižom ci-

www.privredni.hr Broj 3829, 26. svibnja 2014.

( rast od čak 21%

na svjetskoj razini, ali ipak zaostajemo

zabilježen u siječnju (u prva dva mjeseca 12,1%)

nstva, EU i nim tržištem

poravka nakon šest recesijskih godina. Prvi rezultati ove posto. S obzirom na to da je uvoz rastao sporije, za 1,8 posto, tamo... I od posla ne bude ništa”, kaže Dejana Borevković. Tvrtkama koje odluče izvoziti na raspolaganju je niz financijskih instrumenata. Prema riječima Ivanke Maričković-Putrić, iz-

U posljednje vrijeme HBOR sve češće kreditira kupce hrvatskih izvoznih proizvoda

jenom. Počeli su ih polako istiskivati s tržišta. I Borel se okrenuo izvozu. Izašli su na sajmove, našli prve kupce, zadovoljili kvalitetom i dizajnom i dobar glas počeo se širiti. Što radi HBOR “I sad se zna dogoditi da se javimo na neki natječaj u domaću tvrtku koja traži liftove. Kažemo, evo naši liftovi su dobri, prodajemo ih u Engleskoj, njima se voze u trgovinama rublja Victoria Secret. Pa, što onda, odgovore nam. Samo vi prodajte lijepo i dalje

vršne direktorice HBOR-a, ta je banka već počela djelovati prema uputama iz nedavno prihvaćenog Akcijskog plana za poticanje izvoza. Uprava banke donijela je odluku da kamatu za izvoznike-početnike prepolovi sa četiri na dva posto. Dodatnu snagu za kreditiranje izvoznika i osiguranje izvoznih poslova HBOR će dobiti novim kapitalom od milijardu kuna, najavljenim u Akcijskom planu. HBOR je iskustvo u praćenju izvoznih poslova stekao plasirajući dosad 12.000 izvoznih kredita vrijednih ukupno 55 milijardi kuna. Gotovo da nema hrvatskog izvoznika koji nije koristio neke usluge HBOR-a. U zadnje vrijeme sve su češći poslovi kreditiranja kupaca hrvatskih izvoznih proizvoda. Kupci često očekuju da im prodavatelji osim kvalitetne robe osiguraju i što povoljniji kredit za tu

robu. HBOR tu uskače i zato što su poslovne banke u razdoblju krize smanjile kreditne limite. HBOR u dogovoru s poslovnim bankama sudjeluje i u podjeli rizika pa je i to jedna od poluga za lakše ostvarivanje trgovačkog posla u inozemstvu. Provjera boniteta Svakom izvoznom poslu treba prethoditi temeljita priprema. Primjerice, prije no što se roba pošalje kupcu, valja ga dobro upoznati i provjeriti njegov bonitet. Ružica Adamović, članica Uprave Hrvatskog kreditnog osiguranja objašnjava kako ta institucija može znatno ublažiti rizik naplate. “Često nam se obraćaju poduzetnici kad upadnu u probleme s naplatom, ali tada je uglavnom kasno. Naše iskustvo pokazuje da možemo s velikom vjerojatnošću procijeniti kako će se odvijati posao i možemo dati primjeren savjet. Procijenimo li da kupac nije posve pouzdan, poduzetnik može od njega tražiti bankovne garancije ili avansno plaćanje”, objašnjava Ružica Adamović. Institucije za podršku izvozu postoje, polako se bude i tradicionalna izvozna tržišta. To uočava i MMF, kao i drugi analitičari. Iduća godina, očekuje se, trebala bi napokon donijeti blagi oporavak, u čemu će i izvoz dati važan prilog.

Izvoznicima nedostaje informatičara i inženjera

U informatici smo na svjetskoj razini, ali počinjemo zaostajati, smatra Goran Car iz Combisa. Razlog je premali broj diplomiranih informatičara: tri fakulteta proizvedu ih godišnje 800-900, a to postaje premalo za po-

trebe postojećih hrvatskih tvrtki i brojnih novih startupova. Zdenka Lončar, pomoćnica ministra poduzetništva i obrta smatra da fakulteti trebaju brže reagirati i proširiti kvote za zanimanja koja se sve više traže. Nedostatak primjereno osposobljenih strojara i elektrotehničara primijećuju i u Borelu. Država potiče klasterizaciju kako bi se povezivanjem poduzeća udružile snage na tržištu. Zadružni nastup na inozemnom tržištu potiče se

iznosima do 500.000 kuna. No Ivan Bračić iz tvrtke PIP koja se bavi proizvodnjom meda i proizvoda od meda, kaže kako je davanje poticaja previše birokratizirano. Tvrtke iz iste branše ne mogu dobiti poticaje jer se ne smatraju klasterom zbog horizontalnih veza. A na pokušaj PIP-a da dobije poticaj u suradnji s PMFom, za proizvode od meda s dodanom zdravstvenom vrijednošću, iz Ministarstva poduzetništva nije stigao ni odgovor.

veći Robni izvoz u prva tri mjeseca

Izvoz u ostatak Europske unije rastao 12,3 posto Robni izvoz je prema prvim procjenama DZS-a, u prva tri mjeseca, povećan za 7,9 posto. U siječnju je rast iznosio čak 21 posto, u prva dva mjeseca 12,1 posto. Struktura robnog izvoza za siječanj i veljaču pokazuje da je najviše povećana vrijednost izvoza električne energije, proizvoda primarnih djelatnosti (poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo), kemijskih proizvoda, strojeva i uređaja te proizvoda od drva, pokazuje HGKova publikacija Gospodarska kretanja. Istodobno je znatan pad zabilježen samo kod proizvoda farmaceutske

industrije, naftnih derivata te električne opreme. Pritom je posebno primjetan nastavak pada vrijednosti izvoza naftnih derivata koji su u prošloj godini, uz brodogradnju, najviše utjecali na ukupan pad izvoza. Struktura izvoza po zemljama ukazuje na rast izvoza u članice Europske unije (12,3 posto) pri čemu se najveći rast bilježio kod najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera (Slovenije, Italije, Njemačke i Austrije), ali i kod Francuske, Slovačke i Mađarske. Tako je unatoč podacima koji pokazuju da je u siječnju nastavljen prošlogodišnji pad ukupne vrijednosti

uvoza EU-a (za 3,7 posto), ali i uvoza pojedinih članica (Italija, Slovenija, Austrija) došlo do značajnog rasta hrvatskog izvoza. Analitičari HGK-a uočavaju da je značajan rast u prva dva mjeseca zabilježen i prema članicama Cefte (15,5 posto), posebno prema BiH i Srbiji, što je pozitivno u kontekstu izlaska Hrvatske iz te asocijacije u trenutku pristupanja EU-u.

Osloniti se na svoje znanje i snage

Poduzetnici trebaju biti aktivniji I poduzetnicima često nedostaje aktivniji pristup u ostvarivanju izvoznih poslova. Manuela Šola iz reklamne agencije Abrakadabra kaže kako su otvarali predstavništvo u Srbiji pa su za informacije pokucali na vrata predstavništva HGK-a i hrvatskog veleposlanstva. Svi su bili ugodno iznenađeni, i rekli su da već dugo nitko od hrvatskih poduzetnika nije došao pitati za pomoć.

Dejana Borevković iz Borela kaže da kupce ne treba čekati već ih treba tražiti po sajmovima i sličnim poslovnim skupovima. No odlazak na sajam proizvođača dizala u Au-

gsburg, koji je neizbježan u toj branši, stoji oko 30.000 eura pa i to pokazuje s kakvim se izazovima susreću izvoznici. S druge strane oni dosta očekuju od najavljenih aktivnosti gospodarske diplomacije, ali ističu da je važno osloniti se na svoje snage i znanje. Zdenka Lončar iz Ministarstva poduzetništva najavila je i “školu izvoza”, koja će se organizirati za 20 poduzetnika koji žele izvoziti.

18 PREDSTAVLJAMO

( 26 radnika

zapošljava Certus (od toga 10 u brodogradilištu)

Certus, Solin

Privredni vjesnik Broj 3829, 26. svibnja 2014.

( 10 visokoobrazovanih radnika zapošljava tvrtka Selmet

Selmet, Zagreb

Od ugradnje plina do gradnje brodova

Prodaju u Kanadu, ali i na Maldive Tvrtka se bavi i kopanjem, rušenjem, izradom svjetlećih reklama i grafičkim uslugama, ali i izradom Betina 490, 600 i 700 u vlastitom malom brodogradilištu

Tvrtka je jedan od zastupnika svjetskih proizvođača bar kodova, mrežne i RFID opreme. Osim u Hrvatskoj svoja rješenja plasira u susjedne, ali i daleke zemlje

ada je osnovana prije 15 godina, tvrtka Certus bavila se ponajprije ugradnjom plina i plinskih instalacija u automobile. Ubrzo su otvorili dvije punionice, jednu u Solinu i drugu u Sinju, pa i servis za ugradnju i servisiranje auto plina u Klisu. “Tu se može napraviti čišćenje plinskih i benzinskih injektora, eko test, ugradnja autoplina te servis autoplina”, ističe Milivoj Bubić, vlasnik i direktor tvrtke Certus iz Solina. On smatra da bi i u Hrvatskoj, po uzoru na neke europske zemlje, trebalo uvesti subvencije za ugradnju plina. “Umjesto toga kod nas se naplaćuju atesti što vlasnike dodatno odbija od ugradnje plinskih instalacija”, pojašnjava. Danas se Certus se bavi i drugim djelatnostima - pruža usluge iskopa bagerom primjerice za temelje, podrume, rušenje starih kuća, iskope za vodu i kanalizaciju te nudi prijevoz svih vrsta materijala. Bavi se i izradom svjetlećih reklama, jum-

vrtka Selmet osnovana je 1994. kao nastavak obrta koji je radio od 1985. godine. Danas je Selmet jedna od vodećih tvrtki u Hrvatskoj i regiji koja se bavi identifikacijskim tehnologijama i komunikacijom te AIDC rješenjima (automatska identifikacija i prikupljanje podataka). Svih 10 zaposlenih u tvrtki visoko su obrazovani, no i dalje usavršavaju znanje. “Tim zaposlenika odlazi na razne inozemne stručne treninge što im omogućuje da hardverski i softverski riješe i najsloženije probleme automatizacije i skladištenja, praćenja proizvodnje, mobilnih aplikacija poput naručivanja, prodaje, kontrole cijene, očitanja brojila i naplate za komunalne tvrtke”, rekao je Veljko Bituh, direktor tvrtke Selmet. Tvrtka je jedan od zastupnika svjetskih proizvođača bar kodova, mrežne i RFID opreme poput Datalogic, Psion, Honeywell, Zebra i Moxa. Te proizvode plasiraju u Hrvatskoj i susjednim zemljama. Posljednjih godina svoja

bo plakata, oslikavanjem vozila, prostora, izloga. Nudi i razne grafičke usluge, izradu vizitki, plakata, naljepnica... Mala brodogradnja Ipak, uz sve te poslove, Bubić i njegova tvrtka najpoznatiji su po maloj brodogradnji Bubić koja se nalazi u blizini naselja Mravince. U proizvodnoj hali izrađuju brodove Betina 490, Betina 600 i Betina 700. Radi se o vrlo kvalitetnim brodovima kojih u prosjeku proizvedu 15 godišnje. “Uvijek imamo nekoliko gotovih brodova jer smo uvjereni da ćemo ih prodati. Zna-

Od 25 milijuna kuna prihoda godišnje, brodogradnja pridonese s oko pet či, ne radimo samo po narudžbi, i to je puno teže, ali nam je takva poslovna politika”, otkriva Bubić. Certus zapošljava 26 radnika od kojih 10 radi u malom brodogradilištu.

No, omjer prihoda veći je na strani plina. Ukupno tvrtka ostvari 25 milijuna kuna godišnjeg prihoda, a prihod od brodogradnje maksimalno iznosi pet milijuna kuna godišnje. Bubić kaže da je u ovoj gospodarskoj situaciji neisplativo raditi brodove, ali ih proizvodi jer voli taj posao. “Naša zemlja ima dugu brodograditeljsku tradiciju i naši ljudi znaju graditi brodove. Apsurdno je da smo turistička zemlja koja želi imati uspješan nautički turizam, a s druge strane na razini države zanemarujemo malu brodogradnju. Imam osjećaj da se kod nas pod brodogradnju priznaje samo ovih nekoliko velikih brodogradilišta”, ističe Bubić. Kaže kako su čak i potencijalni kupci brodova preplašeni, iako dio njih ima novac i želio bi imati brod, zbog sveopćeg pesimizma i neizvjesnosti koja vlada kod nas. “Bez broda se može živjeti a bez nekih drugih stvari baš i ne može. Dok je tome tako samo rijetki brodograditelji preživljavaju”, kaže Bubić. (J.V.)

tehnološka rješenja plasiraju i na svjetska tržišta, primjerice u Kanadu i na Maldive. 1. RFID konferencija Bituh kaže kako je zbog krize primjetan pad potražnje i prometa na domaćem tržištu, ali su se, na sreću, okrenuli izvozu. “S druge strane postoje zakonske norme koje primoravaju domaće tvrtke da uvedu poboljšanja u poslovanju poput sljedljivosti i fiskalizacije, a u tome također nudimo svoja rješenja”, kaže. Kupci im, dodaje, dolaze iz raznih sektora, a najčešće su to trgovci, proizvođači, banke i državne ustanove. Nedavno je tvrtka Selmet sudjelovala u organizaciji 1. RFID konferencije u Zagrebu. Bio je to, kako je istaknuo Bituh, iznimno ambiciozan projekt, ali su u Selmetu zadovoljni rezultatima i odazivom posjetitelja. Na toj su konferenciji sudjelovali europski predavači koji su pokazali svjetska dostignuća u spomenutoj tehnologiji. “Svijet je RFID tehnologiju, a to je tehnologija koja koristi

radio frekvenciju kako bi se razmjenjivale informacije između prijenosnih uređaja/memorija i host računala, prepoznao i gotovo da više i nema područja gdje se ta tehnologi-

RFID tehnologija koristi radio frekvenciju za razmjenu informacija između prijenosnih uređaja i računala ja ne koristi. Međutim, u Hrvatskoj je još vrlo malo takvih primjera. Na osnovi prvih pohvala i odaziva s te konferencije već dolazi podrška i ideje za ponovnu organizaciju takvog događaja”, naglasio je Bituh. Stalnim praćenjem noviteta i edukacijom, u Selmetu vjeruju kako će usprkos situaciji na domaćem tržištu osigurati dobar temelj za uspješno poslovanje. “Izvozom naših rješenja očekujemo povećanje broja zaposlenih u timu tvrtkinih softveraša”, zaključio je Bituh. (S.P.)

PRIČA S RAZLOGOM 19

www.privredni.hr Broj 3829, 26. svibnja 2014.

( 95% proizvodnje

Dam sada plasira u EU, Australiju, Ameriku i Japan

( na samo 10 ha

započeo je proizvodnju prije 16 godina

Tvrtka Dam iz Lozana pored Virovitice najveći je proizvođač kamilice u Hrvatskoj

Virovitička kamilica osvojila je svijet Na vremenske se prilike ne može utjecati, pa vlasnik Dama Marijan Mareković pažnju usmjerava na ono što može osigurati opstojnost i širenje proizvodnje: neprestano ulaže u inovacije, tehnologiju, smanjivanje troškova, istraživanje tržišta i svoje radnike presudna je za očuvanje eteričnih ulja pa je sušenje najvažniji dio proizvodnje”, objašnjava Mareković i dodaje da će biti još novih ulaganja u sušare kako se budu povećavale površine. Osim direktora Marekovića u tvrtki radi cijela obitelj - supruga, sin koji je diplomirao agrobiznis i ruralni razvoj na Agronomskom fakultetu u Osijeku, kći, studentica menadžmenta u Virovitici, zet, buduća snaha i još 40 radnika.

Goran Gazdek

vrtka za preradu ljekovitog bilja Dam iz Lozana pored Virovitice najveći je proizvođač kamilice u Hrvatskoj. Ove godine posijali su 340 hektara na vlastitim površinama i 500 hektara kod kooperanata što ukupno čini najveći kompleks kamilice u Europi. Berba je počela i trajat će do kraja lipnja. Prekidana je čestim kišama, a obilne padaline 3. i 4. svibnja potopile su parcelu od 30 hektara. “Šteta je na tom dijelu stopostotna jer kombajni nisu mogli u polje. Zbog manjka sunčanih dana o kojima ovisi kvaliteta i količina eteričnog ulja u pitanje bi mogla doći i kvaliteta ovogodišnjeg uroda ranih sorti, što bi moglo spustiti cijenu naše kamilice na europskom tržištu”, kaže vlasnik i di-

Mikorizom štedimo na gnojidbi i sredstvima za zaštitu, dobivamo veći prinos i kvalitetu, a popravljamo i strukturu tla, kaže Mareković rektor tvrtke Marijan Mareković. Unatoč tome ne očajava jer je svjestan da je poljoprivreda tvorni-

ca pod vedrim nebom pa unaprijed treba računati i na izvanredna stanja na koja ne može utjecati. Zato osobitu pozornost usmjerava na ono što može osigurati opstojnost i širenje proizvodnje, pa neprestano ulaže u inovacije, tehnologiju, unapređenje prerade, smanjivanje troškova, istraživanje tržišta i radnike. S takvim stavom, u 16 godina poslovanja uspio je od lokalne tvrtke koja je uzgajala kamilicu na tek 10 hektara stvoriti respektabilnog izvoznika koji gotovo 95 posto proizvodnje plasira u Europsku uniju, Australiju, Ameriku i Japan. Njemačka subvencionira svoje proizvođače Na svjetskom tržištu konkurenti su im proizvođači iz Egipta i Argentine, a u Europskoj uniji iz Polj-

U planu bazga i uzgoj “neposlušne” koprive U Damu na 20 hektara već šest godina proizvode buče, no zbog nedostatka zemljišta tu proizvodnju nisu širili pa na nju gledaju kako dodatnu kulturu u svom uzgoju kamilice. U planu je uzgoj bazge i koprive, sve pripreme su napravljene, pokusi obavljeni. “Kopriva je zbog ljekovitih svojstava vrlo cijenjena kultura i lako se može prodati, sve količine mogli bi izvesti u Njemačku i Ameriku. Ali dosta je nepoznanica u njenoj proizvodnji jer, iako je ima svugdje, neće rasti tamo gdje mi hoćemo, pa ćemo savjet tražiti na fakultetu”, kaže Mareković. ske, Bugarske i Mađarske, ali Mareković nije zabrinut jer se drži pravila o poštivanju kvalitete, konkurentne cijene i rokova. “Međutim, znatno bi nam pomogla osmišljena i transparentna državna politika prema jeftinijoj proizvodnji kvalitetnih izvoznih proizvoda jer se na tržište guraju i zemlje koje nemaju kvalitetu kao mi, poput Njemačke, koja od nedavno subvencira proizvodnju kamilice”, upozorava Mareković.

U vrijeme našeg posjeta radnici su upravo završavali montažu šest novih sušara na drvnu sječku. Svaka vrijedi 18.000 eura, ali investicija će se brzo isplatiti jer je energija iz biomase iz vlastite bagremove šume 20 do 30 posto jeftinija od plina koji su koristili do sada. Kapacitet jedne je 500 do 600 kilograma kamilice, a vrijeme sušenja 36 sati. “Kamilica je biljka kratkog vremena berbe, brzina sušenja na određenoj temperaturi

Suradnja sa znanošću Predanost poslu, organizacija proizvodnje, primjena tehnologije i spremnost na suradnju sa znanošću prepoznata je na zagrebačkom Agronomskom fakultetu pa su površine tvrtke Dam odabrane za pokusni uzgoj kamilice zasijane mikoriziranim sjemenom. Mikoriza je simbioza korijena i micelija mikoriznih gljiva koje razvijaju veći broj korjenčića. Sitno korijenje dublje prodire u tlo i usvaja hranjiva koja nemikorizna biljka ne može uzeti, pojačava prehranu i nakon klijanja, razvija snažniju i zdraviju biljku. “Mikorizacija se primjenjuje u mnogim poljoprivrednim kulturama, od ratarskih i povrtnih do voćarstva i vinogradarstva, i svuda je pokazala odlične rezultate. Prvi put u svijetu istražujemo kako djelu-

je na kamilicu. Pokusi su pokazali da mikorizirana kamilica ima veću količinu eteričnog ulja i 30 posto više suhe tvari”, kaže Ivan Kolak, profesor sjemenarstva na Agronomskom fakultetu. Mikorizne gljive za ovaj pokus dolaze iz laboratorija u Poljskoj u kojem se razmnožavaju sojevi porijeklom iz Hrvatske. “Ovom tehnologijom štedimo na gnojidbi i sredstvima za zaštitu, dobivamo veći prinos i kvalitetu, a popravljamo i strukturu tla jer je mi-

Marijan Mareković, vlasnik i direktor tvrtke Dam iz Lozana

koriza organska tvar koja ostaje u tlu, raspada se i novoj kulturi donosi veću plodnost. Volio bih da što više ljudi uvidi prednosti mikorize, koja živi svuda oko nas, ali smo je intenzivnom poljoprivredom, pesticidima i mineralnim gnojivima izbacili s polja”, kaže Robert Slezak, direktor i vlasnik tvrtke Bio budućnost za usluge i savjetovanje na području bioorijentiranih novih tehnologija.

20 MERIDIJANI

Privredni vjesnik Broj 3829, 26. svibnja 2014.

( 1,9% prosječna stopa poreza na nasljedstvo za nekretnine do 350.000 $

Istraživanje UHY-ja (međunarodne mreže računovodstvenih i konzultantskih tvrtki)

Hrvatska među rijetkim ze nemaju porez na nasljeds Bez registra tržišnih vrijednosti nekretnina nije moguće provesti pravedno oporezivanje prihoda od nasljedstva nekretnina bogatija, buduće vlade trebale bi se oduprijeti izazovu uvođenja poreza na nasljedstvo i nekretnine jer bi to mogla biti koč savjetnik, direktor UHY-ja Rudan

ovlašteni porezni savjetnik, direktor UHY-ja Rudan, UHY članice iz Zagreba.

Najveći u Europi UHY studija obuhvatila je iznose poreznih stopa 23 vodeća svjetska gospodarstva, vrednovanjem iznosa plaćenog poreza na nasljedstvo i nekretnine te novčane iznose pojedinaca iz promatranih zemalja. Istraživanje je pokazalo kako Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska ubiru najviše postotke poreza na nasljedstvo i nekretnine od svih vodećih globalnih ekonomija, s tim da Irska propisuje stopu od 26 posto, a Ujedinjeno Kraljevstvo 25,8 posto poreza

Ključno pitanje za obitelji srednjeg standarda UHY objašnjava kako je prag oporezivanja nasljedstva ključno pitanje obitelji srednjeg standarda. Ako vrijednosni pragovi nisu u skladu s inflacijom, može značiti da će porezi, koji bi u osnovi trebali biti usmjereni isključivo na one koji posjeduju veliko bogatstvo, početi snažnije utjecati na mnogo veći udio stanovništva. UHY navodi kako se u SAD-u 40 posto državnog poreza na nekretnine ubire od posjeda u vrijednosti većoj od 5,34 milijuna američkih dolara te time utječe samo na one sa značajnom imovinom. Osim toga, SAD je u posljednjem desetljeću više puta povisivao pragove plaćanja poreza na nekretnine, dosežući trenutačni prag vrijednosti posjeda u visini od 1,5 milijuna američkih dolara za naslijeđene nekretnine od 2004. do 2005. godine. Za razliku od SAD-a, u Ujedinjenom Kraljevstvu prag poreza na nasljedstvo ostao je na visini od 545.000 američkih dolara još od 6. travnja 2009. te se očekuje zadržavanje na istoj razini najmanje do 5. travnja 2018.

rema istraživanjima UHY-ja, međunarodne mreže računovodstvenih i konzultantskih tvrtki, Hrvatska je jedno od rijetkih gospodarstava koje ne koči poboljšanje nacionalnog standarda nametanjem poreza na nasljedstvo i nekretnine. Izbjegavanjem nametanja poreza na nasljedstvo i nekretnine Hrvatska pomaže poticanju rasta nacionalnog standarda kroz investicije i poduzetništvo. Inače, prosječna svjetska stopa poreza na nasljedstvo i nekretnine iznosi 7,67 posto za posjede u vrijednosti do tri milijuna američkih dolara, dok prosječna stopa poreza na nasljedstvo i nekretnine za posjede u vrijednosti do 350.000 američkih dolara iznosi 1,9 posto.

na pojedinačnu naslijeđenu nekretninu na posjedima u vrijednosti do tri milijuna američkih dolara. Istraživanje je također pokazalo kako europske zemlje u pravilu nameću najviše stope poreza od svih promatranih zemalja, pri čemu je stopa poreza na nasljedstvo i nekretnine zemalja članica EU-a 14 posto za posjede u vrijednosti do tri milijuna američkih dolara, što je gotovo dvostruko više od globalnog prosjeka koji iznosi 7,67 posto. U svakom slučaju, porezne stope na nekretnine za posjede u vrijednosti nižoj od 350.000 američkih dolara

razlikuju se u manjoj mjeri, pri čemu europske zemlje drže prosjek od 2,5 posto poreza na nasljedstvo i nekretnine, u usporedbi s globalnim prosjekom od 1,9 posto. Australija je također odustala od poreza na nasljedstvo i nekretnine kako bi kreirala jednostavniji porezni sustav i potaknula poduzetništvo i investicije. “Hrvatska treba poduzeti sve potrebne mjere za poticanje poboljšanja standarda, a činjenica da se ne provodi ubiranje poreza na nasljedstvo u tome igra veoma važnu ulogu. Ne samo da se po-

jedinci potiču za stjecanje većeg bogatstva koje bi ostavili u nasljedstvo, nego je samo nasljedstvo vrlo često ključan izvor financiranja novih poslova, osobito u vremenima kada su teže dostupna financiranja banaka. Tehnički gledano, bez registra tržišnih vrijednosti nekretnina nije moguće provesti pravedno oporezivanje prihoda od nasljedstva nekretnina i posjedovanja nekretnina. Čak i kad Hrvatska postane bogatija, buduće vlade trebale bi se oduprijeti izazovu uvođenja poreza na nasljedstvo i nekretnine jer bi to mogla biti

kočnica budućeg rasta. Ovo je posebno važno budući da je Hrvatska država u kojoj većina ljudi

Izbjegavanjem poreza na nasljedstvo i nekretnine, Hrvatska pomaže poticanju rasta nacionalnog standarda ima nekretninu, u gotovo najvećem omjeru u EU-u, te bi ovakav porez bio kap koja bi prelila čašu”, istaknuo je Dragan Rudan,

www.privredni.hr Broj 3829, 26. svibnja 2014.

( 2,5%

POGLED U SVIJET

prosječna stopa tog poreza u europskim zemljama

o oporezivanju nasljedstva

mljama koje tvo

dr. Uroš Dujšin

i posjedovanja nekretnina. Čak i kad Hrvatska postane nica budućeg rasta, ističe Dragan Rudan, ovlašteni porezni Iznos poreza na nasljedstvo i nekretnine Za imovinu vrijednosti 3.000.000,00 USD Država Irska UK Japan Francuska Španjolska Nizozemska Njemačka Nigerija Brazil Italija Urugvaj Meksiko Kanada Rumunjska SAD Australija Kina Hrvatska Indija Izrael Novi Zeland Rusija UAE EU PROSJEK BRIC PROSJEK GLOBALNI PROSJEK

Visina obveze za poreze $787.496 $773.148 $772.117 $687.139 $599.268 $557.100 $362.722 $300.000 $120.000 $113.870 $90.000 $60.600 $44.546 $16.809 * $420.000 $30.000

% vrijednosti imovine 26% 25,8% 25,7% 22,9% 19,9% 18,6% 12,1% 10% 4% 3,8% 3% 2% 1,5% 1,0% * 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 14% 1,0%

$230.100

7,67%

Za imovinu vrijednosti 350.000,00 USD Država Španjolska Nigerija Nizozemska Brazil Urugvaj Francuska Meksiko Kanada Rumunjska Japan SAD Australija Kina Hrvatska Njemačka Indija Irska Izrael Italija Novi Zeland Rusija UAE UK EU PROSJEK BRIC PROSJEK GLOBALNI PROSJEK

Visina obveze za poreze $35.572 $35.000 $29.575 $14.000 $10.500 $10.299 $7.070 $4.797 $2.102 $1.400 * $8.616 $3.500

% vrijednosti imovine 10,2% 10% 8,5% 4% 3% 2,9% 2% 1,4% 0,6% 0,4% * 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 2,5% 1,0%

$6.535

1,9%

Napomena: Vrijednost posjeda od 1,79mil $/ 2,16 mil EUR. Izračuni se temelje na nasljeđivanju kuće ili eventualno novčanog iznosa od strane dvije odrasle osobe, bez uzdržavane djece. Ukoliko se porezi određuju na nacionalnoj/lokalnoj razini, uzima se nacionalni prosjek (kao što su različite države u SAD ili Kanadi). Nisu primijenjena posebna izuzeća poput talijanske iznimke za nasljeđivanje prve kuće * U SAD-u 14 od 50 država uvodi porez na nacionalnoj razini, u iznosima od 12% do 19%, s poreznim izuzećima od 675.000 do visine od 5,25 milijuna američkih dolara. Federalni porez na nekretnine primjenjuje se od 5,3 milijuna dolara. Izvor: UHY

“Porez na nasljedstva postao je znatan izvor prihoda vlada određenih zemalja. Neki smatraju kako bi razvijena gospodarstva, poput onog Ujedinjenog Kraljevstva ili Japana, trebala slijediti primjer Australije gdje je sustav znatno pojednostavljen ukidanjem poreza na nasljedstvo ili barem početi razmišljati u smjeru određivanja pra-

gova plaćanja poreza pri nekim razumnijim vrijednosnim razinama”, pojašnjava Ladislav Hornan, predsjednik UHY-ja. Helena Budiša, direktorica UHY-ja HB Ekonom, UHY članice iz Splita i ambasadorica poduzetništva, smatra kako je porez moguće uvesti u zemljama u kojima nasljednici imaju od

Bujanje ekološkog zakonodavstva

čega platiti porez. “Međutim, u Hrvatskoj, u kojoj 50 posto mladih ljudi nema posao, te ne mogu sebi kreirati budućnost, pokrenuti vlastiti posao ni riješiti stambeno pitanje, jedina šansa je upravo nasljeđivanje postojećeg obiteljskog imetka, te je upravo zato iznimno važno ne uvoditi ovakvu vrstu poreza”, smatra Helena Budiša. (J.V.)

vijet doživljava pravi boom zakonodavstva o klimi, konstatira Economist. No na prvi pogled to ne izgleda tako. Kada je primjerice Tony Abbot u 2013. postao australskim premijerom, jedan od prvih poteza bio mu je ukinuti Komisiju za klimu i ukinuti porez na emisije ugljičnog dioksida. Ubrzo nakon toga i Japan je napustio planove za smanjenje štetnih emisija, navodno zbog zatvaranja nuklearki oštećenih tsunamijem. Sve ovo izgleda kao da svijet odustaje od zaštite okoliša. Takve aktivnosti u velikim zemljama - Japan je peti najveći generator štetnih emisija, a Australija sedamnaesti stvaraju dojam da se svijet u cjelini odriče ekoloških zakona i propisa.

GLOBE-ova analiza pokazuje da je broj ekoloških zakona porastao sa manje od 50 u 2000. na skoro 500 u 2013. U današnjem globaliziranom svijetu takva bi tendencija značila tragediju i izravnu opasnost za život i zdravlje ljudi na našem planetu. No političari tvrde da je taj dojam pogrešan. U jednom nedavno objavljenom pregledu nacionalnog zakonodavstva o klimi u 66 zemalja - na koje otpada 86 posto štetnih emisija - procijenjeno je da je u 2013. skoro polovina njihovih nacionalnih parlamenata ozakonilo ekološke zakone ili zakone o energetskoj efikasnosti. Jedino su Australija i Japan pošli drugim putem. Za Australiju, koja je rijetko naselje-

ni kontinent, to je možda i razumljivo, ali nikako za Japan koji je visoko industrijaliziran pa samim time i izložen visokom stupnju zagađenja. Zakon o majci Zemlji No međusobno se ti zakoni veoma razlikuju: uzmimo primjera radi bolivijski zakon, duhovito nazvan Zakonom o majci Zemlji i integralnom ra-

zvoju za bolji život. Drugi su zakoni usko usredotočeni, no mogli bi imati veliki učinak: tako je Kanada uvela pravila za ispušne plinove teških kamiona. Drugi opet, kao Zakon o zaštiti okoliša u siromašnom i nasilničkom Kongu, imaju slabašan učinak. Taj se pregled bavio samo brojem, a ne i kvalitetom zakona, i ne govori ništa o tome primjenjuju li se oni i jesu li efikasni. No strpljivo prikupljanje je ipak impresivno. Jedna analiza grupe zastupnika okupljenih u organizaciji GLOBE International i Grantham istraživačkog instituta s London School of Economics, pokazuje da je broj ekoloških zakona naglo porastao, i to od manje od 50 u 2000. na skoro 500 u 2013. Najaktivnije razdoblje rada na tom području bilo je u 2008. i 2009., nakon međunarodne konferencije u Kopenhagenu na

kojoj se očekivalo potpisivanje međunarodne konvencije o štetnim emisijama. Nade u tom pogledu su doduše iznevjerene, ali su nakon toga oživjele, da bi ovoga puta bile usredotočene na konferenciju u Parizu zakazanu za 2015. godinu. Za zemlje je stvar prestiža da na toj konferenciji mogu prikazati svoje nove zakone, čime se dijelom može objasni-

ti to da nakon 2013. ta aktivnost nije posustala. Poticanje čiste energije No priroda tih zakona se mijenja. Tijekom posljednjih godina zemlje su ozakonile široke okvire ovog područja. Tako je svih 66 - osim njih pet - donijelo zakone o poticanju čiste energije. K tome sada mnoge razrađuju detalje ovog zakonodavnog okvira. GLOBE je započeo kao debatni klub za nekolicinu zastupnika. Sada je prerastao u formalni aranžman, pod okriljem Svjetske banke, za savjetovanje o mjerama politike kao i razmjenu ideja među političarima o dobrim primjerima u praksi. Za to im je potrebna sva moguća pomoć. Kako spominju autori studije, tu može doći do brojnih grešaka - a to ne znači i da će doći do boljih mjera za stabilnost klime. Za svijet u cjelini, to je svakako krucijalno pitanje.

22 HRVATSKA & REGIJA *vijesti

Privredni vjesnik Broj 3829, 26. svibnja 2014.

( 1500 izlagača iz 60 država na ovogodišnjem novosadskom sajmu

81. MEĐUNARODNI POLJOPRIVREDNI SAJAM U NOVOM SADU Autocesta Međugorje-Počitelj Javno poduzeće Autoceste Federacije BiH najavilo je u ovoj godini gradnju novih dionica autoceste u ukupnoj dužini od 20 kilometara na koridoru V.c, Zenica jug, Zenica sjever i Međugorje-Počitelj. Ukupna vrijednost radova je 250 milijuna eura, a sredstva su osigurana kreditom Kuvajtskog fonda za arapski ekonomski razvoj. JP Autoceste FBiH uputile su poziv na adrese sedam građevinskih tvrtki koje su prošle fazu pretkvalifikacije za dostavljanje financijskih ponuda. Među njima nema tvrtki iz Hrvatske, a sudjeluju građevinske kompanije iz Austrije, Španjolske, BiH, Azerbajdžana te Kuvajta. Jedino Kinezi dali ponudu Elektroprivreda BiH provela je proceduru otvaranja konačnih ponuda kompanija koje su ušle u uži izbor za izgradnju Bloka 7 TE Tuzla od 450 MW. Prilikom procedure otvaranja ponuda ustanovljeno je da je jedinu validnu ponudu dostavila kompanija China Gezhouba Group Co Ltd.- Lider Guandong Electric Power Design Institute. Japanska kompanija Mitsubishi Hitachy Power Systems Ltd otkazala je sudjelovanje jer, kako je navela, nije u mogućnosti osigurati vlastito učešće u financiranju zbog političke situacije koja vlada u BiH. Drugi pokušaj prodaje hotela u Gradcu Agencija za privatizaciju Federacije BiH objavila je drugi javni poziv za prodaju hotela Đuro Salaj u Gradcu u Hrvatskoj, s pripadajućim zemljištem ukupne površine 8957 četvornih metara i to metodom neposredne pogodbe. Početna cijena iznosi 4.250.000 eura.

Tradicionalno dobra promocija hrvatskih izlagača Umjesto već godinama uobičajenih 300.000, organizatori ove godine zbog katastrofalnih poplava u regiji očekuju znatno manji broj posjetitelja kako se nakon višegodišnjeg nastupanja na zajedničkom štandu mnoge hrvatske tvrtke odlučuju za samostalni nastup nakon što su stekle poslovne partnere, ugovorile distributere ili, jednostavno, “pustile poslovno korijenje” za samostalno djelovanje na srpskom tržištu. Pored ovog klasičnog nastupa na Međunarodnom poljoprivrednom sajmu, HGK-ŽK Osijek

Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

ako se zbog velike prirodne katastrofe koja je posljednjih dana zadesila i Srbiju i susjedne BiH i Hrvatsku razmišljalo o odgodi novosadskog sajma, on se ipak održava. Na njemu ove godine sudjeluje 1500 izlagača iz 60 država, a nakon što je partner sajma lani bila Hrvatska, ove je godine to Nizozemska. Poljoprivredni sajam u Novom Sadu jedan je od najvećih europskih sajmova, no ovaj se put, zbog izvanrednih okolnosti izazvanih poplavama u regiji, očekuje manje posjetitelja. Umjesto već godinama uobičajenih 300.000, organizatori do ponedjeljka 26. svibnja, do kada sajam traje, očekuju znatno manji broj posjetitelja, naročito iz unutrašnjosti Srbije. Inače, svi sajamski izlagači

su zamoljeni da dio izloženih artikala, nakon zatvaranja sajma, doniraju kao pomoć za nastradale u poplavama u Srbiji. Osijek i Otočac zajedno HGK-Županijska komora Osijek već tradicionalno, 14. godinu zaredom, organiza nastup hrvatskih i osječko-baranjskih gospodarstvenika na novosadskom sajmu. Tako i ove godine, na zajednič-

kom velikom štandu izlaže gotovo 30 hrvatskih tvrtki različitih djelatnosti. Glavnom organizatoru – HGK-ŽK-u Osijek – ove se godine pridružio i ŽK Otočac. Prema riječima Jelene Radić iz osječke komore, mnogi izlagači već godinama koriste usluge HGK-a i promoviraju svoje proizvode na ovom sajmu. O uspješnosti ovakve pomoći hrvatskom gospodarstvu svjedoče i podaci

HGK-ŽK Osijek već petu godinu na ovom sajmu organizira izravne poslovne razgovore već petu godinu organizira učinkovite, ranije ugovorene izravne poslovne razgovore predstavnika zainteresiranih tvrtki iz Hrvatske s predstavnicima željenih tvrtki iz drugih zemalja.

B2B razgovori Naime, Europska poduzetnička mreža SrbijePrivredna komora Srbije i Univerzitet u Novom Sadu u suradnji s novosadskim sajmom organiziraju međunarodne poslovne susrete AgroB2B@ NSFair. Ti su razgovori, s kratkim predstavljanjem konkretne tvrtke, namijenjeni prvenstveno proizvođačima i trgovcima hrane i pića, ali su otvoreni i za povezane sektore poput sektora poljoprivredne mehanizacije, gnojiva i zaštite bilja, pakiranja proizvoda i drugih. U ime Europske poduzetničke mreže koja djeluje pri ŽK-u Osijek, Ivana Erak kaže da su ovogodišnji razgovori naših tvrtki s kolegama iz Turske, Grčke i Srbije bili izrazito uspješni. Sudeći prema dogovorenom u Novom Sadu, prvi poslovni efekti bit će poznati vrlo brzo.

*Odjeci 5. Sarajevo Business Foruma Katarski fondovi

Khalid bin Mohammed Al Attiyah, ministar vanjskih poslova Katara, izjavio je nakon SBF-a da će njegova država osnovati investicijski fond putem kojeg će pet velikih kompanija iz Katara investirati u infrastrukturne, elektroenergetske, financijske i druge

sektore u BiH. Katar će također osnovati poseban Fond prijateljstva putem kojeg će financirati isključivo projekte namijenjene za zapošljavanje mladih. Projekt Turističko selo Direktor Euro-Asfalta Sarajevo Hamed Ramić i predsjedavajući kompanije New Block Building Construction Co. Riyadh Yousif potpisali su memorandum o razumijevanju za pokretanje zajedničke investicije u

građevinarstvu u BiH pod nazivom Turističko selo. Riječ je o kompleksu za odmor i rekreaciju koji će se graditi na području sarajevske općine Ilidža, na lokalitetu Stojčevac, nekadašnje Titove rezidencije totalno uništene u ratnim razaranjima. Saudijski fond za razvoj Saudijski fond za razvoj financirat će razvojne projekte u BiH sa 170 milijuna dolara. Riječ je o

kreditima, ali i dva granta. Otprije se okončava realizacija 15 projekata iz sektora cestogradnje i željeznica, a u ovoj i narednoj godini realizirat će se

projekt izgradnje Univerzitetske biblioteke u Sarajevu vrijedan 17 milijuna eura. U proceduri su krediti za izgradnju novih di-

onica autoceste na koridoru V.c. Projekti FK-a Željezničar Uprava FK-a Željezničar ugodno je iznenađena intresom potencijalnih investitora za projekte koje su prezentirali na 5. SBF-u. Ponuđeni su projekti za dogradnju stadiona s hotelom, trgovačkim centrom i poslovnim prostorom. Interes je pokazan i za ulazak u vlasničku strukturu tog nogometnog kluba, i to u iznosu od 30 do 50 milijuna konvertibilnih maraka.

www.privredni.hr Broj 3829, 26. svibnja 2014.

( 95 od ukupno 124 tvrtke u kojima udjel ima država ponuđeno na prodaju

Zadaće novog mandata

Slovenija: topi se strah od stranih ulagača Drukčije od Hrvatske gdje kritičari aktualne vlasti papagajski ponavljaju “kako ovi ne znaju ništa”, u Sloveniji se predlažu sasvim konkretna rješenja za izlazak iz krize Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

avršena je operacija prijenosa loših potraživanja iz slovenskih dokapitaliziranih banaka – NLB-a i NKBM-a, objavila je prošli tjedan DUTB, slovenska “loša banka”. Nominalna vrijednost prenesenih potraživanja iz NLB-a iznosi 2,278 milijardi eura, a iz NKBM-a 1,22 milijarde. Dvije najveće državne banke dobile su istodobno od DUTB-a 1,1 milijardu eura kapitala u državnim obveznicama. Na žalost, prezadužena slovenska poduzeća zasad nisu registrirala ni jedan znak da su banke sanirane. Aljoša Huber iz tvrtke Svetloba izjavio je da se još nitko nije ogrijao na bankarskoj sanaciji te da će njegova tvrt-

ka najvjerojatnije biti prinuđena potražiti novac u Austriji. Cvetana Rijavec, kao šefica Ljubljanskih mlekarn, što ih je nedavno posredstvom Dukata preuzeo francuski Lactalis, pohvalila se da ih mimoilaze posljedice kreditnog grča.

Strano vlasništvo počinje se doživljavati kao važna sastavnica liječenja slovenske krize “Izvore financiranja za nas sređuje vlasnik, i to u inozemstvu”, rekla je šefica uprave Ljubljanskih mlekarn. Sličnih primjera koji pokazuju da ne treba zazirati od stranih ulaga-

ča sve je više, čak toliko više da se postupno počinje topiti uvriježeni otpor zagovornika “slovenskog nacionalnog interesa u gospodarstvu”. Pod barjakom takvog interesa učinjene su brojne incestuozne veze između politike i gospodarstva. “Pajdaški kapitalizam” smatra se jednim od većih uzročnika krize koja je Sloveniju bacila nekoliko godina unatrag i u režim pooštrenog nadzora Europske komisije. Privatizacija koja ozdravljuje Strano vlasništvo počinje se doživljavati kao važna sastavnica liječenja slovenske krize. Dr. Jože P. Damijan, ekonomist i redoviti profesor Ekonomskog fakulteta u Ljubljani, ovih dana javno se zauzeo za masovnu privatizaciju

slovenskih poduzeća, naglasivši da je u toj privatizaciji manje važna milijarda eura moguće kupnine za 15 poduzeća s popisa za prodaju. Prioritetno je da se škarama stranog vlasništva prerežu niti nezdrave prepletenosti politike, gospodarstva i bankarstva. Profesor Damijan pohvalio je ministra financija Čufera stoga što je prvotnom popisu 15 poduzeća za prodaju (među većima su Telekom, Aerodrom i Adria Airways) dodao još 80 od ukupno 124 poduzeća u kojima slovenska država ima vlasnički udjel. Među dodatnim tvrtkama za prodaju po važnosti se izdvajaju Petrol, Gorenje i banke – NKBM, Abanka, Banka Celje, vjerojatno i Gorenjska banka. Njih je najbolje prodati, a imalo bi smisla da ih kupe strane banke

već etablirane na slovenskom tržištu. Dobrodošla ulaganja i u energiju Sve utjecajniji ekonomist mlađe generacije zagovara i prodaju dijela energetskog sektora. Damijan ne bi prodavao elektrodistribucijska poduzeća, ali bi rado vidio strane tvrtke prije svega u Termoelektrani Šoštanj. Budućoj slovenskoj vladi Damijan savjetuje da se potrudi dovesti privatne ulagače za gradnju hidroelektrana na Muri i srednjoj Savi. Jednako tako sugerira da se mrežu autocesta prepusti privatnim ulagačima, znajući da će oni zbog otplate nagomilanih kredita kojima je izgrađena autocestna mreža te zbog vlastite dobiti drastično povećati cestarine.

Ekonomist Damijan ima recept i za zdravstvo Ekonomist Jože P. Damijan preporučio je masovnu privatizaciju novoj slovenskoj vladi u tekstu kojim se posredno odazvao na poziv dvije veće parlamentarne stranke koje su zatražile da im pomogne u sastavljanju gospodarskih programa. Odbio je suradnju jer ne želi političko angažiranje, ali je spremno ispisao 10 natuknica ključnih za izlazak iz krize navodeći da sve stanu u mandat jedne vlade

pod uvjetom da u nju uđu odlučni ljudi. Zanimljiva su Damijanova zapažanja o zdravstvenoj reformi koja je trenutačno najveći bauk za slovensku politiku. “Pita li se bilo kojeg direktora uspješne bolnice, taj će u jednu minutu izrecitirati ključne mjere racionalizacije”, zapisao je u uvodu teksta. Damijan kaže da je nužno specijalizirati bolnice i regionalno ih povezati, te prebaciti urgentne usluge na opću

praksu jer to nalažu ekonomski razlozi. Nužno je uvesti jedinstvenu cijenu za istu vrstu zahvata i usluga jer razlike sežu trenutno do peterostrukih iznosa. Originalni, a zamjenjivi lijekovi, predstavljaju nadstandard koji valja doplatiti. Damijan se zauzima i za reguliranje rada liječnika u slobodnom vremenu unutar vlastite ustanove. On bi, nadalje, svaki posjet liječniku nadogradio s pet eura partici-

pacije. Uvjeren je da bi time nestali nepregledni redovi iz čekaonica. Posebno je sumnjičav prema sustavu javnih nabava. Smatra da su natječaji najskuplji oblik nabave – da vrijede, prakticirala bi ih privatna poduzeća. A to nije slučaj. Nabave treba prepustiti predstojniku ustanove uz precizno reguliranje njegove materijalne odgovornosti u postupku javnog pregovaranja s ponuđačima.

*vijesti Policija na sjednici Nadzornog odbora ACH-a Na sjednici Nadzornog odbora ACH-a, tvrtke u vlasništvu menadžera, generalna direktorica Sonja Gole i njezina zamjenica Vera Mihatovič sukobile su se tako žestoko da su morale intervenirati i snage reda. Direktorica i zamjenica razišle su se u pogledima na način razduživanja inače prezadužene tvrtke koja u svom sastavu ima i tvrtku kćer Adria Mobil. Banke bi se rado naplatile prodajom Adrije, a Goletova na to ne pristaje. Porez na zaboravljeni prihod Nekadašnji šef Intereurope Andrej Lovšin nije prijavio 1,6 milijuna eura prihoda stečenih u razdoblju od 2006. do 2010., a nije znao objasniti ni njihovo podrijetlo, pa je od Porezne uprave dobio uplatnicu za plaćanje poreza na dohodak u iznosu od 680.000 eura. Uz uplatnicu njemu je ispisana i kaznena prijava. Trbovlje uvodi lokalnu valutu

Bivši nadzornik u Banci Slovenije Zoran Jurij Tomsits pokrenuo je u svom rodnom Trbovlju tranzicijski pokret po uzoru na slične u Velikoj Britaniji i drugim europskim zemljama. Cilj tog pokreta je povećati prehrambenu samoopskrbu, a kasnije otvarati i socijalne trgovine, centre za pomoć u kući, razne popravljaonice za potrebe starijih ljudi te niz energetskih zahvata. Da bi više novca ostalo u lokalnoj zajednici, Tranzicijski pokret u Trbovlju planira uvesti lokalnu valutu – zasavsku lipu. Cijela zamisao temelji se na prodaji roba i usluga uz primjeren popust, sve u svrhu veće samoopskrbe.

24 TURIZAM *vijesti Druga sezona projekta Discover Croatia S ciljem promocije Hrvatske isključivo online kanalima u Hrvatskoj uskoro započinje druga sezona projekta Discover Croatia. Ovogodišnja tema su Legende Hrvatske u čije su istraživanje i pripremu uključene regionalne i lokalne turističke zajednice, nacionalni parkovi, muzeji te zainteresirani pojedinci. Snimanje započinje 16. lipnja u Šibensko-kninskoj, a završava 26. lipnja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, uz financijsku i programsku potporu turističkih zajednica tih županija. Panoramska web kamera među top 10 u svijetu

Nova panoramska web kamera u sustavu LiveCamCroatia postavljena u Baškoj Vodi uvrštena je u top 10 najboljih live stream web kamera u svijetu. Tako je u svibnju došla na treće mjesto u izboru vodećih stručnjaka za videotehnologije iz EarthCama, jednog od najvećih i najutjecajnijih portala za web kamere u svijetu. Na prvom mjestu nalazi se kamera koja snima obnovljeni WTC u New Yorku, dok je na drugom kamera s pogledom na Dealey Plazu u Texasu. Web kamera iz Baške Vode prestigla je čak i kameru koja se nalazi na Međunarodnoj svemirskoj postaji. Niže cijene karata za put oko svijeta Udruga Star Alliance u kojoj se nalazi i Croatia Airlines proširila je ponudu za svjetske putnike uvođenjem četiriju dodatnih kategorija zrakoplovnih karata za put oko svijeta (Round the World - RTW). Putnici sada mogu birati između ukupno 14 RTW karata, od čega su tri za putovanja u prvom razredu, četiri za poslovni i sedam za ekonomski razred.

Privredni vjesnik Broj 3829, 26. svibnja 2014.

( oko 100 tvrtki ( 10% udio predstavilo se na CBS-u

nautičkog turizma u turističkom prihodu

U Splitu od 21. do 25. svibnja održan 16. Croatia Boat Show

Zamjetan pad broja izlagača Vicenco Blagajić, predsjednik Uprave tvrtke Profectus koja organizira CBS, pad sajma pripisuje lošem stanju u nautičkom sektoru i maloj brodogradnji

vogodišnji Croatia Boat Show eksperimentalno je, kako je to rekao splitski gradonačelnik Ivo Baldasar, održan na Zapadnoj obali. Grad Split, koji upravlja tim dijelom obale, tvrtki Profectus tu je omogućio besplatno održavanje sajma. Svoju je ponudu ove godine, prema riječima organizatora, predstavilo oko 100 tvrtki, pa i automobilskih, a među tridesetak plovila usidrenih uz Zapadnu obalu dominirao je brod Hrvatske ratne mornarice - raketna topovnjača Pe-

Među tridesetak plovila izloženih na sajmu dominirala je raketna topovnjača Hrvatske mornarice tar Krešimir. Podsjetimo, najveći broj izlagača Croatia Boat Show je imao

2008. godine kada je na njemu sudjelovalo 500 izlagača sa čak 470 izloženih jedrilica, motornih brodova, katamarana, luksuznih i mega jahti. Vicenco Blagajić, predsjednik Uprave tvrtke Profectus koja organizira CBS, vidljivi pad sajma pripisuje lošem sta-

nju u nautičkom sektoru i maloj brodogradnji, podsjećajući kako su tijekom gospodarske krize propala i neka poznata svjetska brodogradilišta. Velik doprinos nautičkog turizma S druge strane, savjetnik ministra turizma Ivo

Bašić je otvarajući Sajam upravo nautički turizam istaknuo kao jedan od najstabilnijih i najpropulzivnijih dijelova hrvatskog turizma, u čijem ukupnom prihodu sudjeluje s čak 10 posto. “Nautički turizam daje veliki doprinos razvoju turizma, a Hrvatska s oko 6000 kilometara

obale i više od 1000 otoka ima velike potencijale za unapređenje nautičkog turizma. U ovoj turističkoj godini glavni pravci djelovanja bit će na izmjeni zakonske regulative čime će se nastojati olakšati svima onima koji žele ulagati i biti poduzetnici u turizmu”, istaknuo je Bašić. Zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije Luka Brčić rekao je kako je prostornim planom na području Županije predviđeno 70 lokacija za luke nautičkog turizma. Od toga će sedam biti većeg kapaciteta, s više od 200 vezova, a jedno pristanište bit će za velike brodove. Noviteti na ovogodišnjem sajmu bila su plovila Balt 818 Titanium CR, Dehler 38, Merry fischer 755 Marlin, te automobili Peugeot RCZ, Peugeot 308 te Mazda 3 i CX5. (J.V.)

Promocija turističke destinacije Daruvar-Papuk

Upoznajmo se kroz hranu i vino Turističko-gastronomska ponuda destinacije Daruvar-Papuk predstavljena je nedavno na zagrebačkom Cvjetnom trgu u organizaciji Turističke zajednice Daruvar-Papuk te u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom. Tom su prigodom predstavljene gastronomske delicije toga kraja poput vrhunskih vina, raznih vrsta meda, ali i Staročeško pivo koje se proizvodi u Daruvaru. Također su predstavljeni kupališni, wellness i zdravstveni programi Daruvarskih to-

plica te ponuda Termalnog vodenog parka Aquae Balissae. Na prezentaciji je bilo riječi i o raznim manifestacijama koje se održavaju u tom kraju, a posebice je istaknut Vinodar, festival vina koji se svake godine održava početkom lipnja u Daruvaru. Direktorica Turističke zajednice Daruvar-Papuk Ivana Plažanin Vuković istaknula je kako “stara rimska poslovica kaže: da bi se upoznao jedan narod potrebno je sjesti s njima za stol, kušati njihovu hranu i popiti njihovo vino”.

O tome da je HGK prepoznao kvalitetu destinacije Daruvar, govorila je Leila Krešić Jurić, direktorica Sektora za turizam HGK-a. Ona je na-

glasila kako je HGK tri puta dodijelio prvu nagradu upravo Daruvarskim toplicama, i to u kategoriji destinacije s toplicama u sklopu akcije

Turistički cvijet-kvaliteta za Hrvatsku. “Činjenica je da je teže privući turiste u kontinentalni dio Hrvatske, ali bez obzira na to, turizam u tom dijelu naše zemlje bilježi neprekidan rast. Prošle je godine u kontinentalnoj Hrvatskoj zabilježen rast turističkih dolazaka od 12 posto u odnosu na 2012.”, rekla je Leila Krešić Jurić. Dodala je kako upravo zbog razvitka svojih potencijala turistička odredišta u tom dijelu naše zemlje moraju biti na turističkoj karti Hrvatske. (S.P.)

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3829, 26. svibnja 2014.

( više od 4000 tvrtki ( 5 zaposlenih koristi se Gemmeusovim rješenjima

u Gemmeusu

Gemmeusov proboj na svjetsko tržište

Izvoz ne dolazi sam od sebe Hrvatska može biti globalno konkurentna u outsourcingu programera i proizvodnji manjih, specijaliziranih softverskih rješenja i mobilnih aplikacija, ističe osnivač Gemmeusa Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

voljan je dobar opis proizvoda na engleskom jeziku i vrlo lako ćete doći do stranih kupaca. Ono što je u poslovanju veći izazov odnosi se na činjenicu jeste li percipirani kao mala ili velika tvrtka. Jer, korporacije često preferiraju raditi s velikim tvrtkama. K tomu, lakše je raditi s američkim tvrtkama ako si baziran u SAD-u”, kaže on napomenuvši kako, kad je riječ o softveru, Hrvatska može biti globalno konkurentna u outsourcingu programera i proizvodnji manjih, specijaliziranih softverskih rješenja i mobilnih aplikacija koje je lako plasirati na trži-

oftverska tvrtka Gemmeus, koju je 2005. godine osnovala grupa mladih hrvatskih programera, na svjetsko se tržište probila s dva proizvoda - GemBox.Spreadsheet i GemBox.Document. Riječ je o programskim modulima koji drugim programerima u sklopu njihovih računalnih programa omogućavaju jednostavno rukovanje dokumentima kao što su Word, Excel ili PDF. Gemmeusu su do sada povjerenje ukazale brojne vodeće svjetske korporacije i agencije, uključujući Microsoft, British Petrol, Citigroup, Swarovski, Ernst&Young, svemirsku agenciju NASA te američku mornaricu i tamošnji nacionalni laboratorij Argonne. Željko Švedić, osnivač i direktor Gemmeusa, kaže kako je tvrtka nastala na temelju vlastita iskustva u razvoju računalnih aplikacija. “Naime, uvidjeli smo kako pri izradi programa koji imaju potrebu za rukovanjem dokumentima moramo koristiti spora, složena, skupa i često neodgovarajuća rješenja. Zbog toga smo razvili vlastita koja su učinkovita, standardizirana, dobro dokumentirana i cjenovno vrlo pristupačna te ih ponudili na svjetskom tržištu”, pojašnjava on. Švedić je dugogodišnje iskustvo gradio radeći za vodeće svjetske tehnološke kompanije. Tako je uz rad za Microsoftovu podružnicu u Hrvatskoj imao prilike raditi i

u američkoj tvrtki Infragistics u Silicijskoj dolini. Boraveći u tom tehnološki najdinamičnijem području na svijetu ubrzo je postao svjestan potreba razvojnih programera u velikim tvrtkama – konkretno, softverskih komponenti za jednostavnije i brže upravljanje dokumentima u sklopu računalnih programa. Sljedeći korak bio je njegov povratak u Hrvatsku te pokretanje Gemmeusa. Hrvatska svjesno u drugom planu Danas se Gemmeusovim rješenjima koristi više od 4000 tvrtki diljem svijeta, na svih pet kontinenata. To je uspjeh za malu hrvatsku tvrtku s petoricom zaposlenih koja zbog sve većeg obujma posla intenzivno traži dodatne programere i vanjske suradnike, a što je u vrijeme aktualne ekonomske krize rijetkost. “Biti 100 posto orijentiran na izvoz je dosta neobično za malu tvrtku u Hrvatskoj. Nemamo

uopće website na hrvatskom jeziku, jedini cjenik koji imamo je u dolarima, serveri su nam u Sjedinjenim Američkim Državama, dok su nam oglasi za posao na engleskom, koji je i službeni jezik za svu dokumentaciju”, napominje Švedić dodajući kako je Hrvatska svjesno stavljena u drugi plan. “Kada se i dogodi da neka hrvatska tvrtka kupi naše licence, cijene u kunama preračunavamo iz dolarskog iznosa, a sve upute za korištenje dobivaju na engleskom. Ljudi se u nas ponekad iznenade takvom pristupu. No kada vam je 99 posto tržišta u inozemstvu, onda je takav pristup razumljiv”, objašnjava on. Dobri izvozni rezultati, prema Švedićevim riječima, ne dolaze sami od sebe, već se tvrtka mora usmjeriti za to. “Proizvod, usluga, cijena i prodajni kanali trebaju od samog početka biti prilagođeni izvozu. Ideja da se lokalni proizvod ili usluga lako

može plasirati samo odlaskom na strane sajmove je utopijska”, smatra on. Zbog načina poslovanja, nastavlja, tvrtka se znala naći u administrativnim zavrzlamama. “Primjerice, kod registracije tvrtke u Hrvatskoj nismo mogli odabrati njen engleski naziv, već smo morali odabrati latinsku verziju jer je to tada bilo pravilo. Međutim, sve u svemu mislim kako nemamo posebnih poslovnih problema zbog administracije, koja je u različitim mjerama prisutna u svakoj državi. Ali treba težiti tome da se ona maksimalno pojednostavni i olakša poslovanje nama poduzetnicima”, ističe. Kvalitetan tehnički kadar U slučaju malih izvoznika softvera, naglašava Švedić, nevažna je činjenica dolazi li tvrtka iz male ili velike zemlje. “Ako imate dobar proizvod koji zadovoljava nečiju potrebu ili rješava problem, do-

Ideja da se lokalni proizvod ili usluga lako može plasirati samo odlaskom na strane sajmove je utopijska, smatra Švedić šte te ih mogu razvijati manji timovi do 10 ljudi. “Hrvatski programeri i IT stručnjaci globalno su konkurentni jer imamo kvalitetan tehnički kadar za relativno povoljnu cijenu. Dodatna prednost jest i ta da smo dio Europske unije. U razvoju proizvoda pak manje smo konkurentni jer nam nedostaje specifičnih znanja o dizajniranju i plasiranju na tržište. Osim toga, činjenica je da mladi ljudi koji u Hrvatskoj završe fakultet često nisu spremni za tržište rada, nedostaju im određena primjenjiva znanja i vještine. Osim ako se nisu dodatno educirali ili stekli praksu izvan fakultetskih okvira”, zaključuje Švedić.

*vijesti Traže se informatičari Njemački Troido, koji se bavi razvojem Android sustava i aplikacija, do kraja godine namjerava zaposliti veći broj informatičara, a traži ih upravo u Hrvatskoj. Jer, Troido je projekt u sklopu njemačke tvrtke Simvelop koju je 2001. godine osnovao Miroslav Šimudvarac. “Iz iskustva znamo da su hrvatski inženjeri prvoklasni. Pošto u Njemačkoj nema dovoljno informatičara, veliki dio tvrtki okrenuo se Istočnoj Europi. Mi smo fokus potražnje logično premjestili na Hrvatsku”, istaknuo je. Start Up Croatia U Zagrebu je održana konferencija Start Up Croatia čiji je glavni cilj bio poticanje razvoja dinamične, inovativne i poduzetničke kulture te usvajanje startup mentaliteta unutar poslovnih sustava. Sudionici su tako od ponajboljih svjetskih stručnjaka iz svijeta tehnologije, inovacija i investicija, mogli čuti kako unaprijediti poslovanje. U sklopu konferencije organiziran je Start Up Pitch natječaj za izbor najboljeg hrvatskog startupa. Najperspektivnijim poduzetničkim projektom s globalnim potencijalom proglašeno je medicinsko rješenje Teddy the Guardian. Tjedan javne uprave

Microsoft je od 20. do 22. svibnja organizirao Tjedan javne uprave. Tijekom tog događaja različitim ciljnim skupinama prezentirana je Microsoftova strategija, aktivnosti i rješenja sa željom prijenosa iskustva i najbolje prakse za korisnike tijela središnje vlasti, lokalne i regionalne samouprave te obrazovnog sektora. Osim predavanja, sudionici su imali priliku isprobati tablete i telefone s Microsoftovim Windows operativnim sustavom.

26 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Chil Rajchman Ja sam posljednji Židov Fraktura

Treblinka, Belzec, Sobibór - imena tih triju logora smrti zauvijek trebaju biti urezana u memoriju čovječanstva. U njima je u nešto više od godinu dana ubijeno više od 1,5 milijuna Židova. Rajchman je u Treblinku deportiran u ljeto 1942. s mlađom sestrom, koja je odmah ubijena. Izbjegao je likvidaciju jer je izabran da razvrstava odjeću ubijenih. Sjećanja na Treblinku zapisao je na jidišu nakon bijega iz logora u ustanku 2. kolovoza 1943. dok se skrivao u Poljskoj.

Ankica Tomić Damen kapric Naklada Ljevak

Damen kapric filmična je proza koja uvodi čitatelja u život suvremenog bračnog para koji muku muči s egzistencijom, složenom komunikacijom s roditeljima, prijateljima i ljudima s kojima dolazi u dodir, a najviše su opterećeni muškoženskim odnosima i vlastitim doživljajem ljubavi. Knjiga je hitovska produkcija koja njeguje jednostavnu i blagu narativnu osjećajnost onih koji spašavaju jedno drugo od sebe samih, raskrinkavajući pri tome što se događa u pejzažu između zidova nebodera, ali i izvan njih.

Alen Mešković UKULELE JAM Algoritam

Konačno se bližilo ljeto nakon kojega će Miki postati gimnazijalac. No, stigli su vojnici, glad i granate. Miki se našao s rukama na leđima i čelom na zidu, čekajući pucanj. Završio je kao izbjeglica na Jadranu, prinuđen ubrzano odrasti. Puni inventar krnje mladosti je tu: tulumi na plaži, djevojke, prijatelji i neprijatelji, glazba, izlasci u klub Ukulele. Još da je tu njegov brat, Mister No, koji je nestao u ratu, da roditelje ne mori apatija, da novi ratovi ne izbijaju i novi ljudi ne nestaju...

Elizabeth Chadwick Grimizni lav Znanje

Kraljevski dvor nagradio je Williama Marshala za iskazanu vitešku hrabrost i odanost u braku s Isabelleom de Clare. Sreću bračnog para prekida smrt kralja Richarda kojeg nasljeđuje njegov poročni brat John. Novi je vladar sumnjičav prema Williamu zbog njegova dobra odnosa s francuskim kraljem. John iskušava Williamovu privrženost i traži da mu preda sinove kao taoce. Isabella je protiv, no William nastoji zadržati hladnokrvnu sposobnost za diplomatska rješenja problema i udovoljava kraljevu zahtjevu.

Nikola Đurđević Numerologija - analiza imena i prezimena HARŠA

Zbroj imena i prezimena u numerologiji se naziva broj osobnosti. Broj osobnosti predstavlja zbroj naših sposobnosti u našim prijašnjim životima. Ime oslikava naslijeđe naše osobne povijesti oživljene u trenutku našega rođenja, koja nas je “pretvorila” u ono što sada jesmo. Obično zaključujemo kako smo svoje ime dobili izborom svojih roditelja ili je ono za nas odabrano tek pukim slučajem. No, naša imena nadahnuta su “šaptom više stvarnosti”.

Privredni vjesnik Broj 3829, 26. svibnja 2014.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Kablovi

PT. Terang Kita, Depok, Indonezija. Tvrtka proizvodi kablove i nudi svoje proizvode. Za više informacija posjetite www.trankakabel. com. Kontakt: mkt_tk@ trankakabel.com, +62 21 871 8888. Rasvjetna oprema

Shanghai Hongyuan Lighting&Electric Equipment, Shanghai, Kina, www.ldc.cc. Tvrtka je proizvođač rasvjetne opreme i traži uvoznike i distributere. Kontakt: lvdibd36@lvd.cc, +86 21 59175107. Energetska oprema

Emerson Network Power, Zagreb, www. emersonnetworkpower. com. Tvrtka se bavi proizvodnjom opreme za distribuciju i kontrolu električne energije. Kontakt: Vlasta Brozović, vlasta.brozovic@ emersonnetworkpower. com, +385 1 3654191. Instrumenti za kirurgiju

E.T.S., Zagreb. Tvrtka nudi instrumente za laparoskopiju i kirurgiju te

aparate za laparoskopiju. Kontakt: Miroslav Buzuk, miro@ets.medical.com, +385 1 2336466. Prijamnici i oprema za mjerenje

Inženjering za MTK, Zagreb, www.mtk.hr. Tvrtka proizvodi i nudi razne vrste prijamnika te opremu i dijelove za sustave za mjerenja, ispitivanje i kontrolu te uklopne satove. Kontakt: Ivan Ivančić, ivan.ivancic@mtk.hr, +385 1 2330324. Suradnja u elektroproizvodnji

Jetcontrol, Zagreb, www. jetcontrol.com. Tvrtka proizvodi uređaje za daljinsko gašenje jet-ski plovila. Zainteresirana je za nabavu elektroničkih komponenti, tiskanih pločica, vodootpornih kućišta, bežičnih radiomodula, antena za radionavigaciju, zaslona, adaptera/punjača te folijskih tipkovnica. Ta-

kođer je zainteresirana za usluge lemljenja elektroničkih komponenti i montaže proizvoda te izrade kablova. Kontakt: Nevenka Beroš, neve.beros@ jetcontrol.com, +385 98 456173. Elektromehanički proizvodi

TEP Ex, Zagreb, www. tepex.hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom protueksplozijski zaštićenih elektromehaničkih proizvoda. Proizvodi su namijenjeni za postrojenja ugrožena eksplozivnom atmosferom. Kontakt: Ivanka Uremović, prodaja@tepex.hr, +385 1 3782233. Elektrooprema za dizala

MLC electronic, Zagreb, www.mlc.hr. Tvrtka proizvodi elektroopremu za dizala. Kontakt: Zdravko Babić, zdravko.babic@ mlc.hr, +385 1 6548085. Baterije i akumulatori

Hubei Jopower Power, Hanchuan, Kina, www. jopower.com. Tvrtka nudi baterije i akumulatore. Kontakt: wendy@jopower.com, +86 712 8378827, +86 18771731801.

IZBOR IZ NADMETANJA Nadmetanja iz Hrvatske Kartonska ambalaža

Hrvatska pošta nabavlja kartonsku ambalažu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,7 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 16. lipnja. Uređaji za daljinsko očitavanje plinomjera

Grad Zagreb nabavlja uređaje za daljinsko radijsko očitavanje plinomjera. Procijenjena vrijednost nabave iznosi milijun kuna. Rok dostave ponuda je 9. lipnja. Gorivo

Hitna medicinska pomoć Osječko-baranjske županije nabavlja gorivo za službene automobile. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,7 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 3. srpnja. Usluge prijevoza

Državna uprava za zaštitu i spašavanje nabavlja

usluge prijevoza autobusima. Procijenjena vrijednost nabave iznosi pola milijuna kuna. Rok dostave ponuda za oba nadmetanja je 6. lipnja. Uređenje zelenih površina

KBC Rijeka nabavlja usluge hortikulturnog uređenja zelenih površina. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 282.000 kuna. Rok dostave ponuda je 5. lipnja.

Peleti

BH Pošta nabavlja pelete. Rok dostave ponuda je 19. lipnja. Sijeno

Poljoprivredno dobro Butmir nabavlja balirano sijeno. Rok dostave ponuda je 18. lipnja. Gorivo

Zavod zdravstvenog osiguranja Tuzlanskog kantona nabavlja gorivo. Rok dostave ponuda je 18. lipnja.

Vrećice za krv

Opća bolnica Varaždin nabavlja vrećice za krv. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 650.000 kuna. Rok dostave ponuda je 5. lipnja.

Žitarice i stočna hrana

Kazneno-popravni zavod Banja Luka nabavlja žitarice i premiks za stočnu hranu. Rok dostave ponuda je 18. lipnja.

Regija Uklopni štitovi i zaštitna odijela

Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo nabavlja uklopne štitove i zaštitna odijela. Rok dostave ponuda je 6. lipnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3829, 26. svibnja 2014.

Sajamski vodič

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Web INDUSTRIJA 2014

Stroj za razminiranje, jahta, brodovi...

29. svibnja, Zagreb

Radni stroj za razminiranje, procijenjen na 400.000 kuna. Pokretnina je stroj Hydrema, 910 MCV, proizveden 1999. godine. Ponude za ovaj stroj predaju se do 31. svibnja na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Stalna služba u Sisku.

Sajam održivog razvoja

Jahta procijenjena na 1,6 milijuna kuna. Pokretnina je Galeon 390

Fly, proizvedena 2007. godine u Poljskoj, registarske oznake 2181 ZD. Dražba za jahtu održat će se 10. lipnja u marini Dalmacija u Sukošanu. Jahta se ne može prodati za manje od trećine utvrđene vrijednosti, a zainteresirani kupci detalje o brodici mogu dobiti 3. i 4. lipnja 2014. od 9 do 12 sati u sobi 119/I. Općinskog suda u Zadru. Jamčevina za sudjelovanje na dražbi je 10 posto utvrđene vrijednosti pokretnine, odnosno iznos od 157.500 kuna koji se plaća se na žiro-račun ovog suda HR 23900011300000793, poziv na broj 113472012. Dva broda ukupno procijenjena na 2,7 milijuna kuna. Pokretnine su brod za prijevoz putnika bez kabina Tamaris (od čelika, dužine 24,40m, širine 5,80m i visine 2,90m, s motorima Cuminis NT 855 2x 162kW), te brod za prijevoz putnika bez kabina Lovor (od čelika, dužine 24,40m, širine 5,80m i visine 2,90m, s motorima Cuminis NT 855 2x 189kW). Dražba će se održati 27. svibnja

u 10 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Stalna služba Dubrovnik u sudnici 1. Dodatne informacije moguće je dobiti kod stečajnog upravitelja Mata Pušića na broj 098/344 075. Linija za proizvodnju bitumenskih traka procijenjena na 5,5 milijuna kuna. Pokretnina se nalazi u Poslovnoj zoni Muć. Ponude se predaju do 29. svibnja, a otvaranje ponuda je u 9 sati u prostorijama JB Anice Hukelj na adresi Matije Mrazovića 6 u Zagrebu. Jamčevina iznosi 300.000 kuna i uplaćuju se u korist žiro-računa stečajnog dužnika broj HR6424070 001300314068 kod OTP banke Hrvatska, uz opis plaćanja “jamčevina u predmetu St.-1001/12, linija za proizvodnju bitumenskih traka”, te uz upis OIB-a u pozivu na broj odobrenja. Zadnji pravovaljani dan uplate jamčevine je 28. svibnja. Sve dodatne informacije mogu se dobiti radnim danom od 9 do 15 sati na telefon 091/1493 214. Čaraparija u Čakovcu procijenjena na 17 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja 39.515 četvornih metara poslovnog prostora čaraparije s pratećim prostorijama, skladištem, nadstrešnicom i dvorom u Neumanovoj ulici 2. Nekretnine i pokretnine iz ove točke čine proizvodno-tehnološku cjelinu te se prodaju kao cjelina za ukupnu početnu cijenu od 18,9 milijuna kuna. Dražba će se održati 29. svibnja u 12.30 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, Ulica braće Radića 2, soba 223/II. Imovina koja je predmet prodaje,

kao i procjene sudskog vještaka, mogu se razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 098/481 953, te izvršiti uvid na web stranici Visokog trgovačkog suda. Jamčevina za usmenu javnu dražbu od 10 posto procijenjene vrijednosti mora se uplatiti do 28. svibnja. Poslovna zgrada i oprema pogona procijenjene na 5,5 milijuna kuna. Nekretnine i pokretnine predstavljaju 1650 četvornih metara prostora, poslovnu zgradu, dvorište i oranicu, opremu, alate i inventar, slike i automobil tvrtke Babilon, u Novakima, Tuđmanova ulica 5. Dražba za ovu imovinu će se održati 2. lipnja u 11.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Imovina koja je predmet prodaje može se razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 01/2332 344. Osiguranje je u iznosu od 10 posto od oglašene cijene za imovinu stečajnog dužnika. Praonica za tekstil u Dubrovniku procijenjena na 2,2 milijuna kuna. Cjelokupna imovina se sastoji od 1216 četvornih metara u Grudi u Konavlima, Bačev do 17A, a predstavlja kompletnu praonicu za tekstil, opremu i strojeve. Dražba za ovu imovinu održat će se na Trgovačkom sudu u Splitu, Stalna služba u Dubrovniku, 11. lipnja. Dodatne informacije je moguće dobiti na broj 091/1493 214 od 9 do 15 sati svaki radni dan. Jamčevina za sudjelovanje na dražbi je 10 posto od utvrđene vrijednosti imovine, zaključno do 9. lipnja.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Šesti sajam web industrije održava se u Hypo centru. Sastoji od izlaganja i cjelodnevnih predavanja na temu content marketinga.

zEEleni Fest

od 30. do 31. svibnja, Kutina

Projekt zEEleni fest integrira razne gospodarske sfere s ciljem poticanja gospodarskih aktivnosti.

Vridne ruke obale, zagore i škoja

Sajam autohtonih proizvoda, obrta i folklorne baštine od 30. svibnja do 1. lipnja, Trogir

Na sajamskom dijelu manifestacije bit će predstavljeni umjetnički zanati, tradicijski obrti i autohtona jela i pića, dok će se u programskom dijelu predstaviti narodni običaji i tradicijski plesovi i glazba.

Festival graševine Hrvatske

Prodajna izložba vina i ocjenjivanje vina 30. i 31. svibnja, Kutjevo

Festival graševine Hrvatske prodajna je izložba vina i drugih proizvoda koja uključuje ocjenjivanje vina, znanstveni skup, predavanje i okrugli stol.

MoslaVINA

Izložba vina Hrvatske i vina izvornih sorti od 30. svibnja do 1. lipnja, Kutina

Jedina izložba izvornih sorti vina održava se 21. put. Predstavljaju se oprema, vinari, udruge, gospodarstvenici, turistička ponuda.

Sajam Slavonski Brod

Međužupanijska stočarska izložba i sajam Slavonski Brod od 31. svibnja do 1. lipnja, Slavonski Brod

Sajam okuplja obrtnike, poduzetnike, gospodarstvenike te poljoprivredne proizvođače i trgovce opreme kako bi što bolje prezentirali svoje proizvode i usluge. U stočarskom dijelu stotinjak izlagača slavonskih županija izložit će svoja najkvalitetnija grla stoke.

Vinodar

Međunarodna izložba vina i sajam tradicionalnih proizvoda Bjelovarskobilogorske županije od 31. svibnja do 8. lipnja, Daruvar

Tijekom trajanja manifestacije tradicionalno se održava izložba proizvođača vina, eko-etno izložba, ocjenjivanje vina i etiketa, dodjela priznanja, sajam tradicionalnih proizvoda i popratne opreme te promocija turističke ponude. Podatke sakupili: www.sajmovi.eu

www.privredni.hr

28 SVIJET FINANCIJA

( samo 3,5 mlrd €

PV TJEDNI REPORT U tjednu od 12. do 18. svibnja ukupno je bilo 217 stečajnih postupaka što je za 25 više u odnosu na tjedan ranije. Brzih stečajnih postupaka je bilo 44. Za predstečajnu nagodbu je uloženo 34 prijedloga, 27 postupaka je započelo, a zaključeno je 26. Izbrisano je 218 subjekata. S likvidacijom je započelo 36 subjekata, a zaključilo ju je njih osam. Osnovano je 268 trgovačkih društava pri čemu prednjači Zagreb (110), a slijedi ga Split (32). U Trgovačkom sudu Rijeka je osnovano 26 trgovačkih društava, dok je na drugom mjestu Varaždin sa 21 novoosnovanim poduzećem. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a, čak 174, te ukupno 94 d.o.o.-a.

Privredni vjesnik Broj 3829, 26. svibnja 2014.

vrijednost dionica slobodnih za trgovinu na ZSE-u

Okrugli stol o tržištu kapitala

Letargična burza Poticaj burzovnoj živosti može donijeti najavljena privatizacija državnih udjela, a prostor za rast trgovanja otvara i stalni priljev novca u obvezne mirovinske fondove

STEČAJEVI

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

32 18 8 6 23 0 23 44 44 118 34 8 23 27 26

BRISANI SUBJEKTI

Brisani subjekti

218 218 44 36 8

Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Poslovni subjekti

268 94 174 0

d.o.o. j.d.o.o. d.d. Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

9 12 2 18 18 26 0

REJTING TJEDNA

KFK TEHNIKA d.o.o.

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

4 32 1 21 15 110

Igor Vukić vukic@privredni.hr

udeći po novcu koji se u razvijenim zemljama ulaže na burzi, i zagrebačko tržište kapitala ima lijepu budućnost. Prema istraživanju Ivane Barać iz VB investa, u Hrvatskoj se na burzi vrti iznos koji predstavlja oko četiri posto BDP-a, dok na boljim europskim tržištima prosjek iznosi 20 posto. Ali prava burzovna aktivnost moći će se razvijati tek kad se popravi opće gospodarsko stanje u zemlji. “Tržište će pozitivno reagirati na bilo koje pozitivne vijesti”, istaknula je je Ivana Barać na prošlotjednom okruglom stolu Tržište kapitala-povratak u 2004., u organizaciji časopisa Banka. Promet na Zagrebačkoj burzi sada je letargičan: nastavljen je trend iz prethodne dvije godine, kad je vrijednost protrgovanih dionica bila oko

tri milijarde kuna, što vraća burzu na razinu otprije 10 godina. Domaće tržište kapitala ima najbolju infrastrukturu koju je ikada imalo. Od trgovinske platforme do pravila izvještavanja za kompanije, i sve to ulaganja čini daleko jednostavnijim nego prije petnaestak i više godina, ocijenio je Denis Alajbeg sa Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta. Zbog toga se ne bi trebalo bojati ulaganja, smatra Alajbeg, a burzi jako nedostaje likvidnost.

Uloga države u povećanju broja sudionika na tržištu kapitala bit će ključna, ističe Ivana Gažić Poticaj burzovnoj živosti može donijeti najavljena privatizacija državnih udjela, složili su

se sudionici u raspravi. Prostor za rast trgovanja otvara i stalni priljev novca u obvezne mirovinske fondove. Uskoro će i veći broj građana shvatiti da se ne mogu oslanjati samo na mirovinu iz državnih fondova, pa će i sami ulagati za mirniju starost. Država bi trebala izlistati veći broj tvrtki Dubravko Štimac, predsjednik Uprave PBZ/ CO obveznog mirovinskog fonda, kaže kako je sve spremno za uvođenje tri potportfelja drugog mirovinskog stupa u kolovozu - A, B, i C - koji će biti namijenjeni štedišama ovisno o dobi i sklonosti riziku. Očekuje kako će se za najrizičniji, potportfelj A, odlučiti samo oni koji su bolje upoznati s kretanjima na tržištu kapitala. Štimac je ocijenio nužnim da država, makar djelomično, na burzi izlista veći broj kompanija, kako bi se aktivnim dioni-

čarstvom poboljšalo korporativno upravljanje. On očekuje da će sljedećih godina mirovinski fondovi postati većinski vlasnici barem nekoliko velikih domaćih tvrtki. Predsjednik Uprave Hanfe Petar-Pierre Matek primijetio je da su od ulaska u EU svi očekivali snažan impuls trgovini i privlačenje stranih investicija u Hrvatsku, ali to se za sada nije dogodilo. Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, dodaje da unatoč javnim ponudama Ine i HT-a prosječni građani malo znaju o tržištu kapitala. Puno se govori o padu likvidnosti i interesa ulagača, ali dionica slobodnih za trgovinu na ZSE-u ima u vrijednosti od samo 3,5 milijardi eura, od 17,5 milijardi eura ukupne kapitalizacije. Zato će uloga države u povećanju broja sudionika na tržištu kapitala biti ključna, zaključila je Ivana Gažić.

www.privredni.hr Broj 3829, 26. svibnja 2014.

(

recesijskih 1% u 2014. procjena je MMF

(

rast od 2% uslijedit će 2015.

Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda

Eurozona i investicije donijet će Hrvatskoj blagi oporavak Hrvatskim vlastima se savjetuje da naprave sveobuhvatne planove za provedbu fiskalne prilagodbe u srednjoročnom razdoblju kako bi se umanjila neizvjesnost smjera politike. Time će poboljšati povjerenje ulagača i ocjene rejting agencija Igor Vukić vukic@privredni.hr

manjivanje duga privatnog sektora i privlačenje izravnih inozemnih ulaganja najbolje su mjere za oživljavanje rasta ekonomije u Hrvatskoj, ocijenili su stručnjaci Međunarodnog monetarnog fonda. Rezultat ipak ne dolazi brzo. U ocjeni Izvršnog odbora MMF-a, objavljenoj prošlog tjedna, procjenjuje se da će i ovu godinu Hrvatska završiti u recesiji od jedan posto. MMF očekuje da će blagi oporavak uslijediti 2015., s rastom od dva posto. Rast će potaknuti obnovljena aktivnost poduzeća koja su reformirana predstečajnim nagodbama, a nove narudžbe pojavit će se i zbog oporavka gospodarstva u zemljama Europske unije najvećim hrvatskim trgovinskim partnerima. Neuobičajeno dugotrajna recesija Izvršni odbor MMF-a procjene je donio na temelju informacija svog izaslanstva što je u Hrvatskoj boravilo u travnju. Konstatira se da u Hrvatskoj i dalje vlada neuobičajeno dugotrajna recesija. U 2013. realni BDP se smanjio petu godinu zaredom. Stopa nezaposlenosti porasla je na 17 posto. Domaća potražnja i dalje je niska jer su poduzeća i stanovništvo usredotočeni na smanjenje prevelikih dugova akumuliranih u godinama prije krize. Izvoz i izravna inozemna

ulaganja također su niski zbog duboko ukorijenjenih strukturnih slabosti i krize u zemljama trgovinskim partnerima. Makroekonomski prostor za intervenciju je sužen: fiskalna politika više nema prostora za djelovanje, a monetarna je politika ograničena. Tečaj kune prema euru treba održavati stabilnim kako deprecijacija ne bi uzrokovala povećanje vrijednosti duga vezanog uz euro.

Fiskalna politika više nema prostora za djelovanje, a monetarna politika je ograničena Recesija stvara pritisak na javne financije. U 2013. manjak se povećao na približno 5,5 posto BDP-a zbog niskih prihoda te preuzimanja dugova i dospjelih nenaplaćenih potraživanja poduzeća u državnom vlasništvu. Jav-

ni dug sada premašuje 60 posto BDP-a i vrlo brzo raste. Zbog takvih kretanja sve vodeće agencije za utvrđivanje rejtinga snizile su rejting Hrvatske na razinu nižu od investicijske. Zemlja je morala u proceduru smanjenja prekomjernog deficita. Izaslanici MMF-a upoznati su da je Vlada počela rješavati dugotrajne strukturne probleme i da želi provesti i privatizaciju poduzeća u državnom vlasništvu. Donesen je Zakon za poticanje ula-

Uvesti moderan porez na imovinu Fiskalna prilagodba treba se provoditi i na strani prihoda i na strani rashoda, kažu u MMF-u. Na prihodnoj strani nemaju ništa protiv uvođenja “modernog poreza na imovinu”. Zatim treba pozorno pratiti rizike koji za banke i državu proizlaze iz plasmana poduzećima u državnom vlasništvu. Ne treba odustati od reformi na tržištu rada. Od povećanja participacije radne snage, preko ublažavanja rigidnosti tržišta rada do restrukturiranja poduzeća u državnom vlasništvu. Neophodno je i poboljšanje poslovne i investicijske klime, osobito preko reforme pravosudnog sustava. Radnim zakonodavstvom, koje je trenutačno u parlamentarnoj proceduri, mogao bi se poboljšati kapacitet tržišta rada za prilagođavanje šokovima, ocijenili su izvršni direktori MMF-a.

ganja, započelo se s predstečajnim nagodbama za brži oporavak insolventnih poduzeća. HNB-u je poručeno da nastavi povećavati devizne pričuve kako bi se moglo reagirati na veće gospodarske potrese. Pohvaljene su mjere hrvatske središnje banke kojima su poslovne banke obvezane na održavanje primjereno visokih rezervi kojima je ojačana stabilnost financijskog sustava jer je osigurano da banke imaju velik kapacitet za apsorbiranje gubitaka. Djelotvorno korištenje EU fondova Analitičari MMF-a još su jednom napomenuli da u početnom razdoblju u postupku smanjivanja deficita treba nastojati postići kompromis između brzine konsolidacije i njena usporavajućeg djelovanja na gospodarsku aktivnost. Dodatno, direktori su savjetovali hrvatskim vlastima da naprave sveobuhvatne planove za proved-

bu fiskalne prilagodbe u srednjoročnom razdoblju kako bi se umanjila neizvjesnost smjera politike. Time će poboljšati povjerenje ulagača i ocjene rejting agencija. Direktori MMF-a podržali su planove hrvatskih vlasti da monetarnom politikom očuvaju ciljeve vezane uz tečaj i održavaju adekvatne pričuve. Također su primili na znanje procjenu članova Misije MMF-a da je realni efektivni tečaj možda umjereno precijenjen, ali naglasili su da je takva procjena nesigurna. Pozdravljen je i dosadašnji napredak u strukturnim reformama, uz naglasak da su nužni daljnji napori za poboljšanje inozemne konkurentnosti i oporavak bilanci u privatnom sektoru. Treba također nastaviti s nastojanjima da se osigura brzo i djelotvorno korištenje sredstava iz europskih fondova, zaključeno je u MMF-u, koji će nastaviti pažljivo pratiti upravljanje hrvatskim javnim financijama.

*vijesti Ersteu kredit EIB-a od 50 milijuna eura Predstavnici Erste banke i EIB-a potpisali su ugovor o kreditu od 50 milijuna eura za financiranje malog i srednjeg poduzetništva, Mid-Cap poduzeća te malih i srednje velikih infrastrukturnih projekata u javnom sektoru. Osim toga, sredstva se mogu trošiti kao investicija ograničene veličine u segmentima poput ekonomije znanja i zaštite okoliša. Pritom se posebno naglašava financiranje projekata energetske učinkovitosti u privatnom i javnom sektoru. Nove kategorije OMF-ova Nove kategorije obaveznih mirovinskih fondova, koji se s obzirom na konzervativnost ulaganja dijele na A, B, i C s radom trebaju početi najkasnije 21. kolovoza. Četiri postojeća OMF-a spremna su za primjenu novina u drugom stupu obvezne mirovinske štednje, odnosno “lansiranje” novih kategorija fondova, a čekaju još samo odobrenje Hanfe. Svi postojeći članovi obveznih mirovinskih fondova, više od 1,68 milijuna građana, prema odredbama novog Zakona postaju članovi mirovinskih fondova kategorije B, no mogu uz zakonska ograničenja, odabrati prelazak u fond A ili C. Suradnja burzi

U travnju je u Skopju osnovan SEE LINK, zajednička kompanija Zagrebačke, Makedonske i Bugarske burze, zamišljen kao platforma za prosljeđivanje brokerskih naloga i na njemu će se moći trgovati svim dionicama izlistanima na tim burzama. U početku će najvjerojatnije biti dostupne samo dionice najpoznatijih tvrtki. S radom bi platforma trebala započeti početkom 2015.

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3829, 26. svibnja 2014.

Tržište novca Zagreb

Visoka likvidnost i niske kamate Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

znimno visoka likvidnost i dalje je glavno obilježje novčanog tržišta. Obilna ponuda novca podržava minimalnu razinu kamatnih stopa. Unatoč prijavljenim viškovima likvidnosti, dio sudionika teže dolazi do kratkoročnih pozajmica zbog međusobnih limita. Stoga gotovo redovito sudionicima ostaju neraspoređeni viškovi kratkoročne likvidnosti dok istodobno dio sudionika teže namiruje svoje potrebe. Hrvatska je izdala nove euro obveznice koje su emitirane na ino-

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

19.5. - 23.5. 2014.

12.5. - 16. 5. 2014.

350

300 3

250 200

2 150 100

50 0

19.5.2014.

20.5.2014.

21.5.2014.

zemnom tržištu. Veličina izdanja je 1,25 milijardi eura, dospijeće je svibanj 2022. (odnosno osam godina), s kuponskom kamatnom stopom 3,875 posto. Primarna cijena obveznica je 99,044 posto nominalne vrijednosti, a prinos do dospijeća

22.5.2014.

23.5.2014.

4,02 posto, što je najjeftinije inozemno zaduženje dosad. Naime, samo dva puta se Hrvatska uspjela zadužiti uz kamatu od pet i 5,50 posto, a sva ostala zaduženja kretala su se uz kamatu iznad šest do 6,75 posto. Naglašeno je da je smanjenje kamatnih stopa

ponedjeljak

utorak

na državne obveznice posljedica labavije politike Europske središnje banke, koja je zadržavanjem niskih kamatnih stopa nastavila s emisijom jeftinog novca te na taj način motivira financijske institucije da jače kreditiraju ekonomiju i poduzeća. Među-

srijeda

četvrtak

petak

tim, kao i hrvatske banke, i europske se radije odlučuju na financiranje država i kupnju državnih obveznica, pa i po cijenu manjih prinosa. Protekli tjedan Ministarstvo financija nije održalo aukciju trezorskih zapisa, a iduća je najav-

ljena za posljednji utorak u svibnju. Na dospijeću je 463 milijuna kunskih, te 31 milijun trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu. Planirani iznos izdanja je 400 milijuna kuna kunskih trezorskih zapisa, a od toga čak 300 milijuna kuna s rokom dospijeća od 364 dana. Uz kunske zapise planirano je i izdanje trezorskih zapisa u eurima u iznosu od 30 milijuna eura. Pred samim smo početkom glavne turističke sezone te dio investitora predviđa nešto višu potražnju koja bi mogla potaknuti blagi porast tržišnih kamatnih stopa tijekom turističke sezone.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Kuna u laganom padu

Mali rast Mirexa

Kuna je u proteklom tjednu gubila na vrijednosti prema svjetskim valutama. Po dvije lipe je izgubila i prevaluta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

kanadski dolar

JPY

japanski jen (100)

5,481155

CHF

švicarski franak

6,231217

GBP

britanska funta

9,410016

USD

američki dolar

5,587003

EUR

euro

7,608939

7.62

5,154409

USD

Mirex, obračunska jedinica prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je petka vrijedio 192,8264. U odnosu na tjedan ranije porastao je malenih 0,012 boda. 5.58

CHF

6.24

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

7.61

5.57

6.23

1,25%

1,0%

7.60

5.56

6.22

0,75%

7.59

5.55

6.21

5,12559

20.5.

21.5.

22.5.

7.58

5.54

6.20

7.57

5.53

6.19

23.5.

19.5.

20.5.

21.5.

22.5.

23.5.

19.5.

20.5.

21.5.

22.5.

23.5.

Međunarodno tržište kapitala

Azijske dionice na visokim razinama Azijske dionice su rasle prošlog tjedna i burzovni indeksi se nalaze na najvišim razinama u posljednjih nekoliko mjeseci. Li & Fung proizvo6870 6856

FTSE 100

đač igračaka i odjeće koji dvije trećine svojih prihoda ostvaruje na američkom tržištu porastao je 2,2 posto, a veliki rast je zabilježila i građevinska

tvrtka Sunac China. Najveći azijski proizvođač lijekova Takeda porastao je za 1,6 posto nakon što nisu proglašeni krivima za uzrokovanje raka kod dvi-

16600

4200

16550

Dow Jones

4170

6842

16500

6828

16450

4110

6814

16400

4080

19.5.

4550 4520

20.5.

21.5.

22.5.

23.5.

CAC40

4050 19.5.

9800 9750

20.5.

21.5.

22.5.

19.5.

14600

DAX

14480

4490

9700

14360

4460

9650

14240

4430

9600

14120

4400

9550

14000

19.5.

20.5.

21.5.

22.5.

23.5.

NASDAQ

4140

16350

6800

0,8% 0,6%

0,25%

0,4%

primjena od 24. svibnja 2014. 19.5.

Izvor: HNB

vrijedio 5,59 kuna, švicarski franak je zaključio tjedan na 6,23 kune, a euro je vrijedio 7,61 kunu.

ma švicarskom franku, dolaru i euru. Prošloga petka po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke dolar je

19.5.

20.5.

21.5.

22.5.

23.5.

20.5.

21.5.

22.5.

NIKKEI 225

19.5.

20.5.

21.5.

22.5.

23.5.

ju pacijentica koje su koristile njihov lijek za dijabetes. Euro je u tjednu gubio na vrijednosti prema dolaru kako je padalo povjerenje njemačkog poslovnog sektora, što će vjerojatno uzrokovati poticaje gospodarstvu Europske središnje banke. Rast su zabilježile španjolske i talijanske obveznice dok je cijena industrijskog metala padala. Na američkom tržištu nije bilo većih promjena u očekivanju podataka o prodaji kuća što će sigurno utjecati na smjer u kojem će krenuti ulagači u ovom najvećem svjetskom gospodarstvu.

0,2%

-0,25%

0,0% 22.4.

29.4.

10.5.

22.5.

16.5.

18.5.

20.5.

22.5.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 22.5.2014. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

197,6023 196,3702 176,1380 193,7563 192,8264

206,5614 221,7879 139,9614 161,9282 167,8736 186,3389 112,9132 129,4460 216,2300 210,6572 227,7567 109,7467 167,1225 148,1086 122,6108 195,5921 130,0099 141,3948 209,2197 179,3017 142,0279 169,1677

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3829, 26. svibnja 2014. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 925.702.616,46 kn

Crobexi pali, gubitnik Petrokemija iznosio 56 milijuna kuna što je pad od devet milijuna kuna, odnosno za 14 posto. Tjedne promjene najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od +5,97 do -45,89 posto. Indeks Crobex zabilježio je

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

roteklog tjedna je redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi u odnosu na tjedan ranije pao te je Top 10 po prometu HT d.d. Ledo d.d. Valamar Adria Holding d.d. Adris grupa d.d. (povl.) Ericsson Nikola Tesla d.d. Croatia osiguranje d.d. (red.) Petrokemija d.d. Atlantic grupa d.d. Arenaturist d.d. Adris grupa d.d. (red.)

tjedna promjena +2,23% -0,84% +5,97% -2,57% -0,20% +0,55% -45,89% +1,85% -3,56% -0,53%

zadnja cijena 153,00 8.310,00 187,00 265,00 1.561,94 7.340,00 40,00 816,85 270,00 273,53

promet 14.834.878,63 9.121.672,00 8.740.078,32 5.818.316,96 4.684.867,80 2.622.404,33 2.075.259,79 1.768.246,19 1.185.221,51 1.162.365,66

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 57.521.756,95 kn

tjedni pad od 0,86 posto na 1.693,15 boda, te tako ponovno pao ispod granice od 1.700 bodova. Crobex10 je pao za 0,49 posto i tjedan završio na 960,52 boda. Dobitnik tjedna je Valamar Adria Holding s rastom od 10 dionica s najvećim rastom cijene ZIF breza d.d. Badel 1862 d.d. Lošinjska plovidba holding d.d. PIK d.d. Turbo certifikat srebro short 4 ZIF Terra firma d.d. Turbos HT long 4 Magma d.d. Suncani hvar d.d. Proficio d.d.

5,97 posto na 187,00 kuna uz promet od 8,7 milijuna kuna. Od 10 najlikvidnijih, šest je izdanja tjedan završilo u crvenom. Gubitnik tjedna je Petrokemija s padom od čak 45,89 posto na

tjedna promjena +37,63% +19,75% +17,28% +17,14% +16,37% +13,43% +12,32% +11,56% +11,47% +10,54%

zadnja cijena 18,03 15,58 146,00 130,02 45,50 114,00 25,61 1,93 11,27 23,60

promet 794.722,50 42.793,14 586.319,43 7.500,90 182,00 6.954,00 146.775,82 26.391,74 1.915,90 285.774,41

INVESTICIJSKI FONDOVI

zadnja vrijednost 1.693,1500 960,5200 103,1164 130,7537

cijenu od 40 kuna uz promet od 2,1 milijuna kuna. Ukupno je 11 izdanja trgovano u iznosu većem od 10 dionica s najvećim padom cijene Pounje d.d. Petrokemija d.d. Turbos WTI - nafta short 5 Karlovačka banka d.d. Turbos DAX short 8 Dalekovod d.d. OT - Optima Telekom d.d. Turbos E-mini S&P 500 short 6 Turbos HT short 3 Podravska banka d.d.

tjedna promjena -0,86% -0,49% +0,77% +0,85%

milijun kuna, dok je 19 izdanja trgovano u vrijednosti većoj od pola milijuna kuna.

tjedna promjena -46,90% -45,89% -39,04% -23,15% -19,98% -18,29% -17,54% -16,67% -15,66% -13,04%

zadnja cijena 0,77 40,00 29,20 9,99 38,01 21,40 4,70 8,00 35,00 200,00

promet 2.387,00 2.075.259,79 17.720,80 499,50 348.052,10 402.300,49 64.660,60 209.371,00 5.250,00 164.400,00

*vijesti

Deseti tjedan u plusu Od ukupno 72 aktivna fonda, u proteklom tjednu su 62 fonda porasla. U minusu je tjedan završilo devet fondova. Protekli tjedan je deseti uzastopni tjedan u kojem kod fondova prevladavaju pozitivni rezultati. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +3,89 do

-0,42 posto. Četrnaest fondova je poraslo više od jedan posto, dok drugi tjedan uzastopno nijedan fond nije ostvario pad veći od jedan posto. Prema prinosu u zadnjih 12 mjeseci najuspješniji dionički fondovi su KD Victoria s rastom od 27,06 posto i FIMA Equity koji

je ostvario rast od 16,33 posto. Ukupno je šest fondova u promatranom razdoblju poraslo za više od pet posto. Najuspješnije mješovite fondove predvodi OTP uravnoteženi s rastom od 7,23 posto a slijedi Allianz Portfolio koji je ostvario prinos od 3,75 posto. Kod obve-

zničkih fondova najveći prinos u zadnjih 12 mjeseci bilježi HI-conservative (+7,50 posto) a slijedi PBZ Bond fond s rastom od 6,74 posto. Novčane fondove predvode Agram Euro Cash koji je porastao za 3,20 posto i Locusta Cash s rastom od 2,79 posto. (I.L.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

od 15.5. do 22.5. 2014. godine HPB Global

78,0720

*Tjedna promjena [%] 0,61

KD Victoria

16,9658

1,39

OTP uravnoteženi

103,0502

-0,21

HI-growth

€

9,1381

0,58

KD Balanced

8,1848

0,41

Raiffeisen World

€

126,6900

0,89

Agram Trust

53,2698

0,48

ZB euroaktiv

€

131,7882

0,51

NETA GBEM

€

8,2198

0,11

ZB trend

€

136,8470

1,30

Allianz Portfolio

127,8647

0,82

Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Valuta

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

FIMA Equity

60,5527

0,82

VB SMART

€

96,8038

0,24

KD Prvi izbor

12,1037

1,56

Raiffeisen Absolute

€

101,3100

0,37

Ilirika JIE

€

129,0359

2,23

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS

Raiffeisen New Europe

€

49,5100

0,73

ZB bond

€

172,4314

-0,08

PBZ Equity fond

€

9,2395

1,02

HI-conservative

€

13,0126

-0,01

HPB Dionički

86,0518

-0,04

Raiffeisen Bonds

€

161,1800

0,29

Erste Adriatic Equity

€

72,9100

-0,08

PBZ Bond fond

€

115,5788

0,31

NETA Global Developed

98,7068

1,22

Capital One

190,8756

0,43

ZB aktiv

101,5261

0,84

HPB Obveznički

€

143,1043

0,55

Capital Two

72,1775

0,58

NETA Emerging Bond

66,9169

0,35

Ilirika Azijski tigar

€

41,2771

1,14

Erste Adriatic Bond

€

106,8400

0,25

PBZ I-Stock

€

7,0190

2,03

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS

Platinum Global Opportunity

14,2260

1,18

PBZ Novčani fond

141,6507

0,01

KD Nova Europa

6,1385

3,89

ZB plus

173,4618

0,01

OTP indeksni

35,9800

-0,42

ZB europlus

€

148,8463

0,01

Platinum Blue Chip

€

94,8876

-0,06

PBZ Euro Novčani

€

137,2940

0,03

NETA Frontier

507,8649

0,97

Raiffeisen Cash

155,2400

0,03

OTP MERIDIAN 20

€

86,1147

0,63

Erste Money

148,9800

0,02

149,2790

0,03 0,03

66,5200

0,21

HI-cash

NETA US Algorithm

152,6762

2,15

PBZ Dollar fond

128,7011

NETA New Europe

78,8328

0,34

HPB Novčani

141,5857

0,01

Ilirika BRIC

€

69,2206

2,07

OTP novčani fond

131,1349

0,03

VB CROBEX10

90,3335

0,21

VB Cash

126,8237

0,03

KD Energija

9,9579

1,31

Agram Euro Cash

€

12,0184

0,04

ZB BRIC+

€

86,8220

3,68

Allianz Cash

116,9776

0,01

Raiffeisen Absolute Aggressive

€

113,4500

0,93

Erste Euro-Money

€

113,9300

0,03

Allianz Equity

€

120,7028

0,30

Auctor Cash

107,9447

0,02

Raiffeisen euroCash

€

104,6000

0,00

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global

€

141,3071

-0,05

HPB Euronovčani

€

105,5750

0,01

PBZ Global fond

€

12,6233

0,86

Locusta Cash

1314,6833

0,05

HI-balanced

€

10,9923

0,31

NETA MultiCash

105,6750

0,05

ICF Balanced

101,3040

0,44

OTP euro novčani

€

101,8995

0,00

Ponuđeno 1,35 milijardi eura obveznica Hrvatska država ponudila je na upis 1,25 milijardi eura vrijedne obveznice na europskim financijskim tržištima, a u prvom satu pristiglo je dvije milijarde eura vrijednih ponuda. Cijena izdanja kreće se oko 270 baznih bodova povrh mid-swapa, što bi bila kamata malo iznad četiri posto. Izdanje dospijeva na naplatu 30. svibnja 2022. godine. Menadžeri izdanja su Banca IMI, Deutsche Bank, JPMorgan i Societe Generale. Prije ovoga, Hrvatska se zadužila na inozemnom tržištu kapitala lanjskog studenoga, kada je prodala 1,75 milijardi dolara obveznica, s rokom dospijeća 2024. godine.

centru Zagreba. Uz prodajne objekte, Spar će preuzeti i sve zaposlenike.

Spar preuzima Dionine dućane

Jamnica najavila dividendu U pozivu na Glavnu skupštinu, koja će se održati 30. lipnja, vodstvo Jamnice predlaže isplatu dividende od 3164 kune po dionici, što u odnosu na cijenu dan prije objave daje prinos od 5,02 posto po dionici. Pri tome bi prvi dan trgovanja bez prava na dividendu (ex-dividend date) trebao biti 2. srpnja. Dividenda koju poduzeće ove godine nudi je dvostruko viša od lanjske koja je iznosila 1580 kuna po dionici i davala prinos od 2,85 posto. Ovakvo povećanje ne iznenađuje uzme li se u obzir da je neto dobit poduzeća u 2013. za 188 posto veća u odnosu na 2012. i iznosi 355,6 milijuna kuna.

Spar Hrvatska je u paketu preuzeo 20 trgovina od trgovačkog lanca Diona, koji je u vlasništvu obitelji Đure Gavrilovića. Preuzimanje je u skladu s Gavrilovićevom najavom povlačenja iz maloprodaje. Zaključenje ugovora treba odobriti i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Riječ je o dućanima od 250 i 900 četvornih metara, na lokacijama u užem

Istraturist na prodaji Zagrebačka banka pokušava prodati turističku kompaniju Istraturist, za koju su interes pokazale porečka Plava Laguna, Grupa Falkensteiner te Valamarova Riviera Adria. UniCredit je zatražio od svoje podružnice, Zagrebačke banke, da se fokusira na svoje osnovno poslovanje, odnosno da proda svoj turistički portfelj. Istraturist ima 20.000 ležaja u pet hotela, pet kampova i četiri apartmanska naselja, zapošljava 400 stalnih i 1200 sezonskih radnika i ostvaruje godišnji prihod od oko 450 milijuna kuna.

Pozivamo Vas na

8. konferenciju o sigurnosti i kvaliteti hrane koja će se održati od 26. do 28. svibnja u Opatiji u organizaciji Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore Teme konferencije: osiguravanje sigurnosti i kontrole kvalitete u lancu prehrane u EU-u pregled znanstvenih mišljenja EFSA-e krize u lancu prehrane alergeni u hrani granice poštenog informiranja financiranje službenih kontrola novosti u zakonodavstvu hrane životinjskog podrijetla Na konferenciji će se okupiti predstavnici nadležnih tijela, znanstvenih i stručnih institucija iz RH i EU-a, te subjekata u poslovanju hranom kako bi se predstavile stručne novosti, raspravili dosad poduzeti koraci u području sigurnosti i kvalitete hrane te najavile daljnje aktivnosti. U sklopu konferencije održat će se okrugli stol „Promicanje zdravlja i upravljanje preventivnim aktivnostima odabirom hrane“ na kojem će biti sudionici iz Ministarstva zdravlja, Ministarstva poljoprivrede, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te Hrvatske agencije za hranu.