Javna poduzeća Iz javnih poduzeća u državni proračun će se povući 1,6 milijardi kuna, ili oko 60 posto raspoloživa profita
Sigurnost i kvaliteta hrane U proceduri priznavanja oznaka na europskoj razini je 15 hrvatskih proizvoda, a na nacionalnoj razini još sedam
Prvi hrvatski 3D printer HGspot je plasirao prvi domaći 3D pisač uz koji i kućni hobi može postati unosan posao
tema tjedna
aktualno
hrwwwatska
Str. 4-5
Str. 8
Str. 17
2008 2009 2010 2010 2011 2012
3 8 3 0 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 2. lipnja 2014. Godina LXI / Broj 3830. www.privredni.hr
60
1953 2013
privredni vjesnik
odabrane najbolje poduzetnice / suradnja s britanijom / predstavljanja / regija / turizam / svijet financija
Trgovina traži potrošače
U ozračju stagnacije i pesimizma
Najveći godišnji pad prihoda od čak 20 posto trgovina je imala 2009. - a onda je nastupila četverogodišnja stagnacija >>10-11
AN POSELBOG PRI fo EEN in
si Što dono Network e p ro u E e Enterpris
Intervju: Damir Grgorović, rudan d.o.o.
Paneuropski koridori su povijest
>> 6-7
>> 5
“Do sada su mnoge hrvatske tvrtke u suradnji s nama ostvarile višemilijunske uštede u potrošnji vode i ostalih energenata”
Nakon 1,5 milijardi kuna ulaganja željeznica se vraća na brzine koje su vlakovi u Hrvatskoj ostvarivali prije tridesetak godina
Dan kreativnosti i inovativnosti
Kreativnost treba provesti kroz sve sustave U okviru Dana kreativnosti nagrađeni su kreativni projekti u devet kategorija Kreativnom sektoru u Hrvatskoj bit će dostupan program Europske unije Kreativna Europa 2014.-2020., vrijedan 1,8 milijardi eura, ali i sredstva iz fondova kohezijske politike, a osnivanje klastera jedan je od najbitnijih preduvjeta za povlačenje tih sredstava, istaknuto je na okruglim stolovima održanim u sklopu Danu kreativnosti i inovativnosti koje je organizirala Udruga MRAK - Mreža za razvoj i kreativnost. Na okruglim stolovima na teme Uloga kreativnih industrija u jačanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, Razvoj strategije kreativnih i kulturnih industrija u Hrvatskoj te Nove tehnologije - kreativnost i inovativnost u medijima posebno je istaknuto da su
Kreativnost je pokretač zrelih industrija, revitalizira urbane sredine i nositelj je inovacija u svim segmentima gospodarstva i društva. Ivana Nikolić Popović, predsjednica Udruge MRAK i Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija kreativne industrije jedan od najbrže rastućih sektora svjetskog gospodarstva koje postaju snažan pokretač razvoja. Kreativni sektor u Europi obuhvaća između 3,3 posto i 4,5 posto BDP-a Europske unije te zapošljava oko 7,5 milijuna ljudi. Kreativne industrije postale veći biznis od financija Statistike pokazuju kako su kreativne industrije postale, primjerice za London, veći “biznis” nego što je financijsko poslovanje. Novim programom Kreativni London u idućih 10 godina Englezi će, rečeno je, uložiti 50 milijuna funti kako bi se u tom periodu dobit od kreativnog sektora podigla na 32 milijarde funti i otvorilo 200.000 radnih mjesta.
DAN KREATIVNOSTI & INOVATIVNOSTI
Europska komisija prihvatila je strategiju Promocija kulturnih i kreativnih sektora za rast i poslove u EU-u koja ima za cilj otvaranje punog potencijala kreativnog sektora, a sve kako bi se potaknuli poslovi i rast unutar Europske unije. Upravo zato kreativnost treba provesti kroz sve sustave, od obrazovanja do svih postojećih industrija, istaknula je na Danu kreativnosti predsjednica Udruge MRAK i Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija Ivana Nikolić Popović. “Kreativnost je pokretač zrelih industrija, revitalizira urbane sredine i nositelj je inovacija u svim segmentima kako gospodarstva tako i društva”, rekla je dodavši kako joj je cilj osvijestiti značenje kreativnosti i kroz formu kreativnih industrija pokrenuti hrvatsko gospodarstvo. Stoga je Hrvatski klaster konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija u suradnji s uglednicima iz hrvatske društvene poslovne scene i relevantnim institucijama pokrenuo inicijativu razvoja strategije kreativnih i kulturnih industrija u Hrvatskoj, najavljeno je tim povodom. Dvostruki rast u desetak godina Svjetska trgovina dobrima i uslugama kreativnih industrija iznosila je 624 milijarde američkih dolara u 2011. godini, što je dvostruko više u odnosu na 2002. godinu. Tijekom proteklih godina vidljivo je kako najbrži rast ostvaruju zemlje u razvoju te razvijene zemlje, dok tranzicijske zemlje pak ne ostvaruju značajan udio u ukupnoj svjetskoj trgovini dobrima kreativnih industrija (0,8 posto u 2011. godini), što upućuje na problem, ali i na neiskorišteni potencijal rasta (UNCTD; 2013, Creative Economy Report), istaknula je voditeljica projekta Zorica Živković Farina. Dan kreativnosti i inovativnosti organiziran je pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Ive Josipovića i uz potpore Ministarstva gospodarstva, Ministarstva kulture, Ministarstva poduzetništva i obrta, Ministarstva turizma, Grada Zagreba, Gradske skupštine Grada Zagreba, Hrvatske gospodarske komore, POKROVITELJI: Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulPOKROVITELJI: turnih industrija te Udruge gradova. Ministarstvo turizma Republike Hrvatske
ORGANIZATOR:
PARTNERI: ORGANIZATOR:
23.05.2014. MUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI ZAGREB 20:00
Nagrade za kreativnost i inovativnost za 2014. godinu Nagrade su dodijeljene u devet kategorija: 1. Kreativni i inovativni proizvodni program ili proizvod: Genetički testovi za personalizirani pristup prehrani i tjelovježbi - GENOS d.o.o. 2. Kreativni i inovativni menadžer/ica: Vanja Žanko, freelance curator & art manager 3. Kreativni i inovativni razvojni program jedinica samouprave – gradovi: GRAD ŠIBENIK - Juraj Dalmatinac kao virtualni vodič za posjetitelje šibenske katedrale 4. Kreativni i inovativni turistički projekt ili proizvod: Ivanina kuća bajke - TZ GRADA OGULINA 5. Kreativni i inovativni projekt ili program u kulturi i umjetnosti: Krk - otok vila - CENTAR ZA KULTURU GRADA KRKA 6. Kreativni i inovativni projekt ili program kreativne industrije: Digitalna tehnologija u keramičkoj industriji KERAMIKA MODUS d.o.o. 7. Kreativni i inovativni projekt održivog razvoja: Razvoj konzorcija društvenih/socijalnih poduzetnika - ACT UDRUGA 8. Kreativni i inovativni edukacijski program: ORGANIZATOR: GESTA - SREDNJA ŠKOLA JASTREBARSKO ORGANIZATOR: 9. Kreativni i inovativni projekt društvene odgovornosti: Zelena ideja - HURA g.i.u. 1.1 Osnovni grafički standardi Znak i logotip - osnovni odnosi
Okomiti odnos - ujedno i temeljni te se preporučuje njegovo korištenje u korporativnim materijalima.
Vodoravni odnos - sekundarni, a njegova se primjena preporučuje kod velikih smanjenja.
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije
Ministarstvo turizma Republike Hrvatske
PARTNERI:
HRVATSKI KLASTER KONKURENTOSTI KREATIVNIH I KULTURNIH INDUSTRIJA
POKROVITELJI:
HRVATSKI KLASTER KONKURENTOSTI KREATIVNIH I KULTURNIH INDUSTRIJA
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije Ministarstvo turizma Republike Hrvatske
PARTNERI:
HRVATSKI KLASTER KONKURENTOSTI KREATIVNIH I KULTURNIH INDUSTRIJA
1.1 Osnovni grafički standardi Znak i logotip - osnovni odnosi
UVOD
www.privredni.hr Broj 3830, 2. lipnja 2014.
Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?
Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr
3
pvinfo
Boris Vujčić, guverner HNB-a:
G(H)ost komentator: Marija Dejanović, direktorica TZ-a Nin
Neprilagođena fiskalna politika
Evo kako se razvija prepoznatljivost
Postoje granice do kojih monetarna politika može pomoći, kao što mi, središnji bankari, uvijek pokušavamo objasniti. Monetarna politika bila je vrlo stroga prije krize, a tijekom krize smo je malo ublažili. Fiskalna se politika, međutim, nije prilagodila krizi. I tu je problem. Zemlje trebaju shvatiti - i to je lekcija koju iz krize moraju naučiti - da moraju imati učinkovitu fiskalnu politiku u ekonomski dobrim vremenima jer ako je nemaju, neće moći koristiti njezine alate u lošim vremenima.
Jasminka Samardžija, tvrtka Motivacijski govornik:
Naši lideri mogu sve kao i strani Čovjek može postići sve što želi ako ima jasan smjer, predano i dosljedno radi na njegovoj realizaciji, a iz svojih grešaka uči. Kriza je vrijeme za rast u dubinu, vrijeme samomotivacije. Većina naših uspješnih ljudi, lidera, u jednom je trenutku života bila u inozemstvu i tamo su shvatili da se po sposobnostima mogu mjeriti s tamošnjim ljudima, dapače, da mogu biti konkurentniji i uspješni, ali i da mogu puno naučiti od drugih. A mi se često podsmjehujemo sami sebi umjesto da brendiramo Hrvatsku onako kako bismo mogli, s obzirom na naše komparativne prednosti.
Jerko Jakšić, predsjednik Uprave Pharmasa:
Švicarcima otkrivamo nove lijekove Probiotici i slični proizvodi na temelju prirodnih sastojaka traženi su među hrvatskim potrošačima. No Švicarci uopće ne troše tu vrstu lijekova, prodaja je gotovo na nuli. To nam je pokazalo istraživanje tržišta i vidjeli smo priliku da s Probalansom to tržište počnemo stvarati. Kako smo u Popovači već imali certifikate švicarskih kompanija, što olakšava registraciju, otvara nam se prilika. S lijekovima za menopauzu je obrnuto. Tržište u Hrvatskoj gotovo da i ne postoji. Potencijal je 800.000 kupaca, ali tek treba raditi na osvještavanju potrebe. A takvi se lijekovi u Švicarskoj mnogo više troše. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković
Posebno smo ponosni na europsku nagradu EDEN jer se tako Nin našao među najljepšim mjestima Europe. Sada je Nin u pohodu na drugu europsku nagradu Entente Florale Europe - Zlatni cvijet Europe
N
in je proteklih desetak godina postao prepoznatljiv na turističkoj sceni, među ostalim, i zbog toga što je osvojio tridesetak raznih vrsta nagrada. Tijekom stvaranja prepoznatljivog turističkog imidža razvilo se više slogana pa je Nin u javnosti poznat kao prva prijestolnica Hrvata, najstariji hrvatski kraljevski grad, europska destinacija izvrsnosti (EDEN). U čemu je tajna toga grada? Tajna Nina leži u čudesnom spoju neobične prirode i ljudskog rada. Starogradska jezgra Nina smjestila se na malom otočiću sred plitke lagune, kopnom povezana s dva kamena mosta. Otočić promjera 500 četvornih metara i površine 15 hektara skriva uzbudljivu prošlost te očaravajuću sadašnjost. Nepoznanica je da se Nin sa 3000 godina starosti nalazi među najstarijim gradovima Mediterana. Sve njegove priče i bogata spomenička baština, sva njegova uzbudljiva prirodna ljepota tu su da probude istraživača u svakom pojedincu. Čudnovate i uzbudljive krajolike stvorila je priroda, a gradić je čovjek uredio ugodnim za življenje. U njega se ponekad dođe slučajno, on zarobi i privlači svo-
jom magičnom ljepotom. Pruža fascinirajući boravak turistima koji uranjaju u to bajkovito okruženje sa željom da dio tog doživljaja zauvijek ponesu sa sobom. Upravo nadahnut neopisivim ljepotama krajolika Petar Zoranić Ninjanin napisao je prvi hrvatski roman Planine. U Nin će vas privući najmanja katedrala na svijetu, kako se naziva crkva sv. Križa iz 9. stoljeća i krunidbena crkva sv. Nikole iz 11. stoljeća. Također vas dočekuje kip Grgura Ninskog, a predaja kaže: dodirnete li njegov palac, osigurali ste si sreću. Jedan inozemni portal stoga ga je uvrstio među 10 najatraktivnijih svjetskih simbola sreće. Nin privlači i jer je odličan za zdravlje zbog ljekovitog blata koje pouzdano liječi mnoge bolesti. Također, to je i grad
Kip Grgura Ninskog jedan inozemni portal uvrstio je među 10 svjetskih simbola sreće soli gdje se na poljima solane već tisućljetna tradicionalna proizvodnja odvija pred očima posjetitelja. U Ninu se pronalaze kilometarske pješčane
Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr
Ažuriranje adresara i distribucija Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: uprava@privredni.hr
Lektura: Sandra Baksa
Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr
PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović
plaže, a Kraljičina plaža uvrštena je u najljepše plaže svjeta. Nin ima i najpoznatiji kamp u Hrvatskoj unutar modernog i sadržajima bogatog turističkog naselja Zaton Holiday Resort gdje vrhunska kvaliteta niz godina osvaja i najveća moguća hrvatska i europska priznanja. Nin krasi bezbroj priča i legendi, a njegova očuvana i izvanredno lijepa priroda izvor su iznimnih doživljaja, aktivnog odmora isprepletenog s prošlošću i sadašnjosti. Uspjeh Nina nije došao ni slučajno ni brzo, istraživalo se, brižljivo planiralo, uređivala se komunalna infrastruktura, povećavala briga i svijest o važnosti kulturne i prirodne baštine, provodila
se edukacija ljudi, a paralelno se provodila i aktivna turistička promidžba. U razvoju je odabran teži i dugoročni put na kojem se iz baštine crpe elementi za razvoj jedinstvenih manifestacija poput Šokolijade, Festivala soli i Festivala sunca i svjetlosti. Tako su stvorene prepoznatljive manifestacije u regiji kao prinos razvoju hrvatskog turizma. Ninjani se trude zadržati izvrsnost, prije svega u očuvanju baštine, te se zalažu za održivi razvoj. Postupno se razvio imidž grada što je Nin dovelo do gotovo zvjezdanog rejtinga na turističkoj sceni Hrvatske. No, najvažnije je to što je postavljena jasna misija koju slijede stanovnici Nina projektom Muzej Nin-otok u središtu Eko parka Ninska laguna, za što je Nin dobio posebno priznanje ARTUR 2014. Rezultat svega je sinergija svih zaduženih za povećanje kvalitete života u Ninu te kvalitete boravka turista. Pritom moram istaknuti kako smo posebno ponosni na europsku nagradu EDEN jer se tako Nin našao među najljepšim mjestima Europe. Sada je Nin u pohodu na drugu europsku nagradu Entente Florale Europe - Zlatni cvijet Europe. Neka mu je sa srećom!
Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb P.P. 631 Direktor: Darko Buković
Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru
4
TEMA TJEDNA
( oko 1,6 mlrd kn
Mjere za pomoć ugroženim tvrtkama
HGK: Bez naplate certifikata i dozvola
Do kraja ove godine Hrvatska gospodarska komora neće naplaćivati certifikate i dozvole tvrtkama s poplavljenih područja, priopćeno je iz HGK-a. Dio je to mjera kojima HGK nastoji olakšati stanje poduzetnicima i građanima s tog područja. Tvrtke ondje neće do kraja godine morati plaćati članarinu HGK-u. Na području Općine Drenovci organizirat će se izdvojeni ured HGK-a s računalima i drugom uredskom opremom koji će biti na raspolaganju gospodarstvenicima i obrtnicima. Županijske komore donirat će 200.000 kuna, a nakon snimanja terena HGK će organizirati i nove
humanitarne konvoje. Komora predlaže Vladi da se u javnim radovima pri obnovi poplavljenih područja uz nezaposlene jednako angažiraju i radnici zaposleni u tvrtkama koje su poplavljene i ne rade. Plaće radnika tvrtki s poplavljenih područja do kraja 2014. godine (neto plaće, poreze, prireze i sve doprinose) u potpunosti bi trebalo financirati iz proračuna. Svim poduzetnicima s pogođenih područja treba reprogramirati kreditne i druge obveze do 2016. te zamrznuti obračun kamata do 1. siječnja 2016. godine. HGK će se udružiti s drugim tijelima kako bi pojačao pomoć poplavljenim područjima. Organizirat će se skupovi sa stručnjacima iz Austrije i Njemačke koji imaju slična iskustva u saniranju posljedica poplava, priopćeno je iz HGK-a. (I.V.)
Dodijeljena nagrada Hrvoje Mateljić
Trebaju nam novinari znalci Specijalizacija novinara preduvjet je za opstanak struke jer, baš kao i stručnjaci u ostalim zanimanjima, i novinari se moraju stalno educirati i usavršavati. Zaključak je to okruglog stola održanog povodom pete dodjele nagrada Hrvoje Mateljić za gospodarske novinare koju organizira poslovni tjednik Lider. Nagrada za najbolje gospodarske priloge u 2013. dodijeljena je u tri kategorije - tiskani mediji, elektronički mediji i mladi novinari - a dobitnici su Matilda Bačelić iz Lidera, Vlatko Grgurić s HRT-a te mladi novinar Domagoj Mikić s Nove TV. Na okruglom stolu govorilo se o tome je li moguća specijalizacija novinara i medija i mogu li si to izdavači priuštiti. “U nas ima dobrih novinara, no mnogi nema-
ju priliku pokazati svoje znanje, dok s druge strane politički obojeno davanje informacija nije rijedak slučaj”, upozorio je Ivan Miloloža, predsjednik Uprave Munje. “Važno je imati novinara koji vlada materijom”, smatra Dražen Klarić, direktor sadržaja Večernjeg lista. “Specijalizirani novinari su marginalizirani zbog straha od kontrole informacija, no sada su mnoge redakcije vidjele kako im je važno da imaju ljude koji su u stanju u vremenu novih medija napraviti dobru, brzu i jasnu priču“, ističe Klarić. (K.S.)
Privredni vjesnik Broj 3830, 2. lipnja 2014.
povlači se iz javnih poduzeća u državni proračun
Javna poduzeća
Razvojni ciljev ali i profit dob
I javna poduzeća su u posljednjih godinu dana pomogla spašavanju državnog pro raspoloživa profita. Ostvare li se najave razvojnih programa u pojedinim poduzeći dvije milijarde kuna Igor Vukić vukic@privredni.hr
P
rodaja nekog javnog poduzeća na burzi, odnosno javna ponuda dionica, uvijek je politička odluka, kaže Mladen Pejnović, predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom. Na prošlotjednoj konferenciji Večernjeg lista “Ulagači, motor rasta gospodarstva” Pejnović je ocijenio da su od profita javnih poduzeća važniji načini i ciljevi njihova razvoja. “Bolje je prvo provesti dobro razrađen program razvoja nekog javnog poduzeća nego žuriti u privatizaciju. U takvim slučajevima događa se obična rasprodaja, bez većeg gospodarskog značaja”, smatra Pejnović.
Javna poduzeća nekad su mogla koristiti monopolski položaj, no taj se prostor sve više sužava Javna poduzeća ipak su i profitom u posljednjih godinu dana pomogle spašavanju državnog proračuna. Iz državnih tvrtki povući će se oko 1,6 milijardi kuna ili oko 60 posto raspoloživa profita. Ostvare li se najave razvojnih programa u pojedinim poduzećima, na kraju 2014. u proračun bi
se mogla preliti dobit od dvije milijarde kuna, rekao je Pejnović. Osim razvojnih programa, rasprave o stanju javnih poduzeća često se bave i modelima upravljanja. Može li se dobro voditi tvrtka s tisućama zaposlenih uz plaću koju je Vlada ograničila na 16.000 kuna? Branko Roglić, vlasnik distributerskog poduzeća Orbico, kaže da bi teško pristao raditi za tu plaću. Eventualno u nekoj izvanrednoj prilici, s posebno određenim ciljem... Dobre plaće po njemu su važan uvjet dobra poslovanja. U Orbicu prosječna plaća iznosi 6800 kuna, a
top menadžeri imaju osam puta više nego predsjednici uprava javnih poduzeća. “A još veći problem je Zakon o radu. Sada neradniku ne možemo dati otkaz, a sindikati ne razumiju gdje žive”, dodao je Roglić. Liberalizacija i pad cijena Javna poduzeća nekad su mogla koristiti monopolski položaj, no taj se prostor sve više sužava. Tomislav Šerić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede, kaže da je liberalizacija tržišta donijela nove konkurente i potrošači mogu lakše odabrati povoljni-
je ponude. Stoga će rasti potreba da se i javna poduzeća vode kao privatne kompanije. Najave privatizacije HEP-a često prate komentari da bi privatnik odmah povećao cijenu struje i ostvario brzu zaradu. Nakon liberalizacije tržišta, takvi scenariji nisu izgledni, smatra Šerić. Javna poduzeća često imaju ograničene mogućnosti ulaganja. Teško im je, primjerice, dobiti državna jamstva za kredite kad je država prezadužena. Ali postoje i druge ulagačke sheme. Jedna takva je projektno financiranje koje će se provesti sa strateškim partnerom u
5
www.privredni.hr Broj 3830, 2. lipnja 2014.
( to je oko 60%
u željeznicu uloženo oko 1,5 milijardi kuna
Paneuropski koridori odlaze u povijest
njihovog raspoloživog profita
vi važniji, bro dođe
Sa svim dosadašnjim ulaganjima željeznica se tek vraća na prosječne brzine koje su vlakovi u Hrvatskoj ostvarivali prije tridesetak godina
Marko Lukunic/PIXSELL
računa. Iz njih će se povući 1,6 milijardi kuna, ili oko 60 posto ma, na kraju 2014. u proračun bi se mogla preliti dobit od
Plominu C. Inozemni ulagači donijet će novac, a HEP osigurava tržište za energiju koja bi se inače uvozila u Hrvatsku. Takav model već je na snazi u Plominu B, u suradnji s kompanijom RWEE. Uspješno izvođenje projekta osigurat će objema
stranama dodatne koristi, poput izvoza energije, istaknuo je Šerić. Dragan Kovačević iz Janafa pojašnjava da su javna poduzeća sporija u odlučivanju od privatnih, jer od ideje do realizacije neke odluke mora proći mnogo više upravljačkih razina. Uz poslovne, tu su i politički krugovi. Kad se odluka napokon donese, velika je vjerojatnost da će biti promijenjena ili prilagođena novim političkim okolnostima. U sadašnjoj hrvatskoj situaciji, velika je stvar to što prvi put u 20 godina država zna čime raspolaže, rekao je Kovačević, odajući priznanje Pejnoviću što je DUUDI uopće uspio napraviti taj popis. Kako privući uloge građana Pejnović odgovara da će još veći napor trebati za aktiviranje “mrtvih kapitala”. Ipak, neke se stvari pomiču s mrtve točke. U predstečajnim nagodbama nove vlasnike dobio je niz bivših državnih hotelskih poduzeća. Pri-
vatni ulagači, sve redom odlična poduzeća poput Valamara, Falkensteinera, Charisme i drugih, dat će zapuštenim tvrtkama novu dinamiku. Ne bi bilo loše da se nekako privuče i štednja hrvatskih građana. U sigurnom utočištu banaka u pet-šest kriznih godina nagomilalo se 20 milijardi eura. No svi ulagači su i dalje oprezni, dok ne vide snažniji trend oporavka. Možda je najava razbijanja tog začaranog kruga vijest o plasmanu hrvatskih državnih obveznica s prinosom od samo 3,75 posto. To je za državu najpovoljniji plasman u 20 godina, izuzme li se jedan davni plasman u japanske “samuraj” obveznice. Branko Grčić, potpredsjednik Vlade, uvjeravao je sudionike konferencije da to nije samo rezultat trenutno velikih količina novca na tržištu, već se radi i o ocjeni ulagača da će trendovi u hrvatskom gospodarstvu doista u idućim godinama ići uzlaznim smjerom.
HEP ili HPB? Ipak radije Podravku Brokeri priželjkuju izlazak nekog državnog poduzeća na burzu jer bi to oživjelo i letargično tržište kapitala. Dobre prilike traže i menadžeri obveznih mirovinskih fondova. Dinko Novoselec, predsjednik Uprave AZ fonda, kaže da izmjene zakona omogućuju mirovinskim fondovima veća ulaganja u privatni sektor. “Međutim, privatni je sektor dosad ostao hladan na činjenicu da raspolažemo sa 60 milijardi kuna imovine”, ocjenjuje Novoselec. Sudionicima konferencije, uglavnom brokerima, fondovskim menadžerima i drugim sudionicima tržišta kapitala ponuđena je anketa o mogućim privatizacijskim metama. Ni HEP ni Hrvatska poštanska banka nisu privukle velik broj odgovora. Velika većina ispitanih odlučila se za Podravku, potvrđujući još jednom da će najveći interes privući tvrtke iz realnog sektora, s najvećim šansama za borbu s konkurencijom privatnih tvrtki.
Drago Živković zivkovic@privredni.hr
U
2013. godini u željezničku je infrastrukturu uloženo oko 1,5 milijardi kuna, tri puta više nego godinu ranije, a u ovoj godini ulaganja bi trebala biti još veća, najavio je predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić na međunarodnom savjetovanju Hrvatskog društva željezničkih inženjera. Broj zaposlenih u HŽ Infrastrukturi smanjen je s gotovo 7000 na 5150, zbog čega se povećala i produktivnost po zaposlenome. Iz proračuna HŽ dobiva sve manje novca, stoga su prisiljeni tražiti nove izvore financiranja investicija, u čemu i uspijevaju, pa tako u 2015. očekuju da će iz EU fondova povući 900 milijuna kuna. Sa svim dosadašnjim ulaganjima,
priznaje Peričić, željeznica se tek vraća na prosječne brzine koje su vlakovi u Hrvatskoj ostvarivali prije tridesetak godina. Završene su investicije u obnovu pruge VinkovciTovarnik i u zamjenu signalizacije na Glavnom kolodvoru Zagreb, raspisani su natječaji za radove na prugama Dugo Selo-Križevci i Sveti Ivan Žabno-Gradec, a u fazi projektiranja su pruge Podsused-Samobor, drugi kolosijek na trasi Dugo Selo-Novska i drugi kolosijek od Križevaca do Koprivnice. U planu je i željeznička obilaznica oko Zagreba, kojom bi se teretni promet preusmjerio izvan grada, a riječ je o investiciji od čak 780 milijuna eura. U riječki prometni pravac uložit će još više, procjene idu i do 2,6 milijardi eura, a taj projekt može se kandidirati
i za sredstva EU programa Instrument za povezivanje Europe, u kojem je na raspolaganju ukupno preko 23 milijarde eura, a za Hrvatsku 425 milijuna, kazala je Lia Potec iz Europske komisije. Ona je predstavila i prijedlog nove transeuropske prometne mreže TEN-T koja zamjenjuje dosadašnju mrežu paneuropskih koridora, a koja bi trebala biti prihvaćena do kraja ove godine. TEN-T uključuje devet koridora, a kroz Hrvatsku prolazi samo krak mediteranskog koridora Budimpešta-Zagreb-Rijeka. Dosadašnji paneuropski koridor X (Salzburg-LjubljanaZagreb-Beograd-Solun) ne pojavljuje se na novoj mreži koridora jer djelomično prolazi kroz zemlje koje nisu članice EU-a. Zamjenjuje ga istočnomediteranski koridor koji od Budimpešte do Soluna ide preko Rumunjske i Mađarske, zaobilazeći Srbiju. Lia Potec istaknula je da se pri kandidiranju projekata mora imati na umu ne samo kartu koridora, nego i infrastrukturne standarde koji omogućuju brzinu u teretnom prometu veću od 100 kilometara na sat.
Svaka lokomotiva po četiri do pet milijuna eura
Lokomotive iz Đure Đakovića za poljski Newag Visokotehnološke električne lokomotive izrađivat će se u Slavonskom Brodu kao rezultat suradnje tvrtke Đuro Đaković i poljske kompanije Newag iz Gliwica. Jedna lokomotiva stoji od četiri do pet milijuna eura, a putničke vagone može vući brzinom do 200 kilometara na sat. Newag se obvezao prenijeti tehnološka rješenja, a Đuro Đaković će lokomotive moći nuditi i na trećim tržištima. Ugovor o tom poslu potpisan je prošli tjedan u Ministarstvu vanjskih poslova.
Ministrica Vesna Pusić istaknula je da je posao dobiven i uz pomoć gospodarske diplomacije. Đuro Đaković je lokomotive, ali dizelske, zadnji put izrađivao prije 23 godine. (I.V.)
6
aktualno
Privredni vjesnik Broj 3830, 2. lipnja 2014.
( 31,6% žena
( 20 godina
Obilježen Svjetski dan poduzetnica
Damir Grgorović, izvršni direktor tvrtke Ru
u ukupnom broju poduzetnika u Hrvatskoj
iskustva na tržištu ima tvrtka Rudan
Svojim klijentima troškove režija Do sada su mnoge hrvatske tvrtke u suradnji s nama ostvarile turizma, poljoprivrede, trgovine, zdravstva, obrazovanja, javnih tvrtke u državnom ili javnom vlasništvu Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr
Izabrane najbolje poduzetnice Trebat će čak 70 godina kako bi se izjednačili osobni dohoci žena i muškaraca, procjenjuju u Europskoj komisiji Sanja Plješa pljesa@privredni.hr
Ž
enski dio hrvatskog stanovništva ima značajnu ulogu u gospodarskoj aktivnosti naše zemlje. Prema najnovijim statističkim podacima, od ukupnog broja poduzetnika u našoj zemlji 31,6 posto su žene, rečeno je na prošlotjednom obilježavanju
kvu strategiju. “U posljednjih 10 godina u Hrvatskoj se poboljšao položaj žena, ali još uvijek nije dovoljno prepoznat njihov potencijal”, rekla je Sofija Šmitran, predsjednica Kruga. O suradnji te udruge s HGK-om govorila je Jasminka Trzun, potpredsjednica Komore koja je naglasila kako je ta institucija u proteklim godinama raznim aktivnostima pridonosila razvitku žen-
Europska unija je hrvatske primjere za poticanje ženskog poduzetništva prepoznala kao primjere dobre prakse Svjetskog dana poduzetnica održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori u organizaciji Hrvatske udruge poslovnih žena (Krug). Tom je prigodom rečeno kako je izrađena strategija razvoja ženskog poduzetništva od 2014. do 2020. godine, koja će se uskoro naći i pred hrvatskom Vladom. Inače, Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja koja ima ta-
skog poduzetništva. Dodala je kako žene imaju veliki poduzetnički potencijal te im zato treba podrška društva u cjelini. Najbolje poduzetnice Da nije sjajna situacija u ženskom poduzetništvu u Europi, navodi se u nedavnim analizama Europske komisije. Prema njihovim procjenama, trebat će 20 godina kako bi se
uspostavio ravnomjeran odnos između zapošljavanja muškaraca i žena u državnim institucijama, 40 godina da se kućanski poslovi ravnomjerno rasporede na oba spola te čak 70 godina kako bi se izjednačili osobni dohoci žena i muškaraca. Naime, dokazano je kako su za isti posao žene još uvijek manje plaćene od svojih muških kolega. Helena Štimac Radin, ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova pri Vladi, istaknula je kako je Europska unija hrvatske primjere za poticanje ženskog poduzetništva prepoznala kao primjere dobre prakse. U sklopu obilježavanja Svjetskog dana poduzetnica dodijeljene su nagrade za najuspješnije poduzetnice i menadžerice. Menadžerica godine je Gordana Deranja, predsjednica Uprave tvrtke Tehnomont, poduzetnica socijalnog poduzetništva je Maša Smokrović, ravnateljica Ustanove za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju u kući “Helena Smokrović”, dok je najboljom poduzetnicom proglašena Jasna Nemčević, vlasnica tvrtke Jan Spider.
K
riza koja još uvijek traje više nego ikada nametnula je potrebu kontrole troškova u poslovanju. Većinom se ta kontrola i smanjenje troškova prelamaju preko leđa zaposlenika, dok je malo tvrtki napravilo kvalitetnu procjenu i značajnije uštedjelo. S Damirom Grgorovićem, izvršnim direktorom žminjske tvrtke Rudan, razgovarali smo o tome kako se mogu ostvariti značajne uštede te kako tvrtka može uštedjeti energiju i novac ako zatraži usluge ovog, jednog od specifičnijih poduzeća koje je već 2000.
Suradnja s našom tvrtkom postaje investicija a ne trošak jer se povrat ulaganja ostvaruje putem ušteda godine započelo s prvim ESCO projektima u Hrvatskoj. Čime se zapravo bavi vaša tvrtka? -Tvrtka se bavi uštedama vode i ostalih energenata. Klijentima smanjujemo troškove tzv. režija otkrivajući i otklanjajući potrošnju koja nije nužna za poslovne procese tvrtki. Klijentima možemo ponuditi više modela suradnje, od najjednostavnijih sustava za uštedu tzv.
Aquacontrol, pa do preuzimanja upravljanja infrastrukturom klijenata za vrijeme trajanja ESCO projekata (Energy Service Company). Kako ste poslovali prošle godine? - I prošle godine tvrtka Rudan bilježi nastavak pozitivnog trenda poslovanja, a čemu držimo da doprinosi stalno ulaganje u razvoj usluga i briga za zadovoljstvo naših klijenata. U zadnjih šest mjeseci zaposlili smo novih 12 djelatnika. Trenutačno zapošljavamo 46 djelatnika, od čega 38 posto s visokom stručnom spremom, dok su ostali specijalizirani djelatnici. Prosječna starosna dob djelatnika je oko 30 godina. Naš poslovni rezultat umnogome ovisi o inovativnosti naših djelatnika jer je svaki naš klijent specifičan pa se i svakom projektu pristupa individualno. Što konkretno nudite klijentima? O kojim je uštedama riječ? - Valja napomenuti da je tvrtka Rudan u 20 godina stekla takve reference da je postala lider za uštedu vode. Uštedama vode smo se bavili i prije nego što smo uveli ESCO model, a ostalim energentima smo se počeli baviti kad se na tržištu pojavila potreba za provođenjem projekata energetske učinkovitosti. Klijentu, putem Aquacontrola, omogućujemo stalnu kontrolu potrošnje
vode i energije, a što dalje koristimo i kao svojevrsni alat u mjerama za smanjenje potrošnje. Suradnja s našom tvrtkom postaje investicija a ne trošak jer se povrat ulaganja ostvaruje putem ušteda. Odgovorno tvrdim da netko tko se bavi drugim core businessom teško može u tvrtki sam ostvariti optimalnu potrošnju energenata. Sigurno mu značajno može pomoći onaj tko se usko specijalizirao za poslovanje u području uštede energenata. Kako se vide te uštede? - Nije moguće kvalitetno upravljati određenim sustavom ako ne postoje mjerenja i usporedbe. Za upravljanje i mjerenje, pak, moraju postoja-
INTERVJU
www.privredni.hr Broj 3830, 2. lipnja 2014.
( od ukupno 46 zaposlenih
7
*vijesti
38% ih je s visokom stručnom spremom
dan, Žminj
a smanjujemo višemilijunske uštede u potrošnji vode i ostalih energenata. Naši su klijenti iz područja industrije, ustanova i infrastrukture… Ako privatne tvrtke mogu uštedjeti, nema nikavih zapreka da to učine i skim uštedama. Bitno je naglasiti da ESCO model uštede ne košta klijente. Apsurdno bi bilo promicati energetsku efikasnost, a pritom ne koristiti mogućnosti provedbe konkretnih radnji koje doprinose uštedi energije.
ti određeni alati. Da bi se moglo govoriti o mogućoj uštedi, potrebno je prethodno napraviti stručnu procjenu, snimiti stanje i napraviti prikaz potrošnje te odrediti potencijal uštede. Ako je taj potencijal npr. veći od 30 posto uštede vode, onda naša tvrtka može ponu-
diti čak i upravljanje nad vodovodnom infrastrukturom, sama investirati u sustav uštede te pritom klijentu ponuditi svojevrsno partnerstvo u ESCO modelu poslovanja. Ako je npr. potencijal uštede vode ipak manji od tog postotka, uštede se također mogu ostvariti, a mi
Prva pasivna poslovna zgrada razreda A+ Kupili ste zemljište u središtu Žminja. U kojoj je fazi izgradnja nove poslovne zgrade? - Tvrtka je upravo izgradila poslovnu zgradu u Žminju, a koja je ujedno i prva pasivna poslovna zgrada u Republici Hrvatskoj energetskog razreda A+, koja će ubuduće služiti i kao poslovno-edukacijski centar te mjesto gdje će se razvijati novi ESCO, Aquacontrol i drugi projekti. Investicija je vrijedna 12 milijuna kuna, a čime je osigurano da tvrtka iz iznajmljenih prostora može nastaviti poslovanje u vlastitom objektu i nastaviti se razvijati. Naše je opredjeljenje da stalno ulažemo u jačanje ljudskih potencijala i suvremenu tehnologiju.
možemo ponuditi svoj sustav za uštedu Aquacontrol i pratiti klijenta kako bi tu uštedu i ostvario. Nakon stručne analize potencijalnog klijenta, temeljem raznih parametara i dosadašnjeg iskustva procjenjujemo koji je optimalni dio uštede moguće postići u uvjetima da tvrtka nastavi normalno funkcionirati. Jesu li javne i državne institucije svjesne da mogu uštedjeti? - Zdrava logika nalaže da, ako privatne tvrtke mogu uštedjeti, nema nikavih zapreka da to učine i tvrtke u državnom ili javnom vlasništvu. Teško je govoriti o kojem je potencijalu riječ, ali se prema procjenama radi o višemilijun-
Kolike su te uštede? - Do sada su mnoge hrvatske tvrtke u suradnji s nama ostvarile višemilijunske uštede u potrošnji vode i ostalih energenata. Naši su klijenti iz područja industrije, turizma, poljoprivrede, trgovine, zdravstva, obrazovanja, javnih ustanova i infrastrukture… dakle, naše su reference u poslovanju s raznim tvornicama, hotelima, kampovima, marinama, farmama, trgovačkim centrima, bolnicama, lukama, muzejima, fakultetima... Gotovo da nema područja u kojem nismo ostvarili uštede. ESCO modeli su zanimljivi našim klijentima jer im omogućavaju da kroz partnerstvo s nama, uz uštedu energiju, poprave i bilancu poslovanja. Nakon isteka ugovora tvrtka sama odlučuje hoće li nastaviti suradnju s nama ili će nastaviti samostalno upravljati uređenom energetskom infrastrukturom. Postoji li interes manjih tvrtki za vašim uslugama ili radite samo s velikima? - Ako imaju potencijal za uštede, onda naravno da radimo i s malim tvrtka-
ma. Naša tvrtka ima specifičan model poslovanja jer ostvaruje partnerski odnos s klijentom. Znači, ne poslujemo tako da obavimo posao, ispostavimo račun, naplatimo ga i odemo. Mi nastojimo s klijentom ostvariti dugoročan partnerski odnos u kojem on može u svakom trenutku pratiti učinke našeg partnerstva. Bitno je ostvariti cilj i da smo svi zadovoljni učinjenim. Koliko hrvatske tvrtke prepoznaju važnost ušteda? - Bez obzira na to koliko je primamljivo da se može uštedjeti, pogotovo u situaciji kad se poslovanje tvrtki teško može osloniti na rast ili tržišnu potražnju, danas ipak nije lako poslovati nudeći usluge uštede energije. Često se problem pojavi u velikim tvrtkama koje imaju djelatnike koji se bave održavanjem i energetikom i kojima ne odgovara da taj posao obavlja netko izvana, bez obzira na to koliko bi to bilo efikasnije. Oni se uglavnom trude uvjeriti poslodavca da su već postigli optimalnu potrošnju energenata. Činjenica je da samo educirani i hrabri menadžeri omogućuju borbu argumentima i uvažavaju one koji koriste tvrtki. S takvim menadžerima vrlo lako ostvarujemo suradnju jer argumentirano predstavljamo potencijale ušteda, a naša postignuća i rezultati vrlo lako su vidljivi i mjerljivi.
Đurić na čelu Udruženja osiguravatelja Igor Đurić, predsjednik Uprave Wüstenrot životnog osiguranja, novi je predsjednik Udruženja osiguravatelja HGK-a. Za zamjenika predsjednika na prošlotjednoj sjednici izabran je Žarko Fatović, predsjednik Uprave Ergo osiguranja. Također, na sjednici Udruženja posrednika u osiguranju HGK za predsjednika tog Udruženja u sljedećem mandatu izabran je Miho Klaić, direktor tvrtke Fortius, a za njegova zamjenika Ivica Vučetić, direktor Interkapital rizika. Hrvatski brodari napredovali Brodovi s hrvatskom zastavom napredovali su na 9. mjesto na Bijeloj listi Pariškog memoranduma, kojim se utvrđuje kvaliteta upravljanja brodovima i ispunjavanje međunarodnih standarda. Na Bijeloj listi je 45 zemalja, na sivoj 19, a na crnoj 14. Osim toga, američka obalna straža je hrvatsku, zajedno s belgijskom i singapurskom, predložila za najbolju zastavu u SAD-u, a na temelju rezultata inspekcijskih pregleda hrvatskih brodova u lukama SAD-a, priopćeno je iz Ministarstva pomorstva i prometa. Booking.com otvorio nove urede Booking.com, jedna od vodećih svjetskih tvrtki u online rezervacijama hotelskog i ostalih vrsta smještaja otvorila je dva nova ureda u Hrvatskoj, u Poreču i Dubrovniku. Sa zagrebačkim uredom, koji posluje kao regionalni centar za sedam zemalja, Booking.com sada ima tri ureda u našoj zemlji s ukupno 63 zaposlenika. Booking.com je u Hrvatskoj aktivan od 2011. godine i tu zastupa više od 16.500 partnerskih smještajnih objekata, od privatnog smještaja do luksuznih hotela.
8
AKTUALNO
Privredni vjesnik Broj 3830, 2. lipnja 2014.
“ Cilj i vizija HGK-a je biti brz i točan izvor podataka za naše poslovne subjekte, institucije i tvrtke u proizvodnji hrane. ” Luka Burilović, predsjednik HGK-a
8. konferencija o sigurnosti i kvaliteti hrane
Brzina i točnost informacija donose sigurnost Briga za sigurnost i kvalitetu hrane posebno je važna u slučaju prirodnih katastrofa. Proizvođačima hrane, prerađivačima i trgovcima je najvažnije imati brze i točne podatke o proizvodima koji dolaze na tržište Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr
V
elika briga o sigurnosti i kvaliteti hrane nažalost zorno se može vidjeti u situacijama kada nas pogode nesreće poput poplave u Slavoniji, rekla je otvarajući 8. konferenciju o sigurnosti i kvaliteti hrane pomoćnica ministra poljoprivrede Božica Rukavina.
U proceduri priznavanja oznaka na europskoj razini je 15 hrvatskih proizvoda “Prave razmjere šteta koje su zadesile Slavoniju znat ćemo tek kad se voda povuče, no sigurno je da će posljedice na prehrambenu industriju u tom području biti velike. Ministarstvo je već donijelo nekoliko odluka koje uključuju bespovratnu pomoć za poljoprivrednike u novcu za sjeme i gorivo za naknadnu sjetvu, nadoknade za izgubljenu stoku i otpis zakupnina, no učinit ćemo još kako bismo što prije osigurali povratak na ta područja”, naglasila je Božica Rukavina na konferenciji koju je organizirala Hrvatska gospodarska komora pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede. U organizaciju konferencija o sigurnosti i kvaliteti hrane krenulo se zbog potrebe prilagođavanja naše industrije europskim standardima, istaknuo je predsjednik
Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović. “Potreba prilagođavanja i sada postoji kada Hrvatska zajednički sudjeluje u kreiranju politika Europske unije, posebno na području ribarstva i poljoprivrede te informiranja o novim mjerama i okolnostima na tržištu. Cilj i vizija HGK‑a je biti brz i točan izvor podataka za naše poslovne subjekte, institucije i tvrtke u proizvodnji hrane. Ova će potreba biti još veća jer se sustav mijenja pred izazovima poput siromaštva, bolesti, rasta svjetske potražnje za hranom ali i za zaštitom okoliša, kao i zbog prirodnih katastrofa”, rekao je Burilović. Zakoni usklađeni Tijekom konferencije bilo je riječi i o aktualnostima u sustavu sigurnosti hrane u Hrvatskoj. Nakon usklađivanja legislative slijedi iznalaženje mogućnosti za prilagođavanje uvjeta proizvodnje kod malih proizvođača, u nacionalnim okvirima, ali i za EU tržište. Hrvatski zakon o hrani u potpunosti je usklađen s europskom legislativom pa tako i na području sigurnosti hrane, no ipak ne postoje jedinstveni standardi za svu hranu koja se stavlja na tržište. Propisi koje donose pojedine države prolaze notifikaciju drugih zemalja članica i Europske unije. Na taj način osiguravaju se transparentnost i prevencija i otkrivaju slučajevi gdje je poželjna intervencija EU-a. Od 13. prosinca ove godine
ve za označavanje proizvoda za lokalnu poljoprivredu i izravnu prodaju. Takav način označavanja ne bi trebao biti obvezan niti podložan certificiranju i akreditaciji.
u Hrvatskoj će biti obvezna primjena Zakona o informiranju potrošača, a od istog dana u 2016. bit će obvezno označavanje hranjivih vrijednosti na prehrambenim proizvodima. Europska komisija je podnijela izvješće Eu-
ropskom parlamentu i Vijeću o opravdanosti uvođenja nove oznake “proizvod otočne poljoprivrede” koju je zatražila Hrvatska, koja želi dati dodatnu vrijednost svojim otočkim proizvodima. Hrvatska je jako zainteresirana za uvođenje
takve, neobvezne oznake kvalitete i smatra da bi se, uvažavajući specifičnost i tradiciju svakog otoka, pitanje “proizvoda otočne poljoprivrede” trebalo rješavati na nacionalnoj razini. Isto tako u postupku je ocjenjivanje inicijati-
Proizvodi u postupku zaštite na nacionalnoj razini 1. Međimursko bučino ulje/Koščičino ulje z’Međimurja - zaštićena oznaka zemljopisnog porijekla (ZOZP) 2. Međimursko meso z’tiblice - zaštićena oznaka izvornosti (ZOI) 3. Istarsko ekstra djevičansko maslinovo ulje - ZOI
4. Ekstra djevičansko maslinovo ulje s otoka Korčule - ZOI 5. Paška janjetina - ZOI 6. Šoltansko maslinovo ulje - ZOI 7. Krčko maslinovo ulje - ZOI
Proizvodi u postupku zaštite na EU razini 1. Istarski pršut – zaštićena oznaka izvornosti (ZOI) 2. Varaždinsko zelje - ZOI 3. Ekstradjevičansko maslinovo ulje Cres ZOI 4. Baranjski kulen - zaštićena oznaka zemljopisnog porijekla (ZOZP) 5. Slavonski kulen/kulin – ZOZP 6. Drniški pršut - ZOZP 7. Dalmatinski pršut - ZOZP 8. Krčki pršut – ZOZP
9. Virovitička paprika – ZOZP 10. Dalmatinska maraska/Dalmatinska maraška – ZOI 11. Neretvanska mandarina - ZOI 12. Poljički soparnik/Poljički zeljanik/ Poljički uljenjak – ZOZP 13. Ogulinski kiseli kupus/Ogulinsko kiselo zelje, ZOI 14. Lički krumpir - ZOI 15. Meso zagorskog purana ZOI
Hrvatske oznake prije europskih U tijeku je donošenje pravilnika o nacionalnom znaku zaštićene oznake izvornosti, zemljopisnog porijekla i tradicionalnog specijaliteta. Do prihvaćanja oznaka na europskoj razini proizvodi bi mogli nositi hrvatske oznake, a nakon toga i one s EU znakom. Trenutno je u proceduri priznavanja oznaka na europskoj razini 15 hrvatskih proizvoda, a na nacionalnoj razini još njih sedam. Na konferenciji je rečeno kako će Hrvatskoj uskoro biti službeno dodijeljen status zemlje sa zanemarivim rizikom u odnosu na goveđu spongiformnu encefalopatiju (GSE), odnosno da su ostvareni uvjeti i za potvrdu tog najvišeg stupnja zdravstvenog statusa u odnosu na tu bolest. Na skupu je bilo riječi i o problemima proizvoda koji se koriste kao dodatak prehrani, zavaravanju potrošača, obmanjujućem reklamiranju te dodavanju aktivnih tvari iz lijekova. Najavljena je i transformacija Državnog inspektorata gdje će dio gospodarskih inspektora preuzeti Ministarstvo poljoprivrede, čime će biti proširen djelokrug rada inspekcije za kvalitetu hrane i na kontrolu hrane na tržištu.
S MARKOVA TRGA
www.privredni.hr Broj 3830, 2. lipnja 2014.
( 1,4 mlrd kn
Udruženje stranih ulagača
Pet područja – nigdje napretka
ostvareni prihod od poreza na dohodak
Sjednica hrvatske vlade
Europska unija i zdravstvo povećali deficit proračuna Ukupni prihodi proračuna u prošloj godini iznosili su 108,8 milijardi kuna, a rashodi 125,1 milijardu kuna. Deficit je iznosio 16,3 milijarde kuna, ili 6,2 milijarde više nego u 2012. Igor Vukić vukic@privredni.hr
T
rošak uplate u proračun Europske unije od 1,7 milijardi kuna te podmirivanje duga zdravstvenog sustava od 2,6 milijardi kuna glavni su uzroci rasta deficita državnog proračuna u 2013. godini. Tome treba pridodati i rast troška za kamate koji je rastao čak milijardu kuna, rekao je Boris Lalovac, ministar financija, predstavljajući na prošlotjednoj sjednici Vlade izvještaj o prihodima i rashodima proračuna u prošloj godini.
Ukupni prihodi bili su manji za milijardu kuna, rekao je Lalovac U detaljnom izvještaju stoji da su ukupni prihodi iznosili 108,8 milijardi kuna, a rashodi 125,1 milijardu kuna. Deficit je iznosio 16,3 milijarde kuna, ili 6,2 milijarde više nego u 2012. godini. “Ukupni prihodi bili su manji za milijardu kuna. Među pojedinačnim stavkama najviše su se smanjili prihodi od poreza na dobit, za 1,3 milijarde kuna ili 17,3 posto. Razlog je oslobađanje od poreza za reinvestiranu dobit, čime smo htjeli pomoći gospodarstvu i potaknuti investicije”, rekao je Lalovac. Ministar objašnjava da je Vlada uspjela smanjiti dio troškova, primjerice, za zaposlene za 700 milijuna kuna, za materijalne rashode 230 mili-
juna kuna, za subvencije 224 milijuna kuna. No pritisak naslijeđenih dugova zdravstva i drugih sektora, što je uzrokovalo i rast troška za kamate, bio je prevelik. Posljedica je ulazak u europsku proceduru smanjivanja deficita. Ocjena i preporuke Europske komisije o mjerama Vlade za smanjivanje manjka trebale bi biti objavljene ovaj tjedan. Učinkovita naplata poreza Prihod od poreza na dohodak ostvaren je u iznosu od 1,4 milijarde kuna, što je rast od 8,1 posto u usporedbi s 2012. godinom. Rezultat je to veće učinko-
9
vitosti u naplati te manjih povrata poreza i prireza na dohodak po godišnjima prijavama, za 10,8 posto. Na rast je utjecala i izmjena visine osnovnog osobnog odbitka sa 1800 kuna na 2200 kuna i sa 3200 na 3400 kuna za umirovljenike te izmjena poreznih razreda. Time je osiguran i veći stupanj progresivnosti u sustavu poreza na dohodak. Prošlu godinu obilježilo je nekoliko promjena stopa poreza na dodanu vrijednost. Opća stopa je povećana na 25 posto, a ukinuta je nulta stopa. Za ugostiteljske usluge smanjena je stopa na 10 posto, koja je kasnije povećana
Kristijan umjesto Kovačeva Novi predsjednik Uprave HBOR-a bit će Vladimir Kristijan, umjesto Antona Kovačeva koji je 19 godina vodio tu financijsku instituciju. Vlada je predložila Nadzornom odboru HBOR-a da uz Kristijana imenuje i Martinu Jus za članicu Uprave, a NO je potvrdio oba imenovanja. Vladimir Kristijan dolazi iz Erste banke u kojoj je bio šef Odjela za gospodarstvo. Martina Jus već je radila u HBOR-u, a sada je u HAMAG Investu i Nadzornom odboru Hrvatske pošte.
na 13 posto. Uvedena je i fiskalizacija radi zahvaćanja gotovinskog prometa koji se jednim dijelom skrivao u sivoj zoni. Rezultat: naplaćen je gotovo jednaki iznos PDV-a kao i u 2012. godini. Ukupno 40,3 milijarde kuna, ili jedan posto manje nego u godini ranije. Trošarine su donijele 4,3 posto više prihoda (ukupno 11,7 milijardi kuna), u skladu s promjenama uvedenim zbog ulaska u EU. Prihodi od doprinosa iznosili su 37,1 milijardu kuna, to predstavlja pad od 1,8 posto. U Vladi takvo smanjenje objašnjavaju kretanjima na tržištu rada te utjecajem izmjena zakona o doprinosima iz 2012., kad je stopa na bruto plaću smanjena sa 15 na 13 posto. Rashodna strana Na rashodnoj strani subvencije su ukupno iznosile 5,5 milijardi kuna, što je pad za 224,5 milijuna kuna. Uz smanjenje subvencija poljoprivredi i željeznicama, povećale su se subvencije brodogradnji i HBOR-u. Za kreditne programe jačanja konkurentnosti HBOR je dobio 250 milijuna kuna. Brodogradnja je dobila 622,3 milijuna kuna što predstavlja 79,3 svih subvencija u gospodarstvu. Ali to je još uvijek u skladu s obvezama iz planova restrukturiranja brodogradilišta. Za poticanje poljoprivredne proizvodnje tijekom 2013. godine doznačeno je 2,3 milijarde kuna što je za 19,0 posto manje u odnosu na prethodnu godinu.
Udruženje stranih ulagača u Hrvatskoj u studenom prošle godine objavilo je svoju Bijelu knjigu u kojoj su definirali pet glavnih područja prepreka ulaganjima: pravnu i poreznu nesigurnost, neporezne namete, javnu upravu i sudstvo te Zakon o radu. Šest mjeseci kasnije, članovi Udruženja na okruglom su stolu zaključili da ni u jednom od pet područja nije bilo napretka. Štoviše, u dva rebalansa proračuna dodatno je pogoršana poslovna klima povisivanjem trošarina, poreza i koncesija za nekoliko sektora (energetika, telekomunikacije). Pozitivne pomake vide u nekim lokalnim zajednicama, poput Grada Zagreba i Međimurske županije, gdje su u zadnjih pola godine postali uslužniji prema investitorima. “Nije se promijenilo puno toga što bi nam moglo dati optimizam. Ostvare li se najave
blagog gospodarskog rasta, mi strani ulagači jedva čekamo da krenemo sa svojim aktivnostima. Nadam se da će se u praksi olakšati ulaganja, da će se nastaviti smanjivati parafiskalni nameti i da će se ono što se na političkoj razini proklamira napokon početi i operacionalizirati“, rekao je predsjednik Udruženja Mladen Fogec, inače predsjednik Uprave Siemensa Hrvatska. Udruženje nastavlja s radom na svojoj Bijeloj knjizi za 2014., koja će izaći do kraja ove godine, a uz izravno lobiranje pokušavaju utjecati na poboljšanje poslovne klime u Hrvatskoj i kroz konzultacije s Europskom komisijom. (D.Ž.)
Udruženje cestovnog prometa HGK-a
Lakši prijevoz teških tereta
O uvođenju jednostavnijih i jeftinijih procedura za izdavanje dozvola za izvanredni prijevoz raspravljala je prošli tjedan radna skupina pri Udruženju cestovnog prometa HGK-a. Organizacija izvanrednog prijevoza tereta velikih dimenzija danas je vrlo složena i poskupljuje investicijske projekte. Prijevoznici su promjene pravilnika potaknuli u Ministarstvu prometa, a radna skupina predlaže da dozvole za izvanredni prijevoz ubuduće izdaju
Hrvatske ceste, i to elektronskim putem, uz niže naknade. Predlaže se uvođenje više vrsta dozvola (jednokratne, višekratne, dnevne, mjesečne, godišnje). Hrvatske ceste bi putem navigacijskog sustava (GPS) nadgledale prijevoz i objedinjavale podatke o stanju na cestama. Uveo bi se novi način organizacije tehničkog praćenja, uz manju ulogu MUP-a. Razmatra se i novi sustav bržeg i jednostavnijeg vaganja tereta. Na sastanku su sudjelovali predstavnici najvećih tvrtki u cestovnom prijevozu poput Zagrebtransa, Velebit prometa, GP-a Krk, Vijadukta, Sajka... I velike izvozne hrvatske tvrtke žele moderniji pravilnik, rečeno je u raspravi. (I.V.)
10 PV ANALIZA
Privredni vjesnik Broj 3830, 2. lipnja 2014.
( 26.342 poduzetnika ( 213,5 mlrd kn registrirana u djelatnosti trgovine 2013.
prihodi trgovine u 2013.
Trgovina traži potrošače
U ozračju stagnacije i pesimi Trgovina je najveći segment hrvatskog gospodarstva, s prihodom od 213,5 milijardi od ukupno 612,4 milijarde prihoda svih četverogodišnja stagnacija Drago Živković zivkovic@privredni.hr
T
rgovina je po broju poduzetnika najveća djelatnost u hrvatskom gospodarstvu. U 2013. godini, prema podacima Fine, u djelatnosti trgovine bila su registrirana 26.342 poduzetnika, što je 26 posto svih poslovnih subjekata. Udjel trgovine ipak polagano opada, s obzirom na to da ih je 2013. bilo 27,2 posto, odnosno 26.491 od ukupno 97.254. U odnosu na predrecesijsku 2008. godinu, broj trgovaca smanjio se za 866, dok se udjel trgovine u ukupnom poduzetništvu smanjio za više od četiri postotna boda, sa 30,3 posto. Prazan prostor Trgovina je najveći segment hrvatskog gospodarstva i po kriteriju prihoda, i to u još većem udjelu. U 2013. godini bilo je to gotovo 35 posto, s prihodom od 213,5 milijardi od ukupno 612,4 milijarde prihoda svih poduzetnika. U predrecesijskoj 2008. prihodi svih poduzetnika bili su 709,8 milijardi, a trgovaca 256,5 milijardi, što je bilo nešto više od 36 posto. Najveći godišnji pad prihoda od čak 20 posto trgovina je imala 2009. godine, nakon čega je nastupila četverogodišnja stagnacija. U toj stagnaciji nastavljena je, iako sporijim tempom, izgradnja trgovačkih centara pa se prosjek trgovačkih kvadrata na 1000 stanovnika u Zagrebu približio granici od 700, što je prosjek zapadnoeuropskih metropola. U posljednjih osam godina
samo u Zagrebu je izgrađeno ukupno oko 423.000 četvornih metara trgovačkih centara. Dio tog prostora u međuvremenu je ostao prazan, što je u uvjetima smanjene potražnje dovelo do snažnog pada cijene zakupa. U Zagrebu se tako 2009. godine za kvadrat trgovačkog prostora u središtu grada tražilo i dobivalo prosječno 100 eura. Prema podacima agencije Zane nekretnine, sada je prosječna cijena 50 eura, dok je u trgovačkim centrima cijena od 20 do 35
Kućanstva mijenjaju strukturu potrošnje, sve se više okreću jeftinijim proizvodima eura, ovisno o lokaciji, što je također upola manje nego prije pet godina. Istovremeno se prosječna stopa nepopunjenosti trgovačkih prostora u središtu grada gotovo utrostručila s pet posto 2009. na 13 posto 2013. U trgovačkim centrima već je 2009. nepopunjenost bila devet posto, da bi se do 2013. udvostručila na 18 posto. Drugim riječima, u prosjeku je petina prostora prazna, što je u zagrebačkim trgovačkim centrima preko 100.000 četvornih metara, odnosno kao dva Arena centra. Prepolovljene zakupnine Tržište trgovačkih prostora u Zagrebu s oko 530.000 četvornih metara čini više od polovine ukupnog tržišta Hrvatske, a u drugoj polovini trendovi
su, naravno, vrlo slični. U Splitu je u proteklih nekoliko godina izgrađeno više od 150.000 četvornih metara trgovačkog prostora, u čemu najveći udjel imaju City centar One i Joker. U izgradnji je još jedan veliki trgovački centar Mall of Split koji će donijeti novih 25.000 četvornih metara, a najavljeno je još nekoliko projekata, iako je upitno ima li za
njih mjesta na splitskom tržištu. Prosječne mjesečne zakupnine za prostore u trgovačkim centrima u Splitu sada se kreću između osam i 25 eura po kvadratu, za trgovačke prostore u užoj gradskoj jezgri između 35 i 80 eura, a u širem središtu između 12 i 20 eura. U Rijeci posluju dva nova trgovačka centra, Tower Centar Rijeka u
istočnom dijelu grada, te Zapadni trgovački centar (ZTC) koji se nalazi u zapadnom dijelu grada. ZTC je u cijelosti zakupljen i dobro posluje na oko 20.000 četvornih metara trgovačkih prostora. Tower Centar Rijeka ima ukupno površinu od oko 125.000 četvornih metara, od čega četvrtina nije u zakupu. U pripremi nema izgradnje novih projeka-
ta koji bi uključivali veće površine. Riječko tržište maloprodajnih prostora sve je manje atraktivno, a zakupodavci nastoje zadržati cijene pa velik broj prostora nije u funkciji. Prosječne mjesečne zakupnine u trgovačkim centrima kreću se između 10 i 25 eura po četvornom metru, a za trgovačke prostore u središtu grada između 10 i 50 eura.
Konsolidacija na hrvatskom tržištu maloprodaje Na hrvatskom tržištu maloprodaje konsolidacija traje već godinama, ali kraj joj se ne nazire. Najvažniji događaj je svakako Agrokorovo preuzimanje Mercatora, zbog čega će najveći hrvatski trgovac morati prodati ili dati u dugoročni zakup 96 prodavaonica u Hrvatskoj. Tu se otvara prilika za druge igrače, prije svega Spar i Tommy, koji su u snažnom rastu. Spar je od Dione već preuzeo 20 prodavaonica u Zagrebu, a Tommy je od Keruma pre-
uzeo 10 većih supermarketa na obali. U Mercatoru ističu da je stanje na tržištu maloprodaje i dalje pod utjecajem krize koja ograničava kupovnu moć građana. Rezultat je stoga drugačije strukturirana potrošnja kućanstava koja se sve više okreću jeftinijim proizvodima. Vjeruju da će građani “mudrije” kupovati, birajući robne marke dobre kvalitete, ali neće kupovati više. Drugim riječima, neće biti rasta potrošnje.
Prema javno dostupnim podacima za 2012. godinu, Konzum je i dalje dominantan na tržištu maloprodaje s prihodom od 13,4 milijarde kuna. Lidl i Kaufland, članice Schwarz Grupe, drugi su sa zajedničkim prihodima od oko 5,2 milijarde, slijede Plodine sa 3,2 milijarde i Mercator sa 2,36 milijardi. Zanimljivo je da je Tommy po prihodima (1,7 milijardi) premašio Billu, koja je u 2012. uprihodovala 1,3 milijarde kuna.
11
www.privredni.hr Broj 3830, 2. lipnja 2014.
( 18%
stopa nepopunjenosti u trgovačkim centrima
( 37%
rast prodaje sladoleda u prvom tromjesečju
zma, raste strah od deflacije poduzetnika. Najveći godišnji pad prihoda od čak 20 posto trgovina je imala 2009. godine, nakon čega je nastupila dina u potrazi za financijama. Merkur i OBI otišli su iz Varaždina, a Interspar uskoro dolazi. Prosječne mjesečne zakupnine za trgovačke centre u Varaždinu kreću se između osam i 20 eura po kvadratu, a za
izvoda, uglavnom vezano za klimatska kretanja. Topliji početak godine redovito donosi rast prodaje sladoleda, ove godine za 37 posto po količini i 33 posto po vrijednosti. U plusu je i pivo, za jedan posto i po vrijednosti i po količini. Rastu piva, po istraživanju Nielsena, pridonose i jeftiniji brendovi proizvođača, ali i premium brendovi koji su se početkom godine prodavali uz akcijske popuste. Očekivano, rast bilježe ledeni čajevi, gazirana i energetska pića, koja su skočila za čak 25 posto po količini, zbog pada prosječne cijene i prodaje u većim pakiranjima. Čokolade rastu količinski za dva posto, no zbog prosječno nižih cijena financijski rezultat je isti kao lani.
Prosječna cijena zakupa u trgovačkim centrima prepolovila se od 2009.
Loš početak 2014. U Osijeku je u zadnjih desetak godina izgrađen veći broj trgovačkih prostora, od čega dva velika trgovačka centra, Portanova i Avenue Mall. Novih projekata s većim površinama trgovačkog prostora nema u pripremi. Prosječne mjesečne zakupnine u trgovačkim centrima kreću se između 12 i 20 eura po četvornom metru, a za trgovačke prostore u središtu između pet i 40 eura. Ta bi cijena mogla još dodatno pasti, ostvari li se najava gradskog poglavarstva da će prazne poslovne prostore u središtu Osijeka iznajmljivati po cijeni od samo jednog eura po četvornom metru. U Varaždinu posluje samo jedan pravi trgovački centar, Lumini, a planirani projekt City Point stoji već nekoliko go-
prostore u središtu grada između pet i 25 eura. Popunjenih trgovačkih prostora je sve manje, a koliko se u njima kupuje? Prema istraživanju agencije Nielsen, u 2013. ipak za pola posto više nego u 2012., unatoč padu povjerenja hrvatskih potrošača koji po globalnom istraživanju spadaju među najpesimističnije. No, početak 2014. nosi daljnji pad potrošnje, u prehrani za 4,5 posto, a u neprehrani za dva posto. Potrošači su sve oprezniji i sve svjesniji praznijeg novčanika, pa je prodaja trgovačkih robnih marki po količini porasla za devet posto u odnosu na prva četiri mjeseca 2013.
Drugi najveći poslodavac U Hrvatskoj trgovina zapošljava gotovo 22 posto svih zaposlenih i drugi je najveći poslodavac, ali i generator novih radnih mjesta, govore podaci Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore. Trgovina je zrcalna slika svih makroekonomskih kretanja, prva je u
Promet u trgovini na malo u razdoblju siječanj 2014. - ožujak 2014. siječanj 2014./siječanj 2013. veljača 2014./veljača 2013. ožujak 2014./ožujak 2013.
0,10% 0,00% 1,30%
Izvor: DZS, Obrada: HGK, Sektor za trgovinu
U neprehrani slika je obrnuta, robnih marki je prodano pet posto manje po količini, uz prosječno jedan posto veće cijene. Svijetlih iznimki ima u nekim kategorijama pro-
doticaju s potrošačima i osjeti sve njegove promjene u navikama potrošnje. Nakon oštrog pada 2009. godine, u sljedećim godi-
Broj poduzetnika u djelatnostima trgovine u odnosu na ukupan broj poduzetnika RH - 2008. -2013. godina Opis
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
97.254 101.191
Ukupan broj poduzetnika
89.656
91.320
96.758
98.530
Broj poduzetnika u djelatnosti trgovine
27.208
27.262
27.955
27.717
26.491
26.342
Udio poduzetnika djelatnosti trgovine u ukupnom broju poduzetnika
30,34%
29,85%
28,89%
28,13%
27,24%
26,03%
Izvor: Fina – Registar godišnjih financijskih izvještaja
Prihod poduzetnika u djelatnosti trgovine u odnosu na prihode svih poduzetnika RH - 2008. -2013. godina (iznosi u milijunima kuna, a udjeli u %) Opis
2008.
Ukupan prihod poduzetnika RH
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
709.827 613.367 598.187 624.807 610.376 612.441
Ukupan prihod poduzetnika u djelatnosti trgovine 256.472 215.578 211.733 219.968 211.711 213.484 Udio prihoda poduzetnika u djelatnosti trgovine u ukupnim prihodima poduzetnika RH
36,13% 35,15% 35,40% 35,20% 34,68% 34,86%
Izvor: Fina – Registar godišnjih financijskih izvještaja
nama došlo je do stabilizacije potrošnje, u 2012. promet je pao za 4,2 posto, a u 2013. za 0,6 posto. No, u prvom kvartalu 2014. godine dolazi do blagog oporavka, a kako je pred nama turistička sezona, direktorica Sektora za trgovinu HGK Milica Rakuša Martulaš očekuje nastavak trenda rasta prometa u trgovini na malo. Glavne karakteristike hrvatskog maloprodajnog tržišta su koncentracija, internacionalizacija i konsolidacija. Istraživanje tržišta mješovitom robom pokazuje da 10 najvećih trgovaca drži oko 80 posto tržišta. Na tržištu maloprodaje došlo je i dolazi do preslagivanja. S jedne strane, zbog pada pri-
hoda neki trgovački lanci su napustili Hrvatsku poput Bricostorea, isto tako neki trgovci najavljuju svoj odlazak, dok s druge strane Ikea investira. Gotovo 40 posto prihoda najvećih svjetskih trgovaca ostvaruje se na tržištima izvan matične zemlje. Dakle, internacionalizacija poslovanja jedan je od čimbenika uspjeha poslovanja. S druge strane, jedna od značajki hrvatskog tržišta maloprodaje je i vitalnost i poslovna uspješnost regionalnih i lokalnih trgovaca – o čemu svjedoči i izlazak nekih od lokalnih trgovaca na tržište Zagreba. Važna je i uloga trgovine kao spone između proizvodnje i potrošača. Aktualna gospodarska situacija dovela je do određenih promjena u navikama potrošača koji se ponašaju racionalnije. Postali su osjetljiviji na cijenu, odnosno ona postaje važna pri donošenju odluke o kupnji, traži se vrijednost za novac. Kriza je kupce pretvorila u kritičnije, aktivnije i informiranije. Tako sve više građana prati i
kupuje na akcijskim prodajama i na temelju letaka obilazi i po više prodavaonica. Također, smanjuje se vrijednost pojedinačne kupnje i mijenja struktura potrošnje. Više se kupuju robne marke, kupci su postali i manje lojalni. “S druge strane, i trgovci su se pripremili, oni su prvi u doticaju s potrošačima te osjete svaku promjenu u njihovom ponašanju i u svojem asortimanu nude proizvode koje cijenom odgovaraju kvaliteti, nastojeći i na taj način povećati lojalnost svom trgovačkom lancu”, zaključuje Milica Rakuša Martulaš. U narednim mjesecima analitičari Nielsena očekuju rast prodaje pića, sladoleda, slastica i grickalica zbog Svjetskog nogometnog prvenstva, a velika su očekivanja trgovaca i od turističke sezone. Za očekivati je i daljnje jačanje trgovačkih robnih marki, ali trgovci se pribojavaju deflacije koja bi mogla obilježiti cijelu godinu. Kao i potrošači, i trgovci su, ukupno gledano, pesimistični.
12 PRIČA S RAZLOGOM
( oko 37 mil £
uloženo je u kampanju za promociju Britanije
Privredni vjesnik Broj 3830, 2. lipnja 2014.
( oko 500 mil £
ta je kampanja već donijela Britaniji
Britanski poslovni centar Hrvatska
Novi most do britanskog tržišta Osim privlačenja investitora u Britaniju, centar će pomagati i britanskim tvrtkama koje žele ulagati u Hrvatsku. U Britaniji raste interes za hrvatske autohtone proizvode, ali i za intelektualne usluge, kaže voditeljica centra Vedrana Likan
H
rvatske tvrtke koje žele poslovati u Velikoj Britaniji od prošlog tjedna savjet mogu potražiti i u Britanskom poslovnom centru Hrvatska (British Busines Center Croatia, BBCC). Osim privlačenja investitora u Britaniju, centar koji će voditi Vedrana Likan, pomagat će i britanskim tvrtkama koje žele ulagati u Hrvatsku. “Nadamo se da ćemo zajedno pridonijeti poboljšanju poslovne klime u Hrvatskoj”, rekla je Vedrana Likan. Prema njezinim riječima, u Britaniji raste interes za hrvatske autohtone proizvode kao što su vina i maslinova ulja, ali i za intelektualne usluge. Na otvaranju BBCC-a predstavljena je i kam-
panja je pokrenuta u 144 zemlje u svijetu. “Britaniju želimo pokazati kao
Kampanja Great koja promovira britanski način života predstavljena je u 144 države zemlju koja pulsira životom, u kojoj se otvaraju brojne mogućnosti za sklapanje posla i realizaciju inovativnih ideja”, rekao je Bird. panja Great kojom se u svijetu promovira poslovanje u Velikoj Britaniji i britanski način života. Kampanja, u kojoj sudjeluju brojne poznate lič-
nosti, prikazuje Britaniju kao najbolje mjesto za obrazovanje, modu, biznis, inovacije, kulturu... Conrad Bird, direkor kampanje i savjetnik pre-
mijera Davida Camerona, ispričao je da je u kampanju uloženo oko 37 milijuna funti, a procjenjuje se da je donijela prihod od 500 milijuna funti. Kam-
Turizam povlači i poslovne kontakte Svi veleposlanici Ujedinjenog Kraljevstva moraju sudjelovati u promociji britanskog tržišta. Veleposlanik u Hrvatskoj David
Slinn rekao je da britanski izvoz do 2020. treba biti udvostručen, uz otvaranje 100.000 novih radnih mjesta. “Odnos s Hrvatskom ne smije biti jednosmjerna ulica, a možemo napraviti mnogo više nego do sada. Zanimanje za Hrvatsku raste, što se vidi i po rastu broja britanskih turista”, rekao je Slinn. I hrvatski ministar turizma Darko Lorencin potvrđuje da rast broja turista obično prati i porast poslovnih kontakata. “Nakon posjeta nekoj zemlji i poslovni ljudi često mijenjaju ranija mišljenja i postaju skloniji ulaganju”, ocijenio je Lorencin. BBCC će djelovati u sklopu Veleposlanstva Ujedinjenog Kraljevstva u Zagrebu. (I.V.)
Novi proizvodi članova Zajednice za industrijski dizajn
Projekt Mojsije
Dizajnerska rješenja za interijere i eksterijere
Brodosplitove brane čuvat će Veneciju
Novi proizvodi članova Zajednice za industrijski dizajn Hrvatske gospodarske komore (ZzID) predstavljeni su proteklog tjedna u HGK-Komori Zagreb u organizaciji Centra za dizajn HGK-a. Riječ je o proizvodima koji su nastali suradnjom dizajnera i tvrtki, ali i u vlastitoj produkciji dizajnera. Dizajnerski namještaj, rasvjetna tijela, prateća oprema te rješenja za interijere kao i razni projekti realizirani u posljednje dvije godine u Centru za dizajn HGK-a predstavljeni su na zajedničkoj izložbi ZzID-a koja se može razgledati u izlož-
Nakon što je dobio posao gradnje 21 čelične brane koje će biti postavljene na morskom prolazu Malamocco, radi zaustavljanja utjecaja plime na Veneciju, Brodosplit je predao ponudu i na natječaj za izradu brana koje će biti sagrađene na prolazu Chioggia. Brane za Malamocco ukupno su vrijedne 26,5 milijuna eura, a Brodosplit je posao dobio u jakoj međunarodnoj konkurenciji. Brane su velike 29 puta 24 metra, debele su 6 metara, a teže 300 tona. Isporučivat će se po tri odjednom i prevesti morem do mjesta ugradnje. Radi se zapra-
benom prostoru Centra do 27. lipnja. Na prezentaciji u HGK-u mogao se vidjeti masivni namještaj Drvne industrije Novoselec - DIN namještaj, modularni sustav Beach bar Sun, Modu deck tj. rješenje za neravne površine koje se koristi kod opremanja objekata javne namjene tvrtke Studiorama, a predstavljen je i projekt Eko dizajn u industriji na-
mještaja - europska iskustva Drvnog klastera sjeverozapadne Hrvatske. Uz to, predstavljen je dio masivnog namještaja dizajniranog za opremanje vinoteka i ugostiteljskih objekata Milak stolarije te proizvod Fibonacci lampa čija se rasvjeta može okretati u svim smjerovima, autora Roberta Štimeca. Proizvod Helia tvrtke ICE Studio je multifunkcionalna ležaljka/sjedalo koje se koristi u prirodi, dok proizvod/uređaj Enfojer tvrtke Evolve pokazuje kako se pomoću pametnih telefona izrađuju i razvijaju crno-bijele analogne fotografije. (S.P.)
vo o specijalnim spremnicima koji će se puniti zrakom ili vodom. Napunjene vodom brane će ležati na dnu mora, a ispunjene zrakom uspravljat će se i zaustavljati plimni val do tri metra visine. More poplavljuje dijelove Venecije pedesetak puta godišnje, najčešće u studenom i prosincu. Svake pete godine bude poplavljen cijeli grad i zato se gradi ukupno 80 brana na morskim prilazima gradu. Projekt se zove Mose (Mojsije), što asocira na Stari zavjet i priču o Mojsiju koji je razdvojio Crveno more. “Ovim ugovorom Brodosplit će ostati vječno upisan na listi tvrtki koje su sudjelovale u jed-
nom od najvećih građevinskih projekata u povijesti Italije, vrijednom više od sedam milijardi eura”, istaknuo je Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave Brodosplita. Iskustvo i stručnost škverskih brodograditelja bio je glavni razlog što je talijanski arhitektonsko-građevinski konzorcij Venezia Nuova izabrao splitsko brodogradilište, ocjenjuju u Brodosplitu. (J.V.)
enterprise europe
info
Broj 109, 2. lipnja 2014.
Mreža studentskih poduzetničkih inkubatora
UPOZORENJE – European Business Number/EBN
Više se članica obratilo Hrvatskoj gospodarskoj komori nakon što su primile dopis kojim se od njih traži da dostave određene podat ke kako bi dobile “European Busi ness Number/EBN”. Iako vizualno rješenje dopisa, naziv pošiljatelja, rok za podnošenje prijave i neki drugi elementi odaju dojam da se radi o formalnom dopisu javnog ti jela EU-a ili njene države članice, radi se o običnoj poslovnoj ponu di trgovačkog društva DAD GmbH, a EBN nije obvezan niti potreban za poslovanje unutar EU-a. Budu ći da se ispunjavanjem potrebnih podataka sklapa ugovorni odnos s obveznim trajanjem od tri godi ne po cijeni od 480 eura godišnje - ukupno 1440 eura, Komora moli članice da budu oprezne i pažljivo pročitaju sadržaj ovog i svih sličnih dopisa prije nego što na njih odgo vore.
Pomoć za prve poduzetničke korake Projekt mreže studentskih inkubatora namijenjen je studentima završnih godina studija. Osmišljen je kao virtualna platforma na kojoj studenti mogu uz pomoć mentora razvijati poslovne ideje te postati poduzetnicima i prije završetka studija Hrvatska agencija za malo gospodar stvo, inovacije i investicije (HAMAGBICRO) je u Studentskom centru u Zagrebu organizirala druženje stu denata i poduzetnika u sklopu aktiv nosti Mreže studentskih poduzetničkih inkubatora (MSPI). Projekt je namijenjen studentima završnih godina studija, osmišljen kao virtualna platforma na kojoj studenti mogu uz pomoć iskusnih mentora razvijati svoje poslovne ideje te postati poduzetnicima i prije završetka studija. Studentima uključenim u projekt na raspolaganju su program mentorstva i podrška pri razradi poduzetničke ideje te mogućnost početnog financiranja studentskih poduzeća. Projektom se želi razviti studentsko poduzetništvo, usvajanje poduzetničkih vještina te dati potpora studentskim poduzećima u prvoj godini poslovanja. Mreža studentskih poduzetničkih inkubatora obogaćuje sustav akademskog obrazovanja praktičnim dijelom koji nadopunjuje teoretsku podlogu i ubrzava proces adaptacije studenata za konkretne potrebe na tržištu rada. Povezivanjem visokoškolskih institucija s poslovnim sektorom kod studenata se potiče poslovna aktiv-
nost i stvara poduzetničko razmišljanje. U Mrežu studentskih poduzetničkih inkubatora trenutno je uključeno 122 mentora, 27 visokoškolskih institucija te sedam poduzetničkih potpornih institucija. Cijeli projekt MSPI temelji se na pozitivnim učincima povezivanja i suradnje akademske zajednice, realnog sektora i potpornih institucija malog gospodarstva, kaže Monika Šućur, voditeljica projekta i ravnateljica sektora za razvoj malog i srednjeg poduzetništva HAMAG-BICRO-a. “Posebno ohrabruje činjenica da je za dobrobit studenata i njihovih poslovnih ideja trenutno na raspolaganju 90 predstavnika visokoškolskih institucija, 16 uspješnih poduzetnika te isto toliko stručnjaka iz javnog sektora”, dodala je Monika Šućur. O prednostima uključivanja studenata u
program MSPI-ja iz perspektive mentora govorila je Mirela Alpeza s Ekonomskog fakulteta u Osijeku. “Ideja o tome čime se baviti je mnogo, ali ključno pitanje na koje treba odgovoriti glasi: predstavlja li ta ideja uistinu i dobru priliku na tržištu, odnosno stvaraju li naš proizvod ili usluga dodanu vrijednost za kupca, ima li dovoljno takvih kupaca na tržištu, ima li ideja dovoljan profitni potencijal i perspektivu rasta tržišta u budućnosti”, rekla je Mirela Alpeza. Svoja poslovna iskustva i izazove s kojima su se u prvim danima poslovanja susreli sa studentima su podijelili Doris Pinčić i Robert Kurbaša, glumci i vlasnici zabavno-edukativnog centra Kupid, Mario Žderić, direktor startup tvrtke XEE Tech-Mobilne aplikacije, Marina Orsag, standup komičarka i suosnivačica prvog hrvatskog i regionalnog kluba komedije Studio smijeha, Petar Šimić, jedan od osnivača udruge eStudent i glavni direktor tvrtke Primacošped, Tihana Šenjug iz udruge eStudent koja je predstavila aktivnosti udruge i devetogodišnji projekt Business Plan Contest te Mario Pavić, predstavnik studentskog tima, jedan od autora sustava Croatia Rescue koji je osvojio prvo mjesto na ovogodišnjem natjecanju Business Plan Contest.
enterprise europe Zajednička trgovinska politika
Još uvijek nemamo puna prava Članstvom u Europskoj uniji Hrvatska je preuzela Zajedničku trgovinsku politiku Europske unije, no pojedini europski trgovinski partneri iz trećih zemalja ne prepoznaju Hrvatsku kao članicu EU-a i na hrvatske proizvode ne primjenjuju preferencijalne carinske stope Članstvom u Europskoj uniji Hrvatska je preuzela Zajedničku trgovinsku politiku Europske unije koja se temelji na jedinstvenim načelima, osobito u vezi s promjenama carinskih stopa u skladu s carinskim i trgovinskim sporazumima u trgovini robama i uslugama, komercijalnim aspektima intelektualnog vlasništva, izravnim stranim ulaganjima, ujednačenim mjerama liberalizacije trgovine, utvrđivanja zajedničke izvozne politike te korištenja trgovinskih zaštitnih mehanizama i uklanjanja trgovinskih prepreka. Također, Zajednička trgovinska politika temelji se i na trgovinskim sporazumima
Albanija • primjenjuje Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji je stupio na snagu 1. travnja 2009. • sklopljen je Protokol o tehničkim prilagodbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU-a i Republike Albanije radi članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji
Crna Gora • primjenjuje Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji je stupio na snagu 1. svibnja 2010. • sklopljen je Protokol o tehničkim prilagodbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU-a i Crne Gore radi članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji
Makedonija • primjenjuje Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji je stupio na snagu 1. travnja 2004. • sklopljen je Protokol o tehničkim prilagodbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU-a i Republike Makedonije radi članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji
Srbija • primjenjuje Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji je stupio na snagu 1. rujna 2013. • parafiran je Protokol o
Pregovori u tijeku • Transatlantsko partnerstvo u trgovini
• • • •
i ulaganjima (TTIP) – završio 4. krug pregovora Kanada (CETA) – očekuje se parafiranje teksta Sporazuma Vijetnam – završio 7. krug pregovora Tajland - završio 4. krug pregovora Japan – završio 5. krug pregovora
sklopljenim između EU-a i trećih zemalja, onima koji su već na snazi ili u primjeni, kao i onima o kojima se trenutno pregovara ili će se uskoro pregovarati. Radi se o sveobuhvatnim međunarodnim trgovinskim sporazumima koji, uz trgovitehničkim prilagodbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU-a i Republike Srbije radi članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji
Bosna i Hercegovina • primjenjuje Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima do završetka postupka ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU-a i BiH • pregovori za sklapanje Protokola o tehničkim prilagodbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU-a i BiH radi članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji su započeli, ali nisu završeni
Kosovo • nema potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom • trgovinski režim između Europske unije i Kosova uređen je Uredbama Vijeća EU-a broj 1215/2009 i 1336/2011 • EK je započeo pregovore za sklapanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU-a i Kosova - očekuje se da će pregovori završiti tijekom ljeta ili jeseni 2014. godine
Mediteran (Euromediteranski sporazumi) • Sporazum se primjenjuje na RH: Egipat, Izrael, Jordan, Alžir i Tunis
• Kina – završio 9. krug pregovora • Indija – pregovori su započeli 2007. i
zaustavljeni su u veljači 2012.
Završeni pregovori
• Singapur – završili su pregovori i
tekst je parafiran 20. rujna 2013. • Moldova i Gruzija – tekst je parafiran
29. studenoga 2013. – potpisivanje se očekuje u lipnju 2014. godine. nu robom, među ostalim, obuhvaćaju i trgovinu uslugama, međunarodnu pravnu zaštitu za izravna strana ulaganja, trgovinske aspekte prava intelektualnog vlasništva, zemljopisne oznake, oznake izvornosti, međunarodne aspekte jav-
nih nabava, trgovinske odredbe u području usluga, načine rješavanja trgovinskih sporova i druga područja, ovisno o ugovoru. Pri tome se odredbe tog sporazuma primjenjuju na sve države članice potpisnice Ugovora o pristupanju EU-u. Međutim, pojedini europski trgovinski partneri iz trećih zemalja ne prepoznaju Hrvatsku kao državu članicu EU-a i na hrvatske proizvode ne primjenjuju preferencijalne carinske stope u skladu s trgovinskim sporazumima, što dovodi do toga da Hrvatska nema iste trgovinske uvjete kao ostale države članice Unije. Zbog toga donosimo tabelu o primjeni odnosno ne-primjeni trgovinskih sporazuma koje je Europska unija sklopila s trećim zemljama na Hrvatsku.
• Sporazum se ne primjenjuje na RH: Libanon, Maroko • kako bi se uzelo u obzir pristupanje RH EU-u, sa svim se mediteranskim zemljama sklapa Dodatni protokol na koji je Hrvatska dostavila očitovanje
Amerika
• Sporazum o pridruživanju između EU-a i Centralne Amerike (Honduras, Nikaragva, Panama, Kostarika, Salvador, Gvatemala) - ne primjenjuje se i sklapa se Dodatni protokol • Sporazum o gospodarskom partnerstvu, političkoj koordinaciji i suradnji između Europske zajednice i njezinih država članica i Sjedinjenih Meksičkih Država - ne primjenjuje se na RH/sklapa se Dodatni protokol • Trgovinski sporazum između EU-a i Kolumbije i Perua – ne primjenjuje se na RH/sklapa se Dodatni protokol • Sporazum o pridruživanju između EU-a i Čilea – primjenjuje se na RH
Afrika • Sporazum o trgovini, razvoju i suradnji između EU-a i Južnoafričke Republike - ne primjenjuje se na RH/sklapa se Dodatni protokol/sljedeći Odbor EU-a i JAR-a
• Privremeni sporazum uz Sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU-a te Istočne i Jugoistočne Afrike (Madagaskar, Mauricijus, Sejšeli i Zimbabve) – u tijeku je postupak ratifikacije • Sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU-a i država CARIFORUM (Antigva i Barbuda, Bahami, Barbados, Belize, Dominikanska Republika, Grenada, Gvajana, Haiti, Jamajka, Sveta Lucija, Sveti Kristofor i Nevis, Sveti Vincent i Grenadini, Surinam, Trinidad i Tobago) - ne primjenjuje se na RH/započeli pregovori oko sklapanja Protokola • Privremeni sporazum o suradnji između EU-a i zemalja Pacifika - ne primjenjuje se u EU-u
Azija
• Sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Republike Koreje – ne primjenjuje se na RH, ali je 25. ožujka 2014. potpisan Dodatni protokol navedenom Sporazumu
www.een.hr
2. lipnja 2014.
2 3
Energetska sigurnost
Strategija za sigurnost opskrbe Nova europska strategija energetske sigurnosti treba donijeti povećanje raznolikosti vanjskih izvora opskrbe energentima, poboljšanje energetske infrastrukture, dovršenje unutarnjeg energetskog tržišta EU-a i veću štednju energije Europska komisija je s obzirom na sadašnju veliku ovisnost EU-a o uvozu energenata započela s izradom nove europske strategije energetske sigurnosti. Među njezinim su glavnim točkama povećanje raznolikosti vanjskih izvora opskrbe energentima, poboljšanje energetske infrastrukture, dovršenje unutarnjeg energetskog tržišta EU-a i štednja energije. U strategiji se također ističe potreba za koordiniranjem odluka koje se donose u okviru nacionalnih energetskih politika, kao i važnost jedinstvenog nastupa u pregovorima s vanjskim partnerima. Ona se nadovezuje na napredak koji je ostvaren nakon plinske krize iz 2009. Čelnici država ili vlada EU-a raspravljat će na sastanku Europskog vijeća krajem lipnja o prijedlozima Komisije uključujući mjere za osiguranje neometane opskrbe tijekom sljedeće zime. U razdoblju nakon plinske krize 2009. EU je mnogo učinio u pogledu povećanja svoje energetske sigurnosti. Ipak, i dalje
U razdoblju nakon plinske krize 2009. EU je mnogo učinio u pogledu povećanja svoje energetske sigurnosti. Ipak, i dalje je u ranjivom položaju, ističe predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso je u ranjivom položaju, ističe predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso. "Zbog napetosti u Ukrajini ponovno je to pitanje došlo u prvi plan. Uzevši u obzir ukupnu razinu ovisnosti o uvozu energenata koja je viša od 50 posto, potrebni su daljnji koraci. Kada se radi o energetskoj sigurnosti, Europljani moraju govoriti i nastupati kao jedan", ističe Barroso. Želimo održavati snažna i stabilna part nerstva s važnim opskrbljivačima, ali pritom ne smijemo postati žrtve političkih i trgovinskih ucjena, dodao je povjerenik za energetiku Günther Oettinger. "EU i njegove države članice pred sobom
imaju dugačak popis zadataka: zajedno moramo postati solidarniji prema izloženijim državama članicama. Također moramo dovršiti unutarnje energetsko tržište, poboljšati infrastrukturu, povećati energetsku učinkovitost i korištenje vlastitih energetskih resursa. Štoviše, moramo brže osigurati povećanje raznolikosti vanjskih opskrbljivača energentima, osobito plinom. Pomoći će nam samo konkretne mjere", rekao je Oettinger. Komisija je radi osiguranja neometane opskrbe ove zime predložila procjene rizika koje bi se provodile na regionalnim razinama ili na razini EU-a simuliranjem prekida u opskrbi plinom. Za rješavanje izazova srednjoročne i dugoročne sigurnosti opskrbe Komisija predlaže mjere u nekoliko ključnih područja. Dovršenje unutarnjeg energetskog tržišta i razvoj infrastrukturnih karika koje nedostaju ključni su kako bi se moglo brzo reagirati u slučaju mogućih prekida u opskrbi usmjeravanjem energetskog protoka preko različitih dijelova EU-a, ovi-
sno o slučaju. Komisija je utvrdila oko 33 infrastrukturna projekta koji su ključni za energetsku sigurnost EU-a. Osim toga, Komisija predlaže proširenje cilja međusobne povezanosti instaliranoga kapaciteta za proizvodnju električne energije na 15 posto do 2030. pri čemu u obzir valja uzeti i troškove te potencijale trgovinske razmjene u relevantnim regijama. Nužno je i povećanje raznolikosti zemalja opskrbljivača i opskrbnih smjerova. U 2013. Rusija je u ukupnom uvozu plina u EU-u sudjelovala sa 39 posto, Norveška sa 33 posto, a Sjeverna Afrika (Alžir i Libija) sa 22 posto. Iako će EU nastaviti održavati odnose s pouzdanim partnerima, istodobno će nastojati uspostaviti veze s novim partnerskim državama te nove putove opskrbe, primjerice u regiji Kaspijskog jezera daljnjim proširenjem Južnoga plinskog koridora, razvojem sredozemnog plinskog čvorišta i povećanjem opskrbe ukapljenim prirodnim plinom. Potrebno je jačati i mehanizme hitnih intervencija i solidarnosti te zaštite ključne
infrastrukture. U tom će smislu Komisija primjerice preispitati odredbe i provedbu Uredbe o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom. Bilo bi dobro ujedno i povećati domaću proizvodnju energije što uključuje daljnju upotrebu obnovljivih izvora energije te održivu proizvodnju fosilnih goriva. Isto tako Komisija smatra da je nužna bolja koordinacija nacionalnih energetskih politika i jedinstven nastup u vanjskoj energetskoj politici. Komisija želi biti uključena u najraniju fazu predviđenih međuvladinih dogovora s trećim zemljama koji bi mogli utjecati na sigurnost opskrbe. Osim toga, Komisija će osigurati da su svi takvi sporazumi i infrastrukturni projekti u potpunosti usklađeni s relevantnim zakonodavstvom EU-a. Nastavit će se i na daljnjem razvoju energetskih tehnologija i povećanju energetske učinkovitosti. S obzirom na to da na zgrade otpada 40 posto ukupne energetske potrošnje i trećina potrošnje prirodnog plina, taj sektor ima ključnu ulogu.
enterprise europe Partnerstvo za transatlantsku trgovinu i ulaganja - TTIP
Približavanjem standarda do
zajedničkog tržišta Europska komisija objavila je pregovaračka stajališta za područja kemikalija, kozmetike, farmaceutike, motornih vozila te tekstila i odjeće u pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama o budućem sporazumu o trgovini i ulaganjima Europska komisija objavila je pregovaračka stajališta za još pet važnih tema u aktualnim pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama o budućem sporazumu o trgovini i ulaganjima (Partnerstvu za transatlantsku trgovinu i ulaganja - TTIP). To je nastavak objave početnih stajališta u srpnju 2013. te dio nastojanja da se omogući potpuna transparentnost tijekom pregovora i rada EK-a na transparentnosti. Objavljeni dokumenti obuhvaćaju prijedloge za poboljšanje usklađenosti postojećih pravila i regulative s obje strane te tješnju suradnju na njihovu donošenju u budućnosti, i to u pet područja: kemikalije, kozmetika, farmaceutika, motorna vozila te tekstil i odjeća. Cilj ovih stavova je zaustaviti nepotrebno udvostručenje testiranja proizvoda i kontrole tvornica, prepoznati postojeću regulativu i približiti ih, te dogovoriti i približiti procedure za prihvaćanje ili registriranje novih proizvoda. Na području kemikalija se sadašnja europska i američka regulativa znatno razlikuju. Zbog toga nije vjerojatna harmonizacija ili međusobno priznavanje. Pozicija Europske unije to vidi kao mogućnost za
suradnju u četiri područja u skladu s pravilima koja vladaju na oba tržišta. Potrebno je donijeti odluku o tome koje su to prioritetne kemikalije koje će se usuglasiti i dogovoriti kako ih testirati. Potrebno je klasificirati i označiti kemikalije, kao i identificirati i locirati nove ili rastuće potrebe za njima. Između dva tržišta se moraju dijeliti ali i štititi povjerljivi poslovni podaci, i
to što efikasnije, a kada se to učini, sustav mora biti učinkovitiji i ujedno smanjiti trošak za tvrtke u tom sektoru poslovanja. Na području kozmetike situacija je nešto jednostavnija. Od europskih i američkih regulatora se traži priznavanje liste
Objavljeni dokumenti obuhvaćaju prijedloge za poboljšanje usklađenosti postojećih pravila i regulative s obje strane te tješnju suradnju na njihovu donošenju u budućnosti, i to u pet područja: kemikalije, kozmetika, farmaceutika, motorna vozila te tekstil i odjeća dozvoljenih i zabranjenih supstanci, kao i međusobno priznavanje dobrih poslovnih praksi. Treba pronaći i kvalitetnu alternativu testiranju na životinjama i harmonizirati metode i zahtjeve za testiranje proizvoda. Istovremeno se treba dogovoriti način označavanja proizvoda, a svi
trebaju zajedno više raditi kroz Međunarodni savjet o kozmetičkoj regulativi (International Council on Cosmetics Regulation - ICCR) u kojem surađuju regulatori iz EU-a, Kanade, SAD-a i Japana. Na području motornih vozila za sada postoji različita regulativa za automobile i kamione. No obje strane žele osigurati visoke standarde na području sigurnosti, zdravlja i zaštite okoliša. Stoga je stav EU-a dobivanje kompatibilnosti bez snižavanja standarda na obje strane. Dva su načina da bi se to postiglo. Trebaju se međusobno priznati postojeći standardi i regulative. Više se treba raditi na sastavljanju regulative za budućnost, posebice na području novih tehnologija. Jača suradnja Europe i Amerike kroz UNECE - Agenciju ujedinjenih naroda za Europu, može pomoći i jednima i drugima u stvaranju nove svjetske regulative. Sporazum u ovim područjima značajno će smanjiti troškove proizvođačima, a tako i kupcima njihovih proizvoda. Na području lijekova regulatori s obje strane Atlantika već usko surađuju. U stajalištima za pregovore predlaže se daljnji rad na međusobnom priznavanju do-
bre poslovne prakse, inspekcija tvornica i razmjena informacija kako bi se smanjilo dupliciranje posla. Potrebno je i harmonizirati zahtjeve za priznavanje biosimilara - proizvoda istovjetnim onima koji su već licencirani u biomedicini, poput cjepiva. Potrebno je postići sustav za priznavanje generičkih lijekova i harmonizirati uvjete koji se traže te ojačati zajedničko procjenjivanje. Na ovom području je potrebno i dodatno raditi na reviziji pedijatrijskih uputa koje je izdala Međunarodna konferencija o harmonizaciji (International Conference on Harmonisation - ICH). Na području tekstila i odjeće traži se jačanje postojeće suradnje na tri glavna područja. Na području označavanja treba uključiti međusobno priznavanje simbola za održavanje tekstila i uskladiti imena novih tekstilnih vlakana. Na području sigurnosti i zaštite potrošača zajedno treba raditi na razjašnjavanju zahtjeva za zaštitu tkanina od vatre te uskladiti listu supstanci koje se ne smiju koristiti u tekstilnoj industriji. Isto tako potrebno je postaviti standarde za specijalne proizvode poput zaštitne odjeće. Na područjima standarda treba raditi na približavanju u segmentima na kojima je to moguće.
www.een.hr
2. lipnja 2014.
4 5
Close_up film festival
Dokumentarci o europskim projektima ClosE_Up (Europa izbliza) je edukativno-kreativni projekt koji se sastoji od ciklusa festivala kratkog filma i projektnih radionica na temu kako pripremiti i realizirati EU projekte ClosE_Up (Europa izbliza) edukativno-kreativni je projekt koji se sastoji od nekoliko festivala kratkog filma te projektnih radionica na temu kako pripremiti i realizirati projekte financirane iz europskih fondova.
sudionici informirati i educirati o strukturnim fondovima, kohezijskoj politici i ostalim EU programima, s naglaskom na pripremi projekata i projektnom ciklusu, kroz radionice za vrijeme festivala i predavanja u srednjim školama.
logija, kulture i audio-vizualne umjetnosti. To radimo kroz afirmacijske medijske kampanje i projekte. Medijska tvornica želi koristiti potencijale mladih ljudi i pretvoriti ih u pozitivne akcije”, naglašava Valerija Đurđević.
Naziv projekta odnosi se na izraz koji se koristi u filmskoj industriji, televizijskoj produkciji, fotografiji i stripu, a znači zumiranje. Upravo na taj način želimo približiti sliku o EU-u hrvatskim građanima - kroz iskustva iz prve ruke koja su zabilježena objektivom kamere, kaže voditeljica projekta, stručna suradnica u Institutu za razvoj i međunarodne odnose Karolina Horvatinčić. “Opći cilj projekta je povećati razumijevanje programa EU-a i koristi od pomoći EU fondova. Također, namjera nam je pomoći postojećim i potencijalnim prijaviteljima projekata informiranjem na filmskim festivalima, projektnim radionicama, online priručnicima i školskim predavanjima”, dodaje Karolina Horvatinčić.
U konačnici se očekuje kako će se kroz ovaj projekt povećati znanje o upravljanju projektima u Hrvatskoj, a bit će objavljeni i multimedijski online priručnici i pružana online savjetodavna pomoć sadašnjim i budućim korisnicima EU fondova.
Filmski festivali u sklopu ClosE_Up projekta održat će se u pet hrvatskih županija - Brodsko-posavskoj 16. kolovoza, Splitsko-dalmatinskoj 23. kolovoza, Dubrovačko-neretvanskoj 30. kolovoza, Krapinsko-zagorskoj 6. rujna te u Gradu Zagrebu 13. rujna.
Vrijednost ovog projekta je 99.858,53 eura, od čega je većina sredstava, odnosno 77.210 eura, osigurana iz europskog IPA Info 2012 fonda namijenjenog civilnom društvu.
Prema istraživanju javnog mnijenja u Hrvatskoj, upravo u tim područjima najslabije je poznavanje instrumenata pomoći EU-a te su zbog toga te lokacije i odabrane. Filmski festivali u tim županijama bit će otvoreni svima – poslovnoj zajednici, poljoprivrednicima, nevladinim organizacijama, poduzetnicima, domaćicama, nezaposlenima, studentima, učenicima, mlađima i starijima. Ideja je raspršiti predrasude o EU-u široj javnosti, posebice onima koji imaju najmanje znanja o tome i ograničen pristup internetu. Završno festivalsko događanje održat će se u Zagrebu.
U okviru festivalskih događanja promovirat će se primjeri hrvatskih projekata s uspješnim rezultatima koji su koristili sredstva fondova EU-a, a ujedno će se svi
Projekt će osim Instituta za razvoj i međunarodne odnose provoditi i Medijska tvornica. Kako kaže predsjednica Medijske tvornice Valerija Đurđević, riječ je o organizaciji mladih ljudi koji žele pridonijeti razvitku civilnog društva. “Naša udruga želi promicati, razviti i poboljšati civilno društvo te zaštitu ljudskih prava kombiniranjem novih medijskih tehno-
Registracija purice i kiselog zelja Ministarstvo poljoprivrede je Europskoj komisiji uputilo zahtjeve za registraciju oznake izvornosti i za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla. Prema Uredbi EU-a o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proi-
zvode te Zakonu o zaštićenim oznakama izvornosti, zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnim specijalitetima poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, nakon što je naziv zaštićen u Hrvatskoj Ministarstvo poljoprivrede dostavlja Europskoj komisiji dokumentaciju potrebnu za registra-
ciju oznake na razini Europske unije. Ministarstvo je Europskoj komisiji podnijelo Zahtjev za registraciju oznake izvornosti na EU razini Ogulinskog kiselog kupusa odnosno Ogulinskog kiselog zelja i Zahtjev za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla na EU razini Mesa zagorskog purana.
U okviru festivala bit će predstavljeno 20 kratkih filmova o 20 projekata koji su uspješno realizirani uz pomoć sredstava iz EU fondova. Iz svake županije odabrana su četiri projekta čiji će voditelji podijeliti svoje rezultate, iskustvo i savjete te tako utjecati na bolje razumijevanje vrijednosti EU-a i motivaciju gledatelja iz raznih dijelova Hrvatske da sudjeluju u programima EU-a. Za vrijeme filmskih festivala u pet hrvatskih županija bit će održane projektne radionice koje će informirati i educirati potencijalne korisnike o EU strukturnim i kohezijskim fondovima, kao i ostalim mogućnostima za financiranje projekata, te o različitim programima EU-a za civilno društvo i pojedince s naglaskom na pripremi projekata i projektnom ciklusu. Informacije o programima EU-a, posebice o pripremi projekata kao i projekt nim ciklusima, bit će prezentirane i na predavanjima u 20 srednjih škola kojima se želi stvoriti interes i razbiti predrasude o teškim preduvjetima i zahtjevima za prijavu i provedbu projekata koje financira EU.
enterprise europe
EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI
Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu. Rasvjetna tijela i oprema Grad Drniš raspisuje natječaj za nabavu svjetiljki i rasvjetne opreme za modernizaciju javne rasvjete. Natječaj je otvoren do 2. srpnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Grad Drniš, 38309740312, Trg kralja Tomislava 1, Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalno gospodarstvo i zaštitu okoliša, Na pažnju: Zdenka Jerković, Josipa Drezga, 22230 Drniš, zdenka.jerkovic@drnis.hr, josipa.drezga@drnis.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumen ta=2014%2fS+002-0025871. Nabava i isporuka hrane Sabor i Vlada Republike Hrvatske traže nabavu i isporuku hrane. Natječaj je otvoren do 3. srpnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ured za opće poslove Hrvatskoga sabora i Vlade RH, 03055728877, Opatička 8, Služba za nabavu, Na pažnju: Domagoj Hor-
vat, 10000 Zagreb, domagoj.horvat@ sabor.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokume nta=2014%2fS+002-0025925.
Radar Hrvatska kontrola zračne plovidbe traži nabavu radara. Natječaj je otvoren do 24. lipnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Hrvatska kontrola zračne plovidbe, 33052761319, Rudolfa Fizira 2, SZTS, Na pažnju: Darko Markus, 10410 Velika Gorica, darko.markus@crocontrol.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokume nta=2014%2fS+002-0022959. Lončanice Grad Zagreb nabavlja lončanice. Natječaj je otvoren do 16. lipnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Grad Zagreb, 61817894937, Trg Stjepana Radića 1, Središnje tijelo za javnu nabavu, javna.nabava@zagreb.hr, 10000 Zagreb. Više podataka o ovoj nabavi moguće je pronaći na https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/Docu-
mentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2014%2 fS+002-0023005. Računalna oprema Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje traži nabavu računalne opreme. Natječaj je otvoren do 3. srpnja, a prijave se predaju na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, 84397956623, Antuna Mihanovića 3, Služba(e) za kontakt: Ured za nabavu, Na pažnju: Zdenko Prgomet, Moris Kuružnjak, 10000 Zagreb, zdenko.prgomet@mirovinsko.hr, moris.kuruznjak@mirovinsko.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2014%2 fS+002-0025847.
Nadzor gradilišta Komunalac, Županja, traži nabavu usluge nadzora gradilišta. Natječaj je otvoren do 17. lipnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Komunalac, Županja, 97005498931, Veliki kraj 132, Pravna služba, Tehnička služba, Na pažnju: Tanja Dec, Ivan Kujundžić, 32270 Županja, tanja@komunalac-zu.hr, ivan. kujundzic@komunalac-zu.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2014% 2fS+005-0021156. Nabava i isporuka hrane Ured predsjednika Republike Hrvatske traži nabavu i isporuku hrane. Natječaj je otvoren do 3. srpnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ured za opće poslove Hrvatskoga sabora i Vlade RH, 03055728877, Opatička 8, Služba za nabavu, Na pažnju: Domagoj Horvat, 10000 Zagreb, domagoj.horvat@sabor.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2014% 2fS+002-0025917.
POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.
Istraživanje i razvoj (BRRS20131224001) Srpski istraživački i razvojni centar specijaliziran za znanstvena i inovativna istraživanja u području tehničkih znanosti i energetske učinkovitosti traži institute, tvrtke i istraživačke centre za suradnju i projekte. Centar već ima velik broj ostvarenih domaćih i međunarodnih projekata. Ovaj centar je proizvođač različitih vrsta sustava za mjerenje i kontroling, informacijsko-komunikacijskih modula... Distribucija proizvoda za obradu vode u Bugarskoj (BRBG20140425001) Bugarska tvrtka je uvoznik i distributer raznih proizvoda za obradu vode - industrijske, vode za domaćinstvo i vode za
bazene. Tvrtka želi povećati svoj asortiman te traži proizvođače takvih proizvoda kako bi ih ponudili i distribuirali u Bugarskoj.
Distribucija proizvoda za čišćenje kućanstva u Velikoj Britaniji (BRUK20140417001) Londonska tvrtka za proizvodnju i distribuciju jedinstvenih proizvoda za čišćenje kućanstva (uglavnom uređaja, a ne kemikalija) u svim većim britanskim lancima prehrambenom robom traži dodatne linije proizvoda za čišćenje koji se koriste u kućanstvu, a koji bi se inače prodavali u supermarketima. To mogu biti već postojeći proizvodi ili proizvodi koji zahtijevaju daljnja istraživanja i razvoj i/ili popravak.
kante lokalno pod ugovorom o licenci ili partnera za sastavljanje kanti. Proizvod se trenutno proizvodi u Irskoj, ali bi tvrtka htjela “outsourceati” proizvodnju proizvođačima u drugim zemljama EU-a.
Distribucija tradicionalnih prehrambenih proizvoda (BRCY20130823001) Ciparska tvrtka, osnovana 2010. specijalizirana za distribuciju prehrambenih proizvoda, posebno smrznutih, potražuje partnere iz Europe, ali i šire, radi distribucije vlastitih proizvoda. Proizvodi obuhvaćaju tradicionalne ciparske mliječne proizvode i proizvode od mesa.
Prodaja sustava za grijanje (BRUK20140501001) Britanska tvrtka traži proizvođače sustava grijanja, različitih vrsta radijatora i držača za ručnike, radijatora od lijevanog željeza, bojlera, termostata za prodaju na britanskom tržištu u ime proizvođača.
Proizvodnja vodovoda i kanalizacijskih sustava (BRIT20140418001) Talijanska tvrtka iz sektora infrastrukture javnih komunalnih usluga, specijalizirana za izradu vodovoda i kanalizacijskih odvoda, potražuje tvrtke iz istog sektora s ciljem uspostavljanja joint venturea ili drugih oblika suradnje za prijavu na javne natječaje u Maroku.
Inovativna kanta za smeće (BRIE20140114001) Irski izumitelj inovativne kante za smeće od četiri dijela koja se koristi u kućanstvu traži partnera koji bi proizvodio
Distribucija opreme za varenje i rezanje materijala (BRRO20140428002) Rumunjska tvrtka specijalizirana za distribuciju opreme za varenje i rezanje
materijala, materijala za zavarivanje i pratećih materijala za sve procese zavarivanja te zaštitne opreme nudi svoje usluge u svojstvu distributera na rumunjskom tržištu. Podugovaranje za procese automatizacije (PLC) (20130531023 BO) Mađarska tvrtka specijalizirana za procese automatizacije (PLC, programiranje, kontrola specijalno dizajniranih strojeva...) nudi usluge podugovaranja u istoj djelatnosti. Tvrtka potražuje part nere koji djeluju na području proizvodnje tehničkih proizvoda te bi svoje usluge ponudila kao distributer u okviru potpisanog ugovora. Distribucija ERP sustava (BOHU20140423001) Mađarska tvrka koja se bavi razvojem softvera potražuje partnere (distributere) za vlastite, visokoprilagodljive i open source ERP sustave. Prihvatljivi oblici suradnje podrazumijevaju joint venture suradnju ili suradnju na temelju ugovora o licenci. Tvrtka ne potražuje isključivo ICT tvrtke, nego i pojedine osobe, savjetnike s iskustvom vezanim uz poslovne procese te ISO standardima.
www.een.hr
2. lipnja 2014.
6 7
RAPEX izvješće RAPEX izvješće
RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske, medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa. eu/consumers/dyna/rapex/rapex_ archives_en.cf. Uređaj za spravljanje gaziranog napitka, Česká soda, oznake Klasik, item number 130620. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer otpuštajući ventil koji ispušta previsok pritisak može biti pokvaren i izazvati eksplozivnu reakciju i puknuće te ozlijediti korisnika. (slika 1) Autić na daljinsko upravljanje, brend Tchibo, model Stunt car. Proizvod predstavlja rizik za okoliš jer sadrži previsoke
razine kratkolančanih kloriranih parafina. (slika 2)
Igračka - plastični krokodil, naziva Cocodrilo con baston/Staff with crocodile. Proizvod predstavlja rizik jer sadrži male dijelove koji lako mogu otpasti, biti progutani ili inhalirani. (slika 3) Šampon, brend Dr Sacher’s, model Dr Sacher’s Original Totes Meer Salz Shampoo. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži previsoke razine bakterija. (slika 4) Automobili, brend Kia, model Sportage, proizvedeni od listopada 2011. do studenog 2012. godine, VIN brojeva od U5YPC813DCL109497 do U5YPC814ADL264640. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer zatezač pojasa vozača pri sudaru može biti oštećen i ne aktivirati se. (slika 5) Sklopivi romobil, nepoznatog brenda, oznake Scooter. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer se ručka volana može lako slomiti i izazvati pad. (slika 6) Držač za dude, brend Kent’s, model NOZ 8 956 988 (2518508956988). Pro-
1
2
4
7 izvod predstavlja rizik za korištenje jer je lanac za koji se duda može pričvrstiti predugačak pa se dijete s njime može zadaviti. (slika 7) Kuhalo za kavu, brend Taster, naziv Electrical Brewing Pot NE-200. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer termostat nije ispravan pa se grijači ne isključuju nakon postizanja vrenja i postoji opasnost od požara i opeklina. (slika 8)
3
5
6
8
9
Autobusi, brend EvoBus, modeli O 530, O 530 BH, O 530 G, O 530 G DH, O 530 GL, O 530 K, O 530 L, O 530 LE, Citaro, Citaro G, Citaro G BlueTec Hybrid, Citaro GÜ, Citaro K, Citaro L, Citaro LE, Citaro LE MÜ, Citaro LE Ü, Citaro LÜ, Citaro MÜ, Citaro Ü, Citaro FuelCELL-Hybrid, Capacity, S 415 NF, S 416 NF, Conecto, Conecto G, proizvedeni 2011. i 2012. godine. Vozila predstavljaju rizik za korištenje jer gornja ploča na turbo punjaču koji se nalazi na krovu vozila može otpasti i oštetiti druga vozila. (slika 9)
Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Upit vezan za tehnologiju uputite na lada.benzon@bicro.hr.
Traži se radarski sustav za ptice za vjetroturbine (TRTR20140115001) • Turska tvrtka koja se bavi sustavima energije vjetra i specijalizirana je za izgradnju farmi vjetroturbina u potrazi je za radarskim sustavom za ptice kako bi zaštitila ptice tijekom migracija. Tvrtka je otvorena za komercijalni ugovor s tehničkom pomoći. Mala/srednja njemačka tvrtka (SME) u potrazi je za naprednim softverskim rješenjem (preglednik) za prikaz slika visoke rezolucije (TRDE20140219001) • Mala/srednja njemačka tvrtka (SME), specijalizirana za izradu fotografija i slika visoke rezolucije, u potrazi je za poboljšanim Preglednikom za prikaz slika na internetu. Softver bi trebao omogućiti prikaz tzv. gigapikselnih slika te snažno zumiranje i rotaciju kako bi se vidjela kvaliteta i dubina slike. Tvrtka traži ugovor o tehničkoj suradnji. Tekstilni 3D ispis na donje rublje (TRFR20140228001) • Mala/srednja francuska tvrtka (SME), specijalizirana za proizvodnju tekstila, u potrazi je za rješenjem za tekstilni 3D ispis koji bi se koristio na donjem rublju. Traženo rješenje mora uključivati tehnologiju ispisa i pri-
kladni materijal. Tvrtka je voljna potpisati ugovor (komercijalni, ili o pripajanju, ili licencni, ili o tehničkoj suradnji).
Bežični medicinski senzori (TRES2014 0209001) • Tehnološka tvrtka iz južne Španjolske, koja se bavi osmišljavanjem rješenja za daljinski nadzor pacijenata, vrlo je zainteresirana za stupanje u kontakt s opskrbljivačima novih medicinskih senzora. Zainteresirane tvrtke trebale bi ponuditi ne samo senzor, nego i tehničku podršku za integracije s tehnologijom koju je razvila ova španjolska tvrtka. Traži se komercijalni ugovor s tehničkom podrškom. Rješenja za prskanje čestica nepravilnog oblika iz pseudoplastičnih fluida (TRBE20140326001) • Multinacionalna tvrtka sa sjedištem u Bruxellesu, koja se bavi robom široke potrošnje, u potrazi je za tehnologijama pakiranja/ istakanja koje mogu jednostavno, ravnomjerno i na kontrolirani način izbacivati čestice nepravilnog oblika veličine 60-650 mikrona iz pseudoplastičnih fluida. Prednost imaju tehnologije/inovacije koje koriste mehaničku energiju (guranje, povlačenje, pritisak, stisak ili slično što se može obaviti rukama). Tvrtku zanima ugovor o licenciranju za tehnologije na tržištu ili tehničku suradnju za manji razvoj.
Upit za stručnjake u upravljanju toplinom za komponente i sustave e-mobilnosti (TRDE20140331 001) • Njemački globalni opskrbljivač autodijelova traži partnera za razvoj i komercijalizaciju rješenja za upravljanje toplinom za električne pogonske sklopove. Tvrtka sa sposobnošću integracije funkcija, plastičnom tehnologijom i pristupom klijentima traži partnere za tehničku suradnju i suradnju u proizvodnji kako bi razvili, dizajnirali i proizveli komponente kao što su izmjenjivači topline, pogoni i senzori. Ovo uključuje simulacije i ispitivanje proizvoda. Također je potreban partner kvalificiran u laganom dizajnu/materijalima.
Biorazgradivi materijali za more (TRDE20140129001) • Njemačko sveučilište namjerava ponovno uspostaviti nasade prirodne morske trave ugradnjom umjetne trave koja stvara pogodne hidrodinamičke uvjete za nastanjivanje morske trave. Umjetna morska trava mora biti biorazgradiva nakon određena vremena jer je dugoročni cilj nasad čiste prirodne morske trave. Ovaj projekt je zajednički pothvat ekologa, hidrodinamičara i istraživača materijala. Traženi partner trebao bi biti zainteresiran za razvoj potrebnog materijala i/ ili istraživanje novih poslovnih mogućnosti.
Traže se testni korisnici za izgradnju rješenja ventilacije u starim zgradama baziranim na priloženim, provjerenim i besplatnim uputama (TRAT20140127001) • Austrijska tvrtka razvila je koncept korištenja poklopaca roleta za spajanje na sustav regeneracije topline/ventilacije. Prototip je razvijen koristeći tihe ventilatore, filtre i elektroničke kontrole. Za izlazak na tržište potrebno je daljnje testiranje. Testni korisnici dobit će besplatnu podršku (i dijelove ako su potrebni) kako bi implementirali rješenje. Potpisat će sporazum o tajnosti podataka i obvezat će se na pružanje povratnih informacija o svojim saznanjima. Najviše tri korisnika bit će podržana s potencijalom za ekskluzivnu komercijalnu licencu. Profesionalni sveobuhvatni HoReCa sustav za očuvanje okusa i aroma vina nakon otvaranja boce (TRPL20140328001) • Poljska tvrtka koja se bavi distribucijom vina u potrazi je za sustavom očuvanja vina. Sustav bi trebao biti primjenjiv na mirna i pjenušava vina. Trebao bi sačuvati arome i okus vina u boci nakon otvaranja sve do približno 30 dana. Sustav bi trebao biti odvojena jedinica ili jedinica koja se može ugraditi u dio namještaja u baru. Tvrtka traži komercijalnu suradnju s tehničkom podrškom.
enterprise europe
2. lipnja 2014.
8
Konferencija o prekograničnom poslovanju Europska komisija organizira Konferenciju o prekograničnom poslovanju koja će se održati u srijedu, 4. lipnja u Zagrebu, u Hotelu Aristos u Zagrebu.
noj razini s ciljem informiranja MSP-a o mogućnostima koje su im dostupne za uspješno upravljanje prekograničnim kreditiranjem i naplatu prekograničnih plaćanja.
Ova jednodnevna besplatna konferencija u organizaciji Opće uprave za poduzetništvo i industriju pri Europskoj komisiji dio je niza događanja na držav-
Vaš klijent iz EU-a ne plaća račun? Možete osigurati plaćanje bilo gdje u Europi, a saznajte i kako na ovom seminaru. Upoznajte se s mjerama Europske komisi-
je za poboljšanje poslovanja i pojednostavljenje naplata prekograničnog duga u EU-u! Dodatne informacije je moguće dobiti u Centru za EU pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Kontakt osoba: Igor Bobek, ibobek@hgk.hr. Link za prijavu: https://webgate.ec.europa.eu/enterprise -portal/?fuseaction=e_service.get_for m&interest=INTEREST35824&language =EN.
Poslovni susreti s naglaskom na europskoj mineralnoj industriji Euro Mine Expo 2014 je međunarodni trgovinski sajam i konferencija rudarske industrije i pratećih dobavljača. Mjesto održavanja je Skellefteå, Švedska – u srcu švedske rudarske industrije od 10. do 12. lipnja. Europska poduzetnička mreža u regiji Sjeverna Švedska nudi priliku rezervacije termina za poslovne sastanke unaprijed. Ovo predstavlja jedinstvenu, brzu i troškovno učinkovitu priliku za susrete s potencijalnim partnerima iz rudarske industrije. Ovi poslovni susreti održat će se kao dio međunarodnog trgovinskog sajma
i konferencije Euro Mine Expo 2014, a organiziraju ih i koordiniraju četiri EEN partnera u regiji Sjeverna Švedska. Zastupljeni poslovni sektori: • Rudarstvo • Minerali • Oprema za transport zemlje • Zaštitna oprema • Održavanje • Nadzor radnih uvjeta • Servis • Kontrolni sustavi • Logistika • Tailings dams • Rehabilitacija • Opasni otpad • Odvodnja • Pumpe • Električni motori • Ventilacijski sustavi • Istraživanje • Sigurnost, oprema za sigurnost osoblja • Istraživanje okoliša i prateće usluge • Restauracija krajolika
• GIS sustavi • Oprema za mjerenje (vibracija, geodezija, temperatura, tokovi, tlak, zvuk, osvjetljenje).
Više podataka o događanjima moguće je naći na http://www.eurominexpo.com.
ICT4Inclusion – Gospodarski susreti
RENEXPO Western Balkans
Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci - Step Ri i AREA SciencePark pozivaju Vas na gospodarske susrete ICT4Inclusion koji će se održati 12. lipnja u Trstu (Italija) u sklopu 4. konferencije State of the net koja slijedi 13. i 14. lipnja, a posvećena je internetu. Gospodarski susreti su organizirani pod pokroviteljstvom Europske poduzetničke mreže (www.een.hr). Fokus gospodarskih susreta su: • IT i telematska rješenja
Europska poduzetnička mreža Srbije i Sveučilište u Novom Sadu, u suradnji s grupom REECO i REECO SRB, poziva na sudjelovanje na Međunarodnom B2B@ RENEXPO, u Sava Centru, koji će se održati tijekom prvog sajma Međunarodne energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije u Beogradu, od 11. do 12. lipnja. Više informacija možete saznati na http://www.renexpo-belgrade.com/index.php?id=7&L=1 ili http:// renexpo.talkb2b.net/.
• ICT rješenja u zdravstvu • telekomunikacije i umrežavanje • multimedijalne tehnologije • komunikacijski protokoli i interoperabilnost • IoT – Internet of things Sudjelovanje na događaju je besplatno, a registriranje je otvoreno do 5. svibnja 2014. godine. Više informacija o događaju i načinu prijave na http://ict4inclusion.talkb2b.net/home/index ili mailom na jbmarcelja@uniri.hr.
Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 3. - 4. lipnja - Matchmaking World Bioenergy, Jönköping, Švedska 4. lipnja - Konferencija o prekograničnom poslovanju, Zagreb 10. lipnja - Israel Mobile Summit, Rishon Le’Zion, Izrael 10. - 12. lipnja - International Trade Fair & Conference, Skellefteå, Švedska
11. - 12. lipnja - RENEXPO Western Balkans B2B Event, Beograd, Srbija 12. lipnja - ICT4Inclusion – Gospodarski susreti, Trst, Italija 25. - 26. lipnja - Innovative City 2014, Nica, Francuska 26. lipnja - Horizon 2020 Matchmaking, Kopenhagen, Danska
Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA
Glavni urednik
Darko Buković
Urednik priloga
Krešimir Sočković
PREDSTAVLJAMO 13
www.privredni.hr Broj 3830, 2. lipnja 2014.
(
već od 500 €/m3 za visoki roh-bau
Cemgra, Kaštel Sućurac
( 2 trgovine
ima Instar informatika u Zagrebu
Instar informatika, Zagreb
Niskoenergetska gradnja za sve
Totalno drukčiji od drugih Koncept one stop shop, pomoću kojeg su sve potrebne informacije od početka do kraja procesa izgradnje kuće dostupne na jednom mjestu, štedi vrijeme i novac
Instar informatika održava i turnire u videoigrama i nastoji podupirati gaming kulturu. Samo putem Facebooka imaju oko 50.000 aktivnih korisnika
T
S
vrtka Cemgra, najmlađa članica grupacije Cemex u Hrvatskoj, osnovana je 2012. i zapošljava jednog radnika. Nudi izgradnju niskoenergetskih obiteljskih kuća primjenom tzv. one stop shop koncepta kojim se dobiva sve potrebno na jednom mjestu. Svojim kupcima osigurava podršku kod projektiranja, ishođenja dozvola, dobivanja povoljnijih kreditnih linija te gradnje niskoenergetskih objekata. “Možete naručiti već projektirane tipske kuće istaknutih arhitektonskih ureda dostupne u katalogu ili zatražiti izradu originalnog projekta. Pri samoj gradnji razmatramo projekt od temelja do krovišta, koje može imati i dodatnu opremu poput zelenog pokrova ili solarnih panela, što unapređuje njegovu energetsku učinkovitost”, kaže Kajo Ferić, tehnički savjetnik Cemexa Hrvatske. Inovativan pristup u gradnji ovih kuća nalazi se u tzv. ICF (insulated concrete forms) tehnologiji korištenja betona sa stalnim izolacijskim opla-
tama, što je novost na našem tržištu, dok je u svijetu njena kvaliteta već dokazana u dužoj primjeni. Prema Ferićevim riječima, takva tehnologija omogućava veliku meha-
Cijena naše niskoenergetske kuće konkurentna je tradicionalnim načinima izgradnje, kaže Ferić ničku otpornost i stabilnost konstrukcije, značajnu uštedu toplinske energije, odličnu zvučnu izolaciju te zaštitu od vlage i požara. Osigurava i znatno bržu izgradnju konstrukcije kuće, u razdoblju od četiri do šest tjedana, a što ovisi o kompleksnosti projekta. Računi prepolovljeni “Zahvaljujući ovoj tehnologiji cijena naše niskoenergetske kuće konkurentna je tradicionalnim načinima izgradnje i, što je najbitnije, mjesečni računi korisnika su prepolovljeni. Niskoenergetske kuće temelj su primjene
održive gradnje tijekom cijelog svog životnog vijeka, počevši od građevinskog materijala čija proizvodnja minimalno opterećuje okoliš, preko energetske učinkovitosti i racionalnog trošenja energenata pa sve do gospodarenja otpadom”, istaknuo je Ferić. Prema njegovim riječima, cijena uvelike ovisi o zahtjevima klijenta, lokaciji, tipu i razini opremljenosti objekta te se kreće od 500 eura po četvornom metru za visoki roh-bau. Kupac ima mogućnost da svoj kredit počne otplaćivati tek po završetku izgradnje objekta. Projekt je prvenstveno namijenjen vlasnicima građevinskog zemljišta koji žele graditi niskoenergetske obiteljske kuće do 400 kvadrata površine, primjenjujući najnoviju tehnologiju na hrvatskom tržištu. Koncept one stop shop, pomoću kojeg su sve potrebne informacije od početka do kraja procesa izgradnje kuće dostupne na jednom mjestu, štedi klijentima vrijeme i novac. (J.V.)
ve je krenulo prije pet godina kada su roditelji Marka Cvetkovskog, vlasnika zagrebačke tvrtke Instar informatika, imali malu obiteljsku tvrtku za prodaju bijele tehnike. Marko je završavao studij informatike, a roditelji su mu ponudili preuzimanje obiteljske tvrtke te omogućili uvođenje novih poslovnih strategija. Preuzevši tvrtku promijenio joj je naziv u Instar informatika. “Imali smo obiteljsku limuzinu koju smo prodali za oko 15.000 eura te taj novac uložili u posao. Radi uspješnijeg poslovanja pokrenuo sam web stranicu tvrtke”, rekao je Cvetkovski. Nakon šest godina poslovanja Instar informatika ima dvije maloprodajne trgovine u Zagrebu, a putem web stranice prodaju proizvode i šalju ih diljem Hrvatske. Jedna je to od rijetkih tvrtki koja besplatno dostavlja sve proizvode bez ograničenja u narudžbi. Rok dostave je 24 sata. Manje količine proizvoda izvoze u Sloveni-
ju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Poljsku, a u planu je širenje izvoza na ostale susjedne zemlje te tržišta EU-a. Specifičnost tvrtkinog poslovanja je u tome što su usredotočeni na tzv. gaming populaciju. Osim prodaje proizvoda, Instar informatika održava turnire u videoigrama i nastoji podupirati gaming kulturu. Putem svoje Facebook stranice na kojoj imaju gotovo 50.000 aktivnih korisnika komuniciraju sa starim, ali nastoje pridobiti i nove klijente. Pritom ih sve obavještavaju o novostima u proizvodnom asortimanu. Ključan je odnos prema kupcima Govoreći o tvrtkinu poslovanju u doba gospodarske krize, Cvetkovski je istaknuo kako su svi govorili da “srlja te da će propasti zbog jake konkurencije”. No, on i njegova obitelj bili su usmjereni na ono što rade na drukčiji način od ostalih, a sa svojim znanjem i uslugama nametnuli su se kupcima. “Uspjeh tvrtkina poslovanja raste iz mjese-
ca u mjesec, a taj se trend nastavlja i u ovoj godini. Mislimo da kvalitetom zaslužujemo mjesto u top tri hrvatska IT brenda. U svemu tome ključan je naš odnos prema kupci-
Instar besplatno dostavlja sve proizvode bez ograničenja u narudžbi ma i stručnost radnika. Nudimo cjelovitu uslugu, normalne cijene proizvoda, IT podršku i servis”, rekao je Cvetkovski. Dodao je kako i dalje namjeravaju širiti poslovanje na stabilnim osnovama kao i do sada, ulagati u edukaciju svojih djelatnika i kvalitetu poslovanja. “Cilj nam je polučiti dobre poslovne uspjehe u susjednim i ostalim europskim zemljama. Mislimo da smo dovoljno zreli te da možemo ponuditi nešto drukčije od ostalih te pritom zadržati kvalitetu i stručnost u poslu kojim se bavimo”, zaključio je Cvetkovski. (S.P.)
14 HRVATSKA & REGIJA
( rast od 4,6%
Privredni vjesnik Broj 3830, 2. lipnja 2014.
bilježila industrijska proizvodnja u BiH u prva 3 mjeseca
( rast od 2,2%
zabilježio izvoz prije katastrofalnih poplava
Bosna i Hercegovina nakon poplava
Bit će minusa u industriji i izvozu Hrvatska je prva priskočila u pomoć postradalim krajevima BiH, izjavio je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić prilikom razgovora s hrvatskim ministrom gospodarstva Ivanom Vrdoljakom Zdravko Latal latal@privredni.hr
I
ndustrijska proizvodnja u BiH zabilježila je u protekla tri mjeseca rast od 4,6 posto, a u četiri mjeseca skroman rast izvoza od 2,2 posto. I to će zbog katastrofalnih poplava biti posljednji pozitivni poslovni rezultati BiH zabilježeni do kraja godine, tvrde ekonomski analitičari. Vode su se uglavnom povukle u korita, ali su štete ogromne. Definitivne brojke će biti poznate 18. lipnja, obećavaju vlasti. U Vanjskotrgovinskoj komori BiH tvrde da je katastrofalnim poplavama i klizištima zahvaćeno više od trećine privrede. Te se ocjene posebno odnose na poljoprivredu, agroindustriju, izvozne kompanije, prometnice te elektroenergetske, vodoprivredne i telekomunikacijske sustave. Po-
Podaci o nedavnom industrijskom rastu zbog poplava će ostati jedini pozitivni podaci u BiH do kraja godine plavljene su gotovo sve najplodnije obradive površine, posebno u Posavini i Semberiji, a stradao je veliki dio stočnog fonda i individualnih poljo-
privrednih gospodarstava. Poplavljene su farme, klaonice i tvornice gotovih proizvoda u Srpcu i Brezi kompanije Perutnina BiH. U Srpcu i kod Laktaša voda je odnijela dvije trećine matičnog jata. Voda je prodrla u klaonicu u Srpcu i tvornicu salama u Brezi, a ogromne su i štete na farmama i domovima kooperanata Perutnine, izjavio je prvi čovjek ove slovenske kompani-
je Roman Glaser. Najveći BiH izvoznici - željezare, rudnici, koksare, cementare, drvna industrija, kao i brojni manji privredni subjekti - nisu mogli ispoštovati izvozne ugovore, a neki od njih još nisu uspostavili ni normalnu proizvodnju. Deficit s Hrvatskom raste BiH je lani bila jedan od najvećih izvoznika ma-
line i drugog bobičastog voća. Deseta u Europi. Klizišta su odnijela i maline i jagode, a tamo gdje nije bilo poplava, zbog prometnih blokada ovo je voće u jeku berbe dobrim dijelom propalo. No, poplave su nevjerojatno uspješno intenzivirale suradnju zemalja regije. Hrvatska je prva priskočila u pomoć postradalim krajevima BiH, izjavio je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić prilikom razgovora s hrvatskim ministrom gospodarstva Ivanom Vrdoljakom koji je prošloga tjedna predvodio hrvatsku delegaciju u Sarajevu. Na sastanku je bilo govora o gospodarskim odnosima dviju zemalja, o mogućim oblicima suradnje, zajedničkim ulaganjima i nastupima na trećim tržištima. U prva četiri ovogodišnja mjeseca sve više raste trgovinski deficit
BiH s Hrvatskom, a narednih mjeseci za očekivati je nastavak tih trendova. Izvezeno je roba u vrijednosti 305,3 milijuna maraka, što je pad za ogromnih 24 posto u odnosu na isti lanjski period. Uvoz iz Hrvatske u vrijednosti 572,2 milijuna KM također bilježi pad od skromnih 1,2 posto. Ti podaci mogu zbuniti jer najveći dio tog uvoza čini gorivo. Više od 60 posto goriva uvozi se u BiH iz Hrvatske, iz Italije oko 10 posto, a iz Mađarske sedam posto. Ostatak potreba pokriva Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu. Federacija BiH gorivom iz Hrvatske pokriva oko 77 posto potreba, a najveći uvoznik je Holdina. Ti podaci upozoravaju da Hrvatska na tržištu BiH bilježi značajan pad u plasmanu prehrambenih, industrijskih i drugih proizvoda.
Još uvijek bez konkretnih mjera za spas mostarskog kombinata
Hrvatska će se aktivnije uključiti u poslovanje Aluminija Mostarski Aluminij, najveći BiH izvoznik koji izravno i neizravno zapošljava više od 1000 radnika, još radi, ali do kada će to moći s blokiranim računima i stalnim prijetnjama o obustavi struje i sirovina, nitko se u BiH ne usuđuje prognozirati. Dug prema dobavljačima iznosio je početkom svibnja oko 220 milijuna maraka, a svakog mjeseca se, samo po osnovi kupnje koksa iz Rumunjske, povećava za 300.000 KM. Aluminij
najviše duguje Elektroprivredi Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, oko 100 milijuna KM. O problemima Aluminija razgovarali su u Sarajevu Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva Hrvatske, i Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH, a sastanku su prisustovali i predsjednik Nadzornog odbora Aluminija Mehmed Jahić i Marko Kralj, predstavnik Hrvatske koja u Aluminiju ima 12 posto udjela. Razgovaralo se o modalitetima rje-
šenja problema kako ne bi došlo do obustave proizvodnje što bi prouzročilo goleme štete za BiH, ali i za Hrvatsku. Kombinat je, naime, i glavni opskrbljivač sirovina za šibenski TLM. Kao glavni problem istaknuto je sklapanje štetnih ugovora s dobavljačima. Kad bi Aluminij sirovine kupovao po tržišnim cijenama, tvrtka bi sad bila na pozitivnoj nuli, unatoč visokoj cijeni struje i niskoj cijeni aluminija na Londonskoj bur-
zi, kažu stručni kadrovi iz tvrtke, koji također tvrde da bi se vraćanjem na nešto skuplji američki koks,
umjesto nekvalitetnog rumunjskog, smanjila oštećenja na proizvodnim pogonima.
Sa sastanka je poručeno da će se Federacija BiH i Republika Hrvatska aktivnije uključiti u poslovanje Aluminija te uložiti maksimalne napore kako bi kombinat bio spašen. Vlasnici će ponajprije tražiti odgovornije ponašanje uprave i kontrolirati nabavu sirovina i energije. Prošlog je tjedna izabran i novi generalni direktor Aluminija. To je Nikica Ljubić, a mandat mu je dan na četiri godine. Ljubić je zaposlenik Aluminija od 2002. (Z.L.)
15
www.privredni.hr Broj 3830, 2. lipnja 2014.
( 60 mil € odštete od države
*vijesti
traži Pivovarna Laško jer joj je prije 2 god. onemogućena prodaja dionica Mercatora
Slovenija: ponovno na meti prodaja najvećeg trgovačkog lanca hrvatskom poduzetniku
Prodaja Mercatora opet u žrvnju politike Gotovo dovršenu prodaju Mercatora prijevremeni parlamentarni izbori u Sloveniji iznova dovode na stol za politička trančiranja Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr
stajalištu da prodaja Mer‑ catora neodgovarajućem kupcu kakav je za njega Agrokor, tangira 100.000 radnih mjesta u poljopri‑ vredi, trgovini i obrtu. Sin‑ dikalni čelnici tvrde da će preuzimanje uzrokova‑ ti potiskivanje slovenskih proizvoda s trgovačkih po‑
D
a se nisu zava‑ dili premijerka Alenka Bratušek i njezin politički mentor Zoran Janković, posao s prodajom Mercatora jedi‑ nom preostalom kupcu – Agrokoru Ivice Todorića, mirno bi se privodio kra‑ ju i najvjerojatnije bio za‑ vršen, kako se i planiralo, krajem lipnja. Janković je u Parlamentu posred‑ stvom lojalnih zastupnika blokirao određene poteze koji mu nisu bili po volji, a bili su važni za premi‑ jerku i koalicijsku vladu. Bratušek nije bila spre‑ mna trpjeti takve bloka‑ de i uvrede iz redova vla‑ stite stranke. Isforsirala je izvanredni kongres Pozi‑ tivne Slovenije koji nije završio kako je očekivala. Za predsjednika stranke izabran je Zoran Janko‑ vić, a ne Alenka Bratušek. Očekivano ona je podni‑ jela ostavku na premijer‑ sku dužnost. Nakon sve‑ ga uslijedile su neizbježne posljedice. Slovenija je zastala usred najtežeg di‑ jela financijske sanacije. Nastali politički konflikt raspetljavat će se na pri‑
Politika je onemogućila prodaju Mercatora kada je Pivovarna dogovorila cijenu od 221 eura za dionicu - a sada dobiva 86 eura jevremenim parlamentar‑ nim izborima. Još se ne zna kada će birači na iz‑ bore – usred ljeta ili nakon godišnjih odmora – ali su već potpaljene vatre pod parnim kotlovima prediz‑ borne kampanje. Prijetnje čak i bankama Neki su prvo posegnuli za Mercatorom da bi pove‑ ćali svoje izborne izglede. Takav gotovo dovršen po‑ sao prodaje Mercatora vra‑ ćaju na politički pult kao
“stratešku pogrešku još neviđenih razmjera u Slo‑ veniji”. Pod tom egidom predstavnici pet sindikata predali su ministrima gos‑ podarstva i poljoprivrede, Dragonji i Židanu, mape s protestnim notama u koji‑ ma ultimativno zahtijeva‑ ju da se spriječi prodaja Mercatora “financijski sla‑ bijem i strateški neodgo‑ varajućem kupcu”. Dejan Židan, ministar poljopri‑ vrede, a od prošlog tjed‑ na i predsjednik Socijalnih demokrata, poznat je po
lica, otpuštanje radnika te pogoršanje kreditnih uvje‑ ta za domaću prehrambe‑ nu industriju. Sindikati će pisati ruskim bankama, Sberbanku i VTB-u te Eu‑ ropskoj investicijskoj ban‑ ci i zamoliti ih da ne rade protiv slovenskog javnog mišljenja te protiv sloven‑ skih radnika i seljaka. Do‑ maćim bankama zaprijetili su da će pozvati sindikal‑ no članstvo na opozivanje bankovnih računa iz bana‑ ka koje će i dalje forsirati prodaju Mercatora.
Na pitanje može li po‑ litika spriječiti prodaju Mercatora, Dušan Zor‑ ko, predsjednik uprave Pi‑ vovarne Laško, koja se u prodaji javlja s najvećim snopom dionica, odgovo‑ rio je protupitanjem – što je alternativa? Uplitanje košta Prije dvije godine politika je onemogućila prodaju Mercatora kada je Pivo‑ varna dogovorila proda‑ ju po 221 euru za dionicu. Sada Pivovarna dobiva za dionicu 86 eura i pita se je li to dobra alternati‑ va za nju i za banke koje zahtijevaju naplatu dugo‑ va. Agrokor je tada u šest dana trebao isplatiti 194 milijuna eura i Pivovar‑ na Laško cijeli taj iznos proslijedila bi bankama vjerovnicama. Skupina Laško zacijelo ne bi bila zadužena kao što je da‑ nas kada njezin dug iznosi 10 EBITDA (340 milijuna eura). Zorko je opet pono‑ vio svoju staru tvrdnju da Pivovarna Laško i Merca‑ tor nisu nacionalni inte‑ res, nego tvrtke u državi koja se obvezala prilago‑ diti europskim standardi‑ ma, uz ostalo i u tržišnom poslovanju.
Pivovarna Laško tuži državu U intervjuu za Delo potvrđena su nagađanja da je Pivovarna Laško uložila tužbu protiv države kojom zahtijeva 60 milijuna eura odštete jer je tadašnji Ured za zaštitu konkurencije zamrznuo pravo raspolaganja dionicama te tako protupravno spriječio prodaju Mercatora po 221 euro za dionicu. Dušan Zorko, predsjednik uprave Pivovarne Laško, potvrdio je da je tužba bila za njega najteža osobna odlu-
ka, ali da mora štititi interese 8000 vlasnika. Na primjedbu da Agrokor “još uvijek skuplja novac za kupnju Mercatora”, Zorko je uzvratio da u tome ne vidi ništa sporno, jer se radi o velikoj transakciji. Mercator ima milijardu eura obveza, Agrokor 1,7 milijardi, pola milijarde iznosi kupnina, a postoje još i obveze prema dobavljačima. “Stavite se u položaj banke koja preuzima rizik za gotovo 4-milijardnog vjerovnika”,
uzvratio je Zorko. Izrazio je također i nevjericu prema sve glasnijim tvrdnjama da će Agrokor potisnuti s polica Mercatora slovenske proizvode. “Time bi svjesno uništavao ono za što je spreman silno se zadužiti”, zaključio je Zorko. A što će biti na policama, ne ovisi o simpatijama, nego o cijeni i kvaliteti. Trgovac gleda zaradu na metar police – kakav je promet i kakav ima obrtaj kapitala.
Cimos pred slomom? Postupak prinudnog po‑ ravnanja u koji je Cimos gurnut odlukom DUTB‑a (loše banke) izazvao je val ogorčenja u Sloveni‑ ji. Najzabrinutiji su zapo‑ slenici, njih 6376 u cijeloj skupini te 15.000 radnika u podizvođačkim tvrtkama ovisnim o Cimosu. Stran‑ ka SD tvrdi da je prinud‑ nim poravnanjem ugrože‑ no restrukturiranje Cimosa kojem hitno treba 60 mili‑ juna eura likvidnosnog ka‑ pitala. Bez toga novca ci‑ jeloj slovenskoj industriji autodijelova prijeti slom. Predstavnici DUTB‑a odustali su od izvansud‑ skog poravnanja kako se uloga države u tom mode‑ lu rješavanja problema ne bi okvalificirala kao nedo‑ puštena državna pomoć. Spora sanacija SŽ-a
Na dva opetovana zahtje‑ va slovenska vlada nije od‑ govorila iz kojih će izvora Slovenske željeznice dobi‑ ti 45 milijuna eura za nuž‑ ni popravak električne na‑ ponske mreže uništene u zimskom ledolomu. Sve vlakove između Borov‑ nice i Pivke moraju vući stare dizelske lokomotive. Prva tri mjeseca putnički vlakovi uopće nisu vozili, a bili su zamijenjeni auto‑ busima. Trošak SŽ-a time je znatno povećan. Uz 1,5 milijuna eura mjesečnog gubitka u teretnom pro‑ metu, SŽ bilježi i 500.000 eura manjka prihoda u put‑ ničkom prometu. Dobar industrijski ožujak Slovenska industrijska proizvodnja u ožujku nad‑ mašila je razinu proizvod‑ nje u veljači za 4,2 posto. Rastu je najviše pridonije‑ lo građevinarstvo. Vrijed‑ nost radova na inženjer‑ skim objektima porasla je čak za 54,6 posto, zahva‑ ljujući u prvom redu poslo‑ vima na otklanjanju poslje‑ dica ledoloma u veljači.
16 TURIZAM
( 7 mlrd € investicija
*vijesti Prvi certificirani Adria Bike hotel Hotel Spa&Sport Resort Sveti Martin prvi je certificirani Adria Bike hotel u Hrvatskoj. Cilj projekta Adria Bike Hotels je podizanje biciklističkog standarda u Međimurskoj županiji, ali i cijeloj Hrvatskoj. U hotelu Spa&Sport Resort Sveti Martin nudi se najam bicikala i opreme, servis, vođene biciklističke ture, čuvano spremište te GPS navigacija s uključenih više od 20 točaka koje će pomoći putnicima u upoznavanju najboljeg što regija pruža na 700 kilometara biciklističkih staza. KLM ponovno u Hrvatskoj
Prošlotjednim inauguracijskim letom nizozemskog avioprijevoznika KLM označen je početak letenja na liniji Amsterdam-Zagreb i obrnuto. Time se taj nizozemski zračni prijevoznik vratio u Zagreb nakon 22 godine. Ministar turizma Darko Lorencin izrazio je zadovoljstvo što se KLM vratio u Hrvatsku, i to sa svakodnevnim letovima, već u predsezoni. Nizozemska je jako važno emitivno tržište sa 320.000 turista koji posjećuju Hrvatsku, ali i važna tranzitna zračna luka i ulaz u Europu s dalekih tržišta, istaknuo je Lorencin. Apollo najavio novu sezonu Jedan od vodećih skandinavskih i europskih turoperatora Apollo, dio grupacije Kuoni Nordic, a ujedno i jedan od partnera hrvatske turističke agencije Atlas, i ove će godine dovoditi turiste iz skandinavskih zemalja u Hrvatsku. Predviđa se kako će tijekom ovogodišnje sezone u splitsku zračnu luku sletjeti oko 37.000 skandinavskih gostiju koje će Atlas dalje voditi u dalmatinske destinacije.
Privredni vjesnik Broj 3830, 2. lipnja 2014.
želi se privući primjenom Strategije
Tijek provođenja Strategije razvoja hrvatskog turizma
Turizam je na pravom kolosijeku Strategija sadrži 26 mjera od kojih je u fazi realizacije njih 23. U proteklih godinu dana određene mjere su već realizirane, dok su neke u tijeku provođenja ili u fazi pripreme Sanja Plješa pljesa@privredni.hr
G
odinu dana nakon što je Hrvatski sabor usvojio Strategiju razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine, proteklog je tjedna u hrvatskoj vladi ministar turizma Darko Lorencin predstavio tijek provođenja tog turističkog strateškog dokumenta koji precizno definira smjernice za povećanje konkurentnosti našeg turizma na međunarodnom tržištu. Pritom je podsjetio kako su neki od glavnih ciljeva te strategije nove investicije u visini od sedam milijardi eura, povećanje hotelskog udjela sa 13 na 18 posto u ukupnim smještajnim kapacitetima, novih 20.000 izravnih i 10.000 neizravnih radnih mjesta u turizmu te povećanje turističke potrošnje na 14,3 milijarde eura. Strategija sadrži
26 mjera od kojih je u fazi realizacije njih 23. U proteklih godinu dana određene mjere su već realizirane, dok su neke u tijeku provođenja ili u fazi pripreme. Lorencin je rekao kako je u proteklih godinu dana Strategija razvoja hrvatskog turizma “stav-
Lorencin je naglasio kako je došlo vrijeme za promjenu sustava turističkih zajednica ljena u kolosijek” te se moraju dodatno intenzivirati aktivnosti na provođenju njenih mjera. Kao jednu od najvažnijih pokrenutih mjera ministar je spomenuo privlačenje novih investicija, pri čemu je istaknuo ključnu suradnju s Državnim uredom
za upravljanje državnom imovinom (DUUDI). Kao najbolji primjer te suradnje naveo je Kupare, budući turistički resort koji je sada u potpunosti pripremljen za novog investitora te će se uskoro objaviti glavni poziv za dostavu obvezujućih ponuda investitora. No, dodao je kako bi bio sretniji da je još prošle godine bilo sve napravljeno za taj proces. Lorencin je rekao i kako će se za nove investitore uskoro pripremiti i ostale lokacije bivše vojne imovine koje se moraju prenamijeniti u turističke svrhe. Tako se raspisivanje natječaja za projekt Velikog Brijuna očekuje na jesen ove godine. Evolutivan pristup u zakonodavnom okviru “Za investicije u turizmu veliku je ulogu imao Zakon o financijskom poslo-
vanju koji regulira predstečajnu nagodbu jer smo putem tog zakona za ukupno osam društava u većinskom državnom vlasništvu sklopili nagodbe pred mjerodavnim nagodbenim vijećima, od kojih je za njih šest pronađen strateški partner”, istaknuo je Lorencin. I za hotele Plat, Maestral i rapski Imperial CERP je zaprimio 57 pisama namjere, pa sada te tvrtke trebaju naći strateške partnere iz turističke branše, ali pritom treba znati kako svaki strateški partner koji počne upravljati tim tvrtkama istodobno mora imati znatan utjecaj na destinacije u kojima se one nalaze. Lorencin je spomenuo i zakonodavni okvir pri čemu je posebice izdvojio pokretanje procedura za zakon o pružanju usluga u turizmu, zakon o ugostiteljskoj djelatnosti te zakon o turističkim za-
jednicama koji je ključan za funkcioniranje turističkog sustava. Iako je potonji zakon izazvao dosta negodovanja županijskih turističkih zajednica kao i polemika u javnosti, Lorencin je naglasio kako je došlo vrijeme za promjenu sustava turističkih zajednica i njihovo prilagođavanje novim uvjetima na tržištu. “To je evolutivan pristup i sustav se neće radikalno mijenjati. Prema preustroju turističkih zajednica želimo još jače povezati javni i privatni sektor, ali ništa nećemo napraviti bez dogovora s turističkim djelatnicima i nadležnim institucijama”, istaknuo je Lorencin. Dodao je kako je u tijeku izrada finalne verzije strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma. O njoj će se potkraj lipnja očitovati članovi Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice.
Najveći turistički klaster u Hrvatskoj
Slavonska košarica u Zagrebu Najveći turistički klaster u Hrvatskoj - Slavonska košarica - trenutno broji 107 članova. Okuplja proizvođače hrane, pića i rukotvorina te pružatelje turističkih usluga s područja slavonske regije, a, kako je rekao gradonačelnik Slavonskog Broda Mirko Duspara na prestavljanju tog klastera prošlog tjedna u Zagrebu, cilj njihova umrežavanja
je unapređenje turističke djelatnosti u istočnoj Hrvatskoj. Osnovne aktivnosti klastera odnose se na održavanje edukacijskih radionica za njegove članove, promociju i distribuciju proizvoda putem web portala, nastupe na sajmovima i održavanje posebnih prezentacija na pojedinim turističkim tržištima. Ovaj klaster je neprofitna i nevladina
udruga čiji članovi promiču održivi turistički razvoj slavonske regije. Surađuju s mnogim udrugama
i institucijama, a strateški im je partner osječki Ekonomski fakultet. Rad Slavonske košarice po-
dupiru razna ministarstva i Hrvatska turistička zajednica. Jedan od članova klastera je i Obrtnička radionica medičar i voskar Blažeković, čiji je proizvod - licitarsko srce - osvojio brojne nagrade. Jedna od njih je prošlogodišnja inozemna nagrada u natječaju Volim Bruxelles za najljepšu izjavu ljubavi Bruxellesu u kategoriji folklor. (S.P.)
HRWWWATSKA 17
www.privredni.hr Broj 3830, 2. lipnja 2014.
je o prvom hrvatskom 3D printeru koji je namijenjen širokim “ Riječ masama. Uz ovakav printer i hobi može postati unosan posao. ”
*vijesti
Saša Lončar, direktor HGspota
HGspot: Forcebook UltraPrint 3D
Prvi hrvatski 3D printer je na tržištu Uređaj omogućava fizičku realizaciju gotovo svake ideje i to tehnologijom tzv. aditivne manufakture, tj. slaganja sloj po sloj topljene plastike. Nacrte za pretakanje ideja u stvarni proizvod korisnici mogu pronaći na internetu Boris Odorčić odorcic@privredni.hr
T
vrtka HGspot nedavno je predstavila prvi hrvatski 3D printer Forcebook UltraPrint 3D čiji je razvoj trajao godinu i pol dana. Sva istraživanja, razvojne faze, testiranja, dizajn i kontrola kvalitete provedeni su u Hrvatskoj, dok je hardver pisača proizveden u suradnji s kineskim partnerima.
Granica nema jer isprintati se može što god zamislite, kaže Lončar Uređaj omogućava fizičku realizaciju gotovo svake ideje i to čini tehnologijom tzv. aditivne manufakture, tj. slaganja sloj po sloj topljene plastike koja u konačnici daje gotov proizvod. Na taj način omogućava ispis gotovo svakog željenog proizvoda poput zviždaljki, kvačica za rublje, automobilskih dijelova, suvenira, igračaka, darova, ali do određenih dimenzija (225mm x 145mm x
150mm). Nacrte za pretakanje ideja u stvarni proizvod korisnici mogu pronaći na internetu te, uz korištenje dodatnih programa poput Google SketchUpa, AutoCada i Blendera, mogu stvarati i vlastite 3D modele. Razvoj brenda Saša Lončar, direktor HGspota, kaže nam kako je veoma važno naglasiti da je riječ o prvom hrvatskom 3D printeru koji je namijenjen širokim masama. “Nije zanemariva ni činjenica da je, ako pogledamo kako 3D printeri inače kotiraju na tržištu, iznimno prihvatljivog cjenovnog razreda. Osim toga, zbog brojnih mogućnosti i funkcionalnosti predstavlja idealan alat za ‘jačanje’ kućnog proračuna. Jer uz ovakav printer i hobi može postati unosan posao. Namijenjen je dakle svima – može postati veoma koristan alat arhitektima, medicinarima, grafičkim dizajnerima, modnim stručnjacima i entuzijastima te je praktično primjenjiv i u autoindustriji, vrtlarstvu, kućanstvu... Granica nema jer isprintati je moguće
što god zamislite”, naglašava on. Kako je Forcebook UltraPrint 3D nastao na temelju hrvatskih znanja i ideja, Lončar tu ponajprije ističe stručnjake i razvojni tim HGspota. “Na njemu su radili ljudi koji dobro poznaju način na koji HGspot funkcionira, što želi donijeti kupcima, a naposljetku i način na koji vidimo razvoj Forcebook brenda. Uređaj je od nule krenuo na temelju naših vizija, a sve analize, istraživanja, razvojne faze, dizajn i kontrola kvalitete proveli su naši stručnjaci u Hrvatskoj. Jedino smo dio koji se tiče hardve-
uvjetima na domaćem tržištu predstavlja jednu od ključnih smjernica prema kojima se ova tvrtka danas razvija. “Tako smo prateći tržište uvidjeli da su njegov srednji i niži segment zapravo naša prilika. Stoga smo u 2013. godini krenuli s prvim hrvatskim smartphoneom Forcebook UltraPhone 40, da bismo paletu proizvoda ovog domaćeg brenda proširili i Forcebook tabletom koji se iznenađujuće dobro prodaje. Sada smo napokon došli do Forcebook 3D printera”, objašnjava on.
ra dogovorili s našim kineskim partnerima na način da smo iskoristili neka postojeća rješenja, poput kućišta printera, kako bi našim kupcima bilo povoljnije”, napominje. Razvoj vlastitih brendova i njihova prilagodba
Pisači koji će promijeniti svijet Pojavu 3D pisača svakako možemo nazvati novom malom industrijskom revolucijom. Jer, takvi uređaji svoju primjenu mogu pronaći u gotovo svim proizvodnim granama. Jedan od najzanimljivijih i najsvježijih primjera je britanski vojni zrakoplov Tornado u koji su ugrađene komponente napravljene pomoću 3D
printera, a koji je nedavno uspješno obavio probni let. Plastični pištolj Liberator još je jedan poznati proizvod za vojnu industriju koji je nastao zahvaljujući ovom pisaču. 3D pisači svoju će primjenu u velikoj mjeri naći i u medicini, u kojoj se već koriste za izradu medicinskih pomagala, ali i umjetnih zglobova ili kostiju.
S razvojem tzv. biološke tinte, odnosno biološkog punila za 3D printer, u ne tako dalekoj budućnosti moći će se proizvoditi, točnije printati - i pravi organi. Već u ovom trenutku, 3D printerima mogu se napraviti razni alati, dijelovi za građevinsku industriju ili, primjerice, vrlo korisni rezervni plastični ključevi.
Proizvodnja ipak u Kini Iako se uz znanje HGspotovih stručnjaka ovakav 3D pisač bez problema može proizvoditi i u Hrvatskoj, Lončar vjeruje kako će ponajprije poduzetnicima biti jasna činjenica zašto je odlučeno da Kina bude izabrana za zemlju njegove proizvodnje. O konkretnim uređajima koje tvrtka namjerava razvijati u budućnosti, zasad nije želio govoriti. Dodao je kako planovi postoje i tvrtka ih razvija u skladu s mogućnostima. “Forcebook je brend koji ćemo sigurno i dalje razvijati i nadopunjavati. On sad ima svoj vlastiti život i u mnogočemu smo putem Forcebooka već predstavili novitete i utjecali na tržište. Nema sumnje da ćemo u tom smjeru nastaviti i dalje”, zaključuje Lončar.
Povećanje cijena – raskidi ugovora Nakon najava operatora o promjenama cijena korištenja usluga u mrežama pokretnih komunikacija zbog povećanja naknada koje plaćaju državi za uporabu radiofrekvencijskog spektra, HAKOM je donio stručno mišljenje u kojem se opisuju obveze operatora i prava korisnika u slučaju promjene cijena usluga. Korisnici, navodi se, imaju pravo raskinuti pretplatnički ugovor bez naknade u roku od 30 dana od objave izmjena, ako su izmjene cjenika nepovoljnije za njih u odnosu na ugovorene cijene. ICT skup u Opatiji U Opatiji se od 26. do 30. svibnja održavao 37. međunarodni ICT skup MIPRO. Tijekom trajanja ovog znanstveno-stručnog skupa, koji je okupio brojne ICT profesionalce i menadžere te obrazovne stručnjake iz više od 40 zemalja, održano je nekoliko konferencija, seminara, okruglih stolova te radionica o ICT projektima, proizvodima i uslugama. Tako se na skupu moglo nešto više saznati o bankarstvu, ICT obrazovanju, zaštiti privatnosti i digitalnoj pismenosti. Velika Algebrina pobjeda U konkurenciji 3200 tvrtki, koje su za Microsoftovu nagradu Partner of the Year Award nominirale svoje projekte i postignuća, pobjedu u segmentu obrazovanja za 2014. ostvarila je hrvatska obrazovna grupacija Algebra. U svakoj od kategorija, uključujući i obrazovanje, Microsoft dodjeljuje samo jednu ovakvu nagradu godišnje. Uspjeh je tim veći što je ovo prvi put da nagrada u ovoj kategoriji odlazi u jednu od manjih zemalja. Nagrada će joj biti uručena na svjetskoj partnerskoj konferenciji Microsofta u srpnju.
18 PST!
KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić
Jan Guillou Graditelji mostova Znanje
Nakon što im je more uzelo oca i strica, trojica dječaka iz zapadne Norveške – Lauritz, Oscar i Sverre – prisiljena su preuzeti brigu za svoju obitelj i otići u obližnji Bergen. Pokaže se da su trojica malenih šegrta neuobičajeno nadarena te uz pomoć jednoga dobrotvornog društva dobivaju priliku školovati se za graditelje željeznica i mostova... U prijevodu Sare Profeta, pred hrvatskim je čitateljima još jedna poslastica iz pera uglednog švedskog pisca, autora ciklusa povijesnih romana o vitezu Arnu od Gothije.
PLIVAČ Joakim Zander Mozaik
Ovaj triler koji se teško ispušta iz ruku ujedno je i odličan portret ljudi koje proganja vlastita prošlost i osjećaj krivnje. Prikaz je to i pohlepnih političara i pokvarene politike, no prije svega to je uzbudljiva priča o hrabroj Klari Walldeen, pomoćnici poznate zastupnice u Europskom parlamentu. Kada i ne htijući dozna neke vrlo osjetljive podatke, njezin će se život naći u opasnosti, a spasiti je može američki agent koji pokušava zaboraviti svoju prošlost...
Nemaš se kamo sakriti: Snowden, NSA i američka država nadzora Glenn Greenwald Profil
Potkraj 2012. godine američki novinar i borac za ljudska prava Glenn Greenwald počeo je dobivati neobične poruke od osobe koja je s njim htjela stupiti u kontakt, ali uz pomoć šifriranog sustava. Uskoro, Greenwald upoznaje mladog Edwarda Snowdena, dotad službenika američkih obavještajnih službi, koji je imao kod sebe skoro tri milijuna supertajnih dokumenata o operacijama američke elektronske obavještajne agencije NSA.
Klopka za četvero Robert Nezirović Funditus
Jedan nastavnik zarobljen brakom u krizi. Jedan poduzetnik novog kova. Dvije supruge, svaka na svoj način uhvaćene u klopku: jedna u klopku patrijarhata, druga u klopku mita o građanskoj sreći. I dvoje djece koja su, u dobru i zlu, slika svojih roditelja. I jedan preljub. I jedan grad u tranziciji. I - na koncu - jedna bejzbol palica. Sačinjena kao puzzle perspektiva, puna dijaloga i brza, proza zadarskog pisca Nezirovića svojevrsni je “osunčani noir”, slika društva, generacije i klase koja je baš sve zaribala.
Mediteranska kuharica J. Clark, J. Farrow Leo-commerce
Zbirka izvrsnih recepata slatkih i slanih jela, koja oživljavaju okuse i mirise karakteristične za kuhinju sunčanih zemalja. Sadrži recepte za juhe i zagriske, salate, jela od povrća, riba i plodova mora, mesa peradi i divljači, a svi se temelje na bogatstvu tradicionalnih sastojaka i kulinarskih tehnika. Tu su i slasni deserti, primjerice francuska torta od datulja i badema te talijanski biscotti. Svaki recept popraćen je fotografijama koje prikazuju izradu korak-po-korak.
Privredni vjesnik Broj 3830, 2. lipnja 2014.
PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Uredski materijal
MAR-MAR, Zagreb, www.mar-mar.hr. Tvrtka je proizvođač uredskog materijala. Nudi svoje proizvode. Kontakt: Marica Žagar, maricazagar@mar-mar.hr, +385 1 6608153. Suradnja
Bitumina, Donji Muć, www.bitumina.hr. Tvrtka proizvodi najsuvremenije polimer bitumenske hidroizolacijske membrane za sve namjene. Zemlje interesa za izvoz proizvoda su Slovenija, Mađarska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Italija, Rumunjska, Bugarska, Albanija, Kosovo. Kontakt: Dian Paligorić, paligoric.d@ bitumina.com, +385 21 668326.
strojeve, agregate, autobuse, kamione, komunalnu opremu, brodove, rashladne sisteme i slično. Nude i nove hladnjake renomiranih svjetskih proizvođača Nissens i NRF te sve vrste kompresora klima. U sklopu servisne službe nude i demontažu na terenu - servis ili reparaturu hladnjaka - montažu na terenu. Kontakt: Marko Šagud, var@zg.tcom.hr, +385 1 3733042. Suradnja
I.E.M., Buje. Tvrtka traži partnera za razvoj i proizvodnju navitih komponenti za elektronsku industriju (Windings component). Kontakt: Berislav Kvajo, iem@ pu.htnet.hr, +385 98 334746.
Begić bravarski obrt, Zagreb, www.bravarijabegic.hr. Poslovni subjekt nudi usluge proizvodnje metalnih konstrukcija i njihovih dijelova. Kontakt: Darko Begić, info@ bravarijabegic.hr, +385 95 9005589. Servis hladnjaka
Var, Zagreb, www.var.hr. Tvrtka nudi servis, reparaturu i ispitivanje svih vrsta hladnjaka vode, ulja, klime, zraka za osobne automobile, građevinske
Tombia, Split, www.tombia.hr. Tvrtka se bavi preradom kave i vlasnik je brenda Gloria. Ima vlastiti uvoz kave iz Brazila, pržionicu u industrijskoj zoni Dugopolje pored Splita te distribuciju. Proizvodi: mljevena kava, espresso kava, capuccino - classic, chocolat, vanilla, te instant kava 3 u 1. Zemlje interesa: Makedonija, Ukrajina, Poljska, Mađarska. Kontakt: Ljiljana Miodrag, ljiljana. miodrag@gloria.hr, +385 91 2504612. Lijevanje metala
Robert Gombiš, Budimpešta, Mađarska. Diplomirani pravnik, savjetnik iz ekonomije sa znanjem hrvatskog jezika daje usluge prevođenja i tumačenja u Budimpešti. Poslovno pravni savjeti na hrvatskom i engleskom jeziku, zastupanje hrvatskih tvrtki na mađarskom tržištu, konzalting i marketing, turistički poslovi. Privatnim osobama pomoć u administrativnim i privatnim poslovima. Kontakt: gombis.robert@telekom.hu, +36 30 4118084.
Jezero Metal, Veliko Trgovišće. Tvrtka nudi usluge lijevanja i strojne obrade. Izrađuje odljeve za elektroindustriju i strojogradnju, elemente hidrauličnih i pneumatskih uređaja, plinske armature i plinske mjerače, dijelove kućanskih aparata, dijelove za automobilsku industriju, dekorativni i umjetnički lijev, strojnu obradu na tokarilici ADA Potisje 631P dužine 2m, CNC tokarilicu max. promjera 100mm, obradni centar tokarski max. promjera 700mm te obradni centar horizontalni glodački 600x400x500. Kontakt: Rudolf Ivetić, jezero.metal@gmail.com, +385 49 236251, +385 98 251821.
Motorističke kacige
Informatička oprema
Savjetovanje Metalne konstrukcije i dijelovi
Kava
IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Usluge cateringa
Grad Zagreb nabavlja usluge cateringa. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 786.900 kuna. Rok dostave ponuda je 17. lipnja. Oprema za dječja igrališta
Grad Dubrovnik nabavlja opremu za dječja igrališta. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 320.000 kuna. Rok dostave ponuda je 17. lipnja.
Hrvatska pošta nabavlja zaštitne motorističke kacige. Procijenjena vrijednost nabave iznosi pola milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 17. lipnja.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Tuzla nabavlja informatičku opremu. Rok dostave ponuda je 25. lipnja. Streljivo i oprema
Regija Radari
Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a u Banjoj Luci nabavlja mobilne uređaje za kontrolu brzine kretanja vozila (radari). Rok dostave ponuda je 8. srpnja.
Ministarstvo odbrane BiH u Sarajevu nabavlja streljivo i opremu. Rok dostave ponuda je 7. srpnja.
Vozila
Hrvatska elektroprivreda nabavlja osobna i teretna vozila. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 170 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 8. srpnja.
Cvijeće i cvjetni aranžmani
Vlada Unsko-sanskog kantona nabavlja cvijeće i cvjetne aranžmane. Rok dostave ponuda je 13. lipnja.
Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr
19
www.privredni.hr Broj 3830, 2. lipnja 2014.
Sajamski vodič
STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE
Na prodaju kockarnica i autobusni kolodvor Poslovna zgrada i dvorište u Zagrebu, procijenjeni na 36,4 milijuna kuna. Riječ je o prostorima trgovačke kuće Auto Par u stečaju, na adresi Dolenica 55 u zagrebačkom naselju Stupnik. Površina iznosi 6335 četvornih metara. Dražba će se održati 5. lipnja 2014. u 11.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, u uličnoj zgradi, u sobi 85/II. Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se na račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Zagrebu broj HR9223900011300 000460 s pozivom na broj 05 99012. Kockarnica u Umagu, procijenjena na 22,1 milijun kuna. Ukupna površina koja se prodaje iznosi 11.323 četvorna metra. Riječ je o bivšem kasinu Solei u turističkom naselju Katoro u Umagu, u vlasništvu tvrtke C-Umag, koja je završila u stečaju. Dražba će se održati 6. lipnja u 10 sati u zgradi Trgovačkog suda u Rijeci, Stalna služba u Pazinu, Dršćevka 1, Pazin, u sudnici broj 2. Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se na žiro-račun Suda broj HR 5923900011 300002703, poziv na broj: 020-63-11. Autobusni kolodvor u Varaždinu procijenjen na 6,7 milijuna kuna. Prostire se na 5072 četvorna metra. Dražba će se održati 6. lipnja u 10.35 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, u sobi broj 226/II. Prodaja kolodvora dio je stečajnog postupka tvrtke Autobusni promet Varaždin. Raznekretnine gledavanje moguće je uz najavu na broj 042/203 201. Jam-
čevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se na račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Varaždinu na broj HR40239000113 00002754, s pozivom na broj spisa St-98/08. Stambeno-poslovni prostor u Varaždinu, procijenjen na 13,3 milijuna kuna. Ukupna površina nekretnine koja se nalazi na adresi Optujska 25 iznosi 2339 četvornih metara. Riječ je o zgradi mješovite uporabe od 836 četvornih metara, podzemnoj garaži od 438 kvadrata i pripadajućem dvorištu. U zgradi su dva poslovna prostora, 14 stanova i 17 garaža u podrumu. Dražba će se održati 6. lipnja u 13 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, Braće Radića 2, 226/II. Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se na račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Varaždinu, s pozivom na broj spisa St-74/12. Proizvodna hala i drugi poslovni prostori (skladište šećera, spremnici za gusti sok, trafostanica i ostalo) u Belom Manastiru, procijenjeni na 24,8 milijuna kuna. Ukupna površina nekretnine iznosi 7248 četvornih metara, a nalazi se na adresi M. Markovića 1. Dražba će se održati 10. lipnja u 9.15 sati u Zagrebu na Trgovačkom sudu. Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se na račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Zagrebu pri Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. Zagreb broj HR92239000 11300000460, s pozivom na broj 31912. Građevinsko zemljište u Puli procijenjeno na
Sajam i izložba zagorskih vina od 6. do 8. lipnja, Bedekovčina
Pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede održava se ovaj sajam, koji je ujedno i jednogodišnja provjera dosegnute kvalitete proizvedenih vina te prilika za promociju zagorskih vina.
1,04 milijuna kuna. Prostire se na 189 četvornih metara. Dražba će se održati 10. lipnja u 10.30 sati na Općinskom sudu u Puli, Kranjčevićeva 8, u sobi broj 16. Zemljište se ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se na žiro-račun Suda broj HR292390001130 0002176, s pozivom na broj 2-1246-12.
Gospodarski sajam Varaždin
Stan u Splitu procijenjen na 1,2 milijuna kuna. Površine je 80 četvornih metara, na prvom katu. Dražba će se održati 11. lipnja u 9 sati na Općinskom sudu u Splitu, Dračevac, soba broj 51/II. Dražba počinje od polovine procijenjene vrijednosti, odnosno, od 605.524 kune. Jamčevina iznosi 10 posto, a polaže se na depozit Suda broj HR6923900011300 000195, s pozivom na broj 01-4621-09.
Eno-eko-etno gastro festival osmišljen je s ciljem povezivanja zelene i plave Hrvatske – hrane i turizma. Očekuje se prezentacija svih hrvatskih županija.
Poslovna građevina i industrijsko dvorište u Velikom Trgovišću, procijenjeni na 3,6 milijuna kuna. Površina objekta na adresi Stanka Pinjuha b.b. iznosi 9297 četvornih metara. Dražba će se održati 11. lipnja u 9.15 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Amruševa 2/II., u sobi broj 94/II. (ulična zgrada). Razgledanje nekretnina koje se prodaju moguće je uz dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj 01/4647 218. Jamčevina iznosi 100.000 kuna. Uplaćuje se na sudski depozit Trgovačkog suda u Zagrebu pri Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. Zagreb, na broj HR92239000 11300000460, s pozivom na broj spisa 28210.
Cilj je manifestacije promocija vina, vinara i vinorodnih područja u regijama članicama Saveza Alpe Jadran. Izložba će okupiti vinare s najbolje ocijenjenim vinima na izložbama u regiji i šire. Vina pristigla na izložbu ocjenjivat će međunarodna komisija, a ono najbolje ocijenjeno bit će proglašeno zlatnim vinom Alpe-Adrije.
Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)
od 6. do 7. lipnja, Varaždin
Bit će organizirani susreti poduzetnika, gospodarstvenika i obrtnika iz Hrvatske, Slovenije, Austrije i Mađarske, stručni skup o gospodarstvu povezanih regija, okrugli stolovi te drugi informativnoedukativni sadržaji.
Biogradski stol
Festival izvorne hrane, pića, gastronomskih delicija, izvornog suvenira i folklora od 6. do 8. lipnja, Biograd na Moru
Izložba vina kontinentalne Hrvatske od 6. do 8. lipnja, Sveti Ivan Zelina
Broj i kvaliteta uzoraka te respektabilnost ocjenjivačke komisije jamstvo su da je svako ovdje osvojeno odličje pokazatelj zavidne kvalitete vina.
Zlatna vina Alpe Adria Izložba vina
7. lipnja, Đurđevac
Tradicija, gastronomija, turizam Obrtnički sajam
7. lipnja, Ivanić-Grad
Posjetitelji će moći kupiti proizvode tradicijskih i umjetničkih obrta, proizvođačkih obrta, proizvođača hrane te razne vrste cvijeća.
Inter Cars - kućni sajam
Sajam autodijelova, alata i servisne opreme 7. lipnja, Zagreb
Brojni svjetski proizvođači autodijelova, kao što su Bosch, TRW, Valeo, Ruville, Contitech, Filtron, objasnit će posjetiteljima što se sve nalazi u njihovu automobilu.
Podatke sakupili: www.sajmovi.eu
www.privredni.hr
20 SVIJET FINANCIJA
( 33.329 poduzetnika
PV TJEDNI REPORT U tjednu od 19. do 25. svibnja ukupno je bilo 219 stečajnih postupaka, što je približno na razini tjedna prije kada ih je bilo 217. Brzih stečajnih postupaka je bilo 48, a skraćenih - koji su započeli i zaključeni - 10. U predstečajnoj nagodbi uložena su 33 prijedloga, započelo je 28 postupaka, a zaključena su njih 34. Postupak likvidacije je započelo 17 subjekata, a 13 ih je zaključilo. Osnovano je 276 trgovačkih društava pri čemu prednjači Zagreb (113), zatim Split (40), na Trgovačkom sudu Rijeka osnovana su 23 subjekta, a slijedi ga Varaždin sa 22 novoosnovana društva. Gledajući po pravnim oblicima, nastavljen je trend većeg broja osnovanih j.d.o.o.-a, čak 179, te ukupno 97 d.o.o.-a. Zanimljivo je da u posljednjih 16 tjedana nije osnovano niti jedno dioničko društvo. STEČAJEVI
Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka
37 27 3 7 10 0 10 48 48 124 33 5 24 28 34
BRISANI SUBJEKTI
Brisani subjekti
215 215 30 17 13
Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA
Poslovni subjekti
276 97 179 0
d.o.o. j.d.o.o. d.d. Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak
8 11 3 16 19 23 0
REJTING TJEDNA
LPT d.o.o.
Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb
5 40 6 22 10 113
Privredni vjesnik Broj 3830, 2. lipnja 2014.
u Zagrebačkoj županiji zapošljavalo 335.381 radnika
Fina: rezultati poslovanja poduzetnika u 2013. po županijama
Zagrebački poduzetnici na prvom mjestu Zagrebački poduzetnici ostvarili su lani 329,3 milijarde kuna prihoda, a oni iz Splitsko-dalmatinske 38,2 milijarde kuna
P
rema rezultatima poslovanja poduzetnika Hrvatske u 2013. godini, Financijska agencija rangirala je županije prema broju poduzetnika, broju zaposle-
Najmanje poduzetnika ima u Požeško-slavonskoj i Ličko-senjskoj županiji nih, veličini prihoda, dobiti i gubitka razdoblja te neto dobiti poduzetnika. Prema očekivanju, zbog izrazite dominacije, prvo mjesto po svim kriterijima zauzimaju poduzetnici Grada Zagreba. Njih 33.329, kod kojih je bio zaposlen 335.381 radnik, ostvarili su 329,3 milijarde kuna ukupnih prihoda, 16 milijardi kuna dobiti razdoblja te 13,9 milijardi kuna gubitka. Na taj način ostvarili su 2,2 milijarde kuna neto dobiti. Na drugom mjestu je Split-
Rang lista županija prema neto dobiti poduzetnika u 2013. godini i drugim kriterijima Naziv županije 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21.
Neto dobit u mil. kuna
Rang po ukupnom prihodu
Rang po dobiti razdoblja
Rang po gubitku razdoblja
2.200 697 397 391 384 332 259 226 184 103 78 44 31 18 3 -58 -76 -82 -99 -301 -1.202
1 15 7 2 4 9 10 13 5 12 18 20 21 17 19 3 8 11 16 14 6
1 7 6 2 4 11 12 8 3 14 13 19 21 18 20 5 10 16 15 17 9
1 18 10 2 6 17 16 9 4 14 13 20 21 15 19 5 7 12 11 8 3
Grad Zagreb Karlovačka Varaždinska Splitsko-dalmatinska Primorsko-goranska Međimurska Krapinsko-zagorska Dubrovačko-neretvanska Istarska Koprivničko-križevačka Šibensko-kninska Požeško-slavonska Ličko-senjska Bjelovarsko-bilogorska Virovitičko-podravska Zagrebačka Zadarska Vukovarsko-srijemska Brodsko-posavska Sisačko-moslavačka Osječko-baranjska
Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja
sko-dalmatinska županija sa 11.436 poduzetnika i 69.209 zaposlenih. Oni su ostvarili 38,2 milijarde kuna prihoda, 2,5 milijardi kuna dobiti te 2,1 milijardu kuna gubitka. Neto dobit iznosila im je oko 391 milijun kuna.
Prema broju poduzetnika začelje drže Požeškoslavonska i Ličko-senjska županija. Požeško-slavonska imala je lani 674 poduzetnika koji su zapošljavali 7431 osobu, ostvarivši 3,3 milijarde kuna prihoda, 149,5 milijuna kuna
dobiti razdoblja te 105,2 milijuna kuna gubitka, što je u konačnici rezultiralo sa 44,3 milijuna kuna neto dobiti. Najmanju neto dobit ostvarili su poduzetnici u Virovitičko-podravskoj županiji, samo tri milijuna kuna. (B.O.)
Obljetnica uvođenja kune
20. godina nacionalne valute U Hrvatskoj narodnoj banci obilježena je 20. obljetnica uvođenja kune. Guverner HNB-a Boris Vujčić istaknuo je kako je kuna kao nacionalna valuta uvedena tijekom rata, no tek nakon što su se stekli uvjeti. “Kuna je uvedena nakon provedbe stabilizacijskog programa iz 1993. odnosno tek nakon što je eliminirana inflacija i stabiliziran tečaj. To je od početka
omogućilo da kuna bude stabilna valuta”, kazao je. Ako se pretpostavi da tešku sliku hrvatskog gospodarstva na zidu drži samo jedan od četiri vijka – fiskalni, monetarni, strukturni i institucionalni – dok su drugi više ili manje labavi, Vujčić je upitao gdje valja “vidati” kako se ona ne bi srušila? “Svaki dobar majstor bi trebao znati da ako krenemo vidati jedini vijak koji još čvrsto drži, umjesto
ostala tri, moglo bi se lako dogoditi ili da i taj rašarafimo ili da pukne, uz jasne posljedice. Mnogi bi, unatoč tome, najradije šarafili po ovom zašarafljenom. A upravo o tome što ćemo učiniti s ostala tri vijka
ovisi hoćemo li za 10 godina slaviti tridesetu godišnjicu kune ili ne. Budemo li ih zavidali, rekao bih da nećemo”, naglasio je guverner. Nikica Valentić, predsjednik Vlade u vrijeme uvođenja kune, dodao je da valja reformirati upravu, ubrzati administraciju te povećati stupanj pravne sigurnosti kako bi Hrvatska bila financijski što suverenija zemlja pogodna za ulaganja. (B.O.)
21
www.privredni.hr Broj 3830, 2. lipnja 2014.
( više od 2,2 mlrd kn prihoda ( to je 5,6% od naplate cestarina ostvarili ARZ, AZM, Bina-Istra i HAC
više nego u 2012. godini
Koncesionari autocesta
Viši prihodi od naplate cestarina Investicije u izgradnju novih autocesta u 2013. iznosile su ukupno nešto manje od 1,6 milijardi kuna, a ulaganja u dionice u prometu 272,2 milijuna kuna Boris Odorčić odorcic@privredni.hr
valja istaknuti osnivanje tvrtke kćeri Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine (HAC ONC). Tvrtka Autocesta Rije-
D
ruštva koja gospodare s oko 1290 kilometara autocesta u Hrvatskoj Autocesta Rijeka-Zagreb (ARZ), Autocesta Zagreb-Macelj (AZM), Bina-Istra te Hrvatske autoceste (HAC) - u 2013. ukupno su ostvarila nešto više od 2,2 milijarde kuna prihoda bez PDV-a od naplate cestarina, što je bilo za 5,6 posto više nego u 2012. godini. Važno je pritom naglasiti kako svako od navedenih društava bilježi rast tih prihoda. Tako je HAC (prema privremenom izvješću) u 2013. ostvario nešto manje od 1,4 milijarde kuna prihoda od naplate cestarina ili
Ukupan promet svih vozila na autocestama u nas lani bio je za 0,9 posto veći u odnosu na 2012. godinu gotovo za 6,2 više u odnosu na prethodnu godinu. Zatim, ARZ je lani uprihodovao 490,3 milijuna kuna od cestarina, što je bilo za 2,1 posto više nego u 2012. godini, a BinaIstra 194 milijuna kuna ili više za 6,1 posto. Također, AZM je u 2013. ostvario 199 milijuna kuna od cestarina ili 10,3 posto više.
Cijene cestarine na Istarskom ipsilonu, uključujući prolaz kroz tunel Učku, a kojima upravlja Bina-Istra, lani su bile usklađene s inflacijom za četiri posto. U ostalim društvima pak cijene cestarina ostale su nepromijenjene. Među značajnim poslovnim aktivnostima HAC-a u 2013. svakako
ka-Zagreb bila je usmjerena na racionalizaciju troškova te restrukturiranje poslovanja. Bina-Istra pripremala je projektnu dokumentaciju te pregovarala s konzorcijem banaka s ciljem zatvaranja financijske konstrukcije i osiguravanja sredstava za izgradnju punog profila autoceste Rogovići-Vra-
nja. Aktivnosti AZM-a pak u 2013. godini bile su usmjerene na uvođenje novih proizvoda te predstavljanje akcijskih planova za zaštitu od buke. Novi kilometri Nadalje, u 2013. samo ARZ bilježi lagani pad prometa, dok je kod ostalih koncesionara on porastao u odnosu na prethodnu godinu. Tako je ukupan promet svih vozila na autocestama u nas lani bio za 0,9 posto veći u odnosu na 2012. godinu, podaci su iz Nacionalnog izvješća o autocestama za 2013. godinu Hrvatske udruge koncesionara za autoceste s naplatom cestarine (HUKA). Investicije u izgradnju novih autocesta u 2013. iznosile su ukupno ne-
što manje od 1,6 milijardi kuna, a ulaganja u dionice u prometu 272,2 milijuna kuna. U izgradnju novih autocesta u ovoj godini pak trebalo bi biti uloženo oko 1,2 milijarde kuna, a u već izgrađene dionice 365 milijuna kuna. Valja istaknuti kako će u ovoj godini u promet biti pušteno ukupno 11 kilometara novih autocesta. Također, očekuje se početak izgradnje novih 10,7 kilometara dopune na puni profil. Inače, prema podacima HUKA-e, čiji su članovi ova četiri društva, na autocestama su se lani dogodile ukupno 2162 prometne nezgode ili 2,4 posto manje nego u 2012. godini. U njima je smrtno stradalo 39 osoba, što je 13,3 posto manje nego u prethodnoj godini.
Slabije od očekivanoga
Industrijska proizvodnja nastavlja s godišnjim stopama rasta
4. ‘14.
2. ‘14.
12. ‘13.
10. ‘13.
8. ‘13.
6. ‘13.
4. ‘13.
2. ‘13.
4 2 0 -2 -6 -4 -8 -10
12. ‘12.
Industrijska proizvodnja, godišnja promjena
10. ‘12.
obzir podjelu prema kategorijama GIG-a, godišnji rast industrijske proizvodnje se nastavlja u kategorijama intermedijarnih proizvoda (+1,3 posto) te netrajnih proizvoda za ši-
za. Pri tome je najsnažniji godišnji rast zabilježen u kategoriji proizvodnje gume i plastike (+23,1 posto), proizvodnje odjeće (+16,5 posto) te motornih vozila, prikolica i poluprikolica (+16,6 posto). S druge strane, sa snažnijim godišnjim stopama pada nastavlja proizvodnja duhanskih proizvoda (-45,5 posto) te proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (-13,1 posto). Kako predviđaju analitičari Raiffeisenbanka, industrijska proizvodnja u nastavku godine i dalje će biti pod negativnim utjecajem slabe do-
8. ‘12.
Najsnažniji godišnji rast zabilježen je u proizvodnji gume i plastike (+23,1 posto)
roku potrošnju (+1,5 posto). S druge strane, proizvodnja energije nastavlja s negativnim godišnjim stopama rasta (-11,5 posto). Kapitalni proizvodi su zabilježili nakon četveromjesečnog godišnjeg pada tek blagu stopu rasta od 0,2 posto unatoč naznakama oporavka inozemne potražnje za ovim proizvodima. Prema kategorijama NKD-a prerađivačka industrija nastavlja niz pozitivnih godišnjih stopa rasta (+2,7 posto) što bi moglo biti posljedica iscrpljivanja zaliha u prošloj i ovoj godini te rasta izvo-
6. ‘12.
od siječnja do travnja, industrijska proizvodnja je zabilježila rast od 1,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Uzimajući u
4. ‘12.
Prema najnovijim podacima DZS-a, i u travnju je industrijska proizvodnja nastavila s pozitivnim godišnjim stopama rasta. Tako je, nakon rasta od 1,5 posto godišnje u prvom tromjesečju, rast u travnju iznosio 0,6 posto (prema kalendarski prilagođenim indeksima) što je ispod očekivanja analitičara. Riječ je o usporavanju rasta u odnosu na mjesec ranije (u ožujku je industrijska proizvodnja bila viša za 0,7 posto na godišnjoj razini), dok je na mjesečnoj razini ostvaren pad od 2,8 posto. Promatrano u razdoblju
Izvor: DZS
maće potražnje kao i nekonkurentnosti izvozne industrije. Međutim, pozitivan doprinos bi
ipak mogao doći od polaganog oporavka zemalja u okruženju ali i niske baze. (RBA/PV)
22 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik Broj 3830, 2. lipnja 2014.
Tržište novca Zagreb
Kamata i dalje niska, unatoč sezonskom rastu potražnje Kretanje na Tržištu novca Zagreb
Jelena Drinković
O
kolnosti trgovanja na novčanom tržištu ni u prošlom tjednu nisu se bitno promijenile. Iznimno visoka likvidnost i dalje je glavno obilježje novčanog tržišta. Iako je ponuda novca dominantna, gotovo svakodnevno dio potražnje ostaje nenamiren zbog međusobnih ograničenja. Zbog toga, uz ionako skromnu potražnju, redovito glavnina viškova kratkoročne likvidnosti ostaje neraspoređena. Prema najavama, Ministarstvo financija je u utorak održalo aukciju
u mil. kn
Potražnja
Ponuda
Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet
26. 5. - 30. 5. 2014.
19. 5. - 23. 5. 2014.
u%
350
5
300
4
250 200
3
150
2
100 1
50 0
26.5.2014.
27.5.2014.
28.5.2014.
trezorskih zapisa. Planirani iznos izdanja bio je 400 milijuna trezorskih zapisa u kunama, a upisano je 645 milijuna kuna zapisa. Cjelokupno izdanje upisano je s rokom dospijeća od 364 dana uz kamatnu stopu od dva posto
29.5.2014.
0
30.5.2014.
godišnje. Kamatna stopa je ostala nepromijenjena u usporedbi s prethodnom aukcijom. Nakon ovoga izdanja ukupan saldo upisanih trezorskih zapisa u kunama povećao se za 182 milijuna i iznosi 23,8 milijardi kuna.
ponedjeljak
utorak
Kod trezorskih zapisa izraženih u eurima, zanimanje sudionika bilo je nešto skromnije. Umjesto planiranih 30 milijuna eura upisano je 28 milijuna eura, a prihvaćene su sve pristigle ponude. Cjelokupno izdanje upisano
srijeda
četvrtak
petak
je također s rokom dospijeća od 364 dana, uz kamatnu stopu od 0,5 posto godišnje. Pokazuje se da je kamatna stopa na trezorske zapise u eurima znatno ispod stope na zapise u kunama, što može biti jedan od razloga ve-
ćeg zanimanja sudionika za upisivanjem zapisa u kunama. Ministarstvo financija je najavilo aukciju kunskih trezorskih zapisa za ovaj tjedan u ukupnom iznosu od 950 milijuna kuna, dok je istodobno na dospijeću 1,16 milijardi trezorskih zapisa u kunama. S ljetnim mjesecima tradicionalno raste potražnja za novcem radi intenzivnijeg trošenja općenito i veće potrebe za gotovinom. Kako god bude, likvidnost sudionika je dovoljno dobra za podržavanje iznimno niske razine kamatnih stopa.
Hrvatsko devizno tržište
Mirovinski fondovi
Švicarski franak s najviše promjena
Mirex grabi naprijed
Najveće oscilacije u proteklom tjednu na tečajnici Hrvatske narodne banke imao je švicarski franak.
Mirex, obračunska jedinica prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je petka dosegnuo 194,0837 bodova. U odnosu na tjedan ranije ostvaren je lijep rast od 1,2573 boda.
valuta
EUR
Srednji tečaj za devize
AUD
australski dolar
7.600
5,1915
CAD
kanadski dolar
JPY
japanski jen (100)
CHF
švicarski franak
6,21789
GBP
britanska funta
9,332188
USD
američki dolar
5,57477
EUR
euro
USD
četku, na 5,57 kuna na kraju tjedna.
5.585
CHF
6.230
7.596
5.580
6.225
7.592
5.575
7.588
5.570
6.220
2%
0,6%
6.215
1%
0,4%
0%
0,2%
7.584
5.565
6.210
7.580
5.560
6.205
27.5.
28.5.
29.5.
30.5.
26.5.
27.5.
28.5.
29.5.
30.5.
26.5.
27.5.
28.5.
29.5.
30.5.
Međunarodno tržište kapitala
Rast u Europi, pad u SAD-u
6925 6900
je analitičare, no s američkog tržišta rada stižu dobri rezultati. Zabilježen je pad broja naknada za novonezaposlene za 27.000 (na 300.000), što pokazuje na16850
FTSE 100
16800
stavak jačanja tržišta rada. Na ovoj strani oceana, u Njemačkoj, broj nezaposlenih je narastao, prvi put u posljednjih šest mjeseci. Ipak, stopa nezaposle4300
Dow Jones
4280
6875
16750
4260
6850
16700
4240
6825
16650
4220
6800
16600
4200
26.5.
4600 4580
27.5.
28.5.
29.5.
30.5.
CAC40
26.5.
10000 9950
27.5.
28.5.
29.5.
30.5.
DAX
14800
9900
14700
4540
9850
14600
4520
9800
14500
9750 26.5.
27.5.
28.5.
29.5.
30.5.
NASDAQ
26.5.
14900
4560
4500
MIREX - tjedni 0,8%
-1%
7,588935
Cijene američkih dionica spustile su se prošli tjedan nakon što su objavljeni podaci o padu osobne potrošnje. Pad gospodarske aktivnosti iznenadio
MIREX - mjesečni 3%
5,14923 5,485316
primjena od 31. svibnja 2014. 26.5.
Izvor: HNB
6,21 kune. Euro je bio stabilan na 7,59 kuna, a i dolar je pojeftinio samo za lipu, sa 5,56 kuna na po-
S početnih 6,22 kune skliznuo je na 6,20 kuna sredinom tjedna. U petak je zaustavio na cijeni od
27.5.
28.5.
29.5.
30.5.
NIKKEI 225
14400 26.5.
27.5.
28.5.
29.5.
30.5.
26.5.
27.5.
28.5.
29.5.
30.5.
nosti ostala na očekivanih 6,7 posto (najniža razina u posljednjih gotovo dvadeset godina). Analitičari upozoravaju da bi rast broja nezaposlenih mogao ukazivati na usporavanje najvećeg gospodarstva eurozone. U eurozoni je pak u prosjeku zabilježen rast ekonomskog povjerenja sa 102 na 102,7 u svibnju. Središnja banka ESB razmatra uvođenje dodatnih mjera u lipnju kako bi izbjegla rizik deflacije i potaknula rast. Povećao se i indikator poslovne klime na 0,37 (s 0,28). Velike promjene cijenama dionica u Europi nije bilo. Ostvaren je blagi rast, sedmi tjedan zaredom.
0% 29.4.
9.5.
19.5.
29.5
26.5.
27.5.
28.5.
29.5.
VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 29.5.2014. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT
198,6429 197,4345 178,0301 195,0933 194,0837
207,3386 140,8056 187,8157 113,6815 130,8794 218,3017 212,9867 230,2013 110,7975 169,0962 148,1533 123,3353 197,2865 130,7153 142,3604 210,8042 180,8179 141,8812 169,9534
(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.
23
www.privredni.hr Broj 3830, 2. lipnja 2014. BURZA
UKUPAN TJEDNI PROMET: 283,882 milijuna kuna
Dionički promet rastao 40 posto prethodnom tjednu. Najlikvidnije dionice imale su padove od 16 posto, ali i rast od 10 posto. Pad od 16,13 posto zabilježio je Ericsson Nikola Tesla, ali očekivan, jer dolazi nakon podjele dividende od 320 kuna. Najveći rast, od
Iztok Likar www.hrportfolio.hr
D
ionički promet na Zagrebačkoj burzi porastao je za čak 40 posto. Iznosio je 80 milijuna kuna, za 23 milijuna kuna više nego u Top 10 po prometu HT d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Ledo d.d. PBZ d.d. Valamar Adria Holding d.d. AD plastik d.d. Petrokemija d.d. Adris grupa d.d. (povl.) Atlantic grupa d.d. HUP - Zagreb d.d.
tjedna promjena +1,63% -16,13% +0,60% -2,32% +3,41% +2,19% +10,00% +3,77% +2,16% +2,55%
zadnja cijena 155,50 1.310,00 8.360,00 420,00 193,38 110,90 44,00 275,00 834,50 1.410,00
promet 42.227.771,77 11.242.189,64 7.314.011,23 5.044.700,72 4.597.919,52 3.575.886,98 2.693.158,63 2.522.363,65 2.241.324,30 1.927.227,17
TJEDNI DIONIČKI PROMET: 80.344.254,43 kn
10 posto, opet je ostvarila Petrokemija, nakon vijesti da će biti opskrbljena jeftinijim plinom. HT je rastao treći tjedan za redom. Prošli tjedan za 1,63 posto. Ukupno je četrnaest izdanja trgovano u iznosu većem od milijun kuna,
dok su 22 izdanja trgovana u vrijednosti većoj od pola milijuna kuna. Indeks Crobex zabilježio je tjedni rast od 0,49 posto na 1701,51 bod. Crobex10 je snažnije porastao, za 1,69 posto i tjedan završio na
10 dionica s najvećim rastom cijene
tjedna promjena
Terra firma d. d. Turbos zlato short 6 Kaštelanski staklenici d.d. SEM 1986 d.d. Brodospas d.d. Turbo certifikat DAX long 7 Turbos platina short 1 Turbos HT long 4 Turbos DAX long 8 HTP Orebic d.d.
+84,20% +41,39% +32,67% +26,09% +24,58% +14,78% +13,40% +13,32% +12,45% +12,00%
zadnja cijena 209,99 110,00 398,00 145,00 313,98 167,00 11,00 29,02 128,30 56,00
promet 13.359,57 11.000,00 19.348,18 251.425,00 175.209,40 223.040,00 3.413,00 223.364,22 56.132,50 9.520,00
INVESTICIJSKI FONDOVI
index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr
zadnja vrijednost 1.701,5100 976,7900 103,3653 131,1973
976,79 bodova. Kod sektorskih indeksa najviše je rastao CROBEXturist (4,90 posto), dok najveći pad bilježi CROBEXkon10 dionica s najvećim padom cijene Turbos DAX short 8 Turbos zlato long 7 Turbos srebro long 6 Turbos zlato long 6 Turbos DAX short 9 Pismorad d.d. Turbos WTI nafta short 5 Turbos E-mini S&P 500 short 6 Dalekovod d.d. Badel 1862 d.d.
strukt (od 8,79 posto). Obveznički indeksi su tjedan završili pozitivno. Crobis je porastao za 0,24 posto, a Crobistr za 0,34 posto.
tjedna promjena -41,86% -36,26% -26,76% -20,83% -20,55% -20,00% -18,49% -17,50% -16,78% -16,56%
zadnja cijena 22,10 32,70 5,20 81,70 60,30 240,00 23,80 6,60 17,81 13,00
promet 285.070,71 8.175,00 94.044,30 4.963,40 254.743,30 53.520,00 785,40 99.241,50 51.500,13 56.147,19
*vijesti
Poseban tjedan: svi fondovi završili u plusu Proteklog je tjedna svih 72 aktivnih fondova poraslo. Svi fondovi su zadnji put bili u tjednom plusu prije više od pet godina. To je već jedanaesti uzastopni tjedan u kojem fondovi postižu pozitivne rezultate. Tjedne promjene kretale su se u rasponu od 0,01 do 2,83 posto. Dvadeset fondova je raslo više
od jedan posto. Među dioničkim fondovima najviše su vrijednost uvećali oni što su pretežno investirali na domaćem tržištu. Najuspješniji je bio VB CROBEX10, ostvarivši rast od 2,83 posto. Kod mješovitih fondova najviše je na vrijednosti dobio Allianz Portfolio, i to 0,99 posto. Obveznički fondo-
vi su ostvarili promjene u rasponu od 0,2 do 1,06 posto. Najviše je vrijednost porasla fondu NETA Emerging Bond za 1,06 posto. Najuspješniji novčani fond bio je Agram Euro Cash s rastom od 0,09 posto. Promatramo li prinose od početka godine, na vrhu ljestvice nalazi se s
prinosom od 13,51 posto fond KD Victoria. Mješovite fondove predvodi Allianz Portfolio sa 6,33 posto. Kod obvezničkih fondova najviše je rastao Erste Adriatic Bond, za 5,66 posto, dok kod novčanih najveći prinos bilježi Agram Euro Cash s rastom od 1,36 posto.
OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)
tjedna promjena +0,49% +1,69% +0,24% +0,34%
Valuta
od 22. 5. do 29. 5. 2014. godine Vrijednost udjela
*Tjedna promjena [%]
DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS
Naziv(fond)
Valuta
Vrijednost udjela
*Tjedna promjena [%] 0,72
HPB Global
kn
78,6361
KD Victoria
kn
17,2329
1,57
OTP uravnoteženi
kn
103,6801
0,61
HI-growth
€
9,2412
1,13
KD Balanced
kn
8,2234
0,47
Raiffeisen World
€
128,8300
1,69
Agram Trust
kn
53,2893
0,04
ZB euroaktiv
€
132,6621
0,66
NETA GBEM
€
8,2560
0,44
ZB trend
€
139,4702
1,92
Allianz Portfolio
kn
129,1339
0,99
FIMA Equity
kn
61,5875
1,71
VB SMART
€
97,2921
0,50
KD Prvi izbor
kn
12,2534
1,24
Raiffeisen Absolute
€
101,7700
0,45
Ilirika JIE
€
132,0715
2,35
OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS
Raiffeisen New Europe
€
50,3000
1,60
ZB bond
€
173,4477
0,59
PBZ Equity fond
€
9,3783
1,50
HI-conservative
€
13,0663
0,41
HPB Dionički
kn
86,7564
0,82
Raiffeisen Bonds
€
161,5100
0,20
Erste Adriatic Equity
€
73,9500
1,43
PBZ Bond fond
€
115,9636
0,33
NETA Global Developed
kn
99,4782
0,78
Capital One
kn
191,3221
0,23
ZB aktiv
kn
102,2465
0,71
HPB Obveznički
€
143,8586
0,53
Capital Two
kn
73,6323
2,02
NETA Emerging Bond
kn
67,6286
1,06
Ilirika Azijski tigar
€
41,7094
1,05
Erste Adriatic Bond
€
107,4900
0,61
PBZ I-Stock
€
7,0523
0,47
NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS
Platinum Global Opportunity
$
14,3994
1,22
PBZ Novčani fond
kn
141,6702
0,01
KD Nova Europa
kn
6,1816
0,70
ZB plus
kn
173,4813
0,01
OTP indeksni
kn
36,5478
1,58
ZB europlus
€
148,8753
0,02
Platinum Blue Chip
€
95,9132
1,08
PBZ Euro Novčani
€
137,3338
0,03 0,03
NETA Frontier
kn
512,4505
0,90
Raiffeisen Cash
kn
155,2800
OTP MERIDIAN 20
€
87,9802
2,17
Erste Money
kn
149,0000
0,01
A1
kn
67,2900
1,16
HI-cash
kn
149,3117
0,02
NETA US Algorithm
kn
156,0554
2,21
PBZ Dollar fond
$
128,7502
0,04
NETA New Europe
kn
79,0800
0,31
HPB Novčani
kn
141,6049
0,01
Ilirika BRIC
€
69,2548
0,05
OTP novčani fond
kn
131,1725
0,03
VB CROBEX10
kn
92,8861
2,83
VB Cash
kn
126,8567
0,03 0,09
KD Energija
kn
10,0167
0,59
Agram Euro Cash
€
12,0289
ZB BRIC+
€
87,2995
0,55
Allianz Cash
kn
116,9880
0,01
Raiffeisen Absolute Aggressive
€
114,1900
0,65
Erste Euro-Money
€
113,9500
0,02
Allianz Equity
€
123,2639
2,12
Auctor Cash
kn
107,9799
0,03
Raiffeisen euroCash
€
104,6700
0,07
MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global
€
142,2360
0,66
HPB Euronovčani
€
105,5901
0,01
PBZ Global fond
€
12,7155
0,73
Locusta Cash
kn
1314,9258
0,02
HI-balanced
€
11,0800
0,80
NETA MultiCash
kn
105,7397
0,06
ICF Balanced
kn
101,6892
0,38
OTP euro novčani
€
101,9382
0,04
Gubitak Imunološkog 5,6 milijuna kuna U prvom tromjesečju ove godine Imunološki zavod ostvario je prihod od 4,3 milijuna kuna, što je 58 posto manje nego u isto doba prošle godine. Uz troškove od 9,9 milijuna kuna, nastao je gubitak od 5,6 milijuna kuna. Imunološki zavod u procesu je privatizacije, a za dokapitalizaciju tvrtke stiglo je osam ponuda. Mali rizik s dionicom Ine i HT-a Najmanje rizične dionice na Zagrebačkoj burzi su dionice Ine, Hrvatskog Telekoma i Adrisa, pokazalo je istraživanje portala iCapital. Devijacija u zadnje tri godine za te dionice kreće se između 1,9 i 2,1 posto, a nešto većih 2,7 posto imaju dionice Atlantica, šećerane Viro te AD Plastika, solinskog proizvođača auto-dijelova. Dionice građevinskog sektora najrizičnije su ulaganje unutar Crobexa. Ingra primjerice bilježi devijaciju od 12 posto, Dalekovod od 8,6, a Viadukt od 7,5 posto. Viadukt i Đuro Đaković u plusu Dionica Viadukta porasla je prošli tjedan 2,04 posto nakon što je objavljeno da je kompanija dobila novi
ugovor vrijedan 41,7 milijuna kuna, za gradnju prometnica u sjevernoj Hrvatskoj. Đuro Đaković holding zabilježio je rast od 2,68 posto nakon obavijesti da je potpisan ugovor s poljskim Newagom o zajedničkoj proizvodnji električne lokomotive. U plusu je i dionica Petrokemije nakon najava da će ugovoriti nižu cijenu plina i ojačati profitabilnost. Baumax zbog minusa u predstečajnoj Baumax, podružnica austrijskog lanca za prodaju alata i opreme za gradnju podnio je Fini 16. svibnja zahtjev za otvaranje postupka predstečajne nagodbe. Ukupne obveze tvrtke premašile su 433 milijuna kuna, a račun je blokirala Sberbank na iznos od 38,4 milijuna kuna. Nagodbeno vijeće donijelo je privremenu mjeru obustave ovrha nad dužnikom. Baumax je u prošloj godini ostvario gubitak od 96 milijuna kuna, dobit nije ostvarena ni prošlih godina. U Baumaxovim trgovinama zaposleno je 486 radnika. Korejska rješenja Svjetska banka i Korejska internetska i sigurnosna agencija organizirale su u Zagrebu radionicu Hrvatska-Koreja-World Bank ICT. Na njoj su predstavljena korejska ICT rješenja, poput e-Vlade, zdravstvenih i bolničkih ICT rješenja te onih za katastar i zemljišne knjige.
Do PV izdanja u samo 3 koraka... 1 Pošaljite* na naš e-mail adresar@privredni.hr poruku DA - želim besplatno primati elektronska izdanja PV-a
2 Dobit ćete povratni e-mail s
porukom da ste uključeni na našu mailing listu
3 Čitajte Privredni vjesnik i
njegova izdanja na računalu, tabletu, smartphoneu
* vrijedi i za kolege, poslovne partnere, prijatelje...
privredni vjesnik
Privredni vjesnik – uvijek uz gospodarstvo! www.privredni.hr