Pv 3831

Konvencija izvoznika Uz stabilan sustav kod kuće, bit ćemo jači i vani, poručili su izvoznici upozoravajući na prečeste promjene zakona

Mjere za suzbijanje deficita Poduzetnici traže energičniju provedbu preporuka Europske komisije i bržu promjenu poslovne klime

Proizvođači žele više Drvna industrija mora i u hrvatskoj strategiji razvoja zauzeti mjesto pokretača gospodarstva

tema tjedna Str. 4-5

aktualno Str. 8

aktualno Str. 6-7

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 3 1 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 9. lipnja 2014.

Godina LXI / Broj 3831. www.privredni.hr

60

1953 2013

privredni vjesnik

suradnja s turskom / krapinsko-zagorska županija / predstavljanja / regija / turizam / svijet financija

zbrinjavanje otpada

razvrstavanjem protiv golemih kazni

Za manje od mjesec dana jedinice lokalne samouprave moraju započeti s primarnom selekcijom otpada na kućnom pragu >>16-19

Intervju: Mario Sever

Shift nije samo za informatičare

>> 12-13

>> 20-21

Naši zakoni su stroži od mnogih EU zakona, kaže predsjednik Udruge ekoloških poljoprivrednih proizvođača Hrvatske

Atraktivna splitska konferencija protekla je u znaku lokalnih startup ekosustava kao recepta za globalni uspjeh

Poziv za iskazivanje interesa za opremanje kuća na poplavljenim područjima pod posebnim uvjetima Hrvatski Crveni križ poziva sve proizvođače namještaja, spavaćih soba, stolarije, podnih obloga, madraca, jastuka, posteljine, kuhinja, kuhinjskih aparata i školskog pribora da nam se što prije jave radi ponude svog proizvodnog asortimana u cilju opremanja domaćinstava koja su bila zahvaćena poplavama.

Ponude šaljite na adresu: Hrvatski Crveni križ Ul. Crvenog križa 14/1 10000 Zagreb redcross@hck.hr darko.mohac@hck.hr

UVOD

www.privredni.hr Broj 3831, 9. lipnja 2014.

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

pvinfo

Boris Lalovac, ministar financija:

G(h)ost komentator: Jadranka Boban Pejić, biovega

Izvoz s visokom dodanom vrijednošću

Iz EU-a se čude strogoći hrvatskih propisa

HBOR mora jačati svoju ulogu poluge razvoja hrvatskog gospodarstva. Želimo vidjeti učinke plasmana toga novca te podržavamo razvijanje izvoza s visokom dodanom vrijednošću. Važno je financiranje izvoza koji će biti dugoročno održiv. Također od značaja je i razvijati nove tvrtke koje će osigurati dugoročni rast te izvoziti proizvode s dodanom vrijednošću. Struktura HBOR-a treba biti više usmjerena na male i srednje poduzetnike. Važan je i bolji pristup sredstvima iz EU-a kao i odgovarajuća fiskalna politika.

Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericsson Nikole Tesle:

Hrvatska je zemlja inovativnih ljudi Projekt One Stop Shop (OSS), vrijedan 4,2 milijuna kuna, izrađen za Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra, proveo je Ericsson Nikola Tesla u konzorciju s hrvatskom tvrtkom Infodom i slovenskom tvrtkom Igea. Naš zajednički rad predstavlja Hrvatsku kao zemlju znanja u kojoj stručni i inovativni ljudi realiziraju projekte koji donose visoku dodanu vrijednost i pridonose napretku i dobrobiti naše zemlje, ali i cijele Europske unije.

Dino Manestar, predsjednik Uprave Jadran Crikvenice:

Ulaganje u kvalitetu crikveničkog Jadrana Ulaganje u podizanje kategorizacije i kvalitete usluge koju pružamo našim gostima u našim objektima strateška je odrednica Uprave Jadrana. Nakon uspješno završenog stečajnog postupka koji je stabilizirao poslovanje Jadrana, mi ubrzano radimo na tome, a dodatnu treću zvjezdicu za kategoriju koju je dobio hotel Slaven vidim kao uspjeh ne samo za sve nas u Jadranu, već i kao veliki korak naprijed za čitavu crikveničku rivijeru koja je u turističkom razvoju snažno oslonjena na Jadran.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

3

Administrativno-birokratske zavrzlame, barem se nama čini tako, veće su nego ikada jer s ulaskom u EU kao da se naše institucije natječu koja će pokazati veću strogost u provođenju “mjera” iz EU-a

N

edavno mi je netko, povodom 20. obljetnice Biovege, rekao: kreirali ste poslovnu nišu, educirali tržište, cijelim setom aktivnosti kreirali posebnu strategiju te uz sinergijske aktivnosti matice i sestrinskih poduzeća stvorili jedinstvenu konkurentsku prednost.

Zvuči odlično, no kada smo prije dvadesetak godina počinjali, nije mi padalo napamet niti sam znala bilo što od gore spomenutog u prethodnoj izjavi. Duboko uvjerenje da ekološki tj. organski proizvodi imaju smisla, kako za zdravlje pojedinca tako i za očuvanje okoliša, bilo je osnovni pokretač osnivanja poduzeća. Distribuirali smo proizvode koje smo sami koristili i koji za nas predstavljaju najkvalitetnije proizvode iz kategorije hrane, dodataka prehrani i kozmetike. U to vrijeme percepcija većeg dijela javnosti bila je da smo fanatični marginalci koji vjerojatno neće potrajati dugo.

Desetak godina seminara i predavanja prije osnutka poduzeća, te izdavanje literature (danas je to izdavačko poduzeće Planetopija) svakako su odigrali bitnu ulogu u promoviranju proizvoda i razvijanju svijesti kupa-

ca, no distribucija se presporo razvijala u odnosu na naš osjećaj da postoje mnogo veće mogućnosti i interes ljudi.

Stoga se razvijanje retaila (2003. je nastao koncept bio&bio) činila kao logična posljedica unapređenja distribucije. No za nas maloprodaja predstavlja jedinstvenu kombinaciju edukacije i distribucije, pa je u bio&bio konceptu usluga kupcu najvažniji dio poslovanja.

Kako je od početka postojala želja da se proizvode organski, cjeloviti i lokalni proizvodi, akvizicija Bio-zrna 2010. (u sklopu kojeg je najstarije ekološko hrvatsko imanje

Duboko uvjerenje da ekološki tj. organski proizvodi imaju smisla bilo je osnovni pokretač osnivanja poduzeća Zrno) omogućila je da se taj san ostvari i proizvode male serije pekarskih i drugih proizvoda prema najvišim kriterijima kvalitete.

Administrativno-birokratske zavrzlame, barem se nama čini tako, veće su nego ikada jer s ulaskom u EU kao da se naše institucije natječu koja će pokazati veću strogost u pro-

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Ažuriranje adresara i distribucija Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: uprava@privredni.hr

Lektura: Sandra Baksa

Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

vođenju “mjera” iz EU-a.

U isto vrijeme, kada komuniciramo s naših četrdesetak partnera iz različitih zemalja EU-a, svi se čudom čude i kažu da prvi put čuju za neke stvari koje tražimo.

S obzirom na to da smo naše poslovanje počeli s edukacijom iz područja zdravih stilova življenja (danas se te aktivnosti provode kroz ustanovu Makronova) logična je naša posvećenost odnosima (s djelatnicima, dobavljačima, kupcima) tj. partnerstvu koje pokušavamo živjeti na svim razinama poslovanja. Možda ta svijest

i velika želja da svoje poslovanje obilježimo skladnim odnosima koji imaju pozitivan utjecaj na sredinu u kojoj živimo i radimo dolaze i kao posljedica samih početaka. Počeli smo kao par, zajedno, tijekom godina se nadopunjavali, gradili i napredovali pa tijekom tog iskustva i osvijestili da jedni bez drugih ne možemo i da se samo u zajedništvu može graditi, stvarati i pomicati granice. Tome najviše odgovaraju riječi Welwooda koji kaže: “Što je dublja ljubav koja povezuje dvoje ljudi, to je veći njihov interes za svijet u kojem žive. Osjetit će svoju povezanost sa Zemljom i posvetit će se očuvanju planeta i svih osjetljivih bića koja traže njihovu pomoć.”

Možda ovakvom tekstu, stavu i pisanju nije mjesto u običajenom uvodniku poslovnih novina, no istina i činjenica jest da u svim izazovima (kojih je više nego ikad), u svakodnevnim naporima za održanjem poslovanja, u pokušajima da časno, transparentno, socijalno odgovorno te dostojanstveno poslujemo i živimo, ono što daje snagu je upravo osjećaj partnerstva, podrške i brižnosti koju jedni prema drugima iskazujemo.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb P.P. 631 Direktor: Darko Buković

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

4

TEMA TJEDNA

HGK odveo poduzetnike u Istanbul

Privredni vjesnik Broj 3831, 9. lipnja 2014.

( na 13.321

povećao se broj izvoznih tvrtki lani (rast za 1191)

9. konvencija Hrvatskih izvoznika

Uz stabilan susta ćemo više i vani Lakša suradnja uz pomoć izravnih kontakata

Predsjednik HGK-a Luka Burilović razgovarao je s predsjednikom Federacije turskih trgovačkih i industrijskih komora Rifatom Hisarcıklıog˘luom i o modelima pomoći poplavljenim područjima u Hrvatskoj

G

ospodarsko izaslanstvo na čelu s predsjednikom Hrvatske gospodarske komore Lukom Burilovićem boravilo je u Istanbulu od 28. do 30. svibnja. Tijekom tog posjeta održana je sjednica Hrvatskoturskog poslovnog vijeća i Poslovni forum o mogućnostima investiranja u Hrvatskoj. Na Forumu su predstavnici hrvatskih i turskih tvrtki imali priliku za izravne razgovore o poslovnoj suradnji. Ujedno je potpisan i Memorandum o suradnji koji bi trebao olakšati komunikaciju i sklapanje poslova i u Hrvatskoj i u Turskoj.

Predsjednik HGK-a Luka Burilović razgovarao je, među ostalim, s predsjednikom Federacije turskih trgovačkih i industrijskih komora (TOBB) Rifatom Hisarcıklıoğluom.

U razgovoru su se osvrnuli i na modele pomoći poplavljenim područjima u Hrvatskoj. Rifat Hisarcıklıoğlu je istaknuo da se prilikom ranijih posjeta u Hrvatskoj uvijek osjećao kao kod kuće pa je obećao da će turska poduzeća nastojati pomoći najviše što mogu. Burilović se susreo i s predsjednikom skupštine Komore

Istanbula Sekibom Avdagićem, predsjednikom Komore Istanbula i potpredsjednikom TOBBa Ibrahimom Caglarom te glavnim ekonomistom turske udruge poslodavaca i poslovnih ljudi (TUSIAD) Cemom Doganom.

Na Poslovnom forumu u ime hrvatskog izaslanstva sudjelovao je i zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova Joško Klisović te ravnatelj Agencije za strane investicije i konkurentnost Damir Novinić sa suradnicima. Oni su predstavili prilike za ulaganje u Hrvatskoj i Vladine mjere za poboljšanje poslovne klime.

s predstavnicima turskih poduzeća.

Hrvatsko-tursko poslovno vijeće osnovano je Sporazumom o suradnji HGK-a i turskog Odbora za promicanje vanjske trgovine (DEIK) iz 1995. godine. Svrha rada Vijeća je promicanje gospodarskih veza međusobnim upoznavanjem poslovnih mogućnosti, povezivanjem poslovnih subjekata putem izravnih kontakata te olakšavanjem protoka poslovnih informacija.

U 2013. godini u ukupnoj robnoj razmjeni Hrvatske sa svijetom Turska je zauzimala 15. mjesto, s udjelom od 1,5 posto. Trgovinska razmjena izme-

Promicanje gospodarskih veza Poslovni forum okupio je predstavnike pedesetak turskih i 20 hrvatskih tvrtki. Među ostalima, u izaslanstvu su bili predstavnici Podravke, Končara, Spačve, Zagrebačkog velesajma, Luke Vukovar, Mlinara, Versa i niza manjih tvrtki kao što su Adi promet, Clinres farmacija, Grbić, KAZ, Grand Cro-hrvatska vina i drugih. Posjet su ocijenili uspješnim jer su ostvarili niz kontakata

Poslovni forum okupio je predstavnike pedesetak turskih i 20 hrvatskih tvrtki đu dviju zemalja iznosila je 478 milijuna američkih dolara, što je pet puta više nego prije 10 godina.

Uvoz iz Turske dosegnuo je vrijednost od 305 milijuna dolara, dok je u isto vrijeme hrvatski izvoz na tursko tržište bio 173 milijuna dolara. (I.V.)

U usvojenoj deklaraciji izvoznici traže daljnju podršku poduzeć povezivanje znanosti i obrazovanja s razvojnim odjelima u kom mijenjati bar 15 godina Igor Vukić vukic@privredni.hr

T

vrtka Te-pro iz Vrhovljana u Općini Sveti Martin na Muri, osnovana je 2005. godine. Počela je sa 12 zaposlenih i pet strojeva. Ove godine ima 220 zaposlenih koji proizvode alat i dijelove od željeza i čelika na najsuvremenijim CNC strojevima.

Unatoč krizi, jakoj kuni, nepoticajnoj poslovnoj klimi...

Te-pro je dobitnik Zlatnog ključa za najboljeg hrvatskog izvoznika prošle godine u Austriju i jedna od zvijezda prošlotjedne 9. konvencije Hrvatskih izvoznika.

Konvencija je umnogome nalikovala dosadašnjima, gotovo po copy/paste principu. Ponavljale su se brojke o broju izvoznih poduzeća, o radnicima koje zapošljavaju, o konkurenciji kojoj se izlažu izvan državne granice. No osjetila se i stanovita živost zbog dobrih statističkih rezultata izvoza u posljednjim mjesecima.

U zadnjem kvartalu prodaja robe u inozemstvu rasla je osam posto, potkraj prošle godine i u siječnju ostvareni

su i skokovi od dvadesetak posto. Eurozona se pomalo budi, a odande, uza sve prepreke i konkurentske zamke, stižu glavne narudžbe.

U prošloj godini broj izvoznih poduzeća povećao se za 1191 i sada ih je 13.321. U njima rade 420.562 radnika, gotovo jednako kao i 2012. godine. Te su kompanije ostvarile 64 posto svih prihoda od prodaje u hrvatskoj ekonomiji.

Prema anketi među izvoznicima, čije je rezultate prikazao Darinko Bago, predsjednik Končara i Hrvatskih izvoznika, poduzeća koja djeluju u inozemstvu traže kod kuće stabilan pravni su-

Nova nagrada Platinasti ključ Hrvatski izvoznici obilježavaju 10. obljetnicu postojanja pa su ustanovili novu nagradu Platinasti ključ, za tvrtke koje su do sada dobile tri ili više Zlatnih ključeva za najbolje izvoznike. U 11 prvih Platinastih ključeva svrstali su se HS Produkt, Boxmark Leather, Ivančica, HSTEC, Končar Energetski transformatori i Končar Distributivni transformatori, Vetropack Straža, LPT tehnologije, Doking, Ericsson Nikola Tesla i Tvornica duhana Rovinj.

stav kako bi mogla planirati svoje poslove. Glavnina zakona, smatraju, ne bi se trebala mijenjati bar 15 godina.

Zadovoljni milijardom HBOR-u Od Vlade traže da podržava one investicije koje otvaraju radna mjesta, a ne stvaraju monopol. Iako se tradicionalno spominjao tečaj kune, ovaj put je jedan od zaključaka bio da je tečaj neutralan, odnosno da devalvacija, kao i jačanje kune, mogu imati jednako loš utjecaj na poslovanje zdravih hrvatskih tvrtki.

Pozdravljeno je kapitalno jačanje Hrvat-

5

www.privredni.hr Broj 3831, 9. lipnja 2014.

( 420.562 radnika

Tribina ISO Forum Croaticuma

Znate li što je zelena kemija?

zaposlena u tim tvrtkama (slično kao i 2012.)

v kod kuće, prodavat ima koja se bore na međunarodnim tržištima, smanjivanje subvencija gubitašima, panijama. Hrvatski izvoznici smatraju da se glavnina zakona ne bi trebala Pliva najbolji veliki izvoznik Dobitnik Zlatnog ključa za najboljeg velikog izvoznika u 2013. godine je farmaceutska kompanija Pliva. Pripala joj je i nagrada za najboljeg izvoznika u SAD. Najbolja tvrtka-izvoznik srednje veličina je Telegra, a među malima nagradu je osvojio Šestan-Busch. Najinovativniji izvoznik je Same Deutz Fahr žetelice iz Županje, koji je rezultat ostvario odličnim radom svog odjela za razvoj. Najbolji prošlogodišnji izvoznici na pojedina tržišta su Ytres (Italija), Saponia (BiH), Boxmark Leather (Njemačka), AD Plastik (Slovenija), Te-pro (Austrija), Vetropack Straža (Srbija), JGL (Rusija), Mod-diz (Mađarska), Đuro Đaković Termoenergetska postrojenja (Velika Britanija), Sardina (Japan), Šerif eksport-import (Egipat), Harburg Freudenberg Belišće (Brazil) i Elektrokontakt (Turska). ske banke za obnovu i razvitak, koja se pretvara u sve snažniju polugu izvozno orijentiranim tvrtkama. Uz dvije injekcije kapitala od 600 milijuna kuna, Vlada je Akcijskim planom za izvoz najavila i dodatni kapital HBORu od milijardu kuna, što je nadmašilo čak i ranije zahtjeve Hrvatskih izvoznika.

U usvojenoj deklaraciji izvoznici traže daljnju podršku poduzećima koja se bore na međunarodnim tržištima, smanjivanje subvencija gubitašima, povezivanje znanosti i obrazovanja s razvojnim odjelima u kompanijama.

Zalažu se i za osiguranje kredita koje bi HBOR odobravao njihovim kupcima u inozemstvu i tako poticao promet hrvatskih proizvoda.

Podržavaju i novi smjer gospodarske diplomacije.

Premijer Zoran Milanović odao je priznanje izvoznicima što su najži-

laviji dio hrvatske ekonomije. Izrazio je uvjerenje da će se kriza uskoro prevladati uz vlastite snage i oslonac na Europsku uniju. “Ne smijemo se ustručavati natjecati, ne smijemo se bojati izazova”, poručio je Milanović. “Mnoge naše tvrtke, a ovdje ih vidimo među nagrađenima, pokazuju da znaju i mogu uspjeti i u snažnoj konkurenciji”, dodao je premijer.

Pomoć od diplomacije Prezentaciju Akcijskog plana za poticanje izvoza napravio je Joško Klisović, pomoćnik ministrice vanjskih poslova. Prema njegovim riječima, u prošlih šest mjeseci poduzeća su uputila gotovo 900 upita i zahtjeva za pomoć u diplomatskim krugovima. Razgovaralo se o stotinjak novih izvoznih prilika. Do sada je 15 većih izvoznika izjavilo da je uz pomoć gospodarske diplomacije ostvarilo poslove vrijedne jednu mili-

jardu dolara, rekao je Klisović.

U raspravi je spomenuta i Hrvatska gospodarska komora i njen doprinos izvozu i cijelom gospodarstvu. Predsjednik HGK-a Luka Burilović rekao je da se ne želi osvrtati na razdoblje prije no što je postao pred-

Organiziranje i sufinanciranje odlaska na 240 sajmova u Europi je ogromna pomoć izvoznicima, rekao je predsjednik HGK-a Luka Burilović sjednik, a istaknuo je da će Komoru voditi tako da ona opravda svaku kunu koju poduzetnici daju kao članarinu. I sam je svojedobno imao primjedbi na neke poteze HGK-a dok je bio direktor Sladorane, ali kaže da treba cijeniti posao koji Komora radi

na promociji izvoza. “Organiziranje i sufinanciranje odlaska na 240 sajmova u Europi je ogromna pomoć izvoznicima”, rekao je Burilović. Podsjetio je da 96 posto članova HGK-a čine male tvrtke koje plaćaju članarinu od 42 kune mjesečno. Za taj iznos od HGK-a mogu dobiti mnogo toga, primjerice, kroz promociju u gospodarskoj diplomaciji, u kojoj je HGK vrlo aktivan sudionik.

Za HBOR Burilović kaže kako ima veliki značaj za gospodarstvo i potrebna je njegova samostalnost u odlučivanju.

Prijedlozi promjena u vezi s HBOR-om u kojima bi Nadzorni odbor, u kojem su isključivo ministri, odlučivao o financiranjima većim od 100 milijuna kuna, nisu dobri jer time se i bonitet HBOR-a veže uz bonitet Vlade. Potrebno je jačanje HBOR-a te jačanje svih hrvatskih institucija kao i poticanje njihove samostalnosti, smatra predsjednik HGK-a.

Pokret za zaštitu okoliša temeljen na znanstvenim i ekonomskim načelima, poznat kao zelena kemija (Green Chemistry), utemeljen je 1990. godine u SAD-u, a od 1995. godine na snazi je Zakon o sprečavanju zagađenja, rekla je dr. sc. Štefica Cerjan Stefanović na Tribini ISO Forum Croaticum 3. lipnja u HGKu na kojoj se raspravljalo o zelenoj kemiji.

Ona je napomenula kako je u 1995. godini pokrenut The Presidentional Green Chemistry Challenge Awards, program s ciljem prepoznavanja i podupiranja fundamentalnih i razvojnih kemijskih industrijskih metodologija kojima se postiže prevencija onečišćivača smanjenjem izvora onečišćenja.

Program zelene kemije obuhvaća promjene dosad primjenjivanih metoda i materijala u industrijskim procesima proizvodnje, a glavni je uvjet prihvaćanja toga programa ostvare-

nje ekonomske dobiti. Dr. sc. Marijana Jukić analizirala je zelene procese u prehrambenoj industriji.

Razvoj industrijske proizvodnje u drugoj polovini 20. stoljeća donio je gospodarski razvitak – povećanje životnog standarda, ali veći dio te industrijske proizvodnje predstavljaju procesi koji obuhvaćaju fizikalno-kemijske promjene tvari, a tradicionalno su o s m i šljeni bez mnogo razmišljanja o proizvodnji otpada. Primjena tih procesa očitovala se u degradaciji prirode i narušavanju ekološke ravnoteže. U svijetu se godišnje proizvede 12 milijardi tona otpada, od čega je 300 milijuna tona opasni otpad. Kemijska industrija proizvede 70 posto opasnog otpada. (S.P.)

*vijesti Lidija Horvatić u Upravnom odboru MOR-a Direktorica za međunarodne poslove HUP-a Lidija Horvatić izabrana je u Upravni odbor Međunarodne organizacije rada (MOR) sa sjedištem u Ženevi. MOR je međunarodna tripartitna organizacija, jedina takve vrste u svijetu, koja okuplja predstavnike vlada, poslodavaca i radnika u svojim izvršnim tijelima.

SEPA u Hrvatskoj

Hrvatski SEPA forum (HSF) izradio je web stranicu www.sepa.hr na kojoj se mogu naći sve relevantne informacije o SEPA projektu u Hrvatskoj. SEPA predstavlja jedinstveno područje plaća-

nja u eurima (The Single Euro Payments Area) čiji je cilj uspostava jedinstvenog tržišta platnog prometa na Europskom gospodarskom prostoru.

Brodosplit: posao u Veneciji u skladu sa zakonom Neutemeljene su konstrukcije jednog dnevnog lista u kojem se navodi da je u sklopu istrage nad uhićenim čelnicima grada Venecije, talijanska policija od Brodosplita zatražila izračun cijene radova u Veneciji, priopćeno je iz tog škvera koji je nedavno dobio posao gradnje 21 čelične brane u Veneciji vrijedan 26,5 milijuna eura. Prošloga tjedna gradonačelnik Venecije i još 35 osoba uhićeno je pod optužbom za korupciju u dodjeli tih poslova. U Brodosplitu ističu da su posao dobili u skladu sa zakonom i svim pravilima međunarodnog natječaja.

6

AKTUALNO

Otočno vijeće održano na Pagu

Novim zakonom do racionalnijeg upravljanja

Na sjednici Otočnog vijeća koja je u petak održana u gradu Pagu pod predsjedanjem Jakše Puljiza, zamjenika ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije, prezentiran je Projekt Otoci, kojemu je cilj učinkovitije korištenje EU fondova. Jakša Puljiz informirao je prisutne o mogućnostima korištenja EU fondova u financijskom razdoblju 2014. - 2020.

U tijeku je javna rasprava o Nacrtu prijedloga izmjena i dopuna Zakona o otocima koji bi trebao stupiti na snagu početkom 2015., što je i bila središnja tema Otočnog vijeća. Predloženim izmjenama racionalnije će se upravljati sredstvima

državnog proračuna, postići će se viši stupanj odgovornosti jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave, krajnji korisnici neće biti uskraćeni, ali će se smanjiti zlouporabe, najavio je.

“Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o otocima u državnom proračunu uštedjet će se godišnje oko 50 milijuna kuna”, istaknuo je Venko Ćurlin, pomoćnik ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Članovi Otočnog vijeća te načelnici i gradonačelnici otočnih općina i gradova koji su sudjelovali na sjednici upoznati su i sa sadržajem Upitnika o održivom razvoju otoka.

Kako je kazao Radoslav Barišić, načelnik Sektora za otoke u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, ideja održivog razvoja počiva na uspostavljanju ravnoteže između ekonomskog rasta, napretka društva i brige za okoliš. (J.V.)

Zelena čistka u Opatiji Ekološka akcija Zelena čistka održana je proteklog tjedna u Opatiji gdje je oko 52.000 volontera iz svih hrvatskih županija

( izvoz od 973 mil USD ostvario lani hrvatski drvni sektor

11. drvno-tehnološka konferencija

Drvna industrija mora pokretač gospodarst Unatoč gospodarskoj krizi i padu broja zaposlenih u sektoru, hrvatska drvna indu Tvrtke iz ovog sektora smatraju kako drvna industrija i uz nju vezana proizvodnja pokretača gospodarstva Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

U

domaćoj drvnoj industriji zaposleno je nešto manje od 20.000 radnika. Uzme li se u obzir činjenica da potencijal koji nudi domaća sirovina još nije dovoljno iskorišten, a da drvna industrija unatoč tome godišnje ostvari izvoz od gotovo milijarde dolara - ili čak osam posto ukupnog nacionalnog izvoza - jasno je da ovaj

Čak 10 posto svih zaposlenih u hrvatskoj prerađivačkoj industriji radi u drvnom sektoru

*vijesti Učimo na primjeru Poljske U organizaciji Hrvatske zajednice županija, Saveza vojvodstava Republike Poljske i Šibensko-kninske županije uz počasno pokroviteljstvo predsjednika poljskog Senata Bogdana Borusewicza te supokroviteljstvo hrvatskog Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, u Primoštenu se prošlog tjedna održao Forum poljskih i hrvatskih regija čija su glavna tema bili EU fondovi. Poljska je pametnim strateškim planiranjem povukla najviše novca iz EU fondova te može biti dobar primjer Hrvatskoj, istaknuto je na Forumu.

Privredni vjesnik Broj 3831, 9. lipnja 2014.

očistilo 4800 tona smeća s divljih odlagališta samo u jednome danu. Inače, Zelena čistka je dio svjetske eko akcije World Cleanup u kojoj sudjeluje 111 zemalja.

HEP dio dobiti uplaćuje u proračun HEP će od 747,7 milijuna kuna lanjske dobiti gotovo 285 milijuna kuna uplatiti u državni proračun, odlučeno je na Glavnoj skupštini HEP-a. Odluka je donesena u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima, Statutom HEP-a i Vladinom Odlukom o donošenju plana upravljanja imovinom u državnom vlasništvu.

sektor može biti pokretač gospodarskog razvoja Hrvatske.

Ovogodišnja 11. drvno-tehnološka konferencija, središnje sektorsko okupljanje drvne industrije i šumarstva u Hrvatskoj, ove je godine napravila i iskorak. Uz više od 200 domaćih sudionika prisutni su bili i poduzetnici i predstavnici institucija iz zemalja regije.

Na skupu se tradicionalno analiziralo stanje u sektoru, govorilo o poslovnim trendovima i iznosile ideje o tome kako poboljšati stanje u drvnoj industriji.

Konferenciju su organizirali Drvni klaster i časopis Drvo i namještaj pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike i Ministar-

stva poljoprivrede.

Uz vodu i tlo, najveći resurs Hrvatske su šume pod kojima je čak 48 posto državnog teritorija, istaknuto je na konferenciji. Iako sav šumski potencijal i njegov prirast nije moguće u potpunosti iskoristiti, svakako je to moguće činiti bolje.

Drvna industrija je pokretač Drvni je sektor nepravedno ocijenjen i stavljen u kategoriju čuvara hrvatskog gospodarstva, a ne u njegove pokretače, upozorava Zdravko Jelčić, direktor Spin Valisa i predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

“Do greške je došlo jer u analizama koje su uzete za pisanje strategije razvoja gospodarstva nisu spojeni podaci drvne industrije i industrije namještaja. Ono što mi tražimo je korekcija u kojoj će naš drvni sektor biti prepoznat u kategoriji pokretača. Isto tako očekujemo da se nas, proizvođače namještaja i drvenih proizvoda baziranih na masivu - tradiciji kojom se bavi hrvatska industrija - prepozna kroz nove modele odnosa s Hrvatskim šumama i drugim institucijama”, naglasio je Jelčić.

No iskorak je već napravljen, priznaju drvari. Finalisti - oni koji rade proizvode višeg stupnja

finalizacije, kao i oni koji zapošljavaju veći broj radnika, u fokusu su prilikom prodaje sirovine kojom Hrvatske šume opskrbljuju prerađivače.

Izvoz raste, uvoz pada Čak 10 posto svih zaposlenih u hrvatskoj prerađivačkoj industriji radi u ovom sektoru, ističe ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. “Ovaj sektor zabilježio je značajan pad izvoza, proizvodnje i zaposlenosti u 2010. godini, no nakon toga je uslijedio rast. Prošle godine sektor je izvezao robe za 973 milijuna američkih dolara, a uvoz je i dalje padao, i to za 10 posto. Hrvatske tvrtke su

7

www.privredni.hr Broj 3831, 9. lipnja 2014.

( omjer 70:30

primarni proizvodi u odnosu na finalne

( za 10%

pao uvoz drvnih proizvoda 2013.

biti strateški va strija gotovo je dosegla razinu izvoza od milijarde dolara. namještaja mora i u hrvatskoj strategiji razvoja zauzeti mjesto nalizacije”, zaključuje Jakovina.

U jačanju izvoza trebala bi pomoći i gospodarska diplomacija, ističe načelnica Samostalnog sektora za trgovinsku politiku i gospodarsku multilateralu Ministarstva vanjskih i europskih poslova Darija Sinjeri.

“Naš je posao da šaljemo informacije i pomažemo oko nastupa u inozemstvu, te preko naših 74 konzulata i veleposlanstava pronalazimo partnere i poslovne prilike. Hrvatska ima puno konkurentnih proizvoda i trebamo iskoristiti sve instrumente koje imamo na raspolaganju”, kaže Darija Sinjeri. sada na velikom europskom tržištu koje pred njih stavlja velike izazove, ali i mogućnosti. Tvrtke, kao i jedinice lokalne samouprave, trebaju naći način kako da iskoriste milijune eura namijenjenih šumarstvu i regionalnom razvoju koji su nam na raspolaganju iz europskih fondova”, smatra Jakovina.

Ministar je uvjeren kako će sektor u sljedećim godinama iskoristiti mogućnosti inoviranja i marketinga. “Siguran sam da ćemo već iduće godine probiti milijardu dolara izvoza i popraviti za sada nepovoljan omjer od 70 prema 30 u primarnim proizvodima u odnosu na proizvode više razine fi-

Jeftinije do Kine nego do Španjolske No neki od domaćih igrača pronalaze drugačije načine odlaska na strana tržišta. Tomislav Knezović, osnivač i vlasnik niza uspješnih projekata u proizvodnji namještaja sa svojom Prostorijom - kako se odnedavna zove njegov dosadašnji brend Kvadra - krenuo je u širenje u regiju te prodaju na velikim sajmovima. Samo u ovoj godini na promociju i nastupe na sajmovima utrošit će 650.000 eura, a krenuo je u posao upravo u vrijeme krize 2011. godine.

“Ako želiš biti konkurentan, moraš raditi na drugačiji način. Krenuli smo u vrijeme krize, kada je novosti na tržištu bilo

malo, i to s vlastitim proizvodima koje sami radimo i dizajniramo. Naša je želja jasna - želimo postati globalni”, ističe Knezović.

Tvrtka već tri godine radi pozitivno, ali uz velika ulaganja. “Volio bih da nas je više koji poslujemo na ovaj način jer smatram da je ova strategija ona prava. Kod lohn poslova uvijek ovisite o drugima, a na ovaj način samo o sebi”, smatra Knezović. U lipnju otvaraju svoj salon namještaja u Beogradu na 400 četvornih metara, a početkom rujna i u Beču.

Daljnji planovi im uključuju otvaranje salona u svim bližim glavnim gradovima jer smatraju da su upravo saloni najbolje

Tvrtke trebaju naći način da iskoriste milijune eura namijenjenih šumarstvu iz EU fondova, kaže Jakovina mjesto za brendiranje zahvaljujući izravnom kontaktu kupaca s educiranim osobljem.

Za sada izvoze male serije diljem svijeta, no ambicija ne nedostaje.

“Transportirati kontejnerima je trenutno jeftinije u Kinu nego u Španjolsku.

Vjerujem da ćemo za 20 godina, kada standard tamošnjih građana poraste, izvoziti upravo tamo”, zaključuje Knezović.

Zaključci konferencije

Što žele proizvođači • Hrvatska drvna industrija želi zamijeniti dosadašnje vertikalne potpore novim programima namijenjenim drvnoj industriji, i to preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, HBOR-a, HAMAG-BICRO-a, AIK-a i drugih provedbenih tijela.

• Drvari su zatražili izmjene i dopune mjere 302 IPARD programa koja predviđa poticaje za proizvodnju električne energije iz biomase, no ne i za sakupljanje šumske biomase, posebice iz privatnih šuma.

Smatraju kako bi se trebala poticati i energetska učinkovitost drvnih proizvoda/prozora kao i uporaba peleta, te tako na nacionalnoj razini smanjiti emisija ugljičnog dioksida.

• Sektor očekuje potpore za drvnu industriju kroz program Ruralni razvoj, ali smatraju da bi se 30 milijuna eura namijenjenih šumarstvu moglo iskoristiti i u preradi drva.

• Potrebno je i razraditi posebne potpore za nastup drvne industrije na inozemnim tržištima koji će uključiti više ministarstava s konkretnim ciljem podizanja međunarodne konkurentnosti. Prioritetni projekt bi trebao biti nacionalno brendiranje slavonskoga hrasta i hrvatskog parketa, ali i drugih proizvoda.

• Vlada bi mogla, ali i trebala obvezati ugradnju ekoloških proizvoda u javnoj nabavi.

• Ugradnjom drvenih podova, prozora i vrata s FSC certifikatima u svim poslovima javne nabave znatno će se ojačati prodaja ekoloških proizvoda na domaćem tržištu.

• Drvna industrija želi i nastavak rada na Zakonu o preradi drva u kojem se predlaže reduciranje Za-

kona na desetak članaka koji definiraju samo strateška pitanja, a brisanje svih spornih pitanja poput licenciranja ili burze drva.

• Potrebno je i daljnje unapređivanje suradnje s Hrvatskim šumama, te se predlaže ograničavanje količina trupaca za licitacije kao i poboljšavanje skale finalnih proizvoda. Predlaže se izmjena rabatne politike i isplata rabata isključivo po količini i vrijednosti proizvedenog finalnog proizvoda.

• Drvari žele i poseban strateški status u hrvatskom gospodarstvu odnosno izmjenu u prijedlogu Industrijske strategije i promjenu statusa iz “čuvari” u “pokretači”, kao i jačanje ugleda kroz potpisivanje nacionalne deklaracije o šumi i drvu između Vlade, Sabora i sektorskih udruga. Očekuju tematsku sjednicu Sabora o drvnoj industriji te sastanke sa Šumarskim fakultetom i srednjim strukovnim školama o unapređivanju obrazovnog sustava u sektoru.

• Ovaj gospodarski sektor trebao bi intenzivnije raditi i u europskim institucijama kroz krovne europske asocijacije, u odborima, komisijama i drugim stručnim tijelima na razini EU-a kako bi se postigla razmjena informacija o europskim programima namijenjenim drvnoj industriji i šumarstvu.

• Nužno je i postizanje sektorskog konsenzusa oko jačanja kadrovskog potencijala i reprezentativnosti koji je posljednjih godina izložen podjelama i snažnom interesnom lobiranju, a predlaže se objedinjena koordinacija sektora kroz Klaster konkurentnosti u koji bi se uključile sve zainteresirane udruge, Hrvatske šume i institucije.

8

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3831, 9. lipnja 2014.

“ Promjene na tržištu rada ključne su za poboljšanje konkurentnosti. Svima će biti bolje kad stvorimo slične uvjete poslovanja kakve imaju naši konkurenti u inozemstvu.”

Danijel Zadjelović, direktor poduzeća Lipik Glas

Europska komisija podržala mjere hrvatske vlade za smanjivanje proračunskog deficita

Poduzetnici traže bržu provedbu preporuka EK-a Hrvatski poduzetnici zadovoljni su preporukama Europske komisije, no smatraju da bi provedba tih mjera na domaćem terenu morala biti energičnija: žele bržu promjenu poslovne klime, više poticaja za tehnološke novitete, žele promjene na tržištu rada, ali i u sustavu obrazovanja Igor Vukić vukic@privredni.hr

E

uropska komisija podržala je mjere hrvatske vlade za smanjivanje proračunskog deficita. “Ustanovili smo da se Hrvatska programom reformi uspješno nosi s glavnim proračunskim izazovima”, rekao je europski povjerenik Olli Rehn, koji se Hrvatskom bavi još iz pretpristupnog razdoblja.

Uz pozitivan izvještaj o napretku, objavljen prošlog tjedna, hrvatska je vlada od Europske komisije dobila i osam preporuka koje treba ugraditi u svoju ekonomsku politiku i potom izvijestiti o provedbi.

Na prvom mjestu je revizija proračunske politike. Treba je obaviti do ožujka 2015. a u tom procesu treba raspraviti opravdanost svakog rashoda. Hrvatska mora bolje planirati proračunske rashode, smatraju u EKu. Do jeseni treba osnovati i povjerenstvo za fiskalnu politiku koje će, neovisno o ministarstvima, ocjenjivati državne prihode i rashode. Treba precizno definirati razinu poreznih opterećenja, osobito onih koji se namjeravaju uvoditi (na nekretnine, na štednju).

Druga preporuka odnosi se na mirovinski i zdravstveni sustav. Uz bolje upravljanje troškovima u zdravstvu, traži

se provedba plana o odlasku u mirovinu sa 67 godina, uz demotiviranje radnika za prijevremenu mirovinu. Treća preporuka usmjerena je na reformu tržišta rada. Vladu se potiče da do ožujka 2015. provede najavljene izmjene Zakona o radu.

Europska komisija smatra da uz socijalni dijalog treba uvesti promjene u sustavu otpuštanja i fleksibilnije definirati radno vrijeme. Mjere na tržištu rada trebaju potaknuti veće zapošljavanje mladih.

Traži se motivacija Četvrtom preporukom traži se revizija sustava naknada za nezaposlenost i motiviranje neaktivnih na traženje posla.

Petom preporukom Vla-

du se usmjerava na poboljšanje poslovne klime.

Uz uklanjanje većeg broja administrativnih kočnica koje identificiraju investitori, traži se i dodatno smanjivanje parafiskalnih nameta.

Učinkovitije upravljanje državnom imovinom i poduzećima zatraženo je u šestoj preporuci. Mora se učvrstiti sustav za sprečavanje korupcije u javnoj upravi i državnim poduzećima. Valja ojačati transparentnost javne nabave na središnjoj i lokalnoj razini i bolje otkrivati nepravilnosti.

Do kraja godine u sustavu predstečajnih nagodbi treba ojačati ulogu trgovačkih sudova, istaknuo je EK u sedmoj preporuci. Traži se i veća

efikasnost cijelog pravosuđa i poticanje nagodbi, osobito u sporovima male vrijednosti. U osmoj preporuci savjetuje se dodatno provođenje stres testova u financijskom sustavu u skladu s pravilima Europske središnje banke. Osobitu pažnju treba obratiti na osjetljive plasmane malih i srednjih banaka.

Opasnost od razvodnjavanja Hrvatski poduzetnici zadovoljni su preporukama Europske komisije, ali smatraju da bi provedba morala biti još energičnija. “Bojim se da će se mnogo toga što EK predlaže razvodniti na našem domaćem terenu”, kaže Danijel Zadjelović, direktor poduzeća Lipik

Glas. Ocjenjuje da Vlada previše popušta neopravdanim sindikalnim zahtjevima i presporo mijenja Zakon o radu.

“Promjene na tržištu rada ključne su za poboljšanje konkurentnosti. Svima će biti bolje kad stvorimo slične uvjete poslovanja kakve imaju naši konkurenti u inozemstvu”, dodaje Zadjelović.

Jakob Mudnić, predsjednik Uprave varaždinskog Mod-diza, želio bi također vidjeti brže promjene poslovne klime. “U našem sektoru, proizvodnji obuće, morate brzo reagirati na promjene želja kupaca. Morate pratiti trendove, odlaziti na sajmove, a to je sve lakše ako vas prati efikasna administracija”, kaže

Suradnja fakulteta i realnog sektora dovela bi do rasta znanja koje se može lako prodati u svijetu, smatra Gordana Kovačević Mudnić. Pomoglo bi mu, kaže, i proširenje modela poticaja za uvođenje tehnoloških noviteta. “Nedavno smo kupili novi stol za krojenje koji s dodatnom opremom stoji milijun kuna. S poticajima ili povoljnijim kreditima bilo bi lakše podnijeti takva ulaganja”, kaže Mudnić.

Nikola Dujmović iz Cisexa, udruženja izvoznika softvera, kaže kako bi u Hrvatskoj trebalo više slušati i europske preporuke u obrazovnom sustavu. “Reforme našeg sustava su spore, a nama treba skok iz škole 19. stoljeća, kakvu sada imamo, u školu 21. stoljeća”, veli Dujmović.

Ima i svjetlijih primjera, pa je tako Sveučilište u Osijeku u tri godine znatno napredovalo i počelo školovati ljude prilagodljive tržištu rada. “Ostali uglavnom stagniraju i proizvode samo kadrove za - državnu upravu”, kaže Dujmović.

Nedostajat će ICT stručnjaka Da bi Vladine politike morale bolje pratiti promjene na tržištu smatra i Gordana Kovačević, predsjednica Uprave kompanije Ericsson Nikola Tesla. Već bi podatak da će idućih godina u Europi nedostajati više od milijun ICT stručnjaka morao probuditi uspavane strukture. Potražnja za takvim stručnjacima odvest će mnoge obrazovane iz Hrvatske i može dovesti do zaostajanja u tehnologiji. Stoga bi trebalo poticati suradnju fakulteta i realnog sektora, više ulagati u razvoj i istraživanje. To će dovesti do rasta znanja koje se može lako prodati u svijetu te rasta osobnih, ali i proračunskih prihoda, smatra Gordana Kovačević.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3831, 9. lipnja 2014.

( 5,3 mil kn

U Rovinj 2015. stižu svjetski turistički stručnjaci

Hrvatska domaćin sjednice UNWTO-a

država će osigurati za hranu spašene stoke

Sjednica hrvatske vlade

Obnova nakon poplava prilika za građevinare Vlada je prošli tjedan usvojila niz odluka o sanaciji nastalih šteta. Iako još uvijek traje snimanje stanja na terenu, izvjesno je da ima znatan broj kuća koje više nisu pogodne za stanovanje odlagalištu otpada Stara ciglana u Županji.

Igor Vukić vukic@privredni.hr

G

rađevinski poduzetnici, najviše pogođeni produljenom recesijom, mogli bi naći nešto posla u obnovi poplavama pogođenih područja. Vlada je prošli tjedan usvojila niz odluka o sanaciji nastalih šteta. Iako još uvijek traje snimanje stanja na terenu, izvjesno je da ima znatan broj kuća koje više nisu pogodne za stanovanje. “Morat ćemo razraditi konkretne projekte gradnje oštećenih objekata. Kuće u kojima se više ne može stanovati morat će se rušiti i ponovno graditi. Stoga treba pripremiti modele financiranja i tehničke nacrte za nove objekte”, rekao je premijer Zoran Milanović.

Morat će se popravljati i kuće koje su ostale čvrste, ali ih je oštetila visoka voda. Prema ocjeni Ministarstva graditeljstva trebat će skidati žbuku s unutarnje i vanjske strane zidova i to barem pola metra iznad crte do koje se poplava popela. Prema riječima ministrice graditeljstva Anke Mrak Taritaš, ti će poslovi zahtijevati dosta stručnih znanja graditeljskih i projektnih timova.

Najveći trošak bit će zbrinjavanje otpada Država će osigurati i oko 5,3 milijuna kuna za stočnu hranu za 10.300 grla stoke zbrinute na gotovo 400 farmi izvan poplavljenih područja. Vlada je odobrila Ministarstvu po-

Winnetou od državnog interesa Država želi potaknuti ulaganje i u Općini Jasenica, kod Zadra, u blizini kanjona rijeke Zrmanje. Tu je planiran Winnetou-land, veliki zabavni park posvećen junaku kaubojskih filmova. Vlada je gradnju u toj zoni, pristupne ceste i ostalu infrastrukturu proglasila državnim interesom kako bi se ubrzali postupci izvlaštenja i započeli radovi. Prostor u kojem su se svojedobno snimali filmovi o indijanskom poglavici postat će zabavište koje će obogatiti turističku ponudu tog kraja, objasnio je ministar pravosuđa Orsat Miljenić. ljoprivrede zaključivanje ugovora s poduzećima Belje i Žito radi isporuke potrebne stočne hrane. Istodobno je odobreno da se tim kompanijama iz robnih rezervi preda 2500 tona kukuruza, čime će u stvari biti plaćena njihova isporuka stočne hrane.

Nakon čišćenja, dezinfekcije i pregleda farmi na poplavljenim dijelovima Slavonije, stoka će se postupno vraćati vlasnicima, najavio je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.

Najveći trošak u ovoj fazi obnove donijet će zbrinjavanje otpada. Ministar okoliša Mihael Zmajlo-

9

vić izvijestio je da će Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurati za tu svrhu do 50 milijuna kuna. Fond će s komunalnim društvima, koja posluju na tom području i posjeduju važeću dozvolu za gospodarenje otpadom, sklapati pojedinačne ugovore radi definiranja međusobnih prava i obveza.

Prema odluci Vlade, Fond za zaštitu okoliša isplatit će dva milijuna kuna za sanaciju odlagališta otpada u Gunji, šest milijuna kuna za obnovu odlagališta Rosulje pored Hrvatske Kostajnice te sedam milijuna kuna za popravke i gradnju na

Od jeseni naplata na dionici Sisak-Zagreb Vlada je odobrila uvođenje naplate na izgrađenoj dionici autoceste SisakZagreb, od Lekenika do Buševca. Dionica je dugačka 11,3 kilometra, a cestarina za prvu kategoriju vozila iznosit će devet kuna. Naplata će krenuti od jeseni. No do udobnog putovanja cijelom autocestom od Zagreba do Siska proći će još dosta vremena. Premijer Milanović istaknuo je da na dio planirane autoceste od zagrebačkog Ranžirnog kolodvora do Velike Gorice neće biti završen zbog imovinsko-pravnih problema, koje mora riješiti Grad Zagreb. “A te probleme Grad Zagreb ne zna ili ne želi riješiti, i to treba reći javnosti”, rekao je Milanović. Dodao je da je

Čak 50 milijuna kuna osigurat će Fond za zaštitu okoliša u svrhu zbrinjavanja otpada s poplavljenih područja središnja država obavila svoj posao, a sad bi svoje trebala učiniti i lokalna zajednica, odnosno, službe kojima ravna gradonačelnik Milan Bandić. U ostalim dijelovima Hrvatske takve su se stvari brže rješavale, a ovdje stoje na mjestu već šest-sedam godina, rekao je premijer.

Rovinj će na proljeće 2015. godine biti domaćin 100. sjednice Izvršnog vijeća Svjetske turističke organizacije (UNWTO), odlučeno je na prošlotjednoj sjednici Izvršnog vijeća UNWTO-a održanoj u španjolskom Santiagu de Composteli na kojoj je, među ostalim, bio i hrvatski ministar turizma Darko Lorencin.

Za domaćinstvo za jubilarnu 100. sjednicu Izvršnog vijeća UNWTOa Hrvatska se natjecala s Egiptom i Jamajkom. Nakon proglašenja rezultata, Lorencin je rekao kako će turistički stručnjaci iz cijeloga svijeta imati priliku sljedeće godine upoznati prirodne i kulturne ljepote naše zemlje. “Hrvatska je biser Mediterana, prekrasna zemlja koju svake godine otkriva sve više ljudi

iz raznih zemalja. Uvjeren sam da će naša zemlja 2015. opravdati povjerenje članova UNWTO-a te ih očarati svojim jedinstvenim šarmom”, istaknuo je Lorencin. Inače, Hrvatska je aktivna članica Svjetske turističke organizacije od 1993. godine, a prošle je godine izabrana za novu članicu Izvršnog vijeća UNWTOa na razdoblje od četiri godine. Stoga je činjenica što će se jubilarna sjednica te organizacije održati u Rovinju veliko priznanje i nagrada našoj zemlji za aktivno sudjelovanje u radu UNWTO-a. (S.P.)

Analiza konzultantske kuće A.T. Kearney

Hrvatska maloprodaja prati svjetske trendove

Sudeći prema nedavno objavljenim rezultatima analize trendova u maloprodaji u 10 najznačajnijih trgovačkih lanaca, vidljivo je kako hrvatska maloprodaja prati svjetske trendove, a ujedno je u toj poslovnoj grani lani ostvaren gotovo milijardu kuna veći prihod nego 2012. godine. Tu je analizu izradila globalna konzultantska kuća A.T. Kearney, a rezultate je proteklog tjedna na 11. Progressive konferenciji održanoj u Zagrebu predstavila Melanie Seier Larsen iz A.T. Kearneyja.

Ona je istaknula kako je maloprodaja jedna od rijetkih poslovnih grana u Hrvatskoj koja bilježi rast prihoda te se može pohvaliti neprekidnim unapre-

đenjem. U svom je izlaganju Melanie Seier Larsen navela pet ključnih trendova u svjetskoj maloprodaji, a to su: promjena potrošačkih navika, jačanje aktivizma za zdravu hranu za što se zalaže sve veći broj nevladinih organizacija u svijetu, stroža regulativa kroz proces “od polja do stola”, bolja suradnja između proizvođača, dobavljača i maloprodaje u distribucijskom lancu te tzv. nova konkurencija, imamo primjere da maloprodajna mjesta preuzimaju nove uloge te nude svježe pripremljenu hranu za konzumaciju u trgovačkim lancima ili izvan njih. Takav je trend vidljiv u trgovačkim lancima poput Konzuma, Mercatora i Spara koji su ujedno postali konkurencija restoranima. Slijedom tih trendova nastalo je pet operativnih modela za “novu” maloprodaju, koji su podrobnije predstavljeni na konferenciji.

(S.P.)

10 PREDSTAVLJAMO

( 2 x godišnje

pmmentor organizira stručne seminare

Privredni vjesnik Broj 3831, 9. lipnja 2014.

( 30.000 l vina godišnje

PMMENTOR, ZAGREB

i 10.000 boca pjenušca proizvede se na Vuglec bregu

Vuglec breg, Škarićevo (Krapinske toplice)

Poslovanje s manje rizika

Imanje kao iz bajke Projektni menadžment omogućava jeftinije i brže poslovanje u svim segmentima tržišta, pa ne čudi što je potražnja za takvim uslugama veća od ponude

T

vrtka pmmentor, specijalizirana za projektni menadžment i savjetovanje, nedavno je stupila u strateško partnerstvo s hrvatskim ogrankom PMIja (Project Management Institute). Riječ je o vodećoj svjetskoj organizaciji koja okuplja 2,9 milijuna profesionalca u vođenju projekata diljem svijeta. Cilj suradnje je zajedničkim snagama raditi na razvoju i podizanju kvalitete projektnog menadžmenta u Hrvatskoj.

Dino Butorac, direktor tvrtke pmmentor, kaže nam kako se na početku karijere bavio računalnim programiranjem.

“Okruženje u kojem sam radio temeljilo je svoj uspjeh više na sporadičnim herojskim naporima pojedinaca i pravovremenoj improvizaciji, a manje na sustavnom planiranju i kontinuiranom praćenju toga što je obavljeno a što nije. To je rezultiralo čestim probijanjem rokova, prekovremenim radom i velikim fizičkim naporima cijelog tima”, objašnjava on. U, kako kaže, sebičnoj namjeri da pronađe neki bolji i uspješ-

niji način od toga, počeo je proučavati i primjenjivati metode projektnog menadžmenta. “S vremenom sam primijetio da i drugi imaju poteškoća u primjeni i da im u tome mogu pomoći, i otud ideja o pružanju usluga koje nudimo. S vremenom se

Hrvatsko tržište vapi za projektnim pristupom, kaže Dino Butorac moj one-man-band dolaskom kolegica Marijane Bilić Rakvin i Sonje Zorić pretvorio u tim”, objašnjava nam.

Jeftinije i brže Klijenti ovu tvrtku najčešće angažiraju kako bi im vodila poslovne projekte, uglavnom zato što su njihovi projektni menadžeri već prebukirani. “Ponekad nas klijenti zovu da im pomognemo spasiti projekt koji je upao u nevolje.

U zadnje vrijeme pak sve nas više zovu organizacije koje u poslovanje žele uvesti projektni pristup ili ga podići na višu razinu. Također, dvaput go-

dišnje organiziramo stručne seminare”, napominje.

Hrvatsko tržište, nastavlja Butorac, vapi za projektnim pristupom koji obećava i ostvaruje poslovanje s manje rizika, nižim troškovima i kraćim rokovima. “Taj je trend sve prisutniji i kod nas, i to ne usprkos krizi, nego i kao posljedica krize jer poduzeća koja žele preživjeti moraju nalaziti načine da svoje poslovanje učine jeftinijim i bržim. Projektni menadžment omogućava upravo to, i to u svim segmentima tržišta, bilo da ih gledamo po industrijama, po veličini poduzeća ili po bilo kojem drugom kriteriju”, naglašava.

Potražnja za uslugama koje nudi pmmentor veća je od ponude na tržištu i tvrtka ima odlične odnose s nekoliko partnerskih poduzeća koja nude slične usluge. “Trenutačno smo u fazi planiranja novog oblika pružanja usluga koji će omogućiti da povećamo vlastiti kapacitet.

Još je prerano za detalje, ali namjeravamo se još više osloniti na korištenje modernih tehnologija i poslovnih modela”, zaključuje Butorac. (B.O.)

Ne osciliramo puno kad je riječ o sezonalnosti, a čak polovina naših gostiju su stranci. Imamo oko 20.000 gostiju godišnje i stalan rast, ističe Boris Vuglec

T

urističko imanje Vuglec breg podignuo je Boris Vuglec tako što je svoje rodno selo obnovio i obogatio sadržajima. Danas su na imanju Vuglec breg uređene četiri autohtone zagorske hiže namijenjene smještaju gostiju, s ukupno 32 kreveta raspoređenih u sedam dvokrevetnih soba i tri apartmana. “Unutrašnjost svake hiže drugačije je uređena te prilagođena današnjim potrebama i komforu.

Svaka od tih kuća obilježena je i pričom iz prošlosti, pa su tako i imena dobile po svojim negdašnjim vlasnicima”, istaknuo je Boris Vuglec, vlasnik Vuglec brega.

Preuređene su i stare gospodarske zgrade u kojima se nalaze restoran, vinski podrum i dvorana za seminare. Pored restorana, uz prve redove vinograda smještena je sjenica s roštiljem, krušnom peći i terasom. Vuglec breg nalazi se na brežuljku visokom oko 300 metara i obuhvaća kompleks od 12 hektara površine.

Trenutačno je na imanju zaposleno 20 radnika. Na sjevernoj strani imanja

nalazi se štala za konje, malo jezero, dva igrališta za tenis i mali nogomet, dječje igralište, travnjaci i staze za šetnju. “Možemo se pohvaliti da ne osciliramo puno kad je riječ o sezonalnosti, a čak polovina naših gostiju su stranci.

Imamo oko 20.000 gostiju godišnje i stalan rast od osnivanja na ovamo”, ističe Boris Vuglec.

Vinarija važan segment Vinarija Vuglec breg započela je s radom 2003. godine i do danas je važan segment u poslovanju imanja. Na južnim padinama gdje su se nalazili

Vinarija Vuglec breg važan je segment u poslovanju imanja ostaci zapuštenih vinograda podignuti su novi nasadi s približno 16.000 trsova na oko četiri hektara površine. Svake godine proizvede se desetak vrsta vina, a upravo u Vuglecovoj vinariji rade novo lagano ljetno vino, s malo alkohola. “Kapacitet podruma je 40.000

litara, a godišnje se proizvede oko 30.000 litara.

Proizvedemo i oko 10.000 boca pjenušca i to klasičnom metodom. Proizvode se i vina od bijelih i crvenih sorti kao što su chardonnay, rajnski rizling, graševina, sauvignon, žuti muškat, zeleni silvanac, crni pinot, frankovka i cabernet sauvignon... Kod sebe prodamo polovinu, ostalo plasiramo u druge restorane i hotele. Krajnji cilj nam je plasirati sve na kućnom pragu i u svojoj maloprodaji, a zato smo otvorili i prodajno mjesto u gradu Pagu”, otkriva Boris Vuglec.

Vuglecovi na imanju organiziraju sastanke, seminare i radionice, poslovne domjenke, proslave i godišnjice, prezentacije proizvoda, konferencije za novinare, gala večere do 180 osoba, tematske zabave...

“Važan segment našeg poslovanja je restoran koji je već prepoznat po odličnoj kuhinji, a na ručak nerijetko dolaze i gosti iz Graza. Naše imanje je uvršteno u mnoge svjetske brošure uključujući i Michelinove vodiče”, kaže Boris Vuglec. (J.V.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3831, 9. lipnja 2014.

( od 100 mil €

svojih prihoda Vetropack Straža 70% ostvari u izvozu

( 250.000 pari obuće proizvodi Inkop obuća iz Poznanovca

Krapinsko-zagorski poduzetnici na CD-u

Prostorno mala, izvozno velika županija Udjel izvoza u ukupnom prihodu zagorskih poduzetnika premašio je 27 posto, a ostvaren je i suficit u trgovinskoj razmjeni od impresivnih milijardu kuna Drago Živković zivkovic@privredni.hr

S

a svojih 133.000 stanovnika na 1234 četvorna kilometra Krapinsko-zagorska županija jedna je od manjih. Međutim, po proizvodnji i izvozu teško im bilo koja druga županija može konkurirati.

Gospodarstvo je ne samo živo i zdravo, nego u zadnjih godinu-dvije bilježi i pozitivne trendove, ističe predsjednik HGK-Županijske komore Krapina Vid Šanjug. Nezaposlenost pada, prosječna plaća raste, a prihod od izvoza lani je povećan za 11 posto. Udjel izvoza u ukupnom prihodu zagorskih poduzetnika premašio je 27 posto, a ostvaren je i suficit u trgovinskoj razmjeni od impresivnih milijardu kuna, rekao je Šanjug na predstavljanju multimedijskog CD-a najznačajnijih gospodarskih subjekata Krapinskozagorske županije, održanom u sjedištu HGK-u u Zagrebu. Prezentaciji je, uz državne dužnosnike, nazočio i veliki broj predstavnika stranih veleposlanstava, uključujući i neke izvaneuropske.

Sve je njih župan krapinsko-zagorski Željko Kolar pozvao da se pridruže ulagačima koji su već došli u neku od 12 poslovnih zona na području Županije. Obećao im je brzo dobivanje dozvola, po uzoru na nedavnu investiciju Dunapacka, koji je dozvolu za proširenje svog pogona u Zaboku dobio za

Vetropack Straža

Omco Croatia

Jedinstvo

Kotka

Inkop obuća

Terme Tuhelj

samo sedam dana. Županija je u svom proračunu za poticaje gospodarstvu izdvojila 17 milijuna kuna, a veliki investitori mogu računati na posebnu osobu koja će im pomagati u realizaciji investicije.

imamo tek oko 12.000, a od 1999. izvoz smo povećali za samo 2,2 puta, za razliku od Bugarske, koja ga je povećala šest puta, ili Poljske, čiji je izvoz povećan pet i pol puta. Burilović se založio i za jačanje uloge Hrvatske banke za obnovu i razvitak, koja bi trebala više samostalno kreditirati poduzetnike, te se usprotivio najavljenoj promjeni sastava Nadzornog odbora u kojem više ne bi bilo predstavnika poduzetnika jer se time, po njegovu mišljenju, urušava samostalnost HBOR-a.

Vetropack Straža iz Huma na Sutli proizvodi staklenu ambalažu još od 1860. godine, a danas je najveća tvornica u sastavu švicarske korporacije Vetropack. Proizvode gotovo milijardu boca godišnje, najviše pivskih, a partneri su im najveći svjetski proizvođači pića. Direktor Tihomir Premužak ističe da je Straža danas dobro poznato ime među europskim staklarima, tvrtka koja od svojih 100 milijuna eura prihoda i do 70 posto ostvari u izvozu.

Pozitivan primjer Predsjednik HGK-a Luka Burilović vidi Krapinsko-zagorsku županiju kao pozitivan primjer drugima i obećava maksimalnu pomoć, posebno u izvozu. “HGK će još jače krenuti u promociju izvoza, posebno malih i srednjih poduzetnika, a nakon smanjenja broja zaposlenih kao manja organizacijska jedinica pružat ćemo još bolju uslugu“, najavio je. Hrvatska sada, prema njegovim podacima, oko 60 posto izvozi u zemlje EU-a, 21 posto u zemlje Cefte, a 19 posto u ostale zemlje. Izvoz nam je 2107 eura po stanovniku, a prosjek EU-a je 10.437 eura.

Poduzetnika koji izvoze

Boce, kalupi i kontejneri Multimedijski CD na jednom mjestu donosi podatke i opise 100 najznačajnijih tvrtki i obrta u Krapinsko-zagorskoj županiji. Sudionicima prezentacije uživo su se predstavile najveće među njima.

Omco Croatia, također iz Huma na Sutli, proizvođač je kalupa za staklenu ambalažu. Direktor Darko Ranogajec kaže da hrvatska tvornica danas čini više od polovine belgijske Omco Grupe, koja je upravo započela i globalnu ekspanziju. Zagorje ima dugu industrijsku tradiciju, a Omco je primjer da se ulaganja itekako isplate, poručio je Ranogajec, koji je postao i direktor cijele Omco Grupe.

Jedinstvo iz Krapine proizvodi stambene i sanitarne kontejnere od kojih grade i modularne

Multimedijski CD donosi podatke i opise 100 najznačajnijih tvrtki i obrta u Krapinskozagorskoj županiji objekte. Više od 60 posto prihoda ostvaruju u izvozu, izgradili su vrtiće u Njemačkoj i Austriji, čak i istraživački centar za Norvežane na Antarktiku. Direktor Josip Mihalić traži partnere za razvojne projekte u Luci Rijeka i poslovnoj zoni kod Krapine, a imaju i nekretnine u Zagrebu, dvije pješčare i jedan izvor vode.

Odjeća, obuća i kamp Kotka je krapinska industrija odjeće, specijalizirana za otmjena odijela koja se, kaže predsjednik Uprave Ivan Cerovečki, proizvode od čak 176 komada tkanine u 167 radnih operacija. Kako proizvode 190.000 odijela godišnje, a u Hrvatskoj se proda 150.000, izvoz im nije izbor, nego nužnost.

Surađuju s uglednim kupcima, poput Pierrea Cardina, ali u njihovoj je branši, kaže Cerovečki, konkurencija ring u kojem boksanje nikad ne prestaje.

Inkop obuća iz Poznanovca do 1990. je proizvodila milijun pari raznih vrsta obuće i zapošljavala 1350 ljudi. Danas ih je nešto manje od 300, specijalizirani su za vojnu i radnu obuću, a proizvode oko 250.000 pari.

Iako su i do 40 posto jeftiniji od zapadne konkurencije, teško se probijaju na strana tržišta jer je riječ o vojnoj opremi, stoga direktor Vlado Rafaj poziva da im se pomogne lobiranjem.

Terme Tuhelj najveći su kontinentalni turistički resort u kojemu više od 50 posto gostiju čine stranci, ne samo iz regije, jer ima i Rusa i Skandinavaca. U 10 godina investirali su više od 30 milijuna eura, da bi danas 140 zaposlenih godišnje ostvarivalo prihod od oko sedam milijuna eura. Direktorica Ivana Kolar najavljuje i uređenje kampa, a za tu investiciju dobro bi im došao i partner.

12 aktualno

Privredni vjesnik Broj 3831, 9. lipnja 2014.

Bivši pogoni Done uskoro ponovno u radu

Maraska preuzima pogone u Gornjoj Stubici

Pogoni za koncentraciju voća u Gornjoj Stubici, u kojima je poslovnu djelatnost obavljala Dona trgovina u stečaju, sada su u najmu Maraske iz Zadra. Namjera tvrtke Maraska je nastavak proizvodnje voćnih koncentrata, odnosno nastavak otkupa voća i njegova prerada u koncentrat. U pogonu će zaposlenje pronaći oko 40 radnika, a nastavit će se i otkup voća s područja cijele Hrvatske, priopćeno je iz te kompanije.

Poslovni planovi Maraske predviđaju otkup oko 20.000 tona raznih vrsta voća, većinom višnje, višnje maraske, jabuke i

bobičastog voća, te njihovu preradu u koncentrat koji će se plasirati na domaćem, a i na stranim tržištima. Na ovaj će način domaćim proizvođačima biti omogućen otkup i prerada njihovih prinosa za industrijsku preradu.

Tvrtka Maraska, specijalizirana za proizvodnju i prodaju alkoholnih i bezalkoholnih pića, vodeći je hrvatski proizvođač voćnih sirupa te drugi najveći proizvođač alkoholnih pića u Hrvatskoj.

Kako kažu u toj tvrtki, kontinuiranim ulaganjem u proizvodne kapacitete i razvoj novih proizvoda uspjeli su i u prvih pet mjeseci ove godine ostva-

riti rast prihoda od 11 posto. Najavljuju kako od proizvodnje i prodaje koncentrata očekuju dodatni rast prihoda, i to u visini od 15 posto na godišnjoj razini.

Integracija gornjostubičkih pogona za koncentraciju u poslovni sustav Maraske nastavak je politike stalnog ulaganja u proizvodne procese i zaokruženje poslovnog procesa od proizvodnje voća do plasmana gotovog proizvoda.

Maraska u svom vlasništvu ima i plantažu višnje maraske, gdje je na površini od 200 hektara nasada posađeno oko 95.000 stabala s godišnjim prinosom od gotovo 1000 tona vrhunske sirovine, tako se ovaj poslovni potez čini kao logična i prirodna integracija.

Maraska će otkupljivati značajne količine industrijskog voća, te i ovim putem poziva na suradnju sve zainteresirane proizvođače voća. (S.P.)

Poljoprivrednici cijenu mogu dogovoriti unaprijed

Osnovana Osječka robna burza Nakon inicijativnog sastanka održanog u studenom prošle godine i niza obavljenih pripremnih radnji, prošloga je četvrtka s radom započela Osječka robna burza (OsRB). Organizirana je kao dioničko društvo čiji je većinski vlasnik tvrtka Vrijednosnice Osijek (65 posto udjela) te baranjska tvrtka Fermopromet sa 25 posto vlasničkog udjela, a ostatak čini 130 malih dioničara. Riječ je o 130 poljoprivrednih proizvođača koji su na inicijativnom skupu u organizaciji Ivana Novaka pristupili tada budućoj, a sada utemeljenoj prvoj robnoj burzi u Hrvatskoj. Ti mali dioničari raspolažu poljoprivrednim površinama na

kojima ostvaruju godišnju proizvodnju od oko 200.000 tona žitarica.

Prema riječim direktora Burze Dražena Majstrovića, Osječka robna burza će jednom na tjedan za sada trgovati kukuruzom, pšenicom i sojom, te zlatom i srebrom, a osim klasične kupoprodaje, glavna je prednost burze za poljoprivrednike mogućnost ugovaranja cijene unaprijed. U prvoj fazi rada trgovat će se spot ugovorima i terminskim

ugovorima, koji se moraju namiriti fizički (tzv. robni unaprijedni ugovori), poljoprivrednih proizvoda - kukuruz, pšenica i soja, te spot ugovorima plemenitih metala - zlato i srebro. U drugoj fazi, nakon donošenja zakona o robnim burzama i zakonskog usklađivanja s Hanfom kao regulatorom tržišta kapitala, trgovat će se i financijskim proizvodima odnosno njihovim izvedenicama.

Osječka robna burza, koja sjedište ima u najvećoj hrvatskoj poljoprivrednoj regiji, očekuje da će imati i značajan utjecaj na zemlje u okruženju, te je najavljena poslovna suradnja s puno starijom Produktnom berzom iz Novog Sada. (S.S.)

( 66 eko proizvođača

s područja čitave Hrvatske trenutno okuplja Udruga

Mario Sever, predsjednik Udruge ekoloških

Ni u ekološkoj ne treba biti već

Dovoljno je ugledati se na Austrijance koji to uspje unije, kaže Mario Sever koji ističe da su naši zakon obiteljskim gospodarstvima. U tom segmentu, kaž Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

U

druga ekoloških poljoprivrednih proizvođača Hrvatske osnovana je još 2006. godine s ciljem njihova udruživanja radi zajedničkog nastupa na tržištu i prema institucijama.

Sjedište Udruge je u Zagrebu, a trenutačno okuplja 66 ekološki orijentiranih poljoprivrednih proizvođača s područja Hrvatske. Predsjednik Udruge je prvi registrirani hrvatski ekološki proizvođač Mario Sever.

Dvadesetgodišnja iskustva poslovanja tvrtke Eko Sever, Mario i njegov brat Marko, zajedno s obiteljima, putem Udruge pokušavaju prenijeti i na sve veći broj ekoloških proizvođača u Hrvatskoj. Aktivnosti Udruge ponovno su intenzivirane upravo ovih dana kada su u prostorima HGKŽupanijske komore Osijek okupili proizvođače toga dijela Hrvatske s ciljem kvalitetnijeg nastupa na EU tržištu, ali i kako bi zajednički što bolje iskoristili mogućnosti hrvatskog članstva u Uniji.

- Zadnje dvije godine smo se pomalo uspavali očekujući što će nam donijeti moguće financiranje projekata iz fondova Europske unije. Naime, bilo je govora kako će i godinu prije ulaska Hrvatske u punopravno članstvo biti

na raspolaganju određeni fondovi. Nažalost, to se sve prolongiralo i još uvijek smo u iščekivanju. U međuvremenu smo shvatili kako od čekanja nema koristi, pa smo sada krenuli u aktivnosti animiranja novog članstva u našoj udruzi. Osim nekoliko sajmova koje smo organizirali u Zagrebu, od osnivanja 2006. godine nismo se bavili povećanjem članstva Udruge.

Iz kojih dijelova Hrvatske imate članove?

- Članstvo je s područja čitave Hrvatske, a dosta članova je i iz Slavonije, osobito s područja Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske i Požeške županije. No, to su uglavnom sve prvi ekološki proizvođači koji su se upisivali u upisnik tijekom prve dvije godine od našeg osnivanja.

Kakav je spektar djelatnosti proizvođača?

- Vrlo heterogen. Okupljamo ekološke proizvođače iz voćarstva, preko ratarstva i povrtlarstva, do proizvođača maslina i vina.

Riječ je o proizvođačima čiji finalni proizvod predstavlja tek određena sirovina, pa sve do prerađivača koji tržištu nude potpuni finalni proizvod.

A koja su im tržišta?

- Nažalost, do sada smo uglavnom svaki sebi tražili tržište, i to je za sada

pretežito Hrvatska. Međutim, unatrag godinu se sve više otvaraju mogućnosti plasmana na inozemnim tržištima. Doduše, uglavnom se radi o različitim sirovinama. No, to nam nije bit. Želimo prvenstveno riješiti mogućnost prerade sirovina. U tom smo cilju nastupali i kao proizvođači, ali i kao udruga, na poznatom sajmu Biofach u Nurembergu u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom i Ministarstvom poljoprivrede koji su nam sufinancirali nastup na sajmu.

Nažalost, do sada smo uglavnom svaki sebi tražili tržište i to je za sada pretežito Hrvatska Prvi rezultati su bili osjetni već nakon prijama Hrvatske u EU, tako da su neki naši proizvođači povrća, žitarica, pa i vina i sokova počeli izvoziti u Italiju, Austriju i Sloveniju.

U kojoj mjeri država potiče takvu proizvodnju?

- Za sada je to financijski prilično loše, ali velika su očekivanja od sredstava koja su nam na raspolaganju iz Fonda ruralnog razvoja. Kada krenu ti natječaji, to će biti zaista velike mogućnosti za ulaga-

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3831, 9. lipnja 2014.

( oko 1600 gospodarstava ( samo 163 ha upisano u upisnik ekoloških proizvođača

nalazi se u eko proizvodnji (od ukupno 40.000 ha)

poljoprivrednih proizvođača Hrvatske

*vijesti

proizvodnji ći katolik od Pape

ešno rade puno duže od nas, a isto su tako podložni kriterijima Europske ni puno stroži od mnogih EU zakona - osobito kada je riječ o malim ekološkim že, treba puno više tolerancije i razumijevanja Sjetili ih se nakon 12 godina Ovih dana su predstavnici Udruge ekoloških poljoprivrednih proizvođača sudjelovali na sjednici saborskog Odbora za poljoprivredu.

- Vjerovali ili ne, ali tema ekološke poljoprivredne proizvodnje se na nadležnom saborskom odboru našla prvi put nakon 12 godina. Naime, nemamo nikakvih primjedbi na rad Ministarstva poljoprivrede.

Problem nastaje generalno na državnoj razini kada se u provedbu nekih odluka trebaju uključiti i druga nadležna ministarstva. Zato nam je saborski odbor dobar mehanizam da se ubrazaju i pokrenu neki procesi. Da bude malo više koordinacije među resornim ministarstvima. nja u daljnji razvoj. Stoga smo se u Udruzi angažirali da se dobro pripremimo kako bismo spremno dočekali prve natječaje koji su najavljeni za početak sljedeće godine.

Koliko je uopće ekoloških proizvođača u Hrvatskoj?

- Prema službenim podacima, od ukupno obrađenih površina u Hrvatskoj, oko tri posto se odnosi na nasade koji su za ekološku proizvodnju. Imamo

zaista puno upita u vezi s bavljenjem ekološkom proizvodnjom, ali istovremeno postoji i mnoštvo nepoznanica vezanih uz tržište, funkcioniranje države u tom smislu, kao i poslovanje u sastavu Europske unije.

Znate li koliko ljudi u Hrvatskoj živi od takve djelatnosti?

- Teško je reći koliko ljudi zaista živi samo od te djelatnosti, odnosno koliko ih je svoju eg-

zistenciju vezalo uz takav oblik poljoprivredne proizvodnje. Poznato je da je oko 1600 gospodarstava upisano u Upisnik ekoloških proizvođača. U proizvodnji preteže ratarstvo, a najmanje je nažalost onih koji se bave povrtlarstvom. Prema našim podacima, riječ je o oko 163 hektara u prošloj godini. Od ukupno 40.000 hektara, koliko je u ekološkoj proizvodnji, to je zaista mizeran broj.

Često spominjete Europsku uniju. Koja država EU-a bi Hrvatskoj mogla biti uzor kada je riječ o ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji?

- To je definitivno Austrija. U toj se zemlji ekološka proizvodnja odvija na više od 20 posto ukupno obradivih površina.

Pri tome valja znati da je Austrija pretežito brdskoplaninska zemlja tako da nema na raspolaganju velikih obradivih površina ‘u komadu’ kako je to

kod nas, recimo u Slavoniji. Stoga su njihovi rezultati još vredniji. Oni su uspjeli spojiti svoju ekološku proizvodnju s turizmom, a osobito onim zimskim. U tom smislu jako mnogo možemo naučiti od njih. U nekoliko smo navrata predlagali našoj vladi i nadležnom ministarstvu da se na njih ugledamo i u smislu zakonodavstva. Naime, naši zakoni su puno stroži od mnogih EU zakona. Osobito kada je riječ o malim ekološkim obiteljskim gospodarstvima. Austrijski zakoni OPG-ima omogućuju nešto jednostavniju proceduru rješavanja upisnika za prerade. Pogotovo kod veterinara, kod klaonica i izvoza tog segmenta proizvodnje. Istovremeno, kod nas se OPG-i tretiraju kao klaonice koje dnevno obrađuju 5000 tovljenika.

Jasno je da mali OPG-i takve zahtjevne kriterije ne mogu zadovoljiti. U tom segmentu treba puno više tolerancije i razumijevanja. Naravno, uz poštivanje svih drugih sanitarnih i kvalitativnih kriterija.

Ponavljam, dovoljno je ugledati se na one koji to uspješno rade puno duže od nas, a isto su tako podložni kriterijima Europske unije. Jednostavno ni u čemu, pa tako niti u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, ne treba nastojati biti veći katolik od Pape.

Međimurski Tehnix u Konjicu Tvrtka Tehnix iz Donjeg Kraljevca projektirala je, sagradila i montirala tvornicu za preradu otpada u Konjicu u BiH. Riječ je o njihovoj četvrtoj tvornici u BiH, a do sada su na tom tržištu odradili projekte u vrijednosti 10 milijuna eura.

Osim toga Uprava Tehnixa ugovorila je poslove u Gani i Rusiji, a spremaju se i na pregovore s Bjelorusijom.

Dobro poslovanje Boscha u Hrvatskoj Jedan od vodećih svjetskih dobavljača tehnologije i usluga, alata i drugih proizvoda, njemačka tvrtka Bosch lani je u Hrvatskoj putem tvrtke Robert Bosch ostvarila ukupni neto promet od 33 milijuna eura, što je 1,3 posto više nego u 2012. godini. Nastavak takvog trenda očekuje se i u ovoj godini u kojoj na hrvatsko tržište Bosch planira plasirati stotinu novih alata te pojačati suradnju sa zagrebačkim Sveučilištem na projektima samoodržive gradnje.

Nova predsjednica Udruženja leasing društava HGK-a

Na sjednici Udruženja leasing društava Hrvatske gospodarske komore, održanoj proteklog tjedna, za predsjednicu Udruženja na mandat od četiri godine izabrana je Klaudija Karabuva Vidas, članica Uprave OTP leasinga.

Dosadašnji predsjednik Udruženja Darko Urukalović, član Uprave Erste&Steiermärkische SLeasinga, na istoj je sjednici izabran za zamjenika predsjednice.

14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3831, 9. lipnja 2014.

( 29 proizvoda i 27 serija pristiglo na natječaj za najbolju ambalažu

Održan festival ambalaže Fest.A Cropak

Nagradu Cropak godine dobila Podravka Uz Podravku, koja je glavnu nagradu dobila za ambalažu serije svojih juha bogatog sadržaja, najboljim se ambalažama diči i Glembay 15 Y.O. tvrtke Badel 1862, ali i kreme linije B slovenske Kozmetike Afrodita Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

U

sklopu festivala ambalaže Fest.A Cropak 2014. nedavno održanog na Plitvičkim jezerima dodijeljene su nagrade za najbolju ambalažu na hrvatskom tržištu pod nazivom Cropak 2014. te za najbolju ambalažu na tržištu regije - Regpak 2014.

Na natječaj za najbolju ambalažu na hrvatskom tržištu pristiglo je 29 proizvoda i 27 serija u devet kategorija što je ukupno više od 140 proizvoda. Za nagradu za najbolju ambalažu na tržištu regije bilo je ukupno 11 nominacija sa 25 proizvoda. Svim nagrađenima nagrade je uručio Thomas L. Schneider, predsjednik Svjetske organizacije za ambalažu (WPO). Ta je organizacija ujedno bila generalni pokrovitelj Fest.A

Cropaka. Organizatori festivala ambalaže bili su Institut za ambalažu i tiskarstvo Tectus-IatT, zagrebačka tvrtka Tectus te stručni časopis Ambalaža/ REGprint. Svi dobitnici nagrade Cropak i Regpak stekli su pravo izravnog sudjelovanja na međuna-

Tvrtka Badel 1862 dobila je nagradu i za najbolju ambalažu vina, i to za Dingač 50 rodnom natječaju za nagradu WorldStar koju dodjeljuje WPO. Nagradu Cropak godine 2014. dobila je Podravka za seriju četiri okusa juha bogatog sadržaja. Ta je serija proizvoda ujedno pobijedila i u kategoriji najbolje ambalaže hrvatskog proizvoda ili serije. U istoj je ka-

tegoriji nagradu dobila i tvrtka Badel 1862 za svoj proizvod Glembay 15 Y.O. U kategoriji najbolje tehničke izvedbe nagradu je dobila slovenska tvrtka Kozmetika Afrodita za proizvod kutije za kreme linije B. Tvrtka Badel 1862 dobila je nagradu za najbolju ambalažu hrvatskog proizvoda ili serije

vina i to za ambalažu vina Dingač 50.

I stručne teme u sklopu festivala U kategoriji ambalaža hrvatskog proizvoda ili serije obrtnika, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i malih proizvođača pobijedila je ambalaža za nerafinirano

bučino ulje zagrebačke tvrtke Kias Natura. Proizvod Piquentum LE Brazda tvrtke Vinski podrum Buzet nagrađen je u kategoriji grafičkog dizajna, a serija proizvoda Dingač Tramontana 9 Bf, Pošip Garbinada 8 Bf, Plavac Maestral 4 Bf, tvrtke Terra dalmatie iz Potomja u kategoriji Dizajn u cjeli-

ni. U kategoriji najboljeg prototipa pobijedio je zatvarač za vino Plutovin, tvrtke MGK-pack iz Kukuljanova. Nagradu Eco Cropak u kategoriji ambalaže dobio je proizvod C Window Bag Eco, tvrtke C pakiranje iz Svete Helene dok je projekt Cjeloviti doprinos sakupljanju korisnog otpada pobijedio u kategoriji Cjeloviti doprinos zaštiti okoliša. Regionalnu nagradu Regpak 2014. dobila je DEEP gazirana i negazirana mineralna voda tvrtke Mineralna voda iz Srbije.

U sklopu festivala ambalaže Fest.A Cropak 2014. održano je još i međunarodno savjetovanje pod nazivom “Trendovi u ambalažnoj industriji”, okrugli stol “Gospodarenje ambalažom i ambalažnim otpadom - iskustva i izazovi” te eko forum “Plastične vrećice - Pro&Contra”.

London wine fair - International wine challenge

Hrvatska vina osvojila 60 priznanja u Londonu U organizaciji Hrvatske gospodarske komore, 13 hrvatskih vinarija predstavilo se sa svojim vinima na sajmu London Wine Fair koji se održao od 2. do 4. lipnja. Na natjecanju International Wine Challenge - IWC u sklopu londonskog sajma hrvatska vina osvojila su čak 60 priznanja za svoju kvalitetu.

Internacionalni trofej i zlato osvojilo je Kozlovićevo vino malvazija

Santa Lucia 2006. Zlatne medalje dobila su i sljedeća vina i vinarije: Vina Laguna Festigia Malvazija Vižinada 2011; Kozlo-

vić Malvazija 2012; Iločki podrumi Graševina Premium 2012; Bodren Ice wine 2011. Uz to, hrvatski su vinari osvojili i

osam srebrnih medalja, 23 brončane i 23 preporuke.

Na sajmu su se prezentirali najznačajniji proizvođači vina iz cijele Hrvatske. Na površini od 63 četvorna metra veliki interes profesionalne publike izazvali su izlagači Agrolaguna, Badel 1862, Bodren, Bolfan vina, De Georgiis, Jako vino, Škaulj Šime, Trapan vina, Zlatan otok te dvije udruge Vinistra i Liburna. Na britansko tržište Hrvatska je lani

izvezla 16.000 litara vina u vrijednosti nešto većoj

Hrvatska je lani izvezla 16.000 litara vina u vrijednosti od oko 122.000 dolara od 122.000 dolara, podaci su HGK-a. Uspoređujući 2013. u odnosu na 2012. godinu, izvoz vina se smanjio za čak 44 po-

sto. “Nadamo se da će se nastupom na ovom tržištu i sajmu još više povećati izvoz hrvatskih vina, a upravo zato HGK podupire hrvatske vinare u nastupima na inozemnim sajmovima, a posebice na ovom, koji je ključno mjesto za izgrađivanje daljnjeg zajedničkog brenda Vina Croatia – Vina Mosaica”, rekao je Igor Barbarić, tajnik Udruženja vinarstva pri HGK-u.

15

www.privredni.hr Broj 3831, 9. lipnja 2014.

( 600 mil kapsula ( tek 0,7% svog BDP-a godišnji kapacitet proizvodnje PharmaSa

Hrvatska ulaže u istraživanja i razvoj

PharmaS otvara vrata znanosti

Bez nove vrste vodstva ulaganja su uzaludna Do kraja godine predsjednik Uprave PharmaSa Jerko Jakšić najavljuje još pet bezreceptnih proizvoda, a dugoročni planovi uključuju jačanje suradnje sa znanstvenim ustanovama. Zbog toga je PharmaS u svom pogonu u Popovači organizirao i prvi znanstveni simpozij Drago Živković zivkovic@privredni.hr

B

ivši vlasnik mliječne industrije Dukat Luka Rajić prije pet je godina pokrenuo investiciju u farmaceutsku industriju PharmaS. Danas, nakon ulaganja 400 milijuna kuna, ima dvije tvornice, jednu u Popovači i drugu u Zrenjaninu, svaku kapaciteta većeg od 300 milijuna kapsula godišnje. PharmaS je isprva bio fokusiran ponajprije na proizvodnju generičkih lijekova na recept, ali u zadnjih godinu dana sve se više preusmjerava na bezreceptne proizvode.

Prvi vlastiti proizvod je dodatak prehrani za probavu i metabolizam PROBalans, a drugi Femipause za olakšavanje tegoba menopauze. PharmaS danas posluje u sedam država s ukupno više od 30 milijuna stanovnika, a dosad su izvezli samo PROBalansa 50.000 kutija. Do

kraja godine predsjednik Uprave PharmaSa Jerko Jakšić najavljuje još pet bezreceptnih proizvoda, a dugoročni planovi uključuju jačanje suradnje sa znanstvenim ustanovama.

Zbog toga je PharmaS u svom pogonu u Popovači organizirao i prvi znanstveni simpozij u suradnji s Institutom Ruđer Bošković, a Luka Rajić ne skriva koji je konačni cilj suradnje: što više proizvoda u službi izvoza. “Znanje čini razliku, stoga sam u 28 godina koliko poslujem u Hrvatskoj uvijek

Treba djecu poticati na kreativnost, uz što manje bubanja, kaže Josipović otvarao prostor znanosti”, rekao je Rajić kojemu je hrvatsko tržište daleko premalo s obzirom na kapacitete tvornica koje je izgradio. Volio bi, kaže,

da njegov primjer otvaranja vrata znanstvenicima slijede i ostali investitori i da bude “što više Luka Rajića”. Gostu simpozija, predsjedniku Republike Ivi Josipoviću, Rajić je predstavio i dio svoje tvornice koji je namijenio proizvodnji krvnih derivata i virusnih cjepiva, bude li uspjela njegova ambicija da preuzme Imunološki zavod u stečaju. PharmaS je ponudio

preuzimanje Imunološkog zajedno s fondom Nexus, ali tek nakon dubinskog snimanja.

Lijepo lice “PharmaS je lijepo lice Hrvatske, u vrijeme kada zemlju potresaju političke afere”, rekao je Josipović kojega posebno impresionira razvojna komponenta tvrtke. Farmaceutska industrija u Europskoj uniji zapošljava 700.000 ljudi i

investira 30 milijardi eura godišnje, a ulaganja se temelje na istraživanju i razvoju, u što Hrvatska ulaže tek 0,7 posto svog bruto domaćeg proizvoda. Lako bi bilo reći da ćemo ulaganja povećati, kaže Josipović, ali u ovakvim gospodarskim uvjetima to očito može biti samo postupno.

Ali nije sve u ulaganjima, dodaje on, potrebna je i fleksibilizacija obrazovnog sustava, novi školski

programi i povezivanje tržišta rada i znanosti. “Treba djecu od najranije dobi poticati na kreativnost, uz što manje bubanja”, predlaže Josipović.

Na istom tragu razmišlja i Tome Antičić, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković, koji se upitao kako bi Nikola Tesla prošao kad bi se pojavio u današnjoj Hrvatskoj. Zapeo bi, prema Antičiću, na Zakonu o radu koji koči nagrađivanje inovativnosti te na percepciji poduzetnika kao mutnih likova. Zapeo bi i na sebičnosti znanstvenika koji ne vole dijeliti laboratorije i opremu, a i osjećao bi se sve usamljenije, s obzirom na ubrzani odljev mozgova. Svim tim negativnim trendovima Antičić bi kontrirao pretvaranjem fakulteta u rasadnike ljudi za gospodarstvo, a ne ljudi za fakultete do penzije, novom vrstom vodstva i rada u znanosti, jer bez toga, zaključuje, nema smisla ni povećavati ulaganja u znanost.

Business Insider preporuča hrvatska turistička odredišta

Za Amerikance je Hrvatska “must visit” Američki medij Business Insider još je jedan u nizu stranih medija koji preporučuju posjet Hrvatskoj. Tako se na listi 14 mjesta koja turisti moraju posjetiti ove godine našla i naša zemlja. Preporučene destinacije za odmor još su Brazil, Maine, Island, Kuba, Izrael,

Hong Kong, Botswana, Japan, Tajland, Australija, Teksas, Nikaragva i Njemačka.

U Business Insideru piše kako je u proteklim godinama Hrvatska privlačila sve više turista, a ulaskom u EU doživjela je pravi turistički bum. Osim toga, ako

se na odmor u našu zemlju dođe u razdoblju pred i posezone, tada su i cijene vrlo pristupačne, pa je zato Hrvatska jedna od najjeftinijih europskih destinacija.

“Turisti obožavaju plaže, povijesnu arhitekturu i mjesta s UNESCO-ve liste svjetske baštine. Hr-

vatska je privlačna zbog svoje svježe, mediteranske hrane i dobrih vina.

Osim toga, obožavatelji serije Igre prijestolja žele posjetiti Dubrovnik, Split i ostala mjesta na kojima su snimane scene iz te serije”, stoji u članku Business Insidera. (S.P.)

16 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3831, 9. lipnja 2014.

( čak 700.000 kn kazne

za pravne osobe ili općine koje otpadom ne gospodare održivo

( 170 mil kn

odobreno za nabavu komunalne opreme i vozila

Ususret primarnoj selekciji

Odvajanjem na kućnom p protiv golemih kazni

Za manje od mjesec dana, u srpnju, jedinice lokalne samouprave moraju započeti s primarnom selekcijom otpada na kućno građane. I to je suština cijele priče”, jezgrovito objašnjava potrebu za primarnom selekcijom gradonačelnik Zagreba Milan Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

H

rvatska do 2018. godine treba sanirati i uskladiti odlagališta te izgraditi centre za gospodarenje otpadom. A dosta ranije, točnije u srpnju ove godine, jedinice lokalne samouprave moraju započeti s primarnom selekcijom otpada na kućnom pragu.

Budući da nas do tog datuma dijeli manje od mjesec dana, valja vjerovati da će lokalne vlasti do tada biti spremne te građanima omogućiti sortiranje korisnog otpada, drugim riječima - postaviti na dostupna mjesta posebne kante za papir, plastiku, staklo te biootpad.

Osobe i jedinice lokalne samouprave koje se neće pridržavati odredbi iz Zakona o održivom gospodarenju otpadom mogu dobiti novčanu ili zatvorsku kaznu. Tako, primjerice, novčane kazne za one pravne osobe ili jedinice lokalne samouprave koje se neće pridržavati odredbi iz zakona (te ako inspekcijski nadzor utvrdi nepravilnost), mogu doseći iznos od čak 700.000 kuna. Također, uz novčane kazne, tvrtkama može biti izrečena zabrana obavljanja djelatnosti u trajanju od šest mjeseci.

Milijarde na smeću Primarna selekcija je ujedno preduvjet za dostizanje cilja da se u nas do 2020. godine reciklira 50 posto otpada.

Trenutačno u Hrvatskoj na odlagalištima završava oko 85 posto otpada (europski prosjek iz 2012. je 34 posto) u kojemu se nalazi značajni udio vrijednih sirovina koje je odvojenim prikupljanjem moguće reciklirati. Tako je, primjerice, u zadnjih 10 godina u miješanom komunalnom otpadu odbačeno i zakopano u zemlju sirovina čija se tržišna vrijednost procjenjuje na pet milijardi kuna.

Trenutačno na odlagalištima u Hrvatskoj završava oko 85 posto otpada Zagreb, kao najveći grad u kojem nastaje najviše otpada, želi biti predvodnik u recikliranju. Gradonačelnik Milan Bandić kaže kako Zagreb svakoga dana ima sve bolju komunalnu infrastrukturu. Dakle, više reciklažnih dvorišta (trenutačno ih je devet, a do kraja godine bit će ih petnaestak), zelenih otoka, vozila, kontejnera i kanti za prihvat otpada te za to osposobljenih djelatnika. Proces, međutim, šepa upravo kod osviještenosti građana.

Kako bi se ona podignula na odgovarajuću razinu, Bandić ističe koliko je važno da prvi koraci prema odvojenom prikupljanju otpada započnu već u kućanstvu. “Glavni preduvjet za cjelovit sustav gospodarenja otpadom u Zagrebu, koji će biti djelotvoran, racionalan i ekonomičan, je odvajanje otpada, a to po-

činje već u kuhinji”, naglašava on. Stoga valja educirati građane o tome da odvojeno prikupljaju koristan otpad jer će na taj način manje toga odlaziti na termičku obradu u energanu.

Ona bi trebala biti izgrađena u sklopu budućeg centra za gospodarenje otpadom u

Resničkom rukavcu. “Manje otpada u energani znači manje račune za građane.

I to je suština cijele priče”, napominje gradonačelnik.

Krenuti “za istač” Prema zakonu, u roku od tri godine lokalne će zajednice morati imati osiguranu in-

frastrukturu za prihvat korisnog otpada, u protivnom će Hrvatska Europskoj uniji plaćati višemilijunske penale kao Mađarska ili Slovačka. “Od toga nas neće spasiti nitko osim nas samih ako ćemo pametno gospodariti otpadom. Stoga treba krenuti u to ‘za

Simončić: Postoje višestruko jeftinija rješenja od ponuđenih Kako bi primarna selekcija otpada bila što uspješnija, nije dovoljno samo postaviti kante, već treba uvesti mnoga rješenja i standarde, istaknuo je Viktor Simončić, samostalni savjetnik u tvrtki Vikos, na dvodnevnoj konferenciji Zaštita okoliša i održivo gospodarenje resursima koju je organizirala Business Media Croatia. “Ta rješenja i standardi trebaju biti prihvatljivi za našu sredinu. Jer, druge razvijenije zemlje kreiraju propise i standarde koje mi želimo uvesti preko noći. Međutim, teško ih je ispuniti kada Hrvatska ima mnogo manje financijskih sredstava od njih”, naglasio je. Stoga, smatra on, valja pojednostaviti zaštitu okoliša koja je, čini se, postala sama sebi svrha, te bolje povezati slična područja i vidjeti koja rješenja može ponuditi naše gospodarstvo. “Postoje višestruko jeftinija rješenja od ponuđenih koja su primjenjiva na našem tržištu. Također, imamo stručnjake koji bi mogli riješiti posebnosti u našem sustavu”, ustvrdio je Simončić. Osim odvojenog prikupljanja komunalnog i posebice biorazgradivog otpada, konferencija je obuhvatila druge vrste otpada - biomasu, morski otpad, onaj životinjskog porijekla te, među ostalim, gospodarenje otpadnim muljem. Osim toga, bilo je govora o direktivama Europske unije i sufinanciranju projekata gospodarenja otpadom. Dvodnevni događaj nije zaobišao ni temu izgradnje centara za gospodarenje otpadom. (B.O.)

istač’”, kaže Milan Bandić.

Marko Brnčić, direktor STP-a, ističe kako se ova tvrtka iz Lučkog, koja prodaje i iznajmljuje komunalnu opremu te odvozi otpad, pripremila za situaciju koja je nedavno pogodila Poljsku, kada se ona našla u poziciji poput Hrvatske danas. “U to vrijeme se tražila kanta i kontejner više, po cijelom EU-u, i nije bilo pitanje cijene. Kontaktiralo nas je više Poljaka koji su sumanuto tražili komunalne posude, vjerojatno u strahu od drakonskih kazni, jer ih nitko više nije mogao isporučiti u tako kratkom roku. Naravno, to se već sada počelo događati i domaćim distributerima kojih nema onoliko koliko ih je bilo prije desetak godina budući da su se osipali zbog nelojalne konkurencije”, kaže on.

17

www.privredni.hr Broj 3831, 9. lipnja 2014.

( zaprimljeno 65 zahtjeva

za uređenje reciklažnih dvorišta u gradovima i općinama Ministarstvo zaštite okoliša i prirode

pragu

Nije dovoljno podijeliti kante građanima

om pragu. “Manje otpada u energani znači manje račune za Bandić

Problemi u ovome procesu, prema njegovim riječima, počet će nicati kao gljive poslije kiše. “Najveći pak problem je prostor s kojim muku muče svi oni koji pokušavaju negdje smjestiti pet različitih posuda u bojama. Sljedeći problem će biti naplata otpada prema količini, pa glomazni otpad, građevinski, biootpad…”, objašnjava.

Popunjene kompostane Sanja Radović, načelnica Sektora za održivo gospodarenje otpadom, planove, programe i informacijski sustav Ministarstva zaštite okoliša i prirode, ističe kako nije realno očekivati da će preko noći sve biti savršeno posloženo i da ćemo najednom umjesto osam posto reciklirati 50 posto. “Ali moramo početi, i tu

nema odstupanja ni milimetar. Prosjek povećanja udjela recikliranja u EU-u je 3,5 posto godišnje. Mi smo ga u 2012. u odnosu na 2011. povećali osam posto. Vjerujemo i očekujemo da će 2013. u odnosu na 2012. biti dvoznamenkasti pomak. I da ćemo, usprkos krajnje ambicioznom cilju od 50 posto recikliranja, u 2020. godini to i dostići”, ističe.

Lozika Mašić iz Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo pri HGK-u upozorila je na još jednu važnu stvar u ovome procesu. “Najveći problem se javlja kod biootpada za kojeg nema građevina za obradu. Kapaciteti postojećih kompostana su popunjeni, a izgradnja novih iziskuje, osim znatnih financijskih sredstava, vrijeme za ishođenje potrebnih dozvola. U međuvremenu, traže se prijelazna rješenja poput otvaranja mobilnih postrojenja koja bi se mogla iskoristiti do izgradnje centara za gospodarenje otpadom”, kaže. Također, ona naglašava kako je potrebno građanima osigurati kante za odvojeno prikupljanje te da se oni moraju naviknuti na takav način postupanja s otpadom. “U početku će količine odvojeno prikupljenog otpada biti male, a posljedica će biti opterećenje samog sustava u vidu povećanja cijene. Potrebno je razvijati ekološku svijest građana putem promidžbe i edukacija kako bi sustav profunkcionirao”, napominje Lozika Mašić dodajući kako odlaganje mora posta-

ti zadnja opcija zbrinjavanja otpada.

Veliki potencijal U Ministarstvu zaštite okoliša i prirode kažu kako je tijekom 2013. i prva četiri mjeseca ove godine Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost s jedinicama lokalne samouprave sklopio 204 ugovora za sufinanciranje nabave komunalne opreme i 159 ugovora za nabavu komunalnih vozila. Odobreni iznos subvencija je 170 milijuna kuna. K tomu, zaprimljeno je 65 zahtjeva za uređenje reciklažnih dvorišta u gradovima i općinama te tri zahtjeva za izgradnju kompostana. Inače, prema poda-

Nije realno očekivati da će preko noći sve biti savršeno posloženo, kaže Sanja Radović cima Europske komisije, u EU-u je sektor gospodarenja otpadom i recikliranja težak 137 milijardi eura, a u njemu je zaposleno dva milijuna ljudi. Potencijali za daljnji rast i razvoj u tom sektoru su veliki, ističu u Ministarstvu. Prema ispitivanju iz 2012., koje je objavio EK, kad bi se u potpunosti primjenjivali svi zakoni EU-a vezani za otpad, prihodi sektora za upravljanje otpadom i recikliranje porasli bi za još 42 milijarde eura, a do 2020. stvorilo bi se novih 400.000 radnih mjesta.

Obveza primarne selekcije – razdvajanja otpada i recikliranja – postoji od 2005. u Zakonu o otpadu, objašnjavaju u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode.

“Budući da je ostala mrtvo slovo na papiru, u Zakonu o održivom gospodarenju otpadom koji je stupio na snagu 23. srp-

nja 2013. dodatno smo precizirali tu obvezu, jasnije definirali obveze gradova i općina te znatno postrožili mogućnosti sankcija.

Te odredbe koje preciznije opisuju obveze stupaju na snagu godinu dana od dana donošenja Zakona, dakle 24. srpnja ove godine - u Zakonu je jasno naznačeno da su gradovi i općine

dužni započeti primjenu tih obveza u navedenom roku.

Nemoguće je u jednom danu “uvesti” primarnu selekciju jer nije dovoljno podijeliti kante građanima. Nakon što grad podijeli kante, treba osigurati vozila koje će tako prikupljeni razvrstani otpad ODVOJENO i prevesti do mjesta gdje se predaje u recikliranje. Za biootpad, kolokvijalno – kuhinjski otpad, potrebno je osigurati i krajnju točku za obradu, kompostanu. Sve ovo grad ili općina dužni su precizno navesti u svom Planu gospodarenja otpadom i to na način da iz tog plana jasno proizlazi da će biti u mogućnosti dosegnuti ciljeve u predviđenim rokovima”, stoji u objašnjenju Ministarstva.

Ciljevi i rokovi postavljeni općinama i gradovima: • 24. srpnja 2014. - općine i gradovi su dužni krenuti u odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog komunalnog otpada funkcioniranjem jednog ili više reciklažnih dvorišta, odnosno mobilne jedinice na svom području i postavljanjem odgovarajućeg broja i vrsta spremnika za odvojeno sakupljanje tih vrsta otpada na javnoj površini.

• Do 1. siječnja 2020.

- osigurati pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje papira, metala, plastike i stakla iz kućanstva u minimalnom udjelu od 50 posto mase otpada.

• Nakon 31. prosinca 2017. zabranjeno je odlaganje otpada na neusklađenom odlagalištu. Postojeća neusklađena odlagališta za komunalni otpad zatvaraju se 12 mjeseci od dana puštanja u rad Centra za gospodarenje otpadom (CGO) na tom području.

• Do 1. siječnja 2015. osigurati odvojeno sakupljanje sljedećih vrsta otpada: papir, metal, plastika i staklo, električni i elektronički otpad, otpadne baterije i akumulatori, otpadna vozila, otpadne gume, otpadna ulja, otpadni tekstil i obuća • Svi CGO-i moraju biti izgrađeni do 31. prosinca 2018. te medicinski otpad.

Novčane kazne za prekršaje u području gospodarenja otpadom koje se navode u zakonu: Fizička osoba (obrtnik): od 50.000 do

Odgovorna osoba (JLS): od 15.000 do

Fizička osoba: od 3000 do 10.000 kn Jedinica lokalne samouprave (JLS): od 100.000 do 500.000 kn

Pravne osobe: od 100.000 do 700.000 kn Odgovorna osoba (pravna osoba): od 15.000 do 50.000 kn

250.000 kn

25.000 kn

Novo: Kazne za “ponavljače” Zabrana obavljanja djelatnosti ako se prekršaj ponovi Zabrana 3 mjeseca – ako se prekršaj ponovi drugi put u 6 mjeseci Zabrana 6 mjeseci – ako se prekršaj ponovi treći put u 12 mjeseci

18 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3831, 9. lipnja 2014.

“ Umjesto da recikliramo, što znači gospodarski razvoj, mi smo vrijedne sirovine odlagali na odlagališta i u najboljem slučaju prekrivali zemljom onečišćujući time okoliš.

”

Mihael Zmajlović, ministar zaštite okoliša i prirode

Problemi zbrinjavanja otpada

Građani će skupo plaćati ne U Hrvatskoj se vrlo malo učinilo na rješavanju zbrinjavanja otpada. Pogotovo je alarmantna situacija u Splitsko-dalmatins županije, Trogiru i Makarskoj, no možda je puno veći problem onaj Grada Splita čije odlagalište Karepovac, unatoč velikom Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

G

ospodarenje otpadom trenutačno je možda najvažnije gospodarsko pitanje i pitanje kvalitete života. “Smanjenjem količine otpada koju odlažemo na odlagališta i povećanjem udjela reciklaže osiguravamo čist i siguran okoliš, ali i otvaramo mogućnost za gospodarski razvoj”, kaže Mihael Zmajlović, ministar zaštite okoliša i prirode. “Prema službenim podacima EUROSTAT-a, 2011. godine smo na odlagališta odlagali čak 92 posto otpada, a podaci dostupni za 2012. pokazuju da smo ga odlagali 85 posto. U 2013. godini očekujemo da bismo mogli doći na 75 posto. Ne smeća, nego otpada, u kojemu je značajan udio vrijednih sirovina, što je pomak

pnoj količini otpada. Treba joj do 500 godina da se raspadne. Umjesto da recikliramo, što znači gospodarski razvoj, mi smo vrijedne sirovine odlagali na odlagališta i u najboljem slučaju prekrivali zemljom onečišćujući time okoliš. Europski prosjek u 2012. godini jest 34 posto otpada odloženog na odlagališta”, ističe ministar.

Uspostaviti održivi sustav Prema njegovim riječima, cilj je uspostava održivog sustava gospodarenja otpadom, sanacija i usklađivanje postojećih odlagališta i gradnja centara za gospodarenje otpadom do kraja 2018. godine, te žurno uvođenje primarne selekcije.

“Do 2020. godine želimo reciklirati 50 posto otpada. Preduvjet za ostvarenje tog cilja upravo je primarna selekcija.

Očekujemo od svih gradonačelnika i načelnika da krenu u primarnu selekciju, kaže ministar Zmajlović nabolje, ali nedovoljan.

U posljednjih 10 godina na odlagalištima smo zakopali pet milijardi kuna vrijednih sirovina umjesto da su iskorištene, reciklirane. Tu posebno treba izdvojiti papir, PET, staklenu i metalnu ambalažu koju je lako odvojiti. Papir čini čak četvrtinu udjela u komunalnom otpadu.

Završava na odlagalištu, a može ga se reciklirati šestsedam puta. Plastika ima udio od 26 posto u uku-

Podaci HGK-a govore da direktno u komunalnom sektoru ima 6000 radnih mjesta. Potpunom uspostavom cjelovitog sustava gospodarenja otpadom to se u kratkom roku može udvostručiti na 12.000”, tvrdi Zmajlović.

Obveza primarne selekcije postojala je i u Zakonu o otpadu iz 2005. godine, ali je ostala mrtvo slovo na papiru. Novim Zakonom o održivom gospodarenju otpadom iz

srpnja prošle godine obveze, odgovornosti i rokovi još su detaljnije precizirani i uvedene su mogućnosti sankcija, tako da baciti otpad na nesanirano i neusklađeno odlagalište treba postati najskuplje.

“Jedinice lokalne samouprave u srpnju moraju započeti s primarnom selekcijom. Očekujemo od svih gradonačelnika i načelnika da krenu u primarnu selekciju. U tom poslu nisu sami jer su im osigurani i stručna pomoć i sredstva putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za nabavu opreme za zelene otoke, spremnika za odvojeno prikupljanje otpada, komunalnih vozila, izgradnju reciklažnih dvorišta i pretovarnih stanica”, kaže ministar zaštite okoliša i prirode.

Nešto se pokrenulo Ministar tvrdi da je akcijom Velika čistka dokazano da više nema prolongiranja te je iz reakcije gradova i općina u samo nekoliko mjeseci od kada se akcija počela provoditi vidljivo da su svi ozbiljno shvatili svoj dio posla jer se broj zahtjeva za sufinanciranje komunalne opreme, vozila ili sanacije odlagališta povećao gotovo 10 puta u usporedbi s istim razdobljem prije godinu dana.

U prva četiri mjeseca akcije 140 gradova i općina započelo je s uvođenjem primarne selekcije.

Zaključno s travnjem ove godine bilo ih je 211.

“Zbrinjavanjem neobrađenog otpada na odlagališta ne rješavamo problem današnjice nego ga samo prebacujemo na

sljedeće generacije koje će morati više platiti da bi se s jedne strane negativni utjecaji na okoliš i zdravlje ljudi sa starih odlagališta smanjili, a s druge strane da se stara odlagališta u potpunosti saniraju. Divlja odlagališta i iz njih proizašle takozvane crne točke su neriješeni problemi prijašnjih generacija čije saniranje svi

mi danas plaćamo”, ističe Renato Šarc iz austrijskog Instituta za održivi menadžment i tehnologiju gospodarenja otpadom Sveučilišta Leoben.

Alarmantna situacija u Splitu Dakle, u Hrvatskoj se vrlo malo učinilo na rješavanju ovog vrlo važnog problema. Pogotovo je alarman-

tna situacija u Splitskodalmatinskoj županiji.

U javnosti su iskrsli problemi odlaganja otpada u dva najturističkija grada u ovoj županiji, Trogiru i Makarskoj.

Međutim, možda je puno veći problem onaj Grada Splita čije odlagalište otpada Karepovac, unatoč velikom novcu uloženom u studije i kon-

Prilika za domaće tvrke Uvođenjem cjelovitog sustava gospodarenja otpadom otvara se mogućnost za gospodarski rast, razvoj postojećih i otvaranje novih tvrtki te se procjenjuje da će se u narednih par godina broj direktno zaposlenih u sektoru gospodarenja otpada udvostručiti. Uvođenje primarne selekcije te uspostava reciklažnih dvorišta otvorit će brojna radna mjesta na lokalnim razinama. Uspostava održivog sustava gospodarenja otpadom podrazumijeva i gradnju pretovarnih stanica te centara za gospodarenje otpadom. Svaki postotak otpada koji ne završi na odlagalištu netko će morati prikupiti, prevesti, obraditi. Za to su potrebne tvrtke, strojevi i ljudi. Domaće tvrtke, primarno građevinske, imat će priliku raditi na izgradnji centara za gospodarenje otpadom. Riječ je o investicijama većim od četiri milijarde kuna, a oko 70 posto tih sredstava doći će iz EU fondova.

19

www.privredni.hr Broj 3831, 9. lipnja 2014.

“Divlja odlagališta i iz njih proizašle takozvane crne točke

neriješeni su problemi prijašnjih generacija čije saniranje svi mi danas plaćamo.

”

Renato Šarc, Institut za održivi menadžment i tehnologiju gospodarenja otpadom

emar svojih čelnika koj županiji. Poznati su problemi odlaganja otpada u dva najturističkija grada te novcu uloženom u studije i konzultacije, ostaje ekološka i sigurnosna bomba

zultacije kako bi se sanirao, ostaje gotovo ekološka i sigurnosna bomba. Štoviše, Grad Split skoro ništa nije učinio ni na us-

postavi sustava primarne selekcije otpada. Sudeći prema upitima koji su očito zatekli njegova gradonačelnika i koji na njih očito nema volju odgovoriti, iz Grada Splita čak nisu ni započeli komunicirati a kamoli educirati građane o potrebi selektiranja otpada.

Da se stvari ne mogu tek tako napraviti preko noći, govori iskustvo europskih država koje su uvele primarnu selekciju otpada. Iskustvo pokazuje da se godišnji pomak i rast ostvaruje po stopi od najviše četiri posto, i to u uređenom sustavu. Hrvatska još uvijek nije dosegla pet posto primarne selekcije otpada, a godišnje stope povećanja su minimalne jer se vrlo malo komunicira s javnošću o potrebi primarnog selektiranja. Pored toga, nije izgrađena ni osnovna infrastruktura niti je uvedeno naplaćivanje otpada po stvarnoj količini.

Zbog nemara njegovih čelnika, Split očito nema prigodu dosegnuti civilizacijske standarde do ključne 2018. godine, kada se moraju zatvoriti odlagališta otpada. Situacija je takva da su postavljene kante za prikupljan j e razvrstanog o t p a da - i to bi bilo sve. Činjenica je da ni Split, ali ni okolni gradovi nemaju reciklažna dvorišta niti

razvijenu primarnu selekciju otpada. Komunikacija o potrebi selektiranja otpada gotovo je nikakva, a nije čak riješen ni odvoz ono malo razvrstana otpada koji se prikupi. Primarna selekcija je preduvjet svega, mada iz gradova upiru prstom i krivca vide u županijskoj vlasti koja nije izgradila centar za zbrinjavanje otpada, koji je predviđen u Lećevici. Split nema reciklažnih dvorišta, osim jednog koje su nazvali privremenim, a smješteno je na odlagalištu Karepovac.

Promjene u Županiji Istina je da Županija u posljednjih pet-šest godina nije napravila ozbiljan pomak, ali je činjenica da se promjenom župana počelo ozbiljno raditi na projektu Centra gospodarenja otpadom, vrijednom oko 380 milijuna kuna. Druga je stvar je li baš Lećevica najsretnija i najbolja lokacija. No očito je to nužna lokacija jer za novu više nema vremena.

“Ocjenjujući izgradnju regionalnog Centra gospodarenja otpadom u Lećevici strateškim projektom, odmah nakon izbora krenulo se u analizu dosad učinjenog, kao i u otklanjanje nedostataka koji su doveli do zastoja. U tom cilju održani su radni sastanci sa svima koji su involvirani u realizaciju ovoga projekta.

Obavljene su konzultacije s Hrvatskim vodama i Vodovodom, HEP-om, Županijskim cestama i ostalim subjektima u čijem djelokrugu poslova je priprema i izvedba potrebnih radnji na izgradnji in-

frastrukture za planirani centar”, ističe Ante Šošić, zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije.

Do 2020. godine želimo reciklirati 50 otpada. Preduvjet za to je upravo primarna selekcija Zatvaranje i sanacija postojećih odlagališta prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom i Zakonu o zaštiti okoliša je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Tvrtka Regionalni centar čistog okoliša postaje referentna tvrtka vezana za sanaciju postojećih odlagališta i izgradnju centra.

“Mogu samo kazati da smo već obavili razgovore s pojedinim udrugama i stručnjacima iz područja zaštite okoliša kako bismo krenuli u sustavnu kampanju educiranja svih zainteresiranih o važnosti odvojenog skupljanja otpada. Osim Županije, sve jedinice lokalne samouprave kao i svi proizvođači otpada i svi koji se bave zbrinjavanjem otpada jednako su dužni poštivati sve zakonske i druge norme koje se odnose na potrebu primarne selekcije komunalnog otpada”, pojašnjava zamjenik župana.

MasterCard istraživanje o odabiru destinacije za godišnji odmor

Europljani na odmoru ostaju u svojim zemljama

Sve više ljudi diljem Europe ove godine planira provesti godišnji odmor u vlastitoj zemlji, rezultati su MasterCard istraživanja o trendovima u putovanjima. Pritom su Francuzi na vrhu liste europskih zemalja čiji stanovnici ostaju na odmoru u svojoj zemlji.

Iza njih slijede Španjolci, Nijemci, Britanci i Ukrajinci. Analiza navika putovanja koju je proveo MasterCard pokazuje kako sve više prihvaćamo tzv. domaći godišnji odmor, dok istraživanje koje je provela Europska komisija prošle godine pokazuje kako dva od

pet Europljana svoj glavni godišnji odmor provodi u vlastitoj zemlji. Manje od petine europskih turista putuje izvan granica EU-a. Isti je izvještaj ukazao na činjenicu da Europljani teže poznatim odredištima i sigurnosti kada biraju mjesto za godišnji odmor. Pritom više od polovine ispitanika, njih 56 posto, naglašava kako im je preporuka prijatelja, kolega ili obitelji najbitnija prilikom planiranja putovanja. Gotovo polovina ili 46 posto ispitanika radije bira odmor uz plažu nego pustolovni turizam.

Rezultate MasterCard istraživanja komentirao je Javier Perez, predsjednik MasterCard Europe, koji je rekao kako “Europljani izbjegavaju napuštati svoj prostor ugode i skloni su istraživanju najbližih i poznatih destinacija”. (S.P.)

*vijesti Ukupni depoziti 234,3 milijarde kuna U travnju su ukupni depoziti poslovnih banaka zabilježili pad na mjesečnoj razini, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke. Ukupni depoziti potkraj travnja iznosili su 234,3 milijarde kuna, 1,4 posto manje nego u ožujku. Pad na mjesečnoj razini prije svega je posljedica pada ukupnih štednih i oročenih valutnih depozita koji su na mjesečnoj razini manji za dva posto ili za 3,2 milijarde kuna.

Ukupni štedni i oročeni kunski depoziti zabilježili su rast za 0,7 posto ili 279 milijuna kuna.

Zaba nudi povoljnije uvjete kreditiranja Zagrebačka banka ima novu ponudu pod nazivom Uđite na prava vrata s posebnim uvjetima stambenog kreditiranja.

Kredit može iznositi do 250.000 eura, rok otplate do 30 godina uz mogućnost počeka do 12 mjese-

ci. Do 30. rujna ti se krediti nude uz promjenjivu kamatnu stopu od 4,95 posto, obrada zahtjeva je bez naknade, nije potreban status klijenta, a kao instrument osiguranja poslužit će nekretnina koja se kupuje.

Dva milijuna kuna za riječke poduzetnike Riječka gradska uprava protekli je tjedan objavila javni poziv za podnošenje prijava za dodjelu nepovratnih subvencija subjektima malog gospodarstva, za što je predviđeno dva milijuna kuna. Javni poziv obuhvaća 10 mjera za poduzetnike s ciljem poticanja njihove konkurentnosti, osposobljavanja i usavršavanja. Poduzetnici se mogu javiti do 30. rujna, odnosno do iskorištenja financijskih sredstava.

20 AKTUALNO *vijesti Divljanje cijena u Brazilu

Privredni vjesnik Broj 3831, 9. lipnja 2014.

( 850 sudionika

( 25.000 USD

ove godine na Shift konferenciji

nagradni fond za natjecatelje

Ivan Burazin, vlasnik i direktor tvrtke Procedo, osnivač i organizator

Turisti iz cijelog svijeta koji će boraviti u Brazilu za vrijeme Svjetskog nogometnog prvenstva moraju se pripremiti na poprilično visoke cijene hrane i smještaja, prenose svjetske agencije. Naime, brazilski poduzetnici drastično su povećali cijene svojih proizvoda i usluga prije početka Svjetskog nogometnog prvenstva koje ovaj tjedan započinje utakmicom brazilske i hrvatske nogometne reprezentacije.

Kinesko bankarstvo u sjeni Kina će pooštriti nadzor nad bankarskim sektorom u sjeni, objavio je protekli tjedan kineski bankarski regulator. To je dio kampanje u kojoj se želi nadzirati posuđivanje izvan bilanci kineskih bankarskih kuća.

Istodobno, zbog znakova usporavanja ekonomije kineska komisija za bankovni nadzor nastavit će podržavati kupce neluksuznih stambenih nekretnina, građane koji prvi put kupuju stanove te mala i srednja poduzeća. Promatrajući u širem pogledu, kineska je ekonomija stabilna, ali pritisci prema dolje su i dalje značajni.

Oporavak njemačkog izvoza Njemački izvoz značajno je uvećan u travnju u usporedbi s mjesecom ranije, nakon pada u prethodna dva mjeseca, podaci su statističkog ureda Destatis. Ukupni kalendarski i sezonski prilagođen izvoz porastao je tako za tri posto na mjesečnoj razini, nakon pada za 1,8 posto u ožujku i za 1,3 posto u veljači. Riječ je o najsnažnijem rastu izvoza od svibnja 2012. godine, kada su isporuke na inozemno tržište porasle za 3,9 posto.

Uvoz je na mjesečnoj razini tek neznatno uvećan, za 0,1 posto.

Shift konferencija nije samo Podrazumijeva se da konferenciju ne organiziramo radi prometa, nego je njezina vrijednost u nizu drugih destinacije... A učinci na ostalo gospodarstvo kao i na poticanje novih projekata su nemjerljivi Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

O

vogodišnja Shift konferencija u Splitu je okupila oko 850 sudionika, među kojima i brojne poduzetnike u novim tehnologijama. Protekla je u znaku lokalnih startup ekosustava kao recepta za globalni uspjeh. Pobjednik Shift Hackathona, 24-satnog programerskog natjecanja pod pokroviteljstvom International Medical Corpsa, je splitska ekipa SDK. Urška Sršen, osnivačica BellaBeata, jednog od startupa koji je svoj svjetski uspjeh započeo na Shiftu, na konferenciji je govorila o koracima koji su je doveli do sudjelovanja u najpoznatijem poduzetničkom akceleratoru na svijetu – Y Combinatoru.

S Ivanom Burazinom, glavnim organizatorom Shift konferencije, razgovarali smo o samoj

konferenciji, ali i mogućnostima koje se pružaju startupovima. Burazin je vlasnik triju tvrtki vezanih uz informatički sektor. Rođen je u Kanadi, no još u 14. godini došao je u Split gdje je završio školu i studij.

Koje su tvrtke i projekti u Vašem vlasništvu i čime se bave?

- Tvrtka Procedo bavi se pružanjem klasičnih informatičkih usluga. Druga je Codeanywhere, i to je startup projekt koji programerima daje sve mogućnosti uređivanja prilikom razvijanja online PHP aplikacije. Treći projekt je Shift konferencija koju organiziramo s našim partnerima preko udruge Shift. U ove prve dvije tvrtke zapošljavamo 12 stručnjaka, a lani smo ostvarili promet od četiri i pol milijuna kuna iz informatičkih usluga. Naš startup projekt ima investiciju

nje novih projekata su nemjerljivi. Na konferenciju dovodimo bogate i uspješne ljude. Svatko tko se bavi poduzetništvom trebao bi doći i vidjeti kakva poticajna energija vlada na toj konferenciji. Tu se stvarno može dobiti inspiracija u bilo kojem obliku poduzetništva.

od 600.000 dolara inozemnog kapitala, što se može gledati i kao promet.

Kakvi su učinci ovogodišnje konferencije?

- U financijskom smislu, trebala bi imati promet od 100.000 dolara. Podrazu-

mijeva se da Shift ne organiziramo radi prometa, nego je vrijednost ove konferencije u nizu drugih stvari poput marketinga, promocije Hrvatske, promocije destinacije...

A učinci na ostalo gospodarstvo kao i na potica-

Kada ste se počeli baviti startup projektima?

- S jednim kolegom prije pet godina. Tad smo se počeli igrati s jednom idejom koja je postala startup. Mogu reći da nam je to bio više hobi nego projekt, da bismo već nakon godine dana razvijanja aplikacija odlučili organizirati prvu Shift konferenciju, po uzoru na jednu sličnu u Beču. Mada sam bio na niz konferencija u svijetu, bio sam oduševljen tom konferencijom i pomislio - ako mogu takvi predavači i sudionici doći u Beč, mogu i u Split.

Ove godine dvostruki rast prema svim pokazateljima

Projekt Shift konferencija očito više nije Kako je koncipirana Shift konferencija? Tko su ove godine bili sudionici i predavači?

- Shift konferencija se održava već treći put u organizaciji splitskih tvrtki Locastic, Profico i Procedo, a središnji događaj je bio 5. i 6. lipnja. Ovo je najveći startup događaj u Jugoistočnoj Europi. Konferencija, ali i naša tvrtka, ove godine je narasla gotovo dvostruko prema svim pokazateljima. Činjenica je i da su nas prepoznali i sponzori od kojih iduće

godine očekujemo i veći odaziv. Moguće je da će konferencija, bude li sve po planu, imati zaposlene čitavu godinu, a ne da je kao do sada organiziramo na volonterskoj osnovi i ima zaposlene samo tijekom samog trajanja konferencije. Projekt Shift konferencija očito više nije hobi.

Glavnom otvorenom programu konferencije prethodila su dva natjecanja koja su počela 2. lipnja s ukupnim nagradnim fondom od 25.000 dolara.

Natjecanja su uvijek zatvorena za javnost, no pobjednici su prezentirali svoje projekte 6. lipnja na konferenciji ispred publike i najpoznatijih startup akceleratora.

Kad je riječ o tim natjecanjima, Shift Hackathon je natjecanje namijenjeno mladim i talentiranim programerima koji moraju razviti potpuno nove aplikacije u samo 24 sata. Drugo natjecanje, Shift Challenge, namijenjeno je poduzetnicima koji već imaju spreman projekt. Pobjed-

nici prime novčane nagrade na samoj konferenciji.

Na natjecanje je pristiglo čak 300 projekata iz Azije, Afrike, Sjeverne Amerike i Europe. Imamo prijavljene projekte čak iz Silicijske doline.

Među sudionicima su poduzetnici, imamo čak 15 investicijskih fondova i akceleratora procijenjene vrijednosti nekoliko milijardi dolara, a tu su i predstavnici poznatih tehnoloških i poslovnih medija kao i brojnih državnih institucija.

Konferenci-

ja je okupila respektabilne predavače poput Justina Kana koji je partner u jednom od najpoznatijih svjetskih startup akcelera-

21

www.privredni.hr Broj 3831, 9. lipnja 2014.

( 15 investicijskih fondova Početak POGLED U SVIJET

među sudionicima konferencije

Shift konferencije

za informatičare stvari poput marketinga, promocije Hrvatske, promocije Sada u Hrvatskoj imamo tri-četiri veće startup konferencije, ali i desetke manjih događanja vezanih uz startup. S obzirom na to da je 2009. bilo samo petšest projekata startupa, to smatram velikim uspjehom.

Postoje mišljenja da startup tvrtke, kako bi uspjele, moraju biti registrirane u SAD-u. Zašto je tako?

- To je samo djelomično točno, jer imamo izuzetno uspješnih startupova koji su registrirani u Hrvatskoj. Zbog toga što je u pravilu kod većine startupova posrijedi američko ulaganje, odnosno američki kapital, i zbog toga što je osnivanje takvih tvrtki u Americi prejednostavno - većina startupova registrirana je u SAD-u.

Jednostavno, financijerima je puno jednostavnije da je tvrtka tamo gdje su oni, ali nije na odmet ni

činjenica da im je tu poznato i zakonodavno i poslovno ozračje. Ne radi se tu o lokalpatriotizmu nego o praktičnim stvarima.

Možete li, osim svoje, izdvojiti neke u globalnim okvirima uspješne hrvatske startup tvrtke?

- Prije svega tu je osječki Farmer, tvrtka koja je razvila Farmeron, web

Na konferenciju dovodimo bogate i uspješne ljude.

Svatko tko se bavi poduzetništvom trebao bi doći aplikaciju za nadgledanje i analizu učinkovitosti u poljoprivredi, odnosno stočarstvu, namijenjenu malim i srednjim proizvođačima u poljoprivredi. Razvijaju alat koji će poljoprivrednicima omogućiti jednostavniji i pre-

gledniji uvid u učinkovitost same proizvodnje.

Ove godine razvijaju projekt vrijedan više od 2,2 milijuna dolara. Zatim, tu je prošlogodišnji pobjednik Shift Challengea – BellaBeat, bivši BabyWatch, trenutačno jedan od najvrućih startupova u Silicijskoj dolini. U Hrvatskoj imamo nekoliko vrlo uspješnih startupova vezanih uz Shift konferenciju, zatim nekoliko zagrebačkih tvrtki te niz manjih i vrlo potencijalnih startupova.

Je li teško osnovati startup tvrtku u Hrvatskoj?

- Procedura je jednaka kao i kod osnivanja druge tvrtke, što bi se trebalo pojednostaviti. Za startup tvrtke važno je i činjenica da su one samo u izuzetnim slučajevima konkurencija. Upravo suprotno, mi se međusobno podržavamo - a u Hrvatskoj se i osobno poznajemo.

hobi

tora – Y Combinatoru. Suosnivač je tvrtke Twich.tv koju Google, odnosno You Tube, kupuje za milijardu dolara. Frank Meehan iz

Londona jedan je od osnivača i generalni partner investicijskog fonda SparkLabs Global Ventures i partner u poznatom akceleratoru u sklopu SparkLabsa. Stan Schroeder je europski urednik poznatog portala Mashable, a djeluje iz Hrvatske. Grkinja Amalia Agathou, ključna osoba za društvene medije i marketing na nizozemskom portalu The Next Web, također je i direktorica organizacije Front Row I/O u sklopu londonskog modnog koledža, koja podu-

pire modno-tehnološke startupe. Semyon Dukach je novi generalni direktor bostonske podružniceTechstarsa, broj jedan startup akceleratora na svijetu.

Danac Rasmus Wiinstedt Tscherning je direktor danskog Centra za kulturu i iskustvenu ekonomiju, a također predsjeda Europskim savezom kreativne industrije. Christian Thaler Wolski je partner u Wellington Partnersu, a bave se investicijama i savjetovanjem poduzeća u ranim fazama razvoja.

doba robotizacije dr. Uroš Dujšin

R

oboti su došli na svijet kao literarno sredstvo kojim su pisci s početka prošlog stoljeća izražavali svoje nade i strahove u vezi s tehnologijom, otkako je doba automobila, telefona i zrakoplova ubrzalo tempo. U svom su naumu požnjeli izvanredan uspjeh, počevši od filma Fritza Langa Metropolis i Ja Robot Isaaca Asimova - pa sve do filmova poput Wall-E i Terminator te bezbroj drugih, u čemu su veoma dobro uspjeli. Otkako su s filmskih ekrana sišli u stvarni život, roboti su na početku bili malo razočaranje. Oni čine neke stvari koje ljudi sami ne mogu - primjerice, istražuju Mars - kao i mnoge stvari koje ljudi ne žele raditi, npr. deaktivirati zaostale bombe

Najvažnija lanjska vijest bila je ona da je Google kupio osam perspektivnih proizvođača robota ili čistiti podove; danas u svijetu ima oko 10 milijuna robota koji čiste sagove. Jednako su tako veoma korisni u proizvodnji.

No pokazalo se da je teško proizvesti pouzdane robote - naročito one od kojih se zahtijeva da rade izvan tvornica - a roboti su k tome prilično glupi.

Usprkos tome što fasciniraju ljude, još nisu ostavili značajnijeg traga u svijetu.

Sve sličniji ljudima No izgleda da će se to odsada promijeniti. Eksponencijalna krivulja rasta kapaciteta silikonskih čipova, digitalnih senzora i širokopojasne mreže komunikacija poboljšava robote jednako kao i sve vr-

ste drugih proizvoda. Pri tome su, ističe Economistov uvodničar, tri osnovna faktora u igri. Jedan je taj da su istraživanja i razvoj postali lakši. Novi standardi lagano prenose dobre ideje s jedne robotizirane platforme na drugu, a to znači da ih je stoga lakše i proizvesti.

Drugi su svakako investicije. Najvažnija lanjska

ke osnovice takvih stvari će biti nevidljive, no one neće samo oživjeti neživu okolinu. Oni će živjeti zajedno sa svojim gospodarima, obavljajući svakovrsne poslove i zadovoljavajući najraznovrsnije potrebe. Pomagat će u proizvodnji i prometu dobara, neki će skrbiti o starima i bolesnima i biti im društvo i razono-

vijest bila je ona da je Google kupio osam perspektivnih proizvođača robota.

Napokon, treći je faktor mašta. U proteklih nekoliko godina su inteligentni konstruktori pronašli načina da roboti mogu raditi kao pomoćnici pri snimanju filmova. Sve će više ljudi shvatiti kako se njihove osobine kao što su visoka preciznost, brze reakcije i neovisno kretanje mogu koristiti za rentabilno poslovanje; napokon će si neki od njih stvoriti masovna tržišta. Prije 10 godina bilo je teško zamisliti jednostavnog robota.

Danas ga možemo kupiti za 25.000 dolara.

da. Japanci su proizveli mladunče tuljana koji reagira na maženje i može razlikovati glasove - što će pomoći dementnim starcima. Što su roboti prisutniji, to će se više omogućiti rješavanje problema postavljenih u filmovima. Je li potrebno da se u ratovima uvijek bore ljudi koji se mogu sažaliti i ponuditi pomilovanje, a istodobno biti okrutniji od zahtjeva taktike? Je li važno dolazi li ljubaznost koju netko osjeća od stroja? Ljudima, poduzećima i vladama teško je voditi apstraktne rasprave o krajnjim ciljevima tehnoloških promjena. Velika spoznaja Asimova i drugova je u tome da je lakše postavljati pitanja kada je tehnologija personalizirana. Poput astronauta koji promatraju rodni im planet, tako i roboti mogu poslužiti ne samo kao radnici i partneri nego i kao stvaraoci novih perspektiva.

Robotsko mladunče tuljana Na kraju će sposobnosti robota biti priznate kao zajamčene. To će se očitovati u obliku automobila koji voze bez vozača ili pokretnih traka koje prevoze robu po bolnicama ili uredima. Robotič-

22 HRVATSKA & REGIJA

( 16 mlrd €

ukupna vrijednost investicije u Južni tok

Privredni vjesnik Broj 3831, 9. lipnja 2014.

( krajem 2015.

bilo je predviđeno da prvi plin stigne do Bugarske

Odluka Europske komisije o suspenziji izgradnje Južnog toka za Srbiju je loša vijest

Čežnja za Južnim tokom Ruski predsjednik Vladimir Putin je nekoliko dana prije suspenzije najavio moguću reviziju projekta Južni tok tako da prolazi samo kroz zemlje koje nisu članice EU-a Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

U

pravo kad su se ponovo zagrijale najave o početku izgradnje plinovoda Južni tok i u Srbiji obnovila nada da će ovaj projekt uskoro oživjeti domaću privredu, iz Bruxellesa je stigao hladan tuš: Europa zaustavlja Južni tok.

Prošloga tjedna Europska komisija donijela je odluku o suspenziji radova na izgradnji ruskog plinovoda na teritoriju Europske unije, a obrazloženje je stiglo iz kabineta europskog komesara za energetiku Günthera Oettingera: Južni tok nije u skladu s Trećim energetskim paketom i s europskim pravilima o konkurenciji, unutarnjem tržištu i javnim nabavama. Na Srbiju, koja je u statusu kandidata za članstvo u EU-u, sve se to odnosi jednako kao da je članica - jer je (isto kao i BiH) potpisnica europ-

skog Ugovora o energetskoj zajednici.

Glavni spor već u prve dvije runde pregovora Europske komisije i ruskog Gazproma kao investitora početkom ove godine izazvala je odredba u Trećem energetskom paketu o razdvajanju vlasništva od distribucije energije, što znači obvezu otvaranja plinovoda koji financira i gradi Rusija za protok plina drugih proizvođača.

Iako odluka EK-a izgleda principijelno, drugoj strani ipak nije prije toga dana mogućnost da

revidira svoj stav, što bez sumnje ukazuje na političku pozadinu cijele priče zbog ukrajinske krize.

Rusi su se nadali da će se pregovori nastaviti kako bi se došlo do kompromisa, o čemu je u Beogradu nekoliko dana prije suspenzije govorio i direktor sektora za međunarodne projekte kompanije Gazprom Aleksandar Siromjatin najavljujući početak radova na dionici plinovoda Južni tok u Srbiji već početkom srpnja.

Dionica je dugačka 422 kilometra, a iz Srbije su

planirani i odvojci za Republiku Srpsku i Hrvatsku u dužini od 158 kilometara.

Politika ipak jača Očekivanje da će ekonomija nadjačati politiku zasnivalo se i na tome što je Južni tok jedan od najvećih infrastrukturnih projekata na svijetu, kako ga je predstavio Siromjatin.

On je podsjetio da je ukupna dužina Južnog toka 2350 kilometara, da presijeca devet zemalja, ima pet dionica i osam kompresorskih stanica, od ko-

jih dvije u Srbiji. Ukupna investicija vrijedna je 16 milijardi eura, a samo dionica kroz Srbiju za koju je Gazprom spreman odobriti kredit Srbiji po povoljnim uvjetima vrijedna je dvije milijarde eura.

Bilo je predviđeno da već krajem 2015. godine prvi plin stigne po dnu Crnog mora do Bugarske, a da plinovod 2018. dostigne puni kapacitet od 63 milijarde kubika.

Ruski predsjednik Vladimir Putin nekoliko dana prije suspenzije najavio je moguću reviziju projekta Južni tok tako da prolazi samo kroz zemlje koje nisu članice EU-a. Zamoljen da poja-

sni ovu najavu, Siromjatin ju je samo potvrdio. “Imamo različite varijante trase plinovoda i ovisno o situaciji možemo izmijeniti trasu”, rekao je on. Čelnik Gazproma je ocijenio “kako je kriza u Ukrajini pokazala da smo napravili pravu stvar kada smo počeli realizaciju Južnog toka, jer ovaj plinovod ima za cilj diverzificirati pravce opskrbe Europe plinom, smanjiti rizike transporta tog energenta i podmiriti rast potražnje”.

On je naveo da su svi pripremni radovi, projekti i ekspertize već završene.

Odluka o suspenziji izgradnje Južnog toka za Srbiju je bila loša vijest.

Profesor ekonomije Jovan Ranković sažeo je prve reakcije u sljedećoj rečenici: “Nadamo se da ostale zemlje Europe neće prihvatiti odluku Europske komisije i da će se sagledati korist koju bi izgradnjom ovog projekta imala Europa, a samim time i Srbija”.

njima zaposlile 4000 radnika. Obujam razmjene roba i usluga dviju zemalja u 2013. godini premašio je milijardu eura i veći je za 4,4 posto nego 2012. godine. Izvoz iz Srbije u Sloveniju porastao je za 13 posto, dok je izvoz iz Slovenije u Srbiju rastao sporije, za 2,4 posto. Po-

voljan trend za Srbiju koja je prije krize imala veliki deficit u razmjeni sa Slovenijom nastavlja se i ove godine i u prva tri mjeseca razmjena je gotovo izbalansirana jer je srpski deficit pao na svega 700.000 eura. Srpske investicije u Sloveniji iznose 108 milijuna eura. (Lj.L.)

Dionica Južnog toka koja je trebala ići kroz Srbiju značila bi investiciju od dvije milijarde eura

Slovenski predsjednik Borut Pahor s gospodarstvenicima u prvom posjetu Srbiji

Beograd Ljubljani sve bliži Od stjecanja neovisnosti prvi posjet jednog slovenskog predsjednika Srbiji pokazao je da su sva sporna pitanja riješena, rane zacijeljene i da obje zemlje imaju i želju i interes produbljivati svoju suradnju.

Pored izraza prijateljstva, bliskosti i zahvalnosti koju je srpski predsjednik iskazao slovenskom zbog dragocjene pomoći Slovenije u nedavnim poplavama, namjeru da se

u kontinuitetu proširuje i privredna suradnja potvrdio je Poslovni forum Srbija-Slovenija.

Predsjednika Slovenije pratila je brojna gospodarska delegacija koju je dočekalo trostruko više srpskih gospodarstvenika.

Svima se u Privrednoj komori Srbije (PKS) obratio i Borut Pahor koji je komentirao posljedice europskih izbora za put Srbije u EU. On je ocijenio da su na tim izborima po-

bijedili oni koji ne podržavaju ni produbljivanje niti proširivanje EU-a, ali da bi Srbija mogla iz toga izvući i dobre strane i obaviti sve zadane transformacije prije svega u vlastitom interesu, ali možda i izbjeći neke odluke koje bi morala donijeti protivno svojim interesima u datom trenutku.

Slovenske investicije u Srbiju dosegnule su 1,4 milijarde eura, izjavio je predsjednik PKS-

a Željko Sertić i pozvao slovenske kompanije da nastave ulagati. On je naveo da razina ekonomske suradnje Srbije i Slovenije stalno raste i da je Slovenija među prvih 10 zemalja u ekonomskoj suradnji sa Srbijom. U Srbiji je prisutno 1500 slovenskih kompanija od kojih je aktivno 500, a zapošljavaju 35.000 ljudi. Slovenske kompanije su u Srbiji realizirale 16 velikih investicijskih projekata i na

23

www.privredni.hr Broj 3831, 9. lipnja 2014.

( 450 mil €

vrijedan Revozov projekt Edison

( 200 mil €

*vijesti

težak Notol 2 dosad najveća investicija Krke

Slovenske razvojne korelacije

Kod dobitaša stanuje kreativnost Najznačajniji slovenski dobitaši i zapošljavatelji – Lek, Krka, BSH i Danfoss Trata – vlasnici su trećine od ukupno 457 međunarodnih patenata registriranih u 2013. godini. Ta četiri poduzeća ostvarila su u prošloj poslovnoj godini 300 milijuna eura dobiti što je 73 posto ukupne dobiti u cijelom slovenskom gospodarstvu ostvarili giganti u energetici - Holding slovenske elektrarne, Dravske elektrarne i Nuklearka Krško, uz pridodane velike tvrtke kao što su Telekom, Simobil, Petrol, OMV Slovenija, Droga Kolinska i Savatech Kranj.

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

S

liku tmurnog stanja u Sloveniji, s malaksavanjem proizvodnje te stečajnim pomorom poduzeća i radnih mjesta, donekle rasvjetljava Novo Mesto. Grad u središtu Dolenjske poprište je dvaju velikih i za Sloveniju važnih investicijskih ciklusa. U Revozu završavaju najveći ulagački pothvat u povijesti poduzeća. Projekt Edison vrijedan 450 milijuna eura bit će završen do jeseni. Tada u Novom Mestu počinje serijska proizvodnja novog Twinga i Smarta s četiri sjedala.

Na drugoj strani Novog Mesta Krka gradi pogon za proizvodnju lijekova u tvrdom obliku. Notol 2, dosad najveća investicija Krke, stajat će 200 milijuna eura. Dolenjski farmaceut gradi i novu tvornicu u Ruskoj federaciji, KrkaRus 2 godišnjeg kapaciteta 1,8 milijardi kapsula i tableta. Prva faza vrijedna 95 milijuna eura završena

je u srpnju prošle godine.

Cijeli ciklus stajat će 135 milijuna eura i njime Krka prerasta u “domaćeg” farmaceuta na velikom ruskom tržištu. U zaključnoj fazi također je i gradnja kompleksa za proizvodnju farmaceutskih komponenti u Krškom procijenjena na 85 milijuna eura.

Ulagački impulsi iz Novog Mesta imaju cijeli niz pozitivnih učinaka na

užu okolinu te na ukupno slovensko gospodarstvo.

Skupina Krka zapošljavala je u ožujku 10.178 radnika, od toga 52 posto u inozemstvu. Krka, nadalje, čvrsto drži prvo mjesto na ljestvici 300 vodećih slovenskih tvrtki po dobiti. Njenih 164,6 milijuna eura dobiti i 88,8 milijuna eura srodne farmaceutske tvrtke Lek premašuju dobit koju su u zbroju

Povezanost inovacija i dobiti Najznačajnija poduzeća po dobiti nisu takvima postala slučajno. U dobitaškim tvrtkama stanuje kreativnost. Lek, BSH, Krka i Danfoss, vlasnici su trećine svih od ukupno 457 međunarodnih patenata i patentnih prijava registriranih u 2013. godini.

Koliko su važne inovacije kao supstrat za uzgoj dobiti, pokazuje analiza desetgodišnjih inovacijskih aktivnosti u Sloveniji. U tom vremenu slovenski inovatori prijavili su 4718 međunarodnih patenata. Čak trećina takvih patenata (1532) imaju potpis četiri proizvodne tvrtke s vrha najnovije dobitaške tablice.

Lek je patentni predvodnik. Dao je 768 patenata.

Slijedi proizvođač malih kućanskih aparata BSH sa 403 patenta. Kreativci Krke obogatili su slovensku zbirku sa 332 patenta. Doprinos Danfoss Trate je 29 patenata. Ta četiri poduzeća koja prednjače u patentima i inovacijama ostvarila su u prošloj poslovnoj godini 300 milijuna eura dobiti što je 73 posto ukupne dobiti u cijelom slovenskom gospodarstvu. Uz analizu o povezanosti inovacija i dobiti valja podsjetiti na neke inozemne studi-

U 10 godina slovenski inovatori prijavili su 4718 međunarodnih patenata je koje su pokazale da je mogućnost preživljavanja malog i srednjeg poduzeće upola veća posjeduje li tvrtka patent, a još veća je mogućnost preživljavanja ako ima u vlasništvu i jedan međunarodni patent.

Ključ za nezaposlenost Tvrtke koje investiraju, a posvećene su i inoviranju, u pravilu i zapošljavaju. Znakovit primjer takve uvjetovanosti je tvrtka BSH. Mala tvornica u Nazarju koju je Gorenje svojedobno prodalo kao neperspektivnu, lani je zaposlila 200 novih radnika tako da se s ukupno 1279 ljudi ubraja među veće poslodavce u Sloveniji. Lek je također lani otvorio vrata za 200 novih radnika. To su bila dva najveća zaposlitelja u Sloveniji prošle godine – svakako premala kao kompenzacija za tvrt-

ke u kojima se zaposlenost ubrzano topi. Stečajni upravitelj AHA Mure podijelio je u desetak dana 1500 otkaza. Telekom Slovenija smanjio je zaposlenost za 14,2 posto, Sava turizam za 12,6 i Slovenske željeznice za 15,4 posto. U Gospodarskoj zbornici Slovenije na velikom skupu prošli tjedan pokušali su donekle razbistriti poglede o mogućnostima novog zapošljavanja. Nisu pronašli ključ za zapošljavanje, ali su naznačili gdje i kako podmazati zahrđala vrata koja se teško

otvaraju tražiteljima posla. Na skupu je istaknuto da jedna milijarda eura novog izvoza može dati 10.000 novih radnih mjesta. Turizam može također zaposliti 10.000 ljudi. Jednako toliko radnih mjesta može otvoriti posao na obnovi energetski zapuštenih zgrada. U svijet rada može se relativno brzo vratiti nekoliko desetaka tisuća ljudi. Za to, pak, treba stvoriti određene uvjete, prije svega rasteretiti Sloveniju birokratskih prepreka te stvoriti stabilniji gospodarski i politički okoliš.

Poboljšanje likvidnosti HSE-a Zbog financijskih poteškoća izazvanih gradnjom sve skuplje TE Šoštanj (VI. blok), Holding slovenskih elektrarn (HSE) sprema se prodati dio HESS-a koji ima suvlasništvo u Gen energiji. Riječ je o opcijskoj prodaji u kojoj HSE zadržava pravo otkupa prodanog udjela.

Takav rasplet bio bi moguć u slučaju da HSE dobije iz BiH povrat 760 milijuna eura svojedobnog ulaganja u rudnik i TE Ugljevik. HSE razmišlja i o prodaji onih društava u vlasništvu Ugljenokopa Velenje za koje smatra da rudarima nisu potrebna.

Sporan zajednički reprogram Nadzornici Mercatora potvrdili su šestgodišnji samostalni reprogram kredita. Još je neizvjestan zajednički reprogram obveza Mercatora i Agrokora o kojem ovisi prodaja Mercatora hrvatskom trgovcu. Sporazum o restrukturiranju zajedničkih dugova trebao je biti potpisan do 31. svibnja, ali to se nije dogodilo. Da su banke ispunile svoj dio obveza, Agrokor bi mogao odstupiti od kupnje samo uz plaćanje ugovorne kazne koja iznosi 15 posto kupnine. Bonus nekažnjenog odustajanja ovako vrijedi do 12. lipnja.

Manje hrane u smeću Slovenija je pola godine prije roka što ga je odredio EU promijenila pravilnik o označavanju prehrambenih proizvoda. Za tjedan dana počinje primjenjivati pravilnik u kojem je oznaka “upotrebljivo do” izmijenjena u odredbu “upotrebljivo najmanje do”. Blaža formulacija odredbe o upotrebljivosti hrane trebala bi potaknuti potrošače da ne bacaju ispravne proizvode u smeće.

24 TURIZAM *vijesti Pokrenuta web stranica www.sharecroatia.hr U sklopu promotivne kampanje Visit Croatia.

Share Croatia. proteklog je tjedna zaživjela i zasebna web stranica Hrvatske turističke zajednice www. sharecroatia.hr koja prenosi foto i video trenutke turista u Hrvatskoj objavljene na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i Vine. Kampanju je, nakon provedenog pozivnog natječaja, izradila marketinška agencija BBDO iz Zagreba, a temelji se na ideji dijeljenja iskustava koja su turisti imali na svojim putovanjima po Hrvatskoj.

Priznanje za izvrsnost Hotel Sol Garden Istra iz sastava turističke tvrtke Istraturist dobio je nagradu Travellers’ Choice za 2014. godinu u kategoriji 10 najboljih obiteljskih hotela u Hrvatskoj, dok je čak šest objekata Istraturista nagrađeno prestižnim certifikatom izvrsnosti jednog od vodećih svjetskih web portala za putovanja Trip Advisor. Certifikat izvrsnosti ove su godine dobili Istraturistovi hoteli Sol Umag, Sol Garden Istra, Meliá Coral i Sol Aurora, apartmansko naselje Sol Amfora te turističko naselje Meliá Istrian Villas.

Festival Ultra Europe

Split će i ovoga ljeta biti nezaobilazna destinacija za sve ljubitelje elektronske glazbe jer se tamo od 11. do 13. srpnja održava Festival Ultra Europe.

Prošlogodišnje prvo izdanje tog festivala uvršteno je u top 10 glazbenih festivala u Europi. Uz još više izvođača, novost ovogodišnjeg izdanja je dodatni festivalski dan, zbog kojeg organizatori očekuju 30 posto više posjetitelja nego prošle godine.

Privredni vjesnik Broj 3831, 9. lipnja 2014.

( već 15 godina

održava se vinarska manifestacija Urbanovo

Tradicionalno 15. Urbanovo u županiji Zrinskih

Bajkoviti okusi Međimurja Na Vinskom balu koji se održava u kuriji Terbotz svečano se i ceremonijalno otvara prva boca pušipela lanjske berbe. Riječ je o najbolje ocijenjenom pušipelu i za svakog je vinara čast da se njegovim vinom označi početak izlaska na tržište Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

J

edna od najvećih gospodarskoturističkih manifestacija sjeverozapadne Hrvatske - Urbanovo održava se potkraj svibnja u Međimurju, a ove je godine obilježena njena 15. godišnjica. Urbanovo se sastoji od nekoliko dijelova: Festivala pušipela (autohtone međimurske sorte vinove loze koja se još može pronaći u nekim dijelovima Slovenije i Austrije), Dana otvorenih podruma koji se obilježavaju u dvadesetak vinskih podruma i kušaonica vina te blagdana Svetog Urbana uz Vinski bal u kuriji Terbotz. Na tom se balu svečano i ceremonijalno otvara prva boca pušipela lanjske berbe. Riječ je o najbolje ocijenjenom pušipelu i za svakog je vinara čast da se upravo njegovim vinom označi početak izlaska na tržište. Festival pušipela kao sajam vinarske i vinogradarske opreme u regiji prepoznat je kao izvrsna platforma za promociju kulture pijenja raznih vrsta vina, ali i autohtonog vina pušipela.

Upravo na tu vrstu vinove loze otpada 30 posto od ukupnih vinogradarskih površina u Međimurju.

Poznato črno ulje Uporedo s organizacijom Urbanova, razvijala se i autohtona enogastronomska priča toga dijela Hrvatske kroz projekt Bajkoviti okusi Međimurja.

“Ideju nastojimo prezentirati izvan granica naše županije te tako predstaviti spoj hrane i vina. Me-

đimurje je poznato po autohtonim jelima poput pretepene juhe, tenfanog kunića ili međimurske gibanice, a svim se tim jelima prilagođavaju i određene vrste vina”, rekao je Rudi Grula, voditelj ureda Turističke zajednice Međimurske županije. No, ono po čemu je Međimurje nadaleko poznato zasigurno je tzv. črno ulje - kvalitetno bučino ulje koje se dobiva hladnim prešanjem pri čemu temperatura ne prelazi 27 stupnjeva Celzija. U Međimurskoj županiji proizvodnjom takvog bučinog ulja bavi se desetak proizvođača. Grula je istaknuo kako je črno ulje u postupku zaštite podrijetla upravo kao i meso z tiblice i sir turoš (koji se izrađuje od svježeg kravljeg mlijeka s dodatkom paprike, a formira se u oblik stošca).

U zadnje vrijeme u Međimurju se sve više ljudi počinje baviti vinarstvom i vinogradarstvom,

a jedan od uspješnih poduzetničkih primjera je i vinarija Kerman. Iako je vlasnik te vinarije Zvonko Kerman bio pionir u Hrvatskoj u uvođenju kabelske televizije, ljubav prema prirodi bila je jača od elektronike i telekomunikacija, a vinogradarska tradicija u obitelji Kerman prenosila se generacijama, pa je tako 1992. godine zasadio prvi vinograd.

Kada se hobi pretvori u posao “Ispočetka je to bio samo hobi, no ubrzo se ljubav prema vinovoj lozi pretvorila u ozbiljan posao.

Danas se naši vinogradi prostiru na pet hektara površine u Svetom Urbanu te na Martinovskom vrhu u prekrasnom brdovitom dijelu zelenog Međimurja”, rekao je Kerman. Njegov trud i ljubav prema vinu u proteklim su godinama nagrađeni brojnim medaljama i priznanjima na izložbama vina

diljem Hrvatske. U južnom dijelu Štrigove nalazi se vinarija Tomšić koja označava početak međimurske vinske ceste. Obitelj Tomšić proizvodnjom vina bavi se već 30 godina, a trenutačno u svojoj vinariji zapošljavaju tri radnika i 10 sezonaca. U novi vinski podrum prije dvije godine uložili su dva milijuna kuna. Vinogradi se prostiru na sedam hektara vlastitih i još se-

Vinari iz međimurskog kraja sve se više okreću i ponudi smještaja za turiste dam hektara vinograda u otkupu. Danas proizvode oko 70.000 litara raznih sorti, uglavnom bijelih vina, te opskrbljuju više od 50 ugostiteljskih objekata.

“U proizvodnji vina uvijek treba učiti i raditi na unapređenju kvalitete.

No, želja nam je okrenuti se i turizmu i uz enogastro ponudu našim gostima ponuditi smještaj”, istaknuo je Alojz Tomšić, vlasnik vinarije Tomšić.

Već su počeli graditi apartmane, pa se nada da će do jeseni dovršiti apartman i sobe s ukupno osam ležajeva. U budućnosti bi željeli povećati broj kreveta na 25.

I obitelj Horvat vinogradarstvom se počela baviti prije četrdesetak godina, a 1998. su dobili oznaku zemljopisnog podrijetla za svoja vina.

Vlasnik vinarije Horvat Vladimir Horvat, kao i njegov kolega Zvonko Kerman, nije se oduvijek bavio vinogradarstvom i vinarstvom. Radio je u građevinskoj tvrtki, a vinarstvu se posve profesionalno okrenuo nakon što je 2000. godine ostao bez radnog mjesta. I on će se, kaže, baviti i turizmom, te njegova obitelj planira sagraditi 12 soba za smještaj gostiju.

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3831, 9. lipnja 2014.

“ Država je fiskalizaciju uvela gotovo preko noći. No kada poduzetnici žele

*vijesti

od države da uvede neku uslugu koja će im olakšati poslovanje, na to se može čekati godinama.

Petar Lovrić, predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika u HUP-u

”

10. SAP Forum

Bitno je prenijeti znanje, a ne samo rješenje Neka rješenja koja pridonose boljoj učinkovitosti poslovanja ili proizvodnih procesa često su skupa te tako nepristupačna mnogim malim i srednjim tvrtkama Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

I

nformacijske i komunikacijske tehnologije danas se nalaze u gotovo svim porama poslovanja. Stoga je ICT jedan od ključnih čimbenika rasta u onim tvrtkama koje su na vrijeme prepoznale prednosti korištenja proizvoda i usluga koje dolaze iz tog sektora.

Međutim, neka rješenja koja pridonose boljoj učinkovitosti poslovanja ili proizvodnih procesa često su skupa i zato nepristupačna mnogim malim i srednjim tvrtkama koje čine više od 99 posto ukupnih poduzetnika u nas.

Petar Lovrić, predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, na gospodarskom panelu Sinergijom ICTa i gospodarstva stvarati inovacije gospodarske održivosti i razvoja, koji je organiziran u sklopu

10. konferencije SAP Forum, istaknuo je kako bi stoga bilo dobro da se IT sektor pokuša još više približiti malim poduzetnici-

U sve sfere poslovanja uvodimo ili smo već uveli IT rješenja, kaže Zoran Stanković iz Atlantic Grupe ma. A to bi mogao učiniti jeftinijim i brzim rješenjima te jednostavnijim rječnikom, smatra Lovrić. Također, nastavio je, država bi uspostavom nekih ICT usluga mogla olakšati poduzetničku svakodnevicu.

“Država je fiskalizaciju uvela gotovo preko noći.

No kada poduzetnici žele od države da uvede neku uslugu koja će im olakšati poslovanje, na to se može čekati godinama”, napomenuo je dodajući kako ICT nije doveo do otuđivanja ljudi, kako mno-

gi misle. “Bit je u tome da IT nisu samo rješenja.

On, naime, na zaposlenike mora prenositi i znanje”, ustvrdio je.

Dugoročna ulaganja Zoran Stanković, potpredsjednik za financije u Atlantic Grupi, naglasio je kako u IT odjelu ove

Najbolji ICT novinari Tijekom zagrebačkog SAP Foruma, Hrvatsko novinarsko društvo i Zbor informatičkih novinara HND-a proglasili su najbolje ICT novinare. Informatičkim novinarom godine proglašen je Dražen Tomić, glavni urednik portala ICT Business Info. Dobitnica nagrade u kategoriji najbolji novinarski uradak je Tanja Ivančić Belošević iz Večernjeg lista, dok je dobitnik godišnje nagrade u kategoriji najbolji urednički uradak Oleg Maštruko, urednik mjesečnika Mreža. Nagrada SAP ICT Journalist Prize Božo Težak dodjeljuje se od 2001. godine.

kompanije radi više od 60 osoba. “U sve sfere našeg poslovanja uvodimo ili smo već uveli IT rješenja - u mobilnoj prodaji, nabavi, planiranju, administraciji, ljudskim resursima...”, kazao je.

Božo Čerkez, član Uprave Belja, istaknuo je kako su ulaganja u IT često skupa, ali nužna. Na njih treba gledati kao na ostala dugoročna ulaganja. “Danas se tehnologija ne može zaobići. Jer u poslovanju se traži brzina te točne i mnoge različite informacije”, istaknuo je Čerkez.

Inače, konferencija SAP Forum pod sloganom Inovacije za jednostavnost poslovanja, okupila je više od 400 gospodarstvenika. Ovaj poslovno-tehnološki događaj u cijelosti je bio posvećen inovacijama koje pomažu tvrtkama ostvariti napredak i uz pomoć tehnološki unaprijeđenih rješenja stvaraju nove poslovne potencijale.

Hrvatski Telekom

Zagreb dobio moderan data centar

Hrvatski Telekom u Zagrebu je otvorio podatkovni centar, u koji je uloženo 62,5 milijuna kuna.

Ovaj vrlo zahtjevan projekt realiziran je u suradnji Hrvatskog Telekoma i Grupe Končar, koja je izgradila energetsku in-

frastrukturu centra. Data centar korisnicima nudi smještaj, daljinsko praćenje i upravljanje ICT infrastrukturom, što omogućava uštede u poslovanju te optimalan rad opreme.

“Izgradnja Data centra jedna je od najvećih investicija Hrvatskog Telekoma u strateški važan ICT sektor”, izjavio je predsjednik Uprave Hrvatskog Telekoma Davor Tomašković.

“Tijekom 2014. investirat ćemo više od milijardu kuna te dodatno potvrditi poziciju jednog od važnih pokretača razvoja hrvatskog gospodarstva. Uz vodeću ulogu na području telekom usluga u Hrvatskoj, HT već nekoliko godina ostvaruje značajne rezultate u ICT segmentu, u kojem su prihodi prošle godine povećani za čak 25 posto u odnosu na godinu ra-

nije”, istaknuo je dodavši kako je upravo ICT ponuda jedan od ključnih proizvoda s kojima planiraju daljnje širenje poslovanja u regiji i povećanje izvoza svojih proizvoda i usluga.

Na otvaranju centra bio je i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak koji je naglasio da je ICT jedna od strateških industrija u Hrvatskoj.

(B.O.)

Predavanje o crowdfundingu Jeff Lynn, osnivač platforme za investiranje Seedrs, održao je predavanje u Zagrebačkom inkubatoru poduzetništva (ZIP).

Naglasak predavanja bio je na crowdfundingu i kako ulagati u startupe u Hrvatskoj i Jugoistočnoj Europi. Seedrs je pokrenut sredinom 2012., te su do danas putem ove platforme uspješno financirane mnoge kampanje. Kroz nju je i ZIP u samo 12 dana skupio traženi iznos od 50.000 funti. A timove u koje će se investirati dio sakupljenog novca ZIP će izabrati u jesen.

15 godina inovacija Vipnet je kao jedan od prvih operatora demonstrirao tehnologiju virtualizacije mrežnih funkcija (NFV). “Vipnet je razvoj i uspjeh na tržištu bazirao na inovacijama. U godinama koje dolaze tehnologija virtualizacije mrežnih funkcija umnogome će promijeniti izgled Vipnetove arhitekture mreže i omogućiti bržu i efikasniju implementaciju novih funkcionalnosti za korisnike”, izjavio je Mladen Pejković, predsjednik Uprave Vipneta.

Priznanje za Combis Regionalni sistem integrator Combis osvojio je nagradu Microsoft Country Partner of the Year 2014 for Croatia, priznanje američke kompanije za izvanredan rad te kvalitetnu i uspješnu suradnju u Hrvatskoj. Nagrada pokazuje da je Combis ostvario učinkovitu suradnju s Microsoftovim timom u Hrvatskoj, te se iskazao u inovativnosti, čime je povećao zadovoljstvo postojećih i zadobio nove korisnike. Nagrada će predstavnicima Combisa biti uručena na Svjetskoj partnerskoj konferenciji Microsofta sredinom srpnja u Washingtonu.

26 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Piper Kerman Narančasta je nova crna Naklada Ljevak

Piper Kerman je prije 10 godina dostavila kovčeg pun drogeraške love. Osuđena na 15 mjeseci u zatvoru u Danburyju, u Connecticutu, dobrostojeća diplomantica koledža Smith postaje zatvorenicom #11187-424. Od kada su je prvi put tražili da se skine gola kako bi je temeljito pretresli, pa sve do izlaska iz zatvora, ona uči kako se kretati kroz taj svijet, prepun strogo provođenih rituala i nasumičnih pravila, gdje ne postoje utvrđene granice u nelagodnoj vezi između zatvorenika i čuvara.

John Grisham Theodore Boone: dječak odvjetnik Algoritam

U gradiću Strattenburgu ima mnogo odvjetnika, a premda mu je samo 13 godina, Theodore Boone smatra se jednim od njih. Poznaje svakog suca, policajca i sudskog službenika, a vrlo dobro poznaje i zakon. San mu je postati veliki parničar, odvjetnik koji će život provesti u sudnici. Budući da zna svašta – možda i previše – odjednom se zatječe u žarištu senzacionalnog suđenja za ubojstvo. Hladnokrvni ubojica mogao bi biti oslobođen, a jedino Theo zna istinu. Na kocki je mnogo toga, ali Theo neće stati dok se pravda ne zadovolji.

Peter Zuckerman, Amanda Padoan Pokopani na nebu Domaće Fino

Prvog kolovoza 2008. odlomljeni serak na padinama K2 potrgao je fiksnu užad nužnu za siguran silazak s planine i pri tome ubio nekoliko penjača, a u škripac doveo nekolicinu drugih ostavivši ih bez osiguranja u Zoni smrti, iznad zlokobnog Uskog grla. U pokušaju uspona i silaska s planine poginulo je 11 osoba, a preživjeli su se vratili kući s traumatičnim iskustvom. Među preživjelima su bili i Chhiring Dorje Sherpa i Pasang Lama, dva nepalska penjača, a ova knjiga donosi njihovu priču.

Louis de Wohl Opsada neba Verbum

Katarina, kći sijenskog bojadisara iz 14. stoljeća, u ranoj se mladosti posvetila Kristu. U to vrijeme papa je živio u Avignonu, a Katarina ga je uvjerila da se vrati u Rim. Talijanski gradovi-države međusobno su ratovali, a Katarina ih je obuzdala. Bilo je to i vrijeme kuge, a Katarina je služila i spašavala živote. Činila je čudesa, primila stigme i okupila oko sebe mnoštvo pobožnih muškaraca i žena. Svetica koja nije htjela pustiti Gospodina Boga na miru doista je opsjedala nebo – i promijenila lice svijeta.

David Michie Dalaj Lamina mačka Planetopija

Izgladnjelom i ozlijeđenom mačetu novi dom je pružio Dalaj Lama. Kroz svoje zabavne i mudre komentare, ono nas upoznaje s budizmom, meditacijom, svjesnošću i suosjećanjem. Upoznat ćemo svakodnevicu i život duhovnog vođe viđene očima mačića koji ima pristup u svaku prostoriju i na svaku audijenciju. Saznat ćemo kako pronaći smisao, prave vrijednosti i spokoj u ovom užurbanom svijetu te naučiti ponešto i o tome što je zajedničko ljudima i životinjama te kolika je moć dobre karme.

Privredni vjesnik Broj 3831, 9. lipnja 2014.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Smole

Scott Bader, Zagreb, w w w. s c o t t b a d e r. c o m .

Tvrtka proizvodi i plasira poliesterske, vinilesterske, alkidne i akrilne smole i slične proizvode. Proizvodi se primjenjuju u proizvodnji jahti i brodova, građevinarstvu, proizvodnji poliesterskih cjevovoda, dijelova za vjetroelektrane, sanitarije, proizvodnji boja i lakova, grafičkoj industriji, industriji tekstila i namještaja. Zemlje interesa: Europa, Rusija, Kazahstan, Azerbajdžan, Kirgistan, Latvija, Litva, Moldavija, Tadžikistan, Turkmenistan, Ukrajina, Uzbekistan, Afrika. Kontakt: Ružica Geceg, rgeceg@scottbader.hr, +385 1 2406440.

Dizalice

Brodosplit dizalice, Split, www.brodosplit.hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom uređaja za dizanje i prenošenje; održavanjem, servisiranjem i rekonstrukcijom uređaja za dizanje i prenošenje; proizvodnjom metalnih konstrukcija; tehničkim ispitivanjem i analizom; arhitektonskom djelatnošću i inženjerstvom te tehničkim savjetovanjem.

Nude svoje usluge. Kontakt: Nelson Borovina,

nelson.borovina@dizalice.brodosplit.hr, +385 21 322660.

Ulaganje

Pilana T4, Kuršanec.

Tvrtka traži strateškog partnera za prodaju drvenih vrtnih i vikend kuća, te ulagača u proizvodnju istog ili sličnih proizvoda.

Kontakt: Dalibor Tasić, pilana.t4@gmail.com, 099 783 91 78.

Kotlovi i energetska postrojenja

TPK-EPO proizvodnja, Zagreb, www.tpk-epo.hr.

Tvrtka se bavi proizvodnjom kotlovskih, energetskih i procesnih postrojenja. Zemlje interesa: EU, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Makedonija. Kontakt: Anita Gulin, info@tpk-epo.hr, +385 1 2406050.

CNC zavarivanje i rezanje

Marti sun protection systems, Prelog, www. marti.hr. Tvrtka nudi usluge CNC rezanja HI Focus tehnologijom, zavarivanja pozicija robotom za zavarivanje, CNC probijanja/ izvlačenja limova, tokarenja, glodanja i plastificiranja. Zemlje interesa: Slovenija, Mađarska, Hrvatska, Austrija, Njemačka, Švicarska. Kontakt: Valentina Zadravec, mar-

keting@marti.hr, +385 40 648103.

Kartice s magnetnim zapisom

Augustini, Zagreb, www. augustini.hr. Tiskara Augustini proizvodi razne vrste kartica sa zapisom na magnetskoj traci. Kontakt: Ivan Augustinov, augustini@augustini.hr, +385 1 6608888.

Biološko pročišćavanje otpada

Interplan, Karlovac, www.interplan.hr. Tvrtka projektira, izrađuje, montira i pušta u rad uređaje za biološko pročišćavanje otpadnih voda kapaciteta od tri do 100.000 priključenih osoba. Kontakt: Žarko Rajer, interplan@ interplan.hr, +385 47 600308.

Sustavi za nadzor građevina

Digitexx Data Systems, Skopje, Makedonija, www.digitexx.com. Tvrtka se bavi dizajniranjem Structural health monitoring sustava (nadzor građevina) za različite aplikacije, od privremenog nadzora i strukturne analize prilikom građenja mostova do strukturnog nadzora za nebodere.

Kontakt: Jasmina Lukanova, jasmina.lukanova@ digitexx.com, +389 2 3109262.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Alkoholna pića

Nacionalni park Plitvička jezera nabavlja alkoholna pića. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 2,9 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 17. srpnja.

Sanitetska vozila

Zavod za hitnu medicinu Vukovarsko-srijemske županije nabavlja sanitetska vozila. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 512.000 kuna.

Rok dostave ponuda je 24. lipnja.

Drveni kesten stupovi

Hrvatska elektroprivreda nabavlja drvene kesten stupove. Procijenjena vrijednost nabave iznosi četiri milijuna kuna. Rok dostave ponuda za oba nadmetanja je 14. srpnja.

Posude za sakupljanje otpada

Općina Ivankovo nabavlja posude za prikupljanje otpada. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 395.850 kuna. Rok dostave ponuda je 18. lipnja.

Regija Izgradnja javne rasvjete

Zavod za prostorno uređenje Bihać nabavlja radove na izgradnji javne rasvjete. Rok dostave ponuda je 3. srpnja.

retnih i putničkih vozila. Rok dostave ponuda je 30. lipnja.

Vozila

Opština Ulcinj nabavlja vozila. Rok dostave ponuda je 16. srpnja.

Usluge pranja i kemijskog čišćenja

Crnogorsko narodno pozorište nabavlja usluge pranja i kemijskog čišćenja. Rok dostave ponuda je 16. lipnja.

Gorivo

Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a nabavlja gorivo. Rok dostave ponuda je 14. srpnja.

Održavanje teretnih i putničkih vozila

Pošte Srpske nabavljaju usluge održavanja te-

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

27

www.privredni.hr Broj 3831, 9. lipnja 2014.

Sajamski vodič

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Dani vina Vivodina

Ponovno ovrhe kuća Zgrada, ukupne površine 533 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 359.444 kune, nalazi se na adresi J.J.Strossmayera 14, Valpovo u Osječko-baranjskoj županiji, prodaje se na dražbi 12. lipnja u 10 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Zagrebačka 2, soba broj 6. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Kuća, ukupne površine 381,24 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 102.741 kunu, nalazi se na adresi Kalvarija 83 u Pakracu u Požeško-slavonskoj županiji, prodaje se na dražbi 12. lipnja u 13 sati na Općinskom sudu u Daruvaru, Stalna služba u Pakracu, soba broj 8. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi pet posto od utvrđene vrijednosti.

Oranica, ukupne površine 810 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 106.883 kune, nalazi se na adresi Mrzlo polje u Petrinji, prodaje se na dražbi 13. lipnja u 9 sati na Općinskom sudu u Sisku, Trg Ljudevita Posavskog 5, soba broj 21. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti.

Kuća s tri gospodarska objekta, dvorištem i oranicom, ukupne površine 3.837,58 četvornih metara, nalazi se u Virovitici, prodaje se na dražbi 13. lipnja u 9 sati na Općinskom sudu u Virovitici, Masarykova 8, I. kat, soba 11a. Jamčevina iznosi 50.000 kuna.

Kuća, ukupne površine 579,06 četvornih metara, ukupne vrijednosti

180.862 kune, nalazi se na adresi Josipa Kucela 3, Virje u Koprivničko-križevačkoj županiji, prodaje se na dražbi 13. lipnja u 10,30 sati na Općinskom sudu u Koprivnici, soba broj 32/ II. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Stambeno-poslovna kuća, dvorište i oranica, ukupne površine 827,22 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 141.016 kuna, nalazi se na adresi Stubička 86/a, Zaprešić, prodaje se na dražbi 13. lipnja u 14 sati na Općinskom sudu u Zaprešiću, Trg žrtava fašizma 1, soba broj 31/II. Nekretnina se ne može prodati bez ograničenja najniže cijene u odnosu na utvrđenu vrijednost.

Oranica i livada, ukupne površine 44.556 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 70.845 kuna, nalazi se u naselju Mali Zdenci, Grubišno polje u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, prodaje se na dražbi 15. lipnja u 13,15 sati na Općinskom sudu u Daruvaru, Stjepana Radića 27, soba broj 9. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine.

Kuća i dvorište, ukupne površine 1032 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 269.730 kuna, nalazi se na adresi Braće Radića 48 u naselju Sibinj u Brodsko-posavskoj županiji, prodaje se na dražbi 16. lipnja u 8 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Trg pobjede bb, soba broj 36/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od procijenjene vrijednosti.

Zgrada dvorišni objekt, ukupne površine 147 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 294.000 kuna, nalazi se u Glini u Sisačko-moslavačkoj županiji, prodaje se na dražbi 16. lipnja u 8,30 sati na Općinskom sudu u Glini, Trg bana Josipa Jelačića 5, soba broj 13/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti nekretnine, a jamčevina iznosi 10 posto od njene vrijednosti.

Stan, ukupne površine 45,35 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 213.232 kune, nalazi se u Sisku, prodaje se na dražbi 16. lipnja u 9 sati na Općinskom sudu u Sisku, Trg Ljudevita Posavskog 5, soba broj 21. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto njene vrijednosti.

Kuća i dvorište, ukupne površine 333 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 266.472 kune nalazi se na Trgu bana Jelačića u Varaždinu, prodaje se na dražbi 16. lipnja u 9 sati na Općinskom sudu u Varaždinu, soba broj 104/I. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Kuća i dvorište, ukupne površine 225 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 562.213 kuna, nalazi se na adresi II. Ravnice 8 u Zagrebu, prodaje se na dražbi 16. lipnja u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba 129/I. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

od 12. do 15. lipnja, Vivodina

Riječ je o međunarodnoj poljoprivredno-turističkoj manifestaciji koja se održava 22. put. Osim izložbe bogate vinske ponude, uključuje i brojne zabavne sadržaje te karakterističnu gastronomsku ponudu toga kraja. Ove će godine iznova okupiti vinare ozaljskovivodinskog kraja te njihove goste iz Slovenije.

Gator fest

Festival dobrog vina 13. i 14. lipnja, Beli Manastir, Kneževi Vinogradi, Zmajevac

Gator fest novi je inovativni festival koji naglasak stavlja na vino, kulturu i umjetnost u ozračju dobre zabave, gastronomije, običaja i povijesti. Festival će se održavati na raznim lokacijama u Općini Kneževi Vinogradi. U dva dana posjetitelji će moći poslušati priče baranjskih vinara te će imati priliku prisustvovati koncertima, izložbama, zmajadi, raznovrsnim radionicama i sajmu vina.

Art fest

Sajam kreativnih umjetnika od 13. do 15. lipnja, Zagreb

Sajam kreativnih umjetnika Art fest ove se godine održava treći put. Kreativni umjetnici iz svih krajeva Hrvatske opet će pokazati svoja jedinstvena umijeća u Westgate Shopping Cityju. Prekrasne multipraktične rukotvorine, unikatne torbice i ručno rađeni nakit samo su dio bogatog programa Art festa u organizaciji Sweet Art Curica i Westgatea.

MESAP 2014

Međunarodni sajam poduzetništva od 13. do 15. lipnja, Nedelišće

MESAP 2014 središnji je poslovni događaj za poduzetnike i obrtnike u široj regiji koja, uz Hrvatsku, obuhvaća Sloveniju, Mađarsku, Austriju, Njemačku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Italiju. U okviru MESAP-a organizirani su 16. međunarodni sajam poduzetništva i 12. sajam vina i vinarske opreme. Predviđeno je više stručnih skupova vezanih uz razvoj poduzetništva i obrta, a jedna od tema bit će i jačanje regionalne suradnje.

All Energy Expo

Specijalizirani sajam energetike, tržišta energije, elektrostrojarstva, industrijske automatizacije, elektronike, računalnih i inteligentnih sustava od 16. do 18. lipnja, Zagreb

Prvo izdanje ovoga specijaliziranog sajma energetike održat će se u Hypo Centru. Područja sajma su energetika (s posebnim naglaskom na naftu, plin te proizvodnju električne energije iz svih izvora), tržište energije, elektroenergetika, elektrostrojarstvo, industrijska automatizacija, elektronika, računalni i inteligentni sustavi. Na sajamskom dijelu očekuje se debitiranje nekih od najnovijih tehnologija u području energetike.

Podatke sakupili: www.sajmovi.eu

www.privredni.hr

28 PV REPORT

Privredni vjesnik Broj 3831, 9. lipnja 2014.

PV MJESEČNI REPORT

PV TJEDNI REPORT U tjednu od 26. svibnja do 1. lipnja ukupno je bilo 260 stečajnih postupaka što je za 41 stečajni postupak više u odnosu na tjedan ranije. Brzih stečajnih postupaka je bilo 71. U predstečajnoj nagodbi započelo je 35 postupaka, 30 ih je zaključeno, dok je uloženo 29 prijedloga. Izbrisan je 61 subjekt. S likvidacijom je započelo devet subjekata, a zaključio ju je jedan. Osnovano je 277 trgovačkih društava pri čemu prednjači Zagreb (131), dok su Osijek i Rijeka izjednačeni sa po 27 novoosnovanih subjekata, a slijede ih Pazin i Split koji su također izjednačeni sa po 19 osnovanih poduzeća. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a, čak 180, te ukupno 97 d.o.o.-a.

Izbrisan 751 poslovni subjekt

STEČAJEVI

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

40 22 13 5 29 2 27 71 71 120 29 6 20 35 30

BRISANI SUBJEKTI

Brisani subjekti

61 61 10 9 1

Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Poslovni subjekti

277 97 180 0

d.o.o. j.d.o.o. d.d.

Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

12 6 6 27 19 27 0

REJTING TJEDNA

SARDINA d.o.o.

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

sije

19 1 16 7 131

1000

jak

ožu

tra

j

j

ban

van

svi

45

65

88

72

75

Broj zaključenih stečajnih postupaka

37

12

32

16

19

0

0

0

0

0

Broj obustavljenih stečajnih postupaka

Predstečajne nagodbe

j

čan

sije

a

jač

vel

jak

ožu

tra

j

van

j

ban

svi

122

210

124

126

122

Broj zaključenih postupaka predstečajne nagodbe

97

171

199

143

116

Broj obustavljenih postupaka predstečajne nagodbe

42

45

39

33

28

Broj započetih postupaka predstečajne nagodbe

Osnovane tvrtke u travnju 2014.

d.o.o.

j.d.o.o.

34,96%

1250 osnovan

63,12%

ostali oblici

1,92%

subjekt

Tvrtke osnovane po mjesecima 2013.

2013. 2014.

1500

a

jač

vel

Broj započetih stečajnih postupaka

2014.

2000

2500

6

j

čan

Stečajevi

Brisani i likvidirani subjekti po mjesecima

2000

Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar

U

svibnju 2014. godine bilo je ukupno 360 stečajnih postupaka, od čega 34 posto otpada na započete postupke, a 32 posto na zaključene postupke predstečajne nagodbe. Ukupno je stečajnih postupaka bilo približno na razini svibnja prošle godine, kada ih je bilo 362. Kad je riječ o brisanim subjektima, u ovogodišnjem svibnju ukupno ih je bilo 751 što je gotovo tri puta više u odnosu na prošlogodišnji svibanj. Osim toga, bilo je pokrenuto 79 postupaka likvidacije, dok ih je 14 zaključeno.

Ukupno je bilo osnovano 1250 poslovnih subjekata, što je 86 manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Najviše subjekata je osnovano u Zagrebu (538), zatim u Splitu (140), a Trgovački sud u Rijeci registirao je 111 novoosnovanih poduzeća. Od pravnih oblika j.d.o.o.a je bilo osnovano 789, a d.o.o.-a 437.

Brisani subjekti Započela likvidacija Zaključena likvidacija

d.o.o. j.d.o.o. ostali subjekti

1500

1000

500 500

0

0 lipanj

srpanj kolovoz rujan

lisopad studeni prosinac siječanj veljača ožujak travanj svibanj

lipanj

srpanj kolovoz rujan

lisopad studeni prosinac siječanj veljača ožujak travanj svibanj

PV REPORT - sve na jednom mjestu, svaki tjedan u Privrednom vjesniku Privredni vjesnik, najstariji hrvatski poslovno-financijski tjednik, i BonLine, zastupnik najveće svjetske bonitetne kuće Dun & Bradstreet, polazeći od činjenice da je najbolja uvijek pravodobna informacija, odlučili su - prateći podatke - utvrditi PV REPORT. Tjedni i mjesečni prikazi kretanja u hrvatskom gospodarstvu – osnovane tvrtke, brisane i likvidirane tvrtke, stečajevi i predstečajni postupci, blokade...

SVIJET FINANCIJA 29

www.privredni.hr Broj 3831, 9. lipnja 2014.

( 854.387 kn

prosječan dug poslovnih subjekata Grada Zagreba

( 274.320 kn

dug po poslovnom subjektu u Požeško-slavonskoj županiji

Financijska agencija

Poslovni subjekti Grada Zagreba najzaduženiji Na povećanje zaduženosti cjelokupnoga gospodarstva Republike Hrvatske najviše utječu poslovni subjekti iz područja građevinarstva, na koje se 30. travnja ove godine odnosilo 24,9 posto ukupnoga duga

P

rema podacima Financijske agencije, 30. travnja ove godine ukupan iznos nepodmirenih dugova u svim hrvatskim županijama, osim u Bjelovarskobilogorskoj, Ličko-senjskoj i Zadarskoj županiji te Gradu Zagrebu, bio je manji u odnosu na stanje godinu dana ranije. Najzaduženiji su bili poslovni subjekti s područja Grada Zagreba, na koje se odnosilo 38,9 posto prijavljenih nepodmirenih dugova, slijede poslovni subjekti Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od 12,1 posto, potom Primorsko-goranske s udjelom od 7,4 posto, Istarske sa sedam posto te Zagrebačke županije s udjelom od 5,7 posto. Na poslov-

ne subjekte tih pet županija otpadalo je 71,1 posto svih nepodmirenih dugova u Republici Hrvatskoj.

Prema stanju prije godinu dana, prosječan je dug porastao najviše u Ličko-senjskoj županiji i Gradu Zagrebu Ostalih 28,9 posto iznosa disperzirano je na 16 ostalih županija, s udjelima od 0,5 posto u Požeško-slavonskoj i 0,9 posto u Ličko-senjskoj do 3,6 posto u Osječko-baranjskoj i 3,7 posto u Zadarskoj županiji.Promatra li se dospjeli dug prema prosječnom

iznosu duga, najzaduženiji su poslovni subjekti Grada Zagreba sa 854.387 kuna i Ličko-senjske županije sa 672.998 kuna dospjeloga duga. Najmanji je prosječni iznos duga po poslovnom subjektu u Požeško-slavonskoj županiji, 274.320 kuna.

Prosječan iznos duga Prema stanju prije godinu dana, prosječan je dug porastao u osam županija, i to najviše u Ličko-senjskoj županiji (41,7 posto) i Gradu Zagrebu (21,1 posto), zatim u Istarskoj (10 posto) i Zadarskoj županiji (9,1 posto), a slije-

de Zagrebačka (5,2 posto), Splitsko-dalmatinska (4,5 posto), Bjelovarskobilogorska (2,5 posto) te Karlovačka županija (1,6 posto), dok je u ostalim županijama zabilježeno njegovo smanjenje, od 1,6 posto u Primorsko-goranskoj županiji do 26,9 posto u Međimurskoj, 28,7 u Požeško-slavonskoj, 29,2 u Šibensko-kninskoj i 29,4 posto u Vukovarskosrijemskoj županiji.

Promatrano po djelatnostima, na povećanje zaduženosti cjelokupnoga gospodarstva Republike Hrvatske najviše utječu poslovni subjekti iz područja građevinarstva, na koje se 30. travnja ove godine odnosilo 24,9 posto ukupnoga duga, zatim poslovni subjekti iz područja

trgovine na veliko i malo s udjelom od 23,1 posto, prerađivačke industrije sa 11,2 posto, poslovanja nekretninama sa 8,3 posto i djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, čiji je udjel u ukupnoj blokadi iznosio 8,2 posto.

Prosječan iznos duga po poslovnom subjektu kreće se od 115.050 kuna u ostalim uslužnim djelatnostima do 971.520 kuna u građevinarstvu, 1,13 milijuna kuna u području rudarstva i vađenja, 1,66 milijuna kuna u djelatnosti opskrbe vodom, uklanjanja otpadnih voda, gospodarenja otpadom te djelatnosti sanacije okoliša i 2,07 milijuna kuna u poslovanju nekretninama.

Deloitteov pregled nogometnih financija

Klubovi liga petice uprihodili 9,8 milijardi eura Klubovi liga petice, engleske Premier lige, njemačke Bundeslige, španjolske Primere, talijanske Serie A i francuske Lige 1, u sezoni 2012./13. su zabilježili pet posto rasta, a njihovi su zajednički prihodi iznosili 9,8 milijardi eura. S druge strane, kumulativni prihodi svih europskih klubova u toj su sezoni rasli dva posto dosegnuvši 19,9 milijardi eura.

Kad je riječ o prihodima, Premier liga je ostala lider na globalnoj razini ostvarivši 2,9 milijardi eura prihoda - to je rast

od sedam posto u odnosu na prošlu sezonu. Više od 60 posto rasta generirala su dva kluba iz Manchestera i Liverpool. Impresivan rast je ostvarila i Bundesliga, prema prihodima druga liga u Europi, zabilježivši više od dvije milijarde eura prihoda.

Zbirno, prihodi lige su u odnosu na prethodnu sezonu porasli za osam posto ili za 146 milijuna eura, čemu su najviše pridonijeli Bayern München i Borussia Dortmund.

Sa 159 milijuna eura manje od Bundeslige, na trećoj se poziciji u Europi našla španjolska Prime-

ra, čiji su prihodi u sezoni 2012./13. iznosili 1,9 milijardi eura. Zanimljivo je da su dva najveća kluba lige, Real Madrid i Barcelona, rastu prihoda pridonijela sa skromnih šest milijuna eura. Rast je u najvećoj mjeri bio generiran novim i poboljšanim ugovorima o pravima na emitiranje za brojne klubove te boljim plasmanom španjolskih klubova u Ligi prvaka.

Seria A najviše zaradila od prava na emitiranje Zbirni prihod koji su ostvarili klubovi talijan-

ske Serie A iznosili su 1,7 milijardi eura, pri čemu je liga u odnosu na prethodnu sezonu zabilježila rast od šest posto ili 97 milijuna eura. Ostvarenom rastu je najviše pridonio Juventus, povratnik u Ligu prvaka. Talijanski su klubovi i dalje izrazito ovisni o prihodima od prava na emitiranje, koji su činili čak 59 posto prihoda koje je liga ostvarila u sezoni 2012./13., što je najviši udio u ligi petice.

Francuska Liga 1 je zabilježila 14 posto rasta u odnosu na prethodnu sezonu, što je ujedno i najviši rast koji je zabilježila

jedna europska liga. U sezoni 2012./13. klubovi su zbirno ostvarili 1,3 milijarde eura prihoda, kojem je u najvećoj mjeri pridonio Paris Saint-Germain

koji je istodobno i jedini klub Lige 1 koji je zabilježio rast prihoda.

Sezonu su s operativnom dobiti zaključile jedino Bundesliga i Premier liga, pri čemu je Bundesliga zabilježila rekordnu dobit od 264 milijuna eura, dok je dobit Premier lige iznosila 96 milijuna eura. S druge strane, klubovi francuske i talijanske lige su uspjeli smanjiti gubitke pa je tako gubitak Lige 1 iznosio tri milijuna eura, a gubitak Serie A 53 milijuna eura, čime je zaustavljen sedmogodišnji trend smanjenja profitabilnosti.

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3831, 9. lipnja 2014.

Tržište novca Zagreb

Bez napetosti na tržištu novca Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

I

ako je razdoblje održavanja obvezne pričuve pri kraju, na novčanom tržištu nema napetosti. Tijekom proteklog razdoblja trgovanje sudionika bilo je nešto dinamičnije što se odrazilo na tjedni rast opsega prometa. Višak ponude i dalje dominira u trgovanju sudionika. Unatoč tome, zbog međusobnih limita dio potražnje ostaje nenamiren. Kamatne stope bilježe minimalne razine i za sada nema nikakvih naznaka da bi se razina kamata mogla promijeniti.

Ministarstvo financija prošli je utorak odr-

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

5

800

4

600

3

400

2

200

1

0

2.6.2014.

3.6.2014.

4.6.2014.

žalo aukciju kunskih trezorskih zapisa. Planirani iznos izdanja bio je 950 milijuna trezorskih zapisa, a upisano je 1,28 milijardi kuna zapisa. Od toga je s rokom dospijeća od 182 dana upisano 120 milijuna kuna, a osta-

5.6.2014.

0

6.6.2014.

tak u iznosu od 1,16 milijardi kuna na 364 dana.

Prinosi na zapise za oba roka dospijeća ostali su nepromijenjeni. Nakon tog izdanja ukupan saldo upisanih trezorskih zapisa u kunama povećao se za 121 milijun i izno-

ponedjeljak

utorak

si 23,96 milijardi kuna.

Ministarstvo financija je najavilo iduću aukciju kunskih trezorskih zapisa za sljedeći tjedan u ukupnom iznosu od 400 milijuna kuna, dok je istodobno na dospijeću 432 milijuna trezorskih zapi-

Hrvatsko devizno tržište

valuta AUD

australski dolar

5,196204

CAD

kanadski dolar

5,088249

JPY

japanski jen (100)

5,428803

CHF

švicarski franak

6,216323

GBP

britanska funta američki dolar

EUR

sio 7,567752 kune. Kuna je ojačala i u odnosu prema američkom dolaru pa je tako potkraj proteklog tjedna američka valuta oslabjela za 0,35 posto,

čajnice s početka tjedna, kuna je prema euru ojačala za 0,22 posto. Srednji tečaj eura u petak je iznoEUR

Srednji tečaj za devize

USD

7.60

USD

na 5,556352 kune. Prema kuni ponovno je ojačao švicarski franak i to za 0,10 posto. Njegova je vrijednost u petak iznosila 6,216323 kune.

5.580

CHF

6.220

7.58

5.570

6.210

2.5%

7.57

5.565

6.205

1,5%

7.56

5.560

6.200

3.6.

4.6.

5.6.

6.6.

4.555 2.6.

3.6.

4.6.

5.6.

6.6.

6.195 2.6.

3.6.

4.6.

5.6.

6.6.

američkim su burzama potkraj prošlog tjedna indeksi Dow Jones i S&P 500 dosegnuli nove najviše razine u povijesti. Europska središnja banka je to učinila 16950

FTSE 100

16900

kako bi potaknula rast gospodarstva i suzbila određene prijetnje deflacijom.

Ulagači su očekivali kako će ECB ojačati i programe tzv. kvantitativnog popu4330

Dow Jones

4308

6875

16850

6850

16800

4264

6825

16750

4242

2.6.

4600 4580

3.6.

4.6.

5.6.

6.6.

CAC40

4220 2.6.

10000 9980

3.6.

4.6.

5.6.

6.6.

2.6.

15150

DAX

15100

4560

9960

15050

4540

9940

15000

4520

9920

14950

4500

9900

14900

2.6.

3.6.

4.6.

5.6.

6.6.

NASDAQ

4286

16700

6800

MIREX - mjesečni

2.6.

3.6.

sto. Tako je Mirex potkraj prošlog tjedna iznosio 194,7911 bodova. Podsjećamo da je tjedan ranije iznosio 194,0837 bodova.

MIREX - tjedni 0,45 0,4% 0,35%

1%

0,3%

0,5%

0,25%

0% -0,5%

0,2% 5.5.

15.5.

25.5.

5.6.

2.6.

3.6.

4.6.

5.6.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 5. lipnja 2014.

Novi povijesni rekordi na burzama

6925

Mirex, obračunska jedinica koja označava prosječan prinos obveznih mirovinskih fondova i dalje raste, pa je tako proteklog tjedna porasla za 0,36 po-

6.215

Međunarodno tržište kapitala

6900

Ponovni rast Mirexa

5.575

7.55

primjena od 7. lipnja 2014. 2.6.

Nakon što je Europska središnja banka (ECB) smanjila ključne kamatne stope na rekordno nisku razinu i najavila dodatne mjere, ako budu potrebne, na

petak

sa u kunama i dva milijuna trezorskih zapisa u eurima.

Ovoga tjedna započinje novo razdoblje održavanja obvezne pričuve koje bi nakratko moglo prouzročiti nešto veću potražnju za kunama, dok se

7.59

9,33714

7,567752

Izvor: HNB

četvrtak

2%

5,556352

euro

srijeda

Mirovinski fondovi

Kuna ojačala prema euru Na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) potkraj proteklog tjedna, a u usporedbi sa stanjem te-

2. 6. - 6. 6. 2014.

26. 5. - 30. 5. 2014.

u%

1000

visina kamatne stope ne bi trebala značajnije mijenjati. Hoće li turistička sezona pridonijeti nešto većoj potrošnji i većoj potrebi za gotovim novcem, a samim time i povećanoj potražnji za kunama, tek će se vidjeti. Tradicionalno je novčano tržište tijekom ljetnih mjeseci dinamičnije zbog napetijeg odnosa ponude i potražnje novca zbog rasta potražnje za kratkoročnim pozajmicama. Sudeći po prvom tjednu lipnja, blagi rast potražnje postupno izvlači novčano tržište iz dugotrajne tromosti.

U ovom tjednu prispijeva i isplata mirovina te će potražnja za novcem privremeno blago ojačati.

4.6.

5.6.

6.6.

3.6.

4.6.

5.6.

6.6.

4.6.

5.6.

6.6.

NIKKEI 225

2.6.

3.6.

štanja monetarne politike što znači tiskanje svježeg novca zbog kupnje dionica, no to se ipak nije dogodilo. Američki ulagači bili su usmjereni i na izvješće o broju novih prijava za pomoć nezaposlenima. Naime, taj je broj veći od očekivanog, ali unatoč tome trendovi ukazuju na jačanje tržišta rada. I europske su dionice ojačale potkraj prošlog tjedna. Gospodarstvo eurozone u prvom je tromjesečju ojačalo samo 0,2 posto, pa su prošlog tjedna oko jedan posto poskočile cijene dionica u industrijskom i financijskom sektoru.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

199,2171 198,2188 178,3496 196,1330 194,7911

207,3438 224,6060 140,9549 163,5079 167,8738 188,8734 113,8344 130,5501 218,2351 213,1038 230,2842 110,6932 169,0612 148,9242 123,4965 197,3957 130,9809 142,4481 210,8320 181,0365 142,3098 170,3405

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

31

www.privredni.hr Broj 3831, 9. lipnja 2014.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 382.405.872,59 kn

Crobexi rasli drugi tjedan zaredom manje ili 11 milijuna kuna manje u odnosu na tjedan ranije. Tjedne promjene najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od +32,29 posto do -2,26 posto. Među najlikvidnijima je poraslo sedam izdanja.

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

P

roteklog tjedna je redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio 70 milijuna kuna što je 13 posto Top 10 po prometu HT d.d.

Ericsson Nikola Tesla d.d.

Ledo d.d.

Valamar Adria Holding d.d.

Končar - elektroindustrija d.d.

Petrokemija d.d.

AD plastik d.d.

Adris grupa d. d. (povl.)

Belje d.d. Đuro Đaković holding d.d.

tjedna promjena -0,32% +3,89% +5,02% -2,26% +0,76% +13,98% +3,96% -1,44% +1,72% +32,29%

zadnja cijena 155,00 1.361,00 8.780,00 189,00 665,00 50,15 115,29 271,05 35,44 37,04

promet 17.483.774,07 16.208.223,20 8.169.188,64 3.998.025,24 3.398.210,04 3.211.272,19 2.768.907,32 2.262.485,94 1.539.487,11 1.406.516,89

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 69.769.588,27 kn

Indeks Crobex je porastao drugi tjedan uzastopno, ovaj put za 1,67 posto na 1.729,93 boda, te se tako zadržao iznad granice od 1.700 bodova. Crobex10 je također porastao, ovaj put za 1,11 posto i tjedan zavr10 dionica s najvećim rastom cijene

šio na 987,68 bodova. Svi su sektorski indeksi porasli, a najviše CROBEXindustrija (+6,47 posto), a slijedi CROBEXturist (+2,33%). Obveznički indeksi su tjedan završili pozitivno. Crobis je porastao

tjedna promjena

Badel 1862 d.d.

Turbos WTI nafta short 5 Đuro Đaković holding d.d.

Uljanik brodogradilište d. d.

Ilirija d.d.

Finvest Corp d.d.

Turbos E-mini S&P 500 long 4 Riviera Poreč d.d.

Petrokemija d.d.

Turbos E-mini S&P 500 long 6

+38,00% +37,82% +32,29% +30,71% +25,00% +17,90% +14,75% +14,38% +13,98% +12,07%

zadnja cijena 17,94 32,80 37,04 58,82 500,00 38,00 28,00 17,50 50,15 16,80

promet 212.507,45 2.624,00 1.406.516,89 588,20 250.000,00 38,00 993,60 314.684,81 3.211.272,19 33.058,80

INVESTICIJSKI FONDOVI

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

zadnja vrijednost 1.729,9300 987,6800 987,6800 132,1411

za 0,62 posto, a Crobistr za 0,72 posto. Najlikvidnije izdanje bio je ponovno HT, koji je skupio promet od 10 dionica s najvećim padom cijene Turbos H. Hub gas short 4 Viktor Lenac d.d.

Turbos E-mini S&P 500 short 6 Zagrebčko elektroteh. Poduz. d.d.

Hotel Medena d.d.

Kaštelanski staklenici d.d.

Slavonski ZIF d.d.

Turbos DAX short 8 HTP Korcula d.d.

Hidroelekta niskogradnja d.d.

17,5 milijuna kuna od čega se 8,6 milijuna kuna odnosi na blok transakciju po cijeni od 157 kuna.

tjedna promjena -24,44% -24,00% -22,73% -19,43% -16,68% -13,57% -12,64% -9,95% -9,07% -8,20%

zadnja cijena 3,40 5,70 5,10 35,05 50,00 344,00 34,68 19,90 40,00 31,00

promet 680,00 10.790,10 161.774,72 315,45 7.270,38 8.692,71 5.548,80 82.900,24 4.025,00 29.962,02

*vijesti

Fondovi u porastu dvanaesti tjedan Proteklog je tjedna 53 od 71 aktivnih fondova poraslo. To je već dvanaesti uzastopni tjedan u kojem kod fondova prevladavaju pozitivni rezultati. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +2,22 do -1,23 posto.

Sedam je fondova poraslo više od jedan posto, a nakon tri tjedna kako ni-

jedan fond nije ostvario pad veći od jedan posto, u proteklom je tjednu pad ostvario jedan fond. Proteklog tjedna donesena je odluka o likvidaciji fonda NETA GBEM, što znači rasprodaju imovine fonda i isplatu ulagača. Od ukupno 32 dionička fonda u proteklom je tjednu njih 24 ostvarilo pozitivnu pro-

mjenu. Među dobitnicima je ponovno najviše fondova koji pretežno investiraju na domaćem tržištu kapitala, a najuspješniji fond u proteklom tjednu, VB CROBEX10 ostvario je rast od 2,22 posto te postao dobitnik tjedna. Slijedi KD Victoria s tjednim rastom od 2,09 posto.

U grupi dioničkih fondo-

va palo je osam fondova, a najveći pad bilježe NETA Frontier (-1,23 posto), slijedi ZB euroaktiv (-0,59 posto). Kod mješovitih fondova u proteklom tjednu prevladavaju fondovi s padom vrijednosti, naime njih šest od ukupno 11 je palo. Najviše je vrijednost uvećana fondu ICF Balanced za 1,17 posto. (I.L.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

tjedna promjena +1,67% +1,11% +0,62% +0,72%

Valuta

od 29. 5. do 5. 6.2014. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%] 1,17

ICF Balanced

kn

KD Victoria

kn

17,5933

2,09

HPB Global

kn

78,5015

-0,17

HI-growth

€

9,2983

0,62

OTP uravnoteženi

kn

102,9908

-0,66

Raiffeisen World

€

129,6200

0,61

KD Balanced

kn

8,2170

-0,08

ZB euroaktiv

€

131,8792

-0,59

Agram Trust

kn

53,2470

-0,08

ZB trend

€

140,6220

0,83

Allianz Portfolio

kn

128,7508

-0,30

FIMA Equity

kn

62,0957

0,83

VB SMART

€

97,4230

0,13

KD Prvi izbor

kn

12,3211

0,55

Raiffeisen Absolute

€

101,0300

-0,73

102,8782

Ilirika JIE

€

132,9166

0,64

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS

Raiffeisen New Europe

€

50,3900

0,18

ZB bond

€

173,3262

-0,07

PBZ Equity fond

€

9,4565

0,83

HI-conservative

€

13,0737

0,06

Raiffeisen Bonds

€

161,6900

0,11

PBZ Bond fond

€

116,2682

0,26 -0,11

HPB Dionički

kn

86,6002

-0,18

Erste Adriatic Equity

€

73,8000

-0,20

NETA Global Developed

kn

99,6898

0,21

ZB aktiv

kn

102,9401

0,68

Capital Two

kn

74,4605

1,12

Ilirika Azijski tigar

€

41,7637

0,13

PBZ I-Stock

€

7,0668

0,21

Platinum Global Opportunity

$

14,5488

1,04

KD Nova Europa

kn

6,2139

0,52

OTP indeksni

kn

37,2761

1,99

Platinum Blue Chip

€

96,2749

0,38

NETA Frontier

kn

506,1415

-1,23

OTP MERIDIAN 20

€

88,5924

0,70

Capital One

kn

191,1069

HPB Obveznički

€

144,5118

0,45

NETA Emerging Bond

kn

67,1238

-0,75

Erste Adriatic Bond

€

107,4800

-0,01

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond

kn

141,6914

0,01

ZB plus

kn

173,5020

0,01

ZB europlus

€

148,9015

0,02

PBZ Euro Novčani

€

137,3740

0,03

Raiffeisen Cash

kn

155,3200

0,03

Erste Money

kn

149,0300

0,02

HI-cash

kn

149,3473

0,02 0,04

A1

kn

66,9400

-0,52

kn

PBZ Dollar fond

$

128,8000

NETA US Algorithm

157,7530

1,09

HPB Novčani

kn

141,6244

0,01

NETA New Europe

kn

78,7735

-0,39

OTP novčani fond

kn

131,1991

0,02

Ilirika BRIC

€

69,6040

0,50

VB Cash

kn

126,8882

0,02

VB CROBEX10

kn

94,9524

2,22

Agram Euro Cash

€

12,0351

0,05

KD Energija

kn

9,9941

-0,23

Allianz Cash

kn

117,0010

0,01

ZB BRIC+

€

87,6423

0,39

Erste Euro-Money

€

113,9800

0,03

Raiffeisen Absolute Aggressive

€

114,0600

-0,11

Auctor Cash

kn

108,0155

0,03

Allianz Equity

€

123,3448

0,07

Raiffeisen euroCash

€

104,6900

0,02

HPB Euronovčani

€

105,6021

0,01

Locusta Cash

kn

1315,2022

0,02

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global

€

143,5543

PBZ Global fond

€

12,7886

0,57

NETA MultiCash

kn

105,7846

0,04

HI-balanced

€

11,1292

0,44

OTP euro novčani

€

101,9855

0,05

0,93

jednosti od 88,7 milijardi kuna te je trgovinski suficit iznosio 8,5 milijardi kuna.

Porast operativnih rezultata OTP banke U prvom ovogodišnjem kvartalu OTP banka zabilježila je rast ukupnih kredita, a ujedno je registriran i porast njenog tržišnog udjela u kreditiranju stanovništva. Tako u segmentu ukupnog operativnog prihoda neto kamatni prihodi padaju za 1,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine i to unatoč snažnim pritiscima regulatora i tržišta na kamatnu maržu. Neto prihodi od naknada su na istoj razini kao i u prvom kvartalu 2013. dok su prihodi od kupoprodaje deviza i tečajnih razlika u tri mjeseca ove godine porasli 117 posto. Ukupno su operativni prihodi porasli za 2,3 posto, a operativni rezultat za 2,8 posto u odnosu na prvi kvartal 2013.

Od prodaje robe u inozemstvu 97,2 milijarde kuna Hrvatski poduzetnici, obveznici poreza na dobit, u prošloj su godini ostvarili ukupan prihod od 612,4 milijarde kuna. Od tog iznosa 97,2 milijarde kuna ili 15,8 posto zarađeno je prodajom robe na inozemnom tržištu, a to je ujedno 0,5 posto manje nego 2012. godine. Na stranim tržištima kupljeno je robe u vri-

Državne tvrtke zaradile oko 550 milijuna kuna U prvom tromjesečju ove godine 13 najvećih kompanija u većinskom državnom vlasništvu ostvarilo je gotovo 550 milijuna kuna neto dobiti, a to je 37,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Pritom treba naglasiti kako se ukupni rezultati državnih tvrtki ne mogu promatrati izvan konteksta Hrvatske elektroprivrede (HEP) koja ostvaruje više od 95 posto ukupno zabilježene neto dobiti.

Novi fond Raiffeisen zaštićena glavnica Nakon uspješnog okončanja početne ponude koja traje od 2. do 30. lipnja s radom će započeti novi fond pod upravljanjem Raiffeisen Investa – Raiffeisen zaštićena glavnica. Početna vrijednost udjela prilikom prve početne ponude iznosi 100 eura te istodobno predstavlja zaštićenu vrijednost u referentnom razdoblju u trajanju od tri godine. Cilj tog fonda je, pomoću strategije zaštite uloga, nastojati osigurati ulagatelju koji do konca lipnja uloži sredstva, da nakon isteka referentnog razdoblja raspolaže uloženim iznosom, ali uvećanim za prinos ostvaren putem sudjelovanja na tržištu kapitala. Euro je obračunska jedinica fonda Raiffeisen zaštićena glavnica.

61 godinu u službi gospodarstva

utemeljeno 1953.

Do PV izdanja u samo 3 koraka...

1 Pošaljite* na naš e-mail adresar@privredni.hr poruku DA - želim besplatno primati elektronska izdanja PV-a

2 Dobit ćete povratni e-mail s

porukom da ste uključeni na našu mailing listu

3 Čitajte Privredni vjesnik i

njegova izdanja na računalu, tabletu, smartphoneu

* vrijedi i za kolege, poslovne partnere, prijatelje...

privredni vjesnik

Privredni vjesnik – uvijek uz gospodarstvo! www.privredni.hr