HGK-ov ured u Drenovcima Poduzetnici s poplavljenih područja Slavonije mogu besplatno koristiti ured i nastaviti poslovne kontakte
Hrvatska vina idu u Kinu U Ningbou su dogovorene nove isporuke hrvatskih vina ali i predstavljeni investicijski potencijali naše zemlje
Plasman kredita u padu Kamatna stopa na kredite prosječno je 5,33 posto, što je u okviru kreditne ponude u eurozoni
tema tjedna Str. 4-5
tema tjedna Str. 5
svijet financija Str. 21
2008 2009 2010 2010 2011 2012
3 8 3 2 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 16. lipnja 2014. Godina LXI / Broj 3832. www.privredni.hr
60
1953 2013
privredni vjesnik
sanacija tri odlagališta / dan poduzetnika / priča s razlogom / predstavljanja / regija / svijet financija
Obvezni mirovinski fondovi
Abeceda izbora: A za hazardere, B za sve, C za ziheraše Razlika među kategorijama je u stupnju rizičnosti, a time se željelo osiguranicima dati veći utjecaj na konačni iznos vlastite mirovine >>10-11
AN POSEB G O L RI P fo n i EEN si
o Što don e Network e Europ s ri rp te En
Intervju: Damir Pernar
od školskog projekta do tržišta
>> 6-7
>> 12
Proizvodimo sir od najskupljeg mlijeka na svijetu, kaže zamjenik predsjednika Uprave i suvlasnik Paške sirane
Da bi se dobra ideja pretvorila u posao, dovoljno je sasvim malo pomoći pravih poduzetnika, pokazuje projekt MegaMind
Tradicionalno specijalno izdanje Privrednog vjesnika o poslovnim rezultatima najvećih hrvatskih tvrtki 2013. godine
400 najvećih
+
400 najvećih tvrtki po svim županijama RH
financijska industrija
USKOR
O
2013.
Tradicionalno specijalno izdanje Privrednog vjesnika o poslovanju banaka, stambenih štedionica, osiguravateljskih i leasing društava, te fondova
UVOD
www.privredni.hr Broj 3832, 16. lipnja 2014.
Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?
Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr
Luka Burilović, predsjednik HGK-a:
Obnova domaćim tvrtkama Pozivam sve gospodarstvenike, ali i obrtnike čije su tvrtke stradale u poplavi, da koriste novoosnovani ured HGK-a u Drenovcima. Korištenje ureda opremljenog kompjuterskom opremom i internetom za poduzetnike je potpuno besplatno, a otvoren je kako bi svi oni, u ovim izvanrednim okolnostima, ponovno uspostavili poslovne aktivnosti i ojačali gospodarstvo ovoga kraja. Apeliramo na Vladu da se pri javnim radovima obnove poplavljenih područja, uz nezaposlene, jednako angažiraju oni koji su zaposleni u poplavljenim tvrtkama i sada ne rade, te da se pri obnovi angažiraju domaće tvrtke.
Mato Zadro, predsjednik Uprave TDR-a:
Nikad jači u Srbiji Unatoč drastičnom povećanju poreza i rastućoj gospodarskoj krizi, TDR je zadovoljan rezultatima ostvarenima na tržištu Srbije u 2013. godini. Rast tržišnog udjela nastavljen je i tijekom ove godine te iznosi 10,1 posto, što je najveći tržišni udio TDR-a od dolaska na tržište Srbije. Zahvaljujući prepoznatljivosti i snazi naših brendova povećali smo tržišni udio i nastavili sa širenjem poslovanja. U Srbiji smo 2013. lansirali niz inovativnih proizvoda, a s inovacijama nastavljamo i u ovoj godini.
Dinko Novoselec, predsjednik Uprave AZ fonda:
Sigurnost i optimalni prinosi U ovih 12 godina od početka rada Fonda prošli smo zaista sve faze gospodarskog ciklusa. Od povoljnih globalnih kretanja i procvata tržišta kapitala u Hrvatskoj i svijetu, do globalne krize na financijskim tržištima. Suočavali smo se s mnoštvom izazova koje je pred nas stavljalo upravljanje imovinom naših članova. Kroz čitavo to razdoblje vodili smo se investicijskom strategijom u kojoj je na prvom mjestu sigurnost imovine naših članova i ostvarivanje optimalnih prinosa. Konzistentna i dobro promišljena investicijska strategija pokazala je najbolje rezultate upravo u najtežim okolnostima s kojima smo se suočavali. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković
3
pvinfo
G(h)ost komentator: Rujana Bušić Srpak, direktorica Turističkog ureda Vukovarsko-srijemske županije
Dunavom ponovno plove brodovi Vukovarsko-srijemska županija kontinuirano radi na kreiranju turističke ponude, te raste do vrhunske europske podunavske destinacije
N
ajistočnija hrvatska županija - Vukovarskosrijemska - kontinuirano radi na kreiranju turističke ponude te od destinacije poznate po vrhunskoj hrani, očuvanoj tradiciji i etnološkom nasljeđu raste do vrhunske europske podunavske destinacije. Dva dvorca, Odeshalchi i Eltz, u potpunosti su otvorila vrata posjetiteljima i u nekoliko tematskih stalnih postava Muzej grada Iloka i Gradski muzej Vukovar pokazuju svu muzejsku raskoš. U svibnju 2015. očekuje se otvorenje Muzeja vučedolske kulture koji će na mjestu života Vučedolaca, osim svojim stalnim postavom, i brojnim drugim sadržajima privući niz novih zaljubljenika u Srijem, Vukovar i Vučedol. Najstariji europski kalendar Orion utkan je u vizualni identitet grada na Bosutu - Vinkovaca, a sve o prvom mjerenju vremena u Europi čuva Gradski muzej Vinkovci. Tu su još i povijesne i tradicijske građevine jedinstvene u svom sadržaju i poruci. To su Čardak u Županji na Savi kao jedini očuvani objekt vojnokrajiške arhitekture u Hrvatskoj i Suvara u Otoku, jedini očuvani mlin na suhi (konjski) pogon. Turističke zajednice na po-
dručju Vukovarsko-srijemske županije razvile su projekte živuće povijesti u Vinkovcima - Stari Vinkovci bana Šokčevića, projekt Zavičajnici te novu tematsku manifestaciju bogatu sadržajima za sve generacije - Rimski dani u Vinkovcima. Ponovno Dunavom plove brodovi, a sve više i oni turistički. Osim brodova koji krstare Dunavom, tu je i brod Danubius iz Iloka, a u listopadu mu se pridružuje i novi multimedijalni i event-brod DMC Danubiumtoursa iz Vukova-
Brojne manifestacije različite tematike cijele su godine izravna pozivnica za dolazak ra. U Srijemu se nalazi i jedan od najstarijih, ali i najnagrađivanijih vinskih podruma u Hrvatskoj, onaj Iločkih podruma. Kraljevski traminac ima dostojno društvo u vinima brojnih iločkih vinara koji svoju ljubav prema vinovoj lozi pokazuju uvijek novim vrhunskim vinima. Iločka vinska cesta vodi srednjovjekovnom jezgrom, uz Dunav vinogradima sve do Principovca gdje se može za-
Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr
Ažuriranje adresara i distribucija Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: uprava@privredni.hr
Lektura: Sandra Baksa
Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr
PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović
igrati i golf. Za ljubitelje nešto “bržeg” turizma tu su biciklističke rute Dunav (Eurovelo 6) i Srijem. Ljubitelji tradicije u ovoj će županiji upoznati tradiciju u izvornom obliku, i to najbolje putujući Cestom zlatne niti. Ona će posjetitelje dovesti na izvore svega zlata Srijema i Slavonije - da upoznaju ljude, tamošnji život, hranu i prirodu. Turistička seljačka gospodarstva nude autentičnost doživljaja tradicijskog života koji se očituje ne samo u uređenju objekata nego i u svim dodatnim sadržajima prilagođenim djeci i odraslima. Tradicija, način života i vjerovanja ovih ljudi očituju se i u nekoliko svetišta
od kojih su najpoznatija ona u Ilači i Šumanovcima. Prirodno bogatstvo ovoga kraja je i u moćnim šumama koje posjetiteljima nude niz aktivnosti. Osim uživanja u lovu, turisti mogu vježbati gađanje lukom i strijelom, gađati glinene golubove ili se jednostavno ekomobilom voziti šumom i uživati u svim njenim zvukovima i mirisima. Brojne manifestacije različite tematike cijele su godine izravna pozivnica za dolazak. Od siječnja do prosinca nudi se za svakoga ponešto, ima tu vinskih, gastro, folklornih, rock, kazališnih, filmskih, tradicijskih i povijesnih manifestacija s uvijek novim sadržajima i aktivnostima za goste koji mogu odlučiti hoće li samo promatrati ili će se i sami uključiti u ples, pjesmu, pripremu hrane te stvaranje rukotvorina. Smještaj se nudi u svim kategorijama, od smještaja u seljačkim obiteljskim gospodarstvima preko hostela, pa sve do hotela kategorije četiri zvjezdice. Na autocesti Zagreb-Lipovac nalazi se i jedini hotel u Slavoniji s halal certifikatom - hotel Spačva, dok ostali hoteli nude dodatne usluge kao što su kongresni centar, wellness centri, iznajmljivanje bicikala...
Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb P.P. 631 Direktor: Darko Buković
Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru
4
TEMA TJEDNA
( 250.000 kn
CEO Survey 2014.
Optimizam u vrhu hrvatskih kompanija Iako ih zabrinjavaju makroekonomski pokazatelji, a posebno porezno opterećenje, čelni ljudi hrvatskih kompanija ipak su optimistični, pokazalo je istraživanje konzultantske tvrtke PwC. Gotovo dvije trećine, odnosno 63 posto hrvatskih predsjednika uprava očekuje da će se globalno gospodarstvo poboljšati u sljedećih 12 mjeseci, a čak 88 posto ih vjeruje da će u sljedeće tri godine rasti prihodi tvrtki kojima upravljaju. Glavne prilike za rast koje su identificirali predsjednici uprava hrvatskih tvrtki, slično većini svojih kolega u inozemstvu, su inovacije proizvoda i usluga te širenje na nova tržišta. Hrvatski dio istraživanja proveden je na razmjerno malom uzorku od 32 predsjednika uprava, kao dio globalnog istraživanja CEO Survey 2014, koji je
stiže iz HGK-a trima najugroženijim općinama
AKTIVNOSTI HGK-a U PODRUČJIMA STRADALIM OD POPLAVE
Burilović: Obnova gospodar PwC proveo među 1344 direktora diljem svijeta i prezentirao 17. godinu zaredom na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. Odgovori čelnih ljudi kompanija ukazuju na znakove oporavka, mišljenje je Hrvoja Zgombića, predsjednika Uprave PwC-a Hrvatska. Recesija je bila radikalan filter za privatni sektor, ali kompanije koje su je preživjele danas su inovativnije i efikasnije, pa iz te perspektive njihov optimizam i ne čudi. Hrvatske tvrtke intenzivno rade na optimizaciji poslovanja, a istraživanje ukazuje da će se taj trend nastaviti i u sljedećoj godini. (D.Ž.)
poslovanje Termi Tuhelj i Termi Olimia
Do ruskih gostiju kroz ured u Moskvi
Sestrinske tvrtke, slovenske Terme Olimia i hrvatske Terme Tuhelj, poslovanje vode strategijom stalnog razvoja i unapređenja kvalitete, rečeno je na prošlotjednoj konferenciji za novinare na kojoj su predstavljeni poslovni rezultati obiju termi. U Termama Tuhelj u pet mjeseci ove godine zabilježeno je 33.620 noćenja što je 44 posto više nego u istom razdoblju lani. Ukupni prihod u tom razdoblju iznosio je 10,9 milijuna kuna, 24 posto više nego u pet mjeseci 2013., rekla je Ivana Kolar, direktorica Termi Tuhelj. U Termama Olimia u pet
Privredni vjesnik Broj 3832, 16. lipnja 2014.
ovogodišnjih mjeseci registrirano je 68.000 noćenja što je 1,5 posto više, a uprihodovano je 6,26 milijuna eura, dva posto više nego u pet mjeseci lani. U planu je proširenje ponude u Termama Tuhelj, pa se na bazenskom kompleksu očekuje izgradnja montažnog animacijskog otoka u što će se utrošiti 30.000 eura. U sklopu hotela Well otvorena je dječja igraonica na dvije etaže, a u planu je izgradnja tzv. Tuhilanda s toboganima i prskalicama za djecu te novim toboganima za odrasle, a za to će se izdvojiti 500.000 eura. Ivana Kolar je najavila i izgradnju pravog camping resorta sa 150 parcela, u koji će se investirati 1,2 milijuna eura. Kako su Rusi važni gosti u Termama Olimia i Tuhelj, nedavno je u Moskvi otvoreno predstavništvo za obje tvrtke. (S.P.)
Važno je da se u obnovi maksimalno uključe domaće tvrtke, posebice tvrtke s toga se sada bude strogo držalo Zakona o javnoj nabavi, teško da oni mogu očekivati do Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr
D
ržava se sa svim svojim ministarstvima i institucijama mora aktivno uključiti u razvoj gospodarstva na području istočne Hrvatske, rekao je Luka Burilović, predsjednik HGK-a, sudjelujući u radu 60. sjednice Gospodarskog vijeća HGK - Županijske komore Vukovar. “Nakon ra-
HGK će sve svoje članice s poplavljenih područja osloboditi svih davanja koja su u nadležnosti Komore nije devastacije u Domovinskom ratu i sadašnje katastrofe gospodarstvo se teško može samo oporaviti, bez pomoći države. Uostalom, u ovoj neprilici su uspješni gospodarstvenici zaslužni što voda nije došla preko grla, kako
bi rekao naš narod. Stoga se prvenstveno zahvaljujem gospodarstvenicima s ovog područja, a potom i svima iz Hrvatske, što su pomogli kada je narod doslovno spašavao živu glavu”, istaknuo je. Protiv iseljavanja Govoreći o tome kako će HGK pomoći gospodarstvu pogođenom poplavama, Burilović je naglasio kako mu je drago što je Vlada donijela zakon o obnovi stambenih jedinica. “Međutim, nama je prioritet obnova gospodarstva jer bez toga nema razvoja. Bez toga je, nažalost, realno očekivati ubrzano iseljavanje s tih područja. Samo između dva posljednja popisa stanovništa, to je područje s oko 17.000 stanovnika u 2001. smanjeno na jedva 11.000 u 2011. godini. Sada se bojim da će iseljavanje ići još brže ako se ne poduzmu brze i konkretne mjere prema gospodarstvu. Stoga će HGK sve svoje članice s poplavljenih područja osloboditi svih davanja koja su u
Otvoren Ured za gospodarski oporavak Za pomoć tvrtkama pogođenim poplavama, u mjestu Drenovci je otvoren Ured HGK-a za gospodarski oporavak. Ured je opremljen računalima s internetom, fax uređajem i telefonima, tako da svi gospodarstvenici čiji su uredi stradali u poplavi mogu besplatno obavljati korespondenciju s poslovnim partnerima. Otvorena je i besplatna telefonska linija za tvrtke stradale u poplavama. Pozivom na brojeve 0800 4226 i 0800 4227 gospodarstvenici s poplavljenih područja imat će prednost u pristupu bazama podataka potrebnim za poslovanje, kao i svim drugim uslugama HGK-a. Iz HGK-a je, među ostalim, stigao i prijedlog da Vlada tvrtkama s ovih područja reprogramira kreditne i druge obveze te da im se zamrzne obračun kamata na te kredite. nadležnosti Komore. Za sada je to do kraja godine, a ovisno o procjeni, pro-
dužit ćemo taj rok. Konkretno će HGK pomoći sa 250.000 kuna trima naj-
Potpore poljoprivrednicima
Započela isplata 1,2 milijarde kuna Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju započela je s isplatom drugog i posljednjeg dijela izravnih potpora za 2013. godinu. Primit će ih 96.785 poljoprivrednih gospodarstava. Riječ je o 1,2 milijarde kuna iz državnog proračuna za regionalno plaćanje koje uključuje oranice, livade i pašnjake, mlijeko, ovce i koze, tov goveda i duhan
te premije za krave dojilje, ovce i koze. Poljoprivrednim gospodarstvima koja imaju porezni dug, iznos potpore umanjen je za iznos dugovanja, a od tog prijeboja izuzeta su gospodarstva u područjima zahvaćenim poplavom. Od ulaska Hrvatske u EU, isplate izravnih potpora obavljaju se dva puta godišnje. Tijekom veljače isplaćen je
prvi dio izravnih potpora u ukupnom iznosu od 1,03 milijarde kuna. Financirao se iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi – ukupno 713 milijuna kuna (sva pred-
viđena EU sredstva), dok je iz državnog proračuna isplaćeno 317 milijuna kuna, odnosno ukupni raspoloživ iznos državne pomoći za osjetljive sektore (šećerna repa, rasplodne krmače, mliječne krave, duhan i maslinovo ulje) te za IAKS mjere ruralnog razvoja (ekološka i integrirana poljoprivreda; teži uvjeti gospodarenja te izvorne pasmine i zaštićeni kultivari).
5
www.privredni.hr Broj 3832, 16. lipnja 2014.
( rast prihoda za 5,5%
Hrvatske tvrtke na sajmu u Ningbou
ostvarilo lani gospodarstvo Vukovarsko-srijemske županije
stva treba biti prioritet područja koje su sada u teškoj situaciji i treba im pomoći. Ako biti posao, rekao je predsjednik HGK-a Financijski pokazatelji Vukovarsko-srijemske županije (2013., u 000 kuna) Naziv Broj subjekta Ukupni prihodi Ukupni rashodi Dobit razdoblja Gubitak razdoblja Konsolidirani neto financijski rezultati Broj zaposlenih
2012. 1523 9.277.200 9.596.031 267.850 613.938
2013. 1511 9.791.447 9.834.436 299.298 381.070
Indeks 99,2 105,5 102,5 111,7 62,1
-318.832
-42.989
13,5
15.407
16.248
105,5
Izvor: Fina; Obrada: HGK ŽK-Vukovar
ugroženijim općinama”, istaknuo je Burilović dodajući kako je “važno da se u obnovi maksimalno uključe domaće tvrtke, posebice tvrtke s tog područja koje su sada u teškoj situaciji i treba im pomoći. Ako se sada bude strogo držalo Zakona o javnoj nabavi i tako dalje, teško da oni mogu očekivati dobiti posao. Treba im direktno pomoći na način da im se osigura posao obnove, da im se osigura opremanje objekata jer ima tvrtki s tog područja koje to mogu”, zaključio je predsjednik HGK-a.
Predsjednica HGK-ŽK Vukovar Vinka Ivanković upoznala je članove Gospodarskog vijeća sa stanjem u gospodarstvu ove najistočnije hrvatske županije predstavljajući podatke za 2013. godinu. Ohrabrujući pokazatelji Najkraće rečeno, podaci su ohrabrujući, ali s obzirom na dugogodišnje negativne pokazatelje, nužni su puno veći i brži razvojni koraci kako bi se zaista osjetio napredak. Konkretno, gospodarstvo Vukovarsko-srijemske županije je u 2013. godini ostvarilo rast ukupnih prihoda za 5,5 posto u odnosu na 2012., a u istom razdoblju zabilje-
žen je i rast ukupnih rashoda za 2,5 posto, te je ostvaren negativan financijski rezultat od 42,9 milijuna kuna (318,8 milijuna u 2012.). Najznačajnije djelatnosti prema ostvarenom ukupnom prihodu su prerađivačka industrija (27,9 posto ukupnog prihoda), trgovina (27,7 posto ukupnog prihoda), te poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (19,6 posto ukupnog prihoda), opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (10,9 posto ukupnog prihoda) te građevinarstvo (6,0 posto). Najveći rast je zabilježen u poljoprivredi (10,2 posto), a najveći je pad u građevinarstvu (12,7 posto).
EU sredstva za sanaciju odlagališta
Sanirat će se tri odlagališta Za sanaciju odlagališta otpada Trebež pokraj Samobora te Stare Ciglane u slavonskoj općini Semeljci Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) osigurat će 15 posto sredstava, dok će se ostalih 85 posto sufinancirati iz Kohezijskog fonda EU-a. Vrijednost ova dva projekta procijenjena je na oko 99 milijuna kuna.
Sanirat će se i odlagalište otpada Crkvište pokraj Pakraca, za što su troškovi procijenjeni na 34 milijuna kuna. Tu sanaciju FZOEU sufinancira pak sa 80 posto sredstava (27,2 milijuna kuna), dok će preostali iznos osigurati grad Pakrac u svome proračunu. Radovi na odlagalištu Trebež kao i na odlagalištu Stara Ciglana trebali bi biti dovršeni tijekom
Dogovorena isporuka hrvatskih vina u Kinu Ovo je dalek put, Kina je zahtjevno tržište, ali upornost nam se isplatila, rekao je Goran Dumančić, vlasnik Erdutskih vinograda
N
ove isporuke hrvatskih vina na kinesko tržište dogovorene su prošli tjedan na sajmu robe široke potrošnje u gradu Ningbou. Nastup hrvatskih poduzeća iz prehrambene industrije suorganizirala je Hrvatska gospodarska komora. “Ovo je dalek put, Kina je zahtjevno tržište, ali upornost nam se isplatila”, rekao je Goran Dumančić, vlasnik
Hrvatski investicijski potencijali predstavljeni su na Investicijskom forumu Erdutskih vinograda. “Zahvaljujući trudu i zalaganju HGK-a, hrvatski vinari imali su odličnu priliku stupiti u kontakt s poslovnim ljudima iz regije i predstavnicima državnih struktura. Očekujemo da će se suradnja i dalje razvijati, a pozivamo i ostale hrvatske tvrtke da nastupe na kineskom tržištu”, rekao je Dumančić. Sajam, četvrti po ve-
ličini u Kini, održava se u jednoj od najvećih luka u Kini pa je i ove godine privukao izlagače i posjetitelje iz cijeloga svijeta. U zasebnom paviljonu organiziran je izložbeni prostor za zemlje Istočne i Srednje Europe. Na sajmu su predstavljene sorte slavonskih, istarskih i dalmatinskih vinarija, a hrvatski vinari susreli su se s članovima uprave bescarinske zone Ningboa. Obilježena je i druga godina poslovanja Hrvatskog paviljona, tvrtke koja promovira i prodaje hrvatske proizvode u bescarinskoj zoni. Hrvatski investicijski potencijali predstavljeni su na Investicijskom forumu, koji je organizirala vlada Ningboa. Održana je i konferencija predstavnika ministarstava gospodarstva zemalja Srednje i Istočne Europe o poslovnoj suradnji s Kinom. Predstavljeni projekti “Iako je u usporedbi s Kinom Hrvatska mala zemlja, ona kao nova članica EU-a ima komparativnu prednost – stratešku poziciju s izvoznim potencijalom. Osim stabilnosti poslova-
nja i mogućnosti korištenja EU fondova, ulagačima se nudi pristup tržištu većem od 500 milijuna ljudi”, rekla je pomoćnica direktorice Centra za investicije HGK-a Svjetlana Momčilović predstavljajući investicijske potencijale i uvjete za ulaganja u Hrvatsku. O projektima Grada Zagreba govorio je Harun Omerbašić, savjetnik gradonačelnika Zagreba. Zainteresirane kineske predstavnike lokalne i poslovne javnosti upoznao je s mogućnostima ulaganja u izgradnju parkirne garaže u Klaićevoj ulici, projekt Terme Zagreb, Badel Blok, Zagrebački velesajam te s pet projekata za domove za starije i nemoćne. Ulagačke mogućnosti poduzetničke zone Podi-Dugopolje, njene komparativne prednosti i infrastrukturnu opremljenost za prihvat potencijalnih ulagača predstavio je dogradonačelnik Općine Dugopolje Stipe Rogošić. Uz Hrvatsku, na Investicijskom forumu predstavile su se i Slovačka, Slovenija, Mađarska, Bugarska te Poljska. (I.V.)
Dolaze predstavnici kineskih tvrtki 2016. godine. U Crkvištu pak, gdje je uz sanaciju odlagališta predviđena i izgradnja reciklažnog dvorišta, radovi bi trebali biti završeni do kraja 2018. godine. (B.O.)
U Hrvatskoj će od 26. do 28. lipnja boraviti predstavnici 20 kineskih tvrtki, članica Kineske poljoprivredne komore-Odjela uvoznika i distributera hrane. Posjet kineskih gospodarstvenika Zagrebu organizira HGK, a gosti će razgovarati u Ministarstvom poljoprivrede o certifikaciji hrvatskih prehrambenih proizvoda pri izvozu na kinesko tržište, što inače predstavlja ograničenje pri izvozu. U kineskoj delegaciji bit će i 18 uvoznika i distributera širokog spektra poslovanja, kojima će biti organizirani pojedinačni sastanci s članicama HGK iz sektora prehrambene industrije.
6
AKTUALNO
Privredni vjesnik Broj 3832, 16. lipnja 2014.
( oko 40 izlagača
( oko 48 mil kn
Peti festival sira održava se 20. lipnja u Drnišu
Damir Pernar, zamjenik predsjednika Uprave
nastupit će ovaj tjedan na Festivalu sira
lanjski promet Paške sirane
Proizvodimo sir o Cijena mlijeka dobivenog od paške ovce je 12 kuna po kilogramu prati tu cijenu, ali ne treba zanemariti činjenicu da je za jedan Pa Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr
Male proizvođače u vrhunske restorane Festival organiziramo kako bismo pomogli malim proizvođačima iz ruralnih područja, koji nemaju snage ni sredstava za promociju svojih proizvoda, kaže Josip Laća Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr
P
eti festival sira, koji se tradicionalno održava u Drnišu u organizaciji Ureda HGK-a za područja posebne državne skrbi - Knin, i ove godine će omogućiti malim proizvođačima da predstave svoje proizvode.
EU izdvaja velika sredstva kako bi se ti proizvodi s ruralnih područja plasirali u vrhunske restorane, kaže Marija Hell Prema riječima Josipa Laće, voditelja Ureda HGK-a za područja posebne državne skrbi – Knin, na Festivalu sira očekuje se četrdesetak izlagača od kojih je desetak proizvođača sira. Festival se ove godine održava 20. lipnja, i to na Drniškoj tržnici jer se dosadašnje mjesto - a to je glavni Drniški trg - preuređuje. Izlagat će još proizvođači suvenira, pršuta, meda te ostalih prehrambenih proizvoda s područ-
ja posebne državne skrbi. Na ocjenjivanje sireva koje provode stručnjaci s Agronomskog fakulteta iz Zagreba pristiglo je 10 uzoraka, od kojih je sedam dobilo nagrade. Uz ovogodišnjeg šampiona, dva proizvođača su za svoje proizvode dobili zlato, jedan srebro, a tri su dobili bronce. “Festival organiziramo kako bismo pomogli malim proizvođačima iz ruralnih područja, koji nemaju snage ni sredstava za promociju svojih proizvoda. Većina njih svoje proizvode prodaje na kućnom pragu ili na sajmovima, u čemu ih naš Ured i Hrvatska gospodarska komora podržava”, kaže Josip Laća. “Tijekom ovih pet godina mali proizvođači su prepoznali ovaj festival kao mjesto koje im omogućuje kontakt s kupcima, a nije zanemariv niti prodajni učinak koji ostvare tijekom festivala”, ističe on. Restoran promovira sireve Drniški festival sira zanimljiv je i Mariji Hell, vlasnici trogirskog heritage Hotela Pašike koji u sklopu svog restorana i njegove doista vrhunske gastro-
nomske ponude jedanput tjedno organizira večeri u kojima povezuju i promoviraju male dalmatinske vinare i male proizvođače sireva. Naime, gostima se nude razne plate s više vrsta sira i slijedovi sireva praćeni vinom. Prema riječima Marije Hell, u ponudi restorana imaju sireva iz ruralnih područja Dalmacije i s otoka poput Gligorinih, Šimparginih, Validžićevih, sireva OPG-a Ture i OPG-a Marić te sireva niza manjih proizvođača iz Dalmatinske zagore. “Europska unija jako potiče proizvode s ruralnih područja i izdvaja velika sredstva kako bi se ti proizvodi plasirali u vrhunske restorane. Mi smo taj projekt pokrenuli jer smo prepoznali posebnost takvih proizvoda”, ističe Marija Hell. Posebno mjesto na Festivalu sira u Drnišu zauzima sir iz mišine. Radi se o specifičnom proizvodu Dalmatinske zagore, koji se još proizvodi u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Albaniji i Turskoj. Sir iz mišine je upućen u proceduru zaštite, tako da bi i ta činjenica mogla pridonijeti njegovoj većoj gospodarskoj iskoristivosti.
S
Damirom Pernarom, zamjenikom predsjednika Uprave i suvlasnikom Paške sirane, razgovarali smo o značaju Paškog sira, planovima Paške sirane, proizvodnji mlijeka i paške janjetine te o stanju na tržištu. Paška sirana je najstarija sirana na otoku Pagu i prva je počela s komercijalnom proizvodnjom Paškog sira, najpoznatijeg i najnagrađivanijeg hrvatskog sira. Paška sirana se bavi proizvodnjom sireva od ovčjeg i kravljeg mlijeka te ovčjeg mlijeka i mesa. Prekretnica u poslovanju nakon privatizacije Sirane 1992. bila je 2008. godina kada je izgrađen novi pogon za preradu mlijeka i proizvodnju
Kako prihod od mlijeka po ovci iznosi oko 1600 kuna i to bez janjaca, lako je shvatiti da je to isplativ posao mliječnih proizvoda, djelomično financiran iz pretpristupnih fondova EU-a i SAPARD-a. Novi pogon u potpunosti udovoljava europskim standardima i u njemu su najmoderniji uređaji za proizvodnju sireva. Kakva vam je bila prošla poslovna godina? - Paška sirana je lani imala nešto više od 48 milijuna kuna prometa. Godinu smo završili pozitivno.
Usporedbe radi, na vrhuncu poslovanja Sirane, 2008. i 2009. godine, ostvarili smo odličan rezultat od 58 milijuna kuna nakon čega je uslijedio pad. Lani smo uspjeli zaustaviti taj pad i preokrenuti trend poslovanja. Valja napomenuti da imamo 80 zaposlenika. Koliko proizvedete sira? - Proizvedemo oko 600 tona sira godišnje. Imamo šest vrsta sireva. Paški sir je najcjenjeniji hrvatski sir. Radi se o siru proizvedenom od mlijeka paške ovce. Kao naš najpoznatiji sir, u našoj proizvodnji Paški sir je zastupljen s nešto više od 100 tona. To je značajan udjel u proizvodnji s obzirom na ograničenu laktaciju od sredine siječnja do početka lipnja. Riječ je o ograničenoj količini jer Paškog sira ne može biti puno više nego što je sada. Koje još vrste, odnosno robne marke proizvodite? - Pramenko je tvrdi ovčji sir napravljen po istoj recepturi kao Paški, ali od mlijeka slavonskih ovaca. Dalmatinac je tvrdi miješani sir od ovčjeg i kravljeg mlijeka. Primorac je kravlji sir, a Trapist polutvrdi kravlji sir za rezanje. Mediterano je sir obogaćen kaduljom, a iako je to relativno nov proizvod, polučio je već niz uspjeha te osvojio prestižnu medalju na World Cheese Awardsu u Birminghamu. Paprenjak je polutvrdi sir od kravljeg mlijeka s crvenom paprikom. Parenjak je mladi, kravlji sir koji je isto osvojio nagradu na World Chee-
se Awardsu 2012. Paška skuta je sir proizveden od sirutke nakon proizvodnje Paškog sira, a imamo i Paški ribani sir intenzivnog okusa i mirisa. Kakva je situacija s pašnjacima i stočnim fondom? - Na otoku je oko 40.000 paških ovaca. Paška sirana ima 150 kooperanata i 2500 svojih ovaca od kojih je 1800 muznih. Pašnjaci se dijelom smanjuju zbog porasta građevinskih zona, ali ih, ipak, najviše ugrožava vrlo agresivna biljka lokalnog naziva sobina koja se najlakše može iskorijeniti kontroliranim paljenjem. Najviše se prenosi i razmnožava burom, što joj pogoduje jer na Pagu imamo bure u izobilju. Problem je to što je dio pašnjaka na državnom
INTERVJU
www.privredni.hr Broj 3832, 16. lipnja 2014.
( oko 600 tona
godišnja proizvodnja sira Paške sirane
7
( 30 mil kn
investirano 2008. u novi pogon za preradu
i suvlasnik Paške sirane
d najskupljeg mlijeka na svijetu i to je prema mom saznanju najviša cijena mlijeka na svijetu. Na Sardiniji cijena je oko 10,5 kuna. Istina, cijena Paškog sira ški sir težine 2,4 kilograma potrebno oko sedam litara mlijeka kupljuje i janjce. Gotovo 80 posto vlasnika ovaca na Pagu ne proizvodi više sir za prodaju nego predaje mlijeko u sirane. Sireve morate stalno držati u kontroliranim uvjetima da ne bi došlo do negativnih procesa kad je riječ o higijeni i zdravstvenoj ispravnosti. Nisu ni turisti naivni, tako da i oni kupuju sir od proizvođača koji imaju uveden HACCAP i koji proizvode u kontroliranim uvjetima.
zemljištu pa je ne možemo iskorjenjivati zbog propisa Hrvatskih šuma koji nam ne dozvoljavaju kontrolirano paljenje. Što zamjerate hrvatskim pregovaračima? - Bojim se da su naši pregovarači samo prepisali propise Europske unije koji se odnose na pašnjake. Postoji opasnost da nam EU ne prizna naš kamenjar kao pašnjake, pa bismo mogli izgubiti poticaje koji više ne idu po broju ovaca nego prema pašnjacima. Naš kamenjar koji je prirodni pašnjak za pašku ovcu neće biti priznat, tako da je to opasnost za stočni fond. Strah me je da se ne bi počeo smanjivati stočni fond jer su naši pregovarači loše pregovarali i previdjeli naše specifičnosti.
Što je s cijenom mlijeka? - Cijena mlijeka dobivenog od paške ovce je 12 kuna po kilogramu što je, prema mom saznanju, najviša cijena mlijeka na svijetu. Na Sardiniji cijena je oko 10,5 kuna. Istina, cijena Paškog sira prati tu cijenu, ali ne treba zanemariti činjenicu da je za jedan Paški sir težine 2,4 kilograma potrebno oko sedam litara mlijeka. Koliko je bila vrijedna investicija u vaš novi pogon? - Mi smo 2008. godine investirali 30 milijuna kuna u gradnju novog pogona za preradu mlijeka i proizvodnju mliječnih proizvoda. Trećina tog novca, 10 milijuna kuna, osigurana je iz SAPARD-a. Monitoring je trajao pet godina i sve je bilo u redu što se
tiče zahtjeva SAPARD-a. Pogon smo opremili vrhunskom tehnologijom i radimo u izuzetno kvalitetnim uvjetima. Planirate li još neke investicije? - Imamo planova i investirat ćemo u razvoj malo-
Ugrožavaju li vas mali proizvođači, tzv. proizvođači uz cestu? - Ne mogu reći da nas to nešto posebno ugrožava jer je to doista mala količina. Vlasnici ovaca su shvatili da im je isplativije prodavati mlijeko siranama po 12 kuna,
Konkurencija nas neće ugroziti Nakon ulaska u EU, koja konkurencija je najopasnija? - Osim Iivanjskih i donekle nekih talijanskih sireva moguću značajniju konkurenciju predstavljao bi ulazak rumunjskih i litvanskih sireva na tržište. Međutim, Paški sir je najpoznatiji brend kad je riječ o siru u Hrvatskoj i proizvodi ga se u ograničenim količinama, tako da proizvođači Paškog sira neće biti značajnije ugroženi konkurencijom. Mi imamo svoju posebnost. prodaje. Prodajna mjesta imamo na Pagu, a planiramo otvoriti trgovine u Rijeci i Splitu. Potom slijedi Zagreb i možda još koji grad.
nego proizvoditi sir. Činjenica je da im do 10. u mjesecu isplaćujemo novac za prethodni mjesec, što je gotovo odmah. Isto tako, Paška sirana im ot-
Može li obitelj živjeti od uzgoja ovaca i proizvodnje mlijeka? - Jedna obitelj koja ima stado od 80 ovaca može jako dobro živjeti od tog posla. To je rezultiralo time da se mlađi ljudi odlučuju na uzgoj ovaca jer im je to isplativ posao. Na Pagu je trenutačno oko 40.000 ovaca. Kako prihod od mlijeka po ovci iznosi oko 1600 kuna i to bez janjaca, lako je shvatiti da je to isplativ posao. Osim toga, to nije tako zahtjevan posao da se uz njega ne bi mogli raditi i drugi poslovi. Osim sireva imate i još neke proizvode? - Proizvodimo pašku janjetinu koju plasiramo u restorane u Zagrebu, Splitu, Zadru, te nešto na Pagu. Plasiramo oko 1600 janjaca iz vlastitog stada te oko 2400 od kooperanata. Paška janjetina ima specifičan okus zbog okoliša u kojem janje živi i u kojem se hrani. Što je sa zaštitom proizvoda? - Upravo predajemo dokumentaciju za zašti-
tu izvornosti Paškog sira te paške janjetine. Udruga proizvođača Paškog sira ima šest članova, postoji već desetak godina, ali nisu postignuti neki značajniji rezultati u zajedničkom djelovanju. Međutim, od kraja sječnja mlađi članovi obitelji su preuzeli inicijativu i udruga radi puno efikasnije. Izabrali smo vodstvo i jako dobro surađujemo. Kad je riječ o zaštiti, mislim da bi papirologija trebala biti gotova do 1. srpnja kada je predajemo u naše ministarstvo koje je treba krajem ljeta proslijediti u Bruxelles. Što je s paškom janjetinom? - Njena zaštita je pokrenuta prije Paškog sira. Sugerirano nam je da pokrenemo zaštitu izvornosti Paškog sira i geografskog porijekla paške janjetine. No, odlučili smo zatražiti zaštitu izvornosti u oba slučaja, kako nam se ne bi dogodilo da Paškom siru bude osporena izvornost jer janjetina ima zaštitu geografskog porijekla. Znači, janjetinu smo podredili siru. Kakva je situacija na tržištu? - Paška sirana najviše sira plasira preko trgovačkih lanaca. Radimo gotovo sa svim lancima. Troškovi proizvodnje i transporta rastu, a to ne možete nadoknaditi povećanjem cijene sira jer se možete dovesti u opasnost da on postane preskup za građane. Osim toga imamo i izrazit problem naplate potraživanja.
8
AKTUALNO
Privredni vjesnik Broj 3832, 16. lipnja 2014.
“ Investitori će doći kad vide da se kod nas lakše posluje i da se može ostvariti
profit. Na kraju dana svakome je važno hoće li vratiti uloženi novac i zaraditi.
”
Ivica Mudrinić, predsjednik HUP-a
Dan poduzetnika Hrvatske udruge poslodavaca
Država će nastojati ne smetati ostvarenju poduzetničkih ideja Poduzetnici su svoj tradicionalni godišnji skup održali pod motom “Vrijeme promjena”. Smatraju da se neke reforme, koje je Vlada uvela pod pritiskom neizdrživih deficita i Europske unije, odvijaju presporo i bitno ne poboljšavaju poslovnu klimu Drago Živković, Igor Vukić
kao simbole promjena, onda ih svakako podržava. Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke, slaže se s ocjenama da je sustav obrazovanja neusklađen s tržištem rada. “Ali nije problem samo u školstvu. I velike bi kompanije trebale preuzeti dio odgovornosti da mlade ljude što brže i efikasnije pripreme za tržište rada. Na taj način svi zajedno možemo pridonijeti smanjenju nezaposlenosti i boljem usklađivanju školstva i gospodarstva”, rekao je Mršić.
P
oljski državni službenici pitat će vas kao poduzetnika što sve mogu napraviti da vam pomognu. I obavit će to u najkraćem roku. A kod nas će vas službenik uvjeravati da to što želite napraviti zapravo nema smisla. I da je bolje da odustanete od posla, a njega pustite na miru... Tako je razliku između poljske i hrvatske javne uprave opisao Branko Roglić, vlasnik kompanije Orbico, na prošlotjednom Danu poduzetnika Hrvatske udruge poslodavaca. Roglić kaže da su Poljaci odlično uvježbali birokrate i to se vidi u cijeloj državi. “Poljska je sjajno tržište, kriza ih nije gotovo ni okrznula. Mađarski službenici su već lošiji, ali ipak funkcioniraju. A naši? Bolje da više o tome ne govorim”, razljutio se Roglić. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić pokušao je ublažiti kritiku najavom izmjena Zakona o radu te Zakona o državnim službenicima i namještenicima. Izmjene bi trebale pojačati odgovornost službenika i namještenika, a njihove bi ocjene, plaće i radni status ovisili o rezultatima rada, efikasnosti i brzini rješavanja slučajeva. Poduzetnici su svoj tradicionalni godišnji skup održali pod mo-
tom “Vrijeme promjena”. Premijer Zoran Milanović rekao je da promjene poslovično izazivaju snažan otpor pa je pozvao na konsenzus o smjeru reformi. Sindikate, osobito one javnih službi, htio bi vidjeti kao partnere u tom dogovoru. Država će nastojati osigurati mir i stabilnost, jednakost šansi i nastojati ne smetati ostvarenju poduzetničkih ide-
ja. Naprotiv, poticat će ih mjerama kakav je Akcijski plan za izvoz, gdje bi poduzetnici trebali imati podršku od proizvodnje do prodaje robe kupcu preko granice. Konsenzus za promjene Konsenzus za promjene prizivao je i predsjednik HUP-a Ivica Mudrinić. Vlada je uvela neke refor-
Reforme pale na HUP-ovom testu Prema rezultatima HUP skora, mjerljivog napretka u provedbi reformi u Hrvatskoj još uvijek nema. HUP-ov alat za mjerenje poslovne klime pokazuje da je u 11 od 12 promatranih područja stanje i dalje kritično, a ostvareni skor manji je od 50 bodova. HUP sektore ocjenjuje od 1 do 100 i uspoređuje sa zemljama iz istočnog dijela EU-a. “Najlošiji smo u području produktivnosti i konkurentnosti, pravosuđa, fiskalne konsolidacije, tržišta rada i poticanja investicija. Upravo investicijski skor najviše zabrinjava. U odnosu na mjerenje prije pola godine još smo više pali. Udjel investicija u BDP-u pao je ispod 20 posto i dosegao najnižu razinu u zadnjih desetak godina”, rekao je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.
me pod pritiskom neizdrživih deficita i Europske unije, ali sve to ide presporo i bitno ne poboljšava poslovnu klimu. “Investitori će doći kad vide da se kod nas lakše posluje i da se može ostvariti profit. Na kraju dana svakome je važno hoće li vratiti uloženi novac i zaraditi”, rekao je Mudrinić. Predsjednik Republike Ivo Josipović podržava Vladu u reformama, a konsenzus o novoj državnoj upravi proširio je i na funkcioniranje pravosuđa. Kaže da u Hrvatskoj ima previše propisa koji opterećuju poslovanje i pita je li neophodno da iznajmljivači soba baš svake godine moraju izvaditi potvrdu da ne boluju od duševnih bolesti. Predlaže i da se društvo pozabavi poboljšanjem obrazovnog sustava. Poduzetnici bi rado podr-
žali dogovor o mjerama koje bi ubrzale poslovanje. “Čuli smo objektivnu
Poduzetnici bi se trebali baviti time kako proširiti posao, a ne boriti se s administracijom, kaže Luka Abrus sliku hrvatskog gospodarstva i stav koji je za ljude iz gospodarstva vrlo bitan, a to je da konsenzus vodećih političkih stranaka bude temelj našeg gospodarskog razvoja”, rekao je Darinko Bago, predsjednik Uprave Končara. Dodao je da je prijedloge predsjednika Josipovića doživio kao simboličke, jer ako ih gledamo zasebno, oni neće značajno pridonijeti uvjetima poslovanja, ali ako ih shvaćamo
Šteta da se ne koristi iskustvo Luka Abrus, vlasnik tvrtke Pet minuta, ističe da bi se poduzetnici trebali baviti time kako povećati prodaju, proširiti posao i pronaći što više stranih kupaca, a ne kako se boriti s administracijom. Lošu poduzetničku klimu stvara neprohodna šuma pravila i propisa. Poduzetnik mora na to gubiti vrijeme, a često je sve tek toliko da bude zadovoljena forma. Uz bolju poslovnu klimu rezultati bi se lako uvećali, kaže Zdenko Jelčić iz Spin Valisa. “Tvrdim da bismo u sektoru šumarstva i namještaja uz bolje tržišne uvjete izvoz sa sadašnjih milijardu dolara vrlo brzo povećali na dvije milijarde dolara. Potražnja postoji, ali je šteta što se nedovoljno koristi naše poduzetničko iskustvo”, zaključio je Jelčić.
S MARKOVA TRGA
www.privredni.hr Broj 3832, 16. lipnja 2014.
( 1,6 mlrd kn
Wollsdorf u Jalžabetu
Kreće projekt od 8,5 milijuna eura
iz javnih poduzeća ići će u državni proračun
Sjednica hrvatske vlade
Propisan model za procjenu nekretnina Uredbom i pravilnikom želimo stati na kraj praksi po kojoj su se vrijednosti neke nekretnine kod različitih procjenitelja razlikovale i po nekoliko desetaka puta, rekla je ministrica Mrak Taritaš Igor Vukić vukic@privredni.hr
S
udski vještaci i ovlašteni sudski procjenitelji jedini će imati pravo izrađivati procjene vrijednosti nekretnina, prema pravilima koje je prošli tjedan Vlada propisala uredbom. Riječ je o prvom propisu kojim se u Hrvatskoj uređuju temeljna pitanja procjene nekretnina. Uz određi-
Poslodavci na poplavljenim područijima dobit će pomoć u iznosu minimalne plaće, a samostalni obveznici po 2400 kuna vanje tko može izrađivati procjene, uredbom su propisane metode i podaci na kojima se procjene moraju temeljiti. Prema riječima ministrice graditeljstva Anke Mrak Taritaš procjene će se donositi na temelju poredbene, prihodovne i troškovne metode. Osnovni pojmovi iz područja vrijednosti nekretnina i njihovih dijelova preuzeti su iz europskih direktiva i posebice njemačkih graditeljskih
pravilnika. Propisano je i postupanje kod procjene u slučajevima kao što su pravo građenja, pravo služnosti, pravo plodouživanja, korištenje javnih površina i sličnih. Metode iz uredbe primjenjivat će se i u postupcima izvlaštenja, kad bude donesen zakon koji je upravo u saborskoj proceduri. Uz uredbu donijet će se i poseban pravilnik s parametrima nužnim za izradu procjena. “Uredbom i pravilnikom želimo stati na kraj praksi po kojoj su se vrijednosti neke nekretnine kod različitih procjenjitelja razlikovale i po nekoliko desetaka puta. Isprobali smo uredbu kod nekoliko procjenjitelja i njihove su se procjene razlikovale tek oko pet posto”, rekla je ministrica Mrak Taritaš.
9
Ubrzana obnova Obnovu poplavljenih područja na istoku Hrvatske Vlada nastoji ubrzati i zakonom o saniranju posljedica katastrofe na području Vukovarsko-srijemske županije. Zakon će važiti godinu dana. Uz ostalo, dodijelit će se bespovratne potpore poduzetnicima i obrtnicima koji imaju sjedište na tom području ili ondje imaju izdvojenu poslovnu jedinicu. Omogućit će se zapošljavanje nezaposlenih osoba s tog područja u programu javnih radova. Na području općina Gunja, Drenovci i Vrbanja Vlada će dodijeliti pomoć poslodavcima i samostalnim obveznicima plaćanja doprinosa. Poslodavci će dobiti pomoć u iznosu minimalne plaće, a samostalni obveznici po 2400 kuna. Na listu stra-
Varga i Mornar umjesto Ostojića i Jovanovića Premijer Zoran Milanović odlučio je osvježiti Vladin tim. Umjesto Rajka Ostojića dužnost ministra zdravlja obavljat će Siniša Varga, dosadašnji ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Posao Željka Jovanovića u Ministarstvu obrazovanja nastavit će Vedran Mornar, biši dekan Fakulteta elektronike i računarstva. Dosadašnji ministri umorili su se vodeći ove velike resore i provodeći reforme uz velike otpore, objasnio je premijer. Ministar Rajko Ostojić na sjednici Vlade predstavio je svoj zadnji veliki projekt - nacionalni program razvoja kliničkih bolnica - i potom se uz pljesak pozdravio s kolegama.
teških projekata uvršten je Regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica. Prema riječima Alena Leverića, zamjenika ministra gospodarstva, projekt je vrijedan 760 milijuna kuna. Centar je namijenjen zbrinjavanju otpada s područja četiriju županija sjeverozapadne Hrvatske: Koprivničkokriževačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske i Varaždinske županije. Na tom području živi oko 550.000 stanovnika u 110 gradova i općina. Izgradit će se više funkcionalno i tehnološki povezanih građevina i uređaja za obradu otpada. Bit će tu postrojenje za mehaničko-biološku obradu koje će moći obraditi 150.000 tona otpada godišnje. Uredit će se odlagalište za obrađeni otpad iz kojeg će se prije toga izdvojiti korisne sirovine i materijali za energetsko iskorištavanje. Projekt Piškornica, smatraju u Vladi, zadovoljava sve uvjete za sufinanciranje novcem iz kohezijskog fonda EU-a. Dobit javnih poduzeća u proračun Donesena je i Odluka o uplati dobiti javnih poduzeća u državni proračun. Ukupno će se na taj način u državnu blagajnu sliti oko 1,6 milijardi kuna. Poduzeća će uglavnom u proračun uplaćivati po 60 posto ostvarene dobiti, a ostalo će reinvestirati. Određeni su i izuzeci iz odluke, a među njima su HBOR, Hrvatske vode, Hrvatske ceste, Hrvatska pošta i Hrvatska poštanska banka.
U Poslovnoj zoni Jalžabet pokraj Varaždina austrijska tvrtka Wollsdorf gradi tvornicu za krojenje i šivanje kože koja će u listopadu biti puštena u pogon. Ukupna vrijednost investicijskog projekta je 8,5 milijuna eura, a do lipnja 2015. u njoj se planira zaposliti 250 osoba. Wollsdorf je obiteljsko poduzeće sa sjedištem u istoimenom mjestu blizu Graza. Zapošljava oko 1000 radnika širom svijeta, a usmjereno je na štavljenje i obradu kože te finalizaciju kožnih komponenti u automobilskoj (BMW, VW, Audi, Ferrari, Renault, Opel, Nissan...), zrakoplovnoj te industriji namještaja. Čak 90 posto proizvoda od kože tvrtka izvozi u 30 različitih država. Ispostave tvrtke Wollsdorf Leder nalaze se u SAD-u, Hong Kongu, Kini i Australiji. Tvrtka je odabrala Hrvatsku kao ulagačko odredište u jakoj konkurenciji zemalja, a razlozi su
kvalificirana radna snaga, potpuna infrastrukturna opremljenost poslovne zone te blizina sjedišta. “Pronašli smo gradilište u Jalžabetu, u blizini Varaždina, u Hrvatskoj, na osi između našeg sjedišta u Austriji i glavnog kupca u Rumunjskoj. Ova nova lokacija samo je dva sata vožnje od sjedišta u Wollsdorfu, a Jalžabet nudi dobru infrastrukturu te izravan pristup autocesti”, objasnio je Andreas Kindermann, predsjednik Uprave društva Wollsdorf. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak dodao je kako je ova investicija još jedan od mnogih dokaza da smo u posljednje dvije godine promijenili investicijsko okruženje te poboljšali konkurentnost zemlje. (B.O.)
*vijesti
GEN-I drži šest posto hrvatskog tržišta Godinu dana od ulaska na naše tržište, GEN-I Zagreb drži 5,9 posto opskrbe električnom energijom. Od lipnja prošle do lipnja ove godine potpisano je 19.513 ugovora o isporuci električne energije sa 16.975 kućanstava i 2538 malih poduzetnika. U tvrtki ističu kako u Hrvatskoj ima puno izazova, među kojima je i Metodologija za određivanje iznosa tarifnih stavki za zajamčenu opskrbu, kojom će cijene poduzetnicima porasti. Svjetska banka za čistije more Svjetska banka odobrila je dvije darovnice svog
Fonda za globalni okoliš, ukupna iznosa 6,77 milijuna dolara, za projekt kontrole onečišćenja okoliša Jadranskoga mora u Bosni i Hercegovini (2,44 milijuna) te u Hrvatskoj (4,33 milijuna dolara). Projektom će se pomoći dvjema državama u smanjivanju ispuštanja onečišćujućih tvari u istočni dio Jadrana, u pripremi projekata na lokacijama u Dalmaciji i Hercegovini te u jačanju kapaciteta za praćenje kakvoće morske vode. Rastoder distribuira za Agrokor Agrokor je potpisao ugovor o poslovnoj suradnji s vodećim slovenskim poduzećem za distribuciju voća i povrća Rastoder. Vrijednost ugovora procjenjuje se na 70 do 100 milijuna eura godišnje, a Rastoder je njime ušao među prve tri tvrtke na ovom području u Europi.
10 PV ANALIZA
Privredni vjesnik Broj 3832, 16. lipnja 2014.
( 7. kolovoza
( 60 mlrd kn
krajnji rok za izbor kategorije fonda
ukupna imovina mirovinskih fondova
Obvezni mirovinski fondovi
Abeceda izbora: A za hazarde Novi Zakon o obveznim mirovinskim fondovima, donesen krajem siječnja ove godine, uveo je novost u obliku tri kategorije kako je pojasnio Robert Miletić, pomoćnik ravnateljice REGOS-a, osiguranicima dati veći utjecaj na konačni iznos vlastite Drago Živković zivkovic@privredni.hr
D
emografske prognoze za Hrvatsku su crne. Nastave li se sadašnji trendovi, do 2050. godine, po procjenama Ujedinjenih naroda, broj stanovnika Hrvatske mogao bi pasti na 3,6 milijuna, a do 2100. na samo 2,8 milijuna. Stanovništvo će biti u prosjeku sve starije, što povlači niz loših posljedica po gospodarstvo. Radne snage bit će sve manje, bruto domaći proizvod će padati, a realno je očekivati i slabiji priljev stranog kapitala, procjenjuje Zdeslav Šan-
Građani koji žele izabrati kategoriju fonda mogu to učiniti na šalterima REGOS-a u poslovnicama Fine tić, glavni ekonomist Societe Generale-Splitske banke. Suočena s takvim trendovima, hrvatska država, upozorava Šantić, zasad strateški ne čini ništa, a mirovinskim sustavom se zapravo nitko suštinski i ne bavi. Iako starenje stanovništva nije samo hrvatski problem, već je tipično za sve europske, a posebno istočnoeuropske zemlje, pa i za neke od najrazvijenijih u svijetu poput Japana, razvijenije zemlje od Hrvatske uspijevaju posljedice tog trenda ublažiti gospodarskim rastom i visokom stopom zaposlenosti. Kod nas je od starenja stanovništva veći
problem niska stopa zaposlenosti, smatra Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog društva, koji je i predsjednik sektorskog udruženja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Mirovinska reforma započeta 2002. godine, prema Grbavcu, solidno napreduje, ali uz nisku razinu zaposlenosti ne može ispuniti sva očekivanja. Predbilježba za izbor Iako je postavljena na dobrim zakonskim temeljima, problem je to što je nismo razvijali prema prvotnom planu. Stopa izdvajanja za drugi stup trebala je dosad biti devet ili 10 posto, a ostala je na pet. S obzirom na dugotrajnu recesiju i prenapregnutost proračuna, malo je vjerojatno da će se uskoro povećavati. Reforma je, po Grbavcu, protekla bez incidenata ponajviše zahvaljujući REGOS-u i Hanfi kao regulatoru. Njen razvoj usporen je i zbog niske razine financijske pismenosti građana, u što mirovinski fondovi ulažu trud, ali rezultati su slabi. Tako i Raiffeisen, kaže Grbavac, gotovo da i nije imao odziva na e-mail poruke koje su slali svojim osiguranicima kako bi ih obavijestili o promjenama u radu fondova. Prvi mirovinski stup, temeljen na tzv. međugeneracijskoj solidarnosti, sigurno neće izumrijeti, ali njegova važnost pada svugdje u svijetu, a tamo gdje pada brže, cijeli sustav je zdraviji, tvrdi Grbavac. Novi Zakon o obveznim mirovinskim fondovima, donesen krajem siječnja ove godine,
uveo je novost u obliku tri kategorije fondova (A, B, C) unutar jednog mirovinskog društva. Time se željelo, kako je pojasnio Robert Miletić, pomoćnik ravnateljice REGOS-a, osiguranicima dati veći utjecaj na
konačni iznos vlastite mirovine. Razlika među kategorijama je u stupnju rizičnosti. Fond kategorije A može ulagati više od pola svoje imovine u dionice, što ga čini najrizičnijim, ali i potencijalno najisplativijim na dugi
rok. Fondovi kategorije B imaju strukturu ulaganja sličnu sadašnjim fondovima, što znači da barem pola imovine mora biti u državnim obveznicama, pa se rizičnost smatra uravnoteženom. Fondovi kategorije C morat
će imati barem 70 posto imovine u državnim obveznicama, što ih čini najsigurnijima, ali s najmanjim prinosima. Ograničenje po dobi Zakon je omogućio osiguranicima da sami iza-
Članstvo u OMF za 2013. godinu, po fondovima Fond
sij
velj
ožu
tra
svi
lip
srp
kol
ruj
AZ OMF
595.428
596.601
597.681
598.548
599.778
600.614
601.643
603.770
606.180
Erste Plavi OMF
255.086
255.612
256.103
256.488
257.029
257.443
257.911
258.850
259.927
Raiffeisen OMF
510.048
511.041
511.912
512.577
513.585
514.283
515.119
516.919
518.955
PBZ Croatia osiguranje OMF
295.072
295.658
296.200
296.634
297.322
297.767
298.342
299.392
300.627
Ukupno:
1.655.634 1.658.912 1.661.896 1.664.247
1.667.714 1.670.107 1.673.015 1.678.931 1.685.689
Uplate doprinosa 2.stupa, za 2013. godinu (u kn) Fond PBZ Croatia osiguranje OMF AZ OMF Raiffeisen OMF Erste Plavi OMF
Σ za godinu
Ukupno uplaćeno doprinosa 2. stupa
Ukupno uplaćeno ulaznih naknada za OMD
Ukupno uplaćeno u OMF
655.044.097,70
5.240.235,38
649.803.862,30
1.423.267.306,00
7.274.611,54
1.415.992.694,00
1.121.657.120,00
8.973.042,36
1.112.684.078,00
502.399.410,70
4.019.100,37
498.380.310,40
3.702.367.934,40
25.506.989,65
3.676.860.944,70
U 2013. godini od ukupnog broja novih članova, njih 50.956 odnosno 94,67% REGOS je po službenoj dužnosti rasporedio u jedan od OMF-ova, dok se 2869 odnosno 5,33% novih članova osobno prijavilo u OMF. U 2012. godini rasporedom je bilo obuhvaćeno 95,16% novih članova, a osobnim prijavama 4,84% novih članova. Izvor : REGOS
11
www.privredni.hr Broj 3832, 16. lipnja 2014.
( više od 92 posto
osiguranici koji ne biraju sami svoj fond
re, B za sve, C za ziheraše fondova (A, B, C) unutar jednog mirovinskog društva. Razlika među kategorijama je u stupnju rizičnosti. Time se željelo, mirovine Drugi dohodak koji podliježe obračunu doprinosa, za 2013. godinu (u kn) Ukupno obračunato "bruto"
Ukupno obračunato "netto"
siječanj
109.501.641,20
63.351.092,32
veljača
96.171.686,52
55.618.771,20
ožujak
106.843.911,50
61.824.300,61
travanj
126.131.104,40
svibanj lipanj
Mjesec
BROJ NOVIH ČLANOVA Mjeseci 2013.
2013/2012
Osobne prijave
Raspored
3.275
68,44
192
3.083
Veljača
3.671
83,91
203
3.468
Ožujak
3.327
91,4
231
3.096
72.896.185,85
Travanj
2.656
32,17
282
2.374
140.804.866,90
81.556.967,62
Svibanj
3.708
85,28
364
3.344
128.426.458,70
74.504.060,14
152.596.253,80
88.359.153,94
kolovoz
100.021.758,10
58.036.694,20
rujan
114.999.755,50
66.661.927,80
1.075.497.436,62
622.809.153,68
89.624.786
51.900.763
Mjesečni prosjek
Siječanj
Indeks
OD TOGA
Broj članova
srpanj
Σ za godinu
Broj novih članova OMF prema načinu prijavljivanja u 2013. godini
Lipanj
2.769
82,02
224
2.545
Srpanj
3.296
96,46
297
2.999
Kolovoz
6.306
179,61
138
6.168
Rujan
7.182
183,59
205
6.977
Listopad
6.958
138,91
244
6.714
Studeni
7.155
129,97
204
6.951
Prosinac
3.522
123,15
285
3.237
UKUPNO
53.825
101,57
2.869
50.956
Izvor za sve: REGOS
beru kategoriju fonda, ali uz određena ograničenja. Predbilježba za izbor kategorije fonda je u tijeku i traje do 7. kolovoza, dok će novi fondovi u tri kategorije početi s poslovanjem 21. kolovoza. Građani koji žele izabrati kategoriju mogu to učiniti na šalterima REGOS-a u poslovnicama Fine, uz predočenje osobne iskaznice. One koji to ne učine – a Miletić očekuje da će to biti golema većina – REGOS će, sukladno Zakonu, au-
tomatski prevesti u fond kategorije B. Izbor kategorije fonda ograničen je dobi osiguranika: oni kojima je do starosne mirovine ostalo manje od 10 godina, mogu biti u B ili C fondu, a oni kojima je ostalo manje od pet godina samo u C fondu. Ako su prije toga izabrali A fond, REGOS će ih automatski prebaciti u B ili C, čim se steknu zakonski uvjeti. Iako fond menadžeri imaju metode i mehanizme ublažavanja rizika, osiguranicima u
fondu A može se dogoditi, priznaje Grbavac, i najneugodnija varijanta u kojoj bi, primjerice, godinu pri-
Vrlo je vjerojatno da će više od 90 posto osiguranika završiti u B fondovima
ograničenje: samo u godinama kada će osiguranik napuniti godine života koje su višekratnik broja tri i samo u kalendarskom mjesecu u kojemu je rođen. Time se htjelo zaštititi osiguranike, ali i mirovinske fondove od prevelike fluktuacije.
je obveznog prelaska u B fond tržište naglo palo, a oni izgubili sav prinos, pa čak i dio glavnice. Kategorija fonda može se promijeniti, i to bez naknade, ali uz malo komplicirano
Nove vrste ulaganja S obzirom na to da, prema Miletićevim podacima, više od 92 posto osiguranika sami ne biraju ni mirovinsko društvo, već ih REGOS nasumično ras-
poređuje, nije za očekivati ni navalu na šaltere radi biranja kategorije. Uostalom, kaže Miletić, u prvih dvadesetak dana to je učinilo svega 40 građana. Drugim riječima, vrlo je vjerojatno da će više od 90 posto osiguranika završiti u B fondovima. Takva inercija nije hrvatska specifičnost, kaže Grbavac, jer ni u drugim zemljama sa sličnim mirovinskim sustavom, poput Nizozemske ili Novog Zelanda, velika većina građana ne bira sama
fond, nego ih država razvrstava. Novi zakon otvara mogućnost da mirovinski fondovi ulažu ne samo u vrijednosne papire, nego i u infrastrukturne projekte. Grbavac to smatra jako dobrim, ali upozorava da treba biti oprezan oko izbora projekata. “Monetizacija autocesta definitivno je šansa za mirovinske fondove, na to gledam jako pozitivno, treba nam još takvih projekata”, ističe Grbavac. Prinosi na obveznice trenutačno su vrlo niski - čak i Hrvatska svoje obveznice uspijeva prodati uz prinos od samo 4,5 posto - pa i europski mirovinski fondovi traže druge oblike ulaganja. U Švedskoj je, primjerice, mirovinski fond automobilske kompanije Volvo suvlasnik čak i nekoliko zatvora i gradske infrastrukture. Popularna su ulaganja mirovinskih fondova i u zelenu energiju, jer ona ne samo da donose prinos, nego su dobra i za reputaciju fonda. No, kakva god bila, ulaganja obveznih mirovinskih fondova uvijek moraju biti što sigurnija, jer o njima će sve više ovisiti konačni iznosi naših mirovina.
Mirovinci spašavaju burzu
Koje su nam opcije?
Mirovinska reforma bitno je pridonijela rastu Zagrebačke burze, premda se može postaviti i pitanje zašto mirovinski fondovi nisu više ulagali u hrvatske dionice. Ipak, ulaskom u vlasništvo hrvatskih kompanija kupnjom dionica na burzi pozitivno su djelovali na kulturu korporativnog upravljanja, smatra predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić. Moglo bi se reći čak i da su mirovinski fondovi spasili burzu na početku ove recesije, kada su građani počeli masovno povlačiti novac iz investicijskih fondova, čija je imovina pala na manje od 13 milijardi kuna. Istovremeno se imovina mirovinskih fondova povećala na oko 60 milijardi kuna, što ih uvrštava među najveće igrače na tržištu kapitala. Iako bi uvođenje kategorija fondova, osobito fonda A, u teoriji trebalo pozitivno utjecati na rad burze, Milan Senjanović iz Hypo Alpe-Adria-Investa ne očekuje veće promjene, što zbog predviđanja da će malo osiguranika izabrati A fondove, što zbog slabe ponude dionica na Zagrebačkoj burzi. S tim se slaže i Ivana Gažić, koja ne vjeruje u znatniji rast prometa na burzi, čak ni u slučaju da se uvede porez na prihode od štednje. Štednja građana stalno raste, što znači da novca za ulaganja ima, ali sve dok se ne pojave nova izdanja, odnosno nove javne ponude dionica, ne treba očekivati prelijevanje štednje na burzu.
Fond kategorije A: najmanje 30 posto u državne obveznice, najviše 55 posto u dionice, veći rizik, potencijalno veći prinos na dugi rok – prikladan za osiguranike mlađe dobi, sklonije riziku Fond kategorije B: najmanje 50 posto u državne obveznice, najviše 35 posto u dionice, osrednji rizik, osrednji prinosi – prikladan za osiguranike srednje dobi, obvezan za sve kojima do mirovine ostaje manje od 10 godina Fond kategorije C: najmanje 70 posto u državne obveznice, najviše 10 posto u dionice, nizak rizik, niski prinosi – prikladan za osiguranike starije dobi, obvezan za sve kojima do mirovine ostaje manje od pet godina
12 PRIČA S RAZLOGOM
Privredni vjesnik Broj 3832, 16. lipnja 2014.
“ Meni su inspiracija bili moji stari profesori, koji su u svoje vrijeme znali povezati inženjere različitih struka i tako su gradili i izgradili industriju. Vedran Rađenović, student PBF-a
”
Od studentskog projekta do koraka u poduzetništvo
Jeste li probali MegaMind? Kako bi jedna dobra ideja zaživjela na tržištu, katkad je dovoljno sasvim malo potpore iskusnih poduzetnika, o čemu svjedoči priča Vedrana Rađenovića, mladog autora zdrave grickalice nazvane MegaMind Andrea Marić maric@privredni.hr
P
rije nego što je projekt i predstavio na školskom natjecanju pred stručnim povjerenstvom svog fakulteta, za njega je pronašao tržište. Ne teorijsko, nego konkretno. Vedran Rađenović, student treće godine Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu, kreirao je zdravi snack po imenu MegaMind, i odmah dogovorio njegovu distribuciju u dva restorana u glavnom gradu.
Dodanu vrijednost i moguću profitabilnost proizvoda već su prepoznali iskusni poslovni ljudi Kao i svakom pravom poduzetniku, mogli bismo reći, prezentacija u školi i nije baš posve uspjela i na natjecanju je njegov tim bio treći. No, zahvaljujući tome što su dodanu vrijednost i moguću profitabilnost njegova proizvoda prepoznali iskusni poslovni ljudi, vrata do kupaca već su mu otvorena. Njegov će MegaMind biti u ponudi Fast&Healthy bistroa, bara i dućana zdrave prehrane u zagrebačkom mondenom Green Gold centru, ali također i u sve popularnijem centru SuperSoul u Gundulićevoj ulici, koji svoju ponudu temelji na prehrani iz organskog uzgoja. “Priča je počela sa zdravim sokom od klica koji bi poput piva prošao proces ukomljavanja, samo bez fermentacije,
čime se dobije slatkasta otopina”, priča Rađenović koji je taj zdravi sok od pšeničnih klica pripremao isprva samo za sebe. Nakon filtriranja ostaje trop, pa mu je sinulo da bi se od te vrijedne smjese dao napraviti kruh ili kolač. Naravno, pripravi smjese prethodi spontana fermentacija kojom se produljuje trajnost ali i povećava nutricionistička vrijednost krajnjeg proizvoda. Koračanje do proizvoda Vedranov kruh izazvao je nepodijeljenu pažnju njegovih kolega, a njemu postao zdrava navika. Rogač, koji je jednom prilikom grickao uz krišku toga kruha, dao mu je ideju o kolaču koji bi mogao postati izvrsna grickalica. “U studentskoj prehrani vrlo je teško naići na desert od cjelovitih žitarica, bez dodanog rafiniranog šećera”, kaže budući biotehnolog koji bi o vrijednosti cjelovite prehrane i škodljivosti tzv. brzih šećera mogao govoriti satima. Kako je upravo bilo otvoreno prvo nacionalno studentsko natjecanje u kreiranju eko-inovativnih prehrambenih proizvoda - Ecotrophelia Hrvatska 2014. - Vedran je okupio tim i zajedno s još šestoro mladih ljudi krenuo u razradu proizvodnog pro-
Vedran Rađenović
grama, kako bi svoj kolačić MegaMind, zajedno sa svim njegovim fazama izrade, predstavio na natjecanju. Stare sorte za modernu prehranu U njegovu timu našli su se studenti čak pet različitih fakulteta. Mini klaster MegaMinda tako čine, uz samog inicijatora i autora ideje, i Kim Paliska te Vid Radošević
s Agronomskog fakulteta, Mirko Žiha s Ekonomskog, Maja Rupert s PBF-a i Lorena Štimac s Građevinskog (na slici gore desno), te Marko Kovač s Grafičkog fakulteta. “Meni su inspiracija bili moji stari profesori, koji su u svoje vrijeme znali povezati inženjere različitih struka i tako su gradili i izgradili industriju”, kaže voditelj tima. Raznovrstan tim
Ecotrophelia Hrvatska 2014. Prvi put u Hrvatskoj ove se godine, 9. lipnja, održalo nacionalno natjecanje timova studenata u kreiranju eko-inovativnih prehrambenih proizvoda - Ecotrophelia Hrvatska 2014. Natjecanje je organiziralo Hrvatsko društvo prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom i Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. Svrha je natjecanja poticanje studentske inovativnosti, stvaranje eko-inovativnih proizvoda te njihov plasman na nacionalnom i europskom tržištu. Pobjednik natjecanja bio je tim s PBF-a s proizvodom Sit Fit, koji će Hrvatsku predstavljati na europskom natjecanju najboljih timova potkraj listopada u Parizu u sklopu prehrambenog sajma SIAL.
priskrbio je sve elemente potrebne za tehnološku obradu budućeg proizvoda: na jednom sveučilištu postoje klijališta, na drugom mini pivovara i bioreaktori za spontanu fermentaciju... No, sve to ne bi bilo moguće, tvrdi Rađenović, da nije bilo profesorice Vesne Samobor sa Zavoda za ratarstvo u Križevcima koja im je poklonila 30 kilograma kamuta i 50 kilograma dvorednog ekološkog ječma. Nazivi ovih biljnih vrsta neiskusnom uhu zvuče egzotično, ne bez razloga: takav, agrokemikalijama netretiran ječam u Hrvatskoj se teško može naći, dok je kamut najstarija sorta pšenice i kod nas se ne uzgaja. Da je dragocjena, pokazuje i njena cijena u maloprodaji, gdje se u dućanima zdrave prehrane kilogram prodaje za 46 kuna. Studentske nevolje s financiranjem prekinula je, dakle, donacija profesorice Samobor, ali i jednog pravog, velikog poduzetnika. Drugi donator projekta, ističe Rađenović, je Ivan Šulog, izvo-
dobio donaciju u obliku nekoliko kilograma rogača, a ostalo je, kako se kaže, povijest. Prva degustacija već je označila početak suradnje s bistroom Fast&Healthy koji ovih dana poduzetnica Ivana Nobilo otvara na Radničkoj cesti u Zagrebu. Tona kamuta za sjetvu “Zamislite, a sve to uz upotrebu najdrevnije tehnologije konzerviranja i poboljšavanja hrane”, kaže Vedran govoreći o tehnologiji danas zapostavljene prirodne fermentacije kakvu su koristile i naše bake. Njemu i kolegama iz tima sada je želja iskoristiti tonu kamuta koju im je za sadnju ustupila profesorica Vesna Samobor. “Voljeli bismo ovu tonu kamuta iskoristiti tako da u sklopu, primjerice, Agronomskog fakulteta posijemo bar hektar pšenice. Iako imamo ekološke tehničare i inženjere, u sklopu domaćih fakulteta ne postoji ekološka proizvodnja, bar ne na takvoj površini. A naša zemlja je
Na svom projektu zdrave grickalice Vedran Rađenović je okupio ekipu s čak pet fakulteta znik rogača i tropskog voća, inače vlasnik tvrtke Exotic King. “Spontano sam ispričao svoju ideju ženi koja je prodavala mljeveni rogač. Rekla je da će to ispričati svome šefu. I nakon 40 minuta nazvao me gospodin Šulog”, kaže Vedran. Studentski projekt tako je
idealna za ekološku proizvodnju. Ne samo zbog dobrog tla, nego zato što su parcele često rascjepkane i zato nepogodne za industrijsku obradu”, kaže Rađenović. Njegov tim sada planira nove projekte, među kojima je i izrada bombona i kauguma od žitarica.
enterprise europe
info
Broj 110, 16. lipnja 2014.
Ruta rimskih careva i Dunavska vinska ruta
U potrazi za uživanjem Započela je provedba 320.000 eura vrijednog EU projekta RER&DWR II - Ruta rimskih careva i Dunavska vinska ruta. Ovaj je projekt jedan od samo šest europskih projekata koji je ove godine izravno odobrila Europska komisija za financiranje i provedbu, a nastavak je projekta Dunavska kulturna ruta Nakon završnog sastanka te prethodnih radionica održanih u Bugarskoj i Srbiji za turističke agencije i arheološke lokalitete, službeno je započela provedba EU projekta RER&DWR II Ruta rimskih careva i Dunavska vinska ruta. Riječ je o projektu čiji je potencijal prepoznat na razini EU-a te je jedan od samo šest europskih projekata koji je ove godine izravno odobrila Europska komisija za financiranje i provedbu, a ujedno je i nastavak projekta Dunavska kulturna ruta provedenog u razdoblju 2012./2013. Ukupna vrijednost projekta iznosi 320.000 eura, od čega EU pokriva troškove u iznosu od ukupno 240.000 eura. Aktivnosti na razini Hrvatske orijentirane su na edukativne radionice i promidžbene aktivnosti, a za one aktivnosti koje će provoditi Hrvatska gospodarska komora rezervirano je 59.000 eura u sklopu druge faze projekta. Glavni ciljevi ovog projekta su stvaranje održivih transnacionalnih inovativnih tematskih turističkih proizvoda na kulturnoj ruti, podizanje razine konkurentnosti i privlačnosti manje poznatih regija i lokaliteta, uključivanje uslužnih objekata, malih i mikro poduzeća u komplementarno korištenje kulturno-turističkih atrakcija te
koji je za sada preveden na engleski i bugarski. Predstavljen je i ukupni teritorijalni i sadržajni obuhvat projekta u Hrvatskoj koji pokriva ključne rimske lokalitete: Andautoniju, Aquae Iasse, Iaderu, Aenonu, Naronu, Salonu, Dioklecijanovu palaču i Amfiteatar u Puli, uz prateće gospodarske turističke subjekte. jačanje ukupnih marketinških aktivnosti radi prodaje proizvoda Rute rimskih careva i Dunavske vinske rute. HGK je partnerima predstavio B2B Practical Contact Guide koji obuhvaća 11 destinacija i više od 100 gospodarskih subjekata u Hrvatskoj kao primjer dobre prakse i model aktiviranja strukturalnih gospodarskih sadržaja destinacija. Uključenim partnerima, predstavnicima Rumunjske, Bugarske, Srbije i Hrvatske, predstavljeni su trendovi u turizmu, dosadašnje aktivnosti Zajednice kulturnog turizma povezane s razvojem kulturne
rute u Hrvatskoj sa specifičnim osvrtom na teme kreiranja partnerstva. Obrazloženi su i ključni elementi upravljanja rutom i upravljanja posjetiteljima na kulturnim rutama, uz naznaku potrebnih aktivnosti koje mogu pospješiti kreiranje atraktivnih destinacija, ali i turističkih proizvoda na ruti za potrebe razvoja kulturnog turizma. Na inicijativu bugarskog ministarstva ekonomije i energetike, u sklopu Vinskog sajma u gradu Ruse, održana je i prva edukativna radionica za nove partnere u projektu. Predstavljen je priručnik Upravljanje posjetiteljima na tematskim kulturnim rutama u izdanju Ministarstva turizma Republike Hrvatske i udruge Lujzijana,
Za predstavnike arheoloških lokaliteta na ruti organizirana je radionica na lokalitetu Viminacium u Srbiji. U sklopu radionice predstavljene su mogućnosti razvoja arheoloških destinacija i destinacijskih proizvoda, kao i elementi certifikacije Rute rimskih careva od Europskog instituta za kulturne rute, s kojim HGK godinama vrlo uspješno surađuje, premda Hrvatska još nije potpisnik EPA-e, sporazuma o suradnji. Projekt će se provoditi do rujna 2015. godine, uz brojne edukacije i promotivne aktivnosti, poput nastupa na ITB sajmu u Berlinu i City Break sajmu u Londonu.
enterprise europe Hrvatska i fondovi Europske unije 2014.-2020.
Ulaganje u budućnost U razdoblju 2014.-2020. Hrvatskoj su iz europskih strukturnih i financijskih fondova na raspolaganju ukupno 10,4 milijarde eura od čega su 8,4 milijarde eura namijenjene ulaganju u rast i radna mjesta “Ulaganjem sredstava iz EU fondova namjeravamo ostvariti tri strateška cilja: ojačati konkurentnost gospodarstva, smanjiti ukupnu razinu siromaštva u zemlji, postići ravnomjerniji regionalni razvoj i bolje uvjete života građanima”, rekao je Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, govoreći na trećem predstavljanju Prijedloga partnerskog sporazuma i javnim konzultacijama o Prijedlogu operativnog programa iz područja konkurentnosti i kohezije za financijsko razdoblje 2014.-2020. Skup, koji je održan u Zagrebu, pozdravio je i Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, a o važnosti određivanja prioriteta za ulaganja i programskim dokumentima govorili su Jakša Puljiz, zamjenik ministra regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, te pomoćnik Matija Derk. Ovim trećim partnerskim konzultacijama nastavljen je proces savjetovanja sa zainteresiranim partnerima i javnošću, započet u lipnju 2013. godine, u kojem sudjeluju predstavnici jedinica lokalne i regionalne samouprave, privatnog sektora, socijalnih partnera, civilnog društva te akademske zajednice. Na njihova pitanja su, nakon prezentacija partnerskog sporazuma i operativnog programa Konkurentnost i kohezija, odgovarali Jakša Puljiz i Matija Derk te Hel-
ga Bubanović Devčić, pomoćnica ministra regionalnog razvoja i fondova EU-a, kao i predstavnici drugih resornih ministarstava. Partnerski sporazum je krovni plansko-programski dokument kojim naša zemlja, prvi put kao država članica EU-a, planira ulaganja iz europskih fondova za sedmogodišnje razdoblje 2014.2020., a čije se usvajanje očekuje nakon završetka pregovaračkog procesa s Europskom komisijom. Za razdoblje 2014.-2020. godine Hrvatska priprema dva operativna programa,
jedan iz područja konkurentnosti i kohezije za korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda (indikativna alokacija iznosi 6,9 milijardi eura) i drugi iz područja učinkovitih ljudskih resursa za korištenje Europskog socijalnog fonda, a njegova ukupna indikativna alokacija je 1,5 milijardi eura. Više od 3,3 milijarde eura dodijeljeno je u pet prioriteta vezanih za konkurentnost: istraživanje i inovacije, informacijske i telekomunikacijske tehnologije, za razvoj malih i srednjih poduzeća, niskougljično
gospodarstvo te obrazovanje. Gotovo 40 posto ukupne alokacije Europskog fonda za regionalni razvoj bit će iskorišteno za podršku malim i srednjim poduzećima, istraživanje i inovacije. Visoki udio ulaganja, više od 3,4 milijarde eura, Hrvatska će uložiti u zaštitu okoliša, prilagodbu klimatskim promjenama i mrežnu infrastrukturu (promet). Prvi nacrti operativnih programa poslani su Europskoj komisiji, a službeni prijedlog bit će upućen u zadanom roku za sve zemlje članice - do 22. srpnja.
HGK o poplavama na sjednici Eurochambresa Hrvatska gospodarska komora provodi reforme svog rada i priprema novi model financiranja te formira nove usluge kako bi bolje radila na korist svojih članica, rekao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na 115. plenarnoj sjednici udruženja europskih gospodarskih komora – Eurochambresa, održanoj u prostorijama Europskog gospodarskog socijalnog odbora. “Hrvatsku i susjedne zemlje je pogodila katastrofalna nepogoda - poplava koja je nanijela ogromne materijalne i ekonomske štete istočnom dijelu Hrvatske gdje su tisuće stanovnika ostale bez svojih domova. HGK je stoga predložio svojoj skupštini ukidanje članarina
tvrtkama u poplavljenim područjima do kraja godine, donacije po pojedinim županijskim komorama i osnivanje fondacije za obnovu stočnog fonda”, istaknuo je Burilović. Predsjednik HGK-a se sa svojim izaslanstvom, u kojemu su bili predstojnik Ureda predsjednika HGK-a Ivan Barbarić i direktorica predstavništva HGK-a u Bruxellesu Dragica Martinović, sastao s Richardom Weberom, predsjednikom Eurochambresa, i glavnim tajnikom Eurochambresa Arnaldom Abruzzinijem. Održan je i sastanak s predsjednikom Federalne gospodarske komore Austrije Christophom Leitlom kako bi se ojačala suradnja i planirali zajednički projekti, te s predsjednikom Gospodarske zbornice Slovenije Samom Hribarom Miličem,
predsjednikom Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Brunom Bojićem i savjetnikom predsjednika Privredne komore Srbije Zoranom Bojovićem. Izlaslanstvo HGK-a se susrelo i s hrvatskim veleposlanikom u Belgiji Marijom Nobilom kako bi dogovorili daljnje aktivnosti i suradnju, posebice na aktivnostima vezanim za gospodarsku diplomaciju. U predstavništvu HGK-a održan je i sastanak s Markom Curavićem, načelnikom Odjela za poduzetništvo i socijalnu ekonomiju u Općoj upravi za poduzetništvo pri EK-u, kako bi se dogovorila mogućnost sudjelovanja Komore u predstojećim projektima vezanim za poduzetništvo.
www.een.hr
16. lipnja 2014.
2 3
Jednostavno prekogranično poslovanje
Rast i sigurnost poslovanja na zajedničkom tržištu Čak 99,7 posto ukupnog broja domaćih poduzeća čine mala i srednja poduzeća koja zapošljavaju 68 posto radne snage što je jednak omjer kakav je u cijeloj Europskoj uniji. Njihova budućnost i rast je u korištenju tržišta od 500 milijuna potencijalnih kupaca Mjere Europske unije za unapređenje poslovanja i pojednostavljenje naplate prekograničnog duga na jedinstvenom tržištu bile su središnja tema međunarodne konferencije koja je pod nazivom Jednostavno prekogranično poslovanje u EU-u održana 4. lipnja u Zagrebu, a organizirala ju je Opća uprava za poduzetništvo i industriju pri Europskoj komisiji, u suradnji s hrvatskim Ministarstvom poduzetništva i obrta. Ova konferencija bila je posljednja od 21 konferencije koje su održane u glavnim gradovima članica Europske unije i bile namijenjene boljem iskorištavanju europskog tržišta od 500 milijuna kupaca za mala i srednja poduzeća, istaknuo je Christian Weinberger, viši savjetnik za politiku malih i srednjih poduzeća i poduzetništvo u Europskoj komisiji. “Velikim kompanijama je lakše raditi na malom ali i velikom tržištu. Mali poduzetnici imaju mnoge specifične probleme koji su najčešće posljedica pravnog okvira, iako se u državama članicama pokušava dobiti što veća usklađenost u poslovanju”, ističe Weinberger, no dodaje kako to ne bi trebalo pokolebati male poduzetnike. “Širenje bizni-
sa izvan svoje države je nešto što svaka tvrtka mora raditi kako bi si osigurala budućnost, ali i iskoristila potencijal zajedničkog tržišta. U državama članicama kao i na razini Europske unije nužne su promjene kojima će se poboljšati status malih i srednjih poduzetnika, a kroz ovakve seminare dajemo informacije o načinima kako mali poduzetnici mogu osigurati novac za svoje poslovne poduhvate”, zaključuje Weinberger. Značajan dio hrvatskog gospodarstva čine upravo mala i srednja poduzeća i upravo njima je nužna internacionalizacija poslovanja, ističe pomoćnica ministra poduzetništva i obrta Zdenka Lončar. “Čak 99,7 posto ukupnog broja hrvatskih poduzeća čine mala i srednja poduzeća koja zapošljavaju 68 posto radne snage što je gotovo jednak omjer kakav je u cijeloj Europskoj uniji. Tržište od 500 milijuna ljudi nudi mnoge mogućnosti za napredak. Europa zahtijeva konkurentnost koja je nužna za uspjeh, no jednako je važno poboljšati i naše inovativne kapacitete. Svi moramo biti puno aktivniji kako bismo bili konkurentniji. Ona mala i srednja poduzeća koja su od ranije bila orijentirana na EU
U okviru predavanja na konferenciji obrazloženi su načini i postupci prilikom ugovaranja poslovanja unutar Europske unije, te mogući odabir pravnih putova ako u pitanje, primjerice, dođe naplata potraživanja. Bilo je riječi i o upravljanju kreditiranjem i nadzorom nad plaćanjem te kreditnim rizicima prekograničnog poslovanja iz perspektive poduzetnika i menadžera, konkretno na mađarskom primjeru. S hrvatske strane naglasak je stavljen na novi zakon o platnom prometu. Sudionicima je predočen i Vodič za upravljenje prekograničnim kreditima i potraživanjima - Podrška malim i srednjim tržište već vide dobrobiti od poslovanja jer im se od ulaska Hrvatske u Uniju posao znatno pojednostavio”, smatra Zdenka Lončar. U Ministarstvu ističu kako se strategijom razvoja malih i srednjih poduzeća predviđa osiguravanje dvije milijarde eura uglavnom za inovaciju, a kao potpore za poduzetničke projekte utrošit će se najmanje 200 milijuna eura. Započeo je i javni natječaj za program školovanja za izvoz kojim će se za 20 do 25 tvrtki osigurati edukacija od koje se očekuje povećanje izvoza tih tvrtki za najmanje pola milijuna eura.
Širenje biznisa izvan svoje države je nešto što svaka tvrtka mora raditi kako bi si osigurala budućnost, ali i iskoristila potencijal zajedničkog tržišta poduzećima u naplati prekograničnih potraživanja, dostupan i online na http:// ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/ business-environment/cross-borderenforcement/documents/cbb_ brochure_hr.pdf.
enterprise europe Ribarske potpore
Potpore za ribare o
Po pristupanju Hrvatske Europskoj uniji domaćim ribarima dostupni su modeli potpora prema Zajedničkoj ribarskoj politici EU-a. U prijelazno Hrvatskoj su nakon pristupanja Europskoj uniji dostupni modeli državnih potpora u ribarstvu kao i svakoj drugoj državi članici, a u okviru Zajedničke ribarstvene politike (ZRP). Cilj te politike je bio omogućiti konkurentnost europske flote na svjetskoj razini. Na početku provedbe ove zajedničke politike potpore su većinom bile namijenjene izgradnji i modernizaciji plovila, razvoju industrije te akvakulture. No snažna flota ubrzo je rezultirala smanjenjem pojedinih ribolovnih resursa koji su se iskorištavali preko granice izdrživosti i bez ekonomskog utjecaja po lokalno stanovništvo. Upravo je to strukturnu politiku usmjerilo ka potporama za izlazak iz flote, za korištenje selektivnijih alata ili okolišno prikladnijih metoda ribolova, ali ipak i uz omogućavanje modernizacije u cilju jačanja konkurentnosti. Potpore u ribarstvu dodjeljuju se samo ako su u skladu sa ZRP-om i ako pridonose ispunjavanju njenih ciljeva, a kontrola dodjele je učinkovita, sustavna i temeljita. Državna pomoć je u načelu zabranjena, a od tog općeg pravila postoje izuzeci koje je država članica dužna notificirati Komisiji. Budući da je Hrvatska ušla u Europsku uniju u vrijeme reforme Zajedničke ribarstvene politike EU-a te definiranja novog programskog razdoblja, domaći ribari će i nakon pristupanja imati dostupne različite mehanizme državnih potpora. Njih,
radi lakšeg razumijevanja, dijelimo na državnu potporu i europski fond za ribarstvo. Prema Ugovoru o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji Hrvatskoj je omogućeno zadržavanje postojećih potpora (koje je dodjeljivala državna i lokalna razina, te subvencionirao HBOR) tijekom tri godine nakon pristupanja EU-u, od kojih će odmah uslijediti neki modeli potpora. Domaće potpore Ribari mogu računati sa sufinanciranjem dijela troškova zbog otežanih uvjeta poslovanja u ribarstvu. Provodi se kroz sufinanciranje razlike u cijeni između maloprodajne cijene plinskog ulja obojenog plavom bojom i cijene od pet kuna po litri (s PDV-om). Model ostaje nepromijenjen u odnosu na ranija razdoblja, a predviđena je učinkovitija kontrola i inspekcijski nadzor. Isto tako tržišna kompenzacija isplaćivat će se u iznosu od osam posto od prosječne cijene proizvoda za koji se dodjeljuje tržišna kompenzacija za podnošenje pojedinačnog zahtjeva i u iznosu od 12 posto od prosječne cijene za podnošenje skupnog zahtjeva putem priznate ribarske zadruge, a sukladno količinama prikazanima u izdanim računima/otpremnicama/carinskim deklaracijama. Prosječne cijene Uprava ribarstva objavljuje na webu svaka tri mjeseca.
Poticat će se i proizvodnja u ribarstvu za slatkovodnu ribu I. skupine (šaran, amur, tolstolobik, linjak, smuđ, som i štuka), za slatkovodnu ribu II. skupine (pastrva), za
autohtone vrste bijele morske ribe (komarča, lubin, pic i zubatac), za školjke (dagnje i kamenice), za mlađ autohtonih vrsta bijele morske ribe (mlađ komarče, lubina,
U Splitu održana Hypo EU desk radionica “Nove mogućnosti i pravila fondova EU-a”
Veće uključivanje gradova i opći Šesnaest gradova i 39 općina Splitsko-dalmatinske županije može koristiti sredstva iz strukturnih i investicijskih fondova EU-a Jozo Vrdoljak Hypo Alpe-Adria-Bank održao je u Splitu informativnu radionicu na temu strukturnih i investicijskih fondova Europske unije, koji će postati osnovni izvor financiranja javnih investicija. Na radionici održanoj u Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori Split sudjelovali su predstavnici javnog i privatnog sektora, općina, gradova i poduzetnika kojima su uspješna iskustva prenijeli hrvatski i slovenski stručnjaci.
Promicanje poduzetništva i ulaganje u mala i srednja poduzeća jedan je od četiri prioritetna područja EU politike. U razdoblju do 2020. godine Hrvatska će na raspolaganju imati milijardu eura za poduzetničke projekte usmjerene na povećanje produktivnosti i konkurentnosti, osuvremenjivanje proizvoda i proizvodnih tehnologija te novo zapošljavanje. Europska unija promiče znatno veće uključivanje gradova i općina u provedbu politike urbanog razvoja kao i regionalne razvojne politike, pri čemu će europski strukturni
i investicijski fondovi postati osnovni izvor financiranja javnih investicija. Financirat će se projekti čija će realizacija pridonijeti održivom razvoju lokalne zajednice kroz izgradnju, obnovu i rekonstrukciju objekata socijalne, komunalne i gospodarske infrastrukture. Velika sredstva Splitsko-dalmatinska županija do sada je povukla 13 milijuna eura uglavnom kroz EU programe prekogranične suradnje, koji su bili glavni programi financiranja projekata u Županiji. Međutim, EU fondovi će
u narednom razdoblju imati ključnu ulogu u planiranju projekata jedinica lokalne i regionalne samouprave, a pravo na sredstva Europske unije imat će 16 gradova i 39 općina na području Splitsko-dalmatinske županije. Sedmogodišnja alokacija za regionalni razvoj iznosi oko 50 posto godišnjeg proračuna Republike Hrvatske. Spomenuti iznos je inicijalno velik, ali realno - kada se u obzir uzmu potrebe na nacionalnoj razini - može se ustvrditi kako su sredstva zapravo “ograničena” te da je ključno pra-
www.een.hr
16. lipnja 2014.
4 5
od države i od EU-a
om razdoblju od tri godine zadržane su postojeće potpore na koje su ribari imali pravo školjkaša (u daljnjem tekstu: riblji proizvodi). No nisu predviđeni različiti iznosi za proizvodnju u područjima s težim uvjetima gospodarenja ili za ekološku proizvodnju nego jedinstveni iznos po različitim kategorijama proizvodnje. Isto tako prerada ribljih proizvoda svrstana je u jednu kategoriju i obuhvaća pružene filete, smotane filete, očišćenu srdelu ili inćuna i pastu od srdele ili inćuna, riblje konzerve i polutrajne riblje proizvode – marinadu i dimljene filete, slanu i dimljenu ribu i panirane proizvode. Kategorija slatkovodnog uzgoja promijenjena je na način da slatkovodna riba I. skupine obuhvaća šarana, amura, tolstolobika, linjaka, smuđa, soma i štuku, a II. skupine samo pastrvu.
pica i zubaca iz mrijesta domaćih autohtonih matičnih stokova do mase 20 grama po komadu - u daljnjem tekstu: riblja mlađ), za malu plavu ribu (srdela, inćun i papali-
na), za pripremljene i prerađene proizvode ribarstva od domaćeg ulova male plave ribe i od domaćeg uzgoja slatkovodnih riba i autohtonih vrsta bijele morske ribe i
Potpore iz EU-a Republika Hrvatska u ovom programskom razdoblju, u okviru Operativnog programa za ribarstvo, provodit će četiri mjere, od čega su tri namijenjene ribarima te jedna, u obliku tehničke pomoći, administraciji odgovornoj za upravljanje i kontrolu provedbe programa. Upravljačko tijelo Operativnog programa za ribarstvo je Uprava ribarstva pri Ministarstvu poljoprivrede, a Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju je posredničko tijelo kojem su delegirane neke od funkcija. Između ostalog, Agencija za plaćanja objavljivat će natječaje za podnošenje prijava, obrađivati prijave i zahtjeve za isplatu te u konačnici isplaćivati potpore korisnici-
ma. Ribari mogu dobiti potporu za trajnu obustavu ribolovnih aktivnosti. Iznos javne potpore izračunavat će se uzimajući u obzir najbolji omjer isplativosti temeljen na objektivnim kriterijima poput starosti plovila, tonaže u gigatonima ili snage pogonskog stroja plovila izražene u kilovatima te prosječne tržišne cijene ribarskih plovila u Hrvatskoj, a iznos potpore je 100 posto. Korisnici potpore za privremenu obustavu ribolovnih aktivnosti mogu dobiti pravne i fizičke osobe ovlaštenici povlastica za obavljanje gospodarskog ribolova na moru i članovi posade plovila. Kod izračuna naknade, uzet će se u obzir elementi poput kapaciteta plovila, a premija po članu posade iznosit će 36 eura dnevno za svaki kalendarski dan tijekom privremene obustave. Kroz mjeru proizvodne investicije u akvakulturi potiče se uzgoj riba i školjkaša u moru i slatkim vodama. Korisnici su pravne i fizičke osobe ovlaštenici povlastice za akvakulturu (morsku/slatkovodnu), prema nacionalnim zakonskim propisima. Što se tiče budućeg europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EMFF), Ministarstvo poljoprivrede provodi anketu za odabir mjera koje će biti dio novog operativnog programa za ribarstvo, a početak provedbe očekuje se u prvoj polovini 2015. godine. Financijska alokacija za Hrvatsku kroz EMFF još nije utvrđena.
ina u politiku urbanog razvoja vodobno pripremiti kvalitetne razvojne projekte. Pogotovo jer uspješnost povla-
Sedmogodišnja alokacija za regionalni razvoj iznosi oko 50 posto godišnjeg proračuna Hrvatske čenja bespovratnih sredstava iz fondova EU-a ponajprije ovisi o kvalitetnoj pripremi projekata koji mogu potaknuti održivi
gospodarski rast Splitsko-dalmatinske županije. “Cilj naših radionica je povećati svijest predstavnika javnog i privatnog sektora o prilikama i mogućnostima koje nude europski strukturni i investicijski fondovi kako bismo spremni dočekali dolazeće natječaje. Ključno je kvalitetno i produktivno iskoristiti fondove EU-a te sredstva iz fondova usmjeriti na područja s najvećim potencijalom za gospodarski rast i razvoj”, izjavio je Krešimir Kopić, regionalni menadžer Hypo Alpe-Adria-Banka.
enterprise europe
EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI
Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted.europa.eu.
Rasvjetna tijela i oprema Grad Drniš raspisuje natječaj za nabavu svjetiljki i rasvjetne opreme za modernizaciju javne rasvjete. Natječaj je otvoren do 2. srpnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Grad Drniš, 38309740312, Trg kralja Tomislava 1, Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalno gospodarstvo i zaštitu okoliša, Na pažnju: Zdenka Jerković, Josipa Drezga, 22230 Drniš, zdenka.jerkovic@drnis.hr, josipa.drezga@drnis.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumen ta=2014%2fS+002-0025871. Nabava i isporuka hrane Sabor i Vlada Republike Hrvatske traže nabavu i isporuku hrane. Natječaj je otvoren do 3. srpnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ured za opće poslove Hrvatskoga sabora i Vlade RH, 03055728877, Opatička 8, Služba za nabavu, Na pažnju: Domagoj Hor-
vat, 10000 Zagreb, domagoj.horvat@ sabor.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokume nta=2014%2fS+002-0025925.
Računalna oprema Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje traži nabavu računalne opreme. Natječaj je otvoren do 3. srpnja, a prijave se predaju na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, 84397956623, Antuna Mihanovića 3, Služba(e) za kontakt: Ured za nabavu, Na pažnju: Zdenko Prgomet, Moris Kuružnjak, 10000 Zagreb, zdenko.prgomet@mirovinsko.hr, moris.kuruznjak@mirovinsko.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2014%2 fS+002-0025847. Nabava i isporuka hrane Ured predsjednika Republike Hrvatske traži nabavu i isporuku hrane. Natječaj je otvoren do 3. srpnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ured za opće poslove Hrvatskoga sabora i Vlade RH, 03055728877, Opatička 8, Služ-
ba za nabavu, Na pažnju: Domagoj Horvat, 10000 Zagreb, domagoj. horvat@ sabor.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaci-Frm.aspx?OznakaDokume nta=2014%2fS+002-0025917. Komunikacijska oprema Ministarstvo unutrašnjih poslova traži nabavu komunikacijske opreme. Natječaj je otvoren do 8. srpnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ministarstvo unutarnjih poslova, 36162371878, Ilica 335, Sektor za nabavu, 10000 Zagreb, Na pažnju Ivica Harapin, 10000 Zagreb, iharapin@mup.hr. Više podatka o nadmetanju na https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2014%2 fS+017-0028170. Dijelovi za tramvaje Grad Zagreb nabavlja dijelove za tramvaje. Natječaj je otvoren do 18. srpnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Grad Zagreb, 61817894937, Trg Stjepana Radića 1, Središnje tijelo za javnu nabavu, Na pažnju: javna.nabava@zagreb.hr, 10000 Zagreb. Više po-
dataka o nadmetanju na https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2014%2 fS+002-0028410. Lijekovi Opća bolnica Dr. Ivo Pedišić, Sisak, traži nabavu lijekova. Natječaj je otvoren do 17. srpnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Opća bolnica Dr. Ivo Pedišić, Sisak. 01066571771, J.J. Strossmayera 59, Služba za nabavno-skladišne poslove, Na pažnju: Alen Luketić, 44000 Sisak, javnanabava@obs.hr. Više podataka o nadmetanju na: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2014%2 fS+002-0028204.
POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani. Distribucija i zastupstvo građevinskih proizvoda na rumunjskom tržištu (20121214035) Rumunjska tvrtka, specijalizirana za veleprodaju i trgovinu na malo građevinskog materijala i građevinskih proizvoda, nudi trgovačko posredništvo (zastupstvo, distribuciju). Proizvodi koje tvrtka prodaje su keramičke pločice, beton, armirani beton, boje, cement... Uvoz i distribucija lijekova i medicinskih proizvoda na srpskom tržištu (20121001006) Srpska tvrtka specijalizirana za uvoz i distribuciju lijekova i medicinskih proizvoda nudi trgovačko posredništvo potencijalnim poslovnim partnerima. Tvrtka nudi zastupstvo za strane tvrtke u
Srbiji i/ili joint venture suradnju. Tvrtka je jedan od lidera na tržištu u trgovini medicinskim proizvodima - specijalizirani su za uvoz i distribuciju lijekova i medicinskih proizvoda. Surađuju s najuglednijim farmaceutskim tvrtkama u svijetu. Osim distribucije, odrađuju i visokoprofesionalne usluge promocije i marketinga. Dizajn interijera (20110422018 BR) Turska tvrtka za dizajn interijera koja se bavi specijaliziranim aktivnostima u području dizajna (crtanje unutarnjih planova, oblaganje zidova, dizajn i izrada namještaja, namještanje, ručna izrada tepiha...) traži proizvode za opremanje interijera s kojima bi proširila svoj asortiman proizvoda. Tvrtka nudi distribuciju i/ili franšizno partnerstvo. Dobavljači konditorskih proizvoda (BRUK20140507001)
Britanska tvrtka koja proizvodi gurmanske čokolade i kolače traži distributere i proizvođače čokolade i konditorskih proizvoda izvan Velike Britanije kao po-
tencijalne dobavljače. Proizvodi moraju biti vrlo visoke kvalitete. Tvrtka naime traži visokokvalitetne sastojke za čokoladu i kolače koje proizvode, a ti sastojci ne moraju biti isključivo brašno, čokolada ili šećer.
graha koji zadovoljavaju najvišu razinu kodeksa ponašanja propisanog za proizvode unutar EU-a. Tvrtka traži dugoročni odnos s dobavljačem i žele kupiti organski grah – crni, bijeli, crveni, smeđi (ne GMO).
Distribucija odjeće i obuće na ciparskom tržištu (BRCY20130827001) Ciparska tvrtka za prodaju obuće i odjeće, koja nudi trgovačko-posredničke usluge na Bliskom Istoku, traži dobavljače i proizvođače odjeće i obuće u Europi i izvan nje. Tvrtka u svom asortimanu ima sve vrste robe, od sportske, preko casual, do formalnih odjevnih predmeta.
Medicinski uređaji (BORU20131023002) Ruska tvrtka specijalizirana za projektiranje i proizvodnju medicinskih uređaja traži prodajne predstavnike u stranim zemljama (agenate, zastupnike i distributere). Proizvodi i usluge tvrtke: razvoj i proizvodnja medicinskih uređaja za elektromagnetsku terapiju, IT usluge (programiranje medicinskih softvera).
Prodaja strojeva za proizvodnju prehrambenih proizvoda (20101109014) Belgijska inženjerska tvrtka koja uglavnom djeluje u sektoru hrane želi proširiti svoje aktivnosti prodajom strojeva za prehrambeni sektor. Tvrtka nudi svoje usluge kao distributer te prodaju strojeva za proizvodnju čokolade/bombona/ pekarskih proizvoda.
Sustav za dezinfekciju vode (BOHU20130913001) Mađarska tvrtka specijalizirana za proizvodnju sustava za dezinfekciju vode, traži trgovačko-posredničke usluge za promoviranje svog proizvoda. Tvrtka traži i nudi high-tech tehnologiju za recipročnu proizvodnju i nudi svoje tehničke usluge, proizvodne, instalacijske usluge, kao i usluge održavanja u obliku podugovoranja. Zbog dugogodišnje prisutnosti na tržištu i visokog znanja svoga osoblja, tvrtka je u mogućnosti riješiti sve vrste zadataka koji se mogu pojaviti u vezi s pitkom i otpadnim vodama.
Dobavljači organski uzgojenog graha za švedsko tržište (BRSE20140520001) Švedska inovativna prehrambena tvrtka traži dobavljače organski uzgojenog
www.een.hr
16. lipnja 2014.
6 7
RAPEX izvješće RAPEX izvješće
RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske, medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/consumers/ dyna/rapex/rapex_archives_en.cf. Igračka - magnetni štap za pecanje s patkicama, brend Yi Si Da, model Fishing Fun Dusk. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer se konopac sa štapa može otrgnuti, progutati ili inhalirati, a magneti s patkica mogu otpasti i biti progutani. Magneti imaju prejaku snagu pa mogu oštetiti unutarnje organe ako se progutaju. (slika 1) Laser, nepoznata brenda, model 2in1 Laser & LED light. Proizvod predstavlja
1
2
3
4
5
6
7
8
rizik za korištenje jer je laser klase više od 2M i može oštetiti rožnicu oka. (slika 2) Plastična lutka, brend Vida’s Toy Candy, model Miss World. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer plastika od kojeg je napravljen sadrži ftalate. (slika 3) Igračke - plastične životinje, brend Hans, model Bouncing Party. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer mali dijelo-
vi mogu s njega otpasti i biti inhalirani ili progutani. (slika 4) Bicikl, brend Grape, modeli Domino 24” 1speed. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer okvir bicikla nije kvalitetno napravljen pa može puknuti tijekom vožnje. (slika 5) Prenosiva svjetiljka, brend Merci, model YJD-A-24. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer nije kvalitetno izoliran i vlaga može izazvati kratki spoj. (slika 6)
Automobil, brend BMW, model X5, proizvedeni od listopada 2013. do ožujka 2014. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sustav sigurnosnog zaključavanja stražnjih vrata (child lock) može otkazati zbog neusklađenosti sustava centralnog zaključavanja. (slika 7) Drvena igračka slagalica, nepoznata brenda, model Wooden Puzzle. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži male dijelove koje djeca mogu inhalirati ili progutati. (slika 8)
Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Upit vezan za tehnologiju uputite na lada.benzon@bicro.hr. Biorazgradivi materijali za more TRDE20140129001 • Njemačko sveuči-
lište namjerava ponovno uspostaviti nasade prirodne morske trave ugradnjom umjetne trave koja stvara pogodne hidrodinamičke uvjete za nastanjivanje morske trave. Umjetna morska trava mora biti biorazgradiva nakon određena vremena jer je dugoročni cilj nasad čiste prirodne morske trave. Ovaj projekt je zajednički pothvat ekologa, hidrodinamičara i istraživača materijala. Traženi partner trebao bi biti zainteresiran za razvoj potrebnog materijala i/ili istraživanje novih poslovnih mogućnosti. Traži se stručnost – alternativni pogon gorivih ćelija za posebne ogranke prijevoza TRHU20140220001 • Cilj projekta ove male/srednje mađarske
tvrtke je izrada postaje za punjenje vodikom za električna vozila (male barke, rukovanje materijalom) pogonjene vodikovim gorivim ćelijama za pružanje opskrbe gorivom za opremu. Razvoj je također povezan uz primijenjeno istraživanje, ekonomske i ekološke ciljeve. Mala/srednja tvrtka traži stručnjake za proizvodnju i testiranje eksperimentalne i demonstracijske opreme unutar okvira financijskog/proizvodnog/tehničkog ugovora.
Bežični medicinski senzori TRES 20140209001 • Tehnološka tvrtka iz južne Španjolske, koja se bavi osmišljavanjem rješenja za daljinski nadzor pacijenata, vrlo je zainteresirana za stupanje u kontakt s opskrbljivačima novih medicinskih senzora. Zainteresirane tvrtke trebale bi ponuditi ne samo senzor, nego i tehničku podršku za integracije s tehnologijom koju je razvila ova španjol-
ska tvrtka. Traži se komercijalni ugovor s tehničkom podrškom.
Rješenja za prskanje čestica nepravilna oblika iz pseudoplastičnih fluida TRBE20140326001 • Multinacionalna tvrtka sa sjedištem u Bruxellesu, koja se bavi robom široke potrošnje, u potrazi je za tehnologijama pakiranja/ istakanja koje mogu jednostavno, ravnomjerno i na kontrolirani način izbacivati čestice nepravilna oblika veličine 60-650 mikrona iz pseudoplastičnih fluida. Prednost imaju tehnologije/inovacije koje koriste mehaničku energiju (guranje, povlačenje, pritisak, stisak ili slično što se može obaviti rukama). Tvrtku zanima ugovor o licenciranju za tehnologije na tržištu ili tehničku suradnju za manji razvoj. Traže se testni korisnici za izgradnju rješenja ventilacije u starim zgradama baziranom na priloženim, provjerenim besplatnim uputama TRAT20140127001 • Austrijska tvrtka razvila je koncept korištenja poklopaca roleta za spajanje na sustav regeneracije topline/ventilacije. Prototip je razvijen koristeći tihe ventilatore, filtre i elektroničke kontrole. Za izlazak na tržište potrebno je daljnje testiranje. Testni korisnici dobit će besplatnu podršku (i dijelove ako su potrebni) kako bi implementira-
li rješenje. Potpisat će sporazum o tajnosti podataka i obvezat će se na pružanje povratnih informacija o svojim saznanjima. Najviše tri korisnika bit će podržana s potencijalom za ekskluzivnu komercijalnu licencu. Upit za stručnjake u upravljanju toplinom za komponente i sustave e-mobilnosti TRDE20140331001 • Njemački globalni opskrbljivač autodijelova traži partnera za razvoj i komercijalizaciju rješenja za upravljanje toplinom za električne pogonske sklopove. Tvrtka sa sposobnošću integracije funkcija, plastičnom tehnologijom i pristupom klijentima traži partnere za tehničku suradnju i suradnju u proizvodnji kako bi razvili, dizajnirali i proizveli komponente kao što su izmjenjivači topline, pogoni i senzori. Ovo uključuje simulacije i ispitivanje proizvoda. Također je potreban partner kvalificiran u laganom dizajnu/materijalima.
enterprise europe
16. lipnja 2014.
8
Innovative City 2014 Europska poduzetnička mreža - Gospodarska komora Nice Côte d’Azur organizira gospodarske susrete na temu pametnih i održivih gradova tijekom događanja Innovative City 2014 u Nici, 25. i 26. lipnja.
novih tehničkih i komunikacijskih solucija povezivanja gospodarstva, lokalne samouprave, zadužene za urbano planiranje, i građana. Međunarodni susreti su namijenjeni poslovnim ljudima iz sektora: građevinske tvrtke, gradovi i općine, javne usluge, savjetodavne usluge, istraživanje i razvoj, akademska zajednica, klasteri i udruge, jedinice samouprave, lokalna upravna tijela, javne tvrtke, javno/ privatne tvrtke, arhitekti, dizajneri, banke, osiguranja…
Teme su: sigurnost i osiguranje, efikasnost i upravljanje energijom, transport i mobilnost, održivost okoliša, zdravlje, javna rasvjeta, izgradnja i urbano planiranje, voda i otpad. Cilj ovih susreta je promicanje javnog i privatnog partnerstva, implementacija novih usluga te
Sudjelovanje na događanju je besplatno. Ako se želite individualno prijaviti na ovo događanje, prijave se predaju mailom. Online prijave moguće su i putem http://innovative-city2014. converve.com/. Kako biste sudjelovali na poslovnim susretima, potrebno se prijaviti i na www. innovative-city.com. Kontakt osobe: Ludovic Feraud (ludovic.feraud@paca.cci. fr) i/ili Nadège Bouget (nadege.bouget@paca.cci.fr) ili Nataša Bušić, Županijska komora Split, nbusic@hgk.hr.
Predstavljen EU-japanski centar za industrijsku suradnju Krajem svibnja u prostorijama Hrvatske gospodarske komore održan je sastanak predstavnika Hrvatske gospodarske komore s Toshiyatsu Ichiokom iz EU-japanskog centra za industrijsku suradnju (EU-Japan Center for Industrial Cooperation). EU-japanski centar za industrijsku suradnju osnovan je 1987. godine kao zajednički projekt Europske komisije i japanske vlade. Uspostavljen je kao neprofitna organizacija čiji je cilj promocija svih oblika industrijske, trgovinske i investicijske suradnje između Europske unije i Japana. Nakon sastanka s predstavnicima Komore, s japan-
skim gostom su se sastali predstavnici agencija, tvrtki i sveučilišta. Tema sastanka bila je predstavljanje EU-japan-
skog centra zainteresiranim znanstvenicima, investitorima i poduzetnicima iz Hrvatske.
Ichioka, koji je ujedno i voditelj projekta te koordinator Nacionalne kontakt točke za program Horizon 2020 u Japanu, prezentirao je mogućnosti suradnje EU-japanskog centra. Ichioka je ove godine posjetio Hrvatsku kao novu članicu Europske unije te predstavio mogućnosti suradnje Japana i zemalja članica EU-a, uključujući Hrvatsku. Suradnja Japana i EU-a u okviru ove inicijative odnosi se na industrijsku, znanstvenu i tehnološku suradnju te suradnju u inovacijama. EU-japanski centar za industrijsku suradnju ujedno je i član EU projekta Enterprise Europe Network - EEN, kao i Hrvatska gospodarska komora.
EU definicija malog i srednjeg poduzetništva Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska je počela koristiti sredstva strukturnih fondova koji su, između ostaloga, usmjereni i na sufinanciranje razvojnih potreba malih i srednjih poduzetnika (MSP). Međutim, da bi poduzeće moglo biti korisnik bespovratnih sredstava iz fon-
dova EU-a, i u Hrvatskoj mora udovoljavati definiciji MSP-a sukladno preporukama Europske komisije. S obzirom na kompleksnu problematiku i činjenicu da je Europska komisija izradila preporuku definicije MSP-a, u Hrvatskoj gospodarskoj komori održana je radionica EU definicija malog i sred-
njeg poduzetništva – kako je tumačiti i primijeniti u praksi. Predavanje o ovoj temi održala je Krista de Spiegeleer, djelatnica Europske komisije – Opće uprave za poduzetništvo i industriju (DG Enterprise and Industry, Unit D4 - SME policy development and Small Business Act), koja se bavi problematikom poduzetništva. Dio radionice je, budući da Europska
Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 25. - 26. lipnja - Innovative City 2014, Nica, Francuska
2. srpnja - Space in Horizon 2020 - Info dan i brokerage event, Toulouse, Francuska
26. lipnja - Horizon 2020 Matchmaking, Kopenhagen, Danska
9. srpnja - Nanotexnology, poslovni susreti, Solun, Grčka.
1. - 2. srpnja - poslovni susreti International Trade Fair and Congress for Sustainable Building, Investment, Operations and Maintenance, Stuttgart, Njemačka
16. srpnja - Investment Forum, Barcelona, Španjolska 2. kolovoza - Driving Green Connections, poslovni susreti, Kopenhagen, Danska
unija ulazi u novu financijsku perspektivu 2014.-2020. s kojom dolaze i nova pravila, bio posvećen i novoj uredbi o skupnom izuzeću (General Block Exemption Regulation – GBER). Na radionici je sudjelovalo više od 100 sudionika koji su mogli postaviti pitanja djelatnici EK-a o ovim temama.
Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA
Glavni urednik
Darko Buković
Urednik priloga
Krešimir Sočković
PREDSTAVLJAMO 13
www.privredni.hr Broj 3832, 16. lipnja 2014.
( 4 žene
starije od 40 god. rade u Kućnoj srećici
Kućna srećica, Zelina
( na 2,5 ha
Pavičići uzgajaju šljive, kruške i breskve
OPG PAVIČIĆ, PETRIJEVCI
Plaća da, krađa i tračanje ne
Diplomirala - na šljivovici Naše zaposlenice su izvrsne radnice, žene s više djece Ivana Pavičić ističe kako u proizvodnji šljivovice te različita stupnja obrazovanja, a neke od njih nisu bile primjenjuju inovativnu tehnologiju. Džemovi se rade zaposlene više od 15 godina, ističe Renata Šeperić Petak bez šećera ili uz dodatak stevije, čokolade i začina
D
ok nezaposlenost raste i vjerojatnijim se čini osvojiti zgoditak na lutriji nego doći do radnog mjesta, osobito ako ste već imali “sreću” postati dio neke marginalizirane ili socijalno osjetljive skupine, izlaz bi mogao biti socijalno poduzetništvo. U
ta, ali zabranjeno je krasti i tračati. Dopušteno je imati dijete (čak i više njih), biti rastavljen, biti oženjen, ne imati auto, imati račun u blokadi, nositi umjetne trepavice. Nije potrebno 15 godina prethodnog iskustva, doktorat, vozačka dozvola za airbus, MIG i traktor. Prijaviti se
Kućna srećica se izravno bavi projektom socijalnog poduzetništva Europskoj uniji je socijalno poduzetništvo prepoznato kao važan dio ekonomije, no u Hrvatskoj za to i dalje vladaju nerazumijevanje i nezainteresiranost. Međutim Zelina, gradić nedaleko od Zagreba, nije poznat samo po vinu Kraljevina, zelenilu i viteškim igrama nego i po Kućnoj srećici, dvjema trgovinama koje su ime dobile po biljci koja nosi sreću. “Želite li konkurirati za posao, potrebno je malo dobre volje, pokoji smiješak, znati uvući konac u iglu. Plaća je redovi-
mogu svi koji nisu digitalni instalateri, posrednici za sanaciju loših kredita, brend menadžeri, vertikalni poljoprovrednici, virtualni odvjetnici.” Ovaj šaljivi oglas za posao prije nepune četiri godine objavila je Renata Šeperić Petak, uspješna zagrebačka poduzetnica koja je vlasnica triju društava. To su Logička matrica u području strateškog i operativnog savjetovanja o iskorištavanju EU fondova u Hrvatskoj i regiji, potom Kućna srećica u kojem se izravno bavi projektom socijalnog poduzetništva te tvrtka za
sadnju autohtonog ličkog krumpira. Profit nije imperativ Renata Šeperić Petak odlučila je otvoriti Kućnu srećicu u kojoj su zaposlene četiri žene koje su prešle četrdesetu, a koje dugi niz godina nisu bile prisutne na tržištu rada zbog svojih obiteljskih obveza. Kako kaže vlasnica, profit im nije imperativ. “Željela sam dati priliku za rad ženama koje u današnje vrijeme nisu konkurentne na tržištu rada, što zbog godina, što zbog nekih drugih okolnosti. Zaposlenice Kućne srećice su izvrsne radnice, žene s više djece te različita stupnja obrazovanja, a neke od njih nisu bile zaposlene više od 15 godina”, ističe Renata Šeperić Petak. Prije gotovo četiri godine otvorena je prva trgovina koja se bavi prodajom metraže, sitnim popravcima odjeće i prodajom odjeće za krupnije žene. Sada su na jednom prodajnom mjestu specijalizirani za kućnu pozamanteriju (šivaći pribor i kućni tekstil), a na drugome prodaju dječju odjeću. (K.S.)
M
nogi u Hrvatskoj i okolnim zemljama proizvode šljivovicu, a još je više onih koji konzumiraju ovu popularnu žesticu. Međutim, zaista su rijetki oni koji se mogu pohvaliti kako su zahvaljujući rakiji šljivovici – diplomirali i stekli ugledan znanstveni status. A upravo to je uspjelo Ivani Pavičić iz Petrijevaca, sela nadomak Osijeka, koja je postala mr. ing. poljoprivrede – smjer bilinogojstvo, a sve zahvaljujući šljivovici. No, to nije slučajno, jer njezina se obitelj (majka Đurđica i otac Ivan) već duže vrijeme, putem obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, bavi uzgojem i preradom voća. Na 2,5 hektara uzgajaju šljive, kruške i breskve, od čega godišnje proizvedu oko 1000 litara razne rakije, ali i džemova. Kada je o rakiji riječ, Ivana Pavičić ističe kako je njihova šljivovica jedinstvena jer primjenjuju inovativnu tehnologiju proizvodnje. “Temeljimo je na šljivi bez koštica, koju vadimo zbog njene cijanovodične kiseline. Uklanjanjem koštica,
pažljivim spremanjem isključivo svježeg ploda šljive bez izlaganja suncu, te strogo kontroliranom temperaturom pečenja dobivamo blagu rakiju jačine oko 18 gradi. Na tome se i temeljio moj diplomski rad”, pojašnjava ona dodajući kako je takva rakija i baza za proizvodnju različitih voćnih likera. Zanimljivu inovativnost primjenjuju i u proizvodnji džemova koje rade na bazi ekološki uzgojenih šljiva, jabuka, dunja, marelica, aronije, višanja, pa i muškatne tikve. Proizvode ih u različitim kombinacijama koristeći aromatične začine kao što su čili ili cimet. Također, rade ih bez šećera, ili uz dodatak stevije i čokolade. Proizvodi bez konzervansa Svi su proizvodi bez konzervansa, pakirani su u manje staklenke, a godišnje ih proizvedu oko 2500 komada. S obzirom na neveliku količinu, prodaju uglavnom temelje na kućnom pragu i sajmovima. Iako su svjesni značaja promocije i oglašavanja, za takve aktivnosti
nemaju sredstava. Stoga su prihvatili poziv za sudjelovanje na sajmu delikatesnih prehrambenih proizvoda Tavola u belgijskom Kortrijku. Ubrzo su stigle i prve ozbiljnije ponude, a najkonkretnija iz
Pavičići su dobili poslovnu ponudu iz Luksemburga, ali problem su troškovi transporta Luksemburga od jednog proizvođača čokoladnih pralina. “Čovjek je želio našim džemovima puniti svoje praline. Prije konačnoga ugovaranja zatražio je manju količinu proizvoda kako bi obavio potrebna testiranja. Nažalost, tu su nastupili problemi. Za jednu staklenku džema težine od 380 grama i vrijednosti od oko 15 kuna, trebalo bi platiti stotinjak kuna poštarine, odnosno troškova transporta do Luksemburga. Koliko bi onda koštalo slanje nekoliko desetaka staklenki?! To nam je financijski neizvedivo”, razočarano kaže vlasnica OPG-a Đurđica Pavičić. (S.S.)
14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti
( na 1,7 mlrd $
Privredni vjesnik Broj 3832, 16. lipnja 2014.
procijenila Svjetska banka štete u BiH
( do18. lipnja
trebao bi znati približan iznos šteta
Bosna i Hercegovina zbraja štete od poplava Stižu nove tranše stand-by aranžmana Nakon što je Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojio izmjene zakona kojim se povećavaju trošarine na rezani duhan te usvojili Zakon o sprečavanju pranja novca, priopćeno je da je BiH ispunila uvjete za povlačenje sedme i osme tranše stand-by aranžmana. Vlasti u BiH očekuju da će Odbor izvršnih direktora MMF-a potkraj lipnja donijeti odluku o odmrzavanju dviju tranši kredita u ukupnom iznosu od 186 milijuna KM. Osim toga, MMF je najavio i mogućnost da će BiH dodijeliti i 200 milijuna KM hitne pomoći za sanaciju šteta od katastrofalnih poplava. TDR lider na tržištu BiH, a jača i u Srbiji Na duhansko tržište u BiH i poslovanje Tvornice duhana Rovinj snažno utječu trošarine na cigarete koje su u četiri godine porasle za 92 posto. Ipak, TDR je s dvije milijarde prodanih cigareta u 2013. zadržao lidersku poziciju na tržištu BiH s udjelom većim od 30 posto. U Srbiji je iste godine prodao 1,3 milijarde komada cigareta i ostvario rast tržišnog udjela dostigavši udjel od 8,7 posto. Taj je rast nastavljen i ove godine te iznosi 10,1 posto, što je najveći tržišni udio TDR-a od dolaska na srpsko tržište. Suradnja Energoinvesta i Temsana Predstavnici Energoinvesta potpisali su s turskom kompanijom Temsan memorandum koji bi do kraja godine trebao rezultirati izgradnjom i otvaranjem tvornice za izradu elektroprekidača. Realizacijom projekta posao bi dobilo 65 radnika, a dodatno bi još bilo angažirano više od 100 zaposlenika. Cijeli projekat je vrijedan 12 milijuna eura.
Vode odnijele prometnice Prve procjene šteta od poplava i klizišta na cestama i željeznicama Federacije BiH premašuju 155 milijuna konvertibilnih maraka, a u RS-u 130 mlijuna KM cestovnih prijelaza u prethodno stanje stajat će oko 23 milijuna KM. Željezničari Republike Srpske tek su nedavno uspostavili promet na pruzi DobojBanja Luka-granica Republike Hrvatske. A dok ovo pišemo, još su u prekidu željeznički i cestovni granični promet između dva Šamca. Štete na željeznici se procjenjuju na 50 milijuna KM, a na cestama 80 milijuna KM.
Zdravko Latal latal@privredni.hr
D
o 18. lipnja trebalo bi se približno znati kolike su štete u Bosni i Hercegovini izazvale nedavne katastrofalne poplave i klizišta. Na utvrđivanju šteta rade stručni timovi sastavljeni od domaćih i inozemnih stručnjaka iz Svjetske banke, EU-a i UN-a. Svjetska banka je već procijenila da
Nastavljaju se radovi na koridoru V.c i do kraja godine u prometu će biti 102 kilometra autoceste će štete u BiH iznositi oko 1,7 milijardi dolara, a održavanje donatorske konferencije očekuje se sredi-
nom srpnja. Štete od više stotina milijuna konvertibilnih maraka pretrpjele su i prometnice. Enver Bijedić, federalni ministar prometa, priopćio je da je na magistralnim cestama u FBiH pričinjena šteta od 108,1 milijuna KM. Na jednoj od najfrekventnijih prometnica, M-17, koja povezuje SarajevoDoboj-Slavonski Brod, na
dionici Maglaj-Doboj promet je bio prekinut više od mjesec dana. Prema Bijedićevim riječima, za hitnu sanaciju regionalnih prometnica trebat će uložiti oko 23 milijuna KM, ne uključujući pri tome veće rekonstrukcije. Željeznice FBiH su na svojim prugama promet uspostavile veoma brzo, a dovođenje pruga, kontaktne mreže i
Unatoč nevremenu grade se prometnice Nevrijeme, međutim, nije bitnije utjecalo na dinamiku radova na autocestama na koridoru V.c, ustvrdio je Esad Karić, direktor Autocesta FBiH. On je za 26. lipnja najavio puštanje u promet sarajevske zaobilaznice u dužini od devet kilometara na kojoj se neće naplaćivati cestarina, a u srpnju u promet će biti
puštena i šest kilometara duga dionica od tunela Vijenac do Zenice jug. Time će Sarajevo autocestom biti povezano sa Zenicom. Do kraja godine završit će se i gradnja 20 kilometara autoceste Vlakovo-Tarčin, zatim 10 kilometara autoceste Međugorje-granica Hrvatske, a intenzivirani su i radovi na sjevernoj dionici granica Hrvatske-Svilaj-Odžak. BiH trenutačno na koridoru V.c ima u prometu 56 kilometara autocesta, a potkraj godine imat će 102 kilometra. Priprema se i natječajna dokumentacija za dionice Zenica jug-Zenica sjever te Međugorje-Počitelj. U RS-u prometuje se autocestom Banja LukaBosanska Gradiška, a intenzivno se gradi i dionica autoceste od Doboja do Prnjavora u pravcu Banje Luke.
European Youth Summit
Budućih stotinu lidera za budućih stotinu godina U Sarajevu su nakon V. Sarajevo Business Foruma održane još tri investicijske konferencije, a zadnja od njih, European Youth Summit, bila je posvećena usavršavanju znanja i sposobnosti mladih stručnjaka u iznalaženju mjera i aktivnosti koje bi trebale omogućiti siguran život u idućih stotinu godina. Upravo u vrijeme najvećih do sada registriranih katastrofalnih poplava u regiji i akcija spašavanja koje su poduzeli ujedinjeni građani triju država Hrvatske, BiH i Srbije - na European Youth Summitu susrelo se više od sto-
tinu mladih profesionalaca iz 17 zemalja koji su uz podršku 40 predavača iz akademskog, javnog i po-
Na European Youth Summitu susrelo se više od stotinu mladih profesionalaca iz 17 zemalja litičkog života, stručnjaka u svojim područjima, analizirali sadašnje društvene, a ponajviše ekonomske probleme u potrazi za rješenjima koje vode u bolju i sigurniju budućnost.
Mladi ljudi, budući stručnjaci iz Hrvatske, BiH, Srbije i Crne Gore na summitu u Sarajevu ta su rješenja tražili zajedno s liderima Dunavske regije i Jugoistočne Europe uz punu podrš-
ku Danube Competence Centera, Europskog Foruma Alpbach i Sveučilišta Sarajevo. Opća ocjena sudionika Summita bila je da su radionice bile konkretniji i zanimljiviji dio skupa od panela na koji-
ma su uglavnom prevladavale teoretske rasprave. Osim toga, mladi iz četiriju država podržali su stajališta prema kojima se u iznalaženju putova iz sadašnjih kriza moraju ponajprije osloniti na svoja znanja i rad, a ne, kao što je to do sada bio slučaj, u nadu da će međunarodna zajednica ili netko drugi obaviti njihov posao. Sa sarajevskog foruma sudionici će, kako je zaključeno u Deklaraciji, stečena znanja i vještine, uz međusobnu potporu i uspostavljene kontakte, ugrađivati u projekte i poslove u svojim sredinama. (Z.L.)
15
www.privredni.hr Broj 3832, 16. lipnja 2014.
( 13,6 km nasipa
visokih do 9,5 m gradi se uz elektranu u Brežicama
( za 2,5 m
podići će se razina podzemnih voda
Slovenski energetski lanac
HE Brežice - nova karika u gradnji Četvrta hidroelektrana na donjoj Savi nije energetski toliko važna kao što je važan njezin učinak u obrani od poplava i podizanju iskoristivosti poljoprivrednog zemljišta Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr
O
d ožujka kada je na utoku Krke u Savu počela gradnja hidroelektrane Brežice, pretposljednje u lancu hidroelektrana na donjoj Savi, iz građevinske jame izvučeno je na deponij kraj autoceste 25.000 kamiona šljunka. Do završetka gradnje
Lanac elektrana Slovenija će završiti u roku, a stepenice na hrvatskom dijelu Save još nisu na vidiku 2017. godine treba prebaciti još sedam puta toliko materijala. Hidroelektrana Brežice bitno se razlikuje od već izgrađenih uzvodno na Savi. Na hidroelektranama Blanca, Boštanj i Krško valjalo je samo urediti obale. S elektranom u Brežicama prelazi se u nizinsku gradnju gdje je nužno podići vodu na razinu energetskog potencijala što zahtijeva gradnju 13,6 kilometara nasipa visokih do 9,5 metara. Akumulacijsko jezero bit će dvaput veće od Bledskog i dose-
zat će sve do Krškog. Četvrta i najvažnija hidroelektrana na donjoj Savi nije energetski toliko važna kao što je važan njezin učinak u obrani od poplava te u podizanju iskoristivosti poljoprivrednog zemljišta. Akumulacijsko jezero podići će razinu podzemnih voda za 2,5 metara što u kombinaciji s navodnjavanjem daje sasvim novu kvalitetu poljoprivredi u tom dijelu Slovenije. Neobična suradnja Hidroelektranu Brežice gradi tvrtka Hidroelektrarne na spodnji Savi (HESS), kćerinska tvrtka Holdinga slovenske elektrarne, uz djelomično sufinanciranje konkurentskog energetskog poduzeća GEN energija. Nevolje u energetskom sektoru
natjerale su dva slovenska energetska bloka na neobičnu suradnju. Holding Slovenske elektrarne (HSE) je zapao u financijsku gabulu gradnjom šestog bloka termoelektrane Šoštanj i nepromišljenim zakupom električne energije na slobodnom tržištu. Nova je okolnost da HSE počinje u 2015. godini otplaćivati zajmove EIB-u i EBRD-u za što mu treba po 100 milijuna eura svake godine. Čelnici HSE-a planirali su da će raspolagati s po 200 milijuna eura dobiti. Blaž Košorok, generalni direktor HSE-a, priznao je ovih dana da umjesto očekivanih 200 milijuna raspolažu samo sa 80 milijuna eura dobiti. Dva su ključna razloga za takvo “osiromašenje” HSE-a. Prvi je suša 2011. godine zbog koje su
hidroelektrane, a one drže na životu termoelektrane, proizvele petinu manje električne energije. Drugi razlog zbog kojeg kopni dobit HSE-a su burzovne igre u koje se upustilo prethodno vodstvo Holdinga. Zakupilo je velike količine skupe struje koju sada teško mogu prodati. Novca na pretek Što su sada smislile uprave dvaju konkurentskih energetskih blokova? GEN energija u čijem sastavu djeluje i Nuklearna elektrana Krško ima novca na pretek, tvrdi Bogdan Barbič, direktor tvrtke kćeri HESS. Država često zavlači ruku u džep GEN energije. Tako je GEN energija 2011. godine morala izdvojiti za dokapitalizaciju NKBMa 20 milijuna eura. Slje-
deća slovenska vlada zahtijevala je 37 milijuna eura izvanredne uplate u državni proračun. Tvrtka iz Krškog redovito plaća vlasniku dividende. GENovci bi sada radije da taj novac ostane u energetici, pa su nakanili “kupiti” od HSE-a udjel u HESS-u. Govori se o svoti od 100 milijuna eura. To je zapravo svojevrsna pripomoć GEN energije Holdingu. Na pitanje što ako vlada oduzme dobit energetskih poduzeća, Blaž Košorok lakonski je odgovorio da tekući poslovi vlade što ih obavlja u ostavci valjda ne uključuju “oduzimanje dobiti”. Lanac elektrana na donjoj Savi susjedna Slovenija završit će u predviđenom roku. Stepenice na hrvatskom dijelu Save nizvodno od Mokrica još nisu na vidiku.
Riskantne igre HSE-a Njemački energetičar RWE proizvede 230 teravat sati električne energije, a na burzama preprodaje otprilike 50 teravat sati. U sličnim odnosima posluje Vatenfal, također i brojne druge inozemne energetske tvrtke. Slovenski HSE upustio se u mnogo riskantnije igre. Sve njegove elektrane proizvedu osam teravat sati energije. Holding, međutim, prodaje na tržištu ukupno
28 teravat sati električne energije. Na burzi su moguće velike zarade, a još i veći gubici. Holdingu se upravo događa tamna strana u iskušavanju burzovne sreće. Netko je u 2011. godini ugovorio dugoročnu nabavu struje. Tada su cijene bile izrazito visoke, a u međuvremenu su znatno pale. I to sada proždire očekivanu dobit HSEa. Sindikat u Holdingu podnio je kaznenu prija-
vu protiv uprave HSE-a dok je na njezinom čelu bio Borut Meh. To je potvrdio sindikalist Branko Sevničar, posebno navodeći sumnju da se gubitak iz mešetarenja strujom pokriva zaradom vlastitih proizvodnih jedinica. Sindikalisti stoga sve upornije zahtijevaju da se razdvoje računi za vlastite proizvode od računa burzovnih aktivnosti.
*vijesti Pravodobno o otkupu pšenice Dvadesetak dana prije žetve sudionici žitnog lanca u Sloveniji ubrzali su pregovore o otkupnim cijenama za pšenicu koja je lani bila zasijana na nešto više od 40.000 hektara. Urod je zasad u dobrom stanju, a otkupni parametri ostaju isti kao lani. U pregovorima koji se vode unutar Gospodarske zbornice Slovenije prevladava stajalište da otkupne cijene trebaju izraziti pošten partnerski odnos između onih koji pšenicu proizvode, koji je otkupljuju i na kraju melju. Mlinarska poduzeća zauzimaju se za model dnevne otkupne cijene, smatrajući da se njime mogu onemogućiti usputne špekulacije. Luku Koper vodi Dragomir Matić Od prošlog tjedna Luku Koper vodi Dragomir Matić, kadar izrastao u Luci koji se nakon završetka više pomorske, a potom i prometne škole zaposlio na najnižem radnom mjestu lučkog transportnog radnika. U 24 godine Matić je prošao sve operativne procese, od fizičkog radnika do poslovođe, tehnologa, disponenta i vođe smjene da bi prije prelaska na najviše rukovodeće mjesto bio izvršni direktor za operativu i logistiku. Matić slovi kao kadar legendarnog Brune Koreliča. Blokiran račun Peka
Zbog duga od 428.000 eura Porezna uprava Slovenije blokirala je početkom lipnja račun tvrtke Peko u Tržiču. U međuvremenu dug je djelomično podmiren. U Peku su imali namjeru podmiriti porezne obveze utrškom od prodaje prodavaonice u središtu Dubrovnika, ali su od 1,5 milijuna eura ugovorene kupnine zasad dobili samo 1,2 milijuna.
16 TURIZAM *vijesti U turizmu povećanje prihoda Ukupni financijski prihodi u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane te u djelatnosti putničkih agencija i organizatora putovanja u četiri mjeseca ove godine iznosili su 5,73 milijarde kuna ili 21 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Prema podacima Porezne uprave, najveći je prihod od 2,35 milijardi kuna ili 55 posto više zabilježen u hotelima i sličnim objektima. U odmaralištima i objektima za kraći odmor registriran je 75 posto veći prihod nego u četiri mjeseca 2013. Zlatni rat među najljepšim europskim plažama
Turistička organizacija European Best Destinations objavila je popis 15 najljepših plaža u Europi. Na prvom mjestu je mala plaža u Walesu koja se nalazi ispod zida grada Tenby. Na drugom se mjestu nalazi Praia da Cova, plaža na južnoj obali Portugala, dok je na trećem mjestu hrvatska plaža Zlatni rat na Braču. Povećan odlazak turista iz Hrvatske u Srbiju Turistička organizacija Srbije ove je godine pokrenula novu promotivnu kampanju pod nazivom LifestyleSerbia koja je prije svega namijenjena mladima. To je možda i razlog iz kojeg je u četiri mjeseca ove godine u Srbiji zabilježeno 18.580 turista iz Hrvatske, što je 29 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Hrvati su u srpskim turističkim odredištima zabilježili 34.012 noćenja, 24 posto više. U prosjeku tamo ostaju 1,8 dana, a u ukupnom segmentu gostiju sudjeluju sa 6,4 posto.
Privredni vjesnik Broj 3832, 16. lipnja 2014.
( oko 300 manifestacija ( za 60% povećani održi se godišnje u Zagrebačkoj županiji
smještajni kapaciteti u zadnjih 5 godina
Suradnja UHPA-e i hrvatskih županija
Zagrebačka županija preporučena destinacija Direktor UHPA-e Željko Trezner očekuje da će se oko 500.000 kuna uložiti u predstojećih stotinjak projekata koje će zajednički raditi UHPA i Turistička zajednica Zagrebačke županije Sanja Plješa pljesa@privredni.hr
Z
agrebačka županija je za 2014./2015. preporučena destinacija godine prema izboru Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA). U povodu toga su predstavnici UHPA-e i Turističke zajednice Zagrebačke županije proteklog tjedna potpisali Ugovor o marketinškoj suradnji, ne želeći otkriti o kojoj je vrijednosti ugovora riječ. To znači da će se kroz novi partnerski odnos omogućiti kvalitetnija promocija znamenitosti i turističke ponude te destinacije na turističkim sajmovima u zemlji i inozemstvu, a Zagrebačka županija će se naglasiti kao preporučena destinacija godine u svim informativnim i pro-
motivnim materijalima, elektroničkoj komunikaciji, službenoj internetskoj UHPA-inoj stranici te društvenim mrežama. Zagrebačka županija je nakon prošlogodišnje Splitsko-dalmatinske županije drugo odredište proglašeno preporučenom destinacijom go-
dine. Direktor UHPA-e Željko Trezner naglasio je kako je iznimno zadovoljan prošlogodišnjom suradnjom s tom županijom, a u sve zajedničke projekte, među kojima su neki aplicirali i za EU fondove, razne vrste edukacija i seminare uloženo je oko 500.000 kuna.
U službi unapređenja turizma Toliko očekuje da će se uložiti i u predstojećih stotinjak projekata koje će zajednički raditi UHPA i Turistička zajednica Zagrebačke županije. Dodao je kako je Zagrebačka županija odredište s raznim vrstama turističkih proizvoda - tristotinjak manifestacija i raznih oblika turizma. Suradnjom turističkih djelatnika s područja cijele Županije i predstavnika receptivnih turističkih agencija kao destinacijskih menadžment kompanija može se unaprijediti turizam na tom području, dodao je on. Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ružica Rašperić je rekla kako se na području te županije, pored jezera Rakitje, uskoro otvara kamp kategori-
je četiri zvjezdice, sa 50 parcela i četiri bungalova u što je uloženo 1,1 milijun eura. Iako je u zadnjih pet godina na području Županije povećan broj smještajnih kapaciteta za 60 posto, to ipak još uvijek nije dovolj-
U novi kamp sa četiri zvjezdice pored jezera Rakitje uloženo je 1,1 milijun eura no za sve potrebe turizma, pa se očekuju nove investicije. Zato su Ružica Rašperić i Željko Trezner uvjereni kako će kroz sljedeće tri godine zaživjeti barem 10 posto od stotinjak novih turističkih proizvoda koje će uskoro zajednički pokrenuti Zagrebačka županija i UHPA.
Turistički potencijali Vukovarsko-srijemske županije
Muzej vučedolske kulture iduće godine Područje Vukovarskosrijemske županije percipira se kao dio hrvatskog kontinenta s bogato očuvanim autohtonim običajima i duhovnim nasljeđem kao i raznovrsnom gastro i enološkom ponudom, rečeno je na prošlotjednom predstavljanju turističkih potencijala Vukovarsko-srijemske županije u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Osim u Zagrebu, s projektima vezanim uz razvitak turističkih potencijala u toj županiji upozna-
li su se i gospodarstvenici i novinari na prezentacijama u Puli i Zadru. Direktorica Turističke zajednice Vukovarsko-srijemske županije Rujana Bušić Srpak istaknula je kako postoji i pozitivna, ali i negativna percepcija o tom području kao o dalekoj i nedovoljno razvijenoj destinaciji, što nije točno. “Te negativne percepcije treba planski i djelotvorno eliminirati. Da se na području Vukovarsko-srijemske županije uvelike radi, govori podatak kako će se do svibnja 2015. do-
vršiti stalni postav Muzeja vučedolske kulture, a do 2018. godine na vučedolskom području izgradit će se novi smještajni objekti”, rekla je ona.
Osim kulturno-povijesnog i vjerskog turizma, koji je usmjeren na više srednjovjekovnih crkava i svetišta (najpoznatije je svetište Gospe od
Utočišta u Aljmašu), na području Vukovarsko-srijemske županije razvijaju se razni oblici rekreativnog turizma poput biciklizma, pješačkih tura, ali i eno-gastronomskog turizma. Rujana Bušić Srpak je napomenula kako je strategija razvoja Vukovarsko-srijemske županije usmjerena na poticanje specijaliziranih turističkih sadržaja, a ne masovnog turizma, pa će se u budućnosti više pažnje posvetiti razvoju aktivnog, ekološkog i eno-gastronomskog turizma. (S.P.)
HRWWWATSKA 17
www.privredni.hr Broj 3832, 16. lipnja 2014.
(
oko 30 mil kn
*vijesti
bit će ukupno utrošeno za projekt e-Građani
Studenti utvrdili lekcije
Može i bez papira
Online šetnja državom Kako bi se postalo e-građaninom, valja poći u poslovnicu Fine s osobnom iskaznicom te ipak ispuniti dva papirnata dokumenta Boris Odorčić odorcic@privredni.hr
P
okrenuvši Središnji državni portal i u sklopu njega servis e-Građani, Vlada je odlučila otpetljati dio birokratske hobotnice u koju su godinama upleteni građani i smanjiti im odlaske na šaltere. Za projekt će biti ukupno utrošeno tridesetak milijuna kuna. Međutim, kako bi se postalo e-građaninom, valja poći u poslovnicu Fine s osobnom iskaznicom te ipak ispuniti dva papirna-
Do ljeta bi trebao biti donesen zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi ta dokumenta. Nakon toga dobiva se korisničko ime, lozinka i mToken za pametni telefon uz pomoć kojih građanin može besplatno pristupati cjelokupnom sustavu e-Građani s računala ili pak mobitela (za sada onih s operativnim sustavom Android). Tako će u osobnom korisničkom pretincu (ili mobilnom mPretincu) dobivati različite online usluge države prema građanima. Primjerice, država ih može obavijestiti da im istječe osobna iskaznica ili da trebaju cijepiti svoje kućne ljubimce. Zatim, građani će moći vidjeti razne evidencije koje o njima vodi država, porezna uprava, izračunati mirovinu i doznati koji je njihov liječnik opće prakse. Posebice je zanimljiv e-Dnevnik za roditelje u
kojem će oni moći provjeriti ocjene te izostaju li im djeca s nastave. Također, moći će isprintati ili poslati e-mailom domovnicu, rodni list ili pak izvadak iz matične knjige vjenčanih. Državni oblak na Apisu Milanka Opačić, potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih, kaže kako Vlada od dolaska na vlast namjerava razviti projekt koji će promijeniti neuređeni i neumreženi sustav podataka. “Imali smo tri cilja. Jedan je država bez papira, što znači da smo išli ka tome da u sustavu ljudi što manje moraju papire donositi i prikupljati sami, a da se umrežavanjem u sustav sve potrebne informacije mogu dobiti. U tom dijelu smo mi u sustavu socijalne skrbi ustvari prvi uspjeli umrežiti nekoliko vrsta podataka, tako da građani u tom sustavu više ne moraju donositi nijedan papir jer
sve informacije možemo provjeriti kroz našu aplikaciju. Drugo je bilo uvesti sustav e-Građani, što znači omogućiti građanima da dobi-
Dolaze e-Trošarine Premda je ovaj sustav postavljen za građane, Darko Parić ističe kako nema razloga da se on ne upotrijebi za poslovne subjekte. Međutim, s time će se ipak trebati pričekati još neko vrijeme. A do tada, trošarinski obveznici, kao i oni čiji su proizvodi podložni oporezivanju posebnim porezima, od 1. rujna trebat će dostavljati većinu poreznih akata i drugih podnesaka isključivo putem web aplikacije e-Trošarine. Stoga se oni gospodarstvenici koji posluju s duhanom, energentima, alkoholom, pivom, kavom, bezalkoholnim pićima i motornim vozilima trebaju upisati i prijaviti u nekoliko registara. Renata Rašić iz Središnjeg ureda Carinske uprave na seminaru e-Trošarine koji je održan u HGK-Komori Zagreb istaknula je kako to znači nova pravila igre. “Prva faza i pilot-projekt uspostave ovog sustava uspješno su završeni 24. veljače. Tada smo uspostavili sustav elektroničke razmjene podataka za podnošenje obrasca Z-ORT – Zapisnik o popisu zaliha cigareta s obračunom razlike trošarine”, kaže ona. Druga faza, koja započinje u rujnu, gospodarstvenicima će omogućiti jednostavno i brzo ispunjenje zakonskih obveza, uklanjanje papirnatih evidencija i arhiva te, među ostalim, uvid u statuse obrade svakog obrasca. S druge strane, među pogodnostima za Carinsku upravu navode se pojednostavljenje poslovnog procesa, trenutačna dostupnost podataka, sprečavanje podnošenja praznih obrazaca i također smanjenje papirologije. ju određene informacije putem svojih kompjutora odnosno interneta. Treći je nešto što smo nazvali Državni oblak”, objasnila je dodajući kako je riječ o centraliziranom sustavu za sve informatičke procese. Državni oblak bit će koncentriran oko Agencije za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama Apis IT. “Donijeli smo neke odluke i želimo da
Apis bude u 100-postotnom vlasništvu Hrvatske kako bismo tamo mogli koncentrirati cjelokupnu IT potporu”, napomenula je dodajući kako će država tako biti racionalnija, brža, ali i štedljivija nego do sada. Platforma, a ne projekt Ako gotovo milijun građana koristi internet bankarstvo i od kuće plaća svoje račune, nastavila je potpredsjednica Vlade, ne vidimo razloga da oni ne mogu obavijesti dobivati i od države. Važno je naglasiti kako je pokretanje Središnjeg državnog portala i usluga na njemu tek jedan od prvih koraka da Hrvatska postane država bez papira. U drugom bi građani trebali moći neke svoje probleme i papire rješa-
vati preko interneta, primjerice, promijeniti liječnika opće prakse. “To je druga faza u koju isto tako idemo”, naglasila je ministrica Opačić. Karika koja je nedostajala u ovome procesu u protekle dvije i pol godine je zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi koji je prošao prvo čitanje. Do ljeta bi trebao biti donesen u drugom čitanju. Na taj način postići će se cjelokupna zakonodavna podloga da Hrvatska postane država bez papira. Darko Parić, pomoćnik ministra uprave, kaže kako projekt e-Građani nije projekt već platforma velikog niza projekata koji postavlja javnu upravu građanima na drugačiji način. Dodao je i to da je projekt e-Građani zapravo pandan e-Banking sustavima banaka, ali iz perspektive države. Također, radi se o platformi koja omogućava bilo kome u javnoj upravi, ministarstvima, zavodima te lokalnoj i regionalnoj samoupravi, da na nju stavi svoje elektroničke usluge.
U Maloj dvorani Tehničkog veleučilišta u Zagrebu (TVZ) prošli tjedan održan je skup Mobile Challenge - Lessons Learned, koji je okupio studente programere mobilnih aplikacija i njihove kolege koji se do sada nisu imali prilike izravno okušati u razvoju takvih proizvoda. Oni su na skupu, zajedno s predavačima i mentorima, “utvrdili lekcije” i usvojili niz korisnih informacija i savjeta oko studiranja, programiranja, istraživanja te, općenito, stjecanju izvrsnosti na područjima od značaja za njihovo buduće zaposlenje. Mobiteli na rate Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije priopćila je kako korisnici koji su sklopili ugovore za tarifne modele uz obročnu otplatu mobilnih uređaja i dalje operatorima mogu nastaviti plaćati uređaj u ratama, bez obzira na to jesu li raskinuli ugovor. Jednokratna otplata mobilnog uređaja dopuštena je jedino u slučaju izbora korisnika i ne može biti nametnuta, navodi se u HAKOM-ovu priopćenju. Zagreb u CityNextu Grad Zagreb i kompanija Microsoft potpisali su Sporazum o suradnji kojom glavni grad hrvatske pristupa projektu CityNext. Projektom će se nastojati stvoriti kvalitetan sustav odnosa s građanima, sustav obrazovanja i zdravstvene skrbi te sustav kreiranja novih tvrtki i radnih mjesta, kao i poticanja inovacija. CityNext temelji se na transformaciji infrastrukture u modernizaciji gradova s rješenjima implementiranima u oblak. Njegov glavni cilj je reducirati troškove i povećati učinkovitost.
18 PST!
KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić
Igor Mandić OKLOP OD PAPIRA V.B.Z.
Intelektualnu autobiografiju - u razdoblju od 1966. do 2013. - želio sam predočiti kao vrtoglavu tobogansku vožnju, kao usamljeničku plovidbu između Scile i Haribde, vođen devizom da postupam s minimumom kompromisa i maksimumom kontroverzija, piše sam Mandić o ovom, trećem dijelu svoje autobiografije. Dodaje kako misli da je veliku “amplitudu”, kao raspon između mladenačke euforije (1966.) i skepse (pre)zrelih godina (2013.), doveo do katarze zahvaljujući kojoj može reći da je ovo njegov oproštaj sa svima.
James Patterson UNAKRSNA PALJBA Lumen izdavaštvo
Snajperist je počeo po Washingtonu ubijati pokvarene kongresnike, lobiste, bankare... Dio ljudi spreman je tog ubojicu proglasiti junakom, ali Alex Cross nije tako naivan. On zna da iza precizno planiranih ubojstava mora stajati netko tko jako dobro poznaje washingtonske hodnike moći. Zbog snažnih reakcija javnosti, i FBI šalje agenta da se uključi u istragu. Max Siegel nije baš suradnik kojeg bi Alex Cross poželio – ali sve to izblijedi kad se javi njegov najopasniji protivnik, serijski ubojica Kyle Craig...
Nedim Gürsel ALLAHOVE KĆERI Naklada Ljevak
Smješten u Meki, Medini i na turskom Sredozemlju, ovaj roman je pripovijest o pripovjedačevom djetinjstvu, a potom o “djetinjstvu” islama i moderne Turske. Pisac u ovom romanu vodi nekoliko simboličnih narativnih linija: odrastanje u Manisi u kojem se život dječakova junaka, poslanika Muhameda, izmjenjuje s biografijom njegova djeda koji je sudjelovao u obrani Medine u Prvom svjetskom ratu. Djed će unuka uvoditi u svijet islama, no dječak će stvarati vlastiti unutarnji svijet.
Alison Weir GOSPA ELIZABETA Mozaik knjiga
Sudbina Elizabete Tudor, kćeri Henrika VIII., je da na prijestolju naslijedi oca, no to se sve mijenja kada Henrik zbog veleizdaje pogubi Annu Boleyn, njezinu majku. Elizabetin se život okreće naglavce: razbaštinjena je i proglašena nezakonitom, ugrožen joj je čak i život. No, Elizabeta je odlučna da izdrži, da nadmudri sve koji je se žele riješiti ili su je odlučni iskoristiti kao marionetu za ostvarenje vlastitih pogubnih ambicija – te da zatraži pravo koje joj pripada po rođenju...
Sonia Choquette INTUICIJA Planetopija
Kad obraćamo pažnju na svoje šesto čulo, na intuiciju, osluškujemo svoje srce i razvijamo svijest o stvarima koje umom ne bismo mogli pojmiti. Pritom nam se snižava stres, postajemo kreativniji i produktivniji, povećava nam se sposobnost razumijevanja drugih ljudi, a naši se odnosi u svim područjima života poboljšavaju. Uz to, počinjemo spontano zamjećivati sinkronicitete - nađemo se u pravo vrijeme na pravome mjestu, točno znamo što i kada trebamo reći te imamo više samopouzdanja i unutarnjeg mira.
Privredni vjesnik Broj 3832, 16. lipnja 2014.
PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Suradnja
Destrade, Rijeka. Tvrtka se bavi trgovinom modne ženske odjeće, ženskog rublja, ženskih čarapa i kupaćih kostima. Tražimo dobavljače iste robe. Kontakt: Đuro Despot, destrade@ ri.t-com.hr, +385 51 624940, +385 98 260853. Drvna sječka
Akrima Export, Zagreb, www.akrima.hr. Tvrtka je proizvođač drvne sječke i traži zainteresirane partnere za dugoročnu poslovnu suradnju na plasmanu te na planu proširenja proizvodnje drvene sječke kao i ulaganja u projekt proizvodnje peleta. Kontakt: Ratko Mamula, akrima@ net.hr, +385981808272, +385992083044.
office@orionslobozia.ro, +40 243 230056. Odjeća
Artifex, Focsani, Rumunjska, www.sorste.ro. Tvrtka je proizvođač odjeće. Nude proizvode za muškarce i žene - sakoe, hlače, jakne, kapute, potkošulje, haljine i jeans, te dječju odjeću. Kontakt: Lidia Herescu, office@sorste.ro, +40 337 401241. Vrata i namještaj
Drew-Poland, Varšava, Poljska. www.drew-poland.pl. Tvrtka proizvođač ekskluzivnih drvenih unutarnjih vrata i namještaja u potrazi je za distributerima svojih proizvoda na hrvatskom tržištu. Kontakt: biuro@drewpoland.pl, 48 86 2177106, +48 509 380332.
modnoj industriji. Zemlje interesa: Europa, Južna Amerika, Sjeverna Amerika, Daleki istok. Kontakt: Valentina Benko, valentina@croata.hr, +385 1 4874941, +385 98 308299. Odjeća
Davco, Bukurešt, Rumunjska, www.davco.ro. Tvrtka je proizvođač košulja za muškarce, žene i djecu. Klijenti tvrtke su Hugo Boss, Pierre Cardin, Marnelli, River Island, French Connection, Metro, Selgros, Cora. Kontakt: Angheluta Carmen, office@davco.ro, +40 21 4136794. Proizvodi od drva
Stupovi za telekomunikaciju
Orion, Slobozia, Rumunjska, www.orionslobozia. ro. Tvrtka je proizvođač metalnih tornjeva (stupova) za telekomunikacije (mobilna telefonija). Kapacitet proizvodnje je 450 tona mjesečno. Tvrtka posluje s Vodafonom i Orangeom te izvozi svoje proizvode u Dominikansku Republiku, Haiti, Ugandu, Mali, Madagaskar, Francusku, Belgiju, Bugarsku, Republiku Moldovu. Kontakt: Dumitru Pop,
Suradnja
Potomac, Zagreb, www. potomac.hr. Tvrtka promiče kravate kao izvorni hrvatski proizvod i mušku modu u komercijalne i kulturne svrhe. Tvrtka proizvodi i prodaje otmjene visokokvalitetne kravate, rupce, šalove, košulje, dodatke od kože i svile... Zainteresirani su za širenje svoje distribucijske mreže u inozemstvu. Traže pouzdanog poslovnog partnera (distributere, agente...) u
Kontrade, Buzet, www. kontrade.hr. Tvrtka nudi furnir, hrastov parket (lam), otpreske, mozaični parket, parket od masivna drva, ploče od jasena, javora i oraha, elemente od jasena, ploče i elemente od bukve, ploče i elemente od hrasta, otpatke i ostatke od struganja. Kontakt: Ksenija Ipša, ksenija.ipsa@kontrade.hr, +385 52 662495, +385 91 6624955.
Kit-mase, ljepila i sprejevi
Regija
IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Letačka oprema
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske nabavlja letačku opremu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,4 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 4. srpnja.
Grad Zagreb nabavlja kitmase, ljepila i sprejeve. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,1 milijun kuna. Rok dostave ponuda za oba nadmetanja je 3. srpnja. Usmjerivači (routeri)
Računalna oprema
Hrvatska kontrola zračne plovidbe nabavlja računalnu opremu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 2,1 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 14. srpnja.
Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja usmjerivače (routere). Procijenjena vrijednost nabave iznosi 840.000 kuna. Rok dostave ponuda je 27. lipnja.
Naftni derivati Nacionalni park Kozara nabavlja naftne derivate. Rok dostave ponuda je 7. srpnja. Cisterne za vodu
Rudnik i termoelektrana Ugljevik nabavlja cisterne za vodu. Rok dostave ponuda je 9. srpnja. Policijska vozila
Ministarstvo pravde BiH nabavlja policijska vozila. Rok dostave ponuda je 8. srpnja.
Izmjena vanjske stolarije Zaštićeni papir s vodenim znakom
Narodne novine nabavljaju zaštićeni papir s vodenim znakom. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 470.000 kuna. Rok dostave ponuda je 30. lipnja.
Primorsko-goranska županija nabavlja radove na izmjeni vanjske stolarije na školskim ustanovama. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 568.000 kuna. Rok dostave ponuda je 27. lipnja.
Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr
19
www.privredni.hr Broj 3832, 16. lipnja 2014.
Sajamski vodič
STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE
All Energy Expo
DOKI za 10,2 milijuna, ARMKO ZA 11,6 milijuna Pilana u Novoj Gradiški, na zemljištu ukupne površine 80.572 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 10.430.985,68 kuna. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na mobitel 091/7276 561. Dražba se održava 18. lipnja u 9.30 sati u Trgovačkom sudu Osijek, Stalna služba u Slavonskom Brodu, Trg pobjede 13. Sitni inventar (korištene električne grijalice, drvene ljestve, HTZ oprema), repromaterijal (električarske vodilice, PVC cijevi, obujmice i slično) u Zagrebu, Anina ulica 94, procijenjene vrijednosti 60.514,60 kuna. Jamčevine nema, a razgledavanje je moguće po dogovoru uz prethodnu najavu na telefon 091/3823 035. Pisane ponude slati u zapečaćenoj omotnici s naznakom “Ponuda za kupnju Levrnaka ne otvarati” na adresu Boris Hmelina, Fraterščica 81/I., 10000 Zagreb. Zalihe sirovina i poluproizvoda od drveta (rezana daska) u Karlovcu, na adresi Banija 137, procijenjene vrijednosti 191.873,13 kuna s PDVom. Jamčevina je pet posto, a razgledavanje je moguće svakim radnim danom od 9 do 12 sati uz prethodni dogovor na mobitel 099/2294 488. Ponude slati do 17. lipnja. Javno otvaranje ponuda obavit će se 24. lipnja u 11 sati u uredu Javnog bilježnika Jasne Žitko, Amruševa 7/II., Zagreb. Tkalački stroj Dornier i tkalački stroj Sulzer, u Oroslavju, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti
354.000 kuna. Proizvedeni su 1981. godine, u dobrom su stanju. Informacije o načinu razgledavanja pokretnina zainteresirane osobe mogu dogovoriti svakim radnim danom, od ponedjeljka do petka, od 9 do 12 sati, na mobitel 091/3823 035. Prodaja se obavlja prikupljanjem pisanih ponuda do 17. lipnja. Ponude slati u zapečaćenoj omotnici s naznakom “Ponuda za kupnju FROMAX - ne otvarati” na adresu Boris Hmelina, Fraterščica 81/I., 10000 Zagreb. Bankomati, bankarska i uredska oprema te umjetničke slike, imovina Credo banke u stečaju iz Splita, ukupne procijenjene vrijednosti 1.406.041,50 kuna. Pokretnine se prodaju pojedinačno ili zajedno, a prednost ima kupac koji kupuje kao cjelinu. Jamčevina je 10 posto, a sve dodatne obavijesti mogu se dobiti na brojeve telefona 021/340 451 ili 021/340 448. Dražba se održava 17. lipnja u 12 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, soba broj 121/I. Postrojenje za proizvodnju polistirena DOKI u Zagrebu, procijenjene vrijednosti 10.200.000 kuna. Postrojenje se prodaje kao cjelina, a jamčevina je 10 posto. Ponude niže od procijenjene vrijednosti neće se razmatrati. Postrojenje se može razgledati radnim danom od 10 do 15 sati, uz prethodnu najavu Ivici Bedeku na telefon 01/6113 519 ili mobitel 099/2005 201. Ponude se dostavljaju do 18. lipnja u zatvorenoj i zapečaćenoj omotnici na adresu Marija Vujčić Turkulin, stečajna upraviteljica, Vr-
tlarska 3, 10000 Zagreb, poštanski pretinac 881, s napomenom Dioki d.d. u stečaju, ST-1984/13, “Ponuda za kupnju DOKI, ne otvarati”. Autoservis, benzinska stanica, kuća, dvorište i oranica u Belišću, Osječko-baranjska županija, ukupne površine 13.744 četvorna metra i procijenjene vrijednosti 2.119.064,34 kune s PDVom. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor na mobitel 098/1706 649. Treća javna dražba održava se 17. lipnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Zagrebačka 2, soba 22/I. Upravna zgrada, tvornica, industrijska pruga, prateći objekti i zemljište, imovina tvrtke ARMKO d.d. u stečaju iz Konjščine, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti 11.653.690,63 kune. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na telefon 01/2442 454. Četvrto ročište za javnu dražbu održat će se 17. lipnja u 11.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, soba br. 85/II. (ulična zgrada). Alatnica i ekonomsko dvorište u Osijeku, na adresi Vukovarska 219a, ukupne površine 5558 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 5.637.587,85 kuna. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće u dogovoru sa stečajnom upraviteljicom na mobitel 098/270 335. Dražba se održava 18. lipnja u 11.30 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Zagrebačka 2.
Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)
Specijalizirani sajam energetike, tržišta energije, elektrostrojarstva, industrijske automatizacije, elektronike, računalnih i inteligentnih sustava od 16. do 18. lipnja, Zagreb
Prvo izdanje ovog specijaliziranog sajma održat će se u Hypo Centru. Na sajamskom dijelu očekuje se debitiranje i nekih od najnovijih tehnologija u području energetike.
Feliksfest
Sajam svetoga Feliksa i Fortunata (Samanj svetega Feliksa i Fortunata) 20. i 21. lipnja, Šišan
Sajam sv. Feliksa i Fortunata tradicionalna je manifestacija Općine Ližnjan koja svake godine privlači sve veći broj izlagača i posjetitelja. Sajam je namijenjen poticanju razvoja poljoprivrede, maslinarstva, ruralnog turizma, malog i srednjeg obrtništva, poljoprivrede i ribarstva te promociji tradicije, kulture, zanata, običaja i gastronomije.
Bonavita
Kulturno-gospodarska manifestacija vinogradara i vinara Slavonije i Baranje 21. lipnja, Trnava
Turističko-gospodarska manifestacija vinogradara Slavonije i Baranje osnovana u vinorodnoj Trnavi 1988. godine, održava se u sklopu Đakovačkih vezova. Uključuje natjecanje nategača, dodjelu nagrada najboljim vinima, izložbu i degustaciju kruškovače-vilijamovke te gastrofest: kulinijadu, degustaciju i konzumaciju fiša i čobanca. Podatke sakupili: www.sajmovi.eu
www.privredni.hr
Izbor najboljeg obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva
Dodjeljuje se Agro Oscar
Ministarstvo poljoprivrede i Večernji list u međunarodnoj godini obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava pokrenuli su projekt Zlata vrijedan - izbor najboljeg obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva za 2014. godinu.
Cilj projekta je istaknuti najbolje obiteljske proizvođače iz cijele Hrvatske, kaže ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. U Hrvatskoj je, podsjetimo, registrirano 186.738 OPG-ova. “Ovo je prilika da donesemo pozitivne priče o najuspješnijima i ujedno pokažemo koliko je poljoprivreda važna za Hrvatsku”, istaknuo je Jakovina. OPG-ovi će se natjecati u pet kategorija po kriterijima sličnim onima po
kojima se daju prijave za potpore u poljoprivredi. Do jeseni će se izabrati 21 OPG te među njima tri najbolja, dok će jedan OPG izabrati čitatelji Večernjeg lista. U projekt su uključene sve županije i Grad Zagreb i oni će nominirati do pet najboljih sa svojih područja. Izbor najboljeg OPGa odvijat će se tijekom lipnja, srpnja i kolovoza, a proglašenje pobjednika i dodjela nagrada održat će se 12. rujna. (K.S.)
20 SVIJET FINANCIJA PV TJEDNI REPORT U tjednu od 2. do 8. lipnja ukupno je bilo 213 stečajnih postupaka što je za 47 manje u odnosu na tjedan ranije. Za predstečajnu nagodbu je uloženo 39 prijedloga, dok je početaka i zaključaka postupaka bilo 30. Odbijeno je 28 prijedloga. Brzih stečajnih postupaka bilo je 32. Izbrisana su 72 subjekta, a s likvidacijom su započela 22 subjekta. Osnovano je 321 trgovačko društvo pri čemu prednjači Zagreb (120), a slijedi ga Rijeka (51). Na Trgovačkom sudu Split osnovano je 37 trgovačkih društava, dok je na drugom mjestu Osijek sa 29 novoosnovanih subjekata. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a, čak 210, te ukupno 111 d.o.o.-a. STEČAJEVI
Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka
26 12 10 4 18 3 15 32 32 137 39 10 28 30 30
BRISANI SUBJEKTI
Brisani subjekti
72 72 22 22 0
Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA
Poslovni subjekti
321 111 210 0
d.o.o. j.d.o.o. d.d. Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak
3 4 8 29 17 51 0
REJTING TJEDNA
KONČAR – GIM d.d.
Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb
9 37 5 25 13 120
Privredni vjesnik Broj 3832, 16. lipnja 2014.
( 2,83 mlrd kn ( 1,1 mlrd kn premija neživotnih osiguranja
premija životnih osiguranja
Hrvatski ured za osiguranje
Bruto premija u svibnju 3,933 milijarde kuna U skupini neživotnih osiguranja zaračunata bruto premija niža je 8,11 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok skupina životnih osiguranja bilježi rast od 6,02 posto
P
rema kumulativnim podacima Hrvatskog ureda za osiguranje za svibanj 2014. godine, 26 društava za osiguranje zaračunala su ukupnu bruto premiju u iznosu od 3,933 milijarde kuna, što predstavlja pad od 4,55 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Neživotna osiguranja U skupini neživotnih osiguranja, koja čine 72,02 posto ukupne premije, zaračunata bruto premija iznosi 2,83 milijarde kuna i niža je 8,11 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Najzastupljenija vrsta osiguranja i nadalje je Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila sa zaračunatom bruto premijom od 1,098
milijardi kuna. Bruto premija zaračunata u ovoj vrsti osiguranja na godišnjoj razini bilježi pad od 12,5 posto. U sklopu Osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, najveći udio ima Obvezno osiguranje vlasnika odnosno korisnika motornih vozila od automobilske odgovornosti za štete nanesene trećim osobama, premija iznosi 1,072 milijarde kuna, te je to smanjenje od 13,79 posto na
godišnjoj razini. Prosječna premija u Obveznom osiguranju vlasnika odnosno korisnika motornih vozila od automobilske odgovornosti za štete nanesene trećim osobama iznosi 1293 kune te je 15,55 posto niža u odnosu na isto razdoblje 2013. Životna osiguranja Za skupinu životnih osiguranja zaračunata bruto premija iznosi 1,1 milijardu kuna i kontinuirano
raste (porast u ovom razdoblju je 6,02 posto). U ukupnoj premiji životna osiguranja sudjeluju sa 27,98 posto. U strukturi, najveći udio ima klasično Životno osiguranje s premijom od 975,4 milijuna kuna što je na godišnjoj razini povećanje od 7,45 posto. Slijede Dodatna osiguranja uz životno osiguranje s bruto premijom od 61,97 milijuna kuna s tripostotnim padom. Životna ili rentna osiguranja kod kojih osiguranik na sebe preuzima investicijski rizik s premijom od 50,9 milijuna kuna na godišnjoj su razini zabilježila pad od 12,72 posto. Rentno osiguranje, pak, s premijom od 9,5 milijuna kuna zabilježilo je rast 96,84 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Svjetska banka
Hrvatskom zdravstvu zajam od 75 milijuna eura
M
inistar financija Boris Lalovac i regionalna direktorica Svjetske banke za Središnju Europu i baltičke zemlje Mamta Murthi prošli su tjedan potpisali Ugovor o zajmu od 75 milijuna eura (103,5 milijuna USD) za poboljšanje kvalitete i djelotvornosti pružanja zdravstvenih usluga u okviru Programa za rezultate, koji će pod nadzorom Ministarstva financija provoditi Ministarstvo zdravlja, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
te Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi. Cilj ovoga novog programa u zdravstvenom sektoru je unaprijediti dostupnost, kvalitetu i djelotvornost javnih zdravstvenih usluga kroz jačanje upravljačkih kapaciteta u zdravstvenoj zaštiti, preustroj i reorganizaciju rada zdravstvenih ustanova, poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite, osnaživanje preventivnih mjera te očuvanje financijske održivosti sustava.
Program je usklađen s Nacionalnom strategijom razvoja zdravstva 2012.2020. Vlade Republike Hrvatske, u kojoj su prepoznati strateški problemi i reformski prioriteti u zdravstvenom sektoru kao što su nedovoljna povezanost primarne, sekundar-
ne i tercijarne zdravstvene zaštite te neujednačena kvaliteta zdravstvene zaštite i neujednačena dostupnost zdravstvene zaštite po regijama. Otkako je Republika Hrvatska pristupila Svjetskoj banci 1993. godine, ta joj institucija pruža financijsku i tehničku pomoć, savjete vezane uz politike i analitičke usluge. Dosad je Svjetska banka podržala 51 projekt u vrijednosti od oko 3,5 milijardi dolara i odobrila 52 darovnice ukupne vrijednosti 70 milijuna dolara.
21
www.privredni.hr Broj 3832, 16. lipnja 2014.
( 0,5%
Bruto domaći proizvod u prvom kvartalu
manji plasman kredita tvrtkama u 1. kvartalu 2014.
Hrvatska udruga banaka
Plasman kredita u padu, ali manjem nego u ostatku Unije Kamatna stopa na kredite prosječno je 5,33 posto, što je u okviru kreditne ponude u eurozoni. Od zemalja koje nemaju euro stope su, primjerice, niže u Češkoj, ali više u Bugarskoj, Mađarskoj i Rumunjskoj eurozoni. Od zemalja koje nemaju euro stope su, primjerice, niže u Češkoj, ali više u Bugarskoj, Mađarskoj i Rumunjskoj. Kamatne stope za kratkoročne kredite poduzećima u Hrvatskoj slične su onima s gornje granice raspona u eurozoni. Slično kao i kod stambenih kredita, stope su više u Rumunjskoj i Bugarskoj.
Igor Vukić vukic@privredni.hr
U
prvom tromjesečju ove godine plasman kredita poduzećima u Hrvatskoj bio je u padu od 0,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prema Pregledu, kvartalnoj publikaciji Hrvatske udruge banaka, samo je devet zemalja Europske unije imalo bolji rezultat od Hrvatske. Kreditna aktivnost realnom sektoru rasla je u samo pet zemalja (Poljska, Bugarska, Belgija, Finska, Estonija), a Hrvatska se s blagim padom nalazi u društvu Slovačke, Austrije, Francuske, Njemačke i Nizozemske. Najveći pad kredita poduzećima zabilježen je u Sloveniji, što je posljedica značajne nestabilnosti bankarskog sektora i kriznog čišćenja portfelja u toj zemlji. Veli-
Nacionalne referentne stope u prvom su kvartalu ove godine nastavile trend smanjenja prenesen iz 2013. ki padovi kreditiranja tvrtki zabilježeni su i u Španjolskoj, Malti i Grčkoj. Kod kredita stanovništvu Hrvatska je u donjem dijelu tablice. U prvom kvartalu ostvaren je pad od 2,2 posto. Hrvatska je na 17. mjestu, između Češke i Švedske. Najveći rast kredita stanovništvu ostvaren je u
Profitabilnost na niskim granama Drugi udar krize 2012. bio je jači od prvog 2009., što je sve dovelo do pada dobiti od 70 posto potkraj 2013. godine. Stope profitabilnosti pale su ispod razina 2009. Povrat na kapital smanjio se sa 4,8 posto krajem 2012. na 1,2 posto na kraju 2013. Povrat na aktivu smanjen je sa 0,68 posto na 0,16 posto. Po tome su hrvatske banke trenutačno na dnu europske ljestvice, u skupini s puno razvijenijim zemljama kao što su Belgija, Velika Britanija, Austrija ili Danska. Slovačkoj, dok je najveći pad bio u Mađarskoj i Španjolskoj. Depoziti u porastu U prvom kvartalu u Hrvatskoj je nastavljen trend pada stambenih kredita, čak i više nego u istom razdoblju prošle godine. I ostale kategorije kredita (hipotekarni, autokrediti, po karticama) također bilježe pad. Novac se u prvim mjesecima ove godine kretao u drugom smjeru pa su tako depoziti poduzeća u bankama porasli za devet posto, dok su depoziti stanovnika rasli po stopi od tri posto. Uz to inozemni izvori predstavljaju važan izvor financi-
ranja hrvatskih banaka. Njihov se udjel u vrijeme eskalacije krize smanjio s maksimalnih 29 posto u travnju 2006., na minimalnih 16,6 posto u kolovozu 2008. Kasnije je taj priljev bio stabilan, oko 20 posto. Nakon što je u listopadu prošle godine smanjen ispod 17 posto, u posljednjim je mjesecima opet počeo rasti i sad je oko 17,2 posto. Kamatne stope na depozite poduzeća i stanovnika kreću se u okviru prosjeka u eurozoni. Tako je još od polovine 2011. godine. Slično je i s kamatama na kredite. Kamatna stopa na kredite prosječno je 5,33 posto, što je u okviru kreditne ponude u
Premija rizika najveća u regiji Prosječne stope na dugoročne kredite poduzećima u Hrvatskoj od 5,5 posto cijelo se desetljeće kreću uz gornji rub kamatnog raspona u eurozoni. Zadnjih mjeseci ponovno se uočava odstupanje i kamatne stope u Hrvatskoj su trenutačno niže od intervala eurozone. Nacionalne referentne stope (tromjesečna, šestomjesečna i godišnja) u prvom su tromjesečju ove godine nastavile trend smanjenja prenesen iz 2013. godine. Zbog toga su i neke banke, koje kamatne stope vežu uz taj indeks, klijentima najavile niže kamatne stope. Euribor je pak zabilježio blagi porast. Hrvatska premija rizika od prosječnih 2,7 posto najveća je u regiji, a slijedi je Mađarska. No od kraja prosinca 2013. do sredine 2014. godine uslijedio je pad premije rizika u svim zemljama s ruba EU-a. Pad se objašnjava povećanom likvidnošću na financijskim tržištima i većom sklonošću za rizikom međunarodnih investitora, stoji u Pregledu Hrvatske udruge banaka.
Dobar izvoz ublažio pad BDP-a
B
ruto domaći proizvod u prvom kvartalu ove godine pao je za 0,4 posto, potvrdio je Marko Krištof, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku. No pad je ublažen relativno snažnim rastom izvoza, za 6,1 posto u odnosu na isto razdoblje 2013. godine. Rastao je i uvoz, u kojem je, kao naznaka oporavka ekonomije, značajan udjel uvoza kapitalne opreme. Statistika je stoga već zabilježila rast investicija u fiksni kapital hrvatskih poduzeća, rekao je Krištof. Kupuje se više strojeva za prerađivačku industriju, koja je ukupno bila u plusu od 1,1 posto u prvom kvartalu. Pozitivno je poslovao i uslužni sektor i to za 1,3 posto. Bruto investicije u fiksni kapital statistički su negativno djelovale na BDP u prvom kvartalu, no efekti ulaganja mogli bi se pokazati u ostatku godine. Negativni utjecaj na BDP, suprotno očekivanjima, dala je državna potrošnja. Minusu je pridonije-
la i potrošnja kućanstava. Iako su u nekoliko zadnjih mjeseci bili zabilježeni plusevi u maloprodaji, na godišnjoj razini ostvaren je minus od 0,5 posto. Uz trgovinu, među djelatnostima koje još nisu uspjele preokrenuti negativni trend poslovanja nalazi se graditeljstvo koje je zabilježilo novi pad od osam posto. Poslovanje nekretninama bilo je u minusu od 0,3 posto, a obujam poslova u poljoprivredi i šumarstvu od 2,2 posto. Ni promet i skladištenje se nisu iskazali i zabilježili su minus od jedan posto. Financijske usluge zadržale su se negdje oko nule. Zbog svega toga i ukupna bruto dodana vrijednost hrvatske ekonomije u prvom tromjesečju bilježi minus od 2,2 posto. (I.V.)
*vijesti Pobjede nose veću kamatu
Hypo Alpe-Adria-Bank je povodom Svjetskog nogometnog prvenstva uveo posebnu navijačku štednju u kojoj štediše ostvaruju pravo na rastući dodatak vezan uz rezultate hrvatske reprezentacije. U slučaju pobjede Hrvatske u bilo kojoj od utakmica grupne faze Hypo će svim klijentima koji do narednog kola grupne faze oroče štednju dodati još 0,2 posto na uvjete u redovnoj ponudi. U slučaju pobjede u osmini finala dodatak će iznositi 0,3 posto, za četvrtfinalnu pobjedu 0,5 posto, za pobjedu u polufinalu 0,75 posto, za
osvojeno treće mjesto jedan posto te za osvojeno prvenstvo 1,5 posto. Novi fond OTP Investa OTP Invest pokrenuo je novi otvoreni investicijski fond pod imenom Favorit. Fond ulaže na tržištima Hrvatske, Brazila, Njemačke, Španjolske i Italije. Jedinstven je po tome što mu je cilj zaštita glavnice i osiguranja prinosa od minimalno 0,2 posto na godišnjoj razini u razdoblju od 3,5 godine. Nakon isteka tog razdoblja fond će isplatiti uloženi novac uvećan za minimalni prinos ili za više, ovisno o ostvarenoj dobiti. Očuvanje glavnice jamči se samo ulagačima koji ulože na početku rada fonda i drže udjele sve do kraja njegova rada. Minimalno ulaganje je 1000 eura u kunskoj protuvrijednosti.
22 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik Broj 3832, 16. lipnja 2014.
Tržište novca Zagreb
Kamata minimalna, trgovanje skromno Kretanje na Tržištu novca Zagreb
Jelena Drinković
U
utorak je završilo razdoblje održavanja obvezne pričuve. Novo razdoblje održavanja nije donijelo nikakve značajnije promjene. Ponuda kuna i dalje dominira novčanim tržištem. Potražnja za kunama nešto je porasla, ali zbog vrlo visoke likvidnosti sustava nije utjecala na odnose na tržištu novca. Kamatna stopa bilježi minimalne razine, a trgovanje kunama je skromno. Za sada nema nikakvih naznaka da bi se razina kamata mogla promijeniti. Potražnju nije
u mil. kn
Potražnja
Ponuda
Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet
9.6.-13.6. 2014.
2.6.-6.6. 2014.
u%
300
4
3 200 2 100 1
0
9.6.2014.
10.6.2014.
11.6.2014.
12.6.2014.
0
13.6.2014.
ponedjeljak
utorak
moguće uvijek podmiriti zbog ograničenja sudionika, pa tako unatoč visokoj likvidnosti ponekad dio sudionika nešto teže dolazi do potrebnih kuna. Ministarstvo financija je prema najavi održalo u utorak aukciju kun-
srijeda
četvrtak
petak
skih trezorskih zapisa. I ovoga puta upisan je veći iznos od planiranog. Planirani iznos izdanja bio je 400 milijuna, a upisano je 510 milijuna kuna. Najviše zapisa, 500 milijuna kuna, upisano je na rok od 364 dana po ne-
promijenjenoj kamatnoj stopi od dva posto. Na rok od 91 dan upisano je 10 milijuna po kamatnoj stopi od 0,6 posto. Nakon ovoga izdanja ukupan saldo upisanih trezorskih zapisa u kunama povećao se za 78 milijuna i iznosi 24,046 milijardi kuna. Iako je započelo novo razdoblje održavanja obvezne pričuve gotovo nema nikakvih promjena na novčanom tržištu. Zahuktavanje turističke sezone obično pridonese većoj potražnji za gotovim novcem, i nešto većoj potražnji za kunama, a kako će biti ove godine tek ćemo vidjeti.
Hrvatsko devizno tržište
Mirovinski fondovi
Euro i dolar bez promjena
Mirex juri prema 200
Vrijednost eura i dolara u odnosu na kunu prošlog se tjedna gotovo uopće nije mijenjala. Euro je i na valuta
EUR
Srednji tečaj za devize
AUD
australski dolar
5,244262
CAD
kanadski dolar
5,146671
JPY
japanski jen (100)
5,476591
CHF
švicarski franak
6,227777
GBP
britanska funta
9,473633
USD
američki dolar
5,583936
EUR
euro
7,577959
7.590
USD
nak je tako dosegnuo razinu od 6,23 kune. 5.60
7.585
primjena od 14. lipnja 2014. 9.6.
Izvor: HNB
kuna. Kuna je oslabjela samo u odnosu na švicarski franak skliznuvši u tjednu za dvije lipe. Fra-
kraju tjedna zadržao početnih 7,58 kuna, a dolar se s blagim oscilacijama držao između 5,56 i 5,60
10.6.
11.6.
12.6.
CHF
6.24
5.59
6.23
7.580
5.58
6.22
7.575
5.57
6.21
7.570
5.56
6.20
7.565
4.54
6.19
13.6.
9.6.
10.6.
11.6.
12.6.
13.6.
9.6.
10.6.
11.6.
12.6.
13.6.
Međunarodno tržište kapitala
“Irački virus” poharao svjetske burze Kaotično stanje u Iraku, koji otklizava prema općem ratu sunita i šijita, gurnulo je svjetske burze u minus, a cijenu sirove nafte u debeli plus. Dow 6925 6900
Jones je u New Yorku za dva dana pao za više od 200 bodova, Nasdaq otklizio za gotovo 50. Londonski FTSE izgubio je više od jedan posto, a fran17050
FTSE 100
16980
kfurtski DAX pao je ispod granice od 10.000 bodova, koju je premašio prošloga utorka. Cijena sirove nafte otišla je i do 114 dolara po barelu, najviše u za4375
Dow Jones
4356
6875
16910
6850
16840
4318
6825
16770
4299
9.6.
4650 4620
4337
16700
6800 10.6.
11.6.
12.6.
13.6.
CAC40
4280 9.6.
10100 10040
10.6.
11.6.
12.6.
13.6.
9.6.
14600
DAX
14480
4590
9980
14360
4560
9920
14240
4530
9860
14120
4500
9800
14000
9.6.
10.6.
11.6.
12.6.
13.6.
NASDAQ
9.6.
10.6.
11.6.
12.6.
13.6.
10.6.
11.6.
12.6.
13.6.
11.6.
12.6.
13.6.
NIKKEI 225
9.6.
10.6.
dnjih devet mjeseci. Zbog toga su jedine značajnije iznimke na burzama dionice naftnih kompanija, čija cijena raste zajedno s cijenom nafte, dok istodobno padaju dionice aviokompanija. Dobre makroekonomske vijesti ipak donekle ublažavaju zabrinutost zbog Iraka: u SADu je blago skočio promet u maloprodaji, a u porastu su i zalihe, što upućuje na optimizam oko buduće potrošnje. Azijske burze su, kao i obično, najviše oscilirale, pa je tokijski Nikkei nakon početnog rasta tjedan završio gdje je i počeo.
Dva od četiri obvezna mirovinska fonda (AZ i Erste Plavi) prošli su tjedan premašili granicu od 200 bodova, pa je i prosječni prinos Mirex skočio za gotovo dva boda, na 196,5858. Tjedan ranije završio je na 194,7911 bodova. MIREX - mjesečni
MIREX - tjedni
3,5% 3% 2,5% 2% 1,5% 1% 0,5% 0%
1% 0,75% 0,5% 0,25% 0% 5.5.
15.5.
25.5.
5.6.
9.6.
10.6.
11.6.
12.6.
VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 12. lipnja 2014. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT
200,9407 200,0325 180,1534 198,0203 196,5858
209,4143 227,2299 142,5425 164,9466 168,8229 191,4329 115,2449 132,5421 220,9176 215,7074 233,1601 112,3134 171,3962 150,0316 124,8735 199,8243 132,4059 144,0854 213,3061 183,2362 143,1729 171,9470
(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.
23
www.privredni.hr Broj 3832, 16. lipnja 2014. BURZA
UKUPAN TJEDNI PROMET: 649.452.322,39 kn
Rasli i Crobex i Crobex10 ci od 1.800 bodova. I Crobex10 je porastao, ovaj put za 2,31 posto te prešao granicu od 1.000 bodova prvi put u zadnja tri i pol mjeseca. Najlikvidnije izdanje bila je Jadranka iz Malog Lošinja koja je sku-
Iztok Likar www.hrportfolio.hr
I
ndeks Crobex je porastao treći tjedan uzastopno, ovaj put za 2,98 posto na 1.781,42 boda, i približio se graniTop 10 po prometu Jadranka d. d. HT d.d. Ledo d.d. Podravka d.d. Adris grupa d. d. - (red.) Valamar Adria Holding d.d. Zagrebačka banka d.d. Adris grupa d. d. - (povl.) Turisthotel d.d. Jamnica d.d.
tjedna promjena +1,28% -0,64% +1,59% +0,37% +5,82% +8,20% +4,55% +3,49% +3,63% +4,67%
zadnja cijena 710,00 154,01 8.920,00 294,01 300,00 204,50 32,62 280,50 2.000,00 70.000,00
promet 11.012.490,02 10.825.936,58 7.705.771,73 5.994.517,09 4.950.040,00 4.862.953,75 3.044.457,02 2.588.753,45 2.563.583,90 2.479.004,82
TJEDNI DIONIČKI PROMET: 87.853.124,13 kn
pila promet od 11 milijuna kuna i ostvarila rast cijene od 1,28 posto. Slijedi HT s prometom od 10,8 milijuna kuna, od čega se 3,5 milijuna kuna odnosi na blok transakciju po cijeni od 156 kuna. HT je tje10 dionica s najvećim rastom cijene Banco Popolare Croatia - (povl.) Turbos H. HUB GAS short 4 HTP Korčula d.d. RIZ-odašiljaci d.d. KOTKA d.d. VABA d.d. BC institut d.d. Turbos zlato long 6 Lucidus d.d. Turbos E-mini S&P 500 short 6
dan završio sa zadnjom cijenom od 154,01 kuna, što je tjedni pad od 0,64 posto. Dobitnik tjedna je šesti najlikvidniji Valamar Adria Holding s rastom od 8,2 posto na 204,5 kuna, uz promet od 4,9 miliju-
tjedna promjena +29,34% +29,12% +24,95% +24,47% +22,50% +18,57% +16,88% +16,14% +15,76% +11,76%
zadnja cijena 500,02 4,39 49,98 63,48 490,00 8,30 450,00 91,30 14,47 5,70
promet 1.500,06 3.728,00 20.044,52 208.285,26 11.760,00 40.752,66 379.062,30 1.826,00 4.543,58 85.809,00
INVESTICIJSKI FONDOVI
index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr
zadnja vrijednost 1.781,4200 1.010,5400 104,5358 132,9299
na kuna. Slijedi peto najlikvidnije, redovno izdanje Adris grupe, s rastom od 5,82 posto na 300 kuna uz 10 dionica s najvećim padom cijene Turbos WTI light sweet (nafta) short Kreditna banka Zagreb d.d. Terra firma d. d. Petrokemija d.d. Karlovacka banka d.d. Europlantaže d.d. Turbo cer. WTI light sweet (nafta) short Turbos srebro short Badel 1862 d.d. A serija Kutjevo d. d.
promet od gotovo pet milijuna kuna. Ukupno je 17 izdanja trgovano u iznosu većem od milijun kuna.
tjedna promjena -53,35% -29,91% -29,52% -13,88% -9,91% -9,60% -8,99% -7,62% -7,19% -6,63%
zadnja cijena 15,30 100,46 148,00 43,19 9,00 800,00 115,40 27,90 16,65 14,94
promet 15.994,30 4.520,70 2.812,00 1.232.326,19 900,00 400.000,00 14.432,40 2.790,00 41.088,25 6.767,70
*vijesti
Fondovi u porastu 13. tjedan uzastopno Proteklog je tjedna od 71 aktivnog fonda njih 70 poraslo. To je već 13. uzastopni tjedan u kojem kod fondova prevladavaju pozitivni rezultati. Tjedne promjene kretale su se u rasponu od +3,78 do -0,34 posto. Od ukupno 32 dionička fonda 31 je ostvario pozitivnu promjenu.
Među dobitnicima prevladavaju oni koji pretežno investiraju na domaćem tržištu kapitala, a najveći rast ostvario je A1 (+3,78 posto) te postao dobitnik tjedna. U grupi dioničkih fondova pao je samo Platinum Global Opportunity (-0,34 posto). Svih 11 mješovitih fondova je
u proteklom tjednu poraslo, najviše ICF Balanced za 3,48 posto. U grupi mješovitih fondova najmanji tjedni rast vrijednosti zabilježio je Agram Trust (+0,06 posto). Svih osam aktivnih obvezničkih fondova tjedan je završilo pozitivno, u rasponu od 0,89 do 0,40 posto.
OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI
Najviše je vrijednost porasla fondu ZB bond, za 0,89 posto, a najmanje HI-conservative fondu. Svih 20 novčanih fondova je ostvarilo pozitivne tjedne promjene u rasponu od +0,08 do +0,01 posto. Najuspješniji su bili OTP euro novčani s rastom od 0,08 posto. od 5. 6.2014. do 12. 6.2014. godine
ICF Balanced
kn
106,4549
*Tjedna promjena [%] 3,48
KD Victoria
kn
17,9754
2,17
HPB Global
kn
79,7369
1,57
HI-growth
€
9,4104
1,21
OTP uravnoteženi
kn
104,1848
1,16
Raiffeisen World
€
131,1400
1,17
KD Balanced
kn
8,2466
0,36
ZB euroaktiv
€
132,8407
0,73
Agram Trust
kn
53,2807
0,06
ZB trend
€
141,8072
0,84
Allianz Portfolio
kn
131,0377
1,78
FIMA Equity
kn
63,9807
3,04
VB SMART
€
98,1308
0,73
€
101,8000
0,76
Naziv(fond)
tjedna promjena +2,98% +2,31% +0,50% +0,60%
Valuta
Vrijednost udjela
*Tjedna promjena [%]
DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS
Naziv(fond)
Valuta
Vrijednost udjela
KD Prvi izbor
kn
12,4301
0,88
Raiffeisen Absolute
Ilirika JIE
€
134,8245
1,44
OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS
Raiffeisen New Europe
€
51,6400
2,48
ZB bond
€
174,8757
0,89
PBZ Equity fond
€
9,6629
2,18
HI-conservative
€
13,1264
0,40
Raiffeisen Bonds
€
162,7100
0,63
PBZ Bond fond
€
117,0431
0,67
Capital One
kn
192,2092
0,58
HPB Obveznički
€
145,5471
0,72
NETA Emerging Bond
kn
67,7147
0,88
Erste Adriatic Bond
€
108,1100
0,59
HPB Dionički
kn
87,3150
0,83
Erste Adriatic Equity
€
75,4700
2,26
NETA Global Developed
kn
100,0932
0,40
ZB aktiv
kn
104,3063
1,33
Capital Two
kn
76,9490
3,34
Ilirika Azijski tigar
€
41,9600
0,47
PBZ I-Stock
€
7,2146
2,09
Platinum Global Opportunity
$
14,4990
-0,34
KD Nova Europa
kn
6,3456
2,12
OTP indeksni
kn
38,3530
2,89
Platinum Blue Chip
€
96,8674
0,62
NETA Frontier
kn
512,5578
1,27
OTP MERIDIAN 20
€
90,1530
1,76
NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond
kn
141,7135
0,02
ZB plus
kn
173,5248
0,01
ZB europlus
€
148,9300
0,02
PBZ Euro Novčani
€
137,4130
0,03 0,02
Raiffeisen Cash
kn
155,3500
Erste Money
kn
149,0500
0,01
HI-cash
kn
149,3820
0,02 0,03
A1
kn
69,4700
3,78
kn
PBZ Dollar fond
$
128,8383
NETA US Algorithm
160,4404
1,70
HPB Novčani
kn
141,6409
0,01
NETA New Europe
kn
79,8543
1,37
OTP novčani fond
kn
131,2405
0,03
Ilirika BRIC
€
71,7440
3,07
VB Cash
kn
126,9203
0,03
VB CROBEX10
kn
96,4596
1,59
Agram Euro Cash
€
12,0403
0,04
KD Energija
kn
10,2129
2,19
Allianz Cash
kn
117,0145
0,01
ZB BRIC+
€
90,6645
3,45
Erste Euro-Money
€
114,0100
0,03
Raiffeisen Absolute Aggressive
€
115,5700
1,32
Auctor Cash
kn
108,0551
0,04
Allianz Equity
€
127,1610
3,09
Raiffeisen euroCash
€
104,7300
0,04
HPB Euronovčani
€
105,6152
0,01
Locusta Cash
kn
1315,6688
0,04
MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global
€
145,2150
PBZ Global fond
€
12,8887
0,78
NETA MultiCash
kn
105,8409
0,05
HI-balanced
€
11,2231
0,84
OTP euro novčani
€
102,0623
0,08
1,16
od plaćanja pojedinih naknada u poslovanju sa stanovništvom za klijente s poplavljenog područja do prosinca 2014.
HNB odobrio preuzimanje Vabe Savjet Hrvatske narodne banke dao je suglasnost češkoj J&T banci za dokapitalizaciju Vaba banke Varaždin, sukladno Odluci Glavne skupštine banke. Tako su formalno zadovoljeni svi uvjeti za dovršenje procesa dokapitalizacije, nakon što je J&T banka cjelokupan iznos dokapitalizacije od 75 milijuna kuna uplatila na poseban račun. Nakon upisa povećanja temeljni kapital Vaba banke iznosit će 128.585.400 kuna. Time se Vabi osigurava potrebna stopa adekvatnosti kapitala, a predviđeno je do kraja ove godine i dodatno kapitalno ulaganje. HPB oprašta kamate Hrvatska poštanska banka neće obračunavati kamate stanovnicima poplavljenog područja za vrijeme moratorija na otplatu njihovih kredita, koji može trajati do 12 mjeseci. HPB će svoje klijente pozvati da, ako žele, zahtjev za moratorij predaju u jednu od poslovnica najkasnije do 31. prosinca 2014. Moratorij će se provoditi s prvim sljedećim dospijećem od datuma podnošenja zahtjeva. HPB je ranije donio i odluku o oslobađanju
AZ fond udvostručio vrijednost Vrijednost obračunske jedinice AZ obveznog mirovinskog fonda za dan 9. lipnja 2014. prvi je put premašila vrijednost od 200 kuna. To znači da kuna uplaćena u AZ fond na početku rada tog fonda – danas vrijedi dvije. Prosječni godišnji prinos od osnivanja Fonda iznosi 5,9 posto. Ukupna imovina AZ fonda na dan 9. lipnja 2014. iznosila je 25,46 milijardi kuna, od čega se 18,25 milijardi kuna odnosi na neto doprinose članova, što znači da je AZ fond od osnivanja svojim članovima zaradio 7,21 milijardu kuna. Allianz redizajnirao kasko Allianz je predstavio novi, redizajnirani program kasko osiguranja kojim širi pokrića rizika, uz mogućnost 25 posto niže premije za klijente koji su spremni sudjelovati s određenim iznosom u pokriću. Program uključuje četiri modela: Super kasko, Smart kasko, Auto protekt i Totalna šteta. Za lakše snalaženje u lepezi Allianz je razvio i web aplikaciju koja savjetuje klijente pri odabiru proizvoda. Asistencija pomoći na cesti od sada pokriva i susjedne zemlje izvan EU-a - BiH, Crnu Goru, Srbiju i Makedoniju.
medijski pokrovitelj: