Pv 3833 by NEstar

Solarna elektrana u Virovitici S tek 0,2 posto udjela Hrvatska je na zadnjem mjestu u korištenju sunčeve energije u Europskoj uniji

Privatni iznajmljivači Iznajmljivanjem smještaja bavi se 55.100 kućanstava, a najam pruža u 82.300 apartmana i 45.500 soba

Poduzetnička zona Jalžabet Ambiciozni projekt pokraj Varaždina postaje stvarnost: jedna tvornica se gradi, a uskoro će i druga

tema tjedna

aktualno

Str. 4-5

Str. 18-19

Str. 15

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 3 3 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 23. lipnja 2014. Godina LXI / Broj 3833. www.privredni.hr

1953 2013

privredni vjesnik

jadransko-jonska inicijativa / izvoz na kosovo / koreja zove / regija / turizam / svijet financija

Hotelske grupacije - investicije u 2013. i plan za 2014.

Ulagačka klima se pogoršava U turistički sektor lani je investirano 230 milijuna eura, za ovu je planirano čak 410 milijuna. No, hotelijeri sve više pokazuju pesimizam >>16-17

Intervju: Tome Antičić

Suradnjom s klasterima uvelike ćemo pridonijeti da naše gospodarstvo bude inovativnije i više high-tech orijentirano, kaže ravnatelj Instituta Ruđer Bošković >> 12-13

veliki projekt promocije mirenja

Eurochambres se zalaže za uvođenje poticaja za stranke koje se odluče na postupak mirenja, ali i za sankcije onima koji bez opravdanja ne pristupe prvom sastanku mirenja >> 14

Erste osiguranje Vienna Insurance Group d.d. OIB: 82891092011, IBAN: HR3224020061300000339 Internet: www.erste-osiguranje.hr, E-mail: kontakt@erste-osiguranje.hr Tel: + 385 (0)72 37 2700, Fax: + 385 (0)72 37 2710 Izvještaj o financijskom položaju na dan 31. prosinca

2013. ’000 kn

2012. ’000 kn

1.10 1.11 1.12 1.13 1.13 1.13 1.13 1.14 1.15 1.16 1.17

953 10.986 577 176.883 296.465 348 50.848 2.641 13.948 1.660

1.057 11.325 603 176.448 255.089 61 26.804 2.004 12.383 2.328

555.309

488.102

30.000 12.897 21.248 6.235

22.500 10.710 28.748 17.341

70.380

Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za godinu koja je završila 31. prosinca

Bilješka

2013. ’000 kn

2012. ’000 kn

Zaračunate bruto premije Premije predane u reosiguranje

1.25 1.25

139.302 (3.516)

115.726 (3.015)

Neto zaračunata premija Promjena bruto pričuva prijenosnih premija Promjena pričuva prijenosnih premija, udio reosiguranja

1.25 1.25

135.786 (137) (157)

112.711 (155) 168

Neto zaračunata premija Prihod od provizija i naknada Financijski prihodi Ostali poslovni prihodi

1.26 1.27 1.28

135.492 1.812 36.685 638

112.724 1.512 29.020 770

Neto poslovni prihodi Nastale štete Udio reosiguranja u nastalim štetama

1.29 1.29

174.627 (131.112) 1.111

144.026 (106.063) 582

Neto nastale štete Troškovi pribave Administrativni troškovi Ostali poslovni rashodi Ostali rashodi

1.30 1.31 1.32 1.33

(130.001) (21.556) (8.942) (412) (617)

(105.481) (17.972) (8.734) (414) -

79.299

Dobit iz poslovanja Financijski rashodi

1.33

13.099 (1.373)

11.425 (900)

466.334 3.460 326 14.287 67 455

388.141 4.000 384 12.967 2.929 382

Dobit prije poreza Porez na dobit

1.34

11.726 (2.495)

10.525 (2.236)

9.231

8.289

(11.108)

25.054

Ukupno obveze

484.929

408.803

Ukupno sveobuhvatna dobit

(1.877)

33.343

Ukupno obveze, kapital i rezerve

555.309

488.102

Dobit/(gubitak) po dionici Osnovna i razrijeđena dobit/(gubitak) po dionici

HRK 308,00

HRK 368,00

Imovina Oprema Ulaganje u nekretnine Nematerijalna imovina Ulaganja koja se drže do dospijeća Financijska imovina raspoloživa za prodaju Zajmovi i potraživanja Ulaganja za račun i rizik vlasnika polica životnog osiguranja Udio reosiguranja u tehničkim pričuvama Odgođena porezna imovina Potraživanja iz ugovora o osiguranju i ostala potraživanja Novac i novčani ekvivalenti

Bilješka

Ukupna imovina Kapital i rezerve Dionički kapital Zadržana dobit Zakonske rezerve Rezerva fer vrijednosti

1.23 1.23

Ukupno kapital i rezerve Obveze Pričuve za ugovore o osiguranju Pričuve za sudjelovanje u dobiti Ostale pričuve Obveze iz ugovora o osiguranju i ostale obveze Odgođena porezna obveza Tekuća porezna obveza

1.18 1.19 1.22 1.20 1.15 1.21

Snježana Bertoncelj predsjednica Uprave

Izvještaj o novčanom toku za godinu koja je završila 31. prosinca Novčani tok iz poslovnih aktivnosti Novčani tok prije promjene poslovne imovine i obveza Dobit/gubitak prije poreza Usklađenja: Amortizacija nekretnina i opreme Amortizacija nematerijalne imovine Umanjenje vrijednosti i dobici/gubici od svođenja na fer vrijednost Prihodi od kamata Udjeli u dobiti pridruženih društava Dobici/gubici od prodaje materijalne imovine (uključujući zemljišta i građevinske objekte) Ostala usklađenja Povećanje/smanjenje poslovne imovine i obveza Povećanje/smanjenje ulaganja raspoloživih za prodaju Povećanje/smanjenje ulaganja koja se vrednuju po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka Povećanje/smanjenje depozita, zajmova i potraživanja Povećanje/smanjenje depozita kod preuzetog poslovanja osiguranja u reosiguranje Povećanje/smanjenje ulaganja za račun i rizik vlasnika polica životnog osiguranja Povećanje/smanjenje udjela reosiguranja u tehničkim pričuvama Povećanje/smanjenje porezne imovine Povećanje/smanjenje potraživanja Povećanje/smanjenje ostale imovine Povećanje/smanjenje plaćenih troškova budućeg razdoblja i nedospjele naplate prihoda Povećanje/smanjenje tehničkih pričuva Povećanje/smanjenje tehničkih pričuva životnog osiguranja kada ugovaratelj snosi rizik ulaganja Povećanje/smanjenje poreznih obveza Povećanje/smanjenje depozita zadržanih iz posla predanog u reosiguranje Povećanje/smanjenje ostalih obveza Povećanje/smanjenje odgođenog plaćanja troškova i prihoda budućeg razdoblja Plaćeni porez na dobit

Marijan Jalšovec član Uprave

2013. ’000 kn

2012. ’000 kn

7.266 (17.377) 11.726 (29.103) 797 247 (2.938) (25.456) 0

(2.401) (15.720) 10.525 (26.245) 780 168 (3.650) (22.782) 0

(1) (1.752) 27.151 (54.112)

(2) (760) 17.806 (38.450) 0 (61)

(20.620) (636) (85) 25.691 0

(9.434) (531) 0 (1.098) 0

(6) 53.609

(100) 51.457

24.044 (1.722) 401 500

13.086 0 0 2.487

375 (2.508)

449 (4.487)

(891) 2 (355) 0 (220) (318)

8.426 26 (271) 0 (494) 9.165

(7.043) (7.043)

(4.275) (4.275)

ČISTI NOVČANI TOK

(668)

1.750

NETO POVEĆANJE/SMANJENJE NOVCA I NOVČANIH EKVIVALENATA Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja

(668) 2.327 1.660

1.750 577 2.327

Novčani tok od financijskih aktivnosti Novčani izdaci za isplatu udjela u dobiti (dividendi)

Snježana Bertoncelj predsjednica Uprave

Ostala sveobuhvatna dobit, neto od poreza na dobit Dobici i gubici od promjena u fer vrijednosti imovine raspoložive za prodaju, neto od odgođenog poreza

Izvještaj o promjenama u kapitalu i rezervama

0 (287)

Novčani tok iz ulagačkih aktivnosti Primici od prodaje materijalne imovine Izdaci za nabavu materijalne imovine Primici od prodaje nematerijalne imovine Izdaci za nabavu nematerijalne imovine Primici od ulaganja koja se drže do dospijeća

Dobit za godinu

Marijan Jalšovec član Uprave

Stanje na dan 1. siječnja 2013. Dobit za godinu Neto gubici od promjene fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju, neto od realiziranih iznosa (Bilješka 1.23) Odgođeni porez po neto gubicima od financijske imovine raspoložive za prodaju, neto od realiziranih iznosa (Bilješka 1.15)

Dioničarima Erste osiguranja Vienna Insurance Group d.d., Zagreb: Priloženi skraćeni financijski izvještaji Erste osiguranja Vienna Insurance Group d.d., Zagreb („Društvo), a koji sastoje se od nekonsolidiranog izvještaja o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2013. godine, nekonsolidiranog izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti, nekonsolidiranog izvještaja o promjenama kapitala i nekonsolidiranog izvještaja o novčanom toku za godinu koja je tada završila izvedeni su iz financijskih izvještaja pripremljenih sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (skraćeno: „MSFI“) koje je usvojila Europska unija za godinu koja je završila 31. prosinca 2013. godine. Na navedene financijske izvještaje izrazili smo nemodificirano mišljenje 26. veljače 2014. godine. Navedeni financijski izvještaji i skraćeni financijski izvještaji ne odražavaju učinke događaja nakon datuma našeg izvještaja o obavljenoj reviziji. Skraćeni financijski izvještaji ne sadrže sve zahtjevane objave u skladu sa MSFI. Prema tome, čitanje skraćenih financijskih izvještaja nije zamjena za čitanje revidiranih financijskih izvještaja Društva.

Zakonske rezerve ’000 kn 28.748 -

Zadržana dobit ’000 kn 10.710 9.231

Ukupno kapital i rezerve ’000 kn 79.299 9.231

(13.882)

2.776

Ostala sveobuhvatna dobit, neto od poreza na dobit

(11.106)

Ukupno sveobuhvatna dobit za razdoblje

(11.106)

9.231

(1.875)

7.500 -

(7.500) -

(7.042)

(7.042) (7.042)

Povećanje/smanjenje upisanog kapitala Isplata dividende Transakcije s dioničarima priznate direktno u kapitalu

(7.500)

(7.042)

Stanje na dan 31. prosinca 2013.

30.000

6.235

21.248

12.897

70.380

Stanje na dan 1. siječnja 2012. Dobit za godinu Neto gubici od promjene fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju, neto od realiziranih iznosa (Bilješka 1.23) Odgođeni porez po neto gubicima od financijske imovine raspoložive za prodaju, neto od realiziranih iznosa (Bilješka 1.15)

22.500 -

(7.713) -

28.748 -

6.696 8.289

50.231 8.289

31.317

(6.263)

7.500

Ostala sveobuhvatna dobit, neto od poreza na dobit

25.054

Ukupno sveobuhvatna dobit za razdoblje Isplata dividende

25.054 -

8.289 (4.275)

33.343 (4.275)

Transakcije s dioničarima priznate direktno u kapitalu Stanje na dan 31. prosinca 2012.

(4.275)

22.500

17.341

28.748

10.710

79.299

Mišljenje neovisnog ovlaštenog aktuara Odgovornosti Uprave i Nadzornog odbora za pripremu i odobravanje godišnjih financijskih izvještaja Temeljem Zakona o računovodstvu Republike Hrvatske, Uprava je dužna osigurati da financijski izvještaji za svaku financijsku godinu budu pripremljeni u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja („MSFI“), koje je usvojila Europska Unija, tako da daju istinitu i objektivnu sliku financijskog stanja i rezultata poslovanja Erste osiguranja Vienna Insurance Group d.d. („Društvo“) za to razdoblje. Nakon provedenih istraživanja, Uprava razumno očekuje da Društvo ima odgovarajuća sredstva za nastavak poslovanja u doglednoj budućnosti. Iz navedenog razloga, Uprava i dalje prihvaća načelo nastavka poslovanja pri izradi financijskih izvještaja. Pri izradi financijskih izvještaja Uprava je odgovorna: • da se odaberu i potom dosljedno primjenjuju odgovarajuće računovodstvene politike; • da prosudbe i procjene budu razumne i oprezne; • da se primjenjuju važeći računovodstveni standardi, a svako materijalno značajno odstupanje obznani i objasni u financijskim izvještajima; te • da se financijski izvještaji pripreme po načelu nastavka poslovanja, osim ako je neprimjereno pretpostaviti da će Društvo nastaviti svoje poslovne aktivnosti. Uprava je odgovorna za vođenje ispravnih računovodstvenih evidencija, koje će u bilo koje doba s prihvatljivom točnošću odražavati financijski položaj Društva, kao i njihovu usklađenost s hrvatskim Zakonom o računovodstvu. Uprava je također odgovorna za čuvanje imovine Banke, pa stoga i za poduzimanje razumnih mjera da bi se spriječile i otkrile pronevjere i ostale nezakonitosti. Uprava je odobrila izdavanje cjelovitih financijskih izvještaja na dan 26. veljače 2014. godine. Sažeti financijski izvještaji prikazani na stranicama od 5 do 8 odobreni su od strane Uprave Društva 17. lipnja 2014. godine i potpisani u skladu s tim. U ime i za Erste osiguranje Vienna Insurance Group d.d.: Snježana Bertoncelj predsjednica Uprave Slovenska 24 | 10 000 Zagreb | Republika Hrvatska

Izvješće neovisnog revizora o skraćenim financijskim izvještajima društva Erste osiguranje Vienna Insurance Group d.d., Zagreb

Rezerva Dionički fer kapital vrijednosti ’000 kn ’000 kn 22.500 17.341 -

Marijan Jalšovec član Uprave 17. lipnja 2014.

Odgovornost Uprave za skraćene financijske izvještaje Odgovornost za sastavljanje skraćenih revidiranih financijskih izvještaja sukladno Zakonu o osiguranju (NN br. 151/05, 82/09 i 54/13) i Pravilniku o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje (NN 132/10 i 39/12) snosi Uprava Društva. Odgovornost revizora Naša je odgovornost izraziti mišljenje o skraćenim financijskim izvještajima na temelju postupaka koje smo primijenili sukladno Međunarodnom revizijskom standardu (MRevS) 810 „Izvještavanje o skraćenim financijskim izvještajima“. Mišljenje Po našem mišljenju, skraćeni financijski izvještaji izvedeni iz revidiranih financijskih izvještaja Društva za godinu zaključno s 31. prosincem 2013. godine podudaraju se, u svim značajnim odrednicama, s revidiranim financijskim izvještajima, sukladno Zakonu o osiguranju (NN br. 151/05, 82/09 i 54/13) i Pravilniku o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje (NN 132/10 i 39/12). Deloitte d.o.o. Branislav Vrtačnik, predsjednik Uprave i ovlašteni revizor Zagreb, 17. lipnja 2014.

UVOD

www.privredni.hr Broj 3833, 23. lipnja 2014.

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

IVO JOSIPOVIĆ, PREDSJEDNIK HRVATSKE:

Energija kao hrana Moramo reći da je energija hrana za strojeve. Ako je energija hrana za strojeve, moramo znati da nema reindustrijalizacije o kojoj govorimo bez energetske stabilnosti i sigurnosti. A novi izvori u Hrvatskoj nam to jamče.

Adris Grupa ostvarila je u 2013. dobar poslovni rezultat. U toj godini duhanski dio tvrtke bio je pod snažnim pritiskom negativnih trendova. Turistički dio poslovanja ostvario je 2,95 milijuna noćenja, za tri posto manje nego u 2012. Unatoč krizi, Adris je znao odraditi posao u turizmu i proizvodnji zdrave hrane te će ga znati odraditi i u industriji osiguranja. Nakon 10 godina postojanja Adris Grupe s još većim optimizmom gledamo u budućnost!

IVAN VRODLJAK, MINISTAR GOSPODARSTVA:

Prijeti se gašenjem rafinerija Nisam zadovoljan kako Ina radi. Dakle, padaju nam rezerve i proizvodnja, prijeti se gašenjem rafinerija. Neki dan sam čuo, nisam znao, da je u pripremi 350-400 otkaza. Sve to što se tamo događa ne veseli me i želim to promijeniti. Tako da se nadam da ćemo tu promjenu postići pregovorima.

ZVONKO BILJECKI, GEOFOTO:

Projekti za novi zalet Projekt Al Quassim predstavlja najveću površinu snimanja i izradbu 3D prostornog sustava jednog projekta u povijesti Geofota te se očekuje izrada oko 30.000 snimaka, a za grad Medinu izrada oko 32.000 snimaka, što odgovara dvogodišnjem prosjeku našeg odjela aerosnimanja. Ovi novi projekti dat će nam novi zalet za uspješno poslovanje i u narednim godinama.

Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

G(h)ost komentator: Christos Ventouris, specijalist za informatičku sigurnost u JI Europi, Symantec

Olako shvaćanje sigurnosti na društvenim mrežama i mobilnim uređajima mnoge korisnike je pretvorilo u žrtve prijevara

S optimizmom u budućnost

Glavni urednik: Darko Buković

pvinfo

Prevaranti su sve aktivniji

ANTE VLAHOVIĆ, ADRIS GRUPA:

IMPRESUM

ijekom 2013. godine puno se govorilo o raznim oblicima internetske špijunaže, brojnim prijetnjama privatnosti i djelima ljudi koji su iz različitih razloga odlučili naštetiti tvrtkama u kojima su (bili) zaposleni. Prijetnje nisu prestale, a obični ljudi i tvrtke i dalje su meta hakera i drugih vrsta internetskih kriminalaca. U osam provala u baze podataka lani je ukradeno više od 10 milijuna online identiteta, broj usmjerenih napada višestruko se uvećao, a olako shvaćanje sigurnosti na društvenim mrežama i mobilnim uređajima mnoge korisnike je pretvorilo u žrtve prijevara. Sve to stvorilo je situaciju koja će obične korisnike i tvrtke dovesti do velikih problema, jer se svi, sve više, u poslu i u privatnoj komunikaciji, koristimo mobitelima, tabletima i laptop računalima. Stručnjaci tvrtke Symantec ustanovili su da se i narav usmjerenih napada promijenila. Prema Izvještaju o sigurnosnim prijetnjama na internetu (ISTR), napadači su u svoj arsenal dodali i napad nazvan wateringhole. Riječ je o napadu koji zaposlenike tvrtke navodi na mrežna odredišta koja često koriste, a koja su hakeri prethodno zarazili opasnim softve-

rom. Kriminalci tu metodu rabe na ljudima koji se znaju oduprijeti tzv. spear-phishing napadima putem lažnih poruka e-pošte. To, naravno, ne znači da tih napada više nema. Iako je ukupan broj takvih poruka sada znatno manji, broj kampanja spear-phishing porukama e-pošte doživio je dramatičan rast od 91 posto tijekom 2013. godine. Promjena pristupa u izvedbi napada – kriminalci napade sada izvode manjim intenzitetom i sporije (traju i do tri puta dulje od onih kakve smo viđali 2012.) – pokazuje da su nove tehnologije sigurnosne zaštite i po-

Lažne ponude kao što su besplatne minute na mobilnim mrežama najbrojnija su vrsta napada na Facebooku većana svijest korisnika o opasnostima navele napadače na preciznije ciljanje meta i primjenu novih metoda. Riječ je o kombiniranom društvenom inženjeringu, metodi koja kombinira napade u stvarnom i virtualnom svijetu. Prevaranti se i dalje koriste metodom u kojoj se napadač predstavlja kao pripadnik neke dr-

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Ažuriranje adresara i distribucija Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: uprava@privredni.hr

Lektura: Sandra Baksa

Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

žavne agencije – često se predstavljaju kao policija – i traži od korisnika da mu uplati od 100 do 500 dolara na račun, ako želi opet imati pristup svojim podacima i aplikacijama na računalu. Ta vrsta napada prvi put se pojavila još 2012., a eskalirala je 2013., jer je njihov broj u samo godinu dana porastao za nevjerojatnih 500 posto. Slični su napadi ove vrste prijavljivani i u Hrvatskoj, i to u više navrata. Ta vrsta napada donosi prilično mnogo novca pa se hakeri trude stalno poboljšavati softver kojim to rade. Sljedeći korak u evoluciji tih opasnih aplikacija je Ransomcrypt, opasan program poznatiji po

nazivu Cryptolocker. Riječ je o softveru koji korisnicima šifrira podatke na računalima i čini ih nedostupnima, a napadač se više ne mora pretvarati da je pripadnik neke državne ustanove. Ta vrsta napada može napraviti veliku štetu u tvrtkama jer osim računala žrtve, ransomware softver može šifrirati i sve druge poslovne podatke koji su zaposleniku dostupni na mreži. Taj oblik napada nije nov, no danas je među kriminalcima ponovno popularan jer ucjenu mogu naplatiti putem interneta, što im prije nije bilo moguće. Prevencija i kopiranje podataka jedina su zaštita od te vrste napada. Prevaranti su sve aktivniji i na društvenim mrežama. Lažne ponude kao što su besplatne minute na mobilnim mrežama najbrojnija su vrsta napada na Facebooku – tih napada 2012. godine bilo je 51 posto, a 2013. čak 81 posto. Unatoč tome što 12 posto korisnika društvenih mreža tvrdi da im je netko hakirao račun i predstavljao se kao oni, četvrtina ih i dalje svoje lozinke dijeli s drugim ljudima, a trećina se povezuje s ljudima koje uopće ne poznaje. Budući da se društvenim mrežama sve više pristupa i s mobitela, to opasno ponašanje ubuduće će imati i gorih posljedica.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb P.P. 631 Direktor: Darko Buković

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

TEMA TJEDNA

14. forum jadransko-jonskih gospodarskih komora

Uskoro akcijski plan Jadransko-jonske makroregije

Privredni vjesnik Broj 3833, 23. lipnja 2014.

( oko 2 mil kn

stajao projekt solarne elektrane

Nužno je da u akcijski plan i strategiju Jadransko-jonske U Virovitici otvorena solarna elektrana makroregije uđe poticanje ženskog poduzetništva Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

a Krfu je od 10. do 12. lipnja održan Forum jadransko-jonskih gospodarskih komora, na kojem se okupilo više od 200 sudionika. Forum je prije 13 godina pokrenula i osnovala HGK-Županijska komora Split zajedno s Gospodarskom komorom Ancone. Danas, Forum okuplja 39 gospodarskih komora iz sedam zemalja Jadransko-jonske regije te tri potporna člana. Pri njemu djeluje Međunarodni arbitražni sud te šest tematskih okruglih stolova: žensko poduzetništvo, transport, turizam, poljoprivreda, ribarstvo i marikultura, okoliš, kao i radna grupa za upravljanje projektima Europske unije. Središnja tema ovogodišnjeg foruma bila je Jadransko-jonska makroregija i uloga gospodarskih komora u novom ekonomskom scenariju. Forum je održan nekoliko dana prije službene objave akcijskog plana ove makroregije, što je predviđeno za kraj lipnja, a taj

je termin, baš kao i odabir Grčke za održavanje skupa, jer ona trenutno predsjeda EU-om, na tragu privlačenja pozornosti na proces u tijeku. “Hrvatska se ove godine prvi put predstavila kao članica EU-a ukazujući na to da je poslovanje na jedinstvenom tržištu, čiji su dio i hrvatski poduzetnici, znatno olakšano”, istaknula je Jasna Jaklin Majetić, predsjednica HGK-Županijske komore Pula. Poduzetnice najaktivnije U okviru Jadransko-jonske inicijative održan je i okrugli stol o ženskom poduzetništvu. Među glavnim govornicima bile su Sophia Economacos, predstavnica Eurochambres - ženske mreže EWN, te Joanna Mouliou, predstavnica

Europske komisije - DG Regio. “Definiranjem strategije u budućem razdoblju očekuju se značajna sredstva za zajedničke projekte i razvoj gospodarstva zemalja koje su obuhvaćene strategijom. Nužno je da u akcijski plan i strategiju Jadransko-jonske makroregije uđe odredba o poticanju ženskog poduzetništva na tom području, po uzoru na Akcijski plan i Startegiju Dunavske makroregije”, istaknula je Joanna Mouliou. Kao predstavnica Hrvatske, Jasna Jaklin Majetić, predsjednica HGKŽK Pula, održala je prezentaciju na temu institucionalne potpore HGK-a ženskom poduzetništvu i inovacijama te predstavila načine potpore poduzetnicama. Naglasila je važnost umrežavanja žena kroz razne udruge koje djeluju na području Istarske županije i šire. U zaključcima okruglog stola prihvaćeno je da se na Histriji 2015. predstave zainteresirane poduzetnice i poduzetnici uz podršku HGK-Županijske komore Pula.

Preminula Jadranka Radovanić U petak, 13. lipnja, nakon kratke i teške bolesti preminula je Jadranka Radovanić, dugogodišnja predsjednica Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Split. Jadranka Radovanić je rođena 8. veljače 1954. u Kozici kraj Vrgorca. Nakon završenog studija na Ekonomskom fakultetu u Splitu, radila je u tvrtkama Jadrankamen i AMD, a od 1981. prelazi u Privrednu komoru Dalmacije. Područje njena rada i interesa bile su financije i računovodstvo, a od 1998. pa do smrti bila je predsjednica HGK-Županijske komore Split. Prije 19 godina sudjelovala je u osnivanju Hrvatske udruge poslovnih žena Krug, čija je predsjednica na nacionalnoj razini bila u dva mandata. Osnovala je i prvi ogranak Kruga 1997. u Splitu, na čijem se čelu nalazila 10 godina. Za svoj doprinos u poticanju ženskog poduzetništva dobila je priznanje Svjetske udruge poslovnih žena.

Prije 14 godina inicirala je i s tadašnjim predsjednikom Gospodarske komore Ancone osnovala Forum gospodarskih komora Jadransko-jonske regije, koji je prerastao u međunarodnu instituciju. Bila je predsjednica Foruma u četiri dvogodišnja mandata. Od samog početka je voditeljica Okruglog stola za žensko poduzetništvo koji djeluje pri Forumu. “Jadranka Radovanić je posebno isticala probleme malih tvrtki i nezaposlenih te je o njima vodila posebnu brigu”, rekao je Rodolfo Giampieri, predsjednik Gospodarske komore Ancone i predsjednik Foruma jadransko-jonskih gospodarskih komora. Njena vizija gospodarskog povezivanja kroz Jadransko-jonsku makroregiju, koju je osobno predstavljala u Europskom parlamentu, doživjela je svoje ostvarenje i do kraja ove godine će, donošenjem strategije, i formalno zaživjeti kao treća europska makroregija. (J.V.)

Sa suncem od Radi u svim vremenskim uvjetima, a proizvodnja električne ener Svaki od triju sustava proizvodit će električnu energiju snage 10 Goran Gazdek

Virovitici je proteklog tjedna otvorena solarna elektrana okretnog tipa namijenjena serijskoj proizvodnji električne energije. Zajednički je to projekt virovitičkih tvrtki Brana d.o.o i

Program proizvodi do 45 posto više električne energije od fiksnih sustava jednake snage DMS d.o.o vrijedan oko dva milijuna kuna koji će proizvoditi 18.600 kWh električne energije godišnje. Riječ je o okretnom fotonaponskom sustavu (OFS 10) na kojemu su hrvatski inženjeri radili dvije godine ugradivši u njega 90 posto domaćih komponenti. Program precizno prati

sunce od jutra do večeri proizvodeći do 45 posto više električne energije od fiksnih sustava jednake snage. Projekt pokrenut 2011. “Radi u svim vremenskim uvjetima, a proizvodnja električne energije ovisi o dobu i količini dnev-

ne osunčanosti prostora na kojem se sustav nalazi. Svaki od triju sustava proizvodit će električnu energiju snage 10 kilovata. Idealno mjesto za OFS10 je čisto područje veličine minimalno 15 puta 15 metara s južnom stranom otvorenom i nezasjenjenim pogledom s istoka prema zapadu, a više po-

Kako se uključiti u energetski razvoj Hrvatske

Slijede natječaji za on-sh Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

akon otvaranja natječaja za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu u travnju, a koji traje do studenoga, u pripremi je onaj za on-shore, tj. kopnena istraživanja hrvatske nafte i plina. Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva, na prošlotjednoj 3. Liderovoj konferenciji o energetskoj budućnosti Kako se uklju-

čiti u energetski razvoj Hrvatske, istaknuo je kako će javni natječaji za istraživanje i moguću eksploataciju ugljikovodika na kopnenom dijelu Hrvatske ponajprije biti otvoreni za područje Drave i istočne Slavonije, a potom za Dinaride. Uz te velike energetske projekte u koje je već ušla ili ulazi Hrvatska, Vrdoljak je naglasio još nekoliko vrlo važnih poslova u tome sektoru. Dodao je kako je vrlo dobro što se otvorilo tržište električ-

ne energije u nas. “A dodanu vrijednost tome dijelu energetike dat će i burza

Ako ostane samo u Hrvatskoj, HEP će biti u velikim problemima, kaže ministar Ivan Vrdoljak električne energije koja će biti otvorena uskoro”, naglasio je. Osim toga, potpisivanje ugovora s inve-

www.privredni.hr Broj 3833, 23. lipnja 2014.

( 18.600 kWh

Broj putnika povećan za 7,5 posto

Aerodrom Osijek diže hrvatski prosjek

struje godišnje će proizvoditi ta elektrana

jutra do večeri gije ovisi o dobu i količini dnevne osunčanosti prostora na kojem se sustav nalazi. kilovata, ističe Slavko Rajnović, direktor Brane

jedinih sustava moguće je ujediniti u elektranu veće snage”, objašnjava direktor Brane Slavko Rajnović. Projekt je pokrenut 2011. godine, a prema izboru portala croenergo.eu uvršten u TOP 25 ideja i zelenih projekata koji su obilježili hrvatsko gospodarstvo u 2013. godini.

Međutim, zbog novog tarifnog sustava kojim je cijena električne energije iz solarnih elektrana smanjena s dvije kune na 53 lipe, odnosno za četiri puta, taj je posao u Hrvatskoj potpuno neisplativ iako je na tržištu bila velika potražnja. Planirana je i izgradnja nove specijalizirane tvornice u Virovitici za distribuciju energije od pet, 7,5, 10 i 15 kW u što bi se uložilo milijun eura i zaposlilo 25 radnika, ali se od toga privremeno odustalo. Kako je hrvatsko tržište zbog promjene tarifa postalo manje interesantno za solare jedini izlaz je izvoz u inozemstvo pa su obavljeni razgovori s mogući partnerima u Azerbajdžanu, Turkmenistanu, Albaniji i Republici Kosovo. U Brani se nadaju da će tarife biti vraćene na cijenu koja će osigurati isplativu proizvodnju. “Ne tražimo super zaradu, želimo samo mogućnost da

hore istraživanja stitorima koji će graditi termoelektranu Plomin C ministar gospodarstva očekuje do kraja godine. Riječ je o ulaganju od oko 800 milijuna eura. HEP najveći investitor Govoreći pak o naftnom poslovanju, Vrdoljak je među ostalim istaknuo modernizaciju Janafa. Kako naftne rezerve želimo držati u Hrvatskoj, tako Janaf povećava skladišne kapacitete, kazao je dodajući kako je jedan od ciljeva Vlade ima-

ti i onaj dio upravljanja u Ini koji se odnosi na strateški razvoj kompanije. “Proizvodnja mora rasti, a rafinerije mogu biti konkurentnije nego što su danas. Jer hrvatske rafinerije uvijek su opskrbljivale regiju”, istaknuo je on. Osim Ine, regionalni energetski igrač, smatra Vrdoljak, treba što prije postati Hrvatska elektroprivreda. “Ako ostane samo u Hrvatskoj, HEP će biti u velikim problemima”, smatra ministar gospodarstva.

se tarife otkupne cijene iz obnovljivih izvora energije svedu na normalu kako bi uloženi novac po stopi od 10 posto godišnje vratili za 10 godina”, kaže Rajnović. Odobriti kvotu od 88 megavata Solarnu elektranu u Virovitici otvorio je predsjednik Republike Ivo Josipović pa je komentirao slučaj rizičnosti ovog ulaganja. “Nije prihvatljivo da se u realizaciju uđe po jednim uvjetima, a da se oni mijenjaju dok još nije dovršen. Preporučio bih Vladi i Saboru da se kroz propise, pravilnike i zakone osigura da se projekti dovršavaju po pravilima koja su bila u vrijeme započinjana kako se ne bi događalo da investicije propadaju jer je država promijenila pravila igre”, kazao je Josipović. S tek 0,2 posto udjela Hrvatska je na zadnjem

Među ostalim energetskim projektima koji su od izuzetne važnosti za Hrvatsku Vrdoljak je istaknuo izgradnju LNG terminala, novih energetskih dobavnih pravaca te dostizanje zadanih ciljeva na području obnovljivih izvora energije. U području OIE izdvojio je važnost iskorištavanja vodenog potencijala (male hidroelektrane), jer u tim projektima mogu sudjelovati hrvatske tvrtke, te izgradnju bioplinskih postrojenja. Mapa projekata Josip Borak, predsjednik Upravnog odbora Cen-

mjestu u korištenju sunčeve energije za dobivanje električne i toplinske energije u Europskoj uniji. U Europskoj uniji je prosjek dobivanja električne energije iz fotonapona tri posto. U zemljama koje imaju daleko manji broj sunčanih dana od Hrvatske iskoristivost je nekoliko puta veća. O važnosti ulaganja u gradnju solarnih elektrana i stvaranja povoljnog okružja za razvoj iskoristivosti sunčeve energije govorio je prof. dr Ljubomir Majdančić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za sunčanu energiju i profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Osijeku. “Država bi trebala odobriti kvotu od 88 megavata što bi donijelo velike koristi hrvatskom društvu i posebno lokalnoj zajednici jer se razvijaju područja posebne državne skrbi, priobalje, zaobalje i otoci”, kaže Majdančić.

tra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, naglasio je kako se u mapi investicijskih projekata trenutačno nalazi 136 projekata ukupne vrijednosti 15,5 milijardi eura. Od toga na energetski sektor otpada 36 projekata vrijednih 5,9 milijardi eura. Najveći investitor u njih je HEP Grupa. Uz nekoliko predavanja, na energetskoj konferenciji održana su i tri okrugla stola. Njihove su teme bile ulaganja u energetici, budućnost obnovljivih izvora energije i izmjene u tarifnom sustavu te razvoj tržišta prirodnog plina.

Zahvaljujući povećanju broja putnika i broja operacija zrakoplova u Zračnoj luci Osijek, čitavo hrvatsko civilno zrakoplovstvo u svibnju ove godine bilježi povećanje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Naime, prema podacima koje objavljuje Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo, u svibnju 2014. zabilježeno je ukupno povećanje broja putnika u zračnim lukama u Hrvatskoj za 7,47 posto što je rezultat povećanja broja putnika na ZL Osijek, stoji u objašnjenju CCAA (Croatian Civil Aviation Agency). Agencija navodi kako je u istom razdoblju primjetno povećanje broja operacija zrakoplova za 8,5 posto u odnosu na isto

razdoblje prošle godine. Prije svega, to je posljedica znatnog povećanja operacija na ZL Osijek i Pula, tvrde u CCAA. Brojke kazuju kako je u prvih pet mjeseci usluge Zračne luke Osijek koristilo 6813 putnika, dok je u istom razdoblju lani bilo više nego skromnih - 108 putnika. Od toga je samo u svibnju ove godine iz i u Osijek putovalo ukupno 3450 putnika (prošle godine samo 22 putnika). Također, u ovome svibnju je Zračna luka Osijek obavila 193 operacije zrakoplova u odnosu na 81 koliko ih je bilo prošle godine. “Uz dobru organizaciju, poslovnu zainteresiranost svih sudionika ovoga posla i jasnu viziju razvoja aerodroma, realno možemo očekivati da do kraja godine na osječkom aerodromu ostvarimo blizu 1500 zrakoplovnih operacija i preko 30.000 putnika. Na tome se, naravno, ne smije stati”, komentirao je Domagoj Marinić, direktor Zračne luke Osijek. (S.S.)

Gospodarenje otpadom

Tri CGO-a u visokoj fazi izgradnje Marišćina u Primorsko-goranskoj, Kaštijun u Istarskoj te Bikarac u Šibensko-kninskoj županiji, tri su centra za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj u visokoj fazi izgradnje. Natječaji za ostale centre, poput onog u Piškornici (za Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku i Varaždinsku županiju), Zadarskoj ili pak Dubrovačko-neretvanskoj županiji, očekuju se u idućoj godini. Mladen Jozinović, voditelj Grupacije centara za gospodarenje otpadom pri HGK-u i direktor Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica, na okruglom stolu Centri za gospodarenje otpadom – Gdje smo? Kamo idemo?, istaknuo je kako

je Vlada nedavno ovaj RCGO proglasila strateškim projektom. To bi trebalo ubrzati izgradnju ovoga projekta čiji razvoj traje već 10 godina. Tomislav Ćurko, predsjednik Udruženja komunalnog gospodarstva pri HGK-u i član Upravnog odbora Hrvatske udruge stručnjaka zaštite prirode i okoliša, koja je organizirala okrugli stol, kazao je kako će cijena komunalnih usluga za građane porasti kad se uspostavi cjelovit sustav gospodarenja otpadom u nas. (B.O.)

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3833, 23. lipnja 2014.

( 69 mil €

vrijednost izvoza Hrvatske na Kosovo 2013.

( samo 3 mil €

istodobno vrijedio uvoz s Kosova

Gospodarsko-političko izaslanstvo Kosova u Hrvatskoj gospodarskoj komori

Uskoro gospodarski forum s Kosovom Dok se ne organizira gospodarski forum, operativna pomoć malim i srednjim poduzećima u nastupu na kosovskom tržištu pružat će se putem Kosovsko-hrvatskog poslovnog kluba, koji će tako dijelom preuzeti ulogu nedavno zatvorenog predstavništva HGK-a na Kosovu datni doprinos suradnji svakako može dati i umrežavanje raznih udruženja i klubova koji, uz institucionalnu potporu, omogućavaju lakši ulazak tvrtkama na tržišta. Zaključeno je i da suradnju treba jačati stipendiranjem kosovskih studenata. Upravo su zagrebački studenti s Kosova danas najveći zagovornici poslovne suradnje dviju država.

Igor Vukić vukic@privredni.hr

ospodarsko-političko izaslanstvo Kosova posjetilo je prošli tjedan Hrvatsku gospodarsku komoru. Predsjednik HGK-a Luka Burilović na susretu je predložio da se organizira gospodarski forum na kojem bi se proširila suradnja kosovskih i hrvatskih poduzetnika. Gosti s Kosova pozvali su hrvatske tvrtke u mladu državu, gdje ih čekaju brojni projekti, koji će se predstaviti na najavljenom gospodarskom forumu. Kosovsko izaslanstvo vodili su Ramë Qupeva, pomoćnik ministra za infrastrukturu Kosova i Shkëndije Geci Sherifi, veleposlanica Koso-

Hrvatska s Kosovom bilježi veliki vanjskotrgovinski suficit va u Hrvatskoj. Uz njih su na susretu bili i predstavnici Kosovsko-hrvatskog poslovnog kluba i Mreže Jugoistočne Europe,

neprofitnih organizacija koje promiču suradnju među poslovnim subjektima dviju država. Dok se ne organizira gospodarski forum, operativna pomoć malim i srednjim poduzećima u izlasku te nastupu na kosovskom tržištu pružat će se putem Kosovsko-hr-

vatskog poslovnog kluba. Klub će tako jednim dijelom preuzeti ulogu nedavno zatvorenog predstavništva HGK-a na Kosovu. Suradnja institucija Hrvatske i Kosova nužna je za razvijanje jačih gospodarskih veza između dvaju gospodarstava, rečeno je na susretu. Do-

Traže se izravni letovi Za uspjeh u poslu svakako je bitno osigurati i prometnu povezanost te je kosovska strana iskazala nadu u uspostavu većeg broja tjednih izravnih letova za Prištinu. Vizni režim nije poticajna stavka u razvoju odnosa, ali HGK jednako kao i Poslovni klub daju sve od sebe da se vize osigura-

ju što je brže moguće. Sugovornici su se složili i da u bilateralnim gospodarskim odnosima nema otvorenih pitanja, ali treba dodatno raditi na jačanju gospodarske suradnje. Na godišnjoj je razini robna razmjena oko 70 milijuna eura s tim da je uglavnom u jednom smjeru jer Hrvatska bilježi veliki vanjskotrgovinski suficit. Izvoz Hrvatske na Kosovo u 2013. godini iznosio je 69 milijuna eura, dok je uvoz u istom razdoblju bio tek tri milijuna eura. Prostora za suradnju ima dosta, primjerice, u energetici i infrastrukturnim projektima u koje se hrvatske tvrtke mogu uključiti te poljoprivrednoj proizvodnji koja s Kosova može sezonski opskrbljivati hrvatsko tržište.

Cestovni prijevoznici

Veće naknade za ceste uništit će konkurentnost Članovi vijeća Grupacije teretnog prometa i Grupacije putničkog prometa pri HGK-u, sa zajedničke su sjednice zatražili od Ministarstva pomorstva, prometa i veza da ne povećava naknade za javne ceste, već da se one pak smanje sukladno okruženju i gospodarskoj situaciji. Dođe li do povećanja naknada prijevoznici ističu da će im to potpuno uništiti konkurentnost. Ministarstvo je pak demantiralo donošenje novog pravilnika koji pred-

viđa poskupljenje naknade za javne ceste. “Takav pravilnik nije u nacrtu ni postoji u javnoj raspravi, pa shodno tome ne može niti stupiti na snagu 1. srpnja”, ističu iz Ministarstva. Napominju i da će prijevoznici, ako se i kada se bude išlo u izmjenu pravilnika, svakako biti uključeni kroz radne skupine, kao i kroz javnu raspravu. Naknada za uporabu javnih cesta, koja se plaća pri registraciji vozila, prema prvim informacijama trebala je biti povećana od 50 do 100 posto ovisno o

vozilu, što je, očekivano, izazvalo burnu reakciju prijevoznika, posebno jer je nedavno povećana i trošarina od 0,25 kuna po litri goriva. Predsjednik Vijeća Grupacije teretnog prometa Dario Majić pojašnjava da je HGK službenim kanalima dobio nacrt izmjena pravilnika s navedenim poskupljenjem naknade. Na poslani nacrt HGK je uputio svoje primjedbe, nakon čega su primili dopis ministra u kojem se objašnjava zašto je povećanje opravdano.

Ako u Ministarstvu kažu da nacrta nema, onda ga nema, ali nismo ga mi izmislili, kaže Majić, izražavajući uvjerenje da će biti uključeni u radnu skupinu zaduženu za eventualne izmjene Pravilnika. Anton Kolak iz tvrtke Koltrans ilustrirao je

trošak podacima prema kojima je u Sloveniji naknada za ceste za tegljač s poluprikolicom 564 eura, a u Hrvatskoj bi mogla biti povećana sa 1307 na 1965 eura. Bude li tako, hrvatski prijevoznici koji voze međunarodne ture preselit će svoje tvrtke u Slove-

niju. No, ta opcija nije na raspolaganju onima koji voze domaće ture, zbog pravila kabotaže, upozorio je Darko Vukadinović iz La Loga. Novi trošak za tvrtku Ricardo iznosio bi gotovo milijun kuna godišnje, što stvara vrlo tešku poziciju, ističe Majić. Eventualno povećanje naknade za ceste loše će utjecati i na prodaju novih vozila, a naknadu bi ubuduće mogli plaćati i vlasnici traktora. Kako bi se što bolje organizirali, cestovni prijevoznici osnovali su pregovarački tim u koji su pozvani i predstavnici prijevoznika iz HOK-a. (D.Ž.)

www.privredni.hr Broj 3833, 23. lipnja 2014.

( 70,7 mil kn

vrijedan hrvatski izvoz u Koreju 2013.

( to je rast od 67% u odnosu na godinu ranije

Hrvatsko-korejski poslovni klub

Hrvatska Korejcima najprivlačnija destinacija Hrvatska i Koreja posljednjih godina bilježe rast gospodarske suradnje, a poseban napredak je vidljiv u posljednjoj godini po ulasku Hrvatske u EU, ističe Hyung-won Suh, veleposlanik Republike Koreje u Hrvatskoj dviju država u sljedećim godinama biti sve bolja. Najbolji primjeri za to su otvorenje specijaliziranog malog hotela za korejske goste u Zagrebu i nedavno otvorenje prvog restorana s korejskom kuhinjom u Dubrovniku.

Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

akon inicijative s početka godine, prošlog je tjedna u korejskom veleposlanstvu u Zagrebu predstavljen Hrvatsko-korejski poslovni klub. Ovo dobrovoljno udruženje poslovnih ljudi osnovano je kako bi poboljšali ekonomsku suradnju između Hrvatske i Južne Koreje i radili na promociji razvoja poduzetničkih ili investicijskih inicijativa između dvije države. Hrvatska i Koreja posljednjih godina bilježe rast gospodarske suradnje, a poseban napredak je vidljiv u posljednjoj godini po ulasku Hrvatske u Europsku uniju, ističe Hyung-won Suh, veleposlanik Republi-

ke Koreje u Hrvatskoj. “Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, s kojom Koreja ima potpisan ugovor o slobodnoj trgovini, dvije zemlje su postale dio velikog zajedničkog tržišta. U sljedećim godinama očekujemo značajan rast gospodarske su-

radnje dviju zemalja, a o hrvatskoj popularnosti u Koreji dovoljno govori činjenica kako je Hrvatska najzanimljivija turistička destinacija u Europi za korejske turiste”, ističe Suh. Veleposlanik je iskazao uvjerenje kako će gospodarska suradnja

Nova čarter veza Daljnjem rastu suradnje svakako će pridonijeti i uspostava čarter veze Korea Aira koji odnedavna jednom tjedno - subotom - povezuje Inchon i Hrvatsku, istaknuo je predsjednik Hrvatsko-korejskog poslovnog kluba Zoran Horvat. “Hrvatska zahvaljujući svojoj poziciji u Europskoj uniji može biti dobro mjesto za početak poslovanja korejskih tvrtki u ovoj regiji, a ovaj klub može pomoći i hrvatskim tvrtkama u Aziji.

Hrvatska može i treba biti mala zemlja za veliki posao”, zaključuje Horvat. Posljednjih godina gospodarska razmjena dviju zemalja bilježi porast, no uz veliki deficit na hrvatskoj strani. U prošloj godini hrvatske su tvrt-

I uvoz iz Koreje, koji je lani dosegnuo 268,7 milijuna kuna, porastao je za 11,5 posto ke izvezle robe u vrijednosti 70,7 milijuna kuna što je povećanje u odnosu na godinu prije od 67 posto. U istom razdoblju u Hrvatsku je uvezeno robe za 268,7 milijuna kuna. U odnosu na 2012. godinu uvoz je porastao za 11,5 posto.

*vijesti Novi poslovi Končara Novim ugovorom Društvo Končar - Generatori i motori (GIM) nastavlja uspješan nastup na tržištu Skandinavije. Riječ je o revitalizaciji i povećanju snage dvaju generatora Hidroelektrane (HE) Svarthalsforsen u Švedskoj. Otvorena je mogućnost obnove i trećeg generatora, dvije godine nakon završetka ugovorenog posla. Končar nove poslove ima i na drugim tržištima: početkom lipnja u St. Peterburgu s ruskom tvrtkom OJSC Power Machines ugovorena je isporuka statorskih namota za dva generatora za HE Plavinas, u vlasništvu latvijske elektroprivrede Latvenergo. Spar povećava tržišni udjel Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja odobrila je namjeru provedbe koncentracije kojom Spar Hrvatska stječe 20 prodajnih mjesta Dinova-Dione na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Riječ je o koncentraciji koja nema značajan učinak na tržišno natjecanje budući da se njome ne stvara novi niti jača postojeći vladajući položaj sudionika. Koncentracija će učinak imati na mjerodavnom tržištu trgovine mješovitom robom na području Zagreba i Zagrebačke županije. Hrgić donirao isušivače

Ministarstvo regionalnog razvoja i europskih fondova

Za poduzetništvo i promatranje ptica 70 milijuna kuna Ugovori za 10 bespovratnih subvencija iz Europskog fonda za izgradnju poslovne infrastrukture potpisani su prošli tjedan u Ministarstvu regionalnog razvoja i europskih fondova. Ukupno je raspodijeljeno 70 milijuna, za projekte u Donjem Miholjcu, Šibeniku, Virovitici, Senju, Nijemcima, Kutini, Vukovaru, Zadru i Drnišu. Projekti su pojedinačno vrijedni od 3,3 do 10,4 milijuna kuna. Novac će se potrošiti za gradnju objekata poduzetničkih inkubatora, a među

ostalim i za gradnju centra za promatranje ptica. Riječ je o trećem krugu dodjele novca iz Europskog fonda za regionalni razvoj, u okviru Operativnog programa Regionalna konkurentnost 2007.2013. Na natječaj se javilo 43 kandidata, a odabrano je 10 korisnika. Europska unija projekte sufinancira s oko 57 milijuna kuna, a korisnici s oko 13 milijuna kuna. Cilj ovog programa je ulaganje u razvoj nove i postojeće infrastrukture u po-

slovnim zonama, razvoj novih i postojećih poslovnih inkubatora i ostalih subjekata za pružanje potpore malom i srednjem poduzetništvu te ulaganje u razvoj javne turističke infrastrukture, što će u konačnici rezultirati

razvojem i jačanjem sektora malog i srednjeg poduzetništva te stvaranjem novih radnih mjesta u slabije razvijenim područjima. Iz tog fonda je do sada ugovoreno 35 projekata ukupne vrijednosti 270 milijuna kuna. Od toga EU financiranje iznosi 200 milijuna kuna, a preostalo je novac iz domaćih izvora. “Taj novac omogućit će gradovima, općinama i županijama razvoj poduzetništva i turizma, te otvaranje novih radnih

mjesta”, rekao je Branko Grčić, ministar regionalnog razvoja i europskih fondova. Ugovaranje i odabir projekata provela je Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije. Ravnateljica agencije Nataša Mikuš Žigman istaknula je da je u šest godina, koliko SAFU provodi postupke ugovaranja sredstava Europske unije, potpisano 1060 ugovora u ukupnoj vrijednosti od oko 4,5 milijardi kuna. (I.V.)

U osnovnoj školi u Drenovcima prošli tjedan obilježeno je preuzimanje donacije 34 isušivača zraka. Donacija je namijenjena sanaciji poplavljenih zgrada na području Vukovarsko-srijemske županije. Isušivače zraka donirala je tvrtka Hrgić iz Zagreba koja se odazvala pozivu Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja i odlučila se na ovaj način uključiti u sanaciju poplavljenih kuća.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3833, 23. lipnja 2014.

( 1,2 mlrd kn

moglo bi se utrošiti za osnovno plaćanje

( 850 mil kn

otpalo bi na “zeleno plaćanje”

Novi model poljoprivrednih poticaja

Mladom poljoprivredniku i 2500 kuna po hektaru Hrvatska je u sklopu europskih pravila mogla i sama odlučiti o omjerima podjele poticaja, pa je tako predloženo da 15 posto ukupne svote (ili 425 milijuna kuna) ide na “proizvodno vezana plaćanja”. Ti su sektori važni iz gospodarskih i socijalnih razloga (od žitarica i uljarica do šećerne repe i voća) Igor Vukić vukic@privredni.hr

ladi poljoprivrednik, star do 40 godina, koji pokreće poljoprivrednu proizvodnju ekološki prihvatljivih kultura na novim površinama, iduće bi godine mogao računati na poticaj od 2520 kuna po hektaru zasijane površine. Proizlazi to iz prijedloga novog modela poljoprivrednih poticaja, o

U novom modelu će prvi put proizvođači voća i povrća uz osnovno plaćanje dobivati i dodatne potpore kojima se javna rasprava vodila od svibnja do prošlog tjedna. Riječ je o reformi Zajedničke poljoprivedne politike od 2015. do 2020. godine, koja je temelj i hrvatske poljopri-

vredne politike, u skladu s punopravnim članstvom u Europskoj uniji. Tri glavna stupa U javnoj raspravi uglavnom je podržan prijedlog hrvatskog modela izravnih plaćanja, koji je pripremilo Ministarstvo poljoprivrede, rekla je Snježana Španjol, zamjenica ministra poljoprivrede, na prošlotjednom okruglom stolu u organizaciji Zbora

agrarnih novinara. Model ima tri glavna stupa: prvi je osnovno plaćanje, a na njega otpada 45 posto ukupnog iznosa potpora (tzv. poljoprivredne omotnice). Mogući poticaj po hektaru iznosio bi oko 1400 kuna. U tom bi se stupu podijelilo godišnje oko 1,2 milijarde kuna. Drugi dio je “zeleno plaćanje” na koji bi otpalo 30 posto novčane mase predviđene za poticaje ili

850 milijuna kuna. Zeleno plaćanje odnosi se na poticaje za poljoprivredne prakse korisne za okoliš. Po jednom hektaru može donijeti oko 420 kuna. Hrvatska je u sklopu europskih pravila mogla i sama odlučiti o omjerima podjele poticaja, pa je tako predloženo da 15 posto ukupne svote (ili 425 milijuna kuna) ide na “proizvodno vezana plaćanja”. Ti su sektori važni iz gospodarskih i soci-

jalnih razloga (od žitarica i uljarica do šećerne repe i voća). Proizvodno vezana plaćanja odnose se i na poticaje za krave dojilje (1520 kuna po grlu), mliječne krave (500 kuna), tov junadi (500 kuna)... Ostali kriteriji za poljoprivredne poticaje odnose se na mlade i male poljoprivrednike te na područja s prirodnim ograničenjima. Hrvatska specifičnost su i minirana područja za koja bi se mogli podijeliti poticaji ukupno vrijedni 60 milijuna kuna. Iskoristiti najviše što se može U javnoj raspravi poljoprivrednike je najviše zanimao kriterij “zelenog plaćanja”, kaže Snježana Španjol. Na prvi pogled kriteriji su dosta komplicirani. Propisani su uvjeti za održavanje livada i pašnjaka, obiteljska gospodarstva s više od 15 hektara moraju imati “ekološko značajno područje” na

najmanje pet posto površine, a hrvatska su imanja prilično usitnjena. Procjenjuje se i raznolikost usjeva. No u Ministarstvu poljoprivrede smatraju da će dodatnom edukacijom mnogi uspjeti zadovoljiti kriterije. U novom modelu će prvi put proizvođači voća i povrća uz osnovno plaćanje dobivati i dodatne potpore, ako se udruže u neku proizvodnu zajednicu. Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, smatra da bi u primjeni novog modela moglo biti dosta problema jer poljoprivrednici nisu dovoljno informirani o promjenama i mogućnostima povlačenja novca. A novca ima, jer je poljoprivredna politika jedna od najstarijih i najbolje uređenih politika Europske unije. Stoga vrijedi proučiti njene modele i iskoristiti najviše što se može, smatraju u HPK-u.

počela izrada strateške procjene utjecaja na okoliš programa ruralnog razvoja

Javna rasprava o ruralnom razvoju i okolišu Uprava za upravljanje EU fondom za ruralni razvoj, EU i međunarodnu suradnju u postupku je izrade strateške procjene utjecaja na okoliš programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. Postupak je započeo 28. listopada prošle godine donošenjem Odluke mi-

nistra poljoprivrede o provođenju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš programa ruralnog razvoja. U javnoj su raspravi zatražene sugestije nadležnih ministarstava i svih županija o dodatnom sadržaju kao i o razini obuhvata podataka koji se moraju obraditi u studiji, nakon što su pribavljena

mišljenja nadležnih tijela i dostavljena izrađivaču strateške studije. Javna rasprava koja uključuje i javni uvid i javno izlaganje nacrta prijedloga programa ruralnog razvoja za razdoblje 2014.-2020. i strateške studije traje do 12. srpnja. Tijekom trajanja javne rasprave, javnosti će u prostorijama Ministarstva

poljoprivrede, Uprave za upravljanje EU fondom za ruralni razvoj, EU i međunarodnu suradnju, u zagrebačkoj Ulici grada Vukovara 78, biti omogućen javni uvid u stratešku studiju i nacrt prijedloga programa radnim danom od 10 do 13 sati. Oba dokumenta nalaze se i na web stranicama Ministarstva. (K.S.)

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3833, 23. lipnja 2014.

“

Postavljanje štandova može biti vrlo zanimljivo obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, za prodaju njihovih proizvoda turistima i drugim prolaznicima.

”

Tihomir Jakovina, ministar poljoprivrede

Sjednica hrvatske vlade

Kiosci mogu biti i na šumskom zemljištu Državno šumsko zemljište može se davati u zakup radi sportskih djelatnosti, a i postavljanja reklamnih panoa, štandova, privremenih kioska i drugih građevina gotove konstrukcije Igor Vukić vukic@privredni.hr

a šumskom zemljištu u državnom vlasništvu bit će moguće postavljati kioske i štandove za prodaju različitih proizvoda. Prema Uredbi koju je Vlada usvojila na prošlotjednoj sjednici, državno šumsko zemljište može se davati u zakup radi sportskih djelatnosti (trim staze, staze za jahanje, privremeni sportski tereni), a i postavljanja pomičnih naprava, reklamnih panoa, štandova, privremenih kioska i drugih građevina gotove konstrukcije. Najveća bruto površina tih objekata smije iznositi 15 četvornih metara. “Postavljanje štandova može biti vrlo zanimljivo obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, za prodaju njihovih proizvoda turistima i drugim prolaznicima”, rekao je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. Zemljište će u zakup izdavati Hrvatske šume na vrijeme do pet godina. Prednost u natječaju imat će potencijalni zakupci

koji ponude veću zakupninu ili duži rok trajanja zakupa. Poticaji za poduzetnice Među zakupnicima će vjerojatno biti i neke poduzetnice. Za njih je Vlada pripremila Strategiju razvoja poduzetništva žena za razdoblje do 2020. godine. Prema riječima ministra poduzetništva Gordana Marasa, sada na jednu poduzetnicu dolaze 2,2 muška poduzetnika. Provedbom Strategije omjer bi se trebao smanjiti na 1 prema 1,86, rekao je Maras. To je otprilike i europski standard. U Hrvatskoj je niža i zastupljenost žena na upravljačkim pozicijama iako postupno raste od 2011. godine. Žene su

Još bez privatizacije pratećih djelatnosti Vlada je odustala od privatizacije poslova čišćenja i održavanja u javnim objektima. Umjesto toga, pristupit će se tzv. spin-off modelu i osnovat će se jedna državna tvrtka u koju će ući oko 24.000 čistačica, domara i drugog pratećeg osoblja. “I to će dovesti do boljeg upravljanja i ušteda, a manje je stresno za zaposlenike”, rekla je potpredsjednica Vlade Milanka Opačić. Ušteda se procjenjuje na 280 milijuna kuna, a ranije najavljena privatizacija trebala je uštedjeti 700 milijuna kuna. Hrvatska udruga poslodavaca ocijenila je da je Vladina odluka neodgovorna prema poreznim obveznicima i da će na duži rok nanijeti štetu gospodarstvu.

Kredit pulskoj bolnici Općoj bolnici u Puli Vlada je odobrila jamstvo za kredit koji se podiže kod HBOR-a za obnovu bolničkih objekata. Kredit je vrijedan 300 milijuna kuna. Uz ranije jamstvo za kredit kod Erste banke, također vrijedno 300 milijuna kuna, velika investicija u obnovu sada ima zatvorenu financijsku konstrukciju, rekao je ministar financija Boris Lalovac. nadzastupljene u djelatnostima kao što su ljudski resursi (75 posto), marketing (83 posto) ili odnosi s javnošću (87 posto), dok su muškarci u daleko većem postotku od prosjeka zastupljeni u upravljanju proizvodnjom (84 posto). U sudstvu primjerice, žene zauzimaju 70 posto mjesta u najnižim, općinskim sudovima. Postotak opada prema višim sudovima, pa je na Ustavnom sudu tek 38 posto žena. Žene su vlasnice 29 posto poduzeća u Hrvatskoj i oko 32 posto obrta. Stoga će i strategija poticati mjere kojima se povećava uključenost žena u poduzetničke aktivnosti. Osobito će se mjere nastojati prilagoditi malim poduzećima u kojima djeluje najviše poduzetnica. Cilj je povećati broj žena među vlasnicima poduzeća na 32 posto, a među obrtnicima na 38 posto do 2020. godine. Državni poticaji za poduzet-

ničke aktivnosti trebali bi stizati do 40 posto poduzetnica, dok ih sada poticaje koristi svega 16 posto, naglašeno je u Strategiji. Stroži nadzor goriva Vlada je izmijenila i Uredbu o kvaliteti tekućih naftnih goriva i uvela strože granične vrijednosti sumpora za brodska goriva na moru. Uredba je u skladu s europskom Direktivom o sprečavanju onečišćenja s brodova. Prema Uredbi, u Hrvatskoj se ne smiju koristiti brodska goriva čiji sadržaj sumpora prelazi opći standard od 3,5 posto mase. Do 2020. godine granična vrijednost sumpora mora se spustiti na 0,5 posto. Brodovi će stoga morati uvesti sustave za čišćenje ispušnih plinova ili koristiti mješavine goriva i ukapljenog prirodnog plina ili biogoriva. Uredbom je propisan i način nadzora i uzorkovanja goriva.

Oko 50 hrvatskih tvrtki u građevinskom projektu

Hrvatski poduzetnici u Rusiji Hrvatska banka za obnovu i razvitak te tvrtka DNP BORISOV GORODOK potpisali su Ugovor o kreditu od 75 milijuna eura za projekt izgradnje naselja za odmor i pripadajuće komunalne infrastrukture u Rusiji. U tom projektu će sudjelovati pedesetak hrvatskih tvrtki, predvođenih društvom Acquamarin. Ovo je do sada jedan od najvećih izvoznih poslova koji je HBOR podržao, a u skladu je s Vladinim Akcijskim planom podrške izvozu 2014.2015. koji predviđa još značajniju ulogu ove banke u poticanju hrvatskog izvoza. Sudjelovanje HBOR-a u ovom projektu jamči izvozniku i svim subjektima u ovom poslu sigurnu naplatu, a s druge strane HBOR ima kvalitetnu garanciju ruske banke koja osigurava urednu

otplatu odobrenog kredita. Prva faza projekta uključuje izgradnju do 150 kuća za odmor, od ukupno predviđenih 600. Armenak Safarov, vlasnik poduzeća DNP BORISOV GORODOK, istaknuo je kako je ovo izuzetna prilika za daljnju izgradnju odnosa s hrvatskim poduzećima i njihov nastup na ruskom tržištu. Martina Jus, članica Uprave HBOR-a, ocijenila je ovo velikom šansom za aktiviranje trenutačno neiskorištenih resursa, povećanje i proširenje postojećih poslovnih aktivnosti te zapošljavanje novih radnika. (B.O.)

EU fondovi

Nagrađuje se brzina umjesto kvalitete

Pristupanjem Europskoj uniji Hrvatskoj će iz strukturnih fondova na raspolaganju biti 11,2 milijarde eura u razdoblju od sedam godina. Hrvatska se prvi put našla u poziciji da sama kroji pravila igre, a sve što je trebalo učiniti je kvalitetno pripremiti natječajne procedure i potencijalnim korisnicima olakšati pristup sredstvima na temelju pravednih, jasnih i transparentnih uvjeta natječaja i dokumentacije. Međutim, to nije učinjeno, pokazali su rezultati javnog savjetovanja predstavljenog na konferenciji o EU fondovima koju su organizirali HGK, Udruga

gradova, PBZ i obrt EU projekti. Sudionici dosad raspisanih natječaja za EU fondove požalili su se da je prijavna dokumentacija komplicirana i nepotrebno opširna, unaprijed je potrebno dostaviti cijeli niz dokumenata, što nepotrebno opterećuje i prijavitelje i evaluatore, stvara nepotrebne troškove i dovodi do kašnjenja. Posebno je zabrinjavajuće što se dobar dio natječaja provodi prema redu zaprimanja. Navala prijavitelja dovodi do toga da u evaluaciju mogu ući samo projekti prijavljeni u prvih nekoliko minuta. Zabrinjava i najava da će dio natječaja u sektoru malog i srednjeg poduzetništva u budućnosti biti raspisivan na ovaj način. Sve to dovodi u pitanje ne samo stopu iskorištenosti strukturnih fondova u Hrvatskoj, nego i rezultate koje projekti stvaraju. (D.Ž.)

10 PREDSTAVLJAMO

( 10 zaposlenika

Privredni vjesnik Broj 3833, 23. lipnja 2014.

( 100.000 €

ima Proaxis

uloženo u novu destileriju

PROAXIS, ZAGREB

Laća commerce, Skradin

Dobra veza ideja i tehnologije

Nakon uljare i destilerija Tvrtka se bavi distribucijom proizvoda i rješenja svjetski poznatih proizvođača. Njihovi segmenti su big data, računalstvo u oblaku, mobilne aplikacije i EU projekti

Otvaranje destilerije stvara mogućnost da se ljudi počnu baviti uzgojem ljekovitog bilja, ističe Drago Laća. U destileriji će se prerađivati lavanda, ružmarin, smilje...

bog toga što su nekadašnji vlasnici iz Slovenije odustali od poslovanja (tvrtka Axis) na hrvatskom tržištu, 1990-ih godina gotovo preko noći nastaje zagrebački Proaxis. Tvrtka je od 2011. članica Storm Grupe te ima desetak zaposlenika, uz ponekog vanjskog suradnika. Direktor Hotmir Brkić ističe kako se tvrtka bavi distribucijom proizvoda i rješenja svjetski poznatih proizvođača poput Sonyja, Supermicra ili nComputinga. “Segmenti u kojima očekujemo rast i širenje poslovanja su big data, računalstvo u oblaku, mobilne aplikacije, kao i otvaranje mnogih projekata financiranih iz fondova Europske unije te većeg ulaganja u IT infrastrukturu”, objašnjava on. Ocjenjujući poslovanje u Hrvatskoj, Brkić nastavlja kako s državom i institucijama tvrtka ima korektan odnos. “Proaxis podmiruje svoje obveze redovno, i to je to. Iskoristimo tu i tamo neke olakšice i prilike. Sada kada smo u mogućnosti

ljara Laća otvorena je prije 10 godina u Skradinskom polju, kao jedna od najvećih i najmodernijih u Hrvatskoj. Investicija u objekte i opremu iznosila je oko milijun eura. “Osim usluge prerade maslina naša tvrtka proizvodi i plasira svoje ulje u specijalizirane trgovine. Veliki dio prodamo i na kućnom pragu jer u pogon primamo turističke grupe. Trgovačke lance izbjegavamo zbog velikih rokova i otežane naplate. U blizini uljare imamo i mali kamp u koji primamo turiste”, ističe Drago Laća, vlasnik tvrtke Laća commerce iz Skradina. Uljara zapošljava sezonske radnike a promet ovisi o urodu i stoga oscilira. “Prošle godine smo imali dobar promet, a ove procjenjujem da će biti trećinu od prošlogodišnjeg. To samo po sebi nameće potrebu da moramo potražiti dodatne izvore zarade kako bi produžili sezonu i osigurali stalnu zaposlenost nekoliko radnika”, ističe Laća. Prema njegovu mi-

i dovoljno stabilni, koristimo s partnerima prilike za prijavu projekta koji se financiraju iz EU fondova”, kaže on dodajući kako tvrtku konkurencija usmjerava, nečemu nauči, a ponekad čak i pomogne. “Međutim, svi se trenutačno bore. A naša je misija da budemo što bolji s partnerima i da možemo svi sjesti za isti stol i dogovoriti suradnju, projekte, zajedničke investicije ili promotivne kampanje”, naglašava. Izgradnja data centra Premda se s partnerima iz Hrvatske Proaxis trudi što više nuditi rješenja za tržišta članica Europske unije, Rusije i Bliskog istoka, poslovanje im je trenutačno ipak usmjereno na hrvatsko tržište na kojem ostvaruju većinu prihoda. “Surađujemo sa svima koji imaju dobre i inovativne ideje te pomažemo u razvoju tih ideja”, napominje on. Brkić ističe kako u okviru svojih kompetencija, ali i onih koje dolaze od njihovih partnera, tvrtka razvija nova rješenja, uglavnom po-

vezana s transferom poslovanja i usluga u računalstvu u oblaku. “U tome će nam pomoći i data centar Storm Grupe koji je pri završetku”, kaže. Proaxis želi biti prepoznat kao tvrtka kojoj je u fokusu kvalitetno upravljanje informacijskom tehnologijom, takvo da ona stvara najveću moguću vrijednost za poslovanje i, k tomu, da tvrtke shvate koliko mogu postati bolje ako promijene svoju percepciju IT-a. “Zbog sve većeg značaja informacijskih tehnologija, interneta i elektroničkog poslovanja te zbog sve većeg broja mo-

Tu smo da spojimo naš portfelj tehnoloških rješenja s idejama naših korisnika, kaže Brkić gućnosti koje se nude kao prilika za poboljšanje i razvoj, mi smo tu da spojimo naš portfelj tehnoloških rješenja s idejama napretka naših korisnika i partnera”, zaključuje Brkić. (B.O.)

šljenju prerada ulja više neće biti unosan posao, jer hrvatska ulja imaju visoku cijenu u odnosu na uvozna koja će biti sve više zastupljenija. “Naime, mi prodajemo maslinovo ulje po najnižoj cijeni od 60 kuna, a u trgovačkim centrima imate ekstra djevičanska ulja po cijeni od 30 kuna”, pojašnjava Laća. Za svoje proizvode (Laća ima i maslinik sa 300 stabala) dobio je brojna priznanja, nagrade i medalje za vrhunsku kvalitetu ekstra djevičanskog maslinovog ulja. Novi pogon Laća je upravo pred realizacijom projekta destilerije za eterična ulja u koju je uložio 100.000 eura. “Za nas je to značajna investicija o kojoj razmišljam već duže vrijeme. Presudilo je i to što su me i neki prijatelji uvjerili da ljekovito i aromatično bilje može biti dobar posao jer u blizini nemamo destilerije. Prošle godine smo imali odličnu sezonu prerade što nam je omogućilo da osiguramo sredstva te ih uložimo, a

izabrali smo destileriju jer tu vidimo prostor za razvoj. Otvaranje destilerije otvara mogućnost da se ljudi počnu baviti uzgojem ljekovitog bilja”, kaže Laća.

Danas treba saditi kulturu koju možeš plasirati, kaže Laća U destileriji će se prerađivati uglavnom lavanda, ružmarin, smilje, kadulja, vrijesak... “Nešto će se kultivirati i saditi, a nešto će se brati u prirodi. Očekujem da će se idućih godina na ovom području posaditi više smilja nego maslina i loza. Danas treba saditi kulturu koju možeš plasirati, a kod smilja onaj tko ga plasira dobije novac odmah jer je potražnja velika. Ove godine ne očekujemo velike rezultate jer ćemo uhodavati proizvodnju, ali iduće godine već očekujemo. U ovoj tržišnoj niši letvica je dosta nisko jer nema konkurencije, zato očekujemo velike skokove”, kaže Drago Laća. (J.V.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3833, 23. lipnja 2014.

( 40 stručnjaka ( više od 20 god iskustva zaposleno u RIS-u

u izradi informacijskih sustava

RIS, Kastav

Hrvatske aplikacije u oblaku RIS je jedna od većih tvrtki u Hrvatskoj specijaliziranih za implementaciju i održavanje složenih informacijskih sustava. Uprava ističe kako su upravo njihovi djelatnici najvredniji resurs tvrtke i jedina osnova za održivi poslovni uspjeh Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

zrada projekata za informacijske sustave bio je glavni razlog osnivanja tvrtke RIS 1993. godine. Tada je ova tvrtka sa sjedištem u Kastvu bila pionir na tome polju u Hrvatskoj. Ivo Mataija, direktor prodaje i marketinga, kaže nam kako je RIS kroz te godine postala jedna od većih tvrtki specijaliziranih za planiranje, projektiranje, izradu, implementaciju i održavanje složenih informacijskih sustava u Hrvatskoj. “Ali, strasti, entuzijazma i želje za novim izazovima nikako ne nedostaje pa želimo postati vodeća tvrtka u proizvodnji softvera u Hrvatskoj i regiji”, objašnjava nam Mataija.

Sustav eNabava prikuplja i čuva sve o nabavi u jednoj organizaciji ili državi Tvrtka trenutačno zapošljava oko 40 visokoobrazovanih i motiviranih stručnjaka. Uprava ističe kako su djelatnici najvredniji resurs tvrtke te da su jedina osnova za održivi poslovni uspjeh. Kroz dugogodišnja iskustva na projektiranju i gradnji informacijskih sustava, nastavlja on, RIS je razvio specifičan pristup i način rada koji se ponajprije odnosi na analizu, modeliranje i projekti-

ranje sustava korištenjem vlastite metodologije MIRIS - prvog i jedinog hrvatskog procesa razvoja koji je ujedno nositelj prestižnog znaka Izvorno hrvatsko. Iznajmljivanje softvera “Praćenjem novih dostignuća i tehnologija na informatičkom tržištu, RIS se uvijek prilagođavao najmodernijim rješenjima. Instrumenti i alati koje mi nudimo svojim korisnicima, njima osiguravaju sigurnost i stabilnost kroz dulja vremenska razdoblja. To su prepoznali i klijenti za koje je RIS razvio posebna softverska rješenja prilagođena njihovim potrebama. Među njima bih istaknuo Croatia osiguranje, Hrvatsku radioteleviziju i Croatia banku, s kojima RIS surađuje više od 15 godina”, kaže nam Ivo Mataija.

U želji da korisničku bazu proširi na što veći broj korisnika, osobito srednjih i malih tvrtki, RIS je umjesto prodaje softverskih paketa među prvima počeo nuditi aplikacije u oblaku, tj. softver koji se zasniva na SaaS modelu (Software as a Service – softver kao usluga). “Rezultat toga su smanjeni troškovi koji su potrebni za ulaganja u računalnu opremu i programe, jer se softver jednostavno iznajmljuje za korištenje”, napominje on dodajući kako je jedan od RIS-ovih najpoznatijih proizvoda temeljenih na SaaS modelu upravo rješenje FAROS -

ERP (Enterprise Resource Planning). “Riječ je o integralnom informacijskom sustavu za upravljanje cjelokupnim poslovanjem tvrtke. Klijenti ga vole jer im FAROS uvelike olakšava poslovanje bez obzira na tip djelatnosti, te ujedno smanjuje troškove poslovanja”, kaže dodajući kako su ovakve poslovne aplikacije, tzv. softver u oblaku, u nas još uvijek rijetkost. “Međutim, polako, ali sigurno i to se počelo mijenjati upravo zato što su mno-

gi korisnici prepoznali brojne prednosti korištenja softvera jednostavnim pristupom na internet”, ističe. Ovo ERP rješenje može se prilagoditi malim, srednjim i velikim tvrtkama, bez obzira na djelatnost koju obavljaju i broj zaposlenika. Stoga se i među njegovim korisnicima nalaze tvrtke koje obavljaju trgovačke, uslužne i komunalne djelatnosti, računovodstveni servisi i financijske ustanove. “Kao jedan od uspješnijih projekata u zadnje vrijeme ističemo implementaciju FAROSa u Gradskoj plinari Zagreb, gdje je najzahtjevnije bilo uvođenje sustava za upravljanje naplatom i gdje je pokriven vrlo složen sustav za obračun i naplatu prirodnog plina”, naglašava. A sada i eNabava Nedavno je tvrtka predstavila svoj najnoviji proizvod - sofisticiranu aplikaciju eNabava. Aplikacija pokriva proces nabave od početnog zahtjeva pa sve do ugovaranja. “Sustav eNabava prikuplja i čuva sve o nabavi u jednoj organizaciji ili državi. Točnije, nijedna nabava robe ili usluge ne može proći mimo sustava te se znaju svi koraci u tome procesu. Tako se, primjerice, zna tko je što tražio ili pak nudio te po kojoj cijeni, kakva je bila analiza ponuda te zašto je neki ponuđač odabran”, zaključuje Mataija.

*vijesti Geofoto u Saudijskoj Arabiji Hrvatska tvrtka Geofoto, čija je stručnost snimanje terena iz zraka te geoinformatika i kartografija, potpisala je ugovore i započela s realizacijom dvaju projekata u Saudijskoj Arabiji. Ukupna vrijednost ugovora je 60 milijuna kuna. Projekti za grad Medinu i pokrajinu Al Quassim stabilizirat će poslovanje ove tvrtke koja je u završnom procesu predstečajne nagodbe. Geofoto je početkom ove godine dovršio i dva projekta u Bosni i Hercegovini te Italiji. Predan trajekt Kornati Jadroliniji je u Rijeci predan novi ro-ro putnički brod Kornati, izgrađen u brodogradilištu Uljanik. Kapacitet trajekta je 616 putnika i 145 osobnih vozila, a on je 49. brod u bijeloj floti Jadrolinije. Kornati je prvi od četiri ista trajekta koji će u 2014. ojačati Jadroliniju, a ukupna vrijednost im je 32 milijuna eura. Ostali brodovi, čija su imena odabrali građani putem internetske ankete, nosit će imena Brač, Krk i Mljet. Članstvo u statusu promatrača

Na nedavno održanoj godišnjoj skupštini Europskog udruženja upravljanja fondovima i imovinom (EFAMA) u Bukureštu, Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK-a primljeno je u članstvo EFAMA-e, u statusu promatrača. Udruženje HGK-a predstavio je predsjednik Hrvoje Krstulović. U izlaganju je prezentirao razvoj investicijskih fondova u Hrvatskoj, zakonodavni okvir, poreznu problematiku, statistiku fondovske industrije, a posebice se osvrnuo na ulogu udruženja u promociji i zaštiti interesa fondovske industrije.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3833, 23. lipnja 2014.

( 9,6 mil €

ili 73,5 mil kn povući će ukupno Hrvatska

Stiže novac iz Norveške, Islanda i Lihtenštajna

( 11 mil €

vrijednost EU projekata Instituta u prošloj godini

Tome Antičić, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković

Čitav sustav ra gospodarstva EEA fond gradi sud u Karlovcu i integriranu školu u Vukovaru Najveći pojedinačni iznos dobit će Šibenik za projekt iNavis, državni centar za morska i nautička istraživanja, vrijedan 25,8 milijuna kuna Drago Živković zivkovic@privredni.hr

noštvu fondova Europske unije ili povezanih s EU-om nedavno se s konkretnim iznosima i projektima pridružio još jedan, koji financiraju nečlanice Norveška, Island i Lihtenštajn. Riječ je o tzv. financijskim instrumentima Europskog gospodarskog prostora (EEA Grants), kojima je cilj jačanje bilateralne suradnje triju zemalja i 16 članica EU-a, uglavnom s istoka Europe. Financijski instrumenti su za razdoblje 2009.-2014. vrijedni ukupno 13,1 milijardu kuna, od čega je preko 95 posto norveški doprinos. No, kako je Hrvatska u taj program ušla tek sredinom prošle godine, povući ćemo razmjerno mali dio tog velikog iznosa, točnije 9,6 milijuna eura (73,5 milijuna kuna) i to u dva dijela. Tako će se do 2017. iz cijelog programa povući 38,3 milijuna kuna za projekte nevladinih organizacija te za jačanje društvene i gospodarske povezanosti. Iz norveš-

kog dijela financijskog instrumenta provodit će se tri programa u ukupnoj vrijednosti 35,2 milijuna kuna. Prvim programom financira se humani rad i tripartitni dijalog, drugi je program namijenjen civilnom društvu, a treći povećanju učinkovitosti pravosudnog sustava. Zeleno istraživanje Za ovaj treći namijenjeno je 3,8 milijuna eura, što će najvećim dijelom biti uloženo u obnovu i dogradnju zgrade suda u Karlovcu. Sektor civilnog društva moći će dobiti ukupno 1,3 milijuna eura, a predefinirani projekti su ulaganja u održivost udruga civilnog društva i bolju uključenost Roma. U projektu tripartitnog dijaloga, čiji je cilj oživljavanje socijalnog dijaloga, sudjeluju Ministarstvo rada i socijalnog sustava, Hrvatska udruga poslodavaca i Savez samostalnih sindikata. Najveći pojedinačni iznos dobit će Šibenik za projekt iNavis, državni centar za morska i nautička istraživanja. Projekt je vrijedan 25,8 milijuna kuna, od čega se

iz EEA fonda bespovratno dobiva 20,8 milijuna, dok će ostatak financirati Grad Šibenik. Centar iNavis nastat će na neiskori-

Do 2017. povući će se 38,3 milijuna kuna, među inim i za jačanje gospodarske povezanosti štenom prostoru triju povezanih građevina bivše vojarne, a cilj mu je pozicionirati Šibenik kao centar zelenih istraživanja u Jadranskoj Hrvatskoj. Naposljetku, EEA fond financirat će sa 1,3 milijuna eura i projekt integriranih škola u Vukovaru i Kninu, koji provode Agencija za odgoj i obrazovanje i Nansen dijalog centar iz Osijeka. Ciljevi projekta su osnivanje vrtića i škole u Vukovaru za djecu svih nacionalnosti, razvoj interkulturalnih kurikuluma te procjena postojećih kurikuluma u Kninu. Integrirana škola u Vukovaru prve bi učenike trebala upisivati u školskoj godini 2015./2016.

Prijava za O-ZIP projekt izvrsno napreduje, veliki tim naših znan znanosti i gospodarstva jedinstvenog u povijesti Hrvatske. Uz ćemo uvelike pridonijeti da naše gospodarstvo bude inovativnije Drago Živković zivkovic@privredni.hr

ome Antičić eksperimentalni je fizičar koji je diplomirao na britanskom Cambridgeu i doktorirao na američkom sveučilištu Johns Hopkins. Na početku karijere radio je i na slavnom švicarskom institutu CERN, a na Institutu Ruđer Bošković je od 1997. Ravnatelj je postao prije dvije godine. Na polovini ste mandata. Možete li rekapitulirati dosad postignuto i što planirate do kraja mandata? - Puno se postiglo, no uvijek se može i više. Ako gledamo u brojkama, prošla godina nam je bila rekordna po broju i izno-

Oprema će biti dostupna svim potencijalnim akademskim i gospodarstvenim korisnicima su europskih projekata, preko 11 milijuna eura, i međunarodnih suradnji, a imamo i povećanje od 30 posto u ostvarenoj suradnji s gospodarstvom. I to sve sa 30 posto smanjenom potrošnjom. No, ono što je iznimno važno je da IRB sustavno ide prema jasnoj viziji budućnosti, gdje se uz kvalitetno uložena sredstva iz

strukturnih fondova usvaja i cijeli niz vezanih novih pravila koji će način rada na IRB-u maksimalno približiti onom u vrhunskim zapadnim institucijama. Konkretno, u proceduri izrade su novi statut i pravilnici kojima će se dati zaslužena važnost u vrednovanju rada znanstvenika ostvarenim međunarodnim projektima, poslijedoktorskom usavršavanju izvan Hrvatske. Jedna osoba ne bi mogla imati više funkcija, a mandati bi se po funkciji limitirali na dva uzastopna mandata. Slobodna sredstva će se dijeliti znanstvenicima s uspješnim međunarodnim prijavama, a oprema će biti dostupna svim potencijalnim akademskim i gospodarstvenim korisnicima. Dakle, svi ti dokumenti su već napisani i za sve njih je započeo proces diskusije i usvajanja. To nije jednostavan proces, i sigurno će biti nekih izmjena, no vjerujem da postoji opće mišljenje na IRB-u da su takve mjere iznimno važne i dobrodošle. Mjere koje navodite vezane su uz IRB-ov stožerni projekt za strukturne fondove, O-ZIP. Kako on napreduje? - Naglasak O-ZIP-a je, uz unapređenje općih uvjeta rada, upravo na poljima gdje je IRB najkvalitetniji, a ta su polja ujedno i gospodarstveni i društveni prioriteti Hrvatske i EU-

a. O-ZIP prijava izvrsno napreduje, veliki tim naših znanstvenika na tome kontinuirano radi i, ako sve bude po planu, za nekoliko godina će na IRBu početi izgradnja jedinstvenog projekta suradnje znanosti i gospodarstva u povijesti Hrvatske. Uz OZIP, IRB ima i jednu prijavu iz strukturnih projekta koja je isključivo vezana za izravnu suradnju s hrvatskim klasterima, čime ćemo uvelike pridonijeti da naše gospodarstvo bude inovativnije i više hightech orijentirano. Bio bih jako zadovoljan ako bi se do kraja mandata sve navedene inicijative završile.

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3833, 23. lipnja 2014.

( 30%

povećanje suradnje Instituta s gospodarstvom

( također 30%

smanjena ukupna potrošnja IRB-a

di protiv suradnje znanosti i stvenika na tome radi i, ako sve bude po planu, za nekoliko godina će na IRB-u početi izgradnja projekta suradnje O-ZIP, IRB ima i prijavu iz strukturnih projekata koja je isključivo vezana za izravnu suradnju s hrvatskim klasterima, čime i više high-tech orijentirano

Goran Stanzl/PIXSELL

stvima i referencama pomoći i poduzetnicima u uspješnijoj izradi novih projekata? - Dakako da možemo. Zajedno s timom kolega znanstvenika s IRB-a idem od tvrtke do tvrtke kako bismo saznali kako im IRB može pomoći ili kako možemo surađivati. Jedan izuzetno učinkovit način je upravo preko EU projekata, jer to je jedno od iskustava u kojima je IRB lider u Hrvatskoj. S nekoliko velikih tvrtki smo upravo tako i ostvarili suradnju.

Najavili ste i promjene u sustavu vrednovanja rezultata znanstvenog rada, uključujući i vrednovanje patenata. Nailazite li na otpore? - Što se tiče vrednovanja patenata, taj iskorak je naišao na opće odobravanje IRB znanstvenika. Na IRB-u je veliki broj znanstvenika itekako svjestan važnosti patenta i novi pravilnik u postupku ide u smjeru da se međunarodno poznati patent vrednuje kao, primjerice, dva rada. Ovime se želi što više stimulirati način razmišljanja u kojem znanstvenik ima stalno u mislima i moguću aplikaciju

znanstvenog rada na kojem radi. Institut ulaže pojačane napore da bi ostvario suradnju s gospodarstvom. Kakvi su rezultati? - Uz 30 posto povećani financijski iznos iz ugovora s gospodarstvom, IRB je uspostavio i brojne daljnje kontakte, prijave na EU projekte i strukturne projekte, kao i nove inicijative za suradnju. To je dug i iterativni proces i sigurno neće u idućih nekoliko godina oko IRBa niknuti milijardski vrijedan startup pojas, kao što je to slučaj, na primjer, kod Cambridgea ili MIT-

a. No, IRB radi sve da se za takav scenarij postave čvrsti temelji, pa očekujem puno bolje i kvalitetnije okruženje za suradnju s gospodarstvom. Institut sudjeluje u mnoštvu EU projekata. Možete li svojim isku-

Znanstvenike se u Hrvatskoj često percipira kao ljude koji bi trebali biti nezainteresirani za komercijalnu primjenu svog rada. Kako promijeniti tu percepciju? - To nije jednostavno. U zapadnim zemljama je sprega znanosti i gospodarstva puno jača nego kod nas. Postoje brojni razlozi za takvu situaciju, a koji nisu vezani uz loše gospodarstvo ili krizu. Jedan razlog je to što naš sustav zapravo radi protiv takve suradnje. Osnovna

znanstvena radna mjesta su stalna, a ne kao u gospodarski jakim zemljama gdje postoji tenure-track i gdje samo dio istraživača završi sa stalnim radnim

Novi pravilnik ide u smjeru da se međunarodno poznati patent vrednuje kao dva rada mjestima, dok ostali završe u high-tech industriji. Upravo takvi pojednici su često jedan od ključnih generatora gospodarstva. Vani je praksa da kvalitetni profesori imaju brojne novake. Većina njih će nakon doktorata otići u industriju i upravo ti mladi doktorandi imaju ključnu ulogu u razvoju održivog gospodarstva. Umjesto toga, kod nas vlada tradicionalni sustav, gdje se podrazumijeva da će novak dobiti radno mjesto u istom laboratoriju u kojem je doktorirao. Taj sustav znači da se jako mali broj novaka odobrava. Rezultat je katastrofalan! Tako danas ima-

mo nedovoljan broj novaka, čime je onemogućen rad izvrsnih grupa za puno veći znanstveni i gospodarstveni iskorak, dobivanje radnih mjesta nije dovoljno kompetitivno, a Hrvatska gubi strahoviti broj mladih diplomanata koji onda uredno doktoriraju vani, a tamo i ostaju, jer nisu u mogućnosti raditi doktorat kod nas. Hrvatska zaklada za znanost je u procesu uvođenja fleksibilnijeg sustava doktoranada. U sklopu takvog sustava predviđa se doktorat unutar četiri godine, i bilo bi dobro kada bismo imali puno više sredstava za takvu inicijativu. Sustav u kojem doktorandi brže doktoriraju i ne troše godine na nepotrebne ispite, već idu direktno u istraživanja, omogućava mladoj osobi da puno ranije stekne praktična znanja, a rani završetak doktorata omogućuje i lakše preusmjeravanje karijere. Hrvatska ima projekte putem klastera, gdje je upravo nužno povezivanje gospodarstva sa znanošću. I to je definitivno korak u dobrom smjeru.

Prepoloviti broj školskih predmeta Kako ocjenjujete općenito hrvatsko školstvo, posebno njegovu usklađenost s potrebama gospodarstva? - Sustav školstva u osnovnoj i srednjoj školi kod nas je nezadovoljavajući i potpuno neusklađen s potrebama tržišta i gospodarstvom. Promjene su nužne i, koliko mi je poznato, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta pokušava uvesti određene promjene, no otpor na svim razinama je jako velik. Po meni treba drastično smanjiti broj predmeta, prepoloviti ga, tako da se đaci mogu usredotočiti na

ključne predmete i ne izgubiti entuzijazam za svoje interese. Uvođenje male mature bi skinulo pritisak da se u svemu mora biti odličan – to je nerealno i frustrirajuće i učenik osnovne škole mora imati mogućnost fokusa, što sada nema. U srednjoj bi trebao biti veliki broj izbornih predmeta, tako da oni koji se žele specijalizirati za određeno područje to mogu što ranije ostvariti. Sustav mora proizvesti entuzijastične mlade osobe, a ne, što je isuviše često slučaj, nemotivirane, izmorene ljude.

14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3833, 23. lipnja 2014.

( između 15 i 40 mlrd € ( 714.085 € godišnja ušteda koju bi mirenje donijelo u EU-u

vrijednost projekta Go To Mediation

Međunarodni projekt promocije mirenja

Poticaji za mirenje, kazne za one koji ga izbjegavaju Eurochambres se zalaže za uvođenje poticaja za stranke koje se odluče na postupak mirenja, u obliku javnih subvencija za pravnu pomoć, fiskalnih poticaja ili povrata troškova postupka. Predlažu i uvođenje sankcija za stranke koje bez opravdanja ne pristupe prvom sastanku mirenja Drago Živković zivkovic@privredni.hr

stav obrazovanja o zagovaranju postupka mirenja za suce te uključiti stavku upućivanja na mirenje u sustav vrednovanja sudaca. S ciljem promoviranja povjerenja u postupak mirenja, savjetuje se da se gospodarskim komorama povjeri uloga treće stranke u postupku te bi sporazum o nagodbi u trgovačkim sporovima trebao biti evidentiran kod komora. Na razini EU-a sada nema ni zajedničke evidencije mirenja, pa se ne zna

oduzetnici i građani za rješavanje svojih sporova još uvijek prvenstveno biraju sudove, ma kako nezadovoljni bili s njima. Sudovi su opterećeni velikim brojem predmeta, a suci ih ne mogu riješiti u razumnom roku. Dugotrajnost parničnih postupaka, uz neizvjestan ishod i velike troškove koji ekonomski iscrpljuju stranke najznačajniji su uzrok nezadovoljstva i negativne javne percepcije o sudovima. Postavlja se pitanje: postoji li bolji način rješavanja sporova od parničnog postupka? Odgovor je - mirenje. Nažalost, ovaj institut se još uvijek nedovoljno koristi. Osnovni razlozi su neinformiranost o prednostima postupka mirenja kao i nespremnost stranaka da preuzmu odgovornost za spor. Prevladavanju tog problema trebao bi pridonijeti međunarodni projekt Go To Mediation, čiji

je nositelj Eurochambres, europsko udruženje gospodarskih komora, a jedan od devet partnera Hrvatska gospodarska komora, odnosno njen Centar za mirenje. Projekt je vrijedan 714.085 eura, a provodi se od početka prošle do kraja ove godine. Zadatak projekta su promocija mirenja putem vodećih poslovnih medija i razmjena europskih iskustava kroz stručne seminare namijenjene poslovnom svijetu, akademskoj i pravnoj zajednici. Projekt je urodio i prijed-

lozima koje je Eurochambres uputio Europskoj komisiji, a čije bi prihvaćanje i provedba imali pozitivan učinak na sveukupno europsko gospodarstvo. Obuka za izmiritelje Studija Europskog parlamenta od siječnja 2014. procjenjuje da bi izravna godišnja ušteda, ako bi mirenje automatski prethodilo sudskom postupku, iznosila između 15 i 40 milijardi eura samo u potrošačkim sporovima, dok bi se u jednoj godini na

Mirenjem nemate što izgubiti

“

Mirenje kao alternativni način rješavanja sporova ne bismo trebali smještati po važnosti iza parničnog postupka, već je to za većinu sporova mnogo pogodniji način njihova rješavanja. Mirenje je dobrovoljan postupak, neformalan, stranke uz pomoć izmiritelja pokušavaju naći rješenje prihvatljivo za obje strane. Mirenje ne ugrožava tradicionalni sustav rješavanja sporova, nego daje mogućnost izbora između više načina rjeMirjana Košec, tajnica Centra šavanja sporova. U mirenju stranke nemaju što izgubiza mirenje HGK-a i voditeljica ti jer nitko osim njih ne može donijeti odluku o njihovu projekta Go To Mediation sporu. Osim toga, sudjelovanje u postupku mirenja ne uskraćuje pravo na sudjelovanje u sudskom postupku, što znači da stranke koje nisu sklopile nagodbu u postupku mirenja uvijek mogu ići na sud.

”

čekanju presuda uštedjelo ukupno osam milijuna godina, kako su to izračunali stručnjaci imajući u vidu količinu vremena koja se u čitavom EU-u utroši na čekanje presuda. Eurochambres, između ostaloga, preporuča Europskoj komisiji ujednačavanje značenja pojma mirenja u zakonodavstvima država članica. Također, zalaže se za uvođenje poticaja za stranke koje se odluče na postupak mirenja, u obliku javnih subvencija za pravnu pomoć, fiskalnih poticaja ili povrata troškova postupka. Predlažu i uvođenje sankcija za stranke koje bez opravdanja ne pristupe prvom sastanku mirenja, kao i uvođenje obveze za odvjetnike, pod prijetnjom kazne, da informiraju stranke o mogućnosti mirenja. U ovom trenutku ne postoji jednoobrazan sustav za provođenje postupka mirenja na europskoj razini kao što je to

slučaj kod drugih zvanja, primjerice prava ili medicine. Eurochambres poziva Komisiju da podrži razvoj standarda vještina izmiritelja i obuke za izmiritelje čime bi se olakšala komunikacija među izmiriteljima u prekograničnim postupcima mirenja. Države članice trebale bi promovirati javni ili privatni sustav akreditiranja, a mirenje bi trebalo biti uvršteno na listu kolegija na pravnim fakultetima. Vrednovanje sudaca Sucima mora biti dopušteno pozvati stranke kako bi ih savjetovali o postupku mirenja te kako bi spor uputili na centar za mirenje. Suci bi trebali dobiti i pravo da od stranaka u postupku zatraže razloge zbog kojih odbijaju pokušati riješiti spor mirenjem te mogućnost da stranke koje su odbile pokušati mirenje kazne novčanom kaznom ili plaćanjem troška parnice. Potrebno je osnovati i su-

Ne postoji jednoobrazan sustav za postupak mirenja na EU razini točno ni koliko se koristi u praksi, jer nema obveze izvještavanja. Eurochambres zato preporučuje Europskoj komisiji uvođenje obveze za izmiritelje da registriraju svoju djelatnost i da na godišnjoj razini popunjavaju ankete. Javne vlasti rijetko koriste mirenje kao alternativan način rješavanja sporova. Iako je standardizirana klauzula o nagodbi uobičajena praksa u ugovorima koje Europska komisija sklapa, nije riječ o pravoj klauzuli o mirenju, već samo o pozivu na postizanje mirnog rješenja prije ulaženja u sudski postupak. Preporuka je Eurochambresa da se javne ustanove obveže da razmotre mogućnost uključenja klauzule o mirenju u svoje ugovore.

www.privredni.hr Broj 3833, 23. lipnja 2014.

( ukupno 27 mil kn

do sada je uloženo u Poduzetničku zonu Jalžabet

( 3000 radnih mjesta

bit će kada zona proradi punim kapacitetom

Poduzetnička zona Jalžabet

Neostvariv projekt ipak je postao stvarnost Uz tvrtku Ducal iz Calzedonia Grupe, tvornicu ovdje gradi austrijski Wollsdorf Components, a svoje hale uskoro i poljski Pressglass. Još 15 investitora čeka povoljan trenutak da započne s investicijama u ovoj poslovnoj zoni Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

jugoistočnom dijelu Varaždinske županije smjestila se Općina Jalžabet čijih 140 hektara otpada na istoimenu poduzetničku zonu. Ona se nalazi na autocesti Zagreb-Goričan, a od Varaždina je udaljena pet kilometara. Među prednostima za ulagače u tu zonu ističe se njen položaj, nizak komunalni doprinos te dostupnost radne snage. Mirko Magić, načelnik Općine Jalžabet, na nedavnom predstavljanju investicije austrijske tvrtke Wollsdorf (vrijedne 8,5 milijuna eura) u poduzetničku zonu, naglasio je kako ovu općinu čini osam naselja sa 3620 stanovnika te da se ona prostire na 38 četvornih kilometara. “Srećom imamo povoljan prostorno-prometni položaj koji nam je

omogućio da u zadnje vrijeme imamo brz i kvalitetan razvoj, a to ponajviše zbog ove poduzetničke zone”, istaknuo je. Međutim, kada je krajem 2005. godine općinskog vodstvo predložilo otvaranje poduzetničke zone, mnogi su rekli kako je to neostvariv projekt. “Ali, eto, prevarili su se”, kazao je načelnik dodajući kako se iznimnim za-

laganjem vodećih ljudi ove općine ideja počela pretvarati u djelo. Također, veliku pomoć i potporu čelništvo je dobilo od Vlade, koja je Općini darovala poljoprivredno zemljište od 85 hektara. A Općina je pak kupila još pet hektara. Tako da uz privatne vlasnike poduzetnička zona sada ima ukupno već spomenutih 140 hektara. “Iskoristi-

li smo veoma dobru prometnu povezanost, jer je zona smještena na odličnoj lokaciji uz vrlo važne prometnice - autocestu Zagreb-Budimpešta s izlazom na Varaždin koji je udaljen manje od kilometra, a nalazimo se i na magistralnom pravcu istok-zapad Osijek-Varaždin-Slovenija-Austrija. Zračna luka Varaždin je na udaljenosti od pet kilometara, željeznička postaja na tri kilometra, a pruga ima pravac BudimpeštaVaraždin-Zagreb”, napomenuo je Magić. Dobra opremljenost U Poduzetničku zonu Jalžabet do sada je uloženo ukupno 27 milijuna kuna. Od toga je više od 10 milijuna kuna vlastitih, tri milijuna županijskih, te više od 13,5 milijuna kuna državnih sredstava. Zona je komunalno dobro opremljena prometnicama i infrastruk-

turom - strujom, vodom, kanalizacijom, pročistačem otpadnih voda, plinom, javnom rasvjetom i DTK (distribucijska telekomunikacijska kanalizacija) mrežom. “Investitori

Uz 384 zaposlenih u Ducalu, u tvornici Wollsdorf će se uskoro zaposliti 250 ljudi, te još 300 u Pressglassu su to prepoznali, tako da u zoni imamo 17 ulagača, a od toga je jedan aktivan tvrtka Ducal iz Calzedonia Grupe, te veoma brzo i drugi - austrijska tvrtka Wollsdorf Components. Također vrlo brzo počinje graditi svoje hale poljska tvrtka Pressglass, koja se bavi proizvodnjom stakla, a otvorenje planiraju u ovo vrijeme iduće godine. Preostalih 15 investi-

tora, od kojih je 14 domaćih, zbog krize na žalost još čeka s investicijama”, naglasio je. Nadalje, kako bi omogućila kvalitetno vođenje i realizaciju projekata poduzetničke zone, Općina je osnovala tvrtku Inovativni centar Jalžabet, koja će se doregistrirati za komunalnu djelatnost. “Tako da će oni brinuti o održavanju komunalne infrastrukture u poduzetničkoj zoni”, istaknuo je Magić. Ono pak što je najvažnije za ovu općinu ali i širu regiju jest činjenica da će u poduzetničkoj zoni mnogo ljudi naći radno mjesto. “Uz 384 zaposlenih radnika u Ducalu, u tvornici Wollsdorf će se uskoro zaposliti 250 ljudi, te još 300 radnika u halama Pressglassa. A kada zona proradi punim kapacitetom, planirano je zaposlenje za otprilike 3000 ljudi”, zaključio je Magić.

Međunarodni sajam investicija, industrije i usluga na ZV-u

Gradovi i regije su generatori razvoja Novi međunarodni sajam investicija, industrije i usluga pod nazivom Gradovi i regije - generatori razvoja održat će se od 17. do 20. rujna na Zagrebačkom velesajmu. Taj se sajam održava umjesto Jesenskog međunarodnog velesajma i zbog svoje koncepcije, tema i sudionika konačno bi trebao prekinuti negativni niz neuspješnih sajmova na Za-

grebačkom velesajmu, rečeno je na prošlotjednom predstavljanju toga sajma. Sajam će se održati pod pokroviteljstvom hrvatskog predsjednika Ive Josipovića i zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića. Govoreći o koncepciji sajma, Marina Pavković, voditeljica podružnice ZV-a, je istaknula kako su gradovi i regije nositelji snažnih gospodarskih promjena

i izravno utječu na jačanje investicijske aktivnosti, rast izvoznih resursa, povećanje zaposlenosti i razvoj nacionalnih ekonomija. “Misija predstojećeg poslovnog skupa je umrežavanje svih tržišnih i javnih sudionika s ciljem poticanja hrvatske izvozne i investicijske konkurentnosti te njihova uspješnog pozicioniranja u europskim i globalnim

okvirima”, rekla je Marina Pavković. U sklopu sajma održat će se i međunarodna konferencija Investicijski projekti, potencijali i politike, najavila je, a sajam je osmišljen u obliku poslovnih radionica na kojima će načelnici i gradonačelnici hrvatskih mjesta i gradova razgovarati sa svim relevantnim osobama iz hrvatskih gospodarskih institucija. (S.P.)

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3833, 23. lipnja 2014.

( 410 mil €

( 230 mil €

planirane investicije u turizam u 2014.

investirano u turizam lani

Hotelske grupacije - investicije u 2013. i plan za 2014.

Ulagačka klima se pogo

Povećani porezi, visoki troškovi poslovanja, zemljišni i drugi problemi čine ulaganja u Hrvatsku i u turizam rizičnima, dok je ocjenuje Franz Lanschützer, predsjednik Uprave Valamar Grupe Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

turistički sektor u Hrvatskoj prošle je godine investirano 230 milijuna eura, dok je za ovu godinu planirano ulaganje od 410 milijuna eura. Najave za ovu godinu su veće, pogotovo kad je riječ o greenfield investicijama što je ohrabrujući podatak. U te podatke nisu ubrojeni veliki projekti kao što su Kupari, Veliki Brijun te investicije u tvrtkama koje su u predstečajnim nagodbama pronašle strateške partnere. Ovom najavom investicija možemo biti više nego zadovoljni jer se pola-

Svaka kuna koju izdvajamo za raznorazna davanja je kuna manje za kapitalna ulaganja, ističe Edi Černjul ko približavamo tempu zacrtanom u Strategiji razvoja turizma po kojem bi do kraja 2020. godine investirali sedam milijardi eura, istaknuo je ministar turizma Darko Lorencin, komentirajući anketno istraživanje Ministarstva turizma o ulaganjima hotelskih tvrtki. Samo u 2014. godini grupacija Valamar u obnovu i podizanje kategorije svojih objekata uložila je 350 milijuna kuna. U zadnjih 11 godina u hrvatsku turističku imovinu uložene su dvije milijarde kuna. Nakon što je u Poreču otvoren novoobnovljeni hotel Valamar Zagreb, koji

je zahvaljujući Valamarovu ulaganju od 53 milijuna kuna, dobio zvjezdicu više i sada je deveti hotel, odnosno ukupno 11. objekt s četiri zvjezdice u portfelju Valamara, otvorena su još dva obnovljena hotela u Dubrovniku iz ove grupacije. Nakon značajne investicije u visini od oko 150 milijuna kuna, u Dubrovniku je u svibnju zasjao punim sjajem i hotel Valamar Dubrovnik President te postao prvi Valamarov hotel s pet zvjezdica. Nakon što je povećao kapacitet za 111 jedinica i dobio dva potpuno nova smještajna krila, taj hotel sada raspolaže sa 286 suvremeno opremljenih soba, pet suiteva i predsjedničkim apartmanom. Još jedan dubrovački hotel, Valamar Argosy, također je u ovogodišnju sezonu ušao sa zvjezdicom više te postao hotel s četiri zvjezdice. U njega je uloženo 38 milijuna kuna, a dobio je novi vanjski bazen s terasama i hortikulturalnim uređenjem, obnovljen je unutarnji bazen, uređeni su novi wellness i spa prostori te su, uz uređenje smještajnih jedinica, redizajnirani zajednički prostori čime je dodatno podignuta cjelokupna razina usluge. Valamarova ulagačka politika Franz Lanschützer, predsjednik Uprave Valamar Grupe, naglasio je kako Valamar u nadolazećem razdoblju želi nastaviti s dosadašnjom ulagačkom politikom s fokusom na povećanje konkurentnosti svojih turističkih proizvoda. “Prije 15 godina

kada sam prvi put došao u Poreč, tamo nije bilo nijednog hotela s četiri zvjezdice. Danas je Poreč jedno od najvažnijih turističkih sre-

dišta u regiji s ukupno 13 hotela s četiri zvjezdice, od kojih je pet Valamarovih. Prije šest godina hoteli te kategorije činili su 25 posto

Najveća ovogodišnja ulaganja Hotelske tvrtke koje u ovoj godini imaju najviše investicija su Riviera Adria Poreč iz grupacije Valamar, Maistra iz Vrsara, Solaris iz Šibenika, Sunce koncern Zagreb, HUP Zagreb, Jadranski luksuzni hoteli iz Dubrovnika, Liburnia riviera Opatija, Jadranka hoteli Mali Lošinj, Arena turist Pula, Plava Laguna Poreč...

naših hotelskih kapaciteta, a ove smo godine gotovo na 45 posto. U budućnosti očekujemo da će hoteli s četiri i pet zvjezdica činiti oko 60 posto našeg hotelskog portfelja”, istaknuo je nedavno Lanschützer na svečanom otvorenju novoobnovljenog hotela Valamar Zagreb. “Želimo ulagati i dalje. No, ne možemo ignorirati činjenicu da se ulagačka klima u Hrvatskoj pogoršava. Povećani porezi, visoki troškovi poslovanja, zemljišni i drugi problemi čine ulaganja u Hrvatsku i u turizam rizičnima, dok je povrat ulaganja, istodobno,

vrlo nizak. Razočaran sam što se turizam u Hrvatskoj i dalje ne tretira kao strateški sektor, iako je jedan od rijetkih sektora u hrvatskoj ekonomiji koji raste i ulaže, zapošljava šest posto svih radnika u državi te podržava mnoge druge grane poput graditeljstva, prehrambene industrije, poljoprivrede, proizvodnje namještaja. Vlada zajedno s javnim i privatnim sektorom hitno mora hotelijersku industriju u Hrvatskoj učiniti privlačnijom za ulaganja. U suprotnome, mnoge od naših lijepih ideja za nove investicije nažalost neće biti realizirane”, za-

www.privredni.hr Broj 3833, 23. lipnja 2014.

( 350 mil kn

( 135 mil kn

Valamarova ulaganja u 2014.

predviđena Maistrina ulganja u 2014.

oršava

e povrat ulaganja, istodobno, vrlo nizak. Razočaran sam što se turizam u Hrvatskoj i dalje ne tretira kao strateški sektor, Realizirane investicije u 2013. i plan za 2014. ISTARSKA ŽUPANIJA PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA

Realizirane investicije u 2013. Iznos (u Eur) 98.194.686,74

Planirane investicije u 2014. Iznos (u Eur) 128.646.680,49

21.202.297,00

65.932.518,00

4.137.013,10

9.066.290,39

ZADARSKA ŽUPANIJA

35.708.354,34

33.336.163,81

ŠIBENSKA ŽUPANIJA

19.611.700,00

6.225.823,00

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

20.244.735,11

9.861.021,33

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

7.088.794,00

61.896.286,00

GRAD ZAGREB

1.061.736,73

8.057.369,42

KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA

1.227.091,49

1.241.023,62

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA

232.750,00

1.125.000,00

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA

1.248.519,29

8.165.850,00

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

1.253.543,79

3.960.920,00

KARLOVAČKA ŽUPANIJA BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA

429.500,00

606.000,00

1.537.340,00

7.432.860,00

420.000,00

20.000,00

1.803.230,85

5.789.043,01

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA

2.393.670,71

11.414.237,37

POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA

5.598.148,00

33.706.356,00

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA

241.969,03

297.500,52

4.896.552,23

8.266.811,02

BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA UKUPNI IZNOS INVESTICIJA

3.670.000,00

228.531.632,41

408.717.753,98

Izvor: Ministarstvo turizma

ključio je čelni čovjek Valamar Grupe. Edi Černjul, predsjednik Uprave Riviera Adrije, po prihodima i kapacitetima najveće turističke tvrtke u Hrvatskoj, istaknuo je da su Riviera i Valamar spremni na daljnja ulaganja. No, on ističe i sve veća porezna opterećenja koja mogu utjecati na to da se odgodi ili otkaže dio planiranih ulaganja. “Samo ove godine utjecaj povećanja PDV-a na smještaj sa 10 na 13 posto iznosi pola investicije u hotel Valamar Zagreb! Svaka kuna koju izdvajamo za raznorazna davanja je kuna manje za

kapitalna ulaganja”, naglasio je čelnik Riviera Adrije. Kad je riječ o idućoj godini, za nju se predviđa ulaganje od 220 milijuna kuna u luksuzni obiteljski resort Valamar Isabella Island na otoku Sveti Nikola preko puta porečke rive. Investicija se proteže na dvije godine, a ukupno je vrijedna oko 220 milijuna kuna. JLH obnovio Dubrovnik Palace Uz redovite investicije u održavanje i uređenje svih hotela grupacije Jadranski luksuzni hoteli (JLH), ovu zimu oblježila je potpuna rekonstrukcije svih smje-

štajnih jedinica hotela Dubrovnik Palace. Osim toga, u hotelu Bellevue obnovljen je prostor spa i wellnessa te plaža i sunčalište hotela. Iznos navedenih ulaganja je 43,3 milijuna kuna. “U ovoj godini tvrtka Jadranski luksuzni hoteli nastavlja podizati kvalitetu i ponudu svog portfelja ali i ukupne ponude destinacije Dubrovnik. Potpuna rekonstrukcija soba i apartmana prva je velika investicija u hotel Dubrovnik Palace od njegova otvorenja 2004. godine. Obnova hotela koji je svoja vrata otvorio početkom travnja napravljena je u suradnji

s već poznatim hrvatskim arhitektonskim studijem 3LHD, a hrvatski dizajn obilježit će i nastavak investicijskog ciklusa Adria-

dranski luksuzni hoteli planiraju kapitalnu investiciju kojom će se u potpunosti rekonstruirati hotel Kompas. Obnovom će hotel promije-

Najavom investicija možemo biti više nego zadovoljni jer se približavamo tempu iz Strategije razvoja turizma, naglašava ministar Lorencin tic Luxury Hotels najavljenog za 2015. godinu. Nakon glavne turističke sezone Ja-

niti i kategoriju s tri na četiri zvjezdice”, naglasila je Zrinka Jelavić, voditelji-

ca odnosa s javnošću Jadranskih luksuznih hotela. Maistra gradi svoj najbolji hotel U hotelskoj grupaciji Maistra iz Vrsara za 2014. godinu predviđena su ulaganja od 135 milijuna kuna, a riječ je uglavnom o investicijama u kampove kojima se podiže kvaliteta usluge, rekonstrukciji hotela Adriatic te ulaganjima u mobilne kućice, Superior parcele i zajedničke sadržaje u kampovima tvrtke. U zadnjih osam godina Maistra je u smještajne kapacitete uložila 2,2 milijarde kuna, dok su prošlogodišnja ulaganja iznosila 219 milijuna kuna Iz Maistre su poručili da će rast stope poreza na dodanu vrijednost sa 10 na 13 posto negativno utjecati na prihode i ovogodišnji rezultat za oko 19 milijuna kuna. “U 2014. godini planiramo nastavak rasta prihoda i rezultata poslovanja kroz povećanje razine prosječnih cijena, povećanje iskorištenosti kapaciteta luksuznog segmenta, povećanje kvalitete usluge i dodavanje novih proizvoda u kampovima, uz zadržavanje dostignute visoke razine učinkovitosti sustava. Diverzifikacijom portfelja osiguravamo širi geografski i segmentalni tržišni doseg te aktivno surađujemo s partnerima u destinaciji u stvaranju cjelogodišnje turističke ponude”, ističu u Upravi Maistre. Prema riječima Tomislava Popovića, predsjednika Uprave Maistre, u sezoni 2016./2017. započinje gradnja najboljeg hotela u Maistrinom vlasništvu, hotela Park.

18 AKTUALNO

( 55.100 kućanstava u Hrvatskoj

*vijesti Hrvatski ured član FIN-NET-a Na sastanku članica FINNET-a (Financial Dispute Resolution Network) u Ateni, Centar za mirenje pri Hrvatskom uredu za osiguranje predstavljen je kao novi član. FIN-NET je mreža nacionalnih institucija za izvansudsko rješavanje sporova u zemljama europskog gospodarskog prostora (EU plus Island, Lihtenštajn i Norveška). Osnovala ga je Europska komisija 2001. kako bi potrošačima olakšala pristup izvansudskim nagodbama u prekograničnim financijskim sporovima. Sredstva za poslovnu infrastrukturu U sklopu 3. poziva za projekt Shema dodjele bespovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu, korisnicima iz Donjega Miholjca, Šibenika, Virovitice, Senja, Nijemaca, Kutine, Vukovara, Zadra i Drniša dodijeljeni su ugovori u iznosu od 70 milijuna kuna. Sufinancira ih Europski fond za regionalni razvoj, a cilj sheme je ulaganje u razvoj nove i postojeće infrastrukture u poslovnim zonama, razvoj novih i postojećih poslovnih inkubatora i ostalih subjekata za pružanje potpore malom i srednjem poduzetništvu te ulaganje u razvoj javne turističke infrastrukture. Popis korisnika potpora Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na web stranici objavila je popis korisnika potpora isplaćenih u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine. Popis uključuje naziv korisnika, županiju, grad/općinu, poštanski broj te iznos potpore po korisniku u kunama, a napravljen je tablično po svakoj pojedinoj vrsti potpore (po abecednom redu) koju je Agencija za plaćanja u prošloj kalendarskoj godini isplatila korisnicima.

Privredni vjesnik Broj 3833, 23. lipnja 2014.

bavi se iznajmljivanjem smještaja

Obiteljski smještaj - privatni iznajmljivači u Hrvatskoj

Kako podignuti kvalite privatnih iznajmljivača Očito je da ponuda raste brže od potražnje, pa su privatni iznajmljivači u ovom trenutku nezadovoljni rezultate i zadovoljavajuću popunjenost, ističe Jelena Duvnjak, vlasnica agencije West Sun Tours Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Hrvatskoj se iznajmljivanjem smještaja bavi 55.100 kućanstava, a najam pruža 82.300 apartmana i 45.500 soba. Privatni iznajmljivači su u 2012. godini ostvarili 21,8 milijuna noćenja, što predstavlja 34,8 posto ukupno registriranih noćenja u državi. Broj noćenja u privatnom obiteljskom smještaju raste, pa se prema podacima iz prvih osam mjeseci te godine procjenjuje da je u 2013. u takvom smještaju ukupno ostvareno 22,4 milijuna noćenja. Prošle je godine također primijećeno blago smanjenje iskorištenosti kao posljedica brzog rasta kapaci-

Čak 99 posto smještajnih kapaciteta u obiteljskom smještaju odnosi se na primorske županije teta. U obiteljskom smještaju ostvaren je prihod od sedam milijardi kuna, što iznosi između 5000 i 10.000 eura prometa po domaćinstvu. Jelena Duvnjak, vlasnica agencije West Sun Tours iz Kaštel Starog, kaže da je prema njezinoj procjeni došlo do do-

nje granice u zaostajanju dolaska gostiju za prebrzo rastućim trendom soba za iznajmljivanje. “Očito je da ponuda raste brže od potražnje, pa su privatni iznajmljivači u ovom trenutku nezadovoljni popunjenošću. Taj trend se mora preokrenuti, a privatni iznajmljivači moraju podizati kvalitetu svoje usluge. Činjenica je da oni koji su ulagali u kvalitetu usluge imaju bolje rezultate i zadovoljavajuću popunjenost”, ističe Jelena Duvnjak. Velika većina ili čak 99 posto smještajnih kapaciteta u obiteljskom smještaju odnosi se na

primorske županije, od čega je najzastupljenija splitsko-dalmatinska regija s udjelom od 27,2 posto, slijede Kvarner i gorje sa po 22,8 posto, zadarska regija sa 16,1 posto, Istra sa 13,9 posto, šibenska regija sa 11,2 posto. Može i bez sezonalnosti No, dobrih primjera privatnog smještaja s vrhunskom uslugom ima i na kontinentu, ne samo u Zagrebu. Primjerice, među takvima su i Apartmani Sanja u Krapinskim Toplicama. U prizemlju objekta smještena je ordinacija za fizikalnu tera-

piju Sanje Petrač, dok su iznad smješteni moderni apartmani. “Imamo ravnomjernu popunjenost čitave godine bez obzira na godišnje doba i sezonu. To nas razlikuje od naših kolega privatnih iznajmljivača na Jadranu, koji su ovisni o sezoni. Imamo goste iz svih krajeva svijeta”, istaknuo je Goran Petrač, vlasnik Apartmana Sanja. “Osnovni činitelji potražnje za obiteljskim smještajem su privatnost, personalizirana usluga podređena individualnim potrebama svakog korisnika, ugađanje, atraktivna lokacija, ure-

đenost interijera objekta, hortikulturno njegovana okućnica, uređeno okruženje. Imamo i dodatne važne atribute ponude, a to su obiteljska atmosfera i toplina doma, obroci spravljeni na lokalni tradicionalni način, mogućnost za druženje i komunikaciju u za to posebno dizajniranom prostoru, značajne kulturno-povijesne sklopove u bližem okruženju, kao i mogućnost sudjelovanja u lokalnim tradicijskim događanjima”, istaknuo je Ivo Kunst iz Instituta za turizam. Prema njegovim riječima, u Hrvat-

www.privredni.hr Broj 3833, 23. lipnja 2014.

( 82.300 apartmana ( 22,4 mil noćenja i 7 mlrd kn i 45.500 soba u ponudi obiteljskog smještaja

ukupno ostvareno u tom smještaju do rujna 2013.

zajednica obiteljkog smještaja HGK

Strukovno povezivanje i umrežavanje

tu usluge kod popunjenošću. Činjenica je da oni koji su ulagali u kvalitetu usluge imaju bolje koji pružaju uslugu smještaja pojačana orijentacija na ‘zeleni turizam’. Sve to pozitivno utječe na sve veći broj potrošačkih segmenata sklonih korištenju usluga obiteljskog smještaja”, kaže Ivo Kunst.

skoj je definiran institucionalni okvir, razvijena je svijest o ekonomskom potencijalu obiteljskog smještaja, imamo atraktivno destinacijsko makrookruženje i sve veći interes lokalnog stanovništva za pružanje usluga obiteljskog smještaja. “Činjenica je da je u posljednje vrijeme ponuda obiteljskog smještaja sve kvalitetnija, da korisnici ove vrste usluga imaju odličan omjer vrijednosti za novac, da im puno znači gostoljubljivost iznajmljivača i individualiziran pristup gostu. Primjetno je da je kod vlasnika objekata

Prednosti i nedostaci Kunst ističe činjenicu da je kod obiteljskog smještaja izražena neujednačena kvaliteta ponude, te da je u zadnjih desetak godina izgrađen veliki broj potpuno bezličnih apartmanskih objekata. “Kod obiteljskog smještaja je jako izražena sezonalnost poslovanja i još uvijek nedostaju tematizirani objekti, a rast obiteljskog smještaja nije dovoljno usmjeren i nije stavljen pod nadzor. Kroničan je nedostatak osoba koje se žele profesionalno baviti iznajmljivanjem jer je većini ovo dodatna djelatnost. Obiteljski smještaj dosta zaostaje u promociji. Nakon provođenja niza mjera kako bi se uklonili nedostaci, obiteljski smještaj bi trebao u 2020. godini postati međunarodno prepoznatljiv i poželjan turistički proizvod, maksimalno usuglašen s načelima ‘zelenog’ turizma te namijenjen ponajviše ciljanim lifestyle tržišnim nišama tijekom većeg dijela godine”, razmišlja Kunst. On smatra kako je već sada, uz maksimalnu posvećenost kulturi kvalitete i ispunjavanju želja

i potreba gostiju, obiteljski smještaj u Hrvatskoj sinonim za gostoljubivost, domaćinski ugođaj i autentičnost turističkog doživljaja. No, u zadnjih desetak godina svjedoci smo raznih velikih pro-

Novi iznajmljivači, čak i oni koji su oglašeni na najboljim mjestima, imaju ove godine jako malu popunjenost jekata, odnosno ulaganja raznih fondova u golema apartmanska naselja. Sve to opterećuje lokalnu infrastrukturu. “Kada bi se uklonili nedostaci i iskoristile prednosti, obiteljski smještaj bi do 2020. godine trebao udvostručiti prihode”, tvrdi Kunst. Problem sadržaja Prema riječima Anamarije Ciccareli, vlasnice tvrtke Interligo, ove godine je došlo do velikog povećanja broja kreveta u obiteljskom smještaju, posebno u gradovima. “Zanimljivo je to što nije došlo samo do rasta u kvantiteti, nego je većina novootvorenih apartmana i kuća za odmor izuzetno visoke kvalitete. U jezgrama gradova više se i ne može naći prosječni smještaj, sve su to luksuzne sobe ili apartmani. Taj trend se počeo rasprostirati i na šire centre gra-

dova. Ipak na otocima i priobalju još uvijek ima veliki broj smještajnih jedinica loše kvalitete, s lošim namještajem. No, to je uglavnom problem starijih smještajnih jedinica, dok su u najvećoj mogućoj mjeri novi objekti visokokvalitetni”, kaže ona. Anamaria Ciccareli kaže da je u posljednje vrijeme došao do izražaja novi problem - a to su dodatni sadržaji. “Iznajmljivači se sve češće susreću s pitanjima gostiju gdje ići i što raditi. Osim klasične ponude, malo toga se nudi. Problem je to što svi koji žele i mogu nešto ulagati investiraju u smještaj. Nitko ne ulaže u aqua parkove, zabavne parkove i slične sadržaje. Ove godine je popunjenost u obiteljskom smještaju na razini prošle godine ako gledamo ‘stare iznajmljivače’. To su iznajmljivači koji su se već dobro pozicionirali na određenim oglasnicima, portalima, agencijama, koji imaju stare goste, preporuke ranijih gostiju, dobre ocjene po raznim portalima. Veliki problem je s novim iznajmljivačima, čak i onima koji su oglašeni na najboljim mjestima. Oni imaju ove godine jako malu popunjenost. Novost su i ovogodišnje cijene. Zbog velike konkurencije cijene su se znatno spustile, posebno na manje atraktivnim lokacijama”, otkriva Anamaria Ciccareli.

Zajednica obiteljskog smještaja i turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori osnovana je 2010. godine s ciljem unapređenja promocije i komercijalizacije obiteljskog smještaja, poticanja poduzetničkog zakonodavnog okvira, podizanja razine znanja i vještina osoba koje su akteri u obiteljskom smještaju kako bi se njihova ponuda usmjerila prema kvaliteti. Zajednica sustavno radi na organiziranju obiteljskog smještaja kroz radna tijela na svim razinama vlasti počevši od lokalne pa do nacionalne razine, na uvođenju modela financiranja obiteljskog smještaja i stvaranja uvjeta da se vodi proaktivna fiskalna politika. Pružatelji usluga u obiteljskom smješta-

ju udružuju se kroz sustav Hrvatske gospodarske komore, a vidljiva je i sve aktivnija uloga turističke zajednice u komercijalizaciji ponude obiteljskog smještaja. Cilj je i poticanje regionalnog udruživanja istovrsnih vrsta obiteljskog smještaja kao što su regionalni tematski klasteri ili udruge. Trebalo bi doći do preusmjeravanja kapaciteta obiteljskog smještaja prema obiteljskim pansionima, pogotovo prema bed&breakfast objektima te difuznim hotelima.

Fakultet za menadžment u turizmu

Prosječni iznajmljivač i prosječni gost

Prema provedenoj anketi Fakulteta za menadžment u turizmu, više od polovine tipičnih iznajmljivača obiteljskog smještaja ima srednju stručnu spremu, a čak njih 38 posto ima visoku stručnu spremu. U prosjeku se tim poslom bave već više od sedam godina, a za čak 40 posto iznajmljivača to je sekundarni izvor prihoda koji upotpunjuje primanja iz radnog odnosa. Za 30 posto njih taj dodani posao upotpunjuje primanja iz mirovi-

ne, a samo je za 21 posto iznajmljivača to osnovni izvor prihoda. Gosti su im prosječne starosti 40 godina i imaju mjesečni prihod između 1500 i 3000 eura. U prosjeku ostvaruju 10 noćenja po putovanju, od čega sedam u jednoj destinaciji. Za 77 posto gostiju motivacija za dolazak su odmor i opuštanje, zabava za njih 44 posto, nova iskustva za 25 posto, dok je gastronomska ponuda glavni motiv dolaska za značajnih 22 posto gostiju. Čak 29 posto gostiju se ponovno vraća u isti smještajni objekt, a čak 44 posto se vraća u istu destinaciju. Niih 90 posto koristi cestovni prijevoz. Prosječna dnevna potrošnja gosta u destinaciji iznosi 43 eura.

20 MERIDIJANI *vijesti Forum obiteljskog smještaja U Županijskoj komori Otočac održan je prvi sastanak sekcija i lokalnih tijela Zajednice obiteljskog smještaja HGK. Najavljeno je pokretanje godišnjeg okupljanja iznajmljivača pod nazivom 1. FOS - Forum obiteljskog smještaja koji bi se održao prije Dana hrvatskog turizma. Tako bi iznajmljivači po prvi put, na mjestu gdje je okupljena sva turistička branša Hrvatske, argumentirano progovorili o svojim problemima i vizijama razvoja ovog segmenta turizma. Opremanje Agencije U okviru IPA 2011 projekta tehničke pomoći osiguran je novac za tehničko opremanje ispostava Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. U sljedeće dvije godine, koliko će trajati projekt, dovršit će se opremanje javne uprave i institucija kako bi se osigurala provedba reformi Zajedničke poljoprivredne politike i Zajedničke ribarstvene politike. Ugovaratelj ovog IPA projekta je konzorcij predvođen institucijom CSI Piemonte. Čak 90 posto proračuna projekta, koji iznosi oko 1,4 milijuna eura, dolazi iz IPA-e, a 10 posto iz državnog proračuna. Dividenda sedam kuna

Adris Grupa je u 2013. ostvarila prihod u iznosu od 3,16 milijardi kuna, za 6,3 posto manje nego lani, rečeno je na glavnoj skupštini Adris Grupe održanoj u Rovinju. Poslovni prihod iznosio je 2,81 milijardu kuna i za 5,3 posto manji je od prošlogodišnjeg. Prihod od prodaje robe i usluga iznosio je 2,71 milijardu kuna. Na skupštini je odlučeno da će se 114,8 milijuna kuna izdvojiti za isplatu dividende, što iznosi sedam kuna po dionici.

Privredni vjesnik Broj 3833, 23. lipnja 2014.

( 26% radnih mjesta u EU-u stvaraju djelatnosti vezane uz intelektualno vlasništvo

Intelektualni kapital

Legitimna zaštita proizvoda s dodanom vrijednošću Djelatnosti u kojima se intenzivno koriste prava intelektualnog vlasništva izravno su stvorile oko 39 posto ukupne gospodarske aktivnosti u EU-u u vrijednosti od približno 4,7 bilijuna eura godišnje Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

alnog vlasništva troše golem novac.

društvima temeljenim na znanju i visokim tehnologijama, razvijen sistem upravljanja i zaštite intelektualnog kapitala je veoma važan za poticanje inovativnosti, gospodarskog rasta pa tako i konkurentnosti. Zaštita intelektualnog vlasništva je bitna radi očuvanja i povećanja radnih mjesta, a piratizacija i krivotvorine štete gospodarstvu, državnom proračunu, narušavaju prava potrošača, a često i njihovu sigurnost i zdravlje. Djelatnosti u kojima se intenzivno koriste prava intelektualnog vlasništva od 2008. do 2010.

Tvrtke u Silicijskoj dolini na zaštitu intelektualnog vlasništva troše golem novac, kaže Matija Kopić izravno su stvorile oko 39 posto ukupne gospodarske aktivnosti u Europskoj uniji u vrijednosti od približno 4,7 bilijuna eura godišnje. K tomu, one su odgovorne za oko 26 posto cjelokupnog zapošljavanja u EU-u, tj. za 56 milijuna izravno, ali i dodatnih devet posto neizravno stvorenih radnih mjesta, pokazuje studija Djelatnosti u kojima se intenzivno koriste prava intelektualnog vlasništva (PIV): doprinos gospodarskoj uspješnosti i

zapošljavanju u Europi. Studiju, koja mjeri važnost prava intelektualnog vlasništva (IP) u gospodarstvu EU-a, zajedno su proveli Europski patentni ured (EPO) i Ured za usklađivanje na unutarnjem tržištu (Office for Harmonization in the Internal Market - OHIM), a objavljena je u rujnu prošle godine. Iz studije, među ostalim, proizlazi i to da je prosječna plaća u djelatnostima koje se intenzivno koriste pravima intelektualnog vlasništva viša od 40 posto u odnosu na druge djelatnosti, objavila je Europska komisija. Patrice Pellegrino, predstavnik Ureda OHIM-a iz Bruxellesa, na nedavnoj 5. konferenciji o intelektualnom vlasništvu Intelektiv, koju je organizirala Američka gospodarska komora u Hrvatskoj, istaknuo je kako 88 posto uvoza Europske unije čine proizvodi koje dolaze iz onih djelatnosti u kojima se in-

tenzivno koriste prava intelektualnog vlasništva. Također, Europska unija izvozi 90 posto takvih proizvoda. Talentirani pojedinac Damir Sabol, osnivač Iskona i nove tehnološke tvrtke, tj. aplikacije PhotoPay, kazao je kako je vrlo važno zaštititi intelektualno vlasništvo već na početku poslovnog puta neke ideje, naravno, ako je to moguće. Jer, osim što se radi o svojevrsnom obrambenom mehanizmu, kasnije je lakše prodati zaštićeni proizvod. Međutim, zaštita intelektualnog vlasništva nije jamstvo za uspjeh. Sabol smatra kako je za uspjeh potrebno pogoditi područje, tj. nišu u nekoj djelatnosti te se snažno usmjeriti na to. “Također, za uspjeh je najčešće potreban talentirani pojedinac koji će se uspješno snaći u poslovnom svijetu”, napominje on dodajući kako ni taj pojedinac nije jedina ključna stvar.

Prema njegovim riječima, potrebna je opća podrška jer su mnogi često sumnjičavi prema poduzetnicima. “Volio bih da se bolje gleda na nas, a ne kao na onih dvadesetak posto poduzetnika koji ne igraju po pravilima”, naglasio je. Sabol tvrdi i to da se tijekom ulaska na tržište ne treba bojati konkurencije već valja biti bolji od nje. “Naime, ako ideja nema konkurenciju, treba se upitati nije li možda pogrešan smjer i poslovni model za nju”, istaknuo je. Matija Kopić, direktor i suosnivač Farmerona, aplikacije za praćenje i analizu učinkovitosti u poljoprivredi i stočarstvu, kazao je kako je nečije pravo na intelektualno vlasništvo legitiman mehanizam zaštite proizvoda s dodanom vrijednošću. “Stoga smo i mi odlučili zaštititi određene dijelove svojih analitičkih podatkovnih komponenti”, napomenuo je dodajući kako i tvrtke u Silicijskoj dolini na zaštitu intelektu-

Krivotvorena Vegeta Diana Petričević, voditeljica Službe za intelektualno vlasništvo i međunarodno pravo u Podravci, istaknula je kako ova prehrambena i farmaceutska kompanija ima 1400 registriranih žigova diljem svijeta. “Unatoč tomu i na žalost, suočavamo se s krivotvorinama. Tako je bilo onih koji su krivotvorili Vegetu, ali i naše čajeve i slastice”, kazala je. Kako bi tvrtka riješila taj problem, nastavila je, bilo je potrebno pokrenuti cjelokupnu mašineriju koja se time bavi u Hrvatskoj. A u tim slučajevima krađe državni aparat bio nam je od pomoći, naglasila je dodajući kako se takvim krivotvorenjem narušavaju prava potrošača i proizvođača. “Osim što dobiju lošiji proizvod, potrošači na taj način gube povjerenje u proizvođača”, napomenula je. Govoreći o ulozi države u poduzetništvu Sabina Škrtić, pomoćnica ministra gospodarstva, naglasila je tri ključne uloge. “Ponajprije, kao i u gotovo svemu drugome, društvo valja vratiti osnovama. Dakle, već od vrtićke dobi odgajati djecu u poduzetničkom duhu. Zatim, država mora stvoriti kvalitetan, jednostavan, poticajni zakonodavni okvir koji štiti poduzetnike. K tomu, treba stvoriti vlastite kapacitete, kritičnu masu kvalitetnih ljudi koji će prepoznati problematiku i znati je riješiti”, zaključila je.

www.privredni.hr Broj 3833, 23. lipnja 2014.

djelo je od velike pomoći svima koji “ Ovo traže prilike za poboljšanje vlastitih tržišnih djelovanja. ”

Marija Tomašević Lišanin, Ekonomski fakultet Zagreb

T. Vranešević: Tržišna istraživanja u poslovnom upravljanju

Istraživanja su preduvjet uspješnog poslovnog upravljanja Svaka poslovna situacija zahtijeva odluku, a svaka odluka informaciju kako bi se smanjio rizik pogrešne, a povećala vrijednost ispravne odluke

ako po svom karakteru stručna, knjiga Tihomira Vraneševića Tržišna istraživanja u poslovnom upravljanju, objavljena u nakladi Accenta iz Zagreba, zapravo je snažan, bogat i istodobno praktičan priručnik svima koji svakodnevno trebaju donositi odluke. Napose poslovne. A upravo dijagrami, tablice, lagane ilustracije, fotografije, sheme te pitanja za vježbu, primjeri i preporučene procedure donose svježinu čitanja jer su spoj znanja i iskustva. Vranešević je već izgradio reputaciju autora koji umije sublimirati postojeće znanje, a onda uvijek doda ono što je novo i u skladu s modernim spoznajama. Takav je

slučaj i s ovim djelom koje pokriva sve ono što je tradicionalno u području istraživanja marketinga, a onda to obogaćuje na način aplikativnosti u uvjetima suvremenog okruženja u Hrvatskoj i šire, ističe recenzent akademik Muris Čičić s Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

mogućnosti za poboljšanje vlastitih tržišnih promišljanja i djelovanja. Znamo da bez kvalitetnih i pouzdanih informacija nema dobrih poslovnih odluka. No, kako ih pribaviti i na pravi način upotrijebiti, saznajte od jednog od najboljih u ovom području”.

Tržišna istraživanja - preduvjet dobrog upravljanja Za Mariju Tomašević Lišanin sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta riječ je o “izvrsno teorijski koncipiranom i praktički dobro potkrijepljenom djelu, od velike pomoći svima koji traže prilike i

Svaka poslovna situacija zahtijeva odluku, a svaka odluka informaciju

Tri dijela, 21 poglavlje Podjelom 21 poglavlja u tri dijela sagledana je uloga i važnost provođenja tržišnih istraživanja. Tako se u prvom dijelu govori o ulozi tržišnih istraživanja u poslovanju, u drugom i trećem o projektu istraživanja gledano iz pripremne odnosno izvedbene etape.

Dušan Radonjić s Ekonomsko-poslovnog fakulteta Univerze u Mariboru smatra da knjiga nije samo sustavan prikaz sadržaja, organiziranosti i metodološkog pristupa već rješenja opširne problematike istraživanja marketinga (tržišta), što samo potvrđuje da su tržišna istraživanja preduvjet uspješnog poslovnog upravljanja. Svaka poslovna situacija zahtijeva odluku, a svaka odluka informaciju kako bi se smanjio rizik pogrešne, a povećala vrijednost ispravne odluke. Tržišna je utakmica danas sve izazovnija, borba s konkurencijom sve ozbiljnija, izlazak na druga tržišta rizičan. Zaista, uspješne tvrtke ni ne razmišljaju o poslovanju bez tržišnih istraživanja. Svi postajemo svjesni da su reakcije klijenata (potrošača, korisnika) važne toliko da o njima ovisi uspjeh tvrtke. (D.B.)

POGLED U SVIJET

Milijarda sijedih glava dr. Uroš Dujšin

irom razvijenog svijeta visokoobrazovani ljudi rade duže od onih nekvalificiranih. Otprilike 65 posto Amerikanaca s diplomom u dobi od 62 do 74 godina ostaje raditi, za razliku od 32 posto onih koji imaju samo srednju školu. U Europskoj uniji je stanje otprilike isto. Taj je jaz dio sve izrazitije podjele između obrazovanih ljudi i nekvalificiranih siromaha koja se proteže kroz sve dobne grupe. Ubrzanje inovacija je omogućilo povećanje dohodaka visokokvalificiranih stručnjaka, dok je istodobno smanjila dohotke onih bez kvalifikacija. Oni s vrha svake godine rade sve duže. Za pojedince, kao i za društvo, dalekosežne. Pred svijetom je perspektiva naglog rasta broja starih ljudi. U sljedećih 20 godina ukupna populacija starijih od 65 godina porast će od 600 milijuna na 1,1 milijardu. Iskustvo 20. stoljeća, kada je

Sve veće kohorte starijih glasača čine političare sklonijim da im ugađaju nego da provedu potrebne reforme očekivanje dužeg životnog vijeka značilo veći broj godina u mirovini a ne više godina provedenih u radu, uvjerilo je mnoge promatrače da će ta promjena dovesti do usporavanja rasta i sekularne stagnacije, dok će rastući broj umirovljenika upropastiti državne proračune. No oštra podjela između mladih koji rade i dokonih staraca ne vodi računa o jednom novom trendu,

onom između kvalificiranih i neobrazovanih ljudi. Napuštena politika ranog umirovljenja Za to je djelomično odgovorna politika. Mnoge su europske vlade napustile politiku koja je poticala ljude na rano umirovljenje. Očekivanje dužeg životnog vijeka, zajedno sa zamjenom velikodušnim

mirovinskim planovima onim škrtijima, znači da će čak i oni imućniji morati raditi duže da bi imali dobro osiguranu starost. Bogate zemlje s velikim brojem obrazovanih ljudi lakše će snositi teret starenja stanovništva. Ipak, ni svi učinci na privredu nisu povoljni. Bogataši će nakupiti više ušteđevina, što će oslabiti potražnju. Nejednakost će porasti, a sve veći udio ukupnog bogatstva će se prenijeti na buduće generacije, čime će dalje ojačati podjela među dobitnicima i gubitnicima. Isto tako dob ne bi trebala određivati prikladno vrijeme za umirovljenje. Zato treba ukinuti institut obveznog umirovljenja koji onemogućuje ljudima da rade duže. Socijala bi trebala davati veće šanse kvalificiranijim stručnjacima. Mirovine bi trebale biti progresivnije, tj. manje izdašne za bogataše. A taj trend istodobno upozorava i na važnost javnih investicija u obra-

zovanje, kako bi ljudi mogli steći znanja potrebna tržištu rada. Danas je razumljivo da vlade nerado troše novac na prekvalifikaciju starijih osoba koje će brzo u mirovinu. No ako ljudi mogu raditi duže, tada će te investicije imati smisla. Malo je vjerojatno da će šezdesetogodišnjaci postati stručnjaci za računalstvo; no zato bi

mogli steći druga korisna znanja kao što je njega veoma starih ljudi. Teško do optimizma Koliko je vjerojatno da će vlade provesti ove reforme? U tom pogledu je teško biti optimističan. Sve veće kohorte starijih glasača kao i njihova sve veća sklonost izlasku na birališta čine političare sklonijim da im ugađaju nego da provedu potrebne reforme. Usprkos tome što imaju stanovništvo koje najbrže stari u Europi, u Njemačkoj se spremaju smanjiti dobnu granicu za obvezno umirovljenje tek za neka zanimanja. U Americi se kako socijalno osiguranje tako i rastuća prava na invalidninu neće reformirati. Političari bi trebali uvjeriti nekvalificirane radnike da je u njihovu interesu da rade duže. To neće biti lako provesti. No alternativa - ekonomska stagnacija i još veća nejednakost - još je gora od toga.

22 HRVATSKA & REGIJA

( 3 mlrd €

robna razmjena Srbije i Njemačke u 2014.

Privredni vjesnik Broj 3833, 23. lipnja 2014.

( oko 200 mil $

lanjska robna razmjena Srbije i Bjelorusije

Srpska ekonomija između Istoka i Zapada

Ples s vukovima Prošlog tjedna je srpski premijer Aleksandar Vučić s gospodarstvenicima otputovao u Berlin kako bi se susreo s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i tamošnjim velikim tvrtkama, dok je u isto vrijeme predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko boravio u trodnevnom posjetu Srbiji Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

I Sergej Lavrov u Beogradu

rbija se konačno dosjetila da bi u politici, a bome još više u ekonomiji mogla primijeniti strategiju umiljatog janjeta koje u poslovici dvije majke sisa. U realnosti to je pokušaj da se pleše (s vukovima) na sve oštrijem rubu između Istoka i Zapada, kao što je to činila bivša država u vrijeme Pokreta nesvrstanih. Najviše osporavanja stiže ne izvana nego od kuće, počevši od podsjećanja da se kasni bar tri-četiri desetljeća, da je Tito umro, a da se svijet u međuvremenu promijenio nekoliko puta, da se ne može igrati na kartu i Europe i Rusije, posebice u sjeni ukrajinske krize i kandidature za EU, pa sve do podsjećanja da njemački šlageri više nisu u modi. Glava više ne boli Ali ono što je nevjerojatno, bez obzira na to što su upozorenja u osnovi točna jest da, bar kad je

Povrh svega u dvodnevni posjet Beogradu u ponedjeljak, 16. lipnja stigao je i šef ruske diplomacije Sergej Lavrov s kojim se sastao čitav državni vrh Srbije. Na konferenciji za novinare u utorak Lavrov je poručio sljedeće: Rusija poštuje pregovore o pristupanju Srbije EU-u, za Rusiju su neprihvatljive linije razdvajanja u Europi. I još: da će izgradnja plinovoda Južni tok ići po planu i da on vjeruje kako je obustavljanje gradnje samo trenutno. U beogradskom tisku se međutim špekulira da su razgovori bili mnogo tvrđi, kao i da Rusi žele preuzeti Elektroprivredu Srbije budući da su to veoma lako, političkom pogodbom, učinili prije pet godina s Naftnom industrijom Srbije. Što se domaćina tiče, Elektroprivreda ostaje najtvrđi orah u obiteljskom blagu Srbije. (Lj.L.)

Kao ilustracija u tom pogledu može poslužiti prošli tjedan u kojem je srpski premijer Aleksandar Vučić s gospodarstvenicima otputovao u Berlin kako bi se susreo s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i tamošnjim velikim tvrtkama, dok je u isto vrijeme predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko boravio u trodnevnom posjetu Srbiji. A indika-

Očekujemo povećanje njemačkih investicija u narednom razdoblju, kaže Vučić o ekonomiji riječ, sve to pali, pa bi se na ovaj slučaj mogla primijeniti reklama za srpski proizvod kosmodisk: “izgleda šašavo, ali me više ne boli glava”.

tivno je i to da iz EU-a i od svih onih koji već godinama provode sankcije prema Bjelorusiji, Srbiji koja je usput rečeno također uvela sankcije Minsku 2012. godine - nije

stigao ni prijekor. U optjecaju je nekoliko hipoteza zašto je tomu tako, među kojima je i ona da je Srbija našla svoju nišu u tome što će put u EU potrajati vjerojatno duže nego što se do nedavno pretpostavljalo, kao i u činjenici da je upravo Njemačkoj najmanje stalo da kvari odnose s Rusijom kao jednim od najvećih izvoznih tržišta, pa razumije zemlje koje imaju sličan interes. To je zajednički nazivnik Njemačke i Srbije koja ne samo da je energetski ovisna o ruskom plinu nego i zahvaljujući Sporazumu o slobodnoj trgovini sve više izvozi u Rusiju. Premijer Vučić je posjet Berlinu ocijenio “neočekivano dobrim” te je donio dobru vijest o velikoj investiciji jedne njemačke kompanije koju nije htio imenovati, ali je najavio da će ona donijeti posao za 3000 ljudi te da

će se početi s njenom realizacijom 2015. godine. Vučić je rekao kako su mu njemački privrednici na sastanku koji je organizirao Odbor njemačke privrede za istok ukazali na probleme s kojima su se suočavali u Srbiji ranije ali i danas, dodajući da su neki problemi već riješeni, a da će neki biti riješeni u nadolazećim danima i tjednima. Na tom skupu su bili predstavnici dvadesetak njemačkih tvrtki, među kojima i velike kompanije kakve su Continental, Bayer AG, Bombardier Transportation, SAP i Airbus Group International. “Imamo ozbiljnije probleme u farmaceutskoj industriji i tu nam predstoje teški razgovori s predstavnicima nekih naših institucija”, zaključio je Vučić i ocijenio kako su njemački sugovornici imali priliku vidjeti veliku dobru volju sa srpske strane i jedno

najkonkretnije, a ne uopćeno, rješavanje problema, što ih je iznenadilo i što im se svidjelo. “Očekujemo povećanje njemačkih investicija u narednom razdoblju. Vidio sam veliku zainteresiranost, a poslani su i politički signali nakon susreta s kancelarkom Merkel. Ona je i sama navela neke njemačke kompanije koje žele investirati u Srbiji, među kojima je i Airbus”, kazao je Vučić dodavši kako “Srbija želi biti što bliža Njemačkoj i što privlačnija destinacija za Njemačku”. Regionalni business forum Dogovoreno je da se u rujnu ili listopadu u Srbiji održi nastavak sastanka s njemačkim gospodarstvenicima, a za 28. kolovoz su Nijemci najavili organizaciju regionalnog business foruma u Crnoj Gori na koji će biti pozvane sve zemlje zapadnog Balkana. Njemačka je drugi vanjskotrgovinski partner Srbije (iza Italije) s razmjenom od oko tri milijarde eura u prošloj godini, dok njemačke investicije u Sr-

biji iznose 1,5 milijardi eura i zapošljavaju oko 20.000 radnika. Puno je manja vanjskotrgovinska razmjena s Bjelorusijom, ali su podjednako velike želje da se ona poveća, pokazao je Poslovni forum Srbija-Bjelorusija održan u Privrednoj komori Srbije. Vanjskotrgovinska razmjena je lani iznosila oko 200 milijuna dolara, ali je ocijenjeno da bi se ona u iduće tri godine mogla i utrostručiti. Zamjenik bjeloruskog premijera Pjotr Prokopovič podsjetio je da je Bjelorusija članica Euroazijske unije, a Srbija na putu prema Europskoj uniji, te da dvije zemlje trebaju iskoristiti mogućnosti tih dvaju velikih tržišta. On je ocijenio da bi se buduća suradnja trebala temeljiti na osnivanju zajedničkih poduzeća u građevinarstvu, proizvodnji traktora, strojeva i autobusa na plin te da treba povećati plasman srpske robe na bjelorusko tržište, prije svega lijekova, medicinske opreme, boja i lakova, opreme za energetiku, svježeg voća i povrća, dijelova za automobile i strojeve.

www.privredni.hr Broj 3833, 23. lipnja 2014.

( 1/3 tvrtki

*vijesti

ovisi o kreditima smatra Zakrajšek

Slovenske polemike o nacionalnom interesu u gospodarstvu

Financijska pothranjenost S prošlošću treba radikalno prekinuti, što se postiže dovođenjem novih vlasnika i novih uprava, smatra Egon Zakrajšek, dok Jože Mencinger smatra da se politika mora miješati u gospodarstvo Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

njem zašto prodati Telekom i Aerodrom ako te tvrtke donose profit. U čemu je prednost ako njemački Telekom preuzme slovenski te ako Brnik posvoji državna zračna luka iz bliže okolice. Podsjeća da su Lek i Krka bila poduzeća podjednake snage u trenutku kada je Lek prešao u ruke Novartisa. U desetljeću nakon preuzimanja Leka Slovenija je imala mnogo veću korist od Krke. Vlast stalno ponavlja da se politika ne smije miješati u gospodarstvo. To čini stoga što sama ne zna ili se ne usudi učiniti. Mencinger pita zašto se vlast tako ponaša – zbog straha pred financijskim institucijama, Eu-

ema kraja polemikama u Sloveniji između zagovornika nacionalnog interesa u gospodarstvu i njihovih ljutih protivnika koji bi momentalno potjerali državu iz gospodarstva. Državi se pridodaje i crkvu jer se pokazala čak lošijim vlasnikom od države. Sada se u raspravu umiješao i Egon Zakrajšek, među Slovencima jedan od najviše rangiranih dužnosnika u svijetu. Visoki funkcionar američke središnje banke za kratkotrajnog boravka u Sloveniji zamjerio je domaćim političarima lakoću kojom su (prerano) proglasili pobjedu nad krizom. Ne izbjegavati reforme Bilo je važno ubrizgati u bankarski sustav nekoliko milijardi eura, suglasan je Zakrajšek. Stanje je donekle relaksirano, ali time mukama nije došao kraj, poentirao je Zakrajšek objašnjavajući da globalnu ekonomiju čeka dugoročno razdoblje izrazito niskih stopa rasta. Sušno razdoblje neće trajati dvije ili tri godine. “Govorim o desetljećima”, rekao je Zakrajšek. Očekivati stope rasta od tri i više po-

sto, velika je zabluda. U malim ekonomijama, kakva je slovenska, važno je da se ne izbjegavaju nužne reforme. Bit će još teže propuste li se sve neophodne prilagodbe. Zakrajšek u prvi plan stavlja privatizaciju, i to u radikalnoj izvedbi. Za njega je katastrofalno stajalište slovenske vlade koja zagovara prodaju NLBa, ali u verziji gdje država zadržava udjel 25 posto plus jednu dionicu. S prošlošću, pa i onom u bankarstvu, treba radikalno prekinuti. To se postiže dovođenjem novih vla-

snika i novih uprava koje će se baviti onime što je posao banaka – kreditiranjem. Kao dobar poznavatelj prilika u Sloveniji Zakrajšek vidi ključni problem u financijskoj pothranjenosti gospodarstva. Približno trećina poduzeća ima dobar novčani tijek. Trećina ovisi o kreditima kojima rješava ročnost starih dugova. Trećina poduzeća jednostavno je insolventna. Zbog svega toga Slovenija ponavlja praksu Japana za vrijeme njegove dvadesetgodišnje krize. Zombijevske banke

kreditirale su zombijevska poduzeća. Iz takvog začaranog kruga, uvjeren je Zakrajšek, može se izaći samo prepuštanjem banaka novim vlasnicima i upravama koje neće biti u vazalskom odnosu prema politici i političkim strankama. Jasna zadaća politike Egonu Zakrajšeku ubrzo se usprotivio ekonomist starog kova Jože Mencinger što ga mlađi ekonomisti smatraju štetnim pronositeljem “nacionalnog interesa”. Mencinger je istupio u javnost pita-

Sušno razdoblje neće trajati dvije ili tri godine, tvrdi Zakrajšek

pirnice Goričane Andraž Stegu nedavno se pohvalio kako je Papirnica uspjela među prvima u Sloveniji provesti postupak tzv. preventivnog restrukturiranja prema odredbama novog Zakona o insolventnosti. Objašnjavajući kako je Papirnici uspjelo ublažiti teret duga otpisom i reprogramom, sve u vrijednosti 40 milijuna eura, Stegu je mo-

rao reći nešto i o tome kako je tvrtka zaglibila u tolike dugove da lani nije imala čime kupiti sirovinu i platiti energente pa je morala nekoliko puta prekidati proizvodnju. Papirnica je desetak godina bila u vlasništvu crkvenih fondova. Crkvene vođe shvaćajući vlasništvo na neobičan način naložili su upravi Papirnice da sudjeluje u ob-

Ulagači ne posustaju Proces privatizacije u nekim drugim slovenskim tvrtkama nesmetano teče. Upravo je objavljen završetak prikupljanja neobvezujućih ponuda za kupnju većinskog udjela u Telekomu. U postupku prodaje Aerodroma Ljubljana javilo se šest ulagača s obvezujućim ponudama, a u borbi za Letriku ostala su dva konkurenta. Dan za djevojke

ropskom komisijom, gospođom Merkel ili se plaši domaćih posrednika kojima prodaja domaćih poduzeća donosi visoke provizije. Mencinger smatra da se politika mora miješati u gospodarstvo, da to rade svuda, pogotovo u staroj Europi. Politika ima jasnu zadaću – treba štititi javni interes od privatnog i slabe od moćnijih.

Crkva pod optužbom: Isisavali novac za dvorac Da se ni crkva nije proslavila na gospodarskom području, dokaz su stečajevi crkvenih holdinga - Zvon 1 i Zvon 2. Velika financijska blamaža nadograđena je i nekim postupcima crkvenih velikodostojnika koji se u manipuliranju vlasništvom nisu libili ni metoda poznatih iz vremena krutog komunizma. Direktor i vlasnik Pa-

Zadrugari umjesto Agrokora? Gotovo u cijelosti dogovoreno preuzimanje Mercatora može Agrokoru ugroziti slovenski Forum socijalnog poduzetništva čiji čelnici posljednjih dana pojačavaju pritisak na vladu da stopira prodaju kako bi organizirali zaposlenike Mercatora i njegove brojne dobavljače u zadrugu koja bi istupila kao alternativa Agrokorovom preuzimanju. Mnogi sumnjaju da zadruga Naš Mercator može prikupiti od zadrugara potreban iznos za kupnju tvrtke čije obveze trenutno dosežu gotovo milijardu eura. Međutim, transakciju koju prema aneksu ugovora iz veljače ove godine treba završiti do 30. lipnja ugrožavaju prijevremeni parlamentarni izbori u srpnju. Špekulira se da u predizbornoj kampanji ni jedna stranka iz vladajuće koalicije neće odobriti prodaju Agrokoru.

novi obližnjeg dvorca Goričane, dugo poznatog kao ljetne rezidencije Nadbiskupije Ljubljana. U tom dvorcu želio se skrasiti i kardinal Franc Rode u mirovini. Novi vlasnik Andraž Stegu potvrdio je informacije da tužbom traži od Nadbiskupije Ljubljana povrat 8,5 milijuna eura koliko je iz Papirnice izvučeno za obnovu crkvenog dvorca.

Udruženje slovenskih poslodavaca organiziralo je skup na koji je pozvalo učenice osnovnoškolskog uzrasta, njihove roditelje i rodbinu te učitelje i mentore. U okviru Dana za djevojke poslodavci su predstavili zvanja s područja tehnike, prirodoslovlja i informacijske tehnologije što ih javnost doživljava kao tipično muška, a u novim okolnostima itekako su prema stajalištu poslodavaca prikladna i za djevojke. Susret je prošao u znaku gesla - Stereotipi su bezveze!

24 TURIZAM *vijesti Više novozaposlenih u turizmu U Hrvatskoj je u pet ovogodišnjih mjeseci broj novozaposlenih osoba u turističkim zanimanjima iznosio 22.116 osoba, što je 12,6 posto više nego u istom razdoblju 2013. godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), u tom su razdoblju novozaposlene osobe u turističkim djelatnostima činile 23 posto udjela u ukupnom broju novozaposlenih. Objedinjavanje Valamarovih tvrtki Uprave društava Riviera Adria, Valamar Grupa i Valamar Adria holding nedavno su potpisale Ugovor o pripajanju Valamar Grupe i Valamar Adria holdinga društvu Riviera Adriji. Očekuje se da će proces pripajanja završiti unutar idućih nekoliko mjeseci upisom u sudski registar. Cilj tog pripajanja je da se kroz objedinjenje poslovanja i turističkog portfelja grupacije Valamar u jednu upravljačku i dioničku strukturu stvori dodana vrijednost za dioničare za sve tri tvrtke. Prva SUP Elite utrka u Hrvatskoj

Neki od najboljih svjetskih Stand Up Paddle surfera sudjelovat će 28. i 29. lipnja u Poreču na prvoj hrvatskoj SUP Elite utrci. SUPer Surfers Challenge Poreč - Lanterna je jedinstveno natjecanje na ovim prostorima, a vrhunac dvodnevnog događanja je SUP Elite regata, prva SUP utrka u Hrvatskoj na kojoj će se natjecati profesionalni veslači na dasci iz cijeloga svijeta. Svjetska elita veslanja na dasci, inače najbrže rastućeg i vjerojatno najzabavnijeg vodenog sporta na svijetu, prvog dana natjecanja vozit će se 13 kilometara od rive u Poreču do poluotoka Lanterna, a drugi dan će se održati rekreativna utrka u dužini od 9,5 kilometara.

Privredni vjesnik Broj 3833, 23. lipnja 2014.

( 92%

hrvatskog prostora je ruralno

Prva G.E.T. međunarodna konferencija o vinskom turizmu

Priče iz vinskih podruma Otvorenost prema posjetiteljima, osobna iskustva koja turist doživi prilikom posjeta nekom vinskom podrumu ili vinskoj kući te kvaliteta ponuđenog vina sve su važniji čimbenici modernog vinskog turizma če legende, mitovi, razne vrste priča, a uz kvalitetno vino i dobru gastro ponudu želi poslušati i neke zanimljivosti o destinaciji u kojoj se nalazi vinski podrum.

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

inski turizam je jedna od novijih grana turizma koja se sve više razvija. Istodobno, to je i djelatnost koja će donijeti prosperitet vinarima i vinogradarima. Vino služi kao lokomotiva gospodarskog razvoja destinacije, a ljudi koji iz zabave i radoznalosti obilaze podrume, rado žele isprobati i neke druge delicije pa zato uz vino mora doći i autohtona gastronomska ponuda određenog turističkog odredišta, rečeno je na 1. G.E.T. međunarodnoj konferenciji o vinskom turizmu održanoj protekloga tjedna u toplicama Sveti Martin na Muri. Konferenciju je organizirala Udruga za kulturu stola - G.E.T., a jedan od medijskih pokrovitelja bio je Privredni vjesnik. Turisti u vinskom turizmu posjećuju vinograde, vinarije, vinske ceste te vinske festivale i izložbe pri čemu su vinske ceste osnova i generator tog oblika turizma. Vinske regije Hrvatske riznica su

Vinski turizam popularan u EU-u Prema statističkim podacima talijanske udruge Movimento Turismo del Vino, od sedam do 10 vinskih turista je mlađe od 50 godina. Od ukupnog broja vinskih turista 49,5 posto je dobi od 30 do 50 godina. Isto tako, od ukupnog broja vinskih turista, 61,3 posto su muškarci. Promatrajući prema potrošnji vinskih turista u Italiji, do 50 eura u tamošnjim vinarijama troši 31 posto turista, od 50 do 100 eura 46 posto, od 100 do 300 eura 21 posto, a više od 300 eura samo dva posto vinskih turista. Na konferenciji je istaknuto da Austrija 10 posto bruto turističkog prometa ostvaruje od vinskog turizma. raznolikosti stilova i sorti vina, a otvorenost prema posjetiteljima, osobna iskustva koja turist doživi prilikom posjeta nekom vinskom podrumu ili vinskoj kući te kvaliteta ponuđenog vina sve su važniji čimbenici modernog

vinskog turizma, zaključeno je na konferenciji. No, ono što je bio lajtmotiv cijele konferencije zasigurno je činjenica da su današnji vinogradari i vinari inovatori koji svojim posjetiteljima daju priču. Naime, gosta privla-

Brendiranje vina i vinskih priča “Za koncept razvoja ruralnog turizma, u ovom slučaju vinskog, važna je turistička atrakcijska osnova, kultura i enogastronomija koji predstavljaju značajnije sastavnice ruralnog turizma, ali i općenito ruralnog prostora na što otpada 92 posto hrvatskog područja. Vinski turizam posebnu brigu mora voditi o definiranju turističkog proizvoda, stvaranju dodatne ponude, povezivanju s tržištem, marketingu i promociji te načinima suradnje s turističkom industrijom”, rekla je Dijana Katica, predsjednica Uprave HF Eko Etno Grupe. S njom se složio Matjaž Pavlin, direktor turističke agencije Kompas Novo Mesto koji je dodao kako su Slovenci daleko otišli u brendiranju vinskih priča i vina. Takav je slučaj s

pričom o cvičeku, posebnom lokalnom vinu s područja Dolenjske koje je brendirano. To je jedino vino u Europi koje mora imati manje od 10 posto alkohola, a koje se radi iz bijelog i crnog grožđa.

Današnji vinogradari i vinari su inovatori koji svojim posjetiteljima daju priču “Organiziranim radom, povezivanjem te inovativnim marketingom uspjeli smo od njega napraviti najpopularnije i najprodavanije vino u Sloveniji”, istaknuo je Pavlin. U Dolenjskoj je posebno popularan turizam u zidanicama - malim vinskim kućicama usred vinograda. Trenutačno se tamo nalazi 40 takvih zidanica, a četiri do pet takvih zidanica bilježe godišnju popunjenost iznad 100 dana. Od ukupnog broja turista, 90 posto njih su stranci. Takav oblik smještaja i vinskog turizma trebao bi se razvijati i u Hrvatskoj, ustvrdio je Pavlin.

Strategija dugoročnog turističkog razvoja Nina

Kraljevski odmor uz more Zagrebački Institut za turizam izradio je studiju pod nazivom Strategija dugoročnog turističkog razvoja grada Nina u kojoj je postavljen cjelovit koncepcijski okvir i operativni program za sudjelovanje svih turističkih djelatnika i institucija u turističkom razvoju tog grada. U tom je dokumentu definira-

na vizija Nina po kojoj taj stari hrvatski grad nudi jedinstvenu povijesnu pozornicu za kreiranje posebnih doživljaja tijekom

cijele godine. Naime, kako se navodi u Strategiji, stari rimski forumi, pješčane plaže, ljekovito blato i toplo more, turistima u Ninu nude doživljaj kraljevskog odmora. Glavne odrednice razvoja turizma u Ninu su aktivno upravljanje prostorom, čuvanje naslijeđenih resursa i zaštita okoliša te neprekidno unapređenje kvalitete usluga.

Strategijom dugoročnog turističkog razvoja Nina razrađuju se aktivnosti na razvitku glavnih turističkih proizvoda u tom gradu, a to su aktivni odmor, kulturni i zdravstveni turizam, mogućnosti za rekreaciju i sport, a naglašava se i razvitak posebnih turističkih proizvoda, primjerice promatranje ptica i fotosafari. U studiji su de-

finirane brojne prednosti Nina, među kojima se izdvaja bogata kulturna i povijesna baština, jedinstveno prirodno okruženje te blizina velikih turističkih središta. Dosad su realizirani brojni infrastrukturni projekti koji pridonose intenzivnijem razvoju turizma, a daljnji se razvoj očekuje kroz jaču suradnju javnog i privatnog sektora. (S.P.)

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3833, 23. lipnja 2014.

“ U prosjeku svaki korisnik Facebooka ima oko 300 prijatelja na toj mreži.

To znači da stotinjak njegovih prijatelja samo jednim klikom na neki apartman privlači pažnju 30.000 ljudi. ” Tonči Barišić, Fanmedia

Inovativni IT Projekti u turizmu

Podrške za vođenje turističkog poslovanja Bez informatizacije poslovnih procesa nema konkurentnosti na suvremenom turističkom tržištu. Interaktivni programi GetFan i MiniWeb funkcioniraju na principu marketinga po osobnoj preporuci Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

onkurentnost na suvremenom turističkom tržištu, među ostalim, uključuje informatizaciju poslovnih procesa, a primjena novih softverskih i hardverskih rješenja izravno utječe na povećanje profita. Informatičke tehnologije iznimno djelotvorno povezuju ponudu i potražnju te omogućuju učinkovito profiliranje potrošača, rekla je Leila Krešić Jurić, direktorica Sektora za turizam Hrvatske gospodarske komore na prezentaciji pod nazivom Inovativni IT Projekti u turizmu održanoj u HGK-u. Tom je prigodom rečeno kako bez informatizacije poslovnih procesa nema konkurentnosti na suvremenom turističkom tržištu. Tonči Barišić iz tvrtke Fanmedia predstavio je interaktivne programe GetFan i MiniWeb koji funkcioniraju na principu

marketinga pod nazivom “osobna preporuka marketing”. To znači, pojasnio je, kako je cilj takvog programa uz korištenje društvenih mreža, prije svega Facebooka reklamiranje i privlačenje što više gostiju tako da gosti sami promoviraju hotel putem osobne preporuke svojim Facebook prijateljima u zamjenu za popust. S druge pak strane novi se gosti obraćaju pružatelju smještaja izravnim upitom i rezervacijom.

Osobna preporuka je najbolja reklama “Prema statističkim podacima u prosjeku svaki korisnik Facebooka ima oko 300 prijatelja na toj društvenoj mreži. To znači da stotinjak njegovih prijatelja samo jednim klikom na neki apartman privlači pažnju 30.000 ljudi. Zato smatramo kako je osobna preporuka sedmerostruko učinkovitija marketinška akcija od svih ostalih”, istaknuo je Barišić. Dodao je kako preporukama

prijatelja vjeruje 90 posto, a tradicionalnim reklamama samo 14 posto ljudi. Postoje tri verzije Facebook aplikacije programa GetFan, a to su web aplikacija, zatim aplikacija za osobno računalo i tabletuređaj te aplikacija za pametne telefone. Jedna od IT tehnologija u turizmu je i APPlock sustav otvaranja vrata apartmana narukvicom ili karticom koje gostu pružaju pogodnost očitanja koda na daljinu tj. bez dodira. Taj je sustav predstavio Mladen Herega iz tvrtke Sintome ističući kako je takvo otvaranje vrata omogućeno korištenjem suvremenih IT i elektroničkih tehnologija. Herega je dodao kako se kod koji se nalazi na narukvici ili kartici ne može kopirati kao što je moguće izraditi duplikat ključa apartmana. Tako je u startu onemogućena bilo kakva kasnija loša namjera nanošenja štete gostu ili vlasniku apartmana. Herega je naveo kako je tim

sustavom već opremljeno nekoliko kampova u Hrvatskoj.

To se, prije svega odnosi na djecu i kućne ljubimce, ali i nadzor osoblja u hotelima i inventara. Tim se sustavom nude rješenja koja se implementiraju na pametne telefone kojima onda roditelji mogu nad-

zirati kretanje svoje djece u hotelima, kampovima i na bazenima. Na predstavljanju IT projekata u turizmu prezentiran je i iTravel informacijski sustav za učinkovito upravljanje rezervacijama koji kroz tzv. back office sučelje (rješenje za pozadinski ured) omogućuje unos, prodaju i praćenje svih turističkih proizvoda i usluga. Time se pruža potpuna podrška za vođenje turističkog poslovanja i poslovnih procesa poput prodaje, financija, marketinga i menadžmenta. HEPI - Hrvatska elektronska ponuda izleta je sustav koji prati izletničko poslovanje agencije od prodaje do organizacije izleta te obračunava provizije. “Sustav omogućuje udruživanje pružatelja jednodnevnih izletničkih programa putem jedinstvenog sustava te osigurava prodajnu mrežu ponude”, istaknuo je Nikola Pivčević iz tvrtke IBCI.

motivnih proizvoda već i snažno marketinško sredstvo koje nas izdvaja od konkurencije. To je portal na kojem su primijenjene najmodernije tehnike prezentacije proizvoda i usluga, a time i prezentacije naše tvrtke. U vrijeme interneta i društvenih mreža nužno se je razlikovati od velikog broja tvrtki na tržištu koje se bave sličnim djelatnostima. Suvremene

web stranice omogućavaju da kompletno znanje i iskustvo koje stoji iza neke tvrtke na jednostavan način prezentiramo kupcu. Mogu reći da nas kupci sada doživljavaju kao tvrtku koja ne samo da zna što radi, nego prati trendove i ulaže u nove tehnologije”, izjavio je Emir Afgan, predsjednik Uprave tvrtke Greenseeker, koja je naručitelj ovog projekta. (B.O.)

Nadzor kretanja djece i ljubimaca “U informacijsko doba znanje je moć u slučaju kada se prava informacija nađe u pravo vrijeme na pravom mjestu”, rekla je Ivana Bagić iz tvrtke Alfatec Group predstavljajući RTLS (Real Time Locating System) sustav za nadzor kretanja osoba.

Osobna preporuka je sedmerostruko učinkovitija marketinška akcija od svih ostalih, istaknuo je Barišić

Perpetuum Mobile predstavio Klik4 web shop

Kupnja u četiri klika Perpetuum Mobile, ICT tvrtka koja već 25 godina posluje na našem tržištu, ovih je dana isporučila Klik4 web shop. Riječ je o jednom od najkompleksnijih domaćih e-commerce rješenja. A ono po složenosti može stati uz bok poznatim međunarodnim projektima kao što su Inkhead.com

i Giffits.de. Klik4 trenutačno broji više od 26.000 proizvoda. Unatoč složenosti, rješenje je uspjelo zadržati jednostavnost jer omogućava korisnicima da kupnju željenog proizvoda obave u samo četiri klika mišem, priopćeno je iz tvrtke Zrika. Jedna od naprednijih značajki Klik4 web

shopa je detaljan izračun troška i vremena dostave kupljena proizvoda pri čemu se, primjerice, uzimaju u obzir i državni praznici. Svaki proizvod ima zasebnu fotografiju koja se vrlo brzo učitava. Kupac svaki proizvod može pretražiti detaljnije preko tražilice, koja funkcionira po prin-

cipu sinonima, ili može listati proizvode prema već definiranim temama i industrijama. “Na Klik4 projekt gledam ne samo kao na online alat za kupnju pro-

26 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Papa Franjo Ne bojte se sanjati velike stvari Verbum

Od trenutka izbora za rimskoga biskupa papa Franjo oduševio je svijet svojom karizmom koja zrači skromnošću i jednostavnošću, a njegove neposredne i iskrene riječi prepune topline i razumijevanja privlače veliku pozornost. Ne čudi stoga da Papine kratke poruke na internetu, upućene preko društvene mreže Twitter, prati više od 13 milijuna ljudi. Te poruke koje se odlikuju jezgrovitošću i dubokom jednostavnošću sada su prvi put sabrane na jednomu mjestu.

Marco Guimarães Moj pseudonim i ja Naklada Ljevak

Marcel Rood, uspješni pisac koji piše pod pseudonimom Marcel Rodd, saznaje da je netko tko se predstavlja kao on organizirao potpisivanje njegova najnovijeg romana. Uputivši se na to predstavljanje, Rood susreće sociologinju i vlasnicu knjižare Marianne i zaljubljuje se u nju. Stojeći u redu kako bi mu se u njegovu knjigu potpisao varalica koji glumi da je autor romana, Marcel upoznaje neke od svojih čitatelja. Marianne otkriva da je Marcel žrtva prevare svog izdavača...

Conn Iggulden Imperator – Krv bogova Znanje

Julija Cezara ubili su njegovi najvjerniji saveznici. I dok ti samoprozvani liberatores, osloboditelji, traže pribježište u Senatu, opako su podcijenili Cezarova posinka Oktavijana kojeg će povijest pamtiti kao Augusta Cezara. Sklopivši savezništvo sa svojim suparnikom Markom Antonijem, Oktavijan se neće zaustaviti dok ne osveti očevu smrt. I dok se rimskim ulicama šire neredi, neki od “osloboditelja” bježe iz grada, dok druge sustiže pravda mnoštva. Nijedan od njih neće umrijeti naravnom smrću.

Lawrence Norfolk Gozba Johna Saturnalla Fraktura

Godina je 1625. Oko kolibe na osami razdražena gomila vitla bakljama i zaziva vješticu i njezina sina. Dok se iza njih viju dim i plamenovi, Susan Sandall pronalazi put među prastarim stablima Buccline šume, otvara Knjigu i jedanaestogodišnjem Johnu predaje njegovo najdragocjenije nasljedstvo – priču o drevnoj Saturnovoj gozbi, koja se u tajnosti slavi već generacijama... Tako počinje roman o Johnu Saturnallu, siročetu koje se od kuhinjskog momka uzdiže do najvećega kuhara svoga vremena.

Sally Green TAMA U MENI Mozaik knjiga

Nathan je rastrgan između dva svijeta: sin je bijele vještice i najopasnijega crnog vješca. Odrasta u majčinoj obitelji, ali gotovo svi ga izbjegavaju. Jedine svijetle točke u njegovu životu su brat Arran, baka i Annalisa, bijela vještica u koju je beskrajno zaljubljen. Njihova je ljubav vrlo opasna, ali i neodoljiva… Sve što moraš učiniti jest pobjeći i pronaći Mercury, zlu crnu vješticu. Ali to moraš učiniti prije sedamnaestog rođendana jer će inače biti prekasno… Jednostavno…

Privredni vjesnik Broj 3833, 23. lipnja 2014.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Stiropor

Mužek, Petrovsko, www. muzek-kaminko.hr. Tvrtka proizvodi sve vrste građevinskog i ambalažnog stiropora i izrađuje štukature. Zemlje interesa: Slovenija, Bosna i Hercegovina, Austrija. Kontakt: Miroslav Borš, muzek@muzek-kaminko. hr, +385 49 370933. Tinte i toneri

OSConcept, Varšava, Poljska. Distributer potrošnog materijala za pisače (tinte) i komponenti za regeneraciju tonera iz Poljske u potrazi je za potencijalnim klijentima zainteresiranim za daljnju prodaju proizvoda na hrvatskom tržištu. Kontakt: Wiktor Wnukowski, wiktor.wnukowski@osconcept.pl. Plave dagnje

Toralla, Chonchi, Čile, www.toralla.cl. Tvrtka je uzgajivač i proizvođač čileanskih plavih dagnji i traži uvoznike i distributere. Kontakt: Frank Rodriguez, +56 65 672502, +56 9 98277752. Igračke i odjeća

Igračka Kimo, Zagreb, www.toykimo.hr. Tvrtka proizvodi, uvozi, izvozi i distribuira visokokvalitetne dječje igračke i odjeću

za djecu u dobi od tri do 12 godina. Brendovi tvrtke su: Clics konstruktivni elementi, Pandou plišani poklon-program i Henley odjevna kolekcija. Tvrtka traži partnere za izvoz i distribuciju u zemlje JI Europe. Zemlje interesa: Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Makedonija, Kosovo, Rumunjska, Bugarska, Albanija. Kontakt: Goran Krnjak, goran@toykimo.hr, +385 1 6608743. Kalupno kovanje

Inoforges Polska, Rydzyna, Poljska, www. inoforges.pl. Tvrtka se bavi kalupnim kovanjem obojenih metala (mjed, bakar, aluminij), mehaničkom i površinskom obradom te montažom. Žele ostvariti suradnju s proizvođačima armatura, konektora za energetske kablove (srednji i visoki napon) i spojnih elemenata od legura obojenih metala. Kontakt: inoforges@inoforges.pl, +48 65 5288570. Zubarski proizvodi

AF, Kostrena, www.odontoiatrica.com.hr. Tvrtka koja se bavi prodajom zubarskih proizvoda traži tvrtke na području bivše Jugoslavije, osim Hrvatske i Slovenije, za

ekskluzivno zastupstvo. Početno ulaganje je minimalno. Kontakt: Ante Ćoza, ante@odontoiatrica.com.hr, +385 91 2886160. Kozmetički proizvodi

Jean Careno, Grudziadz, www.jeancareno.com. Proizvođač kozmetičkih proizvoda iz Poljske zainteresiran je za ostvarivanje poslovne suradnje s tvrtkama na hrvatskom tržištu. Kontakt: dyrektor@ jeancareno.com, +48 510 114372. Sustavi za nadzor građevina

Digitexx Data Systems, Skopje, Makedonija, www.digitexx.com. Tvrtka se bavi dizajniranjem structural health monitoring sustava (nadzor građevina) za različite aplikacije, od privremenog nadzora i strukturne analize prilikom građenja mostova do strukturnog nadzora za nebodere. Kontakt: Jasmina Lukanova, jasmina.lukanova@ digitexx.com, +389 2 3109262.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Letačka oprema

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske nabavlja letačku opremu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,4 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 4. srpnja.

Kit mase, ljepila i sprejevi

Grad Zagreb nabavlja kit mase, ljepila i sprejeve. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,1 milijun kuna. Rok dostave ponuda za oba nadmetanja je 3. srpnja. Usmjerivači (routeri)

Računalna oprema

Hrvatska kontrola zračne plovidbe nabavlja računalnu opremu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 2,1 milijun kuna. Rok dostave ponuda je 14. srpnja.

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja usmjerivače (routere). Procijenjena vrijednost nabave iznosi 840.000 kuna. Rok dostave ponuda je 27. lipnja.

Regija Naftni derivati

Nacionalni park Kozara nabavlja naftne derivate. Rok dostave ponuda je 7. srpnja. Cisterne za vodu

Rudnik i termoelektrana Ugljevik nabavlja cisterne za vodu. Rok dostave ponuda je 9. srpnja. Policijska vozila

Ministarstvo pravde BiH nabavlja policijska vozila. Rok dostave ponuda je 8. srpnja.

Izmjena vanjske stolarije Zaštićeni papir s vodenim znakom

Narodne novine nabavljaju zaštićeni papir s vodenim znakom. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 470.000 kuna. Rok dostave ponuda je 30. lipnja.

Primorsko-goranska županija nabavlja radove na izmjeni vanjske stolarije na školskim ustanovama. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 568.000 kuna. Rok dostave ponuda je 27. lipnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3833, 23. lipnja 2014.

Sajamski vodič

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Sepomaia Viva

Prodaju se stanovi, kuće, zemljišta... Dvosobni stan, ukupne površine 43,8 četvornih metara, Zagreb, procijenjene vrijednosti 390.000 kuna. Dražba se održava 24. lipnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Razgledavanje moguće svaki radni dan od 9 do 16 sati, uz prethodni dogovor na telefon 01/8891 224. Voćnjak i šuma, ukupne površine 6836 četvornih metara, Šandrovac, Bjelovarsko-bilogorska županija, procijenjene vrijednosti 10.000 kuna. Dražba se održava 26. lipnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem i pozivom na mobitel 091/5266 982. Poljoprivredno zemljište u građevinskoj i industrijskoj zoni Dicmo, uz izgrađenu infrastrukturu, ukupne površine 8190 četvornih metara, a koje je potrebno prenamijeniti za izgradnju industrijskih objekata, Sinj, Splitsko-dalmatinska županija, procijenjene vrijednosti 550.000 kuna. Dražba se održava 26. lipnja u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti i potrebno ju je uplatiti do 24. lipnja. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje naknadne prigovore kupca. Dodatne informacije mo-

guće je dobiti na telefon 01/3463 748 ili mobitel 098/250 989. Kuća i dvorište, ukupne površine 474,76 četvornih metara, Stubičke Toplice, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti 100.000 kuna. Dražba se održava 26. lipnja u 10 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene i potrebno ju je uplatiti do 24. lipnja. Oranica, ukupne površine 372.667,62 četvorna metra, Slatina, Virovitičko-podravska županija, procijenjene vrijednosti 674.797,22 kune. Dražba se održava 27. lipnja u 8.30 sati na Općinskom sudu u Slatini. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti nekretnine. Kuća, dvorište i oranica, ukupne površine 2.614,73 četvorna metra, Pakrac, Požeško-slavonska županija, procijenjene vrijednosti 167.059,89 kuna. Dražba se održava 27. lipnja u 9 sati na Općinskom sudu u Daruvaru, Stalna služba u Pakracu. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi pet posto procijenjene vrijednosti. Trosobni stan, ukupne površine 65 četvornih metara, Severin na Kupi, Primorsko-goranska županija, procijenjene vrijednosti 130.256,82 kune. Dražba se održava 30. lipnja u 8 sati na Općinskom sudu u Ogulinu. Nekretnina se ne može

prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi pet posto procijenjene vrijednosti. Razgledavanje moguće 27. lipnja od 8 do 9 sati. Livada, ukupne površine 1.834,27 četvornih metara, Donje Makojišće, Varaždinska županija, procijenjene vrijednosti 11.989,08 kuna. Dražba se održava 30. lipnja u 10 sati na Općinskom sudu u Varaždinu. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti. Razgledavanje moguće 27. lipnja od 13 do 15 sati. Kuća, ukupne površine 328 četvornih metara, Rab, Primorsko-goranska županija, procijenjene vrijednosti 4.015.000,74 kune. Dražba se održava 30. lipnja u 11 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene za nekretninu. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem i pozivom na telefon 01/6328 520. Upravna zgrada, nedovršena poslovna hala i dvorište, ukupne površine 16.602 četvorna metra, Buje, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 5.485.000 kuna. Dražba se održava 1. srpnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem i pozivom na telefon 052/432 728 ili mobitel 098/9023 000.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Međunarodni festival antike 25. i 26. lipnja, Umag

Posjetitelji će moći kušati hranu iz rimskog doba, vidjeti antičke plesačice i gladijatore, kao i radionice starih zanata.

Dani Kairosa Antički sajam

od 27. do 29. lipnja, Trogir

Naglasak ovog antičkog sajma bit će na proizvodima mediteranskog podneblja kojima se trgovalo u antičko doba.

Podravski motivi

od 27. do 29. lipnja, Koprivnica

Manifestacija nudi sajam naivne umjetnosti, starih obrta, folklor, sajam antikviteta i gastronomsku ponuda podravskoga kraja.

Picokijada

od 27. do 29. lipnja, Đurđevac

Na ovoj manifestaciji, koja ima status nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske, očekuje se više od 30 000 posjetitelja. Podatke sakupili: www.sajmovi.eu

www.privredni.hr

SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: P-I-60/13 Zagreb, 27. siječnja 2014.

PRESUDA Suda časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u vijeću sastavljenom od Ksenije Kuharić Mikleušević, predsjednice vijeća, te Vinka Berkovića i Vladimira Njegovana, članova vijeća, odlučujući po prijavi prijavitelja PETRA ŠEMEŠA iz Bestovja, Vukovarska 15, kojeg zastupa punomoćnik Dinko Rebrović, odvjetnik u Zagrebu, protiv prijavljenoga HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA d.o.o., Zagreb, ul. grada Vukovara 37, radi povrede pravila morala i dobrih poslovnih običaja, nakon glavne rasprave održane i zaključene 27. siječnja 2014. u prisutnosti prijavitelja i prijavljenoga, istog dana

presudio je Prijavljeni: HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA d.o.o., Zagreb, ul. grada Vukovara 37 ODGOVORAN JE što je 19. veljače 2013. obustavio prijavitelju isporuku električne energije na obračunskom mjernom mjestu Prizna, Prva ulica 24, Jablanac, šifra kupca: 6056181, na temelju opomene od 1. listopada 2010. koja suprotno odredbi čl. 94. Općih uvjeta za opskrbu električnom energijom od 2. veljače 2006. nije sadržavala obračun prouzročenih troškova, odnosno bez da je određeno naveo sve sastojke koje račun za utrošenu el. energiju mora sadržavati, a osobito podatak na koje se razdoblje odnosi obračunata el. energija i količina utrošene el. energije, pa je time prijavljeni onemogućio prijavitelju provjeru ispravnosti zaračunatog iznosa u odnosu na kakvoću i količinu kupljenog proizvoda, odnosno pružene usluge, čime je postupio suprotno prisilnoj odredbi čl. 12. st. 2. Zakona o zaštiti potrošača, čime je počinio povredu dobrih poslovnih običaja i povredu pravila poslovnog morala u smislu čl. 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori („Narodne novine“ broj 66/06, 114/06, 129/07 i 8/08 – dalje: Pravilnik), pa mu se temeljem čl. 36. t. 1. Pravilnika izriče mjera

JAVNA OPOMENA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU i NA WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE. Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno.

28 SVIJET FINANCIJA PV TJEDNI REPORT U tjednu od 9. do 15. lipnja ukupno je bio 161 stečajni postupak što je pad za 32 posto u odnosu na tjedan ranije kada ih je bilo 213. Uložen je 31 prijedlog predstečajne nagodbe, 27 postupaka je započelo, dok je zaključeno 30 postupaka. Odbijena su 24 prijedloga. Izbrisano je 111 subjekata, 39 više nego prethodnog tjedna. S likvidacijom je započelo 28 subjekata. Osnovano je 279 trgovačkih društava pri čemu prednjači Zagreb (127), a zatim Rijeka (24). Na Trgovačkom sudu Osijek osnovana su 22 trgovačka društva, dok su Split i Varaždin izjednačeni sa 19 novoosnovanih subjekata. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a, čak 186, te ukupno 93 d.o.o.-a. STEČAJEVI

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

14 14 0 0 7 0 7 14 14 126 31 14 24 27 30

BRISANI SUBJEKTI

Brisani subjekti

111 111 29 29 0

Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Poslovni subjekti

279 93 186 0

d.o.o. j.d.o.o. d.d. Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

15 6 9 22 15 24 0

REJTING TJEDNA

DANČ-PROMET d.o.o.

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

5 19 8 19 10 127

Privredni vjesnik Broj 3833, 23. lipnja 2014.

( 38%

europski prosjek urednosti plaćanja poduzetnika

Istraživanje u 21 zemlji svijeta

Rusi i Meksikanc Amerikanaca i Ka

Europski prosjek točnosti plaćanja je 38 posto poslovnih subjekata. Najtočniji su u Njemačka sa 75,3 posto. Mnogima bi moglo biti neočekivano treće mjesto Turske, g Drago Živković zivkovic@privredni.hr

eplaćanje je jedan od najčešćih i najvećih problema na koji se poduzetnici žale. Često se govori o tome kako je to hrvatska ili balkanska specifičnost, ali globalno istraživanje koje je provela talijanska tvrtka CRIBIS D&B pokazuje da je stanje vrlo šaroliko. Neki rezultati potvrđuju široko raširena mišljenja, ali ima i onih koji razbijaju predrasude. Jedan od zaključaka koji bismo mogli nazvati globalnim jest da je pouzdanost u plaćanju usko povezana s veličinom poduzetnika: što je poduzetnik manji, to urednije plaća, što je veći, to više duguje svojim dobavljačima. Istraživanje je provedeno za plaćanja obavljena tijekom 2013. godine u 21 državi, od kojih je 13 članica Europske unije (Belgija, Nizozemska, Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Španjolska, Portugal, Poljska, Slovenija, Mađarska, Češka, Finska i Danska). Od (djelomično) europskih država u istraživanju su još Turska i Rusija, a od izvaneuropskih Kina, Tajvan, Hong Kong, Meksiko, SAD i Kanada. Portugalci na začelju Europski prosjek točnosti plaćanja je 38 posto poslovnih subjekata, što je

za 1,1 postotni bod manje nego 2012. godine. Uz to, povećao se i broj kompanija koje rokove plaćanja probijaju za više od 90 dana, gdje je europski prosjek 3,9 posto. Najtočniji su u Danskoj, gdje svoje račune u roku plaća 87,6 posto poduzetnika, a slijedi Njemačka sa 75,3 posto. To i nije neko iznenađenje, ali mnogima bi moglo biti neočekivano treće mjesto Turske, gdje redovito plaća 54,6 posto kompanija. Najurednije platiše u Turskoj su financijaši i osiguravatelji s preko 70 posto, a najnepouzdaniji su građevinari, kod kojih svaki deseti probija rokove plaćanja za više od 90 dana. Mađarska, Nizozemska, Belgija, Španjolska, Slovenija, Italija i Finska se vrte oko prosjeka, dok su ispod prosjeka Češka i Poljska, gdje redovito svoje račune podmiruje tek oko 30 posto poduzetnika. Uvjerljivo je najlošiji po tom pitanju Portugal, gdje tek svaka šesta kompanija plaća na vrijeme. Analiza podataka o dužim kašnjenjima u plaćanju iznad 90 dana također daje vrlo šaroliku sliku. Najproblematičniji su poduzetnici u Poljskoj i Portugalu, gdje ih više od 10 posto kasni s plaćanjem duže od tri mjeseca. Italija sa 5,2 posto i Turska sa 4,4 posto nalaze se oko prosjeka, dok su najdiscipliniraniji u Njemačkoj, Danskoj i Finskoj, gdje manje od

Broj blokiranih poslovnih subjekata i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje

Stanje na dan

Broj nelikvidnih poslovnih subjekata

Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje

30.04.2013.

67.667

37.386.245

31.03.2014.

60.041

33.765.192

30.04.2014.

59.136

Izvor: Fina

0,5 posto kompanija kasni s plaćanjem duže od 90 dana. Tajvanska urednost Među izvaneuropskim državama iznenađenjem bi se mogao smatrati Meksiko, gdje su poduzetnici točniji u plaćanju nego u Sjedinjenim Državama ili Kanadi. Sa 56,9 posto plaćanja na vrijeme, Meksiko zaostaje samo iza Rusije i Tajvana, gdje uredno plaća 74,5 posto kompa-

33.512.668 Iznosi u tisućama kuna

nija. Na Tajvanu manje od jedan posto kompanija kasni duže od 90 dana, a to su uglavnom kompanije u tekstilnoj industriji. Meksikanci su iz godine u godinu sve bolji, pa je tako onih koji plaćaju s kašnjenjem dužim od 90 dana samo 0,4 posto. Najpouzdaniji su meksički poljoprivrednici, šumari i ribolovci, kojih 70 posto plaća na vrijeme, a najnepouzdaniji trgovci i prijevoznici s prosje-

www.privredni.hr Broj 3833, 23. lipnja 2014.

( 33,3%

urednost plaćanja kineskih kompanija

( 68,8%

urednost plaćanja ruskih kompanija

ci bolje platiše od anađana

Danskoj, gdje svoje račune u roku plaća 87,6 posto poduzetnika, a slijedi gdje redovito plaća 54,6 posto kompanija. rice u Njemačkoj. Najgore američke kompanije su one najveće: samo 13,3 posto plaća svoje račune na vrijeme. Rusija se pogoršala Kanada je po tom pitanju još gora, jer tamo uredno plaća samo 12 posto velikih kompanija, što je ipak napredak u odnosu na 2012., kada je samo devet posto kanadskih velikih

U ruskoj energetici neplaćene obveze skočile su za 62 posto kom ispod 50 posto. SAD ima solidan prosjek od 53,4 posto urednih platiša, dok Kanada debelo zaostaje sa samo 43,9 posto redovnih plaćanja. Najgori su ipak Kina i Hong Kong, gdje u ugovorenim rokovima plaća tek nešto više od 30 posto poduzeća. Najpouzdaniji u plaćanju su kineski mali po-

duzetnici sa 41,9 posto, a najgore su velike kompanije, jer ih samo 28,4 posto plaća na vrijeme. Uz to, Kina, kao i SAD, ima visok postotak dugotrajnog kašnjenja u plaćanju. U Kini tako 7,1 poduzetnika plaća s kašnjenjem većim od 90 dana, a u SAD-u 5,1 posto, što je 10 puta više nego, primje-

kompanija uredno plaćalo. S još uvijek skromnih 63,4 posto, najpouzdaniji su kanadski poduzetnici u poljoprivredi, šumarstvu, lovu i ribolovu, dok su najneodgovorniji građevinari, kojih više od osam posto kasni više od 90 dana. Stanje po sektorima slično je kao u SADu, s tom razlikom što su u

U blokadi do 60 dana 4644 hrvatska poduzetnika Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi propisao je 30 dana kao obvezni rok plaćanja za sve, osim ako je drukčije ugovoreno, a i tada može biti maksimalno 60 dana. Podaci Fine s kraja travnja govore da su u blokadi do 60 dana zbog neplaćanja bila 4644 poslovna subjekta koji ukupno duguju 870 milijuna kuna. To je značajno smanjenje u odnosu na stanje krajem travnja 2013., kada je u blokadi do 60 dana bilo 6626 poslovnih subjekata, dužnih ukupno 955,2 milijuna kuna. Iako izgledaju velike, sve te brojke blijede prema ukupnoj insolventnosti, koja je na kraju travnja iznosila 33,51 milijardu kuna, a blokirano je bilo ukupno 59.136 poslovnih subjekata. U odnosu na stanje godinu dana ranije, broj blokiranih poslovnih subjekata smanjen je za 8531 ili 12,6 posto, a neizvršene osnove za plaćanje za 3,9 milijardi kuna ili 10,4 posto. Kad se gleda ročnost neplaćanja, vidljivo je da je veliku većinu od 84,3 posto (ili 28,2 milijarde kuna) čine poslovni subjekti blokirani duže od 360 dana, kod kojih je naplata dugovanja vrlo upitna.

Kanadi ipak najgori platiše u industriji kože. U Kini je, gledano po sektorima, najgore zdravstvo, u kojem svaka druga kompanija plaća s kašnjenjem dužim od 90 dana, a najbolje su kineske tiskare i mediji, jer njih više od pola plaća u roku od 30 dana. U Hong Kongu je udjel urednih platiša u odnosu na 2012. pao na samo 31,7 posto, ali se udjel najgorih neplatiša ipak smanjio na manje od dva posto. Među njima su najnepouzdaniji građevinari i financijaši, kojih gotovo polovina plaća s kašnjenjem većim od 30 dana. U Rusiji se stanje s plaćanjem u prošloj godini pogoršalo, jer se udjel kompanija koje plaćaju na vrijeme s impresivnih 74,2 smanjio na 68,8 posto. Broj kompanija koje kasne do 90 dana povećao se na gotovo 30 posto, ali se smanjio udjel onih koji kasne duže od 90 dana, na 1,2 posto. Ukupni iznos neplaćenih obveza povećao za čak 23,7 posto u usporedbi s krajem 2012. godine. Udjel neplaćenih računa blago je povećan na 5,3 posto, a broj nelikvidnih poduzeća smanjen za 5,7 posto, što upućuje na zaključak da su za porast dugovanja najodgovornije velike ruske kompanije. Po sektorima, najgore je stanje s plaćanjem u ruskoj energetici, gdje su neplaćene obveze skočile za 62 posto.

Kompanije koje plaćaju na vrijeme (u postocima) Europa Danska Finska Češka Poljska Mađarska Slovenija Portugal Španjolska Velika Britanija Njemačka Francuska Nizozemska Belgija Turska Rusija Kanada SAD Meksiko Hong Kong Tajvan Kina

2007.

2012.

2013.

40,4 76,5 37 29,8 47 36,3 33,2 21,7 49,4 32,6 53,9 32,4 39,8 30,5 n/a n/a 38,5 43,5 70 29,1 64,7 33,1

39,1 83,3 45,5 30,9 23,7 43,5 39,8 17,6 41,6 30,2 78,8 31,9 50,3 44,9 52,1 74,2 44,7 50,6 52,9 32,7 70,3 32,5

38 87,6 38,1 31 30,5 51,4 39,7 16,5 45,5 28,7 75,3 32,2 49 46,6 54,6 68,8 43,9 53,4 56,9 31,7 74,5 33,3

Kompanije koje kasne s plaćanjem više od 90 dana (u postocima) Europa Danska Finska Češka Poljska Mađarska Slovenija Portugal Španjolska Velika Britanija Njemačka Francuska Nizozemska Belgija Turska Rusija Kanada SAD Meksiko Hong Kong Tajvan Kina

2007.

2012.

2013.

4 0,2 1,1 1,6 7,2 2,2 3 9,4 4 5,3 3,2 2,6 2,5 2,9 n/a n/a 3,3 4,9 0,8 6,8 3,3 7,9

3,3 0,1 0,3 1,2 12,5 2,3 2 11,2 8,3 2 0,4 1,5 0,9 1,2 4,9 2,2 1,3 6,3 0,5 2,4 1 7,7

3,9 0,1 0,4 1,9 10,8 0,9 2,3 12,8 3,7 2,4 0,4 1,4 1,2 1,2 4,4 1,2 1,2 5,1 0,4 1,9 0,7 7,1

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3833, 23. lipnja 2014.

Tržište novca Zagreb

Ponuda novca iznimno visoka Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

kraćen radni tjedan zbog blagdanskog četvrtka i početak značajnijeg korištenja godišnjih odmora nisu utjecali na rast aktivnosti sudionika na novčanom tržištu. I dalje je ponuda novca iznimno visoka, a potražnja za kratkoročnim pozajmicama vrlo skromna. Ni početak novog razdoblja održavanja obvezne pričuve nije potaknuo promjenu odnosa ponude i potražnje novca. U takvim okolnostima novčano tržište postaje još tromije, uz vrlo skromno trgovanje i niske kamatne stope. Zbog skromne po-

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

250 3 200 150

100 1 50 0

16.6.2014.

17.6.2014.

tražnje, u organiziranom trgovanju sudionika na Tržištu novca Zagreb svakodnevno veliki dio ponuđenih viškova ostaje neiskorišten. U prvoj dekadi u lipnju održane su dvije aukcije trezorskih zapisa

18.6.2014.

Ministarstva financija. Budući da nema zapisa na dospijeću, realno je očekivati kako do kraja lipnja neće biti aukcije. Raspored prošlogodišnjih aukcija pokazuje da su u prvoj dekadi lipnja također održane samo dvije auk-

ponedjeljak

utorak

cije. Vrijedno je istaknuti da je kamatna stopa na trezorske zapise s rokom dospijeća od 91 dan zabilježila godišnji pad s jedan na 0,6 posto godišnje, a na zapise s rokom dospijeća od 364 dana sa 2,56 na dva posto godišnje. Za-

Hrvatsko devizno tržište

valuta

australski dolar

EUR

7.578

5,218864

CAD

kanadski dolar

5,143378

JPY

japanski jen (100)

5,466324

CHF

švicarski franak

6,215442

GBP

britanska funta

9,465306

USD

američki dolar

5,586471

EUR

euro

7,574138

USD

5.605

CHF

6.224

7.576

5.600

6.222

7.574

5.595

7.572

5.590

6820

FTSE 100

0,3%

6.218

0,2%

0,1%

6.216

7.568

5.580

6.214

16.6.

17.6.

18.6.

16.6.

17.6.

18.6.

oprezno se trgovalo zbog dvodnevne sjednice čelnika Feda. Međutim, kasnije su ih nakratko ohrabrile naznake jačanja gospodarstva

16950

4400

Dow Jones

4380

16850

4360

6760

16800

4340

6740

16750

4320

6720

16700

4300

16.6.

4580

17.6.

18.6.

16.6.

9960

CAC40

9940

17.6.

18.6.

DAX

15100

9920

15050

4540

9900

15000

4520

9880

14950

4500

9860

14900

17.6.

18.6.

16.6.

17.6.

18.6.

NASDAQ

16.6.

15150

4560

16.6.

MIREX - tjedni

5.585

6780

4600

MIREX - mjesečni

6.220

7.570

ko zemalja, posebice Iraku (što može potaknuti rast cijena nafte), Keniji te zbog toga što je Rusija obustavila isporuku plina Ukrajini. K tomu, 16900

Vrijednost obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirexa prošle srijede dosegnula je razinu od 196,9975 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se rast od 0,2 posto. 0,4%

16.6.

17.6.

18.6.

Burzovni indeksi u plusu

6800

hvaljujući iznimno dobroj likvidnosti sudionika s jedne strane, te nedostatku ponude ostalih oblika kratkoročnog ulaganja, s druge strane, država će u budućnosti imati još povoljnije uvjete kratkoročnog zaduživanja.

Međunarodno tržište kapitala

Ulagači na svjetskim burzama početkom prošloga tjedna bili su na oprezu zbog nekoliko razloga. Ponajprije, zbog geopolitičkih napetosti u nekoli-

petak

primjena od 19. lipnja 2014.

Izvor: HNB

četvrtak

Rast vrijednosti Mirexa

nak uvećana je za 0,1 posto. Također, kuni je u usporedbi s eurom u promatranom razdoblju uvećana vrijednost za 0,04 posto.

američki dolar ojačala za 0,3 posto. Vrijednost domaćeg platnog sredstva u odnosu na švicarski fra-

Srednji tečaj za devize

AUD

srijeda

Mirovinski fondovi

Dobri dani za kunu Prema tečajnici Hrvatske narodne banke kuna je od prošloga ponedjeljka do srijede u odnosu na

16. 6. - 18. 6. 2014.

6. 6. - 13. 6. 2014.

300

Iako za sada nije vidljiv značajniji utjecaj početka turističke sezone na kretanja na novčanom tržištu, tijekom ljeta će se zasigurno osjetiti tradicionalan sezonski utjecaj na ukupno financijsko tržište. Uobičajeno pojačano trošenje gotovine izaziva privremeni porast potražnje. No, bez obzira na očekivani rast potražnje, kratkoročna kamatna stopa će ostati stabilno vrlo niska i u idućem razdoblju.

17.6.

18.6.

17.6.

18.6.

NIKKEI 225

16.6.

Sjedinjenih Američkih Država. Tako su i svi promatrani burzovni indeksi od prošlog ponedjeljka do srijede uvećali vrijednost. Indeks pariške burze CAC40 bio je veći za 0,5 posto, kao i indeks londonske burze FTSE također za 0,5 posto. Zatim, rast vrijednosti zabilježio je frankfurtski DAX, koji je u spomenutom razdoblju ojačao za 0,6 posto, a tehnološki indeks Nasdaq za 0,3 posto. Istovremeno, američki Dow Jones bio je veći za 0,08 posto, kao i indeks tokijske burze Nikkei za 0,8 posto.

0% 17.5.

27.5.

7.6.

17.6

16.6.

17.6.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 17.6.2014. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

201,5603 200,3358 180,4505 198,2610 196,9975

209,4938 227,7856 142,4991 165,3559 168,8411 191,4848 115,1792 132,5138 220,9377 216,2999 233,7091 112,2358 171,7117 150,0237 124,8072 199,9485 132,3453 143,9271 213,4290 183,3741 143,4105 172,0870

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3833, 23. lipnja 2014. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 287,539 milijuna kuna

Atlantic Grupa je najlikvidnije izdanje Iztok Likar www.hrportfolio.hr

na tjedan ranije, odnosno pad od 65 posto. Indeks Crobex je porastao četvrti tjedan uzastopno, ovaj put za 1,30 posto na 1.804,64 boda te tako po prvi put od sredine veljače prešao granicu od 1.800 bodova. Crobex10 je također porastao, ovaj put za 1,81 po-

roteklog, skraćenog tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je 31 milijun kuna, što je 57 milijuna kuna manje u odnosu Top 10 po prometu Atlantic grupa d.d. Adris grupa d.d. (redovna) Valamar Adria Holding d.d. SN holding d.d. HT d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Europlantaže d.d. Belje d.d. Valamar grupa d.d. Arenaturist d.d.

tjedna promjena 0,00% +1,67% +1,96% +12,05% -0,66% +0,43% +6,25% +12,89% +1,41% +10,79%

zadnja cijena 925,00 305,00 208,50 195,16 153,00 1.386,00 850,00 44,33 196,50 349,00

promet 4.899.632,92 4.515.831,00 2.572.537,15 2.499.917,68 1.994.108,77 1.826.023,22 1.505.000,00 1.086.853,10 1.003.213,23 936.710,33

sto te završio na 1.028,86 bodova. Među sektorskim indeksima najviše je porastao CROBEXkonstrukt (+6,53 posto) a jedini koji je pao bio je CROBEXtransport (-0,51 posto). Obveznički indeksi su tjedan završili pozitivno. Crobis je porastao za 10 dionica s najvećim rastom cijene Karlovacka banka d.d. Maistra d. d. Belje d.d. SN holding d.d. Institut IGH d.d. Arenaturist d. d. OT - Optima Telekom d.d. Tisak d.d. Plava laguna d.d. Končar - mjerni trans.d.d. (povl.)

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 30.767.392,38 kn

0,22 posto, a Crobistr za 0,31 posto. Najlikvidnije izdanje bila je Atlantic Grupa, koja je skupila promet od 4,9 milijuna kuna i tjedan završila na cijeni od 925 kuna. Dobitnik tjedna je osmo najlikvidnije Belje, s rastom

tjedna promjena +28,33% +23,81% +12,89% +12,05% +11,42% +10,79% +10,78% +9,68% +9,37% +8,84%

zadnja cijena 11,55 130,00 44,33 195,16 154,89 349,00 5,86 170,00 3.499,98 1.230,00

promet 10.395,00 141.696,51 1.086.853,10 2.499.917,68 5.770,89 936.710,33 10.079,36 192.724,95 33.845,98 50.429,95

INVESTICIJSKI FONDOVI

Proteklog je tjedna od 71 aktivnog fonda njih 51 poraslo. To je 14. uzastopni tjedan u kojem kod fondova prevladavaju pozitivni rezultati. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +3,68 do -3,36 posto. Deset fondova je poraslo više od jedan posto, dok tri fonda bilježe pad veći od jedan posto.

Od ukupno 32 dionička, 16 fondova ostvarilo je pozitivnu promjenu. U toj grupi fondova najveći rast ostvario je Capital Two (tri posto). U grupi dioničkih fondova palo je 16 fondova, a najviše Ilirika JIE (-3,36 posto). Od ukupno 11 mješovitih fondova, njih osam je poraslo. Najviše je vrijednost uvećana fondu

ICF Balanced za 3,68 posto. U grupi mješovitih fondova tjedni pad vrijednosti zabilježila su tri fonda, a najviše KD Balanced (-0,30 posto). Sedam od ukupno osam aktivnih obvezničkih fondova tjedan je završilo s pozitivnim predznakom. Najviše, za 0,22 posto, vrijednost je porasla fondovima HPB Ob-

veznički, Capital One i Raiffeisen Bonds, dok kao jedini pad bilježi Neta Emerging Bond (-0,01 posto). Svih 20 novčanih fondova je ostvarilo pozitivne tjedne promjene. Najuspješniji su s rastom od 0,05 posto bili NETA MultiCash, Raiffeisen euroCash i OTP euro novčani. (I.L.) od 10. 6. do 17. 6. 2014. godine

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI ICF Balanced

107,7656

*Tjedna promjena [%] 3,68

KD Victoria

18,0612

0,97

HPB Global

79,7880

0,35

HI-growth

€

9,4269

0,26

OTP uravnoteženi

105,4420

1,57

Raiffeisen World

€

131,5700

0,64

KD Balanced

8,2415

-0,30

ZB euroaktiv

€

132,5222

-0,60

Agram Trust

53,2994

0,09

ZB trend

€

142,9639

0,86

Allianz Portfolio

132,7259

1,86

FIMA Equity

64,3884

1,35

VB SMART

€

98,0021

-0,21

€

101,6400

0,05

Valuta

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

KD Prvi izbor

12,4352

-0,14

Raiffeisen Absolute

Ilirika JIE

€

132,1730

-3,36

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS

Raiffeisen New Europe

€

51,0700

-1,62

ZB bond

€

174,6597

0,11

PBZ Equity fond

€

9,5946

-0,81

HI-conservative

€

13,1245

0,07 0,22

HPB Dionički

87,2223

-0,77

Raiffeisen Bonds

€

162,8000

Erste Adriatic Equity

€

75,0800

-0,67

PBZ Bond fond

€

116,9475

0,06

NETA Global Developed

100,4293

0,23

Capital One

192,2236

0,22

HPB Obveznički

€

145,5548

0,22

NETA Emerging Bond

67,6150

-0,01

Erste Adriatic Bond

€

108,1300

0,12 0,02

ZB aktiv

104,3324

0,28

Capital Two

78,2156

3,00

Ilirika Azijski tigar

€

41,8321

-0,53

PBZ I-Stock

€

7,1665

-0,75

Platinum Global Opportunity

14,5405

-0,35

KD Nova Europa

6,2411

-1,76 1,28

OTP indeksni

38,6573

Platinum Blue Chip

€

96,9775

0,12

NETA Frontier

506,4587

-0,66

OTP MERIDIAN 20

€

89,5650

-0,78

70,2000

1,50

NETA US Algorithm

163,0421

0,99

NETA New Europe

79,4518

-0,30

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond

141,7294

ZB plus

173,5405

0,01

ZB europlus

€

148,9492

0,02

PBZ Euro Novčani

€

137,4401

0,03

Raiffeisen Cash

155,3800

0,03

Erste Money

149,0700

0,01

HI-cash

149,4047

0,02

PBZ Dollar fond

128,8664

0,03

HPB Novčani

141,6534

0,01

OTP novčani fond

131,2520

0,02

Ilirika BRIC

€

71,2535

-0,73

VB Cash

126,9459

0,03

VB CROBEX10

98,7431

2,96

Agram Euro Cash

€

12,0443

0,05

KD Energija

10,3291

1,92

Allianz Cash

117,0252

0,01

ZB BRIC+

€

90,7686

0,61

Erste Euro-Money

€

114,0300

0,03

Raiffeisen Absolute Aggressive

€

115,5100

-0,12

Auctor Cash

108,0801

0,04

Allianz Equity

€

129,1525

2,56

Raiffeisen euroCash

€

104,7500

0,05

HPB Euronovčani

€

105,6242

0,01

Locusta Cash

1315,9864

0,03

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS €

145,5437

0,77

PBZ Global fond

€

12,8816

-0,17

NETA MultiCash

105,8790

0,05

HI-balanced

€

11,2410

0,15

OTP euro novčani

€

102,0691

0,05

ZB global

zadnja vrijednost 1.804,6400 1.028,8600 104,7697 133,3373

od 12,89 posto te cijenom od 44,33 kune, uz promet od 1,1 milijun kuna. Od 10 najlikvidnijih, kao i u tjednu ranije, jedino je Hrvatski Telekom ostva10 dionica s najvećim padom cijene TLM d.d. Zlatni rat d.d. Finvest Corp d.d. Slavonski ZIF d.d. VABA d.d. HTP Korcula d.d. Turbo certifikat € Bund fut short 6 Slatinska banka d.d. Turbos HT long 4 Imperial d.d.

tjedna promjena +1,30% +1,81% +0,22% +0,31%

rio pad cijene i postao gubitnik tjedna. HT je pao za 0,66 posto, na 153 kune i uz promet od gotovo dva milijuna kuna bio peto najlikvidnije izdanje.

tjedna promjena -57,69% -26,92% -21,05% -13,24% -13,13% -12,97% -7,72% -7,50% -7,29% -6,03%

zadnja cijena 11,00 9,50 30,00 32,95 7,21 43,50 22,70 37,00 26,18 357,07

promet 605,00 66,50 1.500,00 15.164,50 17.113,60 1.957,50 512,40 11.524,56 157.058,00 31.053,64

*vijesti

Fondovi u plusu već 14 tjedana

Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Repsly osigurao 1,25 milijuna dolara investicije

Startup tvrtka Repsly, koja je pokrenuta u Hrvatskoj, osigurala je 1,25 milijuna dolara investicije od Lauchpad Venture grupe iz Bostona, zatim First Beverage grupe iz Los Angelesa te K5 Venturesa iz Njemačke. Repsly, koji je donedavno bio poznatiji pod imenom Salespod, trenutačno koristi oko 200 tvrtki u više od 40 zemalja. Repsly će investirana sredstva iskoristiti za financiranje rasta. BKS Zeleni kredit BKS Bank nastavlja sa strategijom jačanja poslovanja u segmentu građanstva, čemu svjedoči i novi proizvod - BKS Zeleni kredit za poboljšanje energetske učinkovitosti kroz ugradnju fotonaponskih elektrana do 10 kW nazivne snage. Kredit je namijenjen financiranju kupnje fotonaponskih sustava koji se sastoje od vrijednosti opreme (elektrana), troškova prikupljanja i izrade dokumentacije, troškova izvođenja radova potrebnih da postrojenje bude pušteno u pogon kao i svih troškova obrade kredita. Zeleni kredit se odobrava u iznosu od

10.000 do 30.000 eura, a maksimalno vrijeme otplate je 10 godina. Manji deficit robne razmjene U prvom tromjesečju izvoz roba iz Hrvatske u inozemstvo uvećan je za 7,6 posto u odnosu na isto razdoblje u 2013. Istovremeno, prema zadnjim podacima DZS-a, uvoz roba bilježi godišnji rast od 1,8 posto. Deficit robne razmjene, koji je dosegnuo 1,56 milijardi eura, smanjen je za 5,6 posto. Vrijednost izvoza robe iznosila je 2,2 milijarde eura. Uvoz je pak iznosio 3,8 milijardi eura. Pokrivenost uvoza izvozom uvećana je na 59 posto. Usporavanje pada potrošačkih cijena U svibnju je, prema posljednjim podacima DZSa, četvrti mjesec za redom zabilježen pad potrošačkih cijena na godišnjoj razini. Godišnja stopa inflacije, mjerena indeksom potrošačkih cijena, u svibnju je iznosila -0,2 posto, što je usporavanje godišnje stope pada u odnosu na mjesec ranije (u travnju -0,5 posto), priopćeno je iz Raiffeisenbank Austria Zagreb. U odnosu na travanj potrošačke su cijene bile više za 0,2 posto. Negativnoj godišnjoj stopi rasta potrošačkih cijena najviše je pridonio pad u kategoriji prehrane i bezalkoholnih pića (-3,6 posto).

Tradicionalno specijalno izdanje Privrednog vjesnika o poslovnim rezultatima najvećih hrvatskih tvrtki 2013. godine

400 najvećih

400 najvećih tvrtki po svim županijama RH

| info | 01/56 000 27 | marketing@privredni.hr |

financijska industrija

USKOR

2013.

Tradicionalno specijalno izdanje Privrednog vjesnika o poslovanju banaka, stambenih štedionica, osiguravateljskih i leasing društava, te fondova