Pv 3834

Proizvoditi više i bolje Na svaki dolar izvoza voća i povrća Hrvatska uveze iste robe u vrijednosti od osam dolara. Dokad tako?

Izvoz gore, uvoz dolje Pokrivenost uvoza izvozom porasla je na 59 posto, dok je izvoz u zemlje Cefte u plusu 16,3 posto

Financijska agencija Dospjeli dug blokiranih poslovnih subjekata 32,5 milijardi kuna, a građana 27,14 milijardi

aktualno

aktualno

Svijet financija

Str. 10

Str. 8

Str. 20

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 3 4 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 30. lipnja 2014.

Godina LXI / Broj 3834. www.privredni.hr

60

1953 2013

privredni vjesnik

crowdfunding platforme / s kinezima u ekološku poljoprivredu / zigzag hotel / nova linija za dorinu / hrvatska i regija MERCATOR KONAČNO PRODAN AGROKORU

najveći trgovački lanac u središnjoj i istočnoj Europi S godišnjim prihodima od oko 7 milijardi eura, stvoren je regionalni div koji izbija na 14. mjesto najačih tvrtki u Srednjoj i Istočnoj Europi >>4-5

AN SEBOG POR P IL info EEN osi

ork on Što d rope Netw u E e pris Enter

intervju: zoran uranjek

Prve hrvatske craft pivovare

>> 6-7

>> 12

Kina je već neko vrijeme hit, pa opskrbljujemo svoje ključne kupce koji tamo investiraju u nove tvornice, kaže član Uprave HF Belišće

Dok će Zmajska pivovara proizvoditi Pale Ale i Porter, Nova runda se odlučila za American Pale Ale

financijska industrija

2013.

Tradicionalno specijalno izdanje Privrednog vjesnika o poslovanju banaka, stambenih štedionica, osiguravateljskih i leasing društava, te fondova

USKOR

O

| info | 01/56 000 27 | marketing@privredni.hr |

UVOD

www.privredni.hr Broj 3834, 30. lipnja 2014.

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Branko Grčić, potpredsjednik Vlade:

Reforme se provode nedovoljno brzo Bio sam na road showu po razvijenim zemljama i uvijek se susrećemo s istim pitanjem, a to je zašto u Hrvatskoj oporavak od krize ide sporije nego u drugim zemljama Unije (...) Reforme se provode, no nedovoljno brzo jer im se svi protive. U prvom kvartalu imali smo rast BDPa od 0,5 posto, što nije zabilježeno zadnjih pet godina, a izvoz nam ove godine raste osam posto. Tri sata sam proveo na sastanku s ljudima iz DZS-a da vidim zašto gospodarstvo ne pokazuje nikakav napredak, a odgovor vam je u propasti građevinskog sektora koji je opet u prvom kvartalu pao za 10 posto.

Tauno Olju, EY Hrvatska:

Upitan rast hrvatskog gospodarstva Nakon dvije godine pada, u eurozoni se u ovoj godini predviđa rast od 1,1 posto, nakon čega slijedi povećanje od 1,5 u 2015. godini. U Hrvatskoj se, unatoč znakovima industrijskog oporavka, predviđa odgađanje rasta gospodarstva do 2015., ponajprije zbog pritiska da se smanji fiskalni deficit. BDP je u ovoj godini pao 0,4 posto, te će očekivani godišnji rast od 1,5 posto u 2015., i 2,5 posto u razdoblju od 2016./17. ovisiti o tome hoće li sve jače vanjsko okruženje konačno pokrenuti domaću potražnju.

Dragan Kovačević, predsjednik Uprave Janafa:

Nastavak rasta Janafa Dobri poslovni rezultati omogućili su Janafu financiranje velikih projekata vrijednih više od milijarde kuna iz vlastitih sredstava. Investicije su uključile terminale Žitnjak, Omišalj i Sisak. U 2013. ostvarena je dobit od 113,4 milijuna kuna koja je veća za 10,5 posto nego godinu ranije. U 40 godina postojanja tvrtke transportirano je 196 milijuna tona nafte od čega je 60 posto bilo za inozemne korisnike. Zadovoljni smo postignutim rezultatima jer smo postali strateški značajna energetska i gospodarska tvrtka u Hrvatskoj i regiji.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

3

pvinfo

G(h)ost komentator: Josip Volarević, Vinogradi Volarević Prud, Metković

Novim vinarima izlaz je izvoz, udruživanje i turizam Domaće tržište je dosta zahtjevno i rizično - u hotelima i restoranima teško se dolazi do novca budući da je kod nas vrlo izražen problem naplate. A mi možemo živjeti jedino od onoga što naplatimo

K

omarna je najmlađa vinogradarska regija u Hrvatskoj koju je sedam vinara iz doline Neretve u projektu melioracije krša i sadnje trajnih nasada vinograda kultiviralo i uspjelo registrirati. Osnovali smo i udrugu K7, odnosno Komarna 7, te napravili i zajedničku robnu marku K7 namijenjenu izvozu. Shvatili smo da je budućnost u udruživanju koje je pretpostavka da bi se moglo izvoziti, što je za nove vinare koji su posadili veće površine pod vinovom lozom jedini ispravan put budući da je domaće tržište premaleno za plasman svih hrvatskih vina. Drugi način pozicioniranja novih vinara je dovođenje grupa turista u naše objekte. Nama na ruku ide činjenica da smo smješteni na odličnom položaju uz more te da smo u blizini Dubrovnika i Međugorja koji su velika turistička središta. Činjenica je da, u situaciji kada dođe nekoliko kruzera u Dubrovnik, ti turisti stvore veliku gužvu i osim posjeta starom dijelu grada nemaju druge ponude. Izlet u Komarnu i posjet našim podrumima svakako bi im obogatili doživljaj i boravak učinili zanimljivijim. Kada bismo mi ugo-

stili dio turista, rasteretili bismo Dubrovnik.

Svaki od nas sedam vinara ima svoj stil proizvodnje i samostalnu politiku za tržište i marketing, ali u zajedničkoj robnoj marki svi mi prolazimo dodatnu kontrolu kvalitete. Udruživanje nam omogućava povoljniju nabavu boca, čepova, ambalaže... Svaki od nas će za početak dati određenu količinu, recimo, plavca malog kao naše najpoznatije sorte, koji će se potom puniti u

Osnovali smo i udrugu K7 te napravili i zajedničku robnu marku namijenjenu izvozu boce i označiti s K7 što bi nam omogućilo plasman određenih većih količina jer se vani, ako sklopite ozbiljniji posao, i traže veće količine. Zajednički pečat jamči određenu razinu kvalitete, mada - ponavljam - svaki od nas vinara s područja Komarne ima svoj stil i svoju osobnost. Udrugu K7 inače osnovali su Vinska kuća Rizman u vlasništvu obitelji Štimac, Vinska kuća Saint Hills u vlasništvu

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Ažuriranje adresara i distribucija Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: uprava@privredni.hr

Lektura: Sandra Baksa

Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Ernesta Tolja, Poljopromet, Vinogradi Volarević, Braniteljska udruga Metković, Braniteljska udruga Opuzen i OPG Damir Dejak.

Inače, domaće tržište je dosta zahtjevno i rizično - u hotelima i restoranima teško se dolazi do novca budući da je kod nas vrlo izražen problem naplate. Osim toga, precjenjivanje naših vina s jedne strane, i uz to neplaćanje s druge strane, stvara negativan utjecaj na proizvođače. Zato je izvoz naš jedini izlaz jer je kod izvoza naplata osigurana, a svi mi možemo živjeti jedino od onoga što naplatimo. Iz tog razloga pripremamo se plasirati vina u Poljsku, Njemač-

ku, Švicarsku i Srbiju.

Sjedište naše vinarije je u Prudu gdje je i naša obiteljska kuća te rasadnik Prud. Vinogradi su nam smješteni u Komarni i tamo namjeravamo raditi novu vinariju s kušaonicom, dok bi drugi objekt gradili u Naroni.

Očekujemo povlačenje sredstava iz strukturnih fondova Europske unije tako da planiramo dovršetak projekta u Naroni već za iduću sezonu.

Naša tvrtka Vinogradi Volarević, zajedno s Medicinskim fakultetom u Splitu, odnosno profesorom Mladenom Bobanom, Agronomskim fakultetom u Zagrebu i kutjevačkim vinarom Krauthakerom uključena je u projekt čiji je cilj na stručan način dokazati kako je vino, a pogotovo crno, zdravo ako se pije u umjerenim količinama.

Tema istraživanja je utjecaj vina na ljudsko zdravlje, u kojem ispitujemo utjecaj različitih maceracija na polifenolni sastav vina. Stoga se uz pravilnu prehranu preporučuje i konzumiranje umjerene količine vina. Novac je osigurala Zaklada za znanost koja će financirati opremu i istraživanje.

Uzorke ćemo osigurati mi iz Vinarije Volarević te Vinarija Krauthaker.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb P.P. 631 Direktor: Darko Buković

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

4

TEMA TJEDNA

Strategija prometnog razvitka 2014.-2030.

Javna rasprava do 27. srpnja Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture pokrenulo je javnu raspravu o Strategiji prometnog razvitka za razdoblje od 2014. do 2030. i Strateškoj procjeni utjecaja na okoliš. Oba su dokumenta dostupna na web stranicama Ministarstva (http://www.mppi.hr/default.aspx?id=8843), a javna rasprava traje do 27. srpnja. Ministar Siniša Hajdaš Dončić predviđa da će Strategija biti prihvaćena na Vladi u rujnu. Strategija je rađena uz pomoć španjolske tvrtke IDOM i mađarskog OTP Hungaro projekta, koji su svoje usluge naplatili 332.000 eura. Stratešku procjenu utjecaja na okoliš radila je grčka kompanija Planet po cijeni od 95.000 eura, dok će Prometni model, čiji je završetak planiran početkom 2016. godine, koštati nešto preko milijun eura, a

( oko 1 mlrd € ( 544 mil € dugovi Mercatora

ukupna vrijednost Agrokorove transakcije

MERCATOR KONAČNO PRODAN AGROKORU

radit će ga konzorcij u čijem su sastavu njemački PTV Transport consult, Građevinski fakultet u Zagrebu, Institut Ivo Pilar i tvrtka Promel projekt. Cijena izrade svih triju dokumenata zajedno je 1,45 milijuna eura (11 milijuna kuna), od čega je 85 posto financirano iz IPA fonda. Sama Strategija opširan je dokument od preko 150 stranica, za koji Hajdaš Dončić tvrdi da donosi sasvim novi pristup prometnom razvitku. Ilustrirao je to primjerom Pelješkog mosta, koji je u Strategiji predviđen kao jedan od mogućih načina poboljšanja prometne dostupnosti južne Dalmacije. (D.Ž.)

Poduzetnički impuls

Dodijeljeno 75 milijuna kuna

U sklopu projekta Poduzetnički impuls koji je provelo Ministarstvo poduzetništva i obrta proteklog su tjedna dodijeljena bespovratna sredstva u visini od 75 milijuna kuna u Mjeri A1: Mikro poduzetništvo i obrt, te u Mjeri B1: Malo i srednje poduzetništvo i obrt. U Mjeri A1 potporu su dobila 22 poduzetnika koja u svojim tvrtkama ili obrtima zapošljavaju do 10 zaposlenika, a u Mjeri B1 šest poduzetnika koji u svojim tvrtkama zapošljavaju od 10 do 250

Privredni vjesnik Broj 3834, 30. lipnja 2014.

radnika. Kako je istaknuo Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta, poduzetnici i obrtnici jačaju hrvatsko gospodarstvo, no resorno ministarstvo sve pozitivno ocijenjene poduzetničke projekte ne podupire u 100-postotnom iznosu nego i sami poduzetnici moraju uložiti određena vlastita sredstva. “Dodijeljena bespovratna sredstva raspoređena su u razne djelatnosti, a najviše u proizvodnju”, rekao je Maras.

Ujedno je najavio kako se nova bespovratna sredstva iz fondova EU-a od 250 milijuna kuna očekuju 7. srpnja, a te će potpore dobiti 30 tvrtki čiji su projekti zadovoljili kriterije na natječaju. Osim toga na jesen će krenuti nove potpore iz fondova EU-a u iznosu od 260 milijuna eura. (S.P.)

Stvoren najveći trgo u Srednjoj i Istočno

Dosad dvije kompanije ostvarivat će gotovo sedam milijardi eura godišnjeg prihoda, najjačih tvrtki u Srednjoj i Istočnoj Europi. O kolikoj transakciji se radi govori i poda Igor Vukić, Franjo Kiseljak

N

akon silnih zavrzlama i osporavanja slovenska kompanija Mercator konačno ulazi u privatizacijsku orbitu Agrokora. Konzorcij prodavatelja objavio je, a Agrokor kao kupac potvrdio, da je uspješno zaključen proces kupnje, da su napokon ispunjeni svi uvjeti za realizaciju ugovorene transakcije, dakle i onaj najbitniji, a tiče se reprograma dugova što ih je pretposljednja uprava pod vodstvom Žige Debeljaka umnožila do zabrinjavajućeg iznosa od gotovo milijardu eura.

Agrokorove obveze Ukupna vrijednost transakcije je 544 milijuna eura, od čega su 324 milijuna za stjecanje 100-postotnog vlasništva. To nisu jedine obveze kupca.

Agrokor je pristao osigu-

rati Mercatoru i 225 milijuna eura dokapitalizacije – 200 milijuna za otplatu starih dugova, a povrh toga i 20 milijuna eura za obrtni kapital. Banke vje-

Agrokorovo preuzimanje Mercatora napokon je dobra gospodarska vijest koju su prenijele sve agencije i mediji rovnice pristale su produljiti ročnost Mercatorovih kredita sa šest na sedam godina, a donekle su ublažile i kamatno terećenje.

Time je, nakon punih godinu dana, realiziran ugovor koji je Agrokor potpisao u lipnju 2013. s vlasničkim konzorcijem od 12 prodavatelja. Dosad dvije kompanije ostvarivat će tako gotovo sedam milijardi eura godišnjeg prihoda, zapošljavati više

od 64.000 ljudi u 70 tvrtki te s više od 3750 trgovina biti novi regionalni div koji izbija na 14. mjesto najjačih tvrtki u Srednjoj i Istočnoj Europi.

O kolikoj transakciji se radi govori i podatak da novac utrošen za spajanje Agrokora i Mercatora predstavlja 6,8 posto prihoda slovenskog državnog proračuna. S tim novcem slovenska država može dva mjeseca isplaćivati plaće svih zaposlenih u javnom sektoru ili isplatiti svakom umirovljeniku jednu i pol mirovinu.

Agrokor je kupio većinski udjel po cijeni od 86 eura za dionicu. S manje novca nego što su očekivali i što su ranije mogli dobiti (221 euro po dionici) morat će se zadovoljiti prodavatelji većinskog udjela: Pivovarna Laško, Pivovarna Union, Radenska, NLB, NKBM, Gorenjska banka, Prvi faktor – Faktoring, Banka Koper, Hypo Alpe-Adria-

Bank, NFD, Banka Celje i NFD holding.

Slovenski sindikati protivili su se prodaji tvrdeći da dolazi u pitanje 11.000 radnih mjesta

Todorić: Potičemo regionalni rast preh Ovo je zajednička pobjeda poslovnih ljudi, izraz odlučnosti da na temeljima promišljene vizije stalno podižemo razinu uspješnosti i konkurentnosti. Počinjemo i ovim stvarati novu vrijednost za sve potrošače, veću sigurnost za sve zaposlenike, inicirati daljnji razvoj industrije u regiji, te otvarati nova tržišta za proizvođače, izjavio je

Ivica Todorić, predsjednik Agrokora. “Naš je uspjeh utoliko značajniji kada se zna u kakvim smo gospodarskim uvjetima i okruženju poslovali posljednjih nekoliko godina.

To nam daje nove nade da zajednički ostvarimo još značajniji razvoj i rast te još bolje poslovne rezultate koji se mogu očekivati u povoljnijoj gospodarskoj atmosferi kakvoj

5

www.privredni.hr Broj 3834, 30. lipnja 2014.

( 225 mil €

izdvojit će Agrokor za dokapitalizaciju Mercatora

ovački lanac oj Europi

zapošljavati više od 64.000 ljudi u 70 tvrtki te s više od 3750 trgovina biti regionalni div koji izbija na 14. mjesto a tak da novac utrošen za spajanje Agrokora i Mercatora predstavlja 6,8 posto prihoda slovenskog državnog proračuna je za svoje djelatnike organizirao više od 50.000 internih i eksternih edukacijskih programa. Podsjetio ih je da je Agrokor kao prva privatna kompanija još 1996. potpisao kolektivni ugovor sa sindikatima.

u Mercatoru i oko 20.000 radnih mjesta u poljoprivredi i prehrambenoj industriji.

Predsjednik Agrokora Ivica Todorić poručio im je da svo-

je zaposlenike smatra najvažnijim dijelom svog poslovnog uspjeha te im omogućava osobni razvoj i napredovanje. Samo u prošloj godini Agrokor

hrambene industrije se nadamo u narednim godinama”, dodao je Todorić.

Ocijenio je da će se povezivanjem Agrokora i Mercatora ostvariti viša razina zaposlenosti, otvoriti velike mogućnosti za još kvalitetniju regionalnu dobavljačku strukturu, te prilike za rast prehrambene i ostalih industrija i nastup na trećim tržištima. Potrošači će dobiti

bolju uslugu, kvalitetniju širinu ponude, stabilnije i jeftinije cijene.

“Kupnjom većinskog udjela Agrokor iskazuje poštovanje za postignute uspjehe i tradiciju koju je Mercator gradio u svojem dugogodišnjem poslovnom razvoju. Dva uspješna puta neminovno će voditi jednom još snažnijem i još djelotvornijem”, zaključio je Todorić.

Slovensko protivljenje Prodaji su se protivili slovenski političari i nekoliko puta do sada uspjeli blokirati Agrokove pokušaje. I sada ministar vanjskih poslova Karl Erjavec traži parlamentarnu istragu. No premijerka u ostavci Alenka Bratušek kaže da je o prodaji odlučeno prije njezina mandata i da je dobila obećanje da će biti zaštićena radna mjesta. Stranka Građanska lista pak podržava prodaju, ako svi uvjeti iz ugovora budu ispunjeni.

Spajanje Agrokora i Mercatora podržala je i Europska banka za obnovu i razvitak. Gilles Mettetal, direktor Sektora

poljoprivrede i prehrambene industrije u EBRDu, kaže da bi druge alternative bile lošije, a ne vidi nikakav problem u financijskoj konstrukciji posla.

Hrvatski premijer Zoran Milanović ocijenio je dovršetak prodaje Mercatora Agrokoru dobrom viješću. “To je dobra stvar za Hrvatsku i širenje hrvatske proizvodnje, mislim da ćemo svi od toga imati koristi”, izjavio je Milanović.

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak čestitao je Agrokoru na uspješnoj transakciji i rekao kako se nada pozitivnim efektima i za hrvatsku trgovinu i industriju. “Očito da provesti cijelu operaciju nije bilo lako. Ali to daje perspektivu svima onima, ne samo koji su u koncernu, nego i široj hrvatskoj industriji, da se pokažu konkurentnim i da iskoriste distributivni lanac koji je često presudan u udjelima na tržištu koje

pojedini proizvod zauzima”, izjavio je Vrdoljak.

Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da se cijelo tržište maloprodaje u regiji snažno i ubrzano mijenja, a međunarodni lanci se također udružuju i povećavaju tržišne udjele.

Izrazito konkuretno tržišno okruženje Ocjenjuje da se Mercator i Konzum oslanjaju uglavnom na domaće dobavljače koji u većini slučajeva nisu dovoljno konkurentni. To se posebno odnosi na dobavljače Mercatora koji je do sada u pravilu preferirao slovenske dobavljače iako nisu bili dovoljno konkurentni u odnosu na europske. Time je direktno utjecao na smanjivanje svoje profitabilnosti i zato se našao u današnjem financijskom položaju. Novotny zaključuje da će spajanje Mercatora i Konzuma stvoriti pretpostavke za opstanak

dviju kompanija u izrazito konkurentnom tržišnom okruženju, no tek treba vidjeti hoće li Agrokor imati snage za provođenje postupka restrukturiranja.

Prema rješenju Agencije za tržišno natjecanje, u Hrvatskoj će Agrokor zbog spajanja s Mercatorom morati prodati stotinjak trgovina kako bi se očuvala tržišna konkurencija. AZTN je načelno dao zeleno svjetlo za preuzimanje Mercatora, ali je u dogovoru s Agrokorom odredio zatvaranje trgovina čiji je ukupni prihod jednak 60-postotnom prihodu Mercatorovih trgovina u Hrvatskoj. Prodaju trgovina nadzirat će neovisni povjerenik.

Agrokor je objavio da će bez problema ispuniti te uvjete, a koncentracija je dobila uvjetovano odobrenje uprava za zaštitu tržišnog natjecanja na svim tržištima na kojima bi spojeno društvo djelovalo.

HGK: Mogućnost za pojačanim plasmanom hrvatskih proizvoda Hrvatska gospodarska komora čestita Agrokoru na zaključenju ovoga posla, ali i Mercatoru te konzorciju prodavatelja. Ovim proširenjem dolazi do mogućnosti za pojačanim plasmanom hrvatskih proizvoda u zemljama okruženja u kojima je Mercator poslovao.

Preuzimanje Mercatora bi trebalo imati pozitiv-

ne učinke i iz razloga što bi se njime stvorio veliki regionalni lanac koji bi mogao konkurirati i natjecati se s ostalim snažim europskim lancima te tako dodatno pridonijeti jačanju gospodarstava i Hrvatske i Slovenije. Uvjereni smo kako jedini način da naše tvrtke sačuvaju položaj i da vlasništvo kapitala osta-

ne u regiji jest u njihovom okrupnjivanju i jačanju regionalne pozicije

i uloge. Regionalna konsolidacija i regionalne investicije tu mogu pomoći i dati značajne beneficije u nekoliko aspekata od čega je troškovna efikasnost nužnost svake tvrtke u svakom sektoru, izjavio je Domagoj Juričić, potpredsjednik HGK-a za gospodarstvo, međunarodne i EU poslove.

6

aktualno

Privredni vjesnik Broj 3834, 30. lipnja 2014.

( 580 mil kn prihod

HGK Ured u Drenovcima

Stvara se građevinski konzorcij za Gunju U uredu Hrvatske gospodarske komore u Drenovcima održan je inicijalni sastanak građevinskih tvrtki s područja Gunje s ciljem organiziranja konzorcija koji bi se javio na natječaj za obnovu u poplavi stradalih objekata.

HGK trenutačno priprema i katalog građevinskih poduzeća s područja pogođenih poplavama, koji će biti podloga za sastanak s predstavnicima Ministarstva graditeljstva, a sve kako bi se osiguralo da tvrtke sa stradalih područja sudjeluju u obnovi oštećenih objekata.

HGK Ured u Drenovcima otvoren je kako bi gospodarstvenici s poplavljenih područja ponovno uspostavili poslovne aktivnosti te kako bi se potaknule gospodarske aktivnosti tog kraja.

Tvrtke koje su sudjelovale na inicijalnom sastanku, a koje su zainte-

resirane za angažman u obnovi poplavom pogođenih područja su Slavonija gradnja, Crnov, OPG Josip Šokčević, Građevinski obrt Marić Gradnja, Građevinski obrt UGS-Gunja, OPG Leporiz i Vjeverica - Razvojna agencija Općine Drenovci.

Od otvorenja HGK Ureda u Drenovcima, poslovnu infrastrukturu ureda koristilo je tridesetak poduzetnika, a ured kontaktiraju i poduzetnici iz raznih krajeva Hrvatske

zainteresirani za suradnju s poplavom pogođenim poduzećima ili rada na poplavljenim područjima.

Uz usluge besplatnih telefonskih linija 0800 4226 i 0800 4227 na kojima se informacije pružaju poduzećima s poplavljenih područja, četrdesetak poduzeća iz drugih krajeva Hrvatske kontaktiralo je i Centar za poslovne informacije HGK-a u Zagrebu s namjerom poslovnog povezivanja na područjima pogođenim poplavama. (K.S.)

Skup gospodarstvenika SAD-a, Srednje i Istočne Europe i Hrvatske

Brown Forum iduće godine u Osijeku Grad Osijek bit će domaćin petog Brown Foruma koji će se održati od 14. do 17. travnja 2015. Nakon Dubrovnika, Opatije, Zadra i Zagreba, ovaj skup gospodarstvenika SAD-a, Srednje i Istočne Europe i Hrvatske bit će u Osijeku, gradu koji je prepoznat kao poželjna sredina za razvoj informacijske tehnologije.

Brown Forum održava se u Hrvatskoj od 2011. u počast američkom ministru trgovine Ronaldu Brownu, koji je u travnju 1996. poginuo u zrakoplovnoj nesreći kraj Dubrovnika, dok je bio u misiji poticanja demokracije i trgovine u Jugoistočnoj Europi.

Veleposlanstvo SADa, u suradnji sa svojim partnerima i Gradom Osijekom, organizacijom Brown Foruma želi dati

potporu i poticaj sektoru komunikacijske i informacijske tehnologije.

Održavanje Brown Foruma u Osijeku šansa je za snažan iskorak u privlačenju stranih investitora u sredinu koja je ocijenjena i prepoznata kao otvorena, poticajna i odgovorna.

Istovremeno, Sjedinjene Američke Države izborom Grada Osijeka za partnera Brown Foruma pokazuju da i ovaj dio Hrvatske može biti zanimljiv američkim i europskim investitorima i potencijalnim poslovnim partnerima.

“Grad Osijek učinit će sve da opravda ovo veliko priznanje, ne samo ulogom dobrog, gostoprimljivog domaćina, već i stvaranjem atraktivnog okružja, nužnog za strana ulaganja”, izjavio je osječki gradonačelnik Ivica Vrkić. “Brown Forum vidimo kao priliku za ostvarenje nastojanja da se iskoristi svaka mogućnost za privlačenje ulagača, izgradnju proizvodnih kapaciteta i otvaranje novih radnih mjesta. Zato pozdravljamo odluku našeg partnera, Veleposlanstva SAD-a u Hrvatskoj, za organizaciju Brown Foruma u Osijeku i odmah počinjemo svesrdno raditi na tom projektu, kako bismo u travnju sljedeće godine iskoristili priliku koja nam je pružena”, naglasio je Vrkić. (S.S.)

ostvaren u prošloj godini

Zoran Uranjek, član Uprave tvrtke Harburg

Ne znaju što ali znaju prod

Osnovani su 1998. godine. Dominatno proizvode SAD, Kinu, Indiju, Brazil, Čile i Meksiko. Izvoz u Ki niskih troškova rada pa su i oni u HF Belišću iskor Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

I

z Hrvatske, a osobito iz njezina istočna dijela – Slavonije i Baranje – već godinama dolaze uglavnom loše priče.

Ponajviše, naravno, iz politike, ali i iz gospodarstva. Ili točnije – iz onoga što je ostalo od tamošnjega gospodarstva nakon što ga je nakon rata poharala lokalna i državna politika.

Međutim, usprkos negativnoj percepciji Slavonije, u tom dijelu Hrvatske itekako se razvijaju manji ili veći gospodarski subjekti koji ne znaju što je to kriza ili recesija. U pravilu, riječ je o onima koji svoje proizvode ili usluge plasiraju na inozemna tržišta. Jedna od takvih oaza svakako je tvrtka Harburg-Freudenberger Belišće za proizvodnju strojeva. Osnovani su 1998. godine sa 150 radnika, a danas ih imaju više od 600 s prosječnom neto plaćom od blizu 5000 kuna. Dominatno proizvode strojeve za izradu automobilskih guma, a 98 posto proizvodnje izvoze u zemlje EU-a, te u SAD, Kinu, Indiju, Brazil, Čile i Meksiko. Konkretno, od blizu 580 milijuna kuna prihoda u prošloj godini, 563 milijuna su ostvarena na izvoznim tržištima.

Nedavno su dobili priznanje Zlatni ključ nami-

jenjen uspješnim izvoznicima, a prošloga tjedna su dobili i priznanje HGKŽK-a Osijek - Zlatnu kunu u kategoriji velikih tvrtki s područja Osječkobaranjske županije.

O tome kako im sve to uspijeva, za Privredni vjesnik objašnjava Zoran Uranjek, član Uprave tvrtke Harburg-Freudenberger Belišće.

Hrvatski nogometaši, nažalost, nisu uspjeli pobijediti Brazil. Belišćanski Harburg-Freudenberger to je uspio još prošle godine. Zbog takvih rezultata već treći put ste osvojili Zlatni ključ kao najbolji domaći izvoznik u svojoj kategoriji. Ranije je to bilo zbog vaših izvoznih rezultata u Ameriku i Kinu. Čime ste osvojili Ameriku, Kinu i sada Brazil?

- Tvrtka Harburg-Freudenberger Belišće je dio HF Grupe sa sjedištem u Njemačkoj, u Hamburgu.

Glavna djelatnost ove grupe je proizvodnja strojeva za izradu automobilskih guma, a ključni kupci su najveći svjetski proizvođači automobilskih guma kao što su Continental, Michelin, GoodYear i Pirelli. U projektima širenja svojih kapaciteta ove se tvrtke uglavnom odlučuju investirati u zemlje u kojima ili žele povećati svoj udio na tržištu ili smanjiti troškove proizvodnje.

To su razlozi zašto i HF povećava broj zemalja u koje izvozi. Kina je već neko vrijeme hit i zbog tržišta i zbog niskih troškova proizvodnje pa smo i mi iskoristili taj trend i uspješno opskrbljujemo svoje ključne kupce koji u Kini investiraju u nove tvornice. No, uspješno opskrbljujemo i neke lokalne proizvođače automobilskih guma, nama malo poznate, ali koji imaju značajan udio na tako velikom tržištu kao što je Kina. Posljednjih godina dosta ključnih kupaca investira u zemlje Srednje i Južne Amerike kao što su Čile, Brazil i Meksiko. Iz tih zemalja novim se gumama opskrbljuje tržište SAD-a. Posebno su proš-

Nemamo problem s naplatom jer nema isporuke stroja dok se ne uplati ugovoreni iznos le godine bile značajne investicije u Brazilu što je dovelo do našeg pojačanog izvoza u tu državu, pa je to i razlog za najnoviji Zlatni ključ.

Osnovani ste prije 16 godina. U tom razdoblju ste učetverostručili broj zaposlenih, investirali oko 180 milijuna kuna, znatno povećali

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3834, 30. lipnja 2014.

( 98% od toga čine izvozni poslovi

7

( 5000 kn

prosječna neto plaća u HF Belišću

-Freudenberger Belišće

o je kriza, dati robu u Kinu

strojeve za izradu automobilskih guma, a 98 posto proizvodnje izvoze u zemlje EU-a, te u nu iz Hrvatske?! Kako to objašnjava Uranjek, Kina je već neko vrijeme hit i zbog tržišta i zbog r istili taj trend i uspješno opskrbljuju svoje ključne kupce koji u Kini investiraju u nove tvornice cija. I mi se prema njima odnosimo kao i naši kupci prema nama – korektno plaćanje na vrijeme za visoku kvalitetu.

kapacitete proizvodnje, te postali najveći svjetski proizvođač strojeva za proizvodnju automobilskih guma. Kako je to moguće ostvariti u hrvatskim gospodarskim uvjetima?

- Već sam rekao da smo dio HF Grupe koja nam osigurava vrhunski proizvod, ali i tržište. Zajedno s našim vlasnikom borimo se na tom tržištu na način da kvalitetu držimo na visokoj razini, strojeve isporučujemo u traženim rokovima, a sve proizvodimo po što nižim troškovima proizvodnje.

Za visoku kvalitetu mo-

ramo imati stručne radnike u koje konstantno ulažemo kroz razna školovanja i obuke. Nemamo problem s naplatom jer u ovom poslu vrijede pravila da nema isporuke stroja dok se ne uplati ugovoreni iznos. Samim time i mi svoje obveze možemo pravovremeno ispunjavati i prema dobavljačima i prema svojim radnicima.

Dakle, hrvatska kriza nas ne dotiče i možemo nesmetano poslovati.

Dio ste velike međunarodne kompanije, ali istovremeno imate razvijenu mrežu malih ko-

operanata. Kako funkcionira takva neobična simbioza?

- Funkcioniramo odlično i ne vidim da je ovdje nešto neobično. Dapače, vidim ovo kao jedan od dobrih primjera kako se u Hrvatskoj može dobro poslovati. Mi smo produžena ruka jedne globalne kompanije, njegujemo izvrsnost i pružamo visoku kvalitetu.

Koncentrirali smo se na naše ključne kompetencije, a sve ostalo smo odlučili outsoursati. Ne želimo se zamarati onime što je lakše kupiti na našem tržištu od tvrtki kojima je to ključna kompeten-

Pored vaše dominantne proizvodnje, odnedavno se bavite i proizvodnjom strojeva za ekstrakciju jestivog ulja. Kako je došlo do toga te kakvi su dosadašnji rezultati?

- Osim strojeva za automobilske gume, HF Grupa se bavi i proizvodnjom strojeva za ekstrakciju jestivoga ulja. Ovo je jedan sasvim drugačiji proizvod i, samim time, potpuno drugačije tržište na kojem se djeluje. Za ove proizvode postoji i tržište u Hrvatskoj, primjerice čepinska uljara u kojoj je nekoliko strojeva iz HF Grupe. U ovom se poslu značajan dio proizvodnje odnosi na rezervne dijelove koji se u uljarama mijenjaju gotovo pred svaku sezonu. Posljednjih je godina na ovo tržište ušlo dosta manjih tvrtki iz zemalja u kojima su troškovi proizvodnje niži nego u Njemačkoj pa su samim time počeli uzimati dio tržišta. Tijekom 2012. godine Uprava HF Grupe donosi odluku da se kompletna proizvodnja preseli iz Hamburga u Hrvatsku što je uspješno i napravljeno prošle godine. Danas u Valpovu, našoj drugoj lokaciji, imamo jedan manji pogon od četrdese-

tak radnika koji uspješno proizvodi ove dijelove, ali i kompletne preše i uspješno zauzima sve veće tržište za ove strojeve. Iz Valpova danas isporučujemo dijelove i u Hrvatsku, ali i u nove nam destinacije kao što su Australija, Ukrajina, Kazahstan…

Prema svim pokazateljima, postajete lider strojogradnje u Hrvatskoj.

Kako je moguće razvijati takvu zahtjevnu proizvodnju u malom gradu kakvo je Belišće? Naime, u Hrvatskoj je priličan nerazmjer realnih potreba gospodarstva i onoga što “proizvodi” hrvatsko školstvo.

- Kao tvrtka koja broji preko 600 radnika, uglavnom strojarske struke, jako nam je važno da imamo odlične odnose s obrtničkim školama u Valpovu i Osijeku. Otvoreni smo za sve oblike suradnje pa tako učenici završnih razreda dolaze kod nas na praksu, podržavamo i školsku radionicu donirajući materijal i alate koji služe za obuku učenika i u prostorima škole.

Potičemo otvaranje novih obrazovnih smjerova za koje mislimo da će pomoći i nama, ali i osigurati posao onima koji završe srednju školu. Nažalost, mišljenja sam da se proteklih godina nije previše razmišljalo što će se do-

gađati s mladim ljudima nakon završetka srednje škole – mogu li se oni zaposliti u svojoj struci ili će godinama čekati na Zavodu za zapošljavanje. Svaka sredina je specifična i važno je da se obrazovni programi usklade s potrebama na tom području, ali to se treba pratiti gotovo svake godine jer se i gospodarske prilike mijenjaju. Slična je situacija i s visokoobrazovanim osobama. Kronični je nedostatak inženjera strojarstva, a nekih je drugih struka i previše, pa mladi ljudi ili čekaju posao ili odlaze iz ovih sredina.

Prema nekim najavama, planirate daljnja širenja i nova ulaganja. O čemu se radi?

- Sa svim našim kupcima smo u partnerskim odnosima i pratimo njihove srednjoročne planove. Samim time se i mi trebamo prilagođavati kako bismo zadovoljili sva njihova očekivanja. Prema trenutnim najavama očekujemo novi rast investicijskih aktivnosti većine naših kupaca pa i mi planiramo novi rast u narednih nekoliko godina. To znači da planiramo nove investicije kako bismo povećali svoje kapacitete, prije svega u hale i strojni park. Kada se stvore uvjeti, to će značiti i dodatno povećanje broja ljudi, no i još veću mrežu naših kooperanata.

8

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3834, 30. lipnja 2014.

( 1,49 mlrd $

robna razmjena Hrvatske i Kine u 2013.

( samo 37,5 mil $

otpada na razmjenu poljoprivrednih proizvoda

Kinesko izaslanstvo posjetilo Hrvatsku u organizaciji HGK-a

S Kinezima u ekološku poljoprivredu Domagoj Juričić, potpredsjednik HGK-a, ocijenio je da bi hrvatski i kineski poljoprivredni proizvođači mogli u obje zemlje pronaći mnogo modela suradnje: od zajedničke proizvodnje, do uvoza i izvoza gotovih proizvoda

P

roizvodi kineske poljoprivrede nisu samo jeftini češnjak i jabuke. U provinciji Šangdong radi kompanija Longda koja u suvremenom uzgoju proizvodi zdrave i ukusne proizvode poput svinjskog mesa i mesnih prerađevina, ulja od kikirikija i povrća raznih vrsta. Velika ulaganja u tehnologiju dovela su i do izvoza vrijednog 250 milijuna dolara. I sve to pod sloganom “prirodno, svježe, sigurno”. Predstavnici Longde bili su među članovima izaslanstva dvadesetak kineskih poljoprivrednih kompanija i Kineske komore za uvoz i izvoz poljoprivrednih proizvoda, koje je prošli tjedan posjetilo Hrvatsku u organizaciji Hrvatske gospodarske komore. Članovi izaslan-

vih proizvoda. Zajednička proizvodnja mogla bi biti potpomognuta i novcem iz europskih poljoprivrednih fondova.

Zajednička proizvodnja mogla bi biti potpomognuta i novcem iz europskih poljoprivrednih fondova stva upoznali su se s hrvatskim gospodarstvom i mogućnostima suradnje

u poljoprivrednom sektoru. Posjetili su i Ministarstvo poljoprivrede radi razgovora o regulaciji uvoza i izvoza prehrambenih proizvoda (sanitarni i veterinarski certifikati). Predstavnici kineske poljoprivredne komore posjetili su i tvrtke Agrokor, Kraš, Vindiju i PIK Kutjevo. U HGK-u je održan poslovni forum koji je bio prilika za upo-

znavanje predstavnika hrvatskih i kineskih poljoprivrednih tvrtki i uspostavljanje kontakata radi poslovne suradnje.

Domagoj Juričić, potpredsjednik HGK-a, ocijenio je da bi hrvatski i kineski poljoprivredni proizvođači mogli u obje zemlje pronaći mnogo modela suradnje: od zajedničke proizvodnje, do uvoza i izvoza goto-

Hrvatska dobro mjesto za poslovanje Xiusheng Wang, zamjenik veleposlanice NR Kine u Zagrebu, rekao je kako sve više kineskih kompanija otkriva Hrvatsku kao dobro mjesto za poslovanje, osobito nakon ulaska Hrvatske u EU. Potpredsjednica Kineske komore za uvoz i izvoz poljoprivrednih proizvoda Lu Yu istaknula je da kineski proizvođači imaju velike planove za suradnju i investicije u zemljama Istočne Europe. Nude pouzdano partnerstvo, suvremene tehnologije i znanje stečeno u godinama ubrzanog razvoja.

Jasminka Dukić iz Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK‑a predstavila je gostima iz Kine poljoprivrednu i prehrambenu industriju u Hrvatskoj.

Kineska komora za uvoz i izvoz prehrambenih proizvoda, prirodnih proizvoda te životinjskih nusproizvoda osnovana je 1988. godine i ima više od 5500 članica kojima pruža koordinaciju, smjernice, promociju, konzultacije te zastupa njihove interese pred vladom i stranim partnerima. Prošle godine robna razmjena Hrvatske i Kine bila je oko 1,49 milijardi dolara, od čega je hrvatski izvoz bio oko 49 milijuna dolara. Procjenjuje se da na razmjenu poljoprivrednih proizvoda otpada samo 37,5 milijuna dolara. (I.V.)

Pokrivenost uvoza izvozom porasla je na 59 posto

Ponovno rastao izvoz u Ceftu, za 16,3 posto Ukidanje carina i graničnih prepreka sa zemljama EU-a dovelo je i do rasta prodaje robe u Belgiju od 39 posto, Mađarsku za 29 posto, a Francusku za čak 69 posto Hrvatski robni izvoz u prva tri mjeseca ove godine porastao je za 7,6 posto. Uvoz je rastao sporije, po stopi od 1,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Tako je deficit robne razmjene smanjen za 5,6 posto na godišnjoj razini i iznosio je 11,9 milijardi kuna. Vrijednost izvoza dosegnula je 17,1 milijardu kuna. Uvoz je iznosio 29 milijardi kuna, pa je pokrivenost uvoza izvozom porasla na 59 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

naftnih derivata za 29,2 posto. Kod robnog uvoza, povećan je uvoz odjeće, koksa i rafiniranih naftnih proizvoda te prijevoznih sredstava.

Prema djelatnostima, rastu ukupnog izvoza najviše je pridonijela opskrba električnom energijom i plinom s rastom od 164,2 posto. Snažan rast zabilježen je i u kategoriji rudarstva od 43,4 posto.

U prerađivačkoj industriji izvoz je bio viši za 3,9 posto godišnje. Značajniji rast bilježi proizvodnja prehrambenih proizvoda

(17,9 posto), proizvodnja tekstila (32,5 posto), proizvodnja papira i proizvoda od papira (38,2 posto), proizvodnja gume i plastike (34 posto) te proizvodnja računala i elektroničnih i optičkih proizvoda (34,7 posto). Istodobno, smanjen je izvoz u kategoriji ostalih prijevoznih sredstava (brodovi) za 46,7 posto te proizvodnji

Dobri signali Poboljšanje kretanja u robnoj razmjeni s inozemstvom, koje je obilježilo prvi kvartal, odrazilo se i na trgovinu u regiji.

Iznova je porastao robni izvoz u zemlje Cefte, i to za 16,3 posto. S tom grupacijom hrvatske kompanije i dalje ostvaruju robni suficit: izvezle su robe za 3,3 milijarde kuna, a uve-

zle za 1,6 milijardi kuna.

Oporavak na tradicionalnim tržištima signalizira i rast od 12,5 posto ostvaren u ostalim zemljama EU-a. Ukidanje

Vrijednost izvoza ukupno je dosegnula 17,1 milijardu kuna carina i graničnih prepreka sa zemljama EU-a dovelo je i do rasta prodaje robe u Belgiju od 39 posto, Mađarsku za 29 posto, a Francusku za čak

69 posto. Plusevi su ostvareni na najvećim tržištima, Italiji (9,7 posto), Austriji (9,7 posto), Njemačkoj (6,9 posto) i Sloveniji (23 posto).

Analitičari RBA očekuju da će uvoz roba u nastavku godine i dalje biti ograničen slabom domaćom potražnjom.

Uz to, rast izvoza uvelike je ograničen niskom konkurentnošću naše izvozne industrije. No oporavak ekonomije na najvažnijim izvoznim tržištima mogao bi pozitivno utjecati na inozemnu potražnju. (I.V.)

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3834, 30. lipnja 2014.

( plus od 1,2 mlrd kn ostvarila lani javna poduzeća

Sjednica hrvatske vlade

Opomena se vraća u Ovršni zakon I Fina, kao institucija koja provodi ovrhe na računima, dobiva nove obveze obavještavanja dužnika o skrbničkim računima i drugim pravima u ovršnom postupku Igor Vukić vukic@privredni.hr

O

vrha se neće moći provesti ako vjerovnik nije dužniku prethodno poslao opomenu, stoji u izmjenama Ovršnog zakona koji je Vlada usvojila na prošlotjednoj sjednici. Ovršni zakon mijenja se jer Vlada želi uravnotežiti odnos između učinkovitosti provedbe ovrha i prava najugroženijih dužnika. Stoga je u proceduru vraćena opomena, a i Fina, kao institucija koja provodi ovrhe na računima, dobiva nove obveze obavještavanja dužnika o skrbničkim računima i drugim pravima u ovršnom postupku.

Ubuduće će se i ovrhe na nekretninama provoditi jedino preko elektronskih dražbi Prema riječima ministra pravosuđa Orsata Miljenića, ubuduće će se i ovrhe na nekretninama provoditi jedino preko elektronskih dražbi. Time će se nastojati povećati cijene po kojima se prodaju ovršene nekretnine. Miljenić objašnjava kako su do sada često takve prodaje obavljane daleko od javnosti, u dogovorima u kojima se nekretnina utržila po niskoj cijeni, na štetu i dužnika i vjerovnika. Dužnici kojima je nekretnina koja se ovršuje jedino mjesto za život, dobit će pravo boraviti u njoj

još godinu dana, uz plaćanje minimalne najamnine novom vlasniku. S druge strane, brzinu provođenja ovrhe Vlada želi očuvati propisivanjem strožih rokova u kojima sudovi moraju donositi odluke. U općinskim sudovima formirat će se sudska vijeća za odlučivanje o ovrhama kako bi se izbjeglo da ovrhe putuju na odlučivanje u više sudove. Odgovori na ovršni prijedlog morat će sadržavati više obveznih podataka. Do sada je bilo dovoljno na ovršni prijedlog odgovoriti pismom u kojem je stajalo “ne slažem se”, i moglo se dogoditi da ovršni postupak zastane i završi u zastari, rekao je Miljenić. Usko grlo u postupcima bili su i javni bilježnici. Radi ubrzanja postupaka, njih se izmjenama zakona obvezuje da sve dokumente vezane uz ovrhu strankama moraju poslati u roku od 30 dana.

Konačni prijedlog zakona o radu Vlada je utvrdila i Konačni prijedlog zakona o radu.

Riječ je o kompromisnom

prijedlogu, objasnio je ministar rada Mirando Mrsić, dodajući da ga sindikati ipak nisu prihvatili.

Prema prijedlogu, radnici će tjedno moći raditi najviše 50 sati. Uz puno radno vrijeme kod jednog poslodavca od 40 sati, moći će se raditi i dodatnih osam sati tjedno kod drugog poslodavca ili u povezanom poduzeću. To će se najčešće primjenjivati u radu konobara i drugih turističkih radnika u sezoni, ocijenio je Mrsić. Radnici koji se zapošljavaju preko agencija dobit će pravo na sindikalno udruživanje.

No rok u kojem smiju raditi preko agencije produžava se s jedne na tri godine.

Lakše će se dobivati otkazi nakon porodiljnog dopusta, primjerice, ako radnica ili radnik ne prihvate novo radno mjesto i novi ugovor o radu.

Do sada su morali biti vraćeni na staro radno mjesto.

Blaže će se kažnjavati poslodavci za manje važne prekršaje zakona o radu.

Primjerice, poslodavac koji nema raspored godišnjeg odmora neće odmah dobiti novčanu kaznu,

nego tek opomenu. Novčana kazna uslijedit će ako u određenom roku ne ispuni uočene nedostatke ili ako više puta ponovi ranije prekršaje.

Od minusa u plus Vlada je odlučila povećati plaće članovima uprava državnih tvrtki koje posluju na tržištu, a nemaju ovlasti i prihode iz državnog proračuna. U pokusnom razdoblju predsjednicima uprava povećat će se plaća za 30 posto od dosadašnjeg prosjeka, dok se članovima uprava prihodi povećavaju za 10 posto. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić kaže da su u Vladi svjesni da nije riječ o znatnom povećanju, već o pokušaju da se motiviraju članovi uprava tvrtki koje se bore na tržištu.

Odlučeno je i da se neće isplatiti bonusi za dobar rezultat uprava javnih poduzeća koje su lani ostvarile pozitivan rezultat. Ukupan skor je bolji nego 2012., od minusa se prešlo u plus od 1,2 milijarde kuna, ali opće stanje proračuna ne dopušta isplatu bonusa, rekao je Grčić.

9

Glavna skupština dioničara Ine

Ina pokriva dug Glavna skupština dioničara Ine dala je potporu financijskom izvješću o poslovanju u prošloj godini i odluci o pokriću gubitka iz 2013. u iznosu od 1,63 milijarde kuna, te razrješnicom potvrdila mandat članovima Uprave.

Skupština se nije bavila sporom glavnih suvlasnika, MOL-a i Vlade, u vezi s dioničkim ugovorom i modelom upravljanja kompanijom, na koji će utjecati nedavna presuda Vrhovnoga suda i međunarodna arbitraža. Prošla je godina za Inu bila teška godina s negativnim gospodarskim kretanjima i nepovoljnim kretanjem potražnje na ključnim tržištima Hrvatske, BiH i Slovenije, dok se situacija u Siriji također kretala u negativnom smjeru. Na financijske rezultate prošle godine, stoji u obrazloženju prijedloga odluke o pokrivanju gubitka, velikim

su dijelom utjecali i vanjski i izvanredni faktori.

Tvrtka je prateći stanje u Siriji ispravila vrijednost sirijske imovine uzimajući u obzir produžene političke i sigurnosne rizike. Umanjenje je primijenjeno kako bi se osiguralo fer vrednovanje imovine u Siriji, čime je dobit iz osnovne djelatnosti smanjena za 1,5 milijardi kuna. Tvrtka je umanjila vrijednost imovine rafinerija i marketinga za 738 milijuna kuna.

Na lošije rezultate utjecao je i retrogradni porez vezan za vlastitu potrošnju rafinerija koje je donijela Porezna uprava i to za 220 milijuna kuna, kažu u Ini. (K.S.)

Predsjednik Ivo Josipović posjetio Kraš

Za nove proizvodne linije 20 milijuna kuna

Tijekom prošlotjednog posjeta predsjednika Hrvatske Ive Josipovića Krašu predstavljene su mu nove, visokoautomatizirane linije za proizvodnju čokolada Dorina u koje je uloženo više od 20 milijuna kuna.

K tomu, upoznat je s razvojnim planovima kompanije. “Drago mi je čuti da je Kraš u 103 godine poslovanja svake godine poslovao s dobiti. Plaće u Krašu nadilaze hrvatski prosjek. Radi se o domaćoj proizvodnji, najvažniji kooperanti su domaći kooperanti što pokazuje kakav je potencijal naše prehrambene industrije. Prema tome, i u teškim vremenima može se

uspješno poslovati, i drago mi je da je Kraš taj koji dobrim primjerom pokazuje da je uspjeh moguć”, istaknuo je predsjednik Josipović.

Predsjednik Uprave Kraša Damir Bulić naglasio je kako je nakon ulaska Hrvatske u EU i apsolutne liberalizacije uvoza došlo do znatne deflacije cijena na tržišta, što je bilo očekivano. “To je uostalom pratio i pritisak stranih konkurenata, ali Kraš je spreman uhvatiti se u koštac s tim izazovima”, rekao je Bulić. Strategija i poslovna politika Kraša definira se kroz snažnu aktivnost ulaganja u modernizaciju proizvodnje te razvoj i plasman novih te inoviranih proizvoda. Investicijama koje su u tijeku planira se uvođenje nove tehnologije pakiranja čokolada kojom će se dodatno podići učinkovitost i produktivnost proizvodnje. (B.O.)

10 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3834, 30. lipnja 2014.

( oko 130.000 t voća ( samo 27.000 ha za oko 150 milijuna dolara uvezemo godišnje

u čitavoj Hrvatskoj se koristi za proizvodnju voća

Voće i povrće

Možemo proizvoditi i bolje i više Na svaki dolar izvoza voća i povrća Hrvatska uveze iste robe u vrijednosti osam dolara, pokazuju statistike.

Proizvodnja je u svim segmentima nedostatna za domaće tržište. Hrvatska više izveze nego uveze samo mandarine, višnje i mrkve Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

limo, svaštarimo i radimo stihijski, a prostor na tržištu smo prepustili uvoznicima”, zaključuje Belić.

P

roizvodnja voća i povrća u Hrvatskoj nije dovoljna jer na svaki izvezeni dolar uvezemo tih prozvoda u vrijednosti osam dolara. Iako dio te uvozne robe, poput banana, za sada nije moguće proizvesti kod nas, dobar dio uvezene robe možemo i moramo pokriti vlastitom proizvodnjom za koju postoje svi uvjeti, rečeno je na okruglom stolu Voće i povrće koji je nedavno održan u organizaciji Poslovnog dnevnika u sklopu projekta Snaga hrvatske hrane.

Kapaciteti naših hladnjača su nedovoljni da bismo si osigurali više cijene izvan sezone, kaže Banjavčić Izvozimo više nego uvozimo samo višnje, mandarine i mrkve, pokazuju statistički podaci za prošlu godinu, kaže Dražen Miloloža iz sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore.

“U Hrvatskoj se proizvodi voće na samo 27.000 hektara. Najviše je nasada jagodama, u većim količinama proizvode se i višnje i jagode, no naša izvozna perjanica je mandarina koju izvozimo za 10 do 20 milijuna eura u Rusiju i Veliku Britaniju.

Ostala proizvodnja je slaba pa godišnje uvezemo oko 130.000 tona voća ukupno vrijednog 150 milijuna dolara”, ističe Miloloža. I dok je razumljivo da uvozimo banane, nema razloga da uvozimo u tolikim količinama breskve ili nektarine koje bismo mogli proizvoditi na našim poljima. U povrću je situacija možda još gora jer proizvodimo na 6000 do 7000 hektara i zadovoljavamo svoju potražnju samo u mrkvi, a 90 posto smo si dostatni u proizvodnji kupusa.

“Država se u posljednjih nekoliko godine značajnije aktivirala u jačanju ovog sektora kroz

potpore iz strukturnih fondova, no ta razina nije dovoljna. Nužno nam je ulaganje u konkurentnost i proizvodnost kroz edukacije i tehnološki razvoj, kao i u traženje novih tržišta, u čemu proizvođačima već pomaže HGK”, kaže Miloloža.

Motivirati na udruživanje Željko Banjavčić, predsjednik Hrvatskog voćarskog saveza, naglašava da uz višnje i mandarine pozitivan primjer trebaju biti šljive i trešnje. “U površini koja je pod voćem dostigli smo prijeratne godine, šljive i trešnje u visokom su usponu, međutim valja naglasiti da rezultati još uvijek nisu na zadovoljavajućoj razini te oni mogu i moraju biti bolji. Jednako tako imamo problem i s čuvanjem jer kapaciteti naših hlad-

njača su nedovoljni da bismo si osigurali više cijene koje se dobivaju za voće i povrće izvan sezone”, smatra Banjavčić.

S time se slaže i vlasnik Gomolave Antun Plivelić. “Podizao sam hladnjače kad su mnogi ulagali u nasade. Promjene se mogu vrlo brzo i kvalitetno napraviti, no moramo to prihvatiti. Investiranje u hladnjače je normalan posao i čudno je što se takvo ulaganje subvencioniralo samo proizvođačima. Nikada nisam htio napraviti voćnjak jer imam svoje proizvođače i posao mi je da radim na konkurentnosti.

Tražim modus kako bi mi proizvođač bio partner, no moramo napraviti sustav u kojem nećemo podržavati one koji stvaraju gubitke”, smatra Plivelić.

U Hrvatsku uvezemo više od 10.000 tona rajčica, no budući da je možemo bez problema proizvoditi, tu možemo napraviti

iskorak. Zvonimir Belić, suvlasnik Zarja Grupe, smatra da Ministarstvo poljoprivrede nema dugoročnu strategiju. “Mi moramo odrediti što želimo proizvoditi, koje su naše mogućnosti, koje su potrebne količine, koliki je naš kapacitet te također treba poraditi na poboljšanju komunikacije između proizvođača i institucija.

U Europi su to poboljšali udruživanjima u klastere, možda bismo i mi trebali krenuti u tom smjeru”, smatra Belić. Dodao je da se kroz porezne olakšice i subvencije proizvođače treba motivirati na udruživanje i povećanje proizvodnje “Puno novca je potrošeno na poticanje pojedinačnih proizvođača koji nisu udruženi. Oni posjeduju traktore koji mogu raditi godišnje na 500 hektara zemlje, a imaju samo 10 svojih hektara. Ti problemi se provlače godinama. Mi ne znamo što že-

Dovoljno novca za dobre projekte Na raspolaganju za svoje projekte voćari i povrćari imaju 332 milijuna eura, kaže Miljenko Rakić iz Uprave poljoprivrede i prehrambene industrije Ministarstva poljoprivrede.

“Rješenje ovih problema je iznimno složeno i slojevito. Ne želimo se udruživati, a EU to traži i priznaje. Dobar primjer mogu biti Zagrebački voćnjaci. Stare zemlje članice su imale izdašnija sredstva, no to je prošlost.

Hrvatska od 2010. godine, kad je krenula u proces pridruživanja, pratila je i promjene u agrarnoj politici Unije. No bit će dovoljno novca za dobre i kvalitetne projekte, načini sudjelovanja i papirologija u njima je pojednostavljena, a udruživanjem proizvođača rast će njihova relevantnost i konkurentnost”, smatra Rakić.

Domaće voće i povrće je sigurno i potrošači ne moraju biti zabrinuti za svoje zdravlje, dodala je Sanja Miloš, viša stručna savjetnica u Odjelu za procjenu rizika Hrvatske agencije za hranu. “Iako je moderna proizvodnja gotovo nemoguća bez uporabe pesticida, u proizvodnji se koriste samo oni koji su dopušteni i propisani zakonom, a od 2007. godine do danas sve se više i detaljnije analiziraju proizvodi koji dolaze na tržište”, zaključila je Sanja Miloš.

11

www.privredni.hr Broj 3834, 30. lipnja 2014.

( 60% zasijane pšenice

*vijesti Pad nezaposlenosti

na hrvatskim poljima čine sorte iz osječke selekcije

POLJOPRIVREDNI INSTITUT OSIJEK PREDSTAVIO NOVE SORTIMENTE PŠENICE I JEČMA

Osječka pšenica od Engleske do Bliskog istoka Osim na tržištima svih zemalja Balkana, sjemenarski proizvodi Poljoprivrednog instituta Osijek prisutni su u zemljama Bliskog istoka, Magreba i Velike Britanije Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

S

amo nekoliko dana pred početak žetve ječma, te uskoro i pšenice, Poljoprivredni institut Osijek organizirao je svoje tradicionalne Dane polja pšenice i ječma, svojevrsnu smotru znanstvenih i profesionalnih dostignuća u razvoju sortimenta ječma i pšenice.

U svojoj 136 godina staroj tradiciji stručnjaci Poljoprivrednog instituta već se 83 godine bave oplemenjivanjem pšenice, a tek koju godinu manje i ječma. U zadnjih pedesetak godina ovom institutu je na hrvatskoj (ranije jugoslavenskoj) te međunarodnoj razini priznato oko 300 sorti pšenice i ječma. Sve ovogodišnje sorte nalaze se i na sortnoj li-

Novi sortiment je prilagođen zahtjevima mlinsko-pekarske i konditorske industrije sti Europske unije. Dokaz kvalitete njegovog sjemenskog sortimenta vidi se i u tome koliko je zastupljen na hrvatskim poljima - 60 posto zasijane pšenice i 70 posto ječma - dolazi iz ovog instituta. “Novi sortiment je kvalitativno i kvantitativno prilagođen zahtjevima mlinsko-pekarske i konditorske industrije, a proširili smo se i na nova tržišta. Osim tržišta svih

zemalja Balkana, naši sjemenarski proizvodi prisutni su u zemljama Bliskog istoka kao što su Turska, Irak i Iran. Otvaramo tržište Jordana, a pokušavamo ući i u zemlje Magreba, poput Maroka i Libije. Naravno, taj je sortiment klimatski prilagođen tom tržištu, a svojevrsna baza svega je naša ekperimentalna stanica Poljoprivrednog instituta u Turskoj”, izjavio je za Privredni vjesnik Zvonimir Zdunić, ravnatelj Poljoprivrednog instituta Osijek, dodajući kako su već nepunu godinu nakon ulaska Hrvatske u EU ubrali plodove otvorenog tržišta plasirajući svoje proizvode u Slovačkoj i Rumunjskoj.

Naše sorte za britansku klimu Jedna od posebnosti je i vrlo uspješan lanjski plasman sortimenta pšenice u Velikoj Britaniji. “Nikada do sada naše sorte pšeni-

ce nisu sijane tako daleko na europskom sjeverozapadu, a osobito sam ponosan na ostvarene rezultate. Naime, Britanci su našu ozimu sortu sijali tek u ožujku kao jaru i to na samo 11 pokusnih hektara, primjenjujući tek 90 kilograma sjemena po hektaru iako je uobičajeno 200 do 300 kilograma po hektaru. Pri tome su dobili čak 11,5 tona prinosa po hektaru, što je tona više i od njihova standarda.

Samo za ilustraciju, kod

nas su prosječni prinosi između četiri i pet tona po hektaru”, objasnio je Georg Drezner, voditelj oplemenjivačkog tima pšenice Instituta, ističući kako su Britanci ovog proljeća zasijali osječku pšenicu na 1000 hektara iako su tražili i više, ali sjemena jednostavno nije bilo.

Prinosi i cijene “Do kraja ožujka sve je izgledalo iznad očekivanja, ali budući da su u

Žuta hrđa hara Europom “Iza nas je krajnje nespecifična godina u kojoj su bile iznadprosječne zimske temperature s dugotrajnim oborinama krajem zime i početkom proljeća. Vrlo rano se pojavila žuta hrđa koja do sada nikada kod nas nije činila značajnije štete. Ta je štetna pojava zadesila usjeve od Poljske, preko Češke, Slovačke i Mađarske, pa sve do Srbije, Bugarske, Rumunjske i dijela Turske, nanijevši enormno visoke ekonomske štete. Oni proizvođači koji to nisu primijetili ili su zanemarili žutu hrđu pa je nisu pravovremeno i dovoljno tretirali, mogli bi doživjeti katastrofalno loše prinose. Naime, žuta hrđa uništava lisnu masu pšenice, pa onda nema iz čega ishraniti zrno”, kaže Georg Drezner.

travnju započele razne bolesti, a najviše žuta hrđa, zaista je teško prognozirati kakvi će biti ovogodišnji prinosi pšenice i drugih ozimih žitarica”, kaže Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore. “Naime, upravo o prinosu ovisi konačna otkupna cijena.

Ako prinosi budu ‘knap’, tada će otkupne cijene otići gore. Ali ako netko procijeni da će biti 20 ili 30 posto više pšenice, tada će cijena biti niža. S obzirom na dodatna ulaganja u zaštitu usjeva, ovogodišnja cijena kilograma pšenice ne bi smjela biti ispod 1,50 kuna. Uostalom, cijena prošlogodišnje pšenice na našem se tržištu sada kreće između 1,40 i 1,50 kuna po kilogramu.

Lani je pšenica tržena za mizernih 1,05 kuna po kilogramu, da bi se već nakon šest-sedam mjeseci ista ta pšenica tržila po 1,50 kuna. Takva situacija definitivno nije normalna jer su zaradili samo trgovci, a ne i proizvođači”, objašnjava Brlošić.

Na pitanje jesu li naši proizvođači iz toga nešto i naučili, podsjeća da Europa počiva na tome da svaki proizvođač ima skladišta. “Kod nas su u bivšem sustavu građeni silosi i skladišni prostori u koje smo svi skladištili svoje proizvode. Nažalost, ti su silosi u međuvremenu postali privatno vlasništvo, a proizvođači su ostali nemoćni. Očito je da ćemo u budućnosti morati graditi svoja skladišta kako bismo se mogli tržišno ponašati”, zaključuje Brlošić.

U svibnju je u Hrvatskoj stopa registrirane nezaposlenosti pala sa 21,1 na 19,6 posto, najnižu razinu od rujna prošle godine, pokazuju podaci DZSa. To je već treći mjesec zaredom kako stopa nezaposlenosti pada, zahvaljujući sezonskom zapošljavanju, ponajviše u turističkom sektoru. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, krajem svibnja bilo je evidentirano 327.508 nezaposlenih osoba, što je za 7,6 posto, ili 26.900 osoba manje nego mjesec dana ranije.

Trećinu prihoda ostvarili mali Trećinu ukupnog prošlogodišnjeg prihoda cijelog gospodarstva, točnije 207 milijardi kuna, stvorila su 99.572 mala poduzetnika obveznika poreza na dobit koji ispunjavaju dva od tri kriterija Zakona o računovodstvu - zapošljavaju do 50 radnika, imaju prihod do 65 milijuna kuna i aktivu do 32,5 milijuna. Ukupni njihovi prihodi, pokazuju podaci Fine narasli su prošle godine za 8,9 posto u odnosu na 2012., a ukupni rashodi bili su veći za 7,6 posto - 204,6 milijardi.

Otvoren Valamar Dubrovnik President Turistička grupacija Valamar nedavno je otvorila obnovljeni Valamar Dubrovnik President na dubrovačkom Babinom kuku. To je prvi hotel kategorije pet zvjezdica iz sastava te grupacije. Osim njega, otvoren je i susjedni hotel Valamar Argosy, koji je nakon obnove dobio kategoriju četiri zvjezdice. Ukupno Valamarovo ulaganje u ta dva hotela iznosilo je 188 milijuna kuna od čega je u Valamar Dubrovnik President uloženo 150 milijuna kuna, a u Valamar Argosy 38 milijuna kuna.

12 PRIČA S RAZLOGOM *vijesti Porasla cijena goriva

( 2000 l piva

kapacitet Zmajske pivovare

Privredni vjesnik Broj 3834, 30. lipnja 2014.

( 3000 l piva

mjesečno proizvodit će Nova runda

Prve hrvatske craft pivovare Naftne kompanije značajno su povećale cijene goriva na benzinskim postajama. Cijena jedne litre eurosupera 95 na Ininim postajama viša je za čak 19 lipa čime je preskočila psihološku granicu od 11 kuna. Sada stoji 11,14 kuna. Nakon prošlotjednog poskupljenja, ovo je najveće povećanje cijena od liberalizacije tržišta naftnih derivata sredinom veljače ove godine. Cijena jedne litre eurodizela također je drastično skočila, i to za čak 20 lipa, te sada stoji 10,32 kune.

Niža prosječna plaća Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama za travanj ove godine iznosila je 5497 kuna, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U usporedbi s podacima za ožujak ove godine, kada je prosjek iznosio 5502 kune, prosječna neto plaća isplaćena za travanj bila je nominalno niža za pet kuna, ili 0,09 posto.

Prema prosjeku za travanj 2013. godine, u četvrtom ovogodišnjem mjesecu je isplaćena neto plaća bila viša, i to za 19 kuna, ili 0,34 posto.

Raste industrijska proizvodnja

U svibnju je u usporedbi s istim prošlogodišnjim mjesecom industrijska proizvodnja u Hrvatskoj, kalendarski prilagođena, zabilježila rast za 1,2 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Riječ je o petom mjesecu za redom kako u Hrvatskoj raste industrijska proizvodnja u odnosu na iste prošlogodišnje mjesece, dok je u usporedbi s travnjem ove godine ostala na istoj razini.

Pivoljupcima s ljubavlju Andrej Čapka u svojoj Zmajskoj pivovari proizvodit će Pale Ale i Porter, kojima će opskrbljivati pivoteke i kafiće. Miroslav Šuvak i Marko Filipin će, pak, u Novoj rundi proizvoditi American Pale Ale isključivo za točenje u pubovima i kafićima Goran Gazdek

N

a tržištu su se ovih dana pojavile prve količine piva iz dviju novih zagrebačkih pivovara koje ne samo što će obogatiti domaću pivsku ponudu nego će Hrvatsku približiti svjetskom trendu povećanja potrošnje nekonfekcijskih stilova piva nastalih u malim, obiteljskim pivovarama. Riječ je o prvim hrvatskim craft pivovarama Novoj rundi u vlasništvu dugogodišnjih homebrowera, odnosno kućnih kuhara piva Miroslava Šuvaka i Marka Filipina, i Zmajskoj pivovari, pionira alternativne pivske scene Andreja Čapke.

Craft pivarstvo u proteklih je nekoliko godina uzelo maha u brojnim zemljama. Predstavlja ga se kao craft beer pokret kojem je na prvom mjestu kvaliteta, a ne prodana količina piva. U doslovnom prijevodu to bi značilo manufakturno proizvedeno pivo jer se govori o maloj, zanatskoj pivovari u kojoj je većinski vlasnik sam pivar koji proizvodnji pristupa s puno pažnje i novih kreativnih ideja što za rezultat ima kvalitetu i pivske stilove kakve je kod velikih korporacijskih pivovara nemoguće susresti.

Mali, neovisni i tradicionalni Pokret je nastao prije gotovo 50 godina u Sjedinjenim Američkim Državama kao odgovor pivskim koncernima koji su tim golemim tržištem zavladali nakon prohibicije nudeći lagana piva u čijoj

proizvodnji koriste manje vrijedne sirovine, poput riže i kukuruza. Prema definiciji američkog pivarsko cehovskog udruženja Brewers Associationa američki craft pivar je

U Hrvatskoj craft pivarstvo nastaje iz homebrew scene okupljeno oko foruma Pivarstvo. info mali, neovisan i tradicionalan. Mora imati najmanje 75 posto vlasničkog udjela, a ostatak smije posjedovati, kontrolirati ili imati neku drugu vrstu gospodarskog interesa. Godišnja proizvodnja ne smije biti veća od 7,2 milijuna hektolitara piva, odnosno tri posto američkog tržišta. U Austriji i Danskoj, craft beer je postao čvrsto etabliran sastojak pivske scene, u Češkoj svakog tjedna niče po jedna nova takva pivovara pa ih sada ima 250,

a pokret jača i u Njemačkoj gdje unatoč 5000 piva koja izlaze iz 1300 pivovara nedostaje raznovrsnosti jer od stotinu stilova piva tržištem vladaju samo tri - Pils, Export i Weizen.

U Hrvatskoj craft pivarstvo nastaje iz homebrew scene okupljeno oko foruma Pivarstvo.info koji ima 1000 članova od kojih njih tristotinjak redovito kuha pivo u vlastitim domovima. Iza svega stoji Andrej Čapka kojeg je ljubav prema pivu odvela i u poduzetničke vode.

Njegova pivovara ima kapacitet 2000 litara, a u sat vremena moguće je napuniti 3500 boca od 0,33 litre. Proizvodit će dvije vrste piva, Pale Ale i Porter, kojima će opskrbljivati pivoteke i kafiće. “Ideja se razvijala skoro dvije godine. Tvrtku sam osnovao u ožujku 2013., dok sam opremu kupio kreditom HBOR-a. Kredit je odobren pred Božić, bio je to jedan od najboljih poklona koje sam ikada dobio”, kaže Čapka.

Za razliku od njega, Šuvak i Filipin proizvodit će American Pale Ale isključivo za točenje u pubovima i kafićima. Na početku će proizvoditi 3000 litara piva mjesečno i plasirati ga u Zagrebu i Samoboru, a kasnije će uvoditi nove stilove, povećavati proizvodnju i širiti tržište.

“Ideja je stara pet godina, a ozbiljno smo u ovaj posao krenuli prije godinu i pol kada smo odlučili otvoriti tvrtku. Nemamo svoju pivovaru nego koristimo postojeće pivovarske kapacitete u Hrvatskoj”, pojašnjava Filipin.

Ogroman korak za mini pivarstvo Jedan od prvih pivskih sommeliera u Hrvatskoj Domagoj Jakopović Ribafish smatra da je to ogroman korak za mini pivarstvo u Hrvatskoj. “Veseli me što se priključujemo jako popularnom trendu malih i privatnih pivovara koje žele dokazati da pivo nije samo industrijski proizvod prosječnog okusa te da ga se da uljepšati, dotje-

rati, i napraviti na drugačiji način, s ljubavlju”, ističe Jakopović.

U Hrvatskoj je prije dvadesetak godina bilo pokušaja da se malim količinama manufakturno proizvedenog piva popuni rupa na tržištu, na kojem praktično nema ničega osim industrijskog unificiranog svijetlog lagera, podsjeća urednik portala Pivnica.net Mato Pejić.

“Dosadašnji pokušaji nisu bili baš uspješni, pa je većina mini, mikro i gostioničarskih pivovara koje su ambiciozno krenule u proizvodnju ubrzo zatvorena.

Opstala je Ličanka, zagrebački Medvedgrad i Vukovarska. Oni se uglavnom drže lagera, pokazujući da i tu ima mjesta za kvalitetu, a ostala je potpuno nezadovoljena sve veća potreba za novim pivskim stilovima u spektru piva gornjeg vrenja, posebno piva tipa Pale Ale, ali i Porter, Stout, Alt, ili recimo paleta pšeničnih piva, Weizen ili Witbier”, objašnjava Pejić koji smatra da bi craft pivovare u Hrvatskoj trebale osvojiti jedan posto tržišnog udjela, što bi na ukupnoj proizvodnji od oko 3,7 milijuna hektolitara godišnje značilo 37.000 hektolitara.

“Uobičajen maksimalan kapacitet craft pivovare je 10.000 hektolitara, pa je posve logično očekivati da mjesto pod suncem pronađe još četiri do pet”, kaže Pejić i dodaje: “Zašto ne bismo bili optimisti, pa vjerovali da se i u nas apetiti pivskih sladokusaca mogu razvijati kao kod onih svjetskih, pa da udio pivskih specijaliteta na tržištu piva može još narasti”.

enterprise europe

info

Broj 111, 30. lipnja 2014.

kampanja max30

Prihvaćene nacionalne oznake

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je Pravilnik o nacionalnom znaku zaštićene oznake izvornosti, zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnog specijaliteta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Proizvodi za koje je izdana Potvrda o sukladnosti sa specifikacijom proizvoda i za koje je Ministarstvo poljoprivrede dostavilo Europskoj komisiji dokumentaciju za postupak registracije oznake na razini Europske unije, može biti označen nacionalnim znakom. Označavanje proizvoda nacionalnim znakom tijekom razdoblja prijelazne nacionalne zaštite je dobrovoljno, a obavlja ga korisnik oznake. Nakon što je oznaka registrirana na razini Europske unije, nacionalni znak se i dalje može koristiti za označavanje proizvoda, a označavanje znakom Europske unije obvezno je kada je proizvod registriran kao jedna od oznaka na razini EU-a.

Plaćanje javnih računa na vrijeme Eurochambres je pokrenuo kampanju kojom želi osigurati da sva javna tijela unutar Europske unije plaćaju račune u roku od mjesec dana. Šestina ukupnog europskog bruto domaćeg proizvoda ostvaruje se preko ugovora s javnim tijelima, a plaćanje na vrijeme moglo bi pomoći obnovi novčanog toka u Uniji Udruženje europskih trgovinskih i gospodarskih komora Eurochambres pokrenulo je kampanju 30max kojom želi osvijestiti dio javne uprave da poštuje uvjete revidirane direktive EU-a o kasnom plaćanju i plaćaju svoje poslovne račune u roku od 30 dana.

Previše javnih tijela u Europskoj uniji kasni s plaćanjem poduzetnicima, često i mnogo duže od roka koji je mjesec

Previše javnih tijela u Europskoj uniji kasni s plaćanjem poduzetnicima, često i mnogo duže od roka koji je mjesec dana dana. Takav odnos prema svojim poslovnim partnerima može ponekad imati teške posljedice, posebice za male tvrtke.

Ugovori s javnim tijelima ostvaruju oko šestine ukupne europske bruto dodane vrijednosti, pa koordinator kampanje Eurochambres vidi mjeru plaćanja javnih računa na vrijeme kao temeljnu u obnavljanju tijeka novca u gospodarstvu. Isto tako

smatraju kako je to nužno za obnovu povjerenja tvrtki u europske donositelje odluka. Prema podacima kompanije Intrum Justitie, javni sektor i dalje najsporije plaća u Europskoj uniji. Prosječna duljina plaćanja u javnom sektoru smanjena je tek sa 61 na 58 dana. Prema anketi više od dvije trećine poduzetnika (68 posto) smatra kako ih njihove vlade nedovoljno štite od rizika kasnog plaćanja. Oko 46 posto poduzetnika procjenjuje kako će se rizik od kasnog plaćanja u budućnosti još više povećati, posebice u Portugalu, Grčkoj, Španjolskoj, Rumunjskoj i Italiji.

Više od polovine poduzetnika (51 posto) smatra da je glavni krivac za kasna plaćanja neefikasnost administracije, a oko 55 posto njih očekuje da će stvoriti gubitke zbog kasnih plaćanja. Čak 63 posto poduzetnika očekuje probleme u likvidnosti zbog kašnjenja plaćanja, a polovina njih očekuje smanjenje rasta obujma svog posla zbog toga.

Svi oni koji imaju dugove javnih institucija pozivaju se da popune formulare o dugu i podijele svoja iskustva s plaćanjima na web stranici kampanje www.30max.eu.

Top lista neplatiša Države u kojima javna tijela prosječno plaćaju do trideset dana Finska 24 Estonia 25 Države koje prosječno plaćaju dulje od 30 dana Danska, Njemačka i Švedska 35 Latvija 37 Poljska 38 Austrija 40 Velika Britanija 40 Češka, Irska i Nizozemska 44 Rumunjska 46 Slovenija 51 Litva 52 Mađarska 54 Slovačka 55 Bugarska 57 Francuska 59 Hrvatska 62 Belgija 68 Cipar 84 Portugal 129 Španjolska 154 Grčka 155 Italija 165 * nema podataka za Luksemburg i Maltu Izvor: Intrum Justitia

enterprise europe Jednostavno prekogranično poslovanje

U inozemstvu kao kod kuće Kroz seriju seminara u glavnim gradovima članica Europske unije započinje postavljanje istih uvjeta za poslovanje malih i srednjih poduzeća u svim zemljama članicama. Iako EU ima želju stvoriti iste mogućnosti za svako poslovanje, velikim tvrtkama još je uvijek puno lakše poslovati u drugim zemljama članicama jentirana na EU tržište već vide koristi u svome poslovanju, posebice u njegovu pojednostavljenju i smanjenju troškova”, naglašava Zdenka Lončar.

U Ministarstvu poduzetništva i obrta ističu kako je u prošloj godini novčano poduprto 11 inovativnih projekata i, iako su tvrtke obećale povećati broj zaposlenika za 23, zaposleno ih je desetoro više. Sve tvrtke povećale su svoj izvoz, a promet im je porastao za 180 posto.

Pokrenut je i program za školovanje za izvoz na koji će biti odabrano između 20 i 25 tvrtki nakon kojeg će se, na primjerima iskustava drugih zemalja članica, izvoz povećati za najmanje pola milijuna eura. Prema strategiji razvoja malih i srednjih poduzeća, u njih se očekuje ulaganje od dvije milijarde eura iz europskih fondova do 2020. godine, i to najviše u inovacije.

“U prošloj godini u mala i srednja poduzeća povećali smo ulaganja za 30 posto, Europsko tržište s populacijom većom od pola milijarde ljudi jedno je od najvećih svjetskih tržišta. Za male i srednje poduzetnike puno je mogućnosti za plasiranje njihove robe i usluga u zemljama članicama. No mali i srednji poduzetnici s pravom smatraju kako je teško, zastrašujuće, vrlo složeno ili preskupo pokrenuti sudski postupak za naplatu računa protiv tvrtki ili osoba koje se nalaze u drugim zemljama članicama.

Opća uprava za poduzetništvo i industriju pri Europskoj komisiji organizirala je seriju seminara po glavnim gradovima zemalja članica s temom prekograničnog kreditiranja i upravljanja potraživanjima unutar Europske unije.

Konferencija u Zagrebu o prekograničnom poslovanju bila je 21. i posljednja na kojoj su se informirala mala i srednja poduzeća o mogućnostima koje su im dostupne za uspješno upravljanje prekograničnim kreditiranjem i naplatu prekograničnih plaćanja. Kako kažu u komisiji, ta znanja će im biti veoma korisna u na-

stojanju da povećaju svoju ukupnu poslovnu učinkovitost i konkurentnost.

Kampanju Europska komisija provodi u sklopu pilot-projekta Brzo i učinkovito podmirivanje nenaplaćenih potraživanja od strane MSP-a s prekograničnim poslovanjem koji financira Europska unija, istaknuo je stariji savjetnik za politiku malih i srednjih poduzeća te poduzetništvo Europske komisije Christian Weinberger.

“Velikim je kompanijama lakše raditi na zajedničkom tržištu od 500 milijuna ljudi. Mali poduzetnici u isto vrijeme imaju mnoge probleme koji su posljedica pravnog okvira u pojedinim državama članicama, iako su težnje Europske unije dobiti što veću usklađenost zakonodavstava”, dodaje Weinberger.

No dodao je kako je širenje biznisa izvan svoje države nešto što svaka tvrtka mora raditi kako bi iskoristila potencijal zajedničkog tržišta. “Nužne su promjene i na razini EU-a i odnosa europskih institucija prema vladama, no kroz edukacijske seminare poput ovog moguće je sazna-

ti o načinima na koje poduzetnici mogu osigurati novac za svoje poslovne poduhvate”, zaključuje Weinberger.

Kao i u Europskoj uniji, velika većina poduzeća i dvije trećine radne snage hrvatskog gospodarstva zaposleno je u malim i srednjim poduzećima, kaže pomoćnica ministra poduzetništva i obrta Zdenka Lončar. “Čak 99,7 posto ukupnog broja poduzeća su mala i srednja i u njima je zaposleno 68 posto radne snage. Upravo taj dio hrvatskog gospodarstva svoj rast treba tražiti u internacionalizaciji poslovanja i iskorištavanju tržišta koje nam se ponudilo ulaskom u Europsku uniju”, ističe Zdenka Lončar.

Mnogo je mogućnosti za napredak, a i sama Europska unija traži jačanje konkurentnosti europskih poduzeća na svjetskoj razini.

“Moramo poboljšati svoje inovativne kapacitete. Ulazak u Europsku uniju bit će loš za one nespremne za međunarodno tržište i svi trebamo biti svjesni da moramo biti aktivniji i konkurentniji. Mala i srednja poduzeća koja su od ranije ori-

Prema strategiji razvoja malih i srednjih poduzeća, u njih se očekuje ulaganje od dvije milijarde eura iz europskih fondova do 2020. godine, i to najviše u inovacije a u ovoj godini osiguravamo kredite do 120.000 kuna s kamatom ispod jedan posto. Novim zakonom o poticanju investicija i nultom stopom za reinvestiranje dobiti očekujemo ulaganja vrijedna 8,2 milijarde kuna i otvaranje više od 4500 radnih mjesta. Nužno je da svaki poduzetnik nađe svoju tržišnu nišu, a kreatori politika moraju rušiti barijere u poslovanju i olakšavati poslovanje”, zaključuje Zdenka Lončar.

Vodič za upravljanje prekograničnim kreditima i potraživanjima moguće je skinuti s web stranice http://ec.europa. eu/enterprise/policies/sme/businessenvironment/cross-border-enforcement/documents/cbb_brochure_ hr.pdf.

www.een.hr

30. lipnja 2014.

2 3

Mirjana Samardžić Novoselec, predsjednica Zajednice poslovnih savjetnika pri HGK-u

Potrebno nam je strateško razmišljanje Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju na raspolaganju nam je čak 10 puta više novca iz fondova Europske unije i više će malih korisnika biti u mogućnosti koristiti novac iz njih. Najvažniji kriterij po kojemu netko treba odabrati savjetnika su njegove reference i iskustvo na projektima sličnima onome koji klijent želi ostvariti Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju više je sredstava iz EU-a na raspolaganju za dobre projekte. No mnogi poduzetnici koji imaju dobre ideje nemaju znanja da za njihovo ostvarivanje taj novac iskoriste. U tome bi im trebali pomoći konzultanti, posebice oni koji imaju iskustva s europskim projektima.

te projekte kako bi klijentima pomogli u pripremi njihovih sljedećih poslovnih projekata.

Kako odabrati pravog konzultanta?

- Najvažniji kriterij moraju biti reference i iskustvo na stručnim projektima, a nikako, na primjer, niska cijena usluge. Mi u Zajednici poslovnih savjetnika Hrvatske gospodarske komore, koja okuplja 150 članica vrlo različitih specijalnosti, nismo zagovornici certificiranja. Na primjeru certificiranja za konzultante pri javnim nabavama možemo vidjeti kako takav sustav nije dobar. Da biste dobili taj certifikat, morate platiti edukaciju u određenom zatvorenom krugu onih koji mogu educirati na tom području, pa tek onda pristupiti ispitu na kojem dobijete taj certifikat, koji zapravo i ne jamči da znate taj posao. Žalosna je i činjenica da kod uređivanja stanja na tržištu ili uvođenja standarda i regulacije konzultantskih usluga nitko nas ne pita za mišljenje. Upravo stoga Zajednica u ovoj i sljedećoj godini namjerava ostvariti komunikacijski plan kojim ćemo promovirati dobar rad konzultanata na primjerima dobre prakse.

Mirjana Samardžić Novoselec ima 14 godina radnog iskustva s europskim fondovima, završila je magistarski studij europskih integracija i regionalizma pri Sveučilištu u Grazu i nakon niza godina u razvoju i upravljanju organizacijama civilnoga društva, na kojima upravlja europskim projektima, radi kao konzultantica. Predsjednica je i Zajednice poslovnih savjetnika pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

U posljednje vrijeme na tržištu raste broj konzultanata, posebice onih koji se bave savjetovanjima na području europskih fondova. Kako Vi vidite tu situaciju?

- Razumljivo je da dolazi do rasta broja konzultanata i veće konkurencije u tim uslugama jer s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju na raspolaganju nam je čak 10 puta više novca iz fondova Europske unije i više će malih korisnika biti

Nećemo trošiti novac bolje nego što smo to radili do sada jer nemamo strategije razvoja niti dugoročnije razmišljamo na što se fokusirati u mogućnosti koristiti novac iz njih. No kako većina malih i srednjih poduzeća ali i jedinica lokalne uprave nema ljudi ni znanja kojim bi pripremila održive projekte koji će biti prihvaćeni za financiranje iz europskih fondova, potrebne su im konzultantske usluge. Pomoć konzultanata je potrebna od samog početka – definiranja opsega projekta, njegovih ciljeva i rezultata, jer neiskusni korisnici nisu navikli ni na strateško niti na projektno promišljanje vlastitoga razvoja.

Koji su kriteriji da bi netko mogao biti konzultant?

- Konzultantske usluge koje se na tržištu nude vrlo su raznolike, i davanje podrške klijentima pri izradi projekata financiranih iz Europske unije samo su jedna niša u uslugama poslovnog savjetovanja. Svaki poslovni savjetnik mora imati znanja ali i iskustva na području u kojem savjetuje svoje klijente. Najvažniji kriterij po kojemu netko treba odabrati savjetnika su njegove reference i iskustvo na projektima sličnima onome koji klijent želi ostvariti. Na tržištu, osobito kada se pojavi neka nova poslovna prilika, nađu se oni koji pokušavaju loviti u mutnom.

No kako je Hrvatska mala zemlja, imate priliku samo za jedan pokušaj prevare u ovom poslu. Nakon što nekoga prevarite, nitko drugi vam neće dati priliku da to ponovite.

Što dobivaju korisnici angažiranjem konzultanata i jesu li te usluge skupe?

- Cijena usluga konzultanata ovisi o veličini nekog projekta, a može se kretati između 10 i 15 posto njegove vrijednosti. Za to klijenti mogu dobiti stručnu podršku u izradi strategije i operativnog programa, izradu samog projekta i prepoznavanje izvora za njegovo financiranje kao i pripremu konkretnog projekta.

Našim klijentima dorađujemo i oblikujemo projektne ideje i pomažemo pri popunjavanju zadanih obrazaca. Možemo klijentima i voditi projekt koji uključuje pročišćavanje proračuna projekta, organizaciju projektne dokumentacije, pripremu projektnih izvještaja, pripremu dokumenata za javnu nabavu te pomoć u komunikaciji s ugovarateljima. Konzultanti ujedno ocjenjuju i pra-

Kakva je budućnost ovog posla i hoćemo li bolje koristiti novac Europske unije koji nam je na raspolaganju?

- Budućnost konzultantskih usluga je u specijalizaciji. Da bismo ostvarili dobre reference i napravili dobre poslove za naše klijente, dobro je da znamo stanje u određenoj branši i posvetimo se samo njoj, ili da radimo specifične projekte za određenu grupu klijenata. Takva je situacija na tržištima drugih zemalja koje su prošle tranziciju koju sada prolazi Hrvatska, pa će to čekati i nas. Što se tiče pametnijeg i boljeg trošenja novca koji nam je na raspolaganju, tu sam vrlo skeptična.

Nećemo trošiti novac bolje nego što smo to radili do sada, a glavni razlog za to je što nemamo strategije razvoja niti dugoročnije razmišljamo o tome kako raditi projekte i na što se fokusirati. Strategije kod nas se donose prema potrebama i zahtjevima koje dolaze iz Bruxellesa i to često u vrlo kratkim rokovima samo da se zadovolje kriteriji koji se od nas traže.

enterprise europe 53. IALB dani i 1. EUFRAS konferencija

Savjetovanje u novoj europ Više od 150 europskih savjetodavaca u poljoprivredi na konferenciji i svojim danima dobili su nove informacije o radu svojih kolega, pregled doznali kako rade njihovi europske kolege te kakva su njihova iskustva s trošenjem novca iz europskih fondova Međunarodna akademija savjetodavki i savjetodavaca u poljoprivredi i obiteljskom poduzetništvu - IALB (Internationale Akademie land - und hauswirtschaftlicher Beraterinen und Berater), krovna europska organizacija poljoprivrednih savjetodavaca 18 europskih zemalja, ove je godine uz podršku Poljoprivredne savjetodavne službe organizirala svoje godišnje sa-

novi projekti u poljoprivrednom savjetovanju.

Ove godine na 53. IALB danima govorilo se o Mogućnostima nove agrarne politike ulozi savjetovanja. U okviru skupa izlagalo se o tome što planira Hrvatska primijeniti u okviru EU Uredbe ruralnog razvoja, kako se može postići bolje sudjelovanje aktera ruralnih područja u mjerama razvoja ru-

Hrvatskoj je od 2014. do 2020. na raspolaganju oko 2,4 milijarde eura za ruralni razvoj što je godišnje 12 puta više nego u IPARD-u vjetovanje u novoj članici Europske unije - Hrvatskoj. Na savjetovanju u Tuheljskim Toplicama sudjelovalo je više od 150 sudionika iz 19 europskih zemalja.

Teme godišnjih savjetovanja savjetodavaca u poljoprivredi obično su stručne informacije, pregled organizacije i ponude savjetodavnih službi, kao i primjeri najbolje prakse savjetničkih poslova, a u okviru dana organiziraju se stručna i znanstvena predavanja, stručni izleti, radionice i predstavljaju

ralnog prostora, kako bolje iskoristiti EU sredstva koristeći iskustva drugih zemalja članica, te kako postići bolju interakciju znanosti s ostalim sudionicima razvoja ruralnog prostora.

Svatko ima drugačije iskustvo u savjetovanju i drugačije gleda na savjetovanje te je ovakav susret prilika da razmijenimo informacije i međusobno se upoznamo, kao i da pronađemo partnere za buduće poslovne poduhvate, rekla je Edda

Albers, predsjednica IALB-a. “Savjetovanje je važno za prijenos znanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju, a razmjenom iskustava možemo bolje raditi na razvoju marketinških kanala za nove proizvode i usluge, poticanju mladih poljoprivrednika i korištenju mreže konzultanata”, ističe Edda Albers.

U okviru IALB dana održana je i prva konferencija Europskog saveza za savjetovanje u poljoprivredi i ruralnom razvoju EUFRAS (European Forum for Agricultural and Rural Advisory Services). Kako kaže predsjednik EUFRAS-a Tom Kelly, izazovi s kojima se suočava poljoprivreda danas nikada nisu bili toliko zahtjevni, no nikada nije bilo ni toliko mogućnosti. “Ljudi iz različitih dijelova Europe se ujedinjuju kao poljodjelci, savjetnici i europski građani kako bi učili jedni od drugih i bolje se nosili s izazovima proizvodnje te poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i energije. U posljednjih nekoliko godina EU je prepoznao vrijednost prijenosa znanja, a posebno ulogu javnih i privatnih savjetodavnih službi. No uvijek će postojati potreba za kontinuiranim poboljšanjima i događanjima na kojima će se razgovarati o problemima i iskustvima s kojima se susrećemo”, smatra Kelly.

Na skupu je pomoćnica ministra poljoprivrede Davorka Hajduković predstavila program ruralnog razvoja Hrvatske u razdoblju od 2014. do 2020. godine koji će koristiti 16 mjera i veći broj podmjera za razvoj poljoprivrede, prehrambe-

Hrvoje Horvat, ravnatelj Savjetodavne službe

Proizvodnja hrane je

Savjetodavna služba je uz poljoprivredu i proizvodnju hrane pripajanjem šumarske savjetodavne službe dobila još jedno područje svog rad o šumama kroz mlade i školovane farmere spremne na nove tehnologije i zaštitu okoliša Goran Gazdek Završio je dugi i zahtjevni proces preustroja poljoprivredne savjetodavne službe kojoj je pripojeno i područje šumarstva. O promjenama i restrukturiranju u toj ustanovi razgovarali smo s Hrvojem Horvatom, ravnateljem Savjetodavne službe.

Iako su neke države posao savjetovanja odlučile prepustiti privatnom sektoru, organizirano savjetodavstvo u Europskoj uniji je, čini se, opet in?

- Dolazi do shvaćanja da je hrana strateški važna svakoj naciji. Proizvodnja je na pre-

kretnici, imamo jako puno izazova. Zbog klimatskih promjena, oštećenja eko sustava, pojačanih zahtjeva potrošača za većom količinom kvalitetne hrane iznova dolazi do potrebe transfera znanja. Poljoprivrednici još dugo vremena neće biti isključivo agronomi koji su završili fakultete, makar i toga ima sve više, pa savjetodavci ostaju važna spona između znanosti i rada na terenu.

Do kakvih je promjena došlo u hrvatskoj Savjetodavnoj službi?

- Osim pripajanja šumarstva odlučili smo se za promjene u strukturi. Umjesto statičnih pozicija pojedinih odjela i odsjeka sada

www.een.hr

30. lipnja 2014.

4 5

pskoj agrarnoj politici organizacije i ponude savjetodavnih službi te doznali primjere najbolje prakse. Hrvatski savjetodavci su

više nego što smo imali na raspolaganju u programu IPARD. Na radionicama u okviru konferencije predstavljene su poljoprivredne i ruralne savjetodavne službe u Europi, a govorilo se i o knjigovodstvu kao podlozi za programe ruralnog razvoja, poboljšavanju trženja proizvoda, prehrambenim proizvodima u razvoju ruralne ekonomije, preporukama za stručni savjetodavni rad, umrežavanju savjetodavnih službi, regionalnoj suradnji te mladima i ženama u ruralnom prostoru.

Predstavljeni su i primjeri uspostave financijski neovisnih seoskih savjetodavnih službi u Azerbajdžanu i iskustva u razvoju savjetodavnih vještina u Danskoj.

ne industrije i života u ruralnim područjima. “Odabrane mjere bi trebale dovesti do maksimalnog povlačenja raspoloživih sredstava. Ako se tijekom provedbe ukaže potreba za uvrštenjem još neke mjere u naš program, to ćemo učiniti jer

U okviru skupa organizirani su stručni izleti u Zagrebačku županiju i sam Zagreb, gdje je predstavljena proizvodnja i prerada mlijeka te hortikultura i ekološka proizvodnja. Predstavljen je i ruralni razvoj Karlovačke županije, uzgoj varaždinskog zelja i bučinog ulja u Varaždinskoj županiji, kao i agroturizam u Krapinsko-zagorskoj županiji. Sudionici skupa su na stručnom izletu u jugoistočnu Sloveniju i donje Posavlje mogli vidjeti uspješne primjere izravnog marketinga na gospodarstvima.

ga možemo i trebamo mijenjati, dopunjavati i prilagođavati stvarnim i trenutnim potrebama”, kaže Davorka Hajduković. Hrvatskoj je na raspolaganju oko 2,4 milijarde eura za ovih sedam godina, ili oko 332 milijuna eura, što je oko 12 puta

Četiri vodiča za MSP Ministarstvo poduzetništva i obrta u okviru projekta BIZimpact II predstavilo je nova četiri tematska mini vodiča za male i srednje poduzetnike - Porez na dodanu vrijednost nakon pristupanja EU-u, Javna nabava, Sustavi upravljanja energijom i Upravljanje sustavom kvalitete i rizicima.

Vodiči su predstavljeni u sklopu Nacionalne konferencije projekta Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice BIZimpact II. Ovaj projekt vrijedan je 1,4 milijuna eura, od čega 85 posto financira Europska unija, dok je 15 posto nacionalna komponenta. Projekt je započeo u ožujku prošle, a trajat će do ožujka 2015. godine.

Kako kažu u Ministarstvu, uz ova četiri mini vodiča želi se pomoći poduzetnicima i poslovnoj zajednici te ih educirati o novom zakonodavstvu i na taj im način olakšati poslovanje.

strateški važna

da. Savjetodavcima je cilj osigurati budućnost proizvodnje hrane i brige imamo koordinatore koji će voditi pojedina stručna područja i savjetnike koji će biti organizirani u mrežama po podružnicama.

Krenut ćemo i u edukaciju djece kako bismo od malih nogu utjecali na svijest da poljoprivreda može biti poželjno zanimanje To bi trebalo dovesti do izbjegavanja nekih neželjenih uskih grla koja smo imali. Očekujemo veći broj pojedinačnih posjeta s težištem na individualnom radu, ali promjena

će biti i kod skupnih oblika rada. Do sada smo imali velika masovna predavanja za poljoprivrednike iz različitih proizvodnji što i dalje ostaje kao jedan od načina prijenosa općih informacija, ali ćemo pojačati rad sa studijskim grupama na oglednim gospodarstvima.

No, stiže vam i konkurencija. Oslobođeno je područje i za ulazak privatnih tvrtki koje se bave savjetodavnim poslovima.

- One već djeluju, uglavnom je riječ o samostalnim savjetodavcima, ljudima koje poznajemo. To je normalan proces, takvih će situacija biti i savjetodavnoj službi ne pred-

stavljaju problem jer je iza nas golemo iskustvo i veliki broj ljudi koji su akumulirali ogromno znanje.

Osim prijenosa informacija i znanja, koja je strateška misija Savjetodavne službe?

- Naša stalna zadaća mora biti kontinuirani rad na promjeni svijesti o zanimanju poljoprivrednik. Još uvijek se borimo s primjenom nekih osnovnih postavki jer poljoprivreda ipak nije bila toliko podržana i popularna kao neka druga zanimanja, što je dovelo do toga da se manji broj ljudi njome želi baviti. Cilj nam je dobiti mlade i školovane farmere među kojima će prodor znanja i

novih tehnologija biti puno lakši nego što je to danas. Krenut ćemo i u edukaciju djece kako bismo od malih nogu utjecali na svijest da poljoprivreda može biti poželjno zanimanje koje je in i nije ništa loše.

Kakva će biti vaša uloga u Programu ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020.?

- Ukupne programe i pojedine mjere trebamo približiti farmerima kroz opće informiranje i konkretan rad. U trenutku kada se pojedine mjere otvore, morat ćemo biti spremni za seminare, predavanja, radionice, istupe u medijima, pisane materijale i, naravno, individualno savjetovanje.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI

Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted.europa.eu.

Dijelovi za tramvaje Grad Zagreb nabavlja dijelove za tramvaje. Natječaj je otvoren do 18. srpnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Grad Zagreb, 61817894937, Trg Stjepana Radića 1, Središnje tijelo za javnu nabavu, Na pažnju: javna.nabava@zagreb.hr, 10000 Zagreb. Više podataka o nadmetanju na https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2014%2 fS+002-0028410.

Lijekovi Opća bolnica Dr. Ivo Pedišić, Sisak, traži nabavu lijekova. Natječaj je otvoren do 17. srpnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Opća bolnica Dr. Ivo Pedišić, Sisak, 01066571771, J.J. Strossmayera 59, Služba za nabavno-skladišne poslove, Na pažnju: Alen Luketić, 44000 Sisak, javnanabava@obs.hr. Više podataka o nadmetanju na: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaci-

Frm.aspx?OznakaDokumenta=2014%2 fS+002-0028204.

Popravci i održavanje

NEK, Krško, Slovenija, traži nabavu popravka i održavanja strojeva. Natječaj je otvoren do 21. srpnja, a prijave na hrvatskom ili slovenskom jeziku se predaju na NEK d.o.o., Vrbina 12, Nabava, Na pažnju Karmen Legvart, SI-8270 Krško, Slovenija, karmen.legvart@nek.si. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Stimulator UKC, Ljubljana, Slovenija, traži nabavu stimulatora. Natječaj je otvoren do 4. kolovoza, a prijave na slovenskom jeziku se predaju na UKC Ljubljana, Zaloška cesta 2, Na pažnju: Barbara Jurca, SI-1000 Ljubljana, Slovenija, barbara. jurca@kclj.si. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Sanitetska vozila OZG, Kranj, Slovenija, traži nabavu sanitetskih vozila. Natječaj je otvoren do 5. kolovoza, a prijave na slovenskom jeziku se predaju na OZG, Gosposvetska ulica 9, Služba za kontakt: anica.hladnik@ozg-kranj.si, SI-4000 Kranj, Slovenija. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Rendgenski uređaji Árpád-házi Szent Erzsébet Szakkórház és Rendelőintézet, Tata, Mađaska, traži nabavu rendgenskih uređaja. Natječaj je otvoren do 5. kolovoza, a prijave na mađarskom jeziku se predaju na ÉSZKER Kft., Pasaréti út 83., Na pažnju: Zelenay Krisztina, irodavezető, 1026 Budapest, Hungary, titkarsag@eszker.eu. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Prirodni plin VM Dunántúli Agrár-szakképző Központ, Csapó Dániel Középiskola, Mezőgazdasági Szakképző Iskola és Kollégium, Szekszárd, Mađarska, traži nabavu priodnog plina. Natječaj je otvoren do 15. kolovoza, a prijave na mađarskom jeziku se predaju na VM Dunántúli Agrár-szakképző Központ, Csapó Dániel Középiskola, Mezőgaz-

dasági Szakképző Iskola és Kollégium, AK17428, Palánk utca 19, Herczeg András, 7100 Szekszárd, Hungary. hendre@mezgazd-vep.sulinet.hu.

Vatrogasna vozila Pyrosbestiki Ypiresia Kyproy, Leykosia, Cipar, traži nabavu vatrogasnih vozila. Natječaj je otvoren do 8. kolovoza, a prijave na grčkom jeziku se predaju na Pyrosbestiki Ypiresia Kyproy, Akadimias 12, Lakatamia, Tmima Dimosion Symbaseon Pyrosbestikis Ypiresias Kyproy, Christaki Kallika, 2330 Leykosia, Cyprus.

Više podataka o nadmetanju na http:// www.eprocurement.gov.cy.

Građevinski radovi Sewerage Board Of Limassol - Amathus, Limassol, Cipar, traži izvođača radova na izgradnji sustava za obradu otpadnih voda. Natječaj je otvoren do 20. listopada, a prijave na grčkom ili engleskom jeziku se predaju na Sewerage Board Of Limassol - Amathus, P.O.Box 50622, 76, Franklin Roosevelt, Block A, Limassol, General Manager, 3608 Limassol, Cyprus, info@sbla.com.cy. Više podataka o nadmetanju na www.sbla. com.cy ili http://www.eprocurement. gov.cy.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu.

Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

Distribucija strojeva na bugarskom tržištu (20090710025 BR) Mađarska tvrtka koja se bavi veleprodajom strojeva za rezanje u metalnoj industriji traži proizvođače u Bugarskoj, Hrvatskoj, Rumunjskoj te Srbiji. Mađarska tvrtka nudi usluge distribucije i zastupstvo spomenutih strojeva potencijalnim partnerima na mađarskom tržištu.

Odjeća za žene (BOCY20140521001) Ciparska tvrtka, osnovana 2004., specijalizirana za proizvodnju opreme za osobnu zaštitu, svih vrsta hotelskih tekstila i promotivnih materijala za hotele i fast food industriju, traži distributera za novoosmišljeni inovativni proizvod. Radi se o popularnom ljetnom odjevnom

predmetu za mlade žene. Proizvod je opsežno testiran tijekom protekle dvije godine, što je rezultiralo vrlo obećavajućim rezultatima. Misija ciparske tvrtke je ponuditi kvalitetne proizvode po povoljnim cijenama.

Zdravi i dijetetski proizvodi (20101220076) Poljski proizvođač zdravih i dijetetskih proizvoda traži trgovačke posrednike u europskim zemljama. Većina proizvoda tvrtke uklapa se u piramidu zdrave prehrane i koristi se za dijetetičare. Kao promicatelj ideje o zdravoj hrani, tvrtka radi sve kako bi se osiguralo da njeni proizvodi sadrže prirodne elemente i zadovoljavaju najviše standarde kvalitete, s posebnim naglaskom na zdravstvenoj ispravnosti.

Prodajne i marketinške usluge (BRUK20140605001) Britanska tvrtka nudi stručne prodajne i marketinške usluge u šest industrijskih sektora - energetika, maloprodaja i veleprodaja, profesionalne usluge, transport i logistika, proizvodnja i izgradnja.

Tvrtka nudi zastupstvo te pruža prodajne i marketinške usluge potencijalnim klijentima koji žele pristupiti tržištu ili pojačati svoje prodajne i marketinške napore unutar bilo koje od navedenih industrijskih grana u Europi.

Distribucija proizvoda od metala na poljskom tržištu (BRPL20140522001)

Sigurnosna obuća (BOES20140411001) Španjolska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju sigurnosne obuće u skladu s europskim sigurnosnim standardima (EN 159090, EN 20345, EN 20347 i EN 17249), za vatrogasce, tijela sigurnosti/policiju, vojsku i za potrebe drugih industrijskih grana, traži distributere i zastupnike u europskim zemljama, Africi, Bliskom istoku, Južnoj Americi i Aziji.

Poljska tvrtka specijalizirana za proizvodnju brava, šarki (zglobova) i ostalih proizvoda od metala za električnu industriju, telekomunikacijsku i proizvodnju namještaja, nudi distribuciju proizvođačima sličnih proizvoda.

Proizvodnja namještaja (BRGR20140520001) Grčka tvrtka specijalizirana za proizvodnju namještaja za razne namjene (uredski, kuhinjski, kućni), kao i dodataka i prateće opreme, traži partnera u EU-u koji bi pružao usluge transporta i logistike.

Projekti u području vodoopskrbe (BORU20140519003) Ruska tvrtka specijalizirana za projekte u području vodoopskrbe, sustava odvodnje te provedbu znanstveno-istraživačkih radova traži istraživačke organizacije i tvrtke zainteresirane za takve usluge ili uključene u razvoj postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda. Tvrtka nudi joint venture te traži tvrtke zainteresirane za suradnju na projektima.

Savjetodavne usluge (BOBG20140528001) Bugarska tvrtka specijalizirana za savjetovanje i dizajn, organizaciju proizvodnje i trgovine nudi savjetodavne usluge. Neke od usluga koje tvrtka pruža su: izrada tehnoloških projekata, savjetovanje u vezi s tehnološkom modernizacijom tvrtki za proizvodnju prehrambenih proizvoda, uvođenje novih proizvoda, izrada poslovnih planova i upravljanje projektima.

www.een.hr

30. lipnja 2014.

6 7

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske, medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa. eu/consumers/dyna/rapex/rapex_ archives_en.cf.

1

2

3

4

5

6

7

8

Igračka - truba sa zastavom, brend Eleieven, modeli 19988 i 19987. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži male dijelove koje djeca mogu progutati ili inhalirati. (slika 1)

Tekućina za električne cigarete, brend Special smoke, model Avellano. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži višu razinu nikotina od one koja je napisana na samom proizvodu. (slika 3)

Prijenosni radioaparat, brend Mipo, model MP-017UAR. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer nije dovoljno kvalitetno izoliran pa može doći do električnog udara. (slika 2)

Univerzalni punjač baterija, nepoznatog brenda, model YCD-001. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer nije kvalitetno izoliran pa postoji opasnost od električnog udara. (slika 4)

Plastični set igrački, brend Likable Toy, model Mini Medical Play Set Beauty Toy. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži ftalate. (slika 5) Automobil Jaguar, model XJ, VIN oznaka od SAJWJ1G76D8V37755 do SAJWJ2GD3D8V39216. Proizvodi predstavljaju rizik za korištenje jer sustav zatezanja pojaseva i aktivacije zračnih jastuka može biti lošiji od očekivanog. (slika 6)

Igračka luk i strijela, brend La gran Familia, model Bow and arrows - super shoot game. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer plastika od koje je napravljen sadrži ftalate. (slika 7) Motocikl KTM, model 690 enduro R i 690 enduro SMC R, proizvedeni ove godine.

Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer oslonci za nogu mogu biti preslabo stegnuti tako da matica može ispasti i oslonac otpasti tijekom vožnje. (slika 8)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Upit vezan za tehnologiju uputite na lada.benzon@bicro.hr.

Potraga za senzorima koji će se ugrađivati u dječju odjeću i softver za analizu glasa 13 BE 0427 3SON • Flamanska organizacija razvija dječju odjeću sa senzorima za praćenje aktivnosti i ponašanja djeteta. U potrazi su za senzorima i softverom koji može analizirati bebin glas. Zainteresirani su za licenciranje ili komercijalni ugovor s tehničkom podrškom Tehnologija za obradu teksta u medijskim alatima za upravljanje imovinom TRSE20140325001 • Švedska sveučilišna spin off tvrtka aktivna u razvoju softvera za svjetsko tržište, specijalizirana u upravljanju medijskom imovinom (MAM), rješenjima otvorenog koda i interaktivnim dizajnom, u potrazi je za tehnologijama za analizu teksta koje bi mogli uključiti u svoje MAM alate unutar postojećih rješenja za vađenje metapodataka. Traži se tehnički ili komercijalni ugovor sa subjektima iz akademske zajednice ili tvrtkom iz ICT sektora.

Dizajn kontrolnih sustava i inženjerske usluge TRNL20140319001 • Nizozemska tvrtka razvija 3D printer za veliku brzinu i visok volumen proizvodnje industrijskih mehaničkih komponen-

ti kao ekonomsku i tehničku alternativu klasičnim tehnologijama obrade. Tvrtka traži teoretičare s polja nelinearnih kontrolnih sustava, kontrolnih sustava sa zatvorenom petljom, za ugovor o suradnji ili ugovor o istraživačkim uslugama.

Uklanjanje oksida iz magnetskih ploča TRDE20140130001 • Njemački multinacionalni dobavljač vrhunskih automobila s istraživačko-razvojnim lokacijama diljem Europe, Sjeverne Amerike i Azije traži tehnologiju za uklanjanje magnezij-oksida iz magnezijskih ploča kako bi optimizirali proces lijepljenja.

Ponuđena tehnologija bi trebala biti na visokom stupnju razvoja ili spremna za stavljanje u masovnu proizvodnju. Pozivaju se industrijski subjekti, istraživačke organizacije i akademska zajednica s prihvatljivim rješenjima na sklapanje partnerstva.

Brzo mjerenje spojnih točaka za lijepljenje metalnih ploča TRDE20140130002 • Njemački multinacionalni dobavljač vrhunskih automobila s istraživačko-razvojnim lokacijama diljem Europe, Sjeverne Amerike i Azije, traži tehnologiju za mjerenje spojnih točaka između preklapajućih metalnih ploča. Cilj je detektirati i identificirati stupanj defekta u lijepljenim spojevima i, ako je moguće, utvrditi debljinu slo-

ja ljepila. Pozivaju se industrijski subjekti, istraživačke organizacije i akademska zajednica s prihvatljivim rješenjima na sklapanje partnerstva.

Traži se automatizirana linija za pakiranje metalnih ploča TRAT20140428001 • Austrijska tvrtka želi investirati u automatiziranu liniju za pakiranje metalnih ploča. Imaju patent na posebnu metodu pakiranja koja se mora prebaciti s ručnog na potpuno automatizirani tijek rada. Ova metoda omogućuje zaštitno zatvaranje metalnih ploča te otvaranje i ponovno pečaćenje bez dodatnih napora. Traže se partneri sa stručnim znanjem iz područja automatiziranog procesa pakiranja.

Razvijanje i nacrt ove linije je prvi zadatak. Drugi zadatak je instalacija linije.

Biorazgradivi materijali za more TRDE20140129001 • Njemačko sveučilište ima za cilj ponovno uspostavljanje prirodnih livada morske trave sadnjom umjetne koja će stvoriti pogodne hidrodinamičke uvjete za rast morske trave. Umjetna morska trava bi se trebala razgraditi nakon određena vremena kako bi prepustila mjesto prirodnoj livadi morske trave. To će biti zajednički projekt ekologa, hidrodinamičkih i materijalnih stručnjaka. Traženi partner bi trebao biti zainteresiran za razvoj želje-

nog materijala i/ili novih poslovnih prilika.

Smanjenje broja bacila – nova tehnologija za unapređenje mikrobilogije povrća (mrkva, krumpir, luk...)

TRDE20140508004 • Njemačka prehrambena tvrtka sa sjedištem u Donjoj Saskoj u potrazi je za inovativnim tehnologijama za smanjenje izloženosti bakterijama i poboljšanje mikrobiologije povrća. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju svježih i smrznutih poljoprivrednih proizvoda. Mogući oblici suradnje uključuju komercijalni ugovor s tehničkom pomoći, tehničku suradnju ili ugovor o licenci.

Traži se tehnologija za energetsku optimizaciju tijekom procesa rafiniranja povrća i za korištenje niskih temperatura TRDE20140430002 • Njemačka tvrtka, specijalizirana za procesuiranje svježih i zamrznutih poljoprivrednih proizvoda, traži inovativne tehnologije za unapređenje energetske efikasnosti tijekom procesa rafiniranja i procesa zamrzavanja povrća, npr. tehnologije koje se koriste na niskim temperaturama hladnih dijelova trgovine. Poduzeće koristi nekoliko strojeva za obradu, zamrzavanje i skladištenje povrća. Mogući tipovi suradnje su tehnička suradnja ili komercijalna suradnja uz tehničku podršku.

enterprise europe

30. lipnja 2014.

8

Javni poziv za neposredno sufinanciranje energetskih pregleda zgrada i građevina Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je Javni poziv za neposredno sufinanciranje energetskih pregleda zgrada i građevina te uvođenja sustava gospodarenja (upravljanja) energijom u skladu sa standardom HRN EN ISO50001 za sektor industrije i komercijalni uslužni sektor.

Pravo na sredstva Fonda, sukladno Javnom pozivu, ostvaruju trgovačka društva i fizičke osobe (obrtnici), a rok za dostavu ponuda je 31. prosinca 2014. godine ili do iskorištenja predviđenih sredstava namijenjenih

predmetu Javnog poziva. Tekst Javnog poziva možete pogledati na http://www.fzoeu.hr/hrv/pdf/EP%20 za%20industriju%20i%20komercijalni%20usluzni%20 sektor%20-%20tekst%20Javnog%20poziva.pdf.

Tera Tehnopolis iz Osijeka poziva sve proizvodne tvrtke (neovisno o proizvodnoj djelatnosti) koje su zainteresirane za ostvarivanje bespovratne potpore za financiranje troškova energetskih pregleda zgrada i građevina te uvođenje sustava gospodarenja energijom u skladu sa standardom HRN EN ISO50001 da se jave na broj telefona 031/251 002 ili e-mailom aniksic@tera.hr.

EU Access to Finance Day Europska komisija i Ministarstvo poduzetništva i obrta zajednički organiziraju Info dan EU Access to Finance Day (Pristup financiranju) koji će se održati u Zagrebu 1. srpnja u hotelu Westin.

Cilj Info dana je predstaviti novu generaciju EU financijskih instrumenata za potporu malim i srednjim poduzećima za razdoblje od 2014. do 2020. godine, te pružiti informacije o načinu njihova korištenja u Hrvatskoj.

Učinkovito partnerstvo između EU institucija i institucija u Hrvatskoj koje omogućuju pristup financijama za mala i

srednja poduzeća preduvjet je za uspješnu implementaciju financijskih instrumenata. Stoga će se na Info danu posebno predstaviti financijski instrumenti u okviru novih COSME i Horizon 2020 programa te način kako se financijske institucije u Hrvatskoj mogu kandidirati za status financijskih intermedijara.

Prezentirat će se i hrvatska iskustva u korištenju financijskih instrumenata kroz CIP program koji je kao prethodnica COSME programa bio aktivan od 2007. do 2013. godine, te Europski strukturni i investicijski fondovi. Info dan će otvoriti Branko Baričević, vo-

ditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, i Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta. Program može-

te preuzeti na http://www.minpo.hr/ UserDocsImages/Nvm/140620Draft_ Programme_Zagreb010714.pdf.

Poslovni razgovori na Fashion Weeku u Amsterdamu Europska poduzetnička mreža u Nizozemskoj i ove godine organizira B2B razgovore u sklopu sajma Modefabriek od 13. do 14. srpnja za vrijeme Mercedes-Benz Fashion Weeka u Amsterdamu.

Modefabriek je vodeći inovativni i karakterističan B2B sajam mode u Bene-

lux regiji. Sajam posjeti preko 19.000 profesionalnih posjetitelja iz Nizozemske, Europe i prekomorskih zemalja, gdje se izlaže preko 600 brendova. Fashion Week je izvrsna prilika za umrežavanje i upoznavanje nizozemske modne scene te istraživanje poslovnih prilika. Kako ne biste lutali u potražnji za poslovnim prilikama, EEN

Nizozemska je organizirala B2B poslovne razgovore (oko 20 minuta) s unaprijed odabranim sugovornicima po Vašem izboru. Ako ste zainteresirani za sudjelovanje, više informacija o sajmu i sudjelovanju te odabiru poslovnog partnera za razgovore možete vidjeti na: https://www.b2match.eu/fashionmatch-2ndedition.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 1. srpnja - EU Access to Finance Day, Zagreb

13. - 14. srpnja - Poslovni razgovori na Fashion 1. - 2. srpnja - poslovni susreti International Trade Fair Weeku, Amsterdam, and Congress for Sustainable Building, Investment, Nizozemska Operations and Maintenance, Stuttgart, Njemačka 16. srpnja - Investment Forum, 2. srpnja - Space in Horizon 2020 - Info dan i Barcelona, Španjolska brokerage event, Toulouse, Francuska 2. kolovoza - Driving Green Connections, poslovni 9. srpnja - Nanotexnology, poslovni susreti, Solun, susreti, Kopenhagen, Danska Grčka

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3834, 30. lipnja 2014.

( 0 kn

( od 2009.

cijena oglasa na Bizzon.hr

radi umjerni laboratorij Metroteka

Portal Bizzon.hr, Zagreb

Metroteka, Zagreb

Biznis zona u susjedstvu

Laboratorij s najviše akreditacija Misija portala je stvaranje online zajednice u kojoj će uvijek biti lako pronaći honorarni posao, kaže Marko Krencer, direktor tvrtke E-ito

Metroteka je laboratorij s najviše akreditiranih metoda u Hrvatskoj, ali i među 10 posto umjernih laboratorija s najviše akreditiranih metoda u Europi

P

M

ortal Bizzon.hr novi je i jedinstveni internetski portal koji na brz i jednostavan način omogućava pojedincima i tvrtkama priliku za dodatnu zaradu. Taj portal susjede posloprimce spaja sa susjedima poslodavcima, a svima u susjedstvu pruža mogućnost dodatne zarade. Naime, taj je portal namijenjen pojedincima koji imaju profesionalna znanja i vještine iz raznih područja, ali i tvrtkama koje tako mogu jednostavno i učinkovito uštedjeti novac jer cijene obavljanja određenih vrsta poslova mogu biti čak dvostruko niže od tržišnih. Potencijalni zaposlenici i oni koji žele obavljati određene poslove licitiraju na portalu Bizzon. hr tako da daju svoju ponudu. “Misija portala je stvaranje online zajednice u kojoj će uvijek biti lako pronaći honorarni posao bez obzira na profil pojedinca. Ideja za stvaranje takvog portala nastala je upravo u doba gospodarske krize i nezaposlenosti. Željeli smo napraviti portal na kojem bi pojedinci i male tvrtke mogli nuditi

poslove po cijenama koje su ispod tržišnih te tako smanjiti troškove. S druge pak strane, na taj se način otvara prilika mnogim nezaposlenim profesionalcima, studentima, umirovljenicima, ali i svima ostalima za ostvarenje do-

Potencijalni zaposlenici, ali i oni koji žele obavljati neke određene poslove, licitiraju svojom ponudom na portalu Bizzon.hr datnih prihoda”, rekao je Marko Krencer, direktor tvrtke Eito, koja je pokrenula portal Bizzon.hr.

Besplatno objavljivanje oglasa Krencer je dodao kako je poslodavcima omogućeno proizvoljno određivanje cijene koju su spremni platiti za oglašeni posao, a posloprimci mogu odlučiti hoće li prihvatiti neki po-

sao s obzirom na to imaju li znanja i volje za odrađivanje posla po navedenoj cijeni. Na taj se način poslodavac osigurava u tome da ne mora platiti višu cijenu, a posloprimac može odraditi posao ako mu cijena odgovara.

Krencer je istaknuo kako je krajnji cilj izrade portala Bizzon.hr upravo to navedeno spajanje susjeda poslodavaca sa susjedima kojima treba posao u nekoj od navedenih kategorija. “Jednom riječju, to je portal na kojem susjedi pomažu susjedima”, rekao je Krencer. Pojedinci i tvrtke koji žele staviti svoju ponudu na portal Bizzon. hr prvo se moraju registrirati.

Njihovi se oglasi objavljuju besplatno, i to u nekoj od navedenih kategorija koje se nalaze na portalu. Krencer kaže kako uz pomoć portala Bizzon.hr pojedinci i tvrtke svoje poslove mogu riješiti na brz i učinkovit način. (S.P.)

etroteka je najmlađi hrvatski ISO 17025 akreditirani umjerni laboratorij, ali usprkos tome u svojem prvom petogodišnjem akreditacijskom ciklusu od 2009. do 2014. uspjeli su postati laboratorij s najviše akreditiranih metoda u Hrvatskoj. I ne samo to - svrstali su se čak i među 10 posto umjernih laboratorija s najviše akreditiranih metoda u Europi, a one obuhvaćaju područja temperature, relativne vlažnosti, duljine, obujma, tlaka, gustoće, pH i frekvencije.

Direktor i voditelj laboratorija Siniša Prugovečki, koji je rođen 20. svibnja - na Svjetski dan mjeriteljstva, točno 101 godinu nakon proglašenja metra kao svjetske mjerne jedinice - osnovao je Metroteku upravo u želji stvaranja hrvatskog umjernog laboratorija koji se neće baviti samo mjeriteljstvom kakvo ono danas u svijetu jest, nego uvođenjem novih tehnologija koje bi učinile umjeravanje korisnijim i primjenjivijim u današnjoj globalnoj ekonomiji.

Prije dvije godine Metroteka je započela projekt Loris, kojem je cilj stvoriti “pametni” certifikat o umjeravanju, jer su i danas u cijelom svijetu takvi certifikati ili papirnati ili u PDF-u. Za Loris se vrlo brzo javio i interes “preko bare”, pa je krajem 2013. započela suradnja Metroteke i uglednog Juran Instituta u Bostonu, ne samo na razvoju Lorisa, nego i na drugim projektima.

Inače, projekt je nazvan po sporom lorisu, životinji kišnih šuma Jugoistočne Azije čiji je Metroteka sponzor u zagrebačkom Zoološkom vrtu.

Loris format Metrotekine statističke analize pokazuju da se pretvaranjem papirnatog certifikata u Loris format točnost mjernih instrumenata u laboratorijima i industrijskim pogonima može povećati bar dvostruko, za čak 50 posto instrumenata. To hrvatskim korisnicima, kojih već ima preko 300, omogućava da proizvodne procese, ali i analize u laboratorijima (bilo da je riječ o medicinskim, građevinskim,

farmaceutskim ili drugim) učine znatno točnijima nego što je to bilo do sada, i na taj način unaprijede kvalitetu svojih procesa, proizvoda i usluga, ističe Prugovečki.

U Metroteci su ponosni i na činjenicu da su 2013. bili partner izložbe Caravaggiove slike Večera u Emausu, najvrednijeg umjetničkog djela ikad izloženog u Hrvat-

Metroteka je bila zadužena za mjerenja zraka oko poznate Caravaggiove slike kad je gostovala u Zagrebu skoj. Sliku je Muzeju za umjetnost i obrt ustupila milanska Pinacoteca di Brera, a Metroteci je povjeren zadatak osiguranja točnosti mjerenja temperature i relativne vlažnosti u neposrednoj blizini slike (sve prema strogim zahtjevima Pinacotece), kako bi se preko 400 godina staro remek-djelo vratilo u savršenom stanju u Italiju. (D.B.)

14 HRVATSKA & REGIJA Donatorska konferencija 16. srpnja

BiH: Voda odnijela dvije milijarde eura Vode i klizišta osiromašile su Bosnu i Hercegovinu za najmanje dvije milijarde eura, odnosno četiri milijarde KM. Prvu službenu procjenu priopćili su medijima Ricardo Zapata Marti, vođa međunarodnog tima za procjenu potreba za sanaciju šteta od katastrofalnih poplava i klizišta, te Andy McGuffie, glasnogovornik Misije EU-a u BiH. Još se radi na dodatnom usuglašavanju izvještaja o šteti koje su, kako su doznali novinari, zatražile vlasti Republike Srpske nezadovoljne procjenom da su štete, a time i iznosi mogućih donacija, ravnomjerno raspoređene u dva entiteta.

U Banjoj Luci tvrde da je srpski entitet pretrpio veće štete od Federacije. Međunarodni predstavnici to ne osporavaju, ali je po njima Federacija imala ogromne štete od klizišta koja su trajno uništila privatnu imovinu i gospodarstvo.

Priopćeno je također da će se donatorska konferencija održati 16. srpnja u Bruxellesu. Do sada je u BiH ušlo, što donacija, što kre-

( 1081 državna tvrtka u cijelosti je privatizirana od 1999. do sada

Bosna i Hercegovina

dita, u visini od 500 milijuna KM. Uz to, da bi se koliko-toliko normalizirao život, vlada FBiH odlučila je iz proračuna hitno izdvojiti 24,4 milijuna KM i zadužiti se kod Svjetske banke za 47,5 milijuna dolara za popravke i dodatnih 10,2 milijuna dolara za zaštitu od budućih poplava, a kod MMF-a za 92 milijuna KM. Vlasti u BiH, bez obzira na to koliko će novca donijeti donatorska konferencija, moraju zemlju pripremiti na veliki pad gospodarskih trendova i životnog standarda koji će uslijediti do kraja godine, ističu predstavnici međunarodne zajednice. Najviše minusa se očekuje u poljoprivredi što će se odraziti na povećani uvoz hrane i stagnaciju industrijske proizvodnje. (Z.L.)

*vijesti knuto da se u BiH ne posvećuje dovoljna pažnja važnosti brendiranja bosnaskohercegovačkih proizvoda.

Održana Branding konferencija Među 50 vodećih brendova u regiji samo je jedan iz BiH, a to su Bimal jestiva ulja iz tvornice u Brčkom, zaključeno je na Međunarodnoj branding konferenciji održanoj u Sarajevu. Na Konferenciji je, između ostalog, bilo riječi o novim trendovima i tržišnim promjenama izazvanim razvojem digitalnih medija, te važnosti brendiranja u procesu poslovanja i kreiranju imidža kod potrošača i javnosti. Također je ista-

Privredni vjesnik Broj 3834, 30. lipnja 2014.

Inozemna ulaganja 32 milijuna KM Prema revidiranim podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, inozemna ulaganja u prvom kvartalu ove godine iznosila su 32,03 milijuna KM, što je na godišnjoj razini 65,2 posto manje. Najveća ulaganja ostvarili su UniCredit Leasing Sarajevo i NLB Leasing Sarajevo. Ulaganja u travnju iznosila su 15,1 milijun KM, a najveće pojedinačno inozemno ulaganje imao je turski vlasnik kapitala u Rudnik krečnjaka Vijenac u Lukavcu kod Tuzle.

Privatizacija u kojoj država kupuje ono što je prodala Od 1999. do kraja 2013. u Federaciji BiH je prodano 42 posto državnog kapitala za 5,6 milijardi KM. Pritom je, kako je utvrdila vlada FBiH, u zadnjih šest godina došlo do totalnog zastoja u privatizaciji društvene imovine se o transakcijama u maloj privatizaciji. Uglavnom svi privatizacijski poslovi obavljeni su putem Sarajevske burze.

Zdravko Latal latal@privredni.hr

Z

a Olimpijadu izgrađen sarajevski hotel Holiday Inn, koji je bio prodan jednom austrijskom biznismenu, ovih dana očekuje odluku Općinskog suda Sarajevo o pokretanju stečaja.

Hotel duguje gotovo svima, a 140 zaposlenika zadnju je plaću primilo u listopadu prošle godine, a mirovinsko i zdravstveno osiguranje nije im se uplaćivalo tri godine. Hotel duguje za vodu, plin, odvoz smeća, dobavljačima... I jedinu šansu zaposlenici, vlasnik i vlasti vide u stečaju. Radnički prosvjedi u veljači, koji

Agencija FBiH je lani planirala prodati državnu imovinu vrijednu 566 milijuna maraka, ali je plan uglavnom ostao na papiru su ozbiljno uzdrmali zemlju, počeli su u Tuzli zbog loše izvedene privatizacije nekad moćne kemijske, drvne i metalske industrije u ovoj županiji. Više od 2000 radnika ostalo je na ulici. Skupština Tuzlanske županije je zatražila od vlade hitnu revitalizaciju kemijske industrije Dita i Polihem te drvne industrije Konjuh. Županijska vlada prihvatila je ponuđeno rješenje da otkupi dvije trećine, a vlada FBiH

trećinu većinskog paketa dionica drvne industrije Konjuh, odnosno 170.000 dionica po maksimalnoj cijeni od pet KM po dionici. Država tako ponovno preuzima vlasništvo kako bi nakon stabilizacije proizvodnje pokušala za ovu tvrtku pronaći kvalitetnog partnera i prodati mu većinski paket dionica. Za industriju deterdženata Dita vlada će otkupiti 84 posto dionica za jednu marku. Odluke je bilo lako donijeti, ali je problem to što nitko nema programe i projekte o tome kako revitalizirati zastarjelu tehnologiju i pokrenuti proizvodnju, a napose konkurentno izaći na tržište.

Vlada bez informacija Razmatrajući Izvješće Agencije za privatizaciju FBiH u 2013. godini, a svaka županija ima svoju privatizacijsku administraciju, vlada Federacije BiH zaključila je da

je, ne samo lani, nego u zadnjih šest godina došlo do potpunog zastoja u prodaji državne imovine. To iziskuje žurne i radikalne mjere kako bi se ovaj proces ubrzao jer su novci neophodni, posebice nakon velikih šteta nastalih od poplava i klizišta. Agencija FBiH je lani planirala prodati državnu imovinu vrijednu 566 milijuna KM, ali je plan uglavnom ostao na papiru. Vlada FBiH, što je inače karakteristično za BiH, prilikom razmatranja nije imala saznanja o tome kako se privatizacija realizira po županijama.

Od 1999. do kraja prošle godine prodano je za 5,6 milijardi KM državne imovine čija je knjigovodstvena vrijednost iznosila nešto više od devet milijardi KM. U cijelosti je privatizirana 1081 državna tvrtka, djelomično 74, a od tog broja u 275 slučajeva radilo

Hoteli čekaju kupce Agencija za privatizaciju Hercegovačko-neretvanske županije privatizirala je nekadašnji mirovinski hotel Neum u Neumu za četiri milijuna KM uz obvezu kupca da u obnovu objekta investira 21,2 milijuna KM, te da pored 83 zaposlenika otvori još 40 radnih mjesta. Najpoznatiji mostarski hotel Lero, također nekadašnji mirovinski hotel, još nije prodan. Zeničko-dobojska županija je tek uspjela prodati Veterinarsku stanicu u Gornjem Vakufu – Uskoplju za 28.700 KM. Ništa bolje stanje nije ni u srpskom entitetu gdje je izbila velika afera oko prodaje Tvornice Birač u Zvorniku. Jedan broj znanstvenika u području privatizacije optužuje međunarodnu zajednicu, točnije OHR, da je glavni krivac za nametnut loš sistem privatizacije.

Tako dr. Stiepo Andrijić u svojoj knjizi Globalizacija: Suvremeni gospodarski kolonijalizam, staro ropstvo u novim uvjetima piše kako je visoki predstavnik nametnuo sustav prodaje tuđe imovine. U pravilu su se poslije svakog rata, poslije svih velikih promjena društvenog sustava na ovim prostorima, mijenjali i nositelji vlasništva i svaki se put potvrdila ona narodna mudrost – “oteto prokleto”.

15

www.privredni.hr Broj 3834, 30. lipnja 2014.

“ Stečena iskustva te uspostavljeni kontakti posebna su vrijednost, ali to kao da u Sloveniji ne treba nikome. ”

Marko Kryžanowski, bivši direktor Petrola

Gdje su i što rade smijenjeni direktori u Sloveniji?

Ogorčeni lakoćom odbacivanja Bivši direktori slovenskih državnih poduzeća nakon smjene karijeru uglavnom nastavljaju u svojim privatnim tvrtkama – prodaju usluge financijskog i poslovnog savjetovanja. No uvjereni su da država griješi jer ne koristi njihova znanja i vještine Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

G

dje su i što danas rade direktori velikih državnih tvrtki koji su na čelna mjesta došli najčešće voljom politike, pa su na isti način, “zlovoljom” neke druge politike vraćeni među obične smrtnike?

Nitko od velikih bivših menadžera ne živi na kruhu i vodi, ali su svi gladni javne potrebe za iskustvima koja su stekli dok su obnašali vodeće dužnosti.

Telefon nikako da zazvoni Marko Kryžanowski, bivši direktor Petrola, inače sinonim političkog kadro-

Bivši direktori smatraju da se sistemski potiskuje iskusne menadžere iz gospodarstva viranja u Sloveniji, koji je trgovcu naftnim derivatima ostavio nekoliko težih utega na bilancama, uz ostalo i znatno preplaćenu investiciju u Crnoj Gori, ogorčen je lakoćom kojom se Slovenija odriče

usluga bivših menadžera.

“Stečena iskustva te uspostavljeni kontakti posebna su vrijednost, ali to kao da u Sloveniji ne treba nikome”, jada se Kryžanowski čija tvrtka Vamax registrirana u Austriji posluje u Europi i Čileu. Kryžanowski priznaje da telefon u njegovom domu nije zazvonio nekoliko mjeseci nakon što je otišao iz Petrola. “Baš nitko nije zvao – tako je to u nas”, zaključio je bivši direktor Petrola.

Na istoj valnoj dužini razmišlja i Milana Lah, dugogodišnja šefica mariborske Probanke, inače smijenjena u trenutku kada je njezina butik-ban-

ka prebačena na kolosijek kontrolirane likvidacije te je danas na grbači države.

Ona je uvjerena da država griješi kada ne koristi znanja i vještine nositelja vodećih funkcija u prošlosti.

Takva znanja smatra da bi vrijedilo koristiti u oživljavanju gospodarstva.

Dok Milana Lah i Kryžanowski lamentiraju nad olako odbačenim iskustvima, Adrijana Starina Kosem svoja iskustva uspješno trži, ali izvan Slovenije. Savjetuje ulagačima u Mađarskoj i Bugarskoj, a za svaki slučaj ima i kavanu u jednom od kvartova u Ljubljani. Današnja kavanarka bila je bog i batina za državna

poduzeća u vrijeme prve vlade Janeza Janše. Bez nje ništa se nije radilo u javnim poduzećima. Ona je izvela i onu famoznu operaciju u kojoj je Pivovarna Laško “pacificirala” novinsku kuću Delo u skladu sa željama tadašnjeg premijera Janše. Zauzvrat laški pivari dobili su pozamašan udio u Mercatoru.

Raspetljati uplitanje države Viktor Baraga koji je vodio nadzorni odbor Petrola vratio se nakon smjene starom poslu. Vodi svoje australsko poduzeće posredstvom kojega u Aziji prodaje farmaceutske

i kemijske proizvode iz Europe. Njegovo najupečatljivije iskustvo iz Slovenije? “Vodio sam nadzorni odbor s članovima koji u životu nisu vidjeli tvornicu iznutra i kojima je bilo egzistencijalno važno inkasirati naknadu za sjedenje”, prisjeća se Baraga. Bivši direktor Slovenskih željeznica Goran Brankovič skrasio se na direktorskom mjestu u Skopju. Tamo vodi tvrtku-kćer Triglav osiguranja. I on prigovara da se sistemski potiskuje iskusne menadžere iz gospodarstva te da na njihova mjesta dolaze nešto stariji ljudi s doktoratima i raznim certifikatima, ali bez iskustva u gospodarstvu.

Problem prevelikog uplitanja države u upravljanje poduzećima – stajalište je Mateje Perger, bivše direktorice Palome – može se raspetljati samo prodajom takvih poduzeća. Ona trenutačno ima tvrtku Domina koja pruža usluge financijskog i poslovnog savjetovanja. Ne hvali se rezultatima. “Rad u državnom poduzeću u našoj poslovnoj kulturi nosi svojevrsnu stigmu koja bitno otežava posao”, jada se Mateja Perger.

I sami krivi za loš imidž Lošem imidžu direktori u Sloveniji i sami su pridonijeli svojim problematičnim postupcima. Njihove ambicije da i vlasnički ovladaju poduzećima odvele su ih na tajkunske stranputice, a kada je kriza pokazala zube, pojedinci su se upustili i u svojevrsna kriminalna “bajpasiranja”, ne bi li spasili što su teškom mukom stvarali. Bine Kordež, svojevrsno nesporan autoritet među slo-

venskim direktorima, danas je u zatvoru zbog dokazano nezakonitog izvlačenja novca kojim se panično krpalo otplatne križaljke. Trenutačno je i više drugih direktora pod istragom tako da Kordež neće biti jedini koji financijske grijehe u Merkuru okajava na zatvorskoj hrani. Za loš imidž ima uporišta i u tvrdnji Boštjana Avera, nekadašnjeg šefa Vzajemne, koji kaže da se

na rukovodećim mjestima lako stječe i neprijatelje. “Nije teško izrežirati preko medija i anonimnih prijava kvazikriminalnu priču koja svakoga može odvesti u kazneni postupak”, tvrdi Aver i sam upleten u više sudskih postupaka. Inače, Boštjan Aver od lani vodi poduzeće Komunala u Logatecu, predaje na Gea Collegeu te financijski nadzire zatvaranje Rudnika Trbovlje-Hrastnik.

*vijesti Komešanje na Ljubljanskoj burzi Miro Cerar, ugledni pravnik i osnivač nove slovenske stranke kojem sva anketna istraživanja daju najveće izglede za pobjedu na predstojećim parlamentarnim izborima, izjavio je da će se o eventualnom prekidu prodaje slovenskog Telekoma izjasniti nakon što vidi u kojoj je fazi cijeli postupak, odnosno kada sazna što je Slovenija obećala inozemstvu. Takva izjava odmah je izazvala komešanje na Ljubljanskoj burzi. U osam dana trgovanja Telekom Slovenije izgubio je 9,3 posto tržišne vrijednosti. I sumnje u prodaju Mercatora oborile su njegov tečaj na 75,50 eura što je 12 posto niža vrijednost od cijene koju je u preuzimanju spreman platiti Agrokor.

EU ustraje na rokovima Nema odstupanja od privatizacijskih rokova koje je preporučio EU uz pristanak Slovenije – privatizaciju NKBM-a treba provesti do kraja ove godine i sve pripremiti da se privatizacija Abanke izvede u 2015. Europski povjerenik Olli Rehn na posljednjem Ecofinu u Bruxellesu izričito je rekao da nema razloga dvojiti o privatizaciji NKBM-a u 2014. Slovenski ministar Uroš Čufer na sastanku ministara financija zemalja članica EU-a požalio se da će Sloveniji zbog predstojećih izbora biti teško održati preuzete rokove.

Uspon Leka s novim vlasnikom

U 11 godina od preuzimanja, Novartis je uložio u Lek 1,44 milijarde eura – više od polovine toga iznosa samo u razvoj. Lek je u trenutku preuzimanja imao 2400 zaposlenika koji su primali prosječnu bruto plaću 1857 eura. Danas Lek zapošljava 2900 ljudi, a prosječna bruto plaća isplaćena u travnju bila je 2707 eura.

16 TURIZAM *vijesti Zagreb osvojio priznanje u Hong Kongu Na 28. sajmu International Travel Expo (ITE & MICE) nedavno održanom u Hong Kongu Zagreb je osvojio nagradu New Travel Routes Award 2014 - Most Dazzling Journey. Tu je nagradu dodijelio jedan od vodećih turističkih časopisa U Magazine. Ukupno je dodijeljeno osam nagrada, a nagrade su još primili gradovi Kaohsiung (Taiwan), Osaka (Japan) i Seoul (Korea), dok su preostale nagrade bile dodijeljene državama: Guam, Island, Švicarska i Kambodža.

Otvorena Istralandia Prvi hrvatski vodeni park Istralandia nedavno je otvoren u Općini Brtonigla u Istri. Vlasnik toga parka je porečki poduzetnik Branko Kovačić, a u njegovu izgradnju uložio je 10 milijuna eura te otvorio 80 novih radnih mjesta. Istralandia se prostire na 80.000 četvornih metara površine i posjetiteljima nudi brojne vodene atrakcije.

Kastavski eno-gastro koncert

U organizaciji Turističke zajednice grada Kastva i Udruge prijatela, ruž, grozja i vina Belica, a u suradnji s kastavskim ugostiteljem Nenadom Kukurinom, jednim od najboljih hrvatskih gitarista Damirom HalilićemHalom i zagrebačkom Turističkom zajednicom, u Zagrebu je održana prezentacija i promocija autohtonih eno-gastro proizvoda Kastavštine. Kroz prigodan program najavljene su predstojeće kulturno-turističke manifestacije koje će se ovoga ljeta održati u tom gradiću. To su Kastafsko kulturno leto, Čansonfest i Kastav Blues Festival, jedna od najvećih blues manifestacija u Hrvatskoj.

Privredni vjesnik Broj 3834, 30. lipnja 2014.

( 33 ugostiteljska objekta za sada se nalaze u vodiču Hello Zagreb

Inovacija - vodič po zagrebačkim ugostiteljskim objektima

Hello... Zagreb zove!

Vodič Hello Zagreb nastao je po principu sličnih mapa svjetskih gradova. Naime, željeli smo svojim prijateljima iz Italije pokazati sva lijepa i ugodna mjesta u Zagrebu u kojima se mogu opustiti i nešto fino pojesti te smo zato izradili mapu ugostiteljskih objekata, rekao je Sven Darrer Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

B

ilo da se kao Zagrepčanin ili zagrebački gost nađete s prijateljima na središnjem trgu i poželite s društvom otići na veče-

U tijeku je izrada karte za sva velika turistička odredišta u Hrvatskoj koja nemaju slične vodiče ru i daljnje druženje, možda ćete se upitati gdje su prava mjesta za izlazak u hrvatskoj metropoli.

Kako bi se turisti u Zagrebu osjećali što ugodnije, zaposlenici tvrtke Darrer osmislili su Hello Zagreb - jedinstveni vodič po najpoznatijim zagrebačkim restoranima, klubovima, kafićima, kasino klubovima i slastičarnicama. “Vo-

dič Hello Zagreb nastao je na principu sličnih mapa svjetskih gradova. Željeli smo svojim prijateljima iz Italije pokazati sva lijepa i ugodna mjesta u Zagrebu u kojima se mogu opustiti i nešto fino pojesti.

Kako nismo imali vremena stalno biti s njima, potražili smo mapu Zagreba kako bismo sami izabrali zanimljiva i privlačna mjesta. No, neugodno smo se iznenadili kada ništa slično nismo našli”, rekao je Sven Darrer, vlasnik tvrtke Darrer.

Dodao je kako je razočaranje kratko trajalo jer su vrlo brzo nakon toga odlučili napraviti vodič po ugostiteljskim objektima i najprije ga ponuditi prijateljima, a nakon toga i turistima.

U pripremi drugo izdanje vodiča Vodič Hello Zagreb može se nabaviti u gotovo svim zagrebačkim hotelima, informativnim centri-

ma Turističke zajednice, na transportnim punktovima kao što su zračna luka, željeznički i autobusni kolodvor te u taksi automobilima. Na upit Privrednog vjesnika jesu li ugostitelji prepoznali priliku za vlastitu promociju u tom vodiču, Darrer je istaknuo kako je ugod-

no iznenađen njihovim interesom, a vrijednost projekta prepoznala je i zagrebačka Turistička zajednica te Grad Zagreb koji ga namjerava podržati u svim budućim reizdanjima.

U vodiču Hello Zagreb za sada se nalaze 33 ugostiteljska objekta koja se procjenjuju prema prepoznatljivosti, kvaliteti i dobrim kritikama gostiju. Iz tvrtke Darrer pozivaju sve zainteresirane da im se jave i prijave za uvrštenje u tu kartu jer je u pripremi njeno drugo iz-

danje. Posebice ih raduje božićno izdanje koje će biti posebno bogato jer će u njemu biti navedena sva turistička događanja kao što su adventski sajmovi, mjesta božićnih okupljanja te ostale blagdanske manifestacije. U tijeku je izrada karte za sva velika turistička odredišta u Hrvatskoj koja nemaju slične vodiče. Darrer kaže kako je projekt zahtjevan, ali iznimno ih veseli. Nakon Hello Zagreb, u izradi je Hello Umag, Varaždin, Rovinj, Opatija, Split i Zadar.

Prvi integralni hotel u Hrvatskoj

ZigZag za Zagreb i svijet Integralni i difuzni hoteli prilično su slični jer se oba tipa sastoje od tri i više objekata s recepcijom, a razlikuju se po tome što se difuzni hotel nalazi u ruralnim, a integralni u urbanim sredinama. Nakon difuznog hotela, proteklog je tjedna Hrvatska dobila svoj prvi integralni hotel ZigZag koji je u Petrinjskoj ulici u Zagrebu otvorio ministar turizma Darko Lorencin. Posebnost tog hotela je i u tome što turisti koji

odsjedaju u njemu mogu objedovati u restoranima i ugostiteljskim objektima s kojima vlasnici takve

vrste hotela imaju ugovore o poslovnoj suradnji. Isto tako, poželjno je da se u suradnju uključe i ostali turistički subjekti kako bi turisti za svoga boravka u nekoj destinaciji, a u ovom slučaju Zagrebu, dobili dodanu vrijednost. ZigZag integralni hotel nekada je poslovao kao privatni smještaj ZigZag Apartments&Rooms, a projekt takve vrste hotela njegovi vlasnici Igor Kordić i Tomislav Zovko pokrenuli su kako bi se

unaprijedio portfelj luksuznih apartmana i poboljšao razvitak zagrebačke turističke ponude.

Puni kapacitet ZigZag integralnog hotela je 70 ležaja, uz kapacitete u središnjem dijelu Petrinjske ulice gdje se nalazi recepcija, dva apartmana, pet soba i skladište, a kroz poslovni program ostvarena je suradnja i s drugim vlasnicima apartmana u središtu Zagreba. Tako se šest luksuznih i tri manja apartmana iz sastava Zig-

Zaga nalaze još u Cesarčevoj, Jurišićevoj, Amruševoj i Đorđićevoj ulici te na Trgu kralja Tomislava i Trgu bana Jelačića. Kako je istaknuo Igor Kordić, integralni hotel je iznimno kvalitetno postavljen poslovni model koji omogućuje razvoj, ima visok postotak popunjenosti soba, donosi profitabilnost, a ono što je najvažnije su zadovoljni gosti. U planu je otvaranje takvih hotela u Šibeniku, Zadru i Puli.

(S.P.)

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3834, 30. lipnja 2014.

“ Putem Seedrsa moguće je ulagati posve male svote, od 10 funti ili 10 eura. Da bi se

ulagalo preko nas, ne morate biti bogati, nego samo spremni preuzeti razuman rizik na onoj razini koja vam se čini prihvatljivom.

”

Jeff Lynn, osnivač i glavni izvršni direktor platforme Seedrs

Ne samo kapital, već i zajednička podrška Pogreška broj jedan svakako je ona kad startupi smatraju kako se trebaju samo predstaviti te sjediti i čekati da im stigne novac. Seedrs je alat za prikupljanje kapitala, ali je isto tako i izvor tih financijskih sredstava Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

M

ladi poduzetnici, za čiju ideju banke često nemaju razumijevanja, financijsku injekciju za svoj poslovni pothvat mogu potražiti putem crowdfunding platformi.

Riječ je o online platformama na kojima investitori najčešće javno svojim donacijama (mikro)financiraju startup za koji smatraju da ima mjesta na tržištu.

Među tim platformama je i Seedrs, pokrenut 2012. godine. Od tada pa do danas putem njega uspješno su financirane mnoge kampanje, a nije zaobišao ni Hrvatsku. Naime, Zagrebački inkubator poduzetništva (ZIP) je nakon uspješne crowdinvesting kampanje kroz ovu platformu uspio u svega 12 dana prikupiti traženi iznos od 50.000 funti. ZIP će u jesen izabrati timove u koje će se investirati dio sakupljenog novca.

Jeff Lynn, osnivač i glavni izvršni direktor platforme Seedrs, kaže nam kako je na njoj investitorima dopušteno da ulažu onoliko koliko žele u startup po svojemu izboru. Drugim riječima, kroz jednostavan online proces dopušteno je startupima povećati kapital koji im dolazi od prijatelja, obitelji, institucija i drugih.

Koje su prednosti crowdfunding oblika financiranja u odnosu na

druge poput venture kapital tvrtki ili prikupljanja sredstava od poslovnih anđela?

- Nekoliko je prednosti crowdfunding ulaganja.

Jedna je ta da poduzetnici mogu koristiti crowdfunding mnogo ranije u životnom vijeku nekog poslovnog projekta nego kod većine drugih oblika ulaganja. Naime, venture kapital tvrtke vrlo rijetko ulažu u one poslovne projekte koji su još u začecima. Pa čak i poslovni anđeli čekaju da određeni projekt napravi značajan napredak. Zatim, crowdfunding ne osigurava samo kapital, već i zajedničku podršku nekom poslovnom projektu. Primjerice, nakon što je prikupljen novac kroz Seedrs, startup će imati više od 100 ulagača koji imaju zajednički interes da uspije taj poslovni projekt. Tako startup te ulagače može iskori-

stiti i za pružanje podrške, testiranje proizvoda ili pak da oni o njemu govore svojim prijateljima, pa i na taj način stvore nove veze. Konačno, crowdfunding je obično mnogo učinkovitiji proces, jer se sve radi na jednostavnoj online platformi. Startupi na taj način mogu brže povećati kapital, uz manje troškove, u odnosu na neke druge oblike financiranja. Što je najvažnije za dobivanje ulagačke pažnje, pa tako i crowdfunding kapitala?

- Sve je zapravo u kombinaciji snažnog predstavljanja i isto tako jake marketinške kampanje.

Predstavljanje projekta na Seedrsu, koji ne uključuje samo pisani tekst, nego također video i druge vizualne sadržaje, mora biti jasno i uvjerljivo. Samo predstavljanje nije dovoljno, a startup treba doprije-

ti do mreže prijatelja, obitelji, društvenih medija te, u širem smislu, tiska, kako bi došao do ljudi i tako generirao određeni zamah. Prve investicije su često i najteže, i zato je potreban određeni aktivni napor kako bi se uvjerilo ulagače da uđu u neki projekt.

Koje su najčešće prepreke ili pogreške koje poduzetnici pritom čine?

- Pogreška broj jedan svakako je ona kad startupi smatraju kako se trebaju samo predstaviti te sjediti i čekati da im stigne novac. Seedrs je alat za prikupljanje kapitala, ali je isto tako i izvor tih financijskih sredstava.

Iako mi imamo mnogo redovitih investitora koji će uložiti u jake kampanje, tražitelj sredstava ponajprije treba odigrati aktivnu ulogu kako bi privukao ulagače u svoju kampanju.

Ima li Hrvatska poduzetnika, ali i investitora za ovaj oblik financiranja?

- Apsolutno. Jako mi se svidjelo ono što sam vidio tijekom svog boravka u Zagrebu, i poslije na Hvaru, gdje sam nedavno bio na startup konferenciji.

Mislim da je poduzetnički eko sustav u Hrvatskoj još u vrlo ranoj fazi, ali posve je jasno da ovdje postoji mnogo talentiranih pojedinaca koji žele kreirati velike poslove, a kako im to polazi za rukom, tako je sve više onih koji će pokušati učiniti isto. Mislim da je Hrvatska vrlo plodno tlo za naše investitore. Putem Seedrsa moguće je ulagati posve male svote, od svega 10 funti ili 10 eura. Da bi se ulagalo preko nas, ne morate biti bogati, nego samo spremni preuzeti razumni rizik na onoj razini koja vam se čini prihvatljivom.

Kako se poduzetnički duh u Hrvatskoj bude razvijao, tako će rasti i spremnost ljudi svih profila da ulažu u poslovne projekte koji su njima privlačni.

Za koje je tvrtke crowdfunding najbolji način dolaska do početnih sredstava?

- Crowdfunding je općenito najučinkovitiji oblik financiranja za one tvrtke koje su sada male, ali žele postati velike! Naime, smatramo kako male tvrtke, one u ranim fazama, imaju tendenciju biti najbolji kandidati za crowdfunding. Međutim, budući da ulagači uzimaju puno rizika prilikom inve-

stiranja u tvrtke u tim ranim fazama razvoja, oni također žele vidjeti i to da poslovna ideja cilja visoko i da se njome želi stvoriti značajna vrijednost.

Koja je niša u Hrvatskoj pogodna za crowdfunding kapital?

- Mislim da dobre tvrtke svih vrsta mogu graditi svoje poslovanje bilo gdje. Ali ono što mi se u Hrvatskoj čini posebice uzbudljivim, to su one tvrtke koje znaju iskoristiti razvojni talent kojega ima u ovoj zemlji. Zbog toga što je riječ o maloj zemlji, hrvatsko trži-

Poduzetnici mogu koristiti crowdfunding mnogo ranije u životnom vijeku poslovnog projekta nego kod većine drugih oblika ulaganja šte može predstavljati tek jedan dio rasta određenog ciljanog tržišta, a vlasnicima poduzeća bit će važno imati svoja prodajna predstavništva u većim zemljama. U svakom slučaju, one tvrtke koje žele poslovati na globalnoj razini, a uspiju zadržati razvojni dio svog posla u Hrvatskoj - i pritom iskoristiti iznimno talentirane softverske inženjere koje ovdje imate, uz relativno niske troškove njihova zapošljavanja - takve tvrtke svakako imaju ogroman potencijal.

18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Iaia Caputo ZAŠTO MUŠKARCI ŠUTE? Planetopija

Nasuprot tradicionalnoj dominantnoj ulozi, današnji se muškarac našao suočen s novom stvarnošću koja od njega traži izazovnu prilagodbu za koju često nije spreman.

Umjesto toga, drži se dobro poznatog ali zastarjelog teritorija u kojemu vrijede drevni kodeksi koji su ga nekoć smještali na pijedestal. Zbog toga je današnjem muškarcu često otežana mogućnost komuniciranja svojih osjećaja, frustracija i nesigurnosti što u ekstremnim situacijama dovodi do agresivnosti i nasilja koje se odražava i na društvo.

Cody Mcclain Brown Propuh, papuče i punica Algoritam

Uspavani u hrvatskoj kulturološkoj svakodnevici, više nismo svjesni svega onoga što Cody McClain Brown, splitski zet i priučeni Zagrepčanin, zapaža. On će nas podsjetiti na neobjašnjiv hrvatski strah od mitskog Propuha, objasnit će nam zašto je Punica moralna vertikala našeg društva, te što znače Prijatelji... Uspoređujući hrvatski i američki način života, Brown nam na smiješan i dirljiv način poručuje: “Ljudi, osvijestite i počnite cijeniti ono što jeste”.

Andrea Camilleri Zmijsko leglo Profil knjiga

Može li netko biti ubijen dva puta, i tko su ubojice? “Očajno, protuprirodno, incestuozno, užasno, neshvatljivo, odvratno, skandalozno, izopačeno”, reći će na kraju svoje istrage policijski komesar Montalbano. Ne odnosi se to samo na one koji su ubili, već i na onoga tko je ubijen. Zmijsko leglo je 21 knjiga o osebujnom inspektoru Salvu Montalbanu.

Sada već diljem svijeta popularni protagonist domišljatih krimića rođen je u dobi od 38 godina u romanu Oblik vode 1994. godine.

Nada Rocco Moje sirove strasti Naklada Oceanmore

Ova knjiga, iako se naziva kuharicom, zapravo govori o pripremi hrane kao takve - sirove, netaknute i pune prirodnih enzima, onakve kakvom i treba biti, jer joj životna vrijednost još nije “upropaštena grijanjem, sušenjem, kuhanjem, konzerviranjem i pročišćavanjem”. Osim nutricionističkih i zdravstvenih prednosti ova prehrana je i iznimno ukusna.

Tako se u ovoj kuharici skrivaju recepti za sokove, kašice, salate i preljeve, juhe, jela od povrća, slastice i prirodnu kozmetiku.

Svaˉmiˉ Vivekaˉnanda VEDAˉNTA: glas slobode Naklada Ljevak

Svaˉmiˉ Vivekaˉnanda, bengalski pjesnik i duhovni učitelj, prvi je Indijac koji je došao na Zapad poučavati jogu. Ova je knjiga nastala iz Vivekaˉnandinih sabranih djela i predstavlja duhovnu mudrost Indije koja se razvijala tijekom 5000 godina. U nauku vedante nalazi se vrhunac spoznaje o istini i slobodi, o jedinstvenosti božanske i ljudske prirode i o skladu religija. Smatra se klasičnim djelom u kojem su jednako zastupljena četiri glavna puta joge (bakti, karma, đnana i rađa joga).

Privredni vjesnik Broj 3834, 30. lipnja 2014.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Suradnja

Bitumina, Donji Muć, www.bitumina.hr. Tvrtka proizvodi najsuvremenije polimer bitumenske hidroizolacijske membrane za sve namjene. Zemlje interesa za izvoz proizvoda su Slovenija, Mađarska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Italija, Rumunjska, Bugarska, Albanija, Kosovo. Kontakt: Dian Paligorić, paligoric.d@ bitumina.com, +385 21 668326.

Servis hladnjaka

Var, Zagreb, www.var.hr.

Tvrtka nudi servis, reparaturu i ispitivanje svih vrsta hladnjaka vode, ulja, klime, zraka za osobne automobile, građevinske strojeve, agregate, autobuse, kamione, komunalnu opremu, brodove, rashladne sisteme i slično.

Nude i nove hladnjake renomiranih svjetskih proizvođača Nissens i NRF te sve vrste kompresora klima. U sklopu servisne službe nude i demontažu na terenu, servis ili reparaturu hladnjaka te montažu na terenu. Kontakt: Marko Šagud, var@zg.tcom.hr, +385 1 3733042.

Suradnja u izvozu

Aloe, Cres. Tvrtka se bavi izradom domaćih voćnih namaza. Imaju kvalitetan

hrvatski proizvod koji je ujedno i novi na poljskom tržištu. Tražimo klijente i poslovne partnere u Poljskoj. Prodajno predstavništvo nalazi se u Varšavi.

Kontakt: Vesna Balenović Tomaš, aloevera.cres@ gmail.com, +385 91 576 7941.

Zubarski proizvodi

AF, Kostrena, www.odontoiatrica.com.hr. Tvrtka koja se bavi prodajom zubarskih proizvoda traži tvrtke na području bivše Jugoslavije, osim Hrvatske i Slovenije, za ekskluzivno zastupstvo. Početno ulaganje je minimalno.

Kontakt: Ante Ćoza, ante@odontoiatrica.com. hr, 091/2886160.

Igračke i odjeća

Igračka Kimo, Zagreb, www.toykimo.hr. Tvrtka proizvodi, uvozi, izvozi i distribuira visokokvalitetne dječje igračke i odjeću za djecu u dobi od tri do 12 godina. Brendovi tvrtke su: Clics konstruktivni elementi, Pandou plišani poklon-program i Henley odjevna kolekcija. Tvrtka traži partnere za izvoz i distribuciju u zemlje JI Europe. Zemlje interesa: Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Makedonija, Kosovo, Rumunjska, Bugarska, Albanija.

Kontakt: Goran Krnjak,

goran@toykimo.hr, +385 1 6608743.

Zastupanje

DMTex, Beograd, Srbija. Tvrtka nudi zastupanje hrvatskim tvrtkama na području Srbije i eventualno Makedonije. Kontakt: Dušan Marinković, dmtex@sezampro.rs, +381 11 3227375, +381 63 309466.

Kvake i okovi

Metalcraft, Bjelovar, www.metalcraft.hr. Tvrtka proizvodi ukrasne kovane kvake i okove visoke kvalitete. Kontakt: Vedran Presečki, vedran. presecki@metalcraft.hr, +385 43 211981, +385 91 5712288.

Proizvodi za zaštitu od sunca

Suman, Zagreb, www.suman.hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom i prodajom proizvoda za zaštitu od sunca. U svom asortimanu nudi proizvodnju raznih vrsta tendi, aluminijske žaluzine, trakaste zavjese - sve po mjeri. Pored toga Suman se specijalizirao za proizvodnju suncobrana izrađenih po mjeri kupca, uz digitalni tisak za platno na suncobranima u propagandne svrhe.

Kontakt: Senka Suman, senka@suman.hr, +385 1 6554202.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Reflektirajući ovratnici za djecu

MUP Zagreb nabavlja 50.000 reflektirajućih ovratnika za djecu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 720.000 kuna. Rok dostave ponuda je 7. srpnja.

Alat

MUP Zagreb nabavlja alat za održavanje helikoptera.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 265.000 kuna.

Rok dostave ponuda je 10. srpnja.

Libertas Dubrovnik nabavlja gume za autobuse.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 8. srpnja.

Električni ormarići

HEP-Operator distribucijskog sustava nabavlja električne ormariće. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 8. srpnja.

Elektrodistribucija Sarajevo nabavlja radiostanice i telefonske aparate. Rok dostave ponuda je 22. srpnja.

GPS uređaji

Tiskanje letaka Gume za autobuse

Radiostanice i telefonski aparati

Nacionalni park Plitvička jezera treba uslugu tiskanja letaka. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 695.000 kuna. Rok dostave ponuda je 9. srpnja.

BH Telecom nabavlja GPS uređaje. Rok dostave ponuda je 15. srpnja.

Regija Monitoring hidroloških podataka

Hidroelektrane na Trebišnjici trebaju uslugu monitoringa hidroloških podataka na slivu rijeke Trebišnjice. Rok dostave ponuda je 15. srpnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

19

www.privredni.hr Broj 3834, 30. lipnja 2014.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Prodaje se i hotel, ali i vrijednosnice Hotel u Dugoj uvali procijenjen na 111 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja hotel, terasu, sanitarni čvor i gospodarstveno dvorište ukupne površine 8,189 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu će se održati 18. rujna u 8.30 sati na Općinskom sudu u Puli, soba broj 16. Ovršne nekretnine na prvoj javnoj dražbi ne mogu se prodati ispod trećine procijenjene vrijednosti. Razgledavanje nekretnina koje su predmet prodaje je 9. rujna u podne i trajat će pola sata. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnina i potrebno ju je uplatiti na račun Suda HR 292 3900 0113 0000 2176 s pozivom na broj 2-2049-12. Kupac je dužan potvrdu o prethodnoj uplati predočiti sucu prije nego što sudac pristupi dražbi. Ponuditeljima čija ponuda nije prihvaćena vratit će se osiguranje odmah nakon zaključenja javne dražbe.

Vrijednosni papiri procijenjeni na 107 milijuna kuna. Dražba za ove vrijednosnice održat će se 10. srpnja na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba 403. Poslovni udio se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti (71.624.666,67 kuna).

Najmanje moguće povećanje cijene je za 50.000 kuna. Kupac je dužan pla-

titi eventualne poreze i pristojbe u vezi s prodajom. Kupac je dužan položiti kupovninu odmah po zaključenju dražbe; u suprotnom će se smatrati da dražba nije uspjela.

Industrijska nekretnina u Galižani - betonara procijenjena na 24 milijuna kuna. Nekretnina u

naravi predstavlja betonaru i nekoliko zemljišnih čestica u gospodarskoj zoni nedaleko od Vodnjana ukupne površine od 12.053 četvorna metra. Dražba će se održati 15. srpnja u 11.30 sati na Općinskom sudu u Puli, soba br. 18. Nekretnine se na drugom ročištu za javnu dražbu ne mogu prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Porezi i pristojbe vezane uz kupnju na dražbi snosit će kupac.

Razgledavanje nekretnine je moguće na zahtjev zainteresiranih osoba i ukoliko one ili ovrhovoditelj uplate potreban predujam za izlazak sudskog ovršitelja. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati osobe (pravne i fizičke) koje su najkasnije na dan ročišta za javnu dražbu položile jamčevinu u iznosu od 10 posto od vrijednosti nekretnina.

Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun ovoga suda broj HR29239 00011300 002176 pozivom na broj 2-1105-14, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti sucu prije nego što sudac pristupi dražbi. Ponuditeljima čija ponuda nije prihvaćena vratit

će se osiguranje odmah nakon zaključenja javne dražbe.

Gliser procijenjen na 1,6 milijuna kuna. Pokretnina je gliser za osobne potrebe, oznake TG1837, dužine 6,45 m, širine 2,20 m, visine 1,15 m, GT 2,01, godina gradnje 1974., tip motora Cris-Craff, 169,05 kw, broj motora: 213544, broj osoba: šest, namjena: sport, materijal gradnje: drvo. Dražba će se održati 10. srpnja u 10 sati u Puli, Sv. Polikrapa 8. Na prvom ročištu za javnu dražbu pokretnina se ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti. Razgledavanje je moguće 7. srpnja od 11 sati uz obveznu najavu sudskom ovršitelju istog dana od 8 do 9 sati, soba 9 ovog suda, telefon 052/377 600. Dokaz o uplati predujma u iznosu od 150 kuna na račun broj HR2923 90001 13000 02176 s pozivom na broj 2-2943-12 dostaviti Sudu osam dana prije zakazanog razgledavanja. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati osobe (pravne i fizičke) koje su najkasnije na dan ročišta za javnu dražbu položile jamčevinu u iznosu od 10 posto od vrijednosti nekretnina, što iznosi 155.000 kuna. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun ovoga suda broj HR292 39000 1130000 2176 pozivom na broj 2-2943-12, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti sucu prije nego što sudac pristupi dražbi.

Ponuditeljima čija ponuda nije prihvaćena vratit će se osiguranje odmah nakon zaključenja javne dražbe.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Važnost korporativne odgovornosti dr. Uroš Dujšin

S

ve do kraja prošlog stoljeća najveći dio poduzeća smatrao je brigu o okolišu nečim nevažnim ili gnjavažom. U svakom slučaju, kompanije nisu o tome mnogo objavljivale. To se, međutim, naglo promijenilo. Prema analizi Grupe CDP koja prikuplja podatke o okolišu za investitore, više od polovine poduzeća izlistanih na 31 najvećoj svjetskoj burzi sada objavljuje neke od ekoloških podataka - bilo u izvještajima o poslovanju, bilo kao dio svojih burzovnih kotacija, ili dobrovoljno daju podatke samom CDP-u. Na nekim burzama, uključujući i onu londonsku i Deutsche Börse, više od četiri petine velikih tvrtki objavljuje sve moguće podatke o okolišu, počevši od emisija štetnih plinova do prinosa od investicija u projekte koji mogu smanjiti zagađivanje.

Više od polovine poduzeća izlistanih na najvećim svjetskim burzama objavljuje neke od ekoloških podataka Kompanije koje su veliki proizvođači vjetroelektrana i drugih proizvoda zelene energije, primjerice Siemens, trebaju malo nutkanja da pokažu kako čuvaju okoliš. Drugima to opet treba reći. Iz američkog Securities and Exchange Commissiona zahtijevaju da sva poduzeća koja objavljuju standardizirane godišnje izvještaje uključe obavijesti o rizicima za okoliš koji su “značajni” za prihode.

Britanska vlada zahtijeva od velikih kompanija izlistanih na burzi da obavijeste dioničare o svojim emisijama ugljičnog dioksida.

U Europskoj uniji planiraju obvezati sva poduzeća s više od 500 zaposlenih da objavljuju podatke o ekologiji i socijalnim pokazateljima u svojim izvještajima upravi - iako ovaj prijedlog, kao i mnogi drugi od tamo, mogu godinama skupljati prašinu.

Pritisak ulagača No najveći pritisak na poduzeća dolazi od investitora koji se okupljaju i traže točnije podatke. CDP, eto, radi za investitore čija imovina iznosi 92 trilijuna dolara, što baš i nije

malo. Grupa je razaslala 5000 upitnika s pitanjima kao što su ona ima li kompanija planove smanjivanja štetnih emisija, tražeći objašnjenja ako ih nema.

Mreža investitora pod nazivom Principles for Responsible Investment ima više od 1000 investitora s imovinom od 34 trilijuna dolara. Glavna briga investitora je svakako za to što klimatske promjene kao i mjere za njihovo sprečavanje štete tvrtkama u koje oni investiraju, bili to proizvođači hrane izloženi afričkim sušama ili proizvođači kemikalija izloženi regulatornim rizicima u Europi.

Poboljšavanje podataka nije lako, djelomično i zbog toga što poduzeća nerado objavljuju velike količine informacija, osim ako to ne čine i konkurenti - no djelomično i zato što su in-

stitucije slabe. Američki Securities and Exchange Commission (SEC), koji se bavi zaštitom investitora te održavanjem pravičnog i urednog poslovanja tržišta kao i olakšavanjem stvaranja kapitala, još uvijek daje poduzećima široke ovlasti kad je riječ o tome kako tumačiti opseg dužnosti objavljivanja ekoloških podataka.

Kolateralna korist za planet Burze nerado zahtijevaju takve podatke od izlistanih poduzeća. Ipak bi do-

bre informacije o okolišu bile silno blagotvorne.

Točno je doduše da je to teret javnim poduzećima koje privatne tvrtke dosta teško mogu pratiti. No taj teret i nije tako težak: većinu podataka o okolišu se može jeftino prikupiti jer su, primjerice, podaci o emisijama od proizvodnje energije koje poduzeća prikupljaju ionako dostupni, i jer ih tvrtke ionako prate. Jedna studija koju je 2011. objavila Harvard Business School obradila je 180 poduzeća i ustanovilo se da su ona koja su najviše pazila na okoliš ujedno i najbolje prošla po odnosu cijene dionice. Okvir za to bi bilo lako odrediti: poduzeća bi trebala objavljivati samo ocjene rizika i količinu svojih emisija. Od toga bi investitori svakako imali koristi, kao i planet.

20 SVIJET FINANCIJA PV TJEDNI REPORT U tjednu od 16. do 22. lipnja ukupno je bilo 118 stečajnih postupaka što je za 36,44 posto manje u odnosu na tjedan ranije. Za predstečajnu nagodbu su uložena 23 prijedloga. Započela su 22 postupka, dok je 14 zaključilo postupak predstečajne nagodbe.

Izbrisano je 186 subjekata što je 75 više nego prethodni tjedan. S likvidacijom je započelo 19 subjekata. Osnovana su 173 trgovačka društva pri čemu prednjači Zagreb (66), zatim Split (22), a slijedi ih Rijeka sa 20 osnovanih subjekata.

Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (113), te ukupno 60 d.o.o.-a.

STEČAJEVI

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

13 4 4 5 7= 0 7 15 15 83 23 8 16 22 14

BRISANI SUBJEKTI

Brisani subjekti

186 186 19 19 0

Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Poslovni subjekti

173 60 113 0

d.o.o. j.d.o.o. d.d.

Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

7 7 3 11 15 20 0

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

REJTING TJEDNA

ST INŽENJERING d.o.o.

6 22 3 8 5 66

Privredni vjesnik Broj 3834, 30. lipnja 2014.

( 24,4 mlrd kn

dug pravnih osoba iz sektora gospodarstva

FINANCIJSKA AGENCIJA

Blokirani dugovali 32,48 milijardi kuna

Dvije trećine poslovnih subjekata ili njih 38.076 su poslovni subjekti bez zaposlenih. Na njih otpada 68,7 posto ukupnih nepodmirenih obveza

Z

bog dospjelih, a nepodmirenih dugovanja, prema podacima Financijske agencije, posljednjeg dana ovogodišnjeg svibnja bilo je blokirano 57.480 poslovnih subjekata koji su ukupno dugo-

milijarde ili 99 posto nepodmirenog duga, dok na pravne osobe koje nisu svrstane u sektor gospodarstva otpada 236,6 milijuna kuna ili jedan posto.

U svibnju je bilo blokirano 318.599 građana koji su ukupno dugovali 27,14 milijardi kuna vali 32,48 milijardi kuna.

Kad je o građanima riječ, na taj dan bilo je blokirano njih 318.599 koji su ukupno dugovali 27,14 milijardi kuna.

Promatramo li insolventnost prema trajanju blokade, i dalje dominiraju poslovni subjekti u dugotrajnoj blokadi kako po broju tako i po iznosu blokade. U blokadi do 60 dana bila su 4183 poslovna subjekta, čiji je evidentiran prijavljeni dospjeli a nepodmiren dug iznosio 877,7 milijuna kuna.

Kod poslovnih subjekata u dugotrajnoj blokadi, duljoj od godinu dana, dominiraju oni koji su blokirani pet i više godina, njih

je 31,1 posto. Iznos njihovog duga je 8,5 milijardi kuna.

Dominiraju dugotrajno blokirani Promatramo li pojavu insolventnosti prema trajanju blokade i vrsti poslovnih subjekata, pravnih i fizičkih osoba, vidljivo je da dominiraju pravne i fizičke osobe u dugotrajnoj blokadi, onoj od 360 i više dana. Dvije trećine poslovnih subjekata ili njih 38.076 su poslovni subjekti bez zaposlenih.

Na njih otpada 68,7 posto ukupnih nepodmirenih obveza.

Od ukupno 57.480 blokiranih poslovnih su-

bjekata, manje od polovine su pravne osobe, s time da na njih otpada 75,7 posto dospjelih nepodmirenih obveza.

Najmanji je iznos prijavljenog dospjelog i nepodmirenog duga kod nelikvidnih pravnih osoba blokiranih u rasponu od 31 do 60 dana i koji iznosi 330,6 milijuna kuna, a najveći kod pravnih osoba u blokadi neprekidna trajanja više od 360 dana, a koji iznosi 19,7 milijardi kuna.

Od 27.648 blokiranih pravnih osoba, njih 26.156 ili 94,6 posto odnosi se na pravne osobe iz sektora gospodarstva.

Na njih se odnosi 24,4

Fizičke osobe duguju 7,9 milijardi kuna Veliki dio pravnih osoba, njih 13.135 ili 79,8 posto, koje su u dugotrajnoj blokadi, pravne su osobe bez zaposlenih radnika, dok je njihov ukupan dug dosegao 14,8 milijardi kuna.

Na fizičke osobe u blokadi duže od jedne godine odnosi se 72,9 posto od ukupnoga broja blokiranih fizičkih osoba. Najmanji je iznos prijavljenog nepodmirenog duga kod nelikvidnih fizičkih osoba blokiranih do 30 dana, koji iznosi 21,4 milijuna kuna, a najveći iznos fizičkih osoba u blokadi neprekidna trajanja više od 360 dana, koji iznosi 7,5 milijardi kuna.

Inače, 29.832 blokirane fizičke osobe ukupno duguju 7,88 milijardi kuna.

Kod fizičkih osoba koje su dugotrajno blokirane njih 66,4 posto ili 14.436 su fizičke osobe bez zaposlenih radnika, a njihov ukupan dug iznosi 4,6 milijardi kuna.

Broj blokiranih POSLOVNIH SUBJEKATA, broj zaposlenih i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 31. svibnja 2014. – prema ročnosti (iznosi u tisućama kuna) Trajanje blokade do 30 dana

Broj blokiranih poslovnih subjekata 2.531

Struktura u%

Broj zaposlenih

4,4

8.051

Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje 19,7 523.323

Struktura u%

Struktura u% 1,6

31 – 60 dana

1.652

2,9

3.459

8,5

354.329

1,1

61 – 180 dana

6.342

11,0

6.774

16,5

1.386.301

4,3

181 – 360 dana

8.739

15,2

6.593

16,1

3.043.409

9,4

više od 360 dana

38.216

66,5

16.058

39,2

27.175.479

83,6

UKUPNO

57.480

100,0

40.935

100,0

32.482.841

100,0

Izvor: Fina

CROATIA zdravstveno osiguranje d.d., Miramarska 22, Zagreb IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI (RAČUN DOBITI I GUBITKA) ZA 2013. GODINU OPIS I. ZARAĐENE PREMIJE (PRIHODOVANE) Zaračunate bruto premije Ispravak vrijednosti i naplaćeni ispravak vrijednosti premije Promjena bruto pričuva prijenosnih premija UKUPNO ZARAĐENE PREMIJE II. PRIHODI OD ULAGANJA Prihodi od ulaganja u zemljišta i građevinske objekte Prihodi od kamata Nerealizirani dobici od ulaganja po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka Dobici od prodaje (realizacije) financijskih ulaganja Neto pozitivne tečajne razlike UKUPNO PRIHODI OD ULAGANJA III. OSTALI PRIHODI Ostali prihodi UKUPNO OSTALI PRIHODI IV. IZDACI ZA OSIGURANE SLUČAJEVE (NETO) Likvidirane štete Promjena pričuva za štete UKUPNO IZDACI ZA OSIGURANE SLUČAJEVE V. IZDACI ZA POVRATE PREMIJA (BONUSI I POPUSTI) Promjena pričuva za povrate premija ovisne o rezultatu Promjena pričuva za povrate premija neovisne o rezultatu UKUPNO IZDACI ZA POVRATE PREMIJA VI. POSLOVNI RASHODI (IZDACI ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI) NETO Troškovi pribave Troškovi uprave (administrativni troškovi) UKUPNO POSLOVNI RASHODI VII. TROŠKOVI ULAGANJA Usklađenje vrijednosti (smanjenje ulaganja) Neto negativne tečajne razlike Ostali troškovi ulaganja UKUPNO TROŠKOVI ULAGANJA VIII. OSTALI TROŠKOVI UKLJUČUJUĆI I VRIJEDNOSNA USKLAĐENJA Ostali troškovi i vrijednosna usklađenja UKUPNO DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA Porez na dobit ili gubitak Tekući porezni trošak Odgođeni porezni trošak (prihod) DOBIT ILI GUBITAK OBRAČUNSKOG RAZDOBLJA POSLIJE POREZA OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT Ostala sveobuhvatna dobit UKUPNA SVEOUHVATNA DOBIT POZICIJA NEMATERIJALNA IMOVINA Ostala nematerijalna imovina Ukupno nematerijalna imovina MATERIJALNA IMOVINA Oprema Ostala materijalna imovina i zalihe Ukupno materijalna imovina ULAGANJA Ulaganja u zemljišta i građevinske objekte koji ne služe za provođenje djelatnosti Ulaganja u podružnice, pridružena društva i sudjelovanje u zajedničkim ulaganjima Ostala financijska ulaganja Ukupno ulaganja ODGOĐENA I TEKUĆA POREZNA IMOVINA Odgođena porezna imovina Tekuća porezna imovina POTRAŽIVANJA Potraživanja iz neposrednih poslova osiguranja Ostala potraživanja Ukupno potraživanja OSTALA IMOVINA Novac u banci i blagajni Ukupno ostala imovina PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA Ostali plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda Ukupno plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda UKUPNO AKTIVA KAPITAL I REZERVE Upisani kapital Rezerve Zadržana dobit/preneseni gubitak Dobit tekuće godine Ukupno kapital i rezerve TEHNIČKE PRIČUVE Prijenosne premije, bruto iznos Pričuva šteta, bruto iznos Pričuve za povrate premija ovisne i neovisne o rezultatu (bonusi i popusti) Ukupno tehničke pričuve OSTALE PRIČUVE Pričuve za mirovine i slične obveze Ukupno ostale pričuve ODGOĐENA I TEKUĆA POREZNA OBVEZA Tekuća porezna obveza Ukupno odgođena i tekuća porezna obveza FINANCIJSKE OBVEZE Ostale financijske obveze Ukupno financijske obveze OSTALE OBVEZE Obveze iz neposrednih poslova osiguranja Ostale obveze Ukupno ostale obveze ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEG RAZDOBLJA Odgođeno plaćaje troškova i prihod budućeg razdoblja UKUPNO PASIVA

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA U 2013. GODINI OPIS 2012.

2013.

98.752.184 -1.227.579 644.534 98.169.139

129.918.290 -1.070.990 -21.260.234 107.587.066

278.599 1.738.888 74.536 51.949 15.012 2.158.984

278.690 1.468.564 27.489 40.996 30.927 1.846.666

762.610 762.610

0 1.024.459

-60.642.693 -421.254 -61.063.947

-66.763.374 -4.578.168 -71.341.542

1.180.000 200.000 1.380.000

700.000 -1.200.000 -500.000

-4.517.930 -32.780.223 -37.298.153

-8.043.507 -32.488.776 -40.532.283

0 -11.484 0 -11.484

-9.972.644 -18.412 0 -9.991.056

-296.009 -296.009 3.801.141 -812.900 -812.900

-2.613.688 -2.613.688 -14.520.378 2.796.689

2.988.240

2.796.689 -11.723.689

0 2.988.240

0 -11.723.689

2012.

2013.

538.702 538.702

369.707 369.707

1.268.260 336.120 1.604.380

772.577 27.661 800.238

9.332.004

5.340.360

10.145.000

4.164.000

46.696.230 66.173.234

53.675.889 63.180.249

0

2.796.689

47.365.346 7.415.038 54.780.384

68.576.624 3.691.825 72.268.450

111.612 111.612

1.674.034 1.674.034

7.731 7.731 123.216.042

8.673 8.673 141.098.041

44.363.000 9.868.836 4.218.023 2.988.240 61.438.099

44.363.000 11.792.515 5.282.584 -11.723.689 49.714.410

44.201.705 6.889.667 3.500.000 54.591.372

65.461.939 11.467.836 4.000.000 80.929.775

2.466.034 2.466.034

3.383.372 3.383.372

0

0

0

0

1.891.117 2.829.420 4.720.537

2.726.991 3.673.623 6.400.614

123.216.042

669.870 141.098.041

Stanje 1. siječnja 2012. godine Raspored dobiti 2011. godine Isplata dobiti Dobit tekuće godine Stanje 31. prosinca 2012. godine Raspored dobiti 2012. godine Gubitak tekuće godine Stanje 31. prosinca 2013. godine

Uplaćeni kapital redovne dionice 44.363.000 0 0 0 44.363.000 0 0 44.363.000

Zakonske rezerve 1.908.765 158.073 0 0 2.066.838 149.412 0 2.216.250

Statutarne rezerve

Ostale rezerve

Zadržana dobit

2.150.630 750.846 0 0 2.901.476 709.707 0 3.611.183

4.900.522 0 0 0 4.900.522 1.064.560 0 5.965.082

3.091.755 1.126.268 0 0 4.218.023 1.064.561 0 5.282.584

Dobit/gubitak tekuće godine 3.161.455 -2.035.187 -1.126.268 2.988.240 2.988.240 -2.988.240 -11.723.689 -11.723.689

UKUPNO 59.576.127 0 -1.126.268 2.988.240 61.438.099 0 -11.723.689 49.714.410

IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU ZA 2013. GODINU - NEIZRAVNA METODA POZICIJA Novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti Dobit prije poreza Amortizacija nekretnina i opreme Amortizacija nematerijalne imovine Umanjenje vrijednosti i dobici od svođenja na fer vrijednost Ostala usklađenja Novčani tijek prije promjene poslovne imovine i obveza Smanjenje/povećanje ulaganja koja se vrednuju po fer vrijednosti Smanjenje depozita, zajmova i potraživanja Povećanje prezne imovine Povećanje/smanjenje potraživanja Smanjenje/povećanje ostale imovine Smanjenje/povećanje plaćenih troškova budućeg razdoblja Povećanje/smanjenje tehničkih pričuva Smanjenje/povećanje financijskih obveza Povećanje/smanjenje ostalih obveza Povećanje/ smanjenje odgođenog plaćanja troškova Povećanje/smanjenje poslovne imovine i obveza Plaćeni porez na dobit Neto novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti Novčani tokovi iz investicijskih aktivnosti Prihodi od prodaje materijalne imovine Izdaci za nabavu materijalne imovine Izdaci za nabavu nematerijalne imovine Smanjenje ulagnaja u podružnice, pridružen društva Primici od ulaganja koja se drže do dospjeća Izdaci za ulaganja koja se drže do dospjeća Neto primici od investicijskih aktivnosti Novčani tokovi iz financijskih aktivnosti Novčani izdaci za isplatu udjela u dobiti (dividendi) Neto novčani tokovi iz financijskih aktivnosti ČISTI NOVČANI TIJEK UČINCI PROMJENE TEČAJEVA STRANIH VALUTA NA NOVAC SMANJENJE/POVEĆANJE NOVCA I NOVČANIH EKVIVALENATA NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI NA DAN 1. SIJEČNJA NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI NA DAN 31. PROSINCA SMANJENJE/POVEĆANJE NOVCA I NOVČANIH EKVIVALENATA

2013.

2012.

-14.520.378 771.901 254.908 3.946.098 3.736.809 -5.810.662 -680.522 13.400.000 -2.796.689 -17.488.065 308.459 -942 26.338.403 0 2.597.415 669.870 22.347.929 -710.958 15.826.309

3.801.141 1.692.907 240.981 -67.111 -324.644 5.343.274 -10.254.040 -15.900.000 0 -3.444.496 -234.141 -87 -1.603.279 -21.247 1.013.550 0 -30.443.740 -484.979 -25.585.445

0 -289.072 -259.563 5.981.000 6.644.120 -26.352.887 -14.276.402

28.000 -330.308 -397.183 0 38.414.000 -12.116.812 25.597.697

0 0 1.549.907 12.515 1.562.422 111.612 1.674.034 1.562.422

-1.126.260 -1.126.260 -1.114.008 3.528 -1.110.480 1.222.100 111.612 -1.110.488

Mišljenje nezavisnog ovlaštenog aktuara o stanju tehničkih pričuva za Croatia zdravstveno osiguranje d.d. na dan 31.12.2013. godine Temeljem podataka dobivenih od Croatia zdravstvenog osiguranja d.d. i za koje odgovara Uprava Croatia zdravstvenog osiguranja d.d. utvrđeno je da je na dan 31.12.2013. godine Croatia zdravstveno osiguranje d.d. formiralo slijedeće pričuve:

1. Pričuve za prijenosne premije 2. Pričuve šteta 3. Pričuve za bonuse i popuste

Temeljem Pravilnika o detaljnom obliku i najmanjem opsegu te sadržaju revizorskog pregleda i revizorskog izvješća s obzirom na specifičnost poslova osiguranja i reosiguranja (NN119/09), te članka 154. stavak 2. a u svezi članka 151. stavak 2. Zakona o osiguranju (NN151/05, 87/08, 82/09) kao nezavisni ovlašteni aktuar dajem slijedeće mišljenje o stanju i obračunu tehničkih pričuva Croatia zdravstvenog osiguranja d.d.

Smatram da su tehničke pričuve Croatia zdravstvenog osiguranja d.d. na dan 31.12.2013. obračunate korektno, u skladu s Pravilnikom o minimalnim standardima, načinu obračuna i mjerilima za izračun tehničkih pričuva osiguranja (NN 97/09, 135/09, 150/09), načelima struke osiguranja i aktuarske struke, te potvrđujem pozitivna Mišljenja o obračunu tehničkih pričuva imenovanog ovlaštenog aktuara Croatia zdravstvenog osiguranja d.d.

Zagreb, veljača 2014. godine

Za Croatia zdravstveno osiguranje d.d., Zagreb:

Emil Ždralović, dipl.ing.mat.

Ovlašteni aktuar

BDO Croatia d.o.o.

Trg J. F. Kennedy 6b 10000 Zagreb

IZVJEŠTAJ NEOVISNOG REVIZORA Dioničarima društva Croatia zdravstveno osiguranje d.d., Zagreb Predmet revizije Obavili smo reviziju priloženih godišnjih financijskih izvještaja društva Croatia zdravstveno osiguranje d.d., Zagreb (“Društvo”) za godinu koja je završila 31. prosinca 2013. godine, koji se sastoje od Bilance/ Izvještaja o financijskom položaju na 31. prosinca 2013., Računa dobiti i gubitka/Izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti, Izvještaja o promjenama kapitala i Izvještaja o novčanom tijeku za tada završenu godinu, kao i pripadajućih Bilješki uz financijske izvještaje u kojima je iznijet sažetak značajnih računovodstvenih politika i ostalih objašnjenja.

Odgovornost Uprave Društva Uprava Društva je odgovorna za sastavljanje i fer prezentaciju priloženih financijskih izvještaja u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su na snazi u Europskoj uniji i za one interne kontrole za koje Uprava Društva odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikazivanja uslijed prijevare ili pogreške.

Odgovornost revizora Naša odgovornost je izraziti mišljenje o priloženim financijskim izvještajima na osnovi obavljene revizije. Reviziju smo obavili u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima. Ti standardi zahtijevaju da postupamo u skladu sa zahtjevima etike i reviziju planiramo i obavimo kako bismo stekli razumno uvjerenje o tome jesu li financijski izvještaji bez značajnih pogrešnih prikazivanja.

Revizija uključuje obavljanje postupaka radi pribavljanja revizijskih dokaza o iznosima i objavama u financijskim izvještajima. Izbor odabranih postupaka ovisi o revizorovoj prosudbi, uključujući procjenu rizika značajnih pogrešnih iskaza u financijskim izvještajima uslijed prijevara ili pogrešaka. Pri tom procjenjivanju rizika, revizor razmatra interne kontrole, koje su važne Društvu za sastavljanje i fer prezentiranje financijskih izvještaja, kako bi obavio revizijske postupke prikladne u postojećim okolnostima, ali ne i u svrhu izražavanja mišljenja o uspješnosti internih kontrola. Revizija također obuhvaća procjenu prikladnosti primijenjenih računovodstvenih politika i razboritost računovodstvenih procjena Uprave Društva, kao i ocjenu cjelokupnog prikaza financijskih izvještaja.

Vjerujemo da revizijski dokazi koje smo prikupili jesu dostatni i prikladni kao osnova za izražavanje našeg mišljenja.

Mišljenje Prema našem mišljenju, priloženi financijski izvještaji u svim značajnim odrednicama, istinito i fer prikazuju financijski položaj Društva na dan 31. prosinca 2013., te financijsku uspješnost i novčane tijekove Društva za 2013. godinu sukladno Zakonu o računovodstvu i Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su na snazi u Europskoj uniji.

Ostali zakonski ili regulatorni zahtjevi Uprava Društva odgovorna je za sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja Društva za godinu koja je završila 31. prosinca 2013. u propisanom obliku temeljem Pravilnika o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja društava za osiguranje odnosno društava za reosiguranje (NN 132/10, 39/12) kojeg je na temelju Zakona o osiguranju i Zakona o računovodstvu donijela Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.

Financijske informacije iznijete u standardnim godišnjim financijskim izvještajima Društva istovjetne su informacijama iznijetim u godišnjim financijskim izvještajima Društva prikazanih na stranicama 4 do 49 na koje smo iskazali mišljenje kao što je iznijeto u odjeljku Mišljenje gore.

U Zagrebu, 18. veljače 2014. godine BDO Croatia d.o.o.

Trg J.F. Kennedy 6b 10000 Zagreb

Ines Rožić, ovlašteni revizor

Zdenko Balen, član uprave

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3834, 30. lipnja 2014.

Tržište novca Zagreb

Ponuda velika - potražnja skromna Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

K

ako je i prošli tjedan bio skraćen za jedan radni dan zbog obilježavanja Dana državnosti, aktivnosti sudionika novčanog tržišta bile su manjeg obima. Iako je druga polovina lipnja vrijeme putovanja i početak intenzivnijeg korištenja godišnjih odmora, a time i tradicionalno pojačanog trošenja novca, na novčanom tržištu nema nikakve napetosti. Ponuda novca i dalje je dominantna dok je potražnja iznimno skromna. U takvim uvjetima kamatne stope bilježe minimalne razine, a sva-

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

23.6. - 27.6. 2014.

16.6. - 20.6. 2014.

u%

300

4

250 3 200 150

2

100 1 50 0

23.6.2014.

24.6.2014.

25.6.2014.

kodnevno ponuda viškova kuna ostaje neiskorištena.

Ovog utorka će se sudionici fokusirati na najavljenu aukciju trezorskih zapisa. U ovoj godini aukcije trezorskih zapisa su se održavale, osim u mjesecu ožujku, obič-

26.6.2014.

0

27.6.2014.

no dva puta mjesečno.

Tako je bilo u lipnju budući da je Ministarstvo financija raspisalo poziv na iduću aukciju trezorskih zapisa koja će se održati u utorak, 1. srpnja. Iako je na dospijeću 350 milijuna kuna i tri miliju-

ponedjeljak

utorak

na eura zapisa, aukcija je raspisana samo za trezorske zapise u kunama i to po svim rokovima dospijeća. Realno je očekivati da će zanimanje sudionika za upisivanjem zapisa biti značajno i da će se upisati više trezorskih za-

srijeda

četvrtak

petak

pisa od planiranog iznosa zbog vrlo povoljnih uvjeta zaduživanja. Održavanje aukcije zasigurno će biti događaj tjedna jer zbog vrlo visoke likvidnosti sustava koje traje već dulje vrijeme novčano tržište vrlo je tromo,

bez gotovo ikakvih značajnijih događanja.

U ovo doba godine uobičajeno se povećava optjecaj gotovog novca u sustavu, što izravno utječe na jačanje potražnje na novčanom tržištu. Iako se turistička sezona približava svom vrhuncu, za sada se ne osjeća nikakva napetost u odnosu ponude i potražnje novca. Pred nama je tjedan u kojem razdoblje održavanja obvezne pričuve ulazi u posljednju dekadu, te s početkom novog razdoblja započinje priprema redovite mjesečne isplate mirovina i plaća no nema naznaka da će doći do promjene kamatne stope.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Miran tjedan bez velikih promjena

Mirex nastavlja rasti

Prošloga tjedna vrijednosti svjetskih valuta nisu bitno mijenjale svoj odnos prema kuni. Švicarski valuta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

EUR

7.58

5,237528

CAD

kanadski dolar

5,207628

JPY

japanski jen (100)

5,485706

CHF

švicarski franak

6,224921

GBP

britanska funta

9,468948

USD

američki dolar

5,562277

EUR

euro

USD

je dolar neznatno izgubio na vrijednosti i tjedan završio na 5,56 kuna.

5.58

CHF

6.25

7.57

5.57

6.24

7.56

5.56

7.55

5.55

6820

FTSE 100

6.23

2%

-0,1%

6.22

1%

-0,2%

0%

-0,3%

5.54

6.21

7.53

5.53

6.20

24.6.

25.6.

26.6.

27.6.

23.6.

24.6.

25.6.

26.6.

27.6.

investitori čekaju objavu podataka o povjerenju potrošača koja će pokazati kakvo je zdravlje najveće svjetske ekonomije.

Jednako iščekivanje je i

na ostalim svjetskim tržištima. Proizvođač genetski modificiranog sjemena kukuruza DuPont pao je u petak 2,3 posto nakon što su objavili niže priho-

17000

4400

16950

Dow Jones

4380

6780

16900

4360

6760

16850

4340

6740

16800

4320

6720

16750

4300

23.6.

4600 4550

24.6.

25.6.

26.6.

27.6.

23.6.

10000

CAC40

9950

24.6.

25.6.

26.6.

27.6.

DAX

15400

9900

15300

4450

9850

15200

4400

9800

15100

4350

9750

15000

24.6.

25.6.

26.6.

27.6.

23.6.

24.6.

25.6.

26.6.

27.6.

NASDAQ

23.6.

15500

4500

23.6.

MIREX - tjedni 0,0%

7.54

Burze u crvenome

6800

MIREX - mjesečni 3%

23.6.

24.6.

25.6.

26.6.

27.6.

Međunarodno tržište kapitala

Proteklog tjedna svi burzovni indeksi imali su silaznu putanju koja je zaustavljena tek u petak. Na američkom tržištu pali su i terminski ugovori dok

Vrijednost obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirexa prošlog je petka dosegnula razinu od 197,4648 bodova. U tjedan dana vrijednost mu je porasla za 0,4673 boda.

-1%

7,571371

primjena od 28. lipnja 2014. 23.6.

Izvor: HNB

čeo je i završio tjedan na 6,22 kune. Euro se u tjednu kretao neznatno ispod i iznad 7,57 kuna, a jedino

franak se prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke kretao unutar vrijednosti pola lipe i po-

24.6.

25.6.

26.6.

27.6.

25.6.

26.6.

27.6.

NIKKEI 225

23.6.

24.6.

de jer su se farmeri okrenuli uzgoju soje. Proizvođač sportske opreme Nike porastao je za čak 3 posto nakon što su podaci o prodaji premašili očekivanja analitičara. Europski indeksi zabilježili su najveći tjedni pad od travnja. I azijski indeksi su u minusu nakon što je zaustavljen sedmotjedni rast. Na pad je utjecala i objava američkih federalnih rezervi koja je najavila dizanje kamata. Samsung, najveći južnokorejski izvoznik potrošačke elektronike pao je za 1,1 posto a Oracle Japan čak 5,1 nakon što su im rezultati poslovanja ispali manji od očekivanih.

-0,4% 26.5.

6.6.

16.6.

26.6

23.6.

24.6.

25.6.

26.6.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 26.6.2014.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) 202,3318 AZ obvezni mirovinski fond 200,6568 Erste Plavi obvezni mirovinski fond 181,2988 PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond 198,2058 Raiffeisen obvezni mirovinski fond 197,4648 MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi 209,9971 AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond 228,9460 AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond 142,8858 CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond 165,6503 Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond 169,1076 Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond 191,4521 Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi 115,3668 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB 133,2573 Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 222,1132 AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 217,5344 AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 235,0091 AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 112,7436 AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 172,6740 AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 150,5754 Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond 125,1523 CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 199,8206 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla 132,8780 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe 144,1192 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta 213,2490 Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata 183,2506 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen 144,0280 171,8427 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT (*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

23

www.privredni.hr Broj 3834, 30. lipnja 2014.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 378,795 milijuna kuna

Porast prometa i pad Crobexa dan ranije blago porastao te je iznosio 41 milijun kuna što je 700.000 kuna više u odnosu na tjedan ranije odnosno rast od dva posto. Tjedne promjene najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

P

roteklog skraćenog tjedna je redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi u odnosu na tjeTop 10 po prometu HT d.d.

HUP - Zagreb d.d.

Ericsson Nikola Tesla d.d.

Podravka d.d.

Ledo d.d.

Belje d.d.

Valamar Adria Holding d.d.

Vupik d.d.

Adris grupa d. d. (povl.)

Arenaturist d. d.

tjedna promjena -3,14% +2,48% +0,21% +3,00% +0,23% -4,41% -1,82% +13,75% -0,78% +6,13%

zadnja cijena 151,10 1.650,00 1.383,90 309,00 8.850,00 44,02 206,18 103,51 279,99 364,02

promet 14.038.423,27 3.879.793,82 2.562.357,66 2.405.372,60 2.320.338,09 2.176.229,87 1.979.628,95 1.924.103,30 1.886.419,76 1.172.439,62

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 41.001.313,05 kn

+13,75 posto do -4,41 posto. Među najlikvidnijima šest je izdanja poraslo. Indeks Crobex je nakon četiri tjedna uzastopnog rasta pao, ovaj put za 0,81 posto te se zaustavio nadomak granice od 1.800 10 dionica s najvećim rastom cijene Suncani hvar d.d.

Turbos DAX short 9 Turbos € Bund fut. Long 5 Turbos WTI nafta long 4 Hoteli Zlatni rat d.d.

Tisak d.d.

Turbos E-mini S&P 500 short 6 Turbos H. HUB N. GAS short 4 Vupik d.d.

HTP Korcula d.d.

bodova na 1.802,86 boda.

Crobex10 je također pao, i to za 2,13 posto te tjedan završio na 1.019,96 bodova. Sektorski indeksi su ostvarili promjene u rasponu od 2,04 posto koliko

tjedna promjena +33,10% +29,46% +19,60% +19,53% +18,91% +18,12% +14,63% +13,90% +13,75% +12,64%

zadnja cijena 15,00 72,50 72,00 126,10 50,00 194,89 4,70 5,00 103,51 49,00

promet 3.375,00 335.876,20 676,50 1.904,75 19.747,05 23.574,45 11.700,00 1.921,90 1.924.103,30 38.150,27

INVESTICIJSKI FONDOVI

zadnja vrijednost 1.802,8600 1.019,9600 104,9587 133,7258

su porasli CROBEXnutris i CROBEXturist do -3,04 posto koliko je pao CROBEXkonstrukt. Obveznič10 dionica s najvećim padom cijene Terra Mediterranea d.d.

Vajda d.d.

Turbos srebro short 5 Turbos € Bund fut. Short 7 Finvest Corp d.d.

Turbo certifikat zlato short 5 Viktor Lenac d.d.

Turbos DAX long Karlovacka banka d.d.

Turbos DAX long 8

tjedna promjena -0,81% -2,13% +0,15% +0,24%

ki indeksi su tjedan završili pozitivno. Crobis je porastao za 0,15 posto, a Crobistr za 0,24 posto.

tjedna promjena -76,47% -44,50% -28,78% -20,48% -19,63% -17,95% -17,54% -17,37% -13,42% -12,36%

zadnja cijena 20,00 222,00 19,30 33,00 24,11 181,50 4,70 42,80 10,00 115,90

promet 2.000,00 37.156,84 193,00 990,00 241,10 13.612,50 9.400,00 47.565,20 110.000,00 3.627,00

*vijesti

Petnaesti tjedan u plusu Proteklog su tjedna od 71 aktivnog fonda 52 fonda porasla. To je već petnaesti uzastopni tjedan u kojem kod fondova prevladavaju pozitivni rezultati.

Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +2,51 do -2,36 posto. Četiri su fonda rasla više od jedan posto, dok su dva fonda ostvarila

tjedni pad vrijednosti veći od jedan posto. Od ukupno 32 dionička fonda u proteklom tjednu njih 15 je ostvarilo pozitivnu promjenu. Dobitnike s rastom od 2,51 posto predvodi A1, koji 91 posto portfelja ima investirano na domaćem tržištu kapitala.

U grupi dioničkih fondova palo je 17 fondova, a

najviše NETA Frontier za 2,36 posto. Devet od ukupno 11 mješovitih fondova je u proteklom tjednu poraslo. Najviše je vrijednost uvećana fondu ICF Balanced za 0,83 posto. Najviše je pao ZB global za 0,39 posto. Svih osam obvezničkih fondova, kao i svih 20 novčanih fondova ostvarilo je pozitivne tjed-

ne promjene. Promatramo li prinose od početka godine, na vrhu ljestvice dioničkih, nalazi se, s prinosom od 20,73 posto, fond KD Victoria. Mješovite fondove predvode Allianz Portfolio s rastom od 8,73 posto, dok kod novčanih najveći prinos bilježi eurski Agram Euro Cash s rastom od 1,55 posto.

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

od 19. 6. do 26. 6. 2014. godine HPB Global

kn

79,8597

*Tjedna promjena [%] 0,61

OTP uravnoteženi

kn

106,4975

0,80

-0,59

KD Balanced

kn

8,2447

0,07

131,5500

-0,42

Agram Trust

kn

53,5346

0,41

€

131,0409

-1,17

Allianz Portfolio

kn

133,2632

0,58

ZB trend

€

142,6407

-0,57

VB SMART

€

98,1014

0,22

FIMA Equity

kn

65,2347

1,08

Raiffeisen Absolute

€

102,0800

0,30

KD Prvi izbor

kn

12,3492

-0,90

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS

Ilirika JIE

€

131,7537

-0,73

ZB bond

€

174,9110

0,07

Raiffeisen New Europe

€

51,5300

0,72

HI-conservative

€

13,1452

0,04

PBZ Equity fond

€

9,6473

0,63

Raiffeisen Bonds

€

162,9800

0,09

HPB Dionički

kn

87,0258

0,14

€

PBZ Bond fond

€

117,1616

0,19

Erste Adriatic Equity

76,0700

0,90

Capital One

kn

192,6512

0,18

HPB Obveznički

€

145,7649

0,11

NETA Emerging Bond

kn

67,5470

0,16

Erste Adriatic Bond

€

108,4000

0,19 0,02

Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Valuta

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria

kn

18,3283

1,77

HI-growth

€

9,3830

Raiffeisen World

€

ZB euroaktiv

NETA Global Developed

kn

100,1990

-0,26

ZB aktiv

kn

104,1545

-0,09

Capital Two

kn

78,5492

0,77

Ilirika Azijski tigar

€

41,7001

0,05

PBZ I-Stock

€

7,1385

-0,42

Platinum Global Opportunity

$

14,5644

-0,43

KD Nova Europa

kn

6,2598

-0,02

OTP indeksni

kn

39,0502

0,68

Platinum Blue Chip

€

96,3509

-0,69

NETA Frontier

kn

495,2799

-2,36

OTP MERIDIAN 20

€

90,0066

0,39

A1

kn

72,1800

2,51

NETA US Algorithm

kn

162,1769

-0,74

Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

PBZ Novčani fond

kn

141,7555

ZB plus

kn

173,5661

0,01

ZB europlus

€

148,9867

0,02

PBZ Euro Novčani

€

137,4902

0,03 0,03

Raiffeisen Cash

kn

155,4200

Erste Money

kn

149,1000

0,02

HI-cash

kn

149,4456

0,02

PBZ Dollar fond

$

128,9331

0,05

kn

141,6743

0,01 0,03

NETA New Europe

kn

79,6089

0,54

Ilirika BRIC

€

70,8510

-0,84

OTP novčani fond

kn

131,2941

VB CROBEX10

kn

98,6901

-0,11

VB Cash

kn

126,9894

0,03

KD Energija

kn

10,3965

0,15

Agram Euro Cash

€

12,0514

0,05

ZB BRIC+

€

91,0059

-0,14

Allianz Cash

kn

117,0449

0,01

Raiffeisen Absolute Aggressive

€

116,6000

0,59

Erste Euro-Money

€

114,0700

0,04

Allianz Equity

€

130,9079

1,47

ZB global

€

144,8167

-0,39

PBZ Global fond

€

12,9074

0,17

Janaf povećava kapital

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS

HPB Novčani

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS

TDR povećao tržišne udjele Unatoč krizi i sve nepovoljnijim tržišnim uvjetima, Tvornica duhana Rovinj u prošloj godini ostvarila je rast na svim tržištima Jugoistočne Europe. TDR je u 2013. ukupno prodao 9,5 milijardi cigareta, pri čemu je 65 posto prodano na izvoznim tržištima. Kontinuiranim širenjem poslovanja u jednoj od najkoncentriranijih svjetskih industrija TDR je stekao poziciju jedine neovisne kompanije u Europi koja je lider na domaćem i tržištu susjednih zemalja.

S tržišnim udjelom većim od 60 posto i 3,4 milijarde prodanih cigareta, TDR je lider na hrvatskom tržištu.

Auctor Cash

kn

108,1278

0,04

Raiffeisen euroCash

€

104,8000

0,03

HPB Euronovčani

€

105,6432

0,01

Locusta Cash

kn

1316,4701

0,03

HI-balanced

€

11,2298

-0,28

NETA MultiCash

kn

105,9478

0,06

ICF Balanced

kn

108,0831

0,83

OTP euro novčani

€

102,1165

0,03

Jadranski naftovod predlaže da se 30,2 milijuna kuna prošlogodišnje dobiti reinvestira u povećanje temeljnog kapitala tvrtke, kako bi se osigurao novac za nastavak započetog investicijskog ciklusa, prema kojem su u ovoj godini planirana ulaganja od 221,2 milijuna kuna.

Uprava i Nadzorni odbor Janafa, Glavnoj skupštini predlažu donošenje odluke o povećanju temeljnog kapitala povećanjem pojedinačnog nominalnog iznosa

postojećih redovnih dionica Janafa, i to s trenutnih 2.770 na 2.800 kuna, odnosno za 30 kuna po dionici.

HNB o plaćama bankara Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić donio je odluku o primicima radnika u kreditnim institucijama, odnosno bankama, a detalji iz javne rasprave otkrivaju da su bankama zasmetala dva detalja. Prvi je uključivanje otpremnina u varijabilni dio primanja, a drugi odredba kojom se određuje na koji način 50 posto tog varijabilnog dijela mora biti isplaćeno, ne u novcu, nego u instrumentima, primjerice dionicama banke ili dionicama kreditne institucije koja joj je izravno ili neizravno nadređena.

Rast osiguranja kućanstava Osiguranje kućanstva je u kontinuiranom porastu i po zaračunatoj premiji i broju polica, pokazuju podaci Hrvatskog ureda za osiguranje o tržištu osiguranja. U 2013. premija osiguranja kućanstva porasla je gotovo četiri posto, na 87,29 milijuna kuna, a očekuje se da će se rastući trend nastaviti. S obzirom na to da veliki broj građana Hrvatske posjeduje vlastitu nekretninu, broj osiguranih kućanstava u Hrvatskoj i dalje je značajno manji u odnosu na europski prosjek.

Tradicionalno specijalno izdanje Privrednog vjesnika o poslovnim rezultatima najvećih hrvatskih tvrtki 2013. godine

400 najvećih +

400 najvećih tvrtki po svim županijama RH

USKOR

O